CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb UDK 808.62-316.3(038) DOMOVIĆ, Želimir Rječnik stranih riječi : tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Anić, Nikola Klaić, Želimir Domović. Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm ISBN 953-6489-02-3 1. Klaič, Nikola 2. Anič, Šime 981026009

Želimir Domović ©

V

Šime Anić Nikola Klaić

RJEČNIK
STRANIH RIJEČI
Tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze

SANI-PLUS Zagreb, 2002.

Predgovor

Mnoge su strane riječi i izrazi postali dio naše opće kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, više ili manje, sklon prihvaćanju tuđih elemenata. Tijekom povijesti primali smo riječi od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Mađari i dr.) preuzimali hrvatske riječi. Prisjetimo se i primjera riječi kravata koja je najprije bila naziv za široke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemačke dijalektalne riječi Krawat (Hrvat) ušla u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate. Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg rječnika, ali to ne znači da tuđice treba olako prihvaćati. Naprotiv, tuđicu ćemo zamijeniti hrvatskom riječju gdje god je to moguće. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da su mnoge riječi stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rječničkog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaćim riječima. Osim toga, posezanje za tuđicama može biti uvjetovano i stilističkim razlozima. Rječnik je sastavljen s namjerom da čitatelju i korisniku na jednostavan i pristupačan način protumači strane riječi i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom govoru, sredstvima javnog priopćavanja, književnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije općekulturni značaj i namijenjeno je najširem krugu čitatelja. U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedeće: 1. Uz većinu riječi naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najčešće navodi samo jezik iz kojeg riječ dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto.

Autor

ŽELIMIR DOMOVIĆ © ŠIME ANIĆ, NIKOLA KLAIĆ RJEČNIK STRANIH RIJEČI SA NI-PLUS d.o.o. 10090 Zagreb. Bolnička 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob. 099-500-785,099-549-496 ŽELJKO CRNJANSKI. direktor ŽELJKO CRNJANSKI IVANA SUVIĆ RENATO ŠINTIĆ LJERKA KORENOVIĆ dipl. iur., PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ VJEKOSLAV ANIĆ, FRANO ANTUNOVIĆ, STJEPAN BAJIĆ, ANITA BILLANUEVA, VIŠNJ1CA CRNJANSKI, DANICA DOMOVIĆ, LIDIJA DOMOVIĆ, SANJA DOMOVIĆ, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAČEVIĆ, LEON MANCE, PAVAO NOVOSEL, SEBASTIJAN POLANEC, LJUBICA PUŠNJAK, IVAN RADIĆ, BRANKICA VUKMAN1Ć
Tehnička urednica Ostali suradnici Stručni suradnici Korektura Lektura Redaktor Urednik Za izdavača Izdavač Suautori

IVANA SUVIĆ

MIROSLAV VUKMANIĆ
Kompjutorska priprema

Likovni urednik

GENESIS, Zagreb

SLAVKO PAVLOVIĆ, graf. ing.

Grafički urednik

3. Za neprilagođene tuđice naveden je izgovor (u skladu s mogućnostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr. fiveshooter čit. fajvšuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budući da se jezik ponaša poput živog organizma koji se neprekidno mijenja, može se reći da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo već u trenutku svog pojavljivanja pred očima javnosti. To se posebice odnosi na našu suvremenost koja je obilježena nevjerojatnim znanstvenim i tehničkim razvojem koji potiče stvaranje novih riječi. Zbog toga čitatelj možda i neće pronaći poneku riječ koja je pobudila njegovo zanimanje. Međutim, vjerujemo da će sljedeća izdanja još potpunije ostvariti načelo suvremenosti (nove se riječi već prikupljaju i uvršćuju). Također valja upozoriti da smo u Rječnik uvrstili i strane riječi iz razgovornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi književnog ili standardnog jezika. Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom čitatelju, razvijajući i šireći njegove duhovne vidokruge. Time će naš višegodišnji složen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao. Želimir Domović

Kratice
agr. -- agronomija ak. — akustika alb. - albanski am. — američki anat. — anatomski ar. — arapski aram. — aramejski arhit. — arhitektura arheo — arheologija astr. -— astronomija astrol — astrologija bank. — bankarstvo bask. — baskijski biol. — biologija bot. -- botanički braz. — brazilski bug. -- bugarski crkv. — crkveni češ. —- češki čit. — čitaj (te) dan. -— danski dr. — drugo eg. — egipatski engl. — engleski etiop. — etiopski etn. —- etnologija farm. — farmacija fiL — filozofija fiz. — fizika fiziol. — fiziologija fort. -- fortifikacijski fot. — fotografija fr. — francuski gal. -— galski gen. -- genitiv geod. — geodezija geol. — geologija geom. — geometrija g l . - glagol glaz. — glazbeni got. -- gotski graf. — grafika gram. — gramatika grč. -- grčki hebr. — hebrejski hl — hektolitar im. — imenica ind. — indijski isl. — islandski itd. -- i tako dalje jah. -- jahanje jap. -- japanski jav. --javanski j d . - jednina kald. — kaldejski kat. -- katolički kavk. — kavkaski kaz. -— kazalište kelt. — keltski kem. — kemija k g - kilogram kin. -- kineski kir. — kirurgija km — kilometar kor. -- koreografija kozm — kozmetika kršć. — kršćanski kuh. — kuharstvo lat. - latinski lingv. — lingvistika lit. — literatura litv. — litvanski log. — logika m — metar mađ. — mađarski malaj. — malajski mat. — matematika med. — medicina meh. — mehanika meks. — meksički meteor. — meteorologija metr. — metrika mil. — milijun min. — minerologija mit. — mitologija mm — milimetar mn. — množina mod. — moda mong. — mongolski niz. — nizozemski ni. — novolatinski nord. — nordijski norv. — norveški npr. — na primjer num. — numizmatika njem. — njemački obrt. — obrtnički opt. — optika paleont. — paleontologija ped. — pedagogija peruan. — peruanski perz. — perzijski poet. — poetika pol. — politika polinez. — polinezijski

polj. — poljski pom. — pomorski port. — portugalski posl. — poslovica pov. — povijesni prav. — pravo pravosl. — pravoslavni pren. — preneseno prid. ili pr. — pridjev pril. — prilog pr. n. e. — prije nove ere psih. — psihologija rel. — religijski ret. — retorički rom. — romanski rud. — rudarski rus. — ruski sanskr. — sanskrtski

sc. — scilicet (lat.) razumije se, to jest, naime sem. — semitski sir. — sirijski sjev. — sjeverni skand. — skandinavski si. — slično slav. — slavenski slik. — slikarstvo sociol. — sociologija st. — stoljeće stil. — stilistika supr. — suprotno šatr. — šatrovački šp. — španjolski šport. — športski Šved. — švedski švic. — švicarski

tal. — talijanski tatar. — tatarski teh. — tehnički tehnol. — tehnologija teol. — teologija tibet. — tibetski tisk. — tiskarski trg. — trgovački tur. — turski tzv. — takozvani umj. — umjetnost usp. — usporedi v. — vidi vet. — veterinarski voj. — vojnički zem. — zemljopisni zool. — zoologija zrak. — zrakoplovstvo

Rječnik

A
A, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (načelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom značenju; usp. principium identitatis a glaz. kratica za alt A ili A J. fiz. znak za angstrem, tj. Angstremova jedinica (jedna desetmilijuntina milimetra kao jedinica dužine svjetlosnog vala; naziv prema švedskom fizičaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.) a kratica za ar a- (grč. prefiks a) tzv. alfa steretikon, lat. alpha privativum = niječno alfa (ili a); u složenicama označava lišenost čega, nedostajanje čega, ponekad i suprotnost onome s čim je složeno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan bezobličan, apetalan bezlisni, amoralan nemoralan; kad se složi s riječju koja počinje samoglasnikom, umeće se a, n, npr. analfabet (a-nalphabet) nepismen a bas čit. a ba! (fr.) dolje! a battuta (tal.) glaz. prema udaru takta, po tempu a beneplacito čit. a beneplaćito (tal.) glaz. po volji a capella čit. a kapela (tal.) glaz. zborno pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio čit. a kapričo (tal.) glaz. samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas, od sada a di (tal.) trg. istog dana (platiti mjenicu), tj. po viđenju; usp. a vista a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbližim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi čit. a due kordi (tal.) na dvije žice; a due voci čit. a due voči (tal.) u dva glasa, dvoglasno A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljevstvo za konja! (glasovita rečenica iz Shakespeareove drame Kralj Richard III.) a konto (tal. a conto) trg. na ime, na račun, u ime predujma, unaprijed; akonto a la (fr.) kao, poput (čega), po, po ugledu na nešto a la bonne heure čit. a la boner (fr.) u dobar trenutak a la guerre comme a la guerre čit. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u(ratu; rat je rat; pren. treba se prilagoditi prilikama a la mode čit. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odlučno (npr. odbiti neki prijedlog, ponudu, savjet i si.) a manco čit. a manko (tal.) trg. traženje predujma, predujam, potraživanje; gubitak, manjak, dug a piacere čit. a pjačere (tal.) glaz. po volji, prema nahođenju, kako vam drago

a poco a poco a poco a poco čit. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno a posteriori (lat. a posteriori) fil. zavisan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori a prima aetate čit. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih nogu a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od iskustva, nezavisno od iskustva (suprotno: a posteriori) te, prema tome, označava logičku prethodnost značenja, a ne vremensku prethodnost (psihološku); u običnom životu: unaprijed a propos čit. a propo (fr.) što se tiče, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga a punta d'arco čit. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala a quadro čit. a kvadro (tal.) glaz. u četiri glasa, četvoroglasno a rivederci čit. a rivederči (tal.) do viđenja a salvo (tal.) trg. dobro očuvano, neoštećeno (na teretnim listovima) a tempera (tal.) slikati vodenom bojom, po staro talijanskom načinu a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, točno po taktu a uso čit. a uzo (tal.) trg. po običaju, plaćanje mjenice u uobičajenom, redovitom roku a verbis ad verbera (lat.) od riječi na batine (prijeći) a vista (tal. a vista) trg. po viđenju (na mjenicama) a voće sola čit. a voče sola (tal.) glaz. samo za jedan glas a vue čit. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Christum a. Ch. n. kratica za ante Christum natum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.)

12

ab Jove principium a.d. kratica za a dato (lat.) AD. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales čit. ana partes ekvales (grč.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju liječnik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci moraju uzeti u potpuno jednakim količinama) AAL kratica za American Air Lines čit. ameriken er lajnz (engl.) američki aerotransport ab (hebr.) jedanaesti mjesec židovske građanske i peti crkvene godine (srpanj—kolovoz) ab antiquo čit. ab antikvo (lat.) od starine, od davnine ab equis ad asinos čit. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s višega položaja na niži ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivijeka ab hine čit. ab hink (lat.) prav. otada, počevši od toga dana, od toga vremena ab hodierno (lat.) od danas, od današnjeg dana ab immemorabili (lat.) od pamtivijeka, oduvijek ab imo pectore čit ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine duše, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.) ab incunabulis čit. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinjstva, od malih nogu, odmalena ab initio čit. ab inicio (lat.) od početka ab instantia čit. ab instancija (lat.) prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke (testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga Lara (kućnoga boga) počni, tj. počni sam od sebe, "očisti najprije pred svojom kućom" ab Jove principium (lat.) od Jupitra početak, tj. započnimo s Jupitrom

ab ovo (koji je najvažniji), tj. odajmo najprije počast najuglednijem ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispočetka, sasvim ispočetka, iznova, iz osnove ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostali ab- (lat.) od-; prefiks koji daje riječima niječno značenje, npr. abdikacija — odreknuće aba (ar.) gruba vunena tkanina, seljačka muška odjeća bez rukava od takve tkanine abak (lat. abacus) svečani stol za skupocjeno posuđe kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematičke crteže i radove, daska na kojoj se računa; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. četverokutna ploča koja pokriva glavicu (kapitel) stupa abakcija (lat. abactio partus) med. pobačaj, pobacivanje; abortus abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuđivanje, otuđenje, ustupanje abalijenirati (lat. abalienare) prav. lišiti, otuđiti, otuđivati abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodišnje progonstvo iz zemlje abandon (fr.) odustajanje od svog prava; pravo osiguranika da osiguravatelju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osiguran abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gležanj, pregib Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (750—1517) sa sjedištem u Bagdadu; vrhunac dinastije predstavlja vladavina legendarnog Harun-al-Rašida (8—9 st.) abassimento (tal.) snižavanje, smanjivanje, spuštanje

13

abdicirati abassimento di mano čit. abasimento di mano (tal.) glaz. spuštanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na glasoviru) abassimento di prezzo čit. abasimento di prečo (tal.) trg. spuštanje cijene abassimento di voće čit. abasimento di voče (tal.) glaz. spuštanje glasa abaton (grč.) nepristupačan dio hrama, svetišta ili crkve, osobito za inovjerce abazija (grč. a ne, baino hodam) živčani poremećaj koji onemogućuje hodanje abažur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svjetiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrešnica nad prozorima i izlozima koja štiti od sunca; 4. reflektor na nekom uređaju za osvjetljavanje pomoću kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo naniže abba (aram.) starozavjetni naziv za praoca, proroka; duhovni otac; svećenik, učitelj abbe (fr.) opat, svećenik abd (ar.) u arapskim složenim osobnim imenima: sluga, rob, npr. Abd-alah sluga Alahov; Abd-el-kader sluga svemogućeg Boga; Abd-el-medžid sluga preslavnog (Boga); Abd-ur-rahman sluga milosrdnog (Boga) itd. Abderićani (grč. Abderitai) stanovnici starog tračkog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ograničenosti i gluposti; otuda: glupi, ograničeni ljudi abderitizam glupost, ograničenost, budalaština; usp. Abderićani abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski običaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom abdicirati (lat. abdicare) odreći se nečega, zahvaliti se na čemu, dati (ili: podnijeti) ostavku

abdikacija abdikacija (lat. abdicatio) davanje ostavke, odricanje (od prijestolja) abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbušni; abdominalna trudnoća izvanmaternična trudnoća abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, šarani, štuke, pastrve, sleđevi (haringe) i dr. abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, grč. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvrđivanja uzroka bolesti abdukcija (lat. abductio) 1. odvođenje, odvlačenje, odstranjenje; 2. log. silogizam čiji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zaključak vjerojatan; kir. razmicanje zglobova abduktor (lat. abductor) anat. mišić odmicač abeceda utvrđeni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, španjolska abeceda); utvrđeni redoslijed slova u latinici (grčka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o čemu; ne zna ni abecede nema pojma ni o čemu abecedar početnica, knjiga iz koje se uče slova, čitanje i pisanje; popis riječi po abecednom redu Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga čovjeka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog čovjeka) abela (lat. albellus bjeličast) bot. bijela topola (Populus alba) abelardizirati kastrirati (prema glasoitom skolastičaru P. Abelardu, 1079 —1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj učenici Heloise bio kastriran aberacija (lat. aberrare odlutati, aberratio) 1. opt. pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki; sferna ili mono-

14

abijetin kromatska aberacija pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki pri odbijanju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leću okruglog oblika; kromatska aberacija nedovoljna oštrina slike poradi nejednake snage prelamanja leća za zrake različitih boja, što dovodi do bojenja slike duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godišnjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od normalnog tipa, lutanje, zabluda aberirati ab-errare) odlutati, zabludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se aberratio criminis čit. aberacio kriminis (lat.) prav. zabluda o izvršenju zločina, npr. kad se utvrdi da je zločin koji je izvršio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono što je on želio učiniti Abesinija zemlja u Africi (Etiopija, Habeš); abesinski zdenac pumpa čija je cijev bez prethodnog bušenja utisnuta u zemlju abest (lat.) "nije nazočan" (prije: formula u školama kojom se javljalo da netko nije došao u školu) abevakuacija (lat. ab od, evacuatio pražnjenje) djelomično pražnjenje, ispražnjivanje abfertigung (njem. Abfertigung) otpremnina (novčana nadoknada za uklanjanje heke osobe s mjesta gdje je nepoželjni) abgedrošn (njem. abdreschen omlatiti pšenicu) otrc&n, olinjao; dosadan abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstavlja nečemu, koji je u suprotnosti s s nečim abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina

>

abiogeneza abiogeneza (grč. a- bez, ne, bios život, genesis postanak) biol. postajanje živoga od nežive tvari (spontana generacija; uveo prof. Huxley) abiologija (grč. a- bez, ne, bios život, logia znanost) znanost o mrtvoj, anorganskoj prirodi abiotrofija (grč. abios bez sredstava za život, oskudan, trofe hrana) nedostatak sposobnosti za život, prijevremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje abiritacija (lat. abirritatio) med. smanjenost nadražljivosti (tkiva) abisodinamika (grč. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja proučava unutrašnjost Zemlje i istražuje sile koje u njoj djeluju abisus (grč. abyssos) ponor, provalija; pren. proždrljivac; abisalna fauna zool. životinje morskih dubina; abisal abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj školi, viši tečajni ispit, matura abiturijent (lat. abire otići, odlaziti) onaj koji namjerava otići, osobito s niže škole na višu nakon položenog ispita zrelosti (mature) abjudicirati (lat. abjudicare) ne priznati, ne priznavati, poricati abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje abjudikacija (lat. ab dolje, judicare suditi) sudsko osporenje, nepriznanje abjuracija (lat. abjuratio) prav. odricanje pod prisegom abjurirati (lat. objurare) prav. pod prisegom odricati, odreći ablacija (lat. ablatio odnošenje, uklanjanje) kir. rezanje, odrezivanje, amputacija; geol. odnošenje (ili: skidanje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode ablaktacija (lat. ablactatio) med. odbijanje djeteta od sise; pren. odvikavanje

15

abnegacija ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo obližnje bez odrezivanja cijepa ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. padež u nekim indoeuropskim jezicima, padež odvajanja, kretanja odnekud, potjecanja ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tiče ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda nešto potječe, ili od čega se rastavlja ili udaljava ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija ablefarija (grč. a- bez, blefaron očni kapak) med. nedostatak očnih kapaka (posljedica kongenitalnih poremećaja u razvitku oka, osobito nakon gangrene, lupusa, tumora i dr. ozljeda) ablegacija (lat. ablegatio) prav. progonstvo, jednogodišnje udaljivanje ablegat (lat. ablegatus) izaslanik drugog reda, osobito papin, za pojedinačne slučajeve (za razliku od delegata); prognanik ablegirati (lat. ablegare) poslati, udaljiti, udaljivati; prognati na godinu dana ablepsija (grč. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, čišćenje; običaj katoličkih svećenika da nakon pričesti peru ruke abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, očistiti abmarkirati (njem. ab dolje, markieren obilježiti) žarg. "zbrisati", nestati, maknuti se abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje

abnormalan abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan, neobičan, koji odstupa od običaja, reda ili pravila; neobičan, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan abnormitet (lat. abnormitas) odstupanje od pravila, neprirodnost, nepravilnost; abnormalnost aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica neke slike; ebot abolicija (lat. abolitio uništenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinuće, poništenje abolicionisti (lat. abolitio) mn. politička stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristaše pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kućama abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog običaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje državnog nadzora i za priznanje prostitucije abolirati (lat. abolere uništiti) prav. prekinuti nad nekim sudski postupak bez ikakvih posljedica po optuženoga; ukinuti, ukidati, poništiti, poništavati abominacija (lat. abominatio) gnusoba, užas, gadost, sramno djelo; oskvrnuće abondancija (fr. abondance, lat. abundantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo riječi, rječitost abonent (fr. abonner, pretplatiti, pretplaćivati) pretplatnik abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pretplaćivati, pretplatiti se abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v. ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris usta) koji se nalazi nasuprot usta

16

abrazij abordaža (fr. abordage) napad (na neprijateljski brod); sudar dvaju brodova; pren. oslovljavanje aboriginalan (lat. aboriginalis) prvotan; starosjedilački, domaći, saraonikao aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, početak) mn. starosjedioci, prastanovnici, urođenici (za razliku od kolonista) aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majčinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje začetka (zametka) iz maternice abortirati (lat. abortare) izvršiti abortus, pobaciti, pobacivati; bot. ne donijeti plod abortiv (lat. abortivum) med. pobačajno sredstvo, sredstvo za izvršavanje pobačaja; mn. abortivi abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobačajni; pren. skraćen, brzo završen, ugušen u samom začetku, u klici; zakržljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraćeni po. stupak, skraćivanje; abortivno liječenje med. liječenje kod kojega se uzročnik bolesti uništava u samom početku bolesti (osobito pri liječenju spolnih bolesti) abortus (lat.) pobacivanje, pobačaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sastrugati; odstranjivati trljanjem, odroniti, odronjavati Abraham (hebr.) "otac mnoštva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac Židova i Arapa) abrakadabra (hebr.) čarobnjačka riječ, bez značenja, koja se, napisana na istostraničnom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava samo u šali, kao i "hokus-pokus" abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, čišćenje struganjem; med. čišćenje

abregacija nagrizajućim sredstvima; geol. odstranjivanje trljanjem, odronjavanje abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, isključivanje, isključenje abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraćenje, skraćivanje (osobito knjige, spisa, članka itd.); abrevijatura abrevijator (lat. abbreviator) skraćivač, npr. nečije knjige, nečijeg spisa; papinski pisar koji izrađuje papinske breve abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija abrihtati (njem. abrichten) obučiti, obučavati, izvježbati, dotjerati; usp. dresirati abritirati (fr. abrutir) poživotinjiti, zaglupiti, izjednačiti sa životinjom; ubiti u nekome svaki moralni osjećaj abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, poništenje abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, ukidati, opozvati; trg. poništiti, povući nalog abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, prekinuti, raskomadati; usp. abruptan abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglađen; isprekidan; odsječen; nagao, nenadan, žestok, bez mnogo okolišanja; usp. abrumpirati abs... v. pod aps... abstinyl v. antabus abšid (njem. Abschied) oproštaj, rastanak; abšidsbrif (njem. Abschiedsbrief) oproštajno pismo; usp. apšiter abštehati (njem. abstechen) razlikovati se od čega, ne slagati se s nečim (npr. u bojama); isticati se, stršiti abulija (grč. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje abuna (ar.) "naš otac", najviši crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesiniji), poglavar kršćanske Koptske crkve abundantan (lat. abundans) bogat, obilan, obilat; pretjeran

17

acciaccatura abusus non tollit usum čit. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu abuzija (lat. abusio) pogrešna uporaba riječi; katahreza abuzivan (lat. abusivus) sklon zloporabama, sklon ogriješiti se o postojeće zakone i običaje, protupravan abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreška, zabluda; loša uporaba abyssus abyssum invocat čit. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreška uzrokuje drugu abzac (njem. Absatz) u proznom i pjesničkom tekstu: počinjanje nove rečenice novim redom tako da se prva riječ te rečenice uvlači malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja Academy-award (engl.) nagrada američke Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetničko dostignuće u filmskoj umjetnosti; v. Oskar accarezzevole čit. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko accarezzevolmente čit. akarecevolmente (tal.) glaz. v. accarezzevole accelerando čit. ačelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubrzavajući, postupno brže accentus acutus čit. akcentus akutus (lat.) gram. oštri naglasak; akut accentus circumflexus čit. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grčkoj gramatici, kao u riječi moira); cirkumfleks accentus gravis čit. akcentus gravis (lat.) gram. teški naglasak (u grčkoj i francuskoj gramatici); gravis acciaccatura čit. ačakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvučanje prijašnjeg tona sa sljedećim glavnim tonom; također; dodavanje jednog intervala akordima radi pojačanja harmonije

apropos accordamento čit. akordamento (tal.) glaz. usuglašavanje, prilagođavanje instrumenata i glasova accordando čit. akordando (tal.) glaz. usuglašavajući, prilagođavajući acedija (grč. akedeia) duhovna tromost, ravnodušnost prema nekom dobru, prema životu; akedija acenonoet (grč. a-, koinos zajednički, nois, noos razum, um) čovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenonoet acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria čit. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se drži tamjan; acerra philologica čit. acera filologika (lat.) zbirka filoloških rasprava; acerra historica čit. acera historika (lat.) zbirka odabranih povijesnih rasprava (kao naslov knjiga) acerbacija (lat. acerbatio) ogorčenje, pogoršanje acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogorčen; grub, surov, strog acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gorčina, grubost, surovost, strogost aceridi (grč. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi acerirati (lat. acer, fr. acerer) čeličiti, očeličiti, okaliti acervacija (lat. acervatio) nagomilavanje, gomilanje acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili: boca) za ocat; anat. zglobna čaša acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo, lijek protiv žuljeva i bradavica acetičan (lat. acetum) koji sadrži ocat, octeno kiseo

18

abalijenirati acetil (lat. acetum) kem. radikal octene (acetilne) kiseline acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C 2 H 2 , bezbojan i otrovan, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen acetometar (lat. acetum, grč. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa acetometrija (lat. acetum, grč. metria) kem. mjerenje jakosti octa aceton (lat. acetum) kem. bezbojna tekućina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije drveta (dimetilni keton) acetonemija (lat. acetum, grč. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod šećerne bolesti težeg oblika acetonurija (lat. acetum, grč. uron mokraća) med. prisutnost acetona u mokraći, osobito kod šećerne bolesti acezija (grč. akesis) liječenje; akezija acid-party čit. esid-parti (engl.) narkomanska skupna seansa, skupno uživanje droga acidacija (lat. acidatio) kem. ukiseljavanje, npr. hrane u želucu acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u kiselinu acidimetar (lat. acidum, grč. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline acidimetrija (lat. acidum, grč. metria) mjerenje jakosti kiselina acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootrovanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, osobito kod šećerne bolesti acijanoblepsija (grč. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoća za plavu boju, nesposobnost očiju da zamjećuju plavu boju; usp. aneritropsija

aciniforman aciniforman (lat. aciniformis) v. acinozan acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna grožđa, npr. žlijezde acquestus conjugalis čit. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednička tečevina muža i žene Actors' Studio američka filmska ustanova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na načelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga actu čit. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijeđi, k, ka, na, do, kod, pri, uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema prirodi); uz, pored, osim, povrh ad acta čit. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstraniti nešto kao svršeno ili nepotrebno ad arma! (lat.) k oružju! pren. na posao! ad bene placitum (lat.) prema dopadanju, prema nahođenju, po volji ad calendas graecas čit. ad kalendas grekas (lat.) "do grčkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdaijevo", "kad na vrbi rodi grožđe" ad depositum čit. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti nešto na čuvanje, u pohranu ad exemplum čit. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc čit. ad hok (lat.) upravo za to, posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu ad honorem (lat.) u čast, iz počasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u podzemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u nedogled - ad libitum (lat. ad libitum, libitus prohtjev) glaz. po volji, tj. svirati ili pjevati; također: znak da se instrumenti ili glasovi s ovim dodatkom, u nekom glazbenom komadu, mogu i izostaviti

19

adagij ad limina (lat.) kraće umjesto ad limina apostolorum, tj. na apostolske pragove (katolički su biskupi dužni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavještavanje zove referat ad limina) ad litteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno ad majorem Dei gloriam (lat.) na veću slavu Božju (geslo jezuitskog reda) ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjerljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu ad notam (lat.) uzeti ad notam zabilježiti, zapamtiti, primiti na znanje ad oculos čit. ad okulos (lat.) prikazati nešto jasno, očigledno, zorno ad partem (lat.) sa svakim dijelom posebno, tj. pojedinačno ad pias causas čit. ad pijas kauzas (lat.) za pobožne svrhe, za dobrotvorne namjene ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje ad rem (lat.) prema stvari, što odgovara stvari (a ne osobi); prilično, zgodno, korisno, uputno, upotrebljivo ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih granica, potpuno ad unum (lat.) svi do jednoga, do jednoga, do posljednjeg ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj književnosti: poučna literatura koja je veoma slična enciklopediji Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilonaca: božanstvo vjetra, oluje, nevremena i groma adagietto čit. adađeto (tal.) glaz. 1. malo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano adagij (adagium) poslovica

adagio adagio čit. adađo (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstveno; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano adagio assai čit. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto adagiologija (lat. adagium poslovica, grč. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama adagissimo čit. adadisimo (tal.) glaz. veoma lagano, što lakše adakcija (lat. adactio, adigere) upornost, prisiljavanje, primoravanje adaktilija (grč. a -bez, daktylos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi adalet (tur.) pravda, pravednost; pravilnost, ispravnost Adam (hebr. čovjek načinjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog čovjek; Adamov kostim golo muško tijelo; Adamova jabučica istaknuta izbočina na prednjem dijelu vrata nekih muškaraca; Adamovo rebro žena (budući da je, prema Bibliji, Bog stvorio ženu od Adamova rebra) adamant (grč. adamas, adamantos) v. adamas adamas (grč. adamas) kaljeno željezo, čelik; dijamant adamizam struja europske književnosti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi čovjek (odbivši nebesku hranu izgubio je besmrtnost za čitav ljudski rod) adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagođavanje, prilagodba, prilagođenost; primjena; adapcija adaptator (lat. adaptator) onaj koji prilagođava, tehnička sprava za spregu međusobno neprilagođenih elemenata adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagođavati; preurediti, preuređivati; primijeniti, primjenjivati

20

adenoadcitacija (lat. adcitatio) prav. pozivanje na parnicu adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suđenje, parnicu addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni adde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima) adefagija (grč. adefagia) med. proždrljivost, prevelika želja za jelom adekvacija (lat. adaequatio) izjednačenje, prilagođavanje adekvatan (lat. adequatus) izjednačen, jednak; podudaran, odgovarajući, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji točno izražava bit svoga predmeta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spoznatoga adelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sraštenost prašničkih niti adelfizam (grč. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo adelfoktonija (grč. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo adelopodi (grč. adelos prikriven, nejasan, podos noga) zool. životinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraćivanje ademptio bonorum čit. ademcio bonorum (lat.) prav. oduzimanje imanja ademptio civitatis čit. ademcio civitatis (lat.) prav. oduzimanje prava građanstva, protjerivanje iz grada adenalgija (grč. aden žlijezda, algos bol) med. žlijezdobolja adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, prilozi, domeci adenitis (grč. aden žlijezda) med. upala žlijezda adeno- (grč. aden) predmetak u složenicama sa značenjem: žlijezda, žljezdani

adenoflegmon adenoflegmon (grč. aden, flego gorim) med. prelaženje upale limfne žlijezde na okolna tkiva adenogeneza (grč. aden, genesis postanak) fiziol. nastajanje, stvaranje žlijezda adenografija (grč. aden, grafia opis) fiziol. opisivanje žlijezda adenoidan (grč. aden, eidos oblik) žljezdolik, žljezdast adenoidi (grč. aden, eidos oblik) med. žljezdaste izrasline = adenoidne vegetacije adenologija (grč. aden, logia znanost) fiziol. proučavanje žlijezda adenom (grč. aden) med. žljezdaste izrasline koje se sastoje od epitelnih cjevčica i vezivnog tkiva adenopatija (grč. aden, pathos bolest) med. bolest žljezdanog sustava adenotomija (grč. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje žljezdanih izraslina, adenoida adenozan (grč. aden, lat. adenosus) žljezdani, koji se tiče žlijezda adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostići, zadobiti, steći) onaj koji je nešto postigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne nečega adespoton (grč. adespoton) imanje bez gospodara; djelo čiji je tvorac nepoznat adh- v. pod athadherencija (lat. adhaerentia) srašćivanje, sraslost; pripadnost, naklonost, privrženost adherencija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) prianjanje, pristajanje; privrženost, pripadnost, sklonost, naklonost, sljedbeništvo, sraslost adherent (lat. adhaerens) pristaša, privrženik, pripadnik; sudionik adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadoveziva-

21

adiafora ti se; održati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko mišljenje adhezija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) fiz. prionljivost, međusobno privlačenje dvaju tijela koja se tijesno dotiču; prianjanje, priljubljivanje, pripijanje; med. sraštenje, prirašćivanje; prav. priključenje, naknadni pristup neke države nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravorijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvršenjem kaznenog djela (naknada štete, povrat oduzete stvari i si.); usp. kohezija adhezija (lat. adhesio) prionljivost, privlačnost; fiz. sila kojom se privlače molekule raznih tijela (supr. kohezija); prav. vezivanje jednog privatnopravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica adhezijski postupak prav. mješoviti ili pridružni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo veže i jedan privatnopravni građanski predmet; v. adhezija adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomoćna sredstva; prilozi uz spise adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, korištenje; prizivanje, privođenje adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuđivanje, ohrabrivanje, bodrenje, adhuc sub judice lis est čit. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je još pred sudom, spor još nije riješen adiafora (grč. ta adiafora) mn. fil. ono što je s moralnog (etičkog) stajališta beznačajno, tj. ni dobro ni loše; stoici su učili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (život, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznačajno

adicija adicija (lat. additio) dodavanje, zbrajanje; umnožavanje adicionalan (lat. additionalis) naknadan, dodan, pridodan, koji služi kao dodatak; adicionalni zakon novi, dopunski zakon adicirati (ad-dicere) prav. priznati, dosuditi, dodijeliti adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo nepropuštanja aktinskih zraka adijabatan (grč. a- ne, diabaino prolazim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka topline, bez povišenja i sniženja temperature; usp. izotermičan adijabatičan v. adijabatan adijafan (grč. a-diafaino) neproziran adijaforan (grč. a-diaforos) ravnodušan, ni dobar ni loš; indiferentan adijaforija (grč. a-diaforia) ravnodušnost; usp. indiferentizam adijaforist (grč. a-diaforos) ravnodušan čovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist adijagnostičan (grč. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne može) razlikovati, raspoznati, utvrditi adijantum (grč. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa adijareja (grč. a- ne, diarrheo protječem) med. nevršenje nužde, zatvorenost adijaterman (grč. a-, dia- kroz, thermaino zagrijavam) fiz. koji ne propušta toplinske zrake; aterman adijatetičan (grč. a- ne, dia- kroz, tithemi metnem, stavim) med. koji nije sklon bolesti adikcija (lat. addictio) prav. dosuđivanje, dodjeljivanje adinamičan (grč. adynamikos) nemoćan, slab, iznemogao, klonuo; nesposoban adinamija (grč. adynamia) med. nemoć, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost

22

adjudikacija adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, adipis mast, vosak) kem. masni vosak, vosak od leša adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stvaranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pretio, gojan, debeo adipsija (grč. a-, dipsa žeđ) med. neosjećaj žeđi adipson (grč. a-, dipsa žeđ) med. sredstvo za gašenje žeđi adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti, zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uzbuđenjem Adisonova bolest bolest nadbubrežnih žlijezda koja se očituje brončanom bojom kože i općim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkrivaču, engl. liječniku Thomasu Addisonu, 1793—1860) aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati aditon (grč. adyton) ono što je nepristupačno; najsvetiji, unutarnji dio grčkog hrama u koji je samo svećenik smio stupiti adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrežnih žlijezda, praćena smeđom ili smeđecrnom bojom onih dijelova kože koji su izloženi svjetlosnom ili mehaničkom podra• žaju; obično smrtonosna (nazvana po engl. liječniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adisonova bolest, brončana bolest adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. povećanje, dodatak ponuđenoj svoti novca adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pridjevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi, dosuđivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav. sudsko priznanje, dosuđivanje, presuda u nečiju korist

adjudikatar adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, dražbom prodavana stvar, najbolji ponuditelj adjudikativan (lat. adjudicativus) kojim se dosuđuje adjument (lat. adjumentum) pomoćno sredstvo, pomoć adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome nekoga za pomoćnika i budućeg nasljednika adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruživanje, dodjeljivanje, dodavanje, spajanje adjunkt (lat. adjunctus) pomoćnik; pomoćni službenik, mlađi činovnik adjunktura (lat. adjunctura) pomoćno zvanje; pomoćna ustanova adjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinjanje adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjača adjutor (lat. adjutor) pomoćnik, pomagač adjutorij (lat. adjutorium) pomoćno sredstvo, pomoć adjutum (lat. adjutum) pomoć, potpora, dodatak adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans adjuvans (lat.) farm. pomoćno sredstvo, sporedni lijek čije je djelovanje slabije adjuvant (lat. adjuvans) pomoćnik, pomagač; pomoćni učitelj adkredulirati (lat. adcredulare) zanijekati pod prisegom neki dug adlatus (lat. ad-latus) pomoćnik, mladi činovnik; osobito činovnik ili časnik koji je dodijeljen na službu nekom višem činovniku ili časniku adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublažavanje

23

admodijacija adlerizam teorija austrijskog psihologa Alfreda Adlera (1870—1937), tzv. "individualna psihologija" Admet mit. starogrčki kralj u Feri (Tesalija), jedan od Argonauta, muž Alkestidin, Apolonov ljubimac adminacija (lat. adminatio) prav. prijetnja (kao simbolična uvreda) adminikul (lat. adminiculum) pomoćno sredstvo, pomagalo adminikulator (lat. adminiculator) u Katoličkoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siročadi i si. administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; činovništvo, službeništvo administrativa (lat. administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tiče ili potječe od upravne vlasti, ustanove itd. administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom administrirati (lat. administrare) upravljati; voditi poslove neke ustanove, voditi posao za nekoga drugog admiracija (lat. admiratio) divljenje; čuđenje admiral (ar. amir al ba', fr. amiral) zapovjednik bojne flote; zool. leptir (Vanessa atlanta) admirali te t (njem. Admiralitat) pomorska vlast; vrhovno zapovjedništvo pomorske vojne sile; svi admirali pomorske vojne sile admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izražava ili izaziva divljenje, Čuđenje, obožavanje admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv admisibilitet (lat. admisibilitas) primljivost; prihvatljivost admisija (lat. admissio) primanje, prijam admodijacija (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup

admodijator admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj admonicija (lat. admonitio) opominjanje, ukoravanje zbog nevršenja dužnosti admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama adnotacija (lat. adnotatio) bilješka, primjedba, napomena, objašnjenje; prav. popis; anotacija adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabilježiti, zapamtiti, značajne stvari adnotata (lat.) mn. bilješke, primjedbe, napomene adnotator (lat. adnotator) pisac ili stavljač primjedaba; tumač adnotirati (lat. adnotare) pribilježiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje adolescencija (lat. adolescentia) mladost, mladenačko doba; mladež, omladina adolescent (lat. adolescens) mladić; pren. žutokljunac Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budući da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti) adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antički stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U — U Adonis (grč. Adonis) mit. legendarno lijep mladić za čiju su se ljubav otimale božice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljeća; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polyomatus Adonis); bot. gorocvijet adonizacija (lat. adonisatio) namještanje, dotjerivanje, kićenje adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje

24

adresat adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj, usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete, posvojče, pokćerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tuđe dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, posvojen adoracija (lat. adoratio) obožavanje, veliko poštovanje, klanjanje; silno voljenje, bezgranična ljubav Adrast starogrčki mitološki kralj u Argu, tast Polinikov, jedan od vođa "Sedmorice protiv Tebe" adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubrežna žlijezda izlučuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfm, epirenan, suprarenin adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena onoga kome se pismo upućuje; 2. pismena predstavka, molba skupštine vladaru; svečana čestitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umješnost; adresa po potrebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za slučaj neakceptiranja ili neisplate mjenice adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upućuje ili preporučuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenični potpisnik koji upućuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznačenjem mjesta i ulica stanovanja; knjiga s popisom stanovnika nekog mjesta (po zanimanjima, djelatnostima, ulicama i dr.) adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo kojem se upućuje pismo, primatelj pi-

adresirati sma; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u slučaju da je primatelj (trasat) ne plati adresirati (fr. adresser) označiti na pismu, pošiljci i dr. ime i mjesto stanovanja osobe ili ustanove kojoj se pismo ili pošiljka upućuje, napisati adresu Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadransko more adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvojenje; usvojenje onoga koji je već punoljetan adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati adskripcija (lat. adscriptio) pripisivanje; pismeni dodatak adskriptor (lat. adscriptor) supotpisnik adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgušnjavanje plinova na površini čvrstih tijela; usp. okluzija adstant (lat. adstans) pomoćnik, pomoćni učitelj adstipulacija (lat. adstipulatio) bezuvjetni pristanak, potpuna suglasnost adstrikcija (lat. adstrictio) med. stezanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože adstringentan (lat. adstringens) stezljiv, koji steže, koji skuplja, koji zatvara adstringirati (lat. adstringere) stegnuti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti adukcija (lat. ad, ducere voditi) privođenje, dovođenje, primicanje, privlačenje; med. gibanje mišića prema središnjoj crti tijela, privlačenje mišića; prav. dokazivanje, navođenje razloga, pozivanje na što; aduktor mišić primicah; usp. abdukcija, abduktor adukcija n.at. adđuctio dovođenje) anat. "vivlačenje mišića

25

adventisti adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo čovjek i svako živo biće uopće adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica adulteracija (lat. adulteratio) krivotvorenje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brakolomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sredstva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za paljenje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti; ublažiti, utažiti, razblažiti, olakšati; glačati; omekšati, postati kovnijim; slik. razblažiti boje adut (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: najjača boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjače sredstvo, najjači razlog adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: početi igru adutima; sjeći adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potrošiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjače razloge advekcija (lat. advehere dovoziti) vodoravno gibanje zraka, a time se prenose i meteorološki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru advent (lat. adventus dolazak) predstojeći dolazak Spasitelja naviješten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katolika: posljednja četiri tjedna pred Božić, došašće adventisti (lat. adventus dolazak) pripadnici kršćanske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da će Krist po drugi puta doći 1844. godine; svetkuju subotu,

adventivan osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obećanje da će po drugiput doći; crkva raširena po cijelom svijetu adventivan (lat. adventivus) slučajan; sporedan, pridošao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adventivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (bršljan, divlja jagoda i dr.) adventizam (lat. adventus dolazak) naučavanje i pokret adventista; v. adventisti adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. priložna oznaka (vremenska, mjesna, načinska, uzročna) adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priložni adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili bilježnice u koje se privremeno unose grada i bilješke koje će tek kasnije biti sređene ili obrađene adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan advocatus Dei (lat.) "Božji odvjetnik", u Rimokatoličkoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vražjeg odvjetnika" (advocatusa diaboli) pri procesima za proglašenje svetim ili blaženim advocatus diaboli (lat.) "vražji odvjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Božjem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. čovjek koji se suprotstavlja općem mišljenju; v. diabolus rotae advocirati (lat. ad voćare) baviti se odvjetničkim poslovima, braniti druge pred sudom; služiti pravu; pren. zauzimati se za nekoga ili nešto advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomoć) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik advokatura (lat. advocatura) pravobraniteljstvo, pravozastupništvo, odvjetništvo, odvjetničko zvanje

26

aerobat adustirati (lat. adjustare) dotjerati, dotjerivati, namjestiti; adjustirati; obično: adustirati se, adjustirati se adutant (lat. adjutans) pomoćnik; mlađi časnik dodijeljen na službu višem časniku, pratitelj višeg časnika ađutantura (lat. adjuntatura) zvanje, služba i kancelarija ađutanta aed (grč. aoidos) pjevač i pjesnik slobode u herojskom razdoblju starih Grka AEG kratica za poznatu njemačku tvrtku Allgemeine Elektrizitets-Gesellschaft čit. Algemajne elektricitets-gezelšaft "Sveopće društvo za elektricitet" Aenona (lat.) antičko ime za Nin aequilibrium indifferentiae čit. ekvilibrijum indiferencije (lat.) fil. ravnoteža dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac aer (grč. aer zrak, lat. aer) zrak aeracija (lat. aeratio) proizvođenje zraka; prozračivanje; izlaganje kemijskom djelovanju zraka aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljične kiseline aerenhim (grč. aer zrak, en u, hyma tekućina, sok) bot. stanično tkivo s velikim, zrakom napunjenim, međustaničnim prostorima, osobito kod vodenih biljaka aeričan (lat. aer, grč. aer) zračni; prozračan, plinovit aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin aeriforman (lat. aeriformis) prozračan, plinovit aerizirati (grč. aer, fr. aeriser) pretvoriti, pretvarati u zrak, plin aero- (grč. aer, lat. aer) predmetak u složenicama sa značenjem: zrak, zračni, koji je u vezi sa zrakom aerobat (grč. aer, baino idem) plesač u zraku, plesač na užetu; koji ide po zraku; mudrijaš

aerobi aerobi (grč. aer, bios život) mn. biol. bakterije koje, kao i sva viša živa bića, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle živjeti (za razliku od anaeroba) aerobionti (grč. aer, bios život) mn. zool. v. aerobi aerobomba (grč. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zračna, avionska bomba aerobus (grč. aer, lat. omnibus svima) zračno prijevozno sredstvo aerodin (grč. aer, dynamis sila) zrak. zrakoplov teži od zraka, u letu se održava uglavnom pomoću aerodinamičkih reakcija aerodinamika (grč. aer, dynamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja plinovitih tijela aerodrom (grč. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i kamo se spuštaju zrakoplovi aeroduktor (lat. aeroductor) med. instrument kojim se pri porođajima dovodi zrak aeroembolija (lat. aer zrak, grč. embolon klin) stvaranje plinskih mjehurića u tkivima i krvi zbog izlaganja organizma sniženom tlaku koji vlada na većim visinama aerofagija (grč. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histeričnih osoba, ali i kod tuberkuloznih aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cgedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog šljakom kroz koji se propuštaju tekuće vode radi aeracije aerofiti (grč. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); također: epifiti aerofobija (grč. aer, fobeo bojim se, plašim se) strah od zraka, izbjegavanje zraka aerofon (grč. aer, foneo zvučim) instrument pomoću kojega se ljudski glas

27

aeromantija može prenositi i čuti na 6—9 kilometara (izumio ga je Edison) aerofor (grč. aer, foros nosač) sprava koja omogućava disanje i u inače otrovnom ili zagušljivom zraku, kao i pod vodom aerofotografija (grč. aer, fos svjetlost, grafo pišem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljišta (terena), iz zraka (zrakoplova) fotografskim putem aerofotogrametrija (lat. aer zrak, grč. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, metria mjerenje) izradba zemljovida snimanjem iz zrakoplova aerogen (grč. aer, gennao stvaram, proizvodim) koji se stvara pomoću zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuberkuloza infekcija koja nastaje unošenjem u pluća tuberkuloznog bacila s udahnutim zrakom aerografija (grč. aer, grafo) opisivanje zraka aerogram (lat. aer zrak, grč. grafein pisati) vijest predana zračnim putem, putem radija; radiogram aeroidan (grč. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit aeroklimatologija (lat. aer zrak, grč. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja proučava klimu troposfere i drugih dijelova stratosfere aerolit (grč. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen aerologija (grč. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju aeromagnetometrija (lat. aer zrak, grč. Magnes lithos, metria mjerenje) istraživanje ruda pomoću zrakoplova, tj. iz zraka aeromantija (grč. aer, manteia proricanje) proricanje po pojavama u zraku

aeromedicina aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi proučavanjem i liječenjem zdravstvenih poremećaja koji se javljaju kao posljedica letova zrakoplovima aeromehanika (grč. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i ravnoteže plinova; pneumatika aerometar (grč. aer, metron) sprava za mjerenje gustoće i tlaka zraka aerometrija (grč. aer, metria) mjerenje zraka; znanost o mjerenju gustoće i tlaka zraka aeromiting (lat. aer zrak, engl. meeting) sastanak zrakoplovaca; skup čija je svrha populariziranje zrakoplovstva; javna priredba sa zrakoplovnim vježbama aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne konstrukcije aeromotorist (lat. aer zrak, lat. motor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si. aeronaut (grč. aer, naus brod, nautikos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom aeronautika (grč. aer, naus brod, nautike) znanost o zrakoplovstvu; zrakoplovstvo aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeđenim zrakom koji ne može podržati let zrakoplova aeroplan (grč. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion) aeroprojektor (lat. aer, projector) fotogrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotografskih snimaka napravljenih u zraku aeroskop (grč. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje količine prašine u zraku aeroskopija (grč. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka

28

aerozoi aerostacija (lat. aerostatio) vještina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo aerostat (grč. aer, statos stajaći, koji stoji) sprava za letenje lakša od istisnutog zraka (balon, zračni brod) aerostatika (grč. aer, statos),znanost o ravnoteži plinova, posebno "zraka aerotaksija (grč. aer, taxis uređenje) zool. kretanje organizama koji se slobodno kreću, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najvećeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativna aerotaksija) sadržaja kisika, gdje se onda ti aerotaksični mikroorganizmi skupljaju aeroterapija (grč. aer, therapeia liječenje) med. liječenje udisanjem umjetno zgusnutog ili razrijeđenog zraka aeroterorizam (grč. aer, lat. terror strah, užas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastrašivanja, uznemiravanja i demoraliziranja stanovništva aerotonometar (grč. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih žila aerotopografija (grč. aer, topos mjesto, grafo pišem) metoda u geodeziji: izrada geodetskih planova i karata pomoću snimaka iz zraka aerotropizam (grč. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najviše {pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni aerotropizam) zraka, odnosno kisika aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli pomoću umjetnog prilagođavanja brzine zračnog strujanja aeroza (grč. aer) med. razvijanje zraka u tijelu aerozoi (grč. aer, zoon životinja) zool. v. aerobi

i

aeternum vale aeternum vale čit. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav afagija (grč. a-, fagein jesti) med. nemogućnost gutanja hrane afakija (grč. a-, fakos leća) med. nedostatak očne leće; pr. afakičan afamirati (fr. affamer) mučiti glađu; pr. afamiran afanija (grč. afaneia) glupost, koještarija afarist (tal. affarista) čovjek koji bezobzirno želi ostvariti dobitak ili čast, špekulant afazija (grč. a-, femi govorim) med. ne' moć (ili: nemogućnost) govora; zanijemjelost od užasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih riječi afefobija (grč. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, nježnost, odanost, ljubav, srdačnost; svako uzbuđenje i promjena u tjelesnom ili duševnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osjećaj; aficiranje afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili nešto) psih.-vrlo jak osjećaj koji većinom nailazi najednom, iznenadno, traje obično vrlo kratko i u jednom trenutku dostiže toliku jačinu da gotovo posve zavlada sviješću, duševni pokret; uzbuđenje, stanje razjarenosti, razjarenost afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaganje afektirati (lat. affectare) biti neprirodan, praviti se, pretvarati se, prenemagati se; htjeti vješto prikazati nešto onakvim kakvo zapravo nije afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, osjetljiv, osjećajan afektuozan (lat. affectuosus, fr. affectueux) usrdan, ljubazan, veoma naklonjen

29

afidavit afektuozitet (lat. affectuositas) usrdnost, velika naklonjenost, strasnost afel (grč. apo od, helios Sunce) astr. najveća udaljenost planeta ili kometa od Sunca; suprotno: perihel afeleja (grč. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru) Afer (lat.) arapski naziv za neka etiopska plemena (prema njima su Rimljani nazvali čitav kontinent Afrika) afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; težak položaj; zamršena stvar; neugodan doživljaj; velik događaj; sukob aferaš (fr. afiaire) onaj koji ima ili pravi afere, koji se bavi prljavim poslovima, osobito na račun države afereza (grč. aphairesis oduzimanje) gram. skraćivanje početka, skraćivanje jedne riječi time što joj se izostavi početak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvišnog ili onesposobljenog dijela ljudskog tijela affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato affaire d'honneur čit. afer d-oner (fr.) stvar časti, dvoboj affanato (tal.) glaz. bolno, tužno, plašljivo affettuosissamente čit. afetuozisamente (tal.) glaz. v. affettuosissimo affettuosissimo čit. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjećajno, veoma strasno affettuoso čit. afetuozo (tal.) glaz. uzbudljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto afflitto (tal.) glaz. bolno, tužno; con afflittione affretando (tal.) glaz. sve brže, ubrzavajući; affretoso affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm. na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod prisegom o teretu nekog broda

afiks afiks (lat. affigere pričvrstiti, prikovati, affixum) gram. produženje riječi dodavanjem jednog slova ili sloga, govorni dodatak; dometak afilantropija (grč. a-, filos prijateljski, anthropos čovjek) nedostatak ljubavi prema bližnjima; mržnja prema ljudima afiličan (grč. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez čašičnog listića afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; primanje u neki red ili društvo; bratstvo, sveza; družba, društvo, tajno udruženje afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kćerku; zbratimiti; primiti nekoga u neki red, bratstvo ili društvo; pridružiti, združiti; afilirana loža masonska loža koja je ušla u sastav neke veće lože afinaža (fr. affinage) profinjavanje, pročišćavanje, npr. plemenitih rudača; dotjerivanje, glačanje, stanjivanje afinerija (fr. affinerie) radionica za pročišćavanje plemenitih rudača i dr.; radionica u kojoj se izrađuju žice; usp. rafinerija afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepšim; očistiti, pročistiti, pročišćavati; dotjerati, stanjiti afinis (lat. affinis) rođak po ženi, zet, tast afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srodnost (suprotno: kognacija); kem. stupanj lakoće kojom se dva različita elementa spajaju, težnja za sjedinjavanjem između dvaju kemijskih elemenata ili više njih; pren. srodnost, sličnost afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij afirmacija (lat. afifirmatio) potvrđivanje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom afirmativa (lat.) potvrdno mišljenje; potvrđivanje, potvrda

30

aformacija afirmativan (lat. affirmativus) potvrdan; odlučan; pokazni; log. afirmativan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, potvrditi, potvrđivati, uvjeriti; afirmirati se uspjeti održati se kao takav afiš (fr. affiche) oglas, javna objava, plakat afitaža (fr. affutage) voj. namještanje topa na lafetu, puške na kundak; pripremanje topova za pucanje; oštrenje alata afitirati (fr. affuter) voj. namjestiti (ili: namještati) top na lafetu ili pušku na kundak; top ili pušku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u pripravnosti, imati pri ruci aflikcija (lat. afflictio) utučenost, ožalošćenost, žalost; bol, tuga, jad, muka; nesreća, nedaća aflogističan (grč. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistična svjetiljka afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnožavanje, izobilje, obilje, obilnost afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala čega, obilje; afluksija afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (grč. afobia ) neplašljivost, nebojažljivost afonija (grč. a-, fone glas) med. bezglasnost; gubljenje (ili: gubitak) glasa zbog bolesti mišića i živaca koji pokreću i zatežu glasne žice; v. afoničan aforija (grč. plodan, rodan) med. neplodnost, jalovost aforistično (grč. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke aforizam (grč. aforismos) kratka i u određenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izražava jednu misao; mudra poučna izreka aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobličiti, graditi) tvorba

tj.bez. sliveni suglasnik. astr. afros pjena. after-shave lotion čit. unuk Pelopov. fthongos zvuk. pren. zool. sin Atrejev. znanost o afričkoj kulturi afrikata (lat. zakupnina afrik (fr. kriptogamija. after-šeiv loušn (engl. lat. koji ima afte na sluznici usne špljine aftong (grč. losion koji se upotrebljava nakon brijanja. biljke gimnospore čije se stanice razmnožavaju samostalno. afrodizija afretiranje (fr. vrhovni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu. samac agamogonija (grč. med. sredstva za izazivanje spolnog nagona afrodizijak (grč. supr. oskudica u mlijeku kod majke agalma (grč. pretjerano razvijen spolni nagon. osvećen od sina Oresta agamija (grč. osobito u hramu agame (grč.bez. med.) usp. afrosyne) bezumlje.) odmaranje odmah nakon ručka after-shave čit. rađanje bez oplođivanja. Afrodite. sprava za mjerenje vrenja afronterija (fr. bolest na sluznici usne šupljine: bijeli ili žućkasti mjehurići s crvenim rubom after-dinner (engl. gamos brak) mn. a-. npr. kralj u Mikeni (Argu). affundere doliti) dolijevanje agalaktija (grč. bezmliječnost dojke. glas. med. bot. metron) sprava za mjerenje tlaka pjene. gamein ženiti se) bezbračnost. aforidizijazam afrodizijaci (grč. gala mlijeko) med. zool.bez. Afrodite) ljubavni afrodizija (grč. affretement) pom. ljubavno uživanje. u hebrejskoj gramatici: tvorba osobnih glagolskih oblika dodavanjem skraćenih zamjenica (aformativa) aforodizijazam (grč. grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi. bezobrazna i drska prijevara 31 agamogonija afrozinija (grč.bez. ton) gram. a. ljubavno ludilo.aforodizijazam novog oblika pridodavanjem. v. praunuk Tantalov. a-gameo bez žene sam) neženja. besmislenost. afrodisiazo sladim se ljubavlju) med. gone rađanje) biol.) kolonjska voda. ljubavna pohota. partenogenetsko razmnožavanje agamist (grč. morska gusjenica afroditografski (grč. zakupljivanje lade. Afrodite) mit. ljupkost. bez utjecaja drugih oplodnih stanica Agamemnon mit. ukras. kip. losion aftezan (grč. after-šeiv (engl. gamogonija . a. starogrčka božica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimljana: Venera). affricare natrljati) gram. obljuba. aphthosus) mjehurast. mukli suglasnik afuzija (lat. brat Menelajev. afrodisiazo) med. spolna ljubav. slika. aftha. afrique) materijal od palminih vlakana (služi za punjenje strunjača) afrikaans inačica nizozemskog jezika kojom govore Buri Afrikander bijelac rođen u Južnoj Africi. afrodisios koji se odnosi na ljubavni užitak) sredstvo za jačanje spolnog nagona afrometar (grč. koji opisuje planet Veneru afroditski (grč. draž. složeni. buncanje u groznici afte (grč. aphthae) mn. a. u užem smislu Bur afrikanistika znanost koja proučava afričke jezike i književnosti. a. bespolnost cvjetova. ubila ga je žena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist. agalma) lik. putem diobe (način razmnožavanja kod praživotinja). bot. momak. lat. afrodisios ljubavni) mn. affronterie) javna pogrda. c = t +s Afrodita (grč. afthai. gamos brak.

prema Starom zavjetu. poslovnica ager (lat. naučavanje Crkve po kojem Bog nema početka Agenor (grč.agape agape (grč. uništio ju je Aleksandar Makedonski porazivši kralja Darija III. stoljeća pr.) posao. božanska ljubav. Agena čit. n. pokretna sila agent (lat. zastupnik. naučavanje o dobrom i pravilnom življenju agatodemon (grč. agape ljubav) Božja ljubav. gomilanje agerasija (grč. nepotpuna embrionalna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma. ono što je uzrok nečemu. staračka svježina . agathos dobar. dio etike koji uči o najvišem dobru Agaton (grč. agathos dobar. duh zaštitnik agatologija (grč. poticatelj nemira. djelotvoran. perzijska dinastija od 8. agathos dobar. dobri duh. praotac Feničana agens (lat. plaćeni bukač. upotrebljava se. ager publikus (lat. oranica. u apreturi (kao sredstvo za lijepljenje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija) Agareni (hebr. agentia) poslovnica nekog većeg poduzeća čiji je djelokrug ograničen. aghatos dobar) starogrčki pisac tragedija. a.) državno zemljište koje služi za javnu uporabu. do 4. u starogrčkoj mitologiji: sin Posejdona i Libije. osobito lišće. ager publicus čit. fiziol.bez. osobito: tajni policijski doušnik kojemu je zadatak steći povjerenje politički sumnjivih ili nepoželjnih osoba pa ih onda navesti na vršenje kažnjivih djela agentura (lat. bios život) fil. posrednik. mn. nesposobnost za rađanje. poslovno područje jednog agenta. večere ljubavi kod prvih kršćana kao znak općeg bratstva i ljubavi agar-agar vrsta algi u kineskim i japanskim morima. teol. prijatelj Euripidov i Platonov agava (grč. novinarsko poduzeće za davanje novosti dnevnim listovima agenda (lat. radno načelo. ageraos koji ne stari) nestarenje. logia znanost) fil. pomiješana s vodom daje bezbojnu hladetinastu masu koja se upotrebljava u kuharstvu. osvojena zemlja koja se poklanja isluženim vojnicima ageracija (lat. podsjetnik agenezija (grč. daimonion duh) mit.) dnevnik. mladolik izgled. kršćanska ljubav. aggeratio) nagomilavanje. po imenu arapskog plemena koje je. a. ured jednog agenta. nomos zakon) med.) polje.) mn. živjelo u doba židovskih kraljeva u Arabiji i napadalo susjedna židovska plemena agastronomija (grč. agens) fil. stablo joj izraste do 10 m visine. snaga. agens provocator izazivač) plaćeni izazivač nereda. ažans avas (fr.) švicarska novinska agencija agencija (lat. gaster trbuh. tropska biljka podrijetlom iz Juž. e. tajni policajac agent provokator (lat. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima. Amerike. predstavnik firme.) vrsta američkih raketa upotrijebljenih u programu Gemini 32 agerasija Agence Havas čit.bez. agenor) "hrabri". uzetost trbušnih živaca agatobiotika (grč. agauos vrijedan divljenja.) francuska obavještajna agencija (ured za informacije) Agence Telegraphique Suisse (fr. genesis rađanje) ženska neplodnost. edžine (engl.. agave americana) bot. osnivač grada Tira. lat. agens koji radi) poslovođa. u narodnoj medicini Agemenidi mn.

sljepljivanje rana pomoću tekućine koja ponovno spaja odvojene dijelove (limfa). dirljivo 33 aglutinacija agitator (lat. aglaos sjajan) "sjajna". kod tifusa). hitrost. gomilanje. agglutinatio) nagomilavanje. nijemost. osobito u političkom smislu. lakoća. opća amnestija agijazma (grč. aglutio) med. agere) raditi.bez. aglosija aglucija (lat. lat. "blistava". agitare poticati) revno raditi za neku osobu. revno zauzimanje i rad u užoj ili široj sredini za neku osobu. gomilanje. život bez žene agirati (lat. marljivost aginičan (grč. mutavost. nedostatak (ili: neosjećanje) okusa Agezilaj (grč. agilitas) v. skupljanje. jedna od triju Gracija. poticati. riješena stvar agitato čit. a. st. agilis) brz. a. anilin. agglomerare) gomilati. hagiazma) blagoslovljena voda. sveta voda agilan (lat. n. slijepljen kamen aglomerirati (lat. adžustamente (tal. skupljati aglosija (grč. med. agitatio) pokret. svršena stvar. smutljivac agitirati (lat. nagomilavanje aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem više raznih sastavnih dijelova.) pomilovanje koje daje vladar povodom velikih državnih blagdana i proslava. miješati. spartanski kralj (5—4. ali njezini sastavni dijelovi ipak ostaju samostalne predodžbe. gram. potpuno. a.) muz. kretanje.agestija agestija (lat. stvar ili protiv neke osobe ili stvari. buntovnik. "predvodnik". podbadač. okretnost. lak. nagomila(va)ti. štapić ili batić za miješanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova agitata res (lat. doduše. globulus kuglica) med. e. koja je često na dnevnom redu. agluticija aglutinacija (lat. glumiti na pozornici agitacija (lat.) "dioničko društvo za proizvodnju anilina".) stvar o kojoj se često govori ili raspravlja. usp.bez. min. poslovati.) Agfa kratica za Aktiengesellschaft fiir Anilinerzeugung čit. "prvak". agracijacio publika (lat. svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. adžitato (tal. laos narod) "voda naroda". v. farm. ili protiv neke osobe. akcijengezelšaft fir anilinercojgung (njem. božica ljupkosti Aglaura mit. ago vodim. buniti. a. fil. spretan. agilnost agilnost (lat. stoma usta) med. stranke ili ideje. okretan. aglosostomija aglosostomija (grč. marljiv. nagomilavanje ageuzija (grč.) čovjek koji se revno zauzima i radi za neku osobu. Agfakolor (lat. gyne žena) neoženjen aginija (grč. aggestio) dovlačenje na gomilu. kći atenskoga kralja Kekropa aglobulija (grč. agitaculum) farm. agilitas) brzina. pr. bunjenje agitakl (lat.bez. ili protiv neke osobe. podbadanje. stapanje dviju riječi u jednu . mućkati Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande Aglaja (grč. nemogućnost gutanja. color boja) film produkcije Agfa aggiustamente čit.bez. sasvim točno aggratiatio publica čit. trgovati. a. agglomeratio) skupljanje. aglossos nijem. hitar. vrijedan agilitet (lat. nedovoljnost krvnih zrnaca aglomeracija (lat. radinost. uzburkano. stvari.bez. stranku ili ideju. nastaje nova zbirna predodžba. gyne žena) neženjenost. nemir. točno.) glaz. geusis ukus) med. stvar. najniži stupanj aperceptivnog spajanja predodžaba pri čemu. glossa jezik) med.

agon borba) borba. u starogrčkim gradovima: glavni trg. agglutinare prilijepiti) koji srašćuje. mania pomama. jezici kod kojih se riječi tvore dodavanjem gradivnih elemenata na korijen riječi. kad bolesnik predmete 34 agora vidi. aglutinativni jezici lingv.) koji zastupaju gledište da je stvarnost nemoguće spoznati agnozija (grč. nedostatak čeljusti agnominacija (lat. agonos neplodan) zem. pozitivizam i dr. sastaviti.29) agofilomanija (tal. agon borba. agnominatio) v. rođak po krvi agnatičan (lat. lijekovi za brzo zarašćivanje rana. smrtni strah. ago igla. konjičko i glazbeno natjecanje kod starih Grka agona (grč. aglutinini (lat. polazna točka Sokratove filozofije: "Znam da ništa ne znam" Agnus Dei (lat. hrvačka vještina agonizam (grč. agon) borba. v. fil. mjenicu i si. h. gimnastička. agnatus) srodan po očevoj strani. agonistes) borac. agglutinare prilijepiti) mn. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaća veoma različite pravce (transcendentalni idealizam. aglutinatio) med. agglutinantia) mn. agnatus) rođak s očeve strane. sredstva za slijepljivanje aglutinativan (lat. naziv za postupne promjene tempa radi što življeg i plastičnijeg izvođenja glazbenog djela agometar (grč. s priljepcima. grč.. agnoscere) priznati (npr.bez. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jednaka nuli agonija (grč. jahačkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka agonistika (grč. ago vodim. koji se priljepljuje. srodstvo po ocu agnat (lat. konjički i glazbeni natjecatelj kod starih Grka agonistarh (grč. (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos) agnacija (lat. po ocu agnatija (grč. srasti agma (grč. stanje koje prethodi smrti. aglucija aglutinancije (lat. g.) Jaganjac Božji.) agnosticizam (grč. 2. med. jedno od Kristovih imena (Iv 1. a. gnosis spoznaja) psih. archos) nadzornik gimnastičkih. konjičkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka. metron mjera) fiz. filos prijatelj. reostat agon (grč. agglutinare) slijepiti. agonia borba) smrtna borba. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom serumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije aglutinirati (lat. agonistes. a. strast) izraz za strast ubadanja u venu i utakanje bilo kakve neškodljive tekućine kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge agogika (grč. gnathos čeljust) med. potpis. nesposobnost raspoznavanja. narodna . ago vodim) glaz.bez. agma) lingv. razumijevanja i označavanja pojmovima onoga što se zamijeti pomoću osjetila. očajanje agonist (grč. agon borba) gimnastičko. koji zarašćuje. koji zaliječi. npr. prilijepiti. npr. med. izdisanje. smrtne muke. natjecanje. borilačka. agnatio) krvno srodstvo. utakmica agonografija (grč. gimnastički. v. priljepni. ali ih ne raspoznaje i dr.aglutinacija aglutinacija (lat. sudac u borbi agora (grč. priljepljivati. agonothetes) redatelj gimnastičkih. anominacija agnoscirati (lat. agora trg) 1. grafia opis) opis(ivanje) borbe agonotet (grč. turski i dr.

agrarna reforma reforma koja se odnosi na zemljoposjed. limunadu i dr. napadačka ili izazivačka strana agrest (tal. Djela apostolska 20. agros. aseg ljut) sok iscijeđen iz nezrelog grožđa.) agrarni (lat. nasrtljivost. kopča. agrafos nenapisan) 1. aggregatio) nagomilavanje. napadač. iznos. masa koja je nastala putem sjedinjavanja više istovrsnih stvari. fobeo bojim se) med. polje) ekonomsko-politički pokret čiji je cilj unapređenje i zaštita poljoprivrede i poljoprivrednika od drugih grana proizvodnje (industrije i dr. seoski. agregare) primiti u neko društvo. aggressio) napad.. poljski. ulica i uopće praznih prostora agracijacija (lat. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati. nasilan agresor (lat. teol. neotrovne tvari kojima bakterije.bez. pridružiti. agrestis) seljački. povećanje. zemlju. npr. meh. poljoprivredni. zemljišne odnose. ad pri. pojedine rečenice koje se navode kao Isusove riječi kojih nema u kanonskim Evanđeljima. napadanje. agora trg. grex stado. agrarius) koji se tiče zemlje. bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga Agram (njem. grafia pisanje. mat. neuglađen. napadan.35) agrafija (grč. lat. ergon djelo. gubljenje sposobnosti pisanja. pogoršanje.. agrarius) zemljoradnik. nasilje agresini (lat. stanje u kojem se neko tijelo javlja. kurtaža agregacija (lat. ager njiva. aggressor) nasrtljivac. opisivanje) opisivanje poljoprivrednih sprava agresija (lat. lat. aggregatum skupina) min. svladavaju otpornost organizma agresivan (lat. pristaša zemljoradničke politike agrarizam (grč. generator i motor agregatno stanje fiz. zbroj. aggressivus) nasrtljiv. ager njiva. agresto. zakone i dr. pooštrenje. grub. a. dinamo-stroj i motor. masa koja sadrži u sebi različne sastavne dijelove. agraffe) 2. nagomilati. lat. grafo pišem) med. koji je sklon napadanju. polje) opći izraz za pojmove koji obuhvaćaju poljoprivredu. primanje u neko društvo. zbiti. tekuća i plinovita agregirati (lat. izvanredna profesura agregat (lat. aggredi) mn. spona (kao nakit) agrafa (grč. agros. proizvodeći ih. agrestan (lat.agorafobija skupština starih Atenjana. zbijanje. zemljoradnički. otežanje. mn. agro. aggratiatio) pomilovanje agrafa (fr. pridruživanje. aggravare otežati) otežavanje. način spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na čvrsta. nervozni strah od prelaženja preko trgova. upotrebljava se za ocat. agrement pristanak) pristanak države da primi određenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge države agrergografija (grč. pasti pod agrar biti obuhvaćen odredbama zakona o agrarnoj reformi agrarac (lat. na nasipu) staro njemačko ime za Zagreb agramatist (grč. neobrazovan . pren. ponovna raspodjela zemlje agravacija (lat. polje. gomilati. ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr. med. nepismenjak agrar (grč. zemljišne reforme. agreage) trg. navodno od am Graben na jarku. ager njiva. nakupljanje. kazne 35 agrestan agreaža (fr. nagrada posredniku. mjesto gdje se ta skupština sastajala agorafobija (grč. spojiti u jedno tijelo agreman (fr. agros njiva.

agros. agrikulturni sustav v.) grana klimatologije koja proučava klimatske elemente i varijacije koje utječu na razdiobu biljnog svijeta na površini Zemlje agromaksimum (lat. basis temelj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna središnjica) agrobiologija (lat. ager polje. ager polje. grč. agrypnia. agrikulturne države države u kojima su zemljoradnja i stočarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske države) agriofag (grč. seoski) seljaštvo. grubost. budnost. 2. agricultura) koji se tiče zemljoradnje. ge zemlja. neobrazovanost agri. kad dijete dolazi na svijet najprije nogama umjesto glavom. ager polje. ager polje. zemljodjelstvo agrikulturni (lat. ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji agromelioracija njegovanje tla racionalnom obradom. rimsko osobno ime. tj. ager polje. maximum) najveća količina zemljišnog posjeda koju smije imati neki pojedinac agromanija (grč. luđačka sklonost ubojstvu Agripa (lat. nepravilan porođaj. thymos duša) divljaštvo. poljoprivredni. divlja ćud. agros. grč.) seljak.(lat. techne vještina) agr. koma neprirodna pospanost) med. mania pomama. grč. meteoron koji se nalazi u zraku. osobito divljači agriotimija (grč. fiziokratski sustav. ratarstvo. agrios divlji. logia znanost) dio geologije koji skuplja i potanko obrađuje one dijelove geologije koji se tiču poljoprivrede agrokemija (agros. vještina obrađivanja i uzgoja biljaka. lat.agrestija agrestija (lat. agros. osobito kultiviranih biljaka agrogeologija (grč. agrestis poljski. ager) predmetak sa značenjem: poljoprivreda agricola čit. poljoprivrednik agrikultura (lat. fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom životinja. prostaštvo. također: agripski porođaj agripnija (grč. botane trava) dio botanike koji proučava morfološke i fiziološke osobine kultiviranih biljaka agroekologija (lat. agrios divlji. agricultura) zemljoradnja. logia znanost) grana meteorologije koja . chemeia) grana kemije koja se bavi proučavanjem kemijskih procesa i elemenata s obzirom na plodnosti zemljišta (npr. gnojivima. logia znanost) znanost o smještaju poljoprivrednih površina agrofitotehnika (grč. agrometeorologij a (lat. bios život. ager) predmetak u složenicama sa značenjem: polje. pesticida radi zaštite raslinja i dobivanja većeg uroda agroklimatologija (grč. primjena umjetnih gnojiva i uporaba kemijskih sredstava. nesanica praćena velikom željom za spavanjem agro. ager polje. poljoagrobaza (lat. zaštićivanjem od erozije i si. ispituje utjecaj zemljišta na prehranu i sastav kultiviranih biljaka agrokemija (lat. poljski. Agrippa) 1. agrikulturna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju. neugladenost. nesanica. cheo lijem) dio kemije koji. fyton biljka. logia znanost) dio biologije koji proučava uspijevanje i iskoristivost 36 agrometeorologij a biljaka s obzirom na kakvoću zemljišta agrobotanika (grč. nespavanje agripnokoma (grč. agrikola (lat. grč. na osnovi pokusa. agrikulturna kemija dio primijenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima života korisnih biljaka (žitarica) i domaćih životinja. grč.(grč. agros. agros. med. oikos kuća. agrypnia) med.

hinduizma i jainizma: zabrana ubijanja živih bića ahipnija (grč. bljedilo. mana nekog čovjeka.) ime mudrog savjetnika kralja Davida.). hydor voda) nedostatak vode. pedon zemlja. izraditi da izgleda kao ahat 37 ahreja aheman (grč. alkaloid koji se nalazi u sjemenu kukolja agrostografija (grč. stalnih i po kakvoći dobrih prinosa Ah znak za amper-sat Ahasver (hebr. karneola i dr. zagrobni život Ahitofel (hebr. agros. chemeia) pr. agronomos) poljoprivrednik. pren. achates) min. dobar i mudar savjetodavac ahlis (grč. n. bezvodnost Ahil (grč. ahipničan ahiret (tur. Achaschverosch) starozavjetni oblik imena perzijskog kralja Kserksa. pomračenje vida.Agron proučava vremenske elemente i pojave koje utječu na razvoj usjeva Agron kralj svih Ilira u 3. achates) dati nečemu preljeve boja i šare kao kod ahata. kemijska i biološka svojstva zemljišta u vezi s racionalnim podizanjem kultiviranih biljaka agrostemin (lat. s veoma šupljikavim kalcedonskim slojevima. chylos sok) med. hypnos san) med. čovjek kojega je. a-. nesanica. a-. racionalna zemljoradnja agropedologija (grč. osobito: inženjer poljoprivrede. prid. agros. acholos) med. prestanak izlučivanja žuči ahreja (grč. školovan poljoprivrednik agronomija (grč. ahyr posljednji) drugi svijet. logia znanost) znanost koja proučava fizička. a-. boja kože) med. otuda: slabost. i to na peti. mineral sastavljen od više vrsta kvarca (kalcedona. bolest želuca zbog nenormalnog izlučivanja želučanog soka. koji slabo ili nikako ne propušta onaj dio svjetlosnih zraka koji izaziva kemijske promjene na nekom tijelu ahemanzija (grč. vrsta dragog kamena. achlys) tama. pr. tlo. tj. st. svojstvo nekog tijela da slabo ili uopće ne propušta svjetlosne zrake koja imaju kemijska djelovanja ahidrija (grč. Bog prokleo da ne može nikad umrijeti ni smiriti se.. kasnije je ovim imenom nazvan i Vječni Zid. agrostemma) kem. agros polje. agronomia) znanost o obrađivanju zemlje. Ahilleus) mit. nedostatak sna. znanost koja proučava načine uzgajanja biljaka na različitim zemljištima radi dobivanja visokih. cheo lijevam. nego mora vječno lutati ahat (grč. oskudica u vodi. a-. muž glasovite Teute agronom (grč. a-. prema legendi. grafo pišem. slaba strana. sastoji se u tome što u želučanom soku nema dovoljno solne kiseline i nekih fermenata Ahilova peta Ahil je mogao biti ranjen samo na jednome mjestu. tako da mogu upijati boje zbog čega su u trgovinama najčešće umjetno obojeni. a-. magličasta mrlja na rožnici oka Ahmozis egipatski naziv za Mojsija aholija (grč. fiz. slabokrvnost . najjača nožna tetiva koja se spušta od stražnjeg dijela lista do pete ahimsa (sanskrt. opisujem) opisivanje trava agrostologija (grč. chros koža. med. Ahilova tetiva anat. e. logia znanost) znanost o travama agrotehnika (grč. techne vještina) poljoprivredna tehnika. chemeia) fiz. agros polje. sin Peleja i božice Tetide ahilija (grč. ahimsa "ne povrijediti") osnovni moralni zakon budizma. služi za nakit ahatizirati (grč. najveći grčki junak u Trojanskom ratu.

$r9me) sindrom stečene imunodeficijencije. pomaganje. Eirspeise) omlet. Gericht jelo) u nacističkoj Njemačkoj: propis koji utvrđuje da se nekoliko dana u tjednu mora u domaćinstvima i restoranima kuhati samo jedno jelo (ili: više jela u jednom loncu). sin Telamona. bolest se očituje vrućicom. nakon eksplozije hidrogenske bombe. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka) ajeršpajz (njem. kajgana. nakon Ahilove smrti uzalud je želio dobiti njegovo oružje te je zbog toga poludio i ubio se od žalosti . igraća karta osmica i dr. ajnleger (njem. ajnpren-juha prežgana juha ajnštajnij kemijski element otkriven 1952. acht osam) osmica. aitia uzrok. Eiffelov toranj ajmpindekl (njem. ein jedan. tablični mu je broj 99. Einlage) uložak koji se stavlja u obuću kod ravnog stopala i si. znak E i Es (naziv prema A. Eier jaja. Eingemachtes) vrsta krepke juhe s mesom i drugim dodacima. Jahr godina) točnije: Einjahrig-Freiivilliger "jednogodišnji dobrovoljac" (austrougarski vojni obveznik na tzv. u v^stu: suigrač. zbog izostanka imunosnog odgovora na virus HFV (Human Immunodeficiency Virus) koji u organizam dospijeva preko ozlijeđene sluznice ili krvnim preparatima. vječni protivnik Ormuzda Ahter (njem. aide. Hagia Sofia Sveta Sofija) prije: poznata kršćanska bazilika. lat. poglavica zlih duhova. postignuta ušteda davala se za ratne potrebe. actus čin) kazališni komad u jednom činu ajnc (njem.) Međunarodno udruženje umjetničkih kritičara. engl. Einsteinu) ajntopfgeriht (njem. dio tiskarskog stroja koji služi za stavljanje papira u stroj ajnpren (njem. jastuk u koji se stavlja dojenče ajnakter (njem. Eis led. otokom limfnih žlijezda. eins jedan) vrsta kartaške igre ajngemahtes (njem. đačkom roku) ajskafe (njem. ed (fr. gubitkom tjelesne mase. iskrivljenje kotača na biciklu (kotač nalikuje na brojku 8). ujušak ajnlag (njem. einbinden uvezati. Deckel poklopac) povoj. kralja salaminskog. AICA kratica za Association Internationale des Critiques d'Art (fr. International Association of Art Critics Aida glavna junakinje znamenite Verdijeve istoimene opere (ime nema posebno značenje. radnik koji stavlja arke u tiskarski stroj. Kaffee kava) ledena kava Ahriman (perz. Einbrenn) zaprška. zafrig. ar (fr. ein jedan. partner. homoseksualci i ovispici o drogama koji razmjenjuju intrav^nske injekcije aitiologija (grč. npr. fr.) mit.) podsjetnik AIDS (engl. ugrožene su promiskuitetne osobe. logia zna«nost) v. einlegen staviti) tisk. ajntopfesn ajnjeriger (njem. izmislio ga je Verdi) aide čit. aide-memoire < U ed memoS. danas: muzej u Carigradu Ajant (grč. bog i praizvor svega zla. općom neotpornošću organizpia. ein jedan. lat. u zendskoj religiji i Zaratustrinom naučavanju: simbol negativnog načela. adiutare) pomoć. Aias) mit. Topf lonac. skraćenica o^ Acquired Immunodeficiency Syn.Ahriman 38 ajskafe ^jerkonjak (njem. kasnije proizveden u ciklotronu i nuklearnim reaktorima. najveći i poslije Ahila najhrabriji grčki junak pod Trojom. etiologija Aja Sofija (od grč. pržena izmučena jaja Ajfelov toranj v.

član udruženja za unapređenje znanosti i umjetnosti akademizam (grč. 3. 2. akademska rasprava strogo znanstvena rasprava. lat.proizlaze i u što se vraćaju akatagrafija (grč. aisthanomai osjećam) med. akardija (grč. bodljika. Platonova filozofija. akademia) u likovnim umjetnostima: smjer kod kojega je težište u strogom pridržavanju tradicionalnih (antičkih) umjetničkih oblika i pravila. student sveučilišta 39 akatalektičan stih akairologija (grč. pren. kata. akari grinja) vrsta šuge kod domaćih životinja (uzročnik je jedna vrsta grinja) akarpija (grč.Aka Larencija Aka Larencija (lat. med. 4. nepriličan. praćena hipertrofičnim promjenama na koži... po naučavanju Upanišadai etar. kao što su bradavice. krut. riječ akakia znači nevinost) akademija (grč. logia govor. akantha bodlja. bodljikava zdjelica. akairos nezgodan.) fil. logia govor) nezgodan. omanje trnovito drvo koje pretežito raste u Africi i Australiji. akademikos) koji pripada visokoj. promjena kože zbog neprirodnosti sluznoga sloja pokožice. ukočenost udova akantestezija (grč. akantha bodlja) med. lat. odgojila vučica) akacija (grč. kardia srce) fiziol. upotrebljava se u farmaciji kao sredstvo za ublažavanje nadraženosti sluznice. akampsia) negipkost. dakle. školski. prostor predočen kao materijalni element. osnovna mu je karakteristika oponašanje antičkih uzora akademski (grč.) lit. a ne. akakia) bot. a-. akademski građanin polaznik. bez unošenja samostalnih osobnih osjećaja i shvaćanja. a-katalektikos) poet. akaša je ono iz čega sva bića. "zgrčenost. koji se tiče akademije 4. neprikladan govor I. ovaj čovjek bio je vlasnik vrta o kojem je riječ pod 1. calculare računati) med. pelviš zdjelica) med. čekinja. vrt u blizini Atene gdje je Platon poučavao u svojoj filozofiji. akademikos) polaznik neke visoke škole za znanost ili umjetnost. velikoj školi (sveučilištu. koji se tiče ove. akalkulija (grč. tj. usiljen. stih klasičnih pjesnika kod kojega je posljednja stopa potpuna . grafia pisanje) med. a-. prema legendi. akantha trn. akantha bodlja. akademia od osobnog imena Akademos. malodušnost. obrazovan na visokoj školi.) 1. u nezgodan trenutak. pren. nedostatk srca. papilomi i dr. zbirka satiričnih podrugljivih pjesama akantbpelvis (grč. akarpia) neplodnost akaša <ind. Acca Larentia) u starorimskoj mitologiji: žena pastira Faustula s kojim je odgojila Romula i Rema (njih je. svečana priredba u slavu nekog značajnog događaja ili neke osobe akademik (grč. nesposobnost vršenja bilo kakvih računskih operacija (najčešće se javlja kod organskih oštećenja mozga) akampsija (grč. udruženje znanstvenika i umjetnika radi unapređivanja znanosti i umjetnosti. visoka škola za znanost ili umjetnost. kao "prostorna supstancija". koji pripada akademiji 4. 5. nemogućnost sređivanja riječi u rečenice (pri pisanju) akatalektičan stih (grč. kod slobodnih zidara: simbol čednosti i nevinosti (po tome što grč. mekuštvo! akarijaza (grč. koštane izrasline u zdjeličnoj šupljini koji sužavaju zdjelicu i otežavaju porođaj akantoza (gr. Platonova škola. smetnja površinskog osjeta — bolesnik se osjeća kao da ga netko bode iglicama akantologija (grč.

riječ kojom se izražava primanje mjenice. onaj koji prihvaća mjenicu. akcentuacija akcentuirati (lat.akatalepsija akatalepsija (grč. nepravilan (za groznicu) akatolik (grč. priznati. prilaz. nenaklonost prema čistoći. prihvatljiv. neshvaćanje. nepojmljiv. metron mjera) instrument za mjerenje ubrzanja akcent (lat. stupanje u neku službu radi stjecanja prakse u poslovima. naglasak (sloga ili riječi). neshvatljiv akatapoza (grč. trasat akceptibilitet (lat. ubrzavati akcelerometar (lat. med. od dviju ugovaračkih strana. akatharsia) nečistoća. prihvatiti. grč. nemogućnost pijenja ili gutanja akatarzija (grč. accentus naglasak) gram. accentus) gram. na probu . acceptare) primiti. v. nedostatak razumijevanja. a-katastatos) nepostojan. accelerare) ubrzati. accelerativus) ubrzan. accessus pristupanje. prihvaćen) potpis na mjenici kojim se potvrđuje da potpisnik svojim potpisom jamči za uplatu mjenične svote u određeno vrijeme. med. istaknuti (glas. staviti. acceptans) primatelj (kod svakog ugovora. acceptibilitas) primljivost. akatholikos) kršćanin koji ne pripada katoličkoj vjeri. prihvatljivost akceptilacija (lat. akcent akcentuacija (fr. neuredan. acceptatio cambii) primanje mjenice. akceptirati mjenicu obvezati se na plaćanje mjenice pismenom zabilješkom na samoj mjenici akces (lat. unošenje u knjigu nekog duga kao plaćenog prije nego što je stvarno plaćen akceptirati (lat. accelerare ubrzavati. a-. accepta) mn. usvojiv akceptacija (lat. isticanje u govoru nekog glasa. sloga ili neke riječi putem naglašavanja. ono što još prioada glavnoj stvari. priključak. nestalan. prihvaćanje. a druga akceptant — primatelj). jedna je promitent — ponuditelj. med. accessio) pristup. približenje. accentuation) gram. pristup) početnik. osobito protestant akaustičan (grč. koji ubrzava. prihodi. potres mozga akataleptičan (grč. dohoci akceptabilan (lat. pripravnik u službi ili zvanju. stavljat: naglaske (akcente) na riječi 40 akcesist akcepcija (lat. naglašavanje. a-kaustos) nesagorljiv. accepti latio) trg. grč. primljena mjenica akcepta (lat. accentus naglasak. logia znanost) gram. accedere) pristup. acceptabilis) primljiv. nezapaljiv akceleracija (Jat. znak za obilježavanje naglaska akcentologija (lat. slog ili riječ). med. primanje nekog pravnika u sud radi praktičnog vježbanja. stavljanje znakova za naglašavanje riječi (akcenata) akcentuiranje (lat. naglašavati. accentus) naglasiti. akatalepsia) nesposobnost shvaćanja biti neke stvari. accessus. ubrzavajući akcelerirati (lat. napadaj groznice akcesija (lat. paciscenata. acceleratio) fiz. kataposis pijenje) med. ubrzanje. nečistoća krvi akatastatičan (grč. čovjek koji je primljen u službu kao pripravnik. usvojeno značenje neke riječi akcept (lat. disciplina koja se bavi naglascima (akcentima). stupanje na vlast akcesist (lat. ubrzavanje akcelerativan (lat. acceptio) primanje. acceptus primljen. v. usvajanje. akataleptos) nedokučiv. odobriti. akcept akceptant (lat.

a. akcidencija (lat. sporedan. dioničar. izrada tablica. fr.. accidentialis) nebitan. acclamatio) burno odobravanje. actio rad. akkizomai pretvaram se) pretvaranje. udio s određenim kapitalom u kakvom privrednom ili trgovinskom poduzeću i dokument o tom udjelu akcijski (lat. acenonoet akeridi mn. lat. pristankom svih. slučaj akcidentalan (lat. poduzetnost. naučiti akciza (fr. accise. kyanos tamnoplav. djelatnost. uzetost živaca akirija (grč. do kojih ne može. poreznik akedija (grč. accidens. član nekog akcionarskog društva akcionarsko društvo društvo vlasnika akcija (dionica) nekog poduzeća kojima je cilj zajednički rad i zajed- 41 aklamirati ničko privređivanje. akcijski radijus zrak. actionator) tužitelj. koji se tiče djelovanja. čuti. ake liječenje. druga nagrada. koji nema veze s biti stvari akcija (lat. accise) onaj koji plaća prirez. actionnarie) trg. što je promjenjivo ili slučajno u nekoj stvari. blepo vidim) med. fini. actio tužba) tužiti. shvatiti. sporedna nagrada akcesoran (lat. slučajne osobine neke stvari. osjećati. acezija akianoblepsija (grč. čovjek koji ne trpi ničiju vlast akenonoet v. slučajan. opažati. farm. sljepilo za plavu boju akinezija (grč. kaže: "Nisu ni bile zrele. accidere) mn. klicanje. znanost o operacijama. kad se netko pravi da za nešto ne mari. društvo osnovano na podlozi uplaćenih akcija akcionator (lat. accise) odrediti prirez. obrazaca. par acclamation čit. npr. ret. oporezovati akcizor (fr. djelatni. djelovanje. trg. accise). accidere dogoditi se) nebitna. bez pojedinačnog glasovanja aklamirati (lat. accessorius) sporedan. accipere) primiti. izabrati . optuživati akcipirati (lat. razumjeti. koje nisu bitne. posebni tiskarski poslovi za koje se traže stručno osposobljeni slagari. sporedna. action) radnja. aceridi akezija (grč. eng. optužiti. akyria) uporaba riječi u prenesenom smislu akiurgija (grč. kad medvjed za žute kruške. sporedan posao. actio. ergon djelo) med. accedere pristupiti. accidentia) ono što nije bitno. accidentalia) slučajnosti. osjetiti. tisk. pomoćni akcidence (lat. opaziti. vrijednosnih papira i si. udaljenost koju zrakoplov može prijeći (s povratkom na polaznu točku) bez spuštanja i uzimanja goriva akcindentalije (lat. znanost o liječenju rezanjem. accidere događati se) prirez. akedeia) v. vlasnik dionica nekog trgovačkog ili industrijskog poduzeća. potrošarinu. slučajna osobina nečega (za razliku od esencije ili supstancije). akesis) v." aklamacija (lat. med. accidere. porez na potrošnju akcizirati (fr.akcesit akcesit (lat. uzgredan. ukočenost jednog ili više udova. slučajna zarada akcident (lat. a što bi moglo biti i drukčije pa da se bit te stvari ne promijeni. akefalos bezglav) sanjar. akinesia) nepokretljivost. sporednosti akcionar (fr. djelovanje) radni. acclamare izvikati) odobravati uzvikivanjem. acedija akefal (grč. kirurgija akizam (grč. dionica. accisa. v. posrednik. senzal akcionirati (lat. accessit) pohvalnica (učeniku pri dodjeljivanju nagrada u školi). porez na potrošnju akcizant (fr. par aklamasjon (fr.) izvršiti izbor ili usvojiti kakav prijedlog jednoglasno.

prvi put napravljena 1829. javila se nakon revolucije 1905.aklastičan bez pojedinačnog glasovanja. pratiti nečije pjevanje (solo) instrumentom akompli (fr. podmiriti dug akompanjator (fr. fr. accordo) ručna harmonika na razvlačenje. izravnati. ćelavost 42 akordeon akomodacija (lat. izgladiti. posebni način plaćanja radnika. uzeti (ili: uzimati) na račun. accoler) obgrliti. udomaćiti akme (grč. confessio priznanje) bez vjere. akos lijek. znak koji spaja više nota koje treba istodobno svirati akolirati (fr. spojiti više stavki u trgovačkoj knjizi akologija (grč. glaz. uzimanje unaprijed. pogodba. otuda: dati neki posao u akord plaćati taj posao po komadu. bezvjeran. bez religije. urediti. accompagner) pratiti. ne nadnicom akordator (fr." aklastičan (grč. akme vrhunac. upotrebljava se kao sredstvo protiv reumatizma kod neuralgičnih bolova akontacija (tal. udomaćivanje aklimatizirati (lat. udobno smjestiti. accompagner) pratitelj akompanjirati (fr. akos lijek. ugovor. sprava za mjerenje stupnja jačine osjetila sluha. accommodare. a ne. kome kosa) med. uzimanje predujma. sprovoditi. staviti u zagrade. prilagođavati se podneblju. accommodatio) prilagodba. na ime zarade ili primanja. naviknuti se na neku tuđu klimu. halucinacija sluha pri kojoj bolesnik čuje nepostojeće zvukove akoemetar (grč. accompli) završen. gotov akomplirati (fr. završiti. klobučić. suglas' nost. akoe sluh) med. na ime zarade ili primanja. akoniton jedić. svota koja se uzima na račun. trg. pren. postići. accomplir) zaokružiti. slaganje. najpoznatija predstavnica: lirska pjesnikinja Ana Ahmatova (pravim imenom Ana Andrejevna Gtorenko. zagrliti. poravnati. accordatore) glaz. fr. poravnanje. collum vrat. akmeizam struja u ruskoj književnosti koja se pridržavala načela "umjetnosti radi umjetnosti". vršak. tal. accommoder) prilagoditi. a konto akord (tal. a-. (u vrijeme Stolipinove reakcije). predujam akontirati (tal. accord. lat. pren. pozdravljati klicanjem . fr. accordium) glaz. aklestos nez«tvoren) opt. logia znanost) znanost o lijekovima. gnosis poznavanje) med. prilagođavanje. accordeur. poznavanje sredstava za liječenje rana akolada (lat. ak'umetar akognozija (grč. akuo čujem. unaprijed. koji ne prelama. acclim&tisare) prilagoditi se. šiljak) med. akomodacija oka prilagođavanje očne leće različitim udaljenostima gledanja akomodirati (lat. lat. sloga. acclimatisatio) prilagođavanje tuđem podneblju. navikavanje na tuđu klimu. ne lomi zrake aklimatizacija (lat. 1889—1966) akoazma (grč. kritično. a conto) v. "po svršenom komadu". glaz. g. metron mjera) med. tisk. a conto) uzimanje na račun. o sredstvima za liječenje rana akon ija (grč. upotpuniti akonfesionalan (grč. a ne nadnicom. . zagrada. nereligiozan akonitin (grč. prijelomno stanje u razvoju bolesti. predujmiti akonto (tal. alkaloid koji se nalazi u korijenu raznih vrsta jedića. accordo. prilagodba biljki i životinja nekom dotle stranom podneblju. ugađač glazbala akordeon (tal. accolade zagrljaj) svečani udarac mačem po ramenu novoproglašenog viteza. lat. accollata. a conto). Aconitum napellus) kem. ugodno suzvučje triju ili više tonova.

povećanje. združenje akorporirati (lat. poravnati se.(grč. akratos jak. metreo mjerim) točno mjerenje . akridofag (grč. thermos topao. kotyledon udubljenje) mn. savjesnost. samo modifikacije božanstva. accordoir) glaz. kreditno pismo koje glasi na više osoba ili trgovačkih kuća u raznim mjestima akrement (lat. a-. akreditirati se steći ime. prilagoditi (glasove. acre) engleska mjera za površinu = 4840 kvadratnih jardi (4047 m2) akracija (grč. neodređenost stanja bolesti akro. kao jedino što doista živi. stići brodom akotiledone (grč. accreditare) ovlastiti. slabost) nedovoljna sposobnost vladanja samim sobom akranija (grč. nagoditi se sa zajmodavcem u slučaju nemogućnosti urednog plaćanja duga. kosmos svemir) filozofsko shvaćanje po kojem postoji. akrisia) nedostatak u sposobnosti rasuđivanja i ocjenjivanja. ovjera. složiti. suprotno: ateizam akr (engl. trpki lijekovi akriminacija (lat. pege izvor) hladne ljekovite vode akreditirati (lat. urođena nakaznost glave. odobriti. accrementum) prirast. akratopege (grč. plaćati po svršenom poslu. dok su sve ostale stvari. priznati akordoar (fr. accorder) usuglasiti. usuglašavati. acer ljut) farm. acrimonia) oštrina. brižljivost. optuživanje. dati kredit. med. sporazumjeti se. a-. nečistoća. bljedilo. žice). bot. grubost. akris skakavac. dopustiti. krateia nemoć. kosmios uredan) neurednost. porast akrescenzija (lat. ljuti. povjerenje akreditiv (lat. samo Bog. pa i sam svijet. a-. accorporatio) spajanje. crescere rasti) prirast. bez istinske stvarnosti. metron) sprava za točno mjerenje veoma malih predmeta akribometrija (grč. kranion lubanja) fiziol. akribes točan. akrecija akribija (grč. opunomoćiti. akreditiranom. fagos onaj koji jede) skakavcojed. povjerenje. točnost u govoru. prilagođavanje glazbenih instrumenata akorporacija (lat. vruć) tople ljekovite vode koje sadrže malo otopljenih mineralnih tvari. slagati. a-. ad kod. a ne nadnicama. vilica za usuglašavanje. istraživanju i uopće u životu akribometar (grč. biljke bescvjetnice ako zmija (grč. akribeia) točnost.akordirati akordirati (fr. pripajanje. u punoj snazi. gornji. accoporare) spojiti. nekritičan akrizija (grč. otvoreno pismo kojim se primatelj pisma umoljava da predavaču. akribologeomai biti točan ili temeljit u istraživanju) savjesnost. akritos neodlučan) koji nema sposobnost prosuđivanja. akros) predmetak u složenicama sa značenjem: krajnji. accreditivum) punomoć. kad se dijete rodi bez jednog dijela ili bez cijele lubanje akratoterme (grč. uz. gorčina akritičan (grč. pisanju. pridružiti akostati (tal. temeljitost akribologija (grč. prinova. šiljast . accriminatio) optužba. 43 akroovjeriti. neodlučnost. akribes točan. cirkularni akreditiv akreditivno. accostare) pristati uz obalu (brod). pripojiti. onaj koji se hrani skakavcima akrije (lat. okrivljivanje akrimonija (lat. glas. bolestan izgled lica akozmizam (grč. med. a-. do određene visine stavi na raspolaganje novac na račun izdavača toga pisma (akreditivno pismo). tj.

jezika. v. koji propušta (prelamanjem) bijelu (složenu) svjetlost ne razlažući je u njezine sastavne boje (komponente) akromatičnost (grč.akroama akroama (grč. anat. potpuno sljepilo za boje. postupak pri radu kiselinama akrogrami (grč. akros. privremena bljedoća uzrokovana boravkom na nekim zasljepljivim površinama (npr. akros. chroma boja) stvaranje slike bez obojenih rubova (svojstvo optičkih sustava) akromatizam (grč. akromegalija akromion (grč. akro-. akrobateo idem na prstima) vještina izvođenja tjelesnih vježbi kojima je cilj razvijanje snage. v. lubanja sa šiljastim tjemenom akrokolije (grč. ruku i nogu. odvne bol) med. osobito krajnjih akrografija (grč. akros. ops. nesposobnost razlikovanja boja akromazija (grč. achromatos) bezbojan. a ne. donje čeljusti. pleće akromonosilabe (grč. akrobateo idem na prstima) plesač na užetu. akros. akros. chroma boja) opt. razjaren) jarost. grafia pisanje) tisk. akroamatikos) koji je određen za slušanje. nosa. sićušnost udova. akropostija akrodinija (grč. opt. lithos kamen) drveni kipovi kod kojih su krajnji dijelovi (glava. bljedoća. teško razumljiv. u obliku predavanja. akromion. chroma boja) pomanjkanje normalne pigmenatacije kože. također: bolesno zadebljavanje kostiju i mekanih dijelova tijela akromikrija (grč. akroamatično predavanje strogo znanstveno predavanje (za razliku od popularnoga). usnica. predavanje koje se sluša bez prekidanja (za razliku od onoga koje je u pitanjima i odgovorima) akrobacija (grč. akrocholos jarostan. mikros malen) med. akrobateo idem na prstima) vještina koju izvodi akrobat. poništenje boja (akromatičnim prizmama. zrak. bljedilo. na snijegu) akromazija (grč. med. šiljat. lopatica. a ne. akros. orao vidim) med. akrobistia) v. bezbojnost. akromatičnim lećama). otklanjanje boja. kefale glava) šiljastost glave. akromazija akromatopsija (grč. akromia) anat. urođena povećanost udova koja se sastoji u nezgrapnosti i izobličenosti lica. daltonizam akromatopsija (grč. čistoća boja. kolon ud) mn. osobito na njihovim vrhovima. razjarenost akrokarpičan (grč. akroama) nešto što se čulo ili što se treba čuti. bezbojnost. pelivan akrobatika (grč. megas velik) med. znalac u skakanju i prevrtanju u zraku. namjerno izvedeno okretanje u zraku (ne spada u ona okretanja koja se izvode tijekom normalnog letenja) akrobat (grč. gipkosti i okretnosti akrobistija (grč. syllabe slog) stihovi koji počinju posljednjim slogom prethodnog stiha akroničan (grč. zarazna bolest koja se sastoji od boli i utrnulosti udova. predavanje akroamatičan (grč. a-. chronos vrijeme) koji ne zavisi o vremenu. koji nije u . usmen. otpornosti. acer oštar. krajnji udovi tijela akrolein (lat. a ne. chroma boja) opt. karpos plod) bot. akromatizam akromegalija (grč.krajnji. chroma boja. oleum ulje) kem. akros. akro-gramma slovo) pjesme kod kojih stihovi počinju posljednjim slovima prethodnog stiha akroholija (grč. monos jedini. bistra i veoma ljuta mirisna tekućina koja se stvara suhom destilacijom glicerina i nekih masti 44 akroničan akroliti (grč. razgovor koji je ugodan uhu (osobito za vrijeme jela kod starih Grka). chroma boja. akros. supr. a-. ruke i noge) od kamena akromatičan (grč. koji nosi plod na vrhu akrokefalija (grč. a-. a-. opos oko) sljepilo za boje.

"osovine Berlin-Rim-Tokio" koja je uvukla svijet u strahote Drugog svjetskog rata aksolotao (meks. a katkad i krajnja slova stihova daju neko ime ili neku riječ akroterij (grč. javni spis Akteon (grč. logia znanost) fil. axon os. actus. traka) voj. nesuvremen. mast. axenia) negostoljubivost. zahtijevam. večernji akronim (grč. vrh zgrade. Americi i Meksiku. čin. axis osovina. stožerni časnik) aksenija (grč. osobito sudski čin. pretres. onyma ime) kratica sastavljena od početnih slova ili početnih slogova neke složene riječi ili više riječi. a i ne traži dokaza jer je očita (npr. metria) mjerenje osovine kod geometrijskih tijela aksungija (lat. salo akšam (tur. Achse osovina) "osovinaš". axios vrijedan. čiček cvijet) biljka noćurak (Mirabilis jalapa) akt (lat. akroposthia) gornji dio kožice na muškom udu. očita istina. kad su dvije količine jednake trećoj. eng. negostoprimstvo. fr. axis osovina. akro-polis) gornji grad. actor vršitelj. sljemenu zgrada akrotizam (grč. timologija aksiom (grč. akšam večer) sumrak. osovinski aksilarni (lat. Achsel rame. stanje prije obrezivanja (kod Zidova). tražim. axilla pazuho) pazušni aksinomantija (grč. akšam-čiček (tur. čin. akros) fil. koji se događa navečer ili kad se spušta noć. Aktaion) kod starih Grka: lovac kojega je božica lova Artemida pretvorila u jelena (jer ju je promatrao dok se kupala) pa su ga rastrgali vlastiti psi akter (fr. acteur. sudionik u nekom događaju . acte) djelo. istraživanje prauzroka.: nijedna tvrdnja ne može istodobno biti i točna i netočna. v. teorija vri- 45 akter jednosti. akrostichos) pjesma kod koje početna. akseničan aksijalni (lat. pathos bolest) med. naučavanje o vrijednostima. pri obrezivanju se odreže. četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja). Band vrpca. akros. aksolotlo aksonometrija (grč. akroterion) arhit. npr. gradska tvrđava u Ateni i ostalim grčkim gradovima akropostija (grč. act. ZET = Zagrebački električni tramvaj akropatija (grč. osovina. pr. pristaša Hitler-Mussolinijeve politike tzv. tj. axioma) neposredna jasna znanstvena spoznaja. rasprava. posljednjeg uzroka stvari. slika ili kip golog ljudskog tijela. farm.akronim svoje vrijeme. kaz. vrpca koja pada s ramena na prsa. biljke i životinje kao ukrasi na vrhu. onda su i među sobom jednake) aksiomatika sustav aksioma. svaki svečani javni čin. axine sjekira. spoznaja koja se ne može dokazati. aksiom aksist (njem. lat. os) osni. u nekim vojskama služi kao oznaka posebne službe (npr. težnja za onim što je najviše u spoznaji (teorijski akrotizam) i djelovanju (praktični akrotizam) akrozofija (akro-sofia) najviša mudrost akselband (njem. koji vrijedi. izvršitelj) glumac.) veliki slatkovodni vodozemac u Sjev. axioo cijenim. akros. manteia proricanje) proricanje po sjekirama aksiologija (grč. kao i ostalih perifernih dijelova tijela akropola (grč. doba od zalaska sunca do potpunog mraka. akrobistija akrostih (grč. ungere mazati) mazivo za osovine ili kola. opći naziv za bolesti na krajnjim dijelovima ruku i nogu. u likovnoj umjetnosti: crtež. Oenothera biennis). akšam-cvijet biljka pupoljica (lat. gornji dio.

spisi koji se tiču nečega. skupina najdjelatnijih članova neke organizacije aktiva (lat. onaj čija su potraživanja veća od dugovanja. aktis gen. liječenje zrakama aktinski (grč. grafia opis) proučavanje zraka. ultraljubičastih zraka da izazovu kemijske promjene. aktis zraka. aktinos zraka) fiz. aktinos sunčana zraka. moruzgve. obično žive pojedinačno i često se odlikuju lijepim bojama aktinizam (grč. instrument za mjerenje jačine kemijskog djelovanja nekog svjetlosnog izvora (aktinometar). djela. raditi) mn. prenosiva i na ljude. designacija akata popis akata koji se nalazi u jednoj bilježnici. osobito u sudu. zračenje rentgenom aktinoterapija (grč. ili su mu čak na štetu aktivirati (lat. u plućima (zbog udisanja zarazne prašine gljivica) ili na površini kože ako je na njoj bilo ozljeda aktinomorfan (grč.-lat.) mn. odstraniti je. ubr- . activa) trg. skopeo gledam) med. activus djelatan. goveda i svinja. aktis. akte strma obala) mn. činovi. activa) trg. ispitivanje pomoću rentgenskih zraka aktinogram (grč. morfe oblik) bot. potraživanje (suprotno: pasiva) aktivan (lat. actinaria) zool. živ. aktis zraka) kem. još u službi. trg. aktis. aktis zraka. ne raditi po njoj ništa. vrijednosni papiri. lat. atomska težina 227. activare) staviti u djelovanje. koji radi. activus djelatan) radan. tj. imanje (novac. elektron) elektricitet što ga u kristalima izazivaju svjetlosne ili toplinske zrake aktinograf (grč. imovina. tj. radan.akti akti (lat. djela apostola. redni broj 89. radni. grafo pišem) fiz.) biljka srodna limunu od kojega je znatno bogatija vitaminom C aktinij (grč. radni aktive (lat. koji kemijski djeluje. zraka) fiz. akta apostolorum (lat. aktis zraka. zrakast aktinoskopija (grč. morske životinje iz porodice koralja. ultraljubičaste zrake. nekretnine). ispitivanje. radioaktivan element. primorci aktiv (lat. metron) fiz. gram. aktinske zrake zrake s kemijskim djelovanjem. aktis zraka. metron) fiz. aktis zraka. objekata koji vlasniku ne donose nikakvu korist. uvesti u aktivnu službu. vrijedan. aktis zraka. radno stanje (suprotno: pasiv) 2. za razliku od pasiva. aktis zraka. državnim ustanovama itd. akta) priključiti aktima. aktis.. koji kemijski razgrađuje. kemijsko djelovanje sunčanih zraka aktinoelektricitet (grč. koji označava djelatnost) 1. gramma slovo) rentgenska slika. acta od agere djelovati. aktis zraka. sprava kojom se mjeri jačina Sunčevog toplinskog zračenja 46 aktivirati aktinometar (grč. u djelovanju. znak Ac aktinije (grč. actum. pojavljuje se na probavnim organima. okretan. nevidljive zrake aktiti (grč. neku stvar ili molbu smatrati svršenom. acta apostolorum čit. uzročnik je gljivica zvjezdasta oblika. također: instrument koji bilježi promjene (varijacije) u jačini sunčanih zraka aktinografija (grč. akta publika (lat. ultravioletne. aktis zraka. rentgenogram aktinometar (grč. acta publica čit. gram. oni koje se tiču države aktinidija (grč. javni činovi. mykes gljiva) med. mn. zarazna bolest najprije primijećena kod konja. svojstvo sunčanih. oni koji stanuju na obali. od kojih vlasnik ima koristi.) mn. sprava za mjerenje jačine rentgenskih zraka pomoću selena aktinomikoza (grč. mekanog tijela. therapeia liječenje) med. bez kostura. staviti ad acta (čit. pozitivni sastavni dijelovi nekog imanja.

dan. accumulator skupljač. actuatio) med. kulturno stapanje u etnološkom i sociološkom smislu akumen (lat. Wundtovo shvaćanje da je bit duše doživljaj svijesti. zastupnik aktovka (lat. a ne nešto supstancijalno. koji je na dnevnom redu. actuel) sadašnji. Aktschluss) završetak dramskog čina (osobito: efektna završna scena) aktuacija (lat. acuitas) šiljatost. djelovanje. radi aktivist (lat. stvaran. nagomilavač) fiz. suvremen. suvremenost. actuarius) sudski pisar. aktivitet aktor (lat. ret. lat. revnost. bodljikast akulturacija engl. današnja zanimlji- 47 akupiktura vost. fr. kinetička energija aktualitet (lat. provesti ili provoditi u djelo aktualnost (fr. pronicavost akumetar (grč. actor) prav. marljivost. nagomilavač akupiktura (lat. član aktiva (v. activus) 1. akoemetar akumulacija (lat. 2. pospiješiti. ostvarenje. načelo prirodne povijesti. torba za spise aktšlus (njem. ostvarivati. dramsko djelo u jednom činu. raditi) fil. djelatnost. današnji. vez . activus djelatan) onaj koji je djelatan. tužitelj. agere djelati. 2. okretnost. domišljatost. actualiser) činiti ili učiniti aktualnim. djelovanje nekog lijeka na organizam aktualan (lat. praktično. ne dospije do potpune samospoznaje i samostalnosti aktivna trgovina 1. današnjica. njegovim stalnim nastojanjem. istinit. osobito: oštrina tona akuleiforman (lat. akuo čujem. activitas) živost. aktualitet aktuar (lat. koji djeluje. 2. advokat. danost. actualitas) sadašnjost. ubrzavati. a ne. aktualnost aktualizacija (lat. radinost. sadašnja važnost. suprotno: pasivna trgovina aktivnost (lat. (grč. aktiv 2) aktivitet (lat. pristaša aktivizma. 2. po kojem su sile i zakoni koji sada djeluju one iste sile koje su djelovale i u prijašnjim razdobljima Zemljine povijesti aktualizirati (fr. izdavatelj punomoći. dat. danas: trgovinska djelatnost nekog naroda koja i uvoz i izvoz proizvoda vrši vlastitim kapitalom i vlastitom radnom snagom. pisar koji vodi arhivske knjige neke ustanove i brine se o spisima akuitet (lat. actualisatio) provođenje u djelo. actus radnja) 1. nagomilavanje (riječi i izraza). prije: izvozna trgovina. činjenični. stvarnost. actualis. metron) med. osobito geologije i biologije. agere raditi. actuel) v.aktivist zati. aktualna energija živa sila. pospješivati aktivist (lat. acumen) oštroumnost. v. jednočinka. teorija aktualiteta psih. activus. aculeiformis) zajedljiv. uređaj za skupljanje električne energije. accumulatio nagomilavanje) 1. koji se odnosi neposredno na današnjicu. bistrina shvaćanja. oštroumlje. activus) v. ostvarivanje aktualizam (lat. fil. shvaćanje da je za napredak čovječanstva od posebne važnosti razuman i stalan utjecaj ljudskog znanja i htijenja na kulturu i život uopće. skupljač. ostvariti. acupictura) vezenje iglom. actualis) fil. cultura odnjegovan) preuzimanje i usvajanje tuđih kulturnih elemenata. aktivnost aktivizam (lat. aktivizam je moralni (etički) zahtjev da čovjek ne smije mirovati sve dotle dok ljudska priroda. akumulacija kapitala povećavanje kapitala time što se dio profita ili kamate dodaje kapitalu da bi se poduzeće ili poslovi proširili akumulator (lat. oštrina.

optužitelj. angularis kutni) geom. tužiteljski. dio fizike koji proučava zvuk akušerstvo (fr. lung pluća) naprava koja omogućuje disanje pod vodom akvamarin (lat. batiskop akvafortis (lat. savjestan. bathys dubok) elektromotorna naprava (slična modelu morskog psa). akuo čujem) koji odgovara zahtjevima akustike. koja služi za promatranje živola. napravljena od stakla pojačanog plastikom. sagrađen tako da se riječi i tonovi mogu svuda lijepo i jasno čuti. opremljena kamerama. oštrokutni akuzabilan (lat. priprema se od salitre i razrijeđene sumporne kiseline akvagij (lat. aqua voda. acutus accentus) gram. accusatus) tuženik. punctura bod) med. engl. a obično traje do 40 dana akutangularan (lat. kazalište. aqua voda. spojiti akupresura (lat. agere voditi) prav. aqua voda. aquarelliste) slikar koji radi vodenim bojama akvarij (lat. ispravan akustičan (grč. acquerellare) slikati vodenim bojama akvarelist (fr. primaljstvo (dio ginekologije) akut (lat. akustikos. pravo odvođenja vode. prijek. usp. zaustavljanje krvi pritiskom krvne žile metalnom iglom akupunktura (lat. kažnjiv akuzacija (lat. acutus oštar. aqua voda. spajati. akutna bolest ona koja će se brzo završiti ili ozdravljenjem ili smrću. točan. pod vodom. fortis jak) kem. prikladan za primanje i prenošenje zvuka (npr. planus ravan) šport. accuratus) brižljiv. proziran poludragi kamen koji ima zelenu boju morske vode. acupressura pritisak iglom) med. slušam) fiz. optužljiv. pravo isušivanja zemljišta. primljen od Kineza i Japanaca. široka daska vezana za motorni čamac. aqua. dvorana. optužni. ac jusatcrj tužitelj. reflektorima. accusabilis) tužljiv. znak za dugouzlazni naglasak. accusatio) tuženje. accusare optužiti. accoucher) porodiljstvo. četvrti padež Odgovara na pitanje: koga? što?). accusatorius) prav. aquarium) staklena posuda s vodom u kojoj se čuvaju vodene biljke i vodene životinje (ribe i vodozemci). vrsta berila akvamarinski koji ima zelenu boju morske vode akvaplan (lat. služi za vožnju na vodi akvarel (lat. akuzatorski kazneni postupak optužni postupak koji se vodi na osnovi neke tužbe (suprotno: inkvizitorski kazneni postupak) akuzatus (lat. optuživanje akuzativ (lat. crkva). vezivati dva po dva. aqua) voda akvabatik (lat. akuo čujem. acquerello) slika izrađena vodenim bojama akvarelirati (tal. acus igla. suprotno: akuzator akva (lat. pričuvnim kisikom i dr. sastoji se u tome da se u oboljelo mjesto zabadaju igle akuratan (lat. spariti. optuženik. akutna bol iznenadna i veoma jaka bol. grč. accusativus) gram. aqua voda.akuplirati akuplirati (fr. akvalung (lat. suprotno: akuzatus 48 akvarij akuzatorski (lat. mjesto u ljekarni gdje se drži voda . oštri akcent akutan (lat. najčešće izriče predmet glagolske radnje akuzator (lat. akustična sredstva sredstva koja služe poboljšanju ili pojačanju slabog sluha akustika (grč. način liječenja nekih bolesti. acutus) oštar. koji prisiljava na brzo rješenje. marinus morski) min. accoupler) sparivati. aqua voda.. snažna voda. uredan.

iste vrijednosti ili sadržaja. kanal akvila (lat. v. zadobivanje. lat.) glaz. izraz koji označuje poseban način pripremanja mesa divljači (ali i domaćih životinja na takav način) alabandizam umjetnička drljotina (po karijskom gradu Alabandi gdje je vladao loš umjetnički ukus) alabaster (grč. osnovana 1965. arhit. jednak. turistički brod ili brodica akvaterarij (lat.) trg. fr. vlažan. aquarius) astr. savršeno točno. pren. ubrzanje. acquisitor) čovjek koji nešto stječe. osobito kod novca al piacere čit. al pjačere (tal. nabavljeno. bogat vodom. aqua voda. orao. territorium zemljište) vodene površine koje imaju nekom konvencijom određene granice akvedukt (lat. u vodi teško rastopljiv. al pjačimento (tal. a punto al rigore di tempo (tal. astr. požurivanje .) trg.-njem. El-kuran) v. alkohol. alabastros. stjecanje akvizit (lat. prema čistoj težini zlata i srebra al pari (tal. ukras u obliku orla na zabatu kuće akvizicija (lat. vodeni. veoma tvrda vrsta gipsa. navlas.(ar. acquisitum) nešto što je zadobiveno. aquila) zool.) glaz. često se upotrebljava i el i ul al-džamija (ar. akvatične biljke one koje rastu po močvarnim mjestima. npr. prema dopadanju. posebna. slatkovodne životinje akvatorij (lat.. čitanka. alkali. aqua voda. v. terra zemlja) posuda u kojoj se drže i uzgajaju vodozemci (amfibije) akvatičan (lat. acquisitio) tečevina. aquosus) pun vode.) u točku. Al Fatah "borba i pobjeda") najstarija i najveća vojnopolitička organizacija palestinskih Arapa. zarađuje. aquositas) bogatstvo vodom. nabavljanje.. aquaticus) podvodan. koji ima jednaku vrijednost.) glaz. koji živi u vodi. Alkuran Al-kuran (ar. hotel) hotel na vodi. sinonim za velikog gangstera uopće al corso čit. zarada. naziv poznatog talijanskog jela: špageti s narezanim komadićima šunke preljeveni umakom od rajčica ala vild (fr. alatus krilat) davanje krila. pokraj vode. močvaran. strogo u taktu al segno čit. nabavlja ili zadobiva akvozan (lat.akvarijus akvarijus (lat. aqua voda. lat. al senjo (tal. Vodenjak (jedan od dvanaest nebeskih znakova) akvatel (lat. al-) arapski član. al-Kuran itd. alabastersko staklo mutno. El-kuran) knjiga. vodovodna cijev.) trg. kišovit akvozitet (lat. alla milanese) na milanski način. kako bi obranila prava palestinskih Arapa i uspostavila palestinsku državu na područ- 49 alacija jima iz kojih su Arapi iseljeni nakon osnutka Izraela al marco čit. alabastrum) min. jednakost nominalne i stvarne vrijednosti. al korzo (tal. kako se hoće al piacimento čit. vodene biljke akvatilije (lat. stečeno dobro. po volji. al marko (tal. "kao divljač". ime jednog zviježđa. al-đami) velika islamska bogomolja Al-koran (ar. aquaductus) vodovod. wild-divlji) kuh. poluprozirno staklo alacija (lat. alatio. ponavljanje jednog odjeljka od određenog znaka al. po tečaju. kišovitost A1 Capone (Alfonso) najpoznatiji američki gangster (1897—1947). aquatilia) zool. Kuran ala milaneze (tal. al piacere al punto (tal. stečeno akvizitor (lat. po sadašnjoj vrijednosti novca Al Fatah (ar.) glaz.

osobito ručni. nevrijeme. za vrijeme seobe naroda došli su do Španjolske gdje su ih uništili Vizigoti alanin kem. najveći Anchorage Alastor zloduh osvete u starogrčkim tragedijama alat (ar. oluja. lat. kod gmazova i ptica pomaže disanje. poučiti albacija (lat. osobito bakra. "vladar nad svima" alarm (fr. mnoštvo. oblik) zool. nespokojstvo. prigoda. galama. albatio) bijeljenje kovine (metala). posrebrnjivanje kovine. miraz. allatratio) lajanje na. uzbunjivati. dodatak u novcu za izdržavanje kuće alaturka (tal. pozvati k oružju. Aladin aladža (tur. otrov koji se razvija u pokvarenom mesu Alarih (germ. avvertire) obavijestiti. jurišati uz urnebesnu viku alalija (grč. visoka čast u feudalnoj Turskoj alak (tur. pravi Bog. oruđe alatracija (lat. alet) pribor. alamet) znak. predznak. allas. tekućina koja se nalazi između alantoisa i araniona alantois (grč. uputiti. puk. allas. halasz) ribar Alaska sjeverozapadni poluotok Sjeverne Amerike. rulja alakati (tur. zgoda. riba i gmazova). alla turca) na turski način.Aladin Aladin glavni junak priče o čarobnoj svjetiljci (Aladinova svjetiljka) koja onome koji je posjeduje ispunjava sve što poželi. a-. lalein brbljati) med. napad. pravi trenutak. afferre donositi) prav.: alafranka alaun (njem. eidos izgled. prokletstvo Alani iranski nomadski narod sarmatskog podrijetla. dati znak za uzbunu. supr. botulizam alantoidna tekućina zool. alla franca) na europski način. omotač zametka kod viših kra- 50 albacija lježnjaka (sisavaca. najava. uzbuna. alarme. simptom. glavni grad Juneau. zapadnjačkog).: alaturka Alah (ar. juriš. mećava. 1867. po turski (za razliku od europskog. šaren) pamučna tkanina s utkanim šarama. mnoštvo. vika. alumen) stipsa alavertiti (tal. alarmant) uznemirujući. gomila. toxikon otrov) kem. allantos kobasica. haljina od te tkanine alafranka (tal. allatura. a kod sisavaca još i prehranjivanje zametka alantotoksikon (grč. orijentalnog. allas. zabrinutost. parada. Alaun. priča je objavljena u poznatoj arapskoj zbirci pripovjedaka "Tisuću i jedna noć" Aladinova svjetiljka v. od Rusije su ga kupile SAD. nemir. napad na nekoga pogrdama alatura (lat. supr. bataljun. tobožnje pretvaranje bakra u srebro. strah alarmantan (fr.) urnebes. poziv za pripremu u slučaju opasnosti. a-ilah) Bog. aladža raznobojan.) vikati alah (običaj Turaka pri jurišu). trag. alarmer) uzbuniti. sve što je potrebno za rad. allantos kobasica) med. islamskog). svečanost svečana povorka. alaj-barjak zastava jednog odreda (alaja) vojnika. teško akutno trovanje zaraženom mesnom hranom.) "kralj sviju". airarme) voj. aminopropionska kiselina alantijaza (grč. po europski. koji uznemiruje. naziv za Boga kod muslimana alaj (tur. po zapadnjački (za razliku od turskog. alarmiste) širitelj uznemirujućih vijesti alas (mađ. uznemiriti.) četa vojnika. gomila. zastrašiti alarmist (fr. albifikacija . nemogućnost izgovaranja artikuliranih glasova zbog poremećaja u govornim organima alamet (tur. tal. koji izaziva ili stvara nespokojstvo i zabrinutost alarmirati (fr.

pigmenta u koži kod ljudi i životinja. laat. od Sunca) primila Albertina bogata i svjetski glasovita grafička zbirka u Beču (ime prema utemeljitelju Albertu von SachsenTeschenu. Albertu (1825—1886) albicija (tal.) ukrasna biljka srodna akaciji albifikacija (lat. čovjek s nekim nedostatakom ili manom aldehid (lat.) bijelom pisaljkom. organska kemijska tekućina ljuta mirisa aldine knjige izrađene u tiskari venecijanskog tiskara Aldusa Manutiusa (1494—1597) i njegovih nasljednika aldrovanda (lat. onaj koji boluje od albinizma. albus bijel) min. djeluje protiv stafilokoka. prepreden čovjek. zbog čega koža i kosa izgledaju bijele. obješenjak. bjeloš albinizam (lat. spomen-knjiga. znak šećerne bolesti. tvar koja u sebi sadrži bjelančevine albuminometar (lat. mangup. bijela mrlja na rožnici oka album (lat. albugo) med. alčak neotesan. danas samo pjesničko ime Velike Britanije albit (lat. Aldrovanda vesiculosa) mesožderna vodena biljka iz porodice rosika . minhenskom fotografu J. izlučivanje bjelančevine mokraćom. albumen. bjelančevinasta tvar. grč. albuminosus) koji sadrži bjelančevinu albuminski papir fotografski papir za čiju se izradu upotrebljava iz jaja izvađena i na toplom zraku osušena bjelančevina albuminurija (lat.albatros albatros (engl. albus bijel) med. altiora) v. alcohol. albedo "bjelina") moć odbijanja svjetla. bjelančevina albumin (lat. albino. spomenar. nevaljalac. razglednica.) antibiotik. ime po južnofrancuskom gradu Albi albo lapillo notare diem (lat. sljedba se protivila Crkvi i papi). albus bijel) fiziol. alkohol lišen jednog dijela vodika. album bijelo) knjiga s bijelim listovima koju treba ispuniti slikama u boji. supstance između bjelančevina i peptona koje se stvaraju u želucu i gušterači za vrijeme probave alciora (lat. albumen (lat. planeta) odbija prema svjetlu koje je (npr. velika bijela morska ptica koja nagovještava buru albedo (lat. albumoze (lat. grč.. lithos kamen) vrsta odličnog bijelog cementa albomicin (grč. albumen. simpatičan lukavac. "brdska zemlja") staro. ureo mokrim) med. maraka itd. a oči crvenkaste Albion (kelt. 1738—1822) albertotipija tisk. albacija albin (šp. tj "zlatnim slovima" zabilježiti dan kad se nešto sretno dogodilo albolit (lat. pneumokoka i bacila dizenterije 51 aldrovanda albugo (lat. natrijski glinenac bijele boje albit (lat. albus bijel) natrijski glinenac (ruda iz skupine plagioklasa) albižanac pripadnik kršćanske vjerske sljedbe u Francuskoj. knjiga za skupljanje fotografija. crveni prah dobiven od zemljine plijesni. izrada tipografskih ploča fotografskim putem. bolesti bubrega i dr. albumen) kem. lopov. omjer svjetla što ga površina (npr. nasljedni nedostatak obojene tvari. divlji) vragolan. crtežima i si. grč. albus bijel. bjelančevina albuminat (lat. albification) v. albatross) zool. instrument za određivanje količine bjelančevina u mokraći albuminozan (lat. altiora alčak (tur. nazvana po pronalazaču. albumen) kem. metron) kem. albumen bjelanjak) kem. albus bijel) med. dehydrogenatus lišen vodika) kem.

navođenje činjenice. navod. tj. alexo branim. kockar aleatorički poslovi (lat. šetalište između dvaju redova drveća. protuotrovni alektacija (lat. upute alegoričan (grč. alea kocka. pyr vatra) med. kompozicijski postupak u suvremenoj glazbi: sam izvođač odabire redoslijed izvođenja pojedinih stavaka alef (hebr. aleksiterij aleksiteričan (grč.) vrsta odličnog slatkog toskanskog crvenog vina od muškatnog grožđa aleator (lat. protuotrov aleksija (grč.alea iacta est alea iacta est čit. kockarnica aleatorika (lat. aleatorium) igračnica. svaka tvar krvnog seruma koja razgrađuje strane stanice aleksipiretik (grč. pozivanje na neki zakon alegati (lat. čist rad (u bakrorezu) alektriomahij a (grč. djelo ili pisca. koji potječe iz Aleksandrije. allegata) mn. alfa alegacija (lat. aleksandrijski filozofi (aleksandrijska škola) aleksandrina svili slična tkanina od lana i pamuka aleksandrinac poet. klasičan francuski stih aleksandrinci ovim se imenom zove 70 aleksandrijskih znanstvenika-tumača i prevoditelja. aleator) igrač kockom. pr. farmakon lijek) med. tvrdnja alegat (lat. slikovit govor. u prenesenom ruhu alegorija (grč. govor u kojem se pojmovi i misli iskazuju drukčije. allegatio) navođenje. allegatum) navedeno mjesto. osobito protuotrov. pomorskog grada u Egiptu. otuda: aleksandrijska biblioteka. navođenje. grad je osnovao 331. alea kocka) poslovi koji ovise o slučaju i sreći.. a ne izravno aleja (fr. bez ikakve veze sa stvarnim životom. Aleksandar Ve- 52 alektriomahij a liki i bio je u prvim stoljećima prije i poslije naše ere glavno sjedište grčke znanosti i književnosti. alexo branim. drukčije prikazujem) slikovito govoriti ili pisati.) posl. izazivanje draži. st. primamljivanje. alexo branim) med. Septuaginta aleksandrinstvo znanstveno sitničarstvo. kockarski poslovi. aleksandrijski gramatičari.) glaz. dvanaesterac. pozivanje na spis. allee) drvored. allectatio) mamljenje. usp. mache borba) borba pijetlova (kao sli- . suha učenost radi učenosti. allegorikos) onaj koji prikazuje nešto u slikama.) proučavanje protuotrova aleksifarmakon (grč. allegoreo drukčije izražavam. štitim) kem. izražavati misli u slikama. patološka nesposobnost da se pisane ili tiskane riječi čitaju s razumijevanjem (nastaje zbog povrede velikog mozga) aleksin (grč. slikovit. a-. slikovito alegorizirati (grč. aleph) prvo slovo hebrejske abecede. mjesta navedena iz drugih djela. slikovito objašnjenje pojma ili misli alegorist (grč. aleksifarmacija (grč. n. kao npr. usp. sredstvo za spašavanje i pomoć. alexeterios) koji djeluje kao protuotrov. e. allegoria) poet. igrač na sreču. alea kocka. a ne riječima koje ih izravno izražavaju. alektryon pijetao. aleatiko (tal. sredstvo protiv groznice aleksit (grč. nazvan po velikom starofrancuskom romanu o Aleksandru Velikom iz XII. kocka je bačena. st. lijek protiv trovanja. uzak prolaz aleksandrijski koji se dogodio u Aleksandriji. u XVII. allegorikos) iskazan slikom. alea jakta est (lat. konačno sam se odlučio na neko djelo. šestostopni stih s cezurom nakon šestog sloga. Cezarove riječi kad je prešao Rubikon aleatico Čit. legein govoriti) psih. alexo pomažem. opasni poslovi aleatorij (lat.

zemlja u kojoj žive Alemani) alemanisti pristaše francuske Revolucionarne socijalističke radničke stranke koja je odbacivala diktaturu proletarijata i propagirala tzv. slova u određenom redu (za latinicu je uobičajen naziv abeceda. b. beta) gram. aleuron pšenično brašno. izraz kojim je Aristotel nazvao nagon (u prirodi i životinjskom svijetu) za nemilosrdnom međusobnom borbom i uništavanjem alelomorfan (grč.. poklik radosti u kršćanskom bogoslužju. metron) instrument za ispitivanje valjanosti i čistoće brašna aleuron (grč. 2. alopatija alergija (grč. ova riječ znači i pozlaćena jabuka na vrhu minareta Alemani (njem. bjelančevina u pšenici aleuromantija (grč. tj. Alemannen) staronjemački naziv glavnog i najvećeg dijela stanovništva južne Njemačke. pathos) med.) alfenid metalna smjesa od 60 dijelova bakra. početak. radost. alin) dragi kamen. v. 1843—1935. uzajamni. uz ostala značenja. početnik u čitanju i pisanju. alloios drukčiji. početnik u čemu (u nekom nauku. aleuron brašno. a drugi je po inženjeru konstruktoru koji se zvao Niccolo Romeo) alfabet (prva dva grčka slova alfa. ergon djelo) med. popis izrađen alfabetskim redom. zanatu. logia) znanost (ili: naučavanje) o istini aletofil (grč. zanosno veselje uopće alem (ar. u arapskom. a za glagoljicu i ćirilicu azbuka. allelon međusobni.) "hvalite Boga".. allelofthoria) fil. 3. beta b) 1. tj. allelon naizmjeničan. tj. manteia) gatanje u ječmeno brašno . aletheia istina. aleuron pšenično brašno) bot.. 30 dijelova cinka i 10 dijelova nikla. b. a. alfa a. galvanskim putem posrebrnjeno novo srebro alfitomantija (grč. promijenjena sposobnost reakcije organizma na neku vrstu zaraznih klica kojima je taj organizam već jednom prije bio zaražen 53 alfitomantija aletiologija (grč. početak i kraj nečega Alfa-Romeo talijanska marka automobila (prvi dio naziva čine početna slova firme: Anonima Lombarda Fabbrica Automobili. alethes istinit. aleuron pšenično brašno) bot. manteia) proricanje iz brašna koje se prinosi na žrtvu aleurometar (grč. alektryon pijetao. manteia proricanje) proricanje po pjevanju pijetlova aleloftorija (grč. alfabetski red red slova kakav je u alfabetu. ftheiro uništavam. sastavljena od kristalizirane bjelančevine alfa (grč. alloios drukčiji. prisutnost stranih tijela u ljudskom organizmu i bolest koja zbog toga nastaje aleopat (grč. alfa i omega prvo i posljednje slovo grčke abecede. alfa) prvo slovo u grčkoj abecedi. pathos). alfabetar (grč. allos drugi. okruglasta i kristalizirana organska tvar (slična zrnu) u biljnim stanicama. pren.alektriomantij a ka istinske borbe kod starih je Grka bila veoma omiljena zabava) alektriomantij a (grč. vještini. alfi ton ječmeno brašno.. municipalni socijalizam (naziv prema prezimenu vođe Jeana Allemanea. niz svih slova nekog jezika. morfe oblik) zamjenjiv aleluja (hebr. filalet aleurant (grč. člana Pariške komune) alenteza (grč. med. za razliku od vladajućih Franaka (otuda Francuzi i danas zovu Njemačku TAllemagne". d. filos prijatelj) prijatelj istine. thesis položaj) med. pren. alopat aleopatija (grč. allos drugi. c. onaj koji voli istinu. alem. pren.

pokušaj matematičke ili simboličke logike. masni organski kemijski spojevi koji sadrže atome ugljika. logia) bot. bračna veza. alligatio) mješavina kovina (metala) nejednake vrijednosti u jednu masu. algos bol. alge) bot. rhythmos odnos) 1. alias) inače. spasmos grč) med. savez. 2. drukčije alibi (lat. godine alijas (lat. algea bol. neuralgija algofon (grč. algaritam algospazam (grč. al-jebr) mat.) prav. alligatio mješavina) račun smjese. alifatske kiseline) aligacija (lat. inače. bol algetičan (grč. drugdje. odstupanje od prirodnog stanja. zalog. sredstvo. grč. lijepi ili sveti savez između Rusije. grč mišića praćen bolom algrafija (grč.) organski spojevi cikličke strukture s alifatskim svojstvima (ciklopropan. alijaža aligacijski račun (lat. odgovara litografiji Alhambra (ar. algos bol. kriptogamne vodene biljke.alge 54 alijenacija Granadi. smiješati. nastao zbog boli algija (grč. otuđenje. talofiti s biljnim zelenilom (klorofilom) algebra (ar.) drugim imenom. dio matematike koji istražuje odnose i svojstva brojeva pomoću općih znakova. grafia) tisk. najslavniji spomenik maurske arhitekture alhidada (ar. lagneia obljuba) med. uživanje u bolu. alliage) v. alga. belle alliance čit. sredstvo protiv zubobolje napravljeno od gorušičnog ulja i špirita (žeste) algolagnija (grč. resinama algoritam (ar. dodatak. smjesa. logički algoritam pokušaj da se logičke operacije zamijene brojkama i računskim metodama.) vrsta španjolskog vina iz okolice grada Alicantea aliciklički spojevi (grč.. med. alge (lat. resine. dokazati svoj alibi dokazati da u određeno vrijeme nisam bio na određenom mjestu alicante čit. alikante (šp. znalac algebre algema (grč. u srednjem vijeku upotrebljavali se i izrazi algorizam. vještina računanja. alligatore. legirati alijansa (fr. na drugom mjestu. algema) med. dio botanike koji se bavi algama. dio nonija. osim toga. Pruske i Austrije 1815. slitina. izraz koji obuhvaća mazohizam i sadizam algologija (lat. za mjerenje kutova allas čit. alifatski alkoholi. bescvjetnice. drugim putem. fonos ubojstvo) med. alligare) sliti. drukčije alijaža (fr. pokretno ravnalo. udruživanje. alliance) spajanje. američki krokodil aligirati Gat. postupak pri ravnom tiskanju aluminijskim umjesto kamenim pločama. šp. račun kojim se pronalazi odnos u kojem se trebaju izmiješati dvije vrste robe različite cijene da bi se dobila srednja vrsta po unaprijed određenoj cijeni aligator (tal. el lagarto) zool. bol živaca. dakle. maurska kraljevska palača u . tj. al-hadat) teh. alijas (lat. razmjena. alienatio) otuđivanje. povezane u obliku otvorenih lanaca (parafini. četiri osnovne računske operacije i udžbenik o tome (izraz potječe od arapskog matematičara Muhameda ibn Muse Alharizma). cikloheksan) alifatski spojevi kem. algeo osjećam bol) bolan. boležljiv. grč. aligacija alijenacija (lat. požuda za bolom. "sastavljanje razdvojenih dijelova". bel alijans (fr. algeo osjećam bol) med. udžbenik algebre algebrist onaj koji se bavi algebrom. primjesa. pren. prodaja. slivati. legura.). Al-hamrah) (Crvena kuća).

ponašanje. alizari) bot. vladanje aliskaf (lat.: "pa šuti pa se smije pa se penje" aliterirati (lat. v. opskrbljivati hranom alimfija (grč. alićnisme) med. alizarinsko modrilo najljepša i najpostojanija alizarinska modra boja. otuđivati. npr. sposobnost tijela da hranjivim sokovima nadoknadi ono što je izgubilo alizari (šp. udružiti. a-. trljam) vještina masiranja. dok je prije dobivana iz korijena broća. broj koji je sadržan u drugom broju bez ostatka. alitura) hranjenje. ali ovaj nije s njim djeljiv bez ostatka. slična galebu. npr.. aliquoties) koji je sadr• žan u većem broju bez ostatka aliment (lat. lijepa crvena boja koja se danas dobiva iz antracena. lovi se zbog skupocjenih jaja i perja alka (tur. iste vrijednosti kao i indigova modra boja. korijen broća alizarin (šp. njorka. alizari) kem. trovanje hranom alimentirati (lat alimentare) prehranjivati. alere hraniti. sklopiti savez. grč. alienatio mentis) alijenirati (lat. nedostatak limfnih žlijezda alineja (lat. prevladavanje jedne alkalije. alićniste) zastarjeli naziv za liječnika koji se bavi duševnim bolestima alijenizam (lat. alliteratio) poet. ptica sjevernih krajeva. održava se u drugoj polovici kolovoza kao spomen na veliku pobjedu Sinjana nad Turcima 1715. razvijanje alkalije koja se brzo isparava (amonijak) . uzdržavati. način kretanja. koji je sadržan u većem broju. prehrana. ala krilo. novac za uzdržavanje i školovanje izvanbračne djece alimentacija (lat. alimenta) mn. g. npr. duševno rastrojstvo. izvanbračne djece alimentar (lat. alimentarius) prav. alienare) prav. iste slogove alitura (lat. 4. Sirijska alka viteška igra u Sinju. alea torda) 2.alijenirati duševno rastrojstvo (lat. slučajno ili hotimce ponavljati ista slova. hranarinu alimentama intoksikacija med. obično: alijirati se alikvantan (lat. trag divljači. levantinski broć. ad. allure) hod. otuđiti. pjesnička figura koja se sastoji u tome da se u nizu ponavlja isti suglasnik ili isti slog. alimentatio hranjenje) prehrana. supr. uvučenijim retkom aliptika (grč.) 1. aliquantum) mat. halka. način hoda i držanja nekog čovjeka. sastoji se u tome da alkari jašući na konjima (svaki triput) gađaju kopljem kroz dva koncentrično prilagođena koluta (alke) alkalescencija (lat. odjeljak koji počinje novim. poludjeti alijenist (fr. "hidrokrilac" aliteracija (lat. uzdržavanje. brod s krilima (na kojima zapravo i počiva) i koja se rašire pod vodom te se brod izdigne nad vodu i "leteći" postiže veliku brzinu. aliquoties) mat. novi odlomak. 5 i 7 su alikvantni dijelovi broja 12. alcalescentia) kem. alienus tuđ. fr. 3. 6 su alikvote broja 12 alikvotan (lat. linea red) nov redak. ustupiti drugom (pravo ili vlasništvo). svezati brakom. alizari alka (lat. odvratiti (mušterije). lat lympha voda) med. proučavanje liječenja trljanjem 55 alkalescencija alira (fr. pren. littera slovo) praviti aliteraciju. allier) vezati savezom. npr. usp. ludilo alijirati (fr. alikvotan alikvota (lat. onaj koji po nekom zavjetu prima uzdržavanje. aleifo mažem. 2. skafos lađa) pomorsko prijevozno sredstvo. a od.

pijanac . majka Heraklova (otac junakov je Zeus) Alkmeon tebanski heroj. n.. osobito kod Arapa. potpuno pročišćen špirit. dao mu je vlasnik odrezati rep (pre1 ^rae i izraz rep Alkibijadova psa općili to znači kusast rep) Alkinoj kralj Feačana. dobivati lužnu sol alkalni metali kem. najvažniji: morfin. tajanstveni srednjovjekovni znanstvenik alkemija (ar. otac Nausikajin. alkatifa (ar. tobožnja vještina pravljenja zlata Alkestida (grč. stih od pet stopa. alkion Alkmena žena Amfitrionova.) kem. alkyon) mitološka morska ptica (zimorod. n. al-kohhlu) čovjek koji je suviše odan uživanju alkoholnih pića. gostoprimac Odisejev (on ga je konačno i otpremio na Itaku nakon mnogih pustolovina i nevolja) alkion (grč. alcalisare) kem. kofein. Alkestis) u starogrčkoj mitologiji: žena kralja Admeta umje- 56 alkoholičar sto kojega je pošla u smrt. od kore kininovca. od kojih su prve tri i posljednja jambi. strihnin. rođak Periklov. organski kemijski spojevi ugljika. ubio ga frigijski satrap Farnabaz kako bi ugodio Spartancima.) mn. od kojih su dva jedanaesterca. rasipnik i prevrtljivac. bogovi su je pretvorili u pticu (zajedno s mužem). al-kali. npr.alkali alkali (ar. žena Keiksova. alkejska strofa strofa od četiri stiha. da bi privukao na nj još više pozornosti. kem. rubidij. savršeno pročišćeni prah. eidos) kem. pr. ledarica). vođa sedmorice epigona u osvetničkom pothvatu protiv Tebe alkohol (ar. al-kohhlu) mn. al-kohhlu) čvrsti kemijski spoj alkohola s nekom soli alkoholatura (ar.: 2. s osnovom od vune i svile. al-kohhlu) kem. ispitivanje sode ili lužne soli pomoću alkalimetra alkalizacija (lat. e. onaj koji pravi zlato umjetnim putem. jedan deveterac i jedan deseterac alkemičar (ar. alcatifa) orijentalni tepih. imaju bljutav okus i veoma su otrovni alkalimetar (ar. natrij. litij i dr. alcalisatio) kem. iz podzemlja ju je izveo Heraklo Alkibijad staroatenski državnik i vojskovođa (450—404 pr. al-kimia) onaj koji se bavi alkemijom. al-kohhlu) 1. al-kimia) naziv za najstariju kemiju.. kem.. alkaloidi (ar. učenik Sokratov. metron) kem. rakije i dr. šp. vodika i kisika alkoholičar (ar. kasnije. a četvrta anapest (U — U — U — U U — U —). najbolji. nazvan po slavnom grčkom liričaru Alkeju koji je živio 600. dobivanje lužne soli alkalizirati (lat. grč.). grč. usp. poznat i kao pustolov. nikotin i dr. piva. smatralo se da proriče sreću Alkiona u starogrčkoj mitologiji: kći Eolova. grč. Alkibijadovo pseto prekrasni Alkibijadov pas kojem se divila cijela Atena.. e. opojno piće alkoholat (ar. hidroksidi alkalnih metala. skupina kovina (metala) male težine koje voda otapa i na običnoj temperaturi. sol koja se dobiva iz pepela morskih biljaka alkalije (ar. sprava kojom se određuje količina alkalija u sodi ili lužnoj soli alkalimetrija (ar. kalij. kinin. otrovni i gorka okusa.. žesta izlučena iz vina. npr. dušikasti organski spojevi biljnog podrijetla. mješavina svježih biljnih sokova s alkoholom alkoholi (ar. metron) kem. a šarom od zlatnog i srebrnog konca alkejski stih (grč. u srednjovjekovnoj Europi: neznanstveno bavljenje kemijom. željeza i dr. Alkaios) poet.

pomiješati s alkoholom alkoholometar (ar. alegro kon spirito (tal. allegramente allegro assai (tal.) hajde. allegrissimo allegro con brio čit.) glaz. na veliko Ali is well that ends well (engl.) glaz.) Sve je dobro što se dobro svrši (naziv jedne Shakespearove komedije). odmjereno hitro. megiste syntaxis) iskrivljen naslov arapskog prijevoda Ptolomejeva kapitalnog astronomskog djela (Veliki znanstveni sustav astronomije) . neki prah. alma mater mati koja hrani) "časna majka". metria) znanost o određivanju količine alkohola u nekom opojnom piću alkoven (ar. velika škola alma parens (lat. pročišćavanje alkohola. miješanje alkohola s nekom tekućinom alkoholizam (ar. ne odviše brzo allemande čit. allegro con spirito. v. alegro kon fuoko (tal. al-mađisti.) "hraniteljica roditelj ica".) glaz. umjereno veselo. va- 57 Almagest treno.) glaz. allegro con brio allegro di molto (tal. allegro assai. vrlo veselo. ale (fr. v. al-kohhlu) kem. grč.) trg. allegro di molto allegro (tal.alkoholizacija alkoholizacija (ar. osloboditi od vode. allegro allegretino (tal. idi. ales šon dagevezn (njem. brzo.) glaz. hitro. al-kohhlu. ložnica ali ingrosso (tal. al-kubex. Ende gut. al-kohhlu. v. alegro kon moto (tal.) glaz. veselo. pročistiti do stupnja najveće finoće. alegro kon brio (tal. manje veselo. alegro furiozo (tal. v. oslobođenje špirita (žeste) od vode. strasno i brzo allegro ma non troppo (tal.) glaz.) glaz.) glaz. vrlo veselo. naprijed! allons čit. al-kohhlu) kem. što življe. v. ne odviše brzo allegro maestoso čit. udubina u sobi s posteljom.) glaz.) glaz. izlučiti špirit (žestu) iz neke tekućine. alcoba) prostorija sa svodom. s dostojanstvom allegro moderato (tal.) glaz. allegro con fuoco allegro con fuoco čit. sveučilište.) hajdemo. šp.) glaz.) ples njemačkog podrijetla u 2/4 ili 4/4 taktu allentando (tal. uzburkano. alegro maestozo (tal. umjereno allegreto allegreto (tal. kao imenica.) glaz.) glaz. zadržavajući. bez prethodnog grundiranja (bojenja osnovnom bojom) allegramente (tal. popuštajući.) glaz.) glaz. najednom slikati. allegro con brio allegro con moto čit. allentato allentato (tal. v. živo. grč. v. allegrissimo allegro furioso čit. metron) sprava za određivanje količine alkohola u nekom opojnom piću alkoholometrija (ar. brzo allegro con spirito čit. umjereno brzo allegro non tanto (tal. al-kohhlu) opći naziv za sve štetne utjecaje na ljudski organizam i društvo koji nastaju zbog prekomjerne uporabe opojnih pića. osobito žestokih alkoholizirati (ar. allegro) glaz. tj. djelo koje treba izvoditi veselo. al ma'dijat) crnački čamac od kore drveta. manje brzo nego allegro allegrissimo (tal. alonz (fr. vrlo živo. usp. usporavajući. npr. manje živo. alles gut alla prima (tal.) slik. grč. alma mater almada (ar. allentando Alles schon degewesen čit. odmah. vrsta brze indijske jedrilice Almagest (ar. almand (fr. živo i brzo.) Svega je toga već bilo (njemačka poslovica koja je istovjetna latinskoj Nihil novi sub sole Ništa novo pod suncem) allez! čit. naprijed! alma mater (lat. sa žarom.

allocutio) oslovljavanje. andros čovjek. Allmende) zajedničke šume i pašnjaci koji pripadaju svim stanovnicima jednog sela. tvar koju u sebi sadrži lišće biljke aloja aloj (grč. allos) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi. besmislica. govorim) med. tj. allocatio) dodavanje. oslovljavati alolalija (grč. allos drugi. nego koje je potpuno vlasništvo. biljna vrsta iz čijeg se lišća cijedi gorak sok od kojega se pripremaju lijekovi alokacija (lat. onyma ime) pod drugim (ili: tuđim) imenom alonž (fr. glupost alogotrofija (grč. krug na nebu paralelan s vidikom.) propovjedaonica u sinagogi almenda (njem. različit. nerazuman. kratak govor. v. alokucija alokvirati (lat. npr. allodialis) slobodan od plaćanja danka alodijalna dobra (staronjem. istočnjačka.almanah almanah (grč. tuđ potpis alohton (grč. osobito afrička. ot) imanja koja su nastala od lenskih (feudnih). aloe) bot. allos drugi. ono koje nije dobij eno. alogen. po grofu Almavivi. grafo pišem) tuđ rukopis. nerazmjernost u razvitku udova zbog nejednake i nerazmjerne prehrane pojedinih dijelova tijela alograf (grč. horizontom alo. pravljenje pogrešaka u govoru. junaku Beaumarchaisove komedije i Mozartove opere "Figarov pir" almemar (ar. trefo hranim) med. godišnjak. usp. osobito govor kojim papa pozdravlja kardinalski sabor. razum) koji nije u skladu sa zdravim razumom. aloe) kem. chthon zemlja) koji je podrijetlom iz nekog drugog mjesta ili kraja aloin (grč. logos um. doxa mišljenje) drukčije (ili: pogrešno) mišljenje ili naučavanje. nakaznost koja se sastoji samo u tome što neka životinja ima udove slične ljudskim alogičan (grč. morfe oblik) kem. besmislenost. naslijeđeno dobro.) bodež sa tri reza almaviva vrsta kratkog ogrtača nazvanog. alotropija aloniman (grč.) antičko ime Omiša almukantarat (ar. produžetak. pogrešan govor alomorfija (grč. al-ot) slobodno dobro. alokvij alokvij (lat. allos drugi. laleo brbljam. allochroos promijenjene boje) mijenjanje (ili: prelijevanje) boja alokucija (lat. imanje alodijalan (lat. allonge) trg. no s tom razlikom što je vlasnik mogao njima slobodno raspolagati. heterodoksija alogandomelin (grč. list koji se priklapa uz mjenicu i na koji se stavljaju indosamenti. općinska paša Almisum (lat. nastavak (npr. koji se prelijeva alokroizam (grč. v. nerazmjerna gojnost pojedinih dijelova tijela. Vjerojatno. trg. allos drugi. drukčiji. na nekom stolu). alogia) nerazumnost. zbornik koji izlazi godišnje almandin vrsta dragog kamena granata. zadužiti ih. alotigen alodij (staronjem. al-.(grč. almenichiaka) kalendar. prodati ili ostaviti nekome u nasljedstvo alodoksija (grč. a-. nelogičan 58 alonž alogija (grč.) astr. allos drugi. alloqui) osloviti. melos ud) zool. alogos suprotan svrsi. boje crvene kao krv (naziv prema maloazijskom gradu Alabanda) almarada (šp. allochroos) koji mijenja boje. alloquium) v. dug kono- . allos drugi. dodatak. odobravanje nekog računa ili stavke kasnije unesene u račun alokroičan (grč. allos drugi. aner.

nered. allotros tuđ. liječnik koji liječi pomoću alopatije. pathos bolest) med. nego im je potrebna organska hrana.) voj. allotrios tuđ. 2. alopatska metoda liječenja uporaba lijekova koji izazivaju bolesti suprotnog djelovanja. 3. alruna. npr. metoda liječenja kod koje se bolest s jednog dijela tijela prenosi na neki drugi dio. supr. elementa da se pojavljuje u posve različitim oblicima. koji se pojavljuje u više različitih oblika ili stanja alotropija (grč. Alraune) u njemačkoj mitologiji: duh koji proriče. horao gledam. Alpes) poznavanje i proučavanje Alpa.alopat 59 alrauna ganskih spojeva. ćelavost. bolest opadanja kose. alopekia opadanje dlaka. osobito: penjanje na Alpe. tropos način) kem. allotrios tuđ. galvanski posrebrnjena slitina.) vrt zasađen alpskim biljkama. sporedne (ili: tuđe) stvari. pathos bolest) med. u širem smislu: sva znanstvena i športska bavljenja visokim planinama. trofe hrana) biol. želja za jedenjem stvari koje nisu za jelo alotriologija (grč. vidim) promatranje (ili: razgledanje) visokih planina. grdosija aloteza (grč. usp. za čuvanje i zaštitu alpskih dolina alpinist proučavatelj Alpi. transplantacija alosija (grč. alpski gorštak alpinci (tal. allothi na drugom mjestu. u istočnoj i južnoj Europi alrauna (staronjem. ugljika da postoji kao grafit i dijamant. kordiljerska tkanina od alpakine vune. planinski šport. allotrios tuđ) mn. allos drugi. allos drugi. thesis postavljanje) lingv. osobina ljudi. alpska rasa ljudi niskog rasta. kem. bolesna želja za neobičnim jelima. alopecija aloplastika (grč. zool. životinja i nezelenih biljaka da ne mogu živjeti od anor- . logos govor) miješanje (ili: umetanje) stranih riječi u govor alotrofija (grč. vojnik uvježban za ratovanje u planinskim uvjetima. alpinizam alpinizam (lat. Alpinac stanovnik Alpi. prijatelj. vrsta peruanske lame. allos drugi. osobito umjetni brežuljak u vrtu zasađen alpskim biljkama alporama (lat. prelaženje jednog glasa u drugi alotigen (grč.) ružno velik i debeo čovjek. svojstvo tvari. penjač na Alpe. tropos način) kem.. pristaša alopatije. koji ima oblik Alpa. nepristojnost alotriodoncija (grč. aleopat alopatija (grč. Alpes) v. pogled na glečere. autotrofija alotropan (grč. Alpes. izomerija alpaka (peru. kose) med. allos drugi. allos drugi. grč. allos. aleopatija alopecija (grč. gennao rađam) koji je postao drugdje alotrije (grč. zamjenjivanje jednoga izgubljenog dijela tijela drugim. odus zub) namještanje umjetnih zuba alotriofagija (grč. fagein jesti) med. supstancije. aplacca) 1. novo srebro alpinac vrsta vjetra. talijanske i francuske trupe. njem. alpinus) koji pripada Alpama. alomorfija. kasnije neko malo de- pac pomoću kojega se konji uče kasanju alopat (grč. veoma cijenjene zbog svoje odlične vune. tuđa zanimanja. metoda koji se danas uopće primjenjuje u znanstvenoj medicini (suprotno: homeopatija). kratke lubanje i smeđe boje lica. allos drugi. Alpes. uzetim od nekoga drugog. ćelavljenje. planinarstvo alpinum (lat. planinar alpinistika (lat. ledenjake alpski (lat. žive oko Alpa. od 1872. alpski lovci. plassein uobličiti. uobličavati) med.

čarobnica alt (lat. suglasnički) alternativa (lat.) još jednom toliko. drugi glas. diskusija alternacija (lat.) mn. altercatio) prepirka. uzbuđivanje. izmjeničnost u rasporedu sati između težih i lakših predmeta. alternirajuća groznica povratna groznica alterum tantum (lat. trg. altus visok. kvantitativni. zamjenik. zatvoreni balkon. alto) glaz. postali ti patuljci-proroci. samoglasnički. zastupnik. dok se jednoj predaje. npr. tj. alternare) smjenjivati se. rasrditi alterkacija (lat. pogoršanje." alternativan (lat. svađa. protivnička strana alteracija (lat. 2. log. gute Ware (njem. tal. alter ego drugi ja) 1. npr. stroj za proizvođenje izmjenične struje alternirati (lat. još jednom toliko. as-sumut putovi) prijenosni instrument za mjerenje kutova. althaea) bot. oštećenje. izraz kojim se označuje da treba izvoditi za oktavu više altamirsko doba naziv za starije kameno doba u razvoju Zemlje (prema špilji Altamira u Španjolskoj gdje su otkriveni različiti crteži životinjskih likova koji predstavljaju najstarije dosad pronađene spomenike likovne umjetnosti) altana (lat.) Stara roba. oni koji se mogu jedan drugim zamijeniti.) izbor između dviju mogućnosti. gram. med. a da se njihov smisao ipak ne izmijeni. izmjena. suprotna. pogoršati. prijevoj (kvalitativni. promjena. 1. pokvariti. ped. altana) arhit. prepisivanje. preobraćenje. dvostruko. ako u jednom razredu ima više skupina. smijenjenost. alternator) fiz. uplašiti. altera pars drugi dio) druga strana. 2. lat. viši srednji glas. pjevač koji pjeva alt alta ottava (lat. crtanje i si. iz kojega su. zbuniti. kolebati se. alterare) mijenjati. čovjek po mišljenju i osjećaju potpuno blizak i srodan drugom nekom čovjeku.) "drugo takvo". univerzal tj. oni disjunktivni sudovi čiji se predikat sastoji samo iz dvaju pojmova koji se međusobno isključuju. kvariti. tihi rad. akord ili ton povišen ili snižen kromatskim znakom 60 alterum tantum alterativa (lat. tal. raspravljanje.: "Galilei je otkrio zakone padanja". slučaj da se kamate popnu do visine glavnice alterum tantum (lat. alteratio) mijenjanje nagore. smjena. gnjev. uzbuniti. althaia. alternativni sudovi su 1.alt monsko biće u ljudskom obliku. istomišljenik altera pars (lat. dobra roba alteja (grč. ili: "Zakone padanja je otkrio Galilei". biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek protiv kašlja alter ego (lat. med. opredjeljivanje za jednu od dviju odluka. izmijeniti nagore. uzbuđenje. koji postupno poboljšavaju sokove alterirati (lat. altus visok. po tome nazvan korijen mandragore koji je sličan ljudskom liku. univerzalni instrument) Alte Ware. lijekovi koji izazivaju promjenu. alternatio) smjenjivanje. osoba koja je od neke druge osobe ovlaštena da može potpuno raditi u njezino ime.: "Jedno električno tijelo je ili pozitivno ili negativno električno. užasavanje. onda. balkon na gornjim katovima neke građevine altazimut (ar. dvostruko. glaz. druge imaju tzv. kamate koje su se popele do visine glavnice . alternativus) izmjeničan alternator (lat. 2. bijeli sljez. promijeniti. gatalica.) glaz. npr. po starom vjerovanju..

naplavljeno) geol. odgojiti) zavod u kojem se učenici. pristojba koja se plaća za ležarinu u magazinu . anat. duboka šutnja aludirati (lat. čovjekoljubac altruizam (Comte skovao po tal. po boji i sjaju nalazi se između srebra i platine. alumnari odgajati.) stara bošnjačka hrvatska i španjolska poezija pisana arabicom amabile (tal. govorna figura u kojoj se.) mn. grč. altus visok. idi naviše.97. (ime po grofu Antunu Amadeju de Varkonyi.) anat. alhamijado (šp. alciora altist (tal. a mekši od bakra. najgornji. Amadis de Gaula) lit. nišaniti. altus visok. ljubavnik koji se ponaša kao vitez amagazinaža (fr. alteri huic ovom drugom) fil. altes (fr. mjera) visinomjer. izmet aljamiado čit. allusio. alveolarni živac čeljusni živac alveole (lat. ići ad altiora (altiora) idi naprijed. u tehnici veoma uporabljiv zbog male specifične težine alumnat (lat.) duboka tišina. pjevač koji pjeva alt altruist čovjek koji je u svom mišljenju i radu u skladu s ljubavlju prema bližnjima. više stvari. mišljenja i djelovanja u skladu s obzirima prema dobru svojih bližnjih pa i cijeloga čovječanstva. pr. element atomske težine 26. aluzivan alvearij (lat. emmagasinage) smještanje u skladište (magazin). kazuje njoj slična koja lako može podsjetiti na onu pravu. junak iz romana. amalbilmente. ciljati na koga ili što. nesebičnost altum silentium čit. alvearium) košnica. nježno. način osjećanja. jamice i mjehurići u pojedinim dijelovima tijela. alluvio naplavljenje) prav. jedan dio ušne šupljine u kojoj se skuplja ušna mast alveolaran (lat. amoroso Amadejevo (Amadeovo) kazalište prva javna kazališna dvorana u Zagrebu koju je gradio grof Antun Pejačević krajem 18. alludere) smjerati. tvrđi od cinka. aluvijskog prava aluzija (lat. grč. npr. ljupko.) visočanstvo. više znanosti. voštane stanice u pčelinjem saću alvus (lat. stanični. rastezljiv i kovan. alluvialis) nanosni 61 amagazinaža aluvio (lat. pren.altesse altesse čit. osim odgajanja. umjesto prave stvari. stolica. najmlađi slojevi Zemljine kore koji su postali nanosom aluvijalan (lat. posredno rugati se. altrui drugi.) glaz. metria mjerenje) mjerenje visina alting (dan. svjetlost (titula) altimetar (lat. st.: 2. altum silencijum (lat. težiti za nečim višim. plućni mjehurići u kojima se izmjenjuju plinovi za vrijeme disanja i dr.) islandski parlament altiora (lat. alluvium naplavina. ljubav prema bližnjima. alveoli) 1. ležišta za zube u čeljusti. alveoaris) koji se tiče zubnih ležišta. metron mjerilo. predbacivati nekome nešto. 1757— 1835) Amadis (fr. junak jednog velikog starofrancuskog kruga priča. pčelinjak. viša znanja. male šupljine. ciljanje na koga ili što. povećanje obalnog zemljišta zbog postupnog nanosa zemlje i pijeska plavljenjem. redni broj 13. alludere smjerati) nišanjenje. ovo povećanje pripada vlasniku obalnog zemljišta na osnovi tzv. visost. kovina (metal). alto) glaz. lat. tj. sprava za mjerenje visina altimetrija (lat. bockati aluminij (lat. znak Al. i hrane aluvij (lat. umiljato. trbuh. alumen stipsa) kem. amorevole. med.

gorka sredstva 62 amazonke amarant (grč. južnoamerička biljna vrsta čiji cvjetovi zadržavaju svoju boju i kad se sasuše amarela (lat. žensko odijelo za jahanje. fobos strah) bolestan strah od prašine amaurotičan (grč. diletant. srebrom i dr.. grč. spajanje kovine sa živom. Amazon) mit. "one koje nemaju dojki". stapanje amalgamirati (ar. fobos) med. bakrom. malassein omekšati) kem. npr. vještinom itd. zaljubljen. mazos dojka. neobrazovanost amatofobija (grč. amathia) neznanje. amarus gorak) bot. fr. pun gorčine amasirati (fr. gorka tvar amarinja (etiop. preporuka amans-amens (lat. . amarinum) kem. amarella. zamračivanje vida. amender) poboljšati.) mn. amateur. združiti. znanošću. legura žive s drugim kovinama. spoj. poboljšavati. gorki lijekovi. manica rukav. a-. iz njezinog je roga tekao nektar i ambrozija — piće i hrana bogova. amazonsko odijelo amazonke (grč. nemogućnost žvakanja hrane amazon (grč. grč. povjereno dobro koje se nekom daje na čuvanje. umjetnošću. osim ukoliko je bilo potrebno radi obnavljanja ženskog stanovništva. odatle: Amaltejin rog rog obilja amandin (fr. depozit. amarantos koji ne vene) bot. npr. legendarne hrabre stanovnice ženskih država u kojima se nisu trpjeli muškarci. nakupiti amater (fr. amatos pijesak. farm. amaxa kola. budala je amanšman (lat. sljepoća amazezis (grč. amarulentus) gorak. malagma olakšavajuće sredstvo.) koji je. amalgam).amagazinirati amagazinirati (fr. popravak amanet (ar. inače jezik vladajućeg i najkulturnijeg etiopijskog plemena Amharaca amarulentan (lat. Amazon) šport.) jezik u Etiopiji. prilagođavanje dijelova cjelini amara (lat.' malassein omekšati) kem. a-. nagomilati. a-mauros mračan. amaurosis zamračenje) med. zavjet. slitina. v. sliti živu s drugim kovinama (v. lat. pošiljka s označenom vrijednošću. sljepilo. predložiti izmjenu ili dopunu zakonskog prijedloga amandman (fr. ljubitelj amatija (grč. slijep amauroza (grč. amandine) bademov sapun amandirati (fr. amalgamacija (lat. amator koji voli) onaj koji se bavi nečim. emmanchement) slik. masaomai žvačem) med. amalgamatio) kem.. poboljšanje. vrsta krupne višnje koja se odlikuje kiselkastim okusom vina amarin (lat. natrijem. amendement) dodatak već gotovom zakonskom prijedlogu kojim se taj prijedlog dopunjuje ili popravlja. prah. bile su veoma ratoborne. tijesno stopiti (u jedno) Amalteja nimfa (ili koza) koja je dojila Zeusa. spojiti sa živom. ostaviti na čuvanje amaksofobija (grč. nagomilavati. njima je u djetinjstvu spaljivana desna dojka da bi lakše mogle rukovati lukom i strijelom. crna mrena u očima. emanet) zalog. pren. iz ljubavi. taman) bolestan u očima.) glaz. strah od vožnje amalbilmente (tal. hrabro su branile svoju državu. amabile Amalečani staro arapsko pleme u jugozapadnoj Palestini amalgam (ar. amasser) gomilati. popraviti. a ne profesionalno. s kalijem. emmagasiner) smještati u skladište (magazin). čak i upadale u tuđe zemlje i osvajale ih. prema priči. pren.

grč. amb. ambo oboje. sve ono što služi za pakiranje robe ambasada (fr. ambo oba. simbolizirati. ambloma pobačaj) med. prikazan u slici. kružna putanja ambivalencija (lat. smjela jahačica amazonsko odijelo šport. podvojenost (npr. lat. podanik) veleposlanstvo. licemjer ambideksteritet (lat. dvosmislica ambijent (lat. čovjek koji se podjednako lako služi i desnom i lijevom rukom. osobito nedopuštenim načinom. istodobni osjećaj ljubavi i mržnje prema istoj osobi) ambivertiranost (lat. optjecaj. oko) med. ambo) predmetak u složenicama sa značenjem: i jedan i drugi. emblema ukrasni umetak) umetnut ukras. ambiguitas) dvosmislenost. obilaziti nekoga i moliti za mjesto. izlagati slikovito. slavoljubiv ambidekster (lat. sanskr. slabost osjetila dodira ambliopija (grč. podjednaka sposobnost u služenju desnom i lijevom rukom. opunomoćeni predstavnik države u drugoj zemlji ambi. s vladavinom majke i žene. licemjerstvo ambigvitet (lat.. ambassade. ambire) tražiti službu. junakinja. ravan hod (konja) amblem (fr. ponor. opos vid. slab. pobacivanje. pokriven hodnik oko crkve.) jah. amazon ambalaža (fr. ambidexter) dešnjak u obje ruke. emblema) znakovit. obilježje amblematičan (grč. diplomatsko predstavništvo države u drugoj zemlji. slikovit amblematizirati (grč. težnja za nečim. simbol. obilježje. glazbe u crkvi ambra (ar. afe dodirivanje) med. pren. ratoborna žena. ambassadeur) veleposlanik. ambactus sluga. ambitio) častoljublje. stremljenje čemu ambiciozan (lat. znak. anbar. junak-žena. abyssos) bezdan. ops. amblosko pobaciti) mn. embleme) znak. ambon katedra. ambire obilaziti. v.amazonsko odijelo u ovome mitu sačuvani su tragovi koji ukazuju na postojanje država s ginekokratskim režimom. amblys tup.(lat. ići za čim. okolina. društvo u kojem netko živi i radi ambilogija (lat. alegoričan. logia) dvosmislen izraz. pren. u istom redu jedne tombolske karte ambonoklast (grč. težiti za čim ambis (grč. provalija. tj. alegorizirati ambliafija (gr. ambidexteritas) dešnjaštvo u objema rukama. oba. loqui govoriti) dvosmislen govor ambirati (lat. pren. vertere okrenuti) seksualna sklonost prema osobama obaju spolova. abortivi ambo (lat. amblem amblem (grč. dvosmislica ambilokvij (lat. ambara) mirisna smola kojom na Istoku dime sobe i koju puše s duhanom . amblys. emblema) prikazivati u slikama. ambo oboje. propast 63 ambra ambitus (lat. simbol. svojstvo osobe koja nije ni izrazito otvorena (ekstravertirana) ni zatvorena (introvertirana) prema okolini amble čit. ambitiosus) častoljubiv.) obilaženje. znamenje. simboličan. boravište ambasadora ambasador (fr. med. traženje čega. oboje ambicija (lat. psih. valere vrijediti) dvojaka vrijednost. slavoljublje. neosjetljivost. poslanik najvišeg ranga. slabovidnost ambloma (grč. klasis lomljenje) protivnik crkvene glazbe. putem podmićivanja i si. amballage) omot. biseksualitet. ambo oba) u tomboli: pogodak dvaju brojeva od pet. pren. opkoljavati) sredina. anbl (fr. abortus amblotici (grč. sredstva za izazivanje pobačaja. pobačaj.

amencija parcijalis (lat. završiti amencija (lat. poboljšavati. divan ambulant (lat. nestalan. amen) "tako neka bude". med. ambulantia) med. zemljišta.) med. uzrokovan amebama ameboidno kretanje zool. amencija simpleks (lat. amentia) med. duševni poremećaj kod žena kao posljedica izostanka menstruacije amenoreja (grč. crijevna zaraza praćena bolovima u trbuhu. amoibe promjena) koji potječe od amebe. osoba koja se bespravno bavi trgovačkim posredovanjem ambulanta (lat. amencija okulta (lat. korov čiji pelud izaziva alergiju u kolovozu i rujnu ambrozijski (grč. ammeubler) kuću opskrbiti pokućstvom. nazvano po tome što je najprije primijećeno kod ameba amelija (grč. sanskr. kretanje stanica u ljudskom tijelu pomoću pseudopoda. fotografije na staklu koje štiti lak i druga fina staklena ploča ambrozija (grč. riječ kojom su stari Egipćani nazivali podzemni svijet amentia activa čit. imanja ameliorirati (lat. ambrosios) bogovski. staračka slaboumnost amentia simplex čit. hrana višnjih bogova. amenija amentes mit. ambulantni bolesnik bolesnik koji ne mora ležati u postelji.ambroid 64 amentia simplex vima ili začepljenjem. opća duševna slabost ambroid (ar. mikroskopom vidljiva životinjica koja stalno mijenja svoj oblik amebijaza (grč. usp. melior bolji. amelioratio) poboljšanje. ambulantna pošta putujuća. eidos izgled) stiješnjeni jantar koji se dobiva u krupnim komadima tako što se veliki broj sitnih komada jantara pod visokim tlakom i na visokoj temperaturi slije u jednu masu ambrotipi mn. prolje- . riječ kojom obično završavaju molitve. grč. a-. nektar.) med. rheo tečem. men mjesec) med. ludilo amenija (grč. nego dolaze na liječenje po potrebi ambusta (lat. jelo koje daje besmrtnost. melos ud) prirođena nakaznost kod domaćih životinja (nedostatak jednog ili više udova)) amelioradja (lat.) med. v. biljka. jednostavna. otuda: reći amen privesti kraju. božanski. amencija senilis (lat.) med. curim) med. ambulans. ambulare hodati. naglo ludilo amentia occulta čit. ambulare hodati. popravljanje. poboljšavanje. amburere ogor-' jeti. ambusta. a ne. ambulatoria) med. nego dolazi liječniku na liječenje. a-. ustanova gdje se pregledavaju i liječe bolesnici koji ne moraju ležati u postelji. ambra mirisna smola. amoibe promjena) zool. jelo koje okijepljuje. fr.) med. zatvorom (opstipacijom) ameblirati (fr. ameibo mijenjam) amebna dizenterija čiji je uzročnik Entamoeba histolytica. opaliti) mn. željeznička pošta ambulatorij (lat. dotjerivanje. men mjesec. pokretna ili poljska bolnica. ustanova za liječničke preglede i pružanje prve i hitne pomoći ambulantni (lat. mania) med. ići) putujući. izostanak menstruacije. npr. men. koji pripada bogovima. a-. natprirodan. pren. ameliorer) poboljšati. skriveno ludilo amentia partialis čit. kuću namjestiti potrebnim stvarima amebni (grč. djelomično ludilo amentia senilis čit. ambrosia) mit. ambulans) trg. izvrsno jelo. opekline ameba (grč. amenoreja amenomanija (grč. popraviti (zemljište) amen (hebr. anbar. potajno. amencija aktiva (lat. pokretni.

ops vid. u filmskom jeziku: izraz za sliku u kojoj je glumac snimljen do tri četvrtine tijela (do koljena). jeftini trikovi amerikanistika znanost o američkim jezicima i književnostima. tehničku savršenost i si. groplan. vrsta platna amerikan grubo. a-metria) neravnomjeran. vrsta kukuruza duguljasta zrna. amfibolia) dvosmislenost. preobražaj) koji se ne mijenja. okolo. neznanstven. nerazmjeran. onaj koji se bavi proučavanjem amfibija amfibiologija (grč. amfibios koji živi na suhom i u vodi) mn. amfibolos dvosmislen. usp. zrakoplov opskrbljen i kotačima i čamcima. nepromjenjiv ametist (grč. nebijeljeno platno. amen) odobravati. vodozemci amfibijski (grč. a-metria) neravnomjernost. u složenicama: s obje strane. sumnjiv) min. koji je bez reda i načela ametodist (grč. nepromjenjiv. amfibios. americaniser) poameričiti. oko) med. nerazmjer. o američkoj kulturi uopće amerikanizacija nastojanje da se nešto učini na način Amerike (misli se na brzinu. glazbena i si. dvojak. nepravilan 65 amfibrah ametrija (grč. te je tako sposoban uzlijetati i spuštati se i na suho i na vodu. usp.). total amerikanijada filmska. nejednakost. amfiblestron mreža) med. a-methystos koji djeluje protiv pijanstva) dragi kamen ljubičaste boje (po vjerovanju starih Grka štiti od pijanstva) ametodičan (grč. upala mrežnice oka amfiblestroida (grč. poameričavati amerikanizmi mn. osobitosti engleskog jezika kojim se govori u Americi ametabolan (grč. amfiblestroeides mrežast) anat. a-metron. planu. a-methodikos) koji nije rađen po jednom utvrđenom redu. zelene i crvenkaste boje i tvrd kao čelik amfiboličan (grč. americaine) otvorena kola na četiri kotača. a-methodikos) onaj koji radi bez reda i neznanstveno ametričan (grč. metabole promjena. a-. vrsta minerala iz reda složenih silikata. na oba načina amfibija (grč. usp. unaokolo. ametobolni insekti zool. logos) zool. prevrtljiv amfibioliti (grč. metabole preobražaj. izvedba nekog djela po tobožnjem ukusu američke površne publike: sladunjavost. zajednički naziv za kratkovidnost i dalekovidnost oka. amfibolos) dvosmislen amfiboli£a (grč. amfi. poameričenje amerikanizirati (fr. mana oka u prelamanju svjetlosti amfetamini lijekovi koji djeluju na živčani sustav i podražuiu rad mišića te tako suzbijaju pospanost i osjećaj umora amfi (grč. amfibrachys) poet. amfi) prijeđi. napadno odobravati amerikan (fr. bez. insekti koji nisu podložni metamorfozi ametaboličan (grč. nepravilnost ametropija (grč. dvosmislica amfibrah (grč. pren. lithos kamen) mn. pretvaranje u Amerikance. mrežnica oka amfibol (grč. metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: kratak—dug—kratak (U — U) . zool. okamenjeni vodozemci ili njihovi pojedini dijelovi amfibiolog (grč. oko. amfibije amfibije (grč. a-. amfibios) vodozemski. sa svih strana. promjena) biol. koji nije podložan metamorfozi. nejednak.amenovati amenovati (hebr. amfibios. logia) znanost o amfibijama amfiblestroditis (grč. bios život) zrak. amfibios.

amfigonija amfigonija (grč. amfitomos) dvorez. v. slušaonica polukružna oblika koja nalikuje na stube i na kojoj su sjedala za gledatelje. amfi. vjerskopolitički savez starogrčkih država sa zajedničkim vjerskim svečanostima. jedan od Argonauta. dug — kratak — dug (— U —). velika nekoliko centimetara. sa dva reza (nož) Amfitrion sin Alkejev. gromom otvorio Zeus amfikarpičan (grč. amfi. oxys oštar) zool. Amfitrionijad (grč. a jedne majke amfipneuma (grč. diploos dvostruk. sumnjiv amfilogija (grč. graditelj tebanskih zidova amfipatori (grč. jer je kao prorok znao da će svi vođe pothvata poginuti. spolno sjedinjavanje u obliku stapanja dviju različitih stanica. amfilogia) spor. muž *Alkemenin. tropos okret) koji se okreće na obje strane . zem. od pravih kralježnjaka razlikuje se po tome što nema koštanog ni hrskavičnog kostura. otvor maternice amfidiplopija (grč. nerado sudjelovao u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe". majka Tritonova amfitropičan (grč. nije poginuo nego je bježeći sa svojim konjima i kolima zašao u ponor koji je pred njima na obali rijeke. amfi. amfilogos) dvojben. karpos plod) bot. amfi. u koju je dao potjerati konje i kola. kralj u Tirintu i kasnije u Tebi. budući daje bio miljenik bogova. spajanje rasplodnih stanica amfioks (grč.amficelan amficelan (grč. dvostruko gledanje na oba oka amfigeneza (grč. amfi-gygnomai) zool. amfi. sin Zeusa i Antiope. gledatelji amfiteatralan (grč. veoma važna za znanost jer je njezin jednostavni sastav pomogao objašnjenju složenog tijela kralježnjaka. ops oko) med. prid. meignymi miješam) biol. teško disanje. proturječnost amfimacer (grč. kretik amfimetori (grč. zgrada u kojoj su se priređivale gladijatorske predstave. srca ni pravog mozga Amfion mit. prorok. Amfitryoniades) — Heraklo Amfitrita u grčkoj mitologiji: božica mora. amfi. vrač i kralj u Argu.). bot. glavna mu je svrha bila ublaživanje međusobnih neprijateljstava amfilogičan (grč. amfiguričan amfigurist (grč. bot. pneuma dah. uzvišeno mjesto prema pozornici. genesis rađanje) zool. pren. amfi. zbrka riječi i pojmova. amfi. a u drugo prema jugu amfiteatar (grč. svađa. guros) onaj koji govori bez veze. koji rađa plodom iznad i ispod zemlje Amfiktionije mn. metrička trosložna stopa. amfi. besmisleno brbljanje. amfi-theatron) polukružna pozornica. stanovnici tropskog pojasa koji svoju sjenu u jedno godišnje doba bacaju prema sjeveru. konkavan amfideum (lat. ribolika morska životinja. amfigeneza amfigurija (grč. skia sjena) mn. meter mati) mn. amfi. amfi. djeca dvaju očeva. muž Niobin. a jednog oca 66 amfitropičan amfimiksija (grč. amfi-theatron) koji je polukružna oblika i koji se stupnjevito penje amfitomičan (grč. amfimakros) poet. pater otac) mn. žena Posejdona. spolno razmnožavanje. smetenjak Amfijaraj mit. boga mora. astma amfisciji (grč. guros krug) uzaludno trošenje riječi. amphideum) med. amfi. nominalni otac Heraklov (pravi otac je Zeus. disanje) med. amphikoilos) s obje strane udubljen. sinovi dviju majki.

v. amnestia zaboravljanje) prav.amfora amfora (grč. tj. lijekovi koji služe za zaštitu amiotrofija (grč. ugodan. amylon škrob) kem. unutarnji glavni sastojak zrnca škrobnog brašna 67 amnestija amidža (tur. katkada i superlativno: amicissime najveći prijatelju! amicitiae causa čit. a-. amyno branim. sed magis amica veritas čit. kod kojega postoji amitoza amitoza (grč. amforeus) kod starih Grka i Rimljana: ispupčen glineni krčag s uskim grlićem i dva drška u kojem su držali vino amfoteran (grč. veoma teška i neizlječiva dječja bolest. amikabilis kompozicio (lat. prijateljska nagodba amice! (lat. kao posljedica teških promjena u hrpteničnoj moždini amirante (šp. mimesis oponašanje) med. škrob. igračke. prijateljski sporazum. amytto param. amfoteros) kem. amfoterne tvorevine geol. ali svakim okom drukčije ami-cochon čit. zaštitna sredstva. dvojak. nesposobnost pokretanja mišića lica kod moždanih bolesti aminterije (grč. amiloidna degeneracija amimetičan (grč. amuser) zabavljati. iz dobrohotnosti amicus certus in re incerta cernitur čit. razdirem) biol. a-mimetos) nepodražljiv amimija (grč. trofe prehrana) med. amicicije kauza (lat. amicus prijatelj) prijatelju!. amicus prijatelj. gubljenje amitotičan (grč. razonoda.) na prijateljski način. amikabili modo (lat. amikus (lat. amidže) stric amigdalitis (grč. istodobno i neptunske i plutonske amfoterodiplopija (grč. dakle. amygdale badem) med. sed magis amika veritas (lat. ili njegova polivalencija.) pravi se prijatelj u nevolji poznaje amicus Plato. pomilovanje. i lužnat i kiseo. amirante) vrhovni zapovjednik kopnenih i pomorskih vojnih snaga u Španjolskoj amisija (lat. izravna dioba jezgre u životinjskoj ili biljnoj stanici amizantan (fr. lat. ali mi je draža istina (rečenica koja se u jednom kasnijem spisu pripisuje Sokratu.) iz prijateljstva. med. razdirem) biol. amikus certus in re incerta cernitur (lat. amytto param. škrobno brašno amiloza (grč.) "prijatelj svinja". stijene koje su nastale i utjecajem vode i utjecajem vatre. diploos. amfoteros. razonodan amizeta (fr. amylon) kem. prijatelj s kojim se u razgovoru mogu bez ikakva sustezanja upotrebljavati i prostački izrazi amicabili modo čit. a-. voj. myxa sluz) med. grč. koje su. amfoterna tijela tijela koja su istodobno i baze i kiseline. amynteria) mn. amikus Plato. razonoditi amnestija (grč. amissio) gubitak. zanimati.) vokativ od riječi amicus čit. ops) med. uveseljavati. na lijep način amicabilis compositio čit. amida) kem. amusant) zabavan.) prav. mys mišić. amonijak čiji je vodik zamijenila kiselina amidin (lat. amusette) zabavica. vrsta lakog poljskog topa amizirati (fr. djelomičan ili potpun oprost kazne . upala krajnika amikalan (lat. amida) kem. med. zanimljiv. dvostruko gledanje. nedostatak sluzi amil(um) (lat. štirka. a-. amicalis) prijateljski amiksija (grč.) drag mi je Platon. ami-košon (fr. amylum. često se koristi za izricanje nepristranosti) amid (lat. organski spoj C 6 H 10 O 5 .

vladao u Babilonu. nakaznost. Amon. amor vincit omnija (lat. mos. dugotrajan ili stalan. nemoralnost (ovako je njemački filozof Nietzsche nazvao svoje etičko shvaćanje koje odbacuje dotadašnji moral) amoreti (tal. spoj dušika i vodika. oprostiti kaznu. v. amoreti amoroso čit. amnionova voda amnitis (grč. lat. amoretti) mn. facere činiti. kratkotrajan. salammoniacus) kem. amoniakon amonijak. kristaliziranost Amorićani (Semiti) narod koji je u 3.) 1. nast. nekristaliziran. upotrebljava se u rudarstvu i u ratnoj tehnici Amonićani jedno od drevnih arapskih plemena. nakazan. pr. amabile.) glaz. tzv. a-morfos) bezobličan. bogu Amonu) amoniti (hebr. zaboraviti krivnju amnezija (grč. radosti i šale kod starih Rimljana (odgovara grčkom Erosu). im. amnos) med. veliki neprijatelji Izraelaca koji su ih pokorili amoniemija (grč. lat. moriš običaj) fil. djelomičan ili potpun gubitak sposobnosti pamćenja amnikolist (lat. raditi) proces pretvaranja dušika iz različitih dušikovih spojeva (bjelančevina. ammoniakon. amnicola) stanovnik pokraj rijeke amnion (grč. aluminijeva praška i nitrotoluola. pren. usp.) neobična i strašna vrsta ludila kod malajskih urođenika koje se očituje u nagonu za ubijanjem (klanjem) svakoga na koga se naiđe Amon (hebr. bezbojan plin ljutog i neugodnog 68 amortizacija mirisa koji izaziva suze. 2. morfe oblik) bezobličnost.) mit. v. grč. slike malih bogova ljubavi u staroj rimskoj umjetnosti i umjetnosti renesanse i novog doba. -fikacija od lat. upala amniona amok (malaj. cornu Ammonis Amonov rog) geol. zaljubljeni amortizacija (lat. min. bezobličnost. a-. postupno.) u amonijski dušik amonijak (grč. ljubavnik. po zakonom utvrđenom planu izvođeno vraćanje duga. min. ljubav amor vincit omnia čit. -ites.) posl. glaz. glagola facio. otrovan i nagriza kožu (naziv po libijskoj pokrajini Amoniji (ime prema egipat. . bezobličan. mokraćevina i dr. Ammon) mit. kristalan amorfija (grč. bog ljubavi. Amon. ammoniakon) eksplozivna tvar — smjesa amonijačne salitre. mnesis sjećanje) med. veoma nježna i prozirna ovojnica u kojoj se nalazi embrij kod sisavaca. poput ovnovih rogova svijene okamine jedne izumrle vrste glavonožaca. supr. amnos janje) med. amor ljubav) v. supr. glavno božanstvo starih Egipćana. nekristaliziranost. amnesteo zaboraviti) pomilovati. ljubav sve pobjeđuje. ammoniakon. a-morfos) bezobličnost. simbol stvaralačke snage i rađanja amonal (grč. gmazova i ptica. amoriti amorevole (tal. amabile amorfan (grč. nakaznost amorfizam (grč. ljubav je jača od svega amoralizam (lat. trovanje krvi amonijakom amonifikacija (grč. posteljica. a-. grč. pobijedili su ih Izraelci kad su pod Jošuom osvojili Obećanu zemlju (Kanaan) amoriti (lat. Siriji i Palestini dok ga nisu pobijedili Hetiti. a-. amorozo (tal. amortisatio) 1. e. n. i 2. prikazivano je s ovnovim rogovima. Amon Amor (lat. ljupki likovi krilate dječice zabavljene različitim poslovima. st. amnestike) sposobnost ili vještina zaboravljanja neugodnih doživljaja i uspomena amnestirati (grč.amnestika amnestika (grč. haima krv) med. amino-kiselina. osobito .

povećati. proširiti) veoma visok stupanj nekog svojstva ili neke osobine. šteta na brodu amplasman (fr. najvišeg stupnja amplissime (lat. amplificare) proširiti. 2. razvijati. emplacement zemljište. amplificativus) proširivan. najveća razlika u zračnom tlaku. luk na horizontu između izlaska i zalaska sunca. na jednoj skali. za razliku od superlativa. vinograd.001118 grama srebra ampermetar (fr. zauzimanje. ret. amplificare širiti. vraćati neki dug postupno. (lat. grč. razgranavati. mjesto za postavlja- 69 amportirati nje topničkih oruđa.amortizirati državnih zajmova. odgađanje sudskog procesa o čijem se predmetu još ne može donijeti presuda. matematičaru i filozofu A. emire) carstvo. prostranost. proširivati. izložiti.. fone glas) uređaj koji pojačava glas i omogućuje istodobni telefonski razgovor s više osoba amplituda (lat. način izražavanja nadugačko i naširoko amportiranje (fr. fiz. ampelurgia) vinogradarstvo amper fiz. razgranati. amplificatio) proširivanje. amortisare) 1. povećavanje. empirance) trg. emporter) voj. najveća udaljenost od ravnotežnog položaja. Dioniz ga je nakon smrti pretvorio u lozu ampelografija (grč. šira obrada. otimanje. povećavajući amplijacija (lat. meteor. amortirati Ampel mitološki ljubimac Dioniza Bakha. grč. i Napoleona III. izrada nekog akta u duplikatu radi bolje sigurnosti amplijativ (ampliativus. nazvana po slavnom fr. amplitudo obujam. otplaćivati. razviti. presvijetli (nekada titula visokih državnih činovnika. sudski postupak kojim se izgubljeni vrijednosni papiri i dokumenti proglašavaju nevaljanim (mortifikacija). osobito Francuska za vrijeme Napoleona I. ampelos trs. prodati ili ustupiti imanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). osvojiti . koji proširuje. 2. emporter) voj. oponašao je staru rimsku umjetnost iz doba careva ampirans (fr. oteti. osvajanje amportirati (fr.-grč. galvanometar čija kazaljka neposredno. 3.. jedinica za mjerenje jačine električne struje. razvijanje. peti padež superlativa amplissimus) amplitel lat. amortizman amortizirati (lat. tehnički instrument za mjerenje jačine električne struje. amplectivus) koji obuhvaća. proširenje. topnički položaj amplektivan (lat. gradilište) voj. pokazuje broj ampera koji protječu kroz kotur žice ampir (fr. ampliare povećati. zauzeti. proširivanje. razgranavanje. širina) zem. sin jednoga od satira i neke nimfe. ampliare proširiti) širenje. razrada. ampir-stil stil francuske umjetnosti za vrijeme Napoleona I. Ampere. metron) fiz. opširno izlagati. obuhvaćen amplificirati (lat. prav. popuštanje ili pogoršavanje kvalitete robe. koji povećava. 3.) veleugledni. iscrpno govorničko izlaganje amplifikativan (lat. Ampereu (1775—1836). izgubljen vrijednosni papir ili dokument sudskim putem proglasiti nevaljanim. grafia) znanost o vrstama vinove loze i grožđa ampelurgija (grč. povećavati amplifikacija (lat. otuđenje nepokretnog imanja iz svjetovnih ruku i predavanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). kulon za sekundu ili struja koja prolaskom kroz vodenu otopinu nitrata srebra za sekundu izdvoji 0. tele daleko. veleslavni.

njemačkom un. predmet koji tobože ima čarobnu moć da štiti od bolesti i svake druge nesreće. koji je bez smisla i osjećaja za ono što je umjetničko i lijepo. ili kretanje od mora prema unutrašnjosti zemlje. ana-baptizo) pristaša ponovnog krštenja u zrelim godinama. bios život) ponovno oživljavanje osušenih ili promrzlih životinja anadema (grč. anabatična groznica med. trbušasta bočica za mast. mundus svijet) fil. odrezati.ampula ampula (lat. molitve. staklo električne žarulje amputacija (lat. oči u oči. v. na. med. na veliko. na soleji. koji raste. en face) sprijeda. amusia) nenaklonost muza. crkvi). oko anabaptist (grč. ampulla bočica) ispupčena.itd. Bog je apsolutni duh. iscrpno. amputatio rezanje) med. neškolovan amuzija (grč. ulje. potpuno odvajanje. trg. en gros) trg. propovijedi i spomeni. bjelilo. amvon simbolično predstavlja kamen koji je anđeo odmaknuo s Kristovog groba amylacea čit. amilacea (lat.(grč. stalna groznica anabaza (grč.: an gro) an fas ili anfas (fr. med. nasilno odvojiti amulet (lat. s kojega se čitaju Sveto pismo. latinskom in-. osobito: Ksenofonova povijest vojnog pohoda Kira Mlađeg protiv svoga brata). ana (grč. ana. detail) potanko. razmrskanih. crkvena posuda u kojoj se drži vino i voda za pričest (u kat. s lica. amuletum) hamajlija. anat. do sitnica. igra toga duha amuzičan (grč. otcijepiti. uzlaženje (iz nižeg predjela u viši. groznica koja napada svakog dana. odvojiti. podrobno. oštećenih i uopće neizlječivih dijelova tijela. oskudica u smislu i osjećaju za ono što je umjetničko i lijepo. ret. odgovara našem ne-. anadyomai izroniti) "iz morske pjene rođena" (pridjevak božice Afrodite) anadiploza (grč. ana-diploo udvostručiti) udvostručavanje. pr. do potan- 70 anadiploza kosti. udvostručavanje napadaja grozničnih bolesti . razvijanje i jačanje bolesti anabioza (grč. nepjesnički. anabaino uzlazim) koji se penje. tj. potpuno i nasilno odvajanje jednog dijela od neke cjeline amputirati (lat. zbog čega ga praznovjerni ljudi nose stalno sa sobom. an) u grčkim složenicama ispred samoglasnika daje riječi niječno značenje. odrezivanje ranjenih. shvaćanje po kojem postoji samo Bog. anadema) glavni ukras na kraljevoj glavi. pren. obično o vratu amundizam (grč. anabaptistički anabaptizam (grč. na malo (supr. teh. lat. trbušasto proširenje na cjevkastim organima. ambon izbočenje na štitu) u pravoslavnoj crkvi: uzvišeno mjesto ispred oltara. pravo u oči an gro (fr. na kraju polukružnih kanala uha itd. ponavljanje riječi. npr. uglavnom (ispričati nešto) an. ana-baptizo ponovno zaronjavam) vjerski pokret koji zahtijeva ponovno krštenje u zrelim godinama anabatičan (grč. do. duž. po. neškolovanost amvon (grč. amputare odsijecati) med. koji napreduje. lijekovi koji sadrže u sebi škrob an detaj (fr. kroz. a svijet ne postoji. amusia) koji ne uživa ljubav muza.) mn. retorička figura koja se sastoji u tome što sljedeća rečenica počinje riječima kojima je prethodna završena.. a svijet je samo treperenje. uz. opširno. ana) prijeđi. ana-basis) penjanje. pren. dijadema Anadiomena (grč. en. farm. a-.

klice koje se mogu razvijati i razmnožavati tek kad im se ukloni kisik anaerobionti (grč. piše obratno anagrafi (grč. an-ago vodim gore) tajni smisao. aer zrak. neosjetljivost (ili: smanjena osjetljivost) kože. 71 anakamptičan anagnosti (grč. npr. probava anaerobi (grč. anaglyfa) v. recepti anagram (grč. ananke anaglifi (grč. zool. anachoretes) čovjek koji se povukao od svijeta. školovani robovi ili slobodnjaci kod starih Grka i Rimljana koji su služili kao čitači ili predavači po boljim kućama. (usp. oduševljenje. an-. an-. med. zvuk) . astr. anaerobi anafija (grč. epifora). afrodisiakos koji pripada ljubavnom uživanju) mn. mir od Rim. an-. ana-dosis) fiziol. an-ago) uzdizanje. npr. sredstva za smanjivanje i sprječavanje spolnog nagona anagke v. obično pokraj crkava i samostana anakamptičan (grč. mila kuda si nam ravna. ana. ana-grafo) mn. rob je anagram od bor. slika i si. anaglifi anagliptika (grč. ana-gnostes) mn. polureljefni umjetnički radovi. v. radi ponovnog otiska i umnožavanja. onaj koji nije sposoban oploditi anafrodizija (grč. anaglypta) mn: umj. ana-kampto) odbojni. mila si nam ti jedina. anagliti anaglipti (grč. bios život) mn. anafonesis) med. bios život) mn. usamljenik. ana-gnosma) štivo anagoga (grč. prid. izbacivanje krvi anagogija (grč. u starije kršćansko vrijeme: oni koji su za vrijeme službe čitali pojedine dijelove iz Svetog pisma anagnostici (grč. ana. pustinjak. anagraf (grč. koji odbija (svjetlost. ana-kampto skrećem) sklonište za sirotinju. pojavljivanje znakova na nebu anafrodit (grč. uzdizanje duha apstraktnom razmišljanju i si.: Mila kano si nam slavna. preosjetljivost organizma na ponovno ubrizgavanje bjelančevine anafoneza (grč. anagramma) najprije: obratno čitanje jedne ili više riječi. afrodisia ljubavno uživanje) med. ana-gnostes) mn. bolesni nedostatak ili smanjenost spolnog nagona anafrodizijaci (grč.anadoza anadoza (grč. med. vježbanje i jačanje pluća i govornih organa glasnim govorenjem i pjevanjem anafora (grč. ana-grafo napišem) sprava koja. pjesnici tragičari koji su svoja djela pisali samo za čitanje. razmjerna podjela sokova i hrane cijelom tijelu. aer zrak. anaglyptike) vještina izrade reljefnih ili polureljefhih ukrasa. figura ponavljanja istih riječi na početku stihova ili rečenice. izbacivanje kašljanjem ili povraćanjem. alegorično tumačenje Biblije (usp. an-afroditos) med. isposnik. zaključivanje na nešto općenito ili duhovno. mila kuda si planina. anahoretski anakalipterija (grč. alegorično značenje. iskašljavanje krvi. riječ napravljena premještanjem slova druge riječi različitog značenja anahoret (grč. liječnički propisi. bakterije koje mogu živjeti bez kisika. zaštićivanje) med. med. med. an-. a ne za prikazivanje anagnozma (grč. anagogija). poremećaj u osjetilu dodira anafilaksija (grč. afe dodirivanje) med. anafora) poet. fylaxis čuvanje. zagonetka koja se sastoji u tome da se slova jedne riječi napisu različitim redom. zool. ana-kalypto otkrivam) svečano skidanje vela s nevjeste anakampterija (grč.

vremenska poremećenost. prestanak rastenja i razvijanja anale (tal. okrjepljenje. nježno. hraniti. anakrusis) u metrici: naglašavanje. četvrtasti naprsnik kod kaluđera analdija (grč. nedostatak u pravilnosti rečenične konstrukcije koji nastaje poradi iznenadne promjene ili prekida. anaklastos prelomljen) opt. lako. uspostavljanje ravnoteže medu slojevima zraka: kad pri puhanju jakog vjetra velika količina zraka krene odozdo naviše. poluležeći položaj bolesnika anakolema (grč. anaktesis) med. prethodna istraga anakronizam (grč. anakreontika poezija koja u malim pjesmicama slavi 72 analeptici laki. ajdaino potpomagati. proučavanje prelamanja svjetlosnih zraka. st. mast za zarašćivanje rana anakolut (grč. ozdravljenje anakufizma (grč. gluhoća zbog oboljelosti slušnog živca analav (grč. st. an-. npr. datuma. sjediniti u cjelinu) združivanje u cjelinu. bez veze Anakreont starogrčki lirski pjesnik (6. ana. anakoluthia nedostatak veze) gram. ana-kathairo očistim) med.anakamptika anakamptika (grč. ples i društvo. ana-kathairo očistim) mn. jačanje analeptici (grč. n. jačati) med. ana-kampto) opt. analepsis. naslanjanje leđima. ana-lambano) mn. akuo čujem) med. med. skupina njemačkih pjesnika XVIII. anakufisma dizanje. odabrana štiva analepsija (grč. onda se ista tolika količina spušta s visine prema zemlji anakatartici (grč. motivi su mu ljubav. bijenale. rekapitulacija anaklastika (grč. pr. analambano podižem. osobito poslije dužih umetnutih rečenica ili poradi izostavljanja riječi. događaja. ana-klasis prelamanje) opt. od anno godina) umjetnička priredba što se održava svake godine.). usp. udaranje glasom na slog anakteza (grč. katkada i frivolne pjesmice anakreontski (grč. akust. kratko anakriza (grč. uspostavljam) med. da netko naslika u kakvoj antičkoj kući televizor anakruza (grč. ana-klino nasloniti se) med. katoptrika. koje se onda moraju po smislu dopuniti anakolutičan (grč. ozdravljenje. nesuvremenost. baino idem. prelamanje svjetlosnih zraka anakliza (grč. proučavanje odbijanja svjetlosti. kratko ponavljanje nečega. sredstva za jačanje i okrjepljenje . prolazni užitak u ljubavi. čišćenje prsiju od sluzi. po uzoru na Anakreonta. anakrisis) ispitivanje. sredstva za čišćenje grudi od sluzi. analekta) mn. dioptrika anaklaza (grč. analabos) pravoslav. vino. pjevali ljupke. Anakreon) po ugledu na grčkog lirskog pjesnika Anakreonta. proučavanje odbijanja zvuka anakatabat (ana. dolazim) meteor. ljupko. vinu.e. oporavak. iskašljavanje anakefaleoza (grč. anachronismos) pogreška u računanju vremena. kata odozdo. med. koji su. zanemarivanje onoga što odgovara duhu i prilikama vremena. anakoluthos) nepravilan. ana-kefalaio ponoviti u glavnim točkama. dolje. podizanje) tjelesna okretnost koja se stječe vježbanjem anakuza (grč. annale. trijenale analekti (grč. tj. anakatartična sredstva anakatarza (grč. ana-kollao nalijepiti) med. plesu i društvu anakreontičari mn. ono što je u suprotnosti s kronologijom.

koji odgovara nekom zakonu. analogos) sličan. onaj dio polariskopa koji služi utvrđivanju činjenice da je svjetlost polarizirana (zrcalo. bezbolnost. ocjenjivanje. analysis) raščlanjivanje. istovrstan. pravilu. odgovarajući. npr. suda u njegove dijelove. analogon).analeptičan 73 analogizam nekog stava raščlanjivanjem na jednostavnije stavove već dokazane ili kao istinite prihvaćene. koji raščlanjuje. sudovima i zaključcima analiza (grč. sličan. razlaganje cjeline na njezine dijelove. razložiti. kvantitativna analiza kem. ta sličnost pridonosi da se ta dva područja uzajamno objašnjavaju (Maxvell) analogizam (grč. fizička analogija djelomična sličnost između zakona jednog područja pojava sa zakonima nekog drugog područja pojava. tipom. podoban analogija (grč. vještina i metoda raščlanjivanja misli i pojmova u njihove sastavne dijelove. godišnjaci. ljetopisac. analogon) sličan ili odgovarajući predmet (ili: događaj). ispitivati potanko analogan (grč. analogon rationis čit.) nešto što odgovara razumu. suglasan. suprotno: sinteza analizator (lat. okrjepan. logična analiza razlaganje pojma u njegove oznake. alfa. neosjetljivost. analytikos) filozof. moderna analiza rješavanje problema njihovim zaključivanjem na jednadžbe. odgovarajući. analeptikos) osvježavajući. annales. tj. neznalica analgezija (grč. suprotno: sintetički analitika (grč. analgija anali (lat. ocjena. razlaganje. analgesia) med. kemičar i dr. srodan. ana-lyo) rastaviti. koji je u skladu s nekim pravilom. elementarna logika logika koja se bavi pojmovima. podoban.) analitički (grč. ispitati. koji ne zna ni čitati ni pisati. pisac godišnjaka analitičar (grč. annales) 1. s njime je identično vezan. analogon racionis (lat. zaključak po analogiji log.) pravna sličnost. tj. raščlanjavati. an-. psihološka analiza razlaganje predodžbe u njezine elemente. tipu ili uzorku analogia juriš (lat. ljetopisi analist (lat. istovjetnost ili suglasnost u osobinama i odnosima. analytikos) raščlanjujući. koji je nastao putem analize. Nikolova prizma). slično (ili: odgovarajuće) stanje. uzorkom. kvalitativna analiza kem. nepismenjaković. suglasnost s pravnim načelima analogičan (grč. određivanje sastojaka nekog tijela. određivanje sastojaka nekog tijela po njihovoj težini. razlagati nešto (u najmanje sastavne dijelove). annus godina) mn. analitički sud sud koji se zasniva na tome što se subjektu pridaje predikat koji se u njemu već nalazi. dokaz (ili: zaključak) na osnovi sličnosti analeptičan (grč. zaključak iz pojedinačnog ili posebnog o pojedinačnom ili posebnom kao sličnom. mat. beta) onaj koji ne zna abecedu. rastavljati. analitička definicija određivanje pojma pomoću njegovog najbližeg roda i njegove svojstvene razlike. sva su tijela rasprostrta. istovrsnost. okrjepljujući analfabet (grč. analytike) teorija analize. analogismos) fil. analogia) sličnost. stara analiza dokazivanje . koji se zasniva na analizi. tijela itd. koji se bavi raščlanjivanjem na sastavne dijelove (misli. analystor) fiz. prikaz. što je u skladu s razumom analogan (grč. raščlaniti. prestanak (ili: gubitak) osjećaja bola. usp. polarizator analizirati (grč.

lijekovi za jačanje pamćenja anamnestika (grč. izopačena oblika. anagke) usud. odušak. uzimanje hrane po propisu.analogizirati analogizirati (grč. plastična kirurgija anaplerotici (grč. vidjet ćeš što će biti. anamnestična sredstva med.: Ne učiniš li. južnoamerička biljka veoma ukusnog i mirisnog ploda anandričan (grč. prirodni nagon. koji nema prašničkih niti anandr'j« (grč. nepogrješivost anamnestičan (grč. med. ana. plašljiv. po optičkim zakonima unakaženo nacrtana slika nekog predmeta. morfe oblik) izokrenut. sredstva koja se upotrebljavaju i primjenjuju u anaplastici anaplastika (grč. podaci koje bolesnik daje liječniku o svojem zdrastvenom stanju prije sadašnje bolesti anamorfičan (grč. nužda. po dijeti anantapodoton (grč. ana-logizomai) usporediti. potreba. uspoređivati. plašljivost. zamjenjuje anapleroza (grč. an-andros) koji je bez muškonti. prešutkivanje završne rečenice. naopak. pamćenju. anamorfotičan anamorfoza (grč. npr. anantičan (grč. bez cvijeta. dokazivati ili zaključivati na osnovi sličnosti anamartetičan (grč. ana. koji dopunjuje. vještina sjećanja i pamćenja. ananke nužnost. vještina ispravljanja slomljenih ili uganutih kostiju. an-amartetos) bezgrješan. koji ne cvjeta anapest (grč. anapaistos) metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: U U —. rastenje mesa anaplerotičan (grč. odmor anapnoici (grč.maneozij'a (grč. anapetes raširen. anamnesis sjećanje) fil. udes. ali tako da izgleda onako kakva treba biti kad se gleda s određene točke (optička anamorfoza) ili odbijanjem od pogodnog zrcala (katoptička anamorfoza) i kroz brušena stakla (dioptrička anamorfoza)'. nenormalno preobražavanje poradi izopačenja ili promjene u navici biljke ananas (lat. med. zbog čega se zove i antidaktil anapetija (grč. koji je ponovno pridobiven 7a nešto . jačanje pamćenja anamneza (grč. neizbježivost anankofagija (grč. ana-neosis) pomlađivanje 74 anaprozelit ananim grč. nakazan. kukavičluk . anamnesis sjećanje) fil. ana-pneo) mn. an-amartesia) bezgrješnost. r emuževnost. Platonovo naučavanje po kojem je duša preegzistirala. ana-mimnesko sjećam se) koji se tiče sjećanja. sredstva koja pomažu disanje. sudbina. sredstva koja pomažu nadoknađivanje izgubljenih dijelova i stvaranje. pseudonim od unatrag čitanog imena (prezimena): Kramer — Remarque (njem. an-anthes) bot. ananassa sativa) bot. bot. ana-pleroo ispunim) mn. uii-andria) nemuškost. ana-morfosis preobražaj. anantapodoton nedovršena rečenica) ret. kob. koji pripada sjećanju. zamjenjivanje izgubljenih ili oštećenih dijelova tijela i udova anapneuzija (grč. ana-pleroo ispunim) koji pomaže naknadno rastenje. ana-plasso preobrazim) med. fagein jesti) med. sila. anapnoična sredstva anaprozelit (grč. med. bot. ispravljanje i uklanjanje raznih tjelesnih nedostataka kirurškim putem. preinaka) preobražaj. obrnut daktil. duboko disanje. proselytos) onaj koji je ponovno obraćen na vjeru. anaplerosis) dopunjavanje. prije postojala u čistom stanju i tu stekla svoje ideje. proširenost krvnih žila anaplastična sredstva med. nepogrješiv anamartezija (grč. fiz. književnik) ananke (grč. otvoren) med. anapneusis) med.

teško. skrušenost Anapurna teško pristupačan vrh u himalajskom gorju. med. Bakunjin anarhoidan (grč. spremanje novog izdanja neke knjige time što se kemijskim putem (litografijom) izravno tiska iz staroga izdanja . npr. progresivne i bulbarne paralize) anartrija (grč. osnivači: Stirner. ana. an. 1. tisk. usana. arche vlast) pokret koji teži ostvariti potpunu slobodu pojedinca i uništiti svaku političku vlast. anarchia) bezvlašće. koji pomlađuje. pren. sarks meso) nakupljanje tjelesne tekućine u potkožnom vezivu (koža postaje gnjecava. sredstva za zaustavljanje krvi anastaltičan (grč. penjanje sokova. anistemi. anarroia) med. anastatikos) koji odvodi ono što je nezdravo. grla. ana-spao) med. prema gornjim dijelovima tijela anarhija (grč. bez vode) pristaša mišljenja daje potrebno srušiti postojeći državni i društveni poredak. iskašljavanje. ana-stello suzbijam) mn. nedostatak udova anartros (grč. stezanje želuca. seismos potres) geol. disharmonija anartrija (grč. srušiti postojeći poredak i zavesti stanje potpunog bezvlašća. ana-ptyo ispljujem) med. ana na. lica kao posljedica moždane kapi. ždrijela. pr. bakroreza. potpun nered anarhist (grč. an-. arthron ud) bezudnik. uskrsnuće. čovjek koji je toliko debeo da mu se više ne raspoznaju zglobovi anasarka (grč. arthron ud) 2. nastaje zbog uzetosti mišića za govor (jezika. gore. a nakon pritiska prstom ostaje u njoj udubina) anaseizam (grč. kao i pro- 75 anastaza tiv sudjelovanja radnika u političkoj i parlamentarnoj borbi anarmonija (grč. med. pren. armonia) glaz. stanje društva u kojem potpuno prestaje vladavina zakona i svakog autoriteta. oporavak (rekonvalescencija). visok 8075 metara. ustajanje iz bolesničke postelje. anastasis ustajanje) ponovno ustajanje. an-. ispljuvavanje. izbacivanje sluzi anaptoza (grč. prenošenje. ozdravljanje. eidos izgled) sličan bezvlašću (anarhiji) anarhoindividualizam (grč. pomoću litografije prije tiskanog teksta pripremljen za novo izdanje knjige anastaza (grč.) teza 0 otuđenju čovjeka od društva (ideolog Max Stirner). bez ikakvih obzira. umnožavanje. oni istupaju protiv toga da radnici stvore svoju proletersku stranku. koji suši ranu anastatičan (grč. naučavanje koje svodi društvo na slobodnog pojedinca kome ne smije biti nametnut nikakav red niti zakon anarhosindikalizam oportunistička struja u radničkom pokretu čiji pripadnici smatraju da radnici mogu popraviti svoj položaj samo štrajkovima i organizacijom uzajamne pomoći 1 da se pitanjima radničkog pokreta imaju baviti samo sindikati. an-archos bez poglavara.-lat. čovjek koji pokušava svim mogućim sredstvima. povećana disartrija. Proudhon. anarchia bezvlašće. v. anarhistički anarhizam (grč. grč želuca anastaltici (grč. osobito krvi. prijenosni. an-apto objesim) utučenost. arthron ud) med. gotovo nemoguće ostvariv cilj anareja (grč. med. ana.anaptiza anaptiza (grč. kad bolesnik govori potpuno nerazumljivo. ana-stello) koji zaustavlja krv. svojstvo potresa kod kojih se događaju velika vertikalna pomicanja tla anaspazmija (grč. koji obnavlja. ana.

zelenašim) prav. otvaranje bušenjem. stoma) med. pren. odnosno biljku anatomija (grč. mijenjanje mjesta riječima. oštrovidan. obgrliti. proučavati u potankosti. isključenje iz crkvene zajednice. med. vještina rezanja leša ili biljke radi znanstvenog ispitivanja.) neka je proklet! anatematizirati (grč. anatomikos koji reže) medicinar ili botaničar koji radi znan- 76 anceps stvenog istraživanja reže i proučava leš. voj. ana-trope preokret. ana. kletva. tj.) dvostruk. npr. trepanacija anatripsis (grč. stigma) opt. usporedna anatomija ona koja uspoređuje gradu i sastav ljudskog tijela s tijelom životinje anatomizirati (grč. pobijanje nečijih navoda jednostavnim negiranjem. med. djevica-ratnik. anatomia rezanje) znanost koja se bavi proučavanjem sastava i grade tijela živih organizama. lihvarenje. topografska. stoma usta) mn. baciti prokletstvo na koga ili što. param) parati. anathema esto čit. ana. rastavljati na sastavne dijelove. anatresis) med. premazati tamnom bojom. dvosmislen. embrunir) slik. tokizo dajem pod kamatu. poljubiti. anatole istok) istočni. kolebljiv. stigma točka) opt. metr. stoma usta) sastaviti otvore. anathema) prokletstvo. embrasser) zagrliti. fotografski objektiv od posebno kombinirane leće koji daje slike koje sve do rubova pokazuju veliku oštrinu anastigmatičan (grč. proklinjanje. "drugi neki čovjek". med. logia) znanstvena disciplina koja se bavi unošenjem lijekova u tijelo kroz kožu. ana-tribo trljam. ujediniti. anatriptična sredstva anatriptika (grč. anastomoza (grč. preokretanje maternice i mokraćnog mjehura Anat feničko-kanaanska božica ljubavi. zelenašenje. med. koji daje punu oštrinu slike. koji je bez poremećaja u oštrini vida anastomizirati (grč.nastigmat anastigmat (grč. ana-tribo) med. anathematizo) prokleti. oporavak (ili: jačanje) pomoću hrane anatreza (grč. ana. preokretanje riječi. nesiguran. ana-trefo) med. trljanje udova. istočnjački anatom (grč. spojiti anastomotici (grč. anatriptica) mn. dvostran. do sitnica anatrepsis (grč. crkveno progonstvo ili prokletstvo nekog čovjeka ili stvari. sestra boga Baala anatema (grč. umjesto "neki drugi čovjek". anatocistički anatolijski (grč. spojnica dviju krvnih žila ili dvaju živaca. jako povraćanje anbrasirati (fr. med. češanje kože anatripsologija (grč. kirurška ili primijenjena anatomija ona koja proučava pojedine dijelove tijela i njihov raspored. ana. usp. isključiti iz crkvene zajednice anatimijaza (grč. dimljenje. liječenje trljanjem anatropa (grč. patološka anatomija ona koj'a proučava sve promjene koje se zbivaju na tjelesnim organima pri raznim bolestima. utrljavanjem anatriptici (lat. dovesti između dvije vatre anbrinirati (fr. ana-temno režem. anastrofe) ret. protuprirodno otvaranje krajnjih dijelova krvnih žila anastrofa (grč. t < . uzimanje kamata na kamate. podrigivanje anatocizam (grč. okret) ret. ana-tribo trljam) med. pr. sredstva za trljanje. sredstva za otvaranje začepljenih ušća krvnih žila i dr. ana-thimiasis) isparavanje. raščlanjivati. potamniti anceps (lat. pren. ušća. anatema esto (lat. ana.

potpis mjenice na poleđini. aner. nimfomanija androtomija (grč. Andromache) mit. spis koji. pokretan ljudski lik androidan (grč. aner. prijenos mjenice andragacija (grč. više biće anegdota (grč. aner. andro-fagos) ljudožder. 2. gdje je pronađen) andamento (tal. koji se plaši ljudi (muškaraca) androfobija (grč.) mn. uspaljenost žena prema muškarcima. u novije vrijeme anegdotama se nazivaju dosad netiskani stari spisi ili pojedini odlomci iz njih. razvitak jajne stanice bez sudjelovanja ženskog zametka androgin (grč. geol. osobito prvog čo- 77 anegdota vjeka. aner. aner. gyne žena) dvospolnost. logia znanost) med. andros) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek (muškarac) androfag (grč. lithos kamen) mn. kefale glava) min. Euripid i Račine napisali su istoimene tragedije andromanija (grč. fonos ubojstvo. aner. andros) mn. žena najvećeg trojanskog junaka Hektora. aner. vrlina. eidos lik) umjetno napravljen. muž. anekdotos neizdan) 1.) glaz. fil.) glaz. nova i kratka priča. gone rađanje) stvaranje čovjeka. umjereno andarini (tal. glavni je predstavnik bio Pomponazzi (1462— 1524) andro (grč. aner. andamento hod) glaz. lagano. još jednom. fobos) onaj koji zazire od ljudi. hermafrodit. andante) glaz. andare ići. čestitost andrecej (grč. endosser) trg. andro-gynos) dvospolac. kao imenica: djelo u laganom tempu andantino (tal. ankora (tal. priča o kakvom zanimljivom događaju. aner. malo laganije. angelos vjesnik) teol. znanost koja se bavi proučavanjem bolesti svojstvenih muškarcima (za razliku od ginekologije) Andromaha (grč. napravljen u ljudskom obliku androkefaloid (grč. andragathia) muževnost. ljubičasti okrugli rezanci u obliku graška andosirati (fr. rezanje ljudskog leša radi znanstvenog ispitivanja anđelika (grč. stanište) bot. dio fuge andante (tal. kamen koji ima oblik ljudske glave ili nekoga dijela ljudskog tijela androliti (grč. mati Astijanaksova. aner.ancora oznaka za kvantitetu jednog sloga koji može biti dug ili kratak ancora čit. aner. nakon Hektorove pogibije bila robinja Ahilovog sina Pira i s njim imala tri sina. ludilo koje tjera ljude na ubojstva androgeneza (grč. aner. hermafroditizam android (grč. ljekovita biljka štitarka (kravojac) anđeo (grč. andro. iz bilo kojeg razloga. ponovno andaluzit min. endossement) trg. okamenjene ljudske kosti andrologija (grč. Aristotelovi sljedbenici koji su negirali besmrtnost ljudskog duha. još nije objavljen ili namjerno nije tiskan. skup svih prašnika u cvijetu andristi (grč. antropofag androfob (grč. slabić androginija (grč. potpisati mjenicu na poleđini i time je prenijeti na drugoga andosman (fr. andros čovjek. fobos) strah od ljudi (muškaraca) androfonomanija (grč. aluminijev silikat (nazvan po Andaluziji. eidos lik) sličan čovjeku. andro-mania) čežnja za muškarcima. poet. uškopljenik. Božji glasnik. šaljiva ili duhovita pričica . angelos anđeo) bot. temno režem) anat. mania) med. aner. kao u hodu. oikion kuća. hrabrost.

metria) mjerenje.) anelektričan (grč. an-egeiro probudim) vještina da se obamrli povrate u život aneklogist (grč. oplođuje) anemogaman (grč. anemos. slabokrvnost. barys težak. a-. tromost. pripremni aneksija (lat. pridodan. oskudno ili nedovoljno stvaranje krvi u tijelu anematurgija (grč. lijenost. haima krv. grafo pišem) sprava koja bilježi na papir brzinu i smjer vjetra.alpha privativum ne-. nijemost . sporedan. an-eklogistos bez obračuna) onaj koji je oslobođen polaganja računa aneks (lat. anemos. anemos. slab. anemogamne biljke biljke koje se oplođuju pomoću vjetra. hydor voda) med. an-. a-. a-. vjetrometar anemometrija (grč. dodatak. gamos brak) bot. anemos. vještina mjerenja brzine i jačine vjetra anemometrograf (grč. kod kolere anemija (grč. annectere) pripojiti. anemometrograf anemografija (grč. filos prijatelj) bot. pridružiti. močvare itd. metron) sprava za mjerenje brzine kretanja. anemos. enkefalos mozak) med. elektron jantar) fiz. bolest čiji je uzrok smanjen broj eritrocita ili smanjena količina hemoglobina u krvi anemo. vezan za. nedostatak snage anenkefal (grč. sprava koja pokazuje pravac puhanja vjetra anenergija (grč. odnosno mjeri jačinu vjetra anemobat (grč. anemos. odnosno vjetra. kod kojih vjetar prenosi cvjetni prah (pelud) anemograf (grč. an-.(grč. šaljivo: krasti. pridruženje aneksionist (lat. npr. tj. pustinje. anemos) predmetak u složenicama sa značenjem: vjetar 78 anepija anemobarometar (grč. annexus) zavisan. urođeni nedostatak mozga anepigraf (grč. metoda liječenja koja se sastoji u udisanju pročišćenog zraka anemoskop (grč. • anemos. vidim) vjetrokaz. tj. strujanja zraka. blijed. anemos. annexus) prilog. kovine) anematoza (grč. sve što je dodano ili vezano za nešto aneksan (lat. anemograf anemopatija (grč. nesposoban za život anemidrija (grč. haima krv.anegertika anegertika (grč. neelektričan (za tijela koja izgledaju kao da nemaju elektriciteta. haima krv) slabokrvan. an-energeia) neradnost. haima krv) med. dio medicine koji proučava beskrvne operacije anemičan (grč. metron) sprava koja pokazuje. anemos. metron. anemo-logia) proučavanje vjetrova anemometar (grč. grafo pišem) spis koji nema naslova anepija (grč. pathos bol) med. ge zemlja/ nastanjena zemlja) predjeli na Zemlji na kojima se ljudi ne mogu stalno nastanjivati (npr. a-. grafo) v. epi na. nakaza rođena bez mozga anenkefalija (grč. annexio) prijatelj ili pobornik širenja države pripojenjem tuđih pokrajina anektirati (lat. pren. liječenje zrakom. a-. grafia) opisivanje (ili: proučavanje) vjetrova anemologija (grč. anemos. ergon djelo) med. nedostatak krvne vode ili krvnog seruma. nesposobnost govorenja. prisvojiti anekumena (grč. ukrasti. enkefalos mozak) med. an-. epos riječ) med. annexio) pripojenje. a-. skopeo gledam. haima krv) med. a-. nastavak. npr. anemos. an. koji voli vjetar (za biljke koje vjetar oprašuje. baino idem) plesač na užetu anemofilan (grč. oikumene /tj. a-.

založiti se. erythros crven. anfractuosus) krivudav. zauzet. voj. angaria) uzeti u kuluk. anaistheteo ne osjećam) med. pren. neosjetljiv. pren. redovna dužnost. anesis) med.anepitimija anepitimija (grč. sredstva koja izazivaju neosjetljivost (pri kirurškim liječenjima) anestetičan (grč. (grč. najam. a-. nesposobnost osjetila da prima podražaje anestezirati (grč. engagement) obvezivanje. obvezatnost. uzbuđenost. uključen u borbu angažirati (fr. za ples. an-. započeti razgovor. popuštanje. enfiler) udjenuti.) anđeo. započinje riječima: Angelus Domini nuntiavit Mariae /latJ Anđeo Gospodnji navijestio Mariji. angelos glasnik) pokret koji je nastao u Parizu 1948. slabljenje. zalagati se (za koga ili što) angažman (fr. molitva uz večernja i jutarnja zvona (kod rimokatolika. za ratne svrhe angarirati (lat. engager) obvezan. nemaran. izostanak alergije tamo gdje bi trebala biti (česta pojava kod teških tuberkuloznih bolesti) aneritropsija (grč. kao reakcija na egzistencijalizam i slične pokrete. nesposobnost očiju da vide i raspoznaju crvenu boju aneroid (grč. tj. anervia) med. ops oko) med. olakšavanje. fil. 1. epithymia požuda) psih. pustiti se. uzeti u službu. slavili su je na dan 21. neuron živac) med. tromost žila. biser.). oslanja se na naučavanje Katoličke crkve o anđelu čuvaru koji svakog čovjeka prati kroz život i upravlja njegovim djelima angelus (lat. navesti. • ^pažljiv. pobuditi. skloniti koga ili što. erethyzo) nedostatak razdražljivosti anereza (grč. npr. prosinca.) protiv volje vlasnika za potrebe države. uzrujanost. jutarnje i večernje zvonjenje kod katolika. sukob. opiti. a ime joj se izvodi od "ab angerendo". fr. an-aisthetos) koji čini neosjetljivim prema bolu. obvezati obećanjem. neravan. od podizanja Sun- . pogađati. voj. ergon djelo) med. 2. tupoglav. npr. ugasnula sposobnost žuđenja za čim aneretizija med. an-. učiniti neosjetljivim aneurija (grč. nagovoriti. npr. anaistheteo ne osjećam) mn. obvezati na besplatan rad za državu angažiran (fr. engager) obvezati.. pr. slabost (ili: malaksalost) živaca aneza (grč. enfilade) dugi red. s boka 79 Angerona anfraktuozan (lat. nizati. koji je bez bola. zalaganje. voj.. bezbolan. tupoglavost. npr. neros tekuć) fiz. npr. upustiti se u nešto. (grč. udijevati. boj angelizam (grč. Ave Maria Angerona (lat. angaria) težak posao. koji je uzet u službu. zauzimati se. pogoditi. angariatio) uporaba privatnih stvari (automobila. an-. nanizati. anervičan anestetici (grč. bolesti anfilada (fr. rastresen anestezija (grč. brodova i dr. anairesis) ret. služba. an-. a-. vijugav. tući topovima po dužini. voj.. obećati. neosjetljivost prema bolu. obveza.) starorimska božica šutnje (prikazivana je s prstom na stisnutim usnama. red soba u jednom nizu. kulučenje angarijacija (lat. davanje u zalog. bočna vatra anfilirati (lat. angažirati se zauzeti se. an-aisthesia) med. npr. filum konac. negiranje onoga što je protivnik pokušao dokazati anergija (grč. v. stupanje u službu. uplesti se u borbu. erethyzo dražim) uzbuđenje. med. najmiti. za ples. ravnodušnost. neko plaćanje itd. ana. uzetost. zaobilazan angarija (lat. barometar s elastičnim metalnim perom (bez žive) anervija (lat. pogodba. kuluk. staviti nekoga u opasnost.

stenos tijesan. brižno. Anglia. fobos strah. angeion posuda. teino zatežem) koji j 2 u vezi sa za f ef mtošću krvnih žila 80 angostura-kora angiotomija (grč. anglofob (lat. fobos) strah od Engleza ili mržnja prema Englezima angloman (lat. pjega ili izraslina na koži ili sluznici zbog nenormalnog množenja i širenja krvnih ili limfnih žila angioneuroza (grč. upala krvnih žila. angeion posuda) med. anglicismus) engleska riječ koja je ušla u neki drugi jezik i udomaćila se u njemu. grafo pišem) fiziol. angere suziti. angeion posuda. angiografija angiom (grč.) med. angeion posuda.) glaz. onaj koji mrzi Engleze ili se boji Engleza i njihovog kulturno-političkog utjecaja anglofobija (lat. logia znanost) fiziol. angeion posuda.angiektazija ca. angeion) med. sperma sjeme) bot. rezanje. plod zatvoren u plodište i biljka s takvim plodom angiologija (grč. jezika itd. angina pektoris (lat. angeion posuda. operacija krvnih žila angitis (grč. sužavanje (ili: stješnjavanie) krvnih žila angiotenioar* ^gr^. pektoralna angina angiografija (grč. pathos bol) med. angeion posuda. v. grč krvnih žila angiosperme (grč. proučavanje krvnih žila ili odnosa tekućina u ljudskom tijelu angiokarp (grč. stezanje i jaki bolovi u predjelu srca. angeion posuda. angina) med. ektasis rastenje) med. osobitost engleskog jezika anglicizirati (fr. karpos plod) bot. grč. jer nakon najkraćeg dana u godini Sunce opet počinje svoj uspon angiektazija (grč. v. angitis angina (lat. opis krvnih žila. Anglia. mania strast) pretjerano oduševljenje Englezima i svime što je englesko angora odlična vuna koja se dobiva od angorske koze i oplemenjenog angorskog zeca. upotiebljava se kao liiek . ima tanka i duga vlakna svilenkasta sjaja angosciosamente čit. angoscioso angoscioso čit. sarx meso) med. grlobolja.) glaz. upala krajnika ili ždrijela angina pectoris čit. kritosjemenjače. proširenje krvnih žila angiitis (grč. angeion posuda. mania strast) pretjeran ljubitelj svega što je englesko anglomanija (lat. grč. stijesniti. angeion. angošjozamente (tal. rak krvnih žila angiospazam (grč. angiitis anglaise čit. učiniti engleskim Anglikanska crkva engleska protestantska državna Crkva Angloamerikanac Amerikanac engleskog podrijetla anglofil (lat. angeion posuda. spasmos grč) med. angošjozo (tal. uzak) med. kulture. nazvana po gradu Angosturi. angliciser) poengleziti. bijeg) neprijatelj svega što je englesko. anglez (fr. angeion posuda. bolest živaca krvnih žila angiopatija (grč. temno režem) med. Anglia.) živahan engleski ples u dvočetvrtinskom i tročetvrtinskom taktu anglicizam (lat. određena osobina engleskog jezika prenesena u neki strani jezik. grč. filos prijatelj) prijatelj svega što je englesko: politike. angeion posuda) med. biljke čije su sjemenke zatvorene u plodište angiostenoza (grč. bolno ango »tura-kora gorka kora jedne južnoameričke biljke. Anglia. grč. angeion posuda. opći naziv za sve bolesti krvožilnog sustava angiosarkom (grč. grč. Angila. neuron živac) med.

proces animalizacije pretvaranje anorganskih . kojem je oduzeta voda.: vegetabilije animalist (lat. bezbojno aromatično ulje. animarum dies (lat. anil) bot. duša svijeta. npr. ukinuti. Svi sveti anima candida čit. teško udisanje zraka. animalia) mn. anidrija anhidrit (grč. na narukvici i si. dahtanje. sada se upotrebljava i za pripremanje vrste gorkog likera angster (tal. bapsko ponašanje anilizam (ar.). životinja animalan (lat. tzv. žestina. poštenjak Anima tota in toto et quolibet totius parte čit. jela od mesa. bez vodika. trovanje anilinom anima (lat. biljka od koje se pravi anilin. angularis) uglat angulemka (fr. animatio) oživljavanje. anima mundi (lat. glavni grad zapadnofrancuske pokrajine Charente) vrsta vrlo kvalitetne jabuke angusta (lat. an-nil) med. an-nil) kem. upija vodik i postaje kiselinom anhidrija (grč. animalisatio) pretvaranje hrane u životinjsku tvar. duh. anilinskih boja. opovrgavanje anihilirati (lat.) Duša je čitava u cjelini i u svakom dijelu cjeline (Giordano Bruno) animacija (lat. poživotinjenje. hydor voda) kem. animalije (lat.) dan sjećanja na mrtve u Katoličkoj crkvi.) ono što je živo. jedan registar na orguljama angustacija (lat. hidros znoj) med. anguistara. pren. anydria) v. prišipetlja anhidričan (grč. anima tota in toto et kvolibet totius parte (lat. prirepina. zadihanost anhengsl (njem. jaja itd. opovrgnuti. an-. šp. angustrum) visoka boca ili vrč za pijenje s uskim grlićem angul (lat. annihilare) poništiti. soli i oksidi anhidrid (grč. ali koji izložen vodi apsorbira. služi za pripremanje različitih lijepih. ži-> votna svježina. angustatio sužavanje) med. spoj kisika s nekim elementom. raste u Indiji anilan (lat. anilis) bapski anilin (ar. mlijeko. lat. anhelatio) kratko. animalis) životinjski. anilitas) bapska starost. životinjska priroda animalizacija (lat. an ne. ukidanje. živost. sumporno-kiselo vapno kojem je oduzeta voda anhidroza (grč. an-. oživljenje. Anhangsel) privjesak (na satu.) duša. anima kandida (lat. suša.) glaz.angster protiv povratnih groznica. hedone radost) med. annihilatio) poništavanje. umjetnik (slikar ili kipar) koji slika ili izrađuje životinje animalitet (lat. kut angularan (lat. an-. angulus) ugao. angulus ugao. vatrenost. an-nil. ljutnja. animalna hrana meso. izostanak užitka pri pojavama koje u normalnim prilikama izazivaju taj osjećaj anhelacija (lat. animal životinja) umj. davanje duše.) bijela duša. slobodan od vode. nestašica vode. prirepak. supr. potpun izostanak izlučivanja znoja zbog nedostatka žlijezda znojnica 81 animalizacija anihilacija (lat. životinjska tijela.) fil. an-. animalitas) životinjstvo. anhydria) bezvodnost. trenutak od kojega se zametak u utrobi smatra živim animal (lat. hidros znoj) nemogućnost pravilnog izlučivanja znoja anidrija (grč. neprirodno sužavanje krvnih žila u ljudskom tijelu anhedonija (grč. građu. dobiva se od anila anilitet (lat. hydor voda) kem. anhidrija anidroza (grč. hydor voda) kem. tj. prema Angouleme. an ne. opovrgavati anil (ar.

oduševljeno animator (lat. koji su bili pristaše animalkulizma animalkulizam (lat. anisos nejednak. živahno animozan (lat. animalcula životinjice) mn. st. anienai penjati se) kod elektrolize: sastojak elektrolita koji se pojavljuje na anodi (Faradayev naziv za elektronegativni dijelić). staro naučavanje da se životinjski zametak sastoji od mikroskopski sitnih sjemenih stanica animatizam (lat. veoma rašireno vjerovanje primitivnih naroda o djelovanju duša i duhovnih 82 aniverzarija sila u prirodi.: kation aniridija (grč. animalculum životinjica) mn. s namjerom animoso čit. animus duh. ohrabriti. zool. animozo (tal. prirodnjaci XVII. u tvari živog tijela. oživljeno. anisum) rakija u koju je radi mirisa dodan osušen plod anisa aniverzarija (lat. početnih i završnih pokreta u crtanom filmu. potaknuti. namjera nanošenja uvrede. anima duša) fil. 3. i XVIII. ljutina. složno animus injurandi (lat. mikroskopske životinjice. neprijateljski animoznost (lat. anima duša) naučavanje i vjerovanje da je sve što postoji živo (kod primitivnih naroda) animato (tal. oživiti. duša) fil. zool. nejednakost zjenica kod iste osobe anisovača (lat. uno animo (lat.) prav. poživotinjiti. biljka iz porodice štitarki čiji se osušeni plodovi upotrebljavaju kao dodatak kruhu i opojnim pićima. usp. onaj koji potiče mase za kulturne i kulturno-zabavne djelatnosti (animator kulture). srdit. pristaša animizma animizam (lat.) prav. žestina. poruge animus nocendi (lat.) glaz. animalis) životinjska priroda. pimpinella anisum) bot. animalculum) zool. anima kauza (lat. metafizičko shvaćanje duše i duhovnoga kao životnog načela o kojem zavisi svaka tjelesna djelatnost. zagrijati animist (lat. vjerovanje u duhove animo (lat. pren. osobito rakiji (anisovača) anis (lat. posebno poštovanje svih ili samo nekih životinja animalizirati (lat. 1. an-iris šarenica) med. ogorčenost. srdžba. anisum) bot. supr. 2. tj. srčano.) glaz.animalizam tvari u tijelu. ogorčen. radi duševne naslade animirati (lat. namjera nanošenja štete anion (grč. živahno. pamuk prilagoditi tako da se može bojiti kao vuna. oduševiti. animosus) strastvenost. hranjivu tvar koju u sebi sadrži hrana pretvoriti. način prehranjivanja tijela animalizam (lat. nedostatak šarenice u oku anis (lat. osobito tobožnje sjemene stanice (animacula spermatica) animalkulisti (lat. razdraženost. animare) dati dušu ili duh. kora zjenica) med.) jednodušno. animalisare) zool. duša) prav. poživotinjavati animalkula (lat. animare oživiti. anniversarium) godišnjica. fazer animi causa čit.) prav. mržnja. biljka čiji se plod upotrebljava kao začin. . godišnjica proslava i dr. animosus strastan) ozlojeđen. kao dodatak lijekovima i kao lijek protiv kašlja anisokorija (grč. anima duh. neprijateljsko raspoloženje prema komu ili čemu animus (lat. zadahnuti životom) crtač ekstremnih. s promišljajem. namjera. hrabro. poticatelj.) zbog zadovoljstva. u probavnim organima. razdražen. pobuditi.

put kojim električna struja na- . isos.) godine prije Krista. lyo oslobađam) sredstva (lijekovi) za 83 anoda otklanjanje straha. an-odos uzlaz. ankora brod. nejednako izlučivanje mokraće anker (lat.) građanska godina. vlada ili neka ustanova i koja prikuplja najpotrebnije i stvarne podatke na osnovi kojih bi se mogao donijeti zakon. Anlasser) teh. a-. liker od anisa anizokorija (grč. ennoblir) dati plemstvo. ankiloblefaron (grč. anus eklezijastikus (lat. put naviše) fiz. siječnja do 31. ablativ od annus) godina. prije Kristova rođenja anoblirati (fr.) sunčana.) iduće. islandski kristal) anizurija (grč. od 1. predlaganje kazne anlaser (njem. odluka i si. tražiti (ili: predlagati) kaznu ankvizicija (lat. anlassen puštati u rad.) starorimska božica nove godine. npr.) ove godine anni praeteriti čit. onaj koji može primiti i podnijeti mnogo udaraca anketa (lat. anus kurens (lat. anisette) rakija začinjena anisom. a-.anizeta anizeta (fr. dugog i sretnog života anni currentis čit. anus komunis (lat. anoblir. povesti sudsku istragu. obična julijanska godina. anquisitio) prav. djelomična ili potpuna sraslost jezika ankilometar (grč.) prijestupna godina. ankon lakat) mn. nejednakost bojenja crvenih krvnih zrnaca anizometričan (grč. annus intercalaris čit. ankvirirati (lat. zamršen. ručni mišići opružači anksiohtici (lat. annus curens čit. ove godine. ukočenost i sraslost zglobova ankoneji (grč. a-. annus ecclesiasticus čit. nejednaka sposobnost očiju za prelamanje svjetlosti anizotropan (grč. grč. ano ante Hristum (lat. inqusita. an-. anxius tjeskoban. annus comrnunis čit. pokretač.) obična. ankylos kriv. nejednakost zjenica anizokromija (grč. anno currente anni futuri (lat. fr. encaisseur) šport.) crkvena godina. tj. tropos okret) koji u različitim smjerovima ima drukčija svojstva (kristali. neprijestupna godina. ankylos zakrivljen. glossa jezik) med. ani kurentis (lat. ops vid) med. enlevage) skidanje oštećene slike s platna na kojem je bila radi prenošenja na novo platno Anna Perenna (lat. plemićku titulu. ani preteriti (lat. bolesnih osjećaja itd. u godini anno ante Christum čit. osobito: komisija (anketna komisija) koju bira parlament. isos jednak. sidro. isos. isos jednak. annus civlis (lat. metron mjera) neravnomjeran anizometropija (grč. ani precedentis (lat. isos.) tekuće. anquirere) prav. sljedeće godine anni praecedentis čit. uređaj za pokretanje nekog stroja. starter anlevaža (fr. a-. isos. metron.) godine. blefaron vjeda) sraslost vjeda ankiloglosa (grč. tjeskobe. pustiti u rad. metron) sprava za mjerenje zakrivljenosti ankiloza (grč.) tekuća godina. tj. chroma boja) med. kore zjenica) med. anat. an-. ankylos iskrivljen. enquete) organizirano istraživanje pomoću ispitivanja pojedinaca. uron mokraća) med. veoma čvrst i otporan boksač.) prošle godine anni praesentis čit. anus interkalaris (lat. oplemeniti anoda (grč. ani praecedentis anno (lat.) v. ankylos zakrivljen) med. ani prezentis (lat. kotva ankeser (fr. prosinca anno (lat. annus solaris (lat.

anomalon 84 anorganognozij a anomalon (grč. an ne. tj. usp. an-. nezakonitost. annonarius žitni) koji se tiče prometa i dobivanja žita. oglašavati. odyne bol) med. anomalia) nepravilnost. nepravilan. anonimus (lat. npr. bez potpisa. organon. an-. neredovitost. elektroda anodija (grč. logia) gram. an-. hipoksija anomalan (grč. neobičan anomalija (grč. anodinum) med. an-. objavljivati anopsija (grč. izuzetnost. tj. an ne. anofeles nekoristan. namjerno izjednačavanje riječi. bezbolnost. anonymos) bezimenost. odyne bol. a imaju različito značenje. neobuzdanost anominacija (lat. an-. nepotpisan. stavljanje jedne uz drugu dviju riječi koje glase jednako ili slično. lat. suprotan pravilu anomalologija (grč. paronomazija anomizam (grč. nepravilnost u kretanju planeta anomalistički (grč. ano gore. anonarni zakoni anoniman (grč. oksigen) potpun nedostatak kisika u krvi i tkivima. mrtve prirode. istovrstan. anomalos nepravilan. škiljavost (prema gore) anorak (eskim. eruptivne stijene. odus) mn. annominatio) ret. usp. annonce) oglas. odnosno. neuredan.) eskimska bluza s kapucom anorganizam (grč. nepoznatost. anonymus) nepoznati. suprotan pravilu. anomalon) gram. antinomizam anonaran (lat. nepravilni glagol anomeomerija (grč. nepoznat anonimno društvo trg. organon. logia) znanost koja se bavi proučavanjem anorganske. anomalos) nepravilan. an-. an-. a-. lat. koji se razlikuje od pravila. ops oko) sljepoća. gignomai) znanost o nastanku nežive (anorganske) prirode anorganognozij a (grč. organon) neživa ili mrtva priroda anorganogeneza (grč. komarac malaričar (jedini prijenosnik malarije kod čovjeka) anoftalmija (grč. annuntiare) oglasiti. an-. neobičnost. žitni. škodljiv) med. gnosis) znanost o poznavanju neživoga . anomos) nezakonit. neosjećanje porođajnih bolova anodonti (grč. osobito minerala anoksija (grč. omos sličan. objaviti. npr. odstupanje od pravila ili zakona. sisavci bez zuba anofeles (grč. usp. pozitivni pol. neslikovit način govora anodin(um) (grč. nepotpisani.: katoda. pisac koji objavljuje svoja djela bez potpisa anonsa (fr. zool. anomalos) neredovit. koji odstupa od pravila. za stijene: stijene čiji je materijal nastao kretanjem odozdo prema gore. anomia) bezakonje. sljepilo anogen (grč.: Tišina je postala još tiša. astr. anonymos) bezimen. suprotno: katogen anogranologija (grč. anodia) nevezan. supr. bezimeno dioničko društvo anonimnost (grč. annoncer. nomos zakon) v. zločinački anomija (grč. organon. disciplina koja se bavi nepravilnostima u jeziku. gignomai postati) prid. sredstvo za ublažavanje bola i za uspavljivanje anodinija (grč. ano naviše. geol. ofthalmos oko) med.anodija pušta pozitivni pol i ulazi u elektrolit na svome putu prema negativnom polu (Faraday). meros dio) sastavljenost od neistovrsnih dijelova anomičan (grč. an-. nedostatak očiju. objava anonsirti (fr.

algos bol) mn. boriti se protiv koga ili čega antalgici (grč. grafia) poznavanje kamenja. koji ne ulazi u sastav organskih tijela. suprotna težnja. suviše se mučiti ant. obrub na vrhu stupa. bedem. pripojenje (osobito aneksija Austrije Njemačkoj koju je 1938. uminjuje bol antanagoga (grč. anti. ograđeno zemljište ansilaža (fr. anti antablman (fr. pristojan anštrajher (njem. med. silo. raditi suprotno. annotare) v. ant-agonizomai boriti se protiv. koji nema organa za disanje. organon) neživ. nesposoban za fiziološke i psihološke funkcije. engl. anti. slaganje. testisa anormalan (grč. opšivnica pod krovom antabus (grč. koji je bez života. algos bol) koji ublažuje. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protu. popis zaplijenjenih stvari. slikanje debelim slojem boja anrajser (njem. anstandig) uljuđen. empatement) slik. odbijanje optužbe i vješto izvedeno optuživanje onoga koji ju je podigao antanaklaza (grč. annotatio) napomena. zajednica. osobito protiv kiseline u želucu antafroditičan (grč. an-. a-. Anschlusz) priključenje. djelomično ili potpuno neosjećanje mirisa anpatman (fr. poskupljivanje. anosmia) med. an-. kem. mrtav. ansambl-igra zajednička igra više glumaca (suprotno: solo-igra). anti. pojas nekog utvrđenja. natjecati se) biti u opreci s nekim ili nečim. lat. adnotacija anotirati (lat.(grč. adnotirati anozmija (grč. antagonistes) protivnik. an-ago vodim protiv) ret. sloga. sredstva za ublažavanje bola antalgičan (grč. operne partije u kojima pjeva više od četiriju glasova ansent (fr. suprotnost. zakona. anti. anti. enceinte) voj. an bez. bilješka. anorganska kemija dio kemije koji se bavi nastajanjem anorganskih spojeva anorhija (grč.anorganografij a anorganografij a (grč. entablement) arhit. nasip.(npr. neprijateljstvo. opkoljavanje divljači. antagonismos opreka) oprečnost. opisivanje kamenja anorganski (grč. norma pravilo) nepravilan. primanje hrane itd. nastao bez djelovanja životnih sila.. ansamblpartije glaz. vanjski dijelovi neke tvrđave. lat. testis) nedostatak sjemenika. podizanje cijene. bolja ponuda na javnoj prodaji. primjedba. anstrengen) naprezati se. anti protiv. sklad. objašnjenje. sredstva protiv kiseline. Anstreicher) soboslikar anštrengati se (njem. acidum kiselina) mn. ensilage) stavljanje žita u spremnice (silose) radi čuvanja anšer (fr. ponavljanje iste riječi u dru- . suparnik antagonizam (grč. anaklasis uzgon) ret. poskupljenje 85 antanaklaza anšlus (njem. anti. usp. skup. radnik metalne struke koji obilježava mjere radi adjustiranja (prenošenja crteža na materijal) ansambl (fr. osteon kost) nepostojanje ili nestajanje kostiju anotacija (lat. koji odstupa od pravila. orchis sjemenik. djelovanje u suprotnom smislu. med. ensamble) cjelina. koji smanjuje spolni nagon antagonist (grč. pripajanje. enceindre. organon. lov. enchere) trg. izvršila nacistička Njemačka) anštendig (njem. običaja anostoza (grč. antagonizam). Afrodite). Anreisser) obilježač. bust pijančevanje) sredstvo za odvikavanje od alkohola (naziv je dao danski liječnik Jacobsen) antacidi (grč. suparništvo. an-. borba antagonizirati (grč.

npr. anti. sin Posejdona i Geje. koji služi kao lijek protiv astme antatrofičan (grč. ante Hristum natum (lat. arthron zglob) koji služi kao lijek protiv zglobobolje. značaj. oikos kuća) mn. anatant kordijal (fr. tj.: postdiluvijski antefiks (lat. stanovnici pod istim podnevnikom i na istoj udaljenosti od polutnika.antanta gom ili suprotnom značenju. ante-cessor) prethodnik. prijašnje činjenice. ušao u rat protiv Njemačke i Austro-Ugarske. prije. koji leži nasuprot Sjevernom polu. gram. prijašnji događaj. borac u EAM-u antartritici (grč.) ukras na rubu krovnog vijenca kod antičkih građevina antefleksija (lat. a na suprotnim Zemljinim polutkama antedatirati (lat. sredstva protiv moždane kapi antapoplektičan (grč. putovođa. arktos sjever. osobito u srednjoj Europi i na Balkanu. subjekt— predikat. diluvium potop) mn. prijašnji čin antecedencija (lat. maternice Antej junak u starogrčkoj mitologiji. ant-. neke riječi. antecedentia) mn. med. prethodnik u nekom poslu ili zvanju anteci (grč. koji pomaže kao lijek protiv slabljenja zbog oskudne hrane ante (lat. fil. supr. ante. Cehoslovačke i Rumunjske. značenje. asthma) med. Velika Antanta savez Rusije. npr. koji liječi zglobobolju antastmatičan (grč. izložiti) poet. datum) umjesto današnjeg datuma staviti na pismo ili spis raniji datum. antecedencije (lat. zem. ante. udavio ga je Heraklo podigavši ga uvis . učitelj. ante. tj. antarktikos južni) zem. sporazum. apo-didomi predati. sredstva protiv zglobobolje antartritičan (grč. entendre. atrofos neuhranjen) med. koji leži na Južnom polu Antarktika (grč. anteflexio) med.) prije vremena. med..) prije Kristova rođenja ante diem (lat. pretjecati. južni. osobito u politici antapodoza (grč. antidatirati antediluvijci (lat. npr. preteći. prerano. apo. itd. antecedere) prethoditi. med. usp. anti. Francuske i Engleske koji je 1914. anti. savijenost naprijed. antarkein biti komu premac) grčki partizan. nepobjediv u borbi dok se doticao zemlje. iznijeti. taj čovjek je nikakav čovjek antanta (fr. apo. antecedencija — konzekvencija = uzrok — posljedica. nadmašiti. ići naprijed. sklopljen nakon Prvog svjetskog rata radi čuvanja i održavanja stanja stvorenog ugovorima o miru. anti. post festum anteakt (lat. preteča. (lat. svoje majke (Geja = božica zemlje). ugovor o prijateljstvu. anteactum) prijašnje djelo.. antarktikos) zem. anti. prijašnji događaji ili odnosi.) prijeđi. ispred. pred. nadmašivati antecesor (lat. ant-. anti. plesso udaram) mn. plesso udaram) koji služi kao lijek protiv moždane kapi antarktičan (grč. prethodnost. ponovni napadaj groznice antapoplektici (grč. naprijed 86 Antej ante anno. ante Christum natum čit. arthron zglob) mn. sloga.) prije svečanosti.. entente) smisao. Mala Antanta savez između Jugoslavije. prethodni slog antecedirati (lat. prije suđenog dana ante festum (lat.) srdačan sporazum.) prije godine. anti. antecedens) prethodnik.. dodavanje pouke priči. diluvium potop) pretpotopni. entente cordiale čit. prijašnji život antecedens (lat. područje Zemlje oko Južnog pola antartes (grč. pretpotopni ljudi antediluvijski (lat. antecedentia) ono što prethodi.

natus rođen) prvorođeni. anti. pretpostavljanje antera (grč. muški spolni organ kod bescvjetnica anteriora (lat. pretpostavljati. anthemion) cvijet. prethođenje. v. prijašnji život. Leneje antestirati (lat. navođenje i nabrajanje pri- . naziv za Hrvatsku. ant. anti. antepositio) stavljanje ispred. sredstvo protiv prekomjernog znojenja nogu anthipofora (grč. zool. svetkovine u čast bogu Dionizu starih Atenjana. prošlost anteriores (lat. antenagium) prav. loquor govorim) predgovor. anhelmintičan anthiperidrotik (grč. ante pred. slavile se u mjesecu antesterionu (veljača—ožujak). prvenstveno pravo prvorođenog djeteta antenat (lat. med. helix.) mn.) gram. hyper nad. prijašnji događaji. anteoccupatio) ret. treći slog od kraja riječi ulijevo 87 anthipofora antepileptičan (grč. kasnije: trojanski izdajnik (pomagao Grcima izaći iz drvenog konja za što su mu oni poklonili slobodu). prašnici. pozivati koga za svjedoka prije podnošenja tužbe sudu anteza (grč. zavoj ušne školjke anthelmintici (grč. prednost u vremenu. anti. grč. iznad. helikos zavinut) vijuga. opovrgavanje prigovora koje je govornik sam sebi učinio antependij (lat. antemeridianus) prijepodnevni antemion (grč. pr. predbračni anteokupacija (lat. cvjetanje. kao ticala Antenor jedan od uglednijih Trojanaca koji je predlagao da se Grcima vrati Helena kako bi se izbjegao rat. ant-erotikos) mn. ante-ponere) staviti ispred. ticalo u kukaca antenagij (lat. sredstva za smanjivanje spolnog nagona anterotična sredstva med. sredstva protiv glista. bot. anterotici antestacija (lat.) mn. osnovao grad Patavium (današnja Padova) antenupcijalni (lat. Mađarsku i Poljsku u doba turskih osvajanja u 16. muški spolni dijelovi cvijeta anteridija (grč. antheros) bot. helmins. preko. predoltarnik antepenultima (lat. logos govor) predgovor antelokvij (lat. ante. ante-testari) prav. antemurale kristijanitatis (lat. prethodnici. antena (lat. epileptikos) med. st. antestari. antenna) metalna naprava za odašiljanje i primanje elektromagnetskih valova. hypo-fero snositi) ret. koji pomaže protiv padavice anteponirati (lat.) mn. arhit. pravo nekoga da prvi govori anteludij (lat. predak. ispred. prašnica antere (grč. dati (ili: davati) prednost antepozicija (lat. ante. ante. ante-ludium) predigra antemeridijanski (lat. anthera) bot. helminthos glista) mn. antenniformis) u obliku ticala. davanje prednosti. anti. preci. antestatio) prav. hidros znoj) med. pozivanje za svjedoka Antesterije (grč. pendere visjeti) u Katoličkoj crkvi: prekrivač prednje strane oltara. suprotno: posteriores anterioritet (lat. anthe cvijet) bot. pradjed anteniforman (lat. pužast zavijutak na jonskim stupovima antemurale christianitatis čit. antenuptialis) predsvadbeni. prioritet anterotici (grč.. pretpostaviti. 1 antej ustinijansko pravo antejustinijansko pravo rimsko pravo prije cara Justinijana antelogij (lat. antheros) mn. anterioritas) prethodnost. doba cvjetanja anthelik (grč.) "predziđe kršćanstva". med.

kloromicetin i dr. područje visokog atmosferskog tlaka. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protiv. barbaros negrčki. snaga) med. koji potječe iz starog vijeka.) unaprijed. koji povećeva životnu snagu. zajedno sa Slavenima upali su u Bizant. mjesto. pored ostalih. ar. annexio) protivnik aneksije antiaristokrat (grč. usp. i lijekovi koji se dobivaju od nekih vrsta gljivica. čistunac . anti. abolitio ukidanje) protivnik ukidanja nečega. tzv. pravodobno onemogućavanje protivnikovog prigovora anticipando (lat. suprotno: apeks antianeksionist (grč. kružno kretanje) meteor. v. anti. boreios sjeverni) okrenut prema sjeveru anticiklona (grč. anti. starovremeni. koji ubija antibiotik (grč. trudnoću (antibaby-pilule) antibakhej (grč. arthron zglob) med. potučeni od Avara anti. lat. osobito ropstva. streptomicin. anti. protivnik uporabe stranih riječi antibiotični (grč. anti. anti. koji služi protiv slabosti antibaby čit. anticus. te ih stanovnici sjeverne Zemljine polukugle ne mogu vidjeti antički (lat. anticipatio primanje unaprijed) uzimanje unaprijed. st. trezvenjak antianafilaksija (grč.(grč. predujmljivati. lat.. koji služi protiv upale zglobova antiasteničan (grč. anti. al-kohhlu) protivnik pijenja alkoholnih pića. adijaforist antiaditis (grč. anti. a-. tuđinski) knjiga koja naučava kako treba izbjegavti grube jezične pogreške. kyklos krug. penicilin. circum naokolo. anti. antiborejski (grč. naziv po tome što se u području visokog tlaka javljaju meteorološke pojave suprotne onima u području niskog tlaka (ciklona) anticipacija (lat. osobito iz govora da bi se kasnije jedan po jedan opovrgavali Anti plemenski savez istočno od rijeke Dnjestra. drevni. Bakhios) poet. koji uništava život. lat. starinski. anti protu. predujmiti. ret. sredinom 6. u antibiotike spadaju. starog kova. sthenos jačina.Anti 88 antički u jezičnom pogledu. antibeibi (engl. anti. dobiti predodžbu ili stvoriti sud o nečemu unaprijed anticirkumpolarne zvijezde (grč. palimbakhej antibarbarus (grč. anticipare) unaprijed uzeti (ili: uzimati). ana. u obliku predujma. iza. umjesto antiabolicionist (grč. u 6. apex) astr. osobito: aureomicin. anti.) kemijska sredstva koja sprječavaju začeće. anti. točka na nebu od koje se vrši kretanje. anti. filaggo čuvam. prema. predujam na robu. a-. po Kantu: anticipacija zamjećivanja je osnovni stav čistoga razuma. diaforos različit) protivnik moralne ravnodušnosti. antiquus) stari. barbarizme. grč. branim) med. antiadijaforist (grč. po starinskom ukusu. antias krajnik) med. bios život) supstanca biološkog podrijetla koja sprječava razvijanje nekih klica i ubija ih. anti. neosjetljivost prema anafilaksiji antianeks (lat. fil. upala krajnika antialkoholičar (grč. prije vremena anticipirati (lat. st. anti. bios život) koji je protiv života. stvaranje suda ili dobivanje predodžbe o nečemu unaprijed. unaprijed primiti (ili: primati). polos os) zvijezde koje kruže blizu južnog nebeskog pola. neprijatelj aristokracije antiartritičan (grč. prostitucije itd. aristokratikos) protivnik plemstva.

anti. antemetici antiemetičan (grč. lijekovi koji služe protiv proljeva (griže) antidot (grč. anti. prikazivanje nekog dogadaja ili stvari od strane protivnika. lijekovi protiv upale antiflogističan kem. protivnik liječenja puštanjem krvi antiflogistici (grč. flogističku teoriju o postojanju neke hipotetične tvari koja pri sagorijevanju tijela ne sagorijeva. teorija fr. fleps žila. anti. besmislica. flox.) sredstvo koje se dodaje pogonskim gorivima kako bi se spriječile prerane eksplozije u motorima s unutarnjim izgaranjem antidigeza (grč. antiflogistika 2 antiflogističari (grč. pr. spravica od gume koja se stavlja u uši da bi se onemogućilo dopiranje suviše jakih šumova i buke antifonija (grč. antidinična sredstva antidizenterici (grč. frasis govorenje) retorička figura koja se sastoji u to- . febris groznica) med. flogiston antifon (grč. griža) mn. anti. aisthanomai osjećam. med. med. okretanje) mn. anapest antidatirati (grč. med. zamjećujem) suprotan pravilima estetike. flox plamen) 2. daktylos prst) metr. febris groznica) farm. lijek protiv šećerne bolesti antidinastičan (grč. anti. antiflogistici 1. antidoton protusredstvo) knjiga o lijekovima. pristaše antiflogistike. lijekovi protiv groznice antifebrin (grč. fermentum) med. anti. lat. lat. dyne vrtlog. pren. protuotrov. med. demokratikos) koji je protiv vladavine naroda. kemičara Lavoisiera kojom je opovrgnuo tzv. anti. emeo povraćam) koji suzbija nagon za povraćanjem antiepileptici (grč. dynastes vladar. sredstvo. anti. lijek protiv čega. antipirin antifermenti (grč. v. drama) koji je u suprotnosti s dramskim zakonima i pravilima antiemetici (grč. dysenterikos proljev. iznijeti) ret. sredstva protiv nesvjestice. diegeza antidijabetik (grč. anti. anti. mn. protusredstvo antidotarij (grč. farmakopeja antidramatski (grč. anti. anti. thanatos smrt) protivnik eutanazista antifebrilan (grč. anti. med. rijedak antidaktil (grč. v. fone) otpjev. epilepsia) mn. diabetes šećerna bolest. anti. anti protu. događaj ili stvar promatrana s protivničke strane. također: otpjev antifraza (grč.. vlastodržac) neprijateljski raspoložen prema vladajućem domu antidinici (grč. lat. sredstva protiv padavice.-lat. antiepileptičan 89 antifraza antiestetičan (grč. protugroznični antifebrilije (grč. fermenti koji svojim utjecajem poništavaju djelovanje drugih fermenata antiflebotomist (grč. diexeimi prikazati. anti. antidoton) med. v. usp. kem. med. anti. sredstva protiv povraćanja. epilepsije. pren. antedatirati antidemokratski (grč. datum) v. lat. koji ublažava upalu ili groznicu. temno režem) med. protiv demokracije antidetonator (grč. flox) mn. usp. anti. fone glas) logička proturječnost. liječnici koji u liječenju svih bolesti upotrebljavaju antiflogistična sredstva antiflogistika (grč. febris groznica) med. emeo povraćam) mn. anti. anti. lat. anti. med. kem. anti.antidaktil vremena starih Grka i Rimljana. anti. diabaino prolazim) med. anti. eu dobro. flogos plamen) 1. koji se protivi pravilima estetike antieutanazist (grč. anti. sredstvo protiv groznice.

lat. anti. anti. kći kralja Edipa i Jokaste. antiquus stari) kultura i filozofija klasične starine. stanje) med. katholikos) koji je protiv katoličke vjere Antikleja (grč. tlo) mn. koji služi kao sredstvo za popravljanje loših tjelesnih sokova koji izazivaju slabljenje antikankroza (grč. na prijestolju. koji služi kao lijek protiv razjedanja kostiju antikataralije (grč. pr. inoculare cijepiti) protivnik cijepljenja (kalemljenja) antika (lat.) jedna od junakinja starogrčke tragedije. anti. protutužba antikatoda (grč. prelaženje od jače predodžbe na slabiju tako da se prava postupnost i ne vidi. oni koji žive na istom stup- 90 antiklinala nju zemljopisne širine. anti protu. namještena je u cijevi i na nju padaju katodne zrake te se time dobivaju snažnija djelovanja antikatolički (grč. antihektičan antihelmitici (grč. anti. hemeroida antihipnotici (grč. anti. helmins. sredstva protiv sušice. zajedno sa svojim zaručnikom Hemonom završila tragično antihektici (grč. antihipnotičan antihistaminici mn. npr. pren. umjetnost i vlastiti ideal starih klasičnih naroda. anti. med. exis svojstvo. fthisis sušica) mn. npr. anti. koji služi kao lijek protiv šuljeva.: "Ako smo veliki. med. anti. Gallus) protivnik. med.antifriz me da se jedna riječ upotrebljava u smislu koji je potpuno suprotan njezinom osnovnom značenju. tuberkuloze. freeze zamrzavati) teh. anti. regnymi probijam) med. med. položaj slojeva . veliki smo svuda. anti. anti. u kolibi" antiklinala (grč. cancer rak) mn. anti-katerogeo) prav. utjelovljenje bezgranične sestrinske ljubavi. sredstva protiv bolesti raka antikariozan (grč. elektroda u rentgenskom uređaju. anti.) Odisejeva majka. katarroos ) mn. lat. umjetnička rijetkost antikahektičan (grč. incrusstare dobiti koru) naprava koja čuva parni kotao od stvaranja kamenca antiinokulist (grč. pr. rheo curim) med. lat.) Antigona (grč. truo) med. u palači. chthon zemlja. lat. neprijatelj Francuza (jezika. klimax stube. v. med. hypnos san) mn. pr. sredstva (lijekovi) za sprječavanje djelovanje histamina kod alergijskih bolesti (nefenergan. engl. zem. hektikos sušičav) mn. anti. klino naginjem se. sredstva protiv sušice. helminthos glista) mn. tuberkuloze. politike itd. anti. cariosus pokvaren. samo na suprotnim stranama polutnika antiinkrustator (grč. spuštam se) geol. lat. antiftizičan antigal (grč. sredstva protiv kašlja antikategorija (grč. anti. umrla je od žalosti za sinom misleći da je poginuo antiklimaks (grč. Grka i Rimljana. anti. anti. predmet stare umjetnosti. haima. sredstva za sprječavanje zaleđivanja mehanizama pri niskim temperaturama antiftizici (grč. haima krv. ugovor o zalogu na osnovi kojega vjerovnik ima pravo upotrebljavati predmet primljen u zalog antihtoni (grč. kakos loš. antistin) antihreza (grč. kathodos put naniže) fiz. chresis uporaba) prav. med.: "To bi bilo vrlo pametno" u smislu "vrlo ludo" antifriz (grč. kulture. antihelmitici antihemoragičan (grč. sredstva protiv bolesnog nagona za spavanjem. postupnost u izrazu) ret. anti. koji služi kao lijek protiv šikljanja krvi antihemoroidalan (grč. anti.

homologumena antilemičan (grč. lat. contagiosus zarazan) koji služi kao zaštita od zaraze antikorodal (grč. odbaciti. dopunski ugovor o zalogu po kojem založni vjerovnik. antilego suprotstavljam se. anti. raditi prema antičkim uzorima. anti. umjesto interesa na dug. poznavatelj starina i starih spomenika. proglasiti nešto zastarjelim antikvus (lat. služi za liječenje embolije. lijekovi protiv trbuhobolje antikolvunzivan (grč. uporaba jednog vremena umjesto drugog antikva (lat. antiquarius) istraživač i proučavatelj starina. a padaju u suprotnim smjerovim. coagere sjediniti) sredstvo koje sprječava zgrušavanja krvi. protukritika. cholera bolest s povraćanjem i žitkom stolicom. antiquus stari) trgovina starim knjigama antikvirati (lat. antiquus) ugledati se na stare. uspravna latinična slova. med. Christos) protivnik (ili: neprijatelj) Krista ili kršćanstva. stari vijek. anti. lat. stari svijet. antiquare) zastarjeti. ima pravo služiti se i koristiti založenim predmetom antikrist (grč. anti. tisk. anti. starinski. upotrebljavan antikvarijat (lat. lat. anti. loimos kuga) med. anti. liberalismus) suprotnost slobodnjaštvu. npr. convulsivus grčevit) med. kolike trbuhobolja) mn. anti. krino sudim) koji odgovara na kritiku. bezbožan čovjek. cholas utroba) mn. slobodnjačkim načelima . lat. slobodoumlju. odnosno zastarjele stvari ili ustanove i si. anti. proglasiti za zastarjelo. magnezija i silicija antikozmetičan (grč. pisac obrane od napada 91 antiliber aliz am antikritika (grč. latinica. starinski (usp. kupac i prodavač starih knjiga antikvaran (lat. starinar. lat. med. koji služi protiv grčeva antikonstitucionalan (grč. med. odgovor na napade. kosmeo ukrašujem) koji uništava (ili: narušava) ljepotu antikreza (grč. krino sudim) odgovor na kritiku. antički) antilegomena (grč. anti. koji služi protiv obuzetosti dubokim snom. polovan. anti protu. kupac i prodavač starina. zakon antikvitet (lat. antiquitas) starina. anti. krino) pisac odgovora na kritiku. kresis miješanje) prav. corrodere glodati. lat. supr. anti protu. vrag. lat. dijelovi Svetog pisma čiju izvornost neki teolozi osporavaju ili u koju se sumnja. antikvizirati (lat. obrana antikronizam (grč. lethargia bolest spavanja) med. antiquus) stari. anti. protukužni antiletargičan (grč. lat. sotona antikritičan (grč. pren. koji sprječava nastup krize antikritičar (grč. opovrgavam) mn. anti. constitutio) protivnik ustava antikontagioza (grč. constitutio ustav) protustavan antikonstitucionist (grč. napad itd. antiqua) staro pismo. sredstva protiv kolere antikolici (grč. sredstva za zaštitu od zaraznih bolesti antikontagiozan (grč. supr. anti. stare. anti. oponašati ukus starih. med. anti. sinklinala antikoagulans (grč. protiv obamrlosti antiliberalizam (grč. chronos vrijeme) pogreška u računanju vremena. antikolerici (grč. anti. tromboze i dr. izjedati) nehrđajuća slitina aluminija..I antikoagulans koji su naslonjeni jedni na druge tako da čine hrbat ili sljeme. teol. antiquarius) stari. koji služi protiv kuge. (suprotno: kurziv) antikvar (lat. sredstva. contagiosus zarazan) mn.

anti. naučavanje koje ne priznaje nikakvu razliku između dobra i zla i koje sve ljudske postupke jednako procjenjuje antinacionalan (grč. med. antimonium) kem. npr. živi u toplijim krajevima u stadima. nefros bubreg) mn. antimetalepsija antimetalepsija (grč. sredstvo protiv psećeg bjesnila antilogičan (grč. koji popravlja raspoloženje antimerija (grč. simbol ljepote i mladosti antinomazija (grč. metatithemi premjestiti) retorička figura koja se sastoji u tome da se iste riječi ponavljaju i u drugom dijelu rečenice. lyssa pseće bjesnilo) med. "Jedi da bi živio. moralis) koji je u suprotnosti s moralom.antilisa antilisa (grč. anti. pokret protiv rata i priprema za rat antimon (lat. prigovor. antilogikos) nedosljedan. nationalis) nenarodni. kristalni i veoma lomljiv tako da se može smrviti u prah 92 antinomizam antimonarhijski (grč. redni broj 51. monarchia) koji je protiv monarhijskog oblika vladavine antimoralan (grč. npr. nego je u jednom i drugom pogledu bezgraničan" (antiteza). anti. antimetabola antimetateza (grč. protunarodni antinarkotici (grč. a ne živimo da jedemo". sredstva i lijekovi protiv bubrežnih bolesti Antinoj (grč. lat. "Demosten" umjesto "govornik" antinomija (grč. obrana pred sudom antilopa (grč. u Europi od ove vrste postoji samo gazela antimelankoličan (grč. lijekovi protiv narkotičkih trovanja antinefritici (grč. antilogia) proturječnost. suprotnost dvaju sudova ili zakona — teze i antiteze — koji se uzajamno isključuju. proturječnost. anti. ukočenje) mn. ali drugim redom. npr. narke ukočenost. meros dio) ret. anti. anti. pobijanje. element. tj. npr. uporaba osobnog imena umjesto vrste. anti. "cvjetno oko" (zbog lijepih očiju te životinje). mos. znak Sb (stibium). a i s obzirom na prostor on je ograničen" (teza). protuslovan. v. anti. anti. fr. kod Kanta: proturječnost koja se javlja pri primjeni zakona čistog razuma na osjetilni svijet antinomizam (grč. razmjena) ret. anti. fil. anti. 2. ali u suprotnom smislu. onoma ime) zamjenjivanje imena. a ne živi da bi jeo" antimilitarizam (grč. militarisme) suprotnost militarizmu. načelno nepriz- .76. nomos zakon) 1. veoma raširena vrsta rogatih sisavaca. lat. moriš običaj) fil. antinomia proturječnost zakona sa samim sobom tako da ga obje strane mogu tumačiti u svoju korist) log. anti.) jedan od prosaca Odisejeve žene Penelope. melancholikos) koji razbija tugu. med.: "Jedemo da živimo.: a) "Svijet ima svoj početak u vremenu. anti. koji je u suprotnosti sa zakonima mišljenja. suprotan moralu antimoralizam (grč. tobožnja proturječnost između starozavjetnog zakona i kršćanskog naučavanja. s logikom antilogija (grč. anti-metabole) retorička figura koja se sastoji u tome što se izrazi koji su bili u prvom dijelu rečenice pojavljuju i u drugom. anti. metaloid srebrnobijele boje. metalepsis zamjenjivanje. b) "Svijet nema ni početka u vremenu niti granica s obzirom na prostor. zamjenjivanje jednog dijela govora drugim antimetabola (grč. pratitelj i ljubimac rimskog cara Hadrijana. lat. antholops) zool. teol. atomska težina 121.

lat. pyr vatra) med. res publica) protivnik republikanskog oblika vladavine. zem. sredstva protiv uzetosti (paralize) antiparazitici (grč. oprečan. usporedan antiparalelogram (grč. ratio razum) fil. rheuma) med. anti. anomizam antioksidans kemijska tvar koja se dodaje lakopokvarljivim proizvodima radi sprječavanja kvarenja zbog oksidacije antipapizam (grč. pyr vatra) med. patriotes) neprijatelj domovine. anti. para-lyo) mn. lat. revolutionarius) pristaša i pobornik antirevolucije. med. anti. anti protu. odnosno ljudsko mišljenje. zem. koji suzbija groznicu. anti. protivnik revolucije antirojalizam (grč. anti. stanovnici na istom podnevniku. antipus) čovjek koji u odnosu prema nekom drugom predstavlja pravu suprotnost. antipleuritičan antipneumoničan (grč. pyr vatra) mn. replika antiparalelan (grč. spolna ljubav antiplenisti (grč. sredstvo protiv groznice. antiprotasis protuprijedlog) ret. djelovanje dviju suprotnih sila u prirodi antipiretici (grč. papa) neprijateljstvo i borba protiv pape antiparagraf (grč. sredstva protiv upale plućne opne. obično se izražava jednim pitanjem antipsihologizam (grč. lijekovi protiv groznice antipiretičan (grč. suparnik. anti. anti. pr.antioksidans navanje bilo kakvih utvrđenih zakona. nagovještaj opovrgavan] a nekog tvrđenja. nesimpatičan antipatija (grč. psyche duša) fil. anti. anti. pleuron bok. pneumon pluća) med. royalisme) nenaklonost monarhijskom obliku vladavine i kraljevskoj vlasti uopće antisciji (grč. anti. lat. nemio. rabies bjesnoća) koji služi protiv bjesnoće antiracionalizam (grč. sredstva protiv biljnih i životinjskih nametnika koji se nalaze na ljudima i životinjama antipatičan (grč. lat. parallelos) koji nije paralelan. parasitos nametnik) mn. anti. antipirin i dr. antipathikos) koji pobuđuje neraspoloženje ili odvratnost. istokračni trapez antiparalitici (grč. anti-paragrafos) odgovor na kritiku. onaj koji živi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antipodni (grč. antipatheia) neraspoloženje prema nekome. anti. rebro) mn. osjećaj odvratnosti ili nenaklonosti. aspirin. antipus) sasvim suprotan. med. antirepublikanski antireumatičan (grč. plenus pun) fil. fr. glavobolje antiplatonska ljubav osjetilna. suprotno: simpatija antipatriot (grč. anti. ali na suprotnim stranama polutnika tako da njihove sjene u podne padaju na suprotne strane . med. nije apsolutni izvor spoznaje antirepublikanac (grč. skia sjena) mn. anti. pristaše teorije o praznom prostoru (za razliku od plenista) 93 antisciji antipleuritici (grč. lat. peristasis vanjske okolnosti) opreka ili suprotnost okolnosti (ili: prilika). stav nekih logičara i gnoseologa protiv primjene psihologije u logičkim i spoznajno-teorijskim razmišljanjima antirabičan (grč. nedomoljub antiperistaza (grč. anti. anti. antipirin (grč. koji se nalazi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antiprotaza (grč. anti. koji služi protiv reumatizma antirevolucionar (grč. anti. parallelos. protivnik. pr. anti. npr. neugodan. anti. gramma) geom. shvaćanje da razum. koji služi protiv upale pluća antipod (grč. ljudi sa suprotnim sjenama. tj.

otpjev koji je odgovor prije toga pjevanoj strofi antiteatar (grč. unio sjedinjenje) protivnik jedinstva. anti. mn. antistrofe) u drami starih Grka: ples zbora. a istodobno smanjuju ili otklanjaju bolove antitetičan (grč. toxikon) med. anti. usp. anti-strategos) zamjenik vojskovođe. služi za liječenje Bazedovljeve bolesti anti toksin (grč. bez izrazite dramske radnje. antithetikos) suprotan. typos) otisak. pr. a drugi i treći dug: U — —U antispastici (grč. četverosložna stopa čiji je prvi i četvrti slog kratak. suprotnost dvaju karaktera. theatron gledanje) zajednički naziv za suvremena kazališna djela čija je karakteristika samo iznošenje činjenica bez fabule. scabies šuga) mn. koji svojim radom i ponašanjem šteti ljudskom društvu i nezgodno strši u njemu antispast (grč. anti. Beckett antitermici (grč. tvar koja se stvara u organizmu zbog podražaja toksina i koja suzbija njihov štetni utjecaj antiunionist (grč. logia. Ionesco. sredstva koja ublažavaju grčeve. spectrum sablast) znanstveno opovrgavanje vjerovanja u duhove i sablasti antispiritualizam (grč. iskazivanje jedne misli pomoću dvaju suprotnih pojmova. anti. sys. spastikos koji vuče. političkom i duhovnom životu. progovara mudro". u transcendentalnoj Kantovoj filozofiji i Hegelovoj dijalektici: suprotnost prema tezi. ret. lat. anti. antiseptici antisifilitici (grč. antitipski antitireoidin (grč. med. sredstva protiv šuge antiskepticizam (grč. grčevit) mn. protivnik ujedinjenja. zajednice 4 . = materijalizam antistrateg (grč. med. anti protu.antisemit antisemit neprijatelj Židova i njihovog načina rada (usp. ili kontrarna.. anti. sinteza antitip (grč. neslaganje s onim gnoseološkim stajalištem koje sumnja u mogućnost bilo kakve spoznaje uopće i koje smatra da se ne može doći ni do kakvih općih istina antisocijalan (grč. filos) mn. proturječna. skepsis dvojba) fil. antispazmodici antispazmodici (grč. 4. lat. S. prijepis. med. anti. thermos topao) mn. negiranje duhovnosti i 94 antiunionist duhovne prirode uopće. antispastici antispektrologija (grč. sredstva protiv sifilisa antiskabioza (grč. suprotno) 1. septikos) med. anti. sepsis trulež) kem. antisemitski. antispastos) metr. med. sredstva i lijekovi koji snižavaju temperturu. npr. dviju težnji i si. sepsis trulež) med. spiritus duh) fil. eidos izgled) farm. anti. sredstvo za uništavanje klica koje izazivaju truljenje. anti. anti. zapovjednik neprijateljske vojske antistrofa (grč. predstavnici E. lijek koji sadrži sekret štitnjače. med. suprotna). 3. anti. koji sprječava truljenje antiseptik (grč. lat. koji je u suprotnostima antiteza (grč. protužidovski pokret antisepsa (grč. antithesis suprotnost. socialis društven) suprotan društvenom poretku. suprotnost između značenja dvaju pojmova ili dvaju sudova (može biti kontradiktorna. spasmos) mn. uništavanje truležnih klica kemijskim i fizičkim sredstvima antiseptičan (grč. teza.: "Ide ludo. lat. thyreos štit. anti. v. anti. tj. u potpunosti je odgovarao prijašnjoj strofi. anti. 2. Semiti) antisemitizam pokret kojem je cilj borba protiv sudjelovanja Židova u privrednom. anti. lat.

složeni ugljični vodik. C 14 H 10 . paronimi. anthos. osobito na licu antotipoliti (grč. entrecolonne) arhit. ljeto—zima.. anthos. anthos cvijet. antonomasia drugi naziv) ret. anti. anthrax ugljen. v. razmak. nered (npr. anthrax ugljen) kem. antrpilastir . orgazam antos (grč. tegoba. vapnenac obojen ugljenom antrakometar (grč. grafo pišem) pisanje pomoću cvijeća antoksantin (grč. cvat. kyaneos zagasitoplav) kem. opasna zarazna bolest pretežito biljoždera. homonimi antonimija (grč. lithos kamen) min. svojstvo suprotnoga značenja nekoj drugoj riječi. dobiva se iz smole kamenog ugljena. sredstva protiv navale krvi. bjesnilo . med. lingv. anthos cvijet. najbolja vrsta ugljena antrakolit (grč. antotipoliti antologija (grč. sinonimi. sredstva protiv zubobolje antoftalmici (grč. anti. Venus božica ljubavi. lithos kamen) mn. med. antoliti antozoe (grč. lat. ljevkasta rupa od eksplodirane mine. osip. intersellare sjediti između) mjesto na hrptu konja u sredini između bisaga. entoilage) fina tkanina s čipkama antocijan (grč. anthrax ugljen. živo biće) mn. anti. algos bol) mn. zool. med. tvrd—mek i dr. okamenjeni cvjetovi ili otisci cvjetova u kamenu. lithos kamen) min. usp. usp. anthos. entonner. spolna ljubav) mn. sredstva protiv očnih bolesti antografija (grč. antrakolit antrakoza (grč. odus zub. lithos kamen) mn.antivenerea antivenerea (grč. crni prišt. usp. npr. upotrebljava se za pripremanje alizarina i drugih obojenih tvari antrešelj (lat. geol. anthos) cvijet. itd. plava tvar u cvijeću antodontalgici (grč. riječi suprotne po značenju. kvasac) kem. udaljenost između stupova. Demo- 95 anirkolon sten ili Ciceron umjesto "veliki govornik" antorgastična sredstva med. kotlina. anti. nevolja antrkolon (fr. cvjetno žutilo. zoon životinja. med. pren. žuta tvar koja se nalazi u cvijeću antoliti (grč. cvjetno plavetnilo. dobar— loš. anti. bedrenica. anthrax ugljen. npr. v. antraksne bolesti one koje se prenose na čovjeka putem posrednog ili neposrednog dodira sa životinjama. npr. vrtača antonomazija (grč. geol. antiseptik antoalaža (fr. cvjetnjak. typos otisak. ofthalmos oko) mn. anthologia) branje cvijeća. osobito lirskih pjesama. antonimi antonoar (fr. veneričnih bolesti antizimotik (gr. toile. krasta. nastavak -ites) min. zbirka odabranih. prostor između dvaju stupova. sprava za određivanje količine ugljika antrakonit (gr. anthos. antrecen (grč. onyma ime) mn. entonnoir) lijevak. opisivanje kod kojega se umjesto zajedničkog imena u govoru upotrijebi vlastito ime. med. govorni ukras. zbirka najljepšega antonimi (grč. zyme kiselo tijesto. u sobi). sredstvo koje sprječava vrenje. geol. sredstva protiv spolnih. anthrax ugljen. metron) kem. anthrax ugljen) med. koralji antracit (grč. xanthos žut) kem. onyma ime) lingv. usp. anthrakoo pretvarati u ugljen) pretvaranje u ugljen. anti. uopće: zbirka svakog štiva odabranog prema posebnim mjerilima i svrhama. slaganje ugljenog praha ili čađe u tkiva što dovodi do njihove crne obojenosti antraks (grč. laž—istina. najstariji fosilni ugljen.

gone rađanje) postojanje čovjekom (očovječenje) antropografija (grč. antropocentrizam (grč. anthropos. glyfo dubem. grafia) opis (ili: opisivanje) čovjeka. ljudožder. dio antropologije koji proučava ljudsko tijelo antropohistorija (grč.(grč. privredna. klešem) prirodni kamen koji ima oblik čovjeka antropoglot (grč. logos) znanstvenik koji proučava čovjeka s anatomskog. trgovačka i politička geografija antropoglif (grč. anthropofagia) ljudožderstvo. psihološkog. gnostes poznavatelj) poznavatelj ljudi antropognozija (grč. anthropos. anthropos. anthropinos) čovječji. podvrste su: povijesna. fone glas) znanost o ljudskim glasovima 96 antropolog antropogenija (grč. koji se tiče ljudi. latreia služba) obožavanje čovjeka. anthropos. shvaćanje da je čovjek biće slično Bogu antropolog (grč. anthropos. eidos oblik) čovjekolik. gnosis poznavanje) znanost o poznavanju čovjeka. fobos strah) strah (ili: zaziranje) od ljudi antropofonika (grč. anthropos. kanibalizam antropofiteja (grč. fagein jesti) onaj koji jede ljudsko meso. glotta jezik) životinja s jezikom sličnim jeziku čovjeka. anthropos) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek antropobiologija (grč. anthropos. historia) znanost o razvitku ljudskog roda. anthropos. kanibal antropofagija (grč. chemeia) znanost o tvarima koje sačinjavaju ljudsko tijelo antropolatrija (grč. centrum središte) filozofski pogled na svijet koji smatra da je čovjek središte svijeta i krajnja svrha njegova razvitka antropofag (grč. fiziološkog. hiatros liječnik) znanost o liječenju ljudi antropinski (grč. logia) dio antropologije koji se bavi životom čovječanstva i njegovim zakonima proučavajući pitanje naslijeđa. anthropareskeia) želja ili slabost nekoga da se dopada ljudima. anthropos. . anthropos. mortaliteta itd. rađanje) biol. anthropos čovjek. rađanje čovjeka. kulturna. zemaljski antropizam (grč. anthropos) fil. anthropos čovjek. geografia) dio zemljopisa koji ispituje koliko prirodni položaj zemljišta na kojem ljudi žive utječe na oblikovanje ljudskih zajednica i koliko je čovjek uopće sposoban preoblikovati određeni prostor tako da bi mu mogao biti od koristi. anthropos. poznavanje čovjeka antropogonija (grč. anthropos. fyteia sađenje. utjecaja okoline. anthropos. znanost o spolnom životu čovjeka antropofobija (grč. prometna. bios život. anthropos. nataliteta. genesis) znariost o postanku i razvitku čovjeka i ljudskih vrsta antropogeografija (grč. očovječavanje. anthropos. suprotno: teosebija antropijatrika (grč. urezujem u kamen. također: pogled na svijet i život koji u pitanju o položaju čovjeka u prirodi vidi "pitanje nad pitanjima" ili koji polazi od stajališta da je "čovjek mjera svih stvari" antropo. lat. anthropos. npr. povijest čovječanstva antropoidan (grč. anthropos. opći naziv za sve one predodžbe koje stavljaju ljudski organizam u suprotnost s cijelom ostalom prirodom i koje ga shvaćaju kao smišljen krajnji cilj organskog stvaranja i kao biće načelno različito od ostalog organskog svijeta. anthropos.antropareskij a antropareskija (grč. papiga antropognost (grč. sličan čovjeku (za majmune) antropokemija (grč. stvoreno na Božju sliku i priliku.

anthropos. anthropos. anthropos. majmun sličan čovjeku antropomorfan (gr. manteia proricanje) proricanje (ili: gatanje) po čovječjoj utrobi antropometar (grč. smatranje onoga što je ljudsko božanskim antropoteka (grč. anthropos-morfos) sličan čovjeku. metron) mjerenje ljudskog tijela. fiziognomika antroposomatologija (grč. anthropos. nomos zakon) fil. fiziologije. želja. anthropos. anthropos. v. njihovoj razvijenosti i drugim osobinama antropomorf (grč. pithekos majmun) čovjekoliki majmun. anthropos. 2. skopeo promatram) vještina da se po crtama lica zaključi o umnim i karakternim osobinama čovjeka. antropopatija antropopeja (grč. anthropopatheia) fil. ponašanje životinja itd. tome rezanje) med. tj. Bog. morfe oblik) fil. anthropos. sociologije. anthropos. metron) sprava za mjerenje visine čovjeka antropometrija (grč. anthropos. logia) znanost o sastavu i osobinama ljudskog tijela antropoteizam (grč. povijesnog. anthropos. thysia žrtva) prinošenje ljudi na žrtvu antropotomija (grč.antropologija 97 antropotomij a antropomorfozirati (grč. naziv koji je upotrijebio Haeckel za preteču "majmunskog čovjeka" (pitekantropa) "iz kojega se razvio čovjek" antropoplastika (grč. logia) znanost o oblicima ljud^ skog tijela . 1. svako rasuđivanje ili svako naučavanje koje radi objašnjenja onoga što nije čovjek (npr. therapeo liječim) znanost o liječenju čovjeka i o njegovanju ljudskog zdravlja antropotizija (grč. počovječenje Boga antropomorfologija (grč. anthropos. stajališta antropologija (grč. sociološkog. metoda mjerenja čovjeka. shvaćanje i tumačenje stvari i prirode prema ljudskim odnosima. arheologije i znanosti o jeziku antropologizam (grč. po Kantu: zakonodavni razum čovjeka antropopatija (grč. Theos Bog) obogočovječenje. anthropos. anthropos. biće koje osjeća i želi isto kao čovjek. morfe oblik) kamen sličan čovjeku ili nekom dijelu njegovog tijela. psihologije. počovječavati. biološki život. da misli. morfoo uobličavam) počovječiti. anthropos. logia) znanost koja proučava čovjeka na osnovi anatomije. logismos) fil. seciranje. fizičke pojave. anthropos. religiozni antropomorfizam smatra da je Bog sličan čovjeku. anthropo-poiia) stvaranje čovjeka antropopitekus (grč. vrlinama. zamišljati i prikazivati Boga kao čovjeka. obožavanje čovjeka. shvaćanje po kojem je religija rezultat ljudskih nazora. arheološkog i dr. težnji i ideala. koji ima ljudski oblik antropomorfizam (grč. theke sanduk) dvorana zaslužnih ljudi antropoterapija (grč. anthropopatheia) fil. tj. anthropos. plastike) slikanje (ili: klesanje) čovjeka antroposkopija (grč. antropopatizam antropopatizam (grč. fiziologije. shvaćanje daje spoznaja (i oblici u kojima se ona javlja) uvjetovana ljudskom prirodom antropomantija (grč. povijesti. proučavanje odnosa između čovječjih udova. anthropos čovjek. antroponomija (grč. slabostima i dr. osjeća i radi kao čovjek. s ljudskim osobinama. tj. proučavanje zakona koji vladaju u ljudskom životu. tj. rezanje ljud- filozofskog. anthropos.) upotrebljava pojmove posuđene od prirode ili ponašanja čovjeka. soma tijelo. shvaćanje da je Bog biće koje ima sve ljudske osobine. morfe.

završetak debelog crijeva. osobito Djevici Mariji da će roditi Sina. Petar u ribarskom čamcu. a lanver (fr. u San Franciscu između Australije. naučavanje čiji je začetnik Rudolf Steiner. annullatio) poništenje. godišnji prihod. opovrgavati. opovrgnuće. anthropos. annuitas. bezrepci. neodređen) gram. an-. ura rep) zool. počinje s dijuvijalnim razdobljem. an bez. an-. a Venvers čit. annulus magicus čit. objavljivanje. u hrvatskoj povijesti poznati su pod imenom Anžuvinci (vladali su u Hrvatskoj i Ugarskoj u 14. i 15. polukas anualni (lat. lat. kalendar anuitet (lat. a koje želi "duhovnim očima gledati" te neposredno opažati i općiti s "višim svjetovima". koji traje godinu dana anuarij (lat. godišnjak. tj. uračunavanje anumerirati (lat. ukidati. urođeni nedostatak jajnika anvelopa (fr. anulus piskatorijus (lat. anulus palacii (lat. v. annualis) godišnji. ovarium jajnik) med. put prema tim višim svjetovima ima tri stupnja: "pripremu". proglašavanje nevažećim anulirati (lat. godišnji dohodak. SEATO anžanbman (fr. enveloppe) omotnica. proglasiti nevažećim anulus (lat. annuus godišnji) godišnja otplata duga. "prosvijetljenje" i "posvećenje".) aorist (grč.) naopako. Novog Zelanda i SAD. Ansicht pogled) razglednica ANZUS-pakt (od početnih slova imena Australija. Blagovijest anuri (grč. uračunavati. godišnja renta anulacija (lat. poništavanje. st. ukinuti. lat.antropozofija skog tijela radi znanstvenog ispitivanja antropozofija (grč. dobom kad se ljudski govor počinje razvijati. annullare) poništiti. sofia mudrost) fil. rujna 1951. annumeratio) pribrajanje. opovrgavanje. duša sudbini koju sama stvara. poništavati. a traje još i sad. Pacifički pakt. antropozojsko razdobIje antropozojski period geol. anulus magikus (lat. enjambement) poet. natraške. pribrojavati. per anum (lat. uništavati. ribarski prsten anumeracija (lat. prošlo svršeno vrijeme . anthropos.) med. potpun prestanak izlučivanja mokraće anus (lat. koji se događa svake godine. prelaženje nedovršene rečenice u sljedeći stih Anžu francuska plemićka obitelj (ime po istoimenoj grofoviji na donjoj Loari). inversus) naličje. annuarium) ljetopis. envers. annulus piscatorius čit. na naličje anzihtskarta (njem. a-oristos neograničen. annunciatio) nagovještavanje. nepomična krivulja koja u svakoj svojoj točki dodiruje jednu krivulju u ravnini anver (fr. New Zeland i USA) pakt koji je sklopljen 1. kroz čmar anvarija (grč. čmar. annulus) prsten. razdoblje u povijesti Zemlje u čijem se početku javlja čovjek. mat. a duh zakonu reinkarnacije antropozoik (grč. tijelo je podložno zakonu naslijeđa. annumerare) pribrojiti. uron mokraća) med. ubrajati anuncijacija (lat. annulus palatii čit. otprilike milijun godina antrpa (entrepas) hod konja. žabe anurija (grč. opovrgnuti. uništiti.) zool. opkoračenje.) papin prsten pečatnjak na kojem je prikazan 98 aorist sv.) čarobni prsten. ukinuće. zoon životinja) geol.) kraljevski prsten pečatnjak.

jedinstven) poseban. trg. apage) odlazi. godišnja plaća bližih vladarevih rođaka (djece. kazališta i dr.) zasebnost. kinematografa. apart poseban. apparens) vidljiv. osiguran prihod apanažirati (fr. koja su potrebna za neki posao ili neku službu aparatorij (lat. jasan. odrediti stalan godišnji prihod apanteza (grč. idi! apagoga (grč. surovost. odijeljenošt. smrad apage! (grč. neobičan. odbijati (npr. aorte) anat. 4. apatheia) neosjetljivost. odvojenost. onaj koji dokazuje točnost neke tvrdnje pokazivanjem nemogućnosti ili pogrešnosti tvrdnje koja ga negira apakromatičan (grč. ravnodušnost. pomoćna sredstva i dr. zločinac. apanthropia zaziranje od ljudi) nečovječnost. prividan (npr. otimač (naziv prema sjevernoameričkom plemenu Apaši) apatetičan (grč. apatao zavodim) min. aorte) med. odvratnost među ljudima. zapleten. odjel. stan s više odjela apaš (fr. a. preslikač . glavna srčana žila. dah. appartement) stan. najvažnija žila iz koje izlaze sve arterije u ljudskom tijelu. cijeli pribor. očigledan. uzimati pravi otisak (radi obavljanja korekture). vapa) para. chroma boja) opt. ap-ago odvesti. oduzimati. neke radionice. koji se odnosi na sustav leća kod kojeg su tri boje sjedinjene u jednoj točki apanaža (fr. aparatura (lat. apanage.) aparencija (lat.) otac apa (rum. godišnji prihod. tj. abziehen svući. soba. apo. povraćati. pren. izgled. apatetikos lažljiv) lažljiv. apparatus) svi aparati nekog tehničkog poduzeća. isparivanje. nemaran. vjerojatnost. apagoge) log. nesvakidašnji. vanjština. odvraćanje. osme miris) bezmirisan apa (mad. mlitavost pokreta apatit (grč. pretakati (vino). zaziranje (ili: strah) od ljudi. apanagium) imanje dano na doživotno uživanje. lat. oruđe) sprava. 2. veoma raširen. Bild slika) posebno pripremljena sličica koja se malo navlaži i naljepljuje na papir i tako preslikava. apache) velegradski razbojnik. apperentia) privid. abzihen) 1. vanjski izgled neke robe aparentan (lat. posredan dokaz. lažan. veličina i si. otići. lopov. sive.aorta aorta (grč. braće). apanager) dati kome imanje na doživotno uživanje. sprava i si.) apartan (fr. lat. apatao. očevidan. prividnost. sapa. vidan. pun draži. posredan dokaz. apparatus sprema. nemarnost. očit. 3. razmak. utrnulih osjećaja apatija (grč. aparthajd (engl. žila kucavica aortitis (grč. npr. izraz kojim se označuje politika rasne diskriminacije apartman (fr. apparatorium) odjeljak (ili: ormar) za smještaj oruđa. zamršen. sva oruđa. stanje u kojem kod čovjeka ništa ne može izazvati ni radost ni žalost (u normalnim prilikama obično nastupa zbog premorenosti mozga). biju vat i apcigbild (njem. tisk. dražestan apartheid čit. utrnulost osjećaja. apathes) neosjetljiv. zaključak apatičan (grč. zadah. otakati. upala aorte aozmičan (grč. ljubičaste ili zelenkaste boje apcigati (njem. naprava. kalcijev fosfat s fluorom. ravnodušan. sva me- 99 apcigbild hanička postrojenja (npr. od plaće na ime otplate duga). apantesis) odgovor. apagogičan dokaz indirektan. opovrgavanje apantropija (grč. ono što izbija iz nečega (kao plin). antropofobija aparat (lat. stroj.

gram. shvaćanje. anat. arex vrh. osoba ili presuda nižeg suda protiv koje apelant podnosi priziv višem sudu apelativ (lat. Apelles post tabulam (lat. točka na nebu u čijem se smjeru vrši gibanje Zemlje ili Sunca. pozivanje na viši sud. onaj koji se u pravnim ili sudskim poslovima obraća. koji označava zajedničko ime. priziv višem sudu. neškolovan apedeutizam (grč. kalon lijepo) nepoznavanje ljepote. obraćati se (ili: obratiti se) prizivom višem sudu. crvuljak apepsija (grč. a-. pozivanje. slaba probava apeptičan (grč. neprobavljivost. Abzug) demonstrativni usklik uobičajen nekada i u našim krajevima (osobito na račun vlasti za vrijeme Austrougarske Monarhije). zbor. apeiros neograničen. suprotno djelovanje pada. početak. suprotno: antiapeks. neodgojen. a-peptos neprobavljen) neprobavljiv. uložiti (ili: ulagati) protest Apelles starogrčki slikar za koga se pričalo da je tako vjerno naslikao grožđe da su ga ptice došle zobati. čovjek. crvuljka (pogrešno se kaže: upala slijepog crijeva) apendiks (lat. appellans) prav. apaideusia) nenaobraženost. doziv. voj. žalba višoj vlasti. pepsis probava) med. ap-echema) odjek. pozivati se na nešto. appellare) moliti koga za pomoć. appellatus) prav. tj. nazivanje. snimak. usp. izdužen produžetak s površine nekog organa. neznanje poradi slabog školovanja. uložiti (ili: ulagati) priziv. a-. paideutikos odgojni) nenaobražen. u mačevanju: kratak i oštar udarac naprijed ispruženom nogom apelacija (lat. zajedničko ime. usiljena težnja za lijepim i kićenim izražavanjem apeiron (grč. appendix) dodatak. šiljak) kapa starorimskih svećenika (u obliku stošca). znak. vrstu apelirati (lat. prav. zapažanje. kaže se kad se osjeti da netko prisluškuje iza zida ili iza vrata) apendicit (lat. med. rod. dopuna. appellare. astr. nulla dies sine linea. appellativus) gram. apeiros neiskusan. kad se bol prouzrokovana tim padom osjeti na suprotnoj strani apeirokalija (grč. prilog knjizi ili djelu. geom. osobito: crvoliki produžetak na donjem dijelu slijepog crijeva. pozivanje.apcug apcug (njem. vrh stošca. ret. npr. imenovanje 100 apercepcija apelant (lat.: drvo. birstnapcug apedeutičan (grč. a. nomen appellativum) gram. riječ koja označava rod ili vrstu. znači otprilike: dolje!. koji pati od slabe probave aperantologija (grč. apedeuzija apedeuzija (grč. višim sudovima. aperantologia) pretjerana brbljavost. suprotna pukotina na povrijeđenoj kosti (kontrafisura). upala crvolikog produžetka na donjem dijelu slijepog crijeva. nedostatak ukusa. prauzrok iz kojega su sve stvari izašle i u koji se ponovno vraćaju (ovaj pojam uveo Anaksimander) apeks (lat. i traži njihovu pomoć apelat (lat. beskrajan) fil. appendix) med. znak za dužinu ili naglašavanje nad samoglasnikom apel (fr. appel) poziv.) Apeles iza slike (da bi čuo mišljenje gledalaca. ad-perceptio) fil. nakon nižih. paideo odgajam) v. životinja apelativan (lat. apedeutizam apehema (grč. appellatio) viši sud (između prvostupanjskog i kasacijskog suda). bujica praznih riječi apercepcija (lat. usp. jasno shvaćanje . otisak. neupućenost u ono što je lijepo.

pravničke dosjetljivosti apicitis (lat. aperitivus) v. pyr vatra) 1. stari su ga Egipćani štovali kao božanstvo. a-planao lutam) fotografski objektiv koji nema sferne aberacije. aperire otvoriti) med. v. vršni. pčela Apis mit. žudnja za nečim apetitivan (lat. apis pčela. aperientia) mn. spoznaje i tumači apercipirati (lat. volja za jelom. zaslona na optičkim uređajima apetalan (grč. a-. mn. sredstvo za čišćenje. apikalni glasovi glasovi koji se proizvode vrhom jezika (d. apex. appetitio) težnja za čim. provjeravanje računa apis (lat. gen.) anat. apistia) nevjerovanje. bez lišća. koji se ne klati oko svoga ravnotežnog položaja aperitiv (lat. ad-percipere = zapaziti. pyr) med. žudnja. rta. a-. industrijalcu Nicolasu Frangoisu Appertu. bez groznice apiričan (grč. crn. otvor. aperitivum) sredstvo koje potiče volju za jelom. jasno shvatiti. zagladiti . pyren koštica) bot. stanje bez groznice. apicis vrh. aperijentan aperkat (engl. rt) koji se tiče vrha. slobodan od njihanja. požudan.apercipirati predmeta pomoću zapažanja. zaključak. aplanazija: nepostojanje sferne aberacije aplanirati (fr. cultura uzgoj) pčelarstvo apireksija (grč. pomoću kojih se jedan predmet shvaća. dovesti u red. pohotan 101 aplanirati apices juriš (lat. osjećaj gladi. a-pyros. lat. sklonost.) zool. n) apikultura (lat. aperijencije aperijentan (lat. na dijafragmi za prolaz jednjaka. koji nema koštice apiretičan (grč. gen. bez latica apetencija (lat. rakija ili drugo piće kao sredstvo za otvaranje apetita aperitivan (aperire otvoriti. bez visoke temperture. apereins) koji potiče volju za jelom. apex. apis pčela. a. požuda. otkloniti smetnje. aplanir) poravnati. 1750— 1541) postupak konzerviranja namirnica grijanjem do vrenja apertura (lat.. ovjeravanje. težnja za čim apeticija (lat. a-. s bijelom pjegom na čelu. težnja. simbol zemljoradnje apistija (grč. odnosno mišljenja. bolesnikovo stanje između napadaja povratnih groznica apireničan (grč. sumnja aplanat (grč. npr. nezapaljiv. konstruiran 1866. želja. rupa. apeiria) neiskustvo apirman (fr. rtni. otvor. aperitivan aperiodičan (grč. apicis vrh) upala plućnih vršaka ("lungnšpickatar") apidiktor (lat. opt. upper gornji. apurement) trg. jasno shvatiti sadržaj neke predodžbe i time je staviti na pravo mjesto u svijesti aperijencije (lat. appetentia) čežnja. uvidjeti. u boksu: udarac šakom odozdo prema gore apertizacija (prema fr. appetitus) prohtjev za jelom. linkejoskop aplanatičan (grč. apices juriš) mn. apiarium) pčelinjak apikalan (lat. odnosno mišljenja. naklonost apetit (lat. bez (sferne) aberacije. a-. aperijens aperijens (lat. kao složena leća. siguran od vatre apirija (grč. a-petalos) bot. med. t. arex. prohtjev. pyr vatra) med. planao) opt. zapažati. dicere govoriti) električna naprava koja mjeri zvučne frekvencije što ih odašilju pčele u košnicama i tako pokazuje kad će početi rojenje pčela (frekvencija od 260 do 300 titraja označuje početak rojenja) apijarij (lat. oni činovi zapažanja. periodos) fiz. appetitivus) željan. a-. npr. cut udarac) šport. nagon. sveti bik.

npr. log. a-. apodiktičan sud log. mladica. metnuti. odrediti ročište. applicatio) način izvođenja. smjelost. med. osobit razlog za neki hrabri postupak. applaudere) tapšati. osobito na završetku zgloba cjevastih . aplikativan aplikacija (lat. koštana izraslina. problematičan modalitet apodoza (grč.aplaudirati aplaudirati (lat. drugi. applicare) namjestiti. tapšanje. apodeixis) prikazivanje. zool. usp. applicans) v. prilijepiti. izlaganje. primjena. pljeskati u znak odobravanja. algos bol) bol (ili: tuga) za zavičajem apodi (grč.) težina. beznožnost apodiksis (grč. applausus) pljeskanje u znak odobravanja. mat. primiti nešto s bučnim odobravanjem. brinuti se. pneo dahćem) med.(grč. priljepljivanje. živo odobravati aplauz (lat. papirnata novčanica kao sredstvo plaćanja u platnom prometu. primjenjivanje. glasno odobravanje. nedostatak nogu od samog rođenja. rađanje bez nogu. sitan novac za izravnavanje računa. pren. jednog materijala na drugi (čipke na tkaninu). natrag apodan (grč. ali tako da ne izgleda da se to želi. prišiti. posljednji dio složene rečenice. pohvala aplazija (grč. applicata) treći pravac u koordinatnom sustavu aplikativan (lat. probni govor. obraćati veliku pozornost na nešto. ukras na haljinu. brižljivo izučavati. stavljanje. dati. poricanje. okomitost. samopouzdanje. npr. dokazivanje. uobličenje) anat. oblog: marljivost aplikant (lat. aplikabilan aplikatorika (lat. sud koji izražava logičku nužnost. pus. neoboriv dokaz apodiktičan (grč. pus noga) med. prikladan. nedisanje. gram. beznožni vodozemci. drskost. pus noga) koji nema nogu. plaćati. podos noga) mn. neminovan. apodosis) ret. osobito u vojnim znanostima aplikatura (lat. applicatura) glaz. uporaba vanjskih sredstava. apo) predmetak u složenicama sa značenjem: od. apunto apoentirati (fr. hrabrost apneja (grč. osobito inozemna^ mjenica. a-. apofysis izraslina. apofasis) davanje savjeta. nedostatak ili nedovoljna razvijenost organa ili više njih aplicirati (1. popis imetka. uspravno držanje. važnost. npr. svaka. raz-. zavoj. plasis oblikovanje. a. neoboriv. applicabilis) primjenjiv. a-. kraći ili duži zastoj u disa- 102 apofiza nju zbog poremećaja centra za disanje apo. bezuvjetan. kandidat aplikata (lat. beznošci apodija (grč. samouvjerenost. pljesak. applicativus) v. apodemia boravak u tuđini. unijeti. nepobitan. izdanak) med. za razliku od prvog dijela (protaze).: "U istostraničnom trokutu moraju sva tri kuta biti jednaka". primijeniti. povjerenje u vlastite snage. koji se može lako namjestiti. apodeiktikos) koji dokazuje. ucrtati aplikabilan (lat. appointer) odrediti plaću. beznožan apodemialgija (grč. a-. appoint) bank. opet. inventar apofiza (grč. applicare) objašnjavanje teorijskog pitanja pomoću praktičnih primjera. pravilan položaj prstiju pri sviranju aplomb (fr. završnica apoen (fr. npr. upotrijebiti. prionuti na neki posao. lijek. staviti. poravnati se u nečemu. mjenica koja izmiruje neki dug ili duguje određenu svotu. asertoran. utiskivanje. sravniti račun s trgovačkim knjigama apofaza (grč.

metria) mjerenje udaljenosti. apo-gaion) astr. žice koje održavaju vezu između intruzivnih masa iz kojih izbijaju apoftegma (grč. duhovit. min. razmaka apojovij (lat. apokaliptični broj mistični broj = 666 u Apokalipsi. danas se upotrebljavaju samo u odnosu na Mjesec apograf (grč. u obliku simboličkih slika i čudesnih vizija. apo. apo-kalypto otkrivam) oni koji vjeruju da Apokalipsa ili Otkrivenje sadrži proročanstvo o budućem ispunjenju i ostvarenju Božjega kraljevstva. prisutnost jedne rude u nekoj drugoj u obliku grane ili korijena (ramifikacija). dimljenje kao zaštita od zaraznih bolesti. grč. zagonetan. apo od. sentenciozan apogamija (grč. povratak u isti prividni položaj. oba izraza su iz Ptolemejeve astronomije. Apokalypsis) 1. religijski pravac koji sve pojave tumači kao neko proroštvo o svršetku svijeta 103 apokatastaza apokaliptičan (grč. a ne Sunce (usp. apokaliptični konjanici četiri simbolična lika iz Apokalipse (6. apo-kalypto otkrivam) grana kasnije hebrejske književnosti koja hoće prikazati. misao. pojava primijećena kod najnižih jednostaničnih životinja apogej (grč. potpun prestanak neke bolesti. suprotno: perigej. apo-kartereo ubijam se glađu) svojevoljno suzdržavanje od jela. točka na putanji Mjeseca u kojoj je on najudaljeniji od Zemlje: također: najveća udaljenost Sunca od Zemlje u afeliju. posljednja knjiga Novog zavjeta. stoici. u dogmatskom smislu: obraćanje svih ljudi u Kristovu vjeru i njihov ulazak u vječno blaženstvo. poslovica. fil. apojovium. geol. kad se još smatralo da je Zemlja središte. razmnožavanje bez oplođivanja kod kojega se razvoj vrši samo pomoću jedne vegetativne stanice. sufumigacija apokarpija (grč. tj. med. apoche udaljenost. istraživači Otkrivenja. pitagorejci) .od Jupiter gen.1-8): kuga. s kosti spojena koštanom masom (usp. rat. a misaon.apoftegma kostiju. apofthegmatikos) u obliku duhovite izreke. Jov. 2. plod iz jednog cvijeta s više slobodnih tučkova od kojih se svaki razvija u po jedan plodić (npr. apofize mn. vraćanje zdravlja. apo-kalypto otkrivam) u duhu ili stilu Apokalipse. čišćenje probavnih kanala apokatastaza (grč.18). koja se pripisuje apostolu Ivanu. apo-katastasis vraćanje u prijašnje stanje) vraćanje u prijašnje stanje. kapnos dim) med. apo. naučavanje o vraćanju svih stvari i o konačnom ulasku u carstvo nebesko čak i grješnika (palingenezija). svojevoljna smrt od gladi apokatarza (grč. afelij). apo-grafo) prijepis. budućnost Božjeg carstva i dolazak obećanog Mesije apokapizam (grč. astr. mračan. sentencija apoftegmatičan (grč. apo-karpos plod) bot. apofthegma) kratka i duhovita izreka. gameo ženim se) zool. naučavanje o vječitom ponavljanju stvari (Heraklit. jedan od najdragocjenijih dokumenata i izvora za povijest prvih dana kršćanstva u kojem se govori o dolasku Antikrista i dr. kratak. kod žabnjaka) apokartereza (grč. ozdravljenje. apokatharsis čišćenje) med.. tajanstven. to jest Otkrivenju (13. epifiza). glad i smrt apokaliptičari (grč. Otkrivenje. istopis izvornog dokumenta apohometrija (grč. vjerski zanesenjaci apokaliptika (grč. točka na putanji jednoga od Jupiterovih satelita u kojoj je on najudaljeniji od Jupitera Apokalipsa (grč. Jovis) astr.

nepravi. apolepsis zadržavanje. v. skladan. harmoničan. titula biskupskog. odgovor. otkrivene. prekid (ili: smetnja.apoklazma apoklazma (grč. apologeomai branim) teol. skraćivati apokrifan (grč. Apollon) glazbeni instrument. apolitho skameniti) geol. mixis miješanje. držati obrambeni govor Apolon (grč. glazbe. rječitosti itd. apologia) obrana. odluka. izostavljanje posljednjeg slova ili sloga neke riječi apokopirati (grč. prijelom kosti apokopa (grč. apo-krinomai) "onaj koji treba govoriti i odgovarati. obrambeni govor ili spis u korist nekog čovjeka ili naučavanja apologizirati (grč. poučna pričica. st. apo-krypto skrivam) nesiguran. branitelj. spisi ili knjige čije je pravo podrijetlo tajanstveno. izostanak) neke organske funkcije. apo. chroma boja) opt. apo-krino izlučujem) med. apokrifni spisi spisi ili knjige koje Crkva ne priznaje kao prave (za razliku od kanonskih). apolis. apologetikos) onaj koji govori ili piše obranu. sprječavam) med. plan američke ustanove za svemirska istraživanja. apo-lysis odvajanje) med. pulsa 104 apomiksija apolid (grč. podmetnut. apolambano zadržavam. govora. prestanak. pretvaranje u kamen apoliza (grč. okamenjivanje. vrsta fortepijana napravljena u Darmstadtu apolonski koji je na Apolonov način. Apollon) glaz. a nije dobila državljanstvo neke druge države apolitoza (grč. med. apologeomai) koji ima karakter obrane. osobito: branitelj kršćanstva od nevjerničkih i židovskih napada apologetičan (grč. npr. apo-krypto skrivam) mn. usporedba u priči. poremećaj. napravljen 1828. također: djela nepoznatih pisaca apokrifi (grč. Apolon. koje nisu prave. kanonske apokritičan (grč. apologos priča) poet. bog sunca. liječništva. Apollon) mit. sličan orguljama. na franačkom dvoru: titula najvišeg svećenika koji je istodobno bio i vrhovni starješina dvorske kancelarije apokromat (apo. znanost o tome kako treba braniti vjeru. osoba koja je izgubila svoje državljanstvo. mračan s obzirom na svoje podrijetlo. objektiv za mikroskope koji otklanja kromatsku i sfernu aberaciju jer zrake triju boja skuplja u jednoj točki apolepsa (grč. zauzimati se za. poezije. lažan. rješenje apokriza (grč. apo-krinomai obavijestim. spis ili govor apologetika (grč. u Engleskoj apolonion (grč. disanja. NASA apolog (grč. apokope odrezivanje) gram. koji izlučuje. apo-klao slomim) med. izmišljena priča kojoj je cilj predočavanje neke moralne istine ili pouke apologema (grč. glazbeni apomiksija (grč. osobito rimskog izaslanika na carskom dvoru u Carigradu. sumnjiv. apologema) obrana. apolonikon (grč. tj. koji pomaže izlučivanje i izbacivanje suvišne tekućine apokriza (grč. odvajanje Apolo v. sin Zeusa i Latone. apo-kopto odrežem) skratiti riječ na kraju izostavljanjem jednog glasa ili više glasova. lijep. odgovorim) 2. izbacivanje (ili: izlučivanje) suvišne tekućine iz tijela apokrizijar (grč. npr. skratiti. sparivanje) zool. apokrino izlučujem. umjetnički. razmnožavanja bez . apolidos koji je bez zavičaja ili bez domovine) prav. osobito kršćanski nauk apologija (grč. od IV. izdvajam) 1. apologeomai) braniti. obranjena točka apologet (grč.

duboka nesvjestica. obamrlost apor (fr. sastavljena je od vezivnog žiličastog' tkiva aponija (grč. skupine mišića i cijele udove. neprolazan) mn. apport prinos. neuron žila. stvari zabranjene za izvoz. sličan moždanoj kapi. apporter) donijeti. lat. živac) anat. nejasnoća: logična teškoća. apportare. donositi. nejasan aporeta (grč. donesi! (kod dresiranih pasa) aportirati (lat. koji se gnoji. apostematosus) koji ima oblik čira. spokojstvo apopleksija (grč. apoplektična sredstva sredstva protiv moždane kapi. aponia) bezbolnost. usp. sumnjiva (ili: dvojbena) stvar aporizma (grč. apostateo otpadam) otpasti. apostata) otpadnik. apostematio) med. poput navlake. aporizma aporematičan (grč. a posteriori) fil. aporema. da se nepojmovno od pojmovnog odvoji. odmetnuti se. da se teškoće i proturječnosti danih fenomena radi njih samih ističu aporija (grč. imanje doneseno u brak aporema (grč. teškoća. apopsycho izdahnem) izdisanje. zagnojavanje apostematozan (grč. odreći se vjere. snošljivo stanje. a-poreutos neprohodan. ulog) trg. metoda da se problemi prije njihovog teorijskog obrađivanja i nezavisno od mogućih rješenja sami u sebi ispituju. težak zadatak. nepokretnoj ili pokretnoj imovini. apo-siopesis zanijemljenje) ret. otpadništvo. osobito kršćanske apostazija (grč. odvojiti se od pravog naučavanja ili vjere. zdravlje. ali ne u gotovom novcu. apoplektični habitus tjelesna građa sklona moždanoj kapi apoplektičar (grč. redovito praćen onesvješćivanjem apoplektičan (grč. osobito kod dresiranih pasa aposfragizma (grč. zatajivanje misli. apoplexia) med. aporos neprohodan) fil. gnojenje. lat. sklon moždanoj kapi. srca ili mozga). fr. apporte) daj ovamo. prav. aporeo u zabuni sam) sumnja. onaj koji je sklon moždanoj kapi apopsihija (grč. roba zabranjena za izvoz aporetičan (grč. dvojbeno pitanje: dopuštanje dvaju suprotnih sudova u dvojbenom pitanju.aponeuroza oplođivanja putem partenogeneze ili apogamije aponeuroza (grč. logička teškoća. odmetanje. prinositi. težak za razumijevanje. apo. ispuštanje duše. apo-stema čir. bjeličasta čvrsta i jako otporna opna koja obavija. "vještina" raspravljanja o problemima. osobito od kršćanske vjere ili Crkve apostazirati (grč. aporema aport! (fr. aporeo biti u dvojbi. mišiće. aporia) zbunjenost. prekidanje govora npr. skeptik 105 aposterioran aporetika (grč. gnojan aposterioran (lat. "Ja ću tebi !" apostat (grč. bespomoćnost. nedopušten aporetičar (grč. a-poreutos) zabranjen. stvoren na osnovi iskustva. kolebati se. med. zavisan od iskustva. načela apostemacija (lat. aporetikos) onaj koji sumnja. doprinos jedne osobe nekom poduzeću u stručnoj spremi. aporeo) v. apostasia) odvajanje. a da se pritom ne želi pod svaku cijenu doći do njihovog rješenja. prešutkivanje. iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (pluća. sfragis pečat) lik urezan u prsten kao pečat aposiopeza (grč. apostates. apo. a posteriori . aporeo u zabuni sam) zagonetan. apoplesso udarcem oduzmem) med. apoplesso udarcem oduzmem) med. odmetnik od pravog naučavanja ili prave vjere.

koji odgovara naučavanju apostola. 1. 106 apotoma zbijanje protoplazme i klorofilnih zrnaca na staničnim zidovima susjednim s drugim stanicama. onaj koji širi neko naučavanje. apotheke) ljekarnik stručna osoba koja priprema lijekove po liječničkim receptima. 2. linija okomito povučena iz središta pravilnog višekutnika na jednu njegovu stranu. Kristov učenik. grdnja apostrofirati (grč. figura u kojoj govornik ili pisac iznenadno zastane u svom izlaganju i obrati se nekoj osobi. označiti apostrofom da je u nekoj riječi ispušten samoglasnik ili suglasnik. bot. obožavanje. apostrofe odvraćanje. apotithemi ostaviti na stranu. apotheke. ukor. bilo nazočnoj ili nenazočnoj. papinska vlast apostolicitet (lat. suglasnost prave Kristove Crkve s čistim naučavanjem apostola apostolicizam (grč. veličati apoterapija (gr. gubljenje glasa apotoma (grč. apostolicitas) teol. apotithemi odvojim. apostillus) pisati (ili: praviti) bilješke sa strane ili ispod teksta apostol (grč. apostilus) oproštajno ili otpusno pismo. thanatos smrt) potpun prestanak života. oštrijim tonom. bogoslužna knjiga koja sadrži djela apostolska. apostolsko dostojanstvo. potpuno izliječenje. skinem. therapeia) med. pren. figura kojom se netko obraća nenazočnim osobama ili stvarima koje zamišlja kao žive 3. ukinem) lingv. sačuvati) ljekarna. apostolos) koji potječe od apostola. nesumnjiva smrt apoteka (grč. papinski. apostolos poslan) poslanik. osloviti nekoga življim. apostrofos) gram. veličanje apoteozirati (grč. apothesis odvajanje. apostolicum) zajednički naziv za apostolske spise Novog zavjeta. propovjednik kršćanstva. apo-strefo odvratiti. znak kojim se obilježava daje jedan samoglasnik ispušten (') apostrofa (grč. skloniti. apostolska stolica (lat. apo. zvanje propovjednika vjere. ukoriti. razlika između cijelog i sljedećeg polutona . Theos Bog) uzdizati do božanstva. kem. ukidanje. kućna. npr. apotemno odsijecam) mat. pren. apostillator) pisac bilježaka sa strane ili ispod teksta apostilirati (lat. produženje liječenja i nakon bolesti apoteza (grč. preporuka priložena uz pismo ili molbu. skidanje. pren. 4. otklanjanje) ret. ideje i si. Poslanice i Otkrivenja apostolski (grč. osnovao ju je apostol Petar apostrof (grč. neotopiv talog koji se stvara u biljnim ekstraktima izloženim zraku apoteoza (grč. Djela apostolska. sedes apostolica) papinska stolica u Rimu. dodatak nekom pismu ili povelji. razlika između dviju veličina mjerljivih samo tako da se kvadriraju. bilješka (ili: primjedba) sa strane ili ispod teksta apostilator (lat. obožavati. apo. ili nekoj stvari. u govoru odjednom se obratiti kome ili čemu. putnička apoteka apotekar (grč. oduševljen pobornik i borac za pobjedu neke znanosti. naučavanja. apostolat (lat. trgovina lijekovima. apotheosis) uzdizanje umrlog junaka ili velikog čovjeka do božanstva.apostil apostil (lat. okrenuti) gram. kutija u kojoj se drže lijekovi. apostolos) sustav neograničene crkvene vlasti apostolik (lat. glaz. apo. apostolatus) propovijedanje (ili: širenje) vjere. tj. grditi apotanazija (grč. trgovac lijekovima apotema (apo-tithemi) geom.

biskupovo dopuštenje da svećenik ispovijeda i propovijeda . a priori apriorizam (lat.) prav. nedopustiv priziv. nakon naše smrti može doći što hoće.) prav. tj. appretiatio) određivanje cijene. koža. appositio) gram. beznačajan i ništavan priziv appellatio inadmissibilis čit. strahovanje.) glaz. zatim. priziv koji se može dopustiti ili prihvatiti appellatio deserta čit. predudar. sastanak ugovoren kasno navečer apretirati (fr. dopustiv i prihvatljiv priziv. priznavanje nekome sposobnosti za nešto. apođato (tal. strasno. ocjena. dati im glatkoću. v. apprehensio) fil. ili svojstva koja im daju veću vrijednost koju ti proizvodi dobivaju ovakvim dotjerivanjem. sliveno appoggiaura čit. vučeno (u sviranju). odobrenje.) glaz.) glaz.) prav. nas se to ne tiče. apelacio inadmissibilis (lat. koji stoji kao dodatak appassionato (tal. npr.) "poslije večere". npr. apprecari. igrač koji u igri dolazi poslije drugog igrača. apre supe (fr. slivanje tonova apraksija (grč.) prav. da se tiska knjiga. strah. glaz. appreter) dotjerati (ili: dotjerivati) razne tekstilne materijale tako da dobiju izgled i svojstva boljih. grad Split apozitiv (lat. pohvala. imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i slaže se s njom u padežu. apre tura (fr. procjenjivanje. pristanak. apelacio frivola (lat. povoljan sud o nečemu. prav. apre nu 1' deliž (fr. neprihvatljiv priziv appellatio temeraria čit. apprecatio) preklinjanje. approbatio) odobravanje. neosnovan priziv. nepromišljen priziv appoggiando čit. moj apre aprecijacija (lat. a priori) fil. predodžba. apelacio adminisibilis (lat. suzdržano. nesposobnost izvođenja nekih običnih pokreta i točnog shvaćanja značenja nekih stvari bez postojanja oduzetosti (paralize) apre (fr.: Dijete bolesno mora ležati apozitivan (lat. kao imenica. appositivus) gram. bilo u teoriji spoznaje bilo u etici aprobacija (lat. poimanje sadržaja neke predodžbe. večernje sijelo. zakasnjeli priziv appellatio frivola čit. naknadno dodana pridjevska oznaka. apelacio dezerta (lat. razumijevanje. vezano. sjajnost). appoggiato appoggiato čit.) prav. pridjev koji stoji uz imenicu kao atribut. npr. dopuštenje. apraxia besposlenost) psih. hapšenje.apozicija apozicija (lat.) nakon nas potop. pojam. vezivanje. zabrinutost aprekacija (lat. nošeno. apponere priložiti. usrdna molba apres nous le deluge čit. appreter) rad oko dotjerivanja i popravljanja kojim neki industrijski proizvodi (tkanine. zatvor. a priori) filozofijski pravac koji prima nešto a priori. propušten. apres) poslije. papir. apođatura (tal. apelacio temerarija (lat. djevojčica Antonija. npr. glavno daje nama sada dobro (uzrečica iz doba pred francusku buržoasku revoluciju. a prva ju je navodno izrekla markiza Pompadour) apres-souper čit. apodando (tal. tj. pro- 107 aprobacija cjena. appositivum) gram. uzimanje u posjed. s mnogo osjećaja appellatio admissibilis čit. pravilan omjer u građi nekog glazbenog instrumenta aprioran (lat. sjajnost itd.) glaz. krzno) dobivaju izgled i svojstvo bolje robe (glatkoću. tj. vrijednosti nečemu. ocjenjivanje aprehenzija (lat.

jedna od dviju točaka na eliptičnoj putanji nebeskog tijela u kojoj se ono nalazi na najvećoj odnosno na najmanjoj udaljenosti od tijela oko kojeg optječe. med. a mazga je ispod njega pobjegla). udaljiti se. udaljen apsenteri (engl. gonoreje. otići. appropriare) prisvojiti. abscindere otrgnuti.aprobativan aprobativan (lat. gnojni čir. poljoprivrednim dobrima. osobito boravak irskih posjednika izvan Irske (apsenteri) apsida (grč. apscisna osovina pravac koji obično zauzima horizontalan položaj apscisija (lat. absentism) odsutnost iz mjesta kome netko stvarno pripada.) aprobatoran (lat. u srednjovjekovnoj crkve- . engl. prisvojenje. 2. približna ocjena. approximatio) približnost. fiksacijski apsces zagnojenost izazvana namjernim kemijskim podražajima. absenters) mn. approximativus) približan aproksimirati (lat. udaljavati se. zagnojavati se apsces (lat. osobito nekog trenutka ili događaja apropinkvirati (lat. prelaziti u gnoj. odsjeći) geom. dakle afel i perihel za planet ili neki komet te apogej i perigej za Mjesec. abscissio) odsijecanje. appropriatio) prisvajanje. približavati aproprijacija (lat. dodirna točka aproksimativan (lat. prekidanje apsentan (lat. približavati aproksimitet (lat. npr. aprobatoran aprobator (lat. vina. absens) odsutan. approximitas) približnost apropinkvacija (lat. a-providere) opskrbljivanje životnim namirnicama aprovizionirati (fr. linea. v. approbare) odobriti na osnovi prethodnog ispitivanja. uskladiti aprovizacija (lat. ocjenjivanje otprilike aproksimativa (lat. approvisionner) opskrbiti životnim namirnicama Apsalom (hebr. odvojiti. mliječnih prerađevina i dr. approbativus) odobravan. gnojna upala tkiva. pod apsentizam apsentizam (lat. Absalom otac mira) jedan od sinova hebrejskoga kralja 108 apsida Davida. pohvaliti. progresivne paralize itd. astr. approbator odobravatelj) osoba koja vrši stručan pregled i odobrava puštanje u promet proizvoda u znanstveno-istraživačkim zavodima. tj. odvajanje. (žita. mat. approximare približavati se) približiti. abscissa. simbol lošeg sinovskog ponašanja apscedirati (lat. povoljno ocijeniti. approximativa) točka zbližavanja. prilagođavanje. kemijsko spajanje dvaju tijela pomoću trećega aproprirati (lat. appropinquatio) približavanje. metastatični apsces zagnojenost koja se pojavi daleko od mjesta prvobitne oboljelosti. approbatorius) v. dopustiti. apsidos svod) 1. med. odvajanje. približno izračunavanje. prisvajati. otkidanje. aprobativan aprobirati (lat. appropinquare) približiti. tvornicama itd. abs-cedere) odlaziti. absens. priznati nekome sposobnost za nešto aproksimacija (lat. prilagoditi prema čemu. koji izražava odobravanje. u (Descartesovom) koordinatnom sustavu: mjerni broj (+ ili —) udaljenosti bilo koje točke u ravnini do ordinatne osi. apscisa (lat. brašna. približno pronalaženje korijena. apsis. ubrizgavanjem mlijeka radi liječenja sepse. abscessus) odlazak. apscisni pravac pravac koji je uzet radi određivanja položaja neke točke ili osobina jedne krivulje. prema biblijskoj priči pobunio se protiv oca i bio ubijen (bježeći na mazgi pred progoniteljima zapeo je dugačkom kosom za hrastovo granje. ret.

materijalistički: tvar). neograničenost. dužina koja spaja obje apside apsihija (grč. uvjeta. osnovni uzrok svim pojavama. absolvere završiti) osoba koja je provela na sveučilištu ili nekoj drugoj visokoj školi propisano vrijeme i time stekla pravo na polaganje završnog (diplomskog) ispita apsolvirati (lat. relativ apsolutizam (lat. vrijednost bez obzira na znak + ili —. vječno i nepromjenjivo (idealistički: Bog. potrošiti. fil. apsolutan (lat. apsolutne mjere koje imaju za osnovne jedinice centimetar. školu apsorbencije (lat. neuvjetovanost. 2. neuvjetovano. diplomskog ispita.lucija (lat. pomilovanje apsolut v. bolest živaca kao posljedica prekomjernog pijenja apsinta apso. ab-sorbere) usisati. progutati. npr. velika os eliptične putanje. mala zborna kapela. stvar po sebi. usp. tj. fil. oslobođenje. broj. svjedodžba da je netko stekao pravo na polaganje završnog. za masu gram. absolvere) neograničenost. uvlačiti u se. neogrančena vladavina jednog čovjeka apsolutizirati (lat. absolutus) bezuvjetnost. ograničenja) nezavisan. upijati. apsolutna težina težina tijela koja se dobiva običnim mjerenjem. absolvere) pristaša ili vršitelj neograničene vladavine . usisavati. samovolja.: relativnost. rakija od pelina. bezuvjetan. indikativ. ovladati. agr. apsis) arhit. apsolutni sustav mjera sustav u kojem su osnovne jedinice: za dužinu centimetar. apsolutna temperatura ona čija se nulta točka nalazi na —273°C apsolutist (lat. apsinthion) bot. neograničeno. sasvim za- > < noj arhitekturi: stražnji. grč. polukružni dijelovi crkava. absolutum) činiti. za vrijeme sekunda. apsolutno 1. neuvjetan. apsinthion) med. gorka rakija apsintizam (grč. suprotno. oblik vladavine kod koje vladareva vlast nije ograničena ustavom. razrješni. osloboditi od (grijeha ili krivnje). jednostavno. apsidiola. apsolutni alkohol kem. absorbentia) mn. absolutio) oproštenje grijeha ili krivnje.. ab-solvere odriješiti) razriješiti. samovlašće. pril. osobito u crkvama romanskog stila apsidna linija astr. Bog. trošiti. razumijevati. gram i sekundu. završiti. obuzimati. v.apsidiola 109 apsorbirati apsolutiv (lat. supr. bezuvjetno. potpun. razrješno pismo. nego samo za jednu. fiz. shvaćati ili prikazivati nešto kao apsolutno. apsolutni broj. absolutorium) razrješenje. za vinograd i si. neograničen. otpusni apsolutorij (lat. absolvere završiti. upiti. čisti alkohol. kem. prvi. npr. u filozofiji religije: apsolutno biće. fiz. apsolutna vrijednost mat. savršeno. relativitet apsolutoran (lat. apsyhia) nesvjestica. učiniti nešto apsolutnim. absolutorius) koji oslobađa. absolutum) 1. neprisebnost. savršen. apopsihija apsint (grč. osobito onih koje su građene u romanskom stilu apsidiola (lat. obuzeti. duh. absolvere razriješiti) gram. neprisustnost duha. razrješnica aps6lvent (lat. ab-solutus) slobodan od svih odnosa (ili: obveza. savršenost. im. koji razrješava. oslobođenje. sredstva koja upijaju vlažnost iz drugih tijela apsorbirati (lat. bez obzira na njegov obujam. suprotno: relativno apsolutnost (lat. u aposolutnom smislu apsolutno (lat. apsolutno tlo ono koje se ni za koju drugu kulturu ne može racionalno upotrijebiti. čist.

absorptio. sprava pomoću koje se određuje sposobnost tekućine za upijanje plinova apsorptivan (lat. nepodoban. zamršen apsud (lat. čin kojim se u želucu završava probava. suzdržanost. spolne ljubavi. čistiti (ranu) apsterzija (lat. abstinere) suzdržavati se od alkohola. duhana. apstinent (lat. trezvenjak apstinentan (lat. glupost apsurdan (lat. absorptivus) sposoban upiti ili usisati. pranje.) dovesti do besmisla . emisija). mesa. negledanje. trezven apstinirati (lat. absurditas) logička nemogućnost. pren. udubljenost u misli. duhanu. čist. gram.apsorpcija uzeti poslom nekoga. viši. čista misao. potpuno zaposliti apsorpcija (lat. taman. živjeti trezveno apstrahirati (lat. smiješan. ad apsurdum (lat. mesa. dubokouman. nerazumljivost. mislima i si. apstraktan broj mat. mudrovanje. ispiranje. znanost čista znanost (za razliku od primijenjene). abstractio) log. usisan apstencija (lat. rastresenost. težak za razumijevanje. abstractus) log. primanje u sebe (supr. abstractum pro concreto čit. mislen. mesu. abstersio) med. abstersivus) med. koji služi za ispiranje. spolnim odnošajima. dubok. besmislen. abstentio uzdržavanje) prav. koji čisti (ranu) apstinencija (lat. koji postoji samo kao pojam (supr. slučajno ili nebitno. nužno i bitno namjerno zanemarivati i ne obazirati 110 apsurdan se na ono što je u tome sporedno. odvajanje. čišćenje (rana) apsterzivan (lat. istrošenost. abstinens) koji se suzdržava od uživanja u alkoholu. pojmovno odvojeno. potpuna zauzetost (poslom. fiziol. misleno (suprotno: in concreto) apstraktiv (lat. stvarati misaone predodžbe. absurdus) logički nemoguć. nejasan. prolazak probavljene hrane kroz crijevnu sluznicu u krvotok. besmislenost. od nečega apstrahirati ne voditi o tome računa. mislena imenica. zamišljenost. koji postoji ili je zamišljen da postoji odvojen od materijalnih predmeta. in abstracto čit. ono što je u mislima. grč. v. teorijski. apstraktna. misaoni. upijanje. abs-trahere) odvojiti. izmučenost apsurd (lat. opće.) u općem. ab od. rastresen. stvaranje pojmova. abstractivum) kem. sredstva za ispiranje rana apstergentan (lat. abstinens) pristaša apstinencije. abstergens) med. okaniti se toga apstrakcija (lat. metron) fiz. ne obazirati se na to. usisavanje. uvarak apsumpcija (lat. posebno. in apstrakto (lat. abstractum) log. neimenovani broj. abstrusus) skriven. ispirati. teško razumljiv. sudare cijediti) prokuhana tekućina. samo u mislima. besmislica. ad absurdum čit. neosvrtanje apstrakt (lat. nepriličan. duhana. apstraktum pro konkreto (lat. med.) apsorpciometar (lat.) opći pojam umjesto stvarnog predmeta apstraktan (lat. odvajati u mislima. abstergere brisati) prati. absumptio) trošenje. zamišljen. sredstva za vanjsko čišćenje. absorptio) fiz. čist pojam. apsterzivan apstergirati (lat. nerazumljiv. abstergentia) mn. ekstrakt nekog soka ili alkohola apstruzan (lat. radi što boljeg uočavanja i poimanja onoga što je u nečemu glavno. čist čin mišljenja. čista misao. spolnih odnošaja itd. abstinentia uzdržavanje) trezvenost. suzdržavanje od alkoholnih pića. zatvoren. odustajanje od nasljedstva apstergencije (lat.: konkretan).

daktylos prst) med. akva Bineli (lat. logos) poznavatelj (ili: proučavatelj) znanosti o paucima . znanost o beskrilnim kukcima (paucima. arabotedesco arapsko-njemački) mješavina maurskog. u umjetnosti arabotedesko (tal. izraz kojim se označuje npr. pauci arahnoliti (grč. abstreiben otjerati) kuh. eidos oblik) zool. voda za umirivanje krvi (nazvana po otkrivaču Binelliju) aqua destillata čit.) aptrajbati (njem. v. arahniti arahnolog (grč. Akvinikum (lat. apsurd apšmalcati (njem. arachne. usp. appunto) trg. bubama i dr. rabatan arabeska (tal. pobijeđena Atena pretvorila ju je u pauka arahniti (grč. bezbojan ili žućkast mineral. arachne pauk. jako i svestrano olupavanje tijesta apunto (tal. 1700. npr. kristalizira po rompskom sustavu arahiodaktilija (grč. natjecala se je u tkanju s božicom Atenom. arabinoza vrsta šećera. paucima slične životinje. arachne. dotrajao. dobiva se od arapske gume i nekih drugih biljnih sluzi arabist znalac arapskog jezika. v. destilacijom pročišćena voda aqua tofjfana čit. žrtvenik arabatan (tur. fantastične linije u slikarstvu. arahnitis arahnoida (grč. vrijedne iskopine. arachne. arapske književnosti i dr. riječ uzeta iz arapskog jezika arabizirati napraviti na arapski način. ar (lat. geol. otrovna tekućina koju je navodno oko god. slik. zapravo slike iz biljnog svijeta budući daje Arapima vjera zabranjivala slikanje ljudi i životinja. lat.) u rimsko doba naziv za grad na desnoj obali Dunava kraj starog Budima u Mađarskoj. pa su je rado primjenjivali za "nedužno" usmrćivanje političkih protivnika) Aquincum čit. akva tofana (tal.) kem. a-pteros beskrilan) zool. upotrebljavati u govoru arapske riječi. aranea pauk. javna i privatna kupališta i dr. arahnoditis arahnoditis (grč. apus.) oltar. upropašten.) farm. sklon propasti. karbonat vapna. osobito vješta tkalja iz Lidije. area površina) jedinica za mjerenje površina = 100 m2 ara (lat. harabi) trošan. ukras u arapskom stilu. abschmalzen) zamastiti. arachne) med. rimskog i gotičkog stila u slikarstvu i kiparstvu aragonit min. govoriti arapski. osobito: poznati medicinari srednjeg vijeka koji su bili pod utjecajem arapskih liječnika arabizam osobina arapskog jezika. arachne) med. pohaban. arachne pauk) mn. prekomjerna dužina prstiju na ruci i nozi Arahna mit. arachne pauk.bez noge. hrom) vrsta raka listonošca aqua Binelli čit. lithos kamen) geol. mjenica za izmirenje nekog duga apus (grč. zapržiti apterologija (grč. npr. amfiteatar. arapske književnosti i umjetnosti. pokvaren. akva destilata (lat. izumila neka vračara Toffana (trovala je polako i neprimjetno. eidos oblik) mn. kamenje s otiscima morskih zvijezda. u baletu: figura kad plesač stoji na jednoj nozi 111 arahnolog arabicitet (lat. ugledati se na Arape.) tofanska voda. zool. arabesco) 1. 2. otrcan.apsurdnost apsurdnost (lat. začiniti. upala paučinaste moždane opne. arahnoliti arahnitis (grč. osobitost i poznavanje arapskog jezika. absurdum nemoguće) v. ruševan. paučinasta moždana opna arahnoidi (grč. arabicitas) bit.

umijeće da se po paučini predvidi kakvo će biti vrijeme arajdati (grč. mode i dr. prisutni svjedok. za zapošljavanje nezaposlenih radnika arbajtsdinst (njem. vremenski razmak. e. srediti.) rad na njivi. samovoljan. najmjerodavnija osoba u spornim pitanjima (umjetnosti. Arbeit rad. arbiter) izabrani sudac. prirediti. preradba. otporna prema biljnim bolestima (osobito se uzgaja na jugu Francuske) arancini (tal. najutjecajnija. v. fr. arbitratio) procjenjivanje po vlastitom nahođenju. trg. opisujem) opisivanje pauka araneologija (lat. arrangemen ^ uređitnje. bureau ured) ured za posredovanje rada. spada u skupinu semitskih jezika. radovati se. uređivati. spora- 112 arbitraža zum. do 650. arahiologija aranžer (fr. n. Dienst služba) "radna služba". arcus luk) 1. svojevoljan. logia) zool. složiti. šećera ili od soka kokosovog oraha arak (lat. izravnati. obrada. aralvk) dogradnja uz kuću.) antičko ime za otok i grad Rab arbajtsbiro (njem. poček Arameja stara oznaka za Siriju i Mezopotamiju aramejski jezik najrašireniji jezik u srednjoj Aziji od 300.arahnologija arahnologija (grč. Arba (lat. međuprostor. aranea. rješavanje me- . arbitrator) sudac kojega biraju zavađene strane radi rješavanja nekog spora.) mn. arranger) urediti. znanost o paucima. arbitrage. pr. jedinica za mjeru papira arakača (lat.) 2. neograničeni gospodar. aranea pauk. arachne. r^d. logia) zool. priređivač aranžirati (fr. orkestracija aratura (lat. uživati gledajući nešto. arrangeur) obrađivač. sređivati. raspored. tlaka (u srednjem vijeku) Araukanci (Arawak) nekada moćno indijansko pleme. približan arbitrator (lat.) vrsta vinove loze. oporavljam se) veseliti se. ukusa. sudac u nekom sporu. no nemilosrdno istrijebljeno od španjolskih osvajača. naslađivati se arak (ar. razdaljina. presuda izabranog suda..) arbitracija (lat. spremiti. napraviti sporazum aranžman (rr. priređivati. poslovanje pri kojem se iskorištava cijena jednakih burzovnih objekatf na raz ličitim tržištima. Arracacia xanthorhiza) bot. aramejsko pismo semitsko pismo iz kojega se razvilo hebrejsko pismo aramon (fr. arbitrarius) koji presuđuje po osobnom uvjerenju. grč. Arbeit rad. uređenje. neutemeljen. arbitrari presuđivati kao izabrani sudac) izabrani sud. promatrač. poravnanje. mali hodnik. vrsta jake rakije od riže. važan za izučavanje židovskih i starokršćanskih spisa. grč. glaz. rok. danas ih ima na području Brazila i Venezuele araukarija vrsta crnogorice. osušene i pošećerene naranče araneografija (lat. raizo odmaram se. samovoljna procjena arbitralan (lat. institucija njemačke nacističke vladavine koja je propisivala da svatko mora provesti određeno vrijeme na fizičkim radovima u službi zajednice arbitar (lat. razmak. izabrani sudac arbitraža (fr. grafo pišem. arbitralis) koji se tiče izabranog suda arbitraran (lat. male. lat. nagoditi se s vjerovnicima. meksička biljka iz porodice štitarki araluk (tur. izmirenje. n. glavna. pol. suđenje izabranim sudom. despot. e.

arbitrium) presuda.) prema legendi: smokva pod kojom je vučica dojila Romula i Rema arbor vitae čit. slobodan izbor. arrendarius) onaj koji daje zemljište u zakup . mijenjati (ili: razmjenjivati) domaću valutu za drugu valutu po utvrđenom tečaju arbitrium liberum (lat. posao kojim se traži način kako bi se najbolje izmirio dug u inozemstvu ili kako bi se najpovoljnije naplatilo neko potraživanje arbitrij (lat. nasad raznovrsnog bilja. poprište. silan. carskog dvora u starom Rimu. "životno drvo". cultura) uzgajanje drveća i ostalog bilja arborist (lat. biljni otisak 113 arendar arborni (lat. odrvenjavati arboretum (lat. poprište borbe i igara u cirkusu (amfiteatru) kod Rimljana.arbitražni posao đudržavnih sporova pomoću komisije u kojoj su. plah. kao drvo arborikultura (lat. arbitrari) procjenjivati. ocjena. vrsta fine perzijske svile ardentan (lat. sud izabranog suca. bliže (ili: preče) pravo. shvaćanje. arboriformis) koji je u obliku drveta. vrsta grube svile iz Smirne ardasina (fr. arenacija (lat. arborisatio) prirodno stvaranje oblika drveta na kamenju. velika teškoća.) prav. žestoko.) borilište posuto pijeskom. samovolja. arkcijus mandatum (lat.) anat.) rodoslovno stablo. arkato (tal. ardassine) trg. usijan. arduus strm) strmost. srčano arduitet (lat. prevlačeći gudalom archiiatrus Sancti Palatini (lat. muka area (lat. u tal. vatren. revan ardit (tal. arbitrari) bank. rodoslovlje Arbor Ruminalis ili Ruminalis ficus (lat. arbor vite (lat. arborescere) pretvarati se u drvo.) glaz. pooštrena zapovijed ardasa (fr. osim predstavnika zavađenih strana. gradilište. ardasse) trg. tj. arbor drvo) tekućina za prskanje raslinja i drveća radi zaštite od zaraznih bolesti arcato čit. žarki. suditi.) nadliječnik svetog. arenatio) med. arena) borac u areni. rada i si. ardito) voj. vojnik jurišnih odreda naoružan ručnom bombom i nožem ardito (tal. trg. mišljenje.) površina. vojsci. hrvač arenda (lat. arborescentia) rastenje (ili: razvijanje) u obliku drveta (kod kristala).) prav. moždana masa malog mozga koja je u presjeku slična drvetu arborescencija (lat. pravo prednosti arctius mandatum čit. arrenda) zakup zemljišta. pren. presuđivati kao izabrani sudac. polje borbe. arbor genealogika (lat. ardens) gorući. slobodno opredjeljivanje arbor genealogica čit.) glaz. volja. odrvenjenje arborescirati (lat. obiteljsko stablo. zažaren. žustar. usp. botanički vrt arboriforman (lat. arkcijus jus (lat. trkalište u cirkusu. gumno areal (lat. arhijatar arctior citatio čit. arbor drvo. ugovor o davanju zemljišta u zakup arendar (lat. vreli. arbor drvo) onaj koji se bavi uzgajanjem drveća i ostalog bilja arborizacija (lat.) slobodna volja. arkcior citacio (lat. smjelo. areale) područje na kojem je raširena neka biljna ili životinjska vrsta arena (lat. arboretum) škola u kojoj se uči poznavanje bilja. oštriji (ili: pooštren) poziv pred sud arctius jus čit. sloboda opredjeljivanja arbitrirati (lat. tegoba. i neutralni delegati arbitražni posao (lat. pješčana kupelj arenant (lat. pren. rješavati po svom mišljenju i nahođenju.) prav.

arrendator) zakupac zemljišta arendirati (lat. arrestare) v. obustaviti. slobodno mjesto. usp. zadržavati. zaustavljati. krug oko Mjeseca areometar (grč. slitina bakra. argentan argentan (lat. osoba koja sudskim putem traži stavljanje zabrane arestat (lat. bog rata. aretirati. bubrega i jetara argiroida (grč. argyrion srebro) med. man- 114 argo datum) prav. metron) sprava za ispitivanje srebra argentum (lat. arrestans) uhićenik. metalna smjesa slična srebru argiromanija (grč. arreter) zaustaviti. obustavljati. crven krug oko upaljenog mjesta. eidos oblik) umjetno srebro. hidrometar areometrija (grč. argyrion. naredba o uhićenju. anat. pakvon. argentum srebro. ludilo) želja (ili: strast) za novcem. ne biti isplaćen Ares (grč. šatrovački govor. arrestum) zatvor. argot) jezik pariških ulica i polusvijeta. aretirati (fr. argentum) srebro. dugovi. zadržati. arrerages) mn. mangupski. modrosiva ili crnkasta boja koja se ponekad javlja na koži nakon duže unutarnje uporabe srebrnih preparata argirizam (grč. v. arrestatus) prav. javno prozivanje vjerovnika (kod stečaja) arestirati (lat. 2. koji pripada bogu rata Aresu. rata i ratnih užasa arest (tal. uhititi. lopovski. osoba protiv koje se traži stavljanje zabrane arestatorij (lat. arrendare) dati ili uzeti zemljište u zakup. simbol surove hrabrosti.) lisnato srebro argentum vivum (lat. 3. dio etike argental (lat. arrestatio) uhićenje. arrestatorium sc. Areios Aresov. Areios pagos) 1. argyrion) med. metria) fiz. pojave kroničnog trovanja srebrom: argirijaza i degeneracije pluća. zatvoriti. mala šupljina između tkivnih snopića: med. najstariji i najugledniji sud u Ateni čije je sjedište bilo na tom brežuljku. novac argentum foliatum (lat. pren. bogatstvom argiroza (grč. argirijaza argirijaza (grč. metron) fiz.arendator arendator (lat. argyrion srebro. prav. pakvon. brežuljak posvećen bogu rata Aresu. arete vrlina. lat. prsten oko prsne bradavice. v.) živo srebro. govor određene socijalne skupine . neplaćena kamata areražirati (fr. određivanje gustoće i specifične težine tekućine Areopag (grč. argentum) v. arrerager) biti u zaostatku s primanjem. astr. argyrion) med. cinka i nikla. area. zapadno od Akropole u Ateni. nauk (ili: naučavanje) o vrlini. rešt arestacija (lat. arresto. zaostala plaćanja. živa argirija (grč. logia) fil. staviti zabranu aretologija (grč. grč. uze. uze. argental. mania pomama. zatvaranje. vještina napadanja i obrane utvrđenih mjesta areraže (fr. zatvor arestant (lat. zbor uglednih i nepristranih sudaca areotektonika (grč. araios rijedak. pakvon argentometar (lat. usp. argentum srebro) 1. gravimetar. argirijaza argo (fr. argyrion srebro) med. Ares) mit. tektoniki) voj. areola) malo. neplaćena zakupnina. sin Zeusa i Here. zatočenik. kažnjenik. zakupiti areola (lat. sprava za mjerenje gustoće i specifične težine tekućine. araios rijedak. pakfong.

napisan ili prilagođen ukusu ili duhu starog vremena. kripton. dokaz. argumentum) dokazno sredstvo. argumentum bakulinum (lat. popularan dokaz.944. upotrebljava se za punjenje žarulja i daje sivkastu svjetlost. azojski period arheget (grč. način dokazivanja. pažljive. obrazloženje. argumentum dokaz) koji daje (ili služi kao) dokaz (razlog. sadržaj ili izvadak iz nekog djela argumentacija (lat. vrsta glavonožaca Argonauti (grč. usp. argot) izraz ili osobitost šatrovačkog govora argument (lat. poglavar. argumentari) navoditi kao dokaz. nautes) povijest pohoda Argonauta u Kolhidu. argos nedjelatan. zastarjela riječ ili zraz koji se danas. starogrčki junaci koji su na svojoj lađi Argo pod Jazonovim vodstvom otplovili do Kolhide kako bi donijeli zlatno runo argonautika (grč. argumentator) onaj koji navodi dokaze. zaključivanja argumentativan (lat. element.) 1.: 'Taj prijedlog nije dobar jer je predlagač loš čovjek" argumentum ad veritatem (lat. argumentum e konsenzu gencijum (lat. koji ne potječe iz starog vremena. dokaz koji nije strogo logičan nego više prilagođen sposobnosti razumijevanja ili interesu slušatelja. usp. nautes brodar) mit. argumentatio) dokazivanje. uvijek otvorene oči kojima ništa ne može promaknuti arhaičan (grč. neon. obrazlagati argumentum ad hominem (lat. plemeniti (inertni) plin bez boje. lat. archaios star) gram. redni broj 18. archaios star. govoriti jezikom koji ne razumije svatko argotizam (fr. upotrebljavati u govoru i pisanju arhaizme arhajski (grč. Argo. u običnom pisanju i govoru. obrazlaganje. koji zaista potječe iz starog vremena. Argos. 2. obrazloženje). 2. zaključivati. korablja (lađa).) log. dokazivati.) dokaz batinom. nemajući drugih dokaza. tj. koji obrazlaže. znak Ar. otkriven 1894. stooki div. neradan. lako 115 arheget razumljiv. npr. koji zaključuje. dokazuje nešto silom argumentum e consensu gentium čit. archaismos) gram. atomska težina 39. argumentosus) bogat razlozima.) dokaz koji proizlazi iz općepriznatih i znanstveno utvrđenih istina argumentum baculinum čit. već na osobinama ili položaju onih koji je iznose. pren. dokaz koji se ne zasniva na samoj stvari. starinski arhaizam (grč. lijen) kem. ksenon argonaut (grč. dokazivanje neke tvrdnje na osnovi toga što su svi oduvijek tu tvrdnju smatrali istinitom Argus (grč. npr. onaj dio dokaza na kojem se taj dokaz zasniva. potkrijepljen dokazima argumentirati (lat.. archa kos) starinski. titula spartanskog kralja u Likurgovom zakonu . Argo. arhaističan arhajski period v. starinski) 1. arch-egetes) vođa. Argus) mit. raspravljač argumentiran (lat. nautes brodar) zool.argon argon (grč. čuvar Zeusove ljubavnice Ije koju je Hera pretvorila u kravu. starinski način izražavanja arhaizirati (grč. dokazni argumentator (lat. vještina dokazivanja. razlog. argoter) govoriti šatrovačkim jezikom. baviti se proučavanjem starog vremena i kulture. nego je samo napravljen. mirisa i ukusa. više ne upotrebljava. Argusove oči vrlo budne. špijun. veoma oprezan i savjestan čuvar. dugotrajan i opasan pothvat argotirati (fr. sin Zeusov i Niobin. zaključivanje. uhoda. po Zeusovoj zapovijedi ubio gaje Hermes. zaključivanja. kad netko. tj.

prvosvećenik. prapočetak. tobožnja vještina pravljenja zlata i srebra arhimandrit (grč. starješina svećenika arhilohijski (grč. fosilni kralježnjak veličine goluba. archi-mageia) vrhovno čarobnjaštvo. logia) početna znanost. "obzirni") najveći matematičar i fizičar staroga svijeta (287—212 pr. gubi na svojoj težini onoliko koliko teži istisnuta tekućina arhipelag (grč. pren. episkopos) pravosl. zoon živ stvor) razdoblje u razvoju Zemlje (između arhaika i paleozoika) arhesporij (grč. archi-hierarches) pravosl. žučan. episkop arhihijerarhija (grč. arhce. potječe iz pretpovijesnog doba arheozoik (grč. archimandrites) pravosl. diakonos sluga) pravosl. glavni episkop 116 arhitektonika arhiepiskopija (grč. i 640. praarhibiskup (grč. arhiepiskop arhiblast (grč. archo prednjačim. episkopos nadzornik) nadbiskup. spora) stanica od koje nastaje tkivo koje stvara truske kod paprati arhetip (grč. prauzor.pra-. abiogeneza arhihijerarh (grč. prid. gradi- . osnove znanosti o čovjeku arheografija (grč. archos. arche. n. nad.nad-. archailogos) onaj koji se bavi starinama i poznaje starine. gonos) mn. tako se zove više vrsta stihova koje je prvi pisao najstariji grčki liričar i jampski pjesnik Arhiloh (između 680. archos.(grč.arhegonije arhegonije (grč. prvobitno: otoci u Egejskom moru. najstariji đakon. dakle "oprezni". osobito antičku umjetnost i znanost arheologija (grč. Archiloxos) poet.). archi-hierarchia) dostojanstvo prvosvećenika. tj. arch-hiereus) pravosl. po nekim dijelovima sličan reptilima. e. prid. a po drugim opet ptici. Arhimedov zakon fiz. između Grčke i Male Azije arhitekt (grč. pr. arche. vladika. arche početak. episkopeo) pravosl. archaiologia) znanost koja proučava ostatke i spomenike materijalne kulture starih naroda (osobito se bavi antikom). blastos klica. uronjeno u tekućinu. nadbiskupija arhidakon (grč. architekton) znanost o građevnoj umjetnosti. n. archo. arche početak. počinjem) arh. architekton) onaj koji se bavi građevinarstvom. archi-pelagos) otočje. "koji zna predviđati". arche početak. arheološki arheopteriks (grč. original. graditelj arhitektonika (grč. prazametak arhidijeceza (grč. arhetipi otisci (ili: primjerci) prvog izdanja arhi. projektant građevina. prapismo. e. spontano nastajanje života. prastvaranje. archo. staro-.predmetak koji u složenicama znači: glavni. archetypon prauzorak) praslika. archo vladam. osobito: prvi otisak. archaios. medomai brinem se. dioikesis uprava) duhovno područje nadbiskupa.). grafo) opisivanje starina. područje pod duhovnom upravom arhiepiskopa arhigonija (grč. anorganske tvari. prvi. archos. povijest stare umjetnosti. od Arhimeda pronađeno pravilo da svako tijelo. inženjer arhitekture. gignomai stvaram) biol. bot. zametak) zool. ženski spolni organi kod nekih bescvjetnica i mahovina arhelogija (grč. postanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. visoko svećenstvo arhijerej (grč. arheografski arheolog (grč. poglavar većeg samostana ili više samostana Arhimed (grč. archaiopteryx) zool. počasno zvanje za đakona arhiepiskop (grč. zajedljiv. podrugljiv u govoru ili pisanju arhimagija (grč.

architekton. koji radi u arhivu arhocela (grč. u novije doba ovim se imenom nazivaju svi Indoeuropljani (Indogermani). napjev. Indoeuropljani. kći kretskog kralja Minosa i Pasifaje. archivum. suhoparan ariditet (lat. archeion vladina ustanova) mjesto gdje se drže i čuvaju spisi. Ariadne) mit. mršav. odstupnica arijergarda (fr. Arijevci. grč. zaštitna četa. archivalia) spisi koji se nalaze u arhivu. arijevci arijanizam naučavanje aleksandrijskog svećenika Arija (4. pristaše i pobornici arijanizma. poglavar. aridus) suh. mršavost. neplodan. u književnosti: vodeni ili zračni duh s dobrim svojstvima. ariditas) suhoća. polukružni luk koji spaja dva stupa (u helenističkoj. koji pripada arhivu. pismohrana arhivalije (lat. način pjevanja. st. u gotičkoj i romaničkoj arhitekturi: niz . Aries Ovan (zviježđe u Zodijaku na sjevernoj nebeskoj polutki) arija (tal. znanost o sustavu arhitektonski (grč. arija) mn. archivolto glavni luk) arhit. načini zidanja. raspored građenja. Perzije i Irana sami sebe nazivali. dokumenti arhivist (lat. spadnutost debelog crijeva arhoragija (grč.) ovan. architectura) građevna umjetnost. garde tjelesna straža) četa koja brani uzmicanje. archon) vladar. spržen. zaštitnica arijeta (tal. archos čmar. posljednja obrana arijer-garda (fr. arriere-ban) voj. arriere straga. pomogla Tezeju. ime kojim su indoeuropski (arijski. renesansnoj i baroknoj arhitekturi).arhitektonski teljstvo. mala arija. trabs greda) arhit. "božji lav") simboličko ime za junaka uopće. architektonikos) građevni. pjesmica . koji odgovara pravilima građevne umjetnosti. glavna greda koja povezuje dva ili više stupova i leži na njima arhiv (lat. archos. zaštitnica. ptosis pad) med. ali ju je on ostavio na otoku Naksu. za grad Jeruzalem. neplodnost. lukova glavnog crkvenog portala. rimskoj. sušnost. jalovost. bruh debelog crijeva arhont (grč. mršavljanje. arya. nego običan čovjek Arijci (sanskr. air) skladba za jedan glas uz instrumentalnu pratnju. arijski jezici svi indoeuropski (indogermanski) jezici Arijel (hebr. melodija Arijadna (grč. građevni stil arhitrav (grč. arietta) glaz. u starom vijeku ratna sprava (s ovnujskom glavom) za razbijanje zidina.) koji je tvrdio da Krist nije Bog. arriere-garde) voj. graditeljstvo. koji se nalazi u arhivu. archo. lat. kila. za žrtveni oltar. umijeće izrađivanja znanstvenog sustava. slabost aries (lat. povelje. suhoparnost 117 arijeta aridura (lat. archos čmar. pren. otuda: Arijadnina nit sredstvo da se čovjek izvuče iz neke teške situacije arijanci mn. mršavost. osobito istaknut kao dobročinitelj u Shakespearovoj drami Oluja arijer-ban (fr. fr. koji se tiče nekog znanstvenog sustava arhitektura (grč. regnymi prsnem) krvarenje iz debelog crijeva aridan (lat. indogermanski) stanovnici Indije. archivum) koji se tiče arhiva. perz. aridura) med. nakon što je ubio Minotaura. archivarius) upravitelj (ili: nadzornik) arhiva arhivolt (tal. pren. bruh) med. suša. sušenje. najviši državni činovnik u Ateni nakon propasti starog kraljevstva arhoptoza (grč. građevinarstvo. aria. kele kila. Indogermani. jalov. lat. isušen. da pomoću klupka konca iziđe iz labirinta te pobjegla s njim. koji su često ukrašeni kipovima arhivski (lat.

učitelja Aleksandra Velikog i osnivača peripatetičke škole ariš (lat. sredstva koja pomažu porađanje. arithmetikos) onaj koji se bavi aritmetikom ili zna aritmetiku. n.). računski. ariozo (tal. lutrije i dr. techne) mat. koji se može predočiti ili riješiti brojevima. svjetski je glasovit po svome epu Orlando furioso (Bijesni Orlando) Ariovist vladar germanskog plemena Sveva. ljubav prema 118 aritmomanija aristokraciji i aristokratskim načelima aristolohici (grč. Aristoteles) fil. aristokratia) vladavina plemstva.) . e. u obliku arije. plemstvo aristokrat (grč. arithmos broj. pjevajući. prozore na kućama kraj kojih prolazi itd. e. arhythmia) nedostatak ravnomjernosti.e. aristarhski Aristej mit. e. plemićki stalež. naučavanje grčkog filozofa Aristotela (384—322 pr.) glaz. vladavine plemića aristokratizam (grč. znanost o brojevima. ludilo) nagon za stalnim brojenjem svega i svačega (bolesnik broji korake. demos narod. arithmos broj.). e arithmetike tj. Larix europaea) bot. pr. pr. locheia porađanje) mn. aristos najbolji) staroatenski državnik s nadimkom "Pravedni" (umro oko 467. progresija aritmetika (grč. sin Apolona i nimfe Kirene Aristid (grč. jedan od najvećih komediografa uopće (452—388 pr. prema priči. im. stube.Arijevci Arijevci (sanskr. pobijedio ga Cezar Aristarh (grč. aristos. kratko melodično djelo koje se umeće u recitativ Ariosto (Ludovico. neskladnost. vrsta bora (listopadna biljka) aritmetičar (grč. osiguranje života. starogrčki zaštitnik lova i stada. politička aritmetika primjena aritmetike na društvene i državne ustanove (npr. mania bijes. agua) mn. arithmetikos) koji spada u računanje. n. strog i pravedan sudac u pitanjima umjetnosti. skočio je s broda u more ne bi li se spasio od razbojnika: u vodi ga je dočekao i iznio na obalu delfin kojega je zanio svojom pjesmom arioso čit. med. Platonovog učenika. prijatelj i član aristokracije.) aristokracija (grč. e.) aritmija (grč. Aristarchos) najveći aleksandrijski gramatičar. n. n. kratos moć. poznat kao kritičar Homerovih i Pindarovih pjesama. grifos zagonetka) zagonetka izražena brojevima aritmologija (grč. n. v. pr. v. geometrijska sredina. 58. aritmetička sredina nekih brojeva je zbroj tih brojeva podijeljen brojem od onoliko jedinica koliko je tih brojeva. arithmos broj. aristokrateomai imam aristokratski ustav) aristokratski sustav vladavine. aristos najbolji. pr. osobito čišćenje porodilje aristotelizam (grč. aristokrates) plemić po rođenju ili položaju. onaj koji je vješt u računanju aritmetički (grč. arithmos broj. simbol pravednosti i nesebičnosti aristodemokracija (grč.). med. nepravilno kretanje. vlast) vladavina plemstva i naroda Aristofan starogrčki komediograf. umijeće računanja. pren. Arijci Arion slavan pjesnik i svirač s grčkog otoka Lezba (oko 600. nepravilnost u ritmu srčanih otkucaja aritmogrif (grč. osobito o tajanstvenim i čudnim svojstvima brojeva aritmomanija (grč. logia) znanost o brojevima. 1474—1533) pisac prvih komedija na talijanskom jeziku (pisao i latinska djela. usp. jedna od najznačajnijih osoba opisanih u Cezarovu djelu De bello Gallicio.

manteia proricanje) proricanje iz brojeva aritmometar (grč. uraslost nokata u meso arkuacija (lat. dolazak brodova u luku. arkanum (lat. relikvije i dr. tajan) poznavatelj tajni u pojedinim strukama. arcatito) med. arcature) niz malih slijepih dekorativnih arkada. arriviste) bezobziran lovac na zvanja i položaje. stezanje nekog dijela tijela zavojem arktički (grč.aritmomantija aritmomantija (grč. arktikos sjeverni) područje oko Sjevernog pola arktos (grč. e arktos Veliki medvjed. arithmos broj. potez gudalom. arkadikos) koji je iz Arkadije. seoski. . Arkadia. pjesnici pastirske poezije arkanist (lat. mađarski plemići koji nisu imali svog imanja. arcata) arhit. gusarski brod. lat. stanovnici Arkadije. arriver postići) osobina onih koji bezobzirno žele doći na neki položaj ili postići neko zvanje. polukružni otvor arkadijski (grč. arco. arithmos broj. svodna oplata arkbutan (fr.)'gudalom arkosolij (lat. laktaštvo arizacija (sanskr. pastirski. arca kovčeg. arcade. solium mrtvački sanduk od kamena) umjetnički izrađen starokršćanski grob u katakombama sa svodom u obliku luka arkoza (grč. osobito carinski armalisti (mađ. naoružan trgovački brod. arktikos sjeverni) koji se nalazi oko Sjevernog pola. suženost utrobe i zatvorenost kao posljedica toga. onaj koji je u vezi sa zviježđima Velikog i Malog medvjeda Arktik (grč. arrivage) pristajanje. pren. tajno sredstvo arkatura (fr. kako se prave sredstva za uljepšavanje. sužavanje. arcus luk) glaz. mit. poslao protiv Engleske) armadilja (šp.) oprema. pastirskog predjela u sredini Peloponeza. arma oružje) mn. pomlađivanje itd. sjever arktura (lat. pomorski razbojnik . st. arquebuse) stara puška s kokotom i dugom cijevi. idiličan Arkađani (grč. osobito ratna flota (ovako se u XVI. mala ratna flota. vlasnik gusarskog broda. kol arko (tal. coll arco čit. gudalo. potporni poluiuk. Velika kola) astr. lat. pješčanik od granitnih gnajskih stijena arktacija (lat. arcus luk. armalis. stup podupirač arkebuza (fr. dragocjenosti arkada (fr. preteča današnje puške 119 armater arko (tal. od srednjeg vijeka: obiteljski grb armada (šp. Arkadoi) mn. arua) pretvaranje u Arijce arka (lat. arcanus tajanstven. dolazak. lada (u obliku kovčega) u kojoj se starozavjetni Noa spasio od potopa te se ploveći zaustavio na vrhu planine Ararat. arriver postići. koju je 1588. mali naoružani brod. Veliki i Mali medvjed (skupine zvijezda). karijerist. u starokršćanskoj crkvi: posuda u kojoj su čuvane euharistija. arc-boutant) arhit. zakupnik broda koji priprema svoj brod na daleki put. metron) sprava za računanje arivaža (fr. 2. arcanum tajna) tajni lijek. zvala "nepobjediva" flota Filipa II. laktaš arivizam (fr. sanduk) 1. npr. tj. armateur) pom. nego su živjeli samo od službe u vqjsci armater (fr. arkeo izdržavam) geol.) oružje. armadilla) pom. nadsvoden hodnik. umjetne arkade. arctura) med. naivan. krivljenje kostiju u obliku luka arma (lat. arcuatio) med. dovoz robe. gusar. tj. u Španjolskoj: oružana sila. dovezena roba arivist (fr.

jela i dr. 5. začinjavati Aromun pripadnik jednog ogranka Rumunja. armilarna sfera stari astronomski instrument (u obliku koluta ili kugle) za određivanje položaja zvijezda na nebu armirati (lat. oklopljavanje broda. glaz. staviti (ili: stavljati) oznake na početku glazbenog komada. arostema arozaža (fr. opremiti. ^pojačavanje snage magneta sumetanjem željeza. voj. armilla grivna. arrogare) usuditi se. koji ugodno miriše. aroma) stavljanje mirisa (ili: začina) u lijekove. "armija nezaposlenih". v. armorale) poznavatelj grbova. Vlasi Aron (hebr. oružana sila. arrostema slabost) med. navodnjavanje njiva. doplaćivanje. armare) 1. slaboumnost. naknadno plaćanje Arpad vođa Mađara prilikom njihova dolaska u današnju Mađarsku. metodično bombardiranje arozija (lat. naknadno platiti arozman (fr. arostija arostija (grč. armee) 1. fr. grad. trg. gord. pren. fiz. onaj koji se razumije u grbove arogancija (lat. bezobrazan. lat. arpedžato (tal. arpedžo (tal. vladala i Hrvatskom arpaneta (tal. 3. bombama. arrosement) zalijevanje. osnivač dinastije (Arpadovići) koja je do 1301.) glaz. lomljenje tona kao na harfi . arrostia) med. aroma) namirisati. začini 120 arpeggio aromatičan (grč. ugodan miris eteričnih ulja. prvi veliki svećenik u Izraelu arostema (grč. pren. arpedžatura (tal. tj. arpanetta) glaz. 2. arma oružje. oholost. 2. povećati nosivost zida željezom i cementom. navodnjavati. mirisne tvari. doplatiti. armorial. aroma) mirisan. polijevanje. zasuti vatrom. staviti miris u nešto. aroma. snažiti armorijal (fr. fiz. aromatica) mn.) glaz. Aharon. aromatizirati (grč. u razlomljenim akordima arpeggiatura čit. pren.) glaz. arrodere. naoružanje i posada nekog broda. narukvica) okrugao. arrosio) med. voj. voj. naoružanje. naoružati. lat. ludilo. žena sposobna zavesti armija (lat. začiniti. pomagao mu pri izlasku iz Egipta. arrogantia) napuhanost. u obliku koluta. prisvajati. vojska. ime lijepe i moćne čarobnice u Tassovom spjevu "Oslobođeni Jeruzalem". osvježavanje. aroma) miris. ratna sprema. jačati. harfica arpeggiato čit. mala harfa. ohol. trg. polijevanje ulica. opskrbiti ratnom spremom. bezobzirnost arogantan (lat. arrosage) zalijevanje. npr. prvi mađarski knez (890—907). 3. Cincari. drzak arogirati (lat. sočna tvar kod biljaka aromatici (grč. pom. drznuti se. armorale) knjiga s grbovima armorist (lat. niz razlomljenih akorda arpeggio čit.armatura armatura (lat. nagrizanje kostiju arozirati (fr. drskost. strategijskooperativna jedinica kopnene vojske i zrakoplovstva. Aaron) stariji brat Mojsijev. granatama. uobražen. polijevati. razmetljiv. pojačati snagu magneta pomoću željeza. "armija beskućnika" armilaran (lat. prav. kao na harfi. ovlažavanje. metalni dijelovi u građevinarstvu Armida lit. sa začinom aromatizacija (grč. uzeti pod svoje aroma (grč. arrogans) napuhan. arroser) zalijevati.) voj. 4. metodično bombardirati. mnoštvo. prisvojiti.

nakon njih dolaze kapilare arteriologija (grč. biljka zijevalica arsonvalizacija (lat. opis (ili: opisivanje) arterija arteriole (lat. dijelio se na osam urupa. prijek. arteria žila) anat. junak. slobodne umjetnosti. 1500 aršina — 1 vrsta (1066.) mn. arsen muški. ljutit čovjek.arpikord arpikord (tal. arteria. a svaki urup na četiri greha). arpicordo) glazbeni instrument po zvuku sličan harfi. lijepe vještine arteški zdenac zdenac kod kojega se voda dobiva dubokim bušenjem (po francuskoj pokrajini Artois gdje su . pucanje arterije arterioskleroza (grč. arsenikon) mn. arteria. žila kucavica (opći naziv za krvne žile koje vode krv iz srca u pluća ili iz srca u ostale dijelove tijela. glavna prometna ulica u gradu i si.) umjetnost. arteriolae) mn. krvna žila.93. fiziol. logia) anat. umijeće. v. soli arsenove kiseline arseniti (grč. gone rađanje) rađanje muške djece arslan (tur. arterijska krv svijetlocrvena. posao. oksidirana krv. bot. arsena. kem. rukotvorina (za razliku od prirodnog proizvoda) arteriektazis (grč. arsenikon) kem. teorija (ili: osnova) umjetnosti ili znanosti ars longa. mjera za dužinu (između 65 i 75 cm. arterialisatio) fiziol. tal. arsenal. ar nuvo (fr. spinet ars (lat. arteria žila) koji se tiče arterija. arterijalitet (lat. nasilnik. arsenale) skladište za čuvanje ratne opreme. stenos tijesan) med. jedan od najjačih otrova arsenal (fr. rexis pucanje) med. arsonvalisatio) v. velika zaliha arsenijati (grč.) vještina pamćenja arsen (grč. arsenikon) mn. lat. arteria. nadmoć sustava arterija i njihovog utjecaja u nekom tijelu.) nova umjetnost na prijelazu iz 19. artefactum) umjetni proizvod. rif. obnavljanje (ili: oksidacija) krvi arterijski (grč.. tome rezanje) med. grafia) anat. arterialitas) fiziol. bogatstvo u arterijama. arslan. aslan) lav. zadebljanje i ovapnjenje stijenki arterija arteriostenoza (grč. navika uzimanja inače otrovnih količina arsenovih spojeva radi jačanja tjelesne snage ili spolne sposobnosti ' arsenogonija (grč. krv koja je prošla kroz pluća i primila kisik arteriografija (grč. darsonvalizacija arš (tur. pren. pren. sužavanje (ili: suženost) arterija arteriotomija (grč. fagein jesti) med. znak As. arteria) med. kod nas poznatija pod imenom Secesija artefakt (lat. zanat. upala arterija artes liberales (lat. proširenje arterija arterija (grč.) umjetnost je duga.) Božje prijestolje na vrhu neba aršin (tur. pren. skleros tvrd) med. aršyn) lakat. ono što je umjetno naprav- 121 arteški zdenac ljeno. u 20. arteriozitet arterijalizacija (lat. element atomske težine 74. ars mnemonika (lat. arteria. kem. arteria. ektasis pomicanje) med. st. najsitnije arterije. prijašnja ruska mjera — 0. arsenikon. vita brevis (lat.781 m) art nouveau čit. redni broj 33.7112 m. arteria. arteriositas) fiziol. arterijalitet arteritis (grč. proučavanje arterija arterioreksis (grč. spojevi arsenove kiseline s bazama arsenofagizam (grč. arteria žila. a život kratak ars mnemonica čit. operativno otvaranje arterija arteriozitet (lat.

takoprstaši. neprirodan. artis umjetnost) način umjetničkog. articulatio) gram. stvar. artista. osnivač. šećernoj bolesti. članak) članak.(grč. topnik artiljerija (fr. artilleur) vojnik koji rukuje topom. arthron) operativno učvršćivanje zgloba artrodinija (grč. kasnije: topovi. pren. arthron. stvaralac. artisan) zanatlija. arthron zlob) med. namještanje iščašenih zglobova artritičan (grč. glumac. roba u trgovini. topništvo. articulus zglob. emballo ubaciti. stilom. pretjerana sklonost vanjskom obliku umjetničkog djela. karpos plod) mn. ars. arthron. neuralgiji. arthron) predmetak u složenicama sa značenjem: zglob. razumljivo govoriti artiljerac (fr. arthron. bol zgloba. artos. articiocco. trg. kostobolji. fagos) onaj koji jede kruh artokarpi (grč. prijevremenoj arteriosklerozi. autor. podos noga) mn. umetnuti) med. artos kruh. pus. majstor u jahanju. jasno i razgovijetno izgovaranje riječi i slogova artikulirati (lat. gen. arthron. 122 atropodi kompozicijom i dr. tvoriti glasove. te se stoga više koristi vanjskim sredstvima (riječju. pathos bol) med. articulare) gram. fyo stvaram) med.apropos kopali prve takve zdence već u 12. poglavlje. član. latreia poštovanje) poštovanje (ili: obožavanje) kruha (hostije) artralgija (grč. bol (ili: probadanje) u zglobu artrofioza (grč. majstorski artizam (lat. artios usko spojen. glumac. artichaut) bot. rak u zglobu artropatija (grč. arthron) koji je u vezi s upalom zglobova. grada tijela koje je sklono debljini. artos kruh. fr. plesač na konopcu (u cirkusu) artistički (fr. osobito u varijeteu i kabareu. bot. "igra riječi" artizan (fr. arthron. artillerie) prvobitno: svaka ratna sprava uopće. arthron. odyne bol) med. takoprsti dvopapkari artifeks (lat. artis umjetnost. točka ugovora. rod vojske naoružan topovima artist (tal. gram. algos bol) med. probadanje u zglobovima artremboleza (grč. napis. zglobni artrodeza (grč. predmet. ars. artro. artistique) umjetnički. arthron. sastavni dio nekog spisa. facere činiti) tvorac. pokretač artofag (grč. riječi i slogove jasno i razgovijetno izgovarati. karkinos rak) med. artiste) umjetnik. koji je protiv upale zglobova (sredstvo. pyon gnoj) med. umjetnik. daktylos prst) zool dvopapkar. zglobobolja artropioza (grč. izvještačen artikl (lat. gnojenje (ili: zagnojavanje) zgloba artropodi (grč. astmi i dr. krušne biljke artolatrija (grč. probadanje u zglobovima. paragraf artikulacija (lat. gnojenje zglobnih kostiju. zglob. zagnojavanje zglobova artrokarcinom (grč. poznavatelj umjetnosti. osobito književnog izražavanja koje je više posljedica vještine i znanja nego čistog talenta i osjećaja. čest natpis na zgradama glazbenih zavoda artičoka (tal. giht artritizam (grč. majstor artificijalan (lat. tvorba glasova. člankonošci . upala zglobova. fr. cijenjeno povrće s mesnatim cvjetnim glavicama artidaktili (grč. začetnik. arthron) med. kamencu u žuči i mokraćnom mjehuru.). artificialis) umjetnički. zool. lijek) artritis (grč. anat. arthron zglob. bol zgloba. stoljeću) Arti musices Umjetnosti glazbe (namijenjena kuća).

as. arundinosus) trskovit. 2. dizanje glasa. bogat trskom. a-. rast ascendenti (lat. uzlaženje. arthron zglob. SONAR ASEAN savez zemalja jugoistočne Azije (Indonezija. Malezija. suprotno: descendenti ascenzija (lat. aseitas. ascensio) penjanje.). ateizam aseitet (lat. npr. naglašeni slog stope. sanus zdrav. arthron) anat. fr. unutarnjem nagonu. amarus gorak) kem. goruć) debela crkvena svijeća as (lat. assis) 1. kraju ili državi. pradjedovi. Filipini) asebija (grč. fr. zbor. ascendentes) mn. sabor. površina pečenja i dr. najjača karta. plaštenjaci. arso zapaljen. assainir) popraviti (ili: popravljati) opće zdrav- 123 aseitet stveno stanje u nekom mjestu. assatio) kuhanje jela i lijekova u njihovom vlastitom soku asamar (lat. ascendencija (lat. rakove i crve arundinozan (lat. kraju ili državi uvođenjem niza higijenskih mjera: čistoće. penjanje. uzdizanje. nadmoć. polet.). prav. sa zglobovima. parlament. trbušna vodena bolest ASDIC krat. mat. uzlazna linija srodstva. prihvaćati). isušivanja močvarnih mjesta itd. obrastao trskom Arverni mn. asciscere primati. prirasli na kamenu i drugim predmetima u moru. osobina ljudi koji rade samo po svom vlastitom. keltsko pleme u srednjoj Galiji (danas Auvergne) arvikultura (lat. naime u dane kad Sunce kod njih prolazi kroz zenit ascites (grč. najbolji u nekoj struci. arthron. u ruskom (starijem) jeziku zabavna večer u dvoru Petra Velikoga asanacija (lat. napredovanje. pobjednik u mnogim bitkama asacija (lat. nosos. pauke. za engl. djedovi. Allied Submarine Detection Inuestigation Committee (Saveznički istražni odbor za otkrivanje podmornica) uređaj za otkrivanje i lociranje podmornica uz pomoć ultrazvuka (nakon Drugoga svjetskog rata služi za pronalaženje potonulih brodova i podmornica. rođaci po uzlaznoj Uniji. tj. suprotno: teza arzan (tal. zglob artrozoa (grč. zemljoradnja arza (grč. asanirati (lat. po sko- . bez ikakvog vanjskoog poticaja. prvak. ascendentia) prava. penjanje. cultura uzgajanje) poljoprivreda. glaz. askos koža) med. e. uzlazak. uzlaženje nebeskog tijela ascidije (lat. assus pečen. Tajland. usp. za ustanovljivanje gdje se nalaze velike plove riba i si. stanovnici žarkog pojasa koji dvaput godišnje ostaju u podne bez sjene. operativno otvaranje zgloba artroza (grč.artrotomija artrotomija (grč. tome rezanje) med. tj. arsis) metr. čišćenje od zaraze. Singapur. arvus njiva. Uzašašće Kristovo. astr. grada zgloba. osobito u športu Asa kralj u staroj Judeji (944—904 pr. zoon životinja) zool. asambleja (fr. n. asebeia) bezboštvo. zem. sanus. preci kao roditelji. Spasovo. a se esse biti. 3. popravljanje i poboljšavanje općih zdravstvenih prilika. proizvodi raspadanja koji se stvaraju pri zagrijavanju životinjskih ili biljnih tvari i daju im začinski okus. assainir) smišljen rad na podizanju zdravlja pojedinaca u nekom gradu. bezvjerstvo. pretežnost. skia sjena) mn. opće ime za kukce (insekte). skup. mješčićnice asciji (grč. askites. postojati sam sobom) samostalnost. isušenje močvarnih mjesta itd. kora od kruha. astr. assemblee) skupština. mn. starorimski sitan novac i jedinica za težinu.

a-. obamrlost. asservare) čuvanje. sexus spol) bespolan. ostaviti u pohranu asesor (lat. asesorat aseveracija (lat. aselgeia) razvratnost. prestanak ili usporenost kucanja srca zbog neke mehaničke prepreke. fil. dokazni asfalt (grč. koji nema zaraznih klica. sepsis) kem. v. asertoran sud sud 124 asibilacija u kojem se odnos između subjekta i predikata iskazuje kao činjenica (usp. a-selenos) bez Mjeseca. septikos) koji nije sklon truljenju. kastracija aselenski (grč. antiseptičan aseptin (grč. pretvaranje stražnjonepčanih i zubnih suglasnika u afrikate. tj. prisega prav. pohrana. aselenska noć (za planete Merkur i Veneru kaže se da su "aselenske". dušika i sumpora. udvaranje. kojem je oduzeta mogućnost oplođivanja aseksualizacija (grč. assensio) odobravanje. fil. polumrtav. asfodelos) kod Homera: biljka na poljima donjeg svijeta. sfyxis bilo) med. bez satelita aselgija (grč. asemos) koji nema znaka. postoji sam sobom ili kroz sebe sama (a se est). sepsis trulež) med. razvrat. asseveratio) ozbiljno uvjeravanje ili tvrđenje nečega. sexualisatio) uništenje. sfyxis) med. assertorius) kojim se tvrdi. pohotljivost asemičan (grč. asseverare dokazivati) potvrdan. assertivus) v. koji nema spola. lat. dakle. asservare) čuvati. lat. a-. prisega koja se polaže nakon danog iskaza (za razliku od promisorne prisege.aseksualan lastičkoj teologiji: svojstvo Boga koji uzrok svog bića ima u samom sebi. asfaltos) prevući asfaltom asfiksija (grč. bez obilježja asentacija (lat. pohraniti. tj. njihovo izgovaranje zajedno sa sibilantima . otopina kiseline kao sredstvo za sprječavanje truljenja. sredstvo koje čuva mlijeko i jela od kvarenja. službena potvrda da je netko slobodan asertivan (lat. porotnik asesorat (lat. sudsko pomoćništvo asesura (lat. asertoran asertoran (lat. bez pratitelja. asfaltos) kem. čepljez. asertorna. lat. apodiktičan). zemna smola. problematičan. assertio) potvrda. pristajanje uz koga. assessor pomoćnik u službi) sučev pomoćnik. a-. asservatum) ono što je ostavljeno na čuvanje. dobiva se mješavinom sirove karbolne kiseline ili krezola s koncetriranom sumpornom kiselinom asercija (lat. obamro asfodel (grč. a-. a-. npr. pomiješan s vapnencom upotrebljava se za pravljenje pločnika i za izolaciju zidova od vlage asfaltirati (grč. nastojanje da rane ne dođu u dodir sa zaraznim klicama (osobito kod operacija) aseptičan (grč. čapljan. oduzimanje sposobnosti oplođivanja. potvrdan. a-. ulagivačko odobravanje asenzija (lat. a-. koji je u dubokoj nesvjestici. assibilatio) gram. one koja se polaže prije davanja iskaza) aservacija (lat. sastoji se od stipse pomiješane s bornom kiselinom aseptol (grč. a-. prisizanje u nešto aseverativan (lat. sačuvati. prav. naši izrazi: primorski brden. u pohranu aservirati (lat. "cvijet smrti". smjesa raznih ugljikovodika u kojoj ima i kisika. assessura) v. primanje nečega kao istinitog asepsa (grč. najviši stupanj nesvjestice asfiktičan (grč. dokazivanje. kraljevo koplje (rod biljaka iz porodice ljiljana) asibilacija (lat. oleum ulje) kem. assessoratum) zvanje pomoćng suca. sepsis trulež. paklina. koji je bez oznake. ostavljanje u pohranu aservat (lat. u novije doba: jači izraz za slobodnu volju aseksualan (grč. assenatio) laskanje.

assibilare) gram. bez svezica asindezija (grč. symptotos koji se ne poklapa) koji se ne poklapa. asindetski (grč. nevezanost. symfonia) nesklad. očajan. assignatarius) osoba na koju glasi uputnica ili doznaka. jednačiti. pretvoriti hranu u organsku tvar asimpatija (grč. pr. prilagođa• vati.) magarac u liru (uzrečica koja odgovara našem: razumije se kao magare u kantar. azinus ad liram (lat. hiperbola ima dvije asimptote. ali je nikad ne siječe. primati u se. psih. grozan. asindeton asinkroničan (grč. nespojenost) ret. tiskan radi likvidiranja državnih dugova asignatar (lat. IV. nerazmjeran. prijetvornost. primatelj novca po uputnici ili nalogu asignatura (lat. syn s. nalog. uputnica na primanje godišnjeg dohotka od nekretnina. krvav. neskladan. neistodoban asinus ad lyram čit. jednačenje (po zvučnosti.) ugovor španjolskih vladara (u 16. assignatus) osoba na koju glasi uputnica. a-. syndeton) poet. linija kojoj se približava neka krivulja. assimulatio) pretvaranje. a-.).. st. a-.—18. nedovoljno suosjećanje. ustrajnost asiento čit.asibilirati asibilirati (lat. asignacija asignirati (lat. asyndesia nevezanost.. assignatio) doznaka. assignare) uputnicom doznačiti (ili: doznačavati). pošiljatelj asignat (lat. a-.-grč. ili između članova jedne rečenice. nedostatak veze u rečenicama. izjednačavanje. Leibniz je nazvao čovjeka "asimptotom božanstva" asimptotičan (grč. assiduitas) točnost. prilagoditi. pjesnička figura u kojoj se izostavljaju veze između dviju ili više rečenica. nervozan. tj. po mjestu tvorbe glasova). sympatheia) nenaklonost. bolestan. gram. asjento (šp.) s trgovačkim partnerima i podjela ovima prava da monopolistički uvoze odreden broj robova iz crnačkih zemalja u američke (španjolske) kolonije asignacija (lat. 1790. simbol beskrajne ljudske težnje koja nikad ne postiže svoj cilj. npr. npr. nejednakost. a-. a-. pretvarati stražnjonepčane i zubne suglasnike u afrikate asiduitet (lat. usp. nalog za isplatu asignant (lat. nejednakovremen. gram. nesposoban je. licemjerje asindeton (grč. postojanost. papirni novac iz vremena Francuske revolucije (19. syndetos nevezan) koji je bez veze. asignans) onaj koji šalje uputnicom novac. neravnomjernost asimfonija (grč. asymmetria nesimetričnost) nerazmjernost. nepoklopljiv asimulacija (lat. nedostatak sućuti asimptota (grč. assimilare) izjednačiti.: //O žene. syllogismos posredni zaključak) log. glup je) . neskladnost. izjednačavati. a-. uputnica. iz kojega se ne može izvesti zaključak asimetričan koji nema simetrije. dajte da pjevam jedan razdrti psalam//užasan. zbivanje kojim stanice pretvaraju hranu u tvari od kojih se same sastoje (proces asimilacije) asimilirati (lat. chronos vrijeme) neistovremen. assimilatio) izjednačenje. fiziol. fi- 125 asinus ad lyram ziol. izdati (ili: izdavati) nalog za isplatu neke svote asilogističan (grč. symptotos koji se ne poklapa) mat. doznaka. bez sveza. neskladnost. primiti u se. primanje u svijest novog sadržaja (doživljaja) i njegovo prilagođavanje sadržaju svijesti. asimfoničan asimilacija (lat. a-. assignatura) v. nejednak asimetrija (grč.

koji je ravnodušan prema općim potrebama i interesima zajednice asocijativan (lat. nazvanog po grčkom pjesniku Asklepijadu. odgojni askeza (grč. vrsta klasičnog stiha. jezik. udružiti. askesis) pustinjaštvo. asocijacija ideja vezivanje predodžaba na taj način što jedna predodžba izazove u svijesti neku drugu. dječje gliste asket (grč. nedruštven. pokajništvo u mučenju tijela odricanjem asketski (grč.Asinus Buridani. systole skupljanje. i s jambom na završetku Asklepije starogrčki bog liječništva. Buridanov magarac asiriologija znanost koja proučava književnost. mlađi činovnik asistirati (lat. stezanje) med. asketos) pokajnički. kod Rimljana: Eskulap. povijest i starine Asirije i Babilona asistencija (lat. askeo) naučavanje o askezi asketizam (grč. koji ne voli društvo i ne želi biti njegov koristan član. a-. koji nadovezuje na nešto asocirati (lat. pomoć. askeo) pisac pobožnih djela. v. spojiti. koji izaziva gađenje. a-somatos) netjelesan . udruženje. u početku s trohejom ili spondejom. assoler) zasijavati zemlju naizmjenično različitim usjevima asomatičan (grč. a-. bogougodan. člana. groznica groznica praćena povraćanjem asolirati (fr. veza asklepijadskog stiha s drugim vrstama stihova 126 asomatičan asklepijadski stih metr. vezati. potpora. opći naziv za sve teške poremećaje u organizmu zbog nedovoljnog rada srčanog mišića. askomiceti razred gljiva koje stvaraju truske u mješinicama asocijacija (lat. socialis) nedruževan. lat. pomagač. liječnici i učitelji liječništva askus (grč. asocijacionistička psihologija smjer u psihologiji koji sve duševne pojave objašnjava iz predodžaba i njihovih mehaničkih veza te svu duhovnu djelatnost svodi na asocijaciju ideja asocijalan (grč.. sastoji se od dvaju (mali asklepijadski stih) ili triju horijamba (veliki asklepijadski stih). primiti za suradnika.) organ za razmnažanje gljiva mješinarki. udružiti se asodičan (grč. associatio) udruživanje. askaris) mn. zool. gladovanje) post. asitia nejedenje. nestezanje srca asitija (grč. prisutnost asistent (lat.. bogougodnih spisa asketika (grč. biti nazočan čemu asistolija (grč. mučenje tijela radi što uspješnijeg svladavanja tjelesnih strasti i prohtjeva kako bi duša bila što neovisnija o tijelu i time se mogla posvetiti svome pravom opredjeljenju asklepijadska strofa metr. as-odes koji osjeća gađenje. assistens) pomoćnik. askeo skrbiti se) način mišljenja i življenja asketa. associare združiti. odis prezasićenost) med. ugađanje Bogu do krajnjeg samoodricanja. fil. asketes) pustinjak. pokajništvo. Asklepijadi potomci Asklepijevi.) Buridanov magarac između dvije livade. spajanje. zamjenik. assistere) pomagati nekome u poslu. asocirati se združiti se. assistentia) pomaganje. onaj koji svojevoljnim gladovanjem i mučenjem tijela svladava u sebi strasti i prohtjeve asketičar (grč. pratiti nekoga. pokajnik. associare) pridružiti. Asinus Buridani inter duo prata (lat. associativus) koji združuje ili sjedinjuje. nedostatak volje za jelom. nedostatak hrane askaride (grč. društvo. pustinjaštvo. asodična. vezivanje.

assortissage) trg. razvrat. pojava. aspermos) med. stih u kojem se rimuju samo samoglasnici. assortir) srediti (ili: sređivati) po vrstama. usisavanje. a-. lat. opremiti asortisaža (fr. a-. aspic) kub. bot. glaz. samoglasničko podudaranje. tvrdoća. asperifolia) mn. n. težiti za nečim. v. aspidos) zool. assonantia) v. sperma) v. aspirator) sprava za usisavanje prašine. surovost. oštar) izricanje jedinstvene kazne za više povreda kaznenog zakona što ih je počinio isti počinitelj. asotia) razvratnost. sperma) med. usisavač. zvanjem) aspirata (lat. aspermizam aspermičan (grč. assortiment) potpuno i sređeno skladište robe. grubost.) poteškoće ne zastrašuju asperacijski sustav (lat. aspirirati (lat. e. opskrbiti skladište robom. aspectus) izgled. izdvajanje (ili: sređivanje) robe po vrstama asotija (grč. aspirare) tražiti nešto. ventilator aspirin farm. neotesanost. koji ne može izlučivati sjeme aspermija (grč. aspermičan aspermatizam (grč. lik. assonantia) poet. rod bilja iz porodice ljiljana. težnja. udisati. egipatska naočarka. tako da mu se za sva djela izriče kazna koja se sastoji u povišenju kazne utvrđene za najteže kazneno djelo aspergioloza (lat. neravnina.. astr. suglasnik s aspiracijom aspirator (lat. aspirata sc. plina ili tekućine. reumatizma. slično zvučiti asortiman (fr. aspermizam aspermizam (grč. asperitas) hrapavost. aspera nek terent (lat. s dahom. odabrati stvari jedne prema drugima. jednakost tonskih figura u jednoj glazbenoj misli asonancija (lat. nepotpuna rima. krutost aspermatičan (grč. zmija otrovnica. odabiranje asortirati (fr. aspirans) kandidat. uvlačenje u sebe. gledište. koji nema sjemena. a-. asonanca asonirati (lat. osobito kod osoba koje imaju posla sa žitom i brašnom. somnus san) med. onaj koji teži za nečim (položajem. zla i opaka žena aspik (fr.asomnija asomnija (grč. sperma sjeme) med. aspergillus) med. pr. sisanje. pren. nesanica asonanca (lat. čežnja aspirant (lat. urođena ili stečena nemogućnost izlučivanja sjemena iz spolnih žlijezda aspida (grč. st. asparagin organski spoj koji se nalazi u šparogi Aspazija ugledna atenska hetera iz V. assonare) biti sličan po zvuku ili glasu. aspiratio) gram. kod ljudi se pojavljuje u obliku plućne tuberkuloze (pseudo-tuberkuloza) asperifolija (lat. tvorničko ime za acetilosalicilnu kiselinu (77%). prijateljica i kasnije žena Periklova aspekt (lat. pren. bolest izazvana gljivicom aspergillus 127 aspirirati fumigatus u organizmu ljudi i životinja. biljka s hrapavim lišćem asperitet (lat. raskalašnost Aspalathos ilirsko. dobar znak aspera nec terrent čit. v. aspis. udisanje. asper ljut. knjiga). zbirka razne robe iste vrste (npr. littera) gram. izgovaranje s hukom. stajalište. sperma sjeme) med. prehlade i si. hladetina aspiracija (lat. prašak koji otklanja povišenu temperaturu i izaziva znojenje. želja za nečim. upotrebljava se kao lijek protiv glavobolje. a-. asparagos) šparoga. a-. biranje. a kasnije grčko naselje na području današnjeg Splita asparagus (grč. položaj planeta promatran sa Zemlje. uvlačiti u .

Istar) feničko-sirijska božica ljepote. dosjetljiv govor. makros dug. slab. slikovnog (piktograma). astatične igle fiz. logia) med. biljka glavočika. npr. kad netko tobože hoće nešto prešutjeti pa ipak kaže. dvije podjednake magnetne igle postavljene tako jedna nad drugom da su im polovi suprotno okrenuti čime su zaštićene od utjecaja Zemljinog magnetizma. glaz. pokazuju zvjezdaste zrake kad se kroz njih gleda asterizma (grč. koji se u svakom položaju nalazi u ravnoteži. svjetlosna pojava kod koje od neke svijetleće točke izbijaju svjetlosne zrake. rata i mira. slabost vida. pramajka svega živoga. bacakanje teškog bolesnika. zadirkivanje Astek pripadnik starog indijanskog naroda u Meksiku koji je imao visoku kulturu i čvrstu državnu organizaciju. lijepa kata. skupina zvijezda asteroidan (grč. asteroeis) zvjezdast. gledam) med. zvjezdani. slično kao kod Grka Afrodita a kod Rimljana Venera. koji potječe od slabosti. astatos nestalan. orao vidim. prijelazna antikva asteričan (grč. neotpornost prema naporu (kao posljedica preležane bolesti ili kao predznak opasnih bolesti) astenologija (grč. aster zvijezda) fiz. asteismos istančan. lako zamaranje očiju aster (grč. aspros bijel) najmanja novčana jedinica u Turskoj assai (tal. slabost. izgovarati iz grla. u pjevanju: udahnuti zrak tako da se čuje aspra (grč. astheneia slabost) med. bios život) umijeće da se slab organizam održi dugo u životu astenopija (grč. uzeti k sebi) slik. motiv Bogorodična uzašašca na nebo astakolit (grč. vrlo. assumere primiti. zbog interferencije svjetlosti. vrsta slova. aster) zviježđe. astečko pismo meksičko pismo. astakos rak. aster zvijezda) bot. lithos kamen) geol. koji potječe od zvijezda. tzv. s dahom. oronulost. tuga. suptilan. astheneia nemoć. te su tako slobodno izložene svakom vanjskom djelovanju astazija (grč. gram. derivat maja-pisma. asti grad) gradsko ponašanje. dio medicine koji se bavi uzrocima i liječenjem slabosti. asteroides) zvjezdolik. nepostojanost. assai) glaz. astenična groznica živčana groznica. nepostojan) koji nema smjera. okamenjeni rak Astarta (Astarot. profinjen ton u ophođenju. eidos oblik) mn. supr. aster. dosta Assunta (lat. osobina nekih vrsta tinjca koji. proučavanje asteničnih bolesti astenomakrobiotika (grč. ljubavi i rađanja astatičan (grč. ret. zvjezdan. asteriskos) zvjezdica u knjigama (*). s hukom. gospodarica neba i zemlje. kao znak kojim se čitatelj upućuje na primjedbu ispod teksta asterizam (lat. oronuo. med. mali. zvjezdice. asterismus. bez određene orijentacije.aspra 128 asteroidi asteničan (grč. pun zvijezda. utjecaji asterisk (grč. slab vid. asteničan afekt duševno uzbuđenje kojim se slabe tjelesne radnje. u obliku zvijezde. usisavati. duhovit govor. nemoć. znakovnog (ideograma) i početaka zvukovnog (fonograma) pisma . asthenes. npr. asthenes. steničan afekt astenija (grč. asthenes) nemoćan. bunilo. asteizam (grč. nahuatl-jezici. sjajan asteroidi (grč. astr. astateo) nemir. grč. astečki jezik v. npr. psih. golim okom nevidljivi planeti između Marsa i Ju- sebe. tisk. u semitskoj mitologiji najpoštovanija božica.

vijenac na gornjem dijelu stupa. pretjerano velik strah od groma ili grmljavine astragal (grč. zvjezdast. astron) predmetak u složenicama sa značenjem: zvijezda astrobolizam (grč. sunčanica. nadzor nad kućama astma (grč. "vladar grada") sin Hektora i Andromahe. eterično tijelo čovjeka. metron) opt. u srednjem vijeku: pali anđeli. manteia proricanje) proricanje iz kocaka na kojima stoje slova iz kojih se. zvjezdani. grč. uzimaju ga na sebe duhovi kad se pojavljuju. sipnja. u obliku zvijezde. Juno. Astrea. izgleda da potječe od bezbrojnih. Vesta i dr. a-. gležnjača. usp. sprava pomoću koje se svaka zvijezda pokazana na nebeskoj kugli može lako pronaći i na nebu . skočna kost. astragalos kocka. astralni svijet zvjezdani svijet. veoma udaljenih i pojedinačno nevidljivih zvijezda. astron. stigma točka) fiz. odvaja kapitel od donjeg dijela 129 astrodiktik astragalizam (grč. astralna svjetlost zvjezdana svjetlost. tjelesnih osobina. zvijezda. a-. želučane) astrafobija (grč. nesposobnost nekog optičkog sustava za oštro odslikavanje zbog različite zakrivljenosti površina koje lome svjetlost u različitim ravninama. sastavlja odgovor na postavljeno pitanje astrahan skupocjeno janjeće krzno s crnosjajnom i kovrčastom vunom (naziv po rus. pr. onoma ime) književno djelo ili novinski članak koji umjesto piščeva potpisa ima tri zvjezdice (***). a-. nomos zakon) upravljanje gradom. balio bacam) med. kockanje astragalomantija (grč. asti spumante (tal. udar sunčanice. mana oka kojoj je uzrok nepravilnost rožnice i leće te zato nastaje nejasna slika astigmometar (grč. arhit. lithos) tamnocrveno staklo s iverjem plavkasta sjaja. svijet zvijezda. pjenušac. a-. astrodeiktikon) pokazivač zvijezda. asthma) sipljivac. asti grad. smrt ili obamrlost od udara munje astrodiktik (grč. asthma) med. teško i kratko disanje u napadajima. talijanski šampanjac astigmatičan (grč. drugo. astrobolismos. duše umrlih. astralni duhovi u starom istočnjačkom vjerovanju u zvijezde: duhovi zvijezda zamišljenih kao živa bića. koji potječe od zvijezda. sprava za određivanje jačine astigmatizma astigrafija (grč. stigma) koji ima svojstva astigmatizma astigmatizam (grč. med. onaj koji boluje od sipnje ili astme (živčane. astmatičan astmatičar (grč. srčane. astragalos) kocka. duhovi postali od vatre koji lebde između neba. uprava grada. gradu Astrahanu) astralit (lat. građevina bez stupova astinomija (grč. osobito između zvijezda Kumove slame. po naučavanju okultizma. asti grad.asteronim pitera.) vrsta talijanskog vina (po gradu Astiju). slabija nego na ostalom nebu. zvjezdano nebo astro. obruč. npr. astralis) koji se tiče zvijezda. astralno tijelo tijelo bez zemaljskih. planetoidi asteronim (grč. služi za izradu raznih ukrasa astralni (lat.. Ceres. fobos strah) med. stylos stup) arhit.(grč. nakon svakog bacanja. anat. astrum zvijezda. spuma pjena) pjenušavo vino. stigma. nakon ulaska u Troju Grci su ga strmoglavili sa zidina astilon (grč. pseudonim asti (tal. grafo) opisivanje gradova Astijanaks (grč. zemlje i pakla. aster zvijezda. astragalos) igra kockom. astron zviježđe.

ublažavati. to je uspjelo Hipomenu. bezbožništvo. božica rata. atanatizam ataraksija (grč. athanasia besmrtnost) v. utišavati atemporirati se (lat. osobito ženskih. attacher) dodijeliti na rad. njemu je Artemida dala tri zlatne jabuke koje je on u utrci odbacivao. divim se) nečuđenje. najvećeg reformatora i modernizatora života u Turskoj ataumazija (grč. nevještost (npr. attelage) zaprega. atheos bezbožan) bezbožnik. nekog liječnika). odan čovjek. atelier) umjetnikova soba za rad. hetman atambija (grč. negiranje da postoji Bog ili božanski poredak u svijetu ateknija (grč. atechnia) nespretnost. nespretan atehnija (grč. athambia) hrabrost. prilagođavati se duhu vremena Atena (grč. ima umrijeti). Posejdonovom praunuku. imali su sina Partenopeja (grč. neustrašivost atanatizam (grč. ateknia bezdjetnost) neplodnost. pr. a tempore) ponašati se prema vremenu. prema prilikama. obično s činom pukovnika. Hauptmann) vođa kozačkog odreda. odsjek Ataturk ("Otac Turaka") pridjevak turskog generala Mustafe Kemala (1881—1939).) vrsta dramske improvizacije. atavus predak) sličnost s precima. pren. atanizam atanatologija (grč. božica zaštitnica umjetnosti i vještina. onaj koji ne vjeruje u postojanje Boga ateizam (grč. (kod Rimljana: Minerva) . attachement) odjel. athanasia) besmrtnost. zavoljeti nešto atašman (fr. atavus) naslijeđen od predaka (tjelesne i duševne osobine) atavizam (lat. privrženik ataširati (fr. kozački harambaša. što je koristilo Hipomenu i on je stigao na cilj. logia) naučavanje o besmrtnosti duše atanazija (grč. radionica slikara. dizala ih i tako zaostajala. zaprežni pribor. atemperirati (lat. atechnikos) neiskusan. posebice grada Atene. kći Zeusova. attemperare) ublažiti. a-thanatos besmrtan. po legendi niknula iz njegove glave. radoznala Atalanta zaustavljala se kod svake odbačene jabuke. voj. nerazumijevanje neke umjetnosti ili vještine ateist (grč. neizmjerno bogatstvo koje je 133. ravnodušnost atavistički (lat. utišati. v. e ostavio pergamski kralj Atalos (Attalos) Rimljanima u nasljedstvo ataman (rus. "dječak s djevojačkim licem"). besciljnost. Athena) mit. nevješt. kipara dr. atheos bezbožan) bezbožnost.atalsko blago 132 Atena pije. a-thanatos besmrtan) vjerovanje u besmrtnost duše.. oslobođenje od poreza i državnih nameta atelijer (fr. koji je kasnije našao smrt pod Tebom u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe" atalsko blago golemo. ateleia) nesvrhovitost. ataraxia) fil. stanje bez strasti ataše (fr. naviknuti se na nešto. slučaj kad se kod potomaka pojave neke duševne i tjelesne osobine njihovih predaka. topovski pribor atelija (grč. attache) službena osoba dodijeljena diplomatskom predstavništvu u kojem ima ulogu savjetnika. duševno spokojstvo. njem. zaštitnica junaka i gradova. n. primamiti. thaumaso čudim se. naslijede osobina predaka atehničan (grč. brak bez djece atelana (lat. fabula Atellana atelaža (fr. duševni mir. a-. neumrlost atanizam (grč.

uvjerenje. spustiti se zrakoplovom na zemlju. uvjerenje. ukidanje.) atika (lat. prekrupa) cistično proširenje žlijezde lojnice. atticus) svojstven atičkom duhu. potvrdu. nasrnuti na tuđe pravo. prijatelj Ciceronov. attestatum) v. atimia) lišavanje časti (vrsta kazne kod starih Atenjana koja se sastojala u lišavanju svih građanskih prava) atimirati (grč. pokušati) protupravan napad na nečiji život. a-. suptilan. uzor) med. atemptare napasti. a-theoretos) koji ne zna. napadati atenuator (lat. u baletu: stajanje na jednoj nozi Atlant (grč. doći k obali aterman (grč a-. attentatum od attentare. ublaživati) prigušivač. Atlas . attentata crimina čit. posvjedočiti. izvršiti zločinački pokušaj. u novije doba i kao naslov književnih časopisa atentat (lat. thermaino) fiz. atička suptilnost u načinu mišljenja i izražavanja. adijaterma aterom (grč. attentator) onaj koji vrši atentat atentirati (lat. a-. Atlas) mit. ather kaša. fr. u obliku čvora (najčešće na glavi) atest (lat. imanje ili čast. e. Athenaeum) viši odgojni zavod u Rimu. attica. uglađen. attestatio) ovjeravanje. svjedodžba. kao središtu cjelokupne naobrazbe onoga vremena. položaj. poništavanje. prezirati. attique) arhit. e. pomagač književnika i umjetnika (109—32 pr. attikismos) atički način govora. attestari) potvrditi. attentare) pokušati nešto protiv koga ili čega. atterrir) zrak. nevičan čemu ateramija (grč. v. atipične bolesti bolesti koje se ne razvijaju pravilno atipija (grč. karakteristične odlike starog atičkog građevnog stila. uvjerenje. napasti. fr. nepravilan koji odstupa od utvrđenog uzorka. neupućen. pokušani ili neizvršeni zločini atentator (lat. prav. nazvan po imenu hunskog kralja Atile atimija (grč. ponašanje. pokušaj ubojstva. pismena potvrda atestat (lat. atestat atestacija (lat. atentata krimina (lat. nepravilnost u razvoju neke bolesti atitida (fr. uzor) neuredan. loša probava aterenizacija (lat. n. typos oblik. "tatica") kralj Huna (5. zločinački napad. tj. pom. tal. atimazo) lišiti (ili: lišavati) časti. pristati. ne poštovati. athetesis) odbacivanje. ovjeriti. otuda: učeno društvo. proglašenje nevažećim aticizam (grč. kršćanski povjesničari prozvali ga "Bič Božji" atila kratak konjički kaput s gajtanima. attitude. dosjetljiv. stav. lišiti koga građanskih prava atipičan (grč. st. pozivati (ili: pozvati) za svjedoka ateteza (grč. atička sol duhovit i suptilni način izražavanja Atik Tit Pomponije ugledan Rimljanin. atička duhovitost i dosjetljivost atički (lat. svjedodžba.atenej atenej (lat. osobito: ukrašavanje građevina stupovima Atila (got. terrain tlo. a-teramnos tvrd) med. ad k. zemljište) prilagođavanje biljaka novom tlu aterirati (fr. osnovao ga je car Hadrijan radi njegovanja znanosti i umjetnosti i nazvao ga po gradu Ateni. n. teška probava. potvrđivanje. viša škola. v.) mn. attitudine). držanje tijela. attenuare umanjivati. atest 133 Atlant atestirati (lat. attestari posvjedočiti) pismena potvrda. naprava za smanjivanje neke fizikalne veličine ateoretičan (grč.). izdati svjedodžbu. zločin. typos oblik. duhovit.

sjajna svilena tkanina atlet (grč. knjiga sa zemljovidima svih dijelova svijeta. atmos. atmosferski zrak obični zrak koji udiše- . atmos para. koji pripada atletici atlija (tur. načelo svijeta atmidijatrija (grč. plašt plinova koji obavijaju Zemlju. a koje se i danas u cijelom svijetu njeguju po utvrđenim međunarodnim pravilima. koji ima osobine atleta.: duša. atmosferski tlak dolazi od težine zraka. atmidos para. sredina u kojoj čovjek živi i razvija se. atli) konjanik. skopeo) v. atmos. liječenje inhalacijom.) dah. atmis. duša svijeta. parnih kupelji. v. stupovi u obliku čovjeka koji drže opšivnicu Atlantida (grč. atmos. usp. pravo ja. atmis para. grafia) opisivanje (ili: opis) atmosfere atmosferologija (grč. veoma jak i lijepo razvijen čovjek atletika (grč. otuda: koji pripada zap. bit osobe 134 atmosferski ili stvari uopće. tehnička atmosfera označuje tlak jednog kilograma na 1 cm2. životni dah. sfaira. veoma snažan. logia) znanost o atmosferskim pojavama atmosferski (grč. stratosfera atmosferilije (lat. divovski. po vjerovanju starih Grka. atmijatrika atmologija (grč. atmidometar atmosfera (grč. atmis para. velik i snažan. zem. nalazio u Atlantskom oceanu. tvari iz atmosfere. čovjek koji se bavi atletikom. o pretvaranju vode u paru atmometar (grč. athletikos) koji se tiče atleta ili koji pripada atletu. po grčkoj mitologiji. duša. fizička atmosfera tlak koji vrši živin stup visine 76 cm na 0°C na morskoj razini zem. anat. athletike) skup viteških narodnih igara koje su njegovali još i stari Grci. Atlas) arhit. Atlantis) legendarni otok koji se. troposfera. ozračje. atlanticus) gorostasan. zapadnoafrički Atlas (grč. koji pripada planini Atlasu. atmidometar atmijatrija (grč. div koji. atmos. trg.093 kg na 1 cm2. pren. atmis. Atlas) mit. Africi. iatreia liječenje) med. zračna tijela atmosferografija (grč. prema Platonu.atlanti atlanti (grč. atmis para. u indijskoj fil. liječenje pomoću pare. osobito na olimpijskim i drugim igrama. metron) v. logia) znanost o isparavanju. planina u sjeverozapadnoj Africi atlas (grč. športska grana. sfaira. drži na svojim leđima nebeski svod (Atlant). atmoskop. oko 9000 godina prije njega. nazvan po divu Atlasu koji. Atlas) zem. hrvač. sfaira kugla) zračni omotač. što iznosi oko 1. lijepo i pravilno razvijen. atmosfaerillia) mn. kasnije potonuo u more Atlantik (engl. athletis) natjecatelj na javnim gimnastičkim natjecanjima kod starih Grka i Rimljana. pren. atmos. atmidijatrija atmidometar (grč. dijeli se na laku i tešku atletiku atletski (grč. atmidijatrija. athlo-thetes) sudac u borbi i dodjeljivač nagrada atman (ind. širine 45° na 1 cm2. atmometar atmidoskop (grč. atmijatrija atmidijatrika (grč. usp. iatreia) med. sfaira) koji se tiče zračnog omotača Zemlje ili pripada zračnom omotaču Zemlje. prvi vratni pršljen. metron) sprava za mjerenje količine isparavanja vode. borac. a u praksi te dvije atmosfere znače isto. iatreia liječenje) med. atmidoskop. drži na svojim leđima kuglu zemaljsku atlantski (lat. v. i bio "vec'i nego Azija i Lidija zajedno". Atlantic) Atlantski ocean. fiz. at atlotet (grč.

a strane im se strmo spuštaju prema morskom dnu atolmija (grč. nenaglašenost atonon (grč.) dolazi do cijepanja (dezintegracije) atomskih jezgra i pretvaranja atoma u druge oblike. atmosferski elektricitet v. atto di cadenza čit. reumatizma i dr. mlitavost. atomos) filozof pristaša atomizma atomistika (grč. usp. med. uspavljivanje atonija (grč. atomos) fiz. fil. pren. atonos olabavljen. slabost tijela.) geol. žućkasti kristali gorka okusa. atopos) koji nije na pravom mjestu. kukavičluk atom (grč. atonos) bezglasan. nenaglašen atonifikacija (grč. atoksičan (grč. razdvajati na sitne dijelove. pri sudaru vrlo brzih djelića (protona. atocia) mn. naučavanje po kojem su sve stvari sastavljene od izoliranih elemenata (atoma) i po kojem se sve što postoji zasniva na spajanju i razdvajanju tih elemenata atomizirati (grč. Athos) gora na poluotoku Halkidici. atomos nedjeljiv) 1. lat. energiji čestica koje čine sam atom atomska težina fiz. facere činiti) med. atonia) bezglasnost. nepriličan. u njihovoj se sredini nalazi plitka laguna. osobito djela za pjevanje atocija (grč. malaksao. atto) kaz. atolmia) strašljivost. st. sredstva koja čine nesposobnim za rađanje atofan kem. o najsitnijim djelićima . atomos nedjeljiv) pren. atomos) fiz. nedjeljiv atomvolum (grč. atokos) med. atom atomizam (grč. suvremena fizika utvrdila je da je atom djeljiv i da predstavlja složen sustav koji se sastoji iz pozitivno napunjene jezgre i elektrona koji se. malaksalost. mislilo da je nedjeljiv. atopia) nepristojnost. čin. niski otoci prstenastog oblika koji su nastali zbog raslojavanja koralja. slab. atomologija Atomium građevina u belgijskom gradu Bruxellesu u obliku modela atoma atomizacija (grč. elemenata za koji se sve do početka XX. nenaglašena riječ atopičan (grč. usp. neutrona. med. atomos) fil.) glaz. umoran. v. atonon) gram. mlitav. atomos. atomos) koji se tiče atoma. upotrebljava se kod bolesti zglobova. lat. gram. toxikos otrovan) koji ne sadrži otrov. nepriličnost. pren. volumen obujam) fiz. elektricitet ato (tal. neplodnost atocije (lat. tj. najmanji djelić kem. znanost o atomima. u takvim zbivanjima to cijepanje dovodi do izdvajanja goleme količine energije (atomska energija). ato di kadenca (tal. odnos atomske težine prema gustoći Aton staroegipatsko božanstvo sunca atoničan (grč. atomistika atomska bomba bomba čije se strahovito razorno djelovanje zasniva na jezgrinoj energiji. omlitavljenje. veoma sićušna stvar atomističar (grč. veoma sitan. bojažljivost. proturječnost Atos (grč. završetak glazbenog djela kadencom. atom atomologija (grč. kreću oko njega. atomos nedjeljiv) pren. jezgra ima isto tako složen sustav: ona se sastoji iz protona i neutrona. gram. klonulost. fenil-kinolin-karbonska kiselina. nesposobnost rađanja. neobičan atopija (grč. kasnije: sjedište mnogih mo- mo. klonuo. 2. alfa-čestica i dr. neotrovan atoli (malaj. razdvajanje na sitne dijelove. s negativnim nabojem električnog elementarnog kvantuma. pojava.ato 135 Atos iz kojih su tijela sastavljena. broj koji pokazuje koliko je puta atom nekog elementa teži od atoma vodika atomski (grč. a-. najsitniji djelić nečega.

prividno kajanje. koji izvlače gnoj) atrahirati (lat. nepokretan. astmatičnih. attributum. glavna osobina (od beskrajnog broja atributa beskrajne supstancije ljudskoj spoznaji pristupačna su samo dva: prostornost i mišljenje. bilis žuč. trofe hrana) zakržljao. privlačan predmet. crna. nedostatak prirodnog otrova. pridjev. otrovan biljni alkaloid koji sadrži biljka atropa (upotrebljava se u medicini kod nekih želučanih. stvar koja privlači. attrahentia) med. ojedanje. srčana pretkomora. neustrašivost) mirnoća. tih. pouzdanost. pobijeđenog u bitki kod Salamine (480. ojedenost kože. ne uzrujavam se. strogost. kakvoća. attribuere pridavati. a-. slabljenje. užas. mršavost) zbog slabe prehrane. atremeo ne dršćem. oznaka. koji se ne koleba atremija (grč. oblježje. sredstva za izvlačenje. pripisivati) svojstvo. atrium mortis) predsoblje smrti. usp. attractibilitas) privlačnost. supr. sasušivanje atropa (grč. a-. mir. osušen atrofija (grč. brat Tijestov. predznaci (ili: vjesnici) smrti atrocitet (lat. a-. nemilost atrofičan (grč. pravo atribut (lat. thrix dlaka. atremes koji ne dršće. miran) miran. attributio) davanje (ili: ustupanje) povlastica. med. sin Pelopov. attrium) predsoblje u starorimskoj kući. pretklijetka atrium mortis (lat. n. attrahere) privlačiti. suh. pr. otac Agamemnonov i Menelajev atremičan (grč. dvorana za primanje posjetitelja. gram. attractio privlačenje) privlačnost. očnih i spazmodičnih bolesti) . tresis bušenje) med. primamljivost atraktivan (lat. pripisivanje. melemi (npr. odlučnost atremograf (grč. trajna osobina nečega. med. prednji dio hrama. trefo hranim) med. thrix) koji nema kose ili dlaka atrihija (grč. mršav. sušenje. attritio) med. a-. primamljiv. attractibilis) primamljiv atraktibilitet (lat. 136 atropin znak. velebilje (veoma otrovna biljka). atrofija kod dojenčadi. atrocitas) grozota.: repulzivan atraktoran (lat. atremia nepokretnost. sraslost pojedinih otvora u tijelu atribucija (lat. bitna. mir. fil. slab. mjerodavnost. attractivus) privlačan. atrofija atrezija (grč. čvrstina. nepomičan. Atossa) majka perzijskoga kralja Kserksa. zanimljivost. atra tamna.) atrabilitet (lat. suprotno: repulzija atraktibilan (lat. unuk Tantalov. atropos) kem. dodan atricija (lat. nedostatak kose ili dlaka atrij (lat. attributivus) pridjevan. kopnjenje. privlačna sila. kosa) med. strahota. Atreus) mikenski kralj. atrabilitas) med. atropos neotklonljiv. djelokrug. usp. grafo) sprava za sprječavanje grča pri pisanju atrepsija (grč. žutica atrahencije (lat. pridavanje. neizbježan) bot. znamenitost. beladona atropin (grč. attractorius) privlačan Atrej (grč. trenje. po Spinozi) atributivan (lat. zamjenica ili broj koji pobliže označuje imenicu. a-. atrofia) zakržljalost (ili: slabost. uzajamno privlačenje. primamljivati atrakcija (lat. vanjska poniznost samo zbog straha od kazne (suprotno: kontricija) Atrid jedan od sinova legendarnog kralja Atreja: Agamemnon ili Menelaj (grčki junaci pod Trojom) atrihičan (grč.Atos a naških redova pravoslavne crkve (Sveta gora) Atosa (grč. surovost. e. zabava.

audio čujem. audire čuti. auditivus) koji se tiče čujnosti i sluha. hrabrost audiatur et altera pars (lat.) prijeđi. koje idu služiti u tuđe kuće samo za stan i hranu (obično se tako uzdržavaju studentice koje u stranoj zemlji žele naučiti neki jezik) au revoir čit. audire slušati) elektronska cijev koja služi za pojačavanje glasa i zvuka u prijamnom radio-uredaju audiovizuelan (lat. cassette kutijica) plastična kutijica u kojoj je magnetofonska vrpca audiometar (lat. auditivni tip psih. audire slušati. opernog pevača. grč. audače (tal. koji upada u oči. metron) med.) prav. o kontan (fr. čujni. auditivan (lat. vojni sudac. naprava pomoću koje gluhi mogu slušati. po rekla-kazala auerka plinska ili električna svjetiljka (naziv prema imenu austrijskog fizičara Karla von Welsbacha Auera. kričav . videre vidjeti) koji se odnosi na slušanje i gledanje zajedno. auditio) slušanje.) po onome što se čulo. saslušavanje. slušalica za gluhe audijencija (lat. auktor delikti (lat. o per (fr. auffallen upasti) upadljiv. smjelo.) izraz za osobe. uz plaćanje gotovinom au pair čit.) doviđenja! auctionis lege čit. mutus nijem) med. audire čuti. 1858—1929) auf (njem. auktorem repetunt krimina kvekve suum (lat. licitiranjem auctor delicti čit. audientia) službeni prijam. fone glas) med. auditorium) slušaonica. gore! ustaj! diži se! dižite se! na noge! diži! dižite! aufalend (njem. sudac koji saslušava) vojni istražitelj. audacitas) srčanost. saslušanje. vrsta nijemosti kad čo- 137 aufalend vjek normalno čuje. ročište audimutizam (lat. slušati.) neka se čuje i druga. slušatelji auditus (lat.au comptant au comptant čit. a ne može govoriti audio-kaseta (lat. hrabro audacem fortuna juvat (lat. npr. audire čuti. prav. smisao: nitko ne može i ne smije biti osuđen prije nego što bude saslušan (osnovno sudsko načelo) audicija (lat. metoda za ispitivanje sluha i gluhoće pomoću posebno konstruiranog radio-uređaja (audiometra) audiomikser (lat. slušni. svirača i dr. suparnička strana. onaj koji lakše pamti stvari koje je čuo nego one koje je pročitao ili vidio auditor (lat.) putem javne prodaje. srčano. auditus sluh) osjetilo sluha.) trg. slušatelj auditorij (lat. čuti. proba glumca. učionica. auktoritate kuratoris (lat. po odobrenju (ili: s pristankom) skrbnika audace čit. auditor slušatelj. počinitelj kaznenog djela. sudska sjednica. audire čuti. prije nego što će biti angažirani (vrsta prijamnog ispita pred članovime uprave i stručnjacima) audifon (lat.) glaz. probno sviranje. grč.) prav. de auditu (lat. zasjedanje. audire čuti. mixer mješač) tehničar koji radi oko čujnog dijela televizijskog programa (audiosektora) audion (lat. napadan. na.) posl. audiovizuelna metoda u nastavi poučavanje predavanjem i pokazivanjem primjera. probno pjevanje. glaz. smjelost. prijestupa Auctorem repetunt crimina quaeque suum čit. tj. metron) med. hrabrome pomaže sreća audacitet (lat. audire čuti. aukcionis lege (lat. sprava za određivanje stupnja gluhoće neke osobe. grč. posebice djevojke. sudnica. sonometar audiometrija (lat.) Zločinac se vraća na mjesto zločina auctoritate curatoris čit. o revoar (fr.

suho meso ili kobasice narezane na ploške Augije (grč. pogoršanje bolesti augmentacija (lat. osmi mjesec u godini. blijedozelen dragi kamen. auge sjaj. tvore prošla vremena. povećati. otprilike. predznak auguriozan (lat. slutiti. e. magnezija. dodati. Mass mjera) mjera odoka. ima 31 dan (nazvan po rimskom imperatoru Cezaru Oktavijanu Augustu. vješalica. med. augural). proročki. augmentum) povećanje. porast. kolovoz. augmentatio) umnoženje. dodavanje. aufhenger (njem. predmetak pomoću kojega se. cijenu. naslućivati. npr. auguralan augurirati (lat. Augeias) mit. uzao ispod ovratnika na koji se odjeća vješa o klinčanicu aufleger (njem. povećanje augmentativ (lat. ribetina (za razliku od deminutiva koji umanjuje i slabi osnovno značenje. umnožavati.) svet. auguriosus) v. augirati augnmas (njem. umnožavanje. kralj u Elidi čiju je staju. auctionator) licitant pri javnim kupnjama i prodajama . postaviti stol za ručak. broju i glasanju ptica. npr. pojačanje. npr. naprava za vješanje odijela. auflegen položiti. augustus uzvišen) 1. dodatak. augur. licitiranje aukcionator (lat. povisivati. augurare) gatati (ili: proricati) po letu. 31. augere) v. dodatak. pretkazivač. e. staviti) talionički radnik koji rudaču baca u peć aufsac (njem. gatalac. tumač znakova auguralan (lat. augurium) proricanje budućnosti po letu ptica. uvećanje. povišica. javna prodaja. znak. prorok. augmentirati augit (grč. dodavati. pren. Auge oko. aufdecken otkriti) prostrijeti. uvećavanje. avi-gur) rimski svećenik koji je po letu i glasanju ptica tumačio i proricao što će se dogoditi. pojačavanje. poprečna procjena (pogledom) augur (lat. posvećen. veličanstven (pridjev rimskih cezara). 138 aukcionator pojačati. auguriozan augurij (lat. počasno ime rimskih careva. auguralis. pojačavati. sastoji se od silicija. ponajviše kao sastojak vulkanskih stijena. u kojoj je bilo 3000 grla stoke i koja nije čišćena 30 godina. umnožavanje. aufhangen objesiti) klinčanica. carski augustinijanizam teol. kod grčkih i staroindijskih glagola. augmentativum) gram. pr. Augustina po kojem čovjek može dobiti milosti tek onda kad u njemu ljubav prema carstvu nebeskom nadjača ljubav prema carstvu zemaljskom augustinizam srednjovjekovna kršćanska filozofija i teologija koje su se razvile iz naučavanja sv. fr. auctio) trg. uzvišen.aufdekati aufdekati (njem. do 14. august(us) (lat. željeza i vapna. ribica) augmentirati (lat augmentare) umnožiti. Aufschnitt) narezak. otuda: Augijeva staja mučan i neugodan posao oko dovođenja u red nečega što je bilo dugo vremena zapušteno i zanemarivano augirati (lat. Aufsatz) posebno izrađen tanjur ili posuda za posluživanje jela aufšnit (njem. 2. večeru i si. gram. riječ koja uvećava ili pojačava prvobitno značenje neke riječi. povećavati. pretkazivati august (lat. n. n. naučavanje o milosti sljedbenika sv. zove se i tirkiz augment (lat. predviđanje. Augustina augustovsko doba doba cvjetanja književnosti i umjetnosti (kao za vrijeme rimskog cara Augusta) aukcija (lat. zraka) min. mjesec žetve. pretkazivački. Heraklo očistio za jedan dan.

autor auktoritativan (lat. prodavati licitiranjem auksanometar (grč. aurum zlato) kem. predvorje. auctoritativus) v.) zlatna sredina aureatan (lat. aureatus) zlatan. "Kočijaš" (zviježđe) aurikula (lat. aulos. aula odn. prodavati najpovoljnijem ponuđaču. posebno biljaka aukseza (grč. auksano rastem.) životna snaga. velika slušaonica Aulida luka u Beotiji. auxano umnožavam. auksilijarne knjige pomoćne trgovačke knjige. pozlaćivanje aurea mediocritas čit. ušna školjka aurikularan (od lat. ode pjesma) glaz. aurum zlato. svečana dvorana sveučilišta.) aura (grč. velik ugled auri sacra fames čit. auctionari) trg. proučavanje pjevanja uz pratnju frule . dio uha na koji se stavljaju naušnice. ulagivanje aulodija (grč. aula) dvorište. auksilijarni strojevi pomoćni strojevi (na brodu) auksologija (grč. pjevanje uz pratnju frule aulodika (grč. aura) ugodan zrak. laskanje. nevolja. prostrana dvorana. pren. odličan aureola (lat. javno prodavati. aukso. aurum. skopeo) med. auxano povećavam. sjaj. znanost koja proučava razvoj ljudskog organizma auksometar (grč. trpljenje) nepravilan rast (razvoj) čovjeka auktor (lat. auriscalpium) med. zborno mjesto. auricula) uška. auriformis) uhast. ode pjesma. olla) komedije starorimskog pisca Tita Makcija Plauta (250—184 pr.) prokleta žeđ za novcem. auris uho. ugodan povjetarac aura popularis (lat. med. sprava (ili: ogledalo) za pregled uha aurist (lat. auksilijarne trupe pomoćne trupe. aule.) kočijaš. zborno mjesto helenske mornarice pri polasku na Troju aulizam (lat. auri sakra fames (lat. pathos nesreća. ušni aurin (lat. dvorski život i običaji. auctor) v. krug oko glave svetaca. žličica za uho auriskop (lat. vanjsko uho.) naklonost svjetine (nestalna) aura vitalis (lat. slava. žuta boja koja se dobiva zagrijavanjem fenola s oksalnom kiselinom i koncetriranom sumpornom kiselinom auripigment (lat. metron) sprava koja bilježi napredovanje u rastenju. logos govor) znanost o duševnom i tjelesnom rastu. govorničko preuveličavanje i pretjerivanje. auratura) pozlata. auxiliaris) pomoćni. božica zore i jutarnjeg rumenila kod Rimljana aukcionirati (lat. aulos frula. anat.) svijetli vijenac. odvratna žudnja za zlatom auriforman (lat. držati licitaciju. n. kao uho auriga (lat. auksano rastem. Aurora) mit. aukso. pigmentum) min. autoritativan aula (grč. pjevanje) glaz. u obliku uha. životni dah auraran (lat. sprava za određivanje sposobnosti dalekozora za povećavanje auksopatija (grč. napredovanje bolesti auksilijaran (lat. auxesis) ret. lat. grč. auris) liječnik za uši Aurora (lat. aula dvorana) dvorjanstvo.e. žut ili crven mineral arsenov sulfid auriskalpij (lat. astr. auricularis) koji se tiče uha ili je u vezi s uhom. aurea mediokritas (lat. metron) opt. zlo. zlatni auratura (lat. aurarius) koji se tiče zlata. mirisan.aukcionirati 139 Aurora Aulularia (lat.

bilo samim uhom ili pomoću posebne slušalice. jutarnje rumenilo.) zora.) ili-ili autadija (grč. samostalnost. sudski pripravnik. nešto veliko. gotovo. pomoćni radnik auskultacija (lat. auspiciosus) koji nagovještava i pretkazuje sreću auspicirati (lat. aurora muzis amika (lat. dvije sreće grabi" aurozan (lat. trenutak kad lopta padne izvan igrališta aut Caesar. stetoskopa auskultant (lat. suškovina Auschwitz čit. despot. augur.) jug australan (lat. prošlo je i si. pren. znak. istok aurora musis amica čit. Bord paluba) kraće umjesto Aussenbordmotor motor na vanjskoj strani brodice. pokrovitelj auspicij (lat. aut nihil čit. auscultator) v.) njemačko ime za poljski grad Oswiecim u kojem je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio jedan od najjezovitijih logora smrti aushelfer (njem. apsolutizam autarkija (grč. koji je težio za pretvaranjem Habsburške monarhije u državu u kojoj bi dominirali Slaveni aušus (njem. okrilje. archo vladam) samovladar.) zlato aus (njem. ono što treba odbaciti. Austria. pristaša Austrije austrofobija (lat.aurora 140 autarkija ptica kod Rimljana. osluškivanje šumova unutarnjih organa kod bolesnika. aushelfe'n pomagati) radnik koji nije u stalnom radnom odnosu nego povremeno dolazi na ispomoć. pod pokroviteljstvom auspiciozan (lat. moć. filos) prijatelj. auspicari) tumačiti budućnost po letu ptica. auspicium. promatranje ptica proročica) pretkazivanje po letu i glasanju određenih . Aušvic (njem. fobos) mržnja prema Austriji austromantija (lat. archo vladam) samovlada. aurum) koji u sebi sadrži zlato. vlast. grč. samotok. auscultans) slušatelj. ili ne biti ništa aut-aut (lat. apsolutist autarhija (grč. autos. samodržac. aut nihil (lat. prisluškivati. manteia) proricanje (ili: gatanje) po puhanju vjetra austroslavizam politički smjer medu Česima u 19. tj. zaštita. auscultare) slušati. sretan početak. avispicium. izvanbrodski motor ausbruh (njem. authadeia) samodopadanje. neovisnost o aurora (lat. auskultator auskultator (lat. auskultant auskultirati (lat.) zora je prijateljica muza. aussen vani. auscultatio) med. zaštitnik. st. ispitivati šum pluća slušanjem pomoću stetoskopa auspeks (lat. Ausbruch) vino koje se samo cijedi iz osušena grožđa. aut Cezar. vrhovna uprava i zapovjedništvo. pomoćni sudac bez prava glasa. Ausschuss) bezvrijedne stvari. autos. australna svjetlost južna svjetlost Australazija Indijski arhipelag austrijacizam osobitost njemačkog jezika i govora kojim se govori u Austriji austrofil (Austrija. proricati auster (lat.) pod okriljem. zadovoljstvo samim sobom. samodrštvo. jutarnji sati vrijede zlata za umni rad. med. australis) južni.) ili biti Cezar. "tko rano rani. pod zaštitom. auster južni vjetar. uživanje u samom sebi. aus iz) žarg. zlatan aurum (lat. grč. otpad aut (engl. sreća. autarkeia) dovoljnost samom sebi. početnik. zadovoljstvo samim sobom autarh (grč. tj. auspex) prorok po letu ptica kod starih Rimljana. ausbord (njem. svršeno. predznak. out) šport. sub auspiciis (lat.

originalni spis ili dokument autentike (lat. authentikos) istinitost. authentikos) zakonit. didasko učim. emera dan) med. lat. determinare opredijeliti. bios život. fr. lat. autobusima. automobilizam auto-stop zaustavljanje automobila na cestama i molba vozaču da pješaka (obično turista) besplatno poveze auto-transport kraće umjesto automobilski transport promet automobilima. koji prolazi još istog dana autemoron (grč. pisac autobiografije autobiografija (grč. autos sam. predmetak u složenicama sa značenjem: sam. ispitivanje vlastite savjesti autobiograf (grč. autos. gol vlastitoj momčadi auto-kolona dugi niz automobila u pokretu auto-limar radnik koji izrađuje limene dijelove za automobile ili zrakoplove 141 autodigestija auto-mehaničar radnik koji popravlja automobilske motore i uređaje auto-promet promet motornim vozilima. o samoodređivanju djelovanja i htijenja putem zakonitosti koja je u našoj svijesti. osobnosti i ideje autodidakt (grč. poučavam) samoučenje autodigestija (grč. književni rod u kojem pisac opisuje svoj život. autos) 2. izvršenje inkvizicijske presude. authentikos pouzdan. bios. autos. autos. bez uvoza sa strane. v. naučavanje o samodeterminaciji. goal) šport. authenticum) izvorno djelo. garage) spremište za automobile auto-gol (grč. vlastita biografija. prav. facere) potvrditi. putem razumne volje.autemeran vanjskim stvarima. lat. razmekšavanje organskog tkiva nakon smrti pod utjecajem želučanog soka . autodafe autodeterminizam (grč. kamionima autoanaliza (grč. usp. prav. istodnevni. prvobitni. auto-didaktos) samouk autodidaktika (grč. digestio probava) fiziol. ideal starih kinika i stoika po kojem je stoički mudrac "dovoljan sam sebi" autemeran (grč. grafo pišem) pisac vlastitog životopisa. autos eng. svečano spaljivanje heretika. lijek koji djeluje već onoga dana kad se upotrijebi autentičan (grč. emera) med. pravi. autentik autizam (grč. pravovaljanost. vjerodostojnost autentificirati (grč. fil. trg. vjerodostojan autentičnost (grč. auto-de-fe) v. pravovaljan. autos. grafo) vlastiti životopis. auto-da-fe. lat. tj. autos. autos. Židova i vještica u srednjem vijeku (osobito u Španjolskoj). izvornost. ovjeriti autentik (lat. autos. autos engl. authentica) mn. samoprobava. sposobnost neke zemlje da se uzdržava samo svojim sredstvima. omnibus autodafe (port. original. lat. opisuje uvjete pod kojima je živio i radio autobus (grč. autodefe autodefe (šp. autos. omnibus svima) automobil-omnibus. odrediti) fil. pretjerano razvijen fantastično-sanjalački unutarnji život. bolesno misaono udaljavanje od vanjskog svijeta auto (grč. actus fidei) heretički sud.(grč. autos) psih. samoauto-dres (grč. autos) 1. izvorni. kasnije dopune i dodaci nekom starijem zakoniku. autos. uobičajena kratica za automobil auto. bezbožnika. analyo razrješujem) poniranje u samoga sebe. dress) odijelo za automobiliste auto-električar specijalist za električarske poslove na automobilima auto-garaža (grč. istinit. bilo da priča samo svoje doživljaje ili da radi što boljeg prikazivanja svoje osobe.

autografon) riječ ili spis koji je neka osoba svojeručno napisala. zadovoljenje erotskih nagona pomoću vlastitog tijela. autogramma) v. supr. samooprašivanje autogen (grč. fysis priroda. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima. starosjedilac. min. autos. autos. zaljubljenost u samog sebe autofizioterapija (grč. poznavanje samoga sebe autogonija (grč. kod začepljenosti ušne trube (Eustahijeve) ili vanjskog ušnog kanala: osjećaj kao da nam naš vlastiti glas odjekuje glasnije i zvonkije baš u začepljenom uhu autofonija (grč. ljubav) samoljublje. in) med. autos. pomoću tzv. urođeništvo. grafia) umijeće umnožavanja rukopisa. autos. autohirija autogamija (grč. umnožavati autografomanija (grč. auto-chthon) prastanovništvo. gnosis) samoispitivanje. fagein jesti) med. filia naklonost. autograf autohipnoza (grč. auto-dikos koji samom sebi sudi) pravo nekog da sam sebi sudi autodinamičan (grč. gamia) bot. autos. starosjedilaštvo. lat. tj. autohiria) dizanje ruke na sama sebe. autos. autos. mršavljenje zbog šećerne bolesti autofilija (grč. autos. samoniklost. urođenički. vježbalište (ili: put) za automobile autoerotizam (grč. urođenik autohtoni (grč. svojeručno napisan. gennao rađam) fiziol. ljubav prema samom sebi. alogen autognozija (grč. izrađen putem kopiranja. samobitnost autoinfekcija (grč. naprava za umnožavanje rukopisa. auto-chthon) prastanovnik. samobitan autohtonija (grč. autos. grafikos) svojeručan. hypnoo uspavam) dovođenje (ili: uspavljivanje) samoga sebe u hipnotično stanje. autografskog crnila autogram (grč. trovanje zbog nagomilavanja otrovne tvari koja se prirodno stvara u organizmu i izdvaja iz njega . pri čemu tijelo služi samo kao zamjena za drugi seksualni objekt na koji onaj koji se zadovoljava pritom misli (za razliku od narcisizma kod kojeg je vlastito tijelo krajnji seksualni cilj) autofagija (grč.autodikija 142 autointoksikacija autodikija (grč. med. fone glas) 2. fonos ubojstvo) 1. eros ljubav) psih. usp. autos. infectio zaraza) med. autos. v. dynamikos moćan. autos. toxikon lat. auto-chthonos) urođen. starosjedilački. gignomai rađam) biol. umnožavanje rukopisa (s kamena ili metalne ploče) autografirati (grč. umnožiti. grafo. autos. autos. jedenje samog sebe. nastanak života u njego- vim najjednostavnijim počecima iz tzv. samooplođivanje kod biljaka. samonikao. autos. grafein pisati) izraditi pomoću kopiranja. dromos put) automobilsko trkalište. koji se sam porađa. therapeia) med. autos. autos. autogram autografija (grč. samoubojstvo autohton (grč. koji radi sam od sebe. bolest čiji su uzrok zarazne klice koje su se već nalazile u čovjekovu organizmu i izazvale bolest autointoksikacija (grč. stijena). samoliječenje autofonija (grč. proizvođenje živih bića umjetnim putem autograf (grč. koji je nastao tamo gdje je i nađen (kamen. mania) strast za prikupljanjem svojeručnih potpisa i rukopisa velikih i poznatih ljudi autografski (grč. svojeručan potpis. autos. autos. hipnoza autohirija (grč. jak) koji djeluje sam od sebe. anorganske tvari. sam sobom autodrom (grč.

liječenje ubrizgavanjem bolesnikove krvi neposredno nakon vađenja iz vene autoklav (grč. pren. autos. sam svoj autokefalnost (grč. lat. automatos) samopokretan. logia) ret. autos. autos. mehanički. tj. kratos vlast. biće koje nema duše. autos. autos. lišiti samoradnje automatograf (grč. autos. pokretljiv) vozilo koje se sa- . koji sam od sebe radi. automatski pokreti psih. puška. kefale) samostalnost. kem. therapeia) med. autos sam. sag.autokar 143 automobil autokar (grč. samovladar. kritike) samokritika. autos. fil. machomai proturječiti) proturječnost sa samim sobom (u govoru. njem. kratos) neograničen u vladanju. gospodarenje razuma nad osjetilima autokratski (grč. naprava koja automatski bilježi nehotične pokrete automatski (grč. sustav apsolutističke vladavine. lyo razgrađujem) samorazgrađivanje. koji radi bez sudjelovanja svoje volje i razuma. kefale glava) samostalan. osakaćenje. žuditi) fiz. ocjenjivanje vlastitih spisa. knipsen pucketati) fot. životinja (kod Descartesa) automatika znanstveno-tehnička disciplina koja se bavi teorijom i konstrukcijom sustava za reguliranje i upravljanje tehnološkim procesima automatizam (grč. temno režem) med. sprava koja. neograničeni vladar ili gospodar autokratizam (grč. vaga. stvarni govor. samodržački autokritika (grč. samoozljeda. clavis) fiz. autos. nezavisnost od drugih. kata-lyo odriješim) kem. haima krv. kišobran. osobito u crkvenom smislu autokemoterapija (grč. glupan. fr. onaj koji liči na stvar. učiniti da netko radi kao automat. tj. autos.. lat. pojava da neki proizvod koji se stvara pri nekoj reakciji ubrzava sam proces te reakcije autokefalan (grč. autos. automatiser) pretvoriti u stroj. nož. samostalnost automahija (grč. automatos koji se kreće sam od sebe. "samonadzor" autokracija (grč. autos. med. zatvorena posuda čiji se sadržaj zagrijava pod tlakom većim od atmosferskog. nesvjesna radnja automatizirati (grč. autokratizam autokrat (grč. otapanje i fermentativno razgradivanje mrtvih životinjskih tkiva pri čemu ne dolazi do truljenja autologija (grč. autos. grafo) psih. npr. vladanje sobom. mišljenju i pisanju) automat (grč. autos. ocjenjivanje samoga sebe. maomai. autos. nehotični i nesvjesni pokreti koji nastaju zbog neposrednog podražaja iednog živčanog centra automobil (grč. vladanje samim sobom. tako reći. samokret. autos engl. Papinov lonac autoknips (grč. maomai tražiti. samodrštvo. postupaka autolezija (autos sam. mobilis pokretan. kirurških instrumenata i dr. carro kola) otvoreni autobus za 40 i više osoba autokataliza (grč. stroj koji sam djeluje pod određenim uvjetima. sama sobom razbija kamen u mokraćnom mjehuru autoliza (grč. moć) samodržac. naprava za sterilizaciju lijekova. ozljeda samoga sebe autolitotom (grč. tal. djela.. autos. za razliku od slikovitog. autos sam. nezavisan. kratos neograničena vladavina. kratos) v. lithos kamen. makinalan. autos. za čovjeka. automatski otponac na fotografskom aparatu (omogućuje fotografu da snimi sam sebe) autokontrola kontrola nad samim sobom. odnos prema samom sebi. automatos) ono što se radi bez sudjelovanja volje. laesio povreda) samoosakaćenje.

tvorac nekog književnog. autonomos) samoupravni. moralna. pristaša samozakonodavstva autopatija (grč. samogledanje. tvorac. augere.automobilist mo kreće. auctoritas ugled. odobriti. viđenje) 1. auteur) pisac. autonomia. morfogeneza autoniktobatija (grč. začetnik. priznat stručnjak autorizacija (lat. zakon koji je na snazi. pronalazača da mogu moralno i ekonomski iskorištavati svoje duhovne tvorevine (s obzirom na objavljivanje. operacijski zahvat kojim se nadoknađuje nedostatak kojeg dijela tijela ili tjelesne supstance živim tkivom s tijela samog bolesnika autoportret (grč. osobno iskustvo autoplastika (grč. disciplina koja obuhvaća različite vrste automobilskih natjecanja automorfoza (grč. naređenjima vodstva mora se bezuvjetno pokoravati. auctor tvorac. koji živi po vlastitim zakonima autonomija (grč. samostalnost. skulptura ili crtež vlastitog lika autopsija (grč. fr. auctor. samouprava. pascho iskusim. nafta ili elektricitet. fr. jedan od načina postojanja biljnog i životinjskog oblika. vozilo se kreće pomoću motora kojeg pokreće benzin. nomos) pristaša samouprave. auto automobilist (grč. lat. na osnovi osobnog promatranja. med. med. pronalazač. ugled. opunomoćiti. vlastitim očima. lat. koji izrađuje automobile. portrait slika osobe) umj. auktor autoritativan (lat. koji se bavi automobilizmom kao športom automobilizam (grč. bile države: Mussolinijeva fašistička Italija i Hitlerova nacistička Njemačka autoritet (lat. autorsko pravo isključivo pravo književnika. autos. fr. autoriziran prijevod prijevod nekog književnog ili znanstveng djela s dopuštenjem njegovog pisca . fr. zakonita vlast. fil. slobodan. opsis gledanje. nadmoćnost (duhovna. utjecaj. autoptes) pril. koji hoće i može nametnuti svoju volju ili mišljenje. autos. na osnovi viđenja svojim očima. autoptes) očevidac autoptički (grč. usp. slika. znanstvenika. auctor tvorac. čak i kad su pogrešna. mobilis) onaj koji vozi automobil. politička nezavisnost. osobno promatranje. odobrenje. autoriser) ovlastiti. plasso oblikujem) med. autosomnambulizam autonoman (grč. mjerodavan. motorni čamac. auctor. autos. auto. jer je održavanje reda važnije od suzbijanja pogrešnosti. ugledan. priznata veličina (u nekoj struci). nomos zakon) samozakonodavstvo. ovlaštivanje. prevođenje i umnožavanje njihovih djela). putem otvaranja i pregleda leša (usp. s autoritetom odozgo i s poslušnošću odozdo. samostalan. nyktos noć. 2. umjetnika. odobravanje autorizirati (lat. autopsija) autor (lat. takve su npr. autoritativna država nedemokratsko državno uređenje kod kojeg se vlada po načelu vojne discipline. autorisation) ovlaštenje. nyx. pravna). pokoravanje svojim vlastitim zakonima (supr. autos. gledanje (ili viđenje) svojim očima. pregled. autos. antos. autopatheia) vlastiti osjećaj. začetnik) koji se zasniva na autoritetu. baino idem) med.: heteronomija) autonomist (grč. autos. usp. autos sam. mobilis) šport. v. morfe oblik) biol. tj. 2. autos. fr. znanstvenog ili umjetničkog djela. autorite) 1. otvaranje leša da bi se utvrdio uzrok smrti 144 autorizirati autopt (grč.

nogu) u srce i mozak u slučaju kad u srce i mozak ne dolazi krvi koliko je potrebno. sadržaji svijesti koji se pojavljuju putem autohipnoze autoteizam (grč. nametnutog suda na osnovi vlastitih pogrešnih predodžaba. autos. fr. lat. autoschediazo bez pripreme učinim) bez pripreme. zrakoplov namijenjen uspravnom penjanju i spuštanju. automatsko održavanje stabilnosti autostrada (grč. suggerere savjetovati. supr. gyros krug. autos. autos. trausfusio pretok) med. autos. rotatio okretanje) samookretanje. lat. v. cjepivo pripremljeno od klica koje su uzete od samog bolesnika autožir (grč. autos. npr. autos. prvi otisak autotipija (grč. kad gušter žrtvuje svoj rep autotransfuzija (grč. na brzu ruku. autos efa) "on. autos. smatranje sebe samoga bogom 145 autožir autotelija (grč. neuvjetovanost autoterapija (grč. autos. stabilis čvrst. vrši se na taj način što se ruke i noge dignu uspravno pa se od vrha prstiju omotaju elastičnim vrpcama autotrofan (grč. formula kojom su pitagorejci rješavali svaki spor koji bi se medu njima pojavio zbog razlike u mišljenjima o nekom pitanju pozivajući se na autoritet učitelja autoseroteracija (grč. ambulare hodam) med. liječenje ubrizgavanjem seruma uzetog od samog bolesnika. therapeia liječenje) med. kod upale plućne opne itd. svojstvo svih klorofilnih (zelenih) biljaka i malog broja bakterija da se mogu prehranjivati i izgrađivati isključivo iz anorganskih spojeva sredine u kojoj žive. skopeo gledam) v. autos. improvizirano autoskopija (grč. nepomičan) fiz. autos. autotrofne biljke bot. strada cesta) suvremeno izrađena cesta za automobile autosugestija (grč. autos. npr.: alomorfija. njegov glavni dio je poseban vodoravni . autos lat. lat. psih. trofe hrana) koji sam sebe hrani. utjecanje na samoga sebe. autogyre) zrak. theos bog) obožavanje samoga sebe. autos sam. autorotacija krila zrak. je to rekao". Pitagora. kod velikog gubitka krvi: potiskivanje krvi iz perifernih dijelova tijela (ruku. autos. nadahnuti koga čim) samouvjeravanje. autopsija autosomnambulizam (grč. tj. typos otisak) jedan od najvažnijih pronalazaka u području grafike: prenošenje slika urezivanjem u cink ili drvo i njihovo umnožavanje autotomija (grč. autos. serum) med. vaccina) med. autos. novija faksimilna izdanja. stjecanje pogrešnog. npr. typos otisak) autotipijom dobiven otisak. okretanje krila oko vertikalne osi. heterotrofija autovakcina (grč. tome) pojava koja se često može vidjeti kod nekih životinja: osakaćivanje samoga sebe u slučaju opasnosti po život. suggerere savjetovati) sugestivno utjecanje na samog sebe autosugestija (grč. therapeia lat. trofe hrana) biol. kod akrobatskog leta "kovit" autos efa (grč. autoniktobatija autostabilnost (grč. auto-teles nezavisan) samostalnost.autorotacija autorotacija (grč. lat. autos lat. somnus san. pod heterotrofan autotrofija (grč. autoshedijastički (grč. autos tal. lat. neograničenost. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima autotip (grč. sama od sebe nastala magnetična budnost za vrijeme spavanja.

prednost. ante meridiem avantaža (fr. izmarširati u skupini. napredak. ići naprijed. tal. avance) predujam. arhit. aventurier) pustolov. plaćanje unaprijed Avari mn. smanjivanje dobitka. koji je po strani. pren. izvidnica. adventura) pustolovina. outsider) onaj koji je izvan čega. usp.) zdravo! Ave. predstraža. fr. pokušaj. promaknuće. isplata unaprijed. predujmljivati avanzman (fr. sramota. aventureux) pustolovan. potpis jamca na mjenici avalanš (fr. avancement) unapređenje. avanie. garde straža) voj. Maria (lat. Maria vijak (elisa) koji se okreće djelovanjem vjetra autsajder (engl. avantegeur) onaj koji ima prednost. prethodnica. poći (obično u skupinama). ali nitko ne misli da će pobijediti. koji stavlja sve na kocku. nadmoć. mjenično jamstvo. avan midi (fr. avant naprijed. avanguardia prethodnica) u Italiji. osobito izići u stroju iz vojarne. unaprijediti. potpisnik. drzak. avaler) potpisati mjenicu kao jamac avalist (fr. u športu: onaj koji se natječe. avalanche) snježna lavina: odron zemlje. iznuđivanje novca. ausriicken) izići. zaštitnik Tibeta. Ave. prednost avantažer (fr. avanturistički roman vrsta romana u kojem je glavna tema opisivanje neobičnih doživljaja i podviga glavnog junaka avanturizam (lat. trg. Alana i Slavena. poniženje. prevagu: voj. unaprjeđivati. avantage) dobitak. isplata unaprijed. korist. dati (ili: uzeti) predujam. prvi korak. mlakonja Auzonija (lat. napredovanje u službi. u vrijeme Mussolinijeve dikatature: fašistička organizacija mladeži od 14 do 18 godina (avangardisti) avanija (fr. paradno i si. prevaga. prvi borbeni red neke vojske avangardija (tal. biti unaprijeđen. avant-corps) voj. izlaženje u susret avant midi čit. krenuti. istaknuti dio kuće. smion. Marijo!") riječi kojima je anđeo pozdravio Djevicu Mariju nagovještava- . utjelovljenje božanstva u hinduskoj mitologiji bilo u čovjeka. bučno. prethodnica. spašava ljude kroz patnje u reinkarnacijama avangarda (fr. prema Auzonu. Ausonia) pjesnički naziv za Italiju (po priči. bilo u životinju ave (lat. onaj koji čeka unapređenje za časnika avantura (fr. avant-garde. izbočenje. aval) trg.) prije podne. onaj koji je daleko od čega. izazvali seobu Huna. smion trgovački pokušaj avanturin (fr. mongolski nomadi koji su u 6. aventure) sklonost avanturi. avania) uvreda. bujica. odvažan. aventure. Maria "zdravo. ostavljen sreći ili slučaju. aventure slučaj) vrsta kremena (nađen slučajno pri proizvodnji stakla) avanturist (fr. ispust. lat.autsajder 146 Ave. osobito globljenje kršćanskih trgovaca u bivšoj Turskoj. st.) najomiljeniji i najpoštovaniji bodhistava u mahayana-budizmu. napredovanje. arhit. neupućen čovjek. adventura. avaliste) trg. ljubav prema pustolovinama avanzirati (fr. zarade u nekom poslu avankor (fr. lovac na sreću avanturistički (fr. Obri avatar mit. jamac na mjenici Avalokitešvara (sanskrt. sinu Odiseja i nimfe Kalipse) auzrikati (njem. aval (fr. predujmiti. sva sila avalirati (fr. avancer) napredovati. istaknuti dio građevine avans (fr.

pelagra. vrsta majmuna aviceptologija (lat. avidus) lakom. grč. suprotno: revers averzija (lat. avitum bonum (lat. žudan. a ne po pojedinačnoj procjeni svake stvari koja se prodaje avet (tur. lat. avis ptica. sučeva opomena kojom se nekome savjetuje da se kloni polaganja lažne prisege avitaminoze (grč. avis ptica.) prav. aviation.) do 1376. logia znanost) grana biologije koja proučava uvjete pod kojima se živo biće može održati na životu u velikim visinama ili na drugim nebeskim tijelima aviofon (fr. summa svota) trg. proždrljiv avijacija (fr. tj. (papa Klement V. letač. tal. oživljavati. telefon od gumenih cijevi u ratnom zrakoplovu aviomehaničar zrakoplovni mehaničar avion (fr. logos znanost) vještina hvatanja ptica avidan (lat. aviver) oživiti. beriberi. vilis jeftin) trg. lat. cultura uzgoj) gajenje ptica. averzionalni kvantum averzionalni kvantum (lat. kavez za ptice. aviarium) ptičnjak.. grč. prilaz. (papa Grgur IX. pohlepan. iznos) trg. bolesti koje nastaju zbog nedostatka vitamina u hrani. lat. gramzljiv. a. aeroplan avional (fr. avis ptica. glava. med.) u kojem su pape stolovale u fr. obiteljsko imanje avivirati (fr. fr. bios život. zrakoplovstvo. avis ptica) zrakoplov. lice (kovanog novca). grč.. pravac koji je osnovao arapski mislilac Averoes IbnRošd u 12. gnušanje.bez. gradu Avignonu. aviaticus. avion. fone glas) zrak. strada cesta) zračna linija kojom stalno prometuju zrakoplovi avisatio de perjurio vitando čit. naprava za letenje teža od zraka. utvara. pojeftinjavati avinjonsko sužanjstvo razdoblje od 1305. ali tako da ovaj to ne primijeti averziona trgovina (lat. aversio) odvratnost. osvježiti boje . pilot 147 avivirati avikultura (lat. avilir. njegovo naučavanje naginje materijalizmu i panteizmu. capio hvatam. avizacio de peijurio vitando (lat. drvored. nosos bolest) mn. krletka avijatičar (lat. emtio per aversionem) kupnja ili prodaja poprijeko. avion. večernje zvonjenje u Kat. tal. fil. mržnja. engleska bolest i dr. skorbut. avverso) num. amine od am (monia) + -ine. avis ptica) plovidba zrakom. suma novca kojom se plaća poprijeko. djedovsko. aviateur) zrakoplovac. sprijeda. odoka averzionalna suma (lat. stara kršćanska molitva. quantum količina. vita život. adversus okrenut prema. lik. kamo su bili dovedeni da bi bili pod utjecajem politike francuskih kraljeva.avenija jući joj da će roditi Isusa. ret. crkvi avenija (fr. pobiti vrijednost (robi) pojeftiniti. aversus licem okrenut od. v. sablast. avis ptica. zračna flota avijarij (lat. grč. avion) laka kovina od koje se prave neki dijelovi zrakoplova aviostrada (lat. afet) strašilo. st. avenue) pristup. zbog čega ga je osudila Rimska kurija avers (lat. u crkvenoj se povijesti to razdoblje naziva i "babilonskim" (prema robovanju starih Izraelaca u Babilonu) aviobiologija (lat. i odriče besmrtnost duše. staza. uzgoj životinja avilirati (fr. figura koja se sastoji u tome da govornik polako odvrati onoga kome govori od glavne teme. put obrubljen drvećem i cvijećem averoizam med. lat.) prav. željan.

a-zoon. imao je dvije karakteristike: 1. azab. tal. komad zemljišta koji rijeka otrgne i odnese na drugu obalu azab (tur. gignomai nastajem. ići prema) astr. vađenje zuba. akti avocirati (lat. utočište. tzv. odazivati. magnezijev silikat vlaknastog sastava. zoon živo biće. sila) med. a sjedište im je Asgard). zahtjev da se spisi vrate od nižeg suda višem avokatorij (lat. pribježište. periodos) geol. avizna lađa. pravo azila u međunarodnom pravu: pravo političkih ili vojnih bjegunaca i si. lat. u francuskim trg. obavještavati. a-. prav. azap) muka. patetičnost Azijat (lat. a-sylos neopljačkan. Asia. bombastičnost. zygon jaram) neoženjenost. nedodirljiv. patnja. avvisare. od njegovih vlakana izrađuju se tkanine za odijela vatrogasaca. mn. spisi avokacija (lat. "stil isjeckanih rečenica" s jakim ritmičkim naglašavanjem. javljati avizo (tal.syle) sigurno sklonište. zastora u kazalištima i dr. slojevi bez organskih ostataka azoodinamika (grč. fr. izvještaj o poslanoj robi ili novcu. najstarije razdoblje Zemljine kore. vrsta nesagorljivog minerala. sloboda. nedodirljivo mjesto na kojem progonjeni nalaze utočište. neudanost. suparnici su im bili vani. a-sbestos neugasiv) min. tal.. a-zoon. blagdan beskvasnog kruha azimut (ar. predstavljaju prirodne sile (na čelu im je vrhovno božanstvo Odin. inače služi. Božja kazna azbest (grč. pogled) trg. pojava da smjese nekih tekućina u određenom omiem vriju pri stalnoj temperaturi i daju pare istog sastava kao i tekućina Azerbajdžan država u istočnom dijelu Zakavkazja. zyme kvasac. avisare. aktiva avocentur acta čit. aviza avoar (fr. avizni brod poštanski brod za brzo prenošenje važnih vijesti avizirati (lat. avocatio) opozivanje. avviso. neka se traže spisi. dynamis snaga. tražiti da se nešto pošalje.) prav. slabljenje azoogenija (grč. ad za.aviza 148 azoogenija aviza (tal. kutna udaljenost nekog nebeskog tijela ili predmeta na Zemlji od sjeverne ili južne točke podnevnika azobenzen narančasta kristalna tvar. avocentur akta (lat. obavijestiti. odazivanje. kićenost. i 2. važan međuproizvod u proizvodnji azo-boja azojski period (grč. avulsio) med. nezauzetost azijanizam ret. dom za smještaj i izdržavanje sirotinje. izvidnički brod. a-. antički govornički stil. opozivati. stvoren u maloazijskoj Joniji. a. avocatorium) naredba kojom se pozivaju podanici neke države da napuste službu strane države avulzija (lat. a-. avviso) brodica (ili: čamac) za izvještavanje. javiti. v. i za izolaciju azeotropija grč. kao loš vodič topline. aviser) izvijestiti. skandinavski bogovi nebesnici. izvještavati. habere imati) kao imenica. rađam se) znanost o stvaranju anorganskog ili organskoga iz anorganskog . avere. prav. neobuzdan čovjek azil (grč. samatha ići k. koje su pobjedili azigija (grč. lat. npr. ali najčešće ima pejorativno značenje. avocere) odazvati. visus gledanje. ime dviju pokrajina u sjeverozapadnom Iranu azi mn. Asianus) stanovnik Azije. nedostatak snage za život. avoir. divljak. na utočište u nekoj stranoj državi azima (grč. knjigama: potraživanje. mit. opozvati. kiselo tijesto) židovski pashalni beskvasni kruh.

anđeo koji prihvaća i prati duše umrlih azur (fr. rednog broja 7. karbonat bakra Ažurna obala (fr. nebesko plavetnilo azuri mn. vrijednosnicama. jedan od glavnih uzroka nesposobnosti oplođivanja Azori skupina otoka zapadno od Portugala (u Atlantskom oceanu) azot (grč. ajour) otvor (na ručnom radu) ažuran (fr. azotos. tal. veća vrijednost neke vrste novca. ažiotaža (fr. doplata. agioter) špekulirati vrijednosnicama. Cote d'Azur) istočni dio francuske obale na Sredozemnom moru (graniči s Italijom). dionicama i si. Tropez. znak N. može imati i više glava ažio (fr. a jour) točan i brz u poslu. razlika između nominalne i tečajne vrijednosti. potpuni nedostatak muških sjemenih stanica (spermija. sperma sjeme) med.) po talmudu anđeo smrti. Cannes. trgovanje novcem. popularan naziv za talijansku državnu sportsku reprezentaciju (zbog modre boje njihovih majica) azurin (ar. Nica. Lavoisierov naziv za nitrogen koji nije u stanju održavati život) kem. pomicanje. agio-conto) trg. vrijednosnica i si. tj. metron) sprava pomoću koje se utvrđuje koliko neka zemlja oranica sadrži u sebi amonijaka azoturija (grč. vrijednosnica i si. akcije ažio-konto (fr. lapis lazuli) plavetnilo. a-zoon. agio) trg. ažioter (fr. umnožavanje azotnih spojeva u krvi azotometar (grč. agioteur) osoba koja se profesionalno bavi špekulacijom vrijednosnica ažiotirati (fr. azotos. namještanje. grč. višak. nastavak -ites) min. plav mineral. lazvardi) vrsta plave boje azurit (fr. onaj koji završava povjereni mu posao na vrijeme ažurirati (fr. St. izrađivati šupljikavi vez . spermatozoida) u izbačenom sjemenu. haima krv) med. glasovit po svojim pješčanim plažama i izvanredno lijepom plavetnilu morske vode (značajni gradovi. azur. a-. ajustage) određivanje (ili: prilagođavanje) propisane težine novca. Marseille) aždaja (tur. neman u obliku krilatog guštera. aždaha) zmaj. pers.azoospermija 149 ažurirati azoospermija (grč. ajour) praviti otvore. od nominalne vrijednosti. azotos. agiotage) špekulacija. lazhward. zoo živim. azzurro. neke dionice. urein mokriti) med. dušik. azotos. element atomske težine 14. baviti se ažiotažom ažistaža (fr.008. dotjerivanje ažur (fr. jedan od glavnih sastojaka zraka (4/5) azotemija (grč. prilagođavanje mjere. račun o dobitku odnosno gubitku pri promjeni neke vrste novca. azur. plava boja neba. prisustnost velike količine dušika u mokraći Azrail (hebr. npr.

n. Ali-baba). beibibum (engl. dizenterije. lakrdija. ženina obitelj babel (hebr. vrenja maslačne kiseline i dr. Babilonija stara država u Aziji (simbol bogatstva i okrutnosti). piše se iza imena (npr.) malo dijete. bezbožnost. sastavljena od boje. osobina onih koji su u stalnom strahu da će se zaraziti klicama bolesti (pri rukovanju. očinstvo.B B. bakterije koje imaju oblik štapića. grč. kratica za element bor B log.) omiljeni češki narodni ples. pretjeran strah od zaraznih klica (bacila). četka badminton čit.) velik broj porođaja. društvu je cilj održavanje te jednakosti baby čit. st. otmjen. novorođenče. beibisiter (engl. izazivači tifusa. baden kupati. zbrka. vapna i bizmutova klorida. beibi (engl. zvučna kulisa. razvrat Babilon stari grad u Aziji.) background čit. čuvarica djece bacili (lat. mandule. očevina. draga djevojka babyboom čit. beba. bacillum štapić.) otac. utopist Babeuf (1760—1797): svaki čovjek ima jednako pravo zadovoljiti svoje potrebe i uživati sva dobra prirode. fobos strah) med. punac. očuh. pren. šaljiv. babilonski toranj prema Bibliji.) indijska titula. tetanusa. izopačenost. kit što ga upotrebljavaju kipari.) nered. drvo i plod iz porodice ruža. štapić) med.) bot. ozvučenje događaja na pozornici (npr. zbrka. i 6. Zimmer soba) kupaonica badem (sanskr. pren. djetešce. podloga) glaz. pr. kratica za barij baba (tur. kratica za predikat (dok A označava subjekt) Ba kem. jezgra je jestiva. trebao je doprijeti do neba. bacilofobija (lat. zabuna. trpjeli u Babilonu kamo ih je odveo kralj Nebukadnezar baborak (češ. ali je to spriječio Bog učinivši da graditelji počnu govoriti različitim jezicima.) dadilja. ansambl duhača i udaraljki koji prati svirku solista (u džezu). upotrebljava se i u medicini. dodiru nekog predmeta. Kaldeja. badigeon) vrsta fine obojene žbuke. metež. b drugo slovo hrvatske latinice B glaz. babilonsko sužanjstvo sedamdeset godina ropstva koje su stari Izraelci u 7. background pozadina. ali prazan razgovor badižon (fr.) vrsta tenisa malom lopticom s krilcima. tast. bekgraund (engl. knez babuvizam socijalno-politička doktrina koju je utemeljio fr. bedminton (engl. nagao porast nataliteta (primjerice u godinama poslije Drugog svjetskog rata) baby-sitter čit. tonzile badinaža (fr. e. kaos. toranj građen u Babilonu. bacillus prutić. med. kratica basso B kem. vožnji javnim prijevozom i dr. badinage) šala. dojenče. nered. gospodar. češka brza mazurka babu (ind. . u radio-dramama) badecimer (njem.

nebesko kamenje. ben-mari (fr. tričarija. priznanica o novcu primljenom za gradnju broda bajliti (tal. Boot čamac) pomoćni čamac. kratko i lagano glazbeno djelo bagatelizirati (fr. insekt bagana (tur. lađe s neobično velikim krmama na Dnjepru. bahio) zaljev. baidara) mali sibirski čamac od riblje kosti ili lakog drveta. ponekad su i javne žene. njegovati dijete. peronospora. obično bijelih katunskih tkanina baga (tur. bigar bahija (šp. bagatelle) ne mariti za nekoga ili nešto. dewadasis = sluškinje bogova) koje se odmalena posvećuju službi bogovima i u svakom hramu ih ima 8 do 12. bagana janje) janjeća kožica s krznom. kanala i si. bachur) židovski student koji se bavi proučavanjem Talmuda. baft) trg. trop od grožđa. bagatella) sitnica. bei kod. bagrjanyj) crvena boja dobivena od borove kore. bailadeira) mn.) kuh. harlekin. bagatelle. balia) dojilja. pjestovati . kvrgasta izraslina na konjskim zglobovima. plesačice na službi u ind. meteori koje su stari posvećivali bogovima ili ih samo obožavali (nazvano po kamenu na kojem je Jakov spavao i sanjao anđela — Post 28. bagger) jaružati. maslina i dr. vaditi pijesak iz rijeke.baft 151 bajliti za igru nije potrebno posebno igralište. svjetina bagdalin vrsta šarene pamučne tkanine. bagasse) trop šećerne trske. niska cijena. malenkost. bagata) v. bagat (tal.) kornjačin oklop. hramovima (ind. v. bagger) jaružalo. javne plesačice i pjevačice u Indiji. poznavatelj židovskih zakona Bahutu (Hutu) narod iz skupine Bantu (žive u Ruandi. žulj na nozi. Dnjestru i Bugu bajdara (rus. potcjenjivati. baidaki) mn. uvjerenje graditelja broda ili mjerodavnih vlasti da je brod propisno izrađen. Bylbrief) pisani ugovor o gradnji broda. vrsta istočnoindijskih. pajac bajadere (port. bajbokana bajbot (njem. otpaci koji ostanu pri proizvodnji šećera. tal. ološ. plamenjača. mulja bagra (rus. po čemu je i nazvana bager (niz. baithylia. njegovateljica male djece bajlbrif (niz. samohodna sprava za vađenje pijeska s riječnog dna. slične bagdadskim šalovima.19). za čišćenje riječnog korita i kopanje prokopa. šaljivac. tamnica. Burundiju. uzimati koga ili što previše olako bagaža (fr. bethel) mn. klaun u napuljskoj narodnoj komediji. buhara. omalovažavati. čistiti riječno korito od pijeska. dadilja. vrsta fmog duhana iz brazilske pokrajine Bahija bahs (tur. presvučen kožama bajla (tal. bei Wache pod stražom) zatvor. pagat bagatela (fr. bagage) prtljaga. Tanzaniji) bain-marie čit. Ugandi. radi isušivanja zemljišta bagerovati (niz. polemika. posuda vruće vode u koju se stavljaju posude s jelom da bi se održala toplina baitilije (grč. sem. balia) dadiljati. betilije bajaco (tal. diskusija bahur (hebr. vrsta malih rubaca bajbok (njem. vrsta morske ribe. bajaccio) lakrdijaš. a može se igrati na svakom terenu. čamac za spašavanje bajdaki (rus. rasprava. od davnina je poznat u Indiji i Francuskoj baft (perz. grimiz. kukac. baganac bagasa (fr. šljiva. bahys) govor.

osobito njegovom pesimističkom shvaćanju "svijeta i života" bajta (tal. čuvar (nekada: noćni čuvar po selima) . Bacchus. terevenke. baita)Jpotleušica. Kurban-bajram (Blagdan žrtve) zove se zbog toga što se tada kolju ovnovi koje dijele sirotinji. Bakchos. jagodičast bakenbart (njem. backen peći. najčešće vojničke obuće bakant (grč. baccalaureus. bakancs. jagoda baka (njem. Bacco Bahus. bacchans) mn. Pulver prah) prašak za dizanje tijesta (umjesto kvasca) bakter (njem. baccalaureatum) dostojanstvo bakalareusa bakalaureirati (lat. boga vina. vijeku: putujući daći (vaganti) bakara (fr. pren.bajok 152 bakter bajok (tal. pijanke. Backfisch pržena riba). baionnette) voj. ispit koji prethodi licencijatu. šiparica bakhej (grč. sveučilištima: najniži akademski stupanj. "VVagen kola) prikolica (osobito uz motocikl) baka (lat. Bakcheios) metrička stopa od jednog kratkog i dvaju dugih slogova (bakhejski stih upotrebljavanje osobito u himnama bogu Bakhu) Bakho (lat. lat. vino. G. Byrona (1788—1824). kod Rimljana: sudionici u Bakhusovim svečanostima. bobica. sin Zeusa i Semele (Grci su ga zvali i Dioniz). mlada djevojka. drugi. bei pri. koliba bajuneta (fr.) bajvagn (njem. bejram) dva velika muslimanska blagdana u godini. Bakchos. lola baklaža (fr. zalisci. pren. pijanac. kod starih Rimljana: orgijske i mistične svečanosti u čast boga Bakha. prvi se slavi odmah nakon posnoga mjeseca ramazana. Facket. backboard) pom. bučno veselje bakandža (mađ. pristojba koju plaćaju brodovi za pristajanje u luku bakler (fr. vrsta ribe koštunjače iz porodice tovara. višednevne svetkovine i orgije starih Rimljana u čast Bakha. divlja. pren. bacleur) zatvarač luke baklja (njem. tovar bakalaureat (lat. bakIjada svečanost s bakljama bakpulfer (njem. baccalaureatum) polagati (ili: položiti) bakalaureus bakalaureus (lat.. ispit zrelosti bakana (tal. lijeva strana broda (kad je čovjek okrenut licem pramcu) bakciferan (lat. Bačke obraz. baccara) francuska kartaška hazardna igra bakbord (engl. a slavi se 70 dana nakon prvog Bajrama bajronizam shvaćanje života i umjetnosti koje odgovara shvaćanju velikog engl. treska. živi u iz sjevernim morima. bokkancs) vrsta teške. bacciformis) u obliku bobice. pren. kod. kolac premazan smolom. i engl. Wachter) stražar. Bake) znak (obično komad drveta. lat. bacca) bot. magisteriju i doktoratu. u sr. fr. dug nož s oštricom na obje strane koji se stavlja na pušku (ime po gradu Bayonne gdje je napravljen 1640. bacchans) Bakhov svećenik kod starih Rimljana bakanti (grč. baccala) zool. g. baccana) obična krčma bakanalije (lat. zulufi bakfiš (njem. raskalašena. Bakchos) mit. zublja. boja bakalar (tal. baiocco) nekadašnji papinski bakreni novac (pet talijanskih čentezima) Bajram (perz. burno veselje bakanalije (lat. tal. fiaccola) luč. Bart brada) brada samo na licu (podbradak je izbrijan). Bacchanalia) mn. Bacchanalia) mn. fenjer ili bačva) koji pliva na vodi i označava lađi put po opasnim mjestima. razvratna pijanka. bog vina. baclage) pom. bacca laureus lovorova bobica) na njem. pjesnika G. bobičast. vinopija. grč.

slična štapiću. logia) znanost koja se bavi proučavanjem osobina i života bakterija (osnivači: L. mikroskopski nevidljiva bića koja žive u tijelu i uništavaju zarazne klice bakterioliza (grč. osobina nekih živih bića. backvvoods) mn. divlji i neobrađeni krajevi na zapadu Sjedinjenih Američkih Država bakvudsmeni (engl. kasnije se razvila u pjesmu lirsko-epskog sadržaja koja. lysis rastapanje) kem. fagos) mn. lat. uron mokraća) med. najmanja. motke bakulus (lat. bijelci naseljeni po divljim i neobrađenim krajevima Sjedinjenih Američkih Država. therapeia) liječenje pomoću bakterija bakterioze (grč. bal en masque čit. ballata pjesma za ples) poet. bakteria. bal pare (fr. krabuljni ples. Baal gospodin) mit. baculus) štap. od bakteria batina) mn. veoma sitna. caedere) biol. biol. bakterion štapić. uništavači zaraznih klica. metriaballo) mjerenje pomoću štapa. sjajni ples bala (fr.) ples pod maskama. tal. kem. baladin) šaljivac. caedere ubiti) biol. lat. gorštaci. golim okom nevidljiva. pr.) fosilni glavonožac s ravnom ljušturom. bakteriocidi bakteriofagi (grč. usp. vrsta hijerodula koje se posjetiteljima hramova nude za novac. bakvuds bal (fr. baletni plesač baladine (grč.) otmjeni ples. usp. haima krv) med. priča o nekom događaju i istodobno pobuđuje lirsko raspoloženje. prvobitno: pjesma koja se uz plesanje pjevala (balar = plesati). iz doba krede bakulometrija (lat. baculatio) batinanje. kod Feničana. sastojci imunog seruma koji imaju moć da rastapanjem ubijaju bakterije bakteriolog (grč. služeći se i dijaloškim oblikom. pripadaju biljnom carstvu. bakteria. štapom bakulit (grč. ballare) mn. Koch) bakterioterapija (grč.bakter iemij a 153 baladine bakteriemija (grč. ples pod obrazinama. klicožderi. Pasteur i R. opći naziv za biljne bolesti koje uzrokuju bakterije bakteriurija (grč. Filistejaca i drugih semitskih naroda bog — pokrovitelj plodonosnih sila prirode. bajadere . klicomori. grč. glumac. bakteria. prašume. sluškinje u azijskim hramovima. žive kao nametnici i izazivaju razgradnju i često teške bolesti. bailo. bal champetre čit. lat. bakteria. bakteria palica.) svečani. bal u svečanom ruhu. bakteria. logos) znanstvenik koji proučava osobine i život bakterija bakteriologija (grč. dem. služenje Balu provodilo se katkada prinošenjem ljudskih žrtava bal pare (fr. bakteriocidnost bakteriocidnost (grč. ballade. svežanj balada (fr. bakteria) bot. bakteria. lysis) mn. mokrenje zaraznim klicama bakulacija (lat. tal. lakrdijaš. pjesnička pripovijetka baladen (fr. bakteria. jednostanična živa bića. palica. prisutnost bakterija u mokraći. usp. kažnjavanje batinom.) ples u polju Bal (hebr. balle) smotak. batina bakvuds (engl. a ima ih pokretljivih i nepokretljivih bakteriocidi (grč. tvari i sokova u tijelu da uništavaju zarazne klice.-med. backwoodsmen) mn. prut. rastapanje bakterija imunim serumom bakteriolizini (grč. baculum štap. bakteria. bal. ballare plesati) zabava s plesom. bal an mask (fr. bal šanpetr (fr. prodiranje bakterija kroz krvne i limfne žile u krvotok bakterije (grč. lat. balio. bakteria.

rheo curim) zagnojavanje glavića balanofag (grč. žirojed balanofori (grč. zamuckivati. ballata) 2. tambura trokutasta oblika s tri žice balanca (tal. "nebo" koje stoji pred oltarom i nosi se na procesijama (naziv po materijalu ko- . tvar vrlo slična kaučuku i gutaperki. kolebanje. onaj koji se hrani žirom. zaplitati jezikom baldahin (tal. tezulja balander (niz. balanos. pren. svaki nepotreban i suvišan teret. šator. upotrebljava se za električne izolatore. pjesma uz ples balatura (tal. upala glavića i kapice balans (fr. vrsta istočnoindijske pamučne tkanine balbucijes (lat. galerija balazor trg. veža. bilanx) ravnoteža. Baldacco. balbuties) med. blenna sluz.) 1. baldacchino) pokrivač od skupocjenog materijala nad prijestoljem ili krevetom.. bilancia) vaga. balahane) daščara. mucanje. balbutire) med. zaplitanje jezikom balbutirati (lat.) paraziti tropskih i sub tropskih krajeva. fagos) zool. balanos. tepati. balanos žir) med.balagan balagan (rus. žirolik balanopostitis (grč. dvojba. 154 baletan na. baraka. mucati. ali elastičnija od njih. balanos. ruski narodni instrument. balance. strojne remene. stvar za odbacivanje balata (lat. nejasno izgovarati. podstrešje. posthion kapica) med. osobito cirkuski balalajka (rus. lat. perz. balanos. zamuckivanje. potplate i u zubarstvu (dobiva se od osušenog mliječnog soka drva mimusops balata) balata (tal. balkon oko zgrade. upala glavića i unutrašnje pokožice muškog spolnog organa balanoblenoreja (grč. neodlučnost. ballatoio) trijem. sličan gitari.) glaz. eidos) koji ima oblik žira. glaz. napadaju korijenje drveća balanoidan (grč. Balander) plitka teglenica s jednom katarkom (u Nizozemskoj) balanitis (grč.

nazvana po dječaku Balili koji je 1746. izraz koji označava način i sustav koji vlada u javnom životu balkanskih država i naroda. balio bacam. neotesanac itd. balkanologija balkanizam 1. obijesno. drhtanje. političara Arthura Balfoura (1848—1930) iz 1917. pod tlakom barutnih plinova. lijenčina.) nekad: prostak. ballyzo. bez obzira radi li se o muslimanima ili o pripadnicima drugih vjera. beznačelnost. revolera) i ispaljenog zrna balistoskop (grč. balio bacam. balle. pa napraviti gorim nego što je bilo (po tiskaru J. nasrtljivac. Balhornu.) fašistička omladinska organizacija za dječake od 8 do 14 godina. kasnije: svojeglav čovjek. skopeo gledam) u sudskoj medicini: naprava pomoću koje se utvrđuje iz kojeg je vatrenog oružja ispaljen metak (u slučajevima gdje je u pitanju više oružja istog modela i istog kalibra) balizam (grč. grčenje. izraelska država balhornizirati (njem. gramma slovo) u sudskoj medicini: snimka napravljena pomoću balistoskopa. rasipnik. bacakanje balkanistika v. histerična želja za plesanjem kod pojedinaca ili masa (u revolucionarnim vremenima). neradnik. ballismos "plesanje") bolesna.Balfourova deklaracija Balfourova (Balfurova) deklaracija izjava engl. borba nedopuštenim . u kojoj su sintetizirani zahtjevi za stvaranje nacionalnog zavičaja Zidova u Palestini. u Genovi prvi poveo odlučnu borbu talijanskog naroda protiv Austrijanaca balina (fr. ballhornisieren) htjeti nešto popraviti.. baline) vuneni mate- 155 balkon vanjem gibanja zrna od trenutka kad ono. služi kao identifikacija između oružja (puške. protuha. trzanje. med. g. samovoljno Balila (tal. na temelju te deklaracije stvorena je 1948. 1581—1599) balija (tur. ponašati se kao balija ponašati se prostački. napusti svoje ležište i krene kroz cijev pa sve do pogotka u cilj balistogram (grč.

grč. istarski narodni ples u obliku kola (pleše se uz pratnju sopele ili gajdi. balon (obično u značenju: lopta). pom. Letonce. balzam za uminjavanje. balneum kupalište.) farm. therapeia) primjenjivanje mineralnih izvora u liječenju bolesnika. pren. staropruski). grč. a kasnije ministarstvo vanjskih poslova. balon d'ese (fr. ballotade) skok konja ispruženim nogama balotaža (fr. grč. stražnji dio velikog broda ball-boy čit. znanost o mineralnim izvorima koji služe za liječenje balneotehnika (lat. balon kaptif (fr. kod tenisa. austrijska vanjska politika balneografija (lat. dečko koji.) vrsta burgundskog vina balograf (tal. balneum.) farm. dosta su bliski slavenskim jezicima baltoslavenski onaj koji je zajednički Baltima i Slavenima baltoslavistika znanost koja proučava veze i odnose između nekadašnjih Balta i Slavena balun dijal. postaviti balustradu balzam (grč. balzamum anodinum (lat. topličko liječenje balneum (lat.) kupanje u pari balnot čit. ballon d'essai čit. priručje. grafo) opisivanje kupališta balneologija (lat. a dijelom i aromatičnim kiselinama.. grč. glasačka kuglica balotada (fr. kila. balneum. balzamum oftalmikum (lat. ballon captif čit. balzam za jačanje srca balsamum ophthalmicum čit. balustrer) ograditi stupićima. balzam za oči Balti zajedničko ime za Estonce.) šport. ballotte) kuglica za glasovanje. jaka i većinom ugodna mirisa. okrugla. također: umjetna smjesa za ublažavanje bolova i liječenje rana . bal-boj (engl.ball-boy do pozornice. naslon. osobito zračni balon napunjen plinom lakšim od zraka (aerostat). balaustion. balzamum kordijale (lat. balneum lakonikum (lat. dijal. ballottage) drugi krug glasovanja (biranje između dvojice koji su dobili najviše glasova u prethodnom glasovanju) balsamum anodynum čit. letonski. okruglo tijelo. prirodna smjesa biljnih smola s eteričnim uljima.) vječno pero. balustrirati (fr. kuglasta boca za tekućine. technike) vještina podizanja i cjelovitog uređenja kupališta (toplica) balneoterapija (lat. toplice balneum arenae čit. balneum) kupalište. pren. fr. kupi lopte i donosi igračima Ballhausplatz njem. grč. a katkada i uz pjevanje plesača) balustrada (grč.) farm.) znojna kupelj balneum vaporis (lat.) vezani balon kojim 156 balzam se može popeti samo do određene visine i spustiti na mjesto polaska balota (fr.) kupanje u pijesku balneum cineris (lat. balsamon) kem.) kupanje u toplom pepelu balneum laconicum čit.) mala zračna kugla za ispitivanje smjera vjetra. logia) proučavanje kupališta. balneum arene (lat.. ublažavanje bolova balsamum cordiale čit. ograda kojom su ograđeni balkoni. novinski članak koji se objavljuje da bi se opipalo raspoloženje i mišljenje javnosti. pisaljka balon (fr. Litavce i negdašnje "Stare Pruse" baltički jezici skupina indoeuropskih jezika (litavski. stubišta. (čit. balhausplac) bečki trg na kojem se nekad nalazilo sjedište austrijskog državnog kancelara. balneum. balno (fr. bruh. ballon) šuplje. balustrade) arhit.

previjanje. otrcan. odmorište na stubištu. balsamon biljka roda Balsamodendron i njezina mirisna smola) namazati mirisnim mastima i uljima. opći. uteg (kod mačevalaca i boksača). bambočate (tal. balsaminaceae) mn. banderole) vrpca na trubi. v. tj. njem. tablica s cijenom neke robe bandijera dijal. a po okusu dinji banarij (lat. prilago- balzamici (lat. sajmove. veza. banalite) otrcanost. spojnica bandažirati (fr. nabiti banak zasjesti u nečijoj kući i ne odlaziti do kasne noći. stup (npr.) bot. "lijepi čovjek".) sedam zastava — podrugljiv naziv za političke prevrtljivce koji su spremni stati pod bilo čiju zastavu. putujuće društvo svirača.) manji instrumentalni sastav banda (tal. balzamski lijekovi balzaminka (lat. bandage) med. Bank) najdonji dio visoke peći za taljenje željeza gdje se skuplja rastaljeno željezo. zaviti. banda) četa. bandagiste) proizvođač. engl. banale) običan. banaliser) načiniti otrcanim. banderilla) koplje sa zastavicom koje se upotrebljava u borbi s bikovima banderiljero (šp. banco. klupa. farm. čelični okov na kotaču. "lijepi čovjek". Asiraca i Perzijanaca: učiniti da tijela umrlih budu sačuvana od truljenja (danas se ubrizgava u arterije sublimatova otopina i dr. osobito zavoja. utroba se ispere karbolnom kiselinom. bandager) med. prikazivanje Krista kao djeteta (u tal. biljna vrsta u kojoj je posebno poznat tzv. zastava na katarci. šport. stup o koji se vješa zastava. čovjek koji se okreće prema vjetru. bambus (malaj. bamboo) vrsta trske. osobito. sete bandijere (tal. raste u Indiji banak (tal. svakidašnjim banalnost (fr. prodavač kirurškog pribora. jednogodišnja ukrasna biljka netik. bandera. Impaticus balsamina) bot. banalna fraza otrcana. "lijepi dečko" (nazvana po tome što su se neke od njih nekada upotrebljavale kao lijek za rane) balzamirati (grč. malajsko ime poznate istočnoazijske zeljaste biljke čiji je plod po obliku sličan krastavcu. platforma banalan (fr. bandiera) zastava. lutka. družina (lopovska). a tjelesna šupljina napuni svježim drvenim ugljenom) Bambi ime laneta u djelima austrijskog pisca Felixa Saltena i u crtanim filmovima Walta Disneya bambino (tal.) mn. konjička zastavica. trg. metnuti okov na kotač bandažist (fr. suviše ponavljana rečenica . zavoj. balzamska sredstva. bannarium) pravo prisile (različito od jus cogens) band čit. staviti utege (u mačevanju u boksu). odred. zavijanje. omotač na cigaretnom papiru i na kutiji s cigaretama. seljačke zabave i si. bambu. telefonski stup) banderilja (šp. opasač na kojem stoji naboj nj ača. šaljive ili vulgarne slike nizozemskih slikara koje prikazuju seoske krčme.. "lijepi dečko" balzaminke (lat. često visoka do 20 m i 60—70 cm debela. previti. svakodnevan. malo dijete. svakidašnjost banana (šp. umjetnosti) bambocciate čit. glumaca. stijeg. previjati. mambu. bandera (tal. banderillero) borac s bikovima naoružan banderiljom banderola (fr. utega i si. po običaju starih Egipćana. sette bandiere čit. balsamica) mn. vojna glazba bandaža (fr. vjetrokaz.) djetešce.balzamici 157 bandijera banalizirati (fr. bot. povez na poštanskim pošiljkama. tezga. gomila. bend (engl.

kratos snaga) zastupnik shvaćanja da banke. samo s više žica (8—24) bandžo (engl. bježanje iz škole. trebaju imati odlučujući utjecaj u državi i određivati njezinu politiku. igrač koji drži bank bankata (tal. bancus klupa. njem. oproštajna gozba banketa (fr. banquette) voj. mandola bandolin mast za kosu (da bi bila glatka i sjajna) bandoneon glaz. vladavina velikih novčanih zavoda i njihovih predstavnika bankokrat (tal. strani novac itd. harmonika rastezača s velikim brojem glasova (130 tonova). banco. kreditnim i efektivnim poslovima. unutarnji naslon na prozoru bankijeri (tal.bandist 158 bankrot davati se svim političkim promjenama bandist (tal. bancarotta. banquise) ledena santa. banka banka (tal. lazaroni bankiza (fr. nevaljalac. turistička kućica od lake grade bank (tal. gitari sličan instrumenat sa 4 do 10 metalnih žica. el bandola) glaz. prima novac na štednju. posreduje u kreditnim poslovima. nota) mjenica koju izdaje banka umjesto gotova novca. mandora. odnosno njihovi predstavnici. usp. rumpere slomiti) slom banke. štedionica. banco. šp. ledeni bedem (u polarnim krajevima) banknota (tal. bandola. banco-conto) trg. banco) uplaćeni novac svih igrača u hazardnoj igri karata. potpuna propast. grč. stupnjevita uzvišica iza prsobrana za strijelce. bandeletette) uzak zavoj. sprovoditelj vladavine banaka i novčanih ustanova bankrot (tal. banco) velika klupa u crkvi banket (fr. skitnica banditizam (fr. kupuje i prodaje vrijednosnice. papirna novčanica banko-konto (tal. kratos snaga) pristaša vladavine i utjecaja novčara na javni život. knjiga u koju trgovac bilježi svoje poslove s bankom radi obračunavanja bankokracija (tal. bandito) razbojnik. "markiranje" bandleta (fr. plosnata mala šipka bandola (tal. bendžo bang (engl. daje zajmove uz kamatu. v. grč. banque. ledenjačka gomila (na moru). banditisme) razboj ništvo. tal. gozba. fr. bank bankar (fr. grč. bungalow) prizemni ljetnikovac od jednostavne grade u tropskim krajevima.) jak udarac.) glaz ukrajinski instrument sličan gitari i balalajci. obustava plaćanja. pren. skitnja.. nesposobnost plaćanja i odgovaranja svojim novčanim obvezama. Bandu bandura (rus. banco. Bank) novčani zavod. grad. banda bandit (tal. zgrada u kojoj se na- laze prostorije nekog novčanog zavoda. v. banco. banchieri) mn. banchetto) svečani obred nekomu i nečemu u čast. propalica. Americi i Meksiku. osobito prasak koji nastaje zbog probijanja zvučnog zida bangalo (engl. plaćeni ubojica. krateo vladam. upotrebljava se posebno u Sjev. propast . pristaša bankokracije bankokrat (tal. hajdučija bandiža (tal. cestovni razbojnik. pucanj. banjo) glaz. lat. pruga u boji. gospodarim) gospodarenje banaka državnim poslovima. banco. usp. banda) član (svirač) u vojnoj glazbi. nazvana po pronalazaču H. zavojić. mala vrpca. banquier) osoba koje se bavi novčanim. vlasnik banke. bandizar) izgon. banquet. ustanova koja radi s novcem. progon.

bagno) drvena kućica za kupanje. krštenje baptizirati (grč.) bot. stanovati u logorskim kolibama. veoma gusta i teška. gomila pijeska ili stijenja na ušću rijeke ili na ulazu u luku. Adansonia digitata) baptisterij (grč. pregrada između konja u konjušnici baraba (hebr. obično u blizini vojničkih logora i mjesta gdje radi veći broj terenskih radnika barakan (ar. kupanje uopće banja (tal. teret) jedinica za mjerenje atmosferskog tlaka bara (fr. baptisterion) krstionica. sperren zatvoriti) bank. barr) poluga. rusvaj. kupalište baobab (arap.) 2. skitnica. trošna kućica. uličnjak. bantam pijetlić) šport. baraque) smjestiti u barake. hrvač i dizač utega težak između 50. pivnica. tlak. sprud naslaga. Sphyraena barracuda) zool. nadjenuti ime bar (engl. šiba kojom se izvodi ovakva lupnjava. plesovi s maskama. magija bantu-jezici jedna od vrsta tzv. valuta) bankovni novac kao fingirana novčana jedinica bansek. banco. možda podrijetlom s Jave) Bantu afrički narodi koji žive južno od Gvinejskog zaljeva i velikih jezera. barracano. oni koji su svjesni čina koji se nad njima vrši. pren. široka arapska haljina od te tkanine.. drvo s osvježavajućim plodovima. poligamija. osobito protiv groznice (lat. vrsta tropskog drveta. berkan barakirati (fr. pregrada. banseg (njem. dućan od dasaka. patuljastoj vrsti kokoši. baraba baraka (fr. baros težina. rod grmova i drveta iz porodice prostolatičnica bankšpere (tal. šipka. raste u tropskim krajevima Afrike. po imenu biblijskog razbojnika Barabe) razbojnik. lopov. divovski visoko (do 20 m) i debelo (do 9 m). kapela pokraj crkve ili dio crkve u kojem se obavlja krštenje baptisti (grč.75 i 53. bantam kategorija boksač. osnovom vjere smatraju Evanđelje baptizam (grč. zatvaranje isplatnih šaltera zbog teške novčane situacije u kojoj se našla banka. banca. daščarama barakuda (lat. straćara. lišće i kora služe i kao lijek. nitkov. patrijarhat i matrijarhat. baptiser) krstiti. zahtijevaju da se krste samo odrasli. mangup baraban lupnjava koju katolici izvode u crkvi na Veliki petak kad se spomene ime razbojnika Barabe. baraque) daščara. bannisare) skitati se. fr. totemizam. pronositi glasove banj (tal.5 kg (naziv po bantam-kokošima. bouracan) tkanina od kostrijeti i vune ili devine dlake.banksija banksija bot. baptizo. članovi kršćanske sljedbe koji odbacuju kršte- 159 barakuda nje male djece. american-bar gostionica bez stolova i stolaca u kojoj gosti piju i jedu stojeći bar (grč. plod. barakan. baptisma) crkvena tajna krštenja. kavana s alkoholnim i drugim pićima. brana u sudnici. motka. fr. tal. tučnjava barabans vrsta najfinijeg ulja (najprije se proizvodilo u belgijskoj pokrajini Brabantu) baraber v. lupnjava. bagno) kada za kupanje. kupanje u kadi. kupaonica. vrsta grabežljive ribe koštunjače iz porodice morskih štuka . toplice. obustava plaćanja bankvaluta (tal. baptizo) mn. aglutinativnih jezika (još nije napravljena njihova točna podjela i potpuna karakterizacija) banzati (lat. gostionica. Bandsage) strojna tračna pila bantam (engl. slična platnu. karakteristike: negroidnost. tj.

baraonda) metež. divlji. barbaros) kod starih Grka: svaki onaj koji nije znao govoriti grčki. dakle tudinac. rampa. ogriješiti se o pravila i čistoću jezika. Modrobrad barbir (tal. kelt. surov. rampe barba (lat. trilja. barbar barbarizam (grč. stranac. postolar). barbaros) v. divljaštvo Barbe-bleu čit. (barbiere) brijač. tal.bara 160 bar baranda (šp. barbarikos) prvotno: strani. vješto rukovati. barbarizo) učiniti nešto barbarskim. naziv za starijeg čovjeka (u Dalmaciji). zaporna vatra baražist (fr. barba brada) stric. barbacana) voj. iskvareno. lat. nepravilno barbarski (grč. batoglavac barbula (lat. bardd) pjesnik i pjevač starih Gala i ostalih keltskih . spretno postupati baraterija (tal. krijumčarenje baratirati (tal. greda kojom se preprečuje put. osobito uobičajena u knjižarstvu baraža (fr. tal. kovanica. grub. prijevara. barragiste) čuvar brane. barbula hirsi čit. kaos. baratto) razmjena. grub. buka. Barb-ble (fr. suprotan duhu i pravilima jezika. barba. podvala. propust za vodu ili za svjetlost barbar (grč. bard. u brk. riba koštunjača'iz porodice trlja. barranda) ograda u areni gdje se izvode borbe s bikovima baraonda (tal. govoriti u kovanicama. barrage) brana.) u bradu. voj. pogrešno upotrijebljena riječ barbarizirati (grč. keltski i ovima slični oblici ornamenata barbarstvo (grč. barbifier) brijati. kod Rimljana: narodi koji nisu imali ni grčke ni rimske naobrazbe. barbula hirzi (lat. pregrada. barattare) vješto poslovati. grubost. barbarismos) gram. barba brada) bradica. šp. barbone) zool. šišati. imate li što za jesti (bez mog znanja. barbarin barbarin (grč. ranar. uricum acidum.) dlake koje kod muškaraca i staraca na$ rastu u ušima bard (engl. osobito za ona zna- čenja za koja imamo hrvatsku riječ. kuh. pristojba za prelazak preko mosta. pobarbariti. skidati ljuske s ribe barbiton (grč. barattare) trgovati davanjem robe za robu. vreva. gruba jezična pogreška na štetu jasnoće i čistoće jezika. stražarska kula. bez da sam znao. barbacane. šuster (krojač.: šnajder. razumjeti se u nešto. divljak. neuljuđenost. upotrebljava se kao sredstvo za liječenje nesanice barbon (tal. potkradanje. nečovječan. u lice barbakan (fr. imate li što za jelo). barbarski ornament gotički. pučki liječnik (pušta bolesnicima krv) barbirati (fr. sličan liri. mostarina. vanjski zid bedema s puškarnicama. barbaros) nenaobraženost. danas: nenaobražen. polikord barbiturat (lat. barbe. zbrka baratati (tal. mokraćna kiselina) derivat barbiturne kiseline. trlja. tj. baratteria) pom.) vitez iz starofrancuske priče koji je poznat po tome što je ubio svojih šest žena. surovost. in barbam (lat. barbiton) starogrčki glazbeni instrument s mnogo žica. trgovina kod koje se daje roba za robu. ujak. svaka nepoštena ili protuzakonita radnja kapetana ili mornara kojom se nanosi šteta vlasniku broda i ostalim zakonitim interesentima. vidar. po imenu lišaja Usnea barbata. npr. tuđinski. uporaba stranih riječi i izraza u govoru i pisanju. baražna vatra za prečna vatra. trgovati razmjenom barato-trgovina (tal. surov čovjek.

bas-relief) plići. izdvojiti se. barrister) titula engleskih odvjetnika koji vode sporove pred visokim sudovima barit (grč. uglata ili okrugla kapa bez štita kakvu nose na službi suci. barilalija barij (lat. našarati. znak Ba barijera (fr. barys težak) kem. slabije ispupčen kiparski rad na ravnoj površini. svile i pamuka Bargello čit. sastoji se. ugojenost. reljef bares geld (njem. uz pratnju harfe. gojnost barister (engl. mlada mazga. ulaz na kojem se plaća trošarina. teško. bariolage) šarenilo. sada: svi slično tkani materijali od vune. barretter) otpornik od tanke žice u balonu napunjenom vodikom. barys. Geld novac) gotovina. usp. pren. prošarati. smetnja. čist. bardiglio) vrsta tvrdog bijelog fiorentinskog mramora bardit (lat. tal. smetnja. bas. mineral barij a (težac) . u slavu junaka i bogova. željeza i dr. bardelo (tal. prepriječiti. crnih medvjeda u Sjev. teško izgovaranje riječi barilja (šp. kentron) fiz. pren. neukusno. svećenici itd. pjevač koji pjeva dubok glas. barys. mostova) radi obrane. barditus) bardova ratnička pjesma. dubok glas. ar. Japanu i dr. pren. nečista španjolska soda koja se dobiva sagorijevanjem morskih biljaka barimetrija (grč. bar gotov. redni broj 56. bas barifonija (grč. tj. građanski rat. zaklon. Americi. osamiti se barilalija (grč. bareter (fr.) barisomatija (grč. barricade) brana. bačvica. element. barda. tromost. barys težak) kem. prepreka barikada (fr. atomska težina 137. barretum) kapa uopće. pregrada uskih mjesta (ulica. protkati šarenilom barisfera (grč. pogranično utvrđenje. pregrada od rešetaka. vrsta malih. barrel) bačva. bardot. vjerojatno. zabarikadirati se ograditi se. berretta. prepreka barikadirati (fr. med.) prije: guvernerova palača (podestata) u Firenci. otežano govorenje. brana. barricader) pregraditi. zatim: sjedište kapetana policije i zatvor. mostove) radi obrane. stabilizator toka barež (fr. baricentar (grč. barilla) kem. gradska vrata. granica.(grč. barys. fone) glaz. branik. obrana. ulična borba. v. barys. guslarska pjesma bardo (fr. zatvoriti uske prolaze (ulice. tal. od teških elemenata (nikla. gotov novac bareta (fr. našaranost. soma tijelo) med. težište barifon (grč. šp. barys težak. metria) barometrija bariolaža (fr. barrette. baryum. glossa jezik) med. pjesnik bardiljo (tal. barys težak. sfaira kugla) geol. teškoća govorenja kao bolesno stanje bariglosija (grč.6 1 bareljef (fr. barys težak.36. nazvana po mjestu Barege u Pirinejima. danas: narodni muzej za talijansku umjetnost i kulturnu povijest bari. barege) prvobitno: laka vunena tkanina. barioler) šarati. barriere) pregrada.barij 161 bari naroda koji je pjevao. engleska mjera za tekućine od 36 galona = 136. meda. laleo govorim) med. barys težak. barys) predmetak u složenicama sa značenjem: težak baribal zool. pren. albarda) tegleća životinja. dizati (ili: praviti) barikade. fone glas) glaz. previše šareno slikarstvo bariolirati (fr. Zemljina jezgra. grč. čovjek koji nosi sve na svojim leđima barel (engl. lat. zatvoriti se dobro.

i prvu polovicu XVIII. barokna poezija učena. barcaruola) vesela pjesma venecijanskih gondolijera barkasa (šp. kamara soba) posebno izgrađena hermetički zatvorena prostorija u kojoj se tlak zraka može umjetno mijenjati. baros težina. kreće se otprilike između "A" do "a". Barren. najveći čamac na ratnim brodovima. baros.. dvorska. st.. XVII. baros. fr. duboki tenor ili visoki bas. lađica. barografsku krivulju. barkarola barketa (tal. gramma slovo. barcaza) pom. pjevač koji pjeva bariton. neraspoloženje bariton (grč. baros težina. st. barys jak. baros. usp. teško razumljiva poezija koja je cvjetala za vrijeme trajanja baroknog stila u arhitekturi i umjetnosti barokni stil (port. usp. tonos ton) glaz. baros težina.baritimija 162 barometarski baritimija (grč. barogram barogram (grč. barque) mali čamac. glazbeni instrument sa žicama. sadržaja i forme — izazivaju dojam nečega nastranog i ludog. metron mjera. stylos) razdoblje u povijesti umjetnosti koje obuhvaća kraj XVI. muški glas između basa i tenora. baros težina. smiješan. eufonij (u vojnoj glazbi) baritonirati (grč. naprava koja bilježi promjene u zračnom tlaku. fr. grč. makros visok. barrocco) arhit. brodić barman (engl. fone glas) čovjek koji ima dubok ili grub glas barograf (grč. pjevati bariton baritonon (grč. barokni stil barokan (port. približi vši se gotičkoj umjetnosti XV. metron) fiz. grafo) meteor. riječ kod koje je posljednji slog nenaglašen barjak (tur. jedan slog ostaviti nenaglašen. ladica. osobito posljednji slog riječi. barcherolla) čamac bez katarke. v. sprava za mjerenje zračnog tlaka (težine zraka) barometarski (grč. tuga. baros) predmetak u složenicama sa značenjem: težina. "sin utjehe" barne (njem. paralelne (i vodoravne) motke. najniže stanje barometra . a služi za ispitivanje sposobnosti pilota ili ronilaca da izdržavaju različite promjene u tlaku zraka baromakrometar (grč. glaz. barrocco. barometar koji sam sebe registrira praveći tzv. pismo) papir na kojem je bariograf ispisao liniju zračnog tlaka barok (port. istodobno mjeri i visinu i težinu barometar (grč.(grč. bar) vlasnik ili poslovođa bara. svaka učvršćena na dva stupa. gondola. jedrima i malim topovima barkerola (tal. barytonon) gram. barometarski maksimum najviši zračni tlak. barytoneo naglasim gravisom) gram. stijeg barka (tal. dubok. čudan. barok barokomora (grč. najviše stanje barometra. barca. st. barometarski minimum najniži zračni tlak. metron) koji se tiče barometrije. barchetta) mali čamac. barrocco) nepravilan. barythymia) zlovolja. nastran. ovaj stil je potisnuo renesansu i predstavlja njezinu degeneraciju. dobilo ime po nazivu koji su Portugalci dali biseru nepravilna oblika (barrocco). barjak) zastava. razboj baro. pritisak barofon (grč. sjeta. baroknim se nazivaju one pojave u životu i umjetnosti koje — svojim pretjeranostima.. s katarkama. velika trgovačka lađa sa tri katarke barkarola (tal. konobar barn jedinica površine za mjerenje u nuklearnoj fizici Barnaba hebr. barres) gimnastička sprava: dvije okrugle. metron) vaga za djecu. st. iskrivljenostima i proturječnostima između sredstva i cilja.

baronet) titula engleskog nasljednog plemstva. francuska kapa baskijski jezik jezik Baska. najdublji glas u višeglasnim vokalima i instrumentalnim djelima. titula drugog arhonta u staroj Ateni basist (fr. sumpora i drvenog (lipo vog ili vrbovog) ugljena 163 bassa ottava bas (tal. jak. baros.barometrija barometrija (grč. rodoslovno usamljen baslis (fr. metron) termometar za mjerenje točke vrenja vode. fagot bassa ottava (tal. (uoči dana sv. basso. geotropizam baršun (mađ. grč. najdublji muški glas.) puščani prah. beisik ingliš (engl. pren. kadifa. amonijakovim kloridom i salitrom koji su preliveni alkoholom) kod kojega se po talogu poznaje hoće li vrijeme biti vedro ili oblačno. trgovački) suvremeni umjetni engleski jezik s ograničenim brojem riječi basileus (grč. usminskih žlijezda Bartolomejska noć pokolj koji je u katoličkoj Francuskoj u noći na 24. fr. bassetto) glaz. vještina rukovanja barometrima. barunija barunija (fr. basson) glaz. basileus) kralj. barsony) vrsta tkanine. baros. pahalica barun (lat. danas: posebna vrsta barometra (s kamforom. mali kontrabas sa tri žice baseto (tal. kratica od British. znanstveni. oprašivati) četka na dugačkom štapu. bassetto) glaz. baros. metron. barone) plemićka titula. vrsta slova (naziv prema glasovitom engleskom tiskaru Baskervilleu) Baski narod na Pirinejskom poluotoku baskijska kapa (basketka) tamnomodra kapa bez štitnika i oboda. žena koja se pravi učenom. mjesta koja treba izvoditi za jednu oktavu dublje . ta je točka niža što je visina na kojoj se ona određuje veća. pravac) bot. baronessa) barunova kći baronet (eng. između baruna i viteza baroskop (grč.) stuba.) keltski dijalekt kojim se govori u Bretanji basa vrsta ličkog sira. baro. osnova harmonije. International. duboki tenor.) plava čarapa. ba ble (fr. Bart brada. dazimetar barotermometar (grč. hipsotermometar barotropizam (grč. baron. međunarodni. barograf baronesa (tal. tal. Scientific. skopeo) stariji naziv barometra. jedini neindoeuropski jezik u zapadnoj Europi. baros. stupanj plemstva između grofa i plemića. barunat barut (tur. prečaga (na ljestvama) baset (tal.) mn. američki. glaz. upala Bartholinovih žlijezda. pliš bartolinitis med. American. svirač koji svira bas baskervil tisk. wischen brisati. samt. bassiste) pjevač koji pjeva bas. "škripavac" basamak (tur. Commercial. instrument koji proizvodi bas-tonove bas bleu čit. baronnie) v. basson dorski komparativ od bathys dubok) glaz. kolovoza 1572. velur. baro) posjed za koji je vezana barunska titula. tj. v. thermos topao. pren. bariton Basic English čit. vitez barunat (lat. grafo) barometar koji sam bilježi promjene u zračnom tlaku. član nižeg plemstva. basse-lisse) vrsta vunenih ili svilenih zidnih tepiha s dubokom osnovom bason (fr. "takozvana" spisateljica bas breton čit. hrabar čovjek. junak. baros. ba breton (fr. Bartolomeja) izvršen u Parizu nad hugenotima bartviš (njem. barimetrija barometrograf (grč. britanski. metria) mjerenje zračnog tlaka. tropos okret. v. smjesa kalijeva nitrata.

bastardo) bot. stalno ponavljanje jedne teme u basu basso profondo (tal. poremetiti. uspijevati bastilja (fr. na stranu. battuere tući se. batal) pokvariti. bašmaklik) "novac za papuče". bataillon) voj. brzoplet govor batavija (lat.) glaz. basso ripieno) glaz. po strani bašlija (tur. baščavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci 164 batelaža baš-čauš (tur. vuka i psa). razmnožavati (se) križanjem različitih vrsta bastati (tal. tj. kopile. podijeljenih u 4 čete batar (fr. ranac. bastonnade) batinanje. bastille) tvrđava. bastion (fr. bastare) dostajati. bastardna mjenica lažna mjenica. odred vojske koji predstavlja.basso obbligato basso obbligato (tal.) narednik u turskoj vojsci bašama (tal. s potpisom osobe koja ne postoji. baša) ponašati se kao baša (paša).) posebice. batavia) polusvilena tkanina koja se izrađuje na Javi batelaža (fr. križanac. bastagma breme. i koja je razorena 14. zamuckivanje. nosač. fr. sagradio Karlo V. privremen zaklon. srpnja 1789. bristolski mesing bataliti (tur. glas basa koji vodi melodiju basso ostinato (tal. dubok bariton. prateći bas basta! (tal. bot. prsobran bastionirati (fr. biljka koja je postala spolnim križanjem dviju različitih biljnih vrsta. bastardni prozor prozor s jednakom ili manjom visinom nego širinom bastardirati (tal. trećinu ili četvrtinu pješačkog puka. bataglia) bitka. teret) sluga. dio prihoda sultanija koji se sastojao od novčanih kazni za šumske prekršaje bašunsagolsun! (tur. zanemariti. batelage) opsjenarstvo. bassetaille) glaz. telećak. battarizo mucam) med.) glaz. tisk. Bastille poznata pariška tamnica koju je u XIV. napraviti utvrđenje (ili prsobran) bastonada (fr. obično s 800 do 1000 vojnika.) dosta! dosta o tome! bastah (grč. prijatelju! bat-metal bijeložuta mješavina od 55% bakra i 45% cinka (upotrebljava se za svijećnjake i druge predmete). također: bareljef bastard (ta. zapustiti. glas između baritona i basa. batinanje po tabanima u Turskoj bastonirati (tal. bastion) voj. smjeti. polaziti za rukom. osobito. ostaviti.) glaz. biti hrabar. nasip od kamena batarizam (grč.) fort. sposoban. pom. osobito po tabanima baš-čauš (tur. mješanac (npr. šp. basso mare duboko more) jato riba bašiti se (tur. odbaciti batalja (tal. zool. borbeni mač koji se u borbi držao u jednoj ruci. slova između ronda i angleza batardo (fr. za vrijeme Luja XVI. st. prijevara. bastardo) izvanbračno dijete. utovarivanje i istovarivanje broda čam- . prema formaciji. konja i magarca. špenadl bašmalik (tur. batardeau) voj. bašli što ima glavu) pribadača.) neka je tvoja glava zdrava! (česta muslimanska izreka. bastonare) batinati. okaniti se čega. mucanje. vrsta fine i guste pamučne tkanine. utvrđen zamak s kulama koji služi kao tamnica. kula. utvrđenje. dubok bas basso ripieno (tal. praviti se važan baška (tur. voj. poluležeća fr. usuđivati se. mađioničarstvo. napustiti. bastak bastaj (fr. odgovara se sa: dostum-sagolsun! zdrav mi bio ti. utvrditi. izraz sućuti u povodu smrtnog slučaja. trg. borba bataljun (lat. biti dovoljno. vrsta starih topova. boj. batarde) pokrivena laka bečka kočija na oprugama.

naklapanje batometar (grč. prevoznina. fone) glaz. battere) u cirkusu: saltomortale preko konja. galvanska baterija spoj više galvanskih elemenata u istom vodiču radi dobivanja jače struje ili višeg napona (paralelno ili uzastopno spajanje) batibijus (grč. bathron) terasa ispred kuće. spoje tako da su svi vanjski oblozi sjedne strane i svi unutrašnji oblozi s druge strane međusobno povezani. battre. butler) peharnik. battere. bathos. alka batifon (grč. jednostanično organsko biće u morskoj dubini batidur (tal. glavni sluga batman (fr. glaz. butterfly leptir) plivački stil. metron) mjerenje dubine. battologia) nepotreban govor. više istovrsnih topova (4 do 8) s potpunom opremom i priborom koji čine jednu borbenu jedinicu. kirurška postelja. machia borba) "Boj žaba i miševa". bathos visina. pipničar. bathos dubina. čvrsta naprava za ronjenje koja ne ovisi o matičnom brodu (izumitelj švicarski fizičar August Piccard. lupetanje. ognjilo na starim puškama. prišt ispod jezika. baton. lupiti) u mačevanju: izbiti protivniku mač iz ruke batiskaf (grč. batterie) voj. metria) sprava za mjerenje morske dubine batometrija (grč. nego predstavlja neko neutralno meducarstvo prabića ili protista. električna baterija više lajdenskih boca koje se. skopeo gledam) čamac sa staklenim dnom kroz koje se može gledati pod vodu 165 batrokefalija batist (fr. kefale glava) lubanja koja ima oblik stube . parodija Ilijade batrahus (grč. obično praćen vrtoglavicom batoliti (grč. batimetrija baton (fr. strah od dubine ili visine. lupanje srca. batuere udariti. bathys dubok. tzv. zamašajni udarac njihala na satu batofobija (grč. batrahij batrica (grč. battitura udarac) kolut na vratima. mys miš. bathos dubina. ponajviše granitoidnih batologija (grč. leptirov stil baterija (fr. sokoliti batrokefalija (grč. kameni prag batrij (grč. bathron stuba. bitnica. tal. onaj koji živi u dubini. sjedalo) med.baterflaj cima. brodski promet. usp. skafos lađa) ronilačko zvono. znak za mirovanje batonda (tal. izraz koji je stvorio engl. bathys dubok. glasoviti starogrčki spjev nepoznatog autora. batrachos žaba) med. bathos dubina) niskost. battement) udaranje ruku i nogu pri plesanju. fobos strah) med. glaz. batrachos žaba. bios život) biol. brodarina. bathron postolje. klupa. radi većeg električnog punjenja. batometrija batirati (fr. lat. v. batrahus Batrahomiomahija (grč. dubina. bodriti. lat. sprava za namještanje iščašenih udova batriti (mađ. metria) v. lithos kamen) mn. bator hrabar) hrabriti. bathys dubok. prirodnjak Thomas Huxley (1825—1895) i njime nazvao organsku prasluz koje ima u morskim dubinama i koja ne spada ni u životinje ni u biljke. dvostruki udar. vozarina baterflaj (engl. prut. prostaštvo u govoru i pisanju batrahij (grč. batiste) vrsta veoma finog i gustog platna batler (engl. basto) štap. kremen. puhački instrument s dubokim tonovima batimetrija (grč. potpuno kristalizirane najdublje gromade plutonskih stijena. palica. geol. batuta batos (grč. bathys. dirigentski štapić. u mačevanju: udarac po protivnikovom maču. batrachos žaba) med. rekordna dubina ronjenja: 11521 m batiskop (grč. 1884—1962).

kem. Bav Bayer svjetski poznata njemačka tvornica lijekova baza (grč. dužine 3000 m) koji služi za mjerenje brzine leta zrakoplova. 1799 —1854. strana ili površina na kojoj zamišljamo da leži poligon ili poliedar. i odakle svi putevi vode k raznim jedinicama kako one napreduju. elektro- pozitivna) koja se spaja s kiselinom i neutralizira je stvarajući sol. katkad. Basedowu. kipa ili svoda. skok pri kojem konj samo malo dodiruje zemlju kopitima.batuta 166 bazen batuta (tal. obojiti crno bazanit (grč. u Europi: prodavaonica s jeftinom robom baze (grč. odličan materijal za građevine bazan (tur. basane) obojena janjeća. zavijanje. ubrzan rad srca. Bavijus bavarin (tal. pijun bauhcvikn (njem.) nekad. voj. kem. basin) umjetno izdubljen prostor napunjen vodom . ovčju. kronična bolest koja nastaje kao posljedica bolesti štitnjače. basis) kem. liječniku K. basis) osnova. udarac za takt. pjena) opršnjak. osnovna linija duga više kilometara koja se. krupne buljave oči. znaci: povećana štitnjača. pojačana probava tvari. bavella. grčevi u trbuhu. trema pred javni nastup Baukida mit. znojenje. u mačevanju: jak udarac duž protivnikovog mača s ciljem da se protivnikov mač izvede iz napadne linije ili da se napravi mjesta za izvođenje udara na protivnika. brzine automobila ili drugog motornog vozila bazalt (lat. Bausch nabor) naboran. basanos probni kamen) tvrd crni kamen od kojega su stari Egipćani izrađivali kipove bazar (perz. proljev. drhtanje prstiju. podnožje stupa. žena koja je sa svojim mužem Filemonom ugostila Zeusa kad on nigdje drugdje nije mogao nadi skloništa. battuta) glaz. odakle dobivaju pojačanja i ostalu pomoć. osnova stupnja. geom. mjesto ili zemljište s kojeg jedinice neke vojske napreduju.) sajam. mat. Bauch trbuh. usp. baze. ponekad bazana (fr. nakon smrti Baukidu je pretvorio u lipu. temelj. za nagradu Zeus jo njihovu kolibu pretvorio u prekrasan hram. prema Pliniju riječ afričkog podrijetla) vulkanska stijena sastavljena od plagioglasa. usp. određen put na zemlji (npr. zwicken štipati) štipanje. mršavljenje i dr. nabran Bav (lat. ovčja ili teleća koža za ukoričenje knjiga. Bavius) v. otuda: loš pjesnik i pakostan kritičar. arhit. bava) trg. basaner) obojiti kožu (janjeću. spojevi koji s kiselinama oblikuju soli (njihove otopine u vodi pokazuju većinom alkalnu reakciju). prisutnost neke kemijske baze bazen (fr. koža na konjičkim hlačama bazanirati (fr. metr. bavaglino od bava slina. potencije ili logaritma. a Filemona u hrast baušig (njem. koji ju je prvi utvrdio i opisao) bazeitet (grč. tvar (supstanca. saltomortale napravljen preko konja bauer (njem. basis) mn. basaltes. uvodna stihovna stopa. točno izmjeri i koja onda služi kao osnova triangulacije. augita i magnetita. baza Bazedovljeva bolest med. Bauer seljak) u šahu: pješak. Bavius) ime dvojice loših pjesnika i drskih kritičara koji su pretenciozno kritizirali Horacijeve pjesme. svojstvo kiselina da se s određenim količinama baznih oksida pretvaraju u soli. pomoću motki za mjerenje. (nazvana po njem. siperak bavela (tal. otpaci od svile Bavijus (lat. teleću) za ukoričenje knjiga. geod. podloga neke stvari.

kratica za British broadcasting Corporation čit. bazeitet bazilijanac pripadnik katoličkog reda (koji se služi istočnim obredima). basis) osnovati. basilike) zool. improvizacija u paru i skupini. v.) bazilika (grč. metron) med. četverouglato "V". a druge za suce (tribunal). bazalni bazuka voj. basilike tj. osnovno naučavanje bazicitet (grč. pouzdavati se u. v. sličan bazilici Bazilike (grč. supr. Britiš brodkasting korporejšn) Britansko radij sko društvo BCG v. bazlamač) slijevka. zasnovati. bdella pijavica. "kreolski" jezik (engleski temelj). Be-dur beach-la-mar čit. akropetalan 167 beach-la-mar bazirati (grč. saborna. basis. petalon list) bot. basis) kem. Be-moll) glaz. basis) kem. bibop (engl. n. Be-dur (tal. tip prvih kršćanskih crkava. kraljevski zmaj.) vrsta džeza karakteristična po čestim disonancama u harmonizaciji. baziotriptor. bazno kamenje bazlamača (tur. bazeitet baziti (grč. jedne za publiku. basis) mn. ubijao svojim pogledom baziotrib (grč. sredstvo sporazumijevanja u zapadnom području Tihog oceana . bdella. tobože. liječnički instrument za lomljenje dječje glave u maternici i za izvlačenje djeteta (upotrebljava se kod teških porođaja kad je to jedini izlaz). tempo umjeren . uljevuša. zvučanje s osnovnim tonom b. divna kuća) prvobitno kod starih Grka: dvorana sa sjedištem arhonta basileusa u Ateni. učitelju Baziliju Velikom (4. osloniti se. vrsta pite s mnogo vrhnja bazni (grč. tripsis trljanje) med. suvremeni društveni ples. počivati bazitet (grč. beach-la-mar morska obala) naziv za tzv. razvaruša. kod Grka i Rimljana: zgrada za trgovanje 1 pravne poslove koja se sastojala od dviju dvorana na stupovima. basis. staklena sprava za isisavanje krvi. zamjenjuje liječničku pijavicu bdelotomija (grč. basis. basis) prid. baziotrib bazipetalan (grč. objavljen 887. oslanjati se na koga ili što. ime po crkv. tribe trljanje) med.) glaz. kratica za beril be-bop čit. mit. zatim. supr. vrsta bezopasnog guštera u Južnoj Americi i Aziji. suprotno: Be-mol Be-kvadrat glaz. u slučajevima osobito teškog porođaja: lomljenje dječje glave u maternici i vađenje djeteta baziotribom baziotriptor (grč. basis. v. tvrdo zvučanje s osnovnim tonom b. v. kefalotrib. 4/4 takt.. eruptivno kamenje s nešto malo bazalta. zakonik cara Basilijusa Velikog. osnivati. legendarni kraljevski zmaj koji je.. temno režem) zarezivanje liječničke pijavice (nakon što se nasisala krvi) ispred završetka repa s trbušne strane radi ispražnjavanja i održanja životinje Be kem. kefalotriptor baziotripsija (grč. dolerita itd. ručni reaktivni bacač BBC čit. bič la mar (engl. glavna crkva bazilikalan (grč. Bibisi (engl. oikia kraljevska. besežiranje bdelometar (grč. utemeljiti. pouzdati se. basilike) u obliku bazilike. naziv za razvoj pri kojem se najmlađi novi organ pojavljuje pri dnu stabljike. basis. logia) znanost 0 osobinama tijela.bazeologija bazeologija (grč. e. razrješavajući znak kojim se jedna povišena ili snižena nota vraća na prvobitni stupanj Be-mol (tal. Basileus) mn. geol. šp. tribo trljam) med. st. bazilisk (grč.

razmjeran) zamjenik.. Gospa beatae memoriae čit. beden) vanjski zid oko tvrđave. st. qui procul negotiis. biscia) smuk (vrsta neotrovne zmije) bedel (tur. bogomoljka beata virgo (lat) blažena Djevica. (najstariji red posvećen boguugodnom radu. bezzo) sitan mletački novac. njem.). Bekrelove . poželjeti. pristajati na nešto.. licemjerje beatus ille. njegovanju bolesnih itd.) "sretan onaj koji je daleko od poslova. beta-zrake. voljeti koga. fiz. nalog." (Horacijev stih) beaufort v. tj. beaticum) posljednja pomast. obrana bediner (njem. beata) blažena. beguine. beate memorije (lat. pren. (po imenu francuskog izumitelja Henrija Becquerela) zajednički naziv za zrake koje izbijaju iz radioaktivnih elemenata (alfa-zrake. Bezirk) okrug.) luđak. beati possidentes) sretni su oni koji imaju. poslužitelj.) na zapovijed. izabrati po svome ukusu. čit. cum befel (njem. begute beging (engl.) blažene. onaj koji živi u ludnici (po velikoj londonskoj bolnici Sv. begger) mn. sretna.. bagan. beanus) glupo i neotesano držanje (ili: ponašanje) beata (lat. zum Befehl čit. Majka Božja. pripadnice opatičkog reda koji je osobito bio raširen u XI. bogomoljke. bedavi) mn.. žive od stočarstva i pljačke. beatitudo vestra) Vaša Svetosti (oslovljavanje pape) beatizam (lat. Bogorodica. boufort. one koje se prave sveticama. cirkus. uvrstiti u red svetaca beatifikacija (lat. bedienen poslužiti) sluga. novac uopće beča (tal. ugađati) svidjeti se. sastavljač meteorološke skale za mjerenje brzine vjetra becirk (lat. nakon čega dolazi čin kanonizacije. beatificatio) posvećivanje. engl. pren. bagging) platno za pakiranje . gama-zrake) 168 beging beč (tal. kvart Becquerelove zrake čit. zaštita.. tobožnja svetost. beatus blažen) pravljenje svecem. zavoljeti. Beaufort Francis (1774—1857). beatificare) posvetiti. diviti se begine (lat. okružje. ženski ogrtač sličan arapskoj nošnji beduini (ar. pričest umirućeg kod katolika beatitudo vestra (lat. električna beatifikacija električni eksperiment koji se sastoji u stvaranju svijetlog svetačkog vijenca (aureole) beatikum (lat. čovjek koji umjesto nekog drugog ide na hodočašće ili u vojsku bedem (tur. umj. bedel odgovarajući. bedavi) mod. beatus ile kvi prokul negocijis (lat. bedinter bedlam (engl. svete uspomene (pokojnik) beati possidentes (lat. pod vlašću svojih šeika i kadi befel (njem. proglašenje za sveca. begenmek činiti dobro. Befehl) zapovijed. blago onima koji imaju beatificirati (lat. u nekadašnjoj austrijskog vojsci odgovor podređenoga nadređenome kao izjava da će nalog biti izvršen beg-lokum (tur. medenjak begenisati (tur. sirijskim i sjevernoafričkim pustinjama.. stanovnici pustinje. proglasiti svecem.) kolač s medom. Marije od Betlehema koja služi kao ludnica) beduina (ar. i XIII. engleski admiral. nomadska arapska plemena u arabijskim. odobriti.beanizam beanizam (lat. uvrštenje u red blaženih od strane pape.

zove se i kazneni prostor budući da se prekršaji u njemu kažnjavaju izuzetno strogo. bechos kašalj) mn. bekovski prostor dio nogometnog igrališta (šesnaesterac) koji je prvobitno pripadao samo bekovima (braničima). v. pomoćnica. glavni sastojak atropina beladonin (tal. belles lettres. jad. bun. igraju dvije momčadi sa po devet igrača na igralištu u obliku romboida čije su strane duge 27 m bek (engl. vrsta nordijskih plitkih jedrilica belčite (šp. organska baza koja se dobiva od korijena i lišća velebilja. proljeće) cvijet (na voćkama) behemot (hebr). metež. neman. backhand) šport. udarac okrenutom rukom. bel-espri (fr. ružno vrijeme. fr. uz pomoć konja Pegaza ubio neman Himeru beletrist (fr.beglajter beglajter (njem. bella donna "lijepa žena") bot. begine begute (eng. bacon) slanina sa slojevima mesa bekovski (prema engl. zlo. v. back). feljton. bekovski udarac u nogometu: snažan udarac sa svrhom da lopta ode što dalje od vlastitog gola. unuk Sizifov. ima pristaša i u Europi i Americi behar (tur. nesreća. bahar miris. sin Glaukov. svirač u tamburaškom orkestru na instrumentu dubljega glasa kojemu je zadatak praćenje glavne melodije (obično u tercama ili kvintama) begonija ukrasna biljka velikih mirisnih cvjetova (naziv po imenu Francuza Michaela Begona) beguine (engl. neprecizan udarac bel-esprit čit. base-ball) šport. bellezza) ljepota. med. belfry zvonik) gradski zvonik spojen s vijećnicom (u srednjem vijeku i renesansi) . igrač iz uže obrane u nekim športskim igrama (svaka momčad ima dva beka. (Atropa Belladonna) šumska biljka iz por. tj. bex. beladona-ekstrakt sok koji se priprema od svježeg soka lišća ove biljke. hrptom ruke (u tenisu) bekon (engl. muka. back) šport. belles-lettres književnost) lijepa književnost. dakle pjesništvo u stihu i prozi. pametan i duhovit čovjek 169 belfrid beladona (tal. tj. ni praktičnim ciljevima. sjevernoamerička igra loptom. lijevog i desnog) bekasina (fr. zabavna književnost svake vrste. divovska životinja. nazvana po istoimenom gradu beleca (tal. vrag belanda (tal. vrsta levantskog pamuka slabe kakvoće belelaks trg.) lijep duh. begine behanizam smjer u babizmu. belemnon oružje koje se baca. begleiten pratiti) glaz. sredstva. slične taftu belemniti (grč. ni znanstvenim. beggar) mn. napast. bunika. vrsta istočnoindijske svilene tkanine. močvarna šljuka bekhend (engl. strijela) geol. u Bibliji: naziv za vodenog konja behici (grč. belletriste) onaj koji piše beletristiku. belanda. belchite) vrsta španjolske vune. ljepotica beledin trg. bella donna) kem. šport. bijeda. beggar) mn. belandre) pom. fosilni ostaci izumrlih glavonožaca iz razdooblja jure i krede Belerofont mit. nepogoda. zabavni pisac beletristika (fr. velebilje. ona grana literature koja ne služi ni vjerskim. estetska i književna kritika belfrid (engl. gužva. bela) nevolja. becassine) zool. lijepa žena. upotrebljava se kao sredstvo za uljepšavanje radi povećanja zjenica belaj (tur. patnja. lijekovi protiv kašlja bejzbol (engl.

razdoblje početkom 20. prvotno.) rat do istrebljenja. fil. bene) dobro. bellicosus) ratoboran. riba jesetra. Benedikta (480—543). vrsta tenisa i hokeja na ledu. beneficencija . glazbeni pravac koji teži za što suvremenijom reprodukcijom tona i za virtuoznošću u izvođenju belle epoque čit. sveopći rat. blagoslivljanje. Baal-Sebub) mit. lijepo pjevanje. brokat. benedikcija apostolika (lat. benefactio) dobročinsL o. belvedere Belzebub (hebr. npr. Benares) istočnoindijska srebrena tkanina. ljetnikovcu ili kakvom uzvišenom mjestu odakle je lijep pogled (belvi). čist parafin koji se dobiva od petroleja. osobitu ulogu danas ima u džez glazbi bene (lat. crkvi: blagoslov blagoslivljanje benediktinac (fr. stoljeća kad se u umjetnosti razvilo načelo "ljepote radi ljepote". svijeće izrađene od mješavine parafina i stearina ben (hebr. Davidov sin benares (ind. osnovan u VI. belvedere lijep vidik) vidikovac. bellevue) v. bei canto) glaz. bema uzvišenje) starogrčka govornička tribina bematin-svijeće mn. samostanima. blagoslov benedictio apostolica čit. sestra i pratiteljica boga Marsa belot (fr. u Monte Casinu benefakcija (lat. doba ljepote. božanstvo starih Filistejaca. st. nečastivi. moruna. banjo) gitari sličan sjevernoamerički crnački glaz. uništenja bellum omnium contra omnes čit. božica rata kod Rimljana. instrument sa 5 do 7 žica. njem. belum omnijum kontra omnes (lat. benedictio) u Kat. kao kamen tvrda masa koja se u veličini kokošjeg jajeta ponekad nalazi u bubrezima velikih jesetri-moruna. žena Marsova Belona (lat.belikozan 170 benefakcija belikozan (lat. larpurlartizam belle humeur čit.) rat sviju protiv svih. štap za hokej Bendis tračka božica Mjeseca bendžo (engl.) zool. dio Vatikana u kojem se nalazi glasoviti Apolonov kip belvi (fr. Benediktinca) vrsta finog likera (nazvana po tome što su ga najprije počeli pripremati redovnici jednog benediktinskog samostana u Francuskoj) benediktinci mn. katolički red sv. belotte) vrsta kartaške igre belt (skand. dobra volja bellum civile (lat. prije oblikovanja društva (Hobbesova pretpostavka) belmontin kem.) živjeli! benedicirati (lat. benedictin. Bellona) mit. benedicite) molitva prije obreda u kat. blagoslivljati benedicite (lat. Salomon ben David = Salomon. prirodno stanje čovječanstva. belos strijela. usp. bandy) šport. bei epok (fr.) lijepo razdoblje.) dobro raspoloženje. lijepo bene valete! (lat. daje triput godišnje cijelom katoličkom svijetu benedikcija (lat.) apostolski blagoslov koji papa. dobrotvorstvo. Belt) tjesnac beluga (rus. vrag bema (grč. benedicere) blagosloviti. kod Zidova i u Novom zavjetu: sotona. praveći znak križa. bellum rat) rimska božica rata. ratnički belkanto (tal. tornjić na kući. ben sin) kod semitskih osobnih imena stavlja se uz očevo ime. nazvana po gradu Benaresu bendi (engl. manteia) gatanje (ili: proricanje) iz strijela (na Istoku) Belona (lat. upotrebljava se osobito za pravljenje svijeća belomantija (grč. beluga kavijar najukusnija vrsta kavijara belvedere (tal.) građanski rat bellum internecinum (lat. bei imer (fr.

tromo beraha (hebr. engleske trupe u Indiji sastavljene od urođenika bengalo (beng. korist. iz Beotije. bengalska vatra poznata vatrometna smjesa salitre i sumpora. med. nasip. beneficiatus) v. upotrebljava se kao emulgator i stabilizator u emulzijama bentos (grč. gaj. beneficiarius) onaj koji prima prihod od nekog beneficija. bengal strajp (engl. pismo kojim se davala egzekvatura europskim diplomatskim predstavnicima u Turskoj berberin (lat. važan za proizvodnju anilina benjoar (fr. dobiva se iz petroleja. služi kao pogonsko gorivo benzol (šp. beneficijar. beracha) židovska molitva zahvalnica berak (mađ. uzvisina bentonit vrsta svijetle i sitnozrnate gline koja u vodi snažno bubri i pri tom povećava svoj volumen.) lug. nespretno. benjui. npr.) "dobrodošli" benzin (šp. glupo. pravilo. Boiotos) stanovnici starogrčke pokrajine Beotije koji su smatrani tromim i glupim ljudima. bend) brana. bezopasnost. primatelj crkvenog prihoda. bangla. pašnjak. bene meritus) vrlo zaslužan čovjek benevole lector čit. životinje i biljke koje žive na morskom dnu Benvenuto (tal. otapa se u alkoholu. gori sjajnim plamenom. povlastica. benefactor) dobrotvor. vrije na 80 °C. engl.) carsko pismo ili povelja kojom se nekom daju posebne povlastice. dobrotvorna predstava beneficijalni (lat. od neke dobrotvorne predstave. prolaznost bolesti bent (tur. lovce itd. beneficij at beneficijat (lat. benevolens) blagonaklon.) trg. beneficialis) koji pripada crkvenim prihodima ili se tiče crkvenih prihoda beneficijant (lat. benthos dubina) biol. žitka bezbojna tekućina. baignoire) kupalište. zelenim ili bijelim plamenom benignitet (lat. Boiotos) pril. otuda: nespretnjakovići. gori pola- 171 berberin gano crvenim. glupani beotski (grč. dobrotvor beneficijar (lat. Nizozemske i Luksemburga benemerit (lat. muslin s višebojnim prugama bengal stripe čit. odan. prihod. otapa se u alkoholu.) blagonakloni čitatelju! benevolencija (lat. benevolentia) blagonaklonost. propis. zarada. služi za turiste.benefaktor benefaktor (lat. beneficium) dobit. žutim. dobročinitelj beneficij (a) (lat. muslin s višebojnim prugama bengali (engl. benjui) kem. s krovom od slame ili crijepa.is) dobročinitelj. tj. bungalow) indijska kuća jednokatnica od lakog materijala (bambusove trske ili dasaka). benevolan Bengal (engl. benignitas) dobrota. prednost. benevole lektor (lat. također: đak koji prima novčanu potporu. benjoin) kem. močvarno tlo berat (ar. Bengal) područje u južnoj Aziji oko delte rijeke Gangesa i Brahmaputre te uz Bengalski zaljev bengal (engl. sklonost benevolentan (lat. benefia«. carsko pismo kojim se netko postavlja na neki položaj. berberis) žuta boja koja se dobiva iz korijena biljke žutike . fr. paragraf. lako zapaljiva smjesa tekućih ugljikovodika. ugodna mirisa. Bengal) mn. naklonjenost. bengal) polusvilena tkanina. kada za kupanje Beoćani (grč. dobrodušnost. naklonjen. neplodno zemljište. darežljivost. stipendist Beneluks gospodarstveni i politički savez Belgije.

nazvana po pronalazaču. baracane) tkanina od kozje dlake berkan (tal. zavjet. v. berberis vulgaris.) berdivan (tur. ili zelenkastoplave (akvamarin) berilij (grč. begarmudi) carska kruška. ferein nositi. bijela kovina koja ulazi u sastav berila berilistika (grč. mila. bergamo) mn. poznat i po tome što je tamo umrla i Ana Frank — Nizozemka koja je ostavila svoj potresni Dnevnik bergonizacija med. karakteristika mu je suprotstavljanje materijalizmu i tvrdnja da su stvari i pojave samo skup osjeta i da postoje samo u apercepciji subjekta. laka kočija sa dva sjedala. iz III. elektrogimnastika bergsonizam idealistička filozofija francuskog filozofa Henrija Bergsona (1859—1941) beriberi (ind.) berlinsko modrilo. koja je svoju kosu žrtvovala kako bi zahvalila bogovima što joj se muž vratio iz rata) bergami (tal. barracano) gusta i teška tkanina od vune. ruska pomorska mjera od 10 puda = 400 ruskih funti = 163.805 kg berkšir (engl. bardevam) moćan. zavjet obrezivanja. vrlo raširena krvna bolest u sjev. berberis) bot. redni broj 4. Berenikina kosa ime zviježđa (po ženi egipatskog kralja Ptolomeja III. heksagonalni mineral. beret) plitka i okrugla francuska kapa berekin (tal. subjektivno-idealistički smjer. beryllos. postojan. berkshire) po engl. Australiji i Indiji. element. birichino) mangup. berit. neproziran. beryllos) min. lat.) pom. snažan bere (fr. žutika berdanka (engl. bez prednjeg sjedala. mila od glagola mal = obrezati pokožicu penisa) berkan (tal. obješenjak Berenika (grč. mal) židovski crkveno-vjerski obred: uvođenje u zavjet praoca Abrahama. zidni tepisi izrađeni u talijanskoj pokrajini Bergamo bergamota (tal. berlingot) polu-berlina. kostrijeti ili devine dlake. Berdan) puška ostraguša. vezan uz ime engleskog biskupa Berkeleya (1685—1753). brelengo berlina (fr. služi za presvlačenje pokućstva berkeleizam fil. fakin. bergamotto.berberis berberis (lat. stoljeća pr. beri) med. berlingozza) talijanski narodni ples . nastala križanjem sijamske. kitajske i napolitanske rase berlengo (fr. berlingare.02. tamnomodra boja (pariško plavo) berlingoca (tal. savez. berlinska kočija berlinerblau (njem. vrsta plemenitih krušaka koje su iz Turske prenesene u Italiju Bergen-Belsen nacistički koncentracijski logor. gradu Berkshireu nazvana rasa crnih svinja. n. vragolan. glavni joj je znak: potpuno rasulo u funkcioniranju živčanog sustava koje se javlja u kočenju donjih dijelova tijela i slabljenju srca. ar. = beri skorbut. beryllium) kem. beavitaminoza beril (grč. proricanje budućnosti iz čarobnog zrcala (napravljenog od berila) berit mila (hebr. mutnozelene bo- 172 berlingoca je. tur. izvor filozofije Macha i Avenariusa berkovec (rus. obrezivanje (berit. Amerikancu Berdanu (11893. plemeniti beril je ili divne tamnozelene boje (smaragd). atomske težine 9. javlja se kao posljedica prehranjivanja samo kuhanom rižom koja u sebi nema B vitamina. Africi. berline) vrsta lake kočije s četiri sjedala.e. nike pobjeda) "koja donosi pobjedu". znak Be. beryllos) gatanje.

trgovati. osnovano 1836. bernijeskan bernijeskan (tal. best najbolji. uspavanka bert-brodovi (niz. zvjerstvo. časna riječ. zastava kojom se mornari pozivaju da se vrate s kopna na brod. puteljak. berceuse) glaz. baisse) 1. bersaglieri) mn. nazvan po švedskom kemičaru Henryju Bessemeru (1813—1898) Bessemerova metoda postupak pri pročišćavanju sirovog željeza pomoću toplog zraka. firma berna (fr. nizozemski poštansko-trgovački brodovi koji redovito prometuju na određenim linijama i imaju povlasticu za prijevoz putnika i robe bertijonaža (fr. pjesnika Bernija koji je preradio Boiardov ep "Zaljubljeni Rolando") bersaljeri (tal. bestiarius) borac sa zvijerima u areni (kod starih Rimljana) bestseler (engl. izvježban za nošenje tereta i spašavanje putnika nastradalih u snježnim vijavicama bernardinci mn. vojsci. crvene i bijele. nečovječnost bestijarij (lat. nalaziti prođu) dobro prodavana roba. divlji. bestia) životinjstvo. bestiarium) knjiga sa slikama životinja. kao i robi koja kotira na burzi besežiranje cijepljenje preparatom BCG (čit. životinjski. bernesco) v. nazvana po istoimenom departmanu na Dordogni Bes staroegipatsko božanstvo glazbe. v. radosti i bračne sloge besa (arap. bestialis) zvjerski. 1853—1914) berzerkeri (nord. osobito knjiga koja se najviše traži. zategnuta deka kojom se netko baca uvis (stara francuska igra) bernardinac (njem. pripadnici kat. stazica. Berni. Bernhardiner) rasa pasa između doge i ovčarskog psa. beurt) mn. kod Albanaca: čvrsto obećanje. Bergerac) vrsta finog francuskog vina. dobiju snagu dvanaestorice ljudi. antropologu Alfonzu Bertillonu. bijesni. v. bijela braća. nekome dati besu dati nekome čvrsto obećanje da mu se neće dogoditi nikakvo zlo od onoga koji je dao besu besa (fr. ljudi koji. najbolje književno djelo . Bernarda (red je osnovan 1098. bertillonage) u kriminalistici: utvrđivanje istovjetnosti (identifikacija) neke osobe putem antropometrijske metode (naziv po fr. padanje cijena i tečajeva državnim dionicama i drugim vrijednosnim papirima. plahoviti ljudi i ratnici beržerak (fr. u Francuskoj) berneskan (tal. nečovječan bestijalnost (lat. grub. duge dlake. pren. strijelci (vrsta pješaštva u tal. ber-serkr) mit. polumitski likovi u Norveškoj i na Islandu. knjiga s pričama iz životinjskog svijeta bestijarijus (lat. seli prodavati. besprizornyi) zapušteno i nenadzirano dijete Bessemerov aparat naprava za proizvodnju čelika i bakra Bessemerov čelik čelik koji se dobiva oksidacijom sirovog željeza. strahoviti junak i njegovih dvanaest sinova koji su išli u boj bez oklopa. nastran (po načinu pisanja tal. zvjerska priroda. samo u medvjeđoj koži i u borbi se 173 bestseler odlikovali divljim bijesom. "oni koji se pojavljuju u koži medvjeda". surov. naslon za ruke kod gađanja (u streljačkom rovu) berma 1. bernesco) ćudljiv. reda sv.berma berma (fr.) 2. be-se-že) kao zaštita protiv tuberkuloze (BCG je kratica od bacil Calmette-Guerin) besprizorni (rus. trg.) berseza (fr. berne) pom. berme) 2. Bessemerov čelik bestijalan (lat. kad pobjesne.

opojnost. posada beze (fr. tal. Beschlag) kovne stvari (brave. nakon što se ovlaži. odbitak na ime onoga što ostaje u sanducima ili bačvama pri ispražnjavanju. kratica za bizmut bi. na mjenicama: adresa po potrebi. grdnja beta (grč. perz. žlica. beščatalm raketa koja se rasprskava u pet smjerova beškot kruh. pomiješano s vodom (u Dalmaciji) bevut (tur. Besteck) pribor za jelo: nož. baiser) poljubac. čovjek-zvijer beštima (tal. usp. vrsta protuotrova sastavljena od konkrecija iz želuca raznih sisavaca bezoardici (lat. nesvijest. krčma. kao dodacima beščatal (tur. kletva. beteg bolestan) bolest beth-din (hebr.).bešamel 174 bi- bešamel (fr. kad bude nužno. Besatz) porub. tanjuri i ubrus beštija. potpuna smirenost bezac (njem. ćatal rašlje) peterostruko. kuh. tkanina za odijelo prirodne boje bhagavata (ind.(lat. pokrivena tržnica. tj. bezistan bezmen (fr. pančaratra Bi kem. osobito u Carigradu. nesvjestica. alfa-zrake. dio trga pod krovom. kola i si beštek (njem. rodno mjesto Isusa Krista. bedesten.) židovska sudnica. Besatzung) osoblje. osobito crno. prirodne boje. kao uspomena na onu u kojoj se rodio Krist beton (lat. birtija betveš (njem. beta) ime drugog slova grčkog alfabeta (B = naše "b"). materijalne zrake koje nose negativne električne naboje i skreću pod utjecajem magneta. nužda. betula betula (tal. bezemschoon) trg. vrsta kolača punjenih pjenom od jaja i šećera bezemšon (niz. adres o bezoan (fr. badzahr) farm. bestia) zvijer. neobojen. bisogno) potreba. osobito kod nepreradenog šećera bezeta (fr. npr. baisemain) cjelivanje ruke. osobito dvopek bešlag (njem. gama-zrake) beteg (mađ. životinja. žućkastosmeda boja. rukoljub. oskudica. bestemmia) psovka. beton) smjesa od šljunka i cementa koja se. vilica. beta-zrake fiz. fr. basistan) u Turskoj: trg. basistan) v. bezisten bezisten (perz. bechamelle) gust umak od mlijeka ili vrhnja s jajima i brašnom te mesom. protuotrovi bež (fr. beštija (lat.) u slučaju potrebe. ribom i si. podaničko cjelivanje ruke gospodaru u znak poniznosti ili kao dvorski ceremonijal bezoan (fr. bezette) crvena šminka. . siromaštvo. besoin. bezoard. au besoin čit. tržnica. jako obojeno kotenilom. Bett krevet. nečovjek. opšav bezacung (njem.) trg. o bezoan (fr. bettola) gostionica. Wasche rublje) posteljina. kvake i si. im. bis) predmetak u složenicama koji kazuje da se značenje drugog dijela složenice dvaput javlja. kreću se velikom brzinom (oko 298000 km/s).) v. farm. biandrija. upotrebljavaju ga slastičari za bojenje kolača bezistan (perz. armirani beton beton u koji se dodaje željezo (radi pojačavanja) bettola v. bitumen asfalt. betlehem štalica od papira. beige) pr. adresse au besoin čit. potrebitost.) vino. vazalsko. stvrdne kao kamen. tribunal koji sačinjavaju rabini radi vjerskih i obrednih pitanja Betlehem (hebr. bihud) zanos. željezni dijelovi kotača. bilupa itd. beš pet. Betlehem "Kuća kruhova") izraelski gradić. krevetnina bevanda (tal. upućivanje mjenice na treću osobu (ako bi trasant odbio primanje) bezoar (fr. fino tanko platno. bezoardica) mn.

biblion) neodstupanje od Sv. filia ljubav) ljubav prema knjigama radi njihove stvarne vrijednosti bibliognost (grč. lat. omnibus svima) putujući autobus s knjigama za posudbu bibliofil (grč. angularis kutni) dvokutni bianualan (lat. bibere graeco more čit. bibere ad numerum (lat. biblijska arheologija znanost koja ispituje način uređenja i života. biblion) kao prefiks označava vezu s knjigom bibliobus (grč. biblion. biblior „reia služba) pretjerano i zanesei. grafo pišem) poznavanje knjiga.) Biblija siromašnih. biblia knjižice. slijepo vjerovanje u sve što je napisano ili tiskano . istodobno vladanje dvojice vladara u jednoj zemlji. pisma (u propovijedima) biblicizam (grč. biblista) poznavatelj Biblije. biblion. biannuel) koji izlazi dvaput godišnje. biblion) smjer u evangeličkoj teologiji koji Bibliju shvaća kao po sebi iedinstven otkriveni sustav mnli ili života Biblija (grč.(od grč. diarhija biartikuliran (lat. latreio služim) čovjek koji voli i cijeni knjige. onaj koji se drži samo Biblije. grč. dvozgloban biatlon (lat. bez obzira na predaju biblicitet (grč. andros muž) zakonom zabranjeni brak jedne žene sa dva muža u isto vrijeme biangularan (lat. kronološka ili sistematska. a rjeđe donosi i kritičke napomene bibliolater (grč. kad se u čije zdravlje pije onoliko čaša koliko njegovo ime sadrži slova ili koliko mu se još želi godina života).) ženski šešir s malim štitom. bibere greko more (lat. arche vlada) dvovlašće. knjiga. sklonost piću bibere (lat. ona može biti abecedna.) piti po grčkom običaju (tj. umjetnost i si. bis. obično se sastoji u jednostavnom ispisivanju naslova djela. grafo pišem) poznavatelj knjiga. articulus zglob) koji ima dva zgloba. bitne vrijednosti za znanost ili temu koja skupljača interesira. biblion knjižica. biblion. grč. biblion knjižica. bibacitas) željaza pićem. aner. razumijevanje u knjige bibliograf (grč. bi. skijaška disciplina s dvostrukom umješnošću: skijaško trčanje na 20 km i gađanje puškom u četiri mete bibaeitet (lat. gnostes poznavatelj) poznavatelj knjiga. fr. pisac (ili: sastavljač) popisa knjiga jedne struke bibliografija (grč. bi-. objašnjavač Biblije. onaj koji se razumije u knjige bibliognozija (grč. gnosis poznavanje) poznavanje knjiga. annus godina. athlon borba) šport. onih naroda koji se spominju u Bibliji biblio. knjiga.) piti. muški šešir s uskim obodom Biblia pauperum (lat. časopis biarda stroj za tkanje. običaje. biblion. biblion knjiga. autos sam. suprotno: biblioman bibliofilija (grč. grč. knjige) Sveto pismo. čovjek koji pretjerano poštuie Sv. ili cjelokupne književnosti nekog naroda. bis. bi-. srednjovjekovno izdanje Biblije sa slikama i crtežima za vjersku pouku nepismenih biblicist (lat. knjige koje čine Stari (na hebrejskom) i Novi zavjet (na grčkom). bibliofilos ljubitelj knjiga) onaj koji strasno skuplja knjige radi njihove stvarne. pomoćna znanost koja se bavi što potpunijim skupljanjem i opisivanjem tiskanih djela ili nekog znanstvenog područja. npr.) ispiti uz zdravicu određen broj čaša bibi (fr. pismo bibliolatrija (grč. strast za pićem. biblion.jačko -oštovanje Svetog pisma.biandrija 175 bibliolatrija biandrija (lat. razboj (naziv po pronalazaču) biarhija (lat. bi-.

biblion. biblion) stručno poznavanje Svetog pisma. bi-dens) dvozubac. bicyclist) vozač bicikla bicinij (lat.) vrijeme od dva dana. karakteristike: jednostavnost. otisci lišća na kamenu. bis. ploška. osobito Sveto pismo. canere pjevati) glaz. geol. biblijski izraz bicefalan (lat. bis. biennium) razdoblje od dvije godine bife (fr. anat. bicinium. therapeia liječenje) "liječenje knjiga". bot. tehničke opreme. biblion. buffet. rijetkosti. rasprava o raznim izdanjima Biblije biblioman (grč. bicchiere) čaša bide (fr. buffetto) prodavaonica jela i točionica pića. biblistika (grč. bibliotheke zbirka knjiga) knjižnica. ushićenje) bolesna strast za skupljanjem knjiga iz sasvim osobitih razloga. dvogodišnje biljke bienij (lat. stol s hladnim jelima i pićima (npr. bibliologia) znanost o knjizi i knjižarstvu uopće. tal. kefale glava) v. bikefalan biceps (lat. biennis) mn. bidon mijeh) kanta. bidetto) posuda za pranje intimnih dijelova tijela. st. popravci uveza.) u roku od dva dana bienalan (lat. limenka. radi originalnosti tiska. nomia) znanost o uređenju biblioteka i upravljanju bibliotekama biblioterapija (grč. spisateljstvo. tj. dva lica (nadimak rimskog boga Janusa). mirni oblici. znanost o Svetom pismu.biblioliti 176 bife biblioliti (grč. tafos grob) "sahranjivač knjiga". mainesthai oduševljavati se) onaj koji strasno skuplja knjige iz nekih sasvim osobitih razloga. tal. starosti. biblion. biennis) dvogodišnji bienalije (lat. dvozube vile bidermajer (njem. znanost o Svetom pismu biblizam (grč. manteia proricanje) proricanje iz mjesta na koja najprije padne pogled kad se knjiga. knjigoljublje bibliomantija (grč. biblion knjiga. cyclus krug) vozilo sa dva kotača koje se pokreće nogama biciklist (eng. dezinfekcija i si. kada u kojoj se kupa sjedeći bidens (lat. popravljanje oštećenih listova. okamine lišća. biceps) koji ima dvije glave. lithos kamen) mn. Biedermeier poštenjačina. bicycle. mania oduševljenje. znanost o uređenju biblioteka bibliotekonomija (grč. naziv za malograđanski jednostavni stil (posebice za pokućstvo) koji je nastao u Srednjoj Europi početkom 19. bibliopoles) knjižar. bi-. biblion. bibliotheke. rukopisi koje je Vezuv (vulkan) zatrpao u Herkulaneju i Pompejima te su zato dobili mineralan izgled bibliologija (grč. pravljenje (ili: izrada) knjiga bibliopol (grč. nasumce otvori bibliopeja (grč. onaj koji svoje knjige nerado posuđuje biblioteka (grč. intra biduum (lat. grč. njihove sudbine itd. zalogajnica. ormar u kojem se drži piće. prodavač knjiga bibliotaf (grč. bibliomanija (grč. prilagodba svrsi bidon (fr. lat. na nekoj zabavi) .-fr. posuda od pet litara biduum (lat. rok od dva dana. biblion) biblijska riječ. zbirka knjiga bibliotekar (grč. grafo opisujem) opisivanje biblioteka. poznavanje Svetog pisma (Biblije). bibliotheke. biblion. biblion.. prostodušni naivac) umj. poieo činim) vještina sastavljanja (ili: pisanja) knjiga. tj. kompozicija za dva glasa bićerin (tal. npr. bidet. dvoglavi mišić nadlaktice bicikl (engl. bibliotheke) knjižničar bibliotekografija (grč.

bigotisme) tobožnja svetost. billonneur) podmetač nepropisnog ili lažnog novca bijonirati (fr. filum nit. beef-tea) vrlo jaka juha od usitnjene govedine bifurkacija (lat. bi-. folium list) bot. billonner) podmetati nepropisan ili lažan novac bikamerizam (lat. hermafroditski biglisati (grč. bis. koji ima dva cvijeta bifluencija (lat. bogomoljstvo biheršrank (njem. grč. bogomoljac. bicefalan Bikfordova vrpca stijenj. biglizo) slavuj evo pjevanje (pjevati izvijajući melodiju) bigot (fr. biglao. nego se zasniva na određenoj zakonskoj vezi situacije i reakcije bihude (tur. išarati. grananje ili cijepanje na dvoje. licemjerje. fitilj. grč. bis. bi-. koji dvaput godišnje nosi plod ili cvjeta bifilaran (lat. bigot) koji pretjeruje u pobožnosti. dijeljenje na dva kraka. npr.bifedžija 177 Bikfordova vrpca bifedžija (fr. podmetanje lažnog novca bijoner (fr. grč. dvorodan. gamos brak) dvobračnost. vladanje) psih. bis. beefsteak) kuh. bis. ukrasiti šarama bigeneričan (lat. sa dva cvijeta. bifluere) račvanje rijeke bifoličan (lat. pretvarati se bigotizam (fr. nego promatra samo ponašanje životinja i ljudi. licemjer bigotan (fr. vjerski zatucan. smjer u američkoj psihologiji koji zanemaruje neka unutrašnja (psihička) stanja ili procese. stupanje u nov brak prije nego što je stari poništen. bogomoljstvo. dvoobličan biformitet (lat. srebrni novac bez propisne količine srebra bijonaža (fr.) veliko zvono na zgradi Parlamenta u Londonu bigamija (lat. npr. bifer) bot. iz perz. krivotvorenje novca. bakreni novac s nešto srebra. lat.) uzalud. billon) slitina od srebra i bakra (sa znatno više bakra) od koje je prije pravljen sitan novac. bezrazložno bijon (fr. dvoženac bigamistica (lat. karbonat sa dva ekvivalenta ugljične kiseline prema jednom baznom. licemjerje bigotirati (fr. Biicherschrank) ormar za knjige biheviorizam (engl. licemjeran bigoterija (fr. bis. dvoženstvo bigamist (lat. konac) dvonitan. po tom naučavanju ponašanje živih bića ne može se objašnjavati duševnim činjenicama. dvolisni biforman (lat. biformis) s dva oblika. camera) dvodomni sustav u uređenju države bikarbonat (lat. bigener) dvospolan. genus rod. bigot) praviti se svecem. a upotrebljava se za izazivanje eksplozije dinamitnih i piroksilinovih naboja .) onaj koji slijepo vjeruje. koji visi o dvjema nitima (u elektrotehnici) bifloran (lat. buffet) vlasnik bifea biferan (lat. bi-. flos. gamos brak) čovjek koji ima dvije žene. billonnage) nedopuštena trgovina novcem male vrijednosti. biformitas) dvoobličnost biftek (engl. vrpca koja polako gori. gamos brak) žena koja ima dva muža bigarirati (fr. bifurcatio) račvanje. bicarbonas) kem. kefale glava) dvoglav. bigoterie) vjerska zatucanost. floris cvijet) bot. bigarrer. bis. onaj koji se pravi daje strogo religiozan. bivariare) šarati. behaviour ponašanje. rijeke Big Ben (engl. pretjerana pobožnost. bikarbonat sode bikefalan (lat. goveđi odrezak debljine 4 cm napola pečen na jakoj vatri bifti (engl. koji ima dva spola. grč.

bilanx s dvije zdjelice) trg.) banknota. snažan čovjek. bilis. billet au porteur čit. s dva roga bikromatičan (lat. izvesti zaključak o završenom poslu bilardirati (fr. npr. bije a porter (fr. obostran. fr. p. bilan. bilateralis) dvostran. bilden) šatr. Bild slika. ispupčen s obiju strana. bis. suglasnik koji se izgovara s obje usne. posjetnice i si. umišljeni gizdavac. tisk. autografa i si. ravno dno u sredini lađe.000) . donji dio lađe bilet (fr. žučno žutilo. latus strana.000). željezničkih karata. bilancio. bhikku) budistički redovnik prosjak bikvadrat (lat. bicolor) bot. zaključiti neki posao. billiaire) koji se tiče žuči. bi-cornis) zool. fotografija.bikoloran 178 bilijun bikoloran (lat. pod orlean biku (sanskr. za konja: izbacivati prednje noge bilateralan (lat. pren.000. usmjeren na suprotne strane. usporedba prihoda i rashoda na kraju jednog računa. saldo bilancirati (lat. bixa) kem. novčanica biletirati (fr. fizički razvijen. bije a bank (fr. prodavaonica ulaznica. bis. jednim udarcem udariti dvije lopte. apparatus oprema) uređaj za prijenos slika (crteža. bi-. bikvadratni korijen četvrti korijen neke veličine bilabijal (lat. bi-conjugatus) dvostruko sparen bikornan (lat. billet) prodavanje ulaznica. lat. vježbati. bi-quadratus) mat. billet) trg. mjenica koja se isplaćuje samo izdavatelju. bilboke (fr.000. od dviju boja. snob bildž (engl.000. četvrti stupanj (četvrta potencija) neke veličine. bilanx) trg.) vlastita mjenica. dvobojan. billet a ordre čit. obično krajem svakog mjeseca i svake godine. bilis. bikvadratne jednadžbe jednadžbe četvrtog stupnja. billiarde) tisuću bilijuna bilijun (fr. željezničke karte i dr.) priznanica ili mjenica koja se isplaćuje donositelju. lat. dvorog. grč. ulvus smeđežut) kem.000.000. izvršiti usporedbu prihoda i rashoda u trg. biletura (fr. milijarda (1. gimnasticirati. izvesti završni račun. chroma boja) dvobojan. prodavati ulaznice. billet de batique čit.). bilge) pom. knjigama. bije a ordr (fr. udubljen s obiju strana npr. željezničkih karata itd. bikromatični harmonij sprava za postizanje četvrtine tonova kod glasovirskog rasporeda tipki biksin (lat. bilateralni kontrakt ugovor koji obvezuje obje ugovorne strane bilboquet čit. bikonveksna leća bikojajugiran (lat. labium usna) gram. tal. bilieran (lat. bi-concavus) opt. završni račun o prihodima i gubicima koji se izvodi s vremena na vrijeme. u dvije boje bikonkavan (ni. m) bilanca (fr. crvenožuta supstancija u žuči bilijarda (fr. žučni bilifulvin (lat. billion) u Njemačkoj: milijun milijuna (1. pren. u Francuskoj: tisuću milijuna. bi-convexus) opt. bilboquet) igra u kojoj se lopta hvata na štap.) preko telegrafa bildati (njem. bikonkavna leca bikonveksan (lat. krajnji ishod nečega. billeter) stavljati na robu ceduljice s cijenom. razvijati mišiće bilder (njem. v. dvousneni suglasnik (b. sitni tiskarski poslovi (karte. drveni prutić kojim se stavlja zlato pri pozlaćivanju bild (njem. billarder) u biljaru: jednim udarcem takom loptu dvaput dodirnuti. bilden) čovjek koji posebnim vježbama razvija svoje mišiće. saldiranje.

izborni listić. bimestar bimestar (lat. prijetvornost. ljutnja. potvrda. bis dvaput. dok je kovanje srebrnog novca zakonom ograničeno. bis. zelena tvar žuči bili (engl. crvena supstancija u žuči bilis (lat. lingua jezik) dvojezičan. bilinguis. pren. bis. fr. dvotisućljeće bina (njem.) med. bimestre. bi. bilis žuč. bimestris) dvomjesečni bimetalizam (lat. lat.). prodavač karata (željezničkih itd. dvoličnost biliozan (lat. bimensis) razdoblje od dva mjeseca. od dva) dvojni. skopein gledati) pregled žuči biliverdin (lat.bilin bilin (lat. billard) društvena igra štapom i kuglama od bjelokosti na četverouglatom stolu presvučenom zelenim suknom biljariti (fr. bilis žuč. tek pošto bude triput pročitan i primljen u oba doma. prodavač ulaznica za predstave. bili. žučno zelenilo. listak. naprasit. o aktualnim političkim pregovorima i si. sc. mjenica bilogija (grč.) vrsta argentinskog pučkog tanga bilten (fr. dvomjesečje. sa dva člana. kristalno staklo biman (lat. bini po dva. ballur kristal. bimensis) dvomjesečni bimenzis (lat. billetier) kaz. dobro se vidi i danju i noću 179 binaran bilupa (lat. millennium) jubilej od dvije tisuće godina. billard) igrati biljar biljetar (fr. bis. loupe) opt.dvaput. bulla) prijedlog. prepreden bilingvitet (lat. uporaba dvaju jezika u govoru. binarius koji sadrži dva. žutozelen. u Francuskoj: sitan bakreni novac bilonga (šp. bis. bi. prijek. tal. grč. služben dnevni izvještaj (npr. bimanus) dvoruk bimembričan (lat. supr. priznanica. logos riječ. dvojedinični . cedulja. žuč. o zdravstvenom stanju. berillos beril) gorski kristal. bille. pren. bullettino) dnevno priopćenje. žučno crvenilo. koji se. manus. slitine s više primjesa nego čiste kovine. monometalizam bimilenij (lat. podnosi kralju. prepredenost. dvočlan bimenzan (lat. o stanju na bojišnici. srdžba. zakonski prijedlog (u Engleskoj). priznanica biluks (lat. bilis) kem. cedulja. kazalište binaran (lat. također: pisamce. pren. govor) dva književna djela istoga pisca koja predstavljaju jednu cjelinu bilon (fr. grč. tempus) v. vert zelen) kem. od dva dijela. kratak. pren. billa. Buhne) pozornica. mjesto gdje se prodaju karte. bulletin. pun žuči. žustar. glavni sastojak žuči bilingvičan (lat. o sjednici ministarskog vijeća. fr.) biljetarnica (fr. billon) manje vrijedno zlato i srebro. fr. koji se sastoji od dvije jedinice. billet) blagajna. bijes biliskopija (lat. povećalo (lupa) s dvije leće biljar (fr. bilis) žučan. bimembris) koji ima dva uda. nepotpuni bimetalizam onaj kod kojega i zlatni i srebrni novac vrijedi kao kupovno i platežno sredstvo. lat. bimenzis bimestran (lat. bilis. prijetvoran. rubinus) kem. razdražljiv. lat. lux svjetlo) svjetlosna reklama proizvedene fluorescentnim cijevima. lingua jezik) dvojezičnost. beryllus. dvoličan. metallum) dvojni novčani sustav neke zemlje po kojem zlato i srebro imaju stalnu i određenu vrijednost u međusobnom odnosu i oboje služe kao podloga papirnom novcu. koji govori dva jezika. mrzovoljan bilirubin (lat. s tim što zlato vrijedi kao osnova i što se može neograničeno kovati. biliosus. ulaznice biljur (ar.

nomos) mat. regulator) kaz. najmanja jedinica svih životnih pojava (stanica je. binyš) čohani ogrtač (s krznom) bio. genos podrijetlo) biol. zavoj. kolonija bioblasta). filozofa. naprava za prilagođavanje svjetlosti na pozornici i u kazalištu binenšprahe (njem. ovratnik. bini. grč. nositelji života. svih životnih procesa. energetika cjelokupnog života. dynamis sila) znanost o životnim silama i životnoj djelatnosti. govor kojim se trebaju služiti glumci na pozornici binica (tal. život se sastoji u neprestanom raspadanju i obnavljanju tih biogen a . pojas binen-regulator (njem. zemička binokl (fr. životne jedinice manje od stanica živih bića. bios. = bioblasti biogen (grč. jednostrano promatranje prirode i njezinog razvoja. nomos zakon) fil. dio fiziologije koji se služi fizičkim metodama u ispitivanju životnih pojava biofon (grč. koinos zajednički) životna zajednica. blaste klica) mn. petlja. scensko izražavanje. biblion. koji je prilagođen za oba oka istodobno binom (lat. ta fainomena pojave. polinom od dva člana. Biihne. arithmetike) znanost koja se bavi izračunavanjem prosječnog trajanja ljudskog života biobiliografija (grč. bi-. logia znanost) v. zbivanja biofenomenologija (grč. binario udvojen) kruščic od dva dijela. bios. biodinamički bioenergetika (grč. dio ekologije biocenoza (grč. knjiga. na kojima se temelje prirodne pojave. veličina koja se sastoji od dva dijela. biol. Binde) veza. Biihne pozornica. shvaćanje da postoje dvije vrste zakonskih odnosa: kauzalni (uzročni) odnosi. i njima odgovarajući zakoni na kojima se temelje duševne (psihičke) pojave binomni (lat. dalekozor za oba oka. a ± b. fysis) dio biologije koji se bavi stvarnim međusobnim odnosima živih bića. dvočlani izraz binomizam (lat. fone glas) uređaj za prikazivanje fotografskih slika koje istodobno i govore ili pjevaju biofori (grč. bios) predmetak u složenicama sa značenjem: život. npr.) bioblasti (grč. bios. bios. skup živih bića koja žive u nekom određenom dijelu "životnog prostora" (biotopa) biocentrično promatranje (grč. lat. grč. binsk taši) veliki kamen s kojega se uzjahuje na konja binjiš (tur. bios. oculus oko) s oba oka. veoma složena bjelančevinasta tijela koja su pravi i glavni nositelji života. prema Altmanu. centrum središte) fil. bios. dvočlani. sa dva člana. bios. zavoj za oba oka binokularan (lat. životni bioaritmetika (grč. logia) znanost o životnim pojavama biofizika (grč. binocle) naočale. nomos) mat. energeia) fil. povoj. bi-. prid. koinos) znanost koja se bavi proučavanjem biocenoza. bios. lat. bios. binubus) čovjek koji se dvaput ženi binjektaš (tur. koinos zajednički. grafia) popis djela i knjiga koje se odnose na život i rad nekog čo- 180 biogen vjeka (pjesnika. Sprache jezik) kazališni govor. bios. med. biol.binda binda (njem. bios. biocenotika biocenotika (grč. bios. bios život. vladara i dr. vrpca. biofori biocenologija (grč. foros koji nosi) mn. bi-. bios. koji se tiče binoma binub (lat. promatranje prirode samo sa stajališta ljudskog života i njegovih vrijednosti biodinamika (grč. uglađen i istančan govor.(grč.

biografski biografija (grč. zoogeografiju (geografiju životinja) i antropogeografiju (geografiju čovjeka) biograf (grč. to klima nagib. je li se novorođenče rodilo živo ili mrtvo. genesis postanak. biogenetski zakon zakon po kojem je "ontogeneza ili razvoj bića kratko i brzo. bios. logos) fil. bios. pravac u teoriji spoznaje koji spoznavanje smatra činom održanja i unapređenja života. mechanike) znanost o mehaničkim procesima na živim bićima i u njima biometrija (grč. elektro-biologija znanost o električnim uvjetima života biljaka i životinja biologist (grč. dijeli se na fitogeografiju (geografiju bilja). prema određenim znacima na tijelu. grafo pišem) onaj koji opisuje život. predjel u pogledu zemljopisnog položaja) znanost koja proučava utjecaje atmosferskih promjena. bios. grana sociologije koja postupa po biološkim analogijama biolominiscencija (grč. šarlatansko pretkazivanje trajanja života na osnovi kucanja bila. bios. grafo) umijeće opisivanja života. nepovoljne varijacije duhovnih sposobnosti i sve što je izrazito bolesno ili boležljivo) biogenetski (grč.-lat. sudsko-liječničko utvrđivanje. umijeće pisanja biografija biokemija (grč. biografia) opisivanje (ili: opis) života. raznih zraka na ljudski organizam i uopće na sve što živi bioliti (grč. bios. bios. bios. biologia) znanost o životu. grafia) znanost o rasprostranjenosti živih bića. znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u zdravom i bolesnom organizmu bioklimatika (grč. bios. pristaša biologizma biologizam (grč. poremećaji u razvoju. tj. logos) fil. pisac biografije. podrijetlo. neke ribe) biomagnetizam (grč. manteia proricanje) 1. kamenje koje je uglavnom nastalo od okamenjenih ostataka životinja i biljaka biolog (grč. sredstvom u borbi za opstanak. lithos kamen) geol. životopisac.) svijetljenja živih organizama (npr. bios. životopis biografika (grč. bios. bios. krijesnice. biologos) znanstvenik koji se bavi proučavanjem podrijetla i uvjeta života biologija (grč. njegovih fizičkih i psihičkih osobina bionegativan (grč. magnes) magnetna sila koja se nalazi u organskim bićima. biomagnetni biomantija (grč. lat. 2. negare nijekati) koji je nepravilan i nepovoljan za život i životne funkcije ili za potomstvo (nakaze. u širem smislu: proučavanje i mjerenje životnih sposobnosti čovjeka. bios. rađanje) razvoj života biogeneza (grč. zakonima nasljeđa i prilagođavanja uvjetovano.biogenetski 181 bionegativan tijela i pojava koje su za njih vezane (zoologija i botanika). osobito znanost koja se bavi proučavanjem organskih prirodnih . prid. chemeia) dio fiziologije. bios. metria) grana biologije kojoj je cilj matematičko izračunavanje i određivanje raznih životnih pojava. genos) povijest razvoja života biogeografija (grč. bios. genos) koji se tiče razvoja života. prid. bios. osobito pojave nasljeđa. ponavljanje filogeneze ili razvoja svih predaka koji čine razvojni lanac dotične jedinke" (Haeckel) biogeneza (grč. ona filozofija koja na pojmu "života" izgrađuje cjelokupni pogled na život i svijet. crta na dlanu i drugih tjelesnih karakteristika biomehanika (grč. bios život. ge zemlja.

endokrine. on. tj. način kliničkog ispitivanja uzimanjem (operativnim putem) djelića nekog organa sa živog čovjeka kad se sumnja na kakav tumor (rak. biotičan (grč. skopein gledati) uređaj koji prikazuje žive slike. seksualne i druge karakteristike biotit min. sfaira kugla) cjelokupan prostor na Zemlji stalno nastanjen živim bićima. to on. logia) proučavanje i primjena životne djelatnosti najmanjih životinjskih i biljnih bića (mikroorganizama) na privrednu djelatnost. a čovjeka. veoma brzo zagrijavanje mlijeka do 75 °C i naglo rashlađivanje pomoću posebnog uređaja — biorizatora biorizator (grč. bios. prirodnjak Ernest Haeckel (1866. i u vodi) bioskop (grč. stanovnika nekog grada. razmnožavanja itd. države itd. lat. bios. bios. bios. i u zemlji. ontos. bios) 1912. statike) znanost o zdravstvenom stanju i prosječnom trajanju života ljudi koji žive pod određenim okolnostima. bios) koji se tiče života. funkcionalne. bios. g.) nazvao fiziološke jedinice koje su većinom sastavljene od morfoloških jedinica i koje predstavljaju jedinstveno živo biće bioontologija (grč. bios) v. nekog područja. sarkom) biorizacija (grč. bios. bios. npr. bios. biotehnika (grč. typos otisak. znanstveniku Biotu) . bios. heksagonalni ili magnezijski tinjac (nazvan po fr. psihobiologija biopsija (grč. logia) znanost o živim bićima biopsihizam (grč. psihičke. organizama koji izazivaju vrenje itd. električna bioskopija utvrđivanje smrti pomoću električne struje biosociologija (grč. člana društvene zajednice. bios život.bionika bionika (kratica od biologija — elektronika — tehnika) znanstvena grana koja traži polazne točke za rješenje tehničkih problema u uzorima što ih čovjeku pruža sama priroda bionomija (grč. v. životni prostor (obuhvaća: atmosferu. orao vidim) med. npr. psyche. techne. životni biotika (grč. bios. bios) znanost o životu biotip (grč. nomos zakon) znanost o zakonima koji vladaju životom bionti (grč. socius drug) dio sociologije koji proučava društveni značaj ljudskog životnog vijeka. litosfcru i hidrosferu budući da živih bića ima i u zraku. praktične eugenike i medicine biotehnologija (grč. kao animalno biće biostatika (grč. technike) dio tehnike koji se tiče živih bića i života uopće: nasljeđa. čista rasa. prilagođavanja. panpsihizam biopsihologija (grč. životinje i biljke koje potječu od jedne jedinke i pokazuju ujednačene i postojane odlike biotipologija (grč. pod biorizacija biosfera (grč. logia) fil. skopein gledati) ispitivanje ima li neko tijelo sposobnosti za život. pronađena metoda sterilizacije mlijeka tako da zadrži karatker sirovog mlijeka. biol. bios. slike stvari i bića koje se kreću kao da su žive 182 biotit bioskopija (grč. tou ontos postojeće.. pretpostavka da sve životne pojave imaju svoje psihičke procese. biće) mn. mehanike razvoja. typos) čist tip. logia znanost) znanost koja se bavi proučavanjem različitih tipova ljudi u istoj etničkoj skupini tako da ispituje biološke. ovako je njem. bios. ispitivanje je li u nekom tijelu bilo života. usp. bios. bios. psyche duša) fil.

burat) trg. utensilia) mn. navika) da se svi upravni poslovi urede u kancelarijskom. bi-pes) dvonožna životinja. krut i ohol. skalom (upotrebljava se za mjerenje malih količina ttku *u. protivnika izbaciti iz ravnoteže i tako svaliti u vodu birmati (njem. vrsta lakih poljskih mostova. čuvar polja. vinska plijesan. ravna površina) zrak. bis. bios. biremis) čamac s dva vesla. glaz. burato) pisaći stol. glatka ili keplana polusvilena tkanina s pamukom.) dvaput. bureaucrate) službenik koji je u obavljanju dužnosti strog. burino) dlijeto. ponovno . vrsta popelina od fine svile i vune birema (lat. znanost o stanju u kojem se tijelo nalazi u raznim životnim dobima biotop (grč. dvostopni bipedan (lat. grč.) točionica piva. službenik koji misli da se sve rješava samo za uredskim stolom birokratizam (fr. bis. mania) želja (ili: težnja. bureau. bureau. bakrorezac. tal. bureau. predsjednik općine. sofia) životna mudrost. Burger-meister) gradonačelnik. još jedanput. sol vinske kiseline. tartarat bis (lat. okrećući balvan nogama. birokracija birokratski koji se tiče birokracije biromanija (fr. sustav upravljanja u kojem vlast drži činovništvo ne vodeći računa o stvarnim interesima ljudi. raspolovljavanje biped (lat. bipedis) koji ima dvije noge. lat. ukočenost. birsa koža) prevlaka iznad (pokvarenog) vina. werben) nagovarati nekoga da stupi u plaćeničku vojsku biro (fr. krateo jak sam) v. bi-pes.) šport u šumskim predjelima na sjeveru SAD-a: protivnici stoje svaki na jednom kraju balvana koji je spušten u brzu rijeku i nastoje. poljar birtija (njem.i osobito u analitičkoj kemiji) birgermajster (njem. naučavanje o praktičnoj mudrosti u životu biparticija (lat. krateo) uskogrudna vladavina činovništva koja ispravnost forme pretpostavlja stvarnoj svrsi svojeg posla. pretežno formalističkom duhu biroutenzilije (fr. bureau. sitničavost i uskogrudnost u službenoj dužnosti. bios. kancelarijske potrepštine.) ovca kratkog kudravog runa birling (engl. topos mjesto) mjesto življenja neke životne zajednice (biocenoze) biozofija (grč. nazvana po pronalazaču. temno režem) znanost o raščlanjivanju živih tijela. s dva suprotna pola bira (fr. Wirtshaus) krčma. zrakopolov s dvostrukim krilima bipolaran (lat. kancelarijski pribor birov (mađ. vrsta polusvilene.biotomija biotomija (grč. općinski starješina. staklena cijev s ljestvicom. bipedalis) dug ili širok dvije stope. po drugi put. predsjednik mjesnog odbora 183 bis birka (mađ. tal. poluvunene tkanine birago voj. pisarnica. antička ratna lada sa dva reda vesala koji su stajali jedan nad drugim biren (fr. kancelarijsko osoblje birokracija (fr. bis. burin. ured. dvonožac bipedalan (lat. planum ravan. polus stožer) dvopolan. pivnica biratina (fr. grč. odjel. općinski sluga. kancelarija. bureau. birokratizam birokrat (fr. bipartitio) dijeljenje na dva dijela. bakrorez bireta (fr. grč. vunom ili kostrijeti birarija (tal. buratine) trg. tj. dvonog biplan (lat. biro sudac). gostionica birza (lat. bios. Biragu (1792—1845) biraj (fr. pes noga. austrijskom inženjerijskom časniku K. burail) trg. burette) kem.

grč. bissig) zajedljiv. bis. biscotto. pakostan bisilabičan (lat. byssos pamuk) veoma fina i skupocjena pamučna ili lanena tkanina starih naroda. bisextilis) prijestupni. bis. šećerni dvopek. buste. biscuit. temeljan. bisekstilna godina prijestupna godina (s 366 dana). narančine kore i soka. bisekstus bisekstus (lat. syllabe slog) gram. osobito Egipćana bišof (njem. bis. čvrst. bitter gorak) vrsta gorke rakije bitevi (tur. po rimokat. bis. biscottino) mali.) trg. niz) koji ima dva reda.5 centa (SAD) ili 3 penija (Velika Britanija) biteizam (lat. kao odsječak jedne linije ili površine bisegmentabilan (lat. sexus spol) v. srodan s azbestom bista (fr. vrsta najmanje tambure. bizonjo (tal. potreba. tal. dvostruka torba (u Lici). bis dvaput) ponovno pjevati ili svirati nešto već izvedeno i tako udovoljiti publici biskoten (fr. bistori) kir. sexus spol) koji ima oba spola. Brust) poprsje. dvaput kuhan) dvopek. čovjek "kao od brijega odvaljen". al bisogno čit. bis. bitevi čitav) jak. polovljenje bisekcija (lat. tal. segmentum) mat. dvosložan. čuvar) visoki dostojanstvenik u Kat. snažan. hermafroditski biser (tur. tal. segmentum) mat. bistro) nekada: vinotočje. stvara se od sedefa i ima lijep bjelkast sjaj s preljevima te se smatra dragocjenošću i upotrebljava za nakit biserijalan (lat. naučavanju biskup je nasljednik apostola biskupija (grč. n. dvaput pečen porculan bez cakline (glazure) bisogno čit. bissac) mn. byssos pamuk. sectio) dijeljenje na dva (obično jednaka) dijela. prim bisig (njem. dvoredan bisernica (tur.) sitan novac od 12. onaj dan koji se svake četvrte godine dodaje nakon 28. masivan. ljudina. lithos kamen) min. biscroma) glaz. bis. polovica. lat. theos bog) vjerovanje u dva boga. nož s pokretnom oštricom koja se može zatvoriti. mineral svilenkasta sjaja. bitevi) plosnato koplje. bistoquet) biljarski štap bistrirati (fr. al bizonjo (tal. biisre) kuglasta tvorevina oko zrnca pijeska ili oko kojeg drugog stranog tijela koje je ušlo u ljušturu nekih školjki. osobito kip koji prikazuje glavu i gornji dio prsiju bistoke (fr. usp. segmentum odsječak) mat. episkopos nadzornik. grč. busto. episkopia) područje jednog biskupa biskvit (fr. koji se može podijeliti na dva dijela bisegmentacija (lat. polovljenje biseksan (lat. obično dug 7 do 8 cm bisus (grč. bi-. biisre) školjka koja proizvodi biser. bis coctus dvaput pečen. danas: ekspresni restoran bisturi (fr. biscotin. bisextus) prijestupni dan. Bischof biskup) piće od crnog vina. tal. ljudeskara . tj. bis. u dva niza. od dva sloga bisirati (lat. okrugli dvopek 184 bitevija biskroma (tal. obojiti) čađavom akvarelnom bojom bistro (fr. torba na sedlu bisegment (lat.) nužda. dvospolan. temeljit bitevija (tur. dvoboštvo biter (njem. cimeta. crkvi. bis. klinčića i šećera bit (engl. bistouri. u slučaju potrebe (na mjenicama) bisolit (grč. series red.bisage bisage (fr. bistrer) slikati (ili: bojiti. bigeneričan bisekstilan (lat. s jednim prijestupnim danom. okrugli kolačić. veljače biseksualan (lat. dijeljenje na polovice ili na dva (obično jednaka) odsječka. trideset drugi dio neke note biskup (grč.

arheologiji. željezo i dr. besem) gust sok jakog i ugodnog mirisa. npr. Bizantion) koji se tiče Grčkog ili Istočnorimskog Carstva. grčki pisci koji su pisali od vremena Konstantina Velikog (325. pri liječenju sifilisa i dr. bivouac) voj. bizarre) čudan. business) posao. bitumen zemljana smola) smjese organskih zapaljivih tvari koje se javljaju u zemlji. pokorno služenje i podilaženje vladarima i njihovim prohtjevima. zlatnici grčkih careva bizantinizam (grč. sumpor. bisamum. sustav vladavine sličan onome u Istočnorimskom Carstvu gdje je neograničeni vladar bio istodobno glava države i Crkve te dopuštao svojim dvorjanima i ljubimcima da utječu na najvažnije državne poslove. 2.bitometrija bitometrija (grč. divlji bivol. osobenjak. bituminosus) sličan zemljanoj smoli. nastran čovjek bizaran (fr. puzanje pred višima. bythos dubina. nalazi se kod nekih životinja. petrolej. bitumen) pretvaranje u zemljanu smolu. koji ima dvije vrijednosti. raskrižje bizam (lat. god. bismutum) kem. Bizantion) 1. asflat i si. japanski narodni instrument. neobičnost. engleska pamučna tkanina (upotrebljava se za zimske hlače) bivertin (engl. beaverteen) trg. grub vunen porhet bivij (lat. element atomske težine 209. nafta. stanovanje vojske pod malim šatorima bivalentan (lat. analitici. bakar. hebr. bi-. asfaltirati bituminizacija (lat. bizarre) čudak. geografiji. bison) zool. znak Bi (upotrebljava se i kao antiseptičko sredstvo. pren. 2. neobičan bizarnost (fr. i radili na povijesti. pren. prati pjevanje starih ljubavnih i ratničkih pjesama bivak (fr. koji sadrži u sebi zemljanu smolu biva glaz. retorici i poeziji. čudesan. teologiji. zubar (u Europi). bizzare) čudnost. beaver) trg. osobito ugljikovodične tvari smolasta mirisa. naziv za sve one elemente kod kojih se jedan atom spaja sa dva atoma vodika. tj. odnosno sa dva atoma drugog nekog jednovalentnog elementa. od dvije vrijednosti. bivium) mjesto gdje se sastaju dva puta. osobito kod moškavca (upotrebljava se kao miris i kao lijek za jačanje živaca). premazati) zemljanom smolom. Bizantion) 1. metron) mjerenje dubine (pomoću viska ili proračunavanjem) bitumen (lat. bitumen) prevući (ili: pokriti. do propasti Bizantskog Carstva. cink. biver (eng. poljski logor.0. Bizantion) znanstvenik koji se bavi proučavanjem duhovne i materijalne kulture u starom Bizantu bizantologija (grč. olovo.) biznis (engl. 3. trgovački posao bizon (grč. Bizantion. ili se zamjenjuje dvama atomima vodika. buffalo. filozofiji. god. valens koji vrijedi. ima 4 žice po kojima se udara drvenim štapićima. američki divlji bivol . kao npr. bituminirati (lat. a umišljenost prema nižim od sebe bizantolog (grč. osebujnost bizmut (lat. sličan lutnji. mn. logia) znanost koja se bavi proučavanjem cjelokupnog života (duhovne i materijalne kulture) starog Bizanta bizantski (grč. redni broj 83.) pa do pada Carigrada (1453. koji se dvolično ophodi bizar (fr. mošus 185 bizon bizantinci (grč. bizantska umjetnost. kisik. u asfalt bituminozan (lat.). čudnovat. nastran. dvovrijedan. valere vrijediti) kem.

blasfemos) bogohulan. ukor. blamage) sramota. pogrdan blasfemija (grč. bjelina) trg. blasfemos) bogohulnik. činiti blijedim. koriti. bjelina. fiziol. mykes gljiva) med. grditi blank (fr. kuđenje blamirati (fr. psovka. blastos klica. tj. dragulji. huljenje. iznijeti na loš glas. blanko-oulaštenje neograničeno ovlaštenje. kystis mjehur) fiziol. bogohuljenje. nakit. dragocjenosti.) šutnja. pisello) grašak (usp. akutna i kronična bolest . grč. belogvardeec) "bijeli gardist". tobožnje trgovanje radi špekulacije razlikom u cijenama. čist formular. bruka. kuditi. blekaut (engl. vojske koja se za vrijeme građanskog rata u Rusiji borila protiv boljševika black-bottom čit. bianco bijelo.) vrsta američkog plesa u 4/4 taktu. blanko-mjenica čista (ili: nepopunjena) mjenica blanš (fr. tal. onaj koji se temelji na osobnom povjerenju. blamer) osramotiti. zone pojas. kredit bez pokrića. kožica zametnog mjehura (blastule) blastomera (grč. neograničena punomoć. blastema) bot. čist. bijouterie) trgovina dragocjenostima. nepopunjena mjenica (samo s potpisom) bjelogardijac (rus. rizi-bizi) bižu (fr. prešućivanje. A. pisum. blankokredit otvoren kredit. obeščašćivanje blasfemist (grč. blaste klica. obrukati. klica. blastos klica. pokuditi. Blanqui (1805—1881) blanko (tal. blek-botom (engl.) čisti bijeli. tj. bjelilo blanket (fr. carte blanche čit. bjanko. bijou) nakit. grdnja.bizonalan 186 blastomikoza bizonalan (lat. nastao nakon Prvog svjetskog rata (kreatori američki Crnci) blackout čit. područje) podijeljen na dvije zone. loš glas. zametni mjehurić blastoderm (grč. punomoć samo s potpisom. zaborav. neispisan. bjanko mjenica čista. blanche) bijel. Vrangelove i dr. dragulj. prazno. blastos klica. neispisani papir. bi-. dragi kamen bižuterija (fr. tvornička rukotvorna izrada nakita bjanko (tal. neispisan. blekvud (engl. brz skok iz jedne vrste tona u drugu biž (lat. blanchet) ljekarničko cjedilo od bijelog sukna. blanc bijel) neispisano ovlaštenje. im. bijela boja. potpuno odriješene ruke. nepopunjeno mjesto na mjenici ili punomoći.) glaz. blanc. tekućina iz koje nastaju čvršći sastojci u organizmu blastocistis (grč. oskvrnitelj blastem (grč. čist. đerma koža) fiziol. blasfemia) pogrda. bijel. merizomai razdvajam) stanica nastala brazdanjem jajeta u početku embrionalnog razvoja blastomikoza (grč. vrsta pjenušca blanše (fr. oksidirati (osobito: bojiti kosu u svjetliju boju) blamaža (fr. kart blanš (fr. blanche) pr.) crno ebanovo drvo na Madagaskaru blajhati (njem. bleichen) blijediti. prijekor. blanko-akcept primanje mjenice na kojoj još nisu ispisani svota i rok plaćanja. neslužben i podrugljiv naziv za vojnika Denjikinove. mladica. osobito skrivanje nekih činjenica od strane službenih vlasti u političke svrhe blackwood čit. izdanak. sukno za filtriranje blasfeman (grč. uzorak priznanice ili ovlaštenja (prije nego što se ispuni) blankizam struja u francuskom revolucionarnom pokretu kojoj je začetnik francuski socijalist L. dragocjenost. blankotrgovanje prividno. koji se sastoji od dvije zone bizzarria bicarija (tal. bianco) v. potpuna sloboda djelovanja. huljenje na Boga. ukras.

udubljenje sa svodom u zidu. neosjetljivost. blason) grb. blenna. slijepa vrata. vrsta morske ribe blaziran (fr. sluz. očiju. blaser) otupjelost. sluzavo mokrenje blestrizam (grč. obmanjivanje. nemir kod teških bolesnika. aden žlijezda) med. bluff) plašiti. izlučivanje sluzave tekućine blenadenitis (grč. fimosis suženje) med. Blende) arhit. rat koji se vodi munjevitom brzinom i silinom i zbog toga . izlučivanje sluzavo-gnojne tekućine iz nekog organa (npr. blastos klica. praviti se. balaur zmaj) zool. tj. zavaravati. munjeviti rat. blaser. opt. zametni mjehur blaufuks (njem. blenna. otos uho. bacakanje blickrig (njem. blefaron očni kapak) med. blau plav. ofthalmos oko) med. slijepi prozor. dio dodan zidu s vanjske strane. plava lisica. bacati nekom prašinu u oči u cilju obmanjivanja blena (grč. lat. suženost očnih otvora blefaroftalmija (grč. usp. blefaron) med. žmirkanje. Blitzkreig) voj. rheo curim) med. upala očnih kapaka blefarizam (grč. blau plav. blefaron. blestrizo bacakam. pre- 187 blickrig tvarati se. španjolski zid. metra maternica) med. blase) otupjelih osjećaja. upala rubova i veznica očnih kapaka blefaroptoza (grč. silberfuks blaugas (njem.blastula kože izazvana posebnim gljivicama (blastomycetes) blastula (grč. enteron utroba) med. emeo povraćam) med. mali otvor na fotografskom aparatu pomoću kojeg se otvor objektiva može smanjiti i povećati. zasićen. regnymi izbijam. heraldika blef (eng. spolnih organa i dr. sluzni proljev. hvaliti se. smjesa. Gas plin) vrsta plinovitog pogonskog goriva za zrakoplove blavor (rum. kapavac blenoreja (grč. zasićenost. znanost o grbovima. us gen.) blenotoreja (grč. spadnutost očnih kapaka blefarospazam (grč. treptanje blefarofimoza (grč. živčana izmorenost blazon (fr. blenna. vrsta guštera bez nogu. varati. blenna. upala sluzničkih žlijezda blend (engl. neosjetljiv blaziranost (fr. spoj blenda (njem. bacam tamo-amo) med. obmanjivati. radi uklanjanja svjetlosti sa strane. sulfid cinka blenemeza (grč. plašenje protivnika drskošću i hvalisanjem u pogledu snage i sredstava kojih zapravo nema blefaradenitis (grč. zbunjivati razmetljivom reklamom. blenna. min. tzv. curenje iz ušiju blenurija (grč. blefaron.) mješavina. blefaron očni kapak. blefaron. upala maternice s izlučivanjem sluzi blenoragija (grč. spasmos grč) med. bluff) zavaravanje. blefaron. blefaron. sluzna dizenterija blenoftalmija (grč. upala veznice očnih kapaka blenometritis (grč. blenna. nalik na zmiju. grč očnih kapaka blefarotomija (grč. prevrtanje. blenna. ptosis pad) med. tome rezanje) med. blenna) med. zasijecanje vanjskog kuta očnog kapka blefirati (engl. blenna. blenna. upala žlijezda očnih kapaka blefaritis (grč. uron mokraća) med. ofthalmos oko) med. blastula) fiziol. živčano izmoren. Fuchs lisica) sjeverna (arktička) lisica s plavkastim krznom. zaplašiti. prema potrebi. procurim) med. aden žlijezda) med. povraćanje sluzi blenenterija (grč. rheo tečem) med.

a koja sadrži diplomatsku korespondenciju britanske vlade s drugim državama o kakvom važnom pitanju međunarodne politike blue peter čit. iskrica duha.) "Plava knjiga". zrakoplovu). bloc) veliki komad (npr. zatvor blok-pismo oznaka za slova (blok-slova) kod kojih svi potezi imaju istu debljinu blokada (fr. opsada. biondo) plav. udvarač ženama blondina (fr. veliki komad stijene. zaštićivanje od zrna (projektila). vojnim postrojbama zatvoriti pristup nekom gradu. tvrdavica (obično na planinskim prijevojima i granicama). pojačati rov gredama. od finog pšeničnog brašna. blokada blokirati (fr. svijetle boje. prid. udruženje više različitih stranaka iz taktičkih razloga. bilježnica za pisanje ili crtanje.).blindaža 188 blue peter se treba vrlo brzo završiti potpunim porazom neprijatelja blindaža (fr. nazvana zbog žućkastog sjaja blondin (fr. blok (fr.) naveliko. poza. cjelina. signalna zastava koja znači slovo P . automobil. usp. bluette) iskra. oklopljivanje. poprijeko blok-haus (lat. tisk. klada. blu piter (engl. trupac. grad. knjiga koju izdaje britansko Ministarstvo vanjskih poslova. blocage) komadi kamenja ili opeka za popunjavanje praznina u zidovima. pren. gomila. vojske. gomila (knjiga). pojačavanje rova gredama. svjetlucav) varalica. velika količina (robe). karaula. blu berd. čelikom ili željezom oklopiti (ratni brod. malo kazališno djelo puno dosjetaka. blink sjajan. oklop (na ratnoj ladi. tisk. blokiranje blokaža (fr. čamcu. blondina blooming condition čit. bloccata) voj.) pom. blond. panj. povoljno stanje u kojem konj stigne na cilj Blue Bird čit. naslaga listova papira koji se mogu otkidati. an blok (fr. Blu buk (eng. zatvaranje sa svih strana grada. blind) tramvaj bez oznake određenog smjera blindirati (fr. plavuša blondinka (fr. mnoštvo. zatvoriti neku luku ili obalu ratnim brodovima i na taj način spriječiti svaki uvoz i izvoz (živežnih namirnica. osigurati od zrna. tal. en bloc čit. geol. stavljati kovne umetke radi kasnije zamjene pravim slovima blond (fr. blondin) mladić plave kose. stavljanje kovnih umetaka radi popunjavanja redova ili radi kasnije zamjene pravim slovima blokiranje (fr. pren. automobilu. blindiran blineta (fr. kicoš. blonde) čipka od sirove svile. blondine) v. blin) mn. tvrđave. zajednica. blocus. (engl) modra ptica.) šport. imitacija ribice (s udicom) kao mamac za veće ribe. bluming kondišn (engl. mramora). osobito za vrijeme izbora i radi sprovođenja određenih zahtjeva. čamac. streljiva i si. duhovita sitnica. zrakoplov). tal. oblaganje čeličnim pločama blinderica (njem. Blue book čit. blinder) fort. konjski naočnjaci blinji (rus. slični palačinkama. zatvaranje željezničke skretnice. Blockhaus) voj. jedan od američkih umjetnih Zemljinih satelita iz programa Intelsat II. dobro. bloquer) voj. ispuniti šupljinu kamenčićima i komadima cigle. blondine) djevojka ili žena plave kose. farsa blinker (njem. blindage) fort. zatvoriti skretnicu. zatvaranje jedne luke ili cije- le obale pomoću ratnih brodova radi sprječavanja svakog uvoza i izvoza. kulica. opsada. prženi na maslacu i premazani kavijarom i dr. žućkast blonda (fr. bloquer) v. ruski kolači.

žensko krzno u obliku zmije koje se ovija oko vrata board of trade čit. skraćeno: bob Boccaccio čit. nadzor nad brodskim poslovima i izobrazba posade u pomorstvu bocun (tal. st. cvjetnim uzorcima blumistika (njem. harmonika) sve do danas. bubnjevi. bludžin (engl. blumieren) ukrasiti neku tkaninu cvjetnim šarama. lažno optuživanje — po šp.) trgovačka komora bob (engl. blu džins (engl.blue-jean 189 boćanje u međunarodnom signalnom kodu. glavno djelo Dekameron bocman (niz.. vojnički kaput koji se kopča po sredini BMW (be-em-ve) kratica za Bayerische Motorenvverke (Bavarska tvornica motora) boa (lat. boccia) igra raširena u mediteranskom području u kojoj sudjeluju dvije partije s raznobojnim drvenim kuglama: jedna se crvena kugla izbaci i služi kao cilj. bob) nadimak londonskih policajaca koji su dobili po imenu organizatora londonske policije. plavo polje s bijelom četvorinom u sredini. Stander stalak) stalak za uzgajanje cvijeća u kući blumirati (njem. "traperice" blue-stocking čit.) glazbeni stil nastao u Americi među Crncima prije 150 godina s osobitim ritmom uz instrument od 12 žica. podrugljivo ime za žene koje za ljubav svojih duhovnih sklonosti zanemaruju svoje kućne poslove i obveze. (ime Bob je kod anglosaksonskih naroda hipokoristik imena Robert) bobina (fr. bobine) prozirno pletivo od pamuka. svitak od namotaja bakrene žice bobinet (eng. bluz (engl. cvjećarstvo bluza (fr. engleski til.) "plava čarapa". gdje se prvobitno tkala) vrsta čvrste pamučne tkanine.) hlače od takve tkanine. ili koje se vole razmetati svojim znanjem (izraz nastao u XVIII. stoljeća. od koje se proizvode hlače karakterističnoga "traperskoga" kroja. označuje da brod napušta luku blue-jean čit. Bokačo (tal. to bob) v. ples u paru uz takvu glazbu blumenštender (njem. man čovjek) pom. udav (najveća zmija u Indiji i Africi). Blume cvijet. Blume) poznavanje cvijeća. grad Genovu. bas-gitara. bluejeans čit. ali i drugi odjevni predmeti. boa constrictor) zool.) ime talijanskog pisca iz 14. a ostali igrači se trude baciti svoje kugle što bliže onoj crvenoj. sologitara. fr. bord ov tred (engl. niži zapovjednik čija je dužnost održavanje čistoće na brodu. sir Robertu Peelu. Blume cvijet. bobbinet. balota .) koji je lažno optužio Kolumba kod kralja Ferdinanda i kraljice Izabele da namjerava odcijepiti od Španjolske dio Amerike koji je otkrio (zbog toga je Kolumbo bio uhićen. boot lađa. zmijski car. prema starofr. bobine) svitak (za konac). fiz. pamučni til bobslej (eng. blouse) laka gornja ženska haljina (do pasa). plemiću Franciscu de Bobadilli (f 1502. popularan u različitim inačicama (pjevanje. u Engleskoj po plavim čarapama koje su nosili članovi jednog uglednog društva intelektualaca) blues čit. bobslej bobadiljizam nepravedno. bob-sleigh) saonice s više sjedala i dva para klizaljki od kojih je prednji par pokretan i služi za upravljanje. ali se potpuno opravdao i dobio punu zadovoljštinu) bobi (engl. obliku Janne za tal. demižon boćanje (tal. uzgoj cvijeća. blu-stoking (engl. brodarski. bozzone) velika boca. najčešće plave boje.

iznos berbe grožđa.) irsko narodno piće od vode. slavila se svečanim ophodom i gozbom boetetika (grč. boedromeo pritječem u pomoć) treći mjesec u staroatičkoj godini. bahader) mn. po pravilu neuredno. bavella. bogdo-lama) vrhovni svećenik. ili što ne stupaju kod njih u posao (ovakav način borbe primjenjuje se često i u ostalim situacijama. Bafel) trg. roba za odbacivanje bogatiri (tur. zajedno s dalaj-lamom.) plemić koji je i ratnik. rakije. Boedromija starogrčka svečanost u čast Apolona kao pomagača u ratu. vinara. boycott) jedna od prisilnih mjera na tržištu rada kojoj je cilj da se poslodavac prisili na prihvaćanje određenih uvjeta: sastoji se u tome što radnici ne kupuju proizvode nekog tvorničara ili trgovca. ispičutura. engl. upravlja zemljom bogumili mn. baka. naš rujan—listopad. boema (fr. plitak zaljev koji duboko zalazi u kopno Bodhisatva u budizmu: biće koje je postiglo toliko duhovno savršenstvo da bi moglo prijeći u nirvanu. npr. Dalmaciji. u Trakiji. boatu (fr. bohemes) mn. u Rumunjskoj: plemić. književnici. također: sprava za namotavanje brodskih konopaca. zapreka) šport. nekonvecionalnim životom. Bugarskoj. otpaci.) mala nizozemska lađa s jakom katarkom. na brodu: dio koji se nalazi ispod palube boden (njem. junaci iz ruskog narodnog epa bogdo-lama (mong. upotrebljava se najčešće za postavljanje boja (baka) bojkot (engl. protiv kojeg je irska Zemaljska liga 1880. ali se toga odriče za spas drugih bodi-ček (engl. bottomry) trg. krčma. koji 190 bojkot žive svojim osobitim. Boycotta. patareni bogus (ir. dromeo trčim. organizirala ovakav način borbe i upropastila ga . dualističko-manihejska vjerska sekta u XII. pokvarena roba. kod bojkota strane robe u nekoj državi). J. prekid svakog odnosa s nekim. boe vika. boemi (fr. stručnjak u toj grani znanosti bohemistika znanost koja se bavi izučavanjem češkog jezika i književnosti bohemizam češki izraz u nekom drugom jeziku boit-tout čit. savjetnik velikih kneževa i careva u staroj Rusiji.-perz. pren. bodmerei. boetheo priskočim u pomoć) poznavanje pomoćnih znanosti bofl (tal. tchek zaustavljanje. body tijelo. Makedoniji. zadržavanje protivničkog igrača tijelom (dopušteno u hokeju) bodmeraj (njem. pom.) čaša bez postolja koja se ne može ostaviti dok se tekućina iz nje ne popije. pren. boei) v. Bosni. duhovni poglavar u Tibetu koji. uzimanje zajma na brod ili na njegov teret. skladište robe u luci. Bodden) zem. šećera i drugih dodataka bohema. osobito plemić veleposjednik bojer (niz. st. ili na oboje istodobno boedromion (grč. studenti i dr. život od danas do sutra bohemi. od danas do sutra Bohemija latinsko ime za Češku (po keltskom plemenu Boji koje je nekad živjelo na današnjem češkom tlu) bohemist znanstvenik koji se bavi bohemistikom.bodega bodega (šp. njem. pijanac boja (niz. i XIII. neuredan život. izraz potječe od imena upravitelja jednog velikog posjeda u Irskoj. boheme) način življenja boema. bodega) podrum. loša. umjetnici. kablova Bojanusov organ mokraćni organ u školjaka bojar (rus.

lug bokerica dvocijevka. opterećena olovnim i dr. "plemenitoj vještini". boxcalf) štavljena i obojena teleća koža za obuću i dr. državni jezik) boks (engl. balanza) vaga. boletus gljiva. šp. strujom. šakač. bocca. bollo. vrsta lovačke puške koja ima jednu cijev iznad druge bokmal čit. pren. mod. kutija. ušće. ulaz. boxer) 1. boycott) proglasiti protiv nekoga bojkot. bolanča (tal. box) 3. v. ženski proljetni ogrtač s rukavima ili bez rukava boleta (tal. bascagium) šumarak. kuglicama (kod južnoameričkih urođenika i gauča) bolero (šp.) zamka za bacanje. srednje veličine Bokseri (kin. bucca) usta. bokskaf boks-meč (engl. otvor. zaljev bokal (fr. tjesnac. boksači se dijele s obzirom na težinu u 12 kategorija: od kategorije "papir" (do 48 kg) do superteške kategorije (više od 91 kg) boksanje (engl. živa i okretna. šećera. prekinuti s nekim svaku vezu i suradnju bojler (engl. bolis. priznanica boletit (lat. boiler kotao) kotao za toplu vodu zagrijan el. boks boksati se (engl. šport. bocage. bocassino. bulletta) cedulja. v. vrč.) vrsta mletačkog sitnog novca bolandža (tal. zalogaj bola (engl. okamenjena gljiva bolidi (grč. tj. boka (tal. bouche. šakanje u rukavicama. glavom i leđima. tući se šakama u rukavicama bokser (njem. box) šakati se. kineska tajna organizacija (osnovana oko 1890. meteori kbji sjajem nadmašuju najljepše i najveće zvijezde te se mogu vidjeti i danju . kastanjetima. svaka runda po 3 minute. grč. box-match) javno natjecanje u šakanju amatera ili profesionalnih boksača (traje od 3 do 15 rundi. u ovoj borbi zabranjeno je udaranje ispod pasa i iza leđa. boksanje boks (engl. bolletta. tezulja bolas (šp. loža u kazalištu. boccale. bolidos oružje za bacanje. guranje i udaranje nogama. naziv po mjestu Les Baux u Francuskoj bokskaf (engl. nekog aromatičnog voćnog soka i dr.) norveški književni jezik na čiji je razvoj utjecao danski jezik (prije su ga zvali riksmal. lat. boxcalf) 2. bukmol (norv. onaj koji je stručno izvježban u šakanju. boccone) komad.. jedan od glavnih izvora aluminija. pregrada u konjušnici za potkivanje nemirnih konja. kratak. tal. bolites jestiva gljiva) geol. digla ustanak protiv kršćana i Europljana u Kini i time izazvala intervenciju stranih sila boksit min. boks bokun (tal. astr. box) šport. bowle) staklena ili porculanska zdjela s pićem od rashlađenog vina. šumica. tzv.) španjolski narodni ples u 3/4 taktu. gitarom ili tamburinom.bojkotirati 191 bolidi bojkotirati (engl. buldogu slična rasa njemačkih pasa. bocal. s 1 minutom odmora između svake runde) boksač (engl. po ugledu na antičke borbe šakama kod Grka i Rimljana. plinom i si. hidrat čiste gline. mlet. lat. bokalion posuda s uskim grlićem) pehar. Ta-chuan) "udruženje saveznih prijatelja domovine". fr. boucassin) vrsta pamučnog sukna s perzijskim uzorcima bokaža (fr. pregrada u konjušnici samo za jednog konja boks (engl. šport. grč. praćen pjesmom. tal. Boxer) 2. fr. do struka. strijela) mn. bosco.) koja je 1900. box) 1. veća čaša s poklopcem bokasin (tal.

kit i obloge radi zaustavljanja krvi boljševici (boljšinstvo većina) "članovi većine". bombasin. bombe) voj. svila) pamučna svila. Carracci (1556—1619) i koja je težila da u sebi sjedini odlike starih majstora bolonjske bočice fiz. besklasno društvo bez državne vlasti. bacati avionske bombe.boliviano boliviano (šp. dubok ton) voj. veliki top. bombyx dudov svilac. bole zrak. balon bombarda (tal. bombyx) 1. bolus. metron) fiz. ručna granata. grč. ali se raspadaju u sitne dijelove kad se u njih baci komadić kremena koji zapara površinu i time otklanja otpor kojim se površina u nedirnutom stanju protivi unutarnjem naponu mase) bolta (tal. temelji se na činjenici da električni otpor kovine raste što je temperatura viša bolonjska škola slikarska škola koju je potkraj XVI. lubarda. tal. svojim pjesmama i si.. riječ koja kvari jezik i stil svojom pretjeranošću i neumjesnošću bombastičan (engl. Oktobarska revolucija (1917. bombardare) voj. bacač bombi bombazen (fr. zračni termometar. pristaše boljševizma. kongresu Socijal-demokratske radničke partije u Londonu 1903. bomba. svod. prangija. lat. velika trbušasta boca. dosađivati komu (molbama. bombe. vodikova bomba ispunjena eksplozivom čije je razorno djelovanje jače od atomske bombe. prodavaonica.) bombast (engl. boljševici. peso boliviano) novčana jedinica u Boliviji = 100 centavosa bolometar (grč. tući (ili: gađati) iz topova neprijateljske položaje ili utvrđenja. onaj koji bombardira. 2. grč. grč. pren. pamuk. bujica riječi. osobito: vrsta teških zrakoplova za nošenje velikih količina bombi i bombardiranje bombardir topnik. grč.) dovela je u Rusiji boljševike na vlast boljševizam (od riječi boljšinstvo većina) oblik marksizma kako ga je shvatio i uspostavio Lenjin. ljubavnim izjavama. bili u većini i otcijepili se od umjerenih manjinaša (menjševika). na II. vata za ispunjavanje haljina i si. bombos potmuo. pretjeran.000001 °C). lat. gađati (ili: obasipati) nekoga (cvijećem. osnovao u Bologni L. atomska bomba. vojnik koji upravlja bombardom bombardirati (fr. željezna ili čelična kugla ili kutija ispunjena eksplozivom. topnik. nazvani po tome što su. bombast) lit. šator na sajmovima. brzo hlađene na zraku i s veoma debelim dnom (vrlo otporne na vanjsku silu. st. bombarder. vrsta keplane svilene tkanine. lit. staklene bočice kruškasta oblika. lenjinizam. marksizam bomba (fr. sprava za mjerenje veoma malih razlika u temperaturi (do 0. lemnoska zemlja. konfetima). bombast. bombage ispupčenost) napuhnutost limenke s konzerviranom hranom izazvana razvijanjem plinova iz hrane koja se kvari i raspada . izvještačen (način pisanja. filozofska osnova boljševizma je di- 192 bombaža jalektički materijalizam. bombycinus. kugla koja se izbacuje iz bombarde bombarder (fr. cirkuski šator bolus (lat. volta) luk. hrabriti koga.) nekadašnja ratna sprava za bacanje kamena. bombardeur) voj. usp. vrsta pamučne tkanine za podstavu bombaža (fr. pretjerano kićen. izražavanja) bombaš (fr. s ciljem da se u svijetu uvede komunistički društveni i privredni poredak. smeđ ili crven mastan glineni silikat koji se upotrebljava za boje. bolos) kem.

bon pur (fr. voća i dr.) mn. prav. dobričina bon mot (fr. izvrsnost (u . obično ukusno i luksuzno izrađena. potvrda primitka.bombikometar bombikometar (grč. dobra. bonum. bon dobar. poboljšati. imanja bona mente (lat.. propeti se. mot riječ) dosjetka.. bon enfant dobro dijete) dobroćudan čovjek. odšteta. bon-sans (fr. bombyx. u dobroj namjeri (učiniti. prav. po viđenju bon enfant čit. svilena tkanina bombo (engl.) trg. popravljanje. naknadno pridošla dobra. bond) pisano jamstvo. dobra (ili: imanje) maloljetnika bonaca (tal.) dobar za . svila... proslavama njezina kulta (prvoga svibnja ili početkom prosin- 193 bonitet ca) nije smio biti nazočan nijedan muškarac bona fide (lat. metron) u pamučarstvu: tablica za određivanje finoće (numere) konca prema težini njegove određene dužine bombiks (grč. lat. facere. bezvjetrica bonapartisti mn. a pojavljuje se i u sastavima suvremenih plesnih orkestara bonificirati (lat. priznanica. poboljšavanje. pren. imanje. vrijedi za .) zdrav (ljudski) razum. dobronamjerno bona minorum (lat. imetak. poboljšanje.) dobronamjerno. bonbon) poslastica od otopljenog. dobrima škodi bonitet (lat.) mn. popravljati bonifikacija (lat. bombonijera (fr. fr. dudov svilac. vrsta ženske kape.) vrsta rakije od ruma. priznanica. prirodna nadarenost bona (lat. nego potječu od neke druge strane Bona Dea (lat.) mn. po kojima izvođač udara prstima. bonazza) potpuno tiho i mirno more. obveza. bonifier) nadoknaditi. bonum dobro. nalog za izdavanje neke robe. bonz a vi (fr. odobravanje načina vladavine dinastije Bonaparte. muškata i šećera u Sjev.) tko zlima oprašta. mjenica bondirati (fr. bombyx pamuk. popust u cijeni bonis nocet quisque pepercit malis čit. propinjati se. bonitas) dobrota.) "Dobra božica". potječe iz Afrike. ukusno namješten stan i si. kazati) bona hereditaria (lat. dijelovi imanja koji nisu ostali od oca. odštetiti. bon-sens čit. te brojnih filmova i stripova) bongos dva međusobno spojena manja bubnja. ukusno namještena soba. naslijeđena dobra. politika kojoj je cilj dovesti dinastiju Bonaparte na prijestolje u Francuskoj bond (engl. bonis nocet kviskve pepercit malis (lat.. Flemminga. nalog za plaćanje. ostavština bona adventitia čit. aromatiziranog i obojenog šećera. nalozi koji se isplaćuju odmah. starorimska božica plodnosti i djevičanske čistoće. bonificatio) naknada. često s dodatkom želatine. bondir) skakati. popraviti. bombyx pamuk) zool. tuba za sprej bombon (fr. prav. bon (fr. bonbonniere) kutija za bombone. bona adventicia (lat. Americi bombola (tal.) posuda za tekućine.) mn. unutarnja vrijednost. bon anfan (fr. bona dobra) mn.) u dobroj namjeri. duhovita izreka bon pour čit. podskakivati (na konju) bondizam djelovanje i postupci u stilu tajnog agenta 007 Jamesa Bonda (lik detektivskih romana I. raširen je među južnoameričkim Crncima. brašna. pristaše dinastije Bonaparte u Francuskoj bonapartizam odanost dinastiji Bonaparte. bons a vue čit. valjanost. nasljedna dobra.

spoj bora. traka za opšivanje bordaža (fr. bord) 2.) dobro države. bordat borda (fr. rub lađe borda (ar. bordello) javna kuća. vrsta sive vunene tkanine koja se izrađuje u Egiptu. novac za hranu.82. kost. odbor. manji brod koji prima dio tereta s velikih brodova i time ih olakšava kako bi mogli preploviti plića mjesta bording-haus (engl. bank. daska. element atomske težine 10. dar. podrugljiv naziv za stranačkog funkcionara. border) opšiti. sreća. pren. hrana. bordeaux) boja crnog vina. sud. okrajak. Aziji i Kaliforniji. državna korist. stol. porubljivati.) "dobre usluge". porubljivanje bordel (fr. nalazi se otopljen u vodi nekih planinskih jezera u Tibetu. burakx) kem. ar. Muhamedov ogrtač. dobrodušnost. vrlina.) šport. kupleraj bording (dan.bono modo smislu izrade). upute o lijepom ponašanju bonum (lat. bordage) oblaganje lađe daskama. borna kiselina spoj bora s kisikom (upotrebljava se kod očnih bolesti za obloge) boraks (lat. bonhomme) dobričina. soli borne kiseline bord (engl. vrpca. boarding-house) pansion sa stanom i hranom. u diplomaciji: naziv za posredovanje treće države u nekom međunarodnom sporu između dviju zavađenih država. borax) mn. "patuljasto" ukrasno drvo uzgajano u loncu ili sanduku za cvijeće bonton (fr. stol za kojim se drže sjednice. bonvivant) veseljak. savjetovanje. sigurnost nekog potraživanja (suprotno: veritet) bono modo (lat. važan za industriju. natrija i kisika (Na 2 B 4 0 7 ).) dobrim načinom. kem. pren. tj. glavešina bookmobile čit. određen broj prekršaja do kojega je kriterij kažnjavanja blaži. korist. bukmobil (engl. gostionica. pretjerana jednostavnost.) u SAD naziv za bibliobus 194 brdo-vino bor (lat. devizni bonus premija koja se u nekim zemljama daje radi stimulacije izvoza bonvivan (fr.) minijaturno. obložiti brod daskama. bona bonum publicum čit. borac. borde) 1. nemetalno čvrsto tijelo.) dobro. rub.) pom. bonzofis (fr. kozmetiku i medicinu borati (lat. pom. znak B. porubiti. Bord. mn. sred. board) 1. opće dobro bonus (lat. naivnost bons offices čit. bordel. fr. kolegij koji se okuplja oko jednog stola. a preko kojega se svaki prekršaj kažnjava izravnim slobodnim bacanjem. grundirati bordo-boja (fr. redni broj 5. odnosno treće stranke u zategnutim međustranačkim odnosima bonsai (jap. javna kuhinja bordirati (fr. trg. jednokratna isplata dioničarima iznad dividende zbog dobrog godišnjeg poslovanja. tal. u slikarstvu: premazati platno osnovnom bojom.) 2. opšivanje. mirnim putem bonom (fr. ured bord (njem. opšivati. onaj koji voli dobar život i tjelesne užitke bonzo (jap-) budistički svećenik u Japanu i Kini. bon ton) lijepo ponašanje i lijep način izražavanja dobro odgojenih ljudi. platna sposobnost. Bordeaux) opći naziv za sva francuska vina koja se šalju u trgovinu preko Bordeauxa . materijal za oblaganje lađe. otmjeno držanje. ne tali se na poznatim temperaturama. bonum publikum (lat. prostodušan čovjekj naivac bonomija (fr. borax) kem. tamnocrvena boja bordo-vino (fr. bonhommie) prostodušnost. sudnica. na lijep način.

mania) pretjerana ljubav prema Prusima i svemu što je prusko bos (engl. pa odatle i sat. Boseu. slova od 9 tiskarskih točaka (po veličini između garmonda i petita) bormašina (njem. Borussia Pruska. majstor bosa (fr. borner) ograničiti. ublažiti želje. gipsa bosoni mn. indijskom fizičaru i biljnom fiziologu. lista. kamene međaše.bordro bordro (fr. borealis) sjeverni boreas (grč. čvrga. nešto jednostavnija vrsta valcera) boš (fr. botane. ura-. Borussia Pruska. grč. baviti se biljkama botano. Bohrmaschine) strojno svrdlo. pren. otkucaj sata. voska. po imenu proizvođača) vrsta talijanskih muških šešira boršč (rus. sjeverni vjetar. vijenac borealan (grč. biljojed. okrugle kiparske fi- 195 botanofil gure koje stoje same (za razliku od onih koje stoje na reljefu. boss) šef. boche) ime kojim Francuzi podrugljivo i prijezirno nazivaju Nijemce bot (tal. bottana) obično. glup bornirati (fr. usp. bordereau) trg. valovitim oblicima. boseliran bosirati (lat. novčanih vrijednosti bordura (fr. ograničen. zamah. poslodavac. bormašina Borgia čit. biljka. bosko napasam. onaj koji se voli baviti botanikom t .) talijanska velikaška porodica španjolskog podrijetla iz koje potječu papa Aleksandar VI. filos) ljubitelj bilja. boreios. biljni) poznavatelj bilja i raslinja. brežuljkastim. vrsta plesa (američka. botane. grč. gospodar. fagos) zool. boreas) sjeverac. Borte) v. gazda. borer borniran (fr. ispupčeno kiparsko djelo izliveno od gipsa. u skupini) bosaža (fr. pren. botane krmna trava) predmetak u složenicama sa značenjem. ograničavati. šare. skučen. 1858— 1938) subatomske čestice s cijelim kvantnim brojevima spina boston (engl. pr. ili s manjim brojem karata i tri igrača (tri-boston). bossage) gruba kiparska obrada kamena koja služi kao priprema za konačnu izradu modela boselaža (fr. jednom botana (tal.) 1. bušilica. botanike) znanost o biljnom svijetu. fobos strah) strah od Prusa. sjever Borej mit. biljožder botanofil (grč. kvrga. omeđiti. botane trava) skupljati biljke. botanikos travni. popis računa. bosse.) omiljeno rusko narodno jelo: juha od prosenog brašna i raznog zelenja bortna (njem. bosselage) izrada u ispupčenim. okvir. valovite oblike. bohren bušiti) svrdlo. knjiga u kojoj su računi. bozza) grba. onaj koji se bavi proučavanjem bilja i raslinja botanika (grč.(grč. (po J. burgija. 2. porub. postaviti granične znakove. tal. mali. o biljkama i raslinju botanizirati (grč. šarama boselirati (fr. ublažavati.. udarac. starogrčki bog sjevernog vjetra. usp. Americi. borda borusofobija (lat. borne) ograničen. borej sjeverni vjetar borer (njem. trava botanofag (grč. bourgeois građanin) tisk. grubo tkano pamučno platno botaničar (grč. nazvana po gradu Bostonu u Sjev. i njegova djeca Cesare i Lukrecija borgis (po fr. C. botto) mah. kartaška igra s četiri igrača slična vistu. mržnja prema Prusima i svemu što je prusko borusomanija (lat. bordure) rub. bosseler) raditi ispupčene. bossare) praviti plastične predmete od ilovače. mjenica. lat. ograničiti se borsalino (tal. jedan bot jedanput. Borda (tal. izvadak.

12 = orkan boule čit. konobar botelar (lat.) beznačajan. Burdonova . bortiotičan botrinti (grč. Burbon (fr. mykes gljiva) med. psa i dr. od usoljene ikre morskog lipljena. bota larga. tunjevine i dr. trovanje pokvarenom hranom. sa 3 do 4 tisuće članaka. Bourdonu. logia) poznavanje i proučavanje biljaka. znanost o biljkama.) ime poznate vladarske porodice. veličine zrna graška do sitnijeg lješnjaka. čuvar živežnih namirnica na brodovima botra (lat. botane. bockanje. sporedan lik ili sporedna uloga u kazališnim djelima boufort čit. Burbonska palača pren. lat. boi-najf (engl. kefale glava) zool.) dečko. francuski parlament Bourdonova cijev čit. botrys grozd. botrys grozd. kratica za brom . 8 = vrlo jak. compater) kum botarga (šp. apotheca) dućančić. sluga. logos) poznavatelj i proučavatelj bilja i raslinja botanologija (grč.. geol. buš-tru (fr. 4 = umjeren. Bouleu (1642—1732) Bourbon čit. botanika. botella. pričvršćena na kožu jednom peteljkom botriotičan v. u obliku grozda. boling-grin (engl. mala trgovina. pjesme kod kojih su najprije napisani srokovi.) veliki lovački nož oštar s obje strane. grafo) opisivač bilja i raslinja botanoliti (grč. botrys grozd. teklić božole (fr. botane. služi kao osjetilo u manometrima i termometrima (naziv po izumitelju. koja se pruža ili savija pod utjecajem vanjskog tlaka ili temperature. trčkaralo. bottarga) jelo slično kavijaru. tal. lithos kamen) mn. 6 = jak. botane. naročito pokvarenim mesom (u kobasicama) i ribom botunada (tal. nazvan po francuskom rezbaru A. sluga. Bowiea bowling-green čit. krčma. peckanje. 10 = jaka oluja. kamen grozdasta oblika botulizam (lat. boule) rezbarija u drvu s metalnim umecima. botane. bofor (prema vlastitom imenu Beaufort) ljestvica od 12 stupnjeva po kojoj se mjeri jačina vjetra: 0 = tišina. unaprijed napisani srokovi za koje se tek trebaju naći stihovi.) igralište za kuglanje u zelenilu boy (engl. okamenjene biljke botanolog (grč. 2 = lagan. fr. biljka s velikim 1 lijepim cvjetovima iz porodice žabnjača. lithos kamen) min. Ch. vinara. dječak. botos) mn. botulus kobasica) med. crvena izraslina na ruci ili nozi. botarga. beaujolais) vrsta francuskog vina (po gorskim predjelima sjeverno od Lyona) božur (ar. -ites) mn. botane. boutique.) mn. 196 br botuše (mad. pustene ("filcane") papuče bouche-trou čit. 1808—1884) bouts-rimes čit. francuskom inženjeru E. botellarius) šef kuhinje. bottonata) zadirkivanje. bul (fr. manteia) gatanje (ili: proricanje) sudbine iz biljaka botar (lat. peonija Br kem. pronalazak američkog pukovnika J. u južnoj Europi i na Istoku botega (tal.botanograf botanograf (grč. a tek nakon toga stihovi bowie-knife čit. zrakoprazna ili tekućinom ispunjena (najčešće metalna) cijev prstenastog oblika. botriomikoza (grč. širokočlana trakavica.. bu-rime (fr. okamine grozdasta oblika botriokefal(us) (grč.) kuma botrinitičan (grč. botanički botanomantija (grč. botrion jamica. prid. živi u tankom crijevu čovjeka. busur) bot. bottega.. botrys) grozdast. geol. botritičan botroilit (grč.

bragr) pjesnička umjetnost. težak. brabangons) mn. gluhoća. loša probava bradispermatizam (grč. brachy-katalektikos) metr. nasilnički brahikatalektičan (grč. teško. kefale) glava antropol. razum) sporost duševnog života (osobito: sporost u mišljenju) bradikardija (grč. brachys. suprotno: makrobiotika brahicefal (grč. sitan brahibiotičan (grč. njuškalo braganja (tal. fren srce. bios život) težnja ili vještina skraćivanja života. od prstiju do lakta. malen. akuein slušati) med. Brabangonne) belgijska nacionalna pjesma. strangurija bragadur (tal. daktylos . prst) antropol. osobito u XII. bradilalija bradimaseza (grč. brachys) predmetak u složenicama sa značenjem: kratak. lat. brachys. brazzera = brački brod) drveni obalni jedrenjak od 18 do 40 t s jednim latinskim jedrom i prečkom brač (tal. u užem smislu isto što i stenografija i tahigrafija brahij (lat. usporen govor zbog nepotpunog svladavanja nekih smetnji (npr. koji živi kratko brahibiotika (grč. sporost u govoru bradifrenija (grč. lalia govor) med. bradys. braggard) razmetljivost. ruka. domišljat čovjek. poznati zbog svojih pljačkaških izgreda po Francuskoj brabanta (fr. femi govorim) med. brachys. brachialis ručni. pjesništvo brahi. brachys. stenograf brahigrafija (grč. "Marseljeza" belgijske revolucije brabansoni (fr. bragozzo) ribarski jedrenjak sa dva jarbola i dva jedra bragura (staronord. bili u engleskoj ili francuskoj službi. nasilan. pepsis probava) med. vrsta nizozemskog platna bracera (tal. težak govor. v. tj. brachion ruka. bradys spor. mišica. brabantski vojnici koji su. kineo krećem se) sporost u pokretima bradilalija (grč. sila brahijalan (grč. bradilogija bradilogija med. bragagna) vrsta ribarske mreže bragerdizam (engl. sperma sjeme) med.(grč. bradys spor. teško žvakanje bradipepsija (grč. bradys. bradys. pren. bradys spor. braccatore lovački pas) snalažljiv. brachion) mišica. kod koje je najveći poprečan presjek gotovo jednak uzdužnom presjeku brahidaktilija (grč. sporo izlaženje sjemena (pri spolnom odnošaju) 197 brahikatalektičan bradisurija (grč. nepotpun. urođena kratkoća prstiju brahidromičan (grč. dromikos sposoban za trčanje) koji ne može dugo trčati brahigraf (grč. bradys spor. mišićni) ručni. nešto veća violina. spor i težak govor zbog mane u govornom organu.brabansona Brabansona (fr. moć. viola. uron mokraća) med. v. bradys. hvalisavost bragoc (tal. brachys. pri mucanju) bradifrazija (grč. frasis govorenje) med. stih koji na kraju nema jedne ili dviju stopa . bolesni usporeni rad srca bradikineza (grč. vrsta tambure za pratnju bradiekoja (grč. brachium. osobito donji dio ruke. bradys. teško. masaomai žvakati) med. bios život) kratkovječan. čovjek koji ima kratku lubanju. grafla pisanje) vještina pisanja pomoću skraćivanja uopće. grafo pišem) onaj koji umije brzo pisati služeći se kraticama. st. brachys.) trg. viola di braccio) glaz. brachys. bradys. kardia srce) med. sporo probavljanje hrane. teško slušanje bradifazija (grč. bradys spor. grč..

tele daleko. dajući oduvijek svećenike. sprava za mjerenje mišice. koji ima kratke metričke stope brahipteri (grč. skraćeni naziv za brahiteleskop brahiteleskop (grč.brahikroničan brahikroničan (grč. metr. i po tome nalikuju na školjke. brachys. tjesnoća prsiju i sporo disanje kao posljedica toga brahipneuma (grč. temno režem) kir. fil. vrsta kratkih dalekozora sa zrcalima koja se odlikuju svojom praktičnošću Brahma (sanskr. brachion. kratkovremen brahilog (grč. skopeo gledam) opt. pus. brahmana) članovi najviše i najuglednije kaste u Indiji koji su. brachys. brachys. ali se krije u samom smislu rečenice brahimetropija (grč. kratkih latica brahipneja (grč. brachys. za ljude koji bacaju kratku sjenu zbog toga što im sunčane zrake 198 Brailleovo pismo padaju na tjeme gotovo vertikalno. apsolutno Biće i nebiće u isto vrijeme Brahmana (sanskr. orao vidim) med. astma brahipodan (grč. veoma rasprostranjene morske životinje. e. metron) med. odontos zub) zool. podos noga) kratkonog. chronos vremenski) kratkotrajan. linija najbržeg pada. a od svojih pristaša tražila je visoko moralan život. kratak dah. brahmanizmom se i danas naziva religija koja vlada u Indiji. logos) koji umije biti sažet u govoru i pisanju brahilogija (grč. n. brachys. jagodicama prstiju opipljiv- . insekti koji imaju kratka krila brahiscijan (grč. pr. pteron krilo) mn. Brahma) zbirka djela koja predstavljaju dogmatskospekulativne rasprave indijske književnosti. podos noga) zool. pus. logia) vještina sažetog izražavanja u govoru i pisanju. kratke latice. pjesnike. cikloida brahit opt. pneo dišem) med. na udaljenosti.. u sisavaca brahiometar (grč. chronos vrijeme) mat. otprilike. brachys. Brahman) ind. neku vrstu komentara Vedama brahmani (sanskr. figura pri kojoj je prividno i formalno izostavljen kakav element važan za izlaganje misli. ali točnije ju je zvati neobrahmanizam i hinduizam Brailleovo pismo međunarodna abeceda za slijepe koja se sastoji od svega šest. brachys. pteron krilo) kratkokrilan. syllabe slog) metrička stopa koja se sastoji samo od kratkih slogova brahistohrona (grč. kratkovidnost brahiodonti (grč. kratkih nogu brahipodi (grč. zubi s niskom krunom i dobro razvijenim korijenom. koji ima kratke cvjetne listiće. brachys. tj. brachys. brachys. st. uskoća prsiju. kratkih krila. brachion ruka. metron. brachys. ali se po gradi tijela od njih znatno razlikuju brahipteran (grč. brachy-pneuma) med. brachys. brachys. brahma) indijska religija utemeljena. imaju dva kapka. npr. skia sjena) zem. onako kako je izloženo u Upanišadama (za razliku od naučavanja izloženog u Vedanti) Brahman (sanskr. Brahma) starije naučavanje o Brahmi. Brahma) u indijskoj filozofiji Veda ovako se zove vrhovno indijsko božanstvo brahmaizam (sanskr. pren. ruke brahiotomija (grč. koji ima kratku sjenu (kaže se za stanovnike najtoplijih dijelova svijeta. znanstvenike i političare. uspravno) brahisilab (grč. brachion. u 8. zool. stalno zauzimali najistaknutiji položaj i uživali velik vjerski ugled brahmanizam (sanskr. brachistos najkraći. brachys. životinje kratkih krila. rezanje ruke brahipetalan (grč. petalon list) bot.

pristaše naučavanja Johna Brovvna. vrlo lijepo. odlično! bravo (tal.) alkoholno piće dobiveno destilacijom vina. nekroza branda (tal. naučavanje engleskog liječnika Johna Browna (1735—1788) po kojem se živa bića razlikuju od neživih stvari po tome što imaju sposobnost podraživanja.) "isušivanje mozgova". zool.) usklik u znak odobravanja: vrlo dobro. zaštitni. pren. "podražajima". struka. prema tome. pokrovni list na biljci Bramahova brava sigurnosna brava s više ušica nejednake veličine (obično 6 do 7) koje moraju biti jednako udaljene da bi se brava mogla otvoriti (nazvana po svom pronalazaču. upala krajnika branša (fr. hidraulični tijesak koji radi pod vodenim tlakom. škrgaši branhije (grč. tako je! . engleskom mehaničaru Bramahu. Brand) med. brendi (eng. gangrena. promuklost. v. branca) grana. bramar rikati) ime glavnog lika nekih Holbergovih komedija. uljem i kučinom. lokalno izumiranje jednog dijela tijela. škrge branhus (grč. krivolovac. prekršitelj zakona o lovu brakteja (lat. pergola brakadabra (bracadabra) v. puške i mitraljeze (po engleskom konstruktoru Johnu Mosesu Browningu. 1749—1814) Bramahova preša fiz. dio. ta. nedostatak ili postojanje prevelike podražljivosti organizma braunovci mn. branche.) sastanak na kojem bez reda svaki sudionik iznosi sve što mu trenutačno pada na pamet u vezi s postavljenim problemom koji valja riješiti brain-trust čit. brein-trast (engl.brain draining ih točaka (pronalazak slijepog francuskog učitelja slijepih Louisa Braillea) brain draining čit. branzino) lubin (morska riba) 199 bravo brand (njem. sjajno.) 1. usklik u znak odobravanja. brein dreining (engl. Wurst kobasica) vrsta kobasice za pečenje brauning (engl. odlično. branchion) mn. odsjek. branchos) med. lovokradica. abrakadabra brakonijer (fr. brawning brauning naziv za različite vrste pištolja. bractea list) bot. v. nekad se puštao zapaljen protiv ratnih jedrenjaka kako bi izazvao požar brandy čit. breit širok) stupovi s letvama ili žicama po kojima se penje vinova loza. hvalisavac. braida od njem. naziv za pojavu odlaženja školovanih stručnjaka iz manje razvijenih zemlja u zemlje višeg standarda brain-storming čit. malen jedrenjak napunjen smolom. braunizam bravissimo (tal. vinjak branhijati sve životinje koje dišu na škrge. sposobnost da vanjskim utjecajima. preklopna postelja brander (njem. bravvning) v. tj. braten peći. ogranak (neke znanosti. junak na riječima brancin (tal. brein-storming (engl. med. bivaju pokretana na djelatnost. čovjek koji se bavi nedopuštenim lovom na tuđoj zemlji. Bramahova brava Bramarbas (šp. poziv. nekog posla). posebno. uže područje zanimanja bratvuršt (njem.) savjetodavna ekipa stručnjaka oko nekog političkog ili gospodarstvenog rukovoditelja brajda (lat. branda) viseći (mornarski) krevet. podrijetlo bolesti je. 1855 —1926) braunizam med. Brand požar) požarnjak. braconnier) zvjerokradica.

grč. valjan i vrijedan ples udvoje. darskih i šumskih poslova. lubanje. propolukratke časničke hlače. brevet d'innoze i sugestije vention čit. hlačnjaci ljanost. podmukli kog platna (naziv po Bretanji. brevis. povlastica. nost izvođenja. povelju brazleta (fr. nazvan vladarima i dr. breveter) dati. remen za pjevanje) s osobito velikim tehničkim nošenje tereta. šteta. bez uvijabrefotrofija nja. breve) svaki službeni pisani rukvica. mn. kovrčalo bričesi (engl. junak. kratkih nogu brenšer (njem. aria) jini u sjevernoj Francuskoj) glaz. trofeus) zavod brevijacija (lat. bretonne) vrsta ženskog šivost. bretona (fr. tjeme kratak izvještaj. nešto izrađeno kišnog ogrtača. tropronalazačka povelja. breviili poprijeko i s visokim bokom jacija bremsberg (njem. pren. kratke ili breša (fr. patent. pokraubojica bravur-arija (fr. tal. breeches) mn. patent feus hranilac) nadstojnik.) brefotrof (grč. koje nema strogo forpo engleskom liječniku Jamesu Braimalni oblik (za razliku od bule). brevis kratak. diplomu. breviatio) skraćivanje.. brefos novorođenče. breche. s patentom. zavod za prehranu i pokraćenje. pikrio i ukazao na vezu između hipsmo. = hipnotizam. loqui govoriti) Berg brdo) uređaj za spuštanje tereta kratak. sažet i jezgrovit govor niz kosinu. hrabrost. gradnje i typos otisak) glaz. (fr. osobito u glazbi s poveljom. neustra-. plaćeni ubojica. kratkim putem brefotrofij (grč. brevete) pr. bedemu. kosi položaj koji teškoćama povezuje dva uzastopna položaja. brennen paliti. patentiran brazilin crvena boja koja se pravi od brev(e)tirati (f. bregma) anat. bravura) vabretele naramenice. molitvenik katoličbrek (engl. upravitelj brevi manu (lat. brevis. brevis kratak) glaz.bravo 200 bričesi bretanja (fr. brachiale) nabreve (tal. brevipedan (lat.) 2. bravoure. bravour. gore široke a dolje tinju). brevijatura dizanje djece brevijar (lat. športske boj. grivna akt. junačko djelo. breviatura) v. upotrebljava se kod rubreviotipija (lat. kratak popis. bravura (fr. Bremse) kočnica konog. nota škare) željezna naprava u obliku škakoja vrijedi za dva cijela takta ra koja se zagrije i takva služi za : kovrčanje kose. brevilokvij (lat. tiskanje nota dr. Schere brevis (lat. breviarium) kratak prebregma (grč. prodor (u zidu. poili izvedeno s velikom vještinom i krajini Bretanji stručnošću.) otvoreno. povelja. kratak izvadak. brefos. junaštvo. voj. deu (1795—1860) koji ga je prvi otbrevet) diploma. goslužja s dvije klupe namještene po dužini brevijatura (lat. utvrđeili za jahanje. tal. dekret. nazvanog po fr. uštrb jesno priljubljene uz noge . breve d'envansjon (fr. tal. Bremse kočnica. izdati brazilskog drveta dekret. lat. breccia) voj. za nahočad. lovačka kola s 3 do 6 sjedala. s diplomom. bredizam med. glazbeno djelo (za sviranje ili bretela (fr. osobito Papino pismo državama. break) otvorena kola na 4 kih svećenika za svakodnevna bokotača. bracelet. bretagne) stari francuski bravo (tal. patent. srednji dio gled. vrsta odličnog francusčovjek. odmah. bretelle) uprta. pes noga) kratbremza (njem. tehnička vještina i okretbrev(e)te (fr.

2. brigantine. voj. fr. 3. brillant) sjaj. bric-a-brac) starudija. rukovoditelj radne brigade brigant (tal. izrada pročelja građevine (fasade) tako da se vide cigle. konjički dočasnik u francuskoj vojsci. te sa strane podijeljenog u mnogobrojne trokute i četvorokute (fasete) briljantan (fr. ormarić. fr. odboj lopte od ograde. zbijen u obliku opeke. brillant) dijamant uglačan dijamantnim prahom tako da ima oblik dvostrukog (osnovama spojenog) stošca. blistav. pren. Brightu (1788— 1858) koji ju je prvi opisao brigma (grč. vrsta mirisne masti za kosu.bridž bridž (engl. blistavost. škrgutanje zubima Brijarej mit. brigante) cestovni razbojnik. pomoću odbijanja pogoditi sa strane. 2. skupina radnika koji rade na izvršenju određenog zadatka brigadir (fr. pren. osobito briljantima briljantnost (fr. svijetao. bradu i brkove briljantina (fr. briller sjati. fugiranje briketirati (fr. kugle ili jajeta. lukavo brikolirati (fr. odozgo jače. brigg. div s 50 glava i 100 ruku. obojiti zid tako da izgleda kao zid od cigala. jajeta i si. plahovito briljant (fr. brillantine) gusto tkana pamučna tkanina s uzorcima briljantirati (fr. laka jedrilica s dvije katarke i s veslima. škrinjica za pisma.) glaz. kod biljara: odskok. odskočiti. list. pren. briquetage) bojenje zida tako da izgleda kao zid od cigle. nazvana po engleskom liječniku R. otuda: pren. brigata) 1. divan. razne umjetničke stvarčice. osobito sitan ugljen verlo upotrebljiv kao gorivo. zaobilazno. jedna od najzanimljivijih igara s vrlo mnogo kombinacija brig (engl. ukrasiti (ili: optočiti) dragim kamenjem. škrgut brillante (tal. odličnost . morbus Brightii) med. bricole) srednjovjekovna ratna sprava za bacanje kamenja. brig. slična vistu. Kasten ormar) poštanski sandučić. prije: vrsta ratnih brodova s 10 do 20 topova brigada (fr. ne raditi časno. a odozdo slabije zatupljenog. kugle. blistati) sjajan. par bricole čit. veličanstvenost. zapovjednik brigade. veoma vatreno. hajduk. sa strane. briquette) nešto u obliku cigle. brillantine) kozm. brignos škrgut) med. njem. akutna i kronična upala bubrega s izlučivanjem bjelančevine u mokraći (nefritis). bridge) kartaška igra. Brigantine) pom. brillant. Brief pismo. odličan. udariti par bricole čit. u prah pretvo- 201 briljantnost ren materijal zbijati (prešati) u obliku cigle brikfastn (njem. učiniti da se nešto odbije. tal. brycho škrgućem. briqueter) popločiti ciglama. divota. staretinarnica briket (fr.) udariti loptu sa strane odbijenom loptom od ograde. krasan. raskoš. živahno. par brikol (fr. bricola. Egeon brikabrak (fr. brigade. pljačkaš. raditi zaobilazno briksizam (grč. veličanstven briljantin (fr. listovna uložnica (obično na javnim mjestima) brikola (lat.) posredno. brillanter) od dijamanata glačanjem praviti briljante. brigadier) 1. odskoči. buntovnik brigantina (engl. par brikol (fr. voj. sin Urana i Geje. brycho škrgućem) škripanje zubima u snu. brigg) pom. za sto naoružanih ljudi. mala jedrilica s dvije katarke Brightova bolest (lat. sitan. osobito starinske. briketaža (fr. bricoler) odbiti. cigle. jedinica sastavljena obično od dva puka istog roda vojske.

svi topovi na jednoj strani ratnog broda. razornost. studenog. brillare) sjati. usjajiti i na taj ih način sačuvati od hrđanja. paljba iz topova s jedne strane broda Broadway čit. trljanje boja .) veliki narodni muzej u Londonu (osnovan 1753. Brisoleten) mn. srednjim dijelom centar američkog kazališnog života broajon (fr. sendvič briozoe (grč. svijetliti se. bruma najkraći dan) u republikanskom francuskom kalendaru: drugi mjesec u godini. briser. Brodvej (engl. dugačka 25 km. mahovinast briologija (grč. za izradu stolnog pribora Briti naziv za keltska plemena naseljena u Britaniji u doba rimskih osvajanja British Museum čit. sličan mahovini. osobito raširena u primorskim krajevima Hrvatske britanija-metal u Britaniji (Engleskoj) pronađena metalna smjesa cinka. pren. Britiš muzeum (engl. vladu u svoje ruke brinet (fr. upotrebljava se. bryon. brod-sajd (engl. koji razmrskava. brodkasting (engl. htjeti nešto brzo sprovesti. uništavajući brizantnost (fr. brunir) metalne predmete smeđe uglačati.) uzeo je Bonaparte.) odašiljanje radio emisija. izmotavanje brimer (fr. prenagliti čime 202 broajon briškula (tal. listopada do 24. zoon životinja) zool. od 23. brumaire.) vrsta kvalitetnog francuskog vina brioso čit. čajni kruščić. bučno. manteia proricanje) vještina tumačenja snova brnistra (tal. razbijač. logia) bot. žuka broad-casting čit. bot. rasprskava. sijati. pletenica.briljirati briljirati (fr. plameno. con brio brioš (fr. radio emitiranje broad-side čit. magleni mjesec. živahno. Broadway široki put) glavna poslovna ulica u New Yorku. rjeđe slatkovodne. morske.) pom. blistati. bryon mahovina.) glaz. razoran. briozo (tal. kao prvi konzul. brimera (9. briser) sposobnost rasprskavanja. 18. brunet) crnomanjast ili smedokos muškarac brineta (fr. ginestra) primorski grm s lijepim žutim cvjetovima. lat.) s veoma bogatim znanstvenim i umjetničkim zbirkama brizantan (fr. pocrniti briofiti (grč. antimona i nešto bakra (ponekad i nikla i bizmuta). brusquer) obrecnuti se na nekoga. briscola) vrsta kartaške igre. broyon) tučak za mrvljenje. briller. prelijevati se u svjetlosti. mantis prorok) stručnjak u tumačenju snova brizomantija (grč. brioche) vrsta peciva. tal. bryon. prednji valjak na spravi za predenje brizolete (njem. umjesto srebra. značajno se isticati. bijele. brizo spavam. brunette) crnomanjasta ili smeđokosa žena brinirati (fr. briseur) lomitelj. brizo. žive u kolonijama i mahovinasto su razgranate briskirati (fr. odskakati od ostalih brimada (fr. brimade) kod francuskih studenata: zbijanje šala s novim studentima. fyton biljka) mn. strana broda. studenog 1799. pečeni valjušci od mesa brizomant (grč. razorna snaga brizer (fr. bojiti (ili obojiti) smeđe. dio botanike koji proučava mahovine brion (fr. "krštenje" brucoša na taj način što ih stariji zgrabe za noge i ruke i bacaju uvis brimborium (lat. šumno. skupni naziv za mahovine brioidan (grč. srebrnaste boje. okolišanje.) govorenje nebitnih stvari. bryon mahovina. životinje nalik na mahovine. brisant) koji lomi. eidos oblik) bot.

vezenje. pretpovijesno razdoblje (između kamenog i ledenog doba) u kojem su se ljudi služili broncom za izradu oružja. pren. vrsta žutog. trovanje bromom bromoform (lat. lat. obično se jede s palentom brodirati (fr. poklepčica brončana bolest med. tuberkulozna bolest nadbubrežnih žlijezda praćena velikom slabokrvnošću i smeđom bojom kože brončano doba geol. nemetal atomske težine 79. s utkanim velikim cvjetovima. bronzium) legura (slitina) bakra. nagrada koju trgovački posrednik dobiva za posredovanje brokula (tal. fini obojeni tinjac u prašku (obje vrste ovog praška upotrebljavaju se za brončane boje). broma jelo. broccatello) brokatu slična polusvilena tkanina. nazvan po velikom njem. svilom. upotrebljava se kao sredstvo protiv jakog kašlja bromural (grč. crvenkastosmeđa teška tekućina. broderija (fr. an-i». utisnutim u zlatu ili srebru brokatel (tal. mjedeničica. broma jelo. npr. pren. broccato) skupocjena i teška. redni broj 35. luka i maslinova ulja. osobito slikama. koji nastaju . Brokhaus (njem. "pohanac" brokanter (fr. tj. bronser) obojiti brončanom. metron) sprava za odmjeravanje dnevne količine hrane bromizam (grč. zlatnim i srebrnim koncima protkana svilena tkanina. krasiti. bronhijalni katar = brrnnitis bronhije (grč. bronchos dušnik) dušnički. to broil peći na otvorenoj vatri. osnovanom 1805. broker) trgovački posrednik brokeraža (engl. broker) trg. bromium) kem. bromoformium) farm. grafein opisivati) opisivanje jela i sredstava za prehranu bromatologija (grč. uljepšavanje brodet (tal. broderie) vez. bronze. broccoli) vrsta cvjetače s mesnatim i sočnim cvjetovima i stabljikama 203 bronhije brom (grč. obojiti modrikastim preljevima na vatri bronhijalni (grč. brocanteur) trgovac starim umjetničkim predmetima. bromos) med. brokatni papir papir u boji s uzorcima.brockhaus Brockhaus čit. na roštilju) pile za pečenje. kićenje. znanost o sredstvima za prehranu bromatometar (grč. kupovati i prodavati stare stvari brokat (tal. gips. broma jelo. srebrom. brocanter) trgovati umjetničkim stvarima. izvesti zlatom. lijevi i desni. osobito slikama. poznati lijek za živce bronca (fr. crvenkastog ili ljubičastog talijanskog mramora broker (engl. crnom. broder) vesti. izdavačkom poduzeću u Leipzigu. od svile i pamuka. kožu i dr. vezivo. bakrenom bojom (drvo. bronzo) zvonce. grub metalni prašak od slitine bakra i cinka. broma jelo) znanost o pripremanju jela po znanstvenim i ekonomskim načelima bromatografija (grč. bronzo. brodetto) kuh.. bromos smrad. bronchia) mn. smeđom. vrsta jela od ribe s gustim umakom od rajčica. ili samo od pamuka. uljepšavati izmišljenim dodacima brojler (engl. brončati (fr.916. dva kanala. staretinar brokantirati (fr. koji se tiče dušnika ili dušnica. oštrog mirisa bromatika (grč.) veliki njemački konverzacijski leksikon s mnogo izdanja. logia) znanost o jelima. znak Br. bromos) farm. element. oblicima i si. tal. tekućina veoma slična kloroformu. bromov pripravak. posuđa i dr. cinka i željeza bronce (tal. trgovina vezivom. klepčica. lat.).

bronchos. pneuma dah) med. stenos tijesan) sužavanje (ili suženost) dišnih kanala bronhotomija (grč. rheo tečem) med. bronhotom instrument za umjetno otvaranje dišnih kanala bronhus (grč. brochurier) pisac brošura browning čit. usp. bronchos) anat. uvezati knjigu u mekan uvez. bronte grmljavina. svilom). grkljan. nosorozima slična vrsta sisavaca iz srednjeg tercijara Sjeverne Amerike brontulati (tal. Brovvningu) bruceloze zarazne bolesti uzrokovane bakterijama roda Brucella. plesso udarim) med. upala dušnika izazvana zaraznim gljivicama bronhoplegija (grč. bronzo) lonac. regnymi skršim. Amerikancu J. fobeo plašim se) strah od grmljavine i nepogoda brontologija (grč. brocher) prošiti. bronchos. Bruderschaft) bratstvo. brauning (engl. uzetost (ili: paraliza) dišnih kanala bronhopneumonija (grč. prošivati (knjigu). bronhije . brontotherium) geol. upala bronhija. bronchos. temno režem) med. stvaranje kamena u dišnim kanalima bronhomikoza (grč. N. bronchos. različitog kalibra (nazvan po pronalazaču. protkati. mykes gljiva) med. knjižica o aktualnim dnevnim pitanjima brošurist (fr. brontolare) gunđati. pretjerano izlučivanje sluzi kod kronične upale dišnih kanala bronhoskopija (grč. malteška groznica). protkivati tkaninu (zlatom. piskutavost glasa (kod promuklosti) bronholitija (grč. operativno otvaranje dišnih kanala. tuberkuloza pluća bronhoragija (grč. ovaca i svinja zarazne pobačaje bruderšaft (njem. divovska. bronte. bronchos. grč u dišnim kanalima bronhostenoza (grč. bronchos) predmetak u složenicama sa značenjem: dušnik bronhoblenoreja (grč. skopeo gledam) med. broche) ženski nakit s kopčom (obično na prsima ili pod vratom) broširati (fr. rheo tečem) med. bronchos. bratimstvc grč) med. bakreni kotlić broš (fr. grmljavina) uređaj za mjerenje jakosti gromova i grmljavine brontosaur (lat. krvarenje dišnih kanala bronhoreja (grč. a kod goveda. kele kila. upala bronhija koja prelazi na plućno tkivo i izaziva upalu pluća. bronte grom. prigovarati bronzin (tal. mrmljati. bronchos. bronchos. bronchos. dušnik. blemma sluz. pren.) automatski revolver belgijskog sustava sa 7 i više metaka u šaržeru koji je smješten u kundaku. brontosaurus) geol. pregled dušnika i dišnih kanala pomoću posebnog zrcala bronhospazam (grč.(grč. bronchia) med. guša bronhofonija (grč. golemi kralježnjak iz razdoblja krede. bronchos. logia) znanost o grmljavini. bronchos. bronchos. bronhijalni katar bronho. kod čovjeka izazivaju dugotrajne vrućice (Bangova bolest. bronchos. srebrom. slomim) med. brochure) mekano uvezana knjižica. lithos kamen) med. fone glas) med. bronte grmljavina) sprava za izvođenje umjetne grmljavine na pozornicama brontofobija (grč.bronhitis račvanjem dušnika od trećeg leđnog pršljena bronhitis (grč. bruh) med. dug preko 18 metara brontoterij (lat. kila dušnika. o nepogodama uopće brontometar (grč. učiniti nešto na brzinu brošura (fr. spasmos 204 bruderšaft bronteum (grč. gnojna upala dišnih kanala bronhocela (grč.

pren. usp. trublja buckinghamska palača čit. neotesan. bruto-pri- 205 Budha hod cjelokupan prihod. Brust-halter) ženski prslučić za pridržavanje grudi bruštulati (tal. brutificere) napraviti nekoga životinjom.) mjesec francuskog republikanskog kalendara. n. hernija bruh-gold (njem. v. bolest prepona buboni (grč. 18. Bubikopf) "dječačka glava". brumalis) zimski brustbild (njem. limfni triper (kapavac) Buchenwald čit. od 22. upala limfnih žlijezda u preponama (obično u vezi s mekim čankirom). bubon) mn. Budha budak (tur. brutalitas) surovost. pren. kele) med. zima. bubonulus) med. brustolare) paliti.) truba. bubon. antilopa bubikopf (njem. pr. divljaštvo. brutalis. venerične otekline bubonocela (grč. Buhnvvald (njem. osnivač po njemu nazvane religije (budhizma). osobito poznatog po okrutnostima koje su u njemu vršene nad zatočenicima tijekom Drugoga svjetskog rata i prije njega (1937—1945). X. 1799. brumaire datum (9. brutal) životinjski. Buddha) v. rođen u Indiji polovicom VI. bakingemska (engl. zimski solsticij. nezahvalni urotnik brutalan (lat. kila bubonulus (grč. Thiiringen). kratka ženska frizura kao u dječka bubonadenitis (grč. oruđe s drškom kojemu je na vrhu s jedne strane željezni šiljak a s druge uska motičica.) ime jednoga nacističkog koncentracijskog logora (u njemačkoj pokrajini Tiringiji. neprerađeno zlato brum (engl. med. pr. brougham) zatvorena laka kočija s dva sjedala i jednim konjem. u staroj plemićkoj obitelji. poživotinjiti brutalnost v. upala preponskih žlijezda bubonalgija (grč. aden žlijezda) med. afrički jelen. fr. suprotno: netto bružeta (tal. bubalis) zool. brutaliser) zlostavljati. studen uopće brumaire čit. ubio se nakon poraza Kasijeve vojske kod Filipija. glupan. Bruchgold) izlomljeno. brimer (fr. bubon. st. slika ili kip koji prikazuju glavu i gornji dio prsiju. bista brusthalter (njem. zvjerski (ili: grubo) postupati s nekim. lat.) kad je general Bonaparte srušio Francusku republiku brumalan (lat.) najkraći dan u godini. velika budala Budha (sanskr. brutalitet brutificirati (lat. učiniti da podivlja. surov. Auschwitz bucina (lat. do 22. prilikom dobivanja. Brust-bild) poprsje. brogiotto) vrsta crne smokve. brunjača btto kratica za brutto bubalis (grč. grubost. bubon preponske žlijezde. nazvana po imenu poznatog engleskog državnika Brooma (1778—1868) bruma (lat. e. XI. budak) trnokop. životinjsko ponašanje prema kome. težina robe zajedno s težinom ambalaže. pržiti brut (fr. brut sirov) oznaka za pjenušac (suhi) kojem. grub. bubon. nije dodano nimalo šećera Brut (Marko Junije 85—42.bruh bruh (njem. životinjska požuda brutalizirati (fr. Dachau. Bruch lomljenje) med.) kraljevski dvor u Londonu Buda (sanskr. bruh prepona. štovan kao . zvjerski brutalitet (lat. n. XI. brutto) trg. potpuno zanemariti brutto (tal. bez odbitka troškova. algos bol) med. kramp. divljački. e. Prosvijećeni".) najistaknutiji sudionik urote protiv Cezara. Buddha) "Probuđeni.

tj. proračunska godina Buergerova (Birgerova) bolest bakterijska ili alergijska upala krvnih žila. bez strasti i patnje. budoar (fr. vrsta tkanine bujatrika (grč. osnovao glasoviti cirkus Wild West buffalo čit. Buddha) mn. prethodno odobravaju i prethodno raspoređuju svi državni (kao i gradski i dr. buffone) šaljivčina. s volovskim očima. v. bouille. vući lađu pomoću broda ili pomoću čamca na vesla za koji je lađa vezana konopcima buj (fr. južnoamerička ukrasna biljka penjačica bugi-vugi (engl. usp. legendaran u poštanskoj službi i u američkom građanskom ratu. bulga novčanik) jednogodišnji zakon kojim se predviđaju.). usp. osloboditi se tih strasti znači osloboditi se patnje. budizam budisti (sanskr. bik buffo (tal. čarlstona. bugsiren) pom. bouille) carinski žig koji se udara na vunenu robu. loš ples. bafelou (engl. bouillon) kuh. buffer. volja za životom). ind.) zajednički naziv za sve borbene vještine kao što su džudo.. budhizam budo (jap. budget. obično u nogama bufer (engl. boudoir) mali. karate i si. slavan 206 bujnim po svojoj okretnosti. stanju blaženog mira. buffo) komični pjevač u talijanskoj operi. venet. proračun prihoda i rashoda uopće. juha od povrća i mesa u kojoj se obično razmuti jaje bujon (fr. v. bucare probijati. lakrdijašenje buftalmičan (grč. tal. put prema oslobođenju vodi nirvani. lakrdija.. blek-botoma. dvorska luda bufonerija (fr. ofthalmos oko) med. woogie način plesanja crnaca iz Arizone) poseban oblik glasovirske interpretacije bluza nastao početkom 20. bi vol. budžetska godina godina trajanja primljenog budžeta. opera buffa komična opera Buffalo Bili čit. komične opere. bufon bufon (tal. fr. volook. život je patnja. odbojnik (na vagonu) buffa (tal. žeđ za životom. bus govedo.) prihodi i rashodi u jednoj budžetskoj godini. bouffonnerie) šala. bugazar upijati) sušilo. uzroci patnje su strasti (tj. ali je mnogo brži i s mnogo improvizacija bugzirati (niz. kao ples sadrži elemente bluza. religija koju je osnovao Budha. i kao deveto utjelovljenje boga Višnua. buffa) šala. budhisti budizam (sanskr.) pravim imenom William Frederick Cody (1846—1917). bouillon) kuh. e. buj bujon (fr. Buddha) naučavanje Gautama Budhe (557—447 pr. izvolite. bolgia. bouiller) staviti na robu carinski žig. "sveti mudrac". budhizam budhisti (sanskr.) zool. lijepo uređen ženski salon (obično u blizini spavaće sobe) budžet (engl. buffo caricato čit. bus vol. pristaše religije i filozofije budhizma budhizam (sanskr. Buddha) v. bujurmak zapovijedati) zapovijedajte. posušilo. boogie loša improvizacija na glasoviru. Bafelo Bil (engl. n. laka komedija. bujrumte . posebno pripremljen papir za upijanje tinte izrađen od pamuka i sulfatne celuloze bugenvilija bot. iatrike liječništvo) stočno liječništvo. američki pustolov.) pretjeranost u lakrdijašenju tal. lakrdijaš. Buddha) mn. bufo karikato (tal.budhisti bog. lat. buljook bugačica (tal. čija se filozofija temelji na dvama pojmovima: patnji i spasenju. liječenje goveda bujirati (fr. st. komičar. lakrdija. buljon bujrum (tur.

gusar bukanirati (ind. plik bula (tur. mutna. tepih. booking) rezervirati. za razliku od totalizatora bukoličar (grč. pečat od voska ili kovine na povelji. buccinator) trubač.) sušiti komade mesa na suncu ili nad vatrom bukardija (grč.). tamnica buksirati (niz.) bula (lat. najaviti dolazak. volovska glava) najmiliji konj Aleksandra Velikog (Aleksandra Makedonskog). kardia srce) med. pri kupnji zrakoplovnih karata i si. vrsta čvrste vunene tkanine za hlače i športsku odjeću bukvalan (starosl. boucanier) lovac na bivole. bujurultu. bulla) 1.) 2. morski razbojnik. bullarium) zbirka papinskih bula ili odredaba . bukle-sag sag. pastirska pjesma. pren. isp. book-making) sastavljanje knjiga. obaviti upis. povelja s takvim pečatom. bus vol. u duhu ili u obliku pastirskog pjesništva. poznat iz priča (bojao se svoje sjene i teško gaje bilo uzjahati) buket (fr. g. pismo bukanir (fr. uobičajena cezura na kraju četvrte stope u heksametru grčkih bukoličara bukolika (grč. pisac pastirskih pjesama bukolički (grč. bouquet) miris (npr. v. obrazni mišić. bouquineur. skup bukiner (fr.bujruntija bujruntija (tur. turska žena. bukolikos) poet. hipertrofija srca. med. (1242. okruglo i jajoliko izdignuće pokožice ispod kojeg se skuplja čista serozna. osobito na dorskom frizu. pastirski. na željezinici. seoski. točan bula (lat. dokument (uopće). idila (osobito kod rimskog pjesnika Vergilija) bukranij (grč. bus govedo. ukrasi. Turkinja bularij (lat. službena Papina povelja ili spis o važnim pitanjima na kojem je veliki crkveni pečat (za razliku od breve koja ima samo otisak pečata s prstena na kojem je riba). mišić puhač buke (fr. booking) predbilježen dolazak gosta u neki hotel. bukirati bukinist (fr. buckskin) "jelenja. antikvar bukirati (engl. predbilježiti se bukle (fr. ukaz. rezervacija (u hotelu. Americi. tj. bus vol. book-maker) onaj koji na konjskim trkama priređuje klađenja ili se sam kladi. bukolike) poet. tkan na čvoriće bukmejker (engl. pamučna tkanina za podstavu bukcinator (lat. potvrda. books) prozirna i laka tkanina od finog pamuka buksa (šatr. čvor) hrapava vunena tkanina od kovrčavog prediva. v. Zlatna bula vladarska isprava Bele IV. boucle kopča. bouquiniste) prodavač starih knjiga. bouquet) lijepo uređen stručak cvijeća. prvobitno: mala zlatna kutija u kojoj su se nosile hamajlije. povelja. kefale glava. bukva slovo) doslovan. buket Bukefal (grč. uvjerenje. bukolikos) poet. boucassin) vrsta krutog francuskog platna. u obliku golih lubanja na žrtvenim volovima buks (engl. povećanje. bujrum) pašina ili valijina pisana zapovijed. kao posljedica jačanja srčane muskulature bukasen (fr. vina). hrpa. bugsieren) vući lađu u luku bukskin (engl. zvjerokradica u Sjev. anat. bulla) 3.) zatvor. bukolička cezura metr. običan način klađenja na konjskim trkama. janjeća koža". bouquin) ljubitelj i skupljač starih knjiga buking (engl. posrednik pri klađenju 207 bularij bukmejking (eng. kranion lubanja) arhit. krvava ili gnojna tekućina. najava dolaska.

opskrbljen bulom bulist (lat. (njem. tuđi. velika. Bund) savez. mora projuriti bullion čit. njegovih karakternih osobina: pretjerane ukočenosti. tako da mu se vide prednji zubi. veliki engleski pas širokih prsiju.) izvješće o nekom važnom događaju. bulldozer) "kopnenojaružalo". vrsta džepnog revolvera sa 6 i više metaka buldožer (engl. Bummler tumaralo) naziv za polagani poluteretni vlak koji se jako trese i u kojem je neugodno putovati. glavičast.) neprerađeno zlato ili srebro u šipkama. buli bik) pren. bullatus) zapečaćen. sabornica. bulbus. skok dionica na burzi. bedem buli (engl. woomera) srpoliko oružje australskih domorodaca (uska i oko 60 cm dugačka daščica od tvrdog drveta. bul-finč (engl. pren. bullterier) vrsta engleskih pasa. isto i buml bunar (tur. John Buli oličenje engleskog naroda kao cjeline. društvo. liga. gusjenično vozilo za iskopavanje i prekopavanje zemlje buleuterij (grč. foltamente gusto. čioda (igla s glavicom) bumerang (austral. pločama ili grudama. hladnokrvnosti i dr. bulletin (fr.bulbiferan bulbiferan (lat. studenac bunčela (tal. skupštinska zgrada bulevar (fr. pljačkati. onaj koji nije u optjecaju bulterijer (engl. mnogo) mnoštvo ljudi ili stvari. tj. započinjanje igre nakon prekida (u hokeju na ledu) bulicija (lat. vraća bacaču bumler (njem. forma) koji ima oblik lukovice.) kosa spletena i savijena uokrug bund 1. fero donosim) bot. gomila. bulla. glavna ulica. nepošteno trgovati. za zatvaranje ulaza u zaljev). lanaca i bačava na sidrima koja se stavlja u vodu za obranu od podmornica bumbača (mađ. 2. bullire. neodoljiva. nalet) šport. odličan lovac na miševe i štakore bulumenta (tal. nastala križanjem buldoga i terijera. bully gužva. koji rađa lukovičastim podzemnim stablom bulbiforman (lat. bulbus lukovica. napomena ili kratka priča kod koje je šaljiva poanta u tome što joj nedostaje dosljednost glavne misli. izbacivanje mjehurića bulimija (grč. bulla) pisac papinskih bula buli (engl. boom) buka. tvrđava. krumpirast bulbus (lat. rulja. neočekivan razvoj. . metež.) šport. bullitio) vrenje. buleuterion) vijećnica. u televiziji: posebna kolica koja mogu hvatati sve vodoravne i okomite pokrete bum (niz. bilten 208 bund bull-finch čit. životinjska glad bulinirati (fr. na krajevima plosnata.) zdenac. naziv za periodička i neperiodička izdanja. (njem. gusta trnovita živica kroz koju konj. luk. neotesanost. hrpa. dugme) pribadača. kudrava i prljava glava bum (engl. boulevard) šetalište.) lukovica. bulldog) 1. nenadana aktivnost. vreva. a u sredini koljenasto savijena). ploviti ukoso (po vjetru sa strane). voj. buljen (engl. krasti buliran (lat. senzacija. posebno se odlikuje time što se. pregrada od brvana. stran novac. bulbus oculi čit.) velika splav (služi npr. pren. bulbus okuli (lat. kratke i duboko usječene njuške. bouliner) pom. ako ne pogodi u cilj. glavica. bulbosus) lukovičast. široka i lijepa ulica zasađena drvećem. spekulativan pothvat. gomb puce. na utrkama s preponama. urnebes. potvrđen pečatom. glavičast bulbozan (lat.) anat. očna jabučica buldog (engl. glupost. 2. nepočešljana. bulimia) med. das Bund) svežanj.

nastaje veoma vruć plamen s neznatnim postotkom plina (po njem. izmišljotina. spletkar. burattino) pokretljiva lutka. budalaština. čovjek koji svuda "zabada nos". st.Bundesliga smotak. ali je njihov jezik u javnim službama izjednačen s engleskim bura (tal. bukač. 1811—1899) buntdruk (njem. jedan od predstavničkih domova Njemačke bunker (engl. bušilica. prostor. poznati primjer za nemogućnost slobodne volje . pom. iznenadna nepogoda. besmislica.. boer) "seljaci". Bur (niz. koji želi sve znati i u svemu biti pametniji od drugih. smutljivac. vječni buntovnik. mjera za konac Bundesliga (njem. stanovnici juž. Gradišće burgija (tur. mali betonski fortifikacijski objekt stalne fortifikacije s dubokim podzemnim zaklonima za posadu. vikač. i 16. iznenadan vihor. komoda buran (rus. bourdalou) vrpca na šeširu s kopčom. fizičaru i kemičaru Robertu Bunsenu. 4. cement. Boer seljak) pripadnik nizozemskih doseljenika koji su se u 17.) Muhamedov ogrtač. zabadalo. zadirkivalo. Burski rat rat između Bura i Engleza početkom 20.) Savezna liga (vrhunsko natjecanje u nogometu u Njemačkoj) Bundestag (njem. bourrasque) bura. nesmisao.) savezna skupština. savezni parlament. pren. zadirkivanje. izostavljanje riječi pri slaganju buret (fr. sastoji se od metalne cijevi koja pri dnu ima dva otvora.) engleska laka vunena tkanina za izradu zastava Buonarroti glasoviti talijanski umjetnik (imenom Michelangelo) iz 15. u njemu se u određenim omjerima miješa zrak i plin i kad se tome prinese zapaljena šibica. bora) žestok i hladan sjeverni vjetar na istočnojadranskom primorju. u kojem su Buri izgubili samostalnost. mala tvrđava Burgenland austrijska pokrajina u kojoj živi mnogo Hrvata. usp. borer. Buntdruck) tiskanje u više boja. podvaljivač. lakrdijaš. a spojena je s rezervoarom plina. izljev zlovolje. voj. ljutine buratino (tal. intrigant burgundska smola pročišćena žuta omorikova smola burgundska vina poznata crna i bijela francuska vina iz pokrajine Burgundije Buri (niz. st. duboki bas na orguljama. Burg) zamak. bourrette) tkanina od otpadaka svile burg (njem. bourdon) glaz. fr. ulično) od zračnih napada. zavežljaj. dvorac. marioneta burda (ar. spremište na brodu za ugljen. kasnije: osobiti znak abasidijskih kalifa.) 1. 3. podvala. st. betonsko sklonište (kućno. višebojni tisak bunting (engl. komedijant. podmetanje. mjera za staklo. iskrcali na Rtu dobre nade u južnoj Africi. borale) ormar s ladicama.) žestok vihor sa snježnom vijavicom u ruskim i sibirskim stepama buraska (tal. dio kombajna: sanduk u koji pada zrnje Bunsenov plamenik naprava koja se upotrebljava za zagrijavanje različitih supstanci i kemikalija. vrsta šarenog francuskog platna burdon (fr. Afrike nizozemskog podrijetla Buridanov magarac fil. puše s kopna na more 209 Buridanov magarac bural (tal. pijesak i dr. burrasca. poticatelj nereda. burgu) svrdlo. 2. pren. također: naziv jedne arapske vjerske pjesme burdalu (fr. tisk.

osobito kao lađarski radnik na Volgi burlati (tal. koji trguju na burzi. tal. byrsa koža. nakaradan.. s kapom. pod burza burzovni uzansi trg. burra. burze muskoze (lat. fr. fr. kesica) akutna ili kronična upala sluznih vrećica burš (lat. glupariti burleska (lat. s dlakom okrenutom prema van i valjanom tako da se voda ne može zadržavati (nose ga svi kavkaski narodi) burla (tal. burla. burnus. lupetati. buržuj) 1. burletta) mala vesela igra. pun života student ili mladić uopće. šaljiv. šala. burzijanci ljudi koji se bave burzovnim poslovima. njem. barak) čupav krzneni kaput bez rukava. bournous) ogrtač bez rukava. borsa. ugljenom i si. sladunjavog i trpkog okusa. usp. (produktna burza). bursa vrećica. burlesque) smiješan. burza rada ustanova koja utječe na tržište radne snage time što posreduje između ponude i potražnje i na taj način utječe na suzbijanje nezaposlenosti burzijanci (fr. veselo i nestašno glazbeno djelo za ples burleskan (fr. bourse. šaljivo prikazivanje velikih i ozbiljnih stvari. grč. lakrdijaški burleta (tal. upotrebljava se za obloge kod rana. otopina baznog aluminijevog silikata. čireva. burnetizirati burnetizirati (engl. lakrdijati. bezbojna tekućina. bourg. burla šala) izvoditi šale. burner) natopiti drvo u otopini klor-cinka i time ga učiniti otpornim prema truljenju burnus (ar. a koji vrijede za poslove obavljene na toj burzi buržoazija (fr. mjesni običaji koje je utvrdila uprava neke burze. med.) vrećica od vrlo finog materijala u kojoj katolički svećenik nosi posljednju pomast i pričest umirućem bursae muscosae čit. buri) sitan duhan za ušmrkavanje burnetirati v. obično od bijele vunene tkanine. momak. lat.burin koji se pripisuje francuskom skolastičkom filozofu Jeanu Buridanu (1300—1358): gladan magarac koji stoji između dvaju potpuno jednakih i podjednako od sebe udaljenih kupova sijena mora skapati od gladi budući da se. burka. neobuzdan. tal. usukati) zavoj. bourse. ekonomskim jačanjem bur- . bursa. glazbeno djelo humorističnog karaktera. Bursch) u Njemačkoj: član njemačkog studentskog društva. burlesque) poet. oteklina i dr. prvobitno: naziv za građanstvo nasuprot višim staležima feudalnog društva (plemstvu i svećenstvu). bursa. nazvana po njem. vjenčani prsten burmut (tur. vitica. bourgeoisie. perz. osobito s mjenicama i vrijednosnim papirima (efektna burza). krzno) mjesto gdje se redovito sastaje poslovni i trgovački svijet radi zaključivanja poslova. zbog potpune jednakosti i ravnoteže pobuda. veseo.) seljak koji traži posao izvan svoga mjesta. gladak prsten (obično zaručnički). kirurgu Burovu (1809—1874) bursa (lat. tržište novca. burmak uvijati. sluzne kesice bursitis (lat. sluga. burla) šala burlak (rus. lakrdija. Arapi (beduini) ga nose preko odjeće 210 buržoazija Burovljeva voda farm. octenog mirisa. zatim s robom: žitom. lagan istočnjak burka (rus.) mn. burun. Bersianer) mn. komedijati. burlesco. ne može odlučiti prići nijednom od ovih dvaju kupova burin (tal. kurir burza (fr. njem. mala burleska burma (tur. v. blebetati.) slaba bura.

pyxis kutija od šimširovine) fiz. odanost poglavarima. čep. bus govedo. pripadnik buržoaskog staleža (v. za razliku od kmeta. osobito prilagođena magnetna igla za određivanje pravca bustrofedon (grč. filistar buržujka pripadnica buržoaskog staleža. seljaka. bračna vjernost. bushel) engleska mjera za žito. maslačna kiselina. lat. danas malobrojna skupina nomada po pustinjama jugozapadne Afrike (nizak rast. trgovina na malo. lat. poslovna struka busola (tal. a u slučaju povrijeđene časti obvezno samoubojstvo. bouchon) zatvarač. samozataj- 211 butirometar nost.buržuj žoazije jača i njezin politički položaj: ona ukida feudalno društvo i sama uzima vlast. pusu) zasjeda. koriš. budući da je takvo pisanje nalikovalo okretanju volova kod oranja. lažni predmeti koji služe za pokazivanje ili reklamu. bottiglia) boca od 7 dl buter (njem. prvotno: (francuski) građanin ili stanovnik grada. bogatašica. tal. prodavaonica izabranim skupim stvarima butiraža (fr. prodavaonica. a upotrebljavaju se u kazališnoj inscenaciji. Butter maslac) putar. boutique) prodavaonica. zasićeni ugljikovodik. tzv. omnibus svima) = omnibus bus (tal. neravnina (na svili) butada (fr. ruxis kutija. 3. i plemića. od bourg grad ili selo pod okriljem grada. u smjesi s propanom služi kao gorivo butelja (fr. Busch grm) "ljudi iz grmlja". dućan. bussola kutijica. malogradanka bus (engl.) pri kojemu se nakon završetka jednog retka prelazilo u sljedeći odmah ispod posljednjeg slova prethodnog retka i tako pisalo natraške. 2. bourgeois. brzi solo-ples bez pripreme. mornarički kompas. mjerica = 36. Busch grm) lov. metron) sprava za određivanje masnoće mlijeka . bussa udarac) nalet vjetra bus (tal.) prema hiru.349 1 bušerizirati (fr. bouteille. pravednost. njemački Burg. butyrum) kem. glaz. danas: stalež koji ima sredstva za proizvodnju. buržoazija 2).50 m) bušon (fr. blagost prema slabima. najviše 1. na mahove butaforija (tal. lisičji šaš) vrsta plina. lokal butik (fr. pren. boso) šimšir busija (tur. butomon močvarna biljka. buttafuori kazališni inspicijent) umjetnički predmeti koji daju iluziju pravih. građanski stalež buržuj (fr. bus. napad iz busije business (engl. harakiri buširati (njem. grč. usp. tvrđave. biznis) posao. v. maslac butiga (tal. preziranje smrti. atrapa butan (grč. trgovina. malograđanin. = capriccio. nagao i neobičan nastup ćudi. dosjetka. bouturage) razmnožavanje biljaka izravnom sadnjom izdanaka u vlažnu zemlju butirin (lat. najviši cilj moralnih težnja kod Japanaca: kult predaka. par butad (fr. strofe okretaj) u davnini: način pisanja (Grci. hrabrost. butirometar (grč. butyron. bottega) trgovina. radionica. Bucherie) telegrafske stupove natopiti u bakrenom vitriolu (postupak nazvan po pronalazaču) bušido 'jap ) kodeks časti. Etruščani i dr. potaja. nazvano je gornjim imenom bušel (eng. 2. izraz kojim se označuje lovčevo lutanje poljima i šumama ne bi li slučajno naišao na divljač (za razliku od lova s hajkačima) Bušmani (njem. par boutades čit. boutade) duhovita šala. burg) 1.

pren. buzzurro prostak. pederast. puce. uranist bužija (fr. bottone) gumb. bucmast. pigist.. zatim debelog crijeva i jednjaka. bodur) punašan. sviranje trube za sedlanje (kod konjice) buzalak (tur. prebrojavanje gumba na kaputu ("hoće-neće") da bi se vidjelo hoće li nešto biti ili neće butrast (tur. glupan. bouteselle) voj. topuz. osobito mokraćnih. bradavica (krupan) briljant naušnici butonomantija (fr. manteia proricanje) gatanje u gumbe. stvarčica slična gumbu. napušteno zemljište. divljak) prostački izraz za: homoseksualac. kaučuka i si. ničija zemlja 212 bužija buzdovan (tur. bouton. debeljuškast. grč. zadebljao. šp. fiz. bubuljica. za proširivanje suženih kanala. proširen butsel (fr. tal. bouton. budala buznhalter (njem.buton buton (fr. bozulmak biti napušten) imanje bez vlasnika. gume. Busen dojke. pupoljak. bozdogan) vrsta hladnog oružja: teški bat sa željeznim šiljcima na debljem kraju. grudnjak buzurant (tal. Halter držač) dio ženske odjeće koji služi za podržavanje grudiju. valjkasta šipka od voska. bougie. bugia svijeća) med. tal. električna svjećica .

loupe) fot. Zeug) vrsta pamučne tkanine cajger (njem. Zacke zubac. kabine separe (fr. pren. 1743—1795) talijanski i europski pustolov i varalica. kalmato (tal.) kavana i gostionica Cagliostro Alessandro čit.) trg. Zeugniss) svjedodžba.) kavana. Zeiger) kazaljka na satu cajgnis (njem.c C.) trg. kovrča calando čit. natkonobar. cajg (njem. zahlen platiti. Not nužda. fr. čudotvorac i vidovnjak (hvalio se da može načiniti "kamen mudraca". kafe-restoran (fr. med. po prilici) cabinet separe čit. rašlje. leća za rastavljanje brzog kretanja predmeta koji se snima (primjenjuje se osobito u filmskoj tehnici) cajtnot (njem. šiljak.. kalando (tal. da posjeduje moć proricanja itd. Kellner konobar) glavni konobar (kome se plaća). blago. manjak. c treće slovo hrvatske latinice C fiz. oskudica) u ruskom (šahovskom) jeziku uobičajen naziv za nedostatak vremena preostalog za razmišljanje o sljedećim potezima budući da je igrač veći dio propisanog vremena za igru potrošio na prethodne poteze.) glaz. cafe-restaurant čit. tobožnji liječnik. pravim imenom Giuseppe Balsamo. Zeit vrijeme.) posebna soba. Zeisig) zool. škripac cajzić (njem. grubo i neotesano stvorenje calkelner (njem. kratica za kulon C kem.) prostitutka koja dolazi svojoj mušteriji na telefonski poziv calmato čit. kalentura amarilja (šp. tiho. kalo di pezo (tal. vremenski tjesnac. nedostatak u potrebnoj težini calo di prezzo čit. kratica za karbon C kratica za Celzij (u mjerenju topline) c kratica za cent (novac) C kratica za centum (100) C kratica za osnovni ton tonskog sustava Ca kem. potvrda cajtlupa (njem. mirno Calmetteovo cijepljenje čit. padanje cijene (nekoj robi) . circa oko. pren. istodobno i slabije i sporije calentura amarilla čit. kratica za kalcij ca kratica za cirka (lat. parožak) uvojak.) žuta groznica u tropskim predjelima Caliban čit. zasebna soba cafe čit. Kalmetovo. "ober" call-girl čit. kalo di prečo (tal. da može općiti s pokojnicima. cijepljenje koje služi kao zaštita od tuberkuloze calo di peso čit. kratica za cezij Ca kem. vitica. Zeit vrijeme. kolgerl (engl. Kaliban u Shakespeareovoj Oluji: čudovište koje samo upola nalikuje na čovjeka (suprotnost Arijelu).) glaz. češljugar (ptica pjevica iz porodice zeba) cakna (njem. Kaljostro Alesandro (tal. tj. kafe (fr. popuštajući u jačini tona i u tempu.

mala. te se taj lik može nacrtati olovkom Camerata fiorentina čit. pri čemu se služi capinom. osobito građanskih prava.cambio conto cambio conto čit. planinarski štap sa sjekiricom capiner tovarač.) glaz.) glaz. izvukavši od toga poniženja politič- 214 capriccetto ke koristi. predavaonice. Zahn zub. knjižnice. kamera klara (lat.: canšteheri) tanke (ženske) noge cantabile čit. bojište.) "sveto polje". povratna mjenica cambio secco čit. mjenični račun cambio di polizza čit. Techniker tehničar) zubni tehničar. 970—930 pr. nalaze na jednom prostoru Campus Martius čit. Zahn zub. "suha". st. pren. instrument u kojem se svjetlosne zrake od predmeta odbijaju pomoću prizme i oblikuju lik na papiru koji se nalazi dolje u instrumentu.) trg. Zahnstocher) čačkalica. mjenično pismo cambio di ritorno čit. Italiji u kojem se 1077.) glaz.) canjak (srednjonjem. kamerata fiorentina (tal. pjevajući. pjevajući cantante čit.) trg. tralja. kambio di ritorno (tal. otuda: ići u Canossu poniziti se pred pred nekim kome si se dotle suprotstavljao canpulfer (njem. danas: ratište.) trg. privlačenje i smještanje balvana na pogodno mjesto za utovar. kamera lucida (lat. kambio di polica (tal. budak. rekreacijski tereni i si. zappa motika) trnokop. tj.) trg. zubotehničar. gdje se sve zgrade. isto i capinaš capitis deminutio čit. e. kampo santo (tal. Zahn zub. Stein kamen) zubni kamenac. pokorio papi Grguru VII. vlastita mjenica camera clara čit.) glaz. njemački car Henrik IV.) trgovačka komora camera lucida čit. kantando (tal. Kanosa (tal. groblje. cunja. sriješ canšteher (njem. Kampus Marcijus (lat. n.) fiz. izvodeći tako kao da se pjeva cantante čit. kampus (lat. koji su u svojim nastojanjima da ožive starogrčku tragediju stvorili novi glazbeno-scenski oblik — operu campo santo čit. građanska smrt capriccetto čit.) Martovo polje (tj. vojno vježbalište u starih Rimljana. polje boga rata Marsa). bojno polje candy-store čit.. kantabile (tal. kapitis deminucio (lat.) prav.) engleska slastičarnica Canossa čit.) dvorac u sjev. rita. kaprićeto (tal. osobito: groblje okruženo otvorenim arkadama campus čit. kambio seko (tal.) Pjesma nad pjesmama židovskog kralja Salomona..) družina firentinskih znanstvenika i umjetnika u 16. tj. kosturnica. radnik šumarske struke koji vrši tovarenje tehničkih sortimenata. kantante (tal. kandi-stor (engl. Zanke) krpa. kratka fantazija . smanjivanje ili gubljenje prava. Pulver prah) prašak za čišćenje i raskuživanje zubi canštajn (njem. Kantikum kantikorum (lat. kambio konto (tal. kantante (tal. trulja capin (tal. izvodeći tako kao da se pjeva cantehniker (njem.) američki tip sveučilišta ili koledža. što se može pjevati. zubarski suradnik koji prema uputama liječnika zubara vrši sve tehničke poslove oko nadomještani a zubi Canticum canticorum čit.) fiz. pjevajući. instrument za precrtavanje i neosvijetljenih predmeta camera dei commercio kamera dei komerćo (tal.) glaz. "svijetla komora". "jasna komora". tj. za pjevanje. (obično u mn. dronjak. pjevajući cantando čit.

ker (engl. predmet građanske parnice causa criminalis čit. po volji capriccioso čit. karpe diem (lat.) pren. nezavisni padež (nominativ i vokativ) catch-as-catch-can čit. usp. dativ.) retorička fraza kojom govornik. ugrabi dan". ulagujući se carezzevole čit. karta bjanka (tal. usp. v. predmet kaznene parnice . slučaj u kojem postoji krivnja i oštećene osobe casus obliquus čit. karecando (tal. predstavljaju izvor za poznavanje srednjovjekovnog života i načina mišljenja. kosi. kastitis violata (lat.) prav. potpuno slobodne ruke. kauza civilis (lat. potpuna sloboda carte blanche čit. tj. kaprićozo (tal. kart blanš (fr. kazus beli (lat. kazus federis (lat. kad treba ispuniti obveze savezništva casus mixtus čit.) lijevani čelik castitas violata čit. kazus mikstus (lat. zaobilazno casus rectus čit. kazus rektus (lat. kosti zapešća. kaptacio benevolencije (lat. per kazum oblikvum (lat. slučaj kad jedan savez stupa na snagu. karpalistika 215 causa criminalis carpe diem čit. uzrok ratu. a kaprićo (tal.) povod ratu. neograničeno povjerenje.) latinizirano ime francuskog filozofa Des Cartesa (Descartesa) čast steel čit. kaprićo (tal.) prav. carta bianca "bijeli papir") pren.). vješto zadobivanje naklonosti.) gram. razlog zbog kojega se objavljuje ili vodi rat casus foederis čit.) prav.) "čisti.) pomirbeno janje. u početku govora. jeziku (genitiv.) ćudljivo. Kartezijus (lat. moli slušatelje za blagonaklonost. tj.) glaz. kosim putem. naziv za poeziju srednjovjekovnih putujućih klerika (vaganata). žrtva za tuđe grijehe. zavisni padež u lat. građanski spor. "jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta". per casum obliquum čit. u obliku sonate.) glaz. akuzativ i ablativ). poglavito kraće šaljivo glazbeno djelo. priglbok captatio benevolentiae čit. tj. 1737.) prav. kazneni predmet. kompozitor Carl Orff početkom našeg stoljeća Carolina Urbarialis Regulatio čit. kaprum ekspijatorum (lat.) prav. v. carta bianca Cartesius čit. a capriccio čit. neobično umjetničko. kast stil (engl.) glaz. povrijeđeno dj e vičan stvo casus belli čit.) "iskoristi dan. ćudljivo. karpalija (lat.) mn. Karmina Burana (lat. keč-es-keč-ken (engl. keč causa civilis čit.) glaz. laskajući. med. laskavo carizam carski apsolutizam. neograničena punomoć. karecevole (tal. g.) kratica Cooperative form American Remittances to Everywhere (ili: to Europe) — udruženje od 25 američkih dobrotvornih organizacija koje je nakon Drugoga svjetskog rata pomagalo obnovu ratom opustošene Europe i drugih krajeva carezzando čit. neke je od njih uglazbio njem. neograničena vlast careva Carmina Burana čit. koristi se vremenom! carta bianca čit.) gram. prema volji caprum expiatorum čit. mješovit slučaj. kauza kriminalis (lat. kazus oblikvus (lat. Karolina urbarijalis regulacio (lat. carpalia čit.) uredbe o agrarnim odnosima u Slavoniji koje je izdao car Karlo III.capriccio capriccio čit. povrijeđena nevinost. lov na milost CARE čit.) "uhvati kako možeš" — hrvanje slobodnim stilom. bijeli papir".

caecum) anat. polureljef. 2.) uzrok bez kojega se nešto ne bi uopće ni dogodilo. nota cefal. na čovjeka prenosi opasnu bolest spavanja cecidije (lat. celebritas) slava. cedens) prav. onaj koji nešto ustupa nekom cedirati (lat. kedros) ukrasno drvo iz porodice četinjača cedent (lat. 2. cefeide zvijezde promjenjiva sjaja po kojima se određuju udaljenosti u svemiru ceh (njem. kaveat (lat. opomena. apsolutan cave! čit. tj. zecchino prema Zecca — kovnica u Veneciji) dukat. bot.) čuvaj se! čit.causa efficiens causa efficiens čit. ustupati. bezuzročan. komadić papira. cecidi ubijam. list papira. kave (lat. ustupitelj. siše krv domaćih životinja i čovjeka. tj. znamenita osoba V .(grč. osobito u kovini celebracija (lat. celebratio) proslavljanje. centum per centum (lat.) sto posto. trg. koja je primila kršćanstvo i postala mučenica. ustupiti. svetkovina celebrant (lat. celebrans) kat. caveat) "neka se čuva. scheda vrpca. glasovitost. priznati kome prednost cedrat (tal. kure kauza (lat. radi njegovanja. kefale) v. cedrato) vrsta krupnih i sočnih limuna čija se kora ukuhava sa šećerom (kao poslastica) cedulja (lat. proslaviti. trošak. razbijam) mn. kratica za cerij ce-ce muha zool.) krajnji cilj causa sine qua non čit. caedo. celebrare) svetkovati. isto što i niobij) c/c krat. račun za jelo i piće u kavani. po njoj je nazvan i cecilijanski pokret. rod muha iz tropske Afrike. abnormalne tvorevine na biljkama koje izazivaju biljni (fitocedicije) ili životinjski (zoo-cecidije) nametnici Cecilija (prema Caecilius — ime jednoga starorimskog plemena) žensko ime. sam sebi uzrok. bilješka koja se stavlja na bolesničke liste radnika i označuje stopostotnu nesposobnost za rad. neka se pripazi". cavere. osnovni uzrok causa sui čit. glavni. ziehen vući) košara s ručkom ceker (njem. Kefeus) zviježđe na sjevernom nebu. daje pravo na poštedu od rada za određeno vrijeme Ce kem. struja u posljednjoj trećini 19. cedere) prav. odustati od čega. svečano obavljati celebritet (lat. caecus slep.) uzrok koji prethodi djelu. za lat. caelatura) vještina izrađivanja polureljefa. proslavljati. zlatnik cekum (lat. sudski prigovor Cb znak za kem. slavno ime. st.. cauza finalis) causa finalis čit. privremena priznanica. kauza sui (lat. stvarni uzrok (supr. svećenik koji obavlja bogoslužje celebrirati (lat. kauza finalis (lat. kauza sine kva non (lat. tj.). Zeche) 1. zembilj cekin (tal. proslava. caelator) umjetnik koji radi dlijetom. staleška (profesionalna) organizacija obrtnika jedne struke ceker (njem. kauza eficijens (lat. schedula listić papira) 1. pod kefalCefej (latinizirano od grč. element kolumbij (columbium. tj. koja je začeta u svrhu obnove katoličke crkvene glazbe u duhu gregorijanskog pjevanja i klasične vokalne polifonije 216 celebritet cedar (grč. dem. Katolička je crkva smatra zaštitnicom glazbe. usp. slijepo crijevo celator (lat. tako se zvala i jedna mlada rimska patricij ka iz 3. listić. a po nekima i za curae causa čit.) fil. prav. izrađivač reljefa celatura (lat. Zoger od ziehen vući) torba s ručkom (za nošenje živežnih namirnica). st.

redovnik. služi za izradu češljeva. koja tvori čvrste sastojke biljaka. trbušna bol celibat (lat. metalurgijski postupak pri kojem se jedan metal (kovina) pokriva određenom supstancom u prašku koja treba putem zagrijavanja ući u taj metal (tako se od željeza i ugljičnog praha zagrijavanjem dobiva čelik. cellulosus) v.) celirati (lat. tj. pravi se od celulozina acetata. celeri. cellularis) koji se sastoji od celula (stanica). celularan celvole (njem. 2. gipka i teško zapaljiva acetilna celuloza (služi. najčešće modar mineral staklastosedefasta sjaja. caelare) raditi (ili: izvoditi) u reljefu. cellula stanica. učvršćivanje cementom. cella ćelija) 1. upotrebljava se osobito u proizvodnji šećera celialgija (grč. bez mirisa i okusa. stanovnik ćelije. pozubica (sloj koštanog tkiva na zubnom korijenu) cementiranje (lat. osobito metalnom celit (lat. koilos šupalj) tjelesna šupljina. algos bol) med. vrlo elastična i lako zapaljiva. coelestis nebeski) min. lat. coenaculum) 1. zbog čega se upotrebljava za filmove celštof (njem. a zamjenjuje i staklo. il cenacolo) . Zellstoff) staničevinska vata. celuloza (lat. anat. monah celofan (lat. sastoji od klornog srebra i srebra salitrene kiseline ćelom (grč. koji je izumio toplomjer podijeljen na 100 stupnjeva iznad i ispod ništice cement (lat. koilia trbuh. prozirna. 1074. slika "Posljednja večera". a upotrebljava. dobiva se od celuloze. prostor između crijeva i stijenki tijela. pren. biljarskih kugli. selinon) bot. grč. fotografskog pribora itd. učiniti nešto solidno cenakul (lat. stanični celularna patologija med. 3. celeritas) brzina celestin (lat. fanos svijetao. selinum. papir za kopiranje čija se površina. zool. 2. savitljiva i ne propušta vodu. za filmove. blagovaonica u katoličkim samostanima. tanka. vrlo dobro upija tekućinu te služi za brisanje raznih izlučevina 217 cenakul celularan (lat. Celzijus švedski fizičar i astronom (Celsius. teško prozirna.). cella ćelija) kem. svećenstva (ozakonio papa Grgur VII. Coelenterata) mn. dupljaši celer (fr. coelibatus) bezbračnost rimokat. 2. nije zapaljiva kao celuloid. eidos oblik) umjetna plastična masa koja se trljanjem i prešanjem dobiva od kamfora i piroksilina. za zamatanje živežnih namirnica i u grafičkoj industriji celoidin papir fotogr. masa slična celuloidu. cella ćelija. umjesto lako zapaljivog celuloida. kad se navlaži. cellula stanica) kem. st. u obliku listova.).celenterati celenterati (lat. smjer opće patologije prema kojem cjelokupna životna djelatnost i zdravog i bolesnog tijela proizlazi iz stanica celuloid (lat. caementum) učvrstiti cementom.). mješinci. rožnata. 2. glasovita slika Leonarda da Vincija (tal. celomati mn. prozirna. caementum) 1. važna sirovina u proizvodnji papira celulozan (lat. 18. osjetljiva na svjetlost. stvrdne kao kamen. Zellwolle) drvena umjetna vuna Celzije. bezoblična amorfna bijela masa. grč. posebna vrsta vapnenog praha koji se. poznata vrtna biljka čiji se korijen upotrebljava kao začin celeritet (lat. g. kaučuk i si. raznobojan. od bakra i cinka mesing itd. izrada u cementu cementirati (lat. Posljednja večera. caementum) 1. grč. proziran) umjetna plastična masa. životinje u kojih je razvijen ćelom ili postoje njegovi tragovi celon (lat.

centralis središnji) 1. iz jednog centra (centralizam). 2. skupiti u jedno. centralis) usredotočiti. ćentezimo (tal. nagomilati u jednu točku . koji djeluje u smjeru središta. decentralizacija i federalizam centralizam (lat. ruža s mnogo latica. usredotočivanje. gablec cenobij v. folium list biljke) vrsta ruže s vrlo mnogo latica. centum sto) jedinica za mjerenje težine od 100 funti = 50 kg. 3. stoti. središte vrhovne vlasti ili uprave (neke ustanove. haljina od sto krpa) pjesma sastavljena od stihova. centralizacija centralizirati (lat. metron mjera. centrala). pes gen. grč. sa sto nogu centner (lat. Kentaur centenar (lat. koji se nalazi u središtu ili mu pripada. centesimalis) podijeljen na sto jednakih dijelova. glavni. kenobit cent (lat. centenarius) uteg od 50 kg Cento krat. banke. 3. pren. Jause južina) obrok oko 10 sati prije podne. metrička centa = 100 kg Centaur (lat. grč. stogodišnjica centenar (lat. bitni.). gramma) stoti dio grama centilitar (fr. Irana. v. za Centralni pakt (punim imenom Central Treaty Organization) — vojni pakt sklopljen 1959. Pakistana i Velike Britanije centon (lat. centezimalna vaga vaga kod koje se teret drži u ravnoteži sa sto puta manjim utegom centibar stoti dio bara. telefonska. supr. matični. koji je u vezi sa središtem. glavni grad. cento "stokrpa". grč. ime najmanje novčane jedinice: u Nizozemskoj 1/100 guldena. matica. središnjica. Centifolia rosa) bot. stolisnik centifolija (lat. stogodišnjak centesimo čit. stolisnik centigrad (lat. pravac koji spaja središte dvaju krugova. vodovodna. centum sto. centralis) pristaša (ili: pobornik) centralizacije centralizacija (lat. između Turske. centum sto. krat. u SAD-u 1/100 dolara. centum sto. centum sto. srednji. centenarium) 1. pedis noga) zool. razdoblje od sto godina. gradus stupanj) podijeljen na sto stupnjeva centigram (fr. zehn deset. (drugi) doručak. usredotočenost. gradus stupanj) stupanj Celzijevog toplomjera (koji je podijeljen na sto stupnjeva — °C) centigradan (lat. proslava stogodišnjeg postojanja. stoti dio. izričaja različitih pjesnika (uobičajena literarna vrsta u predbarokno doba) centrala (lat. stoljeće. centenarius) 2. dužina između središta dvaju krugova. Centaurus) mit. centum sto. centimetre) = 1/100 metra 218 centralizirati centimetar (lat. cb centifolija (lat. centrigramme) = 1/100 grama centigram (lat. stonožan. centralis) v. kenobij cenobit v. čovjek od sto godina. usredotočenje. geom.cenerjauzn cenerjauzn (njem.) talijanski bakreni novac = 1/100 lire centezimalan (lat. poduzeća i dr. središnjica centralan (lat. centum sto. telegrafska. 2. polustihova odn. centralis) središnji. litra) stoti dio litre centimetar (fr. centralis središnji) 1. skupni centralist (lat. prijestolnica. sustav vladavine pri kojem sve državne funkcije dolaze s jednog mjesta. centilitre) = 1/100 litre centilitar (lat. centrum središte. elektronska itd. mjerilo) stoti dio metra centipedan (lat. mjesto gdje su smješteni glavni uređaji neke veće tehničke ustanove (električna. centum sto.

pomoću cijevi provedenih kroz prostorije koje treba zagrijavati centre-forwards čit. npr. dovesti u središte. soma tijelo) bot. sfaira kugla) geol. onaj koji je sa strategijskog stajališta najvažniji centralna projekcija v. odvajaju tekućine od čvrstih tijela. vune. znanost o težištu (teži) centrosfera (lat. održava tijelo koje se giba na njegovoj putanji centralna uprava u saveznim državama ili pokrajinama: najviša. centrum središte. geom. šport. odrediti središte. želudac) centralno gibanje fiz. svima zajednička uprava. geom. jednake je veličine kao i centripetalna sila.. glavni položaj. sentr-fovedz (engl. glavni dio fronte (za razliku od "krila"). za cijeđenje meda iz saća i dr. centrum središte. centrum centrobarika (lat. fugere bježati od) koji teži udaljavanju od središta. centripetalna sila fiz. gibanje koje se vrši oko središta gibanja pod djelovanjem sile koja je usmjerena prema tome središtu gibanja (ne središtu krivulje!). sila koja teži udaljiti tijelo od središta njegove kružne putanje centrifugalni stroj fiz. petere težiti čemu) koji teži prema središtu. matica centralni organi zool. dobaciti loptu igraču centra centrizam (lat.) Za sto godina odgovarat ćete Bogu i meni — zna- . grč. povučen centrum (grč. između tzv. šećera. tjelešce. centrum središte. centrifugalna sila sila koja se javlja kao reakcija centripetalnoj sili. sklonost kompromisima. stanični centar (u blizini stanične jezgre) centrovertiran (lat. grč. centrum središte) v. lat. kugli) točka koja je od svih točaka obujma ili površine podjednako udaljena.centralna pozicija centralna pozicija voj. centrum središte. centrum središte) "srednja linija".. vrši se po putanji koja je. centrum središte. centrifugalni stroj centrifugalan (lat. grč. ili tekućine različitih specifičnih težina jedne od drugih) centripetalan (lat. u parlamentarnom životu: stranka koja čini sredinu između ekstremnih stranaka i u dvorani parlamenta sjedi u sredini. centrum gravitatis (lat. "desnice" i "ljevice". usp. centralan centrifuga v. gibanje Zemlje oko Sunca. centrifugalan centrirati (lat.) težište centum (lat. glavni životni organi (srce. pluća. zamašajni stroj (upotrebljava se za sušenje rublja. u nogometu: vođa navale centričan (lat. baros težina) fiz. vertere okrenuti) okrenut (duševno) sam prema sebi. kentron. postavljenog na najnižem mjestu zgrade (obično u podrumu). kod banaka i industrijskih poduzeća s više podružnica: glavna uprava. zbog centrifugalne sile. 219 Centum revolutis. 2. ali je suprotnog smjera.) šport. kod centralnog gibanja. u geometrijskom liku (krugu. utvrditi središnju osovinu. centralna jezgra Zemljine kugle (za razliku od litosfere. voj. centrum) 1. perspektivna projekcija centralna sila fiz.) stotina Centum revolutis annis Deo respondebitis et mihi (lat. 3. 2. supr. Zemljine kore) centrosom (lat. Mjeseca oko Zemlje itd. sila koja je stalno usmjerena središtu gibanja. sila koja. po prvom Keplerovom zakonu. centrum središte. centrum središte) 1. elipsa centralno grijanje zagrijavanje prostorija toplom vodom ili parom koja dolazi iz jednog kotla. budući da se kod njega. oportunizmu.

censor) 1. grofu Ferdinandu Zeppelinu (1838—1917) ceptar (grč. taljenjem) cerada (lat. ocijeniti) službeno pregledati spise određene za tiskanje. Cerealis) koji se tiče Cerere. 4. v. koji se tiče mozga. kritičko ispitivanje. cenzus cenzit (lat. časopise. kapetan centweight čit. popis stanovništva. porez. pisanje tiska. časopisa. travnja) cerealni (lat. censitus) poreznik. pregledavanje. skeptron) v. cerebralni sistem dio živčanog sustava. 2. cerebralna afekcija bolest mozga. oboljela životinja stalno se vrti u krugu. visoki rim. ceratio) premazivanje voskom nekog tijela da bi se sačuvalo od djelovanja zraka. kazališna i filmska djela prije nego što će ih odobriti ili zabraniti cenzualist (lat. punjen plinovima lakšim od zraka. postostručiti centurija (lat. jedan od 193 dijela na koje je Servije Tulije podijelio rimske građane (otuda "centurijske skupštine") centurion (lat. census) v. do 18. davao državne prihode pod zakup i pregovarao s poduzetnicima javnih građevina. krušni cerebellum (lat. kritičar. činovnik koji je vršio procjenu imanja. 2. voštana mast cerazin (lat. kaz. kazališnih djela. kasnije 60 vojnika. Kerber cerealije (lat. censere procijeniti. tvar koja se dobiva od smole trešnje (drveta) Cerber (grč. Zeppelin) veliki motorni zračni brod krutog sustava (dirižabl). ocjenjivanje. "činženjak" cenzura (lat.) zool. cera vosak) farm. žitarica. ocjena) procjenjivanje imanja. centurio) zapovjednik centurije. censura) 1. g. census popis imovine) u feudalizmu: slobodnjak koji je imao određene kmetske obveze prema vlastelinu.) mjera za težinu u Velikoj Britaniji. centvejt (engl. zemaljski plodovi. uzročnik oboljenja je ličinka trakavice cenz (lat. centuria) kod Rimljana: četa od 100. u zemljama bez općeg prava glasa: najmanja svota poreza koju mora plaćati jedan stanovnik da bi imao pravo glasa i politička prava cepelin (njem. strog sudac. porezni obveznik. porezni obveznik cenzor (lat. 220 cerebralan filmova i dr. služben prethodan pregled stvari za objavljivanje radi odobrenja ili zabrane tiskanja i puštanja u javnost (knjiga. = 50. 3. cera) ceracija (lat. centum sto) ustostručiti. tj. pretvaranje u masu sličnu vosku (otapanjem. census procjena. zemaljskih plodova. nepromočivo platno (za pokrivanje vozila i izradu nepromočivog odijela) cerat (lat. cera vosak) voštano platno.centuplirati menita rečenica češkog vjerskog reformatora Jana Husa pred svoju mučeničku smrt (spalile su ga crkvene vlasti 1415.). cerebrum mozak) moždani. državna ustanova koja obavlja ovaj posao. obuhvaća mozak i živce koji iz njega iz- . mali mozak (ispod i iza velikog) cerebralan (lat. djela i filmove. Kerberos) mit. 3. Taenia coenurus vrsta trakavice) vrtičavost. vršiti. izvršiti cenzuru cenzus (lat. nazvan po pronalazaču. osoba koja pregledava privatnu poštu (za vrijeme rata) i kontrolira knjige. vodio nadzor nad javnim moralom. Cerealia) mn. skeptar cera (lat. ispitna ocjena (đačka) cenzurirati (lat.8 kg cenuroza (lat. žito: kod Rimljana: svetkovine u čast Cerere (9. žitni. cerasus trešnja) kem.) centuplirati (lat. kronična bolest na mozgu preživača (osobito ovaca).

ceremonie) 1. ovjeravati certifikacija (lat. crtam. grafia) v. veliki mozak ceremonija (lat. cera vosak. potvrđivati. nazvan po božici Cereri cerin (lat. slikam. keroplastika cerozin (lat. grč. mel med) farm. facere učiniti) pisano uvjerenje. grč. također: ceremonijal-majstor Cerera (lat. pristojan. pretjerana i neprirodna ljubaznost i uglađenost u ophođenju s drugima. svečanost. broj 58. astr. cerebrum mozak) med. caerimonia. kerografija ceromantija (lat. caerimonialis.) ceremonijalan (lat. 221 certifikat impregniranje tkanina i papira. asteroid otkriven 1801. pretjerano ljubazan. upotrebljava se za izradu raznih vrsta kresiva i kremena. koji odgovara propisanim običajima (ceremonijalu).) cerografija (lat. 2. cerebrum mozak) zool. facere učiniti) pisano posvjedočiti. koji se odnosi na mozak i hrptenjaču. premazivanje podova i dr. rimska božica poljodjelstva i plodova zemlje (kod Grka: Demetra). Ceres) 1. repati mladi stadiji metilja cerkopitek (grč. službeno utvrđen raspored neke svečanosti ceremonijal-majstor osoba koja se u određenim svečanim prilikama brine da se propisani običaji strogo vrše (na dvorovima itd. red. cercariae) mn. circinare. psetoliki majmun cernirati (lat. pithekos majmun) majmun s repom. čeri neredovita vojska. cera vosak) zelena smola. Ceres. sličan parafinu. lat. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca leđne moždine eerebrin (lat. element iz skupine rijetkih ruda. fr. cerium) kem. cerner) voj. opkoliti. g. zamorac. certe jamačno. položaj. svećenik koji vodi svečane obrede. upotrebljava se za izradu svijeća. grč. mozak. ceribaša (tur. atomska težina 140. caerimoniarius) kat.eerebrin laze. proricanje) proricanje. mast od rastopljenog voska i meda ceroplastika (lat. 2. simbolična vanjska formalnost (ili simbolični obred) pri bogoslužju ili drugim svečanim činovima. fr. kerkos rep. sa sigurnošću. fr. grafo pišem. spina hrptenjača) anat. ceremonieux) svečan. certificatio) potvrđivanje. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca hrptene moždine cerebroza (lat. certe jamačno. upala mozga praćena bjesnilom cerebrum (lat. cera vosak. plastike vještina uobličavanja) v. fosforasta vrsta masti u mozgu cerebrospinalan (lat. ovjeravanje. s puno formalnosti ceremonijar (lat. znak Ce. ceres-mast biljna mast koja se dobiva iz kokosova oraha cerezin (lat. kerkos rep. manteia predskazivanje.13. okružiti (utvrđenje. praćena banalnim formalnostima ceremonijal (lat. poglavar) ciganski starješina ceribašinica žena ceribašina cerij (lat. dokazivanje certifikat (lat.) zool. ovjeriti. sa sigurnošću. cera vosak. isprava. trupu itd. cera vosak. baša glavar. caerimoniale) skup običaja kojih se treba pridržavati u raznim svečanim prilikama. cerebrum mozak. cera vosak) bijeli ili žućkasti umjetni vosak. gatanje u vosak ceromel (lat. potvrditi. cera vosak) vosku slično gorivo od sivozelenog praha koji se nalazi na kori šećerne trske certificirati (lat. zool. svjedodžba . glavni sastojak pčelinjeg voska cerkarije (grč. mit.

red. onaj na čiji se račun nešto ustupa. Carthaginem esse delendam "uostalom mislim da Kartagu treba razoriti") poznate riječi kojima je rimski državnik Katon Stariji završavao svaki svoj govor u senatu. Caesar. za pola tona sniženi ton c cesar (lat. na kraju krajeva. ritmički odmor u stihu cf.) usporedi! sravni!. Caesar) ime rimske patricijske obitelji Julija.. coeruleus tamnoplav) med. 2.. čejndž (engl. nazvano po istoimenom selu u gornjoj Burgundiji change čit.. miješanje svjetovnih vladara u crkvena. broj 55.. cetaceje (lat. vrat. grlić maternice ces glaz. se la ger (fr. ceterum censeo. cera vosak. (lat.) to ti je rat.) kitova mast cetera (lat.) mn. čejn (engl. šanberten (fr.. konfer (lat. zool. kratica za confer čit. kao titulu.) poznato crveno vino. Cezar cezaropapizam (lat. Caesar) demokratskoautokratski sustav vladavine kakav je uveo Cezar. znanost o kitovima Cezar (lat. cestodes) mn.poglavar. -umen nastavak) usna smola (izlučevina lojnih žlijezda u usnom kanalu) ceruminozan (lat. tako ti je to u ratu cestode (lat. tj. cfr. cervix gen. koji se tiče vrata cerviks (lat. cervix gen. prenošenje nekog prava na drugu osobu cesio bonorum (lat. 1. caesius sivoplav) kem. metritis cervikalan (lat. usjek. papa) odnos između Crkve i države po kojem je svjetovni vladar istodobno i vrhovni crkveni . ceterum censeo. cervix vrat) anat.) i tako dalje. kitovi cetaceum (lat. ako je sve ostalo u redu. cetus kit. ceteris paribus (lat. presjek. vrat maternice. stanka.) prav. cijanoza cerumen (lat. v. = 20. kaiser) cezarizam (lat. opisivanje kitova. cessio) prav. logia. ustupanje dobara (imanja) vjerovnicima cesionar (lat. element iz skupine alkalnih kovina. tj. ceruminosus) koji sadrži usnu smolu.) mjera za dužinu u Engleskoj = 66 stopa. cost and feight (čit.cerulin cerulin (lat.) isto što i car (u starijem jeziku) cesija (lat. ipak vraćamo na nešto što smatramo nužnim i prijeko potrebnim i što nam treba biti stalno pred očima cetologija (lat. svi rimski carevi osim Vitelija (od ove riječi nastala je slavenska car i njem. vrši se samo pri neparnom zbroju gemova i .17 m chambertin čit. upotre- 222 change bljavaju se kad se. znak Cs cezura (lat. cessus) prav. sličan usnoj smoli cervicitis (lat. odustajanje. et cetera (lat. itd. Švicarska (na automobilskim oznakama) chain čit. cervicis vrat) anat. tj. trakavice cesus (lat. zool. onda.) pod inače jednakim okolnostima. upala maternice. engl. onaj kojem se ustupa neka stvar ili neko pravo c'est la guerre čit.) zool. druge stvari. cerumen. ostale stvari. kost end freit) ugovor o prekomorskoj trgovini po kojem su troškovi utovara i prijevoza uračunani u cijenu robe CH kratica za Confederatio Helvetica čit. Konfederacio Helvetika. cervicis vrat) med. apsolutna vojnička vladavina s parlamentarnim formama. usp.91. papocezarija) cezij (lat. kasnije su ga uzeli. caesura presijecanje) metr. coeruleus tamnoplav) plavi karmin ceruloza (lat. ustupanje.) u tenisu: promjena strana u meču. cessionarius) prav.) mn. koji treba platiti cetaceae čit. osobito papinska prava (supr. atomska težina 132. vratni. grč.

) poznata talijanska marka različitih proizvoda za dojenčad i malu djecu Cibalae antičko ime današnjih Vinkovaca cibarije (lat. Cicero) veliki rimski državnik. za tiskanje Ciceronovih pisama) Ciceron (lat. prijevoz) trg. njegova djela još i danas žive u narodnim pjesmama (zapravo Ruy Rodrigo Diaz de Bivar. Zitz) pamučno platno sa šarama u boji. Ciceronov stil sjajan govornički stil ciceronijanizam težnja da se piše isključivo onim latinskim jezikom kojim je pisao glasoviti rimski govornik i filozof Ciceron ciclvajze (njem. ar. živio u drugoj polovici XI. kem. rot crven) crven poput pečene cigle.-ar. jestivo. Weise način) malo-pomalo. ša noar (fr. kyaneos tamnoplav) kem. rajsferšlus cifra (ar. žućkast cihlide (lat.511 mm (nazvana po tome što su prvi put upotrijebljena 1467. podrijetlom iz tropskih krajeva Afrike i Amerike. Cid. Ziffer brojka. poznata vrsta parfema. pehar) kod katolika: posuda u kojoj se nalazi posvećena hostija cibozan (lat.) zool. -cid završni dio riječi sa značenjem: ubijanje. n. mjerenje i osiguranje robe). zibetto) mala krvoločna zvjerka slična mački ili kuni. spojen s vodikom daje veoma otrovnu cijanovodičnu kiselinu. neke nesreće) Chicco čit. potajnog pokretača nečega. kazalo ciferšlus (njem. e. ziehen vući. kyaneos) mn. insekti-cid. Verschluss zatvaranje. često se drže u akvarijima cijan (grč. slova. živežne namirnice. crvenkast. pren. govornik i pisac (106—43 pr. sićušne ribe promjenjivih boja iz porodice grgeča. geno-cid. s kalijem cijankalij (poznati veoma jak otrov) itd. isticao se u borbi protiv španjolskih Maura. cifr) brojka. osobito s kovinama . Ziegel cigla. zamjenik izaslanika u inozemstvu chat noir čit. hrana.) "crna mačka". insurance osiguranje. zitzeln dojiti. cijanidi (grč. cif = cost trošak. freight vozarina. cigarette) u tanki papir uvijen sitno izrezani duhan cigla (njem. Ziegel) opeka ciglrot (njem. šarže d'afer (fr. kratica u međunarodnoj trgovini kojom se označava da prodavač snosi sve troškove (vozarinu. upotrebljava se u kozmetici ciborij (grč. Kiko (tal. osim uvozne carine ciferblat (njem.) otpravnik poslova. st. odličan govornik.) tražite ženu (tj. kao skrivenog. jednovalentan radikal. Cicero) tisk. kulturo-cid cif (engl. šerše la fam (fr. njem. knez) španjolski narodni junak. spojevi cijana. cichlidae) mn. cikonija (lat. plin bez boje. ukrcavanje. npr. polako (u zagrebačkom govoru) 223 cijanidi ciconia čit. kastilijanski plemić i vojvoda. prijestupa. cibaria) mn. nekog zla. chintz. occidere ubiti). indijskog podrijetla cicero (lat.). Sid (šp. Chat noir naziv jednog umjetničkog kabarea u Parizu (1881—1887) u kojem su prikazivani satirički spektakli cherchez la femme čit. kiborion vrč. sid gospodar. cibosus) hranjiv cic (engl. oštra mirisa i jako otrovan. cibet mast oštra mirisa koju izlučuju cibetkine žlijezde. malo krupnija od garmonda. znak kojim se piše broj. Blatt list) brojčanik na satu. sa željezom berlinsko plavilo. brojni znak cigara (šp. cigarro) umotani duhanski listovi (za pušenje) cigareta (fr. obroci cibetka (tal. roda Cid čit. zapor) v. ubojstvo (lat.charge d'affaires charge d'affaires čit. nasitno. visoka 4.

eidos oblik) mat. koji se vraća u krug. fr. ciklon 3. orao) krug sa slikama različitih predjela neke zemlje . sonata itd. v. 3. kyklos krug. s obilnim padalinama i obično u promjeru od 50 do 1500 km. kykloo savijam. kyklos krug) mn. meteor. kotač. kijanometar cijanopatija (grč. često žestoka u žarkom i umjerenom pojasu. sredstvo za uništavanje gamadi ciklonet (fr. tj. krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se kotrlja na pravcu. npr. izgled. zaliječiti se (rana) cikcak (njem. mješavina cijanovodične kiseline i klora. kad se veže s kotačem vozila koje je u pokretu. modra boja kože zbog nedostatka kisika u krvi cikada (lat. cyclamen) biljka križalina. typos otisak. modra bolest. točkarica ciklometar (grč. cicatrix ožiljak) med. piste) utrkivačka staza za bicikliste ciklorama (grč. oluja u kovitlac. grafo pišem. bicycle. metron mjera) biciklistički putomjer ciklometrija (grč. kyanos. kyanos. kyklos krug. cijanoza cijanotipija (grč. nevolja) osjetljivost čovjeka na vremenske promjene. klobučac. kyklos krug. opjevali grčko herojsko razdoblje (junake i bogove) i koji. foreo nosim) vrsta zrikavosti.-fr. miholjica.. jednookost ciklopista (engl. bilježim) teh. kem. nosos bolest) bolesne pojave u vezi s ciklonima Ciklop (grč. teh. kao takvi. vrtložim. kyklos krug) grč. predstavljaju određeno jedinstvo ciklični (grč. oluja ili sustav vjetrova. automatski ucrtava na papiru trasu prijeđenog puta cikloida (grč. ciklonopatija (grč. cvrčak cikatrizirati (lat. cicada) zool. orama pogled. uzgaja se i kao lončanica) ciklici (grč. slika) postupak u fotografskom kopiranju pri kojem svjetlošću dodirnuta mjesta na papiru poplave cijanoza (grč. kyklos krug.cijanidizacija cijanidizacija (grč. 2. bicycle. koji se pravilno ponavlja. metria mjerenje) geom. kyklos krug. osobito u predjelu trepavica ciklobal (engl. kyklos krug) kružni. kykloo savijam. uglavnom. vrtložim. Bali lopta) igra slična nogometu ili rukometu (protivnici vozeći se na biciklima nastoje ugurati loptu u protivnički gol 224 ciklorama cikloforija (grč. vršiti dezinsekciju ciklonom. naprava za suho pročišćavanje zraka i plinova od prašine. menegled. kyklos krug. gorska ljubica (cvjetovi vrlo ugodno mirišu. metron mjera. zarasti. grčki epski pjesnici nakon Homera koji su. v. uništavati gamad ciklonom. kyaneos tamnoplav) kemijski postupak izdvajanja zlata iz zlatonosnih ruda pomoću jako razblažene otopine natrij-cijanida (0. cyclonette) automobil na tri kotača ciklonizirati kem. oblici koji se sastoje od više stavaka koji su rađeni po utvrđenim pravilima. mjerilo) v.-fr. kyklos krug. razrokosti ciklograf (grč. osobito u vezi s vjetrovima ciklonoza (grč. ciklične forme glaz. kyklops) med. vihor. kykloo okrećem u krug) 1. naprava koja. zickzack) linija (ili: crta) izlomljena u kratkim i oštrim zavojima ciklama (lat. simfonija. kyanos tamnoplav mineral) med. Kiklop ciklopija (grč. ciklici ciklitis (grč. ciklični pjesnici v. kyanos tamnoplav. njem. upala očnih vjeda. pathos bolest) med. mjerenje kruga. Kyklops) mit. svi uzorci (formule) koji prikazuju odnose kružnih lukova prema ravnim linijama koje im pripadaju ciklona (grč.1%) cijanometar (grč. v. pathos trpljenje.

1. elektron = elektron) fiz. kymainein uzbibati se. valjak. kinnamonon) bot. lat. stari rukopisi neke biblioteke). crkveno blago cimentirati (tal. elektromagnetni uređaj koji proizvodi naelektrizirane čestice veoma velike brzine (protone. cicoria) bot. nakana. konos stožac) valjkasto-stožast cilšajba (njem. gađati. Zimmer soba. valjkast zapinjač (u satu). neutrone. zool. meta cilj (njem. kyklos krug. dva "cimerhera" jedan prema drugome. liše u luka. soba. samac koji stanuje u iznajmljenoj sobi. pokretne spolne stanice cilindar (grč. kyklos krug. kymbalon) glaz. instrument u obliku trapeza sa žicama u koje se udara drvenim batićima cimelije (lat. kraće: cimer cimerman (njem. tropskog drveta čija je kora bogata eteričnim uljem cimetovac (grč. Herr gospodar) podstanar. Zimmer. cichorium. Artemisia cina) biljka kojoj cvijet sadrži santonin i služi za lijek protiv glistavosti . kylindros valjak. 3. 2. stoma usta) zool. paklara) ciklotimija (grč. cimerkolega sustanar u zajedničkoj sobi. thymos srce. stanjima razdraženosti i duboke potištenosti ciklotron (grč. prah ove biljke (kao dodatak ili nadomjestak kavi) cilijaran (lat. ciljati nišaniti. koji ima trepavice. kyklos) 1. staklo (na svjetiljkama). nastojati da se nešto postigne cima (tal. kružnouste (ribe. težiti. s trepavicama cilije (lat. cimelia) mn. 4. Ziel) meta.) uže. visok paradni muški šešir od crne svile s tvrdim obodom. točka u koju se gada.cikloskop cikloskop (grč. određen niz godina nakon kojeg se neke pojave ponavljaju istim redom cikorija (grč. vodopija. kinnamonon) fini začin od korice cimetovca. skisnuće cina (lat. cimet cimotičan (zyme kvas) koji izaziva vrenje. skopeo promatram) naprava za obilježavanje željezničkih zavoja ciklostil (grč. Farbe boja) bljedilo lica karakteristično za osobe koje mnogo borave u zatvorenim prostorima cimerher (njem. vrsta ludila s izmjeničnim. namjera. 5. želja koju čovjek hoće postići. kylindros) geom. dlake kod praživotinja koje im služe kao organi za kretanje. predavanja. vreti) ferment kvasnih gljivica koje uzrokuju alkoholno vrenje cimbal (grč. koji su u vezi i čine zaokruženu cjelinu. zaokružena cjelina. 1. cimentare) baždariti. težnja. valjkast 225 cina cilindrokoničan (grč. duga i okrugla staklena cijev. Zimmermann) tesar. svrha. kichorion. 2. okružnica i dr. ciliaris) trepavični. cilia) mn. kyklos krug. 2. alfa-čestice) koje vrše kemijske transmutacije (pretvaranje jednog kemijskog elementa u drugi) i razbijaju atomske jezgre cikloturizam turizam na biciklima ciklus (grč. repe. vriježe. bot. pjesama i si. pisaljka) stroj za umnožavanje dopisa. kyklos krug. dio parnog stroja cilindričan (grč. Ziel cilj. niz spisa. konop. ciklostome (grč. orguljski registar s usklađenim zvoncima. nišan. mjesto do kojega se utrkuje. krug. duša) med. cimaza (grč. dragocjenosti (npr. v. bundeve i si. Scheibe ploča) nišan. skupocjenosti. 3. provjeravati ispravnost (mjera i utega) cimerfarbe (njem. jačim ili slabijim. drvodjelja cimet (grč. trepavice. kylindros valjak) u obliku valjka. kyk!os krug. tal. npr. stylos držak. razdoblje. smjerati.

cineris pepeo) urna. bezočan čovjek. zagriženost. grafo) raditi pomoću cinkografije cinkova mast (njem. redni broj 30. po sastavu cinkov oksid cinkvajs (njem. s posebnim naglašavanjem potrebe za što većom prirodnošću. denuncirati. botaničara Gottfrieda Zinna) vrtna biljka iz porodice glavočika cinijatrija (grč. v. cinis. bilo koji "filmski grad" cinefakcija (lat. urna cinerarij (lat. kod kasnijih cinika ovo se naučavanje izvrgnulo u često bezočno zanemarivanje svih običaja i vrijednosti. cinis pepeo. naučavanje cinika. plavičastobijela kovina. optužiti. Zink. cinkuš (mađ. Zink. usp. bestidan. lov cineracija (lat. cinici 226 cinober cinija (po imenu njem. kinnabaris) min. grč. kinnabaris) min. pren. naziv po gimnaziji Kynosarges u kojoj je Antisten poučavao ciničan nepristojan. slikam) urezivanje (nagrizanjem) slika ili slova u cinkove ploče (radi umnožavanja tiskanjem) cinkografirati (njem. iatreia liječenje) umijeće liječenja pasa. neotrovna cinober (grč. cink. cinefakcija cinerarij (lat. cinker potkazivač. cine kino. weiss bijel) bijela slikarska boja. gen. atomska težina 65. cingaresca) ciganska pjesma cingulum (lat. nepristojan. Zinksalbe) bijela mast koja se upotrebljava za liječenje lakših ozljeda kože cinkove legure slitine cinka s drugim kovinama. slikam) onaj koji urezuje slike ili slova u cinkove ploče (radi tiskanja) cinkografija (njem. pretvaranje u pepeo cinegetika (grč. bezobrazluk. bezočan. kyon gen. bestidnost. npr. element. cinčano bjelilo. pren.38. pepeljuga (biljka krasnica pepeljaste boje. Zink) min. vrsta glavočika) cingara (grč. facere učiniti. csengo) zvonce cinkvajs (njem. bezobrazan. usp. cinis. s bakrom i niklom (novo srebro). anthropos čovjek) med. cineratio) v. vrlo lijepe crvene boje cinantropija (grč. autarkija i vrlina. tako da se izraz cinizam može smatrati tipičnim za oznaku ovakvog ponašanja. umjetni bijeli slikarski pigment. živin sulfid. s kositrom (bronca) itd. cinabarit . grafo crtam. "tužibaba" cinkograf (njem. grafo crtam. odricanje i preziranje svih kulturnih vrijednosti cink (njem. gen. doušnik. grč. pseće liječništvo cinik čovjek potpuno i podjednako ravnodušan prema dobru i prema zlu. kyon gen. zajedljivost. činečita (tal.cinabarit cinabarit (grč. cinici cinizam fil. znak Zn cinkati (iz njem. s bakrom (mesing). žara u kojoj su stari Rimljani držali pepeo spaljenih pokojnika cinerarija (lat. cinerarium) posuda u kojoj se čuva pepeo mrtvaca. kynos pas. grč. citta grad) velika uređenja za produkciju filmova nedaleko od Rima. ludilo u kojem čovjek umišlja da je pas Cinecitta čit. zanemarivanje vanjske pristojnosti. kynos pas. pristaše Sokratovog učenika Antistena koji su naučavali da su najveća dobra u životu nepostojanje želja. cineris pepeo) bot. Zink. jedna od rudača žive. kymbalon) zvonce koje se vješa stoci o vrat. ZinkvveiB) bijela slikarska boja. mjedenica cingareska (tal. kvnegetikos lovački. cingulum) pojas uz svećeničku odjeću cinici fil. zinken dojavljivati) dojaviti vlastima. "otkucati". spaljivanje. načiniti) izgaranje. bezočnost. kynegetike) vještina lovljenja pomoću pasa.

) cirkulacijski organi anat. prohtjev) pseća. znak Zr cirkul (tal. pogreška u dokazivanju i zaključivanju koja nastaje kad se stav koji treba dokazati uzme kao premisa. circulatio) 1. kyon pas.) log.) min. okružje. optjecaj (novca).) fizol. crkveno dvorište. kolanje. kyon gen. cirriformis) kovrčast cirka (lat. 2. osip. lišaj oko pojasa circulus maior čit. krvne žile. mn. redni broj 40. borbe sa životinjama. Cyprinus carpio šaran) zool. som. zijjon) najviši jugozapadni brijeg Jeruzalema s "Davidovim gradom" i Salomonovim hramom. kečiga. itd. rijetka kovina. promet (robe).) kem. cimitero) prostor oko crkve. cirrus kovrča. 2. društvo cirkon (perz. tako da u dokazu nedostaje načelo dokaza ciriforman (lat. žute ili crvenkastosmeđe boje cirkonij (perz. mrena. 4. cephalus) zool. trg. circolo područje) negdašnji naziv (u Dalmaciji) za krug.) "kruha i igara". element. Jeruzalem. panem et circenzes (lat. ribe nizinskih voda (šaran. područje. pseće bjesnilo cinologija (grč.) fiziol. cionizam cionizam (hebr. circa) otprilike. T. kyon pas. optjecanje.) pristaša (ili: pobornik) cionizma cionistički pokret v.cinofil cinofil (grč. filos ljubitelj) ljubitelj pasa cinografija (grč. circenses) cirkuske igre kod Rimljana: gladijatorske borbe. cirkulus viciozus (lat.22. salmonide ciragra (lat. groblje Cion (hebr. membrana cipal (grč. kinologija cinoreksija (grč. logia) v. kao razlog koji dokazuje. manji optjecaj krvi (kroz pluća) circulus vitiosus čit. atomska težina 91. cirkulus major (lat. skakavac ciplar ptica koja se hrani ciplima ciplara mreža za lovljenje cipala ciprinide (lat. šestar (sprava za opisivanje kruga. krug. reorganizaciju ovoga pokreta izveo je 1897. kynos pas. skočac. Sion cionist (hebr. krvotok. dragi kamen. panem et circenses čit. nalazi se u mineralu cirkonu (po čemu je i dobio ime). 3. zijjon) židovski pokret kojem je svrha stvaranje slobodne i samostalne židovske države u Palestini. pren. mjerenje udaljenosti itd. cirkulus minor (lat. agra plijen) med. grafo opisujem) opisivanje pasa cinolisa (grč. sustav krvnih žila cirkulacijski papiri trg. fin. circator) onaj koji obilazi i nadzire katoličke samostane cirkl (lat. glasova i si. Crkva i njezini vjernici. krug. usp. neutaživa glad cintor (tal. (kao zamjena gotovog novca za neko vrijeme i bez sigurne podloge koja bi jamčila njihovu isplatu) . veliki optjecaj krvi (kroz cijelo tijelo) circulus minor čit. mjenice. morska riba. lyssa bjesnilo) med. rasprostiranje. orexis težnja. preko lat. "pogrešan krug". poljska kečka (bolest u krajevima oko Visle) circenzijske igre (lat. tj. grč. kožica (na jajetu. na mlijeku). a on više ne traži (u doba propasti) circinus (lat. oko cirkator (lat. kruženje (vijesti. circulus) 1. circinus šestar) med. usklik rimskog naroda da mu se dade hrana i cir- 227 cirkulacijski papiri kuske igre.) opna. zool.). štuka. kotar cirkulacija (lat. kefale glava. kyon pas. karaš. uvojak. Herzl cipa (grč.). kyon pas. natjecanja na konjima i kolima (najomiljenija zabava Rimljana). kreditna pisma i si. kružnica. 3.

circus. cirrosus) kovrčast cirusi (lat. monstranca cirkumgiracija (lat. cirrus kovrča. paperjasti oblaci. kirros žut. sredozemni cirkumpolarne zvijezde astr. circumgestatio nošenje okolo) kod katolika: nošenje hostije u monstranci. vrtoglavica cirkumligatura (lat. tj. okružnica. ovčja vuna. pronositi se (glas). meteor. službeno pismo koje se šalje većem broju osoba i ustanova s istim sadržajem. periferija cirkumfleks (lat. nagovještavaju skoru kišu . gyrus krug) vijuganje. kružna putanja cirkum (lat. circum) prijeđi. opkop (napravljen od bedema ili rovova) cirkus (lat. circumligatura) med. koji ima osobinu cirkulara 1. circumlocutio) ret. circulare) 1. izvedbe (obično pod šatorom) cirokumulusi (lat. unaokolo (u mnogim složenicama) cirkumcizija (lat. opširno opisivanje. uvojak. sunet cirkumferencija (lat. kružna pila cirkularan (lat. cirrus kovrčava kosa. cirrocumulus) mn. cirkularna nota pismo koje neka vlada šalje stranim vladama i u kojem izlaže svoja stajališta i odluke o nekom aktualnom političkom pitanju cirkulirati (lat. u nizovima ili kao stada bijelih ovaca cirostratusi (lat. circumcidere obrezati) obrezanje (kod Židova i muslimana). ići od ruke do ruke. cirrostratus) mn. u obliku kruga. grč. circumscriptio) opisivanje. kem. = parafraza cirkumluvija (lat. usp. ret. oblaci koje čine slojevi snježnobijelih kuglica. Mediteran) koji se nalazi oko Sredozemnog mora. ako barometar pada. kružna linija. bjeličastog i prozirnog vela ciroza (grč. circum. ciroza jetara bolest praćena umnožavanjem jetrenog vezivnog tkiva koje očvrsne i pokazuje jaku žućkastu boju (posljedica kroničnog alkoholizma. kolati. circumlfexus) gram. meteor. beskrajna. pri lijepom vremenu. circumstare stajati uokolo) okolnost. usp. kod Rimljana: duguljasto-okruglo trkalište za konje i kola u kojem su priređivane circenzijske igre. sifilisa i dr. zatvaranje u odredene granice. oko. boje limuna) med. dug naglasak cirkumgestacija (lat. 2. circulare) 1. meteor. circumluvio) geol. opkopavanje. circumvallatio) voj. stjecaj događaja cirkumvalacija (lat. sastavljeni od ledenih iglica. opisivanje riječima. optjecati. odvajanje jednog komada zemlje zbog prodiranja riječne vode i stvaranje otoka cirkummediteranski (lat. španjolska ogrlica = parafimoza cirkumlokucija (lat. circum naokolo. koji se kreće u krugu. teh. circumspicere ogledavati se) koji se ogledava oko sebe cirkumstancija (lat. 2.) cirozan (lat. teći. circulus) krug. ponovno destilirati cirkulus (lat. biti u tečaju. 4. circumferentia) obujam.cirkular cirkular (lat. opseg. biti u optjecaju. kružiti. med. optjecanje. okolo. danas: okruglo mjesto s amfiteatralnim sjedalima za artističke i si. kirkos krug) 1. 2. stvaranje razdoblja cirkumskripcijska bula papinska bula kojoj je cilj uređivanje prilika Katoličke crkve u nekatoličkim zemljama cirkumspektivan (lat. oblaci u obliku tankog. kružnica. 3. ograničavanje. zvijezde koje ne silaze s vidika jer se 228 cirusi okreću u blizini zvijezde Sjevernjače cirkumskripcija (lat. circularis) kružni. potpuno bijeli. uvojak) mn.

omot. okrugla poput kugle (za razliku od drugih tvrdih izraslina) cistektomija (grč. akutna ili kronična upala mokraćnog mjehura cistoskopija (grč. 2. citatio) navođenje. metron mjera) sprava za mjerenje brzine. cicijus. petroleja i dr. uvjetuje normalnu propustljivost kapilara. 2. plasma tvorevina) bot. kitron. promatram) med. citare) 1. kytos šuplje tijelo. Cithara octochorda čit. citra. onaj koji poziva sudu. cittadella) fort. mjesto doslovno navedeno iz neke knjige ili spisa.) brže. za (za vrijeme) cis (lat. sadrži latinske i hrvatske pjesme za osam različitih prigoda (odatle joj i ime) 229 citrin citat (lat. onaj koji je pozvan pred sud citator (lat. citara oktokorda (lat. cistitis (grč. altius. pregled ciste cistoskopom cistotomija (grč. leukocite i dr. tvrđava za obranu grada citara v.) 2. ovise pojave života citostoma (grč. pozvati pred sud. kytos šuplje tijelo. forcijus (lat. fortius čit. kitron limun) vitamin P. kystis mjehur) med. toxikos otrovan) med.. s navodnim znacima i točnim navođenjem izvora citat (lat. logia znanost) dio biologije koji se bavi proučavanjem stanice citometar (lat. ton C povišen za pola tona cisalpinski (lat. vrsta šupljikaste izrasline ispunjene tekućinom ili kašastim sadržajem. citus brz. više. posebni vagon za prijevoz benzina. skopeo gledam. citrus limun) kem. razmnožavanje putem pojedinačnih stanica citologija (grč. Cistertium. glaz. grč. temno režem) med. kissos bršljan. sol limunske kiseline citrin (grč. citatus) 2.) 1. točno navesti čije riječi ili mjesto iz nekog djela citius. kytos šuplje tijelo. kystis mjehur. kytos šupljina. navoditelj citata citirati (lat. prav. poziv pred sud citadela (tal. st. prav. ulja. lat. blastema klica. omot. stoma usta) biol. jedna od najvažnijih tvari u prirodi jer o njoj.cis cis (lat. osmerostruna) katolička crkvena pjesmarica prvi put objavljena u 18. zajedno s jezgrom. kremen žute (limunove) . veoma stari žičani instrument na kojem se tonovi proizvode metalnim prstenom citrat (grč. doslovno. cisterna) 1. ušće stanice citotoksičan (grč. cis-alpinus) koji leži s ove strane Alpa cisoida (grč. citatum) 1. u Burgundiji) cisterna (lat. operativno otvaranje mokraćnog mjehura ili koje druge ciste citacija (lat. bunar za skupljanje kišnice (osobito u bezvodnim krajevima). lat. prozirna sluzava tekućina koja struji u stanici. gone rađanje) biol. citotoksična moć svojstvo imunih krvnih seruma da uništavaju stanice (eritrocite. izdanak) bot. navod (citata). alcijus. mala utvrda koja se nalazi u većoj i služi kao glavna utvrđena točka cjelokupnog utvrđenja. kytos šuplje tijelo. kytos šuplje tijelo. kithara) glaz. s ove strane (za prostor). 2. citator) 1. temno režem) operativno uklanjanje neke ciste cistercit pripadnik jednog ogranka benediktinskog reda (ime po opatiji Citeaux. prav. kystis mokraćni mjehur.) citra (grč. hrabrije (geslo današnjih Olimpijskih igara) citoblast (grč. navod. koji uništava stanice. brzinomjer citoplazma (grč. jezgra. eidos lik) vrsta krivulje (trećeg stupnja) u geometriji cista (grč. hladetinasta tvar iz koje se razvija biljno stanično tkivo citogonija (grč. prav. kystis. kystis mokraćni mjehur) med.

"kralju automobila" u Francuskoj) citrona (grč. uljuđenost. u metalnu ploču i staklo finim malim dlijetom urezivati razne figure i ukrase cizelirati (fr.) grad. građansko odijelo. školovati. osobito: dio Londona kao bankarsko i trgovačko središte (the City) civil (lat. civilisatio) stupanj kulture koji dolazi nakon barbarstva i na kojem se. limun (drvo i plod) citronat (lat. limuni. prav. civilis) građanski.) med. građanstvo. ciseleur) rezač kovine. ciseler. građanin (za razliku od vojnika). koji se smatra mrtvim iako je živ. žestok bol samo na jednom mjestu glave clavus oculi čit. proglašen umrlim. tal. civis građanin) 1. ispadnutost šarenice (oka) kroz oteklinu na rožnici . bez građanskih prava civilizacija (lat. klandestinum konjugijum (lat. pristojan. potajni brak clarissimus čit. sudac koji sudi u građanskim sporovima civilan (lat. sposobnost predviđanja. citrus od grč. kitron limun) drveće i grmlje s trajnozelenim lišćem i mirisnim cvjetovima.) vidovitost. učiniti ko- 230 clavus oculi ga skladnim članom ljudskog društva civilna lista (engl. dlijetom otesati. građanski mrtav. klandestina posesio (lat.) prav.) prav. militera). kovinorezbar cizelirati (fr.) med. student sveučilišta civitet (lat. cizeliran clairvoyance čit. mandarine itd. civilis građanski) 1. civil list) stavka u državnom proračunu koja se svake godine isplaćuje vladaru radi uzdržavanja njega i njegovog dvora civilna služba (lat. uljuđivati. klervoajans (fr. brak koji se sklapa pred državnim vlastima civilno pravo građansko pravo civis (lat. sitroen (fr. imovina do koje je netko došao potajno clandestina sponsalia (lat. kiparske radove izljevene u kovini dlijetom umjetnički popraviti i ukrasiti. građanski stalež (za razliku od vojničkog.) građansko pravo cizeler (fr. potajni zaručnici clandestinum coniugium čit. Svjetlost (grof. ciseler) fino.) "najslavniji".) city čit. 3. vidovnjaštvo clandestina possessio čit. tj. klarisimus (lat. ići u civilu ići u građanskom odijelu civil (lat. civilis) građanska služba. titula) clavus hystericus čit. prav. lat. prid. još zelena ušećerena limunova kora citrusi (lat. siti (engl. uglađen.) akademski građanin. 2. školovanost. civilisare) provesti civilizaciju. nastavnik građanskog (civilnog).citroen citroen čit. uljuđen. uljudan. umjetnički dotjerivati površinu iskovanih predmeta tako da budu glatki. klavus histerikus (lat.) mn. civis academicus čit. služba u građanstvu civilni brak građanski brak. čovjek privikava življenju u skladnoj zajednici sa svojim bližnjima. citrus) bot. društvena usklađenost civilizirati (lat. učiniti uglađenim. uljuditi.) građanin. citrus limun) nezrela. Visost. privatnopravni civiliter mortuus (lat. plodovi njihovi imaju koru koja sadrži eterična ulja i sočnu jezgru (u citruse spadaju: naranče. 2. caedere rezati) dlijetom oklesati. lat. klavus okuli (lat. kitron limun. prosvijećenost. malo-pomalo. civis akademikus (lat. cesello. posebno rimskog prava (za razliku od kanonista i kriminalista). civiliter mortuus) prav.) poznata francuska marka automobila (prema Andreu Citroenu.

climb "penjanje". kao što priliči. koitus animalijum (lat. zoccolo) mn. ergo sum čit.).) glaz. u Londonu climb čit. kogito. kolegijum publikum (lat.5 cm cold-cream čit.) teol. v. kola parte (tal. dakle postojim (osnovno načelo Descartesove filozofije) coitus animalium čit. otmjenost communicatio idiomatum čit.) glaz.clavus pedis clavus pedis čit. klog (engl. komodamente (tal. kolegijum privatum (lat. komunikacio idiomatum (lat.) zdravstveno vijeće. kom sa (fr. gudalom (svirati) colla parte čit. kol aro (tal. baš kako treba.) med. prva ovakva ustanova osnovana je 1775. koka-kola (engl.) glaz.) sveti sabor.) osvježavajuće piće od različitih biljnih ekstrakta s dodatkom neznatne količine kofeina Code Napoleon čit.) glaz. valjano. kome sta (tal. comodo .) stari rukopis napisan na papiru codex manuscriptus čit. sjedinjenost božanskih i ljudskih svojstava u Isusu Kristu comodamente čit. Komedi fransez (fr.) francuski građanski zakonik koji je tako nazvan po tome što je izrađen pod predsjedništvom Napoleona 1. come prima come sta čit. kolegijum privatisimum (lat. ergo sum (lat. teške i čvrste kožne cipele. zoll) starija mjera za dužinu: palac = 1/10 ili 1/12 stope = oko 2. oznaka za prateće glasove da se usmjeravaju prema glavnom glasu collegium medicum čit. zatim se okrenu jedno prema drugom leđima i tako završavaju ples) clog čit. kao gore come sopra čit. klajmb (engl.) ustanova u kojoj bankari izmiruju svoja potraživanja (mjenična. comme 9a čit.) šaljivo kaz. kao prije. palačno mjerilo come prima čit.) plaćeno predavanje samo za ograničen broj slušatelja collegium privatum čit. pariško kazalište koje prikazuje poglavito klasična djela comme ci.) i ovako i onako. kliring-haus (engl.) javno besplatno predavanje collegium sacrum (lat. metar na kojem su označeni coli (palci). klavus pedis (lat.) djelo u rukopisu. v. Zoll-stock) drveni metar na sklapanje.) glaz. kold-krim (engl. bez svojevoljnog ukrašavanja comedie a tiroir čit. i objavljen 1804.) Francuska komedija. Kod Napoleon (fr. osobito vojničke col (njem. komedi a tiroar (fr. kodeks manuskriptus (lat. kako jest.) bijela pomada za omekšavanje kože 231 comodamente coll arco čit. cokula") irski narodni ples s udaranjem nogu o pod (iz njega se razvio step coca-cola čit. svakojako comme il faut čit. čekovna i dr. clog "drvena cipela. kolegijum medikum (lat.) parenje životinja cokule (tal. "uspon") vrsta društvenog plesa (pleše se u parovima uz beatglazbu. sanitetsko vijeće collegium privatissimum čit. kome sopra (tal. primjerno. kome prima (tal. mislim. codex chartaceus čit. kodeks kartaceus (lat.) fil.) uzorno. žulj na nozi.) posebno predavanje koje slušatelji plaćaju collegium publicum čit. partneri ispružaju ruke jedno prema drugome i trljaju se nosevima "na mongolski način". djelo s nepovezanim scenama Comedie francaise čit. sabor kardinala u Rimu colštok (njem. kom il fo (fr. kurje oko clearing-house čit. kom si.) glaz. osobito: stari rukopis cogito.

obično s jednim do tri samostalna stavka concurrentiae clausula čit. strastveno. sudski popis imovine (npr. komplices delikti (lat. kon fuoko (tal. ljupko.) glaz. kon viveca (tal.) glaz.) glaz. pažljivo.) glaz. dostojanstveno.) glaz. s pažnjom. u svom privrednom radu concursus creditorum čit. v.) glaz. neophodan. dirljivo 232 consignatio bonorum con variazioni čit. nužan. sa zadovoljstvom con anima čit.) glaz. vatreno. končertino (tal. suglasnost svih naroda u pogledu vjerovanja u postojanje božanstva (uzima se često kao dokaz za postojanje Boga) consignatio bonorum čit. s dostojanstvom con grazia čit.) gram. živahno. umilno con moto čit. s izrazom punim duše con brio čit. pogodba kojom se službenik (npr. pokajna molitva u katoličkom bogoslužju. pokajanje consecutio temporum čit. sa žarom. manje glazbeno djelo. s varijacijom. kon tenereca (tal. ljupko. živahno. s nježnošću. konsignacio bonorum (lat.) trg. živahno con gravita čit.) glaz. komodo (tal. vatreno con diligenza čit. komodeto (tal. s gorčinom. comodo comodo čit. vremenski slijed. kon pasione (tal. komposto (tal.) glaz. nježno. kon espresione (tal. konfer (lat.) glaz. strasno. složeno con allegrezza čit. brižljivo con dolcezza čit. dopadljivo complices delicti čit. prav. u slučaju bijega nekog prijestupnika). kondicio sine kva non (lat. kon oservanca (tal. žalosno con espressione čit. krjepko. trgovački pomoćnik) ograničava.) "ispovijedam se". kon varijacioni (tal. kod javnih prodaja.) v.comodetto comodetto čit. s ljubavlju.) glaz. s djelomičnim odstupanjima od glavne teme con vigore čit. umilno. živahno. burno. ljupko.) glaz. kon amareca (tal.) glaz. kon dolore (tal.) uvjet bez kojega se nešto ne može zamisliti ili izvršiti. tužno. kon gravita (tal.) glaz. apsolutan uvjet confer čit.) glaz.) glaz. pren. punim tonom con tenerezza čit. izražajno con fuoco čit. konferatur conferatur (lat. kompijaćevole (tal. tužno con amore čit. kon moto (tal. kon dolčeca (tal. simbolično oduzimanje imovine . kon dilidženca (tal.) glaz. slatko con dolore čit. konkurzus kreditorum (lat. kon alegreca (tal. kon brio (tal.) glaz.) glaz. izražajno con vivezza čit.) glaz. sa živošću. usp.) glaz. konkurencije klauzula (lat. kon amore (tal. v. pod motus con osservanza čit. udobno. konsenzus gencijum (lat. s bolom. s veselošću con amarezza čit. kon gracija (tal. prav. s uzbuđenjem con suono pieno čit.) glaz. radosno. u korist svoga nekadašnjeg poslodavca.. kon vigore (tal. živahno. živo concertino čit. tj. kon suono pjeno (tal.) glaz. Konfiteor (lat.) usporedi (upućivanje na neko mjesto u knjizi). kon anima (tal. pravilno slaganje vremena u rečenici consensus gentium čit.) glaz. nakon smrti onoga koji umre bez oporuke. umjereno compiacevole čit. snažno. pod konkurs conditio sine qua non čit. v.) prav. pažljivo con passione čit. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: cf.) mn. komplici composto čit.) neka se usporedi Confiteor čit.) glaz. konsekucio temporum (lat.) teol.

kontinuet (lat.) opsadni vijenac. dobivao ga je vojnik koji je prvi stupio na neprijateljski brod. kontraktus socide (lat. drugovi pred sudom. proturječnost znakova bolesti 233 corona copo (tal. konto korente (tal. korona navališ (lat. korona (lat. korona obsidionalis (lat.) prav.) konto o poslovima na zajednički račun. corona ciuica čit. jedan od načina stjecanja vlasništva u pokretnim stvarima bez stvarne predaje. pred cijelim svijetom. pa na temelju toga kredita međusobno posluju contractus socidae čit. kontinuo (tal. v.) dobivao je vojskovođa kojemu je bilo dopušteno da slavi trijumf.) pred skupljenim narodom. nejednako copy-right čit.) v. ala copa (tal.) zakon o autorskom i izdavačkom pravu coque! čit. trgovci i industrijalci otvaraju jedan drugom mjenični ili akceptni kredit ili račun (konto). konstitutum posesorijum (lat. corona triumphalis čit. socida contradictio in adjecto čit.) glaz. alla zoppa čit. nešto blaža vrsta relegacije consilium medicum čit. konzilijum medikum (lat. brojte. prav. kuhaj! (na receptima) coram populo čit.) med. corona muralis čit. corona navališ čit. dobivao gaje vojskovođa koji je oslobodio grad od opsade. javno i otvoreno eorned beef čit. konzilijum abeundi (lat. konsortes litis (lat. neka nastavi (bolesnik upotrebljavati lijek) continuetur čit. kontinuetur (lat.) glaz. koram populo (lat. coque) farm. odlikovanje vojniku koji se prvi popeo na zid neprijateljske utvrde. neka se nastavi (uzimanje lijeka) continuo čit.) med. liječničko mišljenje consortes litis čit.) vijenac. kontano (tal. contradictio symptomatum čit.) log. korona muralis (lat. odlikovanje vojniku koji je u boju spasio život rimskom građaninu. pun zbor.) zidni vijenac. tj.) nasipni vijenac. konto a meta (tal. tj. koram publiko coram publico čit. korona kastrenzis (lat. ovaj posljednji vijenac bio je prvotno od svježeg . korona civika (lat.consilium abeundi consilium abeundi čit. corona castrensis čit. drveno željezo.) usoljena govedina konzervirana u limenim kutijama (konzerva) ćoro pieno čit. tj. svi koji pred sudom zajednički zastupaju isto pravo constitutum possessorium čit.) mn. proturječnost u pridanome. na dijeljenje gubitka i dobitka conto corrente čit. koro pjeno (tal.) građanski vijenac.) glaz. kokve (lat.) brodski vijenac.) taborski vijenac (dobivao gaje vojnik koji je boreći se prvi ušao u neprijateljski tabor). potpun zbor corona čit. tako da ta stvar i dalje ostane kod prijašnjeg vlasnika u uporabi contano čit. kontradikcio in adjekto (lat. kontradikcio simptomatum (lat. tekući račun. korona valaris (lat. zoppo) sakato.) prav. tj. kornd bif (engl. četvorokutan krug. coquere. bez prekidanja conto a meta čit.) trg.) savjet đaku da napusti školu (zbog slabog učenja ili ponašanja). dobivao ga je vojnik koji se prvi popeo na neprijateljski nasip. koram publiko (lat.) uobičajena formula za zaštitu autorskog i izdavačkog prava copy-right bili čit.) med. pravite stanku (u partituri kod onih glasova koji kasnije počinju) continuet čit. kopi-rajt (engl. kljasto.) glaz. kad banke.) liječnički savjet. corona obsidionalis čit. corona vallaris čit. korona trijumfalis (lat. hladna vatra itd. npr. kopi-rajt bil (engl.

v.) med. tj. veleizdaja Croata čit. korona Veneris (lat. čija se djela temelje na dekorativnosti i ukrašavanju crepitatio vesicularis čit.) sisa.) Hrvat Croatia čit. korpus delikti (lat. biljke krstašice.) Sjeverna kruna. krucifere (lat. i Kroacija croix d'honneur čit. crkvi: tijelo Gospodnje (Kristovo). bot. iz grč. krešendo (tal.) Cosa nostra čit.) u Kat.) prav. Zuwage) dodatak. zločin prema državi. čujno. škripanje u prsima koje se čuje pri udisanju zraka crepitus ventris čit. korpus vile (lat. "Venerin vijenac". pripadaju porodici zeljastih dvosupnica crustacea čit. obično kosti ili lošije meso. duda. st. predmet koji dokazuje krivnju. dok su ostali vijenci bili od neke druge kovine. diplomatsko tijelo corpus delicti čit. a predstavljali su npr. "varalica".) mn.) mn. kroa d'oner (fr. Korona borealis (lat. engleski srebrni novac od 5 šilinga cruciferae čit. kor d'loži (fr. knjiga cjelokupnog rimskog prava: zbirka rimskog prava koju je u VI. rakovi. pričesna hostija kao tijelo Kristovo. korpus Domini (lat. pod vilis Cos-b astronomski laboratorij europskih zemalja u kojem se proučavaju gama-zrake iz galaktičkih i drugih visoko radioaktivnih izvora (lansiran je početkom kolovoza 1975. Kroata (lat. koji mesar stavlja na vagu uz meso koje mušterija traži. ožujka 1906.) kruna. diplomatski zbor. kor diplomatik (fr. srednji glavni dio palače ili dvorca corps diplomatique čit.) med. Tijelovo (blagdan) Corpus juriš canonici čit. razred člankonožaca.) prav. kosmeo kitim) talijanski umjetnici u 12—14. krimen lese majestatis (lat. pojačavajući jačinu tona cretio čit.) svi predstavnici stranih država u nekoj državi. uvreda veličanstva. dobila ovaj naziv corpus vile čit. (tal. krustaceja (lat.) zbornik prava.) v. priredio car Justinijan. gumena sisaljka. Cosa nostra "naša stvar") poznata ta- 234 cucla lijanska gangsterska organizacija mafije u SAD-u Cosmati (tal. no koja je tek u XVI. krepitus ventris (lat. krepitacio vezikularis (lat. Corona borealis čit.) zbirka Justinijanovih pravnih knjiga Corpus juriš čit.) zbirka pravnih izvora kanonskog prava Corpus juriš civilis čit. privaga cucla (njem. Koza nostra tal.. Korpus juriš civilis (lat. valove itd. sifilisne ospice po čelu corps de logis čit.) popularni španjolski napitak (koka kola miješana s nekim alkoholima) cubok (njem. .) arh. oruđe kojim je djelo izvršeno ili objekt nad kojim je izvršeno corpus Domini čit. Korpus juriš kanonici (lat. ljuskari cuba libra (šp. Korpus juriš (lat. st. sve jače. izjava pred sudom i svjedocima o primanju nekog nasljedstva crimen laesae majestatis čit.) glaz. na njemačkoj zvjezdarnici KonigsstuhlHeidelberg. zviježđe na sjevernoj nebeskoj polutki (najsjajnija zvijezda Gemma) corona Veneris čit.) Hrvatska. ime Croatia dano je jednom planetoidu otkrivenom 3. glasno puštanje vjetrova iz trbuha (kroz crijeva) crescendo čit. Kroacija (lat.) francuski orden: križ legije časti crown čit.Corona borealis lovorova lišća a kasnije od zlata. utvrdni zid. gumeni ili plastični predmet u obliku sise i si.) med. st.) prav. kraun (engl. krečio (lat. zool.

kum grano salis (lat. kurikulum vite (lat. zwanzig) nekadašnji novac od dvadeset krajcara cvebe (ar. sporedno jelo. mala krivnja culpa levissima čit. željeznica. varivo cuštendig (njem. rozine cvečknknedli (njem. Krankheit bolest) šećerna bolest cukervaser (njem. .) tijek života. konac. Zug) 1. saonice.) s iznimkom. 2. osim Cung-li-jamen (kin. vod cugati (njem. kuprum (lat. Schalter) električni prekidač na poteg.) prav. Zwetschke šljiva) mn. znak broja dva ili neki predmet druge kategorije (npr. Kurija romana (lat.) kinesko Ministarstvo vanjskih poslova cuprum čit. američki somić cvibak (njem. zuchetto) crvena kardinalska kapica culicidae čit. zwei dva. dvopek. dotjerati. kustodija honesta (lat. Akt čin) kazališna igra u dva čina. dvočinka cvajer (njem. Stoss udarac) udarac lopte u nogometu tako da je igrač usmjeri natrag (iza sebe. a preko sebe) curriculum vitae čit. dvosjed cvancig (njem. vlak. laka. zatvor koji ne lišava časti (osobito za manje političke prijestupe) cušnajder (njem. Zwick) vrsta kartaške igre. vrsta velike udice za lov somova. zool.) s pohvalom. 5. Zusammenstoss) sukob. zool. kum laude (lat. tzv.) min. "knedli" sa šljivama cvergl (njem. zabib. pijuckati cugeher (njem. zwei dva. zucken) vući. Zug vučenje. tal. dogotoviti curik (njem. biskvit cviblsos (njem. gumbi i dr. Zwiebel crveni luk.) prav. tj. sudar cvajakter (njem. kum rezervacione (lat. uz ogradu. potezna sklopka cukar (njem. propuh. papin dvor u Rimu (središnje tijelo u upravi Katoličke crkve) curihtati (njem.) mn. usp. grožđice. brašno) cvajzicer (njem. široka. Zerge) patuljak. kulpa levis (lat.) cugšalter (njem. voj. sa dva sjedala. pohvalno. kola. Wasser voda) zašećerena voda cuketo (tal.) v. Zucker šećer. fr. povorka. komarči culpa lata čit. veoma laka.) prav. Zugehor) pribor za odijelo (podstava. odlično (u ocjenjivanju uspjeha na ispitima) cum reservatione čit. teška krivnja culpa levis čit. suho grožđe. okruglice. životopis custodia honesta čit. kulpa levisima (lat. Zuspeise) dodatak uz glavno jelo. zibibbo) mn. Sitz sjedalo) vozilo. Zweier) dvojka. fircig cvancik (njem. vrsta sitne ribe. Zug) piti. zrakoplov i si. bakar Curia romana čit.cug cug (njem. 4. trgati cukerkrankhajt (njem. Zvvieback) kruh dvaput pečen. Zucker) šećer cukati (njem. kulicide (lat. gutljaj.) prav. 3. igra "mlin" cvika (njem. pod granum salis cum laude čit. cvinglijanci cvik (njem. zustandig) zavičajan cuzamenštos (njem. 6. posve mala krivnja cum grano salis čit. zuriick natrag. kad igrač ima kralja i damu iste boje). Zuschneider) krojač (pomoćni) cušpajz (njem. zwanzig) dvadeset (obično kao figura u kartaškoj igri "šnapsl". cvikl klin). zuriick) natrag (izraz uobičajen kod kočijaša kad žele da konji povuku natrag) 235 cvika curikštos (njem. obično u frazi: zabiti cviku podvaliti kome. sauce umak) umak od crvena luka cviglijanizam v.) Rimska kurija. Zucker šećer. nasamariti koga i si. zurichten) spremiti. kulpa lata (lat.

bez nožica cviki-pusa (njem.) francuski prozni i dramski pisac (pravim imenom Hector Savinien. bilih dvonitni. Zvvickel) klin. usp.cvikati cvikati (njem. Sirano d' Beržerak (fr. kad treba proširiti hlače ili si. Zwicker) naočale koje se drže na nosu pomoću štipaljke. zwicken štipati. kudjeljno i pamučno platno) cviling (njem. Zwillich) dvonitka (jako i gusto laneno. triling cvinglijanci pristaše cvinglijanizma. zvvicken štipati. Zange kliješta) vrsta osobitih kliješta sa šiljastim štipaljkama cviker (njem. umetak (izraz osobito uobičajen kod krojača. jedno od blizančadi. uklinak. njem. umetkom u obliku klina) 236 Cyrano de Bergerac cvilih (lat. bušenjem poništiti (kartu. od dvije žice. "pusa" poljubac) poljubac pri kojemu se cjelivana osoba uštine za obraz cvikl (njem. Zwilling) blizanac. njegov je lik neoromantički idealiziran u istoimenoj drami Edmonda Rostanda . zvvicken) bušiti. naučavanja vjerskog reformatora Ulricha Zwinglija (1484—1531) Cyrano de Bergerac čit. ulaznicu) cvikcange (njem. 1619—1655).

18—3. čalgi) glazbalo. seoska kuda u Južnoj Americi čakšire (tur. csapka) četvrtasta ulanska kapa.58 m čankir (fr. perorez čakija (mađ. cipllina) bot. poriluk čaptija (tur. ali se kredu po točno određenoj shemi koraka. poturčiti se. csako) kožna vojnička kapa. ravan konj (koji istodobna diže obje desne pa obje lijeve noge). čaika. šešir s remenom ispod brade čakra (šp.) v. čamac od jelovine čama tur.) hlače čalgija (tur. partneri se ne drže. grah i si. svirka. = 3.) ples čair (tur.-tur. čangrizati.) kineska mjera za dužinu. bor. šator čaga (šatr.) konj sa sitnim i brzim hodom. čakmak (tur. chapetonis) novi europski doseljenici u prijašnjim španjolskim pokrajinama Latinske Amerike (za razliku od kreolaca koji su rođeni u Latinskoj Americi) čapka (polj.) svileni rubac č' a rmađ. chacarita) divovski inkvizicijski požar zabranjenih knjiga (proveo argentinski katolički kler) čakija (tur. (kjamis) gornja ženska haljina (drugo je čama — dosada) čamac (tur. travnjak. smreka. ognjilo čakov (mađ. pašnjak. pleše se u paru.) v. poljska narodna kapa čapkun (tur.) 1. imitacija (koracima i pokretima) pijanog svijeta (gubljenje ravnoteže) čabuk (tur. chancre) čir uopće (obično se upotrebljava u vezi meki odnosno tvrdi čankir) opasna spolna bolest čantra (tur. č četvrto slovo hrvatske latinice ča-ča-ča (cha-cha-cha) latinskoamerički društveni ples u 4/4 taktu. čam 2.) drvena zdjela čančara vrsta kornjače čang (kin. gunđati čapetoni (šp. poljana. jela.) zarada drvena ili zidan«* ili na stupovima s (izbočenim) drvenim gornjim katom.c Č. čaki) džepni nožić. csarda) krčma na pusti u Mađarsko1' čardak (tur.) bijeli platneni ovoj oko fesa kod muslimana. chacra) seljačka koliba. nestaško čapljan (tal. pren. stražarska kula V . spremište 7~ kukuruz. prigovarati.) brzo čador (perz. ansambl od tri svirača (melodijski instrument i udaraljke) čalma (tur. csaklya) motka sa željeznom kukom za privlačenje udaljenih predmeta.) cendrati. vragolan. čajyr) livada. prijeći na islamsku vjeru čam (tur. pijani ča-ča-ča varijacija spomenutog plesa. sviranje. čanak (tur.) kresivo.) putnička torbica čantrati (tur. motka uz koju se penje loza. gornji t ili katovi u takve zgrade. mađ. glazbeni instrument. sajka) lak i brz čamac na Dunavu i Dnjestru (služio i kao ratni čamac). šajka čakarita (šp. dolina čajka (rus. zaviti čalmu pren. 2.

trgovački stalež. bohemizam ček (engl. usp. poslovni. 2. također: mladi gospodin. npr. općinski podvornik u Dalmaciji. v. čalab.) kladivac. isprava. povlaštivati.132 1 čarka (perz. preplet. kladivo. istaknutih dijelova vojnih postrojbi radi izazivanja i uznemiravanja neprijatelja ili kao počinjanje ozbiljnije borbe čarkaš (perz.-tur. poskočica čatija (tur. ruska mjera za tekućinu = 0. csardas) mađarski narodni ples u 2/4 taktu. violončelo čembalo (tal. pa sve življi i burniji čarka (rus. čekirdek koštica) ogrizak voćke (s košticama) čekrk (tur.) kratica za "Črezvičajnaja komissija" ("Izvanredna komisija") — osnovana u Rusiji nakon Oktobarske revolucije. platno s plavim ili plavim i bijelim kvadratima ili prugama. javno mnijenje. tržnica. čelenk) nakit u obliku perjanice. jedna od triju slušnih koščica u srednjem uhu čekmedže (tur. check) 1. glava (šatr.) 1. kotur. dati brod ili zrakoplov pod zakup čartisti (engl. ugovor. pristaše i pobornici čartizma u Engleskoj čartizam (engl. čati) rubac.) narodna pjesma vedroga karaktera. vitlo (za dizanje uvis izvlačenjem) čelebija (tur. prekrivač čatma (tur. pren. pričvršćen na kalpaku ili čalmi (odlikovanje za posječenu neprijateljsku glavu). bankovna uputnica. sajam. 3. nestručnjaci. osobito za opće pravo glasa i tajno glasovanje čarug (tur. puškaranje između prednjih. v. charleston) američki salonski ples u 2/4 ili 4/4 taktu čaršija (perz. dokument. čaryk) opanak častuška (rus. celesta) vrsta glasovira s nizom metalnih pločica koje daju vrlo lijepe tonove (četiri oktave) čelik (perz. kuća od dasaka i brvana čauš (tur. pravo. čikrik) kotač. kratka pjesmica (obično četiri stiha). borio se za široke demokratske slobode. nado. alaj-čauš 238 čembalo čeb-brava vrsta brave sa 5 do 7 zatvarača od kojih se svaki treba dignuti na svoje mjesto kako bi se brava otvorila (nazvana po pronalazaču. cello) glaz. cello) glaz. trgovački dio grada.) kutija s ladicom (služi kao drvena kasa) čekrdak (tur. ispočetka lagan. reorganizirana u veljači 1922. onaj koji započinje čarke čarlston (engl. debeli svat (koji zbija šale u svatovima). 2. bank. koprena. tur. srebrne. charter povelja) politički i socijalni pokret engleskih radnika (1836—1848) protiv aristokracije. usp.) 2.) kovko željezo.) čelesta (tal. "čaršija priča" čarter (engl.) vojnik na prednjem položaju. ocal čelist (tal. žičani instrument u obliku trapeza. isprava kojom osoba koja je deponirala određenu svotu novca kod druge osobe daje ovoj nalog da isplati nekoj trećoj osobi ili donositelju svotu koja je na toj ispravi označena. lijepo odgojen čovjek.) pleter. ugovor o najmu broda ili zrakoplova čartirati (engl. engleskom mehaničaru Chubbu) čehizam češki izraz u nekom drugom jeziku. čembalo) glaz. čavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci. mornarsko platno Čeka (rus. neobaviješteni. veo. rjeđe zlatne.čardaš čardaš (mađ. velikog posjeda i kapitala. čaršu) 1. svira se . gospodičić čelenka (tur. povlastica. bat. nakit na kapi. cheque. čehar su. charter) povlastiti. charter) mn. violončelist čelo (tal. čeleb) gospodin. kao državna politička uprava — GPU. kasnije NKVD čekić (tur. charter) povelja.

čengi) plesačica i pjevačica. živi obiteljskim životom i lako se pripitomljava čin-čiplak (tur. lula. cinelle) mn. osobito ciganski čeri-brendi (engl.) mn. lat. ćićerone Čičikov tip iz Gogoljeva romana Mrtve duše ("junak" putuje po Rusiji i od vlastele kupuje "duše" njihovih mrtvih kmetova) Cifut(in) (tur. vjenčani dar či (kin. čevre) četverokutni rubac izvezen srebrnim nitima. glaz. "crvenjaci". čyrčyplak) gol golcat. južnoamerički zec. tschatur. čubuk) cijev lule. csikos) čuvar konja. chinchilla) vrsta južnoameričkog glodavca (love ih radi krasnog gustog i finog krzna) činela (tal. usp. plivajući vrtovi u Meksiku činčila (šp. trešnjevača červonci (rus.24 1 čevra (tur. gradu Chesteru češagija (tur. 3. 2.318 m. plitice (udaraljke u obliku mesinganih tanjura. vrsta afričkog antropoidnog majmuna. obruč. konjušar čilaš (tur. mjera za žito od 100 činga = oko 100 1 čibuk (tur. s našim česati) česalo. cicerone) vođa stranaca. služe za davanje posebnog tona pojedinim mjestima u glazbenom djelu) . plitica činele (tal. šuplje kolo čempres (lat. pren. cimarronada čopor divljih životinja) južnoamerički divlji konj čimbur (tur.) mn. bunar. csillas) konj sive dlake čili (engl. chester) vrsta odličnog engleskog sira. krzno s izrazito mekanom gustom sivom dlakom ove životinje činčila (šp.) kineski puhački instrument s cijevima raznih veličina i zakrivljenom trubom u koju svirač puše čengija (tur. platno. g. zec-miš. chicchera) šalica čikoš (mad. 2. veliki rubac koji pokriva glavu i čelo do očiju (nosi se uz feredžu).) 1. osobito u tal. Schimpanse) zool. cyparissus) rod crnogoričnog drveća iz porodice čempresovki (vrlo pravilno razgranjeni grmovi ili stabla) čeng (kin. male ženske cipele čerga (tur. u nekadašnjoj Turskoj: danak od ovaca i koza što se davao sultanu čičerone (tal. shinampas) mn. quattuor) mjera za žito u Rusiji = 26. čoček čerevički (rus.. mađ. čifutarija skup Čifuta (kao poruga) čikara (tal.. kineska mjera za dužinu: stopa = 0. češme) kladenac. mjera za putove = 0. jelo ili umak začinjen takvim paprom čimaron (šp. šifon. gradovima (podrugljivo 239 činele nazvan. nazvanog po engl. uvela sovjetska vlada (jedan červonec = 10 zlatnih rubalja) česma (tur. kašagy. zool. čember) veo muslimanskih žena. cherry-brandy) rakija od trešanja. sanskr. chimpanze) vrsta antropoidnog majmuna. ruske novčanice sa zlatnim pokrićem koje je 1923. po duševnim osobinama životinja najbliža čovjeku. po slavnom rimskom govorniku Ciceronu).246 m. zbog svoje govorljivosti.) Židov. izvor iz kojega voda teče na cijev (drugo je česma) čester-sir (engl.čember udaranjem u žicu pomoću dvaju čekića čember (tur. cinelle) glazbena sprava u obliku diska (udara se jednom o drugu).. kamiš.) jaja pripremljena s vrhnjem i češnjakom čimpanza (fr. čerge) mali šator. iz meksičkoga: chilli) vrsta veoma ljutoga sušenog papra. bez igdje ičega činampas (šp. zdenac. chinchilla) 1. srodnog gorili čimpanza (njem. limena četka za timarenje konja i krava četverik (rus. "afrički divlji čovjek".

) rupa. čokal) staklenka za rakiju od 1/8 litre. chip komad. pren. mjera za površinu = 99. šp. čerag) sluga. 2. tal.) kineska mjera za žito = 1/ 100 či = oko 11 činkvečentisti (tal. miti čuvida (tal. ćoček) plesač čoha (tur. chino) "Kinez".čing čing (kin. mana čuti vrsta himalajskog majmuna za kojega neki misle daje ljudsko biće. chocolate. krinka. čuha) vrsta tvorničkog čvrstog valjanog sukna i odjeća od njega čok (engl. jarak. mad. vanilije i dr. čoha. japanska mjera za dužinu od 60 kenga ili 360 šaka = 109. duhana čomor (mađ. potomak crnca i Indijanke u Americi čino (šp. otrovni žabnjak (biljka). tal. cholo) potomak Zamba. csizma) kožna cipela s visokom sarom čoček (tur. obično crnom vunom čuruk (tur. okomak od kukuruza. modrilo. uklanjanje neprijateljskih elemenata iz neke zajednice uopće čivit (tur. oštećenje kože ili sluznice zbog raspada bolesnog tkiva čirak (tur. usp. csomor) 1. Schokolade) masa pripremljena od kaše prženog kakao-ploda u zrnu. ciurma) momčad. maškara. čorba) juha čota (tal. klip bez zrna čokolada (meks. doba cvjetanja renesanse čino (šp. "pet stotina". družba. chocolat. cipollino) talijanski mramor sa zelenkastim žilama čips (engl. također: Indijanac koji je odrastao među Europljanima i koji govori španjolski čom. zatvarač zraka na rasplinjaču koji služi za brže stavljanje motora u pogon 240 čvenk čokanj (tur. povremena revizija članova stranke i provjeravanje njihove idejnosti. dolina čulo (šp. lažan izgled čvenk (šatr. obrazina. iver) vrsta sendviča. grizlica. fr. kriška. ciotto hrom) skvrčeno stopalo. "spoj" . talijanske književnosti i umjetnosti. st. plavi pigment biljnog podrijetla. sakat čovjek. grumen zemlje ču (jap. džirahat) med. chok) tehn. na ulju pečena tanka kriščica krumpira čir (ar. čivit) isto što i indigo.310 m. jeti. ciovetta) maska. cliurros) mn. csomo) zamotuljak npr. jama. bogalj čolo (šp. 1 dl i 1/2 dl.) i umjetnici (Rafael i dr. čolak (tur.) čišćenje. gruda. čuruk) nedostatak. šećera. 2. skraćeno umjesto "tisuću pet stotina". cioccolata. pjesnici (T. chulo) pomoćnik borca s bikovima koji razdražuje bika čurma (tal. njem. čyrakman) svijećnjak. krabulja. ovce s grubom. groznica praćena osjećajem gađenja i mučnine čorba (tur. momak. cacauati. šegrt. xocoati. čolak) jednoruk. Tasso i dr. cinquecento) lit.) sastanak. invalid u jednu ruku. bolest koja dolazi od masnih jela. uobičajeni naziv za XVI. cinquecento) mn. rulja čuros (šp. prigušivač.. stabljika kupusa.) iz doba činkvečenta činkvečento (tal. lihvar čizma (tur. čoma (mađ.) 1. chino) mješanac od bijelca ili Indijanca i osobe neodređene rase čipolin (tal.573 a čukur (tur. kalfa čistka (rus. (čyrak. zelenaš. svjetina.

kethhuda. ciao!) zdravo! ćapati (tal. radost. gordost. ćorav (tur. novčana kriza. knjiga. zakupnina ćesma (tur. 2. veselje. kibir) oholost. trgovački posao ćasa (tur.) lokot. Kur'an.) onaj koji ne priznaje Boga. upravitelj dobara.) nedostatak novca. dobitak. ćahje) domaćin. tj.) pisar. uže ćeramida (tur. kupiti na ćesam kupiti na sreću ćesatluk (tur. kilim. učenjak ćeča (tur. koketa ćor. oplata. tepih. ćeif) dobro raspoloženje. ć peto slovo hrvatske latinice Ćaba (ar. zarada. pisac. keča) bijela (albanska) kapa od uvaljane vune ćef (ar. najam. strana. dobit ćelija (lat. ostava. mudrac. građa. keman) gusle. ćiriš ćispet (ar. venet. grč. nevjernik (osobito kao pogrda) ćafurija (ar. brava ćiriš (perz. korist. pren. nadzornik ćehaja (tur. naredba. kereste) materijal. ćitab) pismo. Biblija ćiveta (tal. filistar ćilibar (perz. cella soba. čarčuve) okvir. chiappare) uhvatiti.) cijena na veliko.-tur. Kaba ćafir (ar. kraj. ćorak slijepi metak.) obala. paušal. jantar čilim (perz. ćerpidž) nepečena cigla ćesam (tur.) sreća. ćiriš) postolarsko ljepilo ćiriz (perz. prozorski okvir ćeresta (tur. rub. besparica ćesim (tur.) 1. kelim) prostirač. kelepir) ono do čega se dođe na lak način. kebap) komadić mesa pečen na žeravi ćibur (tur. zemljana ili bakrena zdjela ćatib (ar. ćorac. kalia koliba) zasebna sobica. soba za ostavu. ćisvet) nakit. zgrabiti. slijep na jedno oko. zakon. užarska radionica ćerčivo (perz. fosilna smola koja potječe od crnogorice. uloviti. ščepati ćar (tur. vrsta platna ćenevir (tur. lihvar. kor) prid. volja. kut. ćehribar) "ono što privlači slamu". ciacole) brbljarije ćao! (tad. zamjenik. konopac. kel gol) glava bez kose ćelepir (tur. kjase) duboka porculanska. ćeremid) krovni crijep ćerana (perz. starješina. škrtac. odijelo ćitab (ar.) lan ćevap (tur. dem. kjafur) kamfor ćakule (tal. plijen. prohtjev ćefil (tur. nadstojnik. cellula. violina ćenar (perz. pljačka. kefll) svjedok. samodopadljivost ćifta (perz. ćar-hhane) radionica sapuna.-tur) = Čifut. starješina pastira ćeif (ar. sag ćilit (tur. namiguša. jamac ćehaja (perz. Ća'be) v. bez oštrog i ubitačnog naboja . ćef ćela (tur. pribor uopće (za pravljenje nečega) ćerpič (perz. Ka'bah.Ć. samica. perz.) v. ćiriš) v. uživanje. osobito redovnička ćemane (tur. kjar) trgovina. kenevir) konoplja.) vrsta veza na šupljike ćeten (perz. civetta) ćuk (ptica). tur. kehruba.

) panj. ćor slijep. nečovjek Cozot stanovnik talijanskog mjesta Chioggie (poznati kao vješti ribari) ćufte (perz.) 242 ćuza ćuprija (tur. kramp. nosi se ispod fesa ćulbastija (tur.) kokošinjac. pijuk ćutuk (tur. zaključan) zatvor .) drveni ugljen ćup (perz. crnog ili crvenog sukna ćurs (tur.ćoriti ćoriti (tur. sokak ulica) slijepa ulica. pren. motka. tamnica. glupan ćuvik (perz. spavati ćorka (tur.) most ćurak (tur. kome je tamno) šatr. chiuso zatvoren. ćor slijep. ujk) brežuljak ćuza (tal.) kratak gornji zimski kaput podstavljen krznom.) meso pečeno na žaru ćumez (tur. tur. kursu) propovjedaonica. izrod.) kratak krzneni kaput. kotu) nevaljalac. batina.) polukružna vunena kapa. kritična situacija ćotija (tur. govornica (u džamiji) ćurtauk (tur. kućica ćumur (tur. ćor) šatr. vrhnje i dr.) mn. dug ženski kaput bez rukava od bijelog. zatvor ćorsokak (tur. bezizlazan položaj.) željezna poluga. za žeravicu ćuskija (tur. bunda ćurdija (tur.) bolest koju živad dobiva za vrijeme parenja ćusegija (tur. kusegi) lopatica za ugljen. kuglice od mljevenog mesa s paprom i lukom ćulav (tur.) velika zemljana posuda (za pekmez. pren. ćuk.

daimonion) fil. v.) titula u etiopskoj vojsci. zbor. također: zapovjednik pokrajine. usp. glaz. umro je vrlo mlad. da kapo (tal. lijepi pastir na Siciliji. kratica za da ili datur (lat.) majka. dafne) lovorika.) daj takve količine da capo čit. poznat po okrutnostima. kratica za dextra manu čit. dadžazmač dadžazmač (etiop. dafne lovor) kem. tj. sin Herma i jedne nimfe. neka se dade (na receptima) d. 2. alkaloid koji se nalazi u kori daphne mezereum Dafnis mit. pastiri su ga poštovali kao heroja dafnomantija (grč. nekorisno ili loše daira (tur. Buchenvvald. sestra. žena koja čuva djecu. grč. 4. daire krug) 1. lovorovo drvo dafizam irski fašizam (naziv po prezimenu generala 0'Duffyja) Dafna mit. dagerotip daidža (tur. danak dacit eruptivna površinska stijena. kratica za da tales dozes (lat. dvorana za primanje ili vijećanje. d. typos) fot. dady) dojilja. maleni bubanj s praporcima. naprava koju je 1838. iznova.) v. cijelu glazbenu partiju ponoviti do tog znaka Đachau čit.) desnom rukom d.D D. . skup. Nimfa koju je Apolon pretvorio u lovor. ispočetka.) glaz. dada. dajy) ujak daimonion (grč. na poseban način dadilja (tur. d šesto slovo hrvatske latinice d. primitivnoga i si. mnoštvo (osobito: naziv za skup vragova.) nacistički koncentracijski logor u Bavarskoj. ili uopće starija žena. porez. naziv odmila za dadilju dadaizam prema dječjem tepanju dada nazvani smjer u književnosti i likovnoj umjetnosti koji obrađuje teme iz područja besmislenoga. Auschwitz dacija (tal. glaz. andezit u kojem ima kvarca Dačani stanovnici Dacije (nekadašnje rimske provincije na području današnje Rumunjske) dada (tur. def. 3. a koji ga odvraća i opominje da ne čini nešto što bi bilo nepravedno. t. a znači što i general. ovako Sokrat naziva onaj unutarnji glas koji on smatra božanskim nadahnućem. m.) daj. pronašao Daguerre i koja trajno zadržava sliku stvorenu djelovanjem svjetlosti na metalnoj ploči dagerotipija pravljenje fotografija na jodnom srebru pomoću žive. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: dadžaz dafina (grč. daća. dafne lovor. dazio) carina. manteia) proricanje iz lovorove grane bačene u vatru dagerotip (fr. Dahau (njem. kći riječnoga boga Peneja dafnin (grč. Daguerre. dekstra manu (lat. manja od titule ras. guvernanta dadžaz (etiop. pa i prizivanje vragova).

grafo) pisanje na pisaćem stroju 244 dalkilič daktilografkinja (grč. nazvana po švedskom botaničaru Dahlu (1789. predmetak u složenicama sa značenjem: prst daktilioglifika (grč.dajak više skladišta oko zajedničkog dvorišta dajak (tur. bolestan nagon za ubijanjem dakrijadenalgija (grč. glyfein rezbariti. 2. al segno dalaj-dama vrhovni budistički svećenik. rheo tečem. pod Samson dalkilič (tur. dakryon suza.) v. daktylos. daktylos. računanje na prste daktilosimfiza (grč. dajak) potporanj. bura na moru. sažet pregled. ispuh dima (pri pušenju) dalija bot. dakno bodem. dalkilič gola sablja) pripadnik nekadašnjih turskih oružanih snaga (glavno oružje bila mu je sablja . zbirka zakona dakma (dakhma) "tornjevi šutnje" (tvrđave u Iranu i Indiji na kojima Parsi izlažu tijela pokojnika da bi ih izjele ptice grabljivice) daknomanija (grč. daktilioglifika daktiliomantija (grč. mania bijes) med. vještina iskazivanja misli pomoću prstiju daktilomantija (grč. valovlje. urezivati) vještina urezivanja kamenja za prstenje daktiliografija (grč. daktylos) med. grafo pišem) onaj koji piše na pisaćem stroju daktilografija (grč. čir na prstu daktilograf (grč. dakryon. nomizo mislim. nalet. gramma crta) otisak prstiju daktilologija (grč. daktylios prsten. daktylos. ljubičasta georgina. dal senjo (tal. manteia) proricanje (ili: vračanje) iz prstiju daktilomuzikograf stroj za pisanje glazbenih znakova daktilonomija (grč. a druga dva kratka (— U U) daktil. daktylios. daktylios. zavoj kojim se povrijeđeni prst održava u ravnom položaju daktilotip (grč. suviše jako suzenje dakron sintetičko tkivo koje služi za pravljenje umjetnih krvnih žila daktil (grč. stihovna stopa od tri sloga od kojih je prvi dug. daktylos. promatram) metoda prepoznavanja zločinca po individualnoj razlici finih linija na unutarnjoj strani prstiju. grafo pišem) opisivanje prstenja daktiliografika (grč. valovi. dalga val) 1. smatram) vještina računanja na prste. upala prsta. tithemi stavljam) med. daktylos. stup dajdžest (engl. udar vjetra. manteia proricanje) proricanje iz prstenja. aden žlijezda. daktylos. ispitivanje otisaka prstiju daktiloteka (grč.(grč. motka. poet. curim) med. tithenai staviti) zbirka kamenja za prstenje (gema). daktylos. typos otisak) pisaći stroj dal segno čit. algos bol) med. daktylos. daktylos. 2. grafo) v. na jagodicama. symfysis) sraslost prstiju na ruci ili nozi daktiloskopija (grč. daktylios. zbirka otisaka takvog kamenja. daktylos. digest) 1. daktylos) 2. skopeo gledam. obožavani poglavar duhovne i svjetovne vlasti u Tibetu dalga (tur. osobito grčkog. daktylos) 1. daktylios. g. podupirač (na zid). proricanje pomoću čarobnog prstenja daktilioteka (grč. v. bolest suznih žlijezda dakrioreja (grč. grafo pišem) ona koja umije pisati na pisaćem stroju daktilogram (grč.) Dalila (hebr. daktylos. logia) govor pomoću prstiju. draguljarski sandučić daktilitis (grč.) glaz.

tkaninu šarati (ili: išarati) cvjetovima damasket (fr. "kraljica" u šahu damar (tur. damasquiner) zažariti željezo ili čelik. otuda: Damoklov mač opasnost koja čovjeku stalno prijeti Damon i Fintija prema starogrčkoj priči dva filozofa (pitagorovca) u službi sirakuškog vladara Dionizija Mlađeg.) prav. prvi put primijenjena) dama dat. fr. osuđenik damnificirati (lat. zabranjuje se (cenzorska formula kojom se zabranjuje tiskanje neke knjige ili nekog mjesta u knjizi) damnatus (lat. kralj to dopusti. izvezen. gubitak Damoklo ime laskavca koji je tiraninu Dioniziju pozavidio na sreći. damnatur (lat. damnificatus) onaj koji je pretrpio štetu.) kap. Wahl izbor) "dame biraju" tj. uništavanje (ili: oštećivanje ili pogrda) uspomene nekog imena. domina gospoda. gospa. podzemni put vode do izvora na površinu zemlje. nesposobnost osjetila vida da razlikuje boje. mišićava tijela. običaj na plesovima da žene biraju svoje plesače damla (tur. žila (arterija i vena). paraliza. prokletstvo damnatio memoriae čit. Fintija se zadržao na putu dulje nego je oče- . oštetiti damnifikacija (lat. žena iz višeg staleža. nazvana po tome što se nekada nosila u Dalmaciji. kad je ovaj Fintiju osudio na smrt. osobito crvenu (naziv po engleskom kemičaru Daltonu koji je zamjećivao samo tri boje i prvi opisao ovu pojavu) daltonski plan (Dalton-plan) metoda učeničke samoradnje čija je karakteristika da učenici pod nadzorom nastavnika sami izabiru i proučavaju znanstvenu gradu (naziv prema američkom gradu Daltonu gdje je 1922. osobito oštricu noževa i mačeva. 2. dio svečanog odijela njemačkih careva dalmatinac vrsta doge iz Dalmacije (pas srednje visine. slike. zamolio je osuđenik da ga prije izvršenja osude pusti kući kako bi završio neke poslove. vunena ili platnena tkanina s cvjetovima damba (niz.) 1. dama) gospođa. apopleksija damnacija (lat. pa onda išarati zlatom i srebrom (postupak nazvan po sirijskom gradu Damasku) damasirati (fr. plemkinja. ali mu je iznad glave objesio mač o konjsku dlaku. damnum) šteta. dlake bijele s crnim mrljama) dalmatski jezik autohtoni romanski jezik koji se iz vulgarnog latinskog razvio na dalmatinskoj obali i Kvarneru daltonizam sljepilo za boje. damasquette) bogata damastna tkanina s cvjetnim šarama na atlasnoj osnovi 245 Damon i Fintija damast (tal. damasto) svilena. puls. damnatio) osuda na vječne muke. damenval (njem. kamena ili betona u obliku nasipa.) osuđen. da bi mu pokazao kakva je to sreća. Dame gospođa. damnificatio) nanošenje štete. vlastelinka: otmjena žena koja drži do sebe. figura na igraćim kartama. damasser) tkati na damastni način. živac. bilo. oštećivanje damnifikat (lat. grba i dr. usp. dame. podzemna "žica" neke rude damasciran išaran. tal. podrivanja i si.dalmatika dalmatika gornja odjeća katoličkih svećenika. damnificare) nanijeti štetu. damnacio memorije (lat. naredio je Dionizije da ga počaste za njegovim stolom kao kakva kralja. 3. ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti.) odbacuje se. damast damascirati (fr. dam nasip) uzvišenje od zemlje. oštećeni damnum (lat. služi za zaštitu obale od poplave.

mjesto. Aligijeri (tal. dance plesati. N. dvije kule s obiju strana Helesponta. Danaos) pjesničko ime starih Grka danajski dar opasan dar iz neprijateljske ruke. smiješan pustolovni pothvat daosizam (kin. dans (fr. uvukli u svoj grad (Vergilije: "Timeo Danaos et dona ferentes" — "Bojim se Danajaca i kad darove donose". pa je Damon već stajao pod vješalima kad je pravi osuđenik stigao u posljednji trnutak.) "ugušivač". prid. autor Božanstvene komedije dantologija znanost o Božanstvenoj komediji.) u proizvodnji papira: valjak za utiskivanje vodenih znakova 246 Darije danno (tal. poput onoga drvenog konja (u kojem su bili najbolji grčki junaci) što su ga Grci (Danajci) ostavili u svom logoru da bi ga Trojanci. restoran i dr. dendi (eng. Darby i koja proroštva Starog i Novog zavjeta doslovno shvaća i tumači. dancing) ples. to dump prodavati po niskoj cijeni. dardanarius) onaj koji zelenaši žitom. naziv po starom azijskom gradu Dardaniji koji je osnovao Dardanos: otuda i ime poznatog tjesnaca Dardanela darijadenitis (grč. danteologija danuncijada pustolovina talijanskog književnika Gabrielea D'Annunzija koji je po završetku Prvoga svjetskog rata na svoju ruku okupirao Rijeku i ondje vladao nešto više od godinu dana. baden kupati) parna kupelj damping (engl. dakryon. neprijatelja se treba bojati i kad darove donosi. lihvarenje. st. po nižoj cijeni inozemstvu nego domaćim potrošačima radi osiguravanja monopola Danaide mit. što znači: uvijek) dandy čit. osnovao u franc. Dampf para.. e. prodavanje robe. smatrajući ga darom.) u kojem se posjetitelji mogu zabavljati i plesom Dante Alighieri čit. v. izraz potječe od nekoga feničkog čarobnjaka Dardanusa koji je čarobnom vještinom skupljao žito u svoja skladišta pa ga prodavao kad mu je cijena bila najviša dardanarijus (lat. u staroj Grčkoj: 50 kćeri argoskoga kralja Danaja koje su poubijale svoje muževe u prvoj bračnoj noći i bile osuđene od bogova da pune vodom bačvu bez dna Danaja mit. vidjevši ovakvu vjernost. n. podanici kralja Dardana. legendarnog osnivača Troje Dardaneli (grč. tj. i 14. čovjek koji se napadno oblači dandy-valjak čit. kupovanje živežnih namirnica (osobito žita) da bi se dobila visoka cijena. kći kralja starogrčkog Akrisitja. Dardanos) mn.) ples dansing (engl. "suzbijač" . darbistički dardanarijat prav. šteta.dampfbad kivao.) trg.) glasoviti talijanski pjesnik iz 13. pren. majka Perzejeva (rodila ga je sa Zeusom koji joj se približio u obliku zlatne kiše) Danajci (grč. prodavanje robe u inozemstvu ispod cijene koštanja. osobito tvorničkih proizvoda. vladar oprosti kaznu osuđeniku i zamoli oba prijatelja da ga prime kao trećeg u svoje društvo dampfbad (njem. gizdelin. Švicarskoj J. pristaše se zovu: darbisti. pr. upala suznih žlijezda Darije (perz. zelenašenje. dumping) trg. st. dendi-valjak (eng.) kicoš. dardanarijat Dardanci mn. dao put) religioznofilozofska znanost koja potječe od Laotsea (6.) darbizam hilijastička sekta koju je 1840. obično radi konkurencije i osvajanja tržišta. darbikršćani. lokal (kavana. aden) med. izvoziti robu i prodavati je ispod cijene koštanja ili ispod cijene domaćeg tržišta. gubitak danse čit.

npr. izdavanje i primanje datacija (lat. usp. Davus sum.) vrsta jedrenjaka s 2 do 3 jarbola dauphin čit.) datum ut retro (lat. pismima itd. tj.) Ja sam Dav. datatio) stavljanje. non Oedipus dativ (lat. miljenik darsonvalizacija med.) trg. potjecati. dan. v. mat. non Oedipus čit. A. taturah) kem. iz jednostavnijih u složenije. fiziologu J.) titula francuskih prijestolonasljednika (1349— 1830) David (hebr. non Edipus (lat. bolesti. datum. struje se ne propuštaju kroz tijelo. magen David) šesterokraka zvijezda — stari simbol židovstva (naziv po biblijskom kralju Davidu iz 10. dataria) papinska komora za molbe i žalbe koja daje crkvene dozvole i zabrane. ona mjenica kod koje se rok plaćanja računa od dana izdavanja datulja (tal. dano. dareikos stater) novac perzijskog kralja Darija.. datarius) upravitelj papinske komore za molbe i žalbe. a ne Edip. e. Davidova zvijezda (hebr. dofen (fr. dan i godina kao gore daturin (perz. Datis perzijski vojskovođa) nepotrebno gomilanje sinonima u govoru. dare dati. od dana potpisa (osobito na mjenicama kod određivanja dana plaćanja) dato-mjenica trg.) Daviš cup čit. darling) ljubimac. tal. sastoji se od četiri pojedinačna (singl) meča i jednog u paru (dabl). rod. dattero. danas. nego se pacijent izlaže djelovanju njihovog magnetnog polja (metoda nazvana po fr. d' Arsonvalu. mjesec i godinu pisanja. data et akcepta (lat. datarije datarija (lat.) mn. dodaci. pov. data) mn. Dejvis kap (engl. ono što je dano. casus) gram. nisam toliko oštrouman da bih se mogao upuštati u rješavanje zagonetaka (izreka roba Dava . biscenzaciju. danu i mjesecu (na spisima. osnivač Amerikanac Daviš 1900.) darvinist pristaša Darvvinovog naučavanja. trajati od 247 Davus sum. Davus sum. 1851. darios darling (engl. dativus sc. odgovara na pitanje komu? čemu?. g. pr. st.) mjesto. izdaci i primici. n. trg. dod) "ljubljeni". dater) stavljati na spis (~. taj se razvoj odvijao u borbi za opstanak. mjestu. alkaloid koji se priprema od sjemena kužnjaka običnog (tatule) dau (ar. padež cilja ili namjene datizam (grč.) na mjenicama: mjesto. i to prirodnim odabiranjem (seksualnom selekcijom) i prilagodavanjem okolnostima u kojima su vrste trebale živjeti i s kojima su se morale boriti. poznate i utvrđene činjenice data et accepta čit. osobito kod onoga kome taj jezik nije materinski dato (tal.li: pismo i dr. od danas. uporaba izmjeničnih struja vrlo visokog napona (Tesline struje) za liječenje živčanih i dr. dattolo) vrsta palme s vrlo ukusnim slatkim plodovima datum (lat. vrijedan 20 atičkih drahmi. dare dati) podatak o vremenu. descendentna teorija data (lat. datirati (fr.) na mjenicama: naznačivanje istog vremena i mjesta kao i na prednjoj strani datum ut supra (lat. određivanje datuma. imati svoj početak. darvinizam darvinizam naučavanje engleskog prirodnjaka Charlesa Darwina o razvoju i preobražavanju u životinjskom i biljnom carstvu i po kojem su se sve vrste u organskom svijetu razvile jedne iz drugih. zabranu sklapanja braka i dr. ono što je poznato.) međunarodno natjecanje tenisača. nadnevka datar (lat. treći padež.darik darik (grč.

di-di-ti (DDT = kratica za diklor-difenil-triklormetil-metan) sredstvo za uništavanje gamadi (bijela kristalna tvar slabog mirisa neškodljiva za bilje i više životinjske organizme). degradacija) de. europeizirati .) "iz dubina" (početak 130. primjereno prilikama de visu čit. tj. eks nihilo nihil de non praejudicando čit. srozavanje. ded hit (engl. usp. de gravi kauza (lat. snižavanje (npr.) neka se briše Dea Dia (lat. deballage) trg. rastavljanje. tzv. pren. brodova itd. istovarene brodove ukloniti iz luke debalaža (fr. doista. stvarno de gravi causa čit. kad oba konja stignu istodobno na cilj dealbacija (lat. profmiti. iščašenje. debacle) prolom leda. lex zakon. ukidanje (npr. pozlata debakl (fr. debaclage) pom. lopta izvan igre dead heat čit. dva. "mlatiti praznu slamu" de lege ferenda (lat.) 0 ukusima (i bojama) ne treba raspravljati. ukusi su različiti de jure (lat. uganuće deauracija (lat. mrtva lopta u tenisu. dva i dva. deux a deux čit. pravdati se za sitnicu.) prav. očigledno. raspakivanje svežnjeva i sanduka s robom debalirati (fr. duo) 1. crkvi pokajnička 1 žalosna pjesma) 248 debalkanizirati de rigore juriš (lat. de lege lata (lat. mora biti donesen) po zakonu koji bi trebalo propisati kako bi o nekom prijeporu mogao biti izrečen pravorijek. ded bol (engl.) šport.) po strogosti zakona de te fabula narratur (lat. čišćenje luke.dazimetar u Terencijevoj komediji Djevojka s otoka Androsa) dazimetar (grč. propast. devalvacija. de-aurare pozlatiti) pozlaćivanje. de-albare pobijeliti) pobjeljivanje (ili: bijeljenje) kovina deartikulacija (lat. par i par de facto čit. deux. de-articulatio) med. d'liks (fr.) raskošno. luksuzno de nihilo nihil (lat. b) padanje.) zaista. izumitelj Švicarac Paul Miiller 1939. metron) fiz. u Kat. psalma. de facto de lana caprina rixari čit. de fakto (lat.) šport.) u pravo vrijeme. deballer) trg. bez okolišanja de profundis (lat. fr. kao očevidac De vi vis nil nisi verum (lat. uklanjanje istovarene robe. de non prejudikando (lat.) kod biljara: dva po dva. tj. kratica deleatur (jat. ferendus koji treba. sprava za mjerenje gustoće zraka DDT čit. lat. de-baculare. slom debaklaža (fr.) mit.) "po viđenju". de vizu (lat. ne nanoseći štetu.) boriti se za kozju kostret. debaklirati (lat.) O živima (ne treba govoriti) ništa ako ne istinu de.) po pravu.) v. debacler) očistiti luku. bez oštećivanja nečijih prava de plano (lat. latus donesen) po zakonu koji postoji de luxe čit. "mrtva utrka". raspakirati svežnjeve.) prav. tj.) o tebi se basna priča (rečenica kojom — kad netko "grijeh kaže a grešnika neće" — upozoravamo tangiranoga da se o njemu radi) de tempore (lat.(fr. de (fr.) zbog važnog razloga de gustibus (et coloribus) non est disputandum čit. ukratko. de) 2. de lana kaprina riksari (lat. dasys gust. s pravnog stajališta. demobilizacija). staroitalska božica plodnosti zemlje dead bali čit. predmetak u složenicama sa značenjem: a) odvajanje. de gustibus (et koloribus) non est disputandum (lat. za nešto nevrijedno. "iz viđenja". jednostavno. dez-a-de (fr. sanduke s robom debalkanizirati oduzeti nečemu balkanske karakteristike.

pronijeti glas. istovarivanje robe debarkirati (fr. prodavati. diskusija debatirati (fr. prvi nastup nekog glumca ili pjevača. carinski predujam koji se zadržava. debatre) raspravljati. razglasiti debitirati (fr. debloquement) voj. voj. uzmicanje u najvećem neredu debandirati (fr. kancelarija. njezina pobjednička pjesma ujedno je najstariji hebrejski ep deboš (fr. supr. debauche) skandal. dugovanje deblejirati (fr. debet) trg. prvo pokazivanje publici. troškovi. debutant) onaj koji prvi put javno nastupa. grč. barbaros) uljuditi. potraživanje debi (fr. debander) rasuti se. raskalašenost. dugovanje. e. tisk. oslobođenje od neke brige (ili: tereta) debarasirati (fr. krateo vladam) na- 249 deburziranje stojanje da se iz nekog rada ukloni birokratski postupak debiskirati (fr. de uklanjanje — u složenicama. iskrcavanje iz lađe. n. gradu Debreczenu) debri (fr.debandada debandada (fr. idiot. deblokirati deblokirati (fr. debens) trg. debentur. porušiti rovove i prokope nakon opsade deblokiranje (fr. raspetljati. de. opteretiti račun. kaparati deburziranje (fr. osloboditi se (nečega) debarbarizirati (lat. promet robe. prodaja. prodavanje na malo debi (fr. uračunati nešto u dug. debrouiller) razmrsiti. debenture) trg. prisiliti neprijatelja da prestane s opsadom. isplatiti. iznošenje mišljenja. dugovanje debitor (lat. kaparenje . debut) 1. rasprava.) koja je pomogla oslobođenju Izraelaca od Kanaanaca. debitor) prav. deblayer) ukloniti (ili: raskrčiti) otkopanu zemlju. preostali vojnici debrujirati (fr. dug. grč. debat) raspravljanje. osloboditi od opsade. fr. izvršiti isplatu. obrnuta slova (privremeno upotrijebljena pri slaganju umjesto pravih) opet izvaditi i zamijeniti ih pravim Debora(h) (hebr.) "pčela". isplaćivanje. debarquer) istovariti. debuter) 1. dati predujam. v. tučnjava: razuzdanost. debilis slab) slaboumnik. oslobođenje od opsade. debusquer) voj. debandade) voj. debarrasser) raskrčiti. ostaci trupa. debiter) 2. otjerati (ili: potisnuti) s boljeg položaja debitant (fr. dužnik debitum (lat) trg. bureau ured. za ženu: debitantica debitirati (fr. lišiti grubosti i surovosti debarkiranje (fr. potvrda primitka debet (lat. početak. debarquement) pristajanje.) trg. ime izraelske proročica (12. iskrcati na kopno. priglup čovjek debilitacija (lat. pobijediti) uništenje neprijatelja u ratu debent (lat. dug koji netko treba platiti za robu ili čije plaćanje prodavač očekuje. istovarivati. borba bez ikakvog reda. držati prvi govor debito (tal. razularenost. pristati uz obalu debata (fr. voj. rasulo. raspršiti se debankirati (fr. pr. postaj anje nemoćnim debirokratizacija (lat. trg. prvi put se pojaviti. dug. pristupni govor debil (lat. rasvijetliti. debanquer) dobiti cijeli bank (u kartama) debarasiranje (fr. debarrassement) uklanjanje smetnji (ili: prepreka). deboursement) trg. dužnik debentura (lat. srediti deburizirati (fr. debourser) trg. trg. debit) 2. raspremiti. prepirati se. engl. st. debellare završiti rat. davanje predujma. rastrojstvo. osobito na pozornici. debilitatio) slabljenje. debloquer) voj. debris) ruševine. sudjelovati u debati debelacija (lat. razvrat debrecinka vrsta tankih kobasica (naziv po mađ. igrati svoju prvu ulogu.

voj. prosinca (decembra) 1851. preminuti. izlaz (ili: izlaženje) iz nekog tjesnaca. podvala decernat (lat. centrum središte. prestajati. decens) pristao. odlučna) borba decertirati (lat. decenta) pristojnost. iz stare rimske povijesti. osobito u državnoj upravi decentralizirati (fr. decernatus) djelokrug.) deset decembar (lat. decidendi raciones (lat. Napoleona i pomagači tzv. g. decentralisation) slabljenje jednog političkog tijela i. struci ili vrsti poslova. decum) predmetak u složenicama sa značenjem: deseti dio (neke jedinice za mjeru) decidencija (lat. npr. odlučiti. naći priliku za dobru prodaju robe decedirati (lat. razlozi sudske presude decigram (lat. decedere) otići. decipere varati) varljiv. lažljiv. decempeda (lat. najpoznatiji su. čestit. trg. decidere završiti. grč. decertatio) završna (ili: presudna.) dvanaesti mjesec u godini. groznice u bolesti decidirati (lat. popuštanje. laganje. spasti) pad. prethodnik u službi deci. koji su objavili tzv. sustav upravljanja koji svim upravnim odjelima daje što veću samostalnost. decessor) onaj koji odlazi. ostavljanje odredenih poslova nižim organima. kao poslje- 250 decilitar dica i cilj toga. odlučivati. decem. fr. mjerodavnost jednog decernenta decernent (lat. trg. riješiti. prikladan. put i način da se roba proda debuširati (fr. izvjestitelj. gramma) deseti dio grama. prosinac (31 dan). cadere pasti. grč. decider) riješiti. opadanje. decidendi rationes čit. veća samostalnost pojedinih dijelova. decem. de. izvući se iz tjesnaca. referent o nekoj temi. prikladnost. odlaziti. nešto više od 3 m decem vir (lat. državnog štrajka 2. riješiti. decemviri za pisanje zakona (Decemviri legibus scribendis) ili zakonodavna desetorica. rješavati. caedere. decemviralis) koji se sastoji od deset članova decemvirat (lat. decessio) odlazak. suzdržljiv (u umjetničkom smislu) decentivan (lat. presuditi. decernere) sudskim putem odlučiti. umrijeti decem (lat. pes stopa) motka za mjerenje od 10 stopa. decidere pasti. decemviratus) vladavina desetorice. decennium) vrijeme (ili: razdoblje) od deset godina decennale (tal. litra) deseti dio litre . načelnik neke ustanove ii upravnog odjela decernirati (lat.debuširanje debuširanje (fr. decertare) voditi presudnu borbu decesija (lat. decem. pošten. pristojan.(lat. decere. dekagram decilitar (lat. decem vir) član kolegija od 10 članova. v. deceptio) varanje. prijevara. decetraliser) podijeliti poslove na razne odjele i odsjeke. fr. proda. decernens) prav. usp. izvaditi čep. tj. osobito u državnoj upravi deceptor (lat. debouchement) voj.) prav. deboucher) nešto začepljeno otvoriti. krug poslova. nazadovanje u pogledu imovinskog stanja. decemvirata decencija (lat. prolaziti.) priredba koja se održava svake desete godine decentan (lat. skladnost decenij (lat. brojeći od ožujka decembristi pristaše L. koji podvaljuje decentralizacija (lat. sastavljač (ili: pisac) presude. "Zakon na deset tablica" decemviralan (lat. dekret decertacija (lat. deseti mjesec po najstarijem rimskom kalendaru. odlaženje decesor (lat. prodaja robe. pristalost.

decimus deseti) mat. decisio) prav. votum decisivum) prav. rasipnik vlastite i posuđene imovine decrescendo čit. sve slabije. decimus) desetinski. dare) trg. poklanjanje. izborni sudac decizum (lat. lijepo izrađen. određeno decizija (lat. decem. veoma izrazito. običan razlomak čiji je nazivnik dekadna jedinica. osobito u sumnjivim slučajevima decizivan (lat. sudska odluka declamando čit.) prav. deklarešn of rajts (engl. beščašćenje. glas koji odlučuje. šaren. desetinski razlomak. sudska odluka. decimatio) pravo na desetinu. odlučan. potcjenjivanje. dedicare posvetiti. o osnovnim načelima engleskog ustava decoctor bonorum čit. dedicatio) posveta. posvećivanje. omalovažavanje dedikacija (lat. g. presudan glas 251 dedomažirati decizor (lat. platio je.decima decima (lat. v. decimole) glaz. decisivus) presudan. posvećivati: pokloniti (npr. dedignatio) preziranje. dekoktor dolozus (lat. unijeti nešto u knjige kao plaćeno. obeštećivati. notna figura koja označuje da jednu skupinu od deset tonova treba odsvirati u vremenu za koje bi se inače odsviralo osam normalnih tonova deciso čit. Daidalos) fil. nekome neku knjigu). dedi) trg. tj. presuda. decimer) desetkovati. grč. desetkovanje. postupno tiše.) glaz. dekametar decimirati (lat. dedicare) posvetiti. decimalni sistem brojevni sustav čija je osnova broj 10. dekrešendo (tal. deseti ton računajući po redu od osnovnog tona. "živi kotač". deditirati dedit (lat. namijeniti dedignacija (lat.) onaj koji skuplja desetinu decimetar (lat. desetinka decimalan (lat. rasipnik svoje imovine decoctor dolosus čit. objava engleskog parlamenta 1689. decisum) sud. dare dati. dao je. decisor) prav. nadoknaditi štetu. fr. stanovništvo može biti decimirano kakvom velikom zaraznom bolešću.) glaz. poet. decima) glaz. dati odšetu . izmirio je deditirati (lat. kapitulacija dedicirati (lat. mjesto koje se tako svira dedaleum (grč. tj. izdvajanje svakog desetog čovjeka radi decimiranja decimala (lat. vrsta fenakistoskopa ili stroboskopa dedalski (grč. može biti osjetno smanjeno decimola (tal.) glaz. daidaleos) umjetnički. strofa od deset stihova (španjolskog podrijetla) decimacija (lat. dedirati dedomažirati (fr. decimalni razlomak mat. kaljanje dedicija (lat. dedit. dedommager) obeštetiti. dečizo (tal.) izlaganje prava.) prav. dedicator) onaj koji nešto daruje s posvetom dedirati (lat. deditio) predaja. decimare. usp. oštar decizivan glas (lat. brisati neki dug. s puno izražajnosti declaration of rights čit. decem. deklamando (tal. darivanje dedikator (lat. decimalna mjera podjela mjera na deset jedinica. dedecoratio) sramoćenje. decimalna vaga vaga koja ima krak utega deset puta duži od kraka tereta decimator (lat. dare dati) trg. decimalni račun račun s decimalnim razlomcima. kićen dedekoracija (lat. zootrop. koji se sastoji od deset dijelova. skupljanje desetine. svakog desetog kazniti (osobito smrću) kad su svi podjednako krivi. dekoktor bonorum (lat. metron) deseti dio metra.

kem. gubljenje ženskih psiholoških i fizioloških osobina. izbacivanje izmeta defekcija (lat. u blagajni defektan (lat. verba defectiva) gram. supr. pošto se dokaže ono što treba dokazati deductis impensis čit. ofenziva defenzivan (lat. dopunjavanje defeminacija (lat.) znanost o pojedincima koji se po organskim. zaštitnik. ponovno naručivati. dedukcija deduktivnost (lat. zastupnik. koji nema svih dijelova i oblika defektivitet (lat. deficere) tražiti i ispravljati pogreške u računanju. vanjsko zaštitno sredstvo radi zaštite od štetnih utjecaja defenzor (lat. deductio) log. onaj na kojem se očekuje napad defenzivni rat voj. popuštanje u snazi. fiziološkim ili psihičkim nedostacima razlikuju od prosječnog (normalnog) čovjeka.dedublirati dedublirati (fr. dedoubler) voj. fr. izvođenje. defensif) obrambeni. kvar. defeminatio) psih. mana. u pošti: javiti da je nešto nestalo defektiv (lat. defaecatio) čišćenje od taloga. deductivus) log. iscrpljenost. zaključiti (ili: zaključivati) iz općega o posebnom. nepotpuni glagoli. klijent. dokazati. obrambeni položaj.) defektuozitet (lat. s prazninama defektirati (lat. smanjiti vojni odred napola deducirati (lat. defectivus) nepotpun. pravni dokaz izvesti iz drugih. zaštitni defenzivni kut voj. defensio) obrana defenziva (fr. npr. dedutkis deducendis (lat. oni koji nemaju svih oblika defektologija (lat. već dokazanih činjenica deductis deducendis čit. tj.) po odbitku troškova dedukcija (lat. defendendus) optuženik kojeg treba braniti. defensive) obrana. ispitivanje. imenica ili glagol kod kojih se ne upotrebljavaju svi oblici 252 defenzor defektivan (lat. obrambeni rat. štićenik. objasniti. pronevjeriti. popunjavanje laboratorija. defensus. odbijanje od neke svote deduktivna metoda v. defectura) u ljekarništvu: opskrbljivanje. defectivum) gram. koji je za obranu. izložiti. slabljenje. izvoditi. deducere) izvesti. pogreška. nepotpunost defektivni glagoli (lat. trg. supr. pukotina u izrađevini od kovine i si. stanje u kojem je jedna strana samo u obrambenom stavu. efeminacija defendend (lat. defectus) nedostatak. skup metoda za otkrivanje pogrešaka u proizvodima (npr. obrambeno oružje (koje služi samo za obranu) defenzivno sredstvo (lat. pročišćavanje. pravobranitelj . popunjavati. defensor) branitelj. nepotpunost. osobito šećernog soka pomoću vapna. npr.) po odbitku onoga što se treba odbiti. dopunjavati. defectus) krnji. oštećen. pokazati. defektivitet defektura (lat. na motoru. deduktis impenzis (lat. mjesto izloženo unakrsnoj topovskoj ili puščanoj paljbi defenzivni položaj voj. defensivum) med. za ženu: defendentica defenzija (lat. odmetanje. metoda mišljenja kojom se od općeg zakona dolazi do posebnih. rat koji se vodi samo radi obrane defenzivno oružje voj. manjak. zaključivanje iz općega o posebnom. nepotpun. kakvoća postojanja kao deduktivan deetatizacija (fr. malaksalost defekt (lat. defectio) otpadanje. tj. praznina. manjkavost.) izdvojenje iz državnog vlasništva (pojam suprotan etatizaciji) defekacija (lat. defectivitas) krnjost.-grč. manjkav. defectuositas) v.

ukloniti. vertikalni defilman rov napravljen tako da neprijatelj ne može u njega gledati ni gađati definicija (lat. objasniti pojam drugim pojmovima. osobito onih za koje nema pokrića i podloge. klonulost. praktični učiteljski ispit definitivan (lat. defaite poraz. de.: Kvadrat je paralelogram (genus proximum) s jednakim stranicama i jednakim kutovima (differentia specifica) — to je rodna. definitiva sententia) konačni sud. posebnih oznaka koje pripadaju samo onome pojmu koji treba definirati. deflatio) bank. određenje (ili: odredba) pojma. deficere nedostajati. voj. nedostaje. konačna presuda definitivni traktat konačni (ili: zaključni) ugovor definitor (lat. onaj koji zbog slabosti ili bolesti nije više sposoban obavljati svoju dužnost deficit (lat. defaitisme) malodušnost. uzeti unaprijed. (točno) određen pojam definitiv (lat. deficiens) otpadnik. koji nekome drugom nudi prisegu. odbiti. defaitiste) pristaša defetizma. defetistički defetizam (fr. nevjerovanje u uspjeh ili pobjedu deficijent (lat. dostavljač. npr. usp. defile) tjesnac. defiler) pojedinačno prolaziti kakvim tijesnim putem. faix srp) požnjeti srpom. deflatio) bank. nastaje naznačivanjem najbližeg roda (genus proximum) toga pojma i njegove specifične razlike (differentia specifica). onaj koji određuje. odrediti pojam. v. defmitum) (nešto) određeno. pril. malodušan čovjek. definitio) log. objašnjenje jednog pojma drugim pojmovima. defmere ograničiti. npr. svota za koju su prihodi manji od izdataka. zaključan. unakaživanje defigurirati (lat. definicija definit (lat. oduzimati (ili: slabiti) vjeru u uspjeh ili pobjedu defetist (fr. svaki uski put kojim se može kretati samo po jedan ili dvojica u redu (usjek. prav. definitivno definitivna sentencija (lat. deferens) onaj koji traži prisegu. uređivanje. defmitivus) odlučan. defaire) praviti malodušnim. svečano prolaziti defilman (fr. generička definicija. most itd. unakaziti. osiguravanje fortifikacijskog objekta od neprijateljske vatre. jedan dio nasljedstva . genetička definicija definirati (lat. klanac. manji iznos u jednom računu. horizontalni defilman rov napravljen tako da se u njega ne može gađati ni upadati. tj. nagrđivanje. dužnik. inflacija deflacionisti (lat. presudan. defiguratio) kvarenje. podigne kupovnu moć novca. manjak u blagajni defiguracija (lat. svo- 253 deflacirati đenje jednog pojma na druge pojmove.) odreditelj. suprotno: inflacionisti deflacirati (lat. odmetnik. definitivum) končano objašnjenje. nagrditi defile (fr. deficit nema. prolaziti paradnim maršem. svečani mimohod defilirati (fr. usp. blagajni itd. prid. onaj koji ima manjak na računu.) završni ispit. klanac. odrediti) log. završna redakcija ugovora. na novcu: znak mjesta kovanja i majstora koji je pravio novac defetirati (fr. pristaše financijske politike kojoj je cilj da smanjivanjem broja novčanica u optjecaju. bez vjere u uspjeh ili pobjedu. smanjivanje novčanica u optjecaju i time podizanje kupovne vrijednosti novca. određen.deferent deferent (lat. nije tu) manjak. defigurare) pokvariti. pomoćnik dekana u Katoličkoj crkvi deflacija (lat.). defilement) voj. konačno uređenje (suprotno: provizorij) definitiva (lat. konačan. klonulim.

nagrđenje. kidanje lišća s drveća deformacija (lat. katar defo (fr. pokvarenost oblika defraudacija (lat. deflegmirati deflegmirati (lat.) batina za udaranje po tabanima. naprava za dovođenje zraka (kod petrolejskih svjetiljki) defloracija (lat. okretan degažirati (fr. defraudant defraudirati (lat. defaut) oskudica. izopačenje. batinati. nedolazak na suđenje defolijacija (lat. unakaženje.deflagracija deflagracija (lat. defraudare) pronevjeriti. prevariti. obeščašćena deflorator (lat. iskvariti oblik 254 degenia velebitica deformitet (lat. oduzimanje djevojačke nevinosti deflorata (lat. flegma sluz) kem. pogoršan. degarnir) ogoliti. grč. grč. nakaznost. opadati. unakažena oblika. lakoća. degeneratio) izrođivanje. unakaziti. nagrditi. unakaženost. pogoršavati se degenia velebitica čit. neusiljenost. unakažavanje. izrođenje. neku tekućinu isparavanjem ili destiliranjem osloboditi od nebitnog i nepotrebnog vodenog sadržaja defleksija (lat. deformitas) unakaženost. izopačivati se. defraudans) pronevjeritelj. utaja. nedostatak. defraudatio) pronevjera. utajivač. riješiti. med. izopačavanje.) djevojka kojoj je oduzeta nevinost. degenerare) izroditi se. tući.) v. de. degenerare) izrođen. izopačen. izvući ratnu opremu i vojnike iz utvrde degažiran (fr. deflectere) skretati. izvući iz neprilike. deflorare) oduzeti djevojci nevinost. deformis) v. de. oslobođenje mača od protivnikovog mača degenek (tur. prijevara. defunkcija (lat. deflagratio) kem. v. krijumčar defraudator (lat. deformiran deformiran (lat. tajni izlaz. u stanu napraviti tajni izlaz. degarnirati utvrđenje voj. propadanje. čišćenje (ili: pročišćavanje) pomoću vatre deflagrirati (lat. osloboditi od vode. smrt degarnirati (fr. osoboditi mač od protivnikovog mača degažman (fr. propadati.) bot. izopačenost. mač. gubljenje. izrođenost. lupati degeneracija (lat. batinanje degenekom. skinuti ukras s nečega. opadanje. degage) slobodan. deformis) pokvarena oblika. oslobađanje alkoholnih tekućina od vode. deformatio) kvarenje oblika. neusiljen. kvarenje degeneriran (lat. mač. degagement) sloboda. neopravdan izostanak. prav. pogreška. krijumčarenje defraudant (lat. odvojiti. defoliatio) opadanje lišća. deformare) kvariti (ili: pokvariti) oblik. defluxio) opadanje. obeščastiti defluksija (lat. skrenuti deflektor (lat. deflagrare) izgorjeti. otvoren. nagrđivanje. pokvarenost oblika. utajiti. deforman deformirati (lat. spretnost. vatrom očistiti deflegmacija (lat. mlatiti. sporedan.) onaj koji je oduzeo djevojci nevinost deflorirati (lat. deflector) naprava na dimnjaku radi zaštite od vjetra i dima. otpustiti iz vojske. degager) osloboditi. osobito: prikriti porez. defungere) prestanak života. izostanak s ročišta. flegma sluz) kem. deflexio) skretanje deflektirati (lat. koji se nalazi u stanju opadanja degenerirati (lat. mana. oslobođenje od neke obveze. izrođivati se. izopačiti se. varalica. vrsta biljke koja raste samo u našem Velebitu (pronašao je . naružiti. nagrđenost deforman (lat. razriješiti. defloratio) obeščašćenje. carinu itd. pronevjeravati. degenija velebitika (lat.

ukazivati čast kao Bogu. stalan pratitelj i kočijaš starogrčkog boga rata Aresa deinoterij (grč.) degustirati (lat. usporedi: teist deitet (lat. pretjerivanje. deiknymi pokazujem) lingv. degustatio) kušanje. ovog jutra) deiktičan (grč. degrasirati degrosirati (fr. ali ne priznaje nika- . zvijer) zool. tj. degustare) okusiti. deinos. potcijenjen degradirati (lat. sisavac. odavanje božanske počasti deiksa (grč. dehiscens) koji zjapi (sjemene čahure) dehiscirati (lat. mit. Deus. obrok jela) starogrčki mudraci koji su učene razgovore vodili za punim stolovima deist (lat. vođa francuskog otpora protiv njemačke okupacije i kasnije predsjednik vlade i predsjednik države degoržirati (fr.) po milosti Božjoj (uobičajena formula u vladarskim poveljama. deipnos ručak. pokvariti nekome volju za nečim dehiscencija (lat. pokazna (deiktična) čestica (npr. cijeniti više od svega deifikacija (lat. potcijeniti degrasirati v. lišavanje čina i zvanja. 1866—1934) degluticija (lat. s u prilogu jutros. vraćanje s višeg položaja na niži po kazni (osobito u vojsci i kod svećenstva). degraisser) očistiti od masti. mirisa. degradare) zapostavljen. titulama itd. lišen čina i zvanja. degresirati degresirati (fr. svođenje na stupanj manje sposoban za pretvaranje (energije) degradiran (lat. opirati se degolizam politika i slaganje s politikom koju je vodio fr. degorger) očistiti od mulja. skinuti gumu s nečega. smanjiti. lišiti nekoga čina i zvanja. pročistiti degradacija (lat. dehiscere) raspuknuti se. Deus Bog) fil. pronađen u okaminskim ostacima deinoza (grč. degommer) osloboditi od ljepljive tvari. mišljenje koje dopušta da je Bog prauzrok i tvorac svijeta. degradatio) poniženje. dehortatio) odvraćanje. degustacija vina određivanje okusa. fiz. therion divlja životinja. ukloniti gumenu tvar na svilenim nitima iskuhavanjem u sapunici degustacija (lat. duhana i dr. deificatio) obožavanje. probati 255 deizam degutirati (fr. boje i izgleda vina degustator (lat. zjapiti dehortacija (lat. deiktikos) koji se temelji na primjerima. deinos strašan) ret. otvoriti se. odvratiti nekoga od nečega. degouter) ogaditi (nekome nešto). probanje. facere učiniti) obožavati. deus) fil. poniziti. degrossir) dotjerati. deglutitio) gutanje. svođenje na niže stanje razvoja. degradare. degrader) zapostaviti. kuh. stanjiti (srebro. čelik) degumirati (fr. divovska pretpotopna životinja. degustare okusiti) kušač. zjapljenje dehiscentan (lat. dehiscentia) bot. u uporabi od Karla Velikog) deificirati (lat. deitas) božanstvo deizam (lat.degluticija i opisao mađarski botaničar Arpad Degen. suziti deipnosofisti (grč. masnih mrlja (vunu. skinuti pjenu). fr. general Cherles de Gaulle (1890—1970). savjetovanje da se nešto ne učini Dei gratia čit. žderanje degmati se (tur. deintegrare) oduzeti od cjeline. pristaša deizma. Dei gracija (lat. preuveličavanje deintegrirati (lat. sin.) "strah".. degmek) hrvati se. znalac koji po okusu određuje svojstvo namirnica (vina. čaja. na dokazima Deimos (grč.

deka. za koju se borio s božanstvom rijeke Aheloja. litar) mjera od 10 litara dekalkirati (fr. deset komada. brat Hektorov i Parisov. do dekadi). cvjetovi s deset stupića ili usta plodnice dekagon (grč. Livijeva "Rimska povijest". npr. decadenza) opadanje. ispražnjavanje stolice. decadere opadati. desetni sustav. Dečke) 1. nakon Parisove smrti muž Helenin.. duodi itd. bot. sin Prijama i Hekube.Dejanira kva čuda niti bilo kakav Božji utjecaj na tijek svijeta. propast. dekados desetina) desetorica. dekas. prenijeti crtež na proziran papir dekalkomanija (lat. broj deset. gonia) geom. sredstvo za otvaranje i reguliranje stolice Dejfob mit. curenja itd. pokrivač. žena Heraklova. v. decimalni sistem dekadni sistem mat. pravac u književnosti i umjetnosti postromantičkog razdoblja (19. izlučivanje dejektorij (lat. gyne žena) s deset žena. razdoblje od deset godina. propadanje. tucati. gramma) težina (ili: uteg) od 10 grama dekakord (grč. tijelo koje ima deset kutova dekagrad (grč. med. ubio ga Menelaj deka (grč. sasto- . st. delectio) prav. deka deset. decalquer) prenositi otiske. strast) vještina da se slike u bojama (tiskane na posebnom papiru koji je prevučen jednim lako rastopljivim slojem) vlaženjem stražnje strane prenose na drvo. st. podigli u Petrogradu ustanak protiv apsolutizma dekada (grč. dekados desetina) mat. edra sjedalo. deka deset) 2. kovinu. tal. lumen svjetlo) fotometrijska mjera (10 lumena) dekalvacija (lat. mania pomama. de-calare) trg.. decimalni sustav dekadenca (lat. brojni sustav koji ima za osnovu broj 10. npr. deka. Lessing. deizam je igrao glavnu ulogu u filozofiji XVII. deka. decalo) trg. fr. mat. lat. lit. deka. dekalog (grč. deset. u kalendaru Francuske revolucije: tjedan od deset dana (od primidi. decalvatio) oćelavljavanje.) dekadika (grč. lat. grč. kožu. deka deset. nehotice uzrokovala smrt svoga muža poslavši mu košulju namočenu u Nesovu krv dejekcija (lat. deiectorium) med. Mendelsohn i dr. zbirka ili djelo od deset knjiga.) broj (piše se brojkom 1 sa 60 nula) dekalirati (tal. oćelavljenje. osnova) geom. acord suglasje više tonova) glazbalo koje ima deset žica dekalijun (grč. staklo. izmet. v. Rousseau. dekas. dekalogos) deset Božjih zapovijedi dekalumen (grč. desetokutnik. prosinca 1825. pogoršavanje. izgubiti na težini zbog sušenja dekalitar (grč. s bakra ili kamena na drvo itd. deka. glavni predstavnici: Voltaire. mjera od deset grama deka (njem. porculan. jedna od sramotnih kazni u srednjem vijeku. gradus stupanj) deset stupnjeva kao jedinica mjere za kutove (četrdeseti dio kružnice) dekagram (grč. deka deset. raspad. poliedar s deset površina dekaginičan (grč.. usporedi: teizam Dejanira mit.. udaljavanje s položaja ili posjeda. decimalni sistem 256 dekalvacija dekaedar (grč. gubitak na težini neke robe zbog sušenja. dekabr) mladi ruski plemići — časnici koji su 26. decalcare ugaziti. gunj dekabristi (rus. metakromatipija dekalo (tal. v. osobito ne priznaje božansko otkrivenje. lim i dr.

zvanje i položaj dekana. umjetničko govorenje neke pjesme. građevina s deset stupova ili svodova dekatirati (fr. caput glava. Decker) bojadisač u crtanom filmu. razbistriti dekapirati (fr. declamator) umjetnik u govorenju (stihova). deka deset. declamatorium) vježbanje u deklamiranju. deseteroboj deker (njem. koji ima deset slogova. Dekham) v. area površina) mjera za zemljište od deset ara 257 deklamatorika dekarbirirati (fr. dekatirati dekatlon (grč. grč. dekarbonizirati dekarbonizirati (lat. dekanat (lat. carte) post. lagano otakanje i odvajanje bistre tekućine od taloga dekantirati (lat. u Linneovom sustavu deseta klasa dekanija dekanat kao crkvena ustanova. 3. čitanju. deka. kardinala itd. utvrđivati sadržaj pošiljki na osnovi karata dekasilabičan (grč. obezglavljenje dekapitirati (lat. u rimskom logoru: starješina šatora u kojem je bilo 10 vojnika. odmah poslije biskupa (kod rimokatolika i protestanata). decatir) obraditi sukno pomoću vodene pare da bi mu se dao blag i postojan sjaj i spriječilo kasnije skupljanje dekatisaža (fr. dravidski jezici dekantacija (fr. pjesnika Boccaccia) dekametar (grč. aner čovjek. sjedište crkvenog kotara dekanski jezici (ind. deka. strofa od deset stihova dekastilon (grč.Dekameron jala se u tome što je osuđenik bio oćelavljen Dekameron (tal. prvi put upotrijebljen 1822. v. deka. deka lat. govorenje s puno izražajnosti. pus stopa) mjera za dužinu od deset stopa dekar (grč. kolorist deklamacija (lat. carbo) osloboditi (ili: oslobađati) od ugljena ili ugljične kiseline. decantare. athlon natjecanje) šport. viši svećenik. dekarbirirati dekartirati (lat. stichos) lit. declamatio) umijeće usmenog izlaganja. 2. kuhanjem u sodi. ili o umijeću lijepog govorenja . vježbanje govorenja u školi. decarburer) v. stylos) arhit. predsjednik fakultetskog vijeća. decanatus) dekanstvo. decapiter) odsjeći glavu. decantation) kem. ocijediti. muž) bot. neku tekućinu odvojiti od taloga koji se nalazi na dnu. hemera dan) Deset dana (naslov poznate zbirke novela tal. deka. u Italiji: najstariji sluga u kući nekog kneza. teško razumljiv govornik. decaper) očistiti površinu kovine (zagrijavanjem. decanus) 1. Decamerone. 4. de-charta. fr. knjiga koja sadrži pjesme za deklamiranje deklamatorika (lat. pretjerivanje u izražajnosti govorenja i u govorničkom tonu deklamator (lat. decatissage) postupak pri dekatiranju. decapitation) odsijecanje glave. otočiti. syllabe slog) deseterosložan. decastere) deset kubičnih metara. u naziv za lakoatletsko natjecanje u deset disciplina. deset stera dekastih (grč. dekasilabičan stih deseterac dekaster (fr. decanter) kem. u Parizu. fr. danas: osoba na čelu nekog fakulteta. luženjem i ribanjem) i tako je prirediti za galvanoplastiku dekapitacija (fr. deka. knjiga s pjesmama za deklamiranje deklamatorij (lat. deka. hermafroditne biljke s deset slobodnih prašničkih končića. deka deset. declamare) upute (ili: znanost) o lijepom izlaganju. obezglaviti dekapod (grč. mjesto službovanja dekana dekandrija (grč. fr. metron) mjera za dužinu od 10 metara dekan (lat. majstor u izlaganju.

mijenjati po padežima (imenice. ono što odgovara deklamatorskom umijeću. sposoban za skretanje deklinabilitet (lat. izjaviti. de laser) brisati (ili: izbrisati. izjava. polijetanje. declancher) otvoriti. prav. prav. decollare) odsjeći (ili: odrubiti) glavu. kem. astr. iščašenje. fiz. promjenjiv (po padežima). ne priznavati. izraziti se. objavni. promjenjivost. decollage odljepljivanje) zrak. objavljivati. iskazni. također: slabljenje. nekog zakona preko za to ovlaštenih osoba ili tijela. sprava za mjerenje magnetne deklinacije deklinirati (lat. npr. declinatio) gram. reda. pridjeve. razreda. deklarativan (lat. decollatio) odsijecanje (ili: odrubljivanje) glave dekolaža (fr. skretljivost. savijati. instrument za promatranje i bilježenje deklinacije dekokcija (lat. decoctor) onaj koji prekuhava. declinare skretati) gram. govorničkim i suviše vatrenim tonom govoriti o beznačajnim temama deklanširati (fr. rasipnik dekolacija (lat. declinare skretati) fiz. npr. trg. odbija. metron mjera) fiz. deklarativna ili iskazna rečenica zavisna rečenica kojom se kazuje što se izriče glagolom glavne rečenice. declinare skretati. declassis. polazak zrakoplova dekolirati (lat. declinabilitas) gram. okomita udaljenost nebeskog tijela od nebeskog polutnika. declamare) govornički. odbijati deklinograf (lat. Mislim da ćeš poslati deklarirati (lat. prijaviti carinskim vlastima robu radi carinjenja deklasirati (lat. padežna promjena. prijava (ili: prijavljivanje) robe carinskim vlastima radi carinjenja (carinska deklaracija). govoriti govorničkim tonom. grč. skretljiv. ekvatora. uzlijetanje. ukuhava. ukloniti. klase. popuštanje neke bolesti deklinator (lat. osoba koja je svoju imovinu prenijela na drugog da bi time oštetila svoje vjerovnike. izjašnjenje. poniziti deklinabilan (lat. izlaganje. sposobnost skretanja. skretati. izjava o sadržaju poštanskih paketa (poštanska deklaracija). odstupati. otkinuti vrat retorte zapaljenim sumpornim koncem ili usijanom žicom . neprirodno. koji osporava deklinatorij (lat. med. declarare) objaviti. odstupanja deklinacija (lat. instrument za automatsko bilježenje deklinacije zvijezda mikrometrom deklinometar (lat. declinare skretati. declinare skretati) fiz. skreće. grafo pišem) astr. pustiti deklaracija (lat. declarativus) koji ima karakter objavljivanja (ili: objašnjavanja). udaljiti. declaratio) objava. astr. rječito. odstupanje (ili: 258 dekolirati skretanje) magnetne igle od zemljopisnog podnevnika (ili: meridijana) nekog mjesta. zaruka. declamare) umjetnički i s puno izražajnosti govoriti neku pjesmu. izjavljivati. instrument za mjerenje magnetne deklinacije. zamjenice i brojeve). npr. declinare skretati) koji odstupa. odvajanje zrakoplova od zemlje. deklinatorij deklinatoran (lat. v. osobno prijavljivanje poreznim vlastima visine i izvora imanja i prihoda itd. objavljivanje. objaviti svoju odluku. grč. declinabilis) gram. trg. prokuhavanje dekoktor (lat. teško razumljivo deklamirati (lat. ukuhavanje. decoctio) iskuhavanje. isključiti) iz nekog društvenog staleža. završavanje uzlijetanja zrakoplova. izjavni.deklamatorski deklamatorski (lat. fr.

decolorare izblijediti. ukrasni. osobito u keramici. pren. životinja i predmeta (pomoću vode i kemijskih sredstava. ukras. decompte) trg. oduzeti boju. usp. biti dekoriran dobiti orden. vrat. nakititi. prestanak rada ili djelovanja nekog organa i si. koji služi samo za ukras (suprotno konstruktivan). kombinirati dekompenzacija (lat. decombinare) rastaviti. kaz.) dekontirati (fr. slik.). sastavne dijelove. ukras u boji. decollete) s izrezom na haljini. decolleter) načiniti izrez na haljini oko vrata i na leđima. decompositum) tijelo koje je rastavljeno na svoje sastojke.dekoloracija dekoloracija (lat. pren. contaminare okaljati) voj. kontrolni račun.. ramena. kazališni slikar dekorirati (lat. decompensatio) med. dekolte dekoltirati (fr.) naprava za određivanje sposobnosti gubljenja boje. zatajivanje. otpis. uresni. izbljedivanja određenih tvari dekoloriran (lat. decoratio) ukrašavanje nekog predmeta. otpisati dekor (lat. v. med. bezbojnost dekolorimetar (lat. izgubiti draž dekolte (fr. orden. decolleter) izrez na haljinama. ugled. koji služi za ukrašavanje. koji ima prirodu ukrasa (ili: uresa). uresan. kojem je oduzeta boja. povjerenje. bez udubljivanja u formu i značaj dekorator (fr. fr. decrediter) lišiti povjerenja. odbitak od duga ili računa. odličje. trgove i dr. sastavne dijelove. iznos izgubljen postupnim . decoloratio) gubljenje boje. stanje rastresenosti. tal. struganjem gornjeg zatrovanog sloja itd. kićenje.. koji je izgubio draž dekolorirati (lat. razgolititi dekombinirati (lat. gol. truljenje dekompozit (lat. decrementum) gubljenje. uzajamni. ures. decor. koji resi. potkopati nekome kredit. arhit. sve dekoracije neke pozornice dekoracija (lat. de-corto) trg. razgolićenost dekoltiran (fr. nesabranosti dekont (fr.65 m (naziv po imenu izumitelja: Decauville) dekreditirati (fr. ulice. de uklanjanje. raspadanje. de-curtus. koji krasi. odlikovati ordenom. zakazivanje. decoloratus) izblijeđen. metron. decor) ukras. kićenje neke prostorije (vješanje tepiha ili goblena po zidovima. ljepota. decorativus) ukrasan. decorare) ukrasiti. decorateur) onaj koji ukrašava prostorije. 2. razgolićen. odbitak od računa za neku robu. grč. izbljedivanje. odbiti od duga ili računa. lijek koji je sastavljen od više različitih lijekova. osobito zbog slabe mjere ili loše kakvoće. čast dekrement (lat. pren. urešavati. riječ sastavljena od više riječi dekoncentracija (lat. gram. koji je izgubio boju. uobičajeni odbitak zbog toga što se odmah plaća u gotovom dekoviljski kolosijek kolosijek u kojem su tračnice razmaknute 0. rada srčanog mišica) dekompozicija (lat. oduzimanje boje. tako da se vide grudi. osobito ženskim. ukrašavati. uklanjanje 259 dekrement radioaktivne zatrovanosti s ljudi. stavljanje stilskog pokućstva itd. ostatak dekontaminacija (lat. decolorare) izblijediti. uresiti. namještanje pozornice pomoću kulisa. decompter) trg. pozadine i dr. uljepšati. kaz. decompositio) rastavljanje (ili: otapanje) nekog tijela na njegove sastojke. koji teži samo za vanjskim djelovanjem boja. (npr. ures. odvojiti.) 1. izgubiti boju. imati na sebi orden dekort (lat. prijenos nekih poslova sa središnjih organa vlasti na niže upravne organe. počasni znak dekorativan (lat.

nametanje prisege delator (lat. uplašiti. dekort dekurtirati (fr.) prav. rješenje. delatus) prav. dekretoran dan (dies decretorius) bio je (u Vestfalskom miru) 1. izdati naredbu dekretisti (lat. dexios desni. smanjiti račun za odreden postotak zbog slabe mjere ili loše kakvoće robe dekurzus (lat. tvar koja se dobije kad se škrob grije na 160°C. decretum) odluka. grafo) pisanje s lijeve strane na desnu deksiografski (grč. v. dexter desni. prštanje. prav. papinske odluke ili naredbe i razne zbirke takvih odluka. i koje kao kanonski zakonik predstavljaju drugi dio crkvenog prava (Corpus juriš canonici) dekretirati (lat. delatum) potkazivački. zaležano mjesto na bolesnikovom tijelu. lac mlijeko = odbijanje djeteta (od majčinog mlijeka) delat (lat. dexter desni) kem. glikoza dekubitus (lat. slabljenje bolesti dekusorij (lat. grafo) pisano slijeva nadesno deksiokardija (grč. decurio) zapovjednik dekurije (u vojsci starih Rimljana) dekurt (fr.) prav. rov dekuražirati (fr. naredba vlasti. optuženik delatio hereditatis čit.dekrepitacija smanjivanjem. odbiti. dekuražiran dekurija (lat. delacio juramenti (lat. decretales) mn. oduzeti nekome hrabrost ili volju za nešto. desetina (u vojsci starih Rimljana) dekurion (lat. decernere. dekstrin) kem. decrescere) mn. naziv od svojstva okretanja polarizacijske rav- 260 delatoran nine nadesno. inkrement dekrepitacija (lat. sudsko prenošenje nasljedstva na najbližeg rođaka delatio iuramenti čit. npr. v. usp. narediti. ležanje. naprava za pritiskivanje moždane opne pri bušenju lubanje delacija (lat. kuhinjska sol. deferre. pucanje (zbog zagrijavanja) kristala koji imaju u sebi mehanički zatvorenu vodu. skratiti. učitelja i pisaca rimskog prava dekretoran (lat. suzenje. klevetnički . npr. osobito: odluke koje je izdao Grgur IX. dexios desni. decuria) klasa. način (ili: položaj) ležanja. umjesto na lijevoj. de. odrediti. kardia srce) med. decursus) tijek. lacrima suza) med. potajni tužitelj delatoran (lat. decourter) trg. rov. decourager) obeshrabriti. koji je s desne strane dekstrin (lat. puckaranje dekret (lat. decubitus) med. siječnja 1624. dekstroza dekstroza (lat. za razliku od legista. decrepitatio) kem. decretare) odlučiti. suze u očima delaktacija (lat. de. supr. zaključiti. decussorium) med.) potkazivač. Deckung) voj. riješiti. u srednjem vijeku: učitelji i pisci kanonskog prava. smanjiti. prid. neke bolesti. opadanjem. groždani šećer. izdajnički. neprirodna pojava u gradi ljudskog tijela kad se srce. delacio hereditatis (lat. decutere. dextralis) desni. pozivanje nekoga da primi nasljedstvo delakrimacija (lat. prelaženje imovine u nasljedstvo zbog nečije smrti ili po posljednjoj volji. nalazi na desnoj strani dekstralan (lat. taloženje sokova na nekom mjestu dekung (njem. decretorius) odlučujući. decurrere. zaležaj. otapa se u vodi i tom se otopinom može lijepiti kao gumom. obeshrabrivati. delatio) potkazivanje. dexios desni. svaka viša naredba uopće dekretali (lat. pucanje. zaklon. za sekularizacije koje su toga dana već stupile na snagu deksiografija (grč. de-court) trg.

ustupanje potraživanja nekog duga ili nalog za plaćanje jednog dužnika na neku drugu osobu s njezinim pristankom delegant (lat. Delfinion Apolonov hram) sudište u staroj Ateni (pored Apolonova hrama) koje je sudilo za ubojstva što su ih počinitelji prikazivali kao opravdana delfinist (grč. laskave riječi deleterij (grč. s nježnošću. kojoj se pripisuje odanost ljudima i ljubav prema glazbi. delegare) odrediti.) glaz. ocrnjivanje delavara vrst grožđa. trg. delegatio) izaslanstvo. Delfi delfin (lat. umilan. dug itd.) Kartaga koju treba razoriti delenimenti (lat. delfinos dupin) plivač koji pliva delfin-stilom delibacija (lat. veoma obziran. kiće- . imenu Delaware) dele (lat. slična kitu. deligere odabrati.) glaz. fin. izbor delenda Carthago čit. deliciosus) divan. "amerikanka" (naziv po američkom zem. dok je Rim vijećao. razmišljanje. ukusan. mio. Delfoi) glasovito Apolonovo proročište u Fokidi (u podnožju Parnasa) delfijsko proročište v. delegatarius) trg. deleterion otrov) med. delectum) biranje. izaslati. u umjetnosti: profinjen ukus. prav. deleatur) neka se briše. klevetanje. delicatus) nježan. Ijubak. osjetljiv. deligatio) med. razorio — dok su Rimljani odlučivali hoće li mu se suprotstaviti deliberativan (lat. n. v. delegatus) izaslanik delegatar (lat. delikato (tal. izabrati. delere uništiti. delibatio hereditatis čit. dupin. delenimentum. zavijanje. sladak. zavijanje rane. e. prikraćivanje. delikatamente (tal. umirivanje). previjanje rane delikatan (lat. delegans) izdavatelj naredbe (ili: naloga). osobito u korekturi) delegacija (lat. Sagunt je propao (rečenica se odnosi na grčki grad Sagunt u današnjoj Španjolskoj koji je Hanibal 219. pažljiv. previjanje deligatura (lat. obzirnost. težak. delenda Kartago (lat. tzv. pr. tvar koja truje i uništava život. opunomoćiti. vjerovnik koji je upućen na neku treću osobu radi traženja nekog duga delegirati (lat. delphinus) morska životinja.delatura delatura (lat.) potkazivanje. ukusan. odlučno delicatamente čit. savjetodavni deliberato (tal. dele) briši. otrovna tvar Delfi (grč. mio.) smanjivanje nasljedstva delibal (tur. neka se izbaci (slovo ili riječi. neugodan (npr. bajan deligacija (lat. delibacio hereditatis (lat.) glaz. vijećanje deliberante Roma Saguntum periit lat. izbaci! deleatur (lat. delibatio) smanjivanje. delicatesse) kao moralna osobina: nježnost. položaj) delikatesa (fr. pliskavica 261 delikatesa delfinij (grč. nježno. zavoj. delicato delicato čit. deliberatio) savjetovanje. prav.) med. delenire ublažiti) mn. ovlastiti. smisao za lijepo. delfis. deleomai uništavam. deliberativus) koji savjetuje. osjetljivost. delicatamente deliciozan (lat. med. pažljivost. bal) otrovni ili opojni med koji pčele skupljaju s biljke Daphne pontica na Crnom moru deliberacija (lat. sredstva za ublažavanje (ili: uminjavanje.) delekcija (lat. dužnik koji svome zajmodavcu ustupa potraživanje nekog duga kod neke treće osobe delegat (lat. koji treba pažljivo raditi. deli. dogovaranje. prenijeti na koga (pravo.

) ili skraćeno: p. delinquere. odlazak. ograničiti. svojstvo pretvaranja u tekućinu na zraku delikvescentan (lat. bjesnjeti. v. prijestupnik. de. omeđivati. delogement) izlazak. otapanjem na zraku. delinquere. delta) 1. isporučivanje. omeđivanje. delitescere) med. ograničavanje. alkoholno ludilo. delirium) med. zlikovac. logora ili trupa. istjerivanje s nekog položaja ili iz stana. locus mjesto) oduzimanje (npr. delivraison) trg. obilježavati ili postavljati granicu delineacija (lat. skicirati delinkvent (lat. završava najčešće smrću delitescencija (lat. odseliti se delta (grč. zanositi se 262 delta-metal delirium tremens čit. 1% željezo. glazbeni instrument starih Grka i Rimljana u obliku slova delta delta-metal zlatu slična slitina (56% bakar. izbaviti: trg. deliquescere) topljenje (ili: rastapanje) na zraku. delineatio) crtanje. zločin delikvent (lat. rastopljiv delikvescirati (lat. trg. delinquens) optuženi. četvrto slovo grčkog alfabeta. jamstvo posrednika (ili: agenta) da će roba koju je on prodao na kredit biti plaćena u određenom roku delkredere-provizija trg. skica delineavit (lat. prijestup. deliratio) med. delirans) onaj koji bunca. delivrer) osloboditi. pojavljuje se s nemirom i drhtanjem udova. delcredere) trg. npr. deliquescentia) topljenje. izdavanje robe delivrirati (fr. isporučiti. pokret. delinquere) v. de. predaja. limitis) graničiti. obilježavanje ili postavljanje granice delimitirati (lat. deliquescere) topiti se (ili: rastapati se. predati. nekom dramskom djelu) osobina mjesta u kojem se radnja prvobitno zbiva i prilagođivanje novom mjestu radnje deložiranje (fr. brodske vijke. omeđiti. 40% cink. delivrance) oslobođenje. buncanje zbog bolesnih duševnih predodžbi koje nastaju kao posljedica određene prenadraženosti mozga i moždane opne. d. ušće rijeke koje se grana u više rukava (u obliku grč. s položaja. deliquescens) topljiv. delirij um tremens (lat. deliquium animi čit. limes.) nesvjestica delimitacija (lat. v. izdati robu delkredere (tal. ludilo. potiskivanje neprijatelja. osobito ukusno jelo delikt (lat. per delikvijum (lat. deliracija delirirati (lat. deloger) izbaciti. delkredere delokalizacija (lat. delineare) crtati. delirij delirant (lat. slova delta) 3. nagrada koju posrednik prima za svoje jamstvo. limes. topiti se delikvij (lat. isporuka. delikvijum animi (lat.delikt nost. nacrt. biti lud. nastaje zbog prekomjernog uživanja alkoholnih pića. voj. predaja. delinkventica prijestupnica deliracija (lat.) med. iznenadno gubljenje (ili: naglo iščezavanje) bolesnih tvari delivrans (fr. de uklanjanje. limitis granica) graničenje. izaći.) on je to crtao (na crtežima i bakrorezima) delineirati (lat. delictum) prav. izdavanje delivrezon (fr. bunilo. 2. luđak. deložman deložirati (fr. istjerati iz stana. D. gubiti se. pretvarati se u tekućinu) upijanjem vlage iz zraka. da se na zraku otopi. poslati. potisnuti neprijatelja s njegovog položaja. delinkvent delikvescencija (lat. istup protiv zakona. per deliquium čit. 1% olovo) za okivanje brodova. strojne dijelove i oruđa . delirare) buncati. kao predmet za uživanje: poslastica. med. d. onaj koji boluje od delirija delirij (lat.

dementia praecox čit. rastrgati. deltoeises) u obliku delte.) mladenačko ludilo. četvorokut simetričan u odnosu prema jednoj dijagonali. demos narod. očistiti od štetnih isparavanja demegorija (grč. demos. demarquer) ograničavanje. demagogos) voda naroda. demegoria. zapravo: zavođenje naroda. osobito radi utvrđivanja prije spornih granica. zajednički naziv za duševne . demos. demembrare) raskomadati. eidos oblik) med. učiniti demarš poduzeti potrebne mjere. "zmaj" u obliku grčkog slova delta deltoid (grč. dementir) opovrgnuti. agein) vođenje naroda. de-mephitiser) provjetriti. razgolititi. voj. proizvodi od raspadanja stijena koji se ispiranjem prenose s viših brdskih položaja i talože na padinama i u podnožju demagog (grč. radioaktivne zrake koje se uvijek pojavljuju zajedno s alfazrakama ako beta-zrake imaju veoma malu brzinu deltaplan (grč. poduzeti korake demaskirati (fr. rastaviti na dijelove demencija (lat. postupak. tj. sustav i metode kojima se služe demagozi da bi došli do svog cilja. omeđivanje. utjecanje na narod govorom demembrirati (lat. ispraviti neistinu ili netočnost demarkacija (fr. poricati. delti sličan mišić gornjeg dijela ruke deluvij (de-. med. obilježiti granicu. pren. određivanje 263 demencija mjesta na kojem se nalazi brod na pučini demarkacijska linija granična linija. eidos oblik) geom. obilježavanje granične linije. demos narod. trupe u pokretu otkriti neprijatelju i time ih izložiti njegovoj topničkoj ili puščanoj paljbi dematerijalizacija (lat. gubitak značajki tjelesnosti. delta. kod gangrene: crta na kojoj se ona zaustavlja demarkacijske trupe pogranične trupe. vlasti demagogizam (grč. povući graničnu liniju demarš (fr. demarquer) ograničiti. ludilo.) vrsta letjelice. danas se upotrebljava u prijekornom smislu za onoga koji zavođenjem naroda dolazi do vlasti demagogija (grč. raskrinkati. demagog demaj (engl. rječitošću itd. graničari demarkacijski kordon granični lanac demarkirati (njem. razotkriti. pom. poricanje. prikazati u pravoj boji. tj. razvesti. fr. dementi) opovrgavanje. razgolićavati. te s dijagonalama koje se okomito sijeku deltoidan (grč. govor pred narodom. onako kako jest. čistiti. fr. prozračiti. demarche) korak. luere prati) geol.) progresivna luđačka paraliza. dementia) med. demencija prekoks (lat.delta-zrake delta-zrake fiz. demos. trokutni deltoideus (grč. Marke. agein) koji zavodi lažnim obećanjima v. dementia paralytica čit. iznijeti) pokućstvo demefitizirati (lat. u narodnoj skupštini. delta. agein voditi. vršili velik utjecaj na narodne skupštine. demy) vrsta papira malog formata demanti (fr. iznositi. (isp. agoreyo govorim) javni govor. odreći. poreći. demeubler) ukloniti (ili: uklanjati. otkriti. odricati. oduhovljivanje demeblirati (fr. u staroj Grčkoj tako su zvali ljude koji su svojim ugledom. ispravljanje neke neistine ili netočnosti demantirati (fr. demasquer) skinuti obrazinu (ili: masku). de i materija) prijelaz u duhovno stanje. demencija paralitika (lat. de mephitis kužno isparenje. agein) mišljenje i način rada demagoga demagoški (grč.

demi-john. u "polusezoni".) preseljenje visokih ustanova iz glavnoga grada (metropole) u druga. nekom području ili državi.demens bolesti koje počinju za vrijeme puberteta ili odmah nakon njega. dimittere. malo utvrđenje. ogriješiti se o nešto demeritni dom u Katoličkoj crkvi: zavod za preodgoj i kažnjavanje svećenika koji nešto skrive demerzija (lat. razvojačenje. službenik u ostavci demisionirati (lat. riba — ribica. razoružavanje. ne držati) vojsku i porušiti vojne objekte u nekom mjestu. tvorac svijeta. jahanje u polukrugu demižon (engl. narod. demens) luđak. manja mjesta demfati (njem dampfen) prigušivati. osobito: raspustiti (ili: znatno smanjiti. smanjivanje na najpotrebniju mjeru vojske i uklanjanje vojnih objekata u nekom mjestu. 3. demissionner) dati ostavku. svijet. militaris) voj. zanatlija. damejeanne) opletena staklena boca za vino. prijelazan demisija (lat. slaboumnik demeritirati (fr. uvođenje civilne umjesto vojne uprave. otpustiti demitur (fr. demi-parallele) voj. demirelief) poluispupčena tvorevina. različitih veličina (do 60 1) demižon (engl. fr. uvesti (ili: uvoditi) civilnu upravu umjesto vojne uprave. 2. umanjenica. rukotvorac. uronjavanje demetropolizacija (lat. obrtnik. za razliku od najvišeg Boga. razoružati. demissio) utučenost. demi-coton) čvrsta polupamučna tkanina demilitarizacija (lat. supr. umanjuje. demiurgos) fil.-grč. umanjena riječ. zataškavati demibastion (fr. militarizirati deminutiv (lat. militaris) voj. gnostičari su tako nazivali tvorca materijalnog svijeta. pripadnik staroatenskog trećeg staleža. i izjednačavali ga sa židovskim Bogom demivolt (fr. zgriješiti. ergon djelo) 1. graditelj svijeta. demersio) potapanje. demergere. polureljefna tvorevina demirug (grč. tj.(grč. skraćuje demiparalela (fr. demijohn. ocat itd. sužava. autor. demeriter) skriviti. Damaghani grad u kojem je bila razvijena staklarska industrija) pletenka. ostavka demisionar (fr. npr. 4. de-. ležarina (naplata za robu koja se ne podigne iz skladišta na vrijeme) demireljef (fr. demivolte) jah. poluokret (nalijevo ili nadesno) demiurg (grč. polurov 264 demodemiraža (fr. umjetnik. demos zemlja. demitour) polukrug. raspuštanje. suprotno: militarizacija demilitarizirati (lat. demurrage) zakasnina. razoružavati. fr. demissionnaire) primatelj ustupljenih dobara. ime boga tvorca kod grčkog filozofa Platona. klonulost. diminitivus) koji smanjuje. nekom području ili državi. demos narod) predmetak u složenicama sa značenjem: narod. de-. od perz. ovako Platon naziva Boga kao tvorca svega. kuća — kućica deminutivan (lat. zahvaliti se na službi ili zvanju. demencija senilis (lat. demi-bastillon) voj. viši činovnik u nekim starogrčkim polisima demisezonski (fr.) ludilo koje dolazi s godinama kao posljedica starosti demens (lat. dementia senilis čit. narodni . tvorac. saison godišnje doba) prikladan za nošenje u proljeće i jesen. diminutivum) gram. imanja. opletena boca od nekoliko litara demo. poluutvrđenje demikoton (fr. demi polu-.

uništavanje. demolir) rušiti. zla sudbina demonetizacija (fr. utemeljitelj atomi stike demokršćanin (grč.) mit.demobilizacija 265 demonetizirati nosa u zajednici uopće. demo. demos. mogu odmah razoriti minama demoliranje (fr. logos govor) proučavanje javnog mnijenja na temelju anketnog ispitivanja demofilokracija (grč. demos. krateo vladam) v. bolestan strah od većih skupova ljudi demogeronti (grč. demokracija.). jednoj vrsti novca uki- demobilizacija (fr. demobiliser) voj. demolitio) v. povlačenje novca iz optjecaja. upropaštavanje. upropastiti. demokratia) vladavina naroda. senatori u današnjoj Grčkoj demografija (grč. moneta. državno uređenje u kojem. podrijetlo iti'. demoliranje demolicijski sistem fort. osobito zao duh. uništiti. n.i moneta novac) bank. vladam) pristaša i zastupnik demokratskog uređenja države i od- . pr. bilo u obliku neposredne demokracije kad o državnim poslovima odlučuje skupština cijelog naroda (kao u staroj Ateni). vlast. znanost Demokrit starogrčki filozof iz Abdere (460—370. vraćanje vojske u mirnodopsko stanje demobilizirati (fr. starješine po starosti i dostojanstvu. demolir) rušenje. demo. porušiti. razoružati. krateo vladam) uvesti ili sprovoditi mjere koje oslobađaju sve ljude i daju ravnopravnost bez obzira na imovinsko stanje. širokih pogleda demokratizam (grč. staromodan Demodok (grč. demos. u običnom govoru: slobodoljubivost demokratizirati (grč.. daimon) natprirodno biće. demos narod) pripadnik stranke kršćanskih demokrata (Democrazia cristiana) u poslijeratnoj Italiji. krateo moćan sam. bilo preko izabranih predstavnika (reprezentativna — predstavnička — demokracija) demokrat (grč. položaj i školovanost). de..prefiks sa značenjem: o ine? prema narodu. krateo vladam) naziv za politiku "vladavine prijatelja naroda" demofobija (grč. demonetiser. fr. filos prijatelj. bilo da bi se sasvim izbacio iz optjecaja. krateo vladam. e. zakonodavnu i izvršnu. razoružavanje vojske. slijepi pjevač na dvoru kralja Alkinoja (pred Odisejem pjeva o Trojanskom ratu) demodoksologija (grč. demos narod. doksa mišljenje. učiniti nešto pristupačnim sredstvima i shvaćanjima širokih narodnih sIr. znanost o stanovništvu demokracija (grč. sotona. demolicija demolirati (lat.jV va.. lat. znanost o narodu i državi na osnovi statistike. sustav utvrđivanja po kojem se objekti. grafia) opisivanje naroda. fr. narodna vlast. najvišu vlast. prid. demobilisation) voj. položaj. čovjek slobodoljubivih. demonetiser) bank. duh. svesti vojsku u mirnodopsko stanje demode (fr. fobeomai bojim se) med. demos. npr.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. kad ih neprijatelj zauzme. pripadnik stranke koja u svom programu naglašava kršćansku notu demolicija (lat. po naučavanju o trima vlastima. demos. vrši cijeli narod (bez obzira na imovinu. demoliran demologija (grč.) izvan mode. demo-geron) mn. logia) znanost o narodu i njegovom duhovnom životu demon (grč.. demo. demoliri. bilo da bi se prekovao demonetizirati (lat. kratos vladavina.

očigledno prikazivanje. živo. demotikos) koji pripada narodu. onaj.demonizam nuti vrijednost i time je povuci iz optjecaja demonizam (grč.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. mania pomama. oštetiti neku spravu. manteia proricanje) vračanje pomoću demona koji se nalazi u onome koji vrača demonomelankolija (grč. demonstracija demonstrator (lat. most itd. med. daimon. sredstva (ili: lijekovi) za umirivanje bolova demuskacija (lat. daimon. demo. upropastiti nekoga. objašnjavač 266 demuskacija demonstrirati (lat. skopeo gledam) proučavanje javnog mišljenja. tobožnji napad kako bi se izazvao neprijatelj da otkrije svoju snagu. pojedinca ili mase. dokazivanje. oboriti s konja. usp. voj. rasplitanje. utjerati joj strah demos (grč. demonstratio) dokaz. očigledno. demonstrare) pokazivati. demontirna baterija voj. lišiti nekoga osjećaja vlastite vrijednosti. gubljenje hrabrosti. demoraliser) učiniti razvratnim. onaj koji tumači. obožavanje vraga i klanjanje (ili: služenje) vragu demonologija (grč. usp. prividan. ili da mu se odvrati pozornost od neke druge operacije demonstrant (lat. demonter) rastaviti stroj na njegove sastavne dijelove. slobodno. izrazito. voj. voj. demos) narod. de uklanjanje. pokazna zamjenica. ludilo = vjerovanje da je u nekoga ušao vrag i da je zbog toga poludio. naklonjen narodu demulcencije (lat. taj i dr. natprirodan demonstracija (lat. demonima demonomagija (grč. narediti da se sjaše. logia) naučavanje o duhovima. daimonios) vražji. baterija koja frontalnom paljbom uništava neprijateljske topove demoralizacija (fr. demoralisation) kvarenje. demonstrativno (lat.) dokazivač. npr. lišiti vojsku hrabrosti i vjere u pobjedu. razvratnost. anketiranje širokih slojeva pučanstva. v. pokazivati raspoloženje demontaža (fr. demodoksologija Demosten (grč. malodušnost. lišiti morala. melancholia) ludilo čovjeka koji vjeruje da su u njega ušli zli duhovi demonski (grč. demulcentia) mn. uvjerljiva i silna rječitost demotičan (grč. demonstrativum) gram. demontirati demontirati (fr. vjerovanje u sablasti demonomantija (grč. u demokratskoj Ateni: općina. osobito eksperimentiranje u prirodnim znanostima. daimon. dokazivati. izlagač. demonstrare) javno. pokvarenost morala (ili: naravi). ovaj. izlagati. svog raspoloženja. onesposobljavanje za uporabu. prikazivač. sotonski. demonstrans) tumač. musca muha) organizirano uništavanje muha kemijskim sredstavima . odsjek jedne file demoskopija (grč. tumačiti. mageia) gatanje (ili: vračanje) pomoću duhova demonomanija (grč. izlagač. onaj koji javno iskazuje svoje mišljenje ili raspoloženje demonstrativ (lat. Demosthenes) najslavniji starogrčki govornik u Ateni (384—322). akcija. daimon) vjerovanje u duhove i natprirodna biča uopće demonolatrija (grč. narodni. daimon. pokvariti. demontage) rastavljanje na sastavne dijelove. otvoreno. v. Iatreia obožavanje) poštovanje duhova. otuda: demostenska rječitost izvanredna. javno iskazivanje. daimon. daimon. pokazivač. demoralizirati demoralizirati (fr. učiniti neupotrebljivim (ili: nesposobnim) za obranu.

lithos kamen) mn. odbijati. dendrografički dendroidan (grč. znanost o drveću (uzgoju i praktičnoj uporabi) dendrometar (grč. dendron drvo) prvi dio složenice sa značenjem: drvo. špiritu) dodavati različite tvari koje ga čine neprikladnim za uživanje denazalizacija (lat. odroditi. dendron.) prav. usp. izopačiti. pomodarstvo dendritičan (grč. uskraćivanje. grafia) opisivanje drveta. dandy) kicoštvo. u vezi s tim. prirasta te starosti pojedinih stabala i čitavih šuma. pent postalo je u hrvatskom jeziku pet) dendizam (engl. lat.denacifikacija denacifikacija (fr. de-. denaturer) izmijeniti svoju prirodu. fr. veza s drvetom dendrografija (grč.) prav. javlja se povremeno u toplim krajevima (samo ljeti) kao iznenadan napadaj groznice denikotinizirati (lat. neizvršavanje bračne dužnosti denegirati (lat. odbijanje. denationaliser) oduzeti narodni karakter. dendron drvo) u obliku drveta. kao i za određivanje njegovog volumena dendrometrija (grč. prid. dendron. denegatio) odlučno poricanje (pred sudom). denivellation) spuštanje razine (nivoa). mjera za svilu i zlato denatalitet (lat. njegov uzgoj i praktičnu primjenu dendrologija (grč.) stari rimski srebrni novac koji je najprije sadržavao 10. lišiti nekoga bitnih osobina naroda kome taj pripada.) i. eidos oblik.) med. uskraćivati denga (ar. udio nekog trgovca u nekom brodu ili njegovom teretu. odnarođivanje denacionalizirati (lat. metron) vještina mjerenja drveća. sličan drvetu. de uklanjanje. kao drvo 267 denivelacija dendro. fr. logia) poznavanje drveća. dendrometar denegacija (lat. dendron. denegatio debiti coniugalis čit. denationalisation) odnarodenje. znanost koja određuje količinu drvne mase. de-. vertikalno pomicanje . natalis koji se tiče rađanja) opadanje broja rađanja (u nekom narodu. denegacio audijencije (lat. denegare) odlučno poricati. dendron. denegatio audientiae čit. dentritičan dendroliti (grč.(grč. metron) instrument za mjerenje visine i jačine drveća. natio narod. lik) v. de. denaturalisation) otpuštanje iz podaništva. min. promijeniti prirodu neke stvari. uskraćivanje saslušanja. gizdelinstvo. nasus nos) gubljenje nosnog izgovora kod nekih samoglasnika (npr. onaj koji proučava drveće. namirnicama (npr. logos) poznavatelj drveća. državi itd. starosl. Nicot) oduzeti duhanu nikotin i time ga učiniti manje štetnim za zdravlje denivelacija (fr. smanjivanje broja stanovništva denaturalizacija (fr. denegacio debiti konjugalis (lat. trg. okamenjene biljke i okamenjeno drveće dendrolog (grč. natio narod. uzrokovanje neravnosti. dendron. dendron. kasnije 16 asa ili 4 sestercija denaro (tal. gubljenje građanskog ili zavičajnog prava denaturirati (fr.) bakreni novac različite vrijednosti u bivšim pokrajinama sjeverne i srednje Italije. dendron. odnaroditi denar(ius) (lat. vrlo zarazna bolest. facere raditi) nastojanje i poduzimanje mjera pobjedničkih savezničkih sila po svršetku Drugog svjetskog rata da u Njemačkoj uklone sve tragove Hitlerove antidemokratske i nehumane nacionalsocijalističke vladavine denacionaliziranje (fr.

zbijen. denuntiatus) optuženi denuncirati (lat. zguliti denuncijacija (lat. ščepam) med. dentifritium) sredstvo (ili: prašak) za čišćenje zuba dentikuli (lat. denominare) nazvati. densus gust. denticuli zubići) mn. riječ izvedena od nomina (imenica. djelokrug. imenovati denonsirati (fr. glavna masa od koje se sastoji zub dentiskalpij (lat. vrsta areometra denzitet (lat. dens) zubni tehničar. soba. densus gust) zgušćivanje. izliječiti od paralize departicija (lat. stanje u kojem se nalaze zubi denucijator (lat. grč. potkazati. dens. zubna kost. zgusnuće denzimetar (lat. dens zub. otkloniti uzetost. odvajanje kostiju od mesa. departement) podjela određenih poslova između djelatnika jednog kolegija. geol. denotare) naznačiti. obilježavanje. scalpere grepsti) sprava za čišćenje zuba dentist (lat. denudare) otkriti. instrument za vađenje zuba denticija (lat. davanje podataka denotirati (lat. odjeljak (stana) . npr. nicanje zuba kod djece dentifricij (lat. de. znanost o dužnostima (izraz potekao od engleskog filozofa Benthama). grč. ogoliti. optužiti denzacija (lat. denuntiatio) dostavljanje vlasti nekog kažnjivog djela. dentales) gram. deontološki dokaz o postojanju Boga. logia znanost) teol. denominatio) imenovanje. zubni kirurg dentura (lat. nazvan još i moralnim dokazom. zbijenost Deo gratias čit. logia znanost) 1. 2. naučavanje o liječničkoj etici. tj.denobilitirati se denobilitirati se (lat. deon dužnost. zamjenica. tj. denuntians) dostavljač. tj. zubni liječnik. arhit. denuncijant 268 departman denudacija (lat. optužba denuncijant (lat. denoncer) obavijestiti. dens zub. denominativum) gram. pridjeva i brojeva). Deo gracijas (lat. fil.) Bogu hvala (svršetak katoličke mise) deontologija (grč. grč. metron) fiz. de uklanjanje i nobilis plemenit) izgubiti svojstva plemića. obilježiti. dentis zub) zool. zajedničko djelovanje erozije i raspadanja zbog kojeg dolazi do snižavanja tla denudirati (lat. ukrasi na svodovima i stupovima u obliku zuba dentin (lat. dentitio) med. veslati od veslo. denuntiare) dostaviti sudu. tužitelj denuncijat (lat. paralvein klonuti) med. dati podatke dentagra (lat. denudatio) otkrivanje. prid. t) dentalni (lat. smatra da je potreba našeg uma pretpostaviti postojanje Boga kao osnove moralnog svijeta deparalizirati (lat. denuntiator) v. arpazo zgrabim. potkazivanje. postati pripadnik građanskog staleža denominacija (lat. zubni glasovi. denominativan denominirati (lat. oni kod kojih vrh jezika pri izgovaranju dodiruje zube u gornjoj čeljusti (d. deon. deontos dužnost. denotatio) označavanje. grč. naprava za mjerenje specifične težine i gustoće tekućine. potkazivač. objavljivanje denominativ (lat. otkazati denotacija (lat. dens zub. densus gust) gustoća. prijava. o etičkom ponašanju liječnika u svim odnosima i oblicima liječničke djelatnosti deontološki (grč. oguliti. okrug.) zubi. razgolićenje. dentalis) zubni dentarpag (lat. departitio) podjela departman (fr. zubalo. agra plijen) zubobolja dentali (lat.

pediculus uš) kir. uništavanje polarizacije galvanskom elementu depolarizator fiz. side) deplantacija (lat. lišiti nekoga imovine depistaža (fr. osirotiti depedikulacija (lat. deplacer) premjestiti. uništavanje ušiju i gnjida depedikulirati (lat. depilatorium) med. v. obično se šalje najhitnijim putem po posebnim kuririma depeširati (fr. dependere) mn. koji nije na svom mjestu. vrijednosne papire i dr. uništavati uši i gnjide dependencije (lat. brzojaviti depilacija (lat. ono što nekome pripada. ukloniti sa svog mjesta. ministarstva vanjskih poslova svojim predstavnicima u inozemstvu. deplantatio) presađivanje.depauperacij a depauperacija (lat. deploratio) oplakivanje. lišiti kose. rasadivanje (bilja. sklonište: voj. bolest pri kojoj čovjek izgubi svijest o vlastitoj osobnosti (ličnost) ili o svojoj okolini (npr. volumen dijela broda pod vodom. vojska koja služi za dopunu ostalih jedinica. depistage) metodičko otkrivanje bolesti medu stanovništvom (npr. pom. povući nalog depersonalizacija (lat. pertinencije depenirati (lat. de uklanjanje. pediculus uš) kir. planta biljka. lat. prav. en depot čit. depot) skladište.) na čuvanje depo-posao bank. bežični brzojav. prilagodba običnom načinu izražavanja. žaliti depo (fr. koji se događa ili čini kad mu nije vrijeme deplasirati (fr. ispražnjavanje deploracija (lat.) i to posebno naplaćuje od deponenta depoetizacija (lat. pogrešno ili loše 269 depolarizator postavljen. pauper siromah) osiromašiti. spremište. poeta pjesnik) oduzimanje poetičnosti nekom pjesničkom djelu. deplace) neumjesan. promijeniti mjesto. de. polus. pren. brzo dostaviti. loš položaj. vojni materijal koji služi za dopunu. pri čemu nezasićena ili manje zasićena otopina potiskuje potpuno zasićenu otopinu deplasman (fr. de. de.u pangere pričvrstiti) hitno poslati ili otpremiti. volumen istisnine deplecija (lat. persona osoba) med. sredstvo za skidanje kose i dlaka depilirati (lat. sažaljevanje. penna pero. npr. mjesto gdje se čuvaju topovi i ostali ratni materijal. dis. deplantare) presaditi. naopako (ili: pogrešno. deplacement) premještanje. depletio) pražnjenje. svakodnevnost. drveća) deplantirati (lat. u farmaceutskoj tehnici: što potpunije izdvajati jednu biljnu supstancu pomoću češćeg dolijevanja sredstva za otapanje (etera). u sefovima. skidanje dlaka depilatorij (lat. žaljenje deplorirati (lat. tal. loše) postavljanje. npr. depecher. gubljenje osobnih karakteristika. polos stožer) fiz. račune u trgovačkoj bilježnici precrtati i time ih poništiti. de. potiskivanje. kemijska tvar (supstanca) koja sprječava slabljenje galvanskih elemenata zbog polarizacije . kad tvrdi daje već davno umro). kad banka prima na čuvanje. uobičajenost depolarizacija (lat. an depo (fr. ostava. deplorare) oplakivati. brzojav. smjenjivanje. sažaljevati. grč. depilare) skinuti kosu (ili: dlake). razne vrijedne stvari (dragocjenosti. depilatio) opadanje kose. službeno pismo. rasaditi deplasiran (fr. dipennare) trg. smijeniti nekoga s njegovog položaja. deplere isprazniti. depeche) vijest dostavljena najhitnijim putem. de uklanjanje. uopćavanje depeša (fr.

poslati u zatočeništvo. dati. opljačkati) raseljavati. npr. ulaganje. depositorium) odjel za čuvanje. dati na čuvanje. izgnati. grč. poslan u zatočeništvo ili po kazni u koloniju deportirati (lat. raseliti (stanovništvo) deport (tal. novac uzet uz interes radi proširivanja posla depozitor (lat.) dati ili primiti na čuvanje. svjedok pred sudom deponij (lat. deponere) odložiti. depolitizirati (lat. vojsci itd. deportatus) prognan. npr. protjeran. protjerati. smjestiti) odlagalište smetište deponiranje (lat. koji prividno napušta svoje prvotno značenje. onaj koji daje nešto na čuvanje. fr. službenike. depolitisatio) oduzimanje političkih prava nekom staležu ili skupini ljudi. de prefixe predmetak) lingv. pred sudom iskazati. ostaviti u banci potpis radi uspoređivanja depopulacija (lat. ad depozitum (lat. depozicija deponirati (lat. izopačenost. ono što je ostavljeno na čuvanje. de. deponere) v. prav. vladar koji je zbačen s prijestolja depostirati (fr. iskvarenost. uložiti. otjerati. pokvarenost. činovništvo. de. depravatio) moralno kvarenje. Engleza u Tas- 270 deprefiksacija maniju. zalog. popularis narodni) otuđiti nekoga od naroda. bank. upućivanje po kazni u neku koloniju. deportiran (lat. službenicima. deposseder) prav.) na čuvanju. polos) fiz. pogoršanje deprefiksacija (fr. neki stalež ili skupinu ljudi lišiti političkih prava. deponens (lat.) gram. deponens) ulagač. poslati po kazni u koloniju. in depozito (lat. Rusa u Sibir. deponere odložiti. iskaz pred sudom depozit (lat. vojsku itd. mjesto u sudu gdje se čuvaju stvari i novac. deportare) prognati. lišiti nekoga narodne naklonjenosti depopulirati (lat. primiti ad depositum čit. u pohrani. = arhiv depravacija (lat. Francuza u Novu Kaledoniju itd. npr. depopulari opustošiti. dakle. depositor) v. deportatio) progonstvo. baciti u bijedu deposedirati (lat. ulog. deposter) voj. in deposito čit. deponent depozitorij (lat. izgnan. deposedirani npr. politisare baviti se javnim poslovima) ukloniti iz politike. prognati. deport) u trgovini burzovnim papirima: razlika između sadašnjega i kasnijeg nižeg tečaja vrijednosnih papira (razlika između sadašnjega i kasnijeg višeg tečaja zove se report) deportacija (lat. depositum) povjereno dobro. razvratnost. deponentni glagol deponent (lat. osobito: ostavljanje stvari i vrijednosnih papira u banci na čuvanje. smanjivanje stanovništva depopularizirati (lat. fr. glatkoću depolitizacija (lat. depolir) oduzeti sjajnost. prisilno upućivanje u logore. de. činovništvu. nanos depozitna banka zavod koji prima novac uz manji interes da bi ga davao drugima uz veći i na toj razlici zarađivao depozitna mjenica mjenica koja se izdaje na novac uzet i uložen u posao depozitni novac novac koji se polaže sudu radi čuvanja. položiti. polus. talog. galvanski element lišiti polarizacije depolirati (fr. depossidere. depositio) ostavljanje stvari na čuvanje. glagol koji ima pasivan oblik a aktivno značenje.dpolarizirati depolarizirati (lat. protjerivanje. lišiti nekoga posjedovanja neke stvari ili zemlje. otjerati s mjesta. potisnuti s položaja depozicija (lat. oduzimanje predmetka (prefiksa) od glagola s predmetkom . depopulatio) raseljavanje..

uputiti deračine čit. živci koji šire krvne žile i time smanjuju krvni tlak depreverbacija (fr. trg. depressorium) med. trijebiti. deprecatio) molba za koga ili za što. niže stanje žive u uskim cijevima nego u širim žilama koje opkoljavaju cijevi deprivacija (lat. potiskivanje moždane opne depresorni živci zool. depurativan depurgacija (lat. nešto. utvrđeni prihod koji netko. nizak tlak zraka. depuratio) čišćenje krvi . privare lišiti) lišenje. očistiti. oduzimanje depuracija (lat. depurgare) čistiti. depurer) čistiti. zauzimanje za nekoga. izvaditi iz preše depresivno područje meteor.) otuđenik. područje najnižeg tlaka zraka depresorij (lat. deprefiksacija deprimirati (lat. dere vrat. depressio) psih. de uklanjanje. pored plaće. nov jednostavan glagol deprekacija (lat. ratio pamet. oneraspoložiti. područje koje leži niže od morske površine. kao jedan dio svojih primanja deputirati (lat. depurantia) mn. lišavanje. sredstva za čišćenje. smetati kome. tj. ulegnuće. tj. izaslanici. depuratorius) v. anatema. klonulost psihičke energije. padanje cijena. uznemiravanje u poslu. uznemiriti. deranger) uznemiravati. poremećenost. depurgativan depurgirati (lat. u naturi. osobito u zajednici s određenim afektima (briga itd. pokvariti. kutna udaljenost zvijezde ispod horizonta depresirati (lat. derangement) smetanje. oduzimati snagu. upala vratnih žlijezda deranžirati (fr. deprimere. razum) staviti u slobodnu prodaju. očistiti krv deputacija (lat. depreverbation) lingv. zastupnik. npr. pročistiti. meteor. trijebljenje depurgativan (lat. deprimere) obeshrabriti. operacija oka pri kojoj se živac potiskuje naniže. slab puls koji znači oslabljelost. deprimiran puls pritisnut. tlačiti. pobrkati. osobito lijekovi koji čiste krv depurativan (fr. izabrati. osobito koji pomaže čišćenje krvi depuratoran (lat. depurgativus) koji čisti (ili: pročišćava) crijeva depurgatoran (lat.) i melankolijom. poremetiti. deputare) odrediti. potištenost. naznačiti. ukinuti racioniranje deradenitis (grč. depurgatorius) v. remetiti. po značenju i obliku. derasine (fr. utučenost. v. astr. slabiti. pasti u dug. zadužiti se deranžman (fr. poremećaj. spuštanje. s priznanjem Božjeg suda. prima godišnje u stvarima. med. nered da bi se dobio. pročišćavanje. otrijebiti depurirati (fr. kapilarno pritiskivanje žive u kapilarnim cijevima. posredovanje depresija (lat. proklinjanje. odbor određen za pripremanje svega što je potrebno za rješavanje nekoga važnijeg pitanja deputat (lat. žito i dr. topovsku cijev usmjeriti niže. poglavito osjetljivosti. iseljenik deracionirati (lat. utući. instrument za svlačenje. padanje žive u barometru zbog slabog tlaka zraka. opadanje cijena. svečano izopćenje. otimanje. med. depurgatio) čišćenje. npr. zastupnici koji u ime neke veće organizacije imaju ovlaštenje za obavljanje nekog posla. rastužiti. zadržavati (koga). deputatum) 1. izaslanik.deprekacija 271 deranžman depurancije (lat. fiz. deprimirana kapilarnost fiz. depuratif) koji čisti. knjigu. drva. depressio) voj. 2. aden žlijezda) med. poremetiti svoje imovinsko stanje. ugnjetavati. deputatio) izaslanstvo. geol.

de uklanjanje realizacija) med. tj. na poznatom trkalištu u Epsomu. izvoditi derivometar (lat. (upotrebljava se u salonima za uljepšavanje) dermatalgija (grč. odyne bol) med. đerma. instrument pomoću kojeg izviđač utvrđuje smjer i snagu vjetra i. derisoire) smiješan. koji služi za porugu đerma. istrgnuti iz zavičaja. algos bol) med. glyfo dubem) urez na koži. osobito naziv za otiske nožnih prstiju. g. napuštanje. koji pripada koži. pravilno skretanje duguljastih zrna izazvano njihovim okretanjem i promjena tlaka zraka koju to skretanje izaziva derivancije (lat. skretanje zrakoplova sa smjera svoje putanje zbog vjetra. đerma. rivus potok. metron mjera) zrak. iskorijeniti. koji odvodi na drugu stranu derivirati (lat. v. deračine otuđenik. odvoditi. đerma) kožni. kem.) prvoklasan konj trkač koji sudjeluje u derbiju derealizacija (lat. derivare odvoditi. đerma. iatreia liječenje) med. na stazi od preko 2400 m (naziv po osnivaču lordu E.derasinirati derasinirati (fr. đerma. ona koja odvode sokove derivat (lat. riječ koja je nastala od neke druge riječi. ostavljanje derelikta (lat. stvari bez gospodara derivacija (lat. iseljenik) lišiti osobina neke sredine.prefiks sa značenjem: veza s kožom. npr. spojevi koji su nastali 272 dermatografij a iz drugih spojeva zamjenom određenih elemenata derivativan (lat. mat. zrak. izvedena riječ. derivantia) mn. bora. dlačica i dr. izvesti. koji je nastao izvođenjem iz nečega. bol kože. koji je u vezi s kožom dermaskop (grč. dermatodinija dermatičan (grč. derivatio) gram. iseliti deratizacija (fr. đerma koža. de. prelazak od jedne funkcije prema nekoj izvedenoj funkciji. derby) 1. jedne riječi iz druge. derivare izvoditi) dolaziti. prav. bolest kod koje čovjek osjeća da se izmijenila njegova okolina ili cijeli svijet derelikcija (lat. derbi-krek (engl. dermatos) predmetak u složenicama sa značenjem: koža. pa i najmanja promjena na koži. liječenje kožnih bolesti dermatitis (grč. derivare izvoditi. voditi podrijetlo od. upala kože dermatodinija (grč. npr. izvedenica. med derivirajuća sredstva. rat štakor) ubijanje (ili: uništavanje) štakora i miševa derbi (engl. diferencijacija. šport. jugozapadno od Londona. izvođenje. đerma. stanovati — stanovnik derivati (lat. Derbyju).(grč. đerma. grafo pišem) opisivanje kože . derelictio) prav. svaka pora. derivativus) izveden. derivata) mn. prema tome. derivare izvoditi. skretanje s pravog puta. proizlaziti. važna športska utakmica derby-crack čit. derivare odvoditi. postati od. kožni dermalni (grč. izvod. derivatum) gram. dlanova i tabana (primjenjuju u iste svrhe kao i daktiloskopski otisci) dermatografij a (grč. voj. skopeo gledam) sprava u obliku posebnog zrcala pomoću koje se može vidjeti svaka. derelicta) mn. izvođenje. derivare. dermatalgija dermatoglif (grč. đerma) med. grč. napuštene stvari. 2. održava se od 1780. đerma koža) kožni. koji se tiče kože dermatijatrija (grč. utrka punokrvnih trogodišnjih konja u Engleskoj. popravlja smjer derizoran (fr.

đerma) med. bolest kože dermatozoe (grč. osujetiti. okrnjiti. zakidati. mykes gljiva) med. đerma. oteklina kože dermatomikoza (grč. oleum ulje) farm. znanost o kožnim bolestima dermatom (grč. plastike vještina uobličavanja) med.(grč. ono što je najnovije u modi. udarcem. okrnjivanje. stavljanje izvan snage. zakinuće. celum teramkve movebo (lat. zakidanje. odstup (npr. posljednja novost derobirati (fr. zbuniti. đerma.. žućkast. lat. veselje dernier eri čit. ubi consistam. oduzimati. koji opoziva. ukidanje neke naredbe. kožni paraziti dermijatrija med. eidos oblik) kožasta masa koja se upotrebljava za povezivanje i ukoričenje knjiga dermatol (grč. đerma. dermatonoza dermatopatologija (grč.) Daj . đerma. đerma) med. neki zakon derospazam (grč. kakvim tvrdim predmetom). kožni žulj dermatoza (grč. ukidajući. nametnici koji žive na koži. smanjiti. prevlačenjem kakvog predmeta ili pisanjem po koži 273 Des. nosos bolest) med. liječnik za kožne bolesti dermatologija (grč. Des. ostavljaju trajan i jasan trag dermologija v. lyo labavim) pretjerana rastezljivost i mlitavost kože dermatolog (grč. zakinuti. logia) znanost o koži. razbiti derviš (perz. pathos bol. pathein patiti) med. koji ukida. ubi consistam. zoon životinja) mn. đerma. činiti krivo. zavesti. tome rezanje) med. skopeo gledam) med. caelum terramque movebo čit. povrijediti. dere vrat. đerma) v. dio plastične kirurgije koji se bavi umjetnim obnavljanjem i popravljanjem bolesnih dijelova kože dermatotilus (grč. v. tylos žulj) med.dermatoid dermatoid (grč.) muslimanski monahprosjak Des. stavlja izvan snage derogirati (lat. npr. od ugovora). đerma. logia) znanost o kožnim bolestima dermatoplastika (grč. pobrkati nečije namjere. đerma. dermatologija dermoplastika (grč. u jahanju: zaobići zapreku koju je trebalo preskočiti derogacija (lat. smanjenje. ukinuti.) skup. đerma. spasmos grč) med. đerma. derogativus) koji šteti. osobito nervoznih. zakona derogativan (lat. đerma. raditi na štetu. derogatio) krnjenje. osoba (nastaju trljanjem. staviti izvan snage. osobito u modi. bezmirisan bizmutov prašak koji ima antiseptičko djelovanje i koji liječi rane dermatoliza (grč. ubi konzistam. tj. derogare) krnjiti. grč u vratu derotilus med. đerma. smesti. način ispitivanja kože i njezinih bolesti promatranjem pomoću posebnog povećavajućeg aparata dermotomija (grč. okrnjivati. dermatijatrija dermo. derober zakinuti) šport. bolest kože. opozvati. đerma. derouter) skrenuti nekoga s pravoga puta. oduzimanje. pojave na koži kod nekih. đerma dermografizam (grč.) posljednji krik. ograničavanje. opozivajući. plastike vještina uobličavanja) vještina punjenja životinja dermoskopija (grč. v. v. dermatopatija dermatopatija (grč. đerma. đerma. bolest kože koju uzrokuju parazitske gljivice dermatonoza (grč. dernije kri (fr.. đerma. grafo pišem) med. đerma. voj. razrezivanje kože dernek (tur. opozivanje. dermatotilus derutirati (fr. logos) onaj koji se bavi proučavanjem kože. svadba.

nacrt. prkos. inat desert (fr.) prav. šara. skidati se. težnja da između različitih rasa dođe do normalnih ljudskih odnosa desen (fr. potreba. verba desiderativa (lat. descendere) silaziti. desiderativus) koji izražava želju. matematičar i fizičar iz 17. pod desenzibilizacija desept (tal. desalinizacija (lat. st. onaj koji zlonamjerno napusti neku zajednicu. npr. desensibilisatio otklanjanje osjetljivosti) 1. honorar desideracija (lat. tal. sal sol) uklanjanje soli kemijskim putem desant (fr.) glaz. potrebu. izdanak (dijete. neprijateljski upad u neku zemlju. descendens) potomak. glaz. glagoli koji izriču neku želju ili potrebu . postupak kojim se otklanja ili smanjuje preosjetljivost nekih organizama na određene tvari. decrescendo descendent (lat. cilj. rastaviti) uklanjanje rasne segregacije. dessert) završno jelo kod objeda ili večere (sir. dezertor maliciozus (lat. (fr. naučavanje 0 postanku. desideratio) nedostatak. lamarkizam). sići. Darwin (v. brodski teret. designare obilježiti) namjera.desakralizacij a gdje da stanem (tj. silazak. a kasnije osobito Lamarck (v. tvorci ove teorije su stari grčki mislioci Anaksimandar i Empedoklo.) gram. za popunjavanje zbirki desiderativan (lat.) mn. svetogrđe. spuštanje. supstance (kod koprivnjače i dr. koje su poželjne. nešto što nedostaje. stvari kojih nema.). descente) silaženje. praunuk itd. med. de uklanjanje sacer — svet) oskvrnuće svetinje. praznina koju bi trebalo popuniti desiderata (lat. uvreda. dessein. osnova neke kompozicije 274 desiderativan desen-stroj stroj ža izradu tkanina po uzorku. osobito ženu deservit (lat. vrsta. voditi podrijetlo. nepravda. iskrcavanje vojske na neprijateljsko tlo. dessin) trg. stroj za deseniranje stroj koji se upotrebljava u proizvodnji tkanina i koji uzorak tkanine koji se treba izraditi najprije izbocka na tvrdom papiru (kartonu) desenzibilizacija (lat. 2. 2. filozof. plan. nestale stvari. dakle. potjecati desegregacija (lat. disegno. descendentia) potomstvo. darvinizam) i Haeckl descendirati (lat. i o uzrocima toga 1 takvog razvoja. poslastice) desertna vina vina koja se piju nakon objeda (obično slatka i jaka vina) desertni tanjur tanjur za voće i poslastice desertor malitiosus čit. lat. segregare razlučiti. želja desiderat (lat.) descendentna teorija biol. obesvećenje. voće. smanjivanje osjetljivosti emulzija ploča i filmova pomoću posebnih boja (desenzibilizatora) otopljenih u vodi desenzibilizator (lat. koljeno descendendo čit. dispetto) 1. deservitum) braniteljeva (ili: zastupnikova) plaća. tumačenje o prirodnom razvoju životinjskih i biljnih vrsta tijekom povijesti Zemlje. o činjenicama koje na taj razvoj ukazuju i koje ga dokazuju. nedostajanje. podrijetlo. pokaži mi uporište) i okrenut ću nebo i zemlju (latinizirana poznata Arhimedova rečenica) desakralizacij a (lat. nedostatak. v. čega nema. stvari koje su potrebne. dešendendo (tal. desideratum) nešto što je poželjno. vojska dovedena vodenim ili zračnim putem na neprijateljsko tlo Descartes čit. unuk. de uklanjanje. desensibilisator onaj koji otklanja osjetljivost) v. potreba. fot. spuštati se. uzorak. descendencija (lat. de uklanjanje. Dekart fr.

gubiti ljusku desolacija (lat. despicere. gubljenje ljuske. koji opisuje. omalovažavati. desiderium) želja. despotes gospodar) prvobitno: gospodar roba ili sluge.) onaj koji je određen za neki položaj. neutješnost desolidarizirati se (lat. desperatio) očajanje. fr. čeznuti (za čim) designacija (lat. bez nade. razoriti. disegnare) crtati. pasti u očajanje.). . de uklanjanje. država neograničenog i samovoljnog vladara despot (grč. gubiti svaku nadu despocija (grč. baciti u očajanje. žudjeti. tal. duboka tuga. dessiner. teško ožalostiti desonorizacija (lat. skicirati desistirati (lat. despectio) v. razarenje. desinere završiti se. dessine) crtano. označenje. presuda koja određuje kojim će se redom isplaćivati vjerovnici kod nekog stečaja designativan (lat. čežnja. designatio) označavanje. med. uništen: očajan. solidus stalan. desperare) čovjek bez nade. neograničeni vladar. očajanje. nacrtao desinencija (lat. desidere) željeti. odrediti (nekoga). prezirati. ostrugati ljuske. bezglavost. zup umjesto zub) despekcija (lat. grdnja. krajnje ogorčenje desperado (šp. krajnje ogorčen desperatist (lat. descriptio) opisivanje. završetak riječi desinirati (fr. krajnje ogorčen čovjek desperirati (lat. desolare) opustošen. okaniti se nečega. prikazivanje.) mn. fr. prijezir. designator) redar onaj koji pokazuje mjesta (u kazalištu itd. opustošiti. molba. nacrtna geometrija deskriptivan (lat. desistere) odustati (ili: odustajati) od čega. de. describere. onaj koji određuje nagrade na javnim natjecanjima i utakmicama designatus (lat. poruga despektirati (lat. designare) označiti. žudnja. skromne. koji označava. desiderija pija (lat. desperare) očajavati. designitivus) označavajući. ljuštenje kože nakon kožnih bolesti deskvamirati (lat. puste želje desiderij (lat. određujući. desinence) gram. koji prikazuje. nacrtano. pouzdan) odustati od prijašnjega mišljenja koje je bilo istovjetno s mišljenjem okoline desoliran (lat. imenovati (nekoga za nešto) desikacija (lat. desquamare) oljuštiti. obilježavajući. prestati s čime deskripcija (lat. rušenje. revolucionar koji je stavio sebe izvan zakona desperatan (lat. osjećaj bezizlaznosti. desolare) pustošiti. imenovanje designacijska presuda prav. razoren. despectare) potcjenjivati. ocrtava. desiccatio) sušenje. a još nije uveden u dužnost designirati (lat. određuje designator (lat. describere opisivati) mat. dobronamjerne želje (koje se obično ne ispunjavaju). očajnik. isušivanje desine (fr. kraj. desquamatio) ljuštenje. klonuti duhom. desperatus) očajan. opis deskriptiva (lat. desperado očajnik) razbojnik. zahtjev desiderirati (lat. prikazan. despotes) neograničena i samovoljna vladavina. prezirati desperacija (lat. desolatio) pustošenje. obilježava. ocrtavan 275 despot deskvamacija (lat. sonare zvučati) izgovaranje zvučnih suglasnika bezvučno (npr. ocrtavanje. neutješan desolirati (lat. descriptif) opisan. naznačiti. despekt despekt (lat.desideria pia desideria pia čit. određivanje. despectus) preziranje. uništiti. suh. klonuo duhom. neograničeni gospodar. siccus. crtao.

krajnji cilj. razaranje. prevratnik desudacija (lat. kola destra (tal. decharge) pom. stimulare nagoniti) bezvoljnost. razriješiti. dati razrješnicu. decharmer) lišiti draži (ili: čari. voj. destra (tal. prosvijećeni despotizam despotizam koji se javlja u državnim tvorevinama naroda na nižem kulturnom stupnju. neograničeno. destillare) dobiven destilacijom. zbog slabe plaće. . destructivus) razoran. razrješnica. despotes) vladati neograničeno i samovoljno. destinataire) trg. samovolja. destructibilitas) razornost. skupna paljba. opredjeljenje. sudor znoj. tekući proizvod destilacije destilator (fr. de uklanjanje. desuggestio) oslobođenje od sugestije i njezine moći dešarmirati (fr. ishlapiti. dug ili obvezu. tiranski destilacija (lat. podanici stoje pravno prema despotu u istom odnosu kao bilo koji predmet posjeda. adresat. razoritelj. tiranin. vraćanje duga ili neke obveze i priznanica o tome. manjak (ili: gubitak) u težini koji neka roba pretrpi zbog odvajanja prašine.despotizam samodržac. despotes) samovoljno. despotes) neograničena vladavina. razoritelj) razarač (vrsta ratnog broda) destrukcija (lat. nezainteresiranost. podupirač dešaržirati (fr. despotizam se razlikuje od apsolutizma nepostojanjem neke uređene uprave despotizirati (grč. preznojavanje desugestija (lat. kem. kostiju i dr. destinati) određenje. voj. nosač svoda. prekapavati. iskrcavanje. namjena. uništavanje. destructio) rušenje. destructor) rušitelj. decharger) istovariti. proces prikazan pod destilirati. rušilački destruktivnost (lat. destructibilis) razoran. destinare) odrediti. neku tekućinu. destruere) razornost destruktor (lat. primatelj. arhit. rušilaštvo destruktivan (lat. onaj kojemu zapovjednik lađe treba predati robu. ljepote) dešarž (fr. destilla kap) ispariti. tiranstvo. namijeniti. destillatio) kem. postupati nasilnički. suha destilacija zagrijavanje organskih tijela (drveta. plotun. a potom rashlađivanjem paru ponovno pretvoriti u tekućinu. rušilački destruktibilitet (lat. ispaliti (iz puške ili topa) deše (fr. uništenje. pročišćen. istovarivanje broda.) glaz.) 276 deše destinacija (lat. prevrat destruktibilan (lat. destillateur) onaj koji pročišćava.) pretvoriti u paru. ponašati se kao tiranin ili nasilnik. destillare. isparavanjem prekapati. izdvaja destiliran (lat. samovoljan gospodar despotizam (grč. vršiti nasilje despotski (grč. konsignator destinirati (lat. gubljenje volje za rad ili želje za isticanjem (npr. poboljšava. destra desnica) colla destra čit. pijeska i dr. istodobno ispaljivanje. isparavanje.) u zatvorenim posudama radi dobivanja tekućina i plinova destilacijski aparat naprava za destilaciju destilat (lat. podmiriti. npr. isparavanje tekućine i ponovno zgušnjavanje u tekućinu. odužiti. dechet) trg. destroyer uništavač. destinatarius. desudatio) znojenje. desnom rukom destrojer (engl. popravljen destilirati (lat. nasilnički. zagrijavanjem u zatvorenim posudama (retortama i dr. opredijeliti. odredište destinator (lat. izravnati. uništavajući. loše obiteljske situacije i si. uništitelj. kapati. fr. destillatus) kem. pročistiti destimulacija (lat.

detaxatio) v.. dechiffrement) odgonetanje. uništavanje. detailleur) trgovac na malo. detegere otkriti. izlaganje). detegere otkriti. dešifrirati se pokazati se. nezakonito zadržavanje. riješiti znakove. posjedovanje tuđe stvari na temelju ugovora. protumačiti. dette) dug. prodaja na malo. dette publique čit. detergere) obrisati. tajni policajac. opširno. na sitno. od lat. na komad) detaljist (fr. voj. en detail čit. detailler) opširan. deterritio) zastrašivanje. osobito državni dug.) trg. nabrajanje do sitnica. čitanje šifri dešifrirati (fr. na komad detaljiran (fr. tumačenje nekog tajnog pisma. iscrpan u izlaganju (ili: pričanju. detacher) pojedine dijelove odvojiti od cjeline i odaslati. usitnjavati. det flotant (fr. dodijeliti. prodavati na malo (ili: na sitno. opisivanju) detant (fr. potanko. engl. an detaj (fr. dechiffrer) odgonetnuti. detail) pojedinost. opisivanju) detalj iranje (fr.dešifrant 277 determinabilan cijepiti. detectio) otkrivanje. taksacija detalj (fr. zbog isušivanja. otcijepljen. pridodan. očistiti deterioracija (lat. dette fiottante čit. sitnica. privatni detektiv detektiv koji po narudžbi i za nagradu potajno motri kretanje pojedinih osoba detektiv-aparat vrlo mali fotografski aparat kojim se može sasvim neprimjetno snimati detektor (lat. iznošenje na vidjelo detektiv (lat.opuštenost detaširan (fr. do sitnica pričati (ili: izlagati. trg. detailler) komadati. detacher) odvojen od cjeline. det piblik (fr. uređaj koji otkriva bojne otrove u atmosferi. odvraćanje od zla prijetnjom kazne deterdžent (engl. pričanje (ili: opisivanje) do sitnica detaljirati (fr. istjecanja itd. detergere otirati. zaplašiti determinabilan (lat. detachement) voj. sitničar. čistiti. deterrere) zastrašiti. onaj koji je suviše opširan u izlaganju (ili: pričanju. deterior gori) pogoršavanje. brisati) sredstvo za čišćenje (sapun. odvojiti odred vojske ili flote i poslati ga na izvršenje zadatka. determinabilis) presudan. detentio) zadržavanje. obustava. koji čita šifre dešifriranje (fr. tj. opisivati). dechiffreur) onaj koji rješava tajno pismo. ot- .. prav. detective) službenik koji otkriva zločine i njihove počinitelje. pridodati detašman (fr. detailler) opširno (ili: potanko) izlaganje. upropaštenje deterirati (lat.) prav. nezakoniti posjednik. uređaj za otkrivanje mina detencija (lat. dekalirati dešifrant (fr. javni dug detaksacija (lat. opširno pričanje (ili: opisivanje. poboljšanje u odnosima između dviju država. v. detector) u radiotelegrafiji i telefoniji: uređaj za pretvaranje zvukova visoko frekventnih valova koji dolaze u radio-prijamnik u niskofrekventne titraje koji se čuju u telefon. kvarenje. tobožnji vlasnik detercija (lat. potankost. bez veze s ostalim dijelovima. šifru nekog tajnog pisma. dati se prepoznati det (fr. prašak) detergirati (lat. lišavanje slobode putem zatvora ili pritvora detentor (lat. detente) popuštanje zategnutosti u odnosima. dodijeljen detaširati (fr. odred vojske (manji od divizije) odvojen od cjeline i upućen radi izvršenja nekog posebnog zadatka detekcija (lat. odlučan što se u toj robi nalazi. pren. otirati.) leteći dug. engl. dokučiti smisao.) državni.

skup brojeva koji. određenost determinacija (lat. determinatio) određivanje. opredjeljivati. fr. grmljavina. log. prasak. naučavanje o određenosti ljudskog djelovanja i htijenja i njihovoj uvjetovanosti vanjskim i unutarnjim uzrocima i motivima (pobudama). fr. usp. opredijeliti. nego određena i uvjetovana tim uzrocima i motivima. detransportatio) tisk. v. jus detrakcionis (lat. detonatio) glaz. sinteza općih pojmova u posebne determinanta (lat. detritio) trljanje. poredani po određenom pravilu. sužavanje opsega pojma proširivanjem njegovog sadržaja čime se dolazi od općenitijih do manje općih pojmova. detrahere) odbiti. odlučiti. određivati. prasnuti. determinatus) određen. determinativus) gram. detroner) v.) oblutak. eksplozija detonator (lat. determinativ determinato (tal. determinare odrediti) fil. u višečlanom pojmu onaj dio kojim se označuje osnova značenja (npr. deterziv detoksinizacija (lat. eksplodirati detrahirati (lat. ponovno rasporediti detransportacija (lat. distonirati. v. opredjeljenje. odlučno. thronos. odlučnost. smanjivanje. ograničen determinirati (lat. opredjeljivanje. npr.) glaz. determinare) fil. supr. de. ispravljanje izmiješanih strana detricija (lat. klevetanje. detergere čistiti) med. rušenja detronirati (lat. uskratiti. detronizirati . detransportare) tisk. istrošen kamen. detersorium) med. determinativus) presudan. utvrditi determinist (lat. krvi otvaranjem vene. detersio) čišćenje 278 detronirati deterziv (lat. oduzeti. determinare odrediti) mat. odredbeni. pristaša determinizma. tresnuti. v. oduzimati. grč. sredstvo za čišćenje deterzorij (lat. služe za rješavanje jednadžbi determinativ (lat. ukloniti. Most slobode za razliku od Mosta mladosti) determinativan (lat. detractor) klevetnik detransponirati (lat. med. odlučnost. presudan činitelj.) upaljač. supr. detonacija (lat. odbijati. detoner) puknuti. spremnost. oduzimanje. toxikon otrov) uklanjanje otrovnih sastojaka iz neke tvari. jus detractionis čit. (fr. pucanj. materije.) pravo odlaska (ih: udaljavanja) detraktor (lat. prema čemu ni ljudska volja ne može biti slobodna. detreminare odrediti) fil. gram. determinabilitas) presudnost. pogrešno pjevati. određenost. detonare. šljunak. detoner) glaz. grč. de-. izmiješane strane ponovno dovesti u red. ogovaranje. uzeti suviše visok ili suviše dubok ton. organizma i dr. odrediti. ispadanje iz tona.determinabilitet determinabilitet (lat. češanjem detritus (lat. određenje. detractio) odbijanje. de-transponere) tisk. činitelj koji određuje smjer i cilj determinante (lat. determinare) ograničiti. koji određuje. pogrešno pjevanje. oklevetati detrakcija (lat. (lat. opredijeljen. oštro naglašeno determiniran (lat. de-transpositio) tisk. 2. tresak. rana nastala trljanjem. indeterminizam deterzija (lat. proizvod raspadanja. indeterminist determinizam (lat. detransponirati detranspozicija (lat. odredba. detranspozicija detransportirati (lat. lako zapaljiv eksploziv kao sredstvo za paljenje teže zapaljivih eksploziva detonirati 1. odrednica. određenje. odluka.

tj. jezgra teškoga vodika. podnositi) med. opljačkati devalutacija (tal. detumescere) med. npr.detronizacija detronizacija (lat. svrgnuti s prijestolja detruzorij (lat. detrusorium) med. deuteros. ukrasti. splašnjavanje. deus eks mah ina (lat. tenisu). de. smanjivanje nominalne vrijednosti nekog . deuteroskop deuteroza (grč. splašnjavati. stanje kad su za pobjedu potrebna još dva uzastopna boda deus (lat. teški vodik. deuteros. deuteros drugi po redu) kem. Ponovljeni zakon (dio Biblije) deuteronomija (grč. deuteros. dus (engl. toga istog. djus (engl. tj. neočekivana sila koja se iznenadno pojav- 279 devalvacija ljuje i rješava poteškoću.) u antičkoj tragediji: "bog iz stroja". a detto (tal. deuteros. kad obje strane imaju jednak broj bodova. to isto. de. gamos brak) ženidba (ili: udaja) po drugi put. tj. pren. theos sanskr. detumescere) med. koji nastaje kao posljedica neke prijašnje bolesti deuteropatija (grč. drugi brak deuterokanonske knjige kanonske knjige Svetog pisma drugog ranga koje su tek kasnije primljene u kanon deuteroksid (grč. deuteros) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi po redu.) neka se dade detur copia čit. bogovi deus ex machina čit. pathos bol) med. deuteros. neočekivano posredovanje deuterij (grč. nomos zakon) peta knjiga Mojsijeva. usp. spasio se od općeg potopa zajedno sa ženom Pirom deuce čit. oksid drugog stupnja deuteroni (grč. izjednačeno stanje u nekim športskim igrama (npr. bolest koja nastaje kao posljedica neke druge bolesti deuteroskop (grč. deus.) napuštanje službeno utvrđenog tečaja neke državne novčana jedinice da bi se nakon određenog vremena odredio novi tečaj devalvacija (lat. trg. znak D deutero. fiz. tj. iznenadna pomoć. 9 kg detto. orobiti. sposobnost da se vidi i ono što nije tu (vrsta somnambulizma). u tenisu: jednak broj bodova. grč. npr. lat. nomia) drugo zakonodavstvo (u odnosu prema nekom prijašnjem) deuteropatičan (grč. grč. spomenuto. deuce dvojka) šport.(grč. devaliser) krasti.) istoga dana detumescencija (lat. popuštanje (ili: prestajanje) oticanja detumescirati (lat. 6 kg brašna. detur kopija (lat. devalvatio) bank. vidovnjak deuteroskopija (grč. tj. iznenadno posredovanje nekog boga (u teškoj situaciji) čiji je lik pomoću posebne naprave (stroja) bio spuštan na pozornicu. thronos) lišiti prijestolja. skopeo gledam) drugi vid. oxys) kem. grč. svrgavanje (ili: zbacivanje) s prijestolja detronizirati (lat. detto. deuteros. naprijed imenovano. dewa.) dvojka u kartama i u kocki. fiz. deuteros) ponavljanje devalizirati (fr. kirurška sprava za potiskivanje tijela koja se zadrže u ždrijelu detto (tal. deuteros drugi po redu) kem. deuterij a Deuteronomij (grč. dii (lat. pathein patiti.) mn. deuteros. kad obje strane imaju "četrdeset" (forty) deuce čit. prestati oticati. jedan od helenskih praotaca. dictum) rečeno. thronos prijestolje) lišavanje prijestolja. idući deuterogamija (grč. skopeo gledam) vidovit čovjek. popustiti (oteklina) detur (lat. protocolli) prav. prilaže se prijepis rasprave Deualion mit. starogrčki kralj u Tesaliji. dewas) bog. deuteros drugi. detur copia sc.

okolnosti. de. ploška deversoar (fr. devestire) lišavanje čina ili feudalnog prihoda devijacija (lat. naginjati se deverika (mad. opustošenje. devalere) bank. 2. obrat. strana mjenica. defloriranje 280 devolvirati devirginirati (lat. devexus) nagnut naprijed. lišiti djevičanstva (ili: nevinosti). vitrum staklo. strm developman (fr. devolvere svaliti) neku pravnu stvar iznijeti pred viši forum. sanskrt devaporacija (lat. ona koja glasi na stranu valutu i koja se treba isplatiti u inozemstvu devocija (lat. 3. veliko štovanje. supr. muka. doba. deviare) skrenuti (ili: skretati) s pravog puta. kos. npr. devisa) lozinka. skrenuti. pogonsko sidro kod zračnih lađa devijirati (lat. poniznost (devotizam) devolucija (lat. jednog odreda vojske. deviateur) zrak. devastatio) pustošenje. opustošivanje. devir krug. puzavost. željezne dizalice za izvlačenje sidra. devaporatio) fiz. otvor kroz koji otječe suvišna voda devestitura (lat. a drugi partner ima pravo samo doživotnog uživanja toga imanja devolutivno sredstvo pravno sredstvo kojim se jedna sporna stvar s nižega suda iznosi pred viši sud devolvirati (lat. ostavljanje u nasljedstvo nekog naslijeđenog prava ili imanja devolucijsko pravo (lat. smanjiti (ili: smanjivati) vrijednost novcu devanagari (sanskr. potpuno povlačenje nekog novca. razaranje. vrijeme. nevolja. skretati. umrtvljivanje. trg. revalvacija devalvirati (lat. porculanu sličnu tvar (Reaumurov porculan) devitrifikacija (lat. deflorirati devitalizacija (lat.. cjelokupno imanje pripada djeci. facere) pretvoriti staklo putem jakog zagrijavanja u neprozirnu. de. tj. jad. načelo. udaljiti se devirginacija (lat. devirginare) razdjevičiti. tj. prijetvorna pobožnost. vita život) lišavanje života. davits) pom. developpement) razvijanje. vrsta šarana. dever) zool. patnja. devehere. deversoir) odvod. facere činiti) pretvaranje stakla zagrijavanjem u neku vrstu porculana (Reaumurov porculan) devits (engl. jus devolutionis) pravo prenošenja nasljedstva po kojem. vrijeme) 1. naginjanje devergirati (lat. devirginare) oduzimanje (ili: lišavanje) djevičanstva (ili: nevinosti). kratka izreka na grbu. danas: pobožnost. . opustošenost deveksan (lat. koji je izveden od glagola devergencija (lat. šp. skrušenost. licemjerje. deviatio) skretanje nekog tijela od svoje putanje ili pravca. potpuna odanost. teškoće. umrtvljivanje i vađenje zubne srži (pomoću lokalne anestezije) devitrificirati (lat. smirenost. de. vitrum. devergentia) nagnutost.) "božansko pismo". događaji puni nevolje deverbativan (lat. sanskrtsko pismo. zastavi itd. uništavanje. verbum glagol) gram. devolutio svaljivanje) prav. izljev. devergere) nagnuti se. skretanje (ili: otklon) magnetne igle (kod kompasa) na brodu zbog njegovih željeznih masa devijator (fr. devotio) kod starih Rimljana: žrtvovanje života podzemnim bogovima u znak pokajanja. pretvaranje pare u tekućinu devastacija (lat. arhit. de.devalvirati novca. izlaganje (ili: prikazivanje) građevine u planu sa svim njezinim dijelovima dever (tur. tegoban život. jedne armije. devitalizacija zuba med. geslo. ako umre jedan bračni partner.. pokretne brodske dizalice na kojima vise čamci za spašavanje deviza (lat.

des-) predmetak u složenicama koji označava neko uništavanje. razdružiti. lat. pobožan. desequiper) raspremiti brod dezen = desen dezercija (lat. v. npr. desarmer) razoružavanje. dezodoracija) dezafekcija (fr. propuštanje da se učini neki pravni čin. lat.. devovere) v. poricanje. smiren. activus djelatan) učiniti nešto neaktivnim. vevovere. desavouer) odricanje. brisati vojnika s popisa. des. devoratio) gutanje. zakinuti. nepriznavanje dezavuirati (fr. dezinsekcija. prijezirno: prijetvorno pobožan.ne-. odricanje (ili: napuštanje) vlasništva dezarmiranje (fr. desappropriation) otuđivanje vlasništva. desavantager) oštetiti. unijeti razdor. a organski svijet raznovrsniji i obilniji nego prije. raz-. proždiranje devotan (lat. rasulo. pust . napuštanje vojske. položiti oružje dezasortirati (fr. smesti. desengager) raskinuti angažman. devotus) Bogu posvećen ili odan.. devomere) med. žderanje. desaccorder) izazvati neslogu. devonski period devonski period geol. pokvariti skladnost dezaktivirati (fr. odricati. poreći. ne priznavati. prav. raspuštanje vojske. lat. Djuerova . desavouer) poricati. razdruživanje. desarmer) razoružati. raspustiti vojsku.devomirati prenijeti nešto na koga drugog.) dezanektirati (fr. annectere) ukinuti (ili: prekinuti) aneksiju. nenaseljen. okrnjiti dezavuiranje (fr. razdoblje u razvoju Zemljine kore u kojem je transgresija mora trajala veoma dugo. plaću. raspakivanje dezaneksija (fr. razjedinjavanje dezakordirati (fr. otklanjanje.ne-. otpustiti dezapoantirati (fr. zbuniti. vulkansko djelovanje bilo vrlo snažno. gubljenje ljubavi dezagregacija (fr. osobito: oduzeti nekome zasluženu nagradu. desaffection) nenaklonjenost. des-. propuštanje zakonskog roka za podnošenje priziva višem sudu (desertio appellationis) dezertan (lat. zbrku dezavantažirati (fr.(fr. glaz. aggregare pridružiti) raspad. desassortir) razdvojiti. sprječavanje (npr. zavaditi. devocija Dewarova posuda čit. des-. prevariti u sigurnom očekivanju ili nadi. iskorjenjivanje. zakidati. ne priznati svoju vezu s nekom osobom ili radnjom dezekipirati (fr. desertus) nenastanjen. tj. rastaviti ono što treba biti zajedno. smanjiti stalni kadar. bijeg iz vojske. smanjivanje stalnog kadra dezarmirati (fr. osobito: ostaviti u nasljedstvo devomirati (lat. des. skrušen. desertio) voj. razočarati dezaproprijacija (fr. povraćati. napraviti nered. ponizan devotizam (lat. formacija koja se oblikovala između silurske i karbonske devoracija (lat. desemballage) trg. lat. pun poštovanja. raz-. licemjeran. nemilost. ponizan. osloboditi obveze. termosica. desappointer) lišiti nekoga koristi koja se temeljila na nečemu utvrđenom i sigurnom. annexio) ukidanje (ili: obustavljanje) aneksije (izraz koji su stvorili Francuzi pri 281 dezertan ponovnom zauzimanju Alsace-Lorraine 1919. povratiti. izbaciti devon (po engleskoj grofoviji Devonshire) geol. onesposobiti dezambalaža (fr. odreći. osporavati nešto. pokoran. odreći se aneksije dezangažirati (fr. termos-boca (naziv po škotskom kemičaru i fizičaru Jamesu Devvaru 1842—1923) dez.

dezorganizacija dezintegrator (fr. desmos veza. prebjeg dezertirati (fr. izvlačenje (ili: izdvajanje) kisika dezoksidirati (fr. lat. njihovim vezama itd. tj. lat. odoratio mirisanje) oduzimanje neugodnog mirisa nečemu. osloboditi od kisika. odjeće. lat. okuživanje dezinfektor (fr. hig. inficere zaraziti) osloboditi (ili: očistiti) od zaraznih klica i tvari. usp. des. stana i dr. desistere) odustati. algos bol) med. vrlo žalostan. nesnosan. tj. des-. deserter) napustiti vojsku.. dezintegracija atoma fiz. designolles) voj. dosadan . bol žila i spletova dezmopatologija (grč. grč. narušavanje neke cjeline. des-. insectum kukac) uništavanje (ili: tamanjenje) škodljivih insekata (osobito po kućama i stanovima) dezintegracija (fr. desmos žila. des-. integrare uspostaviti. deserteur) bjegunac iz vojske. oxys) kem. upala zglobnih žila dezmografija (grč. oslobođenje od kisika. des-. des-. desolant) vrlo tužan. dezinteresiran (fr. grafo) zool. smanjivanje količine novca u optjecaju radi sprečavanja povećanja cijena (što se događa kad je na tržištu više novca nego robe. inficere zaraziti) čišćenje zraka (ili: tijela. rezanje žila i spletova dezodorizacija (fr. varati) razočaranje. lat.ne-. dezodorizirati dezodorizirati (fr. odeur miris. nepristran. odjeću. pathos patnja. integratio uspostava. illudere igrati se. opisivanje žila i spletova dezmologija (grč. lat. oxys oštar. kad novac traži robu. stan. lat. deglacija.) od zaraznih isparavanja i tvari. lat. dezinficirati (fr. v. iskren. infestation pustošenje) popravak kvarova. ugušivati neugodne i štetne mirise koji se razvijaju zbog kemijskih i bioloških procesa dezoksidacija (fr. odeur miris) učiniti da nešto izgubi miris. raz-. des-. obnoviti) sprava za usit- 282 dezolantan njavanje raznih nežiličastih tvari. razdvajanje. desmos žila) med. desiderare željeti) poželjan deziluzija (fr. prestati dezmalgija (grč. grč. des. pathein patiti) med. des-. ruke itd. osobito se upotrebljava za punjenje torpeda dezistirati (lat. sprava za vrcanje meda (vrcaljka) itd. vojni bjegunac. npr. inflacija. des-. = reducirati dezolantan (fr. bol u žilama zglobova dezmitis (grč. lat. neutješan. raz-. bol. desmos žila. inficere zaraziti) sprava za čišćenje od zaraznih klica i tvari. osoba koje taj posao vrši dezinfestacija (fr. logia) znanost o žilama. zrak. znanost o bolestima žila i spletova dezmotomija (grč. prostodušan dezinjolni barut (fr. des-. logia) med. a ne roba novac). ljut) kem. des-. lat. mješavina sumporne i pikrinske kiseline. uništavanje zaraznih klica. uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda i si. nesebičan.dezerter dezerter (fr. obnova) uništavanje veze. des-.ne-. dezinflacija (fr. reflacija dezinformacija (fr. des-. okaniti se. desmos žila. hig. žila. razbijanje atoma. desmos žila. uništenje iluzije dezinfekcija (fr. informatio objašnjenje) zlonamjerno pogrešno i lažno obavještavanje dezinsekcija (fr. desmos žila. lat. desinteresse) nekoristoljubiv. tome rezanje) med. pobjeći iz vojske deziderabilan (lat. inflatio nadimanje) bank. sindezmologija dezmopatija (grč.

desetina dežmek (tur. dyo dva. u nekom mjestu.) dežurni (fr. bez orijentacije dezorijentirati (fr. raz-. vrlo bijedan. rastrojavati. rastrojavanje. desorganisation) poremećaj ili uništavanje žive. loše probave dezorganizacija (fr. stihovna stopa od dvaju kratkih slogova: U U dibuk (hebr. skrenuti s pravog puta. dicis causa . du jour) biti u službi. unijeti rasulo dezorijentacija (fr. obstructum) mn. samo radi izgleda. raskinuti. rasulo. desorienter) omesti u snalaženju u prostoru. pa sa 3. archo vladam) vlada dvojice.. liječnike itd. dicis gratia dicis gratia čit. dvostruko dia. za ljubav forme. toliko da se kaže. koji ima dva gospodara diarhija (grč. predmetak u složenicama sa značenjem: dva-. keras rog) školjkaš iz razdoblja gornje jure. dvaput. obstruere začepiti. desorientation) nedostatak (ili: gubljenje) sposobnosti snalaženja i opredjeljivanja u prostoru. diba) teška svilena tkanina protkana zlatom. dvo-. navesti na pogrešan put. skretanje s pravog puta. dovesti u nered. u. dešmek) onizak. u rastrojstvu dezopstruktivi (fr. dezsma od lat. suvladar. dioptrija diarh (grč. dvostruko) grč. u nekom mjestu. brokat dibrah (grč. di. u ljudskom tijelu. dicis kauza (lat. dvovlašće. v. Dontov izborni sustav kod razmjernog predstavni- 283 dicis gratia štva po kojem se ne dijeli ukupan broj glasača svake liste s ukupnim brojem izaslanika. di-brachys) metr. di-. zbunjivanje. archo vladam) sa dva vladara. npr. kefale glava) dvoglav diceras (grč. zatim sa 2. izgubljen. među. iza. desorganiser) rastrojiti. desorienter) koji se ne može snaći i opredijeliti u nekoj prilici ili u prostoru. upravljanje dvojice gospodara.) v. nered: potpun preobražaj i poremećaj osjetillnih organa kod nekog čovjeka zbog tzv. itd. tvorac ovog sustava je Belgijanac D'Hondt di. med. archo vladam) član vlade dvojice. koji obavlja službu. na okrajcima ljuštura ima dva izdanka zavijena poput roga dicis causa čit.(grč. nego se dijeli broj glasova svake kandidatske liste prvo s 1.za dis dvaput. npr. vršiti službu (osobito se odnosi na časnike. organske veze među sastavnim dijelovima.) radi forme. pro-. polugospodar diarhičan (grč. u određenim prilikama. lat. du jour) koji je na službi. u nekoj prilici. zbuniti dežma (mađ. desoler) opustošen. dibbug prodrijeti) prema židovskoj tradiciji: oznaka za dušu nekoga giješnika koju progoni zao duh te nalazi sklonište u tijelu nekoga živog čovjeka dicefal (grč. des-. dežurati D'Hondtov sistem čit.dezolatan dezolatan (fr. magnetiziranja dezorgranizirati (fr. na. di-kefalos) med.(grč. zbunjen. duumvirat diba (tur. dia) grčki prijedlog (po hrvatskom pravopisu dija-) znači: kroz. v. di-. dicis gracija (lat. nakaza rođena s dvije glave dicefalan (grč. jadan. izgubljenost dezorijentiran (fr. di-. naveden na pogrešan put. decima deseta) deseti dio priroda koji je kmet davao feudalnom gospodaru. za. sredstva protiv zatvorenosti. poluvladar. di-. omesti u nekoj prilici. zdepast i nezgrapan čovjek dežurati (fr. skrenut s pravoga puta. a za izborne količnike uzima onoliko najvećih rezultata koliko se treba izabrati izaslanika. javlja se i kao di-. preko. rastrojstvo. te se tako dobiveni rezultati sređuju. smeten.

di-. di-. didynamis) mn. elektron) koji ne provodi elektricitet. didaktikos) poučan. didaskalia) mn. deka deset. dvadeset. poučavati. didymos sa dva muda) med.) rečeno — učinjeno. s četiri prašnika (dva duža) u jednom hermafroditnom cvijetu didodekaedar (grč. tj. upala jaja didimos (grč. kako je rečeno. napisan oko 100. di-. ulje. hermafroditni cvijet (kod kojega su. dodeka dvanaest. supstanca) koja nije samo nevodič elektriciteta (izolator). zrak. dicere reći. zool. naprijed spomenuti Didahe (grč. elemenata prazeodima i neodima didimitis (grč. koji izolira. dva duža) didinamija (grč. a sudjeluje u prostiranju električne sile. delfys maternica) med. dvostruka maternica. nego iznosi i pouke didaktičar (grč. već sudjeluje kao sredina (međutvar) u prostiranju električne sile.dictum dictum čit. porculan. spomenuti. staklo. konstanta dielektriciteta = dielektrična konstanta dielektričan (grč.) izreka. didaktična književnost poučna književnost. smjesa kem. onaj koji umije dobro predavati didaktika (grč. osnovno pravilo zaključivanja: što vrijedi za sve. nego kad je izolator zrak. dielektrični kapacitet v. XIV. edra osnova) geom. poliedar koji ima dvaput po dvanaest površina. objasnidbeni. di-dynamikos) bot. poliedar koji ima dvaput po deset. elektron) fiz. di-. elektron jantar) fiz. didaskein učiti. mjesto iz nekog djela dictum de omni et nullo čit. opširno izlaganje dielektricitet (grč. apodiktičan didaskalije (grč. diegesis) ret. npr. dielektrična polarizacija električna podjela koju trpi jedan izolator zbog influencije. tj. edra osnova) geom. klasa u Linneovom biljnom sustavu. didymos) blizanac didinamičan (grč. dvomoćan. od četiri prašnika. di-. čvrst sumpor. rijetka zemlja. induktivitet dielektrik (grč.) log. alkohol. dielektrična tijela = dielektrik. tako se i dogodilo dictus čit. diktus (lat. pričanje od početka do kraja. diktum faktum (lat. spalila se kad ju je ostavio Eneja diegeza (grč. površina didekaedarski (grč. voda . dielektrična konstanta izolatora broj koji pokazuje koliko je puta kapacitet jednog istog kondenzatora veći kad su u njemu oblozi razdvojeni tim izolatorom. didache) "Naučavanje dvanaestorice apostola". g. izdan 1883. stari kršćanski spis. dvomoćne biljke. poslovica. utemeljiteljica i kraljica Kartage. dvadeset četiri površine Didona mit. kazivati. iz njega vidimo kako se živjelo i mislilo u prvim danima kršćanstva didaktičan (grč. objašnjenja. didaskein poučavati) stručnjak u poučavanju. edra) koji ima dvaput po deset (20) površina didelfis (grč. autorove bilješke (upute) uz dramski tekst didekaedar (grč. di-. izlaganja.. deka. tj. dictus) imenovani. di-. parafin. znanost o nastavnim metodama didaskaličan (grč. didaktikos) umijeće poučavanja. tobolčar 284 dielektrik didim (grč. tvar (materija. upute. tj. na Istoku. didasko poučavam) poučan. vrijedi i za neke i pojedine. književnost koja se ne bavi samo umjetničkom obradom neke teme. što ne vrijedi za neke i pojedine. g. didymos dvostruk) kem. znanost o uređenju i sprovodenju nastave kao sredstva duhovnog razvoja. diktum de omni et nulo (lat. ne vrijedi ni za sve dictum factum čit. diktum (lat. bot.

nezasićeni ugljične hidrate sa dvije dvostruke veze između C-atoma dies (lat. diffamare) klevetanje. differentia) razlika. deffamare) ozloglasiti. nego se samo prima ili nadoknađuje razlika ukoliko im je vrijednost porasla ili pala diferencijalni račun mat. ogovaranje. 2. drva. mat. klevetanje. diffamatio civilis čit. rok. e. npr. iznijet na loš glas difamirati (lat. višak.) prav. odbitak od cjelokupnog iznosa difamacija (lat. kad se netko hvali i razmeće kako ima na nešto veće pravo nego netko drugi difamator (lat. kod prijevoza u masama (žita. mješavina sumpora i parafina diem perdidi (lat. diffamatio) širenje glasina. dies dan) prav.) za dan u kojem nije učinio ništa dobro dieni (diolefini) kem. ozloglasiti. termin difalco čit. u sposobnostima. psihologija individualnih razlika. burzovni posao (ili: trgovanje državnim vrijednosnicama) pri čemu se vrijednosnice stvarno ne izdaju. pogrdan difamija (lat. diffamare) iznijeti (ili: iznositi) na loš glas. izvanredna (ili: povlaštena) carina diferencijalni carinski sistem trg. naranče) diferencija (lat. individualnih varijacija duševnog života i njihove uzročne zavisnosti diferencijalna sociologija znanost koja proučava oblikovanje društvenih slojeva iz oblikovanja profesija i podjela rada diferencijalna tarifa sustav u obračunavanju naplate prijevoza na željeznicama po kojem. ozloglašavati. različnost.dielektrin dielektrin (grč. mat. dan suđenja. netočan iznos. elektron) kem. prijevozne stavke bivaju razmjerno sve manje što je veća udaljenost.) "izgubio sam dan" — izreka rimskog cara Tita Flavija Vespazijana (41—81 n. kočnica s dvostrukim djelovanjem diferencijalna psihologija znanost o duši koja se bavi razlikama u duševnim sposobnostima pojedinaca. manjak.) trg. tj. cilj im je pomaganje domaće trgovine (smanjivanje carinskih stavki za domaće trgovce). diffamator) klevetnik difamatorski (lat. differre razlikovati se) 1. carine koje se za robu iste vrste različito obračunavaju. difamacio civilis (lat. oklevetati difamirati (lat. izvanredne prijevozne stavke diferencijalne carine trg. po nejednakim carinskim stavkama. razlika. sustav po kojem se carinske stavke za uvozne i izvozne proizvode za pojedine zemlje u koje se ti artikli uvoze ili iz kojih izvoze različito reguliraju i obračunavaju diferencijalni posao trg.. ugljena i si. razglašavati difenil tanki impregnirani papir u koji se umata južno voće (npr. kod motornih vozila. difalko (tal. diffamare) klevetnički. teh. beskrajno mala (infinitezimalna) razlika između uzastopnih vrijednosti neprekidno promjenjive veličine. di-. deficit. diffamatus) ozloglašen. spona (veza) između motora — mjenjačke kutije (razvodnika brzine) — i kotača 285 diferencijalni račun diferencijalna kočnica teh. psihologijom tipova. dio više analize koji uči kako se pronalazi vrijednost diferencijala . razlika u starosti itd. dio za koji je neka veličina veća ili manja od druge. ili olakšavanje odnosno otežavanje uvoza iz određenih država. psihologijom razlika u spolu. nesuglasica. ogovaranje difamiran (lat. razglasiti.). neslaganje diferencija (lat.

fthongos glas) gram. rasprostiranje. osobito originalnosti rukopisa ili potpisa differentia specifica čit.diferencijalni ton 286 difuzija difindirati (lat. diffuseur) naprava za izvlačenje repinog soka (u proizvodnji šećera) difluencija (lat. uporan. differre) fil. miješati se difuzijom.) log. difforme) napraviti nakaznim. poružniti diformitet (fr. strog. prekinuti. tvrdoglav difidencija (lat. raspada. dificile est satiram non skribere "teško je ne pisati satiru" (poznata Juvenalova izreka) dificilan (lat. diffractio) fiz. ždrijela difteritis med. drukčiji. imanje) difuzan (lat. stvaranje razlika i različitosti iz istovrsnoga. u svim pravcima odbijena (reflektirana) svjetlost difuzija (lat. diferencija specifika (lat. diffluens) koji se razlijeva. dva različita samoglasnika koji su spojeni u jedan slog (npr. koji pravi teškoće. prav. nagrditi. differre razlikovati se) razlikovati. sudsko nepriznavanje valjanosti ili originalnosti nekog dokumenta difesijska prisega (lat. di-. odlaganje pretresa difizer (fr. fthongos glas) gram. pod definicija difficile (lat. širenje. prekidanje. nepriznavanje prisegom nekog djela. koga je teško zadovoljiti. raščlanjivanje nečega istovrsnog u raznovrsne dijelove. raznolik diferentizam (lat. razvučen. treći ton koji se čuje kad istodobno zvuče podjednako jako dva tona različite visine i čija je visina jednaka s razlikom broja titraj a onih dvaju tonova diferencijalno plaćanje isplata razlike pale vrijednosti državnih vrijednosnica ili akcija diferenciranje (lat. opširan. diffessio) nepriznavanje. razgrađuje difonij (grč. difficile est satiram non scribere čit. v. diffissio) kidanje. diffluere) razlijevanje. nerazmjernost. diffessio jurata) prav. diffusio) razlijevanje. skretanje svjetlosti zbog prolaska kroz uzak procijep. fone glas) glaz. kompozicija za dva glasa diforman (fr. diffusus) rasut. prekinuti parnicu i odložiti je za drugi dan difisija (lat. razliti. potrošiti (novac. pronalaženje vrijednosti količnika dviju beskrajno malih veličina ih diferencijala diferencirati (lat. difuzna svjetlost rasuta svjetlost. di-. mat. dvolistan . praviti razliku. pretvaranje jednostavnog glasa u dvoglasnik difundirati (lat. nakazan. razlikovati se. pretjerana opširnost i razvučenost u govorenju i diferencijalni ton fiz. nezgodan. v. neskladan diformirati (fr. difthera oderana i uštavljena koža) med. tj. odvajanje. pronalaziti diferencijal diferentan (lat. razgrađivanje difluentan (lat. di-. mučan. diffidentia) nepovjerenje. raširiti. differre razlikovati se) v. fyllon list) sa dva lista. ne slagati se difesija (lat. jogunast. ao. raspadanje. difforme) nagrdan. differens) različit. nejednak. determinizam diferirati (lat. nesklad difrakcija (lat. npr. diffindere) kidati. dvoglasnik. io. difformite) nakaznost. ružan. akutna i veoma zarazna bolest koja se odlikuje upalom sluznice dušnika. sumnjičavost. dificilan čovjek. prav. mat. differre) biti različan. di-. eo. difficilis) težak. otvor ili pokraj uskog neprozirnog tijela i nastajanje pojava koje se temelje na interferenciji difterija (grč.) diftongiranje (grč.) teško. diffundere) izliti. nevjerovanje difilan (grč. itd. difterija diftong (grč.

dyo dva. a koju je priredio car Justinijan digestibilan (lat. di-. sredstvo koje pomaže probavi. sisavci koji imaju slobodne prste na nogama diglota (grč. Venere) od Sunca diheksaedar (grč. edra površina) geom. pomaganje izlučivanja gnoja. digerirnoj peći) digestiv (lat. sa dva tučka diginija (grč. u proizvodnju šećera) difuziometar (lat. probaviti. visoko zvanje digrama (grč. gyne žena) bot. mn. digerere) razdjeljivati. na žice) digitalan (lat. sredstvo koje pomaže izlučivanje gnoja digestivna mast farm. podijeljena po knjigama. dvostruko "gama" (gamma). češće. dž digredirati (jat. digestorium) u kemijskim tvornicama. med. npr.) bot. koji se tiče prstiju (noge i ruke) digitalin (lat. digestibilis) probavljiv digestija (lat. dvanaest. diffusio. . digitalis) prstni. digitus prst) način stavljanja prstiju pri sviranju (npr. digesta) mn. dostojanstvenost. gamos brak) drugi brak. hex šest. tj. fiz.: 287 diheksaedar uređaj za kuhanje koji se zagrijava vrelom vodom ili. laboratorijima itd. u govoru). med. prav. udaljavanje od teme (npr. slovo u najstarijem grčkom alfabetu. zbirka spisa koja je razdijeljena na pojedine odsjeke. druga udaja diger (engl. lj. ugled. druga ženidba. dignitarius) nositelj visokog zvanja. di-. otapanje čvrstog tijela u nekoj tekućini na umjerenoj temperaturi (u tzv. biglota dignitet (lat. kem. peć za zagrijavanje pješčane kupelji. gyne) bot. biljke sa dva tučka (drugi red većeg broja klasa u Linneovom biljnom sustavu) digitacija (lat. osobito kopač zlata u Australiji digerencije (lat. digredi) skretati. površina. najveća istočna ili zapadna udaljenost unutarnjih planeta (Merkura. pustikara (biljka iz porodice strupnikovica) digitar (lat. koje se često čuje u njihovu govoru) diginičan (grč. tj. astr. digestivus) med. di-. glossa jezik) knjiga napisana na dva jezika. alkaloid koji se nalazi u pustikari digitalis (lat. di-. sredstva za probavu digerirati (lat. parna kuhinja digić podrugljiv naziv za Talijana (prema "digo" — kažem. zool. dignitas) dostojanstvo. digerentia) mn. razdijeliti. digressio) skretanje. poliedar s dvaput po šest. digitalis) kem.) Papinov lonac. digestio) probavljanje. osobina biljaka koje imaju dva tučka. čitalo se kao "v" (ime dobilo po tome što je imalo oblik dvostrukog "g") digamija (grč. s dvije žene. autoklav digestorij (lat. lonac za pripremanje hladetine od kostiju. di-.) mn. dvožene biljke. probava. digger) kopač. tj. probavljati. prid. parom. grč. udaljavati se od teme (osobito u govoru) digresija (lat. životinje s prstima. tvrdu tvar u zagrijanoj tekućini omekšati i otopiti digesta (lat. gramma slovo) dvostruk znak za jedan glas. velikodostojnik digitata (lat. naslovima i paragrafima.difuzijski postupak pisanju. upotrebljava se za liječenje opeklina digestor (lat. međusobno miješanje raznih plinova i tekućina difuzijski postupak način dobivanja soka putem osmoze iz veoma sitnih režnjića repe (uveden 1865. mast pomiješana s terpentinom. metron) naprava za mjerenje brzine miješanja raznih vrsta plinova digama tj. nj. poveća zbirka odlomaka iz spisa starijih rimskih pravnika (Pandekta). tj.

i dr. di-. sprava za određivanje količine . biti čvrsto priljubljen dija. dakle. prijelaz. diabasis) prolaz. 2. tal. metron) med. didodekaedar dihogamija (grč. binarni sustav dijadoh (grč. diabolos klevetnik. šećeraš dijabetin (grč. adelfos brat) mn. tj. način oplođivanja kod biljaka pri kojem se spolni organi razvijaju jedni za drugima. ili ima u sebi šećera (diabetes mellitus). med. u. a kod proteroginije ženski spolni organi dihotoman (grč. pro. dicha dvostruko. ženski ukras za glavu. diadochos nasljednik) nasljednik prijestolja. usp. dyas dvojstvo) dijadski sustav brojeva. vladarsko dostojanstvo i vlast dijadika (grč. temno režem) podjela na dva dijela. diheksagonalna piramida v. šećerna bolest koja je vezana sa znatnim izlučivanjem mokraće koja je. klasa) dijadem (grč. čarolija.(dia) predmetak u složenicama sa značenjem: kroz. za. Leibnizova najjednostavnija podjela brojeva na klase. podjela roda na dvije vrste. dichotomia. kruna. gamos brak) bot. diabasis) geol. dicha dvostruko. diabolo) vrsta igre. diabetes) med. dicht gust. biljke s hermafroditnim cvjetovima čiji su prašnici srasli u dva snopića (u Linneovom sustavu XVII. diabetes) med. ret. diaballo prebacujem. vračarija. na. dyas dvoje. podrijetlom iz Kine. dicha na dva. kao znak vladarskog dostojanstva. podjela koja sadrži dva člana. s obje strane. Mjesečeva mijena (faza) kod koje se vidi samo polovica njegovog osvijetljenog kruga: psih. diabetes) med. diadeo vežem oko. prelazak ili preobražaj jedne bolesti u neku drugu. diabolus) vrag. slična igri jo-jo dijada (grč. diadijabaz (grč. nosili perzijski kraljevi i grčki carevi. diable. preko. diabaino prolazim.. diabaino prolazim. uza. sotona dijablerija (fr. raz-. diabetes. dvostruki brak. ili normalnog sastava (diabetes insipidus). diabole) kleveta. dvojina) mat. osobito: nasljednici Aleksandra Velikog (dijadosi) u raznim dijelovima njegove države diheksaedarski. gaz dijabetes (grč. prevedem. diadechomai preuzimam) naslijeđe. levuloza koja se upotrebljava kod dijabetičara umjesto šećera dijabetometar (grč. vražji posao dijabolo (grč. diabolos) vražje djelo. vragolija. veličina određena proizvodom dvaju vektora dijadeksa (grč. magija. bot. optuživanje protivnika s naznačivanjem kazne koja ga očekuje dijaboličan (grč. bolesnik koji boluje od šećerne bolesti. sustav sa samo dvije znamenke (1 i 0). nasljedstvo. diablerie) 1. lat. diabolos) vražji. podjela ljudskog biča na dušu i tijelo dihtati (njem. diadema) plava ili bijela traka oko čela koju su. ne propuštati.dihogamija 288 dijadoh šećera u mokraći (kod šećerne bolesti) dijabl (fr. igrokaz u kojem glavnu ulogu imaju vragovi (vrsta misterija) dijabola (grč. najčešće gust i tamnozelen dijabaza (grč. sotonski dijabolizam (grč. račvast dihotomija (grč. grč. ne u isto vrijeme. temno režem) podijeljen na dvoje. dijadoha dijadelfija (grč. u težim oblicima izaziva veliko mršavljenje i malaksalost dijabetičar (grč. kod proterandrije prije sazrijevaju muški. zbijen) teh. mineral iz starijeg paleozojskog doba.

izrezan. diafoneo ne slažem se. diafero) razlika. preznojavanje dijaforetik (grč. prozirnom papiru dijafanitet (grč. orao gledam. ali u različitom značenju u jednoj rečenici dijaforetičan (grč. diafaino prosjajim. isparavanje kože. obloženo ili išarano zlatnim listi ima. prepona u sjemenoj čahuri. diafoneo) koji se ne slaže u glasu.utvrditi kod bolesnika . dijafane slike prozirne slike na staklu. dijadeksa dijadoza (grč. sprava za mjerenje i određivanje prozirnosti atmosferskog zraka dijafanorama (grč. nejednakost. diagignoskein prepoznati) med. diafonia) prvobitno kod Grka: neslaganje u glasu. nesloga. naprava za osvjetljavanje mjehura pomoću električne svjetlosti dijafilm slike koje obrađuju jednu temu te su snimljene uzastopno na filmsku vrpcu kako bi se mogle povezano projicirati dijafiza (grč. oko. različnost. što je utemeljeno na pouzdanim znacima ili simptomima. geol. vidim) prozirna slika dijafanoskop (grč. upala dijafragme dijaftoroskop (grč. disonanca. tj. diagignoskein prepoznati) med.dijadoha dijadoha (grč. pupanje. diaforeo) koji pomaže isparavanje kože. izrezbaren dijaglipti (grč. diafragma) anat. dijagnostički znaci bitni znaci ili simptomi neke bolesti dijagnostika (grč. ret. skopeo gledam) med. diafragma. pokretni limeni prozorčić (blenda) za otklanjanje rubnih zraka kod velikih dalekozora. diafragma) med. diagnostike) med. prosvijetlim) proziran. bot. dijagnozirati dijagnostičar (grč. posebno za ukrašavanje prozora. opt. popuštanje ili prestanak neke bolesti dijafan (grč. u neskladu sam. ošit. prepoznavanje i utvrđivanje kod bolesnika neke bolesti po njezinim bitnim oznakama i pojavama dijagnozirati (grč. metron) fiz. preznojavanje dijafragma (grč. preznojavanje dijaforeza (grč. figure izrezane ili izdubene u ploči dijagnosticirati (grč. prosvijetlim. dijafano posuđe stakleno posuđe. disharmonija. v. diadechomai preuzimam) med. diagnostikos) liječnik koji umije prepoznati i utvrditi bolesti prema njihovim bitnim oznakama ili simptomima dijagnostički (grč. prosvijetlim) prozirnost dijafanometar (grč. bolest dijafragme dijafragmitis (grč. diagignoskein. međusloj dijafonija (grč. diaforesis) znojenje. nejednakost. med. diaftheiro kvarim. diaglyfein izrezati) izduben. pren. pa postakljeno. spor. u novoj glazbi pod dijafonijom se pogrešno razumijeva kompozicija za dva glasa dijafonika (grč. znanost ili umijeće prepoznavanja i utvrđivanja bolesti dijagnoza (grč. skopeo promatram) uređaj za ispitivanje zagađenosti zraka dijaglifičan (grč. diafoneo) v. diagnosis) med. neslaganje. diafaino. okrugao začetak mladice ili cvijeta biljke: zool. na posebnom dijafanom. sredstvo koje pomaže isparavanje kože. koji zvuči nejednako dijafora (grč. mehaničko kontracepcijsko sredstvo dijafragmalgija (grč. diakustika dijafonski (grč. dijafanoradiranje fotografsko kopiranje bakroreza itd. v. diagnosis) med. diaforeo raznosim) med. nesklad. diafyein izniknuti) bot. diaglyptein) mn. diafaino prosjajim. diaglyptos izrezan. diafaino prosjajim. algos bol) med. pregrada. 289 dijagnozirati ponavljanje iste riječi. razdioba (ili: razilaženje) hranjivih tvari kroz tijelo. diadidomi dijelim) med. dio duge kosti između dviju jabučica. diafaino.

lat. 2. diaklyzo ispirem) med. juha) flaster od biljnih sokova.. plan. dialektikos) koji odgovara znanosti o mišljenju. poprečan dijagraf (grč. povijest jezika dijakustika (grč. razdvajanje kostiju dijaklastičan (grč.dijagometar znakove i simptome neke bolesti i na osnovi njih samu bolest. chronos vrijeme) lingv. grafičko (ili: crtežno) predočivanje nekog stanja. omjera itd. znanost o prelamanju zvuka dijalaga (grč. diakinema) med. uređaj pomoću kojega se pronalazi i utvrđuje sposobnost pojedinih tijela za vođenje elektriciteta dijagonala (grč. vrsta figure u kojoj se u neku smislovnu cjelinu umeću druge riječi. diagonios. prelamanje svjetlosti. diachoreo) med. promjena mišljenja. ret. razlikujem) koji je utemeljen na prepoznavanju. dužina koja u višekutniku spaja dva nesusjedna vrha. glaz. chylos sok. dijakritički znakovi znakovi na slovima koji označuju njihove posebne glasovne vrijednosti (npr. diaklao prelamam) fiz. dia. kos. razlikovan. note od pet linija. u preko. razmicanje. figura kojom se više razloga svodi na jedan dijalekt (grč. kad se umjesto najljepše mi je kaže naj mi je ljepše. dia kroz. lat. crtež (ili: nacrt. stolica. dijagonal vunena tkanina s gustim križićima dijagonalan (grč. radi zornog predočivanja određenih odnosa. diagramma) lik ili geometrijski crtež. grafia) umnožavanje na litografskom kamenu crteža prenesenih na gumirani taft dijagrafika (grč. diagrafein) vještina izrade skica. prijelomni. di-agein provoditi. znakovi za prepoznavanje bolesti dijakriza (grč. prepoznavanje (osobito stupnjeva bolesti) dijakronija (grč. skica) radi objašnjenja nekog činjeničnog stanja. diaklyzo ispirem) ispiranje usta. npr. diakrisis) procjenjivanje. koji je u skladu s tom znanošću. dialegesthai razgovarati. 2. domišljat . odrediti prirodu bolesnoga stanja dijagometar (grč. diakuo) fiz. narječje. ret. vrsta ribe s bodljikavim perajama dijakritičan (grč. diallage razlika. metron) fiz. diagonalis) u smjeru dijagonale. med. diachorheo imam proljev) med. vrsta rude (bogate željezom). diaklao prelamam) fiz. presjek. vještina skiciranja dijagram (grč. dijahoretični organi organi za pražnjenje crijeva dijahoreza (grč. š i s). pražnjenje crijeva 290 dijalektičan dijakinema (grč. dosjetljiv. diakrino prepoznajem. svaki lokalni govor koji se razlikuje od službenog i standardnog jezika dijalektičan (grč. voda za ispiranje usta dijakopa (grč. diagrafein nacrtati. prelamanje zraka dijakliza (grč. duboka rana) 1. statistike. voda za ispiranje usta dijaklizma (grč. savez) 1. razlikovanju. kod gnostičara: dva međusobno isprepletena trokuta u kojima je upisano neko mistično ime Boga i koji su im služili kao hamajlija (Salomonovo slovo) dijahilon (grč. pomirenje. dialektos) filol. diagonia. koji pomaže urednu stolicu. diakope rasjeklina. diagrafein nacrtati) naprava za mehaničko crtanje perspektive prema prirodi dijagrafija (grč. slika rada ili snage. koji je nastao putem prelamanja dijaklaza (grč. za. služi za umekšavanje ili ublaživanje dijahoretičan (grč. diagonalis) geom. dia.

odvajanje sluzastih tvari kod osmoze. meduvrijeme. razmak. tropos diallelos) log. najveća tetiva. logia) filol. dia pomoću. određivanje pomoću pojma koji se treba odrediti. supr. adamas) min. najgušći. med. stihovna stopa od četiri sloga: U — U — dijametar (grč. ili drugog pita. tj. najsjajniji i najskupocjeniji dragi kamen koji se može brusiti samo svojim vlastitim prahom. filol. svojstvo nekih tvari u obliku prutića da se u magnetnom polju postave svojom dužinom okomito na pravac linija sile (ekvatorijalno). rov bez dna (veoma dubok) za sprječavanje upada neprijatelja u zaklon dijamantin (fr. dialegomai) uvoditi na scenu više likova koji razgovaraju dijalogizam (grč. tisk. prid. onaj koji se vješto služi dijalektikom. onaj koji ispituje i proučava narječja. dosjetljivost. dialyo) koji rastavlja. dijamagnetne tvari ili dijamagnetna tijela su: bizmut. najsitnija vrsta tiskarskih slova. koji uništava. krivulje . talij. definicija u krugu. grč. u obliku razgovora dijamagnetizam (grč.dijalektičar dijalektičar (grč. dialegomai) dati nečemu oblik razgovora. dialektikos) dobar govornik. najtvrđi. dialogos) lit. dialektos narječje. di' allelon. dia kroz. diamant. logos) filol. dijereza i asindeton dijalog (grč. paramagnetizam dijamagnetometar (grč. fort. bakar. antimon. onaj koji je vješt u raspravljanju. dialeimma) prekid. razdvajam. dvostruki jamb. snalažljivost u govoru.) dijamb (grč. od grč. služi za premazivanje željeznih predmeta (ograda. tijekom mišljenja. i ret. di-. Platon. fil. akromatičan dalekozor dijaliza (grč. cink. v. razlučivanje. srebro. vrata itd. dialektike) umijeće razgovaranja (bilo s drugima ili sa samim sobom). dialyo rastavljam. ponovno ukidaju dijalektolog (grč. dialogos) razgovor dviju ili više osoba. fosfor. adams. bolesno stanje (osobito kod groznice) dijalitički (grč. zlato. dužina koja prolazi kroz središte kruga. uređaj za mjerenje i ispitivanje dijamagnetizma dijamant (fr. odvajanje kristaloida od koloida putem osmoze. znanost o dijalektima dijalektomanija (grč. dijaloški dijalogirati (grč. zaključak u krugu dijalema (grč. magnes. smrt. domišljatost. diametros) geom. izložiti neku misao itd. Sokrat i. osobito. od grč. koji razdvaja.. magnes magnetni kamen) fiz. dialegomai razgovaram. figura u kojoj su udruženi pitanje i odgovor: pisac samoga sebe pita i odgovara. diamant) vunena tkanina s figurama i križićima dijamantna boja mješavina lanenog ulja i grafita. itd. olovo. disputiranja. živa. gubljenje ili iscrpljivanje snage. lat. dialektos. dia. tj. literarni umjetnički ob- 291 dijametar lik u antičkoj filozofiji koju su stvorili sofisti. dijalitički dalekozor vrsta dalekozora koji uklanja boje. mania strast) pretjerana uporaba dijalekta (narječja) u književnim djelima dijalelon (lat. koji primjenjuje dijalektičku metodu dijalektika (grč. izmjena tekućina. allelon uzajaman) log. dijalela dijalelus (lat. a sam odgovara dijalogizirati (grč. dialektos. iambos) metr. dialysis) med. kristaliziran ugljik. dialeipo ostavljam razmak. fiz. umijeće znanstvenog raspravljanja. metron) fiz. znanost o kretanju mišljenja kroz proturječnosti koje se. promjer. poznavatelj dijalekata dijalektologija (grč. fil.

mn. kvinta 292 dijarizam dijapijema (grč. zagnojavanje. slika na posebnoj staklenoj ploči koja se pomoću projekcijskog uređaja (skioptikona) prenosi povećana na platno dijareja (grč. dianoia) fil. čir u prsima dijapijetici (grč. knjiga u koju se unose dnevna zbivanja dijarija (lat. gone rađanje) fil. dia. slabo znojenje dijaporeza (grč. koji bujno cvjeta (npr. pyein) mn. neizvjesnost. npr. diaplasis) med. razboritost. med. koji pripada promjeru. dijapijema dijaplaza (grč. voden razumom. razum. pente pet) glaz. positivus) opt. dia. morfe oblik) oblikovanje. namještanje uganutog ili prelomljenog uda. diandria) dvomuževnost. kod Grka: oktava. oblaganje ili mazanje cijelog tijela dijaplegija (grč. maslina (II. mišljenje. pas sav) glaz. opća klonulost. neodlučnost. probijanje krvi kroz opnu vena. zagnojiti. dianoia mišljenje. posve. svakodnevna groznica dijarizam (grč. karanfil) dijapasma (grč. pyesis gnojenje. diapneo isparavam) mn. pyein gnojiti. pvein) med. uzetost dijapnoici (grč. klasa u Linneovom sustavu) dijanoegonija (grč. dia. dia lat. dia. npr. diapedesis) med. koji ima dva cvijeta. zagnojenje) v. proljev dijarij (lat. sasvim. dia. upropastim) ret. plegma udarac) med. blago isparavanje kože. dyao unesrećim. sumnja (osobito kao retorička figura) dijapozitiv (grč. zagnojavanje dijapijeza (grč. skroz. diaplasma) med. sumnja) neodlučnost. osobito za kućnu poslugu. izbijem. dia. logia) punjenje životinjskih tijela dijandrija (grč. oblog. diapassein posipati između) biljni prašak za posipanje rana dijapazon (grč. med. dia. dijametralno suprotan sasvim. elipse) i spaja dvije točke oboda kružnice dijametralan (grč. mudrost. npr. dianoia razum) fil. razuman. diametros) pr. dianassein puniti. sredstva koja pomažu gnojenje dijapijetičan (grč. pril. sredstva koja izazivaju umjereno znojenje dijapnoja (grč. pretvaranje u određen oblik dijanasologija (grč. dianthes) bot. znanost o podrijetlu i izvoru spoznaje dijanoetičan (grč. potpuno. dijanoetične vrline vrline (kod Aristotela) u kojima dolazi do izražaja razum (znanje. danas: opseg jednog glasa ili instrumenta. figura u kojoj se osobito podvrgava ruglu nečija neprilika ili nepriličnost. biljke sa dva prašnika u jednom hermafroditnom cvijetu. procurenje krvi kroz vene dijapente (grč. kroz pet tonova. prelomljene kosti dijaplazma (grč. osobito pluća. kod Francuza: zvučna vilica dijapedeza (grč. sposobnost mišljenja. značenje dijantus (grč. umjetnost). pyein) med. tj.: Pristaje mu kao . diarrheo protječem) med. sredstva koja pomažu isparavanje kože.dijametralan (npr. diaria febris) med. koji pomaže stvaranje gnoja. danas: dnevnik. potpuno suprotan dijamorfoza (grč. diaporesis zabuna. diapedao probijem. diarium) kod Rimljana: dnevni obrok. bot. krvavo znojenje. diapneo ishlapim) med. za razliku od etičkih vrlina kod kojih se razum pojavljuje kao gospodar želja i strasti dijanoja (grč. dia.

produživanje. u Novom zavjetu: Zidovi prognani iz Judeje i rasuti po drugim zemljama. protuprirodno razdvajanje kostiju ili hrskavice. gramatici: znak za rastavljanje dijateka (grč. praznina. evangeličke harmonije dijateza (grč. pauza. sam po sebi. koji pretvara škrob u šećer 293 dijateza dijastaza (grč. razbacanost. diastello razdvajam. diaschizein) med. diathermaino progrijem) fiz. čista kvarta. ismijavanje. adijaterman dijatermanzija (grč. dijashiza dijasirm (grč. prikazivanje prozirnih predmeta. bot. rastajanje. oi ili ai tessares. širenje srca i arterija zbog aktivnog skupljanja srčane muskulature (sistole). razdvojim) razdvajanje. rengenskim dijaskopska projekcija opt. razmaka dijastola (grč. rasutost. koji se rasteže. diastello razdvajam. prosvjetljavanje zrakama. dia. diasozo spasim) med. sastavak zglobova dijas (grč. diaspasma razdvojenje. štiti dijasostika (grč. razvlači. u grč. diastema) glaz. diaspora) rasipanje. cijepanje. npr. diastema razmak. njegovanje i održavanje zdravlja. kratak. diaspao razvlačim. velika dvorana s mnogo stupova. interval dijastematičan (grč. diaskeuastes prerađujem) onaj koji kritički prerađuje neko staro djelo. diastema) razmak. diastasis) razilaženje. koji čuva. diatithemi) savez. diaschizein kidati) med. degeneriranje biljaka dijastema (grč. supr. tzv. odrađivanje. razdvajanje. uređaj. diatithemi) raspoređivanje. thermaino grijem) fiz. s međuprostorima. osobito sloga koji je inače. diastasis razdvojenost) kem. osobito Homerove pjesme dijaskopija (grč. koji propušta toplinske zrake. rastavljam) koji se rastavlja. dijasostici sredstva za odražavanje zdravlja i života dijaspazma (grč. diasyrmos) ruganje. odvajanje. mn. spašava. diasozo spasim) med. s intervalima dijastil (grč. zool. stanka između dva stiha neke pjesme dijaspora (grč. ugovor. na staklu (dijapozitivu) u propuštenoj svjetlosti dijasostičan (grč. Stari i Novi zavjet dijaterman (grč. širi dijastatičan (grč. vještina održavanja života. osobito prozirnih slika. diathesis. dia. dia. udaljenost. sa- . diastasis) kem. thermasia toplina) fiz. stylos stup) arhit. dijartroza (grč. ta tessara četiri) glaz. svojstvo tijela da propuštaju toplinske zrake dijatermazija (grč. razdvaja. Hrvati izvan domovine dijastaltičan (grč. glaz.dij artroza magaracu sedlo. v. metron) naprava za mjerenje udaljenosti. kidanje. rastavljanje dijashizma (grč. suprotno: hiperbola dijaskeuast (grč. diaskopeo svestrano razmatram) opt. Vidjela žaba gdje se konj potkiva. fiziol. aterman. rastavljam) poet. di-arthron) spajanje zglobova tako da budu sposobni za gibanje. diaspeiro rasipam. enzim ili ferment nađen u životinjama i biljkama koji djeluje na ugljikohidrate i čini da se škrob pretvara u šećer te znatno pridonosi metabolizmu dijastaza (grč. pa i ona digla nogu itd. osobina tijela da propuštaju toplinske zrake dijatesaron (grč. dyas) dvojstvo. ustrojstvo. retorička figura koja se sastoji u pretjeranom umanjivanju. rastezanje. kod starih Grka: dvorana u kojoj su stupovi bili međusobno udaljeni za tri debljine stupa dijastimometar (grč. međuprostor. dia. naziv za prijevode četiriju evanđelja. dvojnost dijashiza (grč.

nadnice. osobito krvnih žila dijeta (grč. diairesis) gram. diaitetike sc. sklonost nekoj bolesti. dnevnice koje prima službenik. rastavljen) mn. diaireo razdvajam. dnevničarski. di-. u Kat. umjesto stalne plaće. razdvajanje. četvrtina tona. di-. čas ozbiljno. med. diaita lat. ae u ae. pobornik urednog i umjerenog načina života dijetetika (grč. uprava. diateino istežem. diatribe) zanimanje. diaitao liječim) onaj koji uči kako treba čuvati zdravlje. razgovor. pripadnik (ili: član) dijeceze dijecije (grč. ckrvi: svećenik koji služi jutarnju misu dijeza (grč. ljestvica u kojoj je niz od 8 tonova podijeljen na 5 cijelih i 2 polustupnja. "osnovne bolesti" ili sklonost bolestima dijatoman (grč. dnevničar. diese) glaz. sjednice narodnih izaslanika dijetetičar (grč. danas se upotrebljava samo u crkvenoj upravi (kod katolika: biskupija. korisno za zdravlje. zabava. dom) sa dva doma dijeceza (grč. na granici između životinjskog i biljnog carstva (od njihovih ljušturica i nitroglicerina pravi se dinamit) dijatonička skala (grč. fil. fr. diurnus) dnevnih . dijetetski propisi propisi kojih se valja pridržavati da bi se očuvalo zdravlje. dakle. dijetist dijetarski (lat. tzv.dijateze stav. med. rastavljanje. kritički polemični spis. oikos kuća. piće. uređenje. oikos) bot. razdvajanje. di-iemi. kod protestanata: župa koja se nalazi pod jednim superintendantom). npr. kućenje) gospodarstvo. dieta) mn. jednostaničan dijatomeje (grč. "križić" kao znak da se jedna nota povisuje za pola tona dijurna (lat. biljke kod kojih jedna stabla nose samo muške. scala ljestvica) glaz. npr. diatomos podijeljen) min. dies dan. vrba i dr. dijecezno pravo službeno pravo. držati dijetu živjeti jednostavno i umjereno dijetar (lat. dnevnica dijurnist (lat. uredan način života (s obzirom na hranu. dispozicija dijateze (grč. upravljam) biskup kao upravitelj dijeceze. lat. raščlanjivanje jednog dvoglasnika (diftonga) na dva samoglasnika. dijetetska sredstva sredstva korisna za zdravlje dijetist (lat. kućim. diurna) dnevna plaća ili nagrada. diaitao liječim) umjereno. dies dan) sluga ili službenik koji radi samo za dnevnicu. intervali u dijatonskoj ljestvici nisu jednaki dijatriba (grč. dies dan) koji prima dnevnicu. di-oikeo gospodarim. veoma satirično i s grubim pikanterijama dijecan (grč. dnevno dijete (lat. osobito: hrana koju u tu svrhu propiše liječnik. mjerodavno pravo biskupa dijecezan (grč. dies dan. njegovanje zdravlja. pril. topola. diaitao liječim. od Dioklecijana naziv za 14 glavnih dijelova Rimskog Carstva. silikatne alge. dioikesis gospodarstvo. 294 dijurnist dijereza (grč. svaka mala promjena u tonu. omiljena metoda cinika i stoika po kojoj su izlagali svoja naučavanja. paskvila. koji se može lako dijeliti samo u jednom smjeru: fiziol. čas šaljivo. bot. dietarius) v. narodni izaslanik itd. a druga samo ženske cvjetove. spavanje i odmaranje). techne) znanost o načinu života korisnom za održanje zdravlja dijetetski (grč. razlika između velikoga i malog polutona. diatomos razdijeljen. diaeta način života) med. bolesnička hrana. diatithesis) med.

a kojega su birali u izuzetno teškim prilikama za državu: 2. logia) pravo. gitare (ili: bendža). dictio) jezik ili stil nekog pisca. kolon dio. glasovira. dike) 1. pravo. 2. vrsta mažurane) diktando (lat. luksuzna laka kola za dame. grč. u Francuskoj: stupanj plemstva između princa i markiza. instrument s dvije žice dikotiledone (grč. postelja) bot. koji traži poslušnost bez pogovora diktatura (lat. dvostruko mijenjanje boja dikromatičan (grč. dike. biljke kod kojih se pri klijanju javljaju dva klicina listića dikroizam (grč. nego su podijeljeni na razne cvjetove. dichroos. odjeljak) poet. govoriti nekome . mit. dixieland) džez-orkestar kakav su razvili bijeli glazbenici. suprotno: despocija dikeokracija (grč. kotyledon udubljenje. biljke kod kojih se prašnici i tučci ne nalaze u jednom cvijetu. pravednost. skopeo gledam) instrument za promatranje i utvrđivanje dikroizma kristala itd. prima ono što se govori i ponavlja kad se treba zapisati (služi umjesto stenograma) diktaman (lat. dike. 2. dus. pijavčica) bot. herceg. dictamnum) jasenak. u starorimskoj državi: najviši službenik s neograničenom vlašću koja je mogla trajati najviše šest mjeseci. dictare. rutvica (ljekovita biljka. naređenje. način izražavanja. onaj koji neograničeno vlada. zadatak rađen po kazivanju u pero. 2. kazivanje u pero. klarinete. di-. pozaune. dvobojan 295 diktirati dikroskop (grč. dictando)' pisanje po diktatu. lat. pravna država. dike pravo. govoriti nekome tako da onaj kome se govori to zapisuje. dikearhija dikeologija (grč. koji ima dvije jezgre. dictionarium) rječnik koji ne sadrži samo pojedine riječi nego i frazeologiju nekog jezika dike (grč. Dike grčka božica pravde i pravedne osvete dikearhija (grč. dictatura) vlast diktatora. basa (ili: suzafona) i od udaraljki diktafon (lat. vojvoda. di-. dictatum) 1. kokkos jezgra) bot. pravda. bezuvjetni mir koji se mora prihvatiti i potpisati diktirati (lat. krateo vladam) v. dichroos. dvojezgreni dikolon (grč. chorde žica) glaz.) obrub. dux) 1. diktando. izražavanje dikcionar (lat.chros boja kože. diksilend (engl.dik dik (fr. dikolička pjesma dikordij (grč. dictator) 1. archo vladam) vladavina prava. kline ležaj. di. di-. mast) dvobojnost. zapovijed diktator (lat. ukras. režim koji uspostavlja diktator. sastoji se od trumpete. bez sjedala za kočijaša. di-. šav. chroma boja) u dvije boje. šara diklinije (grč. di-. svijećnjak s dvije ukrštene svijeće dikiš (tur. slično fonografu. znanost o pravu dikirion (grč. koji zapovijeda. pravda. di-. dictare) kazivati u pero. neograničena vlast diktatura proletarijata prema povijesnom materijalizmu: državni oblik vlasti radničke klase (proletarijata) koji ona mora uspostaviti da bi osigurala ukidanje kapitalističke eksploatacije i kapitalizma te ostvarenje komunističkog društva diktirani mir mir koji se sklapa po diktatu drugih sila. a sa stražnjim sjedalom za slugu dikcija (lat. dikyrios dvojak) pravosl. jednospolne biljke koje imaju ili samo muške ili samo ženske spolne organe dikokičan (grč. foneo zvučim) uređaj koji. pjesma koja se sastoji od dvije vrste stihova. zadatak napravljen po kazivanju u pero diktat (lat.

odugovlači. proširivanje. bez stručne spreme 296 diluvij diletantizam (tal. poštanska kočija dilkuša (tur. dilatatio) rastezanje. zbrisati. brižljivo. brižljivo izbjegavanje površnosti u poslovima. pruživ. pažljivo diližansa (fr. dvojba. rastapanje. dilatere. sprava za mjerenje volumenskog širenja pojedinih tekućina dilatoran (lat. dilatabilis) rastegljiv. dilatator) med. diligence) brzina. propis (ili: naredba) o odgađanju roka dilber (tur. dilatio) odugovlačenje. sumnju. kaznu diktitis (grč. protumačiti dilucija (lat. tzv. dictus) gram. differre odgoditi. koji se može proširiti dilatacija (lat. a ne profesionalno. a druga disjunktivan (polilela) diletant (tal. stručnjaka). vino vodom. pren.) glaz. dilucidatio) prav. slavuj) dilogičan (grč. razbiti (npr. objasniti. pažljivost. izjavan dilaceracija (lat. diludium) odmor pri gladijatorskim borbama. med. npr. pren. med.) glaz. odgađanje roka dilatabilan (lat. kon diliđenca (tal. odlaže dilatorij (lat. revnost. dilettare) zabavljati. s postupnim slabljenjem jačine tona dok se potpuno ne izgubi diluirati (lat. veseliti diligencija (lat. nepovjerenje) diluvij (lat. oprati. tumačenje dilucidirati (lat. dilutio) razblaživanje. dicere govoriti. rastopiti. gaseći se. sprava za proširivanje. propisati. zavodnik dilema (grč. diluere) razblažiti. onaj koji je u nekoj struci površan. dilettare) ljubav prema umjetnostima ili vještinama. nestručnost. raskomadati) rastrgnuće. oteže. tj. objašnjenje. im. češće: lucida intervala dilucidacija (lat. razvlači dilatometar (lat. otvarač. dvosmislica dilucida intervalla (lat. dilettante) prijatelj (ili: ljubitelj) umjetnosti. dilucidare) osvijetliti. npr. proširenje srca dilatator (lat. sredstva za razblaživanje diluendo (tal. svijetli trenuci. log. rasvijetliti. onaj koji se bavi nekom umjetnošću ili vještinom samo iz ljubavi prema njoj ili radi prikraćivanja vremena (za razliku od umjetnika kao znalca. površnost diletantsko kazalište kazalište u kojem glume oni kojima gluma nije struka diletirati (tal. bavljenje nečim iz ljubavi. otopiti. marljivost. trenuci svijesti i prisebnosti kod bolesnika. nedoučen.) ptica (papiga. grč. dilogos) koji se može dvojako razumjeti. metron) fiz. dilemma) neugodan položaj u kojem se nalazi čovjek kad se mora odlučiti između dviju podjednakih mogućnosti. krasan. miljenik. rane dilatatoran (lat. dragi. diligentia) brižljivost. brza pošta.) prid. dilatorius) koji razvlači.) mn. dvosmislen dilogija (grč. poplavljena zemlja. rasteže. prav. vrijeme između činova diluencije (lat. dilatatorius) koji proširuje. zapovijedati. zatvorena kočija za prijevoz putnika. savjetovati. voljen. propisivati. lijep. širenje. ljubimac. raskinuće dilacija (lat. dilacerare razderati. . npr. hitrina. razdiranje.diktitis što treba raditi. dilatorium) prav. diluentia) med. potop. zaključak u kojem je prva premisa hipotetičan sud. con diligenza čit. upala mrežnice diktivan (lat. osobito duševnog bolesnika. kaz. diktyon mreža) med. zanosan. smanjivanje jačine diludij (lat. diluvium spiranje zemlje) poplava. dilogia) dvojako značenje.

doba u razvoju Zemljine kore kad su se ledenjaci počeli topiti. jačine. usp. presjeka dimenzionirati (lat. machaira mač) gladijator koji u borbi ima dva mača ili mač i bodež dime čit. širina i visina (ili dubina). suptrahend dimirbaš (tur. skratiti. suziti. prema teoriji relativiteta. jačini) diminuto (šp. usp. dimissionarius) onaj koji daje ostavku na zvanje ili položaj dimisorij (lat. meros dio) koji se sastoji od dva dijela. zamišljene ravne linije pomoću kojih se prostiranje nekog tijela i njegovih granica (površine. otpuštanje. sve priznao.diluvij alan 297 dimorfija stihovna takta. popustiti (npr. zahvaljivanje na službi. građa dimeran (grč. dva člana. trg. smanjenje. a koje je neposredno prethodilo današnjem dobu diluvijalan (lat. diminutor) mat. ksilol dimijašuša žena koja nosi dimije. dimorfne biljke biljke čiji se cvjetovi javljaju u dva oblika. pružanje. potrebne su nam tri dimenzije. pren. a linija jednu dimenziju. smanjenost. mogu određivati i mjeriti. smjenjivanju dimitirati (lat. umanjenje. smanjivati jačinu tonova) diminuirati (lat. u snazi. dvoobličan. dimensio) mjerenje. v. odbijanje od svote. dimittere) otpustiti. tijelo ima tri dimenzije (ono je trodimenzionalno). kvaternarij dimetilbenzol kem. dimensio) mjerenje. dimissio) smjenjivanje s položaja. dimenzionirano drvo drvo za građu. dimetiri izmjeriti. građanska smrt diminuedno (tal. otapalo za kaučuk i lak. umanjitelj. linije). pračovjek dimaher (grč. po mišljenju inkvizitora. zatucana. diminutio) smanjivanje. umanjenost. diminuto) u španjolskoj inkviziciji: optuženi za herezu koji nije. smanjenje. dimi) vrlo široke hlače istočnjačkog kroja (za muškarce i žene) diminucija (lat. npr. metron) metr. poplavljen. dimensio) izmjeriti presjek. umanjiti. di-. nemoderna muslimanka) dimije (tur. dyo dva. demisija dimisionar (lat. dobro dimenzionirani zidovi zidovi čija je jačina dobro proračunana. jedan jampski stih od četiri stope. dimissorium) isprava o otpuštanju.) glaz. otjerati iz službe. dvočlan dimetar (grč. stih koji se sastoji od dvije stope ili dva . diluvijalno tlo tlo poplavljenog zemljišta. diminucio kapitis (lat. umanjenje. dimorfizam dimorfija v. di-. proračunavanje veličine. popuštanje. da bismo to mogli odrediti. zahvaliti se. četvrta dimenzija je "vrijeme". umanjivanje. npr. morfe. diminuere) smanjiti. površina dvije.) sjevernoamerički novac = deseti dio dolara dimenzija (lat. dajm (engl. dimorfizam geol. di-. smanjivati. diluvijalni čovjek pretpovijesni čovjek. sve slabije (tj. diluvialis) potopni. koordinatni sustav dimenzioniranje (lat. prostiranje. demirbaš) imovina dimisija (lat. diluvijalni minerali minerali koji su nastali zbog posljednjih velikih promjena u Zemljinoj kori koje su nastale kao posljedica poplave. ostavka. tri pravca koji se sijeku pod pravim kutom: dužina. diminutio capitis čit. oblik) koji ima dva oblika. osobito onaj koji je izdao premalo sukrivaca (nakon mučenja ovakvi su krivci spaljivani na lomači kao nepopravljivi grješnici) diminutor (lat. dati ostavku dimorfan (grč.) prav. postupno tiše. ili nekog dijela prostora koji predočavamo kao prazan.

pojavljivati u bitno različitim kristalnim oblicima. preobražavanje ruda u velikim dubinama kamene ' kore (pod utjecajem visoke temperature. kokoš i pijetao. puk) varijanta novogrčkog književnog jezika. ako se. dynamis) pristaša dinamistike dinamična geologija v. logia) znanost o pojedinim prirodnim silama dinamometamorfoza (grč. dynamis sila) eksploziv. jedinica sile u apsolutnom sustavu mjera: sila koja masi od lg daje ubrzanje od 1 cm u 1 sek. genos podrijetlo) fiz. din (grč. dynamis sila. 2. koji je stalno u pokretu. dynamike) 1. sposoban. dynamis. dynamis sila) v. npr. temelji se na pučkom govoru. koji djeluje vlastitom unutarnjom i živom silom. dinamo dinamoelektrični stroj v. metron) opt. javljanje dvaju različitih oblika kod živih bića. kratka glava. fiz. dynamis) stroj za proizvodnju električne struje mehaničkim radom. naprava (obično s oprugom) za mjerenje sila dinamometrija (grč. dynamis) naučavanje koje tvar i pojave u prirodi izvodi iz sila prirode dinamit (grč. pješčani sprud dinametar (grč. pomiješa s prahom slabo pečenog drvenog ugljena. (u Aristotelovoj filozofiji nasuprot energiji. dynamis) sila. mješavina se tada zove celulozni dinamit (izumitelj švedski kemičar Alfred Nobel. elastičnog. grafo pišem) pokazivač sile. tlaka i vode) u nove rude dinamometar (grč. 1833—1896) dinamizam (grč. energija koja djeluje). umjesto s infuzorijskom zemljom. stvarnosti) mogućnost. dynamis sila. koji proizvodi snagu dinamograf (grč. demos narod. dynamis sila) fiz. svojstvo nekih tijela da se mogu. dinamo dinamogen (grč. metria) fiz. mjera kojom se označuje jačina izvođenja dinamis (grč. a visok po nekoliko metara. dynamis. dynamis sila. sile koje djeluju (ili sila. metron mjera) fiz. supr. glaz. i pored istog sastava. ali neeksplozivnog tijela. potencija dinamistika (grč. dina (kelt. din) geol. crne oči. pješčani brežuljak. metamorfosis) geol. obično s infuzorijskom ili dijatomejskom zemljom. dinamometrijski dinamozoizam (grč. dynamis sila. dynamis. instrument za mjerenje snage povećavanja teleskopa dinamičan (grč. prid. dynamis. naprava za automatsko bilježenje upotrijebljene sile dinamologija (grč. sposobnost. dimorfija dimotiki (grč. znanost o silama i o gibanjima koja te sile proizvode (dio mehanike). preanimizam dinamo (grč. geodinamika dinamika (grč. biol. morfe oblik) dvoobličnost.dimorfizam dimorfizam (grč. statičan dinamičar (grč. proizvode djelovanje i upravljaju njime u bilo kojem obliku. min. zoon živo biće) fil. mjerenje sila. di-. mješavina koja se sastoji od 75% ni- 298 dinaroid troglicerina i 25% nekoga drugog. dynamis) koji se temelji na dinamici. često kukast nos dinaroid čovjek nalik na dinarida . koji ima svoju snagu. tamna kosa. snaga. dug po nekoliko stotina. naučavanje o snazi obdarenoj sviješću i voljom dinarid (naziv prema planini Dinari) tip ljudske rase sa sljedećim karakteristikama: visok rast. koji ima jako djelovanje. okretanjem vodiča kroz magnetno polje dinamo-stroj v. koji slobodno djeluje.

trioda diofiziti (grč. Sokratov pojam autarkije podigao je do askeze koja odbacujući svaku životnu udobnost traži krajnje odricanje želja. Deus) Bog. bezbožnik. Don Quijote) sklonost pustolovinama. e.. per Dio! (tal. avanturama dinofonitet (grč. božanska i ljudska. dynastes) koji pripada nekoj vladarskoj lozi. lovrata (vrsta ribe) dining-car čit. služi za unutarnje oblaganje peći s visokim temperaturama dinast (grč. therion zvijer) vrsta pretpotopnog divovskog rilaša dinstati (njem. din vjera. svečan otmjen ručak. pržina. moć) vladarska loza. dyo. o njemu se priča da je stanovao u bačvi. suprotno: monofiziti Diogen (grč. u srednjem vijeku: posjednik viteškog imanja. jak. Dioklecijanova palača ljetnikovac u obliku rimskog tabora koji je Dioklecijan izgradio nedaleko od svog rodnog mjesta Salone (Solina) — zametak današnjeg Splita dioktaedar (grč. ornis ptica) v.) divlji ili poludivlji australski pas dinici (grč. mn. nije priznavao postojeće zakone i bio je prototip ciničnog filozofa. fysis priroda) mn. deinos užasan. s malom primjesom vapna. dajning-kar (engl. n. usp. syz bez) bezvjerac. mali čamac za jedrenje dingo (austral. jačina glasa dinosaur (grč. niz vladara iz iste loze dinastizam (grč. lat. dining-room čit. dinos vrtoglavica) mn. koji je pristaša neke vladarske loze. komarča.). pristaše kršćanske sljedbe koja je smatrala da su u Kristu bile dvije prirode. sin Aresov. deinos užasan.) blagovaonica dinirati (grč. dynasteia vlast. tj. prid. okto osam. glavni obrok. gozba dine (kelt. vlastelin dinastičan (grč. dynastes vladar) odanost vladaru. divovski pretpotopni gmaz (dugačak do 30 m) čiji kostur pokazuje karakteristike ptice i sisavca 299 Diomed dinoterij (grč. nazvan "Pas". fone glas) lingv. strašan. prud dingi (engl. anodos uspon) u radio-tehnici cijev sa dva elementa.dinas-cigle dinas-cigle na vatru veoma otporno kamenje od čistog kvarca. odnosno vladajućem domu. moavke dinkohotizam (šp. dajningrum (engl. onaj koji prezire svijet. pijesci. Diogenes "onaj koji vodi podrijetlo od Zeusa") filozof iz Sinope u M. diinsten) pržiti jelo na poseban način. dyo dva. poliedar s dvaput po osam. bio je veoma okrutan (svoje je kobile hra- . sauros gušter) zool. dioktaedarski diolen naziv za sintetičke tkanine Diomed 1. brjegovi od živog pijeska koje nanosi vjetar. privrženost dinastiji dine (fr. i 4. površina.). da je u podne po Ateni svijećom tražio 'ljude" itd. sredstva protiv vrtoglavice. e. dinastije dinastija (grč. da je Aleksandra Velikog (kad ga je ovaj posjetio i rekao mu da kaže jednu želju) zamolio da mu se skloni sa sunca. st.) zaboga! dioda (grč. strašan. ateist Dio (tal. današnje značenje: večera) 2. Aziji (403—323 pr. željeznog oksida i ilovače. dynastes) vladar. dinghy. deinos.) 1. deinos silan. šesnaest. sipine. Dio. med.) kola za ručanje.diner ručak. gospodar. pirjati dinsuz (tur. dingey) šport. točnije: antidinici dinigla podlanica. kralj Trakije. di-. pren. mizantrop Dioklecijan rimski car. podrijetlom Dalmatinac (3. edra osnova) geol. n. dynamai mogu. strašan.

dioptron sve kroz što se vidi) opt. bakanalije dionizijska era računanje vremena od Kristovog rođenja koje je uveo Dionizije Mali (Dionisus Exiguus). prijatelj muza. Krist se rodio 754. Dionysos) fil. Kastor i Polideur (Poluks). znanstvenik iz VI. dioptrične boje boje koje nastaju zbog prelamanja svjetlosti dioptričko ravnalo mesingano ravnalo koje ima dvije tanke metalne pločice s prorezima kroz koje se gleda (zastarjeli geodetski instrument za određivanje pravca na stolu za mjerenje) 300 dioteleti dioptrija (grč. dioptrikos) koji spada u dioptriju. diorysso potkopavam) ekspolozivni prah. 2. od osnivanja Rima dionizijski (grč. diorismos ograničavanje. tiskanje) fiz. nerazdvojni prijatelji diosmoza (grč. blizanci. 2. odredba) fil. Bakho dionizije (grč. staklo i dr. dia-. sastoji se od dva dijela. drvenog ugljena. određuje diorit vrsta kamena vulkanskog podrijetla diorizam (grč. osmoza diostoza (grč. nakon povratka iz rata bio je prognan iz vlastite kuće te se preselio na zapad i osnovao nekoliko novih gradova (i Primošten zovu "Diomedov otok") Diomeje staroatenske svetkovine u čast Herakla (naziv po atenskom heroju Diomu. orao gledam. dia. dia kroz. di-. med. st. leća jačine 5 dioptrija ima žarišnu udaljenost 0. Heraklovu ljubimcu) Diona mit..20 m dioptrika (grč. suprotno: apolonijski diopter (grč. anaklastika diorama (grč. okrugla slika na prozirnom materijalu koja pomoću umjetnog osvjetljavanja pokazuje promjenjive svjetlosne tonove (dnevne i večernje pejzaže) ili tonove boja (zima. ponekad s likovima u pokretu. diorthosis uređivanje) popravljanje. v. nimfa. starogrčki bog vina i vinogradarstva. di-orao gledam kroz) prozirna slika. mješavina pikrinske kiseline. jedinica za mjerenje jačine leće (jačina leće = recipročna vrijednost žarišne udaljenosti). izumio Daguerre 1822. salitre i sumpora dioristički (grč. činile su ih pretežito orgijanja i pijančevanja. dioreksin (grč. pristaše naučavanja o dvije prirode i . kći Urana i Geje. sprava za viziranje. dyo. Dios-kuri sinovi Zeusovi) mit.. g. izraz kojim Nietzsche naziva element pun snage i strastvenosti u životu i volji. jačina leće čija je žarišna udaljenost jedan metar. Dioniz (grč. poboljšavanje. ispravljanje uganutih ili iskrivljenih udova Dioskuri (grč. piljevine. g. određivanje pojma diortotičan (grč. Dionysos) mit. osobito na uređajima za mjerenje. namještanje. sin Tidejev. dotjerivanje) diortoza (grč. jedan od najvećih junaka pod Trojom. orao gledam) opt. di-. a drugi predmetu koji treba vizirati dioptričan (grč. tumači. diorthoo ispravljam) koji ispravlja. pren. teol. od kojih je jedan okrenut oku onoga koji vizira. prema njemu. koji služi za ispravljanje (ili: namještanje. Dionysia) mn. sa Zeusom rodila Afroditu. vidim) opt. odvajam. pomicanje kostiju dioteleti (grč. diorizo ograničavam. thelo hoću) mn. osmos guranje. osteon kost) med.Diomeje nio ljudskim mesom). starogrčke svetkovine u slavu boga Dioniza. otkriven 1684. svladao ga je Heraklo i dao ga za hranu tim kobilama. četvrti Saturnov unutarnji satelit. znanost o prelamanju svjetlosnih zraka kroz vodu. bujno zelenilo). razlikujem) koji objašnjava.

povelja kojom se ukazuje počast. dokumentirano. diploma) položiti posljednji i završni ispit na visokoj školi. pyrriche) metr. opos oko) med. s dvije klavijature koje stoje jedna prema drugoj diplazijazam (grč. di-. diploma) koji je dobio pisanu potvrdu o nekoj počasti. diploma) poznavatelj i znalac u čitanju i tumačenju starih povelja diplomatika (grč. podvostručenje diple (grč. osobito na fakultetu sveučilišta diplosija (grč. voditi pregovore. ops. ditopsija . mudro i uglađeno diplomatrij (grč. ali se tijelo ispod pupka udvostručuje. dokos greda) izumrli golemi gušter iz skupine dinosaura. diploma) formalno posredovanje u međusobnim odnosima između civiliziranih država. utvrđivanja njihove izvornosti. stihovna stopa od četiri kratka sloga: U U U U diplazija (grč. diploma) osoba koja u međunarodnim odnosima predstavlja neku suverenu državu. diplos dvostruk. dvostruki pirih. dvostruko viđenje nekog predmeta. svjedodžbu o položenom završnom ispitu. diple) kritički znak u obliku položenog velikog slova ipsilona za označavanje pogrešnog načina čitanja. znanost o poveljama. pren. prava itd. originalnosti. što se tiče pregovora i veza između država. izaslanički. bot. sa dva lista. di-. ponekad = diplomacija diplomatizirati (grč. kako bi se 'glumac upozorio da ne pogriješi u interpretiranju diplodok (diploos dvostruk. diplomatsko tijelo diplomiran (grč. diploma) pomoćna povijesna znanost. diploma) održavati vezu sa stranim vladama. sa dva cvjetna listića dipigus (grč. diplasis dvostruk) glaz. osobito kod kostiju lubanje. načela i pravila koja vrijede u tom pogledu. vremena kad su izdane itd. diploma) povelja. umijeće u javnom i taj- 301 diplosija nom vođenju pregovora između pojedinih vlada diplomat (grč. oslobođenju ili pomilovanju... petalon list) bot. s mnogo takta. diploo. unutarnja stanična masa lišća i plodnice diploma (grč. di-. na uglađen način skrivati svoje mišljenje i namjeru. što se temelji ili dokazuje na osnovi povelja. što spada u poslove jednog izaslanika u stranoj državi. državnički. povelju o imenovanju na neki položaj ili neko zvanje diplomirati (grč. diplon) fiziol. diploma) poveljno. umijeće čitanja i pravilnog tumačenja starih povelja. imao je dugačak vrat i rep te je živio na kopnu i u vodi diploja (grč. diplasios dvostruk) udvostručenje. pren. usp. dvostruki pianoforte. osobito na visokim školama diplomacija (grč. službeni organi koji se bave tim poslom. kao i sumnjivih mjesta u pjesničkim djelima. corps diplomatique) svi predstavnici stranih država akreditiranih kod neke vlade. pyge stražnjica) dvojna nakaza koja ima jednu glavu i jedan prsni koš. stanični sloj između dviju tankih koštanih ploča. oprezan i sumnjičav čovjek diplomatičar (grč. djelovati kao diplomat. povelja o imenovanju. tj. pregovarati sa stranim vladama. uglađeno. mudro. tako da nakaza ima dvije stražnjice i dva para nogu dipirih (grč. ponašati se oprezno. osobito u drami. monoteleti dipetalan (grč. diploma) zbirka povelja diplomatski (grč. svjedodžba o položenom ispitu. osobito ona kojom se daju dostojanstva. diplomatski zbor (fr. slobode. oprezno. ambasadorski. odlikovanje.dipetalan dvije volje u Isusu Kristu. pren. diploo. povlastice.

smjernica. strast za pićem. ptito padam) gram. di-. direktorij. directiva) uputa. zvanje i djelokrug ravnatelja direktorij (lat. upravitelj. cijelo razdoblje dok je ta vlast trajala.. zavoda. koji voli piti. diribere brojiti glasove) brojač glasova . diploos.) uređaj koji se sastoji od dvaju nasuprot postavljenih jednakih električnih naboja dipren (fr. pteron krilo) arhit. directio) uprava. di-. 1799. krštenih. od dviju stopa. dipteralni hram. dipsao) v.. kod starih kršćana: popis rođenih. direktoar direktorijalni (lat. IX 1795. mania) med. propis. dipteros dipteri (grč. v. di-. dipteros dipteros (grč. a svrgnuta 9. na živežne namirnice itd. direktna. zool.diplosomija diplosomija (grč. porez na prihod. spajanje dviju metričkih stopa u osnovni metar ili takt jednog stiha. dat. hram ograđen sa dva reda stupova. di-. direkcijska linija voj. na dvije ploče ili dva platna. dyo dva. insekti sa dva neobrasla krila (muhe. pravilo o držanju u nekoj stvari. riječ koja ima samo dva padeža dirandl (njem. npr. pus. di-pteron krilo) mn. sijamski blizanci) dipodan (grč. u Francuskoj revoluciji: najviša upravna vlast. director) ravnatelj. directus) izravan. obadi. dipsa žeđ. znanost o dvokrilcima dipteron arhit. ali tako da se na njoj razlikuju dva lica dipsakus (grč. npr. vrhovno upravno ili nadzorno tijelo u nekom poduzeću. smjer linije. indirektni porezi posredni porezi. rebus stvar) rebus koji ima dvostruko rješenje 302 diribitor direkcija (lat. direktorijalno rješenje) diribitor (lat. slika koja se može sklapati diptoton (grč. dipsa. dipteron diptih (grč. soma tijelo) rađanje dvostrukih nakaza (npr. per directum čit. umrlih itd. s dvije stope.) dipterologija (grč. dipsetičan dipsomanija (grč. per direktum (lat. dvostopni dipodija (grč. voj. di-. directoire) upravno vijeće. pijaničko ludilo dipteralni hram arhit.) žiroskopski uređaj koji pokazuje smjer letenja u zrakoplovima kad zbog manevriranja magnetni kompas ne radi točno direkt (directus izravan) šport. directorialis) koji dolazi od direktora ili direktorija (npr. komarči i dr. direbus (grč. po imenu američke tvrtke Du Pont de Nemours) sintetički kaučuk diprosop(us) (grč. XI. v. dvostruka stopa. dupren. umj.. pteron krilo. bez posrednika. putanje jednog zrna direkcional (lat. koji je u izravnoj liniji. trgovina kupovanje robe iz prve ruke. v. od proizvođača direktiva (lat. ustanove i dr. društvu i si. moda u načinu odijevanja. dipsakos) med. vrhovno upravno i nadzorno vijeće nekog poduzeća. koji izaziva žeđ dipsodičan (grč. directorium) vrhovna uprava. diptychon dvostruko presavinuto) dvostruka ploča na sklapanje.. u boksu: udarac ispruženom rukom tako da ruka pođe najkraćim putem u smjeru protivnikova tijela direktan (lat. osnovana 22. sizigija dipol (grč. prosopon lice) nakaza s dvije sljubljenje glave.) pravim putem. di-pus) metr. koja se tada pojavila i imala klasicističko-antički karakter direktor (lat. bolest žeđi dipsetičan (grč. Dirndl djevojčica) ženska haljina u stilu tirolske nošnje. koji radi bez okolišanja.. slika u dva dijela. dipsao žednim) koji žedni. uputa za rad (u obliku naredbe) direktoar (fr. logia) zool. pokućstvu i dr. direktni porezi neposredni porezi. npr. res. neposredan. dvokrilci. smjer rada. podos stopa) metr.

suprotnost uopće disaharidi (grč. na red. disaccordare) ne slagati se. onda je disaža po zlatniku 0. glaz. disborzo (tal. okrutna žena tebanskoga kralja Lika. dirimentia) prav. na štetu lošijeg. razvod braka disciplina (lat. vojni. koji se može nečemu naučiti disciplinirati (lat. rukovoditelj. dys) 3. dvostruko dis. tj. broj koji nam pokazuje koliko se jedinica u srebru manje plaća za jednu jedinicu u zlatu (npr. ako je zlatnik 19. u pomorskom pravu: poslovođa brodskog društva dirigirati (lat. discessio) odlazak. razlozi za razvod braka. grčki Pluton. postupno. tj. znanost. znanstvena grana. poluton koji se nalazi između tonova d i e dis. upućivati. trošak disceptacija (lat. dirigens) ravnatelj.(grč. odvajanje. dirimere) rastaviti. ne suglašavati se. disceptator) presuditelj. mučila kraljevu nećakinju Antipu sve dok je sinovi (Amfion i Zet) ne spasiše privezavši Dirku za rogove bijesnoga bika. debata disceptator (lat. crkveni). a po jednoj zlatnoj kuni 0. izdatak. razlika između boljeg i lošijeg novca. smetnja. neugodnost ili teškoća (u mnogim. disciplinirane trupe dobro uvježbani i na red naviknuti vojnici . barys težak) naziv za pojave u organizmu koje uzrokuje smanjenje atmosferskog tlaka disborso čit. disciplina arkana (lat. pretresati. osobito medicinskim izrazima). odgovara hrvatskom nedis. laktoza) 303 disciplinirati disakordirati (tal. držati u stezi. razvesti. razlikovati. discidium) raskidanje. disciplina) naviknuti (ili: navikavati) na stegu. ne zvučati skladno disaža (tal. dirupcija (lat. dis) 2. pril. derendž na muci) kulučiti. u mnogim složenicama: dvaput. razdvajanje. dirigere) upravljati. nastavna metoda. disagio) trg. red. poredak (školski. raz. razdvajanje.) po tonskoj ljestvici. onaj koji ravna izvođenjem glazbenog djela. dirieable) aerostat s motorom za pokretanje i uređajima za upravljanje Dirka mit.025 kn) disbarizam (grč. uviđati. disciplina arcana čit. ravnati izvođenjem glazbenog djela dirimencije (lat. dives bogat) starorimski bog podzemlja.(grč. obavljati teške poslove diritta (tal. dis glaz. disceptatio) rasprava.dirigent dirigent (lat. spoznavati discesija (lat. poništiti dirinčiti (perz. dis) 1. tonska ljestvica.50 kn u srebru. raspoznavati. proboj Dis (lat. prepreke za brak dirimirati (lat. znanstveni predmet. predujam. u redu.) tajna znanost. diruptio) probijanje. glaz. upravljač. maltoza. razvod braka discidij (lat. debatirati discernirati (lat.) šećeri sastavljeni od dvije molekule monosaharida (saharoza.(lat.) stega.) glaz. uredba o tajnama disciplinabilan (lat. alla diritta (tal. znanstvena struka. teol. od jednog tona do drugog dirižabl (fr. dys ne. discernere) odvajati. nastava. rukovoditi. predmetak kojim se označuje loše stanje. ukinuti. disceptare) raspravljati.) trg.te označuje razilaženje. sudac u sporu disceptirati (lat. raspravljanje o pitanju koje još nije izvedeno načisto. ipak se bog Dioniz smilovao na nju te je pretvori ujedan izvor kraj Tebe (Dirkino vrelo). disciplinabilis) sposoban da se pouči ili dovede u red.50 kn. predmetak koji odgovara našem raz. u strogoći. tj.

soli itd. disertator disertator (lat. kao prezbiterijanci. neosjetljivost. dissector) onaj koji vrši disekciju disemija (grč. unakaženje. bolestan sastav krvi. dis. disserere) v. pas sav) glaz. disseminare) rasijati. teško gutanje hrane. dys-. dissertare raspravljati) v. osobito ona koja se podnosi sveučilištu radi habilitacije ili dobivanja doktorske titule (inauguralna disertacija) disertant (lat. odvojili od državne. dys-. nakaza disforija (grč. femi kažem) psih. rasipati. disciplina) koji se tiče stege. koji pokazuje dvostruko prelamanje zraka disdijaklaza (grč. izumitelj. disekcija disektor (lat. podnositelj disertacije sveučilištu disesteza (grč. dys-. okusim) med. tupoglavost disfagija (grč. razmimoilaženje s pravnim shvaćanjima disecirati (lat. aisthesis osjet. dis-. stegovni. genos rod. nakaznost. nesloga disenter (eng. smetnje pri djelovanju nekog tjelesnog organa.ne-. dis-. grč. dissecare) v. širenje) nekog glasa. episkopalne Crkve. raspadanje krvi diseminacija (lat. fasis izreka. nesporazum.) otkrivač. disgregacija (lat. disseminatio) sijanje. nonkonformisti i dr.disciplinski disciplinski (lat. kvekeri. dissecare) razrezivati. pren. disciplinski postupak istraga pretpostavljene vlasti protiv službenika zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti i određivanje disciplinske kazne discoverer čit. heretik (ovako se na- 304 disgregacija zivaju u Engleskoj pristaše svih protestantskih Crkava koji su se. dys. reda. disciplinska vlast pravo da se potčinjeni silom i strogošću natjeraju na obavljanje dužnosti. dissenter) "onaj koji drukčije misli". nagrdenje. dys. baptisti. dissentio) razlika (ili: razilaženje) u mišljenju. disertirati disertacija (lat. dys. funkcija) med. razvod. figuratio) unakažavanje. lat. dike pravda) nepravednost. dissertator) pisac znanstvene rasprave. osjećaj) psih. dissertatio) znanstvena rasprava. raščlanjivanje (ili: otvaranje) leša disektacija (lat. ne toliko po naučavanju koliko po ustrojstvu i obredima. vijesti diseminirati (lat. dvostruko prelamanje zraka disdijapazon (lat. disgregatio) raspadanje. isp. rasprostirati. neistinitost. nagrđivanje. raspad na sastojke . isp. rasprostiranje (ili: raznošenje. interval od dvije oktave disdikija (grč. dys. metodisti. dissectio) rezanje nekog tijela. osobito: širiti lažno naučavanje disencija (lat. suprotno: eugenika disgeusija (grč. dia.) diserirati (lat. teškoće i jaki bolovi pri gutanju disfazija (grč. neraspoloženje. diaklao prelamam) opt. diskoverer (engl. rasijavati.ne-. rasijavanje sjemena živih bića po zraku. dis-. podrijetlo) rađanje duševno i tjelesno zaostale djece. diaklao prelamam) opt. raznositi. očituje se u zahtijevanju posebnih jela. raz. haima krv) med. dys-. dvs-. raščlanjivati rezanjem disekcija (lat. euforija) med. čest naziv za američke umjetne satelite disdijaklastičan (grč. independenti. npr. kvarenje oblika. geuo kušam. smetnja okusa. nepovjerenje u sebe disfunkcija (grč. disgenika (grč. fagein jesti) med. octa.ne-. pronositi glas. smetnja u govoru zbog nesposobnosti pronalaženja odgovarajućih riječi za predodžbe disfiguracija (lat.ne-.

grč. neslaganje tonova. dissidium) razvod. dissimilatio) gram. razvod. biol. rasipanje energije i njezino pretvaranje u oblike koji se više ne mogu ponovno iskoristiti za rad. razvesti disjunkcija (lat. rastaviti. rastresenost. rascijep. pogrješan u tonu. razjednačavati disimulacija (lqt. di-. kakofonija). prijetvornost. različitost. kožna bolest na prstima ruku i nogu. ali oba pripadaju. log. razbacivanje. napunjenih bistrom tekućinom i praćenih svrbežom dishimija (grč. pretvaranje. osobito vjerskom disident (lat. dissipatio) rasipanje. raspadanje žive supstance. npr. disjectus) razbacan. razjednačavanje. prikrivati. isključuje. raspršen. dimnjak s više postranih otvora na gornjem dijelu radi ravnomjerne raspodjele plinova disjektan (lat. disjuncitvus) razdvojan. odmetnik. zatajivati. syllabe slog) gram. prirodno disipacija (lat. heretik disidij (lat.) glaz. disjunktivni pojmovi oni koji su po svom opsegu odvojeni jedan od drugog. rascijep disharmonirati (lat. dvoličnost. isključan. dis-. disjungere) odvojiti. odvaja. dvosložna riječ disimilacija (lat. koji remeti suglasnost disharmonija (lat. razlikovati se. dis-. pogrešan ton (disonanca. različitost u mišljenju. nekom višem. disjunktivne ili rastavne rečenice nezavisne rečenice koje izriču radnje od kojih se jedna može dogoditi. licemjerje 305 disjunktivan disimulator (lat. javlja se u obliku mjehurića (sitnih plikova). suprotan. toplina iz parnog stroja koja zagrije zrak disipator (lat. harmozo slažem se) ne biti skladan. razaranje promjena tvari u organizmu. disjunktivni veznik rastavni veznik (ili). tajiti. grč. rastavan. isključenje. harmonia) glaz. pretvarati se disinvolto (tal. kao srodni. dis-. grč. dis-. koji razdvaja. s pojmovima koji se međusobno isključuju (npr. prikrivanje. nesklad. npr: muškarac—žena. dissimilis) ne biti sličan. dissimilaritas) nesličnost. a druga ne.: "Ili dođi. odijeliti. tj. asimilacija disimilaritet (lat. gram. licemjer disimulirati (lat. suprotnost. logično razdvajanje disjunktivan (lat. raspršavanje. disjunktivni sudovi sudovi s disjunktivnim pojmovima. odvojan. rasipnik. različitost u mišljenju disilab (grč. griješiti u tonu. disjicere. disjunktivni silogizam (ili zaključak) zaključak u kojem je prva premisa disjunktivni sud. neusiljeno. dissimulare) kriti. npr. onaj koji se razilazi u mišljenju. S je ili P1 ili P2). usp. nesloga. magle. riječ od dvaju slogova. ne slagati se. harmonia sklad) neskladan. pretvaranje jednog od dvaju jednakih glasova u neki drugi glas (npr. neslaganje. dissidens) otpadnik. dissipator) raspikuća. tj. razgradivanje organske hrane u listu. disiunctio) razdvajanje. razasut disjungirati (lat. Bečom umjesto Bečem). dima. raznorodnost disimilirati (lat. katabolizam. razaranje metabolizma.disharmoničan disharmoničan (lat. chylos sok) med. dissidentia) rascijep. nesloga. grč. razdor. ne biti složan dishidrozis (lat. dissimulatio) zatajivanje. pas—mačka. prikrivač. gram. nesuglasnost. bot. a druga potvrđuje ili negira jednu od alternativa postavljenih u prvoj premisi . cijepanje. nepažnja. ili piši". dys-. dissimulator) onaj koji nešto taji ili krije. hydor voda) med. loš (ili: nepovoljan) sastav tekućina u tijelu (poglavito zbog loše prehrane) disidencija (lat. npr. općenitijem pojmu.

continuere) prekinut. negirati. discantare) pjevač koji pjeva najviši glas.) skupljač i ljubitelj nosača zvuka (gramofonskih ploča. tanjurast. disemija diskinezija (grč. nepriznavanje. igra kod starih Grka već u Homerovo doba veoma poznata i omiljena. CD-a) 306 diskonto diskoidan (grč. kod kojega je prestala veza. bole hitac) bacač diska diskobolija (grč. automatske kretnje. discolor) različite boje.-engl. escompte) trg. diskos. neprekidnost) prekid. koji nije u vezi sa zakonom kontinuiteta diskontinuitet (lat.ne-. blijeđenje diskoloran (lat. bot.. izračunavanje sadašnje vrijednosti određene svote (tražbine) čije plaćanje tek kasnije dospijeva diskonto (tal. prestanak. koja je diskontira diskontinuiran (lat. v. disconto. unutarnji krug složenih cvjetova. npr. željeza ili drveta. diskontabilna mjenica ona koja se izdaje pouzdanim trgovačkim firmama u koje se ne sumnja da će ih točno i na vrijeme regulirati diskontni posao bank. neprohodnost disklamacija (lat. dis-. discoloratio) obezbojenje. v. odbijanje postotaka pri isplaćivanju mjenica kojima još nije dospio rok plaćanja. clamare) poricati. diskos. neprodužnost diskontirati (tal. trzanje mišića i si. kaseta. sličan tanjuru. obično od drveta ili željeza. suncokreta diskant (lat. eskontni posao diskontni račun trg. dis-. suvremeni disk. po odbitku određenih postotaka. šaren diskont (tal. okrugla ili obla ploča za bacanje. teškoća (ili: smetnja) pri gutanju hrane ili pića diskemija med. osobito mjenica čiji rok plaćanja još nije dospio. disconto) trg. suprotno: eukolija diskoloracija (lat. eidos oblik) sličan disku. prekidan. diskeo. turobnost. a težak je 2 kg. bole hitac) bacanje diska diskofil (grč. dys-. continuitas produžnost. med. ima promjer 22 cm. raznobojan. odbiti. osobito: kupiti ili prodati mjenice. kupovanje kratkoročnih tražbina. prekidnost. disko. disc-jockey) osoba koja upravlja razglasnim uređajem u disko-klubovima ili na radiju bira glazbu uz popratni komentar disko-klub (grč. diskos) šport. npr. kineo krećem se) 1. discantus) najviši glas (kod djece i žena) = sopran diskantist (lat. za gotovinu prije isteka roka. disconto) trg. neprodužan. katapinein progutati. disconto) trg. prav. dys. neraspoloženje. fr. odračunati. napravljena od kamena. naknada . dyskolia) nezadovoljstvo. u suvremenoj lakoj atletici bacanje diska ponovno je oživjelo. oznaka tonskih ljestvica koja naznačuje da c (ce) pada na prvu crtu diskatapozija (grč. dis-. osoba koje daje mjenicu u eskont diskontar (tal.-engl. osoba koja prima mjenicu u diskont. kataposis gutanje) med. gubljenje boje. sklonost nekih ljudi da sve stvari i pojave tumače i gledaju u crnoj boji. ne priznavati disko-džokej (grč. sjeta. disclamatio) negiranje. diskonto diskontant (tal. diskač diskobol (grč. usp. sopranist diskantni ključ glaz. diskos. decompte.) krug mladeži koja se okuplja kako bi slušala suvremenu glazbu i plesala.disk disk (grč. bez veza. disconto) trg. pločast diskolija (grč. odračunavanje. 2. lažno poricanje svojih obveza disklamirati (lat.

discordans) neskladan. nesuglasnost. osobito predsjedavajućeg. discrediter) lišavati povjerenja ili ugleda. različit) 1. neskladnost. nesloga. na milost i nemilost. suzdržljiv.) prema uvjerenju. discernere. theke škrinja. kriza diskonvenijencija (lat. neprikladnost. neograničeno sudsko pravo i .. 2. ugled ili povjerenje diskrepancija (lat. discrediter) lišavanje povjerenja ili ugleda. discordia) nesloga. ne ići usporedno s drugim tonovima. neskladnost. razmak. diskrecionaran diskrecionaran (fr.creditare. međa. međuprostor. fr. iznošenje na loš glas. fr.diskonvenijencija 307 diskrimen vlast. diskreto. tj. oprezan. 2. neslaganje. gubitak ugleda (ili: vrijednosti) diskreditiranje (fr. mat. velikodušnost (pobjednika). presudan ili kritičan trenutak. odudarati od pravilnog tona. discordance) nesklad. ozloglasiti. con discrezione čit. mudar. loš glas. razlika. discordare ne slagati se. discretio. nesuglasan. neskladnost diskordantan (lat. koji umije čuvati tajnu. pažljivost. veličina kod koje cjelina prethodi dijelovima. predati se na diskreciju predati se na milost i nemilost. odvojiti. geol. ne slagati se. disrepans) koji odudara. ne biti u skladu diskoteka (grč. pažljiv. a diskresjon (fr. pouzdan. krasis mješavina) med. vodeći računa o glavnom glasu i o namjeri kompozitora diskrimen (lat. šutljiv. da tijekom rasprave po vlastitom uvjerenju bira sredstva koja mu se čine svrsishodna. nesuglasnost diskordirati (lat. vrijeme koje se može još čekati od dana kad mjenici dođe rok pa do njezinog slanja na protest diskrecijski v. diskrecijski diskredit (lat. discrepantia) nesuglasnost. ustanova koja posuđuje nosače zvuka pojedincima diskrazija (grč. discretionnaire) ostavljen obzirnosti i osobnom mišljenju. loša izmjena organskih tvari u tijelu diskrecija (lat. nepristojnost. nanošenje štete nečijem dobrom glasu diskreditirati (fr. discretus razdvojen. 3. razdor. discrimen) nešto što odvaja. diskrecijsko doba doba u kojem netko ima pravo odlučiti se kojoj će vjeri pristupiti. diskrecijski dani trg. discredit) nepovjerenje. koji nije u skladu diskretan (lat. različnost. granica. gubitak kredita. odvojen. kem. diskretna veličina veličina kod koje dio prethodi cjelini. veličina koja nema mjere u sebi (jedinica se ne sastoji od razlomaka). suzdržljivost. diskrecionarna vlast slobodno. discernere razdvojiti. supr. diskos kolut. ormar) 1. šutljivost. razlika diskrepantan (lat. nejednak diskordantnost (lat. vođenje računa o osjetljivosti drugoga. discreto. godine punoljetnosti. povjerljiv. oprezno. najveća opasnost. kontinuirana veličina. fr. uzeti nekome dobar glas. koji se razlikuje od nekoga ili nečega. a discretion čit. dys-. zbirka nosača zvuka koje posjeduje neka osoba ili ustanova. nesložan. po sebi različit ili odvojen. kon diskrecione (tal. dis.) glaz. disconvenientia) nepriličnost. fil. koji umije razborito praviti razliku među stvarima i si. veličina čiji dio služi kao mjera (stotina kao cijelo sastoji se od 100 jedinica). discretion) obzirnost i opreznost u govoru i ponašanju. discordare) glaz. diskrecijske godine godine zrelosti. neskladno (ili: neparalelno) ležanje jednog sustava mlađih slojeva na nekom starijem sloju ili pokraj nekog starijeg sloja diskordija (lat. ozloglašenje.

Crncima i Zidovima) i nacionalnim manjinama osporava ona prava i građanske slobode što ih uživaju pripadnici vladajuceg naroda. iščašenje. dis-culpare) pravdati. opravdavati. viđenje) med. nesposobnost osjetila vida da u podjednakoj mjeri zamjećuje sve boje spektra diskulirati (lat. usputan diskusija (lat. dokazivanje nedužnosti diskurirati (lat. razlikovati. činjenje nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. nekoga isključiti iz natjecanja zato što ne odgovara propisanim uvjetima natjecanja. dislocatio) premještanje. raspravljati diskvalificirati (lat. poremećaj u izgovaranju riječi zbog bolesti ili kakvog nedostatka na vanjskim govornim organima (na jeziku. zubima ili grkljanu) disleksija (grč. praviti razliku. dys-. razgovor. x 2 ) kvadratne jednadžbe: izraz koji se nalazi pod korijenom diskriminirati (lat. discutere) govoriti. premještati. dislocare) premjestiti. razdioba. rasna diskriminacija socijalnopravni odnos u nekim državama koji pripadnicima drugih rasa (npr. onaj koji je čisto misaone. razgovarati diskurs (lat. pojmovne prirode (supr. šport. qualis. discussivus) koji objašnjava. discriminare odvajati. lalein tepati. lexis govorenje) med. proglasiti nesposobnim ili nevažećim. polukolonijalnih naroda ili narodnih manjina od strane vladajućeg naroda diskriminanta (lat.diskriminacija 308 dislokacija diskutabilan (lat. sporan. discursus. uganuće. razmjestiti. odvajati. u razgovoru. nepodobnog diskvalifikacija (lat. obespravljenje kolonijalnih. discours) razgovaranje. obilježiti nekoga kao nedostojnog. dokazati nedužnost diskulpacija (lat. podjela. logos) psih. nedostatak sposobnosti. smanjivati prava. govor. poremećaji u govoru zbog nedostatka inteligencije dislokacija (lat. discussio) raspravljanje. obespravljivati. med. dis-. dislokacijska karta zemljovid na kojem je prikazano diskriminacija (lat. voj. qualis kakav. nekog posla. istraživanje razgovorom. graničiti diskromatopsija (grč. prijeporan. koji razlaže . razgovoran. prikraćivati prava. facere učiniti) onesposobljavanje. boja. med. intuitivan). usnama. facere) onesposobiti. discriminatio) u međunarodnim odnosima: davanje manjih prava pripadnicima jedne države nego što se daju pripadnicama drugih država. discriminare) mat. dys-. discursivus) log. nesposobnost čitanja (bolesnik može samo započeti čitanje teksta. razmještaj trupa na nekom području. onesposobljenost za obavljenje nekog posla. dys-. fr. discutere) objašnjavati. isključivanje. dis-. nesiguran diskutirati (lat. uganuti. iščašiti dislogija (grč. izlaganje diskurzivan (lat. razmještati. dys-. sljepilo za boje. učiniti (ili: načiniti) nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. razmještanje. predavanje. objašnjavanje putem izmjene misli i različitih stajališta diskusijski (lat. disculpatio) opravdavanje. chroma. vojsku. discriminare) dijeliti. npr. nedostatak važnosti. discutere raspravljati) o kojem se može diskutirati (raspravljati). kod određivanja korijena (x : . geol. opsis vid. isključenje dislalija (grč. pucanje Zemljine kore i poremećaji koji su s tim u vezi. govoriti) med. ali nije sposoban pročitati do kraja dislocirati (lat.

nego traži veću konsonancu (u sekundi. biti neskladan. Pepeljuga. raščlanjivati dismenoreja (grč. koji rastavlja. raščlanjivanje. komadati. rastaviti disonanca (lat. ne slagati se u glasu. diso- 309 dispareunija lucijski kontrakt trg. disparatni pojmovi log. mezalijansa disparatan (lat. slabost vida. izdvajanje crkvene općine iz njezine dosadašnje župe dismembrator (lat. dio) dezintegrator za žito dismembrirati (lat. razuzdan disolutivan (lat. opsis viđenje) med. rastavljiv disolucija (lat. dys-. dys-. sredstva za otapanje (ili: razblaživanje. raskomadati. dispensary) socijalna ustanova za besplatno liječenje sirotinje. neskladan. nesloga. koji ima prirodu otopine. osobito djelovanjem topline. neobuzdan. raspadanje nekog tijela. Dizni Volt. pareunos suprug. dis-. dissonantia) nesklad. tj. dissolventia) mn. član. kasnije je u vlastitom filmskom poduzeću izradio svjetski poznate filmove s motivima iz priča za djecu (Snjeguljica. osobito članova vladarske kuće). zdravstvena ustanova koja sprječava i liječi bolesti disparagij (lat. jabuka i vrlina dispareunija (grč. dis-. braka). glaz. dys-. rastopljiv. membrum ud. disonija dispanzer (eng. nejednak. dissolutivus) koji otapa. nedo\ j- . supruga) med. slabovidnost. ugodniji dojam na uho disonantni interval glaz. rastopni. ugovor o prekidu suradnje disolutan (lat. dissociatio) razdvajanje. dys-. onaj čije istodobno zvučanje tonova ne zadovoljava naš sluh disonirati (lat. pojmovi koji ne pripadaju zajedničkom srodnom pojmu te nemaju nikakvih zajedničkih oznaka. noni i dr. raspad (npr. nesuglasnost. Pinokio. reo tečem) med. dissolvere) otopiti. rastopiti. disopsija disopsija (grč. omekšavanje. rastajanje. (kreacijom Miki Mausa). kem. zapravo Walter Elias (1901—1967). i .). može biti i posljedica neke bolesti unutarnjih spolnih organa) Disney. Alica u zemlji čudesa. dissolutus) otopljen. razdružiti. raspuštanje (nekog društva). države. neslaganje. v. slabo. 1922. nezdruživ disocijacija (lat. dissociare) rastaviti. razdvojiti disolubilan (lat. razlikovati se disopija (grč. odnos dvaju ili više tonova čije zvučanje ne može zadovoljiti. dissolubilis) otopljiv. dis-paragium) nepriličan brak (s osobom iz nižega staleža. razum i biljka. disparatus) iz osnove različit. neobuzdanost. dissolutio) rastapanje.dismembr acij a kako su trupe razmještene na nekom području dismembracija (lat. dissociabilis) nespojiv. razdor. sentimi. lakomislen. med. dissonare) ne zvučati skladno. menstruacija praćena bolovima (kao posljedica nedovoljne razvijenosti ili nepravilnog položaja maternice. razgradnja molekula otopine na jednostavnije sastojke (ione) disocirati (lat. raspuštenost. opsis) med. društva. Walt čit. membrum) odvajati dijelove iz neke cjeline. koji pripada otopini disolvencije (lat. koji rastapa. nacrtao prve trik-filmove. Petar Pan) disocijabilan (lat. men mjesec. elektrolitička disocijacija fiz. razgradnja kemijskog spoja na njegove sastavne dijelove. osobito: podjela jednog kompleksa zemljišta na manje dijelove (parcele). v. razvratnost. dismembratio) komadanje. slavan je postao 1928. rastavljanje) disolvirati (lat. npr.

rasap boja disperzivan (lat. ono što je stavljeno na raspolaganje.) raseljene osobe displantacija (lat.) mn.ne-. osobito u vezi sa štetom na moru. osobito u knjižarstvu. radnik koji iz jednog središta. sirotinjska ljekarna dispenzator (lat. nekih živčanih poremećaja. 2. sperma sjeme) fiziol. displicentiae pactum čit. osobito: slaba probava želuca zbog poremećaja u izlučivanju probavnih sokova . dys-. dispensatio) razdvajanje. rasuti. različitost. pojava da se složena svjetlost može prizmom razgraditi na svoje sastavne. sa dva sjemena disperzija (lat. dispenzacijski troškovi iznos koji treba platiti za jedno ovakvo razrješavanje ili oprost dispenzarij (lat. raspršiti dispermatičan (grč. pepsis) onaj koji pati od slabe probave dispergirati (lat. dis-par) nejednakost. rasađivanje. displicentia) nedopadanje. neskladnost dispaširati (fr. ugovor o raskidanju zaključenog trgovačkog posla displicirati (lat. teško disanje (kod težih bolesti dišnih organa. dvosjemen. astma.) prav. razasut dispescirati (lat. pnoe disanje) med. pneo dišem. dys-. upravlja cijelim tijekom proizvodnje nekog mehaniziranog poduzeća dispenzacija (lat. mehaničkih smetnji i dr. dys-. podijeliti među zainteresirane (v. dis-plantatio) presađivanje. ne biti po volji dispnoja (grč. displicencije paktum (lat. di-. pepsis probava) koji teško probavlja dispeptičar (grč.. službenik koji regulira kretanje vlakova na jednom dijelu pruge. 3. dis-pensare) podijeliti. tvorim) nenormalan razvoj nekog organa ili cijelog organizma displicencija (lat. dispergere) rasipati. displeist persns (engl. dispatch hitno obaviti) 1. dvostruki spondej. opremljenog potrebnom signalnom aparaturom i sredstvima veze. displicere) ne dopadati se. elementarne.) dispondej (grč. osloboditi od obveze ili kazne. dispacher) pom.stihovna stopa od četiri duga sloga: disponenda (lat. dis-pescere) rastaviti. dispersivus) raspršen. djelitelj. srca. farm. oslobođenje. plasso oblikujem. oprost. službenik koji vrši razdiobu električne energije na više međusobno povezanih električnih stanica. homogene svjetlosti (boje). pripremati i izdavati lijekove. poremećaji u probavnim organima (želucu i crijevima).disparitet 310 disponenda dispeptičan (grč. dispersio) opt. procijeniti ili nadoknaditi brodsku štetu dispečer (eng. donator. dispaširati). dys-. razdvojiti. dys. sporne svote. oprostiti dispepsija (grč. sipnja. razdijeliti. nadstojnik (osobito u samostanima) dispenzatorij (lak dispensatorium) ljekarnička knjiga s propisima za pripremanje lijekova. upravitelj. nesviđanje. spondeios) metr. razrješavanje od neke obveze ili smetnje u pojedinačnom slučaju. knjige koje je knjižar no raspoloženje žene za spolni odnošaj disparitet (lat. regulirati račune displaced persons čit. premještanje displazija (grč. dispendere) zavod za besplatno davanje lijekova sirotinji. ravnatelj. osobito kod prepreka za brak. dijeljenje. ljekarnički zbornik dispenzirati (lat. raspršivanje svjetlosti. groznice. pepsis probava) med. ne sviđati se. dispensator) darovatelj. di-. dispergere.

razmještaj. nedostatak razumijevanja za praktičnu uporabu pojedinih predmeta disproporcija (lat. rješenje. spor. zaduživanja ili otuđivanja imovine dispozitiv (lat. dispossessio) prav. vedar. propisuje. atomska težina 162. srediti. koji naređuje. disponibilis) raspoloživ. prirediti. dobra volja. raspolagati (novcem. nejednakost disproporcionalan (lat. raspoloženje. pobuditi nekoga na nešto. disponibilitas) stanje nečega što je na raspolaganju. sposobnost za samostalno obavljanje poslova 311 disputirati dispozicijsko dobro trg. za bitku). med. habilitacijska disputacija. dispositiva) prav. sporiti se. krađu). redni broj 66. na raspolaganju. sređivanje. dobre volje disponirati (lat. roba koju naručitelj zbog loše kakvoće ili zakašnjenja neće primiti.) dispozicijska sposobnost prav. mala apraksija. disputare) prepirati se. kojim se može raspolagati disponibilitet (lat. sklonost nekim bolestima. disponens) raspoložen. tj. glazbu. članka. mala nesposobnost vršenja nekih pokreta. znanost. ali ih nije prodao te ih stoga ponovno stavlja na raspolaganje izdavaču disponent (lat. danas se još vrši radi dobivanja akademskih počasti (inauguralna disputacija. pripremiti (članak. raspoređivati. disputatio) raspravljanje. plan (npr. odluka. dispossessare) prav. razmještati. sklonost. sposobnost raspolaganja nečim. osoba koja je ovlaštena upravljati poslovima neke trgovačke kuće disponibilan (lat. disputator) raspravljač. dispositivus) koji se tiče raspolaganja nečim ili uređenja nečega. sposobnost za pravne poslove. dyspraxia) psih. element. disputatio pro gradu) disputant (lat. sudionik u disputiranju disputirati (lat. prilagoditi. dispositio) raspored. lišiti posjeda dispozicija (lat.disponent primio radi rasprodaje. velikih poduzeća itd.46. disponere) razmjestiti. dispozicijski fond novac stavljen nekome na raspolaganje u određene svrhe. dis-proportio) nerazmjer nost. predavanje). ukloniti (ili: otjerati) s posjeda. osobito: javna znanstvena rasprava u kojoj jedna strana (oponent) nastoji opovrgnuti ono što je druga strana (respondent ili defendent) tvrdila. disputabilis) sporan disputacija (lat. poslovođa. kod raznih ministarstava. lišenje posjeda disposesirati (tal. skica. nacrt (rasprave. lišavanje posjeda. promocijska disputacija. osobito: voditi znanstvenu raspravu . osobita sposobnost za nešto (npr. formula presude dispozitivan (lat. disputator disputator (lat. raspoloživost. urediti. disputare) prepirka. vrijeme između aktivne službe i mirovine (dok se prima akontacija mirovine) disponiran (lat. dis-proportionalis) nerazmjeran. raspolaganje novcem. lat. odlučuje dispraksija (grč. ograničenje slobode primanja obveza. nejednak disprozij (grč. voj. nagovoriti disposesija (lat. zločin. oraspoložiti. imanjem). disputans) v. disponens) upravitelj. nadmetanje riječima disputabilan (lat. točnog poimanja i razumijevanja značenja nečega. imanjem. uređivanje. nego je stavlja prodavaču na raspolaganje dispozicijsko ograničenje prav. predavanja). pripremanje. a da se ne mora polagati račun (npr. raspravljanje. znak Dy disputa (lat. dysprositos teško pristupačan) kem.

fr. zla sudbina. potpun. mjesto izdavanja i mjesto plaćanja različiti distanciran (lat. distentio) v. stichos red) med. nedaća. di-stinguere) odvajati. distantna. otmjen distokija (grč. nepristupačan distancometar (lat. nesretan slučaj distihija (grč. otmjen. odnosi u prirodi i kulturi su 312 distonirati nesvrhoviti i štetni za život te. fr. di-. opseg. teleios savršen. razmjer) nedostatak ritma. di-. razgovijetan. zaseban. distingvirati se isticati se distinkcija (lat. dis-. dis-. jasan. renommer) ozloglašen. distenzija distendirati (lat. distinctio) razlikovanje. distonare) glaz. resommandation) loša preporuka. dis-tendere) zategnutost. dis-. renommer) iznijeti na loš glas disreputacija (lat. distencija distih (grč. položaj distinktan (lat. dis-tendere) med. dys-. razlikuje. dis-. obujam. pri marširanju: držati propisan razmak. disrumpere) fiz. tj. razlikovan. razumljiv distinktivan (lat. izraz za konja koji još nije stigao ni do distantnog stupa (koji se nalazi 200 metara ispred cilja) u trenutku kad je pobjednik već prošao cilj. rastegnuti distenzija (lat. logia) fil. ozloglašenost disritmija (grč. pokuditi disrenomiran (lat. iskazivati nekome posebnu pažnju. med. distinctivus) koji odvaja. dvoredan distihija (grč. osobito trepavica distihijaza (grč. različit. otmjenost. distichon) metr. dvostruki red. stichos) s dva reda. fr. dis-. fr. nesreća. dvostih. fr. tikto rodim) med. kratkotrajno električno pražnjenje (za razliku od električne struje kod koje se električne mase kreću ravnomjerno i trajno utvrđenom putanjom) distanazija (grč. metiljavost distonirati (tal. suviše visoko ili suviše nisko (pjevati. nesklad. distantia) udaljenost. mjenica mjenica na drugo mjesto kod koje su. dys-thanatos) teško umiranje. silom istegnuti. di-. supr. rađanje blizanaca distomatoza (grč. distincuts) odvojen. točno razlikovanje pojmova. reputation) loš glas. grč. truljenje jetara koje uzrokuju crvi u jetrima (Distomum hepaticum). stoma usta) med. raz-. naučavanje koje poriče svrhovitost i savršenstvo svijeta. stichos) 2. razlikovati nešto od nečega. distantia rastojanje. metron) instrument za određivanje udaljenosti disteleologija (grč. razlika. kuđenje disrekomandirati (lat. di-stinguere) koji se razlikuje od drugih. stvaranje dvostrukog reda trepavica (kao bolest) distingviran (lat. di-. dakle. napregnutost. nepravilnost disruptivno pražnjenje (lat. distans) šport. apsolutno proturječe teleološkom shvaćanju života i prirode distencija (lat. heksametar i pentametar (koji dolaze jedan za drugim) distihičan (grč. resommander) loše preporučiti. ugledan. kao takvi. borba s dušom. na lošem glasu disrenomirati (lat. dva stiha zajedno. dystychia red) 1. fr. istaknut distingvirati (lat. svirati) . izići iz r pravog tona. eutanazija distanca (lat. rhytmos sklad.disreforma disreforma (lat. dis-. razmak. log. naglo pražnjenje elektriciteta. jahanje na distancu dugotrajno jahanje (kad se konje ne zamjenjuje). dis-. rezerviran. držati distancu voj. reforme) loš (ili: neuspio) preobražaj ili preokret disrekomandacija (lat. dys ne-.

sudsko rješenje o podjeli stečajne mase među vjerovnike. poliedar s dvaput po četiri površine ditiramb (grč. di-. distributivni broj broj koji pokazuje koliko dolazi na svakoga (po jedan. razdavač darodavatelj distribuirati (lat. razvoditi. disunire) mn. med. rastaviti. pojam koji se odnosi na svakog člana neke skupine ili klase (supr. dys-. osnova) geom. po dva itd. raspoređuje. razvrgnuće. pristaše razjedinjenja SAD-a disuniran (tal. burno. razdor. trichos dlaka. orao gledam) v. interval koji se sastoji od dvaju cijelih tonova. punomoć za popisivanje stvari distrof (grč. razmještajni. dvostruki trohej. disunire) razjedinjenje. velika terca ditopsija (grč. strofe) poet. disturbatio) rasap. distributivno rješenje prav. razdjeljuje. distringas) prav.distorzija distorzija (lat. razdavati. distributivus) koji dijeli.) trg. razmjestiti distributivan (lat. zabavljanje. nepažnja. područje.) nemogućnost mokrenja pred drugima zbog stidljivosti diteist (grč. odcijepljenje. rasporedni. di-. di-. ukinuće disunija (tal. odvajanje slomljenih ili oštećenih udova. razvesti. iskrivljenje distrahirati (lat. rasporediti. mjenice trgovca koje ima u trgovini. dvoboštvo ditetraedar (grč. temno režem) razdvajanje. naredba o pozivanju pred sud. distribuens) razdjeljivač. pjesma koja se sastoji od dvije strofe distrofija (grč. di-. tetra četiri. med. prav. odvojen disunirati (tal. theos bog) vjerovanje u dva boga. razdioba. razonoda. prodaja distribucija (lat.) distrihijaza (grč. iščašenje. kao u ditirambu ditomija (grč. podijeliti. nekog njegovog dijela L. raspored distribuent (lat. distringere. districtus) sudski kotar. poet. dvobožac diteizam (grč. otuđivanje. trochaios) metr. distribuere) razdijeliti. uron mokraća) med. disunire) razjedinjen. disurija psihika (lat. zanosno. razdijelni. nesloga disunionisti (tal. dys-. smetnje pri mokrenju. v. zbuniti. distributivan pojam log. rastavljanje na dva dijela ditonus (grč. dys-. poremećaji u prehrani jednog organa. razdvojiti disurija (grč. bolestan sastav mokraće. uganuće nekog uda. zabaviti. odvojiti. di-. thrix. djelokrug distringas (lat. mjerodavnost. boga vina i uživanja. zabava. razonoditi. dithyrambos) oduševljeno. okrug. odvajati slomljene ili oštećene udove distrakcija (lat. prevrtanje (očiju). stih ovna stopa od četiri sloga: — U — U ditta (tal. di-. disuria psychica čit. danas: lirska pjesma nadahnuta osjetilnim užicima što ih pruža život ditirampski (grč. disunire) razjediniti. prvobitno: burna i oduševljena pjesma u slavu Bakha. distrahere) rastresti. rastavljen. distortio) med.: kolektivan pojam). distihijaza distrikt (lat. diplosija ditrohej (grč. razdjeljivati. distractio) rastresenost. distributio) podjela. potpis na pismu. theos bog) onaj koji vjeruje u dva boga. čitavog organizma 313 ditta disturbacija (lat. trofe hrana) med. ime pod . vlas) med. dittos dvostruk. osujećenje. razvući. razmješta. zabavljati. odvući. dithyrambos) nadimak boga Bakha zbog njegovog tobožnjeg dvostrukog podrijetla od Semele i Zeusa. edra površina. skrenuti pozornost s nečega. ditonos) glaz.

diversus) različit. divagatio) tumaranje. osobito pjevačica. ples na pozornici. udaljavanje od teme (u govoru i pisanju) divagirati (lat. carinarnica. biti različitog mišljenja divertimento (tal. gorostas.) glaz. izdvajanje (ili: izlučivanje) mokraće div (tur. svakovrstan (diverzna roba) diverzifikacija (lat. supr. Dia) diva (lat. divergere) razilaziti se. pjesnika: ljubavnica. zabavna kompozicija divertirati (lat. pripada svakom dioničaru u nekom dioničkom društvu prema broju njegovih dionica ili kojim se trgovina ili poduzeće vodi. raznovrstan. di-.) mit. ljudeskara Div u nekim hrvatskim prrijevodima: ime za starogrčkog boga Zeusa (prema grčkoj deklinaciji: nom. firma diuretik (grč. razonoda. trabunjanje (osobito kod duševnih bolesnika). lako i ugodno glazbeno djelo. Dii. konvergentan divergirati (lat. razdioba vlage po tijelu. diversio) odvraćanje.) podijeli na jednake dijelove (oznaka na liječničkim receptima) dividend (lat. diuretičan diureza (grč. ret. odvratiti. dividendus) mat. govorenje bez veze. voditi ljubav. u određeno vrijeme.) tursko državno vijeće. diversitas) različnost. skretanje neprijateljske pozornosti na drugu stranu. granasto razvijanje jedne žile divergencija (fr. govoriti bez veze. voj. trabunjati. biće ljudskoga lika i izuzetno velike snage. divan) govoriti. uron mokraća) med. divergentne linije linije koje se udaljuju jedna od druge. Zeus. di-. Dios. raznolikost divide et impera (lat. diva) božanska. draga divagacija (lat. gen. mali balet. osujećivanje određenih namjera. udaljavati se jedno od drugog. danas: poznata i slavna glumica. raznorodnost. uron mokraća) med. udio u dobitku koji. divagari) tumarati. forma) nejednakog oblika. divertimento diverzan (lat. razgranavanje. divaricatio) fiziol. tajno vijeće bivših sultana.diuretik 314 dividenda se više članova uzima. koji se razilazi.) podijeli pa vladaj! v. popis poreznih obveznika. zabavljati divertisman (fr. razonoditi. diversificatio) mijenjanje. promjena smjera. kod tal. različit oblikom diverzija (lat. djeljenik dividenda (lat. obožavana. med. unošenje promjena diverziforman (lat. različnost. lutati. divide in partes ekvales (lat. dividirati divide in partes aequales čit. lit. udaljavanje divergentan (lat. ples i pjesma između činova. čiji se zbroj članova neograničeno povećava ukoliko . osobito pjesama (npr: Goetheov "Zapadno-istočnjački divan") divaniti (tur. sredstvo koje pospješuje mokrenje. razgovarati. lutanje. pren. istočnjačka ležaljka s jastucima (za sjedenje i spavanje). skretanje. diversus.) trg. dat. zaboravljanje neugodnih misli i briga diverzitet (lat. razveseliti. raznolik. pren. divertere) odvojiti. ret. ak. raznovrsnost. divertissement) zabava. ašikovati divarikacija (lat. mat. divergence) razilaženje. razmicati se. zbirka spisa ili članaka. kolos. prid. med. gigant. promjena. odlutati. ljudina. udaljavanje jednog od drugog. divergens) koji ide u različitom smjeru. odstupati. udaljavati se od teme divan (perz. razonoda. kaz. med. neočekivan napad.

315 dixi 1 do 2 topnička puka i odgovarajućeg broja inženjerije.. raskidanje divulzivan (lat. divide et impera (lat. divisor) mat. divisorium) instrument za dijeljenje. raskida divus (lat..dividirati uloga. divortium) prekid. da bi se dobio zeleni ton. stavlja se. divulgatio) iznošenje na velika zvona. brojčanik kod urara. podjela. vidovnjak. mat. dividere) log. diksi (lat. divisionnaire) voj. divisibilitas) djeljivost divizija (lat. osnovna strateška jedinica sastavljena od svih rodova vojske (3 do 4 pješačka puka. ono što je djeljivo Divina comedia čit. razdijeliti. bolničara itd.) ono što se može dijeliti. st. podijeli na jednake dijelove (na liječničkim receptima) dividualitet (lat. dijeljenje brojeva (jedna od četiriju osnovnih računskih operacija). dakle. voj. kazati. npr. npr. predviđanje.). proricati) koji vrača. divinatio) pogađanje.) tako da je sposobna za samostalne operacije divizionar (fr. podjela obujma jednog pojma. način slikanja francuskih impresionista iz druge polovice XIX. slućenje divinator (lat. divide in partes ekvales (lat. gatanje. vračanje. predviđa. proročki divinizacija (fr.) med. divisio) dijeljenje. obožavanje divinizirati (fr. pobožno. nebeski dixi čit. dividere dijeliti) znak za dijeljenje riječi divizibilan (lat. jedan broj podijeliti nekim drugim brojem. razvod braka divotamente (tal. djeljivost dividuum (lat.. širenje informacija divulgirati (lat. dijelom tekuća. divisio dijeljenje) umj. tisk. "Božanstvena komedija". djelitelj divizorij (lat. divinare pogađati. jedno pokraj drugog. a boje dobivaju veću svježinu i živost divizivan sud (lat. rekoh.) lit.) podijeli pa vladaj!. predviđački. diviniser) obožavati. divulsio) kidanje. divide in partes aequales čit. štovati kao Boga diviš (lat. divinisation) stavljanje nekoga u red bogova. Divina komedija (tal.. dicere reći. pjesnika Dantea Alighierija divinacija (lat. divisura) odsjek. dividere) dijeliti. divulsivus) koji kida. dividualitas) mogućnost dijeljenja.: tonovi se stavljaju na platno jedan pokraj drugoga. dijelom plinovita divizma (lat. podijeliti.. naznačivanje svih vrsta jednog roda putem determinacije jedne i iste oznake rodnog pojma. Verbascum thapsus) biljka s velikim dlakavim listovima (porodica zijevalica) divizor (lat. mat. umjesto da se miješaju na paleti. log. oblik: S je dijelom P 1? dijelom P2. divulgare) razglasiti. divisibilis) djeljiv divizibilitet (lat. vrač. pretkazuje.) glaz.) onaj koji može predviđati. svečano divulgacija (lat. proricanje. glasoviti spjev tal. prorok divinatoran (lat. dizati do neba.) božanski. proriče. odjeljak divorcij (lat. s pobožnošću. stavljati u red bogova. plavo i žuto te se na taj način u promatračevom oku izvrši optičko sjedinjavanje. udio u podjeli dužnikova imanja dividirati (lat. iznijeti na velika zvona divulzija (ni. sud u kojem se subjektu (S) pridaje više predikata (P1? P2. zapovjednik divizije divizionizam (lat. rastanak. vilica za dijeljenje slova divizura (lat. rastrubiti. pretkazivanje budućnosti po snovima i raznim pojavama u prirodi. završio sam . razglašavanje. dixi) rekao sam.: Tijela su dijelom čvrsta.

teško. dys. do ut facias (lat. sapnica pročišćivač dizajn (engl. docere) poučavati. duodenum dodekadika (grč. najstariji po redu primanja u nekom društvu. motor kod kojeg se tekuće gorivo ne pretvara prethodno u plin. dodarium) v.) učeći drugoga i sami učimo dodarij (lat. dodeka dvanaest. zlo-.) rekoh i spasih dušu svoju. upotrebljava se za pogon brodova. doarij doarij (lat.) poučavajući (druge) učimo (i sami) (Seneca) docent (lat. docilis) poučljiv. v. inženjeru Rudolfu Diesćlu. dodeka.) ja dajem. a ne deseticama kao u dekadnom ili decimalnom sustavu dodekaedar (grč. dixi et animam meam sa. učiti drugoga. desen dizelski motor teh. tijelo omeđeno s dvanaest pravilnih peterokutnika (pentagonalni dodekaedar) dodekafonija (grč. tj. do dajem) do ut des (lat. dodeka) predmetak u složenicama sa značenjem: dvanaest dodekadaktilon (grč. docendo discimus (lat. dare davati. zarazni proljev Dizma jedan od dvojice razbojnika koji su bili razapeti zajedno s Isusom Kristom. daktylos prst) anat. osobito na visokim školama (početno zvanje nastavnika visokih škola) docilan (lat. dekan. dajem da bi i ti dao. kem. automobila. najstariji po službi doalij (lat. doalium) prav. doajen diplomatskog zbora strani izaslanik koji je najduže akreditiran na nekom dvoru ili pri vrhovnoj upravi neke države. edra površina. dati. najstariji po godinama. zarazna bolest koju karakterizira upala crijevne sluznice. ovi su je kasnije uhvatili i spalili kao vješticu do (lat. dvanaesnik. dvanaesterac. imanje koje ostaje nakon muževljeve smrti ženi na uživanje. dodeka) mat. A. način glazbene notacije sustavnom uporabom dvanaest I . sad mi je savjest mirna diza (njem. koji lako uči i shvaća. doalij doberman plemenita rasa pasa. dys-. sustav računanja dvanaesticama. udovički dio.diza što sam htio reći. a ti radi doajen (fr. desing) v. godini stala na čelo obeshrabrene francuske vojske i kod Orleana pobijedila Engleze. diksi et animam meam salvavi (lat.predmetak koji označava nešto nesređeno. dvanaestopalčano crijevo. zbog visoke temperature i tlaka. koji ima dizenteriju. enteron crijevo. griža. pali samo sobom. osnova) geom. križanac njemačkog ovčara i velikog pinča.lua. dodeka. dotarij dodeka. doarium) prav. seljačka djevojka Jeanne d'Arc (1412—1431) koja je u svojoj 17.) prav. mlaznica. odličan policijski pas (nazvan po uzgajivaču A. starješina fakulteta. Diise) stožasto (konično) sužena cijev u kojoj se strujanje tekućina ili plinova pod tlakom pretvara u brzinu (tlačna diza) ili obrnuto (usisna diza). nego ubrizgava i. 1858—1913) dizenteričan (grč. tj. docens) učitelj. upalu crijevne sluznice (zarazni proljev) dizenterija (grč. Dobermannu) doboš-torta torta napravljena prema receptu nekadašnjeg bečkog slastičara Doboscha docendo discimus (lat.(grč. poslušan docirati (lat. enteron) med. (naziv po pronalazaču. hrvatsko ne-. lokomotiva i dr. gotov sam. fone glas) glaz. upućivati.vi čit. 316 dodekafonija nekoj ustanovi. dysenteria) med. doyen) starješina. povjerovao je u Krista i zbog toga ga Katolička crkva slavi kao sveca Djevica Orleanska francuska narodna junakinja.

svijetu i o Božjim odredbama koje su u vezi sa spasenjem čovjeka dogmaticizam fil. austrijski kompozitor Arnold Schonberg. u klasičnoj grčkoj književnosti: filozofsko pravilo. gonia kut) geom. onaj koji postavlja tvrdnje bez dovoljnog opravdanja i koji se. dodeka dvanaest) broj (piše se brojkom 1 sa 72 nule) dodekandrija (grč. koji ima dvanaest cvjetnih listića dodekarh (grč. red Linneovog sustava biljaka koje imaju jedanaest ili dvanaest tučaka dodekagon (grč. dodeka dvanaest. prema Kantu dogmatičari su oni koji postavljaju pozitivne metafizičke tvrdnje ne pitajući ima li ljudski razum uopće prava na takve tvrdnje. dodeka. dodeka. onaj koji nešto uporno i odlučno tvrdi dogmatizam (grč. syllabe slog) dvanaesterosložan. dogma) onaj koji uči pravilima vjere. dogessa) duždevica dogma (grč. koji ima dvanaest slogova. buldog i dr. bez obrazloženja i dokazadogmatičar (grč. prvobitno: onaj filozof koji je. dodeka dvanaest. pouka. dogma mišljenje) fil. u Novom zavjetu: carska naredba. dvanaesterokutnik dodekalijun (grč. andria muškost) bot. athlon natjecanje) šport. klasa u Linneovom biljnom sustavu: cvjetovi s 12 do 19 prašničkih niti u jednom hermafroditnom cvijetu dodekapetalan (grč. unatoč proturazlozima. fil. archo vladam) vladavina dvanaestorice dodekasilabičan (grč. dog) rod velikih i snažnih pasa. dodeka. dodeka dvanaest. uporno pridržava tih tvrdnji dogmatika (grč. petalon list) bot. osobito: uporaba pojmova koji služe samo u granicama mogućeg iskustva i radi ujedinjavanja iskustva u stvarima koje se nalaze s one strane svakog iskustva. njemačka doga. postavljanje metafizičkih naučavanja i sustava bez prethodne kritike spoznaje. koji prima ili tvrdi nešto jednostavno. osobito: sustavno znanstveno izlaganje kršćanskih naučavanja o Bogu ili vjeri. 1874—1951) dodekaginija (grč. v. nekritičan.dodekaginija zvukova kromatske ljestvice (napravio 1923. dogger) nizozemski ribarski čamac dogesa (tal. za- 317 dogmatizam konska odredba. zaključak crkvenog sabora (koncila).) carinarnica doger (niz. nekritično povjerenje u ljudsku sposobnost spoznavanja. za razliku od skeptika koji su u sve sumnjali. dodek-archos) član vlade dvanaestorice dodekarhija (grč. bot. dodeka. pren. dogma mišljenje) cjelina ili sustav naučavanja neke filozofske ili vjerske škole. uopće postavljao pozitivne tvrdnje i naučavanja. XI. pristaša dogmatizma. dokeo mislim. dvanaesterac dodekatlon (grč. dogma mišljenje) fiz. kršćanske dogme formulirana kršćanska načela koja sadrže spoznaje o Bogu. dogana (tal. gyne žena) mn. dvanaesteroboj Dodona Zeusovo svetište i proročište u Epiru u kojem su se proročanstva dobivala po šumu ogromnog hrasta ili po letu svetoga goluba doga (engl. engleska. dogmatizam dogmatičan zasnovan na dogmi. naučavanja o vjeri: neispitan. isključujući naučavanja o dužnostima i moralu (dio sistematske teologije) dogmatist (grč. znanstvena metoda koja polazi od dogmi i ne dopušta ponovno ispitivanje točnosti tih dog- . naziv za gimnastičko natjecanje u dvanaest disciplina. pren. bez dokaza. dodekasilabičan stih stih koji ima dvanaest slogova. dogma mišljenje) pravilo. koji se tiče dogme.

doxa. dokein činiti se. sofia mudrost) umišljena mudrost. dokimos dokazan. govoriti odlučnim. hidraulični dok sličan postupak. ozidan bazen. dogmatizo donosim odluku. znanstvenik. čestit. docket) trg. voda se iz njega iscrpe. mudrost naoko doktor (lat.dogmatizirati mi. dokema privid) naučavanje da je Krist imao samo prividno tijelo i da su cijelo njegovo zemaljsko postojanje i patnje bili samo privid dokimastika (grč. pravnim znanostima. dokimazija dokimazija (grč. dokimastika) dokimaziologija (grč. govoriti o nečemu s visine dogmatolatrija (grč. dovesti lađu u dok doksat (tur. doksat) vrsta balkona. pisci koji služe kao važan izvor za poznavanje antičke filozofije doksologija (grč. dogma. Iatreia obožavanje) slijepa i nekritična privrženost nekom teološkom ili filozofskom naučavanju ili metodi dogmatologija (grč. st. zajedno s brodom. logia) slavljenje i veličanje Boga. u školi) dokirati (eng. voda se ponovno pusti u bazen i brod opet isplovi. iziđe na površinu. dogramak isjeći. dock) unutarnji dio luke. vještina ispitivanja (dokimaziologija. dokimazija dokimologija (grč. dochmios) metr. doxa slava. pretjerano častoljublje doksozofija (grč. grafo pišem) mn. n. izdrobiti) stolarski zanat. dokimazo ispitujem. te prema tome 318 doktor i nije rođen kao čovjek (2—3. jednog jamba i kretikusa: U U dok (eng. izdrobiti) stolar. a brod se spusti i zadrži na posebnom postolju. predavati o dogmama. u svakodnevnom životu: liječnik. pošto ga poprave. v. dogramak isjeći. logia) kem. v. dokimasia) ispitivanje. dokei čini se) naučavanje jedne gnostičke (bogumilske) sljedbe prema kojem je Krist samo prividno imao tijelo. završna formula svih istočnopravoslavnih propovijedi i evangeličkog Očenaša doksomanija (grč. odredujem) postavljati znanstvene tvrdnje. kem. doketizam (grč. dogma. doktorska diploma svjedodžba o dobivenoj doktorskoj tituli e. stihovna stopa sastavljena od pet slogova. doxa slava. dokimazo ispitujem) kem. a zatim se voda iscrpe i on. titula najvišeg akademskog dostojanstva (u teologiji. to dock) pom. mnijenje. logia) "znanost" o dogmania dogramadžija (tur. samo pomoću zraka doket (eng. vodeni bazen opremljen branama kako bi mogao stalno imati duboku vodu radi prijama natovarenih brodova. toliko dubok da može primiti brod. suhi dok radionica za izgradnju i popravljanje brodova. lista robe doketizam (grč. mania bijes. kada brod ude u takav dok. rezbar dogramadžiluk (tur.) . izbočeni dio prostorije preko vanjskog zida doksografi (grč. drvodjelja. filozofiji. fil. skepticizam. takav dok se pomoću vode potopi i brod na njega nasjedne.: empirizam. u staroj Ateni: poseban ispit kandidata za neki položaj u državnoj službi s obzirom na njihove građanske sposobnosti i spremu. kriticizam) dogmatizirati (grč. pismo s popisom poslane robe. tj. osobito u medicini). doxa mišljenje. odsječnim i uvjerljivim tonom. ludilo) težnja za isticanjem po svaku cijenu. plivajući dok podiže se tamo gdje ne može biti suhi. (supr. logos znanost) znanost koja proučava sustav ocjenjivanja (npr. doctor) učen čovjek. popis. istraživanje. stolarstvo dohmij (grč.

otkriti dokusuriti (tur. dolichos dugačak. podnijeti dokaz.) javna isprava.) kabanica s rukavima. ubiti. documentarius) ispravni.) glaz. doctoratum) doktorski ispit. bez obzira na stvarnost. doctrina) učen. provesti u djelo bez obzira je li stvarnost za to već dozrela. niša. v. potkrijepiti dokazima.) glaz. s bolom. dolap) 1. kefale glava) svojstvo lubanja čija je širina manja od četiri petine dužine. dollyman) vozač kolica s televizijskom kamerom dolmen (bretonski dol stol. documentare) pisano posvjedočiti. pokazivati. ormar u zidu. tj. dokumentum privatum (lat. men kamen) grobnica iz mlađeg kamenog doba koja se sastoji od više velikih kamenih blokova naslaganih u obliku sanduka . dolihocefalija dolihoprosopik (grč. dolče (tal. u crkvenom smislu: poučavanje u kršćanskoj vjeri. 2. žalosno dolerit (grč. naučavanje o nečemu izloženo kao sustav. dolento dolento (tal. doctrina) učenost. documentum publicum čit. slatko. činjenično do- 319 dolmen kazan. tužno. doleros prevarljiv) vrsta bazalta i dijabaza (struktura mu je jasnozrnasta do krupnozrnasta). docere poučavati. s uspjehom obraniti doktorsku disertaciju. documentum) pisan dokaz. uopće uništiti dolama (tur. lako se možemo prevariti te ga zamijeniti s dioritom dolihocefalija (grč. poveljni.) privatna isprava. koji ima više povjerenja u svoje mišljenje nego u ono čemu ga uče iskustvo i život. dostorandus) onaj koji se sprema za doktorski ispit. dokrajčiti. ona koju nije izdala vlast. doktorska titula doktorirati (lat. biti proglašen za doktora nekog fakulteta doktrina (lat. tj. doctrina) sklonost odlučivanju samo na osnovi apstraktnih teorija. popuniti manjak. bolno. poveljama. povelja. doctrina) čovjek koji svoja shvaćanja i svoje svjetonazore temelji na već usvojenim principima (načelima) koji za njega. kusur izvratak. dolichos dugačak. katekizam doktrinar (lat. pretjerano točan. 3. škrinja. dolihocefali ljudi koji imaju takvu lubanju dolihokefalija v. kandidat za doktora doktorat (lat. 4. dollar) sjevernoamerička novčana jedinica = 100 centi dolce čit. znanstvena tvrdnja koja ne vodi računa o stvarnosti ili se ne osvrće na nju. isprava. dokumentum publikum (lat. vrijede kao sigurni i nesumnjivi. doctor) položiti doktorski ispit. documentum privatum čit. dollycran) dizalica na kojoj se nalazi televizijska kamera te omogućuje snimanje iz svih položaja dolimen (engl. onaj koji teži konzekvence svojih shvaćanja ostvariti. koji može dokazati (ili: koji dokazuje) na temelju činjenica dokumentirati (lat. koji se temelji na ispravama. ili bez obzira što je uopće i očito nemoguće da se ta načela ostvare doktrinaran (lat. sprava za prženje kave dolar (engl. tj. isplatiti dug. tj. drvena naprava s konjskim pogonom koja je služila za navodnjavanje (primjerice u Makedoniji). a da ih ponovno i ne ispituje. 2. doktrinarizam dokument (lat. umilno dolentemente (tal. kratak konjanički gornji kaput dolap (tur. prosopon lice) čovjek koji ima dugačko lice dolikran (engl. ona koju je izdala vlast dokumentaran (lat. doktrinarstvo doktrinarstvo v. znanost.doktorand doktorand (lat.) glaz. ostatak novca nakon plaćanja) 1. pedantan doktrinarizam (lat.

krunska imanja. patnje doloroso čit. domanium) pretvoriti u vladarsko. dominatus) vlast. rat domicelar (lat. dolores (lat. nadstojnica ženskog kat. ukroćivanje. dolento dolozan (lat.) krov u obliku kupole domanijalan (lat. domicellus) mlad kat. . zavičajni. domicilium) zavičaj. gospodarstvo. domicilirana mjenica ili domicilna trata (fr.) bol. dom. doma. domus. unutarnji. domesticatio) pripitomljavanje. prebivati. peti ton u dijatonskoj ljestvici. dolores) mn. gospodari. glavni. domaine) vladarsko. gospodarstvo. a u nekim i kobalta. oblik vladavine što ga je u starom Rimu zaveo imperator Dioklecijan dominator (lat. domesticus) kućni. domicilium) koji stanuje. stan. nego negdje drugdje domicilirati (lat. svećenik koji još nema pravo biti nazočan na sjednicama Kaptola domicil (lat. područje. effet a domicile. boraviti. dome. smeđeg i crnog. djelokrug. domicilium) stanovati. prebivalište. domicilium) trg. v. navikavanje na poslušnost domestiks (engl. vladarka. fobeomai bojim se) med. dolosus) zlonamjeran. lukavstvo. domaćica. samostana dominacija (lat. bolestan strah od boravljenja u kući domena (lat. Dolomiti planinska skupina u Istočnim Alpama dolor (lat. stolna (ili: glavna) crkva (nadbiskupa. odrediti nekome mjesto stanovanja. pakost. glavni ton. njegovog dvora i za podmirivanje njegovih posebnih izdataka. trg. domino 3. označiti mjesto plaćanja mjenice domina (lat. osobito ona čiji je krov izrađen u obliku kupola. krug djelovanja. državna dobra. fil. zlonamjerna prijevara. duomo) 1. sivog. dominium. mn. pločice kojima se igra poznata društvena igra domino. krunsko ili državno dobro domatofobija (grč. ima redovito primjesa željeza i mangana. zloba dom (lat. žutog. fr. domus kuća. vlada. nadmoć dominanta (tal. dominium. domiciliated bili) mjenica koja se ne isplaćuje u mjestu izdavanja. dominante) glaz. vladarskih ili državnih dobara domanijalizirati (lat. nastaniti nekoga. tal. domestics) vrsta grube i čvrste pamučne tkanine 320 domine domestikus (lat. biti nastanjen. fr. npr.) glaz.) prijevara. zemljišta i posjedi koji su određeni za izdržavanje vladara. don doma (lat. pretežit dominat (lat. tj. bezbojan kristalast vapnenac. engl. domino) mn. glavna komponenta nekog zbivanja koja mu određuje smjer dominantan (lat. koji namjerno nanosi štetu dolus (lat. polje rada. nadmoćan. obiteljski. domicilium) trg. dolorozo (tal. vladanje. dominans) koji vlada.) gospođa.) 2. doma kuća. stalno mjesto stanovanja. u širem smislu: svaki krov izrađen u obliku kupola i svaka građevina s takvim krovom dom (port. mjesto u kojem se treba platiti mjenica domicilat (lat. osoba na koju se trasira domicilirana mjenica domiciliran (lat. bolovi. struka domestikacija (lat. krunsko dobro. dominator) vladar. vladanje. domanium) koji se tiče krunskih. tko u domicilu isplaćuje mjenicu domicilijant (lat. gospodar domine (tal. biskupa ili Kaptola). trg. saborna crkva. dominatio) vlast. v. ali ga ima i bijelog. glavna crkva u gradu. v.dolomit dolomit min.

domaćin. osobito sudskim putem. biskupski dvori. odjeća za balove pod maskama. mn. zavodnik. svoj zakonodavni parlament (one su u svojoj upravi potpuno samostalne. vladarica donacija (lat. vladar. taj je domino. misa dominion (engl. donna) 2. praviti se gospodin. svileni ogrtač za maske. posjednik. pravo vlasništva. vlast. dominikalne lekcije dominikalist (lat. dominium) pravo vladanja. donatio) poklanjanje. 3. vlastelinski. tj. slobodan posjed dominikalan (lat. igra u kojoj se 28. dijeli igračima koji ih slažu naizmjenice jednu do druge tako da svuda dva ista broja stoje jedan pokraj drugog (tko prvi upotrijebi sve svoje pločice — domine. vlasništvo.dominica dominica čit. dominikalni porez porez koji plaćaju na svoje prihode posjednici i svećenici. biti na čelu. nadvisivati domino (tal. 2. donarium) žrtvenik donatar (lat. vlastelinski dvor dominikum (lat. pustolova don-premija (fr. dies) dan Gospodnji. nedjelja. Donald Dak (engl. dominicalis) onaj koji plaća dominikalni porez. dragocjenosti koje su vlasništvo crkve. dominion) suverenost. prije: sama crkva. dominari) vladati. akt o davanju poklona Donald Duck čit. tj.) ime poznatog lika iz stripova za djecu donarij (lat. počasno ime uglednih ljudi u Španjolskoj i Portugalu.) dominikat (lat. vladati nad kim ili nad čim.) legendarni šp. doma kuća. 36 ili 45 pločica. don Frane) Don Huan (šp.) 1.) gospodar. npr. dominicalia) ulomci iz evanđelja ili poslanica koji se. praemium) burz. gospodarica. v. naknada štete koja se polaže na dan kad bi trebalo izvršiti plaćanje. perikope.) ime viteza lutalice od La Mancha u glasovitom istoimenom satiričnom romanu španjolskog pisca Cervantesa. dominica sc. Gospodnji. službeni naziv za britanske kolonije koje imaju svoju samoupravu. gospodin domogem (grč. dominicatum) gospodarski dvor. Don Kihot (šp. isticati se. obilježenih dvostrukim brojevima od 1 do 12. Don Juan Don Juan (šp. kao i titula kneževa. Don Juan) v. kneževskih sinova i svećenika u Rimu i Napulju (uvijek ispred krsnog imena. rezidencija dominij (lat. krabuljama. zapovijedati. dominicalis) gospodarski. gospodar igre) dominus (lat. i koji je obično manji od poreza ostalih poreznih obveznika (u nekim državama Zapada) dominikalije (lat. pod dominikalan dominikanac katolički redovnik iz reda Dominika de Guzmana (red osnovan u južnoj Francuskoj 1215. kod poslova zaključenih na ograničen rok (ako roba nije mogla biti isporučena ili primljena) dona (lat. primatelj .) 1. donatarius) onaj koji prima dar. izdizati se nad kim ili nad čim. samo što im engleski kralj postavlja guvernere i ima pravo veta protiv donesenih zakona) dominirati (lat. zemlja ili područje kojim se upravlja. Gospodov. biti na prvom mjestu.) gospodin. dompteur) krotitelj životinja don (šp. dominicum) crkveno imanje. obrazinama. od donum dona (tal. tip avanturista —zanesenjaka. lat. nedjeljom i blagdanskim danima. Mozartova opera Don Quijote čit. gemein biti pun) naprava za centralno grijanje dompter (fr. gospodariti. dont. dominika (lat. čitaju i tumače. posjed. gospođa. vlasnik. osoba obuče- 321 donatar na u domino (na balu pod obrazinama).

) leda. klobučinu (filc) za šešire prevući finom dlakom dorizam (grč. supr: aticizam i jonizam dormeza (fr. v. majka Nereida Dorifor (grč. dvostruko doppio uso čit. dorsalis) anat.) dar. dorsualis) v.) donkihoterije (šp. hrbat. n. stražnja. uljasta i poput vode bistra tekućina. doppel. pustolovine. putnička kola u kojima se može i spavati. Don Quijote) mn. s obratne strane (npr. Stoss udarac) šport. pust. starogrčka božica mora. engl. klobučine (filca) finom dlakom Dorida mit. dot-krojenje prenošenje krojeva s uzorka tako da na- donator (lat. dope mazivo za stroj. amilinski kloral. sredstvo za uspavljivanje dormitorij (lat. opijum) kažnjivo davanje sredstava protiv umora kako bi se povećala izdržljivost organizma dopltštos (njem. donator) davatelj. onaj koji nešto daruje ili ostavlja u nasljedstvo (crkvama. dorsum. dorer) pozlatiti. pustolovni (avanturistički) ludi podvizi.) kopljonoša — znamenit Polikletov (5. tj. e. poklon. pozlaćivati. donkihoterije donum (lat. dorsetteen) vrsta vunene tkanine sa svilenim umecima dorziventralan (lat. planinski prijevoj. koji se proteže od kralježnice prema trbuhu dorzualan (lat. dvostruki rok plaćanja Dorado (šp. glavne karakteristike: užlijebljen i manje vitak stup koji se završava vrlo jednostavnim kapitelom doraža (fr. oleum) kem. u pravu nekih srednjoeuropskih država: udovički dio (koji muž ostavlja ženi) dosje (fr. dorzalan dos (lat. kralježnica. dopl-igl (njem. koji ide od kralježnice u smjeru trbuha dorzoventralan (lat. dos. dotis) u starorimskom pravu: miraz. el Dorado) v. doppelt dvostruk. dorski stil najstariji stil starogrčke arhitekture. doriakos) svojstven Doranima. dopio uzo (tal.) "dar od pisca" (bilješka na knjizi koju daruje autor) doping (engl. groblje doromanija (grč.) kip koji služi kao uzor za proporcionalnost dijelova muškog tijela dorirati (lat. eagle) "dvostruki orao". dormitivum) med. pr. darovatelj. dossier) svi spisi koji se tiču jednog predmeta ili osobe dot (engl.) točkica. venter trbuh) anat. sjevernoamerički zlatnik od kalifornijskog zlata = 20 dolara doppio (tal. dormitorium) spavaća soba. dorage) pozlaćivanje. kći Oceana. Doris) snažno. obratna strana. dormeuse) spavaća ili noćna kapa. donkihotijade donkihotijade pl. venter trbuh) ledno-trbušni. spavaonica (osobito u samostanima).) glaz. narkotik. de-aurare. dorsum leđa. služi kao sredstvo za uspavljivanje dormitiv (lat. mania bijes) bolestan nagon za darovanjem dorski (grč. fr. doppio uso) trg. grubo narječje (dorski dijalekt) i ka- . st. pozlata. dorski stupovi po plemenu Dorana nazvani najstariji i najjednostavniji starogrčki stupovi s običnim kapitelima i frizom s triglifima i metopima dorsum (lat. doron dar. neke mjenice) dorzalan (lat.) s druge strane. ležaljka za spavanje dormiol (lat. u izradi šešira: prevlačenje pusta. leđni dorzetin (eng. dormire. leđnotrbušni. greben. ustanovama itd. tvrdo i .) ili in tergo (lat. Eldorado Dorani starogrčko pleme na Peloponezu. zem. u nogometu: udarac lopte pri kojem lopta prije glavnog udarca dodirne zemlju doppel-eagle čit. in dorso (lat. donum auctoris (lat. jednog starogrčkog plemena. utemeljilo Spartu. leda.donator 322 dot rakter Dorana.

phil. narodni dar. usp. prisilno naplaćivanje poreza pomoću draguna. g.) sklapanje braka. ugovori o mirazu dotali (lat. Dose. dragueur) pom. trata drager (fr. daase. daun! (engl. kratica za doktor filozofije dr. dotatio) miraz. dubl-skul (engl. čistiti morske putove od podmorskih mina radi osiguravanja plovidbe i kretanja drugih brodova. prvobitno (kod Francuza): pješaci koji su se služili konjima samo kad su se trebali brzo kretati drahma (grč. drager dragoman (ar. odrediti količinu lijeka koju treba davati bolesniku dr. dotarium) prav. školu. dotalitium) prav. tassah) 1. v.. dan. današnja grčka novčana jedinica sadrži 100 lenti. fil. udovički dio imanja dotirati (lat. ar. vojna vlast. materije koja treba ući u sastav nekog lijeka. svaka odluka vlade koja se provodi pomoću vojne sile draguni (fr. dosis davanje. prihod dotalan (lat. dotarij dotarij (lat. osobito: davanje lijeka. kratica za doktor dr. metron mjera) sprava kojom se mjeri količina propisane mjere nekog lijeka (doze) 323 drahma doziologija (grč. prevoditelj. osobito pri stranim predstavništima u Turskoj dragonada (fr. drachme) starogrčki i starožidovski srebrni novac veoma različite vrijednosti.) šport. dati miraz.) dolje! lezi! (zapovijed psu da legne) Downing-street čit. logia) med. didomi dajem. dobrotvornu ustanovu) double-scull čit. dotalia pacta čit. dosis davanje) odrediti količinu tvari koja treba ući u sastav nekog lijeka. dio imanja koji pripada ženi nakon muževljeve smrti. duhana i dr. dosis davanje) 2. tardžuman) tumač. koji se tiče miraza. dosis davanje. količina materije (tvari) koja ulazi u sastav nekog lijeka. znanost o davanju lijekova s obzirom na količinu doziranje (grč. dar Crkvi ili dobrotvornoj ustanovi. draguer) pom. često se upotrebljava u diplomatskom i novinarskom jeziku umjesto imena ovih britanskih ministarstava doza (grč. koji spada u miraz. mjenica. počasni dar. vrsta uskog trkačkog čamca (skulera) koji voze dva veslača sa po dva vesla down! čit. dotalis) mirazni. zmajevac (biljka iz porodice ljiljana) draft (engl. kutija za čuvanje suhih tvari. Dauning-strit (engl. (1681. supstanci (šećera. dotare) opremiti. količina lijeka koju treba dati bolesniku doza (njem. davanje. određivanje količine lijeka koju treba dati bolesniku dozirati (grč.) ime londonske ulice u kojoj se nalazi britansko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija. darovanje zemljišta zaslužnim državnicima. dotalija pakta (lat. vojskovođama. dr. stara .) pomoću draguna. pomoćni bojni brod za čišćenje mora od mina kod svoje obale i ispred svojih većih brodova dragirati (fr. dotales) mn. zmajevo drvo. dragon) prisilno preobraćenje protestanata na katoličanstvo za vrijeme Luja XIV. kratica za doktor medicine dracena (grč. određivanje količine tvari. vojske.) dozimetar (grč.) trg. osobe obvezne plaćati porez Crkvi ili svećeniku dotalij (lat. dosis davanje) med. med. drakaina) bot. darovati (Crkvu.dotacija zupčani kotačić na papiru buši rupice uzduž linije koju slijedi dotacija (lat. dragon) laki konjanici koji se prema potrebi bore i kao pješaci.

s mnogo radnje. ženska bluza s rukavima do ispod lakata) drajfirtlpolka polka u 3/4 taktu drajfirtltakt (njem. čoharstvo. dati dramski oblik. okrutan drakonski v. koji je u tri reda drajsiger (njem. osobito pohvalna. dramaturgija dramaturški (grč. zbog pretjerane strogosti ("krvlju pisani"). = 4.drajfirtl 324 draperija dramatičar (grč. sukno.). st. ergon djelo. lat. ponosi) sitan nakit ili sitnica uopće drap (tal. dramatikos) dramski pisac. jedan od triju književnih rodova (uz liriku i epiku). n. psihološka itd. do II. drama radnja) dramska književnost. drem (engl. drao činim. prikazi i si.2 g = 1/100 oke dram čit. suknar- atenska mjera za težinu. grč. prilagođavanje za prikazivanje na pozornici dramatizirati (grč. dramatičar dramaturgija (grč. dramaturgike) v. znanost o drami i dramskoj umjetnosti dramatizacija (grč. poet. drap). dreissig trideset) tridesetogodišnjak drakar srednjovjekovni vikinški ratni brod Drakon (grč. dramaturgia) znanost o drami i dramskoj umjetnosti. e. Drakon dralon naziv za sintetička vlakna (nalik na vunu) dram (perz. drei tri. pr. drap boja prljavožuta. mania pomama. ludilo) pretjerana ljubav prema drami.) jedinica za mjerenje težine u Engleskoj i SAD-u = 1. drama. socijalna. događaj ili doživljaj koji je po svojoj uzbudljivosti sličan drami dramatičan (grč. tročetvrtinska mjera tročetvrtinski takt drajrajig (njem. pren. drapa. Dreivierteltakt) glaz. nisu mogli održati. od VI. drama. strast za kazalištem dramatopeja (grč. teorija drame dramaturgika (grč. čiji se zakoni. drapur) u staroj nordijskoj poeziji: pjesma. dramski pisac. drappo. članci. neumoljiv.) dramolet (grč. drama. drachme) turska mjera za težinu = 3.7718 grama drama (grč. čoha. e. što je u vezi s dramaturgijom (npr. n. radim. drama radnja) koji se odnosi na dramu. trun. dramaturgos) stručnjak koji sastavlja dramski repertoar. poieo pravim) pisanje i prikazivanje kazališnih djela dramaturg (grč.32 g drajfirtl (njem. koji se zbiva kao u drami. otuda: drakonski pretjerano strog. dramaturgikos) koji se tiče dramaturgije. prilagoditi za prikazivanje na pozornici dramatomanija (grč. tvornica sukna. književno djelo koje u formi dijaloga i monologa prikazuje neku ozbiljnu temu. dirhem mrvica. svijetlosmeda boja drapa (nord. tj. draperie) tvornica čohe. drama) prerađivati u dramski oblik. st. živo i u razgovoru (dijaloški) . gururlu koji se kiti. Reihe red) troredan. drama) malo kazališno djelo. rukavi) ima samo tri četvrtine dužine (npr. drama radnja) radnja. a temelji se na sukobu između likova (prema sadržaju drama može biti ljubavna. fr. pr. dreiviertel tri četvrtine) odjevni predmet na kojem neki dio (npr. s pripjevom draperija (fr. mala drama koja samo u jednom činu prikazuje dramatiziran događaj drangulija (tur. diram. drama radnja) preradba nekog književnog djela u dramski oblik. Drakon) atenski zakonodavac iz VII. pisac drame dramatika (grč. povijesna.

gala-odjeća dresiran (fr. drao djelujem. dritto) ravan. Iranu i Sri Lanki. čohana roba. poprečno zanošenje broda zbog vjetra i morske struje. ušećereni badem. ali kasnije oslobođen i unaprijeđen drezina dvokolica koja se pokretala odgurivanjem nogama (preteča bicikla).) društvena odjeća. psa vještinama. namjestiti zavjese drastici (grč. 1. med. morska struja koju uzrokuje pod trajno djelovanje vjetra.) dret (tal. osobito športskog društva.drapirati stvo. pom. sačma drebina (njem. dretva Dreyfus. privikavati životinje (npr. dekanski jezici draže(ja) (fr. konja. 2. soba za uljepšavanje (ili: dotjerivanje) dresura (fr. vrtjeti. to drain) odvesti (ili: odvoditi) suvišnu vodu pomoću podzemnih cijevi 325 Drijada dres (engl. med. Draht žica) jak tanak konac kojim obućari prošivaju obuću. drastikos) koji ima jako. direktan dreta (njem. neposredan. dribble) u nogometu: vješto voditi loptu između igrača. drifter) motorni ribarski brodić koji služi za lov mrežom potegačom Drijada (grč. drehen okretati. Draise po kojem je i dobila ime. g. dresser) školovan. dress) odjeća. šumska nimfa koja je živjela i umirala s drvetom u kojem je živjela. strog. drain) isušivanje pomoću odvodnih cijevi. na drugima se pripremaju sljedeće slike drebuh (njem. vježbati. 3. podzemne. uniforma. draper) u slikarstvu i kiparstvu: namjestiti nabore (npr. uvježbavati. dragee) šećerno voće. zastori drapirati (fr. radim) mn. opipljiv. pren. dresser) obučavati. očevidan dravidski jezici (sanskr. kretanje glumaca. dresing-rum (eng. odvodna cjevčica drenaža (fr. uvježban. grub. Drajfus (1859— 1935). knjiga u kojoj je propisano sve stoje potrebno da bi se moglo snimati (npr. izravan.) prostorija za oblačenje. dresser) uvježbavanje (pasa. tj. med. zavaravati drift (niz). snažno djelovanje. uvježbati dressing-room čit. na kipu). neposredan. neotesan. cijevi od ilovače za isušivanje vlažnih i močvarnih zemljišta kako bi se napravila plodnim. Pakistanu. zavjese. položaj kamere. jaka sredstva za čišćenje drastičan (grč. francuski kapetan osuđen zbog špijunaže. čišćenje gnoja putem odvođenja drener (fr. koristi se za prijevoz željezničkog osoblja koje pregledava i popravlja prugu driblati (eng.) drednot (eng. Dreh-biihne) okretna pozornica izgrađena u obliku kružnice s nekoliko odjeljaka te se pomoću nje mogu brzo mijenjati scene: dok je jedan dio velike okretne ploče okrenut publici. dravida) jezici koji se govore u južnoj Indiji. zvukovi itd. dreadnought) vrsta velikih i oklopljenih ratnih brodova s teškim dalekometnim topovima dren (engl. malo tračničko vozilo na ručni ili motorni pogon. draineur) onaj koji postavlja cijevi za isušivanje podvodnog zemljišta drenirati (eng. fali dress (engl. ptica i dr. K. odjeća neke organizacije. Dryas) mit. gorska vila . trgovina čohom. ukroćen dresirati (fr. predmeti ili ledene sante koje plutaju morem nošeni vjetrom ili strujom drifter (engl. konja jahanju). Alfred čit. Buch knjiga) knjiga snimanja. drainage) isušivanje vlažnog ili močvarnog zemljišta pomoću podzemnih cijevi za odvođenje. konstruirao ju je 1817.

šport. trilix trožičan) platno od triju niti (čvrsta lanena. vlažan) bot. muhamedanstva i kršćanstva dry čit. zao duh. govore jednim arapskim narječjem. Drillich.) laka. drogue) trgovac drogama i kemikalijama drolerija (fr.) "osobito suh". druides) svećenici svetog hrasta kod starih Kelta (u Galiji. navijač drukfeler (njem. a religija im je mješavina poganstva. slene risarije čije ideje naziremo pomoću mašte. utrka) utrka (na kolima ili pješke) koju su stari Grci održavali na gimnastičkim-igrama. lat. jedenje ljutih.dril-kultura dril-kultura (eng. Britaniji itd. droodles) naoko besmi-. trpak. pristaša podjele upravne vlasti na dva samostalna dijela . fageo jedem) med. Fehler pogreška) tiskarska pogreška. a koji označava dvojstvo stvari ili radnju udvoje dualin (lat. ekstra draj (engl.) pom. radnik koji ručno savija metalne dijelove druker (njem. vlaga. cultura) sijanje ili sađenje po brazdama radi povoljnijeg i boljeg prinosa drilih (njem. st. drops) vrsta voćnih bombona. kopča. kudjeljna ili pamučna tkanina). duo dva) vrsta eksploziva koji se sastoji od nitroglicerina i piljevine dualist (lat. otkrivena ruska kočija sa tri sjedala i niskim kotačima drozometar (grč. pripadnici ratničkog naroda u Siriji. osim jednine i množine. droseros rosan. kick udarac) šport. drosos rosa. lat. vrsta šampanjca trpkog okusa dual (lat. šport. dropkik (engl. šport. droguerie) prodavaonica droga i kemikalija drogerist (fr. kibic. 2. metalosavijač. cvilih drimifagija (grč. gorkih ili kiselih jela droga (fr. usp. starokeltski svećenici drukati (njem. draj (eng. dromedarius) obična jednogrba deva. grčkog) koji imaju.) londonsko kazalište osnovano 1663. duo dva. extra dry čit. drop pasti. čarobnica 326 dualist drudlz (engl. udubljenje na trkačkoj stazi drosera (grč. vrsta gumba. Druck tisak. drill. 3. lat.) druker (njem. navijač. bilo je poznato po izvedbama Shakespeareovih djela) drusirati (fr.-kelt. još jedan broj za gramatičko mijenjanje imenica i glagola. drosos rosa. Drucker) 1. bril. sanskrtskog. drolerie) smiješno prikazivanje ljudi i životinja u starijoj drami dromedar (grč. navijati za (igrača. staza koju je na takvoj utrci trebalo pretrčati drop-kick čit. šport. udarac po lopti nakon što je odskočila od zemlje drops (eng. suhi dok. hrani se kukcima droška (rus. drut) vještica. kopče. draj doks (engl. izumitelj umjetnik Roger Priče druidi (lat. metria) mjerenje količine rose koja padne drud (niz. metron) instrument za mjerenje količine rose koja padne drozometrija (grč. vrsta brze jedrilice dromos (grč. Drucker) sitni metalni gumb. dry docks čit. tipfeler Drury-Lane čit. drut) vještac.) suh. dromas.). osobina nekih jezika (npr. konja i dr. drucken) tiskati. (u 18. dualis) pristaša dualizma. biljka rosika kružnolista. drousse) u predenju: vunu namazati uljem Druži mn. dvojina. drimys ljut. vilenjak druda (niz. drogue) osušeni dijelovi bilja koji služe za pripravljanje lijekova drogerija (fr. dulais dvojan) gram. drurilejn (engl.

ne biti u što siguran. umnožiti. 5. anorganska i organska priroda. 4. drugo oblaganje broda daskama. dubitare) sumnjati. duodecimal- . gram. greben).) u sumnji. zakon logičkog raščlanjivanja misaonog sadržaja na dva dijela (subjekt — predikat) dualizam (lat. pogleda na svijet itd. udvajati. u slučaju neizvjesnosti dubioza (lat. Bruder brat) pobratim. udvostručavati. neizvjestan. doubleur) dvojnik. duh i materija. 6. 1829—1911). doublage) udvajanje. zamjenik glavnog glumca (u kazalištu i filmu) dubleta (fr. naučavanje o dvojstvu. ugurati u borbenu liniju. larus dudoec (lat. dualis) dvojstvo. dubium) sumnja. oklijevanje.) bot. double) zlatni ili srebrni predmeti koji se sastoje od dviju kovina i kod kojih je samo vanjska prevlaka zlatna ili srebrna. Konrada Dudena.dualistički dualistički (lat. dubiosa) nešto što je sumnjivo. voj. pom. dok glavnu masu čini kovina znatno manje vrijednosti. metalna stvar pozlaćena ili posrebrnjena dubler (fr. dubitatif) sumnjičav. osjetilna spoznaja i razum itd. log. fr. puška dvocijevka dublirati (fr. u draguljarstvu: spajati dva kamena u jednu cjelinu ducbruder (njem. principa. metnuti podstavu (otuda: dubl-štof tkanina za podstavu). naučavanje o postojanju dvaju različitih. načina mišljenja. glaz. duce) vođa dud (tur. dubitare sumnjati. udvostručavanje. tisk. npr. duo. dva primjerka iste stvari u nekoj zbirci. lov. osobito: sumnjivo potraživanje. dvojba neizvjesnost. koji pokazuje (ili: izražava) sumnju dubitirati (lat. neizvjesno.: Bog i Sotona (dobar i zao princip). 2. dijeljenje na dvoje. vrsta karanfila čija je glavna boja prevučena dugim prugama druge boje. kolebanje. dubitatio) sumnjanje. načela. politička podijeljenost nekog naroda na dva dijela koji djeluju jedan protiv drugog dub (engl. potpuno suprotnih stanja. dualis) koji se temelji na dualizmu dualitet (lat. pom. Bog i svijet. dvojbenost. duzen govoriti "ti". tikati. neodlučnost dubitativan (lat. koji sumnja. za oktavu viši od principala. 3.) u Njemačkoj: naziv za vrstu rječnika (po prezimenu filologa i izdavača jezikoslovnih priručnika . npr. oploviti. nešto što je osobito malo. biti u neizvjesnosti dubi (fr.. dubiosus) sumnjiv. dualis) fil. double) dvostruk. u biljaru: udariti loptu tako da se o jedan rub odbije i dođe do drugog. dvojiti. doubler) udvojiti. neizvjesna i nesigurna naplata nekog duga dubiozan (lat. "vinski brat" duče (tal. dvostruko dublaža (fr. priroda i duh. osobito: format knjige kod koje je jedan tiskani arak podijeljen na dvanaest listova. visoko bjelogorično drvo sa sitnim bijelim. subjekt i objekt. dvojina. oblik dvanaestine. čovjek kojemu govorimo "ti". podstaviti (haljinu). pogrešno dvo- 327 dudoec struko slaganje jedne riječi ili cijelog reda duble (fr. crvenim ili crnim jestivim grozdastim bobama duden (njem.. double dvostruko) filmski izraz za sinkronizaciju govora glumaca na nekom drugom jeziku pošto je već prvotna verzija snimljena na originalu dubij (lat. sklon sumnjanju. murva. in dubio (lat. dva različita oblika iste riječi. u sumnjivom slučaju. obići (npr. duša i tijelo. in duodecimo) dvanaestina. usp. udvostručiti. orguljski registar. doublet) 1. koji je u pitanju dubitacija (lat. lažni dragi kamen.

duellum. magla. dovodnik (kod nekog stroja) duktus (lat. prašina. a due korde (tal. dvaput. probisvijet. potez pera.) ruska narodna skupština. sabor. ductilitas) rastegljivost u vrlo tanke niti duktilnost v. instrumenta sličnog mandolini duman (tur. donio prvo sjeme u Europu). bezbojan prašak. duo tilis) rastegljiv (npr. put. uznemirenost.) slatko je i dično umrijeti za domovinu. fućkalica. dolek) bundeva. dulcis) kem. tuman) dim. glaz. duellans) onaj koji vodi dvoboj duelirati se (lat. neradnik. zaslađivanje dulcin (lat. duetto) glaz. duel) dvoboj. due.duduk no mjerenje mjerenje dvanaestinama. izvlačiti. dvoglasno. st. morska krava. ducere vući. isparivati se) lijenčina. tući se u dvoboju duet (tal. upravljanje 328 Dunhill duktilan (lat. rukopis dulce cum utili ugodno s korisnim (Horacije) dulce et decorum est pro patria mori čit. knez. tikva duma (rus. 200 puta slađi od šećera Dulcinea čit. danhil) poznata britanska marka cigareta. vrsta maloruskih narodnih pjesama koje se pjevaju uz pratnju bandure. pseudočuga (lat. nezgrapna i zdepasta seoska djevojka dulek (tur. ductus) vođenje. duodecimalni sustav v. bivšoj Austro-Ugarskoj i Francuskoj dukcija (lat. u talijanskoj povijesti umjetnosti naziv za 13. due volte (tal. dodekadika duduk (tur. ductor) vodič. dux) vojvoda. duca. biljka iz porodice pomoćnica čiji osušeni listovi služe za pušenje duka (tal.) vrsta čobanske frule. dudžento (tal. v. duman. tal. mostova. blesan due (tal. hohštapler dugento čit. ductio) vođenje. duyong) zool. sviranje udvoje dufter (njem. brana. dugong (malaj. na dvije. dulcificatio) slađenje. još je slade za domovinu živjeti (Horacije) dulcifikacija (lat. tijek. jarbola i si. pren. za dva glasa. upravljanje. dulce et dekorum est pro patria mori (lat. Dukas. adhuk dulcius pro patria vivere (lat. sukob duelant (lat. s dvije žice duel (lat.) . otuda (u podrugljivom smislu): ljubavnica. gospodar dukat (grč. čit. a due corde čit. duften mirisati. Dulčineja (šp. duyung) zool. zamišljenost dumdum-metak puščano zrno veoma razornog djelovanja zbog toga što mu je vrh plosnat i širi se u predmetu u koji udari (nazvan po indijskom taboru Dum-dum blizu Kalkute gdje se najprije izrađivao) Dunhill (engl. briga.) glaz. visoko američko drveće iz porodice borova (naziv po D. zviždaljka. lat. osobito u Italiji. fr. duellare) imati s nekim dvoboj. pojavljuje se i s dodatkom: adhuc dulcius pro patria vivere čit. platina) duktilitet (lat. (1200—1299) duglazija bot. ducato) po imenu bizantskih careva (dukas) nazvan zlatni i srebrni novac različite vrijednosti. Douglasu koji joj je 1827. lat. duo) dva.. a due voci čit.) umj. pjevanje u dva glasa. dugong duhan (tur. parlament. duktilitet duktor (lat. skupština staleža. Pseudotsuga taxifolia)..) djevojka koju je Don Quijote izabrao za damu svoga srca.) glaz. zbog svoje čvrstoće upotrebljava se za gradnju dokova. duhana i pušačkog pribora . pren. a due vodi (tal.) bot. sisavac u Indijskom oceanu iz porodice kitova dugung (jap.) glaz. glupan.

) luđak. figura od 12 nota koja se smatra figurom od samo osam nota duodenalan (lat. djelo za pjevanje ili sviranje udvoje. skolastik koji je naučavao da volja zavisi od razuma duo (lat. duplicatura) v. duplum) pril. duo) glaz. izdržljiv duracija (lat. durus tvrd. ne prestajati. otvaranje dvanaestopalčanog crijeva u slučaju određenih bolesti. adoperare raditi. dvojnik — telefonski aparat za dva pretplatnika na jednoj liniji 2. skupljač elektriciteta.) u cilju odgovora na tužiteljevu repliku. duodenalis) anat. pisati ili dati drugi odgovor (odgovor na odgovor). drama radnja) poet. dur are trajati. podnositi. grč. dvoličnost. duodenum. koji se tiče dvanaestopalcanog crijeva duodenitis (lat. duplo dur (lat. 2. jedan od dva glavna tonska roda durabilan (lat. stvrdnjavanje. upala dvanaestopalčanog crijeva duodenostomija (lat. udvostručenost. duet duodecima (lat. Dans Skot (1265—1308) škotski franjevac. otvrdnjavanje durak (rus. duodenum.) dakle Duns Scott čit. udvostručavati duplo (lat. duo dva. fiz. pren. duratio) med. 2. dvostruko. duplikacija duplir (lat. duplicitas) dvostrukost. duodecim dvanaest) glaz. grč. dvostruk izravni prijenos duplerica srednja. dvostruka stranica (u časopisu ili novinama) s privlačnim slikovnim materijalom 329 durbin duplicirati (lat. duplex dvostruk) 1. služiti) njega. dvostruko duplum (lat. udvostručenje. v. operacija dvanaestopalčanog crijeva duodenum (lat. grč. dvanaesterac duodrama (lat. ili radi davanja posljednje riječi optuženoga prije izricanja presude duplicitet (lat. ustrajan. postojan. optuženikov pisani odgovor na repliku duplikacija (lat. v. duodenum) anat. udvostručenje. duplum dvostruko. glaz. dvanaestopalčano crijevo) med. prav. teleskop . dunkve (tal. 3. briga oko nekoga dupleks (lat. melodrama sa dva lika duole (lat. duodenum dvanaesterac. duplare udvostručiti) pravo optuženika da odgovori na tužiteljevu repliku. životariti durbin (perz. duplum. koji pripada dvanaeston^Ičanom crijevu. trajati. duplare) udvostručiti. jak. duplikatura duplikat (lat. dvanaesti ton. krjepak) glaz. duplicatio) udvostručavanje. dur-bin dalekovidan) dalekozor. osobito u slučaju sužavanja duodenotomija (lat. ad duplicandum čit. dvanaestopalčano crijevo. prevrtljivost duplika (lat. usluga. presavinuti na dvoje. duodeni. durmak trpjeti) 1. duplicatum) prijepis nekog spisa u dva istovjetna primjerka duplikator (lat. ustrajati. tome rezanje) med. lakrdijaš. tur. durabilis) trajan. dvostruka količina) velika voštana svijeća duplirati (lat. šaljivac. duodecimola) glaz. stroj za umnožavanje duplikatura (lat.dunlop dunlop vrsta gume za automobilske kotače (naziv po škotskom izumitelju Dunlopu Hohnu Boydu (1840—1921) dunque čit. dvije note koje se izvode za isto vrijeme za koje bi se izvele tri takve note duper (tal. duplicator) 1. stoma) med. duplum) u dva primjerka. neiskrenost. duo) dva. ad duplikandum (lat. počevši od osnovnog tona duodecimola (tal. trpjeti. licemjerje. radijska ili televizijska emisija koja ide "uživo" istodobno iz dva različita mjesta. duplicare) udvostručiti. pogrdno: budala durati (tal.

duždevstvo. anat.) "kroz cvijet". domina gospoda) opatica.) član vlade dvojice. vojvoda dužd (tal. dux. in durius (lat. član komisije od dva člana duumvirat (lat. durh di blume (njem. mater. zvanje i dostojanstvo dužda dvocifren dvoznamenkast durch die Blume čit.) nevjestina svadbena koprena duvna (lat. ducis voda) knez. njemačka fraza koja označuje da je nešto samo natuknuto. titula nekadašnjeg poglavara Mletačke Republike. Durchmarsch) prolaz. duumviratus) zvanje i dostojanstvo duumvira duvak (tur. posebno dobacivanje lopte u nogometnoj igri upućeno u dubinu prema suparničkim vratima durhcug (njem. časna sestra dux čit. madrac dušman (tur. optuženika teretiti na sljedećoj raspravi okolnostima težim od onih na prethodnoj raspravi . redovnica.durch die Blume 330 dvocifren dušek (tur. durch kroz) šport. dura mater v. Durchzug) propuh durhmarš (njem.) optužiti.) ili in pejus (lat. prav. ležaj.) jastuk. uzglavlje. zlotvor dušmanluk (tur. dušman neprijatelj) neprijateljstvo duumvir (lat. zapovjednik jednog odreda vojske. doge. duks (lat. učiniti durmarš probančiti čitavu noć duritet (lat. neljudskost durus (lat.) voda. surovost.) neprijatelj. da je oštra riječ rečena na blag način durh (njem.) tvrd. lat. duritas) tvrdoća: strogost.

putovanje. dž sedmo slovo hrvatske latinice džaba (tur. prosjak. oružje.-perz. 2. prema Džon — John) u šatrovačkom govoru: momak. besplatno. pren. frajer. u boksu: oštar i iznenadan udarac ljevicom u protivnikovo lice džeba (tur. na dar. onaj koji dresira konje. 2. sprovod dženet (ar. žebrak) 1.) muhamedanski pakao džehenem (tur. džemre) promjena džemper (engl. po tome što pri bogoslužju. 5. trgovac konjima džamija (ar. uzalud džabija (tur.) kod muslimana: 1. džan baz) 1. 2. prtljaga džambas (perz. vrsta oklopa. fakin. kovčeg. džehennem pakao) grješnik u paklu. džamaa.). zsak. džebe) 1. okrutnik džem (engl. tj. skaču i proizvode glasove radosti kao da laju džanarika (tur.. jumper) majica koja se kopča sprijeda. zovu ih i barkeri (engl. džami) veća muslimanska bogomolja. društvo džemla (tur. put. džadde) 1. bludnica. prostitutka džam (ar. pristaše džainizma džainizam vjerska sekta u Indiji čije pristaše ne priznaju autoritet Veda i svetih brahmanskih spisa džak (mad. kad ih "obuzme" unutrašnje prosvjećenje. zlotvor. pogreb. ogranak metodista. džemi) družba. manje bogomolje) džamperi (engl. zajednička molitva muslimana džeme (tur. džanerigi) vrsta šljive (okruglica. Americi (nastala oko 1760. bogomolja prvog reda u kojoj se uči kotbah (za razliku od moteje. nemilosrdan čovjek. jam) kuhano voće. jumpers) mn.-tur.) muslimanska vjerska općina.) muslimanski raj džentlmen (engl. vještak u jahanju. jednoruki Džek vrsta zidnog automata za igre na sreću dželat (tur. džak) vreća džaltara (tur. srce moje! džeb (engl. gentleman) gospodin. prsluk vezen srebrom i svilom. 3. pletena od vune ili pamuka dženaza (tur.Dž Dž. pekmez džemat (ar. džellad) krvnik. 2. 2. hipok.) udruženje. barkers). ljubitelj dobrih konja (koji ih zbog toga često mijenja). 2. cesta.) dušo moja. džemadan (tur. 4. tur. "lajači". škrtac. ranka) džailum (perz. poznavatelj konja. čovjek koji je gospodin u punom i . džalib koji privlači na sebe) nemoralna žena. staklo džamadan.) okno. naoružanje džebrak (češ. jab) šport. 2. molitva za dušu umrloga. džag. prokletnik Džek (engl. "skakači" vjerska sljedba u Engleskoj i Sjev. džehennem) pakao džehenemlija (tur. kretanje džaine mn. skupina džemijet (ar.) 1. izvršitelj smrtne kazne. džabi) za vrijeme turske uprave: ubirač državnih i vakufskih prihoda džada (tur. prozor.) 1. tvrdica džehenem (ar.

jingo) šovinistički i ratoborno raspoložen čovjek (u Engleskoj i Americi) džinistan (perz. stream struja) meteor. jazz) suvremena američkoengleska glazba za ples. jet mlaz.) polumagarac (vrsta brze i plašljive životinje iz porodice konja. konjušar. jitterbug) društveni ples crnačkog podrijetla. ga.) naziv za kozačke viteške igre na konjima džihad (tur. jobber) trg. jersej) tkanina od tanke češljane vune i odjevni predmet od nje džet-strim (engl. jeep) vrsta malih. lakih i vrlo otpornih automobila. burzovni špekulant džokej (engl. gorostas. mit. profesionalni jahač na konju.. nagao izljev. pravnici. dragocjenost džez (engl.) dragi kamen. jazz-band) orkestar koji svira džez džezva (tur. veleposjednici itd. geloso) ljubomoran. = 0. pustinja duhova ili demona džip (engl. tj. obdarenih natprirodnom snagom i sposobnošću da se učine nevidljivim. od 1944. lopov .) 2. kao športska 332 džukela disciplina ima vrlo stroga i zahtjevna pravila džil (eng. džerid) kratko koplje od elastičnog palminog drveta kojim arapski konjanici vješto rukuju i kad su im konji u najvećem trku džiljoz (tal. zavidan džin (ar.duh džukela (tur. živi u južnom Sibiru) džigotovka (kavk. džezve) posuda s drškom za kuhanje crne kave džidža (tur. uvedeni u američku vojsku džiterbag (engl. džerki (engl.) dječja igračka džig (engl. irska rakija. jockey) 1. rat za obranu vjere. zahvati pri obrani ili napadu kojima se Japanci služe radi onesposobljavanja protivnika za napad i obranu. izvođenja ponekad i neharmoničnim tonovima džez-band (engl. 2. po položaju. u vjerovanju muslimanskih naroda: vrsta dobrih i zlih duhova. gill) engleska mjera za tekućinu i žito. sa strane otvoreni i prilagođeni za vožnju po svim terenima. uska i tisuće kilometara dugačka zona sa snažnim zračnim strujama koja se prostire 6—15 km iznad zemaljske atmosfere dževahir (tur. osobito od ječma i raži džinfis (engl. pren. v. kao titula: gospodin džentri (engl. orijaŠ džin (engl. rakija od raznog sjemenja. gin rakija klekovača. g. jockey-club) društvo (ili: klub) ljubitelja konjskih utrka džoragan indijsko narodno glazbalo koje se sastoji od jednog većeg i jednog manjeg bubnja džudo. nastao u Americi nakon Prvog svjetskog rata džober (engl.) način japanskog hvatanja protivnika u borbi. posrednik.124 1 džilit (ar. vrsta sinkopiranog glaz. gentry) stalež uglednih građana i privrednika koji nisu plemići (u Engleskoj): znanstvenici.) mit. ljenivac. odgoju i školovanosti. div. japanski hrvački šport. džuhela) otrcan pas. broker. jig) lak ples sitnim korakom i poskakivanjem džigetaj (mong. časnici. flzz pjeniti se) džin izmiješan s nekim pjenušavim pićem džingo (engl. ljubitelj konjskih utrka džokej-klub (engl. dakle: čovjek lijepo odgojen i otmjenog ponašanja. gin) 1. judo šport. razvija i tijelo i. džihad) kod muslimana: sveti rat. nagla provala.džentri najljepšem smislu. jerk meso rezati na trake i sušiti na zraku) usoljeno meso na poseban način dimljeno i osušeno (kod kanadskih Indijanaca) džersej (engl. zavat džiju-džicu (jap.

ptica grabljivica (npr. veselje. nered. lavovi. šuma.) muslimansko klanjanje petkom džumbus (tur. jedinica za rad u sustavu SI. obrasla prašumom te ispresijecana močvarama obraslim bambusovom trskom i travom. joule) fiz. sokol) koja je uvježbana za lov na druge ptice džus (engl. tekućina . mjesto nereda džura-dogan (tur. zmije otrovnice i dr.) zool.džul džul (engl. definiran umnoškom njutna i metra (naziv u čast engleskog fizičara J. džumbus) zabava. nosorozi. slonovi. juice) sok od voća ili povrća. tropska šuma uopće (u njoj žive tigrovi. pren. Joulea (1818— 1889) džuma (ar. engl.). pren. buka džungla (od hinduskog jangal pustinja. P. jungle) ravnica u 333 džus podnožju Himalaje.

početni svećenički čin u crkvi. nametljivac. gizdelin. razbijač đirandola (tal. pomoć. kicoš. diakonikos) u pravosl. dnevnica đozluci (tur. lagan. žirandola đojelerija (tal. fr. gentilezza) ljubaznost đenjuška (rus. goz oko) naočale đul (perz. stoljeća: starija žena koja se brinula o sirotinji. đirde. diakonos lat. svjež. đon-obraz nepošten čovjek đornata (tal. diakonos) čin. pomoćni svećenik đakonat (grč. zvanje. đela mašalah! budi pozdravljen! đelozija (tal. mladić uopće đilkoš (mad. dil) ruža. ispružiti. giorno dan) nadnica. diakonos) služiteljica crkve. njegovala bolesnike i vodila nadzor nad ženskim članovima crkvene općine. girandola. razdragan. diakonos sluga) upravitelj općinskih dobara i skrbnik sirotinje i bolesnika u najranije kršćansko doba. kasnije: ckrveni sluga i pomoćnik pri bogoslužju. gyongy krasan. posebno školovana za taj poziv. posluživanje (jelom i pićem). ab) vir. draguljarnica. bahar miris) rascvjetana ruža đulbek-dova (tur. giacca) kaput đakon (grč. dženaza đentileca (tal. đ osmo slovo hrvatske latinice đaiz (tur. giil ruža. poslastica đakonik (grč. u najstarijoj kršć. germek protegnuti. obješenjak. gioielleria) draguljarstvo. divan) prid. potpora. sve do VI. kićenost dokada (tal. diakonia) djelokrug đakona. veseo. vrtlog đerz (tur. neradnik. denjga) ruski bakreni novac od pola kopjejke đeram (tur. u Evangeličkoj crkvi: bolničarka. đakona đakonica (grč. dostojanstvo i stan pomoćnog svećenika. diaconicum) u pravosl. gon koža) potplat. ružica đul-behar (tur. Crkvi. đilozija đeniza (ar. u protestantskim crkvama: sestra koja služi potrebitima. geranion od geranos ždral) poluga s protutegom kojom se izvlači voda iz bunara đerdap (perz. giilbank glasno odobravanje) zajednička glasna molitva . danas. draguljarski obrt. u samostanima: sestra koja služi oko oltara đakonija (grč. vjetropir. gelosia) ljubomora. gyilkos ubojica) vjetrogonja.) dopušteno đaka (tal. girandole) v. giocata igra) igračka đon (tur. grč. crkvi: udubljenje u zidu ili zasebna soba na desnoj strani oltara gdje se čuvaju posvećene posude đakonikon (grč. kicoš.Đ Đ. zdrav. krjepak đel! (tur. gers) gizdelin.) molitva za umrlog kod muslimana. zavist. gelmek doći) dođi! hajde!. pren. ckrvi: kratka molitva koju čita ili pjeva đakon đakula (tal. giocolare) šala. priča đederan (mađ. poletan.

paušalno. gotiirii) sve skupa. kuh. skladan . đune) vanjski izgled. rižom i krumpirom pripremljeno u zemljanoj posudi đuvegija (tur. način 335 đuzel đuture (tur. oblik. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek i začin đunija (perz. đilistan) ružičnjak. giizel) prid. bez pojedinačnog mjerenja ili brojenja. mladoženja đuzel (tur. tur. ucijelo. su. ujedno. vrt s ružama đulsa (perz. meso s rajčicama. posuda. ružin pupoljak. jedno na drugo đuveč (tur. krasan. lijep. đil. suju) ružina voda đumbir (mad. dil) mlada ruža. sredstvo. giivegi) zaručnik. đul đulistan (perz. usp. gyomber) bot. giiveč) zemljana zdjela.đulić đulić (perz.

) od dva zla valja birati manje e profundis (lat. ebenare) obložiti ebanovinom.—IV. fr. npr. e deveto slovo hrvatske latinice E kratica za istok (engl. kem. otac Pelejev. sprava za . igl (engl. ebenus) bot. Erli Berd (engl. irl (engl. koji radi fine stolarske poslove ebionizam (hebr. kratica za ex officio (lat. npr. ebyon siromah) židovsko-kršćanska sljedba (II. vrenje tekućine (zbog topline). grč. ebullitio) kipljenje. a Isusa Krista nije smatrala Sinom Božjim. skopeo gledam) 1. ebriositas) sklonost piću.E E. metron mjera) naprava kojom se pomoću tekućine koja izgubi boju pod djelovanjem alkohola što se isparuje zajedno s dahom mjeri stupanj pijanstva ebriozitet (lat. ebulire vreti. crno. ebullire izbijati kipeći. sin Zeusa i Egine. ebrillade) jah. o. obojiti crnom bojom da izgleda kao ebanovina ebanisterija (tal.) iz dubine. strast za pićem ebulicija (lat.). dragun. med. est) e (lat. priznavala je Mojsijev zakon i Matejevo evanđelje. ex e duobus malis minimum eligendum (lat. vulkanit. grč. veoma čvrsto i teško istočnoindijsko i afričko drvo ebenist (fr.) eagle čit. eben. grč. kako bi omogućio telefonske razgovore i prenošenje televizijskih slika na najveće udaljenosti eau de Cologne čit. abonos. crni kaučuk otvrdnuo vulkanizacijom ebriljada (fr.) sin (pred nekim drugim imenom. grč. grof Early Bird čit. jedan od sudaca u podzemnom svijetu. osobito od ebanovine ebanovo drvo (hebr. o d' Kolonj (fr.) sjevernoamerički zlatan novac vrijednosti od 10 dolara Eak mit. st.) engleska plemićka titula: plemić.) "Rana ptica". instrument za mjerenje točke vrenja radi određivanja sadržaja alkohola u spirituoznim tekućinama promatranjem njihove točke vrenja. ebn Mustafa = Mustafin sin. izbijanje sitnih bubuljica po tijelu zbog vrućice ebulioskop (lat. ebano.) kolonjska voda ebanirati (lat. između dva imena piše se ben. east. skopeo gledam) naprava za određivanje vrelišta tekućina ebulioskop (lat. ebrius pripit. prvi komercijalni komunikacijski satelit. pjevati e. nego prorokom ebn (ar. ebenos. 2. ebeniste) stolar koji izrađuje pokućstvo od ebanovine. kem.) prijedlog = iz. travnja 1965. ebanisteria) fina stolarija. Diospyros ebenum. djed Ahilejev earl čit. trzanje uzdom ako se konj neće okrenuti ebriometar (lat. umjetnički izrađeni predmeti od drveta. eban. lat. npr: Ali ben Muhamed = Ali sin Muhamedov) ebonit (engl. lansiran u Zemljinu orbitu 6. ebony) vrsta umjetne ebanovine.

eše (fr. otečen. oidao otičem.) je zbirka s trideset pjesama iz IX. naslada edentati (lat.) Ed. g. tj. vreti ebur (lat. grč. i 1250. ljuskavci edeoblenoreja (grč. aecidium) vrsta snijeti na bilju ed. dospijeće. slika Krista s trnovim vijencem na glavi u trenutku kad ga Pilat. sisavci bez prednjih zuba. ebullire) kipjeti.) francuska mjera za konac = 1000 m echosounder čit. ekce homo (lat. edentata) mn. bezupci. g. oticanje kože edematizirati (grč. oticati. edematičan edamer vrsta masnog i vrlo hranjivog nizozemskog sira (naziv po mjestu Edam) edeitis (grč. sadrži izlaganje nordijske mitologije. patiti od vodene bolesti eden (hebr. 54. kratica za editio (lat.) raj. svi organizmi koji na nekom području žive na tlu ili u njemu (bakterije. Cezar je ugušio njihov ustanak ecart čit. gmazovi. koji ima oteklinu. Starija eda (između 1240. ekosaunder (engl.). vrt slasti. proždrljivost edafon (grč. razlika između dnevnog tečaja i tečaja isporuke ecce homo čit. zemlja) životna zajednica tla. slast. st. edacitas) pretjeranost u jelu. edafos tlo. pauci.) ultrazvučni detektor. crvi. naslov dvaju djela stare islandske književnosti: Mlađa ili Snora-eda (između 1220. i 1230. oidema) med. oidema) med. rheo tečem) med. maligan ebulioskopija (lat. kukci. slonovača eburin (lat. Eburones) keltsko pleme u Galiji (između današnjeg Liegea i Aachena). riječima "ecce homo!" predstavlja Zidovima ecer (njem. alge. sanskr. npr. uživanje. kratica za edidit (lat. burz. puževi i dr. Iatreia obožavanje) obožavanje stidnih dijelova (spolnih organa) kao simbola plodnosti.) "evo čovjeka!" riječi kojima je Pilat predstavio Krista Zidovima (Iv 19. kao i jednu pjesmu posvećenu dvojici kneževa. v. npr. natičem.ebulioskopija brzo određivanje količine alkohola u vinu. n. aidos stid. blenna sluz.) umj.) trg. oidao otičem) med. ekcehomo (lat. rok plaćanja mjenice echee čit.) eda (edda) lit. veoma su korisni jer razgrađuju organske tvari te popravljaju fizička i kemijska svojstva tla. upala stidnih dijelova tijela edem (grč. zool.) 337 edeolatrija je udžbenik za mlade skalde. stid) med. aidos stid. gljive. oteklina koja nastaje prelaženjem tekućine iz krvi u potkožno tkivo edematičan (grč.5) eccehomo čit. ebullire vreti. oidao otičem) med. ešans (fr. skopeo gledam) kem. oidao otičem) med. sadrži nordijsku mitologiju i priče o starim junacima i herojima edacitet (lat. uređaj koji radi na principu radara te otkriva veća jata riba ecidija (lat. ebur slonovača) smjesa koštanog praha i bjelančevine Eburoni (lat.) u kartanju: odbačene i umjesto njih kupljene druge karte. ekar (fr. edafobiont edamatozan (grč. pr.. ibha) slonova kost.— XII. bulla. kod Indijanaca . pren. Atzer) bakrorezac (vrsta tiskarskog radnika) echeance čit. opisivanja i pjesničke izraze. ebur. e. žensko bijelo pranje edeolatrija (grč. s oteklinom edematija (grč. metoda određivanja molekularne težine tvari prema povišenju vrelišta njihovih otopina ebulirati (lat. aidos sramljenje.

aidos stid. pokvarenjak edicija (lat. koji su se brinuli o javnim igrama (ludi romani) i kurilski. u pratnji odane kćeri Antigone. došao na atički brijeg Kolon i tu se ubio. edictum) kod starih Rimljana: javna objava pretora u kojoj priopćava plan svog rada u idućoj godini. edilima se i danas u nekim gradovima nazivaju općinski vijećnici koji se brinu o javnim zgradama edilitet (lat. naredba. a Edip u očajanju sam sebe oslijepio i. Jokasta se ubila. Edipov kompleks u psihoanalizi: duševni poremećaj zbog sukoba između spolnog nagona prema roditeljima suprotnog spola i morala edirati (lat. 12 travnja 1598. patricijski. putem javnog poziva ediktaliter (lat. v. edepsiz) prid.edeološki 338 editorijalan edikula (lat. najbolje izdanje edificirati (lat. aedificatio) zidanje. okrijepiti.) prav. poučavanje edikt (lat. zidati. koji potječe od. službena objava. službeni ili sudski javni poziv. operativno liječenje spolnih organa edepsuz (tur. građenje. Voltaireove. sin tebanskog kralja Laja i Jokaste. izdati. hugenotima vjersku slobodu ediktale (lat. tema mnogih umjetničkih i pjesničkih djela (Sofoklove. ediktalitercitirati pozvati službeno. Corneilleove tragedije). o redu i sigurnosti na trgovima i ulicama. ukaz. edilstvo Edip (grč. izgradnja u duševnom smislu. Eshilove. tj.) grad koji se još naziva Jedrene. putem javnog poziva. Drinopolje. Polinika. koji se tiče izdavača edeološki (grč. edere objaviti. putem poziva preko javnosti. bio prva turska prijestolnica u Europi editor (lat. im. prav. aedicula hramić) maleno svetište u antičkim hramovima. Hadrianopolis. umiriti. arhit. edictaliter) prav. podizati građevinu. ediktalni poziv. podignuti na noge. ediktale . aedificare) graditi. hramovima. aedilitas) čin i zvanje edila. putem javnosti ediktalna citacija prav. edicere. Ismenu-i Antigonu. utješiti edifikacija (lat. Nanteski edikt povelja kojom je francuski kralj Henrik IV. per edictales čit. "pretorski edikt" (jedan od najvažnijih izvora rimskog prava). knjigu. editio) naklada. npr. edictale) prav.) prvo izdanje.. Oidipus) mit. aidoia stid. narodnim veseljima. edicio princeps (lat. postojale su dvije vrste: plebejski. loš čovjek. editor) izdavački. izdanje (knjige). knjižar-izdavač editorijalan (lat. do 1453. editor) izdavač. per ediktales (lat. kad im je proročanstvo otkrilo ovaj grijeh. podržati. glavno izdanje. ukras na zidu koji oponaša oblik kapelice edil (lat. neuljudan. najstarije (ili prvo) tiskano izdanje nekog starog pisca nakon pronalaska tiskarstva. ediktalna citacija. riješio Sfinginu zagonetku i time oslobodio Tebu od toga čudovišta. logos govor) koji se odnosi na dijelove tijela ili djelatnosti koje nisu dostojne spominjanja edeotomija (grč. sudski izvještaj i priopćenje. aedilis) starorimski viši činovnik koji se brinuo o građevinama. u neznanju ubio oca i oženio se vlastitom majkom s kojom je imao djecu: Eteokla. spis Edirne (tur. dopustio. podizanje građevine. temno režem) med. neodgojen. a značajan je po tome što je od 1361. editio princeps čit. poučiti. razvijanje neke ideje. edere) objaviti. tzv.

jednodnevna groznica. efektivno stanje npr. sin Helija i Perse. čist dobitak. ephemera uterina čit. emera) koji traje jedan dan. mjenice. izvući sok Eet (grč. dulcis sladak. efebos mladić od 16 do 18 godina) 1. efemeros. efektna burza mjesto gdje trgovci zaključuju poslove s vrijednosnim papirima i mjenične poslove efektuirati (lat. Aietes) mit. educere izvesti.edlvajs edlvajs (njem. efemerida astronomski godišnjak u kojem su izračunane promjene koje će nastupiti u položaju nebeskih tijela . zasladiti. ostvariti efelidi (grč. ukupan uradak efekti (lat. effectus. državni efekti državne vrijednosnice. pjege po tijelu. Edelvveiss. tj. obrazovanje edukator (lat.) groznica kod rodilje zbog nagomilavanja mlijeka u dojci efemeran (grč. efektivni dobitak stvaran dobitak. koji je u vezi s efektima. već postojala. kralj u maloazijskoj Tebi (na planini Plaku). vojnici koji su zaista nazočni na određenom mjestu. fr. izvršiti nalog. a čiji je instrument tečajna lista efektivan (lat. emera dan) dnevni kalendari. edulcare) kem. fiz. izvlačenje soka edulkorirati (lat. educatio) odgajanje. nomilani efekt dobitak ili rad po predračunu. ef-. dodavanjem i ponovnim odstranjivanjem neke tekućine osloboditi od sastojaka koji su se u njemu otopili. izlučivanje edukt (lat. ubio ga je Ahilej efe (fr. rad u jedinici vremena (sekundi). dulcis sladak. supr. ni efelkistikon) koji se dodaje završecima riječi s kratkim samoglasnikom e i i pred riječima koje počinju samoglasnikom (zbog uklanjanja hijata) efemera (grč. brat Kirkin. produkt edulkoracija (lat. zaslađivanje. effet) u igrama loptom: let lopte u luku efeb (grč. privremen. izvaditi. runolist edukacija (lat. effectus) učinak. roba koju prodavač može ili treba isporučiti odmah po zaključenju kupnje efektni (lat. efektivna roba trg. effectus djelovanje) obaviti posao. talog. prolazan efemeridi (grč. efelkističan (grč. u jedinici vremena. tvar koja je izdvojena iz nekog tijela i koja je u njemu. emera dan) med. ublažavanje gorčine ili oporosti. dvogodišnja predvojnička obuka u staroj Grčkoj. efebos mladić od 16 do 18 godina) lijep mladić. stroja. uspjeh. effectivus) stvaran. a ne proizvedena tek u tijeku kemijskog procesa. Andromahin otac. weiss bijel) bot. odgoj. kao sastojak. istinski. 339 efemeridi totalni efekt ukupan učinak. edel plemenit. 2. vojske. trg. kratkotrajan. pjege od sunca na licu. trgovina efektima trgovina državnim vrijednosnicama koju obavljaju posrednici (brokeri). u jednoj sekundi. koji je zaista izvršen ili postoji. educator) odgajatelj. studij umjetnosti efekt (lat. izvadak. učinak koji može proizvesti radna sposobnost jednog čovjeka. jednodnevan. dodavanje lijeku kakve slatke tvari da bi mu se poboljšao okus. efelkyo za sobom vučem) naziv za glas n (grč. eductio) kem. eductum) izvod. effets) mn. učitelj edukcija (lat. ef-. mladić koji posjeduje tjelesnu skladnost i ljepotu efebija (grč. razblažiti. med. istinski. efficere. koji se tiče efekata. kem. efemera uterina (lat. vrijednosnice. otac Medejin Eetion (grč. effectus) stvaran. vodopada itd. edulcoratio) farm.) mit. ono što je izdvojeno iz nečega. kralj u Kolhidi i čuvar zlatnog runa. efelis) mn.

effeminatio) med. izlijevanje. efeminiran (lat. efraktura efraktor (lat. efficacitas) djelotvornost. epi-. uspješan. efrakcija efulguracija (lat. e. doba cvjetanja. hydor voda) mit. osobito u ponašanju. efendi) gospodin. eforos. ravan. med. 2. femina žena) koji je poput žene. egaliser) izjednačitelj . effractor) prijestupnik. uravnilovka egalitet (fr. simbol odvratnog i prezrenog izdajice domovine efikasan (fr. pr. načinu hoda. poglavar. kamenje koje je nastalo od vulkanske lave egalan (fr. fulgurare) osvjetljavanje. provalnik efraktura (lat. kem. effractura) med. N. cvjetati. vodene nimfe. effractum) med.) oplećak. otjecanje. efemeron tj.efemeron efemeron (grč. sijevanje efuzija (lat. ef-. ephoratus) eforova čast i vlast eforija (grč. izbijati na koži (bubuljice) 340 egalizator efluksija (lat. effringere razbiti. osobito svećenicima. pren. efluxio) istjecanje. grč. Babeufa) oko 1848. efficientia) djelotvornost. lat. djelatnost. ženskast. pokazati se. titula koju Turci daju učenim ljudima. vodo