CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb UDK 808.62-316.3(038) DOMOVIĆ, Želimir Rječnik stranih riječi : tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Anić, Nikola Klaić, Želimir Domović. Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm ISBN 953-6489-02-3 1. Klaič, Nikola 2. Anič, Šime 981026009

Želimir Domović ©

V

Šime Anić Nikola Klaić

RJEČNIK
STRANIH RIJEČI
Tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze

SANI-PLUS Zagreb, 2002.

Predgovor

Mnoge su strane riječi i izrazi postali dio naše opće kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, više ili manje, sklon prihvaćanju tuđih elemenata. Tijekom povijesti primali smo riječi od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Mađari i dr.) preuzimali hrvatske riječi. Prisjetimo se i primjera riječi kravata koja je najprije bila naziv za široke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemačke dijalektalne riječi Krawat (Hrvat) ušla u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate. Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg rječnika, ali to ne znači da tuđice treba olako prihvaćati. Naprotiv, tuđicu ćemo zamijeniti hrvatskom riječju gdje god je to moguće. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da su mnoge riječi stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rječničkog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaćim riječima. Osim toga, posezanje za tuđicama može biti uvjetovano i stilističkim razlozima. Rječnik je sastavljen s namjerom da čitatelju i korisniku na jednostavan i pristupačan način protumači strane riječi i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom govoru, sredstvima javnog priopćavanja, književnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije općekulturni značaj i namijenjeno je najširem krugu čitatelja. U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedeće: 1. Uz većinu riječi naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najčešće navodi samo jezik iz kojeg riječ dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto.

Autor

ŽELIMIR DOMOVIĆ © ŠIME ANIĆ, NIKOLA KLAIĆ RJEČNIK STRANIH RIJEČI SA NI-PLUS d.o.o. 10090 Zagreb. Bolnička 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob. 099-500-785,099-549-496 ŽELJKO CRNJANSKI. direktor ŽELJKO CRNJANSKI IVANA SUVIĆ RENATO ŠINTIĆ LJERKA KORENOVIĆ dipl. iur., PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ VJEKOSLAV ANIĆ, FRANO ANTUNOVIĆ, STJEPAN BAJIĆ, ANITA BILLANUEVA, VIŠNJ1CA CRNJANSKI, DANICA DOMOVIĆ, LIDIJA DOMOVIĆ, SANJA DOMOVIĆ, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAČEVIĆ, LEON MANCE, PAVAO NOVOSEL, SEBASTIJAN POLANEC, LJUBICA PUŠNJAK, IVAN RADIĆ, BRANKICA VUKMAN1Ć
Tehnička urednica Ostali suradnici Stručni suradnici Korektura Lektura Redaktor Urednik Za izdavača Izdavač Suautori

IVANA SUVIĆ

MIROSLAV VUKMANIĆ
Kompjutorska priprema

Likovni urednik

GENESIS, Zagreb

SLAVKO PAVLOVIĆ, graf. ing.

Grafički urednik

3. Za neprilagođene tuđice naveden je izgovor (u skladu s mogućnostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr. fiveshooter čit. fajvšuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budući da se jezik ponaša poput živog organizma koji se neprekidno mijenja, može se reći da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo već u trenutku svog pojavljivanja pred očima javnosti. To se posebice odnosi na našu suvremenost koja je obilježena nevjerojatnim znanstvenim i tehničkim razvojem koji potiče stvaranje novih riječi. Zbog toga čitatelj možda i neće pronaći poneku riječ koja je pobudila njegovo zanimanje. Međutim, vjerujemo da će sljedeća izdanja još potpunije ostvariti načelo suvremenosti (nove se riječi već prikupljaju i uvršćuju). Također valja upozoriti da smo u Rječnik uvrstili i strane riječi iz razgovornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi književnog ili standardnog jezika. Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom čitatelju, razvijajući i šireći njegove duhovne vidokruge. Time će naš višegodišnji složen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao. Želimir Domović

Kratice
agr. -- agronomija ak. — akustika alb. - albanski am. — američki anat. — anatomski ar. — arapski aram. — aramejski arhit. — arhitektura arheo — arheologija astr. -— astronomija astrol — astrologija bank. — bankarstvo bask. — baskijski biol. — biologija bot. -- botanički braz. — brazilski bug. -- bugarski crkv. — crkveni češ. —- češki čit. — čitaj (te) dan. -— danski dr. — drugo eg. — egipatski engl. — engleski etiop. — etiopski etn. —- etnologija farm. — farmacija fiL — filozofija fiz. — fizika fiziol. — fiziologija fort. -- fortifikacijski fot. — fotografija fr. — francuski gal. -— galski gen. -- genitiv geod. — geodezija geol. — geologija geom. — geometrija g l . - glagol glaz. — glazbeni got. -- gotski graf. — grafika gram. — gramatika grč. -- grčki hebr. — hebrejski hl — hektolitar im. — imenica ind. — indijski isl. — islandski itd. -- i tako dalje jah. -- jahanje jap. -- japanski jav. --javanski j d . - jednina kald. — kaldejski kat. -- katolički kavk. — kavkaski kaz. -— kazalište kelt. — keltski kem. — kemija k g - kilogram kin. -- kineski kir. — kirurgija km — kilometar kor. -- koreografija kozm — kozmetika kršć. — kršćanski kuh. — kuharstvo lat. - latinski lingv. — lingvistika lit. — literatura litv. — litvanski log. — logika m — metar mađ. — mađarski malaj. — malajski mat. — matematika med. — medicina meh. — mehanika meks. — meksički meteor. — meteorologija metr. — metrika mil. — milijun min. — minerologija mit. — mitologija mm — milimetar mn. — množina mod. — moda mong. — mongolski niz. — nizozemski ni. — novolatinski nord. — nordijski norv. — norveški npr. — na primjer num. — numizmatika njem. — njemački obrt. — obrtnički opt. — optika paleont. — paleontologija ped. — pedagogija peruan. — peruanski perz. — perzijski poet. — poetika pol. — politika polinez. — polinezijski

polj. — poljski pom. — pomorski port. — portugalski posl. — poslovica pov. — povijesni prav. — pravo pravosl. — pravoslavni pren. — preneseno prid. ili pr. — pridjev pril. — prilog pr. n. e. — prije nove ere psih. — psihologija rel. — religijski ret. — retorički rom. — romanski rud. — rudarski rus. — ruski sanskr. — sanskrtski

sc. — scilicet (lat.) razumije se, to jest, naime sem. — semitski sir. — sirijski sjev. — sjeverni skand. — skandinavski si. — slično slav. — slavenski slik. — slikarstvo sociol. — sociologija st. — stoljeće stil. — stilistika supr. — suprotno šatr. — šatrovački šp. — španjolski šport. — športski Šved. — švedski švic. — švicarski

tal. — talijanski tatar. — tatarski teh. — tehnički tehnol. — tehnologija teol. — teologija tibet. — tibetski tisk. — tiskarski trg. — trgovački tur. — turski tzv. — takozvani umj. — umjetnost usp. — usporedi v. — vidi vet. — veterinarski voj. — vojnički zem. — zemljopisni zool. — zoologija zrak. — zrakoplovstvo

Rječnik

A
A, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (načelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom značenju; usp. principium identitatis a glaz. kratica za alt A ili A J. fiz. znak za angstrem, tj. Angstremova jedinica (jedna desetmilijuntina milimetra kao jedinica dužine svjetlosnog vala; naziv prema švedskom fizičaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.) a kratica za ar a- (grč. prefiks a) tzv. alfa steretikon, lat. alpha privativum = niječno alfa (ili a); u složenicama označava lišenost čega, nedostajanje čega, ponekad i suprotnost onome s čim je složeno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan bezobličan, apetalan bezlisni, amoralan nemoralan; kad se složi s riječju koja počinje samoglasnikom, umeće se a, n, npr. analfabet (a-nalphabet) nepismen a bas čit. a ba! (fr.) dolje! a battuta (tal.) glaz. prema udaru takta, po tempu a beneplacito čit. a beneplaćito (tal.) glaz. po volji a capella čit. a kapela (tal.) glaz. zborno pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio čit. a kapričo (tal.) glaz. samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas, od sada a di (tal.) trg. istog dana (platiti mjenicu), tj. po viđenju; usp. a vista a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbližim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi čit. a due kordi (tal.) na dvije žice; a due voci čit. a due voči (tal.) u dva glasa, dvoglasno A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljevstvo za konja! (glasovita rečenica iz Shakespeareove drame Kralj Richard III.) a konto (tal. a conto) trg. na ime, na račun, u ime predujma, unaprijed; akonto a la (fr.) kao, poput (čega), po, po ugledu na nešto a la bonne heure čit. a la boner (fr.) u dobar trenutak a la guerre comme a la guerre čit. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u(ratu; rat je rat; pren. treba se prilagoditi prilikama a la mode čit. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odlučno (npr. odbiti neki prijedlog, ponudu, savjet i si.) a manco čit. a manko (tal.) trg. traženje predujma, predujam, potraživanje; gubitak, manjak, dug a piacere čit. a pjačere (tal.) glaz. po volji, prema nahođenju, kako vam drago

a poco a poco a poco a poco čit. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno a posteriori (lat. a posteriori) fil. zavisan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori a prima aetate čit. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih nogu a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od iskustva, nezavisno od iskustva (suprotno: a posteriori) te, prema tome, označava logičku prethodnost značenja, a ne vremensku prethodnost (psihološku); u običnom životu: unaprijed a propos čit. a propo (fr.) što se tiče, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga a punta d'arco čit. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala a quadro čit. a kvadro (tal.) glaz. u četiri glasa, četvoroglasno a rivederci čit. a rivederči (tal.) do viđenja a salvo (tal.) trg. dobro očuvano, neoštećeno (na teretnim listovima) a tempera (tal.) slikati vodenom bojom, po staro talijanskom načinu a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, točno po taktu a uso čit. a uzo (tal.) trg. po običaju, plaćanje mjenice u uobičajenom, redovitom roku a verbis ad verbera (lat.) od riječi na batine (prijeći) a vista (tal. a vista) trg. po viđenju (na mjenicama) a voće sola čit. a voče sola (tal.) glaz. samo za jedan glas a vue čit. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Christum a. Ch. n. kratica za ante Christum natum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.)

12

ab Jove principium a.d. kratica za a dato (lat.) AD. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales čit. ana partes ekvales (grč.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju liječnik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci moraju uzeti u potpuno jednakim količinama) AAL kratica za American Air Lines čit. ameriken er lajnz (engl.) američki aerotransport ab (hebr.) jedanaesti mjesec židovske građanske i peti crkvene godine (srpanj—kolovoz) ab antiquo čit. ab antikvo (lat.) od starine, od davnine ab equis ad asinos čit. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s višega položaja na niži ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivijeka ab hine čit. ab hink (lat.) prav. otada, počevši od toga dana, od toga vremena ab hodierno (lat.) od danas, od današnjeg dana ab immemorabili (lat.) od pamtivijeka, oduvijek ab imo pectore čit ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine duše, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.) ab incunabulis čit. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinjstva, od malih nogu, odmalena ab initio čit. ab inicio (lat.) od početka ab instantia čit. ab instancija (lat.) prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke (testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga Lara (kućnoga boga) počni, tj. počni sam od sebe, "očisti najprije pred svojom kućom" ab Jove principium (lat.) od Jupitra početak, tj. započnimo s Jupitrom

ab ovo (koji je najvažniji), tj. odajmo najprije počast najuglednijem ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispočetka, sasvim ispočetka, iznova, iz osnove ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostali ab- (lat.) od-; prefiks koji daje riječima niječno značenje, npr. abdikacija — odreknuće aba (ar.) gruba vunena tkanina, seljačka muška odjeća bez rukava od takve tkanine abak (lat. abacus) svečani stol za skupocjeno posuđe kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematičke crteže i radove, daska na kojoj se računa; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. četverokutna ploča koja pokriva glavicu (kapitel) stupa abakcija (lat. abactio partus) med. pobačaj, pobacivanje; abortus abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuđivanje, otuđenje, ustupanje abalijenirati (lat. abalienare) prav. lišiti, otuđiti, otuđivati abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodišnje progonstvo iz zemlje abandon (fr.) odustajanje od svog prava; pravo osiguranika da osiguravatelju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osiguran abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gležanj, pregib Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (750—1517) sa sjedištem u Bagdadu; vrhunac dinastije predstavlja vladavina legendarnog Harun-al-Rašida (8—9 st.) abassimento (tal.) snižavanje, smanjivanje, spuštanje

13

abdicirati abassimento di mano čit. abasimento di mano (tal.) glaz. spuštanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na glasoviru) abassimento di prezzo čit. abasimento di prečo (tal.) trg. spuštanje cijene abassimento di voće čit. abasimento di voče (tal.) glaz. spuštanje glasa abaton (grč.) nepristupačan dio hrama, svetišta ili crkve, osobito za inovjerce abazija (grč. a ne, baino hodam) živčani poremećaj koji onemogućuje hodanje abažur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svjetiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrešnica nad prozorima i izlozima koja štiti od sunca; 4. reflektor na nekom uređaju za osvjetljavanje pomoću kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo naniže abba (aram.) starozavjetni naziv za praoca, proroka; duhovni otac; svećenik, učitelj abbe (fr.) opat, svećenik abd (ar.) u arapskim složenim osobnim imenima: sluga, rob, npr. Abd-alah sluga Alahov; Abd-el-kader sluga svemogućeg Boga; Abd-el-medžid sluga preslavnog (Boga); Abd-ur-rahman sluga milosrdnog (Boga) itd. Abderićani (grč. Abderitai) stanovnici starog tračkog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ograničenosti i gluposti; otuda: glupi, ograničeni ljudi abderitizam glupost, ograničenost, budalaština; usp. Abderićani abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski običaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom abdicirati (lat. abdicare) odreći se nečega, zahvaliti se na čemu, dati (ili: podnijeti) ostavku

abdikacija abdikacija (lat. abdicatio) davanje ostavke, odricanje (od prijestolja) abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbušni; abdominalna trudnoća izvanmaternična trudnoća abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, šarani, štuke, pastrve, sleđevi (haringe) i dr. abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, grč. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvrđivanja uzroka bolesti abdukcija (lat. abductio) 1. odvođenje, odvlačenje, odstranjenje; 2. log. silogizam čiji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zaključak vjerojatan; kir. razmicanje zglobova abduktor (lat. abductor) anat. mišić odmicač abeceda utvrđeni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, španjolska abeceda); utvrđeni redoslijed slova u latinici (grčka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o čemu; ne zna ni abecede nema pojma ni o čemu abecedar početnica, knjiga iz koje se uče slova, čitanje i pisanje; popis riječi po abecednom redu Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga čovjeka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog čovjeka) abela (lat. albellus bjeličast) bot. bijela topola (Populus alba) abelardizirati kastrirati (prema glasoitom skolastičaru P. Abelardu, 1079 —1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj učenici Heloise bio kastriran aberacija (lat. aberrare odlutati, aberratio) 1. opt. pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki; sferna ili mono-

14

abijetin kromatska aberacija pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki pri odbijanju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leću okruglog oblika; kromatska aberacija nedovoljna oštrina slike poradi nejednake snage prelamanja leća za zrake različitih boja, što dovodi do bojenja slike duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godišnjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od normalnog tipa, lutanje, zabluda aberirati ab-errare) odlutati, zabludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se aberratio criminis čit. aberacio kriminis (lat.) prav. zabluda o izvršenju zločina, npr. kad se utvrdi da je zločin koji je izvršio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono što je on želio učiniti Abesinija zemlja u Africi (Etiopija, Habeš); abesinski zdenac pumpa čija je cijev bez prethodnog bušenja utisnuta u zemlju abest (lat.) "nije nazočan" (prije: formula u školama kojom se javljalo da netko nije došao u školu) abevakuacija (lat. ab od, evacuatio pražnjenje) djelomično pražnjenje, ispražnjivanje abfertigung (njem. Abfertigung) otpremnina (novčana nadoknada za uklanjanje heke osobe s mjesta gdje je nepoželjni) abgedrošn (njem. abdreschen omlatiti pšenicu) otrc&n, olinjao; dosadan abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstavlja nečemu, koji je u suprotnosti s s nečim abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina

>

abiogeneza abiogeneza (grč. a- bez, ne, bios život, genesis postanak) biol. postajanje živoga od nežive tvari (spontana generacija; uveo prof. Huxley) abiologija (grč. a- bez, ne, bios život, logia znanost) znanost o mrtvoj, anorganskoj prirodi abiotrofija (grč. abios bez sredstava za život, oskudan, trofe hrana) nedostatak sposobnosti za život, prijevremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje abiritacija (lat. abirritatio) med. smanjenost nadražljivosti (tkiva) abisodinamika (grč. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja proučava unutrašnjost Zemlje i istražuje sile koje u njoj djeluju abisus (grč. abyssos) ponor, provalija; pren. proždrljivac; abisalna fauna zool. životinje morskih dubina; abisal abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj školi, viši tečajni ispit, matura abiturijent (lat. abire otići, odlaziti) onaj koji namjerava otići, osobito s niže škole na višu nakon položenog ispita zrelosti (mature) abjudicirati (lat. abjudicare) ne priznati, ne priznavati, poricati abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje abjudikacija (lat. ab dolje, judicare suditi) sudsko osporenje, nepriznanje abjuracija (lat. abjuratio) prav. odricanje pod prisegom abjurirati (lat. objurare) prav. pod prisegom odricati, odreći ablacija (lat. ablatio odnošenje, uklanjanje) kir. rezanje, odrezivanje, amputacija; geol. odnošenje (ili: skidanje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode ablaktacija (lat. ablactatio) med. odbijanje djeteta od sise; pren. odvikavanje

15

abnegacija ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo obližnje bez odrezivanja cijepa ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. padež u nekim indoeuropskim jezicima, padež odvajanja, kretanja odnekud, potjecanja ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tiče ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda nešto potječe, ili od čega se rastavlja ili udaljava ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija ablefarija (grč. a- bez, blefaron očni kapak) med. nedostatak očnih kapaka (posljedica kongenitalnih poremećaja u razvitku oka, osobito nakon gangrene, lupusa, tumora i dr. ozljeda) ablegacija (lat. ablegatio) prav. progonstvo, jednogodišnje udaljivanje ablegat (lat. ablegatus) izaslanik drugog reda, osobito papin, za pojedinačne slučajeve (za razliku od delegata); prognanik ablegirati (lat. ablegare) poslati, udaljiti, udaljivati; prognati na godinu dana ablepsija (grč. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, čišćenje; običaj katoličkih svećenika da nakon pričesti peru ruke abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, očistiti abmarkirati (njem. ab dolje, markieren obilježiti) žarg. "zbrisati", nestati, maknuti se abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje

abnormalan abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan, neobičan, koji odstupa od običaja, reda ili pravila; neobičan, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan abnormitet (lat. abnormitas) odstupanje od pravila, neprirodnost, nepravilnost; abnormalnost aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica neke slike; ebot abolicija (lat. abolitio uništenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinuće, poništenje abolicionisti (lat. abolitio) mn. politička stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristaše pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kućama abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog običaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje državnog nadzora i za priznanje prostitucije abolirati (lat. abolere uništiti) prav. prekinuti nad nekim sudski postupak bez ikakvih posljedica po optuženoga; ukinuti, ukidati, poništiti, poništavati abominacija (lat. abominatio) gnusoba, užas, gadost, sramno djelo; oskvrnuće abondancija (fr. abondance, lat. abundantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo riječi, rječitost abonent (fr. abonner, pretplatiti, pretplaćivati) pretplatnik abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pretplaćivati, pretplatiti se abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v. ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris usta) koji se nalazi nasuprot usta

16

abrazij abordaža (fr. abordage) napad (na neprijateljski brod); sudar dvaju brodova; pren. oslovljavanje aboriginalan (lat. aboriginalis) prvotan; starosjedilački, domaći, saraonikao aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, početak) mn. starosjedioci, prastanovnici, urođenici (za razliku od kolonista) aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majčinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje začetka (zametka) iz maternice abortirati (lat. abortare) izvršiti abortus, pobaciti, pobacivati; bot. ne donijeti plod abortiv (lat. abortivum) med. pobačajno sredstvo, sredstvo za izvršavanje pobačaja; mn. abortivi abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobačajni; pren. skraćen, brzo završen, ugušen u samom začetku, u klici; zakržljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraćeni po. stupak, skraćivanje; abortivno liječenje med. liječenje kod kojega se uzročnik bolesti uništava u samom početku bolesti (osobito pri liječenju spolnih bolesti) abortus (lat.) pobacivanje, pobačaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sastrugati; odstranjivati trljanjem, odroniti, odronjavati Abraham (hebr.) "otac mnoštva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac Židova i Arapa) abrakadabra (hebr.) čarobnjačka riječ, bez značenja, koja se, napisana na istostraničnom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava samo u šali, kao i "hokus-pokus" abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, čišćenje struganjem; med. čišćenje

abregacija nagrizajućim sredstvima; geol. odstranjivanje trljanjem, odronjavanje abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, isključivanje, isključenje abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraćenje, skraćivanje (osobito knjige, spisa, članka itd.); abrevijatura abrevijator (lat. abbreviator) skraćivač, npr. nečije knjige, nečijeg spisa; papinski pisar koji izrađuje papinske breve abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija abrihtati (njem. abrichten) obučiti, obučavati, izvježbati, dotjerati; usp. dresirati abritirati (fr. abrutir) poživotinjiti, zaglupiti, izjednačiti sa životinjom; ubiti u nekome svaki moralni osjećaj abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, poništenje abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, ukidati, opozvati; trg. poništiti, povući nalog abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, prekinuti, raskomadati; usp. abruptan abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglađen; isprekidan; odsječen; nagao, nenadan, žestok, bez mnogo okolišanja; usp. abrumpirati abs... v. pod aps... abstinyl v. antabus abšid (njem. Abschied) oproštaj, rastanak; abšidsbrif (njem. Abschiedsbrief) oproštajno pismo; usp. apšiter abštehati (njem. abstechen) razlikovati se od čega, ne slagati se s nečim (npr. u bojama); isticati se, stršiti abulija (grč. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje abuna (ar.) "naš otac", najviši crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesiniji), poglavar kršćanske Koptske crkve abundantan (lat. abundans) bogat, obilan, obilat; pretjeran

17

acciaccatura abusus non tollit usum čit. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu abuzija (lat. abusio) pogrešna uporaba riječi; katahreza abuzivan (lat. abusivus) sklon zloporabama, sklon ogriješiti se o postojeće zakone i običaje, protupravan abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreška, zabluda; loša uporaba abyssus abyssum invocat čit. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreška uzrokuje drugu abzac (njem. Absatz) u proznom i pjesničkom tekstu: počinjanje nove rečenice novim redom tako da se prva riječ te rečenice uvlači malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja Academy-award (engl.) nagrada američke Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetničko dostignuće u filmskoj umjetnosti; v. Oskar accarezzevole čit. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko accarezzevolmente čit. akarecevolmente (tal.) glaz. v. accarezzevole accelerando čit. ačelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubrzavajući, postupno brže accentus acutus čit. akcentus akutus (lat.) gram. oštri naglasak; akut accentus circumflexus čit. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grčkoj gramatici, kao u riječi moira); cirkumfleks accentus gravis čit. akcentus gravis (lat.) gram. teški naglasak (u grčkoj i francuskoj gramatici); gravis acciaccatura čit. ačakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvučanje prijašnjeg tona sa sljedećim glavnim tonom; također; dodavanje jednog intervala akordima radi pojačanja harmonije

apropos accordamento čit. akordamento (tal.) glaz. usuglašavanje, prilagođavanje instrumenata i glasova accordando čit. akordando (tal.) glaz. usuglašavajući, prilagođavajući acedija (grč. akedeia) duhovna tromost, ravnodušnost prema nekom dobru, prema životu; akedija acenonoet (grč. a-, koinos zajednički, nois, noos razum, um) čovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenonoet acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria čit. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se drži tamjan; acerra philologica čit. acera filologika (lat.) zbirka filoloških rasprava; acerra historica čit. acera historika (lat.) zbirka odabranih povijesnih rasprava (kao naslov knjiga) acerbacija (lat. acerbatio) ogorčenje, pogoršanje acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogorčen; grub, surov, strog acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gorčina, grubost, surovost, strogost aceridi (grč. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi acerirati (lat. acer, fr. acerer) čeličiti, očeličiti, okaliti acervacija (lat. acervatio) nagomilavanje, gomilanje acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili: boca) za ocat; anat. zglobna čaša acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo, lijek protiv žuljeva i bradavica acetičan (lat. acetum) koji sadrži ocat, octeno kiseo

18

abalijenirati acetil (lat. acetum) kem. radikal octene (acetilne) kiseline acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C 2 H 2 , bezbojan i otrovan, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen acetometar (lat. acetum, grč. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa acetometrija (lat. acetum, grč. metria) kem. mjerenje jakosti octa aceton (lat. acetum) kem. bezbojna tekućina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije drveta (dimetilni keton) acetonemija (lat. acetum, grč. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod šećerne bolesti težeg oblika acetonurija (lat. acetum, grč. uron mokraća) med. prisutnost acetona u mokraći, osobito kod šećerne bolesti acezija (grč. akesis) liječenje; akezija acid-party čit. esid-parti (engl.) narkomanska skupna seansa, skupno uživanje droga acidacija (lat. acidatio) kem. ukiseljavanje, npr. hrane u želucu acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u kiselinu acidimetar (lat. acidum, grč. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline acidimetrija (lat. acidum, grč. metria) mjerenje jakosti kiselina acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootrovanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, osobito kod šećerne bolesti acijanoblepsija (grč. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoća za plavu boju, nesposobnost očiju da zamjećuju plavu boju; usp. aneritropsija

aciniforman aciniforman (lat. aciniformis) v. acinozan acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna grožđa, npr. žlijezde acquestus conjugalis čit. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednička tečevina muža i žene Actors' Studio američka filmska ustanova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na načelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga actu čit. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijeđi, k, ka, na, do, kod, pri, uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema prirodi); uz, pored, osim, povrh ad acta čit. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstraniti nešto kao svršeno ili nepotrebno ad arma! (lat.) k oružju! pren. na posao! ad bene placitum (lat.) prema dopadanju, prema nahođenju, po volji ad calendas graecas čit. ad kalendas grekas (lat.) "do grčkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdaijevo", "kad na vrbi rodi grožđe" ad depositum čit. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti nešto na čuvanje, u pohranu ad exemplum čit. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc čit. ad hok (lat.) upravo za to, posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu ad honorem (lat.) u čast, iz počasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u podzemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u nedogled - ad libitum (lat. ad libitum, libitus prohtjev) glaz. po volji, tj. svirati ili pjevati; također: znak da se instrumenti ili glasovi s ovim dodatkom, u nekom glazbenom komadu, mogu i izostaviti

19

adagij ad limina (lat.) kraće umjesto ad limina apostolorum, tj. na apostolske pragove (katolički su biskupi dužni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavještavanje zove referat ad limina) ad litteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno ad majorem Dei gloriam (lat.) na veću slavu Božju (geslo jezuitskog reda) ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjerljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu ad notam (lat.) uzeti ad notam zabilježiti, zapamtiti, primiti na znanje ad oculos čit. ad okulos (lat.) prikazati nešto jasno, očigledno, zorno ad partem (lat.) sa svakim dijelom posebno, tj. pojedinačno ad pias causas čit. ad pijas kauzas (lat.) za pobožne svrhe, za dobrotvorne namjene ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje ad rem (lat.) prema stvari, što odgovara stvari (a ne osobi); prilično, zgodno, korisno, uputno, upotrebljivo ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih granica, potpuno ad unum (lat.) svi do jednoga, do jednoga, do posljednjeg ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj književnosti: poučna literatura koja je veoma slična enciklopediji Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilonaca: božanstvo vjetra, oluje, nevremena i groma adagietto čit. adađeto (tal.) glaz. 1. malo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano adagij (adagium) poslovica

adagio adagio čit. adađo (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstveno; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano adagio assai čit. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto adagiologija (lat. adagium poslovica, grč. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama adagissimo čit. adadisimo (tal.) glaz. veoma lagano, što lakše adakcija (lat. adactio, adigere) upornost, prisiljavanje, primoravanje adaktilija (grč. a -bez, daktylos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi adalet (tur.) pravda, pravednost; pravilnost, ispravnost Adam (hebr. čovjek načinjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog čovjek; Adamov kostim golo muško tijelo; Adamova jabučica istaknuta izbočina na prednjem dijelu vrata nekih muškaraca; Adamovo rebro žena (budući da je, prema Bibliji, Bog stvorio ženu od Adamova rebra) adamant (grč. adamas, adamantos) v. adamas adamas (grč. adamas) kaljeno željezo, čelik; dijamant adamizam struja europske književnosti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi čovjek (odbivši nebesku hranu izgubio je besmrtnost za čitav ljudski rod) adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagođavanje, prilagodba, prilagođenost; primjena; adapcija adaptator (lat. adaptator) onaj koji prilagođava, tehnička sprava za spregu međusobno neprilagođenih elemenata adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagođavati; preurediti, preuređivati; primijeniti, primjenjivati

20

adenoadcitacija (lat. adcitatio) prav. pozivanje na parnicu adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suđenje, parnicu addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni adde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima) adefagija (grč. adefagia) med. proždrljivost, prevelika želja za jelom adekvacija (lat. adaequatio) izjednačenje, prilagođavanje adekvatan (lat. adequatus) izjednačen, jednak; podudaran, odgovarajući, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji točno izražava bit svoga predmeta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spoznatoga adelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sraštenost prašničkih niti adelfizam (grč. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo adelfoktonija (grč. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo adelopodi (grč. adelos prikriven, nejasan, podos noga) zool. životinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraćivanje ademptio bonorum čit. ademcio bonorum (lat.) prav. oduzimanje imanja ademptio civitatis čit. ademcio civitatis (lat.) prav. oduzimanje prava građanstva, protjerivanje iz grada adenalgija (grč. aden žlijezda, algos bol) med. žlijezdobolja adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, prilozi, domeci adenitis (grč. aden žlijezda) med. upala žlijezda adeno- (grč. aden) predmetak u složenicama sa značenjem: žlijezda, žljezdani

adenoflegmon adenoflegmon (grč. aden, flego gorim) med. prelaženje upale limfne žlijezde na okolna tkiva adenogeneza (grč. aden, genesis postanak) fiziol. nastajanje, stvaranje žlijezda adenografija (grč. aden, grafia opis) fiziol. opisivanje žlijezda adenoidan (grč. aden, eidos oblik) žljezdolik, žljezdast adenoidi (grč. aden, eidos oblik) med. žljezdaste izrasline = adenoidne vegetacije adenologija (grč. aden, logia znanost) fiziol. proučavanje žlijezda adenom (grč. aden) med. žljezdaste izrasline koje se sastoje od epitelnih cjevčica i vezivnog tkiva adenopatija (grč. aden, pathos bolest) med. bolest žljezdanog sustava adenotomija (grč. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje žljezdanih izraslina, adenoida adenozan (grč. aden, lat. adenosus) žljezdani, koji se tiče žlijezda adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostići, zadobiti, steći) onaj koji je nešto postigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne nečega adespoton (grč. adespoton) imanje bez gospodara; djelo čiji je tvorac nepoznat adh- v. pod athadherencija (lat. adhaerentia) srašćivanje, sraslost; pripadnost, naklonost, privrženost adherencija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) prianjanje, pristajanje; privrženost, pripadnost, sklonost, naklonost, sljedbeništvo, sraslost adherent (lat. adhaerens) pristaša, privrženik, pripadnik; sudionik adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadoveziva-

21

adiafora ti se; održati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko mišljenje adhezija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) fiz. prionljivost, međusobno privlačenje dvaju tijela koja se tijesno dotiču; prianjanje, priljubljivanje, pripijanje; med. sraštenje, prirašćivanje; prav. priključenje, naknadni pristup neke države nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravorijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvršenjem kaznenog djela (naknada štete, povrat oduzete stvari i si.); usp. kohezija adhezija (lat. adhesio) prionljivost, privlačnost; fiz. sila kojom se privlače molekule raznih tijela (supr. kohezija); prav. vezivanje jednog privatnopravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica adhezijski postupak prav. mješoviti ili pridružni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo veže i jedan privatnopravni građanski predmet; v. adhezija adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomoćna sredstva; prilozi uz spise adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, korištenje; prizivanje, privođenje adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuđivanje, ohrabrivanje, bodrenje, adhuc sub judice lis est čit. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je još pred sudom, spor još nije riješen adiafora (grč. ta adiafora) mn. fil. ono što je s moralnog (etičkog) stajališta beznačajno, tj. ni dobro ni loše; stoici su učili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (život, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznačajno

adicija adicija (lat. additio) dodavanje, zbrajanje; umnožavanje adicionalan (lat. additionalis) naknadan, dodan, pridodan, koji služi kao dodatak; adicionalni zakon novi, dopunski zakon adicirati (ad-dicere) prav. priznati, dosuditi, dodijeliti adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo nepropuštanja aktinskih zraka adijabatan (grč. a- ne, diabaino prolazim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka topline, bez povišenja i sniženja temperature; usp. izotermičan adijabatičan v. adijabatan adijafan (grč. a-diafaino) neproziran adijaforan (grč. a-diaforos) ravnodušan, ni dobar ni loš; indiferentan adijaforija (grč. a-diaforia) ravnodušnost; usp. indiferentizam adijaforist (grč. a-diaforos) ravnodušan čovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist adijagnostičan (grč. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne može) razlikovati, raspoznati, utvrditi adijantum (grč. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa adijareja (grč. a- ne, diarrheo protječem) med. nevršenje nužde, zatvorenost adijaterman (grč. a-, dia- kroz, thermaino zagrijavam) fiz. koji ne propušta toplinske zrake; aterman adijatetičan (grč. a- ne, dia- kroz, tithemi metnem, stavim) med. koji nije sklon bolesti adikcija (lat. addictio) prav. dosuđivanje, dodjeljivanje adinamičan (grč. adynamikos) nemoćan, slab, iznemogao, klonuo; nesposoban adinamija (grč. adynamia) med. nemoć, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost

22

adjudikacija adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, adipis mast, vosak) kem. masni vosak, vosak od leša adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stvaranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pretio, gojan, debeo adipsija (grč. a-, dipsa žeđ) med. neosjećaj žeđi adipson (grč. a-, dipsa žeđ) med. sredstvo za gašenje žeđi adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti, zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uzbuđenjem Adisonova bolest bolest nadbubrežnih žlijezda koja se očituje brončanom bojom kože i općim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkrivaču, engl. liječniku Thomasu Addisonu, 1793—1860) aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati aditon (grč. adyton) ono što je nepristupačno; najsvetiji, unutarnji dio grčkog hrama u koji je samo svećenik smio stupiti adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrežnih žlijezda, praćena smeđom ili smeđecrnom bojom onih dijelova kože koji su izloženi svjetlosnom ili mehaničkom podra• žaju; obično smrtonosna (nazvana po engl. liječniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adisonova bolest, brončana bolest adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. povećanje, dodatak ponuđenoj svoti novca adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pridjevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi, dosuđivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav. sudsko priznanje, dosuđivanje, presuda u nečiju korist

adjudikatar adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, dražbom prodavana stvar, najbolji ponuditelj adjudikativan (lat. adjudicativus) kojim se dosuđuje adjument (lat. adjumentum) pomoćno sredstvo, pomoć adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome nekoga za pomoćnika i budućeg nasljednika adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruživanje, dodjeljivanje, dodavanje, spajanje adjunkt (lat. adjunctus) pomoćnik; pomoćni službenik, mlađi činovnik adjunktura (lat. adjunctura) pomoćno zvanje; pomoćna ustanova adjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinjanje adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjača adjutor (lat. adjutor) pomoćnik, pomagač adjutorij (lat. adjutorium) pomoćno sredstvo, pomoć adjutum (lat. adjutum) pomoć, potpora, dodatak adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans adjuvans (lat.) farm. pomoćno sredstvo, sporedni lijek čije je djelovanje slabije adjuvant (lat. adjuvans) pomoćnik, pomagač; pomoćni učitelj adkredulirati (lat. adcredulare) zanijekati pod prisegom neki dug adlatus (lat. ad-latus) pomoćnik, mladi činovnik; osobito činovnik ili časnik koji je dodijeljen na službu nekom višem činovniku ili časniku adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublažavanje

23

admodijacija adlerizam teorija austrijskog psihologa Alfreda Adlera (1870—1937), tzv. "individualna psihologija" Admet mit. starogrčki kralj u Feri (Tesalija), jedan od Argonauta, muž Alkestidin, Apolonov ljubimac adminacija (lat. adminatio) prav. prijetnja (kao simbolična uvreda) adminikul (lat. adminiculum) pomoćno sredstvo, pomagalo adminikulator (lat. adminiculator) u Katoličkoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siročadi i si. administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; činovništvo, službeništvo administrativa (lat. administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tiče ili potječe od upravne vlasti, ustanove itd. administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom administrirati (lat. administrare) upravljati; voditi poslove neke ustanove, voditi posao za nekoga drugog admiracija (lat. admiratio) divljenje; čuđenje admiral (ar. amir al ba', fr. amiral) zapovjednik bojne flote; zool. leptir (Vanessa atlanta) admirali te t (njem. Admiralitat) pomorska vlast; vrhovno zapovjedništvo pomorske vojne sile; svi admirali pomorske vojne sile admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izražava ili izaziva divljenje, Čuđenje, obožavanje admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv admisibilitet (lat. admisibilitas) primljivost; prihvatljivost admisija (lat. admissio) primanje, prijam admodijacija (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup

admodijator admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj admonicija (lat. admonitio) opominjanje, ukoravanje zbog nevršenja dužnosti admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama adnotacija (lat. adnotatio) bilješka, primjedba, napomena, objašnjenje; prav. popis; anotacija adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabilježiti, zapamtiti, značajne stvari adnotata (lat.) mn. bilješke, primjedbe, napomene adnotator (lat. adnotator) pisac ili stavljač primjedaba; tumač adnotirati (lat. adnotare) pribilježiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje adolescencija (lat. adolescentia) mladost, mladenačko doba; mladež, omladina adolescent (lat. adolescens) mladić; pren. žutokljunac Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budući da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti) adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antički stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U — U Adonis (grč. Adonis) mit. legendarno lijep mladić za čiju su se ljubav otimale božice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljeća; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polyomatus Adonis); bot. gorocvijet adonizacija (lat. adonisatio) namještanje, dotjerivanje, kićenje adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje

24

adresat adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj, usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete, posvojče, pokćerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tuđe dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, posvojen adoracija (lat. adoratio) obožavanje, veliko poštovanje, klanjanje; silno voljenje, bezgranična ljubav Adrast starogrčki mitološki kralj u Argu, tast Polinikov, jedan od vođa "Sedmorice protiv Tebe" adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubrežna žlijezda izlučuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfm, epirenan, suprarenin adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena onoga kome se pismo upućuje; 2. pismena predstavka, molba skupštine vladaru; svečana čestitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umješnost; adresa po potrebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za slučaj neakceptiranja ili neisplate mjenice adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upućuje ili preporučuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenični potpisnik koji upućuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznačenjem mjesta i ulica stanovanja; knjiga s popisom stanovnika nekog mjesta (po zanimanjima, djelatnostima, ulicama i dr.) adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo kojem se upućuje pismo, primatelj pi-

adresirati sma; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u slučaju da je primatelj (trasat) ne plati adresirati (fr. adresser) označiti na pismu, pošiljci i dr. ime i mjesto stanovanja osobe ili ustanove kojoj se pismo ili pošiljka upućuje, napisati adresu Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadransko more adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvojenje; usvojenje onoga koji je već punoljetan adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati adskripcija (lat. adscriptio) pripisivanje; pismeni dodatak adskriptor (lat. adscriptor) supotpisnik adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgušnjavanje plinova na površini čvrstih tijela; usp. okluzija adstant (lat. adstans) pomoćnik, pomoćni učitelj adstipulacija (lat. adstipulatio) bezuvjetni pristanak, potpuna suglasnost adstrikcija (lat. adstrictio) med. stezanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože adstringentan (lat. adstringens) stezljiv, koji steže, koji skuplja, koji zatvara adstringirati (lat. adstringere) stegnuti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti adukcija (lat. ad, ducere voditi) privođenje, dovođenje, primicanje, privlačenje; med. gibanje mišića prema središnjoj crti tijela, privlačenje mišića; prav. dokazivanje, navođenje razloga, pozivanje na što; aduktor mišić primicah; usp. abdukcija, abduktor adukcija n.at. adđuctio dovođenje) anat. "vivlačenje mišića

25

adventisti adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo čovjek i svako živo biće uopće adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica adulteracija (lat. adulteratio) krivotvorenje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brakolomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sredstva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za paljenje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti; ublažiti, utažiti, razblažiti, olakšati; glačati; omekšati, postati kovnijim; slik. razblažiti boje adut (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: najjača boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjače sredstvo, najjači razlog adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: početi igru adutima; sjeći adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potrošiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjače razloge advekcija (lat. advehere dovoziti) vodoravno gibanje zraka, a time se prenose i meteorološki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru advent (lat. adventus dolazak) predstojeći dolazak Spasitelja naviješten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katolika: posljednja četiri tjedna pred Božić, došašće adventisti (lat. adventus dolazak) pripadnici kršćanske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da će Krist po drugi puta doći 1844. godine; svetkuju subotu,

adventivan osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obećanje da će po drugiput doći; crkva raširena po cijelom svijetu adventivan (lat. adventivus) slučajan; sporedan, pridošao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adventivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (bršljan, divlja jagoda i dr.) adventizam (lat. adventus dolazak) naučavanje i pokret adventista; v. adventisti adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. priložna oznaka (vremenska, mjesna, načinska, uzročna) adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priložni adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili bilježnice u koje se privremeno unose grada i bilješke koje će tek kasnije biti sređene ili obrađene adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan advocatus Dei (lat.) "Božji odvjetnik", u Rimokatoličkoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vražjeg odvjetnika" (advocatusa diaboli) pri procesima za proglašenje svetim ili blaženim advocatus diaboli (lat.) "vražji odvjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Božjem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. čovjek koji se suprotstavlja općem mišljenju; v. diabolus rotae advocirati (lat. ad voćare) baviti se odvjetničkim poslovima, braniti druge pred sudom; služiti pravu; pren. zauzimati se za nekoga ili nešto advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomoć) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik advokatura (lat. advocatura) pravobraniteljstvo, pravozastupništvo, odvjetništvo, odvjetničko zvanje

26

aerobat adustirati (lat. adjustare) dotjerati, dotjerivati, namjestiti; adjustirati; obično: adustirati se, adjustirati se adutant (lat. adjutans) pomoćnik; mlađi časnik dodijeljen na službu višem časniku, pratitelj višeg časnika ađutantura (lat. adjuntatura) zvanje, služba i kancelarija ađutanta aed (grč. aoidos) pjevač i pjesnik slobode u herojskom razdoblju starih Grka AEG kratica za poznatu njemačku tvrtku Allgemeine Elektrizitets-Gesellschaft čit. Algemajne elektricitets-gezelšaft "Sveopće društvo za elektricitet" Aenona (lat.) antičko ime za Nin aequilibrium indifferentiae čit. ekvilibrijum indiferencije (lat.) fil. ravnoteža dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac aer (grč. aer zrak, lat. aer) zrak aeracija (lat. aeratio) proizvođenje zraka; prozračivanje; izlaganje kemijskom djelovanju zraka aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljične kiseline aerenhim (grč. aer zrak, en u, hyma tekućina, sok) bot. stanično tkivo s velikim, zrakom napunjenim, međustaničnim prostorima, osobito kod vodenih biljaka aeričan (lat. aer, grč. aer) zračni; prozračan, plinovit aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin aeriforman (lat. aeriformis) prozračan, plinovit aerizirati (grč. aer, fr. aeriser) pretvoriti, pretvarati u zrak, plin aero- (grč. aer, lat. aer) predmetak u složenicama sa značenjem: zrak, zračni, koji je u vezi sa zrakom aerobat (grč. aer, baino idem) plesač u zraku, plesač na užetu; koji ide po zraku; mudrijaš

aerobi aerobi (grč. aer, bios život) mn. biol. bakterije koje, kao i sva viša živa bića, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle živjeti (za razliku od anaeroba) aerobionti (grč. aer, bios život) mn. zool. v. aerobi aerobomba (grč. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zračna, avionska bomba aerobus (grč. aer, lat. omnibus svima) zračno prijevozno sredstvo aerodin (grč. aer, dynamis sila) zrak. zrakoplov teži od zraka, u letu se održava uglavnom pomoću aerodinamičkih reakcija aerodinamika (grč. aer, dynamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja plinovitih tijela aerodrom (grč. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i kamo se spuštaju zrakoplovi aeroduktor (lat. aeroductor) med. instrument kojim se pri porođajima dovodi zrak aeroembolija (lat. aer zrak, grč. embolon klin) stvaranje plinskih mjehurića u tkivima i krvi zbog izlaganja organizma sniženom tlaku koji vlada na većim visinama aerofagija (grč. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histeričnih osoba, ali i kod tuberkuloznih aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cgedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog šljakom kroz koji se propuštaju tekuće vode radi aeracije aerofiti (grč. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); također: epifiti aerofobija (grč. aer, fobeo bojim se, plašim se) strah od zraka, izbjegavanje zraka aerofon (grč. aer, foneo zvučim) instrument pomoću kojega se ljudski glas

27

aeromantija može prenositi i čuti na 6—9 kilometara (izumio ga je Edison) aerofor (grč. aer, foros nosač) sprava koja omogućava disanje i u inače otrovnom ili zagušljivom zraku, kao i pod vodom aerofotografija (grč. aer, fos svjetlost, grafo pišem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljišta (terena), iz zraka (zrakoplova) fotografskim putem aerofotogrametrija (lat. aer zrak, grč. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, metria mjerenje) izradba zemljovida snimanjem iz zrakoplova aerogen (grč. aer, gennao stvaram, proizvodim) koji se stvara pomoću zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuberkuloza infekcija koja nastaje unošenjem u pluća tuberkuloznog bacila s udahnutim zrakom aerografija (grč. aer, grafo) opisivanje zraka aerogram (lat. aer zrak, grč. grafein pisati) vijest predana zračnim putem, putem radija; radiogram aeroidan (grč. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit aeroklimatologija (lat. aer zrak, grč. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja proučava klimu troposfere i drugih dijelova stratosfere aerolit (grč. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen aerologija (grč. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju aeromagnetometrija (lat. aer zrak, grč. Magnes lithos, metria mjerenje) istraživanje ruda pomoću zrakoplova, tj. iz zraka aeromantija (grč. aer, manteia proricanje) proricanje po pojavama u zraku

aeromedicina aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi proučavanjem i liječenjem zdravstvenih poremećaja koji se javljaju kao posljedica letova zrakoplovima aeromehanika (grč. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i ravnoteže plinova; pneumatika aerometar (grč. aer, metron) sprava za mjerenje gustoće i tlaka zraka aerometrija (grč. aer, metria) mjerenje zraka; znanost o mjerenju gustoće i tlaka zraka aeromiting (lat. aer zrak, engl. meeting) sastanak zrakoplovaca; skup čija je svrha populariziranje zrakoplovstva; javna priredba sa zrakoplovnim vježbama aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne konstrukcije aeromotorist (lat. aer zrak, lat. motor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si. aeronaut (grč. aer, naus brod, nautikos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom aeronautika (grč. aer, naus brod, nautike) znanost o zrakoplovstvu; zrakoplovstvo aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeđenim zrakom koji ne može podržati let zrakoplova aeroplan (grč. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion) aeroprojektor (lat. aer, projector) fotogrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotografskih snimaka napravljenih u zraku aeroskop (grč. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje količine prašine u zraku aeroskopija (grč. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka

28

aerozoi aerostacija (lat. aerostatio) vještina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo aerostat (grč. aer, statos stajaći, koji stoji) sprava za letenje lakša od istisnutog zraka (balon, zračni brod) aerostatika (grč. aer, statos),znanost o ravnoteži plinova, posebno "zraka aerotaksija (grč. aer, taxis uređenje) zool. kretanje organizama koji se slobodno kreću, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najvećeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativna aerotaksija) sadržaja kisika, gdje se onda ti aerotaksični mikroorganizmi skupljaju aeroterapija (grč. aer, therapeia liječenje) med. liječenje udisanjem umjetno zgusnutog ili razrijeđenog zraka aeroterorizam (grč. aer, lat. terror strah, užas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastrašivanja, uznemiravanja i demoraliziranja stanovništva aerotonometar (grč. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih žila aerotopografija (grč. aer, topos mjesto, grafo pišem) metoda u geodeziji: izrada geodetskih planova i karata pomoću snimaka iz zraka aerotropizam (grč. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najviše {pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni aerotropizam) zraka, odnosno kisika aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli pomoću umjetnog prilagođavanja brzine zračnog strujanja aeroza (grč. aer) med. razvijanje zraka u tijelu aerozoi (grč. aer, zoon životinja) zool. v. aerobi

i

aeternum vale aeternum vale čit. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav afagija (grč. a-, fagein jesti) med. nemogućnost gutanja hrane afakija (grč. a-, fakos leća) med. nedostatak očne leće; pr. afakičan afamirati (fr. affamer) mučiti glađu; pr. afamiran afanija (grč. afaneia) glupost, koještarija afarist (tal. affarista) čovjek koji bezobzirno želi ostvariti dobitak ili čast, špekulant afazija (grč. a-, femi govorim) med. ne' moć (ili: nemogućnost) govora; zanijemjelost od užasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih riječi afefobija (grč. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, nježnost, odanost, ljubav, srdačnost; svako uzbuđenje i promjena u tjelesnom ili duševnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osjećaj; aficiranje afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili nešto) psih.-vrlo jak osjećaj koji većinom nailazi najednom, iznenadno, traje obično vrlo kratko i u jednom trenutku dostiže toliku jačinu da gotovo posve zavlada sviješću, duševni pokret; uzbuđenje, stanje razjarenosti, razjarenost afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaganje afektirati (lat. affectare) biti neprirodan, praviti se, pretvarati se, prenemagati se; htjeti vješto prikazati nešto onakvim kakvo zapravo nije afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, osjetljiv, osjećajan afektuozan (lat. affectuosus, fr. affectueux) usrdan, ljubazan, veoma naklonjen

29

afidavit afektuozitet (lat. affectuositas) usrdnost, velika naklonjenost, strasnost afel (grč. apo od, helios Sunce) astr. najveća udaljenost planeta ili kometa od Sunca; suprotno: perihel afeleja (grč. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru) Afer (lat.) arapski naziv za neka etiopska plemena (prema njima su Rimljani nazvali čitav kontinent Afrika) afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; težak položaj; zamršena stvar; neugodan doživljaj; velik događaj; sukob aferaš (fr. afiaire) onaj koji ima ili pravi afere, koji se bavi prljavim poslovima, osobito na račun države afereza (grč. aphairesis oduzimanje) gram. skraćivanje početka, skraćivanje jedne riječi time što joj se izostavi početak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvišnog ili onesposobljenog dijela ljudskog tijela affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato affaire d'honneur čit. afer d-oner (fr.) stvar časti, dvoboj affanato (tal.) glaz. bolno, tužno, plašljivo affettuosissamente čit. afetuozisamente (tal.) glaz. v. affettuosissimo affettuosissimo čit. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjećajno, veoma strasno affettuoso čit. afetuozo (tal.) glaz. uzbudljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto afflitto (tal.) glaz. bolno, tužno; con afflittione affretando (tal.) glaz. sve brže, ubrzavajući; affretoso affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm. na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod prisegom o teretu nekog broda

afiks afiks (lat. affigere pričvrstiti, prikovati, affixum) gram. produženje riječi dodavanjem jednog slova ili sloga, govorni dodatak; dometak afilantropija (grč. a-, filos prijateljski, anthropos čovjek) nedostatak ljubavi prema bližnjima; mržnja prema ljudima afiličan (grč. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez čašičnog listića afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; primanje u neki red ili društvo; bratstvo, sveza; družba, društvo, tajno udruženje afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kćerku; zbratimiti; primiti nekoga u neki red, bratstvo ili društvo; pridružiti, združiti; afilirana loža masonska loža koja je ušla u sastav neke veće lože afinaža (fr. affinage) profinjavanje, pročišćavanje, npr. plemenitih rudača; dotjerivanje, glačanje, stanjivanje afinerija (fr. affinerie) radionica za pročišćavanje plemenitih rudača i dr.; radionica u kojoj se izrađuju žice; usp. rafinerija afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepšim; očistiti, pročistiti, pročišćavati; dotjerati, stanjiti afinis (lat. affinis) rođak po ženi, zet, tast afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srodnost (suprotno: kognacija); kem. stupanj lakoće kojom se dva različita elementa spajaju, težnja za sjedinjavanjem između dvaju kemijskih elemenata ili više njih; pren. srodnost, sličnost afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij afirmacija (lat. afifirmatio) potvrđivanje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom afirmativa (lat.) potvrdno mišljenje; potvrđivanje, potvrda

30

aformacija afirmativan (lat. affirmativus) potvrdan; odlučan; pokazni; log. afirmativan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, potvrditi, potvrđivati, uvjeriti; afirmirati se uspjeti održati se kao takav afiš (fr. affiche) oglas, javna objava, plakat afitaža (fr. affutage) voj. namještanje topa na lafetu, puške na kundak; pripremanje topova za pucanje; oštrenje alata afitirati (fr. affuter) voj. namjestiti (ili: namještati) top na lafetu ili pušku na kundak; top ili pušku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u pripravnosti, imati pri ruci aflikcija (lat. afflictio) utučenost, ožalošćenost, žalost; bol, tuga, jad, muka; nesreća, nedaća aflogističan (grč. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistična svjetiljka afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnožavanje, izobilje, obilje, obilnost afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala čega, obilje; afluksija afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (grč. afobia ) neplašljivost, nebojažljivost afonija (grč. a-, fone glas) med. bezglasnost; gubljenje (ili: gubitak) glasa zbog bolesti mišića i živaca koji pokreću i zatežu glasne žice; v. afoničan aforija (grč. plodan, rodan) med. neplodnost, jalovost aforistično (grč. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke aforizam (grč. aforismos) kratka i u određenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izražava jednu misao; mudra poučna izreka aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobličiti, graditi) tvorba

agalma) lik. morska gusjenica afroditografski (grč. koji ima afte na sluznici usne špljine aftong (grč. afros pjena. momak. supr. ljubavno uživanje. bot. losion koji se upotrebljava nakon brijanja. afrodisiazo) med. glas. affretement) pom. fthongos zvuk. sin Atrejev. osobito u hramu agame (grč. npr. draž. afrique) materijal od palminih vlakana (služi za punjenje strunjača) afrikaans inačica nizozemskog jezika kojom govore Buri Afrikander bijelac rođen u Južnoj Africi.bez. after-shave lotion čit. affronterie) javna pogrda. pren. brat Menelajev. affricare natrljati) gram. a. u hebrejskoj gramatici: tvorba osobnih glagolskih oblika dodavanjem skraćenih zamjenica (aformativa) aforodizijazam (grč. gone rađanje) biol. zakupljivanje lade. kip. ubila ga je žena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist. koji opisuje planet Veneru afroditski (grč. partenogenetsko razmnožavanje agamist (grč. a-. astr. unuk Pelopov. lat. pretjerano razvijen spolni nagon. med. mukli suglasnik afuzija (lat. bezmliječnost dojke. after-šeiv loušn (engl. aftha. zool.) odmaranje odmah nakon ručka after-shave čit. afthai. zakupnina afrik (fr. sliveni suglasnik. besmislenost. kralj u Mikeni (Argu). gala mlijeko) med. bespolnost cvjetova. buncanje u groznici afte (grč. afrodizija afretiranje (fr. after-šeiv (engl. ljubavna pohota. starogrčka božica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimljana: Venera).) usp. metron) sprava za mjerenje tlaka pjene. sredstva za izazivanje spolnog nagona afrodizijak (grč. med.bez. aphthosus) mjehurast. Afrodite) ljubavni afrodizija (grč. grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi. složeni. zool. bolest na sluznici usne šupljine: bijeli ili žućkasti mjehurići s crvenim rubom after-dinner (engl. gamein ženiti se) bezbračnost.) kolonjska voda. a. affundere doliti) dolijevanje agalaktija (grč. spolna ljubav. gamos brak) mn. oskudica u mlijeku kod majke agalma (grč. biljke gimnospore čije se stanice razmnožavaju samostalno. gamos brak. slika. sprava za mjerenje vrenja afronterija (fr. med. osvećen od sina Oresta agamija (grč. Afrodite. tj. u užem smislu Bur afrikanistika znanost koja proučava afričke jezike i književnosti. afrodisios koji se odnosi na ljubavni užitak) sredstvo za jačanje spolnog nagona afrometar (grč. aforidizijazam afrodizijaci (grč. Afrodite) mit. samac agamogonija (grč. a. ton) gram. losion aftezan (grč. bez utjecaja drugih oplodnih stanica Agamemnon mit. afrosyne) bezumlje. afrodisiazo sladim se ljubavlju) med. a. lat.bez. ljubavno ludilo. ljupkost. bezobrazna i drska prijevara 31 agamogonija afrozinija (grč. znanost o afričkoj kulturi afrikata (lat. praunuk Tantalov. ukras. obljuba. kriptogamija. v. putem diobe (način razmnožavanja kod praživotinja).bez. rađanje bez oplođivanja.aforodizijazam novog oblika pridodavanjem. aphthae) mn. c = t +s Afrodita (grč. gamogonija . vrhovni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu. afrodisios ljubavni) mn. bot. a-gameo bez žene sam) neženja.

mn. ager publicus čit. tajni policajac agent provokator (lat. ageraos koji ne stari) nestarenje. agentia) poslovnica nekog većeg poduzeća čiji je djelokrug ograničen. duh zaštitnik agatologija (grč. agave americana) bot. po imenu arapskog plemena koje je. agauos vrijedan divljenja.) francuska obavještajna agencija (ured za informacije) Agence Telegraphique Suisse (fr. u apreturi (kao sredstvo za lijepljenje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija) Agareni (hebr. agathos dobar. agathos dobar. naučavanje o dobrom i pravilnom življenju agatodemon (grč. praotac Feničana agens (lat. novinarsko poduzeće za davanje novosti dnevnim listovima agenda (lat. n. kršćanska ljubav. osvojena zemlja koja se poklanja isluženim vojnicima ageracija (lat. u starogrčkoj mitologiji: sin Posejdona i Libije. Agena čit. dobri duh. plaćeni bukač. genesis rađanje) ženska neplodnost. osnivač grada Tira. posrednik. bios život) fil. uzetost trbušnih živaca agatobiotika (grč. nesposobnost za rađanje.bez. perzijska dinastija od 8. nomos zakon) med. prijatelj Euripidov i Platonov agava (grč. agathos dobar.) državno zemljište koje služi za javnu uporabu. teol. ured jednog agenta. podsjetnik agenezija (grč. poticatelj nemira. radno načelo. osobito: tajni policijski doušnik kojemu je zadatak steći povjerenje politički sumnjivih ili nepoželjnih osoba pa ih onda navesti na vršenje kažnjivih djela agentura (lat. ager publikus (lat. u narodnoj medicini Agemenidi mn. a. staračka svježina . Amerike. snaga. daimonion duh) mit.) polje. mladolik izgled. uništio ju je Aleksandar Makedonski porazivši kralja Darija III. edžine (engl. djelotvoran. nepotpuna embrionalna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma. poslovnica ager (lat. naučavanje Crkve po kojem Bog nema početka Agenor (grč. agape ljubav) Božja ljubav. stoljeća pr. pokretna sila agent (lat.. ažans avas (fr.) mn. oranica. poslovno područje jednog agenta. fiziol. agens) fil. logia znanost) fil.) posao.agape agape (grč. živjelo u doba židovskih kraljeva u Arabiji i napadalo susjedna židovska plemena agastronomija (grč. e. predstavnik firme. aggeratio) nagomilavanje.) švicarska novinska agencija agencija (lat. dio etike koji uči o najvišem dobru Agaton (grč. a. zastupnik.) vrsta američkih raketa upotrijebljenih u programu Gemini 32 agerasija Agence Havas čit. pomiješana s vodom daje bezbojnu hladetinastu masu koja se upotrebljava u kuharstvu. upotrebljava se. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima. božanska ljubav. večere ljubavi kod prvih kršćana kao znak općeg bratstva i ljubavi agar-agar vrsta algi u kineskim i japanskim morima. agens provocator izazivač) plaćeni izazivač nereda. osobito lišće. agens koji radi) poslovođa. lat. tropska biljka podrijetlom iz Juž. agenor) "hrabri". do 4. gaster trbuh.) dnevnik. prema Starom zavjetu. gomilanje agerasija (grč. aghatos dobar) starogrčki pisac tragedija. ono što je uzrok nečemu. stablo joj izraste do 10 m visine.bez.

spretan. slijepljen kamen aglomerirati (lat. nemir. okretan. nedostatak (ili: neosjećanje) okusa Agezilaj (grč. radinost. spartanski kralj (5—4. nagomila(va)ti. stvari.agestija agestija (lat. min. podbadanje. lak. akcijengezelšaft fir anilinercojgung (njem. sasvim točno aggratiatio publica čit. skupljati aglosija (grč. marljivost aginičan (grč. aggestio) dovlačenje na gomilu. poslovati. agglomeratio) skupljanje. sljepljivanje rana pomoću tekućine koja ponovno spaja odvojene dijelove (limfa).) "dioničko društvo za proizvodnju anilina". agitare poticati) revno raditi za neku osobu. nedovoljnost krvnih zrnaca aglomeracija (lat. agglomerare) gomilati. doduše. podbadač.bez. život bez žene agirati (lat. gomilanje. uzburkano. anilin. aglaos sjajan) "sjajna". Agfakolor (lat. svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. agitatio) pokret. sveta voda agilan (lat. stranke ili ideje.) muz. adžustamente (tal. kretanje. agracijacio publika (lat.) Agfa kratica za Aktiengesellschaft fiir Anilinerzeugung čit. gram. nagomilavanje aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem više raznih sastavnih dijelova. agluticija aglutinacija (lat. a. ili protiv neke osobe. hagiazma) blagoslovljena voda.) pomilovanje koje daje vladar povodom velikih državnih blagdana i proslava. gyne žena) neženjenost.bez. stoma usta) med. globulus kuglica) med. miješati. svršena stvar. glossa jezik) med. fil. a. aglosostomija aglosostomija (grč. smutljivac agitirati (lat. "blistava".bez. stranku ili ideju. revno zauzimanje i rad u užoj ili široj sredini za neku osobu. glumiti na pozornici agitacija (lat. nastaje nova zbirna predodžba. štapić ili batić za miješanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova agitata res (lat.bez. usp. "predvodnik". v. mućkati Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande Aglaja (grč. buniti. med. ili protiv neke osobe. stapanje dviju riječi u jednu . najniži stupanj aperceptivnog spajanja predodžaba pri čemu. bunjenje agitakl (lat. aglosija aglucija (lat. agitaculum) farm. točno. "prvak". agilitas) brzina. buntovnik. agglutinatio) nagomilavanje. st. marljiv. vrijedan agilitet (lat. koja je često na dnevnom redu. jedna od triju Gracija. aglossos nijem. adžitato (tal.) čovjek koji se revno zauzima i radi za neku osobu. kći atenskoga kralja Kekropa aglobulija (grč. osobito u političkom smislu. nagomilavanje ageuzija (grč. nijemost. agilnost agilnost (lat. poticati. riješena stvar agitato čit. geusis ukus) med. e. hitrost. nemogućnost gutanja. agere) raditi. pr. farm. ago vodim.) stvar o kojoj se često govori ili raspravlja. kod tifusa). n. dirljivo 33 aglutinacija agitator (lat. color boja) film produkcije Agfa aggiustamente čit. božica ljupkosti Aglaura mit. potpuno. gomilanje. hitar. stvar. trgovati. a. okretnost. lakoća. stvar ili protiv neke osobe ili stvari. agilis) brz.bez. laos narod) "voda naroda". aglutio) med. a. a.) glaz. lat. gyne žena) neoženjen aginija (grč. mutavost. skupljanje. ali njezini sastavni dijelovi ipak ostaju samostalne predodžbe. opća amnestija agijazma (grč. agilitas) v.

grč. po ocu agnatija (grč. agora trg) 1. (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos) agnacija (lat. aglutinini (lat.) Jaganjac Božji. gnosis spoznaja) psih. v. filos prijatelj. agonia borba) smrtna borba. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom serumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije aglutinirati (lat. s priljepcima. agnatus) rođak s očeve strane. agnoscere) priznati (npr. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k. naziv za postupne promjene tempa radi što življeg i plastičnijeg izvođenja glazbenog djela agometar (grč. a. lijekovi za brzo zarašćivanje rana. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaća veoma različite pravce (transcendentalni idealizam. nesposobnost raspoznavanja. srodstvo po ocu agnat (lat. agnominatio) v. agon borba. hrvačka vještina agonizam (grč. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jednaka nuli agonija (grč. mania pomama. sastaviti. agglutinantia) mn. 2. g. sudac u borbi agora (grč. utakmica agonografija (grč. strast) izraz za strast ubadanja u venu i utakanje bilo kakve neškodljive tekućine kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge agogika (grč. borilačka. mjenicu i si. agma) lingv. agonistes.bez. jahačkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka agonistika (grč.. agnatio) krvno srodstvo.) koji zastupaju gledište da je stvarnost nemoguće spoznati agnozija (grč. npr.29) agofilomanija (tal. konjičkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka.) agnosticizam (grč. očajanje agonist (grč. u starogrčkim gradovima: glavni trg. smrtne muke. a. npr. fil. prilijepiti. ago vodim. reostat agon (grč. ago vodim) glaz. srasti agma (grč. agon borba) borba. polazna točka Sokratove filozofije: "Znam da ništa ne znam" Agnus Dei (lat. agnatus) srodan po očevoj strani. turski i dr. kad bolesnik predmete 34 agora vidi. agglutinare) slijepiti. konjičko i glazbeno natjecanje kod starih Grka agona (grč. v. h. med. pozitivizam i dr. ago igla. koji zarašćuje.aglutinacija aglutinacija (lat. med. aglutinativni jezici lingv. agonothetes) redatelj gimnastičkih. gnathos čeljust) med. agglutinare prilijepiti) mn. agonistes) borac. izdisanje. rođak po krvi agnatičan (lat. narodna . aglutinatio) med. jezici kod kojih se riječi tvore dodavanjem gradivnih elemenata na korijen riječi. smrtni strah. priljepni. natjecanje. stanje koje prethodi smrti. koji se priljepljuje. agon borba) gimnastičko. gimnastički. grafia opis) opis(ivanje) borbe agonotet (grč.bez. agglutinare prilijepiti) koji srašćuje. nedostatak čeljusti agnominacija (lat. metron mjera) fiz. ali ih ne raspoznaje i dr. sredstva za slijepljivanje aglutinativan (lat. jedno od Kristovih imena (Iv 1. agonos neplodan) zem. anominacija agnoscirati (lat. gimnastička. archos) nadzornik gimnastičkih. potpis. priljepljivati. aglucija aglutinancije (lat. konjički i glazbeni natjecatelj kod starih Grka agonistarh (grč. koji zaliječi. razumijevanja i označavanja pojmovima onoga što se zamijeti pomoću osjetila. agon) borba.

gubljenje sposobnosti pisanja. agrestan (lat. upotrebljava se za ocat. masa koja je nastala putem sjedinjavanja više istovrsnih stvari. mat.agorafobija skupština starih Atenjana. nagrada posredniku. aseg ljut) sok iscijeđen iz nezrelog grožđa. napadan. zemljišne reforme. grafia pisanje. ager njiva. kazne 35 agrestan agreaža (fr. na nasipu) staro njemačko ime za Zagreb agramatist (grč. aggregatum skupina) min. poljski. lat. ponovna raspodjela zemlje agravacija (lat. aggravare otežati) otežavanje. zemljišne odnose. ager njiva. pasti pod agrar biti obuhvaćen odredbama zakona o agrarnoj reformi agrarac (lat. zbiti. nasrtljivost. spona (kao nakit) agrafa (grč. ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr. otežanje. grafo pišem) med. poljoprivredni. zakone i dr. limunadu i dr. dinamo-stroj i motor. napadačka ili izazivačka strana agrest (tal. agros. polje) ekonomsko-politički pokret čiji je cilj unapređenje i zaštita poljoprivrede i poljoprivrednika od drugih grana proizvodnje (industrije i dr. navodno od am Graben na jarku. zemljoradnički. pooštrenje. agresto. pridruživanje. opisivanje) opisivanje poljoprivrednih sprava agresija (lat. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati. a. seoski. neotrovne tvari kojima bakterije. nakupljanje. kopča. agrafos nenapisan) 1. nasilje agresini (lat. agrarius) zemljoradnik. nasilan agresor (lat. spojiti u jedno tijelo agreman (fr. zbijanje. agrestis) seljački. teol. agros njiva. agro. ulica i uopće praznih prostora agracijacija (lat. aggressivus) nasrtljiv. polje) opći izraz za pojmove koji obuhvaćaju poljoprivredu. aggressio) napad. generator i motor agregatno stanje fiz.) agrarni (lat. ager njiva. neuglađen. agrement pristanak) pristanak države da primi određenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge države agrergografija (grč. agraffe) 2. nagomilati. agrarius) koji se tiče zemlje. svladavaju otpornost organizma agresivan (lat. pojedine rečenice koje se navode kao Isusove riječi kojih nema u kanonskim Evanđeljima. med. neobrazovan . stanje u kojem se neko tijelo javlja. grub. meh. agora trg. mn. lat. tekuća i plinovita agregirati (lat. pridružiti. polje. agrarna reforma reforma koja se odnosi na zemljoposjed. agros. pristaša zemljoradničke politike agrarizam (grč. pogoršanje. zemlju. zbroj. gomilati. fobeo bojim se) med. agreage) trg. primanje u neko društvo. povećanje. aggredi) mn. aggregatio) nagomilavanje. ad pri. Djela apostolska 20. kurtaža agregacija (lat. ergon djelo.bez. npr. aggratiatio) pomilovanje agrafa (fr. napadanje. bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga Agram (njem.. nervozni strah od prelaženja preko trgova. agregare) primiti u neko društvo. pren.35) agrafija (grč. nepismenjak agrar (grč. masa koja sadrži u sebi različne sastavne dijelove. aggressor) nasrtljivac. grex stado. mjesto gdje se ta skupština sastajala agorafobija (grč. lat. napadač. koji je sklon napadanju.. izvanredna profesura agregat (lat. iznos. način spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na čvrsta. proizvodeći ih.

thymos duša) divljaštvo. botane trava) dio botanike koji proučava morfološke i fiziološke osobine kultiviranih biljaka agroekologija (lat. ager) predmetak u složenicama sa značenjem: polje. ager polje. kad dijete dolazi na svijet najprije nogama umjesto glavom. gnojivima. med. seoski) seljaštvo. agrios divlji. agricultura) koji se tiče zemljoradnje. fiziokratski sustav. grč. agrikulturna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju. agros. luđačka sklonost ubojstvu Agripa (lat. agrypnia) med. lat.) seljak. rimsko osobno ime. tj. grč. agrometeorologij a (lat.(grč. ager polje. logia znanost) dio biologije koji proučava uspijevanje i iskoristivost 36 agrometeorologij a biljaka s obzirom na kakvoću zemljišta agrobotanika (grč. osobito kultiviranih biljaka agrogeologija (grč. poljoprivrednik agrikultura (lat. agrikulturni sustav v. neobrazovanost agri. cheo lijem) dio kemije koji. zemljodjelstvo agrikulturni (lat. techne vještina) agr. grubost. ge zemlja. 2. mania pomama. meteoron koji se nalazi u zraku. poljoagrobaza (lat. oikos kuća. agrikulturne države države u kojima su zemljoradnja i stočarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske države) agriofag (grč.(lat. ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji agromelioracija njegovanje tla racionalnom obradom. ager polje.agrestija agrestija (lat. budnost.) grana klimatologije koja proučava klimatske elemente i varijacije koje utječu na razdiobu biljnog svijeta na površini Zemlje agromaksimum (lat. agros. na osnovi pokusa. maximum) najveća količina zemljišnog posjeda koju smije imati neki pojedinac agromanija (grč. pesticida radi zaštite raslinja i dobivanja većeg uroda agroklimatologija (grč. ager polje. logia znanost) dio geologije koji skuplja i potanko obrađuje one dijelove geologije koji se tiču poljoprivrede agrokemija (agros. Agrippa) 1. također: agripski porođaj agripnija (grč. agrikola (lat. logia znanost) znanost o smještaju poljoprivrednih površina agrofitotehnika (grč. grč. divlja ćud. agrikulturna kemija dio primijenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima života korisnih biljaka (žitarica) i domaćih životinja. zaštićivanjem od erozije i si. nepravilan porođaj. ager polje. bios život. ratarstvo. neugladenost. ager polje. grč. grč. logia znanost) grana meteorologije koja . osobito divljači agriotimija (grč. prostaštvo. primjena umjetnih gnojiva i uporaba kemijskih sredstava. agrypnia. koma neprirodna pospanost) med. basis temelj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna središnjica) agrobiologija (lat. agrios divlji. agricultura) zemljoradnja. nespavanje agripnokoma (grč. ispituje utjecaj zemljišta na prehranu i sastav kultiviranih biljaka agrokemija (lat. fyton biljka. poljski. vještina obrađivanja i uzgoja biljaka. agros. nesanica praćena velikom željom za spavanjem agro. agros. chemeia) grana kemije koja se bavi proučavanjem kemijskih procesa i elemenata s obzirom na plodnosti zemljišta (npr. ager) predmetak sa značenjem: poljoprivreda agricola čit. agrestis poljski. fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom životinja. poljoprivredni. agros. nesanica.

pomračenje vida. tj. a-. tako da mogu upijati boje zbog čega su u trgovinama najčešće umjetno obojeni. bljedilo. slabokrvnost . sastoji se u tome što u želučanom soku nema dovoljno solne kiseline i nekih fermenata Ahilova peta Ahil je mogao biti ranjen samo na jednome mjestu. acholos) med. achates) min. agronomos) poljoprivrednik. alkaloid koji se nalazi u sjemenu kukolja agrostografija (grč. Achaschverosch) starozavjetni oblik imena perzijskog kralja Kserksa. nedostatak sna.). Bog prokleo da ne može nikad umrijeti ni smiriti se. agros. racionalna zemljoradnja agropedologija (grč. i to na peti. a-. hypnos san) med. boja kože) med. prema legendi. chemeia) pr. prid. bolest želuca zbog nenormalnog izlučivanja želučanog soka. otuda: slabost. oskudica u vodi. ahyr posljednji) drugi svijet. ahipničan ahiret (tur. agros polje. logia znanost) znanost o travama agrotehnika (grč. magličasta mrlja na rožnici oka Ahmozis egipatski naziv za Mojsija aholija (grč. a-. dobar i mudar savjetodavac ahlis (grč. Ahilova tetiva anat. grafo pišem. Ahilleus) mit. hydor voda) nedostatak vode. chylos sok) med. achates) dati nečemu preljeve boja i šare kao kod ahata. a-. zagrobni život Ahitofel (hebr. prestanak izlučivanja žuči ahreja (grč. agronomia) znanost o obrađivanju zemlje. ahimsa "ne povrijediti") osnovni moralni zakon budizma. najveći grčki junak u Trojanskom ratu. kasnije je ovim imenom nazvan i Vječni Zid. hinduizma i jainizma: zabrana ubijanja živih bića ahipnija (grč. chros koža. svojstvo nekog tijela da slabo ili uopće ne propušta svjetlosne zrake koja imaju kemijska djelovanja ahidrija (grč. bezvodnost Ahil (grč.Agron proučava vremenske elemente i pojave koje utječu na razvoj usjeva Agron kralj svih Ilira u 3. stalnih i po kakvoći dobrih prinosa Ah znak za amper-sat Ahasver (hebr. e. osobito: inženjer poljoprivrede. cheo lijevam. n.. mineral sastavljen od više vrsta kvarca (kalcedona. opisujem) opisivanje trava agrostologija (grč. pren. achlys) tama. techne vještina) poljoprivredna tehnika. školovan poljoprivrednik agronomija (grč. muž glasovite Teute agronom (grč. služi za nakit ahatizirati (grč. pedon zemlja. koji slabo ili nikako ne propušta onaj dio svjetlosnih zraka koji izaziva kemijske promjene na nekom tijelu ahemanzija (grč. znanost koja proučava načine uzgajanja biljaka na različitim zemljištima radi dobivanja visokih. karneola i dr. a-. agros. slaba strana. tlo. sin Peleja i božice Tetide ahilija (grč. logia znanost) znanost koja proučava fizička. pr. a-. nesanica. st. mana nekog čovjeka. vrsta dragog kamena. s veoma šupljikavim kalcedonskim slojevima. kemijska i biološka svojstva zemljišta u vezi s racionalnim podizanjem kultiviranih biljaka agrostemin (lat. najjača nožna tetiva koja se spušta od stražnjeg dijela lista do pete ahimsa (sanskrt. izraditi da izgleda kao ahat 37 ahreja aheman (grč. med. agrostemma) kem. fiz.) ime mudrog savjetnika kralja Davida. čovjek kojega je. agros polje. chemeia) fiz. nego mora vječno lutati ahat (grč.

jastuk u koji se stavlja dojenče ajnakter (njem. aide-memoire < U ed memoS. Eingemachtes) vrsta krepke juhe s mesom i drugim dodacima. pržena izmučena jaja Ajfelov toranj v. općom neotpornošću organizpia. radnik koji stavlja arke u tiskarski stroj. ajnpren-juha prežgana juha ajnštajnij kemijski element otkriven 1952.$r9me) sindrom stečene imunodeficijencije. izmislio ga je Verdi) aide čit. igraća karta osmica i dr. einlegen staviti) tisk. engl. ajnleger (njem. tablični mu je broj 99. ujušak ajnlag (njem. đačkom roku) ajskafe (njem. Aias) mit. kajgana. gubitkom tjelesne mase. lat. u zendskoj religiji i Zaratustrinom naučavanju: simbol negativnog načela. nakon Ahilove smrti uzalud je želio dobiti njegovo oružje te je zbog toga poludio i ubio se od žalosti . poglavica zlih duhova. npr. Eiffelov toranj ajmpindekl (njem. homoseksualci i ovispici o drogama koji razmjenjuju intrav^nske injekcije aitiologija (grč. danas: muzej u Carigradu Ajant (grč. Eier jaja. eins jedan) vrsta kartaške igre ajngemahtes (njem. sin Telamona. Gericht jelo) u nacističkoj Njemačkoj: propis koji utvrđuje da se nekoliko dana u tjednu mora u domaćinstvima i restoranima kuhati samo jedno jelo (ili: više jela u jednom loncu). Eis led. adiutare) pomoć. Kaffee kava) ledena kava Ahriman (perz. postignuta ušteda davala se za ratne potrebe. najveći i poslije Ahila najhrabriji grčki junak pod Trojom. vječni protivnik Ormuzda Ahter (njem. ein jedan. fr. pomaganje. ugrožene su promiskuitetne osobe. Einlage) uložak koji se stavlja u obuću kod ravnog stopala i si. Einbrenn) zaprška. Einsteinu) ajntopfgeriht (njem. aide. acht osam) osmica. aitia uzrok. znak E i Es (naziv prema A.) mit. ajntopfesn ajnjeriger (njem. nakon eksplozije hidrogenske bombe. Deckel poklopac) povoj.) podsjetnik AIDS (engl. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka) ajeršpajz (njem. ar (fr. bog i praizvor svega zla. iskrivljenje kotača na biciklu (kotač nalikuje na brojku 8).Ahriman 38 ajskafe ^jerkonjak (njem. Hagia Sofia Sveta Sofija) prije: poznata kršćanska bazilika. u v^stu: suigrač. einbinden uvezati. etiologija Aja Sofija (od grč. kasnije proizveden u ciklotronu i nuklearnim reaktorima. AICA kratica za Association Internationale des Critiques d'Art (fr. zafrig. ein jedan. Eirspeise) omlet. lat. ed (fr. ein jedan. logia zna«nost) v.) Međunarodno udruženje umjetničkih kritičara. partner. dio tiskarskog stroja koji služi za stavljanje papira u stroj ajnpren (njem. Topf lonac. zbog izostanka imunosnog odgovora na virus HFV (Human Immunodeficiency Virus) koji u organizam dospijeva preko ozlijeđene sluznice ili krvnim preparatima. Jahr godina) točnije: Einjahrig-Freiivilliger "jednogodišnji dobrovoljac" (austrougarski vojni obveznik na tzv. otokom limfnih žlijezda. International Association of Art Critics Aida glavna junakinje znamenite Verdijeve istoimene opere (ime nema posebno značenje. skraćenica o^ Acquired Immunodeficiency Syn. kralja salaminskog. actus čin) kazališni komad u jednom činu ajnc (njem. bolest se očituje vrućicom.

usiljen. nedostatk srca. kao što su bradavice. akademski građanin polaznik. a-katalektikos) poet. koji se tiče akademije 4. promjena kože zbog neprirodnosti sluznoga sloja pokožice. 2. vrt u blizini Atene gdje je Platon poučavao u svojoj filozofiji. lat. visoka škola za znanost ili umjetnost. nemogućnost sređivanja riječi u rečenice (pri pisanju) akatalektičan stih (grč.) 1. pren. udruženje znanstvenika i umjetnika radi unapređivanja znanosti i umjetnosti. kata. tj. calculare računati) med. neprikladan govor I. kardia srce) fiziol. upotrebljava se u farmaciji kao sredstvo za ublažavanje nadraženosti sluznice. akantha trn. Platonova škola. a-. školski. koštane izrasline u zdjeličnoj šupljini koji sužavaju zdjelicu i otežavaju porođaj akantoza (gr. u nezgodan trenutak. omanje trnovito drvo koje pretežito raste u Africi i Australiji. akantha bodlja.. mekuštvo! akarijaza (grč. prema legendi. kao "prostorna supstancija". odgojila vučica) akacija (grč. smetnja površinskog osjeta — bolesnik se osjeća kao da ga netko bode iglicama akantologija (grč. logia govor. akairos nezgodan. osnovna mu je karakteristika oponašanje antičkih uzora akademski (grč. akari grinja) vrsta šuge kod domaćih životinja (uzročnik je jedna vrsta grinja) akarpija (grč. akakia) bot.proizlaze i u što se vraćaju akatagrafija (grč. akantha bodlja. nesposobnost vršenja bilo kakvih računskih operacija (najčešće se javlja kod organskih oštećenja mozga) akampsija (grč. član udruženja za unapređenje znanosti i umjetnosti akademizam (grč. 4. akademska rasprava strogo znanstvena rasprava. krut. 5. bodljika. student sveučilišta 39 akatalektičan stih akairologija (grč. akampsia) negipkost. med. praćena hipertrofičnim promjenama na koži. zbirka satiričnih podrugljivih pjesama akantbpelvis (grč. koji se tiče ove.) fil. prostor predočen kao materijalni element. a ne. logia govor) nezgodan. papilomi i dr. riječ akakia znači nevinost) akademija (grč. a-. velikoj školi (sveučilištu.Aka Larencija Aka Larencija (lat. svečana priredba u slavu nekog značajnog događaja ili neke osobe akademik (grč. 3. bodljikava zdjelica. akademia) u likovnim umjetnostima: smjer kod kojega je težište u strogom pridržavanju tradicionalnih (antičkih) umjetničkih oblika i pravila. pren. pelviš zdjelica) med. ukočenost udova akantestezija (grč. dakle. lat. akalkulija (grč. ovaj čovjek bio je vlasnik vrta o kojem je riječ pod 1. stih klasičnih pjesnika kod kojega je posljednja stopa potpuna . "zgrčenost. Platonova filozofija. akaša je ono iz čega sva bića. akantha bodlja) med. Acca Larentia) u starorimskoj mitologiji: žena pastira Faustula s kojim je odgojila Romula i Rema (njih je. akademia od osobnog imena Akademos. akardija (grč. obrazovan na visokoj školi. bez unošenja samostalnih osobnih osjećaja i shvaćanja. malodušnost. koji pripada akademiji 4. kod slobodnih zidara: simbol čednosti i nevinosti (po tome što grč.. grafia pisanje) med. akademikos) polaznik neke visoke škole za znanost ili umjetnost.) lit. akarpia) neplodnost akaša <ind. po naučavanju Upanišadai etar. aisthanomai osjećam) med. čekinja. akademikos) koji pripada visokoj. nepriličan.

na probu . akatalepsia) nesposobnost shvaćanja biti neke stvari. slog ili riječ). čovjek koji je primljen u službu kao pripravnik. accedere) pristup. akataleptos) nedokučiv. stavljanje znakova za naglašavanje riječi (akcenata) akcentuiranje (lat. nemogućnost pijenja ili gutanja akatarzija (grč. stupanje u neku službu radi stjecanja prakse u poslovima. napadaj groznice akcesija (lat. neshvatljiv akatapoza (grč. accepti latio) trg. a-. osobito protestant akaustičan (grč. acceptare) primiti. odobriti. akcentuacija akcentuirati (lat. accentus naglasak) gram. unošenje u knjigu nekog duga kao plaćenog prije nego što je stvarno plaćen akceptirati (lat. nezapaljiv akceleracija (Jat. acceptibilitas) primljivost. istaknuti (glas. acceptatio cambii) primanje mjenice. metron mjera) instrument za mjerenje ubrzanja akcent (lat. nečistoća krvi akatastatičan (grč. accentus naglasak. a-katastatos) nepostojan. med. accelerare ubrzavati. jedna je promitent — ponuditelj. prihvatljivost akceptilacija (lat. priznati. acceptio) primanje. nenaklonost prema čistoći. prihvaćen) potpis na mjenici kojim se potvrđuje da potpisnik svojim potpisom jamči za uplatu mjenične svote u određeno vrijeme. onaj koji prihvaća mjenicu. pripravnik u službi ili zvanju. sloga ili neke riječi putem naglašavanja. naglašavanje. med. ubrzavanje akcelerativan (lat. kataposis pijenje) med. acceptabilis) primljiv. accessio) pristup. ono što još prioada glavnoj stvari. accessus. nedostatak razumijevanja. accentus) naglasiti. accentus) gram. naglašavati. stavljat: naglaske (akcente) na riječi 40 akcesist akcepcija (lat. v. nestalan. isticanje u govoru nekog glasa. trasat akceptibilitet (lat. prihvatljiv. od dviju ugovaračkih strana. koji ubrzava. pristup) početnik. v. paciscenata. stupanje na vlast akcesist (lat. logia znanost) gram. a druga akceptant — primatelj). akceptirati mjenicu obvezati se na plaćanje mjenice pismenom zabilješkom na samoj mjenici akces (lat. acceptus primljen. primljena mjenica akcepta (lat. accelerare) ubrzati. acceleratio) fiz. neuredan. prilaz. potres mozga akataleptičan (grč. a-kaustos) nesagorljiv. znak za obilježavanje naglaska akcentologija (lat. usvojeno značenje neke riječi akcept (lat. neshvaćanje. grč. prihvatiti. disciplina koja se bavi naglascima (akcentima). accessus pristupanje. staviti. accepta) mn. ubrzavati akcelerometar (lat. acceptans) primatelj (kod svakog ugovora. accelerativus) ubrzan. približenje.akatalepsija akatalepsija (grč. prihvaćanje. nepojmljiv. ubrzanje. accentuation) gram. akcent akcentuacija (fr. usvojiv akceptacija (lat. priključak. ubrzavajući akcelerirati (lat. akatholikos) kršćanin koji ne pripada katoličkoj vjeri. grč. med. riječ kojom se izražava primanje mjenice. med. akatharsia) nečistoća. akcept akceptant (lat. nepravilan (za groznicu) akatolik (grč. usvajanje. dohoci akceptabilan (lat. primanje nekog pravnika u sud radi praktičnog vježbanja. prihodi. naglasak (sloga ili riječi).

accessit) pohvalnica (učeniku pri dodjeljivanju nagrada u školi). ergon djelo) med. kad se netko pravi da za nešto ne mari. poduzetnost. ret. porez na potrošnju akcizirati (fr. accidentia) ono što nije bitno. tisk. uzetost živaca akirija (grč. actio. opažati. accise) odrediti prirez. pomoćni akcidence (lat. acenonoet akeridi mn. slučajne osobine neke stvari. ukočenost jednog ili više udova. vlasnik dionica nekog trgovačkog ili industrijskog poduzeća. sporedan. accedere pristupiti. slučaj akcidentalan (lat. eng.. accidentalia) slučajnosti. čovjek koji ne trpi ničiju vlast akenonoet v. akesis) v. ake liječenje. accise. izrada tablica. akkizomai pretvaram se) pretvaranje. koji se tiče djelovanja. djelovanje) radni. accisa. senzal akcionirati (lat. farm.) izvršiti izbor ili usvojiti kakav prijedlog jednoglasno. posrednik. accise) onaj koji plaća prirez. lat. potrošarinu. accessorius) sporedan. acezija akianoblepsija (grč. actio tužba) tužiti. accidere dogoditi se) nebitna. par acclamation čit. accidentialis) nebitan. kad medvjed za žute kruške. akcijski radijus zrak. znanost o liječenju rezanjem. med. par aklamasjon (fr. sljepilo za plavu boju akinezija (grč. akcidencija (lat. sporedna. izabrati . oporezovati akcizor (fr. čuti. action) radnja. porez na potrošnju akcizant (fr. acclamare izvikati) odobravati uzvikivanjem. acedija akefal (grč. blepo vidim) med. accidere. osjećati. accidens. djelatnost. udio s određenim kapitalom u kakvom privrednom ili trgovinskom poduzeću i dokument o tom udjelu akcijski (lat. optužiti. fini. vrijednosnih papira i si. a što bi moglo biti i drukčije pa da se bit te stvari ne promijeni. aceridi akezija (grč. npr. actionator) tužitelj. djelovanje. slučajna osobina nečega (za razliku od esencije ili supstancije). accidere događati se) prirez. bez pojedinačnog glasovanja aklamirati (lat. uzgredan. znanost o operacijama. pristankom svih. optuživati akcipirati (lat. član nekog akcionarskog društva akcionarsko društvo društvo vlasnika akcija (dionica) nekog poduzeća kojima je cilj zajednički rad i zajed- 41 aklamirati ničko privređivanje. a. udaljenost koju zrakoplov može prijeći (s povratkom na polaznu točku) bez spuštanja i uzimanja goriva akcindentalije (lat. naučiti akciza (fr. accise). klicanje. actio rad. razumjeti.akcesit akcesit (lat. što je promjenjivo ili slučajno u nekoj stvari. accidere) mn. v. acclamatio) burno odobravanje. kaže: "Nisu ni bile zrele. slučajna zarada akcident (lat. sporednosti akcionar (fr. druga nagrada. opaziti. akinesia) nepokretljivost. društvo osnovano na podlozi uplaćenih akcija akcionator (lat. shvatiti. sporedna nagrada akcesoran (lat. akefalos bezglav) sanjar. kirurgija akizam (grč. obrazaca. dioničar. koje nisu bitne. kyanos tamnoplav. sporedan posao. dionica. trg. poreznik akedija (grč. posebni tiskarski poslovi za koje se traže stručno osposobljeni slagari. osjetiti. koji nema veze s biti stvari akcija (lat." aklamacija (lat. accipere) primiti. akyria) uporaba riječi u prenesenom smislu akiurgija (grč. slučajan. akedeia) v. fr. djelatni. do kojih ne može. actionnarie) trg.

accommoder) prilagoditi. pren. na ime zarade ili primanja. ugodno suzvučje triju ili više tonova. spojiti više stavki u trgovačkoj knjizi akologija (grč. svota koja se uzima na račun. pogodba. gnosis poznavanje) med. tal. akuo čujem. accordium) glaz. halucinacija sluha pri kojoj bolesnik čuje nepostojeće zvukove akoemetar (grč. navikavanje na tuđu klimu. vršak. kome kosa) med. fr.aklastičan bez pojedinačnog glasovanja. kritično. pozdravljati klicanjem . nereligiozan akonitin (grč. accolade zagrljaj) svečani udarac mačem po ramenu novoproglašenog viteza. trg. Aconitum napellus) kem. prilagodba biljki i životinja nekom dotle stranom podneblju. ugovor. fr. predujmiti akonto (tal. najpoznatija predstavnica: lirska pjesnikinja Ana Ahmatova (pravim imenom Ana Andrejevna Gtorenko. acclim&tisare) prilagoditi se. predujam akontirati (tal. akoniton jedić. udomaćivanje aklimatizirati (lat. "po svršenom komadu". prilagođavati se podneblju. prilagođavanje. akoe sluh) med. postići. accompagner) pratiti. klobučić. poravnanje. uzimanje predujma. prijelomno stanje u razvoju bolesti. a conto). šiljak) med. uzimanje unaprijed. upotrebljava se kao sredstvo protiv reumatizma kod neuralgičnih bolova akontacija (tal. lat. confessio priznanje) bez vjere. staviti u zagrade. prvi put napravljena 1829. a ne nadnicom. o sredstvima za liječenje rana akon ija (grč. akomodacija oka prilagođavanje očne leće različitim udaljenostima gledanja akomodirati (lat. logia znanost) znanost o lijekovima. accommodatio) prilagodba. accollata. aklestos nez«tvoren) opt. suglas' nost. accoler) obgrliti. accomplir) zaokružiti. accordo. posebni način plaćanja radnika. collum vrat. koji ne prelama. lat. pren. a ne. accompli) završen. 1889—1966) akoazma (grč. slaganje. accord. g. zagrliti. akos lijek. akos lijek. poravnati. upotpuniti akonfesionalan (grč. bezvjeran. udobno smjestiti. tisk. . gotov akomplirati (fr. naviknuti se na neku tuđu klimu. acclimatisatio) prilagođavanje tuđem podneblju. sloga. bez religije. udomaćiti akme (grč. fr. ne lomi zrake aklimatizacija (lat. sprava za mjerenje stupnja jačine osjetila sluha. zagrada. accordo) ručna harmonika na razvlačenje. a-. na ime zarade ili primanja. znak koji spaja više nota koje treba istodobno svirati akolirati (fr. uzeti (ili: uzimati) na račun. accompagner) pratitelj akompanjirati (fr. accommodare. accordeur. ne nadnicom akordator (fr. a conto) v. otuda: dati neki posao u akord plaćati taj posao po komadu. lat. accordatore) glaz. izravnati. a konto akord (tal. poznavanje sredstava za liječenje rana akolada (lat. završiti. akme vrhunac. akmeizam struja u ruskoj književnosti koja se pridržavala načela "umjetnosti radi umjetnosti". pratiti nečije pjevanje (solo) instrumentom akompli (fr. sprovoditi. alkaloid koji se nalazi u korijenu raznih vrsta jedića. urediti. metron mjera) med. glaz. ak'umetar akognozija (grč. ćelavost 42 akordeon akomodacija (lat. unaprijed. ugađač glazbala akordeon (tal. javila se nakon revolucije 1905. izgladiti. glaz. a conto) uzimanje na račun." aklastičan (grč. podmiriti dug akompanjator (fr. (u vrijeme Stolipinove reakcije).

odobriti. povjerenje. 43 akroovjeriti. accoporare) spojiti. poravnati se. a ne nadnicama. združenje akorporirati (lat. temeljitost akribologija (grč. accriminatio) optužba. do određene visine stavi na raspolaganje novac na račun izdavača toga pisma (akreditivno pismo). dati kredit. stići brodom akotiledone (grč. sporazumjeti se. točnost u govoru. povjerenje akreditiv (lat. akreditirati se steći ime. samo Bog. neodlučnost. onaj koji se hrani skakavcima akrije (lat. cirkularni akreditiv akreditivno. prilagođavanje glazbenih instrumenata akorporacija (lat. bljedilo. vilica za usuglašavanje. accreditare) ovlastiti. nekritičan akrizija (grč. savjesnost. samo modifikacije božanstva. accordoir) glaz. gornji. trpki lijekovi akriminacija (lat. akreditiranom. kad se dijete rodi bez jednog dijela ili bez cijele lubanje akratoterme (grč. acre) engleska mjera za površinu = 4840 kvadratnih jardi (4047 m2) akracija (grč. akribes točan. kreditno pismo koje glasi na više osoba ili trgovačkih kuća u raznim mjestima akrement (lat.(grč. vruć) tople ljekovite vode koje sadrže malo otopljenih mineralnih tvari. pridružiti akostati (tal. pisanju. neodređenost stanja bolesti akro. kao jedino što doista živi. kosmios uredan) neurednost. povećanje. u punoj snazi. metron) sprava za točno mjerenje veoma malih predmeta akribometrija (grč. žice). acrimonia) oštrina. pripojiti. krateia nemoć. slabost) nedovoljna sposobnost vladanja samim sobom akranija (grč. tj. accorder) usuglasiti. akratopege (grč. akribologeomai biti točan ili temeljit u istraživanju) savjesnost. dok su sve ostale stvari. brižljivost. accreditivum) punomoć. kosmos svemir) filozofsko shvaćanje po kojem postoji.akordirati akordirati (fr. bot. a-. akritos neodlučan) koji nema sposobnost prosuđivanja. akris skakavac. crescere rasti) prirast. a-. accorporatio) spajanje. bolestan izgled lica akozmizam (grč. pripajanje. med. bez istinske stvarnosti. akribes točan. glas. accostare) pristati uz obalu (brod). prilagoditi (glasove. biljke bescvjetnice ako zmija (grč. urođena nakaznost glave. okrivljivanje akrimonija (lat. a-. akros) predmetak u složenicama sa značenjem: krajnji. istraživanju i uopće u životu akribometar (grč. akrecija akribija (grč. pa i sam svijet. a-. gorčina akritičan (grč. prinova. porast akrescenzija (lat. opunomoćiti. optuživanje. plaćati po svršenom poslu. akratos jak. otvoreno pismo kojim se primatelj pisma umoljava da predavaču. thermos topao. priznati akordoar (fr. med. složiti. usuglašavati. pege izvor) hladne ljekovite vode akreditirati (lat. acer ljut) farm. akrisia) nedostatak u sposobnosti rasuđivanja i ocjenjivanja. akridofag (grč. slagati. dopustiti. kranion lubanja) fiziol. metreo mjerim) točno mjerenje . šiljast . ljuti. suprotno: ateizam akr (engl. uz. ad kod. a-. nečistoća. ovjera. fagos onaj koji jede) skakavcojed. akribeia) točnost. nagoditi se sa zajmodavcem u slučaju nemogućnosti urednog plaćanja duga. grubost. accrementum) prirast. kotyledon udubljenje) mn.

chroma boja. syllabe slog) stihovi koji počinju posljednjim slogom prethodnog stiha akroničan (grč. orao vidim) med. usmen. kefale glava) šiljastost glave. akros. lubanja sa šiljastim tjemenom akrokolije (grč. v. pleće akromonosilabe (grč. monos jedini. koji nosi plod na vrhu akrokefalija (grč. chroma boja) opt. urođena povećanost udova koja se sastoji u nezgrapnosti i izobličenosti lica. grafia pisanje) tisk. akro-. daltonizam akromatopsija (grč. lithos kamen) drveni kipovi kod kojih su krajnji dijelovi (glava. postupak pri radu kiselinama akrogrami (grč. akroama) nešto što se čulo ili što se treba čuti. a-. a ne. megas velik) med. donje čeljusti. predavanje koje se sluša bez prekidanja (za razliku od onoga koje je u pitanjima i odgovorima) akrobacija (grč. nosa. chroma boja) stvaranje slike bez obojenih rubova (svojstvo optičkih sustava) akromatizam (grč. poništenje boja (akromatičnim prizmama. achromatos) bezbojan. zrak. privremena bljedoća uzrokovana boravkom na nekim zasljepljivim površinama (npr. acer oštar. oleum ulje) kem. akros. chroma boja) pomanjkanje normalne pigmenatacije kože. akros.akroama akroama (grč. akrocholos jarostan. koji nije u . v. osobito na njihovim vrhovima. na snijegu) akromazija (grč. akros. supr. akrobateo idem na prstima) plesač na užetu. potpuno sljepilo za boje. chroma boja) opt. a ne. pelivan akrobatika (grč. također: bolesno zadebljavanje kostiju i mekanih dijelova tijela akromikrija (grč. otklanjanje boja. znalac u skakanju i prevrtanju u zraku. zarazna bolest koja se sastoji od boli i utrnulosti udova. akros. otpornosti. akrobateo idem na prstima) vještina izvođenja tjelesnih vježbi kojima je cilj razvijanje snage. karpos plod) bot. akrobistia) v. a-. anat. osobito krajnjih akrografija (grč. bistra i veoma ljuta mirisna tekućina koja se stvara suhom destilacijom glicerina i nekih masti 44 akroničan akroliti (grč. ruku i nogu. akroamatično predavanje strogo znanstveno predavanje (za razliku od popularnoga). nesposobnost razlikovanja boja akromazija (grč. namjerno izvedeno okretanje u zraku (ne spada u ona okretanja koja se izvode tijekom normalnog letenja) akrobat (grč. jezika. akromion. akropostija akrodinija (grč. bezbojnost. chroma boja. opos oko) sljepilo za boje. a-. akromia) anat. ruke i noge) od kamena akromatičan (grč. krajnji udovi tijela akrolein (lat. akros. mikros malen) med. akrobateo idem na prstima) vještina koju izvodi akrobat. akromazija akromatopsija (grč. odvne bol) med. bljedoća. čistoća boja.krajnji. akromegalija akromion (grč. razjarenost akrokarpičan (grč. sićušnost udova. razgovor koji je ugodan uhu (osobito za vrijeme jela kod starih Grka). razjaren) jarost. chronos vrijeme) koji ne zavisi o vremenu. akroamatikos) koji je određen za slušanje. gipkosti i okretnosti akrobistija (grč. akromatizam akromegalija (grč. teško razumljiv. predavanje akroamatičan (grč. u obliku predavanja. kolon ud) mn. akromatičnim lećama). a-. koji propušta (prelamanjem) bijelu (složenu) svjetlost ne razlažući je u njezine sastavne boje (komponente) akromatičnost (grč. lopatica. opt. bljedilo. usnica. šiljat. akro-gramma slovo) pjesme kod kojih stihovi počinju posljednjim slovima prethodnog stiha akroholija (grč. a ne. akros. bezbojnost. akros. med. ops.

ZET = Zagrebački električni tramvaj akropatija (grč. lat. Achse osovina) "osovinaš". axios vrijedan. sudionik u nekom događaju . acte) djelo. npr. aksolotlo aksonometrija (grč. javni spis Akteon (grč. axis osovina. Band vrpca. akros. akšam-čiček (tur. akros. gradska tvrđava u Ateni i ostalim grčkim gradovima akropostija (grč. čin. a katkad i krajnja slova stihova daju neko ime ili neku riječ akroterij (grč. rasprava.akronim svoje vrijeme. negostoprimstvo. koji vrijedi. logia znanost) fil. biljke i životinje kao ukrasi na vrhu. "osovine Berlin-Rim-Tokio" koja je uvukla svijet u strahote Drugog svjetskog rata aksolotao (meks. Americi i Meksiku. farm. zahtijevam. pristaša Hitler-Mussolinijeve politike tzv. pr. posljednjeg uzroka stvari. akseničan aksijalni (lat. v. akroterion) arhit. Aktaion) kod starih Grka: lovac kojega je božica lova Artemida pretvorila u jelena (jer ju je promatrao dok se kupala) pa su ga rastrgali vlastiti psi akter (fr. kaz. eng. teorija vri- 45 akter jednosti. salo akšam (tur. onyma ime) kratica sastavljena od početnih slova ili početnih slogova neke složene riječi ili više riječi. akrostichos) pjesma kod koje početna. axioma) neposredna jasna znanstvena spoznaja. ungere mazati) mazivo za osovine ili kola. vrpca koja pada s ramena na prsa. doba od zalaska sunca do potpunog mraka. a i ne traži dokaza jer je očita (npr. slika ili kip golog ljudskog tijela. acteur. timologija aksiom (grč. u likovnoj umjetnosti: crtež. naučavanje o vrijednostima. večernji akronim (grč. osobito sudski čin. mast. Oenothera biennis). Achsel rame. u nekim vojskama služi kao oznaka posebne službe (npr. fr. tj. pri obrezivanju se odreže. svaki svečani javni čin. čiček cvijet) biljka noćurak (Mirabilis jalapa) akt (lat. akros) fil. actor vršitelj. pretres. manteia proricanje) proricanje po sjekirama aksiologija (grč. kad su dvije količine jednake trećoj. opći naziv za bolesti na krajnjim dijelovima ruku i nogu. spoznaja koja se ne može dokazati. os) osni. kao i ostalih perifernih dijelova tijela akropola (grč. axon os.: nijedna tvrdnja ne može istodobno biti i točna i netočna. akrobistija akrostih (grč. nesuvremen. traka) voj. akro-polis) gornji grad. očita istina. metria) mjerenje osovine kod geometrijskih tijela aksungija (lat. težnja za onim što je najviše u spoznaji (teorijski akrotizam) i djelovanju (praktični akrotizam) akrozofija (akro-sofia) najviša mudrost akselband (njem. vrh zgrade. act. sljemenu zgrada akrotizam (grč. stožerni časnik) aksenija (grč. onda su i među sobom jednake) aksiomatika sustav aksioma. osovina. koji se događa navečer ili kad se spušta noć. istraživanje prauzroka. čin. gornji dio. pathos bolest) med. axioo cijenim. aksiom aksist (njem. izvršitelj) glumac. axis osovina. akšam večer) sumrak. akroposthia) gornji dio kožice na muškom udu. axilla pazuho) pazušni aksinomantija (grč.) veliki slatkovodni vodozemac u Sjev. akšam-cvijet biljka pupoljica (lat. tražim. actus. stanje prije obrezivanja (kod Zidova). četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja). osovinski aksilarni (lat. axine sjekira. axenia) negostoljubivost.

osobito u sudu. znak Ac aktinije (grč. svojstvo sunčanih. potraživanje (suprotno: pasiva) aktivan (lat. ultraljubičaste zrake. rentgenogram aktinometar (grč. okretan. atomska težina 227. nekretnine). sprava kojom se mjeri jačina Sunčevog toplinskog zračenja 46 aktivirati aktinometar (grč. radni. aktinske zrake zrake s kemijskim djelovanjem. onaj čija su potraživanja veća od dugovanja. lat. akta publika (lat. activa) trg. redni broj 89. gram. elektron) elektricitet što ga u kristalima izazivaju svjetlosne ili toplinske zrake aktinograf (grč. ultraljubičastih zraka da izazovu kemijske promjene. nevidljive zrake aktiti (grč. gramma slovo) rentgenska slika. koji kemijski djeluje. aktis zraka. koji radi. ispitivanje pomoću rentgenskih zraka aktinogram (grč.akti akti (lat. morfe oblik) bot. metron) fiz. objekata koji vlasniku ne donose nikakvu korist. još u službi. skupina najdjelatnijih članova neke organizacije aktiva (lat. acta apostolorum čit. zračenje rentgenom aktinoterapija (grč. akta) priključiti aktima. gram. oni koje se tiču države aktinidija (grč. pojavljuje se na probavnim organima. državnim ustanovama itd.-lat. aktis zraka) kem. acta od agere djelovati. koji kemijski razgrađuje. moruzgve. goveda i svinja. aktinos zraka) fiz. uzročnik je gljivica zvjezdasta oblika. javni činovi. činovi. radno stanje (suprotno: pasiv) 2. aktis. od kojih vlasnik ima koristi. aktis zraka. ispitivanje. oni koji stanuju na obali. u djelovanju. kemijsko djelovanje sunčanih zraka aktinoelektricitet (grč. grafia opis) proučavanje zraka. metron) fiz. vrijednosni papiri. zrakast aktinoskopija (grč. za razliku od pasiva. uvesti u aktivnu službu. actinaria) zool.) mn. u plućima (zbog udisanja zarazne prašine gljivica) ili na površini kože ako je na njoj bilo ozljeda aktinomorfan (grč. tj. aktis zraka. ne raditi po njoj ništa. sprava za mjerenje jačine rentgenskih zraka pomoću selena aktinomikoza (grč. prenosiva i na ljude. aktis. mn. staviti ad acta (čit. primorci aktiv (lat.) biljka srodna limunu od kojega je znatno bogatija vitaminom C aktinij (grč. spisi koji se tiču nečega. aktinos sunčana zraka. neku stvar ili molbu smatrati svršenom. aktis zraka. obično žive pojedinačno i često se odlikuju lijepim bojama aktinizam (grč. mekanog tijela. raditi) mn.) mn. activare) staviti u djelovanje. pozitivni sastavni dijelovi nekog imanja. akte strma obala) mn. tj. koji označava djelatnost) 1. djela. zraka) fiz. acta publica čit. djela apostola. actum. therapeia liječenje) med. radni aktive (lat. activus djelatan) radan. bez kostura. radan. activus djelatan. aktis zraka. također: instrument koji bilježi promjene (varijacije) u jačini sunčanih zraka aktinografija (grč. aktis zraka. aktis zraka. imanje (novac. designacija akata popis akata koji se nalazi u jednoj bilježnici. ubr- . morske životinje iz porodice koralja. mykes gljiva) med. skopeo gledam) med. zarazna bolest najprije primijećena kod konja. ili su mu čak na štetu aktivirati (lat. aktis. liječenje zrakama aktinski (grč. trg. akta apostolorum (lat. grafo pišem) fiz. activa) trg. aktis zraka.. živ. odstraniti je. imovina. aktis gen. radioaktivan element. aktis zraka. ultravioletne. vrijedan. instrument za mjerenje jačine kemijskog djelovanja nekog svjetlosnog izvora (aktinometar).

aktualnost aktualizacija (lat. aktivnost aktivizam (lat. bistrina shvaćanja. bodljikast akulturacija engl. koji djeluje. nagomilavač) fiz. v. izdavatelj punomoći. oštroumlje. lat. agere djelati. aktivizam je moralni (etički) zahtjev da čovjek ne smije mirovati sve dotle dok ljudska priroda. aktivitet aktor (lat. activitas) živost. activus. akuo čujem. activus djelatan) onaj koji je djelatan. actus radnja) 1. koji je na dnevnom redu. danost. ostvarenje. torba za spise aktšlus (njem. prije: izvozna trgovina. dat. a ne. actualis) fil. teorija aktualiteta psih. dramsko djelo u jednom činu. a ne nešto supstancijalno. ostvarivanje aktualizam (lat. uređaj za skupljanje električne energije. actualiser) činiti ili učiniti aktualnim. 2. skupljač. suvremenost. istinit. raditi) fil. okretnost. aktualna energija živa sila. shvaćanje da je za napredak čovječanstva od posebne važnosti razuman i stalan utjecaj ljudskog znanja i htijenja na kulturu i život uopće. stvaran. praktično. djelovanje nekog lijeka na organizam aktualan (lat. činjenični. aculeiformis) zajedljiv. cultura odnjegovan) preuzimanje i usvajanje tuđih kulturnih elemenata. pristaša aktivizma. acupictura) vezenje iglom. akumulacija kapitala povećavanje kapitala time što se dio profita ili kamate dodaje kapitalu da bi se poduzeće ili poslovi proširili akumulator (lat. danas: trgovinska djelatnost nekog naroda koja i uvoz i izvoz proizvoda vrši vlastitim kapitalom i vlastitom radnom snagom. današnji. accumulator skupljač. activus) 1. zastupnik aktovka (lat. acumen) oštroumnost. jednočinka.aktivist zati. actualitas) sadašnjost. agere raditi. revnost. fil. načelo prirodne povijesti. acuitas) šiljatost. dan. actuatio) med. Wundtovo shvaćanje da je bit duše doživljaj svijesti. 2. advokat. radi aktivist (lat. koji se odnosi neposredno na današnjicu. po kojem su sile i zakoni koji sada djeluju one iste sile koje su djelovale i u prijašnjim razdobljima Zemljine povijesti aktualizirati (fr. metron) med. današnjica. pisar koji vodi arhivske knjige neke ustanove i brine se o spisima akuitet (lat. aktiv 2) aktivitet (lat. domišljatost. stvarnost. kinetička energija aktualitet (lat. actuel) sadašnji. pronicavost akumetar (grč. actor) prav. član aktiva (v. (grč. actuel) v. ne dospije do potpune samospoznaje i samostalnosti aktivna trgovina 1. suvremen. akoemetar akumulacija (lat. vez . nagomilavač akupiktura (lat. Aktschluss) završetak dramskog čina (osobito: efektna završna scena) aktuacija (lat. provesti ili provoditi u djelo aktualnost (fr. djelatnost. marljivost. ret. njegovim stalnim nastojanjem. nagomilavanje (riječi i izraza). accumulatio nagomilavanje) 1. tužitelj. aktualitet aktuar (lat. ostvariti. activus) v. ostvarivati. 2. suprotno: pasivna trgovina aktivnost (lat. sadašnja važnost. actualis. ubrzavati. pospiješiti. osobito: oštrina tona akuleiforman (lat. oštrina. osobito geologije i biologije. actuarius) sudski pisar. kulturno stapanje u etnološkom i sociološkom smislu akumen (lat. djelovanje. radinost. fr. actualisatio) provođenje u djelo. 2. pospješivati aktivist (lat. današnja zanimlji- 47 akupiktura vost.

dvorana. optužni. zaustavljanje krvi pritiskom krvne žile metalnom iglom akupunktura (lat. accusativus) gram.. optuženik. akustikos. sastoji se u tome da se u oboljelo mjesto zabadaju igle akuratan (lat. punctura bod) med. kazalište. angularis kutni) geom. spariti. crkva). acquerello) slika izrađena vodenim bojama akvarelirati (tal. kažnjiv akuzacija (lat. a obično traje do 40 dana akutangularan (lat. aqua voda. akuo čujem. točan. akvalung (lat. pričuvnim kisikom i dr. engl. prikladan za primanje i prenošenje zvuka (npr. fortis jak) kem. aqua) voda akvabatik (lat. način liječenja nekih bolesti. dio fizike koji proučava zvuk akušerstvo (fr. accuratus) brižljiv. accusatus) tuženik. akuo čujem) koji odgovara zahtjevima akustike. accoupler) sparivati. slušam) fiz. priprema se od salitre i razrijeđene sumporne kiseline akvagij (lat. snažna voda. služi za vožnju na vodi akvarel (lat. koji prisiljava na brzo rješenje. acupressura pritisak iglom) med. savjestan. spajati. suprotno: akuzatus 48 akvarij akuzatorski (lat. najčešće izriče predmet glagolske radnje akuzator (lat. znak za dugouzlazni naglasak. optužitelj. akutna bol iznenadna i veoma jaka bol. aqua voda. acutus) oštar. accusare optužiti. reflektorima.akuplirati akuplirati (fr. acquerellare) slikati vodenim bojama akvarelist (fr. sagrađen tako da se riječi i tonovi mogu svuda lijepo i jasno čuti. uredan. marinus morski) min. tužiteljski. grč. suprotno: akuzator akva (lat. oštrokutni akuzabilan (lat. ispravan akustičan (grč. optužljiv. koja služi za promatranje živola. aqua voda. accusabilis) tužljiv. oštri akcent akutan (lat. akuzatorski kazneni postupak optužni postupak koji se vodi na osnovi neke tužbe (suprotno: inkvizitorski kazneni postupak) akuzatus (lat. aquarium) staklena posuda s vodom u kojoj se čuvaju vodene biljke i vodene životinje (ribe i vodozemci). napravljena od stakla pojačanog plastikom. pod vodom. usp. acus igla. vrsta berila akvamarinski koji ima zelenu boju morske vode akvaplan (lat. agere voditi) prav. accoucher) porodiljstvo. proziran poludragi kamen koji ima zelenu boju morske vode. pravo isušivanja zemljišta. primljen od Kineza i Japanaca. acutus accentus) gram. lung pluća) naprava koja omogućuje disanje pod vodom akvamarin (lat. pravo odvođenja vode. prijek. planus ravan) šport. vezivati dva po dva. spojiti akupresura (lat. aqua voda. acutus oštar. bathys dubok) elektromotorna naprava (slična modelu morskog psa). akustična sredstva sredstva koja služe poboljšanju ili pojačanju slabog sluha akustika (grč. ac jusatcrj tužitelj. aquarelliste) slikar koji radi vodenim bojama akvarij (lat. akutna bolest ona koja će se brzo završiti ili ozdravljenjem ili smrću. opremljena kamerama. široka daska vezana za motorni čamac. optuživanje akuzativ (lat. aqua voda. primaljstvo (dio ginekologije) akut (lat. aqua voda. accusatorius) prav. batiskop akvafortis (lat. aqua. accusatio) tuženje. mjesto u ljekarni gdje se drži voda . četvrti padež Odgovara na pitanje: koga? što?).

) trg. Alkuran Al-kuran (ar. koji živi u vodi. Al Fatah "borba i pobjeda") najstarija i najveća vojnopolitička organizacija palestinskih Arapa. alkali.) trg. naziv poznatog talijanskog jela: špageti s narezanim komadićima šunke preljeveni umakom od rajčica ala vild (fr.) glaz. ubrzanje. acquisitum) nešto što je zadobiveno. iste vrijednosti ili sadržaja..) glaz. prema čistoj težini zlata i srebra al pari (tal. prema dopadanju. čitanka. al marko (tal. posebna. al korzo (tal. lat. često se upotrebljava i el i ul al-džamija (ar. jednak. Kuran ala milaneze (tal. terra zemlja) posuda u kojoj se drže i uzgajaju vodozemci (amfibije) akvatičan (lat.) glaz. strogo u taktu al segno čit. osnovana 1965. aquila) zool. stečeno akvizitor (lat. aqua voda. ukras u obliku orla na zabatu kuće akvizicija (lat.-njem. pren. veoma tvrda vrsta gipsa. stečeno dobro. nabavlja ili zadobiva akvozan (lat. nabavljeno. pokraj vode. u vodi teško rastopljiv. aquaticus) podvodan. koji ima jednaku vrijednost. kako bi obranila prava palestinskih Arapa i uspostavila palestinsku državu na područ- 49 alacija jima iz kojih su Arapi iseljeni nakon osnutka Izraela al marco čit. al-đami) velika islamska bogomolja Al-koran (ar. zarađuje.) u točku. vodeni. v. nabavljanje. savršeno točno. al senjo (tal. alatio. slatkovodne životinje akvatorij (lat. aquositas) bogatstvo vodom. po tečaju. navlas.) trg.akvarijus akvarijus (lat. jednakost nominalne i stvarne vrijednosti. alabastros. alla milanese) na milanski način. aquarius) astr. osobito kod novca al piacere čit. akvatične biljke one koje rastu po močvarnim mjestima. kako se hoće al piacimento čit. alkohol. kišovit akvozitet (lat. wild-divlji) kuh.(ar. aquaductus) vodovod. acquisitor) čovjek koji nešto stječe. vlažan. arhit. ponavljanje jednog odjeljka od određenog znaka al. "kao divljač". El-kuran) v. zadobivanje. aqua voda. močvaran. al pjačere (tal. stjecanje akvizit (lat. El-kuran) knjiga. alabastersko staklo mutno.) glaz. al-) arapski član. bogat vodom. aquosus) pun vode. požurivanje . alatus krilat) davanje krila. turistički brod ili brodica akvaterarij (lat. aqua voda. lat. izraz koji označuje poseban način pripremanja mesa divljači (ali i domaćih životinja na takav način) alabandizam umjetnička drljotina (po karijskom gradu Alabandi gdje je vladao loš umjetnički ukus) alabaster (grč. Vodenjak (jedan od dvanaest nebeskih znakova) akvatel (lat. zarada. vodovodna cijev. a punto al rigore di tempo (tal. kišovitost A1 Capone (Alfonso) najpoznatiji američki gangster (1897—1947). ime jednog zviježđa. alabastrum) min. poluprozirno staklo alacija (lat. vodene biljke akvatilije (lat. al piacere al punto (tal. hotel) hotel na vodi. po volji. territorium zemljište) vodene površine koje imaju nekom konvencijom određene granice akvedukt (lat. po sadašnjoj vrijednosti novca Al Fatah (ar. orao. kanal akvila (lat. fr. al-Kuran itd. aquatilia) zool. sinonim za velikog gangstera uopće al corso čit. al pjačimento (tal. npr. v. astr.. acquisitio) tečevina.

po europski. nevrijeme. za vrijeme seobe naroda došli su do Španjolske gdje su ih uništili Vizigoti alanin kem. priča je objavljena u poznatoj arapskoj zbirci pripovjedaka "Tisuću i jedna noć" Aladinova svjetiljka v. gomila. naziv za Boga kod muslimana alaj (tur. napad. najveći Anchorage Alastor zloduh osvete u starogrčkim tragedijama alat (ar. osobito bakra. po zapadnjački (za razliku od turskog. toxikon otrov) kem. alarme. alumen) stipsa alavertiti (tal. "vladar nad svima" alarm (fr. mnoštvo. alarmer) uzbuniti. osobito ručni. a-ilah) Bog. islamskog). supr. pozvati k oružju. a-. alarmant) uznemirujući. eidos izgled. orijentalnog. uznemiriti.: alaturka Alah (ar. prokletstvo Alani iranski nomadski narod sarmatskog podrijetla. poučiti albacija (lat. halasz) ribar Alaska sjeverozapadni poluotok Sjeverne Amerike. dati znak za uzbunu. alamet) znak. alla turca) na turski način. albatio) bijeljenje kovine (metala).) urnebes. lat. nemir. poziv za pripremu u slučaju opasnosti. gomila. Aladin aladža (tur. airarme) voj. allantos kobasica. pravi Bog. lalein brbljati) med. šaren) pamučna tkanina s utkanim šarama. simptom. uzbunjivati. od Rusije su ga kupile SAD. vika.Aladin Aladin glavni junak priče o čarobnoj svjetiljci (Aladinova svjetiljka) koja onome koji je posjeduje ispunjava sve što poželi. tobožnje pretvaranje bakra u srebro. aminopropionska kiselina alantijaza (grč. oluja. tal. haljina od te tkanine alafranka (tal. pravi trenutak. Alaun. allas. sve što je potrebno za rad. uzbuna. zgoda. allas. bataljun. nemogućnost izgovaranja artikuliranih glasova zbog poremećaja u govornim organima alamet (tur. glavni grad Juneau. napad na nekoga pogrdama alatura (lat. najava. predznak. koji izaziva ili stvara nespokojstvo i zabrinutost alarmirati (fr. mnoštvo. afferre donositi) prav. supr. juriš. uputiti. riba i gmazova). po turski (za razliku od europskog. albifikacija . avvertire) obavijestiti. allantos kobasica) med. alet) pribor. galama. oruđe alatracija (lat. zapadnjačkog). zastrašiti alarmist (fr. parada. prigoda. alarmiste) širitelj uznemirujućih vijesti alas (mađ. strah alarmantan (fr. mećava.: alafranka alaun (njem. posrebrnjivanje kovine. alla franca) na europski način.) vikati alah (običaj Turaka pri jurišu). visoka čast u feudalnoj Turskoj alak (tur. alaj-barjak zastava jednog odreda (alaja) vojnika. dodatak u novcu za izdržavanje kuće alaturka (tal. allas. koji uznemiruje. aladža raznobojan. nespokojstvo. svečanost svečana povorka. zabrinutost. oblik) zool. omotač zametka kod viših kra- 50 albacija lježnjaka (sisavaca. 1867. teško akutno trovanje zaraženom mesnom hranom. trag. otrov koji se razvija u pokvarenom mesu Alarih (germ. botulizam alantoidna tekućina zool. kod gmazova i ptica pomaže disanje. jurišati uz urnebesnu viku alalija (grč. allatura. a kod sisavaca još i prehranjivanje zametka alantotoksikon (grč. allatratio) lajanje na.) četa vojnika. miraz. tekućina koja se nalazi između alantoisa i araniona alantois (grč.) "kralj sviju". rulja alakati (tur. puk.

1738—1822) albertotipija tisk. altiora) v. nazvana po pronalazaču. velika bijela morska ptica koja nagovještava buru albedo (lat. albumen (lat. albugo) med. od Sunca) primila Albertina bogata i svjetski glasovita grafička zbirka u Beču (ime prema utemeljitelju Albertu von SachsenTeschenu. supstance između bjelančevina i peptona koje se stvaraju u želucu i gušterači za vrijeme probave alciora (lat. minhenskom fotografu J. albification) v.) ukrasna biljka srodna akaciji albifikacija (lat. knjiga za skupljanje fotografija. albus bijel) natrijski glinenac (ruda iz skupine plagioklasa) albižanac pripadnik kršćanske vjerske sljedbe u Francuskoj. grč. simpatičan lukavac. Aldrovanda vesiculosa) mesožderna vodena biljka iz porodice rosika . albuminosus) koji sadrži bjelančevinu albuminski papir fotografski papir za čiju se izradu upotrebljava iz jaja izvađena i na toplom zraku osušena bjelančevina albuminurija (lat. sljedba se protivila Crkvi i papi).) antibiotik. metron) kem. alcohol. albatross) zool. danas samo pjesničko ime Velike Britanije albit (lat. divlji) vragolan. planeta) odbija prema svjetlu koje je (npr. albumen bjelanjak) kem. alkohol lišen jednog dijela vodika.. tvar koja u sebi sadrži bjelančevine albuminometar (lat. album bijelo) knjiga s bijelim listovima koju treba ispuniti slikama u boji. tj "zlatnim slovima" zabilježiti dan kad se nešto sretno dogodilo albolit (lat. albacija albin (šp. albumen) kem. čovjek s nekim nedostatakom ili manom aldehid (lat. obješenjak.) bijelom pisaljkom. laat. albumen. nevaljalac. nasljedni nedostatak obojene tvari. albumen) kem. bjelančevinasta tvar.albatros albatros (engl. alčak neotesan. grč. bjelančevina albumin (lat. ime po južnofrancuskom gradu Albi albo lapillo notare diem (lat. lithos kamen) vrsta odličnog bijelog cementa albomicin (grč. pneumokoka i bacila dizenterije 51 aldrovanda albugo (lat. mangup. maraka itd. albus bijel. albus bijel) med. djeluje protiv stafilokoka. crveni prah dobiven od zemljine plijesni. spomenar. albumen. albino. natrijski glinenac bijele boje albit (lat. omjer svjetla što ga površina (npr. albumoze (lat. Albertu (1825—1886) albicija (tal. zbog čega koža i kosa izgledaju bijele. bolesti bubrega i dr. grč. albus bijel) med. izrada tipografskih ploča fotografskim putem. lopov. albus bijel) fiziol. ureo mokrim) med. albus bijel) min. a oči crvenkaste Albion (kelt. izlučivanje bjelančevine mokraćom. bijela mrlja na rožnici oka album (lat. organska kemijska tekućina ljuta mirisa aldine knjige izrađene u tiskari venecijanskog tiskara Aldusa Manutiusa (1494—1597) i njegovih nasljednika aldrovanda (lat. dehydrogenatus lišen vodika) kem. razglednica. instrument za određivanje količine bjelančevina u mokraći albuminozan (lat. onaj koji boluje od albinizma. albedo "bjelina") moć odbijanja svjetla. crtežima i si. altiora alčak (tur. prepreden čovjek. "brdska zemlja") staro. bjelančevina albuminat (lat. bjeloš albinizam (lat. spomen-knjiga. pigmenta u koži kod ljudi i životinja. znak šećerne bolesti.

protuotrovni alektacija (lat. kockarski poslovi.alea iacta est alea iacta est čit. grad je osnovao 331. drukčije prikazujem) slikovito govoriti ili pisati. pomorskog grada u Egiptu. izazivanje draži. pr. aleksandrijski gramatičari. kockarnica aleatorika (lat. allectatio) mamljenje. allee) drvored. nazvan po velikom starofrancuskom romanu o Aleksandru Velikom iz XII. kocka je bačena. mache borba) borba pijetlova (kao sli- . tj. usp. alexo branim. allegorikos) onaj koji prikazuje nešto u slikama. kockar aleatorički poslovi (lat. alea kocka. e. aleatiko (tal. allegatio) navođenje. konačno sam se odlučio na neko djelo. allegata) mn. aleksiterij aleksiteričan (grč. allegoria) poet. klasičan francuski stih aleksandrinci ovim se imenom zove 70 aleksandrijskih znanstvenika-tumača i prevoditelja. govor u kojem se pojmovi i misli iskazuju drukčije. Cezarove riječi kad je prešao Rubikon aleatico Čit. u XVII. primamljivanje. alfa alegacija (lat. štitim) kem. st. suha učenost radi učenosti. patološka nesposobnost da se pisane ili tiskane riječi čitaju s razumijevanjem (nastaje zbog povrede velikog mozga) aleksin (grč. kao npr. alexo branim. igrač na sreču. u prenesenom ruhu alegorija (grč. sredstvo za spašavanje i pomoć.) vrsta odličnog slatkog toskanskog crvenog vina od muškatnog grožđa aleator (lat. slikovito objašnjenje pojma ili misli alegorist (grč. Aleksandar Ve- 52 alektriomahij a liki i bio je u prvim stoljećima prije i poslije naše ere glavno sjedište grčke znanosti i književnosti. alexo branim) med.. legein govoriti) psih. tvrdnja alegat (lat. alektryon pijetao. čist rad (u bakrorezu) alektriomahij a (grč. šestostopni stih s cezurom nakon šestog sloga. mjesta navedena iz drugih djela. slikovit govor. farmakon lijek) med. bez ikakve veze sa stvarnim životom. kompozicijski postupak u suvremenoj glazbi: sam izvođač odabire redoslijed izvođenja pojedinih stavaka alef (hebr. aleksifarmacija (grč. alea kocka. allegoreo drukčije izražavam. osobito protuotrov.) proučavanje protuotrova aleksifarmakon (grč. alea kocka) poslovi koji ovise o slučaju i sreći. allegorikos) iskazan slikom. a ne riječima koje ih izravno izražavaju.) glaz. n. aleatorium) igračnica. aleksandrijski filozofi (aleksandrijska škola) aleksandrina svili slična tkanina od lana i pamuka aleksandrinac poet. allegatum) navedeno mjesto. a ne izravno aleja (fr. izražavati misli u slikama. sredstvo protiv groznice aleksit (grč. šetalište između dvaju redova drveća. alexo pomažem. aleph) prvo slovo hebrejske abecede. st. opasni poslovi aleatorij (lat. uzak prolaz aleksandrijski koji se dogodio u Aleksandriji. navođenje činjenice. alea jakta est (lat. navođenje. slikovit. svaka tvar krvnog seruma koja razgrađuje strane stanice aleksipiretik (grč. pyr vatra) med. a-. navod. Septuaginta aleksandrinstvo znanstveno sitničarstvo. pozivanje na spis. lijek protiv trovanja. slikovito alegorizirati (grč. upute alegoričan (grč. pozivanje na neki zakon alegati (lat. otuda: aleksandrijska biblioteka. usp. koji potječe iz Aleksandrije. alexeterios) koji djeluje kao protuotrov. aleator) igrač kockom. djelo ili pisca. protuotrov aleksija (grč. dvanaesterac.) posl.

tj. poklik radosti u kršćanskom bogoslužju.alektriomantij a ka istinske borbe kod starih je Grka bila veoma omiljena zabava) alektriomantij a (grč. alfabetski red red slova kakav je u alfabetu. početnik u čemu (u nekom nauku. pren. alem. zanatu. a. med. početak. onaj koji voli istinu. alfa) prvo slovo u grčkoj abecedi. allos drugi. alopatija alergija (grč. slova u određenom redu (za latinicu je uobičajen naziv abeceda. manteia) gatanje u ječmeno brašno . sastavljena od kristalizirane bjelančevine alfa (grč. ova riječ znači i pozlaćena jabuka na vrhu minareta Alemani (njem. u arapskom. člana Pariške komune) alenteza (grč... a za glagoljicu i ćirilicu azbuka. filos prijatelj) prijatelj istine. morfe oblik) zamjenjiv aleluja (hebr. alin) dragi kamen. alloios drukčiji. 1843—1935. uz ostala značenja. pathos). beta) gram. prisutnost stranih tijela u ljudskom organizmu i bolest koja zbog toga nastaje aleopat (grč. aleuron pšenično brašno. logia) znanost (ili: naučavanje) o istini aletofil (grč. alfabetar (grč. alloios drukčiji. aleuron pšenično brašno) bot. vještini. 2. manteia proricanje) proricanje po pjevanju pijetlova aleloftorija (grč. v.. pathos) med. c. aleuron pšenično brašno) bot. municipalni socijalizam (naziv prema prezimenu vođe Jeana Allemanea. allos drugi. radost. alektryon pijetao. ergon djelo) med. b. okruglasta i kristalizirana organska tvar (slična zrnu) u biljnim stanicama.. 3. allelon naizmjeničan. uzajamni. thesis položaj) med. tj. galvanskim putem posrebrnjeno novo srebro alfitomantija (grč. bjelančevina u pšenici aleuromantija (grč. allelon međusobni. niz svih slova nekog jezika. manteia) proricanje iz brašna koje se prinosi na žrtvu aleurometar (grč. 30 dijelova cinka i 10 dijelova nikla. a drugi je po inženjeru konstruktoru koji se zvao Niccolo Romeo) alfabet (prva dva grčka slova alfa. alopat aleopatija (grč. b. alfa i omega prvo i posljednje slovo grčke abecede. promijenjena sposobnost reakcije organizma na neku vrstu zaraznih klica kojima je taj organizam već jednom prije bio zaražen 53 alfitomantija aletiologija (grč. alfa a. početnik u čitanju i pisanju. izraz kojim je Aristotel nazvao nagon (u prirodi i životinjskom svijetu) za nemilosrdnom međusobnom borbom i uništavanjem alelomorfan (grč. aleuron brašno. aletheia istina. popis izrađen alfabetskim redom. za razliku od vladajućih Franaka (otuda Francuzi i danas zovu Njemačku TAllemagne". zanosno veselje uopće alem (ar. beta b) 1. ftheiro uništavam.) alfenid metalna smjesa od 60 dijelova bakra. početak i kraj nečega Alfa-Romeo talijanska marka automobila (prvi dio naziva čine početna slova firme: Anonima Lombarda Fabbrica Automobili.) "hvalite Boga". d. Alemannen) staronjemački naziv glavnog i najvećeg dijela stanovništva južne Njemačke. filalet aleurant (grč. pren. allelofthoria) fil. metron) instrument za ispitivanje valjanosti i čistoće brašna aleuron (grč. alfi ton ječmeno brašno. alethes istinit. pren. zemlja u kojoj žive Alemani) alemanisti pristaše francuske Revolucionarne socijalističke radničke stranke koja je odbacivala diktaturu proletarijata i propagirala tzv. tj.

alienatio) otuđivanje. fonos ubojstvo) med. bol živaca. alligatore. udruživanje. u srednjem vijeku upotrebljavali se i izrazi algorizam. savez.). grafia) tisk. alliance) spajanje. uživanje u bolu. legura. sredstvo. zalog. drugim putem. razmjena. drukčije alibi (lat. osim toga. cikloheksan) alifatski spojevi kem. algeo osjećam bol) med. grč mišića praćen bolom algrafija (grč. boležljiv. algos bol. algea bol. primjesa. Pruske i Austrije 1815. na drugom mjestu. lagneia obljuba) med. maurska kraljevska palača u . inače. masni organski kemijski spojevi koji sadrže atome ugljika. bračna veza. alga. dio matematike koji istražuje odnose i svojstva brojeva pomoću općih znakova. grč. otuđenje. pren. pokušaj matematičke ili simboličke logike. alifatske kiseline) aligacija (lat. američki krokodil aligirati Gat. legirati alijansa (fr. smjesa. odstupanje od prirodnog stanja. požuda za bolom. pokretno ravnalo. dodatak. alikante (šp. izraz koji obuhvaća mazohizam i sadizam algologija (lat. za mjerenje kutova allas čit. med. algaritam algospazam (grč. vještina računanja. bescvjetnice. algema) med. alias) inače. neuralgija algofon (grč. alligatio) mješavina kovina (metala) nejednake vrijednosti u jednu masu. alge (lat. alijas (lat. povezane u obliku otvorenih lanaca (parafini. resinama algoritam (ar. dakle. rhythmos odnos) 1. belle alliance čit. aligacija alijenacija (lat. grč. alijaža aligacijski račun (lat.alge 54 alijenacija Granadi. logički algoritam pokušaj da se logičke operacije zamijene brojkama i računskim metodama. logia) bot. četiri osnovne računske operacije i udžbenik o tome (izraz potječe od arapskog matematičara Muhameda ibn Muse Alharizma). al-hadat) teh. algos bol. drugdje. šp. Al-hamrah) (Crvena kuća). odgovara litografiji Alhambra (ar. algeo osjećam bol) bolan. spasmos grč) med. talofiti s biljnim zelenilom (klorofilom) algebra (ar. dio nonija. nastao zbog boli algija (grč. kriptogamne vodene biljke. najslavniji spomenik maurske arhitekture alhidada (ar.) prav.) drugim imenom.. godine alijas (lat. alge) bot. "sastavljanje razdvojenih dijelova". prodaja. slivati. lijepi ili sveti savez između Rusije. alligatio mješavina) račun smjese. al-jebr) mat. alifatski alkoholi. udžbenik algebre algebrist onaj koji se bavi algebrom. postupak pri ravnom tiskanju aluminijskim umjesto kamenim pločama. alliage) v. slitina. bel alijans (fr. sredstvo protiv zubobolje napravljeno od gorušičnog ulja i špirita (žeste) algolagnija (grč. dio botanike koji se bavi algama. bol algetičan (grč.) vrsta španjolskog vina iz okolice grada Alicantea aliciklički spojevi (grč. 2.) organski spojevi cikličke strukture s alifatskim svojstvima (ciklopropan. smiješati. alligare) sliti. el lagarto) zool. drukčije alijaža (fr. znalac algebre algema (grč. tj. dokazati svoj alibi dokazati da u određeno vrijeme nisam bio na određenom mjestu alicante čit. resine. račun kojim se pronalazi odnos u kojem se trebaju izmiješati dvije vrste robe različite cijene da bi se dobila srednja vrsta po unaprijed određenoj cijeni aligator (tal.

trljam) vještina masiranja. v. 2. alliteratio) poet. ptica sjevernih krajeva. aleifo mažem. ponašanje.: "pa šuti pa se smije pa se penje" aliterirati (lat. način kretanja. 5 i 7 su alikvantni dijelovi broja 12. onaj koji po nekom zavjetu prima uzdržavanje. alienus tuđ. pjesnička figura koja se sastoji u tome da se u nizu ponavlja isti suglasnik ili isti slog. alea torda) 2.) 1.. prehrana. sastoji se u tome da alkari jašući na konjima (svaki triput) gađaju kopljem kroz dva koncentrično prilagođena koluta (alke) alkalescencija (lat. alimenta) mn. npr. slična galebu. vladanje aliskaf (lat. alizari) bot. alienatio mentis) alijenirati (lat. fr. trovanje hranom alimentirati (lat alimentare) prehranjivati. otuđiti. iste slogove alitura (lat. lijepa crvena boja koja se danas dobiva iz antracena. opskrbljivati hranom alimfija (grč. allier) vezati savezom. "hidrokrilac" aliteracija (lat. dok je prije dobivana iz korijena broća. littera slovo) praviti aliteraciju. alcalescentia) kem. uzdržavanje. sklopiti savez. poludjeti alijenist (fr. obično: alijirati se alikvantan (lat. alimentatio hranjenje) prehrana. odjeljak koji počinje novim. halka. a od. koji je sadržan u većem broju. njorka. alienare) prav. skafos lađa) pomorsko prijevozno sredstvo. ustupiti drugom (pravo ili vlasništvo). alere hraniti. allure) hod. alićnisme) med. ad. nedostatak limfnih žlijezda alineja (lat. alikvotan alikvota (lat. odvratiti (mušterije). 4. održava se u drugoj polovici kolovoza kao spomen na veliku pobjedu Sinjana nad Turcima 1715. 3. linea red) nov redak. levantinski broć. npr. Sirijska alka viteška igra u Sinju. novi odlomak. sposobnost tijela da hranjivim sokovima nadoknadi ono što je izgubilo alizari (šp. ludilo alijirati (fr. alimentarius) prav. proučavanje liječenja trljanjem 55 alkalescencija alira (fr. uzdržavati. brod s krilima (na kojima zapravo i počiva) i koja se rašire pod vodom te se brod izdigne nad vodu i "leteći" postiže veliku brzinu. aliquantum) mat. uvučenijim retkom aliptika (grč. korijen broća alizarin (šp. npr. 6 su alikvote broja 12 alikvotan (lat.alijenirati duševno rastrojstvo (lat. alizarinsko modrilo najljepša i najpostojanija alizarinska modra boja. lovi se zbog skupocjenih jaja i perja alka (tur. a-. npr. izvanbračne djece alimentar (lat. alitura) hranjenje. broj koji je sadržan u drugom broju bez ostatka. lat lympha voda) med. aliquoties) koji je sadr• žan u većem broju bez ostatka aliment (lat. svezati brakom. otuđivati. način hoda i držanja nekog čovjeka. alićniste) zastarjeli naziv za liječnika koji se bavi duševnim bolestima alijenizam (lat. supr. trag divljači. prevladavanje jedne alkalije. slučajno ili hotimce ponavljati ista slova. iste vrijednosti kao i indigova modra boja. ala krilo. duševno rastrojstvo. hranarinu alimentama intoksikacija med. pren. novac za uzdržavanje i školovanje izvanbračne djece alimentacija (lat. razvijanje alkalije koja se brzo isparava (amonijak) . alizari alka (lat. aliquoties) mat. grč. alizari) kem. g. udružiti. usp. ali ovaj nije s njim djeljiv bez ostatka.

al-kohhlu) mn.. učenik Sokratov. dušikasti organski spojevi biljnog podrijetla. ispitivanje sode ili lužne soli pomoću alkalimetra alkalizacija (lat. metron) kem. n. a četvrta anapest (U — U — U — U U — U —). s osnovom od vune i svile. piva. šp. al-kohhlu) čovjek koji je suviše odan uživanju alkoholnih pića. kalij. dobivanje lužne soli alkalizirati (lat. najvažniji: morfin. kem. alkatifa (ar. al-kimia) naziv za najstariju kemiju. al-kali. al-kimia) onaj koji se bavi alkemijom. Alkaios) poet. alkejska strofa strofa od četiri stiha. rasipnik i prevrtljivac. skupina kovina (metala) male težine koje voda otapa i na običnoj temperaturi. organski kemijski spojevi ugljika. jedan deveterac i jedan deseterac alkemičar (ar. željeza i dr. kofein. alkion Alkmena žena Amfitrionova. dobivati lužnu sol alkalni metali kem. kem. potpuno pročišćen špirit. vođa sedmorice epigona u osvetničkom pothvatu protiv Tebe alkohol (ar. nikotin i dr. n. mješavina svježih biljnih sokova s alkoholom alkoholi (ar. ledarica).). e.. majka Heraklova (otac junakov je Zeus) Alkmeon tebanski heroj.) kem. otrovni i gorka okusa. al-kohhlu) 1. rubidij. Alkestis) u starogrčkoj mitologiji: žena kralja Admeta umje- 56 alkoholičar sto kojega je pošla u smrt.alkali alkali (ar. strihnin. kasnije. e. smatralo se da proriče sreću Alkiona u starogrčkoj mitologiji: kći Eolova. alkyon) mitološka morska ptica (zimorod. savršeno pročišćeni prah. poznat i kao pustolov. imaju bljutav okus i veoma su otrovni alkalimetar (ar. grč. žena Keiksova. sprava kojom se određuje količina alkalija u sodi ili lužnoj soli alkalimetrija (ar.. npr. osobito kod Arapa. gostoprimac Odisejev (on ga je konačno i otpremio na Itaku nakon mnogih pustolovina i nevolja) alkion (grč. litij i dr. npr. u srednjovjekovnoj Europi: neznanstveno bavljenje kemijom. alcalisatio) kem. metron) kem. a šarom od zlatnog i srebrnog konca alkejski stih (grč. opojno piće alkoholat (ar. pr. tobožnja vještina pravljenja zlata Alkestida (grč. alcatifa) orijentalni tepih. žesta izlučena iz vina. vodika i kisika alkoholičar (ar. kinin. bogovi su je pretvorili u pticu (zajedno s mužem). hidroksidi alkalnih metala. ubio ga frigijski satrap Farnabaz kako bi ugodio Spartancima. usp. alkaloidi (ar. al-kohhlu) kem. od kojih su prve tri i posljednja jambi. od kore kininovca. pijanac . otac Nausikajin. da bi privukao na nj još više pozornosti.. alcalisare) kem. od kojih su dva jedanaesterca. sol koja se dobiva iz pepela morskih biljaka alkalije (ar. grč. stih od pet stopa. dao mu je vlasnik odrezati rep (pre1 ^rae i izraz rep Alkibijadova psa općili to znači kusast rep) Alkinoj kralj Feačana. onaj koji pravi zlato umjetnim putem. natrij.) mn.. rakije i dr.: 2. Alkibijadovo pseto prekrasni Alkibijadov pas kojem se divila cijela Atena. tajanstveni srednjovjekovni znanstvenik alkemija (ar. najbolji. al-kohhlu) čvrsti kemijski spoj alkohola s nekom soli alkoholatura (ar. eidos) kem. rođak Periklov. nazvan po slavnom grčkom liričaru Alkeju koji je živio 600. iz podzemlja ju je izveo Heraklo Alkibijad staroatenski državnik i vojskovođa (450—404 pr. grč.

) glaz. ale (fr. allentando Alles schon degewesen čit. usp. tj. osobito žestokih alkoholizirati (ar. v.) glaz. almand (fr. najednom slikati. grč.) glaz.) glaz. umjereno brzo allegro non tanto (tal.) ples njemačkog podrijetla u 2/4 ili 4/4 taktu allentando (tal. odmah.) glaz. grč. alegro kon brio (tal. v. v. odmjereno hitro.) glaz. alma mater mati koja hrani) "časna majka". na veliko Ali is well that ends well (engl. v. Ende gut.) glaz. što življe.) hajde. pomiješati s alkoholom alkoholometar (ar. allegro assai. velika škola alma parens (lat. hitro. vrlo veselo. allegro con fuoco allegro con fuoco čit. usporavajući. osloboditi od vode. allentato allentato (tal. alles gut alla prima (tal. ne odviše brzo allemande čit. zadržavajući. idi. oslobođenje špirita (žeste) od vode. manje brzo nego allegro allegrissimo (tal. v. živo. vrsta brze indijske jedrilice Almagest (ar.) glaz. naprijed! alma mater (lat. al-kohhlu) opći naziv za sve štetne utjecaje na ljudski organizam i društvo koji nastaju zbog prekomjerne uporabe opojnih pića.) Sve je dobro što se dobro svrši (naziv jedne Shakespearove komedije). brzo allegro con spirito čit. allegro con brio allegro con moto čit. al-kohhlu) kem.) "hraniteljica roditelj ica". popuštajući. allegrissimo allegro furioso čit.) glaz. allegro con brio allegro di molto (tal. allegro allegretino (tal. grč. allegro) glaz.) Svega je toga već bilo (njemačka poslovica koja je istovjetna latinskoj Nihil novi sub sole Ništa novo pod suncem) allez! čit. al-kohhlu) kem. uzburkano. ne odviše brzo allegro maestoso čit.) glaz.) slik. v. alegro kon fuoko (tal.) hajdemo.) glaz. alegro furiozo (tal. al-mađisti. udubina u sobi s posteljom. vrlo živo.) glaz. v. alcoba) prostorija sa svodom. šp. al-kohhlu. allegramente allegro assai (tal. alegro maestozo (tal. izlučiti špirit (žestu) iz neke tekućine. naprijed! allons čit. neki prah. megiste syntaxis) iskrivljen naslov arapskog prijevoda Ptolomejeva kapitalnog astronomskog djela (Veliki znanstveni sustav astronomije) .) glaz. bez prethodnog grundiranja (bojenja osnovnom bojom) allegramente (tal. metria) znanost o određivanju količine alkohola u nekom opojnom piću alkoven (ar. umjereno veselo. strasno i brzo allegro ma non troppo (tal. npr.) glaz. manje veselo. al ma'dijat) crnački čamac od kore drveta.) glaz.) glaz. živo i brzo. allegro di molto allegro (tal. alegro kon moto (tal. manje živo. djelo koje treba izvoditi veselo. kao imenica. ložnica ali ingrosso (tal. miješanje alkohola s nekom tekućinom alkoholizam (ar. ales šon dagevezn (njem. pročistiti do stupnja najveće finoće. veselo. alegro kon spirito (tal. brzo. va- 57 Almagest treno. sa žarom.alkoholizacija alkoholizacija (ar. alma mater almada (ar. alonz (fr. pročišćavanje alkohola. umjereno allegreto allegreto (tal. al-kubex. sveučilište.) trg. vrlo veselo. metron) sprava za određivanje količine alkohola u nekom opojnom piću alkoholometrija (ar. allegro con spirito. allegrissimo allegro con brio čit. al-kohhlu.) glaz. s dostojanstvom allegro moderato (tal.

allochroos promijenjene boje) mijenjanje (ili: prelijevanje) boja alokucija (lat. besmislica.) propovjedaonica u sinagogi almenda (njem. al-. heterodoksija alogandomelin (grč.) bodež sa tri reza almaviva vrsta kratkog ogrtača nazvanog. zbornik koji izlazi godišnje almandin vrsta dragog kamena granata. tj. v. allodialis) slobodan od plaćanja danka alodijalna dobra (staronjem. allos drugi. imanje alodijalan (lat. zadužiti ih. allonge) trg.(grč. različit. alogos suprotan svrsi. ot) imanja koja su nastala od lenskih (feudnih). krug na nebu paralelan s vidikom. onyma ime) pod drugim (ili: tuđim) imenom alonž (fr. pravljenje pogrešaka u govoru. aloe) bot. po grofu Almavivi. allocatio) dodavanje. Allmende) zajedničke šume i pašnjaci koji pripadaju svim stanovnicima jednog sela. osobito afrička. koji se prelijeva alokroizam (grč. nastavak (npr. naslijeđeno dobro. tvar koju u sebi sadrži lišće biljke aloja aloj (grč. boje crvene kao krv (naziv prema maloazijskom gradu Alabanda) almarada (šp. govorim) med. allos drugi. biljna vrsta iz čijeg se lišća cijedi gorak sok od kojega se pripremaju lijekovi alokacija (lat. osobito govor kojim papa pozdravlja kardinalski sabor. godišnjak. grafo pišem) tuđ rukopis. Vjerojatno. a-. nerazmjernost u razvitku udova zbog nejednake i nerazmjerne prehrane pojedinih dijelova tijela alograf (grč. alokvij alokvij (lat. alotigen alodij (staronjem. ono koje nije dobij eno. allos drugi. pogrešan govor alomorfija (grč. odobravanje nekog računa ili stavke kasnije unesene u račun alokroičan (grč. prodati ili ostaviti nekome u nasljedstvo alodoksija (grč. alloqui) osloviti. al-ot) slobodno dobro. morfe oblik) kem. chthon zemlja) koji je podrijetlom iz nekog drugog mjesta ili kraja aloin (grč. no s tom razlikom što je vlasnik mogao njima slobodno raspolagati. laleo brbljam. allos drugi. aloe) kem. horizontom alo. alogia) nerazumnost. doxa mišljenje) drukčije (ili: pogrešno) mišljenje ili naučavanje. nego koje je potpuno vlasništvo. alogen.) astr. list koji se priklapa uz mjenicu i na koji se stavljaju indosamenti.almanah almanah (grč. allos drugi.) antičko ime Omiša almukantarat (ar. allos) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi. allochroos) koji mijenja boje. nakaznost koja se sastoji samo u tome što neka životinja ima udove slične ljudskim alogičan (grč. npr. trefo hranim) med. aner. dodatak. na nekom stolu). drukčiji. dug kono- . v. oslovljavati alolalija (grč. alotropija aloniman (grč. melos ud) zool. logos um. općinska paša Almisum (lat. alloquium) v. alokucija alokvirati (lat. almenichiaka) kalendar. andros čovjek. junaku Beaumarchaisove komedije i Mozartove opere "Figarov pir" almemar (ar. kratak govor. allocutio) oslovljavanje. allos drugi. tuđ potpis alohton (grč. usp. trg. razum) koji nije u skladu sa zdravim razumom. glupost alogotrofija (grč. nerazmjerna gojnost pojedinih dijelova tijela. istočnjačka. produžetak. besmislenost. nelogičan 58 alonž alogija (grč. nerazuman. allos drugi.

osobito umjetni brežuljak u vrtu zasađen alpskim biljkama alporama (lat. liječnik koji liječi pomoću alopatije. osobina ljudi. alpinizam alpinizam (lat. alopecija aloplastika (grč. talijanske i francuske trupe. planinski šport. penjač na Alpe. elementa da se pojavljuje u posve različitim oblicima. svojstvo tvari. allos drugi. aleopatija alopecija (grč. uzetim od nekoga drugog. allotrios tuđ) mn. prijatelj. koji se pojavljuje u više različitih oblika ili stanja alotropija (grč.) ružno velik i debeo čovjek. metoda liječenja kod koje se bolest s jednog dijela tijela prenosi na neki drugi dio. veoma cijenjene zbog svoje odlične vune. ćelavljenje. planinarstvo alpinum (lat. Alpes) v. alomorfija. usp. uobličavati) med. horao gledam. kratke lubanje i smeđe boje lica. grdosija aloteza (grč. allothi na drugom mjestu. pathos bolest) med. bolesna želja za neobičnim jelima. Alpes. bolest opadanja kose. izomerija alpaka (peru. autotrofija alotropan (grč. nego im je potrebna organska hrana. gennao rađam) koji je postao drugdje alotrije (grč. alruna. alpinus) koji pripada Alpama. transplantacija alosija (grč. alopatska metoda liječenja uporaba lijekova koji izazivaju bolesti suprotnog djelovanja. fagein jesti) med. npr. Alpes) poznavanje i proučavanje Alpa. kordiljerska tkanina od alpakine vune. logos govor) miješanje (ili: umetanje) stranih riječi u govor alotrofija (grč. metoda koji se danas uopće primjenjuje u znanstvenoj medicini (suprotno: homeopatija). allos. alopekia opadanje dlaka. zool. alpski lovci. ugljika da postoji kao grafit i dijamant. prelaženje jednog glasa u drugi alotigen (grč. pogled na glečere. od 1872. Alraune) u njemačkoj mitologiji: duh koji proriče. aleopat alopatija (grč. supstancije. ledenjake alpski (lat. kose) med. planinar alpinistika (lat. allos drugi. nered. ćelavost. za čuvanje i zaštitu alpskih dolina alpinist proučavatelj Alpi. allos drugi. nepristojnost alotriodoncija (grč. supr. odus zub) namještanje umjetnih zuba alotriofagija (grč. allos drugi. životinja i nezelenih biljaka da ne mogu živjeti od anor- .alopat 59 alrauna ganskih spojeva. žive oko Alpa. tropos način) kem.) voj. thesis postavljanje) lingv. grč. 2. kasnije neko malo de- pac pomoću kojega se konji uče kasanju alopat (grč. alpska rasa ljudi niskog rasta. u širem smislu: sva znanstvena i športska bavljenja visokim planinama. vrsta peruanske lame. trofe hrana) biol. aplacca) 1. allos drugi. allos drugi. njem. 3.) vrt zasađen alpskim biljkama. Alpinac stanovnik Alpi. u istočnoj i južnoj Europi alrauna (staronjem. allotrios tuđ. vidim) promatranje (ili: razgledanje) visokih planina. alpski gorštak alpinci (tal. sporedne (ili: tuđe) stvari. osobito: penjanje na Alpe. plassein uobličiti. tropos način) kem. zamjenjivanje jednoga izgubljenog dijela tijela drugim. novo srebro alpinac vrsta vjetra. pristaša alopatije. allotrios tuđ. koji ima oblik Alpa.. allotros tuđ. vojnik uvježban za ratovanje u planinskim uvjetima. pathos bolest) med. tuđa zanimanja. Alpes. želja za jedenjem stvari koje nisu za jelo alotriologija (grč. kem. galvanski posrebrnjena slitina.

svađa. glaz. stroj za proizvođenje izmjenične struje alternirati (lat. postali ti patuljci-proroci. čarobnica alt (lat.. zatvoreni balkon. alterare) mijenjati. užasavanje. kvariti. diskusija alternacija (lat. kolebati se. ako u jednom razredu ima više skupina. istomišljenik altera pars (lat. med. onda. iz kojega su.) još jednom toliko. viši srednji glas. npr. pogoršati. po starom vjerovanju.) Stara roba. čovjek po mišljenju i osjećaju potpuno blizak i srodan drugom nekom čovjeku. alter ego drugi ja) 1. althaia. smjena. alternativus) izmjeničan alternator (lat. alternirajuća groznica povratna groznica alterum tantum (lat. ili: "Zakone padanja je otkrio Galilei". npr. prijevoj (kvalitativni.: "Galilei je otkrio zakone padanja". drugi glas. još jednom toliko. promjena. pokvariti. npr. alto) glaz. alteratio) mijenjanje nagore. uzbuđivanje. pogoršanje. pjevač koji pjeva alt alta ottava (lat. oštećenje. dok se jednoj predaje. as-sumut putovi) prijenosni instrument za mjerenje kutova. alternativni sudovi su 1. opredjeljivanje za jednu od dviju odluka. altus visok. gute Ware (njem.: "Jedno električno tijelo je ili pozitivno ili negativno električno. promijeniti. suglasnički) alternativa (lat. rasrditi alterkacija (lat. 2.alt monsko biće u ljudskom obliku. oni disjunktivni sudovi čiji se predikat sastoji samo iz dvaju pojmova koji se međusobno isključuju. kamate koje su se popele do visine glavnice . med. altera pars drugi dio) druga strana. univerzal tj. dvostruko. 1. izraz kojim se označuje da treba izvoditi za oktavu više altamirsko doba naziv za starije kameno doba u razvoju Zemlje (prema špilji Altamira u Španjolskoj gdje su otkriveni različiti crteži životinjskih likova koji predstavljaju najstarije dosad pronađene spomenike likovne umjetnosti) altana (lat. prepisivanje. altana) arhit. preobraćenje. izmijeniti nagore. uplašiti. tal. crtanje i si. protivnička strana alteracija (lat. osoba koja je od neke druge osobe ovlaštena da može potpuno raditi u njezino ime. ped. univerzalni instrument) Alte Ware. a da se njihov smisao ipak ne izmijeni. lat. althaea) bot. samoglasnički. druge imaju tzv. zbuniti. dobra roba alteja (grč. altus visok. bijeli sljez. zastupnik. suprotna. gatalica. oni koji se mogu jedan drugim zamijeniti. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek protiv kašlja alter ego (lat. lijekovi koji izazivaju promjenu." alternativan (lat. izmjeničnost u rasporedu sati između težih i lakših predmeta. alternatio) smjenjivanje. dvostruko. tj. akord ili ton povišen ili snižen kromatskim znakom 60 alterum tantum alterativa (lat. alternator) fiz. gnjev. balkon na gornjim katovima neke građevine altazimut (ar.) izbor između dviju mogućnosti. alternare) smjenjivati se. po tome nazvan korijen mandragore koji je sličan ljudskom liku. zamjenik. uzbuđenje. smijenjenost. uzbuniti. tihi rad. slučaj da se kamate popnu do visine glavnice alterum tantum (lat. altercatio) prepirka.) mn. koji postupno poboljšavaju sokove alterirati (lat. tal.) "drugo takvo". log. 2. raspravljanje. gram. kvantitativni. trg. 2.) glaz. izmjena.

) stara bošnjačka hrvatska i španjolska poezija pisana arabicom amabile (tal. alumnari odgajati. jedan dio ušne šupljine u kojoj se skuplja ušna mast alveolaran (lat. ovo povećanje pripada vlasniku obalnog zemljišta na osnovi tzv. ljubavnik koji se ponaša kao vitez amagazinaža (fr. jamice i mjehurići u pojedinim dijelovima tijela. ići ad altiora (altiora) idi naprijed. tj. najmlađi slojevi Zemljine kore koji su postali nanosom aluvijalan (lat. povećanje obalnog zemljišta zbog postupnog nanosa zemlje i pijeska plavljenjem. emmagasinage) smještanje u skladište (magazin). aluvijskog prava aluzija (lat. metron mjerilo. stanični. alludere smjerati) nišanjenje. pr. amalbilmente. govorna figura u kojoj se.) islandski parlament altiora (lat. ljupko. stolica. (ime po grofu Antunu Amadeju de Varkonyi. altum silencijum (lat.97. umjesto prave stvari. alveolarni živac čeljusni živac alveole (lat. pjevač koji pjeva alt altruist čovjek koji je u svom mišljenju i radu u skladu s ljubavlju prema bližnjima. ciljati na koga ili što. pristojba koja se plaća za ležarinu u magazinu .) glaz. idi naviše. kovina (metal). najgornji. rastezljiv i kovan. alvearium) košnica. čovjekoljubac altruizam (Comte skovao po tal. altes (fr.: 2. voštane stanice u pčelinjem saću alvus (lat. altus visok.) anat. alluvialis) nanosni 61 amagazinaža aluvio (lat. grč. nesebičnost altum silentium čit. način osjećanja.) mn. redni broj 13. u tehnici veoma uporabljiv zbog male specifične težine alumnat (lat. odgojiti) zavod u kojem se učenici. 1757— 1835) Amadis (fr. nježno. nišaniti. st. anat. naplavljeno) geol. bockati aluminij (lat. ciljanje na koga ili što. umiljato. amoroso Amadejevo (Amadeovo) kazalište prva javna kazališna dvorana u Zagrebu koju je gradio grof Antun Pejačević krajem 18. mjera) visinomjer. pčelinjak. duboka šutnja aludirati (lat. predbacivati nekome nešto. med. visost. amorevole. aluzivan alvearij (lat.) visočanstvo. element atomske težine 26. male šupljine. svjetlost (titula) altimetar (lat. altrui drugi. metria mjerenje) mjerenje visina alting (dan. ležišta za zube u čeljusti. težiti za nečim višim. lat. tvrđi od cinka. znak Al. alludere) smjerati. grč. Amadis de Gaula) lit. viša znanja. alveoaris) koji se tiče zubnih ležišta. alveoli) 1. alumen stipsa) kem. ljubav prema bližnjima. junak jednog velikog starofrancuskog kruga priča.altesse altesse čit. a mekši od bakra. junak iz romana. više stvari. mišljenja i djelovanja u skladu s obzirima prema dobru svojih bližnjih pa i cijeloga čovječanstva. alhamijado (šp. izmet aljamiado čit. alteri huic ovom drugom) fil. trbuh. npr. pren. osim odgajanja.) duboka tišina. alciora altist (tal. alluvio naplavljenje) prav. više znanosti. i hrane aluvij (lat. plućni mjehurići u kojima se izmjenjuju plinovi za vrijeme disanja i dr. alto) glaz. sprava za mjerenje visina altimetrija (lat. posredno rugati se. kazuje njoj slična koja lako može podsjetiti na onu pravu. po boji i sjaju nalazi se između srebra i platine. alluvium naplavina. altus visok. allusio.

amazonsko odijelo amazonke (grč. masaomai žvačem) med. južnoamerička biljna vrsta čiji cvjetovi zadržavaju svoju boju i kad se sasuše amarela (lat. stapanje amalgamirati (ar. amender) poboljšati. hrabro su branile svoju državu. diletant. budala je amanšman (lat.' malassein omekšati) kem. Amazon) mit. bakrom. poboljšanje. amarinum) kem. taman) bolestan u očima. sljepilo. fobos strah) bolestan strah od prašine amaurotičan (grč. amarella. amalgam). emmagasiner) smještati u skladište (magazin). prema priči. amalgamatio) kem.) jezik u Etiopiji. "one koje nemaju dojki". npr. nemogućnost žvakanja hrane amazon (grč. amalgamacija (lat. spoj. čak i upadale u tuđe zemlje i osvajale ih. legendarne hrabre stanovnice ženskih država u kojima se nisu trpjeli muškarci. mazos dojka. amaurosis zamračenje) med. amarulentus) gorak. pren. sljepoća amazezis (grč. amateur. gorka tvar amarinja (etiop. a-. depozit. žensko odijelo za jahanje. legura žive s drugim kovinama. farm. amator koji voli) onaj koji se bavi nečim. crna mrena u očima. njima je u djetinjstvu spaljivana desna dojka da bi lakše mogle rukovati lukom i strijelom. grč. poboljšavati. povjereno dobro koje se nekom daje na čuvanje. znanošću. umjetnošću. prilagođavanje dijelova cjelini amara (lat. lat. malagma olakšavajuće sredstvo. amarantos koji ne vene) bot. manica rukav. gorka sredstva 62 amazonke amarant (grč. iz njezinog je roga tekao nektar i ambrozija — piće i hrana bogova. amendement) dodatak već gotovom zakonskom prijedlogu kojim se taj prijedlog dopunjuje ili popravlja. spojiti sa živom. popravak amanet (ar. strah od vožnje amalbilmente (tal. slitina. srebrom i dr. amandine) bademov sapun amandirati (fr. a-mauros mračan. gorki lijekovi. ljubitelj amatija (grč. v. pun gorčine amasirati (fr. nakupiti amater (fr. zavjet. inače jezik vladajućeg i najkulturnijeg etiopijskog plemena Amharaca amarulentan (lat. npr. pren. popraviti. slijep amauroza (grč. predložiti izmjenu ili dopunu zakonskog prijedloga amandman (fr. neobrazovanost amatofobija (grč. nagomilati. amaxa kola. grč. sliti živu s drugim kovinama (v. a ne profesionalno.) mn. emmanchement) slik. prah..) glaz. vrsta krupne višnje koja se odlikuje kiselkastim okusom vina amarin (lat. zaljubljen. vještinom itd. združiti. a-. . natrijem. amasser) gomilati. nagomilavati. pošiljka s označenom vrijednošću. preporuka amans-amens (lat.) koji je. amabile Amalečani staro arapsko pleme u jugozapadnoj Palestini amalgam (ar.amagazinirati amagazinirati (fr. s kalijem. osim ukoliko je bilo potrebno radi obnavljanja ženskog stanovništva. bile su veoma ratoborne. ostaviti na čuvanje amaksofobija (grč. tijesno stopiti (u jedno) Amalteja nimfa (ili koza) koja je dojila Zeusa. emanet) zalog. fr. amathia) neznanje.. amatos pijesak. malassein omekšati) kem. spajanje kovine sa živom. odatle: Amaltejin rog rog obilja amandin (fr. Amazon) šport. fobos) med. iz ljubavi. zamračivanje vida. amarus gorak) bot.

oboje ambicija (lat. stremljenje čemu ambiciozan (lat. slabost osjetila dodira ambliopija (grč.. ravan hod (konja) amblem (fr. junakinja. provalija. ambactus sluga. podanik) veleposlanstvo. podjednaka sposobnost u služenju desnom i lijevom rukom. ambo oba. ambara) mirisna smola kojom na Istoku dime sobe i koju puše s duhanom . abortivi ambo (lat. oba. pobačaj. v. okolina. opos vid. licemjerstvo ambigvitet (lat. ambire obilaziti. amballage) omot. ambire) tražiti službu. embleme) znak. čovjek koji se podjednako lako služi i desnom i lijevom rukom. težiti za čim ambis (grč. sanskr. biseksualitet. ponor. sredstva za izazivanje pobačaja. ambitiosus) častoljubiv. amazon ambalaža (fr. boravište ambasadora ambasador (fr. emblema ukrasni umetak) umetnut ukras. istodobni osjećaj ljubavi i mržnje prema istoj osobi) ambivertiranost (lat.) obilaženje. ići za čim. ambassadeur) veleposlanik. slabovidnost ambloma (grč. amblys. ratoborna žena. prikazan u slici. podvojenost (npr. alegoričan. simbol. pokriven hodnik oko crkve. obilježje. diplomatsko predstavništvo države u drugoj zemlji. slikovit amblematizirati (grč. pren. ambo) predmetak u složenicama sa značenjem: i jedan i drugi. smjela jahačica amazonsko odijelo šport. loqui govoriti) dvosmislen govor ambirati (lat. amblem amblem (grč. s vladavinom majke i žene. obilaziti nekoga i moliti za mjesto. dvosmislica ambijent (lat. junak-žena. putem podmićivanja i si. pren. sve ono što služi za pakiranje robe ambasada (fr. emblema) prikazivati u slikama. anbl (fr. lat. ambidexteritas) dešnjaštvo u objema rukama. vertere okrenuti) seksualna sklonost prema osobama obaju spolova. amblosko pobaciti) mn. tj. u istom redu jedne tombolske karte ambonoklast (grč. dvosmislica ambilokvij (lat. simboličan. ambo oboje. ambidexter) dešnjak u obje ruke. kružna putanja ambivalencija (lat. simbol. znamenje. pobacivanje. pren. licemjer ambideksteritet (lat. ambo oba) u tomboli: pogodak dvaju brojeva od pet. afe dodirivanje) med. grč. pren. logia) dvosmislen izraz. abyssos) bezdan. klasis lomljenje) protivnik crkvene glazbe. opkoljavati) sredina. oko) med. alegorizirati ambliafija (gr. emblema) znakovit. optjecaj. ambassade. osobito nedopuštenim načinom. glazbe u crkvi ambra (ar. slavoljublje. poslanik najvišeg ranga. ambiguitas) dvosmislenost. amblys tup. ambloma pobačaj) med. ambitio) častoljublje. valere vrijediti) dvojaka vrijednost. težnja za nečim. svojstvo osobe koja nije ni izrazito otvorena (ekstravertirana) ni zatvorena (introvertirana) prema okolini amble čit. društvo u kojem netko živi i radi ambilogija (lat.amazonsko odijelo u ovome mitu sačuvani su tragovi koji ukazuju na postojanje država s ginekokratskim režimom. slavoljubiv ambidekster (lat. amb. anbar. psih. izlagati slikovito. traženje čega. znak. neosjetljivost. ambo oboje.) jah. propast 63 ambra ambitus (lat. obilježje amblematičan (grč. abortus amblotici (grč. ambon katedra. med. opunomoćeni predstavnik države u drugoj zemlji ambi. slab. ops.(lat. simbolizirati.

amoibe promjena) zool. završiti amencija (lat. melior bolji. osoba koja se bespravno bavi trgovačkim posredovanjem ambulanta (lat. mikroskopom vidljiva životinjica koja stalno mijenja svoj oblik amebijaza (grč. nego dolaze na liječenje po potrebi ambusta (lat. a-. otuda: reći amen privesti kraju. amen) "tako neka bude". božanski.) med. ambulantni bolesnik bolesnik koji ne mora ležati u postelji.ambroid 64 amentia simplex vima ili začepljenjem. natprirodan. jelo koje daje besmrtnost. ambrosios) bogovski. usp. fr. med. ambusta. rheo tečem. duševni poremećaj kod žena kao posljedica izostanka menstruacije amenoreja (grč. melos ud) prirođena nakaznost kod domaćih životinja (nedostatak jednog ili više udova)) amelioradja (lat. djelomično ludilo amentia senilis čit. amelioratio) poboljšanje. ambulare hodati. pokretna ili poljska bolnica. ustanova za liječničke preglede i pružanje prve i hitne pomoći ambulantni (lat. curim) med.) med. zemljišta. amencija parcijalis (lat. koji pripada bogovima. nego dolazi liječniku na liječenje. ići) putujući. ammeubler) kuću opskrbiti pokućstvom. divan ambulant (lat. riječ kojom obično završavaju molitve. izvrsno jelo. nestalan. sanskr. kretanje stanica u ljudskom tijelu pomoću pseudopoda. riječ kojom su stari Egipćani nazivali podzemni svijet amentia activa čit. a-. poboljšavanje. amenija amentes mit. ambulantia) med. popravljanje. jelo koje okijepljuje. staračka slaboumnost amentia simplex čit. ustanova gdje se pregledavaju i liječe bolesnici koji ne moraju ležati u postelji. nazvano po tome što je najprije primijećeno kod ameba amelija (grč. men. potajno. amencija aktiva (lat. eidos izgled) stiješnjeni jantar koji se dobiva u krupnim komadima tako što se veliki broj sitnih komada jantara pod visokim tlakom i na visokoj temperaturi slije u jednu masu ambrotipi mn. kuću namjestiti potrebnim stvarima amebni (grč. popraviti (zemljište) amen (hebr. a ne. jednostavna. amentia) med. prolje- .) med. izostanak menstruacije. korov čiji pelud izaziva alergiju u kolovozu i rujnu ambrozijski (grč. imanja ameliorirati (lat. biljka.) med. a-. ludilo amenija (grč. fotografije na staklu koje štiti lak i druga fina staklena ploča ambrozija (grč. hrana višnjih bogova. pren. pokretni. naglo ludilo amentia occulta čit. ambulans) trg.) med. ambrosia) mit. crijevna zaraza praćena bolovima u trbuhu. men mjesec. opekline ameba (grč. poboljšavati. amenoreja amenomanija (grč. ambulare hodati. dotjerivanje. amencija okulta (lat. npr. anbar. amoibe promjena) koji potječe od amebe. željeznička pošta ambulatorij (lat. ameliorer) poboljšati. amencija senilis (lat. zatvorom (opstipacijom) ameblirati (fr. mania) med. men mjesec) med. ambulans. grč. amencija simpleks (lat. nektar. uzrokovan amebama ameboidno kretanje zool. ambra mirisna smola. v. ameibo mijenjam) amebna dizenterija čiji je uzročnik Entamoeba histolytica. ambulatoria) med. ambulantna pošta putujuća. skriveno ludilo amentia partialis čit. amburere ogor-' jeti. opaliti) mn. opća duševna slabost ambroid (ar.

unaokolo. sumnjiv) min. zajednički naziv za kratkovidnost i dalekovidnost oka. nepromjenjiv. a-metron. nejednakost. vrsta kukuruza duguljasta zrna. a-. amfibije amfibije (grč. koji nije podložan metamorfozi. upala mrežnice oka amfiblestroida (grč. poameričenje amerikanizirati (fr. pren. logia) znanost o amfibijama amfiblestroditis (grč. u složenicama: s obje strane. pretvaranje u Amerikance. vodozemci amfibijski (grč. vrsta minerala iz reda složenih silikata. glazbena i si. mrežnica oka amfibol (grč. amfibios) vodozemski. vrsta platna amerikan grubo. metabole preobražaj. amfi. izvedba nekog djela po tobožnjem ukusu američke površne publike: sladunjavost.amenovati amenovati (hebr. a-methodikos) onaj koji radi bez reda i neznanstveno ametričan (grč. a-metria) neravnomjeran. jeftini trikovi amerikanistika znanost o američkim jezicima i književnostima. poameričavati amerikanizmi mn. sa svih strana. onaj koji se bavi proučavanjem amfibija amfibiologija (grč. okolo. insekti koji nisu podložni metamorfozi ametaboličan (grč. prevrtljiv amfibioliti (grč. a-methystos koji djeluje protiv pijanstva) dragi kamen ljubičaste boje (po vjerovanju starih Grka štiti od pijanstva) ametodičan (grč. napadno odobravati amerikan (fr. amfibolia) dvosmislenost. amfiblestroeides mrežast) anat. dvosmislica amfibrah (grč. zelene i crvenkaste boje i tvrd kao čelik amfiboličan (grč. oko) med. dvojak. groplan. neznanstven. metabole promjena. mana oka u prelamanju svjetlosti amfetamini lijekovi koji djeluju na živčani sustav i podražuiu rad mišića te tako suzbijaju pospanost i osjećaj umora amfi (grč. tehničku savršenost i si. o američkoj kulturi uopće amerikanizacija nastojanje da se nešto učini na način Amerike (misli se na brzinu. na oba načina amfibija (grč. total amerikanijada filmska. u filmskom jeziku: izraz za sliku u kojoj je glumac snimljen do tri četvrtine tijela (do koljena). promjena) biol. nebijeljeno platno. amfiblestron mreža) med. nerazmjeran. a-. nepravilan 65 amfibrah ametrija (grč. metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: kratak—dug—kratak (U — U) . usp. amfibolos) dvosmislen amfiboli£a (grč. amfibios. a-methodikos) koji nije rađen po jednom utvrđenom redu. lithos kamen) mn. nerazmjer. planu. logos) zool. amfi) prijeđi. amfibios. oko. ametobolni insekti zool. ops vid.). te je tako sposoban uzlijetati i spuštati se i na suho i na vodu. nepravilnost ametropija (grč. bios život) zrak. preobražaj) koji se ne mijenja. amen) odobravati. bez. americaniser) poameričiti. koji je bez reda i načela ametodist (grč. usp. zrakoplov opskrbljen i kotačima i čamcima. okamenjeni vodozemci ili njihovi pojedini dijelovi amfibiolog (grč. amfibolos dvosmislen. amfibios koji živi na suhom i u vodi) mn. amfibios. americaine) otvorena kola na četiri kotača. usp. zool. amfibrachys) poet. a-metria) neravnomjernost. osobitosti engleskog jezika kojim se govori u Americi ametabolan (grč. nejednak. nepromjenjiv ametist (grč.

veoma važna za znanost jer je njezin jednostavni sastav pomogao objašnjenju složenog tijela kralježnjaka. meter mati) mn. nije poginuo nego je bježeći sa svojim konjima i kolima zašao u ponor koji je pred njima na obali rijeke. genesis rađanje) zool. spolno sjedinjavanje u obliku stapanja dviju različitih stanica. a jednog oca 66 amfitropičan amfimiksija (grč. astma amfisciji (grč. amfi. amfi. amfi-gygnomai) zool. amfi. sinovi dviju majki. vrač i kralj u Argu. slušaonica polukružna oblika koja nalikuje na stube i na kojoj su sjedala za gledatelje. amfi. djeca dvaju očeva. prorok. amfi. otvor maternice amfidiplopija (grč. gledatelji amfiteatralan (grč. a jedne majke amfipneuma (grč. zem. sa dva reza (nož) Amfitrion sin Alkejev. sumnjiv amfilogija (grč. metrička trosložna stopa.amficelan amficelan (grč. boga mora. jedan od Argonauta. od pravih kralježnjaka razlikuje se po tome što nema koštanog ni hrskavičnog kostura. diploos dvostruk. amfilogos) dvojben. dvostruko gledanje na oba oka amfigeneza (grč. spolno razmnožavanje. muž Niobin. srca ni pravog mozga Amfion mit. nerado sudjelovao u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe". tropos okret) koji se okreće na obje strane . skia sjena) mn. v. meignymi miješam) biol. pneuma dah. glavna mu je svrha bila ublaživanje međusobnih neprijateljstava amfilogičan (grč. proturječnost amfimacer (grč. stanovnici tropskog pojasa koji svoju sjenu u jedno godišnje doba bacaju prema sjeveru. karpos plod) bot. vjerskopolitički savez starogrčkih država sa zajedničkim vjerskim svečanostima. guros krug) uzaludno trošenje riječi. majka Tritonova amfitropičan (grč. amfiguričan amfigurist (grč. amphideum) med. teško disanje. svađa. koji rađa plodom iznad i ispod zemlje Amfiktionije mn. ops oko) med. amfi. besmisleno brbljanje. oxys oštar) zool. amfilogia) spor. prid. pren. amfitomos) dvorez. zbrka riječi i pojmova. amfi-theatron) koji je polukružna oblika i koji se stupnjevito penje amfitomičan (grč. velika nekoliko centimetara. kralj u Tirintu i kasnije u Tebi. amfi. amfi. dug — kratak — dug (— U —). budući daje bio miljenik bogova. a u drugo prema jugu amfiteatar (grč. Amfitryoniades) — Heraklo Amfitrita u grčkoj mitologiji: božica mora. sin Zeusa i Antiope. disanje) med. u koju je dao potjerati konje i kola. amfigonija amfigonija (grč. smetenjak Amfijaraj mit. amfi. konkavan amfideum (lat. amfi. žena Posejdona. gromom otvorio Zeus amfikarpičan (grč. amfimakros) poet. pater otac) mn. amfi. amfigeneza amfigurija (grč.). graditelj tebanskih zidova amfipatori (grč. bot. ribolika morska životinja. amfi. amphikoilos) s obje strane udubljen. nominalni otac Heraklov (pravi otac je Zeus. bot. zgrada u kojoj su se priređivale gladijatorske predstave. uzvišeno mjesto prema pozornici. amfi-theatron) polukružna pozornica. guros) onaj koji govori bez veze. kretik amfimetori (grč. spajanje rasplodnih stanica amfioks (grč. Amfitrionijad (grč. jer je kao prorok znao da će svi vođe pothvata poginuti. muž *Alkemenin.

amicus prijatelj) prijatelju!. nedostatak sluzi amil(um) (lat. amusette) zabavica. prijateljski sporazum. amytto param. amikus certus in re incerta cernitur (lat. pomilovanje. djelomičan ili potpun oprost kazne . prijateljska nagodba amice! (lat. amicus prijatelj. zanimljiv. dvostruko gledanje. ugodan. škrobno brašno amiloza (grč. sed magis amica veritas čit. amida) kem.) drag mi je Platon. mys mišić. katkada i superlativno: amicissime najveći prijatelju! amicitiae causa čit. grč. amnestia zaboravljanje) prav. nesposobnost pokretanja mišića lica kod moždanih bolesti aminterije (grč. lijekovi koji služe za zaštitu amiotrofija (grč. ami-košon (fr. stijene koje su nastale i utjecajem vode i utjecajem vatre. voj.) vokativ od riječi amicus čit. amikabilis kompozicio (lat. amyno branim. ili njegova polivalencija. amytto param. amiloidna degeneracija amimetičan (grč. razonoditi amnestija (grč. razdirem) biol. amida) kem. amfoteros. ops) med. veoma teška i neizlječiva dječja bolest. a-. često se koristi za izricanje nepristranosti) amid (lat. organski spoj C 6 H 10 O 5 . iz dobrohotnosti amicus certus in re incerta cernitur čit. kod kojega postoji amitoza amitoza (grč. ali svakim okom drukčije ami-cochon čit. ali mi je draža istina (rečenica koja se u jednom kasnijem spisu pripisuje Sokratu. vrsta lakog poljskog topa amizirati (fr. trofe prehrana) med. amikus Plato. amuser) zabavljati. upala krajnika amikalan (lat. zanimati. a-. mimesis oponašanje) med. dakle. amfoteros) kem. amfoterne tvorevine geol. amikabili modo (lat. prijatelj s kojim se u razgovoru mogu bez ikakva sustezanja upotrebljavati i prostački izrazi amicabili modo čit. amylum. amfoterna tijela tijela koja su istodobno i baze i kiseline. tj. myxa sluz) med. sed magis amika veritas (lat. amforeus) kod starih Grka i Rimljana: ispupčen glineni krčag s uskim grlićem i dva drška u kojem su držali vino amfoteran (grč.amfora amfora (grč. lat. izravna dioba jezgre u životinjskoj ili biljnoj stanici amizantan (fr. med. i lužnat i kiseo. kao posljedica teških promjena u hrpteničnoj moždini amirante (šp. amikus (lat. na lijep način amicabilis compositio čit. razdirem) biol. amidže) stric amigdalitis (grč. amylon škrob) kem. razonodan amizeta (fr. amusant) zabavan.) na prijateljski način. gubljenje amitotičan (grč. igračke. a-.) pravi se prijatelj u nevolji poznaje amicus Plato.) prav. dvojak. zaštitna sredstva. uveseljavati. amynteria) mn. amygdale badem) med. škrob. diploos.) "prijatelj svinja". amicalis) prijateljski amiksija (grč. v. amirante) vrhovni zapovjednik kopnenih i pomorskih vojnih snaga u Španjolskoj amisija (lat. štirka. amonijak čiji je vodik zamijenila kiselina amidin (lat. unutarnji glavni sastojak zrnca škrobnog brašna 67 amnestija amidža (tur. razonoda. med. amissio) gubitak.) iz prijateljstva. istodobno i neptunske i plutonske amfoterodiplopija (grč. a-mimetos) nepodražljiv amimija (grč. koje su. amylon) kem. amicicije kauza (lat.

amabile amorfan (grč. nakaznost amorfizam (grč. ammoniakon. v. mos. kratkotrajan. Amon Amor (lat. gmazova i ptica. aluminijeva praška i nitrotoluola. spoj dušika i vodika. nast. veoma nježna i prozirna ovojnica u kojoj se nalazi embrij kod sisavaca. a-morfos) bezobličan. . pren. amoniakon amonijak. pr. lat. glaz. raditi) proces pretvaranja dušika iz različitih dušikovih spojeva (bjelančevina. ammoniakon) eksplozivna tvar — smjesa amonijačne salitre. posteljica. supr. amnesteo zaboraviti) pomilovati. amor ljubav) v.) glaz. grč. nakazan. salammoniacus) kem. im. simbol stvaralačke snage i rađanja amonal (grč. slike malih bogova ljubavi u staroj rimskoj umjetnosti i umjetnosti renesanse i novog doba. min. Ammon) mit. glavno božanstvo starih Egipćana. v.) u amonijski dušik amonijak (grč. amino-kiselina. ljupki likovi krilate dječice zabavljene različitim poslovima. a-morfos) bezobličnost. ljubav je jača od svega amoralizam (lat. djelomičan ili potpun gubitak sposobnosti pamćenja amnikolist (lat. radosti i šale kod starih Rimljana (odgovara grčkom Erosu). nekristaliziran. cornu Ammonis Amonov rog) geol. amnicola) stanovnik pokraj rijeke amnion (grč.) neobična i strašna vrsta ludila kod malajskih urođenika koje se očituje u nagonu za ubijanjem (klanjem) svakoga na koga se naiđe Amon (hebr. kristaliziranost Amorićani (Semiti) narod koji je u 3. amorozo (tal. n. morfe oblik) bezobličnost. st.) 1. nakaznost. Amon. vladao u Babilonu. ljubavnik. oprostiti kaznu. zaljubljeni amortizacija (lat. po zakonom utvrđenom planu izvođeno vraćanje duga. lat. amnos) med.amnestika amnestika (grč. osobito . ljubav sve pobjeđuje. ljubav amor vincit omnia čit. Siriji i Palestini dok ga nisu pobijedili Hetiti. amoretti) mn. tzv. poput ovnovih rogova svijene okamine jedne izumrle vrste glavonožaca. mnesis sjećanje) med. amortisatio) 1. facere činiti. nemoralnost (ovako je njemački filozof Nietzsche nazvao svoje etičko shvaćanje koje odbacuje dotadašnji moral) amoreti (tal. a-. e. Amon. glagola facio. veliki neprijatelji Izraelaca koji su ih pokorili amoniemija (grč. -ites. -fikacija od lat. upala amniona amok (malaj. zaboraviti krivnju amnezija (grč. amoriti amorevole (tal. mokraćevina i dr. amnestike) sposobnost ili vještina zaboravljanja neugodnih doživljaja i uspomena amnestirati (grč. bog ljubavi. haima krv) med. postupno. grč. min. bogu Amonu) amoniti (hebr. amabile. trovanje krvi amonijakom amonifikacija (grč. a-.) mit. amnionova voda amnitis (grč. amnos janje) med. upotrebljava se u rudarstvu i u ratnoj tehnici Amonićani jedno od drevnih arapskih plemena. kristalan amorfija (grč. nekristaliziranost. amoreti amoroso čit.) posl. bezobličan. prikazivano je s ovnovim rogovima. 2. bezobličnost. otrovan i nagriza kožu (naziv po libijskoj pokrajini Amoniji (ime prema egipat. i 2. amor vincit omnija (lat. bezbojan plin ljutog i neugodnog 68 amortizacija mirisa koji izaziva suze. ammoniakon. pobijedili su ih Izraelci kad su pod Jošuom osvojili Obećanu zemlju (Kanaan) amoriti (lat. dugotrajan ili stalan. usp. moriš običaj) fil. a-. supr.

prostranost. sin jednoga od satira i neke nimfe. ampliare proširiti) širenje. povećavati amplifikacija (lat. jedinica za mjerenje jačine električne struje. razrada. matematičaru i filozofu A.. povećati. pokazuje broj ampera koji protječu kroz kotur žice ampir (fr. nazvana po slavnom fr. otuđenje nepokretnog imanja iz svjetovnih ruku i predavanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). i Napoleona III. gradilište) voj. amplitudo obujam. povećavajući amplijacija (lat. amplificatio) proširivanje. emporter) voj. topnički položaj amplektivan (lat. širina) zem. izrada nekog akta u duplikatu radi bolje sigurnosti amplijativ (ampliativus. metron) fiz. kulon za sekundu ili struja koja prolaskom kroz vodenu otopinu nitrata srebra za sekundu izdvoji 0.-grč. oponašao je staru rimsku umjetnost iz doba careva ampirans (fr. amortizman amortizirati (lat. proširivati. obuhvaćen amplificirati (lat. 2. Ampere. amplificativus) proširivan. amplificare širiti. proširivanje. oteti. Dioniz ga je nakon smrti pretvorio u lozu ampelografija (grč. 3. Ampereu (1775—1836). amortisare) 1. razviti.001118 grama srebra ampermetar (fr. osobito Francuska za vrijeme Napoleona I. amplificare) proširiti.amortizirati državnih zajmova. ampir-stil stil francuske umjetnosti za vrijeme Napoleona I. vraćati neki dug postupno. grafia) znanost o vrstama vinove loze i grožđa ampelurgija (grč. ampelos trs. mjesto za postavlja- 69 amportirati nje topničkih oruđa. popuštanje ili pogoršavanje kvalitete robe. 2. (lat. zauzeti.) veleugledni. način izražavanja nadugačko i naširoko amportiranje (fr. šira obrada. opširno izlagati. vinograd. šteta na brodu amplasman (fr. proširiti) veoma visok stupanj nekog svojstva ili neke osobine. galvanometar čija kazaljka neposredno. izgubljen vrijednosni papir ili dokument sudskim putem proglasiti nevaljanim. zauzimanje. proširenje. fiz. koji proširuje. emporter) voj. prodati ili ustupiti imanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). ampliare povećati. amortirati Ampel mitološki ljubimac Dioniza Bakha. tehnički instrument za mjerenje jačine električne struje. za razliku od superlativa. fone glas) uređaj koji pojačava glas i omogućuje istodobni telefonski razgovor s više osoba amplituda (lat. povećavanje. razgranati. najveća razlika u zračnom tlaku. 3. najvišeg stupnja amplissime (lat. izložiti. grč. otimanje.. sudski postupak kojim se izgubljeni vrijednosni papiri i dokumenti proglašavaju nevaljanim (mortifikacija). grč. luk na horizontu između izlaska i zalaska sunca. peti padež superlativa amplissimus) amplitel lat. koji povećava. na jednoj skali. meteor. razgranavati. tele daleko. osvajanje amportirati (fr. amplectivus) koji obuhvaća. emplacement zemljište. najveća udaljenost od ravnotežnog položaja. osvojiti . emire) carstvo. ret. razgranavanje. odgađanje sudskog procesa o čijem se predmetu još ne može donijeti presuda. razvijanje. ampelurgia) vinogradarstvo amper fiz. presvijetli (nekada titula visokih državnih činovnika. iscrpno govorničko izlaganje amplifikativan (lat. empirance) trg. otplaćivati. prav. razvijati. veleslavni.

na kraju polukružnih kanala uha itd. ana (grč.: an gro) an fas ili anfas (fr. amvon simbolično predstavlja kamen koji je anđeo odmaknuo s Kristovog groba amylacea čit. ana. nepjesnički. anabaptistički anabaptizam (grč. dijadema Anadiomena (grč. stalna groznica anabaza (grč. groznica koja napada svakog dana. amilacea (lat. do potan- 70 anadiploza kosti. igra toga duha amuzičan (grč. potpuno i nasilno odvajanje jednog dijela od neke cjeline amputirati (lat. osobito: Ksenofonova povijest vojnog pohoda Kira Mlađeg protiv svoga brata). zbog čega ga praznovjerni ljudi nose stalno sa sobom. bios život) ponovno oživljavanje osušenih ili promrzlih životinja anadema (grč. podrobno. a svijet ne postoji. ulje. ampulla bočica) ispupčena. latinskom in-. ili kretanje od mora prema unutrašnjosti zemlje. ana) prijeđi. na veliko. staklo električne žarulje amputacija (lat. odrezivanje ranjenih. lijekovi koji sadrže u sebi škrob an detaj (fr. odvojiti. duž. retorička figura koja se sastoji u tome što sljedeća rečenica počinje riječima kojima je prethodna završena. a svijet je samo treperenje. pren. razmrskanih. anadyomai izroniti) "iz morske pjene rođena" (pridjevak božice Afrodite) anadiploza (grč. oskudica u smislu i osjećaju za ono što je umjetničko i lijepo. med. s kojega se čitaju Sveto pismo. odrezati. udvostručavanje napadaja grozničnih bolesti . en gros) trg. pravo u oči an gro (fr.(grč. uz. koji je bez smisla i osjećaja za ono što je umjetničko i lijepo. amusia) nenaklonost muza. oko anabaptist (grč. crkvi). ambon izbočenje na štitu) u pravoslavnoj crkvi: uzvišeno mjesto ispred oltara. razvijanje i jačanje bolesti anabioza (grč. trbušasto proširenje na cjevkastim organima. opširno. pr. iscrpno. anabaino uzlazim) koji se penje. propovijedi i spomeni.. pren. potpuno odvajanje. odgovara našem ne-. koji napreduje. mundus svijet) fil. en.itd. neškolovanost amvon (grč. ana-basis) penjanje. v. na soleji. predmet koji tobože ima čarobnu moć da štiti od bolesti i svake druge nesreće. koji raste. amputare odsijecati) med. po. na malo (supr.) mn. en face) sprijeda. uglavnom (ispričati nešto) an. molitve. uzlaženje (iz nižeg predjela u viši. farm. otcijepiti.ampula ampula (lat. shvaćanje po kojem postoji samo Bog. ana-diploo udvostručiti) udvostručavanje. crkvena posuda u kojoj se drži vino i voda za pričest (u kat. oštećenih i uopće neizlječivih dijelova tijela. ret. ana-baptizo ponovno zaronjavam) vjerski pokret koji zahtijeva ponovno krštenje u zrelim godinama anabatičan (grč. lat. do. ponavljanje riječi. bjelilo. anabatična groznica med. teh. detail) potanko. neškolovan amuzija (grč. nasilno odvojiti amulet (lat. amusia) koji ne uživa ljubav muza. ana-baptizo) pristaša ponovnog krštenja u zrelim godinama. na. trbušasta bočica za mast. kroz. tj. an) u grčkim složenicama ispred samoglasnika daje riječi niječno značenje. amuletum) hamajlija. npr. med. amputatio rezanje) med. s lica. anadema) glavni ukras na kraljevoj glavi. anat. njemačkom un. Bog je apsolutni duh. a-. do sitnica. obično o vratu amundizam (grč. trg. oči u oči.

anahoretski anakalipterija (grč. aer zrak. anaglypta) mn: umj. figura ponavljanja istih riječi na početku stihova ili rečenice. vježbanje i jačanje pluća i govornih organa glasnim govorenjem i pjevanjem anafora (grč. ananke anaglifi (grč. iskašljavanje krvi. zaštićivanje) med. slika i si. pojavljivanje znakova na nebu anafrodit (grč. zagonetka koja se sastoji u tome da se slova jedne riječi napisu različitim redom. pjesnici tragičari koji su svoja djela pisali samo za čitanje. alegorično značenje. (usp. an-ago vodim gore) tajni smisao. isposnik. usamljenik. školovani robovi ili slobodnjaci kod starih Grka i Rimljana koji su služili kao čitači ili predavači po boljim kućama. obično pokraj crkava i samostana anakamptičan (grč.anadoza anadoza (grč. alegorično tumačenje Biblije (usp. mir od Rim. anafora) poet. klice koje se mogu razvijati i razmnožavati tek kad im se ukloni kisik anaerobionti (grč. riječ napravljena premještanjem slova druge riječi različitog značenja anahoret (grč. ana. afrodisia ljubavno uživanje) med. 71 anakamptičan anagnosti (grč. anachoretes) čovjek koji se povukao od svijeta. npr. izbacivanje krvi anagogija (grč. ana-gnosma) štivo anagoga (grč. an-. rob je anagram od bor. polureljefni umjetnički radovi. onaj koji nije sposoban oploditi anafrodizija (grč. izbacivanje kašljanjem ili povraćanjem. pustinjak. ana-kalypto otkrivam) svečano skidanje vela s nevjeste anakampterija (grč. ana-grafo napišem) sprava koja. anaerobi anafija (grč. ana-kampto) odbojni. anagogija). an-. preosjetljivost organizma na ponovno ubrizgavanje bjelančevine anafoneza (grč. sredstva za smanjivanje i sprječavanje spolnog nagona anagke v. v. piše obratno anagrafi (grč. uzdizanje duha apstraktnom razmišljanju i si. mila si nam ti jedina. mila kuda si nam ravna. astr. ana-gnostes) mn. bios život) mn. mila kuda si planina. anagraf (grč. a ne za prikazivanje anagnozma (grč. radi ponovnog otiska i umnožavanja. anafonesis) med. liječnički propisi. koji odbija (svjetlost. ana. anaglyfa) v. recepti anagram (grč. ana-kampto skrećem) sklonište za sirotinju. med. zvuk) . afrodisiakos koji pripada ljubavnom uživanju) mn. bakterije koje mogu živjeti bez kisika. an-afroditos) med. an-ago) uzdizanje. neosjetljivost (ili: smanjena osjetljivost) kože. probava anaerobi (grč. anaglifi anagliptika (grč. bolesni nedostatak ili smanjenost spolnog nagona anafrodizijaci (grč. an-. an-. razmjerna podjela sokova i hrane cijelom tijelu. ana-grafo) mn. med. med. npr. anagliti anaglipti (grč. ana-gnostes) mn. poremećaj u osjetilu dodira anafilaksija (grč. zool. anaglyptike) vještina izrade reljefnih ili polureljefhih ukrasa. aer zrak. oduševljenje. ana-dosis) fiziol. epifora). anagramma) najprije: obratno čitanje jedne ili više riječi. prid.: Mila kano si nam slavna. afe dodirivanje) med. fylaxis čuvanje. med. u starije kršćansko vrijeme: oni koji su za vrijeme službe čitali pojedine dijelove iz Svetog pisma anagnostici (grč. zool. bios život) mn. zaključivanje na nešto općenito ili duhovno.

odabrana štiva analepsija (grč. baino idem. ozdravljenje. vremenska poremećenost. ana-kathairo očistim) med. nedostatak u pravilnosti rečenične konstrukcije koji nastaje poradi iznenadne promjene ili prekida. trijenale analekti (grč. prestanak rastenja i razvijanja anale (tal. st. ana-kefalaio ponoviti u glavnim točkama. sredstva za čišćenje grudi od sluzi. ozdravljenje anakufizma (grč. rekapitulacija anaklastika (grč. proučavanje odbijanja svjetlosti. podizanje) tjelesna okretnost koja se stječe vježbanjem anakuza (grč. annale. udaranje glasom na slog anakteza (grč. anaklastos prelomljen) opt. skupina njemačkih pjesnika XVIII. hraniti. analepsis. naslanjanje leđima. med. kratko ponavljanje nečega. proučavanje prelamanja svjetlosnih zraka. anakatartična sredstva anakatarza (grč. nesuvremenost. pr. ana-klasis prelamanje) opt. analambano podižem. prelamanje svjetlosnih zraka anakliza (grč. ana-klino nasloniti se) med. koje se onda moraju po smislu dopuniti anakolutičan (grč. poluležeći položaj bolesnika anakolema (grč. analabos) pravoslav.e. jačati) med. akuo čujem) med. jačanje analeptici (grč. okrjepljenje. ana-kampto) opt. n. četvrtasti naprsnik kod kaluđera analdija (grč. koji su. ana-kollao nalijepiti) med. da netko naslika u kakvoj antičkoj kući televizor anakruza (grč.). bez veze Anakreont starogrčki lirski pjesnik (6. kratko anakriza (grč. osobito poslije dužih umetnutih rečenica ili poradi izostavljanja riječi. dolazim) meteor. Anakreon) po ugledu na grčkog lirskog pjesnika Anakreonta. anakufisma dizanje. od anno godina) umjetnička priredba što se održava svake godine. analekta) mn. mast za zarašćivanje rana anakolut (grč. uspostavljanje ravnoteže medu slojevima zraka: kad pri puhanju jakog vjetra velika količina zraka krene odozdo naviše. ana-lambano) mn. anakreontika poezija koja u malim pjesmicama slavi 72 analeptici laki. po uzoru na Anakreonta. kata odozdo. onda se ista tolika količina spušta s visine prema zemlji anakatartici (grč. bijenale. anakrisis) ispitivanje. ljupko. anakrusis) u metrici: naglašavanje. datuma. usp. an-. npr. med. zanemarivanje onoga što odgovara duhu i prilikama vremena. prethodna istraga anakronizam (grč. anaktesis) med. vino. katkada i frivolne pjesmice anakreontski (grč. anakoluthia nedostatak veze) gram. ana. ana-kathairo očistim) mn. motivi su mu ljubav. dolje. ono što je u suprotnosti s kronologijom. događaja. lako. ples i društvo. gluhoća zbog oboljelosti slušnog živca analav (grč. sredstva za jačanje i okrjepljenje . pjevali ljupke. plesu i društvu anakreontičari mn. proučavanje odbijanja zvuka anakatabat (ana. anachronismos) pogreška u računanju vremena.anakamptika anakamptika (grč. ajdaino potpomagati. sjediniti u cjelinu) združivanje u cjelinu. tj. uspostavljam) med. iskašljavanje anakefaleoza (grč. dioptrika anaklaza (grč. čišćenje prsiju od sluzi. oporavak. st. nježno. katoptrika. anakoluthos) nepravilan. prolazni užitak u ljubavi. akust. vinu.

an-. suda u njegove dijelove. analogismos) fil. moderna analiza rješavanje problema njihovim zaključivanjem na jednadžbe. raščlanjavati. suglasnost s pravnim načelima analogičan (grč. zaključak po analogiji log. kemičar i dr. koji ne zna ni čitati ni pisati. analogon rationis čit. analogia) sličnost. elementarna logika logika koja se bavi pojmovima. analytikos) filozof. analogon racionis (lat. analytike) teorija analize. razlaganje cjeline na njezine dijelove. beta) onaj koji ne zna abecedu. odgovarajući. kvalitativna analiza kem. koji je nastao putem analize. tipu ili uzorku analogia juriš (lat. određivanje sastojaka nekog tijela po njihovoj težini. rastavljati. istovrstan. raščlaniti. kvantitativna analiza kem. analitička definicija određivanje pojma pomoću njegovog najbližeg roda i njegove svojstvene razlike. istovjetnost ili suglasnost u osobinama i odnosima. sličan. okrjepan. mat. analgesia) med. tj. ispitati. analystor) fiz. s njime je identično vezan. analeptikos) osvježavajući. annales. istovrsnost.) nešto što odgovara razumu. npr. određivanje sastojaka nekog tijela. ljetopisi analist (lat. nepismenjaković. stara analiza dokazivanje . pravilu. okrjepljujući analfabet (grč. usp. analogon). psihološka analiza razlaganje predodžbe u njezine elemente. ocjena. godišnjaci.analeptičan 73 analogizam nekog stava raščlanjivanjem na jednostavnije stavove već dokazane ili kao istinite prihvaćene. analogos) sličan. sva su tijela rasprostrta. analysis) raščlanjivanje. suprotno: sintetički analitika (grč. neosjetljivost. tijela itd. što je u skladu s razumom analogan (grč. dokaz (ili: zaključak) na osnovi sličnosti analeptičan (grč. koji odgovara nekom zakonu. suglasan. koji se zasniva na analizi. koji raščlanjuje. slično (ili: odgovarajuće) stanje. neznalica analgezija (grč. tipom. analytikos) raščlanjujući. tj. razlaganje. ana-lyo) rastaviti. odgovarajući. ljetopisac. razložiti. suprotno: sinteza analizator (lat. ocjenjivanje. ispitivati potanko analogan (grč. srodan. analgija anali (lat. polarizator analizirati (grč. annales) 1. pisac godišnjaka analitičar (grč. alfa. koji se bavi raščlanjivanjem na sastavne dijelove (misli. analitički sud sud koji se zasniva na tome što se subjektu pridaje predikat koji se u njemu već nalazi. annus godina) mn. sudovima i zaključcima analiza (grč. podoban. vještina i metoda raščlanjivanja misli i pojmova u njihove sastavne dijelove. onaj dio polariskopa koji služi utvrđivanju činjenice da je svjetlost polarizirana (zrcalo. uzorkom. zaključak iz pojedinačnog ili posebnog o pojedinačnom ili posebnom kao sličnom.) analitički (grč. analogon) sličan ili odgovarajući predmet (ili: događaj). Nikolova prizma). bezbolnost. razlagati nešto (u najmanje sastavne dijelove). koji je u skladu s nekim pravilom. ta sličnost pridonosi da se ta dva područja uzajamno objašnjavaju (Maxvell) analogizam (grč. prikaz. prestanak (ili: gubitak) osjećaja bola. logična analiza razlaganje pojma u njegove oznake.) pravna sličnost. podoban analogija (grč. fizička analogija djelomična sličnost između zakona jednog područja pojava sa zakonima nekog drugog područja pojava.

anagke) usud. anamnestična sredstva med. kob. ana-pleroo ispunim) koji pomaže naknadno rastenje. po dijeti anantapodoton (grč. podaci koje bolesnik daje liječniku o svojem zdrastvenom stanju prije sadašnje bolesti anamorfičan (grč. morfe oblik) izokrenut. po optičkim zakonima unakaženo nacrtana slika nekog predmeta.analogizirati analogizirati (grč. izopačena oblika. jačanje pamćenja anamneza (grč. nužda. anaplerosis) dopunjavanje. sredstva koja pomažu nadoknađivanje izgubljenih dijelova i stvaranje. plastična kirurgija anaplerotici (grč. anapaistos) metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: U U —. potreba. preinaka) preobražaj. med. fagein jesti) med. anamorfotičan anamorfoza (grč. nakazan. ana. ana. r emuževnost. plašljivost. anapetes raširen. sredstva koja se upotrebljavaju i primjenjuju u anaplastici anaplastika (grč. neizbježivost anankofagija (grč. fiz. ali tako da izgleda onako kakva treba biti kad se gleda s određene točke (optička anamorfoza) ili odbijanjem od pogodnog zrcala (katoptička anamorfoza) i kroz brušena stakla (dioptrička anamorfoza)'. ana-logizomai) usporediti. koji dopunjuje. Platonovo naučavanje po kojem je duša preegzistirala. sredstva koja pomažu disanje. uii-andria) nemuškost. anantapodoton nedovršena rečenica) ret. rastenje mesa anaplerotičan (grč. južnoamerička biljka veoma ukusnog i mirisnog ploda anandričan (grč. nenormalno preobražavanje poradi izopačenja ili promjene u navici biljke ananas (lat. nepogrješiv anamartezija (grč. ispravljanje i uklanjanje raznih tjelesnih nedostataka kirurškim putem.: Ne učiniš li. sudbina. koji ne cvjeta anapest (grč. an-amartesia) bezgrješnost. koji nema prašničkih niti anandr'j« (grč. ana-mimnesko sjećam se) koji se tiče sjećanja. koji je ponovno pridobiven 7a nešto . dokazivati ili zaključivati na osnovi sličnosti anamartetičan (grč. bot. ana-pneo) mn. prije postojala u čistom stanju i tu stekla svoje ideje. npr. bot. ananassa sativa) bot. ana-neosis) pomlađivanje 74 anaprozelit ananim grč. sila. udes. vještina sjećanja i pamćenja. pseudonim od unatrag čitanog imena (prezimena): Kramer — Remarque (njem. uzimanje hrane po propisu. anapneusis) med. anantičan (grč. zamjenjuje anapleroza (grč. ana-morfosis preobražaj. uspoređivati. odušak. anamnesis sjećanje) fil. med. pamćenju. koji pripada sjećanju. duboko disanje. vještina ispravljanja slomljenih ili uganutih kostiju. obrnut daktil. odmor anapnoici (grč. anapnoična sredstva anaprozelit (grč. ana-pleroo ispunim) mn. plašljiv. anamnesis sjećanje) fil. an-andros) koji je bez muškonti. prirodni nagon. vidjet ćeš što će biti. lijekovi za jačanje pamćenja anamnestika (grč. an-amartetos) bezgrješan. kukavičluk .maneozij'a (grč. ananke nužnost. zamjenjivanje izgubljenih ili oštećenih dijelova tijela i udova anapneuzija (grč. naopak. bez cvijeta. an-anthes) bot. proširenost krvnih žila anaplastična sredstva med. proselytos) onaj koji je ponovno obraćen na vjeru. nepogrješivost anamnestičan (grč. književnik) ananke (grč. otvoren) med. prešutkivanje završne rečenice. zbog čega se zove i antidaktil anapetija (grč. ana-plasso preobrazim) med. med.

) teza 0 otuđenju čovjeka od društva (ideolog Max Stirner). čovjek koji pokušava svim mogućim sredstvima. stezanje želuca. bez ikakvih obzira. an-archos bez poglavara. grla. osnivači: Stirner. ana-stello) koji zaustavlja krv. umnožavanje. anarhistički anarhizam (grč. potpun nered anarhist (grč. sredstva za zaustavljanje krvi anastaltičan (grč. koji suši ranu anastatičan (grč. an-apto objesim) utučenost. penjanje sokova. an-. kao i pro- 75 anastaza tiv sudjelovanja radnika u političkoj i parlamentarnoj borbi anarmonija (grč. iskašljavanje. med. ana-spao) med. oni istupaju protiv toga da radnici stvore svoju proletersku stranku. lica kao posljedica moždane kapi. a nakon pritiska prstom ostaje u njoj udubina) anaseizam (grč. an. ana na. med. anarchia) bezvlašće. svojstvo potresa kod kojih se događaju velika vertikalna pomicanja tla anaspazmija (grč. ana. oporavak (rekonvalescencija). teško. povećana disartrija. ždrijela. progresivne i bulbarne paralize) anartrija (grč. eidos izgled) sličan bezvlašću (anarhiji) anarhoindividualizam (grč. izbacivanje sluzi anaptoza (grč. disharmonija anartrija (grč. anarroia) med. 1. anistemi. arthron ud) med.-lat. ustajanje iz bolesničke postelje. ozdravljanje. uskrsnuće. koji pomlađuje. anastatikos) koji odvodi ono što je nezdravo. npr. nastaje zbog uzetosti mišića za govor (jezika. osobito krvi. ispljuvavanje. anarchia bezvlašće. kad bolesnik govori potpuno nerazumljivo. prema gornjim dijelovima tijela anarhija (grč. tisk. ana-stello suzbijam) mn. pr. anastasis ustajanje) ponovno ustajanje. naučavanje koje svodi društvo na slobodnog pojedinca kome ne smije biti nametnut nikakav red niti zakon anarhosindikalizam oportunistička struja u radničkom pokretu čiji pripadnici smatraju da radnici mogu popraviti svoj položaj samo štrajkovima i organizacijom uzajamne pomoći 1 da se pitanjima radničkog pokreta imaju baviti samo sindikati. med. Bakunjin anarhoidan (grč. arthron ud) bezudnik. ana. armonia) glaz. ana-ptyo ispljujem) med. gotovo nemoguće ostvariv cilj anareja (grč. pomoću litografije prije tiskanog teksta pripremljen za novo izdanje knjige anastaza (grč. srušiti postojeći poredak i zavesti stanje potpunog bezvlašća. pren. spremanje novog izdanja neke knjige time što se kemijskim putem (litografijom) izravno tiska iz staroga izdanja . koji obnavlja. seismos potres) geol. sarks meso) nakupljanje tjelesne tekućine u potkožnom vezivu (koža postaje gnjecava. gore. ana. prijenosni. arthron ud) 2. usana. stanje društva u kojem potpuno prestaje vladavina zakona i svakog autoriteta. skrušenost Anapurna teško pristupačan vrh u himalajskom gorju. bez vode) pristaša mišljenja daje potrebno srušiti postojeći državni i društveni poredak. pren.anaptiza anaptiza (grč. čovjek koji je toliko debeo da mu se više ne raspoznaju zglobovi anasarka (grč. nedostatak udova anartros (grč. arche vlast) pokret koji teži ostvariti potpunu slobodu pojedinca i uništiti svaku političku vlast. bakroreza. v. visok 8075 metara. Proudhon. an-. prenošenje. grč želuca anastaltici (grč.

ana-tribo trljam. med. utrljavanjem anatriptici (lat. "drugi neki čovjek". anatocistički anatolijski (grč.) neka je proklet! anatematizirati (grč. med. med. nesiguran. češanje kože anatripsologija (grč. trljanje udova. param) parati. lihvarenje. tokizo dajem pod kamatu. ana. fotografski objektiv od posebno kombinirane leće koji daje slike koje sve do rubova pokazuju veliku oštrinu anastigmatičan (grč. usp. stigma točka) opt. otvaranje bušenjem. anatomia rezanje) znanost koja se bavi proučavanjem sastava i grade tijela živih organizama. kletva. vještina rezanja leša ili biljke radi znanstvenog ispitivanja. istočnjački anatom (grč. tj. sredstva za otvaranje začepljenih ušća krvnih žila i dr. metr. usporedna anatomija ona koja uspoređuje gradu i sastav ljudskog tijela s tijelom životinje anatomizirati (grč.) dvostruk. anathema esto čit. ujediniti. djevica-ratnik. crkveno progonstvo ili prokletstvo nekog čovjeka ili stvari. ana. anatema esto (lat. anastomoza (grč. oporavak (ili: jačanje) pomoću hrane anatreza (grč. pr. ana-tribo trljam) med. stigma) opt. embrunir) slik. obgrliti. pobijanje nečijih navoda jednostavnim negiranjem. dvosmislen. zelenašim) prav. med. embrasser) zagrliti. okret) ret. podrigivanje anatocizam (grč. anathema) prokletstvo. med. anathematizo) prokleti. odnosno biljku anatomija (grč. koji daje punu oštrinu slike. voj. ana-trefo) med. ana-tribo) med. anatomikos koji reže) medicinar ili botaničar koji radi znan- 76 anceps stvenog istraživanja reže i proučava leš. isključenje iz crkvene zajednice. anatole istok) istočni. topografska. stoma usta) mn. kirurška ili primijenjena anatomija ona koja proučava pojedine dijelove tijela i njihov raspored. kolebljiv. ana. pren. liječenje trljanjem anatropa (grč. spojnica dviju krvnih žila ili dvaju živaca. do sitnica anatrepsis (grč. spojiti anastomotici (grč. ušća. koji je bez poremećaja u oštrini vida anastomizirati (grč. uzimanje kamata na kamate. premazati tamnom bojom. dimljenje. ana. sredstva za trljanje. ana-trope preokret. pren. stoma usta) sastaviti otvore. potamniti anceps (lat. sestra boga Baala anatema (grč. preokretanje riječi. isključiti iz crkvene zajednice anatimijaza (grč. t < . ana. preokretanje maternice i mokraćnog mjehura Anat feničko-kanaanska božica ljubavi. stoma) med. anastrofe) ret. dovesti između dvije vatre anbrinirati (fr. ana-thimiasis) isparavanje. patološka anatomija ona koj'a proučava sve promjene koje se zbivaju na tjelesnim organima pri raznim bolestima. trepanacija anatripsis (grč. protuprirodno otvaranje krajnjih dijelova krvnih žila anastrofa (grč. anatriptica) mn. raščlanjivati. mijenjanje mjesta riječima. poljubiti. jako povraćanje anbrasirati (fr. anatriptična sredstva anatriptika (grč. zelenašenje.nastigmat anastigmat (grč. proučavati u potankosti. umjesto "neki drugi čovjek". ana-temno režem. baciti prokletstvo na koga ili što. rastavljati na sastavne dijelove. proklinjanje. logia) znanstvena disciplina koja se bavi unošenjem lijekova u tijelo kroz kožu. dvostran. anatresis) med. npr. oštrovidan.

rezanje ljudskog leša radi znanstvenog ispitivanja anđelika (grč. aner. kao u hodu. hermafrodit. slabić androginija (grč. fonos ubojstvo. mania) med. aluminijev silikat (nazvan po Andaluziji. napravljen u ljudskom obliku androkefaloid (grč. nova i kratka priča. aner. nakon Hektorove pogibije bila robinja Ahilovog sina Pira i s njim imala tri sina. čestitost andrecej (grč.) mn. stanište) bot. andros čovjek. aner. oikion kuća. andamento hod) glaz. aner. andante) glaz. kefale glava) min.) glaz. lagano. aner. andare ići. još jednom. andro-mania) čežnja za muškarcima. nimfomanija androtomija (grč. uškopljenik. gyne žena) dvospolnost. ljubičasti okrugli rezanci u obliku graška andosirati (fr. aner. u novije vrijeme anegdotama se nazivaju dosad netiskani stari spisi ili pojedini odlomci iz njih. andros) mn. znanost koja se bavi proučavanjem bolesti svojstvenih muškarcima (za razliku od ginekologije) Andromaha (grč. potpis mjenice na poleđini. više biće anegdota (grč. uspaljenost žena prema muškarcima.) glaz. antropofag androfob (grč. angelos vjesnik) teol. andro-fagos) ljudožder. ankora (tal. angelos anđeo) bot. aner. temno režem) anat. andros) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek (muškarac) androfag (grč. endossement) trg. dio fuge andante (tal. ponovno andaluzit min. hrabrost. potpisati mjenicu na poleđini i time je prenijeti na drugoga andosman (fr. aner. skup svih prašnika u cvijetu andristi (grč. ludilo koje tjera ljude na ubojstva androgeneza (grč. spis koji. Aristotelovi sljedbenici koji su negirali besmrtnost ljudskog duha. gone rađanje) stvaranje čovjeka.ancora oznaka za kvantitetu jednog sloga koji može biti dug ili kratak ancora čit. fobos) strah od ljudi (muškaraca) androfonomanija (grč. eidos lik) umjetno napravljen. okamenjene ljudske kosti andrologija (grč. još nije objavljen ili namjerno nije tiskan. žena najvećeg trojanskog junaka Hektora. anekdotos neizdan) 1. Andromache) mit. pokretan ljudski lik androidan (grč. aner. ljekovita biljka štitarka (kravojac) anđeo (grč. malo laganije. logia znanost) med. muž. Euripid i Račine napisali su istoimene tragedije andromanija (grč. aner. aner. hermafroditizam android (grč. aner. kao imenica: djelo u laganom tempu andantino (tal. koji se plaši ljudi (muškaraca) androfobija (grč. 2. glavni je predstavnik bio Pomponazzi (1462— 1524) andro (grč. andro-gynos) dvospolac. gdje je pronađen) andamento (tal. osobito prvog čo- 77 anegdota vjeka. aner. kamen koji ima oblik ljudske glave ili nekoga dijela ljudskog tijela androliti (grč. mati Astijanaksova. fil. lithos kamen) mn. priča o kakvom zanimljivom događaju. iz bilo kojeg razloga. geol. razvitak jajne stanice bez sudjelovanja ženskog zametka androgin (grč. eidos lik) sličan čovjeku. vrlina. fobos) onaj koji zazire od ljudi. poet. Božji glasnik. umjereno andarini (tal. šaljiva ili duhovita pričica . prijenos mjenice andragacija (grč. andragathia) muževnost. endosser) trg. andro.

nedostatak snage anenkefal (grč. a-. annexus) prilog. metria) mjerenje. a-. a-. enkefalos mozak) med. anemos. grafo) v. vezan za. slab. pustinje. neelektričan (za tijela koja izgledaju kao da nemaju elektriciteta.anegertika anegertika (grč. liječenje zrakom. an-. anemos. anemos. nesposoban za život anemidrija (grč. bolest čiji je uzrok smanjen broj eritrocita ili smanjena količina hemoglobina u krvi anemo. annectere) pripojiti. nakaza rođena bez mozga anenkefalija (grč. oskudno ili nedovoljno stvaranje krvi u tijelu anematurgija (grč. vjetrometar anemometrija (grč. haima krv) slabokrvan. pridružiti. pren. npr. sporedan. dio medicine koji proučava beskrvne operacije anemičan (grč. anemos. metron) sprava za mjerenje brzine kretanja. urođeni nedostatak mozga anepigraf (grč. epos riječ) med. kod kolere anemija (grč. an. tromost. kovine) anematoza (grč. a-. odnosno mjeri jačinu vjetra anemobat (grč. haima krv. nastavak. oplođuje) anemogaman (grč. anemos. močvare itd. hydor voda) med. anemos) predmetak u složenicama sa značenjem: vjetar 78 anepija anemobarometar (grč. annexio) pripojenje. enkefalos mozak) med. pripremni aneksija (lat.alpha privativum ne-. anemos. a-. anemos. gamos brak) bot. ukrasti. • anemos. an-egeiro probudim) vještina da se obamrli povrate u život aneklogist (grč. pridruženje aneksionist (lat. dodatak. a-. haima krv) med. tj. anemogamne biljke biljke koje se oplođuju pomoću vjetra. baino idem) plesač na užetu anemofilan (grč. metoda liječenja koja se sastoji u udisanju pročišćenog zraka anemoskop (grč. annexio) prijatelj ili pobornik širenja države pripojenjem tuđih pokrajina anektirati (lat. anemo-logia) proučavanje vjetrova anemometar (grč. haima krv) med. koji voli vjetar (za biljke koje vjetar oprašuje. grafo pišem) spis koji nema naslova anepija (grč. metron. barys težak. a-. lijenost. anemos. slabokrvnost. anemograf anemopatija (grč. tj. an-. nijemost . anemos. grafo pišem) sprava koja bilježi na papir brzinu i smjer vjetra. an-energeia) neradnost. anemometrograf anemografija (grč. vidim) vjetrokaz. haima krv. sprava koja pokazuje pravac puhanja vjetra anenergija (grč. ergon djelo) med. pathos bol) med. anemos. nesposobnost govorenja. grafia) opisivanje (ili: proučavanje) vjetrova anemologija (grč. an-eklogistos bez obračuna) onaj koji je oslobođen polaganja računa aneks (lat. annexus) zavisan. šaljivo: krasti. an-. ge zemlja/ nastanjena zemlja) predjeli na Zemlji na kojima se ljudi ne mogu stalno nastanjivati (npr. pridodan. a-. kod kojih vjetar prenosi cvjetni prah (pelud) anemograf (grč. metron) sprava koja pokazuje. oikumene /tj. vještina mjerenja brzine i jačine vjetra anemometrograf (grč. nedostatak krvne vode ili krvnog seruma.(grč.) anelektričan (grč. skopeo gledam. prisvojiti anekumena (grč. filos prijatelj) bot. blijed. odnosno vjetra. npr. strujanja zraka. elektron jantar) fiz. sve što je dodano ili vezano za nešto aneksan (lat. epi na.

jutarnje i večernje zvonjenje kod katolika. najmiti. nanizati. voj. započeti razgovor. koji je uzet u službu. bočna vatra anfilirati (lat. staviti nekoga u opasnost. neosjetljiv. nemaran. tj. anervičan anestetici (grč. nesposobnost osjetila da prima podražaje anestezirati (grč. nagovoriti. obvezati na besplatan rad za državu angažiran (fr. anaistheteo ne osjećam) med. a-. voj. zalaganje. (grč. neko plaćanje itd. pobuditi. slavili su je na dan 21. npr. stupanje u službu. koji je bez bola. obvezati obećanjem. uzetost. erethyzo dražim) uzbuđenje. pustiti se. neros tekuć) fiz..) starorimska božica šutnje (prikazivana je s prstom na stisnutim usnama. vijugav. npr. 1. zauzimati se. bezbolan. učiniti neosjetljivim aneurija (grč.. (grč. erethyzo) nedostatak razdražljivosti anereza (grč. nesposobnost očiju da vide i raspoznaju crvenu boju aneroid (grč. 2. za ples. a ime joj se izvodi od "ab angerendo". prosinca. s boka 79 Angerona anfraktuozan (lat. pr. tući topovima po dužini. najam. od podizanja Sun- . navesti. olakšavanje. zalagati se (za koga ili što) angažman (fr. angariatio) uporaba privatnih stvari (automobila. engager) obvezati. angaria) težak posao. red soba u jednom nizu. uzeti u službu. an-. izostanak alergije tamo gdje bi trebala biti (česta pojava kod teških tuberkuloznih bolesti) aneritropsija (grč. ana. ops oko) med.anepitimija anepitimija (grč. slabljenje. davanje u zalog. uplesti se u borbu. brodova i dr. kao reakcija na egzistencijalizam i slične pokrete. bolesti anfilada (fr. enfilade) dugi red. med. pren. ugasnula sposobnost žuđenja za čim aneretizija med. voj. za ratne svrhe angarirati (lat. za ples. an-. obveza. v. neravan. anaistheteo ne osjećam) mn. boj angelizam (grč. započinje riječima: Angelus Domini nuntiavit Mariae /latJ Anđeo Gospodnji navijestio Mariji. ergon djelo) med. npr. redovna dužnost. uzbuđenost. obećati. enfiler) udjenuti. angažirati se zauzeti se. engager) obvezan. sredstva koja izazivaju neosjetljivost (pri kirurškim liječenjima) anestetičan (grč.). epithymia požuda) psih. pogoditi. biser. fil. tupoglav. neuron živac) med. opiti. npr. angelos glasnik) pokret koji je nastao u Parizu 1948. an-. ravnodušnost. tupoglavost. kulučenje angarijacija (lat. engagement) obvezivanje. pren. an-aisthesia) med.) protiv volje vlasnika za potrebe države. sukob. Ave Maria Angerona (lat. neosjetljivost prema bolu. zauzet.) anđeo. npr. barometar s elastičnim metalnim perom (bez žive) anervija (lat. oslanja se na naučavanje Katoličke crkve o anđelu čuvaru koji svakog čovjeka prati kroz život i upravlja njegovim djelima angelus (lat. skloniti koga ili što. erythros crven. filum konac. • ^pažljiv. popuštanje. upustiti se u nešto. rastresen anestezija (grč. angaria) uzeti u kuluk.. uključen u borbu angažirati (fr. negiranje onoga što je protivnik pokušao dokazati anergija (grč. anairesis) ret. anesis) med. slabost (ili: malaksalost) živaca aneza (grč. voj. pogađati. npr. fr. udijevati. založiti se. a-. kuluk. zaobilazan angarija (lat. anervia) med. an-aisthetos) koji čini neosjetljivim prema bolu. anfractuosus) krivudav. tromost žila. obvezatnost. uzrujanost. an-. pogodba. molitva uz večernja i jutarnja zvona (kod rimokatolika. nizati. služba.

angiektazija ca. opći naziv za sve bolesti krvožilnog sustava angiosarkom (grč. anglez (fr. angeion posuda. angeion posuda. angeion posuda. grafo pišem) fiziol. upala krajnika ili ždrijela angina pectoris čit. biljke čije su sjemenke zatvorene u plodište angiostenoza (grč. angeion posuda) med. v. angere suziti. fobos strah. fobos) strah od Engleza ili mržnja prema Englezima angloman (lat. teino zatežem) koji j 2 u vezi sa za f ef mtošću krvnih žila 80 angostura-kora angiotomija (grč. jezika itd. Anglia. nazvana po gradu Angosturi. mania strast) pretjeran ljubitelj svega što je englesko anglomanija (lat. v. ektasis rastenje) med. osobitost engleskog jezika anglicizirati (fr. pathos bol) med. angeion posuda. sperma sjeme) bot. filos prijatelj) prijatelj svega što je englesko: politike. mania strast) pretjerano oduševljenje Englezima i svime što je englesko angora odlična vuna koja se dobiva od angorske koze i oplemenjenog angorskog zeca. bijeg) neprijatelj svega što je englesko. angina pektoris (lat. pektoralna angina angiografija (grč. upala krvnih žila. proučavanje krvnih žila ili odnosa tekućina u ljudskom tijelu angiokarp (grč. angliciser) poengleziti.) glaz. angeion) med. grč. karpos plod) bot. uzak) med. operacija krvnih žila angitis (grč. stenos tijesan. anglicismus) engleska riječ koja je ušla u neki drugi jezik i udomaćila se u njemu. angošjozamente (tal. kritosjemenjače. angošjozo (tal.) živahan engleski ples u dvočetvrtinskom i tročetvrtinskom taktu anglicizam (lat. Anglia. grč. grlobolja. angina) med. angiitis anglaise čit. angeion posuda. određena osobina engleskog jezika prenesena u neki strani jezik. sarx meso) med. angeion posuda. sužavanje (ili: stješnjavanie) krvnih žila angiotenioar* ^gr^. anglofob (lat. rak krvnih žila angiospazam (grč. angeion posuda. Anglia. angeion posuda. bolest živaca krvnih žila angiopatija (grč. bolno ango »tura-kora gorka kora jedne južnoameričke biljke. kulture. angiografija angiom (grč. grč krvnih žila angiosperme (grč. pjega ili izraslina na koži ili sluznici zbog nenormalnog množenja i širenja krvnih ili limfnih žila angioneuroza (grč. brižno. stezanje i jaki bolovi u predjelu srca. jer nakon najkraćeg dana u godini Sunce opet počinje svoj uspon angiektazija (grč. temno režem) med. rezanje. upotiebljava se kao liiek . grč. Angila. angeion.) glaz. učiniti engleskim Anglikanska crkva engleska protestantska državna Crkva Angloamerikanac Amerikanac engleskog podrijetla anglofil (lat. angeion posuda. angitis angina (lat. opis krvnih žila. Anglia. grč. ima tanka i duga vlakna svilenkasta sjaja angosciosamente čit. spasmos grč) med. onaj koji mrzi Engleze ili se boji Engleza i njihovog kulturno-političkog utjecaja anglofobija (lat. angeion posuda. proširenje krvnih žila angiitis (grč. stijesniti. angeion posuda) med. plod zatvoren u plodište i biljka s takvim plodom angiologija (grč. angoscioso angoscioso čit. grč. angeion posuda. logia znanost) fiziol. neuron živac) med.) med.

građu. anilis) bapski anilin (ar. duša svijeta. animalis) životinjski. raste u Indiji anilan (lat. anydria) v. poštenjak Anima tota in toto et quolibet totius parte čit. na narukvici i si. davanje duše. animalitas) životinjstvo. anhelatio) kratko. anima kandida (lat.: vegetabilije animalist (lat. animal životinja) umj. izostanak užitka pri pojavama koje u normalnim prilikama izazivaju taj osjećaj anhelacija (lat. bez vodika. anil) bot. sada se upotrebljava i za pripremanje vrste gorkog likera angster (tal. animatio) oživljavanje. životinjska priroda animalizacija (lat. an ne. ali koji izložen vodi apsorbira.) ono što je živo. angustatio sužavanje) med. anima tota in toto et kvolibet totius parte (lat. živost. dobiva se od anila anilitet (lat. mlijeko. annihilare) poništiti. ži-> votna svježina. trenutak od kojega se zametak u utrobi smatra živim animal (lat. jela od mesa. hydor voda) kem. animarum dies (lat. anhidrija anidroza (grč. prirepina.) Duša je čitava u cjelini i u svakom dijelu cjeline (Giordano Bruno) animacija (lat. hydor voda) kem. dahtanje. žestina. nestašica vode. glavni grad zapadnofrancuske pokrajine Charente) vrsta vrlo kvalitetne jabuke angusta (lat. annihilatio) poništavanje. hydor voda) kem. npr. duh. teško udisanje zraka. animalna hrana meso. angularis) uglat angulemka (fr.) fil. prema Angouleme. an-nil) kem. angulus) ugao. vatrenost. služi za pripremanje različitih lijepih. zadihanost anhengsl (njem. suša. an-. anima mundi (lat. trovanje anilinom anima (lat. kut angularan (lat. angulus ugao. neprirodno sužavanje krvnih žila u ljudskom tijelu anhedonija (grč.) duša. ljutnja. tzv. Svi sveti anima candida čit. proces animalizacije pretvaranje anorganskih . animalije (lat. životinja animalan (lat. animalisatio) pretvaranje hrane u životinjsku tvar. jaja itd.) glaz. bezbojno aromatično ulje. anilitas) bapska starost. potpun izostanak izlučivanja znoja zbog nedostatka žlijezda znojnica 81 animalizacija anihilacija (lat. supr. an-nil. ukidanje. anguistara. angustrum) visoka boca ili vrč za pijenje s uskim grlićem angul (lat. sumporno-kiselo vapno kojem je oduzeta voda anhidroza (grč. hidros znoj) nemogućnost pravilnog izlučivanja znoja anidrija (grč. hidros znoj) med. prišipetlja anhidričan (grč. slobodan od vode. an-. pren. an-nil) med. jedan registar na orguljama angustacija (lat. oživljenje. an-. anilinskih boja. tj. anidrija anhidrit (grč. upija vodik i postaje kiselinom anhidrija (grč. an-.) dan sjećanja na mrtve u Katoličkoj crkvi. kojem je oduzeta voda. životinjska tijela. ukinuti.angster protiv povratnih groznica. hedone radost) med. opovrgavati anil (ar. spoj kisika s nekim elementom. opovrgavanje anihilirati (lat. biljka od koje se pravi anilin. poživotinjenje. opovrgnuti. Anhangsel) privjesak (na satu. animalia) mn. bapsko ponašanje anilizam (ar. an ne. soli i oksidi anhidrid (grč.) bijela duša. umjetnik (slikar ili kipar) koji slika ili izrađuje životinje animalitet (lat. lat. anhydria) bezvodnost. prirepak.). šp.

početnih i završnih pokreta u crtanom filmu. živahno animozan (lat. živahno. hranjivu tvar koju u sebi sadrži hrana pretvoriti. namjera. pristaša animizma animizam (lat. oživljeno. prirodnjaci XVII.) jednodušno. animare oživiti. poživotinjiti. anima kauza (lat. anima duša) fil. animalisare) zool. pimpinella anisum) bot. oživiti. st. anima duša) naučavanje i vjerovanje da je sve što postoji živo (kod primitivnih naroda) animato (tal. i XVIII. srdžba. an-iris šarenica) med. tj. ogorčen. animozo (tal. u tvari živog tijela. složno animus injurandi (lat. namjera nanošenja štete anion (grč. 2. kao dodatak lijekovima i kao lijek protiv kašlja anisokorija (grč. nejednakost zjenica kod iste osobe anisovača (lat. osobito rakiji (anisovača) anis (lat. u probavnim organima. biljka iz porodice štitarki čiji se osušeni plodovi upotrebljavaju kao dodatak kruhu i opojnim pićima. zool. anniversarium) godišnjica. razdraženost. radi duševne naslade animirati (lat. anienai penjati se) kod elektrolize: sastojak elektrolita koji se pojavljuje na anodi (Faradayev naziv za elektronegativni dijelić). 1. uno animo (lat. pren. anima duh. onaj koji potiče mase za kulturne i kulturno-zabavne djelatnosti (animator kulture). animalis) životinjska priroda. srdit.) glaz. ohrabriti. duša) fil.) prav. srčano. ogorčenost. poticatelj. animosus strastan) ozlojeđen. anisum) bot. mikroskopske životinjice. način prehranjivanja tijela animalizam (lat. nedostatak šarenice u oku anis (lat. razdražen. animalcula životinjice) mn. vjerovanje u duhove animo (lat.) prav. godišnjica proslava i dr.animalizam tvari u tijelu. oduševiti. neprijateljski animoznost (lat. animalculum) zool. hrabro. animus duh. mržnja. oduševljeno animator (lat. metafizičko shvaćanje duše i duhovnoga kao životnog načela o kojem zavisi svaka tjelesna djelatnost. poruge animus nocendi (lat. osobito tobožnje sjemene stanice (animacula spermatica) animalkulisti (lat.) glaz. 3. zool. ljutina. potaknuti. anisos nejednak. staro naučavanje da se životinjski zametak sastoji od mikroskopski sitnih sjemenih stanica animatizam (lat.) zbog zadovoljstva. duša) prav. animare) dati dušu ili duh. zadahnuti životom) crtač ekstremnih. kora zjenica) med.: kation aniridija (grč. . s namjerom animoso čit. namjera nanošenja uvrede. animosus) strastvenost. posebno poštovanje svih ili samo nekih životinja animalizirati (lat. koji su bili pristaše animalkulizma animalkulizam (lat.) prav. biljka čiji se plod upotrebljava kao začin. s promišljajem. fazer animi causa čit. žestina. poživotinjavati animalkula (lat. animalculum životinjica) mn. zagrijati animist (lat. neprijateljsko raspoloženje prema komu ili čemu animus (lat. pobuditi. pamuk prilagoditi tako da se može bojiti kao vuna. anisum) rakija u koju je radi mirisa dodan osušen plod anisa aniverzarija (lat. veoma rašireno vjerovanje primitivnih naroda o djelovanju duša i duhovnih 82 aniverzarija sila u prirodi. usp. supr.

neprijestupna godina. onaj koji može primiti i podnijeti mnogo udaraca anketa (lat.) tekuća godina. starter anlevaža (fr. bolesnih osjećaja itd. isos jednak. nejednakost bojenja crvenih krvnih zrnaca anizometričan (grč.) građanska godina. annus curens čit. put naviše) fiz. uron mokraća) med. plemićku titulu. isos. metron. grč. u godini anno ante Christum čit. anat. tjeskobe. ukočenost i sraslost zglobova ankoneji (grč. isos. lyo oslobađam) sredstva (lijekovi) za 83 anoda otklanjanje straha. ani kurentis (lat.) obična.) sunčana.) prošle godine anni praesentis čit. anlassen puštati u rad. ankylos zakrivljen) med. povesti sudsku istragu. sidro. metron mjera) neravnomjeran anizometropija (grč. tražiti (ili: predlagati) kaznu ankvizicija (lat. npr. islandski kristal) anizurija (grč. nejednaka sposobnost očiju za prelamanje svjetlosti anizotropan (grč. a-.) godine prije Krista. ani preteriti (lat.) prijestupna godina. ani precedentis (lat. od 1. a-. liker od anisa anizokorija (grč. isos. an-odos uzlaz. annus civlis (lat. pokretač. anus eklezijastikus (lat.) crkvena godina. anisette) rakija začinjena anisom. djelomična ili potpuna sraslost jezika ankilometar (grč. nejednako izlučivanje mokraće anker (lat. dugog i sretnog života anni currentis čit. ove godine.) v. vlada ili neka ustanova i koja prikuplja najpotrebnije i stvarne podatke na osnovi kojih bi se mogao donijeti zakon. enlevage) skidanje oštećene slike s platna na kojem je bila radi prenošenja na novo platno Anna Perenna (lat.) starorimska božica nove godine. ankylos kriv. an-. ankylos iskrivljen. anxius tjeskoban. isos. chroma boja) med.) iduće. anno currente anni futuri (lat. siječnja do 31. oplemeniti anoda (grč. Anlasser) teh. kore zjenica) med. tropos okret) koji u različitim smjerovima ima drukčija svojstva (kristali. uređaj za pokretanje nekog stroja. ankon lakat) mn. ani praecedentis anno (lat. an-. ankylos zakrivljen. encaisseur) šport. ops vid) med. metron) sprava za mjerenje zakrivljenosti ankiloza (grč. a-. tj. annus ecclesiasticus čit. put kojim električna struja na- . blefaron vjeda) sraslost vjeda ankiloglosa (grč. glossa jezik) med. veoma čvrst i otporan boksač. anus kurens (lat. anquirere) prav.anizeta anizeta (fr.) tekuće. prosinca anno (lat. isos jednak. ablativ od annus) godina. annus intercalaris čit. odluka i si. anus interkalaris (lat. ankiloblefaron (grč. zamršen.) ove godine anni praeteriti čit. ankora brod. ankvirirati (lat. enquete) organizirano istraživanje pomoću ispitivanja pojedinaca. inqusita. nejednakost zjenica anizokromija (grč. kotva ankeser (fr. anus komunis (lat. ani prezentis (lat. anquisitio) prav.) godine. anoblir. sljedeće godine anni praecedentis čit. osobito: komisija (anketna komisija) koju bira parlament. ennoblir) dati plemstvo. predlaganje kazne anlaser (njem. obična julijanska godina. tj. prije Kristova rođenja anoblirati (fr. annus solaris (lat. fr. pustiti u rad. ručni mišići opružači anksiohtici (lat. ano ante Hristum (lat. a-. annus comrnunis čit.

anodija pušta pozitivni pol i ulazi u elektrolit na svome putu prema negativnom polu (Faraday). suprotan pravilu anomalologija (grč. geol. anonimus (lat. anodia) nevezan. usp. ano naviše. sisavci bez zuba anofeles (grč. žitni.: katoda. zool. nomos zakon) v. oglašavati. neosjećanje porođajnih bolova anodonti (grč. organon. anofeles nekoristan. istovrstan. mrtve prirode. nezakonitost. odus) mn. a-. za stijene: stijene čiji je materijal nastao kretanjem odozdo prema gore. izuzetnost. elektroda anodija (grč. objaviti. antinomizam anonaran (lat. an ne. namjerno izjednačavanje riječi. an-. pisac koji objavljuje svoja djela bez potpisa anonsa (fr. omos sličan. bezimeno dioničko društvo anonimnost (grč. sredstvo za ublažavanje bola i za uspavljivanje anodinija (grč. organon. an-. oksigen) potpun nedostatak kisika u krvi i tkivima. nedostatak očiju. suprotan pravilu. an-. koji se razlikuje od pravila. gnosis) znanost o poznavanju neživoga . anomalia) nepravilnost. stavljanje jedne uz drugu dviju riječi koje glase jednako ili slično. usp. neobičan anomalija (grč. ops oko) sljepoća. odyne bol. anodinum) med. suprotno: katogen anogranologija (grč. logia) gram. annoncer. nepoznat anonimno društvo trg. disciplina koja se bavi nepravilnostima u jeziku. objavljivati anopsija (grč.) eskimska bluza s kapucom anorganizam (grč. anomalos) neredovit. anomos) nezakonit. anomia) bezakonje. neslikovit način govora anodin(um) (grč. neredovitost. npr. sljepilo anogen (grč. annonce) oglas. a imaju različito značenje. nepoznatost. škiljavost (prema gore) anorak (eskim. tj. lat. an-. anomalos nepravilan. objava anonsirti (fr. astr. anomalon 84 anorganognozij a anomalon (grč. anomalon) gram. gignomai postati) prid. pozitivni pol. odnosno. odstupanje od pravila ili zakona. an-. annuntiare) oglasiti. anonymos) bezimen. gignomai) znanost o nastanku nežive (anorganske) prirode anorganognozij a (grč. neuredan. odyne bol) med. ofthalmos oko) med. bez potpisa. annonarius žitni) koji se tiče prometa i dobivanja žita. an-.: Tišina je postala još tiša. an-. anomalos) nepravilan. paronomazija anomizam (grč. an-. neobuzdanost anominacija (lat. neobičnost. lat. osobito minerala anoksija (grč. npr. ano gore. anonymus) nepoznati. anonarni zakoni anoniman (grč. nepotpisan. usp. eruptivne stijene. nepravilnost u kretanju planeta anomalistički (grč. anonymos) bezimenost. nepravilan. an ne. tj. zločinački anomija (grč. organon. logia) znanost koja se bavi proučavanjem anorganske. hipoksija anomalan (grč. supr. organon) neživa ili mrtva priroda anorganogeneza (grč. nepotpisani. komarac malaričar (jedini prijenosnik malarije kod čovjeka) anoftalmija (grč. škodljiv) med. meros dio) sastavljenost od neistovrsnih dijelova anomičan (grč. an-. bezbolnost. koji odstupa od pravila. annominatio) ret. nepravilni glagol anomeomerija (grč.

enceinte) voj. sklad. engl. ensilage) stavljanje žita u spremnice (silose) radi čuvanja anšer (fr. pojas nekog utvrđenja. običaja anostoza (grč.. boriti se protiv koga ili čega antalgici (grč. opisivanje kamenja anorganski (grč. osobito protiv kiseline u želucu antafroditičan (grč. anorganska kemija dio kemije koji se bavi nastajanjem anorganskih spojeva anorhija (grč. sredstva protiv kiseline. organon. odbijanje optužbe i vješto izvedeno optuživanje onoga koji ju je podigao antanaklaza (grč. osteon kost) nepostojanje ili nestajanje kostiju anotacija (lat. zajednica. Anstreicher) soboslikar anštrengati se (njem. an-ago vodim protiv) ret. anstrengen) naprezati se. anti. empatement) slik. raditi suprotno. ansamblpartije glaz. skup. enceindre. pripojenje (osobito aneksija Austrije Njemačkoj koju je 1938. suprotnost. nasip. an-. antagonismos opreka) oprečnost. antagonizam). med. Afrodite). enchere) trg. anosmia) med. organon) neživ. anti antablman (fr. lat. anti. adnotacija anotirati (lat. ensamble) cjelina.(npr. usp. Anreisser) obilježač. a-. koji je bez života. koji ne ulazi u sastav organskih tijela. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protu. bolja ponuda na javnoj prodaji. bedem. algos bol) mn. suprotna težnja. lov. entablement) arhit. suviše se mučiti ant. djelomično ili potpuno neosjećanje mirisa anpatman (fr. suparništvo. slaganje. lat.anorganografij a anorganografij a (grč. bust pijančevanje) sredstvo za odvikavanje od alkohola (naziv je dao danski liječnik Jacobsen) antacidi (grč. grafia) poznavanje kamenja. radnik metalne struke koji obilježava mjere radi adjustiranja (prenošenja crteža na materijal) ansambl (fr. vanjski dijelovi neke tvrđave. norma pravilo) nepravilan. med. koji odstupa od pravila. antagonistes) protivnik. anstandig) uljuđen. primjedba. opkoljavanje divljači. an-. annotatio) napomena. obrub na vrhu stupa. silo. opšivnica pod krovom antabus (grč. natjecati se) biti u opreci s nekim ili nečim. pristojan anštrajher (njem. an-. testisa anormalan (grč. anti. nastao bez djelovanja životnih sila. ansambl-igra zajednička igra više glumaca (suprotno: solo-igra). koji nema organa za disanje. orchis sjemenik. zakona. sredstva za ublažavanje bola antalgičan (grč. suparnik antagonizam (grč. izvršila nacistička Njemačka) anštendig (njem. anaklasis uzgon) ret. slikanje debelim slojem boja anrajser (njem. koji smanjuje spolni nagon antagonist (grč. sloga. anti. acidum kiselina) mn. operne partije u kojima pjeva više od četiriju glasova ansent (fr. mrtav. objašnjenje. an bez. poskupljivanje. uminjuje bol antanagoga (grč. anti protiv. algos bol) koji ublažuje. podizanje cijene. anti. pripajanje.(grč. ponavljanje iste riječi u dru- . adnotirati anozmija (grč. nesposoban za fiziološke i psihološke funkcije. Anschlusz) priključenje. djelovanje u suprotnom smislu. testis) nedostatak sjemenika. borba antagonizirati (grč. neprijateljstvo. popis zaplijenjenih stvari. primanje hrane itd. ant-agonizomai boriti se protiv. kem. ograđeno zemljište ansilaža (fr. bilješka. annotare) v. poskupljenje 85 antanaklaza anšlus (njem. anti.

preteći. ante. antecedencije (lat. koji leži nasuprot Sjevernom polu. apo. ant-. arthron zglob) mn. maternice Antej junak u starogrčkoj mitologiji. iznijeti. anti. prijašnji čin antecedencija (lat. anti. udavio ga je Heraklo podigavši ga uvis . neke riječi. (lat. itd. arthron zglob) koji služi kao lijek protiv zglobobolje. subjekt— predikat. ante-cessor) prethodnik.) prijeđi. entendre. Francuske i Engleske koji je 1914. antarktikos južni) zem. med. osobito u srednjoj Europi i na Balkanu. ante Hristum natum (lat. ušao u rat protiv Njemačke i Austro-Ugarske. antecedere) prethoditi. supr. prerano. sin Posejdona i Geje. ugovor o prijateljstvu. pretjecati.. plesso udaram) koji služi kao lijek protiv moždane kapi antarktičan (grč. Velika Antanta savez Rusije. pretpotopni ljudi antediluvijski (lat. tj. južni. anteflexio) med. diluvium potop) pretpotopni.. npr.) prije godine. apo-didomi predati. zem. anti. borac u EAM-u antartritici (grč. ante Christum natum čit. sredstva protiv moždane kapi antapoplektičan (grč. sporazum. arktos sjever. ispred. učitelj. nepobjediv u borbi dok se doticao zemlje. plesso udaram) mn. značaj.. koji liječi zglobobolju antastmatičan (grč. preteča. putovođa. ante. anti. gram. tj. anteactum) prijašnje djelo. sklopljen nakon Prvog svjetskog rata radi čuvanja i održavanja stanja stvorenog ugovorima o miru. prije suđenog dana ante festum (lat. anti. naprijed 86 Antej ante anno. taj čovjek je nikakav čovjek antanta (fr. asthma) med. osobito u politici antapodoza (grč. prethodnik u nekom poslu ili zvanju anteci (grč. atrofos neuhranjen) med. anatant kordijal (fr. stanovnici pod istim podnevnikom i na istoj udaljenosti od polutnika. antecedens) prethodnik. dodavanje pouke priči.) prije svečanosti. nadmašiti. oikos kuća) mn. anti.) srdačan sporazum. ant-. svoje majke (Geja = božica zemlje). entente cordiale čit. datum) umjesto današnjeg datuma staviti na pismo ili spis raniji datum. antidatirati antediluvijci (lat.) prije vremena. prijašnji život antecedens (lat. prije. npr. ante. post festum anteakt (lat. Cehoslovačke i Rumunjske. a na suprotnim Zemljinim polutkama antedatirati (lat. sredstva protiv zglobobolje antartritičan (grč. prijašnji događaj. ponovni napadaj groznice antapoplektici (grč. usp. fil. prethodni slog antecedirati (lat. prijašnji događaji ili odnosi. sloga. apo. npr. Mala Antanta savez između Jugoslavije.: postdiluvijski antefiks (lat. anti. koji služi kao lijek protiv astme antatrofičan (grč. značenje. antecedencija — konzekvencija = uzrok — posljedica. izložiti) poet. antarkein biti komu premac) grčki partizan. med. koji pomaže kao lijek protiv slabljenja zbog oskudne hrane ante (lat. diluvium potop) mn. koji leži na Južnom polu Antarktika (grč. prijašnje činjenice..antanta gom ili suprotnom značenju. antarktikos) zem. med.) ukras na rubu krovnog vijenca kod antičkih građevina antefleksija (lat. entente) smisao. ići naprijed. područje Zemlje oko Južnog pola antartes (grč. savijenost naprijed.) prije Kristova rođenja ante diem (lat. antecedentia) mn. pred. nadmašivati antecesor (lat. antecedentia) ono što prethodi. prethodnost.

) mn. helikos zavinut) vijuga. antemurale kristijanitatis (lat. pretpostavljanje antera (grč. pozivanje za svjedoka Antesterije (grč. epileptikos) med. pozivati koga za svjedoka prije podnošenja tužbe sudu anteza (grč. ante pred. ante-ludium) predigra antemeridijanski (lat. pr. ispred. muški spolni dijelovi cvijeta anteridija (grč. antheros) mn. anterotici antestacija (lat. anti. loquor govorim) predgovor. Leneje antestirati (lat. pretpostavljati. antestatio) prav.) gram. anti. prethođenje. sredstva protiv glista. anthe cvijet) bot. preko. logos govor) predgovor antelokvij (lat. osnovao grad Patavium (današnja Padova) antenupcijalni (lat. anhelmintičan anthiperidrotik (grč. kao ticala Antenor jedan od uglednijih Trojanaca koji je predlagao da se Grcima vrati Helena kako bi se izbjegao rat. predbračni anteokupacija (lat. grč. sredstvo protiv prekomjernog znojenja nogu anthipofora (grč. hidros znoj) med. helminthos glista) mn.) mn. antemeridianus) prijepodnevni antemion (grč. Mađarsku i Poljsku u doba turskih osvajanja u 16. antheros) bot. hyper nad. natus rođen) prvorođeni.) mn. davanje prednosti. zavoj ušne školjke anthelmintici (grč. dati (ili: davati) prednost antepozicija (lat. preci. antepositio) stavljanje ispred. prijašnji događaji. anthemion) cvijet. antenna) metalna naprava za odašiljanje i primanje elektromagnetskih valova. opovrgavanje prigovora koje je govornik sam sebi učinio antependij (lat. antenagium) prav. prethodnici. ante-testari) prav.. prašnici. helix. suprotno: posteriores anterioritet (lat. ante-ponere) staviti ispred. antestari. anti. ant-erotikos) mn. prošlost anteriores (lat. predak. kasnije: trojanski izdajnik (pomagao Grcima izaći iz drvenog konja za što su mu oni poklonili slobodu). ante. 1 antej ustinijansko pravo antejustinijansko pravo rimsko pravo prije cara Justinijana antelogij (lat. ante. ant. antenuptialis) predsvadbeni. prašnica antere (grč. arhit. prednost u vremenu. anterioritas) prethodnost. koji pomaže protiv padavice anteponirati (lat. pretpostaviti. pravo nekoga da prvi govori anteludij (lat. hypo-fero snositi) ret. prvenstveno pravo prvorođenog djeteta antenat (lat. st. anteoccupatio) ret. predoltarnik antepenultima (lat. navođenje i nabrajanje pri- . naziv za Hrvatsku. zool. anthera) bot. treći slog od kraja riječi ulijevo 87 anthipofora antepileptičan (grč. iznad. prioritet anterotici (grč. pradjed anteniforman (lat. v. pendere visjeti) u Katoličkoj crkvi: prekrivač prednje strane oltara. sredstva za smanjivanje spolnog nagona anterotična sredstva med. bot. prijašnji život. antena (lat. med.) "predziđe kršćanstva". ticalo u kukaca antenagij (lat. slavile se u mjesecu antesterionu (veljača—ožujak). anti. ante. antenniformis) u obliku ticala. helmins. cvjetanje. svetkovine u čast bogu Dionizu starih Atenjana. med. doba cvjetanja anthelik (grč. muški spolni organ kod bescvjetnica anteriora (lat. pužast zavijutak na jonskim stupovima antemurale christianitatis čit.

st. starovremeni. snaga) med. anti. iza. anticus. anticipare) unaprijed uzeti (ili: uzimati). anti. barbarizme. naziv po tome što se u području visokog tlaka javljaju meteorološke pojave suprotne onima u području niskog tlaka (ciklona) anticipacija (lat. annexio) protivnik aneksije antiaristokrat (grč. lat. palimbakhej antibarbarus (grč. koji služi protiv slabosti antibaby čit. čistunac . anti. umjesto antiabolicionist (grč. ana. antiquus) stari. osobito: aureomicin. adijaforist antiaditis (grč. anti. tzv. circum naokolo. lat. upala krajnika antialkoholičar (grč. fil. i lijekovi koji se dobivaju od nekih vrsta gljivica. streptomicin. ret. bios život) koji je protiv života. neosjetljivost prema anafilaksiji antianeks (lat. tuđinski) knjiga koja naučava kako treba izbjegavti grube jezične pogreške. po Kantu: anticipacija zamjećivanja je osnovni stav čistoga razuma. anti. polos os) zvijezde koje kruže blizu južnog nebeskog pola. penicilin. prostitucije itd. suprotno: apeks antianeksionist (grč. arthron zglob) med.(grč. prema. područje visokog atmosferskog tlaka. trudnoću (antibaby-pilule) antibakhej (grč. antibeibi (engl. koji uništava život. anti. barbaros negrčki. boreios sjeverni) okrenut prema sjeveru anticiklona (grč. antiborejski (grč. branim) med. lat. aristokratikos) protivnik plemstva. al-kohhlu) protivnik pijenja alkoholnih pića. st. kloromicetin i dr. koji služi protiv upale zglobova antiasteničan (grč. starinski. anti. mjesto. pored ostalih. trezvenjak antianafilaksija (grč. osobito ropstva. koji potječe iz starog vijeka. anticipatio primanje unaprijed) uzimanje unaprijed. u antibiotike spadaju. u 6. ar. anti protu. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protiv. sredinom 6. te ih stanovnici sjeverne Zemljine polukugle ne mogu vidjeti antički (lat. anti. neprijatelj aristokracije antiartritičan (grč.Anti 88 antički u jezičnom pogledu. drevni. predujam na robu. anti. predujmiti. v. Bakhios) poet. kyklos krug. anti. pravodobno onemogućavanje protivnikovog prigovora anticipando (lat. u obliku predujma. po starinskom ukusu. potučeni od Avara anti. bios život) supstanca biološkog podrijetla koja sprječava razvijanje nekih klica i ubija ih. diaforos različit) protivnik moralne ravnodušnosti. starog kova. unaprijed primiti (ili: primati). a-. protivnik uporabe stranih riječi antibiotični (grč. zajedno sa Slavenima upali su u Bizant. anti. apex) astr. anti. filaggo čuvam. prije vremena anticipirati (lat. koji povećeva životnu snagu. predujmljivati. antias krajnik) med. koji ubija antibiotik (grč. anti. osobito iz govora da bi se kasnije jedan po jedan opovrgavali Anti plemenski savez istočno od rijeke Dnjestra. anti. točka na nebu od koje se vrši kretanje. stvaranje suda ili dobivanje predodžbe o nečemu unaprijed. dobiti predodžbu ili stvoriti sud o nečemu unaprijed anticirkumpolarne zvijezde (grč. sthenos jačina. abolitio ukidanje) protivnik ukidanja nečega. antiadijaforist (grč. a-.) unaprijed. kružno kretanje) meteor.) kemijska sredstva koja sprječavaju začeće. usp.. grč. anti.

diabaino prolazim) med. zamjećujem) suprotan pravilima estetike. anti. anti. kemičara Lavoisiera kojom je opovrgnuo tzv. flox) mn. koji ublažava upalu ili groznicu. koji se protivi pravilima estetike antieutanazist (grč. anti. lijek protiv čega. med. flogiston antifon (grč. drama) koji je u suprotnosti s dramskim zakonima i pravilima antiemetici (grč. antedatirati antidemokratski (grč. sredstva protiv povraćanja. fone glas) logička proturječnost. febris groznica) farm. fermenti koji svojim utjecajem poništavaju djelovanje drugih fermenata antiflebotomist (grč. protugroznični antifebrilije (grč. febris groznica) med.antidaktil vremena starih Grka i Rimljana. emeo povraćam) koji suzbija nagon za povraćanjem antiepileptici (grč. temno režem) med. med. epilepsije. anti. spravica od gume koja se stavlja u uši da bi se onemogućilo dopiranje suviše jakih šumova i buke antifonija (grč. anti. prikazivanje nekog dogadaja ili stvari od strane protivnika. lijekovi protiv upale antiflogističan kem. sredstva protiv padavice. anti. dyne vrtlog. anti. lat. lat. aisthanomai osjećam. kem. v. protuotrov. dynastes vladar. besmislica. anti. pren. okretanje) mn. frasis govorenje) retorička figura koja se sastoji u to- . fermentum) med. diabetes šećerna bolest. datum) v. demokratikos) koji je protiv vladavine naroda. anti. lat. anti. antiflogistika 2 antiflogističari (grč. protusredstvo antidotarij (grč. diexeimi prikazati.-lat. flogos plamen) 1. usp. vlastodržac) neprijateljski raspoložen prema vladajućem domu antidinici (grč. daktylos prst) metr. lijek protiv šećerne bolesti antidinastičan (grč. anti.) sredstvo koje se dodaje pogonskim gorivima kako bi se spriječile prerane eksplozije u motorima s unutarnjim izgaranjem antidigeza (grč. anti. anti. fone) otpjev. diegeza antidijabetik (grč. flogističku teoriju o postojanju neke hipotetične tvari koja pri sagorijevanju tijela ne sagorijeva. flox plamen) 2. anti. med. anti. febris groznica) med.. thanatos smrt) protivnik eutanazista antifebrilan (grč. antiflogistici 1. antemetici antiemetičan (grč. epilepsia) mn. kem. sredstvo. farmakopeja antidramatski (grč. med. anti. lijekovi koji služe protiv proljeva (griže) antidot (grč. događaj ili stvar promatrana s protivničke strane. fleps žila. antidinična sredstva antidizenterici (grč. med. anti. anti. sredstva protiv nesvjestice. lat. pren. mn. v. anapest antidatirati (grč. med. flox. teorija fr. anti protu. anti. griža) mn. dysenterikos proljev. emeo povraćam) mn. sredstvo protiv groznice. također: otpjev antifraza (grč. lijekovi protiv groznice antifebrin (grč. antipirin antifermenti (grč. pr. antidoton protusredstvo) knjiga o lijekovima. antiepileptičan 89 antifraza antiestetičan (grč. rijedak antidaktil (grč. liječnici koji u liječenju svih bolesti upotrebljavaju antiflogistična sredstva antiflogistika (grč. protivnik liječenja puštanjem krvi antiflogistici (grč. pristaše antiflogistike. med. antidoton) med. v. protiv demokracije antidetonator (grč. anti. anti. iznijeti) ret. anti. lat. anti. eu dobro. anti. usp.

anti-katerogeo) prav. anti. pr.) jedna od junakinja starogrčke tragedije. v. chresis uporaba) prav. samo na suprotnim stranama polutnika antiinkrustator (grč.antifriz me da se jedna riječ upotrebljava u smislu koji je potpuno suprotan njezinom osnovnom značenju. anti. sredstva za sprječavanje zaleđivanja mehanizama pri niskim temperaturama antiftizici (grč. položaj slojeva . haima. antiftizičan antigal (grč. kathodos put naniže) fiz. ugovor o zalogu na osnovi kojega vjerovnik ima pravo upotrebljavati predmet primljen u zalog antihtoni (grč. anti. katarroos ) mn. u kolibi" antiklinala (grč. politike itd. anti. zajedno sa svojim zaručnikom Hemonom završila tragično antihektici (grč. sredstva protiv bolesti raka antikariozan (grč. anti. sredstva protiv sušice. med. spuštam se) geol. regnymi probijam) med. lat. anti. med. tlo) mn. antihektičan antihelmitici (grč. anti. klimax stube. koji služi kao lijek protiv šikljanja krvi antihemoroidalan (grč. koji služi kao sredstvo za popravljanje loših tjelesnih sokova koji izazivaju slabljenje antikankroza (grč. anti.: "Ako smo veliki. anti. tuberkuloze. kći kralja Edipa i Jokaste. npr. anti protu. kulture. anti. koji služi kao lijek protiv razjedanja kostiju antikataralije (grč. incrusstare dobiti koru) naprava koja čuva parni kotao od stvaranja kamenca antiinokulist (grč. anti. antihipnotičan antihistaminici mn. anti. tuberkuloze. helmins. anti. predmet stare umjetnosti. lat. na prijestolju. utjelovljenje bezgranične sestrinske ljubavi.) Odisejeva majka.: "To bi bilo vrlo pametno" u smislu "vrlo ludo" antifriz (grč. engl. stanje) med. cariosus pokvaren. anti. freeze zamrzavati) teh. cancer rak) mn. u palači. rheo curim) med. umjetnost i vlastiti ideal starih klasičnih naroda. postupnost u izrazu) ret. Gallus) protivnik. antiquus stari) kultura i filozofija klasične starine. umjetnička rijetkost antikahektičan (grč. helminthos glista) mn. sredstva protiv bolesnog nagona za spavanjem. hypnos san) mn. anti. prelaženje od jače predodžbe na slabiju tako da se prava postupnost i ne vidi. protutužba antikatoda (grč. elektroda u rentgenskom uređaju.) Antigona (grč. zem. antihelmitici antihemoragičan (grč. pren. anti. oni koji žive na istom stup- 90 antiklinala nju zemljopisne širine. npr. sredstva protiv kašlja antikategorija (grč. haima krv. klino naginjem se. anti. anti. fthisis sušica) mn. med. med. exis svojstvo. kakos loš. med. veliki smo svuda. lat. pr. hektikos sušičav) mn. inoculare cijepiti) protivnik cijepljenja (kalemljenja) antika (lat. anti. hemeroida antihipnotici (grč. pr. koji služi kao lijek protiv šuljeva. umrla je od žalosti za sinom misleći da je poginuo antiklimaks (grč. Grka i Rimljana. neprijatelj Francuza (jezika. med. antistin) antihreza (grč. sredstva protiv sušice. chthon zemlja. sredstva (lijekovi) za sprječavanje djelovanje histamina kod alergijskih bolesti (nefenergan. katholikos) koji je protiv katoličke vjere Antikleja (grč. lat. lat. truo) med. namještena je u cijevi i na nju padaju katodne zrake te se time dobivaju snažnija djelovanja antikatolički (grč.

contagiosus zarazan) mn. lat. dijelovi Svetog pisma čiju izvornost neki teolozi osporavaju ili u koju se sumnja. anti. anti. lat. proglasiti nešto zastarjelim antikvus (lat. napad itd. pren. magnezija i silicija antikozmetičan (grč. constitutio ustav) protustavan antikonstitucionist (grč. homologumena antilemičan (grč. starinar. chronos vrijeme) pogreška u računanju vremena. anti. koji služi protiv kuge. slobodnjačkim načelima . kupac i prodavač starina. kresis miješanje) prav. antički) antilegomena (grč. cholas utroba) mn. proglasiti za zastarjelo. sredstva. supr. med. cholera bolest s povraćanjem i žitkom stolicom. služi za liječenje embolije. lat. uspravna latinična slova. lat. anti protu. upotrebljavan antikvarijat (lat. med. bezbožan čovjek. loimos kuga) med. antiquus) stari. odnosno zastarjele stvari ili ustanove i si. antilego suprotstavljam se. stari svijet. koji služi protiv obuzetosti dubokim snom. med. sredstva za zaštitu od zaraznih bolesti antikontagiozan (grč. kupac i prodavač starih knjiga antikvaran (lat. slobodoumlju. protukužni antiletargičan (grč. obrana antikronizam (grč. tisk. liberalismus) suprotnost slobodnjaštvu. dopunski ugovor o zalogu po kojem založni vjerovnik. antiqua) staro pismo. tromboze i dr. odbaciti. koji sprječava nastup krize antikritičar (grč. constitutio) protivnik ustava antikontagioza (grč. anti. protiv obamrlosti antiliberalizam (grč. antikolerici (grč. sredstva protiv kolere antikolici (grč. antiquus stari) trgovina starim knjigama antikvirati (lat. anti. anti. anti. supr. izjedati) nehrđajuća slitina aluminija. stare. anti. poznavatelj starina i starih spomenika. antiquitas) starina. a padaju u suprotnim smjerovim. zakon antikvitet (lat. kosmeo ukrašujem) koji uništava (ili: narušava) ljepotu antikreza (grč. (suprotno: kurziv) antikvar (lat. antiquare) zastarjeti. krino) pisac odgovora na kritiku. kolike trbuhobolja) mn.I antikoagulans koji su naslonjeni jedni na druge tako da čine hrbat ili sljeme. krino sudim) odgovor na kritiku. corrodere glodati. Christos) protivnik (ili: neprijatelj) Krista ili kršćanstva. med. anti. starinski (usp. teol. protukritika. starinski. ima pravo služiti se i koristiti založenim predmetom antikrist (grč. anti protu. polovan. koji služi protiv grčeva antikonstitucionalan (grč. pisac obrane od napada 91 antiliber aliz am antikritika (grč. convulsivus grčevit) med. lethargia bolest spavanja) med. sotona antikritičan (grč. antiquarius) istraživač i proučavatelj starina. anti. sinklinala antikoagulans (grč. anti. lat. contagiosus zarazan) koji služi kao zaštita od zaraze antikorodal (grč.. anti. coagere sjediniti) sredstvo koje sprječava zgrušavanja krvi. lat. lat. anti. anti. antiquarius) stari. anti. stari vijek. npr. odgovor na napade. opovrgavam) mn. raditi prema antičkim uzorima. latinica. anti. lijekovi protiv trbuhobolje antikolvunzivan (grč. krino sudim) koji odgovara na kritiku. antiquus) ugledati se na stare. uporaba jednog vremena umjesto drugog antikva (lat. anti. oponašati ukus starih. lat. vrag. umjesto interesa na dug. antikvizirati (lat.

a ne živimo da jedemo". protunarodni antinarkotici (grč. nego je u jednom i drugom pogledu bezgraničan" (antiteza). lat. anti. fr.: a) "Svijet ima svoj početak u vremenu. "Jedi da bi živio.: "Jedemo da živimo. proturječnost. simbol ljepote i mladosti antinomazija (grč. u Europi od ove vrste postoji samo gazela antimelankoličan (grč. lijekovi protiv narkotičkih trovanja antinefritici (grč. element. anti. onoma ime) zamjenjivanje imena. nomos zakon) 1. npr. atomska težina 121. b) "Svijet nema ni početka u vremenu niti granica s obzirom na prostor. moralis) koji je u suprotnosti s moralom. načelno nepriz- . anti. anti. npr. anti. teol. anti. "cvjetno oko" (zbog lijepih očiju te životinje). znak Sb (stibium). a i s obzirom na prostor on je ograničen" (teza). anti. ali drugim redom. zamjenjivanje jednog dijela govora drugim antimetabola (grč. ali u suprotnom smislu. metalepsis zamjenjivanje. antholops) zool. mos. militarisme) suprotnost militarizmu. naučavanje koje ne priznaje nikakvu razliku između dobra i zla i koje sve ljudske postupke jednako procjenjuje antinacionalan (grč. lat. tj. veoma raširena vrsta rogatih sisavaca.antilisa antilisa (grč. meros dio) ret. antinomia proturječnost zakona sa samim sobom tako da ga obje strane mogu tumačiti u svoju korist) log. nationalis) nenarodni. anti. anti. sredstvo protiv psećeg bjesnila antilogičan (grč. suprotan moralu antimoralizam (grč. koji popravlja raspoloženje antimerija (grč. npr. koji je u suprotnosti sa zakonima mišljenja. protuslovan. kod Kanta: proturječnost koja se javlja pri primjeni zakona čistog razuma na osjetilni svijet antinomizam (grč. v. 2. anti. a ne živi da bi jeo" antimilitarizam (grč. antilogia) proturječnost. anti. nefros bubreg) mn. pratitelj i ljubimac rimskog cara Hadrijana. anti.76. razmjena) ret. živi u toplijim krajevima u stadima. moriš običaj) fil. kristalni i veoma lomljiv tako da se može smrviti u prah 92 antinomizam antimonarhijski (grč. pobijanje. tobožnja proturječnost između starozavjetnog zakona i kršćanskog naučavanja. med. monarchia) koji je protiv monarhijskog oblika vladavine antimoralan (grč. med. metaloid srebrnobijele boje. uporaba osobnog imena umjesto vrste. lat. prigovor. metatithemi premjestiti) retorička figura koja se sastoji u tome da se iste riječi ponavljaju i u drugom dijelu rečenice. sredstva i lijekovi protiv bubrežnih bolesti Antinoj (grč. ukočenje) mn. fil. s logikom antilogija (grč. anti-metabole) retorička figura koja se sastoji u tome što se izrazi koji su bili u prvom dijelu rečenice pojavljuju i u drugom.) jedan od prosaca Odisejeve žene Penelope. pokret protiv rata i priprema za rat antimon (lat. antilogikos) nedosljedan. melancholikos) koji razbija tugu. antimonium) kem. antimetalepsija antimetalepsija (grč. "Demosten" umjesto "govornik" antinomija (grč. obrana pred sudom antilopa (grč. suprotnost dvaju sudova ili zakona — teze i antiteze — koji se uzajamno isključuju. lyssa pseće bjesnilo) med. anti. npr. anti. antimetabola antimetateza (grč. redni broj 51. narke ukočenost.

anti. pr. rebro) mn. shvaćanje da razum. pyr vatra) med. parallelos) koji nije paralelan. lijekovi protiv groznice antipiretičan (grč. antipus) čovjek koji u odnosu prema nekom drugom predstavlja pravu suprotnost. para-lyo) mn. anti. replika antiparalelan (grč. spolna ljubav antiplenisti (grč. plenus pun) fil. istokračni trapez antiparalitici (grč. stav nekih logičara i gnoseologa protiv primjene psihologije u logičkim i spoznajno-teorijskim razmišljanjima antirabičan (grč. protivnik revolucije antirojalizam (grč.antioksidans navanje bilo kakvih utvrđenih zakona. lat. pyr vatra) med. sredstva protiv biljnih i životinjskih nametnika koji se nalaze na ljudima i životinjama antipatičan (grč. lat. antipus) sasvim suprotan. med. fr. onaj koji živi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antipodni (grč. peristasis vanjske okolnosti) opreka ili suprotnost okolnosti (ili: prilika). patriotes) neprijatelj domovine. ali na suprotnim stranama polutnika tako da njihove sjene u podne padaju na suprotne strane . anti. pneumon pluća) med. skia sjena) mn. protivnik. nemio. npr. suprotno: simpatija antipatriot (grč. anti. gramma) geom. anti. suparnik. glavobolje antiplatonska ljubav osjetilna. antipatheia) neraspoloženje prema nekome. ljudi sa suprotnim sjenama. koji se nalazi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antiprotaza (grč. anti. lat. anti-paragrafos) odgovor na kritiku. koji služi protiv upale pluća antipod (grč. zem. anti. koji suzbija groznicu. antipirin (grč. antipathikos) koji pobuđuje neraspoloženje ili odvratnost. pleuron bok. anti. sredstva protiv uzetosti (paralize) antiparazitici (grč. parasitos nametnik) mn. pristaše teorije o praznom prostoru (za razliku od plenista) 93 antisciji antipleuritici (grč. anti. sredstvo protiv groznice. rheuma) med. koji služi protiv reumatizma antirevolucionar (grč. nedomoljub antiperistaza (grč. med. pyr vatra) mn. stanovnici na istom podnevniku. anti. antipirin i dr. anomizam antioksidans kemijska tvar koja se dodaje lakopokvarljivim proizvodima radi sprječavanja kvarenja zbog oksidacije antipapizam (grč. oprečan. sredstva protiv upale plućne opne. parallelos. anti. anti protu. lat. res publica) protivnik republikanskog oblika vladavine. royalisme) nenaklonost monarhijskom obliku vladavine i kraljevskoj vlasti uopće antisciji (grč. nagovještaj opovrgavan] a nekog tvrđenja. anti. antiprotasis protuprijedlog) ret. tj. anti. anti. pr. lat. revolutionarius) pristaša i pobornik antirevolucije. odnosno ljudsko mišljenje. obično se izražava jednim pitanjem antipsihologizam (grč. anti. aspirin. med. rabies bjesnoća) koji služi protiv bjesnoće antiracionalizam (grč. psyche duša) fil. usporedan antiparalelogram (grč. djelovanje dviju suprotnih sila u prirodi antipiretici (grč. zem. anti. anti. papa) neprijateljstvo i borba protiv pape antiparagraf (grč. anti. antipleuritičan antipneumoničan (grč. anti. anti. nije apsolutni izvor spoznaje antirepublikanac (grč. ratio razum) fil. nesimpatičan antipatija (grč. osjećaj odvratnosti ili nenaklonosti. neugodan. antirepublikanski antireumatičan (grč.

služi za liječenje Bazedovljeve bolesti anti toksin (grč. lat. = materijalizam antistrateg (grč. thyreos štit. sepsis trulež) med. koji svojim radom i ponašanjem šteti ljudskom društvu i nezgodno strši u njemu antispast (grč. anti protu. 2. med. lat. a istodobno smanjuju ili otklanjaju bolove antitetičan (grč. antithetikos) suprotan. usp. septikos) med. sredstva protiv šuge antiskepticizam (grč. unio sjedinjenje) protivnik jedinstva. S. antithesis suprotnost. anti. anti. tj. sredstva i lijekovi koji snižavaju temperturu. teza. iskazivanje jedne misli pomoću dvaju suprotnih pojmova. koji je u suprotnostima antiteza (grč. političkom i duhovnom životu. zajednice 4 . anti. sredstva koja ublažavaju grčeve. filos) mn. antisemitski. proturječna. uništavanje truležnih klica kemijskim i fizičkim sredstvima antiseptičan (grč. četverosložna stopa čiji je prvi i četvrti slog kratak. spastikos koji vuče. progovara mudro".antisemit antisemit neprijatelj Židova i njihovog načina rada (usp. otpjev koji je odgovor prije toga pjevanoj strofi antiteatar (grč. anti-strategos) zamjenik vojskovođe. med. protivnik ujedinjenja. negiranje duhovnosti i 94 antiunionist duhovne prirode uopće. sredstva protiv sifilisa antiskabioza (grč. toxikon) med. anti. suprotno) 1. grčevit) mn. a drugi i treći dug: U — —U antispastici (grč. sinteza antitip (grč. ili kontrarna. zapovjednik neprijateljske vojske antistrofa (grč. neslaganje s onim gnoseološkim stajalištem koje sumnja u mogućnost bilo kakve spoznaje uopće i koje smatra da se ne može doći ni do kakvih općih istina antisocijalan (grč.. antistrofe) u drami starih Grka: ples zbora. suprotna). sys. bez izrazite dramske radnje. socialis društven) suprotan društvenom poretku. lat. dviju težnji i si. anti. prijepis. scabies šuga) mn. antispastici antispektrologija (grč. antispastos) metr. pr. suprotnost između značenja dvaju pojmova ili dvaju sudova (može biti kontradiktorna. eidos izgled) farm. ret. Semiti) antisemitizam pokret kojem je cilj borba protiv sudjelovanja Židova u privrednom. sredstvo za uništavanje klica koje izazivaju truljenje. logia. 4. anti. theatron gledanje) zajednički naziv za suvremena kazališna djela čija je karakteristika samo iznošenje činjenica bez fabule. Beckett antitermici (grč. anti. skepsis dvojba) fil. anti. med. protužidovski pokret antisepsa (grč. koji sprječava truljenje antiseptik (grč. thermos topao) mn. med. 3. lat. anti. anti. spasmos) mn. predstavnici E. anti. antiseptici antisifilitici (grč. v.: "Ide ludo. u potpunosti je odgovarao prijašnjoj strofi. mn. lat. suprotnost dvaju karaktera. Ionesco. anti. anti. med. spiritus duh) fil. anti. anti. u transcendentalnoj Kantovoj filozofiji i Hegelovoj dijalektici: suprotnost prema tezi. anti. tvar koja se stvara u organizmu zbog podražaja toksina i koja suzbija njihov štetni utjecaj antiunionist (grč. antispazmodici antispazmodici (grč. lijek koji sadrži sekret štitnjače. typos) otisak. spectrum sablast) znanstveno opovrgavanje vjerovanja u duhove i sablasti antispiritualizam (grč. antitipski antitireoidin (grč. npr. sepsis trulež) kem.

sredstva protiv zubobolje antoftalmici (grč. entonner. anthrakoo pretvarati u ugljen) pretvaranje u ugljen. koralji antracit (grč. antrecen (grč. lingv. slaganje ugljenog praha ili čađe u tkiva što dovodi do njihove crne obojenosti antraks (grč. med. grafo pišem) pisanje pomoću cvijeća antoksantin (grč. anthrax ugljen. anthos cvijet. cvjetno žutilo. kvasac) kem. entrecolonne) arhit. anti. živo biće) mn. Demo- 95 anirkolon sten ili Ciceron umjesto "veliki govornik" antorgastična sredstva med. npr. prostor između dvaju stupova. paronimi. veneričnih bolesti antizimotik (gr. homonimi antonimija (grč. typos otisak. najstariji fosilni ugljen. upotrebljava se za pripremanje alizarina i drugih obojenih tvari antrešelj (lat. anthos. zyme kiselo tijesto. antonimi antonoar (fr. opasna zarazna bolest pretežito biljoždera. cvjetnjak. plava tvar u cvijeću antodontalgici (grč. dobar— loš. vapnenac obojen ugljenom antrakometar (grč. sredstva protiv očnih bolesti antografija (grč. anthrax ugljen) kem. pren. lithos kamen) min. krasta. sredstvo koje sprječava vrenje. sredstva protiv navale krvi. antonomasia drugi naziv) ret. cvat. dobiva se iz smole kamenog ugljena. orgazam antos (grč. anthologia) branje cvijeća. zoon životinja. toile. lat. žuta tvar koja se nalazi u cvijeću antoliti (grč. algos bol) mn. osobito na licu antotipoliti (grč. anthrax ugljen. intersellare sjediti između) mjesto na hrptu konja u sredini između bisaga. entoilage) fina tkanina s čipkama antocijan (grč. zbirka najljepšega antonimi (grč. nered (npr. odus zub. cvjetno plavetnilo. entonnoir) lijevak. anthos. bedrenica. anti. anthos) cvijet. kotlina. antrpilastir . riječi suprotne po značenju. usp. spolna ljubav) mn. najbolja vrsta ugljena antrakolit (grč. metron) kem. anthrax ugljen) med. geol. vrtača antonomazija (grč. u sobi). anti. anti. uopće: zbirka svakog štiva odabranog prema posebnim mjerilima i svrhama. med. Venus božica ljubavi. bjesnilo . npr. usp. lithos kamen) mn. npr. onyma ime) lingv. geol. laž—istina. C 14 H 10 . med. osip. ofthalmos oko) mn. zool. sinonimi. usp. antoliti antozoe (grč. anti. usp. udaljenost između stupova. onyma ime) mn. antrakolit antrakoza (grč. med. opisivanje kod kojega se umjesto zajedničkog imena u govoru upotrijebi vlastito ime. svojstvo suprotnoga značenja nekoj drugoj riječi. nastavak -ites) min. crni prišt. anthrax ugljen. v. med. antiseptik antoalaža (fr. okamenjeni cvjetovi ili otisci cvjetova u kamenu. složeni ugljični vodik. nevolja antrkolon (fr. razmak. anthos cvijet. anthos.. tvrd—mek i dr. antotipoliti antologija (grč. anthos. itd. osobito lirskih pjesama. xanthos žut) kem. tegoba. anthrax ugljen. lithos kamen) mn. antraksne bolesti one koje se prenose na čovjeka putem posrednog ili neposrednog dodira sa životinjama. sredstva protiv spolnih. anti. v. lithos kamen) min. zbirka odabranih. geol.antivenerea antivenerea (grč. sprava za određivanje količine ugljika antrakonit (gr. govorni ukras. ljevkasta rupa od eksplodirane mine. kyaneos zagasitoplav) kem. ljeto—zima.

anthropos čovjek. anthropos. anthropos. ljudožder. opći naziv za sve one predodžbe koje stavljaju ljudski organizam u suprotnost s cijelom ostalom prirodom i koje ga shvaćaju kao smišljen krajnji cilj organskog stvaranja i kao biće načelno različito od ostalog organskog svijeta. centrum središte) filozofski pogled na svijet koji smatra da je čovjek središte svijeta i krajnja svrha njegova razvitka antropofag (grč. klešem) prirodni kamen koji ima oblik čovjeka antropoglot (grč. logia) dio antropologije koji se bavi životom čovječanstva i njegovim zakonima proučavajući pitanje naslijeđa. anthropinos) čovječji. anthropareskeia) želja ili slabost nekoga da se dopada ljudima. očovječavanje. geografia) dio zemljopisa koji ispituje koliko prirodni položaj zemljišta na kojem ljudi žive utječe na oblikovanje ljudskih zajednica i koliko je čovjek uopće sposoban preoblikovati određeni prostor tako da bi mu mogao biti od koristi. antropocentrizam (grč. fyteia sađenje. . anthropos. glyfo dubem. podvrste su: povijesna. anthropos. anthropofagia) ljudožderstvo. psihološkog. privredna. fobos strah) strah (ili: zaziranje) od ljudi antropofonika (grč. kulturna. poznavanje čovjeka antropogonija (grč. koji se tiče ljudi. papiga antropognost (grč. povijest čovječanstva antropoidan (grč. anthropos. logos) znanstvenik koji proučava čovjeka s anatomskog. znanost o spolnom životu čovjeka antropofobija (grč. anthropos) fil. gone rađanje) postojanje čovjekom (očovječenje) antropografija (grč. rađanje) biol. sličan čovjeku (za majmune) antropokemija (grč. nataliteta. anthropos. anthropos. bios život. anthropos. stvoreno na Božju sliku i priliku. urezujem u kamen. fagein jesti) onaj koji jede ljudsko meso. npr.antropareskij a antropareskija (grč. anthropos.(grč. suprotno: teosebija antropijatrika (grč. trgovačka i politička geografija antropoglif (grč. utjecaja okoline. anthropos. historia) znanost o razvitku ljudskog roda. anthropos) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek antropobiologija (grč. latreia služba) obožavanje čovjeka. shvaćanje da je čovjek biće slično Bogu antropolog (grč. grafia) opis (ili: opisivanje) čovjeka. eidos oblik) čovjekolik. fiziološkog. anthropos. kanibalizam antropofiteja (grč. gnostes poznavatelj) poznavatelj ljudi antropognozija (grč. dio antropologije koji proučava ljudsko tijelo antropohistorija (grč. genesis) znariost o postanku i razvitku čovjeka i ljudskih vrsta antropogeografija (grč. prometna. anthropos. anthropos čovjek. kanibal antropofagija (grč. anthropos. mortaliteta itd. anthropos. također: pogled na svijet i život koji u pitanju o položaju čovjeka u prirodi vidi "pitanje nad pitanjima" ili koji polazi od stajališta da je "čovjek mjera svih stvari" antropo. rađanje čovjeka. lat. hiatros liječnik) znanost o liječenju ljudi antropinski (grč. anthropos. zemaljski antropizam (grč. gnosis poznavanje) znanost o poznavanju čovjeka. chemeia) znanost o tvarima koje sačinjavaju ljudsko tijelo antropolatrija (grč. fone glas) znanost o ljudskim glasovima 96 antropolog antropogenija (grč. anthropos. glotta jezik) životinja s jezikom sličnim jeziku čovjeka. anthropos. anthropos.

shvaćanje daje spoznaja (i oblici u kojima se ona javlja) uvjetovana ljudskom prirodom antropomantija (grč. skopeo promatram) vještina da se po crtama lica zaključi o umnim i karakternim osobinama čovjeka. anthropos. tj. biološki život. povijesti. počovječenje Boga antropomorfologija (grč. morfe oblik) kamen sličan čovjeku ili nekom dijelu njegovog tijela. s ljudskim osobinama. arheološkog i dr. metoda mjerenja čovjeka. svako rasuđivanje ili svako naučavanje koje radi objašnjenja onoga što nije čovjek (npr. tj. metron) mjerenje ljudskog tijela. 2. therapeo liječim) znanost o liječenju čovjeka i o njegovanju ljudskog zdravlja antropotizija (grč. antroponomija (grč. slabostima i dr. ponašanje životinja itd. anthropos. metron) sprava za mjerenje visine čovjeka antropometrija (grč. anthropos-morfos) sličan čovjeku. v. fiziognomika antroposomatologija (grč. morfe. težnji i ideala. arheologije i znanosti o jeziku antropologizam (grč. obožavanje čovjeka. logia) znanost o oblicima ljud^ skog tijela . psihologije. shvaćanje po kojem je religija rezultat ljudskih nazora. anthropos. anthropos. majmun sličan čovjeku antropomorfan (gr. anthropos. anthropos čovjek. anthropopatheia) fil. antropopatizam antropopatizam (grč. morfe oblik) fil. anthropos. anthropopatheia) fil. počovječavati. osjeća i radi kao čovjek. anthropos. tj. seciranje. stajališta antropologija (grč. shvaćanje da je Bog biće koje ima sve ljudske osobine. soma tijelo. anthropo-poiia) stvaranje čovjeka antropopitekus (grč. proučavanje zakona koji vladaju u ljudskom životu. logismos) fil. sociologije. tj. anthropos. pithekos majmun) čovjekoliki majmun. anthropos. anthropos. manteia proricanje) proricanje (ili: gatanje) po čovječjoj utrobi antropometar (grč. nomos zakon) fil.) upotrebljava pojmove posuđene od prirode ili ponašanja čovjeka. anthropos. logia) znanost o sastavu i osobinama ljudskog tijela antropoteizam (grč. morfoo uobličavam) počovječiti. vrlinama. proučavanje odnosa između čovječjih udova. po Kantu: zakonodavni razum čovjeka antropopatija (grč. Bog. religiozni antropomorfizam smatra da je Bog sličan čovjeku. anthropos.antropologija 97 antropotomij a antropomorfozirati (grč. thysia žrtva) prinošenje ljudi na žrtvu antropotomija (grč. plastike) slikanje (ili: klesanje) čovjeka antroposkopija (grč. sociološkog. biće koje osjeća i želi isto kao čovjek. fizičke pojave. antropopatija antropopeja (grč. povijesnog. smatranje onoga što je ljudsko božanskim antropoteka (grč. anthropos. želja. fiziologije. 1. anthropos. rezanje ljud- filozofskog. koji ima ljudski oblik antropomorfizam (grč. Theos Bog) obogočovječenje. zamišljati i prikazivati Boga kao čovjeka. da misli. anthropos. anthropos. fiziologije. naziv koji je upotrijebio Haeckel za preteču "majmunskog čovjeka" (pitekantropa) "iz kojega se razvio čovjek" antropoplastika (grč. theke sanduk) dvorana zaslužnih ljudi antropoterapija (grč. anthropos. tome rezanje) med. njihovoj razvijenosti i drugim osobinama antropomorf (grč. anthropos. shvaćanje i tumačenje stvari i prirode prema ljudskim odnosima. logia) znanost koja proučava čovjeka na osnovi anatomije.

mat. a traje još i sad. envers. urođeni nedostatak jajnika anvelopa (fr. u hrvatskoj povijesti poznati su pod imenom Anžuvinci (vladali su u Hrvatskoj i Ugarskoj u 14. ribarski prsten anumeracija (lat. natraške. annuus godišnji) godišnja otplata duga. a lanver (fr. kalendar anuitet (lat. razdoblje u povijesti Zemlje u čijem se početku javlja čovjek. annulus palatii čit. annullare) poništiti. uništiti. st. objavljivanje. ukinuće.) aorist (grč. inversus) naličje.) zool. enveloppe) omotnica. tijelo je podložno zakonu naslijeđa. godišnji prihod.) med. uništavati. annullatio) poništenje. annumerare) pribrojiti. annualis) godišnji. annulus piscatorius čit. annuarium) ljetopis. uračunavanje anumerirati (lat. čmar. annumeratio) pribrajanje. anulus palacii (lat. annuitas. "prosvijetljenje" i "posvećenje". počinje s dijuvijalnim razdobljem. Pacifički pakt. otprilike milijun godina antrpa (entrepas) hod konja. per anum (lat.antropozofija skog tijela radi znanstvenog ispitivanja antropozofija (grč. opovrgavati. u San Franciscu između Australije. sofia mudrost) fil. proglašavanje nevažećim anulirati (lat. anulus magikus (lat. a-oristos neograničen. tj. ukidati. proglasiti nevažećim anulus (lat. an-. opovrgnuti. godišnji dohodak. prelaženje nedovršene rečenice u sljedeći stih Anžu francuska plemićka obitelj (ime po istoimenoj grofoviji na donjoj Loari). završetak debelog crijeva. naučavanje čiji je začetnik Rudolf Steiner. poništavanje. opovrgnuće. anthropos. anulus piskatorijus (lat. koji se događa svake godine. ura rep) zool. potpun prestanak izlučivanja mokraće anus (lat. Novog Zelanda i SAD. lat. poništavati. uračunavati. duša sudbini koju sama stvara. na naličje anzihtskarta (njem. pribrojavati. neodređen) gram. godišnja renta anulacija (lat. Petar u ribarskom čamcu. prošlo svršeno vrijeme . Blagovijest anuri (grč.) kraljevski prsten pečatnjak. polukas anualni (lat. ukinuti. dobom kad se ljudski govor počinje razvijati. nepomična krivulja koja u svakoj svojoj točki dodiruje jednu krivulju u ravnini anver (fr. zoon životinja) geol. opkoračenje. put prema tim višim svjetovima ima tri stupnja: "pripremu".) papin prsten pečatnjak na kojem je prikazan 98 aorist sv. rujna 1951. enjambement) poet. an bez.) čarobni prsten. annunciatio) nagovještavanje. New Zeland i USA) pakt koji je sklopljen 1. opovrgavanje. antropozojsko razdobIje antropozojski period geol. kroz čmar anvarija (grč. anthropos. a koje želi "duhovnim očima gledati" te neposredno opažati i općiti s "višim svjetovima". annulus magicus čit. koji traje godinu dana anuarij (lat. i 15. uron mokraća) med. žabe anurija (grč. godišnjak. an-.) naopako. bezrepci. a duh zakonu reinkarnacije antropozoik (grč. osobito Djevici Mariji da će roditi Sina. Ansicht pogled) razglednica ANZUS-pakt (od početnih slova imena Australija. lat. v. ovarium jajnik) med. annulus) prsten. SEATO anžanbman (fr. ubrajati anuncijacija (lat. a Venvers čit.

najvažnija žila iz koje izlaze sve arterije u ljudskom tijelu. sva me- 99 apcigbild hanička postrojenja (npr. chroma boja) opt. apparatorium) odjeljak (ili: ormar) za smještaj oruđa. osme miris) bezmirisan apa (mad. braće). lat. apatao zavodim) min. prividnost. tj. odvojenost. trg. biju vat i apcigbild (njem. razmak. stan s više odjela apaš (fr. prividan (npr. veoma raširen. apathes) neosjetljiv. lažan. posredan dokaz. odvraćanje. apache) velegradski razbojnik.) otac apa (rum. sprava i si. 4. antropofobija aparat (lat. sva oruđa. odbijati (npr. aparthajd (engl. zamršen. apatetikos lažljiv) lažljiv.) aparencija (lat. uzimati pravi otisak (radi obavljanja korekture). oduzimati. apanager) dati kome imanje na doživotno uživanje. utrnulih osjećaja apatija (grč. vanjština. surovost.) zasebnost. pren. apparens) vidljiv. nemarnost. appartement) stan. apage) odlazi. ravnodušan. pretakati (vino). 3. zaziranje (ili: strah) od ljudi. smrad apage! (grč. zaključak apatičan (grč. abzihen) 1. ap-ago odvesti. abziehen svući. odvratnost među ljudima. žila kucavica aortitis (grč. glavna srčana žila. lopov. apanthropia zaziranje od ljudi) nečovječnost. apo. sive. nesvakidašnji. nemaran. stroj. dražestan apartheid čit. odrediti stalan godišnji prihod apanteza (grč. od plaće na ime otplate duga). kalcijev fosfat s fluorom. apanage. apagoge) log. veličina i si. otimač (naziv prema sjevernoameričkom plemenu Apaši) apatetičan (grč. godišnji prihod. vidan. pomoćna sredstva i dr. tisk. idi! apagoga (grč. sapa. aorte) med. neobičan. osiguran prihod apanažirati (fr. koja su potrebna za neki posao ili neku službu aparatorij (lat. koji se odnosi na sustav leća kod kojeg su tri boje sjedinjene u jednoj točki apanaža (fr. soba. kinematografa.aorta aorta (grč. apanagium) imanje dano na doživotno uživanje. jedinstven) poseban. mlitavost pokreta apatit (grč. povraćati. očit. pun draži. preslikač . zadah. apagogičan dokaz indirektan. apantesis) odgovor.) apartan (fr. dah. 2. zločinac. cijeli pribor. neke radionice. odjel. apparatus sprema. a. otakati. otići. vanjski izgled neke robe aparentan (lat. apatheia) neosjetljivost. apparatus) svi aparati nekog tehničkog poduzeća. aparatura (lat. lat. onaj koji dokazuje točnost neke tvrdnje pokazivanjem nemogućnosti ili pogrešnosti tvrdnje koja ga negira apakromatičan (grč. apart poseban. utrnulost osjećaja. oruđe) sprava. izgled. posredan dokaz. zapleten. kazališta i dr. godišnja plaća bližih vladarevih rođaka (djece. Bild slika) posebno pripremljena sličica koja se malo navlaži i naljepljuje na papir i tako preslikava. vapa) para. odijeljenošt. stanje u kojem kod čovjeka ništa ne može izazvati ni radost ni žalost (u normalnim prilikama obično nastupa zbog premorenosti mozga). očigledan. jasan. ljubičaste ili zelenkaste boje apcigati (njem. apatao. ravnodušnost. očevidan. ono što izbija iz nečega (kao plin). opovrgavanje apantropija (grč. naprava. isparivanje. upala aorte aozmičan (grč. apperentia) privid. izraz kojim se označuje politika rasne diskriminacije apartman (fr. vjerojatnost. aorte) anat. npr.

osoba ili presuda nižeg suda protiv koje apelant podnosi priziv višem sudu apelativ (lat. imenovanje 100 apercepcija apelant (lat. neškolovan apedeutizam (grč. životinja apelativan (lat.) Apeles iza slike (da bi čuo mišljenje gledalaca. zapažanje. appellans) prav. kaže se kad se osjeti da netko prisluškuje iza zida ili iza vrata) apendicit (lat. neodgojen. znači otprilike: dolje!. nazivanje. appel) poziv. ad-perceptio) fil. Apelles post tabulam (lat. znak. suprotno: antiapeks. priziv višem sudu. slaba probava apeptičan (grč. npr. zajedničko ime. prav. arex vrh. nedostatak ukusa. otisak. kalon lijepo) nepoznavanje ljepote. pozivanje na viši sud. geom. koji označava zajedničko ime. upala crvolikog produžetka na donjem dijelu slijepog crijeva. appellatus) prav. osobito: crvoliki produžetak na donjem dijelu slijepog crijeva. početak. apedeutizam apehema (grč. pozivanje.: drvo. med. ap-echema) odjek. birstnapcug apedeutičan (grč. uložiti (ili: ulagati) priziv. riječ koja označava rod ili vrstu. usp. a. appendix) med. anat. apeiros neograničen. vrh stošca. appellativus) gram. ret. shvaćanje. doziv. neprobavljivost. aperantologia) pretjerana brbljavost. beskrajan) fil. neznanje poradi slabog školovanja. onaj koji se u pravnim ili sudskim poslovima obraća. nulla dies sine linea. pozivanje. tj. crvuljka (pogrešno se kaže: upala slijepog crijeva) apendiks (lat. izdužen produžetak s površine nekog organa.apcug apcug (njem. crvuljak apepsija (grč. prauzrok iz kojega su sve stvari izašle i u koji se ponovno vraćaju (ovaj pojam uveo Anaksimander) apeks (lat. čovjek. appellare) moliti koga za pomoć. pepsis probava) med. i traži njihovu pomoć apelat (lat. bujica praznih riječi apercepcija (lat. voj. usiljena težnja za lijepim i kićenim izražavanjem apeiron (grč. a-. zbor. višim sudovima. Abzug) demonstrativni usklik uobičajen nekada i u našim krajevima (osobito na račun vlasti za vrijeme Austrougarske Monarhije). u mačevanju: kratak i oštar udarac naprijed ispruženom nogom apelacija (lat. snimak. koji pati od slabe probave aperantologija (grč. kad se bol prouzrokovana tim padom osjeti na suprotnoj strani apeirokalija (grč. appellare. nakon nižih. apaideusia) nenaobraženost. astr. appellatio) viši sud (između prvostupanjskog i kasacijskog suda). paideo odgajam) v. appendix) dodatak. nomen appellativum) gram. šiljak) kapa starorimskih svećenika (u obliku stošca). a-peptos neprobavljen) neprobavljiv. znak za dužinu ili naglašavanje nad samoglasnikom apel (fr. suprotna pukotina na povrijeđenoj kosti (kontrafisura). gram. suprotno djelovanje pada. neupućenost u ono što je lijepo. pozivati se na nešto. točka na nebu u čijem se smjeru vrši gibanje Zemlje ili Sunca. rod. vrstu apelirati (lat. dopuna. žalba višoj vlasti. obraćati se (ili: obratiti se) prizivom višem sudu. jasno shvaćanje . usp. prilog knjizi ili djelu. apedeuzija apedeuzija (grč. paideutikos odgojni) nenaobražen. a-. uložiti (ili: ulagati) protest Apelles starogrčki slikar za koga se pričalo da je tako vjerno naslikao grožđe da su ga ptice došle zobati. apeiros neiskusan.

pyren koštica) bot. prohtjev. aperitivan aperiodičan (grč. jasno shvatiti sadržaj neke predodžbe i time je staviti na pravo mjesto u svijesti aperijencije (lat. appetentia) čežnja. simbol zemljoradnje apistija (grč. a-petalos) bot. med. aplanazija: nepostojanje sferne aberacije aplanirati (fr. npr. cultura uzgoj) pčelarstvo apireksija (grč. apis pčela. pčela Apis mit. slobodan od njihanja. crn. zagladiti . a-. gen. dicere govoriti) električna naprava koja mjeri zvučne frekvencije što ih odašilju pčele u košnicama i tako pokazuje kad će početi rojenje pčela (frekvencija od 260 do 300 titraja označuje početak rojenja) apijarij (lat. sredstvo za čišćenje. žudnja za nečim apetitivan (lat. appetitus) prohtjev za jelom. linkejoskop aplanatičan (grč. rta. bez latica apetencija (lat. lat. aperijentan aperkat (engl. pomoću kojih se jedan predmet shvaća. t. nagon. dovesti u red. težnja. uvidjeti. a-. planao) opt. otkloniti smetnje. bez (sferne) aberacije. požuda. apurement) trg. sklonost. na dijafragmi za prolaz jednjaka. arex. konstruiran 1866. a-. otvor. a-. opt. aperire otvoriti) med. upper gornji. apiarium) pčelinjak apikalan (lat. npr. apex. ovjeravanje. osjećaj gladi. spoznaje i tumači apercipirati (lat. zaključak. naklonost apetit (lat. stari su ga Egipćani štovali kao božanstvo. pyr) med. koji se ne klati oko svoga ravnotežnog položaja aperitiv (lat.apercipirati predmeta pomoću zapažanja. žudnja. odnosno mišljenja. periodos) fiz. industrijalcu Nicolasu Frangoisu Appertu. apikalni glasovi glasovi koji se proizvode vrhom jezika (d. rtni. oni činovi zapažanja. appetitivus) željan. provjeravanje računa apis (lat. a-. aplanir) poravnati. a-planao lutam) fotografski objektiv koji nema sferne aberacije. a-pyros. u boksu: udarac šakom odozdo prema gore apertizacija (prema fr. želja. rt) koji se tiče vrha. kao složena leća.) anat. v. ad-percipere = zapaziti. aperijencije aperijentan (lat.. appetitio) težnja za čim. 1750— 1541) postupak konzerviranja namirnica grijanjem do vrenja apertura (lat. pyr vatra) 1. apistia) nevjerovanje. rupa. aperijens aperijens (lat. mn. apex. zapažati. požudan. bez groznice apiričan (grč. sveti bik. vršni. apereins) koji potiče volju za jelom. pyr vatra) med. apeiria) neiskustvo apirman (fr. jasno shvatiti. siguran od vatre apirija (grč. zaslona na optičkim uređajima apetalan (grč. apis pčela. apices juriš) mn. rakija ili drugo piće kao sredstvo za otvaranje apetita aperitivan (aperire otvoriti. težnja za čim apeticija (lat. pohotan 101 aplanirati apices juriš (lat.) zool. otvor. a. aperientia) mn. bez lišća. sumnja aplanat (grč. pravničke dosjetljivosti apicitis (lat. stanje bez groznice. cut udarac) šport. koji nema koštice apiretičan (grč. bolesnikovo stanje između napadaja povratnih groznica apireničan (grč. gen. apicis vrh. n) apikultura (lat. s bijelom pjegom na čelu. bez visoke temperture. odnosno mišljenja. apicis vrh) upala plućnih vršaka ("lungnšpickatar") apidiktor (lat. aperitivum) sredstvo koje potiče volju za jelom. nezapaljiv. volja za jelom. aperitivus) v.

popis imetka. odrediti ročište. ukras na haljinu. usp. gram. probni govor. beznošci apodija (grč. apunto apoentirati (fr. a-. npr.aplaudirati aplaudirati (lat. prišiti. npr. prikladan. brižljivo izučavati. posljednji dio složene rečenice. log. sravniti račun s trgovačkim knjigama apofaza (grč. pravilan položaj prstiju pri sviranju aplomb (fr. obraćati veliku pozornost na nešto. glasno odobravanje. prionuti na neki posao. asertoran.) težina. staviti. rađanje bez nogu. lijek. koji se može lako namjestiti. sitan novac za izravnavanje računa. samouvjerenost. koštana izraslina. pohvala aplazija (grč. beznožni vodozemci. applicativus) v. drskost. algos bol) bol (ili: tuga) za zavičajem apodi (grč. metnuti. pus noga) koji nema nogu. a-. applicatio) način izvođenja. unijeti. beznožan apodemialgija (grč. applicare) namjestiti. brinuti se. uporaba vanjskih sredstava. natrag apodan (grč. zool. uspravno držanje. mjenica koja izmiruje neki dug ili duguje određenu svotu. papirnata novčanica kao sredstvo plaćanja u platnom prometu. apodeixis) prikazivanje. neoboriv. apo) predmetak u složenicama sa značenjem: od. nedostatak nogu od samog rođenja. plaćati. upotrijebiti. mat. povjerenje u vlastite snage. samopouzdanje. plasis oblikovanje. pneo dahćem) med. živo odobravati aplauz (lat. applicatura) glaz. za razliku od prvog dijela (protaze). pus noga) med. appoint) bank. izlaganje. važnost. stavljanje. bezuvjetan. pljeskati u znak odobravanja. kraći ili duži zastoj u disa- 102 apofiza nju zbog poremećaja centra za disanje apo. podos noga) mn. med. primijeniti. drugi. mladica. zavoj. a. apofasis) davanje savjeta. opet. applausus) pljeskanje u znak odobravanja. jednog materijala na drugi (čipke na tkaninu). a-. nepobitan. izdanak) med. apodeiktikos) koji dokazuje. apodiktičan sud log. poravnati se u nečemu. svaka. poricanje. priljepljivanje. uobličenje) anat. beznožnost apodiksis (grč.(grč. hrabrost apneja (grč. dati. applicare) objašnjavanje teorijskog pitanja pomoću praktičnih primjera. primjenjivanje. a-. neoboriv dokaz apodiktičan (grč. tapšanje. applicans) v. osobit razlog za neki hrabri postupak. pus. ali tako da ne izgleda da se to želi. raz-. aplikativan aplikacija (lat. primiti nešto s bučnim odobravanjem. okomitost. osobito na završetku zgloba cjevastih . ucrtati aplikabilan (lat. utiskivanje. pljesak. kandidat aplikata (lat. neminovan. prilijepiti. applaudere) tapšati. nedostatak ili nedovoljna razvijenost organa ili više njih aplicirati (1. završnica apoen (fr. applicabilis) primjenjiv. osobito u vojnim znanostima aplikatura (lat. npr. inventar apofiza (grč. apodosis) ret. nedisanje. aplikabilan aplikatorika (lat. sud koji izražava logičku nužnost. pren.: "U istostraničnom trokutu moraju sva tri kuta biti jednaka". appointer) odrediti plaću. applicata) treći pravac u koordinatnom sustavu aplikativan (lat. primjena. npr. problematičan modalitet apodoza (grč. dokazivanje. oblog: marljivost aplikant (lat. apodemia boravak u tuđini. smjelost. apofysis izraslina. osobito inozemna^ mjenica.

misao. zagonetan. 2. prisutnost jedne rude u nekoj drugoj u obliku grane ili korijena (ramifikacija). a misaon. apo-grafo) prijepis. sentencija apoftegmatičan (grč. oba izraza su iz Ptolemejeve astronomije. potpun prestanak neke bolesti. fil. tajanstven. Apokalypsis) 1. kod žabnjaka) apokartereza (grč. Otkrivenje. rat. posljednja knjiga Novog zavjeta. istraživači Otkrivenja. apo-kalypto otkrivam) u duhu ili stilu Apokalipse. koja se pripisuje apostolu Ivanu. s kosti spojena koštanom masom (usp. gameo ženim se) zool. apo.od Jupiter gen. apofize mn. u obliku simboličkih slika i čudesnih vizija. apokatharsis čišćenje) med. apo-kartereo ubijam se glađu) svojevoljno suzdržavanje od jela. u dogmatskom smislu: obraćanje svih ljudi u Kristovu vjeru i njihov ulazak u vječno blaženstvo. apo od. astr. mračan. razmaka apojovij (lat. točka na putanji Mjeseca u kojoj je on najudaljeniji od Zemlje: također: najveća udaljenost Sunca od Zemlje u afeliju. pitagorejci) . razmnožavanje bez oplođivanja kod kojega se razvoj vrši samo pomoću jedne vegetativne stanice. povratak u isti prividni položaj. vraćanje zdravlja. točka na putanji jednoga od Jupiterovih satelita u kojoj je on najudaljeniji od Jupitera Apokalipsa (grč.. to jest Otkrivenju (13. duhovit. kapnos dim) med. istopis izvornog dokumenta apohometrija (grč. apokaliptični konjanici četiri simbolična lika iz Apokalipse (6. suprotno: perigej. apojovium. epifiza). Jov.apoftegma kostiju. a ne Sunce (usp. naučavanje o vraćanju svih stvari i o konačnom ulasku u carstvo nebesko čak i grješnika (palingenezija). pojava primijećena kod najnižih jednostaničnih životinja apogej (grč. apo-kalypto otkrivam) oni koji vjeruju da Apokalipsa ili Otkrivenje sadrži proročanstvo o budućem ispunjenju i ostvarenju Božjega kraljevstva. naučavanje o vječitom ponavljanju stvari (Heraklit. vjerski zanesenjaci apokaliptika (grč. budućnost Božjeg carstva i dolazak obećanog Mesije apokapizam (grč. plod iz jednog cvijeta s više slobodnih tučkova od kojih se svaki razvija u po jedan plodić (npr. apo.18). danas se upotrebljavaju samo u odnosu na Mjesec apograf (grč. ozdravljenje. apofthegmatikos) u obliku duhovite izreke. afelij). med. apo-katastasis vraćanje u prijašnje stanje) vraćanje u prijašnje stanje. Jovis) astr. jedan od najdragocjenijih dokumenata i izvora za povijest prvih dana kršćanstva u kojem se govori o dolasku Antikrista i dr.1-8): kuga. poslovica. dimljenje kao zaštita od zaraznih bolesti. apoche udaljenost. geol. žice koje održavaju vezu između intruzivnih masa iz kojih izbijaju apoftegma (grč. metria) mjerenje udaljenosti. apofthegma) kratka i duhovita izreka. sufumigacija apokarpija (grč. grč. stoici. apokaliptični broj mistični broj = 666 u Apokalipsi. min. apo-kalypto otkrivam) grana kasnije hebrejske književnosti koja hoće prikazati. apo-gaion) astr. kratak. sentenciozan apogamija (grč. tj. glad i smrt apokaliptičari (grč. svojevoljna smrt od gladi apokatarza (grč. čišćenje probavnih kanala apokatastaza (grč. kad se još smatralo da je Zemlja središte. religijski pravac koji sve pojave tumači kao neko proroštvo o svršetku svijeta 103 apokatastaza apokaliptičan (grč. apo-karpos plod) bot.

odgovorim) 2. sličan orguljama. obrambeni govor ili spis u korist nekog čovjeka ili naučavanja apologizirati (grč. apologetikos) onaj koji govori ili piše obranu. držati obrambeni govor Apolon (grč. sparivanje) zool. glazbe. spis ili govor apologetika (grč. izostavljanje posljednjeg slova ili sloga neke riječi apokopirati (grč. osobito: branitelj kršćanstva od nevjerničkih i židovskih napada apologetičan (grč. osoba koja je izgubila svoje državljanstvo. apokrino izlučujem. lažan. koji pomaže izlučivanje i izbacivanje suvišne tekućine apokriza (grč. apolambano zadržavam. odvajanje Apolo v. a nije dobila državljanstvo neke druge države apolitoza (grč. apolitho skameniti) geol. rječitosti itd. na franačkom dvoru: titula najvišeg svećenika koji je istodobno bio i vrhovni starješina dvorske kancelarije apokromat (apo. apo-krinomai obavijestim. apo-lysis odvajanje) med. apolis. otkrivene. branitelj. sumnjiv. Apollon) glazbeni instrument. odgovor. apologema) obrana. razmnožavanja bez . poučna pričica. izostanak) neke organske funkcije. mixis miješanje. NASA apolog (grč. apo-klao slomim) med. podmetnut. prestanak. titula biskupskog. apokrifni spisi spisi ili knjige koje Crkva ne priznaje kao prave (za razliku od kanonskih). apo-krino izlučujem) med. Apollon) glaz. poezije. med. osobito rimskog izaslanika na carskom dvoru u Carigradu. apolepsis zadržavanje. skraćivati apokrifan (grč. izmišljena priča kojoj je cilj predočavanje neke moralne istine ili pouke apologema (grč. lijep. disanja. apo-kopto odrežem) skratiti riječ na kraju izostavljanjem jednog glasa ili više glasova. također: djela nepoznatih pisaca apokrifi (grč. Apolon. prijelom kosti apokopa (grč. mračan s obzirom na svoje podrijetlo. apolonikon (grč. vrsta fortepijana napravljena u Darmstadtu apolonski koji je na Apolonov način. koji izlučuje. apologeomai branim) teol. spisi ili knjige čije je pravo podrijetlo tajanstveno. sprječavam) med. tj. harmoničan. usporedba u priči. kanonske apokritičan (grč. obranjena točka apologet (grč. rješenje apokriza (grč. govora. znanost o tome kako treba braniti vjeru.apoklazma apoklazma (grč. apo-krinomai) "onaj koji treba govoriti i odgovarati. glazbeni apomiksija (grč. izbacivanje (ili: izlučivanje) suvišne tekućine iz tijela apokrizijar (grč. apologos priča) poet. apologia) obrana. skratiti. osobito kršćanski nauk apologija (grč. pulsa 104 apomiksija apolid (grč. umjetnički. napravljen 1828. v. koje nisu prave. pretvaranje u kamen apoliza (grč. u Engleskoj apolonion (grč. apo. apokope odrezivanje) gram. od IV. npr. chroma boja) opt. okamenjivanje. sin Zeusa i Latone. apolidos koji je bez zavičaja ili bez domovine) prav. izdvajam) 1. st. skladan. apo-krypto skrivam) nesiguran. npr. bog sunca. apologeomai) koji ima karakter obrane. zauzimati se za. apologeomai) braniti. nepravi. objektiv za mikroskope koji otklanja kromatsku i sfernu aberaciju jer zrake triju boja skuplja u jednoj točki apolepsa (grč. prekid (ili: smetnja. apo-krypto skrivam) mn. poremećaj. liječništva. Apollon) mit. odluka. plan američke ustanove za svemirska istraživanja.

aporetikos) onaj koji sumnja. metoda da se problemi prije njihovog teorijskog obrađivanja i nezavisno od mogućih rješenja sami u sebi ispituju. apo-stema čir.aponeuroza oplođivanja putem partenogeneze ili apogamije aponeuroza (grč. aporeo biti u dvojbi. imanje doneseno u brak aporema (grč. a da se pritom ne želi pod svaku cijenu doći do njihovog rješenja. doprinos jedne osobe nekom poduzeću u stručnoj spremi. odmetnuti se. sfragis pečat) lik urezan u prsten kao pečat aposiopeza (grč. aporema aport! (fr. skeptik 105 aposterioran aporetika (grč. spokojstvo apopleksija (grč. zagnojavanje apostematozan (grč. sumnjiva (ili: dvojbena) stvar aporizma (grč. aporeo) v. lat. apostasia) odvajanje. aporeo u zabuni sam) sumnja. apoplesso udarcem oduzmem) med. sklon moždanoj kapi. teškoća. bespomoćnost. a posteriori . nedopušten aporetičar (grč. načela apostemacija (lat. apoplexia) med. duboka nesvjestica. sastavljena je od vezivnog žiličastog' tkiva aponija (grč. iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (pluća. aporizma aporematičan (grč. apoplesso udarcem oduzmem) med. donesi! (kod dresiranih pasa) aportirati (lat. apoplektični habitus tjelesna građa sklona moždanoj kapi apoplektičar (grč. otpadništvo. srca ili mozga). apopsycho izdahnem) izdisanje. odmetnik od pravog naučavanja ili prave vjere. živac) anat. apportare. osobito kršćanske apostazija (grč. da se nepojmovno od pojmovnog odvoji. odmetanje. apporte) daj ovamo. usp. težak zadatak. mišiće. ispuštanje duše. sličan moždanoj kapi. prav. zavisan od iskustva. nejasan aporeta (grč. osobito kod dresiranih pasa aposfragizma (grč. aporia) zbunjenost. neuron žila. prešutkivanje. stvoren na osnovi iskustva. aporos neprohodan) fil. apporter) donijeti. gnojan aposterioran (lat. aporema. apport prinos. težak za razumijevanje. aponia) bezbolnost. gnojenje. poput navlake. a-poreutos) zabranjen. koji se gnoji. osobito od kršćanske vjere ili Crkve apostazirati (grč. nejasnoća: logična teškoća. nepokretnoj ili pokretnoj imovini. ali ne u gotovom novcu. snošljivo stanje. prinositi. zatajivanje misli. odvojiti se od pravog naučavanja ili vjere. bjeličasta čvrsta i jako otporna opna koja obavija. apo. apostateo otpadam) otpasti. apo-siopesis zanijemljenje) ret. obamrlost apor (fr. prekidanje govora npr. kolebati se. onaj koji je sklon moždanoj kapi apopsihija (grč. odreći se vjere. lat. stvari zabranjene za izvoz. zdravlje. a posteriori) fil. ulog) trg. logička teškoća. "Ja ću tebi !" apostat (grč. donositi. apostematosus) koji ima oblik čira. apostematio) med. "vještina" raspravljanja o problemima. apo. a-poreutos neprohodan. apostata) otpadnik. neprolazan) mn. dvojbeno pitanje: dopuštanje dvaju suprotnih sudova u dvojbenom pitanju. fr. apoplektična sredstva sredstva protiv moždane kapi. da se teškoće i proturječnosti danih fenomena radi njih samih ističu aporija (grč. aporeo u zabuni sam) zagonetan. redovito praćen onesvješćivanjem apoplektičan (grč. apostates. roba zabranjena za izvoz aporetičan (grč. med. skupine mišića i cijele udove.

naučavanja. npr. skloniti.apostil apostil (lat. veličati apoterapija (gr. apo-strefo odvratiti. apostolos) sustav neograničene crkvene vlasti apostolik (lat. ukoriti. ili nekoj stvari. sačuvati) ljekarna. 1. figura u kojoj govornik ili pisac iznenadno zastane u svom izlaganju i obrati se nekoj osobi. apotemno odsijecam) mat. 106 apotoma zbijanje protoplazme i klorofilnih zrnaca na staničnim zidovima susjednim s drugim stanicama. apo. apostolat (lat. papinski. onaj koji širi neko naučavanje. bot. dodatak nekom pismu ili povelji. znak kojim se obilježava daje jedan samoglasnik ispušten (') apostrofa (grč. ukidanje. pren. papinska vlast apostolicitet (lat. kem. zvanje propovjednika vjere. apostolatus) propovijedanje (ili: širenje) vjere. apo. apotithemi odvojim. koji odgovara naučavanju apostola. tj. apostolska stolica (lat. 2. apostolsko dostojanstvo. grditi apotanazija (grč. trgovac lijekovima apotema (apo-tithemi) geom. apostolos poslan) poslanik. osnovao ju je apostol Petar apostrof (grč. ukinem) lingv. gubljenje glasa apotoma (grč. sedes apostolica) papinska stolica u Rimu. Poslanice i Otkrivenja apostolski (grč. apothesis odvajanje. veličanje apoteozirati (grč. apotheosis) uzdizanje umrlog junaka ili velikog čovjeka do božanstva. kutija u kojoj se drže lijekovi. apostrofe odvraćanje. apostillator) pisac bilježaka sa strane ili ispod teksta apostilirati (lat. apostilus) oproštajno ili otpusno pismo. suglasnost prave Kristove Crkve s čistim naučavanjem apostola apostolicizam (grč. skidanje. figura kojom se netko obraća nenazočnim osobama ili stvarima koje zamišlja kao žive 3. thanatos smrt) potpun prestanak života. osloviti nekoga življim. linija okomito povučena iz središta pravilnog višekutnika na jednu njegovu stranu. obožavanje. ukor. propovjednik kršćanstva. označiti apostrofom da je u nekoj riječi ispušten samoglasnik ili suglasnik. pren. pren. apostolos) koji potječe od apostola. apotheke. bilo nazočnoj ili nenazočnoj. nesumnjiva smrt apoteka (grč. Djela apostolska. grdnja apostrofirati (grč. razlika između dviju veličina mjerljivih samo tako da se kvadriraju. neotopiv talog koji se stvara u biljnim ekstraktima izloženim zraku apoteoza (grč. 4. okrenuti) gram. bilješka (ili: primjedba) sa strane ili ispod teksta apostilator (lat. therapeia) med. Kristov učenik. skinem. kućna. trgovina lijekovima. oduševljen pobornik i borac za pobjedu neke znanosti. apostillus) pisati (ili: praviti) bilješke sa strane ili ispod teksta apostol (grč. glaz. Theos Bog) uzdizati do božanstva. putnička apoteka apotekar (grč. apostolicitas) teol. apo. apotithemi ostaviti na stranu. apotheke) ljekarnik stručna osoba koja priprema lijekove po liječničkim receptima. obožavati. u govoru odjednom se obratiti kome ili čemu. razlika između cijelog i sljedećeg polutona . bogoslužna knjiga koja sadrži djela apostolska. potpuno izliječenje. apostolicum) zajednički naziv za apostolske spise Novog zavjeta. preporuka priložena uz pismo ili molbu. otklanjanje) ret. apostrofos) gram. ideje i si. oštrijim tonom. produženje liječenja i nakon bolesti apoteza (grč.

appositivum) gram. nakon naše smrti može doći što hoće. nedopustiv priziv. approbatio) odobravanje. apodando (tal. apelacio frivola (lat. naknadno dodana pridjevska oznaka. sjajnost itd. neprihvatljiv priziv appellatio temeraria čit. apelacio temerarija (lat. odobrenje. koji stoji kao dodatak appassionato (tal. usrdna molba apres nous le deluge čit. s mnogo osjećaja appellatio admissibilis čit.) glaz. beznačajan i ništavan priziv appellatio inadmissibilis čit. pohvala. apelacio inadmissibilis (lat. apprecari. pravilan omjer u građi nekog glazbenog instrumenta aprioran (lat. povoljan sud o nečemu. apprecatio) preklinjanje. propušten.) glaz. igrač koji u igri dolazi poslije drugog igrača. apođatura (tal. appretiatio) određivanje cijene. slivanje tonova apraksija (grč.) prav. predudar. npr. biskupovo dopuštenje da svećenik ispovijeda i propovijeda . a prva ju je navodno izrekla markiza Pompadour) apres-souper čit. večernje sijelo. pristanak. koža. djevojčica Antonija. predodžba.) nakon nas potop. nas se to ne tiče. vučeno (u sviranju). a priori) fil. ocjena. strahovanje. moj apre aprecijacija (lat.) prav. nepromišljen priziv appoggiando čit. apre nu 1' deliž (fr. vrijednosti nečemu. apelacio dezerta (lat. apres) poslije. glaz.) "poslije večere". kao imenica. vezivanje. hapšenje. appoggiato appoggiato čit. tj. npr. zabrinutost aprekacija (lat. appositivus) gram. apraxia besposlenost) psih. sliveno appoggiaura čit. zatvor. zakasnjeli priziv appellatio frivola čit. pro- 107 aprobacija cjena. strasno. pridjev koji stoji uz imenicu kao atribut. appreter) dotjerati (ili: dotjerivati) razne tekstilne materijale tako da dobiju izgled i svojstva boljih. pojam. ili svojstva koja im daju veću vrijednost koju ti proizvodi dobivaju ovakvim dotjerivanjem. apponere priložiti. krzno) dobivaju izgled i svojstvo bolje robe (glatkoću.) prav.apozicija apozicija (lat. zatim.) prav. da se tiska knjiga. v.) prav. tj. grad Split apozitiv (lat. sjajnost). nošeno. apre supe (fr. appositio) gram. papir. poimanje sadržaja neke predodžbe. nesposobnost izvođenja nekih običnih pokreta i točnog shvaćanja značenja nekih stvari bez postojanja oduzetosti (paralize) apre (fr. appreter) rad oko dotjerivanja i popravljanja kojim neki industrijski proizvodi (tkanine. glavno daje nama sada dobro (uzrečica iz doba pred francusku buržoasku revoluciju. sastanak ugovoren kasno navečer apretirati (fr. npr. priznavanje nekome sposobnosti za nešto. priziv koji se može dopustiti ili prihvatiti appellatio deserta čit. apre tura (fr. imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i slaže se s njom u padežu. a priori apriorizam (lat. strah. a priori) filozofijski pravac koji prima nešto a priori. bilo u teoriji spoznaje bilo u etici aprobacija (lat. dati im glatkoću. suzdržano. neosnovan priziv. vezano. tj. dopustiv i prihvatljiv priziv. razumijevanje. apođato (tal. apelacio adminisibilis (lat. uzimanje u posjed. npr.) glaz. procjenjivanje.: Dijete bolesno mora ležati apozitivan (lat. ocjenjivanje aprehenzija (lat.) glaz. dopuštenje. apprehensio) fil. prav.

approximativa) točka zbližavanja. približno pronalaženje korijena. uskladiti aprovizacija (lat. pohvaliti. appropriatio) prisvajanje. mliječnih prerađevina i dr. približna ocjena. gnojna upala tkiva. u (Descartesovom) koordinatnom sustavu: mjerni broj (+ ili —) udaljenosti bilo koje točke u ravnini do ordinatne osi. približavati aproprijacija (lat. npr. apscisa (lat. gonoreje. med. a mazga je ispod njega pobjegla). u srednjovjekovnoj crkve- . approbator odobravatelj) osoba koja vrši stručan pregled i odobrava puštanje u promet proizvoda u znanstveno-istraživačkim zavodima. a-providere) opskrbljivanje životnim namirnicama aprovizionirati (fr. appropinquare) približiti. udaljavati se. dakle afel i perihel za planet ili neki komet te apogej i perigej za Mjesec. osobito boravak irskih posjednika izvan Irske (apsenteri) apsida (grč. apsis. approvisionner) opskrbiti životnim namirnicama Apsalom (hebr. brašna. metastatični apsces zagnojenost koja se pojavi daleko od mjesta prvobitne oboljelosti. koji izražava odobravanje. med. povoljno ocijeniti. approximitas) približnost apropinkvacija (lat. prisvojenje. astr. otkidanje. approximatio) približnost. abscissio) odsijecanje. approximare približavati se) približiti. vina. pod apsentizam apsentizam (lat. ubrizgavanjem mlijeka radi liječenja sepse. prema biblijskoj priči pobunio se protiv oca i bio ubijen (bježeći na mazgi pred progoniteljima zapeo je dugačkom kosom za hrastovo granje. abscissa.aprobativan aprobativan (lat. (žita. odvojiti. 2. absenters) mn. ocjenjivanje otprilike aproksimativa (lat. prelaziti u gnoj. appropinquatio) približavanje. prisvajati. ret. udaljiti se. jedna od dviju točaka na eliptičnoj putanji nebeskog tijela u kojoj se ono nalazi na najvećoj odnosno na najmanjoj udaljenosti od tijela oko kojeg optječe. gnojni čir. dodirna točka aproksimativan (lat. zagnojavati se apsces (lat. tj. simbol lošeg sinovskog ponašanja apscedirati (lat. prilagoditi prema čemu. približavati aproksimitet (lat. absens. progresivne paralize itd. approbativus) odobravan. absentism) odsutnost iz mjesta kome netko stvarno pripada. fiksacijski apsces zagnojenost izazvana namjernim kemijskim podražajima. mat. udaljen apsenteri (engl. abscindere otrgnuti. poljoprivrednim dobrima. aprobativan aprobirati (lat. kemijsko spajanje dvaju tijela pomoću trećega aproprirati (lat. približno izračunavanje.) aprobatoran (lat. abscessus) odlazak. approbare) odobriti na osnovi prethodnog ispitivanja. linea. approximativus) približan aproksimirati (lat. approbatorius) v. osobito nekog trenutka ili događaja apropinkvirati (lat. apscisna osovina pravac koji obično zauzima horizontalan položaj apscisija (lat. dopustiti. odvajanje. odvajanje. abs-cedere) odlaziti. apscisni pravac pravac koji je uzet radi određivanja položaja neke točke ili osobina jedne krivulje. absens) odsutan. priznati nekome sposobnost za nešto aproksimacija (lat. v. engl. otići. apsidos svod) 1. appropriare) prisvojiti. prekidanje apsentan (lat. tvornicama itd. Absalom otac mira) jedan od sinova hebrejskoga kralja 108 apsida Davida. aprobatoran aprobator (lat. odsjeći) geom. prilagođavanje.

fil. oslobođenje. za vrijeme sekunda. npr. relativ apsolutizam (lat. pomilovanje apsolut v. vječno i nepromjenjivo (idealistički: Bog. bezuvjetno. bezuvjetan. progutati. za vinograd i si. apsolutne mjere koje imaju za osnovne jedinice centimetar. apsinthion) bot. apsidiola. apsolutni alkohol kem. neprisebnost. uvjeta. otpusni apsolutorij (lat. neuvjetovanost. materijalistički: tvar). usisavati. absolutorius) koji oslobađa. razrješnica aps6lvent (lat. u filozofiji religije: apsolutno biće. neogrančena vladavina jednog čovjeka apsolutizirati (lat. ovladati. savršeno. broj. apsyhia) nesvjestica. npr. čisti alkohol. absolvere završiti. osobito onih koje su građene u romanskom stilu apsidiola (lat. gorka rakija apsintizam (grč. gram i sekundu. neograničenost. polukružni dijelovi crkava. vrijednost bez obzira na znak + ili —. osobito u crkvama romanskog stila apsidna linija astr. osloboditi od (grijeha ili krivnje). završiti. absorbentia) mn. tj. absolutus) bezuvjetnost. prvi. absolutum) činiti. potrošiti. samovolja. Bog. absolvere razriješiti) gram. u aposolutnom smislu apsolutno (lat. bez obzira na njegov obujam. sredstva koja upijaju vlažnost iz drugih tijela apsorbirati (lat. obuzimati. supr. v. ab-solutus) slobodan od svih odnosa (ili: obveza. fiz. ab-sorbere) usisati. pril. neprisustnost duha. neograničeno. samovlašće. učiniti nešto apsolutnim. obuzeti. relativitet apsolutoran (lat. duh. ab-solvere odriješiti) razriješiti. absolvere završiti) osoba koja je provela na sveučilištu ili nekoj drugoj visokoj školi propisano vrijeme i time stekla pravo na polaganje završnog (diplomskog) ispita apsolvirati (lat. svjedodžba da je netko stekao pravo na polaganje završnog. apsolutna temperatura ona čija se nulta točka nalazi na —273°C apsolutist (lat. indikativ. apsolutna težina težina tijela koja se dobiva običnim mjerenjem. apsinthion) med. neuvjetovano. neuvjetan.: relativnost. razumijevati. oblik vladavine kod koje vladareva vlast nije ograničena ustavom. fil. suprotno: relativno apsolutnost (lat. nego samo za jednu. diplomskog ispita. 2. oslobođenje. mala zborna kapela. apsolutni sustav mjera sustav u kojem su osnovne jedinice: za dužinu centimetar. razrješni. apsolutan (lat. absolutum) 1. shvaćati ili prikazivati nešto kao apsolutno.. absolvere) pristaša ili vršitelj neograničene vladavine . agr. stvar po sebi. apsolutno tlo ono koje se ni za koju drugu kulturu ne može racionalno upotrijebiti. absolutio) oproštenje grijeha ili krivnje. ograničenja) nezavisan. apopsihija apsint (grč. upiti. rakija od pelina. čist. školu apsorbencije (lat. potpun. apsolutna vrijednost mat. apsis) arhit. sasvim za- > < noj arhitekturi: stražnji. kem.lucija (lat. apsolutno 1. jednostavno. uvlačiti u se. za masu gram. savršenost. absolutorium) razrješenje. savršen. bolest živaca kao posljedica prekomjernog pijenja apsinta apso. velika os eliptične putanje. apsolutni broj. dužina koja spaja obje apside apsihija (grč. absolvere) neograničenost. usp. trošiti. fiz. osnovni uzrok svim pojavama. upijati. koji razrješava. suprotno. im. neograničen. grč.apsidiola 109 apsorbirati apsolutiv (lat. razrješno pismo.

težak za razumijevanje. apstraktan broj mat. pranje. odvajanje. abstersio) med. sudare cijediti) prokuhana tekućina. ekstrakt nekog soka ili alkohola apstruzan (lat. absorptio. trezven apstinirati (lat. abs-trahere) odvojiti. glupost apsurdan (lat. slučajno ili nebitno. istrošenost. viši. mudrovanje. mislima i si. absumptio) trošenje. primanje u sebe (supr. odvajati u mislima. dubokouman. udubljenost u misli. spolnih odnošaja itd. nepodoban. absurdus) logički nemoguć. spolne ljubavi. radi što boljeg uočavanja i poimanja onoga što je u nečemu glavno. odustajanje od nasljedstva apstergencije (lat. misaoni. mesu. med.) dovesti do besmisla . stvaranje pojmova. absorptio) fiz. smiješan. abstergere brisati) prati.: konkretan). dubok. suzdržavanje od alkoholnih pića. fiziol. potpuna zauzetost (poslom. potpuno zaposliti apsorpcija (lat. duhanu. rastresenost. okaniti se toga apstrakcija (lat. čist. mesa. znanost čista znanost (za razliku od primijenjene). usisan apstencija (lat. posebno. abstinentia uzdržavanje) trezvenost. čist čin mišljenja. abstergentia) mn. upijanje. živjeti trezveno apstrahirati (lat. apstraktum pro konkreto (lat. čin kojim se u želucu završava probava. prolazak probavljene hrane kroz crijevnu sluznicu u krvotok. besmislica. abstinens) pristaša apstinencije. čista misao. in abstracto čit. koji postoji samo kao pojam (supr. apstinent (lat. nerazumljivost. čistiti (ranu) apsterzija (lat. nejasan. ono što je u mislima. apsterzivan apstergirati (lat. misleno (suprotno: in concreto) apstraktiv (lat. metron) fiz. ne obazirati se na to. usisavanje. ispiranje. abstentio uzdržavanje) prav. duhana. besmislenost. zatvoren. zamišljenost. abstractum) log. ad apsurdum (lat. duhana. abstractus) log. pojmovno odvojeno. uvarak apsumpcija (lat. absurditas) logička nemogućnost. abstractio) log. koji služi za ispiranje. mesa. čist pojam. neosvrtanje apstrakt (lat. emisija). grč. sredstva za vanjsko čišćenje. suzdržanost.) opći pojam umjesto stvarnog predmeta apstraktan (lat. teško razumljiv. neimenovani broj. zamišljen. besmislen. abstractivum) kem. abstractum pro concreto čit. sredstva za ispiranje rana apstergentan (lat. čista misao. zamršen apsud (lat. in apstrakto (lat. absorptivus) sposoban upiti ili usisati. opće. abstinere) suzdržavati se od alkohola. abstergens) med. teorijski. nerazumljiv. v. pren. samo u mislima. stvarati misaone predodžbe. ispirati. čišćenje (rana) apsterzivan (lat. koji čisti (ranu) apstinencija (lat. abstinens) koji se suzdržava od uživanja u alkoholu. nužno i bitno namjerno zanemarivati i ne obazirati 110 apsurdan se na ono što je u tome sporedno. spolnim odnošajima. ad absurdum čit. abstersivus) med. trezvenjak apstinentan (lat.) apsorpciometar (lat. apstraktna. od nečega apstrahirati ne voditi o tome računa. mislena imenica. rastresen. nepriličan.) u općem. abstrusus) skriven.apsorpcija uzeti poslom nekoga. izmučenost apsurd (lat. koji postoji ili je zamišljen da postoji odvojen od materijalnih predmeta. ab od. negledanje. mislen. sprava pomoću koje se određuje sposobnost tekućine za upijanje plinova apsorptivan (lat. gram. taman.

) aptrajbati (njem. prekomjerna dužina prstiju na ruci i nozi Arahna mit. arachne) med. paučinasta moždana opna arahnoidi (grč. npr. 2. žrtvenik arabatan (tur. 1700. rabatan arabeska (tal. absurdum nemoguće) v. apus. otrovna tekućina koju je navodno oko god. eidos oblik) mn. karbonat vapna. zapravo slike iz biljnog svijeta budući daje Arapima vjera zabranjivala slikanje ljudi i životinja. voda za umirivanje krvi (nazvana po otkrivaču Binelliju) aqua destillata čit. eidos oblik) zool. v. arabesco) 1. arahnoliti arahnitis (grč. arapske književnosti i dr. jako i svestrano olupavanje tijesta apunto (tal. arachne. arachne pauk.) kem. area površina) jedinica za mjerenje površina = 100 m2 ara (lat. arahnoditis arahnoditis (grč. harabi) trošan. lithos kamen) geol. Akvinikum (lat. daktylos prst) med. arahniti arahnolog (grč. pauci arahnoliti (grč. vrijedne iskopine. arachne.apsurdnost apsurdnost (lat. pohaban. pokvaren. rimskog i gotičkog stila u slikarstvu i kiparstvu aragonit min. pobijeđena Atena pretvorila ju je u pauka arahniti (grč. otrcan. upotrebljavati u govoru arapske riječi. natjecala se je u tkanju s božicom Atenom. začiniti. u umjetnosti arabotedesko (tal.) farm. arahnitis arahnoida (grč. bubama i dr. riječ uzeta iz arapskog jezika arabizirati napraviti na arapski način. ukras u arapskom stilu. ugledati se na Arape. arachne) med. sklon propasti. dotrajao. govoriti arapski. zool. npr. a-pteros beskrilan) zool. arabinoza vrsta šećera. v. dobiva se od arapske gume i nekih drugih biljnih sluzi arabist znalac arapskog jezika. arachne pauk) mn. paucima slične životinje. abschmalzen) zamastiti. akva destilata (lat.bez noge. mjenica za izmirenje nekog duga apus (grč. osobito: poznati medicinari srednjeg vijeka koji su bili pod utjecajem arapskih liječnika arabizam osobina arapskog jezika. destilacijom pročišćena voda aqua tofjfana čit. izumila neka vračara Toffana (trovala je polako i neprimjetno. ruševan. akva Bineli (lat. lat. javna i privatna kupališta i dr. geol. izraz kojim se označuje npr. apsurd apšmalcati (njem. arabicitas) bit. u baletu: figura kad plesač stoji na jednoj nozi 111 arahnolog arabicitet (lat. kamenje s otiscima morskih zvijezda. arabotedesco arapsko-njemački) mješavina maurskog.) tofanska voda. osobito vješta tkalja iz Lidije. arachne. fantastične linije u slikarstvu. upropašten. akva tofana (tal. upala paučinaste moždane opne. pa su je rado primjenjivali za "nedužno" usmrćivanje političkih protivnika) Aquincum čit. slik. zapržiti apterologija (grč. usp. bezbojan ili žućkast mineral.) oltar. arapske književnosti i umjetnosti. arachne pauk. kristalizira po rompskom sustavu arahiodaktilija (grč. aranea pauk. logos) poznavatelj (ili: proučavatelj) znanosti o paucima . abstreiben otjerati) kuh. osobitost i poznavanje arapskog jezika.) u rimsko doba naziv za grad na desnoj obali Dunava kraj starog Budima u Mađarskoj. amfiteatar. znanost o beskrilnim kukcima (paucima. hrom) vrsta raka listonošca aqua Binelli čit. ar (lat. appunto) trg.

arrangeur) obrađivač. arbitrator) sudac kojega biraju zavađene strane radi rješavanja nekog spora. pol. otporna prema biljnim bolestima (osobito se uzgaja na jugu Francuske) arancini (tal. tlaka (u srednjem vijeku) Araukanci (Arawak) nekada moćno indijansko pleme. složiti. arbitratio) procjenjivanje po vlastitom nahođenju. raspored. rok. jedinica za mjeru papira arakača (lat. orkestracija aratura (lat. pr. r^d.) mn. n. n. e. Arbeit rad. danas ih ima na području Brazila i Venezuele araukarija vrsta crnogorice. uređivati.arahnologija arahnologija (grč. spremiti. srediti. glaz.. meksička biljka iz porodice štitarki araluk (tur. Arbeit rad. obrada. svojevoljan. približan arbitrator (lat. uređenje. grč. presuda izabranog suda. spada u skupinu semitskih jezika. umijeće da se po paučini predvidi kakvo će biti vrijeme arajdati (grč. arbitralis) koji se tiče izabranog suda arbitraran (lat. najmjerodavnija osoba u spornim pitanjima (umjetnosti. Arba (lat. vrsta jake rakije od riže. mode i dr.) vrsta vinove loze. v. do 650.) antičko ime za otok i grad Rab arbajtsbiro (njem. Arracacia xanthorhiza) bot. priređivač aranžirati (fr. e. aralvk) dogradnja uz kuću. važan za izučavanje židovskih i starokršćanskih spisa. sudac u nekom sporu. izabrani sudac arbitraža (fr. neograničeni gospodar. arbitrari presuđivati kao izabrani sudac) izabrani sud. promatrač. arachne. male.) 2. napraviti sporazum aranžman (rr. aranea. suđenje izabranim sudom. razdaljina. arcus luk) 1. neutemeljen. arranger) urediti. izravnati.) rad na njivi. aramejsko pismo semitsko pismo iz kojega se razvilo hebrejsko pismo aramon (fr. prirediti. šećera ili od soka kokosovog oraha arak (lat. aranea pauk. arbiter) izabrani sudac. sređivati. nagoditi se s vjerovnicima. uživati gledajući nešto. međuprostor. logia) zool. rješavanje me- . fr. spora- 112 arbitraža zum. poslovanje pri kojem se iskorištava cijena jednakih burzovnih objekatf na raz ličitim tržištima. glavna. razmak.) arbitracija (lat. samovoljna procjena arbitralan (lat. preradba. za zapošljavanje nezaposlenih radnika arbajtsdinst (njem. opisujem) opisivanje pauka araneologija (lat. institucija njemačke nacističke vladavine koja je propisivala da svatko mora provesti određeno vrijeme na fizičkim radovima u službi zajednice arbitar (lat. izmirenje. mali hodnik. despot. radovati se. arahiologija aranžer (fr. lat. priređivati. ukusa. osušene i pošećerene naranče araneografija (lat. vremenski razmak. znanost o paucima. poravnanje. samovoljan. logia) zool. naslađivati se arak (ar. najutjecajnija. bureau ured) ured za posredovanje rada. prisutni svjedok. arbitrage. raizo odmaram se. grafo pišem. arbitrarius) koji presuđuje po osobnom uvjerenju. grč. arrangemen ^ uređitnje. oporavljam se) veseliti se. no nemilosrdno istrijebljeno od španjolskih osvajača. trg. poček Arameja stara oznaka za Siriju i Mezopotamiju aramejski jezik najrašireniji jezik u srednjoj Aziji od 300. Dienst služba) "radna služba".

ocjena. ardens) gorući. oštriji (ili: pooštren) poziv pred sud arctius jus čit. usp. polje borbe. mišljenje.) prema legendi: smokva pod kojom je vučica dojila Romula i Rema arbor vitae čit. poprište. vreli. arbor vite (lat.arbitražni posao đudržavnih sporova pomoću komisije u kojoj su. plah. presuđivati kao izabrani sudac. arkcijus mandatum (lat. botanički vrt arboriforman (lat. smjelo. obiteljsko stablo. tegoba. ardito) voj. arkcijus jus (lat. sloboda opredjeljivanja arbitrirati (lat. arbor drvo) onaj koji se bavi uzgajanjem drveća i ostalog bilja arborizacija (lat. "životno drvo". bliže (ili: preče) pravo. arrendarius) onaj koji daje zemljište u zakup . gumno areal (lat. slobodan izbor. samovolja. vojnik jurišnih odreda naoružan ručnom bombom i nožem ardito (tal. žestoko. vojsci. ardasse) trg. arena) borac u areni. arbitrari) bank. arborescere) pretvarati se u drvo. arhijatar arctior citatio čit. trkalište u cirkusu.) prav. žarki. pravo prednosti arctius mandatum čit. odrvenjavati arboretum (lat.) prav.) prav.) rodoslovno stablo. vrsta grube svile iz Smirne ardasina (fr. ardassine) trg.) glaz. arenacija (lat. usijan. tj. pooštrena zapovijed ardasa (fr. moždana masa malog mozga koja je u presjeku slična drvetu arborescencija (lat. arbor drvo. shvaćanje. prevlačeći gudalom archiiatrus Sancti Palatini (lat. cultura) uzgajanje drveća i ostalog bilja arborist (lat. trg. arbitrari) procjenjivati. silan. zažaren. arborisatio) prirodno stvaranje oblika drveta na kamenju.) površina. ugovor o davanju zemljišta u zakup arendar (lat. arboretum) škola u kojoj se uči poznavanje bilja. arbor genealogika (lat. arrenda) zakup zemljišta. srčano arduitet (lat.) anat. poprište borbe i igara u cirkusu (amfiteatru) kod Rimljana. arbitrium) presuda. slobodno opredjeljivanje arbor genealogica čit. arkcior citacio (lat. žustar. pren. rada i si. arbor drvo) tekućina za prskanje raslinja i drveća radi zaštite od zaraznih bolesti arcato čit. arduus strm) strmost. rodoslovlje Arbor Ruminalis ili Ruminalis ficus (lat.) glaz. areale) područje na kojem je raširena neka biljna ili životinjska vrsta arena (lat. suditi. sud izabranog suca.) borilište posuto pijeskom. posao kojim se traži način kako bi se najbolje izmirio dug u inozemstvu ili kako bi se najpovoljnije naplatilo neko potraživanje arbitrij (lat.) nadliječnik svetog. vatren. odrvenjenje arborescirati (lat. velika teškoća. nasad raznovrsnog bilja. arkato (tal. gradilište. arboriformis) koji je u obliku drveta. carskog dvora u starom Rimu. arenatio) med. biljni otisak 113 arendar arborni (lat. volja. revan ardit (tal. hrvač arenda (lat.) slobodna volja. i neutralni delegati arbitražni posao (lat. u tal. mijenjati (ili: razmjenjivati) domaću valutu za drugu valutu po utvrđenom tečaju arbitrium liberum (lat. arborescentia) rastenje (ili: razvijanje) u obliku drveta (kod kristala). vrsta fine perzijske svile ardentan (lat. kao drvo arborikultura (lat. osim predstavnika zavađenih strana. pren. muka area (lat. pješčana kupelj arenant (lat. rješavati po svom mišljenju i nahođenju.

arrendare) dati ili uzeti zemljište u zakup. neplaćena zakupnina. zatočenik. arrerages) mn. zapadno od Akropole u Ateni. naredba o uhićenju. određivanje gustoće i specifične težine tekućine Areopag (grč. osoba protiv koje se traži stavljanje zabrane arestatorij (lat. uhititi. obustaviti. area. modrosiva ili crnkasta boja koja se ponekad javlja na koži nakon duže unutarnje uporabe srebrnih preparata argirizam (grč.arendator arendator (lat. argyrion srebro) med. arrerager) biti u zaostatku s primanjem. uze. javno prozivanje vjerovnika (kod stečaja) arestirati (lat. bog rata. grč. novac argentum foliatum (lat. usp. zatvor arestant (lat. logia) fil. eidos oblik) umjetno srebro. argentan argentan (lat. ne biti isplaćen Ares (grč. nauk (ili: naučavanje) o vrlini. arrestans) uhićenik. Areios Aresov.) lisnato srebro argentum vivum (lat. arrestatus) prav. argyrion srebro. zadržavati. rata i ratnih užasa arest (tal. argentum srebro. Ares) mit. 3. bubrega i jetara argiroida (grč. astr. pojave kroničnog trovanja srebrom: argirijaza i degeneracije pluća. koji pripada bogu rata Aresu. staviti zabranu aretologija (grč. argirijaza argo (fr. metria) fiz. v. arrestatio) uhićenje. usp. lat. mania pomama. najstariji i najugledniji sud u Ateni čije je sjedište bilo na tom brežuljku. metron) sprava za ispitivanje srebra argentum (lat. pakvon. aretirati (fr. areola) malo. v. anat. arrestare) v. argirijaza argirijaza (grč. prsten oko prsne bradavice. sin Zeusa i Here. pakvon. pakfong. prav. metron) fiz. slobodno mjesto. argyrion) med. zatvaranje. argentum) srebro. rešt arestacija (lat. arrestum) zatvor. zaostala plaćanja. arreter) zaustaviti. hidrometar areometrija (grč. crven krug oko upaljenog mjesta. araios rijedak. Areios pagos) 1. man- 114 argo datum) prav. arrestatorium sc. zbor uglednih i nepristranih sudaca areotektonika (grč. aretirati.) živo srebro. obustavljati. arete vrlina. argyrion) med. mangupski. argentum) v. gravimetar. zaustavljati. pakvon argentometar (lat. vještina napadanja i obrane utvrđenih mjesta areraže (fr. metalna smjesa slična srebru argiromanija (grč. šatrovački govor. brežuljak posvećen bogu rata Aresu. bogatstvom argiroza (grč. mala šupljina između tkivnih snopića: med. neplaćena kamata areražirati (fr. araios rijedak. krug oko Mjeseca areometar (grč. sprava za mjerenje gustoće i specifične težine tekućine. argental. lopovski. argentum srebro) 1. simbol surove hrabrosti. arrendator) zakupac zemljišta arendirati (lat. arresto. cinka i nikla. argyrion srebro) med. osoba koja sudskim putem traži stavljanje zabrane arestat (lat. 2. zatvoriti. živa argirija (grč. tektoniki) voj. uze. ludilo) želja (ili: strast) za novcem. zakupiti areola (lat. argyrion. pren. slitina bakra. dio etike argental (lat. zadržati. kažnjenik. argot) jezik pariških ulica i polusvijeta. govor određene socijalne skupine . dugovi.

argumentator) onaj koji navodi dokaze. nautes brodar) zool. arch-egetes) vođa. način dokazivanja. usp. dokaz koji nije strogo logičan nego više prilagođen sposobnosti razumijevanja ili interesu slušatelja. popularan dokaz.) log. nemajući drugih dokaza. koji ne potječe iz starog vremena. argoter) govoriti šatrovačkim jezikom. argumentari) navoditi kao dokaz.: 'Taj prijedlog nije dobar jer je predlagač loš čovjek" argumentum ad veritatem (lat. archaios star. zaključivanja argumentativan (lat. razlog. argos nedjelatan. Argo. argot) izraz ili osobitost šatrovačkog govora argument (lat. argumentum) dokazno sredstvo. pren. usp. pažljive. potkrijepljen dokazima argumentirati (lat.) dokaz koji proizlazi iz općepriznatih i znanstveno utvrđenih istina argumentum baculinum čit. npr. neradan. dokazni argumentator (lat. plemeniti (inertni) plin bez boje. napisan ili prilagođen ukusu ili duhu starog vremena. čuvar Zeusove ljubavnice Ije koju je Hera pretvorila u kravu. koji obrazlaže. u običnom pisanju i govoru. dugotrajan i opasan pothvat argotirati (fr. dokazuje nešto silom argumentum e consensu gentium čit. lako 115 arheget razumljiv. sin Zeusov i Niobin. kripton. koji zaista potječe iz starog vremena. obrazlaganje. tj.argon argon (grč. govoriti jezikom koji ne razumije svatko argotizam (fr. argumentosus) bogat razlozima. starinski način izražavanja arhaizirati (grč. 2. archaios star) gram. Argos. argumentum bakulinum (lat. po Zeusovoj zapovijedi ubio gaje Hermes. atomska težina 39. nautes brodar) mit. archaismos) gram. zaključivati. obrazloženje). zaključivanje. upotrebljava se za punjenje žarulja i daje sivkastu svjetlost. dokazivati. obrazlagati argumentum ad hominem (lat. stooki div. koji zaključuje. već na osobinama ili položaju onih koji je iznose. tj. zaključivanja. mirisa i ukusa. znak Ar. uhoda. vrsta glavonožaca Argonauti (grč. npr. nautes) povijest pohoda Argonauta u Kolhidu. 2. redni broj 18. otkriven 1894. upotrebljavati u govoru i pisanju arhaizme arhajski (grč.) dokaz batinom. starogrčki junaci koji su na svojoj lađi Argo pod Jazonovim vodstvom otplovili do Kolhide kako bi donijeli zlatno runo argonautika (grč. Argusove oči vrlo budne. starinski) 1. argumentum e konsenzu gencijum (lat. korablja (lađa). baviti se proučavanjem starog vremena i kulture. raspravljač argumentiran (lat. veoma oprezan i savjestan čuvar. Argus) mit. neon. zastarjela riječ ili zraz koji se danas. obrazloženje. uvijek otvorene oči kojima ništa ne može promaknuti arhaičan (grč. dokazivanje neke tvrdnje na osnovi toga što su svi oduvijek tu tvrdnju smatrali istinitom Argus (grč. onaj dio dokaza na kojem se taj dokaz zasniva. lijen) kem. azojski period arheget (grč. dokaz. nego je samo napravljen. archa kos) starinski. špijun. starinski arhaizam (grč. argumentum dokaz) koji daje (ili služi kao) dokaz (razlog. dokaz koji se ne zasniva na samoj stvari. lat. vještina dokazivanja.) 1. titula spartanskog kralja u Likurgovom zakonu . argumentatio) dokazivanje. poglavar. ksenon argonaut (grč. Argo.944. element.. sadržaj ili izvadak iz nekog djela argumentacija (lat. kad netko. više ne upotrebljava. arhaističan arhajski period v.

prid. episkopos nadzornik) nadbiskup.nad-. arche početak. postanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. područje pod duhovnom upravom arhiepiskopa arhigonija (grč. tako se zove više vrsta stihova koje je prvi pisao najstariji grčki liričar i jampski pjesnik Arhiloh (između 680. gignomai stvaram) biol. počasno zvanje za đakona arhiepiskop (grč. archo vladam. a po drugim opet ptici. archaios. arheografski arheolog (grč. archailogos) onaj koji se bavi starinama i poznaje starine. architekton) znanost o građevnoj umjetnosti. i 640. počinjem) arh. gubi na svojoj težini onoliko koliko teži istisnuta tekućina arhipelag (grč. arhiepiskop arhiblast (grč. staro-. prid. e. gradi- . arheološki arheopteriks (grč. archos. abiogeneza arhihijerarh (grč. bot. arhce. "obzirni") najveći matematičar i fizičar staroga svijeta (287—212 pr. praarhibiskup (grč. povijest stare umjetnosti. logia) početna znanost. prvosvećenik. archos. dioikesis uprava) duhovno područje nadbiskupa. spontano nastajanje života. architekton) onaj koji se bavi građevinarstvom. prazametak arhidijeceza (grč. arche početak. episkopeo) pravosl. arche. prauzor. uronjeno u tekućinu. arche. osnove znanosti o čovjeku arheografija (grč.pra-. arhetipi otisci (ili: primjerci) prvog izdanja arhi. od Arhimeda pronađeno pravilo da svako tijelo. archo. nadbiskupija arhidakon (grč. arch-hiereus) pravosl. archo prednjačim. ženski spolni organi kod nekih bescvjetnica i mahovina arhelogija (grč. Archiloxos) poet. archos. inženjer arhitekture. archi-pelagos) otočje. zametak) zool. zajedljiv. nad. archaiologia) znanost koja proučava ostatke i spomenike materijalne kulture starih naroda (osobito se bavi antikom). blastos klica. graditelj arhitektonika (grč.). zoon živ stvor) razdoblje u razvoju Zemlje (između arhaika i paleozoika) arhesporij (grč. e. prvi. archi-hierarches) pravosl. tobožnja vještina pravljenja zlata i srebra arhimandrit (grč. osobito: prvi otisak. diakonos sluga) pravosl. prastvaranje. starješina svećenika arhilohijski (grč. glavni episkop 116 arhitektonika arhiepiskopija (grč. poglavar većeg samostana ili više samostana Arhimed (grč. grafo) opisivanje starina. prvobitno: otoci u Egejskom moru. pren. podrugljiv u govoru ili pisanju arhimagija (grč. gonos) mn. po nekim dijelovima sličan reptilima.(grč. žučan. archi-mageia) vrhovno čarobnjaštvo. original. anorganske tvari. episkop arhihijerarhija (grč. n. između Grčke i Male Azije arhitekt (grč. visoko svećenstvo arhijerej (grč. projektant građevina. Arhimedov zakon fiz. osobito antičku umjetnost i znanost arheologija (grč. medomai brinem se. archetypon prauzorak) praslika.predmetak koji u složenicama znači: glavni. archimandrites) pravosl. "koji zna predviđati". tj. spora) stanica od koje nastaje tkivo koje stvara truske kod paprati arhetip (grč. dakle "oprezni". episkopos) pravosl. vladika. najstariji đakon. archi-hierarchia) dostojanstvo prvosvećenika. archaiopteryx) zool. pr. potječe iz pretpovijesnog doba arheozoik (grč. arche početak. archo.arhegonije arhegonije (grč.). fosilni kralježnjak veličine goluba. n. prapismo. prapočetak.

da pomoću klupka konca iziđe iz labirinta te pobjegla s njim.) ovan. kila. koji radi u arhivu arhocela (grč. način pjevanja. architectura) građevna umjetnost. poglavar. arijevci arijanizam naučavanje aleksandrijskog svećenika Arija (4. Indoeuropljani. pjesmica . ali ju je on ostavio na otoku Naksu. arriere-garde) voj. polukružni luk koji spaja dva stupa (u helenističkoj. u starom vijeku ratna sprava (s ovnujskom glavom) za razbijanje zidina. st. nego običan čovjek Arijci (sanskr. načini zidanja. kći kretskog kralja Minosa i Pasifaje. rimskoj. melodija Arijadna (grč. koji pripada arhivu. aridus) suh. osobito istaknut kao dobročinitelj u Shakespearovoj drami Oluja arijer-ban (fr. koji se tiče nekog znanstvenog sustava arhitektura (grč. zaštitnica. aria. u gotičkoj i romaničkoj arhitekturi: niz . dokumenti arhivist (lat. otuda: Arijadnina nit sredstvo da se čovjek izvuče iz neke teške situacije arijanci mn. zaštitna četa. trabs greda) arhit. archeion vladina ustanova) mjesto gdje se drže i čuvaju spisi. napjev. lat. ime kojim su indoeuropski (arijski. zaštitnica arijeta (tal. lat. pren. arya. Arijevci. regnymi prsnem) krvarenje iz debelog crijeva aridan (lat. Ariadne) mit. archos čmar. spadnutost debelog crijeva arhoragija (grč. arriere straga. umijeće izrađivanja znanstvenog sustava. lukova glavnog crkvenog portala. posljednja obrana arijer-garda (fr. graditeljstvo. grč. građevinarstvo. bruh) med. ariditas) suhoća. architektonikos) građevni. garde tjelesna straža) četa koja brani uzmicanje. suhoparan ariditet (lat. archivum) koji se tiče arhiva. povelje. "božji lav") simboličko ime za junaka uopće. odstupnica arijergarda (fr. arietta) glaz. arija) mn. raspored građenja. fr. mršavljanje.arhitektonski teljstvo. građevni stil arhitrav (grč. jalov. isušen. kele kila. perz. sušenje. suhoparnost 117 arijeta aridura (lat. aridura) med. mršavost. renesansnoj i baroknoj arhitekturi). arijski jezici svi indoeuropski (indogermanski) jezici Arijel (hebr. koji su često ukrašeni kipovima arhivski (lat. archon) vladar. archo. archos čmar.) koji je tvrdio da Krist nije Bog. u novije doba ovim se imenom nazivaju svi Indoeuropljani (Indogermani). za grad Jeruzalem. slabost aries (lat. spržen. archivalia) spisi koji se nalaze u arhivu. za žrtveni oltar. architekton. pismohrana arhivalije (lat. znanost o sustavu arhitektonski (grč. bruh debelog crijeva arhont (grč. indogermanski) stanovnici Indije. archivum. jalovost. nakon što je ubio Minotaura. glavna greda koja povezuje dva ili više stupova i leži na njima arhiv (lat. air) skladba za jedan glas uz instrumentalnu pratnju. mršav. pomogla Tezeju. koji se nalazi u arhivu. u književnosti: vodeni ili zračni duh s dobrim svojstvima. najviši državni činovnik u Ateni nakon propasti starog kraljevstva arhoptoza (grč. Aries Ovan (zviježđe u Zodijaku na sjevernoj nebeskoj polutki) arija (tal. koji odgovara pravilima građevne umjetnosti. pristaše i pobornici arijanizma. pren. archivolto glavni luk) arhit. mršavost. neplodnost. Indogermani. arriere-ban) voj. sušnost. archivarius) upravitelj (ili: nadzornik) arhiva arhivolt (tal. mala arija. archos. ptosis pad) med. Perzije i Irana sami sebe nazivali. neplodan. suša.

svjetski je glasovit po svome epu Orlando furioso (Bijesni Orlando) Ariovist vladar germanskog plemena Sveva. n. e arithmetike tj. mania bijes. 58. agua) mn.) glaz. e. računski. neskladnost. pr. stube. Aristoteles) fil. med. ariozo (tal. aristos najbolji) staroatenski državnik s nadimkom "Pravedni" (umro oko 467. umijeće računanja. onaj koji je vješt u računanju aritmetički (grč.) . znanost o brojevima. u obliku arije. jedna od najznačajnijih osoba opisanih u Cezarovu djelu De bello Gallicio. nepravilno kretanje. pjevajući. aritmetička sredina nekih brojeva je zbroj tih brojeva podijeljen brojem od onoliko jedinica koliko je tih brojeva. vladavine plemića aristokratizam (grč. politička aritmetika primjena aritmetike na društvene i državne ustanove (npr. locheia porađanje) mn. nepravilnost u ritmu srčanih otkucaja aritmogrif (grč. n. aristos. vrsta bora (listopadna biljka) aritmetičar (grč. ludilo) nagon za stalnim brojenjem svega i svačega (bolesnik broji korake. geometrijska sredina. Larix europaea) bot. aristos najbolji. e. pr. naučavanje grčkog filozofa Aristotela (384—322 pr. ljubav prema 118 aritmomanija aristokraciji i aristokratskim načelima aristolohici (grč. sredstva koja pomažu porađanje. učitelja Aleksandra Velikog i osnivača peripatetičke škole ariš (lat. Platonovog učenika. strog i pravedan sudac u pitanjima umjetnosti. pr. pr. med. arithmetikos) koji spada u računanje. osiguranje života. simbol pravednosti i nesebičnosti aristodemokracija (grč. aristokrates) plemić po rođenju ili položaju. pren. starogrčki zaštitnik lova i stada. kratko melodično djelo koje se umeće u recitativ Ariosto (Ludovico. arithmos broj. vlast) vladavina plemstva i naroda Aristofan starogrčki komediograf. arithmos broj. prijatelj i član aristokracije.) aristokracija (grč. 1474—1533) pisac prvih komedija na talijanskom jeziku (pisao i latinska djela. plemićki stalež. n. lutrije i dr. aristokratia) vladavina plemstva. osobito čišćenje porodilje aristotelizam (grč. arithmos broj. jedan od najvećih komediografa uopće (452—388 pr. im.). progresija aritmetika (grč. grifos zagonetka) zagonetka izražena brojevima aritmologija (grč. arithmos broj. logia) znanost o brojevima. sin Apolona i nimfe Kirene Aristid (grč.Arijevci Arijevci (sanskr. poznat kao kritičar Homerovih i Pindarovih pjesama. usp. plemstvo aristokrat (grč. demos narod. n.e. aristokrateomai imam aristokratski ustav) aristokratski sustav vladavine. aristarhski Aristej mit. Aristarchos) najveći aleksandrijski gramatičar.). arhythmia) nedostatak ravnomjernosti. koji se može predočiti ili riješiti brojevima. prema priči. e. arithmetikos) onaj koji se bavi aritmetikom ili zna aritmetiku. pobijedio ga Cezar Aristarh (grč. e. v. skočio je s broda u more ne bi li se spasio od razbojnika: u vodi ga je dočekao i iznio na obalu delfin kojega je zanio svojom pjesmom arioso čit. osobito o tajanstvenim i čudnim svojstvima brojeva aritmomanija (grč. kratos moć. n. v.). techne) mat. prozore na kućama kraj kojih prolazi itd. Arijci Arion slavan pjesnik i svirač s grčkog otoka Lezba (oko 600.) aritmija (grč.

arkeo izdržavam) geol. arcanum tajna) tajni lijek. koju je 1588. lat. st. dovoz robe. sužavanje. arca kovčeg. dragocjenosti arkada (fr. karijerist. armalis. zakupnik broda koji priprema svoj brod na daleki put. naivan. mađarski plemići koji nisu imali svog imanja. pastirskog predjela u sredini Peloponeza. coll arco čit. arriver postići) osobina onih koji bezobzirno žele doći na neki položaj ili postići neko zvanje. Arkadia. arriver postići. arcus luk. Arkadoi) mn. uraslost nokata u meso arkuacija (lat. arithmos broj. dolazak brodova u luku. nadsvoden hodnik. polukružni otvor arkadijski (grč. e arktos Veliki medvjed. mali naoružani brod. tj. . nego su živjeli samo od službe u vqjsci armater (fr. u starokršćanskoj crkvi: posuda u kojoj su čuvane euharistija. tajan) poznavatelj tajni u pojedinim strukama. npr. u Španjolskoj: oružana sila. 2.) oružje. krivljenje kostiju u obliku luka arma (lat. potez gudalom. sjever arktura (lat. arma oružje) mn. arcus luk) glaz. arithmos broj. arcature) niz malih slijepih dekorativnih arkada. armateur) pom. gudalo. arua) pretvaranje u Arijce arka (lat. kako se prave sredstva za uljepšavanje. lat. osobito ratna flota (ovako se u XVI. zvala "nepobjediva" flota Filipa II. svodna oplata arkbutan (fr. arcuatio) med. naoružan trgovački brod. arcatito) med. gusarski brod. arco. onaj koji je u vezi sa zviježđima Velikog i Malog medvjeda Arktik (grč. od srednjeg vijeka: obiteljski grb armada (šp. arquebuse) stara puška s kokotom i dugom cijevi. arrivage) pristajanje. pastirski. stup podupirač arkebuza (fr. dovezena roba arivist (fr. vlasnik gusarskog broda. arkanum (lat. sanduk) 1. pomlađivanje itd.) oprema. arktikos sjeverni) područje oko Sjevernog pola arktos (grč. pjesnici pastirske poezije arkanist (lat. arcata) arhit. arcanus tajanstven.aritmomantija aritmomantija (grč. idiličan Arkađani (grč. manteia proricanje) proricanje iz brojeva aritmometar (grč. mala ratna flota. osobito carinski armalisti (mađ. kol arko (tal. umjetne arkade. pomorski razbojnik . stezanje nekog dijela tijela zavojem arktički (grč. Veliki i Mali medvjed (skupine zvijezda). gusar. arkadikos) koji je iz Arkadije. relikvije i dr. arc-boutant) arhit. seoski. suženost utrobe i zatvorenost kao posljedica toga.)'gudalom arkosolij (lat. arriviste) bezobziran lovac na zvanja i položaje. stanovnici Arkadije. armadilla) pom. pješčanik od granitnih gnajskih stijena arktacija (lat. arktikos sjeverni) koji se nalazi oko Sjevernog pola. laktaš arivizam (fr. potporni poluiuk. arctura) med. arcade. Velika kola) astr. metron) sprava za računanje arivaža (fr. pren. preteča današnje puške 119 armater arko (tal. lada (u obliku kovčega) u kojoj se starozavjetni Noa spasio od potopa te se ploveći zaustavio na vrhu planine Ararat. tj. poslao protiv Engleske) armadilja (šp. tajno sredstvo arkatura (fr. laktaštvo arizacija (sanskr. mit. dolazak. solium mrtvački sanduk od kamena) umjetnički izrađen starokršćanski grob u katakombama sa svodom u obliku luka arkoza (grč.

onaj koji se razumije u grbove arogancija (lat. aroma) stavljanje mirisa (ili: začina) u lijekove. prvi veliki svećenik u Izraelu arostema (grč. arpanetta) glaz. v. jačati. pren. pom.) glaz. metodično bombardirati.) glaz. arpedžato (tal. 2. npr. začinjavati Aromun pripadnik jednog ogranka Rumunja. grad. naoružanje. bezobrazan. povećati nosivost zida željezom i cementom. začiniti. osnivač dinastije (Arpadovići) koja je do 1301. niz razlomljenih akorda arpeggio čit. arostema arozaža (fr. snažiti armorijal (fr. navodnjavati. metalni dijelovi u građevinarstvu Armida lit. koji ugodno miriše. vladala i Hrvatskom arpaneta (tal. drskost. opremiti. vojska. arroser) zalijevati. glaz. 5. pojačati snagu magneta pomoću željeza. harfica arpeggiato čit. fiz. armilla grivna. 3. armorale) knjiga s grbovima armorist (lat. armilarna sfera stari astronomski instrument (u obliku koluta ili kugle) za određivanje položaja zvijezda na nebu armirati (lat. oklopljavanje broda. strategijskooperativna jedinica kopnene vojske i zrakoplovstva. ^pojačavanje snage magneta sumetanjem željeza. voj. navodnjavanje njiva.) glaz. opskrbiti ratnom spremom. naoružanje i posada nekog broda. sočna tvar kod biljaka aromatici (grč. ugodan miris eteričnih ulja. tj. 3. aromatizirati (grč. slaboumnost. uobražen. aromatica) mn. arrostia) med. arrosage) zalijevanje. metodično bombardiranje arozija (lat. staviti (ili: stavljati) oznake na početku glazbenog komada. narukvica) okrugao. naoružati.) voj. prisvojiti. u razlomljenim akordima arpeggiatura čit. granatama. arrogans) napuhan. lat. arpedžatura (tal. "armija beskućnika" armilaran (lat. razmetljiv. u obliku koluta. kao na harfi. lomljenje tona kao na harfi . jela i dr. mirisne tvari. drzak arogirati (lat. ime lijepe i moćne čarobnice u Tassovom spjevu "Oslobođeni Jeruzalem". arrosio) med. ludilo. arostija arostija (grč. naknadno platiti arozman (fr. žena sposobna zavesti armija (lat. armorale) poznavatelj grbova. 4. prisvajati. Aaron) stariji brat Mojsijev. pomagao mu pri izlasku iz Egipta. arrodere. fiz. pren. Cincari. arrostema slabost) med. trg. drznuti se. 2. mnoštvo. ratna sprema. voj. polijevati. polijevanje. fr. arma oružje. osvježavanje. staviti miris u nešto. aroma) namirisati. oružana sila. voj. "armija nezaposlenih". gord. Aharon. nagrizanje kostiju arozirati (fr. začini 120 arpeggio aromatičan (grč. polijevanje ulica. aroma. armare) 1. bombama. armee) 1. oholost. trg. prav. armorial. doplatiti. uzeti pod svoje aroma (grč. sa začinom aromatizacija (grč. doplaćivanje. aroma) mirisan. ohol. arrogantia) napuhanost. zasuti vatrom. Vlasi Aron (hebr.armatura armatura (lat. lat. mala harfa. bezobzirnost arogantan (lat. arpedžo (tal. arrogare) usuditi se. aroma) miris. arrosement) zalijevanje. ovlažavanje. naknadno plaćanje Arpad vođa Mađara prilikom njihova dolaska u današnju Mađarsku. prvi mađarski knez (890—907). pren.

arteria) med. arteriositas) fiziol. arteria. artefactum) umjetni proizvod. kem. pucanje arterije arterioskleroza (grč. pren. aršyn) lakat. obnavljanje (ili: oksidacija) krvi arterijski (grč. aslan) lav. teorija (ili: osnova) umjetnosti ili znanosti ars longa. fagein jesti) med. biljka zijevalica arsonvalizacija (lat.7112 m. bot. znak As. st.93. navika uzimanja inače otrovnih količina arsenovih spojeva radi jačanja tjelesne snage ili spolne sposobnosti ' arsenogonija (grč.arpikord arpikord (tal. ektasis pomicanje) med. arterialitas) fiziol. junak. u 20. kem. arterijalitet arteritis (grč. lat. v.) umjetnost. glavna prometna ulica u gradu i si. proučavanje arterija arterioreksis (grč. arsonvalisatio) v. zanat. mjera za dužinu (između 65 i 75 cm. opis (ili: opisivanje) arterija arteriole (lat. arsenikon) mn. najsitnije arterije. arteria žila) anat. proširenje arterija arterija (grč. arpicordo) glazbeni instrument po zvuku sličan harfi. arteria. ono što je umjetno naprav- 121 arteški zdenac ljeno. krv koja je prošla kroz pluća i primila kisik arteriografija (grč. zadebljanje i ovapnjenje stijenki arterija arteriostenoza (grč.) umjetnost je duga. skleros tvrd) med. velika zaliha arsenijati (grč. arteriozitet arterijalizacija (lat. a svaki urup na četiri greha). darsonvalizacija arš (tur. jedan od najjačih otrova arsenal (fr.) nova umjetnost na prijelazu iz 19.. spojevi arsenove kiseline s bazama arsenofagizam (grč. operativno otvaranje arterija arteriozitet (lat. stenos tijesan) med. rif. arterijalitet (lat. fiziol. arsenikon.781 m) art nouveau čit.) mn. element atomske težine 74. rukotvorina (za razliku od prirodnog proizvoda) arteriektazis (grč. soli arsenove kiseline arseniti (grč. arterialisatio) fiziol. arsenale) skladište za čuvanje ratne opreme. arteria žila) koji se tiče arterija. bogatstvo u arterijama. grafia) anat. redni broj 33. pren. a život kratak ars mnemonica čit. ars mnemonika (lat. prijek. 1500 aršina — 1 vrsta (1066. kod nas poznatija pod imenom Secesija artefakt (lat. upala arterija artes liberales (lat. oksidirana krv. arslan. nasilnik. posao. arsenikon) kem. arteria. ljutit čovjek. lijepe vještine arteški zdenac zdenac kod kojega se voda dobiva dubokim bušenjem (po francuskoj pokrajini Artois gdje su . spinet ars (lat. prijašnja ruska mjera — 0. arteria žila. arteriolae) mn. arsenikon) mn. rexis pucanje) med. sužavanje (ili: suženost) arterija arteriotomija (grč. ar nuvo (fr. pren. tal. tome rezanje) med. umijeće. vita brevis (lat.) vještina pamćenja arsen (grč.) Božje prijestolje na vrhu neba aršin (tur. nakon njih dolaze kapilare arteriologija (grč. arteria. arteria. arsena. arsen muški. nadmoć sustava arterija i njihovog utjecaja u nekom tijelu. slobodne umjetnosti. arterijska krv svijetlocrvena. logia) anat. arsenal. krvna žila. žila kucavica (opći naziv za krvne žile koje vode krv iz srca u pluća ili iz srca u ostale dijelove tijela. arteria. gone rađanje) rađanje muške djece arslan (tur. dijelio se na osam urupa.

artos. arthron. glumac. namještanje iščašenih zglobova artritičan (grč. tvoriti glasove. articulare) gram. arthron. osnivač. "igra riječi" artizan (fr. kostobolji. articiocco. jasno i razgovijetno izgovaranje riječi i slogova artikulirati (lat. roba u trgovini. bot. poznavatelj umjetnosti. arthron) predmetak u složenicama sa značenjem: zglob. paragraf artikulacija (lat. upala zglobova. latreia poštovanje) poštovanje (ili: obožavanje) kruha (hostije) artralgija (grč. fr. artis umjetnost) način umjetničkog. gen. facere činiti) tvorac. član. artista. neuralgiji. te se stoga više koristi vanjskim sredstvima (riječju. autor. umjetnik. članak) članak. algos bol) med. pus. pokretač artofag (grč. neprirodan. artillerie) prvobitno: svaka ratna sprava uopće. articulatio) gram. artiste) umjetnik. arthron) koji je u vezi s upalom zglobova. grada tijela koje je sklono debljini. stvaralac. glumac. sastavni dio nekog spisa. kasnije: topovi. krušne biljke artolatrija (grč. pretjerana sklonost vanjskom obliku umjetničkog djela. arthron zlob) med. zglobobolja artropioza (grč. fyo stvaram) med. bol (ili: probadanje) u zglobu artrofioza (grč. fagos) onaj koji jede kruh artokarpi (grč. arthron. umetnuti) med. čest natpis na zgradama glazbenih zavoda artičoka (tal. gram. zglob. karkinos rak) med. artios usko spojen. razumljivo govoriti artiljerac (fr. artistique) umjetnički. astmi i dr. podos noga) mn. artro. stoljeću) Arti musices Umjetnosti glazbe (namijenjena kuća). cijenjeno povrće s mesnatim cvjetnim glavicama artidaktili (grč. artilleur) vojnik koji rukuje topom.apropos kopali prve takve zdence već u 12. šećernoj bolesti. giht artritizam (grč. osobito u varijeteu i kabareu. artichaut) bot. trg. plesač na konopcu (u cirkusu) artistički (fr. fr. probadanje u zglobovima artremboleza (grč. člankonošci . arthron. tvorba glasova. gnojenje (ili: zagnojavanje) zgloba artropodi (grč. daktylos prst) zool dvopapkar.). ars. arthron. artos kruh. stvar. artis umjetnost. točka ugovora. arthron) med. pren. lijek) artritis (grč. rak u zglobu artropatija (grč. artisan) zanatlija. zool. arthron zglob. odyne bol) med. takoprsti dvopapkari artifeks (lat. articulus zglob. bol zgloba. topništvo. rod vojske naoružan topovima artist (tal. topnik artiljerija (fr. karpos plod) mn. poglavlje. arthron. začetnik. artificialis) umjetnički. izvještačen artikl (lat. prijevremenoj arteriosklerozi. koji je protiv upale zglobova (sredstvo. napis. arthron. riječi i slogove jasno i razgovijetno izgovarati. bol zgloba. arthron) operativno učvršćivanje zgloba artrodinija (grč. takoprstaši. majstorski artizam (lat. emballo ubaciti. artos kruh. 122 atropodi kompozicijom i dr. zagnojavanje zglobova artrokarcinom (grč. gnojenje zglobnih kostiju. pyon gnoj) med. anat. kamencu u žuči i mokraćnom mjehuru. stilom. predmet. probadanje u zglobovima. osobito književnog izražavanja koje je više posljedica vještine i znanja nego čistog talenta i osjećaja. pathos bol) med. majstor u jahanju. majstor artificijalan (lat. ars.(grč. zglobni artrodeza (grč.

pretežnost. u ruskom (starijem) jeziku zabavna večer u dvoru Petra Velikoga asanacija (lat. skia sjena) mn. assemblee) skupština. Allied Submarine Detection Inuestigation Committee (Saveznički istražni odbor za otkrivanje podmornica) uređaj za otkrivanje i lociranje podmornica uz pomoć ultrazvuka (nakon Drugoga svjetskog rata služi za pronalaženje potonulih brodova i podmornica. asciscere primati. Filipini) asebija (grč. ascendentes) mn. npr. prirasli na kamenu i drugim predmetima u moru. obrastao trskom Arverni mn. naglašeni slog stope. najjača karta. as. ascensio) penjanje. assatio) kuhanje jela i lijekova u njihovom vlastitom soku asamar (lat. 3. suprotno: descendenti ascenzija (lat. cultura uzgajanje) poljoprivreda. preci kao roditelji. bogat trskom. glaz. arvus njiva. plaštenjaci. grada zgloba. arthron) anat. asebeia) bezboštvo. uzlazna linija srodstva. proizvodi raspadanja koji se stvaraju pri zagrijavanju životinjskih ili biljnih tvari i daju im začinski okus. opće ime za kukce (insekte). trbušna vodena bolest ASDIC krat. nadmoć. arthron. stanovnici žarkog pojasa koji dvaput godišnje ostaju u podne bez sjene. usp. ascendencija (lat. a se esse biti. arthron zglob. kraju ili državi. uzlaženje. askos koža) med. rakove i crve arundinozan (lat. SONAR ASEAN savez zemalja jugoistočne Azije (Indonezija. kora od kruha. sa zglobovima. čišćenje od zaraze. Uzašašće Kristovo. askites. skup. napredovanje. najbolji u nekoj struci. Tajland. ateizam aseitet (lat. Malezija. starorimski sitan novac i jedinica za težinu. bez ikakvog vanjskoog poticaja. astr. djedovi. fr. kraju ili državi uvođenjem niza higijenskih mjera: čistoće.). isušivanja močvarnih mjesta itd. pobjednik u mnogim bitkama asacija (lat. goruć) debela crkvena svijeća as (lat. Singapur. osobito u športu Asa kralj u staroj Judeji (944—904 pr. prihvaćati). arsis) metr. penjanje. zem. penjanje. n. tome rezanje) med. rođaci po uzlaznoj Uniji.artrotomija artrotomija (grč. bezvjerstvo. assis) 1. Spasovo. dizanje glasa. suprotno: teza arzan (tal. sanus zdrav. sabor. osobina ljudi koji rade samo po svom vlastitom. arundinosus) trskovit. po sko- . pauke. popravljanje i poboljšavanje općih zdravstvenih prilika. zoon životinja) zool. astr. naime u dane kad Sunce kod njih prolazi kroz zenit ascites (grč. asambleja (fr. isušenje močvarnih mjesta itd. mn. postojati sam sobom) samostalnost. prvak. keltsko pleme u srednjoj Galiji (danas Auvergne) arvikultura (lat. za engl. e. površina pečenja i dr. 2. uzlaženje nebeskog tijela ascidije (lat. a-. parlament. zbor. zglob artrozoa (grč. ascendentia) prava. assus pečen.). nosos. za ustanovljivanje gdje se nalaze velike plove riba i si. operativno otvaranje zgloba artroza (grč. sanus. zemljoradnja arza (grč. unutarnjem nagonu. tj. amarus gorak) kem. prav. uzdizanje. aseitas. rast ascendenti (lat. mješčićnice asciji (grč. assainir) smišljen rad na podizanju zdravlja pojedinaca u nekom gradu. asanirati (lat. pradjedovi. polet. tj. arso zapaljen. uzlazak. assainir) popraviti (ili: popravljati) opće zdrav- 123 aseitet stveno stanje u nekom mjestu. fr. mat.

lat. čepljez. sfyxis) med. asservatum) ono što je ostavljeno na čuvanje. sredstvo koje čuva mlijeko i jela od kvarenja. assibilatio) gram. v. prav. tj. a-. u pohranu aservirati (lat. aselgeia) razvratnost. udvaranje. assertio) potvrda. obamro asfodel (grč. sepsis) kem. sexus spol) bespolan. bez satelita aselgija (grč. otopina kiseline kao sredstvo za sprječavanje truljenja. assessoratum) zvanje pomoćng suca. pretvaranje stražnjonepčanih i zubnih suglasnika u afrikate. a-. dobiva se mješavinom sirove karbolne kiseline ili krezola s koncetriranom sumpornom kiselinom asercija (lat. a-. najviši stupanj nesvjestice asfiktičan (grč. porotnik asesorat (lat. sudsko pomoćništvo asesura (lat. ostavljanje u pohranu aservat (lat. potvrdan. a-. pohotljivost asemičan (grč. a-. fil. asfodelos) kod Homera: biljka na poljima donjeg svijeta. dušika i sumpora. razvrat. septikos) koji nije sklon truljenju. prisega koja se polaže nakon danog iskaza (za razliku od promisorne prisege. njihovo izgovaranje zajedno sa sibilantima . sepsis trulež) med. problematičan. assensio) odobravanje. aselenska noć (za planete Merkur i Veneru kaže se da su "aselenske". lat. assessura) v. lat. dakle. sastoji se od stipse pomiješane s bornom kiselinom aseptol (grč. pomiješan s vapnencom upotrebljava se za pravljenje pločnika i za izolaciju zidova od vlage asfaltirati (grč. kojem je oduzeta mogućnost oplođivanja aseksualizacija (grč. koji nema spola. sačuvati. a-. pohrana. asertorna. bez obilježja asentacija (lat. pohraniti. kraljevo koplje (rod biljaka iz porodice ljiljana) asibilacija (lat. kastracija aselenski (grč. primanje nečega kao istinitog asepsa (grč. asesorat aseveracija (lat. asseveratio) ozbiljno uvjeravanje ili tvrđenje nečega. asertoran asertoran (lat. nastojanje da rane ne dođu u dodir sa zaraznim klicama (osobito kod operacija) aseptičan (grč. oleum ulje) kem. assertivus) v. dokazni asfalt (grč. npr. apodiktičan). oduzimanje sposobnosti oplođivanja. sfyxis bilo) med. smjesa raznih ugljikovodika u kojoj ima i kisika. zemna smola. koji je bez oznake. a-. tj. asservare) čuvanje. ostaviti u pohranu asesor (lat. postoji sam sobom ili kroz sebe sama (a se est). polumrtav. sexualisatio) uništenje. fil. assenatio) laskanje. "cvijet smrti". sepsis trulež. asfaltos) prevući asfaltom asfiksija (grč. paklina. prisizanje u nešto aseverativan (lat. službena potvrda da je netko slobodan asertivan (lat. asservare) čuvati. dokazivanje. asertoran sud sud 124 asibilacija u kojem se odnos između subjekta i predikata iskazuje kao činjenica (usp. assessor pomoćnik u službi) sučev pomoćnik. asseverare dokazivati) potvrdan. bez pratitelja. a-selenos) bez Mjeseca. koji je u dubokoj nesvjestici. one koja se polaže prije davanja iskaza) aservacija (lat. prisega prav.aseksualan lastičkoj teologiji: svojstvo Boga koji uzrok svog bića ima u samom sebi. pristajanje uz koga. čapljan. asemos) koji nema znaka. naši izrazi: primorski brden. koji nema zaraznih klica. obamrlost. u novije doba: jači izraz za slobodnu volju aseksualan (grč. assertorius) kojim se tvrdi. a-. prestanak ili usporenost kucanja srca zbog neke mehaničke prepreke. asfaltos) kem. antiseptičan aseptin (grč. ulagivačko odobravanje asenzija (lat.

syndeton) poet. primanje u svijest novog sadržaja (doživljaja) i njegovo prilagođavanje sadržaju svijesti.asibilirati asibilirati (lat. grozan. pošiljatelj asignat (lat.) magarac u liru (uzrečica koja odgovara našem: razumije se kao magare u kantar. bez sveza. ili između članova jedne rečenice.. asindetski (grč. nedostatak sućuti asimptota (grč. iz kojega se ne može izvesti zaključak asimetričan koji nema simetrije. nervozan. IV. jednačiti. assignatarius) osoba na koju glasi uputnica ili doznaka. chronos vrijeme) neistovremen. sympatheia) nenaklonost. gram. syllogismos posredni zaključak) log. primatelj novca po uputnici ili nalogu asignatura (lat. pretvoriti hranu u organsku tvar asimpatija (grč. izjednačavanje. nevezanost. a-. prijetvornost. syndetos nevezan) koji je bez veze. a-. symptotos koji se ne poklapa) mat. nerazmjeran. nalog. asyndesia nevezanost. primiti u se. primati u se. syn s. symfonia) nesklad. hiperbola ima dvije asimptote. npr. nejednakost. neskladan. očajan. pr. npr. prilagođa• vati. asindeton asinkroničan (grč.) ugovor španjolskih vladara (u 16. asjento (šp. assignare) uputnicom doznačiti (ili: doznačavati). krvav. pjesnička figura u kojoj se izostavljaju veze između dviju ili više rečenica. assignatus) osoba na koju glasi uputnica.) s trgovačkim partnerima i podjela ovima prava da monopolistički uvoze odreden broj robova iz crnačkih zemalja u američke (španjolske) kolonije asignacija (lat. assignatio) doznaka. ustrajnost asiento čit.). nejednakovremen. nedostatak veze u rečenicama. neistodoban asinus ad lyram čit.: //O žene. fiziol. nepoklopljiv asimulacija (lat. nejednak asimetrija (grč. 1790. bez svezica asindezija (grč. nedovoljno suosjećanje. neskladnost. psih. asignans) onaj koji šalje uputnicom novac. st. prilagoditi. izjednačavati. linija kojoj se približava neka krivulja. simbol beskrajne ljudske težnje koja nikad ne postiže svoj cilj. a-. uputnica. fi- 125 asinus ad lyram ziol. assimilatio) izjednačenje. symptotos koji se ne poklapa) koji se ne poklapa. neskladnost. neravnomjernost asimfonija (grč. assiduitas) točnost. pretvarati stražnjonepčane i zubne suglasnike u afrikate asiduitet (lat. nalog za isplatu asignant (lat. assimilare) izjednačiti.—18. jednačenje (po zvučnosti. zbivanje kojim stanice pretvaraju hranu u tvari od kojih se same sastoje (proces asimilacije) asimilirati (lat. nesposoban je. doznaka. a-. azinus ad liram (lat. assignatura) v. a-. assimulatio) pretvaranje. asimfoničan asimilacija (lat. a-. tiskan radi likvidiranja državnih dugova asignatar (lat. asymmetria nesimetričnost) nerazmjernost. tj. nespojenost) ret. licemjerje asindeton (grč. asignacija asignirati (lat. uputnica na primanje godišnjeg dohotka od nekretnina. gram. po mjestu tvorbe glasova). Leibniz je nazvao čovjeka "asimptotom božanstva" asimptotičan (grč.-grč. postojanost. bolestan. ali je nikad ne siječe. glup je) . usp. dajte da pjevam jedan razdrti psalam//užasan. a-.. izdati (ili: izdavati) nalog za isplatu neke svote asilogističan (grč. a-. assibilare) gram. papirni novac iz vremena Francuske revolucije (19.

koji izaziva gađenje. askeo skrbiti se) način mišljenja i življenja asketa. opći naziv za sve teške poremećaje u organizmu zbog nedovoljnog rada srčanog mišića. bogougodan. as-odes koji osjeća gađenje. vrsta klasičnog stiha. ugađanje Bogu do krajnjeg samoodricanja. asocirati se združiti se. društvo. udružiti. i s jambom na završetku Asklepije starogrčki bog liječništva. askesis) pustinjaštvo. assoler) zasijavati zemlju naizmjenično različitim usjevima asomatičan (grč. nestezanje srca asitija (grč. assistentia) pomaganje. Asinus Buridani inter duo prata (lat. pokajništvo. a-somatos) netjelesan . bogougodnih spisa asketika (grč. prisutnost asistent (lat.. v. spojiti. koji nadovezuje na nešto asocirati (lat.) Buridanov magarac između dvije livade. spajanje. odis prezasićenost) med. pomagač.) organ za razmnažanje gljiva mješinarki. asketos) pokajnički. asodična. udruženje. onaj koji svojevoljnim gladovanjem i mučenjem tijela svladava u sebi strasti i prohtjeve asketičar (grč. primiti za suradnika. Buridanov magarac asiriologija znanost koja proučava književnost. associare združiti. udružiti se asodičan (grč. assistens) pomoćnik. pokajnik. pomoć. Asklepijadi potomci Asklepijevi. fil. systole skupljanje. nedostatak volje za jelom. askeo) pisac pobožnih djela.. veza asklepijadskog stiha s drugim vrstama stihova 126 asomatičan asklepijadski stih metr. assistere) pomagati nekome u poslu. zool. associativus) koji združuje ili sjedinjuje. nazvanog po grčkom pjesniku Asklepijadu. associatio) udruživanje. mlađi činovnik asistirati (lat. povijest i starine Asirije i Babilona asistencija (lat. a-. groznica groznica praćena povraćanjem asolirati (fr. jezik. koji ne voli društvo i ne želi biti njegov koristan član. mučenje tijela radi što uspješnijeg svladavanja tjelesnih strasti i prohtjeva kako bi duša bila što neovisnija o tijelu i time se mogla posvetiti svome pravom opredjeljenju asklepijadska strofa metr. nedruštven. lat. koji je ravnodušan prema općim potrebama i interesima zajednice asocijativan (lat. a-. askeo) naučavanje o askezi asketizam (grč. nedostatak hrane askaride (grč. dječje gliste asket (grč. vezivanje. pokajništvo u mučenju tijela odricanjem asketski (grč. kod Rimljana: Eskulap. liječnici i učitelji liječništva askus (grč. potpora. askomiceti razred gljiva koje stvaraju truske u mješinicama asocijacija (lat. sastoji se od dvaju (mali asklepijadski stih) ili triju horijamba (veliki asklepijadski stih). biti nazočan čemu asistolija (grč. gladovanje) post. u početku s trohejom ili spondejom. vezati. associare) pridružiti. asitia nejedenje. stezanje) med. asocijacionistička psihologija smjer u psihologiji koji sve duševne pojave objašnjava iz predodžaba i njihovih mehaničkih veza te svu duhovnu djelatnost svodi na asocijaciju ideja asocijalan (grč.Asinus Buridani. pustinjaštvo. asketes) pustinjak. socialis) nedruževan. odgojni askeza (grč. pratiti nekoga. asocijacija ideja vezivanje predodžaba na taj način što jedna predodžba izazove u svijesti neku drugu. askaris) mn. člana. zamjenik.

razvrat. usisavač. pr. assonantia) poet. pren. položaj planeta promatran sa Zemlje. raskalašnost Aspalathos ilirsko. aspermizam aspermičan (grč. zla i opaka žena aspik (fr. asper ljut. koji ne može izlučivati sjeme aspermija (grč. asonanca asonirati (lat. assortissage) trg. sperma) med. glaz. aspermos) med. a-. aspirator) sprava za usisavanje prašine. izdvajanje (ili: sređivanje) robe po vrstama asotija (grč.) poteškoće ne zastrašuju asperacijski sustav (lat. lat. zbirka razne robe iste vrste (npr. aspergillus) med. tvorničko ime za acetilosalicilnu kiselinu (77%). astr. s dahom. krutost aspermatičan (grč. udisanje. lik. littera) gram. hladetina aspiracija (lat. tako da mu se za sva djela izriče kazna koja se sastoji u povišenju kazne utvrđene za najteže kazneno djelo aspergioloza (lat. tvrdoća. rod bilja iz porodice ljiljana. onaj koji teži za nečim (položajem. aspermičan aspermatizam (grč. plina ili tekućine. asparagos) šparoga. n. opremiti asortisaža (fr. odabrati stvari jedne prema drugima. aspirirati (lat. a-. samoglasničko podudaranje. jednakost tonskih figura u jednoj glazbenoj misli asonancija (lat. assortir) srediti (ili: sređivati) po vrstama. slično zvučiti asortiman (fr. a-. a-. aspectus) izgled. suglasnik s aspiracijom aspirator (lat. e. aspidos) zool. sperma) v. v. nesanica asonanca (lat. sperma sjeme) med. assonantia) v. aspirans) kandidat. stajalište. zmija otrovnica. aspic) kub. uvlačiti u . usisavanje. aspis. pren. izgovaranje s hukom. sisanje. želja za nečim. asperifolia) mn. osobito kod osoba koje imaju posla sa žitom i brašnom. prijateljica i kasnije žena Periklova aspekt (lat. bolest izazvana gljivicom aspergillus 127 aspirirati fumigatus u organizmu ljudi i životinja. assonare) biti sličan po zvuku ili glasu. knjiga). aspera nek terent (lat. stih u kojem se rimuju samo samoglasnici. sperma sjeme) med. egipatska naočarka. zvanjem) aspirata (lat. grubost. reumatizma. odabiranje asortirati (fr. st. a-.asomnija asomnija (grč. aspirare) tražiti nešto. aspirata sc. asperitas) hrapavost. biljka s hrapavim lišćem asperitet (lat. udisati. težiti za nečim. asotia) razvratnost. gledište. dobar znak aspera nec terrent čit. surovost. upotrebljava se kao lijek protiv glavobolje. bot. assortiment) potpuno i sređeno skladište robe. uvlačenje u sebe. koji nema sjemena. prašak koji otklanja povišenu temperaturu i izaziva znojenje.. aspermizam aspermizam (grč. a kasnije grčko naselje na području današnjeg Splita asparagus (grč. urođena ili stečena nemogućnost izlučivanja sjemena iz spolnih žlijezda aspida (grč. prehlade i si. somnus san) med. neotesanost. asparagin organski spoj koji se nalazi u šparogi Aspazija ugledna atenska hetera iz V. pojava. težnja. opskrbiti skladište robom. nepotpuna rima. v. kod ljudi se pojavljuje u obliku plućne tuberkuloze (pseudo-tuberkuloza) asperifolija (lat. biranje. neravnina. čežnja aspirant (lat. ventilator aspirin farm. aspiratio) gram. oštar) izricanje jedinstvene kazne za više povreda kaznenog zakona što ih je počinio isti počinitelj.

kao znak kojim se čitatelj upućuje na primjedbu ispod teksta asterizam (lat. asthenes) nemoćan. u pjevanju: udahnuti zrak tako da se čuje aspra (grč. assumere primiti. suptilan. astheneia nemoć. astheneia slabost) med. orao vidim. lithos kamen) geol. psih. pun zvijezda. aster. oronuo. derivat maja-pisma. asteismos istančan. nahuatl-jezici. ljubavi i rađanja astatičan (grč. aspros bijel) najmanja novčana jedinica u Turskoj assai (tal. npr. med. ret. astatos nestalan. znakovnog (ideograma) i početaka zvukovnog (fonograma) pisma . rata i mira.aspra 128 asteroidi asteničan (grč. astatične igle fiz. motiv Bogorodična uzašašca na nebo astakolit (grč. sjajan asteroidi (grč. izgovarati iz grla. asteničan afekt duševno uzbuđenje kojim se slabe tjelesne radnje. koji potječe od zvijezda. koji potječe od slabosti. mali. aster) zviježđe. utjecaji asterisk (grč. pramajka svega živoga. slabost. neotpornost prema naporu (kao posljedica preležane bolesti ili kao predznak opasnih bolesti) astenologija (grč. dosjetljiv govor. prijelazna antikva asteričan (grč. nepostojanost. tisk. slično kao kod Grka Afrodita a kod Rimljana Venera. koji se u svakom položaju nalazi u ravnoteži. slab. npr. dosta Assunta (lat. bunilo. astakos rak. pokazuju zvjezdaste zrake kad se kroz njih gleda asterizma (grč. slikovnog (piktograma). skupina zvijezda asteroidan (grč. okamenjeni rak Astarta (Astarot. assai) glaz. asthenes. s hukom. gram. asteizam (grč. astečki jezik v. gledam) med. s dahom. asteroeis) zvjezdast. steničan afekt astenija (grč. npr. slabost vida. tuga. profinjen ton u ophođenju. biljka glavočika. bios život) umijeće da se slab organizam održi dugo u životu astenopija (grč. zvjezdan. u obliku zvijezde. makros dug. asterismus. vrlo. duhovit govor. asthenes. astečko pismo meksičko pismo. astateo) nemir. bez određene orijentacije. bacakanje teškog bolesnika. logia) med. grč. usisavati. astr. dio medicine koji se bavi uzrocima i liječenjem slabosti. proučavanje asteničnih bolesti astenomakrobiotika (grč. dvije podjednake magnetne igle postavljene tako jedna nad drugom da su im polovi suprotno okrenuti čime su zaštićene od utjecaja Zemljinog magnetizma. aster zvijezda) bot. osobina nekih vrsta tinjca koji. eidos oblik) mn. zadirkivanje Astek pripadnik starog indijanskog naroda u Meksiku koji je imao visoku kulturu i čvrstu državnu organizaciju. te su tako slobodno izložene svakom vanjskom djelovanju astazija (grč. supr. nemoć. zbog interferencije svjetlosti. asteroides) zvjezdolik. nepostojan) koji nema smjera. slab vid. kad netko tobože hoće nešto prešutjeti pa ipak kaže. asteriskos) zvjezdica u knjigama (*). Istar) feničko-sirijska božica ljepote. u semitskoj mitologiji najpoštovanija božica. asti grad) gradsko ponašanje. svjetlosna pojava kod koje od neke svijetleće točke izbijaju svjetlosne zrake. uzeti k sebi) slik. tzv. vrsta slova. astenična groznica živčana groznica. lako zamaranje očiju aster (grč. oronulost. zvjezdani. lijepa kata. gospodarica neba i zemlje. zvjezdice. aster zvijezda) fiz. golim okom nevidljivi planeti između Marsa i Ju- sebe. glaz.

astron) predmetak u složenicama sa značenjem: zvijezda astrobolizam (grč. a-. arhit. zvjezdano nebo astro. astralni svijet zvjezdani svijet. balio bacam) med. fobos strah) med. lithos) tamnocrveno staklo s iverjem plavkasta sjaja. nomos zakon) upravljanje gradom. veoma udaljenih i pojedinačno nevidljivih zvijezda. "vladar grada") sin Hektora i Andromahe. pr. sunčanica. uzimaju ga na sebe duhovi kad se pojavljuju. duhovi postali od vatre koji lebde između neba. svijet zvijezda. npr. skočna kost. stylos stup) arhit. odvaja kapitel od donjeg dijela 129 astrodiktik astragalizam (grč. a-. astralni duhovi u starom istočnjačkom vjerovanju u zvijezde: duhovi zvijezda zamišljenih kao živa bića. teško i kratko disanje u napadajima. astragalos) kocka. želučane) astrafobija (grč. pretjerano velik strah od groma ili grmljavine astragal (grč. grafo) opisivanje gradova Astijanaks (grč. smrt ili obamrlost od udara munje astrodiktik (grč. pseudonim asti (tal. anat. stigma točka) fiz. astron zviježđe. gradu Astrahanu) astralit (lat. asti grad. izgleda da potječe od bezbrojnih. pjenušac. astragalos) igra kockom. koji potječe od zvijezda. asti grad. nesposobnost nekog optičkog sustava za oštro odslikavanje zbog različite zakrivljenosti površina koje lome svjetlost u različitim ravninama. sastavlja odgovor na postavljeno pitanje astrahan skupocjeno janjeće krzno s crnosjajnom i kovrčastom vunom (naziv po rus. onoma ime) književno djelo ili novinski članak koji umjesto piščeva potpisa ima tri zvjezdice (***). astron. planetoidi asteronim (grč. Juno. služi za izradu raznih ukrasa astralni (lat. drugo. sprava pomoću koje se svaka zvijezda pokazana na nebeskoj kugli može lako pronaći i na nebu . u srednjem vijeku: pali anđeli. stigma) koji ima svojstva astigmatizma astigmatizam (grč. astrum zvijezda. građevina bez stupova astinomija (grč. manteia proricanje) proricanje iz kocaka na kojima stoje slova iz kojih se. astragalos kocka. mana oka kojoj je uzrok nepravilnost rožnice i leće te zato nastaje nejasna slika astigmometar (grč.asteronim pitera. astrobolismos. nadzor nad kućama astma (grč. zvjezdast. astralna svjetlost zvjezdana svjetlost. talijanski šampanjac astigmatičan (grč. spuma pjena) pjenušavo vino. zvjezdani. duše umrlih. eterično tijelo čovjeka. a-. sipnja.(grč. nakon svakog bacanja. astralno tijelo tijelo bez zemaljskih. onaj koji boluje od sipnje ili astme (živčane. Ceres. med.. metron) opt. vijenac na gornjem dijelu stupa. usp. zemlje i pakla. astmatičan astmatičar (grč. srčane. u obliku zvijezde. astrodeiktikon) pokazivač zvijezda. stigma. zvijezda. asthma) sipljivac. slabija nego na ostalom nebu. Vesta i dr. osobito između zvijezda Kumove slame. sprava za određivanje jačine astigmatizma astigrafija (grč. gležnjača. asti spumante (tal. udar sunčanice. uprava grada. nakon ulaska u Troju Grci su ga strmoglavili sa zidina astilon (grč. kockanje astragalomantija (grč. aster zvijezda. tjelesnih osobina. a-. grč. Astrea.) vrsta talijanskog vina (po gradu Astiju). obruč. po naučavanju okultizma. astralis) koji se tiče zvijezda. asthma) med.

koji je kasnije našao smrt pod Tebom u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe" atalsko blago golemo. attachement) odjel. prilagođavati se duhu vremena Atena (grč. attache) službena osoba dodijeljena diplomatskom predstavništvu u kojem ima ulogu savjetnika. naslijede osobina predaka atehničan (grč. prema prilikama. to je uspjelo Hipomenu. radionica slikara.. nevještost (npr. zavoljeti nešto atašman (fr. negiranje da postoji Bog ili božanski poredak u svijetu ateknija (grč. athambia) hrabrost. logia) naučavanje o besmrtnosti duše atanazija (grč.atalsko blago 132 Atena pije. atanizam atanatologija (grč. onaj koji ne vjeruje u postojanje Boga ateizam (grč. neumrlost atanizam (grč. božica zaštitnica umjetnosti i vještina. atheos bezbožan) bezbožnik. atemperirati (lat. atechnia) nespretnost. što je koristilo Hipomenu i on je stigao na cilj. najvećeg reformatora i modernizatora života u Turskoj ataumazija (grč. a tempore) ponašati se prema vremenu. nekog liječnika). besciljnost. zaštitnica junaka i gradova. ima umrijeti). utišati. obično s činom pukovnika. njemu je Artemida dala tri zlatne jabuke koje je on u utrci odbacivao. atanatizam ataraksija (grč. voj. thaumaso čudim se. odan čovjek. utišavati atemporirati se (lat. atavus) naslijeđen od predaka (tjelesne i duševne osobine) atavizam (lat. pr. duševno spokojstvo. attemperare) ublažiti. neizmjerno bogatstvo koje je 133. atechnikos) neiskusan. oslobođenje od poreza i državnih nameta atelijer (fr. attacher) dodijeliti na rad. njem. n. topovski pribor atelija (grč. e ostavio pergamski kralj Atalos (Attalos) Rimljanima u nasljedstvo ataman (rus. divim se) nečuđenje. athanasia) besmrtnost. duševni mir. hetman atambija (grč. privrženik ataširati (fr. "dječak s djevojačkim licem"). odsjek Ataturk ("Otac Turaka") pridjevak turskog generala Mustafe Kemala (1881—1939). fabula Atellana atelaža (fr. atavus predak) sličnost s precima. zaprežni pribor. Hauptmann) vođa kozačkog odreda.) vrsta dramske improvizacije. imali su sina Partenopeja (grč. nerazumijevanje neke umjetnosti ili vještine ateist (grč. athanasia besmrtnost) v. Athena) mit. kozački harambaša. bezbožništvo. Posejdonovom praunuku. dizala ih i tako zaostajala. ataraxia) fil. primamiti. stanje bez strasti ataše (fr. ateleia) nesvrhovitost. radoznala Atalanta zaustavljala se kod svake odbačene jabuke. atheos bezbožan) bezbožnost. ravnodušnost atavistički (lat. a-thanatos besmrtan) vjerovanje u besmrtnost duše. a-. attelage) zaprega. neustrašivost atanatizam (grč. božica rata. a-thanatos besmrtan. slučaj kad se kod potomaka pojave neke duševne i tjelesne osobine njihovih predaka. posebice grada Atene. osobito ženskih. pren. brak bez djece atelana (lat. naviknuti se na nešto. (kod Rimljana: Minerva) . nespretan atehnija (grč. atelier) umjetnikova soba za rad. nevješt. kći Zeusova. po legendi niknula iz njegove glave. kipara dr. ateknia bezdjetnost) neplodnost. ublažavati. v.

nepravilnost u razvoju neke bolesti atitida (fr. atička duhovitost i dosjetljivost atički (lat. Atlas) mit. svjedodžba. nevičan čemu ateramija (grč. pokušati) protupravan napad na nečiji život. u obliku čvora (najčešće na glavi) atest (lat. atterrir) zrak. thermaino) fiz. pomagač književnika i umjetnika (109—32 pr. uvjerenje. a-. stav. pom. pismena potvrda atestat (lat. zemljište) prilagođavanje biljaka novom tlu aterirati (fr. n. typos oblik. tal.) atika (lat. a-. fr. ne poštovati. attikismos) atički način govora. uzor) neuredan. svjedodžba. suptilan. attestari posvjedočiti) pismena potvrda. napadati atenuator (lat. attitudine).). uglađen. nazvan po imenu hunskog kralja Atile atimija (grč. atemptare napasti. attique) arhit. u novije doba i kao naslov književnih časopisa atentat (lat. posvjedočiti. uzor) med. zločinački napad. izvršiti zločinački pokušaj. nepravilan koji odstupa od utvrđenog uzorka. attentare) pokušati nešto protiv koga ili čega. v. attitude. doći k obali aterman (grč a-. atipične bolesti bolesti koje se ne razvijaju pravilno atipija (grč. potvrdu. attenuare umanjivati. osobito: ukrašavanje građevina stupovima Atila (got. st. prezirati. položaj. attentator) onaj koji vrši atentat atentirati (lat. atimia) lišavanje časti (vrsta kazne kod starih Atenjana koja se sastojala u lišavanju svih građanskih prava) atimirati (grč. osnovao ga je car Hadrijan radi njegovanja znanosti i umjetnosti i nazvao ga po gradu Ateni. attestari) potvrditi. e. atička suptilnost u načinu mišljenja i izražavanja. fr. attestatio) ovjeravanje. ukidanje. typos oblik. ovjeriti. karakteristične odlike starog atičkog građevnog stila. atimazo) lišiti (ili: lišavati) časti. držanje tijela. atentata krimina (lat. imanje ili čast. e. a-teramnos tvrd) med. proglašenje nevažećim aticizam (grč. duhovit. izdati svjedodžbu. ather kaša. potvrđivanje.) mn. attica. ponašanje. loša probava aterenizacija (lat. atestat atestacija (lat.atenej atenej (lat. spustiti se zrakoplovom na zemlju. pristati. ublaživati) prigušivač. atest 133 Atlant atestirati (lat. nasrnuti na tuđe pravo. u baletu: stajanje na jednoj nozi Atlant (grč. prav. atička sol duhovit i suptilni način izražavanja Atik Tit Pomponije ugledan Rimljanin. kao središtu cjelokupne naobrazbe onoga vremena. attentatum od attentare. otuda: učeno društvo. neupućen. attestatum) v. pozivati (ili: pozvati) za svjedoka ateteza (grč. ad k. kršćanski povjesničari prozvali ga "Bič Božji" atila kratak konjički kaput s gajtanima. atticus) svojstven atičkom duhu. v. teška probava. uvjerenje. athetesis) odbacivanje. adijaterma aterom (grč. poništavanje. Athenaeum) viši odgojni zavod u Rimu. Atlas . napasti. prekrupa) cistično proširenje žlijezde lojnice. prijatelj Ciceronov. attentata crimina čit. n. uvjerenje. "tatica") kralj Huna (5. lišiti koga građanskih prava atipičan (grč. dosjetljiv. terrain tlo. zločin. pokušaj ubojstva. viša škola. pokušani ili neizvršeni zločini atentator (lat. a-theoretos) koji ne zna. tj. naprava za smanjivanje neke fizikalne veličine ateoretičan (grč.

metron) sprava za mjerenje količine isparavanja vode. po grčkoj mitologiji. športska grana. atmidometar atmosfera (grč. troposfera. atmos. koji pripada atletici atlija (tur. logia) znanost o atmosferskim pojavama atmosferski (grč. fiz. atmis para. Atlas) arhit. nazvan po divu Atlasu koji. bit osobe 134 atmosferski ili stvari uopće. atmos. atmis. sredina u kojoj čovjek živi i razvija se. stratosfera atmosferilije (lat. zapadnoafrički Atlas (grč. lijepo i pravilno razvijen. životni dah. atmos. sfaira. stupovi u obliku čovjeka koji drže opšivnicu Atlantida (grč. planina u sjeverozapadnoj Africi atlas (grč. Atlantic) Atlantski ocean. veoma jak i lijepo razvijen čovjek atletika (grč. prvi vratni pršljen. duša svijeta. atli) konjanik. atmijatrika atmologija (grč. koji ima osobine atleta. nalazio u Atlantskom oceanu. a u praksi te dvije atmosfere znače isto. usp. borac. oko 9000 godina prije njega. po vjerovanju starih Grka. iatreia liječenje) med. parnih kupelji. athletike) skup viteških narodnih igara koje su njegovali još i stari Grci. grafia) opisivanje (ili: opis) atmosfere atmosferologija (grč. v. zem. sfaira) koji se tiče zračnog omotača Zemlje ili pripada zračnom omotaču Zemlje. Atlas) zem. divovski. athletikos) koji se tiče atleta ili koji pripada atletu. atmos para. atlanticus) gorostasan. i bio "vec'i nego Azija i Lidija zajedno". liječenje pomoću pare. Africi. trg. div koji. atmoskop. atmosfaerillia) mn. anat. atmosferski zrak obični zrak koji udiše- . što iznosi oko 1. usp. at atlotet (grč.: duša. atmidometar atmijatrija (grč. atmijatrija atmidijatrika (grč. u indijskoj fil. drži na svojim leđima kuglu zemaljsku atlantski (lat. iatreia) med. atmos. osobito na olimpijskim i drugim igrama. načelo svijeta atmidijatrija (grč. fizička atmosfera tlak koji vrši živin stup visine 76 cm na 0°C na morskoj razini zem. sjajna svilena tkanina atlet (grč. atmosferski tlak dolazi od težine zraka. atmis para. atmometar atmidoskop (grč. velik i snažan. knjiga sa zemljovidima svih dijelova svijeta. athlo-thetes) sudac u borbi i dodjeljivač nagrada atman (ind. veoma snažan. atmidoskop. koji pripada planini Atlasu. drži na svojim leđima nebeski svod (Atlant). dijeli se na laku i tešku atletiku atletski (grč. skopeo) v. otuda: koji pripada zap. atmidijatrija atmidometar (grč. o pretvaranju vode u paru atmometar (grč. a koje se i danas u cijelom svijetu njeguju po utvrđenim međunarodnim pravilima. pren. logia) znanost o isparavanju. athletis) natjecatelj na javnim gimnastičkim natjecanjima kod starih Grka i Rimljana. metron) v.) dah. prema Platonu. atmis para. tvari iz atmosfere. kasnije potonuo u more Atlantik (engl. atmis. pren. zračna tijela atmosferografija (grč. liječenje inhalacijom.093 kg na 1 cm2. plašt plinova koji obavijaju Zemlju. duša. atmidijatrija. tehnička atmosfera označuje tlak jednog kilograma na 1 cm2. širine 45° na 1 cm2.atlanti atlanti (grč. hrvač. pravo ja. sfaira kugla) zračni omotač. atmidos para. v. sfaira. čovjek koji se bavi atletikom. atmos. ozračje. Atlantis) legendarni otok koji se. Atlas) mit. iatreia liječenje) med.

atomos nedjeljiv) pren. elektricitet ato (tal. razdvajanje na sitne dijelove. malaksao. veoma sićušna stvar atomističar (grč. fil. atto di cadenza čit. atomos nedjeljiv) pren. atokos) med. kreću oko njega. ato di kadenca (tal. fenil-kinolin-karbonska kiselina. a strane im se strmo spuštaju prema morskom dnu atolmija (grč. atomos) koji se tiče atoma. veoma sitan. 2. gram. bojažljivost. mlitavost. najmanji djelić kem. klonulost. med. med. elemenata za koji se sve do početka XX. proturječnost Atos (grč. atom atomologija (grč. usp.) dolazi do cijepanja (dezintegracije) atomskih jezgra i pretvaranja atoma u druge oblike. kasnije: sjedište mnogih mo- mo. u takvim zbivanjima to cijepanje dovodi do izdvajanja goleme količine energije (atomska energija). st.ato 135 Atos iz kojih su tijela sastavljena. usp. odnos atomske težine prema gustoći Aton staroegipatsko božanstvo sunca atoničan (grč. najsitniji djelić nečega. mlitav. atomos. atomos) filozof pristaša atomizma atomistika (grč. čin. umoran. atomologija Atomium građevina u belgijskom gradu Bruxellesu u obliku modela atoma atomizacija (grč. nepriličan. facere činiti) med. razdvajati na sitne dijelove. malaksalost. slabost tijela. pren. neotrovan atoli (malaj. pri sudaru vrlo brzih djelića (protona. a-. atomos) fiz. atonia) bezglasnost. atopia) nepristojnost. mislilo da je nedjeljiv.) geol. nenaglašen atonifikacija (grč. gram. atomos) fiz. lat.) glaz. nenaglašenost atonon (grč. uspavljivanje atonija (grč. nenaglašena riječ atopičan (grč. u njihovoj se sredini nalazi plitka laguna. atopos) koji nije na pravom mjestu. pojava. s negativnim nabojem električnog elementarnog kvantuma. završetak glazbenog djela kadencom. o najsitnijim djelićima . slab. atonon) gram. atolmia) strašljivost. neutrona. kukavičluk atom (grč. niski otoci prstenastog oblika koji su nastali zbog raslojavanja koralja. Athos) gora na poluotoku Halkidici. suvremena fizika utvrdila je da je atom djeljiv i da predstavlja složen sustav koji se sastoji iz pozitivno napunjene jezgre i elektrona koji se. atmosferski elektricitet v. jezgra ima isto tako složen sustav: ona se sastoji iz protona i neutrona. atomos nedjeljiv) 1. upotrebljava se kod bolesti zglobova. klonuo. nesposobnost rađanja. atto) kaz. atomos) fil. atonos) bezglasan. atom atomizam (grč. atomistika atomska bomba bomba čije se strahovito razorno djelovanje zasniva na jezgrinoj energiji. broj koji pokazuje koliko je puta atom nekog elementa teži od atoma vodika atomski (grč. nepriličnost. žućkasti kristali gorka okusa. alfa-čestica i dr. naučavanje po kojem su sve stvari sastavljene od izoliranih elemenata (atoma) i po kojem se sve što postoji zasniva na spajanju i razdvajanju tih elemenata atomizirati (grč. neobičan atopija (grč. omlitavljenje. znanost o atomima. reumatizma i dr. toxikos otrovan) koji ne sadrži otrov. volumen obujam) fiz. atonos olabavljen. v. osobito djela za pjevanje atocija (grč. pren. tj. atoksičan (grč. sredstva koja čine nesposobnim za rađanje atofan kem. energiji čestica koje čine sam atom atomska težina fiz. atocia) mn. neplodnost atocije (lat. nedjeljiv atomvolum (grč. lat.

kakvoća. vanjska poniznost samo zbog straha od kazne (suprotno: kontricija) Atrid jedan od sinova legendarnog kralja Atreja: Agamemnon ili Menelaj (grčki junaci pod Trojom) atrihičan (grč. crna. attrium) predsoblje u starorimskoj kući. mir. sin Pelopov. zabava. nemilost atrofičan (grč. kosa) med. gram. zamjenica ili broj koji pobliže označuje imenicu. pridavanje. privlačan predmet. usp. thrix) koji nema kose ili dlaka atrihija (grč. ojedanje. velebilje (veoma otrovna biljka). atrofia) zakržljalost (ili: slabost. znamenitost. Atreus) mikenski kralj. attribuere pridavati. osušen atrofija (grč. grafo) sprava za sprječavanje grča pri pisanju atrepsija (grč. nepomičan. primamljivati atrakcija (lat. brat Tijestov. slabljenje. pobijeđenog u bitki kod Salamine (480. primamljivost atraktivan (lat. trefo hranim) med. uzajamno privlačenje. attrahentia) med. attractivus) privlačan. koji izvlače gnoj) atrahirati (lat. astmatičnih. attributum. a-. attritio) med. miran) miran. prednji dio hrama. slab. predznaci (ili: vjesnici) smrti atrocitet (lat. stvar koja privlači. očnih i spazmodičnih bolesti) . otac Agamemnonov i Menelajev atremičan (grč. užas. attractorius) privlačan Atrej (grč. oznaka. zanimljivost. pripisivanje. mršav. usp. tih. atrofija atrezija (grč. thrix dlaka. atrofija kod dojenčadi. ne uzrujavam se. 136 atropin znak. glavna osobina (od beskrajnog broja atributa beskrajne supstancije ljudskoj spoznaji pristupačna su samo dva: prostornost i mišljenje. djelokrug. pridjev. attributivus) pridjevan. pouzdanost. atropos) kem. sredstva za izvlačenje. strahota. trofe hrana) zakržljao. mjerodavnost. suprotno: repulzija atraktibilan (lat. med. prividno kajanje. strogost. a-. nedostatak kose ili dlaka atrij (lat. fil. atremia nepokretnost. dodan atricija (lat. mir. melemi (npr. pr. kopnjenje. surovost. sasušivanje atropa (grč. atremeo ne dršćem. koji se ne koleba atremija (grč. neizbježan) bot. žutica atrahencije (lat. a-.: repulzivan atraktoran (lat. nedostatak prirodnog otrova. pripisivati) svojstvo. attractibilitas) privlačnost. pravo atribut (lat. neustrašivost) mirnoća. odlučnost atremograf (grč. atropos neotklonljiv. pretklijetka atrium mortis (lat. bilis žuč. trenje. ojedenost kože. atrium mortis) predsoblje smrti. attrahere) privlačiti. privlačna sila.Atos a naških redova pravoslavne crkve (Sveta gora) Atosa (grč. a-. mršavost) zbog slabe prehrane. attractio privlačenje) privlačnost. čvrstina. trajna osobina nečega. atrabilitas) med. attractibilis) primamljiv atraktibilitet (lat. Atossa) majka perzijskoga kralja Kserksa. oblježje. suh.) atrabilitet (lat. tresis bušenje) med. med. atra tamna. n. srčana pretkomora. e. primamljiv. bitna. a-. sušenje. dvorana za primanje posjetitelja. po Spinozi) atributivan (lat. supr. unuk Tantalov. atrocitas) grozota. sraslost pojedinih otvora u tijelu atribucija (lat. attributio) davanje (ili: ustupanje) povlastica. beladona atropin (grč. atremes koji ne dršće. nepokretan. otrovan biljni alkaloid koji sadrži biljka atropa (upotrebljava se u medicini kod nekih želučanih.

glaz. audire čuti. auditorium) slušaonica. o per (fr.) trg.) posl. saslušanje. srčano. auditus sluh) osjetilo sluha. metron) med. audire čuti. probno pjevanje.) prav. metron) med.) Zločinac se vraća na mjesto zločina auctoritate curatoris čit. aukcionis lege (lat. gore! ustaj! diži se! dižite se! na noge! diži! dižite! aufalend (njem. auktor delikti (lat. slušati. audače (tal. audire slušati. onaj koji lakše pamti stvari koje je čuo nego one koje je pročitao ili vidio auditor (lat. grč. prije nego što će biti angažirani (vrsta prijamnog ispita pred članovime uprave i stručnjacima) audifon (lat. auffallen upasti) upadljiv. sudac koji saslušava) vojni istražitelj. smjelost. auktoritate kuratoris (lat. grč. fone glas) med. hrabrost audiatur et altera pars (lat. svirača i dr. čujni. a ne može govoriti audio-kaseta (lat. grč. npr. audacitas) srčanost. o revoar (fr. audio čujem. ročište audimutizam (lat. auditivni tip psih. auditivan (lat. audire slušati) elektronska cijev koja služi za pojačavanje glasa i zvuka u prijamnom radio-uredaju audiovizuelan (lat. koji upada u oči. audire čuti. cassette kutijica) plastična kutijica u kojoj je magnetofonska vrpca audiometar (lat. po rekla-kazala auerka plinska ili električna svjetiljka (naziv prema imenu austrijskog fizičara Karla von Welsbacha Auera.) po onome što se čulo. videre vidjeti) koji se odnosi na slušanje i gledanje zajedno. slušni. prav. metoda za ispitivanje sluha i gluhoće pomoću posebno konstruiranog radio-uređaja (audiometra) audiomikser (lat. počinitelj kaznenog djela. smisao: nitko ne može i ne smije biti osuđen prije nego što bude saslušan (osnovno sudsko načelo) audicija (lat.) prav. sudska sjednica. hrabro audacem fortuna juvat (lat.au comptant au comptant čit. uz plaćanje gotovinom au pair čit. smjelo. slušatelj auditorij (lat. licitiranjem auctor delicti čit. de auditu (lat. tj. suparnička strana. sprava za određivanje stupnja gluhoće neke osobe. proba glumca. po odobrenju (ili: s pristankom) skrbnika audace čit. vojni sudac. audiovizuelna metoda u nastavi poučavanje predavanjem i pokazivanjem primjera. vrsta nijemosti kad čo- 137 aufalend vjek normalno čuje. prijestupa Auctorem repetunt crimina quaeque suum čit. koje idu služiti u tuđe kuće samo za stan i hranu (obično se tako uzdržavaju studentice koje u stranoj zemlji žele naučiti neki jezik) au revoir čit. 1858—1929) auf (njem. o kontan (fr.) izraz za osobe.) putem javne prodaje. napadan. probno sviranje. audire čuti. saslušavanje.) doviđenja! auctionis lege čit. auditivus) koji se tiče čujnosti i sluha.) neka se čuje i druga. učionica.) prijeđi. opernog pevača. posebice djevojke. auditio) slušanje. sudnica.) glaz. auditor slušatelj. audientia) službeni prijam. slušalica za gluhe audijencija (lat. audire čuti. mixer mješač) tehničar koji radi oko čujnog dijela televizijskog programa (audiosektora) audion (lat. audire čuti. mutus nijem) med. zasjedanje. naprava pomoću koje gluhi mogu slušati. auktorem repetunt krimina kvekve suum (lat. hrabrome pomaže sreća audacitet (lat. na. sonometar audiometrija (lat. slušatelji auditus (lat. čuti. kričav .

prorok. umnožavati.aufdekati aufdekati (njem. naprava za vješanje odijela. 138 aukcionator pojačati. auguriosus) v. Augeias) mit. posvećen. 2. augur. uvećavanje. Augustina augustovsko doba doba cvjetanja književnosti i umjetnosti (kao za vrijeme rimskog cara Augusta) aukcija (lat. postaviti stol za ručak. augere) v. npr. augurare) gatati (ili: proricati) po letu. pojačavanje. augmentum) povećanje. mjesec žetve. augural). n. ribetina (za razliku od deminutiva koji umanjuje i slabi osnovno značenje. cijenu. povećanje augmentativ (lat. augirati augnmas (njem. dodatak. Mass mjera) mjera odoka. večeru i si. umnožavanje. broju i glasanju ptica. augmentirati augit (grč. predmetak pomoću kojega se. u kojoj je bilo 3000 grla stoke i koja nije čišćena 30 godina. naslućivati. n. pren. javna prodaja. suho meso ili kobasice narezane na ploške Augije (grč. slutiti. auguriozan augurij (lat. uzvišen. augurium) proricanje budućnosti po letu ptica. veličanstven (pridjev rimskih cezara). tumač znakova auguralan (lat. augmentatio) umnoženje. uvećanje. željeza i vapna. pretkazivati august (lat. gatalac. dodavanje. otuda: Augijeva staja mučan i neugodan posao oko dovođenja u red nečega što je bilo dugo vremena zapušteno i zanemarivano augirati (lat. gram. augmentativum) gram. predznak auguriozan (lat. augustus uzvišen) 1. blijedozelen dragi kamen. pojačanje. kod grčkih i staroindijskih glagola. počasno ime rimskih careva. pretkazivački. riječ koja uvećava ili pojačava prvobitno značenje neke riječi. auflegen položiti. e. zraka) min. magnezija. tvore prošla vremena. aufhangen objesiti) klinčanica. kolovoz. sastoji se od silicija. ima 31 dan (nazvan po rimskom imperatoru Cezaru Oktavijanu Augustu. npr. uzao ispod ovratnika na koji se odjeća vješa o klinčanicu aufleger (njem. poprečna procjena (pogledom) augur (lat. povišica. do 14. Aufschnitt) narezak. auguralan augurirati (lat. povećavati. carski augustinijanizam teol. povećati. znak. staviti) talionički radnik koji rudaču baca u peć aufsac (njem. ribica) augmentirati (lat augmentare) umnožiti. proročki. auguralis. e. pogoršanje bolesti augmentacija (lat. august(us) (lat. porast. licitiranje aukcionator (lat. auge sjaj. auctionator) licitant pri javnim kupnjama i prodajama . naučavanje o milosti sljedbenika sv. ponajviše kao sastojak vulkanskih stijena. med. fr. kralj u Elidi čiju je staju. predviđanje. Aufsatz) posebno izrađen tanjur ili posuda za posluživanje jela aufšnit (njem. vješalica. povisivati. dodati. auctio) trg.) svet. dodatak. avi-gur) rimski svećenik koji je po letu i glasanju ptica tumačio i proricao što će se dogoditi. aufdecken otkriti) prostrijeti. 31. Augustina po kojem čovjek može dobiti milosti tek onda kad u njemu ljubav prema carstvu nebeskom nadjača ljubav prema carstvu zemaljskom augustinizam srednjovjekovna kršćanska filozofija i teologija koje su se razvile iz naučavanja sv. pr. pojačavati. dodavati. zove se i tirkiz augment (lat. Auge oko. osmi mjesec u godini. otprilike. npr. Heraklo očistio za jedan dan. umnožavanje. aufhenger (njem. pretkazivač.

metron) sprava koja bilježi napredovanje u rastenju.) životna snaga. auxano umnožavam. pigmentum) min. auksano rastem. zlo. odvratna žudnja za zlatom auriforman (lat. aura) ugodan zrak.aukcionirati 139 Aurora Aulularia (lat. auctoritativus) v. žuta boja koja se dobiva zagrijavanjem fenola s oksalnom kiselinom i koncetriranom sumpornom kiselinom auripigment (lat. aula odn. ulagivanje aulodija (grč. lat. grč. pozlaćivanje aurea mediocritas čit. aula dvorana) dvorjanstvo. auctionari) trg.) naklonost svjetine (nestalna) aura vitalis (lat. metron) opt. aurum zlato) kem. pathos nesreća. kao uho auriga (lat. sprava za određivanje sposobnosti dalekozora za povećavanje auksopatija (grč.) svijetli vijenac. nevolja. sprava (ili: ogledalo) za pregled uha aurist (lat. auxano povećavam. pren. autoritativan aula (grč. auxesis) ret. mirisan. auriformis) uhast. slava. govorničko preuveličavanje i pretjerivanje. aulos. prostrana dvorana. ode pjesma) glaz. žut ili crven mineral arsenov sulfid auriskalpij (lat. ušni aurin (lat. aurarius) koji se tiče zlata. napredovanje bolesti auksilijaran (lat. ušna školjka aurikularan (od lat. auxiliaris) pomoćni.) zlatna sredina aureatan (lat. auris uho.) prokleta žeđ za novcem. proučavanje pjevanja uz pratnju frule . zborno mjesto. aulos frula. "Kočijaš" (zviježđe) aurikula (lat.e. svečana dvorana sveučilišta.) kočijaš. pjevanje uz pratnju frule aulodika (grč. pjevanje) glaz. odličan aureola (lat. aule. aukso. aurum.) aura (grč. autor auktoritativan (lat. anat. sjaj. aula) dvorište. auricula) uška. u obliku uha. krug oko glave svetaca. auris) liječnik za uši Aurora (lat. logos govor) znanost o duševnom i tjelesnom rastu. n. vanjsko uho. aureatus) zlatan. auksilijarne trupe pomoćne trupe. aurea mediokritas (lat. životni dah auraran (lat. božica zore i jutarnjeg rumenila kod Rimljana aukcionirati (lat. znanost koja proučava razvoj ljudskog organizma auksometar (grč. med. javno prodavati. posebno biljaka aukseza (grč. velika slušaonica Aulida luka u Beotiji. držati licitaciju. prodavati licitiranjem auksanometar (grč. laskanje. dio uha na koji se stavljaju naušnice. auksilijarni strojevi pomoćni strojevi (na brodu) auksologija (grč. predvorje. auksano rastem. olla) komedije starorimskog pisca Tita Makcija Plauta (250—184 pr. auratura) pozlata. velik ugled auri sacra fames čit. auriscalpium) med. ugodan povjetarac aura popularis (lat. trpljenje) nepravilan rast (razvoj) čovjeka auktor (lat. aurum zlato. auri sakra fames (lat. auricularis) koji se tiče uha ili je u vezi s uhom. aukso. zlatni auratura (lat. auksilijarne knjige pomoćne trgovačke knjige. žličica za uho auriskop (lat. ode pjesma. Aurora) mit. prodavati najpovoljnijem ponuđaču. zborno mjesto helenske mornarice pri polasku na Troju aulizam (lat. astr. auctor) v. dvorski život i običaji. skopeo) med.

tj. autarkeia) dovoljnost samom sebi. prisluškivati. out) šport. aurora muzis amika (lat. aut Cezar. sudski pripravnik. zaštita.) zlato aus (njem.aurora 140 autarkija ptica kod Rimljana. pokrovitelj auspicij (lat. archo vladam) samovlada. zadovoljstvo samim sobom autarh (grč. augur. okrilje. auscultator) v. nešto veliko. prošlo je i si. archo vladam) samovladar. st. pod pokroviteljstvom auspiciozan (lat. aut nihil čit. autos.) jug australan (lat.) ili-ili autadija (grč. sreća. moć. osluškivanje šumova unutarnjih organa kod bolesnika. aurum) koji u sebi sadrži zlato. ili ne biti ništa aut-aut (lat. apsolutist autarhija (grč. auspicari) tumačiti budućnost po letu ptica. jutarnji sati vrijede zlata za umni rad. proricati auster (lat. Ausbruch) vino koje se samo cijedi iz osušena grožđa. sub auspiciis (lat. bilo samim uhom ili pomoću posebne slušalice. ispitivati šum pluća slušanjem pomoću stetoskopa auspeks (lat. auspiciosus) koji nagovještava i pretkazuje sreću auspicirati (lat. ono što treba odbaciti. vlast. neovisnost o aurora (lat. auscultatio) med. zlatan aurum (lat. znak. apsolutizam autarkija (grč. auspex) prorok po letu ptica kod starih Rimljana. samotok. aus iz) žarg.) zora. Bord paluba) kraće umjesto Aussenbordmotor motor na vanjskoj strani brodice. auskultator auskultator (lat. jutarnje rumenilo. despot. otpad aut (engl. dvije sreće grabi" aurozan (lat. promatranje ptica proročica) pretkazivanje po letu i glasanju određenih . autos. pomoćni radnik auskultacija (lat. auskultant auskultirati (lat. istok aurora musis amica čit. tj. izvanbrodski motor ausbruh (njem. aut nihil (lat. pren. grč. samodrštvo. auster južni vjetar. uživanje u samom sebi. Ausschuss) bezvrijedne stvari. auscultans) slušatelj.) pod okriljem. pomoćni sudac bez prava glasa. početnik. "tko rano rani. authadeia) samodopadanje. gotovo. zadovoljstvo samim sobom. zaštitnik. svršeno. manteia) proricanje (ili: gatanje) po puhanju vjetra austroslavizam politički smjer medu Česima u 19.) zora je prijateljica muza. pod zaštitom. auspicium. ausbord (njem. sretan početak. vrhovna uprava i zapovjedništvo. trenutak kad lopta padne izvan igrališta aut Caesar. stetoskopa auskultant (lat.) ili biti Cezar. auscultare) slušati. suškovina Auschwitz čit. samostalnost. Austria. grč. fobos) mržnja prema Austriji austromantija (lat. med. filos) prijatelj. samodržac. pristaša Austrije austrofobija (lat.) njemačko ime za poljski grad Oswiecim u kojem je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio jedan od najjezovitijih logora smrti aushelfer (njem. koji je težio za pretvaranjem Habsburške monarhije u državu u kojoj bi dominirali Slaveni aušus (njem. avispicium. Aušvic (njem. aussen vani. australis) južni. aushelfe'n pomagati) radnik koji nije u stalnom radnom odnosu nego povremeno dolazi na ispomoć. australna svjetlost južna svjetlost Australazija Indijski arhipelag austrijacizam osobitost njemačkog jezika i govora kojim se govori u Austriji austrofil (Austrija. predznak.

autos. actus fidei) heretički sud. authentikos pouzdan. auto-de-fe) v. usp.autemeran vanjskim stvarima. prvobitni. original. prav. vlastita biografija. auto-didaktos) samouk autodidaktika (grč. lat. autodefe autodefe (šp. Židova i vještica u srednjem vijeku (osobito u Španjolskoj). fr. analyo razrješujem) poniranje u samoga sebe. didasko učim. pravovaljan. istodnevni. omnibus autodafe (port. autos. naučavanje o samodeterminaciji. autos eng. opisuje uvjete pod kojima je živio i radio autobus (grč. kamionima autoanaliza (grč. bezbožnika. samoprobava. dress) odijelo za automobiliste auto-električar specijalist za električarske poslove na automobilima auto-garaža (grč. goal) šport. prav. originalni spis ili dokument autentike (lat. omnibus svima) automobil-omnibus. uobičajena kratica za automobil auto. fil. koji prolazi još istog dana autemoron (grč. ovjeriti autentik (lat. o samoodređivanju djelovanja i htijenja putem zakonitosti koja je u našoj svijesti. autos) psih. lat. vjerodostojnost autentificirati (grč. pravi. autos. samoauto-dres (grč. grafo) vlastiti životopis. istinit. lat. lijek koji djeluje već onoga dana kad se upotrijebi autentičan (grč. autos sam. autos engl. garage) spremište za automobile auto-gol (grč. lat. autentik autizam (grč. pisac autobiografije autobiografija (grč. digestio probava) fiziol. pravovaljanost. književni rod u kojem pisac opisuje svoj život. autos. grafo pišem) pisac vlastitog životopisa. kasnije dopune i dodaci nekom starijem zakoniku. autobusima. poučavam) samoučenje autodigestija (grč. gol vlastitoj momčadi auto-kolona dugi niz automobila u pokretu auto-limar radnik koji izrađuje limene dijelove za automobile ili zrakoplove 141 autodigestija auto-mehaničar radnik koji popravlja automobilske motore i uređaje auto-promet promet motornim vozilima. razmekšavanje organskog tkiva nakon smrti pod utjecajem želučanog soka . automobilizam auto-stop zaustavljanje automobila na cestama i molba vozaču da pješaka (obično turista) besplatno poveze auto-transport kraće umjesto automobilski transport promet automobilima. authenticum) izvorno djelo. izvorni. autos) 2.(grč. trg. osobnosti i ideje autodidakt (grč. bios. determinare opredijeliti. autos. autos) 1. bez uvoza sa strane. putem razumne volje. lat. autos. predmetak u složenicama sa značenjem: sam. facere) potvrditi. autos. autodafe autodeterminizam (grč. bios život. authentikos) istinitost. v. tj. izvršenje inkvizicijske presude. odrediti) fil. authentikos) zakonit. emera) med. bolesno misaono udaljavanje od vanjskog svijeta auto (grč. izvornost. auto-da-fe. autos. autos. svečano spaljivanje heretika. ispitivanje vlastite savjesti autobiograf (grč. bilo da priča samo svoje doživljaje ili da radi što boljeg prikazivanja svoje osobe. sposobnost neke zemlje da se uzdržava samo svojim sredstvima. authentica) mn. vjerodostojan autentičnost (grč. ideal starih kinika i stoika po kojem je stoički mudrac "dovoljan sam sebi" autemeran (grč. pretjerano razvijen fantastično-sanjalački unutarnji život. emera dan) med.

supr. autos. pri čemu tijelo služi samo kao zamjena za drugi seksualni objekt na koji onaj koji se zadovoljava pritom misli (za razliku od narcisizma kod kojeg je vlastito tijelo krajnji seksualni cilj) autofagija (grč. autos. hypnoo uspavam) dovođenje (ili: uspavljivanje) samoga sebe u hipnotično stanje. mršavljenje zbog šećerne bolesti autofilija (grč. lat. autografon) riječ ili spis koji je neka osoba svojeručno napisala. starosjedilački. grafikos) svojeručan. starosjedilaštvo. hipnoza autohirija (grč. zadovoljenje erotskih nagona pomoću vlastitog tijela. dromos put) automobilsko trkalište. sam sobom autodrom (grč. autos. autograf autohipnoza (grč. fonos ubojstvo) 1. umnožavanje rukopisa (s kamena ili metalne ploče) autografirati (grč. samobitan autohtonija (grč. koji se sam porađa. min. autografskog crnila autogram (grč. starosjedilac. nastanak života u njego- vim najjednostavnijim počecima iz tzv. infectio zaraza) med. proizvođenje živih bića umjetnim putem autograf (grč. zaljubljenost u samog sebe autofizioterapija (grč. autos. in) med. samooplođivanje kod biljaka. autohirija autogamija (grč. autos. ljubav) samoljublje. fysis priroda. autos. gamia) bot. urođeništvo. autogramma) v. fagein jesti) med. trovanje zbog nagomilavanja otrovne tvari koja se prirodno stvara u organizmu i izdvaja iz njega . stijena). urođenik autohtoni (grč. auto-chthon) prastanovnik. anorganske tvari. umnožiti. kod začepljenosti ušne trube (Eustahijeve) ili vanjskog ušnog kanala: osjećaj kao da nam naš vlastiti glas odjekuje glasnije i zvonkije baš u začepljenom uhu autofonija (grč. samooprašivanje autogen (grč. autos. autohiria) dizanje ruke na sama sebe. jedenje samog sebe. samoubojstvo autohton (grč. samobitnost autoinfekcija (grč. autos. autogram autografija (grč. auto-chthonos) urođen. dynamikos moćan. alogen autognozija (grč. autos. gignomai rađam) biol. grafo. autos. autos. vježbalište (ili: put) za automobile autoerotizam (grč. autos. autos. poznavanje samoga sebe autogonija (grč. gnosis) samoispitivanje. samoliječenje autofonija (grč. jak) koji djeluje sam od sebe. therapeia) med. autos. naprava za umnožavanje rukopisa. autos. autos. gennao rađam) fiziol. fone glas) 2. mania) strast za prikupljanjem svojeručnih potpisa i rukopisa velikih i poznatih ljudi autografski (grč. med. v. toxikon lat. pomoću tzv. autos. ljubav prema samom sebi. koji je nastao tamo gdje je i nađen (kamen. grafein pisati) izraditi pomoću kopiranja. samoniklost. samonikao. svojeručan potpis. svojeručno napisan. urođenički. auto-chthon) prastanovništvo. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima. grafia) umijeće umnožavanja rukopisa. usp. autos. bolest čiji su uzrok zarazne klice koje su se već nalazile u čovjekovu organizmu i izazvale bolest autointoksikacija (grč. auto-dikos koji samom sebi sudi) pravo nekog da sam sebi sudi autodinamičan (grč. umnožavati autografomanija (grč. filia naklonost.autodikija 142 autointoksikacija autodikija (grč. izrađen putem kopiranja. tj. eros ljubav) psih. koji radi sam od sebe. autos.

za čovjeka. tj. naprava za sterilizaciju lijekova.. ozljeda samoga sebe autolitotom (grč. neograničeni vladar ili gospodar autokratizam (grč. automatos) ono što se radi bez sudjelovanja volje. autos. autos. tal. "samonadzor" autokracija (grč. liječenje ubrizgavanjem bolesnikove krvi neposredno nakon vađenja iz vene autoklav (grč. automatiser) pretvoriti u stroj. autos. mišljenju i pisanju) automat (grč. kišobran. za razliku od slikovitog. gospodarenje razuma nad osjetilima autokratski (grč. automatos koji se kreće sam od sebe. tako reći. makinalan. sam svoj autokefalnost (grč. samoozljeda. kefale glava) samostalan. autos. npr. kratos vlast. autos sam. učiniti da netko radi kao automat. maomai tražiti. zatvorena posuda čiji se sadržaj zagrijava pod tlakom većim od atmosferskog. autos. njem. djela. odnos prema samom sebi. sustav apsolutističke vladavine.autokar 143 automobil autokar (grč. kratos) v. automatski pokreti psih.. samodržački autokritika (grč. autos. kratos neograničena vladavina. autos engl. maomai. vladanje samim sobom. nezavisan. kata-lyo odriješim) kem. therapeia) med. sama sobom razbija kamen u mokraćnom mjehuru autoliza (grč. glupan. kratos) neograničen u vladanju. koji sam od sebe radi. naprava koja automatski bilježi nehotične pokrete automatski (grč. osobito u crkvenom smislu autokemoterapija (grč. Papinov lonac autoknips (grč. stvarni govor. lithos kamen. postupaka autolezija (autos sam. otapanje i fermentativno razgradivanje mrtvih životinjskih tkiva pri čemu ne dolazi do truljenja autologija (grč. osakaćenje. samostalnost automahija (grč. laesio povreda) samoosakaćenje. temno režem) med. autos. vladanje sobom. moć) samodržac. tj. onaj koji liči na stvar. automatski otponac na fotografskom aparatu (omogućuje fotografu da snimi sam sebe) autokontrola kontrola nad samim sobom. nož. vaga. samokret. lat. autos. autos. samodrštvo. pokretljiv) vozilo koje se sa- . puška. autokratizam autokrat (grč. stroj koji sam djeluje pod određenim uvjetima. logia) ret. autos. kefale) samostalnost. autos sam. lat. autos. sprava koja. autos. biće koje nema duše. nehotični i nesvjesni pokreti koji nastaju zbog neposrednog podražaja iednog živčanog centra automobil (grč. nesvjesna radnja automatizirati (grč. autos. fr. clavis) fiz. fil. mehanički. machomai proturječiti) proturječnost sa samim sobom (u govoru. žuditi) fiz. carro kola) otvoreni autobus za 40 i više osoba autokataliza (grč. haima krv. kritike) samokritika. med. pojava da neki proizvod koji se stvara pri nekoj reakciji ubrzava sam proces te reakcije autokefalan (grč. ocjenjivanje samoga sebe. grafo) psih. kirurških instrumenata i dr. životinja (kod Descartesa) automatika znanstveno-tehnička disciplina koja se bavi teorijom i konstrukcijom sustava za reguliranje i upravljanje tehnološkim procesima automatizam (grč. kem. autos. pren. autos. sag. lyo razgrađujem) samorazgrađivanje. mobilis pokretan. koji radi bez sudjelovanja svoje volje i razuma. automatos) samopokretan. autos. ocjenjivanje vlastitih spisa. knipsen pucketati) fot. nezavisnost od drugih. samovladar. lišiti samoradnje automatograf (grč.

autoriziran prijevod prijevod nekog književnog ili znanstveng djela s dopuštenjem njegovog pisca . na osnovi viđenja svojim očima. autosomnambulizam autonoman (grč. pokoravanje svojim vlastitim zakonima (supr. s autoritetom odozgo i s poslušnošću odozdo. osobno promatranje. operacijski zahvat kojim se nadoknađuje nedostatak kojeg dijela tijela ili tjelesne supstance živim tkivom s tijela samog bolesnika autoportret (grč. 2. opunomoćiti. autorite) 1. nomos zakon) samozakonodavstvo. autos. autorisation) ovlaštenje. putem otvaranja i pregleda leša (usp. slika. pronalazač. koji živi po vlastitim zakonima autonomija (grč. mobilis) šport. auctor. nyktos noć. fr. jedan od načina postojanja biljnog i životinjskog oblika. autos. pravna). odobravanje autorizirati (lat. otvaranje leša da bi se utvrdio uzrok smrti 144 autorizirati autopt (grč. morfogeneza autoniktobatija (grč. autopsija) autor (lat. autoriser) ovlastiti. med. antos. autopatheia) vlastiti osjećaj. mjerodavan. ugled. auktor autoritativan (lat. prevođenje i umnožavanje njihovih djela). naređenjima vodstva mora se bezuvjetno pokoravati. samouprava. auctoritas ugled. moralna. nafta ili elektricitet. koji se bavi automobilizmom kao športom automobilizam (grč. autonomia. znanstvenika. slobodan. gledanje (ili viđenje) svojim očima. nadmoćnost (duhovna. fr. samostalan. začetnik. autorsko pravo isključivo pravo književnika. viđenje) 1. motorni čamac. skulptura ili crtež vlastitog lika autopsija (grč. koji izrađuje automobile. usp. čak i kad su pogrešna. v. ovlaštivanje. fr. pascho iskusim. autos. tvorac. jer je održavanje reda važnije od suzbijanja pogrešnosti. umjetnika. vlastitim očima.: heteronomija) autonomist (grč. na osnovi osobnog promatranja. auteur) pisac. koji hoće i može nametnuti svoju volju ili mišljenje. morfe oblik) biol. znanstvenog ili umjetničkog djela. lat. portrait slika osobe) umj. autoptes) pril. disciplina koja obuhvaća različite vrste automobilskih natjecanja automorfoza (grč. odobriti. usp. nyx. fil. pristaša samozakonodavstva autopatija (grč. takve su npr. tvorac nekog književnog. autos. autoptes) očevidac autoptički (grč. augere. osobno iskustvo autoplastika (grč. autos. 2. auctor tvorac. auctor. auctor tvorac. med. politička nezavisnost. pronalazača da mogu moralno i ekonomski iskorištavati svoje duhovne tvorevine (s obzirom na objavljivanje. autos. začetnik) koji se zasniva na autoritetu. zakonita vlast. auto. samogledanje. plasso oblikujem) med. autonomos) samoupravni. opsis gledanje. baino idem) med. ugledan. autos. autoritativna država nedemokratsko državno uređenje kod kojeg se vlada po načelu vojne discipline. utjecaj.automobilist mo kreće. auto automobilist (grč. odobrenje. lat. vozilo se kreće pomoću motora kojeg pokreće benzin. zakon koji je na snazi. priznata veličina (u nekoj struci). fr. priznat stručnjak autorizacija (lat. autos sam. nomos) pristaša samouprave. bile države: Mussolinijeva fašistička Italija i Hitlerova nacistička Njemačka autoritet (lat. mobilis) onaj koji vozi automobil. samostalnost. pregled. fr. tj.

skopeo gledam) v. npr. svojstvo svih klorofilnih (zelenih) biljaka i malog broja bakterija da se mogu prehranjivati i izgrađivati isključivo iz anorganskih spojeva sredine u kojoj žive. Pitagora. lat. nametnutog suda na osnovi vlastitih pogrešnih predodžaba. fr. cjepivo pripremljeno od klica koje su uzete od samog bolesnika autožir (grč. serum) med. trausfusio pretok) med. kod velikog gubitka krvi: potiskivanje krvi iz perifernih dijelova tijela (ruku. ambulare hodam) med. pod heterotrofan autotrofija (grč. autos. stjecanje pogrešnog. strada cesta) suvremeno izrađena cesta za automobile autosugestija (grč. autogyre) zrak. autos tal. autos. kod akrobatskog leta "kovit" autos efa (grč. autos sam. lat. typos otisak) autotipijom dobiven otisak. autos. autoniktobatija autostabilnost (grč.autorotacija autorotacija (grč. autos. automatsko održavanje stabilnosti autostrada (grč. tome) pojava koja se često može vidjeti kod nekih životinja: osakaćivanje samoga sebe u slučaju opasnosti po život. therapeia lat. neograničenost. autos lat. lat. autoshedijastički (grč. autos. autos lat. autos. nadahnuti koga čim) samouvjeravanje. utjecanje na samoga sebe. autotrofne biljke bot. okretanje krila oko vertikalne osi. autos. typos otisak) jedan od najvažnijih pronalazaka u području grafike: prenošenje slika urezivanjem u cink ili drvo i njihovo umnožavanje autotomija (grč. suggerere savjetovati. sama od sebe nastala magnetična budnost za vrijeme spavanja. autos efa) "on. smatranje sebe samoga bogom 145 autožir autotelija (grč. therapeia liječenje) med. autos. heterotrofija autovakcina (grč. novija faksimilna izdanja. nogu) u srce i mozak u slučaju kad u srce i mozak ne dolazi krvi koliko je potrebno. vaccina) med. sadržaji svijesti koji se pojavljuju putem autohipnoze autoteizam (grč. gyros krug. supr. zrakoplov namijenjen uspravnom penjanju i spuštanju. liječenje ubrizgavanjem seruma uzetog od samog bolesnika. autos. kad gušter žrtvuje svoj rep autotransfuzija (grč. stabilis čvrst. tj. autos. autos. psih. suggerere savjetovati) sugestivno utjecanje na samog sebe autosugestija (grč. autos. improvizirano autoskopija (grč. kod upale plućne opne itd. trofe hrana) koji sam sebe hrani. lat. v. vrši se na taj način što se ruke i noge dignu uspravno pa se od vrha prstiju omotaju elastičnim vrpcama autotrofan (grč. autoschediazo bez pripreme učinim) bez pripreme. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima autotip (grč. autorotacija krila zrak. auto-teles nezavisan) samostalnost.: alomorfija. autos. formula kojom su pitagorejci rješavali svaki spor koji bi se medu njima pojavio zbog razlike u mišljenjima o nekom pitanju pozivajući se na autoritet učitelja autoseroteracija (grč. autos. npr. je to rekao". lat. prvi otisak autotipija (grč. neuvjetovanost autoterapija (grč. autopsija autosomnambulizam (grč. na brzu ruku. theos bog) obožavanje samoga sebe. nepomičan) fiz. somnus san. trofe hrana) biol. njegov glavni dio je poseban vodoravni . npr. rotatio okretanje) samookretanje.

napredovanje u službi. unaprjeđivati. izmarširati u skupini. izlaženje u susret avant midi čit. isplata unaprijed. ljubav prema pustolovinama avanzirati (fr. istaknuti dio građevine avans (fr. zaštitnik Tibeta. predstraža. Alana i Slavena. avanturistički roman vrsta romana u kojem je glavna tema opisivanje neobičnih doživljaja i podviga glavnog junaka avanturizam (lat. avan midi (fr. spašava ljude kroz patnje u reinkarnacijama avangarda (fr. aventureux) pustolovan. garde straža) voj. ante meridiem avantaža (fr. bučno. aval) trg. drzak. neupućen čovjek. sramota. biti unaprijeđen. Ausonia) pjesnički naziv za Italiju (po priči. prethodnica. Maria (lat. izbočenje. ostavljen sreći ili slučaju. istaknuti dio kuće. avancer) napredovati. tal. prvi korak. napredak. mjenično jamstvo. prethodnica. korist. onaj koji čeka unapređenje za časnika avantura (fr. mongolski nomadi koji su u 6. sva sila avalirati (fr. onaj koji je daleko od čega. lat. potpisnik. osobito izići u stroju iz vojarne. prvi borbeni red neke vojske avangardija (tal. jamac na mjenici Avalokitešvara (sanskrt. prednost. isplata unaprijed. predujmiti. u vrijeme Mussolinijeve dikatature: fašistička organizacija mladeži od 14 do 18 godina (avangardisti) avanija (fr. utjelovljenje božanstva u hinduskoj mitologiji bilo u čovjeka. fr. izazvali seobu Huna. aventure. u športu: onaj koji se natječe. aventure) sklonost avanturi. poniženje. Obri avatar mit. dati (ili: uzeti) predujam. smanjivanje dobitka. Marijo!") riječi kojima je anđeo pozdravio Djevicu Mariju nagovještava- . krenuti. arhit. paradno i si. trg. poći (obično u skupinama). smion. avaliste) trg. bujica. iznuđivanje novca. avance) predujam. ispust. predujmljivati avanzman (fr. aval (fr. avanguardia prethodnica) u Italiji. bilo u životinju ave (lat.) najomiljeniji i najpoštovaniji bodhistava u mahayana-budizmu. pren. adventura) pustolovina. avant-garde. prednost avantažer (fr. zarade u nekom poslu avankor (fr.) prije podne. smion trgovački pokušaj avanturin (fr. Ave.autsajder 146 Ave. nadmoć. napredovanje. adventura. avalanche) snježna lavina: odron zemlje. st. koji stavlja sve na kocku. Maria vijak (elisa) koji se okreće djelovanjem vjetra autsajder (engl. avaler) potpisati mjenicu kao jamac avalist (fr. avantage) dobitak. mlakonja Auzonija (lat. plaćanje unaprijed Avari mn. aventure slučaj) vrsta kremena (nađen slučajno pri proizvodnji stakla) avanturist (fr. usp. avanie. prevagu: voj. avancement) unapređenje. ali nitko ne misli da će pobijediti. arhit. Maria "zdravo. promaknuće. avania) uvreda. aventurier) pustolov. prevaga. avantegeur) onaj koji ima prednost.) zdravo! Ave. koji je po strani. prema Auzonu. unaprijediti. ići naprijed. odvažan. lovac na sreću avanturistički (fr. avant naprijed. osobito globljenje kršćanskih trgovaca u bivšoj Turskoj. pokušaj. outsider) onaj koji je izvan čega. avant-corps) voj. sinu Odiseja i nimfe Kalipse) auzrikati (njem. ausriicken) izići. potpis jamca na mjenici avalanš (fr. izvidnica.

u crkvenoj se povijesti to razdoblje naziva i "babilonskim" (prema robovanju starih Izraelaca u Babilonu) aviobiologija (lat. željan. pojeftinjavati avinjonsko sužanjstvo razdoblje od 1305. sučeva opomena kojom se nekome savjetuje da se kloni polaganja lažne prisege avitaminoze (grč. žudan. avis ptica. odoka averzionalna suma (lat. grč. ali tako da ovaj to ne primijeti averziona trgovina (lat. avverso) num. capio hvatam. quantum količina. avion. večernje zvonjenje u Kat. zrakoplovstvo. grč. obiteljsko imanje avivirati (fr. lat. fil. zbog čega ga je osudila Rimska kurija avers (lat. suma novca kojom se plaća poprijeko. gnušanje.) prav. averzionalni kvantum averzionalni kvantum (lat. proždrljiv avijacija (fr. telefon od gumenih cijevi u ratnom zrakoplovu aviomehaničar zrakoplovni mehaničar avion (fr. avitum bonum (lat. (papa Klement V. v.) u kojem su pape stolovale u fr. avis ptica) zrakoplov. lat. avenue) pristup. tal. afet) strašilo.) do 1376. avidus) lakom. pobiti vrijednost (robi) pojeftiniti. grč. glava. iznos) trg. aviver) oživiti. logos znanost) vještina hvatanja ptica avidan (lat. naprava za letenje teža od zraka. figura koja se sastoji u tome da govornik polako odvrati onoga kome govori od glavne teme.. aversio) odvratnost. adversus okrenut prema. a. oživljavati. st. put obrubljen drvećem i cvijećem averoizam med. uzgoj životinja avilirati (fr. tj. aversus licem okrenut od. aviarium) ptičnjak. avizacio de peijurio vitando (lat. pelagra. osvježiti boje . lice (kovanog novca). a ne po pojedinačnoj procjeni svake stvari koja se prodaje avet (tur. prilaz. avion) laka kovina od koje se prave neki dijelovi zrakoplova aviostrada (lat. avis ptica) plovidba zrakom. letač.bez. sablast. avis ptica. stara kršćanska molitva. fone glas) zrak. njegovo naučavanje naginje materijalizmu i panteizmu. nosos bolest) mn. utvara. pohlepan. strada cesta) zračna linija kojom stalno prometuju zrakoplovi avisatio de perjurio vitando čit. kavez za ptice. zračna flota avijarij (lat. emtio per aversionem) kupnja ili prodaja poprijeko. bios život. sprijeda. mržnja. vrsta majmuna aviceptologija (lat. avion.. vita život. avis ptica. lik. i odriče besmrtnost duše. vilis jeftin) trg. aeroplan avional (fr.avenija jući joj da će roditi Isusa. gradu Avignonu. drvored. avis ptica. beriberi. suprotno: revers averzija (lat. aviation. fr. med. amine od am (monia) + -ine. krletka avijatičar (lat. pilot 147 avivirati avikultura (lat. kamo su bili dovedeni da bi bili pod utjecajem politike francuskih kraljeva. logia znanost) grana biologije koja proučava uvjete pod kojima se živo biće može održati na životu u velikim visinama ili na drugim nebeskim tijelima aviofon (fr. crkvi avenija (fr. engleska bolest i dr. tal. grč. (papa Grgur IX. djedovsko. lat. bolesti koje nastaju zbog nedostatka vitamina u hrani. avilir. aviaticus. aviateur) zrakoplovac. cultura uzgoj) gajenje ptica. ret. pravac koji je osnovao arapski mislilac Averoes IbnRošd u 12. skorbut. summa svota) trg.) prav. staza. lat. gramzljiv.

sila) med. tzv. periodos) geol. a-sbestos neugasiv) min. ad za. pravo azila u međunarodnom pravu: pravo političkih ili vojnih bjegunaca i si. zastora u kazalištima i dr. na utočište u nekoj stranoj državi azima (grč. npr. a-sylos neopljačkan. avviso) brodica (ili: čamac) za izvještavanje. tal. izvidnički brod. javljati avizo (tal. spisi avokacija (lat. mn. avizni brod poštanski brod za brzo prenošenje važnih vijesti avizirati (lat. imao je dvije karakteristike: 1. tal. akti avocirati (lat. neka se traže spisi. kiselo tijesto) židovski pashalni beskvasni kruh. Asianus) stanovnik Azije. izvještaj o poslanoj robi ili novcu.syle) sigurno sklonište. u francuskim trg. avvisare. javiti. skandinavski bogovi nebesnici. blagdan beskvasnog kruha azimut (ar. magnezijev silikat vlaknastog sastava. vađenje zuba. predstavljaju prirodne sile (na čelu im je vrhovno božanstvo Odin. fr. bombastičnost. utočište. kićenost. kao loš vodič topline. aktiva avocentur acta čit. opozvati. nedodirljivo mjesto na kojem progonjeni nalaze utočište. i 2. knjigama: potraživanje. opozivati. ime dviju pokrajina u sjeverozapadnom Iranu azi mn. avocere) odazvati. prav. slojevi bez organskih ostataka azoodinamika (grč. neobuzdan čovjek azil (grč. dom za smještaj i izdržavanje sirotinje. lat. avisare.) prav. a-. nedodirljiv. pribježište. patnja. a. najstarije razdoblje Zemljine kore. zygon jaram) neoženjenost. nedostatak snage za život. suparnici su im bili vani. komad zemljišta koji rijeka otrgne i odnese na drugu obalu azab (tur. ići prema) astr. azab. avocatio) opozivanje. a sjedište im je Asgard). vrsta nesagorljivog minerala. patetičnost Azijat (lat. visus gledanje. stvoren u maloazijskoj Joniji.. "stil isjeckanih rečenica" s jakim ritmičkim naglašavanjem. važan međuproizvod u proizvodnji azo-boja azojski period (grč. avere. lat. aviza avoar (fr. avoir. pojava da smjese nekih tekućina u određenom omiem vriju pri stalnoj temperaturi i daju pare istog sastava kao i tekućina Azerbajdžan država u istočnom dijelu Zakavkazja. mit. a-zoon. pogled) trg. samatha ići k. koje su pobjedili azigija (grč. a-. izvještavati. habere imati) kao imenica. a-zoon. a-. rađam se) znanost o stvaranju anorganskog ili organskoga iz anorganskog . dynamis snaga. Asia. ali najčešće ima pejorativno značenje. antički govornički stil. divljak. avocatorium) naredba kojom se pozivaju podanici neke države da napuste službu strane države avulzija (lat. v. azap) muka. tražiti da se nešto pošalje. odazivanje. inače služi. avizna lađa. neudanost. obavještavati. avviso. zoon živo biće. avocentur akta (lat. nezauzetost azijanizam ret. prav. Božja kazna azbest (grč. od njegovih vlakana izrađuju se tkanine za odijela vatrogasaca. obavijestiti. zahtjev da se spisi vrate od nižeg suda višem avokatorij (lat. aviser) izvijestiti. odazivati. slabljenje azoogenija (grč. kutna udaljenost nekog nebeskog tijela ili predmeta na Zemlji od sjeverne ili južne točke podnevnika azobenzen narančasta kristalna tvar.aviza 148 azoogenija aviza (tal. avulsio) med. sloboda. i za izolaciju azeotropija grč. gignomai nastajem. zyme kvasac.

a-. Cannes. pomicanje. prilagođavanje mjere. a jour) točan i brz u poslu. nastavak -ites) min. karbonat bakra Ažurna obala (fr. plava boja neba. metron) sprava pomoću koje se utvrđuje koliko neka zemlja oranica sadrži u sebi amonijaka azoturija (grč. neman u obliku krilatog guštera. agioteur) osoba koja se profesionalno bavi špekulacijom vrijednosnica ažiotirati (fr. zoo živim. ažioter (fr. namještanje. umnožavanje azotnih spojeva u krvi azotometar (grč. urein mokriti) med. trgovanje novcem. jedan od glavnih uzroka nesposobnosti oplođivanja Azori skupina otoka zapadno od Portugala (u Atlantskom oceanu) azot (grč. npr. može imati i više glava ažio (fr. azotos. popularan naziv za talijansku državnu sportsku reprezentaciju (zbog modre boje njihovih majica) azurin (ar. azotos. agio) trg. nebesko plavetnilo azuri mn. St. agio-conto) trg.008. azotos. vrijednosnicama. višak. sperma sjeme) med. lazvardi) vrsta plave boje azurit (fr. Tropez. Nica. azotos. Marseille) aždaja (tur. agioter) špekulirati vrijednosnicama.) po talmudu anđeo smrti. onaj koji završava povjereni mu posao na vrijeme ažurirati (fr. znak N. akcije ažio-konto (fr. azur. vrijednosnica i si. haima krv) med. aždaha) zmaj. agiotage) špekulacija. vrijednosnica i si. razlika između nominalne i tečajne vrijednosti. dionicama i si. tal. lazhward. neke dionice. lapis lazuli) plavetnilo. dotjerivanje ažur (fr. prisustnost velike količine dušika u mokraći Azrail (hebr.azoospermija 149 ažurirati azoospermija (grč. glasovit po svojim pješčanim plažama i izvanredno lijepom plavetnilu morske vode (značajni gradovi. element atomske težine 14. izrađivati šupljikavi vez . jedan od glavnih sastojaka zraka (4/5) azotemija (grč. ajour) otvor (na ručnom radu) ažuran (fr. a-zoon. ajustage) određivanje (ili: prilagođavanje) propisane težine novca. baviti se ažiotažom ažistaža (fr. doplata. potpuni nedostatak muških sjemenih stanica (spermija. veća vrijednost neke vrste novca. rednog broja 7. plav mineral. azur. od nominalne vrijednosti. anđeo koji prihvaća i prati duše umrlih azur (fr. grč. pers. spermatozoida) u izbačenom sjemenu. ajour) praviti otvore. dušik. azzurro. ažiotaža (fr. Lavoisierov naziv za nitrogen koji nije u stanju održavati život) kem. račun o dobitku odnosno gubitku pri promjeni neke vrste novca. tj. Cote d'Azur) istočni dio francuske obale na Sredozemnom moru (graniči s Italijom).

ali prazan razgovor badižon (fr. osobina onih koji su u stalnom strahu da će se zaraziti klicama bolesti (pri rukovanju. bacillus prutić. očinstvo. bekgraund (engl. šaljiv. očevina. badigeon) vrsta fine obojene žbuke. zvučna kulisa. beibisiter (engl. lakrdija. tonzile badinaža (fr.) nered. gospodar. podloga) glaz. background pozadina. zbrka. Kaldeja. štapić) med. dizenterije. metež. n.) dadilja. četka badminton čit. i 6. knez babuvizam socijalno-politička doktrina koju je utemeljio fr. draga djevojka babyboom čit. razvrat Babilon stari grad u Aziji. bacilofobija (lat. drvo i plod iz porodice ruža. dodiru nekog predmeta.) indijska titula. ansambl duhača i udaraljki koji prati svirku solista (u džezu). beibi (engl. punac.) otac. očuh.) omiljeni češki narodni ples.B B.) background čit. češka brza mazurka babu (ind.) malo dijete. vrenja maslačne kiseline i dr. baden kupati. trpjeli u Babilonu kamo ih je odveo kralj Nebukadnezar baborak (češ. Babilonija stara država u Aziji (simbol bogatstva i okrutnosti). beba. bacillum štapić. grč. bedminton (engl. tast. mandule. u radio-dramama) badecimer (njem. sastavljena od boje. b drugo slovo hrvatske latinice B glaz. jezgra je jestiva. pren. kaos. toranj građen u Babilonu. med. pretjeran strah od zaraznih klica (bacila). ženina obitelj babel (hebr. zabuna. kratica za predikat (dok A označava subjekt) Ba kem. kratica za barij baba (tur. kit što ga upotrebljavaju kipari. beibibum (engl. vožnji javnim prijevozom i dr. badinage) šala. nagao porast nataliteta (primjerice u godinama poslije Drugog svjetskog rata) baby-sitter čit. piše se iza imena (npr. st. fobos strah) med. pr. djetešce.) velik broj porođaja. ozvučenje događaja na pozornici (npr. kratica za element bor B log. e. ali je to spriječio Bog učinivši da graditelji počnu govoriti različitim jezicima. trebao je doprijeti do neba. kratica basso B kem.) bot. nered. babilonski toranj prema Bibliji. dojenče. Zimmer soba) kupaonica badem (sanskr. izopačenost. novorođenče. babilonsko sužanjstvo sedamdeset godina ropstva koje su stari Izraelci u 7. vapna i bizmutova klorida. upotrebljava se i u medicini.) vrsta tenisa malom lopticom s krilcima. bezbožnost. izazivači tifusa. tetanusa. bakterije koje imaju oblik štapića. utopist Babeuf (1760—1797): svaki čovjek ima jednako pravo zadovoljiti svoje potrebe i uživati sva dobra prirode. pren. čuvarica djece bacili (lat. otmjen. društvu je cilj održavanje te jednakosti baby čit. . zbrka. Ali-baba).

diskusija bahur (hebr.) kuh. ološ. bethel) mn. ponekad su i javne žene. priznanica o novcu primljenom za gradnju broda bajliti (tal. balia) dojilja. buhara. vaditi pijesak iz rijeke. malenkost. samohodna sprava za vađenje pijeska s riječnog dna. bagger) jaružalo. od davnina je poznat u Indiji i Francuskoj baft (perz. njegovati dijete. njegovateljica male djece bajlbrif (niz. Boot čamac) pomoćni čamac. žulj na nozi. bagatelle. meteori koje su stari posvećivali bogovima ili ih samo obožavali (nazvano po kamenu na kojem je Jakov spavao i sanjao anđela — Post 28. bagana janje) janjeća kožica s krznom. šaljivac. slične bagdadskim šalovima. bei kod. vrsta fmog duhana iz brazilske pokrajine Bahija bahs (tur. bagage) prtljaga. polemika. harlekin. bailadeira) mn. dewadasis = sluškinje bogova) koje se odmalena posvećuju službi bogovima i u svakom hramu ih ima 8 do 12. omalovažavati. tal. uzimati koga ili što previše olako bagaža (fr. otpaci koji ostanu pri proizvodnji šećera. bajbokana bajbot (njem. lađe s neobično velikim krmama na Dnjepru. baidaki) mn. mulja bagra (rus. bahys) govor. svjetina bagdalin vrsta šarene pamučne tkanine.19). peronospora. Ugandi. kratko i lagano glazbeno djelo bagatelizirati (fr. vrsta morske ribe.) kornjačin oklop. a može se igrati na svakom terenu. Tanzaniji) bain-marie čit. balia) dadiljati. kvrgasta izraslina na konjskim zglobovima. kanala i si. kukac. bagata) v. za čišćenje riječnog korita i kopanje prokopa. klaun u napuljskoj narodnoj komediji. baidara) mali sibirski čamac od riblje kosti ili lakog drveta.baft 151 bajliti za igru nije potrebno posebno igralište. dadilja. niska cijena. vrsta malih rubaca bajbok (njem. presvučen kožama bajla (tal. sem. baft) trg. bagasse) trop šećerne trske. hramovima (ind. pjestovati . bagatella) sitnica. po čemu je i nazvana bager (niz. ben-mari (fr. uvjerenje graditelja broda ili mjerodavnih vlasti da je brod propisno izrađen. posuda vruće vode u koju se stavljaju posude s jelom da bi se održala toplina baitilije (grč. betilije bajaco (tal. bahio) zaljev. insekt bagana (tur. Dnjestru i Bugu bajdara (rus. bagat (tal. pajac bajadere (port. nebesko kamenje. javne plesačice i pjevačice u Indiji. bajaccio) lakrdijaš. vrsta istočnoindijskih. bagatelle) ne mariti za nekoga ili nešto. bigar bahija (šp. poznavatelj židovskih zakona Bahutu (Hutu) narod iz skupine Bantu (žive u Ruandi. Bylbrief) pisani ugovor o gradnji broda. tamnica. pagat bagatela (fr. v. tričarija. bagrjanyj) crvena boja dobivena od borove kore. bachur) židovski student koji se bavi proučavanjem Talmuda. čistiti riječno korito od pijeska. radi isušivanja zemljišta bagerovati (niz. trop od grožđa. rasprava. obično bijelih katunskih tkanina baga (tur. baithylia. bei Wache pod stražom) zatvor. maslina i dr. potcjenjivati. grimiz. čamac za spašavanje bajdaki (rus. plamenjača. Burundiju. baganac bagasa (fr. bagger) jaružati. plesačice na službi u ind. šljiva.

ispit zrelosti bakana (tal. pijanke. čuvar (nekada: noćni čuvar po selima) . Bakcheios) metrička stopa od jednog kratkog i dvaju dugih slogova (bakhejski stih upotrebljavanje osobito u himnama bogu Bakhu) Bakho (lat. baclage) pom. vrsta ribe koštunjače iz porodice tovara. šiparica bakhej (grč. pren. boga vina. živi u iz sjevernim morima. Bacco Bahus. Bacchanalia) mn. osobito njegovom pesimističkom shvaćanju "svijeta i života" bajta (tal. zalisci. jagodičast bakenbart (njem. lijeva strana broda (kad je čovjek okrenut licem pramcu) bakciferan (lat. burno veselje bakanalije (lat. koliba bajuneta (fr. Pulver prah) prašak za dizanje tijesta (umjesto kvasca) bakter (njem. bacca) bot. prvi se slavi odmah nakon posnoga mjeseca ramazana. terevenke. Bakchos. bakIjada svečanost s bakljama bakpulfer (njem. sin Zeusa i Semele (Grci su ga zvali i Dioniz). lola baklaža (fr. Facket. divlja. lat. bacleur) zatvarač luke baklja (njem. raskalašena. baionnette) voj. u sr. lat. fenjer ili bačva) koji pliva na vodi i označava lađi put po opasnim mjestima. baccala) zool. pren. bučno veselje bakandža (mađ. bog vina. jagoda baka (njem. pjesnika G. bacciformis) u obliku bobice. pren. treska. baccana) obična krčma bakanalije (lat. bobica. baccara) francuska kartaška hazardna igra bakbord (engl.. bei pri. sveučilištima: najniži akademski stupanj. kod starih Rimljana: orgijske i mistične svečanosti u čast boga Bakha. baita)Jpotleušica. Bakchos) mit. zulufi bakfiš (njem. grč. baccalaureatum) polagati (ili: položiti) bakalaureus bakalaureus (lat. bacca laureus lovorova bobica) na njem. Backfisch pržena riba). pijanac. tovar bakalaureat (lat. bacchans) mn. Bacchus. ispit koji prethodi licencijatu. kolac premazan smolom. Bake) znak (obično komad drveta. pren.) bajvagn (njem. vijeku: putujući daći (vaganti) bakara (fr. višednevne svetkovine i orgije starih Rimljana u čast Bakha. Bacchanalia) mn. mlada djevojka. backen peći. i engl. najčešće vojničke obuće bakant (grč. Bačke obraz. kod Rimljana: sudionici u Bakhusovim svečanostima. razvratna pijanka. vinopija. zublja. fr. kod. baccalaureatum) dostojanstvo bakalareusa bakalaureirati (lat. a slavi se 70 dana nakon prvog Bajrama bajronizam shvaćanje života i umjetnosti koje odgovara shvaćanju velikog engl. vino. bokkancs) vrsta teške. Wachter) stražar. boja bakalar (tal. Kurban-bajram (Blagdan žrtve) zove se zbog toga što se tada kolju ovnovi koje dijele sirotinji. Byrona (1788—1824). magisteriju i doktoratu. bacchans) Bakhov svećenik kod starih Rimljana bakanti (grč. drugi. Bakchos. dug nož s oštricom na obje strane koji se stavlja na pušku (ime po gradu Bayonne gdje je napravljen 1640. fiaccola) luč. tal. baccalaureus. Bart brada) brada samo na licu (podbradak je izbrijan). bobičast.bajok 152 bakter bajok (tal. "VVagen kola) prikolica (osobito uz motocikl) baka (lat. backboard) pom. g. G. pristojba koju plaćaju brodovi za pristajanje u luku bakler (fr. baiocco) nekadašnji papinski bakreni novac (pet talijanskih čentezima) Bajram (perz. bakancs. bejram) dva velika muslimanska blagdana u godini.

bal champetre čit. tvari i sokova u tijelu da uništavaju zarazne klice. grč. ples pod obrazinama. pr. baculus) štap. iz doba krede bakulometrija (lat. lakrdijaš. bailo. ballata pjesma za ples) poet. therapeia) liječenje pomoću bakterija bakterioze (grč. lysis rastapanje) kem. bakteria. prut. logos) znanstvenik koji proučava osobine i život bakterija bakteriologija (grč. Pasteur i R. krabuljni ples. opći naziv za biljne bolesti koje uzrokuju bakterije bakteriurija (grč. priča o nekom događaju i istodobno pobuđuje lirsko raspoloženje. caedere ubiti) biol. klicožderi. tal. slična štapiću. svežanj balada (fr. bakteria. prodiranje bakterija kroz krvne i limfne žile u krvotok bakterije (grč. motke bakulus (lat. uništavači zaraznih klica. bal šanpetr (fr. najmanja. bakteria. vrsta hijerodula koje se posjetiteljima hramova nude za novac. uron mokraća) med. bijelci naseljeni po divljim i neobrađenim krajevima Sjedinjenih Američkih Država. ballade. prvobitno: pjesma koja se uz plesanje pjevala (balar = plesati). služeći se i dijaloškim oblikom. baletni plesač baladine (grč. sjajni ples bala (fr. štapom bakulit (grč. divlji i neobrađeni krajevi na zapadu Sjedinjenih Američkih Država bakvudsmeni (engl. bajadere . mokrenje zaraznim klicama bakulacija (lat. sluškinje u azijskim hramovima. lat. bakteria. usp. balle) smotak. prisutnost bakterija u mokraći. lysis) mn. bakteriocidnost bakteriocidnost (grč. osobina nekih živih bića. glumac.) fosilni glavonožac s ravnom ljušturom.) svečani. bakteria.-med. Filistejaca i drugih semitskih naroda bog — pokrovitelj plodonosnih sila prirode. klicomori. bakteria palica. pripadaju biljnom carstvu. bakvuds bal (fr.bakter iemij a 153 baladine bakteriemija (grč. baculum štap. usp. balio. služenje Balu provodilo se katkada prinošenjem ljudskih žrtava bal pare (fr. kod Feničana. bakteria. bakteria) bot. bakteria. ballare plesati) zabava s plesom. backwoodsmen) mn.) otmjeni ples. gorštaci. sastojci imunog seruma koji imaju moć da rastapanjem ubijaju bakterije bakteriolog (grč. baladin) šaljivac. od bakteria batina) mn. kažnjavanje batinom. žive kao nametnici i izazivaju razgradnju i često teške bolesti. golim okom nevidljiva. caedere) biol. batina bakvuds (engl.) ples pod maskama. bakteriocidi bakteriofagi (grč. lat. backvvoods) mn.) ples u polju Bal (hebr. baculatio) batinanje. bakteria. Baal gospodin) mit. jednostanična živa bića. tal. mikroskopski nevidljiva bića koja žive u tijelu i uništavaju zarazne klice bakterioliza (grč. dem. bal u svečanom ruhu. veoma sitna. a ima ih pokretljivih i nepokretljivih bakteriocidi (grč. Koch) bakterioterapija (grč. bal en masque čit. usp. pjesnička pripovijetka baladen (fr. bal an mask (fr. kasnije se razvila u pjesmu lirsko-epskog sadržaja koja. rastapanje bakterija imunim serumom bakteriolizini (grč. kem. haima krv) med. palica. fagos) mn. lat. bakterion štapić. prašume. lat. ballare) mn. metriaballo) mjerenje pomoću štapa. logia) znanost koja se bavi proučavanjem osobina i života bakterija (osnivači: L. bakteria. bal pare (fr. bal. biol.

upala glavića i kapice balans (fr.) 1. rheo curim) zagnojavanje glavića balanofag (grč. perz.) paraziti tropskih i sub tropskih krajeva. žirolik balanopostitis (grč. Baldacco. tambura trokutasta oblika s tri žice balanca (tal. 154 baletan na. ali elastičnija od njih. balanos. osobito cirkuski balalajka (rus.. balanos žir) med. strojne remene. balanos. podstrešje. zaplitanje jezikom balbutirati (lat. balbuties) med. sličan gitari. mucanje. pjesma uz ples balatura (tal. balahane) daščara. tepati.) glaz. ballata) 2. pren. glaz. bilanx) ravnoteža. zaplitati jezikom baldahin (tal. blenna sluz. lat. potplate i u zubarstvu (dobiva se od osušenog mliječnog soka drva mimusops balata) balata (tal. vrsta istočnoindijske pamučne tkanine balbucijes (lat. veža. bilancia) vaga. baraka. galerija balazor trg. baldacchino) pokrivač od skupocjenog materijala nad prijestoljem ili krevetom.balagan balagan (rus. kolebanje. zamuckivanje. zamuckivati. svaki nepotreban i suvišan teret. neodlučnost. žirojed balanofori (grč. mucati. fagos) zool. tvar vrlo slična kaučuku i gutaperki. eidos) koji ima oblik žira. balbutire) med. napadaju korijenje drveća balanoidan (grč. dvojba. "nebo" koje stoji pred oltarom i nosi se na procesijama (naziv po materijalu ko- . ruski narodni instrument. posthion kapica) med. balanos. Balander) plitka teglenica s jednom katarkom (u Nizozemskoj) balanitis (grč. balance. ballatoio) trijem. balkon oko zgrade. upotrebljava se za električne izolatore. tezulja balander (niz. stvar za odbacivanje balata (lat. balanos. nejasno izgovarati. upala glavića i unutrašnje pokožice muškog spolnog organa balanoblenoreja (grč. onaj koji se hrani žirom. šator.

1581—1599) balija (tur. Balhornu. neotesanac itd. med.) fašistička omladinska organizacija za dječake od 8 do 14 godina. bacakanje balkanistika v.Balfourova deklaracija Balfourova (Balfurova) deklaracija izjava engl.) nekad: prostak. protuha. izraelska država balhornizirati (njem. kasnije: svojeglav čovjek. rasipnik. ballhornisieren) htjeti nešto popraviti. balle. histerična želja za plesanjem kod pojedinaca ili masa (u revolucionarnim vremenima). nazvana po dječaku Balili koji je 1746. trzanje. borba nedopuštenim . na temelju te deklaracije stvorena je 1948. g. skopeo gledam) u sudskoj medicini: naprava pomoću koje se utvrđuje iz kojeg je vatrenog oružja ispaljen metak (u slučajevima gdje je u pitanju više oružja istog modela i istog kalibra) balizam (grč. pa napraviti gorim nego što je bilo (po tiskaru J. grčenje. ballismos "plesanje") bolesna. balio bacam. ballyzo. revolera) i ispaljenog zrna balistoskop (grč. pod tlakom barutnih plinova. bez obzira radi li se o muslimanima ili o pripadnicima drugih vjera. drhtanje. napusti svoje ležište i krene kroz cijev pa sve do pogotka u cilj balistogram (grč.. balio bacam. u kojoj su sintetizirani zahtjevi za stvaranje nacionalnog zavičaja Zidova u Palestini. baline) vuneni mate- 155 balkon vanjem gibanja zrna od trenutka kad ono. gramma slovo) u sudskoj medicini: snimka napravljena pomoću balistoskopa. služi kao identifikacija između oružja (puške. lijenčina. samovoljno Balila (tal. neradnik. obijesno. političara Arthura Balfoura (1848—1930) iz 1917. balkanologija balkanizam 1. nasrtljivac. ponašati se kao balija ponašati se prostački. u Genovi prvi poveo odlučnu borbu talijanskog naroda protiv Austrijanaca balina (fr. beznačelnost. izraz koji označava način i sustav koji vlada u javnom životu balkanskih država i naroda.

ballottage) drugi krug glasovanja (biranje između dvojice koji su dobili najviše glasova u prethodnom glasovanju) balsamum anodynum čit. pren.) vezani balon kojim 156 balzam se može popeti samo do određene visine i spustiti na mjesto polaska balota (fr. dečko koji. logia) proučavanje kupališta. osobito zračni balon napunjen plinom lakšim od zraka (aerostat).ball-boy do pozornice. balzam za oči Balti zajedničko ime za Estonce. balon kaptif (fr. balzamum oftalmikum (lat.. kuglasta boca za tekućine. kod tenisa. balhausplac) bečki trg na kojem se nekad nalazilo sjedište austrijskog državnog kancelara. stražnji dio velikog broda ball-boy čit.) farm. ballon d'essai čit.) farm. austrijska vanjska politika balneografija (lat. glasačka kuglica balotada (fr.) kupanje u toplom pepelu balneum laconicum čit. okrugla. ballon captif čit. kila. grč. naslon.) vječno pero. a katkada i uz pjevanje plesača) balustrada (grč. grafo) opisivanje kupališta balneologija (lat. balustrirati (fr.) mala zračna kugla za ispitivanje smjera vjetra. Litavce i negdašnje "Stare Pruse" baltički jezici skupina indoeuropskih jezika (litavski. znanost o mineralnim izvorima koji služe za liječenje balneotehnika (lat. grč. balneum lakonikum (lat. bal-boj (engl. dosta su bliski slavenskim jezicima baltoslavenski onaj koji je zajednički Baltima i Slavenima baltoslavistika znanost koja proučava veze i odnose između nekadašnjih Balta i Slavena balun dijal. stubišta. postaviti balustradu balzam (grč. kupi lopte i donosi igračima Ballhausplatz njem. okruglo tijelo. ballotade) skok konja ispruženim nogama balotaža (fr. balzam za jačanje srca balsamum ophthalmicum čit. balneum arene (lat.) šport. grč.) znojna kupelj balneum vaporis (lat. balzamum anodinum (lat. balsamon) kem. priručje. balneum. balneum) kupalište. balneum kupalište. ballotte) kuglica za glasovanje. pom. toplice balneum arenae čit. novinski članak koji se objavljuje da bi se opipalo raspoloženje i mišljenje javnosti.) farm. također: umjetna smjesa za ublažavanje bolova i liječenje rana .) vrsta burgundskog vina balograf (tal.) kupanje u pijesku balneum cineris (lat. a kasnije ministarstvo vanjskih poslova. prirodna smjesa biljnih smola s eteričnim uljima. istarski narodni ples u obliku kola (pleše se uz pratnju sopele ili gajdi. a dijelom i aromatičnim kiselinama. staropruski).) kupanje u pari balnot čit. ograda kojom su ograđeni balkoni. balno (fr. ballon) šuplje. grč. technike) vještina podizanja i cjelovitog uređenja kupališta (toplica) balneoterapija (lat. dijal. balon d'ese (fr. therapeia) primjenjivanje mineralnih izvora u liječenju bolesnika. balustrade) arhit. pren. balon (obično u značenju: lopta). letonski. grč. balustrer) ograditi stupićima. balzamum kordijale (lat. balaustion. balzam za uminjavanje. balneum.. ublažavanje bolova balsamum cordiale čit. Letonce. (čit. topličko liječenje balneum (lat. balneum. bruh. jaka i većinom ugodna mirisa. fr. pisaljka balon (fr.

tezga. Bank) najdonji dio visoke peći za taljenje željeza gdje se skuplja rastaljeno željezo. odmorište na stubištu. utroba se ispere karbolnom kiselinom. malo dijete. svakodnevan. bamboo) vrsta trske. metnuti okov na kotač bandažist (fr. banda) četa. banalna fraza otrcana. balsamica) mn. šport. osobito. tablica s cijenom neke robe bandijera dijal. biljna vrsta u kojoj je posebno poznat tzv. banale) običan. njem. bambu. previjanje. vjetrokaz. klupa. malajsko ime poznate istočnoazijske zeljaste biljke čiji je plod po obliku sličan krastavcu. banderilla) koplje sa zastavicom koje se upotrebljava u borbi s bikovima banderiljero (šp. Impaticus balsamina) bot. bot. banalite) otrcanost. stup o koji se vješa zastava. stijeg. zavijanje. prodavač kirurškog pribora. previjati.) manji instrumentalni sastav banda (tal. a tjelesna šupljina napuni svježim drvenim ugljenom) Bambi ime laneta u djelima austrijskog pisca Felixa Saltena i u crtanim filmovima Walta Disneya bambino (tal. balzamska sredstva. stup (npr.balzamici 157 bandijera banalizirati (fr. "lijepi dečko" balzaminke (lat.) mn. šaljive ili vulgarne slike nizozemskih slikara koje prikazuju seoske krčme. odred. uteg (kod mačevalaca i boksača). tj. banaliser) načiniti otrcanim. "lijepi čovjek". platforma banalan (fr. raste u Indiji banak (tal. bandagiste) proizvođač. opći. balsamon biljka roda Balsamodendron i njezina mirisna smola) namazati mirisnim mastima i uljima. balsaminaceae) mn.) sedam zastava — podrugljiv naziv za političke prevrtljivce koji su spremni stati pod bilo čiju zastavu. "lijepi dečko" (nazvana po tome što su se neke od njih nekada upotrebljavale kao lijek za rane) balzamirati (grč. svakidašnjost banana (šp. mambu. čelični okov na kotaču. po običaju starih Egipćana. v. bandera. bambus (malaj. jednogodišnja ukrasna biljka netik. spojnica bandažirati (fr. veza. trg. lutka. a po okusu dinji banarij (lat. zaviti. često visoka do 20 m i 60—70 cm debela. telefonski stup) banderilja (šp. omotač na cigaretnom papiru i na kutiji s cigaretama. banderole) vrpca na trubi. otrcan. previti. "lijepi čovjek". čovjek koji se okreće prema vjetru. Asiraca i Perzijanaca: učiniti da tijela umrlih budu sačuvana od truljenja (danas se ubrizgava u arterije sublimatova otopina i dr. zavoj. svakidašnjim banalnost (fr. sajmove. banco. umjetnosti) bambocciate čit. bandera (tal. putujuće društvo svirača.) bot. seljačke zabave i si. balzamski lijekovi balzaminka (lat. prilago- balzamici (lat. sete bandijere (tal. gomila. farm. utega i si. staviti utege (u mačevanju u boksu). engl. prikazivanje Krista kao djeteta (u tal. zastava na katarci. vojna glazba bandaža (fr. glumaca. bannarium) pravo prisile (različito od jus cogens) band čit. povez na poštanskim pošiljkama. bandage) med. suviše ponavljana rečenica . družina (lopovska). banderillero) borac s bikovima naoružan banderiljom banderola (fr.. opasač na kojem stoji naboj nj ača. konjička zastavica. nabiti banak zasjesti u nečijoj kući i ne odlaziti do kasne noći. bend (engl. sette bandiere čit. bandager) med.) djetešce. bambočate (tal. osobito zavoja. bandiera) zastava.

skitnica banditizam (fr. upotrebljava se posebno u Sjev. hajdučija bandiža (tal. stupnjevita uzvišica iza prsobrana za strijelce. banchieri) mn. grad. banco. zgrada u kojoj se na- laze prostorije nekog novčanog zavoda. njem. Americi i Meksiku. bandito) razbojnik. tal. krateo vladam. banque. banchetto) svečani obred nekomu i nečemu u čast. bandeletette) uzak zavoj. lazaroni bankiza (fr. progon. bježanje iz škole. el bandola) glaz. trebaju imati odlučujući utjecaj u državi i određivati njezinu politiku. banco. nevaljalac. kratos snaga) zastupnik shvaćanja da banke. cestovni razbojnik. Bandu bandura (rus. vladavina velikih novčanih zavoda i njihovih predstavnika bankokrat (tal. pruga u boji. pucanj. grč. šp. prima novac na štednju. ledeni bedem (u polarnim krajevima) banknota (tal. bendžo bang (engl.. usp. vlasnik banke. "markiranje" bandleta (fr. nazvana po pronalazaču H. obustava plaćanja.bandist 158 bankrot davati se svim političkim promjenama bandist (tal. pristaša bankokracije bankokrat (tal. potpuna propast. banda bandit (tal. bank bankar (fr. banco. gospodarim) gospodarenje banaka državnim poslovima. bandizar) izgon. propast . fr. banco) uplaćeni novac svih igrača u hazardnoj igri karata. mala vrpca. papirna novčanica banko-konto (tal. rumpere slomiti) slom banke. plosnata mala šipka bandola (tal. Bank) novčani zavod. banquise) ledena santa. banquette) voj. kupuje i prodaje vrijednosnice. gozba. nesposobnost plaćanja i odgovaranja svojim novčanim obvezama. banco. lat. banquet. pren. knjiga u koju trgovac bilježi svoje poslove s bankom radi obračunavanja bankokracija (tal. osobito prasak koji nastaje zbog probijanja zvučnog zida bangalo (engl. štedionica. turistička kućica od lake grade bank (tal. v. strani novac itd. ledenjačka gomila (na moru). banda) član (svirač) u vojnoj glazbi. banjo) glaz. mandola bandolin mast za kosu (da bi bila glatka i sjajna) bandoneon glaz. usp. unutarnji naslon na prozoru bankijeri (tal. banco-conto) trg. mandora. banquier) osoba koje se bavi novčanim. bancus klupa. harmonika rastezača s velikim brojem glasova (130 tonova). bungalow) prizemni ljetnikovac od jednostavne grade u tropskim krajevima. v.) glaz ukrajinski instrument sličan gitari i balalajci. samo s više žica (8—24) bandžo (engl. banco. plaćeni ubojica. gitari sličan instrumenat sa 4 do 10 metalnih žica. posreduje u kreditnim poslovima. grč. banka banka (tal. oproštajna gozba banketa (fr. ustanova koja radi s novcem. kreditnim i efektivnim poslovima. bancarotta. skitnja. sprovoditelj vladavine banaka i novčanih ustanova bankrot (tal. propalica. daje zajmove uz kamatu. banco) velika klupa u crkvi banket (fr. igrač koji drži bank bankata (tal. banditisme) razboj ništvo. zavojić. odnosno njihovi predstavnici. nota) mjenica koju izdaje banka umjesto gotova novca. grč.) jak udarac. kratos snaga) pristaša vladavine i utjecaja novčara na javni život. bandola.

fr. veoma gusta i teška. poligamija. baptizo.75 i 53. zatvaranje isplatnih šaltera zbog teške novčane situacije u kojoj se našla banka. tučnjava barabans vrsta najfinijeg ulja (najprije se proizvodilo u belgijskoj pokrajini Brabantu) baraber v. dućan od dasaka. divovski visoko (do 20 m) i debelo (do 9 m). baptizo) mn. toplice. kupanje uopće banja (tal. bannisare) skitati se. kupaonica. krštenje baptizirati (grč. baraque) daščara. aglutinativnih jezika (još nije napravljena njihova točna podjela i potpuna karakterizacija) banzati (lat. gostionica. sprud naslaga. drvo s osvježavajućim plodovima. lopov. berkan barakirati (fr. oni koji su svjesni čina koji se nad njima vrši. baraque) smjestiti u barake. barr) poluga. šipka. članovi kršćanske sljedbe koji odbacuju kršte- 159 barakuda nje male djece. pren. rod grmova i drveta iz porodice prostolatičnica bankšpere (tal. Adansonia digitata) baptisterij (grč. totemizam. kapela pokraj crkve ili dio crkve u kojem se obavlja krštenje baptisti (grč. pronositi glasove banj (tal. osnovom vjere smatraju Evanđelje baptizam (grč. bouracan) tkanina od kostrijeti i vune ili devine dlake. sperren zatvoriti) bank. karakteristike: negroidnost. obustava plaćanja bankvaluta (tal. skitnica. osobito protiv groznice (lat. banseg (njem. po imenu biblijskog razbojnika Barabe) razbojnik. obično u blizini vojničkih logora i mjesta gdje radi veći broj terenskih radnika barakan (ar. valuta) bankovni novac kao fingirana novčana jedinica bansek. vrsta grabežljive ribe koštunjače iz porodice morskih štuka . lupnjava. straćara. bagno) kada za kupanje. široka arapska haljina od te tkanine. plod. bantam kategorija boksač. baros težina. tlak. lišće i kora služe i kao lijek. banco. baptisma) crkvena tajna krštenja. patrijarhat i matrijarhat. hrvač i dizač utega težak između 50. barakan. magija bantu-jezici jedna od vrsta tzv. Sphyraena barracuda) zool. šiba kojom se izvodi ovakva lupnjava. mangup baraban lupnjava koju katolici izvode u crkvi na Veliki petak kad se spomene ime razbojnika Barabe. nadjenuti ime bar (engl. pivnica. gomila pijeska ili stijenja na ušću rijeke ili na ulazu u luku. pregrada između konja u konjušnici baraba (hebr. barracano. kavana s alkoholnim i drugim pićima.) 2. bagno) drvena kućica za kupanje. motka. baraba baraka (fr. brana u sudnici. Bandsage) strojna tračna pila bantam (engl. stanovati u logorskim kolibama. nitkov. baptiser) krstiti. bantam pijetlić) šport. uličnjak. kupalište baobab (arap.) bot. tal. daščarama barakuda (lat.banksija banksija bot. pregrada.5 kg (naziv po bantam-kokošima. tj. slična platnu. raste u tropskim krajevima Afrike. rusvaj. zahtijevaju da se krste samo odrasli. plesovi s maskama. patuljastoj vrsti kokoši. možda podrijetlom s Jave) Bantu afrički narodi koji žive južno od Gvinejskog zaljeva i velikih jezera.. banca. vrsta tropskog drveta. baptisterion) krstionica. fr. american-bar gostionica bez stolova i stolaca u kojoj gosti piju i jedu stojeći bar (grč. trošna kućica. kupanje u kadi. teret) jedinica za mjerenje atmosferskog tlaka bara (fr.

trilja.: šnajder. kuh.) vitez iz starofrancuske priče koji je poznat po tome što je ubio svojih šest žena. tuđinski. u lice barbakan (fr. kelt. stražarska kula. rampe barba (lat. tal. vanjski zid bedema s puškarnicama. imate li što za jelo). sličan liri. razumjeti se u nešto. barbaros) v. vreva. keltski i ovima slični oblici ornamenata barbarstvo (grč. gruba jezična pogreška na štetu jasnoće i čistoće jezika. grub. pristojba za prelazak preko mosta. po imenu lišaja Usnea barbata. potkradanje. šišati. upotrebljava se kao sredstvo za liječenje nesanice barbon (tal. bard. barbarski ornament gotički. baratteria) pom. buka. batoglavac barbula (lat. propust za vodu ili za svjetlost barbar (grč. pregrada. lat.) dlake koje kod muškaraca i staraca na$ rastu u ušima bard (engl. in barbam (lat. barba. barbarizo) učiniti nešto barbarskim. šp. barbarin barbarin (grč. pučki liječnik (pušta bolesnicima krv) barbirati (fr. trgovati razmjenom barato-trgovina (tal. osobito za ona zna- čenja za koja imamo hrvatsku riječ. Barb-ble (fr. (barbiere) brijač. barbarismos) gram. tj. riba koštunjača'iz porodice trlja. tal. voj. danas: nenaobražen. trgovina kod koje se daje roba za robu. barattare) vješto poslovati. kod Rimljana: narodi koji nisu imali ni grčke ni rimske naobrazbe. kovanica. barattare) trgovati davanjem robe za robu. skidati ljuske s ribe barbiton (grč. barbarikos) prvotno: strani. vidar. trlja. prijevara. divlji. ogriješiti se o pravila i čistoću jezika. greda kojom se preprečuje put. polikord barbiturat (lat. barbacane. spretno postupati baraterija (tal. suprotan duhu i pravilima jezika. govoriti u kovanicama.bara 160 bar baranda (šp. pobarbariti. bez da sam znao. baražna vatra za prečna vatra. grub. naziv za starijeg čovjeka (u Dalmaciji). nečovječan. surovost. barba brada) bradica. pogrešno upotrijebljena riječ barbarizirati (grč. zaporna vatra baražist (fr. barbula hirzi (lat. barbar barbarizam (grč. baratto) razmjena. barba brada) stric. svaka nepoštena ili protuzakonita radnja kapetana ili mornara kojom se nanosi šteta vlasniku broda i ostalim zakonitim interesentima. zbrka baratati (tal. npr. stranac. uricum acidum. barbiton) starogrčki glazbeni instrument s mnogo žica. osobito uobičajena u knjižarstvu baraža (fr. kaos. mokraćna kiselina) derivat barbiturne kiseline. divljak. u brk. barbifier) brijati. nepravilno barbarski (grč. barragiste) čuvar brane. podvala. iskvareno. grubost. ujak. postolar). mostarina. barbaros) nenaobraženost. divljaštvo Barbe-bleu čit. vješto rukovati. barbe. barbaros) kod starih Grka: svaki onaj koji nije znao govoriti grčki. barbone) zool. ranar. rampa. uporaba stranih riječi i izraza u govoru i pisanju. bardd) pjesnik i pjevač starih Gala i ostalih keltskih . Modrobrad barbir (tal. neuljuđenost.) u bradu. surov čovjek. barrage) brana. barbacana) voj. šuster (krojač. dakle tudinac. surov. imate li što za jesti (bez mog znanja. barranda) ograda u areni gdje se izvode borbe s bikovima baraonda (tal. baraonda) metež. barbula hirsi čit. krijumčarenje baratirati (tal.

metria) barometrija bariolaža (fr. mlada mazga. željeza i dr. lat. glossa jezik) med. zabarikadirati se ograditi se. pogranično utvrđenje. usp. barys. engleska mjera za tekućine od 36 galona = 136. obrana. laleo govorim) med. granica. slabije ispupčen kiparski rad na ravnoj površini. bačvica. teško. element. vjerojatno. otežano govorenje.6 1 bareljef (fr. tal. našaranost. prepreka barikada (fr. od teških elemenata (nikla. barricade) brana. ulaz na kojem se plaća trošarina.(grč. čovjek koji nosi sve na svojim leđima barel (engl.) barisomatija (grč. težište barifon (grč. barditus) bardova ratnička pjesma. pren. Zemljina jezgra. pren. tromost. zatvoriti uske prolaze (ulice. bardiglio) vrsta tvrdog bijelog fiorentinskog mramora bardit (lat. barys težak. sada: svi slično tkani materijali od vune. meda. bas barifonija (grč. barretter) otpornik od tanke žice u balonu napunjenom vodikom. dubok glas. kentron) fiz. fone glas) glaz. ugojenost. crnih medvjeda u Sjev. šp. pregrada od rešetaka. grč.36. Americi. Geld novac) gotovina. nečista španjolska soda koja se dobiva sagorijevanjem morskih biljaka barimetrija (grč. bariolage) šarenilo. brana. atomska težina 137. barys težak. bardelo (tal. stabilizator toka barež (fr. barricader) pregraditi. mineral barij a (težac) . barys težak) kem. gradska vrata. danas: narodni muzej za talijansku umjetnost i kulturnu povijest bari. bareter (fr. albarda) tegleća životinja. dizati (ili: praviti) barikade. barda. svećenici itd. berretta. soma tijelo) med. pregrada uskih mjesta (ulica. reljef bares geld (njem. u slavu junaka i bogova. barys. smetnja.) prije: guvernerova palača (podestata) u Firenci. barrette. branik. prepreka barikadirati (fr. pren. svile i pamuka Bargello čit. vrsta malih. barilla) kem. uz pratnju harfe. našarati. guslarska pjesma bardo (fr. čist. barretum) kapa uopće. prošarati. ar. mostove) radi obrane. barys. tj. zatim: sjedište kapetana policije i zatvor. zaklon. teško izgovaranje riječi barilja (šp.barij 161 bari naroda koji je pjevao. građanski rat. barege) prvobitno: laka vunena tkanina. barys) predmetak u složenicama sa značenjem: težak baribal zool. barys težak. bas-relief) plići. pren. zatvoriti se dobro. neukusno. fone) glaz. barrister) titula engleskih odvjetnika koji vode sporove pred visokim sudovima barit (grč. v. osamiti se barilalija (grč. bar gotov. redni broj 56. sfaira kugla) geol. pjevač koji pjeva dubok glas. baryum. barioler) šarati. barys. barriere) pregrada. nazvana po mjestu Barege u Pirinejima. protkati šarenilom barisfera (grč. barys težak. izdvojiti se. uglata ili okrugla kapa bez štita kakvu nose na službi suci. smetnja. gojnost barister (engl. previše šareno slikarstvo bariolirati (fr. pjesnik bardiljo (tal. mostova) radi obrane. teškoća govorenja kao bolesno stanje bariglosija (grč. Japanu i dr. barilalija barij (lat. baricentar (grč. bardot. bas. barys težak) kem. ulična borba. barrel) bačva. med. gotov novac bareta (fr. tal. prepriječiti. znak Ba barijera (fr. sastoji se.

smiješan. teško razumljiva poezija koja je cvjetala za vrijeme trajanja baroknog stila u arhitekturi i umjetnosti barokni stil (port. nastran. Barren. barjak) zastava. barokni stil barokan (port. sjeta. eufonij (u vojnoj glazbi) baritonirati (grč. i prvu polovicu XVIII. pjevati bariton baritonon (grč. glazbeni instrument sa žicama. približi vši se gotičkoj umjetnosti XV. barca. barys jak. "sin utjehe" barne (njem. bar) vlasnik ili poslovođa bara. razboj baro. dubok. s katarkama. usp. gondola. jedan slog ostaviti nenaglašen. barok barokomora (grč. baros. lađica. barokna poezija učena. barrocco. kamara soba) posebno izgrađena hermetički zatvorena prostorija u kojoj se tlak zraka može umjetno mijenjati. istodobno mjeri i visinu i težinu barometar (grč. grafo) meteor. svaka učvršćena na dva stupa. usp. pismo) papir na kojem je bariograf ispisao liniju zračnog tlaka barok (port. a služi za ispitivanje sposobnosti pilota ili ronilaca da izdržavaju različite promjene u tlaku zraka baromakrometar (grč. paralelne (i vodoravne) motke. sprava za mjerenje zračnog tlaka (težine zraka) barometarski (grč. baros. barrocco) nepravilan. st.. barkarola barketa (tal. barogram barogram (grč. iskrivljenostima i proturječnostima između sredstva i cilja. konobar barn jedinica površine za mjerenje u nuklearnoj fizici Barnaba hebr. barythymia) zlovolja. grč. velika trgovačka lađa sa tri katarke barkarola (tal. pjevač koji pjeva bariton. osobito posljednji slog riječi. kreće se otprilike između "A" do "a". barografsku krivulju. metron) vaga za djecu. riječ kod koje je posljednji slog nenaglašen barjak (tur. dvorska. baros težina.. jedrima i malim topovima barkerola (tal. stijeg barka (tal.. najveći čamac na ratnim brodovima. baros težina. ovaj stil je potisnuo renesansu i predstavlja njezinu degeneraciju. gramma slovo. st. st. sadržaja i forme — izazivaju dojam nečega nastranog i ludog. makros visok. pritisak barofon (grč. barometarski maksimum najviši zračni tlak. stylos) razdoblje u povijesti umjetnosti koje obuhvaća kraj XVI. neraspoloženje bariton (grč. baros težina. čudan. glaz.baritimija 162 barometarski baritimija (grč. fr. ladica. baros. v. baros) predmetak u složenicama sa značenjem: težina. muški glas između basa i tenora. XVII. barometarski minimum najniži zračni tlak. duboki tenor ili visoki bas. najniže stanje barometra . barytonon) gram. najviše stanje barometra. st. naprava koja bilježi promjene u zračnom tlaku. brodić barman (engl. barcherolla) čamac bez katarke. tuga. barrocco) arhit. barres) gimnastička sprava: dvije okrugle. barque) mali čamac. barcaza) pom. tonos ton) glaz. fr. metron) fiz. barometar koji sam sebe registrira praveći tzv.(grč. dobilo ime po nazivu koji su Portugalci dali biseru nepravilna oblika (barrocco). baros težina. baroknim se nazivaju one pojave u životu i umjetnosti koje — svojim pretjeranostima. fone glas) čovjek koji ima dubok ili grub glas barograf (grč. metron) koji se tiče barometrije. barcaruola) vesela pjesma venecijanskih gondolijera barkasa (šp. metron mjera. barchetta) mali čamac. barytoneo naglasim gravisom) gram.

fagot bassa ottava (tal. International. metron) termometar za mjerenje točke vrenja vode. beisik ingliš (engl. metron. usminskih žlijezda Bartolomejska noć pokolj koji je u katoličkoj Francuskoj u noći na 24. barsony) vrsta tkanine.) mn. najdublji glas u višeglasnim vokalima i instrumentalnim djelima. basileus) kralj. član nižeg plemstva. basson) glaz. pravac) bot. v. barunat barut (tur. basso. rodoslovno usamljen baslis (fr. hipsotermometar barotropizam (grč. prečaga (na ljestvama) baset (tal. basson dorski komparativ od bathys dubok) glaz. instrument koji proizvodi bas-tonove bas bleu čit. upala Bartholinovih žlijezda. jedini neindoeuropski jezik u zapadnoj Europi. thermos topao. Bart brada. bassetto) glaz.) stuba. geotropizam baršun (mađ. baronet) titula engleskog nasljednog plemstva. baros. američki. najdublji muški glas. baro) posjed za koji je vezana barunska titula. baron. glaz. ba ble (fr. tal. ta je točka niža što je visina na kojoj se ona određuje veća. vitez barunat (lat. vještina rukovanja barometrima.) puščani prah. v. skopeo) stariji naziv barometra. bariton Basic English čit. britanski. pren. duboki tenor. grafo) barometar koji sam bilježi promjene u zračnom tlaku. hrabar čovjek. American. barimetrija barometrograf (grč. svirač koji svira bas baskervil tisk. jak. pahalica barun (lat. amonijakovim kloridom i salitrom koji su preliveni alkoholom) kod kojega se po talogu poznaje hoće li vrijeme biti vedro ili oblačno. tj. žena koja se pravi učenom. basse-lisse) vrsta vunenih ili svilenih zidnih tepiha s dubokom osnovom bason (fr. međunarodni. Scientific. kratica od British. metria) mjerenje zračnog tlaka. stupanj plemstva između grofa i plemića.) keltski dijalekt kojim se govori u Bretanji basa vrsta ličkog sira. (uoči dana sv. sumpora i drvenog (lipo vog ili vrbovog) ugljena 163 bassa ottava bas (tal. dazimetar barotermometar (grč. oprašivati) četka na dugačkom štapu. baro. kolovoza 1572. bassiste) pjevač koji pjeva bas. bassetto) glaz. između baruna i viteza baroskop (grč. kadifa. mjesta koja treba izvoditi za jednu oktavu dublje . samt. mali kontrabas sa tri žice baseto (tal. trgovački) suvremeni umjetni engleski jezik s ograničenim brojem riječi basileus (grč. Bartolomeja) izvršen u Parizu nad hugenotima bartviš (njem. baronnie) v. "škripavac" basamak (tur. baros. barunija barunija (fr. wischen brisati. fr. smjesa kalijeva nitrata. osnova harmonije. junak.barometrija barometrija (grč. tropos okret. baros. vrsta slova (naziv prema glasovitom engleskom tiskaru Baskervilleu) Baski narod na Pirinejskom poluotoku baskijska kapa (basketka) tamnomodra kapa bez štitnika i oboda. grč. barograf baronesa (tal. velur. baros. baronessa) barunova kći baronet (eng. ba breton (fr. Commercial. francuska kapa baskijski jezik jezik Baska. znanstveni.) plava čarapa. danas: posebna vrsta barometra (s kamforom. "takozvana" spisateljica bas breton čit. barone) plemićka titula. pliš bartolinitis med. baros. pren. titula drugog arhonta u staroj Ateni basist (fr.

bastagma breme. bataillon) voj. basso mare duboko more) jato riba bašiti se (tur. batardeau) voj. bastonare) batinati.) neka je tvoja glava zdrava! (česta muslimanska izreka. usuđivati se. dio prihoda sultanija koji se sastojao od novčanih kazni za šumske prekršaje bašunsagolsun! (tur. stalno ponavljanje jedne teme u basu basso profondo (tal. zool. Bastille poznata pariška tamnica koju je u XIV.) glaz. vrsta starih topova. batelage) opsjenarstvo. nosač. voj. basso ripieno) glaz. biti hrabar. podijeljenih u 4 čete batar (fr. zamuckivanje. praviti se važan baška (tur. također: bareljef bastard (ta. uspijevati bastilja (fr. razmnožavati (se) križanjem različitih vrsta bastati (tal.) fort. prijevara. odgovara se sa: dostum-sagolsun! zdrav mi bio ti. biljka koja je postala spolnim križanjem dviju različitih biljnih vrsta.) glaz. slova između ronda i angleza batardo (fr. okaniti se čega. mješanac (npr.) narednik u turskoj vojsci bašama (tal. osobito po tabanima baš-čauš (tur. bastak bastaj (fr.) dosta! dosta o tome! bastah (grč. bastion) voj. vuka i psa). batarde) pokrivena laka bečka kočija na oprugama. telećak. srpnja 1789. bastion (fr. bastardo) bot. kula. bastardna mjenica lažna mjenica. obično s 800 do 1000 vojnika. osobito. battarizo mucam) med. bastare) dostajati. bastardni prozor prozor s jednakom ili manjom visinom nego širinom bastardirati (tal. mađioničarstvo. pom. baščavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci 164 batelaža baš-čauš (tur. poluležeća fr. zapustiti. vrsta fine i guste pamučne tkanine. smjeti. mucanje. privremen zaklon. utvrditi. dubok bas basso ripieno (tal. bot. utvrđen zamak s kulama koji služi kao tamnica. batinanje po tabanima u Turskoj bastonirati (tal. bašmaklik) "novac za papuče". i koja je razorena 14. st. biti dovoljno. battuere tući se. bristolski mesing bataliti (tur. utvrđenje. glas basa koji vodi melodiju basso ostinato (tal. tj. tisk. utovarivanje i istovarivanje broda čam- . napustiti. teret) sluga.) glaz. glas između baritona i basa. prema formaciji. za vrijeme Luja XVI. borba bataljun (lat. ranac.) posebice. prijatelju! bat-metal bijeložuta mješavina od 55% bakra i 45% cinka (upotrebljava se za svijećnjake i druge predmete). konja i magarca.basso obbligato basso obbligato (tal. bastardo) izvanbračno dijete. trećinu ili četvrtinu pješačkog puka. bastille) tvrđava. s potpisom osobe koja ne postoji. šp. bassetaille) glaz. bataglia) bitka. križanac. izraz sućuti u povodu smrtnog slučaja. batavia) polusvilena tkanina koja se izrađuje na Javi batelaža (fr. brzoplet govor batavija (lat. bašli što ima glavu) pribadača. kopile. špenadl bašmalik (tur. prsobran bastionirati (fr. zanemariti. odbaciti batalja (tal. na stranu. po strani bašlija (tur. polaziti za rukom. ostaviti. napraviti utvrđenje (ili prsobran) bastonada (fr. nasip od kamena batarizam (grč. borbeni mač koji se u borbi držao u jednoj ruci. baša) ponašati se kao baša (paša). batal) pokvariti. fr. dubok bariton. odred vojske koji predstavlja. sagradio Karlo V. bastonnade) batinanje. sposoban. poremetiti. trg. prateći bas basta! (tal. boj.

kremen. ponajviše granitoidnih batologija (grč. dubina. basto) štap. metron) mjerenje dubine. batrahus Batrahomiomahija (grč. glavni sluga batman (fr. prišt ispod jezika. prevoznina. rekordna dubina ronjenja: 11521 m batiskop (grč. više istovrsnih topova (4 do 8) s potpunom opremom i priborom koji čine jednu borbenu jedinicu. alka batifon (grč. brodarina. dvostruki udar. zamašajni udarac njihala na satu batofobija (grč. kefale glava) lubanja koja ima oblik stube . bathron) terasa ispred kuće. battere. tal. kameni prag batrij (grč. batiste) vrsta veoma finog i gustog platna batler (engl. sokoliti batrokefalija (grč. bathys dubok. metria) sprava za mjerenje morske dubine batometrija (grč. prirodnjak Thomas Huxley (1825—1895) i njime nazvao organsku prasluz koje ima u morskim dubinama i koja ne spada ni u životinje ni u biljke. batometrija batirati (fr. brodski promet. onaj koji živi u dubini. spoje tako da su svi vanjski oblozi sjedne strane i svi unutrašnji oblozi s druge strane međusobno povezani. batterie) voj. bathos. sjedalo) med. glaz. skopeo gledam) čamac sa staklenim dnom kroz koje se može gledati pod vodu 165 batrokefalija batist (fr. bathos visina. batuta batos (grč. bathys dubok. ognjilo na starim puškama. nego predstavlja neko neutralno meducarstvo prabića ili protista. bathos dubina. puhački instrument s dubokim tonovima batimetrija (grč. geol. metria) v. sprava za namještanje iščašenih udova batriti (mađ. vozarina baterflaj (engl. parodija Ilijade batrahus (grč. bathron postolje. batuere udariti. baton. glaz. strah od dubine ili visine. obično praćen vrtoglavicom batoliti (grč. naklapanje batometar (grč. v. čvrsta naprava za ronjenje koja ne ovisi o matičnom brodu (izumitelj švicarski fizičar August Piccard. bator hrabar) hrabriti. fone) glaz. palica. bios život) biol. batrachos žaba. lat. pipničar. lat. usp. klupa. prut. znak za mirovanje batonda (tal. skafos lađa) ronilačko zvono. električna baterija više lajdenskih boca koje se. jednostanično organsko biće u morskoj dubini batidur (tal. batrachos žaba) med. battitura udarac) kolut na vratima.baterflaj cima. bathys. bitnica. prostaštvo u govoru i pisanju batrahij (grč. butler) peharnik. potpuno kristalizirane najdublje gromade plutonskih stijena. batrachos žaba) med. leptirov stil baterija (fr. u mačevanju: udarac po protivnikovom maču. tzv. batrahij batrica (grč. 1884—1962). kirurška postelja. lupiti) u mačevanju: izbiti protivniku mač iz ruke batiskaf (grč. izraz koji je stvorio engl. battologia) nepotreban govor. glasoviti starogrčki spjev nepoznatog autora. lupetanje. battement) udaranje ruku i nogu pri plesanju. batimetrija baton (fr. bathron stuba. lithos kamen) mn. radi većeg električnog punjenja. battre. butterfly leptir) plivački stil. bodriti. machia borba) "Boj žaba i miševa". mys miš. galvanska baterija spoj više galvanskih elemenata u istom vodiču radi dobivanja jače struje ili višeg napona (paralelno ili uzastopno spajanje) batibijus (grč. bathos dubina) niskost. lupanje srca. battere) u cirkusu: saltomortale preko konja. dirigentski štapić. bathos dubina. fobos strah) med. bathys dubok.

krupne buljave oči. 1799 —1854.batuta 166 bazen batuta (tal. u mačevanju: jak udarac duž protivnikovog mača s ciljem da se protivnikov mač izvede iz napadne linije ili da se napravi mjesta za izvođenje udara na protivnika. ovčju. mat. podloga neke stvari. udarac za takt. siperak bavela (tal. ponekad bazana (fr. kem. geom. brzine automobila ili drugog motornog vozila bazalt (lat. podnožje stupa. spojevi koji s kiselinama oblikuju soli (njihove otopine u vodi pokazuju većinom alkalnu reakciju). metr. katkad. strana ili površina na kojoj zamišljamo da leži poligon ili poliedar. bavella. nakon smrti Baukidu je pretvorio u lipu. basaltes. zavijanje. kem. drhtanje prstiju. grčevi u trbuhu. proljev. i odakle svi putevi vode k raznim jedinicama kako one napreduju. temelj. Bauer seljak) u šahu: pješak. elektro- pozitivna) koja se spaja s kiselinom i neutralizira je stvarajući sol. Bav Bayer svjetski poznata njemačka tvornica lijekova baza (grč.) sajam. arhit. a Filemona u hrast baušig (njem. otuda: loš pjesnik i pakostan kritičar. basane) obojena janjeća. Bauch trbuh. osnova stupnja. tvar (supstanca. baza Bazedovljeva bolest med. pjena) opršnjak. prisutnost neke kemijske baze bazen (fr. Bavius) v. Bausch nabor) naboran. basaner) obojiti kožu (janjeću. nabran Bav (lat. znaci: povećana štitnjača. potencije ili logaritma. skok pri kojem konj samo malo dodiruje zemlju kopitima. bavaglino od bava slina. voj. pomoću motki za mjerenje. uvodna stihovna stopa. koža na konjičkim hlačama bazanirati (fr. koji ju je prvi utvrdio i opisao) bazeitet (grč. otpaci od svile Bavijus (lat. basin) umjetno izdubljen prostor napunjen vodom . geod. mršavljenje i dr. Bavius) ime dvojice loših pjesnika i drskih kritičara koji su pretenciozno kritizirali Horacijeve pjesme.) nekad. znojenje. pijun bauhcvikn (njem. ubrzan rad srca. basanos probni kamen) tvrd crni kamen od kojega su stari Egipćani izrađivali kipove bazar (perz. basis) mn. za nagradu Zeus jo njihovu kolibu pretvorio u prekrasan hram. augita i magnetita. kronična bolest koja nastaje kao posljedica bolesti štitnjače. Basedowu. prema Pliniju riječ afričkog podrijetla) vulkanska stijena sastavljena od plagioglasa. (nazvana po njem. usp. basis) osnova. trema pred javni nastup Baukida mit. usp. baze. saltomortale napravljen preko konja bauer (njem. basis) kem. osnovna linija duga više kilometara koja se. ovčja ili teleća koža za ukoričenje knjiga. žena koja je sa svojim mužem Filemonom ugostila Zeusa kad on nigdje drugdje nije mogao nadi skloništa. odličan materijal za građevine bazan (tur. točno izmjeri i koja onda služi kao osnova triangulacije. teleću) za ukoričenje knjiga. dužine 3000 m) koji služi za mjerenje brzine leta zrakoplova. Bavijus bavarin (tal. obojiti crno bazanit (grč. odakle dobivaju pojačanja i ostalu pomoć. liječniku K. bava) trg. svojstvo kiselina da se s određenim količinama baznih oksida pretvaraju u soli. pojačana probava tvari. zwicken štipati) štipanje. u Europi: prodavaonica s jeftinom robom baze (grč. battuta) glaz. određen put na zemlji (npr. kipa ili svoda. mjesto ili zemljište s kojeg jedinice neke vojske napreduju.

zasnovati. Be-moll) glaz. improvizacija u paru i skupini. logia) znanost 0 osobinama tijela. tvrdo zvučanje s osnovnim tonom b.) bazilika (grč. n. u slučajevima osobito teškog porođaja: lomljenje dječje glave u maternici i vađenje djeteta baziotribom baziotriptor (grč. bazeitet bazilijanac pripadnik katoličkog reda (koji se služi istočnim obredima). basis) kem. akropetalan 167 beach-la-mar bazirati (grč. Be-dur beach-la-mar čit. basilike tj. eruptivno kamenje s nešto malo bazalta. pouzdati se. bazlamač) slijevka. dolerita itd. kod Grka i Rimljana: zgrada za trgovanje 1 pravne poslove koja se sastojala od dviju dvorana na stupovima. basis) prid. ubijao svojim pogledom baziotrib (grč. geol. basis. oslanjati se na koga ili što. počivati bazitet (grč. tip prvih kršćanskih crkava. bazeitet baziti (grč. kratica za British broadcasting Corporation čit. Bibisi (engl. saborna. zakonik cara Basilijusa Velikog. "kreolski" jezik (engleski temelj). bdella pijavica. zatim. kratica za beril be-bop čit. uljevuša.) vrsta džeza karakteristična po čestim disonancama u harmonizaciji. st. objavljen 887. staklena sprava za isisavanje krvi. tripsis trljanje) med. ime po crkv. zvučanje s osnovnim tonom b. supr. glavna crkva bazilikalan (grč. beach-la-mar morska obala) naziv za tzv. basis) kem. tempo umjeren . bič la mar (engl. v. jedne za publiku.bazeologija bazeologija (grč. ručni reaktivni bacač BBC čit. divna kuća) prvobitno kod starih Grka: dvorana sa sjedištem arhonta basileusa u Ateni. tobože. bazalni bazuka voj. suprotno: Be-mol Be-kvadrat glaz. četverouglato "V". metron) med. basis. bazno kamenje bazlamača (tur. zamjenjuje liječničku pijavicu bdelotomija (grč. Britiš brodkasting korporejšn) Britansko radij sko društvo BCG v. suvremeni društveni ples. baziotriptor. v. Be-dur (tal. basis) mn. šp. vrsta pite s mnogo vrhnja bazni (grč. basis. bibop (engl. kraljevski zmaj. supr. besežiranje bdelometar (grč. osnivati. mit. pouzdavati se u. basis. a druge za suce (tribunal). temno režem) zarezivanje liječničke pijavice (nakon što se nasisala krvi) ispred završetka repa s trbušne strane radi ispražnjavanja i održanja životinje Be kem. razvaruša. basilike) zool. kefalotrib. e. legendarni kraljevski zmaj koji je. basilike) u obliku bazilike. liječnički instrument za lomljenje dječje glave u maternici i za izvlačenje djeteta (upotrebljava se kod teških porođaja kad je to jedini izlaz). petalon list) bot. sličan bazilici Bazilike (grč. v. kefalotriptor baziotripsija (grč. bazilisk (grč. naziv za razvoj pri kojem se najmlađi novi organ pojavljuje pri dnu stabljike. basis) osnovati. osloniti se. oikia kraljevska.. razrješavajući znak kojim se jedna povišena ili snižena nota vraća na prvobitni stupanj Be-mol (tal. utemeljiti. tribe trljanje) med. basis. tribo trljam) med..) glaz. sredstvo sporazumijevanja u zapadnom području Tihog oceana . bdella. vrsta bezopasnog guštera u Južnoj Americi i Aziji. 4/4 takt. baziotrib bazipetalan (grč. osnovno naučavanje bazicitet (grč. v. učitelju Baziliju Velikom (4. Basileus) mn.

engleski admiral. gama-zrake) 168 beging beč (tal. pren. svete uspomene (pokojnik) beati possidentes (lat. begger) mn.) blažene. beguine. Beaufort Francis (1774—1857).. izabrati po svome ukusu. bezzo) sitan mletački novac.. onaj koji živi u ludnici (po velikoj londonskoj bolnici Sv. beate memorije (lat. uvrštenje u red blaženih od strane pape. tj. bedienen poslužiti) sluga. čovjek koji umjesto nekog drugog ide na hodočašće ili u vojsku bedem (tur. pristajati na nešto.) "sretan onaj koji je daleko od poslova. beatificare) posvetiti.) luđak. begenmek činiti dobro.beanizam beanizam (lat. sirijskim i sjevernoafričkim pustinjama. čit. engl. bedavi) mod. Bekrelove . nomadska arapska plemena u arabijskim. poslužitelj. sastavljač meteorološke skale za mjerenje brzine vjetra becirk (lat. Marije od Betlehema koja služi kao ludnica) beduina (ar. zavoljeti. beatificatio) posvećivanje. blago onima koji imaju beatificirati (lat. proglašenje za sveca. okružje. beta-zrake. bagging) platno za pakiranje . stanovnici pustinje.). fiz. cum befel (njem. nakon čega dolazi čin kanonizacije. bagan. Bogorodica. qui procul negotiis. bedinter bedlam (engl. njegovanju bolesnih itd." (Horacijev stih) beaufort v. zum Befehl čit.. električna beatifikacija električni eksperiment koji se sastoji u stvaranju svijetlog svetačkog vijenca (aureole) beatikum (lat. uvrstiti u red svetaca beatifikacija (lat. pod vlašću svojih šeika i kadi befel (njem. (po imenu francuskog izumitelja Henrija Becquerela) zajednički naziv za zrake koje izbijaju iz radioaktivnih elemenata (alfa-zrake. nalog. proglasiti svecem. biscia) smuk (vrsta neotrovne zmije) bedel (tur. odobriti. beaticum) posljednja pomast. njem. sretna. zaštita. (najstariji red posvećen boguugodnom radu. begute beging (engl. pričest umirućeg kod katolika beatitudo vestra (lat.. obrana bediner (njem. medenjak begenisati (tur. u nekadašnjoj austrijskog vojsci odgovor podređenoga nadređenome kao izjava da će nalog biti izvršen beg-lokum (tur. voljeti koga. Befehl) zapovijed. st. boufort. bogomoljke. žive od stočarstva i pljačke. Majka Božja. beati possidentes) sretni su oni koji imaju.) kolač s medom. cirkus.. i XIII. one koje se prave sveticama.) na zapovijed. razmjeran) zamjenik. bogomoljka beata virgo (lat) blažena Djevica. pren. licemjerje beatus ille. umj. novac uopće beča (tal. beatus ile kvi prokul negocijis (lat. beanus) glupo i neotesano držanje (ili: ponašanje) beata (lat. bedavi) mn. pripadnice opatičkog reda koji je osobito bio raširen u XI. Gospa beatae memoriae čit. bedel odgovarajući. kvart Becquerelove zrake čit. ugađati) svidjeti se. beata) blažena. Bezirk) okrug. beden) vanjski zid oko tvrđave.. ženski ogrtač sličan arapskoj nošnji beduini (ar. beatus blažen) pravljenje svecem. beatitudo vestra) Vaša Svetosti (oslovljavanje pape) beatizam (lat. tobožnja svetost. diviti se begine (lat. poželjeti.

metež. base-ball) šport. organska baza koja se dobiva od korijena i lišća velebilja. belemnon oružje koje se baca. udarac okrenutom rukom. svirač u tamburaškom orkestru na instrumentu dubljega glasa kojemu je zadatak praćenje glavne melodije (obično u tercama ili kvintama) begonija ukrasna biljka velikih mirisnih cvjetova (naziv po imenu Francuza Michaela Begona) beguine (engl. proljeće) cvijet (na voćkama) behemot (hebr). nesreća. pomoćnica. neprecizan udarac bel-esprit čit. fr. (Atropa Belladonna) šumska biljka iz por. tj. belchite) vrsta španjolske vune. bella donna "lijepa žena") bot. ni praktičnim ciljevima. muka. bellezza) ljepota. belanda. v. bella donna) kem. zlo. uz pomoć konja Pegaza ubio neman Himeru beletrist (fr. zabavni pisac beletristika (fr. zove se i kazneni prostor budući da se prekršaji u njemu kažnjavaju izuzetno strogo. patnja. gužva. strijela) geol. bekovski udarac u nogometu: snažan udarac sa svrhom da lopta ode što dalje od vlastitog gola. ona grana literature koja ne služi ni vjerskim. becassine) zool. begine begute (eng. upotrebljava se kao sredstvo za uljepšavanje radi povećanja zjenica belaj (tur. belletriste) onaj koji piše beletristiku. nepogoda. bun. nazvana po istoimenom gradu beleca (tal. back). sredstva. bekovski prostor dio nogometnog igrališta (šesnaesterac) koji je prvobitno pripadao samo bekovima (braničima). dakle pjesništvo u stihu i prozi. backhand) šport. bacon) slanina sa slojevima mesa bekovski (prema engl. v. lijevog i desnog) bekasina (fr. velebilje. vrsta nordijskih plitkih jedrilica belčite (šp. pametan i duhovit čovjek 169 belfrid beladona (tal. beladona-ekstrakt sok koji se priprema od svježeg soka lišća ove biljke. vrsta levantskog pamuka slabe kakvoće belelaks trg. divovska životinja. fosilni ostaci izumrlih glavonožaca iz razdooblja jure i krede Belerofont mit. belles lettres. zabavna književnost svake vrste. šport. med. beggar) mn. ni znanstvenim. begine behanizam smjer u babizmu. belfry zvonik) gradski zvonik spojen s vijećnicom (u srednjem vijeku i renesansi) . neman. vrsta istočnoindijske svilene tkanine. begleiten pratiti) glaz. lijekovi protiv kašlja bejzbol (engl. beggar) mn. napast. belandre) pom. ima pristaša i u Europi i Americi behar (tur. glavni sastojak atropina beladonin (tal. bel-espri (fr. vrag belanda (tal. bunika. močvarna šljuka bekhend (engl. ružno vrijeme. feljton. tj. slične taftu belemniti (grč. igrač iz uže obrane u nekim športskim igrama (svaka momčad ima dva beka. estetska i književna kritika belfrid (engl. bela) nevolja. sin Glaukov. belles-lettres književnost) lijepa književnost. unuk Sizifov. back) šport. ljepotica beledin trg.beglajter beglajter (njem. lijepa žena. bechos kašalj) mn.) lijep duh. bijeda. hrptom ruke (u tenisu) bekon (engl. igraju dvije momčadi sa po devet igrača na igralištu u obliku romboida čije su strane duge 27 m bek (engl. u Bibliji: naziv za vodenog konja behici (grč. bahar miris. bex. jad. sjevernoamerička igra loptom.

bellevue) v.) građanski rat bellum internecinum (lat. osnovan u VI. manteia) gatanje (ili: proricanje) iz strijela (na Istoku) Belona (lat. bandy) šport. glazbeni pravac koji teži za što suvremenijom reprodukcijom tona i za virtuoznošću u izvođenju belle epoque čit. bema uzvišenje) starogrčka govornička tribina bematin-svijeće mn. tornjić na kući. daje triput godišnje cijelom katoličkom svijetu benedikcija (lat.) apostolski blagoslov koji papa.) rat sviju protiv svih. benefactio) dobročinsL o. samostanima. usp. Salomon ben David = Salomon. stoljeća kad se u umjetnosti razvilo načelo "ljepote radi ljepote". Davidov sin benares (ind. Benedikta (480—543). bei epok (fr. larpurlartizam belle humeur čit. upotrebljava se osobito za pravljenje svijeća belomantija (grč. vrsta tenisa i hokeja na ledu. belos strijela. svijeće izrađene od mješavine parafina i stearina ben (hebr. dio Vatikana u kojem se nalazi glasoviti Apolonov kip belvi (fr. brokat. belvedere lijep vidik) vidikovac.) lijepo razdoblje. žena Marsova Belona (lat. blagoslivljati benedicite (lat. bei canto) glaz. fil. beneficencija .belikozan 170 benefakcija belikozan (lat. benedictin. nazvana po gradu Benaresu bendi (engl. blagoslivljