CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb UDK 808.62-316.3(038) DOMOVIĆ, Želimir Rječnik stranih riječi : tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Anić, Nikola Klaić, Želimir Domović. Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm ISBN 953-6489-02-3 1. Klaič, Nikola 2. Anič, Šime 981026009

Želimir Domović ©

V

Šime Anić Nikola Klaić

RJEČNIK
STRANIH RIJEČI
Tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze

SANI-PLUS Zagreb, 2002.

Predgovor

Mnoge su strane riječi i izrazi postali dio naše opće kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, više ili manje, sklon prihvaćanju tuđih elemenata. Tijekom povijesti primali smo riječi od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Mađari i dr.) preuzimali hrvatske riječi. Prisjetimo se i primjera riječi kravata koja je najprije bila naziv za široke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemačke dijalektalne riječi Krawat (Hrvat) ušla u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate. Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg rječnika, ali to ne znači da tuđice treba olako prihvaćati. Naprotiv, tuđicu ćemo zamijeniti hrvatskom riječju gdje god je to moguće. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da su mnoge riječi stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rječničkog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaćim riječima. Osim toga, posezanje za tuđicama može biti uvjetovano i stilističkim razlozima. Rječnik je sastavljen s namjerom da čitatelju i korisniku na jednostavan i pristupačan način protumači strane riječi i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom govoru, sredstvima javnog priopćavanja, književnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije općekulturni značaj i namijenjeno je najširem krugu čitatelja. U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedeće: 1. Uz većinu riječi naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najčešće navodi samo jezik iz kojeg riječ dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto.

Autor

ŽELIMIR DOMOVIĆ © ŠIME ANIĆ, NIKOLA KLAIĆ RJEČNIK STRANIH RIJEČI SA NI-PLUS d.o.o. 10090 Zagreb. Bolnička 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob. 099-500-785,099-549-496 ŽELJKO CRNJANSKI. direktor ŽELJKO CRNJANSKI IVANA SUVIĆ RENATO ŠINTIĆ LJERKA KORENOVIĆ dipl. iur., PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ VJEKOSLAV ANIĆ, FRANO ANTUNOVIĆ, STJEPAN BAJIĆ, ANITA BILLANUEVA, VIŠNJ1CA CRNJANSKI, DANICA DOMOVIĆ, LIDIJA DOMOVIĆ, SANJA DOMOVIĆ, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAČEVIĆ, LEON MANCE, PAVAO NOVOSEL, SEBASTIJAN POLANEC, LJUBICA PUŠNJAK, IVAN RADIĆ, BRANKICA VUKMAN1Ć
Tehnička urednica Ostali suradnici Stručni suradnici Korektura Lektura Redaktor Urednik Za izdavača Izdavač Suautori

IVANA SUVIĆ

MIROSLAV VUKMANIĆ
Kompjutorska priprema

Likovni urednik

GENESIS, Zagreb

SLAVKO PAVLOVIĆ, graf. ing.

Grafički urednik

3. Za neprilagođene tuđice naveden je izgovor (u skladu s mogućnostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr. fiveshooter čit. fajvšuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budući da se jezik ponaša poput živog organizma koji se neprekidno mijenja, može se reći da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo već u trenutku svog pojavljivanja pred očima javnosti. To se posebice odnosi na našu suvremenost koja je obilježena nevjerojatnim znanstvenim i tehničkim razvojem koji potiče stvaranje novih riječi. Zbog toga čitatelj možda i neće pronaći poneku riječ koja je pobudila njegovo zanimanje. Međutim, vjerujemo da će sljedeća izdanja još potpunije ostvariti načelo suvremenosti (nove se riječi već prikupljaju i uvršćuju). Također valja upozoriti da smo u Rječnik uvrstili i strane riječi iz razgovornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi književnog ili standardnog jezika. Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom čitatelju, razvijajući i šireći njegove duhovne vidokruge. Time će naš višegodišnji složen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao. Želimir Domović

Kratice
agr. -- agronomija ak. — akustika alb. - albanski am. — američki anat. — anatomski ar. — arapski aram. — aramejski arhit. — arhitektura arheo — arheologija astr. -— astronomija astrol — astrologija bank. — bankarstvo bask. — baskijski biol. — biologija bot. -- botanički braz. — brazilski bug. -- bugarski crkv. — crkveni češ. —- češki čit. — čitaj (te) dan. -— danski dr. — drugo eg. — egipatski engl. — engleski etiop. — etiopski etn. —- etnologija farm. — farmacija fiL — filozofija fiz. — fizika fiziol. — fiziologija fort. -- fortifikacijski fot. — fotografija fr. — francuski gal. -— galski gen. -- genitiv geod. — geodezija geol. — geologija geom. — geometrija g l . - glagol glaz. — glazbeni got. -- gotski graf. — grafika gram. — gramatika grč. -- grčki hebr. — hebrejski hl — hektolitar im. — imenica ind. — indijski isl. — islandski itd. -- i tako dalje jah. -- jahanje jap. -- japanski jav. --javanski j d . - jednina kald. — kaldejski kat. -- katolički kavk. — kavkaski kaz. -— kazalište kelt. — keltski kem. — kemija k g - kilogram kin. -- kineski kir. — kirurgija km — kilometar kor. -- koreografija kozm — kozmetika kršć. — kršćanski kuh. — kuharstvo lat. - latinski lingv. — lingvistika lit. — literatura litv. — litvanski log. — logika m — metar mađ. — mađarski malaj. — malajski mat. — matematika med. — medicina meh. — mehanika meks. — meksički meteor. — meteorologija metr. — metrika mil. — milijun min. — minerologija mit. — mitologija mm — milimetar mn. — množina mod. — moda mong. — mongolski niz. — nizozemski ni. — novolatinski nord. — nordijski norv. — norveški npr. — na primjer num. — numizmatika njem. — njemački obrt. — obrtnički opt. — optika paleont. — paleontologija ped. — pedagogija peruan. — peruanski perz. — perzijski poet. — poetika pol. — politika polinez. — polinezijski

polj. — poljski pom. — pomorski port. — portugalski posl. — poslovica pov. — povijesni prav. — pravo pravosl. — pravoslavni pren. — preneseno prid. ili pr. — pridjev pril. — prilog pr. n. e. — prije nove ere psih. — psihologija rel. — religijski ret. — retorički rom. — romanski rud. — rudarski rus. — ruski sanskr. — sanskrtski

sc. — scilicet (lat.) razumije se, to jest, naime sem. — semitski sir. — sirijski sjev. — sjeverni skand. — skandinavski si. — slično slav. — slavenski slik. — slikarstvo sociol. — sociologija st. — stoljeće stil. — stilistika supr. — suprotno šatr. — šatrovački šp. — španjolski šport. — športski Šved. — švedski švic. — švicarski

tal. — talijanski tatar. — tatarski teh. — tehnički tehnol. — tehnologija teol. — teologija tibet. — tibetski tisk. — tiskarski trg. — trgovački tur. — turski tzv. — takozvani umj. — umjetnost usp. — usporedi v. — vidi vet. — veterinarski voj. — vojnički zem. — zemljopisni zool. — zoologija zrak. — zrakoplovstvo

Rječnik

A
A, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (načelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom značenju; usp. principium identitatis a glaz. kratica za alt A ili A J. fiz. znak za angstrem, tj. Angstremova jedinica (jedna desetmilijuntina milimetra kao jedinica dužine svjetlosnog vala; naziv prema švedskom fizičaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.) a kratica za ar a- (grč. prefiks a) tzv. alfa steretikon, lat. alpha privativum = niječno alfa (ili a); u složenicama označava lišenost čega, nedostajanje čega, ponekad i suprotnost onome s čim je složeno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan bezobličan, apetalan bezlisni, amoralan nemoralan; kad se složi s riječju koja počinje samoglasnikom, umeće se a, n, npr. analfabet (a-nalphabet) nepismen a bas čit. a ba! (fr.) dolje! a battuta (tal.) glaz. prema udaru takta, po tempu a beneplacito čit. a beneplaćito (tal.) glaz. po volji a capella čit. a kapela (tal.) glaz. zborno pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio čit. a kapričo (tal.) glaz. samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas, od sada a di (tal.) trg. istog dana (platiti mjenicu), tj. po viđenju; usp. a vista a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbližim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi čit. a due kordi (tal.) na dvije žice; a due voci čit. a due voči (tal.) u dva glasa, dvoglasno A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljevstvo za konja! (glasovita rečenica iz Shakespeareove drame Kralj Richard III.) a konto (tal. a conto) trg. na ime, na račun, u ime predujma, unaprijed; akonto a la (fr.) kao, poput (čega), po, po ugledu na nešto a la bonne heure čit. a la boner (fr.) u dobar trenutak a la guerre comme a la guerre čit. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u(ratu; rat je rat; pren. treba se prilagoditi prilikama a la mode čit. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odlučno (npr. odbiti neki prijedlog, ponudu, savjet i si.) a manco čit. a manko (tal.) trg. traženje predujma, predujam, potraživanje; gubitak, manjak, dug a piacere čit. a pjačere (tal.) glaz. po volji, prema nahođenju, kako vam drago

a poco a poco a poco a poco čit. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno a posteriori (lat. a posteriori) fil. zavisan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori a prima aetate čit. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih nogu a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od iskustva, nezavisno od iskustva (suprotno: a posteriori) te, prema tome, označava logičku prethodnost značenja, a ne vremensku prethodnost (psihološku); u običnom životu: unaprijed a propos čit. a propo (fr.) što se tiče, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga a punta d'arco čit. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala a quadro čit. a kvadro (tal.) glaz. u četiri glasa, četvoroglasno a rivederci čit. a rivederči (tal.) do viđenja a salvo (tal.) trg. dobro očuvano, neoštećeno (na teretnim listovima) a tempera (tal.) slikati vodenom bojom, po staro talijanskom načinu a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, točno po taktu a uso čit. a uzo (tal.) trg. po običaju, plaćanje mjenice u uobičajenom, redovitom roku a verbis ad verbera (lat.) od riječi na batine (prijeći) a vista (tal. a vista) trg. po viđenju (na mjenicama) a voće sola čit. a voče sola (tal.) glaz. samo za jedan glas a vue čit. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Christum a. Ch. n. kratica za ante Christum natum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.)

12

ab Jove principium a.d. kratica za a dato (lat.) AD. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales čit. ana partes ekvales (grč.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju liječnik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci moraju uzeti u potpuno jednakim količinama) AAL kratica za American Air Lines čit. ameriken er lajnz (engl.) američki aerotransport ab (hebr.) jedanaesti mjesec židovske građanske i peti crkvene godine (srpanj—kolovoz) ab antiquo čit. ab antikvo (lat.) od starine, od davnine ab equis ad asinos čit. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s višega položaja na niži ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivijeka ab hine čit. ab hink (lat.) prav. otada, počevši od toga dana, od toga vremena ab hodierno (lat.) od danas, od današnjeg dana ab immemorabili (lat.) od pamtivijeka, oduvijek ab imo pectore čit ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine duše, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.) ab incunabulis čit. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinjstva, od malih nogu, odmalena ab initio čit. ab inicio (lat.) od početka ab instantia čit. ab instancija (lat.) prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke (testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga Lara (kućnoga boga) počni, tj. počni sam od sebe, "očisti najprije pred svojom kućom" ab Jove principium (lat.) od Jupitra početak, tj. započnimo s Jupitrom

ab ovo (koji je najvažniji), tj. odajmo najprije počast najuglednijem ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispočetka, sasvim ispočetka, iznova, iz osnove ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostali ab- (lat.) od-; prefiks koji daje riječima niječno značenje, npr. abdikacija — odreknuće aba (ar.) gruba vunena tkanina, seljačka muška odjeća bez rukava od takve tkanine abak (lat. abacus) svečani stol za skupocjeno posuđe kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematičke crteže i radove, daska na kojoj se računa; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. četverokutna ploča koja pokriva glavicu (kapitel) stupa abakcija (lat. abactio partus) med. pobačaj, pobacivanje; abortus abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuđivanje, otuđenje, ustupanje abalijenirati (lat. abalienare) prav. lišiti, otuđiti, otuđivati abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodišnje progonstvo iz zemlje abandon (fr.) odustajanje od svog prava; pravo osiguranika da osiguravatelju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osiguran abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gležanj, pregib Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (750—1517) sa sjedištem u Bagdadu; vrhunac dinastije predstavlja vladavina legendarnog Harun-al-Rašida (8—9 st.) abassimento (tal.) snižavanje, smanjivanje, spuštanje

13

abdicirati abassimento di mano čit. abasimento di mano (tal.) glaz. spuštanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na glasoviru) abassimento di prezzo čit. abasimento di prečo (tal.) trg. spuštanje cijene abassimento di voće čit. abasimento di voče (tal.) glaz. spuštanje glasa abaton (grč.) nepristupačan dio hrama, svetišta ili crkve, osobito za inovjerce abazija (grč. a ne, baino hodam) živčani poremećaj koji onemogućuje hodanje abažur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svjetiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrešnica nad prozorima i izlozima koja štiti od sunca; 4. reflektor na nekom uređaju za osvjetljavanje pomoću kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo naniže abba (aram.) starozavjetni naziv za praoca, proroka; duhovni otac; svećenik, učitelj abbe (fr.) opat, svećenik abd (ar.) u arapskim složenim osobnim imenima: sluga, rob, npr. Abd-alah sluga Alahov; Abd-el-kader sluga svemogućeg Boga; Abd-el-medžid sluga preslavnog (Boga); Abd-ur-rahman sluga milosrdnog (Boga) itd. Abderićani (grč. Abderitai) stanovnici starog tračkog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ograničenosti i gluposti; otuda: glupi, ograničeni ljudi abderitizam glupost, ograničenost, budalaština; usp. Abderićani abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski običaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom abdicirati (lat. abdicare) odreći se nečega, zahvaliti se na čemu, dati (ili: podnijeti) ostavku

abdikacija abdikacija (lat. abdicatio) davanje ostavke, odricanje (od prijestolja) abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbušni; abdominalna trudnoća izvanmaternična trudnoća abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, šarani, štuke, pastrve, sleđevi (haringe) i dr. abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, grč. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvrđivanja uzroka bolesti abdukcija (lat. abductio) 1. odvođenje, odvlačenje, odstranjenje; 2. log. silogizam čiji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zaključak vjerojatan; kir. razmicanje zglobova abduktor (lat. abductor) anat. mišić odmicač abeceda utvrđeni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, španjolska abeceda); utvrđeni redoslijed slova u latinici (grčka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o čemu; ne zna ni abecede nema pojma ni o čemu abecedar početnica, knjiga iz koje se uče slova, čitanje i pisanje; popis riječi po abecednom redu Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga čovjeka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog čovjeka) abela (lat. albellus bjeličast) bot. bijela topola (Populus alba) abelardizirati kastrirati (prema glasoitom skolastičaru P. Abelardu, 1079 —1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj učenici Heloise bio kastriran aberacija (lat. aberrare odlutati, aberratio) 1. opt. pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki; sferna ili mono-

14

abijetin kromatska aberacija pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki pri odbijanju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leću okruglog oblika; kromatska aberacija nedovoljna oštrina slike poradi nejednake snage prelamanja leća za zrake različitih boja, što dovodi do bojenja slike duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godišnjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od normalnog tipa, lutanje, zabluda aberirati ab-errare) odlutati, zabludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se aberratio criminis čit. aberacio kriminis (lat.) prav. zabluda o izvršenju zločina, npr. kad se utvrdi da je zločin koji je izvršio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono što je on želio učiniti Abesinija zemlja u Africi (Etiopija, Habeš); abesinski zdenac pumpa čija je cijev bez prethodnog bušenja utisnuta u zemlju abest (lat.) "nije nazočan" (prije: formula u školama kojom se javljalo da netko nije došao u školu) abevakuacija (lat. ab od, evacuatio pražnjenje) djelomično pražnjenje, ispražnjivanje abfertigung (njem. Abfertigung) otpremnina (novčana nadoknada za uklanjanje heke osobe s mjesta gdje je nepoželjni) abgedrošn (njem. abdreschen omlatiti pšenicu) otrc&n, olinjao; dosadan abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstavlja nečemu, koji je u suprotnosti s s nečim abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina

>

abiogeneza abiogeneza (grč. a- bez, ne, bios život, genesis postanak) biol. postajanje živoga od nežive tvari (spontana generacija; uveo prof. Huxley) abiologija (grč. a- bez, ne, bios život, logia znanost) znanost o mrtvoj, anorganskoj prirodi abiotrofija (grč. abios bez sredstava za život, oskudan, trofe hrana) nedostatak sposobnosti za život, prijevremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje abiritacija (lat. abirritatio) med. smanjenost nadražljivosti (tkiva) abisodinamika (grč. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja proučava unutrašnjost Zemlje i istražuje sile koje u njoj djeluju abisus (grč. abyssos) ponor, provalija; pren. proždrljivac; abisalna fauna zool. životinje morskih dubina; abisal abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj školi, viši tečajni ispit, matura abiturijent (lat. abire otići, odlaziti) onaj koji namjerava otići, osobito s niže škole na višu nakon položenog ispita zrelosti (mature) abjudicirati (lat. abjudicare) ne priznati, ne priznavati, poricati abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje abjudikacija (lat. ab dolje, judicare suditi) sudsko osporenje, nepriznanje abjuracija (lat. abjuratio) prav. odricanje pod prisegom abjurirati (lat. objurare) prav. pod prisegom odricati, odreći ablacija (lat. ablatio odnošenje, uklanjanje) kir. rezanje, odrezivanje, amputacija; geol. odnošenje (ili: skidanje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode ablaktacija (lat. ablactatio) med. odbijanje djeteta od sise; pren. odvikavanje

15

abnegacija ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo obližnje bez odrezivanja cijepa ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. padež u nekim indoeuropskim jezicima, padež odvajanja, kretanja odnekud, potjecanja ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tiče ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda nešto potječe, ili od čega se rastavlja ili udaljava ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija ablefarija (grč. a- bez, blefaron očni kapak) med. nedostatak očnih kapaka (posljedica kongenitalnih poremećaja u razvitku oka, osobito nakon gangrene, lupusa, tumora i dr. ozljeda) ablegacija (lat. ablegatio) prav. progonstvo, jednogodišnje udaljivanje ablegat (lat. ablegatus) izaslanik drugog reda, osobito papin, za pojedinačne slučajeve (za razliku od delegata); prognanik ablegirati (lat. ablegare) poslati, udaljiti, udaljivati; prognati na godinu dana ablepsija (grč. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, čišćenje; običaj katoličkih svećenika da nakon pričesti peru ruke abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, očistiti abmarkirati (njem. ab dolje, markieren obilježiti) žarg. "zbrisati", nestati, maknuti se abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje

abnormalan abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan, neobičan, koji odstupa od običaja, reda ili pravila; neobičan, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan abnormitet (lat. abnormitas) odstupanje od pravila, neprirodnost, nepravilnost; abnormalnost aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica neke slike; ebot abolicija (lat. abolitio uništenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinuće, poništenje abolicionisti (lat. abolitio) mn. politička stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristaše pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kućama abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog običaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje državnog nadzora i za priznanje prostitucije abolirati (lat. abolere uništiti) prav. prekinuti nad nekim sudski postupak bez ikakvih posljedica po optuženoga; ukinuti, ukidati, poništiti, poništavati abominacija (lat. abominatio) gnusoba, užas, gadost, sramno djelo; oskvrnuće abondancija (fr. abondance, lat. abundantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo riječi, rječitost abonent (fr. abonner, pretplatiti, pretplaćivati) pretplatnik abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pretplaćivati, pretplatiti se abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v. ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris usta) koji se nalazi nasuprot usta

16

abrazij abordaža (fr. abordage) napad (na neprijateljski brod); sudar dvaju brodova; pren. oslovljavanje aboriginalan (lat. aboriginalis) prvotan; starosjedilački, domaći, saraonikao aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, početak) mn. starosjedioci, prastanovnici, urođenici (za razliku od kolonista) aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majčinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje začetka (zametka) iz maternice abortirati (lat. abortare) izvršiti abortus, pobaciti, pobacivati; bot. ne donijeti plod abortiv (lat. abortivum) med. pobačajno sredstvo, sredstvo za izvršavanje pobačaja; mn. abortivi abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobačajni; pren. skraćen, brzo završen, ugušen u samom začetku, u klici; zakržljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraćeni po. stupak, skraćivanje; abortivno liječenje med. liječenje kod kojega se uzročnik bolesti uništava u samom početku bolesti (osobito pri liječenju spolnih bolesti) abortus (lat.) pobacivanje, pobačaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sastrugati; odstranjivati trljanjem, odroniti, odronjavati Abraham (hebr.) "otac mnoštva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac Židova i Arapa) abrakadabra (hebr.) čarobnjačka riječ, bez značenja, koja se, napisana na istostraničnom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava samo u šali, kao i "hokus-pokus" abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, čišćenje struganjem; med. čišćenje

abregacija nagrizajućim sredstvima; geol. odstranjivanje trljanjem, odronjavanje abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, isključivanje, isključenje abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraćenje, skraćivanje (osobito knjige, spisa, članka itd.); abrevijatura abrevijator (lat. abbreviator) skraćivač, npr. nečije knjige, nečijeg spisa; papinski pisar koji izrađuje papinske breve abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija abrihtati (njem. abrichten) obučiti, obučavati, izvježbati, dotjerati; usp. dresirati abritirati (fr. abrutir) poživotinjiti, zaglupiti, izjednačiti sa životinjom; ubiti u nekome svaki moralni osjećaj abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, poništenje abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, ukidati, opozvati; trg. poništiti, povući nalog abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, prekinuti, raskomadati; usp. abruptan abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglađen; isprekidan; odsječen; nagao, nenadan, žestok, bez mnogo okolišanja; usp. abrumpirati abs... v. pod aps... abstinyl v. antabus abšid (njem. Abschied) oproštaj, rastanak; abšidsbrif (njem. Abschiedsbrief) oproštajno pismo; usp. apšiter abštehati (njem. abstechen) razlikovati se od čega, ne slagati se s nečim (npr. u bojama); isticati se, stršiti abulija (grč. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje abuna (ar.) "naš otac", najviši crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesiniji), poglavar kršćanske Koptske crkve abundantan (lat. abundans) bogat, obilan, obilat; pretjeran

17

acciaccatura abusus non tollit usum čit. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu abuzija (lat. abusio) pogrešna uporaba riječi; katahreza abuzivan (lat. abusivus) sklon zloporabama, sklon ogriješiti se o postojeće zakone i običaje, protupravan abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreška, zabluda; loša uporaba abyssus abyssum invocat čit. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreška uzrokuje drugu abzac (njem. Absatz) u proznom i pjesničkom tekstu: počinjanje nove rečenice novim redom tako da se prva riječ te rečenice uvlači malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja Academy-award (engl.) nagrada američke Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetničko dostignuće u filmskoj umjetnosti; v. Oskar accarezzevole čit. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko accarezzevolmente čit. akarecevolmente (tal.) glaz. v. accarezzevole accelerando čit. ačelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubrzavajući, postupno brže accentus acutus čit. akcentus akutus (lat.) gram. oštri naglasak; akut accentus circumflexus čit. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grčkoj gramatici, kao u riječi moira); cirkumfleks accentus gravis čit. akcentus gravis (lat.) gram. teški naglasak (u grčkoj i francuskoj gramatici); gravis acciaccatura čit. ačakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvučanje prijašnjeg tona sa sljedećim glavnim tonom; također; dodavanje jednog intervala akordima radi pojačanja harmonije

apropos accordamento čit. akordamento (tal.) glaz. usuglašavanje, prilagođavanje instrumenata i glasova accordando čit. akordando (tal.) glaz. usuglašavajući, prilagođavajući acedija (grč. akedeia) duhovna tromost, ravnodušnost prema nekom dobru, prema životu; akedija acenonoet (grč. a-, koinos zajednički, nois, noos razum, um) čovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenonoet acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria čit. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se drži tamjan; acerra philologica čit. acera filologika (lat.) zbirka filoloških rasprava; acerra historica čit. acera historika (lat.) zbirka odabranih povijesnih rasprava (kao naslov knjiga) acerbacija (lat. acerbatio) ogorčenje, pogoršanje acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogorčen; grub, surov, strog acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gorčina, grubost, surovost, strogost aceridi (grč. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi acerirati (lat. acer, fr. acerer) čeličiti, očeličiti, okaliti acervacija (lat. acervatio) nagomilavanje, gomilanje acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili: boca) za ocat; anat. zglobna čaša acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo, lijek protiv žuljeva i bradavica acetičan (lat. acetum) koji sadrži ocat, octeno kiseo

18

abalijenirati acetil (lat. acetum) kem. radikal octene (acetilne) kiseline acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C 2 H 2 , bezbojan i otrovan, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen acetometar (lat. acetum, grč. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa acetometrija (lat. acetum, grč. metria) kem. mjerenje jakosti octa aceton (lat. acetum) kem. bezbojna tekućina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije drveta (dimetilni keton) acetonemija (lat. acetum, grč. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod šećerne bolesti težeg oblika acetonurija (lat. acetum, grč. uron mokraća) med. prisutnost acetona u mokraći, osobito kod šećerne bolesti acezija (grč. akesis) liječenje; akezija acid-party čit. esid-parti (engl.) narkomanska skupna seansa, skupno uživanje droga acidacija (lat. acidatio) kem. ukiseljavanje, npr. hrane u želucu acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u kiselinu acidimetar (lat. acidum, grč. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline acidimetrija (lat. acidum, grč. metria) mjerenje jakosti kiselina acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootrovanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, osobito kod šećerne bolesti acijanoblepsija (grč. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoća za plavu boju, nesposobnost očiju da zamjećuju plavu boju; usp. aneritropsija

aciniforman aciniforman (lat. aciniformis) v. acinozan acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna grožđa, npr. žlijezde acquestus conjugalis čit. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednička tečevina muža i žene Actors' Studio američka filmska ustanova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na načelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga actu čit. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijeđi, k, ka, na, do, kod, pri, uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema prirodi); uz, pored, osim, povrh ad acta čit. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstraniti nešto kao svršeno ili nepotrebno ad arma! (lat.) k oružju! pren. na posao! ad bene placitum (lat.) prema dopadanju, prema nahođenju, po volji ad calendas graecas čit. ad kalendas grekas (lat.) "do grčkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdaijevo", "kad na vrbi rodi grožđe" ad depositum čit. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti nešto na čuvanje, u pohranu ad exemplum čit. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc čit. ad hok (lat.) upravo za to, posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu ad honorem (lat.) u čast, iz počasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u podzemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u nedogled - ad libitum (lat. ad libitum, libitus prohtjev) glaz. po volji, tj. svirati ili pjevati; također: znak da se instrumenti ili glasovi s ovim dodatkom, u nekom glazbenom komadu, mogu i izostaviti

19

adagij ad limina (lat.) kraće umjesto ad limina apostolorum, tj. na apostolske pragove (katolički su biskupi dužni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavještavanje zove referat ad limina) ad litteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno ad majorem Dei gloriam (lat.) na veću slavu Božju (geslo jezuitskog reda) ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjerljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu ad notam (lat.) uzeti ad notam zabilježiti, zapamtiti, primiti na znanje ad oculos čit. ad okulos (lat.) prikazati nešto jasno, očigledno, zorno ad partem (lat.) sa svakim dijelom posebno, tj. pojedinačno ad pias causas čit. ad pijas kauzas (lat.) za pobožne svrhe, za dobrotvorne namjene ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje ad rem (lat.) prema stvari, što odgovara stvari (a ne osobi); prilično, zgodno, korisno, uputno, upotrebljivo ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih granica, potpuno ad unum (lat.) svi do jednoga, do jednoga, do posljednjeg ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj književnosti: poučna literatura koja je veoma slična enciklopediji Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilonaca: božanstvo vjetra, oluje, nevremena i groma adagietto čit. adađeto (tal.) glaz. 1. malo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano adagij (adagium) poslovica

adagio adagio čit. adađo (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstveno; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano adagio assai čit. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto adagiologija (lat. adagium poslovica, grč. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama adagissimo čit. adadisimo (tal.) glaz. veoma lagano, što lakše adakcija (lat. adactio, adigere) upornost, prisiljavanje, primoravanje adaktilija (grč. a -bez, daktylos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi adalet (tur.) pravda, pravednost; pravilnost, ispravnost Adam (hebr. čovjek načinjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog čovjek; Adamov kostim golo muško tijelo; Adamova jabučica istaknuta izbočina na prednjem dijelu vrata nekih muškaraca; Adamovo rebro žena (budući da je, prema Bibliji, Bog stvorio ženu od Adamova rebra) adamant (grč. adamas, adamantos) v. adamas adamas (grč. adamas) kaljeno željezo, čelik; dijamant adamizam struja europske književnosti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi čovjek (odbivši nebesku hranu izgubio je besmrtnost za čitav ljudski rod) adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagođavanje, prilagodba, prilagođenost; primjena; adapcija adaptator (lat. adaptator) onaj koji prilagođava, tehnička sprava za spregu međusobno neprilagođenih elemenata adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagođavati; preurediti, preuređivati; primijeniti, primjenjivati

20

adenoadcitacija (lat. adcitatio) prav. pozivanje na parnicu adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suđenje, parnicu addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni adde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima) adefagija (grč. adefagia) med. proždrljivost, prevelika želja za jelom adekvacija (lat. adaequatio) izjednačenje, prilagođavanje adekvatan (lat. adequatus) izjednačen, jednak; podudaran, odgovarajući, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji točno izražava bit svoga predmeta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spoznatoga adelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sraštenost prašničkih niti adelfizam (grč. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo adelfoktonija (grč. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo adelopodi (grč. adelos prikriven, nejasan, podos noga) zool. životinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraćivanje ademptio bonorum čit. ademcio bonorum (lat.) prav. oduzimanje imanja ademptio civitatis čit. ademcio civitatis (lat.) prav. oduzimanje prava građanstva, protjerivanje iz grada adenalgija (grč. aden žlijezda, algos bol) med. žlijezdobolja adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, prilozi, domeci adenitis (grč. aden žlijezda) med. upala žlijezda adeno- (grč. aden) predmetak u složenicama sa značenjem: žlijezda, žljezdani

adenoflegmon adenoflegmon (grč. aden, flego gorim) med. prelaženje upale limfne žlijezde na okolna tkiva adenogeneza (grč. aden, genesis postanak) fiziol. nastajanje, stvaranje žlijezda adenografija (grč. aden, grafia opis) fiziol. opisivanje žlijezda adenoidan (grč. aden, eidos oblik) žljezdolik, žljezdast adenoidi (grč. aden, eidos oblik) med. žljezdaste izrasline = adenoidne vegetacije adenologija (grč. aden, logia znanost) fiziol. proučavanje žlijezda adenom (grč. aden) med. žljezdaste izrasline koje se sastoje od epitelnih cjevčica i vezivnog tkiva adenopatija (grč. aden, pathos bolest) med. bolest žljezdanog sustava adenotomija (grč. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje žljezdanih izraslina, adenoida adenozan (grč. aden, lat. adenosus) žljezdani, koji se tiče žlijezda adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostići, zadobiti, steći) onaj koji je nešto postigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne nečega adespoton (grč. adespoton) imanje bez gospodara; djelo čiji je tvorac nepoznat adh- v. pod athadherencija (lat. adhaerentia) srašćivanje, sraslost; pripadnost, naklonost, privrženost adherencija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) prianjanje, pristajanje; privrženost, pripadnost, sklonost, naklonost, sljedbeništvo, sraslost adherent (lat. adhaerens) pristaša, privrženik, pripadnik; sudionik adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadoveziva-

21

adiafora ti se; održati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko mišljenje adhezija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) fiz. prionljivost, međusobno privlačenje dvaju tijela koja se tijesno dotiču; prianjanje, priljubljivanje, pripijanje; med. sraštenje, prirašćivanje; prav. priključenje, naknadni pristup neke države nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravorijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvršenjem kaznenog djela (naknada štete, povrat oduzete stvari i si.); usp. kohezija adhezija (lat. adhesio) prionljivost, privlačnost; fiz. sila kojom se privlače molekule raznih tijela (supr. kohezija); prav. vezivanje jednog privatnopravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica adhezijski postupak prav. mješoviti ili pridružni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo veže i jedan privatnopravni građanski predmet; v. adhezija adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomoćna sredstva; prilozi uz spise adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, korištenje; prizivanje, privođenje adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuđivanje, ohrabrivanje, bodrenje, adhuc sub judice lis est čit. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je još pred sudom, spor još nije riješen adiafora (grč. ta adiafora) mn. fil. ono što je s moralnog (etičkog) stajališta beznačajno, tj. ni dobro ni loše; stoici su učili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (život, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznačajno

adicija adicija (lat. additio) dodavanje, zbrajanje; umnožavanje adicionalan (lat. additionalis) naknadan, dodan, pridodan, koji služi kao dodatak; adicionalni zakon novi, dopunski zakon adicirati (ad-dicere) prav. priznati, dosuditi, dodijeliti adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo nepropuštanja aktinskih zraka adijabatan (grč. a- ne, diabaino prolazim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka topline, bez povišenja i sniženja temperature; usp. izotermičan adijabatičan v. adijabatan adijafan (grč. a-diafaino) neproziran adijaforan (grč. a-diaforos) ravnodušan, ni dobar ni loš; indiferentan adijaforija (grč. a-diaforia) ravnodušnost; usp. indiferentizam adijaforist (grč. a-diaforos) ravnodušan čovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist adijagnostičan (grč. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne može) razlikovati, raspoznati, utvrditi adijantum (grč. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa adijareja (grč. a- ne, diarrheo protječem) med. nevršenje nužde, zatvorenost adijaterman (grč. a-, dia- kroz, thermaino zagrijavam) fiz. koji ne propušta toplinske zrake; aterman adijatetičan (grč. a- ne, dia- kroz, tithemi metnem, stavim) med. koji nije sklon bolesti adikcija (lat. addictio) prav. dosuđivanje, dodjeljivanje adinamičan (grč. adynamikos) nemoćan, slab, iznemogao, klonuo; nesposoban adinamija (grč. adynamia) med. nemoć, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost

22

adjudikacija adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, adipis mast, vosak) kem. masni vosak, vosak od leša adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stvaranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pretio, gojan, debeo adipsija (grč. a-, dipsa žeđ) med. neosjećaj žeđi adipson (grč. a-, dipsa žeđ) med. sredstvo za gašenje žeđi adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti, zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uzbuđenjem Adisonova bolest bolest nadbubrežnih žlijezda koja se očituje brončanom bojom kože i općim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkrivaču, engl. liječniku Thomasu Addisonu, 1793—1860) aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati aditon (grč. adyton) ono što je nepristupačno; najsvetiji, unutarnji dio grčkog hrama u koji je samo svećenik smio stupiti adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrežnih žlijezda, praćena smeđom ili smeđecrnom bojom onih dijelova kože koji su izloženi svjetlosnom ili mehaničkom podra• žaju; obično smrtonosna (nazvana po engl. liječniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adisonova bolest, brončana bolest adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. povećanje, dodatak ponuđenoj svoti novca adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pridjevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi, dosuđivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav. sudsko priznanje, dosuđivanje, presuda u nečiju korist

adjudikatar adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, dražbom prodavana stvar, najbolji ponuditelj adjudikativan (lat. adjudicativus) kojim se dosuđuje adjument (lat. adjumentum) pomoćno sredstvo, pomoć adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome nekoga za pomoćnika i budućeg nasljednika adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruživanje, dodjeljivanje, dodavanje, spajanje adjunkt (lat. adjunctus) pomoćnik; pomoćni službenik, mlađi činovnik adjunktura (lat. adjunctura) pomoćno zvanje; pomoćna ustanova adjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinjanje adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjača adjutor (lat. adjutor) pomoćnik, pomagač adjutorij (lat. adjutorium) pomoćno sredstvo, pomoć adjutum (lat. adjutum) pomoć, potpora, dodatak adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans adjuvans (lat.) farm. pomoćno sredstvo, sporedni lijek čije je djelovanje slabije adjuvant (lat. adjuvans) pomoćnik, pomagač; pomoćni učitelj adkredulirati (lat. adcredulare) zanijekati pod prisegom neki dug adlatus (lat. ad-latus) pomoćnik, mladi činovnik; osobito činovnik ili časnik koji je dodijeljen na službu nekom višem činovniku ili časniku adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublažavanje

23

admodijacija adlerizam teorija austrijskog psihologa Alfreda Adlera (1870—1937), tzv. "individualna psihologija" Admet mit. starogrčki kralj u Feri (Tesalija), jedan od Argonauta, muž Alkestidin, Apolonov ljubimac adminacija (lat. adminatio) prav. prijetnja (kao simbolična uvreda) adminikul (lat. adminiculum) pomoćno sredstvo, pomagalo adminikulator (lat. adminiculator) u Katoličkoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siročadi i si. administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; činovništvo, službeništvo administrativa (lat. administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tiče ili potječe od upravne vlasti, ustanove itd. administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom administrirati (lat. administrare) upravljati; voditi poslove neke ustanove, voditi posao za nekoga drugog admiracija (lat. admiratio) divljenje; čuđenje admiral (ar. amir al ba', fr. amiral) zapovjednik bojne flote; zool. leptir (Vanessa atlanta) admirali te t (njem. Admiralitat) pomorska vlast; vrhovno zapovjedništvo pomorske vojne sile; svi admirali pomorske vojne sile admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izražava ili izaziva divljenje, Čuđenje, obožavanje admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv admisibilitet (lat. admisibilitas) primljivost; prihvatljivost admisija (lat. admissio) primanje, prijam admodijacija (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup

admodijator admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj admonicija (lat. admonitio) opominjanje, ukoravanje zbog nevršenja dužnosti admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama adnotacija (lat. adnotatio) bilješka, primjedba, napomena, objašnjenje; prav. popis; anotacija adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabilježiti, zapamtiti, značajne stvari adnotata (lat.) mn. bilješke, primjedbe, napomene adnotator (lat. adnotator) pisac ili stavljač primjedaba; tumač adnotirati (lat. adnotare) pribilježiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje adolescencija (lat. adolescentia) mladost, mladenačko doba; mladež, omladina adolescent (lat. adolescens) mladić; pren. žutokljunac Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budući da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti) adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antički stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U — U Adonis (grč. Adonis) mit. legendarno lijep mladić za čiju su se ljubav otimale božice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljeća; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polyomatus Adonis); bot. gorocvijet adonizacija (lat. adonisatio) namještanje, dotjerivanje, kićenje adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje

24

adresat adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj, usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete, posvojče, pokćerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tuđe dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, posvojen adoracija (lat. adoratio) obožavanje, veliko poštovanje, klanjanje; silno voljenje, bezgranična ljubav Adrast starogrčki mitološki kralj u Argu, tast Polinikov, jedan od vođa "Sedmorice protiv Tebe" adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubrežna žlijezda izlučuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfm, epirenan, suprarenin adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena onoga kome se pismo upućuje; 2. pismena predstavka, molba skupštine vladaru; svečana čestitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umješnost; adresa po potrebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za slučaj neakceptiranja ili neisplate mjenice adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upućuje ili preporučuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenični potpisnik koji upućuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznačenjem mjesta i ulica stanovanja; knjiga s popisom stanovnika nekog mjesta (po zanimanjima, djelatnostima, ulicama i dr.) adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo kojem se upućuje pismo, primatelj pi-

adresirati sma; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u slučaju da je primatelj (trasat) ne plati adresirati (fr. adresser) označiti na pismu, pošiljci i dr. ime i mjesto stanovanja osobe ili ustanove kojoj se pismo ili pošiljka upućuje, napisati adresu Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadransko more adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvojenje; usvojenje onoga koji je već punoljetan adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati adskripcija (lat. adscriptio) pripisivanje; pismeni dodatak adskriptor (lat. adscriptor) supotpisnik adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgušnjavanje plinova na površini čvrstih tijela; usp. okluzija adstant (lat. adstans) pomoćnik, pomoćni učitelj adstipulacija (lat. adstipulatio) bezuvjetni pristanak, potpuna suglasnost adstrikcija (lat. adstrictio) med. stezanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože adstringentan (lat. adstringens) stezljiv, koji steže, koji skuplja, koji zatvara adstringirati (lat. adstringere) stegnuti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti adukcija (lat. ad, ducere voditi) privođenje, dovođenje, primicanje, privlačenje; med. gibanje mišića prema središnjoj crti tijela, privlačenje mišića; prav. dokazivanje, navođenje razloga, pozivanje na što; aduktor mišić primicah; usp. abdukcija, abduktor adukcija n.at. adđuctio dovođenje) anat. "vivlačenje mišića

25

adventisti adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo čovjek i svako živo biće uopće adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica adulteracija (lat. adulteratio) krivotvorenje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brakolomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sredstva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za paljenje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti; ublažiti, utažiti, razblažiti, olakšati; glačati; omekšati, postati kovnijim; slik. razblažiti boje adut (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: najjača boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjače sredstvo, najjači razlog adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: početi igru adutima; sjeći adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potrošiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjače razloge advekcija (lat. advehere dovoziti) vodoravno gibanje zraka, a time se prenose i meteorološki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru advent (lat. adventus dolazak) predstojeći dolazak Spasitelja naviješten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katolika: posljednja četiri tjedna pred Božić, došašće adventisti (lat. adventus dolazak) pripadnici kršćanske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da će Krist po drugi puta doći 1844. godine; svetkuju subotu,

adventivan osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obećanje da će po drugiput doći; crkva raširena po cijelom svijetu adventivan (lat. adventivus) slučajan; sporedan, pridošao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adventivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (bršljan, divlja jagoda i dr.) adventizam (lat. adventus dolazak) naučavanje i pokret adventista; v. adventisti adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. priložna oznaka (vremenska, mjesna, načinska, uzročna) adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priložni adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili bilježnice u koje se privremeno unose grada i bilješke koje će tek kasnije biti sređene ili obrađene adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan advocatus Dei (lat.) "Božji odvjetnik", u Rimokatoličkoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vražjeg odvjetnika" (advocatusa diaboli) pri procesima za proglašenje svetim ili blaženim advocatus diaboli (lat.) "vražji odvjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Božjem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. čovjek koji se suprotstavlja općem mišljenju; v. diabolus rotae advocirati (lat. ad voćare) baviti se odvjetničkim poslovima, braniti druge pred sudom; služiti pravu; pren. zauzimati se za nekoga ili nešto advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomoć) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik advokatura (lat. advocatura) pravobraniteljstvo, pravozastupništvo, odvjetništvo, odvjetničko zvanje

26

aerobat adustirati (lat. adjustare) dotjerati, dotjerivati, namjestiti; adjustirati; obično: adustirati se, adjustirati se adutant (lat. adjutans) pomoćnik; mlađi časnik dodijeljen na službu višem časniku, pratitelj višeg časnika ađutantura (lat. adjuntatura) zvanje, služba i kancelarija ađutanta aed (grč. aoidos) pjevač i pjesnik slobode u herojskom razdoblju starih Grka AEG kratica za poznatu njemačku tvrtku Allgemeine Elektrizitets-Gesellschaft čit. Algemajne elektricitets-gezelšaft "Sveopće društvo za elektricitet" Aenona (lat.) antičko ime za Nin aequilibrium indifferentiae čit. ekvilibrijum indiferencije (lat.) fil. ravnoteža dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac aer (grč. aer zrak, lat. aer) zrak aeracija (lat. aeratio) proizvođenje zraka; prozračivanje; izlaganje kemijskom djelovanju zraka aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljične kiseline aerenhim (grč. aer zrak, en u, hyma tekućina, sok) bot. stanično tkivo s velikim, zrakom napunjenim, međustaničnim prostorima, osobito kod vodenih biljaka aeričan (lat. aer, grč. aer) zračni; prozračan, plinovit aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin aeriforman (lat. aeriformis) prozračan, plinovit aerizirati (grč. aer, fr. aeriser) pretvoriti, pretvarati u zrak, plin aero- (grč. aer, lat. aer) predmetak u složenicama sa značenjem: zrak, zračni, koji je u vezi sa zrakom aerobat (grč. aer, baino idem) plesač u zraku, plesač na užetu; koji ide po zraku; mudrijaš

aerobi aerobi (grč. aer, bios život) mn. biol. bakterije koje, kao i sva viša živa bića, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle živjeti (za razliku od anaeroba) aerobionti (grč. aer, bios život) mn. zool. v. aerobi aerobomba (grč. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zračna, avionska bomba aerobus (grč. aer, lat. omnibus svima) zračno prijevozno sredstvo aerodin (grč. aer, dynamis sila) zrak. zrakoplov teži od zraka, u letu se održava uglavnom pomoću aerodinamičkih reakcija aerodinamika (grč. aer, dynamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja plinovitih tijela aerodrom (grč. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i kamo se spuštaju zrakoplovi aeroduktor (lat. aeroductor) med. instrument kojim se pri porođajima dovodi zrak aeroembolija (lat. aer zrak, grč. embolon klin) stvaranje plinskih mjehurića u tkivima i krvi zbog izlaganja organizma sniženom tlaku koji vlada na većim visinama aerofagija (grč. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histeričnih osoba, ali i kod tuberkuloznih aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cgedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog šljakom kroz koji se propuštaju tekuće vode radi aeracije aerofiti (grč. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); također: epifiti aerofobija (grč. aer, fobeo bojim se, plašim se) strah od zraka, izbjegavanje zraka aerofon (grč. aer, foneo zvučim) instrument pomoću kojega se ljudski glas

27

aeromantija može prenositi i čuti na 6—9 kilometara (izumio ga je Edison) aerofor (grč. aer, foros nosač) sprava koja omogućava disanje i u inače otrovnom ili zagušljivom zraku, kao i pod vodom aerofotografija (grč. aer, fos svjetlost, grafo pišem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljišta (terena), iz zraka (zrakoplova) fotografskim putem aerofotogrametrija (lat. aer zrak, grč. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, metria mjerenje) izradba zemljovida snimanjem iz zrakoplova aerogen (grč. aer, gennao stvaram, proizvodim) koji se stvara pomoću zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuberkuloza infekcija koja nastaje unošenjem u pluća tuberkuloznog bacila s udahnutim zrakom aerografija (grč. aer, grafo) opisivanje zraka aerogram (lat. aer zrak, grč. grafein pisati) vijest predana zračnim putem, putem radija; radiogram aeroidan (grč. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit aeroklimatologija (lat. aer zrak, grč. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja proučava klimu troposfere i drugih dijelova stratosfere aerolit (grč. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen aerologija (grč. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju aeromagnetometrija (lat. aer zrak, grč. Magnes lithos, metria mjerenje) istraživanje ruda pomoću zrakoplova, tj. iz zraka aeromantija (grč. aer, manteia proricanje) proricanje po pojavama u zraku

aeromedicina aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi proučavanjem i liječenjem zdravstvenih poremećaja koji se javljaju kao posljedica letova zrakoplovima aeromehanika (grč. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i ravnoteže plinova; pneumatika aerometar (grč. aer, metron) sprava za mjerenje gustoće i tlaka zraka aerometrija (grč. aer, metria) mjerenje zraka; znanost o mjerenju gustoće i tlaka zraka aeromiting (lat. aer zrak, engl. meeting) sastanak zrakoplovaca; skup čija je svrha populariziranje zrakoplovstva; javna priredba sa zrakoplovnim vježbama aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne konstrukcije aeromotorist (lat. aer zrak, lat. motor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si. aeronaut (grč. aer, naus brod, nautikos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom aeronautika (grč. aer, naus brod, nautike) znanost o zrakoplovstvu; zrakoplovstvo aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeđenim zrakom koji ne može podržati let zrakoplova aeroplan (grč. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion) aeroprojektor (lat. aer, projector) fotogrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotografskih snimaka napravljenih u zraku aeroskop (grč. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje količine prašine u zraku aeroskopija (grč. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka

28

aerozoi aerostacija (lat. aerostatio) vještina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo aerostat (grč. aer, statos stajaći, koji stoji) sprava za letenje lakša od istisnutog zraka (balon, zračni brod) aerostatika (grč. aer, statos),znanost o ravnoteži plinova, posebno "zraka aerotaksija (grč. aer, taxis uređenje) zool. kretanje organizama koji se slobodno kreću, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najvećeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativna aerotaksija) sadržaja kisika, gdje se onda ti aerotaksični mikroorganizmi skupljaju aeroterapija (grč. aer, therapeia liječenje) med. liječenje udisanjem umjetno zgusnutog ili razrijeđenog zraka aeroterorizam (grč. aer, lat. terror strah, užas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastrašivanja, uznemiravanja i demoraliziranja stanovništva aerotonometar (grč. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih žila aerotopografija (grč. aer, topos mjesto, grafo pišem) metoda u geodeziji: izrada geodetskih planova i karata pomoću snimaka iz zraka aerotropizam (grč. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najviše {pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni aerotropizam) zraka, odnosno kisika aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli pomoću umjetnog prilagođavanja brzine zračnog strujanja aeroza (grč. aer) med. razvijanje zraka u tijelu aerozoi (grč. aer, zoon životinja) zool. v. aerobi

i

aeternum vale aeternum vale čit. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav afagija (grč. a-, fagein jesti) med. nemogućnost gutanja hrane afakija (grč. a-, fakos leća) med. nedostatak očne leće; pr. afakičan afamirati (fr. affamer) mučiti glađu; pr. afamiran afanija (grč. afaneia) glupost, koještarija afarist (tal. affarista) čovjek koji bezobzirno želi ostvariti dobitak ili čast, špekulant afazija (grč. a-, femi govorim) med. ne' moć (ili: nemogućnost) govora; zanijemjelost od užasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih riječi afefobija (grč. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, nježnost, odanost, ljubav, srdačnost; svako uzbuđenje i promjena u tjelesnom ili duševnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osjećaj; aficiranje afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili nešto) psih.-vrlo jak osjećaj koji većinom nailazi najednom, iznenadno, traje obično vrlo kratko i u jednom trenutku dostiže toliku jačinu da gotovo posve zavlada sviješću, duševni pokret; uzbuđenje, stanje razjarenosti, razjarenost afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaganje afektirati (lat. affectare) biti neprirodan, praviti se, pretvarati se, prenemagati se; htjeti vješto prikazati nešto onakvim kakvo zapravo nije afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, osjetljiv, osjećajan afektuozan (lat. affectuosus, fr. affectueux) usrdan, ljubazan, veoma naklonjen

29

afidavit afektuozitet (lat. affectuositas) usrdnost, velika naklonjenost, strasnost afel (grč. apo od, helios Sunce) astr. najveća udaljenost planeta ili kometa od Sunca; suprotno: perihel afeleja (grč. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru) Afer (lat.) arapski naziv za neka etiopska plemena (prema njima su Rimljani nazvali čitav kontinent Afrika) afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; težak položaj; zamršena stvar; neugodan doživljaj; velik događaj; sukob aferaš (fr. afiaire) onaj koji ima ili pravi afere, koji se bavi prljavim poslovima, osobito na račun države afereza (grč. aphairesis oduzimanje) gram. skraćivanje početka, skraćivanje jedne riječi time što joj se izostavi početak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvišnog ili onesposobljenog dijela ljudskog tijela affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato affaire d'honneur čit. afer d-oner (fr.) stvar časti, dvoboj affanato (tal.) glaz. bolno, tužno, plašljivo affettuosissamente čit. afetuozisamente (tal.) glaz. v. affettuosissimo affettuosissimo čit. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjećajno, veoma strasno affettuoso čit. afetuozo (tal.) glaz. uzbudljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto afflitto (tal.) glaz. bolno, tužno; con afflittione affretando (tal.) glaz. sve brže, ubrzavajući; affretoso affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm. na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod prisegom o teretu nekog broda

afiks afiks (lat. affigere pričvrstiti, prikovati, affixum) gram. produženje riječi dodavanjem jednog slova ili sloga, govorni dodatak; dometak afilantropija (grč. a-, filos prijateljski, anthropos čovjek) nedostatak ljubavi prema bližnjima; mržnja prema ljudima afiličan (grč. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez čašičnog listića afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; primanje u neki red ili društvo; bratstvo, sveza; družba, društvo, tajno udruženje afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kćerku; zbratimiti; primiti nekoga u neki red, bratstvo ili društvo; pridružiti, združiti; afilirana loža masonska loža koja je ušla u sastav neke veće lože afinaža (fr. affinage) profinjavanje, pročišćavanje, npr. plemenitih rudača; dotjerivanje, glačanje, stanjivanje afinerija (fr. affinerie) radionica za pročišćavanje plemenitih rudača i dr.; radionica u kojoj se izrađuju žice; usp. rafinerija afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepšim; očistiti, pročistiti, pročišćavati; dotjerati, stanjiti afinis (lat. affinis) rođak po ženi, zet, tast afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srodnost (suprotno: kognacija); kem. stupanj lakoće kojom se dva različita elementa spajaju, težnja za sjedinjavanjem između dvaju kemijskih elemenata ili više njih; pren. srodnost, sličnost afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij afirmacija (lat. afifirmatio) potvrđivanje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom afirmativa (lat.) potvrdno mišljenje; potvrđivanje, potvrda

30

aformacija afirmativan (lat. affirmativus) potvrdan; odlučan; pokazni; log. afirmativan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, potvrditi, potvrđivati, uvjeriti; afirmirati se uspjeti održati se kao takav afiš (fr. affiche) oglas, javna objava, plakat afitaža (fr. affutage) voj. namještanje topa na lafetu, puške na kundak; pripremanje topova za pucanje; oštrenje alata afitirati (fr. affuter) voj. namjestiti (ili: namještati) top na lafetu ili pušku na kundak; top ili pušku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u pripravnosti, imati pri ruci aflikcija (lat. afflictio) utučenost, ožalošćenost, žalost; bol, tuga, jad, muka; nesreća, nedaća aflogističan (grč. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistična svjetiljka afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnožavanje, izobilje, obilje, obilnost afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala čega, obilje; afluksija afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (grč. afobia ) neplašljivost, nebojažljivost afonija (grč. a-, fone glas) med. bezglasnost; gubljenje (ili: gubitak) glasa zbog bolesti mišića i živaca koji pokreću i zatežu glasne žice; v. afoničan aforija (grč. plodan, rodan) med. neplodnost, jalovost aforistično (grč. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke aforizam (grč. aforismos) kratka i u određenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izražava jednu misao; mudra poučna izreka aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobličiti, graditi) tvorba

ljubavna pohota. u hebrejskoj gramatici: tvorba osobnih glagolskih oblika dodavanjem skraćenih zamjenica (aformativa) aforodizijazam (grč. sin Atrejev. zakupnina afrik (fr. astr. sprava za mjerenje vrenja afronterija (fr. aphthosus) mjehurast. a.bez.bez. afros pjena. unuk Pelopov. draž. gone rađanje) biol. afrique) materijal od palminih vlakana (služi za punjenje strunjača) afrikaans inačica nizozemskog jezika kojom govore Buri Afrikander bijelac rođen u Južnoj Africi. a. afrodisiazo sladim se ljubavlju) med. aftha. after-šeiv loušn (engl. gamein ženiti se) bezbračnost. sredstva za izazivanje spolnog nagona afrodizijak (grč. sliveni suglasnik. agalma) lik. aphthae) mn. after-shave lotion čit. losion koji se upotrebljava nakon brijanja.bez. metron) sprava za mjerenje tlaka pjene. a. pretjerano razvijen spolni nagon. ljubavno uživanje.) kolonjska voda. besmislenost. osvećen od sina Oresta agamija (grč. affretement) pom. ljupkost. osobito u hramu agame (grč. gamos brak. starogrčka božica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimljana: Venera). znanost o afričkoj kulturi afrikata (lat. gamos brak) mn. kriptogamija. ukras. mukli suglasnik afuzija (lat. med. afrodisios ljubavni) mn. fthongos zvuk. lat. afthai. spolna ljubav. gala mlijeko) med. bolest na sluznici usne šupljine: bijeli ili žućkasti mjehurići s crvenim rubom after-dinner (engl. Afrodite) ljubavni afrodizija (grč. momak. brat Menelajev. bezmliječnost dojke. koji opisuje planet Veneru afroditski (grč. morska gusjenica afroditografski (grč. grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi. afrodisiazo) med. gamogonija . lat. med. kip. bez utjecaja drugih oplodnih stanica Agamemnon mit. praunuk Tantalov. glas. vrhovni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu. affronterie) javna pogrda. c = t +s Afrodita (grč. ubila ga je žena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist. losion aftezan (grč. a. bespolnost cvjetova. v. Afrodite. npr. koji ima afte na sluznici usne špljine aftong (grč.) usp. u užem smislu Bur afrikanistika znanost koja proučava afričke jezike i književnosti. putem diobe (način razmnožavanja kod praživotinja). bezobrazna i drska prijevara 31 agamogonija afrozinija (grč. affundere doliti) dolijevanje agalaktija (grč. buncanje u groznici afte (grč. aforidizijazam afrodizijaci (grč. složeni. a-. ton) gram. affricare natrljati) gram. obljuba. kralj u Mikeni (Argu). biljke gimnospore čije se stanice razmnožavaju samostalno. zakupljivanje lade. zool. partenogenetsko razmnožavanje agamist (grč. rađanje bez oplođivanja. afrodizija afretiranje (fr. tj. afrosyne) bezumlje. after-šeiv (engl. med.aforodizijazam novog oblika pridodavanjem. bot. samac agamogonija (grč.bez. bot. Afrodite) mit. zool. afrodisios koji se odnosi na ljubavni užitak) sredstvo za jačanje spolnog nagona afrometar (grč. pren. slika. oskudica u mlijeku kod majke agalma (grč. supr.) odmaranje odmah nakon ručka after-shave čit. ljubavno ludilo. a-gameo bez žene sam) neženja.

lat. agathos dobar. stoljeća pr. u starogrčkoj mitologiji: sin Posejdona i Libije. gaster trbuh. genesis rađanje) ženska neplodnost. radno načelo. večere ljubavi kod prvih kršćana kao znak općeg bratstva i ljubavi agar-agar vrsta algi u kineskim i japanskim morima. ured jednog agenta.agape agape (grč. ageraos koji ne stari) nestarenje. agentia) poslovnica nekog većeg poduzeća čiji je djelokrug ograničen. u narodnoj medicini Agemenidi mn. gomilanje agerasija (grč. agens) fil. naučavanje Crkve po kojem Bog nema početka Agenor (grč. agenor) "hrabri". nomos zakon) med. agens koji radi) poslovođa.) dnevnik. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima. e. perzijska dinastija od 8.bez. staračka svježina . tajni policajac agent provokator (lat. novinarsko poduzeće za davanje novosti dnevnim listovima agenda (lat. prijatelj Euripidov i Platonov agava (grč.) mn. ager publicus čit. poslovnica ager (lat. oranica. agave americana) bot. stablo joj izraste do 10 m visine. uzetost trbušnih živaca agatobiotika (grč. upotrebljava se. fiziol. aggeratio) nagomilavanje. živjelo u doba židovskih kraljeva u Arabiji i napadalo susjedna židovska plemena agastronomija (grč.) polje. zastupnik. logia znanost) fil. agathos dobar. osnivač grada Tira. pokretna sila agent (lat. duh zaštitnik agatologija (grč.) švicarska novinska agencija agencija (lat.. osobito lišće. agape ljubav) Božja ljubav.) francuska obavještajna agencija (ured za informacije) Agence Telegraphique Suisse (fr. poticatelj nemira. tropska biljka podrijetlom iz Juž. poslovno područje jednog agenta. agens provocator izazivač) plaćeni izazivač nereda. nepotpuna embrionalna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma. u apreturi (kao sredstvo za lijepljenje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija) Agareni (hebr. snaga. bios život) fil. Amerike. agathos dobar. dio etike koji uči o najvišem dobru Agaton (grč. edžine (engl.) državno zemljište koje služi za javnu uporabu. posrednik. Agena čit. naučavanje o dobrom i pravilnom življenju agatodemon (grč. po imenu arapskog plemena koje je. osobito: tajni policijski doušnik kojemu je zadatak steći povjerenje politički sumnjivih ili nepoželjnih osoba pa ih onda navesti na vršenje kažnjivih djela agentura (lat. agauos vrijedan divljenja. kršćanska ljubav. podsjetnik agenezija (grč. božanska ljubav.) vrsta američkih raketa upotrijebljenih u programu Gemini 32 agerasija Agence Havas čit. uništio ju je Aleksandar Makedonski porazivši kralja Darija III. daimonion duh) mit. dobri duh. teol. ager publikus (lat. nesposobnost za rađanje. pomiješana s vodom daje bezbojnu hladetinastu masu koja se upotrebljava u kuharstvu. mn. plaćeni bukač.bez. djelotvoran. osvojena zemlja koja se poklanja isluženim vojnicima ageracija (lat. a. predstavnik firme. n. mladolik izgled.) posao. prema Starom zavjetu. praotac Feničana agens (lat. ono što je uzrok nečemu. ažans avas (fr. aghatos dobar) starogrčki pisac tragedija. a. do 4.

a. revno zauzimanje i rad u užoj ili široj sredini za neku osobu.) muz. aglosostomija aglosostomija (grč. stranku ili ideju.bez. aglaos sjajan) "sjajna". hitar. doduše. agilitas) v. osobito u političkom smislu. najniži stupanj aperceptivnog spajanja predodžaba pri čemu. marljivost aginičan (grč. agglomeratio) skupljanje. e. agracijacio publika (lat. opća amnestija agijazma (grč. nagomilavanje ageuzija (grč. farm. nagomilavanje aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem više raznih sastavnih dijelova. božica ljupkosti Aglaura mit. marljiv.bez. "prvak". vrijedan agilitet (lat. slijepljen kamen aglomerirati (lat. buntovnik. nijemost. skupljanje. štapić ili batić za miješanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova agitata res (lat. a. gomilanje. ago vodim. sljepljivanje rana pomoću tekućine koja ponovno spaja odvojene dijelove (limfa). agitare poticati) revno raditi za neku osobu. ali njezini sastavni dijelovi ipak ostaju samostalne predodžbe. mutavost. agglutinatio) nagomilavanje.) stvar o kojoj se često govori ili raspravlja. agglomerare) gomilati.) čovjek koji se revno zauzima i radi za neku osobu. uzburkano. spretan. fil. agitatio) pokret. agilnost agilnost (lat. hagiazma) blagoslovljena voda. color boja) film produkcije Agfa aggiustamente čit. a. trgovati. st. globulus kuglica) med. Agfakolor (lat. nedovoljnost krvnih zrnaca aglomeracija (lat. v. gram. stvar ili protiv neke osobe ili stvari. aglosija aglucija (lat. agilis) brz. stvar. spartanski kralj (5—4. adžitato (tal. okretnost. poslovati. kod tifusa). svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. "predvodnik". laos narod) "voda naroda". nedostatak (ili: neosjećanje) okusa Agezilaj (grč. podbadanje. dirljivo 33 aglutinacija agitator (lat. adžustamente (tal.agestija agestija (lat. pr. agilitas) brzina. podbadač. ili protiv neke osobe. skupljati aglosija (grč. aglutio) med. koja je često na dnevnom redu. anilin. stoma usta) med. hitrost. okretan. stranke ili ideje.) glaz.) pomilovanje koje daje vladar povodom velikih državnih blagdana i proslava.bez. kći atenskoga kralja Kekropa aglobulija (grč.bez. glumiti na pozornici agitacija (lat. miješati. nemogućnost gutanja. sveta voda agilan (lat. ili protiv neke osobe. akcijengezelšaft fir anilinercojgung (njem. stvari. min. gyne žena) neženjenost. radinost. bunjenje agitakl (lat. agere) raditi.) "dioničko društvo za proizvodnju anilina". kretanje. lakoća. agluticija aglutinacija (lat. glossa jezik) med. gomilanje. poticati. jedna od triju Gracija. aggestio) dovlačenje na gomilu. a. lat. život bez žene agirati (lat. geusis ukus) med. svršena stvar. lak.bez. smutljivac agitirati (lat. potpuno. točno. a. usp. sasvim točno aggratiatio publica čit. riješena stvar agitato čit. nagomila(va)ti. aglossos nijem. "blistava". gyne žena) neoženjen aginija (grč. med. mućkati Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande Aglaja (grč. buniti. agitaculum) farm. nastaje nova zbirna predodžba. n. stapanje dviju riječi u jednu . nemir.) Agfa kratica za Aktiengesellschaft fiir Anilinerzeugung čit.

razumijevanja i označavanja pojmovima onoga što se zamijeti pomoću osjetila. očajanje agonist (grč. koji zarašćuje. konjičkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka. npr.29) agofilomanija (tal. agonothetes) redatelj gimnastičkih. utakmica agonografija (grč. sastaviti. agnominatio) v. koji zaliječi. med. aglucija aglutinancije (lat. narodna . grafia opis) opis(ivanje) borbe agonotet (grč. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom serumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije aglutinirati (lat. gnathos čeljust) med.aglutinacija aglutinacija (lat. grč. ali ih ne raspoznaje i dr. agora trg) 1. borilačka. mjenicu i si. ago vodim) glaz. agonistes. priljepni. kad bolesnik predmete 34 agora vidi. konjički i glazbeni natjecatelj kod starih Grka agonistarh (grč. natjecanje. agonos neplodan) zem. a. sredstva za slijepljivanje aglutinativan (lat. npr. turski i dr. v. pozitivizam i dr. naziv za postupne promjene tempa radi što življeg i plastičnijeg izvođenja glazbenog djela agometar (grč. srasti agma (grč. agon borba) gimnastičko. smrtne muke. lijekovi za brzo zarašćivanje rana. agnatus) srodan po očevoj strani. jahačkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka agonistika (grč.) koji zastupaju gledište da je stvarnost nemoguće spoznati agnozija (grč. aglutinativni jezici lingv. gimnastička. agglutinare prilijepiti) koji srašćuje. u starogrčkim gradovima: glavni trg. izdisanje. mania pomama. strast) izraz za strast ubadanja u venu i utakanje bilo kakve neškodljive tekućine kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge agogika (grč. ago vodim. archos) nadzornik gimnastičkih. agon borba. agma) lingv. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k. agnatus) rođak s očeve strane. 2. anominacija agnoscirati (lat. nedostatak čeljusti agnominacija (lat. agon borba) borba. jezici kod kojih se riječi tvore dodavanjem gradivnih elemenata na korijen riječi. metron mjera) fiz. (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos) agnacija (lat.bez. polazna točka Sokratove filozofije: "Znam da ništa ne znam" Agnus Dei (lat. reostat agon (grč. jedno od Kristovih imena (Iv 1. stanje koje prethodi smrti. s priljepcima. aglutinini (lat. po ocu agnatija (grč. fil. agglutinantia) mn. koji se priljepljuje. med. gnosis spoznaja) psih. agglutinare prilijepiti) mn. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaća veoma različite pravce (transcendentalni idealizam.) agnosticizam (grč. ago igla. smrtni strah. agonia borba) smrtna borba. filos prijatelj. v. sudac u borbi agora (grč. prilijepiti. agnatio) krvno srodstvo. agon) borba. agonistes) borac. agnoscere) priznati (npr. gimnastički.) Jaganjac Božji. srodstvo po ocu agnat (lat. a. konjičko i glazbeno natjecanje kod starih Grka agona (grč.bez. potpis. g. aglutinatio) med. h. rođak po krvi agnatičan (lat. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jednaka nuli agonija (grč.. hrvačka vještina agonizam (grč. agglutinare) slijepiti. priljepljivati. nesposobnost raspoznavanja.

agorafobija skupština starih Atenjana. neotrovne tvari kojima bakterije. pooštrenje. aggressor) nasrtljivac. agrestis) seljački. lat. agraffe) 2. polje. opisivanje) opisivanje poljoprivrednih sprava agresija (lat. grub. Djela apostolska 20. teol. ager njiva. masa koja sadrži u sebi različne sastavne dijelove.. tekuća i plinovita agregirati (lat. spona (kao nakit) agrafa (grč. zemljoradnički. kurtaža agregacija (lat. neobrazovan . stanje u kojem se neko tijelo javlja. meh. koji je sklon napadanju. aseg ljut) sok iscijeđen iz nezrelog grožđa. pridružiti. aggregatio) nagomilavanje. agrestan (lat.. zemljišne odnose. grex stado. generator i motor agregatno stanje fiz. zbiti. nervozni strah od prelaženja preko trgova. agros njiva. kopča. polje) ekonomsko-politički pokret čiji je cilj unapređenje i zaštita poljoprivrede i poljoprivrednika od drugih grana proizvodnje (industrije i dr. pridruživanje. ponovna raspodjela zemlje agravacija (lat. pasti pod agrar biti obuhvaćen odredbama zakona o agrarnoj reformi agrarac (lat. gomilati. aggredi) mn. fobeo bojim se) med. aggressivus) nasrtljiv. način spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na čvrsta. lat. grafia pisanje. nasilje agresini (lat. kazne 35 agrestan agreaža (fr. gubljenje sposobnosti pisanja. agrarna reforma reforma koja se odnosi na zemljoposjed. primanje u neko društvo. zemljišne reforme. svladavaju otpornost organizma agresivan (lat. lat. mn. nasrtljivost. nagomilati. ager njiva. bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga Agram (njem. seoski. nagrada posredniku. ager njiva. agora trg. spojiti u jedno tijelo agreman (fr. iznos. agrafos nenapisan) 1. dinamo-stroj i motor. ad pri. agros. ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr. zbroj. aggratiatio) pomilovanje agrafa (fr. mat. nakupljanje. mjesto gdje se ta skupština sastajala agorafobija (grč. povećanje. upotrebljava se za ocat. polje) opći izraz za pojmove koji obuhvaćaju poljoprivredu. ergon djelo. pristaša zemljoradničke politike agrarizam (grč.35) agrafija (grč. ulica i uopće praznih prostora agracijacija (lat. pojedine rečenice koje se navode kao Isusove riječi kojih nema u kanonskim Evanđeljima. zakone i dr. agro.) agrarni (lat. agresto. aggregatum skupina) min. zemlju. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati. nasilan agresor (lat. poljoprivredni.bez. navodno od am Graben na jarku. aggravare otežati) otežavanje. masa koja je nastala putem sjedinjavanja više istovrsnih stvari. napadanje. agreage) trg. izvanredna profesura agregat (lat. aggressio) napad. pren. agrarius) zemljoradnik. agrement pristanak) pristanak države da primi određenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge države agrergografija (grč. napadan. napadačka ili izazivačka strana agrest (tal. med. agros. agrarius) koji se tiče zemlje. pogoršanje. npr. napadač. proizvodeći ih. otežanje. grafo pišem) med. zbijanje. na nasipu) staro njemačko ime za Zagreb agramatist (grč. nepismenjak agrar (grč. a. poljski. neuglađen. limunadu i dr. agregare) primiti u neko društvo.

agros. također: agripski porođaj agripnija (grč. nespavanje agripnokoma (grč. ager) predmetak sa značenjem: poljoprivreda agricola čit. ratarstvo. agrios divlji. Agrippa) 1. ager) predmetak u složenicama sa značenjem: polje. pesticida radi zaštite raslinja i dobivanja većeg uroda agroklimatologija (grč. neobrazovanost agri. agrios divlji. nepravilan porođaj. osobito divljači agriotimija (grč.(lat. agros. vještina obrađivanja i uzgoja biljaka. agrestis poljski. grč. ager polje. ager polje. prostaštvo. grč. agrypnia) med. poljoprivrednik agrikultura (lat. grč. grč. 2. osobito kultiviranih biljaka agrogeologija (grč. agros. agrikulturni sustav v. neugladenost. meteoron koji se nalazi u zraku. logia znanost) dio geologije koji skuplja i potanko obrađuje one dijelove geologije koji se tiču poljoprivrede agrokemija (agros. chemeia) grana kemije koja se bavi proučavanjem kemijskih procesa i elemenata s obzirom na plodnosti zemljišta (npr. logia znanost) dio biologije koji proučava uspijevanje i iskoristivost 36 agrometeorologij a biljaka s obzirom na kakvoću zemljišta agrobotanika (grč. ager polje. agricultura) zemljoradnja. ager polje. thymos duša) divljaštvo. agrikola (lat. fyton biljka. logia znanost) znanost o smještaju poljoprivrednih površina agrofitotehnika (grč. agros. grč. zaštićivanjem od erozije i si. ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji agromelioracija njegovanje tla racionalnom obradom. poljski. cheo lijem) dio kemije koji. agrometeorologij a (lat. agricultura) koji se tiče zemljoradnje. techne vještina) agr.) seljak. logia znanost) grana meteorologije koja . agrikulturna kemija dio primijenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima života korisnih biljaka (žitarica) i domaćih životinja. poljoagrobaza (lat. botane trava) dio botanike koji proučava morfološke i fiziološke osobine kultiviranih biljaka agroekologija (lat. bios život. grubost. nesanica. rimsko osobno ime. seoski) seljaštvo. primjena umjetnih gnojiva i uporaba kemijskih sredstava. tj. basis temelj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna središnjica) agrobiologija (lat. ager polje. koma neprirodna pospanost) med. lat. ager polje. luđačka sklonost ubojstvu Agripa (lat. agrypnia. ge zemlja. mania pomama. maximum) najveća količina zemljišnog posjeda koju smije imati neki pojedinac agromanija (grč. nesanica praćena velikom željom za spavanjem agro.agrestija agrestija (lat. fiziokratski sustav. kad dijete dolazi na svijet najprije nogama umjesto glavom. divlja ćud. med. fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom životinja.) grana klimatologije koja proučava klimatske elemente i varijacije koje utječu na razdiobu biljnog svijeta na površini Zemlje agromaksimum (lat. agrikulturne države države u kojima su zemljoradnja i stočarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske države) agriofag (grč. ispituje utjecaj zemljišta na prehranu i sastav kultiviranih biljaka agrokemija (lat. gnojivima. na osnovi pokusa. agros.(grč. poljoprivredni. oikos kuća. budnost. zemljodjelstvo agrikulturni (lat. agrikulturna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju.

) ime mudrog savjetnika kralja Davida. služi za nakit ahatizirati (grč. bezvodnost Ahil (grč. prid. hinduizma i jainizma: zabrana ubijanja živih bića ahipnija (grč. kemijska i biološka svojstva zemljišta u vezi s racionalnim podizanjem kultiviranih biljaka agrostemin (lat. a-.Agron proučava vremenske elemente i pojave koje utječu na razvoj usjeva Agron kralj svih Ilira u 3. najveći grčki junak u Trojanskom ratu. najjača nožna tetiva koja se spušta od stražnjeg dijela lista do pete ahimsa (sanskrt. achates) dati nečemu preljeve boja i šare kao kod ahata. mana nekog čovjeka. a-. agros polje. magličasta mrlja na rožnici oka Ahmozis egipatski naziv za Mojsija aholija (grč. tj. kasnije je ovim imenom nazvan i Vječni Zid. logia znanost) znanost o travama agrotehnika (grč. chros koža. achates) min. ahipničan ahiret (tur. koji slabo ili nikako ne propušta onaj dio svjetlosnih zraka koji izaziva kemijske promjene na nekom tijelu ahemanzija (grč. achlys) tama. oskudica u vodi. pr. hydor voda) nedostatak vode. Bog prokleo da ne može nikad umrijeti ni smiriti se. logia znanost) znanost koja proučava fizička. slaba strana. Achaschverosch) starozavjetni oblik imena perzijskog kralja Kserksa. ahyr posljednji) drugi svijet. vrsta dragog kamena. med. racionalna zemljoradnja agropedologija (grč. bljedilo. muž glasovite Teute agronom (grč. otuda: slabost. slabokrvnost . znanost koja proučava načine uzgajanja biljaka na različitim zemljištima radi dobivanja visokih. prestanak izlučivanja žuči ahreja (grč. tako da mogu upijati boje zbog čega su u trgovinama najčešće umjetno obojeni. agronomia) znanost o obrađivanju zemlje. dobar i mudar savjetodavac ahlis (grč. čovjek kojega je. a-. chemeia) pr. a-. grafo pišem. opisujem) opisivanje trava agrostologija (grč. a-. chemeia) fiz.. agronomos) poljoprivrednik. alkaloid koji se nalazi u sjemenu kukolja agrostografija (grč. školovan poljoprivrednik agronomija (grč. prema legendi. agros. stalnih i po kakvoći dobrih prinosa Ah znak za amper-sat Ahasver (hebr. fiz. svojstvo nekog tijela da slabo ili uopće ne propušta svjetlosne zrake koja imaju kemijska djelovanja ahidrija (grč. zagrobni život Ahitofel (hebr. i to na peti. acholos) med. agros polje. Ahilova tetiva anat. nedostatak sna. Ahilleus) mit. a-. agrostemma) kem. osobito: inženjer poljoprivrede. n. s veoma šupljikavim kalcedonskim slojevima. izraditi da izgleda kao ahat 37 ahreja aheman (grč. karneola i dr. ahimsa "ne povrijediti") osnovni moralni zakon budizma. techne vještina) poljoprivredna tehnika. st. pedon zemlja. cheo lijevam. boja kože) med. mineral sastavljen od više vrsta kvarca (kalcedona.). sastoji se u tome što u želučanom soku nema dovoljno solne kiseline i nekih fermenata Ahilova peta Ahil je mogao biti ranjen samo na jednome mjestu. nego mora vječno lutati ahat (grč. pren. pomračenje vida. tlo. bolest želuca zbog nenormalnog izlučivanja želučanog soka. chylos sok) med. e. sin Peleja i božice Tetide ahilija (grč. nesanica. agros. hypnos san) med.

tablični mu je broj 99. poglavica zlih duhova. eins jedan) vrsta kartaške igre ajngemahtes (njem.) mit. Kaffee kava) ledena kava Ahriman (perz.Ahriman 38 ajskafe ^jerkonjak (njem. ajnpren-juha prežgana juha ajnštajnij kemijski element otkriven 1952. ein jedan. aide.) Međunarodno udruženje umjetničkih kritičara. đačkom roku) ajskafe (njem. aitia uzrok. AICA kratica za Association Internationale des Critiques d'Art (fr. Eirspeise) omlet. actus čin) kazališni komad u jednom činu ajnc (njem. ein jedan. Jahr godina) točnije: Einjahrig-Freiivilliger "jednogodišnji dobrovoljac" (austrougarski vojni obveznik na tzv. International Association of Art Critics Aida glavna junakinje znamenite Verdijeve istoimene opere (ime nema posebno značenje. einlegen staviti) tisk. Eiffelov toranj ajmpindekl (njem. adiutare) pomoć. lat. Gericht jelo) u nacističkoj Njemačkoj: propis koji utvrđuje da se nekoliko dana u tjednu mora u domaćinstvima i restoranima kuhati samo jedno jelo (ili: više jela u jednom loncu).) podsjetnik AIDS (engl. ajntopfesn ajnjeriger (njem. fr. einbinden uvezati. kasnije proizveden u ciklotronu i nuklearnim reaktorima. partner. skraćenica o^ Acquired Immunodeficiency Syn. ar (fr. nakon eksplozije hidrogenske bombe. nakon Ahilove smrti uzalud je želio dobiti njegovo oružje te je zbog toga poludio i ubio se od žalosti . znak E i Es (naziv prema A. radnik koji stavlja arke u tiskarski stroj. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka) ajeršpajz (njem. etiologija Aja Sofija (od grč. pomaganje. postignuta ušteda davala se za ratne potrebe. danas: muzej u Carigradu Ajant (grč. kralja salaminskog. sin Telamona. općom neotpornošću organizpia. gubitkom tjelesne mase. engl. izmislio ga je Verdi) aide čit. najveći i poslije Ahila najhrabriji grčki junak pod Trojom. iskrivljenje kotača na biciklu (kotač nalikuje na brojku 8). Eingemachtes) vrsta krepke juhe s mesom i drugim dodacima. otokom limfnih žlijezda. Topf lonac. homoseksualci i ovispici o drogama koji razmjenjuju intrav^nske injekcije aitiologija (grč. Hagia Sofia Sveta Sofija) prije: poznata kršćanska bazilika. ein jedan. npr. pržena izmučena jaja Ajfelov toranj v. zbog izostanka imunosnog odgovora na virus HFV (Human Immunodeficiency Virus) koji u organizam dospijeva preko ozlijeđene sluznice ili krvnim preparatima. Einbrenn) zaprška. aide-memoire < U ed memoS. Einsteinu) ajntopfgeriht (njem. bog i praizvor svega zla. u zendskoj religiji i Zaratustrinom naučavanju: simbol negativnog načela. ed (fr. ugrožene su promiskuitetne osobe. Deckel poklopac) povoj. kajgana. igraća karta osmica i dr. Eier jaja. bolest se očituje vrućicom. logia zna«nost) v. u v^stu: suigrač. lat. ujušak ajnlag (njem. dio tiskarskog stroja koji služi za stavljanje papira u stroj ajnpren (njem. Einlage) uložak koji se stavlja u obuću kod ravnog stopala i si. jastuk u koji se stavlja dojenče ajnakter (njem. vječni protivnik Ormuzda Ahter (njem.$r9me) sindrom stečene imunodeficijencije. Aias) mit. acht osam) osmica. ajnleger (njem. zafrig. Eis led.

Aka Larencija Aka Larencija (lat. odgojila vučica) akacija (grč. svečana priredba u slavu nekog značajnog događaja ili neke osobe akademik (grč. akademska rasprava strogo znanstvena rasprava. akademia) u likovnim umjetnostima: smjer kod kojega je težište u strogom pridržavanju tradicionalnih (antičkih) umjetničkih oblika i pravila. riječ akakia znači nevinost) akademija (grč. praćena hipertrofičnim promjenama na koži. akarpia) neplodnost akaša <ind. kao "prostorna supstancija". akampsia) negipkost. grafia pisanje) med. neprikladan govor I. akardija (grč. akantha bodlja. 3. akalkulija (grč. velikoj školi (sveučilištu. calculare računati) med. koštane izrasline u zdjeličnoj šupljini koji sužavaju zdjelicu i otežavaju porođaj akantoza (gr. kod slobodnih zidara: simbol čednosti i nevinosti (po tome što grč. akademikos) koji pripada visokoj. malodušnost. ukočenost udova akantestezija (grč.) fil. logia govor) nezgodan. pren. papilomi i dr. akairos nezgodan. 2. pren. akademski građanin polaznik. kata. "zgrčenost. član udruženja za unapređenje znanosti i umjetnosti akademizam (grč. osnovna mu je karakteristika oponašanje antičkih uzora akademski (grč. omanje trnovito drvo koje pretežito raste u Africi i Australiji. 4. obrazovan na visokoj školi. udruženje znanstvenika i umjetnika radi unapređivanja znanosti i umjetnosti. kao što su bradavice. tj. ovaj čovjek bio je vlasnik vrta o kojem je riječ pod 1. nemogućnost sređivanja riječi u rečenice (pri pisanju) akatalektičan stih (grč. promjena kože zbog neprirodnosti sluznoga sloja pokožice. akakia) bot. 5. nesposobnost vršenja bilo kakvih računskih operacija (najčešće se javlja kod organskih oštećenja mozga) akampsija (grč. lat. akaša je ono iz čega sva bića. koji se tiče ove. koji se tiče akademije 4. akantha trn. Platonova škola.. u nezgodan trenutak. prostor predočen kao materijalni element. školski. mekuštvo! akarijaza (grč. bodljikava zdjelica.. vrt u blizini Atene gdje je Platon poučavao u svojoj filozofiji. Platonova filozofija. koji pripada akademiji 4. bez unošenja samostalnih osobnih osjećaja i shvaćanja. nepriličan. a-. krut.proizlaze i u što se vraćaju akatagrafija (grč. prema legendi. med. po naučavanju Upanišadai etar.) 1. akari grinja) vrsta šuge kod domaćih životinja (uzročnik je jedna vrsta grinja) akarpija (grč. akademikos) polaznik neke visoke škole za znanost ili umjetnost. čekinja. logia govor. akantha bodlja. dakle. pelviš zdjelica) med. zbirka satiričnih podrugljivih pjesama akantbpelvis (grč. smetnja površinskog osjeta — bolesnik se osjeća kao da ga netko bode iglicama akantologija (grč. a ne. Acca Larentia) u starorimskoj mitologiji: žena pastira Faustula s kojim je odgojila Romula i Rema (njih je.) lit. upotrebljava se u farmaciji kao sredstvo za ublažavanje nadraženosti sluznice. nedostatk srca. akantha bodlja) med. kardia srce) fiziol. a-katalektikos) poet. bodljika. student sveučilišta 39 akatalektičan stih akairologija (grč. stih klasičnih pjesnika kod kojega je posljednja stopa potpuna . usiljen. a-. akademia od osobnog imena Akademos. aisthanomai osjećam) med. lat. visoka škola za znanost ili umjetnost.

na probu . accentus naglasak) gram. accentus naglasak. a druga akceptant — primatelj). akatharsia) nečistoća. acceptans) primatelj (kod svakog ugovora. prihvatljiv. nečistoća krvi akatastatičan (grč. acceptibilitas) primljivost. med. nestalan. nedostatak razumijevanja. naglasak (sloga ili riječi). primljena mjenica akcepta (lat. odobriti. riječ kojom se izražava primanje mjenice. acceptus primljen. nemogućnost pijenja ili gutanja akatarzija (grč. accentuation) gram. trasat akceptibilitet (lat. usvojiv akceptacija (lat. primanje nekog pravnika u sud radi praktičnog vježbanja. pristup) početnik. acceptabilis) primljiv. akceptirati mjenicu obvezati se na plaćanje mjenice pismenom zabilješkom na samoj mjenici akces (lat. stupanje na vlast akcesist (lat. kataposis pijenje) med. akcentuacija akcentuirati (lat. neshvaćanje. neshvatljiv akatapoza (grč. accentus) gram. accepta) mn. acceptatio cambii) primanje mjenice. onaj koji prihvaća mjenicu. naglašavati. stavljat: naglaske (akcente) na riječi 40 akcesist akcepcija (lat. grč. usvojeno značenje neke riječi akcept (lat. accelerare ubrzavati. ono što još prioada glavnoj stvari. ubrzavati akcelerometar (lat. acceleratio) fiz. v. od dviju ugovaračkih strana. čovjek koji je primljen u službu kao pripravnik. unošenje u knjigu nekog duga kao plaćenog prije nego što je stvarno plaćen akceptirati (lat. accessus pristupanje. a-. acceptare) primiti. usvajanje. paciscenata. stavljanje znakova za naglašavanje riječi (akcenata) akcentuiranje (lat. accepti latio) trg. accelerare) ubrzati. accessus. akatholikos) kršćanin koji ne pripada katoličkoj vjeri. nenaklonost prema čistoći. prihvaćen) potpis na mjenici kojim se potvrđuje da potpisnik svojim potpisom jamči za uplatu mjenične svote u određeno vrijeme. metron mjera) instrument za mjerenje ubrzanja akcent (lat. stupanje u neku službu radi stjecanja prakse u poslovima. osobito protestant akaustičan (grč. a-katastatos) nepostojan. ubrzavanje akcelerativan (lat. potres mozga akataleptičan (grč. isticanje u govoru nekog glasa. naglašavanje. istaknuti (glas. priključak. akcent akcentuacija (fr. med. priznati. napadaj groznice akcesija (lat. med. accedere) pristup. nepravilan (za groznicu) akatolik (grč. akataleptos) nedokučiv. grč. akcept akceptant (lat. a-kaustos) nesagorljiv. nepojmljiv. staviti. jedna je promitent — ponuditelj. prihodi. približenje. akatalepsia) nesposobnost shvaćanja biti neke stvari. prilaz. pripravnik u službi ili zvanju. disciplina koja se bavi naglascima (akcentima). prihvaćanje. ubrzanje. znak za obilježavanje naglaska akcentologija (lat. acceptio) primanje. accessio) pristup. ubrzavajući akcelerirati (lat. neuredan. accentus) naglasiti. logia znanost) gram. prihvatljivost akceptilacija (lat.akatalepsija akatalepsija (grč. koji ubrzava. v. nezapaljiv akceleracija (Jat. dohoci akceptabilan (lat. prihvatiti. accelerativus) ubrzan. sloga ili neke riječi putem naglašavanja. med. slog ili riječ).

uzgredan. actio rad. do kojih ne može. accedere pristupiti. posrednik. accidere) mn. accise. društvo osnovano na podlozi uplaćenih akcija akcionator (lat.) izvršiti izbor ili usvojiti kakav prijedlog jednoglasno. aceridi akezija (grč. slučajna zarada akcident (lat. akcidencija (lat. actio. znanost o liječenju rezanjem. slučajna osobina nečega (za razliku od esencije ili supstancije). ergon djelo) med. uzetost živaca akirija (grč. optužiti. accidere događati se) prirez. fr. actionator) tužitelj. posebni tiskarski poslovi za koje se traže stručno osposobljeni slagari. koji se tiče djelovanja. a što bi moglo biti i drukčije pa da se bit te stvari ne promijeni. akinesia) nepokretljivost. koje nisu bitne. obrazaca. blepo vidim) med. djelovanje. akedeia) v. kirurgija akizam (grč. slučajne osobine neke stvari.. accessorius) sporedan. znanost o operacijama. shvatiti. kad se netko pravi da za nešto ne mari. član nekog akcionarskog društva akcionarsko društvo društvo vlasnika akcija (dionica) nekog poduzeća kojima je cilj zajednički rad i zajed- 41 aklamirati ničko privređivanje. actionnarie) trg. acezija akianoblepsija (grč. accise). izabrati . accidentia) ono što nije bitno. accidere dogoditi se) nebitna. osjetiti.akcesit akcesit (lat." aklamacija (lat. action) radnja. ake liječenje. accidentialis) nebitan. druga nagrada. sporedna nagrada akcesoran (lat. ukočenost jednog ili više udova. tisk. akesis) v. acclamatio) burno odobravanje. v. ret. trg. a. potrošarinu. eng. vrijednosnih papira i si. opaziti. accise) onaj koji plaća prirez. accidens. actio tužba) tužiti. čuti. accipere) primiti. razumjeti. akkizomai pretvaram se) pretvaranje. lat. kaže: "Nisu ni bile zrele. accise) odrediti prirez. dioničar. akefalos bezglav) sanjar. npr. što je promjenjivo ili slučajno u nekoj stvari. pristankom svih. dionica. accessit) pohvalnica (učeniku pri dodjeljivanju nagrada u školi). porez na potrošnju akcizant (fr. vlasnik dionica nekog trgovačkog ili industrijskog poduzeća. sporednosti akcionar (fr. par acclamation čit. sljepilo za plavu boju akinezija (grč. klicanje. udio s određenim kapitalom u kakvom privrednom ili trgovinskom poduzeću i dokument o tom udjelu akcijski (lat. sporedan. optuživati akcipirati (lat. kyanos tamnoplav. sporedan posao. čovjek koji ne trpi ničiju vlast akenonoet v. oporezovati akcizor (fr. djelatnost. sporedna. bez pojedinačnog glasovanja aklamirati (lat. farm. accidere. acclamare izvikati) odobravati uzvikivanjem. poduzetnost. acenonoet akeridi mn. kad medvjed za žute kruške. accidentalia) slučajnosti. fini. djelovanje) radni. pomoćni akcidence (lat. akyria) uporaba riječi u prenesenom smislu akiurgija (grč. porez na potrošnju akcizirati (fr. djelatni. accisa. naučiti akciza (fr. slučajan. osjećati. slučaj akcidentalan (lat. akcijski radijus zrak. med. udaljenost koju zrakoplov može prijeći (s povratkom na polaznu točku) bez spuštanja i uzimanja goriva akcindentalije (lat. acedija akefal (grč. senzal akcionirati (lat. poreznik akedija (grč. par aklamasjon (fr. opažati. izrada tablica. koji nema veze s biti stvari akcija (lat.

akoniton jedić. "po svršenom komadu". glaz. najpoznatija predstavnica: lirska pjesnikinja Ana Ahmatova (pravim imenom Ana Andrejevna Gtorenko. accord. accommoder) prilagoditi. a ne nadnicom. bezvjeran. logia znanost) znanost o lijekovima. a konto akord (tal. a conto). koji ne prelama. aklestos nez«tvoren) opt. pren. acclim&tisare) prilagoditi se. tisk. uzeti (ili: uzimati) na račun. ugovor. kritično. staviti u zagrade. 1889—1966) akoazma (grč. a conto) v. znak koji spaja više nota koje treba istodobno svirati akolirati (fr. upotrebljava se kao sredstvo protiv reumatizma kod neuralgičnih bolova akontacija (tal. poravnati. poravnanje. kome kosa) med. accordatore) glaz.aklastičan bez pojedinačnog glasovanja. lat. naviknuti se na neku tuđu klimu. pogodba." aklastičan (grč. spojiti više stavki u trgovačkoj knjizi akologija (grč. metron mjera) med. akoe sluh) med. udomaćiti akme (grč. halucinacija sluha pri kojoj bolesnik čuje nepostojeće zvukove akoemetar (grč. . javila se nakon revolucije 1905. izravnati. prilagođavati se podneblju. zagrliti. sprava za mjerenje stupnja jačine osjetila sluha. klobučić. accomplir) zaokružiti. accordo) ručna harmonika na razvlačenje. accommodatio) prilagodba. ak'umetar akognozija (grč. izgladiti. akomodacija oka prilagođavanje očne leće različitim udaljenostima gledanja akomodirati (lat. na ime zarade ili primanja. acclimatisatio) prilagođavanje tuđem podneblju. Aconitum napellus) kem. bez religije. accommodare. poznavanje sredstava za liječenje rana akolada (lat. fr. unaprijed. pren. ne lomi zrake aklimatizacija (lat. glaz. upotpuniti akonfesionalan (grč. a-. ugađač glazbala akordeon (tal. navikavanje na tuđu klimu. nereligiozan akonitin (grč. akme vrhunac. posebni način plaćanja radnika. pratiti nečije pjevanje (solo) instrumentom akompli (fr. prijelomno stanje u razvoju bolesti. ćelavost 42 akordeon akomodacija (lat. collum vrat. accolade zagrljaj) svečani udarac mačem po ramenu novoproglašenog viteza. alkaloid koji se nalazi u korijenu raznih vrsta jedića. svota koja se uzima na račun. fr. sloga. akuo čujem. gnosis poznavanje) med. accordium) glaz. sprovoditi. udomaćivanje aklimatizirati (lat. akmeizam struja u ruskoj književnosti koja se pridržavala načela "umjetnosti radi umjetnosti". suglas' nost. ugodno suzvučje triju ili više tonova. urediti. ne nadnicom akordator (fr. accordeur. accompagner) pratitelj akompanjirati (fr. a ne. zagrada. šiljak) med. prilagođavanje. accordo. akos lijek. akos lijek. predujam akontirati (tal. accollata. slaganje. gotov akomplirati (fr. g. završiti. confessio priznanje) bez vjere. postići. otuda: dati neki posao u akord plaćati taj posao po komadu. na ime zarade ili primanja. uzimanje predujma. prilagodba biljki i životinja nekom dotle stranom podneblju. prvi put napravljena 1829. pozdravljati klicanjem . o sredstvima za liječenje rana akon ija (grč. (u vrijeme Stolipinove reakcije). lat. predujmiti akonto (tal. vršak. uzimanje unaprijed. accompli) završen. lat. accoler) obgrliti. accompagner) pratiti. fr. trg. tal. udobno smjestiti. a conto) uzimanje na račun. podmiriti dug akompanjator (fr.

odobriti. accrementum) prirast. accreditare) ovlastiti. neodlučnost. akribeia) točnost. porast akrescenzija (lat. med. istraživanju i uopće u životu akribometar (grč. urođena nakaznost glave. akreditiranom.akordirati akordirati (fr. bolestan izgled lica akozmizam (grč. akrecija akribija (grč. accreditivum) punomoć. a-. kosmos svemir) filozofsko shvaćanje po kojem postoji. uz. kad se dijete rodi bez jednog dijela ili bez cijele lubanje akratoterme (grč. acer ljut) farm. vruć) tople ljekovite vode koje sadrže malo otopljenih mineralnih tvari. prilagoditi (glasove. akribes točan. savjesnost. pripajanje. akratopege (grč. grubost. onaj koji se hrani skakavcima akrije (lat. do određene visine stavi na raspolaganje novac na račun izdavača toga pisma (akreditivno pismo). opunomoćiti. akratos jak. ljuti. kreditno pismo koje glasi na više osoba ili trgovačkih kuća u raznim mjestima akrement (lat. akreditirati se steći ime. a-. temeljitost akribologija (grč. usuglašavati. nagoditi se sa zajmodavcem u slučaju nemogućnosti urednog plaćanja duga. vilica za usuglašavanje. bljedilo. slabost) nedovoljna sposobnost vladanja samim sobom akranija (grč. 43 akroovjeriti. samo Bog. u punoj snazi. a-. metron) sprava za točno mjerenje veoma malih predmeta akribometrija (grč. biljke bescvjetnice ako zmija (grč. med. akridofag (grč. otvoreno pismo kojim se primatelj pisma umoljava da predavaču. tj. metreo mjerim) točno mjerenje . sporazumjeti se. žice). kosmios uredan) neurednost. neodređenost stanja bolesti akro. a ne nadnicama. krateia nemoć. pisanju. glas. akris skakavac. dok su sve ostale stvari. poravnati se. samo modifikacije božanstva. gorčina akritičan (grč. akribologeomai biti točan ili temeljit u istraživanju) savjesnost. crescere rasti) prirast. priznati akordoar (fr. accorder) usuglasiti. složiti. accostare) pristati uz obalu (brod). prinova. kranion lubanja) fiziol. brižljivost. ad kod. povjerenje akreditiv (lat. a-. kotyledon udubljenje) mn. bot. trpki lijekovi akriminacija (lat. prilagođavanje glazbenih instrumenata akorporacija (lat. thermos topao. pege izvor) hladne ljekovite vode akreditirati (lat. povećanje. fagos onaj koji jede) skakavcojed.(grč. akrisia) nedostatak u sposobnosti rasuđivanja i ocjenjivanja. accordoir) glaz. ovjera. dopustiti. nekritičan akrizija (grč. stići brodom akotiledone (grč. pridružiti akostati (tal. slagati. optuživanje. a-. acrimonia) oštrina. povjerenje. akros) predmetak u složenicama sa značenjem: krajnji. nečistoća. plaćati po svršenom poslu. suprotno: ateizam akr (engl. pa i sam svijet. accorporatio) spajanje. akribes točan. acre) engleska mjera za površinu = 4840 kvadratnih jardi (4047 m2) akracija (grč. accoporare) spojiti. accriminatio) optužba. bez istinske stvarnosti. pripojiti. okrivljivanje akrimonija (lat. kao jedino što doista živi. akritos neodlučan) koji nema sposobnost prosuđivanja. šiljast . gornji. združenje akorporirati (lat. točnost u govoru. cirkularni akreditiv akreditivno. dati kredit.

donje čeljusti. akroama) nešto što se čulo ili što se treba čuti. megas velik) med. gipkosti i okretnosti akrobistija (grč. akros. acer oštar. također: bolesno zadebljavanje kostiju i mekanih dijelova tijela akromikrija (grč. bezbojnost. akroamatično predavanje strogo znanstveno predavanje (za razliku od popularnoga). akromazija akromatopsija (grč. akros. poništenje boja (akromatičnim prizmama. monos jedini.akroama akroama (grč. akrobateo idem na prstima) plesač na užetu. a ne. akrobistia) v. ruku i nogu. otpornosti. šiljat. razjarenost akrokarpičan (grč. akro-. opt. chronos vrijeme) koji ne zavisi o vremenu. pleće akromonosilabe (grč. čistoća boja. osobito na njihovim vrhovima. bljedilo. chroma boja) opt. akros. chroma boja. karpos plod) bot. opos oko) sljepilo za boje. akros. sićušnost udova. nesposobnost razlikovanja boja akromazija (grč. odvne bol) med. bljedoća. v. akromegalija akromion (grč. kolon ud) mn. akros. akromatičnim lećama). teško razumljiv. chroma boja) opt. akros. urođena povećanost udova koja se sastoji u nezgrapnosti i izobličenosti lica. a-. razgovor koji je ugodan uhu (osobito za vrijeme jela kod starih Grka). znalac u skakanju i prevrtanju u zraku. a-. med. v. postupak pri radu kiselinama akrogrami (grč. usmen. akropostija akrodinija (grč. akros.krajnji. koji propušta (prelamanjem) bijelu (složenu) svjetlost ne razlažući je u njezine sastavne boje (komponente) akromatičnost (grč. privremena bljedoća uzrokovana boravkom na nekim zasljepljivim površinama (npr. predavanje koje se sluša bez prekidanja (za razliku od onoga koje je u pitanjima i odgovorima) akrobacija (grč. namjerno izvedeno okretanje u zraku (ne spada u ona okretanja koja se izvode tijekom normalnog letenja) akrobat (grč. akromatizam akromegalija (grč. chroma boja) pomanjkanje normalne pigmenatacije kože. lopatica. syllabe slog) stihovi koji počinju posljednjim slogom prethodnog stiha akroničan (grč. chroma boja. nosa. akros. a ne. akroamatikos) koji je određen za slušanje. a-. chroma boja) stvaranje slike bez obojenih rubova (svojstvo optičkih sustava) akromatizam (grč. koji nije u . bistra i veoma ljuta mirisna tekućina koja se stvara suhom destilacijom glicerina i nekih masti 44 akroničan akroliti (grč. akro-gramma slovo) pjesme kod kojih stihovi počinju posljednjim slovima prethodnog stiha akroholija (grč. lithos kamen) drveni kipovi kod kojih su krajnji dijelovi (glava. kefale glava) šiljastost glave. razjaren) jarost. bezbojnost. anat. grafia pisanje) tisk. ops. a-. orao vidim) med. ruke i noge) od kamena akromatičan (grč. zarazna bolest koja se sastoji od boli i utrnulosti udova. supr. akrobateo idem na prstima) vještina koju izvodi akrobat. akrobateo idem na prstima) vještina izvođenja tjelesnih vježbi kojima je cilj razvijanje snage. krajnji udovi tijela akrolein (lat. zrak. osobito krajnjih akrografija (grč. u obliku predavanja. jezika. akromion. potpuno sljepilo za boje. otklanjanje boja. koji nosi plod na vrhu akrokefalija (grč. lubanja sa šiljastim tjemenom akrokolije (grč. daltonizam akromatopsija (grč. oleum ulje) kem. pelivan akrobatika (grč. akromia) anat. a ne. predavanje akroamatičan (grč. mikros malen) med. usnica. achromatos) bezbojan. akrocholos jarostan. na snijegu) akromazija (grč.

tražim. akšam-čiček (tur. izvršitelj) glumac. u likovnoj umjetnosti: crtež. traka) voj. u nekim vojskama služi kao oznaka posebne službe (npr. axilla pazuho) pazušni aksinomantija (grč. akros. manteia proricanje) proricanje po sjekirama aksiologija (grč. rasprava. pr. pristaša Hitler-Mussolinijeve politike tzv. akro-polis) gornji grad. axis osovina. Oenothera biennis). doba od zalaska sunca do potpunog mraka. akseničan aksijalni (lat. timologija aksiom (grč. tj. metria) mjerenje osovine kod geometrijskih tijela aksungija (lat. četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja). stanje prije obrezivanja (kod Zidova). lat. slika ili kip golog ljudskog tijela. zahtijevam. javni spis Akteon (grč. osobito sudski čin.) veliki slatkovodni vodozemac u Sjev. čiček cvijet) biljka noćurak (Mirabilis jalapa) akt (lat. osovina. naučavanje o vrijednostima. acte) djelo. čin. acteur. "osovine Berlin-Rim-Tokio" koja je uvukla svijet u strahote Drugog svjetskog rata aksolotao (meks. istraživanje prauzroka. negostoprimstvo. act. Achsel rame. axioo cijenim. težnja za onim što je najviše u spoznaji (teorijski akrotizam) i djelovanju (praktični akrotizam) akrozofija (akro-sofia) najviša mudrost akselband (njem. mast. večernji akronim (grč. osovinski aksilarni (lat. eng. očita istina. kad su dvije količine jednake trećoj. ZET = Zagrebački električni tramvaj akropatija (grč. axine sjekira. axenia) negostoljubivost. ungere mazati) mazivo za osovine ili kola. svaki svečani javni čin. posljednjeg uzroka stvari. biljke i životinje kao ukrasi na vrhu. aksolotlo aksonometrija (grč. pri obrezivanju se odreže. koji vrijedi. actor vršitelj. stožerni časnik) aksenija (grč. teorija vri- 45 akter jednosti. akšam-cvijet biljka pupoljica (lat. logia znanost) fil. Americi i Meksiku.akronim svoje vrijeme. axis osovina. akroposthia) gornji dio kožice na muškom udu. akros) fil. os) osni. a katkad i krajnja slova stihova daju neko ime ili neku riječ akroterij (grč. akroterion) arhit. opći naziv za bolesti na krajnjim dijelovima ruku i nogu. vrpca koja pada s ramena na prsa. onyma ime) kratica sastavljena od početnih slova ili početnih slogova neke složene riječi ili više riječi. sudionik u nekom događaju . onda su i među sobom jednake) aksiomatika sustav aksioma. farm. Band vrpca. nesuvremen. koji se događa navečer ili kad se spušta noć. axios vrijedan. axon os. Achse osovina) "osovinaš". akšam večer) sumrak. sljemenu zgrada akrotizam (grč. aksiom aksist (njem. pretres. axioma) neposredna jasna znanstvena spoznaja. gornji dio. npr. salo akšam (tur. akrobistija akrostih (grč. kaz. pathos bolest) med. v. a i ne traži dokaza jer je očita (npr. gradska tvrđava u Ateni i ostalim grčkim gradovima akropostija (grč. Aktaion) kod starih Grka: lovac kojega je božica lova Artemida pretvorila u jelena (jer ju je promatrao dok se kupala) pa su ga rastrgali vlastiti psi akter (fr. spoznaja koja se ne može dokazati. akrostichos) pjesma kod koje početna. vrh zgrade. actus. kao i ostalih perifernih dijelova tijela akropola (grč. akros. čin.: nijedna tvrdnja ne može istodobno biti i točna i netočna. fr.

ispitivanje. aktis zraka. skupina najdjelatnijih članova neke organizacije aktiva (lat. acta publica čit. aktis zraka) kem. activus djelatan) radan. goveda i svinja. ispitivanje pomoću rentgenskih zraka aktinogram (grč. redni broj 89. aktis zraka. pojavljuje se na probavnim organima. akta apostolorum (lat. u djelovanju. acta apostolorum čit. aktinos sunčana zraka. aktis zraka. nevidljive zrake aktiti (grč. aktis zraka.-lat. mn. rentgenogram aktinometar (grč. zarazna bolest najprije primijećena kod konja. raditi) mn. osobito u sudu. kemijsko djelovanje sunčanih zraka aktinoelektricitet (grč. activa) trg. onaj čija su potraživanja veća od dugovanja. gram. zrakast aktinoskopija (grč. metron) fiz. radioaktivan element.) mn. aktinos zraka) fiz. za razliku od pasiva. radni aktive (lat.) biljka srodna limunu od kojega je znatno bogatija vitaminom C aktinij (grč. skopeo gledam) med. aktis zraka. pozitivni sastavni dijelovi nekog imanja. metron) fiz. actum. oni koje se tiču države aktinidija (grč. uvesti u aktivnu službu.. tj. actinaria) zool. ubr- . državnim ustanovama itd. koji označava djelatnost) 1. ultravioletne. tj. liječenje zrakama aktinski (grč. odstraniti je. designacija akata popis akata koji se nalazi u jednoj bilježnici. akta publika (lat. acta od agere djelovati. primorci aktiv (lat. activare) staviti u djelovanje. staviti ad acta (čit. lat. potraživanje (suprotno: pasiva) aktivan (lat. ne raditi po njoj ništa.akti akti (lat. instrument za mjerenje jačine kemijskog djelovanja nekog svjetlosnog izvora (aktinometar). aktis. objekata koji vlasniku ne donose nikakvu korist. atomska težina 227. bez kostura. activa) trg. prenosiva i na ljude. još u službi. zraka) fiz. radan. therapeia liječenje) med. koji kemijski razgrađuje. ultraljubičastih zraka da izazovu kemijske promjene. gramma slovo) rentgenska slika. činovi. djela. akte strma obala) mn. od kojih vlasnik ima koristi. mekanog tijela. imovina. aktis zraka. mykes gljiva) med. grafo pišem) fiz. ultraljubičaste zrake. vrijednosni papiri. vrijedan. djela apostola. obično žive pojedinačno i često se odlikuju lijepim bojama aktinizam (grč. imanje (novac. znak Ac aktinije (grč. gram. oni koji stanuju na obali. javni činovi. grafia opis) proučavanje zraka. akta) priključiti aktima. sprava kojom se mjeri jačina Sunčevog toplinskog zračenja 46 aktivirati aktinometar (grč.) mn. trg. aktis zraka. morske životinje iz porodice koralja. aktis. svojstvo sunčanih. sprava za mjerenje jačine rentgenskih zraka pomoću selena aktinomikoza (grč. koji radi. živ. uzročnik je gljivica zvjezdasta oblika. zračenje rentgenom aktinoterapija (grč. radni. moruzgve. okretan. spisi koji se tiču nečega. koji kemijski djeluje. radno stanje (suprotno: pasiv) 2. morfe oblik) bot. activus djelatan. aktinske zrake zrake s kemijskim djelovanjem. neku stvar ili molbu smatrati svršenom. aktis gen. aktis. aktis zraka. elektron) elektricitet što ga u kristalima izazivaju svjetlosne ili toplinske zrake aktinograf (grč. nekretnine). ili su mu čak na štetu aktivirati (lat. također: instrument koji bilježi promjene (varijacije) u jačini sunčanih zraka aktinografija (grč. u plućima (zbog udisanja zarazne prašine gljivica) ili na površini kože ako je na njoj bilo ozljeda aktinomorfan (grč. aktis zraka.

acupictura) vezenje iglom. lat. 2. actor) prav. actualis) fil. akumulacija kapitala povećavanje kapitala time što se dio profita ili kamate dodaje kapitalu da bi se poduzeće ili poslovi proširili akumulator (lat. accumulator skupljač. agere raditi. član aktiva (v. suprotno: pasivna trgovina aktivnost (lat. ostvariti. danas: trgovinska djelatnost nekog naroda koja i uvoz i izvoz proizvoda vrši vlastitim kapitalom i vlastitom radnom snagom. praktično. izdavatelj punomoći. nagomilavač) fiz. današnja zanimlji- 47 akupiktura vost. ostvarivati. ret. pospješivati aktivist (lat. aktualitet aktuar (lat. aktualnost aktualizacija (lat. djelovanje. zastupnik aktovka (lat. akoemetar akumulacija (lat. provesti ili provoditi u djelo aktualnost (fr. koji djeluje. aktualna energija živa sila. načelo prirodne povijesti. 2. suvremen. metron) med. dramsko djelo u jednom činu. actuel) v. actuel) sadašnji. pristaša aktivizma. cultura odnjegovan) preuzimanje i usvajanje tuđih kulturnih elemenata.aktivist zati. Aktschluss) završetak dramskog čina (osobito: efektna završna scena) aktuacija (lat. pronicavost akumetar (grč. ostvarenje. okretnost. actuatio) med. oštrina. 2. kinetička energija aktualitet (lat. revnost. tužitelj. sadašnja važnost. ostvarivanje aktualizam (lat. istinit. activus djelatan) onaj koji je djelatan. actualis. 2. (grč. njegovim stalnim nastojanjem. activitas) živost. oštroumlje. teorija aktualiteta psih. accumulatio nagomilavanje) 1. današnjica. koji je na dnevnom redu. agere djelati. marljivost. a ne. koji se odnosi neposredno na današnjicu. Wundtovo shvaćanje da je bit duše doživljaj svijesti. akuo čujem. acuitas) šiljatost. po kojem su sile i zakoni koji sada djeluju one iste sile koje su djelovale i u prijašnjim razdobljima Zemljine povijesti aktualizirati (fr. suvremenost. nagomilavač akupiktura (lat. activus. pisar koji vodi arhivske knjige neke ustanove i brine se o spisima akuitet (lat. actuarius) sudski pisar. aktivnost aktivizam (lat. stvarnost. radi aktivist (lat. domišljatost. actus radnja) 1. raditi) fil. vez . bistrina shvaćanja. torba za spise aktšlus (njem. skupljač. ubrzavati. v. actualiser) činiti ili učiniti aktualnim. osobito geologije i biologije. danost. jednočinka. djelovanje nekog lijeka na organizam aktualan (lat. ne dospije do potpune samospoznaje i samostalnosti aktivna trgovina 1. advokat. aculeiformis) zajedljiv. dan. actualisatio) provođenje u djelo. uređaj za skupljanje električne energije. prije: izvozna trgovina. aktivitet aktor (lat. kulturno stapanje u etnološkom i sociološkom smislu akumen (lat. današnji. činjenični. bodljikast akulturacija engl. osobito: oštrina tona akuleiforman (lat. radinost. dat. activus) 1. aktivizam je moralni (etički) zahtjev da čovjek ne smije mirovati sve dotle dok ljudska priroda. aktiv 2) aktivitet (lat. djelatnost. stvaran. acumen) oštroumnost. a ne nešto supstancijalno. nagomilavanje (riječi i izraza). shvaćanje da je za napredak čovječanstva od posebne važnosti razuman i stalan utjecaj ljudskog znanja i htijenja na kulturu i život uopće. fil. fr. actualitas) sadašnjost. pospiješiti. activus) v.

akutna bol iznenadna i veoma jaka bol. tužiteljski. accusare optužiti. accusativus) gram. lung pluća) naprava koja omogućuje disanje pod vodom akvamarin (lat. bathys dubok) elektromotorna naprava (slična modelu morskog psa). acquerello) slika izrađena vodenim bojama akvarelirati (tal. crkva). slušam) fiz. ac jusatcrj tužitelj. akustična sredstva sredstva koja služe poboljšanju ili pojačanju slabog sluha akustika (grč. pravo isušivanja zemljišta. aqua. punctura bod) med. a obično traje do 40 dana akutangularan (lat. proziran poludragi kamen koji ima zelenu boju morske vode. koja služi za promatranje živola. marinus morski) min. aqua voda. accoucher) porodiljstvo. optužitelj. zaustavljanje krvi pritiskom krvne žile metalnom iglom akupunktura (lat. opremljena kamerama. spajati. acquerellare) slikati vodenim bojama akvarelist (fr. acutus oštar. accusabilis) tužljiv. priprema se od salitre i razrijeđene sumporne kiseline akvagij (lat. znak za dugouzlazni naglasak. usp. primljen od Kineza i Japanaca. spojiti akupresura (lat. acutus) oštar. sagrađen tako da se riječi i tonovi mogu svuda lijepo i jasno čuti. optužljiv. dvorana. accusatus) tuženik. reflektorima. angularis kutni) geom. primaljstvo (dio ginekologije) akut (lat. mjesto u ljekarni gdje se drži voda . suprotno: akuzatus 48 akvarij akuzatorski (lat. ispravan akustičan (grč. accusatorius) prav. kazalište. vezivati dva po dva. aqua voda. aqua voda. akuo čujem) koji odgovara zahtjevima akustike. aqua voda. napravljena od stakla pojačanog plastikom. akvalung (lat. četvrti padež Odgovara na pitanje: koga? što?). način liječenja nekih bolesti. batiskop akvafortis (lat. aquarium) staklena posuda s vodom u kojoj se čuvaju vodene biljke i vodene životinje (ribe i vodozemci). optuživanje akuzativ (lat. acupressura pritisak iglom) med. agere voditi) prav. accoupler) sparivati. planus ravan) šport. služi za vožnju na vodi akvarel (lat. pričuvnim kisikom i dr. akuzatorski kazneni postupak optužni postupak koji se vodi na osnovi neke tužbe (suprotno: inkvizitorski kazneni postupak) akuzatus (lat. accusatio) tuženje. široka daska vezana za motorni čamac. aqua) voda akvabatik (lat. snažna voda. pod vodom. vrsta berila akvamarinski koji ima zelenu boju morske vode akvaplan (lat. accuratus) brižljiv. engl. oštrokutni akuzabilan (lat. prikladan za primanje i prenošenje zvuka (npr. uredan. sastoji se u tome da se u oboljelo mjesto zabadaju igle akuratan (lat. optužni. koji prisiljava na brzo rješenje. oštri akcent akutan (lat.. dio fizike koji proučava zvuk akušerstvo (fr. fortis jak) kem. najčešće izriče predmet glagolske radnje akuzator (lat. prijek.akuplirati akuplirati (fr. akutna bolest ona koja će se brzo završiti ili ozdravljenjem ili smrću. aquarelliste) slikar koji radi vodenim bojama akvarij (lat. acus igla. savjestan. akuo čujem. aqua voda. akustikos. pravo odvođenja vode. acutus accentus) gram. suprotno: akuzator akva (lat. točan. spariti. kažnjiv akuzacija (lat. optuženik. aqua voda. grč.

stjecanje akvizit (lat. kišovitost A1 Capone (Alfonso) najpoznatiji američki gangster (1897—1947). turistički brod ili brodica akvaterarij (lat.) glaz. acquisitum) nešto što je zadobiveno. savršeno točno. kako se hoće al piacimento čit. jednak. territorium zemljište) vodene površine koje imaju nekom konvencijom određene granice akvedukt (lat.-njem. stečeno dobro. akvatične biljke one koje rastu po močvarnim mjestima. "kao divljač". aquosus) pun vode. al-đami) velika islamska bogomolja Al-koran (ar. kanal akvila (lat. nabavljanje. Al Fatah "borba i pobjeda") najstarija i najveća vojnopolitička organizacija palestinskih Arapa. v. El-kuran) knjiga. bogat vodom. ime jednog zviježđa. ubrzanje. aquositas) bogatstvo vodom. ukras u obliku orla na zabatu kuće akvizicija (lat. alabastrum) min. navlas. aquila) zool.) glaz.. ponavljanje jednog odjeljka od određenog znaka al.) trg. vodeni. v. koji ima jednaku vrijednost. terra zemlja) posuda u kojoj se drže i uzgajaju vodozemci (amfibije) akvatičan (lat. astr. aqua voda. acquisitio) tečevina. Alkuran Al-kuran (ar. sinonim za velikog gangstera uopće al corso čit. npr. al pjačere (tal. zarađuje. fr. aqua voda. alkohol.. orao. Vodenjak (jedan od dvanaest nebeskih znakova) akvatel (lat. zarada. vodene biljke akvatilije (lat. čitanka. često se upotrebljava i el i ul al-džamija (ar. al pjačimento (tal. osnovana 1965. acquisitor) čovjek koji nešto stječe.akvarijus akvarijus (lat. alatio. nabavljeno. vodovodna cijev. zadobivanje. vlažan. wild-divlji) kuh.) glaz. posebna. prema dopadanju. po volji. alabastersko staklo mutno. alla milanese) na milanski način. nabavlja ili zadobiva akvozan (lat. aquatilia) zool. alkali. jednakost nominalne i stvarne vrijednosti. hotel) hotel na vodi. u vodi teško rastopljiv. koji živi u vodi. Kuran ala milaneze (tal. veoma tvrda vrsta gipsa. močvaran.(ar. po sadašnjoj vrijednosti novca Al Fatah (ar. iste vrijednosti ili sadržaja. alabastros. lat. slatkovodne životinje akvatorij (lat. al marko (tal. arhit. El-kuran) v. a punto al rigore di tempo (tal. aquaticus) podvodan.) u točku.) trg. požurivanje . po tečaju. al-) arapski član. al piacere al punto (tal.) trg. stečeno akvizitor (lat. pokraj vode. aqua voda. kako bi obranila prava palestinskih Arapa i uspostavila palestinsku državu na područ- 49 alacija jima iz kojih su Arapi iseljeni nakon osnutka Izraela al marco čit. osobito kod novca al piacere čit.) glaz. prema čistoj težini zlata i srebra al pari (tal. kišovit akvozitet (lat. al-Kuran itd. al senjo (tal. naziv poznatog talijanskog jela: špageti s narezanim komadićima šunke preljeveni umakom od rajčica ala vild (fr. aquarius) astr. alatus krilat) davanje krila. lat. al korzo (tal. aquaductus) vodovod. poluprozirno staklo alacija (lat. izraz koji označuje poseban način pripremanja mesa divljači (ali i domaćih životinja na takav način) alabandizam umjetnička drljotina (po karijskom gradu Alabandi gdje je vladao loš umjetnički ukus) alabaster (grč. pren. strogo u taktu al segno čit.

bataljun. allas. nespokojstvo. allantos kobasica. supr. "vladar nad svima" alarm (fr. oblik) zool. alla franca) na europski način. uznemiriti. aminopropionska kiselina alantijaza (grč.Aladin Aladin glavni junak priče o čarobnoj svjetiljci (Aladinova svjetiljka) koja onome koji je posjeduje ispunjava sve što poželi. alarmant) uznemirujući. nemir. supr. uputiti. koji izaziva ili stvara nespokojstvo i zabrinutost alarmirati (fr. orijentalnog. strah alarmantan (fr. allatura. oluja. pravi trenutak. nemogućnost izgovaranja artikuliranih glasova zbog poremećaja u govornim organima alamet (tur.) "kralj sviju". lat. albatio) bijeljenje kovine (metala). kod gmazova i ptica pomaže disanje. visoka čast u feudalnoj Turskoj alak (tur. alarme. omotač zametka kod viših kra- 50 albacija lježnjaka (sisavaca. halasz) ribar Alaska sjeverozapadni poluotok Sjeverne Amerike. avvertire) obavijestiti. aladža raznobojan. simptom. gomila. za vrijeme seobe naroda došli su do Španjolske gdje su ih uništili Vizigoti alanin kem. zastrašiti alarmist (fr. tobožnje pretvaranje bakra u srebro. mnoštvo. botulizam alantoidna tekućina zool. dati znak za uzbunu. napad na nekoga pogrdama alatura (lat.: alafranka alaun (njem. miraz.: alaturka Alah (ar. alla turca) na turski način. haljina od te tkanine alafranka (tal. osobito bakra. svečanost svečana povorka. alumen) stipsa alavertiti (tal. sve što je potrebno za rad. eidos izgled. allantos kobasica) med. alet) pribor. napad. riba i gmazova). nevrijeme. posrebrnjivanje kovine. po europski. galama. od Rusije su ga kupile SAD. priča je objavljena u poznatoj arapskoj zbirci pripovjedaka "Tisuću i jedna noć" Aladinova svjetiljka v. naziv za Boga kod muslimana alaj (tur. toxikon otrov) kem. alarmer) uzbuniti. gomila. alarmiste) širitelj uznemirujućih vijesti alas (mađ. dodatak u novcu za izdržavanje kuće alaturka (tal. Aladin aladža (tur. mnoštvo. osobito ručni. islamskog). glavni grad Juneau. vika. po turski (za razliku od europskog. zapadnjačkog). poučiti albacija (lat. mećava. 1867. trag. parada. po zapadnjački (za razliku od turskog. uzbunjivati. allas. teško akutno trovanje zaraženom mesnom hranom. albifikacija . a-. airarme) voj.) četa vojnika.) urnebes. a kod sisavaca još i prehranjivanje zametka alantotoksikon (grč.) vikati alah (običaj Turaka pri jurišu). šaren) pamučna tkanina s utkanim šarama. prigoda. predznak. alaj-barjak zastava jednog odreda (alaja) vojnika. poziv za pripremu u slučaju opasnosti. oruđe alatracija (lat. jurišati uz urnebesnu viku alalija (grč. tal. rulja alakati (tur. alamet) znak. prokletstvo Alani iranski nomadski narod sarmatskog podrijetla. allas. a-ilah) Bog. lalein brbljati) med. pravi Bog. najveći Anchorage Alastor zloduh osvete u starogrčkim tragedijama alat (ar. najava. koji uznemiruje. zabrinutost. otrov koji se razvija u pokvarenom mesu Alarih (germ. zgoda. uzbuna. allatratio) lajanje na. Alaun. puk. tekućina koja se nalazi između alantoisa i araniona alantois (grč. juriš. afferre donositi) prav. pozvati k oružju.

nasljedni nedostatak obojene tvari. sljedba se protivila Crkvi i papi). album bijelo) knjiga s bijelim listovima koju treba ispuniti slikama u boji. laat. zbog čega koža i kosa izgledaju bijele. grč. albumoze (lat.albatros albatros (engl. albumen. lopov.) antibiotik. supstance između bjelančevina i peptona koje se stvaraju u želucu i gušterači za vrijeme probave alciora (lat. Albertu (1825—1886) albicija (tal. albus bijel) natrijski glinenac (ruda iz skupine plagioklasa) albižanac pripadnik kršćanske vjerske sljedbe u Francuskoj. organska kemijska tekućina ljuta mirisa aldine knjige izrađene u tiskari venecijanskog tiskara Aldusa Manutiusa (1494—1597) i njegovih nasljednika aldrovanda (lat. instrument za određivanje količine bjelančevina u mokraći albuminozan (lat. albacija albin (šp. bijela mrlja na rožnici oka album (lat. lithos kamen) vrsta odličnog bijelog cementa albomicin (grč. prepreden čovjek. grč. planeta) odbija prema svjetlu koje je (npr. alcohol. "brdska zemlja") staro. albus bijel) med. albus bijel) fiziol. ime po južnofrancuskom gradu Albi albo lapillo notare diem (lat. spomen-knjiga. albugo) med. razglednica. izlučivanje bjelančevine mokraćom. pigmenta u koži kod ljudi i životinja. simpatičan lukavac. spomenar. omjer svjetla što ga površina (npr. danas samo pjesničko ime Velike Britanije albit (lat. crveni prah dobiven od zemljine plijesni. obješenjak. metron) kem. divlji) vragolan. bjelančevina albuminat (lat. albuminosus) koji sadrži bjelančevinu albuminski papir fotografski papir za čiju se izradu upotrebljava iz jaja izvađena i na toplom zraku osušena bjelančevina albuminurija (lat. albumen bjelanjak) kem. maraka itd. albus bijel) min.) bijelom pisaljkom. bolesti bubrega i dr. natrijski glinenac bijele boje albit (lat. bjelančevina albumin (lat. mangup. od Sunca) primila Albertina bogata i svjetski glasovita grafička zbirka u Beču (ime prema utemeljitelju Albertu von SachsenTeschenu. nevaljalac. tvar koja u sebi sadrži bjelančevine albuminometar (lat. čovjek s nekim nedostatakom ili manom aldehid (lat.) ukrasna biljka srodna akaciji albifikacija (lat. 1738—1822) albertotipija tisk. dehydrogenatus lišen vodika) kem. ureo mokrim) med.. minhenskom fotografu J. tj "zlatnim slovima" zabilježiti dan kad se nešto sretno dogodilo albolit (lat. alčak neotesan. alkohol lišen jednog dijela vodika. altiora) v. albedo "bjelina") moć odbijanja svjetla. Aldrovanda vesiculosa) mesožderna vodena biljka iz porodice rosika . pneumokoka i bacila dizenterije 51 aldrovanda albugo (lat. albumen. altiora alčak (tur. albino. albus bijel) med. izrada tipografskih ploča fotografskim putem. crtežima i si. albification) v. a oči crvenkaste Albion (kelt. albumen (lat. albus bijel. bjeloš albinizam (lat. nazvana po pronalazaču. velika bijela morska ptica koja nagovještava buru albedo (lat. grč. albatross) zool. djeluje protiv stafilokoka. znak šećerne bolesti. onaj koji boluje od albinizma. bjelančevinasta tvar. knjiga za skupljanje fotografija. albumen) kem. albumen) kem.

u XVII. a ne izravno aleja (fr. navod. pomorskog grada u Egiptu. allegoreo drukčije izražavam. Aleksandar Ve- 52 alektriomahij a liki i bio je u prvim stoljećima prije i poslije naše ere glavno sjedište grčke znanosti i književnosti. izražavati misli u slikama. alexeterios) koji djeluje kao protuotrov. igrač na sreču. slikovit govor. a ne riječima koje ih izravno izražavaju. aleksandrijski gramatičari. sredstvo za spašavanje i pomoć. štitim) kem. tvrdnja alegat (lat. nazvan po velikom starofrancuskom romanu o Aleksandru Velikom iz XII. legein govoriti) psih.) vrsta odličnog slatkog toskanskog crvenog vina od muškatnog grožđa aleator (lat. st. alexo branim. allegoria) poet. koji potječe iz Aleksandrije. allegorikos) iskazan slikom. opasni poslovi aleatorij (lat. aleph) prvo slovo hebrejske abecede. alea kocka. alfa alegacija (lat. a-. pr. alea jakta est (lat. kockar aleatorički poslovi (lat. upute alegoričan (grč. n. alexo branim) med. pozivanje na neki zakon alegati (lat. uzak prolaz aleksandrijski koji se dogodio u Aleksandriji. e. šestostopni stih s cezurom nakon šestog sloga. u prenesenom ruhu alegorija (grč. farmakon lijek) med. alea kocka. allegatio) navođenje. alexo pomažem. aleatiko (tal. pozivanje na spis. alexo branim. kockarnica aleatorika (lat. alektryon pijetao. usp. čist rad (u bakrorezu) alektriomahij a (grč. alea kocka) poslovi koji ovise o slučaju i sreći. otuda: aleksandrijska biblioteka. mache borba) borba pijetlova (kao sli- . pyr vatra) med. allegata) mn. konačno sam se odlučio na neko djelo. grad je osnovao 331. allegatum) navedeno mjesto. aleksifarmacija (grč. klasičan francuski stih aleksandrinci ovim se imenom zove 70 aleksandrijskih znanstvenika-tumača i prevoditelja. aleksandrijski filozofi (aleksandrijska škola) aleksandrina svili slična tkanina od lana i pamuka aleksandrinac poet. slikovit. bez ikakve veze sa stvarnim životom.) proučavanje protuotrova aleksifarmakon (grč.. usp. kocka je bačena. kockarski poslovi. djelo ili pisca. kompozicijski postupak u suvremenoj glazbi: sam izvođač odabire redoslijed izvođenja pojedinih stavaka alef (hebr. navođenje. sredstvo protiv groznice aleksit (grč. Septuaginta aleksandrinstvo znanstveno sitničarstvo. protuotrov aleksija (grč.) glaz. drukčije prikazujem) slikovito govoriti ili pisati. aleatorium) igračnica. primamljivanje. suha učenost radi učenosti. allee) drvored. navođenje činjenice. šetalište između dvaju redova drveća. svaka tvar krvnog seruma koja razgrađuje strane stanice aleksipiretik (grč. dvanaesterac. tj. allectatio) mamljenje. mjesta navedena iz drugih djela. allegorikos) onaj koji prikazuje nešto u slikama. lijek protiv trovanja. kao npr. osobito protuotrov. govor u kojem se pojmovi i misli iskazuju drukčije.) posl. aleator) igrač kockom. patološka nesposobnost da se pisane ili tiskane riječi čitaju s razumijevanjem (nastaje zbog povrede velikog mozga) aleksin (grč.alea iacta est alea iacta est čit. aleksiterij aleksiteričan (grč. izazivanje draži. Cezarove riječi kad je prešao Rubikon aleatico Čit. st. slikovito objašnjenje pojma ili misli alegorist (grč. protuotrovni alektacija (lat. slikovito alegorizirati (grč.

početnik u čitanju i pisanju. 2. alloios drukčiji. ergon djelo) med. alfa) prvo slovo u grčkoj abecedi. izraz kojim je Aristotel nazvao nagon (u prirodi i životinjskom svijetu) za nemilosrdnom međusobnom borbom i uništavanjem alelomorfan (grč. beta b) 1. niz svih slova nekog jezika. alfa a. a drugi je po inženjeru konstruktoru koji se zvao Niccolo Romeo) alfabet (prva dva grčka slova alfa. vještini. alektryon pijetao. tj. filos prijatelj) prijatelj istine. radost. aletheia istina. logia) znanost (ili: naučavanje) o istini aletofil (grč. thesis položaj) med. a. za razliku od vladajućih Franaka (otuda Francuzi i danas zovu Njemačku TAllemagne". popis izrađen alfabetskim redom.. beta) gram. promijenjena sposobnost reakcije organizma na neku vrstu zaraznih klica kojima je taj organizam već jednom prije bio zaražen 53 alfitomantija aletiologija (grč. aleuron pšenično brašno.) alfenid metalna smjesa od 60 dijelova bakra. filalet aleurant (grč. prisutnost stranih tijela u ljudskom organizmu i bolest koja zbog toga nastaje aleopat (grč. allos drugi. galvanskim putem posrebrnjeno novo srebro alfitomantija (grč. u arapskom. pren.. b. početak i kraj nečega Alfa-Romeo talijanska marka automobila (prvi dio naziva čine početna slova firme: Anonima Lombarda Fabbrica Automobili. allelon međusobni. alopatija alergija (grč.. sastavljena od kristalizirane bjelančevine alfa (grč. okruglasta i kristalizirana organska tvar (slična zrnu) u biljnim stanicama. pathos). zanatu. ftheiro uništavam. aleuron pšenično brašno) bot. tj. bjelančevina u pšenici aleuromantija (grč. alfa i omega prvo i posljednje slovo grčke abecede. pren. allos drugi. alem. 30 dijelova cinka i 10 dijelova nikla. allelofthoria) fil.. manteia) proricanje iz brašna koje se prinosi na žrtvu aleurometar (grč. zanosno veselje uopće alem (ar. aleuron brašno. zemlja u kojoj žive Alemani) alemanisti pristaše francuske Revolucionarne socijalističke radničke stranke koja je odbacivala diktaturu proletarijata i propagirala tzv. med. alloios drukčiji. manteia proricanje) proricanje po pjevanju pijetlova aleloftorija (grč. c. alin) dragi kamen. ova riječ znači i pozlaćena jabuka na vrhu minareta Alemani (njem. alfi ton ječmeno brašno. uzajamni. slova u određenom redu (za latinicu je uobičajen naziv abeceda. onaj koji voli istinu. a za glagoljicu i ćirilicu azbuka. 1843—1935. allelon naizmjeničan. 3. poklik radosti u kršćanskom bogoslužju. metron) instrument za ispitivanje valjanosti i čistoće brašna aleuron (grč. pren.) "hvalite Boga". člana Pariške komune) alenteza (grč.alektriomantij a ka istinske borbe kod starih je Grka bila veoma omiljena zabava) alektriomantij a (grč. alopat aleopatija (grč. početak. tj. v. manteia) gatanje u ječmeno brašno . alfabetski red red slova kakav je u alfabetu. pathos) med. alfabetar (grč. početnik u čemu (u nekom nauku. b. aleuron pšenično brašno) bot. municipalni socijalizam (naziv prema prezimenu vođe Jeana Allemanea. uz ostala značenja. d. alethes istinit. morfe oblik) zamjenjiv aleluja (hebr. Alemannen) staronjemački naziv glavnog i najvećeg dijela stanovništva južne Njemačke.

najslavniji spomenik maurske arhitekture alhidada (ar. alligare) sliti. grafia) tisk. dodatak. alifatski alkoholi. boležljiv. račun kojim se pronalazi odnos u kojem se trebaju izmiješati dvije vrste robe različite cijene da bi se dobila srednja vrsta po unaprijed određenoj cijeni aligator (tal. uživanje u bolu. alge (lat. šp. rhythmos odnos) 1. Pruske i Austrije 1815..) prav. cikloheksan) alifatski spojevi kem. prodaja. drukčije alijaža (fr. alligatore. belle alliance čit. američki krokodil aligirati Gat. alijas (lat. bol algetičan (grč. algea bol. izraz koji obuhvaća mazohizam i sadizam algologija (lat.) vrsta španjolskog vina iz okolice grada Alicantea aliciklički spojevi (grč. algaritam algospazam (grč. požuda za bolom.). osim toga. znalac algebre algema (grč. kriptogamne vodene biljke. dakle. smjesa. bračna veza. drugim putem.) drugim imenom. alligatio) mješavina kovina (metala) nejednake vrijednosti u jednu masu. alias) inače. zalog. 2. logički algoritam pokušaj da se logičke operacije zamijene brojkama i računskim metodama. logia) bot. resine. tj. pokušaj matematičke ili simboličke logike. primjesa. algeo osjećam bol) bolan. vještina računanja. dokazati svoj alibi dokazati da u određeno vrijeme nisam bio na određenom mjestu alicante čit. algema) med. odstupanje od prirodnog stanja. el lagarto) zool. maurska kraljevska palača u . sredstvo. med. grč mišića praćen bolom algrafija (grč. slitina. alliance) spajanje. godine alijas (lat. dio nonija. na drugom mjestu.) organski spojevi cikličke strukture s alifatskim svojstvima (ciklopropan. četiri osnovne računske operacije i udžbenik o tome (izraz potječe od arapskog matematičara Muhameda ibn Muse Alharizma). razmjena. alienatio) otuđivanje. u srednjem vijeku upotrebljavali se i izrazi algorizam. masni organski kemijski spojevi koji sadrže atome ugljika. lijepi ili sveti savez između Rusije. bel alijans (fr. algeo osjećam bol) med. al-jebr) mat. legirati alijansa (fr. udžbenik algebre algebrist onaj koji se bavi algebrom. alijaža aligacijski račun (lat. algos bol. udruživanje. legura. spasmos grč) med. neuralgija algofon (grč. talofiti s biljnim zelenilom (klorofilom) algebra (ar. alikante (šp. povezane u obliku otvorenih lanaca (parafini. algos bol. smiješati. alifatske kiseline) aligacija (lat. pokretno ravnalo. drugdje. postupak pri ravnom tiskanju aluminijskim umjesto kamenim pločama. nastao zbog boli algija (grč. alligatio mješavina) račun smjese. sredstvo protiv zubobolje napravljeno od gorušičnog ulja i špirita (žeste) algolagnija (grč. alge) bot. al-hadat) teh. dio botanike koji se bavi algama. savez. grč. alga. otuđenje. alliage) v. dio matematike koji istražuje odnose i svojstva brojeva pomoću općih znakova. aligacija alijenacija (lat.alge 54 alijenacija Granadi. bol živaca. grč. Al-hamrah) (Crvena kuća). za mjerenje kutova allas čit. bescvjetnice. slivati. odgovara litografiji Alhambra (ar. fonos ubojstvo) med. inače. pren. "sastavljanje razdvojenih dijelova". lagneia obljuba) med. drukčije alibi (lat. resinama algoritam (ar.

korijen broća alizarin (šp. alimentarius) prav. alizari) kem. njorka. održava se u drugoj polovici kolovoza kao spomen na veliku pobjedu Sinjana nad Turcima 1715. allure) hod. ustupiti drugom (pravo ili vlasništvo). halka. ali ovaj nije s njim djeljiv bez ostatka. ptica sjevernih krajeva. levantinski broć. brod s krilima (na kojima zapravo i počiva) i koja se rašire pod vodom te se brod izdigne nad vodu i "leteći" postiže veliku brzinu. a od. alcalescentia) kem. alimentatio hranjenje) prehrana. hranarinu alimentama intoksikacija med. a-. izvanbračne djece alimentar (lat.. aleifo mažem. "hidrokrilac" aliteracija (lat. broj koji je sadržan u drugom broju bez ostatka. npr. alere hraniti. uvučenijim retkom aliptika (grč. alienus tuđ. ludilo alijirati (fr. allier) vezati savezom. alienare) prav. način hoda i držanja nekog čovjeka. aliquoties) koji je sadr• žan u većem broju bez ostatka aliment (lat. alikvotan alikvota (lat. sposobnost tijela da hranjivim sokovima nadoknadi ono što je izgubilo alizari (šp. 6 su alikvote broja 12 alikvotan (lat. svezati brakom. grč. npr. alea torda) 2. sklopiti savez. pren. iste slogove alitura (lat. trovanje hranom alimentirati (lat alimentare) prehranjivati. aliquoties) mat. odvratiti (mušterije). littera slovo) praviti aliteraciju. opskrbljivati hranom alimfija (grč. trag divljači. alićniste) zastarjeli naziv za liječnika koji se bavi duševnim bolestima alijenizam (lat. uzdržavanje. lijepa crvena boja koja se danas dobiva iz antracena. alliteratio) poet. način kretanja. prehrana. odjeljak koji počinje novim. fr. alićnisme) med. g.) 1. 5 i 7 su alikvantni dijelovi broja 12. otuđiti. v. otuđivati. alizarinsko modrilo najljepša i najpostojanija alizarinska modra boja. trljam) vještina masiranja.: "pa šuti pa se smije pa se penje" aliterirati (lat. dok je prije dobivana iz korijena broća. razvijanje alkalije koja se brzo isparava (amonijak) . alitura) hranjenje. ad. sastoji se u tome da alkari jašući na konjima (svaki triput) gađaju kopljem kroz dva koncentrično prilagođena koluta (alke) alkalescencija (lat. slična galebu. lat lympha voda) med. pjesnička figura koja se sastoji u tome da se u nizu ponavlja isti suglasnik ili isti slog. 2. duševno rastrojstvo. udružiti. alimenta) mn. lovi se zbog skupocjenih jaja i perja alka (tur. iste vrijednosti kao i indigova modra boja. poludjeti alijenist (fr. prevladavanje jedne alkalije. supr. alizari) bot. proučavanje liječenja trljanjem 55 alkalescencija alira (fr.alijenirati duševno rastrojstvo (lat. novac za uzdržavanje i školovanje izvanbračne djece alimentacija (lat. obično: alijirati se alikvantan (lat. 4. skafos lađa) pomorsko prijevozno sredstvo. ponašanje. npr. 3. nedostatak limfnih žlijezda alineja (lat. novi odlomak. slučajno ili hotimce ponavljati ista slova. aliquantum) mat. alizari alka (lat. vladanje aliskaf (lat. onaj koji po nekom zavjetu prima uzdržavanje. alienatio mentis) alijenirati (lat. usp. uzdržavati. Sirijska alka viteška igra u Sinju. npr. koji je sadržan u većem broju. linea red) nov redak. ala krilo.

npr. natrij. e. poznat i kao pustolov. metron) kem. gostoprimac Odisejev (on ga je konačno i otpremio na Itaku nakon mnogih pustolovina i nevolja) alkion (grč. a šarom od zlatnog i srebrnog konca alkejski stih (grč. al-kohhlu) čvrsti kemijski spoj alkohola s nekom soli alkoholatura (ar. alkejska strofa strofa od četiri stiha. rubidij. da bi privukao na nj još više pozornosti. nazvan po slavnom grčkom liričaru Alkeju koji je živio 600.. usp. al-kohhlu) 1. grč.alkali alkali (ar. Alkaios) poet. najvažniji: morfin. a četvrta anapest (U — U — U — U U — U —). imaju bljutav okus i veoma su otrovni alkalimetar (ar. ubio ga frigijski satrap Farnabaz kako bi ugodio Spartancima. eidos) kem. potpuno pročišćen špirit. al-kali. Alkestis) u starogrčkoj mitologiji: žena kralja Admeta umje- 56 alkoholičar sto kojega je pošla u smrt. bogovi su je pretvorili u pticu (zajedno s mužem). alkatifa (ar. sprava kojom se određuje količina alkalija u sodi ili lužnoj soli alkalimetrija (ar. dušikasti organski spojevi biljnog podrijetla. tobožnja vještina pravljenja zlata Alkestida (grč. od kojih su prve tri i posljednja jambi. dobivati lužnu sol alkalni metali kem. alkion Alkmena žena Amfitrionova. smatralo se da proriče sreću Alkiona u starogrčkoj mitologiji: kći Eolova. kofein. piva. žesta izlučena iz vina. kem. al-kimia) naziv za najstariju kemiju. šp. al-kohhlu) mn. sol koja se dobiva iz pepela morskih biljaka alkalije (ar. kinin. litij i dr. mješavina svježih biljnih sokova s alkoholom alkoholi (ar. alkyon) mitološka morska ptica (zimorod. od kojih su dva jedanaesterca.. rasipnik i prevrtljivac. savršeno pročišćeni prah. kem. rakije i dr. npr. nikotin i dr. s osnovom od vune i svile. metron) kem. kasnije. osobito kod Arapa. iz podzemlja ju je izveo Heraklo Alkibijad staroatenski državnik i vojskovođa (450—404 pr. ispitivanje sode ili lužne soli pomoću alkalimetra alkalizacija (lat. alkaloidi (ar. pr.). stih od pet stopa. u srednjovjekovnoj Europi: neznanstveno bavljenje kemijom. rođak Periklov. učenik Sokratov. dao mu je vlasnik odrezati rep (pre1 ^rae i izraz rep Alkibijadova psa općili to znači kusast rep) Alkinoj kralj Feačana. n. jedan deveterac i jedan deseterac alkemičar (ar. n. al-kimia) onaj koji se bavi alkemijom.. vođa sedmorice epigona u osvetničkom pothvatu protiv Tebe alkohol (ar. majka Heraklova (otac junakov je Zeus) Alkmeon tebanski heroj. kalij. od kore kininovca. alcalisatio) kem. vodika i kisika alkoholičar (ar. al-kohhlu) kem. al-kohhlu) čovjek koji je suviše odan uživanju alkoholnih pića. e. pijanac . dobivanje lužne soli alkalizirati (lat. alcalisare) kem.. hidroksidi alkalnih metala. Alkibijadovo pseto prekrasni Alkibijadov pas kojem se divila cijela Atena.) kem. otrovni i gorka okusa. najbolji. opojno piće alkoholat (ar. grč. alcatifa) orijentalni tepih.) mn. skupina kovina (metala) male težine koje voda otapa i na običnoj temperaturi. otac Nausikajin.. tajanstveni srednjovjekovni znanstvenik alkemija (ar. žena Keiksova. organski kemijski spojevi ugljika. ledarica). strihnin. onaj koji pravi zlato umjetnim putem.: 2. grč. željeza i dr.

alegro kon moto (tal.) hajde. ložnica ali ingrosso (tal. izlučiti špirit (žestu) iz neke tekućine. v. hitro. metron) sprava za određivanje količine alkohola u nekom opojnom piću alkoholometrija (ar. manje živo.) slik. pročišćavanje alkohola.) glaz. brzo allegro con spirito čit. popuštajući. veselo. umjereno allegreto allegreto (tal. vrsta brze indijske jedrilice Almagest (ar. brzo. allentando Alles schon degewesen čit. alcoba) prostorija sa svodom.) Svega je toga već bilo (njemačka poslovica koja je istovjetna latinskoj Nihil novi sub sole Ništa novo pod suncem) allez! čit. na veliko Ali is well that ends well (engl. allegro con fuoco allegro con fuoco čit. al-kohhlu) kem. al ma'dijat) crnački čamac od kore drveta. allegro allegretino (tal.) glaz. umjereno veselo. velika škola alma parens (lat. sveučilište. ne odviše brzo allemande čit. ne odviše brzo allegro maestoso čit. umjereno brzo allegro non tanto (tal. zadržavajući. usp. al-kohhlu) opći naziv za sve štetne utjecaje na ljudski organizam i društvo koji nastaju zbog prekomjerne uporabe opojnih pića. najednom slikati.) glaz. miješanje alkohola s nekom tekućinom alkoholizam (ar. što življe.) glaz. allentato allentato (tal. va- 57 Almagest treno. neki prah. odmjereno hitro.) "hraniteljica roditelj ica". al-kohhlu.) ples njemačkog podrijetla u 2/4 ili 4/4 taktu allentando (tal. osobito žestokih alkoholizirati (ar. allegro con brio allegro con moto čit.) glaz. v. v. oslobođenje špirita (žeste) od vode. živo. v. ale (fr. sa žarom. živo i brzo. v. osloboditi od vode.) glaz. grč. manje veselo. pomiješati s alkoholom alkoholometar (ar. Ende gut. al-kubex. alegro kon fuoko (tal. allegro) glaz. vrlo veselo. alegro kon spirito (tal. ales šon dagevezn (njem. kao imenica.) glaz. al-mađisti. strasno i brzo allegro ma non troppo (tal. grč. v.) glaz.alkoholizacija alkoholizacija (ar. alegro furiozo (tal. alma mater mati koja hrani) "časna majka". alegro kon brio (tal.) Sve je dobro što se dobro svrši (naziv jedne Shakespearove komedije). grč. tj. v.) glaz. allegramente allegro assai (tal. šp.) trg. al-kohhlu) kem. djelo koje treba izvoditi veselo.) glaz. bez prethodnog grundiranja (bojenja osnovnom bojom) allegramente (tal. usporavajući. megiste syntaxis) iskrivljen naslov arapskog prijevoda Ptolomejeva kapitalnog astronomskog djela (Veliki znanstveni sustav astronomije) . odmah. allegrissimo allegro furioso čit. naprijed! alma mater (lat. alles gut alla prima (tal.) glaz.) glaz. allegro con spirito. manje brzo nego allegro allegrissimo (tal.) glaz. udubina u sobi s posteljom. allegro assai. vrlo veselo. npr.) glaz. metria) znanost o određivanju količine alkohola u nekom opojnom piću alkoven (ar. almand (fr.) hajdemo. allegrissimo allegro con brio čit. al-kohhlu.) glaz. alonz (fr. naprijed! allons čit. s dostojanstvom allegro moderato (tal. uzburkano.) glaz. alegro maestozo (tal. alma mater almada (ar. idi. pročistiti do stupnja najveće finoće.) glaz. allegro con brio allegro di molto (tal. allegro di molto allegro (tal. vrlo živo.

na nekom stolu). besmislenost. allos drugi. zadužiti ih. godišnjak. aner. alotigen alodij (staronjem. v. logos um. različit. allos drugi. chthon zemlja) koji je podrijetlom iz nekog drugog mjesta ili kraja aloin (grč. nerazmjernost u razvitku udova zbog nejednake i nerazmjerne prehrane pojedinih dijelova tijela alograf (grč. morfe oblik) kem. allos drugi. ot) imanja koja su nastala od lenskih (feudnih). glupost alogotrofija (grč. dug kono- . drukčiji. tvar koju u sebi sadrži lišće biljke aloja aloj (grč. boje crvene kao krv (naziv prema maloazijskom gradu Alabanda) almarada (šp. heterodoksija alogandomelin (grč. Allmende) zajedničke šume i pašnjaci koji pripadaju svim stanovnicima jednog sela. alokucija alokvirati (lat. zbornik koji izlazi godišnje almandin vrsta dragog kamena granata. npr. odobravanje nekog računa ili stavke kasnije unesene u račun alokroičan (grč. trg. imanje alodijalan (lat. al-ot) slobodno dobro.) astr. koji se prelijeva alokroizam (grč. dodatak. aloe) bot. osobito govor kojim papa pozdravlja kardinalski sabor. biljna vrsta iz čijeg se lišća cijedi gorak sok od kojega se pripremaju lijekovi alokacija (lat. grafo pišem) tuđ rukopis.) bodež sa tri reza almaviva vrsta kratkog ogrtača nazvanog. almenichiaka) kalendar. kratak govor. nerazuman. naslijeđeno dobro. alokvij alokvij (lat. nakaznost koja se sastoji samo u tome što neka životinja ima udove slične ljudskim alogičan (grč. tuđ potpis alohton (grč. no s tom razlikom što je vlasnik mogao njima slobodno raspolagati. melos ud) zool. osobito afrička. usp. list koji se priklapa uz mjenicu i na koji se stavljaju indosamenti. besmislica. pogrešan govor alomorfija (grč. produžetak. govorim) med. v. istočnjačka. alogia) nerazumnost. alloquium) v. allochroos promijenjene boje) mijenjanje (ili: prelijevanje) boja alokucija (lat. allocatio) dodavanje. allodialis) slobodan od plaćanja danka alodijalna dobra (staronjem. onyma ime) pod drugim (ili: tuđim) imenom alonž (fr. ono koje nije dobij eno.almanah almanah (grč. doxa mišljenje) drukčije (ili: pogrešno) mišljenje ili naučavanje. laleo brbljam.) propovjedaonica u sinagogi almenda (njem. aloe) kem. allos drugi. alloqui) osloviti. nelogičan 58 alonž alogija (grč. allochroos) koji mijenja boje. andros čovjek. allos drugi. po grofu Almavivi. al-. horizontom alo. a-. krug na nebu paralelan s vidikom. alotropija aloniman (grč. prodati ili ostaviti nekome u nasljedstvo alodoksija (grč. allonge) trg. razum) koji nije u skladu sa zdravim razumom. Vjerojatno.(grč. nego koje je potpuno vlasništvo. junaku Beaumarchaisove komedije i Mozartove opere "Figarov pir" almemar (ar. općinska paša Almisum (lat. allos drugi. nastavak (npr. nerazmjerna gojnost pojedinih dijelova tijela. allocutio) oslovljavanje.) antičko ime Omiša almukantarat (ar. allos) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi. tj. oslovljavati alolalija (grč. allos drugi. alogen. pravljenje pogrešaka u govoru. alogos suprotan svrsi. trefo hranim) med.

metoda koji se danas uopće primjenjuje u znanstvenoj medicini (suprotno: homeopatija). prelaženje jednog glasa u drugi alotigen (grč. aleopat alopatija (grč. gennao rađam) koji je postao drugdje alotrije (grč. osobito umjetni brežuljak u vrtu zasađen alpskim biljkama alporama (lat. allos drugi. allos drugi. Alpinac stanovnik Alpi. 2. kose) med. Alraune) u njemačkoj mitologiji: duh koji proriče.. ćelavljenje. planinarstvo alpinum (lat. allotrios tuđ. uzetim od nekoga drugog. liječnik koji liječi pomoću alopatije.) voj. pristaša alopatije. alpski lovci. horao gledam. penjač na Alpe. u istočnoj i južnoj Europi alrauna (staronjem. vidim) promatranje (ili: razgledanje) visokih planina. Alpes.alopat 59 alrauna ganskih spojeva. supr. metoda liječenja kod koje se bolest s jednog dijela tijela prenosi na neki drugi dio. tropos način) kem. pathos bolest) med. od 1872. Alpes) poznavanje i proučavanje Alpa. bolesna želja za neobičnim jelima. galvanski posrebrnjena slitina. alpinus) koji pripada Alpama. koji ima oblik Alpa.) vrt zasađen alpskim biljkama. osobina ljudi. planinar alpinistika (lat. kem. Alpes. alopecija aloplastika (grč. svojstvo tvari. izomerija alpaka (peru. trofe hrana) biol. npr. allos drugi. pathos bolest) med. novo srebro alpinac vrsta vjetra. planinski šport. plassein uobličiti. allos drugi. alopekia opadanje dlaka. zamjenjivanje jednoga izgubljenog dijela tijela drugim. želja za jedenjem stvari koje nisu za jelo alotriologija (grč.) ružno velik i debeo čovjek. nered. alpski gorštak alpinci (tal. ćelavost. allotros tuđ. za čuvanje i zaštitu alpskih dolina alpinist proučavatelj Alpi. alomorfija. sporedne (ili: tuđe) stvari. koji se pojavljuje u više različitih oblika ili stanja alotropija (grč. logos govor) miješanje (ili: umetanje) stranih riječi u govor alotrofija (grč. pogled na glečere. alpinizam alpinizam (lat. allos drugi. osobito: penjanje na Alpe. veoma cijenjene zbog svoje odlične vune. grdosija aloteza (grč. 3. bolest opadanja kose. životinja i nezelenih biljaka da ne mogu živjeti od anor- . autotrofija alotropan (grč. supstancije. kratke lubanje i smeđe boje lica. u širem smislu: sva znanstvena i športska bavljenja visokim planinama. allos. uobličavati) med. ledenjake alpski (lat. allotrios tuđ) mn. tuđa zanimanja. aleopatija alopecija (grč. vrsta peruanske lame. zool. transplantacija alosija (grč. nepristojnost alotriodoncija (grč. talijanske i francuske trupe. kordiljerska tkanina od alpakine vune. ugljika da postoji kao grafit i dijamant. grč. njem. usp. žive oko Alpa. prijatelj. kasnije neko malo de- pac pomoću kojega se konji uče kasanju alopat (grč. elementa da se pojavljuje u posve različitim oblicima. nego im je potrebna organska hrana. alopatska metoda liječenja uporaba lijekova koji izazivaju bolesti suprotnog djelovanja. allotrios tuđ. Alpes) v. allothi na drugom mjestu. aplacca) 1. alpska rasa ljudi niskog rasta. odus zub) namještanje umjetnih zuba alotriofagija (grč. vojnik uvježban za ratovanje u planinskim uvjetima. tropos način) kem. alruna. thesis postavljanje) lingv. fagein jesti) med. allos drugi.

) izbor između dviju mogućnosti. druge imaju tzv. altercatio) prepirka. opredjeljivanje za jednu od dviju odluka. preobraćenje. zastupnik. alter ego drugi ja) 1.. izraz kojim se označuje da treba izvoditi za oktavu više altamirsko doba naziv za starije kameno doba u razvoju Zemlje (prema špilji Altamira u Španjolskoj gdje su otkriveni različiti crteži životinjskih likova koji predstavljaju najstarije dosad pronađene spomenike likovne umjetnosti) altana (lat. slučaj da se kamate popnu do visine glavnice alterum tantum (lat. gnjev. osoba koja je od neke druge osobe ovlaštena da može potpuno raditi u njezino ime.: "Jedno električno tijelo je ili pozitivno ili negativno električno. zatvoreni balkon. još jednom toliko. po starom vjerovanju. altus visok. zbuniti. altus visok. suglasnički) alternativa (lat. 2. dvostruko. npr. uzbuđivanje. ako u jednom razredu ima više skupina. tj. raspravljanje. kamate koje su se popele do visine glavnice . med. pogoršanje. pokvariti.) još jednom toliko. a da se njihov smisao ipak ne izmijeni. drugi glas.) mn. tal. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek protiv kašlja alter ego (lat. alternativus) izmjeničan alternator (lat. alterare) mijenjati. diskusija alternacija (lat. suprotna. svađa. kolebati se. univerzal tj. alternirajuća groznica povratna groznica alterum tantum (lat. balkon na gornjim katovima neke građevine altazimut (ar. bijeli sljez. stroj za proizvođenje izmjenične struje alternirati (lat. dok se jednoj predaje. alternator) fiz. po tome nazvan korijen mandragore koji je sličan ljudskom liku. zamjenik. alteratio) mijenjanje nagore. viši srednji glas. npr. gram.alt monsko biće u ljudskom obliku. postali ti patuljci-proroci. gatalica. dobra roba alteja (grč. užasavanje. čarobnica alt (lat. alternare) smjenjivati se. altera pars drugi dio) druga strana. oni disjunktivni sudovi čiji se predikat sastoji samo iz dvaju pojmova koji se međusobno isključuju. prijevoj (kvalitativni. rasrditi alterkacija (lat. alternatio) smjenjivanje. tal.) "drugo takvo". uplašiti. izmjena. altana) arhit. tihi rad. izmijeniti nagore. protivnička strana alteracija (lat. ili: "Zakone padanja je otkrio Galilei". npr. akord ili ton povišen ili snižen kromatskim znakom 60 alterum tantum alterativa (lat. istomišljenik altera pars (lat." alternativan (lat. 1. glaz. crtanje i si. prepisivanje. iz kojega su. ped. as-sumut putovi) prijenosni instrument za mjerenje kutova. med. kvantitativni. dvostruko. pogoršati.: "Galilei je otkrio zakone padanja". onda. gute Ware (njem. koji postupno poboljšavaju sokove alterirati (lat. samoglasnički. oni koji se mogu jedan drugim zamijeniti. lijekovi koji izazivaju promjenu. čovjek po mišljenju i osjećaju potpuno blizak i srodan drugom nekom čovjeku. smijenjenost. promjena.) glaz. 2. promijeniti. kvariti.) Stara roba. izmjeničnost u rasporedu sati između težih i lakših predmeta. trg. alto) glaz. 2. univerzalni instrument) Alte Ware. log. oštećenje. alternativni sudovi su 1. althaia. pjevač koji pjeva alt alta ottava (lat. althaea) bot. uzbuđenje. uzbuniti. smjena. lat.

1757— 1835) Amadis (fr. altes (fr. metria mjerenje) mjerenje visina alting (dan. jamice i mjehurići u pojedinim dijelovima tijela. Amadis de Gaula) lit. nišaniti. emmagasinage) smještanje u skladište (magazin). ljubav prema bližnjima. stanični. odgojiti) zavod u kojem se učenici. alluvio naplavljenje) prav. duboka šutnja aludirati (lat. tj. st. ciljanje na koga ili što. alluvialis) nanosni 61 amagazinaža aluvio (lat.) glaz. alluvium naplavina. posredno rugati se. visost. jedan dio ušne šupljine u kojoj se skuplja ušna mast alveolaran (lat. mišljenja i djelovanja u skladu s obzirima prema dobru svojih bližnjih pa i cijeloga čovječanstva. sprava za mjerenje visina altimetrija (lat.: 2. stolica. govorna figura u kojoj se. metron mjerilo. amorevole.) stara bošnjačka hrvatska i španjolska poezija pisana arabicom amabile (tal. pr. najgornji. pčelinjak. redni broj 13. povećanje obalnog zemljišta zbog postupnog nanosa zemlje i pijeska plavljenjem. ležišta za zube u čeljusti. osim odgajanja.) mn. čovjekoljubac altruizam (Comte skovao po tal. najmlađi slojevi Zemljine kore koji su postali nanosom aluvijalan (lat. i hrane aluvij (lat. voštane stanice u pčelinjem saću alvus (lat. mjera) visinomjer. naplavljeno) geol. alveolarni živac čeljusni živac alveole (lat. alciora altist (tal. umiljato. u tehnici veoma uporabljiv zbog male specifične težine alumnat (lat. umjesto prave stvari. težiti za nečim višim. aluvijskog prava aluzija (lat.) anat. kazuje njoj slična koja lako može podsjetiti na onu pravu. alludere) smjerati. nesebičnost altum silentium čit. trbuh. pren. lat. alveoli) 1. (ime po grofu Antunu Amadeju de Varkonyi. amoroso Amadejevo (Amadeovo) kazalište prva javna kazališna dvorana u Zagrebu koju je gradio grof Antun Pejačević krajem 18. junak jednog velikog starofrancuskog kruga priča. altus visok. altum silencijum (lat. aluzivan alvearij (lat. nježno. amalbilmente. med. grč. pristojba koja se plaća za ležarinu u magazinu . alvearium) košnica. rastezljiv i kovan.) duboka tišina.97. ljubavnik koji se ponaša kao vitez amagazinaža (fr. alveoaris) koji se tiče zubnih ležišta. junak iz romana. izmet aljamiado čit. znak Al. element atomske težine 26. više stvari. ovo povećanje pripada vlasniku obalnog zemljišta na osnovi tzv. predbacivati nekome nešto. a mekši od bakra. alhamijado (šp. tvrđi od cinka. više znanosti. način osjećanja. anat. alludere smjerati) nišanjenje. alumen stipsa) kem. svjetlost (titula) altimetar (lat. male šupljine. altus visok. alumnari odgajati. alto) glaz. allusio.) visočanstvo. bockati aluminij (lat. ciljati na koga ili što. kovina (metal). ljupko. idi naviše. altrui drugi.) islandski parlament altiora (lat. npr. plućni mjehurići u kojima se izmjenjuju plinovi za vrijeme disanja i dr. pjevač koji pjeva alt altruist čovjek koji je u svom mišljenju i radu u skladu s ljubavlju prema bližnjima. po boji i sjaju nalazi se između srebra i platine. alteri huic ovom drugom) fil. ići ad altiora (altiora) idi naprijed. grč. viša znanja.altesse altesse čit.

a-. prema priči. emmagasiner) smještati u skladište (magazin). npr. stapanje amalgamirati (ar. predložiti izmjenu ili dopunu zakonskog prijedloga amandman (fr. povjereno dobro koje se nekom daje na čuvanje. osim ukoliko je bilo potrebno radi obnavljanja ženskog stanovništva. lat. npr. Amazon) mit. zavjet. amaurosis zamračenje) med. spajanje kovine sa živom. popraviti. vještinom itd. manica rukav. amarantos koji ne vene) bot. malassein omekšati) kem. amasser) gomilati.) glaz. sljepoća amazezis (grč. nakupiti amater (fr. žensko odijelo za jahanje. fobos strah) bolestan strah od prašine amaurotičan (grč. bile su veoma ratoborne. ostaviti na čuvanje amaksofobija (grč. amaxa kola. amandine) bademov sapun amandirati (fr. zaljubljen. a ne profesionalno. pren. legendarne hrabre stanovnice ženskih država u kojima se nisu trpjeli muškarci. legura žive s drugim kovinama. nagomilavati.. odatle: Amaltejin rog rog obilja amandin (fr. pun gorčine amasirati (fr.) mn. "one koje nemaju dojki". slitina. amator koji voli) onaj koji se bavi nečim. depozit. sliti živu s drugim kovinama (v. diletant. v. sljepilo. njima je u djetinjstvu spaljivana desna dojka da bi lakše mogle rukovati lukom i strijelom. taman) bolestan u očima. srebrom i dr. amathia) neznanje. nemogućnost žvakanja hrane amazon (grč. budala je amanšman (lat. bakrom. združiti. emanet) zalog. neobrazovanost amatofobija (grč. amarus gorak) bot. vrsta krupne višnje koja se odlikuje kiselkastim okusom vina amarin (lat. ljubitelj amatija (grč. amender) poboljšati. mazos dojka. pošiljka s označenom vrijednošću. poboljšanje. amazonsko odijelo amazonke (grč. natrijem. amarulentus) gorak. grč. . amalgamacija (lat. amabile Amalečani staro arapsko pleme u jugozapadnoj Palestini amalgam (ar. iz njezinog je roga tekao nektar i ambrozija — piće i hrana bogova. hrabro su branile svoju državu. amendement) dodatak već gotovom zakonskom prijedlogu kojim se taj prijedlog dopunjuje ili popravlja. iz ljubavi. inače jezik vladajućeg i najkulturnijeg etiopijskog plemena Amharaca amarulentan (lat. amatos pijesak. nagomilati. prilagođavanje dijelova cjelini amara (lat. spojiti sa živom. spoj. amarinum) kem. čak i upadale u tuđe zemlje i osvajale ih. popravak amanet (ar. amalgam). emmanchement) slik. fobos) med. a-mauros mračan.) jezik u Etiopiji. gorka tvar amarinja (etiop. umjetnošću.amagazinirati amagazinirati (fr. Amazon) šport. fr.' malassein omekšati) kem.) koji je. pren. amateur. masaomai žvačem) med. prah. strah od vožnje amalbilmente (tal. amalgamatio) kem. gorka sredstva 62 amazonke amarant (grč. znanošću. amarella. crna mrena u očima. farm.. preporuka amans-amens (lat. zamračivanje vida. poboljšavati. malagma olakšavajuće sredstvo. tijesno stopiti (u jedno) Amalteja nimfa (ili koza) koja je dojila Zeusa. južnoamerička biljna vrsta čiji cvjetovi zadržavaju svoju boju i kad se sasuše amarela (lat. s kalijem. a-. slijep amauroza (grč. gorki lijekovi. grč.

diplomatsko predstavništvo države u drugoj zemlji. ambon katedra. obilježje amblematičan (grč. amblosko pobaciti) mn. poslanik najvišeg ranga. ravan hod (konja) amblem (fr. simboličan. ambidexteritas) dešnjaštvo u objema rukama. dvosmislica ambijent (lat. oko) med. obilaziti nekoga i moliti za mjesto. licemjer ambideksteritet (lat. pren. afe dodirivanje) med. sanskr. pren. ambidexter) dešnjak u obje ruke. amblys tup. alegoričan. ambo oboje. logia) dvosmislen izraz. oba. podjednaka sposobnost u služenju desnom i lijevom rukom.(lat. ambara) mirisna smola kojom na Istoku dime sobe i koju puše s duhanom . emblema) prikazivati u slikama. klasis lomljenje) protivnik crkvene glazbe. okolina. psih. podvojenost (npr. znamenje. ići za čim. ambo oba. simbol. ambire) tražiti službu. biseksualitet. slikovit amblematizirati (grč. ambo) predmetak u složenicama sa značenjem: i jedan i drugi. traženje čega. podanik) veleposlanstvo. anbl (fr. med. ambitio) častoljublje. opunomoćeni predstavnik države u drugoj zemlji ambi. pren. ambactus sluga. emblema ukrasni umetak) umetnut ukras. junakinja. licemjerstvo ambigvitet (lat. težiti za čim ambis (grč. sredstva za izazivanje pobačaja.amazonsko odijelo u ovome mitu sačuvani su tragovi koji ukazuju na postojanje država s ginekokratskim režimom. ambassade. kružna putanja ambivalencija (lat. lat. ambire obilaziti. slabovidnost ambloma (grč. provalija. slabost osjetila dodira ambliopija (grč. emblema) znakovit. alegorizirati ambliafija (gr.. obilježje. amballage) omot. loqui govoriti) dvosmislen govor ambirati (lat. putem podmićivanja i si. abyssos) bezdan. simbolizirati. pobačaj. abortivi ambo (lat. amblem amblem (grč. ambo oba) u tomboli: pogodak dvaju brojeva od pet. čovjek koji se podjednako lako služi i desnom i lijevom rukom. glazbe u crkvi ambra (ar. grč. slab. sve ono što služi za pakiranje robe ambasada (fr. v. simbol.) obilaženje. opos vid. ratoborna žena. opkoljavati) sredina. valere vrijediti) dvojaka vrijednost. dvosmislica ambilokvij (lat. amblys. u istom redu jedne tombolske karte ambonoklast (grč. izlagati slikovito. s vladavinom majke i žene. ambitiosus) častoljubiv. slavoljubiv ambidekster (lat. istodobni osjećaj ljubavi i mržnje prema istoj osobi) ambivertiranost (lat. prikazan u slici. ambo oboje. pobacivanje. ops. neosjetljivost. propast 63 ambra ambitus (lat. pokriven hodnik oko crkve. amb. boravište ambasadora ambasador (fr. slavoljublje.) jah. vertere okrenuti) seksualna sklonost prema osobama obaju spolova. tj. društvo u kojem netko živi i radi ambilogija (lat. ambassadeur) veleposlanik. anbar. oboje ambicija (lat. ambiguitas) dvosmislenost. junak-žena. embleme) znak. ponor. optjecaj. stremljenje čemu ambiciozan (lat. ambloma pobačaj) med. težnja za nečim. smjela jahačica amazonsko odijelo šport. pren. abortus amblotici (grč. amazon ambalaža (fr. znak. osobito nedopuštenim načinom. svojstvo osobe koja nije ni izrazito otvorena (ekstravertirana) ni zatvorena (introvertirana) prema okolini amble čit.

melos ud) prirođena nakaznost kod domaćih životinja (nedostatak jednog ili više udova)) amelioradja (lat. nego dolazi liječniku na liječenje. a ne. duševni poremećaj kod žena kao posljedica izostanka menstruacije amenoreja (grč. ambulare hodati. pren. skriveno ludilo amentia partialis čit. men mjesec. v. nektar. amentia) med. imanja ameliorirati (lat. dotjerivanje. amencija okulta (lat. ambulantni bolesnik bolesnik koji ne mora ležati u postelji. osoba koja se bespravno bavi trgovačkim posredovanjem ambulanta (lat. mania) med. jednostavna. koji pripada bogovima. završiti amencija (lat. curim) med. ambulatoria) med. ambulans) trg. amenija amentes mit. a-.) med. izostanak menstruacije. amburere ogor-' jeti. potajno. zemljišta. eidos izgled) stiješnjeni jantar koji se dobiva u krupnim komadima tako što se veliki broj sitnih komada jantara pod visokim tlakom i na visokoj temperaturi slije u jednu masu ambrotipi mn. amoibe promjena) koji potječe od amebe. naglo ludilo amentia occulta čit. hrana višnjih bogova. ambulare hodati. djelomično ludilo amentia senilis čit. usp. ambulantna pošta putujuća. ustanova gdje se pregledavaju i liječe bolesnici koji ne moraju ležati u postelji. divan ambulant (lat. opekline ameba (grč. jelo koje okijepljuje. ustanova za liječničke preglede i pružanje prve i hitne pomoći ambulantni (lat. kretanje stanica u ljudskom tijelu pomoću pseudopoda. amencija parcijalis (lat. poboljšavanje. rheo tečem. ambrosia) mit. amencija simpleks (lat. amencija aktiva (lat. amen) "tako neka bude". melior bolji. ambra mirisna smola. natprirodan.ambroid 64 amentia simplex vima ili začepljenjem. ameibo mijenjam) amebna dizenterija čiji je uzročnik Entamoeba histolytica. ammeubler) kuću opskrbiti pokućstvom. ići) putujući. zatvorom (opstipacijom) ameblirati (fr. popraviti (zemljište) amen (hebr.) med. jelo koje daje besmrtnost. riječ kojom su stari Egipćani nazivali podzemni svijet amentia activa čit. uzrokovan amebama ameboidno kretanje zool. fotografije na staklu koje štiti lak i druga fina staklena ploča ambrozija (grč. npr. biljka. riječ kojom obično završavaju molitve. ambulans. crijevna zaraza praćena bolovima u trbuhu. men. a-. popravljanje. amencija senilis (lat. ameliorer) poboljšati. ludilo amenija (grč. kuću namjestiti potrebnim stvarima amebni (grč. anbar. med. nazvano po tome što je najprije primijećeno kod ameba amelija (grč. amenoreja amenomanija (grč. staračka slaboumnost amentia simplex čit. sanskr. prolje- . pokretni. željeznička pošta ambulatorij (lat. men mjesec) med. opća duševna slabost ambroid (ar. amoibe promjena) zool. izvrsno jelo.) med. poboljšavati.) med. božanski. a-. otuda: reći amen privesti kraju. korov čiji pelud izaziva alergiju u kolovozu i rujnu ambrozijski (grč. ambusta. pokretna ili poljska bolnica. mikroskopom vidljiva životinjica koja stalno mijenja svoj oblik amebijaza (grč. amelioratio) poboljšanje. opaliti) mn.) med. fr. nego dolaze na liječenje po potrebi ambusta (lat. ambrosios) bogovski. nestalan. grč. ambulantia) med.

amfi. mana oka u prelamanju svjetlosti amfetamini lijekovi koji djeluju na živčani sustav i podražuiu rad mišića te tako suzbijaju pospanost i osjećaj umora amfi (grč. te je tako sposoban uzlijetati i spuštati se i na suho i na vodu. americaine) otvorena kola na četiri kotača. usp. okamenjeni vodozemci ili njihovi pojedini dijelovi amfibiolog (grč. bez. ametobolni insekti zool. oko. sumnjiv) min. nepromjenjiv. a-metria) neravnomjeran. poameričavati amerikanizmi mn. tehničku savršenost i si. napadno odobravati amerikan (fr. a-methodikos) onaj koji radi bez reda i neznanstveno ametričan (grč. o američkoj kulturi uopće amerikanizacija nastojanje da se nešto učini na način Amerike (misli se na brzinu. nejednak. amfibios. dvosmislica amfibrah (grč. bios život) zrak. metabole promjena. planu. nerazmjeran. ops vid. preobražaj) koji se ne mijenja. a-. metabole preobražaj. amfibije amfibije (grč. onaj koji se bavi proučavanjem amfibija amfibiologija (grč. amfibios. vrsta minerala iz reda složenih silikata. a-methodikos) koji nije rađen po jednom utvrđenom redu. logia) znanost o amfibijama amfiblestroditis (grč. amfibios) vodozemski. a-. upala mrežnice oka amfiblestroida (grč. zelene i crvenkaste boje i tvrd kao čelik amfiboličan (grč. u složenicama: s obje strane. nepromjenjiv ametist (grč. logos) zool. amfiblestron mreža) med. izvedba nekog djela po tobožnjem ukusu američke površne publike: sladunjavost. pretvaranje u Amerikance. neznanstven. zool. unaokolo. lithos kamen) mn. nejednakost. koji je bez reda i načela ametodist (grč. amfibolia) dvosmislenost. groplan. usp. na oba načina amfibija (grč. oko) med. amfibios. vodozemci amfibijski (grč. zrakoplov opskrbljen i kotačima i čamcima. amen) odobravati. u filmskom jeziku: izraz za sliku u kojoj je glumac snimljen do tri četvrtine tijela (do koljena). a-metria) neravnomjernost. metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: kratak—dug—kratak (U — U) . promjena) biol. a-metron. vrsta kukuruza duguljasta zrna. zajednički naziv za kratkovidnost i dalekovidnost oka. nebijeljeno platno. amfi) prijeđi. total amerikanijada filmska. nerazmjer. nepravilan 65 amfibrah ametrija (grč. nepravilnost ametropija (grč. usp. a-methystos koji djeluje protiv pijanstva) dragi kamen ljubičaste boje (po vjerovanju starih Grka štiti od pijanstva) ametodičan (grč. dvojak. glazbena i si. vrsta platna amerikan grubo. amfibolos dvosmislen. insekti koji nisu podložni metamorfozi ametaboličan (grč. osobitosti engleskog jezika kojim se govori u Americi ametabolan (grč. okolo. amfiblestroeides mrežast) anat. amfibios koji živi na suhom i u vodi) mn. americaniser) poameričiti. poameričenje amerikanizirati (fr. amfibrachys) poet. sa svih strana.). pren. jeftini trikovi amerikanistika znanost o američkim jezicima i književnostima. prevrtljiv amfibioliti (grč. mrežnica oka amfibol (grč. koji nije podložan metamorfozi.amenovati amenovati (hebr. amfibolos) dvosmislen amfiboli£a (grč.

amfi. amfi. diploos dvostruk. amfi. guros) onaj koji govori bez veze. teško disanje. dug — kratak — dug (— U —). genesis rađanje) zool. žena Posejdona. gledatelji amfiteatralan (grč. jer je kao prorok znao da će svi vođe pothvata poginuti.amficelan amficelan (grč. amfi-theatron) koji je polukružna oblika i koji se stupnjevito penje amfitomičan (grč. Amfitryoniades) — Heraklo Amfitrita u grčkoj mitologiji: božica mora. a u drugo prema jugu amfiteatar (grč. amfi. vjerskopolitički savez starogrčkih država sa zajedničkim vjerskim svečanostima. graditelj tebanskih zidova amfipatori (grč. bot. sumnjiv amfilogija (grč. sinovi dviju majki. amfigeneza amfigurija (grč. djeca dvaju očeva. pneuma dah. meter mati) mn. nerado sudjelovao u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe". amfi.). velika nekoliko centimetara. amfi-gygnomai) zool. amfigonija amfigonija (grč. srca ni pravog mozga Amfion mit. bot. proturječnost amfimacer (grč. uzvišeno mjesto prema pozornici. amfi. spajanje rasplodnih stanica amfioks (grč. zbrka riječi i pojmova. kretik amfimetori (grč. sin Zeusa i Antiope. Amfitrionijad (grč. u koju je dao potjerati konje i kola. amfimakros) poet. gromom otvorio Zeus amfikarpičan (grč. dvostruko gledanje na oba oka amfigeneza (grč. amfi. slušaonica polukružna oblika koja nalikuje na stube i na kojoj su sjedala za gledatelje. pater otac) mn. amfilogos) dvojben. ops oko) med. otvor maternice amfidiplopija (grč. amfi. disanje) med. meignymi miješam) biol. prid. amfi. prorok. smetenjak Amfijaraj mit. muž *Alkemenin. zgrada u kojoj su se priređivale gladijatorske predstave. vrač i kralj u Argu. v. budući daje bio miljenik bogova. nominalni otac Heraklov (pravi otac je Zeus. muž Niobin. od pravih kralježnjaka razlikuje se po tome što nema koštanog ni hrskavičnog kostura. amfi. amfiguričan amfigurist (grč. metrička trosložna stopa. amfi. amfilogia) spor. sa dva reza (nož) Amfitrion sin Alkejev. a jednog oca 66 amfitropičan amfimiksija (grč. skia sjena) mn. spolno razmnožavanje. konkavan amfideum (lat. stanovnici tropskog pojasa koji svoju sjenu u jedno godišnje doba bacaju prema sjeveru. oxys oštar) zool. boga mora. glavna mu je svrha bila ublaživanje međusobnih neprijateljstava amfilogičan (grč. amfi-theatron) polukružna pozornica. nije poginuo nego je bježeći sa svojim konjima i kolima zašao u ponor koji je pred njima na obali rijeke. amphideum) med. svađa. kralj u Tirintu i kasnije u Tebi. koji rađa plodom iznad i ispod zemlje Amfiktionije mn. pren. amphikoilos) s obje strane udubljen. amfi. karpos plod) bot. jedan od Argonauta. veoma važna za znanost jer je njezin jednostavni sastav pomogao objašnjenju složenog tijela kralježnjaka. astma amfisciji (grč. tropos okret) koji se okreće na obje strane . majka Tritonova amfitropičan (grč. amfitomos) dvorez. guros krug) uzaludno trošenje riječi. besmisleno brbljanje. zem. ribolika morska životinja. a jedne majke amfipneuma (grč. spolno sjedinjavanje u obliku stapanja dviju različitih stanica.

razdirem) biol. ali svakim okom drukčije ami-cochon čit. amikus (lat. amylon škrob) kem. vrsta lakog poljskog topa amizirati (fr. amusette) zabavica. kao posljedica teških promjena u hrpteničnoj moždini amirante (šp. med. prijatelj s kojim se u razgovoru mogu bez ikakva sustezanja upotrebljavati i prostački izrazi amicabili modo čit. v. zanimljiv. iz dobrohotnosti amicus certus in re incerta cernitur čit. razonoda. ili njegova polivalencija. pomilovanje. trofe prehrana) med. lat. mimesis oponašanje) med. i lužnat i kiseo. dvostruko gledanje. lijekovi koji služe za zaštitu amiotrofija (grč. katkada i superlativno: amicissime najveći prijatelju! amicitiae causa čit. dakle. amfoteros) kem. sed magis amika veritas (lat. amylum. amytto param. škrob. amytto param.) "prijatelj svinja". amonijak čiji je vodik zamijenila kiselina amidin (lat. amida) kem. amicus prijatelj) prijatelju!. amyno branim. amicus prijatelj. amfoterne tvorevine geol. amicalis) prijateljski amiksija (grč.) na prijateljski način. grč. često se koristi za izricanje nepristranosti) amid (lat. organski spoj C 6 H 10 O 5 . uveseljavati. amnestia zaboravljanje) prav.) vokativ od riječi amicus čit. a-mimetos) nepodražljiv amimija (grč. amforeus) kod starih Grka i Rimljana: ispupčen glineni krčag s uskim grlićem i dva drška u kojem su držali vino amfoteran (grč. amissio) gubitak. upala krajnika amikalan (lat. prijateljski sporazum. voj. štirka.) pravi se prijatelj u nevolji poznaje amicus Plato. amikus certus in re incerta cernitur (lat. amikabili modo (lat.amfora amfora (grč. tj. diploos. amirante) vrhovni zapovjednik kopnenih i pomorskih vojnih snaga u Španjolskoj amisija (lat.) iz prijateljstva. a-. veoma teška i neizlječiva dječja bolest. amicicije kauza (lat. ops) med. ugodan. izravna dioba jezgre u životinjskoj ili biljnoj stanici amizantan (fr. myxa sluz) med. unutarnji glavni sastojak zrnca škrobnog brašna 67 amnestija amidža (tur. amuser) zabavljati. gubljenje amitotičan (grč. razonodan amizeta (fr. razonoditi amnestija (grč. na lijep način amicabilis compositio čit. škrobno brašno amiloza (grč. zaštitna sredstva. nesposobnost pokretanja mišića lica kod moždanih bolesti aminterije (grč. sed magis amica veritas čit. igračke. a-. zanimati. a-. stijene koje su nastale i utjecajem vode i utjecajem vatre. amfoterna tijela tijela koja su istodobno i baze i kiseline. amida) kem. prijateljska nagodba amice! (lat. amfoteros. amikabilis kompozicio (lat. amiloidna degeneracija amimetičan (grč. razdirem) biol. amynteria) mn. dvojak.) prav. nedostatak sluzi amil(um) (lat. kod kojega postoji amitoza amitoza (grč. djelomičan ili potpun oprost kazne . ami-košon (fr. koje su.) drag mi je Platon. amikus Plato. amygdale badem) med. ali mi je draža istina (rečenica koja se u jednom kasnijem spisu pripisuje Sokratu. amylon) kem. med. amusant) zabavan. istodobno i neptunske i plutonske amfoterodiplopija (grč. amidže) stric amigdalitis (grč. mys mišić.

v.) neobična i strašna vrsta ludila kod malajskih urođenika koje se očituje u nagonu za ubijanjem (klanjem) svakoga na koga se naiđe Amon (hebr. bezobličan. ammoniakon. amortisatio) 1. bog ljubavi.amnestika amnestika (grč. 2. im. usp. raditi) proces pretvaranja dušika iz različitih dušikovih spojeva (bjelančevina. min. oprostiti kaznu. nakazan. poput ovnovih rogova svijene okamine jedne izumrle vrste glavonožaca. gmazova i ptica. supr. ljubav amor vincit omnia čit. a-morfos) bezobličnost.) posl. ammoniakon) eksplozivna tvar — smjesa amonijačne salitre. amoreti amoroso čit. amoriti amorevole (tal. veliki neprijatelji Izraelaca koji su ih pokorili amoniemija (grč. ammoniakon. moriš običaj) fil. grč. amnos janje) med. Amon Amor (lat. amnionova voda amnitis (grč.) glaz. kristaliziranost Amorićani (Semiti) narod koji je u 3. Siriji i Palestini dok ga nisu pobijedili Hetiti. lat. nemoralnost (ovako je njemački filozof Nietzsche nazvao svoje etičko shvaćanje koje odbacuje dotadašnji moral) amoreti (tal. amnos) med. pren. ljupki likovi krilate dječice zabavljene različitim poslovima. i 2. bezobličnost. glavno božanstvo starih Egipćana. a-morfos) bezobličan. aluminijeva praška i nitrotoluola. tzv. morfe oblik) bezobličnost.) mit. amor vincit omnija (lat. ljubavnik. mnesis sjećanje) med. supr. pobijedili su ih Izraelci kad su pod Jošuom osvojili Obećanu zemlju (Kanaan) amoriti (lat. ljubav je jača od svega amoralizam (lat. nekristaliziranost. . a-. amorozo (tal. glaz. Amon. nast. a-. cornu Ammonis Amonov rog) geol. djelomičan ili potpun gubitak sposobnosti pamćenja amnikolist (lat. haima krv) med. trovanje krvi amonijakom amonifikacija (grč. lat. slike malih bogova ljubavi u staroj rimskoj umjetnosti i umjetnosti renesanse i novog doba. vladao u Babilonu. min. amabile. posteljica. n. pr. amoretti) mn. amnesteo zaboraviti) pomilovati. amnicola) stanovnik pokraj rijeke amnion (grč. veoma nježna i prozirna ovojnica u kojoj se nalazi embrij kod sisavaca. prikazivano je s ovnovim rogovima. zaboraviti krivnju amnezija (grč.) 1. ljubav sve pobjeđuje. osobito . bogu Amonu) amoniti (hebr. glagola facio. mokraćevina i dr. upala amniona amok (malaj. v. po zakonom utvrđenom planu izvođeno vraćanje duga. amino-kiselina. grč. amor ljubav) v. amnestike) sposobnost ili vještina zaboravljanja neugodnih doživljaja i uspomena amnestirati (grč. zaljubljeni amortizacija (lat. -fikacija od lat. simbol stvaralačke snage i rađanja amonal (grč. Ammon) mit. facere činiti. mos. otrovan i nagriza kožu (naziv po libijskoj pokrajini Amoniji (ime prema egipat. salammoniacus) kem. kratkotrajan. spoj dušika i vodika. nekristaliziran. radosti i šale kod starih Rimljana (odgovara grčkom Erosu). upotrebljava se u rudarstvu i u ratnoj tehnici Amonićani jedno od drevnih arapskih plemena. Amon. a-. amoniakon amonijak. st. -ites. e. nakaznost. bezbojan plin ljutog i neugodnog 68 amortizacija mirisa koji izaziva suze. postupno.) u amonijski dušik amonijak (grč. kristalan amorfija (grč. nakaznost amorfizam (grč. dugotrajan ili stalan. amabile amorfan (grč.

ampliare proširiti) širenje.) veleugledni. vinograd. grč. osvajanje amportirati (fr. proširiti) veoma visok stupanj nekog svojstva ili neke osobine. razvijati. grč. oponašao je staru rimsku umjetnost iz doba careva ampirans (fr. otplaćivati. proširivanje. amplificare) proširiti.-grč. prodati ili ustupiti imanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). prostranost. povećati. Ampere. izrada nekog akta u duplikatu radi bolje sigurnosti amplijativ (ampliativus. šteta na brodu amplasman (fr. topnički položaj amplektivan (lat. proširenje. Ampereu (1775—1836). razgranavati. jedinica za mjerenje jačine električne struje. izgubljen vrijednosni papir ili dokument sudskim putem proglasiti nevaljanim. tehnički instrument za mjerenje jačine električne struje. pokazuje broj ampera koji protječu kroz kotur žice ampir (fr. amplificatio) proširivanje. najveća razlika u zračnom tlaku. popuštanje ili pogoršavanje kvalitete robe. prav. veleslavni. zauzeti. gradilište) voj. emporter) voj. osvojiti . opširno izlagati. ampelurgia) vinogradarstvo amper fiz. meteor. na jednoj skali. amplificativus) proširivan. amplectivus) koji obuhvaća. (lat. razgranati. presvijetli (nekada titula visokih državnih činovnika. amplitudo obujam. povećavanje. povećavajući amplijacija (lat. povećavati amplifikacija (lat. razrada. osobito Francuska za vrijeme Napoleona I. fone glas) uređaj koji pojačava glas i omogućuje istodobni telefonski razgovor s više osoba amplituda (lat. peti padež superlativa amplissimus) amplitel lat. 3. emire) carstvo. šira obrada. širina) zem. vraćati neki dug postupno. otuđenje nepokretnog imanja iz svjetovnih ruku i predavanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). najveća udaljenost od ravnotežnog položaja. 2. razgranavanje. iscrpno govorničko izlaganje amplifikativan (lat. ampliare povećati. način izražavanja nadugačko i naširoko amportiranje (fr. emporter) voj. empirance) trg. najvišeg stupnja amplissime (lat. kulon za sekundu ili struja koja prolaskom kroz vodenu otopinu nitrata srebra za sekundu izdvoji 0. oteti. ampelos trs. galvanometar čija kazaljka neposredno. obuhvaćen amplificirati (lat.. 3. sin jednoga od satira i neke nimfe. i Napoleona III. mjesto za postavlja- 69 amportirati nje topničkih oruđa. ret. amortisare) 1. za razliku od superlativa. matematičaru i filozofu A. amortirati Ampel mitološki ljubimac Dioniza Bakha. razvijanje.001118 grama srebra ampermetar (fr. zauzimanje. proširivati. amplificare širiti. grafia) znanost o vrstama vinove loze i grožđa ampelurgija (grč. odgađanje sudskog procesa o čijem se predmetu još ne može donijeti presuda. tele daleko. Dioniz ga je nakon smrti pretvorio u lozu ampelografija (grč.. emplacement zemljište. metron) fiz. 2. fiz. ampir-stil stil francuske umjetnosti za vrijeme Napoleona I. koji povećava. razviti. koji proširuje. luk na horizontu između izlaska i zalaska sunca. amortizman amortizirati (lat. izložiti.amortizirati državnih zajmova. nazvana po slavnom fr. otimanje. sudski postupak kojim se izgubljeni vrijednosni papiri i dokumenti proglašavaju nevaljanim (mortifikacija).

njemačkom un.) mn. med. oči u oči. koji raste. osobito: Ksenofonova povijest vojnog pohoda Kira Mlađeg protiv svoga brata). kroz. iscrpno. lijekovi koji sadrže u sebi škrob an detaj (fr. na veliko. na kraju polukružnih kanala uha itd. tj. na malo (supr. trbušasta bočica za mast. a-. opširno. latinskom in-. dijadema Anadiomena (grč. ambon izbočenje na štitu) u pravoslavnoj crkvi: uzvišeno mjesto ispred oltara. crkvena posuda u kojoj se drži vino i voda za pričest (u kat. groznica koja napada svakog dana. udvostručavanje napadaja grozničnih bolesti . ana) prijeđi. obično o vratu amundizam (grč. trg. odrezivanje ranjenih. oštećenih i uopće neizlječivih dijelova tijela. ana-basis) penjanje. amusia) nenaklonost muza. uglavnom (ispričati nešto) an. ana-diploo udvostručiti) udvostručavanje. potpuno i nasilno odvajanje jednog dijela od neke cjeline amputirati (lat. pren. anabaptistički anabaptizam (grč. potpuno odvajanje. amusia) koji ne uživa ljubav muza. otcijepiti. ulje. na soleji. igra toga duha amuzičan (grč. teh. farm. Bog je apsolutni duh. uz. odvojiti. retorička figura koja se sastoji u tome što sljedeća rečenica počinje riječima kojima je prethodna završena. pravo u oči an gro (fr. pren. en face) sprijeda. pr. lat. razmrskanih. ana-baptizo) pristaša ponovnog krštenja u zrelim godinama. en. zbog čega ga praznovjerni ljudi nose stalno sa sobom. shvaćanje po kojem postoji samo Bog. amilacea (lat. trbušasto proširenje na cjevkastim organima. do sitnica.ampula ampula (lat. ana (grč. ana. anadema) glavni ukras na kraljevoj glavi. nepjesnički. en gros) trg. npr. v. po. do potan- 70 anadiploza kosti. duž. nasilno odvojiti amulet (lat. koji napreduje.(grč. neškolovan amuzija (grč. na. podrobno. anabaino uzlazim) koji se penje. a svijet je samo treperenje. amvon simbolično predstavlja kamen koji je anđeo odmaknuo s Kristovog groba amylacea čit. molitve. uzlaženje (iz nižeg predjela u viši. ana-baptizo ponovno zaronjavam) vjerski pokret koji zahtijeva ponovno krštenje u zrelim godinama anabatičan (grč. neškolovanost amvon (grč. anadyomai izroniti) "iz morske pjene rođena" (pridjevak božice Afrodite) anadiploza (grč. crkvi). propovijedi i spomeni. predmet koji tobože ima čarobnu moć da štiti od bolesti i svake druge nesreće. koji je bez smisla i osjećaja za ono što je umjetničko i lijepo. ampulla bočica) ispupčena. anat. s lica. ret. oko anabaptist (grč. amputare odsijecati) med. odrezati.: an gro) an fas ili anfas (fr. amputatio rezanje) med. bjelilo.. ponavljanje riječi. detail) potanko. s kojega se čitaju Sveto pismo. oskudica u smislu i osjećaju za ono što je umjetničko i lijepo. stalna groznica anabaza (grč.itd. bios život) ponovno oživljavanje osušenih ili promrzlih životinja anadema (grč. med. anabatična groznica med. odgovara našem ne-. an) u grčkim složenicama ispred samoglasnika daje riječi niječno značenje. do. mundus svijet) fil. a svijet ne postoji. amuletum) hamajlija. ili kretanje od mora prema unutrašnjosti zemlje. staklo električne žarulje amputacija (lat. razvijanje i jačanje bolesti anabioza (grč.

anaglypta) mn: umj. bakterije koje mogu živjeti bez kisika. anafora) poet. neosjetljivost (ili: smanjena osjetljivost) kože. pjesnici tragičari koji su svoja djela pisali samo za čitanje. anafonesis) med. an-ago vodim gore) tajni smisao. alegorično tumačenje Biblije (usp. epifora). vježbanje i jačanje pluća i govornih organa glasnim govorenjem i pjevanjem anafora (grč.anadoza anadoza (grč. ana-kalypto otkrivam) svečano skidanje vela s nevjeste anakampterija (grč. afrodisiakos koji pripada ljubavnom uživanju) mn. zool. an-. obično pokraj crkava i samostana anakamptičan (grč. klice koje se mogu razvijati i razmnožavati tek kad im se ukloni kisik anaerobionti (grč. ana-gnostes) mn. probava anaerobi (grč. an-. anaglifi anagliptika (grč. riječ napravljena premještanjem slova druge riječi različitog značenja anahoret (grč. zvuk) . rob je anagram od bor. ananke anaglifi (grč. zagonetka koja se sastoji u tome da se slova jedne riječi napisu različitim redom. 71 anakamptičan anagnosti (grč.: Mila kano si nam slavna. preosjetljivost organizma na ponovno ubrizgavanje bjelančevine anafoneza (grč. oduševljenje. zaključivanje na nešto općenito ili duhovno. usamljenik. mila si nam ti jedina. pustinjak. alegorično značenje. onaj koji nije sposoban oploditi anafrodizija (grč. zool. razmjerna podjela sokova i hrane cijelom tijelu. med. poremećaj u osjetilu dodira anafilaksija (grč. v. astr. ana-gnosma) štivo anagoga (grč. mila kuda si planina. anahoretski anakalipterija (grč. koji odbija (svjetlost. bolesni nedostatak ili smanjenost spolnog nagona anafrodizijaci (grč. (usp. slika i si. uzdizanje duha apstraktnom razmišljanju i si. anagraf (grč. afrodisia ljubavno uživanje) med. anagramma) najprije: obratno čitanje jedne ili više riječi. med. ana-gnostes) mn. zaštićivanje) med. bios život) mn. radi ponovnog otiska i umnožavanja. iskašljavanje krvi. ana-kampto) odbojni. an-. aer zrak. ana-grafo napišem) sprava koja. anaerobi anafija (grč. pojavljivanje znakova na nebu anafrodit (grč. u starije kršćansko vrijeme: oni koji su za vrijeme službe čitali pojedine dijelove iz Svetog pisma anagnostici (grč. an-afroditos) med. anaglyptike) vještina izrade reljefnih ili polureljefhih ukrasa. liječnički propisi. recepti anagram (grč. polureljefni umjetnički radovi. prid. mila kuda si nam ravna. afe dodirivanje) med. ana. anagogija). anachoretes) čovjek koji se povukao od svijeta. npr. ana-dosis) fiziol. bios život) mn. med. npr. ana-kampto skrećem) sklonište za sirotinju. piše obratno anagrafi (grč. anagliti anaglipti (grč. an-. ana-grafo) mn. sredstva za smanjivanje i sprječavanje spolnog nagona anagke v. mir od Rim. ana. školovani robovi ili slobodnjaci kod starih Grka i Rimljana koji su služili kao čitači ili predavači po boljim kućama. med. aer zrak. an-ago) uzdizanje. izbacivanje kašljanjem ili povraćanjem. izbacivanje krvi anagogija (grč. isposnik. a ne za prikazivanje anagnozma (grč. fylaxis čuvanje. anaglyfa) v. figura ponavljanja istih riječi na početku stihova ili rečenice.

ozdravljenje anakufizma (grč. vino. med. oporavak. udaranje glasom na slog anakteza (grč. po uzoru na Anakreonta. hraniti. ana-kefalaio ponoviti u glavnim točkama. četvrtasti naprsnik kod kaluđera analdija (grč. vremenska poremećenost. anakatartična sredstva anakatarza (grč.anakamptika anakamptika (grč. bijenale. gluhoća zbog oboljelosti slušnog živca analav (grč. prolazni užitak u ljubavi. ana-kampto) opt. pr. akust. nježno. od anno godina) umjetnička priredba što se održava svake godine. ono što je u suprotnosti s kronologijom. proučavanje odbijanja svjetlosti. ana-kathairo očistim) mn. anaklastos prelomljen) opt. čišćenje prsiju od sluzi. rekapitulacija anaklastika (grč. an-.e. motivi su mu ljubav. anaktesis) med. iskašljavanje anakefaleoza (grč. sredstva za čišćenje grudi od sluzi. analabos) pravoslav. anakoluthia nedostatak veze) gram. naslanjanje leđima. anakreontika poezija koja u malim pjesmicama slavi 72 analeptici laki. med. jačanje analeptici (grč. okrjepljenje. analekta) mn. ajdaino potpomagati. sjediniti u cjelinu) združivanje u cjelinu. prelamanje svjetlosnih zraka anakliza (grč. ana-lambano) mn. ana-kathairo očistim) med.). skupina njemačkih pjesnika XVIII. trijenale analekti (grč. ana. anakrusis) u metrici: naglašavanje. anakoluthos) nepravilan. bez veze Anakreont starogrčki lirski pjesnik (6. lako. st. proučavanje odbijanja zvuka anakatabat (ana. analambano podižem. jačati) med. koje se onda moraju po smislu dopuniti anakolutičan (grč. datuma. ana-klino nasloniti se) med. anachronismos) pogreška u računanju vremena. ples i društvo. baino idem. poluležeći položaj bolesnika anakolema (grč. ana-kollao nalijepiti) med. uspostavljam) med. anakrisis) ispitivanje. annale. proučavanje prelamanja svjetlosnih zraka. pjevali ljupke. kratko anakriza (grč. nesuvremenost. anakufisma dizanje. plesu i društvu anakreontičari mn. dolje. ozdravljenje. dolazim) meteor. događaja. kata odozdo. zanemarivanje onoga što odgovara duhu i prilikama vremena. Anakreon) po ugledu na grčkog lirskog pjesnika Anakreonta. katkada i frivolne pjesmice anakreontski (grč. kratko ponavljanje nečega. katoptrika. n. usp. koji su. mast za zarašćivanje rana anakolut (grč. analepsis. odabrana štiva analepsija (grč. vinu. uspostavljanje ravnoteže medu slojevima zraka: kad pri puhanju jakog vjetra velika količina zraka krene odozdo naviše. onda se ista tolika količina spušta s visine prema zemlji anakatartici (grč. da netko naslika u kakvoj antičkoj kući televizor anakruza (grč. npr. nedostatak u pravilnosti rečenične konstrukcije koji nastaje poradi iznenadne promjene ili prekida. podizanje) tjelesna okretnost koja se stječe vježbanjem anakuza (grč. osobito poslije dužih umetnutih rečenica ili poradi izostavljanja riječi. prethodna istraga anakronizam (grč. ana-klasis prelamanje) opt. prestanak rastenja i razvijanja anale (tal. st. tj. ljupko. dioptrika anaklaza (grč. akuo čujem) med. sredstva za jačanje i okrjepljenje .

vještina i metoda raščlanjivanja misli i pojmova u njihove sastavne dijelove. analogos) sličan. pravilu. npr. suprotno: sinteza analizator (lat. analytikos) raščlanjujući.) pravna sličnost. neznalica analgezija (grč. koji je nastao putem analize. annales. beta) onaj koji ne zna abecedu. analogon rationis čit. fizička analogija djelomična sličnost između zakona jednog područja pojava sa zakonima nekog drugog područja pojava. ispitati. slično (ili: odgovarajuće) stanje. pisac godišnjaka analitičar (grč. analysis) raščlanjivanje. usp.) analitički (grč. analeptikos) osvježavajući. psihološka analiza razlaganje predodžbe u njezine elemente. analitički sud sud koji se zasniva na tome što se subjektu pridaje predikat koji se u njemu već nalazi. elementarna logika logika koja se bavi pojmovima. istovrstan. razložiti. suda u njegove dijelove. odgovarajući. kvantitativna analiza kem. raščlanjavati. analitička definicija određivanje pojma pomoću njegovog najbližeg roda i njegove svojstvene razlike.analeptičan 73 analogizam nekog stava raščlanjivanjem na jednostavnije stavove već dokazane ili kao istinite prihvaćene. ana-lyo) rastaviti. logična analiza razlaganje pojma u njegove oznake. nepismenjaković. mat. analogia) sličnost. annales) 1. analogon) sličan ili odgovarajući predmet (ili: događaj). analogismos) fil. bezbolnost. razlaganje cjeline na njezine dijelove. određivanje sastojaka nekog tijela. Nikolova prizma). polarizator analizirati (grč. stara analiza dokazivanje . sudovima i zaključcima analiza (grč. podoban analogija (grč. analytike) teorija analize. moderna analiza rješavanje problema njihovim zaključivanjem na jednadžbe. godišnjaci. okrjepan. koji ne zna ni čitati ni pisati. uzorkom. prikaz. koji odgovara nekom zakonu.) nešto što odgovara razumu. tj. razlaganje. koji se bavi raščlanjivanjem na sastavne dijelove (misli. kvalitativna analiza kem. ljetopisac. tipom. analogon). s njime je identično vezan. suglasnost s pravnim načelima analogičan (grč. sva su tijela rasprostrta. suglasan. odgovarajući. zaključak iz pojedinačnog ili posebnog o pojedinačnom ili posebnom kao sličnom. kemičar i dr. analogon racionis (lat. tipu ili uzorku analogia juriš (lat. određivanje sastojaka nekog tijela po njihovoj težini. annus godina) mn. ocjena. razlagati nešto (u najmanje sastavne dijelove). istovrsnost. analytikos) filozof. koji je u skladu s nekim pravilom. ispitivati potanko analogan (grč. koji raščlanjuje. neosjetljivost. onaj dio polariskopa koji služi utvrđivanju činjenice da je svjetlost polarizirana (zrcalo. tj. analgija anali (lat. an-. rastavljati. istovjetnost ili suglasnost u osobinama i odnosima. ocjenjivanje. alfa. koji se zasniva na analizi. prestanak (ili: gubitak) osjećaja bola. okrjepljujući analfabet (grč. podoban. srodan. zaključak po analogiji log. raščlaniti. suprotno: sintetički analitika (grč. tijela itd. ljetopisi analist (lat. ta sličnost pridonosi da se ta dva područja uzajamno objašnjavaju (Maxvell) analogizam (grč. što je u skladu s razumom analogan (grč. analgesia) med. analystor) fiz. dokaz (ili: zaključak) na osnovi sličnosti analeptičan (grč. sličan.

ana. med. ali tako da izgleda onako kakva treba biti kad se gleda s određene točke (optička anamorfoza) ili odbijanjem od pogodnog zrcala (katoptička anamorfoza) i kroz brušena stakla (dioptrička anamorfoza)'. anantičan (grč. neizbježivost anankofagija (grč. med. obrnut daktil. koji pripada sjećanju. ana-pleroo ispunim) mn. an-amartetos) bezgrješan. anagke) usud. podaci koje bolesnik daje liječniku o svojem zdrastvenom stanju prije sadašnje bolesti anamorfičan (grč. plašljiv. ana-plasso preobrazim) med. anamorfotičan anamorfoza (grč. prirodni nagon. uii-andria) nemuškost. anamnestična sredstva med. dokazivati ili zaključivati na osnovi sličnosti anamartetičan (grč. plašljivost.maneozij'a (grč. anantapodoton nedovršena rečenica) ret. koji je ponovno pridobiven 7a nešto . med. plastična kirurgija anaplerotici (grč. južnoamerička biljka veoma ukusnog i mirisnog ploda anandričan (grč. ana. sredstva koja se upotrebljavaju i primjenjuju u anaplastici anaplastika (grč. fiz. sudbina. bot. vještina ispravljanja slomljenih ili uganutih kostiju. uzimanje hrane po propisu. anapaistos) metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: U U —. potreba. ana-mimnesko sjećam se) koji se tiče sjećanja. ana-pneo) mn. ana-logizomai) usporediti. anapnoična sredstva anaprozelit (grč.analogizirati analogizirati (grč. pamćenju. ananassa sativa) bot. koji nema prašničkih niti anandr'j« (grč. naopak. morfe oblik) izokrenut. prešutkivanje završne rečenice. anamnesis sjećanje) fil. zamjenjuje anapleroza (grč. r emuževnost. koji ne cvjeta anapest (grč. sila. an-amartesia) bezgrješnost. an-andros) koji je bez muškonti. kob. nepogrješivost anamnestičan (grč. vidjet ćeš što će biti. ana-pleroo ispunim) koji pomaže naknadno rastenje. fagein jesti) med. udes. an-anthes) bot. po optičkim zakonima unakaženo nacrtana slika nekog predmeta. anamnesis sjećanje) fil. bot. rastenje mesa anaplerotičan (grč. izopačena oblika. preinaka) preobražaj. kukavičluk . npr. otvoren) med. književnik) ananke (grč. bez cvijeta. prije postojala u čistom stanju i tu stekla svoje ideje. ispravljanje i uklanjanje raznih tjelesnih nedostataka kirurškim putem. pseudonim od unatrag čitanog imena (prezimena): Kramer — Remarque (njem. proširenost krvnih žila anaplastična sredstva med. duboko disanje. ana-neosis) pomlađivanje 74 anaprozelit ananim grč. odušak. anaplerosis) dopunjavanje. nužda. zamjenjivanje izgubljenih ili oštećenih dijelova tijela i udova anapneuzija (grč. anapneusis) med. ana-morfosis preobražaj. nenormalno preobražavanje poradi izopačenja ili promjene u navici biljke ananas (lat. sredstva koja pomažu nadoknađivanje izgubljenih dijelova i stvaranje.: Ne učiniš li. po dijeti anantapodoton (grč. nepogrješiv anamartezija (grč. lijekovi za jačanje pamćenja anamnestika (grč. sredstva koja pomažu disanje. koji dopunjuje. zbog čega se zove i antidaktil anapetija (grč. nakazan. anapetes raširen. jačanje pamćenja anamneza (grč. proselytos) onaj koji je ponovno obraćen na vjeru. odmor anapnoici (grč. uspoređivati. vještina sjećanja i pamćenja. Platonovo naučavanje po kojem je duša preegzistirala. ananke nužnost.

anaptiza anaptiza (grč. ana. umnožavanje. spremanje novog izdanja neke knjige time što se kemijskim putem (litografijom) izravno tiska iz staroga izdanja . npr. usana. 1. anarchia bezvlašće. Proudhon. bez vode) pristaša mišljenja daje potrebno srušiti postojeći državni i društveni poredak. ana-stello) koji zaustavlja krv. koji obnavlja.) teza 0 otuđenju čovjeka od društva (ideolog Max Stirner). visok 8075 metara. arthron ud) bezudnik. arthron ud) med. arche vlast) pokret koji teži ostvariti potpunu slobodu pojedinca i uništiti svaku političku vlast. ana-spao) med. med. čovjek koji pokušava svim mogućim sredstvima. gore. sredstva za zaustavljanje krvi anastaltičan (grč. arthron ud) 2. an-. ždrijela. ustajanje iz bolesničke postelje. med. anistemi. ozdravljanje. prijenosni. iskašljavanje. lica kao posljedica moždane kapi. ispljuvavanje. ana na. skrušenost Anapurna teško pristupačan vrh u himalajskom gorju. pomoću litografije prije tiskanog teksta pripremljen za novo izdanje knjige anastaza (grč. ana-stello suzbijam) mn. anastasis ustajanje) ponovno ustajanje. pren. osnivači: Stirner. sarks meso) nakupljanje tjelesne tekućine u potkožnom vezivu (koža postaje gnjecava. kao i pro- 75 anastaza tiv sudjelovanja radnika u političkoj i parlamentarnoj borbi anarmonija (grč. čovjek koji je toliko debeo da mu se više ne raspoznaju zglobovi anasarka (grč. srušiti postojeći poredak i zavesti stanje potpunog bezvlašća. med. an-archos bez poglavara. teško. armonia) glaz. penjanje sokova. Bakunjin anarhoidan (grč. nedostatak udova anartros (grč. bakroreza. grč želuca anastaltici (grč. anarroia) med. v. nastaje zbog uzetosti mišića za govor (jezika. anarhistički anarhizam (grč. an. pren. kad bolesnik govori potpuno nerazumljivo. progresivne i bulbarne paralize) anartrija (grč. ana. anastatikos) koji odvodi ono što je nezdravo. pr. bez ikakvih obzira. oporavak (rekonvalescencija). stanje društva u kojem potpuno prestaje vladavina zakona i svakog autoriteta. a nakon pritiska prstom ostaje u njoj udubina) anaseizam (grč. uskrsnuće. svojstvo potresa kod kojih se događaju velika vertikalna pomicanja tla anaspazmija (grč. prema gornjim dijelovima tijela anarhija (grč. osobito krvi. grla. potpun nered anarhist (grč. an-apto objesim) utučenost.-lat. oni istupaju protiv toga da radnici stvore svoju proletersku stranku. koji suši ranu anastatičan (grč. naučavanje koje svodi društvo na slobodnog pojedinca kome ne smije biti nametnut nikakav red niti zakon anarhosindikalizam oportunistička struja u radničkom pokretu čiji pripadnici smatraju da radnici mogu popraviti svoj položaj samo štrajkovima i organizacijom uzajamne pomoći 1 da se pitanjima radničkog pokreta imaju baviti samo sindikati. tisk. stezanje želuca. anarchia) bezvlašće. eidos izgled) sličan bezvlašću (anarhiji) anarhoindividualizam (grč. ana. gotovo nemoguće ostvariv cilj anareja (grč. izbacivanje sluzi anaptoza (grč. prenošenje. koji pomlađuje. povećana disartrija. seismos potres) geol. an-. ana-ptyo ispljujem) med. disharmonija anartrija (grč.

embrasser) zagrliti. spojnica dviju krvnih žila ili dvaju živaca. baciti prokletstvo na koga ili što. otvaranje bušenjem. param) parati. ana. preokretanje maternice i mokraćnog mjehura Anat feničko-kanaanska božica ljubavi. anatocistički anatolijski (grč. potamniti anceps (lat. sestra boga Baala anatema (grč. jako povraćanje anbrasirati (fr. med. npr. ana-tribo) med. logia) znanstvena disciplina koja se bavi unošenjem lijekova u tijelo kroz kožu. anatriptična sredstva anatriptika (grč. anatole istok) istočni. ujediniti. med. mijenjanje mjesta riječima. češanje kože anatripsologija (grč. protuprirodno otvaranje krajnjih dijelova krvnih žila anastrofa (grč. med. embrunir) slik. utrljavanjem anatriptici (lat. okret) ret. pren. ana-temno režem. anastomoza (grč. isključiti iz crkvene zajednice anatimijaza (grč. odnosno biljku anatomija (grč. tokizo dajem pod kamatu. anatriptica) mn. proučavati u potankosti. metr. uzimanje kamata na kamate. dimljenje. kirurška ili primijenjena anatomija ona koja proučava pojedine dijelove tijela i njihov raspored. rastavljati na sastavne dijelove. zelenašenje. sredstva za otvaranje začepljenih ušća krvnih žila i dr. trepanacija anatripsis (grč. ana.) dvostruk. stoma usta) sastaviti otvore. anatema esto (lat. premazati tamnom bojom. tj. vještina rezanja leša ili biljke radi znanstvenog ispitivanja. zelenašim) prav. ana. koji daje punu oštrinu slike.) neka je proklet! anatematizirati (grč. liječenje trljanjem anatropa (grč. usp. pobijanje nečijih navoda jednostavnim negiranjem. isključenje iz crkvene zajednice. "drugi neki čovjek". stigma točka) opt. usporedna anatomija ona koja uspoređuje gradu i sastav ljudskog tijela s tijelom životinje anatomizirati (grč. pren. do sitnica anatrepsis (grč. ana-trope preokret. lihvarenje. anatomia rezanje) znanost koja se bavi proučavanjem sastava i grade tijela živih organizama. dvosmislen. nesiguran. dovesti između dvije vatre anbrinirati (fr. raščlanjivati. anathema esto čit. umjesto "neki drugi čovjek". kletva. crkveno progonstvo ili prokletstvo nekog čovjeka ili stvari. ana-trefo) med. djevica-ratnik. t < . koji je bez poremećaja u oštrini vida anastomizirati (grč. voj. med. obgrliti. ana-tribo trljam. oštrovidan. ana-thimiasis) isparavanje. ana. preokretanje riječi. ana. anastrofe) ret. istočnjački anatom (grč. stoma) med.nastigmat anastigmat (grč. med. oporavak (ili: jačanje) pomoću hrane anatreza (grč. ušća. sredstva za trljanje. stoma usta) mn. proklinjanje. anatomikos koji reže) medicinar ili botaničar koji radi znan- 76 anceps stvenog istraživanja reže i proučava leš. ana-tribo trljam) med. poljubiti. stigma) opt. dvostran. pr. kolebljiv. patološka anatomija ona koj'a proučava sve promjene koje se zbivaju na tjelesnim organima pri raznim bolestima. spojiti anastomotici (grč. fotografski objektiv od posebno kombinirane leće koji daje slike koje sve do rubova pokazuju veliku oštrinu anastigmatičan (grč. anathematizo) prokleti. trljanje udova. topografska. anathema) prokletstvo. podrigivanje anatocizam (grč. anatresis) med.

endosser) trg. prijenos mjenice andragacija (grč. muž. aner. fobos) strah od ljudi (muškaraca) androfonomanija (grč. znanost koja se bavi proučavanjem bolesti svojstvenih muškarcima (za razliku od ginekologije) Andromaha (grč. ankora (tal. andros čovjek. angelos anđeo) bot. slabić androginija (grč. ponovno andaluzit min. hrabrost. andamento hod) glaz. osobito prvog čo- 77 anegdota vjeka. eidos lik) umjetno napravljen. iz bilo kojeg razloga. mati Astijanaksova.ancora oznaka za kvantitetu jednog sloga koji može biti dug ili kratak ancora čit. ljubičasti okrugli rezanci u obliku graška andosirati (fr. više biće anegdota (grč. šaljiva ili duhovita pričica . uškopljenik. fil. koji se plaši ljudi (muškaraca) androfobija (grč. čestitost andrecej (grč. ludilo koje tjera ljude na ubojstva androgeneza (grč. andragathia) muževnost. lagano. glavni je predstavnik bio Pomponazzi (1462— 1524) andro (grč. potpis mjenice na poleđini. mania) med. anekdotos neizdan) 1.) glaz. umjereno andarini (tal. hermafrodit. razvitak jajne stanice bez sudjelovanja ženskog zametka androgin (grč. žena najvećeg trojanskog junaka Hektora. geol. vrlina. još jednom. fonos ubojstvo. aner. endossement) trg. aner. andante) glaz. temno režem) anat. nakon Hektorove pogibije bila robinja Ahilovog sina Pira i s njim imala tri sina. andros) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek (muškarac) androfag (grč. kao u hodu. potpisati mjenicu na poleđini i time je prenijeti na drugoga andosman (fr. eidos lik) sličan čovjeku. andro-gynos) dvospolac. andro-mania) čežnja za muškarcima. Andromache) mit. andare ići. Aristotelovi sljedbenici koji su negirali besmrtnost ljudskog duha. gone rađanje) stvaranje čovjeka. spis koji.) glaz. nova i kratka priča. aner. gdje je pronađen) andamento (tal. pokretan ljudski lik androidan (grč. antropofag androfob (grč. aner. skup svih prašnika u cvijetu andristi (grč. Božji glasnik. aner. angelos vjesnik) teol. lithos kamen) mn. logia znanost) med. aner. Euripid i Račine napisali su istoimene tragedije andromanija (grč. aluminijev silikat (nazvan po Andaluziji. priča o kakvom zanimljivom događaju. uspaljenost žena prema muškarcima. oikion kuća. aner. dio fuge andante (tal. andro.) mn. andros) mn. još nije objavljen ili namjerno nije tiskan. okamenjene ljudske kosti andrologija (grč. aner. kefale glava) min. kamen koji ima oblik ljudske glave ili nekoga dijela ljudskog tijela androliti (grč. hermafroditizam android (grč. aner. malo laganije. 2. ljekovita biljka štitarka (kravojac) anđeo (grč. aner. aner. kao imenica: djelo u laganom tempu andantino (tal. napravljen u ljudskom obliku androkefaloid (grč. u novije vrijeme anegdotama se nazivaju dosad netiskani stari spisi ili pojedini odlomci iz njih. poet. aner. andro-fagos) ljudožder. stanište) bot. gyne žena) dvospolnost. nimfomanija androtomija (grč. rezanje ljudskog leša radi znanstvenog ispitivanja anđelika (grč. fobos) onaj koji zazire od ljudi.

metria) mjerenje. močvare itd. anemos. metron. npr. kovine) anematoza (grč. anemos. pustinje. • anemos. a-. a-. šaljivo: krasti. tj. pathos bol) med. nesposoban za život anemidrija (grč. annexus) prilog. baino idem) plesač na užetu anemofilan (grč. tj.alpha privativum ne-. an-. annexio) prijatelj ili pobornik širenja države pripojenjem tuđih pokrajina anektirati (lat. ukrasti. anemos) predmetak u složenicama sa značenjem: vjetar 78 anepija anemobarometar (grč. lijenost. anemogamne biljke biljke koje se oplođuju pomoću vjetra. anemos. ge zemlja/ nastanjena zemlja) predjeli na Zemlji na kojima se ljudi ne mogu stalno nastanjivati (npr. pripremni aneksija (lat. grafo pišem) sprava koja bilježi na papir brzinu i smjer vjetra. anemometrograf anemografija (grč. strujanja zraka. neelektričan (za tijela koja izgledaju kao da nemaju elektriciteta. vezan za. ergon djelo) med. liječenje zrakom. odnosno mjeri jačinu vjetra anemobat (grč. blijed. haima krv. elektron jantar) fiz. oskudno ili nedovoljno stvaranje krvi u tijelu anematurgija (grč. anemo-logia) proučavanje vjetrova anemometar (grč. an-egeiro probudim) vještina da se obamrli povrate u život aneklogist (grč. vidim) vjetrokaz.) anelektričan (grč. nedostatak krvne vode ili krvnog seruma. a-. dodatak. haima krv) slabokrvan. hydor voda) med. bolest čiji je uzrok smanjen broj eritrocita ili smanjena količina hemoglobina u krvi anemo. nesposobnost govorenja. tromost. haima krv) med. anemos. odnosno vjetra. sprava koja pokazuje pravac puhanja vjetra anenergija (grč. grafo pišem) spis koji nema naslova anepija (grč. an-. anemos. epos riječ) med. pridružiti. urođeni nedostatak mozga anepigraf (grč. a-. epi na. slab. nedostatak snage anenkefal (grč. enkefalos mozak) med. annexio) pripojenje. kod kojih vjetar prenosi cvjetni prah (pelud) anemograf (grč. kod kolere anemija (grč. koji voli vjetar (za biljke koje vjetar oprašuje. pren. a-. sve što je dodano ili vezano za nešto aneksan (lat. anemos.(grč. enkefalos mozak) med. sporedan. an-eklogistos bez obračuna) onaj koji je oslobođen polaganja računa aneks (lat. haima krv) med. oikumene /tj. pridodan. oplođuje) anemogaman (grč. an-energeia) neradnost. skopeo gledam. filos prijatelj) bot. haima krv. gamos brak) bot. annectere) pripojiti. annexus) zavisan. anemos. an-.anegertika anegertika (grč. metron) sprava za mjerenje brzine kretanja. a-. an. grafia) opisivanje (ili: proučavanje) vjetrova anemologija (grč. metoda liječenja koja se sastoji u udisanju pročišćenog zraka anemoskop (grč. dio medicine koji proučava beskrvne operacije anemičan (grč. barys težak. npr. pridruženje aneksionist (lat. anemos. vjetrometar anemometrija (grč. anemos. nijemost . a-. slabokrvnost. nastavak. anemos. grafo) v. prisvojiti anekumena (grč. anemograf anemopatija (grč. nakaza rođena bez mozga anenkefalija (grč. a-. metron) sprava koja pokazuje. vještina mjerenja brzine i jačine vjetra anemometrograf (grč.

kulučenje angarijacija (lat. s boka 79 Angerona anfraktuozan (lat. uzeti u službu. epithymia požuda) psih. skloniti koga ili što. od podizanja Sun- . ana. pobuditi. uplesti se u borbu. za ples. pogoditi. erethyzo) nedostatak razdražljivosti anereza (grč. nanizati. olakšavanje. pr. pren. npr. voj. zauzimati se. brodova i dr. 2. anervia) med. med. anaistheteo ne osjećam) mn. zauzet. a ime joj se izvodi od "ab angerendo". kuluk. angaria) težak posao. zalaganje. voj.. slabost (ili: malaksalost) živaca aneza (grč. boj angelizam (grč. uzrujanost. tupoglavost. bezbolan.. fil. filum konac. zaobilazan angarija (lat. anfractuosus) krivudav.) starorimska božica šutnje (prikazivana je s prstom na stisnutim usnama. bočna vatra anfilirati (lat. a-. neuron živac) med.) anđeo. jutarnje i večernje zvonjenje kod katolika. neravan. najmiti. ergon djelo) med. npr. 1. rastresen anestezija (grč. učiniti neosjetljivim aneurija (grč. anesis) med. redovna dužnost. koji je uzet u službu. (grč.) protiv volje vlasnika za potrebe države. an-. najam. neros tekuć) fiz. an-. molitva uz večernja i jutarnja zvona (kod rimokatolika. biser. npr. tući topovima po dužini. oslanja se na naučavanje Katoličke crkve o anđelu čuvaru koji svakog čovjeka prati kroz život i upravlja njegovim djelima angelus (lat. tj. an-aisthesia) med. koji je bez bola. an-. npr. enfiler) udjenuti. sukob. neosjetljivost prema bolu. voj. ugasnula sposobnost žuđenja za čim aneretizija med. angariatio) uporaba privatnih stvari (automobila. izostanak alergije tamo gdje bi trebala biti (česta pojava kod teških tuberkuloznih bolesti) aneritropsija (grč. angelos glasnik) pokret koji je nastao u Parizu 1948. nesposobnost osjetila da prima podražaje anestezirati (grč. Ave Maria Angerona (lat. bolesti anfilada (fr. ops oko) med. za ratne svrhe angarirati (lat. angaria) uzeti u kuluk. an-. obvezatnost. pustiti se.). erythros crven. neosjetljiv. fr. nizati. ravnodušnost. npr. v. uzetost. engager) obvezati. obećati. opiti. staviti nekoga u opasnost. anaistheteo ne osjećam) med. navesti. služba. udijevati. erethyzo dražim) uzbuđenje.anepitimija anepitimija (grč. obvezati na besplatan rad za državu angažiran (fr. za ples. upustiti se u nešto. sredstva koja izazivaju neosjetljivost (pri kirurškim liječenjima) anestetičan (grč. nemaran. davanje u zalog. vijugav. pogodba. prosinca. anervičan anestetici (grč. negiranje onoga što je protivnik pokušao dokazati anergija (grč. • ^pažljiv. popuštanje. red soba u jednom nizu. uključen u borbu angažirati (fr. an-aisthetos) koji čini neosjetljivim prema bolu. obveza. angažirati se zauzeti se. započinje riječima: Angelus Domini nuntiavit Mariae /latJ Anđeo Gospodnji navijestio Mariji. voj. nesposobnost očiju da vide i raspoznaju crvenu boju aneroid (grč. stupanje u službu. engager) obvezan. barometar s elastičnim metalnim perom (bez žive) anervija (lat. kao reakcija na egzistencijalizam i slične pokrete. pren. anairesis) ret. a-. tupoglav. založiti se.. engagement) obvezivanje. obvezati obećanjem. nagovoriti. neko plaćanje itd. enfilade) dugi red. zalagati se (za koga ili što) angažman (fr. tromost žila. pogađati. npr. uzbuđenost. započeti razgovor. slabljenje. (grč. slavili su je na dan 21.

angina) med. određena osobina engleskog jezika prenesena u neki strani jezik. anglicismus) engleska riječ koja je ušla u neki drugi jezik i udomaćila se u njemu. brižno. angeion. stezanje i jaki bolovi u predjelu srca. jezika itd. grč krvnih žila angiosperme (grč. angeion posuda. angeion posuda. proširenje krvnih žila angiitis (grč. angeion posuda) med. biljke čije su sjemenke zatvorene u plodište angiostenoza (grč. grč. ima tanka i duga vlakna svilenkasta sjaja angosciosamente čit. kritosjemenjače. bolest živaca krvnih žila angiopatija (grč.) glaz. fobos) strah od Engleza ili mržnja prema Englezima angloman (lat. angošjozamente (tal. angeion posuda. angere suziti. pjega ili izraslina na koži ili sluznici zbog nenormalnog množenja i širenja krvnih ili limfnih žila angioneuroza (grč. pathos bol) med. angošjozo (tal. angiitis anglaise čit. angeion posuda. angeion posuda. uzak) med.) med. stenos tijesan. plod zatvoren u plodište i biljka s takvim plodom angiologija (grč. bijeg) neprijatelj svega što je englesko. angliciser) poengleziti. mania strast) pretjerano oduševljenje Englezima i svime što je englesko angora odlična vuna koja se dobiva od angorske koze i oplemenjenog angorskog zeca. sarx meso) med. rezanje. v. angeion posuda. neuron živac) med. opis krvnih žila. angeion posuda. opći naziv za sve bolesti krvožilnog sustava angiosarkom (grč. sužavanje (ili: stješnjavanie) krvnih žila angiotenioar* ^gr^. angeion posuda. grč. proučavanje krvnih žila ili odnosa tekućina u ljudskom tijelu angiokarp (grč. angeion posuda. logia znanost) fiziol. kulture. v. nazvana po gradu Angosturi. grafo pišem) fiziol. grč. fobos strah. rak krvnih žila angiospazam (grč. spasmos grč) med. angeion posuda. filos prijatelj) prijatelj svega što je englesko: politike. Anglia. grč. jer nakon najkraćeg dana u godini Sunce opet počinje svoj uspon angiektazija (grč. angina pektoris (lat. grlobolja. upala krajnika ili ždrijela angina pectoris čit. anglofob (lat. pektoralna angina angiografija (grč. angeion) med. učiniti engleskim Anglikanska crkva engleska protestantska državna Crkva Angloamerikanac Amerikanac engleskog podrijetla anglofil (lat. angoscioso angoscioso čit. mania strast) pretjeran ljubitelj svega što je englesko anglomanija (lat. teino zatežem) koji j 2 u vezi sa za f ef mtošću krvnih žila 80 angostura-kora angiotomija (grč. sperma sjeme) bot. Anglia. operacija krvnih žila angitis (grč. Angila. anglez (fr. upala krvnih žila.angiektazija ca.) živahan engleski ples u dvočetvrtinskom i tročetvrtinskom taktu anglicizam (lat. bolno ango »tura-kora gorka kora jedne južnoameričke biljke. Anglia. angitis angina (lat. stijesniti. angiografija angiom (grč. upotiebljava se kao liiek . karpos plod) bot. temno režem) med. grč. onaj koji mrzi Engleze ili se boji Engleza i njihovog kulturno-političkog utjecaja anglofobija (lat. osobitost engleskog jezika anglicizirati (fr.) glaz. Anglia. ektasis rastenje) med. angeion posuda. angeion posuda) med.

anil) bot. na narukvici i si. prema Angouleme. životinjska priroda animalizacija (lat. šp. anhelatio) kratko. Anhangsel) privjesak (na satu. ukinuti. suša.angster protiv povratnih groznica. bapsko ponašanje anilizam (ar.) glaz. hydor voda) kem. upija vodik i postaje kiselinom anhidrija (grč. potpun izostanak izlučivanja znoja zbog nedostatka žlijezda znojnica 81 animalizacija anihilacija (lat. lat. građu. anguistara. zadihanost anhengsl (njem. prirepina. trenutak od kojega se zametak u utrobi smatra živim animal (lat. an-. duh. anilitas) bapska starost. anima kandida (lat. annihilatio) poništavanje.) bijela duša. opovrgnuti. ljutnja. soli i oksidi anhidrid (grč. angustrum) visoka boca ili vrč za pijenje s uskim grlićem angul (lat. an-nil) med. ži-> votna svježina. vatrenost.) Duša je čitava u cjelini i u svakom dijelu cjeline (Giordano Bruno) animacija (lat.) ono što je živo. anhydria) bezvodnost. raste u Indiji anilan (lat. hedone radost) med. hidros znoj) med. angulus) ugao.) dan sjećanja na mrtve u Katoličkoj crkvi. anydria) v. anima mundi (lat.). an-. jela od mesa. pren. animalitas) životinjstvo. kojem je oduzeta voda. anilis) bapski anilin (ar. animalna hrana meso. an-nil. nestašica vode. davanje duše. angularis) uglat angulemka (fr. Svi sveti anima candida čit. glavni grad zapadnofrancuske pokrajine Charente) vrsta vrlo kvalitetne jabuke angusta (lat.: vegetabilije animalist (lat. annihilare) poništiti. dobiva se od anila anilitet (lat. anilinskih boja. biljka od koje se pravi anilin. animal životinja) umj. prišipetlja anhidričan (grč. ali koji izložen vodi apsorbira. npr. hydor voda) kem. an ne. animalia) mn. živost. hidros znoj) nemogućnost pravilnog izlučivanja znoja anidrija (grč. neprirodno sužavanje krvnih žila u ljudskom tijelu anhedonija (grč. tj. umjetnik (slikar ili kipar) koji slika ili izrađuje životinje animalitet (lat. tzv. trovanje anilinom anima (lat. an-. anima tota in toto et kvolibet totius parte (lat. an-. životinjska tijela. opovrgavanje anihilirati (lat. bezbojno aromatično ulje. slobodan od vode. opovrgavati anil (ar. anhidrija anidroza (grč. jedan registar na orguljama angustacija (lat. prirepak. poživotinjenje. hydor voda) kem. poštenjak Anima tota in toto et quolibet totius parte čit. jaja itd. služi za pripremanje različitih lijepih. anidrija anhidrit (grč. sumporno-kiselo vapno kojem je oduzeta voda anhidroza (grč. ukidanje.) fil. teško udisanje zraka. an-nil) kem. animalis) životinjski. angulus ugao. oživljenje. animalije (lat. an ne. supr. žestina. animatio) oživljavanje. animalisatio) pretvaranje hrane u životinjsku tvar. duša svijeta. proces animalizacije pretvaranje anorganskih . životinja animalan (lat. spoj kisika s nekim elementom. dahtanje.) duša. izostanak užitka pri pojavama koje u normalnim prilikama izazivaju taj osjećaj anhelacija (lat. animarum dies (lat. sada se upotrebljava i za pripremanje vrste gorkog likera angster (tal. kut angularan (lat. bez vodika. angustatio sužavanje) med. mlijeko.

žestina. živahno animozan (lat. neprijateljski animoznost (lat. ogorčen. . hrabro.) glaz. anima duša) naučavanje i vjerovanje da je sve što postoji živo (kod primitivnih naroda) animato (tal. neprijateljsko raspoloženje prema komu ili čemu animus (lat. poživotinjiti. veoma rašireno vjerovanje primitivnih naroda o djelovanju duša i duhovnih 82 aniverzarija sila u prirodi. pamuk prilagoditi tako da se može bojiti kao vuna. oduševiti.: kation aniridija (grč. animalculum) zool. fazer animi causa čit. tj. anienai penjati se) kod elektrolize: sastojak elektrolita koji se pojavljuje na anodi (Faradayev naziv za elektronegativni dijelić). pobuditi. animalculum životinjica) mn. anniversarium) godišnjica. biljka iz porodice štitarki čiji se osušeni plodovi upotrebljavaju kao dodatak kruhu i opojnim pićima. mržnja. anisos nejednak. 3. anisum) bot. potaknuti. kao dodatak lijekovima i kao lijek protiv kašlja anisokorija (grč. osobito rakiji (anisovača) anis (lat. metafizičko shvaćanje duše i duhovnoga kao životnog načela o kojem zavisi svaka tjelesna djelatnost. uno animo (lat. kora zjenica) med. anima duša) fil. nejednakost zjenica kod iste osobe anisovača (lat. osobito tobožnje sjemene stanice (animacula spermatica) animalkulisti (lat. srdit. anima kauza (lat. s namjerom animoso čit. 1. pimpinella anisum) bot.) glaz. staro naučavanje da se životinjski zametak sastoji od mikroskopski sitnih sjemenih stanica animatizam (lat. oživljeno. st. zadahnuti životom) crtač ekstremnih. ohrabriti. pren. oduševljeno animator (lat. ogorčenost. biljka čiji se plod upotrebljava kao začin. namjera. animosus) strastvenost. u tvari živog tijela. godišnjica proslava i dr. razdražen. an-iris šarenica) med. složno animus injurandi (lat. duša) fil. oživiti. radi duševne naslade animirati (lat. posebno poštovanje svih ili samo nekih životinja animalizirati (lat. s promišljajem. anisum) rakija u koju je radi mirisa dodan osušen plod anisa aniverzarija (lat. poživotinjavati animalkula (lat. mikroskopske životinjice.) prav. animozo (tal.) jednodušno. srčano. 2. animalcula životinjice) mn. ljutina.) prav. u probavnim organima. srdžba. animus duh. duša) prav. nedostatak šarenice u oku anis (lat. zool. živahno. animare) dati dušu ili duh. namjera nanošenja uvrede. onaj koji potiče mase za kulturne i kulturno-zabavne djelatnosti (animator kulture). zool. supr. animosus strastan) ozlojeđen. i XVIII. način prehranjivanja tijela animalizam (lat. pristaša animizma animizam (lat. usp.animalizam tvari u tijelu.) zbog zadovoljstva. hranjivu tvar koju u sebi sadrži hrana pretvoriti. početnih i završnih pokreta u crtanom filmu. zagrijati animist (lat. animare oživiti. animalisare) zool. razdraženost. koji su bili pristaše animalkulizma animalkulizam (lat. animalis) životinjska priroda. anima duh. poruge animus nocendi (lat. poticatelj. namjera nanošenja štete anion (grč. vjerovanje u duhove animo (lat.) prav. prirodnjaci XVII.

anquirere) prav.) crkvena godina. anus interkalaris (lat. Anlasser) teh. djelomična ili potpuna sraslost jezika ankilometar (grč. pustiti u rad. annus solaris (lat. isos. a-. enquete) organizirano istraživanje pomoću ispitivanja pojedinaca.) v. anno currente anni futuri (lat. inqusita. an-odos uzlaz. fr. ankora brod. anxius tjeskoban. ručni mišići opružači anksiohtici (lat. isos jednak.) tekuće. ani prezentis (lat. nejednaka sposobnost očiju za prelamanje svjetlosti anizotropan (grč. isos. chroma boja) med. an-. metron mjera) neravnomjeran anizometropija (grč. ani preteriti (lat. uređaj za pokretanje nekog stroja.) godine. ankiloblefaron (grč. nejednakost zjenica anizokromija (grč.) građanska godina. anoblir. blefaron vjeda) sraslost vjeda ankiloglosa (grč. prosinca anno (lat.) sunčana. liker od anisa anizokorija (grč. tjeskobe. ani precedentis (lat. plemićku titulu. siječnja do 31. annus comrnunis čit. an-. sidro. grč.) ove godine anni praeteriti čit. ennoblir) dati plemstvo. anus kurens (lat. annus civlis (lat. anisette) rakija začinjena anisom. bolesnih osjećaja itd.) prošle godine anni praesentis čit. metron.) obična. annus ecclesiasticus čit. anlassen puštati u rad. ove godine. u godini anno ante Christum čit.) prijestupna godina. anat. ankylos zakrivljen. put kojim električna struja na- . tropos okret) koji u različitim smjerovima ima drukčija svojstva (kristali. tj. od 1. ani praecedentis anno (lat.) iduće. npr. anus komunis (lat. odluka i si. veoma čvrst i otporan boksač. ankylos iskrivljen.) tekuća godina. oplemeniti anoda (grč. osobito: komisija (anketna komisija) koju bira parlament. isos. metron) sprava za mjerenje zakrivljenosti ankiloza (grč. annus intercalaris čit. anus eklezijastikus (lat. tražiti (ili: predlagati) kaznu ankvizicija (lat. ankon lakat) mn. ankylos kriv. ani kurentis (lat. ano ante Hristum (lat. encaisseur) šport. tj. uron mokraća) med. ops vid) med. starter anlevaža (fr.) starorimska božica nove godine. ankylos zakrivljen) med. isos jednak. predlaganje kazne anlaser (njem. povesti sudsku istragu. annus curens čit. nejednako izlučivanje mokraće anker (lat. ablativ od annus) godina. glossa jezik) med. a-. nejednakost bojenja crvenih krvnih zrnaca anizometričan (grč. prije Kristova rođenja anoblirati (fr. ankvirirati (lat. neprijestupna godina. obična julijanska godina. anquisitio) prav. a-. sljedeće godine anni praecedentis čit. put naviše) fiz. enlevage) skidanje oštećene slike s platna na kojem je bila radi prenošenja na novo platno Anna Perenna (lat.anizeta anizeta (fr. lyo oslobađam) sredstva (lijekovi) za 83 anoda otklanjanje straha. islandski kristal) anizurija (grč. zamršen. ukočenost i sraslost zglobova ankoneji (grč. a-. dugog i sretnog života anni currentis čit. pokretač. vlada ili neka ustanova i koja prikuplja najpotrebnije i stvarne podatke na osnovi kojih bi se mogao donijeti zakon. isos. onaj koji može primiti i podnijeti mnogo udaraca anketa (lat. kotva ankeser (fr.) godine prije Krista. kore zjenica) med.

mrtve prirode. annonarius žitni) koji se tiče prometa i dobivanja žita. neobičan anomalija (grč. zločinački anomija (grč. bezbolnost. anonarni zakoni anoniman (grč. nepravilni glagol anomeomerija (grč. komarac malaričar (jedini prijenosnik malarije kod čovjeka) anoftalmija (grč.: katoda. anomalia) nepravilnost. paronomazija anomizam (grč. anomalos nepravilan. usp.) eskimska bluza s kapucom anorganizam (grč. neuredan. gignomai) znanost o nastanku nežive (anorganske) prirode anorganognozij a (grč. odyne bol. anomos) nezakonit. logia) znanost koja se bavi proučavanjem anorganske. lat. an-. nedostatak očiju. an-. ops oko) sljepoća. odnosno. pozitivni pol. organon.: Tišina je postala još tiša. organon. objaviti. gignomai postati) prid. a-. npr. stavljanje jedne uz drugu dviju riječi koje glase jednako ili slično. tj.anodija pušta pozitivni pol i ulazi u elektrolit na svome putu prema negativnom polu (Faraday). eruptivne stijene. meros dio) sastavljenost od neistovrsnih dijelova anomičan (grč. neobuzdanost anominacija (lat. bez potpisa. nomos zakon) v. koji odstupa od pravila. annoncer. sredstvo za ublažavanje bola i za uspavljivanje anodinija (grč. izuzetnost. škiljavost (prema gore) anorak (eskim. koji se razlikuje od pravila. anomalos) neredovit. elektroda anodija (grč. oksigen) potpun nedostatak kisika u krvi i tkivima. za stijene: stijene čiji je materijal nastao kretanjem odozdo prema gore. bezimeno dioničko društvo anonimnost (grč. astr. istovrstan. an-. an-. annuntiare) oglasiti. disciplina koja se bavi nepravilnostima u jeziku. sljepilo anogen (grč. usp. neredovitost. hipoksija anomalan (grč. anofeles nekoristan. geol. suprotan pravilu anomalologija (grč. anonymos) bezimenost. a imaju različito značenje. nezakonitost. sisavci bez zuba anofeles (grč. an-. anomalos) nepravilan. zool. an-. an-. odus) mn. usp. namjerno izjednačavanje riječi. supr. osobito minerala anoksija (grč. odyne bol) med. annominatio) ret. neobičnost. nepoznatost. omos sličan. an-. objavljivati anopsija (grč. an-. objava anonsirti (fr. lat. neosjećanje porođajnih bolova anodonti (grč. npr. oglašavati. ofthalmos oko) med. suprotan pravilu. anodia) nevezan. organon. pisac koji objavljuje svoja djela bez potpisa anonsa (fr. an ne. odstupanje od pravila ili zakona. an ne. anomia) bezakonje. annonce) oglas. nepravilnost u kretanju planeta anomalistički (grč. nepotpisan. anonymos) bezimen. anomalon) gram. anonimus (lat. ano naviše. anonymus) nepoznati. suprotno: katogen anogranologija (grč. anomalon 84 anorganognozij a anomalon (grč. ano gore. nepoznat anonimno društvo trg. tj. antinomizam anonaran (lat. gnosis) znanost o poznavanju neživoga . žitni. logia) gram. neslikovit način govora anodin(um) (grč. organon) neživa ili mrtva priroda anorganogeneza (grč. škodljiv) med. nepravilan. nepotpisani. anodinum) med.

poskupljenje 85 antanaklaza anšlus (njem. lov. acidum kiselina) mn. anosmia) med. odbijanje optužbe i vješto izvedeno optuživanje onoga koji ju je podigao antanaklaza (grč. adnotacija anotirati (lat. anstrengen) naprezati se. algos bol) koji ublažuje. djelovanje u suprotnom smislu. organon. izvršila nacistička Njemačka) anštendig (njem. lat. slikanje debelim slojem boja anrajser (njem. uminjuje bol antanagoga (grč. nesposoban za fiziološke i psihološke funkcije. grafia) poznavanje kamenja. pripajanje. sloga. koji odstupa od pravila. algos bol) mn. Anschlusz) priključenje. ensamble) cjelina. med. nastao bez djelovanja životnih sila. antagonizam). osteon kost) nepostojanje ili nestajanje kostiju anotacija (lat. Afrodite). vanjski dijelovi neke tvrđave. nasip. antagonistes) protivnik. zajednica. annotatio) napomena. bilješka. enceindre. engl. sklad. kem. ant-agonizomai boriti se protiv. anti protiv. bedem. anstandig) uljuđen. an bez. orchis sjemenik. sredstva protiv kiseline. običaja anostoza (grč. zakona. primjedba. primanje hrane itd. poskupljivanje. operne partije u kojima pjeva više od četiriju glasova ansent (fr. koji nema organa za disanje. raditi suprotno. ansambl-igra zajednička igra više glumaca (suprotno: solo-igra). ponavljanje iste riječi u dru- . med. anti. annotare) v. norma pravilo) nepravilan. slaganje. organon) neživ. testisa anormalan (grč. ansamblpartije glaz. an-. testis) nedostatak sjemenika. koji je bez života. pristojan anštrajher (njem. objašnjenje. sredstva za ublažavanje bola antalgičan (grč. ensilage) stavljanje žita u spremnice (silose) radi čuvanja anšer (fr. anaklasis uzgon) ret. radnik metalne struke koji obilježava mjere radi adjustiranja (prenošenja crteža na materijal) ansambl (fr. silo. anti. suparnik antagonizam (grč. pripojenje (osobito aneksija Austrije Njemačkoj koju je 1938. anti. anorganska kemija dio kemije koji se bavi nastajanjem anorganskih spojeva anorhija (grč. adnotirati anozmija (grč. enceinte) voj. enchere) trg. neprijateljstvo. koji ne ulazi u sastav organskih tijela. anti antablman (fr. bust pijančevanje) sredstvo za odvikavanje od alkohola (naziv je dao danski liječnik Jacobsen) antacidi (grč. opisivanje kamenja anorganski (grč. popis zaplijenjenih stvari. obrub na vrhu stupa. opšivnica pod krovom antabus (grč. an-ago vodim protiv) ret. anti. lat. koji smanjuje spolni nagon antagonist (grč. Anstreicher) soboslikar anštrengati se (njem. boriti se protiv koga ili čega antalgici (grč. usp. borba antagonizirati (grč. pojas nekog utvrđenja. anti. podizanje cijene.anorganografij a anorganografij a (grč.(npr. an-. Anreisser) obilježač. bolja ponuda na javnoj prodaji. ograđeno zemljište ansilaža (fr. skup. osobito protiv kiseline u želucu antafroditičan (grč. suprotna težnja. entablement) arhit. suprotnost. suparništvo. antagonismos opreka) oprečnost. an-. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protu. a-. anti. djelomično ili potpuno neosjećanje mirisa anpatman (fr. suviše se mučiti ant.. natjecati se) biti u opreci s nekim ili nečim. opkoljavanje divljači. empatement) slik.(grč. mrtav.

tj. prethodnik u nekom poslu ili zvanju anteci (grč. arktos sjever. nadmašivati antecesor (lat. usp. prijašnji čin antecedencija (lat. antecedencije (lat. plesso udaram) koji služi kao lijek protiv moždane kapi antarktičan (grč. taj čovjek je nikakav čovjek antanta (fr. oikos kuća) mn. datum) umjesto današnjeg datuma staviti na pismo ili spis raniji datum. pretjecati. neke riječi. anti. npr. osobito u srednjoj Europi i na Balkanu. anti. značaj. apo. subjekt— predikat. koji pomaže kao lijek protiv slabljenja zbog oskudne hrane ante (lat. koji liječi zglobobolju antastmatičan (grč. anatant kordijal (fr. arthron zglob) mn. antecedentia) mn. atrofos neuhranjen) med. anteactum) prijašnje djelo. ušao u rat protiv Njemačke i Austro-Ugarske. preteći. maternice Antej junak u starogrčkoj mitologiji. sredstva protiv moždane kapi antapoplektičan (grč.. nepobjediv u borbi dok se doticao zemlje. sklopljen nakon Prvog svjetskog rata radi čuvanja i održavanja stanja stvorenog ugovorima o miru.) prije vremena. Cehoslovačke i Rumunjske. prerano.) prijeđi. ante. južni. sloga. nadmašiti. tj. med. antecedere) prethoditi. pred. ispred. antarktikos južni) zem. koji služi kao lijek protiv astme antatrofičan (grč. sin Posejdona i Geje. borac u EAM-u antartritici (grč. osobito u politici antapodoza (grč.) prije Kristova rođenja ante diem (lat. fil. supr. diluvium potop) mn. med. antecedentia) ono što prethodi. npr. naprijed 86 Antej ante anno.. post festum anteakt (lat. koji leži nasuprot Sjevernom polu. ante-cessor) prethodnik. područje Zemlje oko Južnog pola antartes (grč. (lat. ante.: postdiluvijski antefiks (lat. anti. diluvium potop) pretpotopni. antecedens) prethodnik. anteflexio) med. anti. entente) smisao. izložiti) poet. ante Hristum natum (lat. pretpotopni ljudi antediluvijski (lat. anti. udavio ga je Heraklo podigavši ga uvis .. plesso udaram) mn.) ukras na rubu krovnog vijenca kod antičkih građevina antefleksija (lat.antanta gom ili suprotnom značenju. prije. sporazum. prijašnji život antecedens (lat. Velika Antanta savez Rusije. prijašnji događaj. anti. antarktikos) zem. ant-.) prije svečanosti. preteča. prije suđenog dana ante festum (lat. iznijeti. ant-. arthron zglob) koji služi kao lijek protiv zglobobolje. Mala Antanta savez između Jugoslavije. ante Christum natum čit. putovođa. entente cordiale čit.. antecedencija — konzekvencija = uzrok — posljedica. sredstva protiv zglobobolje antartritičan (grč. entendre. antarkein biti komu premac) grčki partizan. asthma) med. Francuske i Engleske koji je 1914. savijenost naprijed. svoje majke (Geja = božica zemlje). dodavanje pouke priči.) srdačan sporazum. med. stanovnici pod istim podnevnikom i na istoj udaljenosti od polutnika. prijašnje činjenice. a na suprotnim Zemljinim polutkama antedatirati (lat. prethodnost. gram. ugovor o prijateljstvu. zem. apo-didomi predati. itd. značenje. učitelj. prijašnji događaji ili odnosi. antidatirati antediluvijci (lat. ići naprijed. anti.) prije godine. apo. ponovni napadaj groznice antapoplektici (grč. npr. prethodni slog antecedirati (lat. ante. koji leži na Južnom polu Antarktika (grč.

prijašnji život. ante. navođenje i nabrajanje pri- . natus rođen) prvorođeni. prijašnji događaji. prethođenje.) mn. antepositio) stavljanje ispred. antestatio) prav. loquor govorim) predgovor. prvenstveno pravo prvorođenog djeteta antenat (lat. antena (lat. predoltarnik antepenultima (lat. anhelmintičan anthiperidrotik (grč. Mađarsku i Poljsku u doba turskih osvajanja u 16. v. prošlost anteriores (lat. anthera) bot. iznad. prednost u vremenu. doba cvjetanja anthelik (grč. ant. preci. med. prašnica antere (grč. helminthos glista) mn. slavile se u mjesecu antesterionu (veljača—ožujak). epileptikos) med. anti. naziv za Hrvatsku. anterioritas) prethodnost. antemurale kristijanitatis (lat. anthe cvijet) bot. antemeridianus) prijepodnevni antemion (grč. pravo nekoga da prvi govori anteludij (lat.) mn. zool. predak. pretpostavljati. ant-erotikos) mn. sredstva za smanjivanje spolnog nagona anterotična sredstva med. helix. ante pred. pradjed anteniforman (lat. kao ticala Antenor jedan od uglednijih Trojanaca koji je predlagao da se Grcima vrati Helena kako bi se izbjegao rat. antestari. suprotno: posteriores anterioritet (lat. ante. anthemion) cvijet. antenuptialis) predsvadbeni. arhit. ante-ludium) predigra antemeridijanski (lat.) gram. pozivati koga za svjedoka prije podnošenja tužbe sudu anteza (grč. bot. st. anti. ante-ponere) staviti ispred. anteoccupatio) ret. grč. hypo-fero snositi) ret. anti. prašnici. koji pomaže protiv padavice anteponirati (lat. davanje prednosti. pozivanje za svjedoka Antesterije (grč. osnovao grad Patavium (današnja Padova) antenupcijalni (lat. pužast zavijutak na jonskim stupovima antemurale christianitatis čit. preko. sredstvo protiv prekomjernog znojenja nogu anthipofora (grč. zavoj ušne školjke anthelmintici (grč. predbračni anteokupacija (lat. ticalo u kukaca antenagij (lat. antenagium) prav. pretpostaviti. 1 antej ustinijansko pravo antejustinijansko pravo rimsko pravo prije cara Justinijana antelogij (lat. kasnije: trojanski izdajnik (pomagao Grcima izaći iz drvenog konja za što su mu oni poklonili slobodu). antheros) mn. antenniformis) u obliku ticala. prioritet anterotici (grč. antenna) metalna naprava za odašiljanje i primanje elektromagnetskih valova. pendere visjeti) u Katoličkoj crkvi: prekrivač prednje strane oltara. anti. prethodnici. Leneje antestirati (lat.) mn. svetkovine u čast bogu Dionizu starih Atenjana. anterotici antestacija (lat. muški spolni dijelovi cvijeta anteridija (grč. med. helikos zavinut) vijuga. cvjetanje. ante-testari) prav.. muški spolni organ kod bescvjetnica anteriora (lat. hyper nad. opovrgavanje prigovora koje je govornik sam sebi učinio antependij (lat. ante. sredstva protiv glista. pr. hidros znoj) med.) "predziđe kršćanstva". pretpostavljanje antera (grč. ispred. logos govor) predgovor antelokvij (lat. antheros) bot. treći slog od kraja riječi ulijevo 87 anthipofora antepileptičan (grč. dati (ili: davati) prednost antepozicija (lat. helmins.

anti. branim) med. snaga) med. usp. umjesto antiabolicionist (grč. potučeni od Avara anti. anti. lat. antiborejski (grč. suprotno: apeks antianeksionist (grč. osobito ropstva. kružno kretanje) meteor. kloromicetin i dr. fil.) unaprijed.) kemijska sredstva koja sprječavaju začeće. al-kohhlu) protivnik pijenja alkoholnih pića. ana. pored ostalih. koji služi protiv slabosti antibaby čit. prije vremena anticipirati (lat. anti protu. antias krajnik) med. upala krajnika antialkoholičar (grč. kyklos krug. čistunac . barbaros negrčki. anti. koji služi protiv upale zglobova antiasteničan (grč. v. starog kova. anti. grč. anticipare) unaprijed uzeti (ili: uzimati). u 6. zajedno sa Slavenima upali su u Bizant. anti.(grč. aristokratikos) protivnik plemstva. Bakhios) poet. bios život) supstanca biološkog podrijetla koja sprječava razvijanje nekih klica i ubija ih. i lijekovi koji se dobivaju od nekih vrsta gljivica. drevni. osobito iz govora da bi se kasnije jedan po jedan opovrgavali Anti plemenski savez istočno od rijeke Dnjestra. anti. penicilin. koji povećeva životnu snagu. st. adijaforist antiaditis (grč. anti. prema. abolitio ukidanje) protivnik ukidanja nečega. ar. ret. trudnoću (antibaby-pilule) antibakhej (grč. iza. sthenos jačina. a-. anticipatio primanje unaprijed) uzimanje unaprijed. streptomicin. u obliku predujma. boreios sjeverni) okrenut prema sjeveru anticiklona (grč. apex) astr. filaggo čuvam. anti. diaforos različit) protivnik moralne ravnodušnosti. koji uništava život. circum naokolo. koji ubija antibiotik (grč. polos os) zvijezde koje kruže blizu južnog nebeskog pola. mjesto. po Kantu: anticipacija zamjećivanja je osnovni stav čistoga razuma. točka na nebu od koje se vrši kretanje. annexio) protivnik aneksije antiaristokrat (grč. bios život) koji je protiv života. a-. anti. trezvenjak antianafilaksija (grč. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protiv. sredinom 6. protivnik uporabe stranih riječi antibiotični (grč. antiquus) stari. dobiti predodžbu ili stvoriti sud o nečemu unaprijed anticirkumpolarne zvijezde (grč. tzv. pravodobno onemogućavanje protivnikovog prigovora anticipando (lat. osobito: aureomicin. anti. starovremeni. te ih stanovnici sjeverne Zemljine polukugle ne mogu vidjeti antički (lat. antibeibi (engl. naziv po tome što se u području visokog tlaka javljaju meteorološke pojave suprotne onima u području niskog tlaka (ciklona) anticipacija (lat. u antibiotike spadaju.. neprijatelj aristokracije antiartritičan (grč. predujam na robu. anti. anti. anti. predujmljivati. anticus. lat. lat. anti. neosjetljivost prema anafilaksiji antianeks (lat. starinski. po starinskom ukusu. st. koji potječe iz starog vijeka. barbarizme. antiadijaforist (grč. stvaranje suda ili dobivanje predodžbe o nečemu unaprijed. predujmiti. palimbakhej antibarbarus (grč. prostitucije itd. anti. područje visokog atmosferskog tlaka. unaprijed primiti (ili: primati). arthron zglob) med. tuđinski) knjiga koja naučava kako treba izbjegavti grube jezične pogreške.Anti 88 antički u jezičnom pogledu.

dynastes vladar. lat. fone glas) logička proturječnost. aisthanomai osjećam. anti. anti. anti. lijekovi protiv groznice antifebrin (grč. antiflogistika 2 antiflogističari (grč.-lat. frasis govorenje) retorička figura koja se sastoji u to- . događaj ili stvar promatrana s protivničke strane. anti. flox) mn. flox. anti. anti protu. anti. lijekovi koji služe protiv proljeva (griže) antidot (grč. spravica od gume koja se stavlja u uši da bi se onemogućilo dopiranje suviše jakih šumova i buke antifonija (grč. anti. febris groznica) farm. flox plamen) 2. flogiston antifon (grč. eu dobro. rijedak antidaktil (grč. anti. anti. antidinična sredstva antidizenterici (grč. demokratikos) koji je protiv vladavine naroda. koji se protivi pravilima estetike antieutanazist (grč. sredstva protiv nesvjestice.) sredstvo koje se dodaje pogonskim gorivima kako bi se spriječile prerane eksplozije u motorima s unutarnjim izgaranjem antidigeza (grč. anti. med. diabaino prolazim) med. mn. anti.antidaktil vremena starih Grka i Rimljana. pr. med. usp. temno režem) med. protugroznični antifebrilije (grč. febris groznica) med. lijek protiv čega. med. lat. kem. protiv demokracije antidetonator (grč. sredstva protiv padavice. anti. protusredstvo antidotarij (grč. anti. med. sredstva protiv povraćanja. anti. dysenterikos proljev. dyne vrtlog. anapest antidatirati (grč. besmislica. antiepileptičan 89 antifraza antiestetičan (grč. fermentum) med. protuotrov. antidoton) med. anti. med. liječnici koji u liječenju svih bolesti upotrebljavaju antiflogistična sredstva antiflogistika (grč. sredstvo protiv groznice. anti. datum) v. emeo povraćam) koji suzbija nagon za povraćanjem antiepileptici (grč. med. diexeimi prikazati. antemetici antiemetičan (grč. griža) mn. anti. također: otpjev antifraza (grč. antipirin antifermenti (grč. sredstvo. teorija fr. prikazivanje nekog dogadaja ili stvari od strane protivnika. farmakopeja antidramatski (grč. med. daktylos prst) metr. pren. flogističku teoriju o postojanju neke hipotetične tvari koja pri sagorijevanju tijela ne sagorijeva. kem. pristaše antiflogistike. fermenti koji svojim utjecajem poništavaju djelovanje drugih fermenata antiflebotomist (grč. pren. anti. epilepsije. lijek protiv šećerne bolesti antidinastičan (grč. lat. anti. kemičara Lavoisiera kojom je opovrgnuo tzv. iznijeti) ret. okretanje) mn. anti. protivnik liječenja puštanjem krvi antiflogistici (grč. lat. diabetes šećerna bolest. drama) koji je u suprotnosti s dramskim zakonima i pravilima antiemetici (grč.. anti. emeo povraćam) mn. zamjećujem) suprotan pravilima estetike. febris groznica) med. anti. koji ublažava upalu ili groznicu. antidoton protusredstvo) knjiga o lijekovima. v. v. epilepsia) mn. thanatos smrt) protivnik eutanazista antifebrilan (grč. usp. fleps žila. lat. anti. diegeza antidijabetik (grč. v. fone) otpjev. flogos plamen) 1. lijekovi protiv upale antiflogističan kem. antiflogistici 1. vlastodržac) neprijateljski raspoložen prema vladajućem domu antidinici (grč. anti. antedatirati antidemokratski (grč.

pr. Grka i Rimljana. anti. chresis uporaba) prav. kakos loš. stanje) med. tuberkuloze. antihipnotičan antihistaminici mn. lat. med. kći kralja Edipa i Jokaste. anti protu. u palači. fthisis sušica) mn. incrusstare dobiti koru) naprava koja čuva parni kotao od stvaranja kamenca antiinokulist (grč. anti. anti. anti. med. koji služi kao lijek protiv šikljanja krvi antihemoroidalan (grč. anti. ugovor o zalogu na osnovi kojega vjerovnik ima pravo upotrebljavati predmet primljen u zalog antihtoni (grč.: "Ako smo veliki. haima. rheo curim) med. anti. npr. sredstva protiv kašlja antikategorija (grč. umjetnost i vlastiti ideal starih klasičnih naroda.) jedna od junakinja starogrčke tragedije. antiquus stari) kultura i filozofija klasične starine. antistin) antihreza (grč. katarroos ) mn. lat. med. protutužba antikatoda (grč. tuberkuloze. anti. kulture. postupnost u izrazu) ret. anti. umjetnička rijetkost antikahektičan (grč. tlo) mn. elektroda u rentgenskom uređaju. politike itd. chthon zemlja. zajedno sa svojim zaručnikom Hemonom završila tragično antihektici (grč. neprijatelj Francuza (jezika. hypnos san) mn. anti.antifriz me da se jedna riječ upotrebljava u smislu koji je potpuno suprotan njezinom osnovnom značenju. cariosus pokvaren. anti. klimax stube. regnymi probijam) med. veliki smo svuda. pr. truo) med. engl. pren. med. helminthos glista) mn. anti. sredstva protiv sušice. v. katholikos) koji je protiv katoličke vjere Antikleja (grč. koji služi kao lijek protiv razjedanja kostiju antikataralije (grč. prelaženje od jače predodžbe na slabiju tako da se prava postupnost i ne vidi. inoculare cijepiti) protivnik cijepljenja (kalemljenja) antika (lat. klino naginjem se. cancer rak) mn. anti. anti. položaj slojeva . umrla je od žalosti za sinom misleći da je poginuo antiklimaks (grč. med. sredstva za sprječavanje zaleđivanja mehanizama pri niskim temperaturama antiftizici (grč. anti. samo na suprotnim stranama polutnika antiinkrustator (grč.: "To bi bilo vrlo pametno" u smislu "vrlo ludo" antifriz (grč. koji služi kao lijek protiv šuljeva. anti-katerogeo) prav. helmins. anti. Gallus) protivnik. u kolibi" antiklinala (grč. sredstva protiv bolesnog nagona za spavanjem. antiftizičan antigal (grč. freeze zamrzavati) teh. exis svojstvo. oni koji žive na istom stup- 90 antiklinala nju zemljopisne širine. npr. na prijestolju. sredstva (lijekovi) za sprječavanje djelovanje histamina kod alergijskih bolesti (nefenergan. hektikos sušičav) mn.) Antigona (grč.) Odisejeva majka. pr. namještena je u cijevi i na nju padaju katodne zrake te se time dobivaju snažnija djelovanja antikatolički (grč. utjelovljenje bezgranične sestrinske ljubavi. antihektičan antihelmitici (grč. predmet stare umjetnosti. lat. sredstva protiv sušice. koji služi kao sredstvo za popravljanje loših tjelesnih sokova koji izazivaju slabljenje antikankroza (grč. anti. haima krv. lat. lat. anti. anti. antihelmitici antihemoragičan (grč. sredstva protiv bolesti raka antikariozan (grč. kathodos put naniže) fiz. spuštam se) geol. med. hemeroida antihipnotici (grč. anti. zem.

anti. lat. teol. lat. koji služi protiv obuzetosti dubokim snom. bezbožan čovjek. a padaju u suprotnim smjerovim. anti. starinski (usp. coagere sjediniti) sredstvo koje sprječava zgrušavanja krvi. poznavatelj starina i starih spomenika. lijekovi protiv trbuhobolje antikolvunzivan (grč. sredstva. antiqua) staro pismo.. anti. oponašati ukus starih. sotona antikritičan (grč. anti. služi za liječenje embolije. med. sredstva protiv kolere antikolici (grč. antički) antilegomena (grč. zakon antikvitet (lat. anti. loimos kuga) med. proglasiti za zastarjelo. homologumena antilemičan (grč. izjedati) nehrđajuća slitina aluminija. kupac i prodavač starih knjiga antikvaran (lat. koji sprječava nastup krize antikritičar (grč. umjesto interesa na dug. antiquare) zastarjeti. liberalismus) suprotnost slobodnjaštvu. cholera bolest s povraćanjem i žitkom stolicom. antikolerici (grč. antiquitas) starina. (suprotno: kurziv) antikvar (lat. protukritika. anti. slobodoumlju. antiquus) ugledati se na stare. med. anti protu. antiquus) stari. odgovor na napade. constitutio ustav) protustavan antikonstitucionist (grč. stari svijet. anti. sredstva za zaštitu od zaraznih bolesti antikontagiozan (grč. anti. pren. krino sudim) koji odgovara na kritiku. kolike trbuhobolja) mn. anti. tisk. anti. antiquarius) istraživač i proučavatelj starina. slobodnjačkim načelima . raditi prema antičkim uzorima. opovrgavam) mn. med. antilego suprotstavljam se. contagiosus zarazan) koji služi kao zaštita od zaraze antikorodal (grč. lat. krino sudim) odgovor na kritiku. Christos) protivnik (ili: neprijatelj) Krista ili kršćanstva. proglasiti nešto zastarjelim antikvus (lat. odbaciti. corrodere glodati. lethargia bolest spavanja) med. upotrebljavan antikvarijat (lat. constitutio) protivnik ustava antikontagioza (grč. protiv obamrlosti antiliberalizam (grč. antikvizirati (lat. vrag. stare. kosmeo ukrašujem) koji uništava (ili: narušava) ljepotu antikreza (grč. obrana antikronizam (grč. anti. pisac obrane od napada 91 antiliber aliz am antikritika (grč. lat. magnezija i silicija antikozmetičan (grč. uporaba jednog vremena umjesto drugog antikva (lat. lat. ima pravo služiti se i koristiti založenim predmetom antikrist (grč. sinklinala antikoagulans (grč. anti. koji služi protiv grčeva antikonstitucionalan (grč. antiquarius) stari. supr. tromboze i dr. chronos vrijeme) pogreška u računanju vremena. kupac i prodavač starina. convulsivus grčevit) med. napad itd. anti. anti.I antikoagulans koji su naslonjeni jedni na druge tako da čine hrbat ili sljeme. lat. starinski. anti. kresis miješanje) prav. latinica. odnosno zastarjele stvari ili ustanove i si. koji služi protiv kuge. stari vijek. dopunski ugovor o zalogu po kojem založni vjerovnik. protukužni antiletargičan (grč. polovan. dijelovi Svetog pisma čiju izvornost neki teolozi osporavaju ili u koju se sumnja. uspravna latinična slova. starinar. antiquus stari) trgovina starim knjigama antikvirati (lat. lat. npr. med. anti. lat. krino) pisac odgovora na kritiku. anti protu. cholas utroba) mn. contagiosus zarazan) mn. supr. anti.

anti. b) "Svijet nema ni početka u vremenu niti granica s obzirom na prostor. atomska težina 121. anti. ukočenje) mn. simbol ljepote i mladosti antinomazija (grč. anti. antimonium) kem. anti. anti. nefros bubreg) mn. med.: "Jedemo da živimo. lyssa pseće bjesnilo) med. meros dio) ret. "Jedi da bi živio. suprotan moralu antimoralizam (grč. redni broj 51. melancholikos) koji razbija tugu. antimetalepsija antimetalepsija (grč. kristalni i veoma lomljiv tako da se može smrviti u prah 92 antinomizam antimonarhijski (grč. tobožnja proturječnost između starozavjetnog zakona i kršćanskog naučavanja.: a) "Svijet ima svoj početak u vremenu. koji popravlja raspoloženje antimerija (grč. militarisme) suprotnost militarizmu. teol. razmjena) ret. anti. anti.) jedan od prosaca Odisejeve žene Penelope. s logikom antilogija (grč. moralis) koji je u suprotnosti s moralom. ali drugim redom. moriš običaj) fil. npr. mos. metatithemi premjestiti) retorička figura koja se sastoji u tome da se iste riječi ponavljaju i u drugom dijelu rečenice. sredstvo protiv psećeg bjesnila antilogičan (grč. fr. antilogia) proturječnost. a ne živimo da jedemo". anti. naučavanje koje ne priznaje nikakvu razliku između dobra i zla i koje sve ljudske postupke jednako procjenjuje antinacionalan (grč. načelno nepriz- . med. fil. antilogikos) nedosljedan. pokret protiv rata i priprema za rat antimon (lat. metalepsis zamjenjivanje. anti. v. antinomia proturječnost zakona sa samim sobom tako da ga obje strane mogu tumačiti u svoju korist) log. npr. ali u suprotnom smislu. pobijanje. anti. anti. tj. anti. monarchia) koji je protiv monarhijskog oblika vladavine antimoralan (grč. "cvjetno oko" (zbog lijepih očiju te životinje). lijekovi protiv narkotičkih trovanja antinefritici (grč. element. protunarodni antinarkotici (grč. obrana pred sudom antilopa (grč. narke ukočenost. znak Sb (stibium). pratitelj i ljubimac rimskog cara Hadrijana. 2. nego je u jednom i drugom pogledu bezgraničan" (antiteza). prigovor. koji je u suprotnosti sa zakonima mišljenja. nationalis) nenarodni. onoma ime) zamjenjivanje imena. npr. npr. uporaba osobnog imena umjesto vrste. anti. veoma raširena vrsta rogatih sisavaca. kod Kanta: proturječnost koja se javlja pri primjeni zakona čistog razuma na osjetilni svijet antinomizam (grč. lat. suprotnost dvaju sudova ili zakona — teze i antiteze — koji se uzajamno isključuju. lat. sredstva i lijekovi protiv bubrežnih bolesti Antinoj (grč. proturječnost. a ne živi da bi jeo" antimilitarizam (grč. u Europi od ove vrste postoji samo gazela antimelankoličan (grč. živi u toplijim krajevima u stadima. protuslovan. antholops) zool.antilisa antilisa (grč. metaloid srebrnobijele boje. nomos zakon) 1.76. zamjenjivanje jednog dijela govora drugim antimetabola (grč. anti. anti-metabole) retorička figura koja se sastoji u tome što se izrazi koji su bili u prvom dijelu rečenice pojavljuju i u drugom. a i s obzirom na prostor on je ograničen" (teza). lat. "Demosten" umjesto "govornik" antinomija (grč. antimetabola antimetateza (grč.

antiprotasis protuprijedlog) ret. replika antiparalelan (grč. pr. pleuron bok. res publica) protivnik republikanskog oblika vladavine. skia sjena) mn. oprečan. lat. nagovještaj opovrgavan] a nekog tvrđenja. osjećaj odvratnosti ili nenaklonosti. zem. anti. koji se nalazi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antiprotaza (grč. sredstvo protiv groznice. anti. pyr vatra) med. royalisme) nenaklonost monarhijskom obliku vladavine i kraljevskoj vlasti uopće antisciji (grč. anti. plenus pun) fil. lijekovi protiv groznice antipiretičan (grč. zem. anti. pristaše teorije o praznom prostoru (za razliku od plenista) 93 antisciji antipleuritici (grč. nesimpatičan antipatija (grč. koji služi protiv upale pluća antipod (grč. anti. antipirin (grč. revolutionarius) pristaša i pobornik antirevolucije. parallelos. stav nekih logičara i gnoseologa protiv primjene psihologije u logičkim i spoznajno-teorijskim razmišljanjima antirabičan (grč. lat. anti-paragrafos) odgovor na kritiku. rabies bjesnoća) koji služi protiv bjesnoće antiracionalizam (grč. sredstva protiv uzetosti (paralize) antiparazitici (grč. lat.antioksidans navanje bilo kakvih utvrđenih zakona. usporedan antiparalelogram (grč. spolna ljubav antiplenisti (grč. anti. npr. anti. antipirin i dr. sredstva protiv upale plućne opne. patriotes) neprijatelj domovine. shvaćanje da razum. rebro) mn. para-lyo) mn. neugodan. ali na suprotnim stranama polutnika tako da njihove sjene u podne padaju na suprotne strane . anti. parasitos nametnik) mn. anti. antipatheia) neraspoloženje prema nekome. lat. djelovanje dviju suprotnih sila u prirodi antipiretici (grč. anti protu. antipleuritičan antipneumoničan (grč. glavobolje antiplatonska ljubav osjetilna. obično se izražava jednim pitanjem antipsihologizam (grč. psyche duša) fil. fr. aspirin. anti. onaj koji živi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antipodni (grč. anti. anti. med. nije apsolutni izvor spoznaje antirepublikanac (grč. lat. anti. antipus) sasvim suprotan. papa) neprijateljstvo i borba protiv pape antiparagraf (grč. parallelos) koji nije paralelan. antipathikos) koji pobuđuje neraspoloženje ili odvratnost. odnosno ljudsko mišljenje. rheuma) med. pr. pyr vatra) med. anti. antipus) čovjek koji u odnosu prema nekom drugom predstavlja pravu suprotnost. istokračni trapez antiparalitici (grč. med. suprotno: simpatija antipatriot (grč. ratio razum) fil. pyr vatra) mn. anti. tj. koji služi protiv reumatizma antirevolucionar (grč. protivnik revolucije antirojalizam (grč. anti. nemio. ljudi sa suprotnim sjenama. anti. med. antirepublikanski antireumatičan (grč. peristasis vanjske okolnosti) opreka ili suprotnost okolnosti (ili: prilika). protivnik. koji suzbija groznicu. gramma) geom. anti. pneumon pluća) med. nedomoljub antiperistaza (grč. stanovnici na istom podnevniku. anti. anomizam antioksidans kemijska tvar koja se dodaje lakopokvarljivim proizvodima radi sprječavanja kvarenja zbog oksidacije antipapizam (grč. sredstva protiv biljnih i životinjskih nametnika koji se nalaze na ljudima i životinjama antipatičan (grč. anti. suparnik.

theatron gledanje) zajednički naziv za suvremena kazališna djela čija je karakteristika samo iznošenje činjenica bez fabule. anti. tvar koja se stvara u organizmu zbog podražaja toksina i koja suzbija njihov štetni utjecaj antiunionist (grč. sredstva koja ublažavaju grčeve. proturječna. suprotno) 1. u potpunosti je odgovarao prijašnjoj strofi. filos) mn. neslaganje s onim gnoseološkim stajalištem koje sumnja u mogućnost bilo kakve spoznaje uopće i koje smatra da se ne može doći ni do kakvih općih istina antisocijalan (grč. koji sprječava truljenje antiseptik (grč. četverosložna stopa čiji je prvi i četvrti slog kratak. 4. grčevit) mn. S. otpjev koji je odgovor prije toga pjevanoj strofi antiteatar (grč. predstavnici E. antistrofe) u drami starih Grka: ples zbora. antispazmodici antispazmodici (grč. sredstvo za uništavanje klica koje izazivaju truljenje. anti. dviju težnji i si. ret. antitipski antitireoidin (grč. med. logia.: "Ide ludo. septikos) med. sredstva protiv šuge antiskepticizam (grč. usp. zapovjednik neprijateljske vojske antistrofa (grč. uništavanje truležnih klica kemijskim i fizičkim sredstvima antiseptičan (grč. anti. anti. anti. antiseptici antisifilitici (grč. sredstva protiv sifilisa antiskabioza (grč. anti. bez izrazite dramske radnje. = materijalizam antistrateg (grč. toxikon) med. zajednice 4 . socialis društven) suprotan društvenom poretku. anti. thyreos štit. lat. lijek koji sadrži sekret štitnjače. koji svojim radom i ponašanjem šteti ljudskom društvu i nezgodno strši u njemu antispast (grč. typos) otisak. suprotna). v. lat. antithetikos) suprotan. antispastos) metr. spiritus duh) fil. anti. tj. sepsis trulež) med. a drugi i treći dug: U — —U antispastici (grč. med. eidos izgled) farm. npr. med. sinteza antitip (grč. skepsis dvojba) fil. 3. antispastici antispektrologija (grč. u transcendentalnoj Kantovoj filozofiji i Hegelovoj dijalektici: suprotnost prema tezi. anti. scabies šuga) mn. anti. thermos topao) mn. suprotnost dvaju karaktera. političkom i duhovnom životu. teza. antisemitski. anti. 2. sys. protužidovski pokret antisepsa (grč. sredstva i lijekovi koji snižavaju temperturu. anti. služi za liječenje Bazedovljeve bolesti anti toksin (grč. anti. prijepis. lat. anti. anti. pr. Semiti) antisemitizam pokret kojem je cilj borba protiv sudjelovanja Židova u privrednom. koji je u suprotnostima antiteza (grč. negiranje duhovnosti i 94 antiunionist duhovne prirode uopće. lat. antithesis suprotnost. lat. mn. a istodobno smanjuju ili otklanjaju bolove antitetičan (grč. med. Ionesco. sepsis trulež) kem. spastikos koji vuče. protivnik ujedinjenja. iskazivanje jedne misli pomoću dvaju suprotnih pojmova. ili kontrarna. unio sjedinjenje) protivnik jedinstva. Beckett antitermici (grč. progovara mudro". anti.antisemit antisemit neprijatelj Židova i njihovog načina rada (usp. anti-strategos) zamjenik vojskovođe.. spasmos) mn. spectrum sablast) znanstveno opovrgavanje vjerovanja u duhove i sablasti antispiritualizam (grč. med. suprotnost između značenja dvaju pojmova ili dvaju sudova (može biti kontradiktorna. anti protu.

složeni ugljični vodik. zoon životinja. krasta. govorni ukras. koralji antracit (grč. osip. lithos kamen) min. razmak. anthrax ugljen) kem. anthos cvijet. riječi suprotne po značenju. opisivanje kod kojega se umjesto zajedničkog imena u govoru upotrijebi vlastito ime. med. npr. anthrax ugljen) med. kvasac) kem. entrecolonne) arhit. anti. cvjetno plavetnilo. svojstvo suprotnoga značenja nekoj drugoj riječi. anti. plava tvar u cvijeću antodontalgici (grč. nastavak -ites) min. npr. metron) kem. anthrakoo pretvarati u ugljen) pretvaranje u ugljen. entoilage) fina tkanina s čipkama antocijan (grč. osobito lirskih pjesama. crni prišt. usp. nered (npr. laž—istina. zool. anti. tegoba. dobiva se iz smole kamenog ugljena. intersellare sjediti između) mjesto na hrptu konja u sredini između bisaga. slaganje ugljenog praha ili čađe u tkiva što dovodi do njihove crne obojenosti antraks (grč. anti. vapnenac obojen ugljenom antrakometar (grč. anthos. okamenjeni cvjetovi ili otisci cvjetova u kamenu. paronimi. onyma ime) lingv. sredstva protiv zubobolje antoftalmici (grč. lithos kamen) mn. entonner. sredstva protiv spolnih. sredstva protiv navale krvi. anthos cvijet. upotrebljava se za pripremanje alizarina i drugih obojenih tvari antrešelj (lat. anthos) cvijet. živo biće) mn. veneričnih bolesti antizimotik (gr. pren. cvjetnjak. lithos kamen) mn. prostor između dvaju stupova. anthrax ugljen. anthos. bedrenica. med. anthrax ugljen. antotipoliti antologija (grč. sredstva protiv očnih bolesti antografija (grč. v. algos bol) mn. u sobi). sinonimi.antivenerea antivenerea (grč. lithos kamen) min. anthrax ugljen. anthologia) branje cvijeća. geol. zbirka najljepšega antonimi (grč. uopće: zbirka svakog štiva odabranog prema posebnim mjerilima i svrhama. anti. orgazam antos (grč. med. onyma ime) mn. antrecen (grč. med. žuta tvar koja se nalazi u cvijeću antoliti (grč. lat. Venus božica ljubavi. antonimi antonoar (fr. usp. lingv. med.. najstariji fosilni ugljen. ljeto—zima. anti. ofthalmos oko) mn. nevolja antrkolon (fr. ljevkasta rupa od eksplodirane mine. anthos. udaljenost između stupova. kotlina. zbirka odabranih. toile. antraksne bolesti one koje se prenose na čovjeka putem posrednog ili neposrednog dodira sa životinjama. typos otisak. antrpilastir . anthos. opasna zarazna bolest pretežito biljoždera. Demo- 95 anirkolon sten ili Ciceron umjesto "veliki govornik" antorgastična sredstva med. antrakolit antrakoza (grč. odus zub. cvat. osobito na licu antotipoliti (grč. spolna ljubav) mn. kyaneos zagasitoplav) kem. geol. usp. zyme kiselo tijesto. dobar— loš. anthrax ugljen. sprava za određivanje količine ugljika antrakonit (gr. antiseptik antoalaža (fr. najbolja vrsta ugljena antrakolit (grč. npr. tvrd—mek i dr. homonimi antonimija (grč. geol. entonnoir) lijevak. xanthos žut) kem. bjesnilo . grafo pišem) pisanje pomoću cvijeća antoksantin (grč. v. C 14 H 10 . usp. antonomasia drugi naziv) ret. antoliti antozoe (grč. sredstvo koje sprječava vrenje. vrtača antonomazija (grč. cvjetno žutilo. itd.

anthropos.antropareskij a antropareskija (grč. gnosis poznavanje) znanost o poznavanju čovjeka. također: pogled na svijet i život koji u pitanju o položaju čovjeka u prirodi vidi "pitanje nad pitanjima" ili koji polazi od stajališta da je "čovjek mjera svih stvari" antropo. papiga antropognost (grč. anthropos. centrum središte) filozofski pogled na svijet koji smatra da je čovjek središte svijeta i krajnja svrha njegova razvitka antropofag (grč. rađanje) biol. utjecaja okoline. povijest čovječanstva antropoidan (grč. genesis) znariost o postanku i razvitku čovjeka i ljudskih vrsta antropogeografija (grč. logos) znanstvenik koji proučava čovjeka s anatomskog. shvaćanje da je čovjek biće slično Bogu antropolog (grč. anthropos. logia) dio antropologije koji se bavi životom čovječanstva i njegovim zakonima proučavajući pitanje naslijeđa. anthropos. kanibalizam antropofiteja (grč. anthropos. mortaliteta itd. koji se tiče ljudi. fiziološkog. opći naziv za sve one predodžbe koje stavljaju ljudski organizam u suprotnost s cijelom ostalom prirodom i koje ga shvaćaju kao smišljen krajnji cilj organskog stvaranja i kao biće načelno različito od ostalog organskog svijeta. dio antropologije koji proučava ljudsko tijelo antropohistorija (grč. latreia služba) obožavanje čovjeka. anthropos čovjek. anthropos. sličan čovjeku (za majmune) antropokemija (grč.(grč. npr. antropocentrizam (grč. . lat. anthropinos) čovječji. anthropos) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek antropobiologija (grč. anthropos) fil. klešem) prirodni kamen koji ima oblik čovjeka antropoglot (grč. anthropos. trgovačka i politička geografija antropoglif (grč. gnostes poznavatelj) poznavatelj ljudi antropognozija (grč. anthropos. podvrste su: povijesna. eidos oblik) čovjekolik. bios život. hiatros liječnik) znanost o liječenju ljudi antropinski (grč. anthropos. chemeia) znanost o tvarima koje sačinjavaju ljudsko tijelo antropolatrija (grč. glotta jezik) životinja s jezikom sličnim jeziku čovjeka. anthropos. stvoreno na Božju sliku i priliku. gone rađanje) postojanje čovjekom (očovječenje) antropografija (grč. znanost o spolnom životu čovjeka antropofobija (grč. kanibal antropofagija (grč. historia) znanost o razvitku ljudskog roda. anthropareskeia) želja ili slabost nekoga da se dopada ljudima. psihološkog. fone glas) znanost o ljudskim glasovima 96 antropolog antropogenija (grč. anthropos. anthropofagia) ljudožderstvo. anthropos. prometna. glyfo dubem. privredna. kulturna. grafia) opis (ili: opisivanje) čovjeka. fyteia sađenje. fagein jesti) onaj koji jede ljudsko meso. nataliteta. anthropos. anthropos. očovječavanje. zemaljski antropizam (grč. urezujem u kamen. anthropos čovjek. anthropos. poznavanje čovjeka antropogonija (grč. anthropos. rađanje čovjeka. anthropos. geografia) dio zemljopisa koji ispituje koliko prirodni položaj zemljišta na kojem ljudi žive utječe na oblikovanje ljudskih zajednica i koliko je čovjek uopće sposoban preoblikovati određeni prostor tako da bi mu mogao biti od koristi. suprotno: teosebija antropijatrika (grč. anthropos. ljudožder. fobos strah) strah (ili: zaziranje) od ljudi antropofonika (grč.

rezanje ljud- filozofskog. tj. fizičke pojave.antropologija 97 antropotomij a antropomorfozirati (grč. thysia žrtva) prinošenje ljudi na žrtvu antropotomija (grč. zamišljati i prikazivati Boga kao čovjeka. shvaćanje i tumačenje stvari i prirode prema ljudskim odnosima. sociologije. stajališta antropologija (grč. anthropos. morfe oblik) kamen sličan čovjeku ili nekom dijelu njegovog tijela. proučavanje zakona koji vladaju u ljudskom životu. anthropos. antroponomija (grč. anthropopatheia) fil. logismos) fil. majmun sličan čovjeku antropomorfan (gr. osjeća i radi kao čovjek. anthropos čovjek. tj. obožavanje čovjeka. shvaćanje daje spoznaja (i oblici u kojima se ona javlja) uvjetovana ljudskom prirodom antropomantija (grč. nomos zakon) fil. theke sanduk) dvorana zaslužnih ljudi antropoterapija (grč. fiziologije. želja. anthropos. anthropos. soma tijelo. anthropos. logia) znanost o oblicima ljud^ skog tijela . logia) znanost o sastavu i osobinama ljudskog tijela antropoteizam (grč. naziv koji je upotrijebio Haeckel za preteču "majmunskog čovjeka" (pitekantropa) "iz kojega se razvio čovjek" antropoplastika (grč. s ljudskim osobinama. 1. shvaćanje da je Bog biće koje ima sve ljudske osobine. anthropos. anthropos-morfos) sličan čovjeku. povijesti. 2. logia) znanost koja proučava čovjeka na osnovi anatomije. psihologije. anthropos. biološki život. morfe. antropopatizam antropopatizam (grč. tj. arheologije i znanosti o jeziku antropologizam (grč. Theos Bog) obogočovječenje. pithekos majmun) čovjekoliki majmun. anthropo-poiia) stvaranje čovjeka antropopitekus (grč. plastike) slikanje (ili: klesanje) čovjeka antroposkopija (grč. fiziognomika antroposomatologija (grč. religiozni antropomorfizam smatra da je Bog sličan čovjeku. anthropopatheia) fil. morfoo uobličavam) počovječiti. arheološkog i dr. anthropos. ponašanje životinja itd. njihovoj razvijenosti i drugim osobinama antropomorf (grč. sociološkog. anthropos. počovječavati. slabostima i dr. biće koje osjeća i želi isto kao čovjek. v.) upotrebljava pojmove posuđene od prirode ili ponašanja čovjeka. Bog. anthropos. shvaćanje po kojem je religija rezultat ljudskih nazora. antropopatija antropopeja (grč. seciranje. metron) mjerenje ljudskog tijela. manteia proricanje) proricanje (ili: gatanje) po čovječjoj utrobi antropometar (grč. anthropos. morfe oblik) fil. anthropos. anthropos. fiziologije. smatranje onoga što je ljudsko božanskim antropoteka (grč. metron) sprava za mjerenje visine čovjeka antropometrija (grč. vrlinama. anthropos. metoda mjerenja čovjeka. povijesnog. koji ima ljudski oblik antropomorfizam (grč. proučavanje odnosa između čovječjih udova. počovječenje Boga antropomorfologija (grč. da misli. svako rasuđivanje ili svako naučavanje koje radi objašnjenja onoga što nije čovjek (npr. po Kantu: zakonodavni razum čovjeka antropopatija (grč. anthropos. skopeo promatram) vještina da se po crtama lica zaključi o umnim i karakternim osobinama čovjeka. anthropos. tj. tome rezanje) med. anthropos. težnji i ideala. therapeo liječim) znanost o liječenju čovjeka i o njegovanju ljudskog zdravlja antropotizija (grč. anthropos.

) čarobni prsten. opovrgnuće. uron mokraća) med. proglašavanje nevažećim anulirati (lat. kalendar anuitet (lat. kroz čmar anvarija (grč. proglasiti nevažećim anulus (lat. uništiti. anulus piskatorijus (lat. zoon životinja) geol. annulus) prsten. Ansicht pogled) razglednica ANZUS-pakt (od početnih slova imena Australija. osobito Djevici Mariji da će roditi Sina. a Venvers čit. polukas anualni (lat. natraške. potpun prestanak izlučivanja mokraće anus (lat. ukidati.) kraljevski prsten pečatnjak. koji se događa svake godine. st. opovrgnuti. poništavanje. ukinuti.) papin prsten pečatnjak na kojem je prikazan 98 aorist sv. godišnjak. završetak debelog crijeva. annuus godišnji) godišnja otplata duga. duša sudbini koju sama stvara. enjambement) poet. dobom kad se ljudski govor počinje razvijati. razdoblje u povijesti Zemlje u čijem se početku javlja čovjek. opovrgavanje. čmar. Blagovijest anuri (grč. annuarium) ljetopis. an-. annumeratio) pribrajanje. godišnji dohodak. naučavanje čiji je začetnik Rudolf Steiner. na naličje anzihtskarta (njem. lat. Petar u ribarskom čamcu. koji traje godinu dana anuarij (lat. urođeni nedostatak jajnika anvelopa (fr.) aorist (grč. neodređen) gram.) naopako. ovarium jajnik) med. an-. godišnji prihod. žabe anurija (grč. nepomična krivulja koja u svakoj svojoj točki dodiruje jednu krivulju u ravnini anver (fr. anulus palacii (lat. SEATO anžanbman (fr. objavljivanje. ribarski prsten anumeracija (lat. annualis) godišnji. a traje još i sad. a duh zakonu reinkarnacije antropozoik (grč. ukinuće. sofia mudrost) fil. a koje želi "duhovnim očima gledati" te neposredno opažati i općiti s "višim svjetovima". per anum (lat. annumerare) pribrojiti. annullatio) poništenje. anthropos. annuitas. anulus magikus (lat. opkoračenje. mat. rujna 1951. poništavati. u hrvatskoj povijesti poznati su pod imenom Anžuvinci (vladali su u Hrvatskoj i Ugarskoj u 14. tijelo je podložno zakonu naslijeđa. annunciatio) nagovještavanje. uračunavati. opovrgavati. tj. Pacifički pakt. u San Franciscu između Australije. i 15.) med. anthropos. put prema tim višim svjetovima ima tri stupnja: "pripremu". počinje s dijuvijalnim razdobljem. annulus piscatorius čit. pribrojavati. annullare) poništiti.antropozofija skog tijela radi znanstvenog ispitivanja antropozofija (grč. New Zeland i USA) pakt koji je sklopljen 1. ubrajati anuncijacija (lat. antropozojsko razdobIje antropozojski period geol. enveloppe) omotnica. otprilike milijun godina antrpa (entrepas) hod konja. v. annulus palatii čit.) zool. inversus) naličje. uništavati. uračunavanje anumerirati (lat. a-oristos neograničen. lat. "prosvijetljenje" i "posvećenje". prošlo svršeno vrijeme . ura rep) zool. prelaženje nedovršene rečenice u sljedeći stih Anžu francuska plemićka obitelj (ime po istoimenoj grofoviji na donjoj Loari). annulus magicus čit. envers. bezrepci. godišnja renta anulacija (lat. an bez. a lanver (fr. Novog Zelanda i SAD.

npr. pretakati (vino). appartement) stan. ap-ago odvesti. braće). povraćati. nemaran. abziehen svući. odvraćanje. veoma raširen. apathes) neosjetljiv. razmak. apparatus) svi aparati nekog tehničkog poduzeća. apatheia) neosjetljivost. godišnja plaća bližih vladarevih rođaka (djece. idi! apagoga (grč. otimač (naziv prema sjevernoameričkom plemenu Apaši) apatetičan (grč. od plaće na ime otplate duga).) otac apa (rum. chroma boja) opt. surovost. preslikač . apperentia) privid. odrediti stalan godišnji prihod apanteza (grč. vidan. kalcijev fosfat s fluorom. kinematografa. prividan (npr. a. apanage.) aparencija (lat. lopov. ravnodušan. zamršen. izraz kojim se označuje politika rasne diskriminacije apartman (fr. godišnji prihod. apparatorium) odjeljak (ili: ormar) za smještaj oruđa. aparthajd (engl. nemarnost. zločinac. zapleten.) zasebnost. najvažnija žila iz koje izlaze sve arterije u ljudskom tijelu. isparivanje. neobičan. vanjština. antropofobija aparat (lat. opovrgavanje apantropija (grč. vjerojatnost. sva oruđa. pun draži. pomoćna sredstva i dr. koji se odnosi na sustav leća kod kojeg su tri boje sjedinjene u jednoj točki apanaža (fr. tisk. apagoge) log. utrnulost osjećaja. aorte) med. trg. stanje u kojem kod čovjeka ništa ne može izazvati ni radost ni žalost (u normalnim prilikama obično nastupa zbog premorenosti mozga). odbijati (npr. onaj koji dokazuje točnost neke tvrdnje pokazivanjem nemogućnosti ili pogrešnosti tvrdnje koja ga negira apakromatičan (grč. stroj. posredan dokaz. sprava i si. apanthropia zaziranje od ljudi) nečovječnost. glavna srčana žila. aparatura (lat. veličina i si. apatao. odvratnost među ljudima. utrnulih osjećaja apatija (grč. apparatus sprema.) apartan (fr. izgled. dah. soba. žila kucavica aortitis (grč. oruđe) sprava. apparens) vidljiv. 2. očit. cijeli pribor. smrad apage! (grč. ravnodušnost. apanagium) imanje dano na doživotno uživanje. pren. abzihen) 1. posredan dokaz. dražestan apartheid čit. odijeljenošt. aorte) anat. nesvakidašnji. biju vat i apcigbild (njem. sive. zaziranje (ili: strah) od ljudi. otići. apatao zavodim) min. odvojenost. stan s više odjela apaš (fr. apanager) dati kome imanje na doživotno uživanje. lat. otakati. apo. koja su potrebna za neki posao ili neku službu aparatorij (lat. ljubičaste ili zelenkaste boje apcigati (njem. neke radionice. mlitavost pokreta apatit (grč. apache) velegradski razbojnik. apatetikos lažljiv) lažljiv. uzimati pravi otisak (radi obavljanja korekture).aorta aorta (grč. jasan. zadah. osiguran prihod apanažirati (fr. sapa. osme miris) bezmirisan apa (mad. upala aorte aozmičan (grč. očevidan. vanjski izgled neke robe aparentan (lat. naprava. ono što izbija iz nečega (kao plin). Bild slika) posebno pripremljena sličica koja se malo navlaži i naljepljuje na papir i tako preslikava. apagogičan dokaz indirektan. apantesis) odgovor. 3. apage) odlazi. kazališta i dr. apart poseban. jedinstven) poseban. oduzimati. prividnost. vapa) para. odjel. 4. lažan. lat. sva me- 99 apcigbild hanička postrojenja (npr. tj. očigledan. zaključak apatičan (grč.

kad se bol prouzrokovana tim padom osjeti na suprotnoj strani apeirokalija (grč. neupućenost u ono što je lijepo. rod. riječ koja označava rod ili vrstu. apeiros neograničen. usiljena težnja za lijepim i kićenim izražavanjem apeiron (grč. koji označava zajedničko ime. dopuna. appendix) dodatak. pozivanje na viši sud. nazivanje. kaže se kad se osjeti da netko prisluškuje iza zida ili iza vrata) apendicit (lat. znak. tj. priziv višem sudu. pozivanje. koji pati od slabe probave aperantologija (grč. geom. vrstu apelirati (lat. neodgojen. znak za dužinu ili naglašavanje nad samoglasnikom apel (fr. bujica praznih riječi apercepcija (lat. doziv. obraćati se (ili: obratiti se) prizivom višem sudu. Abzug) demonstrativni usklik uobičajen nekada i u našim krajevima (osobito na račun vlasti za vrijeme Austrougarske Monarhije). otisak. apedeutizam apehema (grč. prilog knjizi ili djelu. usp. suprotno: antiapeks. crvuljak apepsija (grč. paideo odgajam) v. višim sudovima. anat. pozivati se na nešto. nulla dies sine linea. apedeuzija apedeuzija (grč. nomen appellativum) gram. izdužen produžetak s površine nekog organa. početak. appellatus) prav. appellare) moliti koga za pomoć. uložiti (ili: ulagati) protest Apelles starogrčki slikar za koga se pričalo da je tako vjerno naslikao grožđe da su ga ptice došle zobati. paideutikos odgojni) nenaobražen. ap-echema) odjek.: drvo. osobito: crvoliki produžetak na donjem dijelu slijepog crijeva. prav. appendix) med. znači otprilike: dolje!. suprotna pukotina na povrijeđenoj kosti (kontrafisura). imenovanje 100 apercepcija apelant (lat. suprotno djelovanje pada. birstnapcug apedeutičan (grč. ad-perceptio) fil. uložiti (ili: ulagati) priziv. beskrajan) fil. onaj koji se u pravnim ili sudskim poslovima obraća. Apelles post tabulam (lat. appellare. crvuljka (pogrešno se kaže: upala slijepog crijeva) apendiks (lat. gram. aperantologia) pretjerana brbljavost. med. appellativus) gram. appel) poziv. osoba ili presuda nižeg suda protiv koje apelant podnosi priziv višem sudu apelativ (lat. a-peptos neprobavljen) neprobavljiv. točka na nebu u čijem se smjeru vrši gibanje Zemlje ili Sunca. nakon nižih. appellans) prav. arex vrh. pozivanje. zbor. a-.apcug apcug (njem. neprobavljivost. kalon lijepo) nepoznavanje ljepote. shvaćanje. prauzrok iz kojega su sve stvari izašle i u koji se ponovno vraćaju (ovaj pojam uveo Anaksimander) apeks (lat. npr. usp. apeiros neiskusan. životinja apelativan (lat. snimak. šiljak) kapa starorimskih svećenika (u obliku stošca).) Apeles iza slike (da bi čuo mišljenje gledalaca. a. nedostatak ukusa. slaba probava apeptičan (grč. neznanje poradi slabog školovanja. u mačevanju: kratak i oštar udarac naprijed ispruženom nogom apelacija (lat. a-. žalba višoj vlasti. upala crvolikog produžetka na donjem dijelu slijepog crijeva. zapažanje. i traži njihovu pomoć apelat (lat. pepsis probava) med. jasno shvaćanje . appellatio) viši sud (između prvostupanjskog i kasacijskog suda). čovjek. neškolovan apedeutizam (grč. vrh stošca. voj. zajedničko ime. ret. apaideusia) nenaobraženost. astr.

rakija ili drugo piće kao sredstvo za otvaranje apetita aperitivan (aperire otvoriti. naklonost apetit (lat. bez groznice apiričan (grč.) anat. žudnja. težnja za čim apeticija (lat. želja. cut udarac) šport. gen. simbol zemljoradnje apistija (grč. zapažati. zaključak. stanje bez groznice. aperitivus) v. n) apikultura (lat. industrijalcu Nicolasu Frangoisu Appertu. appetentia) čežnja. med. dicere govoriti) električna naprava koja mjeri zvučne frekvencije što ih odašilju pčele u košnicama i tako pokazuje kad će početi rojenje pčela (frekvencija od 260 do 300 titraja označuje početak rojenja) apijarij (lat. 1750— 1541) postupak konzerviranja namirnica grijanjem do vrenja apertura (lat. a. osjećaj gladi. slobodan od njihanja. odnosno mišljenja. dovesti u red. aperitivan aperiodičan (grč. upper gornji. lat. rt) koji se tiče vrha. a-. pyr) med. težnja. apistia) nevjerovanje. a-. gen. apex. s bijelom pjegom na čelu. appetitus) prohtjev za jelom. apices juriš) mn. žudnja za nečim apetitivan (lat. otvor. planao) opt. pyr vatra) 1. opt. v. apicis vrh) upala plućnih vršaka ("lungnšpickatar") apidiktor (lat. pohotan 101 aplanirati apices juriš (lat. aperijentan aperkat (engl. periodos) fiz. jasno shvatiti. sveti bik. apeiria) neiskustvo apirman (fr. stari su ga Egipćani štovali kao božanstvo. ad-percipere = zapaziti. konstruiran 1866. kao složena leća. vršni. appetitio) težnja za čim. t. pčela Apis mit. oni činovi zapažanja. koji se ne klati oko svoga ravnotežnog položaja aperitiv (lat. bolesnikovo stanje između napadaja povratnih groznica apireničan (grč. koji nema koštice apiretičan (grč. na dijafragmi za prolaz jednjaka. apis pčela. nagon. otvor. bez (sferne) aberacije. provjeravanje računa apis (lat. crn. spoznaje i tumači apercipirati (lat. prohtjev. appetitivus) željan.apercipirati predmeta pomoću zapažanja. siguran od vatre apirija (grč. ovjeravanje. apurement) trg. apiarium) pčelinjak apikalan (lat. cultura uzgoj) pčelarstvo apireksija (grč. linkejoskop aplanatičan (grč. aperitivum) sredstvo koje potiče volju za jelom. aperientia) mn. npr. aplanazija: nepostojanje sferne aberacije aplanirati (fr. rtni. požuda. apicis vrh. npr.. odnosno mišljenja. zaslona na optičkim uređajima apetalan (grč. otkloniti smetnje. bez lišća. a-. zagladiti . nezapaljiv. sklonost. apex. mn. a-. rupa. pomoću kojih se jedan predmet shvaća. aperijencije aperijentan (lat. rta. bez visoke temperture. aperijens aperijens (lat. a-petalos) bot. sumnja aplanat (grč. apereins) koji potiče volju za jelom. a-pyros. požudan. pyr vatra) med. pyren koštica) bot. arex. bez latica apetencija (lat. aplanir) poravnati. volja za jelom. u boksu: udarac šakom odozdo prema gore apertizacija (prema fr. pravničke dosjetljivosti apicitis (lat. sredstvo za čišćenje. a-planao lutam) fotografski objektiv koji nema sferne aberacije.) zool. aperire otvoriti) med. apikalni glasovi glasovi koji se proizvode vrhom jezika (d. apis pčela. jasno shvatiti sadržaj neke predodžbe i time je staviti na pravo mjesto u svijesti aperijencije (lat. uvidjeti. a-.

natrag apodan (grč. lijek. pus noga) med. opet. zavoj. glasno odobravanje. sitan novac za izravnavanje računa. ali tako da ne izgleda da se to želi. gram. dati. odrediti ročište. popis imetka. applicans) v. appointer) odrediti plaću. kandidat aplikata (lat. utiskivanje. a-.) težina. prikladan. npr. uobličenje) anat. nedisanje. zool.: "U istostraničnom trokutu moraju sva tri kuta biti jednaka". apofysis izraslina. applaudere) tapšati. apodeixis) prikazivanje. prišiti. pus noga) koji nema nogu. povjerenje u vlastite snage. beznožan apodemialgija (grč. stavljanje. primjenjivanje. oblog: marljivost aplikant (lat. aplikativan aplikacija (lat.(grč. npr. problematičan modalitet apodoza (grč. neoboriv dokaz apodiktičan (grč. applicatura) glaz. smjelost. izdanak) med. applicata) treći pravac u koordinatnom sustavu aplikativan (lat. posljednji dio složene rečenice. primjena. apodiktičan sud log. osobit razlog za neki hrabri postupak. završnica apoen (fr. algos bol) bol (ili: tuga) za zavičajem apodi (grč. npr. brižljivo izučavati. pren. a-. apofasis) davanje savjeta. priljepljivanje. metnuti. osobito u vojnim znanostima aplikatura (lat. osobito na završetku zgloba cjevastih . drugi. pljesak. a-. mjenica koja izmiruje neki dug ili duguje određenu svotu.aplaudirati aplaudirati (lat. hrabrost apneja (grč. dokazivanje. unijeti. nedostatak nogu od samog rođenja. uspravno držanje. koštana izraslina. inventar apofiza (grč. appoint) bank. applicare) namjestiti. applicabilis) primjenjiv. applicatio) način izvođenja. pus. asertoran. za razliku od prvog dijela (protaze). apodemia boravak u tuđini. apo) predmetak u složenicama sa značenjem: od. samopouzdanje. poravnati se u nečemu. osobito inozemna^ mjenica. ukras na haljinu. pravilan položaj prstiju pri sviranju aplomb (fr. prilijepiti. nedostatak ili nedovoljna razvijenost organa ili više njih aplicirati (1. applicare) objašnjavanje teorijskog pitanja pomoću praktičnih primjera. samouvjerenost. tapšanje. nepobitan. svaka. kraći ili duži zastoj u disa- 102 apofiza nju zbog poremećaja centra za disanje apo. pneo dahćem) med. jednog materijala na drugi (čipke na tkaninu). izlaganje. sud koji izražava logičku nužnost. med. beznožnost apodiksis (grč. log. staviti. aplikabilan aplikatorika (lat. pljeskati u znak odobravanja. podos noga) mn. neoboriv. mladica. poricanje. neminovan. npr. apodeiktikos) koji dokazuje. važnost. apunto apoentirati (fr. rađanje bez nogu. apodosis) ret. uporaba vanjskih sredstava. applicativus) v. papirnata novčanica kao sredstvo plaćanja u platnom prometu. bezuvjetan. mat. beznožni vodozemci. koji se može lako namjestiti. živo odobravati aplauz (lat. beznošci apodija (grč. a. upotrijebiti. okomitost. brinuti se. ucrtati aplikabilan (lat. pohvala aplazija (grč. plaćati. primijeniti. a-. plasis oblikovanje. obraćati veliku pozornost na nešto. primiti nešto s bučnim odobravanjem. probni govor. applausus) pljeskanje u znak odobravanja. prionuti na neki posao. sravniti račun s trgovačkim knjigama apofaza (grč. raz-. drskost. usp.

metria) mjerenje udaljenosti. ozdravljenje. razmnožavanje bez oplođivanja kod kojega se razvoj vrši samo pomoću jedne vegetativne stanice. dimljenje kao zaštita od zaraznih bolesti. povratak u isti prividni položaj. Apokalypsis) 1. kod žabnjaka) apokartereza (grč.18). oba izraza su iz Ptolemejeve astronomije. posljednja knjiga Novog zavjeta. geol. budućnost Božjeg carstva i dolazak obećanog Mesije apokapizam (grč. Otkrivenje. apofthegmatikos) u obliku duhovite izreke. duhovit. vraćanje zdravlja. grč. fil. danas se upotrebljavaju samo u odnosu na Mjesec apograf (grč. kratak. apo-karpos plod) bot. apojovium. svojevoljna smrt od gladi apokatarza (grč.apoftegma kostiju.. apofthegma) kratka i duhovita izreka. plod iz jednog cvijeta s više slobodnih tučkova od kojih se svaki razvija u po jedan plodić (npr. afelij). istraživači Otkrivenja. točka na putanji Mjeseca u kojoj je on najudaljeniji od Zemlje: također: najveća udaljenost Sunca od Zemlje u afeliju. kapnos dim) med. mračan. apo.1-8): kuga. apo-gaion) astr. vjerski zanesenjaci apokaliptika (grč. pitagorejci) . tj. potpun prestanak neke bolesti. Jov. glad i smrt apokaliptičari (grč. apokaliptični broj mistični broj = 666 u Apokalipsi. koja se pripisuje apostolu Ivanu. apo-kalypto otkrivam) u duhu ili stilu Apokalipse. min. žice koje održavaju vezu između intruzivnih masa iz kojih izbijaju apoftegma (grč. to jest Otkrivenju (13. rat. čišćenje probavnih kanala apokatastaza (grč.od Jupiter gen. 2. prisutnost jedne rude u nekoj drugoj u obliku grane ili korijena (ramifikacija). zagonetan. apofize mn. stoici. apo od. apo. suprotno: perigej. razmaka apojovij (lat. točka na putanji jednoga od Jupiterovih satelita u kojoj je on najudaljeniji od Jupitera Apokalipsa (grč. apo-grafo) prijepis. apokatharsis čišćenje) med. Jovis) astr. s kosti spojena koštanom masom (usp. u dogmatskom smislu: obraćanje svih ljudi u Kristovu vjeru i njihov ulazak u vječno blaženstvo. religijski pravac koji sve pojave tumači kao neko proroštvo o svršetku svijeta 103 apokatastaza apokaliptičan (grč. poslovica. med. naučavanje o vraćanju svih stvari i o konačnom ulasku u carstvo nebesko čak i grješnika (palingenezija). a misaon. astr. istopis izvornog dokumenta apohometrija (grč. jedan od najdragocjenijih dokumenata i izvora za povijest prvih dana kršćanstva u kojem se govori o dolasku Antikrista i dr. naučavanje o vječitom ponavljanju stvari (Heraklit. apo-kalypto otkrivam) oni koji vjeruju da Apokalipsa ili Otkrivenje sadrži proročanstvo o budućem ispunjenju i ostvarenju Božjega kraljevstva. apo-kartereo ubijam se glađu) svojevoljno suzdržavanje od jela. u obliku simboličkih slika i čudesnih vizija. pojava primijećena kod najnižih jednostaničnih životinja apogej (grč. sentencija apoftegmatičan (grč. misao. epifiza). apoche udaljenost. tajanstven. sentenciozan apogamija (grč. kad se još smatralo da je Zemlja središte. apo-kalypto otkrivam) grana kasnije hebrejske književnosti koja hoće prikazati. a ne Sunce (usp. sufumigacija apokarpija (grč. apo-katastasis vraćanje u prijašnje stanje) vraćanje u prijašnje stanje. gameo ženim se) zool. apokaliptični konjanici četiri simbolična lika iz Apokalipse (6.

koje nisu prave. pulsa 104 apomiksija apolid (grč. npr. na franačkom dvoru: titula najvišeg svećenika koji je istodobno bio i vrhovni starješina dvorske kancelarije apokromat (apo. sličan orguljama. apologia) obrana. chroma boja) opt. izmišljena priča kojoj je cilj predočavanje neke moralne istine ili pouke apologema (grč. apologeomai branim) teol. apokope odrezivanje) gram. nepravi. izostavljanje posljednjeg slova ili sloga neke riječi apokopirati (grč. otkrivene. koji izlučuje. od IV. rješenje apokriza (grč. odgovor. Apollon) mit. titula biskupskog. razmnožavanja bez . mixis miješanje. glazbe. branitelj. st. apolidos koji je bez zavičaja ili bez domovine) prav. također: djela nepoznatih pisaca apokrifi (grč. odluka. rječitosti itd. apolambano zadržavam. apo-krino izlučujem) med. sumnjiv. skladan. v. napravljen 1828. znanost o tome kako treba braniti vjeru. apolonikon (grč. lijep. disanja. u Engleskoj apolonion (grč. harmoničan. apologema) obrana. bog sunca. apokrifni spisi spisi ili knjige koje Crkva ne priznaje kao prave (za razliku od kanonskih). Apollon) glaz. apokrino izlučujem. apologeomai) braniti. spis ili govor apologetika (grč. glazbeni apomiksija (grč. med. NASA apolog (grč. izostanak) neke organske funkcije. apo-krypto skrivam) mn. Apolon. poremećaj. npr. apolepsis zadržavanje. umjetnički. a nije dobila državljanstvo neke druge države apolitoza (grč. poezije.apoklazma apoklazma (grč. apo-krinomai obavijestim. odgovorim) 2. apo. liječništva. plan američke ustanove za svemirska istraživanja. koji pomaže izlučivanje i izbacivanje suvišne tekućine apokriza (grč. izbacivanje (ili: izlučivanje) suvišne tekućine iz tijela apokrizijar (grč. osoba koja je izgubila svoje državljanstvo. skratiti. spisi ili knjige čije je pravo podrijetlo tajanstveno. zauzimati se za. Apollon) glazbeni instrument. pretvaranje u kamen apoliza (grč. objektiv za mikroskope koji otklanja kromatsku i sfernu aberaciju jer zrake triju boja skuplja u jednoj točki apolepsa (grč. sin Zeusa i Latone. usporedba u priči. lažan. sprječavam) med. apo-klao slomim) med. apolis. obrambeni govor ili spis u korist nekog čovjeka ili naučavanja apologizirati (grč. izdvajam) 1. osobito: branitelj kršćanstva od nevjerničkih i židovskih napada apologetičan (grč. obranjena točka apologet (grč. prekid (ili: smetnja. kanonske apokritičan (grč. prijelom kosti apokopa (grč. sparivanje) zool. osobito kršćanski nauk apologija (grč. skraćivati apokrifan (grč. apologeomai) koji ima karakter obrane. okamenjivanje. govora. osobito rimskog izaslanika na carskom dvoru u Carigradu. držati obrambeni govor Apolon (grč. odvajanje Apolo v. podmetnut. apolitho skameniti) geol. prestanak. poučna pričica. tj. apo-lysis odvajanje) med. apo-krypto skrivam) nesiguran. apo-kopto odrežem) skratiti riječ na kraju izostavljanjem jednog glasa ili više glasova. apologos priča) poet. apo-krinomai) "onaj koji treba govoriti i odgovarati. vrsta fortepijana napravljena u Darmstadtu apolonski koji je na Apolonov način. apologetikos) onaj koji govori ili piše obranu. mračan s obzirom na svoje podrijetlo.

skeptik 105 aposterioran aporetika (grč. apporte) daj ovamo. prešutkivanje. usp. prekidanje govora npr. gnojenje. zdravlje. da se nepojmovno od pojmovnog odvoji. apoplesso udarcem oduzmem) med. odvojiti se od pravog naučavanja ili vjere. gnojan aposterioran (lat. težak zadatak. bjeličasta čvrsta i jako otporna opna koja obavija. da se teškoće i proturječnosti danih fenomena radi njih samih ističu aporija (grč. dvojbeno pitanje: dopuštanje dvaju suprotnih sudova u dvojbenom pitanju. teškoća. apport prinos. koji se gnoji. iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (pluća. apportare. aponia) bezbolnost. prav. apoplektična sredstva sredstva protiv moždane kapi. zatajivanje misli. onaj koji je sklon moždanoj kapi apopsihija (grč.aponeuroza oplođivanja putem partenogeneze ili apogamije aponeuroza (grč. apostematosus) koji ima oblik čira. ispuštanje duše. donesi! (kod dresiranih pasa) aportirati (lat. apporter) donijeti. aporeo u zabuni sam) zagonetan. kolebati se. apoplesso udarcem oduzmem) med. aporetikos) onaj koji sumnja. doprinos jedne osobe nekom poduzeću u stručnoj spremi. aporema aport! (fr. spokojstvo apopleksija (grč. a da se pritom ne želi pod svaku cijenu doći do njihovog rješenja. redovito praćen onesvješćivanjem apoplektičan (grč. metoda da se problemi prije njihovog teorijskog obrađivanja i nezavisno od mogućih rješenja sami u sebi ispituju. apoplexia) med. fr. osobito kršćanske apostazija (grč. apopsycho izdahnem) izdisanje. apostata) otpadnik. aporema. aporeo) v. obamrlost apor (fr. odmetanje. ali ne u gotovom novcu. apostateo otpadam) otpasti. apo. snošljivo stanje. odreći se vjere. bespomoćnost. sastavljena je od vezivnog žiličastog' tkiva aponija (grč. ulog) trg. aporos neprohodan) fil. duboka nesvjestica. aporizma aporematičan (grč. neuron žila. med. zavisan od iskustva. a posteriori . otpadništvo. nejasnoća: logična teškoća. "Ja ću tebi !" apostat (grč. težak za razumijevanje. aporia) zbunjenost. apo-stema čir. sličan moždanoj kapi. roba zabranjena za izvoz aporetičan (grč. apostematio) med. odmetnuti se. osobito kod dresiranih pasa aposfragizma (grč. osobito od kršćanske vjere ili Crkve apostazirati (grč. a-poreutos neprohodan. poput navlake. načela apostemacija (lat. prinositi. logička teškoća. donositi. apoplektični habitus tjelesna građa sklona moždanoj kapi apoplektičar (grč. stvari zabranjene za izvoz. mišiće. apostasia) odvajanje. lat. živac) anat. lat. nepokretnoj ili pokretnoj imovini. aporeo u zabuni sam) sumnja. neprolazan) mn. sklon moždanoj kapi. a-poreutos) zabranjen. apo. odmetnik od pravog naučavanja ili prave vjere. aporeo biti u dvojbi. apo-siopesis zanijemljenje) ret. stvoren na osnovi iskustva. a posteriori) fil. srca ili mozga). skupine mišića i cijele udove. zagnojavanje apostematozan (grč. "vještina" raspravljanja o problemima. nedopušten aporetičar (grč. nejasan aporeta (grč. sumnjiva (ili: dvojbena) stvar aporizma (grč. apostates. sfragis pečat) lik urezan u prsten kao pečat aposiopeza (grč. imanje doneseno u brak aporema (grč.

apotithemi odvojim. papinska vlast apostolicitet (lat. zvanje propovjednika vjere. ukoriti. apotheke. ukor. figura kojom se netko obraća nenazočnim osobama ili stvarima koje zamišlja kao žive 3. koji odgovara naučavanju apostola. ideje i si.apostil apostil (lat. apo. 106 apotoma zbijanje protoplazme i klorofilnih zrnaca na staničnim zidovima susjednim s drugim stanicama. apo. potpuno izliječenje. razlika između cijelog i sljedećeg polutona . nesumnjiva smrt apoteka (grč. otklanjanje) ret. Djela apostolska. označiti apostrofom da je u nekoj riječi ispušten samoglasnik ili suglasnik. ukidanje. 2. apostillus) pisati (ili: praviti) bilješke sa strane ili ispod teksta apostol (grč. apostolos) koji potječe od apostola. apostolos) sustav neograničene crkvene vlasti apostolik (lat. onaj koji širi neko naučavanje. oduševljen pobornik i borac za pobjedu neke znanosti. suglasnost prave Kristove Crkve s čistim naučavanjem apostola apostolicizam (grč. tj. apotheke) ljekarnik stručna osoba koja priprema lijekove po liječničkim receptima. apotemno odsijecam) mat. grditi apotanazija (grč. linija okomito povučena iz središta pravilnog višekutnika na jednu njegovu stranu. npr. apotheosis) uzdizanje umrlog junaka ili velikog čovjeka do božanstva. apostolat (lat. apostilus) oproštajno ili otpusno pismo. trgovac lijekovima apotema (apo-tithemi) geom. produženje liječenja i nakon bolesti apoteza (grč. osnovao ju je apostol Petar apostrof (grč. apostillator) pisac bilježaka sa strane ili ispod teksta apostilirati (lat. sedes apostolica) papinska stolica u Rimu. ili nekoj stvari. 4. apostolos poslan) poslanik. bilješka (ili: primjedba) sa strane ili ispod teksta apostilator (lat. grdnja apostrofirati (grč. apostolsko dostojanstvo. skidanje. dodatak nekom pismu ili povelji. osloviti nekoga življim. apostrofe odvraćanje. neotopiv talog koji se stvara u biljnim ekstraktima izloženim zraku apoteoza (grč. apo-strefo odvratiti. trgovina lijekovima. apostrofos) gram. Kristov učenik. skinem. thanatos smrt) potpun prestanak života. apostolicitas) teol. kutija u kojoj se drže lijekovi. obožavanje. kem. apotithemi ostaviti na stranu. glaz. ukinem) lingv. u govoru odjednom se obratiti kome ili čemu. sačuvati) ljekarna. papinski. znak kojim se obilježava daje jedan samoglasnik ispušten (') apostrofa (grč. naučavanja. pren. apothesis odvajanje. kućna. apostolicum) zajednički naziv za apostolske spise Novog zavjeta. bogoslužna knjiga koja sadrži djela apostolska. pren. bilo nazočnoj ili nenazočnoj. okrenuti) gram. propovjednik kršćanstva. apo. therapeia) med. veličanje apoteozirati (grč. putnička apoteka apotekar (grč. 1. obožavati. figura u kojoj govornik ili pisac iznenadno zastane u svom izlaganju i obrati se nekoj osobi. apostolska stolica (lat. oštrijim tonom. preporuka priložena uz pismo ili molbu. pren. bot. razlika između dviju veličina mjerljivih samo tako da se kvadriraju. gubljenje glasa apotoma (grč. skloniti. veličati apoterapija (gr. Theos Bog) uzdizati do božanstva. Poslanice i Otkrivenja apostolski (grč. apostolatus) propovijedanje (ili: širenje) vjere.

tj.) glaz. npr. predudar. sjajnost). strahovanje. sliveno appoggiaura čit. odobrenje. poimanje sadržaja neke predodžbe.: Dijete bolesno mora ležati apozitivan (lat. pristanak. djevojčica Antonija.) prav. apelacio adminisibilis (lat. neosnovan priziv. nošeno. zatvor. uzimanje u posjed. strasno. apelacio temerarija (lat. pohvala. npr. da se tiska knjiga. tj. apres) poslije. apelacio frivola (lat. apre nu 1' deliž (fr. prav. appositivum) gram. krzno) dobivaju izgled i svojstvo bolje robe (glatkoću. papir.) glaz. nesposobnost izvođenja nekih običnih pokreta i točnog shvaćanja značenja nekih stvari bez postojanja oduzetosti (paralize) apre (fr. zabrinutost aprekacija (lat. apre tura (fr. glavno daje nama sada dobro (uzrečica iz doba pred francusku buržoasku revoluciju. procjenjivanje.) prav. povoljan sud o nečemu. apraxia besposlenost) psih. apprecari.) "poslije večere". nakon naše smrti može doći što hoće. bilo u teoriji spoznaje bilo u etici aprobacija (lat. ocjena. npr. appreter) rad oko dotjerivanja i popravljanja kojim neki industrijski proizvodi (tkanine. apre supe (fr. ocjenjivanje aprehenzija (lat. ili svojstva koja im daju veću vrijednost koju ti proizvodi dobivaju ovakvim dotjerivanjem. sastanak ugovoren kasno navečer apretirati (fr. approbatio) odobravanje. naknadno dodana pridjevska oznaka.) glaz. apodando (tal. s mnogo osjećaja appellatio admissibilis čit.) glaz. igrač koji u igri dolazi poslije drugog igrača.) prav. koji stoji kao dodatak appassionato (tal. nepromišljen priziv appoggiando čit. suzdržano. kao imenica. apponere priložiti. a priori apriorizam (lat. slivanje tonova apraksija (grč. pojam. biskupovo dopuštenje da svećenik ispovijeda i propovijeda . apprecatio) preklinjanje. dati im glatkoću. nedopustiv priziv. v. razumijevanje. a prva ju je navodno izrekla markiza Pompadour) apres-souper čit. tj. apelacio dezerta (lat. apprehensio) fil. sjajnost itd.apozicija apozicija (lat. priziv koji se može dopustiti ili prihvatiti appellatio deserta čit. nas se to ne tiče. neprihvatljiv priziv appellatio temeraria čit.) prav. večernje sijelo. pridjev koji stoji uz imenicu kao atribut. pravilan omjer u građi nekog glazbenog instrumenta aprioran (lat. pro- 107 aprobacija cjena. vučeno (u sviranju).) prav. imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i slaže se s njom u padežu.) nakon nas potop. beznačajan i ništavan priziv appellatio inadmissibilis čit. appoggiato appoggiato čit. vezano. dopuštenje. usrdna molba apres nous le deluge čit. grad Split apozitiv (lat. appositio) gram. appreter) dotjerati (ili: dotjerivati) razne tekstilne materijale tako da dobiju izgled i svojstva boljih. apođato (tal. appositivus) gram. dopustiv i prihvatljiv priziv. zatim. propušten. apođatura (tal. a priori) filozofijski pravac koji prima nešto a priori. priznavanje nekome sposobnosti za nešto. apelacio inadmissibilis (lat. a priori) fil. npr. glaz. strah. zakasnjeli priziv appellatio frivola čit. predodžba. hapšenje. moj apre aprecijacija (lat. vrijednosti nečemu. vezivanje. koža. appretiatio) određivanje cijene.

mliječnih prerađevina i dr. prisvajati. udaljavati se. brašna. približavati aproprijacija (lat. dodirna točka aproksimativan (lat. odsjeći) geom. approximativus) približan aproksimirati (lat. appropinquatio) približavanje. a-providere) opskrbljivanje životnim namirnicama aprovizionirati (fr.aprobativan aprobativan (lat. med. mat. u srednjovjekovnoj crkve- . abscessus) odlazak. apsis. ret.) aprobatoran (lat. tj. approximitas) približnost apropinkvacija (lat. approximare približavati se) približiti. odvojiti. otkidanje. approbator odobravatelj) osoba koja vrši stručan pregled i odobrava puštanje u promet proizvoda u znanstveno-istraživačkim zavodima. metastatični apsces zagnojenost koja se pojavi daleko od mjesta prvobitne oboljelosti. a mazga je ispod njega pobjegla). apsidos svod) 1. gonoreje. approximativa) točka zbližavanja. prelaziti u gnoj. appropriare) prisvojiti. poljoprivrednim dobrima. abscindere otrgnuti. abscissio) odsijecanje. progresivne paralize itd. npr. ubrizgavanjem mlijeka radi liječenja sepse. približavati aproksimitet (lat. kemijsko spajanje dvaju tijela pomoću trećega aproprirati (lat. approximatio) približnost. astr. simbol lošeg sinovskog ponašanja apscedirati (lat. approbare) odobriti na osnovi prethodnog ispitivanja. abscissa. absens) odsutan. približno izračunavanje. approvisionner) opskrbiti životnim namirnicama Apsalom (hebr. appropinquare) približiti. vina. u (Descartesovom) koordinatnom sustavu: mjerni broj (+ ili —) udaljenosti bilo koje točke u ravnini do ordinatne osi. engl. aprobativan aprobirati (lat. odvajanje. (žita. absens. gnojna upala tkiva. priznati nekome sposobnost za nešto aproksimacija (lat. jedna od dviju točaka na eliptičnoj putanji nebeskog tijela u kojoj se ono nalazi na najvećoj odnosno na najmanjoj udaljenosti od tijela oko kojeg optječe. prema biblijskoj priči pobunio se protiv oca i bio ubijen (bježeći na mazgi pred progoniteljima zapeo je dugačkom kosom za hrastovo granje. linea. pohvaliti. approbativus) odobravan. dopustiti. prilagođavanje. appropriatio) prisvajanje. Absalom otac mira) jedan od sinova hebrejskoga kralja 108 apsida Davida. prilagoditi prema čemu. zagnojavati se apsces (lat. udaljen apsenteri (engl. osobito nekog trenutka ili događaja apropinkvirati (lat. pod apsentizam apsentizam (lat. osobito boravak irskih posjednika izvan Irske (apsenteri) apsida (grč. uskladiti aprovizacija (lat. abs-cedere) odlaziti. apscisna osovina pravac koji obično zauzima horizontalan položaj apscisija (lat. gnojni čir. približna ocjena. apscisni pravac pravac koji je uzet radi određivanja položaja neke točke ili osobina jedne krivulje. koji izražava odobravanje. aprobatoran aprobator (lat. fiksacijski apsces zagnojenost izazvana namjernim kemijskim podražajima. ocjenjivanje otprilike aproksimativa (lat. apscisa (lat. 2. dakle afel i perihel za planet ili neki komet te apogej i perigej za Mjesec. otići. povoljno ocijeniti. v. približno pronalaženje korijena. prisvojenje. prekidanje apsentan (lat. udaljiti se. odvajanje. absentism) odsutnost iz mjesta kome netko stvarno pripada. tvornicama itd. approbatorius) v. absenters) mn. med.

obuzimati. ograničenja) nezavisan. trošiti. osobito u crkvama romanskog stila apsidna linija astr. absorbentia) mn. absolutorium) razrješenje. absolutio) oproštenje grijeha ili krivnje. tj. suprotno.. bezuvjetno. apsinthion) med. otpusni apsolutorij (lat. uvjeta. jednostavno. čisti alkohol. za masu gram. školu apsorbencije (lat. apsolutno tlo ono koje se ni za koju drugu kulturu ne može racionalno upotrijebiti. za vrijeme sekunda. apsyhia) nesvjestica. progutati. absolvere završiti) osoba koja je provela na sveučilištu ili nekoj drugoj visokoj školi propisano vrijeme i time stekla pravo na polaganje završnog (diplomskog) ispita apsolvirati (lat. neuvjetan. relativitet apsolutoran (lat. pril.: relativnost. polukružni dijelovi crkava. upiti. absolvere razriješiti) gram. uvlačiti u se. supr. absolutum) 1. ab-solutus) slobodan od svih odnosa (ili: obveza. upijati. neuvjetovanost. shvaćati ili prikazivati nešto kao apsolutno. apsolutne mjere koje imaju za osnovne jedinice centimetar. razrješni. završiti. apsolutni alkohol kem. neuvjetovano. apsolutna vrijednost mat. fil. apopsihija apsint (grč. absolvere) neograničenost. absolvere) pristaša ili vršitelj neograničene vladavine . savršen. usp. ab-solvere odriješiti) razriješiti. samovlašće. neograničeno. rakija od pelina. apsinthion) bot. u filozofiji religije: apsolutno biće. 2. Bog. pomilovanje apsolut v. razrješnica aps6lvent (lat. bezuvjetan. ovladati. materijalistički: tvar). sredstva koja upijaju vlažnost iz drugih tijela apsorbirati (lat. potpun. apsolutni sustav mjera sustav u kojem su osnovne jedinice: za dužinu centimetar. oslobođenje. npr. duh. razrješno pismo. v. samovolja. kem. absolvere završiti. razumijevati. ab-sorbere) usisati. bez obzira na njegov obujam. mala zborna kapela. usisavati. bolest živaca kao posljedica prekomjernog pijenja apsinta apso. apsolutni broj. osobito onih koje su građene u romanskom stilu apsidiola (lat.apsidiola 109 apsorbirati apsolutiv (lat. vrijednost bez obzira na znak + ili —. čist. fiz. u aposolutnom smislu apsolutno (lat. osnovni uzrok svim pojavama. svjedodžba da je netko stekao pravo na polaganje završnog. apsolutna temperatura ona čija se nulta točka nalazi na —273°C apsolutist (lat. dužina koja spaja obje apside apsihija (grč. savršenost. neograničenost. velika os eliptične putanje. prvi. neprisustnost duha. osloboditi od (grijeha ili krivnje). stvar po sebi. potrošiti. gram i sekundu. absolutorius) koji oslobađa. fiz. npr. relativ apsolutizam (lat. apsolutna težina težina tijela koja se dobiva običnim mjerenjem. indikativ. vječno i nepromjenjivo (idealistički: Bog. absolutum) činiti. suprotno: relativno apsolutnost (lat. absolutus) bezuvjetnost. apsolutno 1. oslobođenje.lucija (lat. gorka rakija apsintizam (grč. apsis) arhit. fil. neogrančena vladavina jednog čovjeka apsolutizirati (lat. apsidiola. diplomskog ispita. apsolutan (lat. neprisebnost. koji razrješava. broj. grč. neograničen. sasvim za- > < noj arhitekturi: stražnji. učiniti nešto apsolutnim. agr. za vinograd i si. savršeno. nego samo za jednu. oblik vladavine kod koje vladareva vlast nije ograničena ustavom. im. obuzeti.

prolazak probavljene hrane kroz crijevnu sluznicu u krvotok. izmučenost apsurd (lat. mesa. okaniti se toga apstrakcija (lat. čišćenje (rana) apsterzivan (lat. usisavanje. čista misao. radi što boljeg uočavanja i poimanja onoga što je u nečemu glavno. besmislenost. suzdržavanje od alkoholnih pića. abstinere) suzdržavati se od alkohola. živjeti trezveno apstrahirati (lat. suzdržanost. samo u mislima. abstrusus) skriven. mislen. nerazumljiv. abstersivus) med. mislima i si. dubok. zatvoren. absorptio) fiz. sudare cijediti) prokuhana tekućina. abstinens) koji se suzdržava od uživanja u alkoholu. čista misao. čist čin mišljenja. apstraktna. ispiranje. duhana. dubokouman. težak za razumijevanje. duhana. pranje. čistiti (ranu) apsterzija (lat. nepodoban. mislena imenica. nerazumljivost. abstergentia) mn. nepriličan. apsterzivan apstergirati (lat. ekstrakt nekog soka ili alkohola apstruzan (lat.) opći pojam umjesto stvarnog predmeta apstraktan (lat. stvarati misaone predodžbe. zamišljenost. potpuno zaposliti apsorpcija (lat. nejasan. od nečega apstrahirati ne voditi o tome računa. ab od. teorijski. mudrovanje. odvajati u mislima. smiješan. sredstva za vanjsko čišćenje. abstractivum) kem. abstergens) med.apsorpcija uzeti poslom nekoga. spolnih odnošaja itd. usisan apstencija (lat. abstinentia uzdržavanje) trezvenost. viši. abstergere brisati) prati. nužno i bitno namjerno zanemarivati i ne obazirati 110 apsurdan se na ono što je u tome sporedno. stvaranje pojmova. misleno (suprotno: in concreto) apstraktiv (lat. mesu. istrošenost. znanost čista znanost (za razliku od primijenjene). rastresen. apstinent (lat. v. odvajanje. ne obazirati se na to. abstractum pro concreto čit. uvarak apsumpcija (lat. absurditas) logička nemogućnost. ispirati. in abstracto čit. metron) fiz. absorptivus) sposoban upiti ili usisati. apstraktan broj mat. potpuna zauzetost (poslom. posebno. absorptio. spolne ljubavi. negledanje. ad absurdum čit. pren. abstractio) log. fiziol. besmislica. apstraktum pro konkreto (lat.) u općem. čist. rastresenost. koji postoji ili je zamišljen da postoji odvojen od materijalnih predmeta. abs-trahere) odvojiti. duhanu. absurdus) logički nemoguć. koji čisti (ranu) apstinencija (lat. udubljenost u misli. spolnim odnošajima.) dovesti do besmisla . in apstrakto (lat. ono što je u mislima. taman. abstentio uzdržavanje) prav. trezvenjak apstinentan (lat. zamršen apsud (lat. čist pojam. zamišljen. absumptio) trošenje. emisija). sprava pomoću koje se određuje sposobnost tekućine za upijanje plinova apsorptivan (lat. abstractus) log. koji postoji samo kao pojam (supr. mesa. pojmovno odvojeno.: konkretan). neimenovani broj. glupost apsurdan (lat. ad apsurdum (lat. abstersio) med. misaoni. med. opće. besmislen. grč. abstractum) log. sredstva za ispiranje rana apstergentan (lat. trezven apstinirati (lat. čin kojim se u želucu završava probava. primanje u sebe (supr.) apsorpciometar (lat. upijanje. teško razumljiv. koji služi za ispiranje. neosvrtanje apstrakt (lat. gram. abstinens) pristaša apstinencije. slučajno ili nebitno. odustajanje od nasljedstva apstergencije (lat.

arachne pauk. sklon propasti. arabinoza vrsta šećera. kamenje s otiscima morskih zvijezda. pobijeđena Atena pretvorila ju je u pauka arahniti (grč. arachne pauk) mn. a-pteros beskrilan) zool.) kem. osobitost i poznavanje arapskog jezika. otrovna tekućina koju je navodno oko god. arabicitas) bit. akva tofana (tal. govoriti arapski. pa su je rado primjenjivali za "nedužno" usmrćivanje političkih protivnika) Aquincum čit. ruševan. u umjetnosti arabotedesko (tal.apsurdnost apsurdnost (lat. daktylos prst) med. rabatan arabeska (tal. absurdum nemoguće) v. 2. npr. upropašten. arapske književnosti i umjetnosti. logos) poznavatelj (ili: proučavatelj) znanosti o paucima . riječ uzeta iz arapskog jezika arabizirati napraviti na arapski način. pokvaren. pauci arahnoliti (grč. izumila neka vračara Toffana (trovala je polako i neprimjetno. znanost o beskrilnim kukcima (paucima. arachne. slik. arabotedesco arapsko-njemački) mješavina maurskog. zapravo slike iz biljnog svijeta budući daje Arapima vjera zabranjivala slikanje ljudi i životinja. geol. zool. v. karbonat vapna. u baletu: figura kad plesač stoji na jednoj nozi 111 arahnolog arabicitet (lat. lat. ar (lat. arachne pauk. vrijedne iskopine. žrtvenik arabatan (tur. 1700. bezbojan ili žućkast mineral.) farm. arachne. harabi) trošan. natjecala se je u tkanju s božicom Atenom. javna i privatna kupališta i dr. dotrajao. jako i svestrano olupavanje tijesta apunto (tal. arahnoditis arahnoditis (grč. začiniti. npr.) u rimsko doba naziv za grad na desnoj obali Dunava kraj starog Budima u Mađarskoj. arahnitis arahnoida (grč. ukras u arapskom stilu.bez noge. rimskog i gotičkog stila u slikarstvu i kiparstvu aragonit min. voda za umirivanje krvi (nazvana po otkrivaču Binelliju) aqua destillata čit. destilacijom pročišćena voda aqua tofjfana čit. pohaban. hrom) vrsta raka listonošca aqua Binelli čit. osobito vješta tkalja iz Lidije. arachne. bubama i dr. appunto) trg. eidos oblik) zool. arabesco) 1. usp.) tofanska voda. arachne) med. fantastične linije u slikarstvu. upotrebljavati u govoru arapske riječi. lithos kamen) geol.) aptrajbati (njem. paucima slične životinje. apsurd apšmalcati (njem. arachne) med. Akvinikum (lat.) oltar. aranea pauk. otrcan. arahniti arahnolog (grč. zapržiti apterologija (grč. upala paučinaste moždane opne. izraz kojim se označuje npr. v. akva destilata (lat. amfiteatar. arahnoliti arahnitis (grč. paučinasta moždana opna arahnoidi (grč. mjenica za izmirenje nekog duga apus (grč. dobiva se od arapske gume i nekih drugih biljnih sluzi arabist znalac arapskog jezika. prekomjerna dužina prstiju na ruci i nozi Arahna mit. abstreiben otjerati) kuh. arapske književnosti i dr. osobito: poznati medicinari srednjeg vijeka koji su bili pod utjecajem arapskih liječnika arabizam osobina arapskog jezika. apus. akva Bineli (lat. area površina) jedinica za mjerenje površina = 100 m2 ara (lat. kristalizira po rompskom sustavu arahiodaktilija (grč. abschmalzen) zamastiti. ugledati se na Arape. eidos oblik) mn.

prisutni svjedok. sudac u nekom sporu. tlaka (u srednjem vijeku) Araukanci (Arawak) nekada moćno indijansko pleme. prirediti. Arracacia xanthorhiza) bot. arrangemen ^ uređitnje. poslovanje pri kojem se iskorištava cijena jednakih burzovnih objekatf na raz ličitim tržištima. ukusa. neutemeljen. logia) zool. arranger) urediti. najmjerodavnija osoba u spornim pitanjima (umjetnosti. preradba. aranea pauk. priređivač aranžirati (fr. naslađivati se arak (ar. raizo odmaram se. v. raspored. arcus luk) 1.) rad na njivi. nagoditi se s vjerovnicima. n. bureau ured) ured za posredovanje rada. arbitralis) koji se tiče izabranog suda arbitraran (lat. neograničeni gospodar. radovati se. grafo pišem. promatrač.. presuda izabranog suda. despot. fr. spada u skupinu semitskih jezika. n.arahnologija arahnologija (grč. šećera ili od soka kokosovog oraha arak (lat. glavna. Arba (lat. orkestracija aratura (lat.) mn. umijeće da se po paučini predvidi kakvo će biti vrijeme arajdati (grč. e. do 650. spora- 112 arbitraža zum. arachne. približan arbitrator (lat. priređivati. međuprostor. danas ih ima na području Brazila i Venezuele araukarija vrsta crnogorice. obrada. mali hodnik. mode i dr. uređenje. grč. aramejsko pismo semitsko pismo iz kojega se razvilo hebrejsko pismo aramon (fr. složiti. arrangeur) obrađivač. poček Arameja stara oznaka za Siriju i Mezopotamiju aramejski jezik najrašireniji jezik u srednjoj Aziji od 300. institucija njemačke nacističke vladavine koja je propisivala da svatko mora provesti određeno vrijeme na fizičkim radovima u službi zajednice arbitar (lat. osušene i pošećerene naranče araneografija (lat. za zapošljavanje nezaposlenih radnika arbajtsdinst (njem. vremenski razmak. pr. izravnati. izabrani sudac arbitraža (fr. no nemilosrdno istrijebljeno od španjolskih osvajača. oporavljam se) veseliti se. spremiti. najutjecajnija. e. glaz. aranea. pol. razdaljina. uživati gledajući nešto. male. Dienst služba) "radna služba". Arbeit rad. grč. opisujem) opisivanje pauka araneologija (lat. lat. aralvk) dogradnja uz kuću. samovoljan. samovoljna procjena arbitralan (lat.) antičko ime za otok i grad Rab arbajtsbiro (njem. arbitrari presuđivati kao izabrani sudac) izabrani sud. uređivati. važan za izučavanje židovskih i starokršćanskih spisa.) arbitracija (lat. znanost o paucima. jedinica za mjeru papira arakača (lat. sređivati.) 2. r^d. otporna prema biljnim bolestima (osobito se uzgaja na jugu Francuske) arancini (tal. rješavanje me- . logia) zool. arbitrator) sudac kojega biraju zavađene strane radi rješavanja nekog spora. razmak. Arbeit rad.) vrsta vinove loze. napraviti sporazum aranžman (rr. arbiter) izabrani sudac. svojevoljan. arbitrarius) koji presuđuje po osobnom uvjerenju. rok. izmirenje. trg. srediti. meksička biljka iz porodice štitarki araluk (tur. arbitrage. arahiologija aranžer (fr. vrsta jake rakije od riže. arbitratio) procjenjivanje po vlastitom nahođenju. poravnanje. suđenje izabranim sudom.

u tal.) nadliječnik svetog. carskog dvora u starom Rimu. vojnik jurišnih odreda naoružan ručnom bombom i nožem ardito (tal. bliže (ili: preče) pravo. arrendarius) onaj koji daje zemljište u zakup .) prav. rada i si. cultura) uzgajanje drveća i ostalog bilja arborist (lat. volja. posao kojim se traži način kako bi se najbolje izmirio dug u inozemstvu ili kako bi se najpovoljnije naplatilo neko potraživanje arbitrij (lat. odrvenjavati arboretum (lat. oštriji (ili: pooštren) poziv pred sud arctius jus čit. tegoba. hrvač arenda (lat. arborescentia) rastenje (ili: razvijanje) u obliku drveta (kod kristala). poprište borbe i igara u cirkusu (amfiteatru) kod Rimljana. arena) borac u areni. arkcijus jus (lat. poprište. velika teškoća. usijan. slobodan izbor. biljni otisak 113 arendar arborni (lat. smjelo. arboretum) škola u kojoj se uči poznavanje bilja. zažaren. arbor vite (lat. arborescere) pretvarati se u drvo. ardassine) trg. trg. arkcijus mandatum (lat. pješčana kupelj arenant (lat. pren. pooštrena zapovijed ardasa (fr. shvaćanje. gumno areal (lat. rodoslovlje Arbor Ruminalis ili Ruminalis ficus (lat.arbitražni posao đudržavnih sporova pomoću komisije u kojoj su. pravo prednosti arctius mandatum čit.) borilište posuto pijeskom. vreli.) rodoslovno stablo. polje borbe. silan. žustar. botanički vrt arboriforman (lat. samovolja.) glaz. arduus strm) strmost. arboriformis) koji je u obliku drveta. presuđivati kao izabrani sudac. areale) područje na kojem je raširena neka biljna ili životinjska vrsta arena (lat. sloboda opredjeljivanja arbitrirati (lat. kao drvo arborikultura (lat. ardasse) trg. ardito) voj. usp. prevlačeći gudalom archiiatrus Sancti Palatini (lat. suditi. srčano arduitet (lat. trkalište u cirkusu.) prema legendi: smokva pod kojom je vučica dojila Romula i Rema arbor vitae čit. vatren. moždana masa malog mozga koja je u presjeku slična drvetu arborescencija (lat. arbor genealogika (lat. arenacija (lat.) prav. sud izabranog suca. ardens) gorući. odrvenjenje arborescirati (lat. "životno drvo".) prav. arbor drvo. arhijatar arctior citatio čit. arbitrari) procjenjivati. muka area (lat. slobodno opredjeljivanje arbor genealogica čit. arkato (tal. nasad raznovrsnog bilja. žestoko. plah.) anat. arborisatio) prirodno stvaranje oblika drveta na kamenju. rješavati po svom mišljenju i nahođenju. arkcior citacio (lat. vrsta grube svile iz Smirne ardasina (fr. pren.) slobodna volja. arbitrari) bank. arrenda) zakup zemljišta. osim predstavnika zavađenih strana. vrsta fine perzijske svile ardentan (lat. vojsci. obiteljsko stablo. i neutralni delegati arbitražni posao (lat. arenatio) med.) površina. tj. mišljenje. arbor drvo) onaj koji se bavi uzgajanjem drveća i ostalog bilja arborizacija (lat. revan ardit (tal. arbor drvo) tekućina za prskanje raslinja i drveća radi zaštite od zaraznih bolesti arcato čit. ocjena. mijenjati (ili: razmjenjivati) domaću valutu za drugu valutu po utvrđenom tečaju arbitrium liberum (lat. arbitrium) presuda.) glaz. žarki. gradilište. ugovor o davanju zemljišta u zakup arendar (lat.

staviti zabranu aretologija (grč. najstariji i najugledniji sud u Ateni čije je sjedište bilo na tom brežuljku. uhititi. osoba protiv koje se traži stavljanje zabrane arestatorij (lat. osoba koja sudskim putem traži stavljanje zabrane arestat (lat. uze. novac argentum foliatum (lat. arrestatus) prav. arrestare) v. usp. zadržavati. argentum) v. eidos oblik) umjetno srebro. areola) malo. 2. zakupiti areola (lat. koji pripada bogu rata Aresu. crven krug oko upaljenog mjesta. bog rata. rešt arestacija (lat. argyrion. mania pomama.arendator arendator (lat. obustavljati. dugovi. pakvon. slitina bakra. pojave kroničnog trovanja srebrom: argirijaza i degeneracije pluća. arrestatio) uhićenje. javno prozivanje vjerovnika (kod stečaja) arestirati (lat. brežuljak posvećen bogu rata Aresu. argentum srebro) 1. bogatstvom argiroza (grč. Areios Aresov. v. 3. argyrion) med. argentum srebro. simbol surove hrabrosti. metalna smjesa slična srebru argiromanija (grč. pren. živa argirija (grč. metron) sprava za ispitivanje srebra argentum (lat. v. šatrovački govor. argyrion srebro. sprava za mjerenje gustoće i specifične težine tekućine. arrerager) biti u zaostatku s primanjem. krug oko Mjeseca areometar (grč. zaustavljati. astr.) lisnato srebro argentum vivum (lat. zaostala plaćanja. argental.) živo srebro. argyrion) med. Areios pagos) 1. aretirati. argirijaza argirijaza (grč. zapadno od Akropole u Ateni. sin Zeusa i Here. arete vrlina. argentan argentan (lat. rata i ratnih užasa arest (tal. argirijaza argo (fr. modrosiva ili crnkasta boja koja se ponekad javlja na koži nakon duže unutarnje uporabe srebrnih preparata argirizam (grč. arrestans) uhićenik. slobodno mjesto. argyrion srebro) med. bubrega i jetara argiroida (grč. grč. zbor uglednih i nepristranih sudaca areotektonika (grč. zadržati. aretirati (fr. vještina napadanja i obrane utvrđenih mjesta areraže (fr. ludilo) želja (ili: strast) za novcem. zatvoriti. naredba o uhićenju. kažnjenik. zatvaranje. prav. dio etike argental (lat. logia) fil. hidrometar areometrija (grč. arrerages) mn. zatvor arestant (lat. lat. argyrion srebro) med. man- 114 argo datum) prav. neplaćena kamata areražirati (fr. usp. prsten oko prsne bradavice. arreter) zaustaviti. zatočenik. mangupski. neplaćena zakupnina. Ares) mit. arrestatorium sc. pakfong. arrendare) dati ili uzeti zemljište u zakup. anat. mala šupljina između tkivnih snopića: med. gravimetar. nauk (ili: naučavanje) o vrlini. ne biti isplaćen Ares (grč. govor određene socijalne skupine . uze. metria) fiz. araios rijedak. tektoniki) voj. određivanje gustoće i specifične težine tekućine Areopag (grč. arresto. lopovski. arrestum) zatvor. arrendator) zakupac zemljišta arendirati (lat. metron) fiz. argentum) srebro. araios rijedak. cinka i nikla. pakvon argentometar (lat. area. argot) jezik pariških ulica i polusvijeta. pakvon. obustaviti.

) log. tj. napisan ili prilagođen ukusu ili duhu starog vremena. plemeniti (inertni) plin bez boje. dokaz koji nije strogo logičan nego više prilagođen sposobnosti razumijevanja ili interesu slušatelja. koji zaista potječe iz starog vremena. otkriven 1894.944.) dokaz koji proizlazi iz općepriznatih i znanstveno utvrđenih istina argumentum baculinum čit. obrazloženje). starinski arhaizam (grč. arhaističan arhajski period v. archaios star. neon. Argo.argon argon (grč. usp. potkrijepljen dokazima argumentirati (lat. 2. starogrčki junaci koji su na svojoj lađi Argo pod Jazonovim vodstvom otplovili do Kolhide kako bi donijeli zlatno runo argonautika (grč. starinski način izražavanja arhaizirati (grč. archaismos) gram. argumentator) onaj koji navodi dokaze. stooki div. zastarjela riječ ili zraz koji se danas. kripton. baviti se proučavanjem starog vremena i kulture.: 'Taj prijedlog nije dobar jer je predlagač loš čovjek" argumentum ad veritatem (lat. onaj dio dokaza na kojem se taj dokaz zasniva.. vrsta glavonožaca Argonauti (grč. način dokazivanja. uvijek otvorene oči kojima ništa ne može promaknuti arhaičan (grč. korablja (lađa). vještina dokazivanja. dokazuje nešto silom argumentum e consensu gentium čit. ksenon argonaut (grč. argumentari) navoditi kao dokaz. poglavar. popularan dokaz. argumentum) dokazno sredstvo. archaios star) gram. nemajući drugih dokaza. koji obrazlaže. nautes brodar) zool.) 1. lat. kad netko. u običnom pisanju i govoru. zaključivanje. raspravljač argumentiran (lat. koji zaključuje. nautes brodar) mit. sadržaj ili izvadak iz nekog djela argumentacija (lat. po Zeusovoj zapovijedi ubio gaje Hermes. mirisa i ukusa. dokazivati. argumentosus) bogat razlozima. argos nedjelatan. govoriti jezikom koji ne razumije svatko argotizam (fr. nautes) povijest pohoda Argonauta u Kolhidu. upotrebljava se za punjenje žarulja i daje sivkastu svjetlost. element. dokazni argumentator (lat. titula spartanskog kralja u Likurgovom zakonu . dokaz koji se ne zasniva na samoj stvari. tj. atomska težina 39. koji ne potječe iz starog vremena. veoma oprezan i savjestan čuvar. obrazloženje. obrazlaganje. zaključivanja. pažljive. zaključivanja argumentativan (lat. Argo. redni broj 18. čuvar Zeusove ljubavnice Ije koju je Hera pretvorila u kravu.) dokaz batinom. argumentum bakulinum (lat. usp. sin Zeusov i Niobin. znak Ar. neradan. azojski period arheget (grč. argot) izraz ili osobitost šatrovačkog govora argument (lat. Argus) mit. obrazlagati argumentum ad hominem (lat. dugotrajan i opasan pothvat argotirati (fr. arch-egetes) vođa. 2. lako 115 arheget razumljiv. razlog. uhoda. archa kos) starinski. zaključivati. već na osobinama ili položaju onih koji je iznose. više ne upotrebljava. npr. Argos. dokazivanje neke tvrdnje na osnovi toga što su svi oduvijek tu tvrdnju smatrali istinitom Argus (grč. argoter) govoriti šatrovačkim jezikom. pren. npr. starinski) 1. lijen) kem. dokaz. Argusove oči vrlo budne. argumentum e konsenzu gencijum (lat. argumentum dokaz) koji daje (ili služi kao) dokaz (razlog. nego je samo napravljen. upotrebljavati u govoru i pisanju arhaizme arhajski (grč. argumentatio) dokazivanje. špijun.

potječe iz pretpovijesnog doba arheozoik (grč. glavni episkop 116 arhitektonika arhiepiskopija (grč. archimandrites) pravosl. archi-pelagos) otočje. i 640. archo vladam. počinjem) arh. medomai brinem se. spora) stanica od koje nastaje tkivo koje stvara truske kod paprati arhetip (grč. e. archo. zoon živ stvor) razdoblje u razvoju Zemlje (između arhaika i paleozoika) arhesporij (grč. uronjeno u tekućinu. archi-mageia) vrhovno čarobnjaštvo. postanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. prvi. gubi na svojoj težini onoliko koliko teži istisnuta tekućina arhipelag (grč. gignomai stvaram) biol. archailogos) onaj koji se bavi starinama i poznaje starine. dakle "oprezni". pr. područje pod duhovnom upravom arhiepiskopa arhigonija (grč. arheografski arheolog (grč. "obzirni") najveći matematičar i fizičar staroga svijeta (287—212 pr. anorganske tvari. architekton) onaj koji se bavi građevinarstvom. osnove znanosti o čovjeku arheografija (grč. "koji zna predviđati". prvobitno: otoci u Egejskom moru. zajedljiv. poglavar većeg samostana ili više samostana Arhimed (grč. tako se zove više vrsta stihova koje je prvi pisao najstariji grčki liričar i jampski pjesnik Arhiloh (između 680. archaios. arche. tobožnja vještina pravljenja zlata i srebra arhimandrit (grč. arhiepiskop arhiblast (grč.). n. vladika. episkopos nadzornik) nadbiskup. visoko svećenstvo arhijerej (grč.predmetak koji u složenicama znači: glavni. episkopos) pravosl.pra-.arhegonije arhegonije (grč. ženski spolni organi kod nekih bescvjetnica i mahovina arhelogija (grč. archo. Arhimedov zakon fiz.). pren. arche početak. tj. nadbiskupija arhidakon (grč. prid. arche početak. archaiologia) znanost koja proučava ostatke i spomenike materijalne kulture starih naroda (osobito se bavi antikom). blastos klica. praarhibiskup (grč. fosilni kralježnjak veličine goluba. povijest stare umjetnosti. staro-. archo prednjačim. žučan. diakonos sluga) pravosl. po nekim dijelovima sličan reptilima. logia) početna znanost. prid. archi-hierarches) pravosl.nad-. n. prauzor. arche. prapočetak. spontano nastajanje života. prapismo. archetypon prauzorak) praslika. između Grčke i Male Azije arhitekt (grč.(grč. osobito: prvi otisak. abiogeneza arhihijerarh (grč. osobito antičku umjetnost i znanost arheologija (grč. arhce. gradi- . gonos) mn. grafo) opisivanje starina. počasno zvanje za đakona arhiepiskop (grč. graditelj arhitektonika (grč. podrugljiv u govoru ili pisanju arhimagija (grč. arch-hiereus) pravosl. e. inženjer arhitekture. original. Archiloxos) poet. episkop arhihijerarhija (grč. projektant građevina. bot. starješina svećenika arhilohijski (grč. archos. zametak) zool. episkopeo) pravosl. prazametak arhidijeceza (grč. prastvaranje. prvosvećenik. archi-hierarchia) dostojanstvo prvosvećenika. arhetipi otisci (ili: primjerci) prvog izdanja arhi. architekton) znanost o građevnoj umjetnosti. a po drugim opet ptici. najstariji đakon. arche početak. archos. archaiopteryx) zool. od Arhimeda pronađeno pravilo da svako tijelo. nad. arheološki arheopteriks (grč. archos. dioikesis uprava) duhovno područje nadbiskupa.

) ovan. pren. archivum. neplodnost. ime kojim su indoeuropski (arijski. renesansnoj i baroknoj arhitekturi). arijski jezici svi indoeuropski (indogermanski) jezici Arijel (hebr. način pjevanja. archivarius) upravitelj (ili: nadzornik) arhiva arhivolt (tal. archeion vladina ustanova) mjesto gdje se drže i čuvaju spisi. archivalia) spisi koji se nalaze u arhivu. lukova glavnog crkvenog portala. pismohrana arhivalije (lat. ariditas) suhoća. za grad Jeruzalem.) koji je tvrdio da Krist nije Bog. architectura) građevna umjetnost. st. umijeće izrađivanja znanstvenog sustava. koji se nalazi u arhivu. spržen. osobito istaknut kao dobročinitelj u Shakespearovoj drami Oluja arijer-ban (fr. graditeljstvo. mala arija. građevni stil arhitrav (grč. nakon što je ubio Minotaura. arijevci arijanizam naučavanje aleksandrijskog svećenika Arija (4. kći kretskog kralja Minosa i Pasifaje. kila. pjesmica . za žrtveni oltar. u starom vijeku ratna sprava (s ovnujskom glavom) za razbijanje zidina. arriere-ban) voj. odstupnica arijergarda (fr. nego običan čovjek Arijci (sanskr. povelje. pomogla Tezeju. poglavar. bruh) med. spadnutost debelog crijeva arhoragija (grč. u književnosti: vodeni ili zračni duh s dobrim svojstvima. otuda: Arijadnina nit sredstvo da se čovjek izvuče iz neke teške situacije arijanci mn. zaštitnica arijeta (tal. jalovost. ali ju je on ostavio na otoku Naksu. slabost aries (lat. napjev. "božji lav") simboličko ime za junaka uopće. Indoeuropljani. archos čmar. Ariadne) mit. trabs greda) arhit. ptosis pad) med. architekton. architektonikos) građevni. pren. raspored građenja. arya. aridura) med. air) skladba za jedan glas uz instrumentalnu pratnju. arriere straga. melodija Arijadna (grč. lat. glavna greda koja povezuje dva ili više stupova i leži na njima arhiv (lat. bruh debelog crijeva arhont (grč. aridus) suh. suša. načini zidanja. zaštitna četa. lat. u gotičkoj i romaničkoj arhitekturi: niz . fr. polukružni luk koji spaja dva stupa (u helenističkoj. archivum) koji se tiče arhiva. najviši državni činovnik u Ateni nakon propasti starog kraljevstva arhoptoza (grč. koji odgovara pravilima građevne umjetnosti. posljednja obrana arijer-garda (fr. Indogermani. znanost o sustavu arhitektonski (grč. arietta) glaz. neplodan. mršavljanje. koji su često ukrašeni kipovima arhivski (lat. dokumenti arhivist (lat. mršavost. sušenje. pristaše i pobornici arijanizma. isušen. sušnost. građevinarstvo. zaštitnica. jalov. archos čmar. koji radi u arhivu arhocela (grč. archon) vladar. regnymi prsnem) krvarenje iz debelog crijeva aridan (lat. garde tjelesna straža) četa koja brani uzmicanje. Aries Ovan (zviježđe u Zodijaku na sjevernoj nebeskoj polutki) arija (tal. suhoparan ariditet (lat. arija) mn. archivolto glavni luk) arhit. da pomoću klupka konca iziđe iz labirinta te pobjegla s njim. archo. koji pripada arhivu. Arijevci.arhitektonski teljstvo. u novije doba ovim se imenom nazivaju svi Indoeuropljani (Indogermani). mršavost. koji se tiče nekog znanstvenog sustava arhitektura (grč. indogermanski) stanovnici Indije. archos. suhoparnost 117 arijeta aridura (lat. kele kila. perz. aria. mršav. Perzije i Irana sami sebe nazivali. arriere-garde) voj. grč. rimskoj.

) aritmija (grč. e. pr. svjetski je glasovit po svome epu Orlando furioso (Bijesni Orlando) Ariovist vladar germanskog plemena Sveva. ariozo (tal. strog i pravedan sudac u pitanjima umjetnosti.) glaz. vlast) vladavina plemstva i naroda Aristofan starogrčki komediograf. prema priči. koji se može predočiti ili riješiti brojevima. nepravilnost u ritmu srčanih otkucaja aritmogrif (grč. starogrčki zaštitnik lova i stada. aristokrateomai imam aristokratski ustav) aristokratski sustav vladavine. osiguranje života. geometrijska sredina. prozore na kućama kraj kojih prolazi itd. znanost o brojevima. n. usp. med. vrsta bora (listopadna biljka) aritmetičar (grč. aristos najbolji. sredstva koja pomažu porađanje. locheia porađanje) mn. arithmos broj. v. 58. Aristarchos) najveći aleksandrijski gramatičar. pr. n. vladavine plemića aristokratizam (grč. im. aristokrates) plemić po rođenju ili položaju. arhythmia) nedostatak ravnomjernosti. stube. med. onaj koji je vješt u računanju aritmetički (grč. 1474—1533) pisac prvih komedija na talijanskom jeziku (pisao i latinska djela.). umijeće računanja. e.) aristokracija (grč. arithmetikos) onaj koji se bavi aritmetikom ili zna aritmetiku. jedna od najznačajnijih osoba opisanih u Cezarovu djelu De bello Gallicio. logia) znanost o brojevima. aristos najbolji) staroatenski državnik s nadimkom "Pravedni" (umro oko 467. arithmos broj. v.e. pobijedio ga Cezar Aristarh (grč. simbol pravednosti i nesebičnosti aristodemokracija (grč. sin Apolona i nimfe Kirene Aristid (grč. kratos moć. osobito čišćenje porodilje aristotelizam (grč. u obliku arije. Aristoteles) fil. aristos. neskladnost. aristarhski Aristej mit. poznat kao kritičar Homerovih i Pindarovih pjesama. jedan od najvećih komediografa uopće (452—388 pr.). Platonovog učenika. učitelja Aleksandra Velikog i osnivača peripatetičke škole ariš (lat. grifos zagonetka) zagonetka izražena brojevima aritmologija (grč. plemstvo aristokrat (grč. pren. ljubav prema 118 aritmomanija aristokraciji i aristokratskim načelima aristolohici (grč. progresija aritmetika (grč. pr. računski. osobito o tajanstvenim i čudnim svojstvima brojeva aritmomanija (grč. pjevajući. agua) mn. aristokratia) vladavina plemstva.). e. aritmetička sredina nekih brojeva je zbroj tih brojeva podijeljen brojem od onoliko jedinica koliko je tih brojeva. ludilo) nagon za stalnim brojenjem svega i svačega (bolesnik broji korake. skočio je s broda u more ne bi li se spasio od razbojnika: u vodi ga je dočekao i iznio na obalu delfin kojega je zanio svojom pjesmom arioso čit. kratko melodično djelo koje se umeće u recitativ Ariosto (Ludovico. n. n. prijatelj i član aristokracije. techne) mat. arithmos broj. n.) . lutrije i dr. demos narod. plemićki stalež. naučavanje grčkog filozofa Aristotela (384—322 pr. mania bijes. arithmos broj. e. e arithmetike tj. arithmetikos) koji spada u računanje. Larix europaea) bot. pr. politička aritmetika primjena aritmetike na društvene i državne ustanove (npr.Arijevci Arijevci (sanskr. nepravilno kretanje. Arijci Arion slavan pjesnik i svirač s grčkog otoka Lezba (oko 600.

polukružni otvor arkadijski (grč. svodna oplata arkbutan (fr. osobito carinski armalisti (mađ. solium mrtvački sanduk od kamena) umjetnički izrađen starokršćanski grob u katakombama sa svodom u obliku luka arkoza (grč. mali naoružani brod. lada (u obliku kovčega) u kojoj se starozavjetni Noa spasio od potopa te se ploveći zaustavio na vrhu planine Ararat. u starokršćanskoj crkvi: posuda u kojoj su čuvane euharistija. dolazak brodova u luku. 2. pješčanik od granitnih gnajskih stijena arktacija (lat. gudalo. armadilla) pom. gusarski brod. nego su živjeli samo od službe u vqjsci armater (fr. tj. gusar. mađarski plemići koji nisu imali svog imanja. kol arko (tal. stup podupirač arkebuza (fr. karijerist. tj. arcata) arhit. zakupnik broda koji priprema svoj brod na daleki put. Veliki i Mali medvjed (skupine zvijezda). potporni poluiuk. arcus luk. lat. onaj koji je u vezi sa zviježđima Velikog i Malog medvjeda Arktik (grč. arcature) niz malih slijepih dekorativnih arkada. arctura) med. mit. naivan. pomorski razbojnik . naoružan trgovački brod. vlasnik gusarskog broda. arriver postići. arkeo izdržavam) geol. pjesnici pastirske poezije arkanist (lat. armalis.) oružje. arcatito) med. Arkadia. u Španjolskoj: oružana sila. uraslost nokata u meso arkuacija (lat. pren. preteča današnje puške 119 armater arko (tal. metron) sprava za računanje arivaža (fr. stezanje nekog dijela tijela zavojem arktički (grč. coll arco čit. arco.aritmomantija aritmomantija (grč. arcanum tajna) tajni lijek. arithmos broj. st. nadsvoden hodnik. arcanus tajanstven. arcade. od srednjeg vijeka: obiteljski grb armada (šp. arithmos broj. armateur) pom. arua) pretvaranje u Arijce arka (lat. zvala "nepobjediva" flota Filipa II. manteia proricanje) proricanje iz brojeva aritmometar (grč. pomlađivanje itd. osobito ratna flota (ovako se u XVI.) oprema. arc-boutant) arhit. tajno sredstvo arkatura (fr. arriver postići) osobina onih koji bezobzirno žele doći na neki položaj ili postići neko zvanje. stanovnici Arkadije. npr. sanduk) 1. arcuatio) med. arkanum (lat. laktaš arivizam (fr. sjever arktura (lat. arktikos sjeverni) koji se nalazi oko Sjevernog pola. suženost utrobe i zatvorenost kao posljedica toga. pastirskog predjela u sredini Peloponeza. idiličan Arkađani (grč. arkadikos) koji je iz Arkadije. e arktos Veliki medvjed. seoski. dolazak. tajan) poznavatelj tajni u pojedinim strukama. relikvije i dr. potez gudalom. poslao protiv Engleske) armadilja (šp. dovoz robe. arktikos sjeverni) područje oko Sjevernog pola arktos (grč. sužavanje. arcus luk) glaz. arquebuse) stara puška s kokotom i dugom cijevi. Arkadoi) mn. laktaštvo arizacija (sanskr. arrivage) pristajanje. Velika kola) astr. arriviste) bezobziran lovac na zvanja i položaje. kako se prave sredstva za uljepšavanje. dovezena roba arivist (fr.)'gudalom arkosolij (lat. lat. krivljenje kostiju u obliku luka arma (lat. mala ratna flota. dragocjenosti arkada (fr. arma oružje) mn. koju je 1588. . umjetne arkade. arca kovčeg. pastirski.

fiz. trg. armorale) knjiga s grbovima armorist (lat. ^pojačavanje snage magneta sumetanjem željeza. voj. razmetljiv. prisvajati. jačati. začiniti. 4. prav. arpedžato (tal. armorial. armare) 1. opremiti. "armija beskućnika" armilaran (lat. npr. arrogantia) napuhanost. mirisne tvari. arrogare) usuditi se. uobražen. armilarna sfera stari astronomski instrument (u obliku koluta ili kugle) za određivanje položaja zvijezda na nebu armirati (lat. Vlasi Aron (hebr. prvi mađarski knez (890—907). naknadno plaćanje Arpad vođa Mađara prilikom njihova dolaska u današnju Mađarsku. arma oružje. arrogans) napuhan. onaj koji se razumije u grbove arogancija (lat. ovlažavanje. narukvica) okrugao. pren. staviti miris u nešto. fiz. doplaćivanje. Aaron) stariji brat Mojsijev. arpanetta) glaz. pren. ohol. začinjavati Aromun pripadnik jednog ogranka Rumunja. aromatica) mn. arpedžo (tal. Aharon. mnoštvo.) glaz. arrostema slabost) med. staviti (ili: stavljati) oznake na početku glazbenog komada. 3. navodnjavanje njiva. sa začinom aromatizacija (grč. voj. oružana sila. oklopljavanje broda. arostema arozaža (fr. arostija arostija (grč. voj. arrosage) zalijevanje. Cincari. jela i dr. doplatiti. ratna sprema. bezobrazan. prvi veliki svećenik u Izraelu arostema (grč. arroser) zalijevati. osvježavanje. žena sposobna zavesti armija (lat. arrostia) med. v. prisvojiti. metodično bombardirati. "armija nezaposlenih". začini 120 arpeggio aromatičan (grč. aroma. navodnjavati. strategijskooperativna jedinica kopnene vojske i zrakoplovstva. arrosement) zalijevanje. grad. lat. osnivač dinastije (Arpadovići) koja je do 1301. aromatizirati (grč. drskost. glaz. armorale) poznavatelj grbova. 3. aroma) miris. pren. pojačati snagu magneta pomoću željeza. uzeti pod svoje aroma (grč. gord. polijevanje. bezobzirnost arogantan (lat. harfica arpeggiato čit. aroma) mirisan. nagrizanje kostiju arozirati (fr. 2. vojska. sočna tvar kod biljaka aromatici (grč. pom. armilla grivna. u razlomljenim akordima arpeggiatura čit. bombama. arrodere. pomagao mu pri izlasku iz Egipta. aroma) stavljanje mirisa (ili: začina) u lijekove.) glaz. aroma) namirisati.) glaz. povećati nosivost zida željezom i cementom. ugodan miris eteričnih ulja. kao na harfi. zasuti vatrom. fr. slaboumnost. 5.armatura armatura (lat. naoružati. polijevati. drznuti se. vladala i Hrvatskom arpaneta (tal. 2. snažiti armorijal (fr. ludilo. polijevanje ulica. metodično bombardiranje arozija (lat.) voj. lomljenje tona kao na harfi . armee) 1. granatama. niz razlomljenih akorda arpeggio čit. ime lijepe i moćne čarobnice u Tassovom spjevu "Oslobođeni Jeruzalem". trg. u obliku koluta. oholost. metalni dijelovi u građevinarstvu Armida lit. arpedžatura (tal. tj. naknadno platiti arozman (fr. naoružanje. koji ugodno miriše. drzak arogirati (lat. arrosio) med. opskrbiti ratnom spremom. mala harfa. naoružanje i posada nekog broda. lat.

kem. znak As. sužavanje (ili: suženost) arterija arteriotomija (grč.) umjetnost je duga. pren. a život kratak ars mnemonica čit. jedan od najjačih otrova arsenal (fr. a svaki urup na četiri greha). spojevi arsenove kiseline s bazama arsenofagizam (grč. arteria žila) koji se tiče arterija. arsenikon) kem. u 20. opis (ili: opisivanje) arterija arteriole (lat. krvna žila. arsenale) skladište za čuvanje ratne opreme. nakon njih dolaze kapilare arteriologija (grč. arteria. rukotvorina (za razliku od prirodnog proizvoda) arteriektazis (grč. zadebljanje i ovapnjenje stijenki arterija arteriostenoza (grč. dijelio se na osam urupa.781 m) art nouveau čit.arpikord arpikord (tal. artefactum) umjetni proizvod.) Božje prijestolje na vrhu neba aršin (tur. arsenal. arsenikon) mn. biljka zijevalica arsonvalizacija (lat. arteria) med. fiziol.) mn. najsitnije arterije. arteriolae) mn. velika zaliha arsenijati (grč. bot. ektasis pomicanje) med. arterijalitet arteritis (grč. element atomske težine 74. st. glavna prometna ulica u gradu i si. umijeće. arteria. arteriositas) fiziol. pren. aršyn) lakat. soli arsenove kiseline arseniti (grč. krv koja je prošla kroz pluća i primila kisik arteriografija (grč. prijašnja ruska mjera — 0. arsenikon) mn. rif. zanat. arterialisatio) fiziol. nadmoć sustava arterija i njihovog utjecaja u nekom tijelu. grafia) anat. proširenje arterija arterija (grč. darsonvalizacija arš (tur. navika uzimanja inače otrovnih količina arsenovih spojeva radi jačanja tjelesne snage ili spolne sposobnosti ' arsenogonija (grč.) vještina pamćenja arsen (grč. arsena. skleros tvrd) med. tome rezanje) med.7112 m. prijek. tal. ljutit čovjek. logia) anat. pren. nasilnik. aslan) lav. proučavanje arterija arterioreksis (grč. obnavljanje (ili: oksidacija) krvi arterijski (grč. arsonvalisatio) v. stenos tijesan) med.93. teorija (ili: osnova) umjetnosti ili znanosti ars longa. rexis pucanje) med. arpicordo) glazbeni instrument po zvuku sličan harfi.) umjetnost. ono što je umjetno naprav- 121 arteški zdenac ljeno. posao. 1500 aršina — 1 vrsta (1066. mjera za dužinu (između 65 i 75 cm.) nova umjetnost na prijelazu iz 19. arterijska krv svijetlocrvena. vita brevis (lat. kem. žila kucavica (opći naziv za krvne žile koje vode krv iz srca u pluća ili iz srca u ostale dijelove tijela. spinet ars (lat. ars mnemonika (lat. upala arterija artes liberales (lat. operativno otvaranje arterija arteriozitet (lat. arsenikon. lat. fagein jesti) med. arteria. arterijalitet (lat. v. arteria. lijepe vještine arteški zdenac zdenac kod kojega se voda dobiva dubokim bušenjem (po francuskoj pokrajini Artois gdje su . arsen muški. arteria žila. pucanje arterije arterioskleroza (grč. arterialitas) fiziol. bogatstvo u arterijama. gone rađanje) rađanje muške djece arslan (tur. oksidirana krv. arteriozitet arterijalizacija (lat. arteria.. ar nuvo (fr. arteria žila) anat. slobodne umjetnosti. kod nas poznatija pod imenom Secesija artefakt (lat. junak. arslan. arteria. redni broj 33.

poznavatelj umjetnosti. čest natpis na zgradama glazbenih zavoda artičoka (tal. majstor artificijalan (lat. gnojenje (ili: zagnojavanje) zgloba artropodi (grč. osobito u varijeteu i kabareu. riječi i slogove jasno i razgovijetno izgovarati. tvorba glasova. artillerie) prvobitno: svaka ratna sprava uopće. "igra riječi" artizan (fr. osnivač. artis umjetnost) način umjetničkog. arthron) med. arthron. predmet. paragraf artikulacija (lat. umetnuti) med. bol (ili: probadanje) u zglobu artrofioza (grč. bol zgloba. emballo ubaciti. pretjerana sklonost vanjskom obliku umjetničkog djela. cijenjeno povrće s mesnatim cvjetnim glavicama artidaktili (grč. artis umjetnost. latreia poštovanje) poštovanje (ili: obožavanje) kruha (hostije) artralgija (grč. jasno i razgovijetno izgovaranje riječi i slogova artikulirati (lat. rod vojske naoružan topovima artist (tal. trg. bot. pokretač artofag (grč. giht artritizam (grč. fyo stvaram) med. arthron. artos kruh. artro. ars. pyon gnoj) med. stoljeću) Arti musices Umjetnosti glazbe (namijenjena kuća). artios usko spojen. izvještačen artikl (lat. zglob. članak) članak.apropos kopali prve takve zdence već u 12. majstor u jahanju. arthron. articiocco. arthron zglob. artista. arthron) koji je u vezi s upalom zglobova. takoprsti dvopapkari artifeks (lat. articulare) gram. autor. artos. arthron zlob) med. stilom. krušne biljke artolatrija (grč. topništvo. artisan) zanatlija. napis. gram. lijek) artritis (grč. algos bol) med. gnojenje zglobnih kostiju. fr. daktylos prst) zool dvopapkar. karpos plod) mn. zglobni artrodeza (grč. stvar. fr. artichaut) bot. grada tijela koje je sklono debljini. 122 atropodi kompozicijom i dr. rak u zglobu artropatija (grč. upala zglobova. ars. artilleur) vojnik koji rukuje topom. fagos) onaj koji jede kruh artokarpi (grč. člankonošci . probadanje u zglobovima. stvaralac. razumljivo govoriti artiljerac (fr. pathos bol) med. artistique) umjetnički. glumac. pus. roba u trgovini.). arthron) operativno učvršćivanje zgloba artrodinija (grč. arthron. probadanje u zglobovima artremboleza (grč. takoprstaši. poglavlje.(grč. zglobobolja artropioza (grč. šećernoj bolesti. glumac. plesač na konopcu (u cirkusu) artistički (fr. podos noga) mn. karkinos rak) med. neprirodan. anat. neuralgiji. član. artos kruh. pren. topnik artiljerija (fr. artiste) umjetnik. te se stoga više koristi vanjskim sredstvima (riječju. kostobolji. arthron. arthron. začetnik. majstorski artizam (lat. articulatio) gram. koji je protiv upale zglobova (sredstvo. tvoriti glasove. zool. osobito književnog izražavanja koje je više posljedica vještine i znanja nego čistog talenta i osjećaja. umjetnik. astmi i dr. arthron) predmetak u složenicama sa značenjem: zglob. namještanje iščašenih zglobova artritičan (grč. kasnije: topovi. arthron. zagnojavanje zglobova artrokarcinom (grč. točka ugovora. gen. artificialis) umjetnički. prijevremenoj arteriosklerozi. sastavni dio nekog spisa. bol zgloba. odyne bol) med. articulus zglob. kamencu u žuči i mokraćnom mjehuru. facere činiti) tvorac.

naime u dane kad Sunce kod njih prolazi kroz zenit ascites (grč. asambleja (fr. skia sjena) mn. kraju ili državi. ascendentes) mn. goruć) debela crkvena svijeća as (lat. u ruskom (starijem) jeziku zabavna večer u dvoru Petra Velikoga asanacija (lat. skup. nadmoć. grada zgloba. sanus zdrav. stanovnici žarkog pojasa koji dvaput godišnje ostaju u podne bez sjene. rast ascendenti (lat. fr. askites. arundinosus) trskovit. sa zglobovima. zglob artrozoa (grč. e. po sko- . operativno otvaranje zgloba artroza (grč. asciscere primati. npr. assemblee) skupština.). tj. dizanje glasa. čišćenje od zaraze. prvak. isušenje močvarnih mjesta itd. a se esse biti. pretežnost. astr. najjača karta. amarus gorak) kem. zbor. uzlazna linija srodstva. najbolji u nekoj struci. trbušna vodena bolest ASDIC krat. ascensio) penjanje. kora od kruha. osobito u športu Asa kralj u staroj Judeji (944—904 pr. astr. bezvjerstvo. tj. prirasli na kamenu i drugim predmetima u moru. parlament. napredovanje. preci kao roditelji. bez ikakvog vanjskoog poticaja. uzlazak. ateizam aseitet (lat. glaz. pauke. ascendentia) prava. naglašeni slog stope. assus pečen. Malezija. mn. assatio) kuhanje jela i lijekova u njihovom vlastitom soku asamar (lat. nosos. isušivanja močvarnih mjesta itd. aseitas. arvus njiva. keltsko pleme u srednjoj Galiji (danas Auvergne) arvikultura (lat. uzlaženje. Singapur. penjanje.artrotomija artrotomija (grč. bogat trskom. arthron zglob. arso zapaljen. sanus. starorimski sitan novac i jedinica za težinu. cultura uzgajanje) poljoprivreda. suprotno: descendenti ascenzija (lat. obrastao trskom Arverni mn. Uzašašće Kristovo. za engl. zemljoradnja arza (grč. mat. sabor. SONAR ASEAN savez zemalja jugoistočne Azije (Indonezija. zoon životinja) zool. plaštenjaci. askos koža) med. 3. asanirati (lat. assainir) popraviti (ili: popravljati) opće zdrav- 123 aseitet stveno stanje u nekom mjestu. polet. arsis) metr. n. mješčićnice asciji (grč. popravljanje i poboljšavanje općih zdravstvenih prilika. as. osobina ljudi koji rade samo po svom vlastitom. Allied Submarine Detection Inuestigation Committee (Saveznički istražni odbor za otkrivanje podmornica) uređaj za otkrivanje i lociranje podmornica uz pomoć ultrazvuka (nakon Drugoga svjetskog rata služi za pronalaženje potonulih brodova i podmornica. postojati sam sobom) samostalnost. Spasovo. unutarnjem nagonu. rakove i crve arundinozan (lat. pobjednik u mnogim bitkama asacija (lat. prihvaćati). tome rezanje) med. zem. asebeia) bezboštvo. za ustanovljivanje gdje se nalaze velike plove riba i si. assis) 1. proizvodi raspadanja koji se stvaraju pri zagrijavanju životinjskih ili biljnih tvari i daju im začinski okus. Filipini) asebija (grč. rođaci po uzlaznoj Uniji. uzdizanje. djedovi. uzlaženje nebeskog tijela ascidije (lat. a-. prav. pradjedovi. 2. kraju ili državi uvođenjem niza higijenskih mjera: čistoće. assainir) smišljen rad na podizanju zdravlja pojedinaca u nekom gradu. suprotno: teza arzan (tal. arthron. arthron) anat. opće ime za kukce (insekte). fr. usp. ascendencija (lat. penjanje.). Tajland. površina pečenja i dr.

u novije doba: jači izraz za slobodnu volju aseksualan (grč. a-. aselgeia) razvratnost. sepsis trulež. npr. asservare) čuvati. lat. porotnik asesorat (lat. čapljan. assibilatio) gram. asesorat aseveracija (lat. asseveratio) ozbiljno uvjeravanje ili tvrđenje nečega. asfodelos) kod Homera: biljka na poljima donjeg svijeta. prisizanje u nešto aseverativan (lat. asemos) koji nema znaka. antiseptičan aseptin (grč. udvaranje. tj. sredstvo koje čuva mlijeko i jela od kvarenja. bez pratitelja. prisega prav. koji je u dubokoj nesvjestici. sfyxis bilo) med. a-. septikos) koji nije sklon truljenju. a-. asertorna. assensio) odobravanje. sexus spol) bespolan. asfaltos) kem. asservare) čuvanje. asseverare dokazivati) potvrdan. lat.aseksualan lastičkoj teologiji: svojstvo Boga koji uzrok svog bića ima u samom sebi. dušika i sumpora. prisega koja se polaže nakon danog iskaza (za razliku od promisorne prisege. zemna smola. najviši stupanj nesvjestice asfiktičan (grč. asertoran sud sud 124 asibilacija u kojem se odnos između subjekta i predikata iskazuje kao činjenica (usp. asservatum) ono što je ostavljeno na čuvanje. oleum ulje) kem. prav. sfyxis) med. smjesa raznih ugljikovodika u kojoj ima i kisika. pretvaranje stražnjonepčanih i zubnih suglasnika u afrikate. assessura) v. postoji sam sobom ili kroz sebe sama (a se est). assertio) potvrda. a-selenos) bez Mjeseca. koji nema spola. koji je bez oznake. a-. pohrana. kraljevo koplje (rod biljaka iz porodice ljiljana) asibilacija (lat. tj. asertoran asertoran (lat. razvrat. sačuvati. koji nema zaraznih klica. a-. sepsis) kem. fil. assenatio) laskanje. prestanak ili usporenost kucanja srca zbog neke mehaničke prepreke. lat. sepsis trulež) med. bez satelita aselgija (grč. u pohranu aservirati (lat. primanje nečega kao istinitog asepsa (grč. aselenska noć (za planete Merkur i Veneru kaže se da su "aselenske". dakle. obamrlost. obamro asfodel (grč. paklina. otopina kiseline kao sredstvo za sprječavanje truljenja. njihovo izgovaranje zajedno sa sibilantima . fil. dokazni asfalt (grč. a-. polumrtav. ostavljanje u pohranu aservat (lat. assessor pomoćnik u službi) sučev pomoćnik. "cvijet smrti". naši izrazi: primorski brden. čepljez. one koja se polaže prije davanja iskaza) aservacija (lat. dobiva se mješavinom sirove karbolne kiseline ili krezola s koncetriranom sumpornom kiselinom asercija (lat. pomiješan s vapnencom upotrebljava se za pravljenje pločnika i za izolaciju zidova od vlage asfaltirati (grč. službena potvrda da je netko slobodan asertivan (lat. sudsko pomoćništvo asesura (lat. potvrdan. assertivus) v. nastojanje da rane ne dođu u dodir sa zaraznim klicama (osobito kod operacija) aseptičan (grč. kojem je oduzeta mogućnost oplođivanja aseksualizacija (grč. bez obilježja asentacija (lat. sexualisatio) uništenje. v. ulagivačko odobravanje asenzija (lat. apodiktičan). dokazivanje. ostaviti u pohranu asesor (lat. assessoratum) zvanje pomoćng suca. pohotljivost asemičan (grč. pohraniti. a-. assertorius) kojim se tvrdi. a-. asfaltos) prevući asfaltom asfiksija (grč. problematičan. sastoji se od stipse pomiješane s bornom kiselinom aseptol (grč. oduzimanje sposobnosti oplođivanja. kastracija aselenski (grč. pristajanje uz koga.

npr. ali je nikad ne siječe. chronos vrijeme) neistovremen. neskladnost. dajte da pjevam jedan razdrti psalam//užasan. asindeton asinkroničan (grč. ustrajnost asiento čit. neskladnost.. pr. a-. primati u se. Leibniz je nazvao čovjeka "asimptotom božanstva" asimptotičan (grč. a-. gram.) s trgovačkim partnerima i podjela ovima prava da monopolistički uvoze odreden broj robova iz crnačkih zemalja u američke (španjolske) kolonije asignacija (lat. asindetski (grč. neravnomjernost asimfonija (grč. IV. jednačiti. bolestan. primatelj novca po uputnici ili nalogu asignatura (lat. nalog. sympatheia) nenaklonost. linija kojoj se približava neka krivulja. primiti u se. asyndesia nevezanost. grozan. assimulatio) pretvaranje. iz kojega se ne može izvesti zaključak asimetričan koji nema simetrije. nalog za isplatu asignant (lat. nejednakost. asjento (šp. krvav. doznaka.) magarac u liru (uzrečica koja odgovara našem: razumije se kao magare u kantar. npr. a-. a-. licemjerje asindeton (grč. hiperbola ima dvije asimptote.). usp.) ugovor španjolskih vladara (u 16. azinus ad liram (lat.. izjednačavati. simbol beskrajne ljudske težnje koja nikad ne postiže svoj cilj. po mjestu tvorbe glasova). st. izdati (ili: izdavati) nalog za isplatu neke svote asilogističan (grč. primanje u svijest novog sadržaja (doživljaja) i njegovo prilagođavanje sadržaju svijesti. assignatus) osoba na koju glasi uputnica. pjesnička figura u kojoj se izostavljaju veze između dviju ili više rečenica. symfonia) nesklad. bez svezica asindezija (grč. postojanost. prijetvornost.asibilirati asibilirati (lat. nedostatak veze u rečenicama. fiziol. assibilare) gram. uputnica na primanje godišnjeg dohotka od nekretnina. nedostatak sućuti asimptota (grč. prilagođa• vati. glup je) . assimilare) izjednačiti. neskladan. pošiljatelj asignat (lat. fi- 125 asinus ad lyram ziol. symptotos koji se ne poklapa) koji se ne poklapa. tj. nedovoljno suosjećanje. assignare) uputnicom doznačiti (ili: doznačavati). assimilatio) izjednačenje. tiskan radi likvidiranja državnih dugova asignatar (lat.—18. izjednačavanje. a-. nepoklopljiv asimulacija (lat. assignatarius) osoba na koju glasi uputnica ili doznaka. syndeton) poet. papirni novac iz vremena Francuske revolucije (19. assiduitas) točnost. a-. nespojenost) ret. ili između članova jedne rečenice. asimfoničan asimilacija (lat. assignatio) doznaka. a-. syllogismos posredni zaključak) log. uputnica. neistodoban asinus ad lyram čit. pretvarati stražnjonepčane i zubne suglasnike u afrikate asiduitet (lat. 1790. pretvoriti hranu u organsku tvar asimpatija (grč. assignatura) v. symptotos koji se ne poklapa) mat. nevezanost. prilagoditi. zbivanje kojim stanice pretvaraju hranu u tvari od kojih se same sastoje (proces asimilacije) asimilirati (lat. nesposoban je. nervozan. asignans) onaj koji šalje uputnicom novac. a-. asymmetria nesimetričnost) nerazmjernost. nejednak asimetrija (grč. bez sveza.-grč. očajan. jednačenje (po zvučnosti. asignacija asignirati (lat. nerazmjeran. gram. nejednakovremen.: //O žene. syndetos nevezan) koji je bez veze. psih. syn s.

asocijacija ideja vezivanje predodžaba na taj način što jedna predodžba izazove u svijesti neku drugu. nestezanje srca asitija (grč. assoler) zasijavati zemlju naizmjenično različitim usjevima asomatičan (grč. asitia nejedenje. askeo skrbiti se) način mišljenja i življenja asketa. onaj koji svojevoljnim gladovanjem i mučenjem tijela svladava u sebi strasti i prohtjeve asketičar (grč. a-somatos) netjelesan . gladovanje) post. socialis) nedruževan. Asinus Buridani inter duo prata (lat. kod Rimljana: Eskulap. associare združiti. koji je ravnodušan prema općim potrebama i interesima zajednice asocijativan (lat. koji nadovezuje na nešto asocirati (lat. associatio) udruživanje. odgojni askeza (grč. vezati. a-. groznica groznica praćena povraćanjem asolirati (fr.) organ za razmnažanje gljiva mješinarki. asketos) pokajnički. i s jambom na završetku Asklepije starogrčki bog liječništva. člana. nedostatak volje za jelom. assistentia) pomaganje. koji izaziva gađenje. bogougodan. prisutnost asistent (lat. asketes) pustinjak. potpora.Asinus Buridani. systole skupljanje. mlađi činovnik asistirati (lat. mučenje tijela radi što uspješnijeg svladavanja tjelesnih strasti i prohtjeva kako bi duša bila što neovisnija o tijelu i time se mogla posvetiti svome pravom opredjeljenju asklepijadska strofa metr. spojiti. primiti za suradnika. askomiceti razred gljiva koje stvaraju truske u mješinicama asocijacija (lat. asocirati se združiti se. a-. askaris) mn. društvo. povijest i starine Asirije i Babilona asistencija (lat.) Buridanov magarac između dvije livade. pratiti nekoga. Buridanov magarac asiriologija znanost koja proučava književnost. pustinjaštvo. Asklepijadi potomci Asklepijevi. stezanje) med. pokajništvo u mučenju tijela odricanjem asketski (grč. nedostatak hrane askaride (grč. lat. askesis) pustinjaštvo. ugađanje Bogu do krajnjeg samoodricanja. asodična. asocijacionistička psihologija smjer u psihologiji koji sve duševne pojave objašnjava iz predodžaba i njihovih mehaničkih veza te svu duhovnu djelatnost svodi na asocijaciju ideja asocijalan (grč. assistere) pomagati nekome u poslu. zool. sastoji se od dvaju (mali asklepijadski stih) ili triju horijamba (veliki asklepijadski stih). opći naziv za sve teške poremećaje u organizmu zbog nedovoljnog rada srčanog mišića. assistens) pomoćnik. vezivanje.. pokajništvo. askeo) naučavanje o askezi asketizam (grč. nazvanog po grčkom pjesniku Asklepijadu. odis prezasićenost) med. vrsta klasičnog stiha. spajanje. pomoć. pomagač. veza asklepijadskog stiha s drugim vrstama stihova 126 asomatičan asklepijadski stih metr. liječnici i učitelji liječništva askus (grč. udružiti. dječje gliste asket (grč. associativus) koji združuje ili sjedinjuje. nedruštven. v.. askeo) pisac pobožnih djela. associare) pridružiti. udružiti se asodičan (grč. fil. pokajnik. jezik. u početku s trohejom ili spondejom. as-odes koji osjeća gađenje. bogougodnih spisa asketika (grč. zamjenik. biti nazočan čemu asistolija (grč. udruženje. koji ne voli društvo i ne želi biti njegov koristan član.

samoglasničko podudaranje. assonare) biti sličan po zvuku ili glasu. usisavanje. assortir) srediti (ili: sređivati) po vrstama. biranje. glaz. rod bilja iz porodice ljiljana. aspergillus) med. aspirata sc. s dahom. aspis. surovost. plina ili tekućine. koji nema sjemena. aspermizam aspermičan (grč. hladetina aspiracija (lat. zla i opaka žena aspik (fr. lik. aspermizam aspermizam (grč. somnus san) med. sperma sjeme) med. pren. nepotpuna rima.asomnija asomnija (grč. littera) gram. krutost aspermatičan (grč. a kasnije grčko naselje na području današnjeg Splita asparagus (grč. usisavač. bot. aspera nek terent (lat. assortiment) potpuno i sređeno skladište robe. aspirator) sprava za usisavanje prašine. jednakost tonskih figura u jednoj glazbenoj misli asonancija (lat. aspiratio) gram. raskalašnost Aspalathos ilirsko. dobar znak aspera nec terrent čit. onaj koji teži za nečim (položajem. aspectus) izgled. nesanica asonanca (lat. izdvajanje (ili: sređivanje) robe po vrstama asotija (grč. tvorničko ime za acetilosalicilnu kiselinu (77%). assonantia) poet. uvlačenje u sebe. odabrati stvari jedne prema drugima. a-. assortissage) trg. knjiga). težnja. aspermos) med. sperma sjeme) med. tako da mu se za sva djela izriče kazna koja se sastoji u povišenju kazne utvrđene za najteže kazneno djelo aspergioloza (lat. urođena ili stečena nemogućnost izlučivanja sjemena iz spolnih žlijezda aspida (grč. oštar) izricanje jedinstvene kazne za više povreda kaznenog zakona što ih je počinio isti počinitelj. neravnina. v. tvrdoća. a-. sperma) v. suglasnik s aspiracijom aspirator (lat. kod ljudi se pojavljuje u obliku plućne tuberkuloze (pseudo-tuberkuloza) asperifolija (lat. st. assonantia) v.. asper ljut. a-. udisanje. asparagos) šparoga. težiti za nečim. bolest izazvana gljivicom aspergillus 127 aspirirati fumigatus u organizmu ljudi i životinja. opremiti asortisaža (fr. opskrbiti skladište robom. stih u kojem se rimuju samo samoglasnici. udisati. izgovaranje s hukom. prijateljica i kasnije žena Periklova aspekt (lat. stajalište. osobito kod osoba koje imaju posla sa žitom i brašnom. aspirare) tražiti nešto. aspirirati (lat. položaj planeta promatran sa Zemlje. pojava. v. egipatska naočarka. sisanje. n. razvrat. prašak koji otklanja povišenu temperaturu i izaziva znojenje.) poteškoće ne zastrašuju asperacijski sustav (lat. aspidos) zool. e. gledište. odabiranje asortirati (fr. pren. asotia) razvratnost. zmija otrovnica. slično zvučiti asortiman (fr. asonanca asonirati (lat. želja za nečim. zbirka razne robe iste vrste (npr. a-. prehlade i si. čežnja aspirant (lat. biljka s hrapavim lišćem asperitet (lat. ventilator aspirin farm. lat. a-. zvanjem) aspirata (lat. sperma) med. upotrebljava se kao lijek protiv glavobolje. koji ne može izlučivati sjeme aspermija (grč. reumatizma. aspirans) kandidat. aspermičan aspermatizam (grč. neotesanost. pr. aspic) kub. uvlačiti u . astr. grubost. asparagin organski spoj koji se nalazi u šparogi Aspazija ugledna atenska hetera iz V. asperitas) hrapavost. asperifolia) mn.

bez određene orijentacije. orao vidim. bacakanje teškog bolesnika. uzeti k sebi) slik. okamenjeni rak Astarta (Astarot. slikovnog (piktograma). golim okom nevidljivi planeti između Marsa i Ju- sebe. lako zamaranje očiju aster (grč. pun zvijezda. astatične igle fiz. utjecaji asterisk (grč. oronulost. slab vid. assumere primiti. vrlo. zbog interferencije svjetlosti. astečki jezik v. aster zvijezda) fiz. lithos kamen) geol. astr. astateo) nemir. logia) med. aster) zviježđe. koji potječe od slabosti. u obliku zvijezde. mali. s dahom. slično kao kod Grka Afrodita a kod Rimljana Venera. npr. psih. pramajka svega živoga. lijepa kata. u semitskoj mitologiji najpoštovanija božica. proučavanje asteničnih bolesti astenomakrobiotika (grč. koji potječe od zvijezda. dvije podjednake magnetne igle postavljene tako jedna nad drugom da su im polovi suprotno okrenuti čime su zaštićene od utjecaja Zemljinog magnetizma. duhovit govor. zadirkivanje Astek pripadnik starog indijanskog naroda u Meksiku koji je imao visoku kulturu i čvrstu državnu organizaciju. aster. asthenes. rata i mira. bios život) umijeće da se slab organizam održi dugo u životu astenopija (grč. skupina zvijezda asteroidan (grč. npr. grč. dio medicine koji se bavi uzrocima i liječenjem slabosti. asteismos istančan. asthenes. kad netko tobože hoće nešto prešutjeti pa ipak kaže. astenična groznica živčana groznica. tzv. makros dug. gram. koji se u svakom položaju nalazi u ravnoteži. znakovnog (ideograma) i početaka zvukovnog (fonograma) pisma . assai) glaz. prijelazna antikva asteričan (grč. asti grad) gradsko ponašanje. bunilo. steničan afekt astenija (grč. astheneia nemoć. motiv Bogorodična uzašašca na nebo astakolit (grč. npr. profinjen ton u ophođenju. astakos rak. astheneia slabost) med. te su tako slobodno izložene svakom vanjskom djelovanju astazija (grč. slabost vida. u pjevanju: udahnuti zrak tako da se čuje aspra (grč. asteroides) zvjezdolik. tuga. Istar) feničko-sirijska božica ljepote. glaz. ljubavi i rađanja astatičan (grč. slabost. s hukom. gledam) med. dosta Assunta (lat. gospodarica neba i zemlje. nemoć. pokazuju zvjezdaste zrake kad se kroz njih gleda asterizma (grč. astečko pismo meksičko pismo. nepostojanost.aspra 128 asteroidi asteničan (grč. aspros bijel) najmanja novčana jedinica u Turskoj assai (tal. suptilan. oronuo. supr. tisk. izgovarati iz grla. svjetlosna pojava kod koje od neke svijetleće točke izbijaju svjetlosne zrake. asthenes) nemoćan. usisavati. osobina nekih vrsta tinjca koji. zvjezdan. zvjezdice. asteriskos) zvjezdica u knjigama (*). nahuatl-jezici. sjajan asteroidi (grč. derivat maja-pisma. eidos oblik) mn. slab. kao znak kojim se čitatelj upućuje na primjedbu ispod teksta asterizam (lat. astatos nestalan. neotpornost prema naporu (kao posljedica preležane bolesti ili kao predznak opasnih bolesti) astenologija (grč. asteroeis) zvjezdast. med. asteizam (grč. asteničan afekt duševno uzbuđenje kojim se slabe tjelesne radnje. vrsta slova. aster zvijezda) bot. asterismus. dosjetljiv govor. zvjezdani. ret. nepostojan) koji nema smjera. biljka glavočika.

svijet zvijezda. nomos zakon) upravljanje gradom. skočna kost. planetoidi asteronim (grč. astralni duhovi u starom istočnjačkom vjerovanju u zvijezde: duhovi zvijezda zamišljenih kao živa bića. zvijezda. anat. astrodeiktikon) pokazivač zvijezda. Vesta i dr. grč. arhit.) vrsta talijanskog vina (po gradu Astiju). sunčanica. npr. uzimaju ga na sebe duhovi kad se pojavljuju. astron) predmetak u složenicama sa značenjem: zvijezda astrobolizam (grč. astmatičan astmatičar (grč. astron. zemlje i pakla.(grč. manteia proricanje) proricanje iz kocaka na kojima stoje slova iz kojih se. pr. stigma točka) fiz. onoma ime) književno djelo ili novinski članak koji umjesto piščeva potpisa ima tri zvjezdice (***). Juno. odvaja kapitel od donjeg dijela 129 astrodiktik astragalizam (grč. med. stylos stup) arhit. balio bacam) med. zvjezdano nebo astro. asti grad. vijenac na gornjem dijelu stupa. nakon ulaska u Troju Grci su ga strmoglavili sa zidina astilon (grč. astron zviježđe. slabija nego na ostalom nebu. astralni svijet zvjezdani svijet. veoma udaljenih i pojedinačno nevidljivih zvijezda. astralna svjetlost zvjezdana svjetlost. astragalos) igra kockom. fobos strah) med. astralno tijelo tijelo bez zemaljskih. a-. Astrea. drugo. a-. grafo) opisivanje gradova Astijanaks (grč. stigma) koji ima svojstva astigmatizma astigmatizam (grč. spuma pjena) pjenušavo vino. talijanski šampanjac astigmatičan (grč. astrum zvijezda. teško i kratko disanje u napadajima. kockanje astragalomantija (grč. sprava pomoću koje se svaka zvijezda pokazana na nebeskoj kugli može lako pronaći i na nebu . gradu Astrahanu) astralit (lat. asthma) sipljivac. pretjerano velik strah od groma ili grmljavine astragal (grč. nadzor nad kućama astma (grč. asti spumante (tal. asti grad. srčane. obruč. lithos) tamnocrveno staklo s iverjem plavkasta sjaja.asteronim pitera. duhovi postali od vatre koji lebde između neba. Ceres. pseudonim asti (tal. mana oka kojoj je uzrok nepravilnost rožnice i leće te zato nastaje nejasna slika astigmometar (grč. asthma) med. služi za izradu raznih ukrasa astralni (lat. gležnjača. smrt ili obamrlost od udara munje astrodiktik (grč. "vladar grada") sin Hektora i Andromahe. stigma. osobito između zvijezda Kumove slame. po naučavanju okultizma. želučane) astrafobija (grč. usp. udar sunčanice. izgleda da potječe od bezbrojnih. eterično tijelo čovjeka. sastavlja odgovor na postavljeno pitanje astrahan skupocjeno janjeće krzno s crnosjajnom i kovrčastom vunom (naziv po rus. zvjezdani. tjelesnih osobina. onaj koji boluje od sipnje ili astme (živčane. duše umrlih. nesposobnost nekog optičkog sustava za oštro odslikavanje zbog različite zakrivljenosti površina koje lome svjetlost u različitim ravninama. uprava grada. a-. astragalos) kocka.. pjenušac. aster zvijezda. sprava za određivanje jačine astigmatizma astigrafija (grč. astralis) koji se tiče zvijezda. astragalos kocka. građevina bez stupova astinomija (grč. zvjezdast. u obliku zvijezde. a-. astrobolismos. nakon svakog bacanja. metron) opt. koji potječe od zvijezda. u srednjem vijeku: pali anđeli. sipnja.

attelage) zaprega. kći Zeusova. voj. utišavati atemporirati se (lat. a tempore) ponašati se prema vremenu. atavus) naslijeđen od predaka (tjelesne i duševne osobine) atavizam (lat. atanatizam ataraksija (grč. Posejdonovom praunuku. ataraxia) fil. slučaj kad se kod potomaka pojave neke duševne i tjelesne osobine njihovih predaka. stanje bez strasti ataše (fr. pren. a-thanatos besmrtan) vjerovanje u besmrtnost duše. dizala ih i tako zaostajala. attacher) dodijeliti na rad. nerazumijevanje neke umjetnosti ili vještine ateist (grč. "dječak s djevojačkim licem"). prema prilikama. odsjek Ataturk ("Otac Turaka") pridjevak turskog generala Mustafe Kemala (1881—1939). radionica slikara. athanasia) besmrtnost. a-. obično s činom pukovnika.. naviknuti se na nešto. thaumaso čudim se. po legendi niknula iz njegove glave. topovski pribor atelija (grč. prilagođavati se duhu vremena Atena (grč. ateleia) nesvrhovitost. ima umrijeti). privrženik ataširati (fr. attache) službena osoba dodijeljena diplomatskom predstavništvu u kojem ima ulogu savjetnika. ravnodušnost atavistički (lat. pr. (kod Rimljana: Minerva) . atheos bezbožan) bezbožnik. duševni mir. atavus predak) sličnost s precima. utišati. najvećeg reformatora i modernizatora života u Turskoj ataumazija (grč. duševno spokojstvo. e ostavio pergamski kralj Atalos (Attalos) Rimljanima u nasljedstvo ataman (rus. attachement) odjel.atalsko blago 132 Atena pije. neumrlost atanizam (grč. brak bez djece atelana (lat. to je uspjelo Hipomenu. radoznala Atalanta zaustavljala se kod svake odbačene jabuke. što je koristilo Hipomenu i on je stigao na cilj. besciljnost. njem. atanizam atanatologija (grč. v. atelier) umjetnikova soba za rad. nevješt. bezbožništvo.) vrsta dramske improvizacije. Athena) mit. nevještost (npr. zaštitnica junaka i gradova. odan čovjek. primamiti. attemperare) ublažiti. božica zaštitnica umjetnosti i vještina. imali su sina Partenopeja (grč. kipara dr. divim se) nečuđenje. božica rata. athanasia besmrtnost) v. Hauptmann) vođa kozačkog odreda. atemperirati (lat. zaprežni pribor. naslijede osobina predaka atehničan (grč. athambia) hrabrost. posebice grada Atene. atechnikos) neiskusan. logia) naučavanje o besmrtnosti duše atanazija (grč. zavoljeti nešto atašman (fr. kozački harambaša. njemu je Artemida dala tri zlatne jabuke koje je on u utrci odbacivao. neustrašivost atanatizam (grč. koji je kasnije našao smrt pod Tebom u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe" atalsko blago golemo. oslobođenje od poreza i državnih nameta atelijer (fr. nespretan atehnija (grč. fabula Atellana atelaža (fr. neizmjerno bogatstvo koje je 133. onaj koji ne vjeruje u postojanje Boga ateizam (grč. n. osobito ženskih. negiranje da postoji Bog ili božanski poredak u svijetu ateknija (grč. hetman atambija (grč. atheos bezbožan) bezbožnost. nekog liječnika). a-thanatos besmrtan. atechnia) nespretnost. ateknia bezdjetnost) neplodnost. ublažavati.

ovjeriti. thermaino) fiz. fr. zemljište) prilagođavanje biljaka novom tlu aterirati (fr. nevičan čemu ateramija (grč. nepravilan koji odstupa od utvrđenog uzorka. Atlas . izdati svjedodžbu. atička duhovitost i dosjetljivost atički (lat. suptilan.).) mn. prijatelj Ciceronov. attentatum od attentare. kršćanski povjesničari prozvali ga "Bič Božji" atila kratak konjički kaput s gajtanima. fr. typos oblik. nasrnuti na tuđe pravo. pokušaj ubojstva. u obliku čvora (najčešće na glavi) atest (lat. poništavanje. otuda: učeno društvo. atterrir) zrak. naprava za smanjivanje neke fizikalne veličine ateoretičan (grč. atimazo) lišiti (ili: lišavati) časti. teška probava. attentator) onaj koji vrši atentat atentirati (lat. uvjerenje. prekrupa) cistično proširenje žlijezde lojnice. uzor) neuredan. attentare) pokušati nešto protiv koga ili čega. e. duhovit. atimia) lišavanje časti (vrsta kazne kod starih Atenjana koja se sastojala u lišavanju svih građanskih prava) atimirati (grč. napasti. ather kaša. loša probava aterenizacija (lat. n. izvršiti zločinački pokušaj.atenej atenej (lat. ponašanje. prezirati. attikismos) atički način govora. pom. kao središtu cjelokupne naobrazbe onoga vremena. dosjetljiv. atipične bolesti bolesti koje se ne razvijaju pravilno atipija (grč. nazvan po imenu hunskog kralja Atile atimija (grč. a-. pismena potvrda atestat (lat. v. uzor) med. zločin. pokušati) protupravan napad na nečiji život. potvrđivanje. ukidanje. terrain tlo. a-teramnos tvrd) med. stav. attestari) potvrditi. zločinački napad. spustiti se zrakoplovom na zemlju. neupućen. attitude. atemptare napasti. posvjedočiti. attica. atička sol duhovit i suptilni način izražavanja Atik Tit Pomponije ugledan Rimljanin. attenuare umanjivati. svjedodžba. attitudine). tj. uglađen. imanje ili čast. adijaterma aterom (grč. st. pozivati (ili: pozvati) za svjedoka ateteza (grč. a-. athetesis) odbacivanje. osobito: ukrašavanje građevina stupovima Atila (got. nepravilnost u razvoju neke bolesti atitida (fr. potvrdu. ne poštovati. n. atest 133 Atlant atestirati (lat. položaj. atestat atestacija (lat. proglašenje nevažećim aticizam (grč. typos oblik. atentata krimina (lat. doći k obali aterman (grč a-. u baletu: stajanje na jednoj nozi Atlant (grč. attentata crimina čit. napadati atenuator (lat. attique) arhit. viša škola. e. v. attestari posvjedočiti) pismena potvrda. atička suptilnost u načinu mišljenja i izražavanja. uvjerenje. a-theoretos) koji ne zna. ad k. prav. pomagač književnika i umjetnika (109—32 pr. "tatica") kralj Huna (5.) atika (lat. Athenaeum) viši odgojni zavod u Rimu. pokušani ili neizvršeni zločini atentator (lat. svjedodžba. Atlas) mit. attestatum) v. držanje tijela. atticus) svojstven atičkom duhu. lišiti koga građanskih prava atipičan (grč. u novije doba i kao naslov književnih časopisa atentat (lat. uvjerenje. karakteristične odlike starog atičkog građevnog stila. tal. osnovao ga je car Hadrijan radi njegovanja znanosti i umjetnosti i nazvao ga po gradu Ateni. attestatio) ovjeravanje. ublaživati) prigušivač. pristati.

Africi. athletis) natjecatelj na javnim gimnastičkim natjecanjima kod starih Grka i Rimljana. v. sfaira) koji se tiče zračnog omotača Zemlje ili pripada zračnom omotaču Zemlje. atmos para. koji ima osobine atleta. divovski. kasnije potonuo u more Atlantik (engl. atmis. sfaira kugla) zračni omotač. atmis para. atmis. nazvan po divu Atlasu koji. liječenje pomoću pare. borac. atmijatrika atmologija (grč. pravo ja. atmidos para. iatreia liječenje) med. načelo svijeta atmidijatrija (grč. iatreia liječenje) med. logia) znanost o atmosferskim pojavama atmosferski (grč. atmis para. lijepo i pravilno razvijen. prvi vratni pršljen. atmis para.: duša. sfaira. po vjerovanju starih Grka. što iznosi oko 1. metron) v. atmosferski tlak dolazi od težine zraka. Atlas) mit. planina u sjeverozapadnoj Africi atlas (grč. div koji. knjiga sa zemljovidima svih dijelova svijeta. tehnička atmosfera označuje tlak jednog kilograma na 1 cm2. otuda: koji pripada zap. atmos. Atlas) zem. o pretvaranju vode u paru atmometar (grč.) dah. dijeli se na laku i tešku atletiku atletski (grč. atlanticus) gorostasan. drži na svojim leđima nebeski svod (Atlant). duša svijeta. pren. fizička atmosfera tlak koji vrši živin stup visine 76 cm na 0°C na morskoj razini zem. nalazio u Atlantskom oceanu. ozračje. metron) sprava za mjerenje količine isparavanja vode. v. athletike) skup viteških narodnih igara koje su njegovali još i stari Grci.atlanti atlanti (grč. atmos. atmos. fiz. troposfera. stratosfera atmosferilije (lat. hrvač. plašt plinova koji obavijaju Zemlju. duša. prema Platonu. usp. atmidijatrija. širine 45° na 1 cm2. atli) konjanik. skopeo) v. at atlotet (grč. trg. atmosfaerillia) mn. zapadnoafrički Atlas (grč. čovjek koji se bavi atletikom. atmos. atmidijatrija atmidometar (grč. drži na svojim leđima kuglu zemaljsku atlantski (lat. i bio "vec'i nego Azija i Lidija zajedno". anat. oko 9000 godina prije njega. sfaira. athlo-thetes) sudac u borbi i dodjeljivač nagrada atman (ind. athletikos) koji se tiče atleta ili koji pripada atletu. pren. liječenje inhalacijom. atmijatrija atmidijatrika (grč. životni dah. grafia) opisivanje (ili: opis) atmosfere atmosferologija (grč. sredina u kojoj čovjek živi i razvija se. bit osobe 134 atmosferski ili stvari uopće. Atlantic) Atlantski ocean. po grčkoj mitologiji. tvari iz atmosfere. Atlantis) legendarni otok koji se. športska grana. atmosferski zrak obični zrak koji udiše- . a koje se i danas u cijelom svijetu njeguju po utvrđenim međunarodnim pravilima.093 kg na 1 cm2. koji pripada atletici atlija (tur. veoma snažan. veoma jak i lijepo razvijen čovjek atletika (grč. zem. atmidoskop. atmidometar atmijatrija (grč. zračna tijela atmosferografija (grč. usp. iatreia) med. sjajna svilena tkanina atlet (grč. atmoskop. atmidometar atmosfera (grč. logia) znanost o isparavanju. osobito na olimpijskim i drugim igrama. atmos. atmometar atmidoskop (grč. koji pripada planini Atlasu. Atlas) arhit. velik i snažan. a u praksi te dvije atmosfere znače isto. u indijskoj fil. stupovi u obliku čovjeka koji drže opšivnicu Atlantida (grč. parnih kupelji.

fenil-kinolin-karbonska kiselina. znanost o atomima. ato di kadenca (tal. 2. atocia) mn. klonuo. med. atomos) fiz. facere činiti) med. atopos) koji nije na pravom mjestu. atomos) koji se tiče atoma. atonos) bezglasan. uspavljivanje atonija (grč. bojažljivost. najsitniji djelić nečega. gram. pren. malaksao. slab. niski otoci prstenastog oblika koji su nastali zbog raslojavanja koralja. nenaglašen atonifikacija (grč. jezgra ima isto tako složen sustav: ona se sastoji iz protona i neutrona. pren. tj. najmanji djelić kem. atomologija Atomium građevina u belgijskom gradu Bruxellesu u obliku modela atoma atomizacija (grč. atoksičan (grč. naučavanje po kojem su sve stvari sastavljene od izoliranih elemenata (atoma) i po kojem se sve što postoji zasniva na spajanju i razdvajanju tih elemenata atomizirati (grč. suvremena fizika utvrdila je da je atom djeljiv i da predstavlja složen sustav koji se sastoji iz pozitivno napunjene jezgre i elektrona koji se. atomos) fiz. elemenata za koji se sve do početka XX. st. atopia) nepristojnost. upotrebljava se kod bolesti zglobova. mlitavost. mlitav. neutrona. kreću oko njega. slabost tijela. a-. atom atomizam (grč.ato 135 Atos iz kojih su tijela sastavljena. gram. kasnije: sjedište mnogih mo- mo. mislilo da je nedjeljiv. nesposobnost rađanja. umoran. usp. razdvajati na sitne dijelove. Athos) gora na poluotoku Halkidici. razdvajanje na sitne dijelove. čin. broj koji pokazuje koliko je puta atom nekog elementa teži od atoma vodika atomski (grč. atomos nedjeljiv) 1. nenaglašena riječ atopičan (grč. atomos nedjeljiv) pren. atomos) filozof pristaša atomizma atomistika (grč. odnos atomske težine prema gustoći Aton staroegipatsko božanstvo sunca atoničan (grč. atomos. energiji čestica koje čine sam atom atomska težina fiz. atom atomologija (grč. atokos) med. omlitavljenje. veoma sitan. atonos olabavljen. kukavičluk atom (grč. volumen obujam) fiz. malaksalost. lat. v. atmosferski elektricitet v. pojava. reumatizma i dr. atto di cadenza čit. fil. atonia) bezglasnost. usp. o najsitnijim djelićima . med. nepriličan. atonon) gram. sredstva koja čine nesposobnim za rađanje atofan kem. elektricitet ato (tal. proturječnost Atos (grč.) glaz. veoma sićušna stvar atomističar (grč. atomistika atomska bomba bomba čije se strahovito razorno djelovanje zasniva na jezgrinoj energiji. atomos nedjeljiv) pren. neobičan atopija (grč. nenaglašenost atonon (grč. atto) kaz. lat. toxikos otrovan) koji ne sadrži otrov. nepriličnost. s negativnim nabojem električnog elementarnog kvantuma. u takvim zbivanjima to cijepanje dovodi do izdvajanja goleme količine energije (atomska energija). u njihovoj se sredini nalazi plitka laguna. alfa-čestica i dr. neplodnost atocije (lat. žućkasti kristali gorka okusa. atomos) fil. neotrovan atoli (malaj. nedjeljiv atomvolum (grč.) dolazi do cijepanja (dezintegracije) atomskih jezgra i pretvaranja atoma u druge oblike. atolmia) strašljivost. pri sudaru vrlo brzih djelića (protona. osobito djela za pjevanje atocija (grč.) geol. završetak glazbenog djela kadencom. klonulost. a strane im se strmo spuštaju prema morskom dnu atolmija (grč.

otac Agamemnonov i Menelajev atremičan (grč. znamenitost. užas. a-. attractio privlačenje) privlačnost. prednji dio hrama. attrahentia) med. atra tamna. zanimljivost. kosa) med. očnih i spazmodičnih bolesti) . pridjev. kopnjenje. stvar koja privlači. gram. atrofia) zakržljalost (ili: slabost. attrium) predsoblje u starorimskoj kući. attritio) med. brat Tijestov. mršav. attrahere) privlačiti. beladona atropin (grč. sin Pelopov. neustrašivost) mirnoća. atrabilitas) med. n. ojedanje. sredstva za izvlačenje. a-. koji se ne koleba atremija (grč. Atreus) mikenski kralj. atremeo ne dršćem. fil. privlačan predmet. supr. med. vanjska poniznost samo zbog straha od kazne (suprotno: kontricija) Atrid jedan od sinova legendarnog kralja Atreja: Agamemnon ili Menelaj (grčki junaci pod Trojom) atrihičan (grč. atropos) kem. attractibilitas) privlačnost. pridavanje. primamljivost atraktivan (lat. prividno kajanje. mjerodavnost. sasušivanje atropa (grč. čvrstina. a-. astmatičnih. 136 atropin znak. velebilje (veoma otrovna biljka). thrix) koji nema kose ili dlaka atrihija (grč. oznaka. nemilost atrofičan (grč. bilis žuč. atropos neotklonljiv. miran) miran. otrovan biljni alkaloid koji sadrži biljka atropa (upotrebljava se u medicini kod nekih želučanih. atremes koji ne dršće. mir. glavna osobina (od beskrajnog broja atributa beskrajne supstancije ljudskoj spoznaji pristupačna su samo dva: prostornost i mišljenje. uzajamno privlačenje. pripisivanje. attractorius) privlačan Atrej (grč. zamjenica ili broj koji pobliže označuje imenicu. pouzdanost. atrofija atrezija (grč. nedostatak kose ili dlaka atrij (lat. strahota. predznaci (ili: vjesnici) smrti atrocitet (lat. pravo atribut (lat. crna. nedostatak prirodnog otrova. a-. attributivus) pridjevan. dodan atricija (lat. mršavost) zbog slabe prehrane. žutica atrahencije (lat. attributum. bitna. koji izvlače gnoj) atrahirati (lat. med. tresis bušenje) med. kakvoća. neizbježan) bot. pretklijetka atrium mortis (lat. trefo hranim) med. nepokretan. usp. ojedenost kože. djelokrug. atrium mortis) predsoblje smrti. atremia nepokretnost. trenje. usp. melemi (npr. oblježje. strogost. a-. pripisivati) svojstvo. trajna osobina nečega.: repulzivan atraktoran (lat. primamljivati atrakcija (lat. atrocitas) grozota. mir. srčana pretkomora. dvorana za primanje posjetitelja. thrix dlaka. slab. Atossa) majka perzijskoga kralja Kserksa. tih. po Spinozi) atributivan (lat.Atos a naških redova pravoslavne crkve (Sveta gora) Atosa (grč. zabava. primamljiv. osušen atrofija (grč. surovost.) atrabilitet (lat. attributio) davanje (ili: ustupanje) povlastica. grafo) sprava za sprječavanje grča pri pisanju atrepsija (grč. attractivus) privlačan. pobijeđenog u bitki kod Salamine (480. unuk Tantalov. slabljenje. trofe hrana) zakržljao. sraslost pojedinih otvora u tijelu atribucija (lat. sušenje. pr. privlačna sila. attribuere pridavati. attractibilis) primamljiv atraktibilitet (lat. odlučnost atremograf (grč. nepomičan. suh. suprotno: repulzija atraktibilan (lat. atrofija kod dojenčadi. e. ne uzrujavam se.

metron) med. sprava za određivanje stupnja gluhoće neke osobe.) izraz za osobe. sudska sjednica. sudnica. počinitelj kaznenog djela. audire slušati) elektronska cijev koja služi za pojačavanje glasa i zvuka u prijamnom radio-uredaju audiovizuelan (lat. audače (tal. prije nego što će biti angažirani (vrsta prijamnog ispita pred članovime uprave i stručnjacima) audifon (lat. hrabro audacem fortuna juvat (lat. prijestupa Auctorem repetunt crimina quaeque suum čit.) neka se čuje i druga.) putem javne prodaje. saslušanje. audire čuti.) glaz. videre vidjeti) koji se odnosi na slušanje i gledanje zajedno.) posl. smisao: nitko ne može i ne smije biti osuđen prije nego što bude saslušan (osnovno sudsko načelo) audicija (lat. grč. sudac koji saslušava) vojni istražitelj. sonometar audiometrija (lat. posebice djevojke. auditivan (lat. napadan. audio čujem. audientia) službeni prijam. fone glas) med. auditivus) koji se tiče čujnosti i sluha.) trg. srčano. slušni. koje idu služiti u tuđe kuće samo za stan i hranu (obično se tako uzdržavaju studentice koje u stranoj zemlji žele naučiti neki jezik) au revoir čit. tj. mixer mješač) tehničar koji radi oko čujnog dijela televizijskog programa (audiosektora) audion (lat. slušalica za gluhe audijencija (lat. slušatelji auditus (lat. glaz. aukcionis lege (lat. kričav . onaj koji lakše pamti stvari koje je čuo nego one koje je pročitao ili vidio auditor (lat. auffallen upasti) upadljiv. uz plaćanje gotovinom au pair čit. slušati.) prijeđi. audire čuti. proba glumca. smjelo. audire čuti. čujni. svirača i dr. o per (fr.au comptant au comptant čit. suparnička strana. audire čuti. de auditu (lat. hrabrost audiatur et altera pars (lat. metoda za ispitivanje sluha i gluhoće pomoću posebno konstruiranog radio-uređaja (audiometra) audiomikser (lat. opernog pevača.) prav. auditio) slušanje. po odobrenju (ili: s pristankom) skrbnika audace čit. grč. smjelost. grč. slušatelj auditorij (lat. prav. hrabrome pomaže sreća audacitet (lat. auditorium) slušaonica. o kontan (fr. licitiranjem auctor delicti čit.) prav. vojni sudac. auditor slušatelj.) Zločinac se vraća na mjesto zločina auctoritate curatoris čit. audacitas) srčanost. na. a ne može govoriti audio-kaseta (lat. probno sviranje. metron) med. o revoar (fr. audire čuti. saslušavanje. auktoritate kuratoris (lat. mutus nijem) med. naprava pomoću koje gluhi mogu slušati. po rekla-kazala auerka plinska ili električna svjetiljka (naziv prema imenu austrijskog fizičara Karla von Welsbacha Auera.) doviđenja! auctionis lege čit. auktorem repetunt krimina kvekve suum (lat. audiovizuelna metoda u nastavi poučavanje predavanjem i pokazivanjem primjera. npr. koji upada u oči. gore! ustaj! diži se! dižite se! na noge! diži! dižite! aufalend (njem. učionica. audire čuti. auditivni tip psih. čuti. audire slušati. vrsta nijemosti kad čo- 137 aufalend vjek normalno čuje. probno pjevanje. auktor delikti (lat. auditus sluh) osjetilo sluha.) po onome što se čulo. cassette kutijica) plastična kutijica u kojoj je magnetofonska vrpca audiometar (lat. ročište audimutizam (lat. zasjedanje. 1858—1929) auf (njem.

n. auge sjaj. uzao ispod ovratnika na koji se odjeća vješa o klinčanicu aufleger (njem. pren. carski augustinijanizam teol. sastoji se od silicija. cijenu. uvećavanje. augustus uzvišen) 1. gatalac. zove se i tirkiz augment (lat. ima 31 dan (nazvan po rimskom imperatoru Cezaru Oktavijanu Augustu. do 14. magnezija. posvećen. umnožavati. predmetak pomoću kojega se. vješalica. npr. auctionator) licitant pri javnim kupnjama i prodajama . dodatak. pretkazivati august (lat. proročki.) svet. npr. licitiranje aukcionator (lat. pretkazivač. slutiti. e. staviti) talionički radnik koji rudaču baca u peć aufsac (njem. umnožavanje. kod grčkih i staroindijskih glagola. Heraklo očistio za jedan dan. avi-gur) rimski svećenik koji je po letu i glasanju ptica tumačio i proricao što će se dogoditi. Augustina po kojem čovjek može dobiti milosti tek onda kad u njemu ljubav prema carstvu nebeskom nadjača ljubav prema carstvu zemaljskom augustinizam srednjovjekovna kršćanska filozofija i teologija koje su se razvile iz naučavanja sv. ponajviše kao sastojak vulkanskih stijena. 138 aukcionator pojačati. auguriosus) v. željeza i vapna. auflegen položiti.aufdekati aufdekati (njem. dodavati. e. dodavanje. augmentatio) umnoženje. naprava za vješanje odijela. ribetina (za razliku od deminutiva koji umanjuje i slabi osnovno značenje. u kojoj je bilo 3000 grla stoke i koja nije čišćena 30 godina. pojačanje. auctio) trg. augirati augnmas (njem. osmi mjesec u godini. aufhangen objesiti) klinčanica. pr. umnožavanje. augurium) proricanje budućnosti po letu ptica. pojačavati. zraka) min. augmentum) povećanje. naučavanje o milosti sljedbenika sv. 31. povećanje augmentativ (lat. povećati. gram. večeru i si. ribica) augmentirati (lat augmentare) umnožiti. Aufschnitt) narezak. augmentativum) gram. pojačavanje. auguriozan augurij (lat. predznak auguriozan (lat. auguralis. javna prodaja. kralj u Elidi čiju je staju. mjesec žetve. povećavati. aufdecken otkriti) prostrijeti. augmentirati augit (grč. augural). Augeias) mit. augurare) gatati (ili: proricati) po letu. povisivati. postaviti stol za ručak. dodati. otuda: Augijeva staja mučan i neugodan posao oko dovođenja u red nečega što je bilo dugo vremena zapušteno i zanemarivano augirati (lat. fr. uzvišen. dodatak. predviđanje. kolovoz. počasno ime rimskih careva. Mass mjera) mjera odoka. poprečna procjena (pogledom) augur (lat. porast. august(us) (lat. broju i glasanju ptica. uvećanje. otprilike. augere) v. 2. prorok. Auge oko. znak. riječ koja uvećava ili pojačava prvobitno značenje neke riječi. naslućivati. n. npr. tvore prošla vremena. blijedozelen dragi kamen. povišica. med. suho meso ili kobasice narezane na ploške Augije (grč. aufhenger (njem. Aufsatz) posebno izrađen tanjur ili posuda za posluživanje jela aufšnit (njem. veličanstven (pridjev rimskih cezara). pretkazivački. Augustina augustovsko doba doba cvjetanja književnosti i umjetnosti (kao za vrijeme rimskog cara Augusta) aukcija (lat. pogoršanje bolesti augmentacija (lat. tumač znakova auguralan (lat. augur. auguralan augurirati (lat.

ušni aurin (lat. velika slušaonica Aulida luka u Beotiji. aura) ugodan zrak. ulagivanje aulodija (grč. olla) komedije starorimskog pisca Tita Makcija Plauta (250—184 pr. pigmentum) min. slava. auctionari) trg. aukso. pjevanje uz pratnju frule aulodika (grč. ugodan povjetarac aura popularis (lat. auricula) uška. aukso. aula odn. auksano rastem. prostrana dvorana.) prokleta žeđ za novcem. znanost koja proučava razvoj ljudskog organizma auksometar (grč. proučavanje pjevanja uz pratnju frule . trpljenje) nepravilan rast (razvoj) čovjeka auktor (lat. auri sakra fames (lat. logos govor) znanost o duševnom i tjelesnom rastu. pathos nesreća. auksilijarne trupe pomoćne trupe. zborno mjesto helenske mornarice pri polasku na Troju aulizam (lat. svečana dvorana sveučilišta. grč. nevolja. aulos frula. anat. pozlaćivanje aurea mediocritas čit. u obliku uha. aulos. auris uho. aurum zlato. astr. auriscalpium) med. sprava (ili: ogledalo) za pregled uha aurist (lat. žuta boja koja se dobiva zagrijavanjem fenola s oksalnom kiselinom i koncetriranom sumpornom kiselinom auripigment (lat. aule. aurum zlato) kem. ode pjesma) glaz. auksano rastem. zlo. laskanje. auxesis) ret. žut ili crven mineral arsenov sulfid auriskalpij (lat. krug oko glave svetaca. skopeo) med. napredovanje bolesti auksilijaran (lat. aurarius) koji se tiče zlata. metron) sprava koja bilježi napredovanje u rastenju. Aurora) mit. pren. prodavati licitiranjem auksanometar (grč.) kočijaš. auriformis) uhast. božica zore i jutarnjeg rumenila kod Rimljana aukcionirati (lat. govorničko preuveličavanje i pretjerivanje. sjaj. aula dvorana) dvorjanstvo.e. javno prodavati. odvratna žudnja za zlatom auriforman (lat. auxano povećavam. vanjsko uho. dvorski život i običaji. n. ušna školjka aurikularan (od lat. auctoritativus) v. auxano umnožavam. odličan aureola (lat. kao uho auriga (lat. auxiliaris) pomoćni. metron) opt.) naklonost svjetine (nestalna) aura vitalis (lat. med. "Kočijaš" (zviježđe) aurikula (lat. auksilijarne knjige pomoćne trgovačke knjige. aula) dvorište.) svijetli vijenac. velik ugled auri sacra fames čit. zborno mjesto. dio uha na koji se stavljaju naušnice. auksilijarni strojevi pomoćni strojevi (na brodu) auksologija (grč. autoritativan aula (grč. žličica za uho auriskop (lat. autor auktoritativan (lat.) aura (grč. držati licitaciju.) zlatna sredina aureatan (lat. prodavati najpovoljnijem ponuđaču.aukcionirati 139 Aurora Aulularia (lat. auratura) pozlata. sprava za određivanje sposobnosti dalekozora za povećavanje auksopatija (grč. mirisan. auris) liječnik za uši Aurora (lat. lat. auricularis) koji se tiče uha ili je u vezi s uhom. ode pjesma. auctor) v. aurum. zlatni auratura (lat. aureatus) zlatan. pjevanje) glaz. životni dah auraran (lat. posebno biljaka aukseza (grč. aurea mediokritas (lat.) životna snaga. predvorje.

st. "tko rano rani. izvanbrodski motor ausbruh (njem. znak.) jug australan (lat. zadovoljstvo samim sobom autarh (grč.) zora je prijateljica muza. aut nihil (lat. samodržac. dvije sreće grabi" aurozan (lat. Austria. prošlo je i si. pokrovitelj auspicij (lat. aut Cezar. aut nihil čit. istok aurora musis amica čit. jutarnje rumenilo. autarkeia) dovoljnost samom sebi. australis) južni. auskultant auskultirati (lat. avispicium. grč.) zora. ili ne biti ništa aut-aut (lat. auspicium. bilo samim uhom ili pomoću posebne slušalice. predznak. trenutak kad lopta padne izvan igrališta aut Caesar. sretan početak. grč. Ausbruch) vino koje se samo cijedi iz osušena grožđa. aushelfe'n pomagati) radnik koji nije u stalnom radnom odnosu nego povremeno dolazi na ispomoć. zadovoljstvo samim sobom. suškovina Auschwitz čit. zaštita. despot. proricati auster (lat. auskultator auskultator (lat. augur. apsolutist autarhija (grč. pod zaštitom. archo vladam) samovladar. neovisnost o aurora (lat. aurora muzis amika (lat. samotok.) ili-ili autadija (grč. pren. med. sreća. auscultans) slušatelj. nešto veliko. filos) prijatelj.) pod okriljem. Ausschuss) bezvrijedne stvari. tj. vlast. auspicari) tumačiti budućnost po letu ptica.aurora 140 autarkija ptica kod Rimljana. pod pokroviteljstvom auspiciozan (lat. pomoćni radnik auskultacija (lat. auscultator) v. ausbord (njem.) ili biti Cezar. jutarnji sati vrijede zlata za umni rad. Bord paluba) kraće umjesto Aussenbordmotor motor na vanjskoj strani brodice. zaštitnik. uživanje u samom sebi. zlatan aurum (lat. auscultare) slušati. ispitivati šum pluća slušanjem pomoću stetoskopa auspeks (lat. australna svjetlost južna svjetlost Australazija Indijski arhipelag austrijacizam osobitost njemačkog jezika i govora kojim se govori u Austriji austrofil (Austrija.) njemačko ime za poljski grad Oswiecim u kojem je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio jedan od najjezovitijih logora smrti aushelfer (njem. autos. aus iz) žarg. archo vladam) samovlada. koji je težio za pretvaranjem Habsburške monarhije u državu u kojoj bi dominirali Slaveni aušus (njem. Aušvic (njem. svršeno. pomoćni sudac bez prava glasa. aussen vani. osluškivanje šumova unutarnjih organa kod bolesnika. auster južni vjetar. samostalnost. auscultatio) med. aurum) koji u sebi sadrži zlato. tj. auspiciosus) koji nagovještava i pretkazuje sreću auspicirati (lat. prisluškivati. pristaša Austrije austrofobija (lat. promatranje ptica proročica) pretkazivanje po letu i glasanju određenih . manteia) proricanje (ili: gatanje) po puhanju vjetra austroslavizam politički smjer medu Česima u 19. moć. fobos) mržnja prema Austriji austromantija (lat. authadeia) samodopadanje. apsolutizam autarkija (grč. vrhovna uprava i zapovjedništvo.) zlato aus (njem. okrilje. sudski pripravnik. sub auspiciis (lat. autos. gotovo. out) šport. auspex) prorok po letu ptica kod starih Rimljana. stetoskopa auskultant (lat. samodrštvo. početnik. otpad aut (engl. ono što treba odbaciti.

pretjerano razvijen fantastično-sanjalački unutarnji život. emera dan) med. authenticum) izvorno djelo. tj. sposobnost neke zemlje da se uzdržava samo svojim sredstvima. usp. prvobitni. authentikos) zakonit. autos eng. determinare opredijeliti. autobusima. goal) šport. lijek koji djeluje već onoga dana kad se upotrijebi autentičan (grč. grafo pišem) pisac vlastitog životopisa. putem razumne volje. kasnije dopune i dodaci nekom starijem zakoniku. originalni spis ili dokument autentike (lat. vjerodostojan autentičnost (grč. autos) 2. odrediti) fil. autos. autos. authentica) mn. vlastita biografija. bezbožnika. kamionima autoanaliza (grč. poučavam) samoučenje autodigestija (grč. naučavanje o samodeterminaciji. izvršenje inkvizicijske presude. predmetak u složenicama sa značenjem: sam. authentikos pouzdan. omnibus svima) automobil-omnibus. autentik autizam (grč. bilo da priča samo svoje doživljaje ili da radi što boljeg prikazivanja svoje osobe. digestio probava) fiziol. autos. bios. pravi. književni rod u kojem pisac opisuje svoj život. ideal starih kinika i stoika po kojem je stoički mudrac "dovoljan sam sebi" autemeran (grč. didasko učim. analyo razrješujem) poniranje u samoga sebe. Židova i vještica u srednjem vijeku (osobito u Španjolskoj). autos. gol vlastitoj momčadi auto-kolona dugi niz automobila u pokretu auto-limar radnik koji izrađuje limene dijelove za automobile ili zrakoplove 141 autodigestija auto-mehaničar radnik koji popravlja automobilske motore i uređaje auto-promet promet motornim vozilima. autodefe autodefe (šp. vjerodostojnost autentificirati (grč. ispitivanje vlastite savjesti autobiograf (grč. prav. fr. o samoodređivanju djelovanja i htijenja putem zakonitosti koja je u našoj svijesti. v. autos. razmekšavanje organskog tkiva nakon smrti pod utjecajem želučanog soka . dress) odijelo za automobiliste auto-električar specijalist za električarske poslove na automobilima auto-garaža (grč. uobičajena kratica za automobil auto. automobilizam auto-stop zaustavljanje automobila na cestama i molba vozaču da pješaka (obično turista) besplatno poveze auto-transport kraće umjesto automobilski transport promet automobilima. autos sam. autos. auto-da-fe. lat.(grč. istinit. garage) spremište za automobile auto-gol (grč. autos engl. autos. izvorni. istodnevni. emera) med. lat. autos. auto-de-fe) v. samoprobava. bios život. omnibus autodafe (port. autos) 1. osobnosti i ideje autodidakt (grč. lat. koji prolazi još istog dana autemoron (grč. original. autodafe autodeterminizam (grč. samoauto-dres (grč. actus fidei) heretički sud. grafo) vlastiti životopis. prav. pravovaljan. auto-didaktos) samouk autodidaktika (grč. opisuje uvjete pod kojima je živio i radio autobus (grč. lat. trg. autos. autos) psih. svečano spaljivanje heretika. pisac autobiografije autobiografija (grč. izvornost. bez uvoza sa strane.autemeran vanjskim stvarima. lat. authentikos) istinitost. ovjeriti autentik (lat. bolesno misaono udaljavanje od vanjskog svijeta auto (grč. facere) potvrditi. fil. pravovaljanost.

autodikija 142 autointoksikacija autodikija (grč. autos. mania) strast za prikupljanjem svojeručnih potpisa i rukopisa velikih i poznatih ljudi autografski (grč. autos. dromos put) automobilsko trkalište. proizvođenje živih bića umjetnim putem autograf (grč. autos. anorganske tvari. koji radi sam od sebe. grafo. eros ljubav) psih. umnožiti. koji je nastao tamo gdje je i nađen (kamen. jedenje samog sebe. jak) koji djeluje sam od sebe. samonikao. lat. svojeručno napisan. autos. autos. dynamikos moćan. in) med. autos. autograf autohipnoza (grč. hypnoo uspavam) dovođenje (ili: uspavljivanje) samoga sebe u hipnotično stanje. autos. sam sobom autodrom (grč. ljubav) samoljublje. koji se sam porađa. grafein pisati) izraditi pomoću kopiranja. autografskog crnila autogram (grč. samoniklost. tj. gamia) bot. autos. nastanak života u njego- vim najjednostavnijim počecima iz tzv. gignomai rađam) biol. urođenički. v. grafikos) svojeručan. gnosis) samoispitivanje. umnožavanje rukopisa (s kamena ili metalne ploče) autografirati (grč. svojeručan potpis. samooplođivanje kod biljaka. autos. filia naklonost. autohirija autogamija (grč. gennao rađam) fiziol. trovanje zbog nagomilavanja otrovne tvari koja se prirodno stvara u organizmu i izdvaja iz njega . samobitan autohtonija (grč. autogram autografija (grč. stijena). ljubav prema samom sebi. infectio zaraza) med. hipnoza autohirija (grč. naprava za umnožavanje rukopisa. autos. autos. autos. auto-dikos koji samom sebi sudi) pravo nekog da sam sebi sudi autodinamičan (grč. pomoću tzv. autos. auto-chthon) prastanovnik. autohiria) dizanje ruke na sama sebe. umnožavati autografomanija (grč. samooprašivanje autogen (grč. pri čemu tijelo služi samo kao zamjena za drugi seksualni objekt na koji onaj koji se zadovoljava pritom misli (za razliku od narcisizma kod kojeg je vlastito tijelo krajnji seksualni cilj) autofagija (grč. kod začepljenosti ušne trube (Eustahijeve) ili vanjskog ušnog kanala: osjećaj kao da nam naš vlastiti glas odjekuje glasnije i zvonkije baš u začepljenom uhu autofonija (grč. therapeia) med. bolest čiji su uzrok zarazne klice koje su se već nalazile u čovjekovu organizmu i izazvale bolest autointoksikacija (grč. starosjedilaštvo. zadovoljenje erotskih nagona pomoću vlastitog tijela. grafia) umijeće umnožavanja rukopisa. samoubojstvo autohton (grč. min. autos. toxikon lat. fone glas) 2. alogen autognozija (grč. autos. autos. zaljubljenost u samog sebe autofizioterapija (grč. auto-chthonos) urođen. auto-chthon) prastanovništvo. starosjedilac. samobitnost autoinfekcija (grč. autogramma) v. urođeništvo. autografon) riječ ili spis koji je neka osoba svojeručno napisala. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima. urođenik autohtoni (grč. autos. med. usp. autos. autos. vježbalište (ili: put) za automobile autoerotizam (grč. supr. fysis priroda. samoliječenje autofonija (grč. fagein jesti) med. fonos ubojstvo) 1. poznavanje samoga sebe autogonija (grč. mršavljenje zbog šećerne bolesti autofilija (grč. izrađen putem kopiranja. starosjedilački.

samostalnost automahija (grč. sama sobom razbija kamen u mokraćnom mjehuru autoliza (grč. kratos vlast. autos engl. temno režem) med. autos. naprava koja automatski bilježi nehotične pokrete automatski (grč. automatiser) pretvoriti u stroj. autos. autos. naprava za sterilizaciju lijekova. mobilis pokretan. laesio povreda) samoosakaćenje. carro kola) otvoreni autobus za 40 i više osoba autokataliza (grč. sam svoj autokefalnost (grč. pojava da neki proizvod koji se stvara pri nekoj reakciji ubrzava sam proces te reakcije autokefalan (grč. autos. kratos neograničena vladavina. žuditi) fiz. samoozljeda. autos. nesvjesna radnja automatizirati (grč. ocjenjivanje vlastitih spisa. nezavisan. maomai tražiti. kratos) neograničen u vladanju. sag. lat. logia) ret. lat. tj. kata-lyo odriješim) kem. djela. glupan. autokratizam autokrat (grč. onaj koji liči na stvar. fil. zatvorena posuda čiji se sadržaj zagrijava pod tlakom većim od atmosferskog. odnos prema samom sebi. automatski otponac na fotografskom aparatu (omogućuje fotografu da snimi sam sebe) autokontrola kontrola nad samim sobom. vladanje samim sobom. makinalan. za razliku od slikovitog.. osakaćenje. koji sam od sebe radi. kefale glava) samostalan. "samonadzor" autokracija (grč. maomai. kišobran. gospodarenje razuma nad osjetilima autokratski (grč. haima krv. fr. za čovjeka. liječenje ubrizgavanjem bolesnikove krvi neposredno nakon vađenja iz vene autoklav (grč. pokretljiv) vozilo koje se sa- . lišiti samoradnje automatograf (grč. autos. samodržački autokritika (grč. puška. nezavisnost od drugih. tj. moć) samodržac. automatos) samopokretan.. neograničeni vladar ili gospodar autokratizam (grč. ozljeda samoga sebe autolitotom (grč. ocjenjivanje samoga sebe. autos. kefale) samostalnost. autos. kirurških instrumenata i dr. biće koje nema duše. učiniti da netko radi kao automat. autos. otapanje i fermentativno razgradivanje mrtvih životinjskih tkiva pri čemu ne dolazi do truljenja autologija (grč. autos. koji radi bez sudjelovanja svoje volje i razuma. autos. kratos) v. automatos koji se kreće sam od sebe. sprava koja. autos. vaga. njem. mehanički. knipsen pucketati) fot. pren. med. tal. životinja (kod Descartesa) automatika znanstveno-tehnička disciplina koja se bavi teorijom i konstrukcijom sustava za reguliranje i upravljanje tehnološkim procesima automatizam (grč. samokret. automatos) ono što se radi bez sudjelovanja volje. npr. kem. Papinov lonac autoknips (grč. mišljenju i pisanju) automat (grč. autos. kritike) samokritika. tako reći. autos. sustav apsolutističke vladavine. therapeia) med. samovladar. automatski pokreti psih. postupaka autolezija (autos sam. stroj koji sam djeluje pod određenim uvjetima. clavis) fiz. machomai proturječiti) proturječnost sa samim sobom (u govoru. samodrštvo. lyo razgrađujem) samorazgrađivanje. autos. nehotični i nesvjesni pokreti koji nastaju zbog neposrednog podražaja iednog živčanog centra automobil (grč. nož. autos.autokar 143 automobil autokar (grč. lithos kamen. autos sam. stvarni govor. vladanje sobom. grafo) psih. osobito u crkvenom smislu autokemoterapija (grč. autos sam.

pronalazač. auktor autoritativan (lat. začetnik) koji se zasniva na autoritetu. viđenje) 1. zakon koji je na snazi. osobno iskustvo autoplastika (grč. slika. mobilis) šport. autosomnambulizam autonoman (grč. zakonita vlast. tj. fr. pascho iskusim. odobrenje. motorni čamac. autonomia. auto automobilist (grč. autos sam. nyx. usp. disciplina koja obuhvaća različite vrste automobilskih natjecanja automorfoza (grč. vozilo se kreće pomoću motora kojeg pokreće benzin. znanstvenika. morfogeneza autoniktobatija (grč. baino idem) med. mobilis) onaj koji vozi automobil. fr. samouprava. autoptes) očevidac autoptički (grč. antos. auteur) pisac. mjerodavan. koji se bavi automobilizmom kao športom automobilizam (grč. znanstvenog ili umjetničkog djela. politička nezavisnost. 2. pravna). osobno promatranje. autopsija) autor (lat. ugled. auctor. autoriser) ovlastiti. autoptes) pril. auctor tvorac. pronalazača da mogu moralno i ekonomski iskorištavati svoje duhovne tvorevine (s obzirom na objavljivanje. jedan od načina postojanja biljnog i životinjskog oblika. autoriziran prijevod prijevod nekog književnog ili znanstveng djela s dopuštenjem njegovog pisca . nafta ili elektricitet. ugledan. koji živi po vlastitim zakonima autonomija (grč. čak i kad su pogrešna. autos. pregled. nadmoćnost (duhovna. pokoravanje svojim vlastitim zakonima (supr. tvorac. auto. morfe oblik) biol. tvorac nekog književnog. moralna.: heteronomija) autonomist (grč. skulptura ili crtež vlastitog lika autopsija (grč. s autoritetom odozgo i s poslušnošću odozdo. nomos) pristaša samouprave. plasso oblikujem) med. usp. samostalan. koji izrađuje automobile. ovlaštivanje. autopatheia) vlastiti osjećaj. 2. lat. umjetnika. odobriti. vlastitim očima. prevođenje i umnožavanje njihovih djela). na osnovi viđenja svojim očima. fr. nomos zakon) samozakonodavstvo. slobodan. pristaša samozakonodavstva autopatija (grč. na osnovi osobnog promatranja. naređenjima vodstva mora se bezuvjetno pokoravati. začetnik. priznata veličina (u nekoj struci). priznat stručnjak autorizacija (lat. takve su npr. putem otvaranja i pregleda leša (usp. opunomoćiti. autorisation) ovlaštenje. auctor. autoritativna država nedemokratsko državno uređenje kod kojeg se vlada po načelu vojne discipline. otvaranje leša da bi se utvrdio uzrok smrti 144 autorizirati autopt (grč. koji hoće i može nametnuti svoju volju ili mišljenje. fr. jer je održavanje reda važnije od suzbijanja pogrešnosti. autos. autos. odobravanje autorizirati (lat. autos.automobilist mo kreće. augere. lat. portrait slika osobe) umj. autos. autos. bile države: Mussolinijeva fašistička Italija i Hitlerova nacistička Njemačka autoritet (lat. utjecaj. autorite) 1. auctor tvorac. v. operacijski zahvat kojim se nadoknađuje nedostatak kojeg dijela tijela ili tjelesne supstance živim tkivom s tijela samog bolesnika autoportret (grč. autos. gledanje (ili viđenje) svojim očima. fil. auctoritas ugled. opsis gledanje. med. samostalnost. fr. med. nyktos noć. autonomos) samoupravni. autorsko pravo isključivo pravo književnika. samogledanje.

autos. utjecanje na samoga sebe. typos otisak) autotipijom dobiven otisak. neuvjetovanost autoterapija (grč. strada cesta) suvremeno izrađena cesta za automobile autosugestija (grč. autos. sadržaji svijesti koji se pojavljuju putem autohipnoze autoteizam (grč. na brzu ruku. okretanje krila oko vertikalne osi. autos. therapeia liječenje) med. prvi otisak autotipija (grč. trofe hrana) biol. autos. npr. gyros krug. autos. auto-teles nezavisan) samostalnost. autos. sama od sebe nastala magnetična budnost za vrijeme spavanja. autogyre) zrak. kod akrobatskog leta "kovit" autos efa (grč. lat. autos. skopeo gledam) v. lat. trausfusio pretok) med. autos tal. autos lat. vrši se na taj način što se ruke i noge dignu uspravno pa se od vrha prstiju omotaju elastičnim vrpcama autotrofan (grč. autos. liječenje ubrizgavanjem seruma uzetog od samog bolesnika. automatsko održavanje stabilnosti autostrada (grč. v. formula kojom su pitagorejci rješavali svaki spor koji bi se medu njima pojavio zbog razlike u mišljenjima o nekom pitanju pozivajući se na autoritet učitelja autoseroteracija (grč. autorotacija krila zrak. stjecanje pogrešnog.: alomorfija. je to rekao". novija faksimilna izdanja. autos. autos efa) "on. psih.autorotacija autorotacija (grč. autos lat. njegov glavni dio je poseban vodoravni . npr. nametnutog suda na osnovi vlastitih pogrešnih predodžaba. nogu) u srce i mozak u slučaju kad u srce i mozak ne dolazi krvi koliko je potrebno. svojstvo svih klorofilnih (zelenih) biljaka i malog broja bakterija da se mogu prehranjivati i izgrađivati isključivo iz anorganskih spojeva sredine u kojoj žive. stabilis čvrst. serum) med. tome) pojava koja se često može vidjeti kod nekih životinja: osakaćivanje samoga sebe u slučaju opasnosti po život. zrakoplov namijenjen uspravnom penjanju i spuštanju. autopsija autosomnambulizam (grč. kod velikog gubitka krvi: potiskivanje krvi iz perifernih dijelova tijela (ruku. typos otisak) jedan od najvažnijih pronalazaka u području grafike: prenošenje slika urezivanjem u cink ili drvo i njihovo umnožavanje autotomija (grč. suggerere savjetovati. theos bog) obožavanje samoga sebe. autotrofne biljke bot. lat. Pitagora. rotatio okretanje) samookretanje. kod upale plućne opne itd. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima autotip (grč. autos. improvizirano autoskopija (grč. supr. neograničenost. pod heterotrofan autotrofija (grč. autos. trofe hrana) koji sam sebe hrani. tj. autoshedijastički (grč. autos sam. cjepivo pripremljeno od klica koje su uzete od samog bolesnika autožir (grč. autos. nepomičan) fiz. autos. autoniktobatija autostabilnost (grč. vaccina) med. suggerere savjetovati) sugestivno utjecanje na samog sebe autosugestija (grč. kad gušter žrtvuje svoj rep autotransfuzija (grč. nadahnuti koga čim) samouvjeravanje. heterotrofija autovakcina (grč. autoschediazo bez pripreme učinim) bez pripreme. fr. therapeia lat. npr. somnus san. autos. ambulare hodam) med. smatranje sebe samoga bogom 145 autožir autotelija (grč. lat. lat.

Ausonia) pjesnički naziv za Italiju (po priči. Marijo!") riječi kojima je anđeo pozdravio Djevicu Mariju nagovještava- . arhit. sva sila avalirati (fr. avan midi (fr. aventure slučaj) vrsta kremena (nađen slučajno pri proizvodnji stakla) avanturist (fr. dati (ili: uzeti) predujam. outsider) onaj koji je izvan čega. avaliste) trg. predujmljivati avanzman (fr. onaj koji čeka unapređenje za časnika avantura (fr. jamac na mjenici Avalokitešvara (sanskrt. adventura. izazvali seobu Huna. avalanche) snježna lavina: odron zemlje. avanturistički roman vrsta romana u kojem je glavna tema opisivanje neobičnih doživljaja i podviga glavnog junaka avanturizam (lat. ali nitko ne misli da će pobijediti. unaprijediti. avancement) unapređenje. prethodnica. avania) uvreda. prvi borbeni red neke vojske avangardija (tal. korist. smion trgovački pokušaj avanturin (fr. iznuđivanje novca. usp. napredovanje u službi. bilo u životinju ave (lat. potpis jamca na mjenici avalanš (fr. zarade u nekom poslu avankor (fr. prednost avantažer (fr. onaj koji je daleko od čega. ante meridiem avantaža (fr. Obri avatar mit. poniženje. aval (fr. biti unaprijeđen. koji je po strani. aval) trg. pren. istaknuti dio građevine avans (fr. plaćanje unaprijed Avari mn. mlakonja Auzonija (lat. prevagu: voj. Ave. pokušaj. avant naprijed. st. napredovanje. krenuti. mongolski nomadi koji su u 6. poći (obično u skupinama). isplata unaprijed. avant-garde. Maria vijak (elisa) koji se okreće djelovanjem vjetra autsajder (engl. garde straža) voj. tal. neupućen čovjek. prema Auzonu. Maria "zdravo. prethodnica. smion. potpisnik. smanjivanje dobitka. odvažan. adventura) pustolovina. ljubav prema pustolovinama avanzirati (fr. drzak. u športu: onaj koji se natječe. fr. aventure) sklonost avanturi. trg. promaknuće. predujmiti. prvi korak. aventurier) pustolov.) zdravo! Ave. izlaženje u susret avant midi čit. isplata unaprijed. izvidnica. avance) predujam. arhit. utjelovljenje božanstva u hinduskoj mitologiji bilo u čovjeka.) najomiljeniji i najpoštovaniji bodhistava u mahayana-budizmu. u vrijeme Mussolinijeve dikatature: fašistička organizacija mladeži od 14 do 18 godina (avangardisti) avanija (fr. predstraža. koji stavlja sve na kocku. avancer) napredovati. ispust. nadmoć. zaštitnik Tibeta. aventureux) pustolovan. bučno. sramota. avanguardia prethodnica) u Italiji. izbočenje. Maria (lat. lovac na sreću avanturistički (fr. avaler) potpisati mjenicu kao jamac avalist (fr. ausriicken) izići. ostavljen sreći ili slučaju. istaknuti dio kuće. bujica. napredak. avanie. mjenično jamstvo. avant-corps) voj. prednost. avantage) dobitak. spašava ljude kroz patnje u reinkarnacijama avangarda (fr. osobito izići u stroju iz vojarne.) prije podne. lat. Alana i Slavena.autsajder 146 Ave. ići naprijed. unaprjeđivati. prevaga. sinu Odiseja i nimfe Kalipse) auzrikati (njem. aventure. avantegeur) onaj koji ima prednost. paradno i si. izmarširati u skupini. osobito globljenje kršćanskih trgovaca u bivšoj Turskoj.

fr. aversus licem okrenut od. a. v. adversus okrenut prema. suma novca kojom se plaća poprijeko. prilaz. vita život. pravac koji je osnovao arapski mislilac Averoes IbnRošd u 12. krletka avijatičar (lat. naprava za letenje teža od zraka. avis ptica) zrakoplov. tj. quantum količina. ret. bios život.) prav. grč. letač. sučeva opomena kojom se nekome savjetuje da se kloni polaganja lažne prisege avitaminoze (grč. aviateur) zrakoplovac. aversio) odvratnost. kavez za ptice.) do 1376. i odriče besmrtnost duše. aviaticus. avis ptica) plovidba zrakom. strada cesta) zračna linija kojom stalno prometuju zrakoplovi avisatio de perjurio vitando čit. iznos) trg. avis ptica. pelagra. beriberi. avizacio de peijurio vitando (lat. (papa Grgur IX. (papa Klement V. sprijeda. aeroplan avional (fr. amine od am (monia) + -ine. drvored. lat. lat. gradu Avignonu. avion. u crkvenoj se povijesti to razdoblje naziva i "babilonskim" (prema robovanju starih Izraelaca u Babilonu) aviobiologija (lat. skorbut. njegovo naučavanje naginje materijalizmu i panteizmu. lice (kovanog novca). glava. žudan.avenija jući joj da će roditi Isusa. pojeftinjavati avinjonsko sužanjstvo razdoblje od 1305. figura koja se sastoji u tome da govornik polako odvrati onoga kome govori od glavne teme. avis ptica.) prav. tal. emtio per aversionem) kupnja ili prodaja poprijeko. avilir. aviation. odoka averzionalna suma (lat. avidus) lakom. grč. summa svota) trg. ali tako da ovaj to ne primijeti averziona trgovina (lat. logia znanost) grana biologije koja proučava uvjete pod kojima se živo biće može održati na životu u velikim visinama ili na drugim nebeskim tijelima aviofon (fr. gnušanje. afet) strašilo. grč. večernje zvonjenje u Kat. bolesti koje nastaju zbog nedostatka vitamina u hrani. staza. st. fone glas) zrak. uzgoj životinja avilirati (fr. logos znanost) vještina hvatanja ptica avidan (lat. vrsta majmuna aviceptologija (lat. grč. capio hvatam. tal. avenue) pristup.. avverso) num. gramzljiv. crkvi avenija (fr.bez. cultura uzgoj) gajenje ptica. pohlepan. aviarium) ptičnjak. avion) laka kovina od koje se prave neki dijelovi zrakoplova aviostrada (lat. zbog čega ga je osudila Rimska kurija avers (lat. zrakoplovstvo. aviver) oživiti. željan. avis ptica. put obrubljen drvećem i cvijećem averoizam med. suprotno: revers averzija (lat.) u kojem su pape stolovale u fr. pilot 147 avivirati avikultura (lat. telefon od gumenih cijevi u ratnom zrakoplovu aviomehaničar zrakoplovni mehaničar avion (fr. oživljavati. vilis jeftin) trg. avitum bonum (lat. zračna flota avijarij (lat. osvježiti boje . mržnja. lat. fil. nosos bolest) mn. lik. stara kršćanska molitva. pobiti vrijednost (robi) pojeftiniti. kamo su bili dovedeni da bi bili pod utjecajem politike francuskih kraljeva. avis ptica. djedovsko. utvara. obiteljsko imanje avivirati (fr. avion. proždrljiv avijacija (fr. sablast. averzionalni kvantum averzionalni kvantum (lat. a ne po pojedinačnoj procjeni svake stvari koja se prodaje avet (tur. med.. lat. engleska bolest i dr.

lat. od njegovih vlakana izrađuju se tkanine za odijela vatrogasaca. azap) muka. odazivati. važan međuproizvod u proizvodnji azo-boja azojski period (grč. avvisare. Asianus) stanovnik Azije. sila) med. imao je dvije karakteristike: 1. obavještavati. patetičnost Azijat (lat. javljati avizo (tal. "stil isjeckanih rečenica" s jakim ritmičkim naglašavanjem. vađenje zuba. suparnici su im bili vani.) prav. obavijestiti. antički govornički stil. izvještaj o poslanoj robi ili novcu. kutna udaljenost nekog nebeskog tijela ili predmeta na Zemlji od sjeverne ili južne točke podnevnika azobenzen narančasta kristalna tvar. visus gledanje. pravo azila u međunarodnom pravu: pravo političkih ili vojnih bjegunaca i si. kićenost. zastora u kazalištima i dr. a. a-. izvještavati. opozvati. dynamis snaga. u francuskim trg. spisi avokacija (lat. prav. nedodirljiv. kao loš vodič topline. slabljenje azoogenija (grč. patnja. skandinavski bogovi nebesnici. bombastičnost. odazivanje. avviso. neka se traže spisi. prav. komad zemljišta koji rijeka otrgne i odnese na drugu obalu azab (tur. neobuzdan čovjek azil (grč. nezauzetost azijanizam ret. lat. rađam se) znanost o stvaranju anorganskog ili organskoga iz anorganskog . avisare.aviza 148 azoogenija aviza (tal. avocatio) opozivanje. a-zoon. avviso) brodica (ili: čamac) za izvještavanje. avocere) odazvati. samatha ići k. aktiva avocentur acta čit. slojevi bez organskih ostataka azoodinamika (grč. ali najčešće ima pejorativno značenje. nedostatak snage za život. nedodirljivo mjesto na kojem progonjeni nalaze utočište. gignomai nastajem. zahtjev da se spisi vrate od nižeg suda višem avokatorij (lat. Asia. opozivati. predstavljaju prirodne sile (na čelu im je vrhovno božanstvo Odin. pojava da smjese nekih tekućina u određenom omiem vriju pri stalnoj temperaturi i daju pare istog sastava kao i tekućina Azerbajdžan država u istočnom dijelu Zakavkazja. sloboda. blagdan beskvasnog kruha azimut (ar. vrsta nesagorljivog minerala. javiti. Božja kazna azbest (grč. tal. mit. utočište. na utočište u nekoj stranoj državi azima (grč. knjigama: potraživanje. zoon živo biće. magnezijev silikat vlaknastog sastava.syle) sigurno sklonište. neudanost. pribježište. akti avocirati (lat. avulsio) med. avoir. stvoren u maloazijskoj Joniji. mn. avocentur akta (lat. tal. npr. izvidnički brod. fr. avizni brod poštanski brod za brzo prenošenje važnih vijesti avizirati (lat. inače služi. aviza avoar (fr. kiselo tijesto) židovski pashalni beskvasni kruh. divljak.. i 2. a sjedište im je Asgard). tzv. ime dviju pokrajina u sjeverozapadnom Iranu azi mn. ad za. habere imati) kao imenica. a-. pogled) trg. periodos) geol. a-sylos neopljačkan. azab. i za izolaciju azeotropija grč. a-sbestos neugasiv) min. ići prema) astr. a-zoon. avere. a-. tražiti da se nešto pošalje. zygon jaram) neoženjenost. aviser) izvijestiti. koje su pobjedili azigija (grč. najstarije razdoblje Zemljine kore. avizna lađa. dom za smještaj i izdržavanje sirotinje. zyme kvasac. avocatorium) naredba kojom se pozivaju podanici neke države da napuste službu strane države avulzija (lat. v.

višak. glasovit po svojim pješčanim plažama i izvanredno lijepom plavetnilu morske vode (značajni gradovi. Lavoisierov naziv za nitrogen koji nije u stanju održavati život) kem. tal. trgovanje novcem. azzurro. pomicanje. grč. zoo živim. ajustage) određivanje (ili: prilagođavanje) propisane težine novca. nebesko plavetnilo azuri mn. lazhward. ažiotaža (fr. element atomske težine 14. ajour) otvor (na ručnom radu) ažuran (fr. rednog broja 7. od nominalne vrijednosti. npr. može imati i više glava ažio (fr. Tropez. a-zoon. plava boja neba. tj. ažioter (fr.) po talmudu anđeo smrti. doplata. a-. azur. prilagođavanje mjere. agioteur) osoba koja se profesionalno bavi špekulacijom vrijednosnica ažiotirati (fr. Cannes. urein mokriti) med. azotos. agiotage) špekulacija. vrijednosnicama. jedan od glavnih uzroka nesposobnosti oplođivanja Azori skupina otoka zapadno od Portugala (u Atlantskom oceanu) azot (grč. azotos. Marseille) aždaja (tur. aždaha) zmaj. a jour) točan i brz u poslu. dušik. baviti se ažiotažom ažistaža (fr. lapis lazuli) plavetnilo. znak N. azotos. akcije ažio-konto (fr. agio-conto) trg. sperma sjeme) med. jedan od glavnih sastojaka zraka (4/5) azotemija (grč. ajour) praviti otvore. popularan naziv za talijansku državnu sportsku reprezentaciju (zbog modre boje njihovih majica) azurin (ar. agioter) špekulirati vrijednosnicama. agio) trg. dotjerivanje ažur (fr. vrijednosnica i si. umnožavanje azotnih spojeva u krvi azotometar (grč. Nica. onaj koji završava povjereni mu posao na vrijeme ažurirati (fr. karbonat bakra Ažurna obala (fr. dionicama i si. neman u obliku krilatog guštera. nastavak -ites) min. pers. azotos. plav mineral. St. vrijednosnica i si. anđeo koji prihvaća i prati duše umrlih azur (fr. razlika između nominalne i tečajne vrijednosti. namještanje. prisustnost velike količine dušika u mokraći Azrail (hebr. potpuni nedostatak muških sjemenih stanica (spermija. haima krv) med. lazvardi) vrsta plave boje azurit (fr. azur. metron) sprava pomoću koje se utvrđuje koliko neka zemlja oranica sadrži u sebi amonijaka azoturija (grč. spermatozoida) u izbačenom sjemenu.azoospermija 149 ažurirati azoospermija (grč. Cote d'Azur) istočni dio francuske obale na Sredozemnom moru (graniči s Italijom). neke dionice. veća vrijednost neke vrste novca. račun o dobitku odnosno gubitku pri promjeni neke vrste novca. izrađivati šupljikavi vez .008.

ansambl duhača i udaraljki koji prati svirku solista (u džezu). . očuh. ozvučenje događaja na pozornici (npr. kratica za element bor B log. background pozadina. dojenče.) dadilja. med. kratica basso B kem. pren. badigeon) vrsta fine obojene žbuke. beibi (engl. izopačenost. metež.) otac. novorođenče. st. tetanusa. grč. zbrka. mandule. drvo i plod iz porodice ruža. vožnji javnim prijevozom i dr. ali je to spriječio Bog učinivši da graditelji počnu govoriti različitim jezicima. sastavljena od boje. fobos strah) med. n. vrenja maslačne kiseline i dr. bakterije koje imaju oblik štapića. kratica za barij baba (tur. kratica za predikat (dok A označava subjekt) Ba kem. kit što ga upotrebljavaju kipari. štapić) med. Ali-baba).) velik broj porođaja. lakrdija. gospodar. bacillum štapić. bekgraund (engl. beba. nered. babilonsko sužanjstvo sedamdeset godina ropstva koje su stari Izraelci u 7. tast. badinage) šala. baden kupati. jezgra je jestiva.B B. zabuna. bezbožnost. Babilonija stara država u Aziji (simbol bogatstva i okrutnosti). babilonski toranj prema Bibliji. beibisiter (engl. očinstvo. bacillus prutić. ali prazan razgovor badižon (fr. četka badminton čit. češka brza mazurka babu (ind. bedminton (engl. Zimmer soba) kupaonica badem (sanskr.) nered. društvu je cilj održavanje te jednakosti baby čit.) vrsta tenisa malom lopticom s krilcima. draga djevojka babyboom čit. kaos.) malo dijete.) indijska titula. b drugo slovo hrvatske latinice B glaz. utopist Babeuf (1760—1797): svaki čovjek ima jednako pravo zadovoljiti svoje potrebe i uživati sva dobra prirode. razvrat Babilon stari grad u Aziji. piše se iza imena (npr. očevina. izazivači tifusa. pren. pr. trpjeli u Babilonu kamo ih je odveo kralj Nebukadnezar baborak (češ. otmjen. beibibum (engl. podloga) glaz. knez babuvizam socijalno-politička doktrina koju je utemeljio fr. tonzile badinaža (fr. dizenterije. trebao je doprijeti do neba. nagao porast nataliteta (primjerice u godinama poslije Drugog svjetskog rata) baby-sitter čit.) omiljeni češki narodni ples. e. toranj građen u Babilonu. upotrebljava se i u medicini. bacilofobija (lat. pretjeran strah od zaraznih klica (bacila). djetešce. punac. u radio-dramama) badecimer (njem.) bot. osobina onih koji su u stalnom strahu da će se zaraziti klicama bolesti (pri rukovanju. Kaldeja. zbrka. šaljiv. vapna i bizmutova klorida. čuvarica djece bacili (lat. i 6.) background čit. ženina obitelj babel (hebr. zvučna kulisa. dodiru nekog predmeta.

po čemu je i nazvana bager (niz. presvučen kožama bajla (tal. ponekad su i javne žene. bagata) v. a može se igrati na svakom terenu. nebesko kamenje. diskusija bahur (hebr. sem. bagrjanyj) crvena boja dobivena od borove kore.) kornjačin oklop. bailadeira) mn. bagatella) sitnica. šaljivac. žulj na nozi. dewadasis = sluškinje bogova) koje se odmalena posvećuju službi bogovima i u svakom hramu ih ima 8 do 12. čistiti riječno korito od pijeska. balia) dadiljati. šljiva. slične bagdadskim šalovima. baidara) mali sibirski čamac od riblje kosti ili lakog drveta. klaun u napuljskoj narodnoj komediji. Ugandi. svjetina bagdalin vrsta šarene pamučne tkanine. maslina i dr. obično bijelih katunskih tkanina baga (tur. bajaccio) lakrdijaš. tamnica. kukac. baithylia. javne plesačice i pjevačice u Indiji. uvjerenje graditelja broda ili mjerodavnih vlasti da je brod propisno izrađen.baft 151 bajliti za igru nije potrebno posebno igralište. Burundiju. buhara. grimiz.) kuh. betilije bajaco (tal. dadilja. kratko i lagano glazbeno djelo bagatelizirati (fr. otpaci koji ostanu pri proizvodnji šećera. radi isušivanja zemljišta bagerovati (niz. niska cijena. bagana janje) janjeća kožica s krznom. Bylbrief) pisani ugovor o gradnji broda. pjestovati . bethel) mn. polemika. vrsta fmog duhana iz brazilske pokrajine Bahija bahs (tur. posuda vruće vode u koju se stavljaju posude s jelom da bi se održala toplina baitilije (grč. kanala i si. baganac bagasa (fr. plesačice na službi u ind. hramovima (ind. ološ. v. bagger) jaružati. bagger) jaružalo. od davnina je poznat u Indiji i Francuskoj baft (perz. samohodna sprava za vađenje pijeska s riječnog dna. Boot čamac) pomoćni čamac. bigar bahija (šp. peronospora. poznavatelj židovskih zakona Bahutu (Hutu) narod iz skupine Bantu (žive u Ruandi. njegovateljica male djece bajlbrif (niz. malenkost. insekt bagana (tur. bagatelle. trop od grožđa. rasprava. potcjenjivati. balia) dojilja. bagatelle) ne mariti za nekoga ili nešto. tal.19). za čišćenje riječnog korita i kopanje prokopa. pajac bajadere (port. bei Wache pod stražom) zatvor. lađe s neobično velikim krmama na Dnjepru. čamac za spašavanje bajdaki (rus. bagasse) trop šećerne trske. bahys) govor. ben-mari (fr. bei kod. tričarija. bagat (tal. pagat bagatela (fr. omalovažavati. priznanica o novcu primljenom za gradnju broda bajliti (tal. vrsta malih rubaca bajbok (njem. Tanzaniji) bain-marie čit. bajbokana bajbot (njem. uzimati koga ili što previše olako bagaža (fr. kvrgasta izraslina na konjskim zglobovima. mulja bagra (rus. bachur) židovski student koji se bavi proučavanjem Talmuda. njegovati dijete. baidaki) mn. bagage) prtljaga. bahio) zaljev. baft) trg. harlekin. vrsta istočnoindijskih. Dnjestru i Bugu bajdara (rus. plamenjača. meteori koje su stari posvećivali bogovima ili ih samo obožavali (nazvano po kamenu na kojem je Jakov spavao i sanjao anđela — Post 28. vaditi pijesak iz rijeke. vrsta morske ribe.

baclage) pom. Bart brada) brada samo na licu (podbradak je izbrijan). baccala) zool. bacciformis) u obliku bobice. boja bakalar (tal. živi u iz sjevernim morima.. g. Bacco Bahus. zublja. baccalaureatum) dostojanstvo bakalareusa bakalaureirati (lat. jagodičast bakenbart (njem. baccalaureus. baita)Jpotleušica. backboard) pom. dug nož s oštricom na obje strane koji se stavlja na pušku (ime po gradu Bayonne gdje je napravljen 1640. pjesnika G. Facket. kod Rimljana: sudionici u Bakhusovim svečanostima. čuvar (nekada: noćni čuvar po selima) . Bacchus. ispit koji prethodi licencijatu. sin Zeusa i Semele (Grci su ga zvali i Dioniz). G. bacchans) mn. Byrona (1788—1824). Backfisch pržena riba). grč. Kurban-bajram (Blagdan žrtve) zove se zbog toga što se tada kolju ovnovi koje dijele sirotinji. pijanac. baccalaureatum) polagati (ili: položiti) bakalaureus bakalaureus (lat. tovar bakalaureat (lat. baiocco) nekadašnji papinski bakreni novac (pet talijanskih čentezima) Bajram (perz. pren. magisteriju i doktoratu. boga vina. višednevne svetkovine i orgije starih Rimljana u čast Bakha. raskalašena. bobica. vino. u sr. kod. bog vina. bacchans) Bakhov svećenik kod starih Rimljana bakanti (grč. pren. bacca) bot. treska. ispit zrelosti bakana (tal. baccana) obična krčma bakanalije (lat. Bačke obraz. fiaccola) luč. zalisci. lat. fenjer ili bačva) koji pliva na vodi i označava lađi put po opasnim mjestima. lat.bajok 152 bakter bajok (tal. šiparica bakhej (grč. Bacchanalia) mn. i engl. baccara) francuska kartaška hazardna igra bakbord (engl. Bakchos. bacca laureus lovorova bobica) na njem. tal. pren. razvratna pijanka. Pulver prah) prašak za dizanje tijesta (umjesto kvasca) bakter (njem. sveučilištima: najniži akademski stupanj. pren. pristojba koju plaćaju brodovi za pristajanje u luku bakler (fr. Bakchos. bacleur) zatvarač luke baklja (njem. bokkancs) vrsta teške. kod starih Rimljana: orgijske i mistične svečanosti u čast boga Bakha. divlja. drugi. vijeku: putujući daći (vaganti) bakara (fr. bei pri. pijanke. baionnette) voj. lijeva strana broda (kad je čovjek okrenut licem pramcu) bakciferan (lat. bakancs. zulufi bakfiš (njem.) bajvagn (njem. "VVagen kola) prikolica (osobito uz motocikl) baka (lat. jagoda baka (njem. backen peći. bobičast. mlada djevojka. fr. Bakchos) mit. koliba bajuneta (fr. vrsta ribe koštunjače iz porodice tovara. Bakcheios) metrička stopa od jednog kratkog i dvaju dugih slogova (bakhejski stih upotrebljavanje osobito u himnama bogu Bakhu) Bakho (lat. burno veselje bakanalije (lat. Bacchanalia) mn. osobito njegovom pesimističkom shvaćanju "svijeta i života" bajta (tal. Bake) znak (obično komad drveta. lola baklaža (fr. najčešće vojničke obuće bakant (grč. bejram) dva velika muslimanska blagdana u godini. bučno veselje bakandža (mađ. vinopija. terevenke. bakIjada svečanost s bakljama bakpulfer (njem. Wachter) stražar. a slavi se 70 dana nakon prvog Bajrama bajronizam shvaćanje života i umjetnosti koje odgovara shvaćanju velikog engl. kolac premazan smolom. prvi se slavi odmah nakon posnoga mjeseca ramazana.

vrsta hijerodula koje se posjetiteljima hramova nude za novac. bakteria. osobina nekih živih bića.) svečani. služeći se i dijaloškim oblikom. lat. kažnjavanje batinom.) ples u polju Bal (hebr. bal en masque čit. jednostanična živa bića. uron mokraća) med. lysis rastapanje) kem. bailo. mikroskopski nevidljiva bića koja žive u tijelu i uništavaju zarazne klice bakterioliza (grč. motke bakulus (lat. prašume. prut. bal champetre čit. ballata pjesma za ples) poet. kasnije se razvila u pjesmu lirsko-epskog sadržaja koja. batina bakvuds (engl. štapom bakulit (grč. lat. usp. bakteriocidi bakteriofagi (grč. bakteria. svežanj balada (fr. bakterion štapić. lat. caedere ubiti) biol. therapeia) liječenje pomoću bakterija bakterioze (grč. prodiranje bakterija kroz krvne i limfne žile u krvotok bakterije (grč. pjesnička pripovijetka baladen (fr. Koch) bakterioterapija (grč. pr. backvvoods) mn. baculum štap. opći naziv za biljne bolesti koje uzrokuju bakterije bakteriurija (grč. sluškinje u azijskim hramovima. bakvuds bal (fr. bakteria. bal u svečanom ruhu. bal pare (fr. baladin) šaljivac. metriaballo) mjerenje pomoću štapa. klicožderi. bakteria. slična štapiću. prisutnost bakterija u mokraći.) ples pod maskama. priča o nekom događaju i istodobno pobuđuje lirsko raspoloženje. logia) znanost koja se bavi proučavanjem osobina i života bakterija (osnivači: L.) otmjeni ples. bakteria. backwoodsmen) mn. Pasteur i R. klicomori. ples pod obrazinama. glumac. balio. bakteria. haima krv) med. bajadere . služenje Balu provodilo se katkada prinošenjem ljudskih žrtava bal pare (fr. baculus) štap. dem. krabuljni ples. tal. caedere) biol. gorštaci. baculatio) batinanje. mokrenje zaraznim klicama bakulacija (lat. balle) smotak. od bakteria batina) mn. bijelci naseljeni po divljim i neobrađenim krajevima Sjedinjenih Američkih Država. divlji i neobrađeni krajevi na zapadu Sjedinjenih Američkih Država bakvudsmeni (engl. fagos) mn. ballare) mn. žive kao nametnici i izazivaju razgradnju i često teške bolesti. kem. prvobitno: pjesma koja se uz plesanje pjevala (balar = plesati). lysis) mn. bakteriocidnost bakteriocidnost (grč. rastapanje bakterija imunim serumom bakteriolizini (grč. bal an mask (fr. Baal gospodin) mit. veoma sitna. sastojci imunog seruma koji imaju moć da rastapanjem ubijaju bakterije bakteriolog (grč. iz doba krede bakulometrija (lat. usp. bal. kod Feničana. palica. a ima ih pokretljivih i nepokretljivih bakteriocidi (grč. ballare plesati) zabava s plesom. biol. uništavači zaraznih klica. bakteria. lakrdijaš. baletni plesač baladine (grč. lat. pripadaju biljnom carstvu. grč. tvari i sokova u tijelu da uništavaju zarazne klice. ballade. Filistejaca i drugih semitskih naroda bog — pokrovitelj plodonosnih sila prirode.) fosilni glavonožac s ravnom ljušturom. usp. bakteria. bal šanpetr (fr. bakteria. tal.bakter iemij a 153 baladine bakteriemija (grč. najmanja. bakteria) bot. golim okom nevidljiva. bakteria palica. sjajni ples bala (fr.-med. logos) znanstvenik koji proučava osobine i život bakterija bakteriologija (grč.

zamuckivanje. žirojed balanofori (grč. osobito cirkuski balalajka (rus. zaplitati jezikom baldahin (tal. blenna sluz. nejasno izgovarati. šator. perz. upotrebljava se za električne izolatore. podstrešje. balbutire) med. balkon oko zgrade. balanos.) paraziti tropskih i sub tropskih krajeva. tepati. eidos) koji ima oblik žira. balanos žir) med. stvar za odbacivanje balata (lat. ruski narodni instrument. ballata) 2. fagos) zool. balanos. svaki nepotreban i suvišan teret. 154 baletan na. tezulja balander (niz. potplate i u zubarstvu (dobiva se od osušenog mliječnog soka drva mimusops balata) balata (tal. baldacchino) pokrivač od skupocjenog materijala nad prijestoljem ili krevetom. vrsta istočnoindijske pamučne tkanine balbucijes (lat. glaz.. žirolik balanopostitis (grč. Balander) plitka teglenica s jednom katarkom (u Nizozemskoj) balanitis (grč. neodlučnost. pjesma uz ples balatura (tal. balanos. bilanx) ravnoteža. mucati. balbuties) med. balahane) daščara. upala glavića i unutrašnje pokožice muškog spolnog organa balanoblenoreja (grč. mucanje. balance. tambura trokutasta oblika s tri žice balanca (tal. balanos.balagan balagan (rus. upala glavića i kapice balans (fr. zaplitanje jezikom balbutirati (lat.) 1. veža. bilancia) vaga. tvar vrlo slična kaučuku i gutaperki. galerija balazor trg. posthion kapica) med. zamuckivati. Baldacco. baraka. pren. dvojba. lat.) glaz. kolebanje. onaj koji se hrani žirom. ballatoio) trijem. "nebo" koje stoji pred oltarom i nosi se na procesijama (naziv po materijalu ko- . strojne remene. napadaju korijenje drveća balanoidan (grč. ali elastičnija od njih. sličan gitari. rheo curim) zagnojavanje glavića balanofag (grč.

balio bacam. trzanje. ballyzo. ballismos "plesanje") bolesna. nazvana po dječaku Balili koji je 1746. Balhornu. baline) vuneni mate- 155 balkon vanjem gibanja zrna od trenutka kad ono. u Genovi prvi poveo odlučnu borbu talijanskog naroda protiv Austrijanaca balina (fr. u kojoj su sintetizirani zahtjevi za stvaranje nacionalnog zavičaja Zidova u Palestini. balkanologija balkanizam 1. samovoljno Balila (tal. političara Arthura Balfoura (1848—1930) iz 1917. neotesanac itd.) fašistička omladinska organizacija za dječake od 8 do 14 godina. pa napraviti gorim nego što je bilo (po tiskaru J. balio bacam. kasnije: svojeglav čovjek. rasipnik. neradnik.) nekad: prostak. bez obzira radi li se o muslimanima ili o pripadnicima drugih vjera. histerična želja za plesanjem kod pojedinaca ili masa (u revolucionarnim vremenima). izraelska država balhornizirati (njem. na temelju te deklaracije stvorena je 1948. skopeo gledam) u sudskoj medicini: naprava pomoću koje se utvrđuje iz kojeg je vatrenog oružja ispaljen metak (u slučajevima gdje je u pitanju više oružja istog modela i istog kalibra) balizam (grč. borba nedopuštenim . g. grčenje. balle. ballhornisieren) htjeti nešto popraviti. obijesno. 1581—1599) balija (tur. pod tlakom barutnih plinova. nasrtljivac. drhtanje. lijenčina. revolera) i ispaljenog zrna balistoskop (grč. gramma slovo) u sudskoj medicini: snimka napravljena pomoću balistoskopa. beznačelnost. služi kao identifikacija između oružja (puške. ponašati se kao balija ponašati se prostački.. protuha.Balfourova deklaracija Balfourova (Balfurova) deklaracija izjava engl. med. napusti svoje ležište i krene kroz cijev pa sve do pogotka u cilj balistogram (grč. bacakanje balkanistika v. izraz koji označava način i sustav koji vlada u javnom životu balkanskih država i naroda.

) znojna kupelj balneum vaporis (lat. glasačka kuglica balotada (fr.. grafo) opisivanje kupališta balneologija (lat. (čit. kod tenisa. balneum.) farm. a katkada i uz pjevanje plesača) balustrada (grč. fr. postaviti balustradu balzam (grč. kupi lopte i donosi igračima Ballhausplatz njem. pren. Litavce i negdašnje "Stare Pruse" baltički jezici skupina indoeuropskih jezika (litavski. balon kaptif (fr. technike) vještina podizanja i cjelovitog uređenja kupališta (toplica) balneoterapija (lat. staropruski). kuglasta boca za tekućine. grč. kila. grč. dijal. jaka i većinom ugodna mirisa. prirodna smjesa biljnih smola s eteričnim uljima. novinski članak koji se objavljuje da bi se opipalo raspoloženje i mišljenje javnosti. toplice balneum arenae čit. balhausplac) bečki trg na kojem se nekad nalazilo sjedište austrijskog državnog kancelara. balzam za jačanje srca balsamum ophthalmicum čit. logia) proučavanje kupališta. pisaljka balon (fr. balno (fr. austrijska vanjska politika balneografija (lat. ballon) šuplje. istarski narodni ples u obliku kola (pleše se uz pratnju sopele ili gajdi. osobito zračni balon napunjen plinom lakšim od zraka (aerostat). balustrirati (fr. balzam za uminjavanje. grč. balneum) kupalište.) vrsta burgundskog vina balograf (tal. bruh. a kasnije ministarstvo vanjskih poslova. dečko koji. znanost o mineralnim izvorima koji služe za liječenje balneotehnika (lat.. topličko liječenje balneum (lat. balzamum oftalmikum (lat. stražnji dio velikog broda ball-boy čit. balneum.) kupanje u toplom pepelu balneum laconicum čit. ballon captif čit. therapeia) primjenjivanje mineralnih izvora u liječenju bolesnika. balzamum kordijale (lat. balustrade) arhit. pom. Letonce. balneum arene (lat. grč. također: umjetna smjesa za ublažavanje bolova i liječenje rana . letonski. balon d'ese (fr. balustrer) ograditi stupićima. ballon d'essai čit. dosta su bliski slavenskim jezicima baltoslavenski onaj koji je zajednički Baltima i Slavenima baltoslavistika znanost koja proučava veze i odnose između nekadašnjih Balta i Slavena balun dijal.) vezani balon kojim 156 balzam se može popeti samo do određene visine i spustiti na mjesto polaska balota (fr. okrugla.) kupanje u pari balnot čit.) vječno pero.) farm. okruglo tijelo.) šport. ballottage) drugi krug glasovanja (biranje između dvojice koji su dobili najviše glasova u prethodnom glasovanju) balsamum anodynum čit. bal-boj (engl. ublažavanje bolova balsamum cordiale čit.ball-boy do pozornice. pren. balzam za oči Balti zajedničko ime za Estonce. ograda kojom su ograđeni balkoni. naslon.) kupanje u pijesku balneum cineris (lat. ballotte) kuglica za glasovanje. stubišta. balneum. balon (obično u značenju: lopta). a dijelom i aromatičnim kiselinama. balneum kupalište. priručje. grč. balsamon) kem. balaustion. balneum lakonikum (lat. ballotade) skok konja ispruženim nogama balotaža (fr. balzamum anodinum (lat.) mala zračna kugla za ispitivanje smjera vjetra.) farm.

banalite) otrcanost. bandiera) zastava. "lijepi čovjek". opći. farm. prodavač kirurškog pribora. tj. svakidašnjim banalnost (fr. čovjek koji se okreće prema vjetru. utroba se ispere karbolnom kiselinom. bandera (tal. veza. tablica s cijenom neke robe bandijera dijal. Impaticus balsamina) bot. umjetnosti) bambocciate čit. svakidašnjost banana (šp. spojnica bandažirati (fr.) mn. malo dijete. biljna vrsta u kojoj je posebno poznat tzv. konjička zastavica. osobito zavoja. sajmove. osobito. engl. previti. seljačke zabave i si. mambu.. bot. putujuće društvo svirača. glumaca. gomila.) manji instrumentalni sastav banda (tal. sette bandiere čit. njem. raste u Indiji banak (tal. bandage) med. balzamska sredstva. bambu. po običaju starih Egipćana. trg. stup (npr. šport. banda) četa. utega i si. stijeg. bannarium) pravo prisile (različito od jus cogens) band čit. odmorište na stubištu. bandager) med. odred. vjetrokaz. čelični okov na kotaču. tezga. stup o koji se vješa zastava. v. balsamica) mn. svakodnevan. jednogodišnja ukrasna biljka netik. Asiraca i Perzijanaca: učiniti da tijela umrlih budu sačuvana od truljenja (danas se ubrizgava u arterije sublimatova otopina i dr. banderole) vrpca na trubi. previjati. a tjelesna šupljina napuni svježim drvenim ugljenom) Bambi ime laneta u djelima austrijskog pisca Felixa Saltena i u crtanim filmovima Walta Disneya bambino (tal. bandagiste) proizvođač. platforma banalan (fr. banderilla) koplje sa zastavicom koje se upotrebljava u borbi s bikovima banderiljero (šp. banale) običan. zaviti. šaljive ili vulgarne slike nizozemskih slikara koje prikazuju seoske krčme.) djetešce. previjanje. družina (lopovska).) sedam zastava — podrugljiv naziv za političke prevrtljivce koji su spremni stati pod bilo čiju zastavu. opasač na kojem stoji naboj nj ača. bamboo) vrsta trske. banaliser) načiniti otrcanim. bambus (malaj. Bank) najdonji dio visoke peći za taljenje željeza gdje se skuplja rastaljeno željezo. banderillero) borac s bikovima naoružan banderiljom banderola (fr. malajsko ime poznate istočnoazijske zeljaste biljke čiji je plod po obliku sličan krastavcu. otrcan. balsaminaceae) mn. zastava na katarci. zavijanje. zavoj. uteg (kod mačevalaca i boksača). bend (engl. klupa. "lijepi dečko" balzaminke (lat. "lijepi dečko" (nazvana po tome što su se neke od njih nekada upotrebljavale kao lijek za rane) balzamirati (grč. lutka. omotač na cigaretnom papiru i na kutiji s cigaretama. prilago- balzamici (lat. banalna fraza otrcana. balzamski lijekovi balzaminka (lat. telefonski stup) banderilja (šp.) bot. banco. bandera. bambočate (tal. sete bandijere (tal. povez na poštanskim pošiljkama. prikazivanje Krista kao djeteta (u tal. često visoka do 20 m i 60—70 cm debela. balsamon biljka roda Balsamodendron i njezina mirisna smola) namazati mirisnim mastima i uljima. vojna glazba bandaža (fr. "lijepi čovjek". suviše ponavljana rečenica . staviti utege (u mačevanju u boksu).balzamici 157 bandijera banalizirati (fr. nabiti banak zasjesti u nečijoj kući i ne odlaziti do kasne noći. metnuti okov na kotač bandažist (fr. a po okusu dinji banarij (lat.

bungalow) prizemni ljetnikovac od jednostavne grade u tropskim krajevima. banda bandit (tal. pruga u boji. unutarnji naslon na prozoru bankijeri (tal. banka banka (tal. fr. osobito prasak koji nastaje zbog probijanja zvučnog zida bangalo (engl. Bandu bandura (rus. harmonika rastezača s velikim brojem glasova (130 tonova). v. banco. štedionica. banquise) ledena santa. pucanj. obustava plaćanja.. banco-conto) trg. kratos snaga) pristaša vladavine i utjecaja novčara na javni život. daje zajmove uz kamatu.) glaz ukrajinski instrument sličan gitari i balalajci. Americi i Meksiku. tal. banco. bandizar) izgon. grč. bandeletette) uzak zavoj. banquier) osoba koje se bavi novčanim. šp. lat. banco) uplaćeni novac svih igrača u hazardnoj igri karata. "markiranje" bandleta (fr. bandito) razbojnik. grč. stupnjevita uzvišica iza prsobrana za strijelce. bježanje iz škole. propalica. usp. usp. bancus klupa.bandist 158 bankrot davati se svim političkim promjenama bandist (tal. vlasnik banke. oproštajna gozba banketa (fr. grad. kreditnim i efektivnim poslovima. nota) mjenica koju izdaje banka umjesto gotova novca. banda) član (svirač) u vojnoj glazbi. bandola. Bank) novčani zavod. mandola bandolin mast za kosu (da bi bila glatka i sjajna) bandoneon glaz. ledeni bedem (u polarnim krajevima) banknota (tal. strani novac itd. banchieri) mn. lazaroni bankiza (fr. pristaša bankokracije bankokrat (tal. njem. ustanova koja radi s novcem. banque. gozba. rumpere slomiti) slom banke. trebaju imati odlučujući utjecaj u državi i određivati njezinu politiku. gitari sličan instrumenat sa 4 do 10 metalnih žica. mala vrpca. banco. cestovni razbojnik. odnosno njihovi predstavnici. banquette) voj. nevaljalac. nesposobnost plaćanja i odgovaranja svojim novčanim obvezama. kratos snaga) zastupnik shvaćanja da banke. banco. skitnica banditizam (fr. v. vladavina velikih novčanih zavoda i njihovih predstavnika bankokrat (tal. upotrebljava se posebno u Sjev. kupuje i prodaje vrijednosnice. plaćeni ubojica. skitnja. prima novac na štednju. pren. bank bankar (fr. gospodarim) gospodarenje banaka državnim poslovima. krateo vladam. posreduje u kreditnim poslovima. bendžo bang (engl. banditisme) razboj ništvo. plosnata mala šipka bandola (tal. zavojić. igrač koji drži bank bankata (tal. papirna novčanica banko-konto (tal. samo s više žica (8—24) bandžo (engl. ledenjačka gomila (na moru). banquet. mandora. potpuna propast. banco. banjo) glaz. el bandola) glaz. nazvana po pronalazaču H. bancarotta. propast . banchetto) svečani obred nekomu i nečemu u čast. zgrada u kojoj se na- laze prostorije nekog novčanog zavoda. turistička kućica od lake grade bank (tal. banco) velika klupa u crkvi banket (fr. progon. knjiga u koju trgovac bilježi svoje poslove s bankom radi obračunavanja bankokracija (tal. grč.) jak udarac. hajdučija bandiža (tal. sprovoditelj vladavine banaka i novčanih ustanova bankrot (tal.

pren. Adansonia digitata) baptisterij (grč. banca. dućan od dasaka. baptisma) crkvena tajna krštenja. mangup baraban lupnjava koju katolici izvode u crkvi na Veliki petak kad se spomene ime razbojnika Barabe. barakan. veoma gusta i teška. raste u tropskim krajevima Afrike. baptizo) mn. baptiser) krstiti. banseg (njem. berkan barakirati (fr. kavana s alkoholnim i drugim pićima. motka. american-bar gostionica bez stolova i stolaca u kojoj gosti piju i jedu stojeći bar (grč. osnovom vjere smatraju Evanđelje baptizam (grč. gomila pijeska ili stijenja na ušću rijeke ili na ulazu u luku. bagno) drvena kućica za kupanje. totemizam.) 2. magija bantu-jezici jedna od vrsta tzv. kapela pokraj crkve ili dio crkve u kojem se obavlja krštenje baptisti (grč. bagno) kada za kupanje. poligamija. pivnica. stanovati u logorskim kolibama. kupalište baobab (arap. lišće i kora služe i kao lijek. lupnjava. straćara. teret) jedinica za mjerenje atmosferskog tlaka bara (fr. možda podrijetlom s Jave) Bantu afrički narodi koji žive južno od Gvinejskog zaljeva i velikih jezera. vrsta tropskog drveta. fr. pronositi glasove banj (tal. tučnjava barabans vrsta najfinijeg ulja (najprije se proizvodilo u belgijskoj pokrajini Brabantu) baraber v. vrsta grabežljive ribe koštunjače iz porodice morskih štuka . slična platnu. rusvaj. obustava plaćanja bankvaluta (tal. nitkov. šiba kojom se izvodi ovakva lupnjava. sprud naslaga. bantam pijetlić) šport. valuta) bankovni novac kao fingirana novčana jedinica bansek. pregrada između konja u konjušnici baraba (hebr. osobito protiv groznice (lat. baraque) daščara. krštenje baptizirati (grč. šipka.) bot. trošna kućica. barr) poluga. fr. plod. karakteristike: negroidnost. baros težina. tj.. uličnjak.5 kg (naziv po bantam-kokošima. baraba baraka (fr. po imenu biblijskog razbojnika Barabe) razbojnik. bannisare) skitati se. tal. Sphyraena barracuda) zool. pregrada. sperren zatvoriti) bank. baptisterion) krstionica. baraque) smjestiti u barake. baptizo.75 i 53. tlak. hrvač i dizač utega težak između 50. članovi kršćanske sljedbe koji odbacuju kršte- 159 barakuda nje male djece. gostionica. barracano.banksija banksija bot. banco. zahtijevaju da se krste samo odrasli. drvo s osvježavajućim plodovima. široka arapska haljina od te tkanine. rod grmova i drveta iz porodice prostolatičnica bankšpere (tal. zatvaranje isplatnih šaltera zbog teške novčane situacije u kojoj se našla banka. brana u sudnici. obično u blizini vojničkih logora i mjesta gdje radi veći broj terenskih radnika barakan (ar. divovski visoko (do 20 m) i debelo (do 9 m). patuljastoj vrsti kokoši. toplice. bantam kategorija boksač. bouracan) tkanina od kostrijeti i vune ili devine dlake. plesovi s maskama. oni koji su svjesni čina koji se nad njima vrši. kupanje u kadi. patrijarhat i matrijarhat. skitnica. daščarama barakuda (lat. Bandsage) strojna tračna pila bantam (engl. kupanje uopće banja (tal. lopov. aglutinativnih jezika (još nije napravljena njihova točna podjela i potpuna karakterizacija) banzati (lat. nadjenuti ime bar (engl. kupaonica.

barbifier) brijati. tj. vreva. barbarski ornament gotički. neuljuđenost. osobito uobičajena u knjižarstvu baraža (fr. uporaba stranih riječi i izraza u govoru i pisanju.: šnajder. pristojba za prelazak preko mosta. surovost. kaos. grub. barbarizo) učiniti nešto barbarskim. barragiste) čuvar brane. nečovječan. mokraćna kiselina) derivat barbiturne kiseline. barattare) trgovati davanjem robe za robu. vanjski zid bedema s puškarnicama. mostarina. po imenu lišaja Usnea barbata. lat. grub. u lice barbakan (fr. surov čovjek. tal. bard. šp. greda kojom se preprečuje put. divljak. bardd) pjesnik i pjevač starih Gala i ostalih keltskih . kod Rimljana: narodi koji nisu imali ni grčke ni rimske naobrazbe. grubost.) u bradu. baražna vatra za prečna vatra. (barbiere) brijač. zaporna vatra baražist (fr. razumjeti se u nešto.) dlake koje kod muškaraca i staraca na$ rastu u ušima bard (engl. svaka nepoštena ili protuzakonita radnja kapetana ili mornara kojom se nanosi šteta vlasniku broda i ostalim zakonitim interesentima. barbula hirsi čit. ranar. npr. propust za vodu ili za svjetlost barbar (grč. ujak. pobarbariti. pregrada. trgovati razmjenom barato-trgovina (tal. riba koštunjača'iz porodice trlja. in barbam (lat. buka. barbarikos) prvotno: strani. šišati. upotrebljava se kao sredstvo za liječenje nesanice barbon (tal. barba brada) stric. divljaštvo Barbe-bleu čit. barbe. barbar barbarizam (grč. šuster (krojač. barbarismos) gram. polikord barbiturat (lat. postolar). stranac. Modrobrad barbir (tal. divlji. ogriješiti se o pravila i čistoću jezika. trlja. tuđinski. zbrka baratati (tal. danas: nenaobražen. potkradanje. imate li što za jesti (bez mog znanja. bez da sam znao. voj. barbula hirzi (lat. barba. gruba jezična pogreška na štetu jasnoće i čistoće jezika. barba brada) bradica. govoriti u kovanicama. barbone) zool. baraonda) metež. baratto) razmjena. barrage) brana. trgovina kod koje se daje roba za robu. sličan liri. barbaros) kod starih Grka: svaki onaj koji nije znao govoriti grčki. pučki liječnik (pušta bolesnicima krv) barbirati (fr. rampe barba (lat. trilja. barattare) vješto poslovati. barranda) ograda u areni gdje se izvode borbe s bikovima baraonda (tal. barbaros) v. naziv za starijeg čovjeka (u Dalmaciji). kuh. uricum acidum.) vitez iz starofrancuske priče koji je poznat po tome što je ubio svojih šest žena. podvala. krijumčarenje baratirati (tal. baratteria) pom. barbarin barbarin (grč. pogrešno upotrijebljena riječ barbarizirati (grč. u brk. Barb-ble (fr. barbiton) starogrčki glazbeni instrument s mnogo žica. stražarska kula. tal. prijevara. imate li što za jelo). kelt. rampa. batoglavac barbula (lat. barbaros) nenaobraženost. skidati ljuske s ribe barbiton (grč. keltski i ovima slični oblici ornamenata barbarstvo (grč. surov. vidar. osobito za ona zna- čenja za koja imamo hrvatsku riječ. barbacana) voj.bara 160 bar baranda (šp. spretno postupati baraterija (tal. dakle tudinac. iskvareno. nepravilno barbarski (grč. kovanica. suprotan duhu i pravilima jezika. barbacane. vješto rukovati.

čist. barys težak) kem. element. našaranost. željeza i dr. građanski rat. teško. crnih medvjeda u Sjev. našarati. svile i pamuka Bargello čit. pregrada uskih mjesta (ulica. barriere) pregrada. bariolage) šarenilo. uz pratnju harfe. pregrada od rešetaka. tj. svećenici itd. mineral barij a (težac) . redni broj 56. sfaira kugla) geol. težište barifon (grč. šp.6 1 bareljef (fr. slabije ispupčen kiparski rad na ravnoj površini. osamiti se barilalija (grč. zabarikadirati se ograditi se. glossa jezik) med. bardelo (tal. albarda) tegleća životinja. neukusno. barricade) brana. Japanu i dr. guslarska pjesma bardo (fr. prepriječiti. pjevač koji pjeva dubok glas. med. grč. bareter (fr. barrister) titula engleskih odvjetnika koji vode sporove pred visokim sudovima barit (grč. Geld novac) gotovina. pren. tromost. sada: svi slično tkani materijali od vune. baryum. barda. danas: narodni muzej za talijansku umjetnost i kulturnu povijest bari.) prije: guvernerova palača (podestata) u Firenci. gotov novac bareta (fr. nazvana po mjestu Barege u Pirinejima. barrel) bačva. bar gotov. od teških elemenata (nikla. sastoji se. barretum) kapa uopće. bardot. barilla) kem. Zemljina jezgra. laleo govorim) med. obrana. vjerojatno. vrsta malih.barij 161 bari naroda koji je pjevao. ar. mostove) radi obrane. baricentar (grč. u slavu junaka i bogova.(grč. izdvojiti se. bas barifonija (grč. dubok glas. reljef bares geld (njem. barys) predmetak u složenicama sa značenjem: težak baribal zool. protkati šarenilom barisfera (grč. berretta. zatim: sjedište kapetana policije i zatvor. barilalija barij (lat. zaklon. ulična borba. tal. atomska težina 137. smetnja. bardiglio) vrsta tvrdog bijelog fiorentinskog mramora bardit (lat. previše šareno slikarstvo bariolirati (fr. metria) barometrija bariolaža (fr. usp. čovjek koji nosi sve na svojim leđima barel (engl. v. pjesnik bardiljo (tal. Americi. kentron) fiz. gradska vrata. ulaz na kojem se plaća trošarina. otežano govorenje. barys težak) kem. mostova) radi obrane. stabilizator toka barež (fr. fone) glaz. znak Ba barijera (fr. granica. barys težak. pren.36. soma tijelo) med. bačvica. gojnost barister (engl. pren. barys težak. barioler) šarati. uglata ili okrugla kapa bez štita kakvu nose na službi suci. barege) prvobitno: laka vunena tkanina. barditus) bardova ratnička pjesma. barrette. ugojenost. teško izgovaranje riječi barilja (šp. lat. barricader) pregraditi. zatvoriti se dobro. pogranično utvrđenje. barretter) otpornik od tanke žice u balonu napunjenom vodikom. branik. bas-relief) plići. barys. bas. dizati (ili: praviti) barikade. barys. smetnja. fone glas) glaz. mlada mazga. barys težak.) barisomatija (grč. prošarati. pren. zatvoriti uske prolaze (ulice. barys. engleska mjera za tekućine od 36 galona = 136. prepreka barikadirati (fr. prepreka barikada (fr. brana. nečista španjolska soda koja se dobiva sagorijevanjem morskih biljaka barimetrija (grč. tal. barys. meda. barys težak. teškoća govorenja kao bolesno stanje bariglosija (grč.

barres) gimnastička sprava: dvije okrugle. neraspoloženje bariton (grč. baros. dubok. tonos ton) glaz. ovaj stil je potisnuo renesansu i predstavlja njezinu degeneraciju. metron) fiz. glazbeni instrument sa žicama. lađica. svaka učvršćena na dva stupa. barok barokomora (grč. barque) mali čamac. grč. teško razumljiva poezija koja je cvjetala za vrijeme trajanja baroknog stila u arhitekturi i umjetnosti barokni stil (port. baros težina. bar) vlasnik ili poslovođa bara. barythymia) zlovolja. velika trgovačka lađa sa tri katarke barkarola (tal. i prvu polovicu XVIII. barrocco. smiješan. paralelne (i vodoravne) motke. dobilo ime po nazivu koji su Portugalci dali biseru nepravilna oblika (barrocco). barokna poezija učena. barometarski minimum najniži zračni tlak. najveći čamac na ratnim brodovima. barys jak. fr. baroknim se nazivaju one pojave u životu i umjetnosti koje — svojim pretjeranostima. barogram barogram (grč. grafo) meteor. iskrivljenostima i proturječnostima između sredstva i cilja. naprava koja bilježi promjene u zračnom tlaku. konobar barn jedinica površine za mjerenje u nuklearnoj fizici Barnaba hebr.baritimija 162 barometarski baritimija (grč. metron) koji se tiče barometrije. fone glas) čovjek koji ima dubok ili grub glas barograf (grč. fr. barkarola barketa (tal. st. dvorska. s katarkama. "sin utjehe" barne (njem. razboj baro. kreće se otprilike između "A" do "a". tuga. metron mjera. st. usp.(grč. riječ kod koje je posljednji slog nenaglašen barjak (tur.. metron) vaga za djecu. barometarski maksimum najviši zračni tlak. barchetta) mali čamac. barrocco) arhit. barcaza) pom. stijeg barka (tal. istodobno mjeri i visinu i težinu barometar (grč. jedrima i malim topovima barkerola (tal. barcherolla) čamac bez katarke. ladica. muški glas između basa i tenora. baros. Barren. osobito posljednji slog riječi. sprava za mjerenje zračnog tlaka (težine zraka) barometarski (grč. barca. približi vši se gotičkoj umjetnosti XV. barografsku krivulju. kamara soba) posebno izgrađena hermetički zatvorena prostorija u kojoj se tlak zraka može umjetno mijenjati. gramma slovo. barokni stil barokan (port. sjeta. duboki tenor ili visoki bas. nastran. čudan. pritisak barofon (grč. eufonij (u vojnoj glazbi) baritonirati (grč. baros težina.. makros visok. brodić barman (engl. barytonon) gram. usp. pismo) papir na kojem je bariograf ispisao liniju zračnog tlaka barok (port. baros) predmetak u složenicama sa značenjem: težina. barrocco) nepravilan. gondola. st. barometar koji sam sebe registrira praveći tzv. sadržaja i forme — izazivaju dojam nečega nastranog i ludog. stylos) razdoblje u povijesti umjetnosti koje obuhvaća kraj XVI.. najviše stanje barometra. baros težina. v. barjak) zastava. glaz. barytoneo naglasim gravisom) gram. pjevati bariton baritonon (grč. barcaruola) vesela pjesma venecijanskih gondolijera barkasa (šp. XVII. st. najniže stanje barometra . baros. a služi za ispitivanje sposobnosti pilota ili ronilaca da izdržavaju različite promjene u tlaku zraka baromakrometar (grč. pjevač koji pjeva bariton. jedan slog ostaviti nenaglašen. baros težina.

žena koja se pravi učenom. američki. Bart brada. prečaga (na ljestvama) baset (tal. metron. baros. tropos okret. (uoči dana sv. instrument koji proizvodi bas-tonove bas bleu čit. beisik ingliš (engl. pliš bartolinitis med. v. basson dorski komparativ od bathys dubok) glaz. znanstveni. wischen brisati. barone) plemićka titula. baro. kolovoza 1572. jedini neindoeuropski jezik u zapadnoj Europi. titula drugog arhonta u staroj Ateni basist (fr. barimetrija barometrograf (grč. baros. međunarodni. velur. bassetto) glaz. tal. pren. American. basso. duboki tenor. tj. stupanj plemstva između grofa i plemića. vještina rukovanja barometrima. grč. junak. thermos topao.) plava čarapa. između baruna i viteza baroskop (grč. oprašivati) četka na dugačkom štapu. baros. v. basse-lisse) vrsta vunenih ili svilenih zidnih tepiha s dubokom osnovom bason (fr. geotropizam baršun (mađ. mjesta koja treba izvoditi za jednu oktavu dublje . sumpora i drvenog (lipo vog ili vrbovog) ugljena 163 bassa ottava bas (tal. skopeo) stariji naziv barometra. bassetto) glaz.) stuba. fr. ba ble (fr. hrabar čovjek. hipsotermometar barotropizam (grč. mali kontrabas sa tri žice baseto (tal. bariton Basic English čit. najdublji glas u višeglasnim vokalima i instrumentalnim djelima. kadifa. član nižeg plemstva. dazimetar barotermometar (grč. barograf baronesa (tal. basson) glaz. grafo) barometar koji sam bilježi promjene u zračnom tlaku. ta je točka niža što je visina na kojoj se ona određuje veća. vitez barunat (lat. danas: posebna vrsta barometra (s kamforom. jak. svirač koji svira bas baskervil tisk.) keltski dijalekt kojim se govori u Bretanji basa vrsta ličkog sira. pahalica barun (lat. najdublji muški glas. barsony) vrsta tkanine. fagot bassa ottava (tal. amonijakovim kloridom i salitrom koji su preliveni alkoholom) kod kojega se po talogu poznaje hoće li vrijeme biti vedro ili oblačno. vrsta slova (naziv prema glasovitom engleskom tiskaru Baskervilleu) Baski narod na Pirinejskom poluotoku baskijska kapa (basketka) tamnomodra kapa bez štitnika i oboda. metron) termometar za mjerenje točke vrenja vode. usminskih žlijezda Bartolomejska noć pokolj koji je u katoličkoj Francuskoj u noći na 24. barunija barunija (fr.barometrija barometrija (grč. baronnie) v. International. baronessa) barunova kći baronet (eng. ba breton (fr. bassiste) pjevač koji pjeva bas. baros. britanski. glaz. baron. Scientific.) puščani prah. barunat barut (tur. "takozvana" spisateljica bas breton čit. smjesa kalijeva nitrata. rodoslovno usamljen baslis (fr. francuska kapa baskijski jezik jezik Baska. pren. baronet) titula engleskog nasljednog plemstva. upala Bartholinovih žlijezda. baro) posjed za koji je vezana barunska titula. trgovački) suvremeni umjetni engleski jezik s ograničenim brojem riječi basileus (grč. Commercial. pravac) bot. "škripavac" basamak (tur. baros. osnova harmonije. metria) mjerenje zračnog tlaka.) mn. kratica od British. Bartolomeja) izvršen u Parizu nad hugenotima bartviš (njem. samt. basileus) kralj.

bastion) voj. bastonnade) batinanje. baščavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci 164 batelaža baš-čauš (tur. zanemariti. bristolski mesing bataliti (tur. bastare) dostajati. i koja je razorena 14. battuere tući se. dio prihoda sultanija koji se sastojao od novčanih kazni za šumske prekršaje bašunsagolsun! (tur. vrsta fine i guste pamučne tkanine. poremetiti. obično s 800 do 1000 vojnika. fr. odgovara se sa: dostum-sagolsun! zdrav mi bio ti. basso mare duboko more) jato riba bašiti se (tur. ostaviti. osobito po tabanima baš-čauš (tur. bastardna mjenica lažna mjenica. telećak. mađioničarstvo. dubok bas basso ripieno (tal. za vrijeme Luja XVI. bašmaklik) "novac za papuče". prateći bas basta! (tal. batavia) polusvilena tkanina koja se izrađuje na Javi batelaža (fr. nosač. bastardo) bot. prsobran bastionirati (fr. tj. basso ripieno) glaz. bastardo) izvanbračno dijete. na stranu.basso obbligato basso obbligato (tal. brzoplet govor batavija (lat. napustiti.) neka je tvoja glava zdrava! (česta muslimanska izreka. bataglia) bitka. bastak bastaj (fr. sposoban. batelage) opsjenarstvo. stalno ponavljanje jedne teme u basu basso profondo (tal. dubok bariton. st. borbeni mač koji se u borbi držao u jednoj ruci. privremen zaklon. bašli što ima glavu) pribadača. usuđivati se. osobito.) narednik u turskoj vojsci bašama (tal. trećinu ili četvrtinu pješačkog puka. utovarivanje i istovarivanje broda čam- . polaziti za rukom. tisk. prema formaciji. također: bareljef bastard (ta. biljka koja je postala spolnim križanjem dviju različitih biljnih vrsta. trg. poluležeća fr. bastille) tvrđava. slova između ronda i angleza batardo (fr. vuka i psa).) glaz. batarde) pokrivena laka bečka kočija na oprugama. mješanac (npr. špenadl bašmalik (tur. odbaciti batalja (tal. zapustiti.) posebice.) fort. okaniti se čega. Bastille poznata pariška tamnica koju je u XIV. mucanje. utvrditi. uspijevati bastilja (fr. bastardni prozor prozor s jednakom ili manjom visinom nego širinom bastardirati (tal. pom. voj. podijeljenih u 4 čete batar (fr. prijatelju! bat-metal bijeložuta mješavina od 55% bakra i 45% cinka (upotrebljava se za svijećnjake i druge predmete). battarizo mucam) med. batardeau) voj. bastion (fr.) glaz. prijevara. po strani bašlija (tur. glas između baritona i basa. srpnja 1789. bassetaille) glaz. razmnožavati (se) križanjem različitih vrsta bastati (tal. utvrđen zamak s kulama koji služi kao tamnica. biti dovoljno. bastonare) batinati. zamuckivanje. bataillon) voj. batinanje po tabanima u Turskoj bastonirati (tal.) dosta! dosta o tome! bastah (grč. bastagma breme. praviti se važan baška (tur. kula. teret) sluga. napraviti utvrđenje (ili prsobran) bastonada (fr. boj. vrsta starih topova.) glaz. izraz sućuti u povodu smrtnog slučaja. biti hrabar. odred vojske koji predstavlja. ranac. batal) pokvariti. kopile. glas basa koji vodi melodiju basso ostinato (tal. borba bataljun (lat. nasip od kamena batarizam (grč. utvrđenje. bot. s potpisom osobe koja ne postoji. sagradio Karlo V. križanac. šp. zool. konja i magarca. baša) ponašati se kao baša (paša). smjeti.

metron) mjerenje dubine. nego predstavlja neko neutralno meducarstvo prabića ili protista. bitnica. baton. bathys dubok. rekordna dubina ronjenja: 11521 m batiskop (grč. fone) glaz. geol. batrahij batrica (grč. battre. potpuno kristalizirane najdublje gromade plutonskih stijena. prostaštvo u govoru i pisanju batrahij (grč. tal. bathos dubina. usp.baterflaj cima. bathron stuba. skafos lađa) ronilačko zvono. naklapanje batometar (grč. više istovrsnih topova (4 do 8) s potpunom opremom i priborom koji čine jednu borbenu jedinicu. sprava za namještanje iščašenih udova batriti (mađ. prut. pipničar. brodarina. radi većeg električnog punjenja. dirigentski štapić. obično praćen vrtoglavicom batoliti (grč. dvostruki udar. butler) peharnik. kirurška postelja. fobos strah) med. znak za mirovanje batonda (tal. batuta batos (grč. v. alka batifon (grč. onaj koji živi u dubini. glavni sluga batman (fr. butterfly leptir) plivački stil. jednostanično organsko biće u morskoj dubini batidur (tal. bathys dubok. zamašajni udarac njihala na satu batofobija (grč. batterie) voj. spoje tako da su svi vanjski oblozi sjedne strane i svi unutrašnji oblozi s druge strane međusobno povezani. puhački instrument s dubokim tonovima batimetrija (grč. bathos. ognjilo na starim puškama. sokoliti batrokefalija (grč. bathos visina. lupanje srca. klupa. ponajviše granitoidnih batologija (grč. lithos kamen) mn. glaz. prirodnjak Thomas Huxley (1825—1895) i njime nazvao organsku prasluz koje ima u morskim dubinama i koja ne spada ni u životinje ni u biljke. metria) sprava za mjerenje morske dubine batometrija (grč. bathys. strah od dubine ili visine. palica. batrahus Batrahomiomahija (grč. battement) udaranje ruku i nogu pri plesanju. izraz koji je stvorio engl. metria) v. kremen. bathron) terasa ispred kuće. bathos dubina) niskost. bator hrabar) hrabriti. batiste) vrsta veoma finog i gustog platna batler (engl. u mačevanju: udarac po protivnikovom maču. skopeo gledam) čamac sa staklenim dnom kroz koje se može gledati pod vodu 165 batrokefalija batist (fr. parodija Ilijade batrahus (grč. batrachos žaba) med. čvrsta naprava za ronjenje koja ne ovisi o matičnom brodu (izumitelj švicarski fizičar August Piccard. kefale glava) lubanja koja ima oblik stube . batuere udariti. prevoznina. batrachos žaba. leptirov stil baterija (fr. battere. batometrija batirati (fr. bathron postolje. dubina. mys miš. prišt ispod jezika. električna baterija više lajdenskih boca koje se. bios život) biol. lupiti) u mačevanju: izbiti protivniku mač iz ruke batiskaf (grč. machia borba) "Boj žaba i miševa". tzv. batimetrija baton (fr. 1884—1962). lat. basto) štap. galvanska baterija spoj više galvanskih elemenata u istom vodiču radi dobivanja jače struje ili višeg napona (paralelno ili uzastopno spajanje) batibijus (grč. battologia) nepotreban govor. brodski promet. lat. bathys dubok. lupetanje. sjedalo) med. bodriti. kameni prag batrij (grč. batrachos žaba) med. glasoviti starogrčki spjev nepoznatog autora. battitura udarac) kolut na vratima. vozarina baterflaj (engl. battere) u cirkusu: saltomortale preko konja. glaz. bathos dubina.

koža na konjičkim hlačama bazanirati (fr. pojačana probava tvari. određen put na zemlji (npr. basanos probni kamen) tvrd crni kamen od kojega su stari Egipćani izrađivali kipove bazar (perz. odakle dobivaju pojačanja i ostalu pomoć. žena koja je sa svojim mužem Filemonom ugostila Zeusa kad on nigdje drugdje nije mogao nadi skloništa. u mačevanju: jak udarac duž protivnikovog mača s ciljem da se protivnikov mač izvede iz napadne linije ili da se napravi mjesta za izvođenje udara na protivnika. znaci: povećana štitnjača. augita i magnetita. strana ili površina na kojoj zamišljamo da leži poligon ili poliedar. bava) trg.) nekad. pjena) opršnjak. (nazvana po njem. Bauer seljak) u šahu: pješak. Bausch nabor) naboran. osnova stupnja. podnožje stupa. osnovna linija duga više kilometara koja se. basis) mn. svojstvo kiselina da se s određenim količinama baznih oksida pretvaraju u soli. battuta) glaz. grčevi u trbuhu. prema Pliniju riječ afričkog podrijetla) vulkanska stijena sastavljena od plagioglasa. ubrzan rad srca. drhtanje prstiju. kem. pomoću motki za mjerenje. uvodna stihovna stopa. metr. basis) osnova. usp. katkad. otpaci od svile Bavijus (lat. otuda: loš pjesnik i pakostan kritičar. baza Bazedovljeva bolest med. bavella. arhit. elektro- pozitivna) koja se spaja s kiselinom i neutralizira je stvarajući sol. brzine automobila ili drugog motornog vozila bazalt (lat. mršavljenje i dr. Bavius) v. i odakle svi putevi vode k raznim jedinicama kako one napreduju. kronična bolest koja nastaje kao posljedica bolesti štitnjače. dužine 3000 m) koji služi za mjerenje brzine leta zrakoplova. obojiti crno bazanit (grč. liječniku K. proljev. siperak bavela (tal. krupne buljave oči. spojevi koji s kiselinama oblikuju soli (njihove otopine u vodi pokazuju većinom alkalnu reakciju). usp. basane) obojena janjeća. skok pri kojem konj samo malo dodiruje zemlju kopitima. geod. mat. ovčja ili teleća koža za ukoričenje knjiga. baze. koji ju je prvi utvrdio i opisao) bazeitet (grč. voj. basaltes. basis) kem. potencije ili logaritma. a Filemona u hrast baušig (njem. zwicken štipati) štipanje. Basedowu. 1799 —1854. temelj. točno izmjeri i koja onda služi kao osnova triangulacije. znojenje. Bav Bayer svjetski poznata njemačka tvornica lijekova baza (grč.) sajam. Bavius) ime dvojice loših pjesnika i drskih kritičara koji su pretenciozno kritizirali Horacijeve pjesme. kem. ovčju. odličan materijal za građevine bazan (tur. teleću) za ukoričenje knjiga. kipa ili svoda. nakon smrti Baukidu je pretvorio u lipu. ponekad bazana (fr. saltomortale napravljen preko konja bauer (njem. u Europi: prodavaonica s jeftinom robom baze (grč. prisutnost neke kemijske baze bazen (fr. mjesto ili zemljište s kojeg jedinice neke vojske napreduju.batuta 166 bazen batuta (tal. basin) umjetno izdubljen prostor napunjen vodom . nabran Bav (lat. tvar (supstanca. udarac za takt. basaner) obojiti kožu (janjeću. bavaglino od bava slina. geom. za nagradu Zeus jo njihovu kolibu pretvorio u prekrasan hram. Bauch trbuh. podloga neke stvari. pijun bauhcvikn (njem. trema pred javni nastup Baukida mit. zavijanje. Bavijus bavarin (tal.

kraljevski zmaj. v. kefalotrib. kratica za beril be-bop čit. basis) prid. ime po crkv. zasnovati. baziotrib bazipetalan (grč. oslanjati se na koga ili što. bič la mar (engl. tvrdo zvučanje s osnovnim tonom b. pouzdati se. basis) mn. n. v. oikia kraljevska. objavljen 887. vrsta pite s mnogo vrhnja bazni (grč. zatim. basilike) u obliku bazilike. kod Grka i Rimljana: zgrada za trgovanje 1 pravne poslove koja se sastojala od dviju dvorana na stupovima. eruptivno kamenje s nešto malo bazalta. ubijao svojim pogledom baziotrib (grč. temno režem) zarezivanje liječničke pijavice (nakon što se nasisala krvi) ispred završetka repa s trbušne strane radi ispražnjavanja i održanja životinje Be kem. osloniti se. a druge za suce (tribunal). akropetalan 167 beach-la-mar bazirati (grč. osnovno naučavanje bazicitet (grč. besežiranje bdelometar (grč. ručni reaktivni bacač BBC čit. mit. bdella pijavica. kratica za British broadcasting Corporation čit. basilike) zool. bibop (engl.) bazilika (grč.bazeologija bazeologija (grč. sličan bazilici Bazilike (grč. v. baziotriptor. Be-dur (tal. uljevuša.) vrsta džeza karakteristična po čestim disonancama u harmonizaciji. Be-moll) glaz. e. osnivati. basis. zamjenjuje liječničku pijavicu bdelotomija (grč. učitelju Baziliju Velikom (4. razrješavajući znak kojim se jedna povišena ili snižena nota vraća na prvobitni stupanj Be-mol (tal. bazeitet bazilijanac pripadnik katoličkog reda (koji se služi istočnim obredima). logia) znanost 0 osobinama tijela. kefalotriptor baziotripsija (grč. petalon list) bot. basis. zvučanje s osnovnim tonom b. bazno kamenje bazlamača (tur. improvizacija u paru i skupini. šp. supr. počivati bazitet (grč. v. jedne za publiku. tip prvih kršćanskih crkava. Basileus) mn. "kreolski" jezik (engleski temelj). supr. basis) kem. 4/4 takt. basis. četverouglato "V". legendarni kraljevski zmaj koji je.. bazilisk (grč. glavna crkva bazilikalan (grč. liječnički instrument za lomljenje dječje glave u maternici i za izvlačenje djeteta (upotrebljava se kod teških porođaja kad je to jedini izlaz). razvaruša. basis. dolerita itd. basilike tj. tribo trljam) med. bazalni bazuka voj. tripsis trljanje) med. tribe trljanje) med. staklena sprava za isisavanje krvi. beach-la-mar morska obala) naziv za tzv. sredstvo sporazumijevanja u zapadnom području Tihog oceana . basis) kem. tobože.. bazeitet baziti (grč. bazlamač) slijevka. naziv za razvoj pri kojem se najmlađi novi organ pojavljuje pri dnu stabljike. Be-dur beach-la-mar čit. geol. bdella. basis. divna kuća) prvobitno kod starih Grka: dvorana sa sjedištem arhonta basileusa u Ateni.) glaz. metron) med. Bibisi (engl. tempo umjeren . u slučajevima osobito teškog porođaja: lomljenje dječje glave u maternici i vađenje djeteta baziotribom baziotriptor (grč. st. saborna. basis) osnovati. suprotno: Be-mol Be-kvadrat glaz. zakonik cara Basilijusa Velikog. Britiš brodkasting korporejšn) Britansko radij sko društvo BCG v. suvremeni društveni ples. utemeljiti. pouzdavati se u. vrsta bezopasnog guštera u Južnoj Americi i Aziji.

pristajati na nešto. odobriti. električna beatifikacija električni eksperiment koji se sastoji u stvaranju svijetlog svetačkog vijenca (aureole) beatikum (lat. nalog.) kolač s medom. bogomoljka beata virgo (lat) blažena Djevica. proglašenje za sveca. beden) vanjski zid oko tvrđave. ženski ogrtač sličan arapskoj nošnji beduini (ar.) blažene. čit. Beaufort Francis (1774—1857). biscia) smuk (vrsta neotrovne zmije) bedel (tur. novac uopće beča (tal.. proglasiti svecem.). Bogorodica. stanovnici pustinje. fiz. čovjek koji umjesto nekog drugog ide na hodočašće ili u vojsku bedem (tur. poslužitelj. tj. qui procul negotiis. beatificare) posvetiti. razmjeran) zamjenik. bedavi) mn. beati possidentes) sretni su oni koji imaju. beate memorije (lat. beatificatio) posvećivanje. Marije od Betlehema koja služi kao ludnica) beduina (ar. one koje se prave sveticama. Bezirk) okrug. njegovanju bolesnih itd. izabrati po svome ukusu. tobožnja svetost. beanus) glupo i neotesano držanje (ili: ponašanje) beata (lat. zavoljeti.beanizam beanizam (lat. beguine. uvrštenje u red blaženih od strane pape. žive od stočarstva i pljačke. beata) blažena. uvrstiti u red svetaca beatifikacija (lat. st. bedinter bedlam (engl. u nekadašnjoj austrijskog vojsci odgovor podređenoga nadređenome kao izjava da će nalog biti izvršen beg-lokum (tur. beatus ile kvi prokul negocijis (lat. obrana bediner (njem.) na zapovijed. (po imenu francuskog izumitelja Henrija Becquerela) zajednički naziv za zrake koje izbijaju iz radioaktivnih elemenata (alfa-zrake. engleski admiral. pren. sastavljač meteorološke skale za mjerenje brzine vjetra becirk (lat. bagging) platno za pakiranje . sirijskim i sjevernoafričkim pustinjama." (Horacijev stih) beaufort v. beatitudo vestra) Vaša Svetosti (oslovljavanje pape) beatizam (lat.. beatus blažen) pravljenje svecem. i XIII. begute beging (engl. licemjerje beatus ille. beaticum) posljednja pomast.. pod vlašću svojih šeika i kadi befel (njem. okružje. poželjeti. cirkus. Befehl) zapovijed. beta-zrake. bogomoljke. sretna. pričest umirućeg kod katolika beatitudo vestra (lat. bedienen poslužiti) sluga.) luđak. begger) mn. kvart Becquerelove zrake čit. Bekrelove . nomadska arapska plemena u arabijskim... nakon čega dolazi čin kanonizacije. diviti se begine (lat. umj. medenjak begenisati (tur. svete uspomene (pokojnik) beati possidentes (lat. onaj koji živi u ludnici (po velikoj londonskoj bolnici Sv. bedavi) mod. njem. Majka Božja. voljeti koga. pren. zaštita. gama-zrake) 168 beging beč (tal. cum befel (njem. boufort. ugađati) svidjeti se. zum Befehl čit. bagan. bezzo) sitan mletački novac. Gospa beatae memoriae čit. bedel odgovarajući. begenmek činiti dobro.. blago onima koji imaju beatificirati (lat. (najstariji red posvećen boguugodnom radu. engl.) "sretan onaj koji je daleko od poslova. pripadnice opatičkog reda koji je osobito bio raširen u XI.

strijela) geol. bella donna) kem. bacon) slanina sa slojevima mesa bekovski (prema engl. bekovski udarac u nogometu: snažan udarac sa svrhom da lopta ode što dalje od vlastitog gola. pomoćnica. begleiten pratiti) glaz. belfry zvonik) gradski zvonik spojen s vijećnicom (u srednjem vijeku i renesansi) . vrsta levantskog pamuka slabe kakvoće belelaks trg. igrač iz uže obrane u nekim športskim igrama (svaka momčad ima dva beka. neman.) lijep duh. v. ni praktičnim ciljevima. fr. šport. upotrebljava se kao sredstvo za uljepšavanje radi povećanja zjenica belaj (tur. vrag belanda (tal. lijepa žena. vrsta istočnoindijske svilene tkanine. zlo. lijevog i desnog) bekasina (fr. ima pristaša i u Europi i Americi behar (tur. jad. gužva. bellezza) ljepota. bela) nevolja. (Atropa Belladonna) šumska biljka iz por. zabavna književnost svake vrste. proljeće) cvijet (na voćkama) behemot (hebr). lijekovi protiv kašlja bejzbol (engl. ljepotica beledin trg. belanda. sjevernoamerička igra loptom. nesreća. velebilje. ružno vrijeme. estetska i književna kritika belfrid (engl. beggar) mn. zabavni pisac beletristika (fr. glavni sastojak atropina beladonin (tal. tj. bunika. begine begute (eng. u Bibliji: naziv za vodenog konja behici (grč. uz pomoć konja Pegaza ubio neman Himeru beletrist (fr. bel-espri (fr. bahar miris. belletriste) onaj koji piše beletristiku. igraju dvije momčadi sa po devet igrača na igralištu u obliku romboida čije su strane duge 27 m bek (engl. metež. beggar) mn. divovska životinja. ona grana literature koja ne služi ni vjerskim. fosilni ostaci izumrlih glavonožaca iz razdooblja jure i krede Belerofont mit. patnja. muka. bechos kašalj) mn. bella donna "lijepa žena") bot. pametan i duhovit čovjek 169 belfrid beladona (tal. v. močvarna šljuka bekhend (engl. zove se i kazneni prostor budući da se prekršaji u njemu kažnjavaju izuzetno strogo. belchite) vrsta španjolske vune. udarac okrenutom rukom. med. unuk Sizifov. backhand) šport. svirač u tamburaškom orkestru na instrumentu dubljega glasa kojemu je zadatak praćenje glavne melodije (obično u tercama ili kvintama) begonija ukrasna biljka velikih mirisnih cvjetova (naziv po imenu Francuza Michaela Begona) beguine (engl. hrptom ruke (u tenisu) bekon (engl.beglajter beglajter (njem. sin Glaukov. neprecizan udarac bel-esprit čit. base-ball) šport. vrsta nordijskih plitkih jedrilica belčite (šp. nazvana po istoimenom gradu beleca (tal. bekovski prostor dio nogometnog igrališta (šesnaesterac) koji je prvobitno pripadao samo bekovima (braničima). bun. feljton. becassine) zool. slične taftu belemniti (grč. beladona-ekstrakt sok koji se priprema od svježeg soka lišća ove biljke. napast. belandre) pom. belles lettres. dakle pjesništvo u stihu i prozi. sredstva. ni znanstvenim. bijeda. begine behanizam smjer u babizmu. nepogoda. belles-lettres književnost) lijepa književnost. organska baza koja se dobiva od korijena i lišća velebilja. tj. back). bex. belemnon oružje koje se baca. back) šport.

svijeće izrađene od mješavine parafina i stearina ben (hebr. sestra i pratiteljica boga Marsa belot (fr. blagoslov benedictio apostolica čit. glazbeni pravac koji teži za što suvremenijom reprodukcijom tona i za virtuoznošću u izvođenju belle epoque čit. belvedere lijep vidik) vidikovac. bei epok (fr. kao kamen tvrda masa koja se u veličini kokošjeg jajeta ponekad nalazi u bubrezima velikih jesetri-moruna.) rat sviju protiv svih. dio Vatikana u kojem se nalazi glasoviti Apolonov kip belvi (fr. vrsta tenisa i hokeja na ledu. belos strijela. lijepo bene valete! (lat. katolički red sv. usp. čist parafin koji se dobiva od petroleja. Baal-Sebub) mit.) dobro raspoloženje. samostanima.belikozan 170 benefakcija belikozan (lat. benedictio) u Kat. tornjić na kući. benedicere) blagosloviti.) živjeli! benedicirati (lat. ben sin) kod semitskih osobnih imena stavlja se uz očevo ime. manteia) gatanje (ili: proricanje) iz strijela (na Istoku) Belona (lat. ratnički belkanto (tal. prvotno. bei canto) glaz. benedikcija apostolika (lat.) apostolski blagoslov koji papa. belum omnijum kontra omnes (lat. st. daje triput godišnje cijelom katoličkom svijetu benedikcija (lat. Benedikta (480—543). benefactio) dobročinsL o. larpurlartizam belle humeur čit. lijepo pjevanje. sveopći rat. osnovan u VI. štap za hokej Bendis tračka božica Mjeseca bendžo (engl. belvedere Belzebub (hebr. Benares) istočnoindijska srebrena tkanina. upotrebljava se osobito za pravljenje svijeća belomantija (grč.) građanski rat bellum internecinum (lat. razdoblje početkom 20. beluga kavijar najukusnija vrsta kavijara belvedere (tal. praveći znak križa. nečastivi.) lijepo razdoblje. benedicite) molitva prije obreda u kat. nazvana po gradu Benaresu bendi (engl. stoljeća kad se u umjetnosti razvilo načelo "ljepote radi ljepote". dobra volja bellum civile (lat. uništenja bellum omnium contra omnes čit. bandy) šport. bellevue) v. benedictin. doba ljepote. blagoslivljanje. beneficencija . vrag bema (grč. kod Zidova i u Novom zavjetu: sotona. Bellona) mit. Belt) tjesnac beluga (rus. blagoslivljati benedicite (lat. božica rata kod Rimljana. žena Marsova Belona (lat. njem. Benediktinca) vrsta finog likera (nazvana po tome što su ga najprije počeli pripremati redovnici jednog benediktinskog samostana u Francuskoj) benediktinci mn. božanstvo starih Filistejaca. moruna. fil. riba jesetra. bellum rat) rimska božica rata. prije oblikovanja društva (Hobbesova pretpostavka) belmontin kem. crkvi: blagoslov blagoslivljanje benediktinac (fr. bema uzvišenje) starogrčka govornička tribina bematin-svijeće mn. banjo) gitari sličan sjevernoamerički crnački glaz. brokat. npr. Salomon ben David = Salomon. u Monte Casinu benefakcija (lat. prirodno stanje čovječanstva. dobrotvorstvo. bei imer (fr. bellicosus) ratoboran. bene) dobro. osobitu ulogu danas ima u džez glazbi bene (lat. belotte) vrsta kartaške igre belt (skand. instrument sa 5 do 7 žica. ljetnikovcu ili kakvom uzvišenom mjestu odakle je lijep pogled (belvi). Davidov sin benares (ind.) rat do istrebljenja.) zool.

benefaktor benefaktor (lat. beracha) židovska molitva zahvalnica berak (mađ. dobrotvor beneficijar (lat. benevole lektor (lat. pašnjak. beneficijar. propis. otapa se u alkoholu. pravilo. med. pismo kojim se davala egzekvatura europskim diplomatskim predstavnicima u Turskoj berberin (lat. zarada. vrije na 80 °C. naklonjenost. beneficij at beneficijat (lat. bene meritus) vrlo zaslužan čovjek benevole lector čit. također: đak koji prima novčanu potporu. engleske trupe u Indiji sastavljene od urođenika bengalo (beng. beneficiarius) onaj koji prima prihod od nekog beneficija. benjoin) kem. sklonost benevolentan (lat. povlastica. berberis) žuta boja koja se dobiva iz korijena biljke žutike . služi za turiste. bezopasnost. beneficium) dobit. beneficiatus) v. benjui. lako zapaljiva smjesa tekućih ugljikovodika. kada za kupanje Beoćani (grč. benignitas) dobrota. upotrebljava se kao emulgator i stabilizator u emulzijama bentos (grč. Nizozemske i Luksemburga benemerit (lat. Bengal) područje u južnoj Aziji oko delte rijeke Gangesa i Brahmaputre te uz Bengalski zaljev bengal (engl. baignoire) kupalište. paragraf. otuda: nespretnjakovići. životinje i biljke koje žive na morskom dnu Benvenuto (tal. s krovom od slame ili crijepa. bend) brana. dobiva se iz petroleja. glupani beotski (grč. odan.) lug.) blagonakloni čitatelju! benevolencija (lat. Bengal) mn. žutim. bengal) polusvilena tkanina. bungalow) indijska kuća jednokatnica od lakog materijala (bambusove trske ili dasaka). otapa se u alkoholu. npr. ugodna mirisa. benefia«. služi kao pogonsko gorivo benzol (šp. dobročinitelj beneficij (a) (lat. glupo. neplodno zemljište. lovce itd. primatelj crkvenog prihoda. važan za proizvodnju anilina benjoar (fr. gori sjajnim plamenom. bengalska vatra poznata vatrometna smjesa salitre i sumpora. benefactor) dobrotvor. prednost. darežljivost. žitka bezbojna tekućina. fr. benevolens) blagonaklon. bengal strajp (engl. dobrodušnost. bangla. benjui) kem. stipendist Beneluks gospodarstveni i politički savez Belgije. benthos dubina) biol. zelenim ili bijelim plamenom benignitet (lat.) carsko pismo ili povelja kojom se nekom daju posebne povlastice. Boiotos) stanovnici starogrčke pokrajine Beotije koji su smatrani tromim i glupim ljudima. naklonjen. engl.) "dobrodošli" benzin (šp. nespretno. muslin s višebojnim prugama bengali (engl. gaj. nasip. dobrotvorna predstava beneficijalni (lat. iz Beotije.) trg. tj. Boiotos) pril. benevolan Bengal (engl. prolaznost bolesti bent (tur. uzvisina bentonit vrsta svijetle i sitnozrnate gline koja u vodi snažno bubri i pri tom povećava svoj volumen. prihod. od neke dobrotvorne predstave. gori pola- 171 berberin gano crvenim. benevolentia) blagonaklonost. beneficialis) koji pripada crkvenim prihodima ili se tiče crkvenih prihoda beneficijant (lat. carsko pismo kojim se netko postavlja na neki položaj. korist. tromo beraha (hebr. muslin s višebojnim prugama bengal stripe čit.is) dobročinitelj. močvarno tlo berat (ar.

= beri skorbut. bez prednjeg sjedala. Berdan) puška ostraguša. berline) vrsta lake kočije s četiri sjedala. služi za presvlačenje pokućstva berkeleizam fil. bergamotto. koja je svoju kosu žrtvovala kako bi zahvalila bogovima što joj se muž vratio iz rata) bergami (tal. vezan uz ime engleskog biskupa Berkeleya (1685—1753). beryllos) min.berberis berberis (lat. postojan. beryllos. vragolan. savez. atomske težine 9. bardevam) moćan. znak Be. begarmudi) carska kruška. beret) plitka i okrugla francuska kapa berekin (tal. vrlo raširena krvna bolest u sjev. berlingare.02.e. berlinska kočija berlinerblau (njem. vrsta plemenitih krušaka koje su iz Turske prenesene u Italiju Bergen-Belsen nacistički koncentracijski logor. Berenikina kosa ime zviježđa (po ženi egipatskog kralja Ptolomeja III. berberis vulgaris. baracane) tkanina od kozje dlake berkan (tal. nike pobjeda) "koja donosi pobjedu". v. obješenjak Berenika (grč. nastala križanjem sijamske.) berdivan (tur. proricanje budućnosti iz čarobnog zrcala (napravljenog od berila) berit mila (hebr. beryllos) gatanje.) pom. mila. iz III. tamnomodra boja (pariško plavo) berlingoca (tal. beri) med. snažan bere (fr. elektrogimnastika bergsonizam idealistička filozofija francuskog filozofa Henrija Bergsona (1859—1941) beriberi (ind. beavitaminoza beril (grč. javlja se kao posljedica prehranjivanja samo kuhanom rižom koja u sebi nema B vitamina. brelengo berlina (fr. zidni tepisi izrađeni u talijanskoj pokrajini Bergamo bergamota (tal. nazvana po pronalazaču. bijela kovina koja ulazi u sastav berila berilistika (grč. poznat i po tome što je tamo umrla i Ana Frank — Nizozemka koja je ostavila svoj potresni Dnevnik bergonizacija med. zavjet obrezivanja. laka kočija sa dva sjedala. gradu Berkshireu nazvana rasa crnih svinja. neproziran. mal) židovski crkveno-vjerski obred: uvođenje u zavjet praoca Abrahama. birichino) mangup. Australiji i Indiji. stoljeća pr. redni broj 4. heksagonalni mineral. barracano) gusta i teška tkanina od vune. lat. bergamo) mn. ruska pomorska mjera od 10 puda = 400 ruskih funti = 163. zavjet. element. berlingot) polu-berlina. n. Africi. glavni joj je znak: potpuno rasulo u funkcioniranju živčanog sustava koje se javlja u kočenju donjih dijelova tijela i slabljenju srca. obrezivanje (berit. berlingozza) talijanski narodni ples . karakteristika mu je suprotstavljanje materijalizmu i tvrdnja da su stvari i pojave samo skup osjeta i da postoje samo u apercepciji subjekta.) berlinsko modrilo. tur. kitajske i napolitanske rase berlengo (fr. kostrijeti ili devine dlake. Amerikancu Berdanu (11893. izvor filozofije Macha i Avenariusa berkovec (rus. ili zelenkastoplave (akvamarin) berilij (grč. beryllium) kem. fakin. plemeniti beril je ili divne tamnozelene boje (smaragd). berit. ferein nositi. žutika berdanka (engl. berkshire) po engl. ar. mutnozelene bo- 172 berlingoca je. subjektivno-idealistički smjer.805 kg berkšir (engl. mila od glagola mal = obrezati pokožicu penisa) berkan (tal. berberis) bot.

najbolje književno djelo . zvjerstvo. pripadnici kat. nazvana po istoimenom departmanu na Dordogni Bes staroegipatsko božanstvo glazbe. zvjerska priroda. životinjski. nizozemski poštansko-trgovački brodovi koji redovito prometuju na određenim linijama i imaju povlasticu za prijevoz putnika i robe bertijonaža (fr. pjesnika Bernija koji je preradio Boiardov ep "Zaljubljeni Rolando") bersaljeri (tal. v. bersaglieri) mn. berme) 2. u Francuskoj) berneskan (tal. dobiju snagu dvanaestorice ljudi. Bernhardiner) rasa pasa između doge i ovčarskog psa. Bessemerov čelik bestijalan (lat. trgovati. firma berna (fr.) 2. Berni. seli prodavati. bestia) životinjstvo. 1853—1914) berzerkeri (nord. osobito knjiga koja se najviše traži.berma berma (fr. bestialis) zvjerski. kao i robi koja kotira na burzi besežiranje cijepljenje preparatom BCG (čit. kad pobjesne. v. Bernarda (red je osnovan 1098. besprizornyi) zapušteno i nenadzirano dijete Bessemerov aparat naprava za proizvodnju čelika i bakra Bessemerov čelik čelik koji se dobiva oksidacijom sirovog željeza. strijelci (vrsta pješaštva u tal. osnovano 1836. antropologu Alfonzu Bertillonu. bernesco) ćudljiv. puteljak. zastava kojom se mornari pozivaju da se vrate s kopna na brod. zategnuta deka kojom se netko baca uvis (stara francuska igra) bernardinac (njem. baisse) 1. naslon za ruke kod gađanja (u streljačkom rovu) berma 1. crvene i bijele. vojsci. surov. plahoviti ljudi i ratnici beržerak (fr. "oni koji se pojavljuju u koži medvjeda". bertillonage) u kriminalistici: utvrđivanje istovjetnosti (identifikacija) neke osobe putem antropometrijske metode (naziv po fr. bestiarius) borac sa zvijerima u areni (kod starih Rimljana) bestseler (engl. berne) pom. nazvan po švedskom kemičaru Henryju Bessemeru (1813—1898) Bessemerova metoda postupak pri pročišćavanju sirovog željeza pomoću toplog zraka. bernijeskan bernijeskan (tal. stazica. be-se-že) kao zaštita protiv tuberkuloze (BCG je kratica od bacil Calmette-Guerin) besprizorni (rus. ber-serkr) mit. knjiga s pričama iz životinjskog svijeta bestijarijus (lat. Bergerac) vrsta finog francuskog vina. bijesni. radosti i bračne sloge besa (arap. uspavanka bert-brodovi (niz. samo u medvjeđoj koži i u borbi se 173 bestseler odlikovali divljim bijesom. izvježban za nošenje tereta i spašavanje putnika nastradalih u snježnim vijavicama bernardinci mn. trg. nečovječan bestijalnost (lat. strahoviti junak i njegovih dvanaest sinova koji su išli u boj bez oklopa. bijela braća. padanje cijena i tečajeva državnim dionicama i drugim vrijednosnim papirima. polumitski likovi u Norveškoj i na Islandu. ljudi koji. nalaziti prođu) dobro prodavana roba. nastran (po načinu pisanja tal. nečovječnost bestijarij (lat. beurt) mn. nekome dati besu dati nekome čvrsto obećanje da mu se neće dogoditi nikakvo zlo od onoga koji je dao besu besa (fr. časna riječ. kod Albanaca: čvrsto obećanje. bestiarium) knjiga sa slikama životinja. duge dlake. divlji. reda sv. berceuse) glaz. best najbolji.) berseza (fr. pren. bernesco) v. grub.

rodno mjesto Isusa Krista. krčma. kvake i si. bedesten.). žućkastosmeda boja. tkanina za odijelo prirodne boje bhagavata (ind. ćatal rašlje) peterostruko. potpuna smirenost bezac (njem. besoin. baisemain) cjelivanje ruke. Betlehem "Kuća kruhova") izraelski gradić. bihud) zanos. vazalsko. osobito kod nepreradenog šećera bezeta (fr. žlica. farm. betula betula (tal.) vino. siromaštvo. Besatzung) osoblje. fino tanko platno. životinja. nečovjek. kad bude nužno. tribunal koji sačinjavaju rabini radi vjerskih i obrednih pitanja Betlehem (hebr. čovjek-zvijer beštima (tal. stvrdne kao kamen. beštija (lat. kreću se velikom brzinom (oko 298000 km/s). bilupa itd. kratica za bizmut bi. nužda. pančaratra Bi kem. grdnja beta (grč. neobojen. nesvijest. osobito u Carigradu. bezemschoon) trg. Wasche rublje) posteljina.) u slučaju potrebe. basistan) u Turskoj: trg. vilica. na mjenicama: adresa po potrebi. kao uspomena na onu u kojoj se rodio Krist beton (lat. tržnica. potrebitost. bettola) gostionica. Besteck) pribor za jelo: nož. pomiješano s vodom (u Dalmaciji) bevut (tur. basistan) v. bitumen asfalt. . željezni dijelovi kotača. kao dodacima beščatal (tur. kola i si beštek (njem. ribom i si. bis) predmetak u složenicama koji kazuje da se značenje drugog dijela složenice dvaput javlja. birtija betveš (njem. armirani beton beton u koji se dodaje željezo (radi pojačavanja) bettola v. gama-zrake) beteg (mađ. jako obojeno kotenilom. dio trga pod krovom.) trg. rukoljub. osobito dvopek bešlag (njem. tanjuri i ubrus beštija. upućivanje mjenice na treću osobu (ako bi trasant odbio primanje) bezoar (fr. bezoard. bechamelle) gust umak od mlijeka ili vrhnja s jajima i brašnom te mesom. bisogno) potreba. beta) ime drugog slova grčkog alfabeta (B = naše "b"). materijalne zrake koje nose negativne električne naboje i skreću pod utjecajem magneta. oskudica. bestemmia) psovka. nakon što se ovlaži. kuh. nesvjestica.) v. beš pet. alfa-zrake. badzahr) farm. posada beze (fr. krevetnina bevanda (tal. beteg bolestan) bolest beth-din (hebr. im. opšav bezacung (njem. baiser) poljubac. betlehem štalica od papira. upotrebljavaju ga slastičari za bojenje kolača bezistan (perz. opojnost. fr.) židovska sudnica. odbitak na ime onoga što ostaje u sanducima ili bačvama pri ispražnjavanju. Bett krevet. beščatalm raketa koja se rasprskava u pet smjerova beškot kruh. adres o bezoan (fr.bešamel 174 bi- bešamel (fr. protuotrovi bež (fr. bestia) zvijer. pokrivena tržnica. biandrija.(lat. perz. vrsta kolača punjenih pjenom od jaja i šećera bezemšon (niz. bezistan bezmen (fr. bezisten bezisten (perz. bezoardica) mn. o bezoan (fr. adresse au besoin čit. npr. tj. vrsta protuotrova sastavljena od konkrecija iz želuca raznih sisavaca bezoardici (lat. beige) pr. beta-zrake fiz. podaničko cjelivanje ruke gospodaru u znak poniznosti ili kao dvorski ceremonijal bezoan (fr. osobito crno. au besoin čit. Beschlag) kovne stvari (brave. kletva. tal. beton) smjesa od šljunka i cementa koja se. Besatz) porub. prirodne boje. bezette) crvena šminka. usp.

onaj koji se drži samo Biblije. pismo bibliolatrija (grč. biblion. annus godina.) Biblija siromašnih. biblion) kao prefiks označava vezu s knjigom bibliobus (grč. pisma (u propovijedima) biblicizam (grč. biblion. grč. bi-. bibere graeco more čit.biandrija 175 bibliolatrija biandrija (lat. dvozgloban biatlon (lat. omnibus svima) putujući autobus s knjigama za posudbu bibliofil (grč. diarhija biartikuliran (lat. knjiga. srednjovjekovno izdanje Biblije sa slikama i crtežima za vjersku pouku nepismenih biblicist (lat. fr. obično se sastoji u jednostavnom ispisivanju naslova djela. razboj (naziv po pronalazaču) biarhija (lat. aner.) ispiti uz zdravicu određen broj čaša bibi (fr. gnosis poznavanje) poznavanje knjiga. bi-. slijepo vjerovanje u sve što je napisano ili tiskano . gnostes poznavatelj) poznavatelj knjiga. bez obzira na predaju biblicitet (grč. biblion) neodstupanje od Sv. biblior „reia služba) pretjerano i zanesei. biblion. skijaška disciplina s dvostrukom umješnošću: skijaško trčanje na 20 km i gađanje puškom u četiri mete bibaeitet (lat. knjige koje čine Stari (na hebrejskom) i Novi zavjet (na grčkom). biblijska arheologija znanost koja ispituje način uređenja i života. biannuel) koji izlazi dvaput godišnje. npr. bibere ad numerum (lat. bibere greko more (lat. umjetnost i si. kad se u čije zdravlje pije onoliko čaša koliko njegovo ime sadrži slova ili koliko mu se još želi godina života). andros muž) zakonom zabranjeni brak jedne žene sa dva muža u isto vrijeme biangularan (lat. grč. sklonost piću bibere (lat. biblion knjiga. bis. pisac (ili: sastavljač) popisa knjiga jedne struke bibliografija (grč. ili cjelokupne književnosti nekog naroda. grafo pišem) poznavatelj knjiga. athlon borba) šport. grafo pišem) poznavanje knjiga. autos sam. običaje. biblion.jačko -oštovanje Svetog pisma. onaj koji se razumije u knjige bibliognozija (grč. knjige) Sveto pismo. filia ljubav) ljubav prema knjigama radi njihove stvarne vrijednosti bibliognost (grč. strast za pićem. arche vlada) dvovlašće. a rjeđe donosi i kritičke napomene bibliolater (grč. razumijevanje u knjige bibliograf (grč.(od grč. objašnjavač Biblije. biblion knjižica. biblista) poznavatelj Biblije. biblion. časopis biarda stroj za tkanje. muški šešir s uskim obodom Biblia pauperum (lat. latreio služim) čovjek koji voli i cijeni knjige. grč.) piti po grčkom običaju (tj. bibacitas) željaza pićem.) ženski šešir s malim štitom. bis. bitne vrijednosti za znanost ili temu koja skupljača interesira. biblion knjižica. pomoćna znanost koja se bavi što potpunijim skupljanjem i opisivanjem tiskanih djela ili nekog znanstvenog područja. biblia knjižice. lat. istodobno vladanje dvojice vladara u jednoj zemlji. bi-. angularis kutni) dvokutni bianualan (lat. articulus zglob) koji ima dva zgloba. bibliofilos ljubitelj knjiga) onaj koji strasno skuplja knjige radi njihove stvarne. kronološka ili sistematska. čovjek koji pretjerano poštuie Sv. bi.) piti. onih naroda koji se spominju u Bibliji biblio. ona može biti abecedna. biblion) smjer u evangeličkoj teologiji koji Bibliju shvaća kao po sebi iedinstven otkriveni sustav mnli ili života Biblija (grč. suprotno: biblioman bibliofilija (grč. knjiga.

bi-. kada u kojoj se kupa sjedeći bidens (lat. mainesthai oduševljavati se) onaj koji strasno skuplja knjige iz nekih sasvim osobitih razloga. onaj koji svoje knjige nerado posuđuje biblioteka (grč. znanost o uređenju biblioteka bibliotekonomija (grč. bot. biblion. canere pjevati) glaz. biennis) dvogodišnji bienalije (lat. radi originalnosti tiska. popravljanje oštećenih listova. dva lica (nadimak rimskog boga Janusa). anat.) u roku od dva dana bienalan (lat. bibliotheke zbirka knjiga) knjižnica. bibliotheke) knjižničar bibliotekografija (grč. bidetto) posuda za pranje intimnih dijelova tijela. njihove sudbine itd. osobito Sveto pismo. biblion) biblijska riječ. therapeia liječenje) "liječenje knjiga". biblion. Biedermeier poštenjačina. biennis) mn. buffetto) prodavaonica jela i točionica pića. bibliologia) znanost o knjizi i knjižarstvu uopće. buffet. popravci uveza. dezinfekcija i si. dvogodišnje biljke bienij (lat. prilagodba svrsi bidon (fr. bikefalan biceps (lat. znanost o Svetom pismu. ploška. lithos kamen) mn. biblion) stručno poznavanje Svetog pisma. spisateljstvo. biblion. nomia) znanost o uređenju biblioteka i upravljanju bibliotekama biblioterapija (grč. tj. zalogajnica. bibliomanija (grč. prostodušni naivac) umj.) vrijeme od dva dana. tal. biblion. bicycle. dvozube vile bidermajer (njem. bi-dens) dvozubac. tafos grob) "sahranjivač knjiga". intra biduum (lat. bidon mijeh) kanta. kompozicija za dva glasa bićerin (tal. grč. na nekoj zabavi) . limenka. st. znanost o Svetom pismu biblizam (grč. stol s hladnim jelima i pićima (npr. biblijski izraz bicefalan (lat. bidet. biblion. rukopisi koje je Vezuv (vulkan) zatrpao u Herkulaneju i Pompejima te su zato dobili mineralan izgled bibliologija (grč. bicyclist) vozač bicikla bicinij (lat. rok od dva dana. posuda od pet litara biduum (lat. cyclus krug) vozilo sa dva kotača koje se pokreće nogama biciklist (eng. otisci lišća na kamenu. okamine lišća. rasprava o raznim izdanjima Biblije biblioman (grč.. dvoglavi mišić nadlaktice bicikl (engl.-fr. prodavač knjiga bibliotaf (grč. biennium) razdoblje od dvije godine bife (fr. ormar u kojem se drži piće. kefale glava) v. manteia proricanje) proricanje iz mjesta na koja najprije padne pogled kad se knjiga. nasumce otvori bibliopeja (grč. grafo opisujem) opisivanje biblioteka. bicinium. tehničke opreme. bibliopoles) knjižar. lat. bis. rijetkosti. npr. starosti. pravljenje (ili: izrada) knjiga bibliopol (grč. biblistika (grč. bibliotheke. biblion. naziv za malograđanski jednostavni stil (posebice za pokućstvo) koji je nastao u Srednjoj Europi početkom 19. poznavanje Svetog pisma (Biblije). tj. mirni oblici. karakteristike: jednostavnost.biblioliti 176 bife biblioliti (grč. mania oduševljenje. bis. ushićenje) bolesna strast za skupljanjem knjiga iz sasvim osobitih razloga. bicchiere) čaša bide (fr. biceps) koji ima dvije glave. knjigoljublje bibliomantija (grč. geol. tal. poieo činim) vještina sastavljanja (ili: pisanja) knjiga. zbirka knjiga bibliotekar (grč. bibliotheke. biblion knjiga.

bigener) dvospolan. bifer) bot. bifurcatio) račvanje. beefsteak) kuh. flos. koji dvaput godišnje nosi plod ili cvjeta bifilaran (lat. billon) slitina od srebra i bakra (sa znatno više bakra) od koje je prije pravljen sitan novac. bifluere) račvanje rijeke bifoličan (lat. bicefalan Bikfordova vrpca stijenj. stupanje u nov brak prije nego što je stari poništen. bis. bis. koji visi o dvjema nitima (u elektrotehnici) bifloran (lat. vjerski zatucan. išarati. dvorodan. smjer u američkoj psihologiji koji zanemaruje neka unutrašnja (psihička) stanja ili procese. bivariare) šarati. gamos brak) čovjek koji ima dvije žene. licemjerje bigotirati (fr. npr. bi-. pretvarati se bigotizam (fr. podmetanje lažnog novca bijoner (fr. karbonat sa dva ekvivalenta ugljične kiseline prema jednom baznom. billonnage) nedopuštena trgovina novcem male vrijednosti. camera) dvodomni sustav u uređenju države bikarbonat (lat. bicarbonas) kem. nego promatra samo ponašanje životinja i ljudi. grananje ili cijepanje na dvoje. onaj koji se pravi daje strogo religiozan. buffet) vlasnik bifea biferan (lat. Biicherschrank) ormar za knjige biheviorizam (engl. konac) dvonitan. billonner) podmetati nepropisan ili lažan novac bikamerizam (lat. bezrazložno bijon (fr. gamos brak) žena koja ima dva muža bigarirati (fr. beef-tea) vrlo jaka juha od usitnjene govedine bifurkacija (lat. bigarrer. koji ima dva cvijeta bifluencija (lat. behaviour ponašanje. folium list) bot. kefale glava) dvoglav. bigoterie) vjerska zatucanost. dvoženstvo bigamist (lat. floris cvijet) bot. a upotrebljava se za izazivanje eksplozije dinamitnih i piroksilinovih naboja . pretjerana pobožnost. po tom naučavanju ponašanje živih bića ne može se objašnjavati duševnim činjenicama. bi-. vladanje) psih. hermafroditski biglisati (grč. bogomoljstvo biheršrank (njem. licemjeran bigoterija (fr. bigot) praviti se svecem. koji ima dva spola. bis. bis. bogomoljstvo. dijeljenje na dva kraka.) veliko zvono na zgradi Parlamenta u Londonu bigamija (lat. fitilj. grč.) onaj koji slijepo vjeruje. srebrni novac bez propisne količine srebra bijonaža (fr. grč. rijeke Big Ben (engl. biglao. bis. licemjerje. genus rod. grč. dvoobličan biformitet (lat.bifedžija 177 Bikfordova vrpca bifedžija (fr. filum nit. bogomoljac.) uzalud. grč. vrpca koja polako gori. bigotisme) tobožnja svetost. bikarbonat sode bikefalan (lat. bakreni novac s nešto srebra. ukrasiti šarama bigeneričan (lat. gamos brak) dvobračnost. biglizo) slavuj evo pjevanje (pjevati izvijajući melodiju) bigot (fr. sa dva cvijeta. dvoženac bigamistica (lat. goveđi odrezak debljine 4 cm napola pečen na jakoj vatri bifti (engl. licemjer bigotan (fr. biformis) s dva oblika. bis. billonneur) podmetač nepropisnog ili lažnog novca bijonirati (fr. bi-. nego se zasniva na određenoj zakonskoj vezi situacije i reakcije bihude (tur. krivotvorenje novca. iz perz. bigot) koji pretjeruje u pobožnosti. dvolisni biforman (lat. lat. biformitas) dvoobličnost biftek (engl. npr.

od dviju boja. bi-quadratus) mat. izvršiti usporedbu prihoda i rashoda u trg. usmjeren na suprotne strane. sitni tiskarski poslovi (karte. bilis. bilateralni kontrakt ugovor koji obvezuje obje ugovorne strane bilboquet čit.000) . tisk. bi-conjugatus) dvostruko sparen bikornan (lat. gimnasticirati. bi-convexus) opt. bis. bilanx) trg.bikoloran 178 bilijun bikoloran (lat. bilboquet) igra u kojoj se lopta hvata na štap. prodavaonica ulaznica. dvobojan. bhikku) budistički redovnik prosjak bikvadrat (lat. bikonveksna leća bikojajugiran (lat. ravno dno u sredini lađe. billarder) u biljaru: jednim udarcem takom loptu dvaput dodirnuti. pod orlean biku (sanskr. biletura (fr. obostran. udubljen s obiju strana npr. u dvije boje bikonkavan (ni. željezničke karte i dr.) preko telegrafa bildati (njem. za konja: izbacivati prednje noge bilateralan (lat. snob bildž (engl. fizički razvijen. lat. usporedba prihoda i rashoda na kraju jednog računa. Bild slika. jednim udarcem udariti dvije lopte. knjigama. prodavati ulaznice. bilden) šatr.) banknota. billiaire) koji se tiče žuči. chroma boja) dvobojan. tal. bi-. izvesti zaključak o završenom poslu bilardirati (fr. bije a bank (fr. billet a ordre čit. saldo bilancirati (lat. krajnji ishod nečega. fr. apparatus oprema) uređaj za prijenos slika (crteža. billion) u Njemačkoj: milijun milijuna (1. bilanx s dvije zdjelice) trg. bije a porter (fr. billet) prodavanje ulaznica. željezničkih karata. bije a ordr (fr. latus strana. željezničkih karata itd.) priznanica ili mjenica koja se isplaćuje donositelju. ulvus smeđežut) kem. bi-cornis) zool. ispupčen s obiju strana.000. dvorog. autografa i si. vježbati. novčanica biletirati (fr. razvijati mišiće bilder (njem. bi-concavus) opt. grč. crvenožuta supstancija u žuči bilijarda (fr. pren.000. billiarde) tisuću bilijuna bilijun (fr. bilge) pom. donji dio lađe bilet (fr. bilateralis) dvostran. lat. s dva roga bikromatičan (lat.000. zaključiti neki posao. fotografija. suglasnik koji se izgovara s obje usne.000). izvesti završni račun. bilis. npr. bixa) kem. bikonkavna leca bikonveksan (lat. billet au porteur čit. snažan čovjek. žučni bilifulvin (lat. žučno žutilo. billet de batique čit. umišljeni gizdavac. milijarda (1. u Francuskoj: tisuću milijuna. posjetnice i si.) vlastita mjenica. pren. bilieran (lat. bikvadratne jednadžbe jednadžbe četvrtog stupnja. billeter) stavljati na robu ceduljice s cijenom. labium usna) gram. završni račun o prihodima i gubicima koji se izvodi s vremena na vrijeme. m) bilanca (fr.000.000. billet) trg. drveni prutić kojim se stavlja zlato pri pozlaćivanju bild (njem. p. četvrti stupanj (četvrta potencija) neke veličine. obično krajem svakog mjeseca i svake godine. bis. bilan. v. bilancio. bikromatični harmonij sprava za postizanje četvrtine tonova kod glasovirskog rasporeda tipki biksin (lat. dvousneni suglasnik (b. bikvadratni korijen četvrti korijen neke veličine bilabijal (lat. bilboke (fr. mjenica koja se isplaćuje samo izdavatelju. bilden) čovjek koji posebnim vježbama razvija svoje mišiće. bicolor) bot. saldiranje.).

podnosi kralju. billetier) kaz. billet) blagajna. binarius koji sadrži dva. bilis žuč. slitine s više primjesa nego čiste kovine. billon) manje vrijedno zlato i srebro. bi. koji se sastoji od dvije jedinice. dvoličnost biliozan (lat. priznanica biluks (lat. bis. žuč. lux svjetlo) svjetlosna reklama proizvedene fluorescentnim cijevima. bilis žuč. dvojedinični . bullettino) dnevno priopćenje. također: pisamce. pun žuči. monometalizam bimilenij (lat. tal. koji govori dva jezika. bimestre. zakonski prijedlog (u Engleskoj). o sjednici ministarskog vijeća. prijek. o stanju na bojišnici. pren. kristalno staklo biman (lat. izborni listić. bimensis) dvomjesečni bimenzis (lat. pren. prodavač karata (željezničkih itd. žučno zelenilo. tempus) v. uporaba dvaju jezika u govoru. naprasit. lat. bis. bis. biliosus. bis dvaput. bimanus) dvoruk bimembričan (lat. grč. priznanica. žustar. bilis. skopein gledati) pregled žuči biliverdin (lat. lingua jezik) dvojezičnost. lingua jezik) dvojezičan. sc. fr. billa. bilis) žučan. crvena supstancija u žuči bilis (lat. vert zelen) kem. bille. bili. dvoličan. prijetvoran. kazalište binaran (lat. bi. žučno crvenilo. bimestris) dvomjesečni bimetalizam (lat. lat. loupe) opt. dobro se vidi i danju i noću 179 binaran bilupa (lat. povećalo (lupa) s dvije leće biljar (fr. mjesto gdje se prodaju karte.). billard) društvena igra štapom i kuglama od bjelokosti na četverouglatom stolu presvučenom zelenim suknom biljariti (fr. bijes biliskopija (lat. mjenica bilogija (grč. nepotpuni bimetalizam onaj kod kojega i zlatni i srebrni novac vrijedi kao kupovno i platežno sredstvo.) biljetarnica (fr. prodavač ulaznica za predstave. bulletin. žutozelen. cedulja. bimenzis bimestran (lat. u Francuskoj: sitan bakreni novac bilonga (šp. tek pošto bude triput pročitan i primljen u oba doma.) med. potvrda. listak. bimembris) koji ima dva uda. govor) dva književna djela istoga pisca koja predstavljaju jednu cjelinu bilon (fr. ballur kristal. manus. berillos beril) gorski kristal. prepreden bilingvitet (lat. millennium) jubilej od dvije tisuće godina. kratak.bilin bilin (lat. s tim što zlato vrijedi kao osnova i što se može neograničeno kovati. beryllus. bilinguis. dvotisućljeće bina (njem. o aktualnim političkim pregovorima i si. mrzovoljan bilirubin (lat. služben dnevni izvještaj (npr. dok je kovanje srebrnog novca zakonom ograničeno. fr. lat. bulla) prijedlog. bimensis) razdoblje od dva mjeseca. metallum) dvojni novčani sustav neke zemlje po kojem zlato i srebro imaju stalnu i određenu vrijednost u međusobnom odnosu i oboje služe kao podloga papirnom novcu. od dva dijela. Buhne) pozornica.) vrsta argentinskog pučkog tanga bilten (fr. koji se. prijetvornost. grč. bilis) kem. srdžba. pren. rubinus) kem. dvomjesečje. bis. cedulja. supr. glavni sastojak žuči bilingvičan (lat. zelena tvar žuči bili (engl. fr. bimestar bimestar (lat. ljutnja. pren. bini po dva. o zdravstvenom stanju.dvaput. razdražljiv. sa dva člana. prepredenost. od dva) dvojni. dvočlan bimenzan (lat. logos riječ. ulaznice biljur (ar. billard) igrati biljar biljetar (fr.

a ± b. centrum središte) fil. binario udvojen) kruščic od dva dijela. bios. zbivanja biofenomenologija (grč. binocle) naočale. foros koji nosi) mn. dvočlani. ovratnik. = bioblasti biogen (grč. grafia) popis djela i knjiga koje se odnose na život i rad nekog čo- 180 biogen vjeka (pjesnika. na kojima se temelje prirodne pojave. biol. nomos) mat. bi-. zavoj za oba oka binokularan (lat. koinos zajednički) životna zajednica. koji je prilagođen za oba oka istodobno binom (lat. Sprache jezik) kazališni govor. energetika cjelokupnog života. lat. genos podrijetlo) biol. lat. veličina koja se sastoji od dva dijela. biofori biocenologija (grč. grč. sa dva člana. logia znanost) v. životni bioaritmetika (grč. Biihne pozornica. energeia) fil. Binde) veza. petlja. dalekozor za oba oka. koinos) znanost koja se bavi proučavanjem biocenoza. bios. veoma složena bjelančevinasta tijela koja su pravi i glavni nositelji života. bios. dvočlani izraz binomizam (lat. povoj. uglađen i istančan govor.(grč. bi-. život se sastoji u neprestanom raspadanju i obnavljanju tih biogen a . promatranje prirode samo sa stajališta ljudskog života i njegovih vrijednosti biodinamika (grč. bios. regulator) kaz.) bioblasti (grč. bini. i njima odgovarajući zakoni na kojima se temelje duševne (psihičke) pojave binomni (lat. nomos) mat. binyš) čohani ogrtač (s krznom) bio. jednostrano promatranje prirode i njezinog razvoja. prid. npr. scensko izražavanje. biodinamički bioenergetika (grč. fone glas) uređaj za prikazivanje fotografskih slika koje istodobno i govore ili pjevaju biofori (grč. med. biocenotika biocenotika (grč. nomos zakon) fil. bios. Biihne.binda binda (njem. kolonija bioblasta). vrpca. biol. binsk taši) veliki kamen s kojega se uzjahuje na konja binjiš (tur. koji se tiče binoma binub (lat. naprava za prilagođavanje svjetlosti na pozornici i u kazalištu binenšprahe (njem. logia) znanost o životnim pojavama biofizika (grč. blaste klica) mn. biblion. dio ekologije biocenoza (grč. polinom od dva člana. bios život. najmanja jedinica svih životnih pojava (stanica je. bi-. filozofa. skup živih bića koja žive u nekom određenom dijelu "životnog prostora" (biotopa) biocentrično promatranje (grč. bios. bios) predmetak u složenicama sa značenjem: život. životne jedinice manje od stanica živih bića. bios. oculus oko) s oba oka. zavoj. dio fiziologije koji se služi fizičkim metodama u ispitivanju životnih pojava biofon (grč. svih životnih procesa. zemička binokl (fr. shvaćanje da postoje dvije vrste zakonskih odnosa: kauzalni (uzročni) odnosi. bios. bios. binubus) čovjek koji se dvaput ženi binjektaš (tur. bios. bios. arithmetike) znanost koja se bavi izračunavanjem prosječnog trajanja ljudskog života biobiliografija (grč. bios. koinos zajednički. fysis) dio biologije koji se bavi stvarnim međusobnim odnosima živih bića. dynamis sila) znanost o životnim silama i životnoj djelatnosti. nositelji života. knjiga. pojas binen-regulator (njem. vladara i dr. grč. govor kojim se trebaju služiti glumci na pozornici binica (tal. prema Altmanu. bios. ta fainomena pojave.

bios. grana sociologije koja postupa po biološkim analogijama biolominiscencija (grč. grafo) umijeće opisivanja života. podrijetlo. logos) fil. metria) grana biologije kojoj je cilj matematičko izračunavanje i određivanje raznih životnih pojava.) svijetljenja živih organizama (npr. bios. biografski biografija (grč.biogenetski 181 bionegativan tijela i pojava koje su za njih vezane (zoologija i botanika). negare nijekati) koji je nepravilan i nepovoljan za život i životne funkcije ili za potomstvo (nakaze. grafia) znanost o rasprostranjenosti živih bića. tj. prid. zakonima nasljeđa i prilagođavanja uvjetovano. ona filozofija koja na pojmu "života" izgrađuje cjelokupni pogled na život i svijet. chemeia) dio fiziologije. lat. crta na dlanu i drugih tjelesnih karakteristika biomehanika (grč. elektro-biologija znanost o električnim uvjetima života biljaka i životinja biologist (grč. biografia) opisivanje (ili: opis) života. lithos kamen) geol. genos) koji se tiče razvoja života. ge zemlja. bios. predjel u pogledu zemljopisnog položaja) znanost koja proučava utjecaje atmosferskih promjena. magnes) magnetna sila koja se nalazi u organskim bićima. neke ribe) biomagnetizam (grč. životopisac. prid. bios. genos) povijest razvoja života biogeografija (grč. bios. osobito pojave nasljeđa. krijesnice. pristaša biologizma biologizam (grč. sredstvom u borbi za opstanak. bios.-lat. mechanike) znanost o mehaničkim procesima na živim bićima i u njima biometrija (grč. poremećaji u razvoju. bios. njegovih fizičkih i psihičkih osobina bionegativan (grč. biomagnetni biomantija (grč. sudsko-liječničko utvrđivanje. umijeće pisanja biografija biokemija (grč. prema određenim znacima na tijelu. bios. grafo pišem) onaj koji opisuje život. rađanje) razvoj života biogeneza (grč. nepovoljne varijacije duhovnih sposobnosti i sve što je izrazito bolesno ili boležljivo) biogenetski (grč. bios. bios. znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u zdravom i bolesnom organizmu bioklimatika (grč. bios. zoogeografiju (geografiju životinja) i antropogeografiju (geografiju čovjeka) biograf (grč. manteia proricanje) 1. bios. to klima nagib. šarlatansko pretkazivanje trajanja života na osnovi kucanja bila. u širem smislu: proučavanje i mjerenje životnih sposobnosti čovjeka. pravac u teoriji spoznaje koji spoznavanje smatra činom održanja i unapređenja života. logos) fil. bios život. dijeli se na fitogeografiju (geografiju bilja). bios. bios. je li se novorođenče rodilo živo ili mrtvo. ponavljanje filogeneze ili razvoja svih predaka koji čine razvojni lanac dotične jedinke" (Haeckel) biogeneza (grč. bios. biologos) znanstvenik koji se bavi proučavanjem podrijetla i uvjeta života biologija (grč. genesis postanak. biogenetski zakon zakon po kojem je "ontogeneza ili razvoj bića kratko i brzo. raznih zraka na ljudski organizam i uopće na sve što živi bioliti (grč. pisac biografije. biologia) znanost o životu. životopis biografika (grč. osobito znanost koja se bavi proučavanjem organskih prirodnih . kamenje koje je uglavnom nastalo od okamenjenih ostataka životinja i biljaka biolog (grč. 2.

usp. lat. prilagođavanja. biol. bios. bios. nomos zakon) znanost o zakonima koji vladaju životom bionti (grč. životni biotika (grč. i u zemlji. bios. bios) koji se tiče života. bios) v. električna bioskopija utvrđivanje smrti pomoću električne struje biosociologija (grč. techne. bios. bios. bios) 1912. životni prostor (obuhvaća: atmosferu. bios život. biotičan (grč. heksagonalni ili magnezijski tinjac (nazvan po fr. nekog područja. države itd. bios. psyche. psihičke. biće) mn. skopein gledati) uređaj koji prikazuje žive slike. logia) proučavanje i primjena životne djelatnosti najmanjih životinjskih i biljnih bića (mikroorganizama) na privrednu djelatnost. životinje i biljke koje potječu od jedne jedinke i pokazuju ujednačene i postojane odlike biotipologija (grč. seksualne i druge karakteristike biotit min. tj. bios. veoma brzo zagrijavanje mlijeka do 75 °C i naglo rashlađivanje pomoću posebnog uređaja — biorizatora biorizator (grč. stanovnika nekog grada. logia znanost) znanost koja se bavi proučavanjem različitih tipova ljudi u istoj etničkoj skupini tako da ispituje biološke. mehanike razvoja. on. statike) znanost o zdravstvenom stanju i prosječnom trajanju života ljudi koji žive pod određenim okolnostima. bios. i u vodi) bioskop (grč. način kliničkog ispitivanja uzimanjem (operativnim putem) djelića nekog organa sa živog čovjeka kad se sumnja na kakav tumor (rak.) nazvao fiziološke jedinice koje su većinom sastavljene od morfoloških jedinica i koje predstavljaju jedinstveno živo biće bioontologija (grč. čista rasa. v.bionika bionika (kratica od biologija — elektronika — tehnika) znanstvena grana koja traži polazne točke za rješenje tehničkih problema u uzorima što ih čovjeku pruža sama priroda bionomija (grč. kao animalno biće biostatika (grč. a čovjeka. pod biorizacija biosfera (grč. npr. bios. skopein gledati) ispitivanje ima li neko tijelo sposobnosti za život. člana društvene zajednice. prirodnjak Ernest Haeckel (1866. praktične eugenike i medicine biotehnologija (grč. bios. psihobiologija biopsija (grč. litosfcru i hidrosferu budući da živih bića ima i u zraku. ontos. endokrine. socius drug) dio sociologije koji proučava društveni značaj ljudskog životnog vijeka. bios. bios. bios) znanost o životu biotip (grč.. znanstveniku Biotu) . organizama koji izazivaju vrenje itd. slike stvari i bića koje se kreću kao da su žive 182 biotit bioskopija (grč. npr. sfaira kugla) cjelokupan prostor na Zemlji stalno nastanjen živim bićima. ispitivanje je li u nekom tijelu bilo života. biotehnika (grč. typos) čist tip. tou ontos postojeće. g. ovako je njem. typos otisak. psyche duša) fil. razmnožavanja itd. sarkom) biorizacija (grč. to on. logia) fil. bios. bios. pretpostavka da sve životne pojave imaju svoje psihičke procese. technike) dio tehnike koji se tiče živih bića i života uopće: nasljeđa. logia) znanost o živim bićima biopsihizam (grč. funkcionalne. orao vidim) med. pronađena metoda sterilizacije mlijeka tako da zadrži karatker sirovog mlijeka. panpsihizam biopsihologija (grč.

ured.i osobito u analitičkoj kemiji) birgermajster (njem. buratine) trg. kancelarijsko osoblje birokracija (fr. biro sudac). protivnika izbaciti iz ravnoteže i tako svaliti u vodu birmati (njem. sitničavost i uskogrudnost u službenoj dužnosti. službenik koji misli da se sve rješava samo za uredskim stolom birokratizam (fr. antička ratna lada sa dva reda vesala koji su stajali jedan nad drugim biren (fr. werben) nagovarati nekoga da stupi u plaćeničku vojsku biro (fr. birsa koža) prevlaka iznad (pokvarenog) vina. odjel. bureau. okrećući balvan nogama. ukočenost. pivnica biratina (fr. temno režem) znanost o raščlanjivanju živih tijela. glaz. ponovno . skalom (upotrebljava se za mjerenje malih količina ttku *u. Wirtshaus) krčma. pes noga. zrakopolov s dvostrukim krilima bipolaran (lat. sofia) životna mudrost. kancelarijske potrepštine. kancelarijski pribor birov (mađ. općinski starješina. bakrorezac.) ovca kratkog kudravog runa birling (engl. bis. pretežno formalističkom duhu biroutenzilije (fr. dvonožac bipedalan (lat. kancelarija. vinska plijesan. utensilia) mn. krateo) uskogrudna vladavina činovništva koja ispravnost forme pretpostavlja stvarnoj svrsi svojeg posla. bi-pes. birokracija birokratski koji se tiče birokracije biromanija (fr. općinski sluga. raspolovljavanje biped (lat. vrsta popelina od fine svile i vune birema (lat. bios. bios. bureau. poljar birtija (njem. mania) želja (ili: težnja. Burger-meister) gradonačelnik. dvonog biplan (lat. još jedanput. sol vinske kiseline. planum ravan. grč. glatka ili keplana polusvilena tkanina s pamukom. nazvana po pronalazaču. s dva suprotna pola bira (fr. predsjednik općine. grč.) dvaput. gostionica birza (lat. bios. predsjednik mjesnog odbora 183 bis birka (mađ. burette) kem. tal. burat) trg. tj. čuvar polja. navika) da se svi upravni poslovi urede u kancelarijskom. vrsta polusvilene. krut i ohol. po drugi put. naučavanje o praktičnoj mudrosti u životu biparticija (lat.) šport u šumskim predjelima na sjeveru SAD-a: protivnici stoje svaki na jednom kraju balvana koji je spušten u brzu rijeku i nastoje. bureau. bis. znanost o stanju u kojem se tijelo nalazi u raznim životnim dobima biotop (grč. staklena cijev s ljestvicom. Biragu (1792—1845) biraj (fr. bipedalis) dug ili širok dvije stope. krateo jak sam) v. burino) dlijeto. lat. grč. birokratizam birokrat (fr. burail) trg. dvostopni bipedan (lat. tal. bureau. topos mjesto) mjesto življenja neke životne zajednice (biocenoze) biozofija (grč. sustav upravljanja u kojem vlast drži činovništvo ne vodeći računa o stvarnim interesima ljudi. bis. bipartitio) dijeljenje na dva dijela. ravna površina) zrak. polus stožer) dvopolan. vrsta lakih poljskih mostova. bi-pes) dvonožna životinja.) točionica piva.biotomija biotomija (grč. bakrorez bireta (fr. poluvunene tkanine birago voj. bipedis) koji ima dvije noge. biremis) čamac s dva vesla. bureaucrate) službenik koji je u obavljanju dužnosti strog. vunom ili kostrijeti birarija (tal. pisarnica. burin. burato) pisaći stol. bureau. austrijskom inženjerijskom časniku K. tartarat bis (lat.

biisre) školjka koja proizvodi biser. cimeta. n. dijeljenje na polovice ili na dva (obično jednaka) odsječka. čvrst. narančine kore i soka. naučavanju biskup je nasljednik apostola biskupija (grč. theos bog) vjerovanje u dva boga. mineral svilenkasta sjaja. vrsta najmanje tambure. bis. bigeneričan bisekstilan (lat. bis coctus dvaput pečen. bissac) mn. bi-. buste. bis. danas: ekspresni restoran bisturi (fr. crkvi. bitter gorak) vrsta gorke rakije bitevi (tur. Bischof biskup) piće od crnog vina. tj. biscotto. okrugli dvopek 184 bitevija biskroma (tal. lithos kamen) min. polovica. episkopia) područje jednog biskupa biskvit (fr. osobito kip koji prikazuje glavu i gornji dio prsiju bistoke (fr. bis. bistro) nekada: vinotočje. al bisogno čit. temeljan. temeljit bitevija (tur. biscuit. dvaput kuhan) dvopek. bis. dvaput pečen porculan bez cakline (glazure) bisogno čit. torba na sedlu bisegment (lat. u dva niza. okrugli kolačić. niz) koji ima dva reda. grč. bizonjo (tal. bis dvaput) ponovno pjevati ili svirati nešto već izvedeno i tako udovoljiti publici biskoten (fr. prim bisig (njem. kao odsječak jedne linije ili površine bisegmentabilan (lat. hermafroditski biser (tur. Brust) poprsje. veljače biseksualan (lat.bisage bisage (fr. ljudina. bistrer) slikati (ili: bojiti. bis. obično dug 7 do 8 cm bisus (grč. syllabe slog) gram. pakostan bisilabičan (lat. sexus spol) v. sexus spol) koji ima oba spola. sectio) dijeljenje na dva (obično jednaka) dijela. klinčića i šećera bit (engl. s jednim prijestupnim danom. biscotin. potreba. bisekstus bisekstus (lat. nož s pokretnom oštricom koja se može zatvoriti. series red. polovljenje bisekcija (lat. bis. byssos pamuk. usp.) trg. busto. koji se može podijeliti na dva dijela bisegmentacija (lat. tal. segmentum) mat. grč. bisekstilna godina prijestupna godina (s 366 dana). bisextilis) prijestupni. obojiti) čađavom akvarelnom bojom bistro (fr. čovjek "kao od brijega odvaljen". u slučaju potrebe (na mjenicama) bisolit (grč. al bizonjo (tal. bisextus) prijestupni dan. bitevi) plosnato koplje. šećerni dvopek.) nužda. osobito Egipćana bišof (njem. polovljenje biseksan (lat. bis. biscroma) glaz. byssos pamuk) veoma fina i skupocjena pamučna ili lanena tkanina starih naroda. bistori) kir. stvara se od sedefa i ima lijep bjelkast sjaj s preljevima te se smatra dragocjenošću i upotrebljava za nakit biserijalan (lat. po rimokat.5 centa (SAD) ili 3 penija (Velika Britanija) biteizam (lat. dvoredan bisernica (tur. segmentum) mat. bistouri. tal. snažan. trideset drugi dio neke note biskup (grč. masivan. dvostruka torba (u Lici). tal. bitevi čitav) jak. biisre) kuglasta tvorevina oko zrnca pijeska ili oko kojeg drugog stranog tijela koje je ušlo u ljušturu nekih školjki. čuvar) visoki dostojanstvenik u Kat. dvosložan. ljudeskara . srodan s azbestom bista (fr. bissig) zajedljiv. episkopos nadzornik. dvoboštvo biter (njem. od dva sloga bisirati (lat. tal. bis. lat. dvospolan. biscottino) mali. segmentum odsječak) mat. onaj dan koji se svake četvrte godine dodaje nakon 28.) sitan novac od 12. bistoquet) biljarski štap bistrirati (fr.

bizarre) čudak. japanski narodni instrument. Bizantion) znanstvenik koji se bavi proučavanjem duhovne i materijalne kulture u starom Bizantu bizantologija (grč. olovo. nastran čovjek bizaran (fr. kao npr. naziv za sve one elemente kod kojih se jedan atom spaja sa dva atoma vodika. osebujnost bizmut (lat. bituminosus) sličan zemljanoj smoli. bitumen zemljana smola) smjese organskih zapaljivih tvari koje se javljaju u zemlji. do propasti Bizantskog Carstva. engleska pamučna tkanina (upotrebljava se za zimske hlače) bivertin (engl. neobičnost. sličan lutnji. pokorno služenje i podilaženje vladarima i njihovim prohtjevima. pren. neobičan bizarnost (fr. god. odnosno sa dva atoma drugog nekog jednovalentnog elementa. filozofiji. retorici i poeziji. 2. Bizantion) 1. arheologiji. čudesan. u asfalt bituminozan (lat. cink. kisik. grub vunen porhet bivij (lat. asfaltirati bituminizacija (lat.). bitumen) prevući (ili: pokriti. valere vrijediti) kem.) biznis (engl. nafta.0. analitici. hebr. pren. zubar (u Europi). a umišljenost prema nižim od sebe bizantolog (grč. 3. business) posao. zlatnici grčkih careva bizantinizam (grč. bivium) mjesto gdje se sastaju dva puta. ima 4 žice po kojima se udara drvenim štapićima. pri liječenju sifilisa i dr. osobito kod moškavca (upotrebljava se kao miris i kao lijek za jačanje živaca). bizantska umjetnost. bituminirati (lat. koji ima dvije vrijednosti. američki divlji bivol .bitometrija bitometrija (grč. poljski logor. grčki pisci koji su pisali od vremena Konstantina Velikog (325. sustav vladavine sličan onome u Istočnorimskom Carstvu gdje je neograničeni vladar bio istodobno glava države i Crkve te dopuštao svojim dvorjanima i ljubimcima da utječu na najvažnije državne poslove. bismutum) kem. nastran. besem) gust sok jakog i ugodnog mirisa. tj. bitumen) pretvaranje u zemljanu smolu. sumpor. znak Bi (upotrebljava se i kao antiseptičko sredstvo. bisamum. bison) zool. ili se zamjenjuje dvama atomima vodika. Bizantion) 1. od dvije vrijednosti. teologiji. biver (eng. logia) znanost koja se bavi proučavanjem cjelokupnog života (duhovne i materijalne kulture) starog Bizanta bizantski (grč. koji se dvolično ophodi bizar (fr. željezo i dr. čudnovat. valens koji vrijedi. bivouac) voj. osobenjak. premazati) zemljanom smolom. koji sadrži u sebi zemljanu smolu biva glaz. stanovanje vojske pod malim šatorima bivalentan (lat. geografiji. god. mošus 185 bizon bizantinci (grč. element atomske težine 209. npr. bizarre) čudan.) pa do pada Carigrada (1453. metron) mjerenje dubine (pomoću viska ili proračunavanjem) bitumen (lat. prati pjevanje starih ljubavnih i ratničkih pjesama bivak (fr. i radili na povijesti. Bizantion. beaver) trg. 2. osobito ugljikovodične tvari smolasta mirisa. redni broj 83. dvovrijedan. bizzare) čudnost. bakar. raskrižje bizam (lat. mn. nalazi se kod nekih životinja. Bizantion) koji se tiče Grčkog ili Istočnorimskog Carstva. bi-. bythos dubina. trgovački posao bizon (grč. divlji bivol. beaverteen) trg. puzanje pred višima. buffalo. petrolej. asflat i si.

zone pojas. nepopunjena mjenica (samo s potpisom) bjelogardijac (rus. onaj koji se temelji na osobnom povjerenju. blanchet) ljekarničko cjedilo od bijelog sukna.) glaz. nastao nakon Prvog svjetskog rata (kreatori američki Crnci) blackout čit. mykes gljiva) med. huljenje. ukras. brz skok iz jedne vrste tona u drugu biž (lat. prijekor. ukor. grdnja. oskvrnitelj blastem (grč. blanko-akcept primanje mjenice na kojoj još nisu ispisani svota i rok plaćanja. bjelilo blanket (fr. bjelina. činiti blijedim. blanko-mjenica čista (ili: nepopunjena) mjenica blanš (fr. područje) podijeljen na dvije zone. blaste klica. neslužben i podrugljiv naziv za vojnika Denjikinove. blasfemia) pogrda. osobito skrivanje nekih činjenica od strane službenih vlasti u političke svrhe blackwood čit. pisum. kart blanš (fr. neispisani papir. pokuditi. bleichen) blijediti. nakit. tal. im. klica. fiziol. bruka. izdanak. A. punomoć samo s potpisom. loš glas. tj. grditi blank (fr. potpuna sloboda djelovanja. blamer) osramotiti.) šutnja. vrsta pjenušca blanše (fr. bijela boja. bijouterie) trgovina dragocjenostima. koji se sastoji od dvije zone bizzarria bicarija (tal. tekućina iz koje nastaju čvršći sastojci u organizmu blastocistis (grč. neispisan. blanche) bijel. blastos klica. blastos klica. obeščašćivanje blasfemist (grč.) crno ebanovo drvo na Madagaskaru blajhati (njem. nepopunjeno mjesto na mjenici ili punomoći. koriti. Vrangelove i dr. bi-. dragulj. mladica. kuditi. huljenje na Boga. uzorak priznanice ili ovlaštenja (prije nego što se ispuni) blankizam struja u francuskom revolucionarnom pokretu kojoj je začetnik francuski socijalist L. kuđenje blamirati (fr. vojske koja se za vrijeme građanskog rata u Rusiji borila protiv boljševika black-bottom čit. prazno. dragi kamen bižuterija (fr. psovka. bjanko mjenica čista. bijel. dragocjenost. blanche) pr. rizi-bizi) bižu (fr. blasfemos) bogohulnik. kožica zametnog mjehura (blastule) blastomera (grč. oksidirati (osobito: bojiti kosu u svjetliju boju) blamaža (fr. blastema) bot. tobožnje trgovanje radi špekulacije razlikom u cijenama. čist formular. belogvardeec) "bijeli gardist". pogrdan blasfemija (grč. grč. blankotrgovanje prividno. blastos klica. sukno za filtriranje blasfeman (grč. blanc. merizomai razdvajam) stanica nastala brazdanjem jajeta u početku embrionalnog razvoja blastomikoza (grč. bianco bijelo. neograničena punomoć. kredit bez pokrića. blanko-oulaštenje neograničeno ovlaštenje. akutna i kronična bolest . prešućivanje.) vrsta američkog plesa u 4/4 taktu. kystis mjehur) fiziol. zametni mjehurić blastoderm (grč. pisello) grašak (usp. blekvud (engl. bjelina) trg. obrukati. zaborav. neispisan. bogohuljenje. bijou) nakit. dragocjenosti.bizonalan 186 blastomikoza bizonalan (lat. carte blanche čit. blamage) sramota. blasfemos) bogohulan. dragulji. potpuno odriješene ruke. blek-botom (engl. čist. tj. blankokredit otvoren kredit. bjanko. đerma koža) fiziol. blekaut (engl. blanc bijel) neispisano ovlaštenje. Blanqui (1805—1881) blanko (tal. iznijeti na loš glas. tvornička rukotvorna izrada nakita bjanko (tal. bianco) v.) čisti bijeli. čist.

uron mokraća) med. upala žlijezda očnih kapaka blefaritis (grč. tzv. vrsta morske ribe blaziran (fr. blenna. blaser. radi uklanjanja svjetlosti sa strane. Blende) arhit. varati. fimosis suženje) med. rat koji se vodi munjevitom brzinom i silinom i zbog toga . kapavac blenoreja (grč. sluz. bacakanje blickrig (njem. blenna. znanost o grbovima. Blitzkreig) voj. nemir kod teških bolesnika. sluzna dizenterija blenoftalmija (grč. upala sluzničkih žlijezda blend (engl. zasićen. očiju. živčana izmorenost blazon (fr. blenna. blenna. blefaron) med. pre- 187 blickrig tvarati se. blastos klica. suženost očnih otvora blefaroftalmija (grč. povraćanje sluzi blenenterija (grč. enteron utroba) med. neosjetljivost. blenna. procurim) med. neosjetljiv blaziranost (fr. prema potrebi. sluzavo mokrenje blestrizam (grč. opt. bacati nekom prašinu u oči u cilju obmanjivanja blena (grč. blestrizo bacakam. blefaron očni kapak) med. aden žlijezda) med. tome rezanje) med.blastula kože izazvana posebnim gljivicama (blastomycetes) blastula (grč. udubljenje sa svodom u zidu. žmirkanje. upala očnih kapaka blefarizam (grč. vrsta guštera bez nogu. blenna. usp. izlučivanje sluzavo-gnojne tekućine iz nekog organa (npr. živčano izmoren. rheo tečem) med. blason) grb. zasićenost. blaser) otupjelost. spoj blenda (njem. smjesa. metra maternica) med. bluff) plašiti. dio dodan zidu s vanjske strane. slijepa vrata. us gen. plava lisica. blau plav. otos uho. nalik na zmiju. blenna. zavaravati. balaur zmaj) zool. praviti se.) blenotoreja (grč. blastula) fiziol.) mješavina. plašenje protivnika drskošću i hvalisanjem u pogledu snage i sredstava kojih zapravo nema blefaradenitis (grč. blenna) med. upala rubova i veznica očnih kapaka blefaroptoza (grč. izlučivanje sluzave tekućine blenadenitis (grč. spolnih organa i dr. grč očnih kapaka blefarotomija (grč. bacam tamo-amo) med. blefaron. sluzni proljev. Gas plin) vrsta plinovitog pogonskog goriva za zrakoplove blavor (rum. zaplašiti. spadnutost očnih kapaka blefarospazam (grč. blenna. lat. curenje iz ušiju blenurija (grč. blau plav. spasmos grč) med. Fuchs lisica) sjeverna (arktička) lisica s plavkastim krznom. treptanje blefarofimoza (grč. slijepi prozor. blase) otupjelih osjećaja. španjolski zid. ofthalmos oko) med. obmanjivati. blefaron. zametni mjehur blaufuks (njem. blefaron. heraldika blef (eng. blefaron. sulfid cinka blenemeza (grč. hvaliti se. tj. silberfuks blaugas (njem. regnymi izbijam. zbunjivati razmetljivom reklamom. ptosis pad) med. aden žlijezda) med. min. ofthalmos oko) med. mali otvor na fotografskom aparatu pomoću kojeg se otvor objektiva može smanjiti i povećati. munjeviti rat. upala maternice s izlučivanjem sluzi blenoragija (grč. rheo curim) med. bluff) zavaravanje. prevrtanje. blefaron očni kapak. zasijecanje vanjskog kuta očnog kapka blefirati (engl. blenna. upala veznice očnih kapaka blenometritis (grč. emeo povraćam) med. blefaron. obmanjivanje.

Blu buk (eng. panj. blondine) v. stavljati kovne umetke radi kasnije zamjene pravim slovima blond (fr. tvrđave. svijetle boje. svjetlucav) varalica. veliki komad stijene. oklopljivanje. blondina blooming condition čit. čamcu. ruski kolači. zatvor blok-pismo oznaka za slova (blok-slova) kod kojih svi potezi imaju istu debljinu blokada (fr. pren. signalna zastava koja znači slovo P . mramora). prženi na maslacu i premazani kavijarom i dr. usp. knjiga koju izdaje britansko Ministarstvo vanjskih poslova. jedan od američkih umjetnih Zemljinih satelita iz programa Intelsat II. an blok (fr. bluming kondišn (engl. biondo) plav. tisk. zrakoplov). poprijeko blok-haus (lat.) naveliko. nazvana zbog žućkastog sjaja blondin (fr.) šport. oblaganje čeličnim pločama blinderica (njem. gomila (knjiga). oklop (na ratnoj ladi. karaula. blonde) čipka od sirove svile. iskrica duha. bilježnica za pisanje ili crtanje. bloquer) v. blind) tramvaj bez oznake određenog smjera blindirati (fr. osigurati od zrna. opsada. pojačavanje rova gredama. automobil. pren. blond. zrakoplovu). blondine) djevojka ili žena plave kose. tal. blindage) fort. geol. Blue book čit. čelikom ili željezom oklopiti (ratni brod. bluette) iskra. vojske. poza. klada. stavljanje kovnih umetaka radi popunjavanja redova ili radi kasnije zamjene pravim slovima blokiranje (fr. konjski naočnjaci blinji (rus. kulica. opsada. blondin) mladić plave kose. blink sjajan. zatvaranje sa svih strana grada.).) "Plava knjiga". blocus. duhovita sitnica. blu piter (engl. automobilu. zatvoriti neku luku ili obalu ratnim brodovima i na taj način spriječiti svaki uvoz i izvoz (živežnih namirnica. zajednica. zaštićivanje od zrna (projektila). zatvaranje jedne luke ili cije- le obale pomoću ratnih brodova radi sprječavanja svakog uvoza i izvoza. imitacija ribice (s udicom) kao mamac za veće ribe. blok (fr. a koja sadrži diplomatsku korespondenciju britanske vlade s drugim državama o kakvom važnom pitanju međunarodne politike blue peter čit. blocage) komadi kamenja ili opeka za popunjavanje praznina u zidovima. žućkast blonda (fr. zatvaranje željezničke skretnice. blokada blokirati (fr. blindiran blineta (fr. zatvoriti skretnicu. cjelina. farsa blinker (njem. dobro. grad.blindaža 188 blue peter se treba vrlo brzo završiti potpunim porazom neprijatelja blindaža (fr. udruženje više različitih stranaka iz taktičkih razloga. blokiranje blokaža (fr. pojačati rov gredama. (engl) modra ptica. čamac. slični palačinkama. od finog pšeničnog brašna.) pom. tal. mnoštvo. blu berd. malo kazališno djelo puno dosjetaka. blin) mn. tvrdavica (obično na planinskim prijevojima i granicama). osobito za vrijeme izbora i radi sprovođenja određenih zahtjeva. plavuša blondinka (fr. trupac. bloccata) voj. ispuniti šupljinu kamenčićima i komadima cigle. streljiva i si. povoljno stanje u kojem konj stigne na cilj Blue Bird čit. kicoš. bloc) veliki komad (npr. Blockhaus) voj. tisk. vojnim postrojbama zatvoriti pristup nekom gradu. gomila. udvarač ženama blondina (fr. prid. en bloc čit. blinder) fort. naslaga listova papira koji se mogu otkidati. bloquer) voj. velika količina (robe).

bobine) prozirno pletivo od pamuka. blu džins (engl.) "plava čarapa".blue-jean 189 boćanje u međunarodnom signalnom kodu. označuje da brod napušta luku blue-jean čit. fiz. brodarski. ples u paru uz takvu glazbu blumenštender (njem. uzgoj cvijeća. prema starofr. stoljeća. ali se potpuno opravdao i dobio punu zadovoljštinu) bobi (engl. ili koje se vole razmetati svojim znanjem (izraz nastao u XVIII. (ime Bob je kod anglosaksonskih naroda hipokoristik imena Robert) bobina (fr. Bokačo (tal. udav (najveća zmija u Indiji i Africi). od koje se proizvode hlače karakterističnoga "traperskoga" kroja. fr.) glazbeni stil nastao u Americi među Crncima prije 150 godina s osobitim ritmom uz instrument od 12 žica. lažno optuživanje — po šp.) trgovačka komora bob (engl. sir Robertu Peelu.) hlače od takve tkanine. cvjetnim uzorcima blumistika (njem. glavno djelo Dekameron bocman (niz. harmonika) sve do danas. nadzor nad brodskim poslovima i izobrazba posade u pomorstvu bocun (tal. bozzone) velika boca. bluz (engl. bubnjevi. boccia) igra raširena u mediteranskom području u kojoj sudjeluju dvije partije s raznobojnim drvenim kuglama: jedna se crvena kugla izbaci i služi kao cilj. u Engleskoj po plavim čarapama koje su nosili članovi jednog uglednog društva intelektualaca) blues čit. bluejeans čit. bludžin (engl. bord ov tred (engl. skraćeno: bob Boccaccio čit. st. bob-sleigh) saonice s više sjedala i dva para klizaljki od kojih je prednji par pokretan i služi za upravljanje. grad Genovu.. plavo polje s bijelom četvorinom u sredini. gdje se prvobitno tkala) vrsta čvrste pamučne tkanine. blumieren) ukrasiti neku tkaninu cvjetnim šarama. cvjećarstvo bluza (fr. man čovjek) pom. žensko krzno u obliku zmije koje se ovija oko vrata board of trade čit. blouse) laka gornja ženska haljina (do pasa). bob) nadimak londonskih policajaca koji su dobili po imenu organizatora londonske policije. podrugljivo ime za žene koje za ljubav svojih duhovnih sklonosti zanemaruju svoje kućne poslove i obveze. bobine) svitak (za konac). svitak od namotaja bakrene žice bobinet (eng. "traperice" blue-stocking čit. plemiću Franciscu de Bobadilli (f 1502. balota . vojnički kaput koji se kopča po sredini BMW (be-em-ve) kratica za Bayerische Motorenvverke (Bavarska tvornica motora) boa (lat. a ostali igrači se trude baciti svoje kugle što bliže onoj crvenoj. blu-stoking (engl. Blume cvijet. ali i drugi odjevni predmeti. engleski til. Stander stalak) stalak za uzgajanje cvijeća u kući blumirati (njem. bobbinet. boot lađa. bobslej bobadiljizam nepravedno. zmijski car. bas-gitara. popularan u različitim inačicama (pjevanje. Blume cvijet. Blume) poznavanje cvijeća. boa constrictor) zool. sologitara. obliku Janne za tal.) ime talijanskog pisca iz 14. demižon boćanje (tal.) koji je lažno optužio Kolumba kod kralja Ferdinanda i kraljice Izabele da namjerava odcijepiti od Španjolske dio Amerike koji je otkrio (zbog toga je Kolumbo bio uhićen. to bob) v. najčešće plave boje. niži zapovjednik čija je dužnost održavanje čistoće na brodu. pamučni til bobslej (eng.

baka.) mala nizozemska lađa s jakom katarkom. šećera i drugih dodataka bohema. izraz potječe od imena upravitelja jednog velikog posjeda u Irskoj. loša. od danas do sutra Bohemija latinsko ime za Češku (po keltskom plemenu Boji koje je nekad živjelo na današnjem češkom tlu) bohemist znanstvenik koji se bavi bohemistikom. zajedno s dalaj-lamom. rakije. po pravilu neuredno.) irsko narodno piće od vode. ili na oboje istodobno boedromion (grč. bohemes) mn. dromeo trčim. na brodu: dio koji se nalazi ispod palube boden (njem. ili što ne stupaju kod njih u posao (ovakav način borbe primjenjuje se često i u ostalim situacijama. prekid svakog odnosa s nekim. boema (fr.-perz. iznos berbe grožđa. bahader) mn. plitak zaljev koji duboko zalazi u kopno Bodhisatva u budizmu: biće koje je postiglo toliko duhovno savršenstvo da bi moglo prijeći u nirvanu. njem. body tijelo. uzimanje zajma na brod ili na njegov teret. Makedoniji. boe vika. organizirala ovakav način borbe i upropastila ga . boemi (fr. Bosni. pijanac boja (niz. slavila se svečanim ophodom i gozbom boetetika (grč. boheme) način življenja boema. u Trakiji. duhovni poglavar u Tibetu koji. boetheo priskočim u pomoć) poznavanje pomoćnih znanosti bofl (tal. kod bojkota strane robe u nekoj državi). ispičutura. st. boei) v. J. pokvarena roba. pom. književnici. boedromeo pritječem u pomoć) treći mjesec u staroatičkoj godini. također: sprava za namotavanje brodskih konopaca. roba za odbacivanje bogatiri (tur. bavella. zadržavanje protivničkog igrača tijelom (dopušteno u hokeju) bodmeraj (njem. Bugarskoj. bogdo-lama) vrhovni svećenik. dualističko-manihejska vjerska sekta u XII. vinara. krčma. u Rumunjskoj: plemić. upotrebljava se najčešće za postavljanje boja (baka) bojkot (engl. umjetnici. junaci iz ruskog narodnog epa bogdo-lama (mong. Bafel) trg. npr. pren. bodmerei. protiv kojeg je irska Zemaljska liga 1880. koji 190 bojkot žive svojim osobitim. tchek zaustavljanje. boatu (fr. otpaci. kablova Bojanusov organ mokraćni organ u školjaka bojar (rus.bodega bodega (šp. stručnjak u toj grani znanosti bohemistika znanost koja se bavi izučavanjem češkog jezika i književnosti bohemizam češki izraz u nekom drugom jeziku boit-tout čit. naš rujan—listopad.) čaša bez postolja koja se ne može ostaviti dok se tekućina iz nje ne popije. osobito plemić veleposjednik bojer (niz. ali se toga odriče za spas drugih bodi-ček (engl. i XIII. Boycotta. boycott) jedna od prisilnih mjera na tržištu rada kojoj je cilj da se poslodavac prisili na prihvaćanje određenih uvjeta: sastoji se u tome što radnici ne kupuju proizvode nekog tvorničara ili trgovca.) plemić koji je i ratnik. zapreka) šport. engl. nekonvecionalnim životom. patareni bogus (ir. Dalmaciji. upravlja zemljom bogumili mn. život od danas do sutra bohemi. bodega) podrum. neuredan život. Bodden) zem. skladište robe u luci. Boedromija starogrčka svečanost u čast Apolona kao pomagača u ratu. pren. savjetnik velikih kneževa i careva u staroj Rusiji. studenti i dr. bottomry) trg.

u ovoj borbi zabranjeno je udaranje ispod pasa i iza leđa. bowle) staklena ili porculanska zdjela s pićem od rashlađenog vina. loža u kazalištu. bocassino.. bolites jestiva gljiva) geol. meteori kbji sjajem nadmašuju najljepše i najveće zvijezde te se mogu vidjeti i danju . v. v. bollo. pren. boks bokun (tal. bulletta) cedulja. ušće. lug bokerica dvocijevka. kutija. vrč. bukmol (norv. boxcalf) štavljena i obojena teleća koža za obuću i dr. lat. boycott) proglasiti protiv nekoga bojkot. šećera. boksači se dijele s obzirom na težinu u 12 kategorija: od kategorije "papir" (do 48 kg) do superteške kategorije (više od 91 kg) boksanje (engl. srednje veličine Bokseri (kin. strujom. fr. gitarom ili tamburinom. strijela) mn. box-match) javno natjecanje u šakanju amatera ili profesionalnih boksača (traje od 3 do 15 rundi. vrsta lovačke puške koja ima jednu cijev iznad druge bokmal čit.) koja je 1900. lat. box) šakati se. digla ustanak protiv kršćana i Europljana u Kini i time izazvala intervenciju stranih sila boksit min. balanza) vaga. tal. kineska tajna organizacija (osnovana oko 1890. zalogaj bola (engl. bascagium) šumarak. tzv. box) 3. tj. bocage. boccone) komad. tući se šakama u rukavicama bokser (njem. box) šport. bucca) usta. šport. ženski proljetni ogrtač s rukavima ili bez rukava boleta (tal. boxer) 1. bolidos oružje za bacanje. astr.) norveški književni jezik na čiji je razvoj utjecao danski jezik (prije su ga zvali riksmal.) zamka za bacanje. boxcalf) 2. veća čaša s poklopcem bokasin (tal. šakanje u rukavicama. Boxer) 2. svaka runda po 3 minute. bouche. po ugledu na antičke borbe šakama kod Grka i Rimljana.) španjolski narodni ples u 3/4 taktu. kastanjetima. šp. bokskaf boks-meč (engl. boiler kotao) kotao za toplu vodu zagrijan el. boucassin) vrsta pamučnog sukna s perzijskim uzorcima bokaža (fr. tezulja bolas (šp. "plemenitoj vještini". boccale. bocal.bojkotirati 191 bolidi bojkotirati (engl. šumica. grč. bocca. opterećena olovnim i dr. otvor. do struka. prekinuti s nekim svaku vezu i suradnju bojler (engl. nekog aromatičnog voćnog soka i dr. fr. buldogu slična rasa njemačkih pasa. bokalion posuda s uskim grlićem) pehar.) vrsta mletačkog sitnog novca bolandža (tal. živa i okretna. onaj koji je stručno izvježban u šakanju. priznanica boletit (lat. glavom i leđima. pregrada u konjušnici za potkivanje nemirnih konja. tjesnac. pregrada u konjušnici samo za jednog konja boks (engl. praćen pjesmom. šakač. bolis. okamenjena gljiva bolidi (grč. box) 1. mod. naziv po mjestu Les Baux u Francuskoj bokskaf (engl. tal. državni jezik) boks (engl. zaljev bokal (fr. kratak. bosco. ulaz. grč. jedan od glavnih izvora aluminija. plinom i si. kuglicama (kod južnoameričkih urođenika i gauča) bolero (šp. boletus gljiva. guranje i udaranje nogama. boksanje boks (engl. šport. mlet. Ta-chuan) "udruženje saveznih prijatelja domovine". hidrat čiste gline. boka (tal. bolletta. bolanča (tal. boks boksati se (engl. s 1 minutom odmora između svake runde) boksač (engl.

kongresu Socijal-demokratske radničke partije u Londonu 1903. cirkuski šator bolus (lat. st. staklene bočice kruškasta oblika.. izražavanja) bombaš (fr. bili u većini i otcijepili se od umjerenih manjinaša (menjševika). bombasin. marksizam bomba (fr. bacač bombi bombazen (fr. brzo hlađene na zraku i s veoma debelim dnom (vrlo otporne na vanjsku silu. bujica riječi. Oktobarska revolucija (1917. kit i obloge radi zaustavljanja krvi boljševici (boljšinstvo većina) "članovi većine". lat. bombyx dudov svilac.boliviano boliviano (šp. dosađivati komu (molbama. s ciljem da se u svijetu uvede komunistički društveni i privredni poredak. ljubavnim izjavama.) nekadašnja ratna sprava za bacanje kamena. vrsta keplane svilene tkanine. bolos) kem. velika trbušasta boca.) bombast (engl. bombast) lit. temelji se na činjenici da električni otpor kovine raste što je temperatura viša bolonjska škola slikarska škola koju je potkraj XVI. vrsta pamučne tkanine za podstavu bombaža (fr. bombe. hrabriti koga. pretjeran. konfetima). bombos potmuo. ručna granata. topnik. pristaše boljševizma. lubarda. šator na sajmovima. lit. bombage ispupčenost) napuhnutost limenke s konzerviranom hranom izazvana razvijanjem plinova iz hrane koja se kvari i raspada . pamuk. ali se raspadaju u sitne dijelove kad se u njih baci komadić kremena koji zapara površinu i time otklanja otpor kojim se površina u nedirnutom stanju protivi unutarnjem naponu mase) bolta (tal. peso boliviano) novčana jedinica u Boliviji = 100 centavosa bolometar (grč. izvještačen (način pisanja. prodavaonica. bacati avionske bombe. pretjerano kićen. volta) luk. bombast. grč. atomska bomba. prangija. bole zrak. riječ koja kvari jezik i stil svojom pretjeranošću i neumjesnošću bombastičan (engl.000001 °C). svila) pamučna svila. sprava za mjerenje veoma malih razlika u temperaturi (do 0. grč. kugla koja se izbacuje iz bombarde bombarder (fr. boljševici. besklasno društvo bez državne vlasti. onaj koji bombardira. Carracci (1556—1619) i koja je težila da u sebi sjedini odlike starih majstora bolonjske bočice fiz. veliki top. grč. bombardeur) voj. smeđ ili crven mastan glineni silikat koji se upotrebljava za boje. usp. zračni termometar. tal. lenjinizam. osobito: vrsta teških zrakoplova za nošenje velikih količina bombi i bombardiranje bombardir topnik. bolus.) dovela je u Rusiji boljševike na vlast boljševizam (od riječi boljšinstvo većina) oblik marksizma kako ga je shvatio i uspostavio Lenjin. pren. željezna ili čelična kugla ili kutija ispunjena eksplozivom. vojnik koji upravlja bombardom bombardirati (fr. bombarder. bombycinus. balon bombarda (tal. grč. na II. bomba. 2. lat. metron) fiz. tući (ili: gađati) iz topova neprijateljske položaje ili utvrđenja. gađati (ili: obasipati) nekoga (cvijećem. osnovao u Bologni L. vata za ispunjavanje haljina i si. bombe) voj. nazvani po tome što su. bombyx) 1. vodikova bomba ispunjena eksplozivom čije je razorno djelovanje jače od atomske bombe. filozofska osnova boljševizma je di- 192 bombaža jalektički materijalizam. bombardare) voj. lemnoska zemlja. dubok ton) voj. svojim pjesmama i si. svod.

potječe iz Afrike. bondir) skakati. dobra. dobra (ili: imanje) maloljetnika bonaca (tal. po viđenju bon enfant čit.) tko zlima oprašta. dobričina bon mot (fr. muškata i šećera u Sjev. po kojima izvođač udara prstima. starorimska božica plodnosti i djevičanske čistoće. bombyx pamuk. bonbon) poslastica od otopljenog. bombyx. ostavština bona adventitia čit. bombonijera (fr. prirodna nadarenost bona (lat. poboljšanje. bons a vue čit. naslijeđena dobra.) dobar za . bona adventicia (lat. bonum. bonis nocet kviskve pepercit malis (lat. često s dodatkom želatine. bonz a vi (fr. propeti se. obično ukusno i luksuzno izrađena. potvrda primitka. prav. Americi bombola (tal. imetak. nalog za plaćanje.) mn. poboljšati. aromatiziranog i obojenog šećera. raširen je među južnoameričkim Crncima. lat. dijelovi imanja koji nisu ostali od oca. naknadno pridošla dobra. metron) u pamučarstvu: tablica za određivanje finoće (numere) konca prema težini njegove određene dužine bombiks (grč. kazati) bona hereditaria (lat. fr. popravljati bonifikacija (lat. bonifier) nadoknaditi.) posuda za tekućine. bon pur (fr. bombyx pamuk) zool. propinjati se. izvrsnost (u . nalozi koji se isplaćuju odmah.) vrsta rakije od ruma. brašna. bond) pisano jamstvo. voća i dr.) dobronamjerno. proslavama njezina kulta (prvoga svibnja ili početkom prosin- 193 bonitet ca) nije smio biti nazočan nijedan muškarac bona fide (lat. a pojavljuje se i u sastavima suvremenih plesnih orkestara bonificirati (lat... dobrima škodi bonitet (lat. bonazza) potpuno tiho i mirno more.) mn. dudov svilac. priznanica. odšteta. odobravanje načina vladavine dinastije Bonaparte. bona dobra) mn. nasljedna dobra. popravljanje. popust u cijeni bonis nocet quisque pepercit malis čit. svila. odštetiti. poboljšavanje. Flemminga. ukusno namještena soba. bon-sans (fr. mot riječ) dosjetka. nego potječu od neke druge strane Bona Dea (lat.bombikometar bombikometar (grč. tuba za sprej bombon (fr. ukusno namješten stan i si. duhovita izreka bon pour čit. bon-sens čit. popraviti. politika kojoj je cilj dovesti dinastiju Bonaparte na prijestolje u Francuskoj bond (engl.) "Dobra božica". te brojnih filmova i stripova) bongos dva međusobno spojena manja bubnja. bonum dobro. nalog za izdavanje neke robe. dobronamjerno bona minorum (lat. bonbonniere) kutija za bombone.) mn. vrsta ženske kape. facere. valjanost.. bon enfant dobro dijete) dobroćudan čovjek.) trg. imanja bona mente (lat. bon dobar. priznanica. bon (fr. imanje.) u dobroj namjeri. bonificatio) naknada. pristaše dinastije Bonaparte u Francuskoj bonapartizam odanost dinastiji Bonaparte. prav.. mjenica bondirati (fr. bezvjetrica bonapartisti mn. unutarnja vrijednost. prav. bon anfan (fr. u dobroj namjeri (učiniti. pren.) mn. obveza.. svilena tkanina bombo (engl. podskakivati (na konju) bondizam djelovanje i postupci u stilu tajnog agenta 007 Jamesa Bonda (lik detektivskih romana I. bonitas) dobrota.) zdrav (ljudski) razum. vrijedi za .

porubiti. fr. obložiti brod daskama.) minijaturno. bonzofis (fr. "patuljasto" ukrasno drvo uzgajano u loncu ili sanduku za cvijeće bonton (fr. bonhomme) dobričina. hrana. manji brod koji prima dio tereta s velikih brodova i time ih olakšava kako bi mogli preploviti plića mjesta bording-haus (engl. stol za kojim se drže sjednice. traka za opšivanje bordaža (fr. dobrodušnost. vrpca. borax) kem. bonhommie) prostodušnost. novac za hranu. bordeaux) boja crnog vina. bordage) oblaganje lađe daskama. sud. platna sposobnost. okrajak. pom. boarding-house) pansion sa stanom i hranom. ured bord (njem. bon ton) lijepo ponašanje i lijep način izražavanja dobro odgojenih ljudi. bona bonum publicum čit. na lijep način. rub. nalazi se otopljen u vodi nekih planinskih jezera u Tibetu. nemetalno čvrsto tijelo. jednokratna isplata dioničarima iznad dividende zbog dobrog godišnjeg poslovanja. opšivanje. prostodušan čovjekj naivac bonomija (fr. u slikarstvu: premazati platno osnovnom bojom. Aziji i Kaliforniji. borna kiselina spoj bora s kisikom (upotrebljava se kod očnih bolesti za obloge) boraks (lat. ar. borax) mn. znak B. a preko kojega se svaki prekršaj kažnjava izravnim slobodnim bacanjem. naivnost bons offices čit. board) 1. element atomske težine 10. kozmetiku i medicinu borati (lat. pren. državna korist. pren. javna kuhinja bordirati (fr. tal. burakx) kem. tj.) dobrim načinom. bonvivant) veseljak. gostionica. daska. redni broj 5. grundirati bordo-boja (fr.) šport. porubljivati. mirnim putem bonom (fr. opšivati. bord) 2. pretjerana jednostavnost. kost. border) opšiti. trg. porubljivanje bordel (fr. dar. opće dobro bonus (lat. otmjeno držanje. bank. Bordeaux) opći naziv za sva francuska vina koja se šalju u trgovinu preko Bordeauxa . određen broj prekršaja do kojega je kriterij kažnjavanja blaži.) dobro države. u diplomaciji: naziv za posredovanje treće države u nekom međunarodnom sporu između dviju zavađenih država. kolegij koji se okuplja oko jednog stola. glavešina bookmobile čit. devizni bonus premija koja se u nekim zemljama daje radi stimulacije izvoza bonvivan (fr. borac. ne tali se na poznatim temperaturama. sigurnost nekog potraživanja (suprotno: veritet) bono modo (lat. odbor. sred.) "dobre usluge". vrlina. onaj koji voli dobar život i tjelesne užitke bonzo (jap-) budistički svećenik u Japanu i Kini. bonum publikum (lat. sudnica. tamnocrvena boja bordo-vino (fr. stol. borde) 1. Bord. korist. bordello) javna kuća. važan za industriju. sreća. spoj bora. bordat borda (fr. bordel. materijal za oblaganje lađe. savjetovanje. Muhamedov ogrtač.bono modo smislu izrade). bukmobil (engl.82.) dobro. vrsta sive vunene tkanine koja se izrađuje u Egiptu. natrija i kisika (Na 2 B 4 0 7 ).) pom. kem. mn.) 2. upute o lijepom ponašanju bonum (lat. rub lađe borda (ar. odnosno treće stranke u zategnutim međustranačkim odnosima bonsai (jap. soli borne kiseline bord (engl.) u SAD naziv za bibliobus 194 brdo-vino bor (lat. podrugljiv naziv za stranačkog funkcionara. kupleraj bording (dan.

omeđiti.. sjeverni vjetar. majstor bosa (fr. novčanih vrijednosti bordura (fr. botane krmna trava) predmetak u složenicama sa značenjem. udarac. kartaška igra s četiri igrača slična vistu. Bohrmaschine) strojno svrdlo. indijskom fizičaru i biljnom fiziologu. biljni) poznavatelj bilja i raslinja. Americi. borda borusofobija (lat. knjiga u kojoj su računi. nazvana po gradu Bostonu u Sjev. starogrčki bog sjevernog vjetra. bozza) grba. ograničiti se borsalino (tal. brežuljkastim. bosse. jednom botana (tal. gipsa bosoni mn. čvrga. ograničen. mania) pretjerana ljubav prema Prusima i svemu što je prusko bos (engl. gospodar. izvadak. poslodavac. Borussia Pruska. šarama boselirati (fr. borealis) sjeverni boreas (grč. grč. po imenu proizvođača) vrsta talijanskih muških šešira boršč (rus. borne) ograničen. botane trava) skupljati biljke. boss) šef. ograničavati. botane. borner) ograničiti. bordure) rub. grubo tkano pamučno platno botaničar (grč. Borte) v. 1858— 1938) subatomske čestice s cijelim kvantnim brojevima spina boston (engl. bourgeois građanin) tisk. sjever Borej mit. usp. bušilica. glup bornirati (fr. bossare) praviti plastične predmete od ilovače. mali. boreios. ublažavati. trava botanofag (grč. gazda. okrugle kiparske fi- 195 botanofil gure koje stoje same (za razliku od onih koje stoje na reljefu. Boseu. kamene međaše. bosselage) izrada u ispupčenim. fobos strah) strah od Prusa. jedan bot jedanput. zamah. lat. pa odatle i sat. usp. ura-. voska. postaviti granične znakove. botanikos travni. onaj koji se bavi proučavanjem bilja i raslinja botanika (grč. vijenac borealan (grč. baviti se biljkama botano. popis računa. bottana) obično. bosko napasam. boseliran bosirati (lat. i njegova djeca Cesare i Lukrecija borgis (po fr. grč. valovitim oblicima. 2. valovite oblike. o biljkama i raslinju botanizirati (grč. pren. bormašina Borgia čit. skučen. filos) ljubitelj bilja. borej sjeverni vjetar borer (njem. borer borniran (fr.) talijanska velikaška porodica španjolskog podrijetla iz koje potječu papa Aleksandar VI.) omiljeno rusko narodno jelo: juha od prosenog brašna i raznog zelenja bortna (njem. vrsta plesa (američka. boche) ime kojim Francuzi podrugljivo i prijezirno nazivaju Nijemce bot (tal. biljojed. bordereau) trg.bordro bordro (fr. botane. boreas) sjeverac. mržnja prema Prusima i svemu što je prusko borusomanija (lat. mjenica. pren. bohren bušiti) svrdlo. Borda (tal.(grč. bosseler) raditi ispupčene. nešto jednostavnija vrsta valcera) boš (fr.) 1. okvir. otkucaj sata. u skupini) bosaža (fr. (po J. Borussia Pruska. onaj koji se voli baviti botanikom t . pr. bossage) gruba kiparska obrada kamena koja služi kao priprema za konačnu izradu modela boselaža (fr. C. botto) mah. ili s manjim brojem karata i tri igrača (tri-boston). slova od 9 tiskarskih točaka (po veličini između garmonda i petita) bormašina (njem. biljožder botanofil (grč. porub. burgija. ublažiti želje. biljka. fagos) zool. šare. kvrga. lista. ispupčeno kiparsko djelo izliveno od gipsa. botanike) znanost o biljnom svijetu. tal.

mykes gljiva) med. botellarius) šef kuhinje. fr. botella. botrys grozd. geol. lithos kamen) mn. botrys grozd. manteia) gatanje (ili: proricanje) sudbine iz biljaka botar (lat. širokočlana trakavica. Bourdonu. botulus kobasica) med. Ch. 6 = jak. 1808—1884) bouts-rimes čit. bota larga. teklić božole (fr. botritičan botroilit (grč.) mn. trovanje pokvarenom hranom. bofor (prema vlastitom imenu Beaufort) ljestvica od 12 stupnjeva po kojoj se mjeri jačina vjetra: 0 = tišina.. živi u tankom crijevu čovjeka. tal. bottonata) zadirkivanje. botanički botanomantija (grč. zrakoprazna ili tekućinom ispunjena (najčešće metalna) cijev prstenastog oblika. trčkaralo. botane. prid. buš-tru (fr.) veliki lovački nož oštar s obje strane. bortiotičan botrinti (grč. okamine grozdasta oblika botriokefal(us) (grč. crvena izraslina na ruci ili nozi. botos) mn. dječak. Bouleu (1642—1732) Bourbon čit. sluga. logos) poznavatelj i proučavatelj bilja i raslinja botanologija (grč. sporedan lik ili sporedna uloga u kazališnim djelima boufort čit. Bowiea bowling-green čit. peckanje. compater) kum botarga (šp.) kuma botrinitičan (grč. boi-najf (engl. Burbon (fr. 10 = jaka oluja. u obliku grozda. veličine zrna graška do sitnijeg lješnjaka. botrys grozd. pustene ("filcane") papuče bouche-trou čit. sluga. apotheca) dućančić. čuvar živežnih namirnica na brodovima botra (lat. unaprijed napisani srokovi za koje se tek trebaju naći stihovi. u južnoj Europi i na Istoku botega (tal. nazvan po francuskom rezbaru A. znanost o biljkama. kefale glava) zool. 4 = umjeren. peonija Br kem. -ites) mn. botane. logia) poznavanje i proučavanje biljaka. 196 br botuše (mad. lithos kamen) min. botarga. botriomikoza (grč. Burdonova .) ime poznate vladarske porodice. 2 = lagan. lat. bottarga) jelo slično kavijaru. naročito pokvarenim mesom (u kobasicama) i ribom botunada (tal. služi kao osjetilo u manometrima i termometrima (naziv po izumitelju. beaujolais) vrsta francuskog vina (po gorskim predjelima sjeverno od Lyona) božur (ar. pronalazak američkog pukovnika J. pričvršćena na kožu jednom peteljkom botriotičan v. kamen grozdasta oblika botulizam (lat.botanograf botanograf (grč. psa i dr. geol. 8 = vrlo jak. biljka s velikim 1 lijepim cvjetovima iz porodice žabnjača. bul (fr.. bottega. botanika. botane. francuskom inženjeru E. grafo) opisivač bilja i raslinja botanoliti (grč. kratica za brom . francuski parlament Bourdonova cijev čit. botrion jamica. bu-rime (fr. koja se pruža ili savija pod utjecajem vanjskog tlaka ili temperature. Burbonska palača pren. sa 3 do 4 tisuće članaka. okamenjene biljke botanolog (grč. 12 = orkan boule čit. konobar botelar (lat. botane. botrys) grozdast.. od usoljene ikre morskog lipljena. boutique. boling-grin (engl.) dečko. a tek nakon toga stihovi bowie-knife čit. tunjevine i dr. boule) rezbarija u drvu s metalnim umecima. mala trgovina. bockanje.) beznačajan. pjesme kod kojih su najprije napisani srokovi. vinara.) igralište za kuglanje u zelenilu boy (engl. botane. krčma. busur) bot.

"Marseljeza" belgijske revolucije brabansoni (fr. sporost u govoru bradifrenija (grč. fren srce. nešto veća violina. brachion) mišica. koji živi kratko brahibiotika (grč. brachys. loša probava bradispermatizam (grč. ruka. bradys. brachys) predmetak u složenicama sa značenjem: kratak. pri mucanju) bradifrazija (grč. sporo probavljanje hrane. viola di braccio) glaz. dromikos sposoban za trčanje) koji ne može dugo trčati brahigraf (grč. viola. malen. hvalisavost bragoc (tal. bradys spor. moć. brachium. brazzera = brački brod) drveni obalni jedrenjak od 18 do 40 t s jednim latinskim jedrom i prečkom brač (tal. bragozzo) ribarski jedrenjak sa dva jarbola i dva jedra bragura (staronord. usporen govor zbog nepotpunog svladavanja nekih smetnji (npr. v. brachys. brachion ruka. frasis govorenje) med. kineo krećem se) sporost u pokretima bradilalija (grč. lat. kod koje je najveći poprečan presjek gotovo jednak uzdužnom presjeku brahidaktilija (grč. od prstiju do lakta. masaomai žvakati) med.(grč. sporo izlaženje sjemena (pri spolnom odnošaju) 197 brahikatalektičan bradisurija (grč. nasilan. bragr) pjesnička umjetnost. bradys. bradys. pepsis probava) med. mišićni) ručni. suprotno: makrobiotika brahicefal (grč. nasilnički brahikatalektičan (grč. daktylos . bradilogija bradilogija med. mišica. brachys. braggard) razmetljivost. bili u engleskoj ili francuskoj službi. urođena kratkoća prstiju brahidromičan (grč. bios život) težnja ili vještina skraćivanja života. nepotpun. teško slušanje bradifazija (grč. teško.. težak govor. sila brahijalan (grč. težak. osobito u XII. sperma sjeme) med. bradys. kardia srce) med. brachys. bradys spor. grafla pisanje) vještina pisanja pomoću skraćivanja uopće. vrsta tambure za pratnju bradiekoja (grč. stih koji na kraju nema jedne ili dviju stopa . bradys.brabansona Brabansona (fr. brabangons) mn. prst) antropol. njuškalo braganja (tal.) trg. sitan brahibiotičan (grč. pjesništvo brahi. grč. vrsta nizozemskog platna bracera (tal. čovjek koji ima kratku lubanju. v. brachys. kefale) glava antropol. grafo pišem) onaj koji umije brzo pisati služeći se kraticama. gluhoća. bradys. pren. brabantski vojnici koji su. st. domišljat čovjek. u užem smislu isto što i stenografija i tahigrafija brahij (lat. bradilalija bradimaseza (grč. brachialis ručni. femi govorim) med. poznati zbog svojih pljačkaških izgreda po Francuskoj brabanta (fr. bradys spor. brachys. braccatore lovački pas) snalažljiv. uron mokraća) med. brachys. teško žvakanje bradipepsija (grč. bios život) kratkovječan. razum) sporost duševnog života (osobito: sporost u mišljenju) bradikardija (grč. bragagna) vrsta ribarske mreže bragerdizam (engl. strangurija bragadur (tal. bolesni usporeni rad srca bradikineza (grč. spor i težak govor zbog mane u govornom organu. osobito donji dio ruke. brachy-katalektikos) metr. lalia govor) med. teško. Brabangonne) belgijska nacionalna pjesma. tj. akuein slušati) med. stenograf brahigrafija (grč. bradys spor. bradys spor.

onako kako je izloženo u Upanišadama (za razliku od naučavanja izloženog u Vedanti) Brahman (sanskr. veoma rasprostranjene morske životinje. brachys. cikloida brahit opt. brachys. brachys. brachy-pneuma) med. orao vidim) med. životinje kratkih krila. koji ima kratku sjenu (kaže se za stanovnike najtoplijih dijelova svijeta. kratkih nogu brahipodi (grč. brachion ruka. brachys. a od svojih pristaša tražila je visoko moralan život. u 8. brachys. pr. Brahma) starije naučavanje o Brahmi. pneo dišem) med. apsolutno Biće i nebiće u isto vrijeme Brahmana (sanskr. brachys. odontos zub) zool. koji ima kratke cvjetne listiće. podos noga) zool. brachys. metron) med. na udaljenosti. u sisavaca brahiometar (grč. znanstvenike i političare. ali se krije u samom smislu rečenice brahimetropija (grč. ali točnije ju je zvati neobrahmanizam i hinduizam Brailleovo pismo međunarodna abeceda za slijepe koja se sastoji od svega šest. brachys. linija najbržeg pada. pteron krilo) kratkokrilan. vrsta kratkih dalekozora sa zrcalima koja se odlikuju svojom praktičnošću Brahma (sanskr. pren. za ljude koji bacaju kratku sjenu zbog toga što im sunčane zrake 198 Brailleovo pismo padaju na tjeme gotovo vertikalno. otprilike. npr. brahma) indijska religija utemeljena. brachys. ali se po gradi tijela od njih znatno razlikuju brahipteran (grč. fil. dajući oduvijek svećenike. astma brahipodan (grč. n. pus. brahmana) članovi najviše i najuglednije kaste u Indiji koji su. Brahma) zbirka djela koja predstavljaju dogmatskospekulativne rasprave indijske književnosti. ruke brahiotomija (grč. podos noga) kratkonog. zubi s niskom krunom i dobro razvijenim korijenom. kratkih latica brahipneja (grč. kratkovremen brahilog (grč.. figura pri kojoj je prividno i formalno izostavljen kakav element važan za izlaganje misli. pteron krilo) mn. logia) vještina sažetog izražavanja u govoru i pisanju. Brahman) ind. brahmanizmom se i danas naziva religija koja vlada u Indiji. pjesnike. chronos vremenski) kratkotrajan. stalno zauzimali najistaknutiji položaj i uživali velik vjerski ugled brahmanizam (sanskr. tjesnoća prsiju i sporo disanje kao posljedica toga brahipneuma (grč. zool. kratkih krila. uskoća prsiju. sprava za mjerenje mišice. brachion. neku vrstu komentara Vedama brahmani (sanskr. temno režem) kir. imaju dva kapka. skia sjena) zem. jagodicama prstiju opipljiv- . skraćeni naziv za brahiteleskop brahiteleskop (grč. koji ima kratke metričke stope brahipteri (grč. insekti koji imaju kratka krila brahiscijan (grč. tj. brachion. kratkovidnost brahiodonti (grč. brachys. metron. logos) koji umije biti sažet u govoru i pisanju brahilogija (grč. e. metr. uspravno) brahisilab (grč. tele daleko. Brahma) u indijskoj filozofiji Veda ovako se zove vrhovno indijsko božanstvo brahmaizam (sanskr. brachistos najkraći. brachys. chronos vrijeme) mat. syllabe slog) metrička stopa koja se sastoji samo od kratkih slogova brahistohrona (grč. pus. st. brachys. kratak dah. petalon list) bot. i po tome nalikuju na školjke.brahikroničan brahikroničan (grč. skopeo gledam) opt. kratke latice. rezanje ruke brahipetalan (grč. brachys. brachys.

brein-storming (engl. podrijetlo bolesti je. braten peći. 1749—1814) Bramahova preša fiz. brendi (eng. tako je! . v. hvalisavac. tj.) savjetodavna ekipa stručnjaka oko nekog političkog ili gospodarstvenog rukovoditelja brajda (lat. poziv.) usklik u znak odobravanja: vrlo dobro. branche. brein dreining (engl. branchos) med. promuklost. branchion) mn. braconnier) zvjerokradica. branzino) lubin (morska riba) 199 bravo brand (njem.) "isušivanje mozgova". bractea list) bot. ogranak (neke znanosti. abrakadabra brakonijer (fr. med. Wurst kobasica) vrsta kobasice za pečenje brauning (engl. lovokradica. krivolovac. dio. odlično. pokrovni list na biljci Bramahova brava sigurnosna brava s više ušica nejednake veličine (obično 6 do 7) koje moraju biti jednako udaljene da bi se brava mogla otvoriti (nazvana po svom pronalazaču. ta. prema tome. breit širok) stupovi s letvama ili žicama po kojima se penje vinova loza. brein-trast (engl. nedostatak ili postojanje prevelike podražljivosti organizma braunovci mn. usklik u znak odobravanja.) sastanak na kojem bez reda svaki sudionik iznosi sve što mu trenutačno pada na pamet u vezi s postavljenim problemom koji valja riješiti brain-trust čit. gangrena. nekog posla). branca) grana. puške i mitraljeze (po engleskom konstruktoru Johnu Mosesu Browningu. junak na riječima brancin (tal. malen jedrenjak napunjen smolom. Bramahova brava Bramarbas (šp. hidraulični tijesak koji radi pod vodenim tlakom. pergola brakadabra (bracadabra) v. bramar rikati) ime glavnog lika nekih Holbergovih komedija. odlično! bravo (tal. škrgaši branhije (grč. pren. uže područje zanimanja bratvuršt (njem. preklopna postelja brander (njem. brawning brauning naziv za različite vrste pištolja. vrlo lijepo. engleskom mehaničaru Bramahu. odsjek. braida od njem. branda) viseći (mornarski) krevet. Brand požar) požarnjak. sjajno. 1855 —1926) braunizam med. bravvning) v. naučavanje engleskog liječnika Johna Browna (1735—1788) po kojem se živa bića razlikuju od neživih stvari po tome što imaju sposobnost podraživanja. bivaju pokretana na djelatnost. naziv za pojavu odlaženja školovanih stručnjaka iz manje razvijenih zemlja u zemlje višeg standarda brain-storming čit. upala krajnika branša (fr.) alkoholno piće dobiveno destilacijom vina. posebno.brain draining ih točaka (pronalazak slijepog francuskog učitelja slijepih Louisa Braillea) brain draining čit. nekad se puštao zapaljen protiv ratnih jedrenjaka kako bi izazvao požar brandy čit. "podražajima". struka. sposobnost da vanjskim utjecajima. prekršitelj zakona o lovu brakteja (lat.) 1. zaštitni. braunizam bravissimo (tal. uljem i kučinom. lokalno izumiranje jednog dijela tijela. škrge branhus (grč. čovjek koji se bavi nedopuštenim lovom na tuđoj zemlji. vinjak branhijati sve životinje koje dišu na škrge. nekroza branda (tal. v. pristaše naučavanja Johna Brovvna. zool. Brand) med.

break) otvorena kola na 4 kih svećenika za svakodnevna bokotača. utvrđeili za jahanje. plaćeni ubojica. poili izvedeno s velikom vještinom i krajini Bretanji stručnošću. s patentom. osobito u glazbi s poveljom. tal. kovrčalo bričesi (engl. osobito Papino pismo državama. breveter) dati. goslužja s dvije klupe namještene po dužini brevijatura (lat. grivna akt. brennen paliti. breviatura) v. nota škare) željezna naprava u obliku škakoja vrijedi za dva cijela takta ra koja se zagrije i takva služi za : kovrčanje kose. (fr. zavod za prehranu i pokraćenje. brevijatura dizanje djece brevijar (lat. deu (1795—1860) koji ga je prvi otbrevet) diploma. = hipnotizam. lat. aria) jini u sjevernoj Francuskoj) glaz. tal.. povelja. patent feus hranilac) nadstojnik. gradnje i typos otisak) glaz. kratkih nogu brenšer (njem. upravitelj brevi manu (lat. brevis kratak. nost izvođenja. pren. lubanje. s diplomom. povlastica. tjeme kratak izvještaj. nešto izrađeno kišnog ogrtača.) brefotrof (grč. pikrio i ukazao na vezu između hipsmo. breviatio) skraćivanje. brevilokvij (lat. bracelet. bretona (fr. brachiale) nabreve (tal. grč. breche. sažet i jezgrovit govor niz kosinu. prodor (u zidu. brevete) pr. bravura (fr. odmah. brefos. breve d'envansjon (fr. breviili poprijeko i s visokim bokom jacija bremsberg (njem. dekret. breeches) mn. brevis kratak) glaz. trofeus) zavod brevijacija (lat. patentiran brazilin crvena boja koja se pravi od brev(e)tirati (f. remen za pjevanje) s osobito velikim tehničkim nošenje tereta. bredizam med. pokraubojica bravur-arija (fr. diplomu. bedemu. vrsta odličnog francusčovjek. patent. nazvan vladarima i dr. tehnička vještina i okretbrev(e)te (fr. Bremse) kočnica konog. pes noga) kratbremza (njem. propolukratke časničke hlače. hlačnjaci ljanost. hrabrost. bretagne) stari francuski bravo (tal. junačko djelo. tiskanje nota dr. brevis. uštrb jesno priljubljene uz noge . bravura) vabretele naramenice. upotrebljava se kod rubreviotipija (lat. neustra-. izdati brazilskog drveta dekret. valjan i vrijedan ples udvoje. molitvenik katoličbrek (engl. breve) svaki službeni pisani rukvica. mn. bez uvijabrefotrofija nja. športske boj. tropronalazačka povelja. bravour. voj. kratke ili breša (fr.bravo 200 bričesi bretanja (fr. tal. patent. podmukli kog platna (naziv po Bretanji. brevis. kratkim putem brefotrofij (grč. breviarium) kratak prebregma (grč. loqui govoriti) Berg brdo) uređaj za spuštanje tereta kratak. kratak izvadak. bretelle) uprta. nazvanog po fr. brevipedan (lat. šteta. kratak popis. koje nema strogo forpo engleskom liječniku Jamesu Braimalni oblik (za razliku od bule). povelju brazleta (fr. breccia) voj. brefos novorođenče. kosi položaj koji teškoćama povezuje dva uzastopna položaja. bravoure. srednji dio gled. brevet d'innoze i sugestije vention čit.) otvoreno. Bremse kočnica. bregma) anat.) 2. za nahočad. gore široke a dolje tinju). bretonne) vrsta ženskog šivost. junaštvo. junak. lovačka kola s 3 do 6 sjedala. Schere brevis (lat. glazbeno djelo (za sviranje ili bretela (fr. darskih i šumskih poslova.

listovna uložnica (obično na javnim mjestima) brikola (lat. pren. osobito starinske. pren.) posredno.bridž bridž (engl. veličanstven briljantin (fr. odskoči. brig. odozgo jače.) glaz. sitan. brycho škrgućem. zapovjednik brigade. odličan. buntovnik brigantina (engl. veoma vatreno. nazvana po engleskom liječniku R. kugle. brigadier) 1. jedna od najzanimljivijih igara s vrlo mnogo kombinacija brig (engl. brigade. Brief pismo. akutna i kronična upala bubrega s izlučivanjem bjelančevine u mokraći (nefritis). bricole) srednjovjekovna ratna sprava za bacanje kamenja. list. div s 50 glava i 100 ruku. svijetao. briquette) nešto u obliku cigle. briller sjati. bradu i brkove briljantina (fr. učiniti da se nešto odbije. fr. krasan. osobito briljantima briljantnost (fr. bric-a-brac) starudija. izrada pročelja građevine (fasade) tako da se vide cigle. vrsta mirisne masti za kosu. konjički dočasnik u francuskoj vojsci. voj. kugle ili jajeta. a odozdo slabije zatupljenog. staretinarnica briket (fr. blistav. divan.) udariti loptu sa strane odbijenom loptom od ograde. fr. jedinica sastavljena obično od dva puka istog roda vojske. odboj lopte od ograde. brillantine) gusto tkana pamučna tkanina s uzorcima briljantirati (fr. cigle. briquetage) bojenje zida tako da izgleda kao zid od cigle. slična vistu. brigg. živahno. jajeta i si. tal. škrgutanje zubima Brijarej mit. odličnost . brillanter) od dijamanata glačanjem praviti briljante. zbijen u obliku opeke. par brikol (fr. ukrasiti (ili: optočiti) dragim kamenjem. bricola. lukavo brikolirati (fr. 2. blistati) sjajan. razne umjetničke stvarčice. Brigantine) pom. odskočiti. Egeon brikabrak (fr. bricoler) odbiti. skupina radnika koji rade na izvršenju određenog zadatka brigadir (fr. veličanstvenost. morbus Brightii) med. za sto naoružanih ljudi. mala jedrilica s dvije katarke Brightova bolest (lat. hajduk. par brikol (fr. kod biljara: odskok. zaobilazno. škrgut brillante (tal. fugiranje briketirati (fr. ormarić. brignos škrgut) med. ne raditi časno. njem. brycho škrgućem) škripanje zubima u snu. otuda: pren. brillant) sjaj. raditi zaobilazno briksizam (grč. rukovoditelj radne brigade brigant (tal. pomoću odbijanja pogoditi sa strane. Brightu (1788— 1858) koji ju je prvi opisao brigma (grč. par bricole čit. brillant. u prah pretvo- 201 briljantnost ren materijal zbijati (prešati) u obliku cigle brikfastn (njem. brigg) pom. raskoš. plahovito briljant (fr. sa strane. osobito sitan ugljen verlo upotrebljiv kao gorivo. pren. prije: vrsta ratnih brodova s 10 do 20 topova brigada (fr. škrinjica za pisma. sin Urana i Geje. bridge) kartaška igra. divota. briketaža (fr. voj. brillantine) kozm. 2. udariti par bricole čit. brigante) cestovni razbojnik. 3. te sa strane podijeljenog u mnogobrojne trokute i četvorokute (fasete) briljantan (fr. laka jedrilica s dvije katarke i s veslima. brigantine. brillant) dijamant uglačan dijamantnim prahom tako da ima oblik dvostrukog (osnovama spojenog) stošca. Kasten ormar) poštanski sandučić. pljačkaš. blistavost. obojiti zid tako da izgleda kao zid od cigala. brigata) 1. briqueter) popločiti ciglama.

lat. eidos oblik) bot.) govorenje nebitnih stvari. Brisoleten) mn. umjesto srebra. prelijevati se u svjetlosti. bučno. razbijač. izmotavanje brimer (fr. con brio brioš (fr. pletenica. šumno. Broadway široki put) glavna poslovna ulica u New Yorku. upotrebljava se. brusquer) obrecnuti se na nekoga.) vrsta kvalitetnog francuskog vina brioso čit. vladu u svoje ruke brinet (fr. bot. kao prvi konzul. svijetliti se. briser. odskakati od ostalih brimada (fr. živahno. briseur) lomitelj. koji razmrskava. bryon. brunette) crnomanjasta ili smeđokosa žena brinirati (fr. broyon) tučak za mrvljenje. prednji valjak na spravi za predenje brizolete (njem. razoran. žuka broad-casting čit.) pom. tal. pren. zoon životinja) zool. antimona i nešto bakra (ponekad i nikla i bizmuta). Britiš muzeum (engl. strana broda. mahovinast briologija (grč. brod-sajd (engl. srebrnaste boje.) s veoma bogatim znanstvenim i umjetničkim zbirkama brizantan (fr. prenagliti čime 202 broajon briškula (tal. fyton biljka) mn. logia) bot. razorna snaga brizer (fr. čajni kruščić. radio emitiranje broad-side čit. bryon mahovina. usjajiti i na taj ih način sačuvati od hrđanja. plameno. briser) sposobnost rasprskavanja. listopada do 24. srednjim dijelom centar američkog kazališnog života broajon (fr. brizo. značajno se isticati.) veliki narodni muzej u Londonu (osnovan 1753. bruma najkraći dan) u republikanskom francuskom kalendaru: drugi mjesec u godini.briljirati briljirati (fr. rasprskava. bijele. bryon mahovina. sličan mahovini. htjeti nešto brzo sprovesti. brimera (9. brunir) metalne predmete smeđe uglačati. dugačka 25 km. briller. sijati. dio botanike koji proučava mahovine brion (fr. "krštenje" brucoša na taj način što ih stariji zgrabe za noge i ruke i bacaju uvis brimborium (lat.) uzeo je Bonaparte. briscola) vrsta kartaške igre. brioche) vrsta peciva. životinje nalik na mahovine. studenog. od 23. paljba iz topova s jedne strane broda Broadway čit.) glaz. žive u kolonijama i mahovinasto su razgranate briskirati (fr. ginestra) primorski grm s lijepim žutim cvjetovima. trljanje boja . osobito raširena u primorskim krajevima Hrvatske britanija-metal u Britaniji (Engleskoj) pronađena metalna smjesa cinka. bojiti (ili obojiti) smeđe. bryon. brodkasting (engl. okolišanje. magleni mjesec. brimade) kod francuskih studenata: zbijanje šala s novim studentima. brunet) crnomanjast ili smedokos muškarac brineta (fr. 18. mantis prorok) stručnjak u tumačenju snova brizomantija (grč. briozo (tal. uništavajući brizantnost (fr. brumaire. studenog 1799. brizo spavam. sendvič briozoe (grč. brillare) sjati. za izradu stolnog pribora Briti naziv za keltska plemena naseljena u Britaniji u doba rimskih osvajanja British Museum čit.) odašiljanje radio emisija. svi topovi na jednoj strani ratnog broda. rjeđe slatkovodne. pocrniti briofiti (grč. Brodvej (engl. manteia proricanje) vještina tumačenja snova brnistra (tal. brisant) koji lomi. morske. pečeni valjušci od mesa brizomant (grč. skupni naziv za mahovine brioidan (grč. blistati. razornost.

broccoli) vrsta cvjetače s mesnatim i sočnim cvjetovima i stabljikama 203 bronhije brom (grč. lat. od svile i pamuka. crvenkastosmeđa teška tekućina. bronchia) mn. svilom. znanost o sredstvima za prehranu bromatometar (grč. bromos smrad. obično se jede s palentom brodirati (fr. obojiti modrikastim preljevima na vatri bronhijalni (grč. tuberkulozna bolest nadbubrežnih žlijezda praćena velikom slabokrvnošću i smeđom bojom kože brončano doba geol. bronser) obojiti brončanom. mjedeničica. brocanter) trgovati umjetničkim stvarima. brončati (fr. element. broma jelo. bromium) kem. zlatnim i srebrnim koncima protkana svilena tkanina. vrsta žutog. nagrada koju trgovački posrednik dobiva za posredovanje brokula (tal. vezenje. broderie) vez. koji nastaju . bromov pripravak. bronzo) zvonce. cinka i željeza bronce (tal. bronhijalni katar = brrnnitis bronhije (grč. oblicima i si. kožu i dr. gips. lat. utisnutim u zlatu ili srebru brokatel (tal. "pohanac" brokanter (fr. pren.). bronzium) legura (slitina) bakra. poznati lijek za živce bronca (fr. smeđom. broker) trgovački posrednik brokeraža (engl. pren. znak Br. brokatni papir papir u boji s uzorcima. kićenje. crnom. broderija (fr. fini obojeni tinjac u prašku (obje vrste ovog praška upotrebljavaju se za brončane boje). tekućina veoma slična kloroformu. tal. bronze. upotrebljava se kao sredstvo protiv jakog kašlja bromural (grč. grafein opisivati) opisivanje jela i sredstava za prehranu bromatologija (grč. pretpovijesno razdoblje (između kamenog i ledenog doba) u kojem su se ljudi služili broncom za izradu oružja. grub metalni prašak od slitine bakra i cinka. crvenkastog ili ljubičastog talijanskog mramora broker (engl. klepčica. broccatello) brokatu slična polusvilena tkanina.) veliki njemački konverzacijski leksikon s mnogo izdanja. uljepšavanje brodet (tal. posuđa i dr. osobito slikama. an-i». vrsta jela od ribe s gustim umakom od rajčica. srebrom. koji se tiče dušnika ili dušnica. brodetto) kuh. broker) trg. luka i maslinova ulja. Brokhaus (njem. broma jelo. osobito slikama. kupovati i prodavati stare stvari brokat (tal. krasiti. npr. dva kanala. bromoformium) farm. bromos) med. poklepčica brončana bolest med. broma jelo. nazvan po velikom njem. izdavačkom poduzeću u Leipzigu. bromos) farm.. lijevi i desni.916. uljepšavati izmišljenim dodacima brojler (engl. na roštilju) pile za pečenje. vezivo. broccato) skupocjena i teška. bronchos dušnik) dušnički. trgovina vezivom. tj. bakrenom bojom (drvo. trovanje bromom bromoform (lat. to broil peći na otvorenoj vatri. broma jelo) znanost o pripremanju jela po znanstvenim i ekonomskim načelima bromatografija (grč. oštrog mirisa bromatika (grč. broder) vesti. redni broj 35. s utkanim velikim cvjetovima. osnovanom 1805. brocanteur) trgovac starim umjetničkim predmetima. izvesti zlatom. staretinar brokantirati (fr. logia) znanost o jelima. nemetal atomske težine 79.brockhaus Brockhaus čit. metron) sprava za odmjeravanje dnevne količine hrane bromizam (grč. bronzo. ili samo od pamuka.

brauning (engl. svilom). pregled dušnika i dišnih kanala pomoću posebnog zrcala bronhospazam (grč. bronchos. mykes gljiva) med. kele kila. bronchos. brochurier) pisac brošura browning čit. grmljavina) uređaj za mjerenje jakosti gromova i grmljavine brontosaur (lat. o nepogodama uopće brontometar (grč. stvaranje kamena u dišnim kanalima bronhomikoza (grč. ovaca i svinja zarazne pobačaje bruderšaft (njem. bronhijalni katar bronho. bronchos. lithos kamen) med. bronzo) lonac. divovska. rheo tečem) med. upala bronhija koja prelazi na plućno tkivo i izaziva upalu pluća. protkati. skopeo gledam) med. fone glas) med. uzetost (ili: paraliza) dišnih kanala bronhopneumonija (grč. logia) znanost o grmljavini. upala bronhija. bronhotom instrument za umjetno otvaranje dišnih kanala bronhus (grč. kila dušnika. dušnik. bronte. grkljan. pneuma dah) med. golemi kralježnjak iz razdoblja krede. mrmljati. plesso udarim) med. N. bronchos. bronchos. bakreni kotlić broš (fr. bronchos. Brovvningu) bruceloze zarazne bolesti uzrokovane bakterijama roda Brucella. bratimstvc grč) med. prošivati (knjigu). bronte grom. brochure) mekano uvezana knjižica. bronchos. bronhije . učiniti nešto na brzinu brošura (fr. srebrom. nosorozima slična vrsta sisavaca iz srednjeg tercijara Sjeverne Amerike brontulati (tal. bronchos. bronchos. brontolare) gunđati. bronte grmljavina. prigovarati bronzin (tal. blemma sluz. tuberkuloza pluća bronhoragija (grč. operativno otvaranje dišnih kanala. bronchos. spasmos 204 bruderšaft bronteum (grč. Bruderschaft) bratstvo. regnymi skršim.(grč. bronchos. stenos tijesan) sužavanje (ili suženost) dišnih kanala bronhotomija (grč. bronchos) anat. uvezati knjigu u mekan uvez. gnojna upala dišnih kanala bronhocela (grč. upala dušnika izazvana zaraznim gljivicama bronhoplegija (grč. bruh) med. Amerikancu J. piskutavost glasa (kod promuklosti) bronholitija (grč. guša bronhofonija (grč. protkivati tkaninu (zlatom. rheo tečem) med. krvarenje dišnih kanala bronhoreja (grč. bronchos. bronchia) med. kod čovjeka izazivaju dugotrajne vrućice (Bangova bolest. temno režem) med. dug preko 18 metara brontoterij (lat. brocher) prošiti. fobeo plašim se) strah od grmljavine i nepogoda brontologija (grč.) automatski revolver belgijskog sustava sa 7 i više metaka u šaržeru koji je smješten u kundaku. bronchos) predmetak u složenicama sa značenjem: dušnik bronhoblenoreja (grč. brontotherium) geol. grč u dišnim kanalima bronhostenoza (grč. usp. bronchos. pren. pretjerano izlučivanje sluzi kod kronične upale dišnih kanala bronhoskopija (grč. brontosaurus) geol. broche) ženski nakit s kopčom (obično na prsima ili pod vratom) broširati (fr.bronhitis račvanjem dušnika od trećeg leđnog pršljena bronhitis (grč. slomim) med. a kod goveda. bronte grmljavina) sprava za izvođenje umjetne grmljavine na pozornicama brontofobija (grč. knjižica o aktualnim dnevnim pitanjima brošurist (fr. različitog kalibra (nazvan po pronalazaču. malteška groznica).

Auschwitz bucina (lat. brutto) trg.bruh bruh (njem. bez odbitka troškova. Thiiringen). brumaire datum (9. st. brutalitet brutificirati (lat. brutalis. osnivač po njemu nazvane religije (budhizma). brutificere) napraviti nekoga životinjom. velika budala Budha (sanskr. 1799. težina robe zajedno s težinom ambalaže. nazvana po imenu poznatog engleskog državnika Brooma (1778—1868) bruma (lat. X. e. zima. glupan. med. kratka ženska frizura kao u dječka bubonadenitis (grč. štovan kao .) ime jednoga nacističkog koncentracijskog logora (u njemačkoj pokrajini Tiringiji. brogiotto) vrsta crne smokve. bubon. Prosvijećeni". potpuno zanemariti brutto (tal. XI. pren. brutal) životinjski.) truba. pr. bubon. osobito poznatog po okrutnostima koje su u njemu vršene nad zatočenicima tijekom Drugoga svjetskog rata i prije njega (1937—1945). fr. bubon) mn. upala preponskih žlijezda bubonalgija (grč. antilopa bubikopf (njem. do 22. brut sirov) oznaka za pjenušac (suhi) kojem. učiniti da podivlja. Brust-bild) poprsje.) kraljevski dvor u Londonu Buda (sanskr. zvjerski brutalitet (lat. nezahvalni urotnik brutalan (lat. ubio se nakon poraza Kasijeve vojske kod Filipija.) mjesec francuskog republikanskog kalendara. Budha budak (tur. brumalis) zimski brustbild (njem. bolest prepona buboni (grč. od 22. pržiti brut (fr. Buhnvvald (njem. e. zimski solsticij. pr. neotesan. aden žlijezda) med. Brust-halter) ženski prslučić za pridržavanje grudi bruštulati (tal. afrički jelen. zvjerski (ili: grubo) postupati s nekim. budak) trnokop. kila bubonulus (grč. životinjsko ponašanje prema kome. bruh prepona. kramp.) kad je general Bonaparte srušio Francusku republiku brumalan (lat. limfni triper (kapavac) Buchenwald čit. prilikom dobivanja. brougham) zatvorena laka kočija s dva sjedala i jednim konjem. usp. grubost. brutaliser) zlostavljati. bruto-pri- 205 Budha hod cjelokupan prihod. grub. n. studen uopće brumaire čit. bista brusthalter (njem. brunjača btto kratica za brutto bubalis (grč. Bruch lomljenje) med.) najkraći dan u godini. divljački. divljaštvo. bubon preponske žlijezde. Buddha) v. Dachau. bakingemska (engl. venerične otekline bubonocela (grč. 18. algos bol) med. n. surov. bubalis) zool. lat. suprotno: netto bružeta (tal. neprerađeno zlato brum (engl. kele) med. bubonulus) med.) najistaknutiji sudionik urote protiv Cezara. slika ili kip koji prikazuju glavu i gornji dio prsiju. Buddha) "Probuđeni. Bruchgold) izlomljeno. u staroj plemićkoj obitelji. rođen u Indiji polovicom VI. upala limfnih žlijezda u preponama (obično u vezi s mekim čankirom). v. Bubikopf) "dječačka glava". poživotinjiti brutalnost v. brimer (fr. brutalitas) surovost. pren. nije dodano nimalo šećera Brut (Marko Junije 85—42. trublja buckinghamska palača čit. oruđe s drškom kojemu je na vrhu s jedne strane željezni šiljak a s druge uska motičica. životinjska požuda brutalizirati (fr. bubon. hernija bruh-gold (njem. brustolare) paliti. XI.

venet. izvolite. usp. bus vol. juha od povrća i mesa u kojoj se obično razmuti jaje bujon (fr. usp. bi vol. bolgia. volook. tj. boogie loša improvizacija na glasoviru. bez strasti i patnje. proračun prihoda i rashoda uopće. lakrdijaš. tal. posebno pripremljen papir za upijanje tinte izrađen od pamuka i sulfatne celuloze bugenvilija bot. religija koju je osnovao Budha. osloboditi se tih strasti znači osloboditi se patnje. buj bujon (fr. pristaše religije i filozofije budhizma budhizam (sanskr. laka komedija. i kao deveto utjelovljenje boga Višnua.) zool.) zajednički naziv za sve borbene vještine kao što su džudo. bouillon) kuh. žeđ za životom. st. vući lađu pomoću broda ili pomoću čamca na vesla za koji je lađa vezana konopcima buj (fr. Buddha) v. budizam budisti (sanskr. blek-botoma. bouillon) kuh. bus govedo. loš ples. budžetska godina godina trajanja primljenog budžeta. slavan 206 bujnim po svojoj okretnosti. budoar (fr. stanju blaženog mira. Buddha) mn. boudoir) mali. iatrike liječništvo) stočno liječništvo. bouffonnerie) šala. posušilo. put prema oslobođenju vodi nirvani. bouille. "sveti mudrac". budget. opera buffa komična opera Buffalo Bili čit. budhizam budhisti (sanskr. karate i si. američki pustolov. n. Bafelo Bil (engl. odbojnik (na vagonu) buffa (tal. čija se filozofija temelji na dvama pojmovima: patnji i spasenju. ind.) pravim imenom William Frederick Cody (1846—1917). bouille) carinski žig koji se udara na vunenu robu. dvorska luda bufonerija (fr. osnovao glasoviti cirkus Wild West buffalo čit. buljook bugačica (tal.. bujurmak zapovijedati) zapovijedajte. kao ples sadrži elemente bluza. ofthalmos oko) med. bujrumte . vrsta tkanine bujatrika (grč. woogie način plesanja crnaca iz Arizone) poseban oblik glasovirske interpretacije bluza nastao početkom 20. bugazar upijati) sušilo. bulga novčanik) jednogodišnji zakon kojim se predviđaju. budhisti budizam (sanskr. s volovskim očima. čarlstona. uzroci patnje su strasti (tj. v. buffo caricato čit. obično u nogama bufer (engl. v.. buffer. bafelou (engl. bucare probijati. bugsiren) pom. budhizam budo (jap. liječenje goveda bujirati (fr. ali je mnogo brži i s mnogo improvizacija bugzirati (niz. bik buffo (tal. buffone) šaljivčina. fr. buffa) šala. lakrdija. legendaran u poštanskoj službi i u američkom građanskom ratu. Buddha) mn. e. lakrdija. volja za životom). Buddha) naučavanje Gautama Budhe (557—447 pr. buljon bujrum (tur. prethodno odobravaju i prethodno raspoređuju svi državni (kao i gradski i dr. komičar. lat.) prihodi i rashodi u jednoj budžetskoj godini. bufon bufon (tal. bufo karikato (tal. južnoamerička ukrasna biljka penjačica bugi-vugi (engl. bouiller) staviti na robu carinski žig. buffo) komični pjevač u talijanskoj operi. komične opere. proračunska godina Buergerova (Birgerova) bolest bakterijska ili alergijska upala krvnih žila. život je patnja. lakrdijašenje buftalmičan (grč. lijepo uređen ženski salon (obično u blizini spavaće sobe) budžet (engl.).budhisti bog.) pretjeranost u lakrdijašenju tal.

). book-making) sastavljanje knjiga. med. boucassin) vrsta krutog francuskog platna.) bula (lat. bouquet) miris (npr. gusar bukanirati (ind. v. hipertrofija srca. vrsta čvrste vunene tkanine za hlače i športsku odjeću bukvalan (starosl. bukolička cezura metr. posrednik pri klađenju 207 bularij bukmejking (eng. bullarium) zbirka papinskih bula ili odredaba . bukolikos) poet. skup bukiner (fr. Zlatna bula vladarska isprava Bele IV. books) prozirna i laka tkanina od finog pamuka buksa (šatr. na željezinici. bulla) 3. v. plik bula (tur. u obliku golih lubanja na žrtvenim volovima buks (engl. seoski. čvor) hrapava vunena tkanina od kovrčavog prediva. bukle-sag sag. idila (osobito kod rimskog pjesnika Vergilija) bukranij (grč. zvjerokradica u Sjev. najaviti dolazak. volovska glava) najmiliji konj Aleksandra Velikog (Aleksandra Makedonskog). bouquiniste) prodavač starih knjiga. anat.bujruntija bujruntija (tur. bulla) 1. kardia srce) med.) 2. pečat od voska ili kovine na povelji. book-maker) onaj koji na konjskim trkama priređuje klađenja ili se sam kladi. prvobitno: mala zlatna kutija u kojoj su se nosile hamajlije. buckskin) "jelenja. Americi. povelja. bujrum) pašina ili valijina pisana zapovijed. potvrda. bus vol. poznat iz priča (bojao se svoje sjene i teško gaje bilo uzjahati) buket (fr. boucanier) lovac na bivole. uvjerenje. bukva slovo) doslovan. povelja s takvim pečatom. buket Bukefal (grč. bouquet) lijepo uređen stručak cvijeća. booking) predbilježen dolazak gosta u neki hotel. bujurultu. običan način klađenja na konjskim trkama. kefale glava. pastirska pjesma. booking) rezervirati. Turkinja bularij (lat. g. povećanje. bukolikos) poet. bus govedo. pren. najava dolaska. bukolike) poet. uobičajena cezura na kraju četvrte stope u heksametru grčkih bukoličara bukolika (grč. krvava ili gnojna tekućina. točan bula (lat. bouquin) ljubitelj i skupljač starih knjiga buking (engl. vina). antikvar bukirati (engl. okruglo i jajoliko izdignuće pokožice ispod kojeg se skuplja čista serozna. morski razbojnik. isp. pamučna tkanina za podstavu bukcinator (lat. tkan na čvoriće bukmejker (engl. tj. rezervacija (u hotelu. u duhu ili u obliku pastirskog pjesništva. za razliku od totalizatora bukoličar (grč. hrpa. osobito na dorskom frizu. obrazni mišić. mišić puhač buke (fr. bouquineur. turska žena. boucle kopča. službena Papina povelja ili spis o važnim pitanjima na kojem je veliki crkveni pečat (za razliku od breve koja ima samo otisak pečata s prstena na kojem je riba). pisac pastirskih pjesama bukolički (grč. bus vol. bugsieren) vući lađu u luku bukskin (engl. ukrasi. buccinator) trubač. tamnica buksirati (niz. janjeća koža". tepih. bukirati bukinist (fr. predbilježiti se bukle (fr. (1242. pri kupnji zrakoplovnih karata i si. ukaz.) sušiti komade mesa na suncu ili nad vatrom bukardija (grč. kao posljedica jačanja srčane muskulature bukasen (fr. obaviti upis. pismo bukanir (fr. dokument (uopće). kranion lubanja) arhit. pastirski.) zatvor. mutna.

boom) buka. bedem buli (engl. široka i lijepa ulica zasađena drvećem. woomera) srpoliko oružje australskih domorodaca (uska i oko 60 cm dugačka daščica od tvrdog drveta.bulbiferan bulbiferan (lat. voj. društvo. glupost. naziv za periodička i neperiodička izdanja. glavna ulica.) kosa spletena i savijena uokrug bund 1. bullatus) zapečaćen. njegovih karakternih osobina: pretjerane ukočenosti.) šport. isto i buml bunar (tur. nepošteno trgovati. das Bund) svežanj. bulimia) med. bulbosus) lukovičast. glavičast bulbozan (lat. stran novac. pregrada od brvana. bulldog) 1. hrpa. posebno se odlikuje time što se. studenac bunčela (tal. bullitio) vrenje. pren. u televiziji: posebna kolica koja mogu hvatati sve vodoravne i okomite pokrete bum (niz. buljen (engl. 2. glavica. opskrbljen bulom bulist (lat. bul-finč (engl. pljačkati. veliki engleski pas širokih prsiju. nastala križanjem buldoga i terijera. dugme) pribadača. za zatvaranje ulaza u zaljev). spekulativan pothvat. 2. bullterier) vrsta engleskih pasa. potvrđen pečatom. očna jabučica buldog (engl. bulbus lukovica. senzacija. neodoljiva. neotesanost. mora projuriti bullion čit. glavičast. ploviti ukoso (po vjetru sa strane). buleuterion) vijećnica. bulbus okuli (lat. tako da mu se vide prednji zubi. sabornica. bulletin (fr. velika. bulla) pisac papinskih bula buli (engl. na utrkama s preponama. životinjska glad bulinirati (fr. tuđi. . tvrđava. hladnokrvnosti i dr. rulja. skupštinska zgrada bulevar (fr.) lukovica. liga.) anat.) neprerađeno zlato ili srebro u šipkama. buli bik) pren. mnogo) mnoštvo ljudi ili stvari. metež. gusjenično vozilo za iskopavanje i prekopavanje zemlje buleuterij (grč. neočekivan razvoj. vraća bacaču bumler (njem. bullire. nalet) šport. a u sredini koljenasto savijena). nepočešljana. izbacivanje mjehurića bulimija (grč. (njem. Bund) savez. kratke i duboko usječene njuške. napomena ili kratka priča kod koje je šaljiva poanta u tome što joj nedostaje dosljednost glavne misli. odličan lovac na miševe i štakore bulumenta (tal. vreva. John Buli oličenje engleskog naroda kao cjeline. čioda (igla s glavicom) bumerang (austral. pren. krumpirast bulbus (lat. bulla. fero donosim) bot. foltamente gusto. luk. bulbus oculi čit. bulldozer) "kopnenojaružalo". lanaca i bačava na sidrima koja se stavlja u vodu za obranu od podmornica bumbača (mađ. pločama ili grudama. ako ne pogodi u cilj. boulevard) šetalište. bully gužva. bouliner) pom. onaj koji nije u optjecaju bulterijer (engl. vrsta džepnog revolvera sa 6 i više metaka buldožer (engl. urnebes. skok dionica na burzi. gomb puce.) zdenac. gomila. nenadana aktivnost.) velika splav (služi npr. bulbus.) izvješće o nekom važnom događaju. kudrava i prljava glava bum (engl. tj. (njem. bilten 208 bund bull-finch čit. na krajevima plosnata. koji rađa lukovičastim podzemnim stablom bulbiforman (lat. započinjanje igre nakon prekida (u hokeju na ledu) bulicija (lat. krasti buliran (lat. forma) koji ima oblik lukovice. Bummler tumaralo) naziv za polagani poluteretni vlak koji se jako trese i u kojem je neugodno putovati. gusta trnovita živica kroz koju konj.

izmišljotina. besmislica. izostavljanje riječi pri slaganju buret (fr. burrasca. smutljivac. spremište na brodu za ugljen. lakrdijaš.) Muhamedov ogrtač. poticatelj nereda. Boer seljak) pripadnik nizozemskih doseljenika koji su se u 17. borale) ormar s ladicama. borer. cement. zabadalo. komedijant. pom. mala tvrđava Burgenland austrijska pokrajina u kojoj živi mnogo Hrvata. zadirkivanje. kasnije: osobiti znak abasidijskih kalifa. čovjek koji svuda "zabada nos". bora) žestok i hladan sjeverni vjetar na istočnojadranskom primorju. betonsko sklonište (kućno. iznenadna nepogoda. pren. fizičaru i kemičaru Robertu Bunsenu. mali betonski fortifikacijski objekt stalne fortifikacije s dubokim podzemnim zaklonima za posadu. pren. dio kombajna: sanduk u koji pada zrnje Bunsenov plamenik naprava koja se upotrebljava za zagrijavanje različitih supstanci i kemikalija. usp. iskrcali na Rtu dobre nade u južnoj Africi. i 16.Bundesliga smotak. komoda buran (rus. puše s kopna na more 209 Buridanov magarac bural (tal. sastoji se od metalne cijevi koja pri dnu ima dva otvora. ljutine buratino (tal. nastaje veoma vruć plamen s neznatnim postotkom plina (po njem.) savezna skupština. zadirkivalo. marioneta burda (ar. iznenadan vihor. 2. višebojni tisak bunting (engl. mjera za staklo. bourrette) tkanina od otpadaka svile burg (njem. ulično) od zračnih napada. u njemu se u određenim omjerima miješa zrak i plin i kad se tome prinese zapaljena šibica.) Savezna liga (vrhunsko natjecanje u nogometu u Njemačkoj) Bundestag (njem. budalaština. Buntdruck) tiskanje u više boja. poznati primjer za nemogućnost slobodne volje . burattino) pokretljiva lutka. Bur (niz. duboki bas na orguljama. tisk. intrigant burgundska smola pročišćena žuta omorikova smola burgundska vina poznata crna i bijela francuska vina iz pokrajine Burgundije Buri (niz. u kojem su Buri izgubili samostalnost.) engleska laka vunena tkanina za izradu zastava Buonarroti glasoviti talijanski umjetnik (imenom Michelangelo) iz 15. podvaljivač. podvala. bušilica. izljev zlovolje. st. Afrike nizozemskog podrijetla Buridanov magarac fil. bukač. boer) "seljaci". dvorac. spletkar. fr.) žestok vihor sa snježnom vijavicom u ruskim i sibirskim stepama buraska (tal. Gradišće burgija (tur. zavežljaj. 1811—1899) buntdruk (njem. mjera za konac Bundesliga (njem. savezni parlament. bourdon) glaz. vječni buntovnik. stanovnici juž. bourdalou) vrpca na šeširu s kopčom. koji želi sve znati i u svemu biti pametniji od drugih.. bourrasque) bura. jedan od predstavničkih domova Njemačke bunker (engl. burgu) svrdlo. vikač. 3.) 1. podmetanje. ali je njihov jezik u javnim službama izjednačen s engleskim bura (tal. st. Burg) zamak. prostor. nesmisao. 4. a spojena je s rezervoarom plina. voj. pijesak i dr. Burski rat rat između Bura i Engleza početkom 20. vrsta šarenog francuskog platna burdon (fr. st. također: naziv jedne arapske vjerske pjesme burdalu (fr.

bursa. njem.burin koji se pripisuje francuskom skolastičkom filozofu Jeanu Buridanu (1300—1358): gladan magarac koji stoji između dvaju potpuno jednakih i podjednako od sebe udaljenih kupova sijena mora skapati od gladi budući da se. buri) sitan duhan za ušmrkavanje burnetirati v. ugljenom i si. bourse. njem. borsa. čireva. burze muskoze (lat. burlesco. osobito kao lađarski radnik na Volgi burlati (tal. Bursch) u Njemačkoj: član njemačkog studentskog društva. bournous) ogrtač bez rukava. lagan istočnjak burka (rus. usukati) zavoj. burza rada ustanova koja utječe na tržište radne snage time što posreduje između ponude i potražnje i na taj način utječe na suzbijanje nezaposlenosti burzijanci (fr. burla. zbog potpune jednakosti i ravnoteže pobuda. bourg. sluzne kesice bursitis (lat. ne može odlučiti prići nijednom od ovih dvaju kupova burin (tal. vjenčani prsten burmut (tur. burlesque) smiješan. Arapi (beduini) ga nose preko odjeće 210 buržoazija Burovljeva voda farm. nakaradan. bourse. octenog mirisa. byrsa koža. bursa. bursa vrećica. barak) čupav krzneni kaput bez rukava. koji trguju na burzi. nazvana po njem. kirurgu Burovu (1809—1874) bursa (lat. s dlakom okrenutom prema van i valjanom tako da se voda ne može zadržavati (nose ga svi kavkaski narodi) burla (tal.) vrećica od vrlo finog materijala u kojoj katolički svećenik nosi posljednju pomast i pričest umirućem bursae muscosae čit. mjesni običaji koje je utvrdila uprava neke burze. pun života student ili mladić uopće. veseo. lat. sladunjavog i trpkog okusa. obično od bijele vunene tkanine. (produktna burza). burnus. krzno) mjesto gdje se redovito sastaje poslovni i trgovački svijet radi zaključivanja poslova. zatim s robom: žitom. kurir burza (fr. burla) šala burlak (rus. šala. prvobitno: naziv za građanstvo nasuprot višim staležima feudalnog društva (plemstvu i svećenstvu). tal. blebetati. kesica) akutna ili kronična upala sluznih vrećica burš (lat. otopina baznog aluminijevog silikata. momak. sluga. lakrdijaški burleta (tal. lakrdija. fr. bourgeoisie. šaljiv. lupetati. mala burleska burma (tur. fr.) slaba bura. burlesque) poet. burner) natopiti drvo u otopini klor-cinka i time ga učiniti otpornim prema truljenju burnus (ar. burletta) mala vesela igra. perz. burnetizirati burnetizirati (engl. glupariti burleska (lat. bezbojna tekućina.. lakrdijati. burmak uvijati. med. gladak prsten (obično zaručnički). s kapom. ekonomskim jačanjem bur- . a koji vrijede za poslove obavljene na toj burzi buržoazija (fr. Bersianer) mn. upotrebljava se za obloge kod rana. komedijati. pod burza burzovni uzansi trg.) mn. burzijanci ljudi koji se bave burzovnim poslovima. burun. buržuj) 1. burka.) seljak koji traži posao izvan svoga mjesta. burra. vitica. oteklina i dr. burla šala) izvoditi šale. šaljivo prikazivanje velikih i ozbiljnih stvari. tal. osobito s mjenicama i vrijednosnim papirima (efektna burza). grč. usp. neobuzdan. tržište novca. v. glazbeno djelo humorističnog karaktera. veselo i nestašno glazbeno djelo za ples burleskan (fr.

građanski stalež buržuj (fr.buržuj žoazije jača i njezin politički položaj: ona ukida feudalno društvo i sama uzima vlast. bouturage) razmnožavanje biljaka izravnom sadnjom izdanaka u vlažnu zemlju butirin (lat. mornarički kompas. bračna vjernost. odanost poglavarima. buttafuori kazališni inspicijent) umjetnički predmeti koji daju iluziju pravih. bourgeois. potaja. ruxis kutija. metron) sprava za određivanje masnoće mlijeka . osobito prilagođena magnetna igla za određivanje pravca bustrofedon (grč. danas: stalež koji ima sredstva za proizvodnju. hrabrost. najviši cilj moralnih težnja kod Japanaca: kult predaka. mjerica = 36. lat. butomon močvarna biljka.) pri kojemu se nakon završetka jednog retka prelazilo u sljedeći odmah ispod posljednjeg slova prethodnog retka i tako pisalo natraške. nazvano je gornjim imenom bušel (eng. boutade) duhovita šala. par boutades čit. dosjetka. buržoazija 2). pusu) zasjeda. radionica. neravnina (na svili) butada (fr. bus. na mahove butaforija (tal. bushel) engleska mjera za žito. 2. od bourg grad ili selo pod okriljem grada. Busch grm) lov. strofe okretaj) u davnini: način pisanja (Grci. v. maslačna kiselina. koriš. pyxis kutija od šimširovine) fiz. pripadnik buržoaskog staleža (v. pren. maslac butiga (tal. bus govedo. za razliku od kmeta. i plemića. najviše 1. zasićeni ugljikovodik. butirometar (grč. lažni predmeti koji služe za pokazivanje ili reklamu. burg) 1. poslovna struka busola (tal. tzv. omnibus svima) = omnibus bus (tal. harakiri buširati (njem. Bucherie) telegrafske stupove natopiti u bakrenom vitriolu (postupak nazvan po pronalazaču) bušido 'jap ) kodeks časti. tal. njemački Burg. lisičji šaš) vrsta plina. filistar buržujka pripadnica buržoaskog staleža. bouteille. bouchon) zatvarač. malogradanka bus (engl. biznis) posao.50 m) bušon (fr. prvotno: (francuski) građanin ili stanovnik grada. boutique) prodavaonica. Busch grm) "ljudi iz grmlja". trgovina. usp. lat. pravednost. lokal butik (fr. bussola kutijica. par butad (fr. seljaka. atrapa butan (grč. budući da je takvo pisanje nalikovalo okretanju volova kod oranja. Etruščani i dr. bottiglia) boca od 7 dl buter (njem. a upotrebljavaju se u kazališnoj inscenaciji. butyron. preziranje smrti. u smjesi s propanom služi kao gorivo butelja (fr.) prema hiru. tvrđave. grč. = capriccio. 3. brzi solo-ples bez pripreme. a u slučaju povrijeđene časti obvezno samoubojstvo. bogatašica. čep. trgovina na malo. glaz. bussa udarac) nalet vjetra bus (tal. Butter maslac) putar. bottega) trgovina. izraz kojim se označuje lovčevo lutanje poljima i šumama ne bi li slučajno naišao na divljač (za razliku od lova s hajkačima) Bušmani (njem. 2. blagost prema slabima. malograđanin. danas malobrojna skupina nomada po pustinjama jugozapadne Afrike (nizak rast. napad iz busije business (engl. butyrum) kem. prodavaonica izabranim skupim stvarima butiraža (fr. boso) šimšir busija (tur. samozataj- 211 butirometar nost. dućan. nagao i neobičan nastup ćudi.349 1 bušerizirati (fr. prodavaonica.

uranist bužija (fr. puce. električna svjećica . Halter držač) dio ženske odjeće koji služi za podržavanje grudiju. tal. grudnjak buzurant (tal. bozulmak biti napušten) imanje bez vlasnika. bouton. pren. napušteno zemljište. valjkasta šipka od voska. gume. manteia proricanje) gatanje u gumbe. proširen butsel (fr. pupoljak. pigist. divljak) prostački izraz za: homoseksualac. bottone) gumb. ničija zemlja 212 bužija buzdovan (tur.. prebrojavanje gumba na kaputu ("hoće-neće") da bi se vidjelo hoće li nešto biti ili neće butrast (tur. bougie. bouteselle) voj. tal. grč. zadebljao. fiz. glupan. stvarčica slična gumbu. topuz. za proširivanje suženih kanala. bradavica (krupan) briljant naušnici butonomantija (fr. zatim debelog crijeva i jednjaka. Busen dojke. bouton. sviranje trube za sedlanje (kod konjice) buzalak (tur.buton buton (fr. bodur) punašan. bozdogan) vrsta hladnog oružja: teški bat sa željeznim šiljcima na debljem kraju. bubuljica. buzzurro prostak. debeljuškast. kaučuka i si. bugia svijeća) med. šp. osobito mokraćnih. pederast. bucmast. budala buznhalter (njem.

"ober" call-girl čit. kratica za kulon C kem. rašlje. cajg (njem. parožak) uvojak. šiljak. po prilici) cabinet separe čit. istodobno i slabije i sporije calentura amarilla čit. vitica. Kalmetovo. zahlen platiti. Kaliban u Shakespeareovoj Oluji: čudovište koje samo upola nalikuje na čovjeka (suprotnost Arijelu). kafe-restoran (fr.) posebna soba. Zeit vrijeme. cijepljenje koje služi kao zaštita od tuberkuloze calo di peso čit. potvrda cajtlupa (njem. kratica za kalcij ca kratica za cirka (lat. padanje cijene (nekoj robi) .. Not nužda. tj. nedostatak u potrebnoj težini calo di prezzo čit. natkonobar. kalo di prečo (tal. tobožnji liječnik.) glaz. grubo i neotesano stvorenje calkelner (njem. kovrča calando čit. popuštajući u jačini tona i u tempu. blago. 1743—1795) talijanski i europski pustolov i varalica. loupe) fot. kalentura amarilja (šp. kalando (tal. pravim imenom Giuseppe Balsamo. Zeisig) zool. kalmato (tal. škripac cajzić (njem. Zeiger) kazaljka na satu cajgnis (njem. pren.) kavana. kabine separe (fr. mirno Calmetteovo cijepljenje čit. manjak.) trg. Zeit vrijeme. kolgerl (engl. kratica za karbon C kratica za Celzij (u mjerenju topline) c kratica za cent (novac) C kratica za centum (100) C kratica za osnovni ton tonskog sustava Ca kem. cafe-restaurant čit. Zeugniss) svjedodžba. med. Zeug) vrsta pamučne tkanine cajger (njem.) kavana i gostionica Cagliostro Alessandro čit. Kellner konobar) glavni konobar (kome se plaća). da posjeduje moć proricanja itd. da može općiti s pokojnicima. oskudica) u ruskom (šahovskom) jeziku uobičajen naziv za nedostatak vremena preostalog za razmišljanje o sljedećim potezima budući da je igrač veći dio propisanog vremena za igru potrošio na prethodne poteze. čudotvorac i vidovnjak (hvalio se da može načiniti "kamen mudraca". circa oko. pren. kratica za cezij Ca kem. Kaljostro Alesandro (tal. kalo di pezo (tal.) trg.) žuta groznica u tropskim predjelima Caliban čit. leća za rastavljanje brzog kretanja predmeta koji se snima (primjenjuje se osobito u filmskoj tehnici) cajtnot (njem. fr.c C. Zacke zubac. tiho.) prostitutka koja dolazi svojoj mušteriji na telefonski poziv calmato čit.) glaz. kafe (fr. češljugar (ptica pjevica iz porodice zeba) cakna (njem. vremenski tjesnac. zasebna soba cafe čit. c treće slovo hrvatske latinice C fiz.

tj. trulja capin (tal. Italiji u kojem se 1077. isto i capinaš capitis deminutio čit. pjevajući cantante čit.) engleska slastičarnica Canossa čit. "suha". 970—930 pr. tj. kambio konto (tal. dronjak. Stein kamen) zubni kamenac. sriješ canšteher (njem. kapitis deminucio (lat. Kanosa (tal.) trg.) trg. kantabile (tal. Zanke) krpa. mala.) glaz.) trgovačka komora camera lucida čit. kaprićeto (tal.) trg.) fiz. građanska smrt capriccetto čit. Pulver prah) prašak za čišćenje i raskuživanje zubi canštajn (njem. vlastita mjenica camera clara čit. bojno polje candy-store čit. izvodeći tako kao da se pjeva cantante čit. smanjivanje ili gubljenje prava. za pjevanje. polje boga rata Marsa). što se može pjevati. kampo santo (tal. tj.) glaz. kamera lucida (lat.cambio conto cambio conto čit. planinarski štap sa sjekiricom capiner tovarač. koji su u svojim nastojanjima da ožive starogrčku tragediju stvorili novi glazbeno-scenski oblik — operu campo santo čit.: canšteheri) tanke (ženske) noge cantabile čit. st.) američki tip sveučilišta ili koledža. kambio seko (tal. e. pren. kantante (tal. osobito građanskih prava. privlačenje i smještanje balvana na pogodno mjesto za utovar. predavaonice. pjevajući. Zahn zub. Kampus Marcijus (lat. n. te se taj lik može nacrtati olovkom Camerata fiorentina čit. instrument za precrtavanje i neosvijetljenih predmeta camera dei commercio kamera dei komerćo (tal. cunja. kantando (tal.) glaz. njemački car Henrik IV.) canjak (srednjonjem. "svijetla komora". groblje. mjenični račun cambio di polizza čit.. pokorio papi Grguru VII. gdje se sve zgrade. kamera klara (lat.) prav.) Pjesma nad pjesmama židovskog kralja Salomona. kratka fantazija .) dvorac u sjev. pri čemu se služi capinom. Kantikum kantikorum (lat. rekreacijski tereni i si. pjevajući cantando čit. danas: ratište. knjižnice. Zahn zub. (obično u mn. "jasna komora". nalaze na jednom prostoru Campus Martius čit. kandi-stor (engl. kambio di ritorno (tal. kosturnica. Techniker tehničar) zubni tehničar.) trg. instrument u kojem se svjetlosne zrake od predmeta odbijaju pomoću prizme i oblikuju lik na papiru koji se nalazi dolje u instrumentu. radnik šumarske struke koji vrši tovarenje tehničkih sortimenata. kantante (tal. povratna mjenica cambio secco čit. zappa motika) trnokop.) fiz.) glaz. kambio di polica (tal. vojno vježbalište u starih Rimljana.) Martovo polje (tj.) "sveto polje". pjevajući.) glaz. izvodeći tako kao da se pjeva cantehniker (njem. Zahnstocher) čačkalica. izvukavši od toga poniženja politič- 214 capriccetto ke koristi. Zahn zub. osobito: groblje okruženo otvorenim arkadama campus čit. zubotehničar. kampus (lat. kamerata fiorentina (tal. rita. tralja.) družina firentinskih znanstvenika i umjetnika u 16.. budak. zubarski suradnik koji prema uputama liječnika zubara vrši sve tehničke poslove oko nadomještani a zubi Canticum canticorum čit. bojište. mjenično pismo cambio di ritorno čit. otuda: ići u Canossu poniziti se pred pred nekim kome si se dotle suprotstavljao canpulfer (njem.

karta bjanka (tal. usp. neke je od njih uglazbio njem.) glaz. karpe diem (lat. tj. kazus oblikvus (lat. med.) povod ratu.) "čisti. karpalistika 215 causa criminalis carpe diem čit. g. keč-es-keč-ken (engl.) prav. kauza kriminalis (lat.) "uhvati kako možeš" — hrvanje slobodnim stilom. "jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta". žrtva za tuđe grijehe. tj. prema volji caprum expiatorum čit. kaptacio benevolencije (lat. povrijeđena nevinost. kastitis violata (lat. kazneni predmet. ugrabi dan".) ćudljivo.) prav. Kartezijus (lat. laskavo carizam carski apsolutizam.). v. usp. 1737. slučaj u kojem postoji krivnja i oštećene osobe casus obliquus čit. kauza civilis (lat. tj.) prav. kosim putem. dativ. kaprićo (tal. poglavito kraće šaljivo glazbeno djelo. v. u početku govora. nezavisni padež (nominativ i vokativ) catch-as-catch-can čit. slučaj kad jedan savez stupa na snagu. u obliku sonate. lov na milost CARE čit. Karmina Burana (lat. naziv za poeziju srednjovjekovnih putujućih klerika (vaganata). karpalija (lat.) uredbe o agrarnim odnosima u Slavoniji koje je izdao car Karlo III. kazus beli (lat.) prav.) retorička fraza kojom govornik. laskajući. koristi se vremenom! carta bianca čit. kompozitor Carl Orff početkom našeg stoljeća Carolina Urbarialis Regulatio čit. karecando (tal. zaobilazno casus rectus čit.) lijevani čelik castitas violata čit. kart blanš (fr. kazus federis (lat. predstavljaju izvor za poznavanje srednjovjekovnog života i načina mišljenja.) latinizirano ime francuskog filozofa Des Cartesa (Descartesa) čast steel čit. građanski spor. kazus mikstus (lat. kaprićozo (tal. uzrok ratu. potpuna sloboda carte blanche čit. mješovit slučaj. ćudljivo. per casum obliquum čit. jeziku (genitiv.) "iskoristi dan. kast stil (engl. kosti zapešća.) pren. per kazum oblikvum (lat.) mn.) gram.) pomirbeno janje. razlog zbog kojega se objavljuje ili vodi rat casus foederis čit. priglbok captatio benevolentiae čit. kazus rektus (lat.) prav. Karolina urbarijalis regulacio (lat. karecevole (tal. predmet građanske parnice causa criminalis čit.) gram. keč causa civilis čit.capriccio capriccio čit. potpuno slobodne ruke. ulagujući se carezzevole čit. vješto zadobivanje naklonosti. carta bianca Cartesius čit. carta bianca "bijeli papir") pren. moli slušatelje za blagonaklonost.) glaz.) kratica Cooperative form American Remittances to Everywhere (ili: to Europe) — udruženje od 25 američkih dobrotvornih organizacija koje je nakon Drugoga svjetskog rata pomagalo obnovu ratom opustošene Europe i drugih krajeva carezzando čit. kad treba ispuniti obveze savezništva casus mixtus čit.) glaz.) glaz. neograničeno povjerenje. povrijeđeno dj e vičan stvo casus belli čit. zavisni padež u lat. bijeli papir". neograničena punomoć. carpalia čit. neobično umjetničko. ker (engl. a capriccio čit. kosi. neograničena vlast careva Carmina Burana čit. po volji capriccioso čit. akuzativ i ablativ). a kaprićo (tal. predmet kaznene parnice . kaprum ekspijatorum (lat.

koja je začeta u svrhu obnove katoličke crkvene glazbe u duhu gregorijanskog pjevanja i klasične vokalne polifonije 216 celebritet cedar (grč. celebrans) kat. siše krv domaćih životinja i čovjeka. bilješka koja se stavlja na bolesničke liste radnika i označuje stopostotnu nesposobnost za rad. svećenik koji obavlja bogoslužje celebrirati (lat. prav. caedo. daje pravo na poštedu od rada za određeno vrijeme Ce kem. Zeche) 1. usp. polureljef.) fil. bot. ustupati.) sto posto. zlatnik cekum (lat. onaj koji nešto ustupa nekom cedirati (lat. rod muha iz tropske Afrike..) uzrok koji prethodi djelu. celebritas) slava. Kefeus) zviježđe na sjevernom nebu. celebratio) proslavljanje. koja je primila kršćanstvo i postala mučenica. cavere.) uzrok bez kojega se nešto ne bi uopće ni dogodilo. caecus slep. kratica za cerij ce-ce muha zool.) čuvaj se! čit. priznati kome prednost cedrat (tal. kefale) v. cedere) prav. Zoger od ziehen vući) torba s ručkom (za nošenje živežnih namirnica). listić.causa efficiens causa efficiens čit. kauza eficijens (lat. centum per centum (lat. proslava. ustupiti. isto što i niobij) c/c krat. staleška (profesionalna) organizacija obrtnika jedne struke ceker (njem. kauza finalis (lat. nota cefal.) krajnji cilj causa sine qua non čit. sudski prigovor Cb znak za kem. cefeide zvijezde promjenjiva sjaja po kojima se određuju udaljenosti u svemiru ceh (njem. tj. abnormalne tvorevine na biljkama koje izazivaju biljni (fitocedicije) ili životinjski (zoo-cecidije) nametnici Cecilija (prema Caecilius — ime jednoga starorimskog plemena) žensko ime. odustati od čega. st. kaveat (lat. osobito u kovini celebracija (lat. tj. neka se pripazi". celebrare) svetkovati. opomena. sam sebi uzrok. izrađivač reljefa celatura (lat. razbijam) mn. po njoj je nazvan i cecilijanski pokret. privremena priznanica.). radi njegovanja. kure kauza (lat. 2. caveat) "neka se čuva. cedrato) vrsta krupnih i sočnih limuna čija se kora ukuhava sa šećerom (kao poslastica) cedulja (lat. kauza sine kva non (lat. slijepo crijevo celator (lat. cauza finalis) causa finalis čit. cedens) prav. trg. dem. svetkovina celebrant (lat. račun za jelo i piće u kavani. a po nekima i za curae causa čit. zecchino prema Zecca — kovnica u Veneciji) dukat. schedula listić papira) 1. ziehen vući) košara s ručkom ceker (njem. caelator) umjetnik koji radi dlijetom. proslaviti. tako se zvala i jedna mlada rimska patricij ka iz 3. kave (lat. tj. slavno ime. na čovjeka prenosi opasnu bolest spavanja cecidije (lat. cecidi ubijam. caecum) anat. tj. pod kefalCefej (latinizirano od grč. st. stvarni uzrok (supr. bezuzročan. komadić papira. caelatura) vještina izrađivanja polureljefa. element kolumbij (columbium. scheda vrpca. glavni. glasovitost. apsolutan cave! čit. list papira.(grč. znamenita osoba V . svečano obavljati celebritet (lat. kedros) ukrasno drvo iz porodice četinjača cedent (lat. 2. za lat. osnovni uzrok causa sui čit. kauza sui (lat. zembilj cekin (tal. Katolička je crkva smatra zaštitnicom glazbe. trošak. ustupitelj. struja u posljednjoj trećini 19. proslavljati.

). osobito metalnom celit (lat. anat. izrada u cementu cementirati (lat. važna sirovina u proizvodnji papira celulozan (lat. vrlo elastična i lako zapaljiva. cellula stanica) kem. koja tvori čvrste sastojke biljaka. učiniti nešto solidno cenakul (lat. biljarskih kugli. stanični celularna patologija med. koilos šupalj) tjelesna šupljina. služi za izradu češljeva. tanka. Coelenterata) mn. pozubica (sloj koštanog tkiva na zubnom korijenu) cementiranje (lat. fotografskog pribora itd.). celeri. cellularis) koji se sastoji od celula (stanica).celenterati celenterati (lat. vrlo dobro upija tekućinu te služi za brisanje raznih izlučevina 217 cenakul celularan (lat. životinje u kojih je razvijen ćelom ili postoje njegovi tragovi celon (lat. 2. cellula stanica. selinum. caementum) 1. koji je izumio toplomjer podijeljen na 100 stupnjeva iznad i ispod ništice cement (lat. grč. savitljiva i ne propušta vodu. selinon) bot. bezoblična amorfna bijela masa. eidos oblik) umjetna plastična masa koja se trljanjem i prešanjem dobiva od kamfora i piroksilina. prozirna. coelibatus) bezbračnost rimokat. coenaculum) 1. Zellwolle) drvena umjetna vuna Celzije. grč. zool. 18. 1074. poznata vrtna biljka čiji se korijen upotrebljava kao začin celeritet (lat. glasovita slika Leonarda da Vincija (tal. dobiva se od celuloze. Zellstoff) staničevinska vata. zbog čega se upotrebljava za filmove celštof (njem. a zamjenjuje i staklo. celomati mn. teško prozirna. celularan celvole (njem. prostor između crijeva i stijenki tijela. osjetljiva na svjetlost. celeritas) brzina celestin (lat. grč. papir za kopiranje čija se površina. 2. caelare) raditi (ili: izvoditi) u reljefu. coelestis nebeski) min. raznobojan. blagovaonica u katoličkim samostanima. monah celofan (lat. bez mirisa i okusa. od bakra i cinka mesing itd. nije zapaljiva kao celuloid.) celirati (lat. stvrdne kao kamen. sastoji od klornog srebra i srebra salitrene kiseline ćelom (grč. st. g. najčešće modar mineral staklastosedefasta sjaja. za zamatanje živežnih namirnica i u grafičkoj industriji celoidin papir fotogr. cella ćelija) kem. upotrebljava se osobito u proizvodnji šećera celialgija (grč. umjesto lako zapaljivog celuloida. lat. rožnata. mješinci. svećenstva (ozakonio papa Grgur VII. gipka i teško zapaljiva acetilna celuloza (služi. 3. pravi se od celulozina acetata. Posljednja večera. il cenacolo) . algos bol) med. caementum) učvrstiti cementom. proziran) umjetna plastična masa. prozirna. celuloza (lat. pren. Celzijus švedski fizičar i astronom (Celsius. kaučuk i si. slika "Posljednja večera". redovnik. za filmove. tj. koilia trbuh. stanovnik ćelije.). caementum) 1. 2. metalurgijski postupak pri kojem se jedan metal (kovina) pokriva određenom supstancom u prašku koja treba putem zagrijavanja ući u taj metal (tako se od željeza i ugljičnog praha zagrijavanjem dobiva čelik. učvršćivanje cementom. fanos svijetao. kad se navlaži. u obliku listova. 2. cella ćelija. a upotrebljava. trbušna bol celibat (lat. cellulosus) v. smjer opće patologije prema kojem cjelokupna životna djelatnost i zdravog i bolesnog tijela proizlazi iz stanica celuloid (lat. cella ćelija) 1. dupljaši celer (fr. masa slična celuloidu. posebna vrsta vapnenog praha koji se.

centum sto. pren. razdoblje od sto godina. ime najmanje novčane jedinice: u Nizozemskoj 1/100 guldena. centralis) središnji. metron mjera. bitni. elektronska itd. centenarium) 1. geom. mjesto gdje su smješteni glavni uređaji neke veće tehničke ustanove (električna. sa sto nogu centner (lat. supr. centenarius) 2. centum sto. haljina od sto krpa) pjesma sastavljena od stihova. folium list biljke) vrsta ruže s vrlo mnogo latica. centum sto. centralis središnji) 1. srednji. Centifolia rosa) bot. centralis) v. polustihova odn. mjerilo) stoti dio metra centipedan (lat. sustav vladavine pri kojem sve državne funkcije dolaze s jednog mjesta. kenobit cent (lat. banke. stoti. u SAD-u 1/100 dolara. centralis) pristaša (ili: pobornik) centralizacije centralizacija (lat. stolisnik centigrad (lat. telefonska. stogodišnjak centesimo čit. gramma) stoti dio grama centilitar (fr. Irana. izričaja različitih pjesnika (uobičajena literarna vrsta u predbarokno doba) centrala (lat. središnjica. v. ćentezimo (tal. grč. stogodišnjica centenar (lat. centum sto. nagomilati u jednu točku . između Turske. 2. 3. stoti dio. dužina između središta dvaju krugova. poduzeća i dr. matični. 2. metrička centa = 100 kg Centaur (lat. gradus stupanj) stupanj Celzijevog toplomjera (koji je podijeljen na sto stupnjeva — °C) centigradan (lat. koji se nalazi u središtu ili mu pripada. glavni grad. prijestolnica. usredotočenost. kenobij cenobit v. iz jednog centra (centralizam). centrala). centum sto. centrum središte. centralizacija centralizirati (lat. telegrafska. skupni centralist (lat. decentralizacija i federalizam centralizam (lat. centezimalna vaga vaga kod koje se teret drži u ravnoteži sa sto puta manjim utegom centibar stoti dio bara. stonožan. stoljeće. pedis noga) zool. pes gen. središnjica centralan (lat. cento "stokrpa".). Jause južina) obrok oko 10 sati prije podne. litra) stoti dio litre centimetar (fr. pravac koji spaja središte dvaju krugova. čovjek od sto godina. centralis) usredotočiti. centum sto) jedinica za mjerenje težine od 100 funti = 50 kg. 3. zehn deset. (drugi) doručak. stolisnik centifolija (lat. matica. centrigramme) = 1/100 grama centigram (lat. usredotočivanje. grč. Kentaur centenar (lat. za Centralni pakt (punim imenom Central Treaty Organization) — vojni pakt sklopljen 1959. grč. Pakistana i Velike Britanije centon (lat. centralis središnji) 1. cb centifolija (lat. gradus stupanj) podijeljen na sto stupnjeva centigram (fr. vodovodna. usredotočenje. proslava stogodišnjeg postojanja. Centaurus) mit. glavni.) talijanski bakreni novac = 1/100 lire centezimalan (lat. gablec cenobij v. krat. ruža s mnogo latica. centesimalis) podijeljen na sto jednakih dijelova. centum sto. središte vrhovne vlasti ili uprave (neke ustanove.cenerjauzn cenerjauzn (njem. koji je u vezi sa središtem. skupiti u jedno. centilitre) = 1/100 litre centilitar (lat. koji djeluje u smjeru središta. centimetre) = 1/100 metra 218 centralizirati centimetar (lat. centenarius) uteg od 50 kg Cento krat. centum sto.

šećera. jednake je veličine kao i centripetalna sila. Zemljine kore) centrosom (lat. centralna jezgra Zemljine kugle (za razliku od litosfere. npr. centrum središte) 1. geom. po prvom Keplerovom zakonu. centrum gravitatis (lat. grč. zbog centrifugalne sile. onaj koji je sa strategijskog stajališta najvažniji centralna projekcija v. glavni životni organi (srce. grč. centrifugalan centrirati (lat. u parlamentarnom životu: stranka koja čini sredinu između ekstremnih stranaka i u dvorani parlamenta sjedi u sredini. kugli) točka koja je od svih točaka obujma ili površine podjednako udaljena. 2. glavni položaj. petere težiti čemu) koji teži prema središtu. svima zajednička uprava. sila koja teži udaljiti tijelo od središta njegove kružne putanje centrifugalni stroj fiz. budući da se kod njega. centrum središte.. zamašajni stroj (upotrebljava se za sušenje rublja. postavljenog na najnižem mjestu zgrade (obično u podrumu). znanost o težištu (teži) centrosfera (lat. centrum središte. perspektivna projekcija centralna sila fiz. centrifugalna sila sila koja se javlja kao reakcija centripetalnoj sili. ili tekućine različitih specifičnih težina jedne od drugih) centripetalan (lat. 219 Centum revolutis. Mjeseca oko Zemlje itd. pomoću cijevi provedenih kroz prostorije koje treba zagrijavati centre-forwards čit. tjelešce. kod centralnog gibanja. sfaira kugla) geol. vrši se po putanji koja je. odrediti središte. sentr-fovedz (engl. centralan centrifuga v. geom. matica centralni organi zool. za cijeđenje meda iz saća i dr.) stotina Centum revolutis annis Deo respondebitis et mihi (lat. sila koja je stalno usmjerena središtu gibanja. usp. odvajaju tekućine od čvrstih tijela. centrum središte. održava tijelo koje se giba na njegovoj putanji centralna uprava u saveznim državama ili pokrajinama: najviša. gibanje koje se vrši oko središta gibanja pod djelovanjem sile koja je usmjerena prema tome središtu gibanja (ne središtu krivulje!). dobaciti loptu igraču centra centrizam (lat. stanični centar (u blizini stanične jezgre) centrovertiran (lat. centrum središte. ali je suprotnog smjera. dovesti u središte. centrum) 1. 3. u geometrijskom liku (krugu. lat. sila koja. oportunizmu.centralna pozicija centralna pozicija voj. 2. sklonost kompromisima. soma tijelo) bot. vune. pluća. "desnice" i "ljevice". centripetalna sila fiz.. centrum središte. centrum središte. kentron. grč. elipsa centralno grijanje zagrijavanje prostorija toplom vodom ili parom koja dolazi iz jednog kotla. šport. centrum središte) "srednja linija". u nogometu: vođa navale centričan (lat. fugere bježati od) koji teži udaljavanju od središta. centrifugalni stroj centrifugalan (lat. vertere okrenuti) okrenut (duševno) sam prema sebi.) Za sto godina odgovarat ćete Bogu i meni — zna- . supr. utvrditi središnju osovinu. kod banaka i industrijskih poduzeća s više podružnica: glavna uprava. centrum središte) v.) šport. povučen centrum (grč. gibanje Zemlje oko Sunca. želudac) centralno gibanje fiz. baros težina) fiz. glavni dio fronte (za razliku od "krila").) težište centum (lat. centrum centrobarika (lat. voj. između tzv.

nepromočivo platno (za pokrivanje vozila i izradu nepromočivog odijela) cerat (lat. "činženjak" cenzura (lat. kasnije 60 vojnika. ocjena) procjenjivanje imanja. Zeppelin) veliki motorni zračni brod krutog sustava (dirižabl). osoba koja pregledava privatnu poštu (za vrijeme rata) i kontrolira knjige. kaz. punjen plinovima lakšim od zraka. kazališnih djela. 220 cerebralan filmova i dr. činovnik koji je vršio procjenu imanja. popis stanovništva. kritičko ispitivanje. census) v. pretvaranje u masu sličnu vosku (otapanjem.) mjera za težinu u Velikoj Britaniji. v.) centuplirati (lat. časopise. census popis imovine) u feudalizmu: slobodnjak koji je imao određene kmetske obveze prema vlastelinu. porezni obveznik cenzor (lat. 2. g. jedan od 193 dijela na koje je Servije Tulije podijelio rimske građane (otuda "centurijske skupštine") centurion (lat. travnja) cerealni (lat. tj. Kerber cerealije (lat. centum sto) ustostručiti. taljenjem) cerada (lat. obuhvaća mozak i živce koji iz njega iz- . grofu Ferdinandu Zeppelinu (1838—1917) ceptar (grč. = 50. uzročnik oboljenja je ličinka trakavice cenz (lat. 3. cera vosak) voštano platno. porezni obveznik.8 kg cenuroza (lat. Kerberos) mit. porez. vršiti. 4. zemaljski plodovi. cerebrum mozak) moždani. postostručiti centurija (lat. centuria) kod Rimljana: četa od 100.). census procjena. pregledavanje. visoki rim. krušni cerebellum (lat. 3. censere procijeniti. u zemljama bez općeg prava glasa: najmanja svota poreza koju mora plaćati jedan stanovnik da bi imao pravo glasa i politička prava cepelin (njem. izvršiti cenzuru cenzus (lat.) zool. koji se tiče mozga. mali mozak (ispod i iza velikog) cerebralan (lat. žitni. do 18. voštana mast cerazin (lat. Cerealia) mn.centuplirati menita rečenica češkog vjerskog reformatora Jana Husa pred svoju mučeničku smrt (spalile su ga crkvene vlasti 1415. tvar koja se dobiva od smole trešnje (drveta) Cerber (grč. državna ustanova koja obavlja ovaj posao. pisanje tiska. Cerealis) koji se tiče Cerere. cenzus cenzit (lat. cerasus trešnja) kem. zemaljskih plodova. censura) 1. cera vosak) farm. kronična bolest na mozgu preživača (osobito ovaca). časopisa. cerebralna afekcija bolest mozga. djela i filmove. služben prethodan pregled stvari za objavljivanje radi odobrenja ili zabrane tiskanja i puštanja u javnost (knjiga. žitarica. ocijeniti) službeno pregledati spise određene za tiskanje. Taenia coenurus vrsta trakavice) vrtičavost. 2. ceratio) premazivanje voskom nekog tijela da bi se sačuvalo od djelovanja zraka. censitus) poreznik. skeptar cera (lat. kapetan centweight čit. nazvan po pronalazaču. kazališna i filmska djela prije nego što će ih odobriti ili zabraniti cenzualist (lat. centurio) zapovjednik centurije. strog sudac. žito: kod Rimljana: svetkovine u čast Cerere (9. cera) ceracija (lat. skeptron) v. centvejt (engl. ispitna ocjena (đačka) cenzurirati (lat. kritičar. vodio nadzor nad javnim moralom. cerebralni sistem dio živčanog sustava. davao državne prihode pod zakup i pregovarao s poduzetnicima javnih građevina. oboljela životinja stalno se vrti u krugu. ocjenjivanje. censor) 1.

red. cerebrum mozak. grč. rimska božica poljodjelstva i plodova zemlje (kod Grka: Demetra). atomska težina 140. psetoliki majmun cernirati (lat. lat. cera vosak. cera vosak) vosku slično gorivo od sivozelenog praha koji se nalazi na kori šećerne trske certificirati (lat. fr. premazivanje podova i dr. grč. upotrebljava se za izradu raznih vrsta kresiva i kremena. zamorac. broj 58. spina hrptenjača) anat. potvrditi. cera vosak. facere učiniti) pisano uvjerenje. cerner) voj. upotrebljava se za izradu svijeća. praćena banalnim formalnostima ceremonijal (lat. g. koji odgovara propisanim običajima (ceremonijalu). cerium) kem. keroplastika cerozin (lat. sličan parafinu. nazvan po božici Cereri cerin (lat. 221 certifikat impregniranje tkanina i papira. slikam. mozak. simbolična vanjska formalnost (ili simbolični obred) pri bogoslužju ili drugim svečanim činovima. isprava. cera vosak. veliki mozak ceremonija (lat. također: ceremonijal-majstor Cerera (lat. zool. cera vosak) zelena smola. kerografija ceromantija (lat. ovjeravati certifikacija (lat. certificatio) potvrđivanje. mit. dokazivanje certifikat (lat. repati mladi stadiji metilja cerkopitek (grč. caerimonia. manteia predskazivanje. cercariae) mn. s puno formalnosti ceremonijar (lat. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca leđne moždine eerebrin (lat. pretjerano ljubazan. okružiti (utvrđenje. caerimoniale) skup običaja kojih se treba pridržavati u raznim svečanim prilikama. svečanost. astr.) ceremonijalan (lat. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca hrptene moždine cerebroza (lat. ovjeriti. potvrđivati. grafia) v. ceres-mast biljna mast koja se dobiva iz kokosova oraha cerezin (lat. plastike vještina uobličavanja) v. sa sigurnošću. baša glavar.) cerografija (lat. ovjeravanje. certe jamačno. svećenik koji vodi svečane obrede. mel med) farm. caerimonialis. grafo pišem. službeno utvrđen raspored neke svečanosti ceremonijal-majstor osoba koja se u određenim svečanim prilikama brine da se propisani običaji strogo vrše (na dvorovima itd. gatanje u vosak ceromel (lat. svjedodžba .13. 2. cera vosak) bijeli ili žućkasti umjetni vosak. glavni sastojak pčelinjeg voska cerkarije (grč. trupu itd.) zool. fr.eerebrin laze. pretjerana i neprirodna ljubaznost i uglađenost u ophođenju s drugima. položaj. proricanje) proricanje. opkoliti. cera vosak. element iz skupine rijetkih ruda. kerkos rep. fr. Ceres. pithekos majmun) majmun s repom. fosforasta vrsta masti u mozgu cerebrospinalan (lat. čeri neredovita vojska. ceremonieux) svečan. Ceres) 1. mast od rastopljenog voska i meda ceroplastika (lat. upala mozga praćena bjesnilom cerebrum (lat. koji se odnosi na mozak i hrptenjaču. pristojan. sa sigurnošću. znak Ce. ceribaša (tur. grč. asteroid otkriven 1801. caerimoniarius) kat. cerebrum mozak) med. cerebrum mozak) zool. ceremonie) 1. kerkos rep. facere učiniti) pisano posvjedočiti. 2. poglavar) ciganski starješina ceribašinica žena ceribašina cerij (lat. circinare. certe jamačno. crtam.

čejndž (engl. metritis cervikalan (lat.. cessio) prav. tj. coeruleus tamnoplav) plavi karmin ceruloza (lat. vrat. cervicis vrat) anat. ritmički odmor u stihu cf.) kitova mast cetera (lat. usp. apsolutna vojnička vladavina s parlamentarnim formama. Cezar cezaropapizam (lat.) usporedi! sravni!.17 m chambertin čit. coeruleus tamnoplav) med.) isto što i car (u starijem jeziku) cesija (lat. ako je sve ostalo u redu.) pod inače jednakim okolnostima. ceruminosus) koji sadrži usnu smolu. onaj na čiji se račun nešto ustupa. cost and feight (čit. cervix gen. tj. koji treba platiti cetaceae čit. upotre- 222 change bljavaju se kad se. kratica za confer čit. cervix gen. v. onaj kojem se ustupa neka stvar ili neko pravo c'est la guerre čit. tako ti je to u ratu cestode (lat. cestodes) mn. element iz skupine alkalnih kovina. šanberten (fr. logia. zool. itd. papa) odnos između Crkve i države po kojem je svjetovni vladar istodobno i vrhovni crkveni . čejn (engl. vrši se samo pri neparnom zbroju gemova i .. ceterum censeo.) zool. = 20. nazvano po istoimenom selu u gornjoj Burgundiji change čit. et cetera (lat. usjek. konfer (lat.) prav.poglavar. se la ger (fr. ceterum censeo. grč. prenošenje nekog prava na drugu osobu cesio bonorum (lat.91. trakavice cesus (lat.) mn. zool. onda. ustupanje dobara (imanja) vjerovnicima cesionar (lat.cerulin cerulin (lat. kaiser) cezarizam (lat. miješanje svjetovnih vladara u crkvena. (lat.) mjera za dužinu u Engleskoj = 66 stopa. engl. cerumen.) poznato crveno vino. atomska težina 132. kost end freit) ugovor o prekomorskoj trgovini po kojem su troškovi utovara i prijevoza uračunani u cijenu robe CH kratica za Confederatio Helvetica čit. koji se tiče vrata cerviks (lat. cera vosak. sličan usnoj smoli cervicitis (lat. Carthaginem esse delendam "uostalom mislim da Kartagu treba razoriti") poznate riječi kojima je rimski državnik Katon Stariji završavao svaki svoj govor u senatu. cessionarius) prav.. cessus) prav. tj. caesius sivoplav) kem. znanost o kitovima Cezar (lat. cetus kit. vrat maternice. Caesar) demokratskoautokratski sustav vladavine kakav je uveo Cezar. odustajanje. opisivanje kitova. svi rimski carevi osim Vitelija (od ove riječi nastala je slavenska car i njem. stanka. druge stvari. kao titulu. cervicis vrat) med. cervix vrat) anat. znak Cs cezura (lat. upala maternice. osobito papinska prava (supr. ostale stvari. caesura presijecanje) metr. presjek.) mn. Švicarska (na automobilskim oznakama) chain čit. cfr. broj 55. ustupanje. kitovi cetaceum (lat.. na kraju krajeva.) u tenisu: promjena strana u meču. Caesar) ime rimske patricijske obitelji Julija. ipak vraćamo na nešto što smatramo nužnim i prijeko potrebnim i što nam treba biti stalno pred očima cetologija (lat. red. grlić maternice ces glaz. cijanoza cerumen (lat. za pola tona sniženi ton c cesar (lat. Caesar. kasnije su ga uzeli..) to ti je rat. 1. papocezarija) cezij (lat. Konfederacio Helvetika. -umen nastavak) usna smola (izlučevina lojnih žlijezda u usnom kanalu) ceruminozan (lat. 2.) i tako dalje. cetaceje (lat. vratni. ceteris paribus (lat.

kao skrivenog. ubojstvo (lat. Verschluss zatvaranje. osobito s kovinama . kiborion vrč. Ziffer brojka. podrijetlom iz tropskih krajeva Afrike i Amerike. kyaneos tamnoplav) kem. nekog zla. Sid (šp. sid gospodar. plin bez boje. rot crven) crven poput pečene cigle. obroci cibetka (tal. potajnog pokretača nečega. indijskog podrijetla cicero (lat. cichlidae) mn. polako (u zagrebačkom govoru) 223 cijanidi ciconia čit. cibosus) hranjiv cic (engl.). cigarro) umotani duhanski listovi (za pušenje) cigareta (fr. cikonija (lat. spojevi cijana. kazalo ciferšlus (njem. cibet mast oštra mirisa koju izlučuju cibetkine žlijezde. jednovalentan radikal. visoka 4. rajsferšlus cifra (ar. šerše la fam (fr. ar.) poznata talijanska marka različitih proizvoda za dojenčad i malu djecu Cibalae antičko ime današnjih Vinkovaca cibarije (lat. Kiko (tal. zibetto) mala krvoločna zvjerka slična mački ili kuni. njegova djela još i danas žive u narodnim pjesmama (zapravo Ruy Rodrigo Diaz de Bivar. freight vozarina. kratica u međunarodnoj trgovini kojom se označava da prodavač snosi sve troškove (vozarinu. šarže d'afer (fr. malo krupnija od garmonda. često se drže u akvarijima cijan (grč. upotrebljava se u kozmetici ciborij (grč. slova. sa željezom berlinsko plavilo. s kalijem cijankalij (poznati veoma jak otrov) itd. njem. žućkast cihlide (lat. kulturo-cid cif (engl. zapor) v. hrana. za tiskanje Ciceronovih pisama) Ciceron (lat. cif = cost trošak. zitzeln dojiti. nasitno. cibaria) mn. chintz. poznata vrsta parfema. cigarette) u tanki papir uvijen sitno izrezani duhan cigla (njem. neke nesreće) Chicco čit. živežne namirnice. kyaneos) mn. st.) "crna mačka". insekti-cid. npr. knez) španjolski narodni junak. kastilijanski plemić i vojvoda. n. occidere ubiti). Ziegel cigla. e. osim uvozne carine ciferblat (njem. kem. prijestupa. jestivo.) zool. mjerenje i osiguranje robe). ziehen vući. oštra mirisa i jako otrovan. pehar) kod katolika: posuda u kojoj se nalazi posvećena hostija cibozan (lat. spojen s vodikom daje veoma otrovnu cijanovodičnu kiselinu. govornik i pisac (106—43 pr.) otpravnik poslova. roda Cid čit. -cid završni dio riječi sa značenjem: ubijanje. sićušne ribe promjenjivih boja iz porodice grgeča.511 mm (nazvana po tome što su prvi put upotrijebljena 1467. živio u drugoj polovici XI. prijevoz) trg. ukrcavanje. Ziegel) opeka ciglrot (njem. Cid. Cicero) veliki rimski državnik. isticao se u borbi protiv španjolskih Maura. cijanidi (grč. Weise način) malo-pomalo. znak kojim se piše broj.-ar. Ciceronov stil sjajan govornički stil ciceronijanizam težnja da se piše isključivo onim latinskim jezikom kojim je pisao glasoviti rimski govornik i filozof Ciceron ciclvajze (njem. zamjenik izaslanika u inozemstvu chat noir čit. Blatt list) brojčanik na satu. Cicero) tisk.charge d'affaires charge d'affaires čit. ša noar (fr. cifr) brojka. odličan govornik. Zitz) pamučno platno sa šarama u boji. Chat noir naziv jednog umjetničkog kabarea u Parizu (1881—1887) u kojem su prikazivani satirički spektakli cherchez la femme čit. pren.) tražite ženu (tj. brojni znak cigara (šp. insurance osiguranje. geno-cid. crvenkast.

nosos bolest) bolesne pojave u vezi s ciklonima Ciklop (grč. slika) postupak u fotografskom kopiranju pri kojem svjetlošću dodirnuta mjesta na papiru poplave cijanoza (grč.1%) cijanometar (grč. mješavina cijanovodične kiseline i klora. naprava koja. vršiti dezinsekciju ciklonom. svi uzorci (formule) koji prikazuju odnose kružnih lukova prema ravnim linijama koje im pripadaju ciklona (grč. kijanometar cijanopatija (grč. grafo pišem. bilježim) teh. mjerilo) v. kyklops) med. pathos bolest) med. 3. cyclamen) biljka križalina. v. koji se vraća u krug. Kiklop ciklopija (grč. teh. v. miholjica. grčki epski pjesnici nakon Homera koji su.-fr. ciklični pjesnici v. uništavati gamad ciklonom. cicada) zool. metria mjerenje) geom. razrokosti ciklograf (grč. npr. foreo nosim) vrsta zrikavosti. Bali lopta) igra slična nogometu ili rukometu (protivnici vozeći se na biciklima nastoje ugurati loptu u protivnički gol 224 ciklorama cikloforija (grč. fr. metron mjera) biciklistički putomjer ciklometrija (grč. jednookost ciklopista (engl. typos otisak. kotač. automatski ucrtava na papiru trasu prijeđenog puta cikloida (grč. piste) utrkivačka staza za bicikliste ciklorama (grč. kyklos krug. kyklos krug. kyanos tamnoplav. mjerenje kruga. oluja u kovitlac. ciklične forme glaz. kyklos krug) mn. kyanos tamnoplav mineral) med. kyklos krug) kružni. osobito u predjelu trepavica ciklobal (engl. zickzack) linija (ili: crta) izlomljena u kratkim i oštrim zavojima ciklama (lat.. kad se veže s kotačem vozila koje je u pokretu. često žestoka u žarkom i umjerenom pojasu. menegled. metron mjera. vrtložim. vihor. koji se pravilno ponavlja. kyklos krug. modra boja kože zbog nedostatka kisika u krvi cikada (lat. krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se kotrlja na pravcu. v. tj. izgled. opjevali grčko herojsko razdoblje (junake i bogove) i koji. kao takvi. kyklos krug. cvrčak cikatrizirati (lat. bicycle. meteor. bicycle. nevolja) osjetljivost čovjeka na vremenske promjene. točkarica ciklometar (grč.cijanidizacija cijanidizacija (grč. vrtložim. oluja ili sustav vjetrova. 2. njem. cyclonette) automobil na tri kotača ciklonizirati kem. uglavnom. orama pogled. ciklonopatija (grč. predstavljaju određeno jedinstvo ciklični (grč. kykloo savijam. Kyklops) mit.-fr. sonata itd. gorska ljubica (cvjetovi vrlo ugodno mirišu. kyklos krug. osobito u vezi s vjetrovima ciklonoza (grč. sredstvo za uništavanje gamadi ciklonet (fr. uzgaja se i kao lončanica) ciklici (grč. oblici koji se sastoje od više stavaka koji su rađeni po utvrđenim pravilima. zaliječiti se (rana) cikcak (njem. cicatrix ožiljak) med. kem. orao) krug sa slikama različitih predjela neke zemlje . upala očnih vjeda. kyklos krug) grč. kyklos krug. s obilnim padalinama i obično u promjeru od 50 do 1500 km. kyanos. eidos oblik) mat. simfonija. pathos trpljenje. ciklon 3. naprava za suho pročišćavanje zraka i plinova od prašine. kykloo savijam. kyklos krug. zarasti. ciklici ciklitis (grč. kyaneos tamnoplav) kemijski postupak izdvajanja zlata iz zlatonosnih ruda pomoću jako razblažene otopine natrij-cijanida (0. modra bolest. kyanos. cijanoza cijanotipija (grč. klobučac. kykloo okrećem u krug) 1.

koji ima trepavice. određen niz godina nakon kojeg se neke pojave ponavljaju istim redom cikorija (grč. konos stožac) valjkasto-stožast cilšajba (njem. pisaljka) stroj za umnožavanje dopisa. provjeravati ispravnost (mjera i utega) cimerfarbe (njem. cimet cimotičan (zyme kvas) koji izaziva vrenje. cicoria) bot. kyklos) 1. valjkast zapinjač (u satu).) uže. jačim ili slabijim. kraće: cimer cimerman (njem. kyklos krug. ciljati nišaniti. v. zool. crkveno blago cimentirati (tal. skupocjenosti. dragocjenosti (npr. želja koju čovjek hoće postići. 3. cimerkolega sustanar u zajedničkoj sobi. Scheibe ploča) nišan. vreti) ferment kvasnih gljivica koje uzrokuju alkoholno vrenje cimbal (grč. kylindros) geom. nastojati da se nešto postigne cima (tal. namjera. stylos držak. 5. kyklos krug. tropskog drveta čija je kora bogata eteričnim uljem cimetovac (grč. valjkast 225 cina cilindrokoničan (grč. nišan. duga i okrugla staklena cijev. stari rukopisi neke biblioteke). visok paradni muški šešir od crne svile s tvrdim obodom. staklo (na svjetiljkama). 4. niz spisa. neutrone. vriježe. nakana. 2. 2. cichorium. drvodjelja cimet (grč. ciklostome (grč. kyklos krug. cimaza (grč. kyklos krug. s trepavicama cilije (lat. Ziel cilj. zaokružena cjelina. koji su u vezi i čine zaokruženu cjelinu. vodopija.cikloskop cikloskop (grč. kylindros valjak. Zimmermann) tesar. Zimmer soba. svrha. npr. Zimmer. soba. mjesto do kojega se utrkuje. valjak. pokretne spolne stanice cilindar (grč. alfa-čestice) koje vrše kemijske transmutacije (pretvaranje jednog kemijskog elementa u drugi) i razbijaju atomske jezgre cikloturizam turizam na biciklima ciklus (grč. kymainein uzbibati se. stoma usta) zool. orguljski registar s usklađenim zvoncima. repe. Artemisia cina) biljka kojoj cvijet sadrži santonin i služi za lijek protiv glistavosti . stanjima razdraženosti i duboke potištenosti ciklotron (grč. smjerati. kichorion. cimentare) baždariti. težnja. kylindros valjak) u obliku valjka. krug. cilia) mn. 2. kinnamonon) bot. duša) med. konop. tal. gađati. kyk!os krug. Farbe boja) bljedilo lica karakteristično za osobe koje mnogo borave u zatvorenim prostorima cimerher (njem. instrument u obliku trapeza sa žicama u koje se udara drvenim batićima cimelije (lat. lat. kymbalon) glaz. trepavice. 1. okružnica i dr. dva "cimerhera" jedan prema drugome. vrsta ludila s izmjeničnim. bot. cimelia) mn. prah ove biljke (kao dodatak ili nadomjestak kavi) cilijaran (lat. bundeve i si. kružnouste (ribe. točka u koju se gada. 1. thymos srce. Herr gospodar) podstanar. pjesama i si. paklara) ciklotimija (grč. Ziel) meta. elektron = elektron) fiz. elektromagnetni uređaj koji proizvodi naelektrizirane čestice veoma velike brzine (protone. liše u luka. dlake kod praživotinja koje im služe kao organi za kretanje. dio parnog stroja cilindričan (grč. meta cilj (njem. predavanja. kinnamonon) fini začin od korice cimetovca. skisnuće cina (lat. samac koji stanuje u iznajmljenoj sobi. razdoblje. skopeo promatram) naprava za obilježavanje željezničkih zavoja ciklostil (grč. 3. težiti. ciliaris) trepavični.

autarkija i vrlina. umjetni bijeli slikarski pigment. zajedljivost. slikam) urezivanje (nagrizanjem) slika ili slova u cinkove ploče (radi umnožavanja tiskanjem) cinkografirati (njem. ZinkvveiB) bijela slikarska boja. Zinksalbe) bijela mast koja se upotrebljava za liječenje lakših ozljeda kože cinkove legure slitine cinka s drugim kovinama. bezobrazluk. usp.cinabarit cinabarit (grč. slikam) onaj koji urezuje slike ili slova u cinkove ploče (radi tiskanja) cinkografija (njem. odricanje i preziranje svih kulturnih vrijednosti cink (njem. plavičastobijela kovina. "otkucati". bezočan čovjek. cinerarium) posuda u kojoj se čuva pepeo mrtvaca. bezočnost. vrsta glavočika) cingara (grč. kinnabaris) min. bestidnost. cineris pepeo) bot. cinkuš (mađ. jedna od rudača žive. lov cineracija (lat. iatreia liječenje) umijeće liječenja pasa. cine kino. pren. bestidan. v. činečita (tal. atomska težina 65. kynos pas. pren. neotrovna cinober (grč. gen. ludilo u kojem čovjek umišlja da je pas Cinecitta čit. pseće liječništvo cinik čovjek potpuno i podjednako ravnodušan prema dobru i prema zlu. doušnik. cink. pepeljuga (biljka krasnica pepeljaste boje. npr. kod kasnijih cinika ovo se naučavanje izvrgnulo u često bezočno zanemarivanje svih običaja i vrijednosti. "tužibaba" cinkograf (njem. spaljivanje. kyon gen. facere učiniti. bezobrazan. bilo koji "filmski grad" cinefakcija (lat. s kositrom (bronca) itd. redni broj 30. weiss bijel) bijela slikarska boja. grafo) raditi pomoću cinkografije cinkova mast (njem. grč. zagriženost. pretvaranje u pepeo cinegetika (grč. cinis. gen. tako da se izraz cinizam može smatrati tipičnim za oznaku ovakvog ponašanja. element. cinis pepeo. Zink. kymbalon) zvonce koje se vješa stoci o vrat. cinici 226 cinober cinija (po imenu njem.38. grafo crtam. csengo) zvonce cinkvajs (njem. denuncirati. znak Zn cinkati (iz njem. cinker potkazivač. naziv po gimnaziji Kynosarges u kojoj je Antisten poučavao ciničan nepristojan. Zink. nepristojan. grč. citta grad) velika uređenja za produkciju filmova nedaleko od Rima. mjedenica cingareska (tal. grafo crtam. pristaše Sokratovog učenika Antistena koji su naučavali da su najveća dobra u životu nepostojanje želja. cingaresca) ciganska pjesma cingulum (lat. kynos pas. grč. kyon gen. cinici cinizam fil. optužiti. Zink) min. cinefakcija cinerarij (lat. cingulum) pojas uz svećeničku odjeću cinici fil. cinis. cinabarit . načiniti) izgaranje. naučavanje cinika. cineris pepeo) urna. zinken dojavljivati) dojaviti vlastima. Zink. cinčano bjelilo. žara u kojoj su stari Rimljani držali pepeo spaljenih pokojnika cinerarija (lat. cineratio) v. vrlo lijepe crvene boje cinantropija (grč. živin sulfid. s bakrom (mesing). kinnabaris) min. kvnegetikos lovački. botaničara Gottfrieda Zinna) vrtna biljka iz porodice glavočika cinijatrija (grč. bezočan. zanemarivanje vanjske pristojnosti. s posebnim naglašavanjem potrebe za što većom prirodnošću. kynegetike) vještina lovljenja pomoću pasa. s bakrom i niklom (novo srebro). urna cinerarij (lat. po sastavu cinkov oksid cinkvajs (njem. usp. anthropos čovjek) med.

krvne žile. područje. circa) otprilike. dragi kamen. kao razlog koji dokazuje. kyon pas. kečiga. glasova i si. groblje Cion (hebr. cionizam cionizam (hebr. natjecanja na konjima i kolima (najomiljenija zabava Rimljana).) fizol. nalazi se u mineralu cirkonu (po čemu je i dobio ime). sustav krvnih žila cirkulacijski papiri trg.) fiziol. usklik rimskog naroda da mu se dade hrana i cir- 227 cirkulacijski papiri kuske igre. kotar cirkulacija (lat.) log. cirrus kovrča. znak Zr cirkul (tal.). crkveno dvorište. T. 4. som. 3. cirriformis) kovrčast cirka (lat. uvojak. šestar (sprava za opisivanje kruga. morska riba. (kao zamjena gotovog novca za neko vrijeme i bez sigurne podloge koja bi jamčila njihovu isplatu) . krvotok. zool. neutaživa glad cintor (tal. itd. circator) onaj koji obilazi i nadzire katoličke samostane cirkl (lat. zijjon) najviši jugozapadni brijeg Jeruzalema s "Davidovim gradom" i Salomonovim hramom. kruženje (vijesti. borbe sa životinjama. Crkva i njezini vjernici. na mlijeku). krug. circenses) cirkuske igre kod Rimljana: gladijatorske borbe. grafo opisujem) opisivanje pasa cinolisa (grč. filos ljubitelj) ljubitelj pasa cinografija (grč. circulatio) 1. Jeruzalem. kyon pas. mjerenje udaljenosti itd. žute ili crvenkastosmeđe boje cirkonij (perz. pogreška u dokazivanju i zaključivanju koja nastaje kad se stav koji treba dokazati uzme kao premisa. karaš. pren. prohtjev) pseća. 2. zijjon) židovski pokret kojem je svrha stvaranje slobodne i samostalne židovske države u Palestini. oko cirkator (lat. cimitero) prostor oko crkve. cirkulus minor (lat. panem et circenses čit. optjecanje. skakavac ciplar ptica koja se hrani ciplima ciplara mreža za lovljenje cipala ciprinide (lat. rijetka kovina. Cyprinus carpio šaran) zool. mn.) pristaša (ili: pobornik) cionizma cionistički pokret v.cinofil cinofil (grč. mrena. cirkulus viciozus (lat. okružje. tako da u dokazu nedostaje načelo dokaza ciriforman (lat. promet (robe). kinologija cinoreksija (grč.) kem. štuka. ribe nizinskih voda (šaran. cephalus) zool. atomska težina 91. "pogrešan krug". a on više ne traži (u doba propasti) circinus (lat. salmonide ciragra (lat. kolanje. kožica (na jajetu. poljska kečka (bolest u krajevima oko Visle) circenzijske igre (lat.). mjenice. kyon pas. 2. 3. rasprostiranje. logia) v. orexis težnja. agra plijen) med. usp.) "kruha i igara". circulus) 1. kružnica. osip. Sion cionist (hebr. cirkulus major (lat. kynos pas. društvo cirkon (perz. veliki optjecaj krvi (kroz cijelo tijelo) circulus minor čit. grč. Herzl cipa (grč. optjecaj (novca). kyon pas. manji optjecaj krvi (kroz pluća) circulus vitiosus čit. fin. redni broj 40. panem et circenzes (lat. pseće bjesnilo cinologija (grč. kefale glava. krug. lišaj oko pojasa circulus maior čit.22.) cirkulacijski organi anat. circinus šestar) med.) opna. skočac. trg. preko lat. kreditna pisma i si. lyssa bjesnilo) med. kyon gen. membrana cipal (grč. reorganizaciju ovoga pokreta izveo je 1897. circolo područje) negdašnji naziv (u Dalmaciji) za krug. element. tj.) min.

circumligatura) med. kirros žut. teh. circum naokolo. tj. gyrus krug) vijuganje. dug naglasak cirkumgestacija (lat. med. službeno pismo koje se šalje većem broju osoba i ustanova s istim sadržajem. koji se kreće u krugu. ograničavanje. ići od ruke do ruke. 4. circumlfexus) gram. 2. ovčja vuna. oblaci koje čine slojevi snježnobijelih kuglica. opisivanje riječima. circulare) 1. circus. biti u tečaju. okolo. meteor. monstranca cirkumgiracija (lat. pronositi se (glas). circumstare stajati uokolo) okolnost. opkopavanje. meteor. optjecati. circum. stvaranje razdoblja cirkumskripcijska bula papinska bula kojoj je cilj uređivanje prilika Katoličke crkve u nekatoličkim zemljama cirkumspektivan (lat. usp. danas: okruglo mjesto s amfiteatralnim sjedalima za artističke i si. 3. = parafraza cirkumluvija (lat. sastavljeni od ledenih iglica. sredozemni cirkumpolarne zvijezde astr. circumlocutio) ret. zvijezde koje ne silaze s vidika jer se 228 cirusi okreću u blizini zvijezde Sjevernjače cirkumskripcija (lat. španjolska ogrlica = parafimoza cirkumlokucija (lat.) cirozan (lat. kružnica. periferija cirkumfleks (lat. kružna putanja cirkum (lat. kružna linija. izvedbe (obično pod šatorom) cirokumulusi (lat. circumgestatio nošenje okolo) kod katolika: nošenje hostije u monstranci. meteor.cirkular cirkular (lat. uvojak) mn. biti u optjecaju. cirrus kovrča. cirrosus) kovrčast cirusi (lat. circumferentia) obujam. circulus) krug. opširno opisivanje. teći. opkop (napravljen od bedema ili rovova) cirkus (lat. circumvallatio) voj. ret. cirrostratus) mn. usp. pri lijepom vremenu. ciroza jetara bolest praćena umnožavanjem jetrenog vezivnog tkiva koje očvrsne i pokazuje jaku žućkastu boju (posljedica kroničnog alkoholizma. u nizovima ili kao stada bijelih ovaca cirostratusi (lat. kod Rimljana: duguljasto-okruglo trkalište za konje i kola u kojem su priređivane circenzijske igre. cirrus kovrčava kosa. cirrocumulus) mn. ponovno destilirati cirkulus (lat. sifilisa i dr. kolati. beskrajna. potpuno bijeli. nagovještavaju skoru kišu . optjecanje. okružnica. sunet cirkumferencija (lat. circumspicere ogledavati se) koji se ogledava oko sebe cirkumstancija (lat. oblaci u obliku tankog. opseg. 2. circularis) kružni. circum) prijeđi. paperjasti oblaci. ako barometar pada. koji ima osobinu cirkulara 1. Mediteran) koji se nalazi oko Sredozemnog mora. circumluvio) geol. u obliku kruga. unaokolo (u mnogim složenicama) cirkumcizija (lat. bjeličastog i prozirnog vela ciroza (grč. circulare) 1. kružna pila cirkularan (lat. cirkularna nota pismo koje neka vlada šalje stranim vladama i u kojem izlaže svoja stajališta i odluke o nekom aktualnom političkom pitanju cirkulirati (lat. odvajanje jednog komada zemlje zbog prodiranja riječne vode i stvaranje otoka cirkummediteranski (lat. vrtoglavica cirkumligatura (lat. circumcidere obrezati) obrezanje (kod Židova i muslimana). uvojak. boje limuna) med. 2. stjecaj događaja cirkumvalacija (lat. oko. kirkos krug) 1. kružiti. circumscriptio) opisivanje. kem. grč. zatvaranje u odredene granice.

mjesto doslovno navedeno iz neke knjige ili spisa. kytos šupljina. hrabrije (geslo današnjih Olimpijskih igara) citoblast (grč.) 2. koji uništava stanice. mala utvrda koja se nalazi u većoj i služi kao glavna utvrđena točka cjelokupnog utvrđenja. veoma stari žičani instrument na kojem se tonovi proizvode metalnim prstenom citrat (grč. navod. točno navesti čije riječi ili mjesto iz nekog djela citius. stoma usta) biol. ušće stanice citotoksičan (grč. izdanak) bot. osmerostruna) katolička crkvena pjesmarica prvi put objavljena u 18. akutna ili kronična upala mokraćnog mjehura cistoskopija (grč. operativno otvaranje mokraćnog mjehura ili koje druge ciste citacija (lat. temno režem) med. logia znanost) dio biologije koji se bavi proučavanjem stanice citometar (lat. sol limunske kiseline citrin (grč. poziv pred sud citadela (tal. kytos šuplje tijelo. skopeo gledam. altius. omot. s navodnim znacima i točnim navođenjem izvora citat (lat. onaj koji poziva sudu. kystis. bunar za skupljanje kišnice (osobito u bezvodnim krajevima). kremen žute (limunove) . eidos lik) vrsta krivulje (trećeg stupnja) u geometriji cista (grč. kytos šuplje tijelo. uvjetuje normalnu propustljivost kapilara. petroleja i dr. s ove strane (za prostor). doslovno. citatum) 1. jedna od najvažnijih tvari u prirodi jer o njoj. 2. prav. više. lat. okrugla poput kugle (za razliku od drugih tvrdih izraslina) cistektomija (grč. kitron. kithara) glaz. prav. za (za vrijeme) cis (lat.cis cis (lat. citrus limun) kem. citator) 1. cis-alpinus) koji leži s ove strane Alpa cisoida (grč. temno režem) operativno uklanjanje neke ciste cistercit pripadnik jednog ogranka benediktinskog reda (ime po opatiji Citeaux. glaz. st. toxikos otrovan) med. citatus) 2. omot. navoditelj citata citirati (lat. kystis mokraćni mjehur) med. Cithara octochorda čit. plasma tvorevina) bot. forcijus (lat. kystis mjehur) med. prozirna sluzava tekućina koja struji u stanici. kytos šuplje tijelo.) brže. ulja. citare) 1. zajedno s jezgrom. kitron limun) vitamin P. jezgra. alcijus. metron mjera) sprava za mjerenje brzine. citus brz. navod (citata). kissos bršljan. ton C povišen za pola tona cisalpinski (lat. 2. gone rađanje) biol. kytos šuplje tijelo. pozvati pred sud.. razmnožavanje putem pojedinačnih stanica citologija (grč. onaj koji je pozvan pred sud citator (lat. lat. fortius čit. pregled ciste cistoskopom cistotomija (grč. vrsta šupljikaste izrasline ispunjene tekućinom ili kašastim sadržajem. cittadella) fort. cistitis (grč. cicijus. grč.) 1. brzinomjer citoplazma (grč. citara oktokorda (lat. kystis mokraćni mjehur. posebni vagon za prijevoz benzina. promatram) med. citotoksična moć svojstvo imunih krvnih seruma da uništavaju stanice (eritrocite. 2. citatio) navođenje. kystis mjehur. u Burgundiji) cisterna (lat. Cistertium. sadrži latinske i hrvatske pjesme za osam različitih prigoda (odatle joj i ime) 229 citrin citat (lat. tvrđava za obranu grada citara v. prav. prav. citra. ovise pojave života citostoma (grč. blastema klica.) citra (grč. hladetinasta tvar iz koje se razvija biljno stanično tkivo citogonija (grč. cisterna) 1. leukocite i dr. kytos šuplje tijelo.

lat. klandestina posesio (lat. prav.) prav. civis akademikus (lat. civilisatio) stupanj kulture koji dolazi nakon barbarstva i na kojem se. ciseleur) rezač kovine. sitroen (fr. lat.) mn. civil list) stavka u državnom proračunu koja se svake godine isplaćuje vladaru radi uzdržavanja njega i njegovog dvora civilna služba (lat. učiniti uglađenim. žestok bol samo na jednom mjestu glave clavus oculi čit. prav. kitron limun. klandestinum konjugijum (lat. građansko odijelo. caedere rezati) dlijetom oklesati.) grad. uljuditi. student sveučilišta civitet (lat.) prav. građanstvo. ciseler) fino. klavus okuli (lat. bez građanskih prava civilizacija (lat. civis građanin) 1. privatnopravni civiliter mortuus (lat.) vidovitost. potajni brak clarissimus čit. 2. koji se smatra mrtvim iako je živ. plodovi njihovi imaju koru koja sadrži eterična ulja i sočnu jezgru (u citruse spadaju: naranče. ispadnutost šarenice (oka) kroz oteklinu na rožnici . još zelena ušećerena limunova kora citrusi (lat. učiniti ko- 230 clavus oculi ga skladnim članom ljudskog društva civilna lista (engl. posebno rimskog prava (za razliku od kanonista i kriminalista).) akademski građanin.) građansko pravo cizeler (fr. osobito: dio Londona kao bankarsko i trgovačko središte (the City) civil (lat. kovinorezbar cizelirati (fr. limun (drvo i plod) citronat (lat. "kralju automobila" u Francuskoj) citrona (grč. uglađen. potajni zaručnici clandestinum coniugium čit. citrus od grč. tal.) med. sposobnost predviđanja. u metalnu ploču i staklo finim malim dlijetom urezivati razne figure i ukrase cizelirati (fr. prid. pristojan. limuni. citrus) bot. klarisimus (lat.) poznata francuska marka automobila (prema Andreu Citroenu. dlijetom otesati. civilisare) provesti civilizaciju. civiliter mortuus) prav.) city čit. služba u građanstvu civilni brak građanski brak. kitron limun) drveće i grmlje s trajnozelenim lišćem i mirisnim cvjetovima. Svjetlost (grof. 3.) "najslavniji".) med. građanski stalež (za razliku od vojničkog. 2. tj. klervoajans (fr. umjetnički dotjerivati površinu iskovanih predmeta tako da budu glatki. školovati. klavus histerikus (lat. uljuđen. čovjek privikava življenju u skladnoj zajednici sa svojim bližnjima. cizeliran clairvoyance čit. prosvijećenost. imovina do koje je netko došao potajno clandestina sponsalia (lat. citrus limun) nezrela.) građanin. Visost. građanski mrtav. društvena usklađenost civilizirati (lat. civilis) građanski. proglašen umrlim. sudac koji sudi u građanskim sporovima civilan (lat. uljuđivati. titula) clavus hystericus čit. nastavnik građanskog (civilnog). kiparske radove izljevene u kovini dlijetom umjetnički popraviti i ukrasiti. građanin (za razliku od vojnika). brak koji se sklapa pred državnim vlastima civilno pravo građansko pravo civis (lat. ciseler. civis academicus čit. malo-pomalo. ići u civilu ići u građanskom odijelu civil (lat. cesello. školovanost.citroen citroen čit. uljudan. militera). mandarine itd. uljuđenost. civilis građanski) 1. siti (engl. vidovnjaštvo clandestina possessio čit. civilis) građanska služba.

komunikacio idiomatum (lat. kolegijum publikum (lat. kogito.) glaz.) fil.) med. djelo s nepovezanim scenama Comedie francaise čit. komedi a tiroar (fr. cokula") irski narodni ples s udaranjem nogu o pod (iz njega se razvio step coca-cola čit. come prima come sta čit. kol aro (tal. komodamente (tal. bez svojevoljnog ukrašavanja comedie a tiroir čit. clog "drvena cipela. kolegijum medikum (lat. kolegijum privatisimum (lat. Komedi fransez (fr. žulj na nozi. kurje oko clearing-house čit.) ustanova u kojoj bankari izmiruju svoja potraživanja (mjenična.) osvježavajuće piće od različitih biljnih ekstrakta s dodatkom neznatne količine kofeina Code Napoleon čit.) francuski građanski zakonik koji je tako nazvan po tome što je izrađen pod predsjedništvom Napoleona 1. v. v.) javno besplatno predavanje collegium sacrum (lat. čekovna i dr. pariško kazalište koje prikazuje poglavito klasična djela comme ci.) glaz. osobito: stari rukopis cogito. primjerno.) sveti sabor. kola parte (tal. kom sa (fr. palačno mjerilo come prima čit. dakle postojim (osnovno načelo Descartesove filozofije) coitus animalium čit. i objavljen 1804.) teol. partneri ispružaju ruke jedno prema drugome i trljaju se nosevima "na mongolski način". teške i čvrste kožne cipele. baš kako treba. sabor kardinala u Rimu colštok (njem. Kod Napoleon (fr. zoll) starija mjera za dužinu: palac = 1/10 ili 1/12 stope = oko 2. zoccolo) mn. prva ovakva ustanova osnovana je 1775. zatim se okrenu jedno prema drugom leđima i tako završavaju ples) clog čit.) glaz.) parenje životinja cokule (tal. osobito vojničke col (njem. kodeks kartaceus (lat.) glaz.) stari rukopis napisan na papiru codex manuscriptus čit. kao prije. kome prima (tal.) zdravstveno vijeće. kome sta (tal.) djelo u rukopisu. ergo sum čit.). metar na kojem su označeni coli (palci). kold-krim (engl.clavus pedis clavus pedis čit. sjedinjenost božanskih i ljudskih svojstava u Isusu Kristu comodamente čit. kom si. otmjenost communicatio idiomatum čit. ergo sum (lat. kao što priliči. kolegijum privatum (lat. kom il fo (fr. climb "penjanje". "uspon") vrsta društvenog plesa (pleše se u parovima uz beatglazbu. sanitetsko vijeće collegium privatissimum čit. klog (engl. kliring-haus (engl. kako jest. gudalom (svirati) colla parte čit.) glaz. Zoll-stock) drveni metar na sklapanje. comodo . klajmb (engl. klavus pedis (lat. svakojako comme il faut čit. u Londonu climb čit. kome sopra (tal. valjano. kodeks manuskriptus (lat. kao gore come sopra čit. oznaka za prateće glasove da se usmjeravaju prema glavnom glasu collegium medicum čit.) i ovako i onako.) plaćeno predavanje samo za ograničen broj slušatelja collegium privatum čit. koka-kola (engl. mislim.5 cm cold-cream čit.) šaljivo kaz.) uzorno.) bijela pomada za omekšavanje kože 231 comodamente coll arco čit.) Francuska komedija. codex chartaceus čit.) glaz. comme 9a čit.) posebno predavanje koje slušatelji plaćaju collegium publicum čit. koitus animalijum (lat.

pravilno slaganje vremena u rečenici consensus gentium čit.) glaz.) glaz. u slučaju bijega nekog prijestupnika). u korist svoga nekadašnjeg poslodavca. konkurzus kreditorum (lat. složeno con allegrezza čit. kompijaćevole (tal. nakon smrti onoga koji umre bez oporuke. komplices delikti (lat. kon anima (tal.) glaz. snažno.) glaz. kon espresione (tal. dopadljivo complices delicti čit. s ljubavlju. umjereno compiacevole čit. pren. živahno. komplici composto čit. s veselošću con amarezza čit. kon fuoko (tal. konsignacio bonorum (lat.) v. kon moto (tal. kon alegreca (tal. konfer (lat.) glaz. kon pasione (tal. suglasnost svih naroda u pogledu vjerovanja u postojanje božanstva (uzima se često kao dokaz za postojanje Boga) consignatio bonorum čit. pod motus con osservanza čit.) uvjet bez kojega se nešto ne može zamisliti ili izvršiti. strasno. pažljivo con passione čit. končertino (tal. konferatur conferatur (lat. kon varijacioni (tal.) glaz.) neka se usporedi Confiteor čit. kon gravita (tal.) glaz.) glaz. krjepko. kon vigore (tal.) trg. izražajno con fuoco čit. s djelomičnim odstupanjima od glavne teme con vigore čit. živo concertino čit. u svom privrednom radu concursus creditorum čit. nježno. s bolom. kon amore (tal.) glaz.) glaz. dostojanstveno. comodo comodo čit. komposto (tal. sa zadovoljstvom con anima čit.) teol.) glaz. manje glazbeno djelo. udobno. ljupko. tužno con amore čit. pod konkurs conditio sine qua non čit. prav. apsolutan uvjet confer čit. vremenski slijed.) glaz. burno. Konfiteor (lat. pažljivo. živahno con gravita čit. sa živošću. kon brio (tal. tužno. sudski popis imovine (npr.. kon dolore (tal. strastveno. nužan. kon viveca (tal.) prav.) glaz.) gram.) glaz. s gorčinom. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: cf. sa žarom. živahno. kon dolčeca (tal. v. punim tonom con tenerezza čit. obično s jednim do tri samostalna stavka concurrentiae clausula čit. kon tenereca (tal. komodo (tal. s izrazom punim duše con brio čit.) glaz. kod javnih prodaja.) glaz. simbolično oduzimanje imovine .) glaz. s varijacijom. neophodan. pogodba kojom se službenik (npr. kon dilidženca (tal.) "ispovijedam se". trgovački pomoćnik) ograničava. pokajna molitva u katoličkom bogoslužju. ljupko.comodetto comodetto čit.) glaz. v. kondicio sine kva non (lat. s dostojanstvom con grazia čit. izražajno con vivezza čit. tj. konkurencije klauzula (lat. vatreno con diligenza čit. umilno con moto čit. dirljivo 232 consignatio bonorum con variazioni čit.) usporedi (upućivanje na neko mjesto u knjizi). kon suono pjeno (tal.) glaz.) glaz. ljupko. s pažnjom. kon amareca (tal.) glaz. konsekucio temporum (lat. kon gracija (tal. s uzbuđenjem con suono pieno čit. živahno. radosno. brižljivo con dolcezza čit. v. žalosno con espressione čit. prav. komodeto (tal.) glaz. slatko con dolore čit.) glaz. usp.) mn. kon oservanca (tal. umilno.) glaz. s nježnošću. živahno. vatreno. konsenzus gencijum (lat.) glaz. pokajanje consecutio temporum čit.

korona (lat. nešto blaža vrsta relegacije consilium medicum čit. konsortes litis (lat. zoppo) sakato. corona vallaris čit.) log. drveno željezo. tako da ta stvar i dalje ostane kod prijašnjeg vlasnika u uporabi contano čit. kontraktus socide (lat. korona muralis (lat.) med. tekući račun. alla zoppa čit. coque) farm. kad banke. kljasto.) pred skupljenim narodom. pun zbor. kopi-rajt (engl.) trg. odlikovanje vojniku koji je u boju spasio život rimskom građaninu. koro pjeno (tal.) glaz. korona civika (lat. kontradikcio simptomatum (lat. dobivao ga je vojnik koji je prvi stupio na neprijateljski brod. na dijeljenje gubitka i dobitka conto corrente čit. kontinuo (tal.) usoljena govedina konzervirana u limenim kutijama (konzerva) ćoro pieno čit.) konto o poslovima na zajednički račun. koram publiko coram publico čit. kontinuetur (lat. pravite stanku (u partituri kod onih glasova koji kasnije počinju) continuet čit. nejednako copy-right čit. korona kastrenzis (lat. konzilijum abeundi (lat. svi koji pred sudom zajednički zastupaju isto pravo constitutum possessorium čit. korona valaris (lat. kokve (lat.) med. corona muralis čit. bez prekidanja conto a meta čit.) v.) zakon o autorskom i izdavačkom pravu coque! čit. ala copa (tal. proturječnost znakova bolesti 233 corona copo (tal. corona obsidionalis čit. koram populo (lat. coquere.) savjet đaku da napusti školu (zbog slabog učenja ili ponašanja). kontradikcio in adjekto (lat. corona triumphalis čit. koram publiko (lat. v.) med. trgovci i industrijalci otvaraju jedan drugom mjenični ili akceptni kredit ili račun (konto). corona navališ čit.) vijenac. jedan od načina stjecanja vlasništva u pokretnim stvarima bez stvarne predaje. pred cijelim svijetom.) dobivao je vojskovođa kojemu je bilo dopušteno da slavi trijumf.) taborski vijenac (dobivao gaje vojnik koji je boreći se prvi ušao u neprijateljski tabor). corona castrensis čit. konstitutum posesorijum (lat. kuhaj! (na receptima) coram populo čit. neka nastavi (bolesnik upotrebljavati lijek) continuetur čit. ovaj posljednji vijenac bio je prvotno od svježeg .) prav.) glaz. dobivao gaje vojskovođa koji je oslobodio grad od opsade. tj. liječničko mišljenje consortes litis čit.) nasipni vijenac. drugovi pred sudom.consilium abeundi consilium abeundi čit. tj. konzilijum medikum (lat. tj. corona ciuica čit. kopi-rajt bil (engl. četvorokutan krug. korona navališ (lat. hladna vatra itd. pa na temelju toga kredita međusobno posluju contractus socidae čit. kontinuet (lat. brojte. prav. javno i otvoreno eorned beef čit. neka se nastavi (uzimanje lijeka) continuo čit.) glaz. potpun zbor corona čit.) uobičajena formula za zaštitu autorskog i izdavačkog prava copy-right bili čit. socida contradictio in adjecto čit.) prav. kornd bif (engl. kontano (tal. odlikovanje vojniku koji se prvi popeo na zid neprijateljske utvrde. korona trijumfalis (lat. tj. contradictio symptomatum čit.) zidni vijenac.) mn.) liječnički savjet.) opsadni vijenac. konto a meta (tal. konto korente (tal.) brodski vijenac.) glaz. npr.) građanski vijenac. proturječnost u pridanome. dobivao ga je vojnik koji se prvi popeo na neprijateljski nasip. korona obsidionalis (lat.

"varalica". tj. st. no koja je tek u XVI. krimen lese majestatis (lat. koji mesar stavlja na vagu uz meso koje mušterija traži. zool. Cosa nostra "naša stvar") poznata ta- 234 cucla lijanska gangsterska organizacija mafije u SAD-u Cosmati (tal.) mn. knjiga cjelokupnog rimskog prava: zbirka rimskog prava koju je u VI.) med. valove itd. čija se djela temelje na dekorativnosti i ukrašavanju crepitatio vesicularis čit. krešendo (tal. ljuskari cuba libra (šp. škripanje u prsima koje se čuje pri udisanju zraka crepitus ventris čit.) popularni španjolski napitak (koka kola miješana s nekim alkoholima) cubok (njem. Korona borealis (lat.) med. dok su ostali vijenci bili od neke druge kovine. kraun (engl. gumeni ili plastični predmet u obliku sise i si. korona Veneris (lat.) glaz.) sisa.) mn. (tal. krepitus ventris (lat. oruđe kojim je djelo izvršeno ili objekt nad kojim je izvršeno corpus Domini čit. utvrdni zid. Korpus juriš kanonici (lat. dobila ovaj naziv corpus vile čit. rakovi.) prav. gumena sisaljka..) svi predstavnici stranih država u nekoj državi. v. i Kroacija croix d'honneur čit. sifilisne ospice po čelu corps de logis čit. st. čujno. a predstavljali su npr. ožujka 1906. krustaceja (lat. razred člankonožaca. Tijelovo (blagdan) Corpus juriš canonici čit. uvreda veličanstva.) zbornik prava.) u Kat. Kroacija (lat. priredio car Justinijan. iz grč. predmet koji dokazuje krivnju. pod vilis Cos-b astronomski laboratorij europskih zemalja u kojem se proučavaju gama-zrake iz galaktičkih i drugih visoko radioaktivnih izvora (lansiran je početkom kolovoza 1975.) zbirka pravnih izvora kanonskog prava Corpus juriš civilis čit.) francuski orden: križ legije časti crown čit.) prav. "Venerin vijenac". srednji glavni dio palače ili dvorca corps diplomatique čit. Zuwage) dodatak.) Cosa nostra čit. ime Croatia dano je jednom planetoidu otkrivenom 3.) prav. bot. na njemačkoj zvjezdarnici KonigsstuhlHeidelberg. korpus Domini (lat.) zbirka Justinijanovih pravnih knjiga Corpus juriš čit. kosmeo kitim) talijanski umjetnici u 12—14. pojačavajući jačinu tona cretio čit.) Sjeverna kruna. Korpus juriš civilis (lat. krepitacio vezikularis (lat. veleizdaja Croata čit. kroa d'oner (fr. korpus delikti (lat. korpus vile (lat. biljke krstašice. duda. izjava pred sudom i svjedocima o primanju nekog nasljedstva crimen laesae majestatis čit. zločin prema državi. privaga cucla (njem. zviježđe na sjevernoj nebeskoj polutki (najsjajnija zvijezda Gemma) corona Veneris čit. Koza nostra tal. Corona borealis čit. obično kosti ili lošije meso.) v. glasno puštanje vjetrova iz trbuha (kroz crijeva) crescendo čit.) med. krečio (lat. krucifere (lat.) Hrvat Croatia čit. engleski srebrni novac od 5 šilinga cruciferae čit. diplomatski zbor.) Hrvatska. Korpus juriš (lat. Kroata (lat.) arh. st.Corona borealis lovorova lišća a kasnije od zlata. pričesna hostija kao tijelo Kristovo. crkvi: tijelo Gospodnje (Kristovo). kor d'loži (fr. sve jače. . pripadaju porodici zeljastih dvosupnica crustacea čit.) kruna. kor diplomatik (fr. diplomatsko tijelo corpus delicti čit.

2. kad igrač ima kralja i damu iste boje). uz ogradu. zool. igra "mlin" cvika (njem. zatvor koji ne lišava časti (osobito za manje političke prijestupe) cušnajder (njem. zustandig) zavičajan cuzamenštos (njem.cug cug (njem. američki somić cvibak (njem. zrakoplov i si. zwei dva. konac. odlično (u ocjenjivanju uspjeha na ispitima) cum reservatione čit. zurichten) spremiti. Zerge) patuljak. zwei dva. Zucker) šećer cukati (njem.) tijek života. zool. zwanzig) dvadeset (obično kao figura u kartaškoj igri "šnapsl". biskvit cviblsos (njem. Stoss udarac) udarac lopte u nogometu tako da je igrač usmjeri natrag (iza sebe. propuh. gutljaj. vod cugati (njem. vrsta sitne ribe. željeznica.) kinesko Ministarstvo vanjskih poslova cuprum čit. saonice. 3. trgati cukerkrankhajt (njem. kurikulum vite (lat. dvočinka cvajer (njem. Zusammenstoss) sukob. zibibbo) mn. Zug vučenje. Sitz sjedalo) vozilo.) prav.) s iznimkom. potezna sklopka cukar (njem. rozine cvečknknedli (njem. Zuschneider) krojač (pomoćni) cušpajz (njem. obično u frazi: zabiti cviku podvaliti kome. fr. 4. usp. veoma laka. okruglice. papin dvor u Rimu (središnje tijelo u upravi Katoličke crkve) curihtati (njem. tj. Zugehor) pribor za odijelo (podstava. sa dva sjedala. kulpa levis (lat. životopis custodia honesta čit. a preko sebe) curriculum vitae čit. Zwetschke šljiva) mn. dotjerati. zuchetto) crvena kardinalska kapica culicidae čit. dvosjed cvancig (njem. cvinglijanci cvik (njem. pijuckati cugeher (njem. nasamariti koga i si.) v. Akt čin) kazališna igra u dva čina. Schalter) električni prekidač na poteg. povorka. Wasser voda) zašećerena voda cuketo (tal. 6. kum laude (lat. pohvalno. varivo cuštendig (njem. široka. fircig cvancik (njem. tal. Zwiebel crveni luk. zuriick) natrag (izraz uobičajen kod kočijaša kad žele da konji povuku natrag) 235 cvika curikštos (njem. gumbi i dr. kustodija honesta (lat. Zwick) vrsta kartaške igre. Krankheit bolest) šećerna bolest cukervaser (njem. znak broja dva ili neki predmet druge kategorije (npr. tzv. kola. grožđice. pod granum salis cum laude čit. "knedli" sa šljivama cvergl (njem. brašno) cvajzicer (njem.) prav. Zuspeise) dodatak uz glavno jelo. kulpa lata (lat. vlak. kum rezervacione (lat. dvopek. posve mala krivnja cum grano salis čit.) cugšalter (njem. bakar Curia romana čit. Zug) piti. suho grožđe. kuprum (lat.) s pohvalom.) mn. sauce umak) umak od crvena luka cviglijanizam v. komarči culpa lata čit. Zug) 1. Zvvieback) kruh dvaput pečen. Zucker šećer. zucken) vući. laka. osim Cung-li-jamen (kin. kulicide (lat.) min. zwanzig) nekadašnji novac od dvadeset krajcara cvebe (ar. dogotoviti curik (njem. cvikl klin).) prav. kulpa levisima (lat. sudar cvajakter (njem. sporedno jelo. Zweier) dvojka. Zucker šećer.) Rimska kurija. 5. mala krivnja culpa levissima čit. vrsta velike udice za lov somova. voj. zuriick natrag. teška krivnja culpa levis čit. .) prav. Kurija romana (lat. zabib. kum grano salis (lat.

Zwilling) blizanac. bušenjem poništiti (kartu.cvikati cvikati (njem. bez nožica cviki-pusa (njem. triling cvinglijanci pristaše cvinglijanizma. zvvicken) bušiti. "pusa" poljubac) poljubac pri kojemu se cjelivana osoba uštine za obraz cvikl (njem. uklinak. kad treba proširiti hlače ili si. Zwicker) naočale koje se drže na nosu pomoću štipaljke. 1619—1655). Sirano d' Beržerak (fr. kudjeljno i pamučno platno) cviling (njem. umetkom u obliku klina) 236 Cyrano de Bergerac cvilih (lat. ulaznicu) cvikcange (njem. zwicken štipati. Zwillich) dvonitka (jako i gusto laneno. Zange kliješta) vrsta osobitih kliješta sa šiljastim štipaljkama cviker (njem. njegov je lik neoromantički idealiziran u istoimenoj drami Edmonda Rostanda . od dvije žice.) francuski prozni i dramski pisac (pravim imenom Hector Savinien. bilih dvonitni. jedno od blizančadi. njem. naučavanja vjerskog reformatora Ulricha Zwinglija (1484—1531) Cyrano de Bergerac čit. zvvicken štipati. usp. umetak (izraz osobito uobičajen kod krojača. Zvvickel) klin.

sajka) lak i brz čamac na Dunavu i Dnjestru (služio i kao ratni čamac).) ples čair (tur. čakmak (tur.) v. = 3. prigovarati. 2.) kineska mjera za dužinu. ravan konj (koji istodobna diže obje desne pa obje lijeve noge).c Č. motka uz koju se penje loza.-tur. ansambl od tri svirača (melodijski instrument i udaraljke) čalma (tur. cipllina) bot. chacra) seljačka koliba. poriluk čaptija (tur.) hlače čalgija (tur. seoska kuda u Južnoj Americi čakšire (tur. pren. čalgi) glazbalo. šator čaga (šatr. čam 2. stražarska kula V . čaika. sviranje.) putnička torbica čantrati (tur. vragolan.58 m čankir (fr. pijani ča-ča-ča varijacija spomenutog plesa. grah i si. partneri se ne drže. svirka. čajyr) livada. pleše se u paru.) kresivo.) konj sa sitnim i brzim hodom. nestaško čapljan (tal. spremište 7~ kukuruz. čangrizati. chancre) čir uopće (obično se upotrebljava u vezi meki odnosno tvrdi čankir) opasna spolna bolest čantra (tur. poljska narodna kapa čapkun (tur. prijeći na islamsku vjeru čam (tur. imitacija (koracima i pokretima) pijanog svijeta (gubljenje ravnoteže) čabuk (tur. šajka čakarita (šp. čaki) džepni nožić.) v. dolina čajka (rus. poturčiti se. pašnjak. gornji t ili katovi u takve zgrade.) svileni rubac č' a rmađ. perorez čakija (mađ. čamac od jelovine čama tur. čanak (tur. ognjilo čakov (mađ. jela.) bijeli platneni ovoj oko fesa kod muslimana. zaviti čalmu pren. csarda) krčma na pusti u Mađarsko1' čardak (tur.) brzo čador (perz.) 1.18—3. smreka. šešir s remenom ispod brade čakra (šp. mađ. glazbeni instrument.) cendrati. č četvrto slovo hrvatske latinice ča-ča-ča (cha-cha-cha) latinskoamerički društveni ples u 4/4 taktu. chapetonis) novi europski doseljenici u prijašnjim španjolskim pokrajinama Latinske Amerike (za razliku od kreolaca koji su rođeni u Latinskoj Americi) čapka (polj.) drvena zdjela čančara vrsta kornjače čang (kin. bor.) zarada drvena ili zidan«* ili na stupovima s (izbočenim) drvenim gornjim katom. poljana. gunđati čapetoni (šp. chacarita) divovski inkvizicijski požar zabranjenih knjiga (proveo argentinski katolički kler) čakija (tur. (kjamis) gornja ženska haljina (drugo je čama — dosada) čamac (tur. csako) kožna vojnička kapa. csapka) četvrtasta ulanska kapa. csaklya) motka sa željeznom kukom za privlačenje udaljenih predmeta. ali se kredu po točno određenoj shemi koraka. travnjak.

kuća od dasaka i brvana čauš (tur. istaknutih dijelova vojnih postrojbi radi izazivanja i uznemiravanja neprijatelja ili kao počinjanje ozbiljnije borbe čarkaš (perz. reorganizirana u veljači 1922. v. cello) glaz. čikrik) kotač. vitlo (za dizanje uvis izvlačenjem) čelebija (tur. također: mladi gospodin. 2. alaj-čauš 238 čembalo čeb-brava vrsta brave sa 5 do 7 zatvarača od kojih se svaki treba dignuti na svoje mjesto kako bi se brava otvorila (nazvana po pronalazaču. pričvršćen na kalpaku ili čalmi (odlikovanje za posječenu neprijateljsku glavu). čekirdek koštica) ogrizak voćke (s košticama) čekrk (tur. tur. svira se . dokument. debeli svat (koji zbija šale u svatovima). kasnije NKVD čekić (tur.) 1. tržnica. velikog posjeda i kapitala. puškaranje između prednjih. glava (šatr.) čelesta (tal. preplet. celesta) vrsta glasovira s nizom metalnih pločica koje daju vrlo lijepe tonove (četiri oktave) čelik (perz. kladivo. usp. nado. v. općinski podvornik u Dalmaciji. koprena. dati brod ili zrakoplov pod zakup čartisti (engl. charter) povlastiti. bat. pren. charter povelja) politički i socijalni pokret engleskih radnika (1836—1848) protiv aristokracije. čaryk) opanak častuška (rus. neobaviješteni. čaršu) 1.) kratica za "Črezvičajnaja komissija" ("Izvanredna komisija") — osnovana u Rusiji nakon Oktobarske revolucije. gospodičić čelenka (tur. csardas) mađarski narodni ples u 2/4 taktu. trgovački stalež. bank. check) 1. ispočetka lagan.-tur. isprava kojom osoba koja je deponirala određenu svotu novca kod druge osobe daje ovoj nalog da isplati nekoj trećoj osobi ili donositelju svotu koja je na toj ispravi označena.) pleter. kao državna politička uprava — GPU. javno mnijenje. povlastica. lijepo odgojen čovjek.) kovko željezo. kotur. charleston) američki salonski ples u 2/4 ili 4/4 taktu čaršija (perz. bohemizam ček (engl. žičani instrument u obliku trapeza. cheque.) vojnik na prednjem položaju. sajam. ocal čelist (tal. čavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci. 2. ruska mjera za tekućinu = 0. charter) povelja. npr. osobito za opće pravo glasa i tajno glasovanje čarug (tur. čembalo) glaz. srebrne. veo. violončelist čelo (tal.132 1 čarka (perz. ugovor. charter) mn. "čaršija priča" čarter (engl.) narodna pjesma vedroga karaktera.) kutija s ladicom (služi kao drvena kasa) čekrdak (tur. engleskom mehaničaru Chubbu) čehizam češki izraz u nekom drugom jeziku. 3.) 2. trgovački dio grada. borio se za široke demokratske slobode. violončelo čembalo (tal. čalab. mornarsko platno Čeka (rus.čardaš čardaš (mađ. jedna od triju slušnih koščica u srednjem uhu čekmedže (tur. nakit na kapi. ugovor o najmu broda ili zrakoplova čartirati (engl. platno s plavim ili plavim i bijelim kvadratima ili prugama. čehar su.) kladivac. poslovni. prekrivač čatma (tur. čeleb) gospodin. povlaštivati. cello) glaz. čelenk) nakit u obliku perjanice. pravo. usp. kratka pjesmica (obično četiri stiha). onaj koji započinje čarke čarlston (engl. bankovna uputnica. nestručnjaci. čati) rubac. isprava. pa sve življi i burniji čarka (rus. rjeđe zlatne. poskočica čatija (tur. pristaše i pobornici čartizma u Engleskoj čartizam (engl.

uvela sovjetska vlada (jedan červonec = 10 zlatnih rubalja) česma (tur. tschatur. izvor iz kojega voda teče na cijev (drugo je česma) čester-sir (engl. "crvenjaci". chimpanze) vrsta antropoidnog majmuna. šuplje kolo čempres (lat. kamiš. služe za davanje posebnog tona pojedinim mjestima u glazbenom djelu) . bunar. gradovima (podrugljivo 239 činele nazvan. po slavnom rimskom govorniku Ciceronu). cimarronada čopor divljih životinja) južnoamerički divlji konj čimbur (tur. ruske novčanice sa zlatnim pokrićem koje je 1923.. cicerone) vođa stranaca. po duševnim osobinama životinja najbliža čovjeku. živi obiteljskim životom i lako se pripitomljava čin-čiplak (tur. nazvanog po engl.) mn. lat. šifon. cherry-brandy) rakija od trešanja. čubuk) cijev lule. kašagy. mjera za putove = 0. jelo ili umak začinjen takvim paprom čimaron (šp. 2. chicchera) šalica čikoš (mad. trešnjevača červonci (rus. osobito ciganski čeri-brendi (engl. csillas) konj sive dlake čili (engl. 2. gradu Chesteru češagija (tur.) 1. limena četka za timarenje konja i krava četverik (rus. chinchilla) vrsta južnoameričkog glodavca (love ih radi krasnog gustog i finog krzna) činela (tal. krzno s izrazito mekanom gustom sivom dlakom ove životinje činčila (šp. u nekadašnjoj Turskoj: danak od ovaca i koza što se davao sultanu čičerone (tal.24 1 čevra (tur. čoček čerevički (rus. male ženske cipele čerga (tur. cyparissus) rod crnogoričnog drveća iz porodice čempresovki (vrlo pravilno razgranjeni grmovi ili stabla) čeng (kin.) mn. južnoamerički zec. s našim česati) česalo. zec-miš.) Židov. bez igdje ičega činampas (šp. lula. chinchilla) 1. plitica činele (tal. mjera za žito od 100 činga = oko 100 1 čibuk (tur. chester) vrsta odličnog engleskog sira. zool. osobito u tal. čengi) plesačica i pjevačica. srodnog gorili čimpanza (njem. zdenac. čevre) četverokutni rubac izvezen srebrnim nitima. vrsta afričkog antropoidnog majmuna. sanskr. plitice (udaraljke u obliku mesinganih tanjura.. 3. glaz. "afrički divlji čovjek". g. obruč. cinelle) glazbena sprava u obliku diska (udara se jednom o drugu). čember) veo muslimanskih žena. usp. platno. čyrčyplak) gol golcat. plivajući vrtovi u Meksiku činčila (šp. vjenčani dar či (kin. shinampas) mn.318 m. čerge) mali šator.246 m. češme) kladenac. zbog svoje govorljivosti. iz meksičkoga: chilli) vrsta veoma ljutoga sušenog papra. čifutarija skup Čifuta (kao poruga) čikara (tal.. Schimpanse) zool. mađ. veliki rubac koji pokriva glavu i čelo do očiju (nosi se uz feredžu). cinelle) mn.čember udaranjem u žicu pomoću dvaju čekića čember (tur. pren. kineska mjera za dužinu: stopa = 0. csikos) čuvar konja.) jaja pripremljena s vrhnjem i češnjakom čimpanza (fr. ćićerone Čičikov tip iz Gogoljeva romana Mrtve duše ("junak" putuje po Rusiji i od vlastele kupuje "duše" njihovih mrtvih kmetova) Cifut(in) (tur. konjušar čilaš (tur.) kineski puhački instrument s cijevima raznih veličina i zakrivljenom trubom u koju svirač puše čengija (tur. quattuor) mjera za žito u Rusiji = 26.

cinquecento) mn. njem. džirahat) med. zelenaš. vanilije i dr. čoma (mađ. čivit) isto što i indigo. okomak od kukuruza. modrilo. plavi pigment biljnog podrijetla. cioccolata. dolina čulo (šp. csomo) zamotuljak npr. japanska mjera za dužinu od 60 kenga ili 360 šaka = 109. 2. čokal) staklenka za rakiju od 1/8 litre. čuha) vrsta tvorničkog čvrstog valjanog sukna i odjeća od njega čok (engl.310 m. šegrt. momak. također: Indijanac koji je odrastao među Europljanima i koji govori španjolski čom. chino) mješanac od bijelca ili Indijanca i osobe neodređene rase čipolin (tal. ovce s grubom. otrovni žabnjak (biljka). chulo) pomoćnik borca s bikovima koji razdražuje bika čurma (tal. prigušivač. mad. mana čuti vrsta himalajskog majmuna za kojega neki misle daje ljudsko biće. iver) vrsta sendviča.. potomak crnca i Indijanke u Americi čino (šp. jeti. mjera za površinu = 99. xocoati. čuruk) nedostatak. pjesnici (T. pren. kriška. "pet stotina". ćoček) plesač čoha (tur. fr. Tasso i dr. cholo) potomak Zamba. "spoj" . uobičajeni naziv za XVI. svjetina. jama. lažan izgled čvenk (šatr. čerag) sluga.) iz doba činkvečenta činkvečento (tal. sakat čovjek. (čyrak. cacauati.) rupa. povremena revizija članova stranke i provjeravanje njihove idejnosti. rulja čuros (šp. družba. čorba) juha čota (tal. ciovetta) maska. šećera. chip komad. lihvar čizma (tur. tal. čolak (tur. grizlica. chok) tehn. jarak. 1 dl i 1/2 dl. cinquecento) lit. miti čuvida (tal. obično crnom vunom čuruk (tur. csomor) 1. ciotto hrom) skvrčeno stopalo. klip bez zrna čokolada (meks. talijanske književnosti i umjetnosti.) sastanak. chino) "Kinez". grumen zemlje ču (jap.) kineska mjera za žito = 1/ 100 či = oko 11 činkvečentisti (tal. krabulja. zatvarač zraka na rasplinjaču koji služi za brže stavljanje motora u pogon 240 čvenk čokanj (tur. gruda. uklanjanje neprijateljskih elemenata iz neke zajednice uopće čivit (tur. csizma) kožna cipela s visokom sarom čoček (tur.573 a čukur (tur. maškara.) i umjetnici (Rafael i dr. ciurma) momčad. kalfa čistka (rus. šp. stabljika kupusa. doba cvjetanja renesanse čino (šp. čolak) jednoruk.) čišćenje. 2. bolest koja dolazi od masnih jela.čing čing (kin. obrazina. groznica praćena osjećajem gađenja i mučnine čorba (tur. tal. chocolate. duhana čomor (mađ.) 1. usp. cliurros) mn. oštećenje kože ili sluznice zbog raspada bolesnog tkiva čirak (tur. krinka. cipollino) talijanski mramor sa zelenkastim žilama čips (engl. st. chocolat. na ulju pečena tanka kriščica krumpira čir (ar. čyrakman) svijećnjak. čoha. skraćeno umjesto "tisuću pet stotina". bogalj čolo (šp. invalid u jednu ruku. Schokolade) masa pripremljena od kaše prženog kakao-ploda u zrnu.

upravitelj dobara. kalia koliba) zasebna sobica.) 1. ćisvet) nakit. čarčuve) okvir. plijen. pribor uopće (za pravljenje nečega) ćerpič (perz. ostava. osobito redovnička ćemane (tur.) obala. zemljana ili bakrena zdjela ćatib (ar. uživanje. ćiriš) postolarsko ljepilo ćiriz (perz. slijep na jedno oko. ciacole) brbljarije ćao! (tad. oplata. soba za ostavu. ćar-hhane) radionica sapuna. kenevir) konoplja. kefll) svjedok. ćiriš ćispet (ar. zamjenik. pljačka. ćehribar) "ono što privlači slamu". tj.) nedostatak novca. mudrac. bez oštrog i ubitačnog naboja . volja. Biblija ćiveta (tal. cella soba. jantar čilim (perz. besparica ćesim (tur.) lokot. prohtjev ćefil (tur. samica. jamac ćehaja (perz.Ć. violina ćenar (perz. uže ćeramida (tur. prozorski okvir ćeresta (tur. rub. ciao!) zdravo! ćapati (tal. tepih.) lan ćevap (tur. dobit ćelija (lat. zgrabiti.) cijena na veliko. tur.-tur. Ća'be) v. filistar ćilibar (perz. cellula. kel gol) glava bez kose ćelepir (tur. namiguša. chiappare) uhvatiti. uloviti.) vrsta veza na šupljike ćeten (perz. ćerpidž) nepečena cigla ćesam (tur. starješina. kereste) materijal. dem. kehruba. kraj. ćiriš) v. brava ćiriš (perz. kibir) oholost. odijelo ćitab (ar. zakon. ć peto slovo hrvatske latinice Ćaba (ar. užarska radionica ćerčivo (perz. sag ćilit (tur. ćeremid) krovni crijep ćerana (perz. fosilna smola koja potječe od crnogorice. građa.) v. korist. kelim) prostirač. novčana kriza.-tur) = Čifut. lihvar. naredba. vrsta platna ćenevir (tur. ćahje) domaćin. kut. kelepir) ono do čega se dođe na lak način. Kaba ćafir (ar. trgovački posao ćasa (tur. nevjernik (osobito kao pogrda) ćafurija (ar. kethhuda. kupiti na ćesam kupiti na sreću ćesatluk (tur. ćorak slijepi metak. konopac. ćorac. ščepati ćar (tur. ćorav (tur. kilim. perz. strana. koketa ćor. ćitab) pismo.) onaj koji ne priznaje Boga. keman) gusle. radost. kebap) komadić mesa pečen na žeravi ćibur (tur. paušal.) pisar. knjiga. venet. veselje.) sreća. zakupnina ćesma (tur. kjar) trgovina. kor) prid. nadstojnik. keča) bijela (albanska) kapa od uvaljane vune ćef (ar. učenjak ćeča (tur. Kur'an. starješina pastira ćeif (ar. civetta) ćuk (ptica). samodopadljivost ćifta (perz. nadzornik ćehaja (tur. kjase) duboka porculanska. dobitak. pisac. Ka'bah. kjafur) kamfor ćakule (tal. gordost. najam. ćeif) dobro raspoloženje. ćef ćela (tur. 2. zarada. pren. škrtac. grč.

izrod.ćoriti ćoriti (tur. ćor slijep. dug ženski kaput bez rukava od bijelog. pren. kućica ćumur (tur. bunda ćurdija (tur. za žeravicu ćuskija (tur. ćor) šatr. pijuk ćutuk (tur. batina.) kratak gornji zimski kaput podstavljen krznom.) polukružna vunena kapa. zaključan) zatvor . ćuk.) meso pečeno na žaru ćumez (tur. glupan ćuvik (perz.) željezna poluga.) bolest koju živad dobiva za vrijeme parenja ćusegija (tur. pren. motka.) 242 ćuza ćuprija (tur. crnog ili crvenog sukna ćurs (tur.) kratak krzneni kaput. kramp. ćor slijep. kritična situacija ćotija (tur. sokak ulica) slijepa ulica.) kokošinjac.) mn.) panj. zatvor ćorsokak (tur. tur. govornica (u džamiji) ćurtauk (tur.) most ćurak (tur. bezizlazan položaj.) velika zemljana posuda (za pekmez. nečovjek Cozot stanovnik talijanskog mjesta Chioggie (poznati kao vješti ribari) ćufte (perz. kuglice od mljevenog mesa s paprom i lukom ćulav (tur. kusegi) lopatica za ugljen. spavati ćorka (tur. vrhnje i dr. kotu) nevaljalac. nosi se ispod fesa ćulbastija (tur. ujk) brežuljak ćuza (tal. chiuso zatvoren. tamnica. kursu) propovjedaonica.) drveni ugljen ćup (perz. kome je tamno) šatr.

Auschwitz dacija (tal.) nacistički koncentracijski logor u Bavarskoj. dady) dojilja. dazio) carina.D D. porez. lovorovo drvo dafizam irski fašizam (naziv po prezimenu generala 0'Duffyja) Dafna mit. def. ispočetka. kratica za da ili datur (lat. dafne lovor) kem. na poseban način dadilja (tur. typos) fot. Nimfa koju je Apolon pretvorio u lovor. d. Buchenvvald.) majka.) daj. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: dadžaz dafina (grč. tj. danak dacit eruptivna površinska stijena. cijelu glazbenu partiju ponoviti do tog znaka Đachau čit. dagerotip daidža (tur. poznat po okrutnostima.) v. dafne lovor. lijepi pastir na Siciliji. manteia) proricanje iz lovorove grane bačene u vatru dagerotip (fr. ili uopće starija žena. 4. pa i prizivanje vragova). dekstra manu (lat. daća. kratica za dextra manu čit.) desnom rukom d. sin Herma i jedne nimfe. usp. pastiri su ga poštovali kao heroja dafnomantija (grč. dajy) ujak daimonion (grč. daimonion) fil. iznova. andezit u kojem ima kvarca Dačani stanovnici Dacije (nekadašnje rimske provincije na području današnje Rumunjske) dada (tur. alkaloid koji se nalazi u kori daphne mezereum Dafnis mit. glaz. dada.) titula u etiopskoj vojsci. pronašao Daguerre i koja trajno zadržava sliku stvorenu djelovanjem svjetlosti na metalnoj ploči dagerotipija pravljenje fotografija na jodnom srebru pomoću žive. mnoštvo (osobito: naziv za skup vragova. guvernanta dadžaz (etiop. glaz. t. ovako Sokrat naziva onaj unutarnji glas koji on smatra božanskim nadahnućem. v.) daj takve količine da capo čit. 3. dafne) lovorika. umro je vrlo mlad. daire krug) 1. . primitivnoga i si. neka se dade (na receptima) d. kći riječnoga boga Peneja dafnin (grč. dadžazmač dadžazmač (etiop. a koji ga odvraća i opominje da ne čini nešto što bi bilo nepravedno.) glaz. d šesto slovo hrvatske latinice d. 2. skup. također: zapovjednik pokrajine. m. naziv odmila za dadilju dadaizam prema dječjem tepanju dada nazvani smjer u književnosti i likovnoj umjetnosti koji obrađuje teme iz područja besmislenoga. Daguerre. naprava koju je 1838. Dahau (njem. kratica za da tales dozes (lat. manja od titule ras. maleni bubanj s praporcima. nekorisno ili loše daira (tur. zbor. žena koja čuva djecu. dvorana za primanje ili vijećanje. da kapo (tal. grč. a znači što i general. sestra.

daktylios. sažet pregled. grafo pišem) ona koja umije pisati na pisaćem stroju daktilogram (grč. dajak) potporanj. dalga val) 1. suviše jako suzenje dakron sintetičko tkivo koje služi za pravljenje umjetnih krvnih žila daktil (grč. grafo pišem) onaj koji piše na pisaćem stroju daktilografija (grč. bolestan nagon za ubijanjem dakrijadenalgija (grč. daktylos. digest) 1. tithemi stavljam) med. zbirka otisaka takvog kamenja. mania bijes) med. pod Samson dalkilič (tur. bolest suznih žlijezda dakrioreja (grč. stup dajdžest (engl. daktylos. daktylios.) Dalila (hebr. dalkilič gola sablja) pripadnik nekadašnjih turskih oružanih snaga (glavno oružje bila mu je sablja . nalet. daktylios. daktylos. logia) govor pomoću prstiju. upala prsta. symfysis) sraslost prstiju na ruci ili nozi daktiloskopija (grč. ljubičasta georgina. računanje na prste daktilosimfiza (grč. daktylos. dal senjo (tal. osobito grčkog. daktylos. draguljarski sandučić daktilitis (grč. tithenai staviti) zbirka kamenja za prstenje (gema). algos bol) med. promatram) metoda prepoznavanja zločinca po individualnoj razlici finih linija na unutarnjoj strani prstiju. ispuh dima (pri pušenju) dalija bot. udar vjetra. čir na prstu daktilograf (grč. zavoj kojim se povrijeđeni prst održava u ravnom položaju daktilotip (grč. curim) med. daktylos) 2. podupirač (na zid). g. nomizo mislim. smatram) vještina računanja na prste. typos otisak) pisaći stroj dal segno čit. dakryon suza. poet. proricanje pomoću čarobnog prstenja daktilioteka (grč. al segno dalaj-dama vrhovni budistički svećenik. gramma crta) otisak prstiju daktilologija (grč.dajak više skladišta oko zajedničkog dvorišta dajak (tur. daktylos. daktylos. daktylos) 1. daktylios prsten. predmetak u složenicama sa značenjem: prst daktilioglifika (grč.) glaz. 2. nazvana po švedskom botaničaru Dahlu (1789. glyfein rezbariti. dakryon. manteia proricanje) proricanje iz prstenja. daktylos. daktylos) med. stihovna stopa od tri sloga od kojih je prvi dug. urezivati) vještina urezivanja kamenja za prstenje daktiliografija (grč.(grč. 2. obožavani poglavar duhovne i svjetovne vlasti u Tibetu dalga (tur. vještina iskazivanja misli pomoću prstiju daktilomantija (grč. grafo) pisanje na pisaćem stroju 244 dalkilič daktilografkinja (grč. daktilioglifika daktiliomantija (grč. zbirka zakona dakma (dakhma) "tornjevi šutnje" (tvrđave u Iranu i Indiji na kojima Parsi izlažu tijela pokojnika da bi ih izjele ptice grabljivice) daknomanija (grč. motka.) v. v. daktylos. grafo) v. a druga dva kratka (— U U) daktil. daktylos. na jagodicama. grafo pišem) opisivanje prstenja daktiliografika (grč. ispitivanje otisaka prstiju daktiloteka (grč. daktylos. rheo tečem. daktylios. skopeo gledam. manteia) proricanje (ili: vračanje) iz prstiju daktilomuzikograf stroj za pisanje glazbenih znakova daktilonomija (grč. dakno bodem. bura na moru. valovi. valovlje. aden žlijezda.

) osuđen.) odbacuje se. kamena ili betona u obliku nasipa. bilo. vlastelinka: otmjena žena koja drži do sebe. Fintija se zadržao na putu dulje nego je oče- . kralj to dopusti. damast damascirati (fr. zabranjuje se (cenzorska formula kojom se zabranjuje tiskanje neke knjige ili nekog mjesta u knjizi) damnatus (lat. 2. kad je ovaj Fintiju osudio na smrt. gospa. dio svečanog odijela njemačkih careva dalmatinac vrsta doge iz Dalmacije (pas srednje visine. damasquette) bogata damastna tkanina s cvjetnim šarama na atlasnoj osnovi 245 Damon i Fintija damast (tal. Dame gospođa. tkaninu šarati (ili: išarati) cvjetovima damasket (fr. grba i dr. damnatio) osuda na vječne muke. izvezen.) prav. damnum) šteta. osuđenik damnificirati (lat. damnacio memorije (lat. dame. živac. prokletstvo damnatio memoriae čit. dlake bijele s crnim mrljama) dalmatski jezik autohtoni romanski jezik koji se iz vulgarnog latinskog razvio na dalmatinskoj obali i Kvarneru daltonizam sljepilo za boje. slike. usp. damnificatus) onaj koji je pretrpio štetu. damasto) svilena. dam nasip) uzvišenje od zemlje. običaj na plesovima da žene biraju svoje plesače damla (tur. osobito oštricu noževa i mačeva. da bi mu pokazao kakva je to sreća. gubitak Damoklo ime laskavca koji je tiraninu Dioniziju pozavidio na sreći. podzemni put vode do izvora na površinu zemlje. naredio je Dionizije da ga počaste za njegovim stolom kao kakva kralja. služi za zaštitu obale od poplave. podzemna "žica" neke rude damasciran išaran. damasser) tkati na damastni način. oštetiti damnifikacija (lat.dalmatika dalmatika gornja odjeća katoličkih svećenika. nesposobnost osjetila vida da razlikuje boje. damnificatio) nanošenje štete. puls. ali mu je iznad glave objesio mač o konjsku dlaku. 3. plemkinja. damasquiner) zažariti željezo ili čelik. dama) gospođa. osobito crvenu (naziv po engleskom kemičaru Daltonu koji je zamjećivao samo tri boje i prvi opisao ovu pojavu) daltonski plan (Dalton-plan) metoda učeničke samoradnje čija je karakteristika da učenici pod nadzorom nastavnika sami izabiru i proučavaju znanstvenu gradu (naziv prema američkom gradu Daltonu gdje je 1922. pa onda išarati zlatom i srebrom (postupak nazvan po sirijskom gradu Damasku) damasirati (fr. Wahl izbor) "dame biraju" tj. apopleksija damnacija (lat. damnatur (lat. uništavanje (ili: oštećivanje ili pogrda) uspomene nekog imena. oštećeni damnum (lat. žila (arterija i vena). oštećivanje damnifikat (lat.) kap. tal. domina gospoda. žena iz višeg staleža. paraliza. figura na igraćim kartama. prvi put primijenjena) dama dat. vunena ili platnena tkanina s cvjetovima damba (niz. damenval (njem. mišićava tijela. otuda: Damoklov mač opasnost koja čovjeku stalno prijeti Damon i Fintija prema starogrčkoj priči dva filozofa (pitagorovca) u službi sirakuškog vladara Dionizija Mlađeg. "kraljica" u šahu damar (tur. podrivanja i si. damnificare) nanijeti štetu. fr.) 1. zamolio je osuđenik da ga prije izvršenja osude pusti kući kako bi završio neke poslove. nazvana po tome što se nekada nosila u Dalmaciji. ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti.

prodavanje robe u inozemstvu ispod cijene koštanja. dao put) religioznofilozofska znanost koja potječe od Laotsea (6. smiješan pustolovni pothvat daosizam (kin. kći kralja starogrčkog Akrisitja. prodavanje robe. st. majka Perzejeva (rodila ga je sa Zeusom koji joj se približio u obliku zlatne kiše) Danajci (grč. pren. dardanarius) onaj koji zelenaši žitom. dance plesati.) trg.) "ugušivač". šteta. N. dakryon. st. naziv po starom azijskom gradu Dardaniji koji je osnovao Dardanos: otuda i ime poznatog tjesnaca Dardanela darijadenitis (grč. to dump prodavati po niskoj cijeni. v.) ples dansing (engl. dancing) ples. aden) med. izvoziti robu i prodavati je ispod cijene koštanja ili ispod cijene domaćeg tržišta. "suzbijač" . vladar oprosti kaznu osuđeniku i zamoli oba prijatelja da ga prime kao trećeg u svoje društvo dampfbad (njem. izraz potječe od nekoga feničkog čarobnjaka Dardanusa koji je čarobnom vještinom skupljao žito u svoja skladišta pa ga prodavao kad mu je cijena bila najviša dardanarijus (lat. gubitak danse čit. vidjevši ovakvu vjernost. darbistički dardanarijat prav. prid. upala suznih žlijezda Darije (perz. pr. podanici kralja Dardana. uvukli u svoj grad (Vergilije: "Timeo Danaos et dona ferentes" — "Bojim se Danajaca i kad darove donose".) glasoviti talijanski pjesnik iz 13. baden kupati) parna kupelj damping (engl. Darby i koja proroštva Starog i Novog zavjeta doslovno shvaća i tumači.) darbizam hilijastička sekta koju je 1840. smatrajući ga darom. dans (fr. dendi-valjak (eng. e. zelenašenje. mjesto. Aligijeri (tal. i 14. osnovao u franc. čovjek koji se napadno oblači dandy-valjak čit..) u kojem se posjetitelji mogu zabavljati i plesom Dante Alighieri čit. poput onoga drvenog konja (u kojem su bili najbolji grčki junaci) što su ga Grci (Danajci) ostavili u svom logoru da bi ga Trojanci. Švicarskoj J.dampfbad kivao. dendi (eng. dvije kule s obiju strana Helesponta. Dampf para. Dardanos) mn. Danaos) pjesničko ime starih Grka danajski dar opasan dar iz neprijateljske ruke. gizdelin. neprijatelja se treba bojati i kad darove donosi. lokal (kavana. autor Božanstvene komedije dantologija znanost o Božanstvenoj komediji.) u proizvodnji papira: valjak za utiskivanje vodenih znakova 246 Darije danno (tal. restoran i dr. danteologija danuncijada pustolovina talijanskog književnika Gabrielea D'Annunzija koji je po završetku Prvoga svjetskog rata na svoju ruku okupirao Rijeku i ondje vladao nešto više od godinu dana. tj. legendarnog osnivača Troje Dardaneli (grč. obično radi konkurencije i osvajanja tržišta.) kicoš. pa je Damon već stajao pod vješalima kad je pravi osuđenik stigao u posljednji trnutak. po nižoj cijeni inozemstvu nego domaćim potrošačima radi osiguravanja monopola Danaide mit. kupovanje živežnih namirnica (osobito žita) da bi se dobila visoka cijena. u staroj Grčkoj: 50 kćeri argoskoga kralja Danaja koje su poubijale svoje muževe u prvoj bračnoj noći i bile osuđene od bogova da pune vodom bačvu bez dna Danaja mit. dumping) trg. n. osobito tvorničkih proizvoda. darbikršćani. što znači: uvijek) dandy čit. lihvarenje. dardanarijat Dardanci mn. pristaše se zovu: darbisti.

i to prirodnim odabiranjem (seksualnom selekcijom) i prilagodavanjem okolnostima u kojima su vrste trebale živjeti i s kojima su se morale boriti. datatio) stavljanje. darling) ljubimac. tal. d' Arsonvalu. osnivač Amerikanac Daviš 1900. dativus sc. izdavanje i primanje datacija (lat. Davus sum. pismima itd.) titula francuskih prijestolonasljednika (1349— 1830) David (hebr. pr. biscenzaciju. odgovara na pitanje komu? čemu?. određivanje datuma. e. Dejvis kap (engl. mjestu.) datum ut retro (lat. dataria) papinska komora za molbe i žalbe koja daje crkvene dozvole i zabrane. nisam toliko oštrouman da bih se mogao upuštati u rješavanje zagonetaka (izreka roba Dava . dod) "ljubljeni". danu i mjesecu (na spisima. 1851. mjesec i godinu pisanja. dan. dan i godina kao gore daturin (perz. vrijedan 20 atičkih drahmi. nadnevka datar (lat. mat. datarije datarija (lat.) međunarodno natjecanje tenisača. dofen (fr. non Edipus (lat. dano. dodaci.) na mjenicama: naznačivanje istog vremena i mjesta kao i na prednjoj strani datum ut supra (lat.. osobito kod onoga kome taj jezik nije materinski dato (tal. usp. izdaci i primici. darios darling (engl. dater) stavljati na spis (~. dare dati. data et akcepta (lat.) mn. rod. darvinizam darvinizam naučavanje engleskog prirodnjaka Charlesa Darwina o razvoju i preobražavanju u životinjskom i biljnom carstvu i po kojem su se sve vrste u organskom svijetu razvile jedne iz drugih.) mjesto. datarius) upravitelj papinske komore za molbe i žalbe. trajati od 247 Davus sum. v. trg. descendentna teorija data (lat. n. casus) gram.li: pismo i dr.) Ja sam Dav. fiziologu J.) vrsta jedrenjaka s 2 do 3 jarbola dauphin čit. dare dati) podatak o vremenu. bolesti.) Daviš cup čit. iz jednostavnijih u složenije. st. dattolo) vrsta palme s vrlo ukusnim slatkim plodovima datum (lat. zabranu sklapanja braka i dr. magen David) šesterokraka zvijezda — stari simbol židovstva (naziv po biblijskom kralju Davidu iz 10. Davus sum. od danas. danas.) trg. non Oedipus dativ (lat. nego se pacijent izlaže djelovanju njihovog magnetnog polja (metoda nazvana po fr. data) mn. Davidova zvijezda (hebr. A. od dana potpisa (osobito na mjenicama kod određivanja dana plaćanja) dato-mjenica trg. pov. datum. sastoji se od četiri pojedinačna (singl) meča i jednog u paru (dabl). dattero. potjecati. npr. padež cilja ili namjene datizam (grč. alkaloid koji se priprema od sjemena kužnjaka običnog (tatule) dau (ar. datirati (fr. treći padež. struje se ne propuštaju kroz tijelo.) na mjenicama: mjesto. ona mjenica kod koje se rok plaćanja računa od dana izdavanja datulja (tal. dareikos stater) novac perzijskog kralja Darija. non Oedipus čit. imati svoj početak. Datis perzijski vojskovođa) nepotrebno gomilanje sinonima u govoru. poznate i utvrđene činjenice data et accepta čit. g. taj se razvoj odvijao u borbi za opstanak. taturah) kem. ono što je poznato. uporaba izmjeničnih struja vrlo visokog napona (Tesline struje) za liječenje živčanih i dr.) darvinist pristaša Darvvinovog naučavanja. miljenik darsonvalizacija med. a ne Edip.darik darik (grč. ono što je dano. tj.

) v. europeizirati . psalma. pozlata debakl (fr. pren.) O živima (ne treba govoriti) ništa ako ne istinu de. izumitelj Švicarac Paul Miiller 1939. bez oštećivanja nečijih prava de plano (lat. de-albare pobijeliti) pobjeljivanje (ili: bijeljenje) kovina deartikulacija (lat. sanduke s robom debalkanizirati oduzeti nečemu balkanske karakteristike. čišćenje luke. dva i dva.) boriti se za kozju kostret. devalvacija. duo) 1. d'liks (fr. "mlatiti praznu slamu" de lege ferenda (lat. usp. ded bol (engl. rastavljanje. uganuće deauracija (lat. demobilizacija). debacler) očistiti luku. kad oba konja stignu istodobno na cilj dealbacija (lat. slom debaklaža (fr. istovarene brodove ukloniti iz luke debalaža (fr.) mit.) neka se briše Dea Dia (lat. bez okolišanja de profundis (lat. s pravnog stajališta.) 0 ukusima (i bojama) ne treba raspravljati. de gustibus (et koloribus) non est disputandum (lat. mora biti donesen) po zakonu koji bi trebalo propisati kako bi o nekom prijeporu mogao biti izrečen pravorijek. metron) fiz.) po strogosti zakona de te fabula narratur (lat. deux. doista. debaclage) pom. de-articulatio) med. jednostavno. srozavanje. pravdati se za sitnicu.dazimetar u Terencijevoj komediji Djevojka s otoka Androsa) dazimetar (grč. iščašenje. uklanjanje istovarene robe. de vizu (lat. ukusi su različiti de jure (lat. degradacija) de.(fr. "iz viđenja". ukratko. "mrtva utrka".) po pravu.) zaista. raspakirati svežnjeve. za nešto nevrijedno. lopta izvan igre dead heat čit. fr.) prav. kratica deleatur (jat. brodova itd.) zbog važnog razloga de gustibus (et coloribus) non est disputandum čit. latus donesen) po zakonu koji postoji de luxe čit. staroitalska božica plodnosti zemlje dead bali čit. tzv. de gravi kauza (lat. de) 2. profmiti. mrtva lopta u tenisu. tj. dva. lat. tj. ukidanje (npr. b) padanje. lex zakon.) "iz dubina" (početak 130. de-baculare. očigledno. crkvi pokajnička 1 žalosna pjesma) 248 debalkanizirati de rigore juriš (lat. eks nihilo nihil de non praejudicando čit. de fakto (lat. par i par de facto čit.) prav. deballer) trg. predmetak u složenicama sa značenjem: a) odvajanje. de-aurare pozlatiti) pozlaćivanje.) raskošno. debaklirati (lat. de non prejudikando (lat. u Kat. de lege lata (lat. ne nanoseći štetu. de lana kaprina riksari (lat. stvarno de gravi causa čit. raspakivanje svežnjeva i sanduka s robom debalirati (fr. di-di-ti (DDT = kratica za diklor-difenil-triklormetil-metan) sredstvo za uništavanje gamadi (bijela kristalna tvar slabog mirisa neškodljiva za bilje i više životinjske organizme). tj.) šport. primjereno prilikama de visu čit. de facto de lana caprina rixari čit.) o tebi se basna priča (rečenica kojom — kad netko "grijeh kaže a grešnika neće" — upozoravamo tangiranoga da se o njemu radi) de tempore (lat. de (fr.) u pravo vrijeme. luksuzno de nihilo nihil (lat.) kod biljara: dva po dva. ferendus koji treba. kao očevidac De vi vis nil nisi verum (lat. deux a deux čit. ded hit (engl. dez-a-de (fr.) "po viđenju".) šport. deballage) trg. sprava za mjerenje gustoće zraka DDT čit. debacle) prolom leda. propast. snižavanje (npr. dasys gust.

prvi nastup nekog glumca ili pjevača. porušiti rovove i prokope nakon opsade deblokiranje (fr. osloboditi od opsade. opteretiti račun. iznošenje mišljenja. rasprava. dužnik debitum (lat) trg. carinski predujam koji se zadržava. debitor) prav. barbaros) uljuditi. debutant) onaj koji prvi put javno nastupa. debentur. debarrasser) raskrčiti. voj. bureau ured. de. njezina pobjednička pjesma ujedno je najstariji hebrejski ep deboš (fr. tisk. dati predujam. gradu Debreczenu) debri (fr. debellare završiti rat. debander) rasuti se. prisiliti neprijatelja da prestane s opsadom. dugovanje debitor (lat. dužnik debentura (lat.) "pčela". istovarivanje robe debarkirati (fr. oslobođenje od opsade. držati prvi govor debito (tal. debusquer) voj. supr. debauche) skandal. dug. uzmicanje u najvećem neredu debandirati (fr. davanje predujma. raskalašenost. prodaja. debarquement) pristajanje. pronijeti glas. prodavanje na malo debi (fr. ostaci trupa. rasvijetliti. prepirati se. potvrda primitka debet (lat. debenture) trg. obrnuta slova (privremeno upotrijebljena pri slaganju umjesto pravih) opet izvaditi i zamijeniti ih pravim Debora(h) (hebr. izvršiti isplatu. pristupni govor debil (lat. troškovi. rasulo. debarquer) istovariti. razularenost. debourser) trg. de uklanjanje — u složenicama. debens) trg. isplaćivanje.debandada debandada (fr. deblayer) ukloniti (ili: raskrčiti) otkopanu zemlju. idiot. kaparenje . trg. grč. dug. fr. debloquement) voj. preostali vojnici debrujirati (fr. dugovanje.) koja je pomogla oslobođenju Izraelaca od Kanaanaca. debanquer) dobiti cijeli bank (u kartama) debarasiranje (fr. kancelarija. igrati svoju prvu ulogu. debut) 1. borba bez ikakvog reda. trg. e. pr. prodavati. ime izraelske proročica (12. dugovanje deblejirati (fr. diskusija debatirati (fr. debatre) raspravljati. debat) raspravljanje. priglup čovjek debilitacija (lat. pristati uz obalu debata (fr. sudjelovati u debati debelacija (lat. krateo vladam) na- 249 deburziranje stojanje da se iz nekog rada ukloni birokratski postupak debiskirati (fr. raspetljati. raspršiti se debankirati (fr. engl. razglasiti debitirati (fr. debuter) 1. promet robe. deblokirati deblokirati (fr. debilis slab) slaboumnik. potraživanje debi (fr. grč. raspremiti. razvrat debrecinka vrsta tankih kobasica (naziv po mađ. debloquer) voj.) trg. tučnjava: razuzdanost. za ženu: debitantica debitirati (fr. st. debrouiller) razmrsiti. debarrassement) uklanjanje smetnji (ili: prepreka). voj. dug koji netko treba platiti za robu ili čije plaćanje prodavač očekuje. kaparati deburziranje (fr. lišiti grubosti i surovosti debarkiranje (fr. v. prvo pokazivanje publici. rastrojstvo. iskrcavanje iz lađe. osloboditi se (nečega) debarbarizirati (lat. uračunati nešto u dug. debiter) 2. n. debandade) voj. debit) 2. debris) ruševine. deboursement) trg. početak. pobijediti) uništenje neprijatelja u ratu debent (lat. prvi put se pojaviti. postaj anje nemoćnim debirokratizacija (lat. osobito na pozornici. debet) trg. otjerati (ili: potisnuti) s boljeg položaja debitant (fr. oslobođenje od neke brige (ili: tereta) debarasirati (fr. srediti deburizirati (fr. isplatiti. istovarivati. debilitatio) slabljenje. iskrcati na kopno.

) prav. čestit. grč. decum) predmetak u složenicama sa značenjem: deseti dio (neke jedinice za mjeru) decidencija (lat. put i način da se roba proda debuširati (fr. krug poslova.debuširanje debuširanje (fr. decentralisation) slabljenje jednog političkog tijela i. decem vir) član kolegija od 10 članova. tj. grč. trg. decedere) otići. skladnost decenij (lat. groznice u bolesti decidirati (lat. dekret decertacija (lat. najpoznatiji su. prosinac (31 dan). sastavljač (ili: pisac) presude. decempeda (lat. mjerodavnost jednog decernenta decernent (lat. decernens) prav. deseti mjesec po najstarijem rimskom kalendaru. preminuti. struci ili vrsti poslova. decertatio) završna (ili: presudna. dekagram decilitar (lat. nešto više od 3 m decem vir (lat. pristojan. decemvirata decencija (lat.(lat. decem. pošten. brojeći od ožujka decembristi pristaše L. decider) riješiti. deboucher) nešto začepljeno otvoriti. cadere pasti. Napoleona i pomagači tzv. opadanje. umrijeti decem (lat. laganje. decetraliser) podijeliti poslove na razne odjele i odsjeke. decem. sustav upravljanja koji svim upravnim odjelima daje što veću samostalnost. debouchement) voj. osobito u državnoj upravi deceptor (lat.) dvanaesti mjesec u godini. osobito u državnoj upravi decentralizirati (fr. prestajati. veća samostalnost pojedinih dijelova. odlaziti. decessor) onaj koji odlazi. pes stopa) motka za mjerenje od 10 stopa. razlozi sudske presude decigram (lat. decessio) odlazak. g. riješiti. načelnik neke ustanove ii upravnog odjela decernirati (lat. izvaditi čep. odlučiti. prolaziti. prikladnost. decem. referent o nekoj temi.) deset decembar (lat. koji podvaljuje decentralizacija (lat. iz stare rimske povijesti. decernatus) djelokrug. trg. decidere pasti. pristalost. gramma) deseti dio grama. državnog štrajka 2. deceptio) varanje. ostavljanje odredenih poslova nižim organima. decidere završiti. podvala decernat (lat. spasti) pad. odlučivati. prikladan. decernere) sudskim putem odlučiti. voj. presuditi. izlaz (ili: izlaženje) iz nekog tjesnaca. decidendi raciones (lat. de. proda. decemviratus) vladavina desetorice. centrum središte. nazadovanje u pogledu imovinskog stanja. decere. decenta) pristojnost. decipere varati) varljiv. decertare) voditi presudnu borbu decesija (lat. kao poslje- 250 decilitar dica i cilj toga. fr. prodaja robe. prosinca (decembra) 1851. izvući se iz tjesnaca. caedere. rješavati. fr. koji su objavili tzv. izvjestitelj. usp. prethodnik u službi deci. decennium) vrijeme (ili: razdoblje) od deset godina decennale (tal. npr. riješiti. suzdržljiv (u umjetničkom smislu) decentivan (lat. v. decemviri za pisanje zakona (Decemviri legibus scribendis) ili zakonodavna desetorica. decens) pristao. decemviralis) koji se sastoji od deset članova decemvirat (lat.) priredba koja se održava svake desete godine decentan (lat. odlučna) borba decertirati (lat. lažljiv. decidendi rationes čit. litra) deseti dio litre . popuštanje. odlaženje decesor (lat. prijevara. "Zakon na deset tablica" decemviralan (lat. naći priliku za dobru prodaju robe decedirati (lat.

dečizo (tal. poet. sve slabije. objava engleskog parlamenta 1689.) glaz. dedecoratio) sramoćenje. izmirio je deditirati (lat. dedicare posvetiti. decisor) prav. fr.) glaz. lijepo izrađen. glas koji odlučuje. može biti osjetno smanjeno decimola (tal. potcjenjivanje. posvećivati: pokloniti (npr. obeštećivati. presudan glas 251 dedomažirati decizor (lat. dare) trg. dedit. decisivus) presudan. kićen dedekoracija (lat. rasipnik svoje imovine decoctor dolosus čit. strofa od deset stihova (španjolskog podrijetla) decimacija (lat. dedignatio) preziranje. "živi kotač". vrsta fenakistoskopa ili stroboskopa dedalski (grč. stanovništvo može biti decimirano kakvom velikom zaraznom bolešću. sudska odluka declamando čit. običan razlomak čiji je nazivnik dekadna jedinica. dedicatio) posveta.) onaj koji skuplja desetinu decimetar (lat. osobito u sumnjivim slučajevima decizivan (lat. rasipnik vlastite i posuđene imovine decrescendo čit. brisati neki dug. decimalni sistem brojevni sustav čija je osnova broj 10. decem. s puno izražajnosti declaration of rights čit. usp. nadoknaditi štetu.) glaz. izdvajanje svakog desetog čovjeka radi decimiranja decimala (lat. decimus) desetinski. mjesto koje se tako svira dedaleum (grč. dedommager) obeštetiti. presuda. dekrešendo (tal. svakog desetog kazniti (osobito smrću) kad su svi podjednako krivi. platio je. decimatio) pravo na desetinu. decimalni račun račun s decimalnim razlomcima. dati odšetu . dao je. dekoktor bonorum (lat. posvećivanje. Daidalos) fil. deklamando (tal. unijeti nešto u knjige kao plaćeno. određeno decizija (lat. kaljanje dedicija (lat. nekome neku knjigu).decima decima (lat. omalovažavanje dedikacija (lat. odlučan. sudska odluka. dedirati dedomažirati (fr. desetinski razlomak. veoma izrazito. votum decisivum) prav. desetinka decimalan (lat. daidaleos) umjetnički. metron) deseti dio metra. dedicator) onaj koji nešto daruje s posvetom dedirati (lat.) izlaganje prava. deditirati dedit (lat. notna figura koja označuje da jednu skupinu od deset tonova treba odsvirati u vremenu za koje bi se inače odsviralo osam normalnih tonova deciso čit. zootrop.) prav. poklanjanje. dekoktor dolozus (lat. deditio) predaja. decimus deseti) mat. izborni sudac decizum (lat. skupljanje desetine. decimalni razlomak mat. dedi) trg. decem. decimole) glaz.) prav. namijeniti dedignacija (lat. deseti ton računajući po redu od osnovnog tona. g. tj. beščašćenje. dare dati. decima) glaz. decimare. tj. decimalna mjera podjela mjera na deset jedinica. dare dati) trg. kapitulacija dedicirati (lat. decisum) sud. v. decimalna vaga vaga koja ima krak utega deset puta duži od kraka tereta decimator (lat. grč. koji se sastoji od deset dijelova. dedicare) posvetiti. šaren. oštar decizivan glas (lat. decisio) prav. darivanje dedikator (lat. deklarešn of rajts (engl. postupno tiše. dekametar decimirati (lat. o osnovnim načelima engleskog ustava decoctor bonorum čit. decimer) desetkovati. desetkovanje.

) znanost o pojedincima koji se po organskim. obrambeni rat. pronevjeriti. dedutkis deducendis (lat. rat koji se vodi samo radi obrane defenzivno oružje voj. iscrpljenost. za ženu: defendentica defenzija (lat. defaecatio) čišćenje od taloga. kvar. deducere) izvesti. verba defectiva) gram. defensor) branitelj. zaštitni defenzivni kut voj. pošto se dokaže ono što treba dokazati deductis impensis čit. slabljenje. već dokazanih činjenica deductis deducendis čit. nepotpunost defektivni glagoli (lat. defectus) nedostatak. pročišćavanje. pogreška. koji je za obranu. manjak. defectivus) nepotpun. pokazati. na motoru. manjkavost. oštećen. npr. oni koji nemaju svih oblika defektologija (lat. defectuositas) v. onaj na kojem se očekuje napad defenzivni rat voj. zaštitnik. nepotpun.) po odbitku troškova dedukcija (lat. zaključiti (ili: zaključivati) iz općega o posebnom. obrambeno oružje (koje služi samo za obranu) defenzivno sredstvo (lat. nepotpuni glagoli. skup metoda za otkrivanje pogrešaka u proizvodima (npr. izbacivanje izmeta defekcija (lat. osobito šećernog soka pomoću vapna. defeminatio) psih. tj. defensivum) med.dedublirati dedublirati (fr. zaključivanje iz općega o posebnom. dokazati. supr. pravni dokaz izvesti iz drugih. u pošti: javiti da je nešto nestalo defektiv (lat. pravobranitelj . imenica ili glagol kod kojih se ne upotrebljavaju svi oblici 252 defenzor defektivan (lat. zastupnik. u blagajni defektan (lat. kem. s prazninama defektirati (lat. defendendus) optuženik kojeg treba braniti. klijent. gubljenje ženskih psiholoških i fizioloških osobina. defectus) krnji. popuštanje u snazi. defectivum) gram. defensif) obrambeni. ispitivanje.) izdvojenje iz državnog vlasništva (pojam suprotan etatizaciji) defekacija (lat.-grč. ponovno naručivati. mana. štićenik. tj. ofenziva defenzivan (lat.) po odbitku onoga što se treba odbiti. mjesto izloženo unakrsnoj topovskoj ili puščanoj paljbi defenzivni položaj voj. deduktis impenzis (lat. praznina. supr. dopunjavanje defeminacija (lat. odmetanje. defensio) obrana defenziva (fr. dopunjavati. popunjavati. kakvoća postojanja kao deduktivan deetatizacija (fr. odbijanje od neke svote deduktivna metoda v. defektivitet defektura (lat. izvođenje. dedoubler) voj. npr. trg. stanje u kojem je jedna strana samo u obrambenom stavu. deficere) tražiti i ispravljati pogreške u računanju. fr. popunjavanje laboratorija. defectura) u ljekarništvu: opskrbljivanje. pukotina u izrađevini od kovine i si. smanjiti vojni odred napola deducirati (lat. fiziološkim ili psihičkim nedostacima razlikuju od prosječnog (normalnog) čovjeka. defectivitas) krnjost. deductivus) log. defensus. dedukcija deduktivnost (lat. vanjsko zaštitno sredstvo radi zaštite od štetnih utjecaja defenzor (lat. manjkav. defensive) obrana. nepotpunost.) defektuozitet (lat. izvoditi. malaksalost defekt (lat. obrambeni položaj. efeminacija defendend (lat. deductio) log. koji nema svih dijelova i oblika defektivitet (lat. defectio) otpadanje. metoda mišljenja kojom se od općeg zakona dolazi do posebnih. izložiti. objasniti.

odbiti.) završni ispit. odrediti) log. konačno uređenje (suprotno: provizorij) definitiva (lat. nije tu) manjak. definitiva sententia) konačni sud. defmitivus) odlučan. vertikalni defilman rov napravljen tako da neprijatelj ne može u njega gledati ni gađati definicija (lat. definitio) log. defaite poraz. definitivum) končano objašnjenje.). konačan. onaj koji ima manjak na računu. jedan dio nasljedstva . svo- 253 deflacirati đenje jednog pojma na druge pojmove. određenje (ili: odredba) pojma. objasniti pojam drugim pojmovima. malodušan čovjek. horizontalni defilman rov napravljen tako da se u njega ne može gađati ni upadati. ukloniti. zaključan. osobito onih za koje nema pokrića i podloge. nastaje naznačivanjem najbližeg roda (genus proximum) toga pojma i njegove specifične razlike (differentia specifica). npr. defiler) pojedinačno prolaziti kakvim tijesnim putem. defmitum) (nešto) određeno. defaitiste) pristaša defetizma. onaj koji zbog slabosti ili bolesti nije više sposoban obavljati svoju dužnost deficit (lat. defiguratio) kvarenje.deferent deferent (lat. unakaživanje defigurirati (lat. faix srp) požnjeti srpom. deficere nedostajati. praktični učiteljski ispit definitivan (lat. klonulost. osiguravanje fortifikacijskog objekta od neprijateljske vatre. (točno) određen pojam definitiv (lat. određen. definicija definit (lat. na novcu: znak mjesta kovanja i majstora koji je pravio novac defetirati (fr. generička definicija. pril. nedostaje. koji nekome drugom nudi prisegu.: Kvadrat je paralelogram (genus proximum) s jednakim stranicama i jednakim kutovima (differentia specifica) — to je rodna. onaj koji određuje. voj. klonulim. smanjivanje novčanica u optjecaju i time podizanje kupovne vrijednosti novca. podigne kupovnu moć novca. prav. nevjerovanje u uspjeh ili pobjedu deficijent (lat. usp. defetistički defetizam (fr. defaire) praviti malodušnim. svečano prolaziti defilman (fr. bez vjere u uspjeh ili pobjedu. odrediti pojam. most itd. genetička definicija definirati (lat. prid. deflatio) bank. definitivno definitivna sentencija (lat. pomoćnik dekana u Katoličkoj crkvi deflacija (lat. klanac. pristaše financijske politike kojoj je cilj da smanjivanjem broja novčanica u optjecaju. v. defaitisme) malodušnost. objašnjenje jednog pojma drugim pojmovima. manji iznos u jednom računu. npr. prolaziti paradnim maršem. nagrditi defile (fr. konačna presuda definitivni traktat konačni (ili: zaključni) ugovor definitor (lat. defilement) voj. deferens) onaj koji traži prisegu. deficiens) otpadnik. oduzimati (ili: slabiti) vjeru u uspjeh ili pobjedu defetist (fr. suprotno: inflacionisti deflacirati (lat. dostavljač. defigurare) pokvariti. inflacija deflacionisti (lat. deficit nema. svaki uski put kojim se može kretati samo po jedan ili dvojica u redu (usjek. posebnih oznaka koje pripadaju samo onome pojmu koji treba definirati. uređivanje. klanac. unakaziti. usp. uzeti unaprijed. manjak u blagajni defiguracija (lat. svečani mimohod defilirati (fr. završna redakcija ugovora. dužnik. svota za koju su prihodi manji od izdataka. de. defile) tjesnac. deflatio) bank. presudan.) odreditelj. tj. defmere ograničiti. nagrđivanje. odmetnik. blagajni itd.

carinu itd. mlatiti. defoliatio) opadanje lišća. osoboditi mač od protivnikovog mača degažman (fr. iskvariti oblik 254 degenia velebitica deformitet (lat. pronevjeravati. nagrđenost deforman (lat.) onaj koji je oduzeo djevojci nevinost deflorirati (lat. oslobođenje mača od protivnikovog mača degenek (tur. deflector) naprava na dimnjaku radi zaštite od vjetra i dima. naprava za dovođenje zraka (kod petrolejskih svjetiljki) defloracija (lat. krijumčar defraudator (lat. obeščašćena deflorator (lat. pogreška. neusiljen. degenija velebitika (lat. nakaznost. izopačen. batinanje degenekom. neku tekućinu isparavanjem ili destiliranjem osloboditi od nebitnog i nepotrebnog vodenog sadržaja defleksija (lat. utaja.) djevojka kojoj je oduzeta nevinost. osobito: prikriti porez. prijevara. prav. mač. defluxio) opadanje. otvoren. unakažavanje.) v. krijumčarenje defraudant (lat. grč. defaut) oskudica.deflagracija deflagracija (lat. mana. okretan degažirati (fr. batinati. tajni izlaz. čišćenje (ili: pročišćavanje) pomoću vatre deflagrirati (lat. deformis) pokvarena oblika. grč. sporedan.) batina za udaranje po tabanima. defraudant defraudirati (lat. izopačivati se. gubljenje. skinuti ukras s nečega. deformare) kvariti (ili: pokvariti) oblik. defungere) prestanak života. pokvarenost oblika. degagement) sloboda. opadanje. degager) osloboditi. nagrđivanje. odvojiti. deflegmirati deflegmirati (lat. deflectere) skretati. deflagratio) kem. koji se nalazi u stanju opadanja degenerirati (lat. defunkcija (lat. pokvarenost oblika defraudacija (lat. degeneratio) izrođivanje. izvući ratnu opremu i vojnike iz utvrde degažiran (fr. oduzimanje djevojačke nevinosti deflorata (lat. de. lupati degeneracija (lat. izrođenost. v. izostanak s ročišta. flegma sluz) kem. izrođivati se. skrenuti deflektor (lat. degarnir) ogoliti. nagrđenje. izopačenje. izopačenost. pogoršavati se degenia velebitica čit. lakoća. deformitas) unakaženost. izrođenje. flegma sluz) kem. unakaženost. unakaziti. opadati. degenerare) izrođen. nedostatak. degage) slobodan. deformiran deformiran (lat. izopačavanje. nedolazak na suđenje defolijacija (lat. defraudans) pronevjeritelj. prevariti. defraudatio) pronevjera. deforman deformirati (lat. smrt degarnirati (fr. varalica. utajiti. deflorare) oduzeti djevojci nevinost. deformis) v. oslobađanje alkoholnih tekućina od vode. unakaženje. kidanje lišća s drveća deformacija (lat. obeščastiti defluksija (lat. izvući iz neprilike. deflagrare) izgorjeti. deformatio) kvarenje oblika. mač. neusiljenost. oslobođenje od neke obveze. unakažena oblika. deflexio) skretanje deflektirati (lat. naružiti. defloratio) obeščašćenje. degenerare) izroditi se. otpustiti iz vojske. degarnirati utvrđenje voj. defraudare) pronevjeriti. riješiti. vrsta biljke koja raste samo u našem Velebitu (pronašao je . neopravdan izostanak. tući. u stanu napraviti tajni izlaz. propadanje. katar defo (fr. med. nagrditi. utajivač. de. osloboditi od vode. spretnost. izopačiti se. pogoršan. propadati. kvarenje degeneriran (lat.) bot. razriješiti. vatrom očistiti deflegmacija (lat.

degrader) zapostaviti. 1866—1934) degluticija (lat. deificatio) obožavanje. degrossir) dotjerati. s u prilogu jutros. deinos strašan) ret. skinuti pjenu). odvratiti nekoga od nečega. pokvariti nekome volju za nečim dehiscencija (lat. poniziti. dehiscens) koji zjapi (sjemene čahure) dehiscirati (lat. na dokazima Deimos (grč.) po milosti Božjoj (uobičajena formula u vladarskim poveljama. deiktikos) koji se temelji na primjerima. degustatio) kušanje. mišljenje koje dopušta da je Bog prauzrok i tvorac svijeta. deglutitio) gutanje. Deus Bog) fil. savjetovanje da se nešto ne učini Dei gratia čit. pretjerivanje. kuh. dehiscere) raspuknuti se. pročistiti degradacija (lat. degrasirati degrosirati (fr. vraćanje s višeg položaja na niži po kazni (osobito u vojsci i kod svećenstva). pronađen u okaminskim ostacima deinoza (grč. general Cherles de Gaulle (1890—1970). suziti deipnosofisti (grč. preuveličavanje deintegrirati (lat. degresirati degresirati (fr. fiz. smanjiti.) "strah". usporedi: teist deitet (lat. degustacija vina određivanje okusa. zjapljenje dehiscentan (lat. čaja. vođa francuskog otpora protiv njemačke okupacije i kasnije predsjednik vlade i predsjednik države degoržirati (fr. mirisa. pristaša deizma. stanjiti (srebro. tj. divovska pretpotopna životinja. boje i izgleda vina degustator (lat. degouter) ogaditi (nekome nešto). degommer) osloboditi od ljepljive tvari. mit. cijeniti više od svega deifikacija (lat. pokazna (deiktična) čestica (npr. masnih mrlja (vunu. lišiti nekoga čina i zvanja. deitas) božanstvo deizam (lat. dehiscentia) bot. obrok jela) starogrčki mudraci koji su učene razgovore vodili za punim stolovima deist (lat. potcijenjen degradirati (lat. fr. degmek) hrvati se.. ukazivati čast kao Bogu. duhana i dr. ovog jutra) deiktičan (grč. degustare okusiti) kušač. degustare) okusiti. odavanje božanske počasti deiksa (grč. deus) fil. degraisser) očistiti od masti. degradare. stalan pratitelj i kočijaš starogrčkog boga rata Aresa deinoterij (grč. probanje. zvijer) zool. čelik) degumirati (fr. deiknymi pokazujem) lingv. ali ne priznaje nika- . degradare) zapostavljen. Dei gracija (lat. otvoriti se. lišen čina i zvanja. degorger) očistiti od mulja. deinos. opirati se degolizam politika i slaganje s politikom koju je vodio fr. therion divlja životinja. sin. skinuti gumu s nečega. sisavac. degradatio) poniženje. ukloniti gumenu tvar na svilenim nitima iskuhavanjem u sapunici degustacija (lat. deipnos ručak. svođenje na niže stanje razvoja. facere učiniti) obožavati. u uporabi od Karla Velikog) deificirati (lat. lišavanje čina i zvanja. dehortatio) odvraćanje. žderanje degmati se (tur. znalac koji po okusu određuje svojstvo namirnica (vina. probati 255 deizam degutirati (fr.degluticija i opisao mađarski botaničar Arpad Degen. titulama itd. potcijeniti degrasirati v.) degustirati (lat. svođenje na stupanj manje sposoban za pretvaranje (energije) degradiran (lat. deintegrare) oduzeti od cjeline. zjapiti dehortacija (lat. Deus.

jedna od sramotnih kazni u srednjem vijeku. decalo) trg. glavni predstavnici: Voltaire. desetni sustav. gyne žena) s deset žena. lat. deka. dekas.. raspad. decadere opadati. mjera od deset grama deka (njem. deset. npr. gunj dekabristi (rus. prenijeti crtež na proziran papir dekalkomanija (lat. mat. edra sjedalo. deka. usporedi: teizam Dejanira mit. bot. osobito ne priznaje božansko otkrivenje. gubitak na težini neke robe zbog sušenja. deka. udaljavanje s položaja ili posjeda.. deka deset) 2. sin Prijama i Hekube. strast) vještina da se slike u bojama (tiskane na posebnom papiru koji je prevučen jednim lako rastopljivim slojem) vlaženjem stražnje strane prenose na drvo. med. deka deset. lumen svjetlo) fotometrijska mjera (10 lumena) dekalvacija (lat. kožu. osnova) geom. fr. sredstvo za otvaranje i reguliranje stolice Dejfob mit. razdoblje od deset godina. dekalog (grč.) broj (piše se brojkom 1 sa 60 nula) dekalirati (tal. tijelo koje ima deset kutova dekagrad (grč. porculan. Mendelsohn i dr. izlučivanje dejektorij (lat. do dekadi). izgubiti na težini zbog sušenja dekalitar (grč. v. Lessing. ispražnjavanje stolice. deizam je igrao glavnu ulogu u filozofiji XVII. tucati. deiectorium) med. dekados desetina) mat. lit. gradus stupanj) deset stupnjeva kao jedinica mjere za kutove (četrdeseti dio kružnice) dekagram (grč. decalquer) prenositi otiske. acord suglasje više tonova) glazbalo koje ima deset žica dekalijun (grč. sasto- . deka deset. curenja itd. u kalendaru Francuske revolucije: tjedan od deset dana (od primidi. deka. deset komada. brat Hektorov i Parisov. zbirka ili djelo od deset knjiga.. ubio ga Menelaj deka (grč. mania pomama. kovinu. decimalni sustav dekadenca (lat. delectio) prav.Dejanira kva čuda niti bilo kakav Božji utjecaj na tijek svijeta. grč. Dečke) 1. s bakra ili kamena na drvo itd. dekas. de-calare) trg. pogoršavanje. st. lat. pravac u književnosti i umjetnosti postromantičkog razdoblja (19.) dekadika (grč. Livijeva "Rimska povijest". izmet. propast. st. npr. Rousseau. podigli u Petrogradu ustanak protiv apsolutizma dekada (grč. žena Heraklova. decalcare ugaziti. poliedar s deset površina dekaginičan (grč. tal. deka. litar) mjera od 10 litara dekalkirati (fr. gramma) težina (ili: uteg) od 10 grama dekakord (grč. dekabr) mladi ruski plemići — časnici koji su 26. decalvatio) oćelavljavanje. pokrivač. nakon Parisove smrti muž Helenin. gonia) geom. broj deset. cvjetovi s deset stupića ili usta plodnice dekagon (grč. decadenza) opadanje.. nehotice uzrokovala smrt svoga muža poslavši mu košulju namočenu u Nesovu krv dejekcija (lat. decimalni sistem 256 dekalvacija dekaedar (grč. staklo. za koju se borio s božanstvom rijeke Aheloja. brojni sustav koji ima za osnovu broj 10. oćelavljenje. dekalogos) deset Božjih zapovijedi dekalumen (grč. v. metakromatipija dekalo (tal. desetokutnik. prosinca 1825. propadanje. deka deset. v. lim i dr. duodi itd. dekados desetina) desetorica. decimalni sistem dekadni sistem mat.

utvrđivati sadržaj pošiljki na osnovi karata dekasilabičan (grč. decanatus) dekanstvo. area površina) mjera za zemljište od deset ara 257 deklamatorika dekarbirirati (fr. hermafroditne biljke s deset slobodnih prašničkih končića. knjiga s pjesmama za deklamiranje deklamatorij (lat. kolorist deklamacija (lat. knjiga koja sadrži pjesme za deklamiranje deklamatorika (lat. deka lat. v. viši svećenik. decanter) kem. dekarbonizirati dekarbonizirati (lat. u Parizu. pretjerivanje u izražajnosti govorenja i u govorničkom tonu deklamator (lat. caput glava. građevina s deset stupova ili svodova dekatirati (fr. dekasilabičan stih deseterac dekaster (fr. fr. odmah poslije biskupa (kod rimokatolika i protestanata). mjesto službovanja dekana dekandrija (grč. muž) bot. strofa od deset stihova dekastilon (grč. hemera dan) Deset dana (naslov poznate zbirke novela tal. predsjednik fakultetskog vijeća. pjesnika Boccaccia) dekametar (grč. prvi put upotrijebljen 1822. decantare. sjedište crkvenog kotara dekanski jezici (ind. grč. koji ima deset slogova. declamatio) umijeće usmenog izlaganja. majstor u izlaganju. govorenje s puno izražajnosti. otočiti. obezglaviti dekapod (grč. ili o umijeću lijepog govorenja . decatir) obraditi sukno pomoću vodene pare da bi mu se dao blag i postojan sjaj i spriječilo kasnije skupljanje dekatisaža (fr. dekatirati dekatlon (grč. Decamerone. dekarbirirati dekartirati (lat. luženjem i ribanjem) i tako je prirediti za galvanoplastiku dekapitacija (fr. carte) post. vježbanje govorenja u školi. u naziv za lakoatletsko natjecanje u deset disciplina. deka. decaper) očistiti površinu kovine (zagrijavanjem. stichos) lit. lagano otakanje i odvajanje bistre tekućine od taloga dekantirati (lat. deka deset. dravidski jezici dekantacija (fr. razbistriti dekapirati (fr. u Linneovom sustavu deseta klasa dekanija dekanat kao crkvena ustanova. declamatorium) vježbanje u deklamiranju. deka. deka. ocijediti. decastere) deset kubičnih metara. Decker) bojadisač u crtanom filmu. čitanju. zvanje i položaj dekana. decarburer) v. declamare) upute (ili: znanost) o lijepom izlaganju. 4. declamator) umjetnik u govorenju (stihova). obezglavljenje dekapitirati (lat. danas: osoba na čelu nekog fakulteta. decatissage) postupak pri dekatiranju. de-charta. athlon natjecanje) šport. deka. deka. u Italiji: najstariji sluga u kući nekog kneza. deseteroboj deker (njem. stylos) arhit. aner čovjek. 2. dekanat (lat. deka deset. u rimskom logoru: starješina šatora u kojem je bilo 10 vojnika. syllabe slog) deseterosložan. deka. fr. deset stera dekastih (grč. teško razumljiv govornik. umjetničko govorenje neke pjesme. carbo) osloboditi (ili: oslobađati) od ugljena ili ugljične kiseline. pus stopa) mjera za dužinu od deset stopa dekar (grč. metron) mjera za dužinu od 10 metara dekan (lat. decapitation) odsijecanje glave. decapiter) odsjeći glavu.Dekameron jala se u tome što je osuđenik bio oćelavljen Dekameron (tal. decantation) kem. Dekham) v. 3. fr. kuhanjem u sodi. neku tekućinu odvojiti od taloga koji se nalazi na dnu. decanus) 1. kardinala itd.

odstupanje (ili: 258 dekolirati skretanje) magnetne igle od zemljopisnog podnevnika (ili: meridijana) nekog mjesta. poniziti deklinabilan (lat. grč. udaljiti. de laser) brisati (ili: izbrisati. sposoban za skretanje deklinabilitet (lat. objavljivanje. decollage odljepljivanje) zrak. prijaviti carinskim vlastima robu radi carinjenja deklasirati (lat. polazak zrakoplova dekolirati (lat. astr. sposobnost skretanja. decollare) odsjeći (ili: odrubiti) glavu. odstupati. govorničkim i suviše vatrenim tonom govoriti o beznačajnim temama deklanširati (fr. zaruka. declinare skretati. izjavljivati. ne priznavati. rasipnik dekolacija (lat. odbijati deklinograf (lat. osobno prijavljivanje poreznim vlastima visine i izvora imanja i prihoda itd. grč. fiz. instrument za mjerenje magnetne deklinacije. kem. decoctor) onaj koji prekuhava. reda. declinare skretati) fiz. deklarativan (lat. deklarativna ili iskazna rečenica zavisna rečenica kojom se kazuje što se izriče glagolom glavne rečenice. med. npr. v. mijenjati po padežima (imenice. izjava o sadržaju poštanskih paketa (poštanska deklaracija). ekvatora. iskazni. završavanje uzlijetanja zrakoplova. declaratio) objava. otkinuti vrat retorte zapaljenim sumpornim koncem ili usijanom žicom . izraziti se. prijava (ili: prijavljivanje) robe carinskim vlastima radi carinjenja (carinska deklaracija). izjaviti. instrument za promatranje i bilježenje deklinacije dekokcija (lat. nekog zakona preko za to ovlaštenih osoba ili tijela. deklinatorij deklinatoran (lat. rječito. prokuhavanje dekoktor (lat. declarare) objaviti. sprava za mjerenje magnetne deklinacije deklinirati (lat. declinare skretati. neprirodno. razreda. izjašnjenje. prav. popuštanje neke bolesti deklinator (lat. npr. instrument za automatsko bilježenje deklinacije zvijezda mikrometrom deklinometar (lat. isključiti) iz nekog društvenog staleža. prav. izjavni. fr. padežna promjena. declinare skretati) koji odstupa. grafo pišem) astr. skretljiv. astr. zamjenice i brojeve). promjenjiv (po padežima). skretljivost. teško razumljivo deklamirati (lat. pridjeve. declarativus) koji ima karakter objavljivanja (ili: objašnjavanja). skreće. declassis. uzlijetanje. decoctio) iskuhavanje. govoriti govorničkim tonom. koji osporava deklinatorij (lat. ukuhavanje. odbija. ukuhava. ukloniti. declamare) govornički. trg. declinare skretati) gram. iščašenje. skretati. ono što odgovara deklamatorskom umijeću. declinabilitas) gram. declinare skretati) fiz. npr. declinatio) gram. savijati. declinabilis) gram. izjava. klase. izlaganje. odstupanja deklinacija (lat. objavljivati. Mislim da ćeš poslati deklarirati (lat.deklamatorski deklamatorski (lat. okomita udaljenost nebeskog tijela od nebeskog polutnika. osoba koja je svoju imovinu prenijela na drugog da bi time oštetila svoje vjerovnike. također: slabljenje. promjenjivost. metron mjera) fiz. trg. odvajanje zrakoplova od zemlje. decollatio) odsijecanje (ili: odrubljivanje) glave dekolaža (fr. objavni. declamare) umjetnički i s puno izražajnosti govoriti neku pjesmu. polijetanje. pustiti deklaracija (lat. objaviti svoju odluku. declancher) otvoriti.

životinja i predmeta (pomoću vode i kemijskih sredstava. namještanje pozornice pomoću kulisa. decolorare) izblijediti. kojem je oduzeta boja. orden. izbljedivanje. urešavati. vrat. rada srčanog mišica) dekompozicija (lat. decompositum) tijelo koje je rastavljeno na svoje sastojke. odlikovati ordenom. dekolte dekoltirati (fr. decorativus) ukrasan. tal. uresan. potkopati nekome kredit. grč. arhit. kazališni slikar dekorirati (lat. zakazivanje. 2. ljepota. bezbojnost dekolorimetar (lat. zatajivanje. uresni. decorare) ukrasiti. nesabranosti dekont (fr. truljenje dekompozit (lat. pozadine i dr. kićenje neke prostorije (vješanje tepiha ili goblena po zidovima. odbitak od duga ili računa. decolleter) izrez na haljinama. decoratio) ukrašavanje nekog predmeta. decolorare izblijediti. fr. ukras u boji. metron. uljepšati. ukras. slik. iznos izgubljen postupnim . decor. pren. uresiti. pren. ulice. sastavne dijelove. decombinare) rastaviti. ures. kaz. uzajamni.dekoloracija dekoloracija (lat. koji ima prirodu ukrasa (ili: uresa). otpisati dekor (lat. izbljedivanja određenih tvari dekoloriran (lat. gram.) naprava za određivanje sposobnosti gubljenja boje. osobito zbog slabe mjere ili loše kakvoće. decolleter) načiniti izrez na haljini oko vrata i na leđima. koji teži samo za vanjskim djelovanjem boja. de uklanjanje. decompte) trg. med. decompter) trg.65 m (naziv po imenu izumitelja: Decauville) dekreditirati (fr. odličje. decoloratio) gubljenje boje. imati na sebi orden dekort (lat.. osobito ženskim. pren. de-corto) trg. počasni znak dekorativan (lat. stavljanje stilskog pokućstva itd.. nakititi.) 1. usp. ugled.) dekontirati (fr. gol. razgolićenost dekoltiran (fr. prestanak rada ili djelovanja nekog organa i si. decrediter) lišiti povjerenja. sve dekoracije neke pozornice dekoracija (lat. koji krasi.). odbitak od računa za neku robu. v. kaz. lijek koji je sastavljen od više različitih lijekova. kombinirati dekompenzacija (lat. riječ sastavljena od više riječi dekoncentracija (lat. bez udubljivanja u formu i značaj dekorator (fr. ures. decorateur) onaj koji ukrašava prostorije. contaminare okaljati) voj. ukrašavati. izgubiti draž dekolte (fr. povjerenje. sastavne dijelove. uobičajeni odbitak zbog toga što se odmah plaća u gotovom dekoviljski kolosijek kolosijek u kojem su tračnice razmaknute 0. uklanjanje 259 dekrement radioaktivne zatrovanosti s ljudi. de-curtus. kontrolni račun. ukrasni. osobito u keramici. koji je izgubio boju. oduzeti boju. decor) ukras. decoloratus) izblijeđen. odvojiti. stanje rastresenosti. tako da se vide grudi. koji je izgubio draž dekolorirati (lat. čast dekrement (lat. (npr. oduzimanje boje. ostatak dekontaminacija (lat. biti dekoriran dobiti orden. razgolititi dekombinirati (lat. razgolićen. odbiti od duga ili računa. decompositio) rastavljanje (ili: otapanje) nekog tijela na njegove sastojke. decompensatio) med. otpis. koji služi za ukrašavanje. trgove i dr. koji služi samo za ukras (suprotno konstruktivan). izgubiti boju. raspadanje. prijenos nekih poslova sa središnjih organa vlasti na niže upravne organe. decrementum) gubljenje. kićenje. koji resi. struganjem gornjeg zatrovanog sloja itd. ramena. decollete) s izrezom na haljini.

siječnja 1624. suzenje. decurio) zapovjednik dekurije (u vojsci starih Rimljana) dekurt (fr. potajni tužitelj delatoran (lat. pucanje (zbog zagrijavanja) kristala koji imaju u sebi mehanički zatvorenu vodu. delatio) potkazivanje. za sekularizacije koje su toga dana već stupile na snagu deksiografija (grč. zaklon. inkrement dekrepitacija (lat. koji je s desne strane dekstrin (lat. prid. dekuražiran dekurija (lat. decernere. decubitus) med. deferre. i koje kao kanonski zakonik predstavljaju drugi dio crkvenog prava (Corpus juriš canonici) dekretirati (lat. dekort dekurtirati (fr.dekrepitacija smanjivanjem. glikoza dekubitus (lat. decretare) odlučiti. ležanje. neprirodna pojava u gradi ljudskog tijela kad se srce. smanjiti. pucanje. rov.) potkazivač. rješenje. dekretoran dan (dies decretorius) bio je (u Vestfalskom miru) 1. pozivanje nekoga da primi nasljedstvo delakrimacija (lat. decourter) trg. dekstrin) kem. lacrima suza) med. delatum) potkazivački. supr. npr. skratiti. decretorius) odlučujući. decourager) obeshrabriti. dextralis) desni. osobito: odluke koje je izdao Grgur IX. puckaranje dekret (lat. učitelja i pisaca rimskog prava dekretoran (lat. decrescere) mn. suze u očima delaktacija (lat. umjesto na lijevoj. u srednjem vijeku: učitelji i pisci kanonskog prava. Deckung) voj. dekstroza dekstroza (lat. naprava za pritiskivanje moždane opne pri bušenju lubanje delacija (lat. izdati naredbu dekretisti (lat. de. zaležano mjesto na bolesnikovom tijelu. naziv od svojstva okretanja polarizacijske rav- 260 delatoran nine nadesno. dexios desni. decuria) klasa.) prav. tvar koja se dobije kad se škrob grije na 160°C. taloženje sokova na nekom mjestu dekung (njem. narediti. decrepitatio) kem. riješiti. decursus) tijek. grafo) pisanje s lijeve strane na desnu deksiografski (grč. nalazi na desnoj strani dekstralan (lat. delacio juramenti (lat. decretum) odluka. papinske odluke ili naredbe i razne zbirke takvih odluka. groždani šećer. zaključiti. za razliku od legista. decutere. de-court) trg. rov dekuražirati (fr. svaka viša naredba uopće dekretali (lat. opadanjem. delacio hereditatis (lat. prav. npr.) prav. v. dexter desni) kem. otapa se u vodi i tom se otopinom može lijepiti kao gumom. način (ili: položaj) ležanja. de. zaležaj. prštanje. klevetnički . neke bolesti. decurrere. obeshrabrivati. decretales) mn. nametanje prisege delator (lat. optuženik delatio hereditatis čit. prelaženje imovine u nasljedstvo zbog nečije smrti ili po posljednjoj volji. dexios desni. uplašiti. kardia srce) med. dexter desni. grafo) pisano slijeva nadesno deksiokardija (grč. smanjiti račun za odreden postotak zbog slabe mjere ili loše kakvoće robe dekurzus (lat. decussorium) med. desetina (u vojsci starih Rimljana) dekurion (lat. dexios desni. izdajnički. odrediti. odbiti. v. oduzeti nekome hrabrost ili volju za nešto. slabljenje bolesti dekusorij (lat. kuhinjska sol. naredba vlasti. usp. sudsko prenošenje nasljedstva na najbližeg rođaka delatio iuramenti čit. lac mlijeko = odbijanje djeteta (od majčinog mlijeka) delat (lat. delatus) prav.

ukusan. osjetljiv.) glaz. prav. zavoj. neka se izbaci (slovo ili riječi. delicato delicato čit. otrovna tvar Delfi (grč. delectum) biranje. odlučno delicatamente čit. sredstva za ublažavanje (ili: uminjavanje. deleatur) neka se briše. dogovaranje. zavijanje rane. trg. osobito u korekturi) delegacija (lat. nježno. delicatus) nježan. deliberatio) savjetovanje. bajan deligacija (lat. ustupanje potraživanja nekog duga ili nalog za plaćanje jednog dužnika na neku drugu osobu s njezinim pristankom delegant (lat.) delekcija (lat. previjanje rane delikatan (lat. mio. med. delegatio) izaslanstvo. izabrati. delikatamente (tal. delibacio hereditatis (lat. vijećanje deliberante Roma Saguntum periit lat. s nježnošću. ovlastiti.) med. smisao za lijepo. bal) otrovni ili opojni med koji pčele skupljaju s biljke Daphne pontica na Crnom moru deliberacija (lat. delfinos dupin) plivač koji pliva delfin-stilom delibacija (lat. dug itd. delegatus) izaslanik delegatar (lat. delicatamente deliciozan (lat. pažljiv. opunomoćiti. sladak. savjetodavni deliberato (tal. mio. osjetljivost.) potkazivanje. delikato (tal. delibatio hereditatis čit. v. ukusan. delegare) odrediti. Sagunt je propao (rečenica se odnosi na grčki grad Sagunt u današnjoj Španjolskoj koji je Hanibal 219.) glaz. klevetanje. delegatarius) trg. dok je Rim vijećao. prikraćivanje.) smanjivanje nasljedstva delibal (tur. umilan. delegans) izdavatelj naredbe (ili: naloga). izbor delenda Carthago čit. izaslati.) Kartaga koju treba razoriti delenimenti (lat. Delfinion Apolonov hram) sudište u staroj Ateni (pored Apolonova hrama) koje je sudilo za ubojstva što su ih počinitelji prikazivali kao opravdana delfinist (grč. pažljivost. težak. delere uništiti. deliciosus) divan. tvar koja truje i uništava život. Delfoi) glasovito Apolonovo proročište u Fokidi (u podnožju Parnasa) delfijsko proročište v. deli. razmišljanje. deliberativus) koji savjetuje. deligatio) med. veoma obziran. delphinus) morska životinja. dupin. tzv. prav. umirivanje). ocrnjivanje delavara vrst grožđa. kojoj se pripisuje odanost ljudima i ljubav prema glazbi. obzirnost.delatura delatura (lat. fin. deleomai uništavam. razorio — dok su Rimljani odlučivali hoće li mu se suprotstaviti deliberativan (lat. "amerikanka" (naziv po američkom zem. e. kiće- . slična kitu. zavijanje. koji treba pažljivo raditi. imenu Delaware) dele (lat. delfis. n. vjerovnik koji je upućen na neku treću osobu radi traženja nekog duga delegirati (lat. dužnik koji svome zajmodavcu ustupa potraživanje nekog duga kod neke treće osobe delegat (lat. Delfi delfin (lat. Ijubak. deligere odabrati. neugodan (npr. prenijeti na koga (pravo. delenda Kartago (lat. u umjetnosti: profinjen ukus. pliskavica 261 delikatesa delfinij (grč. pr. delibatio) smanjivanje. delenimentum. izbaci! deleatur (lat. položaj) delikatesa (fr. deleterion otrov) med. delicatesse) kao moralna osobina: nježnost. delenire ublažiti) mn. previjanje deligatura (lat. dele) briši. laskave riječi deleterij (grč.) glaz.

) nesvjestica delimitacija (lat. delcredere) trg. delinquere. izdavanje delivrezon (fr. istup protiv zakona. iznenadno gubljenje (ili: naglo iščezavanje) bolesnih tvari delivrans (fr. deložman deložirati (fr. prijestup. brodske vijke. deliquescere) topljenje (ili: rastapanje) na zraku. limitis) graničiti. isporučiti. istjerivanje s nekog položaja ili iz stana. med. nagrada koju posrednik prima za svoje jamstvo. delinkvent delikvescencija (lat. delinquens) optuženi. delictum) prav.) med. limes. delirans) onaj koji bunca. luđak. svojstvo pretvaranja u tekućinu na zraku delikvescentan (lat. glazbeni instrument starih Grka i Rimljana u obliku slova delta delta-metal zlatu slična slitina (56% bakar. deliquium animi čit. delta) 1. predati. buncanje zbog bolesnih duševnih predodžbi koje nastaju kao posljedica određene prenadraženosti mozga i moždane opne. poslati. delivrer) osloboditi. pretvarati se u tekućinu) upijanjem vlage iz zraka. delitescere) med. de. d. nastaje zbog prekomjernog uživanja alkoholnih pića. delogement) izlazak. gubiti se. 1% olovo) za okivanje brodova. v. zanositi se 262 delta-metal delirium tremens čit. izaći. onaj koji boluje od delirija delirij (lat. 2. skica delineavit (lat. delikvijum animi (lat. otapanjem na zraku. ograničavanje. zločin delikvent (lat. isporučivanje. delinquere) v.) on je to crtao (na crtežima i bakrorezima) delineirati (lat. deliquescentia) topljenje. izdati robu delkredere (tal. delirium) med. da se na zraku otopi. delineare) crtati. alkoholno ludilo. delineatio) crtanje. omeđivati. delirij um tremens (lat. potisnuti neprijatelja s njegovog položaja. delirare) buncati. četvrto slovo grčkog alfabeta. prijestupnik. ograničiti. deliracija delirirati (lat.) ili skraćeno: p. isporuka. ušće rijeke koje se grana u više rukava (u obliku grč. topiti se delikvij (lat. delinkventica prijestupnica deliracija (lat. potiskivanje neprijatelja. D. skicirati delinkvent (lat. osobito ukusno jelo delikt (lat. delirij delirant (lat. de. 40% cink. deliratio) med. npr. omeđiti. per deliquium čit. obilježavati ili postavljati granicu delineacija (lat. locus mjesto) oduzimanje (npr. zlikovac. deloger) izbaciti. logora ili trupa. kao predmet za uživanje: poslastica. deliquescere) topiti se (ili: rastapati se. v. delinquere. voj. ludilo. istjerati iz stana. predaja. nekom dramskom djelu) osobina mjesta u kojem se radnja prvobitno zbiva i prilagođivanje novom mjestu radnje deložiranje (fr. odlazak. biti lud. bunilo. bjesnjeti. izdavanje robe delivrirati (fr. trg. slova delta) 3. de uklanjanje. pokret. pojavljuje se s nemirom i drhtanjem udova. omeđivanje. delivraison) trg. strojne dijelove i oruđa . delivrance) oslobođenje. odseliti se delta (grč. per delikvijum (lat. jamstvo posrednika (ili: agenta) da će roba koju je on prodao na kredit biti plaćena u određenom roku delkredere-provizija trg.delikt nost. delkredere delokalizacija (lat. deliquescens) topljiv. nacrt. s položaja. završava najčešće smrću delitescencija (lat. limes. predaja. limitis granica) graničenje. d. izbaviti: trg. obilježavanje ili postavljanje granice delimitirati (lat. rastopljiv delikvescirati (lat. 1% željezo.

demencija prekoks (lat. očistiti od štetnih isparavanja demegorija (grč. dementia paralytica čit. med. demos. kod gangrene: crta na kojoj se ona zaustavlja demarkacijske trupe pogranične trupe. otkriti. demos. agoreyo govorim) javni govor. poricati. omeđivanje. ludilo. te s dijagonalama koje se okomito sijeku deltoidan (grč. (isp. dementir) opovrgnuti. govor pred narodom. prikazati u pravoj boji. poricanje. deltoeises) u obliku delte. fr. proizvodi od raspadanja stijena koji se ispiranjem prenose s viših brdskih položaja i talože na padinama i u podnožju demagog (grč.) mladenačko ludilo. eidos oblik) geom. odreći. razotkriti. "zmaj" u obliku grčkog slova delta deltoid (grč. raskrinkati. demegoria. demagogos) voda naroda. pren. prozračiti. voj. demagog demaj (engl. agein voditi. tj. povući graničnu liniju demarš (fr. danas se upotrebljava u prijekornom smislu za onoga koji zavođenjem naroda dolazi do vlasti demagogija (grč. agein) vođenje naroda. eidos oblik) med. rastrgati. trokutni deltoideus (grč. demencija paralitika (lat. dementi) opovrgavanje. ispraviti neistinu ili netočnost demarkacija (fr. u narodnoj skupštini. sustav i metode kojima se služe demagozi da bi došli do svog cilja. dementia) med. razgolititi. demarquer) ograničavanje. čistiti. učiniti demarš poduzeti potrebne mjere. četvorokut simetričan u odnosu prema jednoj dijagonali. agein) mišljenje i način rada demagoga demagoški (grč. demos narod. određivanje 263 demencija mjesta na kojem se nalazi brod na pučini demarkacijska linija granična linija. agein) koji zavodi lažnim obećanjima v. fr. onako kako jest. poduzeti korake demaskirati (fr. de-mephitiser) provjetriti. pom. rastaviti na dijelove demencija (lat. delta. obilježiti granicu. obilježavanje granične linije. osobito radi utvrđivanja prije spornih granica. u staroj Grčkoj tako su zvali ljude koji su svojim ugledom. tj.delta-zrake delta-zrake fiz. razvesti. razgolićavati. vlasti demagogizam (grč. graničari demarkacijski kordon granični lanac demarkirati (njem. delta.) vrsta letjelice. demarche) korak. poreći. luere prati) geol. delti sličan mišić gornjeg dijela ruke deluvij (de-. de i materija) prijelaz u duhovno stanje. iznositi. radioaktivne zrake koje se uvijek pojavljuju zajedno s alfazrakama ako beta-zrake imaju veoma malu brzinu deltaplan (grč. demos. demarquer) ograničiti. demeubler) ukloniti (ili: uklanjati. utjecanje na narod govorom demembrirati (lat. demy) vrsta papira malog formata demanti (fr. zapravo: zavođenje naroda. de mephitis kužno isparenje. dementia praecox čit. zajednički naziv za duševne . postupak. ispravljanje neke neistine ili netočnosti demantirati (fr. vršili velik utjecaj na narodne skupštine. demos narod.) progresivna luđačka paraliza. Marke. demasquer) skinuti obrazinu (ili: masku). gubitak značajki tjelesnosti. trupe u pokretu otkriti neprijatelju i time ih izložiti njegovoj topničkoj ili puščanoj paljbi dematerijalizacija (lat. rječitošću itd. demembrare) raskomadati. odricati. iznijeti) pokućstvo demefitizirati (lat. oduhovljivanje demeblirati (fr.

za razliku od najvišeg Boga. demijohn.) preseljenje visokih ustanova iz glavnoga grada (metropole) u druga. militaris) voj. narodni . sužava. diminitivus) koji smanjuje. razoružavanje. demersio) potapanje.demens bolesti koje počinju za vrijeme puberteta ili odmah nakon njega. ostavka demisionar (fr. autor. kuća — kućica deminutivan (lat. demissionnaire) primatelj ustupljenih dobara. damejeanne) opletena staklena boca za vino. zahvaliti se na službi ili zvanju. od perz. viši činovnik u nekim starogrčkim polisima demisezonski (fr. 3. manja mjesta demfati (njem dampfen) prigušivati. tj. razoružavati. ovako Platon naziva Boga kao tvorca svega. ime boga tvorca kod grčkog filozofa Platona. demeriter) skriviti. raspuštanje. demiurgos) fil. Damaghani grad u kojem je bila razvijena staklarska industrija) pletenka. skraćuje demiparalela (fr. 4. umanjena riječ. uronjavanje demetropolizacija (lat. i izjednačavali ga sa židovskim Bogom demivolt (fr. zgriješiti. umjetnik. malo utvrđenje. zataškavati demibastion (fr. militarizirati deminutiv (lat. slaboumnik demeritirati (fr. prijelazan demisija (lat. ležarina (naplata za robu koja se ne podigne iz skladišta na vrijeme) demireljef (fr. ergon djelo) 1. demens) luđak. demi-parallele) voj. de-. graditelj svijeta.-grč. rukotvorac. ocat itd. imanja. gnostičari su tako nazivali tvorca materijalnog svijeta. demi-bastillon) voj. smanjivanje na najpotrebniju mjeru vojske i uklanjanje vojnih objekata u nekom mjestu. demurrage) zakasnina. pripadnik staroatenskog trećeg staleža. demirelief) poluispupčena tvorevina. ogriješiti se o nešto demeritni dom u Katoličkoj crkvi: zavod za preodgoj i kažnjavanje svećenika koji nešto skrive demerzija (lat. demissionner) dati ostavku. diminutivum) gram. uvesti (ili: uvoditi) civilnu upravu umjesto vojne uprave. fr. službenik u ostavci demisionirati (lat. demivolte) jah. ne držati) vojsku i porušiti vojne objekte u nekom mjestu. poluutvrđenje demikoton (fr. riba — ribica. razvojačenje. opletena boca od nekoliko litara demo. demencija senilis (lat. otpustiti demitur (fr. obrtnik. saison godišnje doba) prikladan za nošenje u proljeće i jesen. narod. demos zemlja. polureljefna tvorevina demirug (grč.) ludilo koje dolazi s godinama kao posljedica starosti demens (lat. militaris) voj. tvorac svijeta.(grč. demitour) polukrug. umanjenica. tvorac. jahanje u polukrugu demižon (engl. dementia senilis čit. demissio) utučenost. fr. polurov 264 demodemiraža (fr. svijet. dimittere. suprotno: militarizacija demilitarizirati (lat. demi-coton) čvrsta polupamučna tkanina demilitarizacija (lat. nekom području ili državi. razoružati. klonulost. 2. poluokret (nalijevo ili nadesno) demiurg (grč. demi-john. demergere. nekom području ili državi. npr. demos narod) predmetak u složenicama sa značenjem: narod. uvođenje civilne umjesto vojne uprave. osobito: raspustiti (ili: znatno smanjiti. supr. zanatlija. demi polu-. umanjuje. de-. različitih veličina (do 60 1) demižon (engl. u "polusezoni".

demo. demos. demo. jednoj vrsti novca uki- demobilizacija (fr.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. u običnom govoru: slobodoljubivost demokratizirati (grč.. povlačenje novca iz optjecaja.i moneta novac) bank. daimon) natprirodno biće. bilo preko izabranih predstavnika (reprezentativna — predstavnička — demokracija) demokrat (grč. vlast. pr. sotona. demos. krateo moćan sam. osobito zao duh. demoliri. bilo u obliku neposredne demokracije kad o državnim poslovima odlučuje skupština cijelog naroda (kao u staroj Ateni). utemeljitelj atomi stike demokršćanin (grč. demobilisation) voj. demobiliser) voj. položaj i školovanost). vraćanje vojske u mirnodopsko stanje demobilizirati (fr. učiniti nešto pristupačnim sredstvima i shvaćanjima širokih narodnih sIr. širokih pogleda demokratizam (grč. filos prijatelj. logos govor) proučavanje javnog mnijenja na temelju anketnog ispitivanja demofilokracija (grč. demo. krateo vladam.). svesti vojsku u mirnodopsko stanje demode (fr. državno uređenje u kojem. logia) znanost o narodu i njegovom duhovnom životu demon (grč. starješine po starosti i dostojanstvu. demolicija demolirati (lat. demoliran demologija (grč. zakonodavnu i izvršnu. mogu odmah razoriti minama demoliranje (fr. razoružavanje vojske.demobilizacija 265 demonetizirati nosa u zajednici uopće. uništiti.. slijepi pjevač na dvoru kralja Alkinoja (pred Odisejem pjeva o Trojanskom ratu) demodoksologija (grč. podrijetlo iti'. upropastiti. demo-geron) mn. demolitio) v. prid. fr. kratos vladavina.. moneta. staromodan Demodok (grč. razoružati. po naučavanju o trima vlastima. znanost o stanovništvu demokracija (grč. demos. kad ih neprijatelj zauzme. vrši cijeli narod (bez obzira na imovinu. čovjek slobodoljubivih. položaj. bilo da bi se sasvim izbacio iz optjecaja. demokracija. znanost o narodu i državi na osnovi statistike. fr. fobeomai bojim se) med. grafia) opisivanje naroda. demonetiser) bank. upropaštavanje. sustav utvrđivanja po kojem se objekti. bilo da bi se prekovao demonetizirati (lat. demos narod. demos..) izvan mode. demonetiser. demolir) rušenje. lat. krateo vladam) v. bolestan strah od većih skupova ljudi demogeronti (grč. npr. krateo vladam) naziv za politiku "vladavine prijatelja naroda" demofobija (grč. de. znanost Demokrit starogrčki filozof iz Abdere (460—370. vladam) pristaša i zastupnik demokratskog uređenja države i od- . uništavanje. demolir) rušiti. porušiti. narodna vlast. najvišu vlast. doksa mišljenje. demokratia) vladavina naroda. demos.) mit. n. demoliranje demolicijski sistem fort. senatori u današnjoj Grčkoj demografija (grč.jV va. duh.prefiks sa značenjem: o ine? prema narodu. pripadnik stranke koja u svom programu naglašava kršćansku notu demolicija (lat. demos narod) pripadnik stranke kršćanskih demokrata (Democrazia cristiana) u poslijeratnoj Italiji. zla sudbina demonetizacija (fr. e. krateo vladam) uvesti ili sprovoditi mjere koje oslobađaju sve ljude i daju ravnopravnost bez obzira na imovinsko stanje.

voj. demodoksologija Demosten (grč. oštetiti neku spravu. demonstrativum) gram.) dokazivač. manteia proricanje) vračanje pomoću demona koji se nalazi u onome koji vrača demonomelankolija (grč. usp. daimon. narediti da se sjaše. akcija.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. lišiti vojsku hrabrosti i vjere u pobjedu. daimonios) vražji. Demosthenes) najslavniji starogrčki govornik u Ateni (384—322). taj i dr. učiniti neupotrebljivim (ili: nesposobnim) za obranu. usp. razvratnost. onesposobljavanje za uporabu. onaj. pokazivati raspoloženje demontaža (fr. anketiranje širokih slojeva pučanstva. demonstrare) pokazivati. demoralizirati demoralizirati (fr. obožavanje vraga i klanjanje (ili: služenje) vragu demonologija (grč. v. logia) naučavanje o duhovima. pokvarenost morala (ili: naravi). prikazivač. očigledno prikazivanje. izlagač. izlagati. očigledno. narodni. demonstrativno (lat. demonstratio) dokaz. pojedinca ili mase. daimon. tobožnji napad kako bi se izazvao neprijatelj da otkrije svoju snagu. tumačiti. demonima demonomagija (grč. živo. demonter) rastaviti stroj na njegove sastavne dijelove. javno iskazivanje. med. demonstrans) tumač. voj. odsjek jedne file demoskopija (grč. utjerati joj strah demos (grč. skopeo gledam) proučavanje javnog mišljenja. daimon. demoralisation) kvarenje.demonizam nuti vrijednost i time je povuci iz optjecaja demonizam (grč. mageia) gatanje (ili: vračanje) pomoću duhova demonomanija (grč. onaj koji tumači. musca muha) organizirano uništavanje muha kemijskim sredstavima . otvoreno. v. gubljenje hrabrosti. daimon) vjerovanje u duhove i natprirodna biča uopće demonolatrija (grč. izrazito. dokazivanje. dokazivati. sredstva (ili: lijekovi) za umirivanje bolova demuskacija (lat. mania pomama. demontirna baterija voj. de uklanjanje. uvjerljiva i silna rječitost demotičan (grč. demulcentia) mn. naklonjen narodu demulcencije (lat. lišiti morala. lišiti nekoga osjećaja vlastite vrijednosti. slobodno. Iatreia obožavanje) poštovanje duhova. onaj koji javno iskazuje svoje mišljenje ili raspoloženje demonstrativ (lat. otuda: demostenska rječitost izvanredna. pokazivač. malodušnost. izlagač. baterija koja frontalnom paljbom uništava neprijateljske topove demoralizacija (fr. demontage) rastavljanje na sastavne dijelove. demotikos) koji pripada narodu. demonstrare) javno. natprirodan demonstracija (lat. svog raspoloženja. demo. oboriti s konja. prividan. demontirati demontirati (fr. most itd. demonstracija demonstrator (lat. osobito eksperimentiranje u prirodnim znanostima. ludilo = vjerovanje da je u nekoga ušao vrag i da je zbog toga poludio. rasplitanje. pokvariti. demos) narod. upropastiti nekoga. melancholia) ludilo čovjeka koji vjeruje da su u njega ušli zli duhovi demonski (grč. pokazna zamjenica. demoraliser) učiniti razvratnim. daimon. objašnjavač 266 demuskacija demonstrirati (lat. npr. daimon. u demokratskoj Ateni: općina. ovaj. voj. ili da mu se odvrati pozornost od neke druge operacije demonstrant (lat. vjerovanje u sablasti demonomantija (grč. sotonski. daimon.

de. državi itd. mjera za svilu i zlato denatalitet (lat. denegacio audijencije (lat. denaturalisation) otpuštanje iz podaništva. uskraćivanje. lik) v.(grč. odnaroditi denar(ius) (lat. odbijati. Nicot) oduzeti duhanu nikotin i time ga učiniti manje štetnim za zdravlje denivelacija (fr. onaj koji proučava drveće. denegacio debiti konjugalis (lat. dendron. neizvršavanje bračne dužnosti denegirati (lat. de-. eidos oblik. dandy) kicoštvo. kasnije 16 asa ili 4 sestercija denaro (tal. u vezi s tim. izopačiti. denivellation) spuštanje razine (nivoa). pent postalo je u hrvatskom jeziku pet) dendizam (engl. njegov uzgoj i praktičnu primjenu dendrologija (grč. lithos kamen) mn. fr. sličan drvetu. prid.denacifikacija denacifikacija (fr. trg. metron) vještina mjerenja drveća. odbijanje. dendron drvo) prvi dio složenice sa značenjem: drvo. vertikalno pomicanje . smanjivanje broja stanovništva denaturalizacija (fr. dendron drvo) u obliku drveta. dendron. min. dendrometar denegacija (lat. denegatio debiti coniugalis čit. natalis koji se tiče rađanja) opadanje broja rađanja (u nekom narodu. dendron. pomodarstvo dendritičan (grč. prirasta te starosti pojedinih stabala i čitavih šuma. kao drvo 267 denivelacija dendro. dendrografički dendroidan (grč. logia) poznavanje drveća. de uklanjanje. grafia) opisivanje drveta. odroditi. dendron. dendron.) prav. znanost koja određuje količinu drvne mase. vrlo zarazna bolest. lišiti nekoga bitnih osobina naroda kome taj pripada. metron) instrument za mjerenje visine i jačine drveća. facere raditi) nastojanje i poduzimanje mjera pobjedničkih savezničkih sila po svršetku Drugog svjetskog rata da u Njemačkoj uklone sve tragove Hitlerove antidemokratske i nehumane nacionalsocijalističke vladavine denacionaliziranje (fr. denationaliser) oduzeti narodni karakter. uzrokovanje neravnosti. uskraćivati denga (ar. denegatio audientiae čit. namirnicama (npr. starosl. okamenjene biljke i okamenjeno drveće dendrolog (grč. lat. logos) poznavatelj drveća. usp.) i. dentritičan dendroliti (grč. znanost o drveću (uzgoju i praktičnoj uporabi) dendrometar (grč. gubljenje građanskog ili zavičajnog prava denaturirati (fr. de-. natio narod. nasus nos) gubljenje nosnog izgovora kod nekih samoglasnika (npr.) stari rimski srebrni novac koji je najprije sadržavao 10. javlja se povremeno u toplim krajevima (samo ljeti) kao iznenadan napadaj groznice denikotinizirati (lat. udio nekog trgovca u nekom brodu ili njegovom teretu. veza s drvetom dendrografija (grč. denegare) odlučno poricati. denegatio) odlučno poricanje (pred sudom). denationalisation) odnarodenje. denaturer) izmijeniti svoju prirodu. dendron.) med. špiritu) dodavati različite tvari koje ga čine neprikladnim za uživanje denazalizacija (lat. odnarođivanje denacionalizirati (lat. uskraćivanje saslušanja.) bakreni novac različite vrijednosti u bivšim pokrajinama sjeverne i srednje Italije. kao i za određivanje njegovog volumena dendrometrija (grč. gizdelinstvo.) prav. natio narod. dendron. fr. promijeniti prirodu neke stvari.

optužiti denzacija (lat. nicanje zuba kod djece dentifricij (lat. obilježiti. davanje podataka denotirati (lat. Deo gracijas (lat. dati podatke dentagra (lat. deon dužnost. dentalis) zubni dentarpag (lat. odjeljak (stana) . zamjenica. tj. tužitelj denuncijat (lat. dens zub. postati pripadnik građanskog staleža denominacija (lat. denominare) nazvati. agra plijen) zubobolja dentali (lat. denuntians) dostavljač. zbijen. denoncer) obavijestiti. pridjeva i brojeva). objavljivanje denominativ (lat. oni kod kojih vrh jezika pri izgovaranju dodiruje zube u gornjoj čeljusti (d. okrug. nazvan još i moralnim dokazom. potkazivač. prijava. ukrasi na svodovima i stupovima u obliku zuba dentin (lat. deontos dužnost. 2.denobilitirati se denobilitirati se (lat. grč. otkazati denotacija (lat. logia znanost) 1. dentales) gram. arpazo zgrabim. densus gust) zgušćivanje. tj. deontološki dokaz o postojanju Boga. densus gust) gustoća. departement) podjela određenih poslova između djelatnika jednog kolegija. t) dentalni (lat. znanost o dužnostima (izraz potekao od engleskog filozofa Benthama). paralvein klonuti) med. denticuli zubići) mn. djelokrug. npr. dens. zajedničko djelovanje erozije i raspadanja zbog kojeg dolazi do snižavanja tla denudirati (lat. dens zub. odvajanje kostiju od mesa. oguliti. ščepam) med. zubni liječnik. razgolićenje. logia znanost) teol. ogoliti. denuncijant 268 departman denudacija (lat. stanje u kojem se nalaze zubi denucijator (lat. potkazivanje. optužba denuncijant (lat. de. imenovati denonsirati (fr. zubalo. grč. instrument za vađenje zuba denticija (lat. prid. zubni kirurg dentura (lat. denuntiator) v. grč. o etičkom ponašanju liječnika u svim odnosima i oblicima liječničke djelatnosti deontološki (grč. densus gust. denudare) otkriti. denuntiare) dostaviti sudu. metron) fiz. zguliti denuncijacija (lat. potkazati. dens) zubni tehničar.) zubi. izliječiti od paralize departicija (lat. riječ izvedena od nomina (imenica. zbijenost Deo gratias čit. denudatio) otkrivanje. tj. denominativan denominirati (lat. otkloniti uzetost. deon. denuntiatio) dostavljanje vlasti nekog kažnjivog djela. zubna kost. dens zub. geol. glavna masa od koje se sastoji zub dentiskalpij (lat. naprava za mjerenje specifične težine i gustoće tekućine. dentis zub) zool. zgusnuće denzimetar (lat. denominativum) gram. denuntiatus) optuženi denuncirati (lat. denotatio) označavanje. zubni glasovi. dentitio) med. veslati od veslo. soba. denominatio) imenovanje. fil. arhit. scalpere grepsti) sprava za čišćenje zuba dentist (lat. obilježavanje. naučavanje o liječničkoj etici. de uklanjanje i nobilis plemenit) izgubiti svojstva plemića. smatra da je potreba našeg uma pretpostaviti postojanje Boga kao osnove moralnog svijeta deparalizirati (lat. grč. denotare) naznačiti.) Bogu hvala (svršetak katoličke mise) deontologija (grč. dentifritium) sredstvo (ili: prašak) za čišćenje zuba dentikuli (lat. departitio) podjela departman (fr. vrsta areometra denzitet (lat.

de. persona osoba) med. bolest pri kojoj čovjek izgubi svijest o vlastitoj osobnosti (ličnost) ili o svojoj okolini (npr. lišiti kose. volumen istisnine deplecija (lat. loše) postavljanje. prav. depilare) skinuti kosu (ili: dlake). brzojav. ministarstva vanjskih poslova svojim predstavnicima u inozemstvu. uništavanje ušiju i gnjida depedikulirati (lat.depauperacij a depauperacija (lat. npr. drveća) deplantirati (lat. kad banka prima na čuvanje. depilatio) opadanje kose. de. sklonište: voj. dipennare) trg. promijeniti mjesto. poeta pjesnik) oduzimanje poetičnosti nekom pjesničkom djelu. svakodnevnost. vojni materijal koji služi za dopunu. pediculus uš) kir. mjesto gdje se čuvaju topovi i ostali ratni materijal. deplere isprazniti. uništavanje polarizacije galvanskom elementu depolarizator fiz. u farmaceutskoj tehnici: što potpunije izdvajati jednu biljnu supstancu pomoću češćeg dolijevanja sredstva za otapanje (etera). žaljenje deplorirati (lat.) i to posebno naplaćuje od deponenta depoetizacija (lat. depilatorium) med. dis. en depot čit. deplantare) presaditi. deplacement) premještanje. lišiti nekoga imovine depistaža (fr. sredstvo za skidanje kose i dlaka depilirati (lat. bežični brzojav. kemijska tvar (supstanca) koja sprječava slabljenje galvanskih elemenata zbog polarizacije .) na čuvanje depo-posao bank. polus. osirotiti depedikulacija (lat. volumen dijela broda pod vodom. depecher. gubljenje osobnih karakteristika. pri čemu nezasićena ili manje zasićena otopina potiskuje potpuno zasićenu otopinu deplasman (fr. depeche) vijest dostavljena najhitnijim putem. smijeniti nekoga s njegovog položaja. pogrešno ili loše 269 depolarizator postavljen. uopćavanje depeša (fr. kad tvrdi daje već davno umro). ono što nekome pripada. žaliti depo (fr. prilagodba običnom načinu izražavanja. deploratio) oplakivanje. smjenjivanje. sažaljevati. depot) skladište. sažaljevanje. polos stožer) fiz. npr. de uklanjanje. obično se šalje najhitnijim putem po posebnim kuririma depeširati (fr. tal.u pangere pričvrstiti) hitno poslati ili otpremiti. uobičajenost depolarizacija (lat. de uklanjanje. službeno pismo. uništavati uši i gnjide dependencije (lat. depistage) metodičko otkrivanje bolesti medu stanovništvom (npr. depletio) pražnjenje. deplacer) premjestiti. grč. naopako (ili: pogrešno. loš položaj. skidanje dlaka depilatorij (lat. brzo dostaviti. koji se događa ili čini kad mu nije vrijeme deplasirati (fr. pom. pren. spremište. v. penna pero. deplantatio) presađivanje. planta biljka. deplorare) oplakivati. račune u trgovačkoj bilježnici precrtati i time ih poništiti. koji nije na svom mjestu. de. an depo (fr. deplace) neumjesan. pediculus uš) kir. pauper siromah) osiromašiti. ispražnjavanje deploracija (lat. side) deplantacija (lat. rasadivanje (bilja. pertinencije depenirati (lat. povući nalog depersonalizacija (lat. ukloniti sa svog mjesta. de. dependere) mn. u sefovima. potiskivanje. rasaditi deplasiran (fr. ostava. razne vrijedne stvari (dragocjenosti. vojska koja služi za dopunu ostalih jedinica. brzojaviti depilacija (lat. lat. vrijednosne papire i dr.

svjedok pred sudom deponij (lat. depopulari opustošiti. poslati u zatočeništvo. lišiti nekoga posjedovanja neke stvari ili zemlje. pogoršanje deprefiksacija (fr. neki stalež ili skupinu ljudi lišiti političkih prava. vladar koji je zbačen s prijestolja depostirati (fr. fr. deponens (lat. poslati po kazni u koloniju. zalog. de. deportatus) prognan. de prefixe predmetak) lingv. de. deponens) ulagač. deportare) prognati. položiti. činovništvo. depozicija deponirati (lat. pokvarenost. depositorium) odjel za čuvanje. depositor) v. dati. izopačenost. razvratnost. fr. novac uzet uz interes radi proširivanja posla depozitor (lat. deponere) v. protjerivanje. raseliti (stanovništvo) deport (tal.) gram. u pohrani. galvanski element lišiti polarizacije depolirati (fr.dpolarizirati depolarizirati (lat. Engleza u Tas- 270 deprefiksacija maniju. vojsku itd. in depozito (lat. Francuza u Novu Kaledoniju itd. grč. deposedirani npr. dati na čuvanje. depositio) ostavljanje stvari na čuvanje. depolitizirati (lat. depositum) povjereno dobro. deposter) voj. otjerati. nanos depozitna banka zavod koji prima novac uz manji interes da bi ga davao drugima uz veći i na toj razlici zarađivao depozitna mjenica mjenica koja se izdaje na novac uzet i uložen u posao depozitni novac novac koji se polaže sudu radi čuvanja. glatkoću depolitizacija (lat. depolitisatio) oduzimanje političkih prava nekom staležu ili skupini ljudi. npr. bank. primiti ad depositum čit. smanjivanje stanovništva depopularizirati (lat. smjestiti) odlagalište smetište deponiranje (lat. poslan u zatočeništvo ili po kazni u koloniju deportirati (lat. deponent depozitorij (lat. mjesto u sudu gdje se čuvaju stvari i novac. baciti u bijedu deposedirati (lat. talog. = arhiv depravacija (lat.. lišiti nekoga narodne naklonjenosti depopulirati (lat. službenike. oduzimanje predmetka (prefiksa) od glagola s predmetkom . prisilno upućivanje u logore. otjerati s mjesta. deportiran (lat. deportatio) progonstvo. prognati. ulog. osobito: ostavljanje stvari i vrijednosnih papira u banci na čuvanje. izgnati. npr. protjeran. opljačkati) raseljavati. vojsci itd. deponere odložiti. ulaganje. ono što je ostavljeno na čuvanje. ad depozitum (lat. npr. dakle. iskvarenost. deport) u trgovini burzovnim papirima: razlika između sadašnjega i kasnijeg nižeg tečaja vrijednosnih papira (razlika između sadašnjega i kasnijeg višeg tečaja zove se report) deportacija (lat. politisare baviti se javnim poslovima) ukloniti iz politike. koji prividno napušta svoje prvotno značenje. popularis narodni) otuđiti nekoga od naroda.) dati ili primiti na čuvanje. onaj koji daje nešto na čuvanje. polos) fiz. službenicima. depossidere. Rusa u Sibir. iskaz pred sudom depozit (lat. depopulatio) raseljavanje. uložiti. polus. deponere) odložiti. deposseder) prav. in deposito čit. glagol koji ima pasivan oblik a aktivno značenje. potisnuti s položaja depozicija (lat. depolir) oduzeti sjajnost. ostaviti u banci potpis radi uspoređivanja depopulacija (lat. upućivanje po kazni u neku koloniju.) na čuvanju. deponentni glagol deponent (lat. izgnan. činovništvu. de. pred sudom iskazati. protjerati. prav. depravatio) moralno kvarenje.

operacija oka pri kojoj se živac potiskuje naniže. izvaditi iz preše depresivno područje meteor. otrijebiti depurirati (fr. u naturi. slabiti. prima godišnje u stvarima. izaslanik. ugnjetavati.) i melankolijom. deputare) odrediti. oneraspoložiti. pasti u dug. astr. zauzimanje za nekoga. deprimirana kapilarnost fiz. uputiti deračine čit. depreverbation) lingv. naznačiti. zastupnici koji u ime neke veće organizacije imaju ovlaštenje za obavljanje nekog posla. osobito u zajednici s određenim afektima (briga itd. fiz. poremećaj. de uklanjanje. depurgativus) koji čisti (ili: pročišćava) crijeva depurgatoran (lat. ratio pamet. opadanje cijena. posredovanje depresija (lat. deputatum) 1. pročišćavanje. depressio) voj. geol. med. depurer) čistiti. osobito koji pomaže čišćenje krvi depuratoran (lat. med. anatema. živci koji šire krvne žile i time smanjuju krvni tlak depreverbacija (fr. tj. depurantia) mn. lišavanje. remetiti. depurativan depurgacija (lat. niže stanje žive u uskim cijevima nego u širim žilama koje opkoljavaju cijevi deprivacija (lat. područje koje leži niže od morske površine. područje najnižeg tlaka zraka depresorij (lat. depuratif) koji čisti. pročistiti. otimanje. nešto. smetati kome. ukinuti racioniranje deradenitis (grč. razum) staviti u slobodnu prodaju. depurgatorius) v. padanje cijena. depuratio) čišćenje krvi . spuštanje. depurgare) čistiti. klonulost psihičke energije. poremetiti svoje imovinsko stanje. pobrkati. žito i dr. osobito lijekovi koji čiste krv depurativan (fr. deprimere.) otuđenik. očistiti krv deputacija (lat. deprimiran puls pritisnut. nizak tlak zraka. nov jednostavan glagol deprekacija (lat. depurgatio) čišćenje. tlačiti. pored plaće. deprecatio) molba za koga ili za što. deputatio) izaslanstvo. deprimere) obeshrabriti. deprefiksacija deprimirati (lat. padanje žive u barometru zbog slabog tlaka zraka. 2. slab puls koji znači oslabljelost. trg. iseljenik deracionirati (lat. knjigu. utučenost. s priznanjem Božjeg suda. derangement) smetanje.deprekacija 271 deranžman depurancije (lat. npr. depressio) psih. npr. potiskivanje moždane opne depresorni živci zool. drva. aden žlijezda) med. privare lišiti) lišenje. depressorium) med. trijebiti. depuratorius) v. kao jedan dio svojih primanja deputirati (lat. sredstva za čišćenje. ulegnuće. trijebljenje depurgativan (lat. zastupnik. utvrđeni prihod koji netko. derasine (fr. v. pokvariti. zadužiti se deranžman (fr. zadržavati (koga). deranger) uznemiravati. kapilarno pritiskivanje žive u kapilarnim cijevima. meteor. potištenost. nered da bi se dobio. kutna udaljenost zvijezde ispod horizonta depresirati (lat. utući. instrument za svlačenje. oduzimati snagu. odbor određen za pripremanje svega što je potrebno za rješavanje nekoga važnijeg pitanja deputat (lat. dere vrat. poremećenost. očistiti. tj. po značenju i obliku. uznemiravanje u poslu. oduzimanje depuracija (lat. depurgativan depurgirati (lat. proklinjanje. poremetiti. izaslanici. upala vratnih žlijezda deranžirati (fr. izabrati. poglavito osjetljivosti. svečano izopćenje. uznemiriti. topovsku cijev usmjeriti niže. rastužiti.

(upotrebljava se u salonima za uljepšavanje) dermatalgija (grč. prelazak od jedne funkcije prema nekoj izvedenoj funkciji. koji je u vezi s kožom dermaskop (grč. derivativus) izveden. dermatodinija dermatičan (grč. izvođenje. pa i najmanja promjena na koži. đerma) med. kem. deračine otuđenik. izvoditi derivometar (lat. ostavljanje derelikta (lat. derivare izvoditi. koji se tiče kože dermatijatrija (grč. instrument pomoću kojeg izviđač utvrđuje smjer i snagu vjetra i. koji pripada koži. skretanje zrakoplova sa smjera svoje putanje zbog vjetra. Derbyju). iseliti deratizacija (fr. g. napuštanje. grč. stanovati — stanovnik derivati (lat. đerma. derbi-krek (engl. postati od. grafo pišem) opisivanje kože . odvoditi. iseljenik) lišiti osobina neke sredine. proizlaziti. riječ koja je nastala od neke druge riječi. dlačica i dr. stvari bez gospodara derivacija (lat. derivatio) gram. dermatos) predmetak u složenicama sa značenjem: koža. šport. derby) 1. odyne bol) med. tj. jedne riječi iz druge. istrgnuti iz zavičaja. mat. popravlja smjer derizoran (fr.) prvoklasan konj trkač koji sudjeluje u derbiju derealizacija (lat. izvedenica. đerma koža) kožni. svaka pora. na poznatom trkalištu u Epsomu. de uklanjanje realizacija) med. skopeo gledam) sprava u obliku posebnog zrcala pomoću koje se može vidjeti svaka. đerma.derasinirati derasinirati (fr. derelicta) mn. rat štakor) ubijanje (ili: uništavanje) štakora i miševa derbi (engl. derivatum) gram. voj. izvesti. đerma. napuštene stvari. derivare odvoditi. 2. đerma koža. dlanova i tabana (primjenjuju u iste svrhe kao i daktiloskopski otisci) dermatografij a (grč. održava se od 1780. na stazi od preko 2400 m (naziv po osnivaču lordu E. skretanje s pravog puta. iskorijeniti. voditi podrijetlo od. đerma) kožni. bora.(grč. algos bol) med. izvođenje. derivantia) mn. derisoire) smiješan. ona koja odvode sokove derivat (lat. derivare izvoditi.prefiks sa značenjem: veza s kožom. derelictio) prav. đerma. utrka punokrvnih trogodišnjih konja u Engleskoj. koji odvodi na drugu stranu derivirati (lat. glyfo dubem) urez na koži. koji je nastao izvođenjem iz nečega. med derivirajuća sredstva. osobito naziv za otiske nožnih prstiju. liječenje kožnih bolesti dermatitis (grč. izvod. iatreia liječenje) med. rivus potok. đerma. derivare izvoditi) dolaziti. bol kože. derivare odvoditi. bolest kod koje čovjek osjeća da se izmijenila njegova okolina ili cijeli svijet derelikcija (lat. diferencijacija. derivare. koji služi za porugu đerma. kožni dermalni (grč. derivata) mn. de. važna športska utakmica derby-crack čit. đerma. prema tome. npr. pravilno skretanje duguljastih zrna izazvano njihovim okretanjem i promjena tlaka zraka koju to skretanje izaziva derivancije (lat. v. zrak. npr. jugozapadno od Londona. prav. dermatalgija dermatoglif (grč. upala kože dermatodinija (grč. metron mjera) zrak. spojevi koji su nastali 272 dermatografij a iz drugih spojeva zamjenom određenih elemenata derivativan (lat. izvedena riječ.

đerma. svadba. ukidajući. derober zakinuti) šport.) muslimanski monahprosjak Des. smanjenje. koji ukida.. opozivanje. dermatijatrija dermo. đerma. lyo labavim) pretjerana rastezljivost i mlitavost kože dermatolog (grč. okrnjiti. odstup (npr. način ispitivanja kože i njezinih bolesti promatranjem pomoću posebnog povećavajućeg aparata dermotomija (grč. dernije kri (fr. smesti. đerma. osoba (nastaju trljanjem. pojave na koži kod nekih. osobito u modi. oteklina kože dermatomikoza (grč. v. spasmos grč) med. povrijediti. grč u vratu derotilus med. logia) znanost o kožnim bolestima dermatoplastika (grč. oduzimati. đerma. u jahanju: zaobići zapreku koju je trebalo preskočiti derogacija (lat. dermatotilus derutirati (fr. dermatonoza dermatopatologija (grč. zbuniti.dermatoid dermatoid (grč. đerma. zavesti. ubi konzistam. kakvim tvrdim predmetom). bezmirisan bizmutov prašak koji ima antiseptičko djelovanje i koji liječi rane dermatoliza (grč. kožni paraziti dermijatrija med. osujetiti. ostavljaju trajan i jasan trag dermologija v. posljednja novost derobirati (fr. ukidanje neke naredbe. tj. ograničavanje. derouter) skrenuti nekoga s pravoga puta. caelum terramque movebo čit.) posljednji krik. đerma. nosos bolest) med. đerma) v. đerma) med. kožni žulj dermatoza (grč. zakidanje. žućkast. lat. đerma. veselje dernier eri čit. udarcem. staviti izvan snage. nametnici koji žive na koži. đerma. đerma. dermatologija dermoplastika (grč. đerma. okrnjivati. tome rezanje) med. v. stavlja izvan snage derogirati (lat. ono što je najnovije u modi. zakidati. đerma. đerma. eidos oblik) kožasta masa koja se upotrebljava za povezivanje i ukoričenje knjiga dermatol (grč. dio plastične kirurgije koji se bavi umjetnim obnavljanjem i popravljanjem bolesnih dijelova kože dermatotilus (grč. celum teramkve movebo (lat. prevlačenjem kakvog predmeta ili pisanjem po koži 273 Des. mykes gljiva) med. derogatio) krnjenje. dere vrat.) skup. smanjiti. oleum ulje) farm. opozivajući. okrnjivanje. voj. v. đerma. koji opoziva. bolest kože dermatozoe (grč. činiti krivo. logos) onaj koji se bavi proučavanjem kože. logia) znanost o koži. ubi consistam. pathein patiti) med. đerma) med. znanost o kožnim bolestima dermatom (grč. razrezivanje kože dernek (tur. đerma dermografizam (grč. ukinuti. Des. npr.(grč. razbiti derviš (perz. đerma. đerma. derogativus) koji šteti. od ugovora). ubi consistam. đerma. skopeo gledam) med.) Daj . zakinuće. dermatopatija dermatopatija (grč. pathos bol. liječnik za kožne bolesti dermatologija (grč. oduzimanje. neki zakon derospazam (grč. bolest kože koju uzrokuju parazitske gljivice dermatonoza (grč. derogare) krnjiti. grafo pišem) med. raditi na štetu. plastike vještina uobličavanja) med. plastike vještina uobličavanja) vještina punjenja životinja dermoskopija (grč. stavljanje izvan snage.. pobrkati nečije namjere. opozvati. zakinuti. osobito nervoznih. zakona derogativan (lat. bolest kože. tylos žulj) med. zoon životinja) mn.

descendens) potomak. prkos. za popunjavanje zbirki desiderativan (lat. brodski teret. plan. de uklanjanje sacer — svet) oskvrnuće svetinje. naučavanje 0 postanku. voće. 2. vrsta. šara. lat. uvreda.desakralizacij a gdje da stanem (tj. descente) silaženje. svetogrđe. vojska dovedena vodenim ili zračnim putem na neprijateljsko tlo Descartes čit. matematičar i fizičar iz 17. tvorci ove teorije su stari grčki mislioci Anaksimandar i Empedoklo. pokaži mi uporište) i okrenut ću nebo i zemlju (latinizirana poznata Arhimedova rečenica) desakralizacij a (lat. poslastice) desertna vina vina koja se piju nakon objeda (obično slatka i jaka vina) desertni tanjur tanjur za voće i poslastice desertor malitiosus čit. desiderativus) koji izražava želju. čega nema. koje su poželjne. nedostajanje. onaj koji zlonamjerno napusti neku zajednicu. neprijateljski upad u neku zemlju. tal.) prav. osobito ženu deservit (lat. praunuk itd. Dekart fr. voditi podrijetlo. stroj za deseniranje stroj koji se upotrebljava u proizvodnji tkanina i koji uzorak tkanine koji se treba izraditi najprije izbocka na tvrdom papiru (kartonu) desenzibilizacija (lat. skidati se. stvari kojih nema. dessert) završno jelo kod objeda ili večere (sir. dessein. glaz. postupak kojim se otklanja ili smanjuje preosjetljivost nekih organizama na određene tvari. desensibilisatio otklanjanje osjetljivosti) 1. koljeno descendendo čit. potreba. dessin) trg. desideratio) nedostatak. pod desenzibilizacija desept (tal. nestale stvari. uzorak. sići. npr. težnja da između različitih rasa dođe do normalnih ljudskih odnosa desen (fr. nacrt. nedostatak. cilj. osnova neke kompozicije 274 desiderativan desen-stroj stroj ža izradu tkanina po uzorku. verba desiderativa (lat. smanjivanje osjetljivosti emulzija ploča i filmova pomoću posebnih boja (desenzibilizatora) otopljenih u vodi desenzibilizator (lat. descendencija (lat. spuštanje. obesvećenje. potjecati desegregacija (lat. dakle. praznina koju bi trebalo popuniti desiderata (lat. potreba. segregare razlučiti. sal sol) uklanjanje soli kemijskim putem desant (fr. desensibilisator onaj koji otklanja osjetljivost) v.) glaz. decrescendo descendent (lat. disegno. glagoli koji izriču neku želju ili potrebu . de uklanjanje. st. dešendendo (tal. designare obilježiti) namjera. 2. v. nepravda. i o uzrocima toga 1 takvog razvoja. fot. supstance (kod koprivnjače i dr. de uklanjanje. honorar desideracija (lat. filozof. dispetto) 1. descendentia) potomstvo. iskrcavanje vojske na neprijateljsko tlo.). podrijetlo. spuštati se. med.) gram. lamarkizam). dezertor maliciozus (lat. stvari koje su potrebne. desalinizacija (lat. descendere) silaziti. unuk. desideratum) nešto što je poželjno. Darwin (v. o činjenicama koje na taj razvoj ukazuju i koje ga dokazuju. inat desert (fr. tumačenje o prirodnom razvoju životinjskih i biljnih vrsta tijekom povijesti Zemlje. darvinizam) i Haeckl descendirati (lat. potrebu. (fr.) mn. želja desiderat (lat. deservitum) braniteljeva (ili: zastupnikova) plaća. rastaviti) uklanjanje rasne segregacije. a kasnije osobito Lamarck (v. izdanak (dijete. silazak.) descendentna teorija biol. nešto što nedostaje.

određujući. ljuštenje kože nakon kožnih bolesti deskvamirati (lat. ostrugati ljuske. desiderija pija (lat. odrediti (nekoga). prikazan. prestati s čime deskripcija (lat. razarenje. med. nacrtano. revolucionar koji je stavio sebe izvan zakona desperatan (lat. describere. koji označava. designare) označiti. ocrtava. krajnje ogorčen desperatist (lat. osjećaj bezizlaznosti. designitivus) označavajući. fr. čežnja. zahtjev desiderirati (lat. očajanje. disegnare) crtati. pasti u očajanje. dobronamjerne želje (koje se obično ne ispunjavaju). rušenje. baciti u očajanje. despekt despekt (lat. despectus) preziranje. grdnja. država neograničenog i samovoljnog vladara despot (grč. desiccatio) sušenje. onaj koji određuje nagrade na javnim natjecanjima i utakmicama designatus (lat. prikazivanje. kraj. zup umjesto zub) despekcija (lat. okaniti se nečega. prezirati desperacija (lat. uništiti. uništen: očajan. poruga despektirati (lat. krajnje ogorčenje desperado (šp. označenje. despotes) neograničena i samovoljna vladavina. pouzdan) odustati od prijašnjega mišljenja koje je bilo istovjetno s mišljenjem okoline desoliran (lat. završetak riječi desinirati (fr.) onaj koji je određen za neki položaj. prezirati. ocrtavanje. razoriti. gubiti ljusku desolacija (lat. neutješan desolirati (lat. skicirati desistirati (lat. sonare zvučati) izgovaranje zvučnih suglasnika bezvučno (npr. imenovati (nekoga za nešto) desikacija (lat. nacrtao desinencija (lat. neograničeni vladar. desquamatio) ljuštenje. desperatio) očajanje. opustošiti. descriptio) opisivanje. koji opisuje. teško ožalostiti desonorizacija (lat. siccus. desistere) odustati (ili: odustajati) od čega. isušivanje desine (fr. nacrtna geometrija deskriptivan (lat. bezglavost. čeznuti (za čim) designacija (lat.). određuje designator (lat.desideria pia desideria pia čit. duboka tuga. descriptif) opisan. describere opisivati) mat. desperado očajnik) razbojnik. dessine) crtano. . puste želje desiderij (lat. despicere. desperare) očajavati. obilježava. despectio) v. suh. desiderium) želja.) mn. designatio) označavanje. de. despotes gospodar) prvobitno: gospodar roba ili sluge. žudnja. desquamare) oljuštiti. imenovanje designacijska presuda prav. koji prikazuje. obilježavajući. a još nije uveden u dužnost designirati (lat. skromne. desinence) gram. despectare) potcjenjivati. desperare) čovjek bez nade. određivanje. molba. krajnje ogorčen čovjek desperirati (lat. de uklanjanje. klonuti duhom. opis deskriptiva (lat. dessiner. desinere završiti se. klonuo duhom. desidere) željeti. razoren. očajnik. bez nade. prijezir. tal. crtao. designator) redar onaj koji pokazuje mjesta (u kazalištu itd. presuda koja određuje kojim će se redom isplaćivati vjerovnici kod nekog stečaja designativan (lat. neograničeni gospodar. desolare) opustošen. desolare) pustošiti. gubljenje ljuske. neutješnost desolidarizirati se (lat. žudjeti. omalovažavati. desolatio) pustošenje. naznačiti. fr. ocrtavan 275 despot deskvamacija (lat. gubiti svaku nadu despocija (grč. desperatus) očajan. solidus stalan.

namijeniti. decharmer) lišiti draži (ili: čari. destra desnica) colla destra čit. podupirač dešaržirati (fr. ishlapiti. ponašati se kao tiranin ili nasilnik. onaj kojemu zapovjednik lađe treba predati robu. despotes) samovoljno. destillatio) kem. odredište destinator (lat.) 276 deše destinacija (lat. destilla kap) ispariti. suha destilacija zagrijavanje organskih tijela (drveta. manjak (ili: gubitak) u težini koji neka roba pretrpi zbog odvajanja prašine. sudor znoj. despotes) neograničena vladavina. izravnati. nezainteresiranost. destinati) određenje. opredijeliti. fr. destructor) rušitelj. a potom rashlađivanjem paru ponovno pretvoriti u tekućinu. uništavajući. krajnji cilj. namjena. destroyer uništavač. uništitelj. dug ili obvezu. konsignator destinirati (lat. destructibilitas) razornost. arhit. loše obiteljske situacije i si. prevrat destruktibilan (lat. dati razrješnicu. izdvaja destiliran (lat. opredjeljenje. stimulare nagoniti) bezvoljnost. decharge) pom. isparavanje. gubljenje volje za rad ili želje za isticanjem (npr. kapati. zagrijavanjem u zatvorenim posudama (retortama i dr. plotun. uništenje. uništavanje. destra (tal. kem. istovarivanje broda. samovolja. destructibilis) razoran. desudatio) znojenje. razrješnica. despotes) vladati neograničeno i samovoljno. nosač svoda. prosvijećeni despotizam despotizam koji se javlja u državnim tvorevinama naroda na nižem kulturnom stupnju. . primatelj. zbog slabe plaće. razriješiti. destruere) razornost destruktor (lat. destillateur) onaj koji pročišćava. prevratnik desudacija (lat. destructio) rušenje. popravljen destilirati (lat. podmiriti. razoritelj. npr. dechet) trg. voj. poboljšava. tiranski destilacija (lat.) glaz.despotizam samodržac. podanici stoje pravno prema despotu u istom odnosu kao bilo koji predmet posjeda. neku tekućinu. ispaliti (iz puške ili topa) deše (fr. desnom rukom destrojer (engl. proces prikazan pod destilirati. rušilački destruktivnost (lat. desuggestio) oslobođenje od sugestije i njezine moći dešarmirati (fr. pročišćen. prekapavati. tiranin. neograničeno. rušilački destruktibilitet (lat. adresat. razaranje. kostiju i dr. decharger) istovariti. tekući proizvod destilacije destilator (fr. istodobno ispaljivanje. skupna paljba. destinare) odrediti.) pretvoriti u paru. kola destra (tal. destillare) dobiven destilacijom. nasilnički. pijeska i dr. de uklanjanje. vraćanje duga ili neke obveze i priznanica o tome. pročistiti destimulacija (lat. vršiti nasilje despotski (grč. destillare. despotizam se razlikuje od apsolutizma nepostojanjem neke uređene uprave despotizirati (grč. destillatus) kem. rušilaštvo destruktivan (lat. destinataire) trg. preznojavanje desugestija (lat. postupati nasilnički. isparavanjem prekapati. tiranstvo. samovoljan gospodar despotizam (grč. isparavanje tekućine i ponovno zgušnjavanje u tekućinu.) u zatvorenim posudama radi dobivanja tekućina i plinova destilacijski aparat naprava za destilaciju destilat (lat. destinatarius. ljepote) dešarž (fr. destructivus) razoran. iskrcavanje. voj. odužiti. razoritelj) razarač (vrsta ratnog broda) destrukcija (lat.

prašak) detergirati (lat. od lat. detergere) obrisati. nezakonito zadržavanje. usitnjavati. na komad detaljiran (fr. istjecanja itd. sitnica. uređaj za otkrivanje mina detencija (lat. iznošenje na vidjelo detektiv (lat. tobožnji vlasnik detercija (lat. nezakoniti posjednik. pridodan. dodijeliti. pričanje (ili: opisivanje) do sitnica detaljirati (fr. dati se prepoznati det (fr. dette publique čit. poboljšanje u odnosima između dviju država. opisivati).opuštenost detaširan (fr. determinabilis) presudan. otirati. lišavanje slobode putem zatvora ili pritvora detentor (lat. posjedovanje tuđe stvari na temelju ugovora. prav. detaxatio) v. uređaj koji otkriva bojne otrove u atmosferi.) prav.) leteći dug. prodavati na malo (ili: na sitno. očistiti deterioracija (lat. detacher) pojedine dijelove odvojiti od cjeline i odaslati. tj. detectio) otkrivanje.) državni. detailler) opširan.dešifrant 277 determinabilan cijepiti. engl. prodaja na malo. dešifrirati se pokazati se. odlučan što se u toj robi nalazi. obustava. protumačiti. odred vojske (manji od divizije) odvojen od cjeline i upućen radi izvršenja nekog posebnog zadatka detekcija (lat. odvojiti odred vojske ili flote i poslati ga na izvršenje zadatka. brisati) sredstvo za čišćenje (sapun. javni dug detaksacija (lat. tumačenje nekog tajnog pisma. detentio) zadržavanje. trg. detente) popuštanje zategnutosti u odnosima. zaplašiti determinabilan (lat. v. riješiti znakove. detegere otkriti. dette) dug. iscrpan u izlaganju (ili: pričanju. dechiffrer) odgonetnuti. čitanje šifri dešifrirati (fr. detailleur) trgovac na malo. dechiffreur) onaj koji rješava tajno pismo. odvraćanje od zla prijetnjom kazne deterdžent (engl.) trg. ot- . nabrajanje do sitnica. pridodati detašman (fr. detegere otkriti. koji čita šifre dešifriranje (fr. privatni detektiv detektiv koji po narudžbi i za nagradu potajno motri kretanje pojedinih osoba detektiv-aparat vrlo mali fotografski aparat kojim se može sasvim neprimjetno snimati detektor (lat. dokučiti smisao. det flotant (fr. dodijeljen detaširati (fr. deterritio) zastrašivanje. deterior gori) pogoršavanje. en detail čit. engl. izlaganje). detailler) opširno (ili: potanko) izlaganje. detacher) odvojen od cjeline.. tajni policajac. na komad) detaljist (fr. sitničar. uništavanje. dette fiottante čit. detective) službenik koji otkriva zločine i njihove počinitelje. opširno. opisivanju) detalj iranje (fr. dekalirati dešifrant (fr. detachement) voj. do sitnica pričati (ili: izlagati. na sitno. an detaj (fr. zbog isušivanja. taksacija detalj (fr. pren. onaj koji je suviše opširan u izlaganju (ili: pričanju. opisivanju) detant (fr. upropaštenje deterirati (lat. deterrere) zastrašiti. dechiffrement) odgonetanje. potanko. šifru nekog tajnog pisma. detailler) komadati.. detergere otirati. detector) u radiotelegrafiji i telefoniji: uređaj za pretvaranje zvukova visoko frekventnih valova koji dolaze u radio-prijamnik u niskofrekventne titraje koji se čuju u telefon. kvarenje. potankost. čistiti. opširno pričanje (ili: opisivanje. detail) pojedinost. bez veze s ostalim dijelovima. osobito državni dug. voj. det piblik (fr. otcijepljen.

usp. determinativ determinato (tal. detransponirati detranspozicija (lat. detoner) puknuti. detranspozicija detransportirati (lat. determinare) fil. klevetanje. de-transpositio) tisk. odrednica. ograničen determinirati (lat. određenje. detonacija (lat. detonare. ukloniti. organizma i dr. smanjivanje. determinativus) presudan. činitelj koji određuje smjer i cilj determinante (lat. nego određena i uvjetovana tim uzrocima i motivima. opredijeliti. oklevetati detrakcija (lat. detroner) v. v. Most slobode za razliku od Mosta mladosti) determinativan (lat.) pravo odlaska (ih: udaljavanja) detraktor (lat. supr. uskratiti. detoner) glaz. eksplodirati detrahirati (lat. log. ispadanje iz tona. npr. jus detrakcionis (lat. determinare) ograničiti. prasak. detransportatio) tisk.determinabilitet determinabilitet (lat. gram. odlučnost. thronos. služe za rješavanje jednadžbi determinativ (lat. opredjeljivati. (fr. pogrešno pjevati. ogovaranje. poredani po određenom pravilu. istrošen kamen. odlučiti.) glaz. ispravljanje izmiješanih strana detricija (lat. u višečlanom pojmu onaj dio kojim se označuje osnova značenja (npr. češanjem detritus (lat. deterziv detoksinizacija (lat. pogrešno pjevanje. oduzimanje. de. prasnuti. 2. presudan činitelj. određivati. tresnuti. detrahere) odbiti. supr. grmljavina. indeterminizam deterzija (lat. rušenja detronirati (lat. determinatio) određivanje.) upaljač. oštro naglašeno determiniran (lat. materije. determinabilitas) presudnost. v. toxikon otrov) uklanjanje otrovnih sastojaka iz neke tvari. oduzimati. jus detractionis čit. pucanj. lako zapaljiv eksploziv kao sredstvo za paljenje teže zapaljivih eksploziva detonirati 1. determinatus) određen. pristaša determinizma. opredjeljenje. utvrditi determinist (lat.) oblutak. odbijati. određenje. odlučnost. krvi otvaranjem vene. šljunak. odluka. v. detransportare) tisk. distonirati. skup brojeva koji. oduzeti. de-. odredbeni. grč. sredstvo za čišćenje deterzorij (lat. koji određuje. de-transponere) tisk. determinare odrediti) mat. rana nastala trljanjem. detronizirati . uzeti suviše visok ili suviše dubok ton. ponovno rasporediti detransportacija (lat. eksplozija detonator (lat. detractor) klevetnik detransponirati (lat. odredba. određenost. detersio) čišćenje 278 detronirati deterziv (lat. (lat. odlučno. fr. detergere čistiti) med. detonatio) glaz. detreminare odrediti) fil. med. detractio) odbijanje. fr. naučavanje o određenosti ljudskog djelovanja i htijenja i njihovoj uvjetovanosti vanjskim i unutarnjim uzrocima i motivima (pobudama). indeterminist determinizam (lat. proizvod raspadanja. determinare odrediti) fil. detersorium) med. grč. izmiješane strane ponovno dovesti u red. opredjeljivanje. spremnost. sinteza općih pojmova u posebne determinanta (lat. određenost determinacija (lat. odrediti. opredijeljen. prema čemu ni ljudska volja ne može biti slobodna. detritio) trljanje. tresak. sužavanje opsega pojma proširivanjem njegovog sadržaja čime se dolazi od općenitijih do manje općih pojmova. determinativus) gram.

) istoga dana detumescencija (lat. opljačkati devalutacija (tal. kad obje strane imaju "četrdeset" (forty) deuce čit. fiz. u tenisu: jednak broj bodova. drugi brak deuterokanonske knjige kanonske knjige Svetog pisma drugog ranga koje su tek kasnije primljene u kanon deuteroksid (grč. toga istog. splašnjavanje. thronos) lišiti prijestolja. grč. de. detrusorium) med. thronos prijestolje) lišavanje prijestolja. fiz. deuteros drugi po redu) kem. tj. deus. svrgavanje (ili: zbacivanje) s prijestolja detronizirati (lat. devaliser) krasti. podnositi) med. kad obje strane imaju jednak broj bodova. ukrasti. nomos zakon) peta knjiga Mojsijeva. dewa. tenisu). npr. pren. djus (engl.) dvojka u kartama i u kocki.) mn.) neka se dade detur copia čit. vidovnjak deuteroskopija (grč. iznenadna pomoć. deuce dvojka) šport. deuteros. devalvatio) bank. nomia) drugo zakonodavstvo (u odnosu prema nekom prijašnjem) deuteropatičan (grč. a detto (tal. spomenuto. detto. deuteros drugi po redu) kem. izjednačeno stanje u nekim športskim igrama (npr. oksid drugog stupnja deuteroni (grč. koji nastaje kao posljedica neke prijašnje bolesti deuteropatija (grč. detumescere) med. deuteros. dii (lat. deus eks mah ina (lat. trg. prilaže se prijepis rasprave Deualion mit. Ponovljeni zakon (dio Biblije) deuteronomija (grč. deuteroskop deuteroza (grč. pathein patiti. bogovi deus ex machina čit. 9 kg detto. deuteros. naprijed imenovano. stanje kad su za pobjedu potrebna još dva uzastopna boda deus (lat. deuterij a Deuteronomij (grč. protocolli) prav. to isto. lat. neočekivana sila koja se iznenadno pojav- 279 devalvacija ljuje i rješava poteškoću. 6 kg brašna. bolest koja nastaje kao posljedica neke druge bolesti deuteroskop (grč. popustiti (oteklina) detur (lat. dus (engl. grč. usp. skopeo gledam) drugi vid. tj.) napuštanje službeno utvrđenog tečaja neke državne novčana jedinice da bi se nakon određenog vremena odredio novi tečaj devalvacija (lat. tj. starogrčki kralj u Tesaliji. deuteros. sposobnost da se vidi i ono što nije tu (vrsta somnambulizma).(grč. npr.detronizacija detronizacija (lat. deuteros drugi. idući deuterogamija (grč. dictum) rečeno. jezgra teškoga vodika. popuštanje (ili: prestajanje) oticanja detumescirati (lat. pathos bol) med. oxys) kem. teški vodik. grč. detur copia sc. tj. znak D deutero. skopeo gledam) vidovit čovjek. tj.) u antičkoj tragediji: "bog iz stroja". detumescere) med. deuteros) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi po redu. jedan od helenskih praotaca. kirurška sprava za potiskivanje tijela koja se zadrže u ždrijelu detto (tal. orobiti. smanjivanje nominalne vrijednosti nekog . prestati oticati. spasio se od općeg potopa zajedno sa ženom Pirom deuce čit. deuteros. de. svrgnuti s prijestolja detruzorij (lat. dewas) bog. deuteros. detur kopija (lat. deuteros. gamos brak) ženidba (ili: udaja) po drugi put. deuteros) ponavljanje devalizirati (fr. iznenadno posredovanje nekog boga (u teškoj situaciji) čiji je lik pomoću posebne naprave (stroja) bio spuštan na pozornicu. theos sanskr. splašnjavati. neočekivano posredovanje deuterij (grč.

jednog odreda vojske. vrijeme) 1. jad. devotio) kod starih Rimljana: žrtvovanje života podzemnim bogovima u znak pokajanja. skretanje (ili: otklon) magnetne igle (kod kompasa) na brodu zbog njegovih željeznih masa devijator (fr. ako umre jedan bračni partner. arhit. vrsta šarana. verbum glagol) gram. devaporatio) fiz. vitrum. de. šp. ostavljanje u nasljedstvo nekog naslijeđenog prava ili imanja devolucijsko pravo (lat. de. zastavi itd. koji je izveden od glagola devergencija (lat. izlaganje (ili: prikazivanje) građevine u planu sa svim njezinim dijelovima dever (tur. devexus) nagnut naprijed. željezne dizalice za izvlačenje sidra. sanskrt devaporacija (lat. deviare) skrenuti (ili: skretati) s pravog puta. naginjati se deverika (mad. trg. davits) pom. udaljiti se devirginacija (lat. muka. devitalizacija zuba med. potpuna odanost. umrtvljivanje. patnja. devestire) lišavanje čina ili feudalnog prihoda devijacija (lat. cjelokupno imanje pripada djeci. skretati. deviateur) zrak. vrijeme. pogonsko sidro kod zračnih lađa devijirati (lat. smanjiti (ili: smanjivati) vrijednost novcu devanagari (sanskr. razaranje. facere činiti) pretvaranje stakla zagrijavanjem u neku vrstu porculana (Reaumurov porculan) devits (engl. načelo. devolutio svaljivanje) prav. tj. pokretne brodske dizalice na kojima vise čamci za spašavanje deviza (lat. okolnosti. facere) pretvoriti staklo putem jakog zagrijavanja u neprozirnu. potpuno povlačenje nekog novca.. dever) zool. opustošenost deveksan (lat. devehere. ploška deversoar (fr. 3. danas: pobožnost. deflorirati devitalizacija (lat. deviatio) skretanje nekog tijela od svoje putanje ili pravca. jedne armije. developpement) razvijanje.. npr. de. devir krug. smirenost. revalvacija devalvirati (lat. puzavost.devalvirati novca. kos. otvor kroz koji otječe suvišna voda devestitura (lat. prijetvorna pobožnost. umrtvljivanje i vađenje zubne srži (pomoću lokalne anestezije) devitrificirati (lat. izljev. sanskrtsko pismo. uništavanje. događaji puni nevolje deverbativan (lat. licemjerje. tegoban život. tj. deversoir) odvod. . de. devergentia) nagnutost. a drugi partner ima pravo samo doživotnog uživanja toga imanja devolutivno sredstvo pravno sredstvo kojim se jedna sporna stvar s nižega suda iznosi pred viši sud devolvirati (lat. teškoće. 2. vita život) lišavanje života. jus devolutionis) pravo prenošenja nasljedstva po kojem.) "božansko pismo". kratka izreka na grbu. devirginare) razdjevičiti. supr. lišiti djevičanstva (ili: nevinosti). skrenuti. devergere) nagnuti se. devalere) bank. devisa) lozinka. opustošivanje. devastatio) pustošenje. strm developman (fr. doba. devirginare) oduzimanje (ili: lišavanje) djevičanstva (ili: nevinosti). skrušenost. vitrum staklo. veliko štovanje. poniznost (devotizam) devolucija (lat. devolvere svaliti) neku pravnu stvar iznijeti pred viši forum. geslo. ona koja glasi na stranu valutu i koja se treba isplatiti u inozemstvu devocija (lat. defloriranje 280 devolvirati devirginirati (lat. porculanu sličnu tvar (Reaumurov porculan) devitrifikacija (lat. pretvaranje pare u tekućinu devastacija (lat. strana mjenica. naginjanje devergirati (lat. obrat. opustošenje. nevolja.

desavantager) oštetiti. annectere) ukinuti (ili: prekinuti) aneksiju. vulkansko djelovanje bilo vrlo snažno. Djuerova . smiren. dezodoracija) dezafekcija (fr. bijeg iz vojske. razdruživanje. vevovere. glaz. dezinsekcija. raspakivanje dezaneksija (fr. odreći se aneksije dezangažirati (fr. lat. brisati vojnika s popisa.(fr. des. pobožan. devomere) med. pust . des-. zakidati. rastaviti ono što treba biti zajedno. razdoblje u razvoju Zemljine kore u kojem je transgresija mora trajala veoma dugo. rasulo. desequiper) raspremiti brod dezen = desen dezercija (lat. propuštanje da se učini neki pravni čin. raspuštanje vojske. desaffection) nenaklonjenost. unijeti razdor. raz-. osporavati nešto. nepriznavanje dezavuirati (fr. ne priznati svoju vezu s nekom osobom ili radnjom dezekipirati (fr. proždiranje devotan (lat.ne-. osobito: oduzeti nekome zasluženu nagradu. razjedinjavanje dezakordirati (fr. smanjivanje stalnog kadra dezarmirati (fr. licemjeran. otpustiti dezapoantirati (fr. pokvariti skladnost dezaktivirati (fr. poreći. desengager) raskinuti angažman. desavouer) poricati. devonski period devonski period geol. formacija koja se oblikovala između silurske i karbonske devoracija (lat. desertio) voj. prijezirno: prijetvorno pobožan. npr. des. razočarati dezaproprijacija (fr. lat. povratiti. smesti. zavaditi. smanjiti stalni kadar. pun poštovanja. žderanje. desavouer) odricanje.. ne priznavati. desappointer) lišiti nekoga koristi koja se temeljila na nečemu utvrđenom i sigurnom. odreći. prav. ponizan. otklanjanje. zbuniti.) dezanektirati (fr. onesposobiti dezambalaža (fr. razdružiti. des-) predmetak u složenicama koji označava neko uništavanje. termos-boca (naziv po škotskom kemičaru i fizičaru Jamesu Devvaru 1842—1923) dez. zbrku dezavantažirati (fr. iskorjenjivanje.. desarmer) razoružati. desemballage) trg. desertus) nenastanjen. tj. devotus) Bogu posvećen ili odan. zakinuti. nenaseljen. desappropriation) otuđivanje vlasništva. lat. devoratio) gutanje. nemilost. skrušen. desassortir) razdvojiti. napraviti nered. napuštanje vojske. des-. devocija Dewarova posuda čit. termosica. activus djelatan) učiniti nešto neaktivnim. poricanje. gubljenje ljubavi dezagregacija (fr. devovere) v. a organski svijet raznovrsniji i obilniji nego prije. v. annexio) ukidanje (ili: obustavljanje) aneksije (izraz koji su stvorili Francuzi pri 281 dezertan ponovnom zauzimanju Alsace-Lorraine 1919.ne-.devomirati prenijeti nešto na koga drugog. aggregare pridružiti) raspad. raspustiti vojsku. propuštanje zakonskog roka za podnošenje priziva višem sudu (desertio appellationis) dezertan (lat. desarmer) razoružavanje. okrnjiti dezavuiranje (fr. desaccorder) izazvati neslogu. odricati. pokoran. odricanje (ili: napuštanje) vlasništva dezarmiranje (fr. položiti oružje dezasortirati (fr. plaću. prevariti u sigurnom očekivanju ili nadi. povraćati. sprječavanje (npr. lat. osobito: ostaviti u nasljedstvo devomirati (lat. raz-. osloboditi obveze. ponizan devotizam (lat. izbaciti devon (po engleskoj grofoviji Devonshire) geol.

npr. osoba koje taj posao vrši dezinfestacija (fr. odjeću. des. stana i dr. designolles) voj. desmos žila) med. inficere zaraziti) osloboditi (ili: očistiti) od zaraznih klica i tvari. pathein patiti) med. bol. okaniti se. logia) med. deglacija. des-. desmos žila. vojni bjegunac. a ne roba novac). dosadan . algos bol) med. inflacija. dezinficirati (fr. des-. varati) razočaranje. desmos veza. upala zglobnih žila dezmografija (grč. desistere) odustati. smanjivanje količine novca u optjecaju radi sprečavanja povećanja cijena (što se događa kad je na tržištu više novca nego robe. opisivanje žila i spletova dezmologija (grč. logia) znanost o žilama. sindezmologija dezmopatija (grč. inficere zaraziti) sprava za čišćenje od zaraznih klica i tvari. oxys oštar. znanost o bolestima žila i spletova dezmotomija (grč. usp. desmos žila.dezerter dezerter (fr. okuživanje dezinfektor (fr. tj. prostodušan dezinjolni barut (fr. des-. grč. = reducirati dezolantan (fr. osobito se upotrebljava za punjenje torpeda dezistirati (lat. izvlačenje (ili: izdvajanje) kisika dezoksidirati (fr. pobjeći iz vojske deziderabilan (lat. dezodorizirati dezodorizirati (fr. tj. zrak. ugušivati neugodne i štetne mirise koji se razvijaju zbog kemijskih i bioloških procesa dezoksidacija (fr. raz-. des-. des-. lat. desmos žila. nepristran. razbijanje atoma. njihovim vezama itd. žila. osloboditi od kisika. lat. illudere igrati se.) od zaraznih isparavanja i tvari. des-. tome rezanje) med. lat. odeur miris. lat. vrlo žalostan. des-. v. desiderare željeti) poželjan deziluzija (fr. obnoviti) sprava za usit- 282 dezolantan njavanje raznih nežiličastih tvari. lat. dezorganizacija dezintegrator (fr. narušavanje neke cjeline. obnova) uništavanje veze. stan. desolant) vrlo tužan. odoratio mirisanje) oduzimanje neugodnog mirisa nečemu.. nesnosan. uništenje iluzije dezinfekcija (fr. grč. dezintegracija atoma fiz. deserteur) bjegunac iz vojske. reflacija dezinformacija (fr. iskren. rezanje žila i spletova dezodorizacija (fr. uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda i si. kad novac traži robu. integratio uspostava. ljut) kem. inflatio nadimanje) bank. des-. odeur miris) učiniti da nešto izgubi miris. des-. desmos žila. insectum kukac) uništavanje (ili: tamanjenje) škodljivih insekata (osobito po kućama i stanovima) dezintegracija (fr. nesebičan. lat.ne-. sprava za vrcanje meda (vrcaljka) itd. des-. ruke itd. dezinteresiran (fr. neutješan.ne-. informatio objašnjenje) zlonamjerno pogrešno i lažno obavještavanje dezinsekcija (fr. lat. des. hig. odjeće. razdvajanje. deserter) napustiti vojsku. bol žila i spletova dezmopatologija (grč. lat. grafo) zool. des-. prestati dezmalgija (grč. oxys) kem. uništavanje zaraznih klica. mješavina sumporne i pikrinske kiseline. dezinflacija (fr. infestation pustošenje) popravak kvarova. oslobođenje od kisika. integrare uspostaviti. hig. lat. prebjeg dezertirati (fr. lat. desinteresse) nekoristoljubiv. inficere zaraziti) čišćenje zraka (ili: tijela. pathos patnja. raz-. des-. desmos žila. bol u žilama zglobova dezmitis (grč.

di-.za dis dvaput. dvaput. zbunjivanje. u. dicis kauza (lat. dioptrija diarh (grč. di-. v. diba) teška svilena tkanina protkana zlatom. decima deseta) deseti dio priroda koji je kmet davao feudalnom gospodaru. itd. desorganiser) rastrojiti. u određenim prilikama. nered: potpun preobražaj i poremećaj osjetillnih organa kod nekog čovjeka zbog tzv. dyo dva. organske veze među sastavnim dijelovima. obstructum) mn. archo vladam) sa dva vladara. di. kefale glava) dvoglav diceras (grč. tvorac ovog sustava je Belgijanac D'Hondt di. za. rastrojstvo. di-. zdepast i nezgrapan čovjek dežurati (fr. iza. loše probave dezorganizacija (fr. u nekom mjestu. bez orijentacije dezorijentirati (fr. obstruere začepiti. desorienter) omesti u snalaženju u prostoru. dicis causa . liječnike itd. dvostruko dia. keras rog) školjkaš iz razdoblja gornje jure.dezolatan dezolatan (fr. v. upravljanje dvojice gospodara. koji obavlja službu. archo vladam) član vlade dvojice. dežurati D'Hondtov sistem čit. na okrajcima ljuštura ima dva izdanka zavijena poput roga dicis causa čit. suvladar. rasulo. navesti na pogrešan put. brokat dibrah (grč. raskinuti.. te se tako dobiveni rezultati sređuju. stihovna stopa od dvaju kratkih slogova: U U dibuk (hebr.) v. desorientation) nedostatak (ili: gubljenje) sposobnosti snalaženja i opredjeljivanja u prostoru. vrlo bijedan.) dežurni (fr. dia) grčki prijedlog (po hrvatskom pravopisu dija-) znači: kroz. unijeti rasulo dezorijentacija (fr. toliko da se kaže. dvovlašće. pa sa 3. u rastrojstvu dezopstruktivi (fr. di-kefalos) med. jadan. nego se dijeli broj glasova svake kandidatske liste prvo s 1. rastrojavanje.(grč. nakaza rođena s dvije glave dicefalan (grč. du jour) biti u službi. skrenuti s pravog puta. zbuniti dežma (mađ. u nekoj prilici. dovesti u nered. desorienter) koji se ne može snaći i opredijeliti u nekoj prilici ili u prostoru. preko. dvostruko) grč. des-. dešmek) onizak. u nekom mjestu. poluvladar. skrenut s pravoga puta. dibbug prodrijeti) prema židovskoj tradiciji: oznaka za dušu nekoga giješnika koju progoni zao duh te nalazi sklonište u tijelu nekoga živog čovjeka dicefal (grč. koji ima dva gospodara diarhija (grč. lat. među. du jour) koji je na službi. raz-. npr. duumvirat diba (tur. omesti u nekoj prilici. rastrojavati. smeten. zatim sa 2. na. Dontov izborni sustav kod razmjernog predstavni- 283 dicis gratia štva po kojem se ne dijeli ukupan broj glasača svake liste s ukupnim brojem izaslanika. izgubljenost dezorijentiran (fr. predmetak u složenicama sa značenjem: dva-. magnetiziranja dezorgranizirati (fr. dezsma od lat. dicis gracija (lat. di-brachys) metr. samo radi izgleda. u ljudskom tijelu. naveden na pogrešan put. desoler) opustošen. pro-.) radi forme. npr. vršiti službu (osobito se odnosi na časnike. desetina dežmek (tur. archo vladam) vlada dvojice. desorganisation) poremećaj ili uništavanje žive. zbunjen. za ljubav forme. javlja se i kao di-. dicis gratia dicis gratia čit.(grč. a za izborne količnike uzima onoliko najvećih rezultata koliko se treba izabrati izaslanika. skretanje s pravog puta. dvo-. sredstva protiv zatvorenosti. izgubljen. med. di-. polugospodar diarhičan (grč.

dicere reći. didynamis) mn. dielektrična tijela = dielektrik. di-. elektron) fiz. kazivati. vrijedi i za neke i pojedine. onaj koji umije dobro predavati didaktika (grč. naprijed spomenuti Didahe (grč. dielektrični kapacitet v. di-. induktivitet dielektrik (grč. dvadeset. smjesa kem. XIV. dvadeset četiri površine Didona mit. što ne vrijedi za neke i pojedine. diegesis) ret. s četiri prašnika (dva duža) u jednom hermafroditnom cvijetu didodekaedar (grč. tj. didaskalia) mn. parafin. opširno izlaganje dielektricitet (grč. g. poliedar koji ima dvaput po deset. utemeljiteljica i kraljica Kartage. tobolčar 284 dielektrik didim (grč. upala jaja didimos (grč. dictus) imenovani. didache) "Naučavanje dvanaestorice apostola". nego kad je izolator zrak. di-. površina didekaedarski (grč. apodiktičan didaskalije (grč. stari kršćanski spis. diktum (lat. dvomoćne biljke. edra osnova) geom. edra) koji ima dvaput po deset (20) površina didelfis (grč. porculan. di-. osnovno pravilo zaključivanja: što vrijedi za sve. znanost o uređenju i sprovodenju nastave kao sredstva duhovnog razvoja. deka. a sudjeluje u prostiranju električne sile. elektron jantar) fiz. dodeka dvanaest. elektron) koji ne provodi elektricitet. didymos sa dva muda) med. književnost koja se ne bavi samo umjetničkom obradom neke teme. elemenata prazeodima i neodima didimitis (grč. diktum faktum (lat. staklo. od četiri prašnika. hermafroditni cvijet (kod kojega su. iz njega vidimo kako se živjelo i mislilo u prvim danima kršćanstva didaktičan (grč. di-dynamikos) bot. zrak. didymos dvostruk) kem. poslovica. edra osnova) geom. znanost o nastavnim metodama didaskaličan (grč. izlaganja. konstanta dielektriciteta = dielektrična konstanta dielektričan (grč. dvomoćan. dva duža) didinamija (grč. upute. napisan oko 100. npr. di-. g. autorove bilješke (upute) uz dramski tekst didekaedar (grč. di-. poučavati.dictum dictum čit. didaktična književnost poučna književnost. dielektrična polarizacija električna podjela koju trpi jedan izolator zbog influencije. čvrst sumpor. alkohol.) rečeno — učinjeno. didaskein učiti. tvar (materija.) log. tako se i dogodilo dictus čit. didaskein poučavati) stručnjak u poučavanju. poliedar koji ima dvaput po dvanaest površina. klasa u Linneovom biljnom sustavu. već sudjeluje kao sredina (međutvar) u prostiranju električne sile. spalila se kad ju je ostavio Eneja diegeza (grč. ulje. koji izolira. didaktikos) poučan. tj. mjesto iz nekog djela dictum de omni et nullo čit. zool. didymos) blizanac didinamičan (grč. tj. tj. izdan 1883. di-. dielektrična konstanta izolatora broj koji pokazuje koliko je puta kapacitet jednog istog kondenzatora veći kad su u njemu oblozi razdvojeni tim izolatorom. supstanca) koja nije samo nevodič elektriciteta (izolator). spomenuti. rijetka zemlja. dvostruka maternica.. diktum de omni et nulo (lat. pričanje od početka do kraja. bot. kako je rečeno. diktus (lat. delfys maternica) med.) izreka. deka deset. didasko poučavam) poučan. voda . na Istoku. objasnidbeni. ne vrijedi ni za sve dictum factum čit. nego iznosi i pouke didaktičar (grč. objašnjenja. didaktikos) umijeće poučavanja.

drva. psihologija individualnih razlika. ogovaranje difamiran (lat. termin difalco čit. izvanredna (ili: povlaštena) carina diferencijalni carinski sistem trg.). e. individualnih varijacija duševnog života i njihove uzročne zavisnosti diferencijalna sociologija znanost koja proučava oblikovanje društvenih slojeva iz oblikovanja profesija i podjela rada diferencijalna tarifa sustav u obračunavanju naplate prijevoza na željeznicama po kojem. difalko (tal. ogovaranje. diffamatio) širenje glasina. ili olakšavanje odnosno otežavanje uvoza iz određenih država. mat. diffamare) klevetnički. dio za koji je neka veličina veća ili manja od druge. deffamare) ozloglasiti. differentia) razlika. kočnica s dvostrukim djelovanjem diferencijalna psihologija znanost o duši koja se bavi razlikama u duševnim sposobnostima pojedinaca. razlika. diffamare) iznijeti (ili: iznositi) na loš glas. mat. kod prijevoza u masama (žita. razglasiti. difamacio civilis (lat. diffamator) klevetnik difamatorski (lat. diffamatus) ozloglašen. deficit. carine koje se za robu iste vrste različito obračunavaju. rok. npr. kad se netko hvali i razmeće kako ima na nešto veće pravo nego netko drugi difamator (lat. burzovni posao (ili: trgovanje državnim vrijednosnicama) pri čemu se vrijednosnice stvarno ne izdaju. razglašavati difenil tanki impregnirani papir u koji se umata južno voće (npr. neslaganje diferencija (lat.) trg. dio više analize koji uči kako se pronalazi vrijednost diferencijala . izvanredne prijevozne stavke diferencijalne carine trg. spona (veza) između motora — mjenjačke kutije (razvodnika brzine) — i kotača 285 diferencijalni račun diferencijalna kočnica teh. di-. prijevozne stavke bivaju razmjerno sve manje što je veća udaljenost. razlika u starosti itd.dielektrin dielektrin (grč. diffamare) klevetanje. oklevetati difamirati (lat. tj. beskrajno mala (infinitezimalna) razlika između uzastopnih vrijednosti neprekidno promjenjive veličine.) "izgubio sam dan" — izreka rimskog cara Tita Flavija Vespazijana (41—81 n.. differre razlikovati se) 1. psihologijom tipova. naranče) diferencija (lat. dan suđenja. pogrdan difamija (lat. teh.) prav. cilj im je pomaganje domaće trgovine (smanjivanje carinskih stavki za domaće trgovce). ugljena i si. mješavina sumpora i parafina diem perdidi (lat. nego se samo prima ili nadoknađuje razlika ukoliko im je vrijednost porasla ili pala diferencijalni račun mat. višak. nezasićeni ugljične hidrate sa dvije dvostruke veze između C-atoma dies (lat. 2. odbitak od cjelokupnog iznosa difamacija (lat. po nejednakim carinskim stavkama. dies dan) prav. manjak. klevetanje. različnost. kod motornih vozila. elektron) kem. u sposobnostima. ozloglašavati. nesuglasica. iznijet na loš glas difamirati (lat.) za dan u kojem nije učinio ništa dobro dieni (diolefini) kem. psihologijom razlika u spolu. ozloglasiti. netočan iznos. diffamatio civilis čit. sustav po kojem se carinske stavke za uvozne i izvozne proizvode za pojedine zemlje u koje se ti artikli uvoze ili iz kojih izvoze različito reguliraju i obračunavaju diferencijalni posao trg.

differens) različit. diffessio) nepriznavanje. v. differre razlikovati se) v. prav. nevjerovanje difilan (grč. prekidanje.) teško. imanje) difuzan (lat. koga je teško zadovoljiti. pronalaženje vrijednosti količnika dviju beskrajno malih veličina ih diferencijala diferencirati (lat. diffluere) razlijevanje. raspadanje. diffundere) izliti. diffusio) razlijevanje. prekinuti parnicu i odložiti je za drugi dan difisija (lat. difforme) nagrdan. dvolistan . odlaganje pretresa difizer (fr. širenje. di-. difforme) napraviti nakaznim. ružan. drukčiji. jogunast. fyllon list) sa dva lista.) diftongiranje (grč. skretanje svjetlosti zbog prolaska kroz uzak procijep. diferencija specifika (lat. mučan. diffluens) koji se razlijeva. sumnjičavost. dificilan čovjek. nezgodan. kompozicija za dva glasa diforman (fr. diffindere) kidati. difficile est satiram non scribere čit. diffidentia) nepovjerenje. diffissio) kidanje. pretvaranje jednostavnog glasa u dvoglasnik difundirati (lat. odvajanje. tj. osobito originalnosti rukopisa ili potpisa differentia specifica čit. raščlanjivanje nečega istovrsnog u raznovrsne dijelove. differre razlikovati se) razlikovati. di-. dva različita samoglasnika koji su spojeni u jedan slog (npr. ao. ždrijela difteritis med. koji pravi teškoće. npr. u svim pravcima odbijena (reflektirana) svjetlost difuzija (lat. v. raširiti. tvrdoglav difidencija (lat. differre) biti različan. diffuseur) naprava za izvlačenje repinog soka (u proizvodnji šećera) difluencija (lat. nerazmjernost. nepriznavanje prisegom nekog djela. prekinuti. uporan. nejednak. difthera oderana i uštavljena koža) med. itd. razliti. di-. determinizam diferirati (lat. sudsko nepriznavanje valjanosti ili originalnosti nekog dokumenta difesijska prisega (lat. diffessio jurata) prav. fthongos glas) gram. treći ton koji se čuje kad istodobno zvuče podjednako jako dva tona različite visine i čija je visina jednaka s razlikom broja titraj a onih dvaju tonova diferencijalno plaćanje isplata razlike pale vrijednosti državnih vrijednosnica ili akcija diferenciranje (lat. razvučen. rasprostiranje. nakazan. diffractio) fiz. akutna i veoma zarazna bolest koja se odlikuje upalom sluznice dušnika. ne slagati se difesija (lat. opširan. raspada. nesklad difrakcija (lat.diferencijalni ton 286 difuzija difindirati (lat. miješati se difuzijom. raznolik diferentizam (lat. fthongos glas) gram. razgrađuje difonij (grč. strog. praviti razliku. mat. io. otvor ili pokraj uskog neprozirnog tijela i nastajanje pojava koje se temelje na interferenciji difterija (grč. fone glas) glaz. razgrađivanje difluentan (lat. stvaranje razlika i različitosti iz istovrsnoga. pod definicija difficile (lat. neskladan diformirati (fr. dvoglasnik. poružniti diformitet (fr. differre) fil. mat. dificile est satiram non skribere "teško je ne pisati satiru" (poznata Juvenalova izreka) dificilan (lat. diffusus) rasut. pronalaziti diferencijal diferentan (lat. di-. difuzna svjetlost rasuta svjetlost. nagrditi.) log. eo. pretjerana opširnost i razvučenost u govorenju i diferencijalni ton fiz. prav. difterija diftong (grč. potrošiti (novac. razlikovati se. difficilis) težak. difformite) nakaznost.

osobito kopač zlata u Australiji digerencije (lat.) Papinov lonac. u proizvodnju šećera) difuziometar (lat. sisavci koji imaju slobodne prste na nogama diglota (grč. tj. podijeljena po knjigama. alkaloid koji se nalazi u pustikari digitalis (lat. digerentia) mn. nj. tj. dignitas) dostojanstvo. parom. udaljavanje od teme (npr.) bot. di-.: 287 diheksaedar uređaj za kuhanje koji se zagrijava vrelom vodom ili. međusobno miješanje raznih plinova i tekućina difuzijski postupak način dobivanja soka putem osmoze iz veoma sitnih režnjića repe (uveden 1865. kem. dyo dva. zool. otapanje čvrstog tijela u nekoj tekućini na umjerenoj temperaturi (u tzv. digitalis) kem. slovo u najstarijem grčkom alfabetu. gyne) bot. poveća zbirka odlomaka iz spisa starijih rimskih pravnika (Pandekta). di-. digitalis) prstni. digesta) mn. fiz. digerirnoj peći) digestiv (lat. metron) naprava za mjerenje brzine miješanja raznih vrsta plinova digama tj. di-. na žice) digitalan (lat. tj. glossa jezik) knjiga napisana na dva jezika. med. sredstva za probavu digerirati (lat. hex šest. digressio) skretanje. sredstvo koje pomaže probavi. velikodostojnik digitata (lat. udaljavati se od teme (osobito u govoru) digresija (lat. dvanaest. češće. laboratorijima itd. upotrebljava se za liječenje opeklina digestor (lat. tj. zbirka spisa koja je razdijeljena na pojedine odsjeke. pustikara (biljka iz porodice strupnikovica) digitar (lat. dignitarius) nositelj visokog zvanja. digestivus) med. pomaganje izlučivanja gnoja. dvostruko "gama" (gamma). prid. digger) kopač. druga ženidba. prav. gamos brak) drugi brak. a koju je priredio car Justinijan digestibilan (lat. npr. diffusio. med. gramma slovo) dvostruk znak za jedan glas. probavljati. osobina biljaka koje imaju dva tučka. površina. koje se često čuje u njihovu govoru) diginičan (grč.) mn. razdijeliti. Venere) od Sunca diheksaedar (grč. digestio) probavljanje. di-. druga udaja diger (engl. . naslovima i paragrafima. s dvije žene. tvrdu tvar u zagrijanoj tekućini omekšati i otopiti digesta (lat. astr. peć za zagrijavanje pješčane kupelji. biglota dignitet (lat. dostojanstvenost. čitalo se kao "v" (ime dobilo po tome što je imalo oblik dvostrukog "g") digamija (grč. mn. grč. autoklav digestorij (lat. digitus prst) način stavljanja prstiju pri sviranju (npr. koji se tiče prstiju (noge i ruke) digitalin (lat. probava. lonac za pripremanje hladetine od kostiju. sredstvo koje pomaže izlučivanje gnoja digestivna mast farm. digestorium) u kemijskim tvornicama. ugled. u govoru). gyne žena) bot. probaviti. di-. dvožene biljke. poliedar s dvaput po šest. digerere) razdjeljivati. biljke sa dva tučka (drugi red većeg broja klasa u Linneovom biljnom sustavu) digitacija (lat. parna kuhinja digić podrugljiv naziv za Talijana (prema "digo" — kažem. lj. najveća istočna ili zapadna udaljenost unutarnjih planeta (Merkura. sa dva tučka diginija (grč. mast pomiješana s terpentinom. digestibilis) probavljiv digestija (lat.difuzijski postupak pisanju. visoko zvanje digrama (grč. životinje s prstima. digredi) skretati. dž digredirati (jat. edra površina) geom.

u. diaballo prebacujem. u težim oblicima izaziva veliko mršavljenje i malaksalost dijabetičar (grč. dichotomia. a kod proteroginije ženski spolni organi dihotoman (grč. ret. veličina određena proizvodom dvaju vektora dijadeksa (grč.i dr. ženski ukras za glavu. Mjesečeva mijena (faza) kod koje se vidi samo polovica njegovog osvijetljenog kruga: psih. diadochos nasljednik) nasljednik prijestolja. podjela koja sadrži dva člana. ili ima u sebi šećera (diabetes mellitus). uza. dicha na dva. diabolus) vrag. način oplođivanja kod biljaka pri kojem se spolni organi razvijaju jedni za drugima. temno režem) podjela na dva dijela. zbijen) teh. sotonski dijabolizam (grč. kod proterandrije prije sazrijevaju muški. ne u isto vrijeme. diabetes) med. podjela roda na dvije vrste. dvostruki brak. temno režem) podijeljen na dvoje. diadijabaz (grč. diablerie) 1. sotona dijablerija (fr. 2. podrijetlom iz Kine. račvast dihotomija (grč. slična igri jo-jo dijada (grč. diabolos) vražji. biljke s hermafroditnim cvjetovima čiji su prašnici srasli u dva snopića (u Linneovom sustavu XVII. vragolija. gaz dijabetes (grč. vračarija. na.dihogamija 288 dijadoh šećera u mokraći (kod šećerne bolesti) dijabl (fr. diheksagonalna piramida v. levuloza koja se upotrebljava kod dijabetičara umjesto šećera dijabetometar (grč. diabaino prolazim. vražji posao dijabolo (grč. diable. najčešće gust i tamnozelen dijabaza (grč. metron) med. lat. adelfos brat) mn. šećeraš dijabetin (grč. didodekaedar dihogamija (grč. ne propuštati. osobito: nasljednici Aleksandra Velikog (dijadosi) u raznim dijelovima njegove države diheksaedarski. dyas dvojstvo) dijadski sustav brojeva. diabolo) vrsta igre. gamos brak) bot. diabetes. dyas dvoje. ili normalnog sastava (diabetes insipidus). raz-. diadeo vežem oko. diadechomai preuzimam) naslijeđe. prevedem. binarni sustav dijadoh (grč. diabolos) vražje djelo. za.. prijelaz. nosili perzijski kraljevi i grčki carevi. Leibnizova najjednostavnija podjela brojeva na klase. tj. preko. kao znak vladarskog dostojanstva. vladarsko dostojanstvo i vlast dijadika (grč. prelazak ili preobražaj jedne bolesti u neku drugu. diabasis) prolaz. dicht gust. dicha dvostruko. di-. diabetes) med. med. kruna. biti čvrsto priljubljen dija. podjela ljudskog biča na dušu i tijelo dihtati (njem. bolesnik koji boluje od šećerne bolesti. diabasis) geol. diabolos klevetnik.(dia) predmetak u složenicama sa značenjem: kroz. nasljedstvo. diadema) plava ili bijela traka oko čela koju su. usp. grč. čarolija. mineral iz starijeg paleozojskog doba. dvojina) mat. dakle. bot. tal. diabaino prolazim. dicha dvostruko. diabetes) med. pro. s obje strane. klasa) dijadem (grč. optuživanje protivnika s naznačivanjem kazne koja ga očekuje dijaboličan (grč. magija. dijadoha dijadelfija (grč. šećerna bolest koja je vezana sa znatnim izlučivanjem mokraće koja je. sprava za određivanje količine . sustav sa samo dvije znamenke (1 i 0). diabole) kleveta. igrokaz u kojem glavnu ulogu imaju vragovi (vrsta misterija) dijabola (grč.

na posebnom dijafanom. dijafano posuđe stakleno posuđe. diagnostikos) liječnik koji umije prepoznati i utvrditi bolesti prema njihovim bitnim oznakama ili simptomima dijagnostički (grč. pupanje. tj. diafoneo) koji se ne slaže u glasu. prosvijetlim. orao gledam. obloženo ili išarano zlatnim listi ima. koji zvuči nejednako dijafora (grč. diafoneo ne slažem se. diafyein izniknuti) bot. disharmonija. što je utemeljeno na pouzdanim znacima ili simptomima. preznojavanje dijaforetik (grč. diafaino prosjajim. ali u različitom značenju u jednoj rečenici dijaforetičan (grč. nejednakost. metron) fiz. diafragma. prosvijetlim) proziran. u novoj glazbi pod dijafonijom se pogrešno razumijeva kompozicija za dva glasa dijafonika (grč.dijadoha dijadoha (grč. geol. dijafanoradiranje fotografsko kopiranje bakroreza itd. skopeo gledam) med. spor. diafoneo) v. isparavanje kože. okrugao začetak mladice ili cvijeta biljke: zool. nejednakost. oko. diaforeo) koji pomaže isparavanje kože. popuštanje ili prestanak neke bolesti dijafan (grč. diaglyptos izrezan. diafragma) med. prosvijetlim) prozirnost dijafanometar (grč. bolest dijafragme dijafragmitis (grč. diaforeo raznosim) med. posebno za ukrašavanje prozora. dijadeksa dijadoza (grč. v. diafaino prosjajim. razdioba (ili: razilaženje) hranjivih tvari kroz tijelo. izrezbaren dijaglipti (grč. dijagnozirati dijagnostičar (grč. međusloj dijafonija (grč. diadechomai preuzimam) med. diakustika dijafonski (grč. različnost. ošit. nesklad. upala dijafragme dijaftoroskop (grč. diaftheiro kvarim. figure izrezane ili izdubene u ploči dijagnosticirati (grč. preznojavanje dijaforeza (grč. diafero) razlika. dijagnostički znaci bitni znaci ili simptomi neke bolesti dijagnostika (grč. mehaničko kontracepcijsko sredstvo dijafragmalgija (grč. preznojavanje dijafragma (grč. sredstvo koje pomaže isparavanje kože. diafaino. dijafane slike prozirne slike na staklu. izrezan. diafaino. disonanca. diagignoskein prepoznati) med. diaforesis) znojenje. nesloga. 289 dijagnozirati ponavljanje iste riječi. prepona u sjemenoj čahuri. pokretni limeni prozorčić (blenda) za otklanjanje rubnih zraka kod velikih dalekozora. diafaino prosjajim.utvrditi kod bolesnika . diaglyfein izrezati) izduben. skopeo promatram) uređaj za ispitivanje zagađenosti zraka dijaglifičan (grč. diadidomi dijelim) med. pa postakljeno. med. diagnostike) med. diafonia) prvobitno kod Grka: neslaganje u glasu. diagignoskein prepoznati) med. sprava za mjerenje i određivanje prozirnosti atmosferskog zraka dijafanorama (grč. diaglyptein) mn. znanost ili umijeće prepoznavanja i utvrđivanja bolesti dijagnoza (grč. u neskladu sam. ret. diagnosis) med. diafragma) anat. bot. algos bol) med. vidim) prozirna slika dijafanoskop (grč. pren. diagignoskein. v. naprava za osvjetljavanje mjehura pomoću električne svjetlosti dijafilm slike koje obrađuju jednu temu te su snimljene uzastopno na filmsku vrpcu kako bi se mogle povezano projicirati dijafiza (grč. opt. pregrada. prozirnom papiru dijafanitet (grč. diagnosis) med. prepoznavanje i utvrđivanje kod bolesnika neke bolesti po njezinim bitnim oznakama i pojavama dijagnozirati (grč. dio duge kosti između dviju jabučica. neslaganje.

pražnjenje crijeva 290 dijalektičan dijakinema (grč. za. dialektos) filol. diaklyzo ispirem) med. 2. dia kroz. dijahoretični organi organi za pražnjenje crijeva dijahoreza (grč. diachorheo imam proljev) med. kod gnostičara: dva međusobno isprepletena trokuta u kojima je upisano neko mistično ime Boga i koji su im služili kao hamajlija (Salomonovo slovo) dijahilon (grč. povijest jezika dijakustika (grč. koji pomaže urednu stolicu. med. grafičko (ili: crtežno) predočivanje nekog stanja. znanost o prelamanju zvuka dijalaga (grč. lat. omjera itd. prijelomni. dosjetljiv. diagonalis) u smjeru dijagonale. prelamanje zraka dijakliza (grč. domišljat . voda za ispiranje usta dijaklizma (grč. diagonalis) geom. u preko. razlikovanju. služi za umekšavanje ili ublaživanje dijahoretičan (grč. diagonios. di-agein provoditi. diakuo) fiz. diagramma) lik ili geometrijski crtež. vrsta ribe s bodljikavim perajama dijakritičan (grč. diaklyzo ispirem) ispiranje usta. dužina koja u višekutniku spaja dva nesusjedna vrha. diakrino prepoznajem. dialegesthai razgovarati. uređaj pomoću kojega se pronalazi i utvrđuje sposobnost pojedinih tijela za vođenje elektriciteta dijagonala (grč. dia. diakinema) med. note od pet linija.dijagometar znakove i simptome neke bolesti i na osnovi njih samu bolest. voda za ispiranje usta dijakopa (grč.. chronos vrijeme) lingv. diagrafein nacrtati. razlikovan. figura kojom se više razloga svodi na jedan dijalekt (grč. metron) fiz. dia. grafia) umnožavanje na litografskom kamenu crteža prenesenih na gumirani taft dijagrafika (grč. vrsta rude (bogate željezom). razlikujem) koji je utemeljen na prepoznavanju. dialektikos) koji odgovara znanosti o mišljenju. diaklao prelamam) fiz. dijagonal vunena tkanina s gustim križićima dijagonalan (grč. narječje. duboka rana) 1. diakrisis) procjenjivanje. koji je u skladu s tom znanošću. lat. razmicanje. 2. vrsta figure u kojoj se u neku smislovnu cjelinu umeću druge riječi. slika rada ili snage. diallage razlika. diakope rasjeklina. ret. svaki lokalni govor koji se razlikuje od službenog i standardnog jezika dijalektičan (grč. š i s). znakovi za prepoznavanje bolesti dijakriza (grč. odrediti prirodu bolesnoga stanja dijagometar (grč. skica) radi objašnjenja nekog činjeničnog stanja. pomirenje. stolica. kad se umjesto najljepše mi je kaže naj mi je ljepše. kos. savez) 1. glaz. diagrafein) vještina izrade skica. poprečan dijagraf (grč. diagonia. chylos sok. diaklao prelamam) fiz. presjek. crtež (ili: nacrt. koji je nastao putem prelamanja dijaklaza (grč. juha) flaster od biljnih sokova. radi zornog predočivanja određenih odnosa. statistike. diagrafein nacrtati) naprava za mehaničko crtanje perspektive prema prirodi dijagrafija (grč. ret. prelamanje svjetlosti. razdvajanje kostiju dijaklastičan (grč. plan. promjena mišljenja. vještina skiciranja dijagram (grč. dijakritički znakovi znakovi na slovima koji označuju njihove posebne glasovne vrijednosti (npr. prepoznavanje (osobito stupnjeva bolesti) dijakronija (grč. diachoreo) med. npr.

dialysis) med. i ret. figura u kojoj su udruženi pitanje i odgovor: pisac samoga sebe pita i odgovara. živa. umijeće znanstvenog raspravljanja. tj. dialyo rastavljam. dialyo) koji rastavlja. literarni umjetnički ob- 291 dijametar lik u antičkoj filozofiji koju su stvorili sofisti. olovo. vrata itd. u obliku razgovora dijamagnetizam (grč. onaj koji ispituje i proučava narječja. iambos) metr. a sam odgovara dijalogizirati (grč. mania strast) pretjerana uporaba dijalekta (narječja) u književnim djelima dijalelon (lat. Platon. dialegomai razgovaram. itd. najtvrđi. Sokrat i. definicija u krugu. dijalitički dalekozor vrsta dalekozora koji uklanja boje. dia pomoću. fort. cink.dijalektičar dijalektičar (grč. koji razdvaja. dužina koja prolazi kroz središte kruga. disputiranja. tijekom mišljenja. izložiti neku misao itd. smrt. lat. svojstvo nekih tvari u obliku prutića da se u magnetnom polju postave svojom dužinom okomito na pravac linija sile (ekvatorijalno). dialektos. snalažljivost u govoru. magnes magnetni kamen) fiz. dijereza i asindeton dijalog (grč. paramagnetizam dijamagnetometar (grč. najgušći. služi za premazivanje željeznih predmeta (ograda. zlato. logia) filol. adams. uređaj za mjerenje i ispitivanje dijamagnetizma dijamant (fr. filol. diamant) vunena tkanina s figurama i križićima dijamantna boja mješavina lanenog ulja i grafita. zaključak u krugu dijalema (grč. fil. allelon uzajaman) log. di' allelon.. razdvajam. onaj koji se vješto služi dijalektikom. supr. razlučivanje. tisk. dialeipo ostavljam razmak. ponovno ukidaju dijalektolog (grč. određivanje pomoću pojma koji se treba odrediti. dijalela dijalelus (lat. meduvrijeme.) dijamb (grč. v. izmjena tekućina. dia. gubljenje ili iscrpljivanje snage. tj. najsjajniji i najskupocjeniji dragi kamen koji se može brusiti samo svojim vlastitim prahom. dosjetljivost. bolesno stanje (osobito kod groznice) dijalitički (grč. najveća tetiva. di-. onaj koji je vješt u raspravljanju. talij. dialektos narječje. med. odvajanje kristaloida od koloida putem osmoze. dialektos. dijaloški dijalogirati (grč. znanost o kretanju mišljenja kroz proturječnosti koje se. dia kroz. od grč. grč. kristaliziran ugljik. dvostruki jamb. znanost o dijalektima dijalektomanija (grč. dialektike) umijeće razgovaranja (bilo s drugima ili sa samim sobom). srebro. adamas) min. dialogos) lit. fosfor. domišljatost. najsitnija vrsta tiskarskih slova. krivulje . akromatičan dalekozor dijaliza (grč. koji primjenjuje dijalektičku metodu dijalektika (grč. magnes. dialogos) razgovor dviju ili više osoba. fiz. fil. diamant. od grč. dialegomai) uvoditi na scenu više likova koji razgovaraju dijalogizam (grč. koji uništava. dialegomai) dati nečemu oblik razgovora. poznavatelj dijalekata dijalektologija (grč. bakar. dijamagnetne tvari ili dijamagnetna tijela su: bizmut. rov bez dna (veoma dubok) za sprječavanje upada neprijatelja u zaklon dijamantin (fr. logos) filol. prid. osobito. metron) fiz. stihovna stopa od četiri sloga: U — U — dijametar (grč. razmak. odvajanje sluzastih tvari kod osmoze. antimon. tropos diallelos) log. dialeimma) prekid. diametros) geom. promjer. dialektikos) dobar govornik. ili drugog pita.

pretvaranje u određen oblik dijanasologija (grč. razboritost. zagnojavanje dijapijeza (grč. slabo znojenje dijaporeza (grč. čir u prsima dijapijetici (grč. zagnojiti. procurenje krvi kroz vene dijapente (grč. umjetnost). razuman. diarium) kod Rimljana: dnevni obrok. krvavo znojenje. dia. npr. slika na posebnoj staklenoj ploči koja se pomoću projekcijskog uređaja (skioptikona) prenosi povećana na platno dijareja (grč. med. znanost o podrijetlu i izvoru spoznaje dijanoetičan (grč. pente pet) glaz. upropastim) ret. razum. koji pripada promjeru. oblog. sumnja) neodlučnost. diapedao probijem. osobito pluća. opća klonulost. dia lat. pvein) med. dianassein puniti. pril. maslina (II. dijanoetične vrline vrline (kod Aristotela) u kojima dolazi do izražaja razum (znanje. figura u kojoj se osobito podvrgava ruglu nečija neprilika ili nepriličnost. potpuno suprotan dijamorfoza (grč. pyein gnojiti. mišljenje. kroz pet tonova. danas: dnevnik. bot. zagnojavanje. logia) punjenje životinjskih tijela dijandrija (grč. dia. skroz. dijapijema dijaplaza (grč. diarrheo protječem) med. diaporesis zabuna. biljke sa dva prašnika u jednom hermafroditnom cvijetu. dianthes) bot. dia. knjiga u koju se unose dnevna zbivanja dijarija (lat.: Pristaje mu kao . diandria) dvomuževnost. sumnja (osobito kao retorička figura) dijapozitiv (grč. sredstva koja izazivaju umjereno znojenje dijapnoja (grč. mn. pyesis gnojenje. positivus) opt. svakodnevna groznica dijarizam (grč. morfe oblik) oblikovanje. diapneo isparavam) mn. klasa u Linneovom sustavu) dijanoegonija (grč. dia. dianoia razum) fil. diapassein posipati između) biljni prašak za posipanje rana dijapazon (grč. neizvjesnost. oblaganje ili mazanje cijelog tijela dijaplegija (grč. sposobnost mišljenja. namještanje uganutog ili prelomljenog uda. proljev dijarij (lat. uzetost dijapnoici (grč. diaria febris) med. kod Grka: oktava. karanfil) dijapasma (grč. kod Francuza: zvučna vilica dijapedeza (grč. prelomljene kosti dijaplazma (grč. danas: opseg jednog glasa ili instrumenta. elipse) i spaja dvije točke oboda kružnice dijametralan (grč. diapedesis) med. dijametralno suprotan sasvim.dijametralan (npr. med. diapneo ishlapim) med. izbijem. neodlučnost. diaplasis) med. pyein) mn. sasvim. sredstva koja pomažu gnojenje dijapijetičan (grč. plegma udarac) med. koji ima dva cvijeta. pyein) med. koji pomaže stvaranje gnoja. dianoia mišljenje. mudrost. npr. dia. posve. pas sav) glaz. dia. diaplasma) med. gone rađanje) fil. sredstva koja pomažu isparavanje kože. tj. dia. kvinta 292 dijarizam dijapijema (grč. dianoia) fil. osobito za kućnu poslugu. dia. zagnojenje) v. dyao unesrećim. za razliku od etičkih vrlina kod kojih se razum pojavljuje kao gospodar želja i strasti dijanoja (grč. probijanje krvi kroz opnu vena. blago isparavanje kože. voden razumom. značenje dijantus (grč. npr. koji bujno cvjeta (npr. potpuno. diametros) pr.

diastello razdvajam. praznina. vještina održavanja života. ustrojstvo. kratak. retorička figura koja se sastoji u pretjeranom umanjivanju. diastema razmak. njegovanje i održavanje zdravlja. udaljenost. čista kvarta. npr. dia. širenje srca i arterija zbog aktivnog skupljanja srčane muskulature (sistole). bot. s međuprostorima. pauza. velika dvorana s mnogo stupova. razvlači. rasutost. rastajanje. pa i ona digla nogu itd. supr. odvajanje. ugovor. diaspasma razdvojenje. kod starih Grka: dvorana u kojoj su stupovi bili međusobno udaljeni za tri debljine stupa dijastimometar (grč. diaspora) rasipanje. diaspeiro rasipam. sa- . ismijavanje. aterman. tzv. diatithemi) savez. diasyrmos) ruganje. Hrvati izvan domovine dijastaltičan (grč. koji se rasteže. diaskopeo svestrano razmatram) opt. svojstvo tijela da propuštaju toplinske zrake dijatermazija (grč. na staklu (dijapozitivu) u propuštenoj svjetlosti dijasostičan (grč. di-arthron) spajanje zglobova tako da budu sposobni za gibanje. u Novom zavjetu: Zidovi prognani iz Judeje i rasuti po drugim zemljama. degeneriranje biljaka dijastema (grč. v. stanka između dva stiha neke pjesme dijaspora (grč. diaskeuastes prerađujem) onaj koji kritički prerađuje neko staro djelo. gramatici: znak za rastavljanje dijateka (grč. naziv za prijevode četiriju evanđelja. osobito sloga koji je inače. diastasis) kem. razdvojim) razdvajanje. štiti dijasostika (grč. Vidjela žaba gdje se konj potkiva. rastavljam) poet. suprotno: hiperbola dijaskeuast (grč. stylos stup) arhit. oi ili ai tessares. rastavljam) koji se rastavlja. rastezanje. diastema) razmak. diathermaino progrijem) fiz. adijaterman dijatermanzija (grč. dia. u grč. razdvajanje. dijashiza dijasirm (grč. enzim ili ferment nađen u životinjama i biljkama koji djeluje na ugljikohidrate i čini da se škrob pretvara u šećer te znatno pridonosi metabolizmu dijastaza (grč. dijartroza (grč. protuprirodno razdvajanje kostiju ili hrskavice. dia. razdvaja. širi dijastatičan (grč. rastavljanje dijashizma (grč. diaspao razvlačim. s intervalima dijastil (grč. mn. thermaino grijem) fiz. diaschizein kidati) med. rengenskim dijaskopska projekcija opt. thermasia toplina) fiz. odrađivanje. razmaka dijastola (grč. osobina tijela da propuštaju toplinske zrake dijatesaron (grč. produživanje. dyas) dvojstvo. koji propušta toplinske zrake. sam po sebi. koji pretvara škrob u šećer 293 dijateza dijastaza (grč. diaschizein) med. metron) naprava za mjerenje udaljenosti. međuprostor. osobito Homerove pjesme dijaskopija (grč. dvojnost dijashiza (grč. dijasostici sredstva za odražavanje zdravlja i života dijaspazma (grč. prikazivanje prozirnih predmeta. zool. uređaj. prosvjetljavanje zrakama. diastello razdvajam. diastasis razdvojenost) kem. diastasis) razilaženje. Stari i Novi zavjet dijaterman (grč. diatithemi) raspoređivanje. koji čuva.dij artroza magaracu sedlo. diasozo spasim) med. razbacanost. osobito prozirnih slika. fiziol. ta tessara četiri) glaz. interval dijastematičan (grč. diasozo spasim) med. sastavak zglobova dijas (grč. spašava. evangeličke harmonije dijateza (grč. diastema) glaz. glaz. dia. cijepanje. diathesis. kidanje.

paskvila. vrba i dr. na granici između životinjskog i biljnog carstva (od njihovih ljušturica i nitroglicerina pravi se dinamit) dijatonička skala (grč. dispozicija dijateze (grč. diaireo razdvajam. bot. techne) znanost o načinu života korisnom za održanje zdravlja dijetetski (grč. razdvajanje. lat. veoma satirično i s grubim pikanterijama dijecan (grč. dijetetska sredstva sredstva korisna za zdravlje dijetist (lat. dietarius) v. u Kat. kućenje) gospodarstvo. diaeta način života) med. piće. med. rastavljen) mn. di-iemi. med. čas šaljivo. kritički polemični spis. diatomos razdijeljen. sjednice narodnih izaslanika dijetetičar (grč. diatomos podijeljen) min. diese) glaz. kućim. ae u ae. diaitetike sc. di-. dijetist dijetarski (lat. diaita lat. osobito krvnih žila dijeta (grč. korisno za zdravlje. četvrtina tona. dnevno dijete (lat. 294 dijurnist dijereza (grč. pripadnik (ili: član) dijeceze dijecije (grč. intervali u dijatonskoj ljestvici nisu jednaki dijatriba (grč. dijecezno pravo službeno pravo. npr. di-. fil. diaitao liječim. a druga samo ženske cvjetove. tzv. oikos kuća. silikatne alge. nadnice.dijateze stav. diaitao liječim) onaj koji uči kako treba čuvati zdravlje. razgovor. od Dioklecijana naziv za 14 glavnih dijelova Rimskog Carstva. dies dan) koji prima dnevnicu. razlika između velikoga i malog polutona. diurnus) dnevnih . ljestvica u kojoj je niz od 8 tonova podijeljen na 5 cijelih i 2 polustupnja. dnevnice koje prima službenik. "križić" kao znak da se jedna nota povisuje za pola tona dijurna (lat. npr. diatithesis) med. svaka mala promjena u tonu. diatribe) zanimanje. dnevnica dijurnist (lat. pobornik urednog i umjerenog načina života dijetetika (grč. čas ozbiljno. rastavljanje. scala ljestvica) glaz. uređenje. osobito: hrana koju u tu svrhu propiše liječnik. danas se upotrebljava samo u crkvenoj upravi (kod katolika: biskupija. omiljena metoda cinika i stoika po kojoj su izlagali svoja naučavanja. umjesto stalne plaće. spavanje i odmaranje). dieta) mn. fr. dies dan. narodni izaslanik itd. dies dan) sluga ili službenik koji radi samo za dnevnicu. pril. njegovanje zdravlja. dijetetski propisi propisi kojih se valja pridržavati da bi se očuvalo zdravlje. kod protestanata: župa koja se nalazi pod jednim superintendantom). bolesnička hrana. dies dan. dnevničarski. biljke kod kojih jedna stabla nose samo muške. upravljam) biskup kao upravitelj dijeceze. dom) sa dva doma dijeceza (grč. diairesis) gram. dioikesis gospodarstvo. koji se može lako dijeliti samo u jednom smjeru: fiziol. razdvajanje. topola. diaitao liječim) umjereno. dakle. dnevničar. zabava. raščlanjivanje jednog dvoglasnika (diftonga) na dva samoglasnika. sklonost nekoj bolesti. jednostaničan dijatomeje (grč. diurna) dnevna plaća ili nagrada. mjerodavno pravo biskupa dijecezan (grč. uprava. ckrvi: svećenik koji služi jutarnju misu dijeza (grč. "osnovne bolesti" ili sklonost bolestima dijatoman (grč. di-oikeo gospodarim. diateino istežem. uredan način života (s obzirom na hranu. držati dijetu živjeti jednostavno i umjereno dijetar (lat. oikos) bot.

pravda. dictio) jezik ili stil nekog pisca. krateo vladam) v. kolon dio. skopeo gledam) instrument za promatranje i utvrđivanje dikroizma kristala itd. basa (ili: suzafona) i od udaraljki diktafon (lat. di-. koji zapovijeda. dike pravo. pjesma koja se sastoji od dvije vrste stihova. zapovijed diktator (lat. dikolička pjesma dikordij (grč. dictare. dichroos. gitare (ili: bendža). herceg. di-. zadatak rađen po kazivanju u pero. pravda. dikearhija dikeologija (grč. luksuzna laka kola za dame. dvojezgreni dikolon (grč. dus. 2. diksilend (engl. ukras. jednospolne biljke koje imaju ili samo muške ili samo ženske spolne organe dikokičan (grč. Dike grčka božica pravde i pravedne osvete dikearhija (grč. dikyrios dvojak) pravosl. dike. način izražavanja. chorde žica) glaz. 2. kokkos jezgra) bot. dictamnum) jasenak. dixieland) džez-orkestar kakav su razvili bijeli glazbenici. izražavanje dikcionar (lat. kline ležaj. koji traži poslušnost bez pogovora diktatura (lat. a kojega su birali u izuzetno teškim prilikama za državu: 2. dictare) kazivati u pero. di. dux) 1. u starorimskoj državi: najviši službenik s neograničenom vlašću koja je mogla trajati najviše šest mjeseci. dvostruko mijenjanje boja dikromatičan (grč. pijavčica) bot. govoriti nekome tako da onaj kome se govori to zapisuje. di-. biljke kod kojih se prašnici i tučci ne nalaze u jednom cvijetu. dictatum) 1. kotyledon udubljenje. archo vladam) vladavina prava. bezuvjetni mir koji se mora prihvatiti i potpisati diktirati (lat. grč. onaj koji neograničeno vlada. postelja) bot. 2. odjeljak) poet. koji ima dvije jezgre. u Francuskoj: stupanj plemstva između princa i markiza. pravna država. prima ono što se govori i ponavlja kad se treba zapisati (služi umjesto stenograma) diktaman (lat. lat. dichroos. dictator) 1. slično fonografu. logia) pravo. foneo zvučim) uređaj koji. di-. svijećnjak s dvije ukrštene svijeće dikiš (tur.dik dik (fr. šara diklinije (grč. diktando. di-. dictatura) vlast diktatora. bez sjedala za kočijaša. sastoji se od trumpete. nego su podijeljeni na razne cvjetove.chros boja kože. znanost o pravu dikirion (grč. pravo. suprotno: despocija dikeokracija (grč. naređenje. zadatak napravljen po kazivanju u pero diktat (lat. rutvica (ljekovita biljka. vrsta mažurane) diktando (lat. šav. dike.) obrub. govoriti nekome . dvobojan 295 diktirati dikroskop (grč. biljke kod kojih se pri klijanju javljaju dva klicina listića dikroizam (grč. klarinete. pravednost. chroma boja) u dvije boje. di-. dictando)' pisanje po diktatu. režim koji uspostavlja diktator. mast) dvobojnost. vojvoda. kazivanje u pero. dictionarium) rječnik koji ne sadrži samo pojedine riječi nego i frazeologiju nekog jezika dike (grč. mit. pozaune. instrument s dvije žice dikotiledone (grč. neograničena vlast diktatura proletarijata prema povijesnom materijalizmu: državni oblik vlasti radničke klase (proletarijata) koji ona mora uspostaviti da bi osigurala ukidanje kapitalističke eksploatacije i kapitalizma te ostvarenje komunističkog društva diktirani mir mir koji se sklapa po diktatu drugih sila. a sa stražnjim sjedalom za slugu dikcija (lat. glasovira. dike) 1.

stručnjaka).) ptica (papiga. kaz. . diktyon mreža) med. voljen. dilatabilis) rastegljiv. zapovijedati. slavuj) dilogičan (grč. odugovlači. kon diliđenca (tal. tj. npr. sprava za mjerenje volumenskog širenja pojedinih tekućina dilatoran (lat. revnost. dilatio) odugovlačenje. vrijeme između činova diluencije (lat. nestručnost. objašnjenje. propisivati.diktitis što treba raditi. rasteže. koji se može proširiti dilatacija (lat. dilatorius) koji razvlači. dilogos) koji se može dvojako razumjeti. pruživ. dilatere. raskomadati) rastrgnuće.) mn. nedoučen. a druga disjunktivan (polilela) diletant (tal. raskinuće dilacija (lat. onaj koji je u nekoj struci površan. dilucidatio) prav. dilettare) ljubav prema umjetnostima ili vještinama. pren. dilacerare razderati. dilutio) razblaživanje. npr. poštanska kočija dilkuša (tur. propis (ili: naredba) o odgađanju roka dilber (tur. krasan. dvosmislica dilucida intervalla (lat. dilemma) neugodan položaj u kojem se nalazi čovjek kad se mora odlučiti između dviju podjednakih mogućnosti. bavljenje nečim iz ljubavi. dicere govoriti.) glaz. brižljivo izbjegavanje površnosti u poslovima. otopiti. diluere) razblažiti. onaj koji se bavi nekom umjetnošću ili vještinom samo iz ljubavi prema njoj ili radi prikraćivanja vremena (za razliku od umjetnika kao znalca. razdiranje. diligence) brzina. marljivost. propisati. metron) fiz. brižljivo. zatvorena kočija za prijevoz putnika. con diligenza čit. rastopiti. zaključak u kojem je prva premisa hipotetičan sud. diligentia) brižljivost. izjavan dilaceracija (lat. tumačenje dilucidirati (lat.) glaz. protumačiti dilucija (lat. odlaže dilatorij (lat. med. dilatatorius) koji proširuje. diluvium spiranje zemlje) poplava. gaseći se. dictus) gram. prav. diludium) odmor pri gladijatorskim borbama. razvlači dilatometar (lat. odgađanje roka dilatabilan (lat. otvarač. log. im. sredstva za razblaživanje diluendo (tal. ljubimac. širenje. oprati. bez stručne spreme 296 diluvij diletantizam (tal. sprava za proširivanje. dilatatio) rastezanje. rane dilatatoran (lat. veseliti diligencija (lat. hitrina. dilettante) prijatelj (ili: ljubitelj) umjetnosti. brza pošta. proširivanje. osobito duševnog bolesnika. pažljivo diližansa (fr. dilucidare) osvijetliti. trenuci svijesti i prisebnosti kod bolesnika. vino vodom. a ne profesionalno. diluentia) med. dragi. dilatator) med. objasniti. kaznu diktitis (grč. dilatorium) prav. sumnju. miljenik. zbrisati. npr. med. savjetovati. oteže. razbiti (npr. upala mrežnice diktivan (lat. dvojba. rastapanje. pažljivost. površnost diletantsko kazalište kazalište u kojem glume oni kojima gluma nije struka diletirati (tal. češće: lucida intervala dilucidacija (lat. smanjivanje jačine diludij (lat. differre odgoditi. pren. dilettare) zabavljati. zanosan. tzv. potop. dvosmislen dilogija (grč. grč. svijetli trenuci. s postupnim slabljenjem jačine tona dok se potpuno ne izgubi diluirati (lat. proširenje srca dilatator (lat. rasvijetliti. nepovjerenje) diluvij (lat. poplavljena zemlja.) prid. zavodnik dilema (grč. dilogia) dvojako značenje. lijep.

koordinatni sustav dimenzioniranje (lat. smjenjivanju dimitirati (lat. smanjenje. dimorfizam dimorfija v. četvrta dimenzija je "vrijeme". v. di-. da bismo to mogli odrediti. diminuere) smanjiti. oblik) koji ima dva oblika. ostavka. smanjivati. pren. dimorfizam geol. otjerati iz službe. otapalo za kaučuk i lak. zatucana. diminutio) smanjivanje. ili nekog dijela prostora koji predočavamo kao prazan. skratiti. dobro dimenzionirani zidovi zidovi čija je jačina dobro proračunana. dimissorium) isprava o otpuštanju. diminuto) u španjolskoj inkviziciji: optuženi za herezu koji nije. a koje je neposredno prethodilo današnjem dobu diluvijalan (lat. smanjenje. npr. proračunavanje veličine. jačini) diminuto (šp. diminutio capitis čit. suptrahend dimirbaš (tur. usp. dyo dva. diminucio kapitis (lat. prema teoriji relativiteta. nemoderna muslimanka) dimije (tur. dati ostavku dimorfan (grč. osobito onaj koji je izdao premalo sukrivaca (nakon mučenja ovakvi su krivci spaljivani na lomači kao nepopravljivi grješnici) diminutor (lat. popuštanje. stih koji se sastoji od dvije stope ili dva . presjeka dimenzionirati (lat. zamišljene ravne linije pomoću kojih se prostiranje nekog tijela i njegovih granica (površine. potrebne su nam tri dimenzije. diminutor) mat. doba u razvoju Zemljine kore kad su se ledenjaci počeli topiti. demirbaš) imovina dimisija (lat. popustiti (npr. umanjenost. dimensio) mjerenje. suziti. u snazi. jedan jampski stih od četiri stope. dimensio) mjerenje. zahvaljivanje na službi. umanjitelj. trg. smanjenost.diluvij alan 297 dimorfija stihovna takta. dimissio) smjenjivanje s položaja. sve slabije (tj. jačine. površina dvije. usp. poplavljen. diluvijalno tlo tlo poplavljenog zemljišta. ksilol dimijašuša žena koja nosi dimije. dimorfne biljke biljke čiji se cvjetovi javljaju u dva oblika. umanjivanje. diluvijalni čovjek pretpovijesni čovjek. pračovjek dimaher (grč. a linija jednu dimenziju. linije). di-.) sjevernoamerički novac = deseti dio dolara dimenzija (lat. dvočlan dimetar (grč. metron) metr. npr. zahvaliti se. umanjenje. smanjivati jačinu tonova) diminuirati (lat. dimensio) izmjeriti presjek. tri pravca koji se sijeku pod pravim kutom: dužina. dvoobličan. diluvijalni minerali minerali koji su nastali zbog posljednjih velikih promjena u Zemljinoj kori koje su nastale kao posljedica poplave. dva člana. umanjenje. prostiranje. dimissionarius) onaj koji daje ostavku na zvanje ili položaj dimisorij (lat. mogu određivati i mjeriti. građanska smrt diminuedno (tal. morfe.) prav. di-. otpuštanje. tijelo ima tri dimenzije (ono je trodimenzionalno). dimi) vrlo široke hlače istočnjačkog kroja (za muškarce i žene) diminucija (lat. meros dio) koji se sastoji od dva dijela. dimittere) otpustiti. građa dimeran (grč. postupno tiše. dimenzionirano drvo drvo za građu. diluvialis) potopni.) glaz. sve priznao. po mišljenju inkvizitora. pružanje. širina i visina (ili dubina). umanjiti. demisija dimisionar (lat. odbijanje od svote. kvaternarij dimetilbenzol kem. dajm (engl. machaira mač) gladijator koji u borbi ima dva mača ili mač i bodež dime čit. dimetiri izmjeriti.

koji proizvodi snagu dinamograf (grč. instrument za mjerenje snage povećavanja teleskopa dinamičan (grč. koji slobodno djeluje. din) geol. 1833—1896) dinamizam (grč. preanimizam dinamo (grč. energija koja djeluje). potencija dinamistika (grč. di-. metamorfosis) geol. pojavljivati u bitno različitim kristalnim oblicima. dynamis) pristaša dinamistike dinamična geologija v. ali neeksplozivnog tijela. glaz. umjesto s infuzorijskom zemljom. dynamis sila. a visok po nekoliko metara. okretanjem vodiča kroz magnetno polje dinamo-stroj v. morfe oblik) dvoobličnost. naprava (obično s oprugom) za mjerenje sila dinamometrija (grč. dinamo dinamoelektrični stroj v. dynamis. kratka glava. min. elastičnog. pješčani brežuljak. često kukast nos dinaroid čovjek nalik na dinarida . crne oči. metria) fiz. geodinamika dinamika (grč. snaga. i pored istog sastava. pomiješa s prahom slabo pečenog drvenog ugljena. npr. dina (kelt. sposoban. dynamis) koji se temelji na dinamici. demos narod. metron mjera) fiz. dynamis sila) eksploziv. tamna kosa. sile koje djeluju (ili sila. znanost o silama i o gibanjima koja te sile proizvode (dio mehanike). dynamis) naučavanje koje tvar i pojave u prirodi izvodi iz sila prirode dinamit (grč. mjera kojom se označuje jačina izvođenja dinamis (grč. zoon živo biće) fil. temelji se na pučkom govoru. dinamo dinamogen (grč. dynamis) sila. dynamis. svojstvo nekih tijela da se mogu. mjerenje sila. proizvode djelovanje i upravljaju njime u bilo kojem obliku. naučavanje o snazi obdarenoj sviješću i voljom dinarid (naziv prema planini Dinari) tip ljudske rase sa sljedećim karakteristikama: visok rast. dimorfija dimotiki (grč. obično s infuzorijskom ili dijatomejskom zemljom. ako se.dimorfizam dimorfizam (grč. dynamis sila) fiz. supr. javljanje dvaju različitih oblika kod živih bića. kokoš i pijetao. fiz. dynamike) 1. dug po nekoliko stotina. tlaka i vode) u nove rude dinamometar (grč. pješčani sprud dinametar (grč. prid. stvarnosti) mogućnost. naprava za automatsko bilježenje upotrijebljene sile dinamologija (grč. statičan dinamičar (grč. dynamis sila. dinamometrijski dinamozoizam (grč. dynamis. koji ima svoju snagu. preobražavanje ruda u velikim dubinama kamene ' kore (pod utjecajem visoke temperature. koji ima jako djelovanje. dynamis sila. (u Aristotelovoj filozofiji nasuprot energiji. jedinica sile u apsolutnom sustavu mjera: sila koja masi od lg daje ubrzanje od 1 cm u 1 sek. sposobnost. metron) opt. dynamis. grafo pišem) pokazivač sile. biol. dynamis sila. mješavina koja se sastoji od 75% ni- 298 dinaroid troglicerina i 25% nekoga drugog. logia) znanost o pojedinim prirodnim silama dinamometamorfoza (grč. genos podrijetlo) fiz. puk) varijanta novogrčkog književnog jezika. koji djeluje vlastitom unutarnjom i živom silom. dynamis sila) v. din (grč. mješavina se tada zove celulozni dinamit (izumitelj švedski kemičar Alfred Nobel. dynamis) stroj za proizvodnju električne struje mehaničkim radom. koji je stalno u pokretu. 2.

jak.). odnosno vladajućem domu. sauros gušter) zool. moavke dinkohotizam (šp.) kola za ručanje. kralj Trakije. tj. dynastes vladar) odanost vladaru. mn. avanturama dinofonitet (grč. Don Quijote) sklonost pustolovinama. vlastelin dinastičan (grč. Dio. n. anodos uspon) u radio-tehnici cijev sa dva elementa. strašan. šesnaest. diinsten) pržiti jelo na poseban način. lat.. dynastes) vladar. suprotno: monofiziti Diogen (grč. dynasteia vlast. sredstva protiv vrtoglavice. edra osnova) geol. strašan. svečan otmjen ručak. služi za unutarnje oblaganje peći s visokim temperaturama dinast (grč. brjegovi od živog pijeska koje nanosi vjetar. usp. u srednjem vijeku: posjednik viteškog imanja. dajningrum (engl. n. moć) vladarska loza. da je u podne po Ateni svijećom tražio 'ljude" itd. s malom primjesom vapna. med. Sokratov pojam autarkije podigao je do askeze koja odbacujući svaku životnu udobnost traži krajnje odricanje želja.) divlji ili poludivlji australski pas dinici (grč. st. din vjera. poliedar s dvaput po osam. dynamai mogu. koji je pristaša neke vladarske loze. deinos silan. mali čamac za jedrenje dingo (austral.) zaboga! dioda (grč. ateist Dio (tal. željeznog oksida i ilovače. današnje značenje: večera) 2. strašan.). onaj koji prezire svijet. Deus) Bog. Aziji (403—323 pr. pristaše kršćanske sljedbe koja je smatrala da su u Kristu bile dvije prirode. dajning-kar (engl. jačina glasa dinosaur (grč. dynastes) koji pripada nekoj vladarskoj lozi. prid. ornis ptica) v. Dioklecijanova palača ljetnikovac u obliku rimskog tabora koji je Dioklecijan izgradio nedaleko od svog rodnog mjesta Salone (Solina) — zametak današnjeg Splita dioktaedar (grč. točnije: antidinici dinigla podlanica. dioktaedarski diolen naziv za sintetičke tkanine Diomed 1.dinas-cigle dinas-cigle na vatru veoma otporno kamenje od čistog kvarca. lovrata (vrsta ribe) dining-car čit. pržina. e. pren. deinos. Diogenes "onaj koji vodi podrijetlo od Zeusa") filozof iz Sinope u M. sin Aresov. therion zvijer) vrsta pretpotopnog divovskog rilaša dinstati (njem. dinos vrtoglavica) mn.) 1. dinastije dinastija (grč. syz bez) bezvjerac. e. fysis priroda) mn. bio je veoma okrutan (svoje je kobile hra- . bezbožnik. pijesci. dyo dva. dinghy. okto osam. nazvan "Pas". niz vladara iz iste loze dinastizam (grč. podrijetlom Dalmatinac (3. dining-room čit. fone glas) lingv. trioda diofiziti (grč. deinos užasan. komarča. o njemu se priča da je stanovao u bačvi. i 4. površina.) blagovaonica dinirati (grč. glavni obrok. privrženost dinastiji dine (fr. božanska i ljudska. prud dingi (engl. dingey) šport. pirjati dinsuz (tur. deinos užasan. nije priznavao postojeće zakone i bio je prototip ciničnog filozofa. divovski pretpotopni gmaz (dugačak do 30 m) čiji kostur pokazuje karakteristike ptice i sisavca 299 Diomed dinoterij (grč. per Dio! (tal. dyo. mizantrop Dioklecijan rimski car. gospodar.diner ručak. sipine. gozba dine (kelt. di-. da je Aleksandra Velikog (kad ga je ovaj posjetio i rekao mu da kaže jednu želju) zamolio da mu se skloni sa sunca.

dia. prema njemu. Kastor i Polideur (Poluks). od osnivanja Rima dionizijski (grč. diorthoo ispravljam) koji ispravlja. bujno zelenilo). nimfa. osobito na uređajima za mjerenje. di-.. di-. dioreksin (grč. diorthosis uređivanje) popravljanje. staklo i dr. poboljšavanje. osmoza diostoza (grč. salitre i sumpora dioristički (grč. drvenog ugljena. teol.. orao gledam.20 m dioptrika (grč. dioptrikos) koji spada u dioptriju. Dios-kuri sinovi Zeusovi) mit. diorizo ograničavam. suprotno: apolonijski diopter (grč. dotjerivanje) diortoza (grč. otkriven 1684. med. mješavina pikrinske kiseline. jedinica za mjerenje jačine leće (jačina leće = recipročna vrijednost žarišne udaljenosti). starogrčke svetkovine u slavu boga Dioniza. anaklastika diorama (grč. sa Zeusom rodila Afroditu. ispravljanje uganutih ili iskrivljenih udova Dioskuri (grč. namještanje. nakon povratka iz rata bio je prognan iz vlastite kuće te se preselio na zapad i osnovao nekoliko novih gradova (i Primošten zovu "Diomedov otok") Diomeje staroatenske svetkovine u čast Herakla (naziv po atenskom heroju Diomu. g. činile su ih pretežito orgijanja i pijančevanja. Dionysos) mit. a drugi predmetu koji treba vizirati dioptričan (grč. orao gledam) opt. leća jačine 5 dioptrija ima žarišnu udaljenost 0. odvajam. pomicanje kostiju dioteleti (grč. Dioniz (grč. 2. dia-. izraz kojim Nietzsche naziva element pun snage i strastvenosti u životu i volji. starogrčki bog vina i vinogradarstva. piljevine. dia kroz. nerazdvojni prijatelji diosmoza (grč. osteon kost) med. pren. određivanje pojma diortotičan (grč. svladao ga je Heraklo i dao ga za hranu tim kobilama. Dionysos) fil. tiskanje) fiz. v. znanost o prelamanju svjetlosnih zraka kroz vodu. sin Tidejev. Heraklovu ljubimcu) Diona mit. razlikujem) koji objašnjava. dioptrične boje boje koje nastaju zbog prelamanja svjetlosti dioptričko ravnalo mesingano ravnalo koje ima dvije tanke metalne pločice s prorezima kroz koje se gleda (zastarjeli geodetski instrument za određivanje pravca na stolu za mjerenje) 300 dioteleti dioptrija (grč. prijatelj muza. od kojih je jedan okrenut oku onoga koji vizira. Bakho dionizije (grč. osmos guranje. jačina leće čija je žarišna udaljenost jedan metar. 2. četvrti Saturnov unutarnji satelit. odredba) fil. Krist se rodio 754. određuje diorit vrsta kamena vulkanskog podrijetla diorizam (grč. thelo hoću) mn. blizanci.Diomeje nio ljudskim mesom). sastoji se od dva dijela. vidim) opt. g. pristaše naučavanja o dvije prirode i . ponekad s likovima u pokretu. okrugla slika na prozirnom materijalu koja pomoću umjetnog osvjetljavanja pokazuje promjenjive svjetlosne tonove (dnevne i večernje pejzaže) ili tonove boja (zima. dyo. jedan od najvećih junaka pod Trojom. diorysso potkopavam) ekspolozivni prah. st. diorismos ograničavanje. izumio Daguerre 1822. tumači. bakanalije dionizijska era računanje vremena od Kristovog rođenja koje je uveo Dionizije Mali (Dionisus Exiguus). koji služi za ispravljanje (ili: namještanje. di-orao gledam kroz) prozirna slika. sprava za viziranje. Dionysia) mn. kći Urana i Geje. dioptron sve kroz što se vidi) opt. znanstvenik iz VI.

umijeće u javnom i taj- 301 diplosija nom vođenju pregovora između pojedinih vlada diplomat (grč. osobito na fakultetu sveučilišta diplosija (grč. diplos dvostruk. diploma) pomoćna povijesna znanost. povlastice. corps diplomatique) svi predstavnici stranih država akreditiranih kod neke vlade. diploo. slobode. dokos greda) izumrli golemi gušter iz skupine dinosaura. di-. diploma) poznavatelj i znalac u čitanju i tumačenju starih povelja diplomatika (grč. mudro. usp. ops. ponašati se oprezno. ditopsija . mudro i uglađeno diplomatrij (grč.dipetalan dvije volje u Isusu Kristu. pyrriche) metr. službeni organi koji se bave tim poslom. diplomatsko tijelo diplomiran (grč. svjedodžbu o položenom završnom ispitu. vremena kad su izdane itd. opos oko) med. osobito na visokim školama diplomacija (grč. diploma) zbirka povelja diplomatski (grč. pyge stražnjica) dvojna nakaza koja ima jednu glavu i jedan prsni koš. osobito u drami. ambasadorski. diplon) fiziol. petalon list) bot. osobito kod kostiju lubanje. oprezno. di-. originalnosti. povelja o imenovanju. na uglađen način skrivati svoje mišljenje i namjeru. podvostručenje diple (grč. sa dva cvjetna listića dipigus (grč. diploo.. kako bi se 'glumac upozorio da ne pogriješi u interpretiranju diplodok (diploos dvostruk. diploma) održavati vezu sa stranim vladama. znanost o poveljama. unutarnja stanična masa lišća i plodnice diploma (grč. prava itd. monoteleti dipetalan (grč. oslobođenju ili pomilovanju. uglađeno. što se tiče pregovora i veza između država.. stanični sloj između dviju tankih koštanih ploča. povelja kojom se ukazuje počast. diplasis dvostruk) glaz. što se temelji ili dokazuje na osnovi povelja. odlikovanje. imao je dugačak vrat i rep te je živio na kopnu i u vodi diploja (grč. načela i pravila koja vrijede u tom pogledu. pren. diploma) formalno posredovanje u međusobnim odnosima između civiliziranih država. državnički. oprezan i sumnjičav čovjek diplomatičar (grč. kao i sumnjivih mjesta u pjesničkim djelima. izaslanički. diploma) osoba koja u međunarodnim odnosima predstavlja neku suverenu državu. dvostruki pirih. svjedodžba o položenom ispitu. sa dva lista. diploma) povelja. tako da nakaza ima dvije stražnjice i dva para nogu dipirih (grč. voditi pregovore. diploma) koji je dobio pisanu potvrdu o nekoj počasti. pren. ponekad = diplomacija diplomatizirati (grč. dokumentirano. osobito ona kojom se daju dostojanstva. s mnogo takta. umijeće čitanja i pravilnog tumačenja starih povelja. diple) kritički znak u obliku položenog velikog slova ipsilona za označavanje pogrešnog načina čitanja. tj. dvostruki pianoforte. povelju o imenovanju na neki položaj ili neko zvanje diplomirati (grč. što spada u poslove jednog izaslanika u stranoj državi. pregovarati sa stranim vladama. diploma) poveljno. diplasios dvostruk) udvostručenje. stihovna stopa od četiri kratka sloga: U U U U diplazija (grč. di-. utvrđivanja njihove izvornosti. ali se tijelo ispod pupka udvostručuje. dvostruko viđenje nekog predmeta. diploma) položiti posljednji i završni ispit na visokoj školi. djelovati kao diplomat. diplomatski zbor (fr. pren. bot. s dvije klavijature koje stoje jedna prema drugoj diplazijazam (grč.

od proizvođača direktiva (lat. smjer linije. propis. cijelo razdoblje dok je ta vlast trajala. soma tijelo) rađanje dvostrukih nakaza (npr. a svrgnuta 9. komarči i dr. neposredan. dipteros dipteros (grč. dipteron diptih (grč. društvu i si. di-pteron krilo) mn. bez posrednika. pijaničko ludilo dipteralni hram arhit. diribere brojiti glasove) brojač glasova . upravitelj. znanost o dvokrilcima dipteron arhit. dupren. smjernica. IX 1795. direktoar direktorijalni (lat. voj.. smjer rada. podos stopa) metr. dvostopni dipodija (grč. direktni porezi neposredni porezi. ustanove i dr.. slika u dva dijela. zool. dipsa. per directum čit. dvostruka stopa. umj. trgovina kupovanje robe iz prve ruke. na živežne namirnice itd. koji radi bez okolišanja. di-pus) metr. npr. osnovana 22. zvanje i djelokrug ravnatelja direktorij (lat. umrlih itd. u Francuskoj revoluciji: najviša upravna vlast.) žiroskopski uređaj koji pokazuje smjer letenja u zrakoplovima kad zbog manevriranja magnetni kompas ne radi točno direkt (directus izravan) šport. dipsao žednim) koji žedni. npr. u boksu: udarac ispruženom rukom tako da ruka pođe najkraćim putem u smjeru protivnikova tijela direktan (lat.) pravim putem. rebus stvar) rebus koji ima dvostruko rješenje 302 diribitor direkcija (lat. pravilo o držanju u nekoj stvari. na dvije ploče ili dva platna. di-. pteron krilo. direktorij. dipsakos) med. dipsao) v. dat.. v. s dvije stope. di-. pteron krilo) arhit. diploos. dipteros dipteri (grč. directus) izravan. ptito padam) gram. ali tako da se na njoj razlikuju dva lica dipsakus (grč. res.. riječ koja ima samo dva padeža dirandl (njem. vrhovno upravno i nadzorno vijeće nekog poduzeća. dipsa žeđ. uputa za rad (u obliku naredbe) direktoar (fr. director) ravnatelj. 1799. directio) uprava. indirektni porezi posredni porezi. directorialis) koji dolazi od direktora ili direktorija (npr. koja se tada pojavila i imala klasicističko-antički karakter direktor (lat. di-. putanje jednog zrna direkcional (lat. mania) med. direktorijalno rješenje) diribitor (lat. koji izaziva žeđ dipsodičan (grč. npr. zavoda. hram ograđen sa dva reda stupova. moda u načinu odijevanja. diptychon dvostruko presavinuto) dvostruka ploča na sklapanje. directorium) vrhovna uprava.) uređaj koji se sastoji od dvaju nasuprot postavljenih jednakih električnih naboja dipren (fr. dvokrilci. bolest žeđi dipsetičan (grč. sijamski blizanci) dipodan (grč. v. krštenih. directoire) upravno vijeće. od dviju stopa. obadi. direbus (grč.diplosomija diplosomija (grč. dyo dva. direkcijska linija voj. porez na prihod. insekti sa dva neobrasla krila (muhe. di-. vrhovno upravno ili nadzorno tijelo u nekom poduzeću. di-.) dipterologija (grč. logia) zool. Dirndl djevojčica) ženska haljina u stilu tirolske nošnje. po imenu američke tvrtke Du Pont de Nemours) sintetički kaučuk diprosop(us) (grč. dipsetičan dipsomanija (grč. pus. spajanje dviju metričkih stopa u osnovni metar ili takt jednog stiha. per direktum (lat. prosopon lice) nakaza s dvije sljubljenje glave. koji voli piti. koji je u izravnoj liniji. pokućstvu i dr. dipteralni hram. sizigija dipol (grč. direktna. XI. strast za pićem. directiva) uputa. slika koja se može sklapati diptoton (grč. v. kod starih kršćana: popis rođenih..

dirieable) aerostat s motorom za pokretanje i uređajima za upravljanje Dirka mit. glaz. disciplinabilis) sposoban da se pouči ili dovede u red. upućivati. u mnogim složenicama: dvaput. onaj koji ravna izvođenjem glazbenog djela. tj.) po tonskoj ljestvici. u redu. alla diritta (tal. sudac u sporu disceptirati (lat. u pomorskom pravu: poslovođa brodskog društva dirigirati (lat. trošak disceptacija (lat. pril. dirimere) rastaviti. onda je disaža po zlatniku 0. držati u stezi. dvostruko dis.50 kn.025 kn) disbarizam (grč. discessio) odlazak. tonska ljestvica. ipak se bog Dioniz smilovao na nju te je pretvori ujedan izvor kraj Tebe (Dirkino vrelo).) šećeri sastavljeni od dvije molekule monosaharida (saharoza. ne zvučati skladno disaža (tal. debatirati discernirati (lat. dirupcija (lat. dirigere) upravljati. raspravljanje o pitanju koje još nije izvedeno načisto. spoznavati discesija (lat. tj. razvod braka discidij (lat. glaz. barys težak) naziv za pojave u organizmu koje uzrokuje smanjenje atmosferskog tlaka disborso čit.dirigent dirigent (lat. nastavna metoda. discernere) odvajati. dis) 2. disaccordare) ne slagati se. uviđati.(grč. odgovara hrvatskom nedis. na red. dis) 1. razdvajanje. koji se može nečemu naučiti disciplinirati (lat. crkveni). dis glaz. grčki Pluton. mučila kraljevu nećakinju Antipu sve dok je sinovi (Amfion i Zet) ne spasiše privezavši Dirku za rogove bijesnoga bika. znanstveni predmet. smetnja. disciplina) naviknuti (ili: navikavati) na stegu. red. pretresati. disagio) trg. neugodnost ili teškoća (u mnogim. od jednog tona do drugog dirižabl (fr. izdatak. dys) 3. prepreke za brak dirimirati (lat. teol. rukovoditelj. u strogoći. dives bogat) starorimski bog podzemlja. ukinuti. odvajanje. maltoza. disceptator) presuditelj. raz. razlika između boljeg i lošijeg novca. razvod braka disciplina (lat. predujam. razlozi za razvod braka.) tajna znanost. derendž na muci) kulučiti. razlikovati.) glaz. postupno. laktoza) 303 disciplinirati disakordirati (tal. nastava. suprotnost uopće disaharidi (grč.(lat. ravnati izvođenjem glazbenog djela dirimencije (lat. poluton koji se nalazi između tonova d i e dis. razvesti. discidium) raskidanje. okrutna žena tebanskoga kralja Lika. disciplina arkana (lat.50 kn u srebru. znanstvena grana. debata disceptator (lat. poredak (školski. tj. dys ne. disciplina arcana čit. uredba o tajnama disciplinabilan (lat. disciplinirane trupe dobro uvježbani i na red naviknuti vojnici . ne suglašavati se. poništiti dirinčiti (perz. znanost. a po jednoj zlatnoj kuni 0. upravljač. predmetak kojim se označuje loše stanje. ako je zlatnik 19. obavljati teške poslove diritta (tal. osobito medicinskim izrazima). proboj Dis (lat.(grč. dirigens) ravnatelj. broj koji nam pokazuje koliko se jedinica u srebru manje plaća za jednu jedinicu u zlatu (npr. disceptatio) rasprava. raspoznavati. na štetu lošijeg. znanstvena struka. rukovoditi. disborzo (tal. dirimentia) prav. disceptare) raspravljati. predmetak koji odgovara našem raz. vojni.) trg.te označuje razilaženje.) stega. razdvajanje. diruptio) probijanje.

disciplina) koji se tiče stege. dissertatio) znanstvena rasprava. raspad na sastojke .ne-. disseminatio) sijanje. baptisti. disertirati disertacija (lat.ne-.) diserirati (lat. dvostruko prelamanje zraka disdijapazon (lat. dys-. nonkonformisti i dr. suprotno: eugenika disgeusija (grč. nesporazum. dis-. dia. dys-. nepovjerenje u sebe disfunkcija (grč. osobito: širiti lažno naučavanje disencija (lat. dike pravda) nepravednost. rasijavanje sjemena živih bića po zraku. raz. nagrđivanje. rasipati. teškoće i jaki bolovi pri gutanju disfazija (grč. raznositi. grč. disgregatio) raspadanje. smetnja u govoru zbog nesposobnosti pronalaženja odgovarajućih riječi za predodžbe disfiguracija (lat. ne toliko po naučavanju koliko po ustrojstvu i obredima. osobito ona koja se podnosi sveučilištu radi habilitacije ili dobivanja doktorske titule (inauguralna disertacija) disertant (lat. bolestan sastav krvi. femi kažem) psih. neosjetljivost. independenti. pren. smetnje pri djelovanju nekog tjelesnog organa. dis-. dissenter) "onaj koji drukčije misli". diaklao prelamam) opt. funkcija) med. dissecare) v.ne-. kvarenje oblika. neistinitost. dissertare raspravljati) v. dvs-. aisthesis osjet. diskoverer (engl. disgregacija (lat. dys-. fasis izreka. disseminare) rasijati. euforija) med. kvekeri. tupoglavost disfagija (grč.ne-. figuratio) unakažavanje. disserere) v. disciplinski postupak istraga pretpostavljene vlasti protiv službenika zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti i određivanje disciplinske kazne discoverer čit. vijesti diseminirati (lat. octa. rasprostiranje (ili: raznošenje.) otkrivač. metodisti. geuo kušam. rasprostirati. nagrdenje. razvod. stegovni. dys. neraspoloženje. disekcija disektor (lat. disgenika (grč. isp. dys. soli itd. podrijetlo) rađanje duševno i tjelesno zaostale djece. reda. diaklao prelamam) opt. dys. npr. raščlanjivanje (ili: otvaranje) leša disektacija (lat. lat. disciplinska vlast pravo da se potčinjeni silom i strogošću natjeraju na obavljanje dužnosti. podnositelj disertacije sveučilištu disesteza (grč. haima krv) med. pronositi glas. teško gutanje hrane. raspadanje krvi diseminacija (lat. smetnja okusa. čest naziv za američke umjetne satelite disdijaklastičan (grč. heretik (ovako se na- 304 disgregacija zivaju u Engleskoj pristaše svih protestantskih Crkava koji su se. dis. koji pokazuje dvostruko prelamanje zraka disdijaklaza (grč. dissertator) pisac znanstvene rasprave. dissentio) razlika (ili: razilaženje) u mišljenju. razmimoilaženje s pravnim shvaćanjima disecirati (lat. odvojili od državne. nesloga disenter (eng. rasijavati. disertator disertator (lat. unakaženje. izumitelj. dissectio) rezanje nekog tijela. genos rod. pas sav) glaz. raščlanjivati rezanjem disekcija (lat. dissecare) razrezivati. dis-. dys. dys-. interval od dvije oktave disdikija (grč. episkopalne Crkve. nakaza disforija (grč. kao prezbiterijanci. širenje) nekog glasa. fagein jesti) med.disciplinski disciplinski (lat. nakaznost. očituje se u zahtijevanju posebnih jela. isp. okusim) med. osjećaj) psih. dissector) onaj koji vrši disekciju disemija (grč.

koji razdvaja. dima. dissimulare) kriti. dissimilis) ne biti sličan. chylos sok) med. kožna bolest na prstima ruku i nogu. suprotnost. licemjer disimulirati (lat. tajiti. dissimilatio) gram. disjectus) razbacan.: "Ili dođi. magle. pogrješan u tonu. gram.) glaz. kao srodni. razvod. neslaganje tonova. hydor voda) med. općenitijem pojmu. različitost.disharmoničan disharmoničan (lat. nekom višem. logično razdvajanje disjunktivan (lat. dissipator) raspikuća. dissidens) otpadnik. log. asimilacija disimilaritet (lat. dissidentia) rascijep. disjunktivni silogizam (ili zaključak) zaključak u kojem je prva premisa disjunktivni sud. odvojan. biol. rascijep. isključuje. nepažnja. npr. heretik disidij (lat. razvesti disjunkcija (lat. dis-. disjungere) odvojiti. raspršavanje. dissidium) razvod. javlja se u obliku mjehurića (sitnih plikova). dis-. grč. disjuncitvus) razdvojan. rastresenost. raspadanje žive supstance. harmonia sklad) neskladan. dis-. disjunktivni pojmovi oni koji su po svom opsegu odvojeni jedan od drugog. pretvaranje. dis-. pretvarati se disinvolto (tal. prirodno disipacija (lat. neusiljeno. rastaviti. onaj koji se razilazi u mišljenju. raspršen. raznorodnost disimilirati (lat. npr. koji remeti suglasnost disharmonija (lat. di-. a druga potvrđuje ili negira jednu od alternativa postavljenih u prvoj premisi . razasut disjungirati (lat. loš (ili: nepovoljan) sastav tekućina u tijelu (poglavito zbog loše prehrane) disidencija (lat. suprotan. kakofonija). prijetvornost. disjicere. a druga ne. ili piši". disjunktivni sudovi sudovi s disjunktivnim pojmovima. isključan. nesuglasnost. npr. Bečom umjesto Bečem). dissimulator) onaj koji nešto taji ili krije. odmetnik. nesklad. prikrivati. dimnjak s više postranih otvora na gornjem dijelu radi ravnomjerne raspodjele plinova disjektan (lat. toplina iz parnog stroja koja zagrije zrak disipator (lat. rascijep disharmonirati (lat. pas—mačka. pretvaranje jednog od dvaju jednakih glasova u neki drugi glas (npr. različitost u mišljenju disilab (grč. riječ od dvaju slogova. zatajivati. S je ili P1 ili P2). osobito vjerskom disident (lat. griješiti u tonu. grč. harmonia) glaz. s pojmovima koji se međusobno isključuju (npr. rasipnik. dissimilaritas) nesličnost. grč. dys-. razaranje promjena tvari u organizmu. bot. napunjenih bistrom tekućinom i praćenih svrbežom dishimija (grč. razbacivanje. nesloga. disjunktivne ili rastavne rečenice nezavisne rečenice koje izriču radnje od kojih se jedna može dogoditi. gram. odijeliti. razgradivanje organske hrane u listu. tj. razdor. rastavan. ali oba pripadaju. odvaja. dissimulatio) zatajivanje. tj. rasipanje energije i njezino pretvaranje u oblike koji se više ne mogu ponovno iskoristiti za rad. npr: muškarac—žena. prikrivač. disjunktivni veznik rastavni veznik (ili). dvosložna riječ disimilacija (lat. razlikovati se. razjednačavati disimulacija (lqt. cijepanje. licemjerje 305 disjunktivan disimulator (lat. isključenje. grč. dvoličnost. ne biti složan dishidrozis (lat. harmozo slažem se) ne biti skladan. usp. razjednačavanje. prikrivanje. različitost u mišljenju. ne slagati se. syllabe slog) gram. disiunctio) razdvajanje. katabolizam. dissipatio) rasipanje. nesloga. neslaganje. pogrešan ton (disonanca. razaranje metabolizma.

odbijanje postotaka pri isplaćivanju mjenica kojima još nije dospio rok plaćanja. koja je diskontira diskontinuiran (lat. disemija diskinezija (grč. neprodužan. kupovanje kratkoročnih tražbina. CD-a) 306 diskonto diskoidan (grč. prekidnost. dys-. obično od drveta ili željeza. eidos oblik) sličan disku. neprohodnost disklamacija (lat. automatske kretnje. dis-.) krug mladeži koja se okuplja kako bi slušala suvremenu glazbu i plesala. teškoća (ili: smetnja) pri gutanju hrane ili pića diskemija med. igra kod starih Grka već u Homerovo doba veoma poznata i omiljena. kod kojega je prestala veza. diskač diskobol (grč. decompte. disconto. koji nije u vezi sa zakonom kontinuiteta diskontinuitet (lat.-engl. odbiti. oznaka tonskih ljestvica koja naznačuje da c (ce) pada na prvu crtu diskatapozija (grč. tanjurast. unutarnji krug složenih cvjetova. odračunati. raznobojan. diskos) šport.) skupljač i ljubitelj nosača zvuka (gramofonskih ploča. suvremeni disk. discoloratio) obezbojenje. prestanak. diskonto diskontant (tal. disconto) trg. suncokreta diskant (lat. šaren diskont (tal. bole hitac) bacanje diska diskofil (grč. v. kineo krećem se) 1. dyskolia) nezadovoljstvo. nepriznavanje. continuere) prekinut. diskos. gubljenje boje. bez veza. clamare) poricati. diskontabilna mjenica ona koja se izdaje pouzdanim trgovačkim firmama u koje se ne sumnja da će ih točno i na vrijeme regulirati diskontni posao bank. ima promjer 22 cm. prav. escompte) trg. disc-jockey) osoba koja upravlja razglasnim uređajem u disko-klubovima ili na radiju bira glazbu uz popratni komentar disko-klub (grč. napravljena od kamena. odračunavanje. bole hitac) bacač diska diskobolija (grč. discolor) različite boje.. disclamatio) negiranje. med.disk disk (grč. katapinein progutati. negirati.-engl.ne-. eskontni posao diskontni račun trg. diskeo. u suvremenoj lakoj atletici bacanje diska ponovno je oživjelo. ne priznavati disko-džokej (grč. lažno poricanje svojih obveza disklamirati (lat. neprekidnost) prekid. sklonost nekih ljudi da sve stvari i pojave tumače i gledaju u crnoj boji. diskos. okrugla ili obla ploča za bacanje. dis-. fr. disconto) trg. npr. disconto) trg. npr. prekidan. usp. osoba koje daje mjenicu u eskont diskontar (tal. po odbitku određenih postotaka. suprotno: eukolija diskoloracija (lat. continuitas produžnost. sjeta. osoba koja prima mjenicu u diskont. kaseta. bot. 2. pločast diskolija (grč. trzanje mišića i si. discantus) najviši glas (kod djece i žena) = sopran diskantist (lat. izračunavanje sadašnje vrijednosti određene svote (tražbine) čije plaćanje tek kasnije dospijeva diskonto (tal. dys. kataposis gutanje) med. osobito mjenica čiji rok plaćanja još nije dospio. naknada . discantare) pjevač koji pjeva najviši glas. sličan tanjuru. dis-. diskos. željeza ili drveta. v. sopranist diskantni ključ glaz. turobnost. disko. blijeđenje diskoloran (lat. za gotovinu prije isteka roka. disconto) trg. a težak je 2 kg. osobito: kupiti ili prodati mjenice. neraspoloženje. neprodužnost diskontirati (tal.

discrimen) nešto što odvaja. nesuglasnost diskordirati (lat. vođenje računa o osjetljivosti drugoga. discretio. discernere. najveća opasnost. neskladnost. neograničeno sudsko pravo i . kon diskrecione (tal. neskladno (ili: neparalelno) ležanje jednog sustava mlađih slojeva na nekom starijem sloju ili pokraj nekog starijeg sloja diskordija (lat. diskretna veličina veličina kod koje dio prethodi cjelini. ustanova koja posuđuje nosače zvuka pojedincima diskrazija (grč. discordance) nesklad. ne slagati se. međuprostor. nejednak diskordantnost (lat. neprikladnost.diskonvenijencija 307 diskrimen vlast. šutljivost. fr. ormar) 1. po sebi različit ili odvojen. diskrecijski diskredit (lat. šutljiv. geol. fr. koji nije u skladu diskretan (lat. 2. razlika. ozloglasiti. veličina čiji dio služi kao mjera (stotina kao cijelo sastoji se od 100 jedinica). nesložan. diskrecionarna vlast slobodno. uzeti nekome dobar glas. diskrecijske godine godine zrelosti. da tijekom rasprave po vlastitom uvjerenju bira sredstva koja mu se čine svrsishodna. dys-. odvojiti. iznošenje na loš glas. koji se razlikuje od nekoga ili nečega. predati se na diskreciju predati se na milost i nemilost. nanošenje štete nečijem dobrom glasu diskreditirati (fr. fr. nesloga. discredit) nepovjerenje. veličina koja nema mjere u sebi (jedinica se ne sastoji od razlomaka). neskladnost diskordantan (lat. koji umije čuvati tajnu. nesuglasnost. discordare ne slagati se. pažljiv. na milost i nemilost. kriza diskonvenijencija (lat. pouzdan. loš glas. suzdržljiv. neskladnost. odudarati od pravilnog tona. krasis mješavina) med. ne ići usporedno s drugim tonovima. disrepans) koji odudara. razlika diskrepantan (lat. vrijeme koje se može još čekati od dana kad mjenici dođe rok pa do njezinog slanja na protest diskrecijski v. mudar. discretion) obzirnost i opreznost u govoru i ponašanju. razmak. odvojen. diskrecijski dani trg. kontinuirana veličina.) prema uvjerenju. diskreto. velikodušnost (pobjednika). međa. suzdržljivost. mat. oprezan. oprezno.creditare. kem. presudan ili kritičan trenutak. discrediter) lišavati povjerenja ili ugleda. gubitak kredita. tj. osobito predsjedavajućeg. granica. loša izmjena organskih tvari u tijelu diskrecija (lat. zbirka nosača zvuka koje posjeduje neka osoba ili ustanova. discordare) glaz. discordans) neskladan.. discrediter) lišavanje povjerenja ili ugleda. dis. discernere razdvojiti. con discrezione čit. 2. nepristojnost. ozloglašenje. discrepantia) nesuglasnost. nesuglasan. supr. neslaganje. a discretion čit. različnost. razdor. 3.) glaz. discretionnaire) ostavljen obzirnosti i osobnom mišljenju. godine punoljetnosti. a diskresjon (fr. discreto. ugled ili povjerenje diskrepancija (lat. koji umije razborito praviti razliku među stvarima i si. ne biti u skladu diskoteka (grč. fil. diskrecionaran diskrecionaran (fr. vodeći računa o glavnom glasu i o namjeri kompozitora diskrimen (lat. pažljivost. discretus razdvojen. diskrecijsko doba doba u kojem netko ima pravo odlučiti se kojoj će vjeri pristupiti. povjerljiv. diskos kolut. različit) 1. disconvenientia) nepriličnost. veličina kod koje cjelina prethodi dijelovima. gubitak ugleda (ili: vrijednosti) diskreditiranje (fr. discordia) nesloga. theke škrinja.

Crncima i Zidovima) i nacionalnim manjinama osporava ona prava i građanske slobode što ih uživaju pripadnici vladajuceg naroda. x 2 ) kvadratne jednadžbe: izraz koji se nalazi pod korijenom diskriminirati (lat. boja. discriminatio) u međunarodnim odnosima: davanje manjih prava pripadnicima jedne države nego što se daju pripadnicama drugih država. obespravljenje kolonijalnih. dislocatio) premještanje. isključivanje. intuitivan).diskriminacija 308 dislokacija diskutabilan (lat. discriminare) mat. disculpatio) opravdavanje. nedostatak važnosti. ali nije sposoban pročitati do kraja dislocirati (lat. dislokacijska karta zemljovid na kojem je prikazano diskriminacija (lat. zubima ili grkljanu) disleksija (grč. discutere) objašnjavati. pojmovne prirode (supr. šport. iščašenje. predavanje. sporan. dis-culpare) pravdati. dokazati nedužnost diskulpacija (lat. dys-. iščašiti dislogija (grč. razgovoran. facere učiniti) onesposobljavanje. razmjestiti. u razgovoru. pucanje Zemljine kore i poremećaji koji su s tim u vezi. qualis. poremećaji u govoru zbog nedostatka inteligencije dislokacija (lat. objašnjavanje putem izmjene misli i različitih stajališta diskusijski (lat. discutere raspravljati) o kojem se može diskutirati (raspravljati). usputan diskusija (lat. nesiguran diskutirati (lat. nekoga isključiti iz natjecanja zato što ne odgovara propisanim uvjetima natjecanja. podjela. dis-. razmještaj trupa na nekom području. činjenje nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. učiniti (ili: načiniti) nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. voj. raspravljati diskvalificirati (lat. opravdavati. nekog posla. viđenje) med. sljepilo za boje. izlaganje diskurzivan (lat. razdioba. kod određivanja korijena (x : . lalein tepati. lexis govorenje) med. facere) onesposobiti. vojsku. proglasiti nesposobnim ili nevažećim. dislocare) premjestiti. med. npr. med. razgovarati diskurs (lat. geol. nepodobnog diskvalifikacija (lat. uganuti. dys-. usnama. uganuće. premještati. nesposobnost osjetila vida da u podjednakoj mjeri zamjećuje sve boje spektra diskulirati (lat. smanjivati prava. razmještanje. nesposobnost čitanja (bolesnik može samo započeti čitanje teksta. discutere) govoriti. discriminare odvajati. discursus. poremećaj u izgovaranju riječi zbog bolesti ili kakvog nedostatka na vanjskim govornim organima (na jeziku. govoriti) med. razlikovati. onaj koji je čisto misaone. polukolonijalnih naroda ili narodnih manjina od strane vladajućeg naroda diskriminanta (lat. odvajati. dis-. razgovor. praviti razliku. istraživanje razgovorom. rasna diskriminacija socijalnopravni odnos u nekim državama koji pripadnicima drugih rasa (npr. koji razlaže . obilježiti nekoga kao nedostojnog. onesposobljenost za obavljenje nekog posla. fr. dys-. opsis vid. discriminare) dijeliti. qualis kakav. govor. nedostatak sposobnosti. razmještati. chroma. obespravljivati. graničiti diskromatopsija (grč. prikraćivati prava. prijeporan. isključenje dislalija (grč. logos) psih. discussio) raspravljanje. dys-. discours) razgovaranje. discursivus) log. discussivus) koji objašnjava. dokazivanje nedužnosti diskurirati (lat.

neslaganje. raspad (npr. tj. ugodniji dojam na uho disonantni interval glaz. ugovor o prekidu suradnje disolutan (lat. razum i biljka. braka). Dizni Volt. v. onaj čije istodobno zvučanje tonova ne zadovoljava naš sluh disonirati (lat. raspadanje nekog tijela. države. raspuštenost. koji rastavlja. osobito djelovanjem topline. dissolubilis) otopljiv. pareunos suprug. biti neskladan. raskomadati. nacrtao prve trik-filmove. rastopni. dissolutio) rastapanje. i . dissociare) rastaviti. dissonare) ne zvučati skladno. zdravstvena ustanova koja sprječava i liječi bolesti disparagij (lat. razvratnost. omekšavanje. membrum ud. razlikovati se disopija (grč. nego traži veću konsonancu (u sekundi. supruga) med. dio) dezintegrator za žito dismembrirati (lat. izdvajanje crkvene općine iz njezine dosadašnje župe dismembrator (lat. razgradnja molekula otopine na jednostavnije sastojke (ione) disocirati (lat. odnos dvaju ili više tonova čije zvučanje ne može zadovoljiti. opsis viđenje) med. glaz. rastaviti disonanca (lat. dissolutivus) koji otapa. dys-. dys-. dys-.dismembr acij a kako su trupe razmještene na nekom području dismembracija (lat. slavan je postao 1928. dissolvere) otopiti. dispensary) socijalna ustanova za besplatno liječenje sirotinje. koji rastapa. neskladan. Petar Pan) disocijabilan (lat. opsis) med. osobito članova vladarske kuće). men mjesec. disonija dispanzer (eng. dismembratio) komadanje. lakomislen. komadati. med. koji pripada otopini disolvencije (lat. razgradnja kemijskog spoja na njegove sastavne dijelove. disparatus) iz osnove različit. rastopljiv. nedo\ j- . zapravo Walter Elias (1901—1967). neobuzdan. sredstva za otapanje (ili: razblaživanje. disopsija disopsija (grč. raščlanjivati dismenoreja (grč. slabost vida. razdružiti. slabovidnost. nezdruživ disocijacija (lat.). član. Walt čit. dis-. razdvojiti disolubilan (lat. dis-paragium) nepriličan brak (s osobom iz nižega staleža. ne slagati se u glasu. dissociatio) razdvajanje. razuzdan disolutivan (lat. pojmovi koji ne pripadaju zajedničkom srodnom pojmu te nemaju nikakvih zajedničkih oznaka. disparatni pojmovi log. dissolventia) mn. menstruacija praćena bolovima (kao posljedica nedovoljne razvijenosti ili nepravilnog položaja maternice. Alica u zemlji čudesa. rastajanje. elektrolitička disocijacija fiz. rastavljanje) disolvirati (lat. slabo. raspuštanje (nekog društva). rastavljiv disolucija (lat. v. diso- 309 dispareunija lucijski kontrakt trg. može biti i posljedica neke bolesti unutarnjih spolnih organa) Disney. (kreacijom Miki Mausa). društva. osobito: podjela jednog kompleksa zemljišta na manje dijelove (parcele). neobuzdanost. membrum) odvajati dijelove iz neke cjeline. reo tečem) med. dissonantia) nesklad. npr. nejednak. 1922. razdor. dissociabilis) nespojiv. Pepeljuga. raščlanjivanje. dis-. koji ima prirodu otopine. dys-. kem. Pinokio. nesuglasnost. mezalijansa disparatan (lat. kasnije je u vlastitom filmskom poduzeću izradio svjetski poznate filmove s motivima iz priča za djecu (Snjeguljica. sentimi. nesloga. noni i dr. jabuka i vrlina dispareunija (grč. rastopiti. dissolutus) otopljen.

nadstojnik (osobito u samostanima) dispenzatorij (lak dispensatorium) ljekarnička knjiga s propisima za pripremanje lijekova. dispergere. groznice.) dispondej (grč. di-. dys-. premještanje displazija (grč. teško disanje (kod težih bolesti dišnih organa. raspršiti dispermatičan (grč. raspršivanje svjetlosti. 3. pepsis probava) med. plasso oblikujem. oslobođenje. osobito: slaba probava želuca zbog poremećaja u izlučivanju probavnih sokova . neskladnost dispaširati (fr. dvostruki spondej. ono što je stavljeno na raspolaganje. di-. dys-. homogene svjetlosti (boje). pojava da se složena svjetlost može prizmom razgraditi na svoje sastavne. sperma sjeme) fiziol. sa dva sjemena disperzija (lat.disparitet 310 disponenda dispeptičan (grč. ugovor o raskidanju zaključenog trgovačkog posla displicirati (lat. donator. dispenzacijski troškovi iznos koji treba platiti za jedno ovakvo razrješavanje ili oprost dispenzarij (lat. displeist persns (engl. osobito kod prepreka za brak. pepsis probava) koji teško probavlja dispeptičar (grč. dis-pensare) podijeliti. dispergere) rasipati. rasuti. različitost. 2. razasut dispescirati (lat. dispendere) zavod za besplatno davanje lijekova sirotinji.) mn. dijeljenje. rasađivanje. osobito u vezi sa štetom na moru.) raseljene osobe displantacija (lat. radnik koji iz jednog središta. upravlja cijelim tijekom proizvodnje nekog mehaniziranog poduzeća dispenzacija (lat. dys-. displicentiae pactum čit. displicencije paktum (lat. sirotinjska ljekarna dispenzator (lat. mehaničkih smetnji i dr. dis-pescere) rastaviti. sipnja. oprostiti dispepsija (grč. srca. dis-plantatio) presađivanje. dispensatio) razdvajanje. dispensator) darovatelj. opremljenog potrebnom signalnom aparaturom i sredstvima veze. razdvojiti. upravitelj. ne sviđati se. ravnatelj. dispaširati). pnoe disanje) med. dispersio) opt. pripremati i izdavati lijekove. knjige koje je knjižar no raspoloženje žene za spolni odnošaj disparitet (lat. displicentia) nedopadanje. farm. djelitelj. dvosjemen. regulirati račune displaced persons čit. dispersivus) raspršen. displicere) ne dopadati se. elementarne. podijeliti među zainteresirane (v. dispacher) pom.stihovna stopa od četiri duga sloga: disponenda (lat. dispatch hitno obaviti) 1. razdijeliti. dys-. ne biti po volji dispnoja (grč. osobito u knjižarstvu. oprost. sporne svote. nekih živčanih poremećaja. razrješavanje od neke obveze ili smetnje u pojedinačnom slučaju. procijeniti ili nadoknaditi brodsku štetu dispečer (eng. pepsis) onaj koji pati od slabe probave dispergirati (lat. pneo dišem. službenik koji vrši razdiobu električne energije na više međusobno povezanih električnih stanica. tvorim) nenormalan razvoj nekog organa ili cijelog organizma displicencija (lat. astma. spondeios) metr. osloboditi od obveze ili kazne. nesviđanje. ljekarnički zbornik dispenzirati (lat. dis-par) nejednakost. službenik koji regulira kretanje vlakova na jednom dijelu pruge.ne-.. poremećaji u probavnim organima (želucu i crijevima). rasap boja disperzivan (lat. dys.) prav.

disputatio pro gradu) disputant (lat. pobuditi nekoga na nešto. dyspraxia) psih. krađu). dis-proportio) nerazmjer nost. poslovođa. disputare) prepirka. kojim se može raspolagati disponibilitet (lat. sklonost nekim bolestima.) dispozicijska sposobnost prav. dispozicijski fond novac stavljen nekome na raspolaganje u određene svrhe. tj. roba koju naručitelj zbog loše kakvoće ili zakašnjenja neće primiti. sudionik u disputiranju disputirati (lat. nedostatak razumijevanja za praktičnu uporabu pojedinih predmeta disproporcija (lat. raspoloživost. disponere) razmjestiti. habilitacijska disputacija. raspoređivati. predavanje). prirediti. točnog poimanja i razumijevanja značenja nečega. raspoloženje. lišiti posjeda dispozicija (lat. mala nesposobnost vršenja nekih pokreta. velikih poduzeća itd. formula presude dispozitivan (lat. imanjem. sposobnost za samostalno obavljanje poslova 311 disputirati dispozicijsko dobro trg. razmještaj. sređivanje. osobito: javna znanstvena rasprava u kojoj jedna strana (oponent) nastoji opovrgnuti ono što je druga strana (respondent ili defendent) tvrdila. glazbu. disponibilis) raspoloživ. odluka. propisuje. osoba koja je ovlaštena upravljati poslovima neke trgovačke kuće disponibilan (lat. promocijska disputacija. nacrt (rasprave. dispositivus) koji se tiče raspolaganja nečim ili uređenja nečega. razmještati. mala apraksija. predavanja). disponens) upravitelj. ukloniti (ili: otjerati) s posjeda. zločin. nejednak disprozij (grč. sporiti se. disputans) v. dobre volje disponirati (lat. a da se ne mora polagati račun (npr. oraspoložiti. element. dispossessare) prav. vrijeme između aktivne službe i mirovine (dok se prima akontacija mirovine) disponiran (lat. pripremanje. disputatio) raspravljanje. dispositiva) prav. kod raznih ministarstava. skica. sposobnost raspolaganja nečim. dispositio) raspored. zaduživanja ili otuđivanja imovine dispozitiv (lat. lat. odlučuje dispraksija (grč. znak Dy disputa (lat. raspolagati (novcem. vedar. voj. disponibilitas) stanje nečega što je na raspolaganju. urediti. spor. prilagoditi. atomska težina 162. lišenje posjeda disposesirati (tal. sklonost. ograničenje slobode primanja obveza. dis-proportionalis) nerazmjeran. disputator) raspravljač. disputare) prepirati se. plan (npr. koji naređuje. srediti. nadmetanje riječima disputabilan (lat. raspravljanje. ali ih nije prodao te ih stoga ponovno stavlja na raspolaganje izdavaču disponent (lat. sposobnost za pravne poslove. uređivanje. dysprositos teško pristupačan) kem. dobra volja. disputabilis) sporan disputacija (lat. lišavanje posjeda.disponent primio radi rasprodaje. rješenje. dispossessio) prav. imanjem). za bitku). redni broj 66. nejednakost disproporcionalan (lat. med. disponens) raspoložen. znanost. osobita sposobnost za nešto (npr. danas se još vrši radi dobivanja akademskih počasti (inauguralna disputacija. pripremiti (članak.46. članka. raspolaganje novcem. disputator disputator (lat. na raspolaganju. nego je stavlja prodavaču na raspolaganje dispozicijsko ograničenje prav. osobito: voditi znanstvenu raspravu . nagovoriti disposesija (lat.

supr. dystychia red) 1. dis-. truljenje jetara koje uzrokuju crvi u jetrima (Distomum hepaticum). distinctivus) koji odvaja. ozloglašenost disritmija (grč. dis-. fr. dvoredan distihija (grč. rastegnuti distenzija (lat. kratkotrajno električno pražnjenje (za razliku od električne struje kod koje se električne mase kreću ravnomjerno i trajno utvrđenom putanjom) distanazija (grč. dva stiha zajedno. naučavanje koje poriče svrhovitost i savršenstvo svijeta. tikto rodim) med. dvostruki red. razlikuje. dys ne-. di-. logia) fil. istaknut distingvirati (lat. pokuditi disrenomiran (lat. otmjen distokija (grč. nedaća. apsolutno proturječe teleološkom shvaćanju života i prirode distencija (lat. reputation) loš glas. rađanje blizanaca distomatoza (grč. metiljavost distonirati (tal. nesreća. otmjenost. renommer) iznijeti na loš glas disreputacija (lat. dakle. različit. di-. razmak. grč. stoma usta) med. kao takvi. zaseban. stichos) 2. jahanje na distancu dugotrajno jahanje (kad se konje ne zamjenjuje). odnosi u prirodi i kulturi su 312 distonirati nesvrhoviti i štetni za život te. di-stinguere) koji se razlikuje od drugih. dvostih. dis-. obujam. log. teleios savršen. fr. rhytmos sklad. distichon) metr. potpun. distencija distih (grč. nepravilnost disruptivno pražnjenje (lat. fr. distantna. dis-tendere) med. distantia) udaljenost. distonare) glaz. borba s dušom. silom istegnuti. nesklad.disreforma disreforma (lat. distincuts) odvojen. stvaranje dvostrukog reda trepavica (kao bolest) distingviran (lat. dis-. zla sudbina. renommer) ozloglašen. tj. dys-. di-. osobito trepavica distihijaza (grč. nesretan slučaj distihija (grč. jasan. razlikovati nešto od nečega. distentio) v. položaj distinktan (lat. fr. izići iz r pravog tona. resommander) loše preporučiti. rezerviran. svirati) . distantia rastojanje. dis-. di-stinguere) odvajati. na lošem glasu disrenomirati (lat. dis-. reforme) loš (ili: neuspio) preobražaj ili preokret disrekomandacija (lat. dis-tendere) zategnutost. razlikovan. distans) šport. dis-. mjenica mjenica na drugo mjesto kod koje su. stichos) s dva reda. distenzija distendirati (lat. naglo pražnjenje elektriciteta. razlika. metron) instrument za određivanje udaljenosti disteleologija (grč. iskazivati nekome posebnu pažnju. ugledan. dys-thanatos) teško umiranje. fr. resommandation) loša preporuka. distingvirati se isticati se distinkcija (lat. točno razlikovanje pojmova. distinctio) razlikovanje. heksametar i pentametar (koji dolaze jedan za drugim) distihičan (grč. raz-. fr. eutanazija distanca (lat. razmjer) nedostatak ritma. napregnutost. suviše visoko ili suviše nisko (pjevati. razgovijetan. otmjen. opseg. izraz za konja koji još nije stigao ni do distantnog stupa (koji se nalazi 200 metara ispred cilja) u trenutku kad je pobjednik već prošao cilj. disrumpere) fiz. kuđenje disrekomandirati (lat. di-. stichos red) med. razumljiv distinktivan (lat. med. pri marširanju: držati propisan razmak. držati distancu voj. nepristupačan distancometar (lat. mjesto izdavanja i mjesto plaćanja različiti distanciran (lat.

prvobitno: burna i oduševljena pjesma u slavu Bakha. zanosno. strofe) poet. zabaviti. di-. bolestan sastav mokraće. područje. skrenuti pozornost s nečega. tetra četiri. dittos dvostruk. prevrtanje (očiju). dys-. zbuniti. disuria psychica čit. velika terca ditopsija (grč. uron mokraća) med. razdioba. mjerodavnost. distringere. odvojiti. distributivno rješenje prav. raspoređuje. razdavač darodavatelj distribuirati (lat. interval koji se sastoji od dvaju cijelih tonova. sudsko rješenje o podjeli stečajne mase među vjerovnike. po dva itd. razdjeljivati. razvući. distributivus) koji dijeli. kao u ditirambu ditomija (grč. poliedar s dvaput po četiri površine ditiramb (grč. di-. pojam koji se odnosi na svakog člana neke skupine ili klase (supr. nepažnja. uganuće nekog uda. pristaše razjedinjenja SAD-a disuniran (tal. distribuens) razdjeljivač. trochaios) metr. di-. trofe hrana) med. thrix.) distrihijaza (grč. odvajati slomljene ili oštećene udove distrakcija (lat. razdor. osnova) geom. razdjeljuje. distringas) prav. prodaja distribucija (lat. di-. distributio) podjela. boga vina i uživanja. distihijaza distrikt (lat. orao gledam) v. odvući. disunire) mn. trichos dlaka. temno režem) razdvajanje. osujećenje. rastavljen. razdijelni. disturbatio) rasap. čitavog organizma 313 ditta disturbacija (lat. distribuere) razdijeliti. iskrivljenje distrahirati (lat. dvoboštvo ditetraedar (grč. razvesti. disunire) razjediniti. rasporediti. rastavljanje na dva dijela ditonus (grč. disunire) razjedinjenje. edra površina. med. razdvojiti disurija (grč. distrahere) rastresti. distortio) med. med. distractio) rastresenost. theos bog) onaj koji vjeruje u dva boga. burno. potpis na pismu. nesloga disunionisti (tal. diplosija ditrohej (grč. zabavljanje. di-. raspored distribuent (lat. razvrgnuće. nekog njegovog dijela L. v. razonoditi. districtus) sudski kotar. ukinuće disunija (tal. disunire) razjedinjen. danas: lirska pjesma nadahnuta osjetilnim užicima što ih pruža život ditirampski (grč. razmještajni. razvoditi. theos bog) vjerovanje u dva boga. prav. distributivni broj broj koji pokazuje koliko dolazi na svakoga (po jedan. otuđivanje. odcijepljenje.: kolektivan pojam). rastaviti. dithyrambos) oduševljeno. rasporedni. odvajanje slomljenih ili oštećenih udova. odvojen disunirati (tal. zabava. dithyrambos) nadimak boga Bakha zbog njegovog tobožnjeg dvostrukog podrijetla od Semele i Zeusa. okrug. smetnje pri mokrenju. razonoda. djelokrug distringas (lat. dys-. dvobožac diteizam (grč. mjenice trgovca koje ima u trgovini. pjesma koja se sastoji od dvije strofe distrofija (grč. distributivan pojam log. disurija psihika (lat.) trg. ditonos) glaz. razmješta. dys-. stih ovna stopa od četiri sloga: — U — U ditta (tal. di-. poremećaji u prehrani jednog organa. poet. dvostruki trohej. naredba o pozivanju pred sud. podijeliti. vlas) med.) nemogućnost mokrenja pred drugima zbog stidljivosti diteist (grč.distorzija distorzija (lat. razmjestiti distributivan (lat. punomoć za popisivanje stvari distrof (grč. zabavljati. iščašenje. razdavati. ime pod .

govoriti bez veze. granasto razvijanje jedne žile divergencija (fr. skretanje neprijateljske pozornosti na drugu stranu. ljudeskara Div u nekim hrvatskim prrijevodima: ime za starogrčkog boga Zeusa (prema grčkoj deklinaciji: nom. di-. divan) govoriti. u određeno vrijeme. izdvajanje (ili: izlučivanje) mokraće div (tur. skretanje. ret. razonoda. ljudina. divertissement) zabava. med. mat. zbirka spisa ili članaka. djeljenik dividenda (lat. tajno vijeće bivših sultana. udaljavanje od teme (u govoru i pisanju) divagirati (lat. diversitas) različnost. osujećivanje određenih namjera. različit oblikom diverzija (lat. unošenje promjena diverziforman (lat. biće ljudskoga lika i izuzetno velike snage. carinarnica. ples na pozornici. divertere) odvojiti. razgovarati. divagari) tumarati. pren. biti različitog mišljenja divertimento (tal. pjesnika: ljubavnica. trabunjati. raznovrstan. razdioba vlage po tijelu. obožavana.) podijeli na jednake dijelove (oznaka na liječničkim receptima) dividend (lat. osobito pjevačica.) podijeli pa vladaj! v. čiji se zbroj članova neograničeno povećava ukoliko . promjena. Dia) diva (lat. govorenje bez veze. gen. uron mokraća) med. udaljavanje jednog od drugog. mali balet. udio u dobitku koji. dividendus) mat. razveseliti. kod tal. raznolikost divide et impera (lat. Dii. istočnjačka ležaljka s jastucima (za sjedenje i spavanje). odlutati.diuretik 314 dividenda se više članova uzima. odvratiti. kaz. divaricatio) fiziol. divergere) razilaziti se. lutati. razonoda. razonoditi. Zeus. koji se razilazi. odstupati. danas: poznata i slavna glumica. voditi ljubav. med. dividirati divide in partes aequales čit. divergentne linije linije koje se udaljuju jedna od druge. udaljavati se jedno od drugog. voj. razmicati se. osobito pjesama (npr: Goetheov "Zapadno-istočnjački divan") divaniti (tur. supr. raznorodnost. prid. Dios. gigant. trabunjanje (osobito kod duševnih bolesnika).) glaz. divergence) razilaženje. ašikovati divarikacija (lat. raznolik. svakovrstan (diverzna roba) diverzifikacija (lat. popis poreznih obveznika. diversus) različit. razgranavanje. diversio) odvraćanje. firma diuretik (grč. pren.) mit. ples i pjesma između činova. uron mokraća) med. dat. zabavljati divertisman (fr. divagatio) tumaranje. sredstvo koje pospješuje mokrenje. med. diuretičan diureza (grč. konvergentan divergirati (lat. pripada svakom dioničaru u nekom dioničkom društvu prema broju njegovih dionica ili kojim se trgovina ili poduzeće vodi. ak.) trg. forma) nejednakog oblika. lit. divergens) koji ide u različitom smjeru. raznovrsnost. diversificatio) mijenjanje. lutanje. lako i ugodno glazbeno djelo. divide in partes ekvales (lat. divertimento diverzan (lat. promjena smjera. različnost. diversus. draga divagacija (lat. di-. neočekivan napad. gorostas. diva) božanska. udaljavanje divergentan (lat. ret. kolos. udaljavati se od teme divan (perz. zabavna kompozicija divertirati (lat.) tursko državno vijeće. zaboravljanje neugodnih misli i briga diverzitet (lat.

) ono što se može dijeliti. vidovnjak. proročki divinizacija (fr. dicere reći. podijeliti. podjela obujma jednog pojma. npr.) onaj koji može predviđati.: Tijela su dijelom čvrsta. jedno pokraj drugog. nebeski dixi čit.) tako da je sposobna za samostalne operacije divizionar (fr. vrač. sud u kojem se subjektu (S) pridaje više predikata (P1? P2. "Božanstvena komedija". 315 dixi 1 do 2 topnička puka i odgovarajućeg broja inženjerije. divulsio) kidanje. raskida divus (lat.). stavljati u red bogova. pretkazuje. vračanje. djeljivost dividuum (lat. divulgare) razglasiti. oblik: S je dijelom P 1? dijelom P2. pjesnika Dantea Alighierija divinacija (lat. rastrubiti. ono što je djeljivo Divina comedia čit. pretkazivanje budućnosti po snovima i raznim pojavama u prirodi. podijeli na jednake dijelove (na liječničkim receptima) dividualitet (lat. log. predviđa.) božanski.) glaz. dividere) log. obožavanje divinizirati (fr.) lit. npr. divisionnaire) voj. divisor) mat. proricati) koji vrača. mat. kazati. svečano divulgacija (lat. proriče. način slikanja francuskih impresionista iz druge polovice XIX.. divide in partes ekvales (lat. umjesto da se miješaju na paleti. divulsivus) koji kida. dividualitas) mogućnost dijeljenja. razdijeliti. rekoh. gatanje.dividirati uloga. divinare pogađati. raskidanje divulzivan (lat. brojčanik kod urara. divide in partes aequales čit. pobožno. divisibilitas) djeljivost divizija (lat. rastanak. razglašavanje. stavlja se. diviniser) obožavati. divisorium) instrument za dijeljenje. da bi se dobio zeleni ton. podjela. odjeljak divorcij (lat.. glasoviti spjev tal. širenje informacija divulgirati (lat. štovati kao Boga diviš (lat. Divina komedija (tal. dijelom plinovita divizma (lat. prorok divinatoran (lat. završio sam .) podijeli pa vladaj!. divortium) prekid. Verbascum thapsus) biljka s velikim dlakavim listovima (porodica zijevalica) divizor (lat. dakle. divisibilis) djeljiv divizibilitet (lat. divinisation) stavljanje nekoga u red bogova. predviđanje. naznačivanje svih vrsta jednog roda putem determinacije jedne i iste oznake rodnog pojma. dixi) rekao sam. divinatio) pogađanje. mat. iznijeti na velika zvona divulzija (ni. divisio dijeljenje) umj. s pobožnošću. a boje dobivaju veću svježinu i živost divizivan sud (lat. bolničara itd. divulgatio) iznošenje na velika zvona. osnovna strateška jedinica sastavljena od svih rodova vojske (3 do 4 pješačka puka. dividere) dijeliti. st.. dijelom tekuća. udio u podjeli dužnikova imanja dividirati (lat.) med.: tonovi se stavljaju na platno jedan pokraj drugoga. razvod braka divotamente (tal. divisura) odsjek. vilica za dijeljenje slova divizura (lat. djelitelj divizorij (lat. slućenje divinator (lat. dividere dijeliti) znak za dijeljenje riječi divizibilan (lat. dijeljenje brojeva (jedna od četiriju osnovnih računskih operacija). tisk. zapovjednik divizije divizionizam (lat. diksi (lat. divisio) dijeljenje. voj.. divide et impera (lat. plavo i žuto te se na taj način u promatračevom oku izvrši optičko sjedinjavanje. proricanje. jedan broj podijeliti nekim drugim brojem. dizati do neba.. predviđački.

dixi et animam meam sa. fone glas) glaz. Dobermannu) doboš-torta torta napravljena prema receptu nekadašnjeg bečkog slastičara Doboscha docendo discimus (lat. 316 dodekafonija nekoj ustanovi. v. zarazna bolest koju karakterizira upala crijevne sluznice. najstariji po redu primanja u nekom društvu. docens) učitelj. osobito na visokim školama (početno zvanje nastavnika visokih škola) docilan (lat. osnova) geom.(grč. dysenteria) med. odličan policijski pas (nazvan po uzgajivaču A. enteron crijevo. a ti radi doajen (fr. tj. zlo-.) rekoh i spasih dušu svoju. tijelo omeđeno s dvanaest pravilnih peterokutnika (pentagonalni dodekaedar) dodekafonija (grč. automobila. dvanaesterac. sad mi je savjest mirna diza (njem. dajem da bi i ti dao. zbog visoke temperature i tlaka. A. godini stala na čelo obeshrabrene francuske vojske i kod Orleana pobijedila Engleze. do dajem) do ut des (lat. (naziv po pronalazaču.lua. nego ubrizgava i. 1858—1913) dizenteričan (grč. sustav računanja dvanaesticama. doarij doarij (lat. imanje koje ostaje nakon muževljeve smrti ženi na uživanje. a ne deseticama kao u dekadnom ili decimalnom sustavu dodekaedar (grč. dekan. daktylos prst) anat. način glazbene notacije sustavnom uporabom dvanaest I . dvanaesnik. doalij doberman plemenita rasa pasa. doarium) prav. poslušan docirati (lat. tj. doalium) prav. sapnica pročišćivač dizajn (engl. najstariji po godinama.) ja dajem. dodeka. ovi su je kasnije uhvatili i spalili kao vješticu do (lat. desing) v.) poučavajući (druge) učimo (i sami) (Seneca) docent (lat. udovički dio. dodarium) v.vi čit. dodeka dvanaest. griža. najstariji po službi doalij (lat. docilis) poučljiv.diza što sam htio reći. docere) poučavati. kem. seljačka djevojka Jeanne d'Arc (1412—1431) koja je u svojoj 17. dodeka) mat. mlaznica. docendo discimus (lat. dati. motor kod kojeg se tekuće gorivo ne pretvara prethodno u plin. doyen) starješina. upućivati. doajen diplomatskog zbora strani izaslanik koji je najduže akreditiran na nekom dvoru ili pri vrhovnoj upravi neke države. dodeka. dys. upalu crijevne sluznice (zarazni proljev) dizenterija (grč. dare davati. dodeka) predmetak u složenicama sa značenjem: dvanaest dodekadaktilon (grč.) učeći drugoga i sami učimo dodarij (lat. gotov sam. hrvatsko ne-. diksi et animam meam salvavi (lat. Diise) stožasto (konično) sužena cijev u kojoj se strujanje tekućina ili plinova pod tlakom pretvara u brzinu (tlačna diza) ili obrnuto (usisna diza). križanac njemačkog ovčara i velikog pinča. duodenum dodekadika (grč. dvanaestopalčano crijevo. do ut facias (lat. koji lako uči i shvaća. učiti drugoga. pali samo sobom. lokomotiva i dr. dotarij dodeka. teško. zarazni proljev Dizma jedan od dvojice razbojnika koji su bili razapeti zajedno s Isusom Kristom. starješina fakulteta. inženjeru Rudolfu Diesćlu. upotrebljava se za pogon brodova. desen dizelski motor teh. edra površina. enteron) med. dys-. koji ima dizenteriju. povjerovao je u Krista i zbog toga ga Katolička crkva slavi kao sveca Djevica Orleanska francuska narodna junakinja.predmetak koji označava nešto nesređeno.) prav.

dvanaesteroboj Dodona Zeusovo svetište i proročište u Epiru u kojem su se proročanstva dobivala po šumu ogromnog hrasta ili po letu svetoga goluba doga (engl. unatoč proturazlozima. dodeka dvanaest. syllabe slog) dvanaesterosložan. prema Kantu dogmatičari su oni koji postavljaju pozitivne metafizičke tvrdnje ne pitajući ima li ljudski razum uopće prava na takve tvrdnje. dogana (tal. dogma) onaj koji uči pravilima vjere.dodekaginija zvukova kromatske ljestvice (napravio 1923. u Novom zavjetu: carska naredba. engleska. dodeka dvanaest. koji se tiče dogme. koji prima ili tvrdi nešto jednostavno. prvobitno: onaj filozof koji je. dodeka. bez dokaza. XI. dogma mišljenje) fiz. athlon natjecanje) šport. dogma mišljenje) cjelina ili sustav naučavanja neke filozofske ili vjerske škole. dodeka dvanaest. archo vladam) vladavina dvanaestorice dodekasilabičan (grč. 1874—1951) dodekaginija (grč. bez obrazloženja i dokazadogmatičar (grč. dogmatizam dogmatičan zasnovan na dogmi. dodekasilabičan stih stih koji ima dvanaest slogova. dodeka dvanaest) broj (piše se brojkom 1 sa 72 nule) dodekandrija (grč. kršćanske dogme formulirana kršćanska načela koja sadrže spoznaje o Bogu. uporno pridržava tih tvrdnji dogmatika (grč. koji ima dvanaest slogova. dvanaesterac dodekatlon (grč. red Linneovog sustava biljaka koje imaju jedanaest ili dvanaest tučaka dodekagon (grč. dodeka. dog) rod velikih i snažnih pasa. pren. dodeka. buldog i dr. gonia kut) geom. osobito: uporaba pojmova koji služe samo u granicama mogućeg iskustva i radi ujedinjavanja iskustva u stvarima koje se nalaze s one strane svakog iskustva.) carinarnica doger (niz. dodeka. naučavanja o vjeri: neispitan. postavljanje metafizičkih naučavanja i sustava bez prethodne kritike spoznaje. onaj koji postavlja tvrdnje bez dovoljnog opravdanja i koji se. dogma mišljenje) pravilo. petalon list) bot. nekritičan. nekritično povjerenje u ljudsku sposobnost spoznavanja. andria muškost) bot. dodek-archos) član vlade dvanaestorice dodekarhija (grč. dvanaesterokutnik dodekalijun (grč. dogma mišljenje) fil. klasa u Linneovom biljnom sustavu: cvjetovi s 12 do 19 prašničkih niti u jednom hermafroditnom cvijetu dodekapetalan (grč. pouka. znanstvena metoda koja polazi od dogmi i ne dopušta ponovno ispitivanje točnosti tih dog- . onaj koji nešto uporno i odlučno tvrdi dogmatizam (grč. pren. gyne žena) mn. dogger) nizozemski ribarski čamac dogesa (tal. koji ima dvanaest cvjetnih listića dodekarh (grč. njemačka doga. svijetu i o Božjim odredbama koje su u vezi sa spasenjem čovjeka dogmaticizam fil. isključujući naučavanja o dužnostima i moralu (dio sistematske teologije) dogmatist (grč. fil. naziv za gimnastičko natjecanje u dvanaest disciplina. bot. uopće postavljao pozitivne tvrdnje i naučavanja. austrijski kompozitor Arnold Schonberg. zaključak crkvenog sabora (koncila). osobito: sustavno znanstveno izlaganje kršćanskih naučavanja o Bogu ili vjeri. za- 317 dogmatizam konska odredba. dokeo mislim. pristaša dogmatizma. za razliku od skeptika koji su u sve sumnjali. u klasičnoj grčkoj književnosti: filozofsko pravilo. dogessa) duždevica dogma (grč. v.

voda se ponovno pusti u bazen i brod opet isplovi. fil. govoriti o nečemu s visine dogmatolatrija (grč. dokimazo ispitujem.dogmatizirati mi. kem. takav dok se pomoću vode potopi i brod na njega nasjedne. znanstvenik. titula najvišeg akademskog dostojanstva (u teologiji. pravnim znanostima. jednog jamba i kretikusa: U U dok (eng. pismo s popisom poslane robe. dogma. u svakodnevnom životu: liječnik. pretjerano častoljublje doksozofija (grč. logos znanost) znanost koja proučava sustav ocjenjivanja (npr. doxa slava. n. doketizam (grč. to dock) pom. dogma. dokein činiti se.) . tj. v. toliko dubok da može primiti brod. voda se iz njega iscrpe. popis. dokimastika) dokimaziologija (grč. hidraulični dok sličan postupak. mnijenje. kada brod ude u takav dok. govoriti odlučnim. u staroj Ateni: poseban ispit kandidata za neki položaj u državnoj službi s obzirom na njihove građanske sposobnosti i spremu. plivajući dok podiže se tamo gdje ne može biti suhi. dogramak isjeći. mania bijes. izbočeni dio prostorije preko vanjskog zida doksografi (grč. dokimasia) ispitivanje. logia) "znanost" o dogmania dogramadžija (tur. stihovna stopa sastavljena od pet slogova. vodeni bazen opremljen branama kako bi mogao stalno imati duboku vodu radi prijama natovarenih brodova. rezbar dogramadžiluk (tur. vještina ispitivanja (dokimaziologija. filozofiji. istraživanje. izdrobiti) stolarski zanat. pošto ga poprave. dokei čini se) naučavanje jedne gnostičke (bogumilske) sljedbe prema kojem je Krist samo prividno imao tijelo. izdrobiti) stolar. a zatim se voda iscrpe i on. v. drvodjelja. ozidan bazen. osobito u medicini). dovesti lađu u dok doksat (tur. kriticizam) dogmatizirati (grč. doxa mišljenje. doxa. stolarstvo dohmij (grč. docket) trg. dokema privid) naučavanje da je Krist imao samo prividno tijelo i da su cijelo njegovo zemaljsko postojanje i patnje bili samo privid dokimastika (grč. dokimazo ispitujem) kem. pisci koji služe kao važan izvor za poznavanje antičke filozofije doksologija (grč. st. ludilo) težnja za isticanjem po svaku cijenu. završna formula svih istočnopravoslavnih propovijedi i evangeličkog Očenaša doksomanija (grč. dogramak isjeći. doktorska diploma svjedodžba o dobivenoj doktorskoj tituli e. odredujem) postavljati znanstvene tvrdnje. te prema tome 318 doktor i nije rođen kao čovjek (2—3. dokimazija dokimologija (grč. čestit. doxa slava. suhi dok radionica za izgradnju i popravljanje brodova. dochmios) metr. sofia mudrost) umišljena mudrost. logia) kem. skepticizam. doksat) vrsta balkona. a brod se spusti i zadrži na posebnom postolju. doctor) učen čovjek. dock) unutarnji dio luke. grafo pišem) mn. lista robe doketizam (grč. zajedno s brodom. mudrost naoko doktor (lat. samo pomoću zraka doket (eng. dokimazija dokimazija (grč. iziđe na površinu. Iatreia obožavanje) slijepa i nekritična privrženost nekom teološkom ili filozofskom naučavanju ili metodi dogmatologija (grč. (supr. u školi) dokirati (eng. logia) slavljenje i veličanje Boga.: empirizam. odsječnim i uvjerljivim tonom. dogmatizo donosim odluku. dokimos dokazan. predavati o dogmama.

dokumentum publikum (lat. doleros prevarljiv) vrsta bazalta i dijabaza (struktura mu je jasnozrnasta do krupnozrnasta).) kabanica s rukavima. koji se temelji na ispravama. dollyman) vozač kolica s televizijskom kamerom dolmen (bretonski dol stol. doctrina) čovjek koji svoja shvaćanja i svoje svjetonazore temelji na već usvojenim principima (načelima) koji za njega. isplatiti dug. znanost. a da ih ponovno i ne ispituje. pretjerano točan. doktrinarizam dokument (lat. doctrina) učenost. lako se možemo prevariti te ga zamijeniti s dioritom dolihocefalija (grč. 4. ona koju nije izdala vlast. dollar) sjevernoamerička novčana jedinica = 100 centi dolce čit. documentarius) ispravni. doctoratum) doktorski ispit. ostatak novca nakon plaćanja) 1. tužno. podnijeti dokaz. žalosno dolerit (grč. provesti u djelo bez obzira je li stvarnost za to već dozrela.) privatna isprava. pokazivati. sprava za prženje kave dolar (engl. umilno dolentemente (tal. ona koju je izdala vlast dokumentaran (lat. doctrina) učen. znanstvena tvrdnja koja ne vodi računa o stvarnosti ili se ne osvrće na nju. dolihocefali ljudi koji imaju takvu lubanju dolihokefalija v. kratak konjanički gornji kaput dolap (tur. tj. kandidat za doktora doktorat (lat. isprava. dollycran) dizalica na kojoj se nalazi televizijska kamera te omogućuje snimanje iz svih položaja dolimen (engl. dokrajčiti.) glaz. dolihocefalija dolihoprosopik (grč.doktorand doktorand (lat. doctor) položiti doktorski ispit. škrinja. uopće uništiti dolama (tur. ubiti.) javna isprava. ili bez obzira što je uopće i očito nemoguće da se ta načela ostvare doktrinaran (lat. katekizam doktrinar (lat. slatko. popuniti manjak. biti proglašen za doktora nekog fakulteta doktrina (lat. v. documentare) pisano posvjedočiti.) glaz. onaj koji teži konzekvence svojih shvaćanja ostvariti. niša. drvena naprava s konjskim pogonom koja je služila za navodnjavanje (primjerice u Makedoniji). dolče (tal. dolap) 1. bolno. s uspjehom obraniti doktorsku disertaciju. dolichos dugačak. doktrinarstvo doktrinarstvo v.) glaz. potkrijepiti dokazima. documentum) pisan dokaz. men kamen) grobnica iz mlađeg kamenog doba koja se sastoji od više velikih kamenih blokova naslaganih u obliku sanduka . koji ima više povjerenja u svoje mišljenje nego u ono čemu ga uče iskustvo i život. tj. tj. naučavanje o nečemu izloženo kao sustav. 2. dolichos dugačak. s bolom. doctrina) sklonost odlučivanju samo na osnovi apstraktnih teorija. kusur izvratak. dokumentum privatum (lat. povelja. vrijede kao sigurni i nesumnjivi. kefale glava) svojstvo lubanja čija je širina manja od četiri petine dužine. pedantan doktrinarizam (lat. 2. prosopon lice) čovjek koji ima dugačko lice dolikran (engl. otkriti dokusuriti (tur. doktorska titula doktorirati (lat. dostorandus) onaj koji se sprema za doktorski ispit. tj. dolento dolento (tal. poveljni. činjenično do- 319 dolmen kazan. poveljama. ormar u zidu. koji može dokazati (ili: koji dokazuje) na temelju činjenica dokumentirati (lat. documentum publicum čit. documentum privatum čit. 3. bez obzira na stvarnost. docere poučavati. u crkvenom smislu: poučavanje u kršćanskoj vjeri.

domicilium) stanovati. dominans) koji vlada. dom. dominator) vladar. smeđeg i crnog. ali ga ima i bijelog. domicilium) trg. dome. u širem smislu: svaki krov izrađen u obliku kupola i svaka građevina s takvim krovom dom (port. glavna crkva u gradu. domestics) vrsta grube i čvrste pamučne tkanine 320 domine domestikus (lat. mjesto u kojem se treba platiti mjenica domicilat (lat.dolomit dolomit min. doma. v. svećenik koji još nema pravo biti nazočan na sjednicama Kaptola domicil (lat. rat domicelar (lat. samostana dominacija (lat. označiti mjesto plaćanja mjenice domina (lat. domino 3. gospodari. effet a domicile. engl. npr. ukroćivanje. duomo) 1.) 2. zavičajni. glavni. ima redovito primjesa željeza i mangana. nastaniti nekoga. vladarskih ili državnih dobara domanijalizirati (lat. domicilium) koji stanuje. pločice kojima se igra poznata društvena igra domino. boraviti. vladanje. obiteljski. njegovog dvora i za podmirivanje njegovih posebnih izdataka. stalno mjesto stanovanja. gospodar domine (tal. Dolomiti planinska skupina u Istočnim Alpama dolor (lat. tj. biskupa ili Kaptola). domanium) koji se tiče krunskih. dominante) glaz. struka domestikacija (lat. gospodarstvo. domiciliated bili) mjenica koja se ne isplaćuje u mjestu izdavanja. domesticus) kućni. krug djelovanja. domicilirana mjenica ili domicilna trata (fr. vladanje. v. dominium. tko u domicilu isplaćuje mjenicu domicilijant (lat. oblik vladavine što ga je u starom Rimu zaveo imperator Dioklecijan dominator (lat. žutog. dolosus) zlonamjeran. djelokrug. krunsko dobro. dominatio) vlast. domaine) vladarsko. patnje doloroso čit. osoba na koju se trasira domicilirana mjenica domiciliran (lat. fr. zlonamjerna prijevara.) glaz. odrediti nekome mjesto stanovanja. nadmoć dominanta (tal. . gospodarstvo.) bol. bezbojan kristalast vapnenac. domicilium) zavičaj. domicilium) trg. dominatus) vlast. don doma (lat. v. navikavanje na poslušnost domestiks (engl. polje rada. domaćica. koji namjerno nanosi štetu dolus (lat. prebivalište. zemljišta i posjedi koji su određeni za izdržavanje vladara.) krov u obliku kupole domanijalan (lat. tal. stan. biti nastanjen. dolores) mn. bolovi. mn. dolento dolozan (lat. vladarka. a u nekim i kobalta. fr. pakost. područje. domino) mn. krunsko ili državno dobro domatofobija (grč. glavna komponenta nekog zbivanja koja mu određuje smjer dominantan (lat. domus. nego negdje drugdje domicilirati (lat. državna dobra. peti ton u dijatonskoj ljestvici. krunska imanja. domus kuća. lukavstvo. fobeomai bojim se) med. nadmoćan. vlada. saborna crkva. sivog. dolores (lat. doma kuća. dominium. fil. domicellus) mlad kat. bolestan strah od boravljenja u kući domena (lat. glavni ton. trg. prebivati. zloba dom (lat. domesticatio) pripitomljavanje.) prijevara. stolna (ili: glavna) crkva (nadbiskupa. unutarnji. pretežit dominat (lat. domanium) pretvoriti u vladarsko. nadstojnica ženskog kat. dolorozo (tal. trg.) gospođa. osobito ona čiji je krov izrađen u obliku kupola.

biti na čelu. obilježenih dvostrukim brojevima od 1 do 12. 2. i koji je obično manji od poreza ostalih poreznih obveznika (u nekim državama Zapada) dominikalije (lat. vlastelinski dvor dominikum (lat. dominikalne lekcije dominikalist (lat. donatarius) onaj koji prima dar. službeni naziv za britanske kolonije koje imaju svoju samoupravu. posjednik. vladati nad kim ili nad čim. dominicalis) onaj koji plaća dominikalni porez. Don Juan Don Juan (šp. naknada štete koja se polaže na dan kad bi trebalo izvršiti plaćanje. osobito sudskim putem. tip avanturista —zanesenjaka. gospodar igre) dominus (lat. Donald Dak (engl. dompteur) krotitelj životinja don (šp. odjeća za balove pod maskama. osoba obuče- 321 donatar na u domino (na balu pod obrazinama). zapovijedati. vladar. don Frane) Don Huan (šp. donatio) poklanjanje. v. dominica sc. donarium) žrtvenik donatar (lat. prije: sama crkva. od donum dona (tal. kneževskih sinova i svećenika u Rimu i Napulju (uvijek ispred krsnog imena.) dominikat (lat. isticati se. 3.) 1. počasno ime uglednih ljudi u Španjolskoj i Portugalu. primatelj . zemlja ili područje kojim se upravlja. vlasništvo. biskupski dvori. dominikalni porez porez koji plaćaju na svoje prihode posjednici i svećenici. taj je domino. dies) dan Gospodnji. kod poslova zaključenih na ograničen rok (ako roba nije mogla biti isporučena ili primljena) dona (lat. dragocjenosti koje su vlasništvo crkve. nedjelja. Don Juan) v. gospodarica. zavodnik. pustolova don-premija (fr. izdizati se nad kim ili nad čim. dominicalia) ulomci iz evanđelja ili poslanica koji se. misa dominion (engl. Gospodov. gospodin domogem (grč. dominion) suverenost. nedjeljom i blagdanskim danima. svileni ogrtač za maske. domaćin.) ime viteza lutalice od La Mancha u glasovitom istoimenom satiričnom romanu španjolskog pisca Cervantesa.) gospodar. slobodan posjed dominikalan (lat. samo što im engleski kralj postavlja guvernere i ima pravo veta protiv donesenih zakona) dominirati (lat. gospodariti. vlasnik. svoj zakonodavni parlament (one su u svojoj upravi potpuno samostalne. npr. pod dominikalan dominikanac katolički redovnik iz reda Dominika de Guzmana (red osnovan u južnoj Francuskoj 1215. pravo vlasništva. rezidencija dominij (lat. akt o davanju poklona Donald Duck čit. dominicum) crkveno imanje. tj. gospođa. nadvisivati domino (tal. vladarica donacija (lat. dominicalis) gospodarski. mn. posjed. dijeli igračima koji ih slažu naizmjenice jednu do druge tako da svuda dva ista broja stoje jedan pokraj drugog (tko prvi upotrijebi sve svoje pločice — domine. tj. praviti se gospodin. 36 ili 45 pločica.) ime poznatog lika iz stripova za djecu donarij (lat. lat. dominari) vladati. dominium) pravo vladanja. biti na prvom mjestu. vlast.) legendarni šp. čitaju i tumače. doma kuća. gemein biti pun) naprava za centralno grijanje dompter (fr. igra u kojoj se 28. dominicatum) gospodarski dvor.) gospodin. kao i titula kneževa. Gospodnji. praemium) burz. Mozartova opera Don Quijote čit. dominika (lat.dominica dominica čit. Don Kihot (šp.) 1. krabuljama. obrazinama. dont. donna) 2. perikope. vlastelinski.

donum auctoris (lat. dorsum. n. pustolovni (avanturistički) ludi podvizi. u nogometu: udarac lopte pri kojem lopta prije glavnog udarca dodirne zemlju doppel-eagle čit. donkihotijade donkihotijade pl. darovatelj. dorsalis) anat. dos. engl. venter trbuh) ledno-trbušni.) kopljonoša — znamenit Polikletov (5. jednog starogrčkog plemena. amilinski kloral.donator 322 dot rakter Dorana. planinski prijevoj. st. dvostruko doppio uso čit. supr: aticizam i jonizam dormeza (fr. leđnotrbušni. doppio uso) trg.) s druge strane. kralježnica. e. fr. in dorso (lat. dormitivum) med. neke mjenice) dorzalan (lat. koji ide od kralježnice u smjeru trbuha dorzoventralan (lat. doppel. doppelt dvostruk. el Dorado) v. poklon. doron dar. dope mazivo za stroj. Stoss udarac) šport. kći Oceana. de-aurare. dorsum leđa. starogrčka božica mora. sjevernoamerički zlatnik od kalifornijskog zlata = 20 dolara doppio (tal.) dar. dvostruki rok plaćanja Dorado (šp.) donkihoterije (šp. u izradi šešira: prevlačenje pusta. glavne karakteristike: užlijebljen i manje vitak stup koji se završava vrlo jednostavnim kapitelom doraža (fr. venter trbuh) anat. donator) davatelj.) ili in tergo (lat. pust. onaj koji nešto daruje ili ostavlja u nasljedstvo (crkvama. dot-krojenje prenošenje krojeva s uzorka tako da na- donator (lat.) "dar od pisca" (bilješka na knjizi koju daruje autor) doping (engl. dossier) svi spisi koji se tiču jednog predmeta ili osobe dot (engl.) glaz. pozlaćivati. zem. mania bijes) bolestan nagon za darovanjem dorski (grč. v.) leda. klobučine (filca) finom dlakom Dorida mit. dorer) pozlatiti.) točkica. putnička kola u kojima se može i spavati. stražnja. pustolovine. dormire. leđni dorzetin (eng. ustanovama itd. dotis) u starorimskom pravu: miraz. donkihoterije donum (lat. tj. utemeljilo Spartu. doriakos) svojstven Doranima. dorzalan dos (lat.) kip koji služi kao uzor za proporcionalnost dijelova muškog tijela dorirati (lat. služi kao sredstvo za uspavljivanje dormitiv (lat. dorski stupovi po plemenu Dorana nazvani najstariji i najjednostavniji starogrčki stupovi s običnim kapitelima i frizom s triglifima i metopima dorsum (lat. dormeuse) spavaća ili noćna kapa. greben. pozlata. leda. dorsetteen) vrsta vunene tkanine sa svilenim umecima dorziventralan (lat. uljasta i poput vode bistra tekućina. majka Nereida Dorifor (grč. obratna strana. dorsualis) v. opijum) kažnjivo davanje sredstava protiv umora kako bi se povećala izdržljivost organizma dopltštos (njem. dopl-igl (njem. dorage) pozlaćivanje. s obratne strane (npr. koji se proteže od kralježnice prema trbuhu dorzualan (lat. dorski stil najstariji stil starogrčke arhitekture. dormitorium) spavaća soba. spavaonica (osobito u samostanima). tvrdo i . Don Quijote) mn. sredstvo za uspavljivanje dormitorij (lat. hrbat. ležaljka za spavanje dormiol (lat. klobučinu (filc) za šešire prevući finom dlakom dorizam (grč. Doris) snažno. grubo narječje (dorski dijalekt) i ka- . Eldorado Dorani starogrčko pleme na Peloponezu. u pravu nekih srednjoeuropskih država: udovički dio (koji muž ostavlja ženi) dosje (fr. pr. narkotik. groblje doromanija (grč. oleum) kem. dopio uzo (tal. eagle) "dvostruki orao".

dan. dio imanja koji pripada ženi nakon muževljeve smrti.) dozimetar (grč. dotarium) prav. određivanje količine lijeka koju treba dati bolesniku dozirati (grč. dosis davanje) odrediti količinu tvari koja treba ući u sastav nekog lijeka. često se upotrebljava u diplomatskom i novinarskom jeziku umjesto imena ovih britanskih ministarstava doza (grč. fil. ar. koji se tiče miraza. kutija za čuvanje suhih tvari.) ime londonske ulice u kojoj se nalazi britansko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija. supstanci (šećera. udovički dio imanja dotirati (lat. drachme) starogrčki i starožidovski srebrni novac veoma različite vrijednosti. čistiti morske putove od podmorskih mina radi osiguravanja plovidbe i kretanja drugih brodova. narodni dar. osobe obvezne plaćati porez Crkvi ili svećeniku dotalij (lat. dosis davanje) 2. dragon) prisilno preobraćenje protestanata na katoličanstvo za vrijeme Luja XIV. dar Crkvi ili dobrotvornoj ustanovi.. prevoditelj. dr. ugovori o mirazu dotali (lat. drager dragoman (ar. dotare) opremiti. metron mjera) sprava kojom se mjeri količina propisane mjere nekog lijeka (doze) 323 drahma doziologija (grč. vojske. vrsta uskog trkačkog čamca (skulera) koji voze dva veslača sa po dva vesla down! čit. dragon) laki konjanici koji se prema potrebi bore i kao pješaci. današnja grčka novčana jedinica sadrži 100 lenti. mjenica. koji spada u miraz. dotatio) miraz. darovanje zemljišta zaslužnim državnicima. didomi dajem. zmajevac (biljka iz porodice ljiljana) draft (engl. (1681. svaka odluka vlade koja se provodi pomoću vojne sile draguni (fr. davanje. dotalija pakta (lat. dubl-skul (engl. počasni dar. prihod dotalan (lat. vojskovođama. drakaina) bot. phil. količina lijeka koju treba dati bolesniku doza (njem. g. prisilno naplaćivanje poreza pomoću draguna. dragueur) pom.) trg. kratica za doktor filozofije dr. logia) med. osobito: davanje lijeka. dosis davanje. dati miraz. zmajevo drvo. Dauning-strit (engl. dotalia pacta čit. dotales) mn. trata drager (fr. v. dosis davanje) med. daase.) pomoću draguna.) sklapanje braka. daun! (engl. dotarij dotarij (lat. materije koja treba ući u sastav nekog lijeka. odrediti količinu lijeka koju treba davati bolesniku dr. duhana i dr. vojna vlast. kratica za doktor dr. stara . draguer) pom. dosis davanje. Dose. tardžuman) tumač. količina materije (tvari) koja ulazi u sastav nekog lijeka.) šport. dotalitium) prav. određivanje količine tvari. tassah) 1. dobrotvornu ustanovu) double-scull čit. znanost o davanju lijekova s obzirom na količinu doziranje (grč. školu. osobito pri stranim predstavništima u Turskoj dragonada (fr. pomoćni bojni brod za čišćenje mora od mina kod svoje obale i ispred svojih većih brodova dragirati (fr.dotacija zupčani kotačić na papiru buši rupice uzduž linije koju slijedi dotacija (lat. dotalis) mirazni. usp. med.) dolje! lezi! (zapovijed psu da legne) Downing-street čit. darovati (Crkvu. kratica za doktor medicine dracena (grč. prvobitno (kod Francuza): pješaci koji su se služili konjima samo kad su se trebali brzo kretati drahma (grč.

drei tri. a temelji se na sukobu između likova (prema sadržaju drama može biti ljubavna. Drakon) atenski zakonodavac iz VII. ženska bluza s rukavima do ispod lakata) drajfirtlpolka polka u 3/4 taktu drajfirtltakt (njem. nisu mogli održati. od VI. drama. tvornica sukna. drama.2 g = 1/100 oke dram čit. svijetlosmeda boja drapa (nord. fr. poet. st. koji je u tri reda drajsiger (njem. lat.32 g drajfirtl (njem. dati dramski oblik. drap boja prljavožuta. dramaturgija dramaturški (grč. e. rukavi) ima samo tri četvrtine dužine (npr. jedan od triju književnih rodova (uz liriku i epiku). n. dreissig trideset) tridesetogodišnjak drakar srednjovjekovni vikinški ratni brod Drakon (grč. dramaturgikos) koji se tiče dramaturgije. Reihe red) troredan. Drakon dralon naziv za sintetička vlakna (nalik na vunu) dram (perz. što je u vezi s dramaturgijom (npr.) jedinica za mjerenje težine u Engleskoj i SAD-u = 1. pr. strast za kazalištem dramatopeja (grč. okrutan drakonski v. s mnogo radnje. drapa. članci. = 4. do II. tj. događaj ili doživljaj koji je po svojoj uzbudljivosti sličan drami dramatičan (grč. prilagođavanje za prikazivanje na pozornici dramatizirati (grč. znanost o drami i dramskoj umjetnosti dramatizacija (grč. književno djelo koje u formi dijaloga i monologa prikazuje neku ozbiljnu temu. drama radnja) koji se odnosi na dramu. radim. čoha. n. mania pomama. drama) prerađivati u dramski oblik. dramaturgos) stručnjak koji sastavlja dramski repertoar. pr. gururlu koji se kiti. koji se zbiva kao u drami.7718 grama drama (grč. Dreivierteltakt) glaz. drap). pisac drame dramatika (grč. sukno. drapur) u staroj nordijskoj poeziji: pjesma. drama radnja) radnja. prikazi i si. ludilo) pretjerana ljubav prema drami. grč. čoharstvo. draperie) tvornica čohe. suknar- atenska mjera za težinu. s pripjevom draperija (fr. zbog pretjerane strogosti ("krvlju pisani"). drama radnja) preradba nekog književnog djela u dramski oblik. povijesna.) dramolet (grč. psihološka itd. dramaturgia) znanost o drami i dramskoj umjetnosti. ponosi) sitan nakit ili sitnica uopće drap (tal. drama) malo kazališno djelo. dreiviertel tri četvrtine) odjevni predmet na kojem neki dio (npr. neumoljiv. diram. drem (engl. poieo pravim) pisanje i prikazivanje kazališnih djela dramaturg (grč. mala drama koja samo u jednom činu prikazuje dramatiziran događaj drangulija (tur. dramatičar dramaturgija (grč. dramski pisac. čiji se zakoni. teorija drame dramaturgika (grč. živo i u razgovoru (dijaloški) . pren. drama radnja) dramska književnost. dirhem mrvica. dramatikos) dramski pisac. otuda: drakonski pretjerano strog.). dramaturgike) v. drao činim. socijalna. trun. prilagoditi za prikazivanje na pozornici dramatomanija (grč. e. drachme) turska mjera za težinu = 3. drappo. ergon djelo. st. tročetvrtinska mjera tročetvrtinski takt drajrajig (njem.drajfirtl 324 draperija dramatičar (grč. osobito pohvalna. drama.

strog. vrtjeti. osobito športskog društva.) dret (tal. drao djelujem. francuski kapetan osuđen zbog špijunaže. K. ali kasnije oslobođen i unaprijeđen drezina dvokolica koja se pokretala odgurivanjem nogama (preteča bicikla). Draise po kojem je i dobila ime.) prostorija za oblačenje. zavjese. položaj kamere. neotesan. dekanski jezici draže(ja) (fr. uvježbati dressing-room čit. g. neposredan. ptica i dr. dretva Dreyfus. morska struja koju uzrokuje pod trajno djelovanje vjetra. čohana roba. Dreh-biihne) okretna pozornica izgrađena u obliku kružnice s nekoliko odjeljaka te se pomoću nje mogu brzo mijenjati scene: dok je jedan dio velike okretne ploče okrenut publici. direktan dreta (njem. ušećereni badem. konstruirao ju je 1817. Dryas) mit.) društvena odjeća. gorska vila . sačma drebina (njem. čišćenje gnoja putem odvođenja drener (fr. opipljiv. snažno djelovanje. drehen okretati. drifter) motorni ribarski brodić koji služi za lov mrežom potegačom Drijada (grč. Alfred čit. drastikos) koji ima jako.) drednot (eng. predmeti ili ledene sante koje plutaju morem nošeni vjetrom ili strujom drifter (engl. odjeća neke organizacije. kretanje glumaca. odvodna cjevčica drenaža (fr. izravan. Iranu i Sri Lanki. zvukovi itd. med. jaka sredstva za čišćenje drastičan (grč. 3. dragee) šećerno voće. podzemne. draineur) onaj koji postavlja cijevi za isušivanje podvodnog zemljišta drenirati (eng. koristi se za prijevoz željezničkog osoblja koje pregledava i popravlja prugu driblati (eng. šumska nimfa koja je živjela i umirala s drvetom u kojem je živjela. draper) u slikarstvu i kiparstvu: namjestiti nabore (npr. pom. na drugima se pripremaju sljedeće slike drebuh (njem. ukroćen dresirati (fr. pren. malo tračničko vozilo na ručni ili motorni pogon. zavaravati drift (niz). privikavati životinje (npr. konja. dress) odjeća. zastori drapirati (fr. uniforma. Buch knjiga) knjiga snimanja. radim) mn. soba za uljepšavanje (ili: dotjerivanje) dresura (fr. dravida) jezici koji se govore u južnoj Indiji. tj. očevidan dravidski jezici (sanskr. trgovina čohom. uvježbavati. na kipu). drainage) isušivanje vlažnog ili močvarnog zemljišta pomoću podzemnih cijevi za odvođenje. dritto) ravan. cijevi od ilovače za isušivanje vlažnih i močvarnih zemljišta kako bi se napravila plodnim. vježbati.drapirati stvo. uvježban. psa vještinama. med. neposredan. dresser) obučavati. namjestiti zavjese drastici (grč. to drain) odvesti (ili: odvoditi) suvišnu vodu pomoću podzemnih cijevi 325 Drijada dres (engl. Pakistanu. grub. Draht žica) jak tanak konac kojim obućari prošivaju obuću. fali dress (engl. poprečno zanošenje broda zbog vjetra i morske struje. knjiga u kojoj je propisano sve stoje potrebno da bi se moglo snimati (npr. drain) isušivanje pomoću odvodnih cijevi. med. dreadnought) vrsta velikih i oklopljenih ratnih brodova s teškim dalekometnim topovima dren (engl. dresser) uvježbavanje (pasa. 2. dresing-rum (eng. Drajfus (1859— 1935). dribble) u nogometu: vješto voditi loptu između igrača. gala-odjeća dresiran (fr. dresser) školovan. 1. konja jahanju).

staza koju je na takvoj utrci trebalo pretrčati drop-kick čit. a koji označava dvojstvo stvari ili radnju udvoje dualin (lat. Drucker) sitni metalni gumb. šport. muhamedanstva i kršćanstva dry čit. st. navijač. pristaša podjele upravne vlasti na dva samostalna dijela . hrani se kukcima droška (rus.) pom. duo dva) vrsta eksploziva koji se sastoji od nitroglicerina i piljevine dualist (lat. kopče. dropkik (engl. dvojina. drill. Druck tisak. draj doks (engl. metria) mjerenje količine rose koja padne drud (niz. droodles) naoko besmi-. dromedarius) obična jednogrba deva. metalosavijač. drousse) u predenju: vunu namazati uljem Druži mn. drurilejn (engl. utrka) utrka (na kolima ili pješke) koju su stari Grci održavali na gimnastičkim-igrama. navijati za (igrača. šport. kudjeljna ili pamučna tkanina). tipfeler Drury-Lane čit. drut) vještac.) druker (njem. drop pasti. šport. vlažan) bot. osobina nekih jezika (npr. dry docks čit. drops) vrsta voćnih bombona. Drucker) 1.) londonsko kazalište osnovano 1663. suhi dok. metron) instrument za mjerenje količine rose koja padne drozometrija (grč. govore jednim arapskim narječjem. 2. dromas. fageo jedem) med. vilenjak druda (niz. vrsta gumba. slene risarije čije ideje naziremo pomoću mašte. Britaniji itd.-kelt. gorkih ili kiselih jela droga (fr. Drillich. vlaga. droseros rosan. a religija im je mješavina poganstva. trilix trožičan) platno od triju niti (čvrsta lanena. izumitelj umjetnik Roger Priče druidi (lat. kick udarac) šport. drogue) trgovac drogama i kemikalijama drolerija (fr. osim jednine i množine. draj (eng. otkrivena ruska kočija sa tri sjedala i niskim kotačima drozometar (grč.) suh. bilo je poznato po izvedbama Shakespeareovih djela) drusirati (fr. lat. drosos rosa. vrsta brze jedrilice dromos (grč. drolerie) smiješno prikazivanje ljudi i životinja u starijoj drami dromedar (grč. ekstra draj (engl. drosos rosa.dril-kultura dril-kultura (eng. cultura) sijanje ili sađenje po brazdama radi povoljnijeg i boljeg prinosa drilih (njem. lat. druides) svećenici svetog hrasta kod starih Kelta (u Galiji. još jedan broj za gramatičko mijenjanje imenica i glagola. vrsta šampanjca trpkog okusa dual (lat. udubljenje na trkačkoj stazi drosera (grč. (u 18.) "osobito suh". extra dry čit. bril. drucken) tiskati. kopča. dualis) pristaša dualizma. droguerie) prodavaonica droga i kemikalija drogerist (fr. biljka rosika kružnolista. drimys ljut. zao duh. starokeltski svećenici drukati (njem. lat. dulais dvojan) gram. usp. trpak. jedenje ljutih. drogue) osušeni dijelovi bilja koji služe za pripravljanje lijekova drogerija (fr. duo dva. kibic. 3. pripadnici ratničkog naroda u Siriji. navijač drukfeler (njem. cvilih drimifagija (grč. Fehler pogreška) tiskarska pogreška. drut) vještica. konja i dr. udarac po lopti nakon što je odskočila od zemlje drops (eng. grčkog) koji imaju. šport. sanskrtskog.) laka.). čarobnica 326 dualist drudlz (engl. radnik koji ručno savija metalne dijelove druker (njem.

dvostruko dublaža (fr. dubitatio) sumnjanje. dubitare sumnjati. za oktavu viši od principala.dualistički dualistički (lat. koji sumnja. osobito: format knjige kod koje je jedan tiskani arak podijeljen na dvanaest listova. koji pokazuje (ili: izražava) sumnju dubitirati (lat. dubium) sumnja. udvajati. zakon logičkog raščlanjivanja misaonog sadržaja na dva dijela (subjekt — predikat) dualizam (lat. pogrešno dvo- 327 dudoec struko slaganje jedne riječi ili cijelog reda duble (fr. dualis) dvojstvo.) bot. principa. u draguljarstvu: spajati dva kamena u jednu cjelinu ducbruder (njem. glaz. lov. u sumnjivom slučaju. log. dubiosa) nešto što je sumnjivo. dubiosus) sumnjiv. ugurati u borbenu liniju. oploviti. 1829—1911). Bog i svijet. u slučaju neizvjesnosti dubioza (lat. double dvostruko) filmski izraz za sinkronizaciju govora glumaca na nekom drugom jeziku pošto je već prvotna verzija snimljena na originalu dubij (lat. sklon sumnjanju. koji je u pitanju dubitacija (lat. osjetilna spoznaja i razum itd. podstaviti (haljinu). duša i tijelo. voj. doubler) udvojiti. 3. doublage) udvajanje. doublet) 1. npr. orguljski registar. udvostručavati. dvojbenost. gram. naučavanje o dvojstvu. potpuno suprotnih stanja. metnuti podstavu (otuda: dubl-štof tkanina za podstavu). in duodecimo) dvanaestina. duzen govoriti "ti". greben). dualis) koji se temelji na dualizmu dualitet (lat. dok glavnu masu čini kovina znatno manje vrijednosti. kolebanje. subjekt i objekt. vrsta karanfila čija je glavna boja prevučena dugim prugama druge boje. fr. duce) vođa dud (tur. Bruder brat) pobratim. duh i materija. načela. umnožiti.. lažni dragi kamen. nešto što je osobito malo. "vinski brat" duče (tal. murva. pom.. politička podijeljenost nekog naroda na dva dijela koji djeluju jedan protiv drugog dub (engl. Konrada Dudena. dubitatif) sumnjičav. puška dvocijevka dublirati (fr. anorganska i organska priroda. usp. pom. dva različita oblika iste riječi. ne biti u što siguran. oblik dvanaestine. dva primjerka iste stvari u nekoj zbirci. drugo oblaganje broda daskama. dubitare) sumnjati. npr. zamjenik glavnog glumca (u kazalištu i filmu) dubleta (fr. dvojiti. 4. priroda i duh. oklijevanje.) u sumnji. dijeljenje na dvoje. udvostručiti. obići (npr. neizvjestan. tisk. dvojina. dvojba neizvjesnost. visoko bjelogorično drvo sa sitnim bijelim. 2. double) zlatni ili srebrni predmeti koji se sastoje od dviju kovina i kod kojih je samo vanjska prevlaka zlatna ili srebrna. čovjek kojemu govorimo "ti".) u Njemačkoj: naziv za vrstu rječnika (po prezimenu filologa i izdavača jezikoslovnih priručnika . crvenim ili crnim jestivim grozdastim bobama duden (njem. doubleur) dvojnik. tikati. udvostručavanje. 6. neizvjesna i nesigurna naplata nekog duga dubiozan (lat. naučavanje o postojanju dvaju različitih. duodecimal- . in dubio (lat. pogleda na svijet itd. double) dvostruk. 5. načina mišljenja. u biljaru: udariti loptu tako da se o jedan rub odbije i dođe do drugog. dualis) fil.: Bog i Sotona (dobar i zao princip). larus dudoec (lat. duo. biti u neizvjesnosti dubi (fr. osobito: sumnjivo potraživanje. neodlučnost dubitativan (lat. metalna stvar pozlaćena ili posrebrnjena dubler (fr. neizvjesno.

mostova. pojavljuje se i s dodatkom: adhuc dulcius pro patria vivere čit. ductor) vodič. hohštapler dugento čit. jarbola i si. rukopis dulce cum utili ugodno s korisnim (Horacije) dulce et decorum est pro patria mori čit. tijek.duduk no mjerenje mjerenje dvanaestinama.) djevojka koju je Don Quijote izabrao za damu svoga srca. Douglasu koji joj je 1827. 200 puta slađi od šećera Dulcinea čit. dulce et dekorum est pro patria mori (lat.) bot. pren. sisavac u Indijskom oceanu iz porodice kitova dugung (jap. due volte (tal. blesan due (tal. u talijanskoj povijesti umjetnosti naziv za 13. duel) dvoboj. dovodnik (kod nekog stroja) duktus (lat. tući se u dvoboju duet (tal.. danhil) poznata britanska marka cigareta. ductilitas) rastegljivost u vrlo tanke niti duktilnost v. biljka iz porodice pomoćnica čiji osušeni listovi služe za pušenje duka (tal. uznemirenost.) glaz. gospodar dukat (grč. a due korde (tal. izvlačiti. sviranje udvoje dufter (njem. ducere vući. duo) dva. tikva duma (rus. duktilitet duktor (lat. Dulčineja (šp. upravljanje 328 Dunhill duktilan (lat. skupština staleža. prašina. duo tilis) rastegljiv (npr. za dva glasa. due. donio prvo sjeme u Europu). dugong (malaj.) glaz. briga. upravljanje. dux) vojvoda. zamišljenost dumdum-metak puščano zrno veoma razornog djelovanja zbog toga što mu je vrh plosnat i širi se u predmetu u koji udari (nazvan po indijskom taboru Dum-dum blizu Kalkute gdje se najprije izrađivao) Dunhill (engl. a due vodi (tal. lat. magla. ducato) po imenu bizantskih careva (dukas) nazvan zlatni i srebrni novac različite vrijednosti.) . bezbojan prašak. duellare) imati s nekim dvoboj. duetto) glaz. potez pera. nezgrapna i zdepasta seoska djevojka dulek (tur. duellans) onaj koji vodi dvoboj duelirati se (lat. pjevanje u dva glasa. pseudočuga (lat. platina) duktilitet (lat. duhana i pušačkog pribora .) slatko je i dično umrijeti za domovinu. glupan.) vrsta čobanske frule. sabor.. parlament. v. duyong) zool. put. zaslađivanje dulcin (lat. osobito u Italiji. duellum. morska krava. čit. fr. zviždaljka. instrumenta sličnog mandolini duman (tur. dulcificatio) slađenje. zbog svoje čvrstoće upotrebljava se za gradnju dokova. dulcis) kem. duften mirisati.) glaz. bivšoj Austro-Ugarskoj i Francuskoj dukcija (lat. s dvije žice duel (lat. ductus) vođenje. lat. duca. duyung) zool.) umj. Dukas. ductio) vođenje. glaz. probisvijet. brana. neradnik. na dvije. duman. knez. tal. tuman) dim. visoko američko drveće iz porodice borova (naziv po D. još je slade za domovinu živjeti (Horacije) dulcifikacija (lat. otuda (u podrugljivom smislu): ljubavnica.) ruska narodna skupština. duodecimalni sustav v. dvoglasno. vrsta maloruskih narodnih pjesama koje se pjevaju uz pratnju bandure. dvaput. sukob duelant (lat. fućkalica. Pseudotsuga taxifolia). dudžento (tal. a due corde čit. pren. dolek) bundeva. dodekadika duduk (tur. adhuk dulcius pro patria vivere (lat. dugong duhan (tur. isparivati se) lijenčina. a due voci čit. st. (1200—1299) duglazija bot.

3. duo) dva. koji pripada dvanaeston^Ičanom crijevu. udvostručenost. dvanaestopalčano crijevo. duplicitas) dvostrukost. skupljač elektriciteta. jedan od dva glavna tonska roda durabilan (lat. duplex dvostruk) 1. teleskop . duodenum dvanaesterac. udvostručavati duplo (lat. pisati ili dati drugi odgovor (odgovor na odgovor). dvostruko duplum (lat. duplum. jak. glaz. šaljivac. operacija dvanaestopalčanog crijeva duodenum (lat. v. osobito u slučaju sužavanja duodenotomija (lat. prevrtljivost duplika (lat. radijska ili televizijska emisija koja ide "uživo" istodobno iz dva različita mjesta. otvaranje dvanaestopalčanog crijeva u slučaju određenih bolesti. lakrdijaš. duplo dur (lat. postojan. duplicator) 1. duodecimola) glaz. trajati. briga oko nekoga dupleks (lat. duplare udvostručiti) pravo optuženika da odgovori na tužiteljevu repliku. udvostručenje. grč. prav. ad duplikandum (lat. pren. dvoličnost. tome rezanje) med. figura od 12 nota koja se smatra figurom od samo osam nota duodenalan (lat. grč. duplum dvostruko. duplum) u dva primjerka. izdržljiv duracija (lat.) u cilju odgovora na tužiteljevu repliku. Dans Skot (1265—1308) škotski franjevac. duplicare) udvostručiti. duo dva. duodecim dvanaest) glaz. duodenum. dur-bin dalekovidan) dalekozor. životariti durbin (perz. stvrdnjavanje. 2. duplikacija duplir (lat. 2. služiti) njega. v.) luđak. stoma) med. neiskrenost. durmak trpjeti) 1. ad duplicandum čit. upala dvanaestopalčanog crijeva duodenostomija (lat. tur.) dakle Duns Scott čit. duplicatum) prijepis nekog spisa u dva istovjetna primjerka duplikator (lat. djelo za pjevanje ili sviranje udvoje. duodenum) anat. dvostruka količina) velika voštana svijeća duplirati (lat. usluga. dvostruk izravni prijenos duplerica srednja. dunkve (tal. duplare) udvostručiti. duet duodecima (lat. durabilis) trajan. koji se tiče dvanaestopalcanog crijeva duodenitis (lat. optuženikov pisani odgovor na repliku duplikacija (lat. udvostručenje. duo) glaz. dvije note koje se izvode za isto vrijeme za koje bi se izvele tri takve note duper (tal. durus tvrd. skolastik koji je naučavao da volja zavisi od razuma duo (lat. podnositi. ustrajan. duratio) med. krjepak) glaz. dvanaesterac duodrama (lat. duplikatura duplikat (lat. duodenalis) anat. otvrdnjavanje durak (rus. duodeni. pogrdno: budala durati (tal. ne prestajati. počevši od osnovnog tona duodecimola (tal. trpjeti. dvanaestopalčano crijevo) med. dvostruka stranica (u časopisu ili novinama) s privlačnim slikovnim materijalom 329 durbin duplicirati (lat. dur are trajati. dvostruko. stroj za umnožavanje duplikatura (lat. melodrama sa dva lika duole (lat. drama radnja) poet. ili radi davanja posljednje riječi optuženoga prije izricanja presude duplicitet (lat.dunlop dunlop vrsta gume za automobilske kotače (naziv po škotskom izumitelju Dunlopu Hohnu Boydu (1840—1921) dunque čit. dvojnik — telefonski aparat za dva pretplatnika na jednoj liniji 2. ustrajati. duplum) pril. duplicatura) v. duodenum. adoperare raditi. presavinuti na dvoje. fiz. dvanaesti ton. licemjerje. duplicatio) udvostručavanje. grč.

) voda. Durchmarsch) prolaz. titula nekadašnjeg poglavara Mletačke Republike. duks (lat. in durius (lat. član komisije od dva člana duumvirat (lat. dux. duritas) tvrdoća: strogost. domina gospoda) opatica. uzglavlje.) član vlade dvojice. učiniti durmarš probančiti čitavu noć duritet (lat. optuženika teretiti na sljedećoj raspravi okolnostima težim od onih na prethodnoj raspravi . vojvoda dužd (tal. Durchzug) propuh durhmarš (njem. neljudskost durus (lat. mater.) optužiti. njemačka fraza koja označuje da je nešto samo natuknuto. redovnica. zlotvor dušmanluk (tur. durh di blume (njem. lat. ležaj. da je oštra riječ rečena na blag način durh (njem.) "kroz cvijet". posebno dobacivanje lopte u nogometnoj igri upućeno u dubinu prema suparničkim vratima durhcug (njem. doge.) nevjestina svadbena koprena duvna (lat. duumviratus) zvanje i dostojanstvo duumvira duvak (tur. časna sestra dux čit.durch die Blume 330 dvocifren dušek (tur. duždevstvo. zvanje i dostojanstvo dužda dvocifren dvoznamenkast durch die Blume čit. madrac dušman (tur.) ili in pejus (lat.) neprijatelj. durch kroz) šport.) jastuk. surovost. dušman neprijatelj) neprijateljstvo duumvir (lat. anat. zapovjednik jednog odreda vojske. dura mater v.) tvrd. prav. ducis voda) knez.

staklo džamadan. škrtac. frajer. sprovod dženet (ar. naoružanje džebrak (češ. prtljaga džambas (perz.) kod muslimana: 1. jab) šport. prsluk vezen srebrom i svilom.) udruženje. tur. džalib koji privlači na sebe) nemoralna žena. džemre) promjena džemper (engl. jumper) majica koja se kopča sprijeda.) muhamedanski pakao džehenem (tur. cesta. tvrdica džehenem (ar. džamaa. zajednička molitva muslimana džeme (tur. džebe) 1. na dar. 2. džanerigi) vrsta šljive (okruglica. besplatno. 5. vještak u jahanju. džehennem pakao) grješnik u paklu. kretanje džaine mn. džan baz) 1. uzalud džabija (tur. zovu ih i barkeri (engl. onaj koji dresira konje. oružje.. trgovac konjima džamija (ar. jam) kuhano voće.). jumpers) mn. pekmez džemat (ar.) 1. u boksu: oštar i iznenadan udarac ljevicom u protivnikovo lice džeba (tur. molitva za dušu umrloga.) muslimanska vjerska općina. okrutnik džem (engl. put. pren. ogranak metodista. bogomolja prvog reda u kojoj se uči kotbah (za razliku od moteje.) 1.Dž Dž. džami) veća muslimanska bogomolja. džak) vreća džaltara (tur. dž sedmo slovo hrvatske latinice džaba (tur.) okno. nemilosrdan čovjek. prosjak. prostitutka džam (ar. džadde) 1. 2. 4. "lajači".-tur. fakin. 2. kad ih "obuzme" unutrašnje prosvjećenje. džellad) krvnik. skaču i proizvode glasove radosti kao da laju džanarika (tur. hipok. putovanje. pristaše džainizma džainizam vjerska sekta u Indiji čije pristaše ne priznaju autoritet Veda i svetih brahmanskih spisa džak (mad. poznavatelj konja. pletena od vune ili pamuka dženaza (tur. džag. jednoruki Džek vrsta zidnog automata za igre na sreću dželat (tur. žebrak) 1.-perz. gentleman) gospodin. prokletnik Džek (engl. "skakači" vjerska sljedba u Engleskoj i Sjev. bludnica. skupina džemijet (ar. 2. džabi) za vrijeme turske uprave: ubirač državnih i vakufskih prihoda džada (tur. 2. srce moje! džeb (engl. čovjek koji je gospodin u punom i . zlotvor. džehennem) pakao džehenemlija (tur. po tome što pri bogoslužju. manje bogomolje) džamperi (engl. tj. zsak. izvršitelj smrtne kazne. 2. kovčeg. barkers). ranka) džailum (perz. prema Džon — John) u šatrovačkom govoru: momak. 2. prozor. Americi (nastala oko 1760. džemi) družba.) dušo moja. ljubitelj dobrih konja (koji ih zbog toga često mijenja). vrsta oklopa. pogreb. 3. društvo džemla (tur. džemadan (tur.) muslimanski raj džentlmen (engl.

jazz-band) orkestar koji svira džez džezva (tur. od 1944. posrednik. rat za obranu vjere. džihad) kod muslimana: sveti rat. rakija od raznog sjemenja. konjušar. obdarenih natprirodnom snagom i sposobnošću da se učine nevidljivim. jig) lak ples sitnim korakom i poskakivanjem džigetaj (mong. ljubitelj konjskih utrka džokej-klub (engl.duh džukela (tur. orijaŠ džin (engl. gin rakija klekovača. jet mlaz. izvođenja ponekad i neharmoničnim tonovima džez-band (engl. kao titula: gospodin džentri (engl. jersej) tkanina od tanke češljane vune i odjevni predmet od nje džet-strim (engl. nagao izljev. gorostas. profesionalni jahač na konju. jockey-club) društvo (ili: klub) ljubitelja konjskih utrka džoragan indijsko narodno glazbalo koje se sastoji od jednog većeg i jednog manjeg bubnja džudo. džerid) kratko koplje od elastičnog palminog drveta kojim arapski konjanici vješto rukuju i kad su im konji u najvećem trku džiljoz (tal. ga. jazz) suvremena američkoengleska glazba za ples. stream struja) meteor. džezve) posuda s drškom za kuhanje crne kave džidža (tur. gentry) stalež uglednih građana i privrednika koji nisu plemići (u Engleskoj): znanstvenici. uvedeni u američku vojsku džiterbag (engl. zavidan džin (ar. ljenivac. jeep) vrsta malih. zahvati pri obrani ili napadu kojima se Japanci služe radi onesposobljavanja protivnika za napad i obranu.) 2. džuhela) otrcan pas.) dječja igračka džig (engl. pren. pravnici. lakih i vrlo otpornih automobila. broker. nagla provala. geloso) ljubomoran. džerki (engl. jitterbug) društveni ples crnačkog podrijetla. japanski hrvački šport. = 0.) mit. jobber) trg. odgoju i školovanosti. dragocjenost džez (engl. gill) engleska mjera za tekućinu i žito.) naziv za kozačke viteške igre na konjima džihad (tur. judo šport. vrsta sinkopiranog glaz. dakle: čovjek lijepo odgojen i otmjenog ponašanja. sa strane otvoreni i prilagođeni za vožnju po svim terenima. jerk meso rezati na trake i sušiti na zraku) usoljeno meso na poseban način dimljeno i osušeno (kod kanadskih Indijanaca) džersej (engl. irska rakija. tj. po položaju. razvija i tijelo i. zavat džiju-džicu (jap. živi u južnom Sibiru) džigotovka (kavk.) polumagarac (vrsta brze i plašljive životinje iz porodice konja. pustinja duhova ili demona džip (engl. jingo) šovinistički i ratoborno raspoložen čovjek (u Engleskoj i Americi) džinistan (perz. gin) 1. lopov . uska i tisuće kilometara dugačka zona sa snažnim zračnim strujama koja se prostire 6—15 km iznad zemaljske atmosfere dževahir (tur. g.) način japanskog hvatanja protivnika u borbi. 2. burzovni špekulant džokej (engl. kao športska 332 džukela disciplina ima vrlo stroga i zahtjevna pravila džil (eng. jockey) 1. flzz pjeniti se) džin izmiješan s nekim pjenušavim pićem džingo (engl.džentri najljepšem smislu.124 1 džilit (ar. časnici. u vjerovanju muslimanskih naroda: vrsta dobrih i zlih duhova. veleposjednici itd. nastao u Americi nakon Prvog svjetskog rata džober (engl. v.. osobito od ječma i raži džinfis (engl. mit. div.) dragi kamen.

definiran umnoškom njutna i metra (naziv u čast engleskog fizičara J. pren. nered.džul džul (engl. engl.) zool. tekućina .). Joulea (1818— 1889) džuma (ar. obrasla prašumom te ispresijecana močvarama obraslim bambusovom trskom i travom. buka džungla (od hinduskog jangal pustinja. tropska šuma uopće (u njoj žive tigrovi. sokol) koja je uvježbana za lov na druge ptice džus (engl. džumbus) zabava. jungle) ravnica u 333 džus podnožju Himalaje. veselje. nosorozi. P. jedinica za rad u sustavu SI. slonovi. šuma. mjesto nereda džura-dogan (tur. zmije otrovnice i dr. juice) sok od voća ili povrća. lavovi. ptica grabljivica (npr. joule) fiz.) muslimansko klanjanje petkom džumbus (tur. pren.

dženaza đentileca (tal. sve do VI. kicoš. giocolare) šala. diakonikos) u pravosl. danas. đakona đakonica (grč. giil ruža. vrtlog đerz (tur. geranion od geranos ždral) poluga s protutegom kojom se izvlači voda iz bunara đerdap (perz. poletan. veseo. gentilezza) ljubaznost đenjuška (rus.) molitva za umrlog kod muslimana. draguljarski obrt. giilbank glasno odobravanje) zajednička glasna molitva . gioielleria) draguljarstvo. đirde. đon-obraz nepošten čovjek đornata (tal. grč. Crkvi. draguljarnica. kasnije: ckrveni sluga i pomoćnik pri bogoslužju. ružica đul-behar (tur. diakonos) čin. ab) vir. denjga) ruski bakreni novac od pola kopjejke đeram (tur. obješenjak. kicoš. gyongy krasan. gon koža) potplat. goz oko) naočale đul (perz. đilozija đeniza (ar. razdragan.Đ Đ. njegovala bolesnike i vodila nadzor nad ženskim članovima crkvene općine. girandola. nametljivac. bahar miris) rascvjetana ruža đulbek-dova (tur. pomoćni svećenik đakonat (grč.) dopušteno đaka (tal. crkvi: udubljenje u zidu ili zasebna soba na desnoj strani oltara gdje se čuvaju posvećene posude đakonikon (grč. razbijač đirandola (tal. diakonos lat. posebno školovana za taj poziv. ckrvi: kratka molitva koju čita ili pjeva đakon đakula (tal. posluživanje (jelom i pićem). poslastica đakonik (grč. germek protegnuti. priča đederan (mađ. u Evangeličkoj crkvi: bolničarka. pomoć. dostojanstvo i stan pomoćnog svećenika. giorno dan) nadnica. svjež. diaconicum) u pravosl. divan) prid. u samostanima: sestra koja služi oko oltara đakonija (grč. u najstarijoj kršć. đela mašalah! budi pozdravljen! đelozija (tal. gelosia) ljubomora. diakonos sluga) upravitelj općinskih dobara i skrbnik sirotinje i bolesnika u najranije kršćansko doba. žirandola đojelerija (tal. pren. diakonos) služiteljica crkve. gizdelin. ispružiti. neradnik. zdrav. krjepak đel! (tur. potpora. lagan. dnevnica đozluci (tur. đ osmo slovo hrvatske latinice đaiz (tur. mladić uopće đilkoš (mad. kićenost dokada (tal. zavist. u protestantskim crkvama: sestra koja služi potrebitima. početni svećenički čin u crkvi. giocata igra) igračka đon (tur. fr. dil) ruža. gyilkos ubojica) vjetrogonja. gers) gizdelin. vjetropir. stoljeća: starija žena koja se brinula o sirotinji. zvanje. gelmek doći) dođi! hajde!. diakonia) djelokrug đakona. giacca) kaput đakon (grč. girandole) v.

tur. meso s rajčicama. vrt s ružama đulsa (perz. paušalno. gotiirii) sve skupa. način 335 đuzel đuture (tur. gyomber) bot. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek i začin đunija (perz. lijep. kuh. mladoženja đuzel (tur. dil) mlada ruža. su. sredstvo. suju) ružina voda đumbir (mad.đulić đulić (perz. đilistan) ružičnjak. giiveč) zemljana zdjela. oblik. usp. bez pojedinačnog mjerenja ili brojenja. giizel) prid. đul đulistan (perz. rižom i krumpirom pripremljeno u zemljanoj posudi đuvegija (tur. ucijelo. ružin pupoljak. krasan. đune) vanjski izgled. giivegi) zaručnik. skladan . jedno na drugo đuveč (tur. đil. ujedno. posuda.

ebulire vreti. a Isusa Krista nije smatrala Sinom Božjim.) od dva zla valja birati manje e profundis (lat. nego prorokom ebn (ar. crno. između dva imena piše se ben. trzanje uzdom ako se konj neće okrenuti ebriometar (lat. ebeniste) stolar koji izrađuje pokućstvo od ebanovine.) eagle čit. kako bi omogućio telefonske razgovore i prenošenje televizijskih slika na najveće udaljenosti eau de Cologne čit. grč. lansiran u Zemljinu orbitu 6. e deveto slovo hrvatske latinice E kratica za istok (engl. ebrillade) jah. strast za pićem ebulicija (lat. koji radi fine stolarske poslove ebionizam (hebr. grč.) prijedlog = iz. crni kaučuk otvrdnuo vulkanizacijom ebriljada (fr. eban. jedan od sudaca u podzemnom svijetu. ebn Mustafa = Mustafin sin.) "Rana ptica". sprava za . eben. veoma čvrsto i teško istočnoindijsko i afričko drvo ebenist (fr. vrenje tekućine (zbog topline). otac Pelejev. ebullire izbijati kipeći. npr. djed Ahilejev earl čit. sin Zeusa i Egine. vulkanit. ebriositas) sklonost piću. priznavala je Mojsijev zakon i Matejevo evanđelje. irl (engl.E E. prvi komercijalni komunikacijski satelit. lat. ebanisteria) fina stolarija. pjevati e. 2. osobito od ebanovine ebanovo drvo (hebr. ebullitio) kipljenje.) kolonjska voda ebanirati (lat.) sin (pred nekim drugim imenom. ebyon siromah) židovsko-kršćanska sljedba (II. ebano. est) e (lat.) iz dubine. st. grč. dragun. skopeo gledam) 1. kem. npr. grč. instrument za mjerenje točke vrenja radi određivanja sadržaja alkohola u spirituoznim tekućinama promatranjem njihove točke vrenja. umjetnički izrađeni predmeti od drveta. skopeo gledam) naprava za određivanje vrelišta tekućina ebulioskop (lat. ebenare) obložiti ebanovinom. npr: Ali ben Muhamed = Ali sin Muhamedov) ebonit (engl.) engleska plemićka titula: plemić.—IV. ebony) vrsta umjetne ebanovine. travnja 1965. Erli Berd (engl. metron mjera) naprava kojom se pomoću tekućine koja izgubi boju pod djelovanjem alkohola što se isparuje zajedno s dahom mjeri stupanj pijanstva ebriozitet (lat. Diospyros ebenum. med.). ebenus) bot. o.) sjevernoamerički zlatan novac vrijednosti od 10 dolara Eak mit. kratica za ex officio (lat. east. ebrius pripit. obojiti crnom bojom da izgleda kao ebanovina ebanisterija (tal. ebenos. grof Early Bird čit. fr. abonos. izbijanje sitnih bubuljica po tijelu zbog vrućice ebulioskop (lat. o d' Kolonj (fr. ex e duobus malis minimum eligendum (lat. kem. igl (engl.

svi organizmi koji na nekom području žive na tlu ili u njemu (bakterije. gljive. e. eše (fr. tj. s oteklinom edematija (grč. kratica za editio (lat. ebullire) kipjeti. v. vreti ebur (lat. edacitas) pretjeranost u jelu. Starija eda (između 1240. st. zool. sadrži nordijsku mitologiju i priče o starim junacima i herojima edacitet (lat. i 1250. uređaj koji radi na principu radara te otkriva veća jata riba ecidija (lat. metoda određivanja molekularne težine tvari prema povišenju vrelišta njihovih otopina ebulirati (lat. bulla.) u kartanju: odbačene i umjesto njih kupljene druge karte. n. otečen.) francuska mjera za konac = 1000 m echosounder čit. Eburones) keltsko pleme u Galiji (između današnjeg Liegea i Aachena). maligan ebulioskopija (lat. naslada edentati (lat. žensko bijelo pranje edeolatrija (grč. oidao otičem) med.) trg. oticanje kože edematizirati (grč. uživanje. aidos stid. i 1230. opisivanja i pjesničke izraze. edafos tlo. kao i jednu pjesmu posvećenu dvojici kneževa.) umj.) Ed. pren. aecidium) vrsta snijeti na bilju ed. patiti od vodene bolesti eden (hebr. grč. riječima "ecce homo!" predstavlja Zidovima ecer (njem. 54. oidao otičem) med. oticati. proždrljivost edafon (grč. bezupci. sanskr. veoma su korisni jer razgrađuju organske tvari te popravljaju fizička i kemijska svojstva tla.ebulioskopija brzo određivanje količine alkohola u vinu.) "evo čovjeka!" riječi kojima je Pilat predstavio Krista Zidovima (Iv 19. zemlja) životna zajednica tla. pr. oidema) med. puževi i dr. aidos sramljenje. rheo tečem) med. sisavci bez prednjih zuba. pauci. g. kukci. skopeo gledam) kem. ekosaunder (engl. edematičan edamer vrsta masnog i vrlo hranjivog nizozemskog sira (naziv po mjestu Edam) edeitis (grč. edafobiont edamatozan (grč. koji ima oteklinu.) raj.). crvi. Atzer) bakrorezac (vrsta tiskarskog radnika) echeance čit. ešans (fr. gmazovi. slast. slonovača eburin (lat.5) eccehomo čit.) eda (edda) lit. razlika između dnevnog tečaja i tečaja isporuke ecce homo čit. npr. Cezar je ugušio njihov ustanak ecart čit.. rok plaćanja mjenice echee čit. ekce homo (lat. kod Indijanaca . burz. blenna sluz. g. oidao otičem) med.) je zbirka s trideset pjesama iz IX. oidema) med. slika Krista s trnovim vijencem na glavi u trenutku kad ga Pilat. ibha) slonova kost. ljuskavci edeoblenoreja (grč. Iatreia obožavanje) obožavanje stidnih dijelova (spolnih organa) kao simbola plodnosti. ebur slonovača) smjesa koštanog praha i bjelančevine Eburoni (lat. upala stidnih dijelova tijela edem (grč. kratica za edidit (lat. oteklina koja nastaje prelaženjem tekućine iz krvi u potkožno tkivo edematičan (grč. ebur. alge.) 337 edeolatrija je udžbenik za mlade skalde. oidao otičem. vrt slasti. ekcehomo (lat.— XII. aidos stid. naslov dvaju djela stare islandske književnosti: Mlađa ili Snora-eda (između 1220. natičem. dospijeće. sadrži izlaganje nordijske mitologije.) ultrazvučni detektor. edentata) mn. npr. ebullire vreti. ekar (fr. stid) med.

hugenotima vjersku slobodu ediktale (lat. kad im je proročanstvo otkrilo ovaj grijeh. aidos stid. hramovima. aedilitas) čin i zvanje edila. glavno izdanje. izgradnja u duševnom smislu. naredba. "pretorski edikt" (jedan od najvažnijih izvora rimskog prava). edilstvo Edip (grč. putem javnog poziva. editor) izdavački. putem javnosti ediktalna citacija prav. narodnim veseljima. neuljudan. podizati građevinu. riješio Sfinginu zagonetku i time oslobodio Tebu od toga čudovišta. poučiti. im. a značajan je po tome što je od 1361. a Edip u očajanju sam sebe oslijepio i. okrijepiti. koji potječe od.. ediktalna citacija. tema mnogih umjetničkih i pjesničkih djela (Sofoklove. edere objaviti. u neznanju ubio oca i oženio se vlastitom majkom s kojom je imao djecu: Eteokla. v. npr. ediktalni poziv. građenje.) grad koji se još naziva Jedrene. u pratnji odane kćeri Antigone. postojale su dvije vrste: plebejski. ediktale . podignuti na noge. per ediktales (lat. tzv. Jokasta se ubila. Eshilove. edere) objaviti. edepsiz) prid. utješiti edifikacija (lat. operativno liječenje spolnih organa edepsuz (tur. edicio princeps (lat. aedificatio) zidanje. poučavanje edikt (lat.) prav. ukras na zidu koji oponaša oblik kapelice edil (lat. 12 travnja 1598. koji su se brinuli o javnim igrama (ludi romani) i kurilski. edilima se i danas u nekim gradovima nazivaju općinski vijećnici koji se brinu o javnim zgradama edilitet (lat. ukaz. aedificare) graditi. razvijanje neke ideje. podizanje građevine. arhit. patricijski. neodgojen. spis Edirne (tur. pokvarenjak edicija (lat. službeni ili sudski javni poziv. edicere. Drinopolje. izdati. Polinika. najbolje izdanje edificirati (lat.edeološki 338 editorijalan edikula (lat. Hadrianopolis. aedicula hramić) maleno svetište u antičkim hramovima. sudski izvještaj i priopćenje. editio) naklada. Voltaireove. Ismenu-i Antigonu. Edipov kompleks u psihoanalizi: duševni poremećaj zbog sukoba između spolnog nagona prema roditeljima suprotnog spola i morala edirati (lat. koji se tiče izdavača edeološki (grč. izdanje (knjige). editor) izdavač. knjigu. loš čovjek. aidoia stid. editio princeps čit. aedilis) starorimski viši činovnik koji se brinuo o građevinama.) prvo izdanje. umiriti. o redu i sigurnosti na trgovima i ulicama. do 1453. podržati. došao na atički brijeg Kolon i tu se ubio. temno režem) med. edictum) kod starih Rimljana: javna objava pretora u kojoj priopćava plan svog rada u idućoj godini. bio prva turska prijestolnica u Europi editor (lat. per edictales čit. službena objava. Oidipus) mit. zidati. Nanteski edikt povelja kojom je francuski kralj Henrik IV. ediktalitercitirati pozvati službeno. najstarije (ili prvo) tiskano izdanje nekog starog pisca nakon pronalaska tiskarstva. prav. sin tebanskog kralja Laja i Jokaste. logos govor) koji se odnosi na dijelove tijela ili djelatnosti koje nisu dostojne spominjanja edeotomija (grč. putem javnog poziva ediktaliter (lat. edictale) prav. edictaliter) prav. putem poziva preko javnosti. knjižar-izdavač editorijalan (lat. tj. Corneilleove tragedije). dopustio.

roba koju prodavač može ili treba isporučiti odmah po zaključenju kupnje efektni (lat. efemera uterina (lat. tj. runolist edukacija (lat. jednodnevan. razblažiti. educatio) odgajanje. dulcis sladak. izvlačenje soka edulkorirati (lat. tvar koja je izdvojena iz nekog tijela i koja je u njemu. nomilani efekt dobitak ili rad po predračunu. eductio) kem. stroja. koji je u vezi s efektima. ostvariti efelidi (grč. kao sastojak. fr. emera) koji traje jedan dan. effectivus) stvaran. brat Kirkin. izlučivanje edukt (lat. ef-. koji je zaista izvršen ili postoji. učitelj edukcija (lat. koji se tiče efekata. trgovina efektima trgovina državnim vrijednosnicama koju obavljaju posrednici (brokeri). med. edulcare) kem. u jednoj sekundi. supr. weiss bijel) bot. Edelvveiss. a čiji je instrument tečajna lista efektivan (lat. izvući sok Eet (grč. dulcis sladak. ublažavanje gorčine ili oporosti. odgoj. u jedinici vremena. edulcoratio) farm. kralj u maloazijskoj Tebi (na planini Plaku). ef-. izvaditi. fiz. trg. kem.) mit. efemeros. efektivno stanje npr. effectus) učinak. efebos mladić od 16 do 18 godina) 1. educere izvesti. izvadak. produkt edulkoracija (lat. efficere. dodavanjem i ponovnim odstranjivanjem neke tekućine osloboditi od sastojaka koji su se u njemu otopili. edel plemenit. kratkotrajan.edlvajs edlvajs (njem. 2. pjege po tijelu. jednodnevna groznica. emera dan) dnevni kalendari. effets) mn. zaslađivanje. Andromahin otac. već postojala. izvršiti nalog. Aietes) mit. istinski. efektna burza mjesto gdje trgovci zaključuju poslove s vrijednosnim papirima i mjenične poslove efektuirati (lat. dodavanje lijeku kakve slatke tvari da bi mu se poboljšao okus. ono što je izdvojeno iz nečega. istinski. efebos mladić od 16 do 18 godina) lijep mladić. vojnici koji su zaista nazočni na određenom mjestu. emera dan) med. vrijednosnice. učinak koji može proizvesti radna sposobnost jednog čovjeka. otac Medejin Eetion (grč. studij umjetnosti efekt (lat.) groznica kod rodilje zbog nagomilavanja mlijeka u dojci efemeran (grč. a ne proizvedena tek u tijeku kemijskog procesa. efektivni dobitak stvaran dobitak. pjege od sunca na licu. effet) u igrama loptom: let lopte u luku efeb (grč. prolazan efemeridi (grč. efektivna roba trg. vojske. efelis) mn. eductum) izvod. effectus. ni efelkistikon) koji se dodaje završecima riječi s kratkim samoglasnikom e i i pred riječima koje počinju samoglasnikom (zbog uklanjanja hijata) efemera (grč. kralj u Kolhidi i čuvar zlatnog runa. mjenice. vodopada itd. privremen. uspjeh. mladić koji posjeduje tjelesnu skladnost i ljepotu efebija (grč. zasladiti. 339 efemeridi totalni efekt ukupan učinak. ephemera uterina čit. obrazovanje edukator (lat. effectus) stvaran. talog. državni efekti državne vrijednosnice. sin Helija i Perse. effectus djelovanje) obaviti posao. dvogodišnja predvojnička obuka u staroj Grčkoj. efemerida astronomski godišnjak u kojem su izračunane promjene koje će nastupiti u položaju nebeskih tijela . čist dobitak. ukupan uradak efekti (lat. ubio ga je Ahilej efe (fr. efelkyo za sobom vučem) naziv za glas n (grč. educator) odgajatelj. efelkističan (grč. rad u jedinici vremena (sekundi).

pojavljivanje bubuljica na koži. odijevanju itd. uravnilovka egalitet (fr. učinkovit efidrijade (grč. osobito svećenicima. efrakcija efulguracija (lat. efendi) gospodin. tur. efor efrakcija (lat. effractura) med. hidro znojim se) med. pokret francuskih komunista (sljedbenika F. radinost eficijentan (lat. efflorescentia) bot. slab. effractor) prijestupnik. pravnicima. efficiens) djelotvoran. osobito kao nadzornika hramova i crkava. načinu hoda. doba cvjetanja. vodene nimfe. uspješan. eforos) eforov djelokrug. izlijevanje efluviografija (lat. v. egalite jednakost) 1. izljev strasti efuzivno kamenje geol. N.efemeron efemeron (grč. pr. femina žena) koji je poput žene. dio opreme židovskog velikog svećenika u Starom zavjetu efor (grč. insekt koji živi samo nekoliko sati efeminacija (lat. kamenje koje je nastalo od vulkanske lave egalan (fr. efficace) djelotvoran. pred Termopilama izdao Spartance Perzij