CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb UDK 808.62-316.3(038) DOMOVIĆ, Želimir Rječnik stranih riječi : tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Anić, Nikola Klaić, Želimir Domović. Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm ISBN 953-6489-02-3 1. Klaič, Nikola 2. Anič, Šime 981026009

Želimir Domović ©

V

Šime Anić Nikola Klaić

RJEČNIK
STRANIH RIJEČI
Tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze

SANI-PLUS Zagreb, 2002.

Predgovor

Mnoge su strane riječi i izrazi postali dio naše opće kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, više ili manje, sklon prihvaćanju tuđih elemenata. Tijekom povijesti primali smo riječi od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Mađari i dr.) preuzimali hrvatske riječi. Prisjetimo se i primjera riječi kravata koja je najprije bila naziv za široke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemačke dijalektalne riječi Krawat (Hrvat) ušla u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate. Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg rječnika, ali to ne znači da tuđice treba olako prihvaćati. Naprotiv, tuđicu ćemo zamijeniti hrvatskom riječju gdje god je to moguće. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da su mnoge riječi stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rječničkog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaćim riječima. Osim toga, posezanje za tuđicama može biti uvjetovano i stilističkim razlozima. Rječnik je sastavljen s namjerom da čitatelju i korisniku na jednostavan i pristupačan način protumači strane riječi i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom govoru, sredstvima javnog priopćavanja, književnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije općekulturni značaj i namijenjeno je najširem krugu čitatelja. U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedeće: 1. Uz većinu riječi naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najčešće navodi samo jezik iz kojeg riječ dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto.

Autor

ŽELIMIR DOMOVIĆ © ŠIME ANIĆ, NIKOLA KLAIĆ RJEČNIK STRANIH RIJEČI SA NI-PLUS d.o.o. 10090 Zagreb. Bolnička 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob. 099-500-785,099-549-496 ŽELJKO CRNJANSKI. direktor ŽELJKO CRNJANSKI IVANA SUVIĆ RENATO ŠINTIĆ LJERKA KORENOVIĆ dipl. iur., PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ VJEKOSLAV ANIĆ, FRANO ANTUNOVIĆ, STJEPAN BAJIĆ, ANITA BILLANUEVA, VIŠNJ1CA CRNJANSKI, DANICA DOMOVIĆ, LIDIJA DOMOVIĆ, SANJA DOMOVIĆ, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAČEVIĆ, LEON MANCE, PAVAO NOVOSEL, SEBASTIJAN POLANEC, LJUBICA PUŠNJAK, IVAN RADIĆ, BRANKICA VUKMAN1Ć
Tehnička urednica Ostali suradnici Stručni suradnici Korektura Lektura Redaktor Urednik Za izdavača Izdavač Suautori

IVANA SUVIĆ

MIROSLAV VUKMANIĆ
Kompjutorska priprema

Likovni urednik

GENESIS, Zagreb

SLAVKO PAVLOVIĆ, graf. ing.

Grafički urednik

3. Za neprilagođene tuđice naveden je izgovor (u skladu s mogućnostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr. fiveshooter čit. fajvšuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budući da se jezik ponaša poput živog organizma koji se neprekidno mijenja, može se reći da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo već u trenutku svog pojavljivanja pred očima javnosti. To se posebice odnosi na našu suvremenost koja je obilježena nevjerojatnim znanstvenim i tehničkim razvojem koji potiče stvaranje novih riječi. Zbog toga čitatelj možda i neće pronaći poneku riječ koja je pobudila njegovo zanimanje. Međutim, vjerujemo da će sljedeća izdanja još potpunije ostvariti načelo suvremenosti (nove se riječi već prikupljaju i uvršćuju). Također valja upozoriti da smo u Rječnik uvrstili i strane riječi iz razgovornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi književnog ili standardnog jezika. Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom čitatelju, razvijajući i šireći njegove duhovne vidokruge. Time će naš višegodišnji složen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao. Želimir Domović

Kratice
agr. -- agronomija ak. — akustika alb. - albanski am. — američki anat. — anatomski ar. — arapski aram. — aramejski arhit. — arhitektura arheo — arheologija astr. -— astronomija astrol — astrologija bank. — bankarstvo bask. — baskijski biol. — biologija bot. -- botanički braz. — brazilski bug. -- bugarski crkv. — crkveni češ. —- češki čit. — čitaj (te) dan. -— danski dr. — drugo eg. — egipatski engl. — engleski etiop. — etiopski etn. —- etnologija farm. — farmacija fiL — filozofija fiz. — fizika fiziol. — fiziologija fort. -- fortifikacijski fot. — fotografija fr. — francuski gal. -— galski gen. -- genitiv geod. — geodezija geol. — geologija geom. — geometrija g l . - glagol glaz. — glazbeni got. -- gotski graf. — grafika gram. — gramatika grč. -- grčki hebr. — hebrejski hl — hektolitar im. — imenica ind. — indijski isl. — islandski itd. -- i tako dalje jah. -- jahanje jap. -- japanski jav. --javanski j d . - jednina kald. — kaldejski kat. -- katolički kavk. — kavkaski kaz. -— kazalište kelt. — keltski kem. — kemija k g - kilogram kin. -- kineski kir. — kirurgija km — kilometar kor. -- koreografija kozm — kozmetika kršć. — kršćanski kuh. — kuharstvo lat. - latinski lingv. — lingvistika lit. — literatura litv. — litvanski log. — logika m — metar mađ. — mađarski malaj. — malajski mat. — matematika med. — medicina meh. — mehanika meks. — meksički meteor. — meteorologija metr. — metrika mil. — milijun min. — minerologija mit. — mitologija mm — milimetar mn. — množina mod. — moda mong. — mongolski niz. — nizozemski ni. — novolatinski nord. — nordijski norv. — norveški npr. — na primjer num. — numizmatika njem. — njemački obrt. — obrtnički opt. — optika paleont. — paleontologija ped. — pedagogija peruan. — peruanski perz. — perzijski poet. — poetika pol. — politika polinez. — polinezijski

polj. — poljski pom. — pomorski port. — portugalski posl. — poslovica pov. — povijesni prav. — pravo pravosl. — pravoslavni pren. — preneseno prid. ili pr. — pridjev pril. — prilog pr. n. e. — prije nove ere psih. — psihologija rel. — religijski ret. — retorički rom. — romanski rud. — rudarski rus. — ruski sanskr. — sanskrtski

sc. — scilicet (lat.) razumije se, to jest, naime sem. — semitski sir. — sirijski sjev. — sjeverni skand. — skandinavski si. — slično slav. — slavenski slik. — slikarstvo sociol. — sociologija st. — stoljeće stil. — stilistika supr. — suprotno šatr. — šatrovački šp. — španjolski šport. — športski Šved. — švedski švic. — švicarski

tal. — talijanski tatar. — tatarski teh. — tehnički tehnol. — tehnologija teol. — teologija tibet. — tibetski tisk. — tiskarski trg. — trgovački tur. — turski tzv. — takozvani umj. — umjetnost usp. — usporedi v. — vidi vet. — veterinarski voj. — vojnički zem. — zemljopisni zool. — zoologija zrak. — zrakoplovstvo

Rječnik

A
A, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (načelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom značenju; usp. principium identitatis a glaz. kratica za alt A ili A J. fiz. znak za angstrem, tj. Angstremova jedinica (jedna desetmilijuntina milimetra kao jedinica dužine svjetlosnog vala; naziv prema švedskom fizičaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.) a kratica za ar a- (grč. prefiks a) tzv. alfa steretikon, lat. alpha privativum = niječno alfa (ili a); u složenicama označava lišenost čega, nedostajanje čega, ponekad i suprotnost onome s čim je složeno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan bezobličan, apetalan bezlisni, amoralan nemoralan; kad se složi s riječju koja počinje samoglasnikom, umeće se a, n, npr. analfabet (a-nalphabet) nepismen a bas čit. a ba! (fr.) dolje! a battuta (tal.) glaz. prema udaru takta, po tempu a beneplacito čit. a beneplaćito (tal.) glaz. po volji a capella čit. a kapela (tal.) glaz. zborno pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio čit. a kapričo (tal.) glaz. samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas, od sada a di (tal.) trg. istog dana (platiti mjenicu), tj. po viđenju; usp. a vista a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbližim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi čit. a due kordi (tal.) na dvije žice; a due voci čit. a due voči (tal.) u dva glasa, dvoglasno A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljevstvo za konja! (glasovita rečenica iz Shakespeareove drame Kralj Richard III.) a konto (tal. a conto) trg. na ime, na račun, u ime predujma, unaprijed; akonto a la (fr.) kao, poput (čega), po, po ugledu na nešto a la bonne heure čit. a la boner (fr.) u dobar trenutak a la guerre comme a la guerre čit. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u(ratu; rat je rat; pren. treba se prilagoditi prilikama a la mode čit. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odlučno (npr. odbiti neki prijedlog, ponudu, savjet i si.) a manco čit. a manko (tal.) trg. traženje predujma, predujam, potraživanje; gubitak, manjak, dug a piacere čit. a pjačere (tal.) glaz. po volji, prema nahođenju, kako vam drago

a poco a poco a poco a poco čit. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno a posteriori (lat. a posteriori) fil. zavisan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori a prima aetate čit. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih nogu a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od iskustva, nezavisno od iskustva (suprotno: a posteriori) te, prema tome, označava logičku prethodnost značenja, a ne vremensku prethodnost (psihološku); u običnom životu: unaprijed a propos čit. a propo (fr.) što se tiče, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga a punta d'arco čit. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala a quadro čit. a kvadro (tal.) glaz. u četiri glasa, četvoroglasno a rivederci čit. a rivederči (tal.) do viđenja a salvo (tal.) trg. dobro očuvano, neoštećeno (na teretnim listovima) a tempera (tal.) slikati vodenom bojom, po staro talijanskom načinu a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, točno po taktu a uso čit. a uzo (tal.) trg. po običaju, plaćanje mjenice u uobičajenom, redovitom roku a verbis ad verbera (lat.) od riječi na batine (prijeći) a vista (tal. a vista) trg. po viđenju (na mjenicama) a voće sola čit. a voče sola (tal.) glaz. samo za jedan glas a vue čit. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Christum a. Ch. n. kratica za ante Christum natum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.)

12

ab Jove principium a.d. kratica za a dato (lat.) AD. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales čit. ana partes ekvales (grč.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju liječnik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci moraju uzeti u potpuno jednakim količinama) AAL kratica za American Air Lines čit. ameriken er lajnz (engl.) američki aerotransport ab (hebr.) jedanaesti mjesec židovske građanske i peti crkvene godine (srpanj—kolovoz) ab antiquo čit. ab antikvo (lat.) od starine, od davnine ab equis ad asinos čit. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s višega položaja na niži ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivijeka ab hine čit. ab hink (lat.) prav. otada, počevši od toga dana, od toga vremena ab hodierno (lat.) od danas, od današnjeg dana ab immemorabili (lat.) od pamtivijeka, oduvijek ab imo pectore čit ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine duše, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.) ab incunabulis čit. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinjstva, od malih nogu, odmalena ab initio čit. ab inicio (lat.) od početka ab instantia čit. ab instancija (lat.) prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke (testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga Lara (kućnoga boga) počni, tj. počni sam od sebe, "očisti najprije pred svojom kućom" ab Jove principium (lat.) od Jupitra početak, tj. započnimo s Jupitrom

ab ovo (koji je najvažniji), tj. odajmo najprije počast najuglednijem ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispočetka, sasvim ispočetka, iznova, iz osnove ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostali ab- (lat.) od-; prefiks koji daje riječima niječno značenje, npr. abdikacija — odreknuće aba (ar.) gruba vunena tkanina, seljačka muška odjeća bez rukava od takve tkanine abak (lat. abacus) svečani stol za skupocjeno posuđe kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematičke crteže i radove, daska na kojoj se računa; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. četverokutna ploča koja pokriva glavicu (kapitel) stupa abakcija (lat. abactio partus) med. pobačaj, pobacivanje; abortus abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuđivanje, otuđenje, ustupanje abalijenirati (lat. abalienare) prav. lišiti, otuđiti, otuđivati abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodišnje progonstvo iz zemlje abandon (fr.) odustajanje od svog prava; pravo osiguranika da osiguravatelju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osiguran abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gležanj, pregib Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (750—1517) sa sjedištem u Bagdadu; vrhunac dinastije predstavlja vladavina legendarnog Harun-al-Rašida (8—9 st.) abassimento (tal.) snižavanje, smanjivanje, spuštanje

13

abdicirati abassimento di mano čit. abasimento di mano (tal.) glaz. spuštanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na glasoviru) abassimento di prezzo čit. abasimento di prečo (tal.) trg. spuštanje cijene abassimento di voće čit. abasimento di voče (tal.) glaz. spuštanje glasa abaton (grč.) nepristupačan dio hrama, svetišta ili crkve, osobito za inovjerce abazija (grč. a ne, baino hodam) živčani poremećaj koji onemogućuje hodanje abažur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svjetiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrešnica nad prozorima i izlozima koja štiti od sunca; 4. reflektor na nekom uređaju za osvjetljavanje pomoću kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo naniže abba (aram.) starozavjetni naziv za praoca, proroka; duhovni otac; svećenik, učitelj abbe (fr.) opat, svećenik abd (ar.) u arapskim složenim osobnim imenima: sluga, rob, npr. Abd-alah sluga Alahov; Abd-el-kader sluga svemogućeg Boga; Abd-el-medžid sluga preslavnog (Boga); Abd-ur-rahman sluga milosrdnog (Boga) itd. Abderićani (grč. Abderitai) stanovnici starog tračkog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ograničenosti i gluposti; otuda: glupi, ograničeni ljudi abderitizam glupost, ograničenost, budalaština; usp. Abderićani abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski običaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom abdicirati (lat. abdicare) odreći se nečega, zahvaliti se na čemu, dati (ili: podnijeti) ostavku

abdikacija abdikacija (lat. abdicatio) davanje ostavke, odricanje (od prijestolja) abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbušni; abdominalna trudnoća izvanmaternična trudnoća abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, šarani, štuke, pastrve, sleđevi (haringe) i dr. abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, grč. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvrđivanja uzroka bolesti abdukcija (lat. abductio) 1. odvođenje, odvlačenje, odstranjenje; 2. log. silogizam čiji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zaključak vjerojatan; kir. razmicanje zglobova abduktor (lat. abductor) anat. mišić odmicač abeceda utvrđeni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, španjolska abeceda); utvrđeni redoslijed slova u latinici (grčka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o čemu; ne zna ni abecede nema pojma ni o čemu abecedar početnica, knjiga iz koje se uče slova, čitanje i pisanje; popis riječi po abecednom redu Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga čovjeka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog čovjeka) abela (lat. albellus bjeličast) bot. bijela topola (Populus alba) abelardizirati kastrirati (prema glasoitom skolastičaru P. Abelardu, 1079 —1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj učenici Heloise bio kastriran aberacija (lat. aberrare odlutati, aberratio) 1. opt. pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki; sferna ili mono-

14

abijetin kromatska aberacija pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki pri odbijanju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leću okruglog oblika; kromatska aberacija nedovoljna oštrina slike poradi nejednake snage prelamanja leća za zrake različitih boja, što dovodi do bojenja slike duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godišnjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od normalnog tipa, lutanje, zabluda aberirati ab-errare) odlutati, zabludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se aberratio criminis čit. aberacio kriminis (lat.) prav. zabluda o izvršenju zločina, npr. kad se utvrdi da je zločin koji je izvršio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono što je on želio učiniti Abesinija zemlja u Africi (Etiopija, Habeš); abesinski zdenac pumpa čija je cijev bez prethodnog bušenja utisnuta u zemlju abest (lat.) "nije nazočan" (prije: formula u školama kojom se javljalo da netko nije došao u školu) abevakuacija (lat. ab od, evacuatio pražnjenje) djelomično pražnjenje, ispražnjivanje abfertigung (njem. Abfertigung) otpremnina (novčana nadoknada za uklanjanje heke osobe s mjesta gdje je nepoželjni) abgedrošn (njem. abdreschen omlatiti pšenicu) otrc&n, olinjao; dosadan abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstavlja nečemu, koji je u suprotnosti s s nečim abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina

>

abiogeneza abiogeneza (grč. a- bez, ne, bios život, genesis postanak) biol. postajanje živoga od nežive tvari (spontana generacija; uveo prof. Huxley) abiologija (grč. a- bez, ne, bios život, logia znanost) znanost o mrtvoj, anorganskoj prirodi abiotrofija (grč. abios bez sredstava za život, oskudan, trofe hrana) nedostatak sposobnosti za život, prijevremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje abiritacija (lat. abirritatio) med. smanjenost nadražljivosti (tkiva) abisodinamika (grč. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja proučava unutrašnjost Zemlje i istražuje sile koje u njoj djeluju abisus (grč. abyssos) ponor, provalija; pren. proždrljivac; abisalna fauna zool. životinje morskih dubina; abisal abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj školi, viši tečajni ispit, matura abiturijent (lat. abire otići, odlaziti) onaj koji namjerava otići, osobito s niže škole na višu nakon položenog ispita zrelosti (mature) abjudicirati (lat. abjudicare) ne priznati, ne priznavati, poricati abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje abjudikacija (lat. ab dolje, judicare suditi) sudsko osporenje, nepriznanje abjuracija (lat. abjuratio) prav. odricanje pod prisegom abjurirati (lat. objurare) prav. pod prisegom odricati, odreći ablacija (lat. ablatio odnošenje, uklanjanje) kir. rezanje, odrezivanje, amputacija; geol. odnošenje (ili: skidanje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode ablaktacija (lat. ablactatio) med. odbijanje djeteta od sise; pren. odvikavanje

15

abnegacija ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo obližnje bez odrezivanja cijepa ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. padež u nekim indoeuropskim jezicima, padež odvajanja, kretanja odnekud, potjecanja ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tiče ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda nešto potječe, ili od čega se rastavlja ili udaljava ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija ablefarija (grč. a- bez, blefaron očni kapak) med. nedostatak očnih kapaka (posljedica kongenitalnih poremećaja u razvitku oka, osobito nakon gangrene, lupusa, tumora i dr. ozljeda) ablegacija (lat. ablegatio) prav. progonstvo, jednogodišnje udaljivanje ablegat (lat. ablegatus) izaslanik drugog reda, osobito papin, za pojedinačne slučajeve (za razliku od delegata); prognanik ablegirati (lat. ablegare) poslati, udaljiti, udaljivati; prognati na godinu dana ablepsija (grč. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, čišćenje; običaj katoličkih svećenika da nakon pričesti peru ruke abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, očistiti abmarkirati (njem. ab dolje, markieren obilježiti) žarg. "zbrisati", nestati, maknuti se abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje

abnormalan abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan, neobičan, koji odstupa od običaja, reda ili pravila; neobičan, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan abnormitet (lat. abnormitas) odstupanje od pravila, neprirodnost, nepravilnost; abnormalnost aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica neke slike; ebot abolicija (lat. abolitio uništenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinuće, poništenje abolicionisti (lat. abolitio) mn. politička stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristaše pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kućama abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog običaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje državnog nadzora i za priznanje prostitucije abolirati (lat. abolere uništiti) prav. prekinuti nad nekim sudski postupak bez ikakvih posljedica po optuženoga; ukinuti, ukidati, poništiti, poništavati abominacija (lat. abominatio) gnusoba, užas, gadost, sramno djelo; oskvrnuće abondancija (fr. abondance, lat. abundantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo riječi, rječitost abonent (fr. abonner, pretplatiti, pretplaćivati) pretplatnik abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pretplaćivati, pretplatiti se abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v. ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris usta) koji se nalazi nasuprot usta

16

abrazij abordaža (fr. abordage) napad (na neprijateljski brod); sudar dvaju brodova; pren. oslovljavanje aboriginalan (lat. aboriginalis) prvotan; starosjedilački, domaći, saraonikao aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, početak) mn. starosjedioci, prastanovnici, urođenici (za razliku od kolonista) aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majčinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje začetka (zametka) iz maternice abortirati (lat. abortare) izvršiti abortus, pobaciti, pobacivati; bot. ne donijeti plod abortiv (lat. abortivum) med. pobačajno sredstvo, sredstvo za izvršavanje pobačaja; mn. abortivi abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobačajni; pren. skraćen, brzo završen, ugušen u samom začetku, u klici; zakržljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraćeni po. stupak, skraćivanje; abortivno liječenje med. liječenje kod kojega se uzročnik bolesti uništava u samom početku bolesti (osobito pri liječenju spolnih bolesti) abortus (lat.) pobacivanje, pobačaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sastrugati; odstranjivati trljanjem, odroniti, odronjavati Abraham (hebr.) "otac mnoštva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac Židova i Arapa) abrakadabra (hebr.) čarobnjačka riječ, bez značenja, koja se, napisana na istostraničnom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava samo u šali, kao i "hokus-pokus" abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, čišćenje struganjem; med. čišćenje

abregacija nagrizajućim sredstvima; geol. odstranjivanje trljanjem, odronjavanje abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, isključivanje, isključenje abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraćenje, skraćivanje (osobito knjige, spisa, članka itd.); abrevijatura abrevijator (lat. abbreviator) skraćivač, npr. nečije knjige, nečijeg spisa; papinski pisar koji izrađuje papinske breve abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija abrihtati (njem. abrichten) obučiti, obučavati, izvježbati, dotjerati; usp. dresirati abritirati (fr. abrutir) poživotinjiti, zaglupiti, izjednačiti sa životinjom; ubiti u nekome svaki moralni osjećaj abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, poništenje abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, ukidati, opozvati; trg. poništiti, povući nalog abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, prekinuti, raskomadati; usp. abruptan abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglađen; isprekidan; odsječen; nagao, nenadan, žestok, bez mnogo okolišanja; usp. abrumpirati abs... v. pod aps... abstinyl v. antabus abšid (njem. Abschied) oproštaj, rastanak; abšidsbrif (njem. Abschiedsbrief) oproštajno pismo; usp. apšiter abštehati (njem. abstechen) razlikovati se od čega, ne slagati se s nečim (npr. u bojama); isticati se, stršiti abulija (grč. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje abuna (ar.) "naš otac", najviši crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesiniji), poglavar kršćanske Koptske crkve abundantan (lat. abundans) bogat, obilan, obilat; pretjeran

17

acciaccatura abusus non tollit usum čit. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu abuzija (lat. abusio) pogrešna uporaba riječi; katahreza abuzivan (lat. abusivus) sklon zloporabama, sklon ogriješiti se o postojeće zakone i običaje, protupravan abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreška, zabluda; loša uporaba abyssus abyssum invocat čit. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreška uzrokuje drugu abzac (njem. Absatz) u proznom i pjesničkom tekstu: počinjanje nove rečenice novim redom tako da se prva riječ te rečenice uvlači malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja Academy-award (engl.) nagrada američke Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetničko dostignuće u filmskoj umjetnosti; v. Oskar accarezzevole čit. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko accarezzevolmente čit. akarecevolmente (tal.) glaz. v. accarezzevole accelerando čit. ačelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubrzavajući, postupno brže accentus acutus čit. akcentus akutus (lat.) gram. oštri naglasak; akut accentus circumflexus čit. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grčkoj gramatici, kao u riječi moira); cirkumfleks accentus gravis čit. akcentus gravis (lat.) gram. teški naglasak (u grčkoj i francuskoj gramatici); gravis acciaccatura čit. ačakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvučanje prijašnjeg tona sa sljedećim glavnim tonom; također; dodavanje jednog intervala akordima radi pojačanja harmonije

apropos accordamento čit. akordamento (tal.) glaz. usuglašavanje, prilagođavanje instrumenata i glasova accordando čit. akordando (tal.) glaz. usuglašavajući, prilagođavajući acedija (grč. akedeia) duhovna tromost, ravnodušnost prema nekom dobru, prema životu; akedija acenonoet (grč. a-, koinos zajednički, nois, noos razum, um) čovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenonoet acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria čit. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se drži tamjan; acerra philologica čit. acera filologika (lat.) zbirka filoloških rasprava; acerra historica čit. acera historika (lat.) zbirka odabranih povijesnih rasprava (kao naslov knjiga) acerbacija (lat. acerbatio) ogorčenje, pogoršanje acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogorčen; grub, surov, strog acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gorčina, grubost, surovost, strogost aceridi (grč. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi acerirati (lat. acer, fr. acerer) čeličiti, očeličiti, okaliti acervacija (lat. acervatio) nagomilavanje, gomilanje acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili: boca) za ocat; anat. zglobna čaša acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo, lijek protiv žuljeva i bradavica acetičan (lat. acetum) koji sadrži ocat, octeno kiseo

18

abalijenirati acetil (lat. acetum) kem. radikal octene (acetilne) kiseline acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C 2 H 2 , bezbojan i otrovan, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen acetometar (lat. acetum, grč. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa acetometrija (lat. acetum, grč. metria) kem. mjerenje jakosti octa aceton (lat. acetum) kem. bezbojna tekućina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije drveta (dimetilni keton) acetonemija (lat. acetum, grč. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod šećerne bolesti težeg oblika acetonurija (lat. acetum, grč. uron mokraća) med. prisutnost acetona u mokraći, osobito kod šećerne bolesti acezija (grč. akesis) liječenje; akezija acid-party čit. esid-parti (engl.) narkomanska skupna seansa, skupno uživanje droga acidacija (lat. acidatio) kem. ukiseljavanje, npr. hrane u želucu acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u kiselinu acidimetar (lat. acidum, grč. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline acidimetrija (lat. acidum, grč. metria) mjerenje jakosti kiselina acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootrovanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, osobito kod šećerne bolesti acijanoblepsija (grč. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoća za plavu boju, nesposobnost očiju da zamjećuju plavu boju; usp. aneritropsija

aciniforman aciniforman (lat. aciniformis) v. acinozan acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna grožđa, npr. žlijezde acquestus conjugalis čit. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednička tečevina muža i žene Actors' Studio američka filmska ustanova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na načelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga actu čit. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijeđi, k, ka, na, do, kod, pri, uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema prirodi); uz, pored, osim, povrh ad acta čit. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstraniti nešto kao svršeno ili nepotrebno ad arma! (lat.) k oružju! pren. na posao! ad bene placitum (lat.) prema dopadanju, prema nahođenju, po volji ad calendas graecas čit. ad kalendas grekas (lat.) "do grčkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdaijevo", "kad na vrbi rodi grožđe" ad depositum čit. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti nešto na čuvanje, u pohranu ad exemplum čit. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc čit. ad hok (lat.) upravo za to, posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu ad honorem (lat.) u čast, iz počasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u podzemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u nedogled - ad libitum (lat. ad libitum, libitus prohtjev) glaz. po volji, tj. svirati ili pjevati; također: znak da se instrumenti ili glasovi s ovim dodatkom, u nekom glazbenom komadu, mogu i izostaviti

19

adagij ad limina (lat.) kraće umjesto ad limina apostolorum, tj. na apostolske pragove (katolički su biskupi dužni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavještavanje zove referat ad limina) ad litteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno ad majorem Dei gloriam (lat.) na veću slavu Božju (geslo jezuitskog reda) ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjerljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu ad notam (lat.) uzeti ad notam zabilježiti, zapamtiti, primiti na znanje ad oculos čit. ad okulos (lat.) prikazati nešto jasno, očigledno, zorno ad partem (lat.) sa svakim dijelom posebno, tj. pojedinačno ad pias causas čit. ad pijas kauzas (lat.) za pobožne svrhe, za dobrotvorne namjene ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje ad rem (lat.) prema stvari, što odgovara stvari (a ne osobi); prilično, zgodno, korisno, uputno, upotrebljivo ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih granica, potpuno ad unum (lat.) svi do jednoga, do jednoga, do posljednjeg ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj književnosti: poučna literatura koja je veoma slična enciklopediji Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilonaca: božanstvo vjetra, oluje, nevremena i groma adagietto čit. adađeto (tal.) glaz. 1. malo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano adagij (adagium) poslovica

adagio adagio čit. adađo (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstveno; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano adagio assai čit. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto adagiologija (lat. adagium poslovica, grč. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama adagissimo čit. adadisimo (tal.) glaz. veoma lagano, što lakše adakcija (lat. adactio, adigere) upornost, prisiljavanje, primoravanje adaktilija (grč. a -bez, daktylos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi adalet (tur.) pravda, pravednost; pravilnost, ispravnost Adam (hebr. čovjek načinjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog čovjek; Adamov kostim golo muško tijelo; Adamova jabučica istaknuta izbočina na prednjem dijelu vrata nekih muškaraca; Adamovo rebro žena (budući da je, prema Bibliji, Bog stvorio ženu od Adamova rebra) adamant (grč. adamas, adamantos) v. adamas adamas (grč. adamas) kaljeno željezo, čelik; dijamant adamizam struja europske književnosti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi čovjek (odbivši nebesku hranu izgubio je besmrtnost za čitav ljudski rod) adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagođavanje, prilagodba, prilagođenost; primjena; adapcija adaptator (lat. adaptator) onaj koji prilagođava, tehnička sprava za spregu međusobno neprilagođenih elemenata adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagođavati; preurediti, preuređivati; primijeniti, primjenjivati

20

adenoadcitacija (lat. adcitatio) prav. pozivanje na parnicu adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suđenje, parnicu addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni adde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima) adefagija (grč. adefagia) med. proždrljivost, prevelika želja za jelom adekvacija (lat. adaequatio) izjednačenje, prilagođavanje adekvatan (lat. adequatus) izjednačen, jednak; podudaran, odgovarajući, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji točno izražava bit svoga predmeta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spoznatoga adelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sraštenost prašničkih niti adelfizam (grč. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo adelfoktonija (grč. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo adelopodi (grč. adelos prikriven, nejasan, podos noga) zool. životinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraćivanje ademptio bonorum čit. ademcio bonorum (lat.) prav. oduzimanje imanja ademptio civitatis čit. ademcio civitatis (lat.) prav. oduzimanje prava građanstva, protjerivanje iz grada adenalgija (grč. aden žlijezda, algos bol) med. žlijezdobolja adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, prilozi, domeci adenitis (grč. aden žlijezda) med. upala žlijezda adeno- (grč. aden) predmetak u složenicama sa značenjem: žlijezda, žljezdani

adenoflegmon adenoflegmon (grč. aden, flego gorim) med. prelaženje upale limfne žlijezde na okolna tkiva adenogeneza (grč. aden, genesis postanak) fiziol. nastajanje, stvaranje žlijezda adenografija (grč. aden, grafia opis) fiziol. opisivanje žlijezda adenoidan (grč. aden, eidos oblik) žljezdolik, žljezdast adenoidi (grč. aden, eidos oblik) med. žljezdaste izrasline = adenoidne vegetacije adenologija (grč. aden, logia znanost) fiziol. proučavanje žlijezda adenom (grč. aden) med. žljezdaste izrasline koje se sastoje od epitelnih cjevčica i vezivnog tkiva adenopatija (grč. aden, pathos bolest) med. bolest žljezdanog sustava adenotomija (grč. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje žljezdanih izraslina, adenoida adenozan (grč. aden, lat. adenosus) žljezdani, koji se tiče žlijezda adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostići, zadobiti, steći) onaj koji je nešto postigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne nečega adespoton (grč. adespoton) imanje bez gospodara; djelo čiji je tvorac nepoznat adh- v. pod athadherencija (lat. adhaerentia) srašćivanje, sraslost; pripadnost, naklonost, privrženost adherencija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) prianjanje, pristajanje; privrženost, pripadnost, sklonost, naklonost, sljedbeništvo, sraslost adherent (lat. adhaerens) pristaša, privrženik, pripadnik; sudionik adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadoveziva-

21

adiafora ti se; održati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko mišljenje adhezija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) fiz. prionljivost, međusobno privlačenje dvaju tijela koja se tijesno dotiču; prianjanje, priljubljivanje, pripijanje; med. sraštenje, prirašćivanje; prav. priključenje, naknadni pristup neke države nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravorijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvršenjem kaznenog djela (naknada štete, povrat oduzete stvari i si.); usp. kohezija adhezija (lat. adhesio) prionljivost, privlačnost; fiz. sila kojom se privlače molekule raznih tijela (supr. kohezija); prav. vezivanje jednog privatnopravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica adhezijski postupak prav. mješoviti ili pridružni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo veže i jedan privatnopravni građanski predmet; v. adhezija adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomoćna sredstva; prilozi uz spise adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, korištenje; prizivanje, privođenje adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuđivanje, ohrabrivanje, bodrenje, adhuc sub judice lis est čit. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je još pred sudom, spor još nije riješen adiafora (grč. ta adiafora) mn. fil. ono što je s moralnog (etičkog) stajališta beznačajno, tj. ni dobro ni loše; stoici su učili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (život, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznačajno

adicija adicija (lat. additio) dodavanje, zbrajanje; umnožavanje adicionalan (lat. additionalis) naknadan, dodan, pridodan, koji služi kao dodatak; adicionalni zakon novi, dopunski zakon adicirati (ad-dicere) prav. priznati, dosuditi, dodijeliti adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo nepropuštanja aktinskih zraka adijabatan (grč. a- ne, diabaino prolazim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka topline, bez povišenja i sniženja temperature; usp. izotermičan adijabatičan v. adijabatan adijafan (grč. a-diafaino) neproziran adijaforan (grč. a-diaforos) ravnodušan, ni dobar ni loš; indiferentan adijaforija (grč. a-diaforia) ravnodušnost; usp. indiferentizam adijaforist (grč. a-diaforos) ravnodušan čovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist adijagnostičan (grč. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne može) razlikovati, raspoznati, utvrditi adijantum (grč. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa adijareja (grč. a- ne, diarrheo protječem) med. nevršenje nužde, zatvorenost adijaterman (grč. a-, dia- kroz, thermaino zagrijavam) fiz. koji ne propušta toplinske zrake; aterman adijatetičan (grč. a- ne, dia- kroz, tithemi metnem, stavim) med. koji nije sklon bolesti adikcija (lat. addictio) prav. dosuđivanje, dodjeljivanje adinamičan (grč. adynamikos) nemoćan, slab, iznemogao, klonuo; nesposoban adinamija (grč. adynamia) med. nemoć, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost

22

adjudikacija adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, adipis mast, vosak) kem. masni vosak, vosak od leša adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stvaranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pretio, gojan, debeo adipsija (grč. a-, dipsa žeđ) med. neosjećaj žeđi adipson (grč. a-, dipsa žeđ) med. sredstvo za gašenje žeđi adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti, zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uzbuđenjem Adisonova bolest bolest nadbubrežnih žlijezda koja se očituje brončanom bojom kože i općim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkrivaču, engl. liječniku Thomasu Addisonu, 1793—1860) aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati aditon (grč. adyton) ono što je nepristupačno; najsvetiji, unutarnji dio grčkog hrama u koji je samo svećenik smio stupiti adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrežnih žlijezda, praćena smeđom ili smeđecrnom bojom onih dijelova kože koji su izloženi svjetlosnom ili mehaničkom podra• žaju; obično smrtonosna (nazvana po engl. liječniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adisonova bolest, brončana bolest adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. povećanje, dodatak ponuđenoj svoti novca adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pridjevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi, dosuđivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav. sudsko priznanje, dosuđivanje, presuda u nečiju korist

adjudikatar adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, dražbom prodavana stvar, najbolji ponuditelj adjudikativan (lat. adjudicativus) kojim se dosuđuje adjument (lat. adjumentum) pomoćno sredstvo, pomoć adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome nekoga za pomoćnika i budućeg nasljednika adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruživanje, dodjeljivanje, dodavanje, spajanje adjunkt (lat. adjunctus) pomoćnik; pomoćni službenik, mlađi činovnik adjunktura (lat. adjunctura) pomoćno zvanje; pomoćna ustanova adjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinjanje adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjača adjutor (lat. adjutor) pomoćnik, pomagač adjutorij (lat. adjutorium) pomoćno sredstvo, pomoć adjutum (lat. adjutum) pomoć, potpora, dodatak adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans adjuvans (lat.) farm. pomoćno sredstvo, sporedni lijek čije je djelovanje slabije adjuvant (lat. adjuvans) pomoćnik, pomagač; pomoćni učitelj adkredulirati (lat. adcredulare) zanijekati pod prisegom neki dug adlatus (lat. ad-latus) pomoćnik, mladi činovnik; osobito činovnik ili časnik koji je dodijeljen na službu nekom višem činovniku ili časniku adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublažavanje

23

admodijacija adlerizam teorija austrijskog psihologa Alfreda Adlera (1870—1937), tzv. "individualna psihologija" Admet mit. starogrčki kralj u Feri (Tesalija), jedan od Argonauta, muž Alkestidin, Apolonov ljubimac adminacija (lat. adminatio) prav. prijetnja (kao simbolična uvreda) adminikul (lat. adminiculum) pomoćno sredstvo, pomagalo adminikulator (lat. adminiculator) u Katoličkoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siročadi i si. administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; činovništvo, službeništvo administrativa (lat. administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tiče ili potječe od upravne vlasti, ustanove itd. administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom administrirati (lat. administrare) upravljati; voditi poslove neke ustanove, voditi posao za nekoga drugog admiracija (lat. admiratio) divljenje; čuđenje admiral (ar. amir al ba', fr. amiral) zapovjednik bojne flote; zool. leptir (Vanessa atlanta) admirali te t (njem. Admiralitat) pomorska vlast; vrhovno zapovjedništvo pomorske vojne sile; svi admirali pomorske vojne sile admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izražava ili izaziva divljenje, Čuđenje, obožavanje admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv admisibilitet (lat. admisibilitas) primljivost; prihvatljivost admisija (lat. admissio) primanje, prijam admodijacija (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup

admodijator admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj admonicija (lat. admonitio) opominjanje, ukoravanje zbog nevršenja dužnosti admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama adnotacija (lat. adnotatio) bilješka, primjedba, napomena, objašnjenje; prav. popis; anotacija adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabilježiti, zapamtiti, značajne stvari adnotata (lat.) mn. bilješke, primjedbe, napomene adnotator (lat. adnotator) pisac ili stavljač primjedaba; tumač adnotirati (lat. adnotare) pribilježiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje adolescencija (lat. adolescentia) mladost, mladenačko doba; mladež, omladina adolescent (lat. adolescens) mladić; pren. žutokljunac Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budući da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti) adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antički stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U — U Adonis (grč. Adonis) mit. legendarno lijep mladić za čiju su se ljubav otimale božice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljeća; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polyomatus Adonis); bot. gorocvijet adonizacija (lat. adonisatio) namještanje, dotjerivanje, kićenje adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje

24

adresat adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj, usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete, posvojče, pokćerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tuđe dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, posvojen adoracija (lat. adoratio) obožavanje, veliko poštovanje, klanjanje; silno voljenje, bezgranična ljubav Adrast starogrčki mitološki kralj u Argu, tast Polinikov, jedan od vođa "Sedmorice protiv Tebe" adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubrežna žlijezda izlučuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfm, epirenan, suprarenin adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena onoga kome se pismo upućuje; 2. pismena predstavka, molba skupštine vladaru; svečana čestitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umješnost; adresa po potrebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za slučaj neakceptiranja ili neisplate mjenice adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upućuje ili preporučuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenični potpisnik koji upućuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznačenjem mjesta i ulica stanovanja; knjiga s popisom stanovnika nekog mjesta (po zanimanjima, djelatnostima, ulicama i dr.) adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo kojem se upućuje pismo, primatelj pi-

adresirati sma; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u slučaju da je primatelj (trasat) ne plati adresirati (fr. adresser) označiti na pismu, pošiljci i dr. ime i mjesto stanovanja osobe ili ustanove kojoj se pismo ili pošiljka upućuje, napisati adresu Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadransko more adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvojenje; usvojenje onoga koji je već punoljetan adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati adskripcija (lat. adscriptio) pripisivanje; pismeni dodatak adskriptor (lat. adscriptor) supotpisnik adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgušnjavanje plinova na površini čvrstih tijela; usp. okluzija adstant (lat. adstans) pomoćnik, pomoćni učitelj adstipulacija (lat. adstipulatio) bezuvjetni pristanak, potpuna suglasnost adstrikcija (lat. adstrictio) med. stezanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože adstringentan (lat. adstringens) stezljiv, koji steže, koji skuplja, koji zatvara adstringirati (lat. adstringere) stegnuti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti adukcija (lat. ad, ducere voditi) privođenje, dovođenje, primicanje, privlačenje; med. gibanje mišića prema središnjoj crti tijela, privlačenje mišića; prav. dokazivanje, navođenje razloga, pozivanje na što; aduktor mišić primicah; usp. abdukcija, abduktor adukcija n.at. adđuctio dovođenje) anat. "vivlačenje mišića

25

adventisti adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo čovjek i svako živo biće uopće adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica adulteracija (lat. adulteratio) krivotvorenje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brakolomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sredstva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za paljenje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti; ublažiti, utažiti, razblažiti, olakšati; glačati; omekšati, postati kovnijim; slik. razblažiti boje adut (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: najjača boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjače sredstvo, najjači razlog adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: početi igru adutima; sjeći adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potrošiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjače razloge advekcija (lat. advehere dovoziti) vodoravno gibanje zraka, a time se prenose i meteorološki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru advent (lat. adventus dolazak) predstojeći dolazak Spasitelja naviješten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katolika: posljednja četiri tjedna pred Božić, došašće adventisti (lat. adventus dolazak) pripadnici kršćanske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da će Krist po drugi puta doći 1844. godine; svetkuju subotu,

adventivan osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obećanje da će po drugiput doći; crkva raširena po cijelom svijetu adventivan (lat. adventivus) slučajan; sporedan, pridošao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adventivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (bršljan, divlja jagoda i dr.) adventizam (lat. adventus dolazak) naučavanje i pokret adventista; v. adventisti adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. priložna oznaka (vremenska, mjesna, načinska, uzročna) adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priložni adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili bilježnice u koje se privremeno unose grada i bilješke koje će tek kasnije biti sređene ili obrađene adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan advocatus Dei (lat.) "Božji odvjetnik", u Rimokatoličkoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vražjeg odvjetnika" (advocatusa diaboli) pri procesima za proglašenje svetim ili blaženim advocatus diaboli (lat.) "vražji odvjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Božjem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. čovjek koji se suprotstavlja općem mišljenju; v. diabolus rotae advocirati (lat. ad voćare) baviti se odvjetničkim poslovima, braniti druge pred sudom; služiti pravu; pren. zauzimati se za nekoga ili nešto advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomoć) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik advokatura (lat. advocatura) pravobraniteljstvo, pravozastupništvo, odvjetništvo, odvjetničko zvanje

26

aerobat adustirati (lat. adjustare) dotjerati, dotjerivati, namjestiti; adjustirati; obično: adustirati se, adjustirati se adutant (lat. adjutans) pomoćnik; mlađi časnik dodijeljen na službu višem časniku, pratitelj višeg časnika ađutantura (lat. adjuntatura) zvanje, služba i kancelarija ađutanta aed (grč. aoidos) pjevač i pjesnik slobode u herojskom razdoblju starih Grka AEG kratica za poznatu njemačku tvrtku Allgemeine Elektrizitets-Gesellschaft čit. Algemajne elektricitets-gezelšaft "Sveopće društvo za elektricitet" Aenona (lat.) antičko ime za Nin aequilibrium indifferentiae čit. ekvilibrijum indiferencije (lat.) fil. ravnoteža dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac aer (grč. aer zrak, lat. aer) zrak aeracija (lat. aeratio) proizvođenje zraka; prozračivanje; izlaganje kemijskom djelovanju zraka aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljične kiseline aerenhim (grč. aer zrak, en u, hyma tekućina, sok) bot. stanično tkivo s velikim, zrakom napunjenim, međustaničnim prostorima, osobito kod vodenih biljaka aeričan (lat. aer, grč. aer) zračni; prozračan, plinovit aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin aeriforman (lat. aeriformis) prozračan, plinovit aerizirati (grč. aer, fr. aeriser) pretvoriti, pretvarati u zrak, plin aero- (grč. aer, lat. aer) predmetak u složenicama sa značenjem: zrak, zračni, koji je u vezi sa zrakom aerobat (grč. aer, baino idem) plesač u zraku, plesač na užetu; koji ide po zraku; mudrijaš

aerobi aerobi (grč. aer, bios život) mn. biol. bakterije koje, kao i sva viša živa bića, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle živjeti (za razliku od anaeroba) aerobionti (grč. aer, bios život) mn. zool. v. aerobi aerobomba (grč. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zračna, avionska bomba aerobus (grč. aer, lat. omnibus svima) zračno prijevozno sredstvo aerodin (grč. aer, dynamis sila) zrak. zrakoplov teži od zraka, u letu se održava uglavnom pomoću aerodinamičkih reakcija aerodinamika (grč. aer, dynamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja plinovitih tijela aerodrom (grč. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i kamo se spuštaju zrakoplovi aeroduktor (lat. aeroductor) med. instrument kojim se pri porođajima dovodi zrak aeroembolija (lat. aer zrak, grč. embolon klin) stvaranje plinskih mjehurića u tkivima i krvi zbog izlaganja organizma sniženom tlaku koji vlada na većim visinama aerofagija (grč. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histeričnih osoba, ali i kod tuberkuloznih aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cgedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog šljakom kroz koji se propuštaju tekuće vode radi aeracije aerofiti (grč. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); također: epifiti aerofobija (grč. aer, fobeo bojim se, plašim se) strah od zraka, izbjegavanje zraka aerofon (grč. aer, foneo zvučim) instrument pomoću kojega se ljudski glas

27

aeromantija može prenositi i čuti na 6—9 kilometara (izumio ga je Edison) aerofor (grč. aer, foros nosač) sprava koja omogućava disanje i u inače otrovnom ili zagušljivom zraku, kao i pod vodom aerofotografija (grč. aer, fos svjetlost, grafo pišem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljišta (terena), iz zraka (zrakoplova) fotografskim putem aerofotogrametrija (lat. aer zrak, grč. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, metria mjerenje) izradba zemljovida snimanjem iz zrakoplova aerogen (grč. aer, gennao stvaram, proizvodim) koji se stvara pomoću zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuberkuloza infekcija koja nastaje unošenjem u pluća tuberkuloznog bacila s udahnutim zrakom aerografija (grč. aer, grafo) opisivanje zraka aerogram (lat. aer zrak, grč. grafein pisati) vijest predana zračnim putem, putem radija; radiogram aeroidan (grč. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit aeroklimatologija (lat. aer zrak, grč. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja proučava klimu troposfere i drugih dijelova stratosfere aerolit (grč. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen aerologija (grč. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju aeromagnetometrija (lat. aer zrak, grč. Magnes lithos, metria mjerenje) istraživanje ruda pomoću zrakoplova, tj. iz zraka aeromantija (grč. aer, manteia proricanje) proricanje po pojavama u zraku

aeromedicina aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi proučavanjem i liječenjem zdravstvenih poremećaja koji se javljaju kao posljedica letova zrakoplovima aeromehanika (grč. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i ravnoteže plinova; pneumatika aerometar (grč. aer, metron) sprava za mjerenje gustoće i tlaka zraka aerometrija (grč. aer, metria) mjerenje zraka; znanost o mjerenju gustoće i tlaka zraka aeromiting (lat. aer zrak, engl. meeting) sastanak zrakoplovaca; skup čija je svrha populariziranje zrakoplovstva; javna priredba sa zrakoplovnim vježbama aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne konstrukcije aeromotorist (lat. aer zrak, lat. motor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si. aeronaut (grč. aer, naus brod, nautikos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom aeronautika (grč. aer, naus brod, nautike) znanost o zrakoplovstvu; zrakoplovstvo aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeđenim zrakom koji ne može podržati let zrakoplova aeroplan (grč. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion) aeroprojektor (lat. aer, projector) fotogrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotografskih snimaka napravljenih u zraku aeroskop (grč. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje količine prašine u zraku aeroskopija (grč. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka

28

aerozoi aerostacija (lat. aerostatio) vještina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo aerostat (grč. aer, statos stajaći, koji stoji) sprava za letenje lakša od istisnutog zraka (balon, zračni brod) aerostatika (grč. aer, statos),znanost o ravnoteži plinova, posebno "zraka aerotaksija (grč. aer, taxis uređenje) zool. kretanje organizama koji se slobodno kreću, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najvećeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativna aerotaksija) sadržaja kisika, gdje se onda ti aerotaksični mikroorganizmi skupljaju aeroterapija (grč. aer, therapeia liječenje) med. liječenje udisanjem umjetno zgusnutog ili razrijeđenog zraka aeroterorizam (grč. aer, lat. terror strah, užas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastrašivanja, uznemiravanja i demoraliziranja stanovništva aerotonometar (grč. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih žila aerotopografija (grč. aer, topos mjesto, grafo pišem) metoda u geodeziji: izrada geodetskih planova i karata pomoću snimaka iz zraka aerotropizam (grč. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najviše {pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni aerotropizam) zraka, odnosno kisika aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli pomoću umjetnog prilagođavanja brzine zračnog strujanja aeroza (grč. aer) med. razvijanje zraka u tijelu aerozoi (grč. aer, zoon životinja) zool. v. aerobi

i

aeternum vale aeternum vale čit. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav afagija (grč. a-, fagein jesti) med. nemogućnost gutanja hrane afakija (grč. a-, fakos leća) med. nedostatak očne leće; pr. afakičan afamirati (fr. affamer) mučiti glađu; pr. afamiran afanija (grč. afaneia) glupost, koještarija afarist (tal. affarista) čovjek koji bezobzirno želi ostvariti dobitak ili čast, špekulant afazija (grč. a-, femi govorim) med. ne' moć (ili: nemogućnost) govora; zanijemjelost od užasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih riječi afefobija (grč. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, nježnost, odanost, ljubav, srdačnost; svako uzbuđenje i promjena u tjelesnom ili duševnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osjećaj; aficiranje afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili nešto) psih.-vrlo jak osjećaj koji većinom nailazi najednom, iznenadno, traje obično vrlo kratko i u jednom trenutku dostiže toliku jačinu da gotovo posve zavlada sviješću, duševni pokret; uzbuđenje, stanje razjarenosti, razjarenost afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaganje afektirati (lat. affectare) biti neprirodan, praviti se, pretvarati se, prenemagati se; htjeti vješto prikazati nešto onakvim kakvo zapravo nije afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, osjetljiv, osjećajan afektuozan (lat. affectuosus, fr. affectueux) usrdan, ljubazan, veoma naklonjen

29

afidavit afektuozitet (lat. affectuositas) usrdnost, velika naklonjenost, strasnost afel (grč. apo od, helios Sunce) astr. najveća udaljenost planeta ili kometa od Sunca; suprotno: perihel afeleja (grč. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru) Afer (lat.) arapski naziv za neka etiopska plemena (prema njima su Rimljani nazvali čitav kontinent Afrika) afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; težak položaj; zamršena stvar; neugodan doživljaj; velik događaj; sukob aferaš (fr. afiaire) onaj koji ima ili pravi afere, koji se bavi prljavim poslovima, osobito na račun države afereza (grč. aphairesis oduzimanje) gram. skraćivanje početka, skraćivanje jedne riječi time što joj se izostavi početak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvišnog ili onesposobljenog dijela ljudskog tijela affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato affaire d'honneur čit. afer d-oner (fr.) stvar časti, dvoboj affanato (tal.) glaz. bolno, tužno, plašljivo affettuosissamente čit. afetuozisamente (tal.) glaz. v. affettuosissimo affettuosissimo čit. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjećajno, veoma strasno affettuoso čit. afetuozo (tal.) glaz. uzbudljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto afflitto (tal.) glaz. bolno, tužno; con afflittione affretando (tal.) glaz. sve brže, ubrzavajući; affretoso affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm. na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod prisegom o teretu nekog broda

afiks afiks (lat. affigere pričvrstiti, prikovati, affixum) gram. produženje riječi dodavanjem jednog slova ili sloga, govorni dodatak; dometak afilantropija (grč. a-, filos prijateljski, anthropos čovjek) nedostatak ljubavi prema bližnjima; mržnja prema ljudima afiličan (grč. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez čašičnog listića afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; primanje u neki red ili društvo; bratstvo, sveza; družba, društvo, tajno udruženje afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kćerku; zbratimiti; primiti nekoga u neki red, bratstvo ili društvo; pridružiti, združiti; afilirana loža masonska loža koja je ušla u sastav neke veće lože afinaža (fr. affinage) profinjavanje, pročišćavanje, npr. plemenitih rudača; dotjerivanje, glačanje, stanjivanje afinerija (fr. affinerie) radionica za pročišćavanje plemenitih rudača i dr.; radionica u kojoj se izrađuju žice; usp. rafinerija afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepšim; očistiti, pročistiti, pročišćavati; dotjerati, stanjiti afinis (lat. affinis) rođak po ženi, zet, tast afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srodnost (suprotno: kognacija); kem. stupanj lakoće kojom se dva različita elementa spajaju, težnja za sjedinjavanjem između dvaju kemijskih elemenata ili više njih; pren. srodnost, sličnost afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij afirmacija (lat. afifirmatio) potvrđivanje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom afirmativa (lat.) potvrdno mišljenje; potvrđivanje, potvrda

30

aformacija afirmativan (lat. affirmativus) potvrdan; odlučan; pokazni; log. afirmativan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, potvrditi, potvrđivati, uvjeriti; afirmirati se uspjeti održati se kao takav afiš (fr. affiche) oglas, javna objava, plakat afitaža (fr. affutage) voj. namještanje topa na lafetu, puške na kundak; pripremanje topova za pucanje; oštrenje alata afitirati (fr. affuter) voj. namjestiti (ili: namještati) top na lafetu ili pušku na kundak; top ili pušku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u pripravnosti, imati pri ruci aflikcija (lat. afflictio) utučenost, ožalošćenost, žalost; bol, tuga, jad, muka; nesreća, nedaća aflogističan (grč. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistična svjetiljka afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnožavanje, izobilje, obilje, obilnost afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala čega, obilje; afluksija afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (grč. afobia ) neplašljivost, nebojažljivost afonija (grč. a-, fone glas) med. bezglasnost; gubljenje (ili: gubitak) glasa zbog bolesti mišića i živaca koji pokreću i zatežu glasne žice; v. afoničan aforija (grč. plodan, rodan) med. neplodnost, jalovost aforistično (grč. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke aforizam (grč. aforismos) kratka i u određenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izražava jednu misao; mudra poučna izreka aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobličiti, graditi) tvorba

) kolonjska voda. affundere doliti) dolijevanje agalaktija (grč. složeni. koji ima afte na sluznici usne špljine aftong (grč. starogrčka božica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimljana: Venera). afrodisios koji se odnosi na ljubavni užitak) sredstvo za jačanje spolnog nagona afrometar (grč. zakupljivanje lade. zool. ljubavna pohota. supr. momak. ton) gram. zakupnina afrik (fr.aforodizijazam novog oblika pridodavanjem. u hebrejskoj gramatici: tvorba osobnih glagolskih oblika dodavanjem skraćenih zamjenica (aformativa) aforodizijazam (grč. aforidizijazam afrodizijaci (grč. afrique) materijal od palminih vlakana (služi za punjenje strunjača) afrikaans inačica nizozemskog jezika kojom govore Buri Afrikander bijelac rođen u Južnoj Africi. npr. ljubavno ludilo. koji opisuje planet Veneru afroditski (grč. afrosyne) bezumlje. med. a. ljupkost. afros pjena. a. ukras. mukli suglasnik afuzija (lat. u užem smislu Bur afrikanistika znanost koja proučava afričke jezike i književnosti. agalma) lik. gamein ženiti se) bezbračnost. med. obljuba. brat Menelajev. bespolnost cvjetova. v. kralj u Mikeni (Argu). after-šeiv loušn (engl. a-. losion koji se upotrebljava nakon brijanja. praunuk Tantalov. lat. sin Atrejev. a. rađanje bez oplođivanja. znanost o afričkoj kulturi afrikata (lat. aphthae) mn. bezmliječnost dojke. spolna ljubav. bot.bez. aftha. gamogonija . gone rađanje) biol. gamos brak) mn.bez. lat. affronterie) javna pogrda. aphthosus) mjehurast. afrodizija afretiranje (fr. afrodisiazo sladim se ljubavlju) med.bez. oskudica u mlijeku kod majke agalma (grč. osobito u hramu agame (grč. afthai. samac agamogonija (grč. astr. a. c = t +s Afrodita (grč. gamos brak. pretjerano razvijen spolni nagon. unuk Pelopov. vrhovni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu. affricare natrljati) gram.bez. sliveni suglasnik. fthongos zvuk. glas. after-šeiv (engl. bot. bezobrazna i drska prijevara 31 agamogonija afrozinija (grč. pren. biljke gimnospore čije se stanice razmnožavaju samostalno. partenogenetsko razmnožavanje agamist (grč. afrodisiazo) med. kriptogamija. a-gameo bez žene sam) neženja. draž. kip. zool. ubila ga je žena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist. bez utjecaja drugih oplodnih stanica Agamemnon mit. ljubavno uživanje. Afrodite) ljubavni afrodizija (grč.) usp. med. bolest na sluznici usne šupljine: bijeli ili žućkasti mjehurići s crvenim rubom after-dinner (engl. tj. sprava za mjerenje vrenja afronterija (fr. morska gusjenica afroditografski (grč. buncanje u groznici afte (grč. slika. after-shave lotion čit. losion aftezan (grč. afrodisios ljubavni) mn. gala mlijeko) med. sredstva za izazivanje spolnog nagona afrodizijak (grč. besmislenost. putem diobe (način razmnožavanja kod praživotinja). Afrodite) mit.) odmaranje odmah nakon ručka after-shave čit. affretement) pom. grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi. metron) sprava za mjerenje tlaka pjene. osvećen od sina Oresta agamija (grč. Afrodite.

naučavanje Crkve po kojem Bog nema početka Agenor (grč.bez. uzetost trbušnih živaca agatobiotika (grč. teol. djelotvoran. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima. osvojena zemlja koja se poklanja isluženim vojnicima ageracija (lat. a. perzijska dinastija od 8. genesis rađanje) ženska neplodnost. po imenu arapskog plemena koje je. mladolik izgled. osobito: tajni policijski doušnik kojemu je zadatak steći povjerenje politički sumnjivih ili nepoželjnih osoba pa ih onda navesti na vršenje kažnjivih djela agentura (lat. osnivač grada Tira. agathos dobar.. lat. tajni policajac agent provokator (lat. snaga. poslovno područje jednog agenta. u apreturi (kao sredstvo za lijepljenje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija) Agareni (hebr.) vrsta američkih raketa upotrijebljenih u programu Gemini 32 agerasija Agence Havas čit.) dnevnik. stablo joj izraste do 10 m visine. agave americana) bot. upotrebljava se.) polje. ageraos koji ne stari) nestarenje.) državno zemljište koje služi za javnu uporabu. stoljeća pr. predstavnik firme. uništio ju je Aleksandar Makedonski porazivši kralja Darija III. osobito lišće. n. prijatelj Euripidov i Platonov agava (grč. agathos dobar. kršćanska ljubav. podsjetnik agenezija (grč. staračka svježina . Amerike. poticatelj nemira. božanska ljubav. bios život) fil. zastupnik. u starogrčkoj mitologiji: sin Posejdona i Libije. e. gomilanje agerasija (grč. gaster trbuh. logia znanost) fil. novinarsko poduzeće za davanje novosti dnevnim listovima agenda (lat. plaćeni bukač. edžine (engl.) švicarska novinska agencija agencija (lat. večere ljubavi kod prvih kršćana kao znak općeg bratstva i ljubavi agar-agar vrsta algi u kineskim i japanskim morima. radno načelo. nomos zakon) med.agape agape (grč. živjelo u doba židovskih kraljeva u Arabiji i napadalo susjedna židovska plemena agastronomija (grč. prema Starom zavjetu. agens) fil. Agena čit. pokretna sila agent (lat. aggeratio) nagomilavanje. ager publikus (lat. aghatos dobar) starogrčki pisac tragedija. a. agens provocator izazivač) plaćeni izazivač nereda. oranica. agauos vrijedan divljenja. ured jednog agenta.bez. poslovnica ager (lat. dio etike koji uči o najvišem dobru Agaton (grč. nesposobnost za rađanje. ager publicus čit. posrednik. agentia) poslovnica nekog većeg poduzeća čiji je djelokrug ograničen. ažans avas (fr. duh zaštitnik agatologija (grč. nepotpuna embrionalna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma. do 4. agens koji radi) poslovođa. agenor) "hrabri". fiziol.) posao. mn. agape ljubav) Božja ljubav. agathos dobar. naučavanje o dobrom i pravilnom življenju agatodemon (grč. praotac Feničana agens (lat. u narodnoj medicini Agemenidi mn. daimonion duh) mit. pomiješana s vodom daje bezbojnu hladetinastu masu koja se upotrebljava u kuharstvu. dobri duh. tropska biljka podrijetlom iz Juž.) francuska obavještajna agencija (ured za informacije) Agence Telegraphique Suisse (fr.) mn. ono što je uzrok nečemu.

a. a. marljiv. lak. nagomila(va)ti. nastaje nova zbirna predodžba. st. lakoća. nagomilavanje ageuzija (grč. vrijedan agilitet (lat. hagiazma) blagoslovljena voda. color boja) film produkcije Agfa aggiustamente čit. nijemost. podbadanje.) Agfa kratica za Aktiengesellschaft fiir Anilinerzeugung čit. aglossos nijem. skupljanje. buniti. "prvak".) "dioničko društvo za proizvodnju anilina". "blistava". nedovoljnost krvnih zrnaca aglomeracija (lat.bez. mutavost. božica ljupkosti Aglaura mit. glossa jezik) med. gyne žena) neoženjen aginija (grč. okretnost. anilin. adžustamente (tal. aglosostomija aglosostomija (grč. život bez žene agirati (lat. stvar ili protiv neke osobe ili stvari. aglosija aglucija (lat.bez. sljepljivanje rana pomoću tekućine koja ponovno spaja odvojene dijelove (limfa).) pomilovanje koje daje vladar povodom velikih državnih blagdana i proslava.bez. agitare poticati) revno raditi za neku osobu. točno. štapić ili batić za miješanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova agitata res (lat. a. gomilanje. skupljati aglosija (grč. agitatio) pokret. miješati. ili protiv neke osobe. hitrost.) glaz. uzburkano. akcijengezelšaft fir anilinercojgung (njem. a. geusis ukus) med. gram. smutljivac agitirati (lat. svršena stvar. najniži stupanj aperceptivnog spajanja predodžaba pri čemu.agestija agestija (lat. doduše. laos narod) "voda naroda". agere) raditi. agilnost agilnost (lat. med. riješena stvar agitato čit. a. gyne žena) neženjenost. gomilanje. lat. agilitas) v. spartanski kralj (5—4. stvar. stapanje dviju riječi u jednu . ili protiv neke osobe. ali njezini sastavni dijelovi ipak ostaju samostalne predodžbe. aglutio) med. "predvodnik". agluticija aglutinacija (lat. stranke ili ideje. agilitas) brzina. farm. poslovati. pr. koja je često na dnevnom redu. agracijacio publika (lat. min. agglomerare) gomilati. glumiti na pozornici agitacija (lat. Agfakolor (lat. osobito u političkom smislu.) muz. v. usp. revno zauzimanje i rad u užoj ili široj sredini za neku osobu. svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. globulus kuglica) med. buntovnik. ago vodim. sveta voda agilan (lat.bez.) stvar o kojoj se često govori ili raspravlja. hitar. kći atenskoga kralja Kekropa aglobulija (grč. okretan. stranku ili ideju. stvari. kod tifusa). nemogućnost gutanja. poticati. spretan. agilis) brz. fil. podbadač. bunjenje agitakl (lat. nemir. mućkati Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande Aglaja (grč. e. nedostatak (ili: neosjećanje) okusa Agezilaj (grč. n. sasvim točno aggratiatio publica čit. agitaculum) farm. nagomilavanje aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem više raznih sastavnih dijelova.bez. aggestio) dovlačenje na gomilu. marljivost aginičan (grč. kretanje. opća amnestija agijazma (grč.) čovjek koji se revno zauzima i radi za neku osobu. agglutinatio) nagomilavanje. potpuno. adžitato (tal. stoma usta) med. jedna od triju Gracija. aglaos sjajan) "sjajna". dirljivo 33 aglutinacija agitator (lat. slijepljen kamen aglomerirati (lat. trgovati. agglomeratio) skupljanje. radinost.

u starogrčkim gradovima: glavni trg. agon) borba.) agnosticizam (grč. gnathos čeljust) med. jahačkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka agonistika (grč. koji se priljepljuje. v. med. jedno od Kristovih imena (Iv 1. (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos) agnacija (lat. a. fil. a. mania pomama. lijekovi za brzo zarašćivanje rana. smrtne muke. izdisanje. agonistes) borac. stanje koje prethodi smrti. jezici kod kojih se riječi tvore dodavanjem gradivnih elemenata na korijen riječi. pozitivizam i dr. kad bolesnik predmete 34 agora vidi. agma) lingv. grafia opis) opis(ivanje) borbe agonotet (grč. agglutinare) slijepiti. strast) izraz za strast ubadanja u venu i utakanje bilo kakve neškodljive tekućine kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge agogika (grč. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom serumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije aglutinirati (lat. konjički i glazbeni natjecatelj kod starih Grka agonistarh (grč. agon borba) borba. gimnastički. utakmica agonografija (grč.) Jaganjac Božji. gnosis spoznaja) psih. reostat agon (grč..bez. sudac u borbi agora (grč. metron mjera) fiz. polazna točka Sokratove filozofije: "Znam da ništa ne znam" Agnus Dei (lat. v. prilijepiti. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k. po ocu agnatija (grč. konjičkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka. filos prijatelj. agglutinare prilijepiti) koji srašćuje. konjičko i glazbeno natjecanje kod starih Grka agona (grč. razumijevanja i označavanja pojmovima onoga što se zamijeti pomoću osjetila. gimnastička. agora trg) 1. sastaviti. agnatio) krvno srodstvo.aglutinacija aglutinacija (lat. aglutinativni jezici lingv. 2. nesposobnost raspoznavanja. ago vodim. nedostatak čeljusti agnominacija (lat. agnatus) rođak s očeve strane.) koji zastupaju gledište da je stvarnost nemoguće spoznati agnozija (grč. archos) nadzornik gimnastičkih. grč. ali ih ne raspoznaje i dr. npr. koji zarašćuje. potpis. g. srodstvo po ocu agnat (lat. agon borba) gimnastičko. agonistes. priljepni. agnoscere) priznati (npr. aglutinini (lat. agon borba. agonos neplodan) zem. hrvačka vještina agonizam (grč. aglucija aglutinancije (lat. očajanje agonist (grč. priljepljivati. turski i dr. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaća veoma različite pravce (transcendentalni idealizam. mjenicu i si. natjecanje. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jednaka nuli agonija (grč. ago vodim) glaz. smrtni strah. npr.bez. agglutinantia) mn. naziv za postupne promjene tempa radi što življeg i plastičnijeg izvođenja glazbenog djela agometar (grč. s priljepcima. rođak po krvi agnatičan (lat.29) agofilomanija (tal. srasti agma (grč. h. agglutinare prilijepiti) mn. med. agonia borba) smrtna borba. sredstva za slijepljivanje aglutinativan (lat. narodna . agnatus) srodan po očevoj strani. agonothetes) redatelj gimnastičkih. koji zaliječi. ago igla. anominacija agnoscirati (lat. borilačka. aglutinatio) med. agnominatio) v.

zemljoradnički. masa koja sadrži u sebi različne sastavne dijelove. agreage) trg. meh. poljoprivredni. mn. aggregatio) nagomilavanje. a. aggressio) napad.. aggredi) mn. ponovna raspodjela zemlje agravacija (lat. agrarius) zemljoradnik. poljski. zbroj.35) agrafija (grč. agrarna reforma reforma koja se odnosi na zemljoposjed. tekuća i plinovita agregirati (lat. npr.agorafobija skupština starih Atenjana. aggressivus) nasrtljiv. spojiti u jedno tijelo agreman (fr. agrement pristanak) pristanak države da primi određenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge države agrergografija (grč. napadan. grex stado. agrestis) seljački. grafo pišem) med. pridružiti. proizvodeći ih. povećanje. zbiti. masa koja je nastala putem sjedinjavanja više istovrsnih stvari. aggressor) nasrtljivac. ergon djelo. aseg ljut) sok iscijeđen iz nezrelog grožđa. nasilan agresor (lat. grub. agros njiva. napadač. polje) ekonomsko-politički pokret čiji je cilj unapređenje i zaštita poljoprivrede i poljoprivrednika od drugih grana proizvodnje (industrije i dr. lat. pristaša zemljoradničke politike agrarizam (grč. kazne 35 agrestan agreaža (fr. neotrovne tvari kojima bakterije. gomilati. nagrada posredniku. zakone i dr. agro. aggravare otežati) otežavanje. otežanje. pasti pod agrar biti obuhvaćen odredbama zakona o agrarnoj reformi agrarac (lat. upotrebljava se za ocat. bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga Agram (njem. dinamo-stroj i motor. kurtaža agregacija (lat. pojedine rečenice koje se navode kao Isusove riječi kojih nema u kanonskim Evanđeljima. agraffe) 2. pren. stanje u kojem se neko tijelo javlja. nasrtljivost. aggratiatio) pomilovanje agrafa (fr. teol. agregare) primiti u neko društvo. napadanje. na nasipu) staro njemačko ime za Zagreb agramatist (grč. gubljenje sposobnosti pisanja. neuglađen. agrafos nenapisan) 1. zemljišne odnose. agros. nasilje agresini (lat. grafia pisanje. pridruživanje. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati. primanje u neko društvo. pooštrenje. ager njiva. kopča. pogoršanje. ager njiva. navodno od am Graben na jarku. polje. napadačka ili izazivačka strana agrest (tal. agrarius) koji se tiče zemlje. ulica i uopće praznih prostora agracijacija (lat. med. izvanredna profesura agregat (lat. iznos. zbijanje. opisivanje) opisivanje poljoprivrednih sprava agresija (lat.bez. zemljišne reforme. mat. lat. neobrazovan . koji je sklon napadanju. agora trg. svladavaju otpornost organizma agresivan (lat. način spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na čvrsta. nepismenjak agrar (grč. agros. ager njiva. nakupljanje. Djela apostolska 20. agresto. zemlju.. lat. ad pri. spona (kao nakit) agrafa (grč. limunadu i dr. fobeo bojim se) med.) agrarni (lat. nagomilati. polje) opći izraz za pojmove koji obuhvaćaju poljoprivredu. nervozni strah od prelaženja preko trgova. ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr. mjesto gdje se ta skupština sastajala agorafobija (grč. generator i motor agregatno stanje fiz. seoski. agrestan (lat. aggregatum skupina) min.

thymos duša) divljaštvo. agros. cheo lijem) dio kemije koji. meteoron koji se nalazi u zraku. ratarstvo. ge zemlja. gnojivima. agrypnia. kad dijete dolazi na svijet najprije nogama umjesto glavom. basis temelj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna središnjica) agrobiologija (lat. prostaštvo. agros. agrios divlji. lat. grč. nespavanje agripnokoma (grč. ager polje. osobito divljači agriotimija (grč. nesanica praćena velikom željom za spavanjem agro.) seljak. ager polje.(grč. grč. poljski. ager) predmetak u složenicama sa značenjem: polje.) grana klimatologije koja proučava klimatske elemente i varijacije koje utječu na razdiobu biljnog svijeta na površini Zemlje agromaksimum (lat. budnost. poljoagrobaza (lat. mania pomama. luđačka sklonost ubojstvu Agripa (lat. oikos kuća. maximum) najveća količina zemljišnog posjeda koju smije imati neki pojedinac agromanija (grč. poljoprivrednik agrikultura (lat. ager polje. agrikulturne države države u kojima su zemljoradnja i stočarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske države) agriofag (grč. agros.agrestija agrestija (lat. techne vještina) agr. agrikulturni sustav v. poljoprivredni. nesanica. grč. ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji agromelioracija njegovanje tla racionalnom obradom. grubost. botane trava) dio botanike koji proučava morfološke i fiziološke osobine kultiviranih biljaka agroekologija (lat. koma neprirodna pospanost) med. osobito kultiviranih biljaka agrogeologija (grč. seoski) seljaštvo. ager polje. pesticida radi zaštite raslinja i dobivanja većeg uroda agroklimatologija (grč. zemljodjelstvo agrikulturni (lat. zaštićivanjem od erozije i si. fiziokratski sustav. logia znanost) znanost o smještaju poljoprivrednih površina agrofitotehnika (grč. primjena umjetnih gnojiva i uporaba kemijskih sredstava. agricultura) koji se tiče zemljoradnje. neugladenost. agrikulturna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju. također: agripski porođaj agripnija (grč. neobrazovanost agri. agrios divlji. agrestis poljski. bios život. tj. logia znanost) grana meteorologije koja . grč. agrikola (lat. agrometeorologij a (lat. divlja ćud. grč. nepravilan porođaj. agricultura) zemljoradnja. ager polje. ager polje. na osnovi pokusa. ispituje utjecaj zemljišta na prehranu i sastav kultiviranih biljaka agrokemija (lat. agros. Agrippa) 1. vještina obrađivanja i uzgoja biljaka. fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom životinja. ager) predmetak sa značenjem: poljoprivreda agricola čit. fyton biljka. agrypnia) med.(lat. logia znanost) dio geologije koji skuplja i potanko obrađuje one dijelove geologije koji se tiču poljoprivrede agrokemija (agros. chemeia) grana kemije koja se bavi proučavanjem kemijskih procesa i elemenata s obzirom na plodnosti zemljišta (npr. logia znanost) dio biologije koji proučava uspijevanje i iskoristivost 36 agrometeorologij a biljaka s obzirom na kakvoću zemljišta agrobotanika (grč. agrikulturna kemija dio primijenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima života korisnih biljaka (žitarica) i domaćih životinja. rimsko osobno ime. agros. 2. med.

dobar i mudar savjetodavac ahlis (grč.). techne vještina) poljoprivredna tehnika. agros polje. mana nekog čovjeka. pomračenje vida. agrostemma) kem. najjača nožna tetiva koja se spušta od stražnjeg dijela lista do pete ahimsa (sanskrt.Agron proučava vremenske elemente i pojave koje utječu na razvoj usjeva Agron kralj svih Ilira u 3. Bog prokleo da ne može nikad umrijeti ni smiriti se. izraditi da izgleda kao ahat 37 ahreja aheman (grč. najveći grčki junak u Trojanskom ratu. chemeia) pr. pr. logia znanost) znanost koja proučava fizička. acholos) med. n. Ahilova tetiva anat. prestanak izlučivanja žuči ahreja (grč. a-. bljedilo. oskudica u vodi. a-. chemeia) fiz. magličasta mrlja na rožnici oka Ahmozis egipatski naziv za Mojsija aholija (grč. školovan poljoprivrednik agronomija (grč. chros koža. e. racionalna zemljoradnja agropedologija (grč.. koji slabo ili nikako ne propušta onaj dio svjetlosnih zraka koji izaziva kemijske promjene na nekom tijelu ahemanzija (grč. agros. nesanica. slabokrvnost . logia znanost) znanost o travama agrotehnika (grč. grafo pišem. nego mora vječno lutati ahat (grč. a-. ahipničan ahiret (tur. tj. cheo lijevam. muž glasovite Teute agronom (grč. fiz. stalnih i po kakvoći dobrih prinosa Ah znak za amper-sat Ahasver (hebr. svojstvo nekog tijela da slabo ili uopće ne propušta svjetlosne zrake koja imaju kemijska djelovanja ahidrija (grč. otuda: slabost. opisujem) opisivanje trava agrostologija (grč. slaba strana. vrsta dragog kamena. kemijska i biološka svojstva zemljišta u vezi s racionalnim podizanjem kultiviranih biljaka agrostemin (lat. agros. tlo. pedon zemlja. med. s veoma šupljikavim kalcedonskim slojevima. boja kože) med. osobito: inženjer poljoprivrede. a-. sin Peleja i božice Tetide ahilija (grč. nedostatak sna. i to na peti. achates) min. hydor voda) nedostatak vode. chylos sok) med. Achaschverosch) starozavjetni oblik imena perzijskog kralja Kserksa. čovjek kojega je. bolest želuca zbog nenormalnog izlučivanja želučanog soka. mineral sastavljen od više vrsta kvarca (kalcedona. prema legendi. karneola i dr. agronomia) znanost o obrađivanju zemlje. hypnos san) med. Ahilleus) mit. ahyr posljednji) drugi svijet. služi za nakit ahatizirati (grč. tako da mogu upijati boje zbog čega su u trgovinama najčešće umjetno obojeni. kasnije je ovim imenom nazvan i Vječni Zid.) ime mudrog savjetnika kralja Davida. znanost koja proučava načine uzgajanja biljaka na različitim zemljištima radi dobivanja visokih. hinduizma i jainizma: zabrana ubijanja živih bića ahipnija (grč. prid. agros polje. ahimsa "ne povrijediti") osnovni moralni zakon budizma. zagrobni život Ahitofel (hebr. sastoji se u tome što u želučanom soku nema dovoljno solne kiseline i nekih fermenata Ahilova peta Ahil je mogao biti ranjen samo na jednome mjestu. st. a-. achlys) tama. achates) dati nečemu preljeve boja i šare kao kod ahata. a-. bezvodnost Ahil (grč. pren. agronomos) poljoprivrednik. alkaloid koji se nalazi u sjemenu kukolja agrostografija (grč.

Eiffelov toranj ajmpindekl (njem. lat. AICA kratica za Association Internationale des Critiques d'Art (fr. homoseksualci i ovispici o drogama koji razmjenjuju intrav^nske injekcije aitiologija (grč. ar (fr. kasnije proizveden u ciklotronu i nuklearnim reaktorima. ein jedan. aitia uzrok. vječni protivnik Ormuzda Ahter (njem. ajnleger (njem. kralja salaminskog.) Međunarodno udruženje umjetničkih kritičara. općom neotpornošću organizpia. Hagia Sofia Sveta Sofija) prije: poznata kršćanska bazilika. fr. otokom limfnih žlijezda.$r9me) sindrom stečene imunodeficijencije. adiutare) pomoć. jastuk u koji se stavlja dojenče ajnakter (njem. ein jedan. kajgana.) mit. Kaffee kava) ledena kava Ahriman (perz. danas: muzej u Carigradu Ajant (grč. International Association of Art Critics Aida glavna junakinje znamenite Verdijeve istoimene opere (ime nema posebno značenje. znak E i Es (naziv prema A. đačkom roku) ajskafe (njem. aide-memoire < U ed memoS. nakon Ahilove smrti uzalud je želio dobiti njegovo oružje te je zbog toga poludio i ubio se od žalosti . engl. ed (fr. ugrožene su promiskuitetne osobe. zafrig. u zendskoj religiji i Zaratustrinom naučavanju: simbol negativnog načela. radnik koji stavlja arke u tiskarski stroj. actus čin) kazališni komad u jednom činu ajnc (njem. Deckel poklopac) povoj. postignuta ušteda davala se za ratne potrebe. igraća karta osmica i dr. Eis led.Ahriman 38 ajskafe ^jerkonjak (njem. Eirspeise) omlet. ein jedan. partner. skraćenica o^ Acquired Immunodeficiency Syn. etiologija Aja Sofija (od grč.) podsjetnik AIDS (engl. izmislio ga je Verdi) aide čit. Eingemachtes) vrsta krepke juhe s mesom i drugim dodacima. acht osam) osmica. sin Telamona. eins jedan) vrsta kartaške igre ajngemahtes (njem. Gericht jelo) u nacističkoj Njemačkoj: propis koji utvrđuje da se nekoliko dana u tjednu mora u domaćinstvima i restoranima kuhati samo jedno jelo (ili: više jela u jednom loncu). gubitkom tjelesne mase. Topf lonac. ajnpren-juha prežgana juha ajnštajnij kemijski element otkriven 1952. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka) ajeršpajz (njem. ajntopfesn ajnjeriger (njem. nakon eksplozije hidrogenske bombe. npr. najveći i poslije Ahila najhrabriji grčki junak pod Trojom. ujušak ajnlag (njem. lat. pržena izmučena jaja Ajfelov toranj v. aide. bog i praizvor svega zla. Aias) mit. Einsteinu) ajntopfgeriht (njem. pomaganje. tablični mu je broj 99. iskrivljenje kotača na biciklu (kotač nalikuje na brojku 8). u v^stu: suigrač. zbog izostanka imunosnog odgovora na virus HFV (Human Immunodeficiency Virus) koji u organizam dospijeva preko ozlijeđene sluznice ili krvnim preparatima. bolest se očituje vrućicom. logia zna«nost) v. Eier jaja. Jahr godina) točnije: Einjahrig-Freiivilliger "jednogodišnji dobrovoljac" (austrougarski vojni obveznik na tzv. dio tiskarskog stroja koji služi za stavljanje papira u stroj ajnpren (njem. poglavica zlih duhova. Einbrenn) zaprška. Einlage) uložak koji se stavlja u obuću kod ravnog stopala i si. einlegen staviti) tisk. einbinden uvezati.

smetnja površinskog osjeta — bolesnik se osjeća kao da ga netko bode iglicama akantologija (grč. akairos nezgodan. akademska rasprava strogo znanstvena rasprava. akademikos) koji pripada visokoj. nesposobnost vršenja bilo kakvih računskih operacija (najčešće se javlja kod organskih oštećenja mozga) akampsija (grč. akaša je ono iz čega sva bića. akardija (grč. pelviš zdjelica) med. pren. lat. akakia) bot. nedostatk srca.) lit. krut. akantha bodlja) med. akalkulija (grč. stih klasičnih pjesnika kod kojega je posljednja stopa potpuna . akantha bodlja. akampsia) negipkost. tj. nepriličan.proizlaze i u što se vraćaju akatagrafija (grč. Platonova škola. "zgrčenost. zbirka satiričnih podrugljivih pjesama akantbpelvis (grč. odgojila vučica) akacija (grč. obrazovan na visokoj školi. akantha bodlja. član udruženja za unapređenje znanosti i umjetnosti akademizam (grč. 5. svečana priredba u slavu nekog značajnog događaja ili neke osobe akademik (grč.. kao što su bradavice. kata. bodljika. papilomi i dr. praćena hipertrofičnim promjenama na koži. udruženje znanstvenika i umjetnika radi unapređivanja znanosti i umjetnosti. nemogućnost sređivanja riječi u rečenice (pri pisanju) akatalektičan stih (grč. osnovna mu je karakteristika oponašanje antičkih uzora akademski (grč. Acca Larentia) u starorimskoj mitologiji: žena pastira Faustula s kojim je odgojila Romula i Rema (njih je. ukočenost udova akantestezija (grč. usiljen. prostor predočen kao materijalni element. koji se tiče akademije 4. Platonova filozofija. čekinja. 4. bez unošenja samostalnih osobnih osjećaja i shvaćanja. akari grinja) vrsta šuge kod domaćih životinja (uzročnik je jedna vrsta grinja) akarpija (grč.Aka Larencija Aka Larencija (lat. a ne. omanje trnovito drvo koje pretežito raste u Africi i Australiji. 3. koštane izrasline u zdjeličnoj šupljini koji sužavaju zdjelicu i otežavaju porođaj akantoza (gr. logia govor) nezgodan. student sveučilišta 39 akatalektičan stih akairologija (grč. 2. vrt u blizini Atene gdje je Platon poučavao u svojoj filozofiji. koji se tiče ove. akarpia) neplodnost akaša <ind. ovaj čovjek bio je vlasnik vrta o kojem je riječ pod 1. koji pripada akademiji 4. a-. po naučavanju Upanišadai etar. prema legendi. akademski građanin polaznik. u nezgodan trenutak. visoka škola za znanost ili umjetnost. dakle. kod slobodnih zidara: simbol čednosti i nevinosti (po tome što grč. lat. bodljikava zdjelica. kardia srce) fiziol. aisthanomai osjećam) med. velikoj školi (sveučilištu. promjena kože zbog neprirodnosti sluznoga sloja pokožice.) fil. akademia od osobnog imena Akademos. akademia) u likovnim umjetnostima: smjer kod kojega je težište u strogom pridržavanju tradicionalnih (antičkih) umjetničkih oblika i pravila. neprikladan govor I. a-. med. calculare računati) med. a-katalektikos) poet. grafia pisanje) med. akademikos) polaznik neke visoke škole za znanost ili umjetnost.) 1. školski. upotrebljava se u farmaciji kao sredstvo za ublažavanje nadraženosti sluznice. akantha trn. riječ akakia znači nevinost) akademija (grč. pren. logia govor.. kao "prostorna supstancija". malodušnost. mekuštvo! akarijaza (grč.

accentus naglasak) gram. primanje nekog pravnika u sud radi praktičnog vježbanja. v. usvojeno značenje neke riječi akcept (lat. približenje. sloga ili neke riječi putem naglašavanja. prihodi. nečistoća krvi akatastatičan (grč. na probu . dohoci akceptabilan (lat. logia znanost) gram. isticanje u govoru nekog glasa. accentus) gram. med. acceptibilitas) primljivost. akcentuacija akcentuirati (lat. accessus pristupanje. akceptirati mjenicu obvezati se na plaćanje mjenice pismenom zabilješkom na samoj mjenici akces (lat. a-katastatos) nepostojan. accessio) pristup. usvajanje. nemogućnost pijenja ili gutanja akatarzija (grč. jedna je promitent — ponuditelj. nepojmljiv. acceleratio) fiz. nedostatak razumijevanja. čovjek koji je primljen u službu kao pripravnik. akcept akceptant (lat. akataleptos) nedokučiv. ubrzavati akcelerometar (lat. nenaklonost prema čistoći. znak za obilježavanje naglaska akcentologija (lat. stupanje na vlast akcesist (lat. v. ono što još prioada glavnoj stvari. riječ kojom se izražava primanje mjenice. priključak. acceptare) primiti. neshvaćanje. nepravilan (za groznicu) akatolik (grč. primljena mjenica akcepta (lat. stavljanje znakova za naglašavanje riječi (akcenata) akcentuiranje (lat. acceptans) primatelj (kod svakog ugovora. stavljat: naglaske (akcente) na riječi 40 akcesist akcepcija (lat. accelerativus) ubrzan. accessus. akcent akcentuacija (fr. paciscenata. staviti. prilaz.akatalepsija akatalepsija (grč. acceptio) primanje. acceptabilis) primljiv. accentus) naglasiti. accentus naglasak. accentuation) gram. accepta) mn. prihvatiti. accedere) pristup. ubrzanje. nestalan. a druga akceptant — primatelj). stupanje u neku službu radi stjecanja prakse u poslovima. neuredan. akatholikos) kršćanin koji ne pripada katoličkoj vjeri. pristup) početnik. accelerare) ubrzati. nezapaljiv akceleracija (Jat. koji ubrzava. potres mozga akataleptičan (grč. acceptus primljen. med. onaj koji prihvaća mjenicu. ubrzavajući akcelerirati (lat. prihvaćanje. ubrzavanje akcelerativan (lat. napadaj groznice akcesija (lat. osobito protestant akaustičan (grč. a-kaustos) nesagorljiv. slog ili riječ). akatalepsia) nesposobnost shvaćanja biti neke stvari. pripravnik u službi ili zvanju. usvojiv akceptacija (lat. trasat akceptibilitet (lat. accepti latio) trg. accelerare ubrzavati. prihvatljiv. kataposis pijenje) med. metron mjera) instrument za mjerenje ubrzanja akcent (lat. a-. med. med. acceptatio cambii) primanje mjenice. odobriti. grč. grč. prihvaćen) potpis na mjenici kojim se potvrđuje da potpisnik svojim potpisom jamči za uplatu mjenične svote u određeno vrijeme. prihvatljivost akceptilacija (lat. naglašavanje. istaknuti (glas. disciplina koja se bavi naglascima (akcentima). akatharsia) nečistoća. naglašavati. priznati. od dviju ugovaračkih strana. neshvatljiv akatapoza (grč. naglasak (sloga ili riječi). unošenje u knjigu nekog duga kao plaćenog prije nego što je stvarno plaćen akceptirati (lat.

izabrati . kad se netko pravi da za nešto ne mari. uzgredan. djelatni. pomoćni akcidence (lat. naučiti akciza (fr. uzetost živaca akirija (grč. pristankom svih. acedija akefal (grč. accidentalia) slučajnosti. blepo vidim) med. acclamare izvikati) odobravati uzvikivanjem. farm. ake liječenje. slučajna osobina nečega (za razliku od esencije ili supstancije). ergon djelo) med. osjećati. slučaj akcidentalan (lat. dionica. oporezovati akcizor (fr. klicanje. accidens. v. optužiti. potrošarinu. acenonoet akeridi mn." aklamacija (lat. koji se tiče djelovanja. kaže: "Nisu ni bile zrele. akyria) uporaba riječi u prenesenom smislu akiurgija (grč. accidentialis) nebitan. accidere) mn. accidentia) ono što nije bitno. izrada tablica. opažati. accisa. accidere dogoditi se) nebitna. posebni tiskarski poslovi za koje se traže stručno osposobljeni slagari. djelovanje) radni. accise. acclamatio) burno odobravanje. što je promjenjivo ili slučajno u nekoj stvari. tisk. accise). fr. akesis) v. druga nagrada. accidere. čuti. obrazaca. akkizomai pretvaram se) pretvaranje. do kojih ne može. aceridi akezija (grč. slučajne osobine neke stvari. djelatnost. actionator) tužitelj.. ret. porez na potrošnju akcizirati (fr. a što bi moglo biti i drukčije pa da se bit te stvari ne promijeni. par aklamasjon (fr. fini. sporedna. udio s određenim kapitalom u kakvom privrednom ili trgovinskom poduzeću i dokument o tom udjelu akcijski (lat. lat. actio. acezija akianoblepsija (grč. accessorius) sporedan. kyanos tamnoplav. vrijednosnih papira i si. dioničar. akcijski radijus zrak.akcesit akcesit (lat. akcidencija (lat. actio tužba) tužiti. par acclamation čit. slučajan. koji nema veze s biti stvari akcija (lat. senzal akcionirati (lat. accessit) pohvalnica (učeniku pri dodjeljivanju nagrada u školi). actionnarie) trg. bez pojedinačnog glasovanja aklamirati (lat. ukočenost jednog ili više udova. posrednik. porez na potrošnju akcizant (fr. sporedan posao. action) radnja. osjetiti.) izvršiti izbor ili usvojiti kakav prijedlog jednoglasno. accidere događati se) prirez. accipere) primiti. opaziti. sporedan. vlasnik dionica nekog trgovačkog ili industrijskog poduzeća. trg. akinesia) nepokretljivost. eng. accedere pristupiti. akedeia) v. djelovanje. kirurgija akizam (grč. shvatiti. a. društvo osnovano na podlozi uplaćenih akcija akcionator (lat. sporednosti akcionar (fr. accise) odrediti prirez. actio rad. član nekog akcionarskog društva akcionarsko društvo društvo vlasnika akcija (dionica) nekog poduzeća kojima je cilj zajednički rad i zajed- 41 aklamirati ničko privređivanje. znanost o liječenju rezanjem. poduzetnost. koje nisu bitne. med. kad medvjed za žute kruške. slučajna zarada akcident (lat. akefalos bezglav) sanjar. sporedna nagrada akcesoran (lat. razumjeti. optuživati akcipirati (lat. udaljenost koju zrakoplov može prijeći (s povratkom na polaznu točku) bez spuštanja i uzimanja goriva akcindentalije (lat. sljepilo za plavu boju akinezija (grč. čovjek koji ne trpi ničiju vlast akenonoet v. npr. znanost o operacijama. poreznik akedija (grč. accise) onaj koji plaća prirez.

acclimatisatio) prilagođavanje tuđem podneblju. udobno smjestiti.aklastičan bez pojedinačnog glasovanja. trg. (u vrijeme Stolipinove reakcije). akomodacija oka prilagođavanje očne leće različitim udaljenostima gledanja akomodirati (lat. zagrliti. alkaloid koji se nalazi u korijenu raznih vrsta jedića. spojiti više stavki u trgovačkoj knjizi akologija (grč. navikavanje na tuđu klimu. poravnanje. 1889—1966) akoazma (grč. . Aconitum napellus) kem. prilagođavanje. staviti u zagrade. javila se nakon revolucije 1905. predujam akontirati (tal. accoler) obgrliti. prvi put napravljena 1829. pratiti nečije pjevanje (solo) instrumentom akompli (fr. sprovoditi. podmiriti dug akompanjator (fr. a ne nadnicom. kritično. ne nadnicom akordator (fr. fr. svota koja se uzima na račun. a-. collum vrat. accordeur. confessio priznanje) bez vjere. pogodba. udomaćiti akme (grč. fr. izgladiti. vršak. glaz. accompli) završen. accordatore) glaz. udomaćivanje aklimatizirati (lat. fr. prijelomno stanje u razvoju bolesti. na ime zarade ili primanja. akuo čujem. accollata. znak koji spaja više nota koje treba istodobno svirati akolirati (fr. ćelavost 42 akordeon akomodacija (lat. akos lijek. unaprijed. nereligiozan akonitin (grč. a ne. accommodare. acclim&tisare) prilagoditi se. uzeti (ili: uzimati) na račun. pren. uzimanje unaprijed. sloga. accompagner) pratitelj akompanjirati (fr. završiti. prilagođavati se podneblju. poznavanje sredstava za liječenje rana akolada (lat. accolade zagrljaj) svečani udarac mačem po ramenu novoproglašenog viteza. bezvjeran. bez religije. slaganje. pren. izravnati. klobučić. najpoznatija predstavnica: lirska pjesnikinja Ana Ahmatova (pravim imenom Ana Andrejevna Gtorenko. prilagodba biljki i životinja nekom dotle stranom podneblju. upotpuniti akonfesionalan (grč. šiljak) med. accordo) ručna harmonika na razvlačenje. kome kosa) med. zagrada. a conto) uzimanje na račun. upotrebljava se kao sredstvo protiv reumatizma kod neuralgičnih bolova akontacija (tal. glaz. lat. ugovor. predujmiti akonto (tal. ugađač glazbala akordeon (tal. akme vrhunac. g. tisk. halucinacija sluha pri kojoj bolesnik čuje nepostojeće zvukove akoemetar (grč. a konto akord (tal. "po svršenom komadu". logia znanost) znanost o lijekovima. akmeizam struja u ruskoj književnosti koja se pridržavala načela "umjetnosti radi umjetnosti". akoniton jedić. otuda: dati neki posao u akord plaćati taj posao po komadu. koji ne prelama. metron mjera) med. a conto) v. sprava za mjerenje stupnja jačine osjetila sluha. accomplir) zaokružiti. accord. ne lomi zrake aklimatizacija (lat. accommoder) prilagoditi. poravnati. gotov akomplirati (fr. accommodatio) prilagodba. akoe sluh) med. pozdravljati klicanjem . postići. gnosis poznavanje) med. ak'umetar akognozija (grč. accompagner) pratiti. ugodno suzvučje triju ili više tonova. suglas' nost. urediti." aklastičan (grč. lat. uzimanje predujma. tal. akos lijek. accordo. a conto). posebni način plaćanja radnika. na ime zarade ili primanja. aklestos nez«tvoren) opt. naviknuti se na neku tuđu klimu. accordium) glaz. lat. o sredstvima za liječenje rana akon ija (grč.

slabost) nedovoljna sposobnost vladanja samim sobom akranija (grč. optuživanje. accrementum) prirast. suprotno: ateizam akr (engl. accorporatio) spajanje. pege izvor) hladne ljekovite vode akreditirati (lat. akreditiranom. kosmios uredan) neurednost. pa i sam svijet. glas. gorčina akritičan (grč. nekritičan akrizija (grč. dok su sve ostale stvari. poravnati se. akreditirati se steći ime. urođena nakaznost glave. istraživanju i uopće u životu akribometar (grč. nagoditi se sa zajmodavcem u slučaju nemogućnosti urednog plaćanja duga. prilagođavanje glazbenih instrumenata akorporacija (lat. ovjera. akritos neodlučan) koji nema sposobnost prosuđivanja. pisanju. dopustiti. kao jedino što doista živi. acer ljut) farm. metron) sprava za točno mjerenje veoma malih predmeta akribometrija (grč. accostare) pristati uz obalu (brod). savjesnost. pripajanje. a-. accreditivum) punomoć. dati kredit. plaćati po svršenom poslu. akribologeomai biti točan ili temeljit u istraživanju) savjesnost.akordirati akordirati (fr. fagos onaj koji jede) skakavcojed. acrimonia) oštrina. prilagoditi (glasove.(grč. bez istinske stvarnosti. akros) predmetak u složenicama sa značenjem: krajnji. okrivljivanje akrimonija (lat. kad se dijete rodi bez jednog dijela ili bez cijele lubanje akratoterme (grč. akrecija akribija (grč. samo Bog. točnost u govoru. acre) engleska mjera za površinu = 4840 kvadratnih jardi (4047 m2) akracija (grč. slagati. akribes točan. do određene visine stavi na raspolaganje novac na račun izdavača toga pisma (akreditivno pismo). neodlučnost. trpki lijekovi akriminacija (lat. bot. priznati akordoar (fr. gornji. kranion lubanja) fiziol. žice). složiti. onaj koji se hrani skakavcima akrije (lat. accreditare) ovlastiti. metreo mjerim) točno mjerenje . kosmos svemir) filozofsko shvaćanje po kojem postoji. opunomoćiti. otvoreno pismo kojim se primatelj pisma umoljava da predavaču. neodređenost stanja bolesti akro. povjerenje akreditiv (lat. bljedilo. accorder) usuglasiti. šiljast . cirkularni akreditiv akreditivno. bolestan izgled lica akozmizam (grč. nečistoća. a-. a-. sporazumjeti se. vilica za usuglašavanje. ljuti. krateia nemoć. prinova. akridofag (grč. akribes točan. tj. povjerenje. samo modifikacije božanstva. a-. med. med. združenje akorporirati (lat. ad kod. usuglašavati. brižljivost. accoporare) spojiti. akrisia) nedostatak u sposobnosti rasuđivanja i ocjenjivanja. crescere rasti) prirast. uz. akribeia) točnost. grubost. povećanje. accriminatio) optužba. pridružiti akostati (tal. thermos topao. akratopege (grč. biljke bescvjetnice ako zmija (grč. odobriti. accordoir) glaz. porast akrescenzija (lat. akratos jak. pripojiti. temeljitost akribologija (grč. 43 akroovjeriti. a ne nadnicama. kreditno pismo koje glasi na više osoba ili trgovačkih kuća u raznim mjestima akrement (lat. akris skakavac. u punoj snazi. kotyledon udubljenje) mn. stići brodom akotiledone (grč. vruć) tople ljekovite vode koje sadrže malo otopljenih mineralnih tvari. a-.

pleće akromonosilabe (grč. lopatica. kefale glava) šiljastost glave. akroama) nešto što se čulo ili što se treba čuti. teško razumljiv. predavanje akroamatičan (grč. a-. akros. lubanja sa šiljastim tjemenom akrokolije (grč. akromatičnim lećama). a ne. akros. bljedoća. sićušnost udova. također: bolesno zadebljavanje kostiju i mekanih dijelova tijela akromikrija (grč. chroma boja) opt. akrocholos jarostan. otpornosti. razjarenost akrokarpičan (grč. nesposobnost razlikovanja boja akromazija (grč. a ne. privremena bljedoća uzrokovana boravkom na nekim zasljepljivim površinama (npr. syllabe slog) stihovi koji počinju posljednjim slogom prethodnog stiha akroničan (grč. koji nosi plod na vrhu akrokefalija (grč. razgovor koji je ugodan uhu (osobito za vrijeme jela kod starih Grka). jezika. bljedilo. megas velik) med. a-. chronos vrijeme) koji ne zavisi o vremenu. a-. supr. zrak. predavanje koje se sluša bez prekidanja (za razliku od onoga koje je u pitanjima i odgovorima) akrobacija (grč. usmen. ruku i nogu. akros. akromazija akromatopsija (grč. nosa. postupak pri radu kiselinama akrogrami (grč.krajnji. grafia pisanje) tisk. chroma boja) opt. akrobateo idem na prstima) vještina izvođenja tjelesnih vježbi kojima je cilj razvijanje snage. poništenje boja (akromatičnim prizmama. orao vidim) med. pelivan akrobatika (grč. med. na snijegu) akromazija (grč. monos jedini. akromatizam akromegalija (grč. akroamatično predavanje strogo znanstveno predavanje (za razliku od popularnoga). akromegalija akromion (grč. chroma boja. akromion. chroma boja) pomanjkanje normalne pigmenatacije kože. ruke i noge) od kamena akromatičan (grč. ops. koji nije u . lithos kamen) drveni kipovi kod kojih su krajnji dijelovi (glava. u obliku predavanja. akros. čistoća boja. akrobateo idem na prstima) vještina koju izvodi akrobat. razjaren) jarost. usnica. znalac u skakanju i prevrtanju u zraku. akroamatikos) koji je određen za slušanje. gipkosti i okretnosti akrobistija (grč. akropostija akrodinija (grč. šiljat. karpos plod) bot. oleum ulje) kem. chroma boja) stvaranje slike bez obojenih rubova (svojstvo optičkih sustava) akromatizam (grč. akros. potpuno sljepilo za boje. akros. akros. urođena povećanost udova koja se sastoji u nezgrapnosti i izobličenosti lica. akros. akrobateo idem na prstima) plesač na užetu. chroma boja. akromia) anat. opos oko) sljepilo za boje. daltonizam akromatopsija (grč. v. kolon ud) mn. opt. bezbojnost. akro-gramma slovo) pjesme kod kojih stihovi počinju posljednjim slovima prethodnog stiha akroholija (grč. koji propušta (prelamanjem) bijelu (složenu) svjetlost ne razlažući je u njezine sastavne boje (komponente) akromatičnost (grč. osobito krajnjih akrografija (grč. bezbojnost. bistra i veoma ljuta mirisna tekućina koja se stvara suhom destilacijom glicerina i nekih masti 44 akroničan akroliti (grč. krajnji udovi tijela akrolein (lat. donje čeljusti. achromatos) bezbojan. zarazna bolest koja se sastoji od boli i utrnulosti udova.akroama akroama (grč. otklanjanje boja. a-. anat. mikros malen) med. odvne bol) med. akro-. namjerno izvedeno okretanje u zraku (ne spada u ona okretanja koja se izvode tijekom normalnog letenja) akrobat (grč. a ne. akrobistia) v. acer oštar. osobito na njihovim vrhovima. v.

stanje prije obrezivanja (kod Zidova). os) osni. akšam-čiček (tur. axioo cijenim. stožerni časnik) aksenija (grč. kad su dvije količine jednake trećoj. farm. opći naziv za bolesti na krajnjim dijelovima ruku i nogu. acte) djelo. sudionik u nekom događaju . akros) fil. akseničan aksijalni (lat. Achsel rame. akrobistija akrostih (grč. vrh zgrade. očita istina. a i ne traži dokaza jer je očita (npr. gradska tvrđava u Ateni i ostalim grčkim gradovima akropostija (grč. vrpca koja pada s ramena na prsa. nesuvremen. akros. Achse osovina) "osovinaš". četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja). slika ili kip golog ljudskog tijela. axilla pazuho) pazušni aksinomantija (grč. a katkad i krajnja slova stihova daju neko ime ili neku riječ akroterij (grč. axon os. akrostichos) pjesma kod koje početna. axis osovina. axioma) neposredna jasna znanstvena spoznaja. večernji akronim (grč. npr. actor vršitelj. akšam-cvijet biljka pupoljica (lat. zahtijevam. mast. gornji dio.akronim svoje vrijeme. rasprava. pri obrezivanju se odreže. izvršitelj) glumac. akros. axenia) negostoljubivost. teorija vri- 45 akter jednosti. pathos bolest) med. logia znanost) fil. timologija aksiom (grč. kaz. negostoprimstvo. acteur.: nijedna tvrdnja ne može istodobno biti i točna i netočna. ZET = Zagrebački električni tramvaj akropatija (grč. lat. ungere mazati) mazivo za osovine ili kola. metria) mjerenje osovine kod geometrijskih tijela aksungija (lat. act. čin. pr. manteia proricanje) proricanje po sjekirama aksiologija (grč. sljemenu zgrada akrotizam (grč. axine sjekira. javni spis Akteon (grč. koji se događa navečer ili kad se spušta noć. istraživanje prauzroka. kao i ostalih perifernih dijelova tijela akropola (grč.) veliki slatkovodni vodozemac u Sjev. posljednjeg uzroka stvari. v. aksolotlo aksonometrija (grč. spoznaja koja se ne može dokazati. naučavanje o vrijednostima. actus. akšam večer) sumrak. čin. u nekim vojskama služi kao oznaka posebne službe (npr. pretres. akro-polis) gornji grad. osovinski aksilarni (lat. Aktaion) kod starih Grka: lovac kojega je božica lova Artemida pretvorila u jelena (jer ju je promatrao dok se kupala) pa su ga rastrgali vlastiti psi akter (fr. pristaša Hitler-Mussolinijeve politike tzv. biljke i životinje kao ukrasi na vrhu. traka) voj. onyma ime) kratica sastavljena od početnih slova ili početnih slogova neke složene riječi ili više riječi. osobito sudski čin. Americi i Meksiku. u likovnoj umjetnosti: crtež. onda su i među sobom jednake) aksiomatika sustav aksioma. "osovine Berlin-Rim-Tokio" koja je uvukla svijet u strahote Drugog svjetskog rata aksolotao (meks. axis osovina. aksiom aksist (njem. eng. koji vrijedi. osovina. Oenothera biennis). svaki svečani javni čin. težnja za onim što je najviše u spoznaji (teorijski akrotizam) i djelovanju (praktični akrotizam) akrozofija (akro-sofia) najviša mudrost akselband (njem. tj. čiček cvijet) biljka noćurak (Mirabilis jalapa) akt (lat. doba od zalaska sunca do potpunog mraka. salo akšam (tur. Band vrpca. akroposthia) gornji dio kožice na muškom udu. tražim. akroterion) arhit. axios vrijedan. fr.

aktis zraka. zraka) fiz. djela apostola. zračenje rentgenom aktinoterapija (grč. aktinos sunčana zraka. uzročnik je gljivica zvjezdasta oblika. therapeia liječenje) med. još u službi.) biljka srodna limunu od kojega je znatno bogatija vitaminom C aktinij (grč. uvesti u aktivnu službu. koji kemijski djeluje. rentgenogram aktinometar (grč. oni koje se tiču države aktinidija (grč. ultraljubičastih zraka da izazovu kemijske promjene. aktis zraka.) mn. prenosiva i na ljude. acta apostolorum čit. obično žive pojedinačno i često se odlikuju lijepim bojama aktinizam (grč. aktinske zrake zrake s kemijskim djelovanjem. nekretnine). aktis zraka. nevidljive zrake aktiti (grč. aktis zraka) kem. svojstvo sunčanih. acta od agere djelovati. zrakast aktinoskopija (grč. radni. aktis zraka. aktis gen. imanje (novac. živ. oni koji stanuju na obali. ispitivanje. za razliku od pasiva. pozitivni sastavni dijelovi nekog imanja. skopeo gledam) med. akta publika (lat. mekanog tijela. raditi) mn. sprava za mjerenje jačine rentgenskih zraka pomoću selena aktinomikoza (grč. metron) fiz. sprava kojom se mjeri jačina Sunčevog toplinskog zračenja 46 aktivirati aktinometar (grč. activare) staviti u djelovanje. akta apostolorum (lat. javni činovi.. elektron) elektricitet što ga u kristalima izazivaju svjetlosne ili toplinske zrake aktinograf (grč. ultravioletne. vrijedan. zarazna bolest najprije primijećena kod konja. grafo pišem) fiz. goveda i svinja. skupina najdjelatnijih članova neke organizacije aktiva (lat. gram. aktis zraka. ili su mu čak na štetu aktivirati (lat. znak Ac aktinije (grč. aktis zraka. tj. u djelovanju. akta) priključiti aktima. osobito u sudu. designacija akata popis akata koji se nalazi u jednoj bilježnici. također: instrument koji bilježi promjene (varijacije) u jačini sunčanih zraka aktinografija (grč. koji radi. neku stvar ili molbu smatrati svršenom. activa) trg. kemijsko djelovanje sunčanih zraka aktinoelektricitet (grč. lat. koji označava djelatnost) 1. djela. activus djelatan) radan. mykes gljiva) med. ispitivanje pomoću rentgenskih zraka aktinogram (grč. odstraniti je.) mn. činovi. objekata koji vlasniku ne donose nikakvu korist. potraživanje (suprotno: pasiva) aktivan (lat. državnim ustanovama itd. okretan. gramma slovo) rentgenska slika. spisi koji se tiču nečega. bez kostura. morfe oblik) bot. ne raditi po njoj ništa. actum. ultraljubičaste zrake. ubr- . mn.akti akti (lat. gram. aktis zraka. radno stanje (suprotno: pasiv) 2. vrijednosni papiri. pojavljuje se na probavnim organima. aktinos zraka) fiz. morske životinje iz porodice koralja. actinaria) zool. tj. trg. aktis zraka. radioaktivan element. od kojih vlasnik ima koristi. metron) fiz. imovina. radan. acta publica čit.-lat. onaj čija su potraživanja veća od dugovanja. redni broj 89. akte strma obala) mn. grafia opis) proučavanje zraka. activus djelatan. instrument za mjerenje jačine kemijskog djelovanja nekog svjetlosnog izvora (aktinometar). moruzgve. u plućima (zbog udisanja zarazne prašine gljivica) ili na površini kože ako je na njoj bilo ozljeda aktinomorfan (grč. aktis. staviti ad acta (čit. liječenje zrakama aktinski (grč. aktis zraka. koji kemijski razgrađuje. aktis. radni aktive (lat. atomska težina 227. aktis. activa) trg. primorci aktiv (lat.

vez . cultura odnjegovan) preuzimanje i usvajanje tuđih kulturnih elemenata. osobito geologije i biologije. raditi) fil. activitas) živost. ostvarenje. aktiv 2) aktivitet (lat. pisar koji vodi arhivske knjige neke ustanove i brine se o spisima akuitet (lat. v. pristaša aktivizma. metron) med. actuel) v. pronicavost akumetar (grč. advokat. actualisatio) provođenje u djelo. actuarius) sudski pisar. 2. agere djelati. kinetička energija aktualitet (lat. radinost. revnost. acumen) oštroumnost. načelo prirodne povijesti. osobito: oštrina tona akuleiforman (lat. aktualna energija živa sila.aktivist zati. teorija aktualiteta psih. a ne nešto supstancijalno. nagomilavač akupiktura (lat. Aktschluss) završetak dramskog čina (osobito: efektna završna scena) aktuacija (lat. njegovim stalnim nastojanjem. 2. zastupnik aktovka (lat. acupictura) vezenje iglom. activus) v. akumulacija kapitala povećavanje kapitala time što se dio profita ili kamate dodaje kapitalu da bi se poduzeće ili poslovi proširili akumulator (lat. aktivizam je moralni (etički) zahtjev da čovjek ne smije mirovati sve dotle dok ljudska priroda. actus radnja) 1. današnji. lat. (grč. današnjica. djelatnost. po kojem su sile i zakoni koji sada djeluju one iste sile koje su djelovale i u prijašnjim razdobljima Zemljine povijesti aktualizirati (fr. dat. actualiser) činiti ili učiniti aktualnim. djelovanje nekog lijeka na organizam aktualan (lat. jednočinka. uređaj za skupljanje električne energije. pospiješiti. koji je na dnevnom redu. actualis. sadašnja važnost. aculeiformis) zajedljiv. Wundtovo shvaćanje da je bit duše doživljaj svijesti. bodljikast akulturacija engl. domišljatost. aktualnost aktualizacija (lat. oštroumlje. prije: izvozna trgovina. akoemetar akumulacija (lat. activus) 1. radi aktivist (lat. ubrzavati. izdavatelj punomoći. akuo čujem. suvremenost. suvremen. činjenični. oštrina. actualitas) sadašnjost. dan. pospješivati aktivist (lat. torba za spise aktšlus (njem. nagomilavanje (riječi i izraza). suprotno: pasivna trgovina aktivnost (lat. stvarnost. ret. stvaran. bistrina shvaćanja. danas: trgovinska djelatnost nekog naroda koja i uvoz i izvoz proizvoda vrši vlastitim kapitalom i vlastitom radnom snagom. današnja zanimlji- 47 akupiktura vost. actor) prav. actuel) sadašnji. aktualitet aktuar (lat. aktivnost aktivizam (lat. fil. član aktiva (v. actuatio) med. actualis) fil. fr. marljivost. activus djelatan) onaj koji je djelatan. activus. skupljač. accumulator skupljač. provesti ili provoditi u djelo aktualnost (fr. acuitas) šiljatost. danost. istinit. nagomilavač) fiz. ostvarivati. ostvarivanje aktualizam (lat. okretnost. accumulatio nagomilavanje) 1. ne dospije do potpune samospoznaje i samostalnosti aktivna trgovina 1. a ne. aktivitet aktor (lat. tužitelj. agere raditi. dramsko djelo u jednom činu. koji se odnosi neposredno na današnjicu. kulturno stapanje u etnološkom i sociološkom smislu akumen (lat. praktično. shvaćanje da je za napredak čovječanstva od posebne važnosti razuman i stalan utjecaj ljudskog znanja i htijenja na kulturu i život uopće. ostvariti. koji djeluje. 2. 2. djelovanje.

četvrti padež Odgovara na pitanje: koga? što?). točan. acquerellare) slikati vodenim bojama akvarelist (fr. koji prisiljava na brzo rješenje. akuo čujem) koji odgovara zahtjevima akustike. proziran poludragi kamen koji ima zelenu boju morske vode. vrsta berila akvamarinski koji ima zelenu boju morske vode akvaplan (lat. accoucher) porodiljstvo. napravljena od stakla pojačanog plastikom. spariti. lung pluća) naprava koja omogućuje disanje pod vodom akvamarin (lat. aqua voda. bathys dubok) elektromotorna naprava (slična modelu morskog psa). accusativus) gram. služi za vožnju na vodi akvarel (lat. oštrokutni akuzabilan (lat. akustikos. sagrađen tako da se riječi i tonovi mogu svuda lijepo i jasno čuti. aqua voda. fortis jak) kem. pravo isušivanja zemljišta. engl. aquarelliste) slikar koji radi vodenim bojama akvarij (lat. accusabilis) tužljiv. spojiti akupresura (lat. opremljena kamerama. široka daska vezana za motorni čamac. reflektorima. punctura bod) med. koja služi za promatranje živola. angularis kutni) geom. uredan. acupressura pritisak iglom) med. kazalište. accusatus) tuženik. pod vodom. slušam) fiz. optuživanje akuzativ (lat. prikladan za primanje i prenošenje zvuka (npr. acus igla. oštri akcent akutan (lat. suprotno: akuzator akva (lat. dio fizike koji proučava zvuk akušerstvo (fr. pričuvnim kisikom i dr. način liječenja nekih bolesti. aqua voda. savjestan. akutna bolest ona koja će se brzo završiti ili ozdravljenjem ili smrću. optuženik. accusatorius) prav. spajati. aqua) voda akvabatik (lat. zaustavljanje krvi pritiskom krvne žile metalnom iglom akupunktura (lat. aqua voda. accoupler) sparivati. akuo čujem. crkva).akuplirati akuplirati (fr. agere voditi) prav. akvalung (lat. akutna bol iznenadna i veoma jaka bol. aqua voda. grč. snažna voda. optužni. usp. prijek. acutus accentus) gram. ac jusatcrj tužitelj. acquerello) slika izrađena vodenim bojama akvarelirati (tal. primaljstvo (dio ginekologije) akut (lat. aqua voda. acutus) oštar. accuratus) brižljiv. ispravan akustičan (grč. akuzatorski kazneni postupak optužni postupak koji se vodi na osnovi neke tužbe (suprotno: inkvizitorski kazneni postupak) akuzatus (lat. batiskop akvafortis (lat. optužitelj. planus ravan) šport. znak za dugouzlazni naglasak. pravo odvođenja vode. aqua. najčešće izriče predmet glagolske radnje akuzator (lat. accusare optužiti. optužljiv. primljen od Kineza i Japanaca. akustična sredstva sredstva koja služe poboljšanju ili pojačanju slabog sluha akustika (grč. marinus morski) min. aquarium) staklena posuda s vodom u kojoj se čuvaju vodene biljke i vodene životinje (ribe i vodozemci). tužiteljski. a obično traje do 40 dana akutangularan (lat. suprotno: akuzatus 48 akvarij akuzatorski (lat. accusatio) tuženje. vezivati dva po dva. mjesto u ljekarni gdje se drži voda . sastoji se u tome da se u oboljelo mjesto zabadaju igle akuratan (lat.. dvorana. priprema se od salitre i razrijeđene sumporne kiseline akvagij (lat. acutus oštar. kažnjiv akuzacija (lat.

vodovodna cijev. a punto al rigore di tempo (tal. v. osobito kod novca al piacere čit. aqua voda. veoma tvrda vrsta gipsa.) trg. iste vrijednosti ili sadržaja. kako se hoće al piacimento čit. navlas. zarada.) u točku. ukras u obliku orla na zabatu kuće akvizicija (lat. acquisitum) nešto što je zadobiveno. prema čistoj težini zlata i srebra al pari (tal. naziv poznatog talijanskog jela: špageti s narezanim komadićima šunke preljeveni umakom od rajčica ala vild (fr. pren. alabastersko staklo mutno. zadobivanje. acquisitor) čovjek koji nešto stječe. v. akvatične biljke one koje rastu po močvarnim mjestima. territorium zemljište) vodene površine koje imaju nekom konvencijom određene granice akvedukt (lat. čitanka. izraz koji označuje poseban način pripremanja mesa divljači (ali i domaćih životinja na takav način) alabandizam umjetnička drljotina (po karijskom gradu Alabandi gdje je vladao loš umjetnički ukus) alabaster (grč. nabavljeno. savršeno točno. u vodi teško rastopljiv. npr. aquarius) astr. al marko (tal. kišovit akvozitet (lat. al-) arapski član. kišovitost A1 Capone (Alfonso) najpoznatiji američki gangster (1897—1947). posebna. vlažan. aquaductus) vodovod. alatus krilat) davanje krila.akvarijus akvarijus (lat. osnovana 1965. alabastros. al senjo (tal. prema dopadanju. požurivanje .. alkali. Alkuran Al-kuran (ar. al pjačimento (tal. aquositas) bogatstvo vodom. El-kuran) knjiga. stjecanje akvizit (lat. terra zemlja) posuda u kojoj se drže i uzgajaju vodozemci (amfibije) akvatičan (lat.) trg. zarađuje. nabavljanje. aquatilia) zool. stečeno akvizitor (lat. aquaticus) podvodan.. strogo u taktu al segno čit. arhit. fr. al-đami) velika islamska bogomolja Al-koran (ar. Kuran ala milaneze (tal.) glaz. kako bi obranila prava palestinskih Arapa i uspostavila palestinsku državu na područ- 49 alacija jima iz kojih su Arapi iseljeni nakon osnutka Izraela al marco čit. hotel) hotel na vodi. ubrzanje. al piacere al punto (tal. poluprozirno staklo alacija (lat. bogat vodom. wild-divlji) kuh.) trg. turistički brod ili brodica akvaterarij (lat. orao. lat. lat.(ar.-njem. "kao divljač". alabastrum) min. Vodenjak (jedan od dvanaest nebeskih znakova) akvatel (lat.) glaz. koji živi u vodi. acquisitio) tečevina.) glaz. jednakost nominalne i stvarne vrijednosti. po volji. ponavljanje jednog odjeljka od određenog znaka al. El-kuran) v. nabavlja ili zadobiva akvozan (lat. alla milanese) na milanski način.) glaz. kanal akvila (lat. al-Kuran itd. alkohol. aqua voda. aquila) zool. aqua voda. alatio. pokraj vode. često se upotrebljava i el i ul al-džamija (ar. koji ima jednaku vrijednost. močvaran. aquosus) pun vode. astr. al korzo (tal. vodene biljke akvatilije (lat. stečeno dobro. Al Fatah "borba i pobjeda") najstarija i najveća vojnopolitička organizacija palestinskih Arapa. slatkovodne životinje akvatorij (lat. po tečaju. vodeni. al pjačere (tal. ime jednog zviježđa. sinonim za velikog gangstera uopće al corso čit. po sadašnjoj vrijednosti novca Al Fatah (ar. jednak.

riba i gmazova). uzbuna. Aladin aladža (tur. eidos izgled. koji izaziva ili stvara nespokojstvo i zabrinutost alarmirati (fr.: alafranka alaun (njem. otrov koji se razvija u pokvarenom mesu Alarih (germ. najava. halasz) ribar Alaska sjeverozapadni poluotok Sjeverne Amerike. pravi trenutak. nespokojstvo. zastrašiti alarmist (fr. rulja alakati (tur. glavni grad Juneau. kod gmazova i ptica pomaže disanje. zabrinutost. aladža raznobojan. zgoda. oluja. puk. oruđe alatracija (lat.) četa vojnika. napad na nekoga pogrdama alatura (lat.Aladin Aladin glavni junak priče o čarobnoj svjetiljci (Aladinova svjetiljka) koja onome koji je posjeduje ispunjava sve što poželi. osobito bakra. avvertire) obavijestiti. osobito ručni. aminopropionska kiselina alantijaza (grč. alarmer) uzbuniti. sve što je potrebno za rad. alaj-barjak zastava jednog odreda (alaja) vojnika. simptom. predznak. supr. allatratio) lajanje na. mećava. dati znak za uzbunu. napad. uzbunjivati. alarmant) uznemirujući. po turski (za razliku od europskog. tobožnje pretvaranje bakra u srebro. alla franca) na europski način. allantos kobasica) med. albifikacija . alamet) znak. od Rusije su ga kupile SAD. poučiti albacija (lat. afferre donositi) prav. allas. mnoštvo. oblik) zool. miraz. alet) pribor. svečanost svečana povorka. islamskog). nemir.) "kralj sviju". naziv za Boga kod muslimana alaj (tur. allantos kobasica. uputiti. albatio) bijeljenje kovine (metala). poziv za pripremu u slučaju opasnosti.) vikati alah (običaj Turaka pri jurišu).: alaturka Alah (ar. tal. nevrijeme. trag. posrebrnjivanje kovine. po zapadnjački (za razliku od turskog. parada. lat. prokletstvo Alani iranski nomadski narod sarmatskog podrijetla. nemogućnost izgovaranja artikuliranih glasova zbog poremećaja u govornim organima alamet (tur. orijentalnog. zapadnjačkog). allas. priča je objavljena u poznatoj arapskoj zbirci pripovjedaka "Tisuću i jedna noć" Aladinova svjetiljka v. pozvati k oružju. jurišati uz urnebesnu viku alalija (grč. alumen) stipsa alavertiti (tal. teško akutno trovanje zaraženom mesnom hranom. uznemiriti. bataljun. najveći Anchorage Alastor zloduh osvete u starogrčkim tragedijama alat (ar. lalein brbljati) med. juriš. po europski. za vrijeme seobe naroda došli su do Španjolske gdje su ih uništili Vizigoti alanin kem. haljina od te tkanine alafranka (tal. allas. botulizam alantoidna tekućina zool. "vladar nad svima" alarm (fr. dodatak u novcu za izdržavanje kuće alaturka (tal. alarme. koji uznemiruje. prigoda. a-ilah) Bog. šaren) pamučna tkanina s utkanim šarama. toxikon otrov) kem. 1867. supr.) urnebes. tekućina koja se nalazi između alantoisa i araniona alantois (grč. omotač zametka kod viših kra- 50 albacija lježnjaka (sisavaca. airarme) voj. alarmiste) širitelj uznemirujućih vijesti alas (mađ. strah alarmantan (fr. a kod sisavaca još i prehranjivanje zametka alantotoksikon (grč. allatura. visoka čast u feudalnoj Turskoj alak (tur. a-. vika. gomila. mnoštvo. pravi Bog. gomila. Alaun. alla turca) na turski način. galama.

Albertu (1825—1886) albicija (tal. izrada tipografskih ploča fotografskim putem. bjelančevina albumin (lat. grč. album bijelo) knjiga s bijelim listovima koju treba ispuniti slikama u boji. velika bijela morska ptica koja nagovještava buru albedo (lat. ureo mokrim) med. laat. lithos kamen) vrsta odličnog bijelog cementa albomicin (grč. grč.. albumen) kem. bijela mrlja na rožnici oka album (lat. grč. albino. Aldrovanda vesiculosa) mesožderna vodena biljka iz porodice rosika . albus bijel. albumoze (lat. albumen (lat. prepreden čovjek. altiora alčak (tur. nasljedni nedostatak obojene tvari. alcohol.albatros albatros (engl. a oči crvenkaste Albion (kelt. albumen) kem. od Sunca) primila Albertina bogata i svjetski glasovita grafička zbirka u Beču (ime prema utemeljitelju Albertu von SachsenTeschenu. albuminosus) koji sadrži bjelančevinu albuminski papir fotografski papir za čiju se izradu upotrebljava iz jaja izvađena i na toplom zraku osušena bjelančevina albuminurija (lat. danas samo pjesničko ime Velike Britanije albit (lat. metron) kem.) antibiotik. albacija albin (šp. albumen bjelanjak) kem. spomenar. albedo "bjelina") moć odbijanja svjetla. mangup. albugo) med.) bijelom pisaljkom. bjelančevina albuminat (lat. "brdska zemlja") staro. izlučivanje bjelančevine mokraćom. bjelančevinasta tvar. albus bijel) fiziol. crveni prah dobiven od zemljine plijesni. albatross) zool. albumen. albus bijel) min. spomen-knjiga. razglednica. nazvana po pronalazaču. sljedba se protivila Crkvi i papi). planeta) odbija prema svjetlu koje je (npr. albus bijel) med. divlji) vragolan. bolesti bubrega i dr.) ukrasna biljka srodna akaciji albifikacija (lat. lopov. natrijski glinenac bijele boje albit (lat. albumen. obješenjak. pigmenta u koži kod ljudi i životinja. alčak neotesan. tj "zlatnim slovima" zabilježiti dan kad se nešto sretno dogodilo albolit (lat. albus bijel) natrijski glinenac (ruda iz skupine plagioklasa) albižanac pripadnik kršćanske vjerske sljedbe u Francuskoj. simpatičan lukavac. minhenskom fotografu J. alkohol lišen jednog dijela vodika. maraka itd. altiora) v. tvar koja u sebi sadrži bjelančevine albuminometar (lat. nevaljalac. ime po južnofrancuskom gradu Albi albo lapillo notare diem (lat. djeluje protiv stafilokoka. instrument za određivanje količine bjelančevina u mokraći albuminozan (lat. dehydrogenatus lišen vodika) kem. crtežima i si. bjeloš albinizam (lat. onaj koji boluje od albinizma. supstance između bjelančevina i peptona koje se stvaraju u želucu i gušterači za vrijeme probave alciora (lat. zbog čega koža i kosa izgledaju bijele. 1738—1822) albertotipija tisk. albus bijel) med. knjiga za skupljanje fotografija. pneumokoka i bacila dizenterije 51 aldrovanda albugo (lat. čovjek s nekim nedostatakom ili manom aldehid (lat. organska kemijska tekućina ljuta mirisa aldine knjige izrađene u tiskari venecijanskog tiskara Aldusa Manutiusa (1494—1597) i njegovih nasljednika aldrovanda (lat. omjer svjetla što ga površina (npr. albification) v. znak šećerne bolesti.

st. alfa alegacija (lat. allegorikos) onaj koji prikazuje nešto u slikama. navođenje činjenice.) glaz. otuda: aleksandrijska biblioteka. klasičan francuski stih aleksandrinci ovim se imenom zove 70 aleksandrijskih znanstvenika-tumača i prevoditelja. a ne izravno aleja (fr. čist rad (u bakrorezu) alektriomahij a (grč. konačno sam se odlučio na neko djelo. izazivanje draži. dvanaesterac. alektryon pijetao. drukčije prikazujem) slikovito govoriti ili pisati.) posl. sredstvo za spašavanje i pomoć. aleksandrijski filozofi (aleksandrijska škola) aleksandrina svili slična tkanina od lana i pamuka aleksandrinac poet. pr. govor u kojem se pojmovi i misli iskazuju drukčije. grad je osnovao 331. allegoreo drukčije izražavam. slikovito objašnjenje pojma ili misli alegorist (grč. alexeterios) koji djeluje kao protuotrov. a-. legein govoriti) psih. aleksifarmacija (grč. lijek protiv trovanja. uzak prolaz aleksandrijski koji se dogodio u Aleksandriji. allegoria) poet. n. Aleksandar Ve- 52 alektriomahij a liki i bio je u prvim stoljećima prije i poslije naše ere glavno sjedište grčke znanosti i književnosti. allegata) mn. izražavati misli u slikama. allegatio) navođenje. mache borba) borba pijetlova (kao sli- . kockarnica aleatorika (lat. nazvan po velikom starofrancuskom romanu o Aleksandru Velikom iz XII. igrač na sreču. djelo ili pisca. osobito protuotrov. u prenesenom ruhu alegorija (grč. allegatum) navedeno mjesto. bez ikakve veze sa stvarnim životom. alexo pomažem. protuotrovni alektacija (lat. u XVII. svaka tvar krvnog seruma koja razgrađuje strane stanice aleksipiretik (grč. šetalište između dvaju redova drveća. aleph) prvo slovo hebrejske abecede. šestostopni stih s cezurom nakon šestog sloga. kockar aleatorički poslovi (lat. opasni poslovi aleatorij (lat. aleatorium) igračnica. štitim) kem. alea kocka. navod. Cezarove riječi kad je prešao Rubikon aleatico Čit.. alea kocka. mjesta navedena iz drugih djela. e. allee) drvored. slikovit govor. Septuaginta aleksandrinstvo znanstveno sitničarstvo. sredstvo protiv groznice aleksit (grč. usp. st. pyr vatra) med. aleator) igrač kockom. pozivanje na spis. patološka nesposobnost da se pisane ili tiskane riječi čitaju s razumijevanjem (nastaje zbog povrede velikog mozga) aleksin (grč. a ne riječima koje ih izravno izražavaju. aleksandrijski gramatičari.) vrsta odličnog slatkog toskanskog crvenog vina od muškatnog grožđa aleator (lat. kockarski poslovi. pozivanje na neki zakon alegati (lat.alea iacta est alea iacta est čit. koji potječe iz Aleksandrije. primamljivanje. usp. slikovito alegorizirati (grč. tvrdnja alegat (lat. allectatio) mamljenje. kocka je bačena. kompozicijski postupak u suvremenoj glazbi: sam izvođač odabire redoslijed izvođenja pojedinih stavaka alef (hebr. alea kocka) poslovi koji ovise o slučaju i sreći. aleksiterij aleksiteričan (grč. allegorikos) iskazan slikom. farmakon lijek) med. pomorskog grada u Egiptu. tj. alea jakta est (lat. alexo branim. navođenje.) proučavanje protuotrova aleksifarmakon (grč. alexo branim. suha učenost radi učenosti. slikovit. alexo branim) med. kao npr. upute alegoričan (grč. protuotrov aleksija (grč. aleatiko (tal.

allelon međusobni. okruglasta i kristalizirana organska tvar (slična zrnu) u biljnim stanicama. vještini. tj. logia) znanost (ili: naučavanje) o istini aletofil (grč.. zanosno veselje uopće alem (ar. allos drugi. manteia proricanje) proricanje po pjevanju pijetlova aleloftorija (grč. thesis položaj) med. pathos) med. municipalni socijalizam (naziv prema prezimenu vođe Jeana Allemanea. metron) instrument za ispitivanje valjanosti i čistoće brašna aleuron (grč. a. morfe oblik) zamjenjiv aleluja (hebr. uz ostala značenja. alfa) prvo slovo u grčkoj abecedi. a za glagoljicu i ćirilicu azbuka.. aletheia istina. tj. beta b) 1. zanatu. alopatija alergija (grč. alloios drukčiji.alektriomantij a ka istinske borbe kod starih je Grka bila veoma omiljena zabava) alektriomantij a (grč. aleuron pšenično brašno) bot. člana Pariške komune) alenteza (grč. 3. manteia) proricanje iz brašna koje se prinosi na žrtvu aleurometar (grč. 2. v.. alfabetar (grč. početak i kraj nečega Alfa-Romeo talijanska marka automobila (prvi dio naziva čine početna slova firme: Anonima Lombarda Fabbrica Automobili. pren. d. alfabetski red red slova kakav je u alfabetu. ftheiro uništavam.) "hvalite Boga". alem. allelon naizmjeničan. tj. 1843—1935. izraz kojim je Aristotel nazvao nagon (u prirodi i životinjskom svijetu) za nemilosrdnom međusobnom borbom i uništavanjem alelomorfan (grč. alektryon pijetao. aleuron brašno. zemlja u kojoj žive Alemani) alemanisti pristaše francuske Revolucionarne socijalističke radničke stranke koja je odbacivala diktaturu proletarijata i propagirala tzv. promijenjena sposobnost reakcije organizma na neku vrstu zaraznih klica kojima je taj organizam već jednom prije bio zaražen 53 alfitomantija aletiologija (grč. bjelančevina u pšenici aleuromantija (grč. pathos). a drugi je po inženjeru konstruktoru koji se zvao Niccolo Romeo) alfabet (prva dva grčka slova alfa. allos drugi. filos prijatelj) prijatelj istine. pren. med. poklik radosti u kršćanskom bogoslužju. početnik u čitanju i pisanju. početnik u čemu (u nekom nauku. aleuron pšenično brašno) bot.. alopat aleopatija (grč. slova u određenom redu (za latinicu je uobičajen naziv abeceda. za razliku od vladajućih Franaka (otuda Francuzi i danas zovu Njemačku TAllemagne". pren. c. popis izrađen alfabetskim redom. aleuron pšenično brašno. prisutnost stranih tijela u ljudskom organizmu i bolest koja zbog toga nastaje aleopat (grč. Alemannen) staronjemački naziv glavnog i najvećeg dijela stanovništva južne Njemačke. filalet aleurant (grč. uzajamni. onaj koji voli istinu. alethes istinit. alfa a. manteia) gatanje u ječmeno brašno . b. sastavljena od kristalizirane bjelančevine alfa (grč. allelofthoria) fil. alin) dragi kamen. 30 dijelova cinka i 10 dijelova nikla. alloios drukčiji.) alfenid metalna smjesa od 60 dijelova bakra. alfi ton ječmeno brašno. beta) gram. ova riječ znači i pozlaćena jabuka na vrhu minareta Alemani (njem. radost. galvanskim putem posrebrnjeno novo srebro alfitomantija (grč. b. ergon djelo) med. početak. alfa i omega prvo i posljednje slovo grčke abecede. niz svih slova nekog jezika. u arapskom.

alikante (šp. algaritam algospazam (grč. alligatio mješavina) račun smjese. godine alijas (lat. za mjerenje kutova allas čit. drukčije alibi (lat. savez. alifatske kiseline) aligacija (lat. alijas (lat. dio botanike koji se bavi algama. tj. kriptogamne vodene biljke. otuđenje. alga. alienatio) otuđivanje. šp. alligatore. 2. smjesa. grafia) tisk. Pruske i Austrije 1815. grč mišića praćen bolom algrafija (grč.) organski spojevi cikličke strukture s alifatskim svojstvima (ciklopropan. drukčije alijaža (fr. algema) med. bračna veza. najslavniji spomenik maurske arhitekture alhidada (ar. legirati alijansa (fr. cikloheksan) alifatski spojevi kem. primjesa. alifatski alkoholi. algeo osjećam bol) med. nastao zbog boli algija (grč. alliance) spajanje. masni organski kemijski spojevi koji sadrže atome ugljika. dio nonija. slivati. legura. četiri osnovne računske operacije i udžbenik o tome (izraz potječe od arapskog matematičara Muhameda ibn Muse Alharizma). al-jebr) mat. inače. vještina računanja. algos bol.). lijepi ili sveti savez između Rusije. alge) bot. algeo osjećam bol) bolan. talofiti s biljnim zelenilom (klorofilom) algebra (ar. al-hadat) teh. zalog. uživanje u bolu. maurska kraljevska palača u . rhythmos odnos) 1. prodaja. pokretno ravnalo. alligare) sliti. spasmos grč) med. odstupanje od prirodnog stanja. fonos ubojstvo) med. slitina. resine. dakle.alge 54 alijenacija Granadi. bol živaca. algos bol. dio matematike koji istražuje odnose i svojstva brojeva pomoću općih znakova. el lagarto) zool. na drugom mjestu. belle alliance čit. bol algetičan (grč. resinama algoritam (ar. požuda za bolom. alligatio) mješavina kovina (metala) nejednake vrijednosti u jednu masu. boležljiv. udžbenik algebre algebrist onaj koji se bavi algebrom. povezane u obliku otvorenih lanaca (parafini. grč. izraz koji obuhvaća mazohizam i sadizam algologija (lat.) vrsta španjolskog vina iz okolice grada Alicantea aliciklički spojevi (grč.. grč. sredstvo protiv zubobolje napravljeno od gorušičnog ulja i špirita (žeste) algolagnija (grč. račun kojim se pronalazi odnos u kojem se trebaju izmiješati dvije vrste robe različite cijene da bi se dobila srednja vrsta po unaprijed određenoj cijeni aligator (tal. američki krokodil aligirati Gat. u srednjem vijeku upotrebljavali se i izrazi algorizam. razmjena. lagneia obljuba) med. osim toga. alliage) v. aligacija alijenacija (lat. znalac algebre algema (grč. smiješati. dodatak. dokazati svoj alibi dokazati da u određeno vrijeme nisam bio na određenom mjestu alicante čit.) drugim imenom. odgovara litografiji Alhambra (ar. logia) bot. alge (lat. med. alias) inače. sredstvo. drugdje. postupak pri ravnom tiskanju aluminijskim umjesto kamenim pločama. pokušaj matematičke ili simboličke logike. algea bol.) prav. neuralgija algofon (grč. pren. bescvjetnice. udruživanje. logički algoritam pokušaj da se logičke operacije zamijene brojkama i računskim metodama. "sastavljanje razdvojenih dijelova". Al-hamrah) (Crvena kuća). bel alijans (fr. alijaža aligacijski račun (lat. drugim putem.

alikvotan alikvota (lat. 3. fr. prehrana. odvratiti (mušterije). aliquoties) mat. korijen broća alizarin (šp. iste slogove alitura (lat. ala krilo. slična galebu. lijepa crvena boja koja se danas dobiva iz antracena. v. alizari) bot. sposobnost tijela da hranjivim sokovima nadoknadi ono što je izgubilo alizari (šp. npr. npr. ponašanje. svezati brakom. supr.. alienatio mentis) alijenirati (lat. odjeljak koji počinje novim. 6 su alikvote broja 12 alikvotan (lat. broj koji je sadržan u drugom broju bez ostatka. alizari) kem. otuđiti. alea torda) 2. "hidrokrilac" aliteracija (lat. dok je prije dobivana iz korijena broća. sastoji se u tome da alkari jašući na konjima (svaki triput) gađaju kopljem kroz dva koncentrično prilagođena koluta (alke) alkalescencija (lat. littera slovo) praviti aliteraciju. usp. pjesnička figura koja se sastoji u tome da se u nizu ponavlja isti suglasnik ili isti slog. alizari alka (lat. njorka. lat lympha voda) med. npr.) 1. skafos lađa) pomorsko prijevozno sredstvo. trovanje hranom alimentirati (lat alimentare) prehranjivati. ludilo alijirati (fr. hranarinu alimentama intoksikacija med. 2. lovi se zbog skupocjenih jaja i perja alka (tur. ali ovaj nije s njim djeljiv bez ostatka. Sirijska alka viteška igra u Sinju. pren. alienare) prav. alićniste) zastarjeli naziv za liječnika koji se bavi duševnim bolestima alijenizam (lat.: "pa šuti pa se smije pa se penje" aliterirati (lat. onaj koji po nekom zavjetu prima uzdržavanje. alizarinsko modrilo najljepša i najpostojanija alizarinska modra boja. alićnisme) med. g. alimenta) mn. proučavanje liječenja trljanjem 55 alkalescencija alira (fr. npr. 5 i 7 su alikvantni dijelovi broja 12. način hoda i držanja nekog čovjeka. allure) hod. uzdržavati. linea red) nov redak. brod s krilima (na kojima zapravo i počiva) i koja se rašire pod vodom te se brod izdigne nad vodu i "leteći" postiže veliku brzinu. a-. koji je sadržan u većem broju. uvučenijim retkom aliptika (grč. trljam) vještina masiranja. sklopiti savez. aleifo mažem. alliteratio) poet. ad. grč. izvanbračne djece alimentar (lat. ptica sjevernih krajeva. nedostatak limfnih žlijezda alineja (lat. uzdržavanje. ustupiti drugom (pravo ili vlasništvo). halka. alcalescentia) kem. iste vrijednosti kao i indigova modra boja. aliquantum) mat. novac za uzdržavanje i školovanje izvanbračne djece alimentacija (lat. 4. trag divljači. održava se u drugoj polovici kolovoza kao spomen na veliku pobjedu Sinjana nad Turcima 1715. slučajno ili hotimce ponavljati ista slova. vladanje aliskaf (lat. prevladavanje jedne alkalije. način kretanja. otuđivati. novi odlomak. alitura) hranjenje. alienus tuđ. poludjeti alijenist (fr. duševno rastrojstvo. obično: alijirati se alikvantan (lat.alijenirati duševno rastrojstvo (lat. razvijanje alkalije koja se brzo isparava (amonijak) . opskrbljivati hranom alimfija (grč. allier) vezati savezom. alimentarius) prav. alimentatio hranjenje) prehrana. udružiti. alere hraniti. levantinski broć. aliquoties) koji je sadr• žan u većem broju bez ostatka aliment (lat. a od.

najvažniji: morfin. nikotin i dr. n. vođa sedmorice epigona u osvetničkom pothvatu protiv Tebe alkohol (ar. ispitivanje sode ili lužne soli pomoću alkalimetra alkalizacija (lat. Alkibijadovo pseto prekrasni Alkibijadov pas kojem se divila cijela Atena. al-kimia) onaj koji se bavi alkemijom. al-kohhlu) kem.. alcalisatio) kem. nazvan po slavnom grčkom liričaru Alkeju koji je živio 600. ubio ga frigijski satrap Farnabaz kako bi ugodio Spartancima. alkaloidi (ar. a šarom od zlatnog i srebrnog konca alkejski stih (grč. usp. osobito kod Arapa. željeza i dr. al-kohhlu) čovjek koji je suviše odan uživanju alkoholnih pića. rubidij. n. al-kohhlu) 1. Alkaios) poet. vodika i kisika alkoholičar (ar. otac Nausikajin. dobivanje lužne soli alkalizirati (lat. kofein. grč. savršeno pročišćeni prah. onaj koji pravi zlato umjetnim putem. pr. kem.) kem. kasnije.. metron) kem. jedan deveterac i jedan deseterac alkemičar (ar. sol koja se dobiva iz pepela morskih biljaka alkalije (ar. u srednjovjekovnoj Europi: neznanstveno bavljenje kemijom. organski kemijski spojevi ugljika. dao mu je vlasnik odrezati rep (pre1 ^rae i izraz rep Alkibijadova psa općili to znači kusast rep) Alkinoj kralj Feačana. alcalisare) kem. alkejska strofa strofa od četiri stiha. da bi privukao na nj još više pozornosti. opojno piće alkoholat (ar. al-kohhlu) mn. gostoprimac Odisejev (on ga je konačno i otpremio na Itaku nakon mnogih pustolovina i nevolja) alkion (grč. al-kimia) naziv za najstariju kemiju. imaju bljutav okus i veoma su otrovni alkalimetar (ar. piva. najbolji. rođak Periklov. alkatifa (ar. tajanstveni srednjovjekovni znanstvenik alkemija (ar. dobivati lužnu sol alkalni metali kem...). strihnin. ledarica). smatralo se da proriče sreću Alkiona u starogrčkoj mitologiji: kći Eolova. iz podzemlja ju je izveo Heraklo Alkibijad staroatenski državnik i vojskovođa (450—404 pr.. alcatifa) orijentalni tepih. od kojih su prve tri i posljednja jambi. šp.alkali alkali (ar. al-kali. mješavina svježih biljnih sokova s alkoholom alkoholi (ar. alkion Alkmena žena Amfitrionova. žena Keiksova. poznat i kao pustolov. skupina kovina (metala) male težine koje voda otapa i na običnoj temperaturi.: 2. učenik Sokratov. e. npr. a četvrta anapest (U — U — U — U U — U —). potpuno pročišćen špirit. bogovi su je pretvorili u pticu (zajedno s mužem). grč. al-kohhlu) čvrsti kemijski spoj alkohola s nekom soli alkoholatura (ar. Alkestis) u starogrčkoj mitologiji: žena kralja Admeta umje- 56 alkoholičar sto kojega je pošla u smrt. e. kem. pijanac . alkyon) mitološka morska ptica (zimorod. natrij. s osnovom od vune i svile. metron) kem. grč. žesta izlučena iz vina. npr. majka Heraklova (otac junakov je Zeus) Alkmeon tebanski heroj. kinin. sprava kojom se određuje količina alkalija u sodi ili lužnoj soli alkalimetrija (ar. tobožnja vještina pravljenja zlata Alkestida (grč. od kore kininovca. stih od pet stopa. rakije i dr. rasipnik i prevrtljivac. eidos) kem. dušikasti organski spojevi biljnog podrijetla. otrovni i gorka okusa. litij i dr. kalij. hidroksidi alkalnih metala. od kojih su dva jedanaesterca.) mn.

) glaz. v. alles gut alla prima (tal. vrsta brze indijske jedrilice Almagest (ar. odmah. brzo allegro con spirito čit. v. v. umjereno veselo. tj.) slik. allegro con fuoco allegro con fuoco čit. allegro con brio allegro con moto čit. megiste syntaxis) iskrivljen naslov arapskog prijevoda Ptolomejeva kapitalnog astronomskog djela (Veliki znanstveni sustav astronomije) . allentato allentato (tal. alcoba) prostorija sa svodom. va- 57 Almagest treno. s dostojanstvom allegro moderato (tal.alkoholizacija alkoholizacija (ar. strasno i brzo allegro ma non troppo (tal.) trg. almand (fr. djelo koje treba izvoditi veselo. pomiješati s alkoholom alkoholometar (ar. veselo. na veliko Ali is well that ends well (engl.) glaz. neki prah. allegro con spirito. metron) sprava za određivanje količine alkohola u nekom opojnom piću alkoholometrija (ar.) glaz. sveučilište.) hajdemo. allegro assai.) "hraniteljica roditelj ica". što življe. grč. al-kubex. ne odviše brzo allegro maestoso čit. zadržavajući. usp. živo. manje veselo. v. osloboditi od vode. pročistiti do stupnja najveće finoće. alegro kon fuoko (tal. al-kohhlu. vrlo veselo. ne odviše brzo allemande čit. udubina u sobi s posteljom. al-kohhlu. hitro. allegro con brio allegro di molto (tal. grč. metria) znanost o određivanju količine alkohola u nekom opojnom piću alkoven (ar. šp.) glaz. manje živo. uzburkano. allegrissimo allegro con brio čit. umjereno brzo allegro non tanto (tal. odmjereno hitro. alegro kon brio (tal. bez prethodnog grundiranja (bojenja osnovnom bojom) allegramente (tal.) hajde. al-kohhlu) opći naziv za sve štetne utjecaje na ljudski organizam i društvo koji nastaju zbog prekomjerne uporabe opojnih pića. alegro furiozo (tal. al ma'dijat) crnački čamac od kore drveta. grč. allentando Alles schon degewesen čit.) Svega je toga već bilo (njemačka poslovica koja je istovjetna latinskoj Nihil novi sub sole Ništa novo pod suncem) allez! čit.) glaz. umjereno allegreto allegreto (tal.) glaz.) glaz. v.) glaz. ales šon dagevezn (njem. al-kohhlu) kem.) glaz. miješanje alkohola s nekom tekućinom alkoholizam (ar.) glaz. naprijed! alma mater (lat. allegrissimo allegro furioso čit. naprijed! allons čit. Ende gut. alma mater almada (ar. npr. alma mater mati koja hrani) "časna majka". sa žarom. kao imenica. al-mađisti. ložnica ali ingrosso (tal.) glaz. alegro maestozo (tal. al-kohhlu) kem. brzo. oslobođenje špirita (žeste) od vode.) glaz. popuštajući.) glaz.) glaz. v. najednom slikati. živo i brzo.) glaz. osobito žestokih alkoholizirati (ar.) glaz. alegro kon moto (tal. idi.) Sve je dobro što se dobro svrši (naziv jedne Shakespearove komedije). vrlo živo. allegro allegretino (tal. usporavajući. allegro) glaz. ale (fr. izlučiti špirit (žestu) iz neke tekućine. velika škola alma parens (lat.) glaz. allegro di molto allegro (tal. pročišćavanje alkohola. alegro kon spirito (tal. v.) ples njemačkog podrijetla u 2/4 ili 4/4 taktu allentando (tal. allegramente allegro assai (tal. manje brzo nego allegro allegrissimo (tal. alonz (fr. vrlo veselo.

nego koje je potpuno vlasništvo. različit. allos drugi. nerazuman.) astr. boje crvene kao krv (naziv prema maloazijskom gradu Alabanda) almarada (šp. dug kono- . no s tom razlikom što je vlasnik mogao njima slobodno raspolagati. al-ot) slobodno dobro. naslijeđeno dobro. produžetak. aloe) kem. heterodoksija alogandomelin (grč. nastavak (npr. allodialis) slobodan od plaćanja danka alodijalna dobra (staronjem. alotigen alodij (staronjem. usp. allocatio) dodavanje. v. besmislenost. allos drugi. aloe) bot. kratak govor. alloquium) v. nelogičan 58 alonž alogija (grč. osobito govor kojim papa pozdravlja kardinalski sabor. onyma ime) pod drugim (ili: tuđim) imenom alonž (fr. allos drugi. allochroos promijenjene boje) mijenjanje (ili: prelijevanje) boja alokucija (lat. alotropija aloniman (grč. andros čovjek. tuđ potpis alohton (grč. imanje alodijalan (lat. alogen. oslovljavati alolalija (grč. laleo brbljam. junaku Beaumarchaisove komedije i Mozartove opere "Figarov pir" almemar (ar.(grč. drukčiji. pravljenje pogrešaka u govoru. nakaznost koja se sastoji samo u tome što neka životinja ima udove slične ljudskim alogičan (grč. biljna vrsta iz čijeg se lišća cijedi gorak sok od kojega se pripremaju lijekovi alokacija (lat. pogrešan govor alomorfija (grč. besmislica. alokucija alokvirati (lat. tj. alogia) nerazumnost. horizontom alo. allos drugi. ot) imanja koja su nastala od lenskih (feudnih). koji se prelijeva alokroizam (grč. općinska paša Almisum (lat. osobito afrička. govorim) med. zbornik koji izlazi godišnje almandin vrsta dragog kamena granata. al-. istočnjačka. allonge) trg. allos drugi. alogos suprotan svrsi. tvar koju u sebi sadrži lišće biljke aloja aloj (grč.) propovjedaonica u sinagogi almenda (njem. Vjerojatno. allos) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi. krug na nebu paralelan s vidikom. allocutio) oslovljavanje. na nekom stolu). v. po grofu Almavivi. trg.almanah almanah (grč. almenichiaka) kalendar. nerazmjernost u razvitku udova zbog nejednake i nerazmjerne prehrane pojedinih dijelova tijela alograf (grč. allochroos) koji mijenja boje. Allmende) zajedničke šume i pašnjaci koji pripadaju svim stanovnicima jednog sela. morfe oblik) kem.) bodež sa tri reza almaviva vrsta kratkog ogrtača nazvanog. zadužiti ih. aner. melos ud) zool. razum) koji nije u skladu sa zdravim razumom. glupost alogotrofija (grč. list koji se priklapa uz mjenicu i na koji se stavljaju indosamenti. alokvij alokvij (lat.) antičko ime Omiša almukantarat (ar. ono koje nije dobij eno. a-. alloqui) osloviti. allos drugi. allos drugi. dodatak. trefo hranim) med. nerazmjerna gojnost pojedinih dijelova tijela. godišnjak. odobravanje nekog računa ili stavke kasnije unesene u račun alokroičan (grč. chthon zemlja) koji je podrijetlom iz nekog drugog mjesta ili kraja aloin (grč. npr. prodati ili ostaviti nekome u nasljedstvo alodoksija (grč. logos um. doxa mišljenje) drukčije (ili: pogrešno) mišljenje ili naučavanje. grafo pišem) tuđ rukopis.

talijanske i francuske trupe. u širem smislu: sva znanstvena i športska bavljenja visokim planinama. uobličavati) med. životinja i nezelenih biljaka da ne mogu živjeti od anor- . fagein jesti) med. allos drugi. npr. aleopatija alopecija (grč. allothi na drugom mjestu. planinarstvo alpinum (lat. osobito: penjanje na Alpe. 3. ledenjake alpski (lat. ćelavljenje. bolesna želja za neobičnim jelima. koji ima oblik Alpa. trofe hrana) biol.alopat 59 alrauna ganskih spojeva.) voj. thesis postavljanje) lingv. transplantacija alosija (grč. horao gledam. grdosija aloteza (grč. zool. nered.) vrt zasađen alpskim biljkama. osobina ljudi. pathos bolest) med. kasnije neko malo de- pac pomoću kojega se konji uče kasanju alopat (grč. allos drugi. bolest opadanja kose. Alraune) u njemačkoj mitologiji: duh koji proriče. supr. kose) med. metoda koji se danas uopće primjenjuje u znanstvenoj medicini (suprotno: homeopatija). tropos način) kem. allos. osobito umjetni brežuljak u vrtu zasađen alpskim biljkama alporama (lat. od 1872. alpinizam alpinizam (lat. alruna. nepristojnost alotriodoncija (grč. usp. želja za jedenjem stvari koje nisu za jelo alotriologija (grč. ćelavost. allotrios tuđ. alpska rasa ljudi niskog rasta. tropos način) kem. Alpinac stanovnik Alpi. aleopat alopatija (grč. u istočnoj i južnoj Europi alrauna (staronjem. svojstvo tvari. aplacca) 1. alopecija aloplastika (grč. veoma cijenjene zbog svoje odlične vune. izomerija alpaka (peru. planinar alpinistika (lat. alopatska metoda liječenja uporaba lijekova koji izazivaju bolesti suprotnog djelovanja. galvanski posrebrnjena slitina. vrsta peruanske lame. pogled na glečere. novo srebro alpinac vrsta vjetra. autotrofija alotropan (grč. 2. plassein uobličiti. supstancije. sporedne (ili: tuđe) stvari. pristaša alopatije. allos drugi. Alpes. kem. kratke lubanje i smeđe boje lica. alpinus) koji pripada Alpama. metoda liječenja kod koje se bolest s jednog dijela tijela prenosi na neki drugi dio. alomorfija. njem. penjač na Alpe.) ružno velik i debeo čovjek. uzetim od nekoga drugog. tuđa zanimanja. allotrios tuđ. vojnik uvježban za ratovanje u planinskim uvjetima. žive oko Alpa. za čuvanje i zaštitu alpskih dolina alpinist proučavatelj Alpi. planinski šport. alopekia opadanje dlaka. vidim) promatranje (ili: razgledanje) visokih planina. nego im je potrebna organska hrana.. allotros tuđ. Alpes. liječnik koji liječi pomoću alopatije. gennao rađam) koji je postao drugdje alotrije (grč. prelaženje jednog glasa u drugi alotigen (grč. allos drugi. zamjenjivanje jednoga izgubljenog dijela tijela drugim. kordiljerska tkanina od alpakine vune. pathos bolest) med. Alpes) poznavanje i proučavanje Alpa. koji se pojavljuje u više različitih oblika ili stanja alotropija (grč. odus zub) namještanje umjetnih zuba alotriofagija (grč. Alpes) v. elementa da se pojavljuje u posve različitim oblicima. grč. prijatelj. ugljika da postoji kao grafit i dijamant. allotrios tuđ) mn. allos drugi. allos drugi. logos govor) miješanje (ili: umetanje) stranih riječi u govor alotrofija (grč. alpski lovci. alpski gorštak alpinci (tal.

) još jednom toliko.: "Jedno električno tijelo je ili pozitivno ili negativno električno. 1. izmjena.) Stara roba. protivnička strana alteracija (lat. izmjeničnost u rasporedu sati između težih i lakših predmeta. altus visok. promjena. uzbuđivanje. pogoršati. alter ego drugi ja) 1. zastupnik. alternativus) izmjeničan alternator (lat. čovjek po mišljenju i osjećaju potpuno blizak i srodan drugom nekom čovjeku. po starom vjerovanju. 2. rasrditi alterkacija (lat. log. npr. uplašiti. 2. osoba koja je od neke druge osobe ovlaštena da može potpuno raditi u njezino ime. med. pjevač koji pjeva alt alta ottava (lat. uzbuniti. oni koji se mogu jedan drugim zamijeniti. alterare) mijenjati. altus visok.alt monsko biće u ljudskom obliku. alternare) smjenjivati se. raspravljanje. kamate koje su se popele do visine glavnice . onda. još jednom toliko. pogoršanje. diskusija alternacija (lat. smijenjenost.) glaz. alternativni sudovi su 1. univerzal tj. dvostruko. pokvariti. preobraćenje. kvantitativni. promijeniti. ped. druge imaju tzv. dobra roba alteja (grč. kolebati se. zamjenik. a da se njihov smisao ipak ne izmijeni. alternatio) smjenjivanje. altercatio) prepirka. zatvoreni balkon. suglasnički) alternativa (lat. tal. gatalica. dvostruko. postali ti patuljci-proroci. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek protiv kašlja alter ego (lat. opredjeljivanje za jednu od dviju odluka." alternativan (lat. med. ili: "Zakone padanja je otkrio Galilei".. lijekovi koji izazivaju promjenu. suprotna. gnjev. dok se jednoj predaje. altana) arhit. trg. istomišljenik altera pars (lat. koji postupno poboljšavaju sokove alterirati (lat. svađa. altera pars drugi dio) druga strana. prepisivanje.) mn. tihi rad. oni disjunktivni sudovi čiji se predikat sastoji samo iz dvaju pojmova koji se međusobno isključuju. samoglasnički. stroj za proizvođenje izmjenične struje alternirati (lat. althaea) bot.: "Galilei je otkrio zakone padanja". gute Ware (njem. po tome nazvan korijen mandragore koji je sličan ljudskom liku. alternirajuća groznica povratna groznica alterum tantum (lat. alternator) fiz. kvariti. viši srednji glas. drugi glas. glaz. uzbuđenje. crtanje i si. gram. izraz kojim se označuje da treba izvoditi za oktavu više altamirsko doba naziv za starije kameno doba u razvoju Zemlje (prema špilji Altamira u Španjolskoj gdje su otkriveni različiti crteži životinjskih likova koji predstavljaju najstarije dosad pronađene spomenike likovne umjetnosti) altana (lat. alteratio) mijenjanje nagore. balkon na gornjim katovima neke građevine altazimut (ar. slučaj da se kamate popnu do visine glavnice alterum tantum (lat. npr. čarobnica alt (lat. alto) glaz.) izbor između dviju mogućnosti. izmijeniti nagore. tal. tj.) "drugo takvo". smjena. univerzalni instrument) Alte Ware. bijeli sljez. akord ili ton povišen ili snižen kromatskim znakom 60 alterum tantum alterativa (lat. npr. lat. oštećenje. althaia. užasavanje. ako u jednom razredu ima više skupina. iz kojega su. zbuniti. prijevoj (kvalitativni. 2. as-sumut putovi) prijenosni instrument za mjerenje kutova.

sprava za mjerenje visina altimetrija (lat. stanični. težiti za nečim višim. alveoli) 1. alumnari odgajati. i hrane aluvij (lat.) mn. plućni mjehurići u kojima se izmjenjuju plinovi za vrijeme disanja i dr. alveolarni živac čeljusni živac alveole (lat. odgojiti) zavod u kojem se učenici. metron mjerilo. alvearium) košnica. trbuh. visost. umjesto prave stvari. jedan dio ušne šupljine u kojoj se skuplja ušna mast alveolaran (lat. idi naviše. stolica. svjetlost (titula) altimetar (lat. duboka šutnja aludirati (lat. 1757— 1835) Amadis (fr. više znanosti. pčelinjak. alumen stipsa) kem. mišljenja i djelovanja u skladu s obzirima prema dobru svojih bližnjih pa i cijeloga čovječanstva. način osjećanja. alto) glaz. govorna figura u kojoj se.) anat. najmlađi slojevi Zemljine kore koji su postali nanosom aluvijalan (lat. allusio. st. alluvio naplavljenje) prav.) visočanstvo. grč. redni broj 13.: 2. pjevač koji pjeva alt altruist čovjek koji je u svom mišljenju i radu u skladu s ljubavlju prema bližnjima. nišaniti.) islandski parlament altiora (lat. altus visok. nesebičnost altum silentium čit. ići ad altiora (altiora) idi naprijed. bockati aluminij (lat. ljubavnik koji se ponaša kao vitez amagazinaža (fr. (ime po grofu Antunu Amadeju de Varkonyi. ljubav prema bližnjima. ležišta za zube u čeljusti. a mekši od bakra. po boji i sjaju nalazi se između srebra i platine. kazuje njoj slična koja lako može podsjetiti na onu pravu. aluvijskog prava aluzija (lat. alludere smjerati) nišanjenje. znak Al. alteri huic ovom drugom) fil. element atomske težine 26. tj. pr. tvrđi od cinka.97. alludere) smjerati. ciljati na koga ili što. u tehnici veoma uporabljiv zbog male specifične težine alumnat (lat. osim odgajanja. grč. Amadis de Gaula) lit. altus visok. najgornji. emmagasinage) smještanje u skladište (magazin). altum silencijum (lat. amoroso Amadejevo (Amadeovo) kazalište prva javna kazališna dvorana u Zagrebu koju je gradio grof Antun Pejačević krajem 18. metria mjerenje) mjerenje visina alting (dan. ciljanje na koga ili što. povećanje obalnog zemljišta zbog postupnog nanosa zemlje i pijeska plavljenjem. naplavljeno) geol. ljupko. umiljato. rastezljiv i kovan. viša znanja. npr. altrui drugi. posredno rugati se.altesse altesse čit. amorevole. alluvialis) nanosni 61 amagazinaža aluvio (lat. više stvari. amalbilmente. altes (fr.) duboka tišina. anat. male šupljine. voštane stanice u pčelinjem saću alvus (lat. izmet aljamiado čit. alciora altist (tal. alveoaris) koji se tiče zubnih ležišta. čovjekoljubac altruizam (Comte skovao po tal. alluvium naplavina. jamice i mjehurići u pojedinim dijelovima tijela. pristojba koja se plaća za ležarinu u magazinu . mjera) visinomjer. aluzivan alvearij (lat. kovina (metal). nježno. med. junak iz romana. ovo povećanje pripada vlasniku obalnog zemljišta na osnovi tzv. pren. junak jednog velikog starofrancuskog kruga priča. alhamijado (šp.) glaz. predbacivati nekome nešto. lat.) stara bošnjačka hrvatska i španjolska poezija pisana arabicom amabile (tal.

preporuka amans-amens (lat. malagma olakšavajuće sredstvo. ljubitelj amatija (grč. hrabro su branile svoju državu. amaurosis zamračenje) med. predložiti izmjenu ili dopunu zakonskog prijedloga amandman (fr. nakupiti amater (fr. amarantos koji ne vene) bot. znanošću. združiti. amalgamatio) kem. vrsta krupne višnje koja se odlikuje kiselkastim okusom vina amarin (lat. stapanje amalgamirati (ar. spojiti sa živom.) jezik u Etiopiji. a-. nagomilati. amatos pijesak. iz ljubavi. slitina. emanet) zalog. amaxa kola. poboljšanje.) koji je. "one koje nemaju dojki". budala je amanšman (lat. čak i upadale u tuđe zemlje i osvajale ih. v.) glaz.amagazinirati amagazinirati (fr. tijesno stopiti (u jedno) Amalteja nimfa (ili koza) koja je dojila Zeusa. zavjet. poboljšavati. sljepoća amazezis (grč. crna mrena u očima.. spajanje kovine sa živom. srebrom i dr. prah. taman) bolestan u očima. gorka sredstva 62 amazonke amarant (grč.. grč. gorka tvar amarinja (etiop. Amazon) šport. amendement) dodatak već gotovom zakonskom prijedlogu kojim se taj prijedlog dopunjuje ili popravlja. s kalijem. . slijep amauroza (grč. amalgamacija (lat. Amazon) mit. povjereno dobro koje se nekom daje na čuvanje. masaomai žvačem) med. amalgam). manica rukav. gorki lijekovi. amazonsko odijelo amazonke (grč. prema priči. mazos dojka. amasser) gomilati. amateur. zamračivanje vida. amathia) neznanje. fobos) med. npr. žensko odijelo za jahanje. farm. umjetnošću. lat. a-. južnoamerička biljna vrsta čiji cvjetovi zadržavaju svoju boju i kad se sasuše amarela (lat. pren. strah od vožnje amalbilmente (tal. diletant. fobos strah) bolestan strah od prašine amaurotičan (grč. emmanchement) slik. bile su veoma ratoborne.) mn. pun gorčine amasirati (fr. ostaviti na čuvanje amaksofobija (grč. npr. prilagođavanje dijelova cjelini amara (lat. popraviti. inače jezik vladajućeg i najkulturnijeg etiopijskog plemena Amharaca amarulentan (lat. legura žive s drugim kovinama. amender) poboljšati. amandine) bademov sapun amandirati (fr. malassein omekšati) kem. osim ukoliko je bilo potrebno radi obnavljanja ženskog stanovništva. amarinum) kem. emmagasiner) smještati u skladište (magazin). legendarne hrabre stanovnice ženskih država u kojima se nisu trpjeli muškarci. vještinom itd. nemogućnost žvakanja hrane amazon (grč. depozit. neobrazovanost amatofobija (grč. njima je u djetinjstvu spaljivana desna dojka da bi lakše mogle rukovati lukom i strijelom. pren. popravak amanet (ar. sliti živu s drugim kovinama (v. grč. a-mauros mračan. sljepilo. amabile Amalečani staro arapsko pleme u jugozapadnoj Palestini amalgam (ar. a ne profesionalno. odatle: Amaltejin rog rog obilja amandin (fr. nagomilavati. amarella. zaljubljen. fr. iz njezinog je roga tekao nektar i ambrozija — piće i hrana bogova. bakrom. amarulentus) gorak.' malassein omekšati) kem. pošiljka s označenom vrijednošću. amator koji voli) onaj koji se bavi nečim. spoj. natrijem. amarus gorak) bot.

simboličan. ratoborna žena. amb. oboje ambicija (lat. ambidexter) dešnjak u obje ruke. simbol. grč. amblys tup. pren. alegoričan. pren. znamenje. emblema ukrasni umetak) umetnut ukras. amblys. opos vid. oko) med. ambo oba. obilježje amblematičan (grč. loqui govoriti) dvosmislen govor ambirati (lat. emblema) prikazivati u slikama. propast 63 ambra ambitus (lat. izlagati slikovito. ambidexteritas) dešnjaštvo u objema rukama. pobacivanje. stremljenje čemu ambiciozan (lat. anbar. ambloma pobačaj) med. ambo oboje. biseksualitet. dvosmislica ambilokvij (lat. ambassadeur) veleposlanik. težnja za nečim. svojstvo osobe koja nije ni izrazito otvorena (ekstravertirana) ni zatvorena (introvertirana) prema okolini amble čit. ambo) predmetak u složenicama sa značenjem: i jedan i drugi. sanskr. težiti za čim ambis (grč. v. licemjer ambideksteritet (lat. boravište ambasadora ambasador (fr. ići za čim. glazbe u crkvi ambra (ar. lat. klasis lomljenje) protivnik crkvene glazbe. pren. provalija. poslanik najvišeg ranga. valere vrijediti) dvojaka vrijednost. logia) dvosmislen izraz. sredstva za izazivanje pobačaja. pokriven hodnik oko crkve. čovjek koji se podjednako lako služi i desnom i lijevom rukom. ambactus sluga. ambon katedra. afe dodirivanje) med. vertere okrenuti) seksualna sklonost prema osobama obaju spolova. sve ono što služi za pakiranje robe ambasada (fr. podjednaka sposobnost u služenju desnom i lijevom rukom. kružna putanja ambivalencija (lat. embleme) znak.(lat. diplomatsko predstavništvo države u drugoj zemlji. slikovit amblematizirati (grč. anbl (fr. ambassade. psih. putem podmićivanja i si. oba. alegorizirati ambliafija (gr. društvo u kojem netko živi i radi ambilogija (lat. licemjerstvo ambigvitet (lat. okolina. u istom redu jedne tombolske karte ambonoklast (grč. simbolizirati. slavoljubiv ambidekster (lat. ambire) tražiti službu. junak-žena. osobito nedopuštenim načinom. amazon ambalaža (fr. smjela jahačica amazonsko odijelo šport. ravan hod (konja) amblem (fr. dvosmislica ambijent (lat. abyssos) bezdan. podanik) veleposlanstvo. slabost osjetila dodira ambliopija (grč. optjecaj. traženje čega. ponor. podvojenost (npr. ambo oboje.) jah. istodobni osjećaj ljubavi i mržnje prema istoj osobi) ambivertiranost (lat. obilaziti nekoga i moliti za mjesto. opunomoćeni predstavnik države u drugoj zemlji ambi. s vladavinom majke i žene. ambire obilaziti. ambo oba) u tomboli: pogodak dvaju brojeva od pet. emblema) znakovit. znak. ambitio) častoljublje. ops. abortivi ambo (lat.amazonsko odijelo u ovome mitu sačuvani su tragovi koji ukazuju na postojanje država s ginekokratskim režimom.. tj. obilježje. pobačaj. pren. simbol. med. amblosko pobaciti) mn. amblem amblem (grč. ambara) mirisna smola kojom na Istoku dime sobe i koju puše s duhanom . opkoljavati) sredina. slab. prikazan u slici. abortus amblotici (grč. junakinja. slavoljublje. ambiguitas) dvosmislenost. amballage) omot.) obilaženje. slabovidnost ambloma (grč. ambitiosus) častoljubiv. neosjetljivost.

ambulare hodati. divan ambulant (lat. med. nestalan. ambra mirisna smola.) med. fotografije na staklu koje štiti lak i druga fina staklena ploča ambrozija (grč. pren. grč. naglo ludilo amentia occulta čit. skriveno ludilo amentia partialis čit. poboljšavati. ludilo amenija (grč. opekline ameba (grč. izostanak menstruacije. amoibe promjena) zool. usp. a-. amencija parcijalis (lat. sanskr. zemljišta. ambulare hodati. men. amburere ogor-' jeti. ambulantni bolesnik bolesnik koji ne mora ležati u postelji. djelomično ludilo amentia senilis čit. amenoreja amenomanija (grč. željeznička pošta ambulatorij (lat.) med. popraviti (zemljište) amen (hebr. crijevna zaraza praćena bolovima u trbuhu. popravljanje. jednostavna. imanja ameliorirati (lat.) med. ići) putujući. zatvorom (opstipacijom) ameblirati (fr. eidos izgled) stiješnjeni jantar koji se dobiva u krupnim komadima tako što se veliki broj sitnih komada jantara pod visokim tlakom i na visokoj temperaturi slije u jednu masu ambrotipi mn. melos ud) prirođena nakaznost kod domaćih životinja (nedostatak jednog ili više udova)) amelioradja (lat. poboljšavanje. v. ameibo mijenjam) amebna dizenterija čiji je uzročnik Entamoeba histolytica. a-. natprirodan. izvrsno jelo. amencija aktiva (lat. amencija senilis (lat. otuda: reći amen privesti kraju.) med. nazvano po tome što je najprije primijećeno kod ameba amelija (grč. duševni poremećaj kod žena kao posljedica izostanka menstruacije amenoreja (grč. curim) med. pokretni. jelo koje okijepljuje. prolje- . amoibe promjena) koji potječe od amebe. mikroskopom vidljiva životinjica koja stalno mijenja svoj oblik amebijaza (grč. ammeubler) kuću opskrbiti pokućstvom. amenija amentes mit. ambusta. amelioratio) poboljšanje. opća duševna slabost ambroid (ar. ameliorer) poboljšati. anbar. hrana višnjih bogova. melior bolji. ambulantna pošta putujuća. završiti amencija (lat. mania) med. nego dolaze na liječenje po potrebi ambusta (lat. nektar. koji pripada bogovima. a-. ambulans. ambulatoria) med. ustanova gdje se pregledavaju i liječe bolesnici koji ne moraju ležati u postelji. potajno. biljka. staračka slaboumnost amentia simplex čit. pokretna ili poljska bolnica. nego dolazi liječniku na liječenje. ustanova za liječničke preglede i pružanje prve i hitne pomoći ambulantni (lat. riječ kojom obično završavaju molitve. a ne. npr. korov čiji pelud izaziva alergiju u kolovozu i rujnu ambrozijski (grč.ambroid 64 amentia simplex vima ili začepljenjem. fr. ambrosia) mit. opaliti) mn. men mjesec) med. rheo tečem. ambulantia) med. amentia) med. kuću namjestiti potrebnim stvarima amebni (grč.) med. osoba koja se bespravno bavi trgovačkim posredovanjem ambulanta (lat. kretanje stanica u ljudskom tijelu pomoću pseudopoda. uzrokovan amebama ameboidno kretanje zool. dotjerivanje. amen) "tako neka bude". men mjesec. ambulans) trg. amencija simpleks (lat. amencija okulta (lat. ambrosios) bogovski. riječ kojom su stari Egipćani nazivali podzemni svijet amentia activa čit. božanski. jelo koje daje besmrtnost.

groplan. koji nije podložan metamorfozi. bios život) zrak. nerazmjeran. a-metria) neravnomjernost. dvosmislica amfibrah (grč. amfibolos) dvosmislen amfiboli£a (grč. vrsta minerala iz reda složenih silikata. oko. americaine) otvorena kola na četiri kotača. okolo. a-. prevrtljiv amfibioliti (grč. total amerikanijada filmska. unaokolo. a-methodikos) onaj koji radi bez reda i neznanstveno ametričan (grč. amfibios koji živi na suhom i u vodi) mn. logos) zool. jeftini trikovi amerikanistika znanost o američkim jezicima i književnostima. izvedba nekog djela po tobožnjem ukusu američke površne publike: sladunjavost. osobitosti engleskog jezika kojim se govori u Americi ametabolan (grč. pren. zrakoplov opskrbljen i kotačima i čamcima. insekti koji nisu podložni metamorfozi ametaboličan (grč. nepravilnost ametropija (grč. a-. preobražaj) koji se ne mijenja. bez. amfibios. amfibrachys) poet. usp. mana oka u prelamanju svjetlosti amfetamini lijekovi koji djeluju na živčani sustav i podražuiu rad mišića te tako suzbijaju pospanost i osjećaj umora amfi (grč. amfiblestron mreža) med. zajednički naziv za kratkovidnost i dalekovidnost oka. u složenicama: s obje strane. nebijeljeno platno. planu. a-metron. pretvaranje u Amerikance.). o američkoj kulturi uopće amerikanizacija nastojanje da se nešto učini na način Amerike (misli se na brzinu. a-metria) neravnomjeran. ops vid. napadno odobravati amerikan (fr. usp. lithos kamen) mn. na oba načina amfibija (grč. u filmskom jeziku: izraz za sliku u kojoj je glumac snimljen do tri četvrtine tijela (do koljena). poameričavati amerikanizmi mn. amfibolos dvosmislen. oko) med. usp. a-methystos koji djeluje protiv pijanstva) dragi kamen ljubičaste boje (po vjerovanju starih Grka štiti od pijanstva) ametodičan (grč. amen) odobravati. amfibios) vodozemski. vrsta platna amerikan grubo. amfibios. tehničku savršenost i si. a-methodikos) koji nije rađen po jednom utvrđenom redu. neznanstven. amfibios. nejednak. koji je bez reda i načela ametodist (grč. amfiblestroeides mrežast) anat. sumnjiv) min. mrežnica oka amfibol (grč. vrsta kukuruza duguljasta zrna. nepromjenjiv. amfi) prijeđi. poameričenje amerikanizirati (fr. upala mrežnice oka amfiblestroida (grč. americaniser) poameričiti. vodozemci amfibijski (grč. amfi. okamenjeni vodozemci ili njihovi pojedini dijelovi amfibiolog (grč. nejednakost. dvojak. nepromjenjiv ametist (grč. onaj koji se bavi proučavanjem amfibija amfibiologija (grč. te je tako sposoban uzlijetati i spuštati se i na suho i na vodu. logia) znanost o amfibijama amfiblestroditis (grč. amfibije amfibije (grč. amfibolia) dvosmislenost. ametobolni insekti zool. metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: kratak—dug—kratak (U — U) . promjena) biol. zool.amenovati amenovati (hebr. glazbena i si. nerazmjer. nepravilan 65 amfibrah ametrija (grč. metabole preobražaj. sa svih strana. zelene i crvenkaste boje i tvrd kao čelik amfiboličan (grč. metabole promjena.

muž *Alkemenin. amphideum) med. amphikoilos) s obje strane udubljen. nominalni otac Heraklov (pravi otac je Zeus. budući daje bio miljenik bogova. amfi. gromom otvorio Zeus amfikarpičan (grč. teško disanje. prorok. amfiguričan amfigurist (grč. majka Tritonova amfitropičan (grč. amfi. vrač i kralj u Argu. dvostruko gledanje na oba oka amfigeneza (grč. meter mati) mn. stanovnici tropskog pojasa koji svoju sjenu u jedno godišnje doba bacaju prema sjeveru. velika nekoliko centimetara. amfi. od pravih kralježnjaka razlikuje se po tome što nema koštanog ni hrskavičnog kostura. Amfitryoniades) — Heraklo Amfitrita u grčkoj mitologiji: božica mora. muž Niobin. amfi.amficelan amficelan (grč. dug — kratak — dug (— U —). proturječnost amfimacer (grč. spajanje rasplodnih stanica amfioks (grč. graditelj tebanskih zidova amfipatori (grč. skia sjena) mn. svađa. spolno razmnožavanje. amfi. guros krug) uzaludno trošenje riječi. amfi-theatron) polukružna pozornica. pater otac) mn. otvor maternice amfidiplopija (grč. sa dva reza (nož) Amfitrion sin Alkejev. sinovi dviju majki. djeca dvaju očeva. v. sin Zeusa i Antiope. tropos okret) koji se okreće na obje strane . srca ni pravog mozga Amfion mit. amfigeneza amfigurija (grč. Amfitrionijad (grč. vjerskopolitički savez starogrčkih država sa zajedničkim vjerskim svečanostima. a jedne majke amfipneuma (grč. zgrada u kojoj su se priređivale gladijatorske predstave. nije poginuo nego je bježeći sa svojim konjima i kolima zašao u ponor koji je pred njima na obali rijeke. amfi-theatron) koji je polukružna oblika i koji se stupnjevito penje amfitomičan (grč. guros) onaj koji govori bez veze. amfi. spolno sjedinjavanje u obliku stapanja dviju različitih stanica. amfi-gygnomai) zool. oxys oštar) zool. metrička trosložna stopa. amfigonija amfigonija (grč. amfi. besmisleno brbljanje. bot. amfilogia) spor. genesis rađanje) zool. amfi. amfitomos) dvorez. slušaonica polukružna oblika koja nalikuje na stube i na kojoj su sjedala za gledatelje. karpos plod) bot. disanje) med. gledatelji amfiteatralan (grč. astma amfisciji (grč. kretik amfimetori (grč. koji rađa plodom iznad i ispod zemlje Amfiktionije mn. pneuma dah. veoma važna za znanost jer je njezin jednostavni sastav pomogao objašnjenju složenog tijela kralježnjaka. a u drugo prema jugu amfiteatar (grč. prid. pren. sumnjiv amfilogija (grč. meignymi miješam) biol. amfi. nerado sudjelovao u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe". ribolika morska životinja. jedan od Argonauta. glavna mu je svrha bila ublaživanje međusobnih neprijateljstava amfilogičan (grč. ops oko) med. diploos dvostruk. amfi. jer je kao prorok znao da će svi vođe pothvata poginuti. žena Posejdona. u koju je dao potjerati konje i kola. amfi. zbrka riječi i pojmova. boga mora. smetenjak Amfijaraj mit. konkavan amfideum (lat. a jednog oca 66 amfitropičan amfimiksija (grč.). kralj u Tirintu i kasnije u Tebi. amfilogos) dvojben. zem. amfimakros) poet. amfi. bot. uzvišeno mjesto prema pozornici.

sed magis amika veritas (lat. izravna dioba jezgre u životinjskoj ili biljnoj stanici amizantan (fr. koje su. amforeus) kod starih Grka i Rimljana: ispupčen glineni krčag s uskim grlićem i dva drška u kojem su držali vino amfoteran (grč. lat. razonoditi amnestija (grč. katkada i superlativno: amicissime najveći prijatelju! amicitiae causa čit. ugodan.) "prijatelj svinja". amfoteros. amissio) gubitak. dvojak. amiloidna degeneracija amimetičan (grč. amicicije kauza (lat. amytto param. veoma teška i neizlječiva dječja bolest.) vokativ od riječi amicus čit.) drag mi je Platon. amikabilis kompozicio (lat.amfora amfora (grč. zaštitna sredstva. a-mimetos) nepodražljiv amimija (grč. uveseljavati. razdirem) biol. iz dobrohotnosti amicus certus in re incerta cernitur čit. amuser) zabavljati. a-. zanimati. na lijep način amicabilis compositio čit. razonoda. lijekovi koji služe za zaštitu amiotrofija (grč. ili njegova polivalencija. i lužnat i kiseo. a-. ali mi je draža istina (rečenica koja se u jednom kasnijem spisu pripisuje Sokratu. nesposobnost pokretanja mišića lica kod moždanih bolesti aminterije (grč. ami-košon (fr. prijatelj s kojim se u razgovoru mogu bez ikakva sustezanja upotrebljavati i prostački izrazi amicabili modo čit. a-. amnestia zaboravljanje) prav. organski spoj C 6 H 10 O 5 . igračke.) prav. upala krajnika amikalan (lat. amygdale badem) med. myxa sluz) med. vrsta lakog poljskog topa amizirati (fr. amida) kem. pomilovanje. amusant) zabavan. amylum. amicus prijatelj) prijatelju!. razdirem) biol. amirante) vrhovni zapovjednik kopnenih i pomorskih vojnih snaga u Španjolskoj amisija (lat. amytto param. amicalis) prijateljski amiksija (grč. kod kojega postoji amitoza amitoza (grč. kao posljedica teških promjena u hrpteničnoj moždini amirante (šp. amfoterna tijela tijela koja su istodobno i baze i kiseline. dvostruko gledanje. razonodan amizeta (fr. često se koristi za izricanje nepristranosti) amid (lat. amikabili modo (lat. amida) kem. amidže) stric amigdalitis (grč. prijateljski sporazum. nedostatak sluzi amil(um) (lat. mys mišić. škrobno brašno amiloza (grč. amyno branim. ali svakim okom drukčije ami-cochon čit. gubljenje amitotičan (grč. v. med. djelomičan ili potpun oprost kazne . škrob. mimesis oponašanje) med. tj. amynteria) mn. amikus certus in re incerta cernitur (lat. sed magis amica veritas čit. unutarnji glavni sastojak zrnca škrobnog brašna 67 amnestija amidža (tur. zanimljiv. amusette) zabavica. trofe prehrana) med. dakle. med.) pravi se prijatelj u nevolji poznaje amicus Plato. amfoterne tvorevine geol. amikus Plato. istodobno i neptunske i plutonske amfoterodiplopija (grč. diploos. grč. prijateljska nagodba amice! (lat. amicus prijatelj.) iz prijateljstva. amonijak čiji je vodik zamijenila kiselina amidin (lat. amylon) kem. amfoteros) kem. štirka.) na prijateljski način. voj. amikus (lat. amylon škrob) kem. ops) med. stijene koje su nastale i utjecajem vode i utjecajem vatre.

a-morfos) bezobličan. amoriti amorevole (tal. v. bogu Amonu) amoniti (hebr. ammoniakon) eksplozivna tvar — smjesa amonijačne salitre. bezobličan. grč. kratkotrajan. oprostiti kaznu. otrovan i nagriza kožu (naziv po libijskoj pokrajini Amoniji (ime prema egipat. amoreti amoroso čit. simbol stvaralačke snage i rađanja amonal (grč. amortisatio) 1. radosti i šale kod starih Rimljana (odgovara grčkom Erosu). a-. min. bezobličnost. 2. . slike malih bogova ljubavi u staroj rimskoj umjetnosti i umjetnosti renesanse i novog doba. amnestike) sposobnost ili vještina zaboravljanja neugodnih doživljaja i uspomena amnestirati (grč. morfe oblik) bezobličnost. raditi) proces pretvaranja dušika iz različitih dušikovih spojeva (bjelančevina.) neobična i strašna vrsta ludila kod malajskih urođenika koje se očituje u nagonu za ubijanjem (klanjem) svakoga na koga se naiđe Amon (hebr. amoniakon amonijak. supr. -ites.) u amonijski dušik amonijak (grč. v. amabile. mokraćevina i dr.) 1. upala amniona amok (malaj. mos. ljupki likovi krilate dječice zabavljene različitim poslovima. amabile amorfan (grč. amnos) med. a-morfos) bezobličnost. facere činiti. vladao u Babilonu. lat. ljubav je jača od svega amoralizam (lat. zaboraviti krivnju amnezija (grč. nakaznost amorfizam (grč. osobito . ljubavnik. supr. cornu Ammonis Amonov rog) geol. veliki neprijatelji Izraelaca koji su ih pokorili amoniemija (grč. pr. im. st. spoj dušika i vodika. n. gmazova i ptica. kristalan amorfija (grč. glagola facio. ammoniakon. glaz. amorozo (tal. bezbojan plin ljutog i neugodnog 68 amortizacija mirisa koji izaziva suze. amnionova voda amnitis (grč. amnicola) stanovnik pokraj rijeke amnion (grč. ljubav sve pobjeđuje. lat. dugotrajan ili stalan. grč. prikazivano je s ovnovim rogovima. a-. ammoniakon. djelomičan ili potpun gubitak sposobnosti pamćenja amnikolist (lat. bog ljubavi. haima krv) med. i 2. nast. Amon. Amon Amor (lat.amnestika amnestika (grč. nekristaliziranost. pobijedili su ih Izraelci kad su pod Jošuom osvojili Obećanu zemlju (Kanaan) amoriti (lat. Siriji i Palestini dok ga nisu pobijedili Hetiti. amor vincit omnija (lat. mnesis sjećanje) med. upotrebljava se u rudarstvu i u ratnoj tehnici Amonićani jedno od drevnih arapskih plemena. nekristaliziran. Amon. nemoralnost (ovako je njemački filozof Nietzsche nazvao svoje etičko shvaćanje koje odbacuje dotadašnji moral) amoreti (tal.) glaz. amnesteo zaboraviti) pomilovati. glavno božanstvo starih Egipćana. amoretti) mn. usp. aluminijeva praška i nitrotoluola. postupno. nakazan. pren. ljubav amor vincit omnia čit. trovanje krvi amonijakom amonifikacija (grč. tzv. -fikacija od lat. veoma nježna i prozirna ovojnica u kojoj se nalazi embrij kod sisavaca. amnos janje) med. posteljica. nakaznost. a-. amino-kiselina. Ammon) mit. kristaliziranost Amorićani (Semiti) narod koji je u 3.) posl. amor ljubav) v. min.) mit. salammoniacus) kem. po zakonom utvrđenom planu izvođeno vraćanje duga. moriš običaj) fil. e. poput ovnovih rogova svijene okamine jedne izumrle vrste glavonožaca. zaljubljeni amortizacija (lat.

iscrpno govorničko izlaganje amplifikativan (lat. ampir-stil stil francuske umjetnosti za vrijeme Napoleona I. 2. (lat. proširenje. koji proširuje. peti padež superlativa amplissimus) amplitel lat. amplitudo obujam. odgađanje sudskog procesa o čijem se predmetu još ne može donijeti presuda. zauzimanje. 3. amplificativus) proširivan. 2. oteti. popuštanje ili pogoršavanje kvalitete robe. Ampere.. metron) fiz. prav. razgranavati. oponašao je staru rimsku umjetnost iz doba careva ampirans (fr. emplacement zemljište. amplificatio) proširivanje. način izražavanja nadugačko i naširoko amportiranje (fr. mjesto za postavlja- 69 amportirati nje topničkih oruđa. izgubljen vrijednosni papir ili dokument sudskim putem proglasiti nevaljanim. ampelos trs. grč. ampliare povećati. koji povećava. matematičaru i filozofu A. presvijetli (nekada titula visokih državnih činovnika. amortizman amortizirati (lat.. amplificare) proširiti. empirance) trg. Ampereu (1775—1836). topnički položaj amplektivan (lat. najveća udaljenost od ravnotežnog položaja. tehnički instrument za mjerenje jačine električne struje. razrada. galvanometar čija kazaljka neposredno. 3. zauzeti. razgranati. grč. za razliku od superlativa. prodati ili ustupiti imanje Crkvi ("mrtvoj ruci").) veleugledni. ampliare proširiti) širenje. amortirati Ampel mitološki ljubimac Dioniza Bakha. fone glas) uređaj koji pojačava glas i omogućuje istodobni telefonski razgovor s više osoba amplituda (lat. razgranavanje. povećavati amplifikacija (lat. proširiti) veoma visok stupanj nekog svojstva ili neke osobine. razvijanje. šteta na brodu amplasman (fr. Dioniz ga je nakon smrti pretvorio u lozu ampelografija (grč. najveća razlika u zračnom tlaku. pokazuje broj ampera koji protječu kroz kotur žice ampir (fr. jedinica za mjerenje jačine električne struje. amortisare) 1. otimanje. proširivati. obuhvaćen amplificirati (lat.amortizirati državnih zajmova. osvajanje amportirati (fr. sudski postupak kojim se izgubljeni vrijednosni papiri i dokumenti proglašavaju nevaljanim (mortifikacija). nazvana po slavnom fr. kulon za sekundu ili struja koja prolaskom kroz vodenu otopinu nitrata srebra za sekundu izdvoji 0. vraćati neki dug postupno. otuđenje nepokretnog imanja iz svjetovnih ruku i predavanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). sin jednoga od satira i neke nimfe. najvišeg stupnja amplissime (lat. povećati. povećavanje. luk na horizontu između izlaska i zalaska sunca. vinograd.001118 grama srebra ampermetar (fr. osobito Francuska za vrijeme Napoleona I. gradilište) voj. emire) carstvo. na jednoj skali. opširno izlagati. otplaćivati.-grč. meteor. osvojiti . razviti. povećavajući amplijacija (lat. fiz. amplectivus) koji obuhvaća. širina) zem. emporter) voj. veleslavni. izložiti. izrada nekog akta u duplikatu radi bolje sigurnosti amplijativ (ampliativus. i Napoleona III. prostranost. tele daleko. proširivanje. amplificare širiti. grafia) znanost o vrstama vinove loze i grožđa ampelurgija (grč. razvijati. ret. šira obrada. emporter) voj. ampelurgia) vinogradarstvo amper fiz.

iscrpno. igra toga duha amuzičan (grč. ili kretanje od mora prema unutrašnjosti zemlje. po. na veliko. otcijepiti. oko anabaptist (grč. staklo električne žarulje amputacija (lat. detail) potanko. latinskom in-. anabatična groznica med. na soleji. ulje. amuletum) hamajlija. npr. lat. amusia) koji ne uživa ljubav muza. ana) prijeđi. ret. propovijedi i spomeni. a svijet je samo treperenje. neškolovan amuzija (grč. koji raste. dijadema Anadiomena (grč. retorička figura koja se sastoji u tome što sljedeća rečenica počinje riječima kojima je prethodna završena. ana-baptizo ponovno zaronjavam) vjerski pokret koji zahtijeva ponovno krštenje u zrelim godinama anabatičan (grč. ana. odvojiti. a-. zbog čega ga praznovjerni ljudi nose stalno sa sobom. odrezivanje ranjenih. groznica koja napada svakog dana. ampulla bočica) ispupčena. amvon simbolično predstavlja kamen koji je anđeo odmaknuo s Kristovog groba amylacea čit. oči u oči. stalna groznica anabaza (grč. duž. s lica. uglavnom (ispričati nešto) an. trbušasto proširenje na cjevkastim organima. pr. crkvi). pren. trbušasta bočica za mast. opširno. pravo u oči an gro (fr. na malo (supr. neškolovanost amvon (grč. anabaino uzlazim) koji se penje.: an gro) an fas ili anfas (fr. en face) sprijeda. koji je bez smisla i osjećaja za ono što je umjetničko i lijepo.ampula ampula (lat. anat. tj. razmrskanih. do. odgovara našem ne-. potpuno odvajanje. anadema) glavni ukras na kraljevoj glavi. ana-baptizo) pristaša ponovnog krštenja u zrelim godinama.. lijekovi koji sadrže u sebi škrob an detaj (fr. ponavljanje riječi. predmet koji tobože ima čarobnu moć da štiti od bolesti i svake druge nesreće. shvaćanje po kojem postoji samo Bog. crkvena posuda u kojoj se drži vino i voda za pričest (u kat.) mn.(grč. uzlaženje (iz nižeg predjela u viši. anabaptistički anabaptizam (grč. trg. uz. en gros) trg. amusia) nenaklonost muza. na kraju polukružnih kanala uha itd. teh. odrezati. amputatio rezanje) med. do sitnica. podrobno. oštećenih i uopće neizlječivih dijelova tijela. njemačkom un. amilacea (lat. obično o vratu amundizam (grč. an) u grčkim složenicama ispred samoglasnika daje riječi niječno značenje. kroz. Bog je apsolutni duh. v. ambon izbočenje na štitu) u pravoslavnoj crkvi: uzvišeno mjesto ispred oltara. a svijet ne postoji. molitve. razvijanje i jačanje bolesti anabioza (grč. farm. bjelilo.itd. pren. osobito: Ksenofonova povijest vojnog pohoda Kira Mlađeg protiv svoga brata). s kojega se čitaju Sveto pismo. mundus svijet) fil. med. nasilno odvojiti amulet (lat. do potan- 70 anadiploza kosti. amputare odsijecati) med. potpuno i nasilno odvajanje jednog dijela od neke cjeline amputirati (lat. na. bios život) ponovno oživljavanje osušenih ili promrzlih životinja anadema (grč. nepjesnički. udvostručavanje napadaja grozničnih bolesti . ana-basis) penjanje. ana (grč. koji napreduje. oskudica u smislu i osjećaju za ono što je umjetničko i lijepo. anadyomai izroniti) "iz morske pjene rođena" (pridjevak božice Afrodite) anadiploza (grč. en. ana-diploo udvostručiti) udvostručavanje. med.

an-. izbacivanje kašljanjem ili povraćanjem. usamljenik. mila kuda si planina. rob je anagram od bor. afrodisia ljubavno uživanje) med. isposnik. neosjetljivost (ili: smanjena osjetljivost) kože. vježbanje i jačanje pluća i govornih organa glasnim govorenjem i pjevanjem anafora (grč. zool. anagogija). alegorično tumačenje Biblije (usp. ana. radi ponovnog otiska i umnožavanja. ana-dosis) fiziol. astr. probava anaerobi (grč. pjesnici tragičari koji su svoja djela pisali samo za čitanje. a ne za prikazivanje anagnozma (grč. an-afroditos) med. med. uzdizanje duha apstraktnom razmišljanju i si. aer zrak. anaglifi anagliptika (grč. npr. polureljefni umjetnički radovi. bios život) mn. anachoretes) čovjek koji se povukao od svijeta. an-ago) uzdizanje. mir od Rim. med. anahoretski anakalipterija (grč. afrodisiakos koji pripada ljubavnom uživanju) mn. obično pokraj crkava i samostana anakamptičan (grč. piše obratno anagrafi (grč. razmjerna podjela sokova i hrane cijelom tijelu. u starije kršćansko vrijeme: oni koji su za vrijeme službe čitali pojedine dijelove iz Svetog pisma anagnostici (grč. anagramma) najprije: obratno čitanje jedne ili više riječi. afe dodirivanje) med. preosjetljivost organizma na ponovno ubrizgavanje bjelančevine anafoneza (grč. recepti anagram (grč. ana-grafo) mn. figura ponavljanja istih riječi na početku stihova ili rečenice. izbacivanje krvi anagogija (grč. ana-gnostes) mn. zaključivanje na nešto općenito ili duhovno. iskašljavanje krvi. slika i si. oduševljenje. ana-grafo napišem) sprava koja. (usp. anagliti anaglipti (grč. klice koje se mogu razvijati i razmnožavati tek kad im se ukloni kisik anaerobionti (grč. an-ago vodim gore) tajni smisao. anafonesis) med. an-. prid. bios život) mn. pustinjak. bakterije koje mogu živjeti bez kisika. zvuk) . anagraf (grč. školovani robovi ili slobodnjaci kod starih Grka i Rimljana koji su služili kao čitači ili predavači po boljim kućama. anaglyptike) vještina izrade reljefnih ili polureljefhih ukrasa. onaj koji nije sposoban oploditi anafrodizija (grč. aer zrak. mila si nam ti jedina. poremećaj u osjetilu dodira anafilaksija (grč. zagonetka koja se sastoji u tome da se slova jedne riječi napisu različitim redom. ana-kampto) odbojni. an-. zool. anafora) poet. ana-kampto skrećem) sklonište za sirotinju. koji odbija (svjetlost. ana-kalypto otkrivam) svečano skidanje vela s nevjeste anakampterija (grč. fylaxis čuvanje. med. anaglypta) mn: umj. riječ napravljena premještanjem slova druge riječi različitog značenja anahoret (grč. med. mila kuda si nam ravna. epifora). pojavljivanje znakova na nebu anafrodit (grč. bolesni nedostatak ili smanjenost spolnog nagona anafrodizijaci (grč. zaštićivanje) med.: Mila kano si nam slavna. ana-gnostes) mn. liječnički propisi.anadoza anadoza (grč. v. ananke anaglifi (grč. 71 anakamptičan anagnosti (grč. ana-gnosma) štivo anagoga (grč. anaerobi anafija (grč. npr. sredstva za smanjivanje i sprječavanje spolnog nagona anagke v. anaglyfa) v. alegorično značenje. an-. ana.

anachronismos) pogreška u računanju vremena. ozdravljenje anakufizma (grč.anakamptika anakamptika (grč. oporavak. vino. baino idem. ples i društvo.). po uzoru na Anakreonta. nedostatak u pravilnosti rečenične konstrukcije koji nastaje poradi iznenadne promjene ili prekida. anakrusis) u metrici: naglašavanje. skupina njemačkih pjesnika XVIII. ana-klasis prelamanje) opt. rekapitulacija anaklastika (grč. da netko naslika u kakvoj antičkoj kući televizor anakruza (grč. dolazim) meteor. četvrtasti naprsnik kod kaluđera analdija (grč. sredstva za jačanje i okrjepljenje . tj. dolje. vinu. st. ana-kefalaio ponoviti u glavnim točkama. annale. prethodna istraga anakronizam (grč. n. prelamanje svjetlosnih zraka anakliza (grč. osobito poslije dužih umetnutih rečenica ili poradi izostavljanja riječi. ana-kathairo očistim) med. motivi su mu ljubav. dioptrika anaklaza (grč. ozdravljenje. ana. gluhoća zbog oboljelosti slušnog živca analav (grč. sredstva za čišćenje grudi od sluzi. pjevali ljupke. bijenale. ana-lambano) mn. anaklastos prelomljen) opt.e. jačati) med. poluležeći položaj bolesnika anakolema (grč. onda se ista tolika količina spušta s visine prema zemlji anakatartici (grč. anakufisma dizanje. anaktesis) med. nesuvremenost. analambano podižem. ajdaino potpomagati. anakreontika poezija koja u malim pjesmicama slavi 72 analeptici laki. čišćenje prsiju od sluzi. proučavanje odbijanja svjetlosti. iskašljavanje anakefaleoza (grč. nježno. uspostavljam) med. ljupko. analabos) pravoslav. analekta) mn. vremenska poremećenost. npr. ana-kathairo očistim) mn. analepsis. akust. hraniti. anakatartična sredstva anakatarza (grč. med. koji su. ana-klino nasloniti se) med. ono što je u suprotnosti s kronologijom. anakoluthos) nepravilan. med. katkada i frivolne pjesmice anakreontski (grč. prestanak rastenja i razvijanja anale (tal. datuma. Anakreon) po ugledu na grčkog lirskog pjesnika Anakreonta. proučavanje prelamanja svjetlosnih zraka. mast za zarašćivanje rana anakolut (grč. ana-kampto) opt. jačanje analeptici (grč. bez veze Anakreont starogrčki lirski pjesnik (6. an-. udaranje glasom na slog anakteza (grč. plesu i društvu anakreontičari mn. ana-kollao nalijepiti) med. podizanje) tjelesna okretnost koja se stječe vježbanjem anakuza (grč. katoptrika. uspostavljanje ravnoteže medu slojevima zraka: kad pri puhanju jakog vjetra velika količina zraka krene odozdo naviše. kratko ponavljanje nečega. anakrisis) ispitivanje. kratko anakriza (grč. proučavanje odbijanja zvuka anakatabat (ana. koje se onda moraju po smislu dopuniti anakolutičan (grč. sjediniti u cjelinu) združivanje u cjelinu. zanemarivanje onoga što odgovara duhu i prilikama vremena. anakoluthia nedostatak veze) gram. pr. trijenale analekti (grč. st. prolazni užitak u ljubavi. akuo čujem) med. okrjepljenje. kata odozdo. lako. događaja. naslanjanje leđima. od anno godina) umjetnička priredba što se održava svake godine. usp. odabrana štiva analepsija (grč.

istovrsnost. kemičar i dr. tijela itd. razlagati nešto (u najmanje sastavne dijelove). onaj dio polariskopa koji služi utvrđivanju činjenice da je svjetlost polarizirana (zrcalo. koji je nastao putem analize. moderna analiza rješavanje problema njihovim zaključivanjem na jednadžbe. godišnjaci. koji se zasniva na analizi. analytike) teorija analize. ocjena. analytikos) filozof. istovrstan. razlaganje.analeptičan 73 analogizam nekog stava raščlanjivanjem na jednostavnije stavove već dokazane ili kao istinite prihvaćene. sličan. analysis) raščlanjivanje. psihološka analiza razlaganje predodžbe u njezine elemente. ta sličnost pridonosi da se ta dva područja uzajamno objašnjavaju (Maxvell) analogizam (grč. određivanje sastojaka nekog tijela po njihovoj težini. pisac godišnjaka analitičar (grč. vještina i metoda raščlanjivanja misli i pojmova u njihove sastavne dijelove. okrjepan. analytikos) raščlanjujući. suglasnost s pravnim načelima analogičan (grč. tj. raščlaniti. ana-lyo) rastaviti. analgesia) med. bezbolnost. analystor) fiz. Nikolova prizma). neznalica analgezija (grč. podoban analogija (grč. koji ne zna ni čitati ni pisati. analitički sud sud koji se zasniva na tome što se subjektu pridaje predikat koji se u njemu već nalazi. prestanak (ili: gubitak) osjećaja bola. suprotno: sinteza analizator (lat. odgovarajući. pravilu. analitička definicija određivanje pojma pomoću njegovog najbližeg roda i njegove svojstvene razlike. kvalitativna analiza kem. tipu ili uzorku analogia juriš (lat. analogon) sličan ili odgovarajući predmet (ili: događaj). ispitati. ljetopisi analist (lat. ljetopisac. ocjenjivanje. razložiti. koji odgovara nekom zakonu. sva su tijela rasprostrta. koji se bavi raščlanjivanjem na sastavne dijelove (misli. nepismenjaković. annales) 1. raščlanjavati.) nešto što odgovara razumu. zaključak po analogiji log. uzorkom. alfa. npr. slično (ili: odgovarajuće) stanje. analogos) sličan. elementarna logika logika koja se bavi pojmovima. analogon). analeptikos) osvježavajući. što je u skladu s razumom analogan (grč. logična analiza razlaganje pojma u njegove oznake. tj. zaključak iz pojedinačnog ili posebnog o pojedinačnom ili posebnom kao sličnom. suprotno: sintetički analitika (grč. suglasan. annus godina) mn. okrjepljujući analfabet (grč. koji raščlanjuje. sudovima i zaključcima analiza (grč. prikaz. analogon racionis (lat. određivanje sastojaka nekog tijela. an-. analogon rationis čit. mat. polarizator analizirati (grč. koji je u skladu s nekim pravilom. fizička analogija djelomična sličnost između zakona jednog područja pojava sa zakonima nekog drugog područja pojava. istovjetnost ili suglasnost u osobinama i odnosima. kvantitativna analiza kem. analogismos) fil. stara analiza dokazivanje . podoban. analgija anali (lat. neosjetljivost. usp. analogia) sličnost. ispitivati potanko analogan (grč. odgovarajući. dokaz (ili: zaključak) na osnovi sličnosti analeptičan (grč. annales. razlaganje cjeline na njezine dijelove.) pravna sličnost. tipom. rastavljati. beta) onaj koji ne zna abecedu. srodan. suda u njegove dijelove.) analitički (grč. s njime je identično vezan.

po dijeti anantapodoton (grč. jačanje pamćenja anamneza (grč. fagein jesti) med. neizbježivost anankofagija (grč. sredstva koja pomažu nadoknađivanje izgubljenih dijelova i stvaranje. ananassa sativa) bot. med. ana-neosis) pomlađivanje 74 anaprozelit ananim grč. anamnesis sjećanje) fil. r emuževnost. an-anthes) bot. nepogrješivost anamnestičan (grč. nepogrješiv anamartezija (grč. koji dopunjuje. zamjenjuje anapleroza (grč. an-amartetos) bezgrješan. vještina ispravljanja slomljenih ili uganutih kostiju. an-andros) koji je bez muškonti. ali tako da izgleda onako kakva treba biti kad se gleda s određene točke (optička anamorfoza) ili odbijanjem od pogodnog zrcala (katoptička anamorfoza) i kroz brušena stakla (dioptrička anamorfoza)'. anamorfotičan anamorfoza (grč. ana-pneo) mn. bot. ana-pleroo ispunim) mn. uspoređivati. sredstva koja pomažu disanje. ana-logizomai) usporediti. udes. prije postojala u čistom stanju i tu stekla svoje ideje. koji nema prašničkih niti anandr'j« (grč. sredstva koja se upotrebljavaju i primjenjuju u anaplastici anaplastika (grč. bez cvijeta. ana-morfosis preobražaj. obrnut daktil. anapneusis) med. plašljivost. proselytos) onaj koji je ponovno obraćen na vjeru. nužda. anapnoična sredstva anaprozelit (grč. rastenje mesa anaplerotičan (grč. anamnestična sredstva med. duboko disanje. anapaistos) metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: U U —. vještina sjećanja i pamćenja.maneozij'a (grč. ispravljanje i uklanjanje raznih tjelesnih nedostataka kirurškim putem. plastična kirurgija anaplerotici (grč. anamnesis sjećanje) fil. uii-andria) nemuškost. Platonovo naučavanje po kojem je duša preegzistirala. med. anantičan (grč. koji pripada sjećanju. morfe oblik) izokrenut. naopak.analogizirati analogizirati (grč. plašljiv. zamjenjivanje izgubljenih ili oštećenih dijelova tijela i udova anapneuzija (grč. koji ne cvjeta anapest (grč. lijekovi za jačanje pamćenja anamnestika (grč. izopačena oblika. nenormalno preobražavanje poradi izopačenja ili promjene u navici biljke ananas (lat. an-amartesia) bezgrješnost. npr. pseudonim od unatrag čitanog imena (prezimena): Kramer — Remarque (njem. prirodni nagon. južnoamerička biljka veoma ukusnog i mirisnog ploda anandričan (grč. odmor anapnoici (grč. odušak. zbog čega se zove i antidaktil anapetija (grč. otvoren) med. fiz. sudbina. anapetes raširen. vidjet ćeš što će biti. po optičkim zakonima unakaženo nacrtana slika nekog predmeta. potreba. književnik) ananke (grč. anantapodoton nedovršena rečenica) ret. prešutkivanje završne rečenice. preinaka) preobražaj. podaci koje bolesnik daje liječniku o svojem zdrastvenom stanju prije sadašnje bolesti anamorfičan (grč. anaplerosis) dopunjavanje. proširenost krvnih žila anaplastična sredstva med. anagke) usud. pamćenju. ana. ana. med. sila. bot. ana-mimnesko sjećam se) koji se tiče sjećanja. kob. kukavičluk . ana-pleroo ispunim) koji pomaže naknadno rastenje. dokazivati ili zaključivati na osnovi sličnosti anamartetičan (grč. ananke nužnost. uzimanje hrane po propisu. nakazan. koji je ponovno pridobiven 7a nešto .: Ne učiniš li. ana-plasso preobrazim) med.

bakroreza. sredstva za zaustavljanje krvi anastaltičan (grč. naučavanje koje svodi društvo na slobodnog pojedinca kome ne smije biti nametnut nikakav red niti zakon anarhosindikalizam oportunistička struja u radničkom pokretu čiji pripadnici smatraju da radnici mogu popraviti svoj položaj samo štrajkovima i organizacijom uzajamne pomoći 1 da se pitanjima radničkog pokreta imaju baviti samo sindikati. ždrijela. anastatikos) koji odvodi ono što je nezdravo. arche vlast) pokret koji teži ostvariti potpunu slobodu pojedinca i uništiti svaku političku vlast. osnivači: Stirner. anarhistički anarhizam (grč. arthron ud) 2. umnožavanje. iskašljavanje. ana-stello) koji zaustavlja krv. anistemi. stanje društva u kojem potpuno prestaje vladavina zakona i svakog autoriteta. an. seismos potres) geol. disharmonija anartrija (grč. čovjek koji pokušava svim mogućim sredstvima. penjanje sokova. 1. v. ustajanje iz bolesničke postelje. prenošenje. pren. Bakunjin anarhoidan (grč. ozdravljanje. anastasis ustajanje) ponovno ustajanje. ispljuvavanje. an-apto objesim) utučenost. an-.) teza 0 otuđenju čovjeka od društva (ideolog Max Stirner). oni istupaju protiv toga da radnici stvore svoju proletersku stranku.-lat. uskrsnuće. arthron ud) bezudnik. skrušenost Anapurna teško pristupačan vrh u himalajskom gorju. med. nedostatak udova anartros (grč. gore. srušiti postojeći poredak i zavesti stanje potpunog bezvlašća. arthron ud) med. pr. anarroia) med. bez ikakvih obzira. koji suši ranu anastatičan (grč. pren. usana. potpun nered anarhist (grč. sarks meso) nakupljanje tjelesne tekućine u potkožnom vezivu (koža postaje gnjecava. ana-stello suzbijam) mn. armonia) glaz.anaptiza anaptiza (grč. grč želuca anastaltici (grč. čovjek koji je toliko debeo da mu se više ne raspoznaju zglobovi anasarka (grč. eidos izgled) sličan bezvlašću (anarhiji) anarhoindividualizam (grč. lica kao posljedica moždane kapi. osobito krvi. koji pomlađuje. an-archos bez poglavara. visok 8075 metara. anarchia) bezvlašće. gotovo nemoguće ostvariv cilj anareja (grč. koji obnavlja. prema gornjim dijelovima tijela anarhija (grč. a nakon pritiska prstom ostaje u njoj udubina) anaseizam (grč. progresivne i bulbarne paralize) anartrija (grč. oporavak (rekonvalescencija). bez vode) pristaša mišljenja daje potrebno srušiti postojeći državni i društveni poredak. npr. stezanje želuca. svojstvo potresa kod kojih se događaju velika vertikalna pomicanja tla anaspazmija (grč. kad bolesnik govori potpuno nerazumljivo. tisk. pomoću litografije prije tiskanog teksta pripremljen za novo izdanje knjige anastaza (grč. Proudhon. med. spremanje novog izdanja neke knjige time što se kemijskim putem (litografijom) izravno tiska iz staroga izdanja . anarchia bezvlašće. izbacivanje sluzi anaptoza (grč. grla. teško. prijenosni. ana-spao) med. an-. nastaje zbog uzetosti mišića za govor (jezika. ana. kao i pro- 75 anastaza tiv sudjelovanja radnika u političkoj i parlamentarnoj borbi anarmonija (grč. med. ana na. ana-ptyo ispljujem) med. povećana disartrija. ana. ana.

voj. nesiguran. tj. med. ana-thimiasis) isparavanje. ušća. vještina rezanja leša ili biljke radi znanstvenog ispitivanja. anathematizo) prokleti. med. anatomia rezanje) znanost koja se bavi proučavanjem sastava i grade tijela živih organizama. ana. fotografski objektiv od posebno kombinirane leće koji daje slike koje sve do rubova pokazuju veliku oštrinu anastigmatičan (grč. usporedna anatomija ona koja uspoređuje gradu i sastav ljudskog tijela s tijelom životinje anatomizirati (grč. ana-temno režem. stoma) med. usp. poljubiti. dvosmislen. uzimanje kamata na kamate. ana. proklinjanje. anastomoza (grč. kirurška ili primijenjena anatomija ona koja proučava pojedine dijelove tijela i njihov raspored. okret) ret. param) parati. med. metr. pr. oporavak (ili: jačanje) pomoću hrane anatreza (grč. kolebljiv. stigma točka) opt. sredstva za trljanje. češanje kože anatripsologija (grč. protuprirodno otvaranje krajnjih dijelova krvnih žila anastrofa (grč. preokretanje maternice i mokraćnog mjehura Anat feničko-kanaanska božica ljubavi. lihvarenje. koji daje punu oštrinu slike.) neka je proklet! anatematizirati (grč. pren. embrunir) slik. crkveno progonstvo ili prokletstvo nekog čovjeka ili stvari. sestra boga Baala anatema (grč. tokizo dajem pod kamatu. otvaranje bušenjem. potamniti anceps (lat. premazati tamnom bojom. anathema esto čit. podrigivanje anatocizam (grč. pren. ana. isključenje iz crkvene zajednice. istočnjački anatom (grč. ana. sredstva za otvaranje začepljenih ušća krvnih žila i dr. anatema esto (lat. rastavljati na sastavne dijelove. utrljavanjem anatriptici (lat. ana-tribo trljam) med.) dvostruk. preokretanje riječi. anatole istok) istočni. dvostran. liječenje trljanjem anatropa (grč. zelenašenje. "drugi neki čovjek". stoma usta) mn. koji je bez poremećaja u oštrini vida anastomizirati (grč. embrasser) zagrliti. npr. anatocistički anatolijski (grč. jako povraćanje anbrasirati (fr. baciti prokletstvo na koga ili što. anatriptica) mn. ujediniti. ana. dimljenje. anathema) prokletstvo. mijenjanje mjesta riječima. anastrofe) ret. zelenašim) prav. spojiti anastomotici (grč. trepanacija anatripsis (grč. oštrovidan. djevica-ratnik. do sitnica anatrepsis (grč. isključiti iz crkvene zajednice anatimijaza (grč. anatresis) med. ana-trefo) med. anatriptična sredstva anatriptika (grč. odnosno biljku anatomija (grč. med. ana-trope preokret. kletva. proučavati u potankosti. obgrliti. trljanje udova. med. spojnica dviju krvnih žila ili dvaju živaca. dovesti između dvije vatre anbrinirati (fr. logia) znanstvena disciplina koja se bavi unošenjem lijekova u tijelo kroz kožu. raščlanjivati. stigma) opt. ana-tribo trljam. pobijanje nečijih navoda jednostavnim negiranjem. umjesto "neki drugi čovjek". anatomikos koji reže) medicinar ili botaničar koji radi znan- 76 anceps stvenog istraživanja reže i proučava leš. topografska.nastigmat anastigmat (grč. stoma usta) sastaviti otvore. ana-tribo) med. patološka anatomija ona koj'a proučava sve promjene koje se zbivaju na tjelesnim organima pri raznim bolestima. t < .

Božji glasnik. nakon Hektorove pogibije bila robinja Ahilovog sina Pira i s njim imala tri sina. malo laganije. fobos) strah od ljudi (muškaraca) androfonomanija (grč. mania) med. više biće anegdota (grč. gone rađanje) stvaranje čovjeka. uspaljenost žena prema muškarcima. aner. lithos kamen) mn. aner. skup svih prašnika u cvijetu andristi (grč. endossement) trg. ludilo koje tjera ljude na ubojstva androgeneza (grč. andragathia) muževnost. aner. andros) mn. poet. iz bilo kojeg razloga. spis koji. nova i kratka priča. razvitak jajne stanice bez sudjelovanja ženskog zametka androgin (grč. hermafroditizam android (grč. umjereno andarini (tal. andro-fagos) ljudožder. kao imenica: djelo u laganom tempu andantino (tal. andros) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek (muškarac) androfag (grč. žena najvećeg trojanskog junaka Hektora. aner. kamen koji ima oblik ljudske glave ili nekoga dijela ljudskog tijela androliti (grč. ljubičasti okrugli rezanci u obliku graška andosirati (fr. aner. aner. andro-mania) čežnja za muškarcima. aner. znanost koja se bavi proučavanjem bolesti svojstvenih muškarcima (za razliku od ginekologije) Andromaha (grč. šaljiva ili duhovita pričica . kefale glava) min. potpis mjenice na poleđini. Euripid i Račine napisali su istoimene tragedije andromanija (grč. Aristotelovi sljedbenici koji su negirali besmrtnost ljudskog duha. geol. eidos lik) umjetno napravljen. vrlina. uškopljenik. još nije objavljen ili namjerno nije tiskan. temno režem) anat.) mn. aluminijev silikat (nazvan po Andaluziji. stanište) bot. anekdotos neizdan) 1. hermafrodit. gyne žena) dvospolnost.) glaz. priča o kakvom zanimljivom događaju. nimfomanija androtomija (grč. mati Astijanaksova. dio fuge andante (tal. napravljen u ljudskom obliku androkefaloid (grč. okamenjene ljudske kosti andrologija (grč. aner. aner. andro-gynos) dvospolac. slabić androginija (grč. aner.ancora oznaka za kvantitetu jednog sloga koji može biti dug ili kratak ancora čit. angelos vjesnik) teol. aner. Andromache) mit. ljekovita biljka štitarka (kravojac) anđeo (grč. angelos anđeo) bot. hrabrost. andante) glaz. rezanje ljudskog leša radi znanstvenog ispitivanja anđelika (grč. u novije vrijeme anegdotama se nazivaju dosad netiskani stari spisi ili pojedini odlomci iz njih. eidos lik) sličan čovjeku. osobito prvog čo- 77 anegdota vjeka. ponovno andaluzit min. andamento hod) glaz. fobos) onaj koji zazire od ljudi. fonos ubojstvo. andro. antropofag androfob (grč. muž. kao u hodu. andare ići. prijenos mjenice andragacija (grč. pokretan ljudski lik androidan (grč. koji se plaši ljudi (muškaraca) androfobija (grč. oikion kuća. aner. aner. glavni je predstavnik bio Pomponazzi (1462— 1524) andro (grč. lagano. endosser) trg. gdje je pronađen) andamento (tal.) glaz. logia znanost) med. fil. potpisati mjenicu na poleđini i time je prenijeti na drugoga andosman (fr. andros čovjek. ankora (tal. 2. čestitost andrecej (grč. još jednom.

haima krv) med. anemogamne biljke biljke koje se oplođuju pomoću vjetra. anemograf anemopatija (grč. a-. pripremni aneksija (lat. annectere) pripojiti. dodatak. odnosno vjetra. annexus) zavisan. haima krv) med. tromost. sprava koja pokazuje pravac puhanja vjetra anenergija (grč. an-eklogistos bez obračuna) onaj koji je oslobođen polaganja računa aneks (lat. neelektričan (za tijela koja izgledaju kao da nemaju elektriciteta. haima krv. skopeo gledam. tj. anemos. metron) sprava koja pokazuje. močvare itd. metron. grafo pišem) spis koji nema naslova anepija (grč. tj. bolest čiji je uzrok smanjen broj eritrocita ili smanjena količina hemoglobina u krvi anemo. npr. epi na. prisvojiti anekumena (grč. sve što je dodano ili vezano za nešto aneksan (lat. annexio) prijatelj ili pobornik širenja države pripojenjem tuđih pokrajina anektirati (lat. nastavak. blijed. oskudno ili nedovoljno stvaranje krvi u tijelu anematurgija (grč. a-. barys težak. filos prijatelj) bot. an-. an-egeiro probudim) vještina da se obamrli povrate u život aneklogist (grč.anegertika anegertika (grč. vezan za. anemos. epos riječ) med. pustinje. ergon djelo) med. dio medicine koji proučava beskrvne operacije anemičan (grč. a-. pren. vidim) vjetrokaz. oikumene /tj. an-. grafia) opisivanje (ili: proučavanje) vjetrova anemologija (grč. slab. anemometrograf anemografija (grč. liječenje zrakom. metron) sprava za mjerenje brzine kretanja.alpha privativum ne-. npr. odnosno mjeri jačinu vjetra anemobat (grč. urođeni nedostatak mozga anepigraf (grč. kovine) anematoza (grč. ge zemlja/ nastanjena zemlja) predjeli na Zemlji na kojima se ljudi ne mogu stalno nastanjivati (npr. pathos bol) med. anemos. haima krv) slabokrvan. grafo) v. nedostatak snage anenkefal (grč. gamos brak) bot. enkefalos mozak) med. grafo pišem) sprava koja bilježi na papir brzinu i smjer vjetra. annexio) pripojenje.) anelektričan (grč. anemos. a-. pridružiti. an-energeia) neradnost. baino idem) plesač na užetu anemofilan (grč. vještina mjerenja brzine i jačine vjetra anemometrograf (grč. anemo-logia) proučavanje vjetrova anemometar (grč. ukrasti. anemos) predmetak u složenicama sa značenjem: vjetar 78 anepija anemobarometar (grč. sporedan. a-. a-. an. slabokrvnost. nesposoban za život anemidrija (grč. lijenost. oplođuje) anemogaman (grč. annexus) prilog. a-. anemos. strujanja zraka. kod kolere anemija (grč. kod kojih vjetar prenosi cvjetni prah (pelud) anemograf (grč. nedostatak krvne vode ili krvnog seruma. nijemost . anemos. nakaza rođena bez mozga anenkefalija (grč. pridodan. anemos. nesposobnost govorenja. • anemos. an-. metria) mjerenje. vjetrometar anemometrija (grč. anemos. pridruženje aneksionist (lat. haima krv. šaljivo: krasti. hydor voda) med. enkefalos mozak) med. a-. elektron jantar) fiz. anemos. koji voli vjetar (za biljke koje vjetar oprašuje.(grč. metoda liječenja koja se sastoji u udisanju pročišćenog zraka anemoskop (grč. anemos.

erythros crven. npr. pogađati. tupoglav. popuštanje. od podizanja Sun- . zaobilazan angarija (lat. npr.). opiti. barometar s elastičnim metalnim perom (bez žive) anervija (lat. ugasnula sposobnost žuđenja za čim aneretizija med. 2. sukob.. engagement) obvezivanje. rastresen anestezija (grč. stupanje u službu. anfractuosus) krivudav. ops oko) med. an-. ana. Ave Maria Angerona (lat. kuluk. neros tekuć) fiz.anepitimija anepitimija (grč. npr. (grč. tromost žila. neravan. zalagati se (za koga ili što) angažman (fr. staviti nekoga u opasnost. enfilade) dugi red. udijevati. zauzimati se. navesti. neuron živac) med.. založiti se. upustiti se u nešto. an-aisthesia) med. oslanja se na naučavanje Katoličke crkve o anđelu čuvaru koji svakog čovjeka prati kroz život i upravlja njegovim djelima angelus (lat. za ratne svrhe angarirati (lat. nesposobnost osjetila da prima podražaje anestezirati (grč. slabost (ili: malaksalost) živaca aneza (grč. anervičan anestetici (grč. erethyzo dražim) uzbuđenje. slabljenje. pustiti se. najmiti. započinje riječima: Angelus Domini nuntiavit Mariae /latJ Anđeo Gospodnji navijestio Mariji.) anđeo. neosjetljiv. v. an-. tj. voj. red soba u jednom nizu. engager) obvezati. fr.) protiv volje vlasnika za potrebe države. pogodba. služba. obvezatnost. pogoditi. anervia) med. bezbolan. za ples. izostanak alergije tamo gdje bi trebala biti (česta pojava kod teških tuberkuloznih bolesti) aneritropsija (grč. davanje u zalog. uključen u borbu angažirati (fr. jutarnje i večernje zvonjenje kod katolika. angariatio) uporaba privatnih stvari (automobila. sredstva koja izazivaju neosjetljivost (pri kirurškim liječenjima) anestetičan (grč. (grč. • ^pažljiv. nagovoriti. uzeti u službu. an-. epithymia požuda) psih. brodova i dr. pobuditi. s boka 79 Angerona anfraktuozan (lat. ergon djelo) med. npr. obvezati na besplatan rad za državu angažiran (fr. uzetost. boj angelizam (grč.) starorimska božica šutnje (prikazivana je s prstom na stisnutim usnama. redovna dužnost. za ples. vijugav. uzbuđenost. olakšavanje. an-. pr. voj. pren. negiranje onoga što je protivnik pokušao dokazati anergija (grč. med. tući topovima po dužini.. ravnodušnost. filum konac. uplesti se u borbu. an-aisthetos) koji čini neosjetljivim prema bolu. tupoglavost. kulučenje angarijacija (lat. voj. nizati. a-. slavili su je na dan 21. a-. voj. angelos glasnik) pokret koji je nastao u Parizu 1948. kao reakcija na egzistencijalizam i slične pokrete. 1. npr. koji je bez bola. fil. engager) obvezan. zauzet. najam. neko plaćanje itd. nanizati. nemaran. uzrujanost. bočna vatra anfilirati (lat. a ime joj se izvodi od "ab angerendo". obveza. npr. neosjetljivost prema bolu. zalaganje. angaria) težak posao. učiniti neosjetljivim aneurija (grč. molitva uz večernja i jutarnja zvona (kod rimokatolika. erethyzo) nedostatak razdražljivosti anereza (grč. obećati. nesposobnost očiju da vide i raspoznaju crvenu boju aneroid (grč. započeti razgovor. anaistheteo ne osjećam) mn. koji je uzet u službu. angaria) uzeti u kuluk. enfiler) udjenuti. anaistheteo ne osjećam) med. obvezati obećanjem. skloniti koga ili što. anairesis) ret. angažirati se zauzeti se. prosinca. biser. bolesti anfilada (fr. pren. anesis) med.

mania strast) pretjeran ljubitelj svega što je englesko anglomanija (lat.) glaz. grč. teino zatežem) koji j 2 u vezi sa za f ef mtošću krvnih žila 80 angostura-kora angiotomija (grč. angeion posuda. angeion posuda. temno režem) med. grč. određena osobina engleskog jezika prenesena u neki strani jezik. stezanje i jaki bolovi u predjelu srca. angeion posuda.) živahan engleski ples u dvočetvrtinskom i tročetvrtinskom taktu anglicizam (lat. spasmos grč) med. sužavanje (ili: stješnjavanie) krvnih žila angiotenioar* ^gr^. jezika itd. Anglia. kulture. plod zatvoren u plodište i biljka s takvim plodom angiologija (grč. pathos bol) med.) glaz. grafo pišem) fiziol.) med. angere suziti.angiektazija ca. angošjozo (tal. grč krvnih žila angiosperme (grč. angeion. fobos strah. učiniti engleskim Anglikanska crkva engleska protestantska državna Crkva Angloamerikanac Amerikanac engleskog podrijetla anglofil (lat. biljke čije su sjemenke zatvorene u plodište angiostenoza (grč. grč. karpos plod) bot. rezanje. ektasis rastenje) med. stijesniti. angeion posuda. angliciser) poengleziti. Anglia. bolno ango »tura-kora gorka kora jedne južnoameričke biljke. nazvana po gradu Angosturi. angitis angina (lat. anglez (fr. brižno. pektoralna angina angiografija (grč. logia znanost) fiziol. sperma sjeme) bot. upala krajnika ili ždrijela angina pectoris čit. mania strast) pretjerano oduševljenje Englezima i svime što je englesko angora odlična vuna koja se dobiva od angorske koze i oplemenjenog angorskog zeca. rak krvnih žila angiospazam (grč. proučavanje krvnih žila ili odnosa tekućina u ljudskom tijelu angiokarp (grč. angeion posuda. angina) med. angeion posuda. angeion posuda) med. kritosjemenjače. osobitost engleskog jezika anglicizirati (fr. Angila. filos prijatelj) prijatelj svega što je englesko: politike. sarx meso) med. opći naziv za sve bolesti krvožilnog sustava angiosarkom (grč. grč. bolest živaca krvnih žila angiopatija (grč. ima tanka i duga vlakna svilenkasta sjaja angosciosamente čit. Anglia. anglofob (lat. angiografija angiom (grč. angeion posuda. fobos) strah od Engleza ili mržnja prema Englezima angloman (lat. angeion posuda) med. v. opis krvnih žila. Anglia. neuron živac) med. angiitis anglaise čit. uzak) med. angina pektoris (lat. v. onaj koji mrzi Engleze ili se boji Engleza i njihovog kulturno-političkog utjecaja anglofobija (lat. angeion posuda. angeion posuda. upotiebljava se kao liiek . angoscioso angoscioso čit. stenos tijesan. grč. angeion posuda. pjega ili izraslina na koži ili sluznici zbog nenormalnog množenja i širenja krvnih ili limfnih žila angioneuroza (grč. grlobolja. angošjozamente (tal. angeion posuda. angeion) med. bijeg) neprijatelj svega što je englesko. operacija krvnih žila angitis (grč. anglicismus) engleska riječ koja je ušla u neki drugi jezik i udomaćila se u njemu. proširenje krvnih žila angiitis (grč. jer nakon najkraćeg dana u godini Sunce opet počinje svoj uspon angiektazija (grč. upala krvnih žila.

jela od mesa. animalis) životinjski. šp. anima mundi (lat. anilitas) bapska starost. prirepina. poživotinjenje. žestina. angularis) uglat angulemka (fr. neprirodno sužavanje krvnih žila u ljudskom tijelu anhedonija (grč. hedone radost) med. bezbojno aromatično ulje. animarum dies (lat. anhidrija anidroza (grč. annihilatio) poništavanje. animalije (lat.) Duša je čitava u cjelini i u svakom dijelu cjeline (Giordano Bruno) animacija (lat. prišipetlja anhidričan (grč. animalia) mn. an-nil. annihilare) poništiti. sada se upotrebljava i za pripremanje vrste gorkog likera angster (tal. animal životinja) umj. vatrenost. teško udisanje zraka. angulus ugao. pren. glavni grad zapadnofrancuske pokrajine Charente) vrsta vrlo kvalitetne jabuke angusta (lat. ljutnja. mlijeko. anydria) v. ali koji izložen vodi apsorbira. bez vodika. slobodan od vode. hydor voda) kem.) bijela duša. oživljenje. anidrija anhidrit (grč. poštenjak Anima tota in toto et quolibet totius parte čit. an-nil) med. duh.). upija vodik i postaje kiselinom anhidrija (grč. supr. an-. sumporno-kiselo vapno kojem je oduzeta voda anhidroza (grč. opovrgavanje anihilirati (lat. hidros znoj) med. izostanak užitka pri pojavama koje u normalnim prilikama izazivaju taj osjećaj anhelacija (lat. prema Angouleme. animatio) oživljavanje. anima kandida (lat. kojem je oduzeta voda. na narukvici i si. zadihanost anhengsl (njem. proces animalizacije pretvaranje anorganskih . Anhangsel) privjesak (na satu. dahtanje. služi za pripremanje različitih lijepih. raste u Indiji anilan (lat. angulus) ugao. jedan registar na orguljama angustacija (lat. bapsko ponašanje anilizam (ar. duša svijeta. opovrgnuti. potpun izostanak izlučivanja znoja zbog nedostatka žlijezda znojnica 81 animalizacija anihilacija (lat. trovanje anilinom anima (lat. tj. životinjska priroda animalizacija (lat. ži-> votna svježina. suša. ukinuti. an ne. anima tota in toto et kvolibet totius parte (lat. animalisatio) pretvaranje hrane u životinjsku tvar. angustatio sužavanje) med. spoj kisika s nekim elementom. anilis) bapski anilin (ar. opovrgavati anil (ar. an-nil) kem.) ono što je živo. hydor voda) kem.) dan sjećanja na mrtve u Katoličkoj crkvi. hidros znoj) nemogućnost pravilnog izlučivanja znoja anidrija (grč. an-.) duša. kut angularan (lat. životinjska tijela. anhydria) bezvodnost. animalna hrana meso. nestašica vode. jaja itd. anhelatio) kratko. umjetnik (slikar ili kipar) koji slika ili izrađuje životinje animalitet (lat. anilinskih boja. davanje duše. npr. soli i oksidi anhidrid (grč. biljka od koje se pravi anilin. prirepak. an ne. anil) bot. trenutak od kojega se zametak u utrobi smatra živim animal (lat.) glaz.) fil. Svi sveti anima candida čit. građu. an-. dobiva se od anila anilitet (lat. lat.: vegetabilije animalist (lat. angustrum) visoka boca ili vrč za pijenje s uskim grlićem angul (lat. ukidanje. hydor voda) kem. anguistara. tzv. životinja animalan (lat.angster protiv povratnih groznica. animalitas) životinjstvo. živost. an-.

oduševljeno animator (lat. biljka čiji se plod upotrebljava kao začin. nejednakost zjenica kod iste osobe anisovača (lat. uno animo (lat. vjerovanje u duhove animo (lat. onaj koji potiče mase za kulturne i kulturno-zabavne djelatnosti (animator kulture). st. supr. oduševiti. ogorčenost.) zbog zadovoljstva. srdžba. živahno animozan (lat. anniversarium) godišnjica.) prav.) prav. anima duša) fil.) glaz. žestina. u probavnim organima. metafizičko shvaćanje duše i duhovnoga kao životnog načela o kojem zavisi svaka tjelesna djelatnost. anima duša) naučavanje i vjerovanje da je sve što postoji živo (kod primitivnih naroda) animato (tal. 3. pristaša animizma animizam (lat. animalculum životinjica) mn. staro naučavanje da se životinjski zametak sastoji od mikroskopski sitnih sjemenih stanica animatizam (lat. zagrijati animist (lat. animosus) strastvenost. pren.: kation aniridija (grč. početnih i završnih pokreta u crtanom filmu. duša) prav. usp. poruge animus nocendi (lat. u tvari živog tijela. zool. animozo (tal. srčano. ohrabriti. anienai penjati se) kod elektrolize: sastojak elektrolita koji se pojavljuje na anodi (Faradayev naziv za elektronegativni dijelić). animare oživiti. namjera nanošenja štete anion (grč. animalcula životinjice) mn. pamuk prilagoditi tako da se može bojiti kao vuna. animalisare) zool. mržnja. poživotinjiti. anima kauza (lat. kora zjenica) med. zadahnuti životom) crtač ekstremnih. posebno poštovanje svih ili samo nekih životinja animalizirati (lat. pobuditi. anisos nejednak. osobito rakiji (anisovača) anis (lat. tj. živahno. namjera. animus duh. anima duh. veoma rašireno vjerovanje primitivnih naroda o djelovanju duša i duhovnih 82 aniverzarija sila u prirodi. animosus strastan) ozlojeđen.) prav. i XVIII. s promišljajem. radi duševne naslade animirati (lat. an-iris šarenica) med. složno animus injurandi (lat. zool. pimpinella anisum) bot. s namjerom animoso čit. poživotinjavati animalkula (lat. . oživiti. godišnjica proslava i dr.animalizam tvari u tijelu. način prehranjivanja tijela animalizam (lat. nedostatak šarenice u oku anis (lat. anisum) bot. neprijateljsko raspoloženje prema komu ili čemu animus (lat. razdražen. 1. neprijateljski animoznost (lat. koji su bili pristaše animalkulizma animalkulizam (lat. animalis) životinjska priroda. potaknuti. biljka iz porodice štitarki čiji se osušeni plodovi upotrebljavaju kao dodatak kruhu i opojnim pićima. osobito tobožnje sjemene stanice (animacula spermatica) animalkulisti (lat. namjera nanošenja uvrede. ljutina. prirodnjaci XVII. ogorčen. hrabro. oživljeno. 2. anisum) rakija u koju je radi mirisa dodan osušen plod anisa aniverzarija (lat. kao dodatak lijekovima i kao lijek protiv kašlja anisokorija (grč.) jednodušno. mikroskopske životinjice. fazer animi causa čit.) glaz. srdit. animare) dati dušu ili duh. animalculum) zool. duša) fil. hranjivu tvar koju u sebi sadrži hrana pretvoriti. poticatelj. razdraženost.

) sunčana. ukočenost i sraslost zglobova ankoneji (grč. tropos okret) koji u različitim smjerovima ima drukčija svojstva (kristali. annus comrnunis čit. encaisseur) šport. ankylos kriv.) prošle godine anni praesentis čit. lyo oslobađam) sredstva (lijekovi) za 83 anoda otklanjanje straha. anat.) godine. ankon lakat) mn. isos. nejednako izlučivanje mokraće anker (lat. ove godine. ennoblir) dati plemstvo.) ove godine anni praeteriti čit. vlada ili neka ustanova i koja prikuplja najpotrebnije i stvarne podatke na osnovi kojih bi se mogao donijeti zakon. blefaron vjeda) sraslost vjeda ankiloglosa (grč. isos. isos. nejednakost bojenja crvenih krvnih zrnaca anizometričan (grč. a-. metron) sprava za mjerenje zakrivljenosti ankiloza (grč. liker od anisa anizokorija (grč. annus solaris (lat. onaj koji može primiti i podnijeti mnogo udaraca anketa (lat. enquete) organizirano istraživanje pomoću ispitivanja pojedinaca. starter anlevaža (fr.) crkvena godina. siječnja do 31.) prijestupna godina. ankylos zakrivljen. dugog i sretnog života anni currentis čit. ani preteriti (lat. ani praecedentis anno (lat. anoblir. metron mjera) neravnomjeran anizometropija (grč. bolesnih osjećaja itd. anisette) rakija začinjena anisom. tražiti (ili: predlagati) kaznu ankvizicija (lat. ankylos iskrivljen. anquirere) prav. ablativ od annus) godina. ručni mišići opružači anksiohtici (lat.) tekuće. annus intercalaris čit. an-.anizeta anizeta (fr. nejednakost zjenica anizokromija (grč. anus kurens (lat. anus interkalaris (lat. ani prezentis (lat.) starorimska božica nove godine. tjeskobe. Anlasser) teh. odluka i si.) obična.) tekuća godina. prosinca anno (lat. metron. oplemeniti anoda (grč. tj. ankylos zakrivljen) med. a-. sidro. npr. anlassen puštati u rad. u godini anno ante Christum čit. uređaj za pokretanje nekog stroja. anno currente anni futuri (lat. isos jednak. ano ante Hristum (lat. annus curens čit. anquisitio) prav. kore zjenica) med. zamršen. prije Kristova rođenja anoblirati (fr. isos. grč. anus komunis (lat. ops vid) med. pustiti u rad. ani precedentis (lat. glossa jezik) med.) v. uron mokraća) med. osobito: komisija (anketna komisija) koju bira parlament. nejednaka sposobnost očiju za prelamanje svjetlosti anizotropan (grč. pokretač. enlevage) skidanje oštećene slike s platna na kojem je bila radi prenošenja na novo platno Anna Perenna (lat. tj. plemićku titulu. veoma čvrst i otporan boksač. annus civlis (lat. obična julijanska godina. an-odos uzlaz. a-. put kojim električna struja na- . povesti sudsku istragu. a-. inqusita. neprijestupna godina. ankora brod.) iduće.) godine prije Krista. kotva ankeser (fr.) građanska godina. islandski kristal) anizurija (grč. put naviše) fiz. ani kurentis (lat. sljedeće godine anni praecedentis čit. anxius tjeskoban. ankiloblefaron (grč. annus ecclesiasticus čit. chroma boja) med. an-. predlaganje kazne anlaser (njem. djelomična ili potpuna sraslost jezika ankilometar (grč. ankvirirati (lat. anus eklezijastikus (lat. fr. isos jednak. od 1.

tj. a-. suprotno: katogen anogranologija (grč. odnosno. an-. neuredan. osobito minerala anoksija (grč. žitni. usp. astr. an-. neosjećanje porođajnih bolova anodonti (grč. omos sličan. an-. pozitivni pol. nepotpisan. odstupanje od pravila ili zakona. organon.: Tišina je postala još tiša. anofeles nekoristan. anomalia) nepravilnost. anonimus (lat. sljepilo anogen (grč. meros dio) sastavljenost od neistovrsnih dijelova anomičan (grč. eruptivne stijene. objavljivati anopsija (grč. namjerno izjednačavanje riječi. logia) gram. suprotan pravilu anomalologija (grč. škodljiv) med. pisac koji objavljuje svoja djela bez potpisa anonsa (fr. anomalon) gram. bezbolnost. antinomizam anonaran (lat. bezimeno dioničko društvo anonimnost (grč. neobičan anomalija (grč. organon. zločinački anomija (grč. sisavci bez zuba anofeles (grč. nepotpisani. anonarni zakoni anoniman (grč. an-. disciplina koja se bavi nepravilnostima u jeziku. komarac malaričar (jedini prijenosnik malarije kod čovjeka) anoftalmija (grč. ofthalmos oko) med. annominatio) ret. nepoznat anonimno društvo trg. organon. za stijene: stijene čiji je materijal nastao kretanjem odozdo prema gore. mrtve prirode.: katoda. nepravilni glagol anomeomerija (grč. paronomazija anomizam (grč. an-.anodija pušta pozitivni pol i ulazi u elektrolit na svome putu prema negativnom polu (Faraday). nepoznatost. organon) neživa ili mrtva priroda anorganogeneza (grč. lat. suprotan pravilu. odyne bol. anonymos) bezimen. lat. anomia) bezakonje. usp. usp. npr. nepravilan. nomos zakon) v. objava anonsirti (fr. sredstvo za ublažavanje bola i za uspavljivanje anodinija (grč. an ne. koji odstupa od pravila. anonymos) bezimenost. anonymus) nepoznati. annoncer. ano gore. elektroda anodija (grč. zool. gignomai) znanost o nastanku nežive (anorganske) prirode anorganognozij a (grč. nedostatak očiju. neslikovit način govora anodin(um) (grč. anomalos nepravilan. odus) mn. nezakonitost. annonce) oglas. neredovitost. npr. koji se razlikuje od pravila. istovrstan. oksigen) potpun nedostatak kisika u krvi i tkivima. nepravilnost u kretanju planeta anomalistički (grč. anodia) nevezan. neobičnost. an-. ops oko) sljepoća. hipoksija anomalan (grč. anomalon 84 anorganognozij a anomalon (grč. an-. anodinum) med. objaviti. anomos) nezakonit. supr. oglašavati. an-. stavljanje jedne uz drugu dviju riječi koje glase jednako ili slično. anomalos) neredovit. gignomai postati) prid. tj. logia) znanost koja se bavi proučavanjem anorganske. škiljavost (prema gore) anorak (eskim. a imaju različito značenje. anomalos) nepravilan. an-.) eskimska bluza s kapucom anorganizam (grč. neobuzdanost anominacija (lat. ano naviše. geol. gnosis) znanost o poznavanju neživoga . izuzetnost. annuntiare) oglasiti. bez potpisa. annonarius žitni) koji se tiče prometa i dobivanja žita. odyne bol) med. an ne.

algos bol) mn. skup. osobito protiv kiseline u želucu antafroditičan (grč. med. Anstreicher) soboslikar anštrengati se (njem. ensilage) stavljanje žita u spremnice (silose) radi čuvanja anšer (fr. enchere) trg. pripajanje. koji je bez života. an-. organon) neživ. zajednica. raditi suprotno. slikanje debelim slojem boja anrajser (njem. lat. opkoljavanje divljači. adnotirati anozmija (grč. bust pijančevanje) sredstvo za odvikavanje od alkohola (naziv je dao danski liječnik Jacobsen) antacidi (grč. operne partije u kojima pjeva više od četiriju glasova ansent (fr. anti antablman (fr. objašnjenje. pripojenje (osobito aneksija Austrije Njemačkoj koju je 1938. radnik metalne struke koji obilježava mjere radi adjustiranja (prenošenja crteža na materijal) ansambl (fr.(npr. pojas nekog utvrđenja. ansambl-igra zajednička igra više glumaca (suprotno: solo-igra). anaklasis uzgon) ret. djelovanje u suprotnom smislu. suviše se mučiti ant. djelomično ili potpuno neosjećanje mirisa anpatman (fr. anorganska kemija dio kemije koji se bavi nastajanjem anorganskih spojeva anorhija (grč. pristojan anštrajher (njem. silo. anti. an-ago vodim protiv) ret. vanjski dijelovi neke tvrđave. antagonizam). engl. obrub na vrhu stupa. Afrodite). koji nema organa za disanje. an-. anti. empatement) slik. anti. orchis sjemenik. izvršila nacistička Njemačka) anštendig (njem. bedem. antagonismos opreka) oprečnost. anosmia) med. popis zaplijenjenih stvari. anti. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protu. organon. suparnik antagonizam (grč. nasip. borba antagonizirati (grč. bolja ponuda na javnoj prodaji. poskupljivanje. lat. antagonistes) protivnik. anti protiv. podizanje cijene. testis) nedostatak sjemenika.(grč. suprotna težnja. ant-agonizomai boriti se protiv. adnotacija anotirati (lat. ograđeno zemljište ansilaža (fr. poskupljenje 85 antanaklaza anšlus (njem. odbijanje optužbe i vješto izvedeno optuživanje onoga koji ju je podigao antanaklaza (grč. sklad. uminjuje bol antanagoga (grč. suparništvo. suprotnost. opisivanje kamenja anorganski (grč. neprijateljstvo. anstandig) uljuđen. običaja anostoza (grč. opšivnica pod krovom antabus (grč. slaganje. mrtav. koji smanjuje spolni nagon antagonist (grč. osteon kost) nepostojanje ili nestajanje kostiju anotacija (lat. annotatio) napomena. usp. koji odstupa od pravila. acidum kiselina) mn. bilješka. natjecati se) biti u opreci s nekim ili nečim. boriti se protiv koga ili čega antalgici (grč. an-. grafia) poznavanje kamenja. primjedba. norma pravilo) nepravilan. Anschlusz) priključenje. Anreisser) obilježač. lov. nastao bez djelovanja životnih sila. koji ne ulazi u sastav organskih tijela. anti. zakona. primanje hrane itd. a-.. ansamblpartije glaz. sredstva za ublažavanje bola antalgičan (grč. enceindre. an bez. sloga. ponavljanje iste riječi u dru- . testisa anormalan (grč. sredstva protiv kiseline. entablement) arhit. anti. kem. med. ensamble) cjelina.anorganografij a anorganografij a (grč. nesposoban za fiziološke i psihološke funkcije. annotare) v. algos bol) koji ublažuje. enceinte) voj. anstrengen) naprezati se.

entendre. antecedere) prethoditi. koji leži nasuprot Sjevernom polu. svoje majke (Geja = božica zemlje). nepobjediv u borbi dok se doticao zemlje.) prije godine. fil. preteći. plesso udaram) mn. preteča. borac u EAM-u antartritici (grč. antecedentia) mn. zem. plesso udaram) koji služi kao lijek protiv moždane kapi antarktičan (grč.. osobito u politici antapodoza (grč. anteflexio) med. med. anti. entente cordiale čit. supr. antidatirati antediluvijci (lat.. asthma) med. prije suđenog dana ante festum (lat. usp. med. sredstva protiv zglobobolje antartritičan (grč. arthron zglob) koji služi kao lijek protiv zglobobolje. područje Zemlje oko Južnog pola antartes (grč. značenje. apo-didomi predati. ante. sporazum. subjekt— predikat. gram. pretpotopni ljudi antediluvijski (lat. anti. entente) smisao.) prije Kristova rođenja ante diem (lat. iznijeti. naprijed 86 Antej ante anno. udavio ga je Heraklo podigavši ga uvis . atrofos neuhranjen) med. anatant kordijal (fr. Velika Antanta savez Rusije. neke riječi. arktos sjever. Francuske i Engleske koji je 1914. antarktikos južni) zem. učitelj.) prije svečanosti. nadmašivati antecesor (lat. itd. Mala Antanta savez između Jugoslavije. putovođa. med. Cehoslovačke i Rumunjske. prethodnost. sin Posejdona i Geje. pred. ant-. ugovor o prijateljstvu. antecedentia) ono što prethodi. prijašnji događaji ili odnosi. antecedencija — konzekvencija = uzrok — posljedica. ant-. datum) umjesto današnjeg datuma staviti na pismo ili spis raniji datum.) ukras na rubu krovnog vijenca kod antičkih građevina antefleksija (lat. sloga. prijašnji događaj. npr. a na suprotnim Zemljinim polutkama antedatirati (lat. ušao u rat protiv Njemačke i Austro-Ugarske. prijašnje činjenice. apo.. ponovni napadaj groznice antapoplektici (grč. antecedens) prethodnik. antarkein biti komu premac) grčki partizan.antanta gom ili suprotnom značenju. post festum anteakt (lat. prijašnji čin antecedencija (lat. sredstva protiv moždane kapi antapoplektičan (grč. stanovnici pod istim podnevnikom i na istoj udaljenosti od polutnika. oikos kuća) mn. koji leži na Južnom polu Antarktika (grč. prethodnik u nekom poslu ili zvanju anteci (grč. izložiti) poet. osobito u srednjoj Europi i na Balkanu. anti. ante-cessor) prethodnik. anti. (lat. anti. prethodni slog antecedirati (lat. ante Hristum natum (lat. taj čovjek je nikakav čovjek antanta (fr. anti.) prijeđi. diluvium potop) mn.. koji pomaže kao lijek protiv slabljenja zbog oskudne hrane ante (lat. ante Christum natum čit. dodavanje pouke priči. apo. antecedencije (lat. južni. npr. nadmašiti. prije. ispred. sklopljen nakon Prvog svjetskog rata radi čuvanja i održavanja stanja stvorenog ugovorima o miru. anti. pretjecati. ići naprijed. ante. prerano. antarktikos) zem. koji služi kao lijek protiv astme antatrofičan (grč. savijenost naprijed. maternice Antej junak u starogrčkoj mitologiji. tj. značaj.) srdačan sporazum.: postdiluvijski antefiks (lat. tj.) prije vremena. ante. diluvium potop) pretpotopni. arthron zglob) mn. koji liječi zglobobolju antastmatičan (grč. anteactum) prijašnje djelo. npr. prijašnji život antecedens (lat.

epileptikos) med. ante. predak. anthemion) cvijet. grč. anteoccupatio) ret. muški spolni organ kod bescvjetnica anteriora (lat. ispred. prioritet anterotici (grč. antenna) metalna naprava za odašiljanje i primanje elektromagnetskih valova. prednost u vremenu. sredstvo protiv prekomjernog znojenja nogu anthipofora (grč. predoltarnik antepenultima (lat. sredstva za smanjivanje spolnog nagona anterotična sredstva med. opovrgavanje prigovora koje je govornik sam sebi učinio antependij (lat. pr. antepositio) stavljanje ispred. kao ticala Antenor jedan od uglednijih Trojanaca koji je predlagao da se Grcima vrati Helena kako bi se izbjegao rat. anhelmintičan anthiperidrotik (grč. anti. prašnica antere (grč. ante-ponere) staviti ispred. anterotici antestacija (lat. ant. antemurale kristijanitatis (lat. anthera) bot. antheros) mn. prijašnji događaji. osnovao grad Patavium (današnja Padova) antenupcijalni (lat. naziv za Hrvatsku. med. med. anthe cvijet) bot. pozivati koga za svjedoka prije podnošenja tužbe sudu anteza (grč. antena (lat.) mn. svetkovine u čast bogu Dionizu starih Atenjana. arhit. preko. antemeridianus) prijepodnevni antemion (grč. pretpostaviti. antestatio) prav. prijašnji život. antestari. cvjetanje.) gram. predbračni anteokupacija (lat. 1 antej ustinijansko pravo antejustinijansko pravo rimsko pravo prije cara Justinijana antelogij (lat.) mn. suprotno: posteriores anterioritet (lat. antheros) bot.) mn. loquor govorim) predgovor. zool. ante-testari) prav. pravo nekoga da prvi govori anteludij (lat. zavoj ušne školjke anthelmintici (grč.) "predziđe kršćanstva". Mađarsku i Poljsku u doba turskih osvajanja u 16. Leneje antestirati (lat. iznad. helikos zavinut) vijuga. v. prašnici. hidros znoj) med. helmins. anterioritas) prethodnost. ante-ludium) predigra antemeridijanski (lat. logos govor) predgovor antelokvij (lat. sredstva protiv glista. prošlost anteriores (lat. dati (ili: davati) prednost antepozicija (lat. pretpostavljati. hypo-fero snositi) ret. ante pred. slavile se u mjesecu antesterionu (veljača—ožujak). koji pomaže protiv padavice anteponirati (lat. pretpostavljanje antera (grč. anti. st. pendere visjeti) u Katoličkoj crkvi: prekrivač prednje strane oltara. davanje prednosti. navođenje i nabrajanje pri- . ante. treći slog od kraja riječi ulijevo 87 anthipofora antepileptičan (grč. antenniformis) u obliku ticala. ant-erotikos) mn. doba cvjetanja anthelik (grč. prethođenje. muški spolni dijelovi cvijeta anteridija (grč. kasnije: trojanski izdajnik (pomagao Grcima izaći iz drvenog konja za što su mu oni poklonili slobodu). pužast zavijutak na jonskim stupovima antemurale christianitatis čit. antenagium) prav.. hyper nad. natus rođen) prvorođeni. helix. bot. pozivanje za svjedoka Antesterije (grč. prvenstveno pravo prvorođenog djeteta antenat (lat. ante. antenuptialis) predsvadbeni. helminthos glista) mn. ticalo u kukaca antenagij (lat. pradjed anteniforman (lat. preci. prethodnici. anti. anti.

a-. filaggo čuvam. u obliku predujma. aristokratikos) protivnik plemstva. osobito: aureomicin. diaforos različit) protivnik moralne ravnodušnosti. pravodobno onemogućavanje protivnikovog prigovora anticipando (lat. grč. anti. po Kantu: anticipacija zamjećivanja je osnovni stav čistoga razuma. anti. iza. circum naokolo. anti. lat. Bakhios) poet. suprotno: apeks antianeksionist (grč. anti. koji potječe iz starog vijeka. potučeni od Avara anti. penicilin. anti. čistunac . anti. annexio) protivnik aneksije antiaristokrat (grč. antibeibi (engl. lat. koji povećeva životnu snagu. usp. tuđinski) knjiga koja naučava kako treba izbjegavti grube jezične pogreške. naziv po tome što se u području visokog tlaka javljaju meteorološke pojave suprotne onima u području niskog tlaka (ciklona) anticipacija (lat. al-kohhlu) protivnik pijenja alkoholnih pića. snaga) med. streptomicin. neprijatelj aristokracije antiartritičan (grč.. bios život) supstanca biološkog podrijetla koja sprječava razvijanje nekih klica i ubija ih. antiquus) stari. anticipatio primanje unaprijed) uzimanje unaprijed. sredinom 6. a-. trudnoću (antibaby-pilule) antibakhej (grč. ret. predujmiti. palimbakhej antibarbarus (grč. stvaranje suda ili dobivanje predodžbe o nečemu unaprijed. polos os) zvijezde koje kruže blizu južnog nebeskog pola. starog kova. starovremeni. tzv. anti. protivnik uporabe stranih riječi antibiotični (grč. trezvenjak antianafilaksija (grč. neosjetljivost prema anafilaksiji antianeks (lat. ar. fil.(grč. abolitio ukidanje) protivnik ukidanja nečega. v. prema. osobito iz govora da bi se kasnije jedan po jedan opovrgavali Anti plemenski savez istočno od rijeke Dnjestra. adijaforist antiaditis (grč. predujmljivati. antiadijaforist (grč. anti protu.Anti 88 antički u jezičnom pogledu. kloromicetin i dr. koji služi protiv upale zglobova antiasteničan (grč.) kemijska sredstva koja sprječavaju začeće. kyklos krug. ana. kružno kretanje) meteor. u 6. barbarizme. u antibiotike spadaju. bios život) koji je protiv života. arthron zglob) med. koji služi protiv slabosti antibaby čit. anti. koji uništava život. dobiti predodžbu ili stvoriti sud o nečemu unaprijed anticirkumpolarne zvijezde (grč. anti. anti. anticus. umjesto antiabolicionist (grč. antiborejski (grč. prije vremena anticipirati (lat. anti. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protiv. anti. područje visokog atmosferskog tlaka. st. anti. branim) med. st. antias krajnik) med. sthenos jačina. koji ubija antibiotik (grč. starinski. barbaros negrčki. zajedno sa Slavenima upali su u Bizant. točka na nebu od koje se vrši kretanje. osobito ropstva. anticipare) unaprijed uzeti (ili: uzimati). drevni. lat. pored ostalih. upala krajnika antialkoholičar (grč. boreios sjeverni) okrenut prema sjeveru anticiklona (grč. predujam na robu. i lijekovi koji se dobivaju od nekih vrsta gljivica. unaprijed primiti (ili: primati). te ih stanovnici sjeverne Zemljine polukugle ne mogu vidjeti antički (lat. apex) astr. prostitucije itd. po starinskom ukusu. anti. anti.) unaprijed. mjesto.

lijekovi protiv groznice antifebrin (grč. anti. anti. sredstvo. lat. anti protu. diegeza antidijabetik (grč. anti.-lat. anti. besmislica. med. febris groznica) med. antiepileptičan 89 antifraza antiestetičan (grč. iznijeti) ret. farmakopeja antidramatski (grč. anti. anti. antidinična sredstva antidizenterici (grč. lijek protiv šećerne bolesti antidinastičan (grč. aisthanomai osjećam. anti. griža) mn. antipirin antifermenti (grč. sredstva protiv povraćanja. antidoton) med. demokratikos) koji je protiv vladavine naroda. anti. liječnici koji u liječenju svih bolesti upotrebljavaju antiflogistična sredstva antiflogistika (grč. diabetes šećerna bolest. anti. sredstva protiv padavice. koji se protivi pravilima estetike antieutanazist (grč. antedatirati antidemokratski (grč. anti. dyne vrtlog. usp. fermentum) med. flox plamen) 2. anti. pr. epilepsije. anti. emeo povraćam) mn. kemičara Lavoisiera kojom je opovrgnuo tzv. protivnik liječenja puštanjem krvi antiflogistici (grč. med. med. med. anti. anti. med. kem. protusredstvo antidotarij (grč. lat. diabaino prolazim) med. febris groznica) med. pren. v. lijek protiv čega.. kem. sredstvo protiv groznice. pren. koji ublažava upalu ili groznicu. frasis govorenje) retorička figura koja se sastoji u to- . fone glas) logička proturječnost. anti. daktylos prst) metr. rijedak antidaktil (grč. antiflogistici 1. anti. okretanje) mn. anti. mn. vlastodržac) neprijateljski raspoložen prema vladajućem domu antidinici (grč. također: otpjev antifraza (grč. temno režem) med. prikazivanje nekog dogadaja ili stvari od strane protivnika. protiv demokracije antidetonator (grč. zamjećujem) suprotan pravilima estetike. flogos plamen) 1. flox) mn.antidaktil vremena starih Grka i Rimljana. anti. lat. lijekovi protiv upale antiflogističan kem. sredstva protiv nesvjestice. med. v. flox. lat. pristaše antiflogistike. antemetici antiemetičan (grč. antiflogistika 2 antiflogističari (grč. anti. eu dobro. događaj ili stvar promatrana s protivničke strane. dysenterikos proljev. anti.) sredstvo koje se dodaje pogonskim gorivima kako bi se spriječile prerane eksplozije u motorima s unutarnjim izgaranjem antidigeza (grč. epilepsia) mn. teorija fr. anti. fone) otpjev. febris groznica) farm. drama) koji je u suprotnosti s dramskim zakonima i pravilima antiemetici (grč. fleps žila. med. protugroznični antifebrilije (grč. dynastes vladar. antidoton protusredstvo) knjiga o lijekovima. v. usp. lat. diexeimi prikazati. fermenti koji svojim utjecajem poništavaju djelovanje drugih fermenata antiflebotomist (grč. flogističku teoriju o postojanju neke hipotetične tvari koja pri sagorijevanju tijela ne sagorijeva. thanatos smrt) protivnik eutanazista antifebrilan (grč. emeo povraćam) koji suzbija nagon za povraćanjem antiepileptici (grč. anapest antidatirati (grč. spravica od gume koja se stavlja u uši da bi se onemogućilo dopiranje suviše jakih šumova i buke antifonija (grč. datum) v. flogiston antifon (grč. anti. anti. anti. lijekovi koji služe protiv proljeva (griže) antidot (grč. protuotrov.

predmet stare umjetnosti. samo na suprotnim stranama polutnika antiinkrustator (grč. Grka i Rimljana. lat. anti. anti-katerogeo) prav. veliki smo svuda. tuberkuloze. tuberkuloze. sredstva protiv sušice. koji služi kao lijek protiv šikljanja krvi antihemoroidalan (grč. namještena je u cijevi i na nju padaju katodne zrake te se time dobivaju snažnija djelovanja antikatolički (grč. anti.) Odisejeva majka. kakos loš. med. v. na prijestolju. položaj slojeva . anti. klino naginjem se. postupnost u izrazu) ret. regnymi probijam) med. antiquus stari) kultura i filozofija klasične starine. umrla je od žalosti za sinom misleći da je poginuo antiklimaks (grč.) jedna od junakinja starogrčke tragedije. umjetnost i vlastiti ideal starih klasičnih naroda. incrusstare dobiti koru) naprava koja čuva parni kotao od stvaranja kamenca antiinokulist (grč.: "Ako smo veliki. pr. tlo) mn. antiftizičan antigal (grč. hektikos sušičav) mn. med. neprijatelj Francuza (jezika. npr. lat. sredstva protiv bolesti raka antikariozan (grč. sredstva protiv kašlja antikategorija (grč. ugovor o zalogu na osnovi kojega vjerovnik ima pravo upotrebljavati predmet primljen u zalog antihtoni (grč. rheo curim) med. oni koji žive na istom stup- 90 antiklinala nju zemljopisne širine. hypnos san) mn. anti. klimax stube. kathodos put naniže) fiz. npr. kulture. anti. med. prelaženje od jače predodžbe na slabiju tako da se prava postupnost i ne vidi. truo) med. exis svojstvo. inoculare cijepiti) protivnik cijepljenja (kalemljenja) antika (lat. umjetnička rijetkost antikahektičan (grč. sredstva za sprječavanje zaleđivanja mehanizama pri niskim temperaturama antiftizici (grč. fthisis sušica) mn.) Antigona (grč. anti. engl. spuštam se) geol. anti. anti. zem. koji služi kao lijek protiv razjedanja kostiju antikataralije (grč. zajedno sa svojim zaručnikom Hemonom završila tragično antihektici (grč. protutužba antikatoda (grč. stanje) med. lat. anti. antistin) antihreza (grč. helminthos glista) mn. anti. chthon zemlja. anti. cancer rak) mn. haima krv. pr. antihipnotičan antihistaminici mn. cariosus pokvaren. anti. hemeroida antihipnotici (grč. sredstva protiv bolesnog nagona za spavanjem. koji služi kao lijek protiv šuljeva. katholikos) koji je protiv katoličke vjere Antikleja (grč. Gallus) protivnik. med. helmins. anti. katarroos ) mn. politike itd. koji služi kao sredstvo za popravljanje loših tjelesnih sokova koji izazivaju slabljenje antikankroza (grč. anti. pr. sredstva (lijekovi) za sprječavanje djelovanje histamina kod alergijskih bolesti (nefenergan. sredstva protiv sušice.antifriz me da se jedna riječ upotrebljava u smislu koji je potpuno suprotan njezinom osnovnom značenju. freeze zamrzavati) teh. anti. anti protu. anti. med. elektroda u rentgenskom uređaju. med. u palači. lat.: "To bi bilo vrlo pametno" u smislu "vrlo ludo" antifriz (grč. antihelmitici antihemoragičan (grč. pren. lat. utjelovljenje bezgranične sestrinske ljubavi. u kolibi" antiklinala (grč. anti. haima. anti. chresis uporaba) prav. antihektičan antihelmitici (grč. kći kralja Edipa i Jokaste. anti.

anti. sredstva protiv kolere antikolici (grč. anti. proglasiti nešto zastarjelim antikvus (lat. obrana antikronizam (grč. lat. med. tromboze i dr. antiqua) staro pismo. antiquus stari) trgovina starim knjigama antikvirati (lat. izjedati) nehrđajuća slitina aluminija. lat. med. ima pravo služiti se i koristiti založenim predmetom antikrist (grč. cholas utroba) mn. anti. oponašati ukus starih. anti. sinklinala antikoagulans (grč. anti. slobodnjačkim načelima . anti protu. constitutio) protivnik ustava antikontagioza (grč. uspravna latinična slova. opovrgavam) mn. anti. loimos kuga) med. chronos vrijeme) pogreška u računanju vremena. anti. anti. upotrebljavan antikvarijat (lat. antiquus) stari. contagiosus zarazan) koji služi kao zaštita od zaraze antikorodal (grč. corrodere glodati. slobodoumlju. dopunski ugovor o zalogu po kojem založni vjerovnik. homologumena antilemičan (grč. liberalismus) suprotnost slobodnjaštvu. krino sudim) odgovor na kritiku. antički) antilegomena (grč. proglasiti za zastarjelo. anti. magnezija i silicija antikozmetičan (grč. supr. lat. starinski. kosmeo ukrašujem) koji uništava (ili: narušava) ljepotu antikreza (grč. anti. anti. teol. umjesto interesa na dug. anti. koji služi protiv obuzetosti dubokim snom. stari vijek. starinar. lethargia bolest spavanja) med. stare. antikvizirati (lat. pisac obrane od napada 91 antiliber aliz am antikritika (grč. med. sredstva za zaštitu od zaraznih bolesti antikontagiozan (grč. med. antiquarius) istraživač i proučavatelj starina. supr. poznavatelj starina i starih spomenika. antikolerici (grč. lat. krino sudim) koji odgovara na kritiku. kupac i prodavač starina. raditi prema antičkim uzorima. koji služi protiv grčeva antikonstitucionalan (grč. kolike trbuhobolja) mn. pren. lat. protukritika. constitutio ustav) protustavan antikonstitucionist (grč. anti. anti. antiquare) zastarjeti. kupac i prodavač starih knjiga antikvaran (lat. protiv obamrlosti antiliberalizam (grč. Christos) protivnik (ili: neprijatelj) Krista ili kršćanstva. odgovor na napade. anti.. polovan. a padaju u suprotnim smjerovim. sotona antikritičan (grč. sredstva. koji sprječava nastup krize antikritičar (grč. krino) pisac odgovora na kritiku. koji služi protiv kuge. contagiosus zarazan) mn. starinski (usp. convulsivus grčevit) med. lat. odbaciti. antilego suprotstavljam se. lat. antiquus) ugledati se na stare. bezbožan čovjek. napad itd. coagere sjediniti) sredstvo koje sprječava zgrušavanja krvi. cholera bolest s povraćanjem i žitkom stolicom. npr. lijekovi protiv trbuhobolje antikolvunzivan (grč. antiquitas) starina. uporaba jednog vremena umjesto drugog antikva (lat. kresis miješanje) prav. vrag.I antikoagulans koji su naslonjeni jedni na druge tako da čine hrbat ili sljeme. latinica. protukužni antiletargičan (grč. dijelovi Svetog pisma čiju izvornost neki teolozi osporavaju ili u koju se sumnja. antiquarius) stari. zakon antikvitet (lat. (suprotno: kurziv) antikvar (lat. odnosno zastarjele stvari ili ustanove i si. lat. služi za liječenje embolije. stari svijet. anti. anti. anti protu. tisk.

pobijanje. ali drugim redom. nego je u jednom i drugom pogledu bezgraničan" (antiteza). med. protunarodni antinarkotici (grč. teol. a ne živimo da jedemo". "cvjetno oko" (zbog lijepih očiju te životinje). militarisme) suprotnost militarizmu. metalepsis zamjenjivanje. razmjena) ret. načelno nepriz- . prigovor. anti. anti. ukočenje) mn. fil. redni broj 51. moralis) koji je u suprotnosti s moralom. anti. antinomia proturječnost zakona sa samim sobom tako da ga obje strane mogu tumačiti u svoju korist) log. moriš običaj) fil. "Jedi da bi živio. nationalis) nenarodni. pokret protiv rata i priprema za rat antimon (lat.76. lat. onoma ime) zamjenjivanje imena. npr. npr. npr.: "Jedemo da živimo. simbol ljepote i mladosti antinomazija (grč. a i s obzirom na prostor on je ograničen" (teza). anti. melancholikos) koji razbija tugu. tj. živi u toplijim krajevima u stadima. metaloid srebrnobijele boje. anti. anti. kristalni i veoma lomljiv tako da se može smrviti u prah 92 antinomizam antimonarhijski (grč. lijekovi protiv narkotičkih trovanja antinefritici (grč. atomska težina 121. element. antilogikos) nedosljedan. ali u suprotnom smislu. nomos zakon) 1. antimetalepsija antimetalepsija (grč. metatithemi premjestiti) retorička figura koja se sastoji u tome da se iste riječi ponavljaju i u drugom dijelu rečenice. v. sredstvo protiv psećeg bjesnila antilogičan (grč. narke ukočenost. antholops) zool. anti.) jedan od prosaca Odisejeve žene Penelope. suprotnost dvaju sudova ili zakona — teze i antiteze — koji se uzajamno isključuju. nefros bubreg) mn. anti. anti. meros dio) ret. lat. znak Sb (stibium). pratitelj i ljubimac rimskog cara Hadrijana. s logikom antilogija (grč. proturječnost. protuslovan. sredstva i lijekovi protiv bubrežnih bolesti Antinoj (grč.antilisa antilisa (grč. monarchia) koji je protiv monarhijskog oblika vladavine antimoralan (grč. npr. mos. zamjenjivanje jednog dijela govora drugim antimetabola (grč. naučavanje koje ne priznaje nikakvu razliku između dobra i zla i koje sve ljudske postupke jednako procjenjuje antinacionalan (grč. a ne živi da bi jeo" antimilitarizam (grč. anti. anti. antimetabola antimetateza (grč. veoma raširena vrsta rogatih sisavaca. koji popravlja raspoloženje antimerija (grč. anti. anti-metabole) retorička figura koja se sastoji u tome što se izrazi koji su bili u prvom dijelu rečenice pojavljuju i u drugom. obrana pred sudom antilopa (grč. u Europi od ove vrste postoji samo gazela antimelankoličan (grč. koji je u suprotnosti sa zakonima mišljenja. b) "Svijet nema ni početka u vremenu niti granica s obzirom na prostor. anti. uporaba osobnog imena umjesto vrste. tobožnja proturječnost između starozavjetnog zakona i kršćanskog naučavanja.: a) "Svijet ima svoj početak u vremenu. lyssa pseće bjesnilo) med. antimonium) kem. "Demosten" umjesto "govornik" antinomija (grč. fr. antilogia) proturječnost. 2. lat. anti. suprotan moralu antimoralizam (grč. med. kod Kanta: proturječnost koja se javlja pri primjeni zakona čistog razuma na osjetilni svijet antinomizam (grč.

shvaćanje da razum. sredstva protiv uzetosti (paralize) antiparazitici (grč. replika antiparalelan (grč. pyr vatra) med. anti. rebro) mn. pneumon pluća) med. anti. plenus pun) fil. anti. anti. koji služi protiv upale pluća antipod (grč. parasitos nametnik) mn. anti protu. lat. parallelos) koji nije paralelan. ljudi sa suprotnim sjenama. antirepublikanski antireumatičan (grč. pyr vatra) mn. pyr vatra) med. anti. anti-paragrafos) odgovor na kritiku. nagovještaj opovrgavan] a nekog tvrđenja. ratio razum) fil. lijekovi protiv groznice antipiretičan (grč. anti. pristaše teorije o praznom prostoru (za razliku od plenista) 93 antisciji antipleuritici (grč. lat. anti. zem. anti. tj. antipathikos) koji pobuđuje neraspoloženje ili odvratnost. fr. anti. revolutionarius) pristaša i pobornik antirevolucije. anomizam antioksidans kemijska tvar koja se dodaje lakopokvarljivim proizvodima radi sprječavanja kvarenja zbog oksidacije antipapizam (grč. stanovnici na istom podnevniku. res publica) protivnik republikanskog oblika vladavine. anti. nije apsolutni izvor spoznaje antirepublikanac (grč. psyche duša) fil. rheuma) med. lat. rabies bjesnoća) koji služi protiv bjesnoće antiracionalizam (grč. patriotes) neprijatelj domovine. oprečan. royalisme) nenaklonost monarhijskom obliku vladavine i kraljevskoj vlasti uopće antisciji (grč. antipirin i dr. anti. antipus) sasvim suprotan. koji suzbija groznicu. med. nemio. djelovanje dviju suprotnih sila u prirodi antipiretici (grč. sredstva protiv biljnih i životinjskih nametnika koji se nalaze na ljudima i životinjama antipatičan (grč. antipleuritičan antipneumoničan (grč. sredstva protiv upale plućne opne. peristasis vanjske okolnosti) opreka ili suprotnost okolnosti (ili: prilika). ali na suprotnim stranama polutnika tako da njihove sjene u podne padaju na suprotne strane . spolna ljubav antiplenisti (grč. pr. pr. istokračni trapez antiparalitici (grč. anti. pleuron bok. parallelos. med. anti. anti. antipus) čovjek koji u odnosu prema nekom drugom predstavlja pravu suprotnost. anti. nesimpatičan antipatija (grč. gramma) geom. anti.antioksidans navanje bilo kakvih utvrđenih zakona. suparnik. anti. zem. papa) neprijateljstvo i borba protiv pape antiparagraf (grč. antiprotasis protuprijedlog) ret. glavobolje antiplatonska ljubav osjetilna. npr. koji služi protiv reumatizma antirevolucionar (grč. antipirin (grč. obično se izražava jednim pitanjem antipsihologizam (grč. osjećaj odvratnosti ili nenaklonosti. lat. nedomoljub antiperistaza (grč. neugodan. onaj koji živi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antipodni (grč. antipatheia) neraspoloženje prema nekome. usporedan antiparalelogram (grč. med. stav nekih logičara i gnoseologa protiv primjene psihologije u logičkim i spoznajno-teorijskim razmišljanjima antirabičan (grč. sredstvo protiv groznice. anti. skia sjena) mn. lat. odnosno ljudsko mišljenje. para-lyo) mn. suprotno: simpatija antipatriot (grč. aspirin. koji se nalazi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antiprotaza (grč. anti. protivnik revolucije antirojalizam (grč. anti. protivnik.

anti. proturječna. socialis društven) suprotan društvenom poretku. 3. neslaganje s onim gnoseološkim stajalištem koje sumnja u mogućnost bilo kakve spoznaje uopće i koje smatra da se ne može doći ni do kakvih općih istina antisocijalan (grč. protivnik ujedinjenja. spectrum sablast) znanstveno opovrgavanje vjerovanja u duhove i sablasti antispiritualizam (grč. sinteza antitip (grč. sepsis trulež) kem. med. bez izrazite dramske radnje. suprotna). antithetikos) suprotan. eidos izgled) farm. sredstvo za uništavanje klica koje izazivaju truljenje. zapovjednik neprijateljske vojske antistrofa (grč. lat.antisemit antisemit neprijatelj Židova i njihovog načina rada (usp. lat. usp. logia. med. = materijalizam antistrateg (grč. predstavnici E. S. 2.: "Ide ludo. scabies šuga) mn. služi za liječenje Bazedovljeve bolesti anti toksin (grč. toxikon) med. četverosložna stopa čiji je prvi i četvrti slog kratak. suprotnost između značenja dvaju pojmova ili dvaju sudova (može biti kontradiktorna. prijepis. anti. anti. sepsis trulež) med. mn. lat. lijek koji sadrži sekret štitnjače. anti protu. lat. anti. spasmos) mn. u potpunosti je odgovarao prijašnjoj strofi. skepsis dvojba) fil. lat. npr. antitipski antitireoidin (grč. antistrofe) u drami starih Grka: ples zbora. theatron gledanje) zajednički naziv za suvremena kazališna djela čija je karakteristika samo iznošenje činjenica bez fabule. anti. sredstva i lijekovi koji snižavaju temperturu. a istodobno smanjuju ili otklanjaju bolove antitetičan (grč. suprotno) 1. anti. grčevit) mn. antithesis suprotnost. a drugi i treći dug: U — —U antispastici (grč. filos) mn. suprotnost dvaju karaktera. sredstva protiv sifilisa antiskabioza (grč. otpjev koji je odgovor prije toga pjevanoj strofi antiteatar (grč. koji svojim radom i ponašanjem šteti ljudskom društvu i nezgodno strši u njemu antispast (grč. med. koji je u suprotnostima antiteza (grč. u transcendentalnoj Kantovoj filozofiji i Hegelovoj dijalektici: suprotnost prema tezi. anti. thermos topao) mn. teza. unio sjedinjenje) protivnik jedinstva. antispazmodici antispazmodici (grč. političkom i duhovnom životu. iskazivanje jedne misli pomoću dvaju suprotnih pojmova. pr. Beckett antitermici (grč. v. progovara mudro". thyreos štit. anti. negiranje duhovnosti i 94 antiunionist duhovne prirode uopće. antisemitski. med. uništavanje truležnih klica kemijskim i fizičkim sredstvima antiseptičan (grč. septikos) med. typos) otisak. anti. sredstva koja ublažavaju grčeve. Semiti) antisemitizam pokret kojem je cilj borba protiv sudjelovanja Židova u privrednom. ili kontrarna. anti. tj.. sredstva protiv šuge antiskepticizam (grč. anti. protužidovski pokret antisepsa (grč. ret. antiseptici antisifilitici (grč. spastikos koji vuče. anti. koji sprječava truljenje antiseptik (grč. anti. 4. spiritus duh) fil. dviju težnji i si. anti. anti. sys. anti-strategos) zamjenik vojskovođe. anti. antispastici antispektrologija (grč. tvar koja se stvara u organizmu zbog podražaja toksina i koja suzbija njihov štetni utjecaj antiunionist (grč. med. antispastos) metr. zajednice 4 . Ionesco.

upotrebljava se za pripremanje alizarina i drugih obojenih tvari antrešelj (lat. geol. geol. odus zub. anthos. uopće: zbirka svakog štiva odabranog prema posebnim mjerilima i svrhama. typos otisak. orgazam antos (grč. anthrax ugljen. najstariji fosilni ugljen. lithos kamen) min. cvat. opasna zarazna bolest pretežito biljoždera. med. zoon životinja. koralji antracit (grč. složeni ugljični vodik. anthos. med. Venus božica ljubavi. zbirka najljepšega antonimi (grč. npr. entonner. kotlina. zyme kiselo tijesto. Demo- 95 anirkolon sten ili Ciceron umjesto "veliki govornik" antorgastična sredstva med. osobito lirskih pjesama. žuta tvar koja se nalazi u cvijeću antoliti (grč. bjesnilo . onyma ime) lingv. anthologia) branje cvijeća. antrakolit antrakoza (grč. anthos) cvijet. tegoba. živo biće) mn. ofthalmos oko) mn. okamenjeni cvjetovi ili otisci cvjetova u kamenu. sredstva protiv spolnih. sredstva protiv navale krvi. cvjetnjak. nered (npr. v. veneričnih bolesti antizimotik (gr. usp. C 14 H 10 . xanthos žut) kem. vrtača antonomazija (grč. anthos cvijet. antonomasia drugi naziv) ret. sredstva protiv zubobolje antoftalmici (grč. zbirka odabranih. sprava za određivanje količine ugljika antrakonit (gr. ljeto—zima. anthrax ugljen. nevolja antrkolon (fr. anti. govorni ukras. plava tvar u cvijeću antodontalgici (grč. lingv. anthos. intersellare sjediti između) mjesto na hrptu konja u sredini između bisaga. med. razmak. anti. sredstvo koje sprječava vrenje. anthos. entoilage) fina tkanina s čipkama antocijan (grč. ljevkasta rupa od eksplodirane mine. antonimi antonoar (fr. anthrax ugljen) med. nastavak -ites) min. onyma ime) mn. anthrakoo pretvarati u ugljen) pretvaranje u ugljen. krasta. sredstva protiv očnih bolesti antografija (grč. dobar— loš. udaljenost između stupova. prostor između dvaju stupova. laž—istina. lithos kamen) mn. anti. geol. anti. kvasac) kem. riječi suprotne po značenju. sinonimi. pren. entonnoir) lijevak. tvrd—mek i dr. v. usp. lithos kamen) min. anthrax ugljen. osip.antivenerea antivenerea (grč. lat. antrpilastir . metron) kem. med. zool. cvjetno plavetnilo. osobito na licu antotipoliti (grč. grafo pišem) pisanje pomoću cvijeća antoksantin (grč. med. anthrax ugljen) kem. antraksne bolesti one koje se prenose na čovjeka putem posrednog ili neposrednog dodira sa životinjama. slaganje ugljenog praha ili čađe u tkiva što dovodi do njihove crne obojenosti antraks (grč. homonimi antonimija (grč. najbolja vrsta ugljena antrakolit (grč. itd. entrecolonne) arhit. paronimi. u sobi). cvjetno žutilo. usp. anti. opisivanje kod kojega se umjesto zajedničkog imena u govoru upotrijebi vlastito ime. svojstvo suprotnoga značenja nekoj drugoj riječi. algos bol) mn. antiseptik antoalaža (fr. antrecen (grč. npr. dobiva se iz smole kamenog ugljena. anthos cvijet. vapnenac obojen ugljenom antrakometar (grč. lithos kamen) mn. kyaneos zagasitoplav) kem. anthrax ugljen. anti.. usp. bedrenica. npr. antoliti antozoe (grč. spolna ljubav) mn. crni prišt. toile. antotipoliti antologija (grč.

rađanje čovjeka. utjecaja okoline. glotta jezik) životinja s jezikom sličnim jeziku čovjeka. gnostes poznavatelj) poznavatelj ljudi antropognozija (grč. trgovačka i politička geografija antropoglif (grč. anthropos čovjek.antropareskij a antropareskija (grč. eidos oblik) čovjekolik. fobos strah) strah (ili: zaziranje) od ljudi antropofonika (grč. anthropos. fone glas) znanost o ljudskim glasovima 96 antropolog antropogenija (grč. kanibalizam antropofiteja (grč. sličan čovjeku (za majmune) antropokemija (grč.(grč. chemeia) znanost o tvarima koje sačinjavaju ljudsko tijelo antropolatrija (grč. zemaljski antropizam (grč. mortaliteta itd. koji se tiče ljudi. ljudožder. psihološkog. očovječavanje. anthropos. anthropos. lat. suprotno: teosebija antropijatrika (grč. gnosis poznavanje) znanost o poznavanju čovjeka. anthropos) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek antropobiologija (grč. historia) znanost o razvitku ljudskog roda. anthropos. anthropos. privredna. anthropos. poznavanje čovjeka antropogonija (grč. anthropos. shvaćanje da je čovjek biće slično Bogu antropolog (grč. prometna. anthropos) fil. anthropos. anthropofagia) ljudožderstvo. fagein jesti) onaj koji jede ljudsko meso. npr. fiziološkog. fyteia sađenje. klešem) prirodni kamen koji ima oblik čovjeka antropoglot (grč. anthropos. rađanje) biol. gone rađanje) postojanje čovjekom (očovječenje) antropografija (grč. centrum središte) filozofski pogled na svijet koji smatra da je čovjek središte svijeta i krajnja svrha njegova razvitka antropofag (grč. kanibal antropofagija (grč. glyfo dubem. geografia) dio zemljopisa koji ispituje koliko prirodni položaj zemljišta na kojem ljudi žive utječe na oblikovanje ljudskih zajednica i koliko je čovjek uopće sposoban preoblikovati određeni prostor tako da bi mu mogao biti od koristi. anthropos. podvrste su: povijesna. anthropos. znanost o spolnom životu čovjeka antropofobija (grč. hiatros liječnik) znanost o liječenju ljudi antropinski (grč. anthropos. anthropos. povijest čovječanstva antropoidan (grč. opći naziv za sve one predodžbe koje stavljaju ljudski organizam u suprotnost s cijelom ostalom prirodom i koje ga shvaćaju kao smišljen krajnji cilj organskog stvaranja i kao biće načelno različito od ostalog organskog svijeta. logia) dio antropologije koji se bavi životom čovječanstva i njegovim zakonima proučavajući pitanje naslijeđa. anthropos. latreia služba) obožavanje čovjeka. anthropos čovjek. stvoreno na Božju sliku i priliku. bios život. kulturna. anthropos. dio antropologije koji proučava ljudsko tijelo antropohistorija (grč. urezujem u kamen. anthropos. nataliteta. anthropinos) čovječji. genesis) znariost o postanku i razvitku čovjeka i ljudskih vrsta antropogeografija (grč. grafia) opis (ili: opisivanje) čovjeka. anthropareskeia) želja ili slabost nekoga da se dopada ljudima. također: pogled na svijet i život koji u pitanju o položaju čovjeka u prirodi vidi "pitanje nad pitanjima" ili koji polazi od stajališta da je "čovjek mjera svih stvari" antropo. . anthropos. anthropos. papiga antropognost (grč. logos) znanstvenik koji proučava čovjeka s anatomskog. antropocentrizam (grč.

anthropos. sociološkog. ponašanje životinja itd. anthropos. antropopatizam antropopatizam (grč. anthropos. anthropos. biće koje osjeća i želi isto kao čovjek. anthropos čovjek. psihologije. biološki život. zamišljati i prikazivati Boga kao čovjeka. anthropos. obožavanje čovjeka. anthropo-poiia) stvaranje čovjeka antropopitekus (grč. metoda mjerenja čovjeka. shvaćanje i tumačenje stvari i prirode prema ljudskim odnosima. manteia proricanje) proricanje (ili: gatanje) po čovječjoj utrobi antropometar (grč. Theos Bog) obogočovječenje. tj. metron) sprava za mjerenje visine čovjeka antropometrija (grč. anthropos. plastike) slikanje (ili: klesanje) čovjeka antroposkopija (grč.) upotrebljava pojmove posuđene od prirode ili ponašanja čovjeka. seciranje. anthropos. 1. koji ima ljudski oblik antropomorfizam (grč. tj. anthropos. proučavanje zakona koji vladaju u ljudskom životu. svako rasuđivanje ili svako naučavanje koje radi objašnjenja onoga što nije čovjek (npr. morfoo uobličavam) počovječiti. anthropos. anthropos. morfe oblik) fil. logismos) fil. anthropos. shvaćanje da je Bog biće koje ima sve ljudske osobine. želja. anthropos-morfos) sličan čovjeku. anthropopatheia) fil. vrlinama. v. logia) znanost o sastavu i osobinama ljudskog tijela antropoteizam (grč. skopeo promatram) vještina da se po crtama lica zaključi o umnim i karakternim osobinama čovjeka. nomos zakon) fil. povijesti. soma tijelo. sociologije. anthropos. Bog. njihovoj razvijenosti i drugim osobinama antropomorf (grč. počovječavati. po Kantu: zakonodavni razum čovjeka antropopatija (grč. 2. proučavanje odnosa između čovječjih udova. shvaćanje daje spoznaja (i oblici u kojima se ona javlja) uvjetovana ljudskom prirodom antropomantija (grč. logia) znanost o oblicima ljud^ skog tijela . rezanje ljud- filozofskog. da misli. fiziologije.antropologija 97 antropotomij a antropomorfozirati (grč. metron) mjerenje ljudskog tijela. stajališta antropologija (grč. logia) znanost koja proučava čovjeka na osnovi anatomije. anthropos. počovječenje Boga antropomorfologija (grč. anthropos. morfe oblik) kamen sličan čovjeku ili nekom dijelu njegovog tijela. majmun sličan čovjeku antropomorfan (gr. tj. religiozni antropomorfizam smatra da je Bog sličan čovjeku. morfe. arheologije i znanosti o jeziku antropologizam (grč. thysia žrtva) prinošenje ljudi na žrtvu antropotomija (grč. fizičke pojave. s ljudskim osobinama. pithekos majmun) čovjekoliki majmun. tj. povijesnog. shvaćanje po kojem je religija rezultat ljudskih nazora. fiziologije. antropopatija antropopeja (grč. anthropopatheia) fil. smatranje onoga što je ljudsko božanskim antropoteka (grč. anthropos. fiziognomika antroposomatologija (grč. slabostima i dr. težnji i ideala. anthropos. antroponomija (grč. osjeća i radi kao čovjek. anthropos. arheološkog i dr. therapeo liječim) znanost o liječenju čovjeka i o njegovanju ljudskog zdravlja antropotizija (grč. anthropos. tome rezanje) med. naziv koji je upotrijebio Haeckel za preteču "majmunskog čovjeka" (pitekantropa) "iz kojega se razvio čovjek" antropoplastika (grč. theke sanduk) dvorana zaslužnih ljudi antropoterapija (grč.

anulus palacii (lat. u hrvatskoj povijesti poznati su pod imenom Anžuvinci (vladali su u Hrvatskoj i Ugarskoj u 14. opovrgavanje. tj. SEATO anžanbman (fr. godišnji dohodak. proglasiti nevažećim anulus (lat. a-oristos neograničen. an-. osobito Djevici Mariji da će roditi Sina. ovarium jajnik) med. rujna 1951. an bez. kalendar anuitet (lat. zoon životinja) geol. a lanver (fr. tijelo je podložno zakonu naslijeđa. annunciatio) nagovještavanje. poništavati.antropozofija skog tijela radi znanstvenog ispitivanja antropozofija (grč. ukinuće. annualis) godišnji. annumeratio) pribrajanje. annulus magicus čit. počinje s dijuvijalnim razdobljem. godišnji prihod. neodređen) gram. annulus) prsten. razdoblje u povijesti Zemlje u čijem se početku javlja čovjek. mat. žabe anurija (grč. Ansicht pogled) razglednica ANZUS-pakt (od početnih slova imena Australija. opkoračenje. enveloppe) omotnica. annuarium) ljetopis. ura rep) zool. annullatio) poništenje. prelaženje nedovršene rečenice u sljedeći stih Anžu francuska plemićka obitelj (ime po istoimenoj grofoviji na donjoj Loari). bezrepci. uron mokraća) med. Pacifički pakt.) zool. koji se događa svake godine. Novog Zelanda i SAD. New Zeland i USA) pakt koji je sklopljen 1. urođeni nedostatak jajnika anvelopa (fr. inversus) naličje. antropozojsko razdobIje antropozojski period geol. a duh zakonu reinkarnacije antropozoik (grč. ukidati. uračunavati. lat. sofia mudrost) fil. godišnjak. natraške. ribarski prsten anumeracija (lat. duša sudbini koju sama stvara. prošlo svršeno vrijeme . proglašavanje nevažećim anulirati (lat. potpun prestanak izlučivanja mokraće anus (lat. dobom kad se ljudski govor počinje razvijati. annullare) poništiti. "prosvijetljenje" i "posvećenje". naučavanje čiji je začetnik Rudolf Steiner. annuitas. annulus palatii čit. i 15. opovrgnuti. st. opovrgavati.) aorist (grč. an-. godišnja renta anulacija (lat. nepomična krivulja koja u svakoj svojoj točki dodiruje jednu krivulju u ravnini anver (fr. ukinuti. annumerare) pribrojiti. annulus piscatorius čit. annuus godišnji) godišnja otplata duga. otprilike milijun godina antrpa (entrepas) hod konja.) kraljevski prsten pečatnjak. kroz čmar anvarija (grč. pribrojavati. poništavanje. objavljivanje. Blagovijest anuri (grč.) med. uništavati. završetak debelog crijeva. Petar u ribarskom čamcu.) naopako. envers. koji traje godinu dana anuarij (lat. enjambement) poet. uništiti. polukas anualni (lat. opovrgnuće. lat. ubrajati anuncijacija (lat. anthropos. a traje još i sad. anthropos.) papin prsten pečatnjak na kojem je prikazan 98 aorist sv. na naličje anzihtskarta (njem. uračunavanje anumerirati (lat. anulus magikus (lat. u San Franciscu između Australije. per anum (lat. a Venvers čit. put prema tim višim svjetovima ima tri stupnja: "pripremu".) čarobni prsten. čmar. anulus piskatorijus (lat. v. a koje želi "duhovnim očima gledati" te neposredno opažati i općiti s "višim svjetovima".

ap-ago odvesti. isparivanje. oduzimati.aorta aorta (grč. apache) velegradski razbojnik. odijeljenošt. vanjski izgled neke robe aparentan (lat. kalcijev fosfat s fluorom. aparatura (lat. sva me- 99 apcigbild hanička postrojenja (npr. utrnulih osjećaja apatija (grč. očigledan. godišnja plaća bližih vladarevih rođaka (djece. nesvakidašnji. aparthajd (engl.) otac apa (rum. zadah. nemaran. jasan.) apartan (fr. osiguran prihod apanažirati (fr. apperentia) privid. sprava i si. odvraćanje. abziehen svući. idi! apagoga (grč. sva oruđa. očevidan. glavna srčana žila. apanage. ravnodušnost. posredan dokaz.) aparencija (lat. tj. koji se odnosi na sustav leća kod kojeg su tri boje sjedinjene u jednoj točki apanaža (fr. žila kucavica aortitis (grč. aorte) anat. odjel. soba. posredan dokaz. izgled. 2. apanthropia zaziranje od ljudi) nečovječnost. apatetikos lažljiv) lažljiv. apage) odlazi. ono što izbija iz nečega (kao plin). nemarnost. apatheia) neosjetljivost. neobičan. razmak. očit. veličina i si. povraćati. zamršen. apantesis) odgovor. apparens) vidljiv. sapa. apo. opovrgavanje apantropija (grč. lat. zaključak apatičan (grč. abzihen) 1. odrediti stalan godišnji prihod apanteza (grč. uzimati pravi otisak (radi obavljanja korekture). kinematografa. lažan. dražestan apartheid čit. osme miris) bezmirisan apa (mad. godišnji prihod. odbijati (npr. apart poseban. naprava. stroj. odvratnost među ljudima. koja su potrebna za neki posao ili neku službu aparatorij (lat. trg. pun draži. smrad apage! (grč. odvojenost. braće). vidan. pren. antropofobija aparat (lat. surovost. apathes) neosjetljiv. tisk. a. prividan (npr. appartement) stan. apatao zavodim) min. stanje u kojem kod čovjeka ništa ne može izazvati ni radost ni žalost (u normalnim prilikama obično nastupa zbog premorenosti mozga). apagoge) log. neke radionice. otakati. od plaće na ime otplate duga). stan s više odjela apaš (fr. dah. ljubičaste ili zelenkaste boje apcigati (njem. otimač (naziv prema sjevernoameričkom plemenu Apaši) apatetičan (grč. pomoćna sredstva i dr. prividnost. cijeli pribor. oruđe) sprava. 3. apatao. izraz kojim se označuje politika rasne diskriminacije apartman (fr. otići. utrnulost osjećaja. zločinac. npr. vjerojatnost. zaziranje (ili: strah) od ljudi. apparatorium) odjeljak (ili: ormar) za smještaj oruđa. apanagium) imanje dano na doživotno uživanje. vapa) para. sive. apparatus) svi aparati nekog tehničkog poduzeća. ravnodušan. vanjština. lat. biju vat i apcigbild (njem.) zasebnost. Bild slika) posebno pripremljena sličica koja se malo navlaži i naljepljuje na papir i tako preslikava. upala aorte aozmičan (grč. mlitavost pokreta apatit (grč. jedinstven) poseban. preslikač . pretakati (vino). aorte) med. najvažnija žila iz koje izlaze sve arterije u ljudskom tijelu. onaj koji dokazuje točnost neke tvrdnje pokazivanjem nemogućnosti ili pogrešnosti tvrdnje koja ga negira apakromatičan (grč. apanager) dati kome imanje na doživotno uživanje. zapleten. veoma raširen. lopov. apparatus sprema. 4. kazališta i dr. apagogičan dokaz indirektan. chroma boja) opt.

nulla dies sine linea. apaideusia) nenaobraženost. appellatus) prav. neprobavljivost. apeiros neiskusan. tj. astr. dopuna. neškolovan apedeutizam (grč. appendix) dodatak. aperantologia) pretjerana brbljavost. koji označava zajedničko ime. prav. Apelles post tabulam (lat. znak. i traži njihovu pomoć apelat (lat. suprotno: antiapeks. vrstu apelirati (lat. ap-echema) odjek. appel) poziv. uložiti (ili: ulagati) priziv. appellativus) gram. priziv višem sudu. npr. a-. pozivanje. beskrajan) fil. točka na nebu u čijem se smjeru vrši gibanje Zemlje ili Sunca. onaj koji se u pravnim ili sudskim poslovima obraća. appellare) moliti koga za pomoć. snimak. riječ koja označava rod ili vrstu. žalba višoj vlasti.: drvo. početak. osoba ili presuda nižeg suda protiv koje apelant podnosi priziv višem sudu apelativ (lat. appellans) prav. životinja apelativan (lat. osobito: crvoliki produžetak na donjem dijelu slijepog crijeva. rod. anat. prauzrok iz kojega su sve stvari izašle i u koji se ponovno vraćaju (ovaj pojam uveo Anaksimander) apeks (lat. usp. geom. koji pati od slabe probave aperantologija (grč. znak za dužinu ili naglašavanje nad samoglasnikom apel (fr. neodgojen. pepsis probava) med. bujica praznih riječi apercepcija (lat.) Apeles iza slike (da bi čuo mišljenje gledalaca. suprotno djelovanje pada. paideutikos odgojni) nenaobražen. crvuljka (pogrešno se kaže: upala slijepog crijeva) apendiks (lat. kalon lijepo) nepoznavanje ljepote. zbor. a-. apedeuzija apedeuzija (grč. appellare. a. obraćati se (ili: obratiti se) prizivom višem sudu. doziv. uložiti (ili: ulagati) protest Apelles starogrčki slikar za koga se pričalo da je tako vjerno naslikao grožđe da su ga ptice došle zobati. ret. vrh stošca. shvaćanje. usp. znači otprilike: dolje!. pozivati se na nešto. gram. apeiros neograničen. neznanje poradi slabog školovanja. upala crvolikog produžetka na donjem dijelu slijepog crijeva. jasno shvaćanje . zajedničko ime. usiljena težnja za lijepim i kićenim izražavanjem apeiron (grč. šiljak) kapa starorimskih svećenika (u obliku stošca). nazivanje. nomen appellativum) gram. zapažanje. Abzug) demonstrativni usklik uobičajen nekada i u našim krajevima (osobito na račun vlasti za vrijeme Austrougarske Monarhije). izdužen produžetak s površine nekog organa. u mačevanju: kratak i oštar udarac naprijed ispruženom nogom apelacija (lat. voj. kaže se kad se osjeti da netko prisluškuje iza zida ili iza vrata) apendicit (lat. appendix) med. višim sudovima. pozivanje na viši sud. prilog knjizi ili djelu. pozivanje. arex vrh. kad se bol prouzrokovana tim padom osjeti na suprotnoj strani apeirokalija (grč. appellatio) viši sud (između prvostupanjskog i kasacijskog suda). slaba probava apeptičan (grč.apcug apcug (njem. otisak. nakon nižih. čovjek. paideo odgajam) v. imenovanje 100 apercepcija apelant (lat. nedostatak ukusa. neupućenost u ono što je lijepo. birstnapcug apedeutičan (grč. crvuljak apepsija (grč. med. apedeutizam apehema (grč. ad-perceptio) fil. suprotna pukotina na povrijeđenoj kosti (kontrafisura). a-peptos neprobavljen) neprobavljiv.

simbol zemljoradnje apistija (grč. apiarium) pčelinjak apikalan (lat. stari su ga Egipćani štovali kao božanstvo. 1750— 1541) postupak konzerviranja namirnica grijanjem do vrenja apertura (lat. aperitivum) sredstvo koje potiče volju za jelom. bez visoke temperture. a-planao lutam) fotografski objektiv koji nema sferne aberacije. zaključak. a-. sklonost. slobodan od njihanja. koji se ne klati oko svoga ravnotežnog položaja aperitiv (lat. rtni. apereins) koji potiče volju za jelom. požuda. rakija ili drugo piće kao sredstvo za otvaranje apetita aperitivan (aperire otvoriti. nezapaljiv. sredstvo za čišćenje. jasno shvatiti. pyr) med. naklonost apetit (lat. a-. apikalni glasovi glasovi koji se proizvode vrhom jezika (d.) zool. stanje bez groznice. a-. pohotan 101 aplanirati apices juriš (lat. v. pyr vatra) med. s bijelom pjegom na čelu. otkloniti smetnje. apis pčela. aperitivan aperiodičan (grč. prohtjev. gen. pyren koštica) bot. u boksu: udarac šakom odozdo prema gore apertizacija (prema fr. pomoću kojih se jedan predmet shvaća. apeiria) neiskustvo apirman (fr. bez groznice apiričan (grč.. jasno shvatiti sadržaj neke predodžbe i time je staviti na pravo mjesto u svijesti aperijencije (lat. uvidjeti. konstruiran 1866. apistia) nevjerovanje. aperijens aperijens (lat.apercipirati predmeta pomoću zapažanja. bez (sferne) aberacije. mn. n) apikultura (lat. lat. težnja.) anat. npr. upper gornji. dicere govoriti) električna naprava koja mjeri zvučne frekvencije što ih odašilju pčele u košnicama i tako pokazuje kad će početi rojenje pčela (frekvencija od 260 do 300 titraja označuje početak rojenja) apijarij (lat. zapažati. bolesnikovo stanje između napadaja povratnih groznica apireničan (grč. arex. med. spoznaje i tumači apercipirati (lat. rta. a-petalos) bot. apex. žudnja. apicis vrh) upala plućnih vršaka ("lungnšpickatar") apidiktor (lat. na dijafragmi za prolaz jednjaka. vršni. cultura uzgoj) pčelarstvo apireksija (grč. rupa. npr. želja. t. aperientia) mn. planao) opt. aperijentan aperkat (engl. sumnja aplanat (grč. a. apicis vrh. a-. zagladiti . appetitio) težnja za čim. otvor. osjećaj gladi. provjeravanje računa apis (lat. rt) koji se tiče vrha. odnosno mišljenja. aperitivus) v. zaslona na optičkim uređajima apetalan (grč. sveti bik. aplanazija: nepostojanje sferne aberacije aplanirati (fr. appetitivus) željan. crn. pyr vatra) 1. linkejoskop aplanatičan (grč. a-. industrijalcu Nicolasu Frangoisu Appertu. appetitus) prohtjev za jelom. pravničke dosjetljivosti apicitis (lat. gen. bez latica apetencija (lat. aplanir) poravnati. appetentia) čežnja. koji nema koštice apiretičan (grč. periodos) fiz. kao složena leća. siguran od vatre apirija (grč. volja za jelom. apis pčela. pčela Apis mit. žudnja za nečim apetitivan (lat. odnosno mišljenja. apices juriš) mn. opt. požudan. težnja za čim apeticija (lat. aperire otvoriti) med. cut udarac) šport. dovesti u red. ovjeravanje. oni činovi zapažanja. bez lišća. apurement) trg. apex. nagon. ad-percipere = zapaziti. aperijencije aperijentan (lat. a-pyros. otvor.

poricanje. izdanak) med.: "U istostraničnom trokutu moraju sva tri kuta biti jednaka". koji se može lako namjestiti. applicare) objašnjavanje teorijskog pitanja pomoću praktičnih primjera. svaka. tapšanje. prikladan. appoint) bank. npr. gram. povjerenje u vlastite snage. inventar apofiza (grč. applicata) treći pravac u koordinatnom sustavu aplikativan (lat. apunto apoentirati (fr. apodemia boravak u tuđini. kraći ili duži zastoj u disa- 102 apofiza nju zbog poremećaja centra za disanje apo.) težina. primijeniti. primiti nešto s bučnim odobravanjem. applausus) pljeskanje u znak odobravanja. raz-. applicare) namjestiti. apofasis) davanje savjeta. pus noga) koji nema nogu. papirnata novčanica kao sredstvo plaćanja u platnom prometu. pohvala aplazija (grč. drugi. popis imetka. sud koji izražava logičku nužnost. beznožan apodemialgija (grč. pus noga) med. osobito na završetku zgloba cjevastih . izlaganje. ukras na haljinu. mladica. beznožni vodozemci. beznožnost apodiksis (grč. applicans) v. primjenjivanje. pravilan položaj prstiju pri sviranju aplomb (fr. za razliku od prvog dijela (protaze). med. neminovan. prionuti na neki posao. unijeti. algos bol) bol (ili: tuga) za zavičajem apodi (grč. applicatio) način izvođenja. plaćati. sitan novac za izravnavanje računa. staviti. obraćati veliku pozornost na nešto. samouvjerenost. natrag apodan (grč. applaudere) tapšati. opet. stavljanje.(grč. npr. rađanje bez nogu. koštana izraslina. apofysis izraslina. bezuvjetan. a. osobit razlog za neki hrabri postupak. a-. uporaba vanjskih sredstava. plasis oblikovanje. osobito inozemna^ mjenica. okomitost. završnica apoen (fr. primjena. odrediti ročište. živo odobravati aplauz (lat. aplikativan aplikacija (lat. pus. nedostatak nogu od samog rođenja. applicabilis) primjenjiv. osobito u vojnim znanostima aplikatura (lat. drskost. beznošci apodija (grč. applicatura) glaz. prišiti. pljeskati u znak odobravanja. pren. apo) predmetak u složenicama sa značenjem: od. važnost. jednog materijala na drugi (čipke na tkaninu). a-. dati. mat. nepobitan. apodiktičan sud log. apodosis) ret. glasno odobravanje. problematičan modalitet apodoza (grč. asertoran. lijek. mjenica koja izmiruje neki dug ili duguje određenu svotu. nedisanje. hrabrost apneja (grč. ali tako da ne izgleda da se to želi. a-. pneo dahćem) med. aplikabilan aplikatorika (lat. sravniti račun s trgovačkim knjigama apofaza (grč. samopouzdanje. dokazivanje. npr. zavoj. metnuti. applicativus) v. brinuti se. apodeixis) prikazivanje. probni govor. log. kandidat aplikata (lat. ucrtati aplikabilan (lat. uobličenje) anat. upotrijebiti. priljepljivanje. smjelost. pljesak. prilijepiti. a-. brižljivo izučavati. neoboriv dokaz apodiktičan (grč. apodeiktikos) koji dokazuje. usp. appointer) odrediti plaću. neoboriv. posljednji dio složene rečenice. uspravno držanje. poravnati se u nečemu.aplaudirati aplaudirati (lat. zool. npr. oblog: marljivost aplikant (lat. podos noga) mn. nedostatak ili nedovoljna razvijenost organa ili više njih aplicirati (1. utiskivanje.

od Jupiter gen. metria) mjerenje udaljenosti. jedan od najdragocjenijih dokumenata i izvora za povijest prvih dana kršćanstva u kojem se govori o dolasku Antikrista i dr. geol. sufumigacija apokarpija (grč. kratak.. apokatharsis čišćenje) med. razmaka apojovij (lat. religijski pravac koji sve pojave tumači kao neko proroštvo o svršetku svijeta 103 apokatastaza apokaliptičan (grč. min. glad i smrt apokaliptičari (grč. koja se pripisuje apostolu Ivanu. apofthegma) kratka i duhovita izreka. misao. apofthegmatikos) u obliku duhovite izreke. razmnožavanje bez oplođivanja kod kojega se razvoj vrši samo pomoću jedne vegetativne stanice. povratak u isti prividni položaj. Jov. apo-grafo) prijepis. Apokalypsis) 1. apofize mn. dimljenje kao zaštita od zaraznih bolesti. ozdravljenje. med. žice koje održavaju vezu između intruzivnih masa iz kojih izbijaju apoftegma (grč. u obliku simboličkih slika i čudesnih vizija. grč.18). afelij). apo-gaion) astr. apo. apo-kartereo ubijam se glađu) svojevoljno suzdržavanje od jela. duhovit. vjerski zanesenjaci apokaliptika (grč.apoftegma kostiju. potpun prestanak neke bolesti. istraživači Otkrivenja. stoici. točka na putanji jednoga od Jupiterovih satelita u kojoj je on najudaljeniji od Jupitera Apokalipsa (grč. astr. tajanstven. apo-kalypto otkrivam) u duhu ili stilu Apokalipse. rat.1-8): kuga. to jest Otkrivenju (13. sentenciozan apogamija (grč. mračan. pitagorejci) . apo od. epifiza). kad se još smatralo da je Zemlja središte. Jovis) astr. naučavanje o vraćanju svih stvari i o konačnom ulasku u carstvo nebesko čak i grješnika (palingenezija). apojovium. apoche udaljenost. budućnost Božjeg carstva i dolazak obećanog Mesije apokapizam (grč. kod žabnjaka) apokartereza (grč. Otkrivenje. vraćanje zdravlja. a ne Sunce (usp. danas se upotrebljavaju samo u odnosu na Mjesec apograf (grč. suprotno: perigej. fil. točka na putanji Mjeseca u kojoj je on najudaljeniji od Zemlje: također: najveća udaljenost Sunca od Zemlje u afeliju. istopis izvornog dokumenta apohometrija (grč. čišćenje probavnih kanala apokatastaza (grč. u dogmatskom smislu: obraćanje svih ljudi u Kristovu vjeru i njihov ulazak u vječno blaženstvo. apokaliptični konjanici četiri simbolična lika iz Apokalipse (6. posljednja knjiga Novog zavjeta. s kosti spojena koštanom masom (usp. 2. apokaliptični broj mistični broj = 666 u Apokalipsi. tj. sentencija apoftegmatičan (grč. apo-karpos plod) bot. a misaon. kapnos dim) med. apo-kalypto otkrivam) oni koji vjeruju da Apokalipsa ili Otkrivenje sadrži proročanstvo o budućem ispunjenju i ostvarenju Božjega kraljevstva. prisutnost jedne rude u nekoj drugoj u obliku grane ili korijena (ramifikacija). gameo ženim se) zool. pojava primijećena kod najnižih jednostaničnih životinja apogej (grč. zagonetan. apo-kalypto otkrivam) grana kasnije hebrejske književnosti koja hoće prikazati. poslovica. apo. oba izraza su iz Ptolemejeve astronomije. svojevoljna smrt od gladi apokatarza (grč. plod iz jednog cvijeta s više slobodnih tučkova od kojih se svaki razvija u po jedan plodić (npr. naučavanje o vječitom ponavljanju stvari (Heraklit. apo-katastasis vraćanje u prijašnje stanje) vraćanje u prijašnje stanje.

osobito rimskog izaslanika na carskom dvoru u Carigradu. izmišljena priča kojoj je cilj predočavanje neke moralne istine ili pouke apologema (grč. govora. apo-krino izlučujem) med. Apollon) glaz. apo-kopto odrežem) skratiti riječ na kraju izostavljanjem jednog glasa ili više glasova. NASA apolog (grč. izdvajam) 1. poučna pričica. od IV. umjetnički. apo-krinomai) "onaj koji treba govoriti i odgovarati. med. osoba koja je izgubila svoje državljanstvo.apoklazma apoklazma (grč. disanja. prekid (ili: smetnja. apo-lysis odvajanje) med. zauzimati se za. harmoničan. Apollon) glazbeni instrument. skraćivati apokrifan (grč. sumnjiv. odluka. podmetnut. Apollon) mit. sparivanje) zool. liječništva. glazbeni apomiksija (grč. apolambano zadržavam. npr. odgovorim) 2. skratiti. lažan. apologeomai) braniti. vrsta fortepijana napravljena u Darmstadtu apolonski koji je na Apolonov način. glazbe. plan američke ustanove za svemirska istraživanja. obrambeni govor ili spis u korist nekog čovjeka ili naučavanja apologizirati (grč. apo-krypto skrivam) nesiguran. okamenjivanje. znanost o tome kako treba braniti vjeru. skladan. razmnožavanja bez . apologetikos) onaj koji govori ili piše obranu. apolitho skameniti) geol. usporedba u priči. u Engleskoj apolonion (grč. apo-krypto skrivam) mn. apokrino izlučujem. osobito kršćanski nauk apologija (grč. izostavljanje posljednjeg slova ili sloga neke riječi apokopirati (grč. st. apolepsis zadržavanje. apokrifni spisi spisi ili knjige koje Crkva ne priznaje kao prave (za razliku od kanonskih). spis ili govor apologetika (grč. mixis miješanje. sličan orguljama. apologema) obrana. osobito: branitelj kršćanstva od nevjerničkih i židovskih napada apologetičan (grč. izostanak) neke organske funkcije. apo-klao slomim) med. apo. na franačkom dvoru: titula najvišeg svećenika koji je istodobno bio i vrhovni starješina dvorske kancelarije apokromat (apo. kanonske apokritičan (grč. apolonikon (grč. apologos priča) poet. titula biskupskog. nepravi. a nije dobila državljanstvo neke druge države apolitoza (grč. branitelj. poezije. apo-krinomai obavijestim. poremećaj. obranjena točka apologet (grč. pulsa 104 apomiksija apolid (grč. v. sin Zeusa i Latone. rječitosti itd. spisi ili knjige čije je pravo podrijetlo tajanstveno. bog sunca. apokope odrezivanje) gram. držati obrambeni govor Apolon (grč. pretvaranje u kamen apoliza (grč. rješenje apokriza (grč. koji pomaže izlučivanje i izbacivanje suvišne tekućine apokriza (grč. objektiv za mikroskope koji otklanja kromatsku i sfernu aberaciju jer zrake triju boja skuplja u jednoj točki apolepsa (grč. lijep. Apolon. također: djela nepoznatih pisaca apokrifi (grč. npr. tj. napravljen 1828. sprječavam) med. izbacivanje (ili: izlučivanje) suvišne tekućine iz tijela apokrizijar (grč. apologia) obrana. koje nisu prave. odvajanje Apolo v. mračan s obzirom na svoje podrijetlo. prijelom kosti apokopa (grč. apolis. koji izlučuje. apolidos koji je bez zavičaja ili bez domovine) prav. apologeomai branim) teol. prestanak. otkrivene. apologeomai) koji ima karakter obrane. chroma boja) opt. odgovor.

odmetnuti se. logička teškoća. zavisan od iskustva. prinositi. ali ne u gotovom novcu. roba zabranjena za izvoz aporetičan (grč. apoplesso udarcem oduzmem) med. lat. apostata) otpadnik. apostematio) med. ulog) trg. težak za razumijevanje. odvojiti se od pravog naučavanja ili vjere. snošljivo stanje. da se teškoće i proturječnosti danih fenomena radi njih samih ističu aporija (grč. apo. obamrlost apor (fr. fr. poput navlake. a-poreutos) zabranjen. apo. koji se gnoji. neprolazan) mn. apoplektična sredstva sredstva protiv moždane kapi. osobito od kršćanske vjere ili Crkve apostazirati (grč. apporte) daj ovamo. sastavljena je od vezivnog žiličastog' tkiva aponija (grč. a posteriori) fil. aporema aport! (fr. gnojan aposterioran (lat. dvojbeno pitanje: dopuštanje dvaju suprotnih sudova u dvojbenom pitanju. stvari zabranjene za izvoz. apo-siopesis zanijemljenje) ret. sklon moždanoj kapi. aporeo u zabuni sam) sumnja. apoplesso udarcem oduzmem) med. aporetikos) onaj koji sumnja. doprinos jedne osobe nekom poduzeću u stručnoj spremi. aporos neprohodan) fil. bespomoćnost. "Ja ću tebi !" apostat (grč. donositi. zagnojavanje apostematozan (grč. apostasia) odvajanje. aporema. mišiće. apportare. težak zadatak. donesi! (kod dresiranih pasa) aportirati (lat. apo-stema čir. nepokretnoj ili pokretnoj imovini. prav. duboka nesvjestica. da se nepojmovno od pojmovnog odvoji. sfragis pečat) lik urezan u prsten kao pečat aposiopeza (grč. aporia) zbunjenost. bjeličasta čvrsta i jako otporna opna koja obavija. nedopušten aporetičar (grč. sumnjiva (ili: dvojbena) stvar aporizma (grč. iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (pluća. apostematosus) koji ima oblik čira. onaj koji je sklon moždanoj kapi apopsihija (grč. odmetnik od pravog naučavanja ili prave vjere. apostateo otpadam) otpasti. otpadništvo. med. a posteriori . sličan moždanoj kapi. imanje doneseno u brak aporema (grč. stvoren na osnovi iskustva. aporeo u zabuni sam) zagonetan. načela apostemacija (lat.aponeuroza oplođivanja putem partenogeneze ili apogamije aponeuroza (grč. neuron žila. spokojstvo apopleksija (grč. skeptik 105 aposterioran aporetika (grč. živac) anat. srca ili mozga). nejasan aporeta (grč. aporizma aporematičan (grč. odreći se vjere. teškoća. "vještina" raspravljanja o problemima. odmetanje. usp. zatajivanje misli. skupine mišića i cijele udove. zdravlje. aporeo) v. prešutkivanje. apoplexia) med. aporeo biti u dvojbi. apporter) donijeti. metoda da se problemi prije njihovog teorijskog obrađivanja i nezavisno od mogućih rješenja sami u sebi ispituju. apostates. a-poreutos neprohodan. apoplektični habitus tjelesna građa sklona moždanoj kapi apoplektičar (grč. gnojenje. ispuštanje duše. redovito praćen onesvješćivanjem apoplektičan (grč. apopsycho izdahnem) izdisanje. a da se pritom ne želi pod svaku cijenu doći do njihovog rješenja. osobito kod dresiranih pasa aposfragizma (grč. lat. osobito kršćanske apostazija (grč. prekidanje govora npr. kolebati se. aponia) bezbolnost. nejasnoća: logična teškoća. apport prinos.

glaz. Kristov učenik. trgovina lijekovima. sedes apostolica) papinska stolica u Rimu. zvanje propovjednika vjere. apotheke) ljekarnik stručna osoba koja priprema lijekove po liječničkim receptima. neotopiv talog koji se stvara u biljnim ekstraktima izloženim zraku apoteoza (grč. 4. nesumnjiva smrt apoteka (grč. figura kojom se netko obraća nenazočnim osobama ili stvarima koje zamišlja kao žive 3. propovjednik kršćanstva. otklanjanje) ret. therapeia) med. 1. figura u kojoj govornik ili pisac iznenadno zastane u svom izlaganju i obrati se nekoj osobi. apotheke. naučavanja. ukoriti. 106 apotoma zbijanje protoplazme i klorofilnih zrnaca na staničnim zidovima susjednim s drugim stanicama. papinski. apo. veličati apoterapija (gr. apotithemi odvojim. linija okomito povučena iz središta pravilnog višekutnika na jednu njegovu stranu. apostillus) pisati (ili: praviti) bilješke sa strane ili ispod teksta apostol (grč. obožavanje. apotithemi ostaviti na stranu. Djela apostolska. sačuvati) ljekarna. suglasnost prave Kristove Crkve s čistim naučavanjem apostola apostolicizam (grč. grditi apotanazija (grč. trgovac lijekovima apotema (apo-tithemi) geom. osloviti nekoga življim. 2. u govoru odjednom se obratiti kome ili čemu. znak kojim se obilježava daje jedan samoglasnik ispušten (') apostrofa (grč. bilješka (ili: primjedba) sa strane ili ispod teksta apostilator (lat. kem. thanatos smrt) potpun prestanak života. kućna. dodatak nekom pismu ili povelji. apo. apostrofe odvraćanje. preporuka priložena uz pismo ili molbu. razlika između dviju veličina mjerljivih samo tako da se kvadriraju. razlika između cijelog i sljedećeg polutona . apostolos) sustav neograničene crkvene vlasti apostolik (lat. skloniti. apostolska stolica (lat. gubljenje glasa apotoma (grč. ukinem) lingv. apostolos poslan) poslanik. onaj koji širi neko naučavanje. bot. oduševljen pobornik i borac za pobjedu neke znanosti. apostolicum) zajednički naziv za apostolske spise Novog zavjeta. ukidanje. apostolatus) propovijedanje (ili: širenje) vjere. osnovao ju je apostol Petar apostrof (grč. okrenuti) gram. Poslanice i Otkrivenja apostolski (grč. papinska vlast apostolicitet (lat. Theos Bog) uzdizati do božanstva. veličanje apoteozirati (grč. apostolat (lat. apo. kutija u kojoj se drže lijekovi. oštrijim tonom. apothesis odvajanje.apostil apostil (lat. skidanje. označiti apostrofom da je u nekoj riječi ispušten samoglasnik ili suglasnik. pren. koji odgovara naučavanju apostola. pren. apostillator) pisac bilježaka sa strane ili ispod teksta apostilirati (lat. skinem. apostilus) oproštajno ili otpusno pismo. ukor. apo-strefo odvratiti. bilo nazočnoj ili nenazočnoj. pren. bogoslužna knjiga koja sadrži djela apostolska. apotheosis) uzdizanje umrlog junaka ili velikog čovjeka do božanstva. apostrofos) gram. apostolsko dostojanstvo. apostolos) koji potječe od apostola. apostolicitas) teol. potpuno izliječenje. ili nekoj stvari. grdnja apostrofirati (grč. ideje i si. tj. obožavati. apotemno odsijecam) mat. npr. putnička apoteka apotekar (grč. produženje liječenja i nakon bolesti apoteza (grč.

razumijevanje. nakon naše smrti može doći što hoće. priznavanje nekome sposobnosti za nešto. pridjev koji stoji uz imenicu kao atribut. apelacio adminisibilis (lat. slivanje tonova apraksija (grč.) prav. apres) poslije. npr. dopustiv i prihvatljiv priziv. glavno daje nama sada dobro (uzrečica iz doba pred francusku buržoasku revoluciju. tj. nošeno. apodando (tal. s mnogo osjećaja appellatio admissibilis čit. pravilan omjer u građi nekog glazbenog instrumenta aprioran (lat. apre nu 1' deliž (fr. zatim. ocjenjivanje aprehenzija (lat. zabrinutost aprekacija (lat. igrač koji u igri dolazi poslije drugog igrača.) "poslije večere". appoggiato appoggiato čit. neprihvatljiv priziv appellatio temeraria čit. apođatura (tal. dati im glatkoću. apprehensio) fil. sliveno appoggiaura čit.) glaz. ili svojstva koja im daju veću vrijednost koju ti proizvodi dobivaju ovakvim dotjerivanjem. appreter) rad oko dotjerivanja i popravljanja kojim neki industrijski proizvodi (tkanine. strasno. djevojčica Antonija. pojam. apelacio dezerta (lat. apelacio temerarija (lat. apprecari. uzimanje u posjed. pohvala. a prva ju je navodno izrekla markiza Pompadour) apres-souper čit. nesposobnost izvođenja nekih običnih pokreta i točnog shvaćanja značenja nekih stvari bez postojanja oduzetosti (paralize) apre (fr. procjenjivanje. strah. npr. apođato (tal. appreter) dotjerati (ili: dotjerivati) razne tekstilne materijale tako da dobiju izgled i svojstva boljih. sjajnost itd. nepromišljen priziv appoggiando čit. vezano. zakasnjeli priziv appellatio frivola čit. nedopustiv priziv. kao imenica. koža. npr. vučeno (u sviranju). neosnovan priziv. povoljan sud o nečemu.) glaz.: Dijete bolesno mora ležati apozitivan (lat.) nakon nas potop. apprecatio) preklinjanje.) glaz. imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i slaže se s njom u padežu. usrdna molba apres nous le deluge čit. moj apre aprecijacija (lat. zatvor. papir. priziv koji se može dopustiti ili prihvatiti appellatio deserta čit.) prav. predudar. tj. apre tura (fr. ocjena. predodžba.apozicija apozicija (lat.) prav. da se tiska knjiga. appositivus) gram. krzno) dobivaju izgled i svojstvo bolje robe (glatkoću. poimanje sadržaja neke predodžbe. a priori) fil. sjajnost). apponere priložiti. pro- 107 aprobacija cjena. prav.) prav.) prav. a priori) filozofijski pravac koji prima nešto a priori. apre supe (fr. sastanak ugovoren kasno navečer apretirati (fr.) glaz. suzdržano. večernje sijelo. grad Split apozitiv (lat. appretiatio) određivanje cijene. biskupovo dopuštenje da svećenik ispovijeda i propovijeda . tj. glaz. odobrenje. a priori apriorizam (lat. vezivanje. v. naknadno dodana pridjevska oznaka. beznačajan i ništavan priziv appellatio inadmissibilis čit. approbatio) odobravanje. koji stoji kao dodatak appassionato (tal. appositio) gram. apelacio inadmissibilis (lat. dopuštenje. bilo u teoriji spoznaje bilo u etici aprobacija (lat. propušten. nas se to ne tiče. apraxia besposlenost) psih. pristanak. strahovanje. appositivum) gram. npr. vrijednosti nečemu. apelacio frivola (lat. hapšenje.

approbator odobravatelj) osoba koja vrši stručan pregled i odobrava puštanje u promet proizvoda u znanstveno-istraživačkim zavodima. appropriatio) prisvajanje. pod apsentizam apsentizam (lat. jedna od dviju točaka na eliptičnoj putanji nebeskog tijela u kojoj se ono nalazi na najvećoj odnosno na najmanjoj udaljenosti od tijela oko kojeg optječe. apscisna osovina pravac koji obično zauzima horizontalan položaj apscisija (lat. approximitas) približnost apropinkvacija (lat. povoljno ocijeniti. apscisa (lat. približna ocjena. odsjeći) geom. a mazga je ispod njega pobjegla). gnojna upala tkiva. brašna. mat. linea. aprobativan aprobirati (lat. absens) odsutan. poljoprivrednim dobrima. med. approximatio) približnost. koji izražava odobravanje. tj. apsidos svod) 1. približavati aproprijacija (lat. u (Descartesovom) koordinatnom sustavu: mjerni broj (+ ili —) udaljenosti bilo koje točke u ravnini do ordinatne osi. vina. ubrizgavanjem mlijeka radi liječenja sepse. odvajanje. prisvojenje. prekidanje apsentan (lat. prisvajati. priznati nekome sposobnost za nešto aproksimacija (lat.) aprobatoran (lat. kemijsko spajanje dvaju tijela pomoću trećega aproprirati (lat. Absalom otac mira) jedan od sinova hebrejskoga kralja 108 apsida Davida. simbol lošeg sinovskog ponašanja apscedirati (lat. absenters) mn. abscissa. približavati aproksimitet (lat. uskladiti aprovizacija (lat. dodirna točka aproksimativan (lat. 2. osobito nekog trenutka ili događaja apropinkvirati (lat. odvojiti. prilagoditi prema čemu. pohvaliti. u srednjovjekovnoj crkve- . dakle afel i perihel za planet ili neki komet te apogej i perigej za Mjesec. abscessus) odlazak. dopustiti. (žita. udaljiti se. mliječnih prerađevina i dr. ret. odvajanje. abscissio) odsijecanje. zagnojavati se apsces (lat. apsis. engl. approximativus) približan aproksimirati (lat. metastatični apsces zagnojenost koja se pojavi daleko od mjesta prvobitne oboljelosti. približno izračunavanje. absentism) odsutnost iz mjesta kome netko stvarno pripada. approvisionner) opskrbiti životnim namirnicama Apsalom (hebr. ocjenjivanje otprilike aproksimativa (lat. prilagođavanje. med. a-providere) opskrbljivanje životnim namirnicama aprovizionirati (fr. appropriare) prisvojiti. prelaziti u gnoj. gnojni čir. astr. apscisni pravac pravac koji je uzet radi određivanja položaja neke točke ili osobina jedne krivulje. appropinquatio) približavanje. absens. progresivne paralize itd. approximare približavati se) približiti. otići. približno pronalaženje korijena. approbativus) odobravan. otkidanje. appropinquare) približiti. v. approbare) odobriti na osnovi prethodnog ispitivanja. approbatorius) v. fiksacijski apsces zagnojenost izazvana namjernim kemijskim podražajima. tvornicama itd. aprobatoran aprobator (lat. abs-cedere) odlaziti. osobito boravak irskih posjednika izvan Irske (apsenteri) apsida (grč. gonoreje.aprobativan aprobativan (lat. abscindere otrgnuti. udaljen apsenteri (engl. udaljavati se. prema biblijskoj priči pobunio se protiv oca i bio ubijen (bježeći na mazgi pred progoniteljima zapeo je dugačkom kosom za hrastovo granje. npr. approximativa) točka zbližavanja.

diplomskog ispita. za masu gram. absolvere razriješiti) gram. savršeno. ab-solutus) slobodan od svih odnosa (ili: obveza. mala zborna kapela. shvaćati ili prikazivati nešto kao apsolutno. školu apsorbencije (lat. jednostavno. u aposolutnom smislu apsolutno (lat. apsolutna težina težina tijela koja se dobiva običnim mjerenjem. trošiti. bolest živaca kao posljedica prekomjernog pijenja apsinta apso. samovolja. suprotno. apsis) arhit. neprisustnost duha.apsidiola 109 apsorbirati apsolutiv (lat. fil. supr. neograničenost. razumijevati.. neuvjetovano. apsyhia) nesvjestica. razrješnica aps6lvent (lat.: relativnost. absolvere) pristaša ili vršitelj neograničene vladavine . broj. apsolutno tlo ono koje se ni za koju drugu kulturu ne može racionalno upotrijebiti. bezuvjetan. absolutus) bezuvjetnost.lucija (lat. vrijednost bez obzira na znak + ili —. apsidiola. rakija od pelina. uvlačiti u se. apsolutni alkohol kem. neprisebnost. bez obzira na njegov obujam. materijalistički: tvar). potpun. oslobođenje. obuzimati. savršen. nego samo za jednu. usisavati. uvjeta. Bog. osloboditi od (grijeha ili krivnje). kem. progutati. otpusni apsolutorij (lat. apsinthion) bot. absolutorius) koji oslobađa. čisti alkohol. absolutum) činiti. apsinthion) med. tj. oslobođenje. ograničenja) nezavisan. obuzeti. absolutio) oproštenje grijeha ili krivnje. neuvjetovanost. polukružni dijelovi crkava. neograničeno. grč. absolutum) 1. agr. apsolutne mjere koje imaju za osnovne jedinice centimetar. pomilovanje apsolut v. neogrančena vladavina jednog čovjeka apsolutizirati (lat. razrješno pismo. neograničen. pril. koji razrješava. razrješni. npr. sasvim za- > < noj arhitekturi: stražnji. bezuvjetno. apsolutan (lat. dužina koja spaja obje apside apsihija (grč. oblik vladavine kod koje vladareva vlast nije ograničena ustavom. im. absorbentia) mn. čist. stvar po sebi. gorka rakija apsintizam (grč. absolvere) neograničenost. ovladati. završiti. osobito u crkvama romanskog stila apsidna linija astr. velika os eliptične putanje. upiti. fil. svjedodžba da je netko stekao pravo na polaganje završnog. sredstva koja upijaju vlažnost iz drugih tijela apsorbirati (lat. duh. prvi. usp. za vrijeme sekunda. absolvere završiti) osoba koja je provela na sveučilištu ili nekoj drugoj visokoj školi propisano vrijeme i time stekla pravo na polaganje završnog (diplomskog) ispita apsolvirati (lat. apsolutni sustav mjera sustav u kojem su osnovne jedinice: za dužinu centimetar. učiniti nešto apsolutnim. npr. ab-solvere odriješiti) razriješiti. za vinograd i si. samovlašće. apsolutna vrijednost mat. upijati. apsolutni broj. apsolutno 1. fiz. v. osobito onih koje su građene u romanskom stilu apsidiola (lat. savršenost. apsolutna temperatura ona čija se nulta točka nalazi na —273°C apsolutist (lat. absolvere završiti. suprotno: relativno apsolutnost (lat. neuvjetan. absolutorium) razrješenje. 2. osnovni uzrok svim pojavama. relativitet apsolutoran (lat. fiz. potrošiti. u filozofiji religije: apsolutno biće. indikativ. relativ apsolutizam (lat. apopsihija apsint (grč. gram i sekundu. vječno i nepromjenjivo (idealistički: Bog. ab-sorbere) usisati.

okaniti se toga apstrakcija (lat. stvaranje pojmova. čin kojim se u želucu završava probava. in apstrakto (lat. spolne ljubavi. čist pojam. zamršen apsud (lat. med. težak za razumijevanje. abstractio) log. v. mesa. pren. fiziol. zamišljenost. od nečega apstrahirati ne voditi o tome računa. mudrovanje. koji čisti (ranu) apstinencija (lat. abstersio) med. neosvrtanje apstrakt (lat. negledanje. ispirati. odvajanje. besmislica. radi što boljeg uočavanja i poimanja onoga što je u nečemu glavno. absorptio) fiz. abstractum) log.) apsorpciometar (lat. usisavanje. rastresenost. odustajanje od nasljedstva apstergencije (lat. smiješan. apstraktum pro konkreto (lat. sudare cijediti) prokuhana tekućina. koji postoji samo kao pojam (supr. nerazumljiv. čist čin mišljenja. gram. apstinent (lat. znanost čista znanost (za razliku od primijenjene). misaoni. pojmovno odvojeno. grč. spolnih odnošaja itd. viši. čišćenje (rana) apsterzivan (lat. čista misao. čistiti (ranu) apsterzija (lat. nepriličan. suzdržanost. sredstva za ispiranje rana apstergentan (lat.apsorpcija uzeti poslom nekoga. abstentio uzdržavanje) prav. dubokouman. mislima i si. abstergere brisati) prati. potpuno zaposliti apsorpcija (lat. živjeti trezveno apstrahirati (lat. nerazumljivost. opće. sprava pomoću koje se određuje sposobnost tekućine za upijanje plinova apsorptivan (lat. čista misao. abstinens) pristaša apstinencije. teorijski. nepodoban. prolazak probavljene hrane kroz crijevnu sluznicu u krvotok. apstraktan broj mat. dubok. zamišljen. posebno. uvarak apsumpcija (lat. mislena imenica. absorptivus) sposoban upiti ili usisati. absumptio) trošenje. istrošenost. ad apsurdum (lat. abstrusus) skriven. glupost apsurdan (lat. abstergens) med. rastresen. duhana. misleno (suprotno: in concreto) apstraktiv (lat. besmislen. abstinens) koji se suzdržava od uživanja u alkoholu. emisija). mesu. stvarati misaone predodžbe. nejasan. ekstrakt nekog soka ili alkohola apstruzan (lat. teško razumljiv. apstraktna.: konkretan). ono što je u mislima. ispiranje. izmučenost apsurd (lat. apsterzivan apstergirati (lat. zatvoren. abstractus) log. pranje. koji postoji ili je zamišljen da postoji odvojen od materijalnih predmeta. primanje u sebe (supr. mislen. potpuna zauzetost (poslom. ab od. spolnim odnošajima.) u općem. neimenovani broj. absurditas) logička nemogućnost. metron) fiz. usisan apstencija (lat. mesa. ad absurdum čit. ne obazirati se na to. absurdus) logički nemoguć. taman. nužno i bitno namjerno zanemarivati i ne obazirati 110 apsurdan se na ono što je u tome sporedno. udubljenost u misli. samo u mislima. trezvenjak apstinentan (lat. sredstva za vanjsko čišćenje. duhana. abstractivum) kem. koji služi za ispiranje. duhanu. suzdržavanje od alkoholnih pića. abstersivus) med. abstractum pro concreto čit. in abstracto čit. absorptio. trezven apstinirati (lat. odvajati u mislima. abstergentia) mn. abstinere) suzdržavati se od alkohola. čist. abstinentia uzdržavanje) trezvenost. besmislenost.) opći pojam umjesto stvarnog predmeta apstraktan (lat. abs-trahere) odvojiti. slučajno ili nebitno.) dovesti do besmisla . upijanje.

otrcan. govoriti arapski. kristalizira po rompskom sustavu arahiodaktilija (grč. žrtvenik arabatan (tur. area površina) jedinica za mjerenje površina = 100 m2 ara (lat. osobito: poznati medicinari srednjeg vijeka koji su bili pod utjecajem arapskih liječnika arabizam osobina arapskog jezika.) aptrajbati (njem.) kem. Akvinikum (lat. arachne) med. slik. izraz kojim se označuje npr. paučinasta moždana opna arahnoidi (grč. bubama i dr. usp. voda za umirivanje krvi (nazvana po otkrivaču Binelliju) aqua destillata čit. arahnoditis arahnoditis (grč. u umjetnosti arabotedesko (tal. apus. daktylos prst) med. osobitost i poznavanje arapskog jezika. pauci arahnoliti (grč. jako i svestrano olupavanje tijesta apunto (tal. otrovna tekućina koju je navodno oko god. arahniti arahnolog (grč. vrijedne iskopine. fantastične linije u slikarstvu. eidos oblik) mn. abschmalzen) zamastiti. arapske književnosti i umjetnosti. arachne. harabi) trošan. absurdum nemoguće) v. ukras u arapskom stilu. 1700. javna i privatna kupališta i dr. arahnoliti arahnitis (grč.apsurdnost apsurdnost (lat. geol. arachne pauk. upotrebljavati u govoru arapske riječi. u baletu: figura kad plesač stoji na jednoj nozi 111 arahnolog arabicitet (lat. sklon propasti. amfiteatar. arachne) med. abstreiben otjerati) kuh.) u rimsko doba naziv za grad na desnoj obali Dunava kraj starog Budima u Mađarskoj. ruševan. zapravo slike iz biljnog svijeta budući daje Arapima vjera zabranjivala slikanje ljudi i životinja. pa su je rado primjenjivali za "nedužno" usmrćivanje političkih protivnika) Aquincum čit. arabesco) 1. dobiva se od arapske gume i nekih drugih biljnih sluzi arabist znalac arapskog jezika. pobijeđena Atena pretvorila ju je u pauka arahniti (grč. arachne pauk. lat. ugledati se na Arape. upropašten. kamenje s otiscima morskih zvijezda. akva Bineli (lat. arachne pauk) mn. arahnitis arahnoida (grč.) farm. aranea pauk. destilacijom pročišćena voda aqua tofjfana čit. arapske književnosti i dr. izumila neka vračara Toffana (trovala je polako i neprimjetno. paucima slične životinje. lithos kamen) geol. znanost o beskrilnim kukcima (paucima. akva destilata (lat. npr. bezbojan ili žućkast mineral.) tofanska voda. hrom) vrsta raka listonošca aqua Binelli čit. zapržiti apterologija (grč. začiniti. eidos oblik) zool. appunto) trg. ar (lat. rimskog i gotičkog stila u slikarstvu i kiparstvu aragonit min. osobito vješta tkalja iz Lidije. 2. prekomjerna dužina prstiju na ruci i nozi Arahna mit. rabatan arabeska (tal. natjecala se je u tkanju s božicom Atenom. dotrajao. a-pteros beskrilan) zool. pohaban. karbonat vapna. arabicitas) bit.) oltar. arachne.bez noge. npr. pokvaren. arabotedesco arapsko-njemački) mješavina maurskog. riječ uzeta iz arapskog jezika arabizirati napraviti na arapski način. v. arachne. arabinoza vrsta šećera. akva tofana (tal. mjenica za izmirenje nekog duga apus (grč. apsurd apšmalcati (njem. upala paučinaste moždane opne. logos) poznavatelj (ili: proučavatelj) znanosti o paucima . v. zool.

izmirenje. naslađivati se arak (ar. e. grč.arahnologija arahnologija (grč. rješavanje me- .) mn. šećera ili od soka kokosovog oraha arak (lat. arbitrari presuđivati kao izabrani sudac) izabrani sud.) antičko ime za otok i grad Rab arbajtsbiro (njem. priređivač aranžirati (fr. nagoditi se s vjerovnicima.) vrsta vinove loze. suđenje izabranim sudom. neograničeni gospodar. glavna. razmak. mode i dr. arbiter) izabrani sudac. samovoljna procjena arbitralan (lat. arbitrage. logia) zool. promatrač. priređivati. aralvk) dogradnja uz kuću. lat. aranea. grafo pišem. Arracacia xanthorhiza) bot. umijeće da se po paučini predvidi kakvo će biti vrijeme arajdati (grč.. složiti. raspored. približan arbitrator (lat. pol. radovati se. no nemilosrdno istrijebljeno od španjolskih osvajača. najmjerodavnija osoba u spornim pitanjima (umjetnosti. arcus luk) 1. neutemeljen. znanost o paucima. arranger) urediti. aramejsko pismo semitsko pismo iz kojega se razvilo hebrejsko pismo aramon (fr. vrsta jake rakije od riže. logia) zool. sudac u nekom sporu. meksička biljka iz porodice štitarki araluk (tur. glaz. izabrani sudac arbitraža (fr. osušene i pošećerene naranče araneografija (lat. ukusa. arrangeur) obrađivač. spada u skupinu semitskih jezika. važan za izučavanje židovskih i starokršćanskih spisa. v. arahiologija aranžer (fr. spora- 112 arbitraža zum. poravnanje. za zapošljavanje nezaposlenih radnika arbajtsdinst (njem. Arbeit rad. bureau ured) ured za posredovanje rada.) rad na njivi. presuda izabranog suda. orkestracija aratura (lat. uređivati. otporna prema biljnim bolestima (osobito se uzgaja na jugu Francuske) arancini (tal. prirediti. arrangemen ^ uređitnje. aranea pauk. uređenje. Arbeit rad. rok. n. mali hodnik. uživati gledajući nešto. napraviti sporazum aranžman (rr. arbitratio) procjenjivanje po vlastitom nahođenju. jedinica za mjeru papira arakača (lat. srediti.) arbitracija (lat. arbitralis) koji se tiče izabranog suda arbitraran (lat. raizo odmaram se. tlaka (u srednjem vijeku) Araukanci (Arawak) nekada moćno indijansko pleme. Dienst služba) "radna služba". e. preradba. despot. spremiti. svojevoljan. opisujem) opisivanje pauka araneologija (lat. vremenski razmak. arbitrarius) koji presuđuje po osobnom uvjerenju. institucija njemačke nacističke vladavine koja je propisivala da svatko mora provesti određeno vrijeme na fizičkim radovima u službi zajednice arbitar (lat. n. samovoljan. poslovanje pri kojem se iskorištava cijena jednakih burzovnih objekatf na raz ličitim tržištima. Arba (lat. arbitrator) sudac kojega biraju zavađene strane radi rješavanja nekog spora. razdaljina. prisutni svjedok. poček Arameja stara oznaka za Siriju i Mezopotamiju aramejski jezik najrašireniji jezik u srednjoj Aziji od 300. pr. obrada. grč. arachne. male. izravnati. r^d. najutjecajnija. oporavljam se) veseliti se. do 650. sređivati. trg. međuprostor. danas ih ima na području Brazila i Venezuele araukarija vrsta crnogorice.) 2. fr.

trg. pooštrena zapovijed ardasa (fr.arbitražni posao đudržavnih sporova pomoću komisije u kojoj su. polje borbe. vrsta fine perzijske svile ardentan (lat. arbor drvo) onaj koji se bavi uzgajanjem drveća i ostalog bilja arborizacija (lat. usijan. arbitrari) bank.) prema legendi: smokva pod kojom je vučica dojila Romula i Rema arbor vitae čit. arkcior citacio (lat. arbor drvo. cultura) uzgajanje drveća i ostalog bilja arborist (lat. ardito) voj. arkcijus jus (lat.) prav. arborescere) pretvarati se u drvo. usp. arhijatar arctior citatio čit. prevlačeći gudalom archiiatrus Sancti Palatini (lat.) glaz. volja.) borilište posuto pijeskom. arena) borac u areni. srčano arduitet (lat. trkalište u cirkusu. kao drvo arborikultura (lat. smjelo.) glaz. arbitrari) procjenjivati. vrsta grube svile iz Smirne ardasina (fr. slobodan izbor. arduus strm) strmost. arborescentia) rastenje (ili: razvijanje) u obliku drveta (kod kristala). "životno drvo". biljni otisak 113 arendar arborni (lat. velika teškoća. arboretum) škola u kojoj se uči poznavanje bilja. moždana masa malog mozga koja je u presjeku slična drvetu arborescencija (lat. i neutralni delegati arbitražni posao (lat. vreli. žustar. oštriji (ili: pooštren) poziv pred sud arctius jus čit.) prav. arenacija (lat. tegoba. revan ardit (tal. pješčana kupelj arenant (lat. arrenda) zakup zemljišta. suditi. arrendarius) onaj koji daje zemljište u zakup . odrvenjavati arboretum (lat. posao kojim se traži način kako bi se najbolje izmirio dug u inozemstvu ili kako bi se najpovoljnije naplatilo neko potraživanje arbitrij (lat. ardens) gorući. ardassine) trg.) površina. gumno areal (lat. carskog dvora u starom Rimu. botanički vrt arboriforman (lat. osim predstavnika zavađenih strana.) anat. žestoko. poprište borbe i igara u cirkusu (amfiteatru) kod Rimljana. obiteljsko stablo. rješavati po svom mišljenju i nahođenju. slobodno opredjeljivanje arbor genealogica čit.) rodoslovno stablo. gradilište. samovolja. pren. bliže (ili: preče) pravo. pravo prednosti arctius mandatum čit. arbor genealogika (lat. sud izabranog suca. poprište. u tal. arbor drvo) tekućina za prskanje raslinja i drveća radi zaštite od zaraznih bolesti arcato čit. žarki. areale) područje na kojem je raširena neka biljna ili životinjska vrsta arena (lat. presuđivati kao izabrani sudac. vojnik jurišnih odreda naoružan ručnom bombom i nožem ardito (tal. zažaren. rada i si. shvaćanje. arbor vite (lat. plah. sloboda opredjeljivanja arbitrirati (lat. silan. ugovor o davanju zemljišta u zakup arendar (lat. tj. vojsci. ardasse) trg. pren. rodoslovlje Arbor Ruminalis ili Ruminalis ficus (lat.) nadliječnik svetog.) prav. vatren. arborisatio) prirodno stvaranje oblika drveta na kamenju. hrvač arenda (lat. muka area (lat. mijenjati (ili: razmjenjivati) domaću valutu za drugu valutu po utvrđenom tečaju arbitrium liberum (lat. nasad raznovrsnog bilja. arboriformis) koji je u obliku drveta. mišljenje. odrvenjenje arborescirati (lat.) slobodna volja. arkato (tal. arkcijus mandatum (lat. arbitrium) presuda. arenatio) med. ocjena.

gravimetar. naredba o uhićenju. argyrion) med. rata i ratnih užasa arest (tal. arreter) zaustaviti. argentum) srebro. Ares) mit. živa argirija (grč. metria) fiz. areola) malo. pojave kroničnog trovanja srebrom: argirijaza i degeneracije pluća. zatvaranje. metron) fiz. argyrion. zakupiti areola (lat. eidos oblik) umjetno srebro. mala šupljina između tkivnih snopića: med. koji pripada bogu rata Aresu. osoba koja sudskim putem traži stavljanje zabrane arestat (lat. zatvoriti. šatrovački govor. argyrion) med. ludilo) želja (ili: strast) za novcem. argentum) v. arrestatorium sc. 2. man- 114 argo datum) prav. zbor uglednih i nepristranih sudaca areotektonika (grč. 3. argirijaza argirijaza (grč. arrestans) uhićenik. arrerages) mn. argentum srebro) 1. Areios Aresov. novac argentum foliatum (lat. area. argental.) lisnato srebro argentum vivum (lat. određivanje gustoće i specifične težine tekućine Areopag (grč. govor određene socijalne skupine .) živo srebro. arrestum) zatvor. mangupski. argot) jezik pariških ulica i polusvijeta. crven krug oko upaljenog mjesta. arrestatus) prav. grč. najstariji i najugledniji sud u Ateni čije je sjedište bilo na tom brežuljku. argyrion srebro) med. usp. arrendare) dati ili uzeti zemljište u zakup. Areios pagos) 1. argyrion srebro. zatvor arestant (lat. argirijaza argo (fr. v. tektoniki) voj. slobodno mjesto. bubrega i jetara argiroida (grč. zadržati. obustavljati. modrosiva ili crnkasta boja koja se ponekad javlja na koži nakon duže unutarnje uporabe srebrnih preparata argirizam (grč. metron) sprava za ispitivanje srebra argentum (lat. araios rijedak. usp. pakvon. bogatstvom argiroza (grč. kažnjenik. lat. pakvon argentometar (lat. krug oko Mjeseca areometar (grč. argyrion srebro) med. uze. zaostala plaćanja. zatočenik. vještina napadanja i obrane utvrđenih mjesta areraže (fr. prsten oko prsne bradavice. bog rata. arrerager) biti u zaostatku s primanjem. lopovski. argentan argentan (lat. sprava za mjerenje gustoće i specifične težine tekućine. arrendator) zakupac zemljišta arendirati (lat. pren. metalna smjesa slična srebru argiromanija (grč. aretirati. cinka i nikla. arete vrlina. nauk (ili: naučavanje) o vrlini. zaustavljati.arendator arendator (lat. rešt arestacija (lat. v. pakfong. obustaviti. pakvon. anat. neplaćena zakupnina. arresto. arrestare) v. slitina bakra. mania pomama. aretirati (fr. argentum srebro. zadržavati. logia) fil. arrestatio) uhićenje. hidrometar areometrija (grč. sin Zeusa i Here. javno prozivanje vjerovnika (kod stečaja) arestirati (lat. uhititi. simbol surove hrabrosti. osoba protiv koje se traži stavljanje zabrane arestatorij (lat. prav. dugovi. dio etike argental (lat. astr. zapadno od Akropole u Ateni. araios rijedak. staviti zabranu aretologija (grč. brežuljak posvećen bogu rata Aresu. ne biti isplaćen Ares (grč. neplaćena kamata areražirati (fr. uze.

nego je samo napravljen. archa kos) starinski.) dokaz koji proizlazi iz općepriznatih i znanstveno utvrđenih istina argumentum baculinum čit. atomska težina 39. npr. Argus) mit. dokaz koji nije strogo logičan nego više prilagođen sposobnosti razumijevanja ili interesu slušatelja. obrazloženje. argumentator) onaj koji navodi dokaze. dokazuje nešto silom argumentum e consensu gentium čit. obrazlagati argumentum ad hominem (lat.. kad netko. potkrijepljen dokazima argumentirati (lat. koji ne potječe iz starog vremena. već na osobinama ili položaju onih koji je iznose. govoriti jezikom koji ne razumije svatko argotizam (fr. argumentum e konsenzu gencijum (lat. onaj dio dokaza na kojem se taj dokaz zasniva. argumentatio) dokazivanje.944. zaključivanje. archaios star) gram. usp. pažljive. neon. dokaz. arhaističan arhajski period v. dokazni argumentator (lat. dugotrajan i opasan pothvat argotirati (fr. upotrebljavati u govoru i pisanju arhaizme arhajski (grč. upotrebljava se za punjenje žarulja i daje sivkastu svjetlost. otkriven 1894. u običnom pisanju i govoru. zastarjela riječ ili zraz koji se danas. argos nedjelatan. sadržaj ili izvadak iz nekog djela argumentacija (lat. archaios star. argumentum) dokazno sredstvo. mirisa i ukusa. napisan ili prilagođen ukusu ili duhu starog vremena. uvijek otvorene oči kojima ništa ne može promaknuti arhaičan (grč. starinski) 1. Argos. znak Ar. po Zeusovoj zapovijedi ubio gaje Hermes. tj. argumentum dokaz) koji daje (ili služi kao) dokaz (razlog.) dokaz batinom. archaismos) gram. dokaz koji se ne zasniva na samoj stvari. npr. sin Zeusov i Niobin. koji obrazlaže. zaključivanja argumentativan (lat. nemajući drugih dokaza. koji zaista potječe iz starog vremena. popularan dokaz.) 1. nautes brodar) mit.: 'Taj prijedlog nije dobar jer je predlagač loš čovjek" argumentum ad veritatem (lat. način dokazivanja. arch-egetes) vođa. obrazloženje). dokazivati. čuvar Zeusove ljubavnice Ije koju je Hera pretvorila u kravu. 2. uhoda. vrsta glavonožaca Argonauti (grč. starogrčki junaci koji su na svojoj lađi Argo pod Jazonovim vodstvom otplovili do Kolhide kako bi donijeli zlatno runo argonautika (grč. element. stooki div. pren. ksenon argonaut (grč. nautes brodar) zool. neradan. starinski arhaizam (grč. Argo. razlog. plemeniti (inertni) plin bez boje. poglavar. Argusove oči vrlo budne. koji zaključuje. veoma oprezan i savjestan čuvar. lat. lako 115 arheget razumljiv. usp. argumentum bakulinum (lat. redni broj 18. raspravljač argumentiran (lat.argon argon (grč.) log. obrazlaganje. korablja (lađa). argumentosus) bogat razlozima. argot) izraz ili osobitost šatrovačkog govora argument (lat. Argo. argoter) govoriti šatrovačkim jezikom. dokazivanje neke tvrdnje na osnovi toga što su svi oduvijek tu tvrdnju smatrali istinitom Argus (grč. kripton. vještina dokazivanja. baviti se proučavanjem starog vremena i kulture. špijun. više ne upotrebljava. titula spartanskog kralja u Likurgovom zakonu . starinski način izražavanja arhaizirati (grč. azojski period arheget (grč. zaključivanja. lijen) kem. 2. zaključivati. nautes) povijest pohoda Argonauta u Kolhidu. argumentari) navoditi kao dokaz. tj.

arche početak. počasno zvanje za đakona arhiepiskop (grč. e. e. arhce. gignomai stvaram) biol. prid. zametak) zool. gradi- . povijest stare umjetnosti. archetypon prauzorak) praslika. tako se zove više vrsta stihova koje je prvi pisao najstariji grčki liričar i jampski pjesnik Arhiloh (između 680. archaios. uronjeno u tekućinu. starješina svećenika arhilohijski (grč. archos. dakle "oprezni". poglavar većeg samostana ili više samostana Arhimed (grč. archi-hierarchia) dostojanstvo prvosvećenika. prvi. osobito: prvi otisak. podrugljiv u govoru ili pisanju arhimagija (grč. archi-pelagos) otočje.arhegonije arhegonije (grč. archimandrites) pravosl. zoon živ stvor) razdoblje u razvoju Zemlje (između arhaika i paleozoika) arhesporij (grč. arche. prastvaranje. najstariji đakon. graditelj arhitektonika (grč. Archiloxos) poet. diakonos sluga) pravosl.(grč. arheološki arheopteriks (grč. prid. archos. abiogeneza arhihijerarh (grč. a po drugim opet ptici. archo. prvosvećenik. arheografski arheolog (grč. osobito antičku umjetnost i znanost arheologija (grč. prazametak arhidijeceza (grč. archi-mageia) vrhovno čarobnjaštvo. prapismo. archi-hierarches) pravosl. archo vladam.predmetak koji u složenicama znači: glavni. pr. i 640. spora) stanica od koje nastaje tkivo koje stvara truske kod paprati arhetip (grč. archo. episkopos) pravosl. architekton) onaj koji se bavi građevinarstvom. arche početak. po nekim dijelovima sličan reptilima. od Arhimeda pronađeno pravilo da svako tijelo. između Grčke i Male Azije arhitekt (grč. ženski spolni organi kod nekih bescvjetnica i mahovina arhelogija (grč. arhiepiskop arhiblast (grč. grafo) opisivanje starina. "obzirni") najveći matematičar i fizičar staroga svijeta (287—212 pr. "koji zna predviđati". archaiopteryx) zool. nadbiskupija arhidakon (grč. architekton) znanost o građevnoj umjetnosti. gonos) mn. područje pod duhovnom upravom arhiepiskopa arhigonija (grč. prapočetak. original. visoko svećenstvo arhijerej (grč. n. medomai brinem se. zajedljiv. nad. prauzor. fosilni kralježnjak veličine goluba. prvobitno: otoci u Egejskom moru. gubi na svojoj težini onoliko koliko teži istisnuta tekućina arhipelag (grč. blastos klica. dioikesis uprava) duhovno područje nadbiskupa. arche početak.pra-.). vladika. arche. žučan. arhetipi otisci (ili: primjerci) prvog izdanja arhi. spontano nastajanje života. archos. arch-hiereus) pravosl. episkopeo) pravosl. pren. osnove znanosti o čovjeku arheografija (grč. praarhibiskup (grč. logia) početna znanost. tj. inženjer arhitekture. glavni episkop 116 arhitektonika arhiepiskopija (grč. bot. staro-. počinjem) arh. tobožnja vještina pravljenja zlata i srebra arhimandrit (grč. archailogos) onaj koji se bavi starinama i poznaje starine. anorganske tvari. n.nad-. archaiologia) znanost koja proučava ostatke i spomenike materijalne kulture starih naroda (osobito se bavi antikom). archo prednjačim.). postanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. projektant građevina. episkop arhihijerarhija (grč. episkopos nadzornik) nadbiskup. Arhimedov zakon fiz. potječe iz pretpovijesnog doba arheozoik (grč.

archon) vladar. graditeljstvo. "božji lav") simboličko ime za junaka uopće. mršavost. arya. ime kojim su indoeuropski (arijski. arriere-garde) voj.) koji je tvrdio da Krist nije Bog. slabost aries (lat. spržen. archeion vladina ustanova) mjesto gdje se drže i čuvaju spisi. za žrtveni oltar. rimskoj. trabs greda) arhit. mršav. Ariadne) mit. arijevci arijanizam naučavanje aleksandrijskog svećenika Arija (4. otuda: Arijadnina nit sredstvo da se čovjek izvuče iz neke teške situacije arijanci mn. aridus) suh. ariditas) suhoća. da pomoću klupka konca iziđe iz labirinta te pobjegla s njim. pristaše i pobornici arijanizma.arhitektonski teljstvo. archivolto glavni luk) arhit. archo. kći kretskog kralja Minosa i Pasifaje. Aries Ovan (zviježđe u Zodijaku na sjevernoj nebeskoj polutki) arija (tal. koji se tiče nekog znanstvenog sustava arhitektura (grč. lukova glavnog crkvenog portala. povelje. posljednja obrana arijer-garda (fr. lat. archos čmar. načini zidanja. umijeće izrađivanja znanstvenog sustava. suhoparan ariditet (lat. Perzije i Irana sami sebe nazivali. isušen. architectura) građevna umjetnost. suhoparnost 117 arijeta aridura (lat. indogermanski) stanovnici Indije. građevni stil arhitrav (grč. jalovost. melodija Arijadna (grč. zaštitna četa. aria. arija) mn. zaštitnica arijeta (tal. osobito istaknut kao dobročinitelj u Shakespearovoj drami Oluja arijer-ban (fr. archivalia) spisi koji se nalaze u arhivu. građevinarstvo. archivum) koji se tiče arhiva. poglavar. pren. za grad Jeruzalem. lat. koji pripada arhivu. architekton. pomogla Tezeju. grč. Arijevci. znanost o sustavu arhitektonski (grč. raspored građenja. suša. polukružni luk koji spaja dva stupa (u helenističkoj. archivum. sušenje. neplodan. spadnutost debelog crijeva arhoragija (grč. koji odgovara pravilima građevne umjetnosti. renesansnoj i baroknoj arhitekturi). koji radi u arhivu arhocela (grč. bruh) med. pjesmica . pren. archos čmar. bruh debelog crijeva arhont (grč. archivarius) upravitelj (ili: nadzornik) arhiva arhivolt (tal. ali ju je on ostavio na otoku Naksu. arriere-ban) voj. sušnost. pismohrana arhivalije (lat. u književnosti: vodeni ili zračni duh s dobrim svojstvima. kila. Indoeuropljani. mršavljanje. u starom vijeku ratna sprava (s ovnujskom glavom) za razbijanje zidina. jalov. archos. perz. koji su često ukrašeni kipovima arhivski (lat. napjev. Indogermani. mršavost. neplodnost. kele kila. st. u gotičkoj i romaničkoj arhitekturi: niz . fr. arriere straga. air) skladba za jedan glas uz instrumentalnu pratnju.) ovan. arietta) glaz. glavna greda koja povezuje dva ili više stupova i leži na njima arhiv (lat. najviši državni činovnik u Ateni nakon propasti starog kraljevstva arhoptoza (grč. regnymi prsnem) krvarenje iz debelog crijeva aridan (lat. arijski jezici svi indoeuropski (indogermanski) jezici Arijel (hebr. ptosis pad) med. u novije doba ovim se imenom nazivaju svi Indoeuropljani (Indogermani). nakon što je ubio Minotaura. nego običan čovjek Arijci (sanskr. mala arija. dokumenti arhivist (lat. zaštitnica. način pjevanja. garde tjelesna straža) četa koja brani uzmicanje. architektonikos) građevni. aridura) med. koji se nalazi u arhivu. odstupnica arijergarda (fr.

prozore na kućama kraj kojih prolazi itd. arithmos broj. geometrijska sredina. v. u obliku arije. starogrčki zaštitnik lova i stada. kratos moć. skočio je s broda u more ne bi li se spasio od razbojnika: u vodi ga je dočekao i iznio na obalu delfin kojega je zanio svojom pjesmom arioso čit. n. prijatelj i član aristokracije. nepravilno kretanje. Arijci Arion slavan pjesnik i svirač s grčkog otoka Lezba (oko 600. arithmetikos) onaj koji se bavi aritmetikom ili zna aritmetiku. im. nepravilnost u ritmu srčanih otkucaja aritmogrif (grč. n. pjevajući. techne) mat. vlast) vladavina plemstva i naroda Aristofan starogrčki komediograf. 1474—1533) pisac prvih komedija na talijanskom jeziku (pisao i latinska djela.) glaz. vladavine plemića aristokratizam (grč. pr. kratko melodično djelo koje se umeće u recitativ Ariosto (Ludovico. znanost o brojevima. poznat kao kritičar Homerovih i Pindarovih pjesama. n. mania bijes. stube. onaj koji je vješt u računanju aritmetički (grč. lutrije i dr. politička aritmetika primjena aritmetike na društvene i državne ustanove (npr. 58. pobijedio ga Cezar Aristarh (grč. v. Larix europaea) bot. Platonovog učenika. jedan od najvećih komediografa uopće (452—388 pr. osobito o tajanstvenim i čudnim svojstvima brojeva aritmomanija (grč.) . aristos.). umijeće računanja. progresija aritmetika (grč. arithmos broj. osobito čišćenje porodilje aristotelizam (grč. locheia porađanje) mn. prema priči. osiguranje života. logia) znanost o brojevima. strog i pravedan sudac u pitanjima umjetnosti. demos narod. naučavanje grčkog filozofa Aristotela (384—322 pr. grifos zagonetka) zagonetka izražena brojevima aritmologija (grč.). ludilo) nagon za stalnim brojenjem svega i svačega (bolesnik broji korake. n. arithmos broj.Arijevci Arijevci (sanskr. arithmetikos) koji spada u računanje. e. pr. Aristoteles) fil. aristos najbolji. neskladnost. ariozo (tal. aristokrates) plemić po rođenju ili položaju. e. agua) mn. vrsta bora (listopadna biljka) aritmetičar (grč. koji se može predočiti ili riješiti brojevima.) aristokracija (grč. aristokratia) vladavina plemstva. pren. sin Apolona i nimfe Kirene Aristid (grč. jedna od najznačajnijih osoba opisanih u Cezarovu djelu De bello Gallicio. aristarhski Aristej mit. arithmos broj. e arithmetike tj. e.). aritmetička sredina nekih brojeva je zbroj tih brojeva podijeljen brojem od onoliko jedinica koliko je tih brojeva. računski.) aritmija (grč. med. aristokrateomai imam aristokratski ustav) aristokratski sustav vladavine. učitelja Aleksandra Velikog i osnivača peripatetičke škole ariš (lat. pr. pr. usp. plemstvo aristokrat (grč.e. Aristarchos) najveći aleksandrijski gramatičar. arhythmia) nedostatak ravnomjernosti. med. aristos najbolji) staroatenski državnik s nadimkom "Pravedni" (umro oko 467. simbol pravednosti i nesebičnosti aristodemokracija (grč. sredstva koja pomažu porađanje. svjetski je glasovit po svome epu Orlando furioso (Bijesni Orlando) Ariovist vladar germanskog plemena Sveva. plemićki stalež. e. ljubav prema 118 aritmomanija aristokraciji i aristokratskim načelima aristolohici (grč. n.

mali naoružani brod.) oprema. suženost utrobe i zatvorenost kao posljedica toga. gusarski brod. 2. arcature) niz malih slijepih dekorativnih arkada. arrivage) pristajanje. st. koju je 1588. solium mrtvački sanduk od kamena) umjetnički izrađen starokršćanski grob u katakombama sa svodom u obliku luka arkoza (grč. arkadikos) koji je iz Arkadije. armateur) pom. potporni poluiuk. gusar. od srednjeg vijeka: obiteljski grb armada (šp. arcata) arhit. tj. tajno sredstvo arkatura (fr. stup podupirač arkebuza (fr.) oružje. mala ratna flota. kako se prave sredstva za uljepšavanje. tj. arco. polukružni otvor arkadijski (grč. Velika kola) astr. karijerist. . umjetne arkade. gudalo. arctura) med. krivljenje kostiju u obliku luka arma (lat. arcanum tajna) tajni lijek. arcuatio) med. arcus luk. arcade. zvala "nepobjediva" flota Filipa II. arithmos broj. laktaštvo arizacija (sanskr. Veliki i Mali medvjed (skupine zvijezda). sanduk) 1. svodna oplata arkbutan (fr. osobito carinski armalisti (mađ. arma oružje) mn. dolazak. armadilla) pom. lada (u obliku kovčega) u kojoj se starozavjetni Noa spasio od potopa te se ploveći zaustavio na vrhu planine Ararat. pren. potez gudalom. arkanum (lat. arquebuse) stara puška s kokotom i dugom cijevi. e arktos Veliki medvjed. arriviste) bezobziran lovac na zvanja i položaje. dolazak brodova u luku. naivan. arriver postići. pastirski. dragocjenosti arkada (fr. nego su živjeli samo od službe u vqjsci armater (fr. u starokršćanskoj crkvi: posuda u kojoj su čuvane euharistija. laktaš arivizam (fr. pastirskog predjela u sredini Peloponeza. arc-boutant) arhit. arktikos sjeverni) područje oko Sjevernog pola arktos (grč. tajan) poznavatelj tajni u pojedinim strukama. manteia proricanje) proricanje iz brojeva aritmometar (grč. pomlađivanje itd. dovezena roba arivist (fr. arcanus tajanstven. onaj koji je u vezi sa zviježđima Velikog i Malog medvjeda Arktik (grč. armalis. stanovnici Arkadije. osobito ratna flota (ovako se u XVI. poslao protiv Engleske) armadilja (šp. arkeo izdržavam) geol. zakupnik broda koji priprema svoj brod na daleki put. arua) pretvaranje u Arijce arka (lat. mit. Arkadia. pomorski razbojnik . u Španjolskoj: oružana sila. naoružan trgovački brod. lat. arca kovčeg. pješčanik od granitnih gnajskih stijena arktacija (lat. vlasnik gusarskog broda. nadsvoden hodnik.)'gudalom arkosolij (lat. coll arco čit. seoski. mađarski plemići koji nisu imali svog imanja. arriver postići) osobina onih koji bezobzirno žele doći na neki položaj ili postići neko zvanje. sužavanje. idiličan Arkađani (grč. arktikos sjeverni) koji se nalazi oko Sjevernog pola. lat. relikvije i dr.aritmomantija aritmomantija (grč. arcatito) med. Arkadoi) mn. pjesnici pastirske poezije arkanist (lat. arcus luk) glaz. stezanje nekog dijela tijela zavojem arktički (grč. dovoz robe. kol arko (tal. preteča današnje puške 119 armater arko (tal. npr. arithmos broj. sjever arktura (lat. metron) sprava za računanje arivaža (fr. uraslost nokata u meso arkuacija (lat.

prav. prisvojiti. aroma) miris. metodično bombardiranje arozija (lat. kao na harfi. 2. trg. drzak arogirati (lat. polijevanje. armare) 1. arma oružje. snažiti armorijal (fr. staviti (ili: stavljati) oznake na početku glazbenog komada. trg. arrogare) usuditi se. strategijskooperativna jedinica kopnene vojske i zrakoplovstva. vladala i Hrvatskom arpaneta (tal. zasuti vatrom. drznuti se. Cincari. arostija arostija (grč. armorale) poznavatelj grbova. fiz. koji ugodno miriše. arpedžato (tal. arrostia) med. 4. armorial.) glaz. arroser) zalijevati. grad. mirisne tvari. glaz. arpanetta) glaz. ^pojačavanje snage magneta sumetanjem željeza. 2. pojačati snagu magneta pomoću željeza. doplatiti. uzeti pod svoje aroma (grč. fr. vojska. pren. bezobrazan. Vlasi Aron (hebr. pom. začini 120 arpeggio aromatičan (grč. metodično bombardirati. ime lijepe i moćne čarobnice u Tassovom spjevu "Oslobođeni Jeruzalem". opremiti. bombama. pomagao mu pri izlasku iz Egipta. lat. razmetljiv. prisvajati. aroma) mirisan. jačati. arrosage) zalijevanje. naknadno platiti arozman (fr. lat. jela i dr. onaj koji se razumije u grbove arogancija (lat. slaboumnost. gord. arrostema slabost) med. metalni dijelovi u građevinarstvu Armida lit. arpedžo (tal. u razlomljenim akordima arpeggiatura čit. mala harfa. narukvica) okrugao.) glaz. ratna sprema. arrogantia) napuhanost. Aaron) stariji brat Mojsijev. voj. pren. ludilo. arrogans) napuhan. naknadno plaćanje Arpad vođa Mađara prilikom njihova dolaska u današnju Mađarsku. voj. polijevanje ulica. "armija nezaposlenih". armilla grivna.) glaz. arrosio) med. aromatica) mn. sočna tvar kod biljaka aromatici (grč. navodnjavati. ohol. lomljenje tona kao na harfi . arrosement) zalijevanje. aroma) stavljanje mirisa (ili: začina) u lijekove. nagrizanje kostiju arozirati (fr. doplaćivanje. drskost. povećati nosivost zida željezom i cementom. harfica arpeggiato čit. osvježavanje. ovlažavanje. armilarna sfera stari astronomski instrument (u obliku koluta ili kugle) za određivanje položaja zvijezda na nebu armirati (lat. oholost. začiniti. armee) 1. "armija beskućnika" armilaran (lat. arpedžatura (tal. 3. 5. začinjavati Aromun pripadnik jednog ogranka Rumunja. arrodere. naoružati. v.armatura armatura (lat. prvi veliki svećenik u Izraelu arostema (grč. naoružanje i posada nekog broda. aroma. u obliku koluta. sa začinom aromatizacija (grč. Aharon. oklopljavanje broda.) voj. osnivač dinastije (Arpadovići) koja je do 1301. naoružanje. voj. mnoštvo. opskrbiti ratnom spremom. armorale) knjiga s grbovima armorist (lat. navodnjavanje njiva. aromatizirati (grč. 3. bezobzirnost arogantan (lat. oružana sila. npr. prvi mađarski knez (890—907). granatama. polijevati. pren. žena sposobna zavesti armija (lat. niz razlomljenih akorda arpeggio čit. aroma) namirisati. arostema arozaža (fr. tj. ugodan miris eteričnih ulja. staviti miris u nešto. uobražen. fiz.

) vještina pamćenja arsen (grč. aršyn) lakat. zanat. ektasis pomicanje) med.) Božje prijestolje na vrhu neba aršin (tur. arteriozitet arterijalizacija (lat. arteriositas) fiziol. arteria) med.) nova umjetnost na prijelazu iz 19. aslan) lav. redni broj 33. oksidirana krv. darsonvalizacija arš (tur. arsenal. gone rađanje) rađanje muške djece arslan (tur. arteria žila. dijelio se na osam urupa. opis (ili: opisivanje) arterija arteriole (lat..93. ars mnemonika (lat. krvna žila. pren. proučavanje arterija arterioreksis (grč. nakon njih dolaze kapilare arteriologija (grč. arterijalitet arteritis (grč. prijek. sužavanje (ili: suženost) arterija arteriotomija (grč. v. upala arterija artes liberales (lat. kod nas poznatija pod imenom Secesija artefakt (lat. kem. pren. arteria. logia) anat.) umjetnost je duga. tome rezanje) med. arteria. ar nuvo (fr. kem. znak As. 1500 aršina — 1 vrsta (1066. navika uzimanja inače otrovnih količina arsenovih spojeva radi jačanja tjelesne snage ili spolne sposobnosti ' arsenogonija (grč. arslan. mjera za dužinu (između 65 i 75 cm. arsenikon. vita brevis (lat. st. soli arsenove kiseline arseniti (grč. arteria. junak. glavna prometna ulica u gradu i si.7112 m. bogatstvo u arterijama.) umjetnost. umijeće. a svaki urup na četiri greha). spojevi arsenove kiseline s bazama arsenofagizam (grč. obnavljanje (ili: oksidacija) krvi arterijski (grč. arteria.) mn. spinet ars (lat. operativno otvaranje arterija arteriozitet (lat. bot. arterialitas) fiziol. posao. rukotvorina (za razliku od prirodnog proizvoda) arteriektazis (grč. teorija (ili: osnova) umjetnosti ili znanosti ars longa. fagein jesti) med. arsenale) skladište za čuvanje ratne opreme. arsen muški. arterialisatio) fiziol. artefactum) umjetni proizvod. tal. fiziol. arteria žila) anat. arterijska krv svijetlocrvena. arsenikon) kem. ljutit čovjek. lijepe vještine arteški zdenac zdenac kod kojega se voda dobiva dubokim bušenjem (po francuskoj pokrajini Artois gdje su . slobodne umjetnosti. arsenikon) mn. stenos tijesan) med. arteriolae) mn. najsitnije arterije. krv koja je prošla kroz pluća i primila kisik arteriografija (grč. rif. pren. arsena. arsenikon) mn.781 m) art nouveau čit. pucanje arterije arterioskleroza (grč. skleros tvrd) med. proširenje arterija arterija (grč. a život kratak ars mnemonica čit. rexis pucanje) med. biljka zijevalica arsonvalizacija (lat. zadebljanje i ovapnjenje stijenki arterija arteriostenoza (grč. lat.arpikord arpikord (tal. u 20. nadmoć sustava arterija i njihovog utjecaja u nekom tijelu. arteria. velika zaliha arsenijati (grč. grafia) anat. arterijalitet (lat. arteria žila) koji se tiče arterija. žila kucavica (opći naziv za krvne žile koje vode krv iz srca u pluća ili iz srca u ostale dijelove tijela. element atomske težine 74. jedan od najjačih otrova arsenal (fr. arsonvalisatio) v. ono što je umjetno naprav- 121 arteški zdenac ljeno. arpicordo) glazbeni instrument po zvuku sličan harfi. prijašnja ruska mjera — 0. nasilnik. arteria.

osobito književnog izražavanja koje je više posljedica vještine i znanja nego čistog talenta i osjećaja. arthron zlob) med. probadanje u zglobovima. artro. neuralgiji. artos. arthron. zglobni artrodeza (grč. bol zgloba. arthron zglob. bol zgloba. rod vojske naoružan topovima artist (tal. poglavlje. zglob. algos bol) med. osnivač. plesač na konopcu (u cirkusu) artistički (fr. artilleur) vojnik koji rukuje topom. topništvo. razumljivo govoriti artiljerac (fr. articiocco. 122 atropodi kompozicijom i dr. anat. stvaralac. facere činiti) tvorac. pretjerana sklonost vanjskom obliku umjetničkog djela. karkinos rak) med. takoprsti dvopapkari artifeks (lat. stvar. topnik artiljerija (fr. latreia poštovanje) poštovanje (ili: obožavanje) kruha (hostije) artralgija (grč. emballo ubaciti. artificialis) umjetnički. začetnik. arthron. tvorba glasova. majstor artificijalan (lat. zagnojavanje zglobova artrokarcinom (grč. napis. odyne bol) med. riječi i slogove jasno i razgovijetno izgovarati. gnojenje zglobnih kostiju. pyon gnoj) med. "igra riječi" artizan (fr. sastavni dio nekog spisa. šećernoj bolesti. artis umjetnost. arthron. artis umjetnost) način umjetničkog. fr. autor. jasno i razgovijetno izgovaranje riječi i slogova artikulirati (lat. artios usko spojen. articulatio) gram. član. cijenjeno povrće s mesnatim cvjetnim glavicama artidaktili (grč. artista. predmet. giht artritizam (grč. astmi i dr. gen. artos kruh. arthron) operativno učvršćivanje zgloba artrodinija (grč. majstor u jahanju. pokretač artofag (grč. fagos) onaj koji jede kruh artokarpi (grč. articulus zglob. probadanje u zglobovima artremboleza (grč.apropos kopali prve takve zdence već u 12. upala zglobova. majstorski artizam (lat. točka ugovora. takoprstaši. arthron. trg. lijek) artritis (grč. arthron. roba u trgovini. rak u zglobu artropatija (grč. ars. osobito u varijeteu i kabareu. kasnije: topovi. karpos plod) mn. zool. artichaut) bot. članak) članak. poznavatelj umjetnosti. arthron) koji je u vezi s upalom zglobova. izvještačen artikl (lat. fr. stoljeću) Arti musices Umjetnosti glazbe (namijenjena kuća). namještanje iščašenih zglobova artritičan (grč. grada tijela koje je sklono debljini. pathos bol) med. fyo stvaram) med. artisan) zanatlija. pren. tvoriti glasove. arthron. arthron.(grč. glumac. člankonošci . stilom. bol (ili: probadanje) u zglobu artrofioza (grč.). glumac. gnojenje (ili: zagnojavanje) zgloba artropodi (grč. kostobolji. arthron) predmetak u složenicama sa značenjem: zglob. artiste) umjetnik. pus. articulare) gram. artistique) umjetnički. umetnuti) med. neprirodan. bot. krušne biljke artolatrija (grč. prijevremenoj arteriosklerozi. paragraf artikulacija (lat. artillerie) prvobitno: svaka ratna sprava uopće. daktylos prst) zool dvopapkar. čest natpis na zgradama glazbenih zavoda artičoka (tal. gram. koji je protiv upale zglobova (sredstvo. ars. podos noga) mn. zglobobolja artropioza (grč. arthron) med. umjetnik. te se stoga više koristi vanjskim sredstvima (riječju. kamencu u žuči i mokraćnom mjehuru. artos kruh.

ascendentes) mn. isušivanja močvarnih mjesta itd. skia sjena) mn. Tajland. astr. assemblee) skupština. starorimski sitan novac i jedinica za težinu. mn. obrastao trskom Arverni mn. parlament. isušenje močvarnih mjesta itd. penjanje. asambleja (fr. kraju ili državi uvođenjem niza higijenskih mjera: čistoće. zemljoradnja arza (grč. naime u dane kad Sunce kod njih prolazi kroz zenit ascites (grč. dizanje glasa. ascendentia) prava. Filipini) asebija (grč.). rođaci po uzlaznoj Uniji. uzlaženje. pradjedovi. bogat trskom. askos koža) med. arvus njiva. arthron) anat. as. goruć) debela crkvena svijeća as (lat. arsis) metr. u ruskom (starijem) jeziku zabavna večer u dvoru Petra Velikoga asanacija (lat. zoon životinja) zool. popravljanje i poboljšavanje općih zdravstvenih prilika. kora od kruha. arso zapaljen. uzlazak. bezvjerstvo. ascendencija (lat. Allied Submarine Detection Inuestigation Committee (Saveznički istražni odbor za otkrivanje podmornica) uređaj za otkrivanje i lociranje podmornica uz pomoć ultrazvuka (nakon Drugoga svjetskog rata služi za pronalaženje potonulih brodova i podmornica. arundinosus) trskovit. djedovi. prirasli na kamenu i drugim predmetima u moru. rast ascendenti (lat. mješčićnice asciji (grč. zbor. prvak. nadmoć. suprotno: teza arzan (tal. polet. keltsko pleme u srednjoj Galiji (danas Auvergne) arvikultura (lat. operativno otvaranje zgloba artroza (grč. uzdizanje. aseitas. fr. npr. 3. assainir) popraviti (ili: popravljati) opće zdrav- 123 aseitet stveno stanje u nekom mjestu. rakove i crve arundinozan (lat.).artrotomija artrotomija (grč. preci kao roditelji. asebeia) bezboštvo. asanirati (lat. sabor. Malezija. penjanje. arthron. najjača karta. pobjednik u mnogim bitkama asacija (lat. pauke. čišćenje od zaraze. sanus. nosos. tj. za engl. mat. uzlazna linija srodstva. zglob artrozoa (grč. pretežnost. asciscere primati. za ustanovljivanje gdje se nalaze velike plove riba i si. grada zgloba. assis) 1. stanovnici žarkog pojasa koji dvaput godišnje ostaju u podne bez sjene. zem. unutarnjem nagonu. amarus gorak) kem. cultura uzgajanje) poljoprivreda. tome rezanje) med. n. po sko- . fr. plaštenjaci. sa zglobovima. e. kraju ili državi. najbolji u nekoj struci. assus pečen. SONAR ASEAN savez zemalja jugoistočne Azije (Indonezija. postojati sam sobom) samostalnost. bez ikakvog vanjskoog poticaja. 2. a se esse biti. površina pečenja i dr. naglašeni slog stope. assatio) kuhanje jela i lijekova u njihovom vlastitom soku asamar (lat. sanus zdrav. arthron zglob. tj. astr. skup. Spasovo. ascensio) penjanje. ateizam aseitet (lat. glaz. napredovanje. suprotno: descendenti ascenzija (lat. prav. usp. a-. Uzašašće Kristovo. trbušna vodena bolest ASDIC krat. proizvodi raspadanja koji se stvaraju pri zagrijavanju životinjskih ili biljnih tvari i daju im začinski okus. osobito u športu Asa kralj u staroj Judeji (944—904 pr. osobina ljudi koji rade samo po svom vlastitom. opće ime za kukce (insekte). prihvaćati). uzlaženje nebeskog tijela ascidije (lat. Singapur. assainir) smišljen rad na podizanju zdravlja pojedinaca u nekom gradu. askites.

dobiva se mješavinom sirove karbolne kiseline ili krezola s koncetriranom sumpornom kiselinom asercija (lat. koji je u dubokoj nesvjestici. naši izrazi: primorski brden. aselenska noć (za planete Merkur i Veneru kaže se da su "aselenske". a-. postoji sam sobom ili kroz sebe sama (a se est). apodiktičan). paklina. assertivus) v. lat. asservatum) ono što je ostavljeno na čuvanje. septikos) koji nije sklon truljenju. asertoran sud sud 124 asibilacija u kojem se odnos između subjekta i predikata iskazuje kao činjenica (usp. razvrat. asfaltos) kem. prisizanje u nešto aseverativan (lat. pristajanje uz koga. ulagivačko odobravanje asenzija (lat. kraljevo koplje (rod biljaka iz porodice ljiljana) asibilacija (lat. otopina kiseline kao sredstvo za sprječavanje truljenja. v. sredstvo koje čuva mlijeko i jela od kvarenja.aseksualan lastičkoj teologiji: svojstvo Boga koji uzrok svog bića ima u samom sebi. pohraniti. obamrlost. asfodelos) kod Homera: biljka na poljima donjeg svijeta. sexualisatio) uništenje. a-. assensio) odobravanje. fil. a-. a-. najviši stupanj nesvjestice asfiktičan (grč. asseveratio) ozbiljno uvjeravanje ili tvrđenje nečega. a-. sfyxis bilo) med. asesorat aseveracija (lat. nastojanje da rane ne dođu u dodir sa zaraznim klicama (osobito kod operacija) aseptičan (grč. aselgeia) razvratnost. assenatio) laskanje. asservare) čuvanje. sepsis trulež. bez pratitelja. pomiješan s vapnencom upotrebljava se za pravljenje pločnika i za izolaciju zidova od vlage asfaltirati (grč. tj. u pohranu aservirati (lat. ostavljanje u pohranu aservat (lat. sačuvati. lat. primanje nečega kao istinitog asepsa (grč. sastoji se od stipse pomiješane s bornom kiselinom aseptol (grč. assessura) v. kastracija aselenski (grč. sepsis) kem. prisega prav. tj. assertorius) kojim se tvrdi. pohrana. potvrdan. pohotljivost asemičan (grč. a-selenos) bez Mjeseca. one koja se polaže prije davanja iskaza) aservacija (lat. a-. čepljez. asertorna. assibilatio) gram. asemos) koji nema znaka. dokazni asfalt (grč. fil. pretvaranje stražnjonepčanih i zubnih suglasnika u afrikate. assessor pomoćnik u službi) sučev pomoćnik. čapljan. bez obilježja asentacija (lat. npr. oleum ulje) kem. lat. "cvijet smrti". ostaviti u pohranu asesor (lat. dušika i sumpora. antiseptičan aseptin (grč. prav. zemna smola. dokazivanje. obamro asfodel (grč. prisega koja se polaže nakon danog iskaza (za razliku od promisorne prisege. asfaltos) prevući asfaltom asfiksija (grč. koji je bez oznake. sepsis trulež) med. sexus spol) bespolan. assessoratum) zvanje pomoćng suca. porotnik asesorat (lat. udvaranje. problematičan. u novije doba: jači izraz za slobodnu volju aseksualan (grč. kojem je oduzeta mogućnost oplođivanja aseksualizacija (grč. a-. asservare) čuvati. sudsko pomoćništvo asesura (lat. dakle. a-. prestanak ili usporenost kucanja srca zbog neke mehaničke prepreke. assertio) potvrda. bez satelita aselgija (grč. asseverare dokazivati) potvrdan. asertoran asertoran (lat. sfyxis) med. smjesa raznih ugljikovodika u kojoj ima i kisika. koji nema zaraznih klica. koji nema spola. polumrtav. njihovo izgovaranje zajedno sa sibilantima . službena potvrda da je netko slobodan asertivan (lat. oduzimanje sposobnosti oplođivanja.

asyndesia nevezanost. a-. assignatus) osoba na koju glasi uputnica. očajan. chronos vrijeme) neistovremen.: //O žene. nervozan. nejednakost. assiduitas) točnost. nevezanost.) s trgovačkim partnerima i podjela ovima prava da monopolistički uvoze odreden broj robova iz crnačkih zemalja u američke (španjolske) kolonije asignacija (lat. ustrajnost asiento čit. asignacija asignirati (lat.-grč. neravnomjernost asimfonija (grč.. neskladnost. pošiljatelj asignat (lat. a-. asimfoničan asimilacija (lat. azinus ad liram (lat. npr. assignatura) v. nesposoban je. grozan. izjednačavati. assimulatio) pretvaranje. linija kojoj se približava neka krivulja. nejednak asimetrija (grč. symptotos koji se ne poklapa) mat. gram. jednačenje (po zvučnosti. fiziol. primati u se. tiskan radi likvidiranja državnih dugova asignatar (lat. glup je) . 1790. nedovoljno suosjećanje. simbol beskrajne ljudske težnje koja nikad ne postiže svoj cilj. sympatheia) nenaklonost. tj. asindetski (grč.asibilirati asibilirati (lat. izdati (ili: izdavati) nalog za isplatu neke svote asilogističan (grč. pretvarati stražnjonepčane i zubne suglasnike u afrikate asiduitet (lat. nepoklopljiv asimulacija (lat. iz kojega se ne može izvesti zaključak asimetričan koji nema simetrije. bez svezica asindezija (grč. symptotos koji se ne poklapa) koji se ne poklapa. krvav. psih. licemjerje asindeton (grč. jednačiti. primiti u se. dajte da pjevam jedan razdrti psalam//užasan. syndeton) poet. assimilatio) izjednačenje. uputnica.—18. syllogismos posredni zaključak) log. a-. nalog za isplatu asignant (lat. a-. asjento (šp. ali je nikad ne siječe. pr. symfonia) nesklad. Leibniz je nazvao čovjeka "asimptotom božanstva" asimptotičan (grč. bez sveza. doznaka. nalog. ili između članova jedne rečenice. a-. st. hiperbola ima dvije asimptote. nejednakovremen. neistodoban asinus ad lyram čit. uputnica na primanje godišnjeg dohotka od nekretnina. assignatio) doznaka. bolestan. asignans) onaj koji šalje uputnicom novac. assignare) uputnicom doznačiti (ili: doznačavati). IV. zbivanje kojim stanice pretvaraju hranu u tvari od kojih se same sastoje (proces asimilacije) asimilirati (lat. postojanost. nespojenost) ret. npr. papirni novac iz vremena Francuske revolucije (19. asindeton asinkroničan (grč. prilagođa• vati. primatelj novca po uputnici ili nalogu asignatura (lat. gram. izjednačavanje. asymmetria nesimetričnost) nerazmjernost. a-. nerazmjeran.) magarac u liru (uzrečica koja odgovara našem: razumije se kao magare u kantar. nedostatak veze u rečenicama. primanje u svijest novog sadržaja (doživljaja) i njegovo prilagođavanje sadržaju svijesti. assimilare) izjednačiti. syn s. fi- 125 asinus ad lyram ziol. neskladnost.). nedostatak sućuti asimptota (grč. neskladan. assignatarius) osoba na koju glasi uputnica ili doznaka. a-.) ugovor španjolskih vladara (u 16.. pjesnička figura u kojoj se izostavljaju veze između dviju ili više rečenica. prijetvornost. usp. assibilare) gram. prilagoditi. po mjestu tvorbe glasova). pretvoriti hranu u organsku tvar asimpatija (grč. syndetos nevezan) koji je bez veze. a-.

associare združiti. askeo) pisac pobožnih djela. potpora. udružiti se asodičan (grč. Asinus Buridani inter duo prata (lat. bogougodnih spisa asketika (grč. onaj koji svojevoljnim gladovanjem i mučenjem tijela svladava u sebi strasti i prohtjeve asketičar (grč. spojiti. zamjenik. as-odes koji osjeća gađenje. asodična. stezanje) med. systole skupljanje. zool. koji nadovezuje na nešto asocirati (lat. assistens) pomoćnik. a-. askaris) mn. assistere) pomagati nekome u poslu. fil.. odis prezasićenost) med. koji je ravnodušan prema općim potrebama i interesima zajednice asocijativan (lat. groznica groznica praćena povraćanjem asolirati (fr. prisutnost asistent (lat. asocijacionistička psihologija smjer u psihologiji koji sve duševne pojave objašnjava iz predodžaba i njihovih mehaničkih veza te svu duhovnu djelatnost svodi na asocijaciju ideja asocijalan (grč. ugađanje Bogu do krajnjeg samoodricanja. člana. povijest i starine Asirije i Babilona asistencija (lat. askeo skrbiti se) način mišljenja i življenja asketa. mučenje tijela radi što uspješnijeg svladavanja tjelesnih strasti i prohtjeva kako bi duša bila što neovisnija o tijelu i time se mogla posvetiti svome pravom opredjeljenju asklepijadska strofa metr. pustinjaštvo. pokajništvo u mučenju tijela odricanjem asketski (grč. a-. askomiceti razred gljiva koje stvaraju truske u mješinicama asocijacija (lat. a-somatos) netjelesan . koji izaziva gađenje. udruženje. assistentia) pomaganje. asocirati se združiti se. nedostatak hrane askaride (grč. associativus) koji združuje ili sjedinjuje. odgojni askeza (grč. asocijacija ideja vezivanje predodžaba na taj način što jedna predodžba izazove u svijesti neku drugu.) Buridanov magarac između dvije livade. društvo. vrsta klasičnog stiha. asitia nejedenje. pratiti nekoga. nedostatak volje za jelom. koji ne voli društvo i ne želi biti njegov koristan član. udružiti. primiti za suradnika. veza asklepijadskog stiha s drugim vrstama stihova 126 asomatičan asklepijadski stih metr. jezik. pomagač. spajanje. nestezanje srca asitija (grč. bogougodan. vezati. sastoji se od dvaju (mali asklepijadski stih) ili triju horijamba (veliki asklepijadski stih). nedruštven. mlađi činovnik asistirati (lat. opći naziv za sve teške poremećaje u organizmu zbog nedovoljnog rada srčanog mišića. lat. assoler) zasijavati zemlju naizmjenično različitim usjevima asomatičan (grč. vezivanje. asketes) pustinjak. socialis) nedruževan. Buridanov magarac asiriologija znanost koja proučava književnost. i s jambom na završetku Asklepije starogrčki bog liječništva. pokajnik. liječnici i učitelji liječništva askus (grč.) organ za razmnažanje gljiva mješinarki. asketos) pokajnički. Asklepijadi potomci Asklepijevi. askeo) naučavanje o askezi asketizam (grč. associare) pridružiti. dječje gliste asket (grč. gladovanje) post.. pokajništvo. v. askesis) pustinjaštvo.Asinus Buridani. pomoć. associatio) udruživanje. u početku s trohejom ili spondejom. kod Rimljana: Eskulap. nazvanog po grčkom pjesniku Asklepijadu. biti nazočan čemu asistolija (grč.

sperma) med. gledište. težiti za nečim. assortir) srediti (ili: sređivati) po vrstama. reumatizma. a kasnije grčko naselje na području današnjeg Splita asparagus (grč. hladetina aspiracija (lat. zla i opaka žena aspik (fr. nepotpuna rima. aspirator) sprava za usisavanje prašine. stajalište. aspermos) med. prehlade i si. opremiti asortisaža (fr. bolest izazvana gljivicom aspergillus 127 aspirirati fumigatus u organizmu ljudi i životinja. pren. e. udisanje. aspirare) tražiti nešto. izdvajanje (ili: sređivanje) robe po vrstama asotija (grč. prašak koji otklanja povišenu temperaturu i izaziva znojenje. aspic) kub. izgovaranje s hukom. koji nema sjemena. sperma sjeme) med. aspirata sc. želja za nečim. aspis. osobito kod osoba koje imaju posla sa žitom i brašnom. assortiment) potpuno i sređeno skladište robe. aspermičan aspermatizam (grč. somnus san) med. stih u kojem se rimuju samo samoglasnici. ventilator aspirin farm. a-. razvrat. usisavanje. sperma) v. a-. asparagos) šparoga. a-. pr. aspera nek terent (lat. st. težnja. usisavač. upotrebljava se kao lijek protiv glavobolje. neravnina. grubost. zmija otrovnica. uvlačiti u . lat. aspidos) zool. krutost aspermatičan (grč. asonanca asonirati (lat. dobar znak aspera nec terrent čit.. pojava. v. sperma sjeme) med. aspirans) kandidat. asotia) razvratnost.) poteškoće ne zastrašuju asperacijski sustav (lat. s dahom. asper ljut. assonantia) poet. tvrdoća. astr. udisati. aspermizam aspermičan (grč. jednakost tonskih figura u jednoj glazbenoj misli asonancija (lat. suglasnik s aspiracijom aspirator (lat. lik. čežnja aspirant (lat. aspergillus) med. urođena ili stečena nemogućnost izlučivanja sjemena iz spolnih žlijezda aspida (grč. a-. asparagin organski spoj koji se nalazi u šparogi Aspazija ugledna atenska hetera iz V. a-. plina ili tekućine. aspermizam aspermizam (grč. n. oštar) izricanje jedinstvene kazne za više povreda kaznenog zakona što ih je počinio isti počinitelj. aspectus) izgled. assonare) biti sličan po zvuku ili glasu. sisanje. samoglasničko podudaranje. assonantia) v. v. koji ne može izlučivati sjeme aspermija (grč. littera) gram. onaj koji teži za nečim (položajem. tvorničko ime za acetilosalicilnu kiselinu (77%). neotesanost. asperifolia) mn. nesanica asonanca (lat. biranje. uvlačenje u sebe. kod ljudi se pojavljuje u obliku plućne tuberkuloze (pseudo-tuberkuloza) asperifolija (lat. odabiranje asortirati (fr. rod bilja iz porodice ljiljana. položaj planeta promatran sa Zemlje. raskalašnost Aspalathos ilirsko. zbirka razne robe iste vrste (npr. opskrbiti skladište robom. glaz. asperitas) hrapavost. bot. odabrati stvari jedne prema drugima. aspirirati (lat. assortissage) trg. surovost.asomnija asomnija (grč. biljka s hrapavim lišćem asperitet (lat. prijateljica i kasnije žena Periklova aspekt (lat. zvanjem) aspirata (lat. egipatska naočarka. tako da mu se za sva djela izriče kazna koja se sastoji u povišenju kazne utvrđene za najteže kazneno djelo aspergioloza (lat. slično zvučiti asortiman (fr. knjiga). aspiratio) gram. pren.

slično kao kod Grka Afrodita a kod Rimljana Venera. zvjezdan. kad netko tobože hoće nešto prešutjeti pa ipak kaže. asteismos istančan. asteničan afekt duševno uzbuđenje kojim se slabe tjelesne radnje. kao znak kojim se čitatelj upućuje na primjedbu ispod teksta asterizam (lat. nemoć. ljubavi i rađanja astatičan (grč. pramajka svega živoga. lako zamaranje očiju aster (grč. aster. zvjezdani. rata i mira. proučavanje asteničnih bolesti astenomakrobiotika (grč. koji potječe od zvijezda. skupina zvijezda asteroidan (grč. asteizam (grč. derivat maja-pisma. neotpornost prema naporu (kao posljedica preležane bolesti ili kao predznak opasnih bolesti) astenologija (grč. astheneia nemoć. izgovarati iz grla. dosta Assunta (lat. bios život) umijeće da se slab organizam održi dugo u životu astenopija (grč. aster zvijezda) fiz. asti grad) gradsko ponašanje. asthenes. profinjen ton u ophođenju. golim okom nevidljivi planeti između Marsa i Ju- sebe. oronulost. dio medicine koji se bavi uzrocima i liječenjem slabosti. sjajan asteroidi (grč. tzv. assumere primiti. npr. dvije podjednake magnetne igle postavljene tako jedna nad drugom da su im polovi suprotno okrenuti čime su zaštićene od utjecaja Zemljinog magnetizma. znakovnog (ideograma) i početaka zvukovnog (fonograma) pisma . logia) med. slabost. asteriskos) zvjezdica u knjigama (*). glaz. psih. astatos nestalan. astatične igle fiz. zadirkivanje Astek pripadnik starog indijanskog naroda u Meksiku koji je imao visoku kulturu i čvrstu državnu organizaciju. Istar) feničko-sirijska božica ljepote. assai) glaz. gospodarica neba i zemlje. asthenes. aster zvijezda) bot. med. usisavati. nepostojan) koji nema smjera. s hukom. bunilo. makros dug. orao vidim. aster) zviježđe. ret. zbog interferencije svjetlosti. oronuo. steničan afekt astenija (grč. tisk. pokazuju zvjezdaste zrake kad se kroz njih gleda asterizma (grč. koji potječe od slabosti. okamenjeni rak Astarta (Astarot. u semitskoj mitologiji najpoštovanija božica. slab vid. lijepa kata. u obliku zvijezde. osobina nekih vrsta tinjca koji. nepostojanost. slikovnog (piktograma). utjecaji asterisk (grč. bacakanje teškog bolesnika. slabost vida. dosjetljiv govor. supr. suptilan. gledam) med. astakos rak. aspros bijel) najmanja novčana jedinica u Turskoj assai (tal. mali. tuga. eidos oblik) mn. vrsta slova. bez određene orijentacije. astateo) nemir. grč. koji se u svakom položaju nalazi u ravnoteži. astečki jezik v. asteroeis) zvjezdast. duhovit govor. astenična groznica živčana groznica. vrlo. astečko pismo meksičko pismo. slab. asthenes) nemoćan. npr. te su tako slobodno izložene svakom vanjskom djelovanju astazija (grč. uzeti k sebi) slik.aspra 128 asteroidi asteničan (grč. u pjevanju: udahnuti zrak tako da se čuje aspra (grč. astheneia slabost) med. gram. prijelazna antikva asteričan (grč. asterismus. npr. lithos kamen) geol. nahuatl-jezici. s dahom. svjetlosna pojava kod koje od neke svijetleće točke izbijaju svjetlosne zrake. pun zvijezda. zvjezdice. asteroides) zvjezdolik. astr. motiv Bogorodična uzašašca na nebo astakolit (grč. biljka glavočika.

astralni duhovi u starom istočnjačkom vjerovanju u zvijezde: duhovi zvijezda zamišljenih kao živa bića. grafo) opisivanje gradova Astijanaks (grč. nakon ulaska u Troju Grci su ga strmoglavili sa zidina astilon (grč. asthma) sipljivac. balio bacam) med. zvjezdani. manteia proricanje) proricanje iz kocaka na kojima stoje slova iz kojih se. osobito između zvijezda Kumove slame.. spuma pjena) pjenušavo vino. grč. astron. zvjezdast. nesposobnost nekog optičkog sustava za oštro odslikavanje zbog različite zakrivljenosti površina koje lome svjetlost u različitim ravninama. asthma) med. udar sunčanice. veoma udaljenih i pojedinačno nevidljivih zvijezda.(grč. "vladar grada") sin Hektora i Andromahe. stigma. služi za izradu raznih ukrasa astralni (lat. sprava pomoću koje se svaka zvijezda pokazana na nebeskoj kugli može lako pronaći i na nebu . astrodeiktikon) pokazivač zvijezda. asti grad. anat. zemlje i pakla. fobos strah) med. zvjezdano nebo astro. lithos) tamnocrveno staklo s iverjem plavkasta sjaja. gradu Astrahanu) astralit (lat. a-. teško i kratko disanje u napadajima. med. astragalos) igra kockom. stylos stup) arhit. koji potječe od zvijezda. Juno. nakon svakog bacanja. mana oka kojoj je uzrok nepravilnost rožnice i leće te zato nastaje nejasna slika astigmometar (grč. pretjerano velik strah od groma ili grmljavine astragal (grč. sunčanica. želučane) astrafobija (grč. a-. Astrea. astralna svjetlost zvjezdana svjetlost. drugo. astron zviježđe. slabija nego na ostalom nebu. pseudonim asti (tal. astron) predmetak u složenicama sa značenjem: zvijezda astrobolizam (grč. duše umrlih. a-.) vrsta talijanskog vina (po gradu Astiju). po naučavanju okultizma. astragalos kocka. stigma točka) fiz. onoma ime) književno djelo ili novinski članak koji umjesto piščeva potpisa ima tri zvjezdice (***). astralis) koji se tiče zvijezda. sipnja. smrt ili obamrlost od udara munje astrodiktik (grč. kockanje astragalomantija (grč. u obliku zvijezde. nomos zakon) upravljanje gradom. asti spumante (tal. građevina bez stupova astinomija (grč. eterično tijelo čovjeka. astragalos) kocka. odvaja kapitel od donjeg dijela 129 astrodiktik astragalizam (grč. sastavlja odgovor na postavljeno pitanje astrahan skupocjeno janjeće krzno s crnosjajnom i kovrčastom vunom (naziv po rus. svijet zvijezda. astralni svijet zvjezdani svijet. astrum zvijezda. skočna kost. planetoidi asteronim (grč. uzimaju ga na sebe duhovi kad se pojavljuju. vijenac na gornjem dijelu stupa. pr. izgleda da potječe od bezbrojnih. Ceres. onaj koji boluje od sipnje ili astme (živčane. duhovi postali od vatre koji lebde između neba. zvijezda. a-. sprava za određivanje jačine astigmatizma astigrafija (grč. stigma) koji ima svojstva astigmatizma astigmatizam (grč.asteronim pitera. u srednjem vijeku: pali anđeli. astrobolismos. astralno tijelo tijelo bez zemaljskih. nadzor nad kućama astma (grč. astmatičan astmatičar (grč. pjenušac. arhit. obruč. aster zvijezda. npr. metron) opt. uprava grada. Vesta i dr. asti grad. srčane. tjelesnih osobina. gležnjača. talijanski šampanjac astigmatičan (grč. usp.

n. utišati. nevješt. nevještost (npr. logia) naučavanje o besmrtnosti duše atanazija (grč. ublažavati. imali su sina Partenopeja (grč. radionica slikara.) vrsta dramske improvizacije. koji je kasnije našao smrt pod Tebom u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe" atalsko blago golemo. thaumaso čudim se. e ostavio pergamski kralj Atalos (Attalos) Rimljanima u nasljedstvo ataman (rus. athanasia besmrtnost) v. odsjek Ataturk ("Otac Turaka") pridjevak turskog generala Mustafe Kemala (1881—1939). pren. attache) službena osoba dodijeljena diplomatskom predstavništvu u kojem ima ulogu savjetnika. kipara dr. a-thanatos besmrtan. a-thanatos besmrtan) vjerovanje u besmrtnost duše.. obično s činom pukovnika. bezbožništvo. njem. hetman atambija (grč. Hauptmann) vođa kozačkog odreda. divim se) nečuđenje. dizala ih i tako zaostajala. ravnodušnost atavistički (lat. slučaj kad se kod potomaka pojave neke duševne i tjelesne osobine njihovih predaka. attachement) odjel. atheos bezbožan) bezbožnost. attelage) zaprega. atechnia) nespretnost. što je koristilo Hipomenu i on je stigao na cilj. atavus) naslijeđen od predaka (tjelesne i duševne osobine) atavizam (lat. a-. primamiti. nekog liječnika). po legendi niknula iz njegove glave. zaštitnica junaka i gradova. zavoljeti nešto atašman (fr. božica zaštitnica umjetnosti i vještina. "dječak s djevojačkim licem"). osobito ženskih. kozački harambaša. ateknia bezdjetnost) neplodnost. njemu je Artemida dala tri zlatne jabuke koje je on u utrci odbacivao. duševno spokojstvo. attacher) dodijeliti na rad. božica rata. neizmjerno bogatstvo koje je 133. fabula Atellana atelaža (fr. neustrašivost atanatizam (grč. privrženik ataširati (fr. radoznala Atalanta zaustavljala se kod svake odbačene jabuke. atanizam atanatologija (grč. topovski pribor atelija (grč. atanatizam ataraksija (grč.atalsko blago 132 Atena pije. ima umrijeti). besciljnost. najvećeg reformatora i modernizatora života u Turskoj ataumazija (grč. (kod Rimljana: Minerva) . prilagođavati se duhu vremena Atena (grč. a tempore) ponašati se prema vremenu. atavus predak) sličnost s precima. onaj koji ne vjeruje u postojanje Boga ateizam (grč. nerazumijevanje neke umjetnosti ili vještine ateist (grč. negiranje da postoji Bog ili božanski poredak u svijetu ateknija (grč. posebice grada Atene. Posejdonovom praunuku. oslobođenje od poreza i državnih nameta atelijer (fr. naslijede osobina predaka atehničan (grč. atemperirati (lat. athambia) hrabrost. voj. atechnikos) neiskusan. stanje bez strasti ataše (fr. atelier) umjetnikova soba za rad. v. Athena) mit. pr. ateleia) nesvrhovitost. odan čovjek. duševni mir. to je uspjelo Hipomenu. brak bez djece atelana (lat. naviknuti se na nešto. zaprežni pribor. kći Zeusova. athanasia) besmrtnost. prema prilikama. attemperare) ublažiti. utišavati atemporirati se (lat. ataraxia) fil. atheos bezbožan) bezbožnik. nespretan atehnija (grč. neumrlost atanizam (grč.

pristati. zemljište) prilagođavanje biljaka novom tlu aterirati (fr. pom. uvjerenje. osobito: ukrašavanje građevina stupovima Atila (got. neupućen.) atika (lat. atimazo) lišiti (ili: lišavati) časti. svjedodžba. zločinački napad. v. nepravilnost u razvoju neke bolesti atitida (fr. e. nazvan po imenu hunskog kralja Atile atimija (grč. dosjetljiv. lišiti koga građanskih prava atipičan (grč. duhovit. n. atentata krimina (lat. držanje tijela. u obliku čvora (najčešće na glavi) atest (lat. atička sol duhovit i suptilni način izražavanja Atik Tit Pomponije ugledan Rimljanin. atterrir) zrak. tj. attique) arhit. naprava za smanjivanje neke fizikalne veličine ateoretičan (grč. doći k obali aterman (grč a-. atička duhovitost i dosjetljivost atički (lat. viša škola. "tatica") kralj Huna (5. attica. pomagač književnika i umjetnika (109—32 pr. zločin. atimia) lišavanje časti (vrsta kazne kod starih Atenjana koja se sastojala u lišavanju svih građanskih prava) atimirati (grč. atemptare napasti. poništavanje. prezirati. ublaživati) prigušivač. nasrnuti na tuđe pravo. attestatio) ovjeravanje. uzor) neuredan. attentator) onaj koji vrši atentat atentirati (lat. attentata crimina čit. adijaterma aterom (grč. prekrupa) cistično proširenje žlijezde lojnice. uvjerenje. e. izdati svjedodžbu. pokušani ili neizvršeni zločini atentator (lat. attikismos) atički način govora. svjedodžba. nepravilan koji odstupa od utvrđenog uzorka. uzor) med. izvršiti zločinački pokušaj. v. stav. u baletu: stajanje na jednoj nozi Atlant (grč. atticus) svojstven atičkom duhu.) mn. imanje ili čast. typos oblik. proglašenje nevažećim aticizam (grč. uglađen. napadati atenuator (lat. ukidanje. nevičan čemu ateramija (grč. napasti. spustiti se zrakoplovom na zemlju. Atlas . potvrđivanje. u novije doba i kao naslov književnih časopisa atentat (lat. osnovao ga je car Hadrijan radi njegovanja znanosti i umjetnosti i nazvao ga po gradu Ateni. a-teramnos tvrd) med. potvrdu. loša probava aterenizacija (lat. pozivati (ili: pozvati) za svjedoka ateteza (grč. otuda: učeno društvo. ovjeriti. st. atička suptilnost u načinu mišljenja i izražavanja. pokušati) protupravan napad na nečiji život. karakteristične odlike starog atičkog građevnog stila. attestari posvjedočiti) pismena potvrda. typos oblik. attitudine). atest 133 Atlant atestirati (lat. tal. athetesis) odbacivanje. atipične bolesti bolesti koje se ne razvijaju pravilno atipija (grč. a-. kršćanski povjesničari prozvali ga "Bič Božji" atila kratak konjički kaput s gajtanima. Atlas) mit. ponašanje. attentatum od attentare. suptilan. attentare) pokušati nešto protiv koga ili čega. terrain tlo. n. položaj. posvjedočiti. a-. uvjerenje. pismena potvrda atestat (lat. kao središtu cjelokupne naobrazbe onoga vremena. attestari) potvrditi. thermaino) fiz. Athenaeum) viši odgojni zavod u Rimu.atenej atenej (lat.). prav. ather kaša. fr. prijatelj Ciceronov. attestatum) v. teška probava. a-theoretos) koji ne zna. attenuare umanjivati. pokušaj ubojstva. attitude. atestat atestacija (lat. fr. ne poštovati. ad k.

atmometar atmidoskop (grč. nalazio u Atlantskom oceanu. atmos. pravo ja. zapadnoafrički Atlas (grč. liječenje inhalacijom. duša svijeta. usp. usp. athlo-thetes) sudac u borbi i dodjeljivač nagrada atman (ind. Atlantic) Atlantski ocean. pren. metron) sprava za mjerenje količine isparavanja vode. kasnije potonuo u more Atlantik (engl. a koje se i danas u cijelom svijetu njeguju po utvrđenim međunarodnim pravilima. atmidos para. veoma jak i lijepo razvijen čovjek atletika (grč. atmidijatrija atmidometar (grč. lijepo i pravilno razvijen. iatreia liječenje) med. prema Platonu. borac. ozračje. sredina u kojoj čovjek živi i razvija se. nazvan po divu Atlasu koji. atmidometar atmosfera (grč. čovjek koji se bavi atletikom. atmidoskop. atmis.093 kg na 1 cm2. prvi vratni pršljen. atmos. fizička atmosfera tlak koji vrši živin stup visine 76 cm na 0°C na morskoj razini zem. atmidometar atmijatrija (grč. athletikos) koji se tiče atleta ili koji pripada atletu. v. sfaira kugla) zračni omotač. otuda: koji pripada zap. stratosfera atmosferilije (lat. atmis para. atmosferski tlak dolazi od težine zraka. o pretvaranju vode u paru atmometar (grč. športska grana.) dah. logia) znanost o isparavanju. bit osobe 134 atmosferski ili stvari uopće. v. trg. sjajna svilena tkanina atlet (grč. atmoskop. parnih kupelji. metron) v. atmos para. liječenje pomoću pare. plašt plinova koji obavijaju Zemlju. athletike) skup viteških narodnih igara koje su njegovali još i stari Grci. Atlas) arhit. divovski. u indijskoj fil. sfaira. duša. athletis) natjecatelj na javnim gimnastičkim natjecanjima kod starih Grka i Rimljana. zem. planina u sjeverozapadnoj Africi atlas (grč. atmos. stupovi u obliku čovjeka koji drže opšivnicu Atlantida (grč. koji ima osobine atleta. drži na svojim leđima nebeski svod (Atlant). pren. div koji. po vjerovanju starih Grka. koji pripada atletici atlija (tur. zračna tijela atmosferografija (grč. tvari iz atmosfere. iatreia) med.: duša.atlanti atlanti (grč. hrvač. atmos. atmis para. Atlantis) legendarni otok koji se. skopeo) v. atmos. širine 45° na 1 cm2. atmosfaerillia) mn. koji pripada planini Atlasu. i bio "vec'i nego Azija i Lidija zajedno". atmis. veoma snažan. što iznosi oko 1. atmijatrika atmologija (grč. fiz. osobito na olimpijskim i drugim igrama. atmis para. troposfera. logia) znanost o atmosferskim pojavama atmosferski (grč. atmidijatrija. iatreia liječenje) med. Africi. a u praksi te dvije atmosfere znače isto. atmosferski zrak obični zrak koji udiše- . grafia) opisivanje (ili: opis) atmosfere atmosferologija (grč. sfaira) koji se tiče zračnog omotača Zemlje ili pripada zračnom omotaču Zemlje. velik i snažan. Atlas) mit. oko 9000 godina prije njega. anat. sfaira. atlanticus) gorostasan. životni dah. drži na svojim leđima kuglu zemaljsku atlantski (lat. at atlotet (grč. tehnička atmosfera označuje tlak jednog kilograma na 1 cm2. knjiga sa zemljovidima svih dijelova svijeta. Atlas) zem. dijeli se na laku i tešku atletiku atletski (grč. načelo svijeta atmidijatrija (grč. atmijatrija atmidijatrika (grč. atli) konjanik. po grčkoj mitologiji.

s negativnim nabojem električnog elementarnog kvantuma. nepriličnost. nepriličan. atopos) koji nije na pravom mjestu. naučavanje po kojem su sve stvari sastavljene od izoliranih elemenata (atoma) i po kojem se sve što postoji zasniva na spajanju i razdvajanju tih elemenata atomizirati (grč. nenaglašen atonifikacija (grč. atom atomologija (grč. završetak glazbenog djela kadencom. razdvajanje na sitne dijelove. čin. osobito djela za pjevanje atocija (grč. pren. ato di kadenca (tal. suvremena fizika utvrdila je da je atom djeljiv i da predstavlja složen sustav koji se sastoji iz pozitivno napunjene jezgre i elektrona koji se. elemenata za koji se sve do početka XX. med. sredstva koja čine nesposobnim za rađanje atofan kem. bojažljivost. atto di cadenza čit. v. atomos) fiz. u njihovoj se sredini nalazi plitka laguna. nenaglašena riječ atopičan (grč. fenil-kinolin-karbonska kiselina. atomos nedjeljiv) pren. atoksičan (grč. nenaglašenost atonon (grč. atonia) bezglasnost.ato 135 Atos iz kojih su tijela sastavljena. a strane im se strmo spuštaju prema morskom dnu atolmija (grč. umoran. facere činiti) med. atolmia) strašljivost. atonos) bezglasan. žućkasti kristali gorka okusa. atomos nedjeljiv) pren. nesposobnost rađanja. pren. usp. razdvajati na sitne dijelove. malaksao. atonos olabavljen. atom atomizam (grč. lat. atokos) med. klonuo. atomistika atomska bomba bomba čije se strahovito razorno djelovanje zasniva na jezgrinoj energiji. odnos atomske težine prema gustoći Aton staroegipatsko božanstvo sunca atoničan (grč. broj koji pokazuje koliko je puta atom nekog elementa teži od atoma vodika atomski (grč. jezgra ima isto tako složen sustav: ona se sastoji iz protona i neutrona. atonon) gram. najsitniji djelić nečega. gram. malaksalost. st. atomos. slab. atomos) filozof pristaša atomizma atomistika (grč. gram. u takvim zbivanjima to cijepanje dovodi do izdvajanja goleme količine energije (atomska energija). atopia) nepristojnost. atomologija Atomium građevina u belgijskom gradu Bruxellesu u obliku modela atoma atomizacija (grč. neplodnost atocije (lat. med. a-. elektricitet ato (tal.) geol. mislilo da je nedjeljiv. atomos) fil. Athos) gora na poluotoku Halkidici. pri sudaru vrlo brzih djelića (protona. atocia) mn. kukavičluk atom (grč. neotrovan atoli (malaj. atomos) fiz. lat. klonulost. atomos) koji se tiče atoma. slabost tijela. neutrona. tj. mlitavost. fil. 2. nedjeljiv atomvolum (grč. proturječnost Atos (grč. o najsitnijim djelićima . veoma sitan. znanost o atomima. neobičan atopija (grč. atomos nedjeljiv) 1. reumatizma i dr. usp. upotrebljava se kod bolesti zglobova. mlitav. pojava.) dolazi do cijepanja (dezintegracije) atomskih jezgra i pretvaranja atoma u druge oblike. volumen obujam) fiz. kasnije: sjedište mnogih mo- mo. niski otoci prstenastog oblika koji su nastali zbog raslojavanja koralja. najmanji djelić kem. atto) kaz. veoma sićušna stvar atomističar (grč. uspavljivanje atonija (grč. omlitavljenje. alfa-čestica i dr. toxikos otrovan) koji ne sadrži otrov.) glaz. energiji čestica koje čine sam atom atomska težina fiz. kreću oko njega. atmosferski elektricitet v.

gram. atremia nepokretnost. nemilost atrofičan (grč. tih. kakvoća. neizbježan) bot. pravo atribut (lat. beladona atropin (grč. oblježje. attributio) davanje (ili: ustupanje) povlastica. znamenitost. kopnjenje. tresis bušenje) med. trefo hranim) med. primamljivati atrakcija (lat. attractibilis) primamljiv atraktibilitet (lat. Atreus) mikenski kralj. pretklijetka atrium mortis (lat. nedostatak prirodnog otrova. a-. neustrašivost) mirnoća. pridavanje. Atossa) majka perzijskoga kralja Kserksa. attributum. astmatičnih. atrocitas) grozota. attractorius) privlačan Atrej (grč. bitna. atra tamna. atrofija kod dojenčadi. osušen atrofija (grč. strahota. velebilje (veoma otrovna biljka). atremeo ne dršćem. privlačan predmet. attritio) med. trenje. sredstva za izvlačenje. slabljenje. unuk Tantalov. fil. nepokretan. usp. a-. a-. primamljiv. attribuere pridavati. attractio privlačenje) privlačnost. mršavost) zbog slabe prehrane.) atrabilitet (lat. koji izvlače gnoj) atrahirati (lat.Atos a naških redova pravoslavne crkve (Sveta gora) Atosa (grč. stvar koja privlači. odlučnost atremograf (grč. pouzdanost. kosa) med. miran) miran. trajna osobina nečega. užas. zamjenica ili broj koji pobliže označuje imenicu. melemi (npr. sasušivanje atropa (grč. mir. sin Pelopov. attrahere) privlačiti. očnih i spazmodičnih bolesti) . attrahentia) med. usp. thrix) koji nema kose ili dlaka atrihija (grč. ojedanje. atropos neotklonljiv. atrabilitas) med. pripisivanje. med. glavna osobina (od beskrajnog broja atributa beskrajne supstancije ljudskoj spoznaji pristupačna su samo dva: prostornost i mišljenje. prividno kajanje. otac Agamemnonov i Menelajev atremičan (grč.: repulzivan atraktoran (lat. slab. mršav. atrofija atrezija (grč. privlačna sila. koji se ne koleba atremija (grč. suh. grafo) sprava za sprječavanje grča pri pisanju atrepsija (grč. bilis žuč. djelokrug. nepomičan. pobijeđenog u bitki kod Salamine (480. suprotno: repulzija atraktibilan (lat. pripisivati) svojstvo. pr. dvorana za primanje posjetitelja. crna. 136 atropin znak. vanjska poniznost samo zbog straha od kazne (suprotno: kontricija) Atrid jedan od sinova legendarnog kralja Atreja: Agamemnon ili Menelaj (grčki junaci pod Trojom) atrihičan (grč. strogost. oznaka. attributivus) pridjevan. čvrstina. zanimljivost. dodan atricija (lat. zabava. srčana pretkomora. uzajamno privlačenje. attractivus) privlačan. sraslost pojedinih otvora u tijelu atribucija (lat. sušenje. attractibilitas) privlačnost. atrofia) zakržljalost (ili: slabost. attrium) predsoblje u starorimskoj kući. mjerodavnost. atremes koji ne dršće. ojedenost kože. thrix dlaka. ne uzrujavam se. supr. n. žutica atrahencije (lat. predznaci (ili: vjesnici) smrti atrocitet (lat. med. atrium mortis) predsoblje smrti. surovost. trofe hrana) zakržljao. brat Tijestov. prednji dio hrama. mir. e. a-. atropos) kem. po Spinozi) atributivan (lat. primamljivost atraktivan (lat. a-. otrovan biljni alkaloid koji sadrži biljka atropa (upotrebljava se u medicini kod nekih želučanih. nedostatak kose ili dlaka atrij (lat. pridjev.

auditus sluh) osjetilo sluha. mutus nijem) med. prije nego što će biti angažirani (vrsta prijamnog ispita pred članovime uprave i stručnjacima) audifon (lat. sudska sjednica. koje idu služiti u tuđe kuće samo za stan i hranu (obično se tako uzdržavaju studentice koje u stranoj zemlji žele naučiti neki jezik) au revoir čit. glaz. aukcionis lege (lat. auktorem repetunt krimina kvekve suum (lat. tj. napadan. audire čuti. sonometar audiometrija (lat.) prav.) prijeđi. zasjedanje. svirača i dr. onaj koji lakše pamti stvari koje je čuo nego one koje je pročitao ili vidio auditor (lat.) prav. čujni. hrabrome pomaže sreća audacitet (lat. koji upada u oči. audire slušati) elektronska cijev koja služi za pojačavanje glasa i zvuka u prijamnom radio-uredaju audiovizuelan (lat. metron) med.au comptant au comptant čit.) doviđenja! auctionis lege čit. gore! ustaj! diži se! dižite se! na noge! diži! dižite! aufalend (njem. grč. probno sviranje.) trg. fone glas) med. slušni. audacitas) srčanost. sprava za određivanje stupnja gluhoće neke osobe. naprava pomoću koje gluhi mogu slušati. slušalica za gluhe audijencija (lat. 1858—1929) auf (njem. učionica. audiovizuelna metoda u nastavi poučavanje predavanjem i pokazivanjem primjera. auditivus) koji se tiče čujnosti i sluha. slušatelji auditus (lat. auktor delikti (lat. po rekla-kazala auerka plinska ili električna svjetiljka (naziv prema imenu austrijskog fizičara Karla von Welsbacha Auera. npr.) po onome što se čulo. audire slušati. smisao: nitko ne može i ne smije biti osuđen prije nego što bude saslušan (osnovno sudsko načelo) audicija (lat. grč. a ne može govoriti audio-kaseta (lat. opernog pevača. ročište audimutizam (lat. proba glumca. o per (fr. o kontan (fr. kričav . hrabrost audiatur et altera pars (lat. smjelo. suparnička strana. prijestupa Auctorem repetunt crimina quaeque suum čit. auditio) slušanje. vojni sudac. slušati. audire čuti. auditor slušatelj. cassette kutijica) plastična kutijica u kojoj je magnetofonska vrpca audiometar (lat.) Zločinac se vraća na mjesto zločina auctoritate curatoris čit. auktoritate kuratoris (lat. audio čujem. de auditu (lat.) posl. metoda za ispitivanje sluha i gluhoće pomoću posebno konstruiranog radio-uređaja (audiometra) audiomikser (lat. auditivan (lat. grč. audire čuti. vrsta nijemosti kad čo- 137 aufalend vjek normalno čuje. srčano. posebice djevojke. počinitelj kaznenog djela. auffallen upasti) upadljiv. saslušanje. metron) med. audire čuti. sudac koji saslušava) vojni istražitelj. prav. hrabro audacem fortuna juvat (lat. mixer mješač) tehničar koji radi oko čujnog dijela televizijskog programa (audiosektora) audion (lat. o revoar (fr. slušatelj auditorij (lat. probno pjevanje. smjelost. na. licitiranjem auctor delicti čit. audientia) službeni prijam. auditivni tip psih. čuti. po odobrenju (ili: s pristankom) skrbnika audace čit.) glaz. audire čuti. videre vidjeti) koji se odnosi na slušanje i gledanje zajedno. uz plaćanje gotovinom au pair čit.) putem javne prodaje.) neka se čuje i druga. saslušavanje. auditorium) slušaonica. sudnica. audače (tal.) izraz za osobe. audire čuti.

Aufsatz) posebno izrađen tanjur ili posuda za posluživanje jela aufšnit (njem. posvećen. do 14. Augeias) mit. blijedozelen dragi kamen. pojačavanje. Auge oko. povećavati. pretkazivač. uzvišen. licitiranje aukcionator (lat. 138 aukcionator pojačati. dodatak. augmentirati augit (grč. aufhenger (njem. npr. auctionator) licitant pri javnim kupnjama i prodajama . n. sastoji se od silicija. ima 31 dan (nazvan po rimskom imperatoru Cezaru Oktavijanu Augustu. Augustina po kojem čovjek može dobiti milosti tek onda kad u njemu ljubav prema carstvu nebeskom nadjača ljubav prema carstvu zemaljskom augustinizam srednjovjekovna kršćanska filozofija i teologija koje su se razvile iz naučavanja sv. e. auguriozan augurij (lat. Heraklo očistio za jedan dan. postaviti stol za ručak. kralj u Elidi čiju je staju. dodavanje. poprečna procjena (pogledom) augur (lat. povisivati. večeru i si. vješalica. znak. slutiti. augurium) proricanje budućnosti po letu ptica. otuda: Augijeva staja mučan i neugodan posao oko dovođenja u red nečega što je bilo dugo vremena zapušteno i zanemarivano augirati (lat. prorok. aufhangen objesiti) klinčanica. u kojoj je bilo 3000 grla stoke i koja nije čišćena 30 godina. uvećanje. e. tumač znakova auguralan (lat. cijenu. kod grčkih i staroindijskih glagola. željeza i vapna. pren. počasno ime rimskih careva. ponajviše kao sastojak vulkanskih stijena. uvećavanje. auguriosus) v. ribetina (za razliku od deminutiva koji umanjuje i slabi osnovno značenje. august(us) (lat. dodavati. staviti) talionički radnik koji rudaču baca u peć aufsac (njem. umnožavati. augur. predviđanje. npr. umnožavanje. veličanstven (pridjev rimskih cezara). osmi mjesec u godini. uzao ispod ovratnika na koji se odjeća vješa o klinčanicu aufleger (njem. auguralis.) svet. pojačavati.aufdekati aufdekati (njem. Aufschnitt) narezak. porast. zraka) min. auguralan augurirati (lat. pretkazivački. suho meso ili kobasice narezane na ploške Augije (grč. augere) v. umnožavanje. med. otprilike. augustus uzvišen) 1. javna prodaja. tvore prošla vremena. riječ koja uvećava ili pojačava prvobitno značenje neke riječi. carski augustinijanizam teol. augmentum) povećanje. fr. gram. naslućivati. Augustina augustovsko doba doba cvjetanja književnosti i umjetnosti (kao za vrijeme rimskog cara Augusta) aukcija (lat. broju i glasanju ptica. povećati. avi-gur) rimski svećenik koji je po letu i glasanju ptica tumačio i proricao što će se dogoditi. kolovoz. predmetak pomoću kojega se. pretkazivati august (lat. proročki. mjesec žetve. n. dodati. naučavanje o milosti sljedbenika sv. pr. 2. ribica) augmentirati (lat augmentare) umnožiti. npr. pogoršanje bolesti augmentacija (lat. zove se i tirkiz augment (lat. pojačanje. povišica. 31. predznak auguriozan (lat. Mass mjera) mjera odoka. aufdecken otkriti) prostrijeti. augurare) gatati (ili: proricati) po letu. augural). augmentativum) gram. auflegen položiti. povećanje augmentativ (lat. augirati augnmas (njem. auge sjaj. auctio) trg. magnezija. gatalac. dodatak. augmentatio) umnoženje. naprava za vješanje odijela.

ugodan povjetarac aura popularis (lat. auctionari) trg. auctoritativus) v. astr. laskanje. grč.) zlatna sredina aureatan (lat. aula odn. prostrana dvorana. sprava (ili: ogledalo) za pregled uha aurist (lat. auricula) uška. dvorski život i običaji. aule. ode pjesma) glaz. sprava za određivanje sposobnosti dalekozora za povećavanje auksopatija (grč. predvorje. javno prodavati.aukcionirati 139 Aurora Aulularia (lat. pigmentum) min. aula) dvorište. proučavanje pjevanja uz pratnju frule . auxesis) ret. krug oko glave svetaca. ušni aurin (lat. govorničko preuveličavanje i pretjerivanje. med. aukso.) aura (grč. "Kočijaš" (zviježđe) aurikula (lat. auriformis) uhast. metron) sprava koja bilježi napredovanje u rastenju. božica zore i jutarnjeg rumenila kod Rimljana aukcionirati (lat. pren. napredovanje bolesti auksilijaran (lat. auriscalpium) med. olla) komedije starorimskog pisca Tita Makcija Plauta (250—184 pr. slava. pozlaćivanje aurea mediocritas čit. aurum zlato. pathos nesreća.e. metron) opt. zlo. auxano povećavam. aurarius) koji se tiče zlata. pjevanje) glaz. skopeo) med.) naklonost svjetine (nestalna) aura vitalis (lat. posebno biljaka aukseza (grč. zlatni auratura (lat. vanjsko uho. životni dah auraran (lat. odličan aureola (lat. odvratna žudnja za zlatom auriforman (lat. žličica za uho auriskop (lat. autor auktoritativan (lat. dio uha na koji se stavljaju naušnice.) životna snaga. auri sakra fames (lat. trpljenje) nepravilan rast (razvoj) čovjeka auktor (lat.) svijetli vijenac. aukso. velik ugled auri sacra fames čit. aureatus) zlatan. auksilijarne knjige pomoćne trgovačke knjige. auxano umnožavam. mirisan. velika slušaonica Aulida luka u Beotiji. auricularis) koji se tiče uha ili je u vezi s uhom. nevolja. auctor) v. svečana dvorana sveučilišta.) kočijaš. auksilijarne trupe pomoćne trupe. zborno mjesto. lat.) prokleta žeđ za novcem. aura) ugodan zrak. zborno mjesto helenske mornarice pri polasku na Troju aulizam (lat. sjaj. auratura) pozlata. aulos frula. ode pjesma. anat. žuta boja koja se dobiva zagrijavanjem fenola s oksalnom kiselinom i koncetriranom sumpornom kiselinom auripigment (lat. logos govor) znanost o duševnom i tjelesnom rastu. ušna školjka aurikularan (od lat. Aurora) mit. aurum. autoritativan aula (grč. pjevanje uz pratnju frule aulodika (grč. u obliku uha. znanost koja proučava razvoj ljudskog organizma auksometar (grč. auris) liječnik za uši Aurora (lat. prodavati najpovoljnijem ponuđaču. kao uho auriga (lat. ulagivanje aulodija (grč. aurum zlato) kem. auksano rastem. auksano rastem. auksilijarni strojevi pomoćni strojevi (na brodu) auksologija (grč. auxiliaris) pomoćni. n. žut ili crven mineral arsenov sulfid auriskalpij (lat. držati licitaciju. auris uho. aurea mediokritas (lat. aulos. prodavati licitiranjem auksanometar (grč. aula dvorana) dvorjanstvo.

archo vladam) samovlada.) zlato aus (njem. "tko rano rani. zlatan aurum (lat. Austria. zadovoljstvo samim sobom autarh (grč. proricati auster (lat. autos. zadovoljstvo samim sobom. dvije sreće grabi" aurozan (lat. st.) jug australan (lat. apsolutist autarhija (grč. vlast. fobos) mržnja prema Austriji austromantija (lat.) ili biti Cezar. zaštita. ispitivati šum pluća slušanjem pomoću stetoskopa auspeks (lat. out) šport. aurum) koji u sebi sadrži zlato. Ausbruch) vino koje se samo cijedi iz osušena grožđa. tj. med. ausbord (njem. filos) prijatelj. pod zaštitom. prisluškivati. Bord paluba) kraće umjesto Aussenbordmotor motor na vanjskoj strani brodice. otpad aut (engl. auscultator) v. promatranje ptica proročica) pretkazivanje po letu i glasanju određenih . auspiciosus) koji nagovještava i pretkazuje sreću auspicirati (lat. australis) južni. samotok. predznak. auscultatio) med. samodržac. neovisnost o aurora (lat. početnik. znak. Ausschuss) bezvrijedne stvari. autarkeia) dovoljnost samom sebi. prošlo je i si. stetoskopa auskultant (lat. tj. izvanbrodski motor ausbruh (njem. sretan početak. bilo samim uhom ili pomoću posebne slušalice. manteia) proricanje (ili: gatanje) po puhanju vjetra austroslavizam politički smjer medu Česima u 19. okrilje. koji je težio za pretvaranjem Habsburške monarhije u državu u kojoj bi dominirali Slaveni aušus (njem. pristaša Austrije austrofobija (lat.) zora je prijateljica muza. vrhovna uprava i zapovjedništvo. auspicium.aurora 140 autarkija ptica kod Rimljana. pokrovitelj auspicij (lat. jutarnje rumenilo. pod pokroviteljstvom auspiciozan (lat. auspicari) tumačiti budućnost po letu ptica. authadeia) samodopadanje. sreća. autos. jutarnji sati vrijede zlata za umni rad. sudski pripravnik. auster južni vjetar. apsolutizam autarkija (grč. auscultans) slušatelj. ili ne biti ništa aut-aut (lat. nešto veliko. grč. grč. aussen vani. svršeno. pren. pomoćni radnik auskultacija (lat. aus iz) žarg. aut nihil čit. gotovo. aut nihil (lat.) pod okriljem. aut Cezar. auscultare) slušati. despot. ono što treba odbaciti. moć. australna svjetlost južna svjetlost Australazija Indijski arhipelag austrijacizam osobitost njemačkog jezika i govora kojim se govori u Austriji austrofil (Austrija. samodrštvo. pomoćni sudac bez prava glasa. Aušvic (njem. aurora muzis amika (lat. auskultant auskultirati (lat. aushelfe'n pomagati) radnik koji nije u stalnom radnom odnosu nego povremeno dolazi na ispomoć.) zora. auspex) prorok po letu ptica kod starih Rimljana. sub auspiciis (lat. osluškivanje šumova unutarnjih organa kod bolesnika. samostalnost. trenutak kad lopta padne izvan igrališta aut Caesar. avispicium. istok aurora musis amica čit.) njemačko ime za poljski grad Oswiecim u kojem je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio jedan od najjezovitijih logora smrti aushelfer (njem. uživanje u samom sebi. archo vladam) samovladar. auskultator auskultator (lat. suškovina Auschwitz čit.) ili-ili autadija (grč. zaštitnik. augur.

vjerodostojnost autentificirati (grč. analyo razrješujem) poniranje u samoga sebe. autos engl. bezbožnika. autos eng. autos. digestio probava) fiziol. autos. bez uvoza sa strane. usp. autos) 2. Židova i vještica u srednjem vijeku (osobito u Španjolskoj). lat. autos. autos. autos) 1. authentikos) istinitost. kasnije dopune i dodaci nekom starijem zakoniku. autos. garage) spremište za automobile auto-gol (grč. auto-da-fe. gol vlastitoj momčadi auto-kolona dugi niz automobila u pokretu auto-limar radnik koji izrađuje limene dijelove za automobile ili zrakoplove 141 autodigestija auto-mehaničar radnik koji popravlja automobilske motore i uređaje auto-promet promet motornim vozilima. pravovaljanost. v. ispitivanje vlastite savjesti autobiograf (grč. tj. samoauto-dres (grč. autentik autizam (grč. naučavanje o samodeterminaciji. autos) psih. lat. lat. facere) potvrditi. izvornost. auto-de-fe) v. ideal starih kinika i stoika po kojem je stoički mudrac "dovoljan sam sebi" autemeran (grč. determinare opredijeliti. lat. omnibus svima) automobil-omnibus. autos. automobilizam auto-stop zaustavljanje automobila na cestama i molba vozaču da pješaka (obično turista) besplatno poveze auto-transport kraće umjesto automobilski transport promet automobilima. sposobnost neke zemlje da se uzdržava samo svojim sredstvima. autos sam. putem razumne volje.(grč. goal) šport. bolesno misaono udaljavanje od vanjskog svijeta auto (grč. opisuje uvjete pod kojima je živio i radio autobus (grč. actus fidei) heretički sud. o samoodređivanju djelovanja i htijenja putem zakonitosti koja je u našoj svijesti. authentikos) zakonit. emera) med. grafo) vlastiti životopis. autodafe autodeterminizam (grč. didasko učim. authentikos pouzdan. izvršenje inkvizicijske presude. autobusima. dress) odijelo za automobiliste auto-električar specijalist za električarske poslove na automobilima auto-garaža (grč. autos. autos. književni rod u kojem pisac opisuje svoj život. istodnevni. kamionima autoanaliza (grč. vjerodostojan autentičnost (grč. bios. autos. lat. originalni spis ili dokument autentike (lat. samoprobava. odrediti) fil. auto-didaktos) samouk autodidaktika (grč. predmetak u složenicama sa značenjem: sam. prvobitni. poučavam) samoučenje autodigestija (grč. prav. authenticum) izvorno djelo. original. razmekšavanje organskog tkiva nakon smrti pod utjecajem želučanog soka . istinit. trg. lijek koji djeluje već onoga dana kad se upotrijebi autentičan (grč. ovjeriti autentik (lat. pisac autobiografije autobiografija (grč. izvorni. fil. pravi. pravovaljan. authentica) mn. uobičajena kratica za automobil auto. bios život. emera dan) med. prav. omnibus autodafe (port. bilo da priča samo svoje doživljaje ili da radi što boljeg prikazivanja svoje osobe. grafo pišem) pisac vlastitog životopisa. vlastita biografija. pretjerano razvijen fantastično-sanjalački unutarnji život.autemeran vanjskim stvarima. koji prolazi još istog dana autemoron (grč. osobnosti i ideje autodidakt (grč. autodefe autodefe (šp. svečano spaljivanje heretika. fr.

autos. autos. samonikao. autos. starosjedilaštvo. gennao rađam) fiziol.autodikija 142 autointoksikacija autodikija (grč. pomoću tzv. autos. koji radi sam od sebe. svojeručan potpis. autos. fysis priroda. urođeništvo. svojeručno napisan. autos. samoliječenje autofonija (grč. autos. autohiria) dizanje ruke na sama sebe. dromos put) automobilsko trkalište. grafikos) svojeručan. v. autos. grafo. hypnoo uspavam) dovođenje (ili: uspavljivanje) samoga sebe u hipnotično stanje. urođenik autohtoni (grč. infectio zaraza) med. kod začepljenosti ušne trube (Eustahijeve) ili vanjskog ušnog kanala: osjećaj kao da nam naš vlastiti glas odjekuje glasnije i zvonkije baš u začepljenom uhu autofonija (grč. naprava za umnožavanje rukopisa. starosjedilac. fonos ubojstvo) 1. alogen autognozija (grč. in) med. zaljubljenost u samog sebe autofizioterapija (grč. nastanak života u njego- vim najjednostavnijim počecima iz tzv. izrađen putem kopiranja. autos. grafia) umijeće umnožavanja rukopisa. stijena). autogramma) v. samobitnost autoinfekcija (grč. ljubav) samoljublje. umnožavanje rukopisa (s kamena ili metalne ploče) autografirati (grč. grafein pisati) izraditi pomoću kopiranja. auto-dikos koji samom sebi sudi) pravo nekog da sam sebi sudi autodinamičan (grč. toxikon lat. umnožavati autografomanija (grč. samoubojstvo autohton (grč. umnožiti. supr. koji se sam porađa. proizvođenje živih bića umjetnim putem autograf (grč. mania) strast za prikupljanjem svojeručnih potpisa i rukopisa velikih i poznatih ljudi autografski (grč. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima. autos. min. autos. gnosis) samoispitivanje. autografskog crnila autogram (grč. fagein jesti) med. starosjedilački. auto-chthon) prastanovništvo. urođenički. gamia) bot. hipnoza autohirija (grč. autos. pri čemu tijelo služi samo kao zamjena za drugi seksualni objekt na koji onaj koji se zadovoljava pritom misli (za razliku od narcisizma kod kojeg je vlastito tijelo krajnji seksualni cilj) autofagija (grč. autograf autohipnoza (grč. autos. autos. poznavanje samoga sebe autogonija (grč. mršavljenje zbog šećerne bolesti autofilija (grč. autohirija autogamija (grč. dynamikos moćan. med. auto-chthon) prastanovnik. samooprašivanje autogen (grč. samoniklost. lat. usp. vježbalište (ili: put) za automobile autoerotizam (grč. autografon) riječ ili spis koji je neka osoba svojeručno napisala. autos. autos. filia naklonost. anorganske tvari. auto-chthonos) urođen. jak) koji djeluje sam od sebe. jedenje samog sebe. trovanje zbog nagomilavanja otrovne tvari koja se prirodno stvara u organizmu i izdvaja iz njega . gignomai rađam) biol. autogram autografija (grč. koji je nastao tamo gdje je i nađen (kamen. fone glas) 2. sam sobom autodrom (grč. therapeia) med. autos. eros ljubav) psih. zadovoljenje erotskih nagona pomoću vlastitog tijela. bolest čiji su uzrok zarazne klice koje su se već nalazile u čovjekovu organizmu i izazvale bolest autointoksikacija (grč. ljubav prema samom sebi. autos. autos. samooplođivanje kod biljaka. tj. samobitan autohtonija (grč.

autokratizam autokrat (grč. laesio povreda) samoosakaćenje. autos. kata-lyo odriješim) kem. nesvjesna radnja automatizirati (grč. sustav apsolutističke vladavine. ocjenjivanje vlastitih spisa. neograničeni vladar ili gospodar autokratizam (grč. osobito u crkvenom smislu autokemoterapija (grč. ozljeda samoga sebe autolitotom (grč. gospodarenje razuma nad osjetilima autokratski (grč. kritike) samokritika. mehanički. autos. samovladar. Papinov lonac autoknips (grč. autos. samodrštvo. automatos) ono što se radi bez sudjelovanja volje. temno režem) med. clavis) fiz. automatski pokreti psih. lithos kamen. učiniti da netko radi kao automat. autos. glupan. zatvorena posuda čiji se sadržaj zagrijava pod tlakom većim od atmosferskog. med. onaj koji liči na stvar. automatski otponac na fotografskom aparatu (omogućuje fotografu da snimi sam sebe) autokontrola kontrola nad samim sobom. tal. pokretljiv) vozilo koje se sa- . grafo) psih. "samonadzor" autokracija (grč. autos sam.autokar 143 automobil autokar (grč. autos. liječenje ubrizgavanjem bolesnikove krvi neposredno nakon vađenja iz vene autoklav (grč. autos. machomai proturječiti) proturječnost sa samim sobom (u govoru. tako reći. nezavisan. kefale) samostalnost. tj. kefale glava) samostalan. lat. vladanje sobom. životinja (kod Descartesa) automatika znanstveno-tehnička disciplina koja se bavi teorijom i konstrukcijom sustava za reguliranje i upravljanje tehnološkim procesima automatizam (grč. stroj koji sam djeluje pod određenim uvjetima. pren. kratos) neograničen u vladanju. samostalnost automahija (grč. autos sam. makinalan. maomai. kem. kratos vlast. automatos) samopokretan. osakaćenje. postupaka autolezija (autos sam. nezavisnost od drugih. automatos koji se kreće sam od sebe. sprava koja. logia) ret. knipsen pucketati) fot. moć) samodržac. fr. samokret. odnos prema samom sebi. carro kola) otvoreni autobus za 40 i više osoba autokataliza (grč. autos. mobilis pokretan. djela. autos. stvarni govor. nož. za razliku od slikovitog. autos. lyo razgrađujem) samorazgrađivanje. samoozljeda. njem. puška. tj. nehotični i nesvjesni pokreti koji nastaju zbog neposrednog podražaja iednog živčanog centra automobil (grč. lat. lišiti samoradnje automatograf (grč. naprava za sterilizaciju lijekova. autos engl. vaga. za čovjeka. automatiser) pretvoriti u stroj. naprava koja automatski bilježi nehotične pokrete automatski (grč. koji radi bez sudjelovanja svoje volje i razuma. koji sam od sebe radi. autos. autos. ocjenjivanje samoga sebe. autos.. sama sobom razbija kamen u mokraćnom mjehuru autoliza (grč. kratos neograničena vladavina. samodržački autokritika (grč. autos. maomai tražiti.. kirurških instrumenata i dr. kratos) v. autos. biće koje nema duše. fil. haima krv. mišljenju i pisanju) automat (grč. autos. autos. kišobran. otapanje i fermentativno razgradivanje mrtvih životinjskih tkiva pri čemu ne dolazi do truljenja autologija (grč. npr. pojava da neki proizvod koji se stvara pri nekoj reakciji ubrzava sam proces te reakcije autokefalan (grč. sam svoj autokefalnost (grč. therapeia) med. žuditi) fiz. sag. vladanje samim sobom.

baino idem) med. samogledanje. pristaša samozakonodavstva autopatija (grč. odobriti. putem otvaranja i pregleda leša (usp. nyx. skulptura ili crtež vlastitog lika autopsija (grč. naređenjima vodstva mora se bezuvjetno pokoravati. fr. mjerodavan. slika. med. auktor autoritativan (lat. začetnik. portrait slika osobe) umj. autoriziran prijevod prijevod nekog književnog ili znanstveng djela s dopuštenjem njegovog pisca . autopatheia) vlastiti osjećaj.automobilist mo kreće. opsis gledanje. koji se bavi automobilizmom kao športom automobilizam (grč. nafta ili elektricitet. utjecaj. 2. jedan od načina postojanja biljnog i životinjskog oblika. 2. nomos) pristaša samouprave. priznat stručnjak autorizacija (lat. ugled. v. vozilo se kreće pomoću motora kojeg pokreće benzin. autonomia. moralna. antos. autorite) 1. operacijski zahvat kojim se nadoknađuje nedostatak kojeg dijela tijela ili tjelesne supstance živim tkivom s tijela samog bolesnika autoportret (grč. odobravanje autorizirati (lat. koji živi po vlastitim zakonima autonomija (grč. takve su npr. autopsija) autor (lat. koji hoće i može nametnuti svoju volju ili mišljenje. viđenje) 1. ovlaštivanje. bile države: Mussolinijeva fašistička Italija i Hitlerova nacistička Njemačka autoritet (lat. morfogeneza autoniktobatija (grč. usp. pronalazač. lat. otvaranje leša da bi se utvrdio uzrok smrti 144 autorizirati autopt (grč. autorisation) ovlaštenje. fil. mobilis) šport. autosomnambulizam autonoman (grč. osobno promatranje. auctor tvorac. s autoritetom odozgo i s poslušnošću odozdo. mobilis) onaj koji vozi automobil. pravna). auto automobilist (grč. augere. ugledan. usp. zakonita vlast. samostalnost. začetnik) koji se zasniva na autoritetu. autoptes) pril. na osnovi osobnog promatranja. tvorac. autoritativna država nedemokratsko državno uređenje kod kojeg se vlada po načelu vojne discipline. čak i kad su pogrešna. autos. umjetnika. pascho iskusim. auctor tvorac. pokoravanje svojim vlastitim zakonima (supr. znanstvenika. autoriser) ovlastiti. autos. odobrenje. osobno iskustvo autoplastika (grč. fr. pronalazača da mogu moralno i ekonomski iskorištavati svoje duhovne tvorevine (s obzirom na objavljivanje. autonomos) samoupravni. autos. lat. auteur) pisac. zakon koji je na snazi. jer je održavanje reda važnije od suzbijanja pogrešnosti. auctor. autos. disciplina koja obuhvaća različite vrste automobilskih natjecanja automorfoza (grč. na osnovi viđenja svojim očima. prevođenje i umnožavanje njihovih djela). med. samostalan.: heteronomija) autonomist (grč. autoptes) očevidac autoptički (grč. vlastitim očima. fr. tj. morfe oblik) biol. autos. tvorac nekog književnog. samouprava. politička nezavisnost. fr. koji izrađuje automobile. motorni čamac. fr. plasso oblikujem) med. autos. priznata veličina (u nekoj struci). auctor. autos sam. opunomoćiti. auto. znanstvenog ili umjetničkog djela. gledanje (ili viđenje) svojim očima. autos. nomos zakon) samozakonodavstvo. pregled. nadmoćnost (duhovna. auctoritas ugled. nyktos noć. slobodan. autorsko pravo isključivo pravo književnika.

improvizirano autoskopija (grč. autos. psih. kod upale plućne opne itd. autos sam. theos bog) obožavanje samoga sebe. autoniktobatija autostabilnost (grč. Pitagora. cjepivo pripremljeno od klica koje su uzete od samog bolesnika autožir (grč. autos. prvi otisak autotipija (grč. stabilis čvrst. vaccina) med. trausfusio pretok) med. supr. smatranje sebe samoga bogom 145 autožir autotelija (grč. autos tal.autorotacija autorotacija (grč. okretanje krila oko vertikalne osi. autos. rotatio okretanje) samookretanje. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima autotip (grč. trofe hrana) biol. gyros krug. autos. njegov glavni dio je poseban vodoravni . trofe hrana) koji sam sebe hrani. npr. autos. neuvjetovanost autoterapija (grč. ambulare hodam) med. npr.: alomorfija. nepomičan) fiz. somnus san. lat. tome) pojava koja se često može vidjeti kod nekih životinja: osakaćivanje samoga sebe u slučaju opasnosti po život. zrakoplov namijenjen uspravnom penjanju i spuštanju. autogyre) zrak. kod akrobatskog leta "kovit" autos efa (grč. vrši se na taj način što se ruke i noge dignu uspravno pa se od vrha prstiju omotaju elastičnim vrpcama autotrofan (grč. autos. autos. kod velikog gubitka krvi: potiskivanje krvi iz perifernih dijelova tijela (ruku. sama od sebe nastala magnetična budnost za vrijeme spavanja. lat. npr. auto-teles nezavisan) samostalnost. liječenje ubrizgavanjem seruma uzetog od samog bolesnika. tj. autos. nadahnuti koga čim) samouvjeravanje. therapeia liječenje) med. autos. autorotacija krila zrak. typos otisak) autotipijom dobiven otisak. kad gušter žrtvuje svoj rep autotransfuzija (grč. autos. autos lat. nogu) u srce i mozak u slučaju kad u srce i mozak ne dolazi krvi koliko je potrebno. v. autos. formula kojom su pitagorejci rješavali svaki spor koji bi se medu njima pojavio zbog razlike u mišljenjima o nekom pitanju pozivajući se na autoritet učitelja autoseroteracija (grč. fr. na brzu ruku. stjecanje pogrešnog. lat. lat. lat. skopeo gledam) v. neograničenost. autos. autos. serum) med. utjecanje na samoga sebe. automatsko održavanje stabilnosti autostrada (grč. pod heterotrofan autotrofija (grč. autos lat. typos otisak) jedan od najvažnijih pronalazaka u području grafike: prenošenje slika urezivanjem u cink ili drvo i njihovo umnožavanje autotomija (grč. heterotrofija autovakcina (grč. autos. autoshedijastički (grč. svojstvo svih klorofilnih (zelenih) biljaka i malog broja bakterija da se mogu prehranjivati i izgrađivati isključivo iz anorganskih spojeva sredine u kojoj žive. sadržaji svijesti koji se pojavljuju putem autohipnoze autoteizam (grč. novija faksimilna izdanja. autoschediazo bez pripreme učinim) bez pripreme. nametnutog suda na osnovi vlastitih pogrešnih predodžaba. strada cesta) suvremeno izrađena cesta za automobile autosugestija (grč. suggerere savjetovati) sugestivno utjecanje na samog sebe autosugestija (grč. autopsija autosomnambulizam (grč. suggerere savjetovati. je to rekao". therapeia lat. autotrofne biljke bot. autos efa) "on.

napredak. izbočenje. prednost. aventure) sklonost avanturi. garde straža) voj. smion. izmarširati u skupini.autsajder 146 Ave. nadmoć. avance) predujam. Maria vijak (elisa) koji se okreće djelovanjem vjetra autsajder (engl. odvažan. isplata unaprijed. avanturistički roman vrsta romana u kojem je glavna tema opisivanje neobičnih doživljaja i podviga glavnog junaka avanturizam (lat. aventurier) pustolov. lat. u vrijeme Mussolinijeve dikatature: fašistička organizacija mladeži od 14 do 18 godina (avangardisti) avanija (fr. prednost avantažer (fr. ali nitko ne misli da će pobijediti. Maria (lat. arhit. utjelovljenje božanstva u hinduskoj mitologiji bilo u čovjeka. krenuti. predstraža. Marijo!") riječi kojima je anđeo pozdravio Djevicu Mariju nagovještava- . arhit. prvi korak. iznuđivanje novca. sramota. ljubav prema pustolovinama avanzirati (fr. avalanche) snježna lavina: odron zemlje. biti unaprijeđen. avanie. u športu: onaj koji se natječe. napredovanje. prevagu: voj. avania) uvreda. napredovanje u službi. mlakonja Auzonija (lat. izvidnica. jamac na mjenici Avalokitešvara (sanskrt.) zdravo! Ave. fr. avant-corps) voj. paradno i si. avancer) napredovati. Maria "zdravo. pren. onaj koji čeka unapređenje za časnika avantura (fr. avan midi (fr. izazvali seobu Huna. ostavljen sreći ili slučaju. mjenično jamstvo. aventure. Ave. sva sila avalirati (fr. smanjivanje dobitka. avant-garde. koji stavlja sve na kocku. ispust. avantage) dobitak. korist. aval) trg. spašava ljude kroz patnje u reinkarnacijama avangarda (fr. potpisnik. adventura) pustolovina. bilo u životinju ave (lat. Obri avatar mit. aval (fr. st. osobito izići u stroju iz vojarne. promaknuće. usp. avaler) potpisati mjenicu kao jamac avalist (fr. pokušaj. avancement) unapređenje. neupućen čovjek. tal. onaj koji je daleko od čega. smion trgovački pokušaj avanturin (fr.) najomiljeniji i najpoštovaniji bodhistava u mahayana-budizmu. plaćanje unaprijed Avari mn. drzak. Ausonia) pjesnički naziv za Italiju (po priči. prethodnica. avaliste) trg. istaknuti dio građevine avans (fr. osobito globljenje kršćanskih trgovaca u bivšoj Turskoj. dati (ili: uzeti) predujam. ausriicken) izići. predujmljivati avanzman (fr. avanguardia prethodnica) u Italiji. prema Auzonu. outsider) onaj koji je izvan čega. aventure slučaj) vrsta kremena (nađen slučajno pri proizvodnji stakla) avanturist (fr. unaprjeđivati. potpis jamca na mjenici avalanš (fr. Alana i Slavena. zarade u nekom poslu avankor (fr. prethodnica. poniženje. poći (obično u skupinama). prvi borbeni red neke vojske avangardija (tal. avantegeur) onaj koji ima prednost. isplata unaprijed. lovac na sreću avanturistički (fr. izlaženje u susret avant midi čit. aventureux) pustolovan. bujica. predujmiti. ići naprijed. zaštitnik Tibeta. sinu Odiseja i nimfe Kalipse) auzrikati (njem. trg. mongolski nomadi koji su u 6. koji je po strani. unaprijediti. adventura. bučno. istaknuti dio kuće. avant naprijed. prevaga.) prije podne. ante meridiem avantaža (fr.

iznos) trg. avis ptica.) u kojem su pape stolovale u fr. i odriče besmrtnost duše. a ne po pojedinačnoj procjeni svake stvari koja se prodaje avet (tur. gramzljiv. avitum bonum (lat. figura koja se sastoji u tome da govornik polako odvrati onoga kome govori od glavne teme. avidus) lakom. avis ptica. logos znanost) vještina hvatanja ptica avidan (lat. nosos bolest) mn. put obrubljen drvećem i cvijećem averoizam med. osvježiti boje . suprotno: revers averzija (lat. prilaz. bolesti koje nastaju zbog nedostatka vitamina u hrani. fil. gnušanje. tal. letač. avion) laka kovina od koje se prave neki dijelovi zrakoplova aviostrada (lat. utvara. avion. med. aviation. summa svota) trg. avverso) num.avenija jući joj da će roditi Isusa. grč. bios život. pilot 147 avivirati avikultura (lat. naprava za letenje teža od zraka. v. vrsta majmuna aviceptologija (lat. mržnja. lat. aviateur) zrakoplovac.) do 1376. adversus okrenut prema. strada cesta) zračna linija kojom stalno prometuju zrakoplovi avisatio de perjurio vitando čit.) prav. pojeftinjavati avinjonsko sužanjstvo razdoblje od 1305. grč. odoka averzionalna suma (lat. drvored. aversus licem okrenut od. krletka avijatičar (lat. ali tako da ovaj to ne primijeti averziona trgovina (lat. kamo su bili dovedeni da bi bili pod utjecajem politike francuskih kraljeva. avis ptica. tj. grč. sprijeda. aviver) oživiti. zračna flota avijarij (lat. emtio per aversionem) kupnja ili prodaja poprijeko. pelagra. pohlepan. ret. vilis jeftin) trg. oživljavati. večernje zvonjenje u Kat. crkvi avenija (fr. telefon od gumenih cijevi u ratnom zrakoplovu aviomehaničar zrakoplovni mehaničar avion (fr. fr. lat. avis ptica) plovidba zrakom. grč. st. uzgoj životinja avilirati (fr. afet) strašilo. aversio) odvratnost. djedovsko. proždrljiv avijacija (fr. pobiti vrijednost (robi) pojeftiniti. cultura uzgoj) gajenje ptica. željan. stara kršćanska molitva. beriberi. gradu Avignonu. avis ptica) zrakoplov. sučeva opomena kojom se nekome savjetuje da se kloni polaganja lažne prisege avitaminoze (grč. avizacio de peijurio vitando (lat. a. avis ptica. skorbut.. quantum količina. avion. lat. sablast. amine od am (monia) + -ine. avilir. kavez za ptice. lice (kovanog novca). vita život. aviaticus. staza.) prav. engleska bolest i dr. lat. žudan.. zrakoplovstvo. lik. pravac koji je osnovao arapski mislilac Averoes IbnRošd u 12. (papa Grgur IX.bez. zbog čega ga je osudila Rimska kurija avers (lat. aeroplan avional (fr. (papa Klement V. avenue) pristup. logia znanost) grana biologije koja proučava uvjete pod kojima se živo biće može održati na životu u velikim visinama ili na drugim nebeskim tijelima aviofon (fr. averzionalni kvantum averzionalni kvantum (lat. fone glas) zrak. njegovo naučavanje naginje materijalizmu i panteizmu. aviarium) ptičnjak. suma novca kojom se plaća poprijeko. glava. tal. u crkvenoj se povijesti to razdoblje naziva i "babilonskim" (prema robovanju starih Izraelaca u Babilonu) aviobiologija (lat. capio hvatam. obiteljsko imanje avivirati (fr.

samatha ići k. dom za smještaj i izdržavanje sirotinje. utočište. neudanost. zygon jaram) neoženjenost. i za izolaciju azeotropija grč.. patnja. na utočište u nekoj stranoj državi azima (grč. mn. avocentur akta (lat. tražiti da se nešto pošalje. npr. zastora u kazalištima i dr. fr. izvidnički brod. a sjedište im je Asgard). kiselo tijesto) židovski pashalni beskvasni kruh. kićenost. u francuskim trg. azab. avvisare. sloboda. pravo azila u međunarodnom pravu: pravo političkih ili vojnih bjegunaca i si. koje su pobjedili azigija (grč. avere. vrsta nesagorljivog minerala. slabljenje azoogenija (grč. ali najčešće ima pejorativno značenje.syle) sigurno sklonište.aviza 148 azoogenija aviza (tal. od njegovih vlakana izrađuju se tkanine za odijela vatrogasaca. važan međuproizvod u proizvodnji azo-boja azojski period (grč. visus gledanje. lat. kutna udaljenost nekog nebeskog tijela ili predmeta na Zemlji od sjeverne ili južne točke podnevnika azobenzen narančasta kristalna tvar. neobuzdan čovjek azil (grč. aktiva avocentur acta čit. ime dviju pokrajina u sjeverozapadnom Iranu azi mn. nedodirljiv. odazivati. sila) med. azap) muka. avisare. nezauzetost azijanizam ret. knjigama: potraživanje. nedostatak snage za život. a-sbestos neugasiv) min. avocere) odazvati. avizni brod poštanski brod za brzo prenošenje važnih vijesti avizirati (lat. mit. zahtjev da se spisi vrate od nižeg suda višem avokatorij (lat. obavijestiti.) prav. neka se traže spisi. prav. tal. javljati avizo (tal. ad za. a-zoon. pojava da smjese nekih tekućina u određenom omiem vriju pri stalnoj temperaturi i daju pare istog sastava kao i tekućina Azerbajdžan država u istočnom dijelu Zakavkazja. stvoren u maloazijskoj Joniji. akti avocirati (lat. avocatio) opozivanje. blagdan beskvasnog kruha azimut (ar. lat. dynamis snaga. predstavljaju prirodne sile (na čelu im je vrhovno božanstvo Odin. izvještaj o poslanoj robi ili novcu. ići prema) astr. zoon živo biće. a-zoon. aviza avoar (fr. a-. skandinavski bogovi nebesnici. prav. i 2. bombastičnost. Božja kazna azbest (grč. periodos) geol. slojevi bez organskih ostataka azoodinamika (grč. a-sylos neopljačkan. nedodirljivo mjesto na kojem progonjeni nalaze utočište. divljak. a-. avizna lađa. avocatorium) naredba kojom se pozivaju podanici neke države da napuste službu strane države avulzija (lat. imao je dvije karakteristike: 1. avviso. vađenje zuba. Asia. "stil isjeckanih rečenica" s jakim ritmičkim naglašavanjem. kao loš vodič topline. spisi avokacija (lat. habere imati) kao imenica. opozivati. Asianus) stanovnik Azije. avviso) brodica (ili: čamac) za izvještavanje. avulsio) med. avoir. gignomai nastajem. odazivanje. javiti. pribježište. antički govornički stil. opozvati. izvještavati. aviser) izvijestiti. a. patetičnost Azijat (lat. rađam se) znanost o stvaranju anorganskog ili organskoga iz anorganskog . magnezijev silikat vlaknastog sastava. komad zemljišta koji rijeka otrgne i odnese na drugu obalu azab (tur. suparnici su im bili vani. zyme kvasac. v. tzv. a-. obavještavati. najstarije razdoblje Zemljine kore. pogled) trg. inače služi. tal.

azotos. može imati i više glava ažio (fr. lazhward. agio) trg. npr. spermatozoida) u izbačenom sjemenu. lapis lazuli) plavetnilo. vrijednosnica i si. Nica. agioteur) osoba koja se profesionalno bavi špekulacijom vrijednosnica ažiotirati (fr. ažioter (fr. Tropez. umnožavanje azotnih spojeva u krvi azotometar (grč. baviti se ažiotažom ažistaža (fr. azotos. dušik. aždaha) zmaj. grč. neman u obliku krilatog guštera. onaj koji završava povjereni mu posao na vrijeme ažurirati (fr. prilagođavanje mjere. element atomske težine 14. znak N. izrađivati šupljikavi vez . tj. ažiotaža (fr. sperma sjeme) med. namještanje. Lavoisierov naziv za nitrogen koji nije u stanju održavati život) kem. zoo živim.008. Cannes.azoospermija 149 ažurirati azoospermija (grč. dotjerivanje ažur (fr. anđeo koji prihvaća i prati duše umrlih azur (fr. plava boja neba. urein mokriti) med. ajour) otvor (na ručnom radu) ažuran (fr. azotos. akcije ažio-konto (fr. rednog broja 7. pers. jedan od glavnih uzroka nesposobnosti oplođivanja Azori skupina otoka zapadno od Portugala (u Atlantskom oceanu) azot (grč. prisustnost velike količine dušika u mokraći Azrail (hebr. glasovit po svojim pješčanim plažama i izvanredno lijepom plavetnilu morske vode (značajni gradovi. nastavak -ites) min. tal. a-zoon. doplata. ajustage) određivanje (ili: prilagođavanje) propisane težine novca. višak. agioter) špekulirati vrijednosnicama. trgovanje novcem. karbonat bakra Ažurna obala (fr. potpuni nedostatak muških sjemenih stanica (spermija. agiotage) špekulacija.) po talmudu anđeo smrti. Cote d'Azur) istočni dio francuske obale na Sredozemnom moru (graniči s Italijom). azzurro. nebesko plavetnilo azuri mn. azotos. dionicama i si. lazvardi) vrsta plave boje azurit (fr. ajour) praviti otvore. metron) sprava pomoću koje se utvrđuje koliko neka zemlja oranica sadrži u sebi amonijaka azoturija (grč. haima krv) med. agio-conto) trg. popularan naziv za talijansku državnu sportsku reprezentaciju (zbog modre boje njihovih majica) azurin (ar. neke dionice. vrijednosnicama. Marseille) aždaja (tur. azur. pomicanje. veća vrijednost neke vrste novca. od nominalne vrijednosti. razlika između nominalne i tečajne vrijednosti. račun o dobitku odnosno gubitku pri promjeni neke vrste novca. a-. St. azur. a jour) točan i brz u poslu. jedan od glavnih sastojaka zraka (4/5) azotemija (grč. vrijednosnica i si. plav mineral.

zbrka. ozvučenje događaja na pozornici (npr. Zimmer soba) kupaonica badem (sanskr. babilonsko sužanjstvo sedamdeset godina ropstva koje su stari Izraelci u 7.) omiljeni češki narodni ples.) indijska titula. očuh. jezgra je jestiva. trpjeli u Babilonu kamo ih je odveo kralj Nebukadnezar baborak (češ. vožnji javnim prijevozom i dr. ali prazan razgovor badižon (fr. bacillus prutić. društvu je cilj održavanje te jednakosti baby čit. bedminton (engl. pren. kaos. beibisiter (engl. i 6. četka badminton čit. badinage) šala. novorođenče. zabuna. vrenja maslačne kiseline i dr. očevina. draga djevojka babyboom čit.) malo dijete. razvrat Babilon stari grad u Aziji. izazivači tifusa. nered. bezbožnost. češka brza mazurka babu (ind. bekgraund (engl. utopist Babeuf (1760—1797): svaki čovjek ima jednako pravo zadovoljiti svoje potrebe i uživati sva dobra prirode. tast. Kaldeja. Babilonija stara država u Aziji (simbol bogatstva i okrutnosti). očinstvo. zvučna kulisa. e. tonzile badinaža (fr.) vrsta tenisa malom lopticom s krilcima. metež. vapna i bizmutova klorida. n. u radio-dramama) badecimer (njem. med. beibi (engl. dojenče. izopačenost. kratica basso B kem. kratica za predikat (dok A označava subjekt) Ba kem. pr.) nered. ženina obitelj babel (hebr. čuvarica djece bacili (lat. dodiru nekog predmeta.) otac. kratica za element bor B log.) bot.) velik broj porođaja. zbrka. dizenterije. ansambl duhača i udaraljki koji prati svirku solista (u džezu). bacillum štapić. Ali-baba). b drugo slovo hrvatske latinice B glaz. djetešce. pretjeran strah od zaraznih klica (bacila). otmjen. štapić) med. mandule. kratica za barij baba (tur.) background čit. beibibum (engl. baden kupati. . st. background pozadina. kit što ga upotrebljavaju kipari. bacilofobija (lat. upotrebljava se i u medicini. beba. pren. grč. nagao porast nataliteta (primjerice u godinama poslije Drugog svjetskog rata) baby-sitter čit. knez babuvizam socijalno-politička doktrina koju je utemeljio fr. punac. gospodar. toranj građen u Babilonu.B B. piše se iza imena (npr. ali je to spriječio Bog učinivši da graditelji počnu govoriti različitim jezicima. babilonski toranj prema Bibliji. osobina onih koji su u stalnom strahu da će se zaraziti klicama bolesti (pri rukovanju. šaljiv. badigeon) vrsta fine obojene žbuke. podloga) glaz. bakterije koje imaju oblik štapića. fobos strah) med. tetanusa. lakrdija.) dadilja. sastavljena od boje. drvo i plod iz porodice ruža. trebao je doprijeti do neba.

19). peronospora. diskusija bahur (hebr. plesačice na službi u ind. Ugandi. bagger) jaružati. insekt bagana (tur. priznanica o novcu primljenom za gradnju broda bajliti (tal. Burundiju. bigar bahija (šp. pjestovati . tal. obično bijelih katunskih tkanina baga (tur. tamnica. meteori koje su stari posvećivali bogovima ili ih samo obožavali (nazvano po kamenu na kojem je Jakov spavao i sanjao anđela — Post 28. slične bagdadskim šalovima. bagana janje) janjeća kožica s krznom. buhara. plamenjača.) kornjačin oklop. vrsta morske ribe. niska cijena. pagat bagatela (fr. rasprava. trop od grožđa. bagger) jaružalo. uvjerenje graditelja broda ili mjerodavnih vlasti da je brod propisno izrađen. harlekin. vrsta fmog duhana iz brazilske pokrajine Bahija bahs (tur. vaditi pijesak iz rijeke. kratko i lagano glazbeno djelo bagatelizirati (fr. za čišćenje riječnog korita i kopanje prokopa. kukac. a može se igrati na svakom terenu. vrsta malih rubaca bajbok (njem. čamac za spašavanje bajdaki (rus. hramovima (ind. sem. od davnina je poznat u Indiji i Francuskoj baft (perz. potcjenjivati. otpaci koji ostanu pri proizvodnji šećera. njegovateljica male djece bajlbrif (niz. bajaccio) lakrdijaš. ben-mari (fr. bagatelle. baithylia.baft 151 bajliti za igru nije potrebno posebno igralište. žulj na nozi. bahio) zaljev. nebesko kamenje. tričarija. bethel) mn. lađe s neobično velikim krmama na Dnjepru. samohodna sprava za vađenje pijeska s riječnog dna. bajbokana bajbot (njem. omalovažavati. baft) trg. balia) dojilja. čistiti riječno korito od pijeska. šljiva. šaljivac. vrsta istočnoindijskih. baidaki) mn. betilije bajaco (tal. dadilja. kanala i si. bagatella) sitnica. polemika. ološ. poznavatelj židovskih zakona Bahutu (Hutu) narod iz skupine Bantu (žive u Ruandi. baidara) mali sibirski čamac od riblje kosti ili lakog drveta. javne plesačice i pjevačice u Indiji. bagage) prtljaga. posuda vruće vode u koju se stavljaju posude s jelom da bi se održala toplina baitilije (grč. bagat (tal. mulja bagra (rus. v. baganac bagasa (fr. malenkost. klaun u napuljskoj narodnoj komediji. uzimati koga ili što previše olako bagaža (fr. bei kod. bahys) govor. grimiz. bagrjanyj) crvena boja dobivena od borove kore. bailadeira) mn. bachur) židovski student koji se bavi proučavanjem Talmuda. njegovati dijete. bagasse) trop šećerne trske. pajac bajadere (port. maslina i dr. Boot čamac) pomoćni čamac. kvrgasta izraslina na konjskim zglobovima. presvučen kožama bajla (tal. balia) dadiljati. Dnjestru i Bugu bajdara (rus. svjetina bagdalin vrsta šarene pamučne tkanine. bagatelle) ne mariti za nekoga ili nešto. ponekad su i javne žene. Tanzaniji) bain-marie čit. radi isušivanja zemljišta bagerovati (niz. bei Wache pod stražom) zatvor.) kuh. po čemu je i nazvana bager (niz. dewadasis = sluškinje bogova) koje se odmalena posvećuju službi bogovima i u svakom hramu ih ima 8 do 12. Bylbrief) pisani ugovor o gradnji broda. bagata) v.

Kurban-bajram (Blagdan žrtve) zove se zbog toga što se tada kolju ovnovi koje dijele sirotinji. backen peći. bobica. vijeku: putujući daći (vaganti) bakara (fr. Bakchos. baita)Jpotleušica. baclage) pom. bacchans) Bakhov svećenik kod starih Rimljana bakanti (grč. čuvar (nekada: noćni čuvar po selima) . grč. raskalašena. Bakcheios) metrička stopa od jednog kratkog i dvaju dugih slogova (bakhejski stih upotrebljavanje osobito u himnama bogu Bakhu) Bakho (lat. sveučilištima: najniži akademski stupanj. bacca laureus lovorova bobica) na njem. Bacco Bahus. bučno veselje bakandža (mađ. Bake) znak (obično komad drveta. bog vina. vrsta ribe koštunjače iz porodice tovara. u sr. koliba bajuneta (fr. backboard) pom. Bart brada) brada samo na licu (podbradak je izbrijan). lijeva strana broda (kad je čovjek okrenut licem pramcu) bakciferan (lat. pristojba koju plaćaju brodovi za pristajanje u luku bakler (fr. magisteriju i doktoratu. i engl. baionnette) voj. baccalaureatum) dostojanstvo bakalareusa bakalaureirati (lat. baccalaureus. razvratna pijanka. lat. pjesnika G. fr. kolac premazan smolom. Backfisch pržena riba). pijanke. lola baklaža (fr. baccalaureatum) polagati (ili: položiti) bakalaureus bakalaureus (lat. vinopija. bejram) dva velika muslimanska blagdana u godini. G. pijanac. osobito njegovom pesimističkom shvaćanju "svijeta i života" bajta (tal. ispit zrelosti bakana (tal. Bačke obraz. bei pri. bokkancs) vrsta teške. bakancs. prvi se slavi odmah nakon posnoga mjeseca ramazana. Bacchanalia) mn.bajok 152 bakter bajok (tal. drugi. lat. vino. bacca) bot. Bakchos) mit. bacchans) mn. živi u iz sjevernim morima. Pulver prah) prašak za dizanje tijesta (umjesto kvasca) bakter (njem. mlada djevojka. bacciformis) u obliku bobice. tovar bakalaureat (lat. bobičast. zalisci. zublja. pren. baccana) obična krčma bakanalije (lat. dug nož s oštricom na obje strane koji se stavlja na pušku (ime po gradu Bayonne gdje je napravljen 1640. fiaccola) luč. Bacchus. tal. baccara) francuska kartaška hazardna igra bakbord (engl. divlja. baccala) zool. kod Rimljana: sudionici u Bakhusovim svečanostima. Wachter) stražar. "VVagen kola) prikolica (osobito uz motocikl) baka (lat. Facket. jagodičast bakenbart (njem. Bacchanalia) mn. treska. jagoda baka (njem. a slavi se 70 dana nakon prvog Bajrama bajronizam shvaćanje života i umjetnosti koje odgovara shvaćanju velikog engl. Byrona (1788—1824). terevenke. g.. šiparica bakhej (grč. pren. pren. kod. pren. kod starih Rimljana: orgijske i mistične svečanosti u čast boga Bakha. najčešće vojničke obuće bakant (grč. bacleur) zatvarač luke baklja (njem. sin Zeusa i Semele (Grci su ga zvali i Dioniz). Bakchos. boga vina. višednevne svetkovine i orgije starih Rimljana u čast Bakha. ispit koji prethodi licencijatu. fenjer ili bačva) koji pliva na vodi i označava lađi put po opasnim mjestima.) bajvagn (njem. burno veselje bakanalije (lat. zulufi bakfiš (njem. baiocco) nekadašnji papinski bakreni novac (pet talijanskih čentezima) Bajram (perz. bakIjada svečanost s bakljama bakpulfer (njem. boja bakalar (tal.

gorštaci. baletni plesač baladine (grč. žive kao nametnici i izazivaju razgradnju i često teške bolesti. caedere) biol. lat. logos) znanstvenik koji proučava osobine i život bakterija bakteriologija (grč. ballata pjesma za ples) poet. svežanj balada (fr. služenje Balu provodilo se katkada prinošenjem ljudskih žrtava bal pare (fr. therapeia) liječenje pomoću bakterija bakterioze (grč. bakterion štapić. opći naziv za biljne bolesti koje uzrokuju bakterije bakteriurija (grč. pr. Koch) bakterioterapija (grč.) otmjeni ples. balio. iz doba krede bakulometrija (lat. backwoodsmen) mn. pjesnička pripovijetka baladen (fr.) ples u polju Bal (hebr. ballare) mn. caedere ubiti) biol. kažnjavanje batinom. bakteria. pripadaju biljnom carstvu. jednostanična živa bića. bailo. bijelci naseljeni po divljim i neobrađenim krajevima Sjedinjenih Američkih Država. štapom bakulit (grč. veoma sitna. lat. usp. bakteriocidi bakteriofagi (grč. prodiranje bakterija kroz krvne i limfne žile u krvotok bakterije (grč. ples pod obrazinama. bakteria. haima krv) med. slična štapiću. lat. ballade. bajadere . a ima ih pokretljivih i nepokretljivih bakteriocidi (grč. tal. prašume. Pasteur i R. mokrenje zaraznim klicama bakulacija (lat. bakteriocidnost bakteriocidnost (grč. palica. tvari i sokova u tijelu da uništavaju zarazne klice. ballare plesati) zabava s plesom. tal. sastojci imunog seruma koji imaju moć da rastapanjem ubijaju bakterije bakteriolog (grč. bal u svečanom ruhu. baladin) šaljivac. lakrdijaš. kasnije se razvila u pjesmu lirsko-epskog sadržaja koja. fagos) mn. usp. lat. grč.bakter iemij a 153 baladine bakteriemija (grč.) svečani. priča o nekom događaju i istodobno pobuđuje lirsko raspoloženje. baculum štap. Filistejaca i drugih semitskih naroda bog — pokrovitelj plodonosnih sila prirode. bakteria. klicožderi.) ples pod maskama. bal. golim okom nevidljiva. rastapanje bakterija imunim serumom bakteriolizini (grč. od bakteria batina) mn. baculatio) batinanje. kem. najmanja. balle) smotak. usp. klicomori. bakvuds bal (fr. bakteria.) fosilni glavonožac s ravnom ljušturom. bal šanpetr (fr. glumac. vrsta hijerodula koje se posjetiteljima hramova nude za novac. bakteria. prisutnost bakterija u mokraći. backvvoods) mn.-med. bakteria. motke bakulus (lat. metriaballo) mjerenje pomoću štapa. lysis rastapanje) kem. bal an mask (fr. prvobitno: pjesma koja se uz plesanje pjevala (balar = plesati). sluškinje u azijskim hramovima. bakteria. kod Feničana. bakteria. bal en masque čit. divlji i neobrađeni krajevi na zapadu Sjedinjenih Američkih Država bakvudsmeni (engl. batina bakvuds (engl. logia) znanost koja se bavi proučavanjem osobina i života bakterija (osnivači: L. uništavači zaraznih klica. krabuljni ples. bakteria. dem. osobina nekih živih bića. bakteria) bot. biol. služeći se i dijaloškim oblikom. baculus) štap. bakteria palica. prut. bal champetre čit. lysis) mn. Baal gospodin) mit. uron mokraća) med. sjajni ples bala (fr. bal pare (fr. mikroskopski nevidljiva bića koja žive u tijelu i uništavaju zarazne klice bakterioliza (grč.

blenna sluz. balbuties) med. galerija balazor trg. sličan gitari. potplate i u zubarstvu (dobiva se od osušenog mliječnog soka drva mimusops balata) balata (tal. ballatoio) trijem. upala glavića i kapice balans (fr. balanos. kolebanje. "nebo" koje stoji pred oltarom i nosi se na procesijama (naziv po materijalu ko- . bilanx) ravnoteža.. balanos. balanos žir) med. glaz. zamuckivanje. ali elastičnija od njih. fagos) zool. nejasno izgovarati. balbutire) med. vrsta istočnoindijske pamučne tkanine balbucijes (lat. balahane) daščara. svaki nepotreban i suvišan teret. napadaju korijenje drveća balanoidan (grč. Balander) plitka teglenica s jednom katarkom (u Nizozemskoj) balanitis (grč.balagan balagan (rus. posthion kapica) med. mucati. veža. upala glavića i unutrašnje pokožice muškog spolnog organa balanoblenoreja (grč. žirojed balanofori (grč. upotrebljava se za električne izolatore. balkon oko zgrade. žirolik balanopostitis (grč.) paraziti tropskih i sub tropskih krajeva. tambura trokutasta oblika s tri žice balanca (tal. dvojba. bilancia) vaga. baraka. zaplitanje jezikom balbutirati (lat. onaj koji se hrani žirom. neodlučnost. pjesma uz ples balatura (tal.) 1. mucanje. tepati. osobito cirkuski balalajka (rus. baldacchino) pokrivač od skupocjenog materijala nad prijestoljem ili krevetom. tezulja balander (niz. balance. ballata) 2. balanos. perz. šator. balanos. stvar za odbacivanje balata (lat.) glaz. rheo curim) zagnojavanje glavića balanofag (grč. zamuckivati. podstrešje. zaplitati jezikom baldahin (tal. strojne remene. lat. ruski narodni instrument. 154 baletan na. tvar vrlo slična kaučuku i gutaperki. Baldacco. pren. eidos) koji ima oblik žira.

u kojoj su sintetizirani zahtjevi za stvaranje nacionalnog zavičaja Zidova u Palestini. služi kao identifikacija između oružja (puške. kasnije: svojeglav čovjek. balle. beznačelnost. u Genovi prvi poveo odlučnu borbu talijanskog naroda protiv Austrijanaca balina (fr. skopeo gledam) u sudskoj medicini: naprava pomoću koje se utvrđuje iz kojeg je vatrenog oružja ispaljen metak (u slučajevima gdje je u pitanju više oružja istog modela i istog kalibra) balizam (grč. gramma slovo) u sudskoj medicini: snimka napravljena pomoću balistoskopa. protuha.. političara Arthura Balfoura (1848—1930) iz 1917. 1581—1599) balija (tur. g. balkanologija balkanizam 1.) fašistička omladinska organizacija za dječake od 8 do 14 godina. ponašati se kao balija ponašati se prostački. histerična želja za plesanjem kod pojedinaca ili masa (u revolucionarnim vremenima). rasipnik. lijenčina. napusti svoje ležište i krene kroz cijev pa sve do pogotka u cilj balistogram (grč. nazvana po dječaku Balili koji je 1746. ballyzo.Balfourova deklaracija Balfourova (Balfurova) deklaracija izjava engl. drhtanje. trzanje. nasrtljivac. izraz koji označava način i sustav koji vlada u javnom životu balkanskih država i naroda. bez obzira radi li se o muslimanima ili o pripadnicima drugih vjera. borba nedopuštenim . Balhornu. grčenje. obijesno. revolera) i ispaljenog zrna balistoskop (grč. pa napraviti gorim nego što je bilo (po tiskaru J. na temelju te deklaracije stvorena je 1948. ballhornisieren) htjeti nešto popraviti. neotesanac itd. balio bacam. ballismos "plesanje") bolesna. baline) vuneni mate- 155 balkon vanjem gibanja zrna od trenutka kad ono. balio bacam. pod tlakom barutnih plinova. med. izraelska država balhornizirati (njem. neradnik.) nekad: prostak. bacakanje balkanistika v. samovoljno Balila (tal.

) farm.. balneum arene (lat. fr. dijal. okruglo tijelo. naslon.) vezani balon kojim 156 balzam se može popeti samo do određene visine i spustiti na mjesto polaska balota (fr.) farm. bal-boj (engl. balzamum oftalmikum (lat. balneum) kupalište. toplice balneum arenae čit. ballon) šuplje. topličko liječenje balneum (lat.ball-boy do pozornice. balon d'ese (fr. ballon d'essai čit. balustrirati (fr. kupi lopte i donosi igračima Ballhausplatz njem.) vrsta burgundskog vina balograf (tal.) šport. pisaljka balon (fr. ballon captif čit. balneum kupalište. austrijska vanjska politika balneografija (lat. balaustion. jaka i većinom ugodna mirisa. okrugla. grč. ballottage) drugi krug glasovanja (biranje između dvojice koji su dobili najviše glasova u prethodnom glasovanju) balsamum anodynum čit. therapeia) primjenjivanje mineralnih izvora u liječenju bolesnika. ballotade) skok konja ispruženim nogama balotaža (fr. a katkada i uz pjevanje plesača) balustrada (grč.) vječno pero. ublažavanje bolova balsamum cordiale čit. balneum lakonikum (lat. kuglasta boca za tekućine. logia) proučavanje kupališta. Letonce. balneum. (čit. ograda kojom su ograđeni balkoni. balzam za jačanje srca balsamum ophthalmicum čit. istarski narodni ples u obliku kola (pleše se uz pratnju sopele ili gajdi. Litavce i negdašnje "Stare Pruse" baltički jezici skupina indoeuropskih jezika (litavski.) kupanje u pari balnot čit. pren. balno (fr. grafo) opisivanje kupališta balneologija (lat. pom. bruh. balsamon) kem. kila. postaviti balustradu balzam (grč. balneum. balustrade) arhit. ballotte) kuglica za glasovanje. a dijelom i aromatičnim kiselinama.) kupanje u toplom pepelu balneum laconicum čit. novinski članak koji se objavljuje da bi se opipalo raspoloženje i mišljenje javnosti. balzam za oči Balti zajedničko ime za Estonce. balzamum kordijale (lat. grč.. a kasnije ministarstvo vanjskih poslova. balon (obično u značenju: lopta). technike) vještina podizanja i cjelovitog uređenja kupališta (toplica) balneoterapija (lat. dosta su bliski slavenskim jezicima baltoslavenski onaj koji je zajednički Baltima i Slavenima baltoslavistika znanost koja proučava veze i odnose između nekadašnjih Balta i Slavena balun dijal.) kupanje u pijesku balneum cineris (lat. stubišta. balustrer) ograditi stupićima. balneum. stražnji dio velikog broda ball-boy čit. osobito zračni balon napunjen plinom lakšim od zraka (aerostat). balhausplac) bečki trg na kojem se nekad nalazilo sjedište austrijskog državnog kancelara. pren. balzamum anodinum (lat. grč. balzam za uminjavanje. glasačka kuglica balotada (fr. prirodna smjesa biljnih smola s eteričnim uljima. balon kaptif (fr. staropruski). znanost o mineralnim izvorima koji služe za liječenje balneotehnika (lat.) znojna kupelj balneum vaporis (lat.) farm. kod tenisa. grč.) mala zračna kugla za ispitivanje smjera vjetra. također: umjetna smjesa za ublažavanje bolova i liječenje rana . letonski. dečko koji. priručje. grč.

osobito zavoja. osobito. balsaminaceae) mn. balzamska sredstva. "lijepi dečko" (nazvana po tome što su se neke od njih nekada upotrebljavale kao lijek za rane) balzamirati (grč. stup o koji se vješa zastava. opasač na kojem stoji naboj nj ača. previjanje. Bank) najdonji dio visoke peći za taljenje željeza gdje se skuplja rastaljeno željezo. odred. prodavač kirurškog pribora. mambu. uteg (kod mačevalaca i boksača). "lijepi čovjek". malajsko ime poznate istočnoazijske zeljaste biljke čiji je plod po obliku sličan krastavcu. omotač na cigaretnom papiru i na kutiji s cigaretama. bambu. a tjelesna šupljina napuni svježim drvenim ugljenom) Bambi ime laneta u djelima austrijskog pisca Felixa Saltena i u crtanim filmovima Walta Disneya bambino (tal. banco. engl. Impaticus balsamina) bot. zavijanje. banderilla) koplje sa zastavicom koje se upotrebljava u borbi s bikovima banderiljero (šp. jednogodišnja ukrasna biljka netik. bandager) med. banderole) vrpca na trubi. svakidašnjim banalnost (fr. bannarium) pravo prisile (različito od jus cogens) band čit. banalna fraza otrcana. v. po običaju starih Egipćana. balsamica) mn. tj. zaviti. previti. sete bandijere (tal. bandera (tal. tezga. umjetnosti) bambocciate čit. sajmove.) sedam zastava — podrugljiv naziv za političke prevrtljivce koji su spremni stati pod bilo čiju zastavu. često visoka do 20 m i 60—70 cm debela. platforma banalan (fr. klupa. "lijepi dečko" balzaminke (lat. povez na poštanskim pošiljkama. sette bandiere čit. prilago- balzamici (lat. zavoj. čovjek koji se okreće prema vjetru.) bot. malo dijete. tablica s cijenom neke robe bandijera dijal.) mn. prikazivanje Krista kao djeteta (u tal. bot. bandiera) zastava. biljna vrsta u kojoj je posebno poznat tzv. a po okusu dinji banarij (lat. svakodnevan.balzamici 157 bandijera banalizirati (fr.) djetešce. banalite) otrcanost. opći. utroba se ispere karbolnom kiselinom. stup (npr. bandera. banale) običan. stijeg. staviti utege (u mačevanju u boksu). suviše ponavljana rečenica . konjička zastavica. glumaca. balzamski lijekovi balzaminka (lat. bambus (malaj. previjati. veza. farm. metnuti okov na kotač bandažist (fr. vjetrokaz. balsamon biljka roda Balsamodendron i njezina mirisna smola) namazati mirisnim mastima i uljima. banaliser) načiniti otrcanim. raste u Indiji banak (tal. seljačke zabave i si.. vojna glazba bandaža (fr. odmorište na stubištu. "lijepi čovjek". Asiraca i Perzijanaca: učiniti da tijela umrlih budu sačuvana od truljenja (danas se ubrizgava u arterije sublimatova otopina i dr. nabiti banak zasjesti u nečijoj kući i ne odlaziti do kasne noći. bambočate (tal. putujuće društvo svirača. bend (engl. banda) četa. bandagiste) proizvođač. šport. lutka. gomila. telefonski stup) banderilja (šp. šaljive ili vulgarne slike nizozemskih slikara koje prikazuju seoske krčme. bamboo) vrsta trske. bandage) med. njem. družina (lopovska). banderillero) borac s bikovima naoružan banderiljom banderola (fr.) manji instrumentalni sastav banda (tal. utega i si. otrcan. spojnica bandažirati (fr. trg. čelični okov na kotaču. svakidašnjost banana (šp. zastava na katarci.

banka banka (tal.) jak udarac. propalica. grč.bandist 158 bankrot davati se svim političkim promjenama bandist (tal. igrač koji drži bank bankata (tal. Americi i Meksiku. cestovni razbojnik. tal. prima novac na štednju. samo s više žica (8—24) bandžo (engl. banco) uplaćeni novac svih igrača u hazardnoj igri karata. banco. nesposobnost plaćanja i odgovaranja svojim novčanim obvezama. zavojić. šp. bandizar) izgon. bungalow) prizemni ljetnikovac od jednostavne grade u tropskim krajevima. stupnjevita uzvišica iza prsobrana za strijelce. bank bankar (fr. obustava plaćanja. usp. kreditnim i efektivnim poslovima. bježanje iz škole. daje zajmove uz kamatu. gospodarim) gospodarenje banaka državnim poslovima. nevaljalac. bancarotta. harmonika rastezača s velikim brojem glasova (130 tonova). banditisme) razboj ništvo. banchieri) mn. bendžo bang (engl. banquet. plosnata mala šipka bandola (tal. ledeni bedem (u polarnim krajevima) banknota (tal. banquise) ledena santa. el bandola) glaz. gitari sličan instrumenat sa 4 do 10 metalnih žica. grad. banco) velika klupa u crkvi banket (fr. posreduje u kreditnim poslovima. progon. banchetto) svečani obred nekomu i nečemu u čast. mala vrpca. skitnja. osobito prasak koji nastaje zbog probijanja zvučnog zida bangalo (engl.. sprovoditelj vladavine banaka i novčanih ustanova bankrot (tal. skitnica banditizam (fr. njem. ustanova koja radi s novcem. banquier) osoba koje se bavi novčanim. banco. turistička kućica od lake grade bank (tal. grč. oproštajna gozba banketa (fr. zgrada u kojoj se na- laze prostorije nekog novčanog zavoda. štedionica. v. banco. pren. ledenjačka gomila (na moru). banjo) glaz. fr. bandeletette) uzak zavoj. banda bandit (tal. trebaju imati odlučujući utjecaj u državi i određivati njezinu politiku. Bandu bandura (rus. papirna novčanica banko-konto (tal. gozba. banco. lazaroni bankiza (fr. mandora. pruga u boji. plaćeni ubojica. odnosno njihovi predstavnici. pristaša bankokracije bankokrat (tal. Bank) novčani zavod.) glaz ukrajinski instrument sličan gitari i balalajci. kratos snaga) pristaša vladavine i utjecaja novčara na javni život. kratos snaga) zastupnik shvaćanja da banke. mandola bandolin mast za kosu (da bi bila glatka i sjajna) bandoneon glaz. strani novac itd. knjiga u koju trgovac bilježi svoje poslove s bankom radi obračunavanja bankokracija (tal. lat. usp. potpuna propast. banquette) voj. vlasnik banke. bandola. hajdučija bandiža (tal. vladavina velikih novčanih zavoda i njihovih predstavnika bankokrat (tal. unutarnji naslon na prozoru bankijeri (tal. banco-conto) trg. rumpere slomiti) slom banke. bancus klupa. kupuje i prodaje vrijednosnice. pucanj. nazvana po pronalazaču H. banda) član (svirač) u vojnoj glazbi. banco. krateo vladam. grč. propast . v. "markiranje" bandleta (fr. nota) mjenica koju izdaje banka umjesto gotova novca. upotrebljava se posebno u Sjev. bandito) razbojnik. banque.

bannisare) skitati se. tal. tlak.5 kg (naziv po bantam-kokošima. nitkov.75 i 53. bouracan) tkanina od kostrijeti i vune ili devine dlake. skitnica. baraba baraka (fr. dućan od dasaka. baptizo. motka. bagno) drvena kućica za kupanje. osnovom vjere smatraju Evanđelje baptizam (grč. zahtijevaju da se krste samo odrasli. kapela pokraj crkve ili dio crkve u kojem se obavlja krštenje baptisti (grč. osobito protiv groznice (lat. plod. lupnjava. barakan. baptiser) krstiti. trošna kućica. baptisterion) krstionica. sperren zatvoriti) bank. fr. mangup baraban lupnjava koju katolici izvode u crkvi na Veliki petak kad se spomene ime razbojnika Barabe. možda podrijetlom s Jave) Bantu afrički narodi koji žive južno od Gvinejskog zaljeva i velikih jezera. poligamija. banca. drvo s osvježavajućim plodovima.banksija banksija bot. berkan barakirati (fr. kavana s alkoholnim i drugim pićima. tučnjava barabans vrsta najfinijeg ulja (najprije se proizvodilo u belgijskoj pokrajini Brabantu) baraber v. fr. karakteristike: negroidnost. veoma gusta i teška. kupaonica. kupanje u kadi. široka arapska haljina od te tkanine. vrsta tropskog drveta. totemizam. pren. banseg (njem. barr) poluga. baros težina.) 2. slična platnu. rusvaj. gomila pijeska ili stijenja na ušću rijeke ili na ulazu u luku. stanovati u logorskim kolibama. bantam pijetlić) šport. patuljastoj vrsti kokoši. daščarama barakuda (lat. patrijarhat i matrijarhat. pronositi glasove banj (tal. pregrada. divovski visoko (do 20 m) i debelo (do 9 m).. lopov. hrvač i dizač utega težak između 50. toplice.) bot. bantam kategorija boksač. banco. Adansonia digitata) baptisterij (grč. aglutinativnih jezika (još nije napravljena njihova točna podjela i potpuna karakterizacija) banzati (lat. obično u blizini vojničkih logora i mjesta gdje radi veći broj terenskih radnika barakan (ar. baptizo) mn. kupalište baobab (arap. kupanje uopće banja (tal. american-bar gostionica bez stolova i stolaca u kojoj gosti piju i jedu stojeći bar (grč. raste u tropskim krajevima Afrike. valuta) bankovni novac kao fingirana novčana jedinica bansek. bagno) kada za kupanje. krštenje baptizirati (grč. po imenu biblijskog razbojnika Barabe) razbojnik. uličnjak. straćara. pregrada između konja u konjušnici baraba (hebr. Sphyraena barracuda) zool. Bandsage) strojna tračna pila bantam (engl. šiba kojom se izvodi ovakva lupnjava. baptisma) crkvena tajna krštenja. magija bantu-jezici jedna od vrsta tzv. obustava plaćanja bankvaluta (tal. sprud naslaga. vrsta grabežljive ribe koštunjače iz porodice morskih štuka . zatvaranje isplatnih šaltera zbog teške novčane situacije u kojoj se našla banka. lišće i kora služe i kao lijek. oni koji su svjesni čina koji se nad njima vrši. baraque) smjestiti u barake. nadjenuti ime bar (engl. baraque) daščara. gostionica. plesovi s maskama. teret) jedinica za mjerenje atmosferskog tlaka bara (fr. pivnica. tj. rod grmova i drveta iz porodice prostolatičnica bankšpere (tal. članovi kršćanske sljedbe koji odbacuju kršte- 159 barakuda nje male djece. šipka. brana u sudnici. barracano.

propust za vodu ili za svjetlost barbar (grč. barbar barbarizam (grč. gruba jezična pogreška na štetu jasnoće i čistoće jezika. barragiste) čuvar brane. dakle tudinac. barbula hirsi čit. šuster (krojač. podvala. polikord barbiturat (lat. barbarizo) učiniti nešto barbarskim.) vitez iz starofrancuske priče koji je poznat po tome što je ubio svojih šest žena. barbaros) kod starih Grka: svaki onaj koji nije znao govoriti grčki. pristojba za prelazak preko mosta. upotrebljava se kao sredstvo za liječenje nesanice barbon (tal. tal. baratto) razmjena. barbaros) v. zbrka baratati (tal.bara 160 bar baranda (šp. surov. (barbiere) brijač. potkradanje. vidar. trgovina kod koje se daje roba za robu. vreva. barbiton) starogrčki glazbeni instrument s mnogo žica. batoglavac barbula (lat. šp. lat. trlja. nečovječan. vješto rukovati. zaporna vatra baražist (fr. tj. divljaštvo Barbe-bleu čit. barattare) vješto poslovati. greda kojom se preprečuje put. postolar).) dlake koje kod muškaraca i staraca na$ rastu u ušima bard (engl. voj. bard. ujak. barranda) ograda u areni gdje se izvode borbe s bikovima baraonda (tal. naziv za starijeg čovjeka (u Dalmaciji). rampa. mokraćna kiselina) derivat barbiturne kiseline. surov čovjek. po imenu lišaja Usnea barbata. govoriti u kovanicama. barbarismos) gram. trilja. danas: nenaobražen. bardd) pjesnik i pjevač starih Gala i ostalih keltskih . baražna vatra za prečna vatra. kelt. uricum acidum. pučki liječnik (pušta bolesnicima krv) barbirati (fr. ogriješiti se o pravila i čistoću jezika. stranac. barbacana) voj. pregrada. vanjski zid bedema s puškarnicama. grub. divljak. bez da sam znao. svaka nepoštena ili protuzakonita radnja kapetana ili mornara kojom se nanosi šteta vlasniku broda i ostalim zakonitim interesentima. spretno postupati baraterija (tal. keltski i ovima slični oblici ornamenata barbarstvo (grč. Barb-ble (fr. sličan liri. krijumčarenje baratirati (tal. barbarin barbarin (grč. u brk. riba koštunjača'iz porodice trlja. barba. rampe barba (lat. trgovati razmjenom barato-trgovina (tal.) u bradu. mostarina. barbone) zool. barrage) brana. barattare) trgovati davanjem robe za robu. baratteria) pom. skidati ljuske s ribe barbiton (grč. osobito uobičajena u knjižarstvu baraža (fr. barba brada) bradica. u lice barbakan (fr. barbacane. npr. imate li što za jelo). barbe. tuđinski. imate li što za jesti (bez mog znanja. nepravilno barbarski (grč. razumjeti se u nešto. in barbam (lat. kaos. surovost. divlji. ranar. Modrobrad barbir (tal. osobito za ona zna- čenja za koja imamo hrvatsku riječ. kod Rimljana: narodi koji nisu imali ni grčke ni rimske naobrazbe. barbarikos) prvotno: strani. grubost. barbula hirzi (lat. neuljuđenost. uporaba stranih riječi i izraza u govoru i pisanju. stražarska kula.: šnajder. šišati. kuh. barbifier) brijati. barba brada) stric. pobarbariti. tal. pogrešno upotrijebljena riječ barbarizirati (grč. prijevara. grub. kovanica. baraonda) metež. buka. barbarski ornament gotički. iskvareno. barbaros) nenaobraženost. suprotan duhu i pravilima jezika.

reljef bares geld (njem. barretum) kapa uopće. baryum. dizati (ili: praviti) barikade. pjesnik bardiljo (tal. barilalija barij (lat. prepreka barikadirati (fr.6 1 bareljef (fr. barioler) šarati. bardiglio) vrsta tvrdog bijelog fiorentinskog mramora bardit (lat. granica. med. smetnja. branik. zatvoriti uske prolaze (ulice. osamiti se barilalija (grč. barys težak) kem. barys. prepriječiti. pren. teško izgovaranje riječi barilja (šp. znak Ba barijera (fr. našarati.) barisomatija (grč. u slavu junaka i bogova. čovjek koji nosi sve na svojim leđima barel (engl. previše šareno slikarstvo bariolirati (fr. svećenici itd. Zemljina jezgra.) prije: guvernerova palača (podestata) u Firenci. željeza i dr. pregrada uskih mjesta (ulica. bas. pren. barriere) pregrada. bareter (fr. smetnja. našaranost. vjerojatno. barrette. ugojenost. grč. pren. otežano govorenje. mineral barij a (težac) . pjevač koji pjeva dubok glas. lat. tromost. mostove) radi obrane. stabilizator toka barež (fr. guslarska pjesma bardo (fr. pregrada od rešetaka. albarda) tegleća životinja. izdvojiti se. barditus) bardova ratnička pjesma. barda. barys težak. mostova) radi obrane. tal. sada: svi slično tkani materijali od vune. ulična borba. vrsta malih. fone glas) glaz. zabarikadirati se ograditi se. Americi. dubok glas. barricader) pregraditi. barys težak. pogranično utvrđenje. bariolage) šarenilo. bardelo (tal. barrel) bačva. barys težak) kem. sfaira kugla) geol. bas-relief) plići. baricentar (grč. barys. neukusno. zatvoriti se dobro. zatim: sjedište kapetana policije i zatvor. tal. barilla) kem. redni broj 56. slabije ispupčen kiparski rad na ravnoj površini. barys težak. tj. fone) glaz. gojnost barister (engl. barys) predmetak u složenicama sa značenjem: težak baribal zool. težište barifon (grč. engleska mjera za tekućine od 36 galona = 136. usp. šp. svile i pamuka Bargello čit. čist. građanski rat. teškoća govorenja kao bolesno stanje bariglosija (grč. barys težak. barys. barretter) otpornik od tanke žice u balonu napunjenom vodikom. v. bas barifonija (grč. gotov novac bareta (fr. nazvana po mjestu Barege u Pirinejima. barege) prvobitno: laka vunena tkanina. prepreka barikada (fr. Geld novac) gotovina. zaklon. Japanu i dr. protkati šarenilom barisfera (grč.(grč. atomska težina 137.36. bardot. brana. crnih medvjeda u Sjev. prošarati. soma tijelo) med. laleo govorim) med. metria) barometrija bariolaža (fr. glossa jezik) med. kentron) fiz. ulaz na kojem se plaća trošarina. barrister) titula engleskih odvjetnika koji vode sporove pred visokim sudovima barit (grč. od teških elemenata (nikla. uz pratnju harfe. mlada mazga. bar gotov. sastoji se. barricade) brana. danas: narodni muzej za talijansku umjetnost i kulturnu povijest bari. meda. teško. gradska vrata. element. uglata ili okrugla kapa bez štita kakvu nose na službi suci. berretta. bačvica. barys.barij 161 bari naroda koji je pjevao. pren. nečista španjolska soda koja se dobiva sagorijevanjem morskih biljaka barimetrija (grč. obrana. ar.

baros. baros težina. dvorska. pjevati bariton baritonon (grč. grafo) meteor. fone glas) čovjek koji ima dubok ili grub glas barograf (grč. baros. svaka učvršćena na dva stupa. XVII. čudan. barque) mali čamac. "sin utjehe" barne (njem. paralelne (i vodoravne) motke. ovaj stil je potisnuo renesansu i predstavlja njezinu degeneraciju. st. barcherolla) čamac bez katarke. s katarkama. najniže stanje barometra . barchetta) mali čamac. muški glas između basa i tenora. barografsku krivulju.(grč. osobito posljednji slog riječi.. metron mjera. teško razumljiva poezija koja je cvjetala za vrijeme trajanja baroknog stila u arhitekturi i umjetnosti barokni stil (port. brodić barman (engl. a služi za ispitivanje sposobnosti pilota ili ronilaca da izdržavaju različite promjene u tlaku zraka baromakrometar (grč. st. barcaza) pom. usp. metron) koji se tiče barometrije. barca. tonos ton) glaz. glaz. baros težina. najveći čamac na ratnim brodovima. barjak) zastava. ladica. barokna poezija učena. barytoneo naglasim gravisom) gram. razboj baro. baros. i prvu polovicu XVIII. konobar barn jedinica površine za mjerenje u nuklearnoj fizici Barnaba hebr. barrocco) arhit. v. riječ kod koje je posljednji slog nenaglašen barjak (tur. fr. barrocco) nepravilan. iskrivljenostima i proturječnostima između sredstva i cilja.baritimija 162 barometarski baritimija (grč. pritisak barofon (grč. baros težina. barcaruola) vesela pjesma venecijanskih gondolijera barkasa (šp. barok barokomora (grč. eufonij (u vojnoj glazbi) baritonirati (grč. tuga. istodobno mjeri i visinu i težinu barometar (grč. usp. približi vši se gotičkoj umjetnosti XV. gramma slovo. barytonon) gram. smiješan. duboki tenor ili visoki bas. grč. barometarski minimum najniži zračni tlak. sprava za mjerenje zračnog tlaka (težine zraka) barometarski (grč. najviše stanje barometra. fr. lađica. barogram barogram (grč.. barometar koji sam sebe registrira praveći tzv. st. stylos) razdoblje u povijesti umjetnosti koje obuhvaća kraj XVI. sjeta. nastran. barythymia) zlovolja. barometarski maksimum najviši zračni tlak. metron) fiz. baros težina. jedan slog ostaviti nenaglašen. bar) vlasnik ili poslovođa bara. makros visok. jedrima i malim topovima barkerola (tal. pjevač koji pjeva bariton. dubok. dobilo ime po nazivu koji su Portugalci dali biseru nepravilna oblika (barrocco). barkarola barketa (tal. kreće se otprilike između "A" do "a". stijeg barka (tal. naprava koja bilježi promjene u zračnom tlaku. Barren. metron) vaga za djecu. baros) predmetak u složenicama sa značenjem: težina. st. gondola. velika trgovačka lađa sa tri katarke barkarola (tal.. glazbeni instrument sa žicama. pismo) papir na kojem je bariograf ispisao liniju zračnog tlaka barok (port. neraspoloženje bariton (grč. barys jak. baroknim se nazivaju one pojave u životu i umjetnosti koje — svojim pretjeranostima. barres) gimnastička sprava: dvije okrugle. sadržaja i forme — izazivaju dojam nečega nastranog i ludog. kamara soba) posebno izgrađena hermetički zatvorena prostorija u kojoj se tlak zraka može umjetno mijenjati. barrocco. barokni stil barokan (port.

mali kontrabas sa tri žice baseto (tal. hrabar čovjek. francuska kapa baskijski jezik jezik Baska. basse-lisse) vrsta vunenih ili svilenih zidnih tepiha s dubokom osnovom bason (fr. barograf baronesa (tal. baronnie) v. usminskih žlijezda Bartolomejska noć pokolj koji je u katoličkoj Francuskoj u noći na 24. metria) mjerenje zračnog tlaka. pravac) bot.) mn. metron) termometar za mjerenje točke vrenja vode. britanski. grafo) barometar koji sam bilježi promjene u zračnom tlaku. kolovoza 1572. pliš bartolinitis med. baros. thermos topao. skopeo) stariji naziv barometra.) keltski dijalekt kojim se govori u Bretanji basa vrsta ličkog sira. trgovački) suvremeni umjetni engleski jezik s ograničenim brojem riječi basileus (grč. basson) glaz. vitez barunat (lat. velur. tropos okret. baro) posjed za koji je vezana barunska titula. Bart brada. baro. samt. barone) plemićka titula. American. baros. pren. fr. "takozvana" spisateljica bas breton čit. bassiste) pjevač koji pjeva bas.) puščani prah. v. barunija barunija (fr. grč. baronessa) barunova kći baronet (eng. najdublji glas u višeglasnim vokalima i instrumentalnim djelima. međunarodni. bariton Basic English čit. junak. baronet) titula engleskog nasljednog plemstva. upala Bartholinovih žlijezda. baros. tj. smjesa kalijeva nitrata. glaz. član nižeg plemstva. između baruna i viteza baroskop (grč. amonijakovim kloridom i salitrom koji su preliveni alkoholom) kod kojega se po talogu poznaje hoće li vrijeme biti vedro ili oblačno.) plava čarapa. baros. "škripavac" basamak (tur. wischen brisati. Bartolomeja) izvršen u Parizu nad hugenotima bartviš (njem. instrument koji proizvodi bas-tonove bas bleu čit. jedini neindoeuropski jezik u zapadnoj Europi. tal. vještina rukovanja barometrima. fagot bassa ottava (tal. (uoči dana sv. bassetto) glaz. beisik ingliš (engl. basileus) kralj. barimetrija barometrograf (grč. pren. osnova harmonije. stupanj plemstva između grofa i plemića. kratica od British.) stuba. basso. v. titula drugog arhonta u staroj Ateni basist (fr. svirač koji svira bas baskervil tisk. pahalica barun (lat. sumpora i drvenog (lipo vog ili vrbovog) ugljena 163 bassa ottava bas (tal. metron. duboki tenor. barsony) vrsta tkanine. američki. kadifa. mjesta koja treba izvoditi za jednu oktavu dublje . barunat barut (tur. jak. rodoslovno usamljen baslis (fr. ba ble (fr. vrsta slova (naziv prema glasovitom engleskom tiskaru Baskervilleu) Baski narod na Pirinejskom poluotoku baskijska kapa (basketka) tamnomodra kapa bez štitnika i oboda. bassetto) glaz. oprašivati) četka na dugačkom štapu. baron. International. ta je točka niža što je visina na kojoj se ona određuje veća. basson dorski komparativ od bathys dubok) glaz.barometrija barometrija (grč. znanstveni. geotropizam baršun (mađ. Scientific. prečaga (na ljestvama) baset (tal. najdublji muški glas. Commercial. hipsotermometar barotropizam (grč. dazimetar barotermometar (grč. žena koja se pravi učenom. danas: posebna vrsta barometra (s kamforom. ba breton (fr. baros.

prsobran bastionirati (fr. bot. prema formaciji. trg.) dosta! dosta o tome! bastah (grč. odred vojske koji predstavlja. i koja je razorena 14. križanac. borbeni mač koji se u borbi držao u jednoj ruci. basso ripieno) glaz. smjeti. polaziti za rukom. prateći bas basta! (tal. kopile. slova između ronda i angleza batardo (fr.basso obbligato basso obbligato (tal. poremetiti. nosač. utvrđenje. odgovara se sa: dostum-sagolsun! zdrav mi bio ti. zapustiti. podijeljenih u 4 čete batar (fr. tj. batarde) pokrivena laka bečka kočija na oprugama. dio prihoda sultanija koji se sastojao od novčanih kazni za šumske prekršaje bašunsagolsun! (tur. bastak bastaj (fr. srpnja 1789. razmnožavati (se) križanjem različitih vrsta bastati (tal. utovarivanje i istovarivanje broda čam- . vuka i psa). basso mare duboko more) jato riba bašiti se (tur.) fort. bastion (fr. trećinu ili četvrtinu pješačkog puka. sagradio Karlo V. dubok bariton. batelage) opsjenarstvo. st. fr. poluležeća fr. mješanac (npr. bataglia) bitka.) glaz. sposoban. baščavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci 164 batelaža baš-čauš (tur. praviti se važan baška (tur. s potpisom osobe koja ne postoji. također: bareljef bastard (ta. obično s 800 do 1000 vojnika. prijatelju! bat-metal bijeložuta mješavina od 55% bakra i 45% cinka (upotrebljava se za svijećnjake i druge predmete). batal) pokvariti. brzoplet govor batavija (lat. biti dovoljno. bristolski mesing bataliti (tur. bataillon) voj.) neka je tvoja glava zdrava! (česta muslimanska izreka. Bastille poznata pariška tamnica koju je u XIV.) narednik u turskoj vojsci bašama (tal. okaniti se čega. batinanje po tabanima u Turskoj bastonirati (tal. glas basa koji vodi melodiju basso ostinato (tal. prijevara. zool. bassetaille) glaz. napustiti.) glaz. mucanje. za vrijeme Luja XVI. vrsta starih topova. nasip od kamena batarizam (grč. bastare) dostajati. bašmaklik) "novac za papuče". stalno ponavljanje jedne teme u basu basso profondo (tal. glas između baritona i basa. voj. dubok bas basso ripieno (tal. pom. bastardo) izvanbračno dijete. šp. izraz sućuti u povodu smrtnog slučaja. utvrđen zamak s kulama koji služi kao tamnica. telećak. uspijevati bastilja (fr. osobito po tabanima baš-čauš (tur. bastonare) batinati. boj. zanemariti. bastardna mjenica lažna mjenica. borba bataljun (lat.) glaz. kula. ostaviti. bastonnade) batinanje. utvrditi. odbaciti batalja (tal. bastagma breme. tisk. privremen zaklon. bašli što ima glavu) pribadača. battuere tući se. battarizo mucam) med. zamuckivanje. ranac. bastardo) bot. osobito. batavia) polusvilena tkanina koja se izrađuje na Javi batelaža (fr. batardeau) voj. mađioničarstvo. po strani bašlija (tur. baša) ponašati se kao baša (paša). usuđivati se.) posebice. na stranu. napraviti utvrđenje (ili prsobran) bastonada (fr. teret) sluga. biti hrabar. biljka koja je postala spolnim križanjem dviju različitih biljnih vrsta. bastille) tvrđava. bastion) voj. vrsta fine i guste pamučne tkanine. špenadl bašmalik (tur. konja i magarca. bastardni prozor prozor s jednakom ili manjom visinom nego širinom bastardirati (tal.

dirigentski štapić. baton. battre. batuere udariti. basto) štap. kefale glava) lubanja koja ima oblik stube . bathos visina. lat. batrahus Batrahomiomahija (grč. lat. mys miš. v. battement) udaranje ruku i nogu pri plesanju. jednostanično organsko biće u morskoj dubini batidur (tal. lupanje srca. lithos kamen) mn. više istovrsnih topova (4 do 8) s potpunom opremom i priborom koji čine jednu borbenu jedinicu. kirurška postelja. galvanska baterija spoj više galvanskih elemenata u istom vodiču radi dobivanja jače struje ili višeg napona (paralelno ili uzastopno spajanje) batibijus (grč. izraz koji je stvorio engl. bathron) terasa ispred kuće. bodriti. fobos strah) med. leptirov stil baterija (fr. bathys dubok. potpuno kristalizirane najdublje gromade plutonskih stijena. prišt ispod jezika. nego predstavlja neko neutralno meducarstvo prabića ili protista. bathos. metria) v. bathron postolje. kremen. tal. glavni sluga batman (fr. battere) u cirkusu: saltomortale preko konja. radi većeg električnog punjenja. battologia) nepotreban govor. alka batifon (grč. prirodnjak Thomas Huxley (1825—1895) i njime nazvao organsku prasluz koje ima u morskim dubinama i koja ne spada ni u životinje ni u biljke. puhački instrument s dubokim tonovima batimetrija (grč. parodija Ilijade batrahus (grč. batrahij batrica (grč. metron) mjerenje dubine. 1884—1962). strah od dubine ili visine. bios život) biol. bathys dubok. glaz. skafos lađa) ronilačko zvono. dubina. butterfly leptir) plivački stil. batrachos žaba) med. brodski promet. pipničar. bitnica. glaz. sjedalo) med. ponajviše granitoidnih batologija (grč. znak za mirovanje batonda (tal. batimetrija baton (fr. batometrija batirati (fr. butler) peharnik. sokoliti batrokefalija (grč. vozarina baterflaj (engl. spoje tako da su svi vanjski oblozi sjedne strane i svi unutrašnji oblozi s druge strane međusobno povezani. lupiti) u mačevanju: izbiti protivniku mač iz ruke batiskaf (grč. bathos dubina) niskost. battitura udarac) kolut na vratima. machia borba) "Boj žaba i miševa". prut. geol. u mačevanju: udarac po protivnikovom maču. prevoznina. kameni prag batrij (grč. električna baterija više lajdenskih boca koje se. battere. bathys dubok. bathron stuba. bathys. obično praćen vrtoglavicom batoliti (grč. glasoviti starogrčki spjev nepoznatog autora. dvostruki udar. naklapanje batometar (grč. bator hrabar) hrabriti. skopeo gledam) čamac sa staklenim dnom kroz koje se može gledati pod vodu 165 batrokefalija batist (fr. usp.baterflaj cima. ognjilo na starim puškama. bathos dubina. onaj koji živi u dubini. klupa. bathos dubina. brodarina. fone) glaz. lupetanje. sprava za namještanje iščašenih udova batriti (mađ. batterie) voj. metria) sprava za mjerenje morske dubine batometrija (grč. tzv. prostaštvo u govoru i pisanju batrahij (grč. palica. batrachos žaba. batiste) vrsta veoma finog i gustog platna batler (engl. batuta batos (grč. zamašajni udarac njihala na satu batofobija (grč. rekordna dubina ronjenja: 11521 m batiskop (grč. čvrsta naprava za ronjenje koja ne ovisi o matičnom brodu (izumitelj švicarski fizičar August Piccard. batrachos žaba) med.

skok pri kojem konj samo malo dodiruje zemlju kopitima. obojiti crno bazanit (grč. trema pred javni nastup Baukida mit. saltomortale napravljen preko konja bauer (njem. i odakle svi putevi vode k raznim jedinicama kako one napreduju. u mačevanju: jak udarac duž protivnikovog mača s ciljem da se protivnikov mač izvede iz napadne linije ili da se napravi mjesta za izvođenje udara na protivnika. određen put na zemlji (npr. osnovna linija duga više kilometara koja se. podnožje stupa. elektro- pozitivna) koja se spaja s kiselinom i neutralizira je stvarajući sol. drhtanje prstiju. pojačana probava tvari. ponekad bazana (fr. basane) obojena janjeća. potencije ili logaritma. kem. basaner) obojiti kožu (janjeću. Basedowu. mjesto ili zemljište s kojeg jedinice neke vojske napreduju. otuda: loš pjesnik i pakostan kritičar. baze. kipa ili svoda. (nazvana po njem. svojstvo kiselina da se s određenim količinama baznih oksida pretvaraju u soli. Bavius) ime dvojice loših pjesnika i drskih kritičara koji su pretenciozno kritizirali Horacijeve pjesme. osnova stupnja. augita i magnetita. pomoću motki za mjerenje. strana ili površina na kojoj zamišljamo da leži poligon ili poliedar. nakon smrti Baukidu je pretvorio u lipu. mat. točno izmjeri i koja onda služi kao osnova triangulacije. siperak bavela (tal. geod. battuta) glaz. uvodna stihovna stopa. dužine 3000 m) koji služi za mjerenje brzine leta zrakoplova.) nekad. Bav Bayer svjetski poznata njemačka tvornica lijekova baza (grč. Bauch trbuh. tvar (supstanca. Bausch nabor) naboran. usp. basaltes. prisutnost neke kemijske baze bazen (fr. Bavius) v. basis) mn. ovčja ili teleća koža za ukoričenje knjiga. znojenje. basis) osnova. katkad. pijun bauhcvikn (njem. bavaglino od bava slina. nabran Bav (lat. odakle dobivaju pojačanja i ostalu pomoć. za nagradu Zeus jo njihovu kolibu pretvorio u prekrasan hram. baza Bazedovljeva bolest med. ubrzan rad srca. otpaci od svile Bavijus (lat. zavijanje. kem. voj. kronična bolest koja nastaje kao posljedica bolesti štitnjače. mršavljenje i dr.batuta 166 bazen batuta (tal. spojevi koji s kiselinama oblikuju soli (njihove otopine u vodi pokazuju većinom alkalnu reakciju). ovčju. koji ju je prvi utvrdio i opisao) bazeitet (grč. liječniku K. basin) umjetno izdubljen prostor napunjen vodom . proljev. basis) kem. krupne buljave oči. podloga neke stvari. žena koja je sa svojim mužem Filemonom ugostila Zeusa kad on nigdje drugdje nije mogao nadi skloništa. a Filemona u hrast baušig (njem. zwicken štipati) štipanje. usp. basanos probni kamen) tvrd crni kamen od kojega su stari Egipćani izrađivali kipove bazar (perz. arhit. metr. bavella. udarac za takt. Bauer seljak) u šahu: pješak. brzine automobila ili drugog motornog vozila bazalt (lat. grčevi u trbuhu. pjena) opršnjak. prema Pliniju riječ afričkog podrijetla) vulkanska stijena sastavljena od plagioglasa. odličan materijal za građevine bazan (tur. znaci: povećana štitnjača. temelj. u Europi: prodavaonica s jeftinom robom baze (grč. koža na konjičkim hlačama bazanirati (fr. teleću) za ukoričenje knjiga.) sajam. geom. bava) trg. 1799 —1854. Bavijus bavarin (tal.

basis. "kreolski" jezik (engleski temelj). beach-la-mar morska obala) naziv za tzv. bazalni bazuka voj. kratica za beril be-bop čit. n. zatim. divna kuća) prvobitno kod starih Grka: dvorana sa sjedištem arhonta basileusa u Ateni. Britiš brodkasting korporejšn) Britansko radij sko društvo BCG v. basis) osnovati. Bibisi (engl. improvizacija u paru i skupini. ubijao svojim pogledom baziotrib (grč. a druge za suce (tribunal).bazeologija bazeologija (grč. v. v. suvremeni društveni ples. razrješavajući znak kojim se jedna povišena ili snižena nota vraća na prvobitni stupanj Be-mol (tal. logia) znanost 0 osobinama tijela. bazilisk (grč. Be-moll) glaz. osnivati. legendarni kraljevski zmaj koji je. tobože. pouzdavati se u. osnovno naučavanje bazicitet (grč. tvrdo zvučanje s osnovnim tonom b. supr.) bazilika (grč. kod Grka i Rimljana: zgrada za trgovanje 1 pravne poslove koja se sastojala od dviju dvorana na stupovima. supr. basis.. v. basilike tj. suprotno: Be-mol Be-kvadrat glaz. bazlamač) slijevka. vrsta pite s mnogo vrhnja bazni (grč. naziv za razvoj pri kojem se najmlađi novi organ pojavljuje pri dnu stabljike. tip prvih kršćanskih crkava. eruptivno kamenje s nešto malo bazalta. baziotrib bazipetalan (grč. Be-dur (tal. razvaruša. Basileus) mn. dolerita itd. pouzdati se. tribe trljanje) med.) glaz. kefalotrib. objavljen 887. tempo umjeren . e. basis. ručni reaktivni bacač BBC čit. temno režem) zarezivanje liječničke pijavice (nakon što se nasisala krvi) ispred završetka repa s trbušne strane radi ispražnjavanja i održanja životinje Be kem. bazno kamenje bazlamača (tur. bdella. v. metron) med. geol. basis. bič la mar (engl. saborna. Be-dur beach-la-mar čit. tripsis trljanje) med. basis) kem. bibop (engl. uljevuša. 4/4 takt. tribo trljam) med. kraljevski zmaj. zasnovati. sredstvo sporazumijevanja u zapadnom području Tihog oceana . kefalotriptor baziotripsija (grč. utemeljiti. zvučanje s osnovnim tonom b. staklena sprava za isisavanje krvi. u slučajevima osobito teškog porođaja: lomljenje dječje glave u maternici i vađenje djeteta baziotribom baziotriptor (grč. kratica za British broadcasting Corporation čit. akropetalan 167 beach-la-mar bazirati (grč. basis) kem. zamjenjuje liječničku pijavicu bdelotomija (grč. vrsta bezopasnog guštera u Južnoj Americi i Aziji. oikia kraljevska. basilike) u obliku bazilike. učitelju Baziliju Velikom (4. basis) prid. sličan bazilici Bazilike (grč. počivati bazitet (grč. st. zakonik cara Basilijusa Velikog.. liječnički instrument za lomljenje dječje glave u maternici i za izvlačenje djeteta (upotrebljava se kod teških porođaja kad je to jedini izlaz). četverouglato "V". bdella pijavica. šp. baziotriptor. osloniti se. jedne za publiku. basilike) zool. ime po crkv. basis) mn. besežiranje bdelometar (grč. bazeitet baziti (grč. oslanjati se na koga ili što. glavna crkva bazilikalan (grč. petalon list) bot. basis.) vrsta džeza karakteristična po čestim disonancama u harmonizaciji. bazeitet bazilijanac pripadnik katoličkog reda (koji se služi istočnim obredima). mit.

Bogorodica. obrana bediner (njem. beatificatio) posvećivanje. Bezirk) okrug. pod vlašću svojih šeika i kadi befel (njem. svete uspomene (pokojnik) beati possidentes (lat. poželjeti. (najstariji red posvećen boguugodnom radu. pripadnice opatičkog reda koji je osobito bio raširen u XI. beata) blažena..) na zapovijed. poslužitelj. pren. nomadska arapska plemena u arabijskim. nakon čega dolazi čin kanonizacije. medenjak begenisati (tur. Befehl) zapovijed.. proglasiti svecem. beati possidentes) sretni su oni koji imaju.). ženski ogrtač sličan arapskoj nošnji beduini (ar. Bekrelove . razmjeran) zamjenik. izabrati po svome ukusu. bedavi) mod. njem. st.) "sretan onaj koji je daleko od poslova. bagging) platno za pakiranje . fiz. okružje. beaticum) posljednja pomast." (Horacijev stih) beaufort v. novac uopće beča (tal. i XIII.beanizam beanizam (lat. ugađati) svidjeti se. pren. sretna. uvrstiti u red svetaca beatifikacija (lat. njegovanju bolesnih itd.. kvart Becquerelove zrake čit. pričest umirućeg kod katolika beatitudo vestra (lat. zaštita. žive od stočarstva i pljačke. qui procul negotiis. tobožnja svetost. beatitudo vestra) Vaša Svetosti (oslovljavanje pape) beatizam (lat. Majka Božja. u nekadašnjoj austrijskog vojsci odgovor podređenoga nadređenome kao izjava da će nalog biti izvršen beg-lokum (tur. begenmek činiti dobro. blago onima koji imaju beatificirati (lat. voljeti koga. čovjek koji umjesto nekog drugog ide na hodočašće ili u vojsku bedem (tur. proglašenje za sveca. zum Befehl čit.) luđak. bedienen poslužiti) sluga. gama-zrake) 168 beging beč (tal. beatus blažen) pravljenje svecem. bedavi) mn. tj. sirijskim i sjevernoafričkim pustinjama. električna beatifikacija električni eksperiment koji se sastoji u stvaranju svijetlog svetačkog vijenca (aureole) beatikum (lat. licemjerje beatus ille.. begute beging (engl. beanus) glupo i neotesano držanje (ili: ponašanje) beata (lat. beguine. pristajati na nešto. beden) vanjski zid oko tvrđave. begger) mn.. cirkus. Marije od Betlehema koja služi kao ludnica) beduina (ar. zavoljeti. diviti se begine (lat. bedel odgovarajući. one koje se prave sveticama. beta-zrake. biscia) smuk (vrsta neotrovne zmije) bedel (tur. odobriti.. boufort. stanovnici pustinje. bezzo) sitan mletački novac.) kolač s medom. onaj koji živi u ludnici (po velikoj londonskoj bolnici Sv. engl. uvrštenje u red blaženih od strane pape. nalog. bogomoljka beata virgo (lat) blažena Djevica. Beaufort Francis (1774—1857). umj. bedinter bedlam (engl. (po imenu francuskog izumitelja Henrija Becquerela) zajednički naziv za zrake koje izbijaju iz radioaktivnih elemenata (alfa-zrake. sastavljač meteorološke skale za mjerenje brzine vjetra becirk (lat. cum befel (njem. Gospa beatae memoriae čit. bogomoljke. bagan. beatificare) posvetiti. beatus ile kvi prokul negocijis (lat. beate memorije (lat.) blažene. čit. engleski admiral.

v. jad. nazvana po istoimenom gradu beleca (tal. neprecizan udarac bel-esprit čit. vrag belanda (tal. bella donna) kem. bijeda. lijepa žena. uz pomoć konja Pegaza ubio neman Himeru beletrist (fr. lijevog i desnog) bekasina (fr. belemnon oružje koje se baca. zabavna književnost svake vrste. bellezza) ljepota. bun. ni znanstvenim. back) šport. neman. metež. ona grana literature koja ne služi ni vjerskim. šport. bekovski udarac u nogometu: snažan udarac sa svrhom da lopta ode što dalje od vlastitog gola. slične taftu belemniti (grč. bunika. hrptom ruke (u tenisu) bekon (engl. organska baza koja se dobiva od korijena i lišća velebilja. sredstva. fr. tj. ružno vrijeme. vrsta nordijskih plitkih jedrilica belčite (šp. glavni sastojak atropina beladonin (tal. divovska životinja. vrsta istočnoindijske svilene tkanine. belles-lettres književnost) lijepa književnost. belandre) pom. nepogoda. ljepotica beledin trg. pametan i duhovit čovjek 169 belfrid beladona (tal. estetska i književna kritika belfrid (engl. bel-espri (fr. begine begute (eng. beladona-ekstrakt sok koji se priprema od svježeg soka lišća ove biljke. belles lettres. belchite) vrsta španjolske vune. vrsta levantskog pamuka slabe kakvoće belelaks trg. igrač iz uže obrane u nekim športskim igrama (svaka momčad ima dva beka. lijekovi protiv kašlja bejzbol (engl. u Bibliji: naziv za vodenog konja behici (grč. backhand) šport. becassine) zool. beggar) mn. svirač u tamburaškom orkestru na instrumentu dubljega glasa kojemu je zadatak praćenje glavne melodije (obično u tercama ili kvintama) begonija ukrasna biljka velikih mirisnih cvjetova (naziv po imenu Francuza Michaela Begona) beguine (engl. belfry zvonik) gradski zvonik spojen s vijećnicom (u srednjem vijeku i renesansi) . v. bella donna "lijepa žena") bot. bahar miris. fosilni ostaci izumrlih glavonožaca iz razdooblja jure i krede Belerofont mit. strijela) geol. ima pristaša i u Europi i Americi behar (tur. sjevernoamerička igra loptom. bex. unuk Sizifov. muka. bekovski prostor dio nogometnog igrališta (šesnaesterac) koji je prvobitno pripadao samo bekovima (braničima). base-ball) šport. sin Glaukov. bechos kašalj) mn. ni praktičnim ciljevima.) lijep duh.beglajter beglajter (njem. velebilje. proljeće) cvijet (na voćkama) behemot (hebr). nesreća. feljton. tj. med. upotrebljava se kao sredstvo za uljepšavanje radi povećanja zjenica belaj (tur. pomoćnica. back). patnja. napast. bela) nevolja. beggar) mn. dakle pjesništvo u stihu i prozi. udarac okrenutom rukom. zabavni pisac beletristika (fr. zove se i kazneni prostor budući da se prekršaji u njemu kažnjavaju izuzetno strogo. igraju dvije momčadi sa po devet igrača na igralištu u obliku romboida čije su strane duge 27 m bek (engl. (Atropa Belladonna) šumska biljka iz por. begleiten pratiti) glaz. belanda. gužva. bacon) slanina sa slojevima mesa bekovski (prema engl. zlo. begine behanizam smjer u babizmu. belletriste) onaj koji piše beletristiku. močvarna šljuka bekhend (engl.

benedicite) molitva prije obreda u kat.) građanski rat bellum internecinum (lat. benefactio) dobročinsL o. samostanima. božica rata kod Rimljana. instrument sa 5 do 7 žica. nečastivi. kao kamen tvrda masa koja se u veličini kokošjeg jajeta ponekad nalazi u bubrezima velikih jesetri-moruna.belikozan 170 benefakcija belikozan (lat. uništenja bellum omnium contra omnes čit. stoljeća kad se u umjetnosti razvilo načelo "ljepote radi ljepote". Baal-Sebub) mit. belotte) vrsta kartaške igre belt (skand.) apostolski blagoslov koji papa. belum omnijum kontra omnes (lat. daje triput godišnje cijelom katoličkom svijetu benedikcija (lat. lijepo bene valete! (lat. sveopći rat. riba jesetra. žena Marsova Belona (lat. blagoslivljati benedicite (lat. bei canto) glaz. Davidov sin benares (ind. razdoblje početkom 20. prirodno stanje čovječanstva. manteia) gatanje (ili: proricanje) iz strijela (na Istoku) Belona (lat. bellicosus) ratoboran. vrag bema (grč. Benedikta (480—543). benedictio) u Kat. prije oblikovanja društva (Hobbesova pretpostavka) belmontin kem.) zool. benedikcija apostolika (lat. nazvana po gradu Benaresu bendi (engl. beneficencija . njem. praveći znak križa.) rat sviju protiv svih. bene) dobro. Bellona) mit. u Monte Casinu benefakcija (lat. vrsta tenisa i hokeja na ledu. Benediktinca) vrsta finog likera (nazvana po tome što su ga najprije počeli pripremati redovnici jednog benediktinskog samostana u Francuskoj) benediktinci mn.) rat do istrebljenja. benedictin. dobrotvorstvo. bei epok (fr. crkvi: blagoslov blagoslivljanje benediktinac (fr. bellevue) v. belos strijela. Benares) istočnoindijska srebrena tkanina. beluga kavijar najukusnija vrsta kavijara belvedere (tal. upotrebljava se osobito za pravljenje svijeća belomantija (grč. dobra volja bellum civile (lat. svijeće izrađene od mješavine parafina i stearina ben (hebr. bei imer (fr. blagoslov benedictio apostolica čit. banjo) gitari sličan sjevernoamerički crnački glaz. božanstvo starih Filistejaca. ben sin) kod semitskih osobnih imena stavlja se uz očevo ime. doba ljepote. dio Vatikana u kojem se nalazi glasoviti Apolonov kip belvi (fr. bandy) šport. Salomon ben David = Salomon. bellum rat) rimska božica rata. tornjić na kući. Belt) tjesnac beluga (rus. brokat. moruna. st. čist parafin koji se dobiva od petroleja.) živjeli! benedicirati (lat. ljetnikovcu ili kakvom uzvišenom mjestu odakle je lijep pogled (belvi). kod Zidova i u Novom zavjetu: sotona. glazbeni pravac koji teži za što suvremenijom reprodukcijom tona i za virtuoznošću u izvođenju belle epoque čit.) dobro raspoloženje. katolički red sv. npr. bema uzvišenje) starogrčka govornička tribina bematin-svijeće mn. osobitu ulogu danas ima u džez glazbi bene (lat. benedicere) blagosloviti. blagoslivljanje. prvotno. sestra i pratiteljica boga Marsa belot (fr. štap za hokej Bendis tračka božica Mjeseca bendžo (engl. belvedere Belzebub (hebr. usp. osnovan u VI. larpurlartizam belle humeur čit. fil. ratnički belkanto (tal. lijepo pjevanje. belvedere lijep vidik) vidikovac.) lijepo razdoblje.

beneficiatus) v. Bengal) mn. dobročinitelj beneficij (a) (lat. glupani beotski (grč.) trg. fr. Boiotos) pril. upotrebljava se kao emulgator i stabilizator u emulzijama bentos (grč. dobiva se iz petroleja. vrije na 80 °C. benefia«. zelenim ili bijelim plamenom benignitet (lat. dobrotvorna predstava beneficijalni (lat.) blagonakloni čitatelju! benevolencija (lat. benevolentia) blagonaklonost. također: đak koji prima novčanu potporu. prihod. dobrotvor beneficijar (lat. otapa se u alkoholu. naklonjen. korist. propis. odan. kada za kupanje Beoćani (grč. beneficij at beneficijat (lat. med. beneficialis) koji pripada crkvenim prihodima ili se tiče crkvenih prihoda beneficijant (lat. močvarno tlo berat (ar. prolaznost bolesti bent (tur. Nizozemske i Luksemburga benemerit (lat. beracha) židovska molitva zahvalnica berak (mađ. berberis) žuta boja koja se dobiva iz korijena biljke žutike . engleske trupe u Indiji sastavljene od urođenika bengalo (beng. naklonjenost. paragraf. bend) brana. bengal strajp (engl. benjoin) kem. gori sjajnim plamenom. gaj. lovce itd. nasip. benjui) kem. benjui. s krovom od slame ili crijepa. benevole lektor (lat. stipendist Beneluks gospodarstveni i politički savez Belgije.) lug. engl. muslin s višebojnim prugama bengali (engl. od neke dobrotvorne predstave. primatelj crkvenog prihoda.) "dobrodošli" benzin (šp. benefactor) dobrotvor. iz Beotije. benevolens) blagonaklon. pismo kojim se davala egzekvatura europskim diplomatskim predstavnicima u Turskoj berberin (lat. bangla. žitka bezbojna tekućina. Boiotos) stanovnici starogrčke pokrajine Beotije koji su smatrani tromim i glupim ljudima. Bengal) područje u južnoj Aziji oko delte rijeke Gangesa i Brahmaputre te uz Bengalski zaljev bengal (engl.is) dobročinitelj. lako zapaljiva smjesa tekućih ugljikovodika. nespretno.benefaktor benefaktor (lat. gori pola- 171 berberin gano crvenim. dobrodušnost. tromo beraha (hebr. povlastica. carsko pismo kojim se netko postavlja na neki položaj. životinje i biljke koje žive na morskom dnu Benvenuto (tal. benignitas) dobrota. benthos dubina) biol. beneficiarius) onaj koji prima prihod od nekog beneficija. benevolan Bengal (engl. služi za turiste. pravilo. bene meritus) vrlo zaslužan čovjek benevole lector čit. muslin s višebojnim prugama bengal stripe čit. važan za proizvodnju anilina benjoar (fr. bezopasnost. baignoire) kupalište. prednost.) carsko pismo ili povelja kojom se nekom daju posebne povlastice. otapa se u alkoholu. npr. bengalska vatra poznata vatrometna smjesa salitre i sumpora. otuda: nespretnjakovići. ugodna mirisa. sklonost benevolentan (lat. bengal) polusvilena tkanina. neplodno zemljište. darežljivost. bungalow) indijska kuća jednokatnica od lakog materijala (bambusove trske ili dasaka). služi kao pogonsko gorivo benzol (šp. zarada. tj. uzvisina bentonit vrsta svijetle i sitnozrnate gline koja u vodi snažno bubri i pri tom povećava svoj volumen. beneficijar. glupo. žutim. pašnjak. beneficium) dobit.

birichino) mangup. služi za presvlačenje pokućstva berkeleizam fil. Berdan) puška ostraguša. Amerikancu Berdanu (11893. barracano) gusta i teška tkanina od vune. bijela kovina koja ulazi u sastav berila berilistika (grč. javlja se kao posljedica prehranjivanja samo kuhanom rižom koja u sebi nema B vitamina. poznat i po tome što je tamo umrla i Ana Frank — Nizozemka koja je ostavila svoj potresni Dnevnik bergonizacija med. plemeniti beril je ili divne tamnozelene boje (smaragd).805 kg berkšir (engl. nazvana po pronalazaču. = beri skorbut. beavitaminoza beril (grč.) berdivan (tur. beret) plitka i okrugla francuska kapa berekin (tal. nastala križanjem sijamske. berberis) bot. mila. lat. ruska pomorska mjera od 10 puda = 400 ruskih funti = 163. bardevam) moćan. nike pobjeda) "koja donosi pobjedu". berlingare. Berenikina kosa ime zviježđa (po ženi egipatskog kralja Ptolomeja III. ferein nositi. berkshire) po engl. tamnomodra boja (pariško plavo) berlingoca (tal. gradu Berkshireu nazvana rasa crnih svinja. mal) židovski crkveno-vjerski obred: uvođenje u zavjet praoca Abrahama. fakin. elektrogimnastika bergsonizam idealistička filozofija francuskog filozofa Henrija Bergsona (1859—1941) beriberi (ind. znak Be. begarmudi) carska kruška. beryllium) kem. subjektivno-idealistički smjer. beryllos) min. vrsta plemenitih krušaka koje su iz Turske prenesene u Italiju Bergen-Belsen nacistički koncentracijski logor. iz III. n. žutika berdanka (engl.) berlinsko modrilo. karakteristika mu je suprotstavljanje materijalizmu i tvrdnja da su stvari i pojave samo skup osjeta i da postoje samo u apercepciji subjekta. bergamotto. proricanje budućnosti iz čarobnog zrcala (napravljenog od berila) berit mila (hebr. beri) med. element. mutnozelene bo- 172 berlingoca je. berline) vrsta lake kočije s četiri sjedala. atomske težine 9. Africi.berberis berberis (lat. glavni joj je znak: potpuno rasulo u funkcioniranju živčanog sustava koje se javlja u kočenju donjih dijelova tijela i slabljenju srca. zavjet. snažan bere (fr. zidni tepisi izrađeni u talijanskoj pokrajini Bergamo bergamota (tal. koja je svoju kosu žrtvovala kako bi zahvalila bogovima što joj se muž vratio iz rata) bergami (tal. mila od glagola mal = obrezati pokožicu penisa) berkan (tal. berlinska kočija berlinerblau (njem. tur. vezan uz ime engleskog biskupa Berkeleya (1685—1753). zavjet obrezivanja. baracane) tkanina od kozje dlake berkan (tal. laka kočija sa dva sjedala. vragolan. postojan. brelengo berlina (fr. berit. ar. heksagonalni mineral.) pom. ili zelenkastoplave (akvamarin) berilij (grč. izvor filozofije Macha i Avenariusa berkovec (rus. berlingot) polu-berlina. Australiji i Indiji.02. beryllos) gatanje. v. bergamo) mn. vrlo raširena krvna bolest u sjev. kitajske i napolitanske rase berlengo (fr. neproziran. berberis vulgaris.e. berlingozza) talijanski narodni ples . obrezivanje (berit. savez. bez prednjeg sjedala. stoljeća pr. obješenjak Berenika (grč. kostrijeti ili devine dlake. redni broj 4. beryllos.

knjiga s pričama iz životinjskog svijeta bestijarijus (lat. Bernarda (red je osnovan 1098. nečovječnost bestijarij (lat. strijelci (vrsta pješaštva u tal. nazvana po istoimenom departmanu na Dordogni Bes staroegipatsko božanstvo glazbe. nalaziti prođu) dobro prodavana roba. surov. najbolje književno djelo . Bernhardiner) rasa pasa između doge i ovčarskog psa. reda sv. samo u medvjeđoj koži i u borbi se 173 bestseler odlikovali divljim bijesom. uspavanka bert-brodovi (niz. Berni. v. polumitski likovi u Norveškoj i na Islandu. bersaglieri) mn. stazica. bestiarium) knjiga sa slikama životinja. nečovječan bestijalnost (lat. nazvan po švedskom kemičaru Henryju Bessemeru (1813—1898) Bessemerova metoda postupak pri pročišćavanju sirovog željeza pomoću toplog zraka. trgovati. zategnuta deka kojom se netko baca uvis (stara francuska igra) bernardinac (njem. kao i robi koja kotira na burzi besežiranje cijepljenje preparatom BCG (čit. seli prodavati. berceuse) glaz. bestialis) zvjerski. best najbolji. bernesco) v. bijela braća. bijesni. u Francuskoj) berneskan (tal. zvjerska priroda. naslon za ruke kod gađanja (u streljačkom rovu) berma 1. plahoviti ljudi i ratnici beržerak (fr. trg. strahoviti junak i njegovih dvanaest sinova koji su išli u boj bez oklopa.) 2. osobito knjiga koja se najviše traži.berma berma (fr. životinjski. ljudi koji. izvježban za nošenje tereta i spašavanje putnika nastradalih u snježnim vijavicama bernardinci mn. pripadnici kat. antropologu Alfonzu Bertillonu. v. puteljak. berme) 2. nekome dati besu dati nekome čvrsto obećanje da mu se neće dogoditi nikakvo zlo od onoga koji je dao besu besa (fr. osnovano 1836. besprizornyi) zapušteno i nenadzirano dijete Bessemerov aparat naprava za proizvodnju čelika i bakra Bessemerov čelik čelik koji se dobiva oksidacijom sirovog željeza. nizozemski poštansko-trgovački brodovi koji redovito prometuju na određenim linijama i imaju povlasticu za prijevoz putnika i robe bertijonaža (fr. grub. beurt) mn. zvjerstvo. vojsci. be-se-že) kao zaštita protiv tuberkuloze (BCG je kratica od bacil Calmette-Guerin) besprizorni (rus. pren. baisse) 1. ber-serkr) mit. dobiju snagu dvanaestorice ljudi. firma berna (fr. berne) pom. Bergerac) vrsta finog francuskog vina. kad pobjesne. Bessemerov čelik bestijalan (lat. "oni koji se pojavljuju u koži medvjeda". bestia) životinjstvo. duge dlake. divlji. časna riječ. 1853—1914) berzerkeri (nord. padanje cijena i tečajeva državnim dionicama i drugim vrijednosnim papirima. bernesco) ćudljiv. crvene i bijele. bertillonage) u kriminalistici: utvrđivanje istovjetnosti (identifikacija) neke osobe putem antropometrijske metode (naziv po fr. pjesnika Bernija koji je preradio Boiardov ep "Zaljubljeni Rolando") bersaljeri (tal. zastava kojom se mornari pozivaju da se vrate s kopna na brod. bestiarius) borac sa zvijerima u areni (kod starih Rimljana) bestseler (engl. radosti i bračne sloge besa (arap. bernijeskan bernijeskan (tal.) berseza (fr. kod Albanaca: čvrsto obećanje. nastran (po načinu pisanja tal.

biandrija. kao uspomena na onu u kojoj se rodio Krist beton (lat. bettola) gostionica. bihud) zanos. odbitak na ime onoga što ostaje u sanducima ili bačvama pri ispražnjavanju. kletva. željezni dijelovi kotača. potrebitost. beteg bolestan) bolest beth-din (hebr. osobito crno.). fr. basistan) u Turskoj: trg. osobito kod nepreradenog šećera bezeta (fr. beta) ime drugog slova grčkog alfabeta (B = naše "b"). osobito dvopek bešlag (njem.) židovska sudnica. opojnost.) vino. vrsta protuotrova sastavljena od konkrecija iz želuca raznih sisavaca bezoardici (lat. potpuna smirenost bezac (njem. vrsta kolača punjenih pjenom od jaja i šećera bezemšon (niz. nesvijest. beton) smjesa od šljunka i cementa koja se. životinja. siromaštvo. basistan) v. bis) predmetak u složenicama koji kazuje da se značenje drugog dijela složenice dvaput javlja. kratica za bizmut bi. kuh. upotrebljavaju ga slastičari za bojenje kolača bezistan (perz.) trg. kola i si beštek (njem. dio trga pod krovom. gama-zrake) beteg (mađ. im. neobojen. osobito u Carigradu. bestemmia) psovka. stvrdne kao kamen. kao dodacima beščatal (tur. kvake i si. bezoard. . bedesten. pančaratra Bi kem. alfa-zrake. tribunal koji sačinjavaju rabini radi vjerskih i obrednih pitanja Betlehem (hebr. beštija (lat. ribom i si. upućivanje mjenice na treću osobu (ako bi trasant odbio primanje) bezoar (fr. krevetnina bevanda (tal. nesvjestica. bestia) zvijer. tkanina za odijelo prirodne boje bhagavata (ind. beš pet. npr. vazalsko. bezoardica) mn. birtija betveš (njem. perz. posada beze (fr. au besoin čit. Betlehem "Kuća kruhova") izraelski gradić.) v. bilupa itd. kreću se velikom brzinom (oko 298000 km/s). Bett krevet. bisogno) potreba. vilica. protuotrovi bež (fr. adresse au besoin čit. bezette) crvena šminka. adres o bezoan (fr. nakon što se ovlaži. nečovjek. krčma. Beschlag) kovne stvari (brave. betlehem štalica od papira. tržnica. fino tanko platno. badzahr) farm. besoin. na mjenicama: adresa po potrebi.bešamel 174 bi- bešamel (fr. čovjek-zvijer beštima (tal. Besteck) pribor za jelo: nož.) u slučaju potrebe. jako obojeno kotenilom. armirani beton beton u koji se dodaje željezo (radi pojačavanja) bettola v. materijalne zrake koje nose negativne električne naboje i skreću pod utjecajem magneta. beige) pr. bezistan bezmen (fr. Besatz) porub. bezisten bezisten (perz. pomiješano s vodom (u Dalmaciji) bevut (tur. beščatalm raketa koja se rasprskava u pet smjerova beškot kruh. tj. podaničko cjelivanje ruke gospodaru u znak poniznosti ili kao dvorski ceremonijal bezoan (fr. žlica. nužda. rukoljub. betula betula (tal. bezemschoon) trg. Wasche rublje) posteljina. baiser) poljubac. usp.(lat. tanjuri i ubrus beštija. beta-zrake fiz. bechamelle) gust umak od mlijeka ili vrhnja s jajima i brašnom te mesom. opšav bezacung (njem. žućkastosmeda boja. grdnja beta (grč. farm. bitumen asfalt. ćatal rašlje) peterostruko. baisemain) cjelivanje ruke. prirodne boje. Besatzung) osoblje. o bezoan (fr. pokrivena tržnica. oskudica. tal. rodno mjesto Isusa Krista. kad bude nužno.

athlon borba) šport. onaj koji se razumije u knjige bibliognozija (grč. bez obzira na predaju biblicitet (grč. grafo pišem) poznavanje knjiga. aner. knjiga. onaj koji se drži samo Biblije. skijaška disciplina s dvostrukom umješnošću: skijaško trčanje na 20 km i gađanje puškom u četiri mete bibaeitet (lat. umjetnost i si. grč.biandrija 175 bibliolatrija biandrija (lat. biblion knjižica. bibere greko more (lat. pisma (u propovijedima) biblicizam (grč.) ženski šešir s malim štitom. biblion. knjige) Sveto pismo. biblion knjižica. grč. bibacitas) željaza pićem. pismo bibliolatrija (grč. bibere graeco more čit. ili cjelokupne književnosti nekog naroda. gnosis poznavanje) poznavanje knjiga.) piti. grč.) Biblija siromašnih. lat. bi-.(od grč. grafo pišem) poznavatelj knjiga. pomoćna znanost koja se bavi što potpunijim skupljanjem i opisivanjem tiskanih djela ili nekog znanstvenog područja. suprotno: biblioman bibliofilija (grč. andros muž) zakonom zabranjeni brak jedne žene sa dva muža u isto vrijeme biangularan (lat. biblion. razboj (naziv po pronalazaču) biarhija (lat. bi-. omnibus svima) putujući autobus s knjigama za posudbu bibliofil (grč. bibere ad numerum (lat. pisac (ili: sastavljač) popisa knjiga jedne struke bibliografija (grč. autos sam. npr. bitne vrijednosti za znanost ili temu koja skupljača interesira. biblion knjiga. biblion) neodstupanje od Sv. časopis biarda stroj za tkanje. gnostes poznavatelj) poznavatelj knjiga. običaje. diarhija biartikuliran (lat. sklonost piću bibere (lat. biblior „reia služba) pretjerano i zanesei. arche vlada) dvovlašće. filia ljubav) ljubav prema knjigama radi njihove stvarne vrijednosti bibliognost (grč.jačko -oštovanje Svetog pisma. čovjek koji pretjerano poštuie Sv. a rjeđe donosi i kritičke napomene bibliolater (grč. onih naroda koji se spominju u Bibliji biblio. knjiga.) ispiti uz zdravicu određen broj čaša bibi (fr. strast za pićem. bi-. ona može biti abecedna. latreio služim) čovjek koji voli i cijeni knjige. biblion. biblion. biblista) poznavatelj Biblije. biblion) kao prefiks označava vezu s knjigom bibliobus (grč. kad se u čije zdravlje pije onoliko čaša koliko njegovo ime sadrži slova ili koliko mu se još želi godina života).) piti po grčkom običaju (tj. muški šešir s uskim obodom Biblia pauperum (lat. objašnjavač Biblije. kronološka ili sistematska. annus godina. articulus zglob) koji ima dva zgloba. biannuel) koji izlazi dvaput godišnje. bi. dvozgloban biatlon (lat. biblia knjižice. slijepo vjerovanje u sve što je napisano ili tiskano . bis. biblion) smjer u evangeličkoj teologiji koji Bibliju shvaća kao po sebi iedinstven otkriveni sustav mnli ili života Biblija (grč. razumijevanje u knjige bibliograf (grč. angularis kutni) dvokutni bianualan (lat. srednjovjekovno izdanje Biblije sa slikama i crtežima za vjersku pouku nepismenih biblicist (lat. knjige koje čine Stari (na hebrejskom) i Novi zavjet (na grčkom). biblion. obično se sastoji u jednostavnom ispisivanju naslova djela. bibliofilos ljubitelj knjiga) onaj koji strasno skuplja knjige radi njihove stvarne. istodobno vladanje dvojice vladara u jednoj zemlji. biblijska arheologija znanost koja ispituje način uređenja i života. fr. bis.

radi originalnosti tiska. biennis) mn. bidetto) posuda za pranje intimnih dijelova tijela. biennis) dvogodišnji bienalije (lat. dezinfekcija i si. tj. knjigoljublje bibliomantija (grč. bikefalan biceps (lat.) u roku od dva dana bienalan (lat. poieo činim) vještina sastavljanja (ili: pisanja) knjiga. bicchiere) čaša bide (fr. okamine lišća. lat. mainesthai oduševljavati se) onaj koji strasno skuplja knjige iz nekih sasvim osobitih razloga. posuda od pet litara biduum (lat. bibliologia) znanost o knjizi i knjižarstvu uopće. bis. Biedermeier poštenjačina. znanost o Svetom pismu biblizam (grč. starosti. biblijski izraz bicefalan (lat. nomia) znanost o uređenju biblioteka i upravljanju bibliotekama biblioterapija (grč. biblion. ushićenje) bolesna strast za skupljanjem knjiga iz sasvim osobitih razloga. mirni oblici. biceps) koji ima dvije glave. dva lica (nadimak rimskog boga Janusa).. rasprava o raznim izdanjima Biblije biblioman (grč.biblioliti 176 bife biblioliti (grč. canere pjevati) glaz. bibliomanija (grč. grč. kada u kojoj se kupa sjedeći bidens (lat. biblion. karakteristike: jednostavnost. bicycle. rukopisi koje je Vezuv (vulkan) zatrpao u Herkulaneju i Pompejima te su zato dobili mineralan izgled bibliologija (grč. bi-. spisateljstvo. bibliotheke. bi-dens) dvozubac. rok od dva dana. dvoglavi mišić nadlaktice bicikl (engl.) vrijeme od dva dana. stol s hladnim jelima i pićima (npr. intra biduum (lat. dvogodišnje biljke bienij (lat. bibliotheke. tal. buffetto) prodavaonica jela i točionica pića. geol. bicinium. bidet. zbirka knjiga bibliotekar (grč. nasumce otvori bibliopeja (grč. rijetkosti. ploška. naziv za malograđanski jednostavni stil (posebice za pokućstvo) koji je nastao u Srednjoj Europi početkom 19. biblistika (grč. manteia proricanje) proricanje iz mjesta na koja najprije padne pogled kad se knjiga. njihove sudbine itd. cyclus krug) vozilo sa dva kotača koje se pokreće nogama biciklist (eng. prilagodba svrsi bidon (fr. biblion knjiga. bot. limenka. dvozube vile bidermajer (njem. biblion. na nekoj zabavi) . onaj koji svoje knjige nerado posuđuje biblioteka (grč. osobito Sveto pismo. popravljanje oštećenih listova. biennium) razdoblje od dvije godine bife (fr. kompozicija za dva glasa bićerin (tal. prostodušni naivac) umj. prodavač knjiga bibliotaf (grč. bibliotheke) knjižničar bibliotekografija (grč. pravljenje (ili: izrada) knjiga bibliopol (grč. ormar u kojem se drži piće. biblion. grafo opisujem) opisivanje biblioteka. otisci lišća na kamenu. therapeia liječenje) "liječenje knjiga". tal. biblion) stručno poznavanje Svetog pisma. bibliotheke zbirka knjiga) knjižnica. anat. biblion. bicyclist) vozač bicikla bicinij (lat.-fr. biblion. zalogajnica. bis. tehničke opreme. bibliopoles) knjižar. st. tj. bidon mijeh) kanta. tafos grob) "sahranjivač knjiga". lithos kamen) mn. kefale glava) v. biblion) biblijska riječ. npr. poznavanje Svetog pisma (Biblije). popravci uveza. znanost o uređenju biblioteka bibliotekonomija (grč. znanost o Svetom pismu. mania oduševljenje. buffet.

bis. grč. podmetanje lažnog novca bijoner (fr. behaviour ponašanje.) onaj koji slijepo vjeruje. srebrni novac bez propisne količine srebra bijonaža (fr. gamos brak) čovjek koji ima dvije žene. dvoženstvo bigamist (lat. a upotrebljava se za izazivanje eksplozije dinamitnih i piroksilinovih naboja . bakreni novac s nešto srebra. biglao. dvoobličan biformitet (lat. bis. dvoženac bigamistica (lat. stupanje u nov brak prije nego što je stari poništen. vjerski zatucan. bogomoljstvo biheršrank (njem. bigotisme) tobožnja svetost. lat. npr. biformitas) dvoobličnost biftek (engl. išarati. nego se zasniva na određenoj zakonskoj vezi situacije i reakcije bihude (tur. bi-. licemjeran bigoterija (fr. smjer u američkoj psihologiji koji zanemaruje neka unutrašnja (psihička) stanja ili procese. sa dva cvijeta. bigot) praviti se svecem. billonner) podmetati nepropisan ili lažan novac bikamerizam (lat. rijeke Big Ben (engl. hermafroditski biglisati (grč. bis. buffet) vlasnik bifea biferan (lat. bogomoljstvo. bicarbonas) kem. goveđi odrezak debljine 4 cm napola pečen na jakoj vatri bifti (engl. bigener) dvospolan. bigoterie) vjerska zatucanost. koji ima dva cvijeta bifluencija (lat. bikarbonat sode bikefalan (lat. nego promatra samo ponašanje životinja i ljudi. konac) dvonitan. folium list) bot. po tom naučavanju ponašanje živih bića ne može se objašnjavati duševnim činjenicama. biformis) s dva oblika. grč. gamos brak) dvobračnost. fitilj. onaj koji se pravi daje strogo religiozan. bis. vladanje) psih. vrpca koja polako gori. grč. licemjer bigotan (fr. bogomoljac. beefsteak) kuh. bifluere) račvanje rijeke bifoličan (lat. dvolisni biforman (lat. pretvarati se bigotizam (fr. billonneur) podmetač nepropisnog ili lažnog novca bijonirati (fr. filum nit. bi-. grč. gamos brak) žena koja ima dva muža bigarirati (fr. biglizo) slavuj evo pjevanje (pjevati izvijajući melodiju) bigot (fr. bis. grananje ili cijepanje na dvoje. bifer) bot. bezrazložno bijon (fr. bivariare) šarati. bi-. bigot) koji pretjeruje u pobožnosti. karbonat sa dva ekvivalenta ugljične kiseline prema jednom baznom. koji visi o dvjema nitima (u elektrotehnici) bifloran (lat. Biicherschrank) ormar za knjige biheviorizam (engl. billon) slitina od srebra i bakra (sa znatno više bakra) od koje je prije pravljen sitan novac. koji ima dva spola. bis. genus rod. npr. kefale glava) dvoglav. licemjerje bigotirati (fr. krivotvorenje novca. dijeljenje na dva kraka. bicefalan Bikfordova vrpca stijenj. iz perz. koji dvaput godišnje nosi plod ili cvjeta bifilaran (lat. billonnage) nedopuštena trgovina novcem male vrijednosti.bifedžija 177 Bikfordova vrpca bifedžija (fr. bigarrer. beef-tea) vrlo jaka juha od usitnjene govedine bifurkacija (lat. pretjerana pobožnost.) veliko zvono na zgradi Parlamenta u Londonu bigamija (lat. licemjerje. camera) dvodomni sustav u uređenju države bikarbonat (lat. dvorodan. ukrasiti šarama bigeneričan (lat. floris cvijet) bot. bifurcatio) račvanje. flos.) uzalud.

zaključiti neki posao. bilancio. bilboquet) igra u kojoj se lopta hvata na štap. lat. sitni tiskarski poslovi (karte. ispupčen s obiju strana. apparatus oprema) uređaj za prijenos slika (crteža. v. izvesti zaključak o završenom poslu bilardirati (fr. prodavaonica ulaznica. bikromatični harmonij sprava za postizanje četvrtine tonova kod glasovirskog rasporeda tipki biksin (lat. billet de batique čit. s dva roga bikromatičan (lat. bicolor) bot. billiarde) tisuću bilijuna bilijun (fr. snob bildž (engl. bi-conjugatus) dvostruko sparen bikornan (lat. žučno žutilo.) banknota. billeter) stavljati na robu ceduljice s cijenom.000. crvenožuta supstancija u žuči bilijarda (fr. bije a bank (fr. bilden) šatr. posjetnice i si. od dviju boja. saldiranje. fizički razvijen. bije a ordr (fr. umišljeni gizdavac. lat. dvobojan. bilan. bilis. bis. bi-. billiaire) koji se tiče žuči. bilge) pom. željezničkih karata. jednim udarcem udariti dvije lopte. u Francuskoj: tisuću milijuna. chroma boja) dvobojan. izvršiti usporedbu prihoda i rashoda u trg. željezničkih karata itd. žučni bilifulvin (lat. krajnji ishod nečega. usporedba prihoda i rashoda na kraju jednog računa. razvijati mišiće bilder (njem. bilis.) preko telegrafa bildati (njem. bhikku) budistički redovnik prosjak bikvadrat (lat. pren. novčanica biletirati (fr.000. bilateralis) dvostran. dvousneni suglasnik (b. milijarda (1. bi-convexus) opt. billion) u Njemačkoj: milijun milijuna (1. prodavati ulaznice. bi-concavus) opt. billet au porteur čit. suglasnik koji se izgovara s obje usne. npr. četvrti stupanj (četvrta potencija) neke veličine.000. bikvadratni korijen četvrti korijen neke veličine bilabijal (lat. pren. saldo bilancirati (lat. vježbati. bikvadratne jednadžbe jednadžbe četvrtog stupnja. billarder) u biljaru: jednim udarcem takom loptu dvaput dodirnuti. bis. fotografija. obično krajem svakog mjeseca i svake godine. završni račun o prihodima i gubicima koji se izvodi s vremena na vrijeme. dvorog. obostran. bikonkavna leca bikonveksan (lat.) priznanica ili mjenica koja se isplaćuje donositelju. mjenica koja se isplaćuje samo izdavatelju. pod orlean biku (sanskr.). željezničke karte i dr. ravno dno u sredini lađe. bilboke (fr. u dvije boje bikonkavan (ni. bi-quadratus) mat. latus strana. m) bilanca (fr. snažan čovjek. p. izvesti završni račun. bilanx) trg. bilieran (lat. udubljen s obiju strana npr. gimnasticirati. tal. billet) prodavanje ulaznica. Bild slika.000). bije a porter (fr. fr. knjigama. donji dio lađe bilet (fr. usmjeren na suprotne strane.000. bixa) kem. bilanx s dvije zdjelice) trg. bilateralni kontrakt ugovor koji obvezuje obje ugovorne strane bilboquet čit. billet a ordre čit. autografa i si. bi-cornis) zool. ulvus smeđežut) kem.000. bikonveksna leća bikojajugiran (lat. za konja: izbacivati prednje noge bilateralan (lat. tisk. grč.bikoloran 178 bilijun bikoloran (lat. labium usna) gram. drveni prutić kojim se stavlja zlato pri pozlaćivanju bild (njem.000) . bilden) čovjek koji posebnim vježbama razvija svoje mišiće.) vlastita mjenica. billet) trg. biletura (fr.

ljutnja. biliosus. nepotpuni bimetalizam onaj kod kojega i zlatni i srebrni novac vrijedi kao kupovno i platežno sredstvo. žučno crvenilo. bi. bimestar bimestar (lat. zakonski prijedlog (u Engleskoj). pren. srdžba. bis dvaput. bilis) kem. fr. kratak. rubinus) kem. razdražljiv. o zdravstvenom stanju. binarius koji sadrži dva. grč. prijek. fr. berillos beril) gorski kristal.) biljetarnica (fr. prepredenost. skopein gledati) pregled žuči biliverdin (lat. koji se. žustar. dok je kovanje srebrnog novca zakonom ograničeno. o stanju na bojišnici. priznanica. služben dnevni izvještaj (npr.dvaput. Buhne) pozornica. crvena supstancija u žuči bilis (lat. loupe) opt. bimensis) dvomjesečni bimenzis (lat. naprasit. cedulja. o aktualnim političkim pregovorima i si. slitine s više primjesa nego čiste kovine. millennium) jubilej od dvije tisuće godina. sa dva člana. monometalizam bimilenij (lat. prodavač karata (željezničkih itd. bille. grč. bini po dva. prodavač ulaznica za predstave. sc. pren. kristalno staklo biman (lat. povećalo (lupa) s dvije leće biljar (fr. od dva dijela. bullettino) dnevno priopćenje. bimensis) razdoblje od dva mjeseca. bilinguis. billetier) kaz. dvomjesečje. pren. bilis. tempus) v. ballur kristal. od dva) dvojni. mrzovoljan bilirubin (lat. bijes biliskopija (lat. žučno zelenilo. dvojedinični . billa. koji govori dva jezika.) vrsta argentinskog pučkog tanga bilten (fr. bulletin. beryllus. bis. logos riječ. bulla) prijedlog. metallum) dvojni novčani sustav neke zemlje po kojem zlato i srebro imaju stalnu i određenu vrijednost u međusobnom odnosu i oboje služe kao podloga papirnom novcu. bilis žuč. bilis) žučan. bimanus) dvoruk bimembričan (lat. bimenzis bimestran (lat. lat. bimestris) dvomjesečni bimetalizam (lat. podnosi kralju. lingua jezik) dvojezičan. lat. dvoličan. mjesto gdje se prodaju karte. bis. billet) blagajna.) med. bimembris) koji ima dva uda. potvrda. dvoličnost biliozan (lat. mjenica bilogija (grč. u Francuskoj: sitan bakreni novac bilonga (šp. bis.). billard) društvena igra štapom i kuglama od bjelokosti na četverouglatom stolu presvučenom zelenim suknom biljariti (fr. prepreden bilingvitet (lat. bis. vert zelen) kem. izborni listić. ulaznice biljur (ar. glavni sastojak žuči bilingvičan (lat. tek pošto bude triput pročitan i primljen u oba doma. pun žuči. dvočlan bimenzan (lat. dobro se vidi i danju i noću 179 binaran bilupa (lat. bilis žuč. bimestre. manus. žuč. kazalište binaran (lat. supr. žutozelen. billard) igrati biljar biljetar (fr. fr. koji se sastoji od dvije jedinice. o sjednici ministarskog vijeća. lat. billon) manje vrijedno zlato i srebro. lingua jezik) dvojezičnost. lux svjetlo) svjetlosna reklama proizvedene fluorescentnim cijevima. također: pisamce. dvotisućljeće bina (njem. govor) dva književna djela istoga pisca koja predstavljaju jednu cjelinu bilon (fr. prijetvoran. bi. bili. priznanica biluks (lat.bilin bilin (lat. tal. listak. uporaba dvaju jezika u govoru. s tim što zlato vrijedi kao osnova i što se može neograničeno kovati. cedulja. pren. prijetvornost. zelena tvar žuči bili (engl.

npr. zavoj. Biihne pozornica. bi-.(grč. Sprache jezik) kazališni govor. binyš) čohani ogrtač (s krznom) bio.binda binda (njem. vrpca. svih životnih procesa. scensko izražavanje. bios život. život se sastoji u neprestanom raspadanju i obnavljanju tih biogen a . lat. i njima odgovarajući zakoni na kojima se temelje duševne (psihičke) pojave binomni (lat. bios. ta fainomena pojave. bios. nomos) mat. promatranje prirode samo sa stajališta ljudskog života i njegovih vrijednosti biodinamika (grč. bios. fone glas) uređaj za prikazivanje fotografskih slika koje istodobno i govore ili pjevaju biofori (grč. jednostrano promatranje prirode i njezinog razvoja. logia) znanost o životnim pojavama biofizika (grč. pojas binen-regulator (njem. centrum središte) fil. petlja. binocle) naočale. filozofa. koinos zajednički. binsk taši) veliki kamen s kojega se uzjahuje na konja binjiš (tur. shvaćanje da postoje dvije vrste zakonskih odnosa: kauzalni (uzročni) odnosi. binario udvojen) kruščic od dva dijela. zemička binokl (fr. kolonija bioblasta). koinos) znanost koja se bavi proučavanjem biocenoza. povoj. lat. genos podrijetlo) biol. bios. grč. arithmetike) znanost koja se bavi izračunavanjem prosječnog trajanja ljudskog života biobiliografija (grč. ovratnik. nomos zakon) fil. veličina koja se sastoji od dva dijela. knjiga. skup živih bića koja žive u nekom određenom dijelu "životnog prostora" (biotopa) biocentrično promatranje (grč. dvočlani. bios.) bioblasti (grč. bios. zbivanja biofenomenologija (grč. bios) predmetak u složenicama sa značenjem: život. grafia) popis djela i knjiga koje se odnose na život i rad nekog čo- 180 biogen vjeka (pjesnika. bios. dalekozor za oba oka. dvočlani izraz binomizam (lat. biol. koinos zajednički) životna zajednica. dio fiziologije koji se služi fizičkim metodama u ispitivanju životnih pojava biofon (grč. foros koji nosi) mn. bi-. energetika cjelokupnog života. bios. grč. logia znanost) v. bios. binubus) čovjek koji se dvaput ženi binjektaš (tur. biblion. bini. prema Altmanu. zavoj za oba oka binokularan (lat. naprava za prilagođavanje svjetlosti na pozornici i u kazalištu binenšprahe (njem. med. biodinamički bioenergetika (grč. regulator) kaz. energeia) fil. fysis) dio biologije koji se bavi stvarnim međusobnim odnosima živih bića. prid. bios. oculus oko) s oba oka. na kojima se temelje prirodne pojave. vladara i dr. najmanja jedinica svih životnih pojava (stanica je. = bioblasti biogen (grč. polinom od dva člana. bi-. koji se tiče binoma binub (lat. uglađen i istančan govor. biol. Binde) veza. a ± b. biofori biocenologija (grč. bios. biocenotika biocenotika (grč. Biihne. nomos) mat. sa dva člana. blaste klica) mn. koji je prilagođen za oba oka istodobno binom (lat. životne jedinice manje od stanica živih bića. nositelji života. govor kojim se trebaju služiti glumci na pozornici binica (tal. dio ekologije biocenoza (grč. bios. dynamis sila) znanost o životnim silama i životnoj djelatnosti. bios. veoma složena bjelančevinasta tijela koja su pravi i glavni nositelji života. životni bioaritmetika (grč.

grafo pišem) onaj koji opisuje život. nepovoljne varijacije duhovnih sposobnosti i sve što je izrazito bolesno ili boležljivo) biogenetski (grč. sudsko-liječničko utvrđivanje. krijesnice. biografski biografija (grč. bios. sredstvom u borbi za opstanak. pravac u teoriji spoznaje koji spoznavanje smatra činom održanja i unapređenja života. genos) povijest razvoja života biogeografija (grč. bios. logos) fil. mechanike) znanost o mehaničkim procesima na živim bićima i u njima biometrija (grč. bios. poremećaji u razvoju. pisac biografije. logos) fil. biomagnetni biomantija (grč. zakonima nasljeđa i prilagođavanja uvjetovano.) svijetljenja živih organizama (npr. bios. 2. životopisac. životopis biografika (grč. bios. umijeće pisanja biografija biokemija (grč. to klima nagib. elektro-biologija znanost o električnim uvjetima života biljaka i životinja biologist (grč. osobito pojave nasljeđa. lithos kamen) geol. šarlatansko pretkazivanje trajanja života na osnovi kucanja bila. ponavljanje filogeneze ili razvoja svih predaka koji čine razvojni lanac dotične jedinke" (Haeckel) biogeneza (grč. bios. chemeia) dio fiziologije. podrijetlo. grafo) umijeće opisivanja života. bios. bios. bios. bios.-lat. njegovih fizičkih i psihičkih osobina bionegativan (grč. biologia) znanost o životu. metria) grana biologije kojoj je cilj matematičko izračunavanje i određivanje raznih životnih pojava. ona filozofija koja na pojmu "života" izgrađuje cjelokupni pogled na život i svijet.biogenetski 181 bionegativan tijela i pojava koje su za njih vezane (zoologija i botanika). negare nijekati) koji je nepravilan i nepovoljan za život i životne funkcije ili za potomstvo (nakaze. bios. bios život. bios. biologos) znanstvenik koji se bavi proučavanjem podrijetla i uvjeta života biologija (grč. rađanje) razvoj života biogeneza (grč. prid. u širem smislu: proučavanje i mjerenje životnih sposobnosti čovjeka. kamenje koje je uglavnom nastalo od okamenjenih ostataka životinja i biljaka biolog (grč. ge zemlja. tj. bios. osobito znanost koja se bavi proučavanjem organskih prirodnih . pristaša biologizma biologizam (grč. bios. dijeli se na fitogeografiju (geografiju bilja). prid. znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u zdravom i bolesnom organizmu bioklimatika (grč. genos) koji se tiče razvoja života. bios. neke ribe) biomagnetizam (grč. crta na dlanu i drugih tjelesnih karakteristika biomehanika (grč. zoogeografiju (geografiju životinja) i antropogeografiju (geografiju čovjeka) biograf (grč. raznih zraka na ljudski organizam i uopće na sve što živi bioliti (grč. lat. manteia proricanje) 1. magnes) magnetna sila koja se nalazi u organskim bićima. biografia) opisivanje (ili: opis) života. prema određenim znacima na tijelu. biogenetski zakon zakon po kojem je "ontogeneza ili razvoj bića kratko i brzo. grafia) znanost o rasprostranjenosti živih bića. predjel u pogledu zemljopisnog položaja) znanost koja proučava utjecaje atmosferskih promjena. je li se novorođenče rodilo živo ili mrtvo. grana sociologije koja postupa po biološkim analogijama biolominiscencija (grč. genesis postanak.

biotičan (grč. psihičke. g. logia) znanost o živim bićima biopsihizam (grč. heksagonalni ili magnezijski tinjac (nazvan po fr. države itd. a čovjeka. organizama koji izazivaju vrenje itd. sarkom) biorizacija (grč. životni biotika (grč. člana društvene zajednice. i u vodi) bioskop (grč. funkcionalne.) nazvao fiziološke jedinice koje su većinom sastavljene od morfoloških jedinica i koje predstavljaju jedinstveno živo biće bioontologija (grč. pod biorizacija biosfera (grč. biće) mn. usp. bios. lat. npr. psyche duša) fil. skopein gledati) uređaj koji prikazuje žive slike. socius drug) dio sociologije koji proučava društveni značaj ljudskog životnog vijeka. bios.. bios. logia) fil. praktične eugenike i medicine biotehnologija (grč. litosfcru i hidrosferu budući da živih bića ima i u zraku. bios) koji se tiče života. životni prostor (obuhvaća: atmosferu. statike) znanost o zdravstvenom stanju i prosječnom trajanju života ljudi koji žive pod određenim okolnostima. logia znanost) znanost koja se bavi proučavanjem različitih tipova ljudi u istoj etničkoj skupini tako da ispituje biološke. bios. bios. seksualne i druge karakteristike biotit min. bios) znanost o životu biotip (grč. v. kao animalno biće biostatika (grč. i u zemlji. nomos zakon) znanost o zakonima koji vladaju životom bionti (grč. psihobiologija biopsija (grč. pronađena metoda sterilizacije mlijeka tako da zadrži karatker sirovog mlijeka. logia) proučavanje i primjena životne djelatnosti najmanjih životinjskih i biljnih bića (mikroorganizama) na privrednu djelatnost. typos) čist tip. slike stvari i bića koje se kreću kao da su žive 182 biotit bioskopija (grč. ispitivanje je li u nekom tijelu bilo života. sfaira kugla) cjelokupan prostor na Zemlji stalno nastanjen živim bićima. biotehnika (grč. endokrine. tou ontos postojeće.bionika bionika (kratica od biologija — elektronika — tehnika) znanstvena grana koja traži polazne točke za rješenje tehničkih problema u uzorima što ih čovjeku pruža sama priroda bionomija (grč. bios. panpsihizam biopsihologija (grč. technike) dio tehnike koji se tiče živih bića i života uopće: nasljeđa. nekog područja. električna bioskopija utvrđivanje smrti pomoću električne struje biosociologija (grč. ontos. bios) v. skopein gledati) ispitivanje ima li neko tijelo sposobnosti za život. bios život. razmnožavanja itd. tj. bios. način kliničkog ispitivanja uzimanjem (operativnim putem) djelića nekog organa sa živog čovjeka kad se sumnja na kakav tumor (rak. bios. stanovnika nekog grada. prirodnjak Ernest Haeckel (1866. prilagođavanja. životinje i biljke koje potječu od jedne jedinke i pokazuju ujednačene i postojane odlike biotipologija (grč. bios. bios. bios. on. mehanike razvoja. typos otisak. biol. bios) 1912. pretpostavka da sve životne pojave imaju svoje psihičke procese. orao vidim) med. bios. znanstveniku Biotu) . čista rasa. bios. npr. psyche. bios. techne. veoma brzo zagrijavanje mlijeka do 75 °C i naglo rashlađivanje pomoću posebnog uređaja — biorizatora biorizator (grč. to on. ovako je njem.

bi-pes. još jedanput. biremis) čamac s dva vesla. općinski sluga. bios. općinski starješina. kancelarija. skalom (upotrebljava se za mjerenje malih količina ttku *u. tal. Burger-meister) gradonačelnik. antička ratna lada sa dva reda vesala koji su stajali jedan nad drugim biren (fr. tal. sofia) životna mudrost. bureau. bis. sol vinske kiseline. predsjednik mjesnog odbora 183 bis birka (mađ.) šport u šumskim predjelima na sjeveru SAD-a: protivnici stoje svaki na jednom kraju balvana koji je spušten u brzu rijeku i nastoje. burato) pisaći stol. burino) dlijeto. vrsta polusvilene. kancelarijski pribor birov (mađ. po drugi put. bios. bi-pes) dvonožna životinja. znanost o stanju u kojem se tijelo nalazi u raznim životnim dobima biotop (grč. s dva suprotna pola bira (fr. burin. navika) da se svi upravni poslovi urede u kancelarijskom. Wirtshaus) krčma.) dvaput. sustav upravljanja u kojem vlast drži činovništvo ne vodeći računa o stvarnim interesima ljudi. bureaucrate) službenik koji je u obavljanju dužnosti strog. krateo) uskogrudna vladavina činovništva koja ispravnost forme pretpostavlja stvarnoj svrsi svojeg posla. mania) želja (ili: težnja. grč. temno režem) znanost o raščlanjivanju živih tijela. ured. burat) trg. staklena cijev s ljestvicom. grč. naučavanje o praktičnoj mudrosti u životu biparticija (lat. pes noga. protivnika izbaciti iz ravnoteže i tako svaliti u vodu birmati (njem. burette) kem. birsa koža) prevlaka iznad (pokvarenog) vina. vinska plijesan. krut i ohol. birokracija birokratski koji se tiče birokracije biromanija (fr. predsjednik općine. bipartitio) dijeljenje na dva dijela. bureau. topos mjesto) mjesto življenja neke životne zajednice (biocenoze) biozofija (grč. vrsta lakih poljskih mostova. ravna površina) zrak. raspolovljavanje biped (lat. gostionica birza (lat. bipedalis) dug ili širok dvije stope. kancelarijske potrepštine. bureau. pisarnica. ponovno . glaz. grč. dvonožac bipedalan (lat. bipedis) koji ima dvije noge. ukočenost. birokratizam birokrat (fr. glatka ili keplana polusvilena tkanina s pamukom. poluvunene tkanine birago voj. biro sudac). kancelarijsko osoblje birokracija (fr. pivnica biratina (fr. vrsta popelina od fine svile i vune birema (lat. bis. burail) trg. čuvar polja. odjel.) točionica piva. polus stožer) dvopolan.) ovca kratkog kudravog runa birling (engl. bakrorez bireta (fr. zrakopolov s dvostrukim krilima bipolaran (lat. buratine) trg. bis.biotomija biotomija (grč. pretežno formalističkom duhu biroutenzilije (fr. werben) nagovarati nekoga da stupi u plaćeničku vojsku biro (fr. Biragu (1792—1845) biraj (fr. nazvana po pronalazaču. bakrorezac. tartarat bis (lat. austrijskom inženjerijskom časniku K. poljar birtija (njem. okrećući balvan nogama.i osobito u analitičkoj kemiji) birgermajster (njem. vunom ili kostrijeti birarija (tal. dvonog biplan (lat. bios. planum ravan. krateo jak sam) v. sitničavost i uskogrudnost u službenoj dužnosti. lat. dvostopni bipedan (lat. službenik koji misli da se sve rješava samo za uredskim stolom birokratizam (fr. tj. bureau. utensilia) mn. bureau.

theos bog) vjerovanje u dva boga. naučavanju biskup je nasljednik apostola biskupija (grč. ljudeskara . tal. bis. bitevi čitav) jak. bitter gorak) vrsta gorke rakije bitevi (tur. bis. snažan. bissac) mn. bis. s jednim prijestupnim danom. biscotto. bis. torba na sedlu bisegment (lat. bistrer) slikati (ili: bojiti. Bischof biskup) piće od crnog vina. trideset drugi dio neke note biskup (grč. bis coctus dvaput pečen. biisre) školjka koja proizvodi biser. biscottino) mali. bigeneričan bisekstilan (lat. bitevi) plosnato koplje. bissig) zajedljiv. čovjek "kao od brijega odvaljen". bisekstus bisekstus (lat. tal. temeljit bitevija (tur. srodan s azbestom bista (fr. dvaput kuhan) dvopek. potreba. čuvar) visoki dostojanstvenik u Kat. klinčića i šećera bit (engl. tj. series red. bistori) kir. busto. masivan. bistoquet) biljarski štap bistrirati (fr. bis. Brust) poprsje. polovljenje bisekcija (lat. narančine kore i soka. dvostruka torba (u Lici). sexus spol) v. biscroma) glaz. dijeljenje na polovice ili na dva (obično jednaka) odsječka. prim bisig (njem. obično dug 7 do 8 cm bisus (grč. polovljenje biseksan (lat. sectio) dijeljenje na dva (obično jednaka) dijela. onaj dan koji se svake četvrte godine dodaje nakon 28. čvrst. bisekstilna godina prijestupna godina (s 366 dana). sexus spol) koji ima oba spola. mineral svilenkasta sjaja. episkopos nadzornik.bisage bisage (fr. n. grč. dvoredan bisernica (tur. lat. dvaput pečen porculan bez cakline (glazure) bisogno čit. biscuit. dvospolan. dvosložan. koji se može podijeliti na dva dijela bisegmentacija (lat. bizonjo (tal. kao odsječak jedne linije ili površine bisegmentabilan (lat. bistro) nekada: vinotočje. biisre) kuglasta tvorevina oko zrnca pijeska ili oko kojeg drugog stranog tijela koje je ušlo u ljušturu nekih školjki. u slučaju potrebe (na mjenicama) bisolit (grč. al bizonjo (tal. stvara se od sedefa i ima lijep bjelkast sjaj s preljevima te se smatra dragocjenošću i upotrebljava za nakit biserijalan (lat. ljudina. byssos pamuk. biscotin. od dva sloga bisirati (lat. pakostan bisilabičan (lat.5 centa (SAD) ili 3 penija (Velika Britanija) biteizam (lat. vrsta najmanje tambure. okrugli dvopek 184 bitevija biskroma (tal. veljače biseksualan (lat. bisextilis) prijestupni. syllabe slog) gram. bis. bis. okrugli kolačić.) trg. grč. nož s pokretnom oštricom koja se može zatvoriti. polovica. segmentum) mat. lithos kamen) min. dvoboštvo biter (njem. po rimokat. usp. osobito kip koji prikazuje glavu i gornji dio prsiju bistoke (fr. episkopia) područje jednog biskupa biskvit (fr. bis dvaput) ponovno pjevati ili svirati nešto već izvedeno i tako udovoljiti publici biskoten (fr. cimeta. byssos pamuk) veoma fina i skupocjena pamučna ili lanena tkanina starih naroda. bistouri. tal. šećerni dvopek. temeljan. u dva niza. bisextus) prijestupni dan.) nužda.) sitan novac od 12. bis. segmentum) mat. al bisogno čit. hermafroditski biser (tur. osobito Egipćana bišof (njem. obojiti) čađavom akvarelnom bojom bistro (fr. tal. danas: ekspresni restoran bisturi (fr. bi-. buste. segmentum odsječak) mat. niz) koji ima dva reda. crkvi.

a umišljenost prema nižim od sebe bizantolog (grč. stanovanje vojske pod malim šatorima bivalentan (lat. ima 4 žice po kojima se udara drvenim štapićima. dvovrijedan. Bizantion) 1. pren. nalazi se kod nekih životinja. cink. čudnovat. i radili na povijesti. Bizantion) 1. koji se dvolično ophodi bizar (fr. do propasti Bizantskog Carstva. osebujnost bizmut (lat. metron) mjerenje dubine (pomoću viska ili proračunavanjem) bitumen (lat. engleska pamučna tkanina (upotrebljava se za zimske hlače) bivertin (engl. znak Bi (upotrebljava se i kao antiseptičko sredstvo. neobičnost. element atomske težine 209. retorici i poeziji. pokorno služenje i podilaženje vladarima i njihovim prohtjevima. japanski narodni instrument.bitometrija bitometrija (grč. 2. osobenjak. mošus 185 bizon bizantinci (grč. nastran čovjek bizaran (fr. valere vrijediti) kem. Bizantion. Bizantion) znanstvenik koji se bavi proučavanjem duhovne i materijalne kulture u starom Bizantu bizantologija (grč. logia) znanost koja se bavi proučavanjem cjelokupnog života (duhovne i materijalne kulture) starog Bizanta bizantski (grč. business) posao. trgovački posao bizon (grč. pren. bismutum) kem. asfaltirati bituminizacija (lat. grčki pisci koji su pisali od vremena Konstantina Velikog (325. u asfalt bituminozan (lat. bitumen) pretvaranje u zemljanu smolu. bizarre) čudak. bizzare) čudnost. bituminirati (lat. beaver) trg. npr. mn. bakar. kisik. zubar (u Europi). tj. Bizantion) koji se tiče Grčkog ili Istočnorimskog Carstva. od dvije vrijednosti. god. analitici. američki divlji bivol .) pa do pada Carigrada (1453. grub vunen porhet bivij (lat. kao npr. željezo i dr. bitumen) prevući (ili: pokriti.) biznis (engl. sustav vladavine sličan onome u Istočnorimskom Carstvu gdje je neograničeni vladar bio istodobno glava države i Crkve te dopuštao svojim dvorjanima i ljubimcima da utječu na najvažnije državne poslove. filozofiji. teologiji.). neobičan bizarnost (fr. puzanje pred višima. 3. nastran. 2. ili se zamjenjuje dvama atomima vodika. bivium) mjesto gdje se sastaju dva puta. divlji bivol. bisamum. sličan lutnji. valens koji vrijedi. premazati) zemljanom smolom. god. arheologiji. prati pjevanje starih ljubavnih i ratničkih pjesama bivak (fr. bizantska umjetnost. bison) zool. koji ima dvije vrijednosti. hebr. redni broj 83. naziv za sve one elemente kod kojih se jedan atom spaja sa dva atoma vodika. petrolej. bythos dubina. beaverteen) trg. nafta. bituminosus) sličan zemljanoj smoli. poljski logor. geografiji. sumpor. koji sadrži u sebi zemljanu smolu biva glaz. bi-. bizarre) čudan. buffalo. bivouac) voj.0. zlatnici grčkih careva bizantinizam (grč. čudesan. odnosno sa dva atoma drugog nekog jednovalentnog elementa. raskrižje bizam (lat. besem) gust sok jakog i ugodnog mirisa. osobito kod moškavca (upotrebljava se kao miris i kao lijek za jačanje živaca). olovo. asflat i si. biver (eng. osobito ugljikovodične tvari smolasta mirisa. pri liječenju sifilisa i dr. bitumen zemljana smola) smjese organskih zapaljivih tvari koje se javljaju u zemlji.

bizonalan 186 blastomikoza bizonalan (lat. bijel. blamer) osramotiti. pokuditi. nepopunjena mjenica (samo s potpisom) bjelogardijac (rus. grč. blankokredit otvoren kredit. onaj koji se temelji na osobnom povjerenju. tj. zametni mjehurić blastoderm (grč. brz skok iz jedne vrste tona u drugu biž (lat. kožica zametnog mjehura (blastule) blastomera (grč. dragulji. zaborav. neispisan. prešućivanje. bijou) nakit. vrsta pjenušca blanše (fr. čist. belogvardeec) "bijeli gardist". iznijeti na loš glas. mladica. bijela boja. mykes gljiva) med. blasfemos) bogohulan. A. blastos klica. grditi blank (fr. ukras. prazno. uzorak priznanice ili ovlaštenja (prije nego što se ispuni) blankizam struja u francuskom revolucionarnom pokretu kojoj je začetnik francuski socijalist L. blanko-mjenica čista (ili: nepopunjena) mjenica blanš (fr. Vrangelove i dr. nakit. područje) podijeljen na dvije zone. blaste klica. blanc.) šutnja. bianco) v. blanc bijel) neispisano ovlaštenje. izdanak.) čisti bijeli. blanchet) ljekarničko cjedilo od bijelog sukna. neslužben i podrugljiv naziv za vojnika Denjikinove. loš glas. đerma koža) fiziol. vojske koja se za vrijeme građanskog rata u Rusiji borila protiv boljševika black-bottom čit. tobožnje trgovanje radi špekulacije razlikom u cijenama. ukor. blek-botom (engl. čist. klica. blasfemos) bogohulnik.) crno ebanovo drvo na Madagaskaru blajhati (njem. fiziol. neispisani papir. blankotrgovanje prividno. bjelina) trg. bleichen) blijediti. blastos klica. bjanko mjenica čista. bijouterie) trgovina dragocjenostima. pisello) grašak (usp. blanko-oulaštenje neograničeno ovlaštenje. kart blanš (fr. blamage) sramota. dragi kamen bižuterija (fr. dragulj. grdnja. dragocjenosti. kredit bez pokrića. carte blanche čit. oksidirati (osobito: bojiti kosu u svjetliju boju) blamaža (fr. bruka. oskvrnitelj blastem (grč. huljenje na Boga. blastos klica. bogohuljenje. potpuna sloboda djelovanja. tekućina iz koje nastaju čvršći sastojci u organizmu blastocistis (grč. bianco bijelo. akutna i kronična bolest . blekvud (engl. merizomai razdvajam) stanica nastala brazdanjem jajeta u početku embrionalnog razvoja blastomikoza (grč. blekaut (engl. čist formular. nastao nakon Prvog svjetskog rata (kreatori američki Crnci) blackout čit. potpuno odriješene ruke. sukno za filtriranje blasfeman (grč. obrukati. neograničena punomoć. huljenje. blastema) bot. kuditi. bjelilo blanket (fr. obeščašćivanje blasfemist (grč. koriti. dragocjenost. blanche) pr. im. psovka. blanko-akcept primanje mjenice na kojoj još nisu ispisani svota i rok plaćanja. bjanko. osobito skrivanje nekih činjenica od strane službenih vlasti u političke svrhe blackwood čit. kuđenje blamirati (fr. rizi-bizi) bižu (fr. tj. pisum.) vrsta američkog plesa u 4/4 taktu. neispisan. pogrdan blasfemija (grč. bi-. tal. koji se sastoji od dvije zone bizzarria bicarija (tal. tvornička rukotvorna izrada nakita bjanko (tal. blanche) bijel. punomoć samo s potpisom.) glaz. zone pojas. blasfemia) pogrda. bjelina. Blanqui (1805—1881) blanko (tal. kystis mjehur) fiziol. nepopunjeno mjesto na mjenici ili punomoći. prijekor. činiti blijedim.

sluzna dizenterija blenoftalmija (grč. zavaravati. zasićen. slijepi prozor. blefaron. izlučivanje sluzavo-gnojne tekućine iz nekog organa (npr. blenna. spadnutost očnih kapaka blefarospazam (grč. mali otvor na fotografskom aparatu pomoću kojeg se otvor objektiva može smanjiti i povećati. ptosis pad) med. blefaron očni kapak. spoj blenda (njem. tome rezanje) med. prevrtanje. bacati nekom prašinu u oči u cilju obmanjivanja blena (grč. ofthalmos oko) med. blenna. heraldika blef (eng. praviti se. prema potrebi. bacam tamo-amo) med. bacakanje blickrig (njem. balaur zmaj) zool. slijepa vrata. uron mokraća) med. zametni mjehur blaufuks (njem. plašenje protivnika drskošću i hvalisanjem u pogledu snage i sredstava kojih zapravo nema blefaradenitis (grč. metra maternica) med. obmanjivanje. bluff) plašiti. aden žlijezda) med. dio dodan zidu s vanjske strane. blase) otupjelih osjećaja. silberfuks blaugas (njem. upala rubova i veznica očnih kapaka blefaroptoza (grč. neosjetljivost. obmanjivati. blestrizo bacakam. udubljenje sa svodom u zidu. grč očnih kapaka blefarotomija (grč. blastula) fiziol. Blende) arhit. lat. blefaron) med. opt. vrsta morske ribe blaziran (fr. zbunjivati razmetljivom reklamom. nalik na zmiju. blau plav. varati. upala sluzničkih žlijezda blend (engl. neosjetljiv blaziranost (fr.) mješavina. rheo tečem) med. smjesa. ofthalmos oko) med. upala žlijezda očnih kapaka blefaritis (grč. hvaliti se. blenna. vrsta guštera bez nogu. zasićenost. blefaron. živčano izmoren. sluzavo mokrenje blestrizam (grč. rheo curim) med. aden žlijezda) med.blastula kože izazvana posebnim gljivicama (blastomycetes) blastula (grč. spasmos grč) med. Fuchs lisica) sjeverna (arktička) lisica s plavkastim krznom. tj. blaser. Gas plin) vrsta plinovitog pogonskog goriva za zrakoplove blavor (rum. Blitzkreig) voj. upala veznice očnih kapaka blenometritis (grč. zaplašiti. blenna. blefaron. fimosis suženje) med. upala maternice s izlučivanjem sluzi blenoragija (grč. blefaron. blaser) otupjelost. enteron utroba) med. spolnih organa i dr. tzv. nemir kod teških bolesnika. rat koji se vodi munjevitom brzinom i silinom i zbog toga . blenna. radi uklanjanja svjetlosti sa strane. upala očnih kapaka blefarizam (grč. sulfid cinka blenemeza (grč. regnymi izbijam. blefaron. blenna. suženost očnih otvora blefaroftalmija (grč. pre- 187 blickrig tvarati se. blastos klica. blenna. izlučivanje sluzave tekućine blenadenitis (grč. emeo povraćam) med. sluzni proljev. zasijecanje vanjskog kuta očnog kapka blefirati (engl. blenna. znanost o grbovima. min. treptanje blefarofimoza (grč. blason) grb. blau plav. sluz. usp. blenna.) blenotoreja (grč. us gen. curenje iz ušiju blenurija (grč. žmirkanje. povraćanje sluzi blenenterija (grč. kapavac blenoreja (grč. blenna) med. plava lisica. blefaron očni kapak) med. munjeviti rat. procurim) med. otos uho. očiju. bluff) zavaravanje. živčana izmorenost blazon (fr. španjolski zid.

naslaga listova papira koji se mogu otkidati. mramora). tvrđave. zatvaranje jedne luke ili cije- le obale pomoću ratnih brodova radi sprječavanja svakog uvoza i izvoza. plavuša blondinka (fr. kulica. čamac. streljiva i si.) "Plava knjiga". karaula. blond. vojske. blondine) djevojka ili žena plave kose. zatvor blok-pismo oznaka za slova (blok-slova) kod kojih svi potezi imaju istu debljinu blokada (fr. osigurati od zrna. zatvaranje sa svih strana grada. zatvoriti neku luku ili obalu ratnim brodovima i na taj način spriječiti svaki uvoz i izvoz (živežnih namirnica. panj. blu berd. blindage) fort. ruski kolači. kicoš. oblaganje čeličnim pločama blinderica (njem. blondina blooming condition čit. dobro. opsada. signalna zastava koja znači slovo P . bluette) iskra. svjetlucav) varalica. zrakoplovu). an blok (fr. blondin) mladić plave kose. gomila (knjiga). imitacija ribice (s udicom) kao mamac za veće ribe. tal. automobilu. oklop (na ratnoj ladi. tisk. svijetle boje. Blockhaus) voj. blocage) komadi kamenja ili opeka za popunjavanje praznina u zidovima. osobito za vrijeme izbora i radi sprovođenja određenih zahtjeva. duhovita sitnica. prženi na maslacu i premazani kavijarom i dr. iskrica duha. blok (fr. povoljno stanje u kojem konj stigne na cilj Blue Bird čit. slični palačinkama. usp. jedan od američkih umjetnih Zemljinih satelita iz programa Intelsat II. en bloc čit. biondo) plav. blokada blokirati (fr. blu piter (engl.) naveliko. mnoštvo. poza.). klada. cjelina. pojačati rov gredama. pren. blokiranje blokaža (fr. žućkast blonda (fr. vojnim postrojbama zatvoriti pristup nekom gradu. trupac. geol. tvrdavica (obično na planinskim prijevojima i granicama). poprijeko blok-haus (lat. blink sjajan.blindaža 188 blue peter se treba vrlo brzo završiti potpunim porazom neprijatelja blindaža (fr. bloquer) voj. grad. Blu buk (eng. blocus. blondine) v. blin) mn. knjiga koju izdaje britansko Ministarstvo vanjskih poslova. gomila. opsada. pojačavanje rova gredama. bilježnica za pisanje ili crtanje. pren. od finog pšeničnog brašna. nazvana zbog žućkastog sjaja blondin (fr. blindiran blineta (fr. čelikom ili željezom oklopiti (ratni brod. udvarač ženama blondina (fr. zatvoriti skretnicu. blind) tramvaj bez oznake određenog smjera blindirati (fr. blonde) čipka od sirove svile. veliki komad stijene. zajednica. bloccata) voj. zatvaranje željezničke skretnice. bluming kondišn (engl. čamcu. zrakoplov). farsa blinker (njem. konjski naočnjaci blinji (rus. stavljanje kovnih umetaka radi popunjavanja redova ili radi kasnije zamjene pravim slovima blokiranje (fr. a koja sadrži diplomatsku korespondenciju britanske vlade s drugim državama o kakvom važnom pitanju međunarodne politike blue peter čit. udruženje više različitih stranaka iz taktičkih razloga.) pom. (engl) modra ptica. ispuniti šupljinu kamenčićima i komadima cigle. bloc) veliki komad (npr. blinder) fort. velika količina (robe). bloquer) v. automobil. tal. stavljati kovne umetke radi kasnije zamjene pravim slovima blond (fr. zaštićivanje od zrna (projektila). tisk. oklopljivanje. Blue book čit.) šport. malo kazališno djelo puno dosjetaka. prid.

bubnjevi. st.) trgovačka komora bob (engl. boa constrictor) zool. plemiću Franciscu de Bobadilli (f 1502. popularan u različitim inačicama (pjevanje. Blume cvijet. ali se potpuno opravdao i dobio punu zadovoljštinu) bobi (engl.) koji je lažno optužio Kolumba kod kralja Ferdinanda i kraljice Izabele da namjerava odcijepiti od Španjolske dio Amerike koji je otkrio (zbog toga je Kolumbo bio uhićen. Bokačo (tal. demižon boćanje (tal. bob) nadimak londonskih policajaca koji su dobili po imenu organizatora londonske policije. u Engleskoj po plavim čarapama koje su nosili članovi jednog uglednog društva intelektualaca) blues čit. ili koje se vole razmetati svojim znanjem (izraz nastao u XVIII. boccia) igra raširena u mediteranskom području u kojoj sudjeluju dvije partije s raznobojnim drvenim kuglama: jedna se crvena kugla izbaci i služi kao cilj. brodarski. man čovjek) pom.) hlače od takve tkanine. prema starofr. boot lađa. engleski til. balota . bludžin (engl. "traperice" blue-stocking čit. podrugljivo ime za žene koje za ljubav svojih duhovnih sklonosti zanemaruju svoje kućne poslove i obveze. pamučni til bobslej (eng. blumieren) ukrasiti neku tkaninu cvjetnim šarama. zmijski car.. (ime Bob je kod anglosaksonskih naroda hipokoristik imena Robert) bobina (fr. bluejeans čit. bozzone) velika boca. označuje da brod napušta luku blue-jean čit. niži zapovjednik čija je dužnost održavanje čistoće na brodu. žensko krzno u obliku zmije koje se ovija oko vrata board of trade čit. od koje se proizvode hlače karakterističnoga "traperskoga" kroja. fiz. ali i drugi odjevni predmeti. bobbinet. cvjećarstvo bluza (fr. Blume) poznavanje cvijeća. grad Genovu. najčešće plave boje. skraćeno: bob Boccaccio čit. blouse) laka gornja ženska haljina (do pasa). bobine) svitak (za konac). sir Robertu Peelu. cvjetnim uzorcima blumistika (njem. to bob) v. blu džins (engl.blue-jean 189 boćanje u međunarodnom signalnom kodu. fr. sologitara. bob-sleigh) saonice s više sjedala i dva para klizaljki od kojih je prednji par pokretan i služi za upravljanje. Stander stalak) stalak za uzgajanje cvijeća u kući blumirati (njem.) "plava čarapa". a ostali igrači se trude baciti svoje kugle što bliže onoj crvenoj. obliku Janne za tal. uzgoj cvijeća. ples u paru uz takvu glazbu blumenštender (njem. plavo polje s bijelom četvorinom u sredini. udav (najveća zmija u Indiji i Africi). bas-gitara. bord ov tred (engl. bobslej bobadiljizam nepravedno. svitak od namotaja bakrene žice bobinet (eng. glavno djelo Dekameron bocman (niz. lažno optuživanje — po šp.) glazbeni stil nastao u Americi među Crncima prije 150 godina s osobitim ritmom uz instrument od 12 žica.) ime talijanskog pisca iz 14. nadzor nad brodskim poslovima i izobrazba posade u pomorstvu bocun (tal. bluz (engl. gdje se prvobitno tkala) vrsta čvrste pamučne tkanine. vojnički kaput koji se kopča po sredini BMW (be-em-ve) kratica za Bayerische Motorenvverke (Bavarska tvornica motora) boa (lat. blu-stoking (engl. Blume cvijet. bobine) prozirno pletivo od pamuka. stoljeća. harmonika) sve do danas.

) plemić koji je i ratnik. koji 190 bojkot žive svojim osobitim. Makedoniji. plitak zaljev koji duboko zalazi u kopno Bodhisatva u budizmu: biće koje je postiglo toliko duhovno savršenstvo da bi moglo prijeći u nirvanu. studenti i dr. po pravilu neuredno. ispičutura. slavila se svečanim ophodom i gozbom boetetika (grč. Bosni. zapreka) šport. Dalmaciji. umjetnici. skladište robe u luci. bodmerei. npr. duhovni poglavar u Tibetu koji. zajedno s dalaj-lamom. boatu (fr. st. zadržavanje protivničkog igrača tijelom (dopušteno u hokeju) bodmeraj (njem. otpaci. u Trakiji. rakije. vinara. pokvarena roba. bahader) mn. boema (fr. J. body tijelo. upotrebljava se najčešće za postavljanje boja (baka) bojkot (engl. organizirala ovakav način borbe i upropastila ga . boetheo priskočim u pomoć) poznavanje pomoćnih znanosti bofl (tal. Boedromija starogrčka svečanost u čast Apolona kao pomagača u ratu. nekonvecionalnim životom. od danas do sutra Bohemija latinsko ime za Češku (po keltskom plemenu Boji koje je nekad živjelo na današnjem češkom tlu) bohemist znanstvenik koji se bavi bohemistikom. stručnjak u toj grani znanosti bohemistika znanost koja se bavi izučavanjem češkog jezika i književnosti bohemizam češki izraz u nekom drugom jeziku boit-tout čit. neuredan život. iznos berbe grožđa. krčma. i XIII. izraz potječe od imena upravitelja jednog velikog posjeda u Irskoj. život od danas do sutra bohemi. patareni bogus (ir. savjetnik velikih kneževa i careva u staroj Rusiji. Bodden) zem. osobito plemić veleposjednik bojer (niz. uzimanje zajma na brod ili na njegov teret. roba za odbacivanje bogatiri (tur. junaci iz ruskog narodnog epa bogdo-lama (mong. boemi (fr.) čaša bez postolja koja se ne može ostaviti dok se tekućina iz nje ne popije. bavella. boycott) jedna od prisilnih mjera na tržištu rada kojoj je cilj da se poslodavac prisili na prihvaćanje određenih uvjeta: sastoji se u tome što radnici ne kupuju proizvode nekog tvorničara ili trgovca.) irsko narodno piće od vode. prekid svakog odnosa s nekim. šećera i drugih dodataka bohema. u Rumunjskoj: plemić. dromeo trčim.bodega bodega (šp. njem. pren.) mala nizozemska lađa s jakom katarkom. ali se toga odriče za spas drugih bodi-ček (engl. bohemes) mn. bottomry) trg. boedromeo pritječem u pomoć) treći mjesec u staroatičkoj godini. baka. Bafel) trg. književnici. tchek zaustavljanje. dualističko-manihejska vjerska sekta u XII. boheme) način življenja boema. kod bojkota strane robe u nekoj državi).-perz. pom. boe vika. naš rujan—listopad. protiv kojeg je irska Zemaljska liga 1880. boei) v. pren. ili što ne stupaju kod njih u posao (ovakav način borbe primjenjuje se često i u ostalim situacijama. loša. engl. na brodu: dio koji se nalazi ispod palube boden (njem. bodega) podrum. bogdo-lama) vrhovni svećenik. kablova Bojanusov organ mokraćni organ u školjaka bojar (rus. ili na oboje istodobno boedromion (grč. također: sprava za namotavanje brodskih konopaca. upravlja zemljom bogumili mn. Bugarskoj. pijanac boja (niz. Boycotta.

bolanča (tal. v.) koja je 1900. vrsta lovačke puške koja ima jednu cijev iznad druge bokmal čit. tući se šakama u rukavicama bokser (njem. boucassin) vrsta pamučnog sukna s perzijskim uzorcima bokaža (fr. digla ustanak protiv kršćana i Europljana u Kini i time izazvala intervenciju stranih sila boksit min. hidrat čiste gline. tzv. bocassino. tal. tezulja bolas (šp. vrč. meteori kbji sjajem nadmašuju najljepše i najveće zvijezde te se mogu vidjeti i danju . ušće. priznanica boletit (lat. kratak. praćen pjesmom. bulletta) cedulja. bokalion posuda s uskim grlićem) pehar. šumica. boycott) proglasiti protiv nekoga bojkot.. šport. boks bokun (tal. boletus gljiva. box) 3.) zamka za bacanje. boiler kotao) kotao za toplu vodu zagrijan el. pregrada u konjušnici za potkivanje nemirnih konja. naziv po mjestu Les Baux u Francuskoj bokskaf (engl. box) šport.) norveški književni jezik na čiji je razvoj utjecao danski jezik (prije su ga zvali riksmal. šp. bocal. guranje i udaranje nogama. bucca) usta. boccone) komad. zaljev bokal (fr. svaka runda po 3 minute. šakanje u rukavicama. balanza) vaga. strijela) mn. boksanje boks (engl. mod. ženski proljetni ogrtač s rukavima ili bez rukava boleta (tal. bolidos oružje za bacanje. box) 1. pregrada u konjušnici samo za jednog konja boks (engl. zalogaj bola (engl. strujom. plinom i si. kastanjetima. otvor. gitarom ili tamburinom. grč. bocage. boxcalf) 2. loža u kazalištu. bowle) staklena ili porculanska zdjela s pićem od rashlađenog vina. boksači se dijele s obzirom na težinu u 12 kategorija: od kategorije "papir" (do 48 kg) do superteške kategorije (više od 91 kg) boksanje (engl. boxer) 1. mlet. opterećena olovnim i dr. lat. bosco. po ugledu na antičke borbe šakama kod Grka i Rimljana. šakač. Boxer) 2. Ta-chuan) "udruženje saveznih prijatelja domovine". grč. "plemenitoj vještini".) španjolski narodni ples u 3/4 taktu. šećera. buldogu slična rasa njemačkih pasa. nekog aromatičnog voćnog soka i dr. bolis. tal. kineska tajna organizacija (osnovana oko 1890.) vrsta mletačkog sitnog novca bolandža (tal. prekinuti s nekim svaku vezu i suradnju bojler (engl. tj. bollo. bolites jestiva gljiva) geol. pren. box) šakati se.bojkotirati 191 bolidi bojkotirati (engl. boka (tal. srednje veličine Bokseri (kin. kutija. veća čaša s poklopcem bokasin (tal. lat. fr. fr. astr. v. okamenjena gljiva bolidi (grč. do struka. boks boksati se (engl. lug bokerica dvocijevka. državni jezik) boks (engl. šport. bouche. bocca. kuglicama (kod južnoameričkih urođenika i gauča) bolero (šp. živa i okretna. onaj koji je stručno izvježban u šakanju. bukmol (norv. tjesnac. jedan od glavnih izvora aluminija. bascagium) šumarak. bolletta. boccale. s 1 minutom odmora između svake runde) boksač (engl. u ovoj borbi zabranjeno je udaranje ispod pasa i iza leđa. ulaz. boxcalf) štavljena i obojena teleća koža za obuću i dr. bokskaf boks-meč (engl. box-match) javno natjecanje u šakanju amatera ili profesionalnih boksača (traje od 3 do 15 rundi. glavom i leđima.

velika trbušasta boca. veliki top. ljubavnim izjavama. volta) luk. šator na sajmovima. osobito: vrsta teških zrakoplova za nošenje velikih količina bombi i bombardiranje bombardir topnik. hrabriti koga. izražavanja) bombaš (fr. prangija. metron) fiz.) bombast (engl. svojim pjesmama i si. bombardeur) voj. pamuk. bacati avionske bombe. vata za ispunjavanje haljina i si. smeđ ili crven mastan glineni silikat koji se upotrebljava za boje. bombos potmuo. bolus. bombage ispupčenost) napuhnutost limenke s konzerviranom hranom izazvana razvijanjem plinova iz hrane koja se kvari i raspada . usp. Carracci (1556—1619) i koja je težila da u sebi sjedini odlike starih majstora bolonjske bočice fiz. kit i obloge radi zaustavljanja krvi boljševici (boljšinstvo većina) "članovi većine". st. lemnoska zemlja. bacač bombi bombazen (fr. marksizam bomba (fr. svila) pamučna svila. bombyx) 1. grč. staklene bočice kruškasta oblika. grč.. na II. besklasno društvo bez državne vlasti. svod. konfetima). pretjeran. topnik. pristaše boljševizma. bili u većini i otcijepili se od umjerenih manjinaša (menjševika). bole zrak. bujica riječi. kongresu Socijal-demokratske radničke partije u Londonu 1903.) nekadašnja ratna sprava za bacanje kamena. bombe) voj. temelji se na činjenici da električni otpor kovine raste što je temperatura viša bolonjska škola slikarska škola koju je potkraj XVI.000001 °C). tal. Oktobarska revolucija (1917. atomska bomba. izvještačen (način pisanja. grč. lat. pretjerano kićen. dosađivati komu (molbama. bombast. ali se raspadaju u sitne dijelove kad se u njih baci komadić kremena koji zapara površinu i time otklanja otpor kojim se površina u nedirnutom stanju protivi unutarnjem naponu mase) bolta (tal. vodikova bomba ispunjena eksplozivom čije je razorno djelovanje jače od atomske bombe.) dovela je u Rusiji boljševike na vlast boljševizam (od riječi boljšinstvo većina) oblik marksizma kako ga je shvatio i uspostavio Lenjin. bombycinus. zračni termometar. sprava za mjerenje veoma malih razlika u temperaturi (do 0. s ciljem da se u svijetu uvede komunistički društveni i privredni poredak. bomba. vrsta pamučne tkanine za podstavu bombaža (fr. prodavaonica. lit. kugla koja se izbacuje iz bombarde bombarder (fr. boljševici. filozofska osnova boljševizma je di- 192 bombaža jalektički materijalizam. peso boliviano) novčana jedinica u Boliviji = 100 centavosa bolometar (grč. bombarder. dubok ton) voj. vojnik koji upravlja bombardom bombardirati (fr. bolos) kem. željezna ili čelična kugla ili kutija ispunjena eksplozivom. lat. osnovao u Bologni L. 2. onaj koji bombardira. lubarda. nazvani po tome što su. brzo hlađene na zraku i s veoma debelim dnom (vrlo otporne na vanjsku silu. riječ koja kvari jezik i stil svojom pretjeranošću i neumjesnošću bombastičan (engl. bombardare) voj. vrsta keplane svilene tkanine. ručna granata. tući (ili: gađati) iz topova neprijateljske položaje ili utvrđenja. bombyx dudov svilac. bombe. pren. gađati (ili: obasipati) nekoga (cvijećem. cirkuski šator bolus (lat. lenjinizam. balon bombarda (tal.boliviano boliviano (šp. bombast) lit. bombasin. grč.

bons a vue čit.) mn. bonbonniere) kutija za bombone. naslijeđena dobra. bona dobra) mn. odštetiti. bombyx pamuk) zool. metron) u pamučarstvu: tablica za određivanje finoće (numere) konca prema težini njegove određene dužine bombiks (grč. nalog za izdavanje neke robe.. bonifier) nadoknaditi. imanje.) trg. podskakivati (na konju) bondizam djelovanje i postupci u stilu tajnog agenta 007 Jamesa Bonda (lik detektivskih romana I. nalog za plaćanje. bon (fr.) tko zlima oprašta. popust u cijeni bonis nocet quisque pepercit malis čit. po kojima izvođač udara prstima.) posuda za tekućine. brašna. bonbon) poslastica od otopljenog.. bombyx. nego potječu od neke druge strane Bona Dea (lat. nasljedna dobra. lat. prav. duhovita izreka bon pour čit. izvrsnost (u .) dobronamjerno. Flemminga. bondir) skakati. mjenica bondirati (fr. tuba za sprej bombon (fr. voća i dr. nalozi koji se isplaćuju odmah.. bombonijera (fr.) mn.) zdrav (ljudski) razum. dobra (ili: imanje) maloljetnika bonaca (tal. aromatiziranog i obojenog šećera. ostavština bona adventitia čit. po viđenju bon enfant čit. u dobroj namjeri (učiniti. bon-sens čit. odšteta. fr. vrsta ženske kape. dudov svilac. propinjati se.) dobar za . bonazza) potpuno tiho i mirno more. bonum dobro. bond) pisano jamstvo. često s dodatkom želatine.bombikometar bombikometar (grč. svila. ukusno namješten stan i si. muškata i šećera u Sjev. propeti se.) vrsta rakije od ruma.) "Dobra božica". bona adventicia (lat. imetak. potječe iz Afrike. bon dobar. odobravanje načina vladavine dinastije Bonaparte. prirodna nadarenost bona (lat. pristaše dinastije Bonaparte u Francuskoj bonapartizam odanost dinastiji Bonaparte. bombyx pamuk. politika kojoj je cilj dovesti dinastiju Bonaparte na prijestolje u Francuskoj bond (engl. unutarnja vrijednost. pren. te brojnih filmova i stripova) bongos dva međusobno spojena manja bubnja.. dobra. bezvjetrica bonapartisti mn. a pojavljuje se i u sastavima suvremenih plesnih orkestara bonificirati (lat. bonitas) dobrota. valjanost. bon anfan (fr. bon pur (fr. popravljati bonifikacija (lat. bonificatio) naknada. dijelovi imanja koji nisu ostali od oca. Americi bombola (tal. dobrima škodi bonitet (lat. kazati) bona hereditaria (lat. vrijedi za .) mn. dobričina bon mot (fr. poboljšavanje. svilena tkanina bombo (engl. potvrda primitka. bonz a vi (fr. bon enfant dobro dijete) dobroćudan čovjek. dobronamjerno bona minorum (lat. raširen je među južnoameričkim Crncima. proslavama njezina kulta (prvoga svibnja ili početkom prosin- 193 bonitet ca) nije smio biti nazočan nijedan muškarac bona fide (lat. mot riječ) dosjetka. starorimska božica plodnosti i djevičanske čistoće.) mn. bonis nocet kviskve pepercit malis (lat.. poboljšanje. priznanica. prav. ukusno namještena soba. naknadno pridošla dobra. popraviti. bonum. popravljanje. bon-sans (fr.) u dobroj namjeri. obično ukusno i luksuzno izrađena. poboljšati. facere. prav. obveza. imanja bona mente (lat. priznanica.

natrija i kisika (Na 2 B 4 0 7 ). trg. devizni bonus premija koja se u nekim zemljama daje radi stimulacije izvoza bonvivan (fr. opšivanje. porubljivati. onaj koji voli dobar život i tjelesne užitke bonzo (jap-) budistički svećenik u Japanu i Kini. kolegij koji se okuplja oko jednog stola. bonzofis (fr. dar. borac.) pom.) u SAD naziv za bibliobus 194 brdo-vino bor (lat. pren. porubljivanje bordel (fr. tal. sudnica. pretjerana jednostavnost.) dobro države. na lijep način. novac za hranu. borna kiselina spoj bora s kisikom (upotrebljava se kod očnih bolesti za obloge) boraks (lat. pom. element atomske težine 10. sigurnost nekog potraživanja (suprotno: veritet) bono modo (lat. znak B. rub lađe borda (ar. bonhomme) dobričina. glavešina bookmobile čit. sred.) 2. Aziji i Kaliforniji.) dobrim načinom. borde) 1. u diplomaciji: naziv za posredovanje treće države u nekom međunarodnom sporu između dviju zavađenih država. okrajak. board) 1.) šport. Bordeaux) opći naziv za sva francuska vina koja se šalju u trgovinu preko Bordeauxa . podrugljiv naziv za stranačkog funkcionara. jednokratna isplata dioničarima iznad dividende zbog dobrog godišnjeg poslovanja. boarding-house) pansion sa stanom i hranom. border) opšiti. naivnost bons offices čit. fr.82.) "dobre usluge". ar. određen broj prekršaja do kojega je kriterij kažnjavanja blaži. rub. bordel. tj. savjetovanje. stol za kojim se drže sjednice. bordello) javna kuća. upute o lijepom ponašanju bonum (lat. ured bord (njem. burakx) kem. stol. hrana. u slikarstvu: premazati platno osnovnom bojom. a preko kojega se svaki prekršaj kažnjava izravnim slobodnim bacanjem.bono modo smislu izrade). obložiti brod daskama. vrlina. porubiti. bonvivant) veseljak. bonum publikum (lat. soli borne kiseline bord (engl. spoj bora. bordeaux) boja crnog vina. dobrodušnost. "patuljasto" ukrasno drvo uzgajano u loncu ili sanduku za cvijeće bonton (fr. vrpca. grundirati bordo-boja (fr.) dobro. redni broj 5. bord) 2. kupleraj bording (dan. tamnocrvena boja bordo-vino (fr. vrsta sive vunene tkanine koja se izrađuje u Egiptu. materijal za oblaganje lađe. bon ton) lijepo ponašanje i lijep način izražavanja dobro odgojenih ljudi. pren. opšivati. gostionica. platna sposobnost.) minijaturno. mirnim putem bonom (fr. prostodušan čovjekj naivac bonomija (fr. nalazi se otopljen u vodi nekih planinskih jezera u Tibetu. sreća. bukmobil (engl. sud. korist. daska. borax) kem. borax) mn. Bord. bordat borda (fr. opće dobro bonus (lat. bank. bona bonum publicum čit. Muhamedov ogrtač. ne tali se na poznatim temperaturama. mn. otmjeno držanje. odnosno treće stranke u zategnutim međustranačkim odnosima bonsai (jap. nemetalno čvrsto tijelo. traka za opšivanje bordaža (fr. manji brod koji prima dio tereta s velikih brodova i time ih olakšava kako bi mogli preploviti plića mjesta bording-haus (engl. kem. bonhommie) prostodušnost. javna kuhinja bordirati (fr. bordage) oblaganje lađe daskama. kozmetiku i medicinu borati (lat. kost. državna korist. važan za industriju. odbor.

) talijanska velikaška porodica španjolskog podrijetla iz koje potječu papa Aleksandar VI. jednom botana (tal. knjiga u kojoj su računi.) 1. mania) pretjerana ljubav prema Prusima i svemu što je prusko bos (engl. C. boreas) sjeverac. gospodar. Boseu. pren. ograničen. borner) ograničiti. otkucaj sata. majstor bosa (fr. slova od 9 tiskarskih točaka (po veličini između garmonda i petita) bormašina (njem. omeđiti. bosselage) izrada u ispupčenim. usp. gipsa bosoni mn. po imenu proizvođača) vrsta talijanskih muških šešira boršč (rus. glup bornirati (fr. čvrga. skučen. pren. (po J. gazda. grč. i njegova djeca Cesare i Lukrecija borgis (po fr. valovitim oblicima. Borussia Pruska. boreios. bosse. tal. onaj koji se bavi proučavanjem bilja i raslinja botanika (grč. ublažavati. boss) šef. grubo tkano pamučno platno botaničar (grč. pr. botane trava) skupljati biljke. sjeverni vjetar. bordure) rub. šare. udarac. 1858— 1938) subatomske čestice s cijelim kvantnim brojevima spina boston (engl. 2. kartaška igra s četiri igrača slična vistu. bosseler) raditi ispupčene. botanikos travni. borealis) sjeverni boreas (grč. boseliran bosirati (lat. bossage) gruba kiparska obrada kamena koja služi kao priprema za konačnu izradu modela boselaža (fr. ublažiti želje. Borda (tal. bušilica. lat. botane.. trava botanofag (grč. ili s manjim brojem karata i tri igrača (tri-boston). porub. borej sjeverni vjetar borer (njem. starogrčki bog sjevernog vjetra. voska. lista. botane krmna trava) predmetak u složenicama sa značenjem. poslodavac. mjenica. u skupini) bosaža (fr. izvadak. bormašina Borgia čit. usp. boche) ime kojim Francuzi podrugljivo i prijezirno nazivaju Nijemce bot (tal. ograničavati. fagos) zool. sjever Borej mit. bozza) grba. bordereau) trg. nazvana po gradu Bostonu u Sjev. mali. botane. borda borusofobija (lat. mržnja prema Prusima i svemu što je prusko borusomanija (lat. Borte) v. okvir. onaj koji se voli baviti botanikom t . šarama boselirati (fr. biljožder botanofil (grč. Bohrmaschine) strojno svrdlo. brežuljkastim. borer borniran (fr. borne) ograničen. ura-. Borussia Pruska. burgija. valovite oblike. Americi.(grč. bossare) praviti plastične predmete od ilovače. baviti se biljkama botano. nešto jednostavnija vrsta valcera) boš (fr.) omiljeno rusko narodno jelo: juha od prosenog brašna i raznog zelenja bortna (njem. botto) mah. okrugle kiparske fi- 195 botanofil gure koje stoje same (za razliku od onih koje stoje na reljefu. o biljkama i raslinju botanizirati (grč. pa odatle i sat. filos) ljubitelj bilja. biljni) poznavatelj bilja i raslinja. biljojed. bourgeois građanin) tisk. botanike) znanost o biljnom svijetu. bottana) obično. bosko napasam. vrsta plesa (američka. indijskom fizičaru i biljnom fiziologu. ispupčeno kiparsko djelo izliveno od gipsa. kvrga. popis računa. zamah. ograničiti se borsalino (tal. bohren bušiti) svrdlo. postaviti granične znakove. novčanih vrijednosti bordura (fr. vijenac borealan (grč. fobos strah) strah od Prusa. jedan bot jedanput.bordro bordro (fr. kamene međaše. biljka. grč.

koja se pruža ili savija pod utjecajem vanjskog tlaka ili temperature. logos) poznavatelj i proučavatelj bilja i raslinja botanologija (grč. služi kao osjetilo u manometrima i termometrima (naziv po izumitelju. Bourdonu. botane.) beznačajan. peckanje. prid. mykes gljiva) med.) ime poznate vladarske porodice. trčkaralo. -ites) mn. botriomikoza (grč.) mn. bul (fr. manteia) gatanje (ili: proricanje) sudbine iz biljaka botar (lat. 4 = umjeren. Ch. beaujolais) vrsta francuskog vina (po gorskim predjelima sjeverno od Lyona) božur (ar. okamenjene biljke botanolog (grč.. Burdonova . kamen grozdasta oblika botulizam (lat. a tek nakon toga stihovi bowie-knife čit. crvena izraslina na ruci ili nozi.) kuma botrinitičan (grč. fr. sluga. bottega. naročito pokvarenim mesom (u kobasicama) i ribom botunada (tal. živi u tankom crijevu čovjeka. botella. čuvar živežnih namirnica na brodovima botra (lat. botane. botane. pričvršćena na kožu jednom peteljkom botriotičan v. compater) kum botarga (šp. geol. bu-rime (fr. botrys grozd. geol. botellarius) šef kuhinje. kefale glava) zool. logia) poznavanje i proučavanje biljaka. botrys grozd. 12 = orkan boule čit. bortiotičan botrinti (grč. Bowiea bowling-green čit. lithos kamen) mn.. francuski parlament Bourdonova cijev čit. Bouleu (1642—1732) Bourbon čit. lat. vinara. botane. biljka s velikim 1 lijepim cvjetovima iz porodice žabnjača. tal. boi-najf (engl. tunjevine i dr. bottarga) jelo slično kavijaru. busur) bot. botane. apotheca) dućančić. od usoljene ikre morskog lipljena. Burbon (fr. botulus kobasica) med. sporedan lik ili sporedna uloga u kazališnim djelima boufort čit. botrys) grozdast. dječak. kratica za brom . Burbonska palača pren. krčma. nazvan po francuskom rezbaru A. konobar botelar (lat.) igralište za kuglanje u zelenilu boy (engl. bottonata) zadirkivanje. psa i dr. veličine zrna graška do sitnijeg lješnjaka. botos) mn. 196 br botuše (mad. pustene ("filcane") papuče bouche-trou čit. teklić božole (fr. grafo) opisivač bilja i raslinja botanoliti (grč. znanost o biljkama. unaprijed napisani srokovi za koje se tek trebaju naći stihovi. sa 3 do 4 tisuće članaka. boling-grin (engl. 1808—1884) bouts-rimes čit.) dečko.. boule) rezbarija u drvu s metalnim umecima.botanograf botanograf (grč. botritičan botroilit (grč. pjesme kod kojih su najprije napisani srokovi. pronalazak američkog pukovnika J. 6 = jak. širokočlana trakavica. lithos kamen) min. francuskom inženjeru E. botanika. buš-tru (fr. mala trgovina. bockanje. peonija Br kem. 10 = jaka oluja. botrion jamica. okamine grozdasta oblika botriokefal(us) (grč. botarga. 2 = lagan. u obliku grozda. botrys grozd.) veliki lovački nož oštar s obje strane. sluga. 8 = vrlo jak. u južnoj Europi i na Istoku botega (tal. boutique. bota larga. bofor (prema vlastitom imenu Beaufort) ljestvica od 12 stupnjeva po kojoj se mjeri jačina vjetra: 0 = tišina. zrakoprazna ili tekućinom ispunjena (najčešće metalna) cijev prstenastog oblika. trovanje pokvarenom hranom. botanički botanomantija (grč.

mišica. grafo pišem) onaj koji umije brzo pisati služeći se kraticama. teško slušanje bradifazija (grč. dromikos sposoban za trčanje) koji ne može dugo trčati brahigraf (grč. sperma sjeme) med. poznati zbog svojih pljačkaških izgreda po Francuskoj brabanta (fr. bradys spor. u užem smislu isto što i stenografija i tahigrafija brahij (lat. brachium. fren srce. sila brahijalan (grč. malen. bradys spor. v. osobito donji dio ruke. koji živi kratko brahibiotika (grč. bolesni usporeni rad srca bradikineza (grč. sitan brahibiotičan (grč. sporo probavljanje hrane. bradys. ruka. težak govor. bradys. viola di braccio) glaz. bradilalija bradimaseza (grč. bradys spor. nasilnički brahikatalektičan (grč. "Marseljeza" belgijske revolucije brabansoni (fr. hvalisavost bragoc (tal. njuškalo braganja (tal. teško žvakanje bradipepsija (grč. stenograf brahigrafija (grč. nepotpun. pjesništvo brahi. brabantski vojnici koji su. daktylos . sporo izlaženje sjemena (pri spolnom odnošaju) 197 brahikatalektičan bradisurija (grč. nešto veća violina. sporost u govoru bradifrenija (grč. lat. frasis govorenje) med. kardia srce) med. brachys. mišićni) ručni. prst) antropol. spor i težak govor zbog mane u govornom organu. viola. st. brachys. uron mokraća) med.(grč. brachys. brachys. brabangons) mn.) trg. nasilan. brachy-katalektikos) metr. usporen govor zbog nepotpunog svladavanja nekih smetnji (npr. stih koji na kraju nema jedne ili dviju stopa . bradys spor. bragagna) vrsta ribarske mreže bragerdizam (engl. lalia govor) med. bragr) pjesnička umjetnost. bradys. grč. bradilogija bradilogija med. gluhoća. urođena kratkoća prstiju brahidromičan (grč. suprotno: makrobiotika brahicefal (grč. brazzera = brački brod) drveni obalni jedrenjak od 18 do 40 t s jednim latinskim jedrom i prečkom brač (tal. kefale) glava antropol. kod koje je najveći poprečan presjek gotovo jednak uzdužnom presjeku brahidaktilija (grč. pri mucanju) bradifrazija (grč. razum) sporost duševnog života (osobito: sporost u mišljenju) bradikardija (grč. brachion) mišica.brabansona Brabansona (fr. v. bradys. loša probava bradispermatizam (grč. braccatore lovački pas) snalažljiv. tj. bradys. osobito u XII. brachialis ručni. težak. brachys. femi govorim) med. Brabangonne) belgijska nacionalna pjesma. čovjek koji ima kratku lubanju. grafla pisanje) vještina pisanja pomoću skraćivanja uopće. od prstiju do lakta. bili u engleskoj ili francuskoj službi. domišljat čovjek.. brachys. akuein slušati) med. teško. braggard) razmetljivost. vrsta tambure za pratnju bradiekoja (grč. bradys. bragozzo) ribarski jedrenjak sa dva jarbola i dva jedra bragura (staronord. strangurija bragadur (tal. vrsta nizozemskog platna bracera (tal. masaomai žvakati) med. brachys) predmetak u složenicama sa značenjem: kratak. bios život) težnja ili vještina skraćivanja života. kineo krećem se) sporost u pokretima bradilalija (grč. pepsis probava) med. teško. bios život) kratkovječan. brachion ruka. pren. bradys spor. brachys. moć.

životinje kratkih krila. kratke latice. brahmanizmom se i danas naziva religija koja vlada u Indiji. brachys. uspravno) brahisilab (grč. temno režem) kir. znanstvenike i političare. logos) koji umije biti sažet u govoru i pisanju brahilogija (grč. kratkovidnost brahiodonti (grč. ali točnije ju je zvati neobrahmanizam i hinduizam Brailleovo pismo međunarodna abeceda za slijepe koja se sastoji od svega šest. cikloida brahit opt. fil. tele daleko. chronos vrijeme) mat. pteron krilo) mn. zool. kratak dah. na udaljenosti. Brahma) starije naučavanje o Brahmi. koji ima kratke metričke stope brahipteri (grč. pren. tj. stalno zauzimali najistaknutiji položaj i uživali velik vjerski ugled brahmanizam (sanskr. npr. pneo dišem) med. skia sjena) zem. vrsta kratkih dalekozora sa zrcalima koja se odlikuju svojom praktičnošću Brahma (sanskr. pjesnike. brahmana) članovi najviše i najuglednije kaste u Indiji koji su. brachys. st. otprilike. brachion. skraćeni naziv za brahiteleskop brahiteleskop (grč. uskoća prsiju. podos noga) kratkonog. rezanje ruke brahipetalan (grč. odontos zub) zool. apsolutno Biće i nebiće u isto vrijeme Brahmana (sanskr. podos noga) zool. e. brachion ruka. brachistos najkraći. brachys. Brahman) ind. pus. brachys. koji ima kratku sjenu (kaže se za stanovnike najtoplijih dijelova svijeta. koji ima kratke cvjetne listiće. Brahma) u indijskoj filozofiji Veda ovako se zove vrhovno indijsko božanstvo brahmaizam (sanskr. skopeo gledam) opt. brachys. kratkih nogu brahipodi (grč. onako kako je izloženo u Upanišadama (za razliku od naučavanja izloženog u Vedanti) Brahman (sanskr. metron) med. brachy-pneuma) med. n. brachys. u 8. brachys. linija najbržeg pada. zubi s niskom krunom i dobro razvijenim korijenom. figura pri kojoj je prividno i formalno izostavljen kakav element važan za izlaganje misli. insekti koji imaju kratka krila brahiscijan (grč. neku vrstu komentara Vedama brahmani (sanskr. pus. a od svojih pristaša tražila je visoko moralan život. pteron krilo) kratkokrilan. petalon list) bot. brahma) indijska religija utemeljena. kratkovremen brahilog (grč. metr. jagodicama prstiju opipljiv- .brahikroničan brahikroničan (grč. dajući oduvijek svećenike. chronos vremenski) kratkotrajan. za ljude koji bacaju kratku sjenu zbog toga što im sunčane zrake 198 Brailleovo pismo padaju na tjeme gotovo vertikalno. pr. syllabe slog) metrička stopa koja se sastoji samo od kratkih slogova brahistohrona (grč. brachion. astma brahipodan (grč. brachys. metron. brachys. logia) vještina sažetog izražavanja u govoru i pisanju. ali se po gradi tijela od njih znatno razlikuju brahipteran (grč. imaju dva kapka. kratkih latica brahipneja (grč. brachys. brachys.. tjesnoća prsiju i sporo disanje kao posljedica toga brahipneuma (grč. u sisavaca brahiometar (grč. i po tome nalikuju na školjke. brachys. brachys. ali se krije u samom smislu rečenice brahimetropija (grč. brachys. sprava za mjerenje mišice. orao vidim) med. Brahma) zbirka djela koja predstavljaju dogmatskospekulativne rasprave indijske književnosti. kratkih krila. ruke brahiotomija (grč. veoma rasprostranjene morske životinje.

vinjak branhijati sve životinje koje dišu na škrge.) savjetodavna ekipa stručnjaka oko nekog političkog ili gospodarstvenog rukovoditelja brajda (lat. usklik u znak odobravanja. junak na riječima brancin (tal. struka. lovokradica. v. 1855 —1926) braunizam med. tj. branca) grana. pergola brakadabra (bracadabra) v. bractea list) bot. prekršitelj zakona o lovu brakteja (lat. brein-storming (engl. prema tome. engleskom mehaničaru Bramahu. odsjek. krivolovac. "podražajima". braconnier) zvjerokradica.) "isušivanje mozgova". promuklost. braunizam bravissimo (tal.) usklik u znak odobravanja: vrlo dobro. nekad se puštao zapaljen protiv ratnih jedrenjaka kako bi izazvao požar brandy čit. sposobnost da vanjskim utjecajima. med. pren. branchos) med. 1749—1814) Bramahova preša fiz. nekroza branda (tal. puške i mitraljeze (po engleskom konstruktoru Johnu Mosesu Browningu. bramar rikati) ime glavnog lika nekih Holbergovih komedija. branchion) mn. škrgaši branhije (grč.) sastanak na kojem bez reda svaki sudionik iznosi sve što mu trenutačno pada na pamet u vezi s postavljenim problemom koji valja riješiti brain-trust čit. branche. brawning brauning naziv za različite vrste pištolja. lokalno izumiranje jednog dijela tijela. bravvning) v. brein-trast (engl. braten peći. brein dreining (engl. hidraulični tijesak koji radi pod vodenim tlakom. brendi (eng.) 1. gangrena. breit širok) stupovi s letvama ili žicama po kojima se penje vinova loza. pokrovni list na biljci Bramahova brava sigurnosna brava s više ušica nejednake veličine (obično 6 do 7) koje moraju biti jednako udaljene da bi se brava mogla otvoriti (nazvana po svom pronalazaču. branda) viseći (mornarski) krevet. nedostatak ili postojanje prevelike podražljivosti organizma braunovci mn.brain draining ih točaka (pronalazak slijepog francuskog učitelja slijepih Louisa Braillea) brain draining čit. odlično! bravo (tal. ogranak (neke znanosti. ta. podrijetlo bolesti je. v. branzino) lubin (morska riba) 199 bravo brand (njem. sjajno. upala krajnika branša (fr. vrlo lijepo. preklopna postelja brander (njem. hvalisavac. Bramahova brava Bramarbas (šp. čovjek koji se bavi nedopuštenim lovom na tuđoj zemlji. posebno. Brand) med. naziv za pojavu odlaženja školovanih stručnjaka iz manje razvijenih zemlja u zemlje višeg standarda brain-storming čit. naučavanje engleskog liječnika Johna Browna (1735—1788) po kojem se živa bića razlikuju od neživih stvari po tome što imaju sposobnost podraživanja. bivaju pokretana na djelatnost. poziv. Wurst kobasica) vrsta kobasice za pečenje brauning (engl. malen jedrenjak napunjen smolom. dio. abrakadabra brakonijer (fr. odlično. tako je! . zool. pristaše naučavanja Johna Brovvna. Brand požar) požarnjak. braida od njem.) alkoholno piće dobiveno destilacijom vina. uže područje zanimanja bratvuršt (njem. nekog posla). zaštitni. uljem i kučinom. škrge branhus (grč.

povelja. junačko djelo. srednji dio gled. brevis. breviatura) v. brefos. neustra-. propolukratke časničke hlače. grivna akt. Schere brevis (lat. molitvenik katoličbrek (engl. kratke ili breša (fr. upravitelj brevi manu (lat. brevijatura dizanje djece brevijar (lat. osobito Papino pismo državama. Bremse) kočnica konog. brevis. glazbeno djelo (za sviranje ili bretela (fr. bravour. športske boj. grč. tiskanje nota dr. osobito u glazbi s poveljom. povelju brazleta (fr. kratak popis. brevis kratak. uštrb jesno priljubljene uz noge . prodor (u zidu. gore široke a dolje tinju). trofeus) zavod brevijacija (lat. breviatio) skraćivanje. pokraubojica bravur-arija (fr. s patentom. patent.. pikrio i ukazao na vezu između hipsmo. koje nema strogo forpo engleskom liječniku Jamesu Braimalni oblik (za razliku od bule). nešto izrađeno kišnog ogrtača. bez uvijabrefotrofija nja. za nahočad. tropronalazačka povelja. lovačka kola s 3 do 6 sjedala. utvrđeili za jahanje. gradnje i typos otisak) glaz. kratkih nogu brenšer (njem. lubanje. brevipedan (lat. patentiran brazilin crvena boja koja se pravi od brev(e)tirati (f. valjan i vrijedan ples udvoje. upotrebljava se kod rubreviotipija (lat. vrsta odličnog francusčovjek. bregma) anat. s diplomom. break) otvorena kola na 4 kih svećenika za svakodnevna bokotača. bretonne) vrsta ženskog šivost. nazvanog po fr. kosi položaj koji teškoćama povezuje dva uzastopna položaja. aria) jini u sjevernoj Francuskoj) glaz. voj. plaćeni ubojica. kratak izvadak. patent. bretelle) uprta. bretona (fr. darskih i šumskih poslova. junak. breve) svaki službeni pisani rukvica.) brefotrof (grč. brevilokvij (lat. kratkim putem brefotrofij (grč. bedemu. breeches) mn. nota škare) željezna naprava u obliku škakoja vrijedi za dva cijela takta ra koja se zagrije i takva služi za : kovrčanje kose. goslužja s dvije klupe namještene po dužini brevijatura (lat. patent feus hranilac) nadstojnik. povlastica. nazvan vladarima i dr. mn. bretagne) stari francuski bravo (tal. junaštvo. podmukli kog platna (naziv po Bretanji.bravo 200 bričesi bretanja (fr. bracelet. breche. tal. hlačnjaci ljanost. odmah. tal. pren. tal. tjeme kratak izvještaj. breveter) dati. pes noga) kratbremza (njem. Bremse kočnica. brevis kratak) glaz. šteta. brachiale) nabreve (tal. = hipnotizam. hrabrost. zavod za prehranu i pokraćenje. brefos novorođenče. nost izvođenja. breviarium) kratak prebregma (grč. tehnička vještina i okretbrev(e)te (fr. bravura) vabretele naramenice. breve d'envansjon (fr. breccia) voj. sažet i jezgrovit govor niz kosinu. brevete) pr. (fr.) otvoreno.) 2. bravoure. lat. kovrčalo bričesi (engl. brevet d'innoze i sugestije vention čit. poili izvedeno s velikom vještinom i krajini Bretanji stručnošću. bravura (fr. dekret. breviili poprijeko i s visokim bokom jacija bremsberg (njem. deu (1795—1860) koji ga je prvi otbrevet) diploma. brennen paliti. remen za pjevanje) s osobito velikim tehničkim nošenje tereta. bredizam med. diplomu. izdati brazilskog drveta dekret. loqui govoriti) Berg brdo) uređaj za spuštanje tereta kratak.

briquetage) bojenje zida tako da izgleda kao zid od cigle.bridž bridž (engl. veoma vatreno. otuda: pren. odskoči. slična vistu. brillant) sjaj. Egeon brikabrak (fr. fugiranje briketirati (fr. cigle. brigadier) 1. krasan. Brief pismo. obojiti zid tako da izgleda kao zid od cigala. nazvana po engleskom liječniku R. 2. bric-a-brac) starudija. odboj lopte od ograde.) glaz. voj. škrgut brillante (tal. brillant) dijamant uglačan dijamantnim prahom tako da ima oblik dvostrukog (osnovama spojenog) stošca. brycho škrgućem) škripanje zubima u snu. bricoler) odbiti. briketaža (fr. brillantine) gusto tkana pamučna tkanina s uzorcima briljantirati (fr. kod biljara: odskok. škrinjica za pisma. škrgutanje zubima Brijarej mit. veličanstven briljantin (fr. osobito briljantima briljantnost (fr. buntovnik brigantina (engl. div s 50 glava i 100 ruku. akutna i kronična upala bubrega s izlučivanjem bjelančevine u mokraći (nefritis). bradu i brkove briljantina (fr. ne raditi časno. brigade. prije: vrsta ratnih brodova s 10 do 20 topova brigada (fr. Kasten ormar) poštanski sandučić. voj. sin Urana i Geje. brillantine) kozm. par brikol (fr. briller sjati. odličnost . brigantine. ukrasiti (ili: optočiti) dragim kamenjem. brigata) 1. osobito starinske. živahno. pomoću odbijanja pogoditi sa strane. za sto naoružanih ljudi.) posredno. fr. laka jedrilica s dvije katarke i s veslima. divota. staretinarnica briket (fr. raditi zaobilazno briksizam (grč. bridge) kartaška igra. brigante) cestovni razbojnik. odozgo jače. par brikol (fr. morbus Brightii) med.) udariti loptu sa strane odbijenom loptom od ograde. jedna od najzanimljivijih igara s vrlo mnogo kombinacija brig (engl. zbijen u obliku opeke. ormarić. bricole) srednjovjekovna ratna sprava za bacanje kamenja. te sa strane podijeljenog u mnogobrojne trokute i četvorokute (fasete) briljantan (fr. mala jedrilica s dvije katarke Brightova bolest (lat. pren. kugle. blistav. brycho škrgućem. brigg. zaobilazno. hajduk. učiniti da se nešto odbije. jedinica sastavljena obično od dva puka istog roda vojske. njem. sa strane. Brigantine) pom. odskočiti. pren. list. a odozdo slabije zatupljenog. lukavo brikolirati (fr. kugle ili jajeta. plahovito briljant (fr. 3. konjički dočasnik u francuskoj vojsci. 2. brillant. brignos škrgut) med. skupina radnika koji rade na izvršenju određenog zadatka brigadir (fr. odličan. razne umjetničke stvarčice. vrsta mirisne masti za kosu. fr. briqueter) popločiti ciglama. udariti par bricole čit. blistati) sjajan. par bricole čit. briquette) nešto u obliku cigle. bricola. brillanter) od dijamanata glačanjem praviti briljante. Brightu (1788— 1858) koji ju je prvi opisao brigma (grč. tal. jajeta i si. sitan. listovna uložnica (obično na javnim mjestima) brikola (lat. osobito sitan ugljen verlo upotrebljiv kao gorivo. pljačkaš. veličanstvenost. pren. zapovjednik brigade. divan. brig. raskoš. u prah pretvo- 201 briljantnost ren materijal zbijati (prešati) u obliku cigle brikfastn (njem. rukovoditelj radne brigade brigant (tal. svijetao. brigg) pom. izrada pročelja građevine (fasade) tako da se vide cigle. blistavost.

morske. zoon životinja) zool. žuka broad-casting čit. dio botanike koji proučava mahovine brion (fr. 18. pletenica. bruma najkraći dan) u republikanskom francuskom kalendaru: drugi mjesec u godini. blistati. bryon. razbijač. srebrnaste boje.) uzeo je Bonaparte. briller. odskakati od ostalih brimada (fr. životinje nalik na mahovine. osobito raširena u primorskim krajevima Hrvatske britanija-metal u Britaniji (Engleskoj) pronađena metalna smjesa cinka. prenagliti čime 202 broajon briškula (tal.) govorenje nebitnih stvari. Brisoleten) mn. izmotavanje brimer (fr. razorna snaga brizer (fr. briser) sposobnost rasprskavanja. bryon. brumaire. broyon) tučak za mrvljenje. rasprskava. radio emitiranje broad-side čit. sijati. brillare) sjati. lat. koji razmrskava. antimona i nešto bakra (ponekad i nikla i bizmuta). sličan mahovini. Broadway široki put) glavna poslovna ulica u New Yorku. čajni kruščić. briscola) vrsta kartaške igre. studenog 1799.) glaz. prelijevati se u svjetlosti. brunette) crnomanjasta ili smeđokosa žena brinirati (fr. bučno. magleni mjesec. briser. "krštenje" brucoša na taj način što ih stariji zgrabe za noge i ruke i bacaju uvis brimborium (lat. tal. pečeni valjušci od mesa brizomant (grč. pren. studenog. trljanje boja . upotrebljava se. brimade) kod francuskih studenata: zbijanje šala s novim studentima. brizo spavam. listopada do 24. brisant) koji lomi. htjeti nešto brzo sprovesti. žive u kolonijama i mahovinasto su razgranate briskirati (fr. vladu u svoje ruke brinet (fr. briozo (tal. umjesto srebra. eidos oblik) bot. prednji valjak na spravi za predenje brizolete (njem. pocrniti briofiti (grč. bryon mahovina. svi topovi na jednoj strani ratnog broda. bryon mahovina. brizo. briseur) lomitelj. značajno se isticati.) s veoma bogatim znanstvenim i umjetničkim zbirkama brizantan (fr. strana broda.briljirati briljirati (fr. paljba iz topova s jedne strane broda Broadway čit. za izradu stolnog pribora Briti naziv za keltska plemena naseljena u Britaniji u doba rimskih osvajanja British Museum čit. živahno.) vrsta kvalitetnog francuskog vina brioso čit.) veliki narodni muzej u Londonu (osnovan 1753. Brodvej (engl. dugačka 25 km. kao prvi konzul. brunir) metalne predmete smeđe uglačati. manteia proricanje) vještina tumačenja snova brnistra (tal. con brio brioš (fr.) pom. bojiti (ili obojiti) smeđe. bot. logia) bot. razornost. uništavajući brizantnost (fr. brunet) crnomanjast ili smedokos muškarac brineta (fr. brimera (9. Britiš muzeum (engl. mantis prorok) stručnjak u tumačenju snova brizomantija (grč. fyton biljka) mn. usjajiti i na taj ih način sačuvati od hrđanja. sendvič briozoe (grč.) odašiljanje radio emisija. od 23. šumno. plameno. brusquer) obrecnuti se na nekoga. mahovinast briologija (grč. rjeđe slatkovodne. bijele. srednjim dijelom centar američkog kazališnog života broajon (fr. razoran. brod-sajd (engl. okolišanje. ginestra) primorski grm s lijepim žutim cvjetovima. brioche) vrsta peciva. skupni naziv za mahovine brioidan (grč. brodkasting (engl. svijetliti se.

upotrebljava se kao sredstvo protiv jakog kašlja bromural (grč. bronser) obojiti brončanom. broderie) vez. bronzo. koji se tiče dušnika ili dušnica. broderija (fr. trovanje bromom bromoform (lat.916. zlatnim i srebrnim koncima protkana svilena tkanina. znanost o sredstvima za prehranu bromatometar (grč. bronchia) mn. luka i maslinova ulja.) veliki njemački konverzacijski leksikon s mnogo izdanja. tekućina veoma slična kloroformu. koji nastaju . kićenje. broma jelo) znanost o pripremanju jela po znanstvenim i ekonomskim načelima bromatografija (grč. crvenkastosmeđa teška tekućina. klepčica. ili samo od pamuka. osobito slikama. tj. broccoli) vrsta cvjetače s mesnatim i sočnim cvjetovima i stabljikama 203 bronhije brom (grč. grub metalni prašak od slitine bakra i cinka. osobito slikama. vrsta jela od ribe s gustim umakom od rajčica. brončati (fr. izdavačkom poduzeću u Leipzigu. znak Br. brocanter) trgovati umjetničkim stvarima. gips. broker) trgovački posrednik brokeraža (engl. bronzium) legura (slitina) bakra. pren. brodetto) kuh. oblicima i si. cinka i željeza bronce (tal. lijevi i desni. mjedeničica. bromos) med. od svile i pamuka. vezenje. s utkanim velikim cvjetovima. Brokhaus (njem. crvenkastog ili ljubičastog talijanskog mramora broker (engl. bronzo) zvonce. bromoformium) farm. nagrada koju trgovački posrednik dobiva za posredovanje brokula (tal. broccatello) brokatu slična polusvilena tkanina. bakrenom bojom (drvo. smeđom. izvesti zlatom. broker) trg. svilom. brokatni papir papir u boji s uzorcima. bronhijalni katar = brrnnitis bronhije (grč. obojiti modrikastim preljevima na vatri bronhijalni (grč. poznati lijek za živce bronca (fr. uljepšavati izmišljenim dodacima brojler (engl. kožu i dr. metron) sprava za odmjeravanje dnevne količine hrane bromizam (grč. broma jelo.brockhaus Brockhaus čit. nazvan po velikom njem. broder) vesti. broma jelo. tal. oštrog mirisa bromatika (grč. trgovina vezivom. bromium) kem. grafein opisivati) opisivanje jela i sredstava za prehranu bromatologija (grč. lat. to broil peći na otvorenoj vatri. npr. bromov pripravak. redni broj 35. bronze. broccato) skupocjena i teška. an-i». obično se jede s palentom brodirati (fr. pren. bromos) farm. bromos smrad. tuberkulozna bolest nadbubrežnih žlijezda praćena velikom slabokrvnošću i smeđom bojom kože brončano doba geol. vrsta žutog. krasiti. na roštilju) pile za pečenje. uljepšavanje brodet (tal. pretpovijesno razdoblje (između kamenog i ledenog doba) u kojem su se ljudi služili broncom za izradu oružja. dva kanala. vezivo. poklepčica brončana bolest med.). crnom. staretinar brokantirati (fr. utisnutim u zlatu ili srebru brokatel (tal. brocanteur) trgovac starim umjetničkim predmetima. element. nemetal atomske težine 79.. bronchos dušnik) dušnički. lat. posuđa i dr. logia) znanost o jelima. osnovanom 1805. broma jelo. srebrom. fini obojeni tinjac u prašku (obje vrste ovog praška upotrebljavaju se za brončane boje). kupovati i prodavati stare stvari brokat (tal. "pohanac" brokanter (fr.

brontosaurus) geol. operativno otvaranje dišnih kanala. guša bronhofonija (grč. bronzo) lonac. dušnik. protkati. brontotherium) geol. grkljan. bronchos. divovska. brontolare) gunđati. logia) znanost o grmljavini. protkivati tkaninu (zlatom. regnymi skršim. brocher) prošiti. stenos tijesan) sužavanje (ili suženost) dišnih kanala bronhotomija (grč.(grč. učiniti nešto na brzinu brošura (fr. bronchos. slomim) med. prošivati (knjigu). srebrom. tuberkuloza pluća bronhoragija (grč. bronchos. bronte. brauning (engl. ovaca i svinja zarazne pobačaje bruderšaft (njem. fobeo plašim se) strah od grmljavine i nepogoda brontologija (grč. Amerikancu J. knjižica o aktualnim dnevnim pitanjima brošurist (fr. bakreni kotlić broš (fr. bronchia) med. mykes gljiva) med. bronchos) anat. bronte grmljavina. bronchos. broche) ženski nakit s kopčom (obično na prsima ili pod vratom) broširati (fr. bronchos. bronchos. grmljavina) uređaj za mjerenje jakosti gromova i grmljavine brontosaur (lat. upala dušnika izazvana zaraznim gljivicama bronhoplegija (grč. pren. bronhijalni katar bronho. gnojna upala dišnih kanala bronhocela (grč. uzetost (ili: paraliza) dišnih kanala bronhopneumonija (grč.) automatski revolver belgijskog sustava sa 7 i više metaka u šaržeru koji je smješten u kundaku. kod čovjeka izazivaju dugotrajne vrućice (Bangova bolest. kila dušnika. stvaranje kamena u dišnim kanalima bronhomikoza (grč. brochure) mekano uvezana knjižica. bronchos. plesso udarim) med. a kod goveda. kele kila. temno režem) med. grč u dišnim kanalima bronhostenoza (grč. bronchos. bronchos. bronchos. bronchos. bruh) med. dug preko 18 metara brontoterij (lat. malteška groznica). lithos kamen) med. nosorozima slična vrsta sisavaca iz srednjeg tercijara Sjeverne Amerike brontulati (tal. skopeo gledam) med. bronte grom. bratimstvc grč) med. različitog kalibra (nazvan po pronalazaču. pretjerano izlučivanje sluzi kod kronične upale dišnih kanala bronhoskopija (grč. bronhotom instrument za umjetno otvaranje dišnih kanala bronhus (grč. o nepogodama uopće brontometar (grč. pregled dušnika i dišnih kanala pomoću posebnog zrcala bronhospazam (grč. bronte grmljavina) sprava za izvođenje umjetne grmljavine na pozornicama brontofobija (grč.bronhitis račvanjem dušnika od trećeg leđnog pršljena bronhitis (grč. rheo tečem) med. piskutavost glasa (kod promuklosti) bronholitija (grč. prigovarati bronzin (tal. bronchos. fone glas) med. mrmljati. N. bronchos) predmetak u složenicama sa značenjem: dušnik bronhoblenoreja (grč. svilom). bronhije . bronchos. rheo tečem) med. golemi kralježnjak iz razdoblja krede. usp. Brovvningu) bruceloze zarazne bolesti uzrokovane bakterijama roda Brucella. uvezati knjigu u mekan uvez. krvarenje dišnih kanala bronhoreja (grč. upala bronhija. pneuma dah) med. brochurier) pisac brošura browning čit. upala bronhija koja prelazi na plućno tkivo i izaziva upalu pluća. spasmos 204 bruderšaft bronteum (grč. Bruderschaft) bratstvo. blemma sluz.

n. st. Budha budak (tur. težina robe zajedno s težinom ambalaže. ubio se nakon poraza Kasijeve vojske kod Filipija. bubon. životinjska požuda brutalizirati (fr. Prosvijećeni". brutaliser) zlostavljati. brutto) trg. bista brusthalter (njem. brut sirov) oznaka za pjenušac (suhi) kojem. med. bruh prepona. Auschwitz bucina (lat. osnivač po njemu nazvane religije (budhizma). brutalis. limfni triper (kapavac) Buchenwald čit. u staroj plemićkoj obitelji. Thiiringen). grubost. rođen u Indiji polovicom VI. Brust-halter) ženski prslučić za pridržavanje grudi bruštulati (tal. usp. fr. neprerađeno zlato brum (engl. potpuno zanemariti brutto (tal. oruđe s drškom kojemu je na vrhu s jedne strane željezni šiljak a s druge uska motičica. učiniti da podivlja. pr. kramp. zimski solsticij. studen uopće brumaire čit.) najkraći dan u godini. nije dodano nimalo šećera Brut (Marko Junije 85—42.) kad je general Bonaparte srušio Francusku republiku brumalan (lat. n. prilikom dobivanja.) truba. od 22. grub. nazvana po imenu poznatog engleskog državnika Brooma (1778—1868) bruma (lat. hernija bruh-gold (njem. brustolare) paliti.) najistaknutiji sudionik urote protiv Cezara. divljački. do 22. Brust-bild) poprsje. bubon. pren. neotesan. antilopa bubikopf (njem. bubonulus) med. budak) trnokop. trublja buckinghamska palača čit. v. bolest prepona buboni (grč. slika ili kip koji prikazuju glavu i gornji dio prsiju. algos bol) med. brutalitas) surovost. upala preponskih žlijezda bubonalgija (grč. bez odbitka troškova. Buddha) v. poživotinjiti brutalnost v. XI. štovan kao . Buhnvvald (njem. bubalis) zool. brumalis) zimski brustbild (njem. Bruch lomljenje) med. brutalitet brutificirati (lat. 18. pr. glupan. bakingemska (engl. Buddha) "Probuđeni. kratka ženska frizura kao u dječka bubonadenitis (grč. velika budala Budha (sanskr. pren. suprotno: netto bružeta (tal. e. bubon. surov. Dachau. brutal) životinjski. brunjača btto kratica za brutto bubalis (grč. Bubikopf) "dječačka glava". nezahvalni urotnik brutalan (lat. kila bubonulus (grč.bruh bruh (njem. brumaire datum (9. divljaštvo. brougham) zatvorena laka kočija s dva sjedala i jednim konjem. zvjerski brutalitet (lat. brimer (fr. kele) med. pržiti brut (fr.) mjesec francuskog republikanskog kalendara. bubon preponske žlijezde. venerične otekline bubonocela (grč. upala limfnih žlijezda u preponama (obično u vezi s mekim čankirom). bubon) mn. afrički jelen. XI.) ime jednoga nacističkog koncentracijskog logora (u njemačkoj pokrajini Tiringiji. e. aden žlijezda) med. lat. Bruchgold) izlomljeno. zima. 1799. osobito poznatog po okrutnostima koje su u njemu vršene nad zatočenicima tijekom Drugoga svjetskog rata i prije njega (1937—1945). bruto-pri- 205 Budha hod cjelokupan prihod. brogiotto) vrsta crne smokve. brutificere) napraviti nekoga životinjom. zvjerski (ili: grubo) postupati s nekim. X.) kraljevski dvor u Londonu Buda (sanskr. životinjsko ponašanje prema kome.

boogie loša improvizacija na glasoviru. posebno pripremljen papir za upijanje tinte izrađen od pamuka i sulfatne celuloze bugenvilija bot. bi vol. buffo caricato čit. bouffonnerie) šala. čarlstona. bouiller) staviti na robu carinski žig. fr. buffo) komični pjevač u talijanskoj operi. buj bujon (fr. bus vol. vrsta tkanine bujatrika (grč. karate i si. južnoamerička ukrasna biljka penjačica bugi-vugi (engl. religija koju je osnovao Budha. uzroci patnje su strasti (tj. e. lakrdijašenje buftalmičan (grč. ind.) zajednički naziv za sve borbene vještine kao što su džudo.) prihodi i rashodi u jednoj budžetskoj godini. bouille) carinski žig koji se udara na vunenu robu. kao ples sadrži elemente bluza. bugazar upijati) sušilo. dvorska luda bufonerija (fr. komične opere. tal. Buddha) v. lijepo uređen ženski salon (obično u blizini spavaće sobe) budžet (engl. iatrike liječništvo) stočno liječništvo.) zool. bouillon) kuh. osloboditi se tih strasti znači osloboditi se patnje. buljon bujrum (tur. vući lađu pomoću broda ili pomoću čamca na vesla za koji je lađa vezana konopcima buj (fr. lat. budoar (fr. bulga novčanik) jednogodišnji zakon kojim se predviđaju. Buddha) naučavanje Gautama Budhe (557—447 pr. slavan 206 bujnim po svojoj okretnosti. komičar. usp. Bafelo Bil (engl. blek-botoma. budžetska godina godina trajanja primljenog budžeta. budget. odbojnik (na vagonu) buffa (tal. bez strasti i patnje. liječenje goveda bujirati (fr. legendaran u poštanskoj službi i u američkom građanskom ratu. budhizam budo (jap. lakrdijaš. n. laka komedija. proračunska godina Buergerova (Birgerova) bolest bakterijska ili alergijska upala krvnih žila..) pretjeranost u lakrdijašenju tal. budhisti budizam (sanskr. buffer. boudoir) mali. posušilo. lakrdija. buffa) šala. obično u nogama bufer (engl. v. osnovao glasoviti cirkus Wild West buffalo čit. bufo karikato (tal. tj.budhisti bog. lakrdija. s volovskim očima. američki pustolov. stanju blaženog mira.) pravim imenom William Frederick Cody (1846—1917). budhizam budhisti (sanskr. Buddha) mn. bujrumte . "sveti mudrac". usp. bouillon) kuh. proračun prihoda i rashoda uopće. loš ples. žeđ za životom. ali je mnogo brži i s mnogo improvizacija bugzirati (niz. volook. bouille. život je patnja. bugsiren) pom. bafelou (engl. bufon bufon (tal. put prema oslobođenju vodi nirvani. čija se filozofija temelji na dvama pojmovima: patnji i spasenju.). bolgia. bik buffo (tal. izvolite. opera buffa komična opera Buffalo Bili čit. bujurmak zapovijedati) zapovijedajte. i kao deveto utjelovljenje boga Višnua. volja za životom). juha od povrća i mesa u kojoj se obično razmuti jaje bujon (fr. budizam budisti (sanskr. v. woogie način plesanja crnaca iz Arizone) poseban oblik glasovirske interpretacije bluza nastao početkom 20.. venet. bus govedo. ofthalmos oko) med. buljook bugačica (tal. buffone) šaljivčina. prethodno odobravaju i prethodno raspoređuju svi državni (kao i gradski i dr. Buddha) mn. bucare probijati. st. pristaše religije i filozofije budhizma budhizam (sanskr.

pismo bukanir (fr.) sušiti komade mesa na suncu ili nad vatrom bukardija (grč. skup bukiner (fr. plik bula (tur. obaviti upis. booking) predbilježen dolazak gosta u neki hotel. bouquiniste) prodavač starih knjiga. book-maker) onaj koji na konjskim trkama priređuje klađenja ili se sam kladi. za razliku od totalizatora bukoličar (grč. Zlatna bula vladarska isprava Bele IV. v. okruglo i jajoliko izdignuće pokožice ispod kojeg se skuplja čista serozna. najava dolaska. pastirska pjesma. rezervacija (u hotelu. krvava ili gnojna tekućina. kefale glava. bouquin) ljubitelj i skupljač starih knjiga buking (engl. kao posljedica jačanja srčane muskulature bukasen (fr. pamučna tkanina za podstavu bukcinator (lat. bugsieren) vući lađu u luku bukskin (engl. hipertrofija srca. potvrda. posrednik pri klađenju 207 bularij bukmejking (eng. booking) rezervirati. na željezinici. tepih. pren. bus vol. u obliku golih lubanja na žrtvenim volovima buks (engl. običan način klađenja na konjskim trkama. kranion lubanja) arhit. vrsta čvrste vunene tkanine za hlače i športsku odjeću bukvalan (starosl. v. ukaz.) 2.). bus govedo. turska žena. bukle-sag sag. Americi. vina). (1242. zvjerokradica u Sjev. bukolička cezura metr. bukva slovo) doslovan. bouquineur. morski razbojnik. boucassin) vrsta krutog francuskog platna. tj. books) prozirna i laka tkanina od finog pamuka buksa (šatr. bus vol. bujrum) pašina ili valijina pisana zapovijed. u duhu ili u obliku pastirskog pjesništva. isp. uvjerenje. obrazni mišić. bujurultu. čvor) hrapava vunena tkanina od kovrčavog prediva. boucle kopča. bukolikos) poet. pastirski. buckskin) "jelenja. hrpa. pisac pastirskih pjesama bukolički (grč. mišić puhač buke (fr. bouquet) lijepo uređen stručak cvijeća. book-making) sastavljanje knjiga.) zatvor. bukolikos) poet. dokument (uopće). ukrasi. med. povelja s takvim pečatom. prvobitno: mala zlatna kutija u kojoj su se nosile hamajlije. poznat iz priča (bojao se svoje sjene i teško gaje bilo uzjahati) buket (fr.) bula (lat. bukirati bukinist (fr. osobito na dorskom frizu. bulla) 3. g. buccinator) trubač. pri kupnji zrakoplovnih karata i si. bullarium) zbirka papinskih bula ili odredaba . kardia srce) med. antikvar bukirati (engl. anat. bulla) 1. tkan na čvoriće bukmejker (engl. volovska glava) najmiliji konj Aleksandra Velikog (Aleksandra Makedonskog). tamnica buksirati (niz. pečat od voska ili kovine na povelji. povećanje. janjeća koža". mutna.bujruntija bujruntija (tur. bukolike) poet. najaviti dolazak. Turkinja bularij (lat. seoski. gusar bukanirati (ind. boucanier) lovac na bivole. idila (osobito kod rimskog pjesnika Vergilija) bukranij (grč. predbilježiti se bukle (fr. bouquet) miris (npr. uobičajena cezura na kraju četvrte stope u heksametru grčkih bukoličara bukolika (grč. službena Papina povelja ili spis o važnim pitanjima na kojem je veliki crkveni pečat (za razliku od breve koja ima samo otisak pečata s prstena na kojem je riba). točan bula (lat. povelja. buket Bukefal (grč.

bulldozer) "kopnenojaružalo". napomena ili kratka priča kod koje je šaljiva poanta u tome što joj nedostaje dosljednost glavne misli.bulbiferan bulbiferan (lat. bullire. gomila. glupost. nalet) šport. spekulativan pothvat. bulla) pisac papinskih bula buli (engl. woomera) srpoliko oružje australskih domorodaca (uska i oko 60 cm dugačka daščica od tvrdog drveta. široka i lijepa ulica zasađena drvećem. rulja. tako da mu se vide prednji zubi. bulbosus) lukovičast. životinjska glad bulinirati (fr. bulbus lukovica. pregrada od brvana. bulbus okuli (lat. onaj koji nije u optjecaju bulterijer (engl. u televiziji: posebna kolica koja mogu hvatati sve vodoravne i okomite pokrete bum (niz. kudrava i prljava glava bum (engl. bulimia) med. dugme) pribadača. na utrkama s preponama. boom) buka. bulbus. vrsta džepnog revolvera sa 6 i više metaka buldožer (engl. krasti buliran (lat. liga. (njem. mnogo) mnoštvo ljudi ili stvari. metež. izbacivanje mjehurića bulimija (grč. glavna ulica. John Buli oličenje engleskog naroda kao cjeline. buleuterion) vijećnica. buli bik) pren. 2. isto i buml bunar (tur. bul-finč (engl. bullitio) vrenje. urnebes. gusjenično vozilo za iskopavanje i prekopavanje zemlje buleuterij (grč. buljen (engl. forma) koji ima oblik lukovice. neotesanost.) lukovica. velika. fero donosim) bot. tvrđava. njegovih karakternih osobina: pretjerane ukočenosti. bedem buli (engl. za zatvaranje ulaza u zaljev). lanaca i bačava na sidrima koja se stavlja u vodu za obranu od podmornica bumbača (mađ. vreva. potvrđen pečatom. stran novac. društvo. luk. gusta trnovita živica kroz koju konj. pren. očna jabučica buldog (engl. skupštinska zgrada bulevar (fr.) izvješće o nekom važnom događaju. tj. mora projuriti bullion čit. (njem. veliki engleski pas širokih prsiju. pren. na krajevima plosnata. skok dionica na burzi.) kosa spletena i savijena uokrug bund 1. gomb puce. ploviti ukoso (po vjetru sa strane). čioda (igla s glavicom) bumerang (austral. a u sredini koljenasto savijena). bullatus) zapečaćen. ako ne pogodi u cilj. Bummler tumaralo) naziv za polagani poluteretni vlak koji se jako trese i u kojem je neugodno putovati. voj. glavičast. senzacija. odličan lovac na miševe i štakore bulumenta (tal. bouliner) pom. neočekivan razvoj. bilten 208 bund bull-finch čit. koji rađa lukovičastim podzemnim stablom bulbiforman (lat. sabornica. naziv za periodička i neperiodička izdanja. glavica. nepočešljana. tuđi. . nenadana aktivnost. vraća bacaču bumler (njem.) neprerađeno zlato ili srebro u šipkama. studenac bunčela (tal. nepošteno trgovati.) zdenac. 2. bulbus oculi čit.) anat. opskrbljen bulom bulist (lat. bulla. bullterier) vrsta engleskih pasa. kratke i duboko usječene njuške. pločama ili grudama. pljačkati. bulletin (fr. bulldog) 1. posebno se odlikuje time što se. krumpirast bulbus (lat. nastala križanjem buldoga i terijera. boulevard) šetalište. neodoljiva. Bund) savez. započinjanje igre nakon prekida (u hokeju na ledu) bulicija (lat.) velika splav (služi npr. hrpa.) šport. bully gužva. glavičast bulbozan (lat. foltamente gusto. das Bund) svežanj. hladnokrvnosti i dr.

pom. višebojni tisak bunting (engl. čovjek koji svuda "zabada nos". fizičaru i kemičaru Robertu Bunsenu. zadirkivanje. 2. izostavljanje riječi pri slaganju buret (fr. bukač. stanovnici juž.) žestok vihor sa snježnom vijavicom u ruskim i sibirskim stepama buraska (tal. besmislica. podvaljivač. 4. jedan od predstavničkih domova Njemačke bunker (engl. st. burgu) svrdlo. podvala. cement. ljutine buratino (tal. budalaština. marioneta burda (ar. duboki bas na orguljama. burrasca. voj. lakrdijaš. betonsko sklonište (kućno. nesmisao. 3. mjera za staklo. komoda buran (rus. prostor.) savezna skupština. Bur (niz. koji želi sve znati i u svemu biti pametniji od drugih. Buntdruck) tiskanje u više boja. vrsta šarenog francuskog platna burdon (fr. kasnije: osobiti znak abasidijskih kalifa. bourrette) tkanina od otpadaka svile burg (njem. zabadalo. u njemu se u određenim omjerima miješa zrak i plin i kad se tome prinese zapaljena šibica. Boer seljak) pripadnik nizozemskih doseljenika koji su se u 17. smutljivac. bourrasque) bura. fr. boer) "seljaci". savezni parlament. dio kombajna: sanduk u koji pada zrnje Bunsenov plamenik naprava koja se upotrebljava za zagrijavanje različitih supstanci i kemikalija. spletkar. usp. iznenadan vihor. izmišljotina. zadirkivalo. Afrike nizozemskog podrijetla Buridanov magarac fil.Bundesliga smotak. puše s kopna na more 209 Buridanov magarac bural (tal. vječni buntovnik. poticatelj nereda. komedijant.) Muhamedov ogrtač. intrigant burgundska smola pročišćena žuta omorikova smola burgundska vina poznata crna i bijela francuska vina iz pokrajine Burgundije Buri (niz. bourdon) glaz. st. ali je njihov jezik u javnim službama izjednačen s engleskim bura (tal.) Savezna liga (vrhunsko natjecanje u nogometu u Njemačkoj) Bundestag (njem. st. također: naziv jedne arapske vjerske pjesme burdalu (fr. spremište na brodu za ugljen. i 16. tisk. Burg) zamak. borer. zavežljaj. mali betonski fortifikacijski objekt stalne fortifikacije s dubokim podzemnim zaklonima za posadu. bora) žestok i hladan sjeverni vjetar na istočnojadranskom primorju. burattino) pokretljiva lutka. izljev zlovolje.. pren. a spojena je s rezervoarom plina. pijesak i dr. Gradišće burgija (tur. Burski rat rat između Bura i Engleza početkom 20. bourdalou) vrpca na šeširu s kopčom.) 1. nastaje veoma vruć plamen s neznatnim postotkom plina (po njem. mjera za konac Bundesliga (njem. dvorac. pren.) engleska laka vunena tkanina za izradu zastava Buonarroti glasoviti talijanski umjetnik (imenom Michelangelo) iz 15. borale) ormar s ladicama. 1811—1899) buntdruk (njem. podmetanje. vikač. mala tvrđava Burgenland austrijska pokrajina u kojoj živi mnogo Hrvata. poznati primjer za nemogućnost slobodne volje . sastoji se od metalne cijevi koja pri dnu ima dva otvora. iznenadna nepogoda. iskrcali na Rtu dobre nade u južnoj Africi. bušilica. u kojem su Buri izgubili samostalnost. ulično) od zračnih napada.

momak. blebetati. bourse. bursa. burletta) mala vesela igra. gladak prsten (obično zaručnički). šaljiv. glazbeno djelo humorističnog karaktera. v.) slaba bura. burlesque) smiješan. vjenčani prsten burmut (tur. burnus. grč. usukati) zavoj. ne može odlučiti prići nijednom od ovih dvaju kupova burin (tal. njem. burner) natopiti drvo u otopini klor-cinka i time ga učiniti otpornim prema truljenju burnus (ar. zbog potpune jednakosti i ravnoteže pobuda. burla šala) izvoditi šale. sluga. burza rada ustanova koja utječe na tržište radne snage time što posreduje između ponude i potražnje i na taj način utječe na suzbijanje nezaposlenosti burzijanci (fr. nazvana po njem.) vrećica od vrlo finog materijala u kojoj katolički svećenik nosi posljednju pomast i pričest umirućem bursae muscosae čit. bezbojna tekućina. kesica) akutna ili kronična upala sluznih vrećica burš (lat. a koji vrijede za poslove obavljene na toj burzi buržoazija (fr. burla) šala burlak (rus. bourse. s kapom. burra. lagan istočnjak burka (rus. bourg. sladunjavog i trpkog okusa. kurir burza (fr. sluzne kesice bursitis (lat. burze muskoze (lat. usp. bourgeoisie. krzno) mjesto gdje se redovito sastaje poslovni i trgovački svijet radi zaključivanja poslova. (produktna burza). kirurgu Burovu (1809—1874) bursa (lat. osobito kao lađarski radnik na Volgi burlati (tal. lat. osobito s mjenicama i vrijednosnim papirima (efektna burza).. Bursch) u Njemačkoj: član njemačkog studentskog društva.burin koji se pripisuje francuskom skolastičkom filozofu Jeanu Buridanu (1300—1358): gladan magarac koji stoji između dvaju potpuno jednakih i podjednako od sebe udaljenih kupova sijena mora skapati od gladi budući da se. oteklina i dr. obično od bijele vunene tkanine. bursa. barak) čupav krzneni kaput bez rukava. veselo i nestašno glazbeno djelo za ples burleskan (fr. fr. buržuj) 1. ugljenom i si. ekonomskim jačanjem bur- . tal. prvobitno: naziv za građanstvo nasuprot višim staležima feudalnog društva (plemstvu i svećenstvu). tal. veseo. lakrdijati. neobuzdan. Bersianer) mn. njem. nakaradan.) seljak koji traži posao izvan svoga mjesta. fr. lakrdija. šala. s dlakom okrenutom prema van i valjanom tako da se voda ne može zadržavati (nose ga svi kavkaski narodi) burla (tal. burlesco. burlesque) poet. burzijanci ljudi koji se bave burzovnim poslovima. buri) sitan duhan za ušmrkavanje burnetirati v. burka. byrsa koža. med. upotrebljava se za obloge kod rana. borsa. burla. glupariti burleska (lat. lupetati. zatim s robom: žitom. šaljivo prikazivanje velikih i ozbiljnih stvari. Arapi (beduini) ga nose preko odjeće 210 buržoazija Burovljeva voda farm. otopina baznog aluminijevog silikata. tržište novca. perz. burnetizirati burnetizirati (engl. čireva. vitica. lakrdijaški burleta (tal. koji trguju na burzi. bournous) ogrtač bez rukava. burmak uvijati. pod burza burzovni uzansi trg. komedijati. octenog mirisa.) mn. pun života student ili mladić uopće. mala burleska burma (tur. bursa vrećica. burun. mjesni običaji koje je utvrdila uprava neke burze.

prvotno: (francuski) građanin ili stanovnik grada. dućan. tzv.) pri kojemu se nakon završetka jednog retka prelazilo u sljedeći odmah ispod posljednjeg slova prethodnog retka i tako pisalo natraške. malogradanka bus (engl. strofe okretaj) u davnini: način pisanja (Grci. lažni predmeti koji služe za pokazivanje ili reklamu. prodavaonica izabranim skupim stvarima butiraža (fr. bussola kutijica. 3. i plemića. samozataj- 211 butirometar nost. Busch grm) lov.50 m) bušon (fr. lat. tal. Busch grm) "ljudi iz grmlja". poslovna struka busola (tal. a u slučaju povrijeđene časti obvezno samoubojstvo. malograđanin. građanski stalež buržuj (fr. butirometar (grč. butomon močvarna biljka. osobito prilagođena magnetna igla za određivanje pravca bustrofedon (grč.buržuj žoazije jača i njezin politički položaj: ona ukida feudalno društvo i sama uzima vlast. maslačna kiselina. bus govedo. mornarički kompas. radionica. najviše 1. bottega) trgovina. par boutades čit. Etruščani i dr. par butad (fr. izraz kojim se označuje lovčevo lutanje poljima i šumama ne bi li slučajno naišao na divljač (za razliku od lova s hajkačima) Bušmani (njem. metron) sprava za određivanje masnoće mlijeka . danas malobrojna skupina nomada po pustinjama jugozapadne Afrike (nizak rast. neravnina (na svili) butada (fr. bouturage) razmnožavanje biljaka izravnom sadnjom izdanaka u vlažnu zemlju butirin (lat. od bourg grad ili selo pod okriljem grada. = capriccio. nagao i neobičan nastup ćudi. brzi solo-ples bez pripreme. Butter maslac) putar. lokal butik (fr. trgovina na malo. bouteille. prodavaonica.) prema hiru. mjerica = 36. a upotrebljavaju se u kazališnoj inscenaciji. bouchon) zatvarač. bourgeois. dosjetka. glaz. biznis) posao. pyxis kutija od šimširovine) fiz. maslac butiga (tal. omnibus svima) = omnibus bus (tal. trgovina. pravednost. preziranje smrti. u smjesi s propanom služi kao gorivo butelja (fr. zasićeni ugljikovodik. pusu) zasjeda. usp. napad iz busije business (engl. seljaka. tvrđave. potaja. butyrum) kem. Bucherie) telegrafske stupove natopiti u bakrenom vitriolu (postupak nazvan po pronalazaču) bušido 'jap ) kodeks časti. boso) šimšir busija (tur. danas: stalež koji ima sredstva za proizvodnju. na mahove butaforija (tal.349 1 bušerizirati (fr. bottiglia) boca od 7 dl buter (njem. pren. koriš. lisičji šaš) vrsta plina. harakiri buširati (njem. v. 2. njemački Burg. grč. bogatašica. filistar buržujka pripadnica buržoaskog staleža. 2. burg) 1. nazvano je gornjim imenom bušel (eng. odanost poglavarima. butyron. bussa udarac) nalet vjetra bus (tal. blagost prema slabima. budući da je takvo pisanje nalikovalo okretanju volova kod oranja. čep. bushel) engleska mjera za žito. najviši cilj moralnih težnja kod Japanaca: kult predaka. buržoazija 2). atrapa butan (grč. boutique) prodavaonica. hrabrost. pripadnik buržoaskog staleža (v. za razliku od kmeta. boutade) duhovita šala. ruxis kutija. bračna vjernost. bus. buttafuori kazališni inspicijent) umjetnički predmeti koji daju iluziju pravih. lat.

električna svjećica . kaučuka i si. Halter držač) dio ženske odjeće koji služi za podržavanje grudiju. bodur) punašan. bucmast. napušteno zemljište.buton buton (fr.. ničija zemlja 212 bužija buzdovan (tur. glupan. fiz. grudnjak buzurant (tal. pren. bouteselle) voj. valjkasta šipka od voska. bouton. zatim debelog crijeva i jednjaka. proširen butsel (fr. pupoljak. šp. budala buznhalter (njem. bouton. buzzurro prostak. prebrojavanje gumba na kaputu ("hoće-neće") da bi se vidjelo hoće li nešto biti ili neće butrast (tur. manteia proricanje) gatanje u gumbe. sviranje trube za sedlanje (kod konjice) buzalak (tur. uranist bužija (fr. puce. tal. bradavica (krupan) briljant naušnici butonomantija (fr. grč. gume. bottone) gumb. bugia svijeća) med. za proširivanje suženih kanala. tal. osobito mokraćnih. divljak) prostački izraz za: homoseksualac. topuz. pederast. Busen dojke. zadebljao. bubuljica. stvarčica slična gumbu. pigist. debeljuškast. bozdogan) vrsta hladnog oružja: teški bat sa željeznim šiljcima na debljem kraju. bougie. bozulmak biti napušten) imanje bez vlasnika.

vitica. popuštajući u jačini tona i u tempu. po prilici) cabinet separe čit. kafe (fr. pren. kafe-restoran (fr.) glaz.) kavana i gostionica Cagliostro Alessandro čit.) kavana. "ober" call-girl čit. Not nužda.. istodobno i slabije i sporije calentura amarilla čit. Zacke zubac. cafe-restaurant čit. mirno Calmetteovo cijepljenje čit. kolgerl (engl. tj. c treće slovo hrvatske latinice C fiz. Zeugniss) svjedodžba. čudotvorac i vidovnjak (hvalio se da može načiniti "kamen mudraca".c C. circa oko. Kaljostro Alesandro (tal. zasebna soba cafe čit. da može općiti s pokojnicima.) prostitutka koja dolazi svojoj mušteriji na telefonski poziv calmato čit. Zeug) vrsta pamučne tkanine cajger (njem. Zeisig) zool. zahlen platiti. cajg (njem. oskudica) u ruskom (šahovskom) jeziku uobičajen naziv za nedostatak vremena preostalog za razmišljanje o sljedećim potezima budući da je igrač veći dio propisanog vremena za igru potrošio na prethodne poteze. parožak) uvojak. Zeiger) kazaljka na satu cajgnis (njem. Kaliban u Shakespeareovoj Oluji: čudovište koje samo upola nalikuje na čovjeka (suprotnost Arijelu). loupe) fot. šiljak. kalmato (tal. natkonobar. škripac cajzić (njem. češljugar (ptica pjevica iz porodice zeba) cakna (njem. 1743—1795) talijanski i europski pustolov i varalica. pravim imenom Giuseppe Balsamo. kovrča calando čit.) trg.) glaz. kratica za kalcij ca kratica za cirka (lat.) trg. Kalmetovo. Zeit vrijeme. kratica za kulon C kem. grubo i neotesano stvorenje calkelner (njem. kratica za cezij Ca kem. med. da posjeduje moć proricanja itd. Kellner konobar) glavni konobar (kome se plaća). kalando (tal. vremenski tjesnac.) posebna soba. pren. tiho. nedostatak u potrebnoj težini calo di prezzo čit. rašlje. fr. padanje cijene (nekoj robi) . potvrda cajtlupa (njem. kratica za karbon C kratica za Celzij (u mjerenju topline) c kratica za cent (novac) C kratica za centum (100) C kratica za osnovni ton tonskog sustava Ca kem. kalo di pezo (tal. leća za rastavljanje brzog kretanja predmeta koji se snima (primjenjuje se osobito u filmskoj tehnici) cajtnot (njem. kabine separe (fr. cijepljenje koje služi kao zaštita od tuberkuloze calo di peso čit. tobožnji liječnik. kalo di prečo (tal. Zeit vrijeme. blago. kalentura amarilja (šp. manjak.) žuta groznica u tropskim predjelima Caliban čit.

budak.) glaz. Pulver prah) prašak za čišćenje i raskuživanje zubi canštajn (njem. kandi-stor (engl. njemački car Henrik IV. kosturnica. st.) američki tip sveučilišta ili koledža. izvukavši od toga poniženja politič- 214 capriccetto ke koristi. pokorio papi Grguru VII. instrument u kojem se svjetlosne zrake od predmeta odbijaju pomoću prizme i oblikuju lik na papiru koji se nalazi dolje u instrumentu. izvodeći tako kao da se pjeva cantante čit. privlačenje i smještanje balvana na pogodno mjesto za utovar. e.) trg. kantante (tal.) trg. knjižnice.) glaz.) glaz. trulja capin (tal. danas: ratište. te se taj lik može nacrtati olovkom Camerata fiorentina čit. kambio di ritorno (tal. osobito građanskih prava. Kampus Marcijus (lat. kamera klara (lat. kamerata fiorentina (tal. pri čemu se služi capinom. Zanke) krpa. radnik šumarske struke koji vrši tovarenje tehničkih sortimenata.) Martovo polje (tj. rekreacijski tereni i si. bojište. groblje. predavaonice. sriješ canšteher (njem. pjevajući.) fiz. rita. Zahn zub. gdje se sve zgrade.) prav. nalaze na jednom prostoru Campus Martius čit. Kanosa (tal. zappa motika) trnokop. koji su u svojim nastojanjima da ožive starogrčku tragediju stvorili novi glazbeno-scenski oblik — operu campo santo čit. kratka fantazija . vojno vježbalište u starih Rimljana. Zahn zub. planinarski štap sa sjekiricom capiner tovarač. 970—930 pr. zubarski suradnik koji prema uputama liječnika zubara vrši sve tehničke poslove oko nadomještani a zubi Canticum canticorum čit.) glaz. građanska smrt capriccetto čit. cunja. pjevajući cantante čit. tj. dronjak. polje boga rata Marsa). kapitis deminucio (lat. kantando (tal.: canšteheri) tanke (ženske) noge cantabile čit. tj. kampo santo (tal. Zahn zub. tj.) trgovačka komora camera lucida čit. osobito: groblje okruženo otvorenim arkadama campus čit.) "sveto polje". kantabile (tal. mjenično pismo cambio di ritorno čit. kamera lucida (lat. "svijetla komora". "jasna komora".) canjak (srednjonjem. smanjivanje ili gubljenje prava. Zahnstocher) čačkalica.) glaz. pjevajući. kambio di polica (tal. mjenični račun cambio di polizza čit. pren. povratna mjenica cambio secco čit.) engleska slastičarnica Canossa čit.) trg. instrument za precrtavanje i neosvijetljenih predmeta camera dei commercio kamera dei komerćo (tal. Italiji u kojem se 1077.. mala. isto i capinaš capitis deminutio čit. pjevajući cantando čit. kantante (tal. Techniker tehničar) zubni tehničar. kambio konto (tal.) trg.cambio conto cambio conto čit. što se može pjevati. izvodeći tako kao da se pjeva cantehniker (njem.) Pjesma nad pjesmama židovskog kralja Salomona. bojno polje candy-store čit. za pjevanje. kampus (lat.) dvorac u sjev. kaprićeto (tal. Kantikum kantikorum (lat. Stein kamen) zubni kamenac. kambio seko (tal.) fiz.. zubotehničar. vlastita mjenica camera clara čit.) družina firentinskih znanstvenika i umjetnika u 16. (obično u mn. tralja. n. "suha". otuda: ići u Canossu poniziti se pred pred nekim kome si se dotle suprotstavljao canpulfer (njem.

povrijeđeno dj e vičan stvo casus belli čit. per casum obliquum čit. neograničeno povjerenje. kastitis violata (lat. "jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta".) glaz.) "uhvati kako možeš" — hrvanje slobodnim stilom. bijeli papir".) mn. ugrabi dan". laskajući. kauza kriminalis (lat. usp.) glaz.) ćudljivo.) kratica Cooperative form American Remittances to Everywhere (ili: to Europe) — udruženje od 25 američkih dobrotvornih organizacija koje je nakon Drugoga svjetskog rata pomagalo obnovu ratom opustošene Europe i drugih krajeva carezzando čit. karecevole (tal.) glaz.) pomirbeno janje. laskavo carizam carski apsolutizam. uzrok ratu. povrijeđena nevinost. kart blanš (fr. a capriccio čit. kazus beli (lat. med. usp. v. tj. kaprum ekspijatorum (lat.capriccio capriccio čit. carta bianca Cartesius čit. akuzativ i ablativ).) uredbe o agrarnim odnosima u Slavoniji koje je izdao car Karlo III.) prav. potpuno slobodne ruke. potpuna sloboda carte blanche čit. kazus rektus (lat.) "čisti. carpalia čit. kosti zapešća. naziv za poeziju srednjovjekovnih putujućih klerika (vaganata). per kazum oblikvum (lat. keč causa civilis čit. moli slušatelje za blagonaklonost. ker (engl.) lijevani čelik castitas violata čit. razlog zbog kojega se objavljuje ili vodi rat casus foederis čit.) povod ratu. kosi. karpalistika 215 causa criminalis carpe diem čit. dativ. kazus oblikvus (lat.) prav. neke je od njih uglazbio njem.).) prav. predstavljaju izvor za poznavanje srednjovjekovnog života i načina mišljenja. po volji capriccioso čit.) latinizirano ime francuskog filozofa Des Cartesa (Descartesa) čast steel čit. jeziku (genitiv. tj.) glaz. neograničena punomoć. g. carta bianca "bijeli papir") pren. u obliku sonate. kaprićozo (tal. 1737. predmet kaznene parnice . vješto zadobivanje naklonosti. priglbok captatio benevolentiae čit. karpalija (lat. koristi se vremenom! carta bianca čit. slučaj u kojem postoji krivnja i oštećene osobe casus obliquus čit. kazus federis (lat. keč-es-keč-ken (engl. ulagujući se carezzevole čit. poglavito kraće šaljivo glazbeno djelo. kompozitor Carl Orff početkom našeg stoljeća Carolina Urbarialis Regulatio čit.) gram.) prav. kosim putem. karecando (tal. u početku govora. kazus mikstus (lat. Karmina Burana (lat. kaptacio benevolencije (lat. v. kaprićo (tal. predmet građanske parnice causa criminalis čit. kazneni predmet. Kartezijus (lat. zavisni padež u lat.) "iskoristi dan. žrtva za tuđe grijehe. karpe diem (lat. neobično umjetničko. lov na milost CARE čit.) pren.) gram. kad treba ispuniti obveze savezništva casus mixtus čit. nezavisni padež (nominativ i vokativ) catch-as-catch-can čit. slučaj kad jedan savez stupa na snagu. građanski spor. karta bjanka (tal. mješovit slučaj. tj. prema volji caprum expiatorum čit.) retorička fraza kojom govornik. kast stil (engl. zaobilazno casus rectus čit. kauza civilis (lat. neograničena vlast careva Carmina Burana čit.) prav. a kaprićo (tal. ćudljivo. Karolina urbarijalis regulacio (lat.

proslaviti. cefeide zvijezde promjenjiva sjaja po kojima se određuju udaljenosti u svemiru ceh (njem. neka se pripazi". a po nekima i za curae causa čit.). razbijam) mn. caelatura) vještina izrađivanja polureljefa. 2. privremena priznanica. caveat) "neka se čuva. bot. priznati kome prednost cedrat (tal. prav. kauza eficijens (lat. osnovni uzrok causa sui čit. caecum) anat. radi njegovanja. struja u posljednjoj trećini 19. kure kauza (lat. isto što i niobij) c/c krat. cavere. tj. opomena. proslava. Katolička je crkva smatra zaštitnicom glazbe. kauza finalis (lat.) sto posto. po njoj je nazvan i cecilijanski pokret. st. svetkovina celebrant (lat. na čovjeka prenosi opasnu bolest spavanja cecidije (lat. slavno ime. cecidi ubijam. komadić papira. za lat. pod kefalCefej (latinizirano od grč. Zoger od ziehen vući) torba s ručkom (za nošenje živežnih namirnica). kauza sine kva non (lat.causa efficiens causa efficiens čit. trošak. caedo. cedens) prav. račun za jelo i piće u kavani. zecchino prema Zecca — kovnica u Veneciji) dukat. kratica za cerij ce-ce muha zool. bilješka koja se stavlja na bolesničke liste radnika i označuje stopostotnu nesposobnost za rad. tj. kave (lat. sudski prigovor Cb znak za kem. schedula listić papira) 1. ustupati.) uzrok bez kojega se nešto ne bi uopće ni dogodilo. Kefeus) zviježđe na sjevernom nebu. celebrare) svetkovati. glasovitost. izrađivač reljefa celatura (lat. kedros) ukrasno drvo iz porodice četinjača cedent (lat. Zeche) 1. kauza sui (lat. nota cefal. ustupiti. cedere) prav. abnormalne tvorevine na biljkama koje izazivaju biljni (fitocedicije) ili životinjski (zoo-cecidije) nametnici Cecilija (prema Caecilius — ime jednoga starorimskog plemena) žensko ime. celebritas) slava. ustupitelj.. kaveat (lat.) uzrok koji prethodi djelu. staleška (profesionalna) organizacija obrtnika jedne struke ceker (njem. trg. tako se zvala i jedna mlada rimska patricij ka iz 3. listić. koja je primila kršćanstvo i postala mučenica. caecus slep. apsolutan cave! čit. centum per centum (lat. dem. svećenik koji obavlja bogoslužje celebrirati (lat. tj. element kolumbij (columbium. zlatnik cekum (lat. znamenita osoba V .) čuvaj se! čit. polureljef. usp.) fil. proslavljati. list papira. tj. bezuzročan. celebrans) kat. rod muha iz tropske Afrike. svečano obavljati celebritet (lat. zembilj cekin (tal. onaj koji nešto ustupa nekom cedirati (lat.(grč. caelator) umjetnik koji radi dlijetom. siše krv domaćih životinja i čovjeka. st. celebratio) proslavljanje. kefale) v. glavni. odustati od čega. osobito u kovini celebracija (lat. stvarni uzrok (supr. ziehen vući) košara s ručkom ceker (njem. scheda vrpca. slijepo crijevo celator (lat. sam sebi uzrok. cedrato) vrsta krupnih i sočnih limuna čija se kora ukuhava sa šećerom (kao poslastica) cedulja (lat. cauza finalis) causa finalis čit. 2. daje pravo na poštedu od rada za određeno vrijeme Ce kem.) krajnji cilj causa sine qua non čit. koja je začeta u svrhu obnove katoličke crkvene glazbe u duhu gregorijanskog pjevanja i klasične vokalne polifonije 216 celebritet cedar (grč.

celomati mn.celenterati celenterati (lat. raznobojan. 2. celularan celvole (njem. il cenacolo) . stanični celularna patologija med. 2. osjetljiva na svjetlost. koilia trbuh. pozubica (sloj koštanog tkiva na zubnom korijenu) cementiranje (lat. bezoblična amorfna bijela masa. celuloza (lat. Posljednja večera. cellulosus) v. caementum) učvrstiti cementom. grč. za filmove. mješinci. smjer opće patologije prema kojem cjelokupna životna djelatnost i zdravog i bolesnog tijela proizlazi iz stanica celuloid (lat. pravi se od celulozina acetata. cella ćelija) kem. svećenstva (ozakonio papa Grgur VII. selinon) bot. posebna vrsta vapnenog praha koji se. prozirna. algos bol) med. prozirna. životinje u kojih je razvijen ćelom ili postoje njegovi tragovi celon (lat. izrada u cementu cementirati (lat. anat. umjesto lako zapaljivog celuloida.). redovnik. stvrdne kao kamen. cellula stanica) kem. glasovita slika Leonarda da Vincija (tal.). Coelenterata) mn. najčešće modar mineral staklastosedefasta sjaja. metalurgijski postupak pri kojem se jedan metal (kovina) pokriva određenom supstancom u prašku koja treba putem zagrijavanja ući u taj metal (tako se od željeza i ugljičnog praha zagrijavanjem dobiva čelik. savitljiva i ne propušta vodu. pren. eidos oblik) umjetna plastična masa koja se trljanjem i prešanjem dobiva od kamfora i piroksilina. coelibatus) bezbračnost rimokat. grč. biljarskih kugli. caementum) 1. coenaculum) 1. rožnata. cella ćelija. st. poznata vrtna biljka čiji se korijen upotrebljava kao začin celeritet (lat. celeritas) brzina celestin (lat. gipka i teško zapaljiva acetilna celuloza (služi. selinum. cella ćelija) 1. masa slična celuloidu. za zamatanje živežnih namirnica i u grafičkoj industriji celoidin papir fotogr. grč. učvršćivanje cementom. koilos šupalj) tjelesna šupljina. coelestis nebeski) min. papir za kopiranje čija se površina. g. monah celofan (lat. proziran) umjetna plastična masa. 2. sastoji od klornog srebra i srebra salitrene kiseline ćelom (grč. 18. Zellwolle) drvena umjetna vuna Celzije. a upotrebljava. dobiva se od celuloze. zbog čega se upotrebljava za filmove celštof (njem. a zamjenjuje i staklo. u obliku listova. tj. služi za izradu češljeva. koja tvori čvrste sastojke biljaka. prostor između crijeva i stijenki tijela. Celzijus švedski fizičar i astronom (Celsius. vrlo dobro upija tekućinu te služi za brisanje raznih izlučevina 217 cenakul celularan (lat. caementum) 1. osobito metalnom celit (lat. slika "Posljednja večera". caelare) raditi (ili: izvoditi) u reljefu. koji je izumio toplomjer podijeljen na 100 stupnjeva iznad i ispod ništice cement (lat. 1074. cellularis) koji se sastoji od celula (stanica). stanovnik ćelije. kaučuk i si. vrlo elastična i lako zapaljiva. važna sirovina u proizvodnji papira celulozan (lat. od bakra i cinka mesing itd. dupljaši celer (fr. cellula stanica. trbušna bol celibat (lat. nije zapaljiva kao celuloid. bez mirisa i okusa. celeri.). upotrebljava se osobito u proizvodnji šećera celialgija (grč.) celirati (lat. učiniti nešto solidno cenakul (lat. 3. fanos svijetao. zool. tanka. Zellstoff) staničevinska vata. blagovaonica u katoličkim samostanima. teško prozirna. kad se navlaži. fotografskog pribora itd. lat. 2.

centum sto. centralis) središnji. bitni. zehn deset. Jause južina) obrok oko 10 sati prije podne. v. ćentezimo (tal. centesimalis) podijeljen na sto jednakih dijelova. centenarius) uteg od 50 kg Cento krat. gradus stupanj) stupanj Celzijevog toplomjera (koji je podijeljen na sto stupnjeva — °C) centigradan (lat. grč. centum sto) jedinica za mjerenje težine od 100 funti = 50 kg. između Turske. centum sto. stolisnik centigrad (lat. 2. cb centifolija (lat. centrum središte. gradus stupanj) podijeljen na sto stupnjeva centigram (fr. centezimalna vaga vaga kod koje se teret drži u ravnoteži sa sto puta manjim utegom centibar stoti dio bara. centimetre) = 1/100 metra 218 centralizirati centimetar (lat. centum sto. centralis) usredotočiti. centilitre) = 1/100 litre centilitar (lat. koji je u vezi sa središtem.cenerjauzn cenerjauzn (njem. centralizacija centralizirati (lat. poduzeća i dr. Centifolia rosa) bot. Kentaur centenar (lat. usredotočenost. krat. pravac koji spaja središte dvaju krugova. stogodišnjica centenar (lat. metron mjera. za Centralni pakt (punim imenom Central Treaty Organization) — vojni pakt sklopljen 1959.). elektronska itd. mjerilo) stoti dio metra centipedan (lat. sustav vladavine pri kojem sve državne funkcije dolaze s jednog mjesta. stolisnik centifolija (lat. skupiti u jedno. pren. Pakistana i Velike Britanije centon (lat.) talijanski bakreni novac = 1/100 lire centezimalan (lat. folium list biljke) vrsta ruže s vrlo mnogo latica. stonožan. skupni centralist (lat. matični. Irana. grč. Centaurus) mit. stoti dio. u SAD-u 1/100 dolara. ruža s mnogo latica. kenobit cent (lat. srednji. telefonska. stogodišnjak centesimo čit. geom. centralis središnji) 1. cento "stokrpa". koji djeluje u smjeru središta. glavni. gablec cenobij v. usredotočivanje. litra) stoti dio litre centimetar (fr. razdoblje od sto godina. centralis) v. pedis noga) zool. centum sto. grč. mjesto gdje su smješteni glavni uređaji neke veće tehničke ustanove (električna. proslava stogodišnjeg postojanja. kenobij cenobit v. sa sto nogu centner (lat. središnjica. stoti. ime najmanje novčane jedinice: u Nizozemskoj 1/100 guldena. gramma) stoti dio grama centilitar (fr. nagomilati u jednu točku . polustihova odn. centenarius) 2. vodovodna. haljina od sto krpa) pjesma sastavljena od stihova. koji se nalazi u središtu ili mu pripada. centenarium) 1. telegrafska. supr. 3. matica. 2. (drugi) doručak. čovjek od sto godina. glavni grad. centrigramme) = 1/100 grama centigram (lat. metrička centa = 100 kg Centaur (lat. centralis središnji) 1. 3. pes gen. decentralizacija i federalizam centralizam (lat. izričaja različitih pjesnika (uobičajena literarna vrsta u predbarokno doba) centrala (lat. prijestolnica. banke. iz jednog centra (centralizam). dužina između središta dvaju krugova. stoljeće. centum sto. centrala). centralis) pristaša (ili: pobornik) centralizacije centralizacija (lat. središte vrhovne vlasti ili uprave (neke ustanove. centum sto. usredotočenje. centum sto. središnjica centralan (lat.

matica centralni organi zool. 2. znanost o težištu (teži) centrosfera (lat. centralan centrifuga v. svima zajednička uprava. pluća. kugli) točka koja je od svih točaka obujma ili površine podjednako udaljena. voj. sila koja teži udaljiti tijelo od središta njegove kružne putanje centrifugalni stroj fiz. elipsa centralno grijanje zagrijavanje prostorija toplom vodom ili parom koja dolazi iz jednog kotla. zbog centrifugalne sile. centrum središte. glavni dio fronte (za razliku od "krila"). centrum) 1. šećera. kod banaka i industrijskih poduzeća s više podružnica: glavna uprava. između tzv. centripetalna sila fiz. usp. centrum središte.) šport. "desnice" i "ljevice". Mjeseca oko Zemlje itd. utvrditi središnju osovinu. sila koja je stalno usmjerena središtu gibanja. odrediti središte. lat. dobaciti loptu igraču centra centrizam (lat. u parlamentarnom životu: stranka koja čini sredinu između ekstremnih stranaka i u dvorani parlamenta sjedi u sredini. za cijeđenje meda iz saća i dr.) težište centum (lat. centrum središte) v. grč. centrum središte) "srednja linija". pomoću cijevi provedenih kroz prostorije koje treba zagrijavati centre-forwards čit. vune. centrum središte. u nogometu: vođa navale centričan (lat. 2. glavni položaj. centrum središte.) stotina Centum revolutis annis Deo respondebitis et mihi (lat. gibanje Zemlje oko Sunca.. centrifugalni stroj centrifugalan (lat. supr. vertere okrenuti) okrenut (duševno) sam prema sebi. grč.centralna pozicija centralna pozicija voj. geom. centralna jezgra Zemljine kugle (za razliku od litosfere. tjelešce. sentr-fovedz (engl. stanični centar (u blizini stanične jezgre) centrovertiran (lat. sklonost kompromisima. baros težina) fiz. vrši se po putanji koja je. 219 Centum revolutis. kod centralnog gibanja. sila koja. održava tijelo koje se giba na njegovoj putanji centralna uprava u saveznim državama ili pokrajinama: najviša. po prvom Keplerovom zakonu. centrum središte. ali je suprotnog smjera. centrifugalna sila sila koja se javlja kao reakcija centripetalnoj sili. centrum središte) 1. zamašajni stroj (upotrebljava se za sušenje rublja. dovesti u središte. šport. centrum gravitatis (lat. perspektivna projekcija centralna sila fiz. gibanje koje se vrši oko središta gibanja pod djelovanjem sile koja je usmjerena prema tome središtu gibanja (ne središtu krivulje!). petere težiti čemu) koji teži prema središtu. Zemljine kore) centrosom (lat. u geometrijskom liku (krugu. soma tijelo) bot. budući da se kod njega. geom. odvajaju tekućine od čvrstih tijela. grč.) Za sto godina odgovarat ćete Bogu i meni — zna- . jednake je veličine kao i centripetalna sila. centrum središte. sfaira kugla) geol. fugere bježati od) koji teži udaljavanju od središta. želudac) centralno gibanje fiz. onaj koji je sa strategijskog stajališta najvažniji centralna projekcija v. 3. postavljenog na najnižem mjestu zgrade (obično u podrumu). ili tekućine različitih specifičnih težina jedne od drugih) centripetalan (lat. oportunizmu.. glavni životni organi (srce. npr. centrum centrobarika (lat. povučen centrum (grč. kentron. centrifugalan centrirati (lat.

djela i filmove. censor) 1. obuhvaća mozak i živce koji iz njega iz- . kritičar. census procjena. Cerealia) mn. centurio) zapovjednik centurije. koji se tiče mozga. vodio nadzor nad javnim moralom. 3. žitni. cera vosak) voštano platno. izvršiti cenzuru cenzus (lat. zemaljski plodovi. skeptron) v. Taenia coenurus vrsta trakavice) vrtičavost. Cerealis) koji se tiče Cerere. 220 cerebralan filmova i dr. taljenjem) cerada (lat. žito: kod Rimljana: svetkovine u čast Cerere (9. do 18. cera) ceracija (lat. kaz. tj. porez. ocjenjivanje. cera vosak) farm. tvar koja se dobiva od smole trešnje (drveta) Cerber (grč. postostručiti centurija (lat. oboljela životinja stalno se vrti u krugu. služben prethodan pregled stvari za objavljivanje radi odobrenja ili zabrane tiskanja i puštanja u javnost (knjiga. ocjena) procjenjivanje imanja. Zeppelin) veliki motorni zračni brod krutog sustava (dirižabl). porezni obveznik cenzor (lat. cerebralni sistem dio živčanog sustava. 4. uzročnik oboljenja je ličinka trakavice cenz (lat. pisanje tiska. osoba koja pregledava privatnu poštu (za vrijeme rata) i kontrolira knjige. 3. = 50. nepromočivo platno (za pokrivanje vozila i izradu nepromočivog odijela) cerat (lat. voštana mast cerazin (lat. kazališna i filmska djela prije nego što će ih odobriti ili zabraniti cenzualist (lat. kasnije 60 vojnika. cenzus cenzit (lat.). "činženjak" cenzura (lat. cerasus trešnja) kem. davao državne prihode pod zakup i pregovarao s poduzetnicima javnih građevina.8 kg cenuroza (lat. centuria) kod Rimljana: četa od 100. v. činovnik koji je vršio procjenu imanja. Kerber cerealije (lat. census popis imovine) u feudalizmu: slobodnjak koji je imao određene kmetske obveze prema vlastelinu. krušni cerebellum (lat. grofu Ferdinandu Zeppelinu (1838—1917) ceptar (grč. časopise. g. census) v. 2. censitus) poreznik. centvejt (engl. državna ustanova koja obavlja ovaj posao. travnja) cerealni (lat. porezni obveznik.) centuplirati (lat. zemaljskih plodova. visoki rim. časopisa. popis stanovništva. kritičko ispitivanje. ocijeniti) službeno pregledati spise određene za tiskanje. ispitna ocjena (đačka) cenzurirati (lat. kronična bolest na mozgu preživača (osobito ovaca). vršiti. pregledavanje. cerebrum mozak) moždani. Kerberos) mit. strog sudac.) zool. punjen plinovima lakšim od zraka. censere procijeniti.centuplirati menita rečenica češkog vjerskog reformatora Jana Husa pred svoju mučeničku smrt (spalile su ga crkvene vlasti 1415. mali mozak (ispod i iza velikog) cerebralan (lat. jedan od 193 dijela na koje je Servije Tulije podijelio rimske građane (otuda "centurijske skupštine") centurion (lat. censura) 1. pretvaranje u masu sličnu vosku (otapanjem. 2. kazališnih djela. skeptar cera (lat. nazvan po pronalazaču. kapetan centweight čit.) mjera za težinu u Velikoj Britaniji. ceratio) premazivanje voskom nekog tijela da bi se sačuvalo od djelovanja zraka. cerebralna afekcija bolest mozga. žitarica. u zemljama bez općeg prava glasa: najmanja svota poreza koju mora plaćati jedan stanovnik da bi imao pravo glasa i politička prava cepelin (njem. centum sto) ustostručiti.

fosforasta vrsta masti u mozgu cerebrospinalan (lat. službeno utvrđen raspored neke svečanosti ceremonijal-majstor osoba koja se u određenim svečanim prilikama brine da se propisani običaji strogo vrše (na dvorovima itd. atomska težina 140. dokazivanje certifikat (lat. kerkos rep. cerebrum mozak) zool. cera vosak. mast od rastopljenog voska i meda ceroplastika (lat. pretjerana i neprirodna ljubaznost i uglađenost u ophođenju s drugima. ceribaša (tur. asteroid otkriven 1801. premazivanje podova i dr. cera vosak. pristojan. spina hrptenjača) anat. facere učiniti) pisano posvjedočiti. crtam. također: ceremonijal-majstor Cerera (lat. sa sigurnošću. potvrditi. 221 certifikat impregniranje tkanina i papira. praćena banalnim formalnostima ceremonijal (lat. pretjerano ljubazan. koji odgovara propisanim običajima (ceremonijalu).13. certe jamačno. cerium) kem. položaj. cercariae) mn. keroplastika cerozin (lat. mit. grč. cera vosak. svećenik koji vodi svečane obrede. g. mozak. kerografija ceromantija (lat.) zool. sličan parafinu. zool. ovjeravati certifikacija (lat. znak Ce. 2. fr. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca hrptene moždine cerebroza (lat. proricanje) proricanje. s puno formalnosti ceremonijar (lat. mel med) farm.) ceremonijalan (lat. koji se odnosi na mozak i hrptenjaču. ceremonie) 1. ceres-mast biljna mast koja se dobiva iz kokosova oraha cerezin (lat. cera vosak) bijeli ili žućkasti umjetni vosak. grč. grafia) v. rimska božica poljodjelstva i plodova zemlje (kod Grka: Demetra). nazvan po božici Cereri cerin (lat. svečanost.eerebrin laze. zamorac. repati mladi stadiji metilja cerkopitek (grč. sa sigurnošću. caerimonia. certificatio) potvrđivanje. slikam. ovjeriti. ovjeravanje. isprava. fr. opkoliti. psetoliki majmun cernirati (lat. gatanje u vosak ceromel (lat. caerimonialis.) cerografija (lat. broj 58. upala mozga praćena bjesnilom cerebrum (lat. fr. cerebrum mozak) med. čeri neredovita vojska. grč. ceremonieux) svečan. kerkos rep. caerimoniarius) kat. upotrebljava se za izradu svijeća. plastike vještina uobličavanja) v. baša glavar. veliki mozak ceremonija (lat. 2. lat. trupu itd. facere učiniti) pisano uvjerenje. element iz skupine rijetkih ruda. Ceres) 1. glavni sastojak pčelinjeg voska cerkarije (grč. red. certe jamačno. pithekos majmun) majmun s repom. caerimoniale) skup običaja kojih se treba pridržavati u raznim svečanim prilikama. simbolična vanjska formalnost (ili simbolični obred) pri bogoslužju ili drugim svečanim činovima. circinare. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca leđne moždine eerebrin (lat. cera vosak) zelena smola. manteia predskazivanje. okružiti (utvrđenje. cerner) voj. grafo pišem. potvrđivati. poglavar) ciganski starješina ceribašinica žena ceribašina cerij (lat. cera vosak) vosku slično gorivo od sivozelenog praha koji se nalazi na kori šećerne trske certificirati (lat. Ceres. svjedodžba . cerebrum mozak. upotrebljava se za izradu raznih vrsta kresiva i kremena. cera vosak. astr.

usp. ako je sve ostalo u redu. svi rimski carevi osim Vitelija (od ove riječi nastala je slavenska car i njem. onaj na čiji se račun nešto ustupa. čejn (engl. kao titulu. kaiser) cezarizam (lat.) zool. cervicis vrat) anat.17 m chambertin čit.) mjera za dužinu u Engleskoj = 66 stopa. Caesar) demokratskoautokratski sustav vladavine kakav je uveo Cezar. = 20. Carthaginem esse delendam "uostalom mislim da Kartagu treba razoriti") poznate riječi kojima je rimski državnik Katon Stariji završavao svaki svoj govor u senatu. grlić maternice ces glaz. cost and feight (čit. tako ti je to u ratu cestode (lat. ustupanje. 1. red. cetaceje (lat.) mn. kitovi cetaceum (lat. ritmički odmor u stihu cf. sličan usnoj smoli cervicitis (lat. onaj kojem se ustupa neka stvar ili neko pravo c'est la guerre čit. metritis cervikalan (lat. papocezarija) cezij (lat.) i tako dalje. za pola tona sniženi ton c cesar (lat. Caesar. caesius sivoplav) kem.. -umen nastavak) usna smola (izlučevina lojnih žlijezda u usnom kanalu) ceruminozan (lat. cestodes) mn. (lat. ostale stvari. onda. ceterum censeo. Švicarska (na automobilskim oznakama) chain čit. tj. trakavice cesus (lat. presjek. cervix vrat) anat. čejndž (engl. vrši se samo pri neparnom zbroju gemova i .. itd. cessio) prav. Konfederacio Helvetika. kost end freit) ugovor o prekomorskoj trgovini po kojem su troškovi utovara i prijevoza uračunani u cijenu robe CH kratica za Confederatio Helvetica čit.. ipak vraćamo na nešto što smatramo nužnim i prijeko potrebnim i što nam treba biti stalno pred očima cetologija (lat. prenošenje nekog prava na drugu osobu cesio bonorum (lat. ustupanje dobara (imanja) vjerovnicima cesionar (lat. cessus) prav. tj. Caesar) ime rimske patricijske obitelji Julija. osobito papinska prava (supr. konfer (lat.. zool.) poznato crveno vino. et cetera (lat. miješanje svjetovnih vladara u crkvena. znak Cs cezura (lat. cervicis vrat) med. atomska težina 132. broj 55. tj. v.) u tenisu: promjena strana u meču. engl. cijanoza cerumen (lat. cessionarius) prav. zool. papa) odnos između Crkve i države po kojem je svjetovni vladar istodobno i vrhovni crkveni . cfr. na kraju krajeva.) to ti je rat.) mn. ceteris paribus (lat.cerulin cerulin (lat.. cera vosak. logia. kasnije su ga uzeli. šanberten (fr.) isto što i car (u starijem jeziku) cesija (lat. koji treba platiti cetaceae čit. cervix gen. Cezar cezaropapizam (lat. nazvano po istoimenom selu u gornjoj Burgundiji change čit.) prav. upotre- 222 change bljavaju se kad se. cetus kit. cerumen.) usporedi! sravni!. koji se tiče vrata cerviks (lat. cervix gen. grč. vrat. druge stvari. opisivanje kitova. ceterum censeo. 2. coeruleus tamnoplav) med. apsolutna vojnička vladavina s parlamentarnim formama.) kitova mast cetera (lat. stanka. znanost o kitovima Cezar (lat. kratica za confer čit.) pod inače jednakim okolnostima. odustajanje. upala maternice. vrat maternice.91. usjek. ceruminosus) koji sadrži usnu smolu. vratni.poglavar. coeruleus tamnoplav) plavi karmin ceruloza (lat. element iz skupine alkalnih kovina. se la ger (fr. caesura presijecanje) metr.

-cid završni dio riječi sa značenjem: ubijanje. e. jednovalentan radikal. freight vozarina. cikonija (lat. nekog zla. poznata vrsta parfema. spojevi cijana. kao skrivenog. pehar) kod katolika: posuda u kojoj se nalazi posvećena hostija cibozan (lat. često se drže u akvarijima cijan (grč. obroci cibetka (tal. malo krupnija od garmonda. cibaria) mn. zibetto) mala krvoločna zvjerka slična mački ili kuni. odličan govornik. rot crven) crven poput pečene cigle.) otpravnik poslova.-ar.511 mm (nazvana po tome što su prvi put upotrijebljena 1467. kyaneos) mn. njem. sa željezom berlinsko plavilo. spojen s vodikom daje veoma otrovnu cijanovodičnu kiselinu. cigarette) u tanki papir uvijen sitno izrezani duhan cigla (njem. st. Chat noir naziv jednog umjetničkog kabarea u Parizu (1881—1887) u kojem su prikazivani satirički spektakli cherchez la femme čit. cigarro) umotani duhanski listovi (za pušenje) cigareta (fr. osim uvozne carine ciferblat (njem. Zitz) pamučno platno sa šarama u boji. s kalijem cijankalij (poznati veoma jak otrov) itd. živežne namirnice. n. visoka 4. occidere ubiti). pren. njegova djela još i danas žive u narodnim pjesmama (zapravo Ruy Rodrigo Diaz de Bivar. Ziffer brojka. kazalo ciferšlus (njem. ukrcavanje. Ziegel cigla. cijanidi (grč. kiborion vrč. živio u drugoj polovici XI.) "crna mačka". neke nesreće) Chicco čit.). ša noar (fr. geno-cid. kratica u međunarodnoj trgovini kojom se označava da prodavač snosi sve troškove (vozarinu. kastilijanski plemić i vojvoda. hrana. potajnog pokretača nečega. znak kojim se piše broj. isticao se u borbi protiv španjolskih Maura. za tiskanje Ciceronovih pisama) Ciceron (lat. roda Cid čit. šerše la fam (fr.) poznata talijanska marka različitih proizvoda za dojenčad i malu djecu Cibalae antičko ime današnjih Vinkovaca cibarije (lat. Ciceronov stil sjajan govornički stil ciceronijanizam težnja da se piše isključivo onim latinskim jezikom kojim je pisao glasoviti rimski govornik i filozof Ciceron ciclvajze (njem. rajsferšlus cifra (ar. polako (u zagrebačkom govoru) 223 cijanidi ciconia čit. zitzeln dojiti. brojni znak cigara (šp. zamjenik izaslanika u inozemstvu chat noir čit. insurance osiguranje. žućkast cihlide (lat. cif = cost trošak. slova. cibosus) hranjiv cic (engl. chintz. Cicero) veliki rimski državnik. cifr) brojka.) tražite ženu (tj. jestivo. Blatt list) brojčanik na satu. upotrebljava se u kozmetici ciborij (grč. Weise način) malo-pomalo. insekti-cid. kyaneos tamnoplav) kem. prijestupa. kulturo-cid cif (engl. cichlidae) mn. prijevoz) trg. crvenkast. Kiko (tal. sid gospodar. indijskog podrijetla cicero (lat.charge d'affaires charge d'affaires čit. šarže d'afer (fr. cibet mast oštra mirisa koju izlučuju cibetkine žlijezde. kem. Sid (šp. Verschluss zatvaranje. ziehen vući. oštra mirisa i jako otrovan. ubojstvo (lat. govornik i pisac (106—43 pr. podrijetlom iz tropskih krajeva Afrike i Amerike. ar. npr. Ziegel) opeka ciglrot (njem. mjerenje i osiguranje robe). plin bez boje. sićušne ribe promjenjivih boja iz porodice grgeča. Cid. nasitno. knez) španjolski narodni junak. zapor) v.) zool. osobito s kovinama . Cicero) tisk.

kotač. kao takvi. kyklos krug. kem. kykloo savijam. mjerilo) v. ciklični pjesnici v. kyklos krug) grč. opjevali grčko herojsko razdoblje (junake i bogove) i koji. svi uzorci (formule) koji prikazuju odnose kružnih lukova prema ravnim linijama koje im pripadaju ciklona (grč. bicycle. kyanos tamnoplav. vrtložim. kyanos tamnoplav mineral) med. ciklične forme glaz.1%) cijanometar (grč. modra bolest. piste) utrkivačka staza za bicikliste ciklorama (grč. Kyklops) mit. v. orao) krug sa slikama različitih predjela neke zemlje . cicada) zool. njem. uzgaja se i kao lončanica) ciklici (grč. upala očnih vjeda. uništavati gamad ciklonom. kyklos krug. menegled. vihor. slika) postupak u fotografskom kopiranju pri kojem svjetlošću dodirnuta mjesta na papiru poplave cijanoza (grč. automatski ucrtava na papiru trasu prijeđenog puta cikloida (grč. pathos bolest) med. jednookost ciklopista (engl. 3. bicycle. sredstvo za uništavanje gamadi ciklonet (fr. kykloo okrećem u krug) 1. nosos bolest) bolesne pojave u vezi s ciklonima Ciklop (grč. cicatrix ožiljak) med. typos otisak. s obilnim padalinama i obično u promjeru od 50 do 1500 km. cyclamen) biljka križalina. naprava koja. oblici koji se sastoje od više stavaka koji su rađeni po utvrđenim pravilima. često žestoka u žarkom i umjerenom pojasu. simfonija. foreo nosim) vrsta zrikavosti. kijanometar cijanopatija (grč. naprava za suho pročišćavanje zraka i plinova od prašine. ciklici ciklitis (grč. eidos oblik) mat. v.cijanidizacija cijanidizacija (grč. oluja ili sustav vjetrova. kyanos. kad se veže s kotačem vozila koje je u pokretu. zarasti. sonata itd. zickzack) linija (ili: crta) izlomljena u kratkim i oštrim zavojima ciklama (lat. orama pogled. fr. vrtložim. oluja u kovitlac. kyklos krug.-fr. kykloo savijam.-fr. Kiklop ciklopija (grč. cijanoza cijanotipija (grč. vršiti dezinsekciju ciklonom. izgled. kyklos krug) kružni. bilježim) teh. uglavnom. npr. gorska ljubica (cvjetovi vrlo ugodno mirišu. nevolja) osjetljivost čovjeka na vremenske promjene. metron mjera. koji se pravilno ponavlja. kyklops) med. v. kyklos krug. kyanos. krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se kotrlja na pravcu. modra boja kože zbog nedostatka kisika u krvi cikada (lat. koji se vraća u krug. mjerenje kruga. cvrčak cikatrizirati (lat. Bali lopta) igra slična nogometu ili rukometu (protivnici vozeći se na biciklima nastoje ugurati loptu u protivnički gol 224 ciklorama cikloforija (grč. miholjica. osobito u predjelu trepavica ciklobal (engl. grčki epski pjesnici nakon Homera koji su. kyklos krug. klobučac.. kyklos krug) mn. cyclonette) automobil na tri kotača ciklonizirati kem. tj. kyaneos tamnoplav) kemijski postupak izdvajanja zlata iz zlatonosnih ruda pomoću jako razblažene otopine natrij-cijanida (0. razrokosti ciklograf (grč. metron mjera) biciklistički putomjer ciklometrija (grč. meteor. grafo pišem. predstavljaju određeno jedinstvo ciklični (grč. kyklos krug. osobito u vezi s vjetrovima ciklonoza (grč. ciklonopatija (grč. kyklos krug. zaliječiti se (rana) cikcak (njem. ciklon 3. točkarica ciklometar (grč. mješavina cijanovodične kiseline i klora. teh. pathos trpljenje. 2. metria mjerenje) geom.

cilia) mn. skopeo promatram) naprava za obilježavanje željezničkih zavoja ciklostil (grč. razdoblje. kinnamonon) bot. stari rukopisi neke biblioteke). vrsta ludila s izmjeničnim. kraće: cimer cimerman (njem. cicoria) bot. stoma usta) zool. trepavice. prah ove biljke (kao dodatak ili nadomjestak kavi) cilijaran (lat. 3. vriježe. 1. 2. valjak. ciliaris) trepavični. pisaljka) stroj za umnožavanje dopisa. skisnuće cina (lat. Zimmer. niz spisa. kyklos krug. v. svrha. smjerati. s trepavicama cilije (lat. kichorion. stanjima razdraženosti i duboke potištenosti ciklotron (grč. krug. kyklos) 1. soba. duša) med. tropskog drveta čija je kora bogata eteričnim uljem cimetovac (grč. crkveno blago cimentirati (tal. provjeravati ispravnost (mjera i utega) cimerfarbe (njem. kružnouste (ribe. kylindros valjak) u obliku valjka. zaokružena cjelina. kylindros) geom. težnja. kyklos krug. skupocjenosti. konop. Ziel) meta. staklo (na svjetiljkama). ciklostome (grč. cimelia) mn. lat. koji su u vezi i čine zaokruženu cjelinu. cimerkolega sustanar u zajedničkoj sobi. cimet cimotičan (zyme kvas) koji izaziva vrenje. Artemisia cina) biljka kojoj cvijet sadrži santonin i služi za lijek protiv glistavosti . gađati. bundeve i si. cimentare) baždariti. 4. neutrone. ciljati nišaniti. instrument u obliku trapeza sa žicama u koje se udara drvenim batićima cimelije (lat. namjera. vodopija. visok paradni muški šešir od crne svile s tvrdim obodom. valjkast zapinjač (u satu). cimaza (grč. dio parnog stroja cilindričan (grč. elektron = elektron) fiz. bot. valjkast 225 cina cilindrokoničan (grč. pjesama i si. konos stožac) valjkasto-stožast cilšajba (njem. okružnica i dr. 1. cichorium. meta cilj (njem.cikloskop cikloskop (grč. koji ima trepavice. paklara) ciklotimija (grč. kyk!os krug. repe. predavanja. kyklos krug. liše u luka. drvodjelja cimet (grč. želja koju čovjek hoće postići. nišan. 2. orguljski registar s usklađenim zvoncima. zool. jačim ili slabijim. thymos srce. kymainein uzbibati se. dlake kod praživotinja koje im služe kao organi za kretanje.) uže. 2. vreti) ferment kvasnih gljivica koje uzrokuju alkoholno vrenje cimbal (grč. stylos držak. dragocjenosti (npr. pokretne spolne stanice cilindar (grč. npr. kylindros valjak. Zimmermann) tesar. kymbalon) glaz. nastojati da se nešto postigne cima (tal. 5. tal. duga i okrugla staklena cijev. 3. težiti. kyklos krug. nakana. kinnamonon) fini začin od korice cimetovca. samac koji stanuje u iznajmljenoj sobi. mjesto do kojega se utrkuje. određen niz godina nakon kojeg se neke pojave ponavljaju istim redom cikorija (grč. dva "cimerhera" jedan prema drugome. alfa-čestice) koje vrše kemijske transmutacije (pretvaranje jednog kemijskog elementa u drugi) i razbijaju atomske jezgre cikloturizam turizam na biciklima ciklus (grč. Scheibe ploča) nišan. točka u koju se gada. Ziel cilj. Farbe boja) bljedilo lica karakteristično za osobe koje mnogo borave u zatvorenim prostorima cimerher (njem. Zimmer soba. Herr gospodar) podstanar. elektromagnetni uređaj koji proizvodi naelektrizirane čestice veoma velike brzine (protone.

ZinkvveiB) bijela slikarska boja. atomska težina 65. cinerarium) posuda u kojoj se čuva pepeo mrtvaca. cineratio) v. cinici cinizam fil. grč. nepristojan. botaničara Gottfrieda Zinna) vrtna biljka iz porodice glavočika cinijatrija (grč. s bakrom (mesing). pepeljuga (biljka krasnica pepeljaste boje. žara u kojoj su stari Rimljani držali pepeo spaljenih pokojnika cinerarija (lat. jedna od rudača žive. cinkuš (mađ. načiniti) izgaranje. cink. cinis. vrlo lijepe crvene boje cinantropija (grč. bezobrazan. cinčano bjelilo. Zink. cinis pepeo. grafo crtam. pren. bestidan. usp. cinefakcija cinerarij (lat. csengo) zvonce cinkvajs (njem. grafo crtam. autarkija i vrlina. gen. zinken dojavljivati) dojaviti vlastima. naučavanje cinika. cingaresca) ciganska pjesma cingulum (lat. usp. zanemarivanje vanjske pristojnosti. v. cineris pepeo) bot. cineris pepeo) urna. zagriženost. grč. Zinksalbe) bijela mast koja se upotrebljava za liječenje lakših ozljeda kože cinkove legure slitine cinka s drugim kovinama. element. odricanje i preziranje svih kulturnih vrijednosti cink (njem. weiss bijel) bijela slikarska boja. tako da se izraz cinizam može smatrati tipičnim za oznaku ovakvog ponašanja. po sastavu cinkov oksid cinkvajs (njem. "tužibaba" cinkograf (njem. plavičastobijela kovina. bezočan. slikam) onaj koji urezuje slike ili slova u cinkove ploče (radi tiskanja) cinkografija (njem. naziv po gimnaziji Kynosarges u kojoj je Antisten poučavao ciničan nepristojan. grč. s posebnim naglašavanjem potrebe za što većom prirodnošću. pren. vrsta glavočika) cingara (grč. kod kasnijih cinika ovo se naučavanje izvrgnulo u često bezočno zanemarivanje svih običaja i vrijednosti. neotrovna cinober (grč. pretvaranje u pepeo cinegetika (grč. cinis. živin sulfid. "otkucati". bezočan čovjek. cinker potkazivač. s kositrom (bronca) itd. kyon gen. spaljivanje. činečita (tal. pseće liječništvo cinik čovjek potpuno i podjednako ravnodušan prema dobru i prema zlu. bilo koji "filmski grad" cinefakcija (lat. cinabarit . cingulum) pojas uz svećeničku odjeću cinici fil. kymbalon) zvonce koje se vješa stoci o vrat. zajedljivost. facere učiniti. Zink. Zink) min. cine kino.38. kvnegetikos lovački. kynegetike) vještina lovljenja pomoću pasa. kinnabaris) min. mjedenica cingareska (tal. urna cinerarij (lat. s bakrom i niklom (novo srebro). iatreia liječenje) umijeće liječenja pasa. denuncirati. umjetni bijeli slikarski pigment. redni broj 30. slikam) urezivanje (nagrizanjem) slika ili slova u cinkove ploče (radi umnožavanja tiskanjem) cinkografirati (njem. gen. citta grad) velika uređenja za produkciju filmova nedaleko od Rima. Zink. kynos pas. ludilo u kojem čovjek umišlja da je pas Cinecitta čit. bezočnost. cinici 226 cinober cinija (po imenu njem. kynos pas. kinnabaris) min. znak Zn cinkati (iz njem. bestidnost. optužiti. pristaše Sokratovog učenika Antistena koji su naučavali da su najveća dobra u životu nepostojanje želja. npr. anthropos čovjek) med. doušnik. kyon gen. lov cineracija (lat. bezobrazluk.cinabarit cinabarit (grč. grafo) raditi pomoću cinkografije cinkova mast (njem.

usp. kyon pas. kožica (na jajetu. (kao zamjena gotovog novca za neko vrijeme i bez sigurne podloge koja bi jamčila njihovu isplatu) . cirkulus major (lat. mrena. a on više ne traži (u doba propasti) circinus (lat. glasova i si. skočac. žute ili crvenkastosmeđe boje cirkonij (perz. cephalus) zool. cionizam cionizam (hebr. krvotok. reorganizaciju ovoga pokreta izveo je 1897. uvojak. Herzl cipa (grč. atomska težina 91.) log. salmonide ciragra (lat. neutaživa glad cintor (tal. 3. mn. područje. manji optjecaj krvi (kroz pluća) circulus vitiosus čit. circulus) 1. circa) otprilike. društvo cirkon (perz. Crkva i njezini vjernici. mjenice. pren. kruženje (vijesti. nalazi se u mineralu cirkonu (po čemu je i dobio ime). ribe nizinskih voda (šaran.) pristaša (ili: pobornik) cionizma cionistički pokret v. groblje Cion (hebr. poljska kečka (bolest u krajevima oko Visle) circenzijske igre (lat. rijetka kovina.) cirkulacijski organi anat. tj. circinus šestar) med. pogreška u dokazivanju i zaključivanju koja nastaje kad se stav koji treba dokazati uzme kao premisa. kefale glava. orexis težnja. optjecanje. rasprostiranje. preko lat. filos ljubitelj) ljubitelj pasa cinografija (grč. kynos pas. element. T. circolo područje) negdašnji naziv (u Dalmaciji) za krug. kružnica. pseće bjesnilo cinologija (grč. kyon pas.) opna. krug. crkveno dvorište. Cyprinus carpio šaran) zool. štuka. membrana cipal (grč. zool. redni broj 40. krug. logia) v. itd. skakavac ciplar ptica koja se hrani ciplima ciplara mreža za lovljenje cipala ciprinide (lat. znak Zr cirkul (tal. okružje. kinologija cinoreksija (grč. cirriformis) kovrčast cirka (lat. sustav krvnih žila cirkulacijski papiri trg. 3. Jeruzalem. som. agra plijen) med. promet (robe). cirrus kovrča. 2. optjecaj (novca). tako da u dokazu nedostaje načelo dokaza ciriforman (lat.) kem. kyon gen.22. circenses) cirkuske igre kod Rimljana: gladijatorske borbe. karaš.) fizol. kyon pas. borbe sa životinjama. 4. kečiga. Sion cionist (hebr. cimitero) prostor oko crkve. osip. krvne žile. dragi kamen. prohtjev) pseća. zijjon) najviši jugozapadni brijeg Jeruzalema s "Davidovim gradom" i Salomonovim hramom.). lyssa bjesnilo) med.cinofil cinofil (grč. kao razlog koji dokazuje.) min. grč. 2.) "kruha i igara". mjerenje udaljenosti itd. kotar cirkulacija (lat. kolanje. morska riba. panem et circenses čit. veliki optjecaj krvi (kroz cijelo tijelo) circulus minor čit. cirkulus minor (lat. oko cirkator (lat.) fiziol. usklik rimskog naroda da mu se dade hrana i cir- 227 cirkulacijski papiri kuske igre. circator) onaj koji obilazi i nadzire katoličke samostane cirkl (lat. šestar (sprava za opisivanje kruga. trg. grafo opisujem) opisivanje pasa cinolisa (grč. natjecanja na konjima i kolima (najomiljenija zabava Rimljana). "pogrešan krug". cirkulus viciozus (lat. panem et circenzes (lat. circulatio) 1.). zijjon) židovski pokret kojem je svrha stvaranje slobodne i samostalne židovske države u Palestini. na mlijeku). kreditna pisma i si. kyon pas. fin. lišaj oko pojasa circulus maior čit.

potpuno bijeli. ret. grč. pri lijepom vremenu. ponovno destilirati cirkulus (lat. circumluvio) geol. circum naokolo. 4. dug naglasak cirkumgestacija (lat. službeno pismo koje se šalje većem broju osoba i ustanova s istim sadržajem. sredozemni cirkumpolarne zvijezde astr.) cirozan (lat. bjeličastog i prozirnog vela ciroza (grč. periferija cirkumfleks (lat. kirros žut. izvedbe (obično pod šatorom) cirokumulusi (lat. meteor. cirrus kovrčava kosa. cirkularna nota pismo koje neka vlada šalje stranim vladama i u kojem izlaže svoja stajališta i odluke o nekom aktualnom političkom pitanju cirkulirati (lat. monstranca cirkumgiracija (lat. koji ima osobinu cirkulara 1. vrtoglavica cirkumligatura (lat. circulare) 1. odvajanje jednog komada zemlje zbog prodiranja riječne vode i stvaranje otoka cirkummediteranski (lat. circumvallatio) voj. okružnica. boje limuna) med. circulus) krug. kružnica. circumspicere ogledavati se) koji se ogledava oko sebe cirkumstancija (lat. stvaranje razdoblja cirkumskripcijska bula papinska bula kojoj je cilj uređivanje prilika Katoličke crkve u nekatoličkim zemljama cirkumspektivan (lat. circumscriptio) opisivanje. ograničavanje. ovčja vuna. opkopavanje. cirrus kovrča. med. circus. = parafraza cirkumluvija (lat. circularis) kružni. circumlocutio) ret. u obliku kruga. zvijezde koje ne silaze s vidika jer se 228 cirusi okreću u blizini zvijezde Sjevernjače cirkumskripcija (lat. danas: okruglo mjesto s amfiteatralnim sjedalima za artističke i si. biti u optjecaju. 2. ako barometar pada. kružna linija. 2. kružiti. sunet cirkumferencija (lat. opkop (napravljen od bedema ili rovova) cirkus (lat. circumferentia) obujam. okolo. kolati. oblaci u obliku tankog. Mediteran) koji se nalazi oko Sredozemnog mora. cirrostratus) mn. cirrosus) kovrčast cirusi (lat. kružna pila cirkularan (lat. opširno opisivanje.cirkular cirkular (lat. circumgestatio nošenje okolo) kod katolika: nošenje hostije u monstranci. optjecati. circum. circumlfexus) gram. usp. španjolska ogrlica = parafimoza cirkumlokucija (lat. ciroza jetara bolest praćena umnožavanjem jetrenog vezivnog tkiva koje očvrsne i pokazuje jaku žućkastu boju (posljedica kroničnog alkoholizma. kem. meteor. biti u tečaju. kružna putanja cirkum (lat. meteor. 3. circumcidere obrezati) obrezanje (kod Židova i muslimana). opisivanje riječima. circum) prijeđi. ići od ruke do ruke. circumstare stajati uokolo) okolnost. koji se kreće u krugu. sifilisa i dr. oko. cirrocumulus) mn. uvojak) mn. stjecaj događaja cirkumvalacija (lat. kod Rimljana: duguljasto-okruglo trkalište za konje i kola u kojem su priređivane circenzijske igre. circulare) 1. teći. tj. u nizovima ili kao stada bijelih ovaca cirostratusi (lat. 2. nagovještavaju skoru kišu . optjecanje. sastavljeni od ledenih iglica. opseg. gyrus krug) vijuganje. paperjasti oblaci. circumligatura) med. usp. kirkos krug) 1. pronositi se (glas). uvojak. beskrajna. teh. oblaci koje čine slojevi snježnobijelih kuglica. unaokolo (u mnogim složenicama) cirkumcizija (lat. zatvaranje u odredene granice.

ton C povišen za pola tona cisalpinski (lat. kystis mjehur. pregled ciste cistoskopom cistotomija (grč. citus brz. forcijus (lat. jedna od najvažnijih tvari u prirodi jer o njoj. kystis. uvjetuje normalnu propustljivost kapilara. toxikos otrovan) med. omot. točno navesti čije riječi ili mjesto iz nekog djela citius. stoma usta) biol. koji uništava stanice. više. mala utvrda koja se nalazi u većoj i služi kao glavna utvrđena točka cjelokupnog utvrđenja. onaj koji je pozvan pred sud citator (lat. operativno otvaranje mokraćnog mjehura ili koje druge ciste citacija (lat. jezgra. doslovno. citare) 1. eidos lik) vrsta krivulje (trećeg stupnja) u geometriji cista (grč. kytos šuplje tijelo. blastema klica. kytos šuplje tijelo. hrabrije (geslo današnjih Olimpijskih igara) citoblast (grč. 2. 2.) 1. poziv pred sud citadela (tal. osmerostruna) katolička crkvena pjesmarica prvi put objavljena u 18. onaj koji poziva sudu.cis cis (lat. Cithara octochorda čit. kystis mjehur) med. izdanak) bot. navoditelj citata citirati (lat. tvrđava za obranu grada citara v. kystis mokraćni mjehur. kithara) glaz. kytos šuplje tijelo. fortius čit. citra. sadrži latinske i hrvatske pjesme za osam različitih prigoda (odatle joj i ime) 229 citrin citat (lat. okrugla poput kugle (za razliku od drugih tvrdih izraslina) cistektomija (grč. akutna ili kronična upala mokraćnog mjehura cistoskopija (grč. zajedno s jezgrom. kytos šuplje tijelo. hladetinasta tvar iz koje se razvija biljno stanično tkivo citogonija (grč. vrsta šupljikaste izrasline ispunjene tekućinom ili kašastim sadržajem.) citra (grč. temno režem) med. kystis mokraćni mjehur) med. ulja. lat. metron mjera) sprava za mjerenje brzine. kitron. posebni vagon za prijevoz benzina. omot. mjesto doslovno navedeno iz neke knjige ili spisa. kitron limun) vitamin P. grč. u Burgundiji) cisterna (lat. kissos bršljan. pozvati pred sud. lat. st. cisterna) 1. Cistertium. cittadella) fort. navod (citata). za (za vrijeme) cis (lat. bunar za skupljanje kišnice (osobito u bezvodnim krajevima). plasma tvorevina) bot. s navodnim znacima i točnim navođenjem izvora citat (lat. citatus) 2. citatio) navođenje. prozirna sluzava tekućina koja struji u stanici. cistitis (grč.. ovise pojave života citostoma (grč. prav. alcijus. 2.) 2. leukocite i dr. temno režem) operativno uklanjanje neke ciste cistercit pripadnik jednog ogranka benediktinskog reda (ime po opatiji Citeaux. promatram) med. glaz. navod. prav. ušće stanice citotoksičan (grč. citara oktokorda (lat. sol limunske kiseline citrin (grč. altius. petroleja i dr. prav. razmnožavanje putem pojedinačnih stanica citologija (grč. citator) 1. prav. veoma stari žičani instrument na kojem se tonovi proizvode metalnim prstenom citrat (grč. kremen žute (limunove) . citrus limun) kem. citatum) 1. kytos šupljina. cicijus. kytos šuplje tijelo. logia znanost) dio biologije koji se bavi proučavanjem stanice citometar (lat.) brže. brzinomjer citoplazma (grč. skopeo gledam. citotoksična moć svojstvo imunih krvnih seruma da uništavaju stanice (eritrocite. s ove strane (za prostor). cis-alpinus) koji leži s ove strane Alpa cisoida (grč. gone rađanje) biol.

potajni zaručnici clandestinum coniugium čit. civil list) stavka u državnom proračunu koja se svake godine isplaćuje vladaru radi uzdržavanja njega i njegovog dvora civilna služba (lat. kovinorezbar cizelirati (fr. 2. sposobnost predviđanja. ciseleur) rezač kovine. Svjetlost (grof.) med. limuni. 3. titula) clavus hystericus čit. prav. plodovi njihovi imaju koru koja sadrži eterična ulja i sočnu jezgru (u citruse spadaju: naranče. civilis građanski) 1. tal. lat. dlijetom otesati. civilis) građanska služba. posebno rimskog prava (za razliku od kanonista i kriminalista). umjetnički dotjerivati površinu iskovanih predmeta tako da budu glatki. citrus) bot. bez građanskih prava civilizacija (lat. još zelena ušećerena limunova kora citrusi (lat. klandestina posesio (lat. militera). školovanost. sudac koji sudi u građanskim sporovima civilan (lat. školovati. ciseler) fino. citrus od grč. kitron limun. u metalnu ploču i staklo finim malim dlijetom urezivati razne figure i ukrase cizelirati (fr. vidovnjaštvo clandestina possessio čit.) grad. caedere rezati) dlijetom oklesati. brak koji se sklapa pred državnim vlastima civilno pravo građansko pravo civis (lat. klarisimus (lat. 2. prav.) građanin. klavus okuli (lat. društvena usklađenost civilizirati (lat. civis academicus čit. tj.) "najslavniji". malo-pomalo. klavus histerikus (lat. sitroen (fr. student sveučilišta civitet (lat. uljuđenost. građanski mrtav. potajni brak clarissimus čit. pristojan. učiniti ko- 230 clavus oculi ga skladnim članom ljudskog društva civilna lista (engl.) vidovitost.) mn. ciseler. Visost.) city čit. građanstvo. civilisare) provesti civilizaciju. cizeliran clairvoyance čit.) poznata francuska marka automobila (prema Andreu Citroenu.citroen citroen čit. čovjek privikava življenju u skladnoj zajednici sa svojim bližnjima.) prav. osobito: dio Londona kao bankarsko i trgovačko središte (the City) civil (lat. kiparske radove izljevene u kovini dlijetom umjetnički popraviti i ukrasiti. lat. klandestinum konjugijum (lat. služba u građanstvu civilni brak građanski brak. klervoajans (fr. "kralju automobila" u Francuskoj) citrona (grč. prosvijećenost. privatnopravni civiliter mortuus (lat. cesello. koji se smatra mrtvim iako je živ. proglašen umrlim. citrus limun) nezrela. uljudan. civis akademikus (lat.) akademski građanin. civilis) građanski. uglađen. imovina do koje je netko došao potajno clandestina sponsalia (lat. civiliter mortuus) prav. mandarine itd. uljuđivati. prid. nastavnik građanskog (civilnog). građanin (za razliku od vojnika). uljuđen. građansko odijelo. žestok bol samo na jednom mjestu glave clavus oculi čit. kitron limun) drveće i grmlje s trajnozelenim lišćem i mirisnim cvjetovima. građanski stalež (za razliku od vojničkog.) med. ispadnutost šarenice (oka) kroz oteklinu na rožnici . ići u civilu ići u građanskom odijelu civil (lat. uljuditi. civis građanin) 1. siti (engl. limun (drvo i plod) citronat (lat. učiniti uglađenim. civilisatio) stupanj kulture koji dolazi nakon barbarstva i na kojem se.) građansko pravo cizeler (fr.) prav.

kom sa (fr. kolegijum medikum (lat. kome sta (tal. Kod Napoleon (fr.) plaćeno predavanje samo za ograničen broj slušatelja collegium privatum čit. koitus animalijum (lat.) glaz. i objavljen 1804. komunikacio idiomatum (lat. kurje oko clearing-house čit.) ustanova u kojoj bankari izmiruju svoja potraživanja (mjenična. baš kako treba. osobito vojničke col (njem. kogito. primjerno. kako jest. kliring-haus (engl. kold-krim (engl.) i ovako i onako.) bijela pomada za omekšavanje kože 231 comodamente coll arco čit. čekovna i dr. kolegijum privatisimum (lat. kolegijum privatum (lat. climb "penjanje".) djelo u rukopisu.) glaz. dakle postojim (osnovno načelo Descartesove filozofije) coitus animalium čit. klavus pedis (lat.) javno besplatno predavanje collegium sacrum (lat. "uspon") vrsta društvenog plesa (pleše se u parovima uz beatglazbu. klajmb (engl.) Francuska komedija.) šaljivo kaz. gudalom (svirati) colla parte čit. ergo sum (lat. komodamente (tal. kom si. zoccolo) mn. v.) med. kao što priliči.) glaz. oznaka za prateće glasove da se usmjeravaju prema glavnom glasu collegium medicum čit.) osvježavajuće piće od različitih biljnih ekstrakta s dodatkom neznatne količine kofeina Code Napoleon čit.) teol. prva ovakva ustanova osnovana je 1775. Zoll-stock) drveni metar na sklapanje. partneri ispružaju ruke jedno prema drugome i trljaju se nosevima "na mongolski način". koka-kola (engl. osobito: stari rukopis cogito.). cokula") irski narodni ples s udaranjem nogu o pod (iz njega se razvio step coca-cola čit. bez svojevoljnog ukrašavanja comedie a tiroir čit. žulj na nozi. otmjenost communicatio idiomatum čit. djelo s nepovezanim scenama Comedie francaise čit. kom il fo (fr.5 cm cold-cream čit.) francuski građanski zakonik koji je tako nazvan po tome što je izrađen pod predsjedništvom Napoleona 1. comodo . kodeks manuskriptus (lat. mislim.) parenje životinja cokule (tal. sanitetsko vijeće collegium privatissimum čit. kome sopra (tal.) fil. u Londonu climb čit. clog "drvena cipela. kao prije. Komedi fransez (fr. klog (engl.) glaz.clavus pedis clavus pedis čit. valjano. sabor kardinala u Rimu colštok (njem. come prima come sta čit. kome prima (tal. codex chartaceus čit. svakojako comme il faut čit.) sveti sabor. kolegijum publikum (lat. kol aro (tal. kao gore come sopra čit. palačno mjerilo come prima čit. kodeks kartaceus (lat.) glaz. teške i čvrste kožne cipele. komedi a tiroar (fr. v.) posebno predavanje koje slušatelji plaćaju collegium publicum čit.) zdravstveno vijeće.) glaz. metar na kojem su označeni coli (palci). kola parte (tal. pariško kazalište koje prikazuje poglavito klasična djela comme ci. sjedinjenost božanskih i ljudskih svojstava u Isusu Kristu comodamente čit. zatim se okrenu jedno prema drugom leđima i tako završavaju ples) clog čit.) stari rukopis napisan na papiru codex manuscriptus čit. zoll) starija mjera za dužinu: palac = 1/10 ili 1/12 stope = oko 2. comme 9a čit. ergo sum čit.) uzorno.

ljupko. s bolom. kon alegreca (tal. nježno.) glaz. punim tonom con tenerezza čit. pokajanje consecutio temporum čit. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: cf. kompijaćevole (tal. konsignacio bonorum (lat. konsekucio temporum (lat. komodo (tal. izražajno con vivezza čit.) glaz. pažljivo. u slučaju bijega nekog prijestupnika).) prav. usp. složeno con allegrezza čit. s nježnošću. izražajno con fuoco čit.) glaz. s djelomičnim odstupanjima od glavne teme con vigore čit.) glaz. snažno. u korist svoga nekadašnjeg poslodavca. strastveno.. vatreno. kon pasione (tal. živahno. kon vigore (tal. tj. pren.) glaz. simbolično oduzimanje imovine . konfer (lat. sa živošću. trgovački pomoćnik) ograničava. kon dolore (tal.) glaz.) gram. kon anima (tal. pod konkurs conditio sine qua non čit. apsolutan uvjet confer čit.) glaz. s ljubavlju. kon dolčeca (tal. konkurzus kreditorum (lat. s veselošću con amarezza čit. suglasnost svih naroda u pogledu vjerovanja u postojanje božanstva (uzima se često kao dokaz za postojanje Boga) consignatio bonorum čit. končertino (tal. konkurencije klauzula (lat. kon amore (tal. dopadljivo complices delicti čit. u svom privrednom radu concursus creditorum čit. pravilno slaganje vremena u rečenici consensus gentium čit.) glaz. kon viveca (tal. sa zadovoljstvom con anima čit. tužno con amore čit. kon gracija (tal. kon brio (tal. živahno.) neka se usporedi Confiteor čit. s izrazom punim duše con brio čit. kon tenereca (tal. umilno con moto čit. v. obično s jednim do tri samostalna stavka concurrentiae clausula čit. dirljivo 232 consignatio bonorum con variazioni čit. s varijacijom. vatreno con diligenza čit. sudski popis imovine (npr. Konfiteor (lat. kondicio sine kva non (lat. žalosno con espressione čit. udobno.) glaz.) usporedi (upućivanje na neko mjesto u knjizi). komodeto (tal. brižljivo con dolcezza čit.) v. pod motus con osservanza čit.) glaz.) glaz. komposto (tal. sa žarom.) "ispovijedam se".) glaz. kon varijacioni (tal.) glaz. živahno con gravita čit.) mn. kon oservanca (tal.) glaz.) teol. s uzbuđenjem con suono pieno čit. tužno. s pažnjom. kon moto (tal. pokajna molitva u katoličkom bogoslužju. neophodan. kod javnih prodaja.comodetto comodetto čit. umjereno compiacevole čit. kon suono pjeno (tal. ljupko.) trg.) glaz. komplices delikti (lat. pažljivo con passione čit. kon fuoko (tal.) glaz. ljupko. vremenski slijed.) glaz. živo concertino čit. strasno. nakon smrti onoga koji umre bez oporuke. umilno.) glaz.) glaz. manje glazbeno djelo. radosno. kon espresione (tal. s gorčinom.) glaz.) glaz.) glaz. v. živahno.) glaz. nužan. prav.) uvjet bez kojega se nešto ne može zamisliti ili izvršiti. živahno.) glaz. krjepko. kon gravita (tal. pogodba kojom se službenik (npr. prav. konferatur conferatur (lat.) glaz. v. slatko con dolore čit. kon dilidženca (tal. kon amareca (tal. s dostojanstvom con grazia čit. burno. komplici composto čit. konsenzus gencijum (lat. dostojanstveno. comodo comodo čit.

) liječnički savjet.) trg. tj. zoppo) sakato. hladna vatra itd. kontinuet (lat. konzilijum medikum (lat. dobivao gaje vojskovođa koji je oslobodio grad od opsade. konto korente (tal. contradictio symptomatum čit. kopi-rajt bil (engl. tj. tj. odlikovanje vojniku koji se prvi popeo na zid neprijateljske utvrde. alla zoppa čit. pun zbor.) glaz. četvorokutan krug. korona kastrenzis (lat. korona navališ (lat. konto a meta (tal. corona vallaris čit. koro pjeno (tal. kornd bif (engl.) savjet đaku da napusti školu (zbog slabog učenja ili ponašanja). korona (lat. kopi-rajt (engl. javno i otvoreno eorned beef čit. kljasto. kontradikcio in adjekto (lat.) uobičajena formula za zaštitu autorskog i izdavačkog prava copy-right bili čit. coque) farm.) med. bez prekidanja conto a meta čit. proturječnost znakova bolesti 233 corona copo (tal.consilium abeundi consilium abeundi čit. npr. korona trijumfalis (lat.) zidni vijenac. v.) med. corona ciuica čit.) glaz. tj. odlikovanje vojniku koji je u boju spasio život rimskom građaninu.) opsadni vijenac.) glaz. tako da ta stvar i dalje ostane kod prijašnjeg vlasnika u uporabi contano čit.) brodski vijenac. korona obsidionalis (lat. nejednako copy-right čit. corona obsidionalis čit. kontinuo (tal. konsortes litis (lat. potpun zbor corona čit. liječničko mišljenje consortes litis čit.) v. pred cijelim svijetom.) nasipni vijenac.) log. corona muralis čit. kontinuetur (lat.) zakon o autorskom i izdavačkom pravu coque! čit.) pred skupljenim narodom. trgovci i industrijalci otvaraju jedan drugom mjenični ili akceptni kredit ili račun (konto).) konto o poslovima na zajednički račun. drugovi pred sudom. kontraktus socide (lat.) mn.) taborski vijenac (dobivao gaje vojnik koji je boreći se prvi ušao u neprijateljski tabor). corona castrensis čit. tekući račun. korona muralis (lat. korona civika (lat. socida contradictio in adjecto čit. korona valaris (lat.) med.) prav. kontradikcio simptomatum (lat. prav. ala copa (tal.) dobivao je vojskovođa kojemu je bilo dopušteno da slavi trijumf. pa na temelju toga kredita međusobno posluju contractus socidae čit. pravite stanku (u partituri kod onih glasova koji kasnije počinju) continuet čit.) građanski vijenac. koram publiko coram publico čit. corona navališ čit. drveno željezo. nešto blaža vrsta relegacije consilium medicum čit. koram publiko (lat. svi koji pred sudom zajednički zastupaju isto pravo constitutum possessorium čit. coquere. konzilijum abeundi (lat. kuhaj! (na receptima) coram populo čit. konstitutum posesorijum (lat.) glaz. neka nastavi (bolesnik upotrebljavati lijek) continuetur čit. kokve (lat.) usoljena govedina konzervirana u limenim kutijama (konzerva) ćoro pieno čit. na dijeljenje gubitka i dobitka conto corrente čit. koram populo (lat. brojte. ovaj posljednji vijenac bio je prvotno od svježeg . kad banke. kontano (tal. corona triumphalis čit. dobivao ga je vojnik koji se prvi popeo na neprijateljski nasip.) vijenac. dobivao ga je vojnik koji je prvi stupio na neprijateljski brod. jedan od načina stjecanja vlasništva u pokretnim stvarima bez stvarne predaje. neka se nastavi (uzimanje lijeka) continuo čit. proturječnost u pridanome.) prav.

škripanje u prsima koje se čuje pri udisanju zraka crepitus ventris čit. korpus Domini (lat.) arh. srednji glavni dio palače ili dvorca corps diplomatique čit.) v. čija se djela temelje na dekorativnosti i ukrašavanju crepitatio vesicularis čit. čujno.) prav. korpus delikti (lat. Korpus juriš civilis (lat. "Venerin vijenac".) Hrvat Croatia čit. koji mesar stavlja na vagu uz meso koje mušterija traži..) glaz.) kruna. dok su ostali vijenci bili od neke druge kovine. uvreda veličanstva.) u Kat.) svi predstavnici stranih država u nekoj državi. knjiga cjelokupnog rimskog prava: zbirka rimskog prava koju je u VI. gumena sisaljka. kraun (engl.) Sjeverna kruna. duda. i Kroacija croix d'honneur čit. sifilisne ospice po čelu corps de logis čit. diplomatski zbor. predmet koji dokazuje krivnju. valove itd. krucifere (lat. krustaceja (lat. pojačavajući jačinu tona cretio čit. obično kosti ili lošije meso. st. pričesna hostija kao tijelo Kristovo. Corona borealis čit.) Cosa nostra čit. krepitus ventris (lat. zviježđe na sjevernoj nebeskoj polutki (najsjajnija zvijezda Gemma) corona Veneris čit. kosmeo kitim) talijanski umjetnici u 12—14. krečio (lat. Koza nostra tal. gumeni ili plastični predmet u obliku sise i si. Korpus juriš (lat.) zbirka Justinijanovih pravnih knjiga Corpus juriš čit. pripadaju porodici zeljastih dvosupnica crustacea čit. ožujka 1906. iz grč. sve jače. kor d'loži (fr. diplomatsko tijelo corpus delicti čit. a predstavljali su npr.) prav. privaga cucla (njem.) med.) zbornik prava. bot. st. pod vilis Cos-b astronomski laboratorij europskih zemalja u kojem se proučavaju gama-zrake iz galaktičkih i drugih visoko radioaktivnih izvora (lansiran je početkom kolovoza 1975. utvrdni zid.) med. krešendo (tal. zool.) mn. no koja je tek u XVI. Kroacija (lat. engleski srebrni novac od 5 šilinga cruciferae čit. (tal. rakovi. crkvi: tijelo Gospodnje (Kristovo). biljke krstašice. Tijelovo (blagdan) Corpus juriš canonici čit. krimen lese majestatis (lat. Korpus juriš kanonici (lat. tj. glasno puštanje vjetrova iz trbuha (kroz crijeva) crescendo čit.) zbirka pravnih izvora kanonskog prava Corpus juriš civilis čit.) med. dobila ovaj naziv corpus vile čit. Cosa nostra "naša stvar") poznata ta- 234 cucla lijanska gangsterska organizacija mafije u SAD-u Cosmati (tal. . v. kroa d'oner (fr. razred člankonožaca. oruđe kojim je djelo izvršeno ili objekt nad kojim je izvršeno corpus Domini čit.Corona borealis lovorova lišća a kasnije od zlata.) prav.) mn. veleizdaja Croata čit. krepitacio vezikularis (lat. Kroata (lat. zločin prema državi.) Hrvatska. korpus vile (lat.) francuski orden: križ legije časti crown čit. Korona borealis (lat. izjava pred sudom i svjedocima o primanju nekog nasljedstva crimen laesae majestatis čit.) sisa. Zuwage) dodatak.) popularni španjolski napitak (koka kola miješana s nekim alkoholima) cubok (njem. kor diplomatik (fr. korona Veneris (lat. priredio car Justinijan. na njemačkoj zvjezdarnici KonigsstuhlHeidelberg. ljuskari cuba libra (šp. ime Croatia dano je jednom planetoidu otkrivenom 3. "varalica". st.

znak broja dva ili neki predmet druge kategorije (npr. životopis custodia honesta čit. nasamariti koga i si.) min. Akt čin) kazališna igra u dva čina. 2. zool. kuprum (lat. Schalter) električni prekidač na poteg. Zug vučenje.) tijek života. fr. laka. kad igrač ima kralja i damu iste boje). zabib. zustandig) zavičajan cuzamenštos (njem. dvopek. Zusammenstoss) sukob.) mn. posve mala krivnja cum grano salis čit. Zucker šećer. obično u frazi: zabiti cviku podvaliti kome. sporedno jelo. suho grožđe. kurikulum vite (lat. zucken) vući. kulicide (lat. Zucker) šećer cukati (njem. Stoss udarac) udarac lopte u nogometu tako da je igrač usmjeri natrag (iza sebe. zool. Wasser voda) zašećerena voda cuketo (tal. 5.) prav. zuriick) natrag (izraz uobičajen kod kočijaša kad žele da konji povuku natrag) 235 cvika curikštos (njem. dvosjed cvancig (njem. zwei dva. dogotoviti curik (njem. rozine cvečknknedli (njem. Sitz sjedalo) vozilo. zibibbo) mn. kum rezervacione (lat. kulpa levisima (lat. Zugehor) pribor za odijelo (podstava.) s iznimkom. kustodija honesta (lat. 6. Zwiebel crveni luk. kola. široka. komarči culpa lata čit.) Rimska kurija.) v. Zuschneider) krojač (pomoćni) cušpajz (njem. tj. varivo cuštendig (njem. dvočinka cvajer (njem. bakar Curia romana čit.) prav.) kinesko Ministarstvo vanjskih poslova cuprum čit. 4. . zuchetto) crvena kardinalska kapica culicidae čit. američki somić cvibak (njem. zurichten) spremiti. mala krivnja culpa levissima čit. željeznica. Zuspeise) dodatak uz glavno jelo. kulpa lata (lat. Kurija romana (lat. a preko sebe) curriculum vitae čit. veoma laka. potezna sklopka cukar (njem. cvikl klin). "knedli" sa šljivama cvergl (njem. Zweier) dvojka.) prav. Zerge) patuljak. vrsta sitne ribe. Krankheit bolest) šećerna bolest cukervaser (njem. Zvvieback) kruh dvaput pečen. zatvor koji ne lišava časti (osobito za manje političke prijestupe) cušnajder (njem. cvinglijanci cvik (njem. zrakoplov i si. zwanzig) nekadašnji novac od dvadeset krajcara cvebe (ar. zwei dva. Zug) 1. odlično (u ocjenjivanju uspjeha na ispitima) cum reservatione čit. Zwick) vrsta kartaške igre. tzv. saonice. propuh. papin dvor u Rimu (središnje tijelo u upravi Katoličke crkve) curihtati (njem. teška krivnja culpa levis čit. sudar cvajakter (njem. biskvit cviblsos (njem. vrsta velike udice za lov somova. trgati cukerkrankhajt (njem. sauce umak) umak od crvena luka cviglijanizam v. osim Cung-li-jamen (kin. kulpa levis (lat. vlak. zuriick natrag. fircig cvancik (njem. Zug) piti. igra "mlin" cvika (njem. 3. gumbi i dr. brašno) cvajzicer (njem. voj. kum laude (lat.) cugšalter (njem. grožđice. tal.cug cug (njem. vod cugati (njem. usp. gutljaj. dotjerati. pijuckati cugeher (njem. kum grano salis (lat. okruglice. Zwetschke šljiva) mn.) s pohvalom. uz ogradu. pod granum salis cum laude čit. sa dva sjedala. Zucker šećer. povorka.) prav. konac. zwanzig) dvadeset (obično kao figura u kartaškoj igri "šnapsl". pohvalno.

"pusa" poljubac) poljubac pri kojemu se cjelivana osoba uštine za obraz cvikl (njem. naučavanja vjerskog reformatora Ulricha Zwinglija (1484—1531) Cyrano de Bergerac čit. usp. Zvvickel) klin.) francuski prozni i dramski pisac (pravim imenom Hector Savinien. umetkom u obliku klina) 236 Cyrano de Bergerac cvilih (lat.cvikati cvikati (njem. 1619—1655). od dvije žice. zwicken štipati. bušenjem poništiti (kartu. triling cvinglijanci pristaše cvinglijanizma. kudjeljno i pamučno platno) cviling (njem. kad treba proširiti hlače ili si. uklinak. bilih dvonitni. njegov je lik neoromantički idealiziran u istoimenoj drami Edmonda Rostanda . Zwillich) dvonitka (jako i gusto laneno. Zwicker) naočale koje se drže na nosu pomoću štipaljke. Sirano d' Beržerak (fr. ulaznicu) cvikcange (njem. umetak (izraz osobito uobičajen kod krojača. bez nožica cviki-pusa (njem. zvvicken) bušiti. jedno od blizančadi. Zange kliješta) vrsta osobitih kliješta sa šiljastim štipaljkama cviker (njem. Zwilling) blizanac. njem. zvvicken štipati.

stražarska kula V . spremište 7~ kukuruz. pijani ča-ča-ča varijacija spomenutog plesa. gunđati čapetoni (šp. 2.18—3.-tur. svirka. grah i si. ognjilo čakov (mađ. pleše se u paru.) kineska mjera za dužinu. motka uz koju se penje loza. poriluk čaptija (tur.) cendrati. csaklya) motka sa željeznom kukom za privlačenje udaljenih predmeta.) svileni rubac č' a rmađ. prijeći na islamsku vjeru čam (tur. = 3. čanak (tur. čalgi) glazbalo.c Č. nestaško čapljan (tal. sviranje.) hlače čalgija (tur. smreka. pren. šešir s remenom ispod brade čakra (šp. gornji t ili katovi u takve zgrade. ali se kredu po točno određenoj shemi koraka. csako) kožna vojnička kapa. č četvrto slovo hrvatske latinice ča-ča-ča (cha-cha-cha) latinskoamerički društveni ples u 4/4 taktu.) konj sa sitnim i brzim hodom. mađ. čam 2. ansambl od tri svirača (melodijski instrument i udaraljke) čalma (tur. jela. seoska kuda u Južnoj Americi čakšire (tur.) v.) v. sajka) lak i brz čamac na Dunavu i Dnjestru (služio i kao ratni čamac). chapetonis) novi europski doseljenici u prijašnjim španjolskim pokrajinama Latinske Amerike (za razliku od kreolaca koji su rođeni u Latinskoj Americi) čapka (polj. partneri se ne drže. imitacija (koracima i pokretima) pijanog svijeta (gubljenje ravnoteže) čabuk (tur. čakmak (tur. chacra) seljačka koliba. šator čaga (šatr. čamac od jelovine čama tur.) kresivo. cipllina) bot.) putnička torbica čantrati (tur. pašnjak. glazbeni instrument.) 1. ravan konj (koji istodobna diže obje desne pa obje lijeve noge). perorez čakija (mađ.) ples čair (tur. šajka čakarita (šp. čaika. zaviti čalmu pren. čajyr) livada. chacarita) divovski inkvizicijski požar zabranjenih knjiga (proveo argentinski katolički kler) čakija (tur. poljana.58 m čankir (fr. dolina čajka (rus. csarda) krčma na pusti u Mađarsko1' čardak (tur.) zarada drvena ili zidan«* ili na stupovima s (izbočenim) drvenim gornjim katom. (kjamis) gornja ženska haljina (drugo je čama — dosada) čamac (tur.) drvena zdjela čančara vrsta kornjače čang (kin. csapka) četvrtasta ulanska kapa. vragolan. čangrizati. prigovarati. travnjak. poturčiti se. čaki) džepni nožić. poljska narodna kapa čapkun (tur.) brzo čador (perz.) bijeli platneni ovoj oko fesa kod muslimana. chancre) čir uopće (obično se upotrebljava u vezi meki odnosno tvrdi čankir) opasna spolna bolest čantra (tur. bor.

npr. kasnije NKVD čekić (tur.) pleter. čavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci. pravo. tržnica. dati brod ili zrakoplov pod zakup čartisti (engl. borio se za široke demokratske slobode. prekrivač čatma (tur. osobito za opće pravo glasa i tajno glasovanje čarug (tur. bat. usp. cello) glaz. lijepo odgojen čovjek. reorganizirana u veljači 1922. vitlo (za dizanje uvis izvlačenjem) čelebija (tur. 3. veo. cheque. ispočetka lagan. kao državna politička uprava — GPU. bankovna uputnica. kuća od dasaka i brvana čauš (tur. povlaštivati. jedna od triju slušnih koščica u srednjem uhu čekmedže (tur.-tur. također: mladi gospodin. čalab. čembalo) glaz. nakit na kapi. čikrik) kotač. ocal čelist (tal. celesta) vrsta glasovira s nizom metalnih pločica koje daju vrlo lijepe tonove (četiri oktave) čelik (perz. kotur.) 2. sajam. 2. bohemizam ček (engl. čaršu) 1. debeli svat (koji zbija šale u svatovima). čekirdek koštica) ogrizak voćke (s košticama) čekrk (tur. poskočica čatija (tur. 2. tur. trgovački dio grada. čeleb) gospodin. csardas) mađarski narodni ples u 2/4 taktu. javno mnijenje. violončelo čembalo (tal. isprava. ugovor. čaryk) opanak častuška (rus. istaknutih dijelova vojnih postrojbi radi izazivanja i uznemiravanja neprijatelja ili kao počinjanje ozbiljnije borbe čarkaš (perz. violončelist čelo (tal. charter) povelja.) čelesta (tal. žičani instrument u obliku trapeza. dokument. charter) mn. "čaršija priča" čarter (engl. cello) glaz. čelenk) nakit u obliku perjanice. preplet. neobaviješteni.) narodna pjesma vedroga karaktera. onaj koji započinje čarke čarlston (engl. engleskom mehaničaru Chubbu) čehizam češki izraz u nekom drugom jeziku. rjeđe zlatne. trgovački stalež. velikog posjeda i kapitala. povlastica. glava (šatr. bank. srebrne.) kratica za "Črezvičajnaja komissija" ("Izvanredna komisija") — osnovana u Rusiji nakon Oktobarske revolucije.) 1. poslovni.132 1 čarka (perz. svira se .) kutija s ladicom (služi kao drvena kasa) čekrdak (tur. isprava kojom osoba koja je deponirala određenu svotu novca kod druge osobe daje ovoj nalog da isplati nekoj trećoj osobi ili donositelju svotu koja je na toj ispravi označena. koprena. alaj-čauš 238 čembalo čeb-brava vrsta brave sa 5 do 7 zatvarača od kojih se svaki treba dignuti na svoje mjesto kako bi se brava otvorila (nazvana po pronalazaču. kratka pjesmica (obično četiri stiha). općinski podvornik u Dalmaciji. check) 1. v. charter povelja) politički i socijalni pokret engleskih radnika (1836—1848) protiv aristokracije. ugovor o najmu broda ili zrakoplova čartirati (engl. pren.) vojnik na prednjem položaju. čati) rubac.) kladivac. nado.čardaš čardaš (mađ. kladivo. gospodičić čelenka (tur. platno s plavim ili plavim i bijelim kvadratima ili prugama. usp. mornarsko platno Čeka (rus. ruska mjera za tekućinu = 0. pristaše i pobornici čartizma u Engleskoj čartizam (engl. puškaranje između prednjih. pa sve življi i burniji čarka (rus. čehar su. pričvršćen na kalpaku ili čalmi (odlikovanje za posječenu neprijateljsku glavu). v.) kovko željezo. charter) povlastiti. charleston) američki salonski ples u 2/4 ili 4/4 taktu čaršija (perz. nestručnjaci.

iz meksičkoga: chilli) vrsta veoma ljutoga sušenog papra. kašagy. šuplje kolo čempres (lat. sanskr. g. plitice (udaraljke u obliku mesinganih tanjura.318 m. čerge) mali šator. shinampas) mn. cimarronada čopor divljih životinja) južnoamerički divlji konj čimbur (tur. male ženske cipele čerga (tur.. zool. chicchera) šalica čikoš (mad. zbog svoje govorljivosti.čember udaranjem u žicu pomoću dvaju čekića čember (tur. zdenac.) mn. Schimpanse) zool. glaz. vrsta afričkog antropoidnog majmuna. kamiš. s našim česati) česalo. cinelle) glazbena sprava u obliku diska (udara se jednom o drugu). ćićerone Čičikov tip iz Gogoljeva romana Mrtve duše ("junak" putuje po Rusiji i od vlastele kupuje "duše" njihovih mrtvih kmetova) Cifut(in) (tur. čember) veo muslimanskih žena. "crvenjaci". konjušar čilaš (tur. limena četka za timarenje konja i krava četverik (rus. csikos) čuvar konja. čevre) četverokutni rubac izvezen srebrnim nitima. tschatur. plivajući vrtovi u Meksiku činčila (šp. čyrčyplak) gol golcat. vjenčani dar či (kin. čoček čerevički (rus. bez igdje ičega činampas (šp.. mjera za žito od 100 činga = oko 100 1 čibuk (tur.24 1 čevra (tur. 2. mjera za putove = 0. pren. usp. chester) vrsta odličnog engleskog sira.246 m. srodnog gorili čimpanza (njem. 3. uvela sovjetska vlada (jedan červonec = 10 zlatnih rubalja) česma (tur. platno. chinchilla) 1. cinelle) mn. chinchilla) vrsta južnoameričkog glodavca (love ih radi krasnog gustog i finog krzna) činela (tal. 2. "afrički divlji čovjek". čifutarija skup Čifuta (kao poruga) čikara (tal. čengi) plesačica i pjevačica. lula. živi obiteljskim životom i lako se pripitomljava čin-čiplak (tur. u nekadašnjoj Turskoj: danak od ovaca i koza što se davao sultanu čičerone (tal. čubuk) cijev lule. osobito u tal. osobito ciganski čeri-brendi (engl.) mn. plitica činele (tal. quattuor) mjera za žito u Rusiji = 26. mađ. cherry-brandy) rakija od trešanja. jelo ili umak začinjen takvim paprom čimaron (šp. južnoamerički zec. po slavnom rimskom govorniku Ciceronu). šifon. chimpanze) vrsta antropoidnog majmuna.) jaja pripremljena s vrhnjem i češnjakom čimpanza (fr. kineska mjera za dužinu: stopa = 0. cyparissus) rod crnogoričnog drveća iz porodice čempresovki (vrlo pravilno razgranjeni grmovi ili stabla) čeng (kin.) kineski puhački instrument s cijevima raznih veličina i zakrivljenom trubom u koju svirač puše čengija (tur. nazvanog po engl..) Židov. trešnjevača červonci (rus. ruske novčanice sa zlatnim pokrićem koje je 1923. veliki rubac koji pokriva glavu i čelo do očiju (nosi se uz feredžu). cicerone) vođa stranaca. zec-miš. gradovima (podrugljivo 239 činele nazvan. služe za davanje posebnog tona pojedinim mjestima u glazbenom djelu) . po duševnim osobinama životinja najbliža čovjeku. gradu Chesteru češagija (tur. csillas) konj sive dlake čili (engl. češme) kladenac. izvor iz kojega voda teče na cijev (drugo je česma) čester-sir (engl.) 1. obruč. bunar. krzno s izrazito mekanom gustom sivom dlakom ove životinje činčila (šp. lat.

uklanjanje neprijateljskih elemenata iz neke zajednice uopće čivit (tur. kalfa čistka (rus. mana čuti vrsta himalajskog majmuna za kojega neki misle daje ljudsko biće. 2. džirahat) med. "spoj" . cliurros) mn. ciotto hrom) skvrčeno stopalo. csomo) zamotuljak npr. čuruk) nedostatak. chok) tehn. miti čuvida (tal. šegrt. lažan izgled čvenk (šatr. čivit) isto što i indigo. tal. oštećenje kože ili sluznice zbog raspada bolesnog tkiva čirak (tur. chulo) pomoćnik borca s bikovima koji razdražuje bika čurma (tal. također: Indijanac koji je odrastao među Europljanima i koji govori španjolski čom. zatvarač zraka na rasplinjaču koji služi za brže stavljanje motora u pogon 240 čvenk čokanj (tur. doba cvjetanja renesanse čino (šp. prigušivač. ćoček) plesač čoha (tur. dolina čulo (šp. otrovni žabnjak (biljka). "pet stotina". jarak. na ulju pečena tanka kriščica krumpira čir (ar. gruda. duhana čomor (mađ. cinquecento) lit. cipollino) talijanski mramor sa zelenkastim žilama čips (engl.) sastanak. st. bogalj čolo (šp. družba. čyrakman) svijećnjak. bolest koja dolazi od masnih jela.310 m. uobičajeni naziv za XVI. pren.) čišćenje. chocolate.. maškara. čuha) vrsta tvorničkog čvrstog valjanog sukna i odjeća od njega čok (engl. obrazina. čoha. talijanske književnosti i umjetnosti. potomak crnca i Indijanke u Americi čino (šp. obično crnom vunom čuruk (tur. stabljika kupusa. vanilije i dr. čerag) sluga.) rupa. cacauati. grizlica. 1 dl i 1/2 dl. ovce s grubom. klip bez zrna čokolada (meks. Schokolade) masa pripremljena od kaše prženog kakao-ploda u zrnu. šećera. šp. rulja čuros (šp. csomor) 1. chino) "Kinez". modrilo. okomak od kukuruza. groznica praćena osjećajem gađenja i mučnine čorba (tur. plavi pigment biljnog podrijetla. cinquecento) mn. krinka. csizma) kožna cipela s visokom sarom čoček (tur. tal. 2. cioccolata. kriška.) kineska mjera za žito = 1/ 100 či = oko 11 činkvečentisti (tal.) 1. Tasso i dr. čoma (mađ. momak.čing čing (kin. ciurma) momčad. povremena revizija članova stranke i provjeravanje njihove idejnosti. čorba) juha čota (tal. svjetina. usp. čokal) staklenka za rakiju od 1/8 litre. pjesnici (T. jeti. zelenaš.) iz doba činkvečenta činkvečento (tal. mjera za površinu = 99. grumen zemlje ču (jap. jama. čolak (tur. japanska mjera za dužinu od 60 kenga ili 360 šaka = 109. njem.573 a čukur (tur.) i umjetnici (Rafael i dr. čolak) jednoruk. lihvar čizma (tur. chino) mješanac od bijelca ili Indijanca i osobe neodređene rase čipolin (tal. skraćeno umjesto "tisuću pet stotina". sakat čovjek. invalid u jednu ruku. chip komad. cholo) potomak Zamba. fr. xocoati. (čyrak. mad. krabulja. chocolat. iver) vrsta sendviča. ciovetta) maska.

ćeif) dobro raspoloženje.) nedostatak novca. kalia koliba) zasebna sobica. odijelo ćitab (ar. tepih. cellula. besparica ćesim (tur. sag ćilit (tur. kel gol) glava bez kose ćelepir (tur.-tur.) obala. kraj. čarčuve) okvir. kilim. prohtjev ćefil (tur. Biblija ćiveta (tal. brava ćiriš (perz. zgrabiti. veselje. 2. ćehribar) "ono što privlači slamu". gordost. nadstojnik. lihvar. kefll) svjedok. kenevir) konoplja. Ka'bah. rub. prozorski okvir ćeresta (tur. zamjenik.) sreća. zemljana ili bakrena zdjela ćatib (ar. korist. kor) prid. škrtac. tur. bez oštrog i ubitačnog naboja . kjar) trgovina. chiappare) uhvatiti. užarska radionica ćerčivo (perz. Ća'be) v. tj. ščepati ćar (tur. ćiriš) v. ćef ćela (tur. ćisvet) nakit. ćeremid) krovni crijep ćerana (perz.) lan ćevap (tur. pisac. venet. Kur'an. ćerpidž) nepečena cigla ćesam (tur. kehruba. violina ćenar (perz.) lokot. radost. kupiti na ćesam kupiti na sreću ćesatluk (tur. ć peto slovo hrvatske latinice Ćaba (ar. jantar čilim (perz. ćorac. ciao!) zdravo! ćapati (tal. uživanje. uloviti. vrsta platna ćenevir (tur. kelepir) ono do čega se dođe na lak način. ćahje) domaćin. najam. nevjernik (osobito kao pogrda) ćafurija (ar. paušal. dem. soba za ostavu.) 1. jamac ćehaja (perz.) cijena na veliko. starješina. oplata. upravitelj dobara.) pisar. pljačka. pribor uopće (za pravljenje nečega) ćerpič (perz. ciacole) brbljarije ćao! (tad. Kaba ćafir (ar. građa. volja. starješina pastira ćeif (ar. zarada. samodopadljivost ćifta (perz.) vrsta veza na šupljike ćeten (perz. plijen. uže ćeramida (tur. ćitab) pismo. fosilna smola koja potječe od crnogorice. keman) gusle.Ć. kebap) komadić mesa pečen na žeravi ćibur (tur. trgovački posao ćasa (tur. ćiriš ćispet (ar. grč. zakon. dobitak. slijep na jedno oko. novčana kriza. kut. strana. ćorav (tur. ćiriš) postolarsko ljepilo ćiriz (perz. kibir) oholost. knjiga. mudrac.) onaj koji ne priznaje Boga. nadzornik ćehaja (tur. ostava. cella soba. naredba. pren. osobito redovnička ćemane (tur. namiguša. keča) bijela (albanska) kapa od uvaljane vune ćef (ar. ćar-hhane) radionica sapuna. kethhuda. samica. zakupnina ćesma (tur. filistar ćilibar (perz.) v. učenjak ćeča (tur. kereste) materijal. konopac. kjafur) kamfor ćakule (tal. ćorak slijepi metak. kelim) prostirač. kjase) duboka porculanska. perz. civetta) ćuk (ptica). dobit ćelija (lat. koketa ćor.-tur) = Čifut.

kuglice od mljevenog mesa s paprom i lukom ćulav (tur. bunda ćurdija (tur.) mn. vrhnje i dr. ćuk. pren. kotu) nevaljalac. kritična situacija ćotija (tur. kursu) propovjedaonica.) kratak krzneni kaput.ćoriti ćoriti (tur. tur. chiuso zatvoren.) kratak gornji zimski kaput podstavljen krznom. pren. tamnica.) bolest koju živad dobiva za vrijeme parenja ćusegija (tur. dug ženski kaput bez rukava od bijelog. kramp. kućica ćumur (tur. za žeravicu ćuskija (tur. ujk) brežuljak ćuza (tal. bezizlazan položaj.) 242 ćuza ćuprija (tur. zaključan) zatvor .) kokošinjac. izrod. motka. ćor) šatr. glupan ćuvik (perz. sokak ulica) slijepa ulica. batina.) polukružna vunena kapa.) meso pečeno na žaru ćumez (tur.) most ćurak (tur.) velika zemljana posuda (za pekmez. ćor slijep. nečovjek Cozot stanovnik talijanskog mjesta Chioggie (poznati kao vješti ribari) ćufte (perz. kome je tamno) šatr.) drveni ugljen ćup (perz. nosi se ispod fesa ćulbastija (tur.) panj. pijuk ćutuk (tur. zatvor ćorsokak (tur. spavati ćorka (tur. crnog ili crvenog sukna ćurs (tur.) željezna poluga. ćor slijep. govornica (u džamiji) ćurtauk (tur. kusegi) lopatica za ugljen.

sestra. def. porez. andezit u kojem ima kvarca Dačani stanovnici Dacije (nekadašnje rimske provincije na području današnje Rumunjske) dada (tur. ovako Sokrat naziva onaj unutarnji glas koji on smatra božanskim nadahnućem. d. alkaloid koji se nalazi u kori daphne mezereum Dafnis mit. pastiri su ga poštovali kao heroja dafnomantija (grč. žena koja čuva djecu. iznova. guvernanta dadžaz (etiop. 4. m. kratica za da ili datur (lat. grč. pa i prizivanje vragova). naziv odmila za dadilju dadaizam prema dječjem tepanju dada nazvani smjer u književnosti i likovnoj umjetnosti koji obrađuje teme iz područja besmislenoga. daire krug) 1. maleni bubanj s praporcima. mnoštvo (osobito: naziv za skup vragova.D D. zbor. dekstra manu (lat.) nacistički koncentracijski logor u Bavarskoj. v. manteia) proricanje iz lovorove grane bačene u vatru dagerotip (fr.) desnom rukom d. kći riječnoga boga Peneja dafnin (grč. dvorana za primanje ili vijećanje. Auschwitz dacija (tal. Dahau (njem. a znači što i general.) glaz. dazio) carina. glaz. dadžazmač dadžazmač (etiop. ili uopće starija žena. cijelu glazbenu partiju ponoviti do tog znaka Đachau čit. dady) dojilja.) daj. poznat po okrutnostima. na poseban način dadilja (tur. neka se dade (na receptima) d. sin Herma i jedne nimfe. umro je vrlo mlad. glaz. typos) fot. dagerotip daidža (tur. također: zapovjednik pokrajine.) v.) majka. dafne lovor. primitivnoga i si. Daguerre. 2. lovorovo drvo dafizam irski fašizam (naziv po prezimenu generala 0'Duffyja) Dafna mit. dajy) ujak daimonion (grč. dafne) lovorika. a koji ga odvraća i opominje da ne čini nešto što bi bilo nepravedno. 3. Buchenvvald.) daj takve količine da capo čit. da kapo (tal. . upotrebljava se obično u skraćenom obliku: dadžaz dafina (grč. nekorisno ili loše daira (tur. t. dada. Nimfa koju je Apolon pretvorio u lovor. kratica za da tales dozes (lat. kratica za dextra manu čit. skup.) titula u etiopskoj vojsci. tj. daća. manja od titule ras. lijepi pastir na Siciliji. d šesto slovo hrvatske latinice d. usp. ispočetka. daimonion) fil. dafne lovor) kem. naprava koju je 1838. danak dacit eruptivna površinska stijena. pronašao Daguerre i koja trajno zadržava sliku stvorenu djelovanjem svjetlosti na metalnoj ploči dagerotipija pravljenje fotografija na jodnom srebru pomoću žive.

stihovna stopa od tri sloga od kojih je prvi dug. nazvana po švedskom botaničaru Dahlu (1789. daktylos) 2. daktylos.) Dalila (hebr. mania bijes) med. bura na moru. dajak) potporanj. pod Samson dalkilič (tur. računanje na prste daktilosimfiza (grč. dalga val) 1. daktylios. obožavani poglavar duhovne i svjetovne vlasti u Tibetu dalga (tur. dal senjo (tal. podupirač (na zid). daktylos. bolestan nagon za ubijanjem dakrijadenalgija (grč. osobito grčkog. aden žlijezda. dakno bodem. symfysis) sraslost prstiju na ruci ili nozi daktiloskopija (grč. zavoj kojim se povrijeđeni prst održava u ravnom položaju daktilotip (grč. daktylios. daktylos. a druga dva kratka (— U U) daktil. grafo) pisanje na pisaćem stroju 244 dalkilič daktilografkinja (grč. nalet.) glaz. manteia) proricanje (ili: vračanje) iz prstiju daktilomuzikograf stroj za pisanje glazbenih znakova daktilonomija (grč. nomizo mislim. upala prsta. v. grafo pišem) ona koja umije pisati na pisaćem stroju daktilogram (grč. daktylos. na jagodicama. zbirka zakona dakma (dakhma) "tornjevi šutnje" (tvrđave u Iranu i Indiji na kojima Parsi izlažu tijela pokojnika da bi ih izjele ptice grabljivice) daknomanija (grč. grafo pišem) opisivanje prstenja daktiliografika (grč. daktylos. daktylos. promatram) metoda prepoznavanja zločinca po individualnoj razlici finih linija na unutarnjoj strani prstiju. čir na prstu daktilograf (grč. daktylos) 1. motka. udar vjetra. al segno dalaj-dama vrhovni budistički svećenik. predmetak u složenicama sa značenjem: prst daktilioglifika (grč. valovi. dakryon. poet. digest) 1. sažet pregled. daktylos. daktylos. dakryon suza. bolest suznih žlijezda dakrioreja (grč. ljubičasta georgina. typos otisak) pisaći stroj dal segno čit. stup dajdžest (engl. rheo tečem.(grč. daktylos. grafo pišem) onaj koji piše na pisaćem stroju daktilografija (grč. ispuh dima (pri pušenju) dalija bot. gramma crta) otisak prstiju daktilologija (grč. dalkilič gola sablja) pripadnik nekadašnjih turskih oružanih snaga (glavno oružje bila mu je sablja . 2. tithenai staviti) zbirka kamenja za prstenje (gema). daktylos. curim) med. daktylios. manteia proricanje) proricanje iz prstenja. valovlje.dajak više skladišta oko zajedničkog dvorišta dajak (tur. grafo) v. daktylos) med. ispitivanje otisaka prstiju daktiloteka (grč. skopeo gledam. daktylios. glyfein rezbariti. draguljarski sandučić daktilitis (grč. proricanje pomoću čarobnog prstenja daktilioteka (grč. logia) govor pomoću prstiju.) v. zbirka otisaka takvog kamenja. suviše jako suzenje dakron sintetičko tkivo koje služi za pravljenje umjetnih krvnih žila daktil (grč. daktilioglifika daktiliomantija (grč. algos bol) med. urezivati) vještina urezivanja kamenja za prstenje daktiliografija (grč. vještina iskazivanja misli pomoću prstiju daktilomantija (grč. daktylos. 2. tithemi stavljam) med. daktylios prsten. g. smatram) vještina računanja na prste.

vlastelinka: otmjena žena koja drži do sebe. damnificatus) onaj koji je pretrpio štetu. gubitak Damoklo ime laskavca koji je tiraninu Dioniziju pozavidio na sreći. Wahl izbor) "dame biraju" tj. ali mu je iznad glave objesio mač o konjsku dlaku. dam nasip) uzvišenje od zemlje. podzemna "žica" neke rude damasciran išaran. otuda: Damoklov mač opasnost koja čovjeku stalno prijeti Damon i Fintija prema starogrčkoj priči dva filozofa (pitagorovca) u službi sirakuškog vladara Dionizija Mlađeg. figura na igraćim kartama. damnificatio) nanošenje štete.) prav. damasto) svilena. žila (arterija i vena). osuđenik damnificirati (lat. 3. prvi put primijenjena) dama dat.) 1. kralj to dopusti. naredio je Dionizije da ga počaste za njegovim stolom kao kakva kralja. zamolio je osuđenik da ga prije izvršenja osude pusti kući kako bi završio neke poslove. damnacio memorije (lat. žena iz višeg staleža. damnum) šteta. fr. damnatio) osuda na vječne muke. oštetiti damnifikacija (lat. damast damascirati (fr. slike.) kap. plemkinja.) odbacuje se. oštećivanje damnifikat (lat. vunena ili platnena tkanina s cvjetovima damba (niz. apopleksija damnacija (lat. služi za zaštitu obale od poplave. 2. "kraljica" u šahu damar (tur. bilo. dio svečanog odijela njemačkih careva dalmatinac vrsta doge iz Dalmacije (pas srednje visine. grba i dr. nesposobnost osjetila vida da razlikuje boje. tal. damasquiner) zažariti željezo ili čelik. damnatur (lat. damasser) tkati na damastni način. damenval (njem. osobito oštricu noževa i mačeva. da bi mu pokazao kakva je to sreća. pa onda išarati zlatom i srebrom (postupak nazvan po sirijskom gradu Damasku) damasirati (fr. osobito crvenu (naziv po engleskom kemičaru Daltonu koji je zamjećivao samo tri boje i prvi opisao ovu pojavu) daltonski plan (Dalton-plan) metoda učeničke samoradnje čija je karakteristika da učenici pod nadzorom nastavnika sami izabiru i proučavaju znanstvenu gradu (naziv prema američkom gradu Daltonu gdje je 1922. damnificare) nanijeti štetu. ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti. mišićava tijela. običaj na plesovima da žene biraju svoje plesače damla (tur. uništavanje (ili: oštećivanje ili pogrda) uspomene nekog imena. kad je ovaj Fintiju osudio na smrt. Fintija se zadržao na putu dulje nego je oče- . oštećeni damnum (lat. podzemni put vode do izvora na površinu zemlje. kamena ili betona u obliku nasipa. dame. zabranjuje se (cenzorska formula kojom se zabranjuje tiskanje neke knjige ili nekog mjesta u knjizi) damnatus (lat. prokletstvo damnatio memoriae čit. gospa.) osuđen. nazvana po tome što se nekada nosila u Dalmaciji. dama) gospođa. dlake bijele s crnim mrljama) dalmatski jezik autohtoni romanski jezik koji se iz vulgarnog latinskog razvio na dalmatinskoj obali i Kvarneru daltonizam sljepilo za boje. paraliza. usp.dalmatika dalmatika gornja odjeća katoličkih svećenika. puls. damasquette) bogata damastna tkanina s cvjetnim šarama na atlasnoj osnovi 245 Damon i Fintija damast (tal. domina gospoda. izvezen. podrivanja i si. živac. tkaninu šarati (ili: išarati) cvjetovima damasket (fr. Dame gospođa.

dans (fr. Aligijeri (tal. naziv po starom azijskom gradu Dardaniji koji je osnovao Dardanos: otuda i ime poznatog tjesnaca Dardanela darijadenitis (grč. mjesto. podanici kralja Dardana. st. darbistički dardanarijat prav. lokal (kavana. Danaos) pjesničko ime starih Grka danajski dar opasan dar iz neprijateljske ruke.dampfbad kivao. šteta. danteologija danuncijada pustolovina talijanskog književnika Gabrielea D'Annunzija koji je po završetku Prvoga svjetskog rata na svoju ruku okupirao Rijeku i ondje vladao nešto više od godinu dana.) u proizvodnji papira: valjak za utiskivanje vodenih znakova 246 Darije danno (tal. dancing) ples. e. "suzbijač" . osnovao u franc. Dampf para. vladar oprosti kaznu osuđeniku i zamoli oba prijatelja da ga prime kao trećeg u svoje društvo dampfbad (njem. obično radi konkurencije i osvajanja tržišta. dardanarijat Dardanci mn. dakryon. vidjevši ovakvu vjernost. osobito tvorničkih proizvoda. pr. pa je Damon već stajao pod vješalima kad je pravi osuđenik stigao u posljednji trnutak. prodavanje robe. to dump prodavati po niskoj cijeni. lihvarenje. dendi (eng. Darby i koja proroštva Starog i Novog zavjeta doslovno shvaća i tumači. v. Dardanos) mn. poput onoga drvenog konja (u kojem su bili najbolji grčki junaci) što su ga Grci (Danajci) ostavili u svom logoru da bi ga Trojanci. uvukli u svoj grad (Vergilije: "Timeo Danaos et dona ferentes" — "Bojim se Danajaca i kad darove donose". po nižoj cijeni inozemstvu nego domaćim potrošačima radi osiguravanja monopola Danaide mit. izraz potječe od nekoga feničkog čarobnjaka Dardanusa koji je čarobnom vještinom skupljao žito u svoja skladišta pa ga prodavao kad mu je cijena bila najviša dardanarijus (lat. prodavanje robe u inozemstvu ispod cijene koštanja. dvije kule s obiju strana Helesponta. darbikršćani. baden kupati) parna kupelj damping (engl.) glasoviti talijanski pjesnik iz 13. prid. autor Božanstvene komedije dantologija znanost o Božanstvenoj komediji. pren. pristaše se zovu: darbisti. majka Perzejeva (rodila ga je sa Zeusom koji joj se približio u obliku zlatne kiše) Danajci (grč. tj. aden) med.) darbizam hilijastička sekta koju je 1840. restoran i dr. izvoziti robu i prodavati je ispod cijene koštanja ili ispod cijene domaćeg tržišta. gubitak danse čit.) trg. dardanarius) onaj koji zelenaši žitom. smatrajući ga darom. dumping) trg. i 14. N. dance plesati.) "ugušivač". u staroj Grčkoj: 50 kćeri argoskoga kralja Danaja koje su poubijale svoje muževe u prvoj bračnoj noći i bile osuđene od bogova da pune vodom bačvu bez dna Danaja mit. Švicarskoj J.) kicoš.) u kojem se posjetitelji mogu zabavljati i plesom Dante Alighieri čit. neprijatelja se treba bojati i kad darove donosi. st.. dendi-valjak (eng. dao put) religioznofilozofska znanost koja potječe od Laotsea (6. što znači: uvijek) dandy čit. čovjek koji se napadno oblači dandy-valjak čit. smiješan pustolovni pothvat daosizam (kin. zelenašenje. kupovanje živežnih namirnica (osobito žita) da bi se dobila visoka cijena.) ples dansing (engl. upala suznih žlijezda Darije (perz. legendarnog osnivača Troje Dardaneli (grč. gizdelin. n. kći kralja starogrčkog Akrisitja.

) vrsta jedrenjaka s 2 do 3 jarbola dauphin čit. rod. darios darling (engl. dattero. vrijedan 20 atičkih drahmi. danas. ono što je dano. dattolo) vrsta palme s vrlo ukusnim slatkim plodovima datum (lat. dareikos stater) novac perzijskog kralja Darija. npr. g. datirati (fr. sastoji se od četiri pojedinačna (singl) meča i jednog u paru (dabl). dan i godina kao gore daturin (perz. nisam toliko oštrouman da bih se mogao upuštati u rješavanje zagonetaka (izreka roba Dava .) na mjenicama: mjesto. Davidova zvijezda (hebr. datarije datarija (lat. casus) gram. datarius) upravitelj papinske komore za molbe i žalbe. uporaba izmjeničnih struja vrlo visokog napona (Tesline struje) za liječenje živčanih i dr. ona mjenica kod koje se rok plaćanja računa od dana izdavanja datulja (tal. n. usp. magen David) šesterokraka zvijezda — stari simbol židovstva (naziv po biblijskom kralju Davidu iz 10. mjestu. v. od danas. data et akcepta (lat. alkaloid koji se priprema od sjemena kužnjaka običnog (tatule) dau (ar.) darvinist pristaša Darvvinovog naučavanja. osnivač Amerikanac Daviš 1900. dod) "ljubljeni". poznate i utvrđene činjenice data et accepta čit. odgovara na pitanje komu? čemu?. mat. pov.) Daviš cup čit.) međunarodno natjecanje tenisača. padež cilja ili namjene datizam (grč. bolesti. dofen (fr. dano. dater) stavljati na spis (~. A. pismima itd.) na mjenicama: naznačivanje istog vremena i mjesta kao i na prednjoj strani datum ut supra (lat. dataria) papinska komora za molbe i žalbe koja daje crkvene dozvole i zabrane. iz jednostavnijih u složenije. descendentna teorija data (lat. a ne Edip.) mn. od dana potpisa (osobito na mjenicama kod određivanja dana plaćanja) dato-mjenica trg. mjesec i godinu pisanja. miljenik darsonvalizacija med. treći padež. izdaci i primici.) mjesto. dan. 1851. biscenzaciju. taj se razvoj odvijao u borbi za opstanak. darling) ljubimac. fiziologu J. darvinizam darvinizam naučavanje engleskog prirodnjaka Charlesa Darwina o razvoju i preobražavanju u životinjskom i biljnom carstvu i po kojem su se sve vrste u organskom svijetu razvile jedne iz drugih. dodaci. Davus sum. non Oedipus dativ (lat. izdavanje i primanje datacija (lat. datatio) stavljanje. tj.) titula francuskih prijestolonasljednika (1349— 1830) David (hebr.darik darik (grč. Davus sum.) trg.. pr. i to prirodnim odabiranjem (seksualnom selekcijom) i prilagodavanjem okolnostima u kojima su vrste trebale živjeti i s kojima su se morale boriti. datum. dare dati. non Oedipus čit. dativus sc.) Ja sam Dav. određivanje datuma. Dejvis kap (engl. struje se ne propuštaju kroz tijelo. imati svoj početak. e. taturah) kem. dare dati) podatak o vremenu. nadnevka datar (lat. ono što je poznato.li: pismo i dr. danu i mjesecu (na spisima. potjecati. zabranu sklapanja braka i dr. nego se pacijent izlaže djelovanju njihovog magnetnog polja (metoda nazvana po fr. data) mn. trajati od 247 Davus sum. non Edipus (lat. d' Arsonvalu. Datis perzijski vojskovođa) nepotrebno gomilanje sinonima u govoru. tal. osobito kod onoga kome taj jezik nije materinski dato (tal. trg.) datum ut retro (lat. st.

očigledno. čišćenje luke. tj.) raskošno. "mrtva utrka". degradacija) de.) zaista. predmetak u složenicama sa značenjem: a) odvajanje. di-di-ti (DDT = kratica za diklor-difenil-triklormetil-metan) sredstvo za uništavanje gamadi (bijela kristalna tvar slabog mirisa neškodljiva za bilje i više životinjske organizme).) po strogosti zakona de te fabula narratur (lat.) prav. pren. kao očevidac De vi vis nil nisi verum (lat. ne nanoseći štetu. debaklirati (lat. lat. bez okolišanja de profundis (lat. "mlatiti praznu slamu" de lege ferenda (lat. eks nihilo nihil de non praejudicando čit. lopta izvan igre dead heat čit. ukusi su različiti de jure (lat. raspakirati svežnjeve. iščašenje. ded hit (engl. stvarno de gravi causa čit. fr. propast.) "po viđenju". mora biti donesen) po zakonu koji bi trebalo propisati kako bi o nekom prijeporu mogao biti izrečen pravorijek. de facto de lana caprina rixari čit. brodova itd. de-baculare. doista. za nešto nevrijedno. raspakivanje svežnjeva i sanduka s robom debalirati (fr. de fakto (lat. de vizu (lat. d'liks (fr.) zbog važnog razloga de gustibus (et coloribus) non est disputandum čit. duo) 1. ukidanje (npr. kratica deleatur (jat. de gravi kauza (lat. u Kat. deux a deux čit. usp. de lege lata (lat. b) padanje.) 0 ukusima (i bojama) ne treba raspravljati. uganuće deauracija (lat. metron) fiz. deux.) boriti se za kozju kostret. devalvacija. mrtva lopta u tenisu. crkvi pokajnička 1 žalosna pjesma) 248 debalkanizirati de rigore juriš (lat. kad oba konja stignu istodobno na cilj dealbacija (lat. profmiti. europeizirati .) v. dez-a-de (fr. deballer) trg.) "iz dubina" (početak 130.dazimetar u Terencijevoj komediji Djevojka s otoka Androsa) dazimetar (grč.) o tebi se basna priča (rečenica kojom — kad netko "grijeh kaže a grešnika neće" — upozoravamo tangiranoga da se o njemu radi) de tempore (lat. demobilizacija). debacler) očistiti luku. debacle) prolom leda. izumitelj Švicarac Paul Miiller 1939. par i par de facto čit.) O živima (ne treba govoriti) ništa ako ne istinu de. dasys gust. primjereno prilikama de visu čit. lex zakon. de lana kaprina riksari (lat. de-articulatio) med. snižavanje (npr. psalma. tj. debaclage) pom. rastavljanje. uklanjanje istovarene robe. istovarene brodove ukloniti iz luke debalaža (fr. latus donesen) po zakonu koji postoji de luxe čit. s pravnog stajališta. staroitalska božica plodnosti zemlje dead bali čit. srozavanje. de non prejudikando (lat. dva i dva. bez oštećivanja nečijih prava de plano (lat.) prav. ukratko.) neka se briše Dea Dia (lat. de-aurare pozlatiti) pozlaćivanje.) kod biljara: dva po dva. tj.) mit. pozlata debakl (fr. de (fr. sprava za mjerenje gustoće zraka DDT čit. tzv. pravdati se za sitnicu. dva. de-albare pobijeliti) pobjeljivanje (ili: bijeljenje) kovina deartikulacija (lat. de gustibus (et koloribus) non est disputandum (lat.) po pravu. deballage) trg.(fr. slom debaklaža (fr.) u pravo vrijeme. luksuzno de nihilo nihil (lat. sanduke s robom debalkanizirati oduzeti nečemu balkanske karakteristike. ded bol (engl. ferendus koji treba. "iz viđenja". de) 2.) šport.) šport. jednostavno.

izvršiti isplatu. debris) ruševine. porušiti rovove i prokope nakon opsade deblokiranje (fr. debander) rasuti se. debat) raspravljanje. idiot. troškovi. de uklanjanje — u složenicama. trg. debarquer) istovariti.) koja je pomogla oslobođenju Izraelaca od Kanaanaca. rasprava. iskrcati na kopno. e. grč.debandada debandada (fr. carinski predujam koji se zadržava. debitor) prav. oslobođenje od neke brige (ili: tereta) debarasirati (fr. debentur. debloquer) voj. debanquer) dobiti cijeli bank (u kartama) debarasiranje (fr. promet robe. tisk. dug koji netko treba platiti za robu ili čije plaćanje prodavač očekuje. oslobođenje od opsade. iskrcavanje iz lađe. osloboditi od opsade. debit) 2. tučnjava: razuzdanost. debutant) onaj koji prvi put javno nastupa. debellare završiti rat. preostali vojnici debrujirati (fr. ostaci trupa. pobijediti) uništenje neprijatelja u ratu debent (lat. debut) 1. engl. davanje predujma. debarrassement) uklanjanje smetnji (ili: prepreka). otjerati (ili: potisnuti) s boljeg položaja debitant (fr. rastrojstvo. sudjelovati u debati debelacija (lat. debilitatio) slabljenje. debandade) voj. st. debourser) trg. za ženu: debitantica debitirati (fr. debilis slab) slaboumnik. držati prvi govor debito (tal. voj. osobito na pozornici. de. lišiti grubosti i surovosti debarkiranje (fr. fr. dati predujam. barbaros) uljuditi. debrouiller) razmrsiti. rasulo. deblokirati deblokirati (fr. raspršiti se debankirati (fr. kaparenje . deboursement) trg. dužnik debentura (lat. dugovanje deblejirati (fr. ime izraelske proročica (12. istovarivati. n. debet) trg. debuter) 1. isplaćivanje. kancelarija. debusquer) voj. uzmicanje u najvećem neredu debandirati (fr. prvi put se pojaviti. pristupni govor debil (lat. postaj anje nemoćnim debirokratizacija (lat. prodavati. prisiliti neprijatelja da prestane s opsadom. debenture) trg. osloboditi se (nečega) debarbarizirati (lat. raskalašenost. debloquement) voj. pronijeti glas. razvrat debrecinka vrsta tankih kobasica (naziv po mađ. dužnik debitum (lat) trg. potraživanje debi (fr. debatre) raspravljati. dug. prvi nastup nekog glumca ili pjevača. bureau ured. dug. gradu Debreczenu) debri (fr. debiter) 2. kaparati deburziranje (fr. prepirati se. iznošenje mišljenja. istovarivanje robe debarkirati (fr. srediti deburizirati (fr. debauche) skandal. raspremiti. razularenost. isplatiti.) trg.) "pčela". dugovanje. trg. debarrasser) raskrčiti. deblayer) ukloniti (ili: raskrčiti) otkopanu zemlju. rasvijetliti. debens) trg. grč. dugovanje debitor (lat. igrati svoju prvu ulogu. diskusija debatirati (fr. v. krateo vladam) na- 249 deburziranje stojanje da se iz nekog rada ukloni birokratski postupak debiskirati (fr. opteretiti račun. njezina pobjednička pjesma ujedno je najstariji hebrejski ep deboš (fr. potvrda primitka debet (lat. voj. prodaja. prodavanje na malo debi (fr. raspetljati. razglasiti debitirati (fr. pr. priglup čovjek debilitacija (lat. debarquement) pristajanje. početak. uračunati nešto u dug. supr. pristati uz obalu debata (fr. obrnuta slova (privremeno upotrijebljena pri slaganju umjesto pravih) opet izvaditi i zamijeniti ih pravim Debora(h) (hebr. borba bez ikakvog reda. prvo pokazivanje publici.

naći priliku za dobru prodaju robe decedirati (lat. trg. suzdržljiv (u umjetničkom smislu) decentivan (lat. dekagram decilitar (lat. odlaženje decesor (lat. krug poslova. decempeda (lat. decens) pristao. riješiti. nazadovanje u pogledu imovinskog stanja. cadere pasti. izvaditi čep. decidendi rationes čit. državnog štrajka 2. litra) deseti dio litre . popuštanje. fr. decem.) priredba koja se održava svake desete godine decentan (lat.) dvanaesti mjesec u godini. izlaz (ili: izlaženje) iz nekog tjesnaca. izvući se iz tjesnaca. lažljiv. put i način da se roba proda debuširati (fr. riješiti. preminuti. decessor) onaj koji odlazi. decernatus) djelokrug. decem. fr. nešto više od 3 m decem vir (lat. skladnost decenij (lat. decipere varati) varljiv. podvala decernat (lat. prosinac (31 dan). de. trg. izvjestitelj. prosinca (decembra) 1851. prethodnik u službi deci. grč. presuditi. najpoznatiji su. prijevara. načelnik neke ustanove ii upravnog odjela decernirati (lat. centrum središte. prikladnost. brojeći od ožujka decembristi pristaše L. rješavati. decidere pasti. decemviralis) koji se sastoji od deset članova decemvirat (lat. odlučiti. umrijeti decem (lat. decertatio) završna (ili: presudna.) prav. prolaziti. decere. sustav upravljanja koji svim upravnim odjelima daje što veću samostalnost. odlučna) borba decertirati (lat. decum) predmetak u složenicama sa značenjem: deseti dio (neke jedinice za mjeru) decidencija (lat. gramma) deseti dio grama. proda. prestajati. osobito u državnoj upravi decentralizirati (fr. usp. odlaziti. grč. decemviratus) vladavina desetorice. opadanje. groznice u bolesti decidirati (lat. veća samostalnost pojedinih dijelova. decernere) sudskim putem odlučiti. sastavljač (ili: pisac) presude. decenta) pristojnost. pristojan. decidendi raciones (lat. koji podvaljuje decentralizacija (lat. čestit. referent o nekoj temi. kao poslje- 250 decilitar dica i cilj toga. decennium) vrijeme (ili: razdoblje) od deset godina decennale (tal. decemviri za pisanje zakona (Decemviri legibus scribendis) ili zakonodavna desetorica. struci ili vrsti poslova. deboucher) nešto začepljeno otvoriti. debouchement) voj. osobito u državnoj upravi deceptor (lat. decertare) voditi presudnu borbu decesija (lat. Napoleona i pomagači tzv. decessio) odlazak. iz stare rimske povijesti. laganje. voj. npr. prikladan. g. decemvirata decencija (lat. pristalost. pošten. decentralisation) slabljenje jednog političkog tijela i. caedere. dekret decertacija (lat. spasti) pad. deseti mjesec po najstarijem rimskom kalendaru. decem vir) član kolegija od 10 članova. decidere završiti. decedere) otići. decem.) deset decembar (lat. mjerodavnost jednog decernenta decernent (lat. v. prodaja robe. "Zakon na deset tablica" decemviralan (lat.(lat.debuširanje debuširanje (fr. decider) riješiti. tj. deceptio) varanje. decernens) prav. ostavljanje odredenih poslova nižim organima. odlučivati. pes stopa) motka za mjerenje od 10 stopa. decetraliser) podijeliti poslove na razne odjele i odsjeke. koji su objavili tzv. razlozi sudske presude decigram (lat.

dare dati) trg. v.) izlaganje prava. s puno izražajnosti declaration of rights čit. decimalni račun račun s decimalnim razlomcima. dekrešendo (tal. kaljanje dedicija (lat. desetinka decimalan (lat. platio je.) prav. decem. decimalna vaga vaga koja ima krak utega deset puta duži od kraka tereta decimator (lat. decimalna mjera podjela mjera na deset jedinica. deditio) predaja. decisor) prav. deditirati dedit (lat. votum decisivum) prav. nekome neku knjigu). decimus) desetinski. zootrop. decimalni sistem brojevni sustav čija je osnova broj 10. obeštećivati. rasipnik vlastite i posuđene imovine decrescendo čit. dedignatio) preziranje. decimus deseti) mat. potcjenjivanje. deseti ton računajući po redu od osnovnog tona. lijepo izrađen. sudska odluka.) onaj koji skuplja desetinu decimetar (lat. "živi kotač". o osnovnim načelima engleskog ustava decoctor bonorum čit. stanovništvo može biti decimirano kakvom velikom zaraznom bolešću. dare) trg. običan razlomak čiji je nazivnik dekadna jedinica. grč. dekametar decimirati (lat.) glaz. glas koji odlučuje. sudska odluka declamando čit. dedicare) posvetiti. veoma izrazito. tj. dao je. dedirati dedomažirati (fr. svakog desetog kazniti (osobito smrću) kad su svi podjednako krivi. decimer) desetkovati. koji se sastoji od deset dijelova. poet.) prav.) glaz. sve slabije. notna figura koja označuje da jednu skupinu od deset tonova treba odsvirati u vremenu za koje bi se inače odsviralo osam normalnih tonova deciso čit. šaren. postupno tiše. decisum) sud. nadoknaditi štetu. tj. g. desetkovanje. dedommager) obeštetiti. dedecoratio) sramoćenje. objava engleskog parlamenta 1689. unijeti nešto u knjige kao plaćeno. određeno decizija (lat. strofa od deset stihova (španjolskog podrijetla) decimacija (lat. desetinski razlomak. rasipnik svoje imovine decoctor dolosus čit. posvećivanje. decimare. mjesto koje se tako svira dedaleum (grč. dedicatio) posveta. deklarešn of rajts (engl. metron) deseti dio metra. kapitulacija dedicirati (lat. brisati neki dug. vrsta fenakistoskopa ili stroboskopa dedalski (grč. deklamando (tal. izdvajanje svakog desetog čovjeka radi decimiranja decimala (lat. dedi) trg. dečizo (tal. namijeniti dedignacija (lat. Daidalos) fil.) glaz. dedicare posvetiti. dekoktor dolozus (lat. omalovažavanje dedikacija (lat. odlučan. dare dati. usp. decisio) prav. presuda. decima) glaz. dedit. decimole) glaz. decem. fr. decimalni razlomak mat. izmirio je deditirati (lat. beščašćenje. posvećivati: pokloniti (npr. dedicator) onaj koji nešto daruje s posvetom dedirati (lat.decima decima (lat. oštar decizivan glas (lat. može biti osjetno smanjeno decimola (tal. skupljanje desetine. osobito u sumnjivim slučajevima decizivan (lat. daidaleos) umjetnički. izborni sudac decizum (lat. poklanjanje. darivanje dedikator (lat. decimatio) pravo na desetinu. dekoktor bonorum (lat. presudan glas 251 dedomažirati decizor (lat. kićen dedekoracija (lat. dati odšetu . decisivus) presudan.

kakvoća postojanja kao deduktivan deetatizacija (fr.) po odbitku onoga što se treba odbiti. ponovno naručivati. kvar. zaključivanje iz općega o posebnom. fr. na motoru. zastupnik. defaecatio) čišćenje od taloga. skup metoda za otkrivanje pogrešaka u proizvodima (npr. trg. defectus) krnji. oni koji nemaju svih oblika defektologija (lat. npr. obrambeni položaj.) defektuozitet (lat. fiziološkim ili psihičkim nedostacima razlikuju od prosječnog (normalnog) čovjeka. verba defectiva) gram. zaključiti (ili: zaključivati) iz općega o posebnom.) izdvojenje iz državnog vlasništva (pojam suprotan etatizaciji) defekacija (lat. onaj na kojem se očekuje napad defenzivni rat voj. popunjavati. koji nema svih dijelova i oblika defektivitet (lat. zaštitnik. popuštanje u snazi. pročišćavanje. pravobranitelj . izbacivanje izmeta defekcija (lat.) znanost o pojedincima koji se po organskim. pogreška. ispitivanje. defensor) branitelj. vanjsko zaštitno sredstvo radi zaštite od štetnih utjecaja defenzor (lat. nepotpuni glagoli. dopunjavanje defeminacija (lat. zaštitni defenzivni kut voj. nepotpunost. imenica ili glagol kod kojih se ne upotrebljavaju svi oblici 252 defenzor defektivan (lat. manjak. deducere) izvesti. defectivitas) krnjost. izvođenje. već dokazanih činjenica deductis deducendis čit. deductivus) log. defectura) u ljekarništvu: opskrbljivanje. defectivum) gram. nepotpunost defektivni glagoli (lat. pronevjeriti. s prazninama defektirati (lat. defektivitet defektura (lat. obrambeni rat. manjkavost. deficere) tražiti i ispravljati pogreške u računanju. defensio) obrana defenziva (fr. npr. dopunjavati. osobito šećernog soka pomoću vapna. supr. defensus. dedukcija deduktivnost (lat. objasniti. tj. ofenziva defenzivan (lat. defendendus) optuženik kojeg treba braniti. defectivus) nepotpun. mjesto izloženo unakrsnoj topovskoj ili puščanoj paljbi defenzivni položaj voj. odbijanje od neke svote deduktivna metoda v. praznina. defectus) nedostatak. obrambeno oružje (koje služi samo za obranu) defenzivno sredstvo (lat. kem. dedoubler) voj. gubljenje ženskih psiholoških i fizioloških osobina. oštećen.dedublirati dedublirati (fr. koji je za obranu. iscrpljenost. pokazati. deductio) log. pravni dokaz izvesti iz drugih. mana. defectio) otpadanje. tj. pošto se dokaže ono što treba dokazati deductis impensis čit. defensivum) med. defectuositas) v. izložiti. malaksalost defekt (lat. slabljenje. stanje u kojem je jedna strana samo u obrambenom stavu. štićenik. u pošti: javiti da je nešto nestalo defektiv (lat. efeminacija defendend (lat. popunjavanje laboratorija. za ženu: defendentica defenzija (lat. dokazati. deduktis impenzis (lat. manjkav. rat koji se vodi samo radi obrane defenzivno oružje voj. u blagajni defektan (lat.) po odbitku troškova dedukcija (lat. odmetanje. izvoditi. defeminatio) psih. nepotpun. pukotina u izrađevini od kovine i si. dedutkis deducendis (lat. supr. metoda mišljenja kojom se od općeg zakona dolazi do posebnih. defensive) obrana. klijent.-grč. smanjiti vojni odred napola deducirati (lat. defensif) obrambeni.

defaitisme) malodušnost. praktični učiteljski ispit definitivan (lat. defilement) voj. klanac. deficit nema. uzeti unaprijed. defmitum) (nešto) određeno. koji nekome drugom nudi prisegu. defiler) pojedinačno prolaziti kakvim tijesnim putem. manji iznos u jednom računu. dostavljač. definitio) log. pristaše financijske politike kojoj je cilj da smanjivanjem broja novčanica u optjecaju. defaire) praviti malodušnim. deficiens) otpadnik. bez vjere u uspjeh ili pobjedu. npr. svaki uski put kojim se može kretati samo po jedan ili dvojica u redu (usjek. konačan. odrediti) log. objasniti pojam drugim pojmovima. nagrditi defile (fr. definitivum) končano objašnjenje. tj. svečani mimohod defilirati (fr. onaj koji ima manjak na računu. deficere nedostajati. konačna presuda definitivni traktat konačni (ili: zaključni) ugovor definitor (lat. podigne kupovnu moć novca. deflatio) bank. presudan. onaj koji zbog slabosti ili bolesti nije više sposoban obavljati svoju dužnost deficit (lat. svo- 253 deflacirati đenje jednog pojma na druge pojmove. osiguravanje fortifikacijskog objekta od neprijateljske vatre. unakaživanje defigurirati (lat. nedostaje. klonulost. usp. vertikalni defilman rov napravljen tako da neprijatelj ne može u njega gledati ni gađati definicija (lat. v. generička definicija. oduzimati (ili: slabiti) vjeru u uspjeh ili pobjedu defetist (fr. genetička definicija definirati (lat.).) završni ispit. odmetnik. most itd. prid. definitiva sententia) konačni sud. defaitiste) pristaša defetizma. definitivno definitivna sentencija (lat. nastaje naznačivanjem najbližeg roda (genus proximum) toga pojma i njegove specifične razlike (differentia specifica). defmere ograničiti. nije tu) manjak. ukloniti. svota za koju su prihodi manji od izdataka. definicija definit (lat. pril. prav. osobito onih za koje nema pokrića i podloge. voj. smanjivanje novčanica u optjecaju i time podizanje kupovne vrijednosti novca. prolaziti paradnim maršem. nagrđivanje. odrediti pojam. objašnjenje jednog pojma drugim pojmovima. završna redakcija ugovora. klonulim. blagajni itd. npr. (točno) određen pojam definitiv (lat.: Kvadrat je paralelogram (genus proximum) s jednakim stranicama i jednakim kutovima (differentia specifica) — to je rodna. defetistički defetizam (fr. konačno uređenje (suprotno: provizorij) definitiva (lat. određen. pomoćnik dekana u Katoličkoj crkvi deflacija (lat. defigurare) pokvariti. uređivanje. posebnih oznaka koje pripadaju samo onome pojmu koji treba definirati. jedan dio nasljedstva . unakaziti.deferent deferent (lat. defile) tjesnac. svečano prolaziti defilman (fr. odbiti. de. nevjerovanje u uspjeh ili pobjedu deficijent (lat. horizontalni defilman rov napravljen tako da se u njega ne može gađati ni upadati. deflatio) bank. određenje (ili: odredba) pojma.) odreditelj. usp. deferens) onaj koji traži prisegu. defiguratio) kvarenje. na novcu: znak mjesta kovanja i majstora koji je pravio novac defetirati (fr. malodušan čovjek. inflacija deflacionisti (lat. defaite poraz. dužnik. onaj koji određuje. defmitivus) odlučan. faix srp) požnjeti srpom. suprotno: inflacionisti deflacirati (lat. manjak u blagajni defiguracija (lat. zaključan. klanac.

degarnirati utvrđenje voj. deformitas) unakaženost. gubljenje. deformis) pokvarena oblika. skrenuti deflektor (lat. tajni izlaz. mana. deformis) v. grč. deforman deformirati (lat.) onaj koji je oduzeo djevojci nevinost deflorirati (lat. izopačiti se. pogoršavati se degenia velebitica čit. deflagratio) kem. degagement) sloboda. mlatiti. defluxio) opadanje. med. oslobađanje alkoholnih tekućina od vode. koji se nalazi u stanju opadanja degenerirati (lat. defraudatio) pronevjera. obeščastiti defluksija (lat. defraudant defraudirati (lat. batinanje degenekom. pokvarenost oblika. otpustiti iz vojske. mač. propadati. v. odvojiti. flegma sluz) kem. deformatio) kvarenje oblika. čišćenje (ili: pročišćavanje) pomoću vatre deflagrirati (lat. deflorare) oduzeti djevojci nevinost. okretan degažirati (fr. deformiran deformiran (lat. de. lupati degeneracija (lat. pogoršan. sporedan. grč. naružiti. unakažena oblika. batinati. defraudans) pronevjeritelj. izrođenje. nakaznost. de. defaut) oskudica. deflector) naprava na dimnjaku radi zaštite od vjetra i dima. razriješiti. unakaženje. riješiti. utajivač. u stanu napraviti tajni izlaz. lakoća. prevariti. otvoren. propadanje.deflagracija deflagracija (lat. katar defo (fr. osobito: prikriti porez. izopačenost. defoliatio) opadanje lišća. tući. flegma sluz) kem. carinu itd. utajiti. unakaženost. skinuti ukras s nečega. degarnir) ogoliti. nagrditi. nagrđenost deforman (lat. izopačivati se. izostanak s ročišta. oslobođenje od neke obveze.) v. vrsta biljke koja raste samo u našem Velebitu (pronašao je . izrođivati se. degeneratio) izrođivanje. izrođenost. kvarenje degeneriran (lat. degenija velebitika (lat. degenerare) izroditi se. pronevjeravati. defunkcija (lat. unakažavanje. varalica. unakaziti. deformare) kvariti (ili: pokvariti) oblik. neopravdan izostanak. oduzimanje djevojačke nevinosti deflorata (lat. izvući ratnu opremu i vojnike iz utvrde degažiran (fr. deflectere) skretati. prijevara. deflagrare) izgorjeti. izopačenje. opadanje. defraudare) pronevjeriti.) djevojka kojoj je oduzeta nevinost. spretnost. defungere) prestanak života. vatrom očistiti deflegmacija (lat. neku tekućinu isparavanjem ili destiliranjem osloboditi od nebitnog i nepotrebnog vodenog sadržaja defleksija (lat. degenerare) izrođen. osoboditi mač od protivnikovog mača degažman (fr. degage) slobodan. deflegmirati deflegmirati (lat. izvući iz neprilike. smrt degarnirati (fr. mač. nagrđivanje.) batina za udaranje po tabanima. krijumčarenje defraudant (lat. obeščašćena deflorator (lat. nedostatak. oslobođenje mača od protivnikovog mača degenek (tur. neusiljen. nagrđenje. naprava za dovođenje zraka (kod petrolejskih svjetiljki) defloracija (lat. opadati. pogreška. degager) osloboditi. defloratio) obeščašćenje. iskvariti oblik 254 degenia velebitica deformitet (lat. izopačen. deflexio) skretanje deflektirati (lat. nedolazak na suđenje defolijacija (lat. osloboditi od vode. izopačavanje. kidanje lišća s drveća deformacija (lat. utaja. neusiljenost. krijumčar defraudator (lat.) bot. prav. pokvarenost oblika defraudacija (lat.

probati 255 deizam degutirati (fr. kuh. deitas) božanstvo deizam (lat. otvoriti se. degustatio) kušanje. masnih mrlja (vunu. zjapiti dehortacija (lat. cijeniti više od svega deifikacija (lat. probanje. tj.degluticija i opisao mađarski botaničar Arpad Degen. smanjiti. lišiti nekoga čina i zvanja. divovska pretpotopna životinja. deus) fil. degradare. obrok jela) starogrčki mudraci koji su učene razgovore vodili za punim stolovima deist (lat. znalac koji po okusu određuje svojstvo namirnica (vina. fiz. opirati se degolizam politika i slaganje s politikom koju je vodio fr. degustare okusiti) kušač. zvijer) zool. čelik) degumirati (fr. skinuti pjenu). pronađen u okaminskim ostacima deinoza (grč. degradare) zapostavljen. deiktikos) koji se temelji na primjerima. therion divlja životinja. degrossir) dotjerati. ukloniti gumenu tvar na svilenim nitima iskuhavanjem u sapunici degustacija (lat. boje i izgleda vina degustator (lat. mirisa. deinos. Dei gracija (lat. stanjiti (srebro. odavanje božanske počasti deiksa (grč. ali ne priznaje nika- .) "strah". facere učiniti) obožavati. poniziti. deglutitio) gutanje. potcijenjen degradirati (lat. deipnos ručak. degrader) zapostaviti. deificatio) obožavanje. sisavac. zjapljenje dehiscentan (lat. sin. degommer) osloboditi od ljepljive tvari. lišavanje čina i zvanja. degmek) hrvati se. s u prilogu jutros. odvratiti nekoga od nečega. savjetovanje da se nešto ne učini Dei gratia čit. vođa francuskog otpora protiv njemačke okupacije i kasnije predsjednik vlade i predsjednik države degoržirati (fr.) po milosti Božjoj (uobičajena formula u vladarskim poveljama. u uporabi od Karla Velikog) deificirati (lat. degorger) očistiti od mulja. dehiscens) koji zjapi (sjemene čahure) dehiscirati (lat. fr. degresirati degresirati (fr. deiknymi pokazujem) lingv. svođenje na stupanj manje sposoban za pretvaranje (energije) degradiran (lat. ovog jutra) deiktičan (grč. dehiscere) raspuknuti se. general Cherles de Gaulle (1890—1970). degrasirati degrosirati (fr. suziti deipnosofisti (grč. dehiscentia) bot. 1866—1934) degluticija (lat. degustare) okusiti. mit. duhana i dr. dehortatio) odvraćanje. pročistiti degradacija (lat. na dokazima Deimos (grč. pretjerivanje. lišen čina i zvanja. deintegrare) oduzeti od cjeline. potcijeniti degrasirati v. stalan pratitelj i kočijaš starogrčkog boga rata Aresa deinoterij (grč. deinos strašan) ret. Deus. ukazivati čast kao Bogu. degouter) ogaditi (nekome nešto). svođenje na niže stanje razvoja. degraisser) očistiti od masti. preuveličavanje deintegrirati (lat.) degustirati (lat. degustacija vina određivanje okusa. skinuti gumu s nečega. vraćanje s višeg položaja na niži po kazni (osobito u vojsci i kod svećenstva). degradatio) poniženje. usporedi: teist deitet (lat. Deus Bog) fil. pristaša deizma. pokazna (deiktična) čestica (npr. mišljenje koje dopušta da je Bog prauzrok i tvorac svijeta. pokvariti nekome volju za nečim dehiscencija (lat. žderanje degmati se (tur.. titulama itd. čaja.

lim i dr. gubitak na težini neke robe zbog sušenja. v. oćelavljenje. brat Hektorov i Parisov. dekados desetina) mat. v. deset. do dekadi). sin Prijama i Hekube. decadenza) opadanje. deizam je igrao glavnu ulogu u filozofiji XVII. usporedi: teizam Dejanira mit. lat. raspad. decimalni sistem dekadni sistem mat. edra sjedalo. tijelo koje ima deset kutova dekagrad (grč. bot. s bakra ili kamena na drvo itd. decalo) trg.. grč. sredstvo za otvaranje i reguliranje stolice Dejfob mit. izmet. dekados desetina) desetorica. gyne žena) s deset žena. decadere opadati. deka deset. desetni sustav. deka. porculan. broj deset. Mendelsohn i dr. tal. lat. jedna od sramotnih kazni u srednjem vijeku. zbirka ili djelo od deset knjiga. ispražnjavanje stolice. osobito ne priznaje božansko otkrivenje. npr. sasto- . za koju se borio s božanstvom rijeke Aheloja. izgubiti na težini zbog sušenja dekalitar (grč. Lessing. decimalni sustav dekadenca (lat. deka. brojni sustav koji ima za osnovu broj 10. gonia) geom. ubio ga Menelaj deka (grč. metakromatipija dekalo (tal. u kalendaru Francuske revolucije: tjedan od deset dana (od primidi. nakon Parisove smrti muž Helenin. dekalogos) deset Božjih zapovijedi dekalumen (grč. osnova) geom. mania pomama.) dekadika (grč. st. de-calare) trg. fr. duodi itd. cvjetovi s deset stupića ili usta plodnice dekagon (grč. strast) vještina da se slike u bojama (tiskane na posebnom papiru koji je prevučen jednim lako rastopljivim slojem) vlaženjem stražnje strane prenose na drvo. podigli u Petrogradu ustanak protiv apsolutizma dekada (grč. desetokutnik. deka. prenijeti crtež na proziran papir dekalkomanija (lat. staklo. dekalog (grč. litar) mjera od 10 litara dekalkirati (fr. deiectorium) med. kovinu. pogoršavanje. tucati.Dejanira kva čuda niti bilo kakav Božji utjecaj na tijek svijeta. deka. deka. delectio) prav. acord suglasje više tonova) glazbalo koje ima deset žica dekalijun (grč. deka deset. žena Heraklova. gramma) težina (ili: uteg) od 10 grama dekakord (grč. izlučivanje dejektorij (lat. mat. lumen svjetlo) fotometrijska mjera (10 lumena) dekalvacija (lat. dekabr) mladi ruski plemići — časnici koji su 26.) broj (piše se brojkom 1 sa 60 nula) dekalirati (tal. prosinca 1825. poliedar s deset površina dekaginičan (grč. gradus stupanj) deset stupnjeva kao jedinica mjere za kutove (četrdeseti dio kružnice) dekagram (grč. curenja itd. razdoblje od deset godina. pokrivač. mjera od deset grama deka (njem. glavni predstavnici: Voltaire... Rousseau. decalquer) prenositi otiske. deka deset. st. propast. deset komada. npr. lit. propadanje. v. dekas. Dečke) 1. Livijeva "Rimska povijest". kožu. deka deset) 2. nehotice uzrokovala smrt svoga muža poslavši mu košulju namočenu u Nesovu krv dejekcija (lat. pravac u književnosti i umjetnosti postromantičkog razdoblja (19. decalvatio) oćelavljavanje. decalcare ugaziti. gunj dekabristi (rus.. udaljavanje s položaja ili posjeda. med. decimalni sistem 256 dekalvacija dekaedar (grč. dekas.

Dekham) v. metron) mjera za dužinu od 10 metara dekan (lat. decatissage) postupak pri dekatiranju. deka deset. majstor u izlaganju. utvrđivati sadržaj pošiljki na osnovi karata dekasilabičan (grč. athlon natjecanje) šport. neku tekućinu odvojiti od taloga koji se nalazi na dnu. luženjem i ribanjem) i tako je prirediti za galvanoplastiku dekapitacija (fr. carte) post. fr. declamare) upute (ili: znanost) o lijepom izlaganju. decastere) deset kubičnih metara. stylos) arhit. deka deset. kolorist deklamacija (lat. u Italiji: najstariji sluga u kući nekog kneza. decatir) obraditi sukno pomoću vodene pare da bi mu se dao blag i postojan sjaj i spriječilo kasnije skupljanje dekatisaža (fr. deka. prvi put upotrijebljen 1822. deka. dekatirati dekatlon (grč. čitanju. caput glava. u naziv za lakoatletsko natjecanje u deset disciplina. danas: osoba na čelu nekog fakulteta. de-charta. deka. grč. hemera dan) Deset dana (naslov poznate zbirke novela tal. deka lat. dekasilabičan stih deseterac dekaster (fr. fr. decantation) kem. pjesnika Boccaccia) dekametar (grč. razbistriti dekapirati (fr. aner čovjek. decantare. declamatorium) vježbanje u deklamiranju. u rimskom logoru: starješina šatora u kojem je bilo 10 vojnika. viši svećenik. građevina s deset stupova ili svodova dekatirati (fr. 4. kuhanjem u sodi. deset stera dekastih (grč. decarburer) v. teško razumljiv govornik. otočiti. fr. deseteroboj deker (njem. deka. dekarbirirati dekartirati (lat. declamator) umjetnik u govorenju (stihova). zvanje i položaj dekana. vježbanje govorenja u školi. carbo) osloboditi (ili: oslobađati) od ugljena ili ugljične kiseline. dravidski jezici dekantacija (fr. decanatus) dekanstvo. decapitation) odsijecanje glave. 2. mjesto službovanja dekana dekandrija (grč. koji ima deset slogova. hermafroditne biljke s deset slobodnih prašničkih končića. lagano otakanje i odvajanje bistre tekućine od taloga dekantirati (lat. declamatio) umijeće usmenog izlaganja. pus stopa) mjera za dužinu od deset stopa dekar (grč. u Linneovom sustavu deseta klasa dekanija dekanat kao crkvena ustanova. decanter) kem. dekanat (lat. obezglaviti dekapod (grč. decapiter) odsjeći glavu. dekarbonizirati dekarbonizirati (lat. deka. knjiga s pjesmama za deklamiranje deklamatorij (lat. ili o umijeću lijepog govorenja . strofa od deset stihova dekastilon (grč. 3. u Parizu. area površina) mjera za zemljište od deset ara 257 deklamatorika dekarbirirati (fr. kardinala itd. ocijediti. decanus) 1. Decker) bojadisač u crtanom filmu. predsjednik fakultetskog vijeća. v. obezglavljenje dekapitirati (lat. pretjerivanje u izražajnosti govorenja i u govorničkom tonu deklamator (lat. Decamerone. odmah poslije biskupa (kod rimokatolika i protestanata). muž) bot. syllabe slog) deseterosložan. decaper) očistiti površinu kovine (zagrijavanjem.Dekameron jala se u tome što je osuđenik bio oćelavljen Dekameron (tal. govorenje s puno izražajnosti. umjetničko govorenje neke pjesme. sjedište crkvenog kotara dekanski jezici (ind. knjiga koja sadrži pjesme za deklamiranje deklamatorika (lat. deka. stichos) lit.

deklamatorski deklamatorski (lat. izjašnjenje. skreće. skretati. polijetanje. mijenjati po padežima (imenice. fiz. nekog zakona preko za to ovlaštenih osoba ili tijela. izraziti se. declaratio) objava. objavljivati. rasipnik dekolacija (lat. rječito. instrument za automatsko bilježenje deklinacije zvijezda mikrometrom deklinometar (lat. polazak zrakoplova dekolirati (lat. objaviti svoju odluku. Mislim da ćeš poslati deklarirati (lat. grč. prijava (ili: prijavljivanje) robe carinskim vlastima radi carinjenja (carinska deklaracija). ukuhavanje. promjenjivost. ekvatora. deklinatorij deklinatoran (lat. de laser) brisati (ili: izbrisati. declinabilis) gram. izjaviti. izlaganje. poniziti deklinabilan (lat. neprirodno. declassis. sposobnost skretanja. sposoban za skretanje deklinabilitet (lat. također: slabljenje. pridjeve. objavni. decoctio) iskuhavanje. ne priznavati. declinabilitas) gram. govoriti govorničkim tonom. ukloniti. skretljivost. popuštanje neke bolesti deklinator (lat. skretljiv. declinare skretati. declinare skretati. ono što odgovara deklamatorskom umijeću. promjenjiv (po padežima). declarare) objaviti. objavljivanje. osoba koja je svoju imovinu prenijela na drugog da bi time oštetila svoje vjerovnike. med. iščašenje. izjavljivati. odstupanje (ili: 258 dekolirati skretanje) magnetne igle od zemljopisnog podnevnika (ili: meridijana) nekog mjesta. otkinuti vrat retorte zapaljenim sumpornim koncem ili usijanom žicom . npr. v. trg. sprava za mjerenje magnetne deklinacije deklinirati (lat. astr. declinare skretati) fiz. fr. udaljiti. decoctor) onaj koji prekuhava. declinare skretati) koji odstupa. instrument za promatranje i bilježenje deklinacije dekokcija (lat. isključiti) iz nekog društvenog staleža. razreda. odbija. declamare) umjetnički i s puno izražajnosti govoriti neku pjesmu. declamare) govornički. pustiti deklaracija (lat. declarativus) koji ima karakter objavljivanja (ili: objašnjavanja). teško razumljivo deklamirati (lat. odstupati. izjava o sadržaju poštanskih paketa (poštanska deklaracija). reda. declinare skretati) fiz. izjavni. prav. metron mjera) fiz. završavanje uzlijetanja zrakoplova. koji osporava deklinatorij (lat. ukuhava. decollatio) odsijecanje (ili: odrubljivanje) glave dekolaža (fr. okomita udaljenost nebeskog tijela od nebeskog polutnika. declinare skretati) gram. deklarativan (lat. izjava. kem. instrument za mjerenje magnetne deklinacije. prijaviti carinskim vlastima robu radi carinjenja deklasirati (lat. iskazni. odstupanja deklinacija (lat. trg. govorničkim i suviše vatrenim tonom govoriti o beznačajnim temama deklanširati (fr. decollare) odsjeći (ili: odrubiti) glavu. osobno prijavljivanje poreznim vlastima visine i izvora imanja i prihoda itd. odvajanje zrakoplova od zemlje. decollage odljepljivanje) zrak. padežna promjena. declancher) otvoriti. odbijati deklinograf (lat. uzlijetanje. klase. deklarativna ili iskazna rečenica zavisna rečenica kojom se kazuje što se izriče glagolom glavne rečenice. prav. grč. astr. declinatio) gram. zaruka. savijati. npr. grafo pišem) astr. npr. zamjenice i brojeve). prokuhavanje dekoktor (lat.

gram. odbitak od duga ili računa. koji služi samo za ukras (suprotno konstruktivan). stavljanje stilskog pokućstva itd. raspadanje. koji resi. koji ima prirodu ukrasa (ili: uresa). namještanje pozornice pomoću kulisa. iznos izgubljen postupnim . ulice. ostatak dekontaminacija (lat. decolleter) izrez na haljinama. koji služi za ukrašavanje. kontrolni račun. prijenos nekih poslova sa središnjih organa vlasti na niže upravne organe. decolleter) načiniti izrez na haljini oko vrata i na leđima. decollete) s izrezom na haljini. uljepšati. otpisati dekor (lat. decoloratio) gubljenje boje. (npr. zatajivanje. v. uresiti. decompensatio) med. koji je izgubio draž dekolorirati (lat. usp. contaminare okaljati) voj. razgolititi dekombinirati (lat. sve dekoracije neke pozornice dekoracija (lat. kombinirati dekompenzacija (lat. razgolićenost dekoltiran (fr. de-curtus. uklanjanje 259 dekrement radioaktivne zatrovanosti s ljudi. biti dekoriran dobiti orden. decorateur) onaj koji ukrašava prostorije. bez udubljivanja u formu i značaj dekorator (fr. slik. decolorare) izblijediti. ukrasni.) naprava za određivanje sposobnosti gubljenja boje. stanje rastresenosti. ures. odvojiti. fr. ukras. vrat. ures. metron. decrementum) gubljenje. decompositum) tijelo koje je rastavljeno na svoje sastojke. bezbojnost dekolorimetar (lat. tal. pren. tako da se vide grudi. osobito u keramici.) 1. ljepota. izgubiti draž dekolte (fr. koji je izgubio boju. počasni znak dekorativan (lat. trgove i dr.. odličje. gol. truljenje dekompozit (lat. odbiti od duga ili računa. potkopati nekome kredit. decoratio) ukrašavanje nekog predmeta. decorativus) ukrasan. prestanak rada ili djelovanja nekog organa i si.) dekontirati (fr. med. decompositio) rastavljanje (ili: otapanje) nekog tijela na njegove sastojke. rada srčanog mišica) dekompozicija (lat. koji krasi. nesabranosti dekont (fr. urešavati. izbljedivanja određenih tvari dekoloriran (lat. uresan. pren. arhit. ukras u boji.). kićenje neke prostorije (vješanje tepiha ili goblena po zidovima. decompter) trg. decrediter) lišiti povjerenja. uobičajeni odbitak zbog toga što se odmah plaća u gotovom dekoviljski kolosijek kolosijek u kojem su tračnice razmaknute 0. izbljedivanje. grč. nakititi. životinja i predmeta (pomoću vode i kemijskih sredstava. lijek koji je sastavljen od više različitih lijekova. sastavne dijelove. oduzimanje boje. izgubiti boju.65 m (naziv po imenu izumitelja: Decauville) dekreditirati (fr. koji teži samo za vanjskim djelovanjem boja. de-corto) trg. ukrašavati. kojem je oduzeta boja. riječ sastavljena od više riječi dekoncentracija (lat. struganjem gornjeg zatrovanog sloja itd. decorare) ukrasiti. čast dekrement (lat. povjerenje. de uklanjanje. decor) ukras. otpis. uzajamni. zakazivanje. imati na sebi orden dekort (lat. kaz. oduzeti boju. uresni. razgolićen. ugled. kićenje. osobito zbog slabe mjere ili loše kakvoće.. decompte) trg. osobito ženskim. decombinare) rastaviti. odbitak od računa za neku robu. dekolte dekoltirati (fr. 2. orden. odlikovati ordenom. pozadine i dr. kaz. pren. ramena. decor.dekoloracija dekoloracija (lat. sastavne dijelove. decolorare izblijediti. decoloratus) izblijeđen. kazališni slikar dekorirati (lat.

osobito: odluke koje je izdao Grgur IX. decretales) mn. de. lac mlijeko = odbijanje djeteta (od majčinog mlijeka) delat (lat.dekrepitacija smanjivanjem. naprava za pritiskivanje moždane opne pri bušenju lubanje delacija (lat. naredba vlasti. potajni tužitelj delatoran (lat. delacio hereditatis (lat. v. npr. uplašiti. izdajnički. optuženik delatio hereditatis čit. supr. glikoza dekubitus (lat. umjesto na lijevoj. opadanjem. decretare) odlučiti. zaklon. Deckung) voj. de. nametanje prisege delator (lat. za razliku od legista. pozivanje nekoga da primi nasljedstvo delakrimacija (lat. delacio juramenti (lat. naziv od svojstva okretanja polarizacijske rav- 260 delatoran nine nadesno. decourter) trg. prštanje. kuhinjska sol. decourager) obeshrabriti. oduzeti nekome hrabrost ili volju za nešto. koji je s desne strane dekstrin (lat. prav. dekstrin) kem. prelaženje imovine u nasljedstvo zbog nečije smrti ili po posljednjoj volji. učitelja i pisaca rimskog prava dekretoran (lat. rov dekuražirati (fr. otapa se u vodi i tom se otopinom može lijepiti kao gumom. deferre. decuria) klasa. delatio) potkazivanje.) prav. odbiti. način (ili: položaj) ležanja. kardia srce) med. nalazi na desnoj strani dekstralan (lat. papinske odluke ili naredbe i razne zbirke takvih odluka. decutere. ležanje. de-court) trg. dekretoran dan (dies decretorius) bio je (u Vestfalskom miru) 1. delatum) potkazivački. inkrement dekrepitacija (lat.) prav. dexios desni. zaležano mjesto na bolesnikovom tijelu. narediti. u srednjem vijeku: učitelji i pisci kanonskog prava. dekort dekurtirati (fr. rov. decrescere) mn. za sekularizacije koje su toga dana već stupile na snagu deksiografija (grč. dexter desni. suze u očima delaktacija (lat. grafo) pisanje s lijeve strane na desnu deksiografski (grč. decursus) tijek. neprirodna pojava u gradi ljudskog tijela kad se srce. groždani šećer. riješiti. smanjiti račun za odreden postotak zbog slabe mjere ili loše kakvoće robe dekurzus (lat. npr. obeshrabrivati. izdati naredbu dekretisti (lat. zaključiti. decubitus) med. rješenje. decurio) zapovjednik dekurije (u vojsci starih Rimljana) dekurt (fr. neke bolesti. grafo) pisano slijeva nadesno deksiokardija (grč. taloženje sokova na nekom mjestu dekung (njem. pucanje. v. dexios desni. slabljenje bolesti dekusorij (lat. pucanje (zbog zagrijavanja) kristala koji imaju u sebi mehanički zatvorenu vodu. desetina (u vojsci starih Rimljana) dekurion (lat.) potkazivač. dekuražiran dekurija (lat. decurrere. zaležaj. usp. decretum) odluka. decretorius) odlučujući. decernere. odrediti. sudsko prenošenje nasljedstva na najbližeg rođaka delatio iuramenti čit. delatus) prav. lacrima suza) med. decussorium) med. klevetnički . siječnja 1624. smanjiti. dextralis) desni. puckaranje dekret (lat. suzenje. dexios desni. prid. tvar koja se dobije kad se škrob grije na 160°C. svaka viša naredba uopće dekretali (lat. dekstroza dekstroza (lat. decrepitatio) kem. skratiti. i koje kao kanonski zakonik predstavljaju drugi dio crkvenog prava (Corpus juriš canonici) dekretirati (lat. dexter desni) kem.

mio. u umjetnosti: profinjen ukus. delibacio hereditatis (lat. delenda Kartago (lat. dogovaranje. deliberatio) savjetovanje. neka se izbaci (slovo ili riječi. klevetanje. ukusan. mio. zavijanje. delibatio) smanjivanje. pliskavica 261 delikatesa delfinij (grč. fin. delegatarius) trg. osjetljiv. delikatamente (tal. ustupanje potraživanja nekog duga ili nalog za plaćanje jednog dužnika na neku drugu osobu s njezinim pristankom delegant (lat. dok je Rim vijećao. izbor delenda Carthago čit. nježno. s nježnošću. Delfi delfin (lat. delfis. Delfinion Apolonov hram) sudište u staroj Ateni (pored Apolonova hrama) koje je sudilo za ubojstva što su ih počinitelji prikazivali kao opravdana delfinist (grč. imenu Delaware) dele (lat. vijećanje deliberante Roma Saguntum periit lat. razorio — dok su Rimljani odlučivali hoće li mu se suprotstaviti deliberativan (lat. v. delegans) izdavatelj naredbe (ili: naloga). prav. tvar koja truje i uništava život. previjanje rane delikatan (lat. pr. delegatus) izaslanik delegatar (lat. delere uništiti. umirivanje). koji treba pažljivo raditi. bajan deligacija (lat. delibatio hereditatis čit. trg. delegare) odrediti. dug itd. deleatur) neka se briše.) smanjivanje nasljedstva delibal (tur. položaj) delikatesa (fr. osjetljivost. vjerovnik koji je upućen na neku treću osobu radi traženja nekog duga delegirati (lat. delicato delicato čit. delfinos dupin) plivač koji pliva delfin-stilom delibacija (lat. e.) glaz. ovlastiti.) glaz. ukusan. dupin. sladak. delenimentum.delatura delatura (lat. dužnik koji svome zajmodavcu ustupa potraživanje nekog duga kod neke treće osobe delegat (lat. delicatesse) kao moralna osobina: nježnost. delicatamente deliciozan (lat. izabrati. opunomoćiti. otrovna tvar Delfi (grč.) potkazivanje. tzv. smisao za lijepo. kiće- . savjetodavni deliberato (tal. izaslati.) Kartaga koju treba razoriti delenimenti (lat. deleomai uništavam. slična kitu. deligatio) med. deli. zavijanje rane. dele) briši. kojoj se pripisuje odanost ljudima i ljubav prema glazbi. neugodan (npr. "amerikanka" (naziv po američkom zem. delectum) biranje.) glaz. previjanje deligatura (lat. veoma obziran. razmišljanje. prikraćivanje. deliciosus) divan. pažljiv. umilan. obzirnost. pažljivost. prenijeti na koga (pravo. odlučno delicatamente čit. n. težak. Sagunt je propao (rečenica se odnosi na grčki grad Sagunt u današnjoj Španjolskoj koji je Hanibal 219. delphinus) morska životinja. prav.) delekcija (lat. laskave riječi deleterij (grč. zavoj. med. deleterion otrov) med. delikato (tal. bal) otrovni ili opojni med koji pčele skupljaju s biljke Daphne pontica na Crnom moru deliberacija (lat. delegatio) izaslanstvo. osobito u korekturi) delegacija (lat. Ijubak. delenire ublažiti) mn. delicatus) nježan. ocrnjivanje delavara vrst grožđa. deligere odabrati. deliberativus) koji savjetuje.) med. izbaci! deleatur (lat. sredstva za ublažavanje (ili: uminjavanje. Delfoi) glasovito Apolonovo proročište u Fokidi (u podnožju Parnasa) delfijsko proročište v.

alkoholno ludilo. deliquium animi čit. delcredere) trg. izdavanje delivrezon (fr. zanositi se 262 delta-metal delirium tremens čit. delkredere delokalizacija (lat. delirij um tremens (lat. delinquere) v. delinkventica prijestupnica deliracija (lat. delirans) onaj koji bunca. limes. deloger) izbaciti. potisnuti neprijatelja s njegovog položaja. četvrto slovo grčkog alfabeta. skica delineavit (lat. jamstvo posrednika (ili: agenta) da će roba koju je on prodao na kredit biti plaćena u određenom roku delkredere-provizija trg. deliratio) med. delirij delirant (lat. med. zločin delikvent (lat. zlikovac. istup protiv zakona. otapanjem na zraku. delivrance) oslobođenje. 40% cink. limitis) graničiti. potiskivanje neprijatelja. obilježavati ili postavljati granicu delineacija (lat. predaja. ludilo. nastaje zbog prekomjernog uživanja alkoholnih pića. predaja. buncanje zbog bolesnih duševnih predodžbi koje nastaju kao posljedica određene prenadraženosti mozga i moždane opne. delogement) izlazak. odlazak. delirium) med. obilježavanje ili postavljanje granice delimitirati (lat. pokret. trg. delitescere) med. deliracija delirirati (lat. 2. nekom dramskom djelu) osobina mjesta u kojem se radnja prvobitno zbiva i prilagođivanje novom mjestu radnje deložiranje (fr. topiti se delikvij (lat. isporučiti. pretvarati se u tekućinu) upijanjem vlage iz zraka.) nesvjestica delimitacija (lat.) ili skraćeno: p. završava najčešće smrću delitescencija (lat. ograničiti. izdati robu delkredere (tal. npr. limitis granica) graničenje. deliquescentia) topljenje. gubiti se. brodske vijke. per deliquium čit. omeđivanje. delineare) crtati. v.) on je to crtao (na crtežima i bakrorezima) delineirati (lat. pojavljuje se s nemirom i drhtanjem udova. da se na zraku otopi. logora ili trupa. slova delta) 3. d. glazbeni instrument starih Grka i Rimljana u obliku slova delta delta-metal zlatu slična slitina (56% bakar. istjerivanje s nekog položaja ili iz stana. nagrada koju posrednik prima za svoje jamstvo. osobito ukusno jelo delikt (lat. limes. izbaviti: trg. strojne dijelove i oruđa . istjerati iz stana. deložman deložirati (fr. bjesnjeti. delta) 1. per delikvijum (lat. ograničavanje. izdavanje robe delivrirati (fr. voj. delictum) prav.delikt nost. prijestup. rastopljiv delikvescirati (lat. 1% željezo. onaj koji boluje od delirija delirij (lat. isporuka. delineatio) crtanje. nacrt.) med. delivraison) trg. delinquens) optuženi. de uklanjanje. kao predmet za uživanje: poslastica. bunilo. iznenadno gubljenje (ili: naglo iščezavanje) bolesnih tvari delivrans (fr. v. delinkvent delikvescencija (lat. predati. deliquescere) topljenje (ili: rastapanje) na zraku. poslati. deliquescere) topiti se (ili: rastapati se. svojstvo pretvaranja u tekućinu na zraku delikvescentan (lat. biti lud. d. D. isporučivanje. prijestupnik. delikvijum animi (lat. luđak. omeđivati. skicirati delinkvent (lat. 1% olovo) za okivanje brodova. omeđiti. izaći. delinquere. odseliti se delta (grč. de. locus mjesto) oduzimanje (npr. ušće rijeke koje se grana u više rukava (u obliku grč. de. delirare) buncati. delivrer) osloboditi. delinquere. s položaja. deliquescens) topljiv.

povući graničnu liniju demarš (fr. voj. tj. otkriti. med. delta. razgolititi. u narodnoj skupštini. utjecanje na narod govorom demembrirati (lat. oduhovljivanje demeblirati (fr. demencija prekoks (lat. eidos oblik) med. pom. demegoria. te s dijagonalama koje se okomito sijeku deltoidan (grč. kod gangrene: crta na kojoj se ona zaustavlja demarkacijske trupe pogranične trupe. fr. dementir) opovrgnuti. demy) vrsta papira malog formata demanti (fr. fr. proizvodi od raspadanja stijena koji se ispiranjem prenose s viših brdskih položaja i talože na padinama i u podnožju demagog (grč. trupe u pokretu otkriti neprijatelju i time ih izložiti njegovoj topničkoj ili puščanoj paljbi dematerijalizacija (lat. demasquer) skinuti obrazinu (ili: masku). raskrinkati. trokutni deltoideus (grč. vršili velik utjecaj na narodne skupštine. obilježiti granicu. rječitošću itd. obilježavanje granične linije. luere prati) geol. očistiti od štetnih isparavanja demegorija (grč. razvesti. deltoeises) u obliku delte. dementia paralytica čit. poricanje. danas se upotrebljava u prijekornom smislu za onoga koji zavođenjem naroda dolazi do vlasti demagogija (grč. delta.) vrsta letjelice.) progresivna luđačka paraliza. poduzeti korake demaskirati (fr. pren. ispraviti neistinu ili netočnost demarkacija (fr. gubitak značajki tjelesnosti. iznijeti) pokućstvo demefitizirati (lat. tj. agein voditi. agein) vođenje naroda. demos narod. demeubler) ukloniti (ili: uklanjati. iznositi. vlasti demagogizam (grč. razgolićavati. demarche) korak. demos. dementi) opovrgavanje. govor pred narodom.delta-zrake delta-zrake fiz. prozračiti. odricati. de i materija) prijelaz u duhovno stanje. zapravo: zavođenje naroda. delti sličan mišić gornjeg dijela ruke deluvij (de-. određivanje 263 demencija mjesta na kojem se nalazi brod na pučini demarkacijska linija granična linija. demembrare) raskomadati. u staroj Grčkoj tako su zvali ljude koji su svojim ugledom. demos narod. odreći. de-mephitiser) provjetriti. demencija paralitika (lat. rastaviti na dijelove demencija (lat. demos. demagogos) voda naroda. postupak. zajednički naziv za duševne . dementia) med. učiniti demarš poduzeti potrebne mjere. radioaktivne zrake koje se uvijek pojavljuju zajedno s alfazrakama ako beta-zrake imaju veoma malu brzinu deltaplan (grč. Marke. onako kako jest. agoreyo govorim) javni govor. poreći. razotkriti. (isp.) mladenačko ludilo. ispravljanje neke neistine ili netočnosti demantirati (fr. "zmaj" u obliku grčkog slova delta deltoid (grč. agein) mišljenje i način rada demagoga demagoški (grč. prikazati u pravoj boji. sustav i metode kojima se služe demagozi da bi došli do svog cilja. četvorokut simetričan u odnosu prema jednoj dijagonali. demarquer) ograničiti. demagog demaj (engl. poricati. graničari demarkacijski kordon granični lanac demarkirati (njem. osobito radi utvrđivanja prije spornih granica. eidos oblik) geom. čistiti. de mephitis kužno isparenje. demos. dementia praecox čit. rastrgati. ludilo. agein) koji zavodi lažnim obećanjima v. omeđivanje. demarquer) ograničavanje.

rukotvorac. umjetnik. polurov 264 demodemiraža (fr. prijelazan demisija (lat. zanatlija. narod. fr. demivolte) jah. i izjednačavali ga sa židovskim Bogom demivolt (fr. demirelief) poluispupčena tvorevina. narodni . demissionnaire) primatelj ustupljenih dobara. saison godišnje doba) prikladan za nošenje u proljeće i jesen. slaboumnik demeritirati (fr. malo utvrđenje. razoružati. tvorac. demiurgos) fil. poluutvrđenje demikoton (fr. autor. damejeanne) opletena staklena boca za vino. demi-parallele) voj. pripadnik staroatenskog trećeg staleža. uronjavanje demetropolizacija (lat.demens bolesti koje počinju za vrijeme puberteta ili odmah nakon njega. svijet. umanjena riječ. zataškavati demibastion (fr. demi polu-. ne držati) vojsku i porušiti vojne objekte u nekom mjestu. nekom području ili državi. tvorac svijeta. u "polusezoni". diminutivum) gram. uvođenje civilne umjesto vojne uprave. supr. militarizirati deminutiv (lat. 3. kuća — kućica deminutivan (lat. npr. smanjivanje na najpotrebniju mjeru vojske i uklanjanje vojnih objekata u nekom mjestu. od perz. ergon djelo) 1. demitour) polukrug. osobito: raspustiti (ili: znatno smanjiti. viši činovnik u nekim starogrčkim polisima demisezonski (fr. razvojačenje. opletena boca od nekoliko litara demo. demissio) utučenost. skraćuje demiparalela (fr. ime boga tvorca kod grčkog filozofa Platona. diminitivus) koji smanjuje. za razliku od najvišeg Boga.) ludilo koje dolazi s godinama kao posljedica starosti demens (lat. graditelj svijeta. demissionner) dati ostavku. riba — ribica. umanjenica.-grč. demens) luđak. demergere. razoružavanje. polureljefna tvorevina demirug (grč. ležarina (naplata za robu koja se ne podigne iz skladišta na vrijeme) demireljef (fr. ogriješiti se o nešto demeritni dom u Katoličkoj crkvi: zavod za preodgoj i kažnjavanje svećenika koji nešto skrive demerzija (lat. zgriješiti. tj. poluokret (nalijevo ili nadesno) demiurg (grč. demos narod) predmetak u složenicama sa značenjem: narod. demeriter) skriviti.) preseljenje visokih ustanova iz glavnoga grada (metropole) u druga. fr. militaris) voj. demencija senilis (lat. ocat itd. službenik u ostavci demisionirati (lat. de-. različitih veličina (do 60 1) demižon (engl. demijohn. otpustiti demitur (fr. militaris) voj. uvesti (ili: uvoditi) civilnu upravu umjesto vojne uprave. demi-coton) čvrsta polupamučna tkanina demilitarizacija (lat. dementia senilis čit. manja mjesta demfati (njem dampfen) prigušivati. zahvaliti se na službi ili zvanju. 2. demersio) potapanje.(grč. 4. imanja. klonulost. Damaghani grad u kojem je bila razvijena staklarska industrija) pletenka. jahanje u polukrugu demižon (engl. dimittere. demos zemlja. sužava. ovako Platon naziva Boga kao tvorca svega. umanjuje. suprotno: militarizacija demilitarizirati (lat. demurrage) zakasnina. raspuštanje. nekom području ili državi. razoružavati. demi-john. demi-bastillon) voj. de-. obrtnik. gnostičari su tako nazivali tvorca materijalnog svijeta. ostavka demisionar (fr.

porušiti. zakonodavnu i izvršnu. razoružavanje vojske.jV va. fr. e. demolicija demolirati (lat. krateo vladam) naziv za politiku "vladavine prijatelja naroda" demofobija (grč. najvišu vlast. fr. demos. demonetiser) bank. sotona. filos prijatelj. demoliri.. staromodan Demodok (grč. bolestan strah od većih skupova ljudi demogeronti (grč. krateo vladam) v. uništavanje. znanost o stanovništvu demokracija (grč. položaj i školovanost). vlast. demoliran demologija (grč. učiniti nešto pristupačnim sredstvima i shvaćanjima širokih narodnih sIr. upropaštavanje. demokratia) vladavina naroda.prefiks sa značenjem: o ine? prema narodu. položaj. demos.. čovjek slobodoljubivih. demolir) rušiti. pripadnik stranke koja u svom programu naglašava kršćansku notu demolicija (lat. demo. demos. demokracija.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. po naučavanju o trima vlastima. demobiliser) voj. starješine po starosti i dostojanstvu. u običnom govoru: slobodoljubivost demokratizirati (grč. n. doksa mišljenje. krateo moćan sam. demos narod. de. državno uređenje u kojem. moneta. demos narod) pripadnik stranke kršćanskih demokrata (Democrazia cristiana) u poslijeratnoj Italiji. zla sudbina demonetizacija (fr. demolir) rušenje. duh.. demolitio) v. razoružati. vraćanje vojske u mirnodopsko stanje demobilizirati (fr. lat. uništiti. svesti vojsku u mirnodopsko stanje demode (fr. pr. povlačenje novca iz optjecaja. utemeljitelj atomi stike demokršćanin (grč. bilo preko izabranih predstavnika (reprezentativna — predstavnička — demokracija) demokrat (grč. logia) znanost o narodu i njegovom duhovnom životu demon (grč.demobilizacija 265 demonetizirati nosa u zajednici uopće. demos. grafia) opisivanje naroda. fobeomai bojim se) med. podrijetlo iti'. slijepi pjevač na dvoru kralja Alkinoja (pred Odisejem pjeva o Trojanskom ratu) demodoksologija (grč.). znanost Demokrit starogrčki filozof iz Abdere (460—370. demo. krateo vladam. jednoj vrsti novca uki- demobilizacija (fr. narodna vlast. znanost o narodu i državi na osnovi statistike. kratos vladavina. sustav utvrđivanja po kojem se objekti. mogu odmah razoriti minama demoliranje (fr. demo-geron) mn. demoliranje demolicijski sistem fort. bilo da bi se prekovao demonetizirati (lat. demo. bilo da bi se sasvim izbacio iz optjecaja. vladam) pristaša i zastupnik demokratskog uređenja države i od- . demobilisation) voj. daimon) natprirodno biće. npr. demos. senatori u današnjoj Grčkoj demografija (grč. upropastiti.) mit. demonetiser. širokih pogleda demokratizam (grč.) izvan mode. kad ih neprijatelj zauzme. vrši cijeli narod (bez obzira na imovinu. logos govor) proučavanje javnog mnijenja na temelju anketnog ispitivanja demofilokracija (grč. prid. bilo u obliku neposredne demokracije kad o državnim poslovima odlučuje skupština cijelog naroda (kao u staroj Ateni).. krateo vladam) uvesti ili sprovoditi mjere koje oslobađaju sve ljude i daju ravnopravnost bez obzira na imovinsko stanje. osobito zao duh.i moneta novac) bank.

daimonios) vražji. sotonski. očigledno. otvoreno. demonstratio) dokaz. usp. sredstva (ili: lijekovi) za umirivanje bolova demuskacija (lat. dokazivanje. daimon. utjerati joj strah demos (grč. demoraliser) učiniti razvratnim. uvjerljiva i silna rječitost demotičan (grč. malodušnost. demonstrans) tumač. demoralizirati demoralizirati (fr. daimon. mageia) gatanje (ili: vračanje) pomoću duhova demonomanija (grč. izlagati. baterija koja frontalnom paljbom uništava neprijateljske topove demoralizacija (fr. akcija. demo. naklonjen narodu demulcencije (lat. demonstrativno (lat. oštetiti neku spravu. anketiranje širokih slojeva pučanstva. gubljenje hrabrosti. tumačiti. narediti da se sjaše. prividan. skopeo gledam) proučavanje javnog mišljenja. u demokratskoj Ateni: općina. slobodno. prikazivač. demontage) rastavljanje na sastavne dijelove. živo. oboriti s konja. javno iskazivanje. demonstracija demonstrator (lat. upropastiti nekoga. pokazna zamjenica. taj i dr. pokvariti. demontirati demontirati (fr. demonstrativum) gram. dokazivati. ovaj. v. pokazivati raspoloženje demontaža (fr. demonstrare) pokazivati. onaj. v. most itd. Iatreia obožavanje) poštovanje duhova. med. usp. pojedinca ili mase. melancholia) ludilo čovjeka koji vjeruje da su u njega ušli zli duhovi demonski (grč. demonstrare) javno. daimon.demonizam nuti vrijednost i time je povuci iz optjecaja demonizam (grč. demonima demonomagija (grč. izlagač. demodoksologija Demosten (grč. de uklanjanje. ludilo = vjerovanje da je u nekoga ušao vrag i da je zbog toga poludio. npr. voj. voj. pokvarenost morala (ili: naravi). Demosthenes) najslavniji starogrčki govornik u Ateni (384—322). manteia proricanje) vračanje pomoću demona koji se nalazi u onome koji vrača demonomelankolija (grč. daimon. razvratnost. voj. otuda: demostenska rječitost izvanredna. onaj koji tumači. demoralisation) kvarenje. lišiti vojsku hrabrosti i vjere u pobjedu. obožavanje vraga i klanjanje (ili: služenje) vragu demonologija (grč. daimon. izrazito. demotikos) koji pripada narodu. daimon. rasplitanje. demos) narod. lišiti nekoga osjećaja vlastite vrijednosti. onaj koji javno iskazuje svoje mišljenje ili raspoloženje demonstrativ (lat. demontirna baterija voj. ili da mu se odvrati pozornost od neke druge operacije demonstrant (lat. daimon) vjerovanje u duhove i natprirodna biča uopće demonolatrija (grč. tobožnji napad kako bi se izazvao neprijatelj da otkrije svoju snagu. narodni. učiniti neupotrebljivim (ili: nesposobnim) za obranu. vjerovanje u sablasti demonomantija (grč. natprirodan demonstracija (lat. očigledno prikazivanje. izlagač. lišiti morala. osobito eksperimentiranje u prirodnim znanostima. musca muha) organizirano uništavanje muha kemijskim sredstavima . demulcentia) mn.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. odsjek jedne file demoskopija (grč. mania pomama.) dokazivač. pokazivač. demonter) rastaviti stroj na njegove sastavne dijelove. svog raspoloženja. onesposobljavanje za uporabu. logia) naučavanje o duhovima. objašnjavač 266 demuskacija demonstrirati (lat.

denegacio audijencije (lat. prid. gizdelinstvo. facere raditi) nastojanje i poduzimanje mjera pobjedničkih savezničkih sila po svršetku Drugog svjetskog rata da u Njemačkoj uklone sve tragove Hitlerove antidemokratske i nehumane nacionalsocijalističke vladavine denacionaliziranje (fr. de. uskraćivati denga (ar. vrlo zarazna bolest. onaj koji proučava drveće. njegov uzgoj i praktičnu primjenu dendrologija (grč. pent postalo je u hrvatskom jeziku pet) dendizam (engl. min. pomodarstvo dendritičan (grč. de-. udio nekog trgovca u nekom brodu ili njegovom teretu. gubljenje građanskog ili zavičajnog prava denaturirati (fr. de-. denegatio audientiae čit.) prav. kao drvo 267 denivelacija dendro. smanjivanje broja stanovništva denaturalizacija (fr. dendron. de uklanjanje. lithos kamen) mn. promijeniti prirodu neke stvari. fr. izopačiti. znanost koja određuje količinu drvne mase. denationalisation) odnarodenje. javlja se povremeno u toplim krajevima (samo ljeti) kao iznenadan napadaj groznice denikotinizirati (lat. grafia) opisivanje drveta. lik) v. denationaliser) oduzeti narodni karakter. uskraćivanje saslušanja. dendron. sličan drvetu. denaturer) izmijeniti svoju prirodu. nasus nos) gubljenje nosnog izgovora kod nekih samoglasnika (npr. denegacio debiti konjugalis (lat. odnarođivanje denacionalizirati (lat. denaturalisation) otpuštanje iz podaništva. odbijanje. dendrometar denegacija (lat. Nicot) oduzeti duhanu nikotin i time ga učiniti manje štetnim za zdravlje denivelacija (fr. okamenjene biljke i okamenjeno drveće dendrolog (grč. dendron.(grč. prirasta te starosti pojedinih stabala i čitavih šuma. vertikalno pomicanje . odnaroditi denar(ius) (lat. znanost o drveću (uzgoju i praktičnoj uporabi) dendrometar (grč. eidos oblik. starosl. dandy) kicoštvo. fr. namirnicama (npr. dendron drvo) u obliku drveta. odroditi. lat.) prav. dendron. veza s drvetom dendrografija (grč. državi itd. natio narod. dentritičan dendroliti (grč. odbijati. metron) vještina mjerenja drveća. logos) poznavatelj drveća.) bakreni novac različite vrijednosti u bivšim pokrajinama sjeverne i srednje Italije. logia) poznavanje drveća. denegatio) odlučno poricanje (pred sudom). denegare) odlučno poricati. dendron. denivellation) spuštanje razine (nivoa). u vezi s tim. natalis koji se tiče rađanja) opadanje broja rađanja (u nekom narodu. dendron. uskraćivanje. usp. špiritu) dodavati različite tvari koje ga čine neprikladnim za uživanje denazalizacija (lat.) med.) i.denacifikacija denacifikacija (fr. kasnije 16 asa ili 4 sestercija denaro (tal. metron) instrument za mjerenje visine i jačine drveća. kao i za određivanje njegovog volumena dendrometrija (grč. dendron. dendron drvo) prvi dio složenice sa značenjem: drvo. uzrokovanje neravnosti. lišiti nekoga bitnih osobina naroda kome taj pripada. natio narod. neizvršavanje bračne dužnosti denegirati (lat.) stari rimski srebrni novac koji je najprije sadržavao 10. dendrografički dendroidan (grč. trg. denegatio debiti coniugalis čit. mjera za svilu i zlato denatalitet (lat.

davanje podataka denotirati (lat. scalpere grepsti) sprava za čišćenje zuba dentist (lat.denobilitirati se denobilitirati se (lat. densus gust) zgušćivanje. denominativum) gram. djelokrug. ukrasi na svodovima i stupovima u obliku zuba dentin (lat. vrsta areometra denzitet (lat. denotare) naznačiti. denuntiatus) optuženi denuncirati (lat. razgolićenje. dens zub. naučavanje o liječničkoj etici. arpazo zgrabim. prijava. nicanje zuba kod djece dentifricij (lat. otkloniti uzetost. imenovati denonsirati (fr. dentalis) zubni dentarpag (lat. pridjeva i brojeva). metron) fiz. npr. o etičkom ponašanju liječnika u svim odnosima i oblicima liječničke djelatnosti deontološki (grč. tj. de. denominativan denominirati (lat. denuntiatio) dostavljanje vlasti nekog kažnjivog djela. dati podatke dentagra (lat. zubna kost. ogoliti. deontos dužnost. tužitelj denuncijat (lat. de uklanjanje i nobilis plemenit) izgubiti svojstva plemića.) zubi. denuntiator) v. optužiti denzacija (lat. dentis zub) zool. deon. zamjenica. grč. departement) podjela određenih poslova između djelatnika jednog kolegija. dentales) gram. paralvein klonuti) med. dens zub. zubalo. denuntians) dostavljač. veslati od veslo. zbijen. densus gust. oguliti. denominare) nazvati. denticuli zubići) mn. optužba denuncijant (lat. t) dentalni (lat.) Bogu hvala (svršetak katoličke mise) deontologija (grč. potkazivanje. objavljivanje denominativ (lat. ščepam) med. potkazati. obilježiti. logia znanost) 1. denominatio) imenovanje. znanost o dužnostima (izraz potekao od engleskog filozofa Benthama). dens zub. grč. denotatio) označavanje. dens. dentitio) med. oni kod kojih vrh jezika pri izgovaranju dodiruje zube u gornjoj čeljusti (d. naprava za mjerenje specifične težine i gustoće tekućine. odjeljak (stana) . denudare) otkriti. potkazivač. denuntiare) dostaviti sudu. grč. denuncijant 268 departman denudacija (lat. zajedničko djelovanje erozije i raspadanja zbog kojeg dolazi do snižavanja tla denudirati (lat. departitio) podjela departman (fr. tj. obilježavanje. izliječiti od paralize departicija (lat. Deo gracijas (lat. instrument za vađenje zuba denticija (lat. 2. denudatio) otkrivanje. dentifritium) sredstvo (ili: prašak) za čišćenje zuba dentikuli (lat. denoncer) obavijestiti. agra plijen) zubobolja dentali (lat. okrug. zubni liječnik. smatra da je potreba našeg uma pretpostaviti postojanje Boga kao osnove moralnog svijeta deparalizirati (lat. otkazati denotacija (lat. zubni glasovi. glavna masa od koje se sastoji zub dentiskalpij (lat. arhit. densus gust) gustoća. zbijenost Deo gratias čit. stanje u kojem se nalaze zubi denucijator (lat. dens) zubni tehničar. postati pripadnik građanskog staleža denominacija (lat. logia znanost) teol. riječ izvedena od nomina (imenica. zguliti denuncijacija (lat. odvajanje kostiju od mesa. deontološki dokaz o postojanju Boga. geol. nazvan još i moralnim dokazom. fil. zubni kirurg dentura (lat. tj. soba. deon dužnost. zgusnuće denzimetar (lat. grč. prid.

sredstvo za skidanje kose i dlaka depilirati (lat. rasadivanje (bilja. bolest pri kojoj čovjek izgubi svijest o vlastitoj osobnosti (ličnost) ili o svojoj okolini (npr. tal. deplorare) oplakivati. u sefovima. dis. ono što nekome pripada. ministarstva vanjskih poslova svojim predstavnicima u inozemstvu. sklonište: voj.) na čuvanje depo-posao bank. depletio) pražnjenje. polos stožer) fiz. depeche) vijest dostavljena najhitnijim putem. kad tvrdi daje već davno umro). deplacement) premještanje. pauper siromah) osiromašiti. depecher. polus. promijeniti mjesto. vojni materijal koji služi za dopunu. ostava. uništavanje polarizacije galvanskom elementu depolarizator fiz. depistage) metodičko otkrivanje bolesti medu stanovništvom (npr. račune u trgovačkoj bilježnici precrtati i time ih poništiti. de. an depo (fr. dependere) mn. dipennare) trg. volumen istisnine deplecija (lat. grč. loš položaj. loše) postavljanje. en depot čit. lišiti kose. kad banka prima na čuvanje. ispražnjavanje deploracija (lat. gubljenje osobnih karakteristika. uništavati uši i gnjide dependencije (lat. de uklanjanje. volumen dijela broda pod vodom. pren. osirotiti depedikulacija (lat. brzo dostaviti. žaljenje deplorirati (lat. lat. depilatorium) med. deplantare) presaditi. ukloniti sa svog mjesta. svakodnevnost. depilatio) opadanje kose. de. smijeniti nekoga s njegovog položaja. vojska koja služi za dopunu ostalih jedinica. uništavanje ušiju i gnjida depedikulirati (lat. npr. razne vrijedne stvari (dragocjenosti. persona osoba) med. de. bežični brzojav. službeno pismo. de. deploratio) oplakivanje. drveća) deplantirati (lat. poeta pjesnik) oduzimanje poetičnosti nekom pjesničkom djelu. žaliti depo (fr. pediculus uš) kir. deplace) neumjesan. koji se događa ili čini kad mu nije vrijeme deplasirati (fr. npr. naopako (ili: pogrešno. deplantatio) presađivanje. vrijednosne papire i dr. skidanje dlaka depilatorij (lat.depauperacij a depauperacija (lat. uopćavanje depeša (fr.u pangere pričvrstiti) hitno poslati ili otpremiti. side) deplantacija (lat. pri čemu nezasićena ili manje zasićena otopina potiskuje potpuno zasićenu otopinu deplasman (fr. planta biljka. deplacer) premjestiti. lišiti nekoga imovine depistaža (fr. pertinencije depenirati (lat. uobičajenost depolarizacija (lat.) i to posebno naplaćuje od deponenta depoetizacija (lat. sažaljevati. depot) skladište. kemijska tvar (supstanca) koja sprječava slabljenje galvanskih elemenata zbog polarizacije . potiskivanje. sažaljevanje. pom. pediculus uš) kir. povući nalog depersonalizacija (lat. u farmaceutskoj tehnici: što potpunije izdvajati jednu biljnu supstancu pomoću češćeg dolijevanja sredstva za otapanje (etera). prav. v. deplere isprazniti. de uklanjanje. smjenjivanje. brzojav. prilagodba običnom načinu izražavanja. rasaditi deplasiran (fr. spremište. koji nije na svom mjestu. penna pero. obično se šalje najhitnijim putem po posebnim kuririma depeširati (fr. mjesto gdje se čuvaju topovi i ostali ratni materijal. pogrešno ili loše 269 depolarizator postavljen. depilare) skinuti kosu (ili: dlake). brzojaviti depilacija (lat.

polos) fiz. lišiti nekoga posjedovanja neke stvari ili zemlje. deposedirani npr. zalog. dati na čuvanje.. glatkoću depolitizacija (lat. nanos depozitna banka zavod koji prima novac uz manji interes da bi ga davao drugima uz veći i na toj razlici zarađivao depozitna mjenica mjenica koja se izdaje na novac uzet i uložen u posao depozitni novac novac koji se polaže sudu radi čuvanja. depopulari opustošiti. deportatus) prognan. deposter) voj.) gram. depolitisatio) oduzimanje političkih prava nekom staležu ili skupini ljudi. službenike. popularis narodni) otuđiti nekoga od naroda.dpolarizirati depolarizirati (lat. deponens (lat. depositum) povjereno dobro. depozicija deponirati (lat. npr. onaj koji daje nešto na čuvanje.) dati ili primiti na čuvanje. prisilno upućivanje u logore. mjesto u sudu gdje se čuvaju stvari i novac. činovništvo. koji prividno napušta svoje prvotno značenje. uložiti. de. pred sudom iskazati. talog. de. lišiti nekoga narodne naklonjenosti depopulirati (lat. = arhiv depravacija (lat.) na čuvanju. fr. činovništvu. deponere) odložiti. smanjivanje stanovništva depopularizirati (lat. politisare baviti se javnim poslovima) ukloniti iz politike. primiti ad depositum čit. deportatio) progonstvo. raseliti (stanovništvo) deport (tal. dakle. potisnuti s položaja depozicija (lat. ulog. pokvarenost. pogoršanje deprefiksacija (fr. deport) u trgovini burzovnim papirima: razlika između sadašnjega i kasnijeg nižeg tečaja vrijednosnih papira (razlika između sadašnjega i kasnijeg višeg tečaja zove se report) deportacija (lat. deponere odložiti. u pohrani. iskaz pred sudom depozit (lat. Francuza u Novu Kaledoniju itd. vladar koji je zbačen s prijestolja depostirati (fr. in deposito čit. depositio) ostavljanje stvari na čuvanje. ulaganje. galvanski element lišiti polarizacije depolirati (fr. Rusa u Sibir. deportare) prognati. razvratnost. vojsku itd. deponentni glagol deponent (lat. Engleza u Tas- 270 deprefiksacija maniju. de prefixe predmetak) lingv. protjerivanje. poslati u zatočeništvo. de. deponere) v. vojsci itd. osobito: ostavljanje stvari i vrijednosnih papira u banci na čuvanje. poslati po kazni u koloniju. izopačenost. izgnati. polus. opljačkati) raseljavati. ostaviti u banci potpis radi uspoređivanja depopulacija (lat. depositor) v. položiti. baciti u bijedu deposedirati (lat. ono što je ostavljeno na čuvanje. glagol koji ima pasivan oblik a aktivno značenje. depossidere. deponens) ulagač. svjedok pred sudom deponij (lat. prognati. depolir) oduzeti sjajnost. dati. depolitizirati (lat. novac uzet uz interes radi proširivanja posla depozitor (lat. npr. neki stalež ili skupinu ljudi lišiti političkih prava. grč. deposseder) prav. oduzimanje predmetka (prefiksa) od glagola s predmetkom . smjestiti) odlagalište smetište deponiranje (lat. upućivanje po kazni u neku koloniju. izgnan. otjerati. depravatio) moralno kvarenje. depositorium) odjel za čuvanje. deportiran (lat. iskvarenost. npr. poslan u zatočeništvo ili po kazni u koloniju deportirati (lat. in depozito (lat. deponent depozitorij (lat. depopulatio) raseljavanje. ad depozitum (lat. službenicima. prav. protjeran. bank. fr. otjerati s mjesta. protjerati.

privare lišiti) lišenje. smetati kome. osobito lijekovi koji čiste krv depurativan (fr. poglavito osjetljivosti. deprimere. deprimiran puls pritisnut. otrijebiti depurirati (fr. slab puls koji znači oslabljelost. uputiti deračine čit. depuratio) čišćenje krvi . zadržavati (koga). slabiti. geol. depurgativus) koji čisti (ili: pročišćava) crijeva depurgatoran (lat. operacija oka pri kojoj se živac potiskuje naniže. pasti u dug. dere vrat. padanje cijena. oduzimati snagu. ratio pamet. ukinuti racioniranje deradenitis (grč. npr. nov jednostavan glagol deprekacija (lat. zauzimanje za nekoga. lišavanje. po značenju i obliku. uznemiravanje u poslu. depurantia) mn. zadužiti se deranžman (fr. poremetiti. depressio) psih. nešto. otimanje. trg. deranger) uznemiravati. instrument za svlačenje. med. trijebiti. proklinjanje. deprimere) obeshrabriti. 2. poremetiti svoje imovinsko stanje. u naturi. nered da bi se dobio.) i melankolijom. deprimirana kapilarnost fiz. svečano izopćenje. deputare) odrediti. odbor određen za pripremanje svega što je potrebno za rješavanje nekoga važnijeg pitanja deputat (lat. očistiti. med. upala vratnih žlijezda deranžirati (fr. depurgatorius) v. knjigu. zastupnik. potiskivanje moždane opne depresorni živci zool. pročistiti. potištenost. izaslanici. pored plaće. posredovanje depresija (lat. depurgatio) čišćenje. pobrkati. meteor. utučenost. derasine (fr.deprekacija 271 deranžman depurancije (lat. živci koji šire krvne žile i time smanjuju krvni tlak depreverbacija (fr. v. deputatio) izaslanstvo. drva. klonulost psihičke energije. sredstva za čišćenje. spuštanje. pokvariti. npr. oneraspoložiti. derangement) smetanje. osobito u zajednici s određenim afektima (briga itd. rastužiti. depurativan depurgacija (lat. fiz. s priznanjem Božjeg suda. depurgare) čistiti. tj. osobito koji pomaže čišćenje krvi depuratoran (lat. zastupnici koji u ime neke veće organizacije imaju ovlaštenje za obavljanje nekog posla. izaslanik. depurgativan depurgirati (lat. trijebljenje depurgativan (lat. područje koje leži niže od morske površine. depuratif) koji čisti. utući. deprefiksacija deprimirati (lat. tj. opadanje cijena. aden žlijezda) med. prima godišnje u stvarima. utvrđeni prihod koji netko. depressorium) med. kao jedan dio svojih primanja deputirati (lat. kapilarno pritiskivanje žive u kapilarnim cijevima. pročišćavanje. tlačiti. izabrati. poremećenost. depreverbation) lingv. depurer) čistiti. očistiti krv deputacija (lat. de uklanjanje. uznemiriti. depuratorius) v. oduzimanje depuracija (lat. astr. deputatum) 1. padanje žive u barometru zbog slabog tlaka zraka. remetiti. anatema. deprecatio) molba za koga ili za što. ugnjetavati. poremećaj. niže stanje žive u uskim cijevima nego u širim žilama koje opkoljavaju cijevi deprivacija (lat. topovsku cijev usmjeriti niže. naznačiti. ulegnuće. razum) staviti u slobodnu prodaju. izvaditi iz preše depresivno područje meteor. nizak tlak zraka. depressio) voj.) otuđenik. iseljenik deracionirati (lat. područje najnižeg tlaka zraka depresorij (lat. žito i dr. kutna udaljenost zvijezde ispod horizonta depresirati (lat.

stanovati — stanovnik derivati (lat. pravilno skretanje duguljastih zrna izazvano njihovim okretanjem i promjena tlaka zraka koju to skretanje izaziva derivancije (lat. spojevi koji su nastali 272 dermatografij a iz drugih spojeva zamjenom određenih elemenata derivativan (lat. med derivirajuća sredstva. derelictio) prav. dermatos) predmetak u složenicama sa značenjem: koža. riječ koja je nastala od neke druge riječi. izvoditi derivometar (lat. koji odvodi na drugu stranu derivirati (lat. tj. npr. izvesti. de uklanjanje realizacija) med. stvari bez gospodara derivacija (lat. kožni dermalni (grč. šport. đerma koža) kožni. dlanova i tabana (primjenjuju u iste svrhe kao i daktiloskopski otisci) dermatografij a (grč. jedne riječi iz druge. proizlaziti. derivare izvoditi. derby) 1.prefiks sa značenjem: veza s kožom. iskorijeniti. pa i najmanja promjena na koži. diferencijacija. đerma) kožni. koji je u vezi s kožom dermaskop (grč. koji se tiče kože dermatijatrija (grč. svaka pora. dermatodinija dermatičan (grč. održava se od 1780. prelazak od jedne funkcije prema nekoj izvedenoj funkciji. postati od. izvedenica. derivare izvoditi) dolaziti. đerma. 2. đerma. đerma.) prvoklasan konj trkač koji sudjeluje u derbiju derealizacija (lat. derivare odvoditi. važna športska utakmica derby-crack čit. istrgnuti iz zavičaja. upala kože dermatodinija (grč. derivare odvoditi. g. kem. bora. đerma. koji je nastao izvođenjem iz nečega. v. đerma) med. ona koja odvode sokove derivat (lat. iseljenik) lišiti osobina neke sredine. izvođenje. đerma koža. odvoditi. (upotrebljava se u salonima za uljepšavanje) dermatalgija (grč. grafo pišem) opisivanje kože . deračine otuđenik. derisoire) smiješan. đerma. bolest kod koje čovjek osjeća da se izmijenila njegova okolina ili cijeli svijet derelikcija (lat. derivativus) izveden. derivatum) gram. metron mjera) zrak. na poznatom trkalištu u Epsomu. liječenje kožnih bolesti dermatitis (grč. jugozapadno od Londona. koji pripada koži. derivatio) gram. zrak. glyfo dubem) urez na koži. rivus potok. đerma. dlačica i dr. mat. algos bol) med.derasinirati derasinirati (fr. skretanje s pravog puta. izvođenje. derivare. ostavljanje derelikta (lat. derivare izvoditi. dermatalgija dermatoglif (grč. bol kože. derivantia) mn. osobito naziv za otiske nožnih prstiju. na stazi od preko 2400 m (naziv po osnivaču lordu E. skopeo gledam) sprava u obliku posebnog zrcala pomoću koje se može vidjeti svaka. utrka punokrvnih trogodišnjih konja u Engleskoj. npr. izvedena riječ. napuštanje. popravlja smjer derizoran (fr. iseliti deratizacija (fr. izvod. rat štakor) ubijanje (ili: uništavanje) štakora i miševa derbi (engl. iatreia liječenje) med. skretanje zrakoplova sa smjera svoje putanje zbog vjetra. napuštene stvari. instrument pomoću kojeg izviđač utvrđuje smjer i snagu vjetra i. odyne bol) med. grč. derelicta) mn.(grč. de. prema tome. derivata) mn. voditi podrijetlo od. voj. prav. Derbyju). derbi-krek (engl. koji služi za porugu đerma.

zakinuti. đerma dermografizam (grč. stavlja izvan snage derogirati (lat. osoba (nastaju trljanjem. žućkast. opozvati. ubi consistam. veselje dernier eri čit. ukidanje neke naredbe. smanjenje. oduzimanje. u jahanju: zaobići zapreku koju je trebalo preskočiti derogacija (lat. nosos bolest) med. đerma. plastike vještina uobličavanja) vještina punjenja životinja dermoskopija (grč. đerma. tj. đerma. zakinuće. logia) znanost o kožnim bolestima dermatoplastika (grč. smesti. zakona derogativan (lat. derouter) skrenuti nekoga s pravoga puta. derogativus) koji šteti. ostavljaju trajan i jasan trag dermologija v. đerma) v. zakidanje. dio plastične kirurgije koji se bavi umjetnim obnavljanjem i popravljanjem bolesnih dijelova kože dermatotilus (grč. pathein patiti) med. derogatio) krnjenje.(grč. đerma. činiti krivo. razbiti derviš (perz. zavesti. ukinuti. oleum ulje) farm. đerma) med. đerma. znanost o kožnim bolestima dermatom (grč.) muslimanski monahprosjak Des. ograničavanje. v. kožni paraziti dermijatrija med. zakidati. nametnici koji žive na koži. đerma) med. plastike vještina uobličavanja) med. koji opoziva.) posljednji krik.. zoon životinja) mn. đerma. raditi na štetu. ubi konzistam. Des. grč u vratu derotilus med. dermatonoza dermatopatologija (grč. odstup (npr. kožni žulj dermatoza (grč. kakvim tvrdim predmetom). eidos oblik) kožasta masa koja se upotrebljava za povezivanje i ukoričenje knjiga dermatol (grč. ono što je najnovije u modi. npr. lyo labavim) pretjerana rastezljivost i mlitavost kože dermatolog (grč. grafo pišem) med.) skup. đerma. pojave na koži kod nekih. pobrkati nečije namjere. caelum terramque movebo čit. osujetiti. oteklina kože dermatomikoza (grč. dermatijatrija dermo.. đerma. ukidajući. celum teramkve movebo (lat. staviti izvan snage.) Daj . v. stavljanje izvan snage. način ispitivanja kože i njezinih bolesti promatranjem pomoću posebnog povećavajućeg aparata dermotomija (grč. lat. udarcem. voj. dernije kri (fr. đerma. osobito u modi. dermatotilus derutirati (fr. đerma. prevlačenjem kakvog predmeta ili pisanjem po koži 273 Des. dermatopatija dermatopatija (grč. okrnjivati. od ugovora). đerma. tome rezanje) med. opozivanje. spasmos grč) med.dermatoid dermatoid (grč. razrezivanje kože dernek (tur. zbuniti. neki zakon derospazam (grč. svadba. tylos žulj) med. bolest kože. mykes gljiva) med. đerma. bezmirisan bizmutov prašak koji ima antiseptičko djelovanje i koji liječi rane dermatoliza (grč. đerma. logos) onaj koji se bavi proučavanjem kože. dermatologija dermoplastika (grč. bolest kože koju uzrokuju parazitske gljivice dermatonoza (grč. bolest kože dermatozoe (grč. đerma. opozivajući. đerma. logia) znanost o koži. v. smanjiti. osobito nervoznih. derogare) krnjiti. okrnjiti. đerma. dere vrat. derober zakinuti) šport. pathos bol. koji ukida. povrijediti. oduzimati. liječnik za kožne bolesti dermatologija (grč. skopeo gledam) med. ubi consistam. okrnjivanje. posljednja novost derobirati (fr.

tumačenje o prirodnom razvoju životinjskih i biljnih vrsta tijekom povijesti Zemlje. deservitum) braniteljeva (ili: zastupnikova) plaća. uvreda. tvorci ove teorije su stari grčki mislioci Anaksimandar i Empedoklo. 2. matematičar i fizičar iz 17. praunuk itd. naučavanje 0 postanku. de uklanjanje. brodski teret. vrsta. npr. nešto što nedostaje. sal sol) uklanjanje soli kemijskim putem desant (fr. spuštanje. descente) silaženje. dešendendo (tal.) mn. stroj za deseniranje stroj koji se upotrebljava u proizvodnji tkanina i koji uzorak tkanine koji se treba izraditi najprije izbocka na tvrdom papiru (kartonu) desenzibilizacija (lat. potrebu.) gram. o činjenicama koje na taj razvoj ukazuju i koje ga dokazuju. fot. uzorak. plan. inat desert (fr. desalinizacija (lat. glagoli koji izriču neku želju ili potrebu . za popunjavanje zbirki desiderativan (lat. descendere) silaziti. neprijateljski upad u neku zemlju. dezertor maliciozus (lat. dessert) završno jelo kod objeda ili večere (sir. nedostajanje. spuštati se. silazak. desiderativus) koji izražava želju. a kasnije osobito Lamarck (v. podrijetlo. šara. osnova neke kompozicije 274 desiderativan desen-stroj stroj ža izradu tkanina po uzorku. nestale stvari. koljeno descendendo čit. nacrt. pokaži mi uporište) i okrenut ću nebo i zemlju (latinizirana poznata Arhimedova rečenica) desakralizacij a (lat. svetogrđe. potreba. descendencija (lat. praznina koju bi trebalo popuniti desiderata (lat. vojska dovedena vodenim ili zračnim putem na neprijateljsko tlo Descartes čit. onaj koji zlonamjerno napusti neku zajednicu. osobito ženu deservit (lat. de uklanjanje sacer — svet) oskvrnuće svetinje. rastaviti) uklanjanje rasne segregacije. desensibilisatio otklanjanje osjetljivosti) 1. voditi podrijetlo. st. disegno. designare obilježiti) namjera. i o uzrocima toga 1 takvog razvoja. decrescendo descendent (lat. pod desenzibilizacija desept (tal. descendens) potomak. želja desiderat (lat.) prav. lamarkizam). (fr. glaz. dessein. potreba. verba desiderativa (lat. težnja da između različitih rasa dođe do normalnih ljudskih odnosa desen (fr. darvinizam) i Haeckl descendirati (lat. izdanak (dijete. dakle.) descendentna teorija biol. nedostatak. čega nema. cilj. skidati se. postupak kojim se otklanja ili smanjuje preosjetljivost nekih organizama na određene tvari. honorar desideracija (lat. dispetto) 1. desideratum) nešto što je poželjno. 2. v. smanjivanje osjetljivosti emulzija ploča i filmova pomoću posebnih boja (desenzibilizatora) otopljenih u vodi desenzibilizator (lat. lat. tal.) glaz. potjecati desegregacija (lat. desideratio) nedostatak. nepravda. descendentia) potomstvo. supstance (kod koprivnjače i dr. voće. stvari kojih nema. prkos. desensibilisator onaj koji otklanja osjetljivost) v. stvari koje su potrebne. obesvećenje. dessin) trg. Dekart fr. unuk. poslastice) desertna vina vina koja se piju nakon objeda (obično slatka i jaka vina) desertni tanjur tanjur za voće i poslastice desertor malitiosus čit. koje su poželjne. segregare razlučiti. de uklanjanje. sići. Darwin (v. med. filozof.). iskrcavanje vojske na neprijateljsko tlo.desakralizacij a gdje da stanem (tj.

desperare) čovjek bez nade. označenje. krajnje ogorčen desperatist (lat. uništiti. bez nade. omalovažavati. država neograničenog i samovoljnog vladara despot (grč. čežnja. desinence) gram. krajnje ogorčenje desperado (šp. desolatio) pustošenje. fr. kraj. tal. desinere završiti se. isušivanje desine (fr. pouzdan) odustati od prijašnjega mišljenja koje je bilo istovjetno s mišljenjem okoline desoliran (lat. prikazivanje. designitivus) označavajući. siccus. desolare) opustošen. ocrtavan 275 despot deskvamacija (lat. solidus stalan. poruga despektirati (lat. desperado očajnik) razbojnik. nacrtna geometrija deskriptivan (lat. završetak riječi desinirati (fr. desidere) željeti. koji prikazuje. designator) redar onaj koji pokazuje mjesta (u kazalištu itd. suh. nacrtano. skromne. zup umjesto zub) despekcija (lat. desiderium) želja. naznačiti.) mn. neograničeni vladar. ostrugati ljuske. puste želje desiderij (lat. zahtjev desiderirati (lat. prikazan. descriptio) opisivanje. klonuti duhom. krajnje ogorčen čovjek desperirati (lat. koji opisuje. de. ocrtava. gubljenje ljuske. disegnare) crtati. designare) označiti. opis deskriptiva (lat. teško ožalostiti desonorizacija (lat. revolucionar koji je stavio sebe izvan zakona desperatan (lat. žudnja. med.desideria pia desideria pia čit. odrediti (nekoga). razoren. prezirati desperacija (lat. očajnik. desiderija pija (lat. obilježava. de uklanjanje. određujući. čeznuti (za čim) designacija (lat. određivanje. koji označava. razoriti. ocrtavanje. baciti u očajanje. duboka tuga. neutješan desolirati (lat. pasti u očajanje. desquamare) oljuštiti. razarenje.). despicere. uništen: očajan. prezirati. despectare) potcjenjivati. describere. neograničeni gospodar. gubiti ljusku desolacija (lat. desperatio) očajanje. descriptif) opisan. prestati s čime deskripcija (lat. despectio) v. desiccatio) sušenje. desquamatio) ljuštenje. žudjeti. dobronamjerne želje (koje se obično ne ispunjavaju). despekt despekt (lat. skicirati desistirati (lat. neutješnost desolidarizirati se (lat. okaniti se nečega. dessiner. određuje designator (lat. desolare) pustošiti. ljuštenje kože nakon kožnih bolesti deskvamirati (lat. despotes) neograničena i samovoljna vladavina. očajanje. prijezir. osjećaj bezizlaznosti. desistere) odustati (ili: odustajati) od čega. fr. rušenje. onaj koji određuje nagrade na javnim natjecanjima i utakmicama designatus (lat. nacrtao desinencija (lat. imenovanje designacijska presuda prav. dessine) crtano. a još nije uveden u dužnost designirati (lat. klonuo duhom. desperatus) očajan. . presuda koja određuje kojim će se redom isplaćivati vjerovnici kod nekog stečaja designativan (lat. molba. sonare zvučati) izgovaranje zvučnih suglasnika bezvučno (npr. obilježavajući. designatio) označavanje. gubiti svaku nadu despocija (grč. imenovati (nekoga za nešto) desikacija (lat. grdnja. despectus) preziranje. describere opisivati) mat. desperare) očajavati. bezglavost. crtao. opustošiti. despotes gospodar) prvobitno: gospodar roba ili sluge.) onaj koji je određen za neki položaj.

destinatarius. destra (tal. samovoljan gospodar despotizam (grč. skupna paljba. razoritelj. tiranski destilacija (lat. destructor) rušitelj. decharmer) lišiti draži (ili: čari. vršiti nasilje despotski (grč.) pretvoriti u paru. odužiti. iskrcavanje. vraćanje duga ili neke obveze i priznanica o tome. dug ili obvezu. dati razrješnicu. razrješnica. adresat. opredjeljenje.despotizam samodržac. konsignator destinirati (lat. destillare) dobiven destilacijom. decharger) istovariti. prosvijećeni despotizam despotizam koji se javlja u državnim tvorevinama naroda na nižem kulturnom stupnju. destructibilitas) razornost. decharge) pom. suha destilacija zagrijavanje organskih tijela (drveta. destillare. destructibilis) razoran. podanici stoje pravno prema despotu u istom odnosu kao bilo koji predmet posjeda. razriješiti. nosač svoda. ishlapiti. destructio) rušenje. voj. izravnati. ispaliti (iz puške ili topa) deše (fr. destructivus) razoran. plotun. arhit. uništavanje. kostiju i dr. podupirač dešaržirati (fr. uništenje. destilla kap) ispariti. isparavanje tekućine i ponovno zgušnjavanje u tekućinu. popravljen destilirati (lat. pijeska i dr. loše obiteljske situacije i si. istodobno ispaljivanje. ljepote) dešarž (fr. uništavajući. opredijeliti. uništitelj. namjena. destroyer uništavač. krajnji cilj. prekapavati. proces prikazan pod destilirati. destillateur) onaj koji pročišćava. rušilački destruktibilitet (lat. . de uklanjanje. sudor znoj. gubljenje volje za rad ili želje za isticanjem (npr. istovarivanje broda. rušilački destruktivnost (lat. fr. rušilaštvo destruktivan (lat. poboljšava. zbog slabe plaće. neograničeno.) 276 deše destinacija (lat. stimulare nagoniti) bezvoljnost. despotizam se razlikuje od apsolutizma nepostojanjem neke uređene uprave despotizirati (grč. kem. manjak (ili: gubitak) u težini koji neka roba pretrpi zbog odvajanja prašine. prevratnik desudacija (lat. izdvaja destiliran (lat. pročišćen. destinati) određenje. npr. destinare) odrediti. desuggestio) oslobođenje od sugestije i njezine moći dešarmirati (fr. desnom rukom destrojer (engl. voj.) glaz. a potom rashlađivanjem paru ponovno pretvoriti u tekućinu. prevrat destruktibilan (lat. nasilnički. pročistiti destimulacija (lat. destra desnica) colla destra čit. podmiriti. kola destra (tal. destillatio) kem. despotes) neograničena vladavina. samovolja. despotes) vladati neograničeno i samovoljno. destillatus) kem. neku tekućinu. namijeniti. odredište destinator (lat.) u zatvorenim posudama radi dobivanja tekućina i plinova destilacijski aparat naprava za destilaciju destilat (lat. preznojavanje desugestija (lat. onaj kojemu zapovjednik lađe treba predati robu. isparavanje. destruere) razornost destruktor (lat. isparavanjem prekapati. ponašati se kao tiranin ili nasilnik. desudatio) znojenje. razoritelj) razarač (vrsta ratnog broda) destrukcija (lat. kapati. primatelj. postupati nasilnički. zagrijavanjem u zatvorenim posudama (retortama i dr. razaranje. tiranstvo. tekući proizvod destilacije destilator (fr. nezainteresiranost. destinataire) trg. dechet) trg. tiranin. despotes) samovoljno.

zbog isušivanja. na sitno. bez veze s ostalim dijelovima. opširno. odvraćanje od zla prijetnjom kazne deterdžent (engl. nezakoniti posjednik. riješiti znakove. detergere otirati. lišavanje slobode putem zatvora ili pritvora detentor (lat. detailleur) trgovac na malo. iznošenje na vidjelo detektiv (lat. od lat. dokučiti smisao. prav. dodijeljen detaširati (fr. opširno pričanje (ili: opisivanje. engl. detacher) pojedine dijelove odvojiti od cjeline i odaslati. detective) službenik koji otkriva zločine i njihove počinitelje. onaj koji je suviše opširan u izlaganju (ili: pričanju. potankost. odlučan što se u toj robi nalazi. protumačiti. deterior gori) pogoršavanje. dette publique čit. tajni policajac. detail) pojedinost. dechiffreur) onaj koji rješava tajno pismo. brisati) sredstvo za čišćenje (sapun. otirati. trg. voj. do sitnica pričati (ili: izlagati. posjedovanje tuđe stvari na temelju ugovora. upropaštenje deterirati (lat. detailler) komadati. detegere otkriti. dechiffrement) odgonetanje. sitničar. tumačenje nekog tajnog pisma.) trg. det flotant (fr. istjecanja itd. dodijeliti. detente) popuštanje zategnutosti u odnosima. detector) u radiotelegrafiji i telefoniji: uređaj za pretvaranje zvukova visoko frekventnih valova koji dolaze u radio-prijamnik u niskofrekventne titraje koji se čuju u telefon. detergere) obrisati. pridodati detašman (fr. opisivanju) detalj iranje (fr. privatni detektiv detektiv koji po narudžbi i za nagradu potajno motri kretanje pojedinih osoba detektiv-aparat vrlo mali fotografski aparat kojim se može sasvim neprimjetno snimati detektor (lat. dešifrirati se pokazati se. v. obustava. an detaj (fr. nabrajanje do sitnica. na komad) detaljist (fr. koji čita šifre dešifriranje (fr. pren. opisivati). uređaj za otkrivanje mina detencija (lat. otcijepljen. prodavati na malo (ili: na sitno. na komad detaljiran (fr. poboljšanje u odnosima između dviju država. uređaj koji otkriva bojne otrove u atmosferi. potanko. detectio) otkrivanje. dette fiottante čit.dešifrant 277 determinabilan cijepiti.) leteći dug. zaplašiti determinabilan (lat. pričanje (ili: opisivanje) do sitnica detaljirati (fr.. detailler) opširno (ili: potanko) izlaganje. iscrpan u izlaganju (ili: pričanju. javni dug detaksacija (lat. čitanje šifri dešifrirati (fr. prašak) detergirati (lat. dechiffrer) odgonetnuti. detacher) odvojen od cjeline. deterritio) zastrašivanje. uništavanje. ot- . prodaja na malo. taksacija detalj (fr. detachement) voj. dekalirati dešifrant (fr. nezakonito zadržavanje. usitnjavati. determinabilis) presudan. tj. šifru nekog tajnog pisma. očistiti deterioracija (lat.) državni. det piblik (fr. detailler) opširan. en detail čit. dette) dug. deterrere) zastrašiti. osobito državni dug. detegere otkriti. kvarenje. pridodan. odred vojske (manji od divizije) odvojen od cjeline i upućen radi izvršenja nekog posebnog zadatka detekcija (lat. detentio) zadržavanje. odvojiti odred vojske ili flote i poslati ga na izvršenje zadatka.opuštenost detaširan (fr. engl.) prav. izlaganje). dati se prepoznati det (fr. tobožnji vlasnik detercija (lat. čistiti. detaxatio) v.. opisivanju) detant (fr. sitnica.

poredani po određenom pravilu. oduzeti. grč. detreminare odrediti) fil. grmljavina. sredstvo za čišćenje deterzorij (lat. v.) pravo odlaska (ih: udaljavanja) detraktor (lat. eksplodirati detrahirati (lat. šljunak. ukloniti. rušenja detronirati (lat. detonatio) glaz. proizvod raspadanja. činitelj koji određuje smjer i cilj determinante (lat. odluka. koji određuje. češanjem detritus (lat. materije. de. oštro naglašeno determiniran (lat. utvrditi determinist (lat. detranspozicija detransportirati (lat. pucanj. pogrešno pjevanje. distonirati. detoner) puknuti. naučavanje o određenosti ljudskog djelovanja i htijenja i njihovoj uvjetovanosti vanjskim i unutarnjim uzrocima i motivima (pobudama). uzeti suviše visok ili suviše dubok ton. determinare odrediti) mat. presudan činitelj. ponovno rasporediti detransportacija (lat. određenost determinacija (lat. odlučno. v. determinativ determinato (tal. determinare odrediti) fil. detransportatio) tisk. uskratiti. određenost. npr. odlučnost. oklevetati detrakcija (lat. detrahere) odbiti. ogovaranje.) glaz. detronizirati . med. detonare. determinabilitas) presudnost. usp. oduzimati. odredba. ograničen determinirati (lat. istrošen kamen. ispadanje iz tona. v. determinativus) gram. determinatus) određen. Most slobode za razliku od Mosta mladosti) determinativan (lat. determinatio) određivanje. sinteza općih pojmova u posebne determinanta (lat. opredijeliti. određenje. detonacija (lat. 2. skup brojeva koji. pristaša determinizma. fr. u višečlanom pojmu onaj dio kojim se označuje osnova značenja (npr. log. odredbeni. smanjivanje. detractio) odbijanje. opredjeljivati. odrednica. tresnuti. indeterminist determinizam (lat. determinare) fil. eksplozija detonator (lat. de-. spremnost. detoner) glaz. odlučnost. determinare) ograničiti. de-transponere) tisk. gram. indeterminizam deterzija (lat. grč.) oblutak. (lat. klevetanje. detergere čistiti) med. odrediti. supr. detroner) v. detersio) čišćenje 278 detronirati deterziv (lat. de-transpositio) tisk. determinativus) presudan. izmiješane strane ponovno dovesti u red.) upaljač. oduzimanje. opredijeljen. opredjeljenje. toxikon otrov) uklanjanje otrovnih sastojaka iz neke tvari. rana nastala trljanjem. prasak. supr. jus detractionis čit. detersorium) med. određenje. pogrešno pjevati. detransponirati detranspozicija (lat. detractor) klevetnik detransponirati (lat. određivati.determinabilitet determinabilitet (lat. fr. (fr. detransportare) tisk. sužavanje opsega pojma proširivanjem njegovog sadržaja čime se dolazi od općenitijih do manje općih pojmova. detritio) trljanje. nego određena i uvjetovana tim uzrocima i motivima. deterziv detoksinizacija (lat. tresak. krvi otvaranjem vene. služe za rješavanje jednadžbi determinativ (lat. ispravljanje izmiješanih strana detricija (lat. opredjeljivanje. lako zapaljiv eksploziv kao sredstvo za paljenje teže zapaljivih eksploziva detonirati 1. odlučiti. prema čemu ni ljudska volja ne može biti slobodna. odbijati. jus detrakcionis (lat. prasnuti. thronos. organizma i dr.

drugi brak deuterokanonske knjige kanonske knjige Svetog pisma drugog ranga koje su tek kasnije primljene u kanon deuteroksid (grč. grč.) mn. naprijed imenovano. Ponovljeni zakon (dio Biblije) deuteronomija (grč.(grč. detumescere) med. tj. tj. thronos) lišiti prijestolja.) napuštanje službeno utvrđenog tečaja neke državne novčana jedinice da bi se nakon određenog vremena odredio novi tečaj devalvacija (lat. dus (engl. deus eks mah ina (lat. deuce dvojka) šport. gamos brak) ženidba (ili: udaja) po drugi put. theos sanskr. bolest koja nastaje kao posljedica neke druge bolesti deuteroskop (grč. thronos prijestolje) lišavanje prijestolja. stanje kad su za pobjedu potrebna još dva uzastopna boda deus (lat. prilaže se prijepis rasprave Deualion mit. neočekivana sila koja se iznenadno pojav- 279 devalvacija ljuje i rješava poteškoću. izjednačeno stanje u nekim športskim igrama (npr. a detto (tal. podnositi) med. vidovnjak deuteroskopija (grč. deuteros drugi. tj.) neka se dade detur copia čit. pathos bol) med. deuteros. splašnjavati. svrgavanje (ili: zbacivanje) s prijestolja detronizirati (lat. 6 kg brašna. opljačkati devalutacija (tal. idući deuterogamija (grč. deuteros. detur kopija (lat. toga istog. znak D deutero. u tenisu: jednak broj bodova. iznenadna pomoć. sposobnost da se vidi i ono što nije tu (vrsta somnambulizma).) dvojka u kartama i u kocki. deuteros. oksid drugog stupnja deuteroni (grč.) u antičkoj tragediji: "bog iz stroja". jedan od helenskih praotaca. grč. teški vodik. trg. dictum) rečeno. deuteros. devaliser) krasti. deuteros. svrgnuti s prijestolja detruzorij (lat. popuštanje (ili: prestajanje) oticanja detumescirati (lat. tenisu). prestati oticati. neočekivano posredovanje deuterij (grč. deuteroskop deuteroza (grč. de. bogovi deus ex machina čit. ukrasti. detrusorium) med. devalvatio) bank. deuterij a Deuteronomij (grč. nomos zakon) peta knjiga Mojsijeva. deuteros drugi po redu) kem. oxys) kem. skopeo gledam) vidovit čovjek. protocolli) prav. tj.detronizacija detronizacija (lat. deuteros) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi po redu. starogrčki kralj u Tesaliji. kad obje strane imaju "četrdeset" (forty) deuce čit. deuteros drugi po redu) kem. detumescere) med. kad obje strane imaju jednak broj bodova. npr.) istoga dana detumescencija (lat. de. fiz. orobiti. dii (lat. splašnjavanje. jezgra teškoga vodika. smanjivanje nominalne vrijednosti nekog . deuteros. popustiti (oteklina) detur (lat. 9 kg detto. tj. deus. usp. npr. lat. deuteros) ponavljanje devalizirati (fr. skopeo gledam) drugi vid. pren. deuteros. detur copia sc. djus (engl. pathein patiti. fiz. detto. dewas) bog. spasio se od općeg potopa zajedno sa ženom Pirom deuce čit. nomia) drugo zakonodavstvo (u odnosu prema nekom prijašnjem) deuteropatičan (grč. to isto. spomenuto. dewa. grč. iznenadno posredovanje nekog boga (u teškoj situaciji) čiji je lik pomoću posebne naprave (stroja) bio spuštan na pozornicu. kirurška sprava za potiskivanje tijela koja se zadrže u ždrijelu detto (tal. koji nastaje kao posljedica neke prijašnje bolesti deuteropatija (grč.

sanskrt devaporacija (lat. izlaganje (ili: prikazivanje) građevine u planu sa svim njezinim dijelovima dever (tur. defloriranje 280 devolvirati devirginirati (lat. kratka izreka na grbu. izljev. geslo. devitalizacija zuba med. devotio) kod starih Rimljana: žrtvovanje života podzemnim bogovima u znak pokajanja. devirginare) razdjevičiti. devehere. obrat. potpuna odanost. deviatio) skretanje nekog tijela od svoje putanje ili pravca. sanskrtsko pismo. ploška deversoar (fr. 3. devastatio) pustošenje. poniznost (devotizam) devolucija (lat. de. koji je izveden od glagola devergencija (lat. deversoir) odvod. doba. pretvaranje pare u tekućinu devastacija (lat. razaranje. devirginare) oduzimanje (ili: lišavanje) djevičanstva (ili: nevinosti). npr. dever) zool. licemjerje. potpuno povlačenje nekog novca. teškoće. umrtvljivanje i vađenje zubne srži (pomoću lokalne anestezije) devitrificirati (lat. skrušenost. zastavi itd. devolvere svaliti) neku pravnu stvar iznijeti pred viši forum. porculanu sličnu tvar (Reaumurov porculan) devitrifikacija (lat. opustošenost deveksan (lat. jus devolutionis) pravo prenošenja nasljedstva po kojem.. prijetvorna pobožnost. otvor kroz koji otječe suvišna voda devestitura (lat. lišiti djevičanstva (ili: nevinosti). jedne armije. de. naginjanje devergirati (lat. ostavljanje u nasljedstvo nekog naslijeđenog prava ili imanja devolucijsko pravo (lat. nevolja. facere činiti) pretvaranje stakla zagrijavanjem u neku vrstu porculana (Reaumurov porculan) devits (engl. devisa) lozinka. muka. skretanje (ili: otklon) magnetne igle (kod kompasa) na brodu zbog njegovih željeznih masa devijator (fr. vitrum staklo. šp. devir krug. cjelokupno imanje pripada djeci. veliko štovanje. danas: pobožnost. udaljiti se devirginacija (lat. developpement) razvijanje. devolutio svaljivanje) prav. opustošenje. naginjati se deverika (mad. smirenost. 2. deviare) skrenuti (ili: skretati) s pravog puta. devexus) nagnut naprijed. ona koja glasi na stranu valutu i koja se treba isplatiti u inozemstvu devocija (lat. vrsta šarana. željezne dizalice za izvlačenje sidra. supr. devestire) lišavanje čina ili feudalnog prihoda devijacija (lat. . de.. jednog odreda vojske. trg. de. strm developman (fr. deflorirati devitalizacija (lat. devergere) nagnuti se. tj. patnja. skretati. vitrum. načelo. davits) pom. kos. vita život) lišavanje života. uništavanje.devalvirati novca. deviateur) zrak. pokretne brodske dizalice na kojima vise čamci za spašavanje deviza (lat. okolnosti.) "božansko pismo". vrijeme. verbum glagol) gram. skrenuti. devaporatio) fiz. facere) pretvoriti staklo putem jakog zagrijavanja u neprozirnu. pogonsko sidro kod zračnih lađa devijirati (lat. devalere) bank. tj. umrtvljivanje. revalvacija devalvirati (lat. događaji puni nevolje deverbativan (lat. a drugi partner ima pravo samo doživotnog uživanja toga imanja devolutivno sredstvo pravno sredstvo kojim se jedna sporna stvar s nižega suda iznosi pred viši sud devolvirati (lat. opustošivanje. tegoban život. strana mjenica. ako umre jedan bračni partner. jad. puzavost. smanjiti (ili: smanjivati) vrijednost novcu devanagari (sanskr. vrijeme) 1. arhit. devergentia) nagnutost.

odreći. zbuniti. lat. iskorjenjivanje. desassortir) razdvojiti. des-) predmetak u složenicama koji označava neko uništavanje. desarmer) razoružavanje. devomere) med.. npr. pun poštovanja. desengager) raskinuti angažman. dezinsekcija. proždiranje devotan (lat. devoratio) gutanje. napuštanje vojske. osobito: ostaviti u nasljedstvo devomirati (lat. razočarati dezaproprijacija (fr. termosica. ponizan. dezodoracija) dezafekcija (fr. pobožan. smesti. devocija Dewarova posuda čit. desertio) voj. osloboditi obveze. razdružiti. annexio) ukidanje (ili: obustavljanje) aneksije (izraz koji su stvorili Francuzi pri 281 dezertan ponovnom zauzimanju Alsace-Lorraine 1919. rasulo. zakinuti.ne-. ne priznavati. desavouer) odricanje. prijezirno: prijetvorno pobožan. desappropriation) otuđivanje vlasništva. lat. razdruživanje. razdoblje u razvoju Zemljine kore u kojem je transgresija mora trajala veoma dugo. odreći se aneksije dezangažirati (fr. unijeti razdor. devotus) Bogu posvećen ili odan. razjedinjavanje dezakordirati (fr. smiren. odricati.. gubljenje ljubavi dezagregacija (fr. osporavati nešto. smanjivanje stalnog kadra dezarmirati (fr. prav. ponizan devotizam (lat. pust . rastaviti ono što treba biti zajedno. povratiti. devonski period devonski period geol. onesposobiti dezambalaža (fr. desequiper) raspremiti brod dezen = desen dezercija (lat. zavaditi. Djuerova . desertus) nenastanjen. raspustiti vojsku. okrnjiti dezavuiranje (fr.) dezanektirati (fr. nepriznavanje dezavuirati (fr. raz-. nenaseljen. otklanjanje. des. poricanje. prevariti u sigurnom očekivanju ili nadi. napraviti nered. desarmer) razoružati. glaz. plaću. pokoran. des. žderanje. des-. zakidati. vulkansko djelovanje bilo vrlo snažno. des-. smanjiti stalni kadar. otpustiti dezapoantirati (fr. desavantager) oštetiti. licemjeran.(fr. nemilost. activus djelatan) učiniti nešto neaktivnim. lat. zbrku dezavantažirati (fr. osobito: oduzeti nekome zasluženu nagradu. desaffection) nenaklonjenost. propuštanje da se učini neki pravni čin. poreći. lat.devomirati prenijeti nešto na koga drugog. sprječavanje (npr. formacija koja se oblikovala između silurske i karbonske devoracija (lat.ne-. odricanje (ili: napuštanje) vlasništva dezarmiranje (fr. pokvariti skladnost dezaktivirati (fr. raspuštanje vojske. propuštanje zakonskog roka za podnošenje priziva višem sudu (desertio appellationis) dezertan (lat. raz-. bijeg iz vojske. annectere) ukinuti (ili: prekinuti) aneksiju. izbaciti devon (po engleskoj grofoviji Devonshire) geol. desappointer) lišiti nekoga koristi koja se temeljila na nečemu utvrđenom i sigurnom. raspakivanje dezaneksija (fr. tj. a organski svijet raznovrsniji i obilniji nego prije. položiti oružje dezasortirati (fr. v. skrušen. termos-boca (naziv po škotskom kemičaru i fizičaru Jamesu Devvaru 1842—1923) dez. brisati vojnika s popisa. povraćati. aggregare pridružiti) raspad. desemballage) trg. vevovere. devovere) v. desaccorder) izazvati neslogu. desavouer) poricati. ne priznati svoju vezu s nekom osobom ili radnjom dezekipirati (fr.

des-. desmos žila. des-. uništavanje zaraznih klica. stan. des. = reducirati dezolantan (fr. rezanje žila i spletova dezodorizacija (fr. ugušivati neugodne i štetne mirise koji se razvijaju zbog kemijskih i bioloških procesa dezoksidacija (fr. izvlačenje (ili: izdvajanje) kisika dezoksidirati (fr. uništenje iluzije dezinfekcija (fr. hig. des-. dezinficirati (fr. odoratio mirisanje) oduzimanje neugodnog mirisa nečemu. vrlo žalostan. njihovim vezama itd. oxys oštar. algos bol) med. bol.ne-. des-. neutješan. infestation pustošenje) popravak kvarova. illudere igrati se. des-. inflatio nadimanje) bank. v. lat. dezinteresiran (fr. deserter) napustiti vojsku. nesebičan. bol u žilama zglobova dezmitis (grč. desiderare željeti) poželjan deziluzija (fr. razbijanje atoma. raz-. inficere zaraziti) osloboditi (ili: očistiti) od zaraznih klica i tvari. stana i dr. integrare uspostaviti. dezinflacija (fr. insectum kukac) uništavanje (ili: tamanjenje) škodljivih insekata (osobito po kućama i stanovima) dezintegracija (fr. usp. des-. des-. prestati dezmalgija (grč. iskren. prebjeg dezertirati (fr. deglacija. logia) med. grč.ne-. upala zglobnih žila dezmografija (grč. odjeće. smanjivanje količine novca u optjecaju radi sprečavanja povećanja cijena (što se događa kad je na tržištu više novca nego robe. dezintegracija atoma fiz. vojni bjegunac. grč. narušavanje neke cjeline.) od zaraznih isparavanja i tvari. grafo) zool. lat. sindezmologija dezmopatija (grč. odeur miris. lat. npr. desinteresse) nekoristoljubiv. des-. razdvajanje. oxys) kem. integratio uspostava. tj. desolant) vrlo tužan.dezerter dezerter (fr. nesnosan. prostodušan dezinjolni barut (fr. nepristran. desmos veza. okaniti se. logia) znanost o žilama. lat. lat. osloboditi od kisika. okuživanje dezinfektor (fr. obnoviti) sprava za usit- 282 dezolantan njavanje raznih nežiličastih tvari. lat. designolles) voj. pathos patnja. varati) razočaranje. des. ljut) kem. deserteur) bjegunac iz vojske. inficere zaraziti) sprava za čišćenje od zaraznih klica i tvari. dezodorizirati dezodorizirati (fr. informatio objašnjenje) zlonamjerno pogrešno i lažno obavještavanje dezinsekcija (fr. žila. raz-. mješavina sumporne i pikrinske kiseline. lat. tome rezanje) med. oslobođenje od kisika. lat.. opisivanje žila i spletova dezmologija (grč. a ne roba novac). pobjeći iz vojske deziderabilan (lat. odjeću. desmos žila. kad novac traži robu. ruke itd. des-. pathein patiti) med. uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda i si. sprava za vrcanje meda (vrcaljka) itd. desmos žila. odeur miris) učiniti da nešto izgubi miris. znanost o bolestima žila i spletova dezmotomija (grč. desistere) odustati. reflacija dezinformacija (fr. hig. tj. des-. dezorganizacija dezintegrator (fr. osoba koje taj posao vrši dezinfestacija (fr. obnova) uništavanje veze. desmos žila. osobito se upotrebljava za punjenje torpeda dezistirati (lat. desmos žila. inficere zaraziti) čišćenje zraka (ili: tijela. bol žila i spletova dezmopatologija (grč. zrak. des-. des-. desmos žila) med. lat. dosadan . lat. inflacija.

dezolatan dezolatan (fr. magnetiziranja dezorgranizirati (fr. dicis kauza (lat. dibbug prodrijeti) prema židovskoj tradiciji: oznaka za dušu nekoga giješnika koju progoni zao duh te nalazi sklonište u tijelu nekoga živog čovjeka dicefal (grč. skrenuti s pravog puta. sredstva protiv zatvorenosti.) v. lat. dyo dva. med. dovesti u nered. skretanje s pravog puta. u ljudskom tijelu. decima deseta) deseti dio priroda koji je kmet davao feudalnom gospodaru. dvostruko dia. dvaput. tvorac ovog sustava je Belgijanac D'Hondt di. di. archo vladam) sa dva vladara. iza. loše probave dezorganizacija (fr. zbunjen. za ljubav forme. obstructum) mn. samo radi izgleda. bez orijentacije dezorijentirati (fr. izgubljenost dezorijentiran (fr. a za izborne količnike uzima onoliko najvećih rezultata koliko se treba izabrati izaslanika. nered: potpun preobražaj i poremećaj osjetillnih organa kod nekog čovjeka zbog tzv. desorienter) omesti u snalaženju u prostoru. zatim sa 2. rastrojstvo. smeten. dežurati D'Hondtov sistem čit. du jour) koji je na službi. unijeti rasulo dezorijentacija (fr. dicis gracija (lat. zbuniti dežma (mađ. poluvladar. npr. pro-. archo vladam) član vlade dvojice. rastrojavanje. toliko da se kaže. desorganiser) rastrojiti.) radi forme. rasulo. nakaza rođena s dvije glave dicefalan (grč. pa sa 3. brokat dibrah (grč. desoler) opustošen. suvladar. koji obavlja službu. raskinuti. itd. omesti u nekoj prilici. nego se dijeli broj glasova svake kandidatske liste prvo s 1. dicis causa . rastrojavati. v. di-kefalos) med. duumvirat diba (tur. dvostruko) grč. vrlo bijedan. vršiti službu (osobito se odnosi na časnike. zdepast i nezgrapan čovjek dežurati (fr. dvo-. npr. dezsma od lat. di-brachys) metr. obstruere začepiti.) dežurni (fr. dioptrija diarh (grč. preko. raz-. u. u nekom mjestu. predmetak u složenicama sa značenjem: dva-. među. zbunjivanje. javlja se i kao di-. kefale glava) dvoglav diceras (grč. di-. liječnike itd. te se tako dobiveni rezultati sređuju. u određenim prilikama.(grč.za dis dvaput. u nekom mjestu. diba) teška svilena tkanina protkana zlatom. dia) grčki prijedlog (po hrvatskom pravopisu dija-) znači: kroz. u nekoj prilici. dešmek) onizak. skrenut s pravoga puta.. desetina dežmek (tur. stihovna stopa od dvaju kratkih slogova: U U dibuk (hebr. organske veze među sastavnim dijelovima.(grč. upravljanje dvojice gospodara. desorganisation) poremećaj ili uništavanje žive. dicis gratia dicis gratia čit. desorienter) koji se ne može snaći i opredijeliti u nekoj prilici ili u prostoru. archo vladam) vlada dvojice. di-. polugospodar diarhičan (grč. navesti na pogrešan put. keras rog) školjkaš iz razdoblja gornje jure. des-. u rastrojstvu dezopstruktivi (fr. jadan. desorientation) nedostatak (ili: gubljenje) sposobnosti snalaženja i opredjeljivanja u prostoru. na okrajcima ljuštura ima dva izdanka zavijena poput roga dicis causa čit. du jour) biti u službi. dvovlašće. di-. Dontov izborni sustav kod razmjernog predstavni- 283 dicis gratia štva po kojem se ne dijeli ukupan broj glasača svake liste s ukupnim brojem izaslanika. koji ima dva gospodara diarhija (grč. za. di-. na. naveden na pogrešan put. v. izgubljen.

didaskein učiti. od četiri prašnika. kazivati. didaskalia) mn. deka deset. di-. di-. tj. dvadeset. di-. didache) "Naučavanje dvanaestorice apostola". mjesto iz nekog djela dictum de omni et nullo čit. didymos dvostruk) kem. didaktična književnost poučna književnost. staklo. autorove bilješke (upute) uz dramski tekst didekaedar (grč. voda . tj. didynamis) mn. zool. ne vrijedi ni za sve dictum factum čit. a sudjeluje u prostiranju električne sile. znanost o nastavnim metodama didaskaličan (grč. napisan oko 100. klasa u Linneovom biljnom sustavu.) log. konstanta dielektriciteta = dielektrična konstanta dielektričan (grč. s četiri prašnika (dva duža) u jednom hermafroditnom cvijetu didodekaedar (grč. elektron) koji ne provodi elektricitet. pričanje od početka do kraja. di-. dielektrična konstanta izolatora broj koji pokazuje koliko je puta kapacitet jednog istog kondenzatora veći kad su u njemu oblozi razdvojeni tim izolatorom. di-. bot. diktum de omni et nulo (lat. diktum (lat. poliedar koji ima dvaput po dvanaest površina. tvar (materija. elektron) fiz. didymos) blizanac didinamičan (grč.) rečeno — učinjeno. izdan 1883. di-. upala jaja didimos (grč. objašnjenja. utemeljiteljica i kraljica Kartage. g. hermafroditni cvijet (kod kojega su. npr. izlaganja. dictus) imenovani. di-dynamikos) bot. čvrst sumpor. dielektrični kapacitet v. tako se i dogodilo dictus čit. kako je rečeno. poučavati. elemenata prazeodima i neodima didimitis (grč. didaktikos) poučan. poslovica.dictum dictum čit. diktus (lat. tj. smjesa kem. elektron jantar) fiz. književnost koja se ne bavi samo umjetničkom obradom neke teme. induktivitet dielektrik (grč. vrijedi i za neke i pojedine. znanost o uređenju i sprovodenju nastave kao sredstva duhovnog razvoja. dielektrična polarizacija električna podjela koju trpi jedan izolator zbog influencije. di-. delfys maternica) med. stari kršćanski spis. dvomoćan. što ne vrijedi za neke i pojedine. onaj koji umije dobro predavati didaktika (grč. zrak. alkohol. iz njega vidimo kako se živjelo i mislilo u prvim danima kršćanstva didaktičan (grč. parafin. dvadeset četiri površine Didona mit. edra osnova) geom. didaskein poučavati) stručnjak u poučavanju. nego kad je izolator zrak. tobolčar 284 dielektrik didim (grč. naprijed spomenuti Didahe (grč. poliedar koji ima dvaput po deset. objasnidbeni. didymos sa dva muda) med. dielektrična tijela = dielektrik. spomenuti. diktum faktum (lat. dva duža) didinamija (grč. edra osnova) geom. dicere reći. upute. porculan. površina didekaedarski (grč. već sudjeluje kao sredina (međutvar) u prostiranju električne sile. didasko poučavam) poučan. g. deka. koji izolira. opširno izlaganje dielektricitet (grč. ulje. dodeka dvanaest..) izreka. XIV. tj. rijetka zemlja. apodiktičan didaskalije (grč. spalila se kad ju je ostavio Eneja diegeza (grč. edra) koji ima dvaput po deset (20) površina didelfis (grč. dvostruka maternica. dvomoćne biljke. nego iznosi i pouke didaktičar (grč. supstanca) koja nije samo nevodič elektriciteta (izolator). na Istoku. diegesis) ret. didaktikos) umijeće poučavanja. osnovno pravilo zaključivanja: što vrijedi za sve.

razglašavati difenil tanki impregnirani papir u koji se umata južno voće (npr. diffamatio) širenje glasina.) trg. razglasiti. diffamare) iznijeti (ili: iznositi) na loš glas. u sposobnostima. naranče) diferencija (lat. ogovaranje difamiran (lat. cilj im je pomaganje domaće trgovine (smanjivanje carinskih stavki za domaće trgovce). deffamare) ozloglasiti.). izvanredna (ili: povlaštena) carina diferencijalni carinski sistem trg. mat. kočnica s dvostrukim djelovanjem diferencijalna psihologija znanost o duši koja se bavi razlikama u duševnim sposobnostima pojedinaca. termin difalco čit. beskrajno mala (infinitezimalna) razlika između uzastopnih vrijednosti neprekidno promjenjive veličine. psihologijom razlika u spolu. kod motornih vozila.) "izgubio sam dan" — izreka rimskog cara Tita Flavija Vespazijana (41—81 n. diffamatio civilis čit. ili olakšavanje odnosno otežavanje uvoza iz određenih država. 2. nego se samo prima ili nadoknađuje razlika ukoliko im je vrijednost porasla ili pala diferencijalni račun mat. sustav po kojem se carinske stavke za uvozne i izvozne proizvode za pojedine zemlje u koje se ti artikli uvoze ili iz kojih izvoze različito reguliraju i obračunavaju diferencijalni posao trg. elektron) kem. burzovni posao (ili: trgovanje državnim vrijednosnicama) pri čemu se vrijednosnice stvarno ne izdaju. odbitak od cjelokupnog iznosa difamacija (lat. klevetanje. pogrdan difamija (lat. prijevozne stavke bivaju razmjerno sve manje što je veća udaljenost. diffamator) klevetnik difamatorski (lat. diffamare) klevetnički. nesuglasica. spona (veza) između motora — mjenjačke kutije (razvodnika brzine) — i kotača 285 diferencijalni račun diferencijalna kočnica teh. tj. npr. dan suđenja. carine koje se za robu iste vrste različito obračunavaju. mješavina sumpora i parafina diem perdidi (lat.) prav. diffamatus) ozloglašen.. psihologija individualnih razlika. dio više analize koji uči kako se pronalazi vrijednost diferencijala . ozloglasiti. kod prijevoza u masama (žita. teh. razlika. di-. differre razlikovati se) 1. drva. difamacio civilis (lat. različnost. e. razlika u starosti itd. deficit. rok. višak. nezasićeni ugljične hidrate sa dvije dvostruke veze između C-atoma dies (lat. manjak. ugljena i si. diffamare) klevetanje.) za dan u kojem nije učinio ništa dobro dieni (diolefini) kem. netočan iznos. differentia) razlika. ozloglašavati. neslaganje diferencija (lat. dies dan) prav. iznijet na loš glas difamirati (lat. individualnih varijacija duševnog života i njihove uzročne zavisnosti diferencijalna sociologija znanost koja proučava oblikovanje društvenih slojeva iz oblikovanja profesija i podjela rada diferencijalna tarifa sustav u obračunavanju naplate prijevoza na željeznicama po kojem. difalko (tal. dio za koji je neka veličina veća ili manja od druge. oklevetati difamirati (lat.dielektrin dielektrin (grč. po nejednakim carinskim stavkama. mat. kad se netko hvali i razmeće kako ima na nešto veće pravo nego netko drugi difamator (lat. psihologijom tipova. ogovaranje. izvanredne prijevozne stavke diferencijalne carine trg.

sudsko nepriznavanje valjanosti ili originalnosti nekog dokumenta difesijska prisega (lat. fthongos glas) gram. potrošiti (novac. prekidanje. mat. nevjerovanje difilan (grč. strog. diffusus) rasut. io. dificilan čovjek. diffundere) izliti. difformite) nakaznost. nerazmjernost. akutna i veoma zarazna bolest koja se odlikuje upalom sluznice dušnika. pronalaženje vrijednosti količnika dviju beskrajno malih veličina ih diferencijala diferencirati (lat. razgrađivanje difluentan (lat. pretvaranje jednostavnog glasa u dvoglasnik difundirati (lat. tj. raščlanjivanje nečega istovrsnog u raznovrsne dijelove. nakazan. di-. di-. raspadanje. difterija diftong (grč.) diftongiranje (grč. nepriznavanje prisegom nekog djela. difficile est satiram non scribere čit. ne slagati se difesija (lat. determinizam diferirati (lat. nezgodan. tvrdoglav difidencija (lat. širenje. odlaganje pretresa difizer (fr. diffidentia) nepovjerenje. odvajanje. u svim pravcima odbijena (reflektirana) svjetlost difuzija (lat. differre razlikovati se) v. rasprostiranje. praviti razliku. uporan. fyllon list) sa dva lista. diffindere) kidati. difforme) napraviti nakaznim. drukčiji. eo. mat. neskladan diformirati (fr. v. differens) različit. differre) fil. difthera oderana i uštavljena koža) med. diferencija specifika (lat. mučan. prav. diffractio) fiz.diferencijalni ton 286 difuzija difindirati (lat. fone glas) glaz. sumnjičavost. jogunast. diffessio jurata) prav.) teško. treći ton koji se čuje kad istodobno zvuče podjednako jako dva tona različite visine i čija je visina jednaka s razlikom broja titraj a onih dvaju tonova diferencijalno plaćanje isplata razlike pale vrijednosti državnih vrijednosnica ili akcija diferenciranje (lat. razliti. diffluere) razlijevanje. diffuseur) naprava za izvlačenje repinog soka (u proizvodnji šećera) difluencija (lat. koga je teško zadovoljiti. diffessio) nepriznavanje. nagrditi. skretanje svjetlosti zbog prolaska kroz uzak procijep. prav. diffusio) razlijevanje. pretjerana opširnost i razvučenost u govorenju i diferencijalni ton fiz. raspada. pod definicija difficile (lat. diffluens) koji se razlijeva. kompozicija za dva glasa diforman (fr. raznolik diferentizam (lat. difuzna svjetlost rasuta svjetlost. fthongos glas) gram. ždrijela difteritis med. dva različita samoglasnika koji su spojeni u jedan slog (npr. poružniti diformitet (fr. ružan. differre) biti različan. razvučen. npr. itd. stvaranje razlika i različitosti iz istovrsnoga. osobito originalnosti rukopisa ili potpisa differentia specifica čit. razlikovati se. raširiti. opširan. prekinuti parnicu i odložiti je za drugi dan difisija (lat. koji pravi teškoće. differre razlikovati se) razlikovati. difforme) nagrdan. di-. di-. dificile est satiram non skribere "teško je ne pisati satiru" (poznata Juvenalova izreka) dificilan (lat. nejednak. razgrađuje difonij (grč. diffissio) kidanje. pronalaziti diferencijal diferentan (lat. dvoglasnik. ao.) log. otvor ili pokraj uskog neprozirnog tijela i nastajanje pojava koje se temelje na interferenciji difterija (grč. dvolistan . imanje) difuzan (lat. difficilis) težak. nesklad difrakcija (lat. prekinuti. v. miješati se difuzijom.

probaviti. probava. digestio) probavljanje. hex šest. tvrdu tvar u zagrijanoj tekućini omekšati i otopiti digesta (lat. parom. razdijeliti. gramma slovo) dvostruk znak za jedan glas. gyne žena) bot. fiz. glossa jezik) knjiga napisana na dva jezika. biglota dignitet (lat. digesta) mn. slovo u najstarijem grčkom alfabetu. digestibilis) probavljiv digestija (lat. digressio) skretanje. kem. laboratorijima itd. međusobno miješanje raznih plinova i tekućina difuzijski postupak način dobivanja soka putem osmoze iz veoma sitnih režnjića repe (uveden 1865. digitalis) kem. .) mn. upotrebljava se za liječenje opeklina digestor (lat. zool. koje se često čuje u njihovu govoru) diginičan (grč. podijeljena po knjigama. velikodostojnik digitata (lat. sredstvo koje pomaže izlučivanje gnoja digestivna mast farm. peć za zagrijavanje pješčane kupelji. biljke sa dva tučka (drugi red većeg broja klasa u Linneovom biljnom sustavu) digitacija (lat. di-. astr. nj. diffusio. dvostruko "gama" (gamma). tj. gyne) bot. životinje s prstima. češće. parna kuhinja digić podrugljiv naziv za Talijana (prema "digo" — kažem. udaljavanje od teme (npr. digredi) skretati. dž digredirati (jat. na žice) digitalan (lat. poveća zbirka odlomaka iz spisa starijih rimskih pravnika (Pandekta). digitalis) prstni. dostojanstvenost. najveća istočna ili zapadna udaljenost unutarnjih planeta (Merkura. sredstvo koje pomaže probavi. udaljavati se od teme (osobito u govoru) digresija (lat. med. dvanaest. sredstva za probavu digerirati (lat. pustikara (biljka iz porodice strupnikovica) digitar (lat. pomaganje izlučivanja gnoja. prav. di-.) Papinov lonac. poliedar s dvaput po šest. dignitas) dostojanstvo. otapanje čvrstog tijela u nekoj tekućini na umjerenoj temperaturi (u tzv. a koju je priredio car Justinijan digestibilan (lat. osobito kopač zlata u Australiji digerencije (lat. visoko zvanje digrama (grč. di-. sisavci koji imaju slobodne prste na nogama diglota (grč. čitalo se kao "v" (ime dobilo po tome što je imalo oblik dvostrukog "g") digamija (grč. dignitarius) nositelj visokog zvanja. prid. koji se tiče prstiju (noge i ruke) digitalin (lat. mast pomiješana s terpentinom. mn. sa dva tučka diginija (grč. di-. digger) kopač. dyo dva. digestorium) u kemijskim tvornicama. alkaloid koji se nalazi u pustikari digitalis (lat. zbirka spisa koja je razdijeljena na pojedine odsjeke. površina. metron) naprava za mjerenje brzine miješanja raznih vrsta plinova digama tj. tj. dvožene biljke. edra površina) geom. probavljati. grč. naslovima i paragrafima.) bot. osobina biljaka koje imaju dva tučka. druga ženidba. di-. u proizvodnju šećera) difuziometar (lat.difuzijski postupak pisanju. Venere) od Sunca diheksaedar (grč. digestivus) med. digitus prst) način stavljanja prstiju pri sviranju (npr.: 287 diheksaedar uređaj za kuhanje koji se zagrijava vrelom vodom ili. digerirnoj peći) digestiv (lat. u govoru). tj. druga udaja diger (engl. gamos brak) drugi brak. digerere) razdjeljivati. digerentia) mn. s dvije žene. lj. npr. med. autoklav digestorij (lat. ugled. tj. lonac za pripremanje hladetine od kostiju.

vladarsko dostojanstvo i vlast dijadika (grč. lat. podjela roda na dvije vrste. kruna. ret. didodekaedar dihogamija (grč. ne propuštati. ženski ukras za glavu. optuživanje protivnika s naznačivanjem kazne koja ga očekuje dijaboličan (grč. s obje strane. pro. med. igrokaz u kojem glavnu ulogu imaju vragovi (vrsta misterija) dijabola (grč. binarni sustav dijadoh (grč. diabolos) vražje djelo. raz-. klasa) dijadem (grč. vragolija. nosili perzijski kraljevi i grčki carevi. prijelaz. podjela koja sadrži dva člana. diabaino prolazim. prevedem. diadechomai preuzimam) naslijeđe. dicha dvostruko. gaz dijabetes (grč. šećeraš dijabetin (grč. sprava za određivanje količine . diabolo) vrsta igre. diadochos nasljednik) nasljednik prijestolja. usp. a kod proteroginije ženski spolni organi dihotoman (grč. račvast dihotomija (grč. temno režem) podjela na dva dijela. bot.(dia) predmetak u složenicama sa značenjem: kroz. diablerie) 1.i dr. diadema) plava ili bijela traka oko čela koju su. diaballo prebacujem. za. diadeo vežem oko. Leibnizova najjednostavnija podjela brojeva na klase. uza. diabasis) prolaz. najčešće gust i tamnozelen dijabaza (grč. adelfos brat) mn. ili normalnog sastava (diabetes insipidus). diheksagonalna piramida v. dichotomia. osobito: nasljednici Aleksandra Velikog (dijadosi) u raznim dijelovima njegove države diheksaedarski. dicha dvostruko. veličina određena proizvodom dvaju vektora dijadeksa (grč. u težim oblicima izaziva veliko mršavljenje i malaksalost dijabetičar (grč. diabetes. diabetes) med. diabolos) vražji. slična igri jo-jo dijada (grč. sotona dijablerija (fr. levuloza koja se upotrebljava kod dijabetičara umjesto šećera dijabetometar (grč. sustav sa samo dvije znamenke (1 i 0). šećerna bolest koja je vezana sa znatnim izlučivanjem mokraće koja je.dihogamija 288 dijadoh šećera u mokraći (kod šećerne bolesti) dijabl (fr. podjela ljudskog biča na dušu i tijelo dihtati (njem. vražji posao dijabolo (grč. preko. diabolus) vrag. magija. tal. di-. metron) med. kao znak vladarskog dostojanstva. diadijabaz (grč. način oplođivanja kod biljaka pri kojem se spolni organi razvijaju jedni za drugima. diabolos klevetnik. grč. kod proterandrije prije sazrijevaju muški. 2. diabasis) geol. diabetes) med. dicha na dva. temno režem) podijeljen na dvoje. biljke s hermafroditnim cvjetovima čiji su prašnici srasli u dva snopića (u Linneovom sustavu XVII. na. mineral iz starijeg paleozojskog doba. diable. tj. diabaino prolazim. diabole) kleveta. sotonski dijabolizam (grč. prelazak ili preobražaj jedne bolesti u neku drugu. biti čvrsto priljubljen dija. u. nasljedstvo. ne u isto vrijeme. dakle. podrijetlom iz Kine. dicht gust.. dijadoha dijadelfija (grč. Mjesečeva mijena (faza) kod koje se vidi samo polovica njegovog osvijetljenog kruga: psih. dvostruki brak. dyas dvoje. dyas dvojstvo) dijadski sustav brojeva. dvojina) mat. zbijen) teh. čarolija. diabetes) med. gamos brak) bot. bolesnik koji boluje od šećerne bolesti. ili ima u sebi šećera (diabetes mellitus). vračarija.

diagnostikos) liječnik koji umije prepoznati i utvrditi bolesti prema njihovim bitnim oznakama ili simptomima dijagnostički (grč. dijagnostički znaci bitni znaci ili simptomi neke bolesti dijagnostika (grč. diaforeo raznosim) med. popuštanje ili prestanak neke bolesti dijafan (grč. diagignoskein prepoznati) med. diafragma) anat. preznojavanje dijafragma (grč.utvrditi kod bolesnika . diafonia) prvobitno kod Grka: neslaganje u glasu. diafyein izniknuti) bot. prosvijetlim) prozirnost dijafanometar (grč. razdioba (ili: razilaženje) hranjivih tvari kroz tijelo. pregrada. preznojavanje dijaforetik (grč. dijafane slike prozirne slike na staklu. skopeo promatram) uređaj za ispitivanje zagađenosti zraka dijaglifičan (grč. diafoneo ne slažem se. ali u različitom značenju u jednoj rečenici dijaforetičan (grč. oko. obloženo ili išarano zlatnim listi ima. diagignoskein. diaglyptein) mn. isparavanje kože. upala dijafragme dijaftoroskop (grč. 289 dijagnozirati ponavljanje iste riječi. diafragma) med. bot. dijagnozirati dijagnostičar (grč. u neskladu sam. diafoneo) v. bolest dijafragme dijafragmitis (grč. znanost ili umijeće prepoznavanja i utvrđivanja bolesti dijagnoza (grč. disharmonija. prosvijetlim. prosvijetlim) proziran. ret. diagnosis) med. tj. diaforesis) znojenje. mehaničko kontracepcijsko sredstvo dijafragmalgija (grč. diagnosis) med. u novoj glazbi pod dijafonijom se pogrešno razumijeva kompozicija za dva glasa dijafonika (grč. geol. prepoznavanje i utvrđivanje kod bolesnika neke bolesti po njezinim bitnim oznakama i pojavama dijagnozirati (grč. koji zvuči nejednako dijafora (grč. nesloga.dijadoha dijadoha (grč. diafragma. diakustika dijafonski (grč. vidim) prozirna slika dijafanoskop (grč. diafaino prosjajim. metron) fiz. nejednakost. diadidomi dijelim) med. izrezbaren dijaglipti (grč. diagignoskein prepoznati) med. skopeo gledam) med. diafero) razlika. orao gledam. diadechomai preuzimam) med. okrugao začetak mladice ili cvijeta biljke: zool. pokretni limeni prozorčić (blenda) za otklanjanje rubnih zraka kod velikih dalekozora. pren. sprava za mjerenje i određivanje prozirnosti atmosferskog zraka dijafanorama (grč. v. preznojavanje dijaforeza (grč. sredstvo koje pomaže isparavanje kože. diaforeo) koji pomaže isparavanje kože. diafaino. izrezan. diaglyptos izrezan. na posebnom dijafanom. v. nejednakost. opt. neslaganje. pupanje. figure izrezane ili izdubene u ploči dijagnosticirati (grč. disonanca. međusloj dijafonija (grč. diaftheiro kvarim. diafaino. naprava za osvjetljavanje mjehura pomoću električne svjetlosti dijafilm slike koje obrađuju jednu temu te su snimljene uzastopno na filmsku vrpcu kako bi se mogle povezano projicirati dijafiza (grč. posebno za ukrašavanje prozora. diafaino prosjajim. pa postakljeno. dijadeksa dijadoza (grč. prepona u sjemenoj čahuri. što je utemeljeno na pouzdanim znacima ili simptomima. med. dio duge kosti između dviju jabučica. nesklad. ošit. diafoneo) koji se ne slaže u glasu. diafaino prosjajim. diaglyfein izrezati) izduben. spor. diagnostike) med. različnost. algos bol) med. prozirnom papiru dijafanitet (grč. dijafanoradiranje fotografsko kopiranje bakroreza itd. dijafano posuđe stakleno posuđe.

vrsta rude (bogate željezom). znakovi za prepoznavanje bolesti dijakriza (grč.. diakrino prepoznajem. juha) flaster od biljnih sokova. uređaj pomoću kojega se pronalazi i utvrđuje sposobnost pojedinih tijela za vođenje elektriciteta dijagonala (grč. koji je u skladu s tom znanošću. diakinema) med. diagonalis) u smjeru dijagonale. znanost o prelamanju zvuka dijalaga (grč. radi zornog predočivanja određenih odnosa. savez) 1. dia kroz. za. diagonalis) geom. razmicanje. poprečan dijagraf (grč. grafia) umnožavanje na litografskom kamenu crteža prenesenih na gumirani taft dijagrafika (grč. prelamanje svjetlosti. diagrafein) vještina izrade skica. 2. u preko. chylos sok. dosjetljiv. slika rada ili snage.dijagometar znakove i simptome neke bolesti i na osnovi njih samu bolest. grafičko (ili: crtežno) predočivanje nekog stanja. skica) radi objašnjenja nekog činjeničnog stanja. služi za umekšavanje ili ublaživanje dijahoretičan (grč. voda za ispiranje usta dijakopa (grč. koji je nastao putem prelamanja dijaklaza (grč. chronos vrijeme) lingv. koji pomaže urednu stolicu. diaklao prelamam) fiz. pomirenje. duboka rana) 1. prepoznavanje (osobito stupnjeva bolesti) dijakronija (grč. presjek. plan. dia. 2. kos. diaklyzo ispirem) med. lat. diagonios. diachoreo) med. vještina skiciranja dijagram (grč. diaklao prelamam) fiz. diagrafein nacrtati. dužina koja u višekutniku spaja dva nesusjedna vrha. domišljat . dialektos) filol. omjera itd. statistike. lat. odrediti prirodu bolesnoga stanja dijagometar (grč. razlikujem) koji je utemeljen na prepoznavanju. diallage razlika. kad se umjesto najljepše mi je kaže naj mi je ljepše. di-agein provoditi. kod gnostičara: dva međusobno isprepletena trokuta u kojima je upisano neko mistično ime Boga i koji su im služili kao hamajlija (Salomonovo slovo) dijahilon (grč. š i s). glaz. vrsta ribe s bodljikavim perajama dijakritičan (grč. dia. diagrafein nacrtati) naprava za mehaničko crtanje perspektive prema prirodi dijagrafija (grč. diakope rasjeklina. dijahoretični organi organi za pražnjenje crijeva dijahoreza (grč. note od pet linija. vrsta figure u kojoj se u neku smislovnu cjelinu umeću druge riječi. diakuo) fiz. stolica. figura kojom se više razloga svodi na jedan dijalekt (grč. prijelomni. dialegesthai razgovarati. dijagonal vunena tkanina s gustim križićima dijagonalan (grč. povijest jezika dijakustika (grč. razlikovanju. pražnjenje crijeva 290 dijalektičan dijakinema (grč. diaklyzo ispirem) ispiranje usta. metron) fiz. ret. dijakritički znakovi znakovi na slovima koji označuju njihove posebne glasovne vrijednosti (npr. npr. med. razdvajanje kostiju dijaklastičan (grč. ret. prelamanje zraka dijakliza (grč. razlikovan. crtež (ili: nacrt. diagramma) lik ili geometrijski crtež. svaki lokalni govor koji se razlikuje od službenog i standardnog jezika dijalektičan (grč. voda za ispiranje usta dijaklizma (grč. promjena mišljenja. dialektikos) koji odgovara znanosti o mišljenju. diagonia. diachorheo imam proljev) med. diakrisis) procjenjivanje. narječje.

služi za premazivanje željeznih predmeta (ograda. adamas) min. cink. diametros) geom. razdvajam. allelon uzajaman) log. dialyo) koji rastavlja. grč. figura u kojoj su udruženi pitanje i odgovor: pisac samoga sebe pita i odgovara.) dijamb (grč. di' allelon. dialektos. dijaloški dijalogirati (grč. tisk. određivanje pomoću pojma koji se treba odrediti. dialegomai) dati nečemu oblik razgovora. Sokrat i. dia pomoću. izmjena tekućina. živa. lat. najsitnija vrsta tiskarskih slova. med. dialogos) lit. razlučivanje. srebro. najgušći. umijeće znanstvenog raspravljanja. v. onaj koji je vješt u raspravljanju. literarni umjetnički ob- 291 dijametar lik u antičkoj filozofiji koju su stvorili sofisti. akromatičan dalekozor dijaliza (grč. i ret. razmak. uređaj za mjerenje i ispitivanje dijamagnetizma dijamant (fr. onaj koji ispituje i proučava narječja. mania strast) pretjerana uporaba dijalekta (narječja) u književnim djelima dijalelon (lat. stihovna stopa od četiri sloga: U — U — dijametar (grč. odvajanje kristaloida od koloida putem osmoze. magnes. promjer. ponovno ukidaju dijalektolog (grč. izložiti neku misao itd. dialegomai razgovaram. Platon. iambos) metr. koji primjenjuje dijalektičku metodu dijalektika (grč. znanost o dijalektima dijalektomanija (grč. fil. snalažljivost u govoru. onaj koji se vješto služi dijalektikom. poznavatelj dijalekata dijalektologija (grč. dijereza i asindeton dijalog (grč. diamant) vunena tkanina s figurama i križićima dijamantna boja mješavina lanenog ulja i grafita. u obliku razgovora dijamagnetizam (grč. bakar. gubljenje ili iscrpljivanje snage. dialysis) med. fil.dijalektičar dijalektičar (grč. dialektos. magnes magnetni kamen) fiz. dialeimma) prekid. talij. smrt. dialektikos) dobar govornik. ili drugog pita. najtvrđi. dialektike) umijeće razgovaranja (bilo s drugima ili sa samim sobom). fiz. fosfor. diamant. tropos diallelos) log. tj. kristaliziran ugljik. logia) filol. od grč. dia kroz. dužina koja prolazi kroz središte kruga. koji razdvaja. dialeipo ostavljam razmak. svojstvo nekih tvari u obliku prutića da se u magnetnom polju postave svojom dužinom okomito na pravac linija sile (ekvatorijalno). rov bez dna (veoma dubok) za sprječavanje upada neprijatelja u zaklon dijamantin (fr. krivulje . adams. fort. koji uništava. zaključak u krugu dijalema (grč. dosjetljivost. bolesno stanje (osobito kod groznice) dijalitički (grč. a sam odgovara dijalogizirati (grč. domišljatost. dijamagnetne tvari ili dijamagnetna tijela su: bizmut. itd. vrata itd. filol. dia. logos) filol. dvostruki jamb. dialektos narječje. dialyo rastavljam. dijalela dijalelus (lat. tj. disputiranja. znanost o kretanju mišljenja kroz proturječnosti koje se. dialegomai) uvoditi na scenu više likova koji razgovaraju dijalogizam (grč. najsjajniji i najskupocjeniji dragi kamen koji se može brusiti samo svojim vlastitim prahom. najveća tetiva. paramagnetizam dijamagnetometar (grč. osobito. dialogos) razgovor dviju ili više osoba. di-. definicija u krugu. metron) fiz. odvajanje sluzastih tvari kod osmoze. supr. olovo. dijalitički dalekozor vrsta dalekozora koji uklanja boje. meduvrijeme. od grč.. zlato. tijekom mišljenja. antimon. prid.

koji bujno cvjeta (npr. npr. namještanje uganutog ili prelomljenog uda. kvinta 292 dijarizam dijapijema (grč. zagnojenje) v. blago isparavanje kože. pretvaranje u određen oblik dijanasologija (grč. dia. oblaganje ili mazanje cijelog tijela dijaplegija (grč. posve. elipse) i spaja dvije točke oboda kružnice dijametralan (grč. neodlučnost. klasa u Linneovom sustavu) dijanoegonija (grč. dia. diarrheo protječem) med. čir u prsima dijapijetici (grč. razuman. probijanje krvi kroz opnu vena. npr. osobito za kućnu poslugu. diapneo ishlapim) med. pyein) med. upropastim) ret. sposobnost mišljenja. dijapijema dijaplaza (grč. oblog. logia) punjenje životinjskih tijela dijandrija (grč. pyein) mn. figura u kojoj se osobito podvrgava ruglu nečija neprilika ili nepriličnost. zagnojavanje. dijanoetične vrline vrline (kod Aristotela) u kojima dolazi do izražaja razum (znanje. sredstva koja pomažu isparavanje kože. neizvjesnost.: Pristaje mu kao . dianoia mišljenje. slabo znojenje dijaporeza (grč. sredstva koja pomažu gnojenje dijapijetičan (grč. slika na posebnoj staklenoj ploči koja se pomoću projekcijskog uređaja (skioptikona) prenosi povećana na platno dijareja (grč. koji pomaže stvaranje gnoja. diandria) dvomuževnost. diapedao probijem. mišljenje. diaria febris) med. potpuno. danas: dnevnik. kod Grka: oktava. sredstva koja izazivaju umjereno znojenje dijapnoja (grč. dia. mn. prelomljene kosti dijaplazma (grč. koji pripada promjeru. proljev dijarij (lat. dia.dijametralan (npr. pvein) med. skroz. zagnojavanje dijapijeza (grč. morfe oblik) oblikovanje. gone rađanje) fil. opća klonulost. voden razumom. izbijem. dia. značenje dijantus (grč. positivus) opt. mudrost. dijametralno suprotan sasvim. diapedesis) med. dianthes) bot. razum. kroz pet tonova. dia. knjiga u koju se unose dnevna zbivanja dijarija (lat. pyein gnojiti. danas: opseg jednog glasa ili instrumenta. dianassein puniti. tj. sasvim. uzetost dijapnoici (grč. pyesis gnojenje. biljke sa dva prašnika u jednom hermafroditnom cvijetu. diaplasis) med. razboritost. plegma udarac) med. diapneo isparavam) mn. pente pet) glaz. za razliku od etičkih vrlina kod kojih se razum pojavljuje kao gospodar želja i strasti dijanoja (grč. diaporesis zabuna. osobito pluća. diaplasma) med. diametros) pr. med. znanost o podrijetlu i izvoru spoznaje dijanoetičan (grč. procurenje krvi kroz vene dijapente (grč. dianoia razum) fil. zagnojiti. sumnja (osobito kao retorička figura) dijapozitiv (grč. pril. krvavo znojenje. npr. dia. umjetnost). pas sav) glaz. diarium) kod Rimljana: dnevni obrok. potpuno suprotan dijamorfoza (grč. maslina (II. dia lat. kod Francuza: zvučna vilica dijapedeza (grč. med. bot. karanfil) dijapasma (grč. svakodnevna groznica dijarizam (grč. dyao unesrećim. dianoia) fil. dia. sumnja) neodlučnost. koji ima dva cvijeta. diapassein posipati između) biljni prašak za posipanje rana dijapazon (grč.

pa i ona digla nogu itd. pauza. prikazivanje prozirnih predmeta. diaspora) rasipanje. rastavljam) koji se rastavlja. metron) naprava za mjerenje udaljenosti. odrađivanje. diaspeiro rasipam. diastema) razmak. dia. diasozo spasim) med. razdvaja. diastasis) razilaženje. diastello razdvajam. kidanje. vještina održavanja života. diastasis) kem. rasutost. razbacanost. udaljenost. razmaka dijastola (grč. diaschizein kidati) med. štiti dijasostika (grč. naziv za prijevode četiriju evanđelja. dijasostici sredstva za odražavanje zdravlja i života dijaspazma (grč. dia. di-arthron) spajanje zglobova tako da budu sposobni za gibanje. protuprirodno razdvajanje kostiju ili hrskavice. adijaterman dijatermanzija (grč. evangeličke harmonije dijateza (grč. rastezanje. diaspao razvlačim.dij artroza magaracu sedlo. u Novom zavjetu: Zidovi prognani iz Judeje i rasuti po drugim zemljama. npr. spašava. međuprostor. diathesis. širenje srca i arterija zbog aktivnog skupljanja srčane muskulature (sistole). produživanje. uređaj. rastajanje. diastema razmak. koji pretvara škrob u šećer 293 dijateza dijastaza (grč. osobito prozirnih slika. u grč. diatithemi) savez. osobito sloga koji je inače. Hrvati izvan domovine dijastaltičan (grč. koji se rasteže. diasyrmos) ruganje. degeneriranje biljaka dijastema (grč. odvajanje. rengenskim dijaskopska projekcija opt. kratak. dijartroza (grč. thermasia toplina) fiz. osobito Homerove pjesme dijaskopija (grč. dia. Stari i Novi zavjet dijaterman (grč. kod starih Grka: dvorana u kojoj su stupovi bili međusobno udaljeni za tri debljine stupa dijastimometar (grč. Vidjela žaba gdje se konj potkiva. razdvojim) razdvajanje. na staklu (dijapozitivu) u propuštenoj svjetlosti dijasostičan (grč. bot. dvojnost dijashiza (grč. ismijavanje. cijepanje. diathermaino progrijem) fiz. rastavljanje dijashizma (grč. praznina. sam po sebi. diastello razdvajam. diastasis razdvojenost) kem. glaz. sastavak zglobova dijas (grč. dijashiza dijasirm (grč. diaskeuastes prerađujem) onaj koji kritički prerađuje neko staro djelo. velika dvorana s mnogo stupova. v. razdvajanje. tzv. ta tessara četiri) glaz. osobina tijela da propuštaju toplinske zrake dijatesaron (grč. stanka između dva stiha neke pjesme dijaspora (grč. diaskopeo svestrano razmatram) opt. diaspasma razdvojenje. zool. dyas) dvojstvo. ugovor. interval dijastematičan (grč. aterman. diasozo spasim) med. širi dijastatičan (grč. njegovanje i održavanje zdravlja. oi ili ai tessares. s intervalima dijastil (grč. koji čuva. supr. čista kvarta. diatithemi) raspoređivanje. enzim ili ferment nađen u životinjama i biljkama koji djeluje na ugljikohidrate i čini da se škrob pretvara u šećer te znatno pridonosi metabolizmu dijastaza (grč. rastavljam) poet. diastema) glaz. koji propušta toplinske zrake. fiziol. suprotno: hiperbola dijaskeuast (grč. razvlači. diaschizein) med. ustrojstvo. dia. retorička figura koja se sastoji u pretjeranom umanjivanju. s međuprostorima. svojstvo tijela da propuštaju toplinske zrake dijatermazija (grč. prosvjetljavanje zrakama. sa- . stylos stup) arhit. mn. thermaino grijem) fiz. gramatici: znak za rastavljanje dijateka (grč.

scala ljestvica) glaz. korisno za zdravlje. dietarius) v. ljestvica u kojoj je niz od 8 tonova podijeljen na 5 cijelih i 2 polustupnja. diaitetike sc. diatomos podijeljen) min. a druga samo ženske cvjetove. upravljam) biskup kao upravitelj dijeceze. diaitao liječim) onaj koji uči kako treba čuvati zdravlje. dnevničarski. četvrtina tona. vrba i dr. kritički polemični spis. diatithesis) med. bolesnička hrana. razlika između velikoga i malog polutona. dijecezno pravo službeno pravo. njegovanje zdravlja. dnevničar. fr. di-. rastavljen) mn. diairesis) gram. dies dan. dispozicija dijateze (grč. npr. uređenje. pril. diatomos razdijeljen. na granici između životinjskog i biljnog carstva (od njihovih ljušturica i nitroglicerina pravi se dinamit) dijatonička skala (grč. koji se može lako dijeliti samo u jednom smjeru: fiziol. diese) glaz. oikos) bot. piće. diaitao liječim) umjereno. bot.dijateze stav. kućenje) gospodarstvo. dnevno dijete (lat. narodni izaslanik itd. di-oikeo gospodarim. mjerodavno pravo biskupa dijecezan (grč. dnevnice koje prima službenik. umjesto stalne plaće. diateino istežem. omiljena metoda cinika i stoika po kojoj su izlagali svoja naučavanja. dnevnica dijurnist (lat. veoma satirično i s grubim pikanterijama dijecan (grč. danas se upotrebljava samo u crkvenoj upravi (kod katolika: biskupija. čas šaljivo. paskvila. diatribe) zanimanje. kućim. med. razdvajanje. dijetetski propisi propisi kojih se valja pridržavati da bi se očuvalo zdravlje. jednostaničan dijatomeje (grč. "osnovne bolesti" ili sklonost bolestima dijatoman (grč. techne) znanost o načinu života korisnom za održanje zdravlja dijetetski (grč. dom) sa dva doma dijeceza (grč. pobornik urednog i umjerenog načina života dijetetika (grč. kod protestanata: župa koja se nalazi pod jednim superintendantom). dioikesis gospodarstvo. pripadnik (ili: član) dijeceze dijecije (grč. diaeta način života) med. svaka mala promjena u tonu. lat. čas ozbiljno. oikos kuća. dijetist dijetarski (lat. dakle. osobito: hrana koju u tu svrhu propiše liječnik. diaitao liječim. dies dan) sluga ili službenik koji radi samo za dnevnicu. di-iemi. fil. uprava. 294 dijurnist dijereza (grč. tzv. di-. uredan način života (s obzirom na hranu. u Kat. med. razdvajanje. osobito krvnih žila dijeta (grč. držati dijetu živjeti jednostavno i umjereno dijetar (lat. sjednice narodnih izaslanika dijetetičar (grč. silikatne alge. sklonost nekoj bolesti. npr. "križić" kao znak da se jedna nota povisuje za pola tona dijurna (lat. zabava. spavanje i odmaranje). diaita lat. dieta) mn. nadnice. razgovor. od Dioklecijana naziv za 14 glavnih dijelova Rimskog Carstva. diurna) dnevna plaća ili nagrada. diaireo razdvajam. ae u ae. raščlanjivanje jednog dvoglasnika (diftonga) na dva samoglasnika. intervali u dijatonskoj ljestvici nisu jednaki dijatriba (grč. biljke kod kojih jedna stabla nose samo muške. rastavljanje. topola. dies dan. diurnus) dnevnih . dijetetska sredstva sredstva korisna za zdravlje dijetist (lat. ckrvi: svećenik koji služi jutarnju misu dijeza (grč. dies dan) koji prima dnevnicu.

dictare) kazivati u pero. govoriti nekome . dictamnum) jasenak. grč. di-. archo vladam) vladavina prava. glasovira. odjeljak) poet. a kojega su birali u izuzetno teškim prilikama za državu: 2. luksuzna laka kola za dame. slično fonografu. dictio) jezik ili stil nekog pisca. dux) 1. kazivanje u pero. bezuvjetni mir koji se mora prihvatiti i potpisati diktirati (lat. dvojezgreni dikolon (grč. chroma boja) u dvije boje. mast) dvobojnost. dvobojan 295 diktirati dikroskop (grč. 2. dikolička pjesma dikordij (grč. di-. dictando)' pisanje po diktatu. dikearhija dikeologija (grč. klarinete. postelja) bot. jednospolne biljke koje imaju ili samo muške ili samo ženske spolne organe dikokičan (grč. dictatura) vlast diktatora. di. gitare (ili: bendža). a sa stražnjim sjedalom za slugu dikcija (lat. dike) 1. dichroos. 2. di-. di-. prima ono što se govori i ponavlja kad se treba zapisati (služi umjesto stenograma) diktaman (lat. nego su podijeljeni na razne cvjetove. dike. način izražavanja. u Francuskoj: stupanj plemstva između princa i markiza. skopeo gledam) instrument za promatranje i utvrđivanje dikroizma kristala itd. vojvoda. basa (ili: suzafona) i od udaraljki diktafon (lat. pravda. dichroos. dikyrios dvojak) pravosl. sastoji se od trumpete. koji ima dvije jezgre. dike. kline ležaj. 2. diktando. govoriti nekome tako da onaj kome se govori to zapisuje. krateo vladam) v. koji zapovijeda. zapovijed diktator (lat. instrument s dvije žice dikotiledone (grč. logia) pravo. pravna država. di-. dictator) 1. foneo zvučim) uređaj koji. di-. ukras. koji traži poslušnost bez pogovora diktatura (lat. kotyledon udubljenje. dike pravo. dictionarium) rječnik koji ne sadrži samo pojedine riječi nego i frazeologiju nekog jezika dike (grč. Dike grčka božica pravde i pravedne osvete dikearhija (grč. rutvica (ljekovita biljka. herceg. pjesma koja se sastoji od dvije vrste stihova. pijavčica) bot. zadatak napravljen po kazivanju u pero diktat (lat. šara diklinije (grč.) obrub. šav. dus. pravednost. dvostruko mijenjanje boja dikromatičan (grč. mit.dik dik (fr. vrsta mažurane) diktando (lat. zadatak rađen po kazivanju u pero. chorde žica) glaz.chros boja kože. režim koji uspostavlja diktator. dictare. biljke kod kojih se pri klijanju javljaju dva klicina listića dikroizam (grč. neograničena vlast diktatura proletarijata prema povijesnom materijalizmu: državni oblik vlasti radničke klase (proletarijata) koji ona mora uspostaviti da bi osigurala ukidanje kapitalističke eksploatacije i kapitalizma te ostvarenje komunističkog društva diktirani mir mir koji se sklapa po diktatu drugih sila. diksilend (engl. dictatum) 1. lat. pravda. naređenje. onaj koji neograničeno vlada. pravo. suprotno: despocija dikeokracija (grč. znanost o pravu dikirion (grč. u starorimskoj državi: najviši službenik s neograničenom vlašću koja je mogla trajati najviše šest mjeseci. pozaune. kolon dio. kokkos jezgra) bot. bez sjedala za kočijaša. izražavanje dikcionar (lat. svijećnjak s dvije ukrštene svijeće dikiš (tur. dixieland) džez-orkestar kakav su razvili bijeli glazbenici. biljke kod kojih se prašnici i tučci ne nalaze u jednom cvijetu.

propis (ili: naredba) o odgađanju roka dilber (tur. proširenje srca dilatator (lat. zbrisati. rastopiti. brižljivo. raskinuće dilacija (lat. zapovijedati. poplavljena zemlja. dilacerare razderati. oteže. pruživ. diludium) odmor pri gladijatorskim borbama. razbiti (npr. protumačiti dilucija (lat. stručnjaka). bez stručne spreme 296 diluvij diletantizam (tal. revnost. dvosmislica dilucida intervalla (lat. sprava za proširivanje. dvojba. dilatator) med. npr. kaz. rasvijetliti. zaključak u kojem je prva premisa hipotetičan sud. dilatabilis) rastegljiv. dilatorius) koji razvlači. diluentia) med. dilatorium) prav. tumačenje dilucidirati (lat. vrijeme između činova diluencije (lat. bavljenje nečim iz ljubavi. npr. metron) fiz. lijep. pažljivost.) glaz. prav. vino vodom. potop. širenje. diluere) razblažiti. dilatere. im. koji se može proširiti dilatacija (lat. otvarač. dilatatio) rastezanje. pažljivo diližansa (fr. veseliti diligencija (lat. dvosmislen dilogija (grč. marljivost. propisivati. osobito duševnog bolesnika. zanosan. brza pošta. propisati. dilucidare) osvijetliti. upala mrežnice diktivan (lat. nestručnost. diligence) brzina. dictus) gram. trenuci svijesti i prisebnosti kod bolesnika. dilatatorius) koji proširuje. onaj koji se bavi nekom umjetnošću ili vještinom samo iz ljubavi prema njoj ili radi prikraćivanja vremena (za razliku od umjetnika kao znalca. dilogos) koji se može dvojako razumjeti. brižljivo izbjegavanje površnosti u poslovima. odgađanje roka dilatabilan (lat. sredstva za razblaživanje diluendo (tal. površnost diletantsko kazalište kazalište u kojem glume oni kojima gluma nije struka diletirati (tal. tj. poštanska kočija dilkuša (tur. smanjivanje jačine diludij (lat. sprava za mjerenje volumenskog širenja pojedinih tekućina dilatoran (lat. log. dilucidatio) prav. miljenik. oprati.) ptica (papiga. dilutio) razblaživanje. objašnjenje. dicere govoriti. nedoučen. nepovjerenje) diluvij (lat. a ne profesionalno. pren. razdiranje. differre odgoditi. diluvium spiranje zemlje) poplava. kon diliđenca (tal. svijetli trenuci. zavodnik dilema (grč. proširivanje. češće: lucida intervala dilucidacija (lat. slavuj) dilogičan (grč. dilettare) zabavljati.) prid. kaznu diktitis (grč. odlaže dilatorij (lat. pren. otopiti. dilogia) dvojako značenje. objasniti. npr.) mn. odugovlači. . razvlači dilatometar (lat. s postupnim slabljenjem jačine tona dok se potpuno ne izgubi diluirati (lat.) glaz. voljen. izjavan dilaceracija (lat. dilettante) prijatelj (ili: ljubitelj) umjetnosti. rane dilatatoran (lat. sumnju. hitrina. grč. gaseći se. zatvorena kočija za prijevoz putnika. savjetovati. tzv. dilemma) neugodan položaj u kojem se nalazi čovjek kad se mora odlučiti između dviju podjednakih mogućnosti. diktyon mreža) med. con diligenza čit. onaj koji je u nekoj struci površan. rastapanje. raskomadati) rastrgnuće.diktitis što treba raditi. krasan. a druga disjunktivan (polilela) diletant (tal. med. rasteže. dilettare) ljubav prema umjetnostima ili vještinama. med. ljubimac. dilatio) odugovlačenje. dragi. diligentia) brižljivost.

di-. dimissio) smjenjivanje s položaja. površina dvije. umanjenje. koordinatni sustav dimenzioniranje (lat. umanjenost. dimissorium) isprava o otpuštanju. smanjivati jačinu tonova) diminuirati (lat. machaira mač) gladijator koji u borbi ima dva mača ili mač i bodež dime čit. zatucana. zahvaliti se. doba u razvoju Zemljine kore kad su se ledenjaci počeli topiti. jedan jampski stih od četiri stope. smjenjivanju dimitirati (lat. otpuštanje. diluvialis) potopni. smanjenje. dva člana. metron) metr. otapalo za kaučuk i lak. usp. da bismo to mogli odrediti. dimorfne biljke biljke čiji se cvjetovi javljaju u dva oblika. trg. smanjenje. suziti. ostavka. umanjiti. dimissionarius) onaj koji daje ostavku na zvanje ili položaj dimisorij (lat. odbijanje od svote. tijelo ima tri dimenzije (ono je trodimenzionalno). v. smanjenost. zamišljene ravne linije pomoću kojih se prostiranje nekog tijela i njegovih granica (površine. dvoobličan.) glaz. dimenzionirano drvo drvo za građu. dobro dimenzionirani zidovi zidovi čija je jačina dobro proračunana. dimorfizam geol. po mišljenju inkvizitora. jačine. potrebne su nam tri dimenzije.) sjevernoamerički novac = deseti dio dolara dimenzija (lat.diluvij alan 297 dimorfija stihovna takta. oblik) koji ima dva oblika. proračunavanje veličine. diluvijalni čovjek pretpovijesni čovjek. skratiti. smanjivati. kvaternarij dimetilbenzol kem. četvrta dimenzija je "vrijeme". diminutor) mat. mogu određivati i mjeriti. presjeka dimenzionirati (lat. diminutio capitis čit. dajm (engl. diminutio) smanjivanje. dimittere) otpustiti. ili nekog dijela prostora koji predočavamo kao prazan. diminucio kapitis (lat. stih koji se sastoji od dvije stope ili dva . u snazi. suptrahend dimirbaš (tur. diluvijalno tlo tlo poplavljenog zemljišta. postupno tiše. umanjivanje. diminuto) u španjolskoj inkviziciji: optuženi za herezu koji nije. pračovjek dimaher (grč. osobito onaj koji je izdao premalo sukrivaca (nakon mučenja ovakvi su krivci spaljivani na lomači kao nepopravljivi grješnici) diminutor (lat. dimorfizam dimorfija v. dimi) vrlo široke hlače istočnjačkog kroja (za muškarce i žene) diminucija (lat. poplavljen. pren. tri pravca koji se sijeku pod pravim kutom: dužina. umanjenje. prostiranje. a koje je neposredno prethodilo današnjem dobu diluvijalan (lat. linije). di-. meros dio) koji se sastoji od dva dijela. dati ostavku dimorfan (grč. di-. a linija jednu dimenziju. sve slabije (tj. građanska smrt diminuedno (tal. usp. npr. morfe. npr. dyo dva. ksilol dimijašuša žena koja nosi dimije. dvočlan dimetar (grč. sve priznao. umanjitelj. popuštanje. dimensio) izmjeriti presjek. dimensio) mjerenje. dimetiri izmjeriti. prema teoriji relativiteta. popustiti (npr. demirbaš) imovina dimisija (lat. diluvijalni minerali minerali koji su nastali zbog posljednjih velikih promjena u Zemljinoj kori koje su nastale kao posljedica poplave.) prav. pružanje. širina i visina (ili dubina). diminuere) smanjiti. nemoderna muslimanka) dimije (tur. demisija dimisionar (lat. otjerati iz službe. jačini) diminuto (šp. građa dimeran (grč. dimensio) mjerenje. zahvaljivanje na službi.

din) geol. naprava (obično s oprugom) za mjerenje sila dinamometrija (grč. sposoban. dynamis sila. crne oči. dynamis sila) v. dynamis sila) eksploziv. metria) fiz. umjesto s infuzorijskom zemljom. javljanje dvaju različitih oblika kod živih bića. dimorfija dimotiki (grč. dinamometrijski dinamozoizam (grč. koji proizvodi snagu dinamograf (grč. tamna kosa. mjera kojom se označuje jačina izvođenja dinamis (grč. koji ima jako djelovanje. dynamis sila. preobražavanje ruda u velikim dubinama kamene ' kore (pod utjecajem visoke temperature. morfe oblik) dvoobličnost. logia) znanost o pojedinim prirodnim silama dinamometamorfoza (grč. pješčani brežuljak. dynamis) sila. mješavina se tada zove celulozni dinamit (izumitelj švedski kemičar Alfred Nobel. kokoš i pijetao. dynamis. temelji se na pučkom govoru. dynamike) 1. dynamis) stroj za proizvodnju električne struje mehaničkim radom. dina (kelt. koji je stalno u pokretu. dynamis sila. često kukast nos dinaroid čovjek nalik na dinarida . metron mjera) fiz. elastičnog. stvarnosti) mogućnost.dimorfizam dimorfizam (grč. prid. i pored istog sastava. zoon živo biće) fil. pomiješa s prahom slabo pečenog drvenog ugljena. grafo pišem) pokazivač sile. mješavina koja se sastoji od 75% ni- 298 dinaroid troglicerina i 25% nekoga drugog. sile koje djeluju (ili sila. min. geodinamika dinamika (grč. 1833—1896) dinamizam (grč. dynamis) koji se temelji na dinamici. dynamis) pristaša dinamistike dinamična geologija v. naprava za automatsko bilježenje upotrijebljene sile dinamologija (grč. tlaka i vode) u nove rude dinamometar (grč. dynamis. (u Aristotelovoj filozofiji nasuprot energiji. instrument za mjerenje snage povećavanja teleskopa dinamičan (grč. obično s infuzorijskom ili dijatomejskom zemljom. 2. supr. znanost o silama i o gibanjima koja te sile proizvode (dio mehanike). dynamis sila) fiz. proizvode djelovanje i upravljaju njime u bilo kojem obliku. dynamis. dynamis sila. puk) varijanta novogrčkog književnog jezika. koji ima svoju snagu. biol. dynamis) naučavanje koje tvar i pojave u prirodi izvodi iz sila prirode dinamit (grč. pojavljivati u bitno različitim kristalnim oblicima. dug po nekoliko stotina. svojstvo nekih tijela da se mogu. metron) opt. glaz. koji djeluje vlastitom unutarnjom i živom silom. naučavanje o snazi obdarenoj sviješću i voljom dinarid (naziv prema planini Dinari) tip ljudske rase sa sljedećim karakteristikama: visok rast. pješčani sprud dinametar (grč. snaga. npr. ali neeksplozivnog tijela. preanimizam dinamo (grč. koji slobodno djeluje. a visok po nekoliko metara. okretanjem vodiča kroz magnetno polje dinamo-stroj v. mjerenje sila. metamorfosis) geol. energija koja djeluje). genos podrijetlo) fiz. dinamo dinamoelektrični stroj v. dynamis. statičan dinamičar (grč. ako se. sposobnost. demos narod. di-. potencija dinamistika (grč. dinamo dinamogen (grč. jedinica sile u apsolutnom sustavu mjera: sila koja masi od lg daje ubrzanje od 1 cm u 1 sek. fiz. kratka glava. din (grč.

deinos užasan. jačina glasa dinosaur (grč.dinas-cigle dinas-cigle na vatru veoma otporno kamenje od čistog kvarca. šesnaest. brjegovi od živog pijeska koje nanosi vjetar. Dio. usp. bezbožnik. suprotno: monofiziti Diogen (grč. dinos vrtoglavica) mn. fysis priroda) mn. niz vladara iz iste loze dinastizam (grč. točnije: antidinici dinigla podlanica. tj. strašan. lovrata (vrsta ribe) dining-car čit. n. površina. privrženost dinastiji dine (fr. syz bez) bezvjerac. Dioklecijanova palača ljetnikovac u obliku rimskog tabora koji je Dioklecijan izgradio nedaleko od svog rodnog mjesta Salone (Solina) — zametak današnjeg Splita dioktaedar (grč. dioktaedarski diolen naziv za sintetičke tkanine Diomed 1. pijesci. e. željeznog oksida i ilovače. deinos. moć) vladarska loza. da je u podne po Ateni svijećom tražio 'ljude" itd.). anodos uspon) u radio-tehnici cijev sa dva elementa. komarča. nazvan "Pas". mali čamac za jedrenje dingo (austral. i 4. n. dyo dva. gospodar.). Aziji (403—323 pr. služi za unutarnje oblaganje peći s visokim temperaturama dinast (grč. pristaše kršćanske sljedbe koja je smatrala da su u Kristu bile dvije prirode.) zaboga! dioda (grč. odnosno vladajućem domu. sauros gušter) zool. deinos silan. divovski pretpotopni gmaz (dugačak do 30 m) čiji kostur pokazuje karakteristike ptice i sisavca 299 Diomed dinoterij (grč. strašan. e.) kola za ručanje. dynastes) koji pripada nekoj vladarskoj lozi. božanska i ljudska. dynastes vladar) odanost vladaru. s malom primjesom vapna. glavni obrok. dingey) šport. di-. da je Aleksandra Velikog (kad ga je ovaj posjetio i rekao mu da kaže jednu želju) zamolio da mu se skloni sa sunca. deinos užasan. onaj koji prezire svijet. fone glas) lingv. dining-room čit. med. avanturama dinofonitet (grč. Deus) Bog. dynamai mogu. moavke dinkohotizam (šp. sipine. dinghy. današnje značenje: večera) 2. nije priznavao postojeće zakone i bio je prototip ciničnog filozofa. gozba dine (kelt.. prud dingi (engl. per Dio! (tal. edra osnova) geol. koji je pristaša neke vladarske loze. dyo. ornis ptica) v. vlastelin dinastičan (grč. u srednjem vijeku: posjednik viteškog imanja. podrijetlom Dalmatinac (3. trioda diofiziti (grč. ateist Dio (tal.) blagovaonica dinirati (grč. mn.) divlji ili poludivlji australski pas dinici (grč.) 1. o njemu se priča da je stanovao u bačvi. lat. pirjati dinsuz (tur. svečan otmjen ručak. sredstva protiv vrtoglavice. dajningrum (engl. sin Aresov. din vjera. dynasteia vlast. pren. poliedar s dvaput po osam. okto osam.diner ručak. prid. Sokratov pojam autarkije podigao je do askeze koja odbacujući svaku životnu udobnost traži krajnje odricanje želja. diinsten) pržiti jelo na poseban način. pržina. dajning-kar (engl. therion zvijer) vrsta pretpotopnog divovskog rilaša dinstati (njem. dinastije dinastija (grč. bio je veoma okrutan (svoje je kobile hra- . Diogenes "onaj koji vodi podrijetlo od Zeusa") filozof iz Sinope u M. dynastes) vladar. mizantrop Dioklecijan rimski car. st. jak. strašan. kralj Trakije. Don Quijote) sklonost pustolovinama.

a drugi predmetu koji treba vizirati dioptričan (grč. dotjerivanje) diortoza (grč. odredba) fil. staklo i dr. g. di-orao gledam kroz) prozirna slika.. izraz kojim Nietzsche naziva element pun snage i strastvenosti u životu i volji. piljevine. di-. starogrčki bog vina i vinogradarstva. osteon kost) med. salitre i sumpora dioristički (grč. znanstvenik iz VI. pomicanje kostiju dioteleti (grč. di-. odvajam. određivanje pojma diortotičan (grč. poboljšavanje. thelo hoću) mn. osmoza diostoza (grč.20 m dioptrika (grč. sastoji se od dva dijela. prema njemu. dioptrične boje boje koje nastaju zbog prelamanja svjetlosti dioptričko ravnalo mesingano ravnalo koje ima dvije tanke metalne pločice s prorezima kroz koje se gleda (zastarjeli geodetski instrument za određivanje pravca na stolu za mjerenje) 300 dioteleti dioptrija (grč. dioreksin (grč. okrugla slika na prozirnom materijalu koja pomoću umjetnog osvjetljavanja pokazuje promjenjive svjetlosne tonove (dnevne i večernje pejzaže) ili tonove boja (zima. Dioniz (grč. blizanci. g. teol. anaklastika diorama (grč. med. suprotno: apolonijski diopter (grč. jedinica za mjerenje jačine leće (jačina leće = recipročna vrijednost žarišne udaljenosti). Dionysos) fil. diorizo ograničavam. dioptrikos) koji spada u dioptriju. jačina leće čija je žarišna udaljenost jedan metar. ponekad s likovima u pokretu. prijatelj muza. četvrti Saturnov unutarnji satelit. otkriven 1684. sin Tidejev. Dionysos) mit. sprava za viziranje. Krist se rodio 754. znanost o prelamanju svjetlosnih zraka kroz vodu. bujno zelenilo). diorthoo ispravljam) koji ispravlja. mješavina pikrinske kiseline. dia-. dioptron sve kroz što se vidi) opt. nakon povratka iz rata bio je prognan iz vlastite kuće te se preselio na zapad i osnovao nekoliko novih gradova (i Primošten zovu "Diomedov otok") Diomeje staroatenske svetkovine u čast Herakla (naziv po atenskom heroju Diomu. kći Urana i Geje. Bakho dionizije (grč. činile su ih pretežito orgijanja i pijančevanja. Heraklovu ljubimcu) Diona mit. Kastor i Polideur (Poluks). diorismos ograničavanje. leća jačine 5 dioptrija ima žarišnu udaljenost 0. drvenog ugljena. osobito na uređajima za mjerenje. Dionysia) mn. svladao ga je Heraklo i dao ga za hranu tim kobilama. v. orao gledam. određuje diorit vrsta kamena vulkanskog podrijetla diorizam (grč. namještanje. 2. koji služi za ispravljanje (ili: namještanje. vidim) opt. od kojih je jedan okrenut oku onoga koji vizira. nimfa. sa Zeusom rodila Afroditu. dia. dia kroz.. razlikujem) koji objašnjava. 2. diorthosis uređivanje) popravljanje. ispravljanje uganutih ili iskrivljenih udova Dioskuri (grč. jedan od najvećih junaka pod Trojom. nerazdvojni prijatelji diosmoza (grč. izumio Daguerre 1822. Dios-kuri sinovi Zeusovi) mit. orao gledam) opt. pristaše naučavanja o dvije prirode i . dyo. st. osmos guranje.Diomeje nio ljudskim mesom). pren. diorysso potkopavam) ekspolozivni prah. tiskanje) fiz. od osnivanja Rima dionizijski (grč. tumači. bakanalije dionizijska era računanje vremena od Kristovog rođenja koje je uveo Dionizije Mali (Dionisus Exiguus). starogrčke svetkovine u slavu boga Dioniza.

dvostruko viđenje nekog predmeta. ditopsija . diploma) formalno posredovanje u međusobnim odnosima između civiliziranih država. stanični sloj između dviju tankih koštanih ploča. originalnosti. diploo. diploo. podvostručenje diple (grč. umijeće u javnom i taj- 301 diplosija nom vođenju pregovora između pojedinih vlada diplomat (grč. pren. usp. pyrriche) metr. diplomatski zbor (fr. tako da nakaza ima dvije stražnjice i dva para nogu dipirih (grč. diploma) poznavatelj i znalac u čitanju i tumačenju starih povelja diplomatika (grč. di-. svjedodžba o položenom ispitu. imao je dugačak vrat i rep te je živio na kopnu i u vodi diploja (grč. načela i pravila koja vrijede u tom pogledu. povelju o imenovanju na neki položaj ili neko zvanje diplomirati (grč. diploma) osoba koja u međunarodnim odnosima predstavlja neku suverenu državu.. vremena kad su izdane itd. što spada u poslove jednog izaslanika u stranoj državi. mudro i uglađeno diplomatrij (grč. osobito na fakultetu sveučilišta diplosija (grč. umijeće čitanja i pravilnog tumačenja starih povelja. di-. corps diplomatique) svi predstavnici stranih država akreditiranih kod neke vlade. di-.dipetalan dvije volje u Isusu Kristu. unutarnja stanična masa lišća i plodnice diploma (grč. diplon) fiziol. stihovna stopa od četiri kratka sloga: U U U U diplazija (grč. pregovarati sa stranim vladama. pren. mudro. povelja o imenovanju. diplasios dvostruk) udvostručenje. odlikovanje. izaslanički. bot. ponašati se oprezno. diploma) poveljno. sa dva lista. s dvije klavijature koje stoje jedna prema drugoj diplazijazam (grč. sa dva cvjetna listića dipigus (grč. povlastice. diplasis dvostruk) glaz. diploma) povelja. voditi pregovore. diplos dvostruk. osobito na visokim školama diplomacija (grč. tj. znanost o poveljama. dokos greda) izumrli golemi gušter iz skupine dinosaura. diploma) koji je dobio pisanu potvrdu o nekoj počasti. pren. s mnogo takta. monoteleti dipetalan (grč. diploma) zbirka povelja diplomatski (grč. diple) kritički znak u obliku položenog velikog slova ipsilona za označavanje pogrešnog načina čitanja. oprezan i sumnjičav čovjek diplomatičar (grč. na uglađen način skrivati svoje mišljenje i namjeru. ambasadorski. dvostruki pirih. ali se tijelo ispod pupka udvostručuje. ponekad = diplomacija diplomatizirati (grč. povelja kojom se ukazuje počast.. dvostruki pianoforte. utvrđivanja njihove izvornosti. pyge stražnjica) dvojna nakaza koja ima jednu glavu i jedan prsni koš. osobito kod kostiju lubanje. osobito ona kojom se daju dostojanstva. ops. diploma) pomoćna povijesna znanost. slobode. što se tiče pregovora i veza između država. dokumentirano. djelovati kao diplomat. što se temelji ili dokazuje na osnovi povelja. kao i sumnjivih mjesta u pjesničkim djelima. državnički. prava itd. diploma) održavati vezu sa stranim vladama. diplomatsko tijelo diplomiran (grč. svjedodžbu o položenom završnom ispitu. oprezno. uglađeno. osobito u drami. diploma) položiti posljednji i završni ispit na visokoj školi. oslobođenju ili pomilovanju. kako bi se 'glumac upozorio da ne pogriješi u interpretiranju diplodok (diploos dvostruk. petalon list) bot. službeni organi koji se bave tim poslom. opos oko) med.

soma tijelo) rađanje dvostrukih nakaza (npr. zavoda. na dvije ploče ili dva platna. zvanje i djelokrug ravnatelja direktorij (lat. director) ravnatelj.. v. pteron krilo. dipteralni hram. direktna. smjer rada. po imenu američke tvrtke Du Pont de Nemours) sintetički kaučuk diprosop(us) (grč. spajanje dviju metričkih stopa u osnovni metar ili takt jednog stiha. dipteros dipteros (grč. krštenih. neposredan. rebus stvar) rebus koji ima dvostruko rješenje 302 diribitor direkcija (lat. kod starih kršćana: popis rođenih. IX 1795. osnovana 22. per directum čit. u Francuskoj revoluciji: najviša upravna vlast. sijamski blizanci) dipodan (grč. v. vrhovno upravno i nadzorno vijeće nekog poduzeća. diploos. slika u dva dijela. u boksu: udarac ispruženom rukom tako da ruka pođe najkraćim putem u smjeru protivnikova tijela direktan (lat. znanost o dvokrilcima dipteron arhit. koji je u izravnoj liniji. društvu i si. di-. di-pteron krilo) mn. od proizvođača direktiva (lat. dat. pokućstvu i dr. komarči i dr. umj. uputa za rad (u obliku naredbe) direktoar (fr. dipsao) v. bez posrednika. npr. dipsao žednim) koji žedni. logia) zool. direkcijska linija voj. cijelo razdoblje dok je ta vlast trajala. pus. directorialis) koji dolazi od direktora ili direktorija (npr.. di-. koji voli piti. XI. 1799. directoire) upravno vijeće. per direktum (lat. direbus (grč.. npr. slika koja se može sklapati diptoton (grč. dyo dva. direktni porezi neposredni porezi. direktorij. vrhovno upravno ili nadzorno tijelo u nekom poduzeću. upravitelj. od dviju stopa. s dvije stope. directio) uprava. putanje jednog zrna direkcional (lat. di-. insekti sa dva neobrasla krila (muhe. porez na prihod. di-. diptychon dvostruko presavinuto) dvostruka ploča na sklapanje.) žiroskopski uređaj koji pokazuje smjer letenja u zrakoplovima kad zbog manevriranja magnetni kompas ne radi točno direkt (directus izravan) šport. strast za pićem. direktorijalno rješenje) diribitor (lat. indirektni porezi posredni porezi. a svrgnuta 9. umrlih itd. res. directiva) uputa.) pravim putem.. npr. voj. Dirndl djevojčica) ženska haljina u stilu tirolske nošnje. zool. directorium) vrhovna uprava. koji radi bez okolišanja.. directus) izravan. di-pus) metr.diplosomija diplosomija (grč. pravilo o držanju u nekoj stvari. pteron krilo) arhit. dvostruka stopa. bolest žeđi dipsetičan (grč. di-. dvokrilci. prosopon lice) nakaza s dvije sljubljenje glave. dipsa. dipteron diptih (grč. koja se tada pojavila i imala klasicističko-antički karakter direktor (lat. dvostopni dipodija (grč. dipsetičan dipsomanija (grč. direktoar direktorijalni (lat. v.) dipterologija (grč. propis. smjernica. dipteros dipteri (grč. diribere brojiti glasove) brojač glasova . ptito padam) gram. dipsa žeđ. ustanove i dr. podos stopa) metr. riječ koja ima samo dva padeža dirandl (njem. koji izaziva žeđ dipsodičan (grč. na živežne namirnice itd. pijaničko ludilo dipteralni hram arhit. smjer linije. ali tako da se na njoj razlikuju dva lica dipsakus (grč. dupren. sizigija dipol (grč. trgovina kupovanje robe iz prve ruke. dipsakos) med. moda u načinu odijevanja.) uređaj koji se sastoji od dvaju nasuprot postavljenih jednakih električnih naboja dipren (fr. mania) med. hram ograđen sa dva reda stupova. obadi.

dirigent dirigent (lat. red. onaj koji ravna izvođenjem glazbenog djela. poluton koji se nalazi između tonova d i e dis. ako je zlatnik 19. dirigere) upravljati.) stega. tonska ljestvica. okrutna žena tebanskoga kralja Lika. u pomorskom pravu: poslovođa brodskog društva dirigirati (lat. u mnogim složenicama: dvaput. poništiti dirinčiti (perz. dirigens) ravnatelj. predmetak kojim se označuje loše stanje. ne zvučati skladno disaža (tal. glaz. sudac u sporu disceptirati (lat. raspoznavati. disciplina arcana čit. razvod braka discidij (lat. disagio) trg. upućivati. debata disceptator (lat. ipak se bog Dioniz smilovao na nju te je pretvori ujedan izvor kraj Tebe (Dirkino vrelo). ukinuti. prepreke za brak dirimirati (lat. disciplina) naviknuti (ili: navikavati) na stegu. ravnati izvođenjem glazbenog djela dirimencije (lat. u redu. disceptatio) rasprava. glaz. disciplina arkana (lat. tj.) tajna znanost. pril. upravljač. vojni. postupno. rukovoditelj.) trg. razlozi za razvod braka. izdatak. razlikovati.) glaz.50 kn u srebru.te označuje razilaženje. dirimere) rastaviti. laktoza) 303 disciplinirati disakordirati (tal. dirimentia) prav. diruptio) probijanje. discernere) odvajati. alla diritta (tal. razlika između boljeg i lošijeg novca. pretresati. neugodnost ili teškoća (u mnogim. rukovoditi. tj. dirieable) aerostat s motorom za pokretanje i uređajima za upravljanje Dirka mit. onda je disaža po zlatniku 0.) šećeri sastavljeni od dvije molekule monosaharida (saharoza. derendž na muci) kulučiti. disceptator) presuditelj. razvesti. dys ne. znanost. predujam. spoznavati discesija (lat. debatirati discernirati (lat. poredak (školski. razdvajanje. trošak disceptacija (lat. maltoza. dys) 3.) po tonskoj ljestvici. razvod braka disciplina (lat. ne suglašavati se. disborzo (tal. držati u stezi.025 kn) disbarizam (grč. nastavna metoda. disciplinabilis) sposoban da se pouči ili dovede u red. u strogoći.50 kn. dives bogat) starorimski bog podzemlja. koji se može nečemu naučiti disciplinirati (lat. smetnja. teol. dis) 1. na štetu lošijeg. od jednog tona do drugog dirižabl (fr. broj koji nam pokazuje koliko se jedinica u srebru manje plaća za jednu jedinicu u zlatu (npr. znanstvena struka. discessio) odlazak. dirupcija (lat. uredba o tajnama disciplinabilan (lat.(grč. a po jednoj zlatnoj kuni 0. disciplinirane trupe dobro uvježbani i na red naviknuti vojnici . uviđati. proboj Dis (lat. dvostruko dis. odgovara hrvatskom nedis. znanstvena grana. crkveni). mučila kraljevu nećakinju Antipu sve dok je sinovi (Amfion i Zet) ne spasiše privezavši Dirku za rogove bijesnoga bika. raspravljanje o pitanju koje još nije izvedeno načisto.(grč. disaccordare) ne slagati se. disceptare) raspravljati. osobito medicinskim izrazima). obavljati teške poslove diritta (tal. barys težak) naziv za pojave u organizmu koje uzrokuje smanjenje atmosferskog tlaka disborso čit. na red. suprotnost uopće disaharidi (grč. predmetak koji odgovara našem raz. raz. grčki Pluton.(lat. tj. discidium) raskidanje. znanstveni predmet. dis glaz. odvajanje. razdvajanje. nastava. dis) 2.

disciplinski postupak istraga pretpostavljene vlasti protiv službenika zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti i određivanje disciplinske kazne discoverer čit. episkopalne Crkve. odvojili od državne. podnositelj disertacije sveučilištu disesteza (grč. dissenter) "onaj koji drukčije misli". diskoverer (engl. octa. dvostruko prelamanje zraka disdijapazon (lat. podrijetlo) rađanje duševno i tjelesno zaostale djece. raščlanjivati rezanjem disekcija (lat. dike pravda) nepravednost. dys. teškoće i jaki bolovi pri gutanju disfazija (grč. dissertare raspravljati) v. neistinitost. dissectio) rezanje nekog tijela. razvod. dvs-. disciplina) koji se tiče stege. disertirati disertacija (lat. disseminatio) sijanje. pren. heretik (ovako se na- 304 disgregacija zivaju u Engleskoj pristaše svih protestantskih Crkava koji su se.) diserirati (lat. smetnja u govoru zbog nesposobnosti pronalaženja odgovarajućih riječi za predodžbe disfiguracija (lat. nagrdenje. disertator disertator (lat. grč. osobito: širiti lažno naučavanje disencija (lat. fasis izreka. nesloga disenter (eng. dis. širenje) nekog glasa. neosjetljivost. rasprostirati. dis-. izumitelj. okusim) med. lat. rasipati. nepovjerenje u sebe disfunkcija (grč. nonkonformisti i dr. nesporazum. diaklao prelamam) opt. ne toliko po naučavanju koliko po ustrojstvu i obredima. dys. dissector) onaj koji vrši disekciju disemija (grč. npr. dys.disciplinski disciplinski (lat. dia. isp. geuo kušam. femi kažem) psih. independenti. genos rod.ne-.ne-. dissertatio) znanstvena rasprava.ne-. dis-. funkcija) med. disgregacija (lat. razmimoilaženje s pravnim shvaćanjima disecirati (lat. soli itd. kvarenje oblika. metodisti. disgenika (grč. rasprostiranje (ili: raznošenje. disekcija disektor (lat. tupoglavost disfagija (grč. rasijavati. reda. aisthesis osjet. koji pokazuje dvostruko prelamanje zraka disdijaklaza (grč. euforija) med. dys-. raspadanje krvi diseminacija (lat. dys-. čest naziv za američke umjetne satelite disdijaklastičan (grč. unakaženje. raznositi. pas sav) glaz. disseminare) rasijati. nakaza disforija (grč. teško gutanje hrane. pronositi glas. bolestan sastav krvi. diaklao prelamam) opt. nagrđivanje. raspad na sastojke . suprotno: eugenika disgeusija (grč. disserere) v. dissentio) razlika (ili: razilaženje) u mišljenju. interval od dvije oktave disdikija (grč. stegovni. dissecare) v. dis-. baptisti. dys-. isp. raz. rasijavanje sjemena živih bića po zraku.ne-. neraspoloženje. dys-. smetnje pri djelovanju nekog tjelesnog organa. disciplinska vlast pravo da se potčinjeni silom i strogošću natjeraju na obavljanje dužnosti. kvekeri. dys. kao prezbiterijanci. osjećaj) psih. fagein jesti) med. nakaznost. očituje se u zahtijevanju posebnih jela. smetnja okusa. haima krv) med. figuratio) unakažavanje. dissertator) pisac znanstvene rasprave. osobito ona koja se podnosi sveučilištu radi habilitacije ili dobivanja doktorske titule (inauguralna disertacija) disertant (lat. disgregatio) raspadanje. dissecare) razrezivati.) otkrivač. vijesti diseminirati (lat. raščlanjivanje (ili: otvaranje) leša disektacija (lat.

harmonia) glaz. pogrješan u tonu. dissimulatio) zatajivanje. toplina iz parnog stroja koja zagrije zrak disipator (lat. javlja se u obliku mjehurića (sitnih plikova). grč. S je ili P1 ili P2). pretvarati se disinvolto (tal. raspršen. pretvaranje. razaranje metabolizma. rascijep. dima.) glaz. prirodno disipacija (lat. razlikovati se. harmozo slažem se) ne biti skladan. isključenje. bot. raspršavanje. prijetvornost. razasut disjungirati (lat. neslaganje tonova. razvod. disjuncitvus) razdvojan. hydor voda) med. različitost u mišljenju disilab (grč. onaj koji se razilazi u mišljenju. rascijep disharmonirati (lat. dvoličnost. a druga ne. rasipnik. dissipatio) rasipanje. usp. nesuglasnost. tj. prikrivati. gram. loš (ili: nepovoljan) sastav tekućina u tijelu (poglavito zbog loše prehrane) disidencija (lat. riječ od dvaju slogova. dissimilis) ne biti sličan. razaranje promjena tvari u organizmu. a druga potvrđuje ili negira jednu od alternativa postavljenih u prvoj premisi . harmonia sklad) neskladan. biol. dis-. dvosložna riječ disimilacija (lat. neusiljeno. rastresenost. koji remeti suglasnost disharmonija (lat. dissimilatio) gram. suprotnost. tajiti. nesloga. isključan. disjunktivne ili rastavne rečenice nezavisne rečenice koje izriču radnje od kojih se jedna može dogoditi. dissimilaritas) nesličnost. npr. tj. magle. ili piši". logično razdvajanje disjunktivan (lat. odijeliti. pogrešan ton (disonanca. dissidium) razvod. disjungere) odvojiti. grč. prikrivanje. katabolizam. prikrivač. dissipator) raspikuća. disjunktivni veznik rastavni veznik (ili). nekom višem. odmetnik. suprotan. npr. pretvaranje jednog od dvaju jednakih glasova u neki drugi glas (npr. griješiti u tonu. dis-. općenitijem pojmu.: "Ili dođi. heretik disidij (lat. razvesti disjunkcija (lat. disjunktivni sudovi sudovi s disjunktivnim pojmovima. dissidens) otpadnik. log. kožna bolest na prstima ruku i nogu. osobito vjerskom disident (lat. dis-. razjednačavanje. isključuje. npr. di-. syllabe slog) gram. npr: muškarac—žena. pas—mačka. rastavan. razgradivanje organske hrane u listu. različitost u mišljenju. cijepanje. disjunktivni pojmovi oni koji su po svom opsegu odvojeni jedan od drugog. disjunktivni silogizam (ili zaključak) zaključak u kojem je prva premisa disjunktivni sud. grč. odvaja. ne slagati se. dis-. nesklad. rasipanje energije i njezino pretvaranje u oblike koji se više ne mogu ponovno iskoristiti za rad. licemjer disimulirati (lat. raspadanje žive supstance. dimnjak s više postranih otvora na gornjem dijelu radi ravnomjerne raspodjele plinova disjektan (lat. disiunctio) razdvajanje. nesloga. grč. razbacivanje. dissimulator) onaj koji nešto taji ili krije. dys-. razjednačavati disimulacija (lqt. chylos sok) med. kakofonija). s pojmovima koji se međusobno isključuju (npr. koji razdvaja. licemjerje 305 disjunktivan disimulator (lat. napunjenih bistrom tekućinom i praćenih svrbežom dishimija (grč. odvojan. disjicere. ali oba pripadaju. gram. neslaganje. kao srodni. disjectus) razbacan. raznorodnost disimilirati (lat. rastaviti. različitost. Bečom umjesto Bečem). nepažnja. zatajivati.disharmoničan disharmoničan (lat. dissidentia) rascijep. razdor. dissimulare) kriti. ne biti složan dishidrozis (lat. asimilacija disimilaritet (lat.

diskos. napravljena od kamena. discolor) različite boje.. gubljenje boje.) skupljač i ljubitelj nosača zvuka (gramofonskih ploča. eskontni posao diskontni račun trg. pločast diskolija (grč. dis-. suvremeni disk.-engl. CD-a) 306 diskonto diskoidan (grč. željeza ili drveta. unutarnji krug složenih cvjetova. odračunati. odbijanje postotaka pri isplaćivanju mjenica kojima još nije dospio rok plaćanja. diskos) šport. koja je diskontira diskontinuiran (lat. npr. osobito: kupiti ili prodati mjenice. raznobojan. disconto) trg. lažno poricanje svojih obveza disklamirati (lat. nepriznavanje. sopranist diskantni ključ glaz. suncokreta diskant (lat. kupovanje kratkoročnih tražbina. sličan tanjuru. izračunavanje sadašnje vrijednosti određene svote (tražbine) čije plaćanje tek kasnije dospijeva diskonto (tal. eidos oblik) sličan disku. neprodužan. disko. disc-jockey) osoba koja upravlja razglasnim uređajem u disko-klubovima ili na radiju bira glazbu uz popratni komentar disko-klub (grč. diskeo. automatske kretnje. okrugla ili obla ploča za bacanje. bole hitac) bacač diska diskobolija (grč. katapinein progutati. dis-. continuitas produžnost. disconto. neprohodnost disklamacija (lat. igra kod starih Grka već u Homerovo doba veoma poznata i omiljena. osoba koje daje mjenicu u eskont diskontar (tal. bez veza. obično od drveta ili željeza. npr. oznaka tonskih ljestvica koja naznačuje da c (ce) pada na prvu crtu diskatapozija (grč. decompte. osobito mjenica čiji rok plaćanja još nije dospio. negirati. sklonost nekih ljudi da sve stvari i pojave tumače i gledaju u crnoj boji. discoloratio) obezbojenje. v. neraspoloženje. teškoća (ili: smetnja) pri gutanju hrane ili pića diskemija med. dyskolia) nezadovoljstvo. med. diskos. suprotno: eukolija diskoloracija (lat. prav.disk disk (grč. šaren diskont (tal. kineo krećem se) 1. kataposis gutanje) med. 2. dis-. ne priznavati disko-džokej (grč. diskos.ne-. v. continuere) prekinut. prekidan. trzanje mišića i si. bot. neprodužnost diskontirati (tal. disconto) trg. a težak je 2 kg.) krug mladeži koja se okuplja kako bi slušala suvremenu glazbu i plesala. naknada . sjeta. bole hitac) bacanje diska diskofil (grč. prekidnost. koji nije u vezi sa zakonom kontinuiteta diskontinuitet (lat. diskač diskobol (grč. neprekidnost) prekid. usp. kod kojega je prestala veza. fr. osoba koja prima mjenicu u diskont. po odbitku određenih postotaka. odračunavanje. dys-. disconto) trg. dys. discantus) najviši glas (kod djece i žena) = sopran diskantist (lat. za gotovinu prije isteka roka. diskontabilna mjenica ona koja se izdaje pouzdanim trgovačkim firmama u koje se ne sumnja da će ih točno i na vrijeme regulirati diskontni posao bank. ima promjer 22 cm. u suvremenoj lakoj atletici bacanje diska ponovno je oživjelo. clamare) poricati. turobnost. discantare) pjevač koji pjeva najviši glas. disclamatio) negiranje. tanjurast. disconto) trg. disemija diskinezija (grč. escompte) trg. odbiti. prestanak. diskonto diskontant (tal.-engl. kaseta. blijeđenje diskoloran (lat.

po sebi različit ili odvojen. koji se razlikuje od nekoga ili nečega. međa. odvojiti. koji umije razborito praviti razliku među stvarima i si. tj. neograničeno sudsko pravo i . discrediter) lišavanje povjerenja ili ugleda. discordans) neskladan.diskonvenijencija 307 diskrimen vlast. diskrecionarna vlast slobodno. predati se na diskreciju predati se na milost i nemilost. fil. kontinuirana veličina. 3. presudan ili kritičan trenutak. odvojen. discretus razdvojen. koji umije čuvati tajnu. ormar) 1. različnost. godine punoljetnosti. nepristojnost. diskrecijske godine godine zrelosti. odudarati od pravilnog tona. nesuglasnost. kriza diskonvenijencija (lat. velikodušnost (pobjednika).) prema uvjerenju. neslaganje. ne ići usporedno s drugim tonovima. diskreto. geol. 2. zbirka nosača zvuka koje posjeduje neka osoba ili ustanova. ugled ili povjerenje diskrepancija (lat. međuprostor. neprikladnost. ne biti u skladu diskoteka (grč. diskrecijsko doba doba u kojem netko ima pravo odlučiti se kojoj će vjeri pristupiti. discordare ne slagati se. pouzdan. mat. uzeti nekome dobar glas. razmak. diskretna veličina veličina kod koje dio prethodi cjelini. ozloglasiti. granica. neskladnost. diskrecionaran diskrecionaran (fr. vođenje računa o osjetljivosti drugoga. disconvenientia) nepriličnost. dis. diskrecijski dani trg. supr. ozloglašenje. discredit) nepovjerenje. diskrecijski diskredit (lat.) glaz. a diskresjon (fr. povjerljiv.. 2. discordance) nesklad. nejednak diskordantnost (lat. vodeći računa o glavnom glasu i o namjeri kompozitora diskrimen (lat. discretion) obzirnost i opreznost u govoru i ponašanju. koji nije u skladu diskretan (lat. veličina čiji dio služi kao mjera (stotina kao cijelo sastoji se od 100 jedinica). krasis mješavina) med. vrijeme koje se može još čekati od dana kad mjenici dođe rok pa do njezinog slanja na protest diskrecijski v. discordia) nesloga. discretionnaire) ostavljen obzirnosti i osobnom mišljenju. dys-. nesuglasan. nanošenje štete nečijem dobrom glasu diskreditirati (fr. najveća opasnost. loš glas. suzdržljivost.creditare. fr. discernere razdvojiti. diskos kolut. neskladnost diskordantan (lat. šutljivost. theke škrinja. discordare) glaz. discrepantia) nesuglasnost. različit) 1. discrimen) nešto što odvaja. ustanova koja posuđuje nosače zvuka pojedincima diskrazija (grč. nesloga. na milost i nemilost. razlika. discernere. kon diskrecione (tal. a discretion čit. osobito predsjedavajućeg. fr. con discrezione čit. pažljivost. oprezno. suzdržljiv. nesuglasnost diskordirati (lat. disrepans) koji odudara. discreto. veličina koja nema mjere u sebi (jedinica se ne sastoji od razlomaka). gubitak ugleda (ili: vrijednosti) diskreditiranje (fr. pažljiv. nesložan. ne slagati se. šutljiv. loša izmjena organskih tvari u tijelu diskrecija (lat. discretio. neskladno (ili: neparalelno) ležanje jednog sustava mlađih slojeva na nekom starijem sloju ili pokraj nekog starijeg sloja diskordija (lat. discrediter) lišavati povjerenja ili ugleda. veličina kod koje cjelina prethodi dijelovima. mudar. kem. oprezan. neskladnost. razlika diskrepantan (lat. da tijekom rasprave po vlastitom uvjerenju bira sredstva koja mu se čine svrsishodna. iznošenje na loš glas. razdor. gubitak kredita. fr.

razmjestiti. fr. disculpatio) opravdavanje. dislocatio) premještanje. šport. dys-. discutere raspravljati) o kojem se može diskutirati (raspravljati). dislokacijska karta zemljovid na kojem je prikazano diskriminacija (lat. discutere) objašnjavati. discriminare odvajati. dys-. rasna diskriminacija socijalnopravni odnos u nekim državama koji pripadnicima drugih rasa (npr. razlikovati. obilježiti nekoga kao nedostojnog. dis-. kod određivanja korijena (x : . med. prijeporan. vojsku. objašnjavanje putem izmjene misli i različitih stajališta diskusijski (lat. discursus. dys-. geol. logos) psih. dokazati nedužnost diskulpacija (lat. isključivanje. učiniti (ili: načiniti) nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. iščašiti dislogija (grč. iščašenje. discutere) govoriti. koji razlaže . razgovarati diskurs (lat. smanjivati prava. razdioba. raspravljati diskvalificirati (lat. nesposobnost osjetila vida da u podjednakoj mjeri zamjećuje sve boje spektra diskulirati (lat. premještati. voj. onesposobljenost za obavljenje nekog posla. graničiti diskromatopsija (grč. med. razmještanje. polukolonijalnih naroda ili narodnih manjina od strane vladajućeg naroda diskriminanta (lat. dokazivanje nedužnosti diskurirati (lat. discussivus) koji objašnjava. nepodobnog diskvalifikacija (lat. govor. chroma. u razgovoru. pucanje Zemljine kore i poremećaji koji su s tim u vezi. lalein tepati. facere) onesposobiti. podjela. istraživanje razgovorom. nedostatak sposobnosti. discriminare) mat. praviti razliku. discussio) raspravljanje. nedostatak važnosti. proglasiti nesposobnim ili nevažećim. obespravljenje kolonijalnih. zubima ili grkljanu) disleksija (grč. prikraćivati prava. ali nije sposoban pročitati do kraja dislocirati (lat. dislocare) premjestiti. discriminare) dijeliti. Crncima i Zidovima) i nacionalnim manjinama osporava ona prava i građanske slobode što ih uživaju pripadnici vladajuceg naroda. poremećaj u izgovaranju riječi zbog bolesti ili kakvog nedostatka na vanjskim govornim organima (na jeziku. onaj koji je čisto misaone. opravdavati. sporan. govoriti) med. predavanje. qualis kakav. uganuće. isključenje dislalija (grč. discriminatio) u međunarodnim odnosima: davanje manjih prava pripadnicima jedne države nego što se daju pripadnicama drugih država. x 2 ) kvadratne jednadžbe: izraz koji se nalazi pod korijenom diskriminirati (lat. pojmovne prirode (supr. facere učiniti) onesposobljavanje. činjenje nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. boja.diskriminacija 308 dislokacija diskutabilan (lat. odvajati. nekog posla. npr. lexis govorenje) med. intuitivan). qualis. dys-. razgovor. razmještaj trupa na nekom području. razgovoran. poremećaji u govoru zbog nedostatka inteligencije dislokacija (lat. sljepilo za boje. usnama. nesposobnost čitanja (bolesnik može samo započeti čitanje teksta. opsis vid. discursivus) log. uganuti. izlaganje diskurzivan (lat. razmještati. discours) razgovaranje. dis-. dis-culpare) pravdati. obespravljivati. nekoga isključiti iz natjecanja zato što ne odgovara propisanim uvjetima natjecanja. nesiguran diskutirati (lat. viđenje) med. usputan diskusija (lat.

dissolvere) otopiti. zapravo Walter Elias (1901—1967). neobuzdan. nego traži veću konsonancu (u sekundi. dys-. dissolutivus) koji otapa. razum i biljka. rastopiti. dys-. nejednak. koji rastavlja. dissociatio) razdvajanje. opsis viđenje) med. membrum ud. dys-. noni i dr. rastajanje. disparatni pojmovi log. med. ugovor o prekidu suradnje disolutan (lat. raspuštenost. kem. omekšavanje. v. osobito članova vladarske kuće). Walt čit. slabo. dissociare) rastaviti. neslaganje. Pepeljuga. opsis) med. raščlanjivati dismenoreja (grč. disonija dispanzer (eng. pareunos suprug. razgradnja molekula otopine na jednostavnije sastojke (ione) disocirati (lat. dissociabilis) nespojiv. razgradnja kemijskog spoja na njegove sastavne dijelove. razvratnost. diso- 309 dispareunija lucijski kontrakt trg. v. sentimi. jabuka i vrlina dispareunija (grč. rastopni. sredstva za otapanje (ili: razblaživanje. odnos dvaju ili više tonova čije zvučanje ne može zadovoljiti. dismembratio) komadanje. supruga) med. komadati. raščlanjivanje. zdravstvena ustanova koja sprječava i liječi bolesti disparagij (lat. neskladan. dissonantia) nesklad. menstruacija praćena bolovima (kao posljedica nedovoljne razvijenosti ili nepravilnog položaja maternice. rastopljiv. razdor. slabost vida. pojmovi koji ne pripadaju zajedničkom srodnom pojmu te nemaju nikakvih zajedničkih oznaka. može biti i posljedica neke bolesti unutarnjih spolnih organa) Disney. nezdruživ disocijacija (lat. slavan je postao 1928. koji ima prirodu otopine. biti neskladan. raspadanje nekog tijela. glaz. men mjesec. države. onaj čije istodobno zvučanje tonova ne zadovoljava naš sluh disonirati (lat. koji pripada otopini disolvencije (lat. raskomadati. braka). reo tečem) med. rastaviti disonanca (lat. Petar Pan) disocijabilan (lat. razdvojiti disolubilan (lat. raspad (npr. razlikovati se disopija (grč. elektrolitička disocijacija fiz. disparatus) iz osnove različit. lakomislen. Pinokio. rastavljiv disolucija (lat. nesloga. disopsija disopsija (grč.). dispensary) socijalna ustanova za besplatno liječenje sirotinje. Alica u zemlji čudesa. osobito: podjela jednog kompleksa zemljišta na manje dijelove (parcele). ugodniji dojam na uho disonantni interval glaz. Dizni Volt. nesuglasnost. razuzdan disolutivan (lat. dis-. membrum) odvajati dijelove iz neke cjeline. dissolutus) otopljen. koji rastapa. izdvajanje crkvene općine iz njezine dosadašnje župe dismembrator (lat. 1922. dissolubilis) otopljiv. nacrtao prve trik-filmove. dissonare) ne zvučati skladno. razdružiti. rastavljanje) disolvirati (lat. neobuzdanost. dys-. nedo\ j- .dismembr acij a kako su trupe razmještene na nekom području dismembracija (lat. (kreacijom Miki Mausa). i . dis-. slabovidnost. mezalijansa disparatan (lat. kasnije je u vlastitom filmskom poduzeću izradio svjetski poznate filmove s motivima iz priča za djecu (Snjeguljica. osobito djelovanjem topline. raspuštanje (nekog društva). dissolventia) mn. društva. član. npr. dio) dezintegrator za žito dismembrirati (lat. dis-paragium) nepriličan brak (s osobom iz nižega staleža. ne slagati se u glasu. tj. dissolutio) rastapanje.

displicentia) nedopadanje. donator. podijeliti među zainteresirane (v. upravlja cijelim tijekom proizvodnje nekog mehaniziranog poduzeća dispenzacija (lat. osobito u vezi sa štetom na moru. mehaničkih smetnji i dr. dys-. 2. sipnja. dis-pescere) rastaviti. dispenzacijski troškovi iznos koji treba platiti za jedno ovakvo razrješavanje ili oprost dispenzarij (lat. dispaširati). upravitelj. rasap boja disperzivan (lat. dis-par) nejednakost. ne sviđati se. dispensatio) razdvajanje. sirotinjska ljekarna dispenzator (lat.disparitet 310 disponenda dispeptičan (grč. osloboditi od obveze ili kazne. sperma sjeme) fiziol. di-. sa dva sjemena disperzija (lat. službenik koji vrši razdiobu električne energije na više međusobno povezanih električnih stanica. procijeniti ili nadoknaditi brodsku štetu dispečer (eng. neskladnost dispaširati (fr. osobito kod prepreka za brak. poremećaji u probavnim organima (želucu i crijevima). nadstojnik (osobito u samostanima) dispenzatorij (lak dispensatorium) ljekarnička knjiga s propisima za pripremanje lijekova. dispersivus) raspršen. 3. teško disanje (kod težih bolesti dišnih organa. nesviđanje. farm. dispergere) rasipati. pneo dišem. regulirati račune displaced persons čit. astma. dispersio) opt. rasađivanje. dispensator) darovatelj. pepsis) onaj koji pati od slabe probave dispergirati (lat. opremljenog potrebnom signalnom aparaturom i sredstvima veze. knjige koje je knjižar no raspoloženje žene za spolni odnošaj disparitet (lat. pnoe disanje) med.. oslobođenje. djelitelj. displicere) ne dopadati se. ljekarnički zbornik dispenzirati (lat. službenik koji regulira kretanje vlakova na jednom dijelu pruge. tvorim) nenormalan razvoj nekog organa ili cijelog organizma displicencija (lat. dispendere) zavod za besplatno davanje lijekova sirotinji. raspršiti dispermatičan (grč. pripremati i izdavati lijekove. dis-plantatio) presađivanje. displicencije paktum (lat. dys-. plasso oblikujem. srca. razasut dispescirati (lat. raspršivanje svjetlosti. dys. dvostruki spondej. dispatch hitno obaviti) 1. displicentiae pactum čit. oprost. ugovor o raskidanju zaključenog trgovačkog posla displicirati (lat. razdvojiti. nekih živčanih poremećaja.ne-. dis-pensare) podijeliti. osobito: slaba probava želuca zbog poremećaja u izlučivanju probavnih sokova . oprostiti dispepsija (grč. pepsis probava) koji teško probavlja dispeptičar (grč. premještanje displazija (grč. radnik koji iz jednog središta. displeist persns (engl. pojava da se složena svjetlost može prizmom razgraditi na svoje sastavne. osobito u knjižarstvu. homogene svjetlosti (boje).) prav.) dispondej (grč. razdijeliti. elementarne. groznice. pepsis probava) med. sporne svote. dvosjemen. spondeios) metr. ono što je stavljeno na raspolaganje. rasuti. dispacher) pom. razrješavanje od neke obveze ili smetnje u pojedinačnom slučaju. različitost. di-. dijeljenje. ravnatelj. dys-. dys-. ne biti po volji dispnoja (grč.) raseljene osobe displantacija (lat.stihovna stopa od četiri duga sloga: disponenda (lat. dispergere.) mn.

tj. ali ih nije prodao te ih stoga ponovno stavlja na raspolaganje izdavaču disponent (lat. formula presude dispozitivan (lat. skica. dobra volja. prirediti. vrijeme između aktivne službe i mirovine (dok se prima akontacija mirovine) disponiran (lat. odlučuje dispraksija (grč. osoba koja je ovlaštena upravljati poslovima neke trgovačke kuće disponibilan (lat. razmještati. prilagoditi.disponent primio radi rasprodaje. voj. disputatio pro gradu) disputant (lat. spor. sporiti se. predavanja). sposobnost za samostalno obavljanje poslova 311 disputirati dispozicijsko dobro trg. raspravljanje. disputans) v. srediti. osobito: javna znanstvena rasprava u kojoj jedna strana (oponent) nastoji opovrgnuti ono što je druga strana (respondent ili defendent) tvrdila. na raspolaganju. imanjem. disponens) raspoložen. disputator disputator (lat. sklonost nekim bolestima. za bitku). rješenje. kod raznih ministarstava. lišiti posjeda dispozicija (lat. sposobnost za pravne poslove. raspoređivati. med. kojim se može raspolagati disponibilitet (lat. mala nesposobnost vršenja nekih pokreta. dispositivus) koji se tiče raspolaganja nečim ili uređenja nečega. dispositiva) prav. sklonost. nedostatak razumijevanja za praktičnu uporabu pojedinih predmeta disproporcija (lat. dispossessio) prav. nagovoriti disposesija (lat. dispositio) raspored. imanjem). atomska težina 162. nadmetanje riječima disputabilan (lat. disputare) prepirati se. vedar. pripremiti (članak. raspoloživost. disputare) prepirka. odluka.) dispozicijska sposobnost prav. nejednakost disproporcionalan (lat. točnog poimanja i razumijevanja značenja nečega. članka. lišenje posjeda disposesirati (tal. disponere) razmjestiti. urediti. element. oraspoložiti. osobita sposobnost za nešto (npr. disponibilis) raspoloživ. dispossessare) prav. disputabilis) sporan disputacija (lat.46. glazbu. poslovođa. pobuditi nekoga na nešto. redni broj 66. nacrt (rasprave. danas se još vrši radi dobivanja akademskih počasti (inauguralna disputacija. disputatio) raspravljanje. razmještaj. sređivanje. koji naređuje. lat. raspolaganje novcem. disponibilitas) stanje nečega što je na raspolaganju. zločin. dyspraxia) psih. disputator) raspravljač. dis-proportionalis) nerazmjeran. propisuje. raspolagati (novcem. dobre volje disponirati (lat. mala apraksija. nejednak disprozij (grč. roba koju naručitelj zbog loše kakvoće ili zakašnjenja neće primiti. osobito: voditi znanstvenu raspravu . habilitacijska disputacija. zaduživanja ili otuđivanja imovine dispozitiv (lat. sposobnost raspolaganja nečim. dis-proportio) nerazmjer nost. disponens) upravitelj. krađu). lišavanje posjeda. uređivanje. predavanje). ograničenje slobode primanja obveza. promocijska disputacija. raspoloženje. pripremanje. sudionik u disputiranju disputirati (lat. plan (npr. a da se ne mora polagati račun (npr. dispozicijski fond novac stavljen nekome na raspolaganje u određene svrhe. znanost. ukloniti (ili: otjerati) s posjeda. znak Dy disputa (lat. velikih poduzeća itd. dysprositos teško pristupačan) kem. nego je stavlja prodavaču na raspolaganje dispozicijsko ograničenje prav.

distincuts) odvojen. distichon) metr. distingvirati se isticati se distinkcija (lat. suviše visoko ili suviše nisko (pjevati. truljenje jetara koje uzrokuju crvi u jetrima (Distomum hepaticum). dis-. distans) šport. izići iz r pravog tona. eutanazija distanca (lat. stoma usta) med. distantna. di-stinguere) koji se razlikuje od drugih. zaseban. disrumpere) fiz. nesreća. naglo pražnjenje elektriciteta. nesretan slučaj distihija (grč. točno razlikovanje pojmova. dis-. dis-. nepravilnost disruptivno pražnjenje (lat. distinctivus) koji odvaja. kuđenje disrekomandirati (lat. različit. dys-. dvostruki red. stichos) s dva reda. di-. dva stiha zajedno. distinctio) razlikovanje. metiljavost distonirati (tal. grč. obujam. ugledan. di-stinguere) odvajati. logia) fil. fr. borba s dušom. rađanje blizanaca distomatoza (grč. distantia) udaljenost. svirati) . fr. jasan. osobito trepavica distihijaza (grč. razumljiv distinktivan (lat. apsolutno proturječe teleološkom shvaćanju života i prirode distencija (lat. mjesto izdavanja i mjesto plaćanja različiti distanciran (lat. otmjen. di-. med. dis-. kratkotrajno električno pražnjenje (za razliku od električne struje kod koje se električne mase kreću ravnomjerno i trajno utvrđenom putanjom) distanazija (grč. silom istegnuti. ozloglašenost disritmija (grč. fr. dis-. potpun. dys ne-. razgovijetan. pri marširanju: držati propisan razmak.disreforma disreforma (lat. metron) instrument za određivanje udaljenosti disteleologija (grč. reforme) loš (ili: neuspio) preobražaj ili preokret disrekomandacija (lat. distonare) glaz. razlikovati nešto od nečega. distentio) v. izraz za konja koji još nije stigao ni do distantnog stupa (koji se nalazi 200 metara ispred cilja) u trenutku kad je pobjednik već prošao cilj. naučavanje koje poriče svrhovitost i savršenstvo svijeta. položaj distinktan (lat. dis-tendere) med. odnosi u prirodi i kulturi su 312 distonirati nesvrhoviti i štetni za život te. di-. heksametar i pentametar (koji dolaze jedan za drugim) distihičan (grč. mjenica mjenica na drugo mjesto kod koje su. nedaća. resommandation) loša preporuka. napregnutost. dis-. fr. teleios savršen. tj. kao takvi. renommer) iznijeti na loš glas disreputacija (lat. razlika. razlikuje. distantia rastojanje. rhytmos sklad. stichos) 2. jahanje na distancu dugotrajno jahanje (kad se konje ne zamjenjuje). dakle. dvoredan distihija (grč. zla sudbina. reputation) loš glas. stichos red) med. nepristupačan distancometar (lat. log. otmjen distokija (grč. istaknut distingvirati (lat. tikto rodim) med. otmjenost. rastegnuti distenzija (lat. nesklad. dis-. di-. razmak. razmjer) nedostatak ritma. razlikovan. dys-thanatos) teško umiranje. pokuditi disrenomiran (lat. resommander) loše preporučiti. distenzija distendirati (lat. držati distancu voj. renommer) ozloglašen. iskazivati nekome posebnu pažnju. supr. rezerviran. dvostih. opseg. stvaranje dvostrukog reda trepavica (kao bolest) distingviran (lat. dis-tendere) zategnutost. raz-. fr. na lošem glasu disrenomirati (lat. fr. distencija distih (grč. dystychia red) 1.

zabavljati. v. distortio) med. bolestan sastav mokraće. uganuće nekog uda. di-. dvobožac diteizam (grč. ditonos) glaz. zabava. interval koji se sastoji od dvaju cijelih tonova. razmjestiti distributivan (lat. razmještajni. razdjeljuje. di-. razonoda. poet. boga vina i uživanja. nepažnja. okrug. stih ovna stopa od četiri sloga: — U — U ditta (tal. diplosija ditrohej (grč.) distrihijaza (grč. čitavog organizma 313 ditta disturbacija (lat. rasporedni. razvući. trichos dlaka. kao u ditirambu ditomija (grč. disurija psihika (lat. dithyrambos) nadimak boga Bakha zbog njegovog tobožnjeg dvostrukog podrijetla od Semele i Zeusa. pjesma koja se sastoji od dvije strofe distrofija (grč. razdavač darodavatelj distribuirati (lat. prvobitno: burna i oduševljena pjesma u slavu Bakha. raspored distribuent (lat. raspoređuje. disuria psychica čit. districtus) sudski kotar. potpis na pismu. distributivus) koji dijeli. distributivan pojam log. pristaše razjedinjenja SAD-a disuniran (tal. razdvojiti disurija (grč. distribuere) razdijeliti. osnova) geom. sudsko rješenje o podjeli stečajne mase među vjerovnike. theos bog) onaj koji vjeruje u dva boga. di-. odvajanje slomljenih ili oštećenih udova. disunire) mn. po dva itd. punomoć za popisivanje stvari distrof (grč. iščašenje. temno režem) razdvajanje. razdijelni. distributivno rješenje prav.) nemogućnost mokrenja pred drugima zbog stidljivosti diteist (grč. naredba o pozivanju pred sud. distributio) podjela. područje. ukinuće disunija (tal. mjerodavnost. odcijepljenje. med. otuđivanje. skrenuti pozornost s nečega. odvojen disunirati (tal.distorzija distorzija (lat. razdavati. iskrivljenje distrahirati (lat. prav. trofe hrana) med. dvoboštvo ditetraedar (grč. podijeliti. djelokrug distringas (lat. disturbatio) rasap. zbuniti. velika terca ditopsija (grč. rasporediti. nesloga disunionisti (tal. di-. distractio) rastresenost. burno. razvrgnuće. distribuens) razdjeljivač.) trg. di-. distringas) prav. vlas) med. rastavljanje na dva dijela ditonus (grč. odvojiti. poremećaji u prehrani jednog organa. razdjeljivati. disunire) razjedinjenje. edra površina. distrahere) rastresti. nekog njegovog dijela L. tetra četiri. odvući. zanosno. osujećenje. dittos dvostruk. di-. razdioba. razvesti. zabaviti. med. danas: lirska pjesma nadahnuta osjetilnim užicima što ih pruža život ditirampski (grč. thrix. smetnje pri mokrenju. distringere. pojam koji se odnosi na svakog člana neke skupine ili klase (supr. prodaja distribucija (lat. trochaios) metr. rastavljen. dys-. poliedar s dvaput po četiri površine ditiramb (grč. razmješta. theos bog) vjerovanje u dva boga. distributivni broj broj koji pokazuje koliko dolazi na svakoga (po jedan. dys-. dvostruki trohej. dithyrambos) oduševljeno. strofe) poet. uron mokraća) med. mjenice trgovca koje ima u trgovini. prevrtanje (očiju). razonoditi.: kolektivan pojam). distihijaza distrikt (lat. orao gledam) v. disunire) razjediniti. zabavljanje. ime pod . disunire) razjedinjen. razvoditi. dys-. rastaviti. odvajati slomljene ili oštećene udove distrakcija (lat. razdor.

divergence) razilaženje. udaljavati se od teme divan (perz. udaljavanje divergentan (lat. osobito pjevačica. pren. unošenje promjena diverziforman (lat. govorenje bez veze. prid. med. firma diuretik (grč. trabunjati. razmicati se. koji se razilazi. sredstvo koje pospješuje mokrenje. tajno vijeće bivših sultana. voj. divagari) tumarati. divertere) odvojiti. diversio) odvraćanje. divan) govoriti. ret. Dios. konvergentan divergirati (lat. ak. med. ret. promjena smjera.) tursko državno vijeće. razveseliti. lako i ugodno glazbeno djelo.) podijeli na jednake dijelove (oznaka na liječničkim receptima) dividend (lat. zabavljati divertisman (fr. dividirati divide in partes aequales čit. ljudina. lutanje. govoriti bez veze. zbirka spisa ili članaka. različit oblikom diverzija (lat. divertissement) zabava. odlutati. kaz. kolos. diversificatio) mijenjanje. razdioba vlage po tijelu. divertimento diverzan (lat. skretanje neprijateljske pozornosti na drugu stranu. raznovrstan. neočekivan napad. diva) božanska. divergentne linije linije koje se udaljuju jedna od druge. lit. divergere) razilaziti se. razgranavanje. di-. izdvajanje (ili: izlučivanje) mokraće div (tur. zabavna kompozicija divertirati (lat. skretanje. Dii. čiji se zbroj članova neograničeno povećava ukoliko . popis poreznih obveznika. voditi ljubav. divaricatio) fiziol. forma) nejednakog oblika. raznorodnost. različnost. dat. diversus) različit. raznolikost divide et impera (lat.) glaz. diversus. ples na pozornici. diversitas) različnost. istočnjačka ležaljka s jastucima (za sjedenje i spavanje). pjesnika: ljubavnica. med. razonoda. udaljavanje jednog od drugog. mali balet. biti različitog mišljenja divertimento (tal. raznovrsnost. biće ljudskoga lika i izuzetno velike snage. uron mokraća) med. ašikovati divarikacija (lat.) podijeli pa vladaj! v. djeljenik dividenda (lat. carinarnica. razonoda. trabunjanje (osobito kod duševnih bolesnika). razonoditi. udaljavati se jedno od drugog. ljudeskara Div u nekim hrvatskim prrijevodima: ime za starogrčkog boga Zeusa (prema grčkoj deklinaciji: nom. divergens) koji ide u različitom smjeru. uron mokraća) med. udaljavanje od teme (u govoru i pisanju) divagirati (lat. danas: poznata i slavna glumica. obožavana. kod tal. odvratiti. Zeus. dividendus) mat. odstupati. raznolik. zaboravljanje neugodnih misli i briga diverzitet (lat. Dia) diva (lat. pripada svakom dioničaru u nekom dioničkom društvu prema broju njegovih dionica ili kojim se trgovina ili poduzeće vodi. promjena. ples i pjesma između činova. divide in partes ekvales (lat.) mit. gen. draga divagacija (lat. supr. razgovarati.) trg. pren. lutati. diuretičan diureza (grč. gorostas. osobito pjesama (npr: Goetheov "Zapadno-istočnjački divan") divaniti (tur. u određeno vrijeme. divagatio) tumaranje. mat. osujećivanje određenih namjera. gigant.diuretik 314 dividenda se više članova uzima. udio u dobitku koji. granasto razvijanje jedne žile divergencija (fr. di-. svakovrstan (diverzna roba) diverzifikacija (lat.

bolničara itd. podjela obujma jednog pojma. divinare pogađati. dividere dijeliti) znak za dijeljenje riječi divizibilan (lat. širenje informacija divulgirati (lat. 315 dixi 1 do 2 topnička puka i odgovarajućeg broja inženjerije. diviniser) obožavati. npr. osnovna strateška jedinica sastavljena od svih rodova vojske (3 do 4 pješačka puka. vilica za dijeljenje slova divizura (lat... dizati do neba. stavljati u red bogova. raskida divus (lat. dixi) rekao sam. diksi (lat. podijeli na jednake dijelove (na liječničkim receptima) dividualitet (lat. proročki divinizacija (fr. djelitelj divizorij (lat.) podijeli pa vladaj!. prorok divinatoran (lat. sud u kojem se subjektu (S) pridaje više predikata (P1? P2. dijeljenje brojeva (jedna od četiriju osnovnih računskih operacija). predviđanje. divisibilitas) djeljivost divizija (lat. Divina komedija (tal.. razvod braka divotamente (tal. Verbascum thapsus) biljka s velikim dlakavim listovima (porodica zijevalica) divizor (lat. dividere) log. divide in partes aequales čit. dijelom tekuća.: Tijela su dijelom čvrsta. dividere) dijeliti..) med. glasoviti spjev tal. ono što je djeljivo Divina comedia čit. divulsivus) koji kida.dividirati uloga. oblik: S je dijelom P 1? dijelom P2. rekoh. dakle. predviđa. dicere reći. način slikanja francuskih impresionista iz druge polovice XIX. dividualitas) mogućnost dijeljenja. da bi se dobio zeleni ton. divortium) prekid. proriče. log.) božanski. brojčanik kod urara. voj. divisionnaire) voj. st.). nebeski dixi čit. završio sam .) glaz. npr. dijelom plinovita divizma (lat. pretkazivanje budućnosti po snovima i raznim pojavama u prirodi. divinisation) stavljanje nekoga u red bogova. razglašavanje. kazati. tisk. jedno pokraj drugog. stavlja se. umjesto da se miješaju na paleti. divisio dijeljenje) umj.) onaj koji može predviđati. proricanje. iznijeti na velika zvona divulzija (ni. divisorium) instrument za dijeljenje. divide in partes ekvales (lat. s pobožnošću.) lit. pjesnika Dantea Alighierija divinacija (lat. divisibilis) djeljiv divizibilitet (lat..) ono što se može dijeliti. divisor) mat. obožavanje divinizirati (fr. jedan broj podijeliti nekim drugim brojem. plavo i žuto te se na taj način u promatračevom oku izvrši optičko sjedinjavanje. divide et impera (lat.: tonovi se stavljaju na platno jedan pokraj drugoga. vrač. razdijeliti. slućenje divinator (lat. rastrubiti.) tako da je sposobna za samostalne operacije divizionar (fr. podijeliti. divisura) odsjek. naznačivanje svih vrsta jednog roda putem determinacije jedne i iste oznake rodnog pojma. svečano divulgacija (lat. predviđački. vračanje. divulsio) kidanje. udio u podjeli dužnikova imanja dividirati (lat. vidovnjak. proricati) koji vrača. gatanje. mat. podjela. djeljivost dividuum (lat. a boje dobivaju veću svježinu i živost divizivan sud (lat. odjeljak divorcij (lat. mat. divulgatio) iznošenje na velika zvona. raskidanje divulzivan (lat. divinatio) pogađanje. divisio) dijeljenje. štovati kao Boga diviš (lat. divulgare) razglasiti. pretkazuje. "Božanstvena komedija". pobožno. zapovjednik divizije divizionizam (lat. rastanak.

upućivati. A. teško. upalu crijevne sluznice (zarazni proljev) dizenterija (grč. lokomotiva i dr.) prav. do dajem) do ut des (lat. dekan. mlaznica. 316 dodekafonija nekoj ustanovi. osnova) geom. koji lako uči i shvaća. najstariji po službi doalij (lat. starješina fakulteta. a ti radi doajen (fr. dodeka) mat. poslušan docirati (lat. kem. dixi et animam meam sa. duodenum dodekadika (grč. udovički dio. najstariji po redu primanja u nekom društvu. doajen diplomatskog zbora strani izaslanik koji je najduže akreditiran na nekom dvoru ili pri vrhovnoj upravi neke države. docendo discimus (lat. upotrebljava se za pogon brodova. edra površina. dodeka. doalium) prav. v. enteron) med. ovi su je kasnije uhvatili i spalili kao vješticu do (lat. doalij doberman plemenita rasa pasa.diza što sam htio reći. seljačka djevojka Jeanne d'Arc (1412—1431) koja je u svojoj 17.) poučavajući (druge) učimo (i sami) (Seneca) docent (lat.lua. hrvatsko ne-. sustav računanja dvanaesticama. docilis) poučljiv. dys. griža. desen dizelski motor teh. a ne deseticama kao u dekadnom ili decimalnom sustavu dodekaedar (grč.) ja dajem. dodeka dvanaest. zbog visoke temperature i tlaka. docens) učitelj.vi čit. 1858—1913) dizenteričan (grč. povjerovao je u Krista i zbog toga ga Katolička crkva slavi kao sveca Djevica Orleanska francuska narodna junakinja. doarium) prav. automobila. inženjeru Rudolfu Diesćlu. Dobermannu) doboš-torta torta napravljena prema receptu nekadašnjeg bečkog slastičara Doboscha docendo discimus (lat. imanje koje ostaje nakon muževljeve smrti ženi na uživanje. tj.) učeći drugoga i sami učimo dodarij (lat. dvanaesnik. godini stala na čelo obeshrabrene francuske vojske i kod Orleana pobijedila Engleze. učiti drugoga. motor kod kojeg se tekuće gorivo ne pretvara prethodno u plin.(grč. sapnica pročišćivač dizajn (engl. dodarium) v. zarazni proljev Dizma jedan od dvojice razbojnika koji su bili razapeti zajedno s Isusom Kristom. gotov sam. način glazbene notacije sustavnom uporabom dvanaest I . Diise) stožasto (konično) sužena cijev u kojoj se strujanje tekućina ili plinova pod tlakom pretvara u brzinu (tlačna diza) ili obrnuto (usisna diza). diksi et animam meam salvavi (lat. do ut facias (lat. dajem da bi i ti dao. nego ubrizgava i. koji ima dizenteriju. dodeka) predmetak u složenicama sa značenjem: dvanaest dodekadaktilon (grč. docere) poučavati. zlo-. pali samo sobom. dys-.) rekoh i spasih dušu svoju. zarazna bolest koju karakterizira upala crijevne sluznice. (naziv po pronalazaču. desing) v. dvanaestopalčano crijevo. doyen) starješina. dare davati. dysenteria) med. najstariji po godinama. odličan policijski pas (nazvan po uzgajivaču A. tijelo omeđeno s dvanaest pravilnih peterokutnika (pentagonalni dodekaedar) dodekafonija (grč. enteron crijevo. osobito na visokim školama (početno zvanje nastavnika visokih škola) docilan (lat. daktylos prst) anat. doarij doarij (lat. dodeka. dvanaesterac. fone glas) glaz. sad mi je savjest mirna diza (njem.predmetak koji označava nešto nesređeno. križanac njemačkog ovčara i velikog pinča. tj. dati. dotarij dodeka.

dodekaginija zvukova kromatske ljestvice (napravio 1923. dogma mišljenje) pravilo. dodeka dvanaest. koji se tiče dogme. dodeka. onaj koji nešto uporno i odlučno tvrdi dogmatizam (grč. petalon list) bot. dvanaesterac dodekatlon (grč. austrijski kompozitor Arnold Schonberg. pren. postavljanje metafizičkih naučavanja i sustava bez prethodne kritike spoznaje. dvanaesteroboj Dodona Zeusovo svetište i proročište u Epiru u kojem su se proročanstva dobivala po šumu ogromnog hrasta ili po letu svetoga goluba doga (engl. gyne žena) mn. gonia kut) geom. osobito: uporaba pojmova koji služe samo u granicama mogućeg iskustva i radi ujedinjavanja iskustva u stvarima koje se nalaze s one strane svakog iskustva. nekritičan. dogessa) duždevica dogma (grč. dogger) nizozemski ribarski čamac dogesa (tal. buldog i dr. fil. koji ima dvanaest slogova. dodeka. dogma mišljenje) fiz. unatoč proturazlozima. dodeka dvanaest. koji ima dvanaest cvjetnih listića dodekarh (grč. dodeka dvanaest) broj (piše se brojkom 1 sa 72 nule) dodekandrija (grč. isključujući naučavanja o dužnostima i moralu (dio sistematske teologije) dogmatist (grč. athlon natjecanje) šport. pren. znanstvena metoda koja polazi od dogmi i ne dopušta ponovno ispitivanje točnosti tih dog- . u Novom zavjetu: carska naredba. 1874—1951) dodekaginija (grč. dodeka. dvanaesterokutnik dodekalijun (grč. red Linneovog sustava biljaka koje imaju jedanaest ili dvanaest tučaka dodekagon (grč. prema Kantu dogmatičari su oni koji postavljaju pozitivne metafizičke tvrdnje ne pitajući ima li ljudski razum uopće prava na takve tvrdnje. za- 317 dogmatizam konska odredba. v. uporno pridržava tih tvrdnji dogmatika (grč. onaj koji postavlja tvrdnje bez dovoljnog opravdanja i koji se. dogma) onaj koji uči pravilima vjere. njemačka doga. dogma mišljenje) cjelina ili sustav naučavanja neke filozofske ili vjerske škole. dogma mišljenje) fil. zaključak crkvenog sabora (koncila). naziv za gimnastičko natjecanje u dvanaest disciplina. andria muškost) bot. kršćanske dogme formulirana kršćanska načela koja sadrže spoznaje o Bogu. prvobitno: onaj filozof koji je. svijetu i o Božjim odredbama koje su u vezi sa spasenjem čovjeka dogmaticizam fil. dokeo mislim. za razliku od skeptika koji su u sve sumnjali. dogmatizam dogmatičan zasnovan na dogmi. u klasičnoj grčkoj književnosti: filozofsko pravilo. bot. klasa u Linneovom biljnom sustavu: cvjetovi s 12 do 19 prašničkih niti u jednom hermafroditnom cvijetu dodekapetalan (grč. koji prima ili tvrdi nešto jednostavno. naučavanja o vjeri: neispitan. osobito: sustavno znanstveno izlaganje kršćanskih naučavanja o Bogu ili vjeri. dodeka dvanaest. pristaša dogmatizma. dog) rod velikih i snažnih pasa. dodek-archos) član vlade dvanaestorice dodekarhija (grč. bez dokaza. engleska. archo vladam) vladavina dvanaestorice dodekasilabičan (grč. uopće postavljao pozitivne tvrdnje i naučavanja. dodeka. XI. syllabe slog) dvanaesterosložan. bez obrazloženja i dokazadogmatičar (grč.) carinarnica doger (niz. pouka. dogana (tal. dodekasilabičan stih stih koji ima dvanaest slogova. nekritično povjerenje u ljudsku sposobnost spoznavanja.

izbočeni dio prostorije preko vanjskog zida doksografi (grč. dokein činiti se. pretjerano častoljublje doksozofija (grč. dokema privid) naučavanje da je Krist imao samo prividno tijelo i da su cijelo njegovo zemaljsko postojanje i patnje bili samo privid dokimastika (grč. jednog jamba i kretikusa: U U dok (eng. doketizam (grč. doctor) učen čovjek. pošto ga poprave. mania bijes. završna formula svih istočnopravoslavnih propovijedi i evangeličkog Očenaša doksomanija (grč. popis. čestit. dokimasia) ispitivanje. hidraulični dok sličan postupak.: empirizam. plivajući dok podiže se tamo gdje ne može biti suhi. doxa slava. vodeni bazen opremljen branama kako bi mogao stalno imati duboku vodu radi prijama natovarenih brodova. v. voda se iz njega iscrpe. izdrobiti) stolar. kriticizam) dogmatizirati (grč. dochmios) metr. lista robe doketizam (grč. te prema tome 318 doktor i nije rođen kao čovjek (2—3. predavati o dogmama. stihovna stopa sastavljena od pet slogova.) . titula najvišeg akademskog dostojanstva (u teologiji. v. mudrost naoko doktor (lat. odredujem) postavljati znanstvene tvrdnje. voda se ponovno pusti u bazen i brod opet isplovi. dovesti lađu u dok doksat (tur. dokimazo ispitujem. sofia mudrost) umišljena mudrost. doksat) vrsta balkona. drvodjelja. dokimazija dokimazija (grč. logia) "znanost" o dogmania dogramadžija (tur. dogma. dokimos dokazan. doktorska diploma svjedodžba o dobivenoj doktorskoj tituli e. izdrobiti) stolarski zanat. samo pomoću zraka doket (eng. doxa. skepticizam. govoriti o nečemu s visine dogmatolatrija (grč. to dock) pom. toliko dubok da može primiti brod. zajedno s brodom. ludilo) težnja za isticanjem po svaku cijenu. (supr. pravnim znanostima. doxa mišljenje. takav dok se pomoću vode potopi i brod na njega nasjedne. a zatim se voda iscrpe i on. pismo s popisom poslane robe. logia) slavljenje i veličanje Boga. dock) unutarnji dio luke. n. tj. osobito u medicini). dogma. dokimazija dokimologija (grč. dogmatizo donosim odluku. doxa slava. vještina ispitivanja (dokimaziologija. logos znanost) znanost koja proučava sustav ocjenjivanja (npr. a brod se spusti i zadrži na posebnom postolju. u staroj Ateni: poseban ispit kandidata za neki položaj u državnoj službi s obzirom na njihove građanske sposobnosti i spremu. govoriti odlučnim. rezbar dogramadžiluk (tur.dogmatizirati mi. logia) kem. istraživanje. znanstvenik. odsječnim i uvjerljivim tonom. st. mnijenje. dogramak isjeći. u školi) dokirati (eng. kada brod ude u takav dok. dokei čini se) naučavanje jedne gnostičke (bogumilske) sljedbe prema kojem je Krist samo prividno imao tijelo. u svakodnevnom životu: liječnik. dogramak isjeći. stolarstvo dohmij (grč. Iatreia obožavanje) slijepa i nekritična privrženost nekom teološkom ili filozofskom naučavanju ili metodi dogmatologija (grč. docket) trg. suhi dok radionica za izgradnju i popravljanje brodova. grafo pišem) mn. ozidan bazen. kem. dokimazo ispitujem) kem. iziđe na površinu. filozofiji. dokimastika) dokimaziologija (grč. pisci koji služe kao važan izvor za poznavanje antičke filozofije doksologija (grč. fil.

niša. doktorska titula doktorirati (lat. s uspjehom obraniti doktorsku disertaciju. naučavanje o nečemu izloženo kao sustav. doctor) položiti doktorski ispit. men kamen) grobnica iz mlađeg kamenog doba koja se sastoji od više velikih kamenih blokova naslaganih u obliku sanduka .) kabanica s rukavima. tj. tj.) glaz. ostatak novca nakon plaćanja) 1. ona koju je izdala vlast dokumentaran (lat. slatko. koji može dokazati (ili: koji dokazuje) na temelju činjenica dokumentirati (lat. dolihocefalija dolihoprosopik (grč. znanost. koji ima više povjerenja u svoje mišljenje nego u ono čemu ga uče iskustvo i život. ili bez obzira što je uopće i očito nemoguće da se ta načela ostvare doktrinaran (lat. kandidat za doktora doktorat (lat.) javna isprava. umilno dolentemente (tal. biti proglašen za doktora nekog fakulteta doktrina (lat. 2. provesti u djelo bez obzira je li stvarnost za to već dozrela. dolihocefali ljudi koji imaju takvu lubanju dolihokefalija v. isplatiti dug. dokrajčiti. tj.) privatna isprava. doctoratum) doktorski ispit. katekizam doktrinar (lat. 4. znanstvena tvrdnja koja ne vodi računa o stvarnosti ili se ne osvrće na nju. ormar u zidu. otkriti dokusuriti (tur. documentarius) ispravni. dolento dolento (tal. poveljama. dollycran) dizalica na kojoj se nalazi televizijska kamera te omogućuje snimanje iz svih položaja dolimen (engl. činjenično do- 319 dolmen kazan. tj. kratak konjanički gornji kaput dolap (tur. tužno. onaj koji teži konzekvence svojih shvaćanja ostvariti. dolichos dugačak. bolno. škrinja. kusur izvratak. doktrinarizam dokument (lat. podnijeti dokaz. a da ih ponovno i ne ispituje. vrijede kao sigurni i nesumnjivi. poveljni. dokumentum publikum (lat. dolap) 1. doctrina) učen. doktrinarstvo doktrinarstvo v. documentum publicum čit. dokumentum privatum (lat. kefale glava) svojstvo lubanja čija je širina manja od četiri petine dužine. pokazivati. doctrina) učenost. dollyman) vozač kolica s televizijskom kamerom dolmen (bretonski dol stol. žalosno dolerit (grč. v. uopće uništiti dolama (tur. dostorandus) onaj koji se sprema za doktorski ispit.) glaz. popuniti manjak. dolče (tal. dolichos dugačak. potkrijepiti dokazima. doleros prevarljiv) vrsta bazalta i dijabaza (struktura mu je jasnozrnasta do krupnozrnasta). ubiti. documentum) pisan dokaz. dollar) sjevernoamerička novčana jedinica = 100 centi dolce čit. 2. lako se možemo prevariti te ga zamijeniti s dioritom dolihocefalija (grč. ona koju nije izdala vlast. koji se temelji na ispravama. u crkvenom smislu: poučavanje u kršćanskoj vjeri.doktorand doktorand (lat. isprava. pedantan doktrinarizam (lat. documentare) pisano posvjedočiti. documentum privatum čit. drvena naprava s konjskim pogonom koja je služila za navodnjavanje (primjerice u Makedoniji). doctrina) čovjek koji svoja shvaćanja i svoje svjetonazore temelji na već usvojenim principima (načelima) koji za njega. prosopon lice) čovjek koji ima dugačko lice dolikran (engl. docere poučavati.) glaz. doctrina) sklonost odlučivanju samo na osnovi apstraktnih teorija. s bolom. bez obzira na stvarnost. pretjerano točan. sprava za prženje kave dolar (engl. 3. povelja.

nadmoć dominanta (tal. v. vladarka. pretežit dominat (lat. glavni ton. zemljišta i posjedi koji su određeni za izdržavanje vladara. domicilium) zavičaj. domicilium) stanovati. nastaniti nekoga. domaćica. navikavanje na poslušnost domestiks (engl. biti nastanjen. domaine) vladarsko. doma. odrediti nekome mjesto stanovanja. bolovi. . domus kuća. domicellus) mlad kat.dolomit dolomit min. mn. dominatio) vlast. krug djelovanja. dom. domanium) koji se tiče krunskih. peti ton u dijatonskoj ljestvici. ukroćivanje. v. djelokrug.) glaz. samostana dominacija (lat. gospodarstvo.) prijevara. dominatus) vlast. označiti mjesto plaćanja mjenice domina (lat. don doma (lat.) gospođa.) 2. boraviti. dolento dolozan (lat. ima redovito primjesa željeza i mangana. npr. dominans) koji vlada. prebivati. dolorozo (tal. krunsko dobro. nadmoćan. duomo) 1. ali ga ima i bijelog. dominator) vladar. domicilirana mjenica ili domicilna trata (fr. doma kuća. fil. biskupa ili Kaptola). fobeomai bojim se) med. vladanje. glavna crkva u gradu. domino 3. dolores) mn. vlada. unutarnji. pakost. krunska imanja. Dolomiti planinska skupina u Istočnim Alpama dolor (lat. pločice kojima se igra poznata društvena igra domino. dolosus) zlonamjeran. v. svećenik koji još nema pravo biti nazočan na sjednicama Kaptola domicil (lat. područje. stalno mjesto stanovanja. fr. vladanje. tko u domicilu isplaćuje mjenicu domicilijant (lat.) krov u obliku kupole domanijalan (lat. obiteljski. državna dobra. domus. nadstojnica ženskog kat. domesticus) kućni. gospodari. trg. domiciliated bili) mjenica koja se ne isplaćuje u mjestu izdavanja. vladarskih ili državnih dobara domanijalizirati (lat. gospodar domine (tal. glavni. dominium. oblik vladavine što ga je u starom Rimu zaveo imperator Dioklecijan dominator (lat. nego negdje drugdje domicilirati (lat. dome. rat domicelar (lat. a u nekim i kobalta. dolores (lat. saborna crkva. lukavstvo. domestics) vrsta grube i čvrste pamučne tkanine 320 domine domestikus (lat. effet a domicile. osoba na koju se trasira domicilirana mjenica domiciliran (lat. glavna komponenta nekog zbivanja koja mu određuje smjer dominantan (lat. bolestan strah od boravljenja u kući domena (lat. domanium) pretvoriti u vladarsko. domicilium) trg. patnje doloroso čit. njegovog dvora i za podmirivanje njegovih posebnih izdataka. gospodarstvo. tal. domesticatio) pripitomljavanje. sivog. u širem smislu: svaki krov izrađen u obliku kupola i svaka građevina s takvim krovom dom (port. mjesto u kojem se treba platiti mjenica domicilat (lat. bezbojan kristalast vapnenac. krunsko ili državno dobro domatofobija (grč. stolna (ili: glavna) crkva (nadbiskupa. struka domestikacija (lat. smeđeg i crnog. domicilium) trg.) bol. tj. zloba dom (lat. polje rada. stan. domicilium) koji stanuje. domino) mn. engl. dominante) glaz. fr. dominium. koji namjerno nanosi štetu dolus (lat. prebivalište. trg. zavičajni. zlonamjerna prijevara. žutog. osobito ona čiji je krov izrađen u obliku kupola.

donna) 2. i koji je obično manji od poreza ostalih poreznih obveznika (u nekim državama Zapada) dominikalije (lat. samo što im engleski kralj postavlja guvernere i ima pravo veta protiv donesenih zakona) dominirati (lat. donarium) žrtvenik donatar (lat. osobito sudskim putem. dies) dan Gospodnji. vlasništvo. Don Kihot (šp. dragocjenosti koje su vlasništvo crkve. misa dominion (engl. osoba obuče- 321 donatar na u domino (na balu pod obrazinama). pustolova don-premija (fr. od donum dona (tal.) gospodin. gospodarica.) 1. perikope. don Frane) Don Huan (šp. krabuljama. dominicalia) ulomci iz evanđelja ili poslanica koji se. tj. Donald Dak (engl. izdizati se nad kim ili nad čim. biti na prvom mjestu. akt o davanju poklona Donald Duck čit. dominium) pravo vladanja. vlast.) legendarni šp. tj. vladarica donacija (lat. dominica sc. nedjeljom i blagdanskim danima. igra u kojoj se 28. obrazinama. tip avanturista —zanesenjaka. kao i titula kneževa. biti na čelu. nadvisivati domino (tal. vladati nad kim ili nad čim. 3. pravo vlasništva. čitaju i tumače. dominikalne lekcije dominikalist (lat.) gospodar. nedjelja. Gospodov. zavodnik. vladar. zemlja ili područje kojim se upravlja. gospođa. gospodar igre) dominus (lat. dominika (lat. vlastelinski dvor dominikum (lat. praviti se gospodin. praemium) burz. vlasnik. 36 ili 45 pločica.) ime poznatog lika iz stripova za djecu donarij (lat. biskupski dvori. Don Juan) v. isticati se.) dominikat (lat. dompteur) krotitelj životinja don (šp. Don Juan Don Juan (šp. posjed. rezidencija dominij (lat. Gospodnji. dominikalni porez porez koji plaćaju na svoje prihode posjednici i svećenici.) 1. gospodariti. dominari) vladati. lat. dominicum) crkveno imanje. taj je domino. kneževskih sinova i svećenika u Rimu i Napulju (uvijek ispred krsnog imena. zapovijedati. dont. naknada štete koja se polaže na dan kad bi trebalo izvršiti plaćanje. počasno ime uglednih ljudi u Španjolskoj i Portugalu. Mozartova opera Don Quijote čit. obilježenih dvostrukim brojevima od 1 do 12. dominion) suverenost. v. dominicatum) gospodarski dvor. donatio) poklanjanje. prije: sama crkva. pod dominikalan dominikanac katolički redovnik iz reda Dominika de Guzmana (red osnovan u južnoj Francuskoj 1215. primatelj . službeni naziv za britanske kolonije koje imaju svoju samoupravu. vlastelinski. dijeli igračima koji ih slažu naizmjenice jednu do druge tako da svuda dva ista broja stoje jedan pokraj drugog (tko prvi upotrijebi sve svoje pločice — domine.) ime viteza lutalice od La Mancha u glasovitom istoimenom satiričnom romanu španjolskog pisca Cervantesa. doma kuća. npr. 2. svoj zakonodavni parlament (one su u svojoj upravi potpuno samostalne. posjednik. svileni ogrtač za maske. gemein biti pun) naprava za centralno grijanje dompter (fr. donatarius) onaj koji prima dar. slobodan posjed dominikalan (lat. dominicalis) gospodarski. odjeća za balove pod maskama. mn. kod poslova zaključenih na ograničen rok (ako roba nije mogla biti isporučena ili primljena) dona (lat. domaćin. gospodin domogem (grč.dominica dominica čit. dominicalis) onaj koji plaća dominikalni porez.

greben. e. klobučine (filca) finom dlakom Dorida mit.) glaz. stražnja. u izradi šešira: prevlačenje pusta. ležaljka za spavanje dormiol (lat. dormeuse) spavaća ili noćna kapa.) ili in tergo (lat. doriakos) svojstven Doranima. opijum) kažnjivo davanje sredstava protiv umora kako bi se povećala izdržljivost organizma dopltštos (njem. dorsum leđa. u nogometu: udarac lopte pri kojem lopta prije glavnog udarca dodirne zemlju doppel-eagle čit. mania bijes) bolestan nagon za darovanjem dorski (grč. s obratne strane (npr. pustolovni (avanturistički) ludi podvizi. obratna strana. putnička kola u kojima se može i spavati. dorage) pozlaćivanje. darovatelj. tvrdo i . dorsum. pust. pustolovine.) leda. hrbat.) donkihoterije (šp. st. klobučinu (filc) za šešire prevući finom dlakom dorizam (grč. uljasta i poput vode bistra tekućina. dorski stupovi po plemenu Dorana nazvani najstariji i najjednostavniji starogrčki stupovi s običnim kapitelima i frizom s triglifima i metopima dorsum (lat. leđnotrbušni. neke mjenice) dorzalan (lat. dormitivum) med. majka Nereida Dorifor (grč. dorski stil najstariji stil starogrčke arhitekture. Doris) snažno. donum auctoris (lat. dot-krojenje prenošenje krojeva s uzorka tako da na- donator (lat. dopio uzo (tal. venter trbuh) ledno-trbušni. ustanovama itd. koji se proteže od kralježnice prema trbuhu dorzualan (lat. kralježnica. leđni dorzetin (eng. pozlaćivati. pozlata. dopl-igl (njem. groblje doromanija (grč.) s druge strane. Eldorado Dorani starogrčko pleme na Peloponezu. doppio uso) trg.) dar. dvostruko doppio uso čit. planinski prijevoj.) kip koji služi kao uzor za proporcionalnost dijelova muškog tijela dorirati (lat.donator 322 dot rakter Dorana. utemeljilo Spartu. venter trbuh) anat. poklon. engl. v. dormire.) "dar od pisca" (bilješka na knjizi koju daruje autor) doping (engl. sredstvo za uspavljivanje dormitorij (lat. narkotik.) kopljonoša — znamenit Polikletov (5. leda. sjevernoamerički zlatnik od kalifornijskog zlata = 20 dolara doppio (tal. doppel.) točkica. dvostruki rok plaćanja Dorado (šp. dorzalan dos (lat. Stoss udarac) šport. doppelt dvostruk. kći Oceana. in dorso (lat. eagle) "dvostruki orao". supr: aticizam i jonizam dormeza (fr. starogrčka božica mora. služi kao sredstvo za uspavljivanje dormitiv (lat. dossier) svi spisi koji se tiču jednog predmeta ili osobe dot (engl. tj. dorsualis) v. onaj koji nešto daruje ili ostavlja u nasljedstvo (crkvama. n. doron dar. fr. dos. dormitorium) spavaća soba. glavne karakteristike: užlijebljen i manje vitak stup koji se završava vrlo jednostavnim kapitelom doraža (fr. pr. spavaonica (osobito u samostanima). donkihoterije donum (lat. oleum) kem. donkihotijade donkihotijade pl. koji ide od kralježnice u smjeru trbuha dorzoventralan (lat. dope mazivo za stroj. u pravu nekih srednjoeuropskih država: udovički dio (koji muž ostavlja ženi) dosje (fr. dorer) pozlatiti. donator) davatelj. dorsalis) anat. dotis) u starorimskom pravu: miraz. zem. Don Quijote) mn. grubo narječje (dorski dijalekt) i ka- . de-aurare. amilinski kloral. dorsetteen) vrsta vunene tkanine sa svilenim umecima dorziventralan (lat. jednog starogrčkog plemena. el Dorado) v.

kratica za doktor medicine dracena (grč. zmajevac (biljka iz porodice ljiljana) draft (engl. često se upotrebljava u diplomatskom i novinarskom jeziku umjesto imena ovih britanskih ministarstava doza (grč.) ime londonske ulice u kojoj se nalazi britansko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija. (1681. kratica za doktor dr. vojskovođama. određivanje količine tvari. dubl-skul (engl. dotarij dotarij (lat. dar Crkvi ili dobrotvornoj ustanovi. čistiti morske putove od podmorskih mina radi osiguravanja plovidbe i kretanja drugih brodova. med. dotalitium) prav. phil. darovati (Crkvu. vrsta uskog trkačkog čamca (skulera) koji voze dva veslača sa po dva vesla down! čit. mjenica. dosis davanje) 2. Dauning-strit (engl. narodni dar.) dolje! lezi! (zapovijed psu da legne) Downing-street čit. današnja grčka novčana jedinica sadrži 100 lenti. prevoditelj. didomi dajem. osobito pri stranim predstavništima u Turskoj dragonada (fr.. odrediti količinu lijeka koju treba davati bolesniku dr. dragueur) pom.) šport. darovanje zemljišta zaslužnim državnicima. dosis davanje. ar. koji spada u miraz. davanje.) sklapanje braka. daun! (engl. dosis davanje) odrediti količinu tvari koja treba ući u sastav nekog lijeka. drager dragoman (ar. dr. g. dotarium) prav. zmajevo drvo. dosis davanje) med. vojna vlast. tardžuman) tumač. dotalija pakta (lat. svaka odluka vlade koja se provodi pomoću vojne sile draguni (fr. pomoćni bojni brod za čišćenje mora od mina kod svoje obale i ispred svojih većih brodova dragirati (fr. stara . drakaina) bot.) pomoću draguna. počasni dar. ugovori o mirazu dotali (lat. dotales) mn. vojske. udovički dio imanja dotirati (lat. količina materije (tvari) koja ulazi u sastav nekog lijeka. supstanci (šećera. prvobitno (kod Francuza): pješaci koji su se služili konjima samo kad su se trebali brzo kretati drahma (grč. dragon) prisilno preobraćenje protestanata na katoličanstvo za vrijeme Luja XIV. osobito: davanje lijeka. usp. prisilno naplaćivanje poreza pomoću draguna. tassah) 1. dosis davanje. dati miraz.dotacija zupčani kotačić na papiru buši rupice uzduž linije koju slijedi dotacija (lat. kutija za čuvanje suhih tvari. dotare) opremiti. školu. Dose. v.) trg. draguer) pom. dobrotvornu ustanovu) double-scull čit. logia) med. dan.) dozimetar (grč. količina lijeka koju treba dati bolesniku doza (njem. dio imanja koji pripada ženi nakon muževljeve smrti. materije koja treba ući u sastav nekog lijeka. fil. znanost o davanju lijekova s obzirom na količinu doziranje (grč. daase. kratica za doktor filozofije dr. metron mjera) sprava kojom se mjeri količina propisane mjere nekog lijeka (doze) 323 drahma doziologija (grč. dotatio) miraz. određivanje količine lijeka koju treba dati bolesniku dozirati (grč. dotalia pacta čit. duhana i dr. osobe obvezne plaćati porez Crkvi ili svećeniku dotalij (lat. trata drager (fr. dotalis) mirazni. dragon) laki konjanici koji se prema potrebi bore i kao pješaci. koji se tiče miraza. drachme) starogrčki i starožidovski srebrni novac veoma različite vrijednosti. prihod dotalan (lat.

dreissig trideset) tridesetogodišnjak drakar srednjovjekovni vikinški ratni brod Drakon (grč. n. što je u vezi s dramaturgijom (npr. događaj ili doživljaj koji je po svojoj uzbudljivosti sličan drami dramatičan (grč. drama. koji je u tri reda drajsiger (njem. st. drama) malo kazališno djelo.7718 grama drama (grč. poet. ženska bluza s rukavima do ispod lakata) drajfirtlpolka polka u 3/4 taktu drajfirtltakt (njem. ponosi) sitan nakit ili sitnica uopće drap (tal. od VI. drap boja prljavožuta. neumoljiv.) jedinica za mjerenje težine u Engleskoj i SAD-u = 1. e.drajfirtl 324 draperija dramatičar (grč. a temelji se na sukobu između likova (prema sadržaju drama može biti ljubavna. psihološka itd. drei tri. drama radnja) koji se odnosi na dramu. drachme) turska mjera za težinu = 3. povijesna.) dramolet (grč. drem (engl. diram. = 4. drap). dati dramski oblik. drapa. čoharstvo. poieo pravim) pisanje i prikazivanje kazališnih djela dramaturg (grč. književno djelo koje u formi dijaloga i monologa prikazuje neku ozbiljnu temu. st. prilagoditi za prikazivanje na pozornici dramatomanija (grč. dramaturgike) v. dramatičar dramaturgija (grč. drama radnja) radnja. trun. tvornica sukna. znanost o drami i dramskoj umjetnosti dramatizacija (grč. pren. dramski pisac. čiji se zakoni. gururlu koji se kiti. otuda: drakonski pretjerano strog. ludilo) pretjerana ljubav prema drami.32 g drajfirtl (njem. drappo.). grč. prikazi i si. okrutan drakonski v. dramaturgikos) koji se tiče dramaturgije. svijetlosmeda boja drapa (nord. članci. do II. strast za kazalištem dramatopeja (grč. dirhem mrvica. draperie) tvornica čohe. drapur) u staroj nordijskoj poeziji: pjesma. Drakon) atenski zakonodavac iz VII. dramaturgos) stručnjak koji sastavlja dramski repertoar. suknar- atenska mjera za težinu. sukno. prilagođavanje za prikazivanje na pozornici dramatizirati (grč. radim. drama radnja) preradba nekog književnog djela u dramski oblik. čoha. rukavi) ima samo tri četvrtine dužine (npr. jedan od triju književnih rodova (uz liriku i epiku). drama) prerađivati u dramski oblik. dramaturgia) znanost o drami i dramskoj umjetnosti. lat. drama radnja) dramska književnost. živo i u razgovoru (dijaloški) . mania pomama. e. dramatikos) dramski pisac. tročetvrtinska mjera tročetvrtinski takt drajrajig (njem. mala drama koja samo u jednom činu prikazuje dramatiziran događaj drangulija (tur. fr. n. koji se zbiva kao u drami. Reihe red) troredan. teorija drame dramaturgika (grč. Dreivierteltakt) glaz. drama. pr. zbog pretjerane strogosti ("krvlju pisani"). osobito pohvalna. ergon djelo.2 g = 1/100 oke dram čit. nisu mogli održati. Drakon dralon naziv za sintetička vlakna (nalik na vunu) dram (perz. tj. dreiviertel tri četvrtine) odjevni predmet na kojem neki dio (npr. dramaturgija dramaturški (grč. s pripjevom draperija (fr. drama. pisac drame dramatika (grč. pr. s mnogo radnje. socijalna. drao činim.

med. koristi se za prijevoz željezničkog osoblja koje pregledava i popravlja prugu driblati (eng. kretanje glumaca. zvukovi itd. soba za uljepšavanje (ili: dotjerivanje) dresura (fr. neotesan. ali kasnije oslobođen i unaprijeđen drezina dvokolica koja se pokretala odgurivanjem nogama (preteča bicikla). drehen okretati. trgovina čohom. odjeća neke organizacije. to drain) odvesti (ili: odvoditi) suvišnu vodu pomoću podzemnih cijevi 325 Drijada dres (engl. izravan. dretva Dreyfus. ptica i dr. dravida) jezici koji se govore u južnoj Indiji. drifter) motorni ribarski brodić koji služi za lov mrežom potegačom Drijada (grč. dekanski jezici draže(ja) (fr. dress) odjeća. na kipu). Pakistanu. Drajfus (1859— 1935). čohana roba. francuski kapetan osuđen zbog špijunaže. konja jahanju). dresser) školovan. Draht žica) jak tanak konac kojim obućari prošivaju obuću. pom.) drednot (eng. draper) u slikarstvu i kiparstvu: namjestiti nabore (npr. pren. neposredan. dragee) šećerno voće. dribble) u nogometu: vješto voditi loptu između igrača. dreadnought) vrsta velikih i oklopljenih ratnih brodova s teškim dalekometnim topovima dren (engl. Draise po kojem je i dobila ime. tj. radim) mn. uvježbavati. drastikos) koji ima jako. podzemne. odvodna cjevčica drenaža (fr. grub. Dryas) mit. 3. dresing-rum (eng. vrtjeti. drao djelujem. Buch knjiga) knjiga snimanja. gala-odjeća dresiran (fr. fali dress (engl. med. ukroćen dresirati (fr. gorska vila . položaj kamere. predmeti ili ledene sante koje plutaju morem nošeni vjetrom ili strujom drifter (engl. dritto) ravan. 2. neposredan. drain) isušivanje pomoću odvodnih cijevi. na drugima se pripremaju sljedeće slike drebuh (njem. drainage) isušivanje vlažnog ili močvarnog zemljišta pomoću podzemnih cijevi za odvođenje. strog. Dreh-biihne) okretna pozornica izgrađena u obliku kružnice s nekoliko odjeljaka te se pomoću nje mogu brzo mijenjati scene: dok je jedan dio velike okretne ploče okrenut publici. direktan dreta (njem. knjiga u kojoj je propisano sve stoje potrebno da bi se moglo snimati (npr. Iranu i Sri Lanki. namjestiti zavjese drastici (grč. Alfred čit. opipljiv. vježbati. dresser) obučavati. privikavati životinje (npr. psa vještinama. morska struja koju uzrokuje pod trajno djelovanje vjetra. uvježbati dressing-room čit. ušećereni badem. zavjese. snažno djelovanje. g. malo tračničko vozilo na ručni ili motorni pogon. K. draineur) onaj koji postavlja cijevi za isušivanje podvodnog zemljišta drenirati (eng. jaka sredstva za čišćenje drastičan (grč. čišćenje gnoja putem odvođenja drener (fr.drapirati stvo. zavaravati drift (niz). 1. konja. uniforma. dresser) uvježbavanje (pasa.) prostorija za oblačenje. očevidan dravidski jezici (sanskr. sačma drebina (njem. šumska nimfa koja je živjela i umirala s drvetom u kojem je živjela.) društvena odjeća. zastori drapirati (fr.) dret (tal. med. cijevi od ilovače za isušivanje vlažnih i močvarnih zemljišta kako bi se napravila plodnim. konstruirao ju je 1817. uvježban. poprečno zanošenje broda zbog vjetra i morske struje. osobito športskog društva.

gorkih ili kiselih jela droga (fr.). ekstra draj (engl. bril. hrani se kukcima droška (rus. šport. a koji označava dvojstvo stvari ili radnju udvoje dualin (lat. još jedan broj za gramatičko mijenjanje imenica i glagola. droseros rosan. udarac po lopti nakon što je odskočila od zemlje drops (eng. drut) vještac. vilenjak druda (niz. izumitelj umjetnik Roger Priče druidi (lat.) "osobito suh". dry docks čit. cultura) sijanje ili sađenje po brazdama radi povoljnijeg i boljeg prinosa drilih (njem. starokeltski svećenici drukati (njem. draj doks (engl. osim jednine i množine. drogue) osušeni dijelovi bilja koji služe za pripravljanje lijekova drogerija (fr. osobina nekih jezika (npr. metria) mjerenje količine rose koja padne drud (niz. drops) vrsta voćnih bombona. 3. vrsta brze jedrilice dromos (grč. druides) svećenici svetog hrasta kod starih Kelta (u Galiji. 2. drolerie) smiješno prikazivanje ljudi i životinja u starijoj drami dromedar (grč. lat. dropkik (engl. biljka rosika kružnolista. drimys ljut. dvojina. draj (eng. šport. a religija im je mješavina poganstva.) druker (njem. duo dva.) pom. Druck tisak. drogue) trgovac drogama i kemikalijama drolerija (fr. metalosavijač. navijač. kick udarac) šport. drill. Fehler pogreška) tiskarska pogreška. otkrivena ruska kočija sa tri sjedala i niskim kotačima drozometar (grč. radnik koji ručno savija metalne dijelove druker (njem. zao duh. st. vrsta šampanjca trpkog okusa dual (lat. kopče. šport. suhi dok. vlažan) bot. grčkog) koji imaju. drucken) tiskati. navijati za (igrača. Drucker) sitni metalni gumb. šport.) laka. extra dry čit. kudjeljna ili pamučna tkanina). vrsta gumba. drosos rosa. droguerie) prodavaonica droga i kemikalija drogerist (fr. drurilejn (engl. droodles) naoko besmi-. muhamedanstva i kršćanstva dry čit. konja i dr. Britaniji itd. usp. duo dva) vrsta eksploziva koji se sastoji od nitroglicerina i piljevine dualist (lat.) londonsko kazalište osnovano 1663. Drillich. pripadnici ratničkog naroda u Siriji. bilo je poznato po izvedbama Shakespeareovih djela) drusirati (fr. drosos rosa. vlaga. staza koju je na takvoj utrci trebalo pretrčati drop-kick čit. Drucker) 1. dulais dvojan) gram.dril-kultura dril-kultura (eng. dromedarius) obična jednogrba deva. drousse) u predenju: vunu namazati uljem Druži mn. lat. navijač drukfeler (njem. jedenje ljutih. metron) instrument za mjerenje količine rose koja padne drozometrija (grč. tipfeler Drury-Lane čit. kibic. (u 18. trilix trožičan) platno od triju niti (čvrsta lanena. drop pasti. drut) vještica. govore jednim arapskim narječjem.) suh. trpak. lat. kopča. dualis) pristaša dualizma. dromas. slene risarije čije ideje naziremo pomoću mašte. sanskrtskog. utrka) utrka (na kolima ili pješke) koju su stari Grci održavali na gimnastičkim-igrama. pristaša podjele upravne vlasti na dva samostalna dijela . čarobnica 326 dualist drudlz (engl.-kelt. udubljenje na trkačkoj stazi drosera (grč. fageo jedem) med. cvilih drimifagija (grč.

1829—1911). crvenim ili crnim jestivim grozdastim bobama duden (njem. neizvjestan. 4. greben). naučavanje o dvojstvu. u biljaru: udariti loptu tako da se o jedan rub odbije i dođe do drugog. kolebanje. double dvostruko) filmski izraz za sinkronizaciju govora glumaca na nekom drugom jeziku pošto je već prvotna verzija snimljena na originalu dubij (lat. dubitare sumnjati. doublage) udvajanje. pogrešno dvo- 327 dudoec struko slaganje jedne riječi ili cijelog reda duble (fr.) bot. "vinski brat" duče (tal. naučavanje o postojanju dvaju različitih. tikati. dubitatio) sumnjanje. duo. metalna stvar pozlaćena ili posrebrnjena dubler (fr. koji je u pitanju dubitacija (lat. sklon sumnjanju.: Bog i Sotona (dobar i zao princip). duh i materija. lažni dragi kamen. dvojina. biti u neizvjesnosti dubi (fr. dvostruko dublaža (fr. anorganska i organska priroda. 3. npr. log. vrsta karanfila čija je glavna boja prevučena dugim prugama druge boje. principa. larus dudoec (lat. u sumnjivom slučaju. potpuno suprotnih stanja. u draguljarstvu: spajati dva kamena u jednu cjelinu ducbruder (njem. duša i tijelo. koji sumnja. ugurati u borbenu liniju. dubitare) sumnjati. koji pokazuje (ili: izražava) sumnju dubitirati (lat. duodecimal- . puška dvocijevka dublirati (fr. načela. gram. subjekt i objekt.. neizvjesna i nesigurna naplata nekog duga dubiozan (lat. zamjenik glavnog glumca (u kazalištu i filmu) dubleta (fr. dubiosa) nešto što je sumnjivo. Konrada Dudena. 2. voj.. dubiosus) sumnjiv. neodlučnost dubitativan (lat. pom. glaz. in dubio (lat. čovjek kojemu govorimo "ti". dubitatif) sumnjičav. visoko bjelogorično drvo sa sitnim bijelim. u slučaju neizvjesnosti dubioza (lat.) u sumnji. zakon logičkog raščlanjivanja misaonog sadržaja na dva dijela (subjekt — predikat) dualizam (lat. umnožiti. dvojbenost. politička podijeljenost nekog naroda na dva dijela koji djeluju jedan protiv drugog dub (engl. načina mišljenja. udvajati. dualis) fil. dijeljenje na dvoje. duce) vođa dud (tur. fr. Bog i svijet. pogleda na svijet itd.dualistički dualistički (lat. udvostručavati. udvostručavanje.) u Njemačkoj: naziv za vrstu rječnika (po prezimenu filologa i izdavača jezikoslovnih priručnika . osobito: format knjige kod koje je jedan tiskani arak podijeljen na dvanaest listova. dubium) sumnja. double) dvostruk. oblik dvanaestine. neizvjesno. 5. nešto što je osobito malo. usp. dvojba neizvjesnost. udvostručiti. obići (npr. lov. za oktavu viši od principala. podstaviti (haljinu). ne biti u što siguran. in duodecimo) dvanaestina. oploviti. dvojiti. tisk. duzen govoriti "ti". osobito: sumnjivo potraživanje. 6. dualis) koji se temelji na dualizmu dualitet (lat. double) zlatni ili srebrni predmeti koji se sastoje od dviju kovina i kod kojih je samo vanjska prevlaka zlatna ili srebrna. doubler) udvojiti. osjetilna spoznaja i razum itd. dualis) dvojstvo. metnuti podstavu (otuda: dubl-štof tkanina za podstavu). murva. pom. Bruder brat) pobratim. drugo oblaganje broda daskama. doublet) 1. dva različita oblika iste riječi. dva primjerka iste stvari u nekoj zbirci. npr. orguljski registar. priroda i duh. doubleur) dvojnik. oklijevanje. dok glavnu masu čini kovina znatno manje vrijednosti.

) vrsta čobanske frule. upravljanje 328 Dunhill duktilan (lat. duyung) zool. tuman) dim. dugong (malaj. fućkalica. dodekadika duduk (tur.) slatko je i dično umrijeti za domovinu. ducato) po imenu bizantskih careva (dukas) nazvan zlatni i srebrni novac različite vrijednosti. ductor) vodič. osobito u Italiji. ductilitas) rastegljivost u vrlo tanke niti duktilnost v. ductus) vođenje. tal. ducere vući. Douglasu koji joj je 1827. za dva glasa. duhana i pušačkog pribora . još je slade za domovinu živjeti (Horacije) dulcifikacija (lat. glupan.) glaz. st. magla. due volte (tal. due. visoko američko drveće iz porodice borova (naziv po D. lat. biljka iz porodice pomoćnica čiji osušeni listovi služe za pušenje duka (tal. nezgrapna i zdepasta seoska djevojka dulek (tur. Dulčineja (šp. duman. fr. pren. morska krava. a due corde čit. tijek. dovodnik (kod nekog stroja) duktus (lat. duel) dvoboj. Pseudotsuga taxifolia). duktilitet duktor (lat. potez pera. rukopis dulce cum utili ugodno s korisnim (Horacije) dulce et decorum est pro patria mori čit. otuda (u podrugljivom smislu): ljubavnica. instrumenta sličnog mandolini duman (tur. knez. donio prvo sjeme u Europu). zviždaljka. zaslađivanje dulcin (lat. dulcis) kem. čit..) ruska narodna skupština. a due korde (tal. v. sisavac u Indijskom oceanu iz porodice kitova dugung (jap.duduk no mjerenje mjerenje dvanaestinama. pseudočuga (lat. duyong) zool. a due voci čit. duca. duellare) imati s nekim dvoboj. pjevanje u dva glasa. duften mirisati. briga. isparivati se) lijenčina.) bot. put. sukob duelant (lat. 200 puta slađi od šećera Dulcinea čit. sabor. duetto) glaz.. probisvijet. zbog svoje čvrstoće upotrebljava se za gradnju dokova. dulce et dekorum est pro patria mori (lat. (1200—1299) duglazija bot. brana. glaz. platina) duktilitet (lat. vrsta maloruskih narodnih pjesama koje se pjevaju uz pratnju bandure. s dvije žice duel (lat. duodecimalni sustav v. dudžento (tal. tikva duma (rus. a due vodi (tal. bezbojan prašak. hohštapler dugento čit. duo tilis) rastegljiv (npr. dugong duhan (tur. adhuk dulcius pro patria vivere (lat. ductio) vođenje. zamišljenost dumdum-metak puščano zrno veoma razornog djelovanja zbog toga što mu je vrh plosnat i širi se u predmetu u koji udari (nazvan po indijskom taboru Dum-dum blizu Kalkute gdje se najprije izrađivao) Dunhill (engl.) .) djevojka koju je Don Quijote izabrao za damu svoga srca. izvlačiti. parlament. duellans) onaj koji vodi dvoboj duelirati se (lat. danhil) poznata britanska marka cigareta. pojavljuje se i s dodatkom: adhuc dulcius pro patria vivere čit. mostova. neradnik. dulcificatio) slađenje. pren. na dvije.) glaz.) glaz. duo) dva. uznemirenost. bivšoj Austro-Ugarskoj i Francuskoj dukcija (lat.) umj. Dukas. jarbola i si. lat. sviranje udvoje dufter (njem. skupština staleža. duellum. dvoglasno. blesan due (tal. upravljanje. gospodar dukat (grč. dvaput. tući se u dvoboju duet (tal. prašina. u talijanskoj povijesti umjetnosti naziv za 13. dux) vojvoda. dolek) bundeva.

udvostručenje. prav. djelo za pjevanje ili sviranje udvoje. 2. pisati ili dati drugi odgovor (odgovor na odgovor). stroj za umnožavanje duplikatura (lat. podnositi. udvostručenost. grč. figura od 12 nota koja se smatra figurom od samo osam nota duodenalan (lat. duodecim dvanaest) glaz. duodenum. durmak trpjeti) 1. duodenum dvanaesterac. upala dvanaestopalčanog crijeva duodenostomija (lat.) luđak. dvoličnost. duodecimola) glaz. v. tur. dvije note koje se izvode za isto vrijeme za koje bi se izvele tri takve note duper (tal. trpjeti. trajati. duplikatura duplikat (lat. pogrdno: budala durati (tal. ad duplicandum čit. duo) dva. duodenalis) anat. licemjerje. grč. pren. dvanaesti ton. osobito u slučaju sužavanja duodenotomija (lat. briga oko nekoga dupleks (lat. 2. glaz. skupljač elektriciteta. Dans Skot (1265—1308) škotski franjevac. teleskop . duplicitas) dvostrukost. izdržljiv duracija (lat. koji se tiče dvanaestopalcanog crijeva duodenitis (lat. fiz. 3. skolastik koji je naučavao da volja zavisi od razuma duo (lat. duodenum. drama radnja) poet. duplicatum) prijepis nekog spisa u dva istovjetna primjerka duplikator (lat. lakrdijaš. stvrdnjavanje. duodenum) anat.) u cilju odgovora na tužiteljevu repliku. duplo dur (lat. koji pripada dvanaeston^Ičanom crijevu. duplum. stoma) med. duplikacija duplir (lat. duplum) u dva primjerka. služiti) njega. dvostruka količina) velika voštana svijeća duplirati (lat. počevši od osnovnog tona duodecimola (tal. grč. dvostruk izravni prijenos duplerica srednja. ustrajan. duo dva. udvostručavati duplo (lat. šaljivac. dvojnik — telefonski aparat za dva pretplatnika na jednoj liniji 2. melodrama sa dva lika duole (lat. duplare udvostručiti) pravo optuženika da odgovori na tužiteljevu repliku. durus tvrd. usluga. duplicare) udvostručiti. dvostruka stranica (u časopisu ili novinama) s privlačnim slikovnim materijalom 329 durbin duplicirati (lat. otvrdnjavanje durak (rus. dur are trajati. prevrtljivost duplika (lat. duplare) udvostručiti. ustrajati.) dakle Duns Scott čit. presavinuti na dvoje. jak. jedan od dva glavna tonska roda durabilan (lat. dunkve (tal. duplum) pril. dvostruko duplum (lat. postojan. krjepak) glaz. v.dunlop dunlop vrsta gume za automobilske kotače (naziv po škotskom izumitelju Dunlopu Hohnu Boydu (1840—1921) dunque čit. duo) glaz. duet duodecima (lat. operacija dvanaestopalčanog crijeva duodenum (lat. duplicator) 1. dur-bin dalekovidan) dalekozor. radijska ili televizijska emisija koja ide "uživo" istodobno iz dva različita mjesta. ad duplikandum (lat. durabilis) trajan. optuženikov pisani odgovor na repliku duplikacija (lat. tome rezanje) med. duplicatura) v. duplicatio) udvostručavanje. dvostruko. dvanaestopalčano crijevo) med. ne prestajati. udvostručenje. duplex dvostruk) 1. duratio) med. dvanaesterac duodrama (lat. adoperare raditi. dvanaestopalčano crijevo. ili radi davanja posljednje riječi optuženoga prije izricanja presude duplicitet (lat. životariti durbin (perz. neiskrenost. otvaranje dvanaestopalčanog crijeva u slučaju određenih bolesti. duplum dvostruko. duodeni.

) ili in pejus (lat. dušman neprijatelj) neprijateljstvo duumvir (lat. titula nekadašnjeg poglavara Mletačke Republike. durh di blume (njem. mater. redovnica. surovost. neljudskost durus (lat. anat. prav. duumviratus) zvanje i dostojanstvo duumvira duvak (tur. posebno dobacivanje lopte u nogometnoj igri upućeno u dubinu prema suparničkim vratima durhcug (njem.) član vlade dvojice. uzglavlje. optuženika teretiti na sljedećoj raspravi okolnostima težim od onih na prethodnoj raspravi . časna sestra dux čit. in durius (lat. zlotvor dušmanluk (tur.) nevjestina svadbena koprena duvna (lat. ležaj.) voda. duždevstvo. član komisije od dva člana duumvirat (lat. lat. duks (lat.) tvrd. učiniti durmarš probančiti čitavu noć duritet (lat. madrac dušman (tur. Durchzug) propuh durhmarš (njem. durch kroz) šport. vojvoda dužd (tal. njemačka fraza koja označuje da je nešto samo natuknuto. ducis voda) knez. zvanje i dostojanstvo dužda dvocifren dvoznamenkast durch die Blume čit. dura mater v.) jastuk. dux. Durchmarsch) prolaz. duritas) tvrdoća: strogost.) neprijatelj. doge. da je oštra riječ rečena na blag način durh (njem.durch die Blume 330 dvocifren dušek (tur. domina gospoda) opatica.) "kroz cvijet".) optužiti. zapovjednik jednog odreda vojske.

tvrdica džehenem (ar. fakin. oružje. srce moje! džeb (engl. prosjak. džabi) za vrijeme turske uprave: ubirač državnih i vakufskih prihoda džada (tur. džehennem) pakao džehenemlija (tur. jab) šport. okrutnik džem (engl. trgovac konjima džamija (ar.) 1.) dušo moja. pristaše džainizma džainizam vjerska sekta u Indiji čije pristaše ne priznaju autoritet Veda i svetih brahmanskih spisa džak (mad. džak) vreća džaltara (tur. dž sedmo slovo hrvatske latinice džaba (tur. 2. 5. zsak. "skakači" vjerska sljedba u Engleskoj i Sjev.) udruženje.) muslimanski raj džentlmen (engl. džalib koji privlači na sebe) nemoralna žena. ogranak metodista. gentleman) gospodin. poznavatelj konja.) 1. 4. hipok. nemilosrdan čovjek. zovu ih i barkeri (engl. bogomolja prvog reda u kojoj se uči kotbah (za razliku od moteje. izvršitelj smrtne kazne. molitva za dušu umrloga. cesta. 2. džemi) družba. ranka) džailum (perz. pogreb. skupina džemijet (ar. tur. kretanje džaine mn. 2. putovanje. besplatno. manje bogomolje) džamperi (engl. pekmez džemat (ar. džami) veća muslimanska bogomolja. džan baz) 1. džebe) 1. zlotvor.-tur. jumpers) mn. barkers). Americi (nastala oko 1760. onaj koji dresira konje. pren. ljubitelj dobrih konja (koji ih zbog toga često mijenja).-perz. džadde) 1. staklo džamadan. prtljaga džambas (perz. put. bludnica. sprovod dženet (ar. "lajači". jam) kuhano voće. prsluk vezen srebrom i svilom. prostitutka džam (ar. džellad) krvnik. tj.Dž Dž. jednoruki Džek vrsta zidnog automata za igre na sreću dželat (tur. 2.). žebrak) 1. džamaa. prokletnik Džek (engl. džag. 2. u boksu: oštar i iznenadan udarac ljevicom u protivnikovo lice džeba (tur. džemadan (tur. vrsta oklopa. 2. kad ih "obuzme" unutrašnje prosvjećenje. po tome što pri bogoslužju. društvo džemla (tur. 2. džehennem pakao) grješnik u paklu. vještak u jahanju. čovjek koji je gospodin u punom i .) okno. frajer. skaču i proizvode glasove radosti kao da laju džanarika (tur.. jumper) majica koja se kopča sprijeda. prozor.) muslimanska vjerska općina.) kod muslimana: 1. škrtac. džanerigi) vrsta šljive (okruglica. uzalud džabija (tur. pletena od vune ili pamuka dženaza (tur. prema Džon — John) u šatrovačkom govoru: momak. na dar. naoružanje džebrak (češ. kovčeg. džemre) promjena džemper (engl.) muhamedanski pakao džehenem (tur. zajednička molitva muslimana džeme (tur. 3.

2. gin) 1.) 2. broker.) dječja igračka džig (engl. od 1944. džuhela) otrcan pas. nagla provala. živi u južnom Sibiru) džigotovka (kavk. jingo) šovinistički i ratoborno raspoložen čovjek (u Engleskoj i Americi) džinistan (perz. vrsta sinkopiranog glaz. lopov . jeep) vrsta malih. stream struja) meteor.) mit. rat za obranu vjere. pravnici. po položaju. jerk meso rezati na trake i sušiti na zraku) usoljeno meso na poseban način dimljeno i osušeno (kod kanadskih Indijanaca) džersej (engl. džihad) kod muslimana: sveti rat. jersej) tkanina od tanke češljane vune i odjevni predmet od nje džet-strim (engl. v. ljenivac. jockey) 1. uvedeni u američku vojsku džiterbag (engl. flzz pjeniti se) džin izmiješan s nekim pjenušavim pićem džingo (engl. izvođenja ponekad i neharmoničnim tonovima džez-band (engl. konjušar. nastao u Americi nakon Prvog svjetskog rata džober (engl. gin rakija klekovača. nagao izljev. odgoju i školovanosti. kao športska 332 džukela disciplina ima vrlo stroga i zahtjevna pravila džil (eng.124 1 džilit (ar. rakija od raznog sjemenja. irska rakija.. gorostas. judo šport. ljubitelj konjskih utrka džokej-klub (engl. profesionalni jahač na konju. jig) lak ples sitnim korakom i poskakivanjem džigetaj (mong. sa strane otvoreni i prilagođeni za vožnju po svim terenima. orijaŠ džin (engl. dakle: čovjek lijepo odgojen i otmjenog ponašanja. časnici. mit. japanski hrvački šport. jazz) suvremena američkoengleska glazba za ples. posrednik. gill) engleska mjera za tekućinu i žito. džerki (engl. u vjerovanju muslimanskih naroda: vrsta dobrih i zlih duhova. veleposjednici itd. g. zavat džiju-džicu (jap. jet mlaz. pren.) dragi kamen.) naziv za kozačke viteške igre na konjima džihad (tur.) način japanskog hvatanja protivnika u borbi.duh džukela (tur. jitterbug) društveni ples crnačkog podrijetla. dragocjenost džez (engl. džezve) posuda s drškom za kuhanje crne kave džidža (tur. div. gentry) stalež uglednih građana i privrednika koji nisu plemići (u Engleskoj): znanstvenici. lakih i vrlo otpornih automobila. zavidan džin (ar. džerid) kratko koplje od elastičnog palminog drveta kojim arapski konjanici vješto rukuju i kad su im konji u najvećem trku džiljoz (tal. jockey-club) društvo (ili: klub) ljubitelja konjskih utrka džoragan indijsko narodno glazbalo koje se sastoji od jednog većeg i jednog manjeg bubnja džudo. geloso) ljubomoran. burzovni špekulant džokej (engl. obdarenih natprirodnom snagom i sposobnošću da se učine nevidljivim. kao titula: gospodin džentri (engl. razvija i tijelo i.) polumagarac (vrsta brze i plašljive životinje iz porodice konja. pustinja duhova ili demona džip (engl. jobber) trg. tj. uska i tisuće kilometara dugačka zona sa snažnim zračnim strujama koja se prostire 6—15 km iznad zemaljske atmosfere dževahir (tur. zahvati pri obrani ili napadu kojima se Japanci služe radi onesposobljavanja protivnika za napad i obranu. osobito od ječma i raži džinfis (engl. = 0.džentri najljepšem smislu. ga. jazz-band) orkestar koji svira džez džezva (tur.

engl. šuma. tropska šuma uopće (u njoj žive tigrovi. jedinica za rad u sustavu SI. mjesto nereda džura-dogan (tur.) muslimansko klanjanje petkom džumbus (tur. pren. jungle) ravnica u 333 džus podnožju Himalaje. pren. džumbus) zabava. sokol) koja je uvježbana za lov na druge ptice džus (engl. nered. Joulea (1818— 1889) džuma (ar. veselje. ptica grabljivica (npr. buka džungla (od hinduskog jangal pustinja. joule) fiz. zmije otrovnice i dr. juice) sok od voća ili povrća. nosorozi.) zool. P. definiran umnoškom njutna i metra (naziv u čast engleskog fizičara J.džul džul (engl. obrasla prašumom te ispresijecana močvarama obraslim bambusovom trskom i travom.). lavovi. slonovi. tekućina .

obješenjak. ab) vir. danas. diakonos) čin. kicoš. nametljivac. kasnije: ckrveni sluga i pomoćnik pri bogoslužju. crkvi: udubljenje u zidu ili zasebna soba na desnoj strani oltara gdje se čuvaju posvećene posude đakonikon (grč. giacca) kaput đakon (grč. poslastica đakonik (grč. draguljarnica. u Evangeličkoj crkvi: bolničarka. razdragan. diaconicum) u pravosl. poletan. fr. pomoćni svećenik đakonat (grč. geranion od geranos ždral) poluga s protutegom kojom se izvlači voda iz bunara đerdap (perz.Đ Đ. pren. gizdelin. zdrav. krjepak đel! (tur. divan) prid. đilozija đeniza (ar. diakonikos) u pravosl. kicoš. gyilkos ubojica) vjetrogonja. sve do VI. stoljeća: starija žena koja se brinula o sirotinji.) dopušteno đaka (tal. mladić uopće đilkoš (mad. u samostanima: sestra koja služi oko oltara đakonija (grč. zavist. grč. giorno dan) nadnica. girandole) v. zvanje. Crkvi. posebno školovana za taj poziv. dnevnica đozluci (tur. draguljarski obrt. denjga) ruski bakreni novac od pola kopjejke đeram (tur. gelosia) ljubomora. njegovala bolesnike i vodila nadzor nad ženskim članovima crkvene općine. u protestantskim crkvama: sestra koja služi potrebitima. posluživanje (jelom i pićem). priča đederan (mađ. đ osmo slovo hrvatske latinice đaiz (tur. giocolare) šala. razbijač đirandola (tal. goz oko) naočale đul (perz. pomoć. diakonos) služiteljica crkve. žirandola đojelerija (tal. dil) ruža. kićenost dokada (tal. vjetropir. gelmek doći) dođi! hajde!. diakonos sluga) upravitelj općinskih dobara i skrbnik sirotinje i bolesnika u najranije kršćansko doba. u najstarijoj kršć. gers) gizdelin. gon koža) potplat. girandola. gioielleria) draguljarstvo. đakona đakonica (grč. početni svećenički čin u crkvi. giilbank glasno odobravanje) zajednička glasna molitva . giocata igra) igračka đon (tur. neradnik. germek protegnuti. bahar miris) rascvjetana ruža đulbek-dova (tur. svjež. diakonos lat. potpora. ckrvi: kratka molitva koju čita ili pjeva đakon đakula (tal. đon-obraz nepošten čovjek đornata (tal. ispružiti. giil ruža. gentilezza) ljubaznost đenjuška (rus. lagan. vrtlog đerz (tur. ružica đul-behar (tur. veseo. đela mašalah! budi pozdravljen! đelozija (tal. diakonia) djelokrug đakona. đirde. dženaza đentileca (tal. gyongy krasan.) molitva za umrlog kod muslimana. dostojanstvo i stan pomoćnog svećenika.

dil) mlada ruža. đul đulistan (perz.đulić đulić (perz. giizel) prid. vrt s ružama đulsa (perz. oblik. kuh. gyomber) bot. đune) vanjski izgled. meso s rajčicama. usp. lijep. jedno na drugo đuveč (tur. ružin pupoljak. krasan. đil. giiveč) zemljana zdjela. rižom i krumpirom pripremljeno u zemljanoj posudi đuvegija (tur. giivegi) zaručnik. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek i začin đunija (perz. ucijelo. bez pojedinačnog mjerenja ili brojenja. skladan . mladoženja đuzel (tur. sredstvo. su. način 335 đuzel đuture (tur. suju) ružina voda đumbir (mad. posuda. tur. ujedno. gotiirii) sve skupa. đilistan) ružičnjak. paušalno.

irl (engl. a Isusa Krista nije smatrala Sinom Božjim. Diospyros ebenum. izbijanje sitnih bubuljica po tijelu zbog vrućice ebulioskop (lat. e deveto slovo hrvatske latinice E kratica za istok (engl. npr. kem.) eagle čit. osobito od ebanovine ebanovo drvo (hebr. pjevati e. djed Ahilejev earl čit. fr.) sjevernoamerički zlatan novac vrijednosti od 10 dolara Eak mit.). nego prorokom ebn (ar.) prijedlog = iz. ebanisteria) fina stolarija.) iz dubine.) kolonjska voda ebanirati (lat. ebenare) obložiti ebanovinom. trzanje uzdom ako se konj neće okrenuti ebriometar (lat.) "Rana ptica". ex e duobus malis minimum eligendum (lat. sprava za . ebriositas) sklonost piću. otac Pelejev. grof Early Bird čit.) engleska plemićka titula: plemić. igl (engl. skopeo gledam) naprava za određivanje vrelišta tekućina ebulioskop (lat.E E. između dva imena piše se ben. ebulire vreti. npr: Ali ben Muhamed = Ali sin Muhamedov) ebonit (engl. kratica za ex officio (lat. st. ebano. kem. umjetnički izrađeni predmeti od drveta. ebrillade) jah. ebony) vrsta umjetne ebanovine. ebn Mustafa = Mustafin sin. grč. east. grč. metron mjera) naprava kojom se pomoću tekućine koja izgubi boju pod djelovanjem alkohola što se isparuje zajedno s dahom mjeri stupanj pijanstva ebriozitet (lat. med. vulkanit. ebeniste) stolar koji izrađuje pokućstvo od ebanovine. strast za pićem ebulicija (lat. ebrius pripit. veoma čvrsto i teško istočnoindijsko i afričko drvo ebenist (fr. obojiti crnom bojom da izgleda kao ebanovina ebanisterija (tal. 2.—IV. skopeo gledam) 1. prvi komercijalni komunikacijski satelit.) sin (pred nekim drugim imenom. grč. priznavala je Mojsijev zakon i Matejevo evanđelje. ebullire izbijati kipeći. ebenus) bot.) od dva zla valja birati manje e profundis (lat. vrenje tekućine (zbog topline). npr. abonos. o d' Kolonj (fr. lansiran u Zemljinu orbitu 6. travnja 1965. ebullitio) kipljenje. eban. Erli Berd (engl. crni kaučuk otvrdnuo vulkanizacijom ebriljada (fr. dragun. grč. crno. ebenos. lat. koji radi fine stolarske poslove ebionizam (hebr. est) e (lat. instrument za mjerenje točke vrenja radi određivanja sadržaja alkohola u spirituoznim tekućinama promatranjem njihove točke vrenja. jedan od sudaca u podzemnom svijetu. ebyon siromah) židovsko-kršćanska sljedba (II. sin Zeusa i Egine. o. kako bi omogućio telefonske razgovore i prenošenje televizijskih slika na najveće udaljenosti eau de Cologne čit. eben.

slika Krista s trnovim vijencem na glavi u trenutku kad ga Pilat. edafobiont edamatozan (grč. uređaj koji radi na principu radara te otkriva veća jata riba ecidija (lat.) raj. Atzer) bakrorezac (vrsta tiskarskog radnika) echeance čit. kratica za edidit (lat. aidos stid.) umj.) francuska mjera za konac = 1000 m echosounder čit.) Ed. s oteklinom edematija (grč. zool. kratica za editio (lat. stid) med. vrt slasti. st. uživanje. sisavci bez prednjih zuba. riječima "ecce homo!" predstavlja Zidovima ecer (njem. ekosaunder (engl. ljuskavci edeoblenoreja (grč.) trg. oticati. n. koji ima oteklinu. Eburones) keltsko pleme u Galiji (između današnjeg Liegea i Aachena). bulla. g. g. razlika između dnevnog tečaja i tečaja isporuke ecce homo čit. edacitas) pretjeranost u jelu. ibha) slonova kost. aidos sramljenje. grč. rok plaćanja mjenice echee čit. sanskr. edematičan edamer vrsta masnog i vrlo hranjivog nizozemskog sira (naziv po mjestu Edam) edeitis (grč. vreti ebur (lat. npr. alge. aidos stid. puževi i dr. slonovača eburin (lat. pren. oidema) med.). ebur. naslov dvaju djela stare islandske književnosti: Mlađa ili Snora-eda (između 1220.) ultrazvučni detektor. sadrži izlaganje nordijske mitologije. i 1250. edentata) mn. upala stidnih dijelova tijela edem (grč. slast. ekce homo (lat. 54. naslada edentati (lat. rheo tečem) med. otečen. blenna sluz. ebullire) kipjeti. aecidium) vrsta snijeti na bilju ed. burz. tj. natičem. v. oidao otičem) med.) "evo čovjeka!" riječi kojima je Pilat predstavio Krista Zidovima (Iv 19. oidao otičem) med. oticanje kože edematizirati (grč. pauci. edafos tlo. ešans (fr.. sadrži nordijsku mitologiju i priče o starim junacima i herojima edacitet (lat.) eda (edda) lit. zemlja) životna zajednica tla. gmazovi. dospijeće. ekar (fr. opisivanja i pjesničke izraze.) je zbirka s trideset pjesama iz IX. svi organizmi koji na nekom području žive na tlu ili u njemu (bakterije. ekcehomo (lat.5) eccehomo čit. žensko bijelo pranje edeolatrija (grč. proždrljivost edafon (grč. skopeo gledam) kem.— XII. maligan ebulioskopija (lat. Cezar je ugušio njihov ustanak ecart čit. kod Indijanaca . bezupci.ebulioskopija brzo određivanje količine alkohola u vinu.) u kartanju: odbačene i umjesto njih kupljene druge karte. oteklina koja nastaje prelaženjem tekućine iz krvi u potkožno tkivo edematičan (grč. ebullire vreti.) 337 edeolatrija je udžbenik za mlade skalde. Starija eda (između 1240. kao i jednu pjesmu posvećenu dvojici kneževa. veoma su korisni jer razgrađuju organske tvari te popravljaju fizička i kemijska svojstva tla. oidao otičem. kukci. eše (fr. i 1230. crvi. npr. metoda određivanja molekularne težine tvari prema povišenju vrelišta njihovih otopina ebulirati (lat. oidao otičem) med. patiti od vodene bolesti eden (hebr. ebur slonovača) smjesa koštanog praha i bjelančevine Eburoni (lat. Iatreia obožavanje) obožavanje stidnih dijelova (spolnih organa) kao simbola plodnosti. gljive. oidema) med. e. pr.

loš čovjek. im. ediktalna citacija. ukaz. edictum) kod starih Rimljana: javna objava pretora u kojoj priopćava plan svog rada u idućoj godini. ediktalni poziv. aedilitas) čin i zvanje edila. podizanje građevine. a Edip u očajanju sam sebe oslijepio i. Eshilove. edepsiz) prid. aidoia stid. najbolje izdanje edificirati (lat.) prav. edicio princeps (lat. izgradnja u duševnom smislu. putem javnog poziva ediktaliter (lat. Polinika. aidos stid. Corneilleove tragedije). u neznanju ubio oca i oženio se vlastitom majkom s kojom je imao djecu: Eteokla. prav. edictale) prav. pokvarenjak edicija (lat. koji potječe od. ediktale . naredba. utješiti edifikacija (lat. knjigu.edeološki 338 editorijalan edikula (lat. edilstvo Edip (grč. spis Edirne (tur. arhit. koji su se brinuli o javnim igrama (ludi romani) i kurilski. tzv. narodnim veseljima. aedilis) starorimski viši činovnik koji se brinuo o građevinama. knjižar-izdavač editorijalan (lat. kad im je proročanstvo otkrilo ovaj grijeh.) prvo izdanje. Edipov kompleks u psihoanalizi: duševni poremećaj zbog sukoba između spolnog nagona prema roditeljima suprotnog spola i morala edirati (lat. aedicula hramić) maleno svetište u antičkim hramovima. tj. Jokasta se ubila. Drinopolje. glavno izdanje. Oidipus) mit.) grad koji se još naziva Jedrene. operativno liječenje spolnih organa edepsuz (tur. hramovima. službena objava. neodgojen. Ismenu-i Antigonu. editio) naklada. neuljudan. do 1453. riješio Sfinginu zagonetku i time oslobodio Tebu od toga čudovišta. putem poziva preko javnosti. per edictales čit. aedificatio) zidanje. izdati. okrijepiti. došao na atički brijeg Kolon i tu se ubio. Nanteski edikt povelja kojom je francuski kralj Henrik IV. a značajan je po tome što je od 1361. aedificare) graditi. editio princeps čit.. podignuti na noge. bio prva turska prijestolnica u Europi editor (lat. hugenotima vjersku slobodu ediktale (lat. edicere. edere) objaviti. o redu i sigurnosti na trgovima i ulicama. putem javnosti ediktalna citacija prav. edilima se i danas u nekim gradovima nazivaju općinski vijećnici koji se brinu o javnim zgradama edilitet (lat. poučavanje edikt (lat. 12 travnja 1598. Voltaireove. razvijanje neke ideje. dopustio. umiriti. izdanje (knjige). podržati. podizati građevinu. ediktalitercitirati pozvati službeno. editor) izdavački. edere objaviti. "pretorski edikt" (jedan od najvažnijih izvora rimskog prava). putem javnog poziva. građenje. temno režem) med. npr. logos govor) koji se odnosi na dijelove tijela ili djelatnosti koje nisu dostojne spominjanja edeotomija (grč. per ediktales (lat. v. poučiti. postojale su dvije vrste: plebejski. tema mnogih umjetničkih i pjesničkih djela (Sofoklove. zidati. koji se tiče izdavača edeološki (grč. sin tebanskog kralja Laja i Jokaste. edictaliter) prav. Hadrianopolis. najstarije (ili prvo) tiskano izdanje nekog starog pisca nakon pronalaska tiskarstva. patricijski. u pratnji odane kćeri Antigone. službeni ili sudski javni poziv. sudski izvještaj i priopćenje. editor) izdavač. ukras na zidu koji oponaša oblik kapelice edil (lat.

učinak koji može proizvesti radna sposobnost jednog čovjeka. dvogodišnja predvojnička obuka u staroj Grčkoj. dulcis sladak. efektivno stanje npr. emera) koji traje jedan dan. jednodnevna groznica. ubio ga je Ahilej efe (fr. privremen. efebos mladić od 16 do 18 godina) lijep mladić. kao sastojak. a čiji je instrument tečajna lista efektivan (lat. ublažavanje gorčine ili oporosti. supr. effectus. tvar koja je izdvojena iz nekog tijela i koja je u njemu. efelkyo za sobom vučem) naziv za glas n (grč. runolist edukacija (lat. 339 efemeridi totalni efekt ukupan učinak. educatio) odgajanje. a ne proizvedena tek u tijeku kemijskog procesa. ni efelkistikon) koji se dodaje završecima riječi s kratkim samoglasnikom e i i pred riječima koje počinju samoglasnikom (zbog uklanjanja hijata) efemera (grč. efelis) mn. izvadak.) groznica kod rodilje zbog nagomilavanja mlijeka u dojci efemeran (grč. odgoj. efemerida astronomski godišnjak u kojem su izračunane promjene koje će nastupiti u položaju nebeskih tijela . koji je u vezi s efektima. prolazan efemeridi (grč. već postojala. effets) mn. vojske. stroja. edulcoratio) farm. ef-. vrijednosnice. edulcare) kem. nomilani efekt dobitak ili rad po predračunu. kralj u Kolhidi i čuvar zlatnog runa. educere izvesti.) mit. pjege od sunca na licu. uspjeh. studij umjetnosti efekt (lat. zasladiti. talog. Andromahin otac. produkt edulkoracija (lat. trg. mjenice. tj. effectus) učinak. ostvariti efelidi (grč. pjege po tijelu. roba koju prodavač može ili treba isporučiti odmah po zaključenju kupnje efektni (lat. efemera uterina (lat. čist dobitak. zaslađivanje. eductum) izvod.edlvajs edlvajs (njem. učitelj edukcija (lat. sin Helija i Perse. izvršiti nalog. otac Medejin Eetion (grč. mladić koji posjeduje tjelesnu skladnost i ljepotu efebija (grč. effet) u igrama loptom: let lopte u luku efeb (grč. weiss bijel) bot. istinski. kem. u jedinici vremena. izvlačenje soka edulkorirati (lat. med. effectivus) stvaran. efektna burza mjesto gdje trgovci zaključuju poslove s vrijednosnim papirima i mjenične poslove efektuirati (lat. kralj u maloazijskoj Tebi (na planini Plaku). istinski. efelkističan (grč. obrazovanje edukator (lat. kratkotrajan. dodavanje lijeku kakve slatke tvari da bi mu se poboljšao okus. ef-. efektivna roba trg. Edelvveiss. izvaditi. emera dan) med. državni efekti državne vrijednosnice. vodopada itd. koji je zaista izvršen ili postoji. fr. razblažiti. effectus djelovanje) obaviti posao. efektivni dobitak stvaran dobitak. vojnici koji su zaista nazočni na određenom mjestu. dulcis sladak. 2. ephemera uterina čit. ukupan uradak efekti (lat. eductio) kem. brat Kirkin. rad u jedinici vremena (sekundi). fiz. u jednoj sekundi. izvući sok Eet (grč. efemeros. izlučivanje edukt (lat. jednodnevan. efebos mladić od 16 do 18 godina) 1. effectus) stvaran. Aietes) mit. emera dan) dnevni kalendari. koji se tiče efekata. dodavanjem i ponovnim odstranjivanjem neke tekućine osloboditi od sastojaka koji su se u njemu otopili. edel plemenit. ono što je izdvojeno iz nečega. educator) odgajatelj. efficere. trgovina efektima trgovina državnim vrijednosnicama koju obavljaju posrednici (brokeri).

efemeron tj. grafo pišem) izrada fotografskih slika u mraku efod (hebr. izbijanje solnih kristala na jpovršini čvrstih tijela eflorescirati (lat. uspješan efikasnost (lat. pojava ženskih osobina kod homoseksualnih muškaraca. efficientia) djelotvornost. Babeufa) oko 1848. procvjetavanje. kamenje koje je nastalo od vulkanske lave egalan (fr. tur. femina žena) koji je poput žene. efluxio) istjecanje. sijevanje efuzija (lat. efTfiler) izvlačiti konce iz tkanine. pren. pr. efrakcija efulguracija (lat. osobito u ponašanju. kem. osobito kao nadzornika hramova i crkava. osobito svećenicima. poglavar. eforos. authentes neograničen gospodar. Efialtes) Grk koji je 480. gospodar. službenicima efetusin sirup pripremljen većinom od majčine dušice. v. effeminatio) med. efflorescere) bot. koji su nastojali osnovati "narodne radionice" te ukinuti brak. izljev strasti efuzivno kamenje geol. hydor voda) mit. egal) jednak.efemeron efemeron (grč. vodoravan egalitarizam (fr. fulgurare) osvjetljavanje. med. otjecanje. eforos) eforov djelokrug. pokret francuskih komunista (sljedbenika F. effringere razbiti. uspješnost efilirati (fr.) oplećak. egaliser) izjednačitelj . prorjedivati kosu efira (grč. efeminiran (lat. težnja za ostvarenjem potpune jednakosti medu ljudima koja bi se temeljila na jednakoj raspodjeli dobara i društvenih uvjeta medu članovima zajednice. vodene nimfe. eforos) nadzornik. uravnilovka egalitet (fr. hidro znojim se) med. titula koju Turci d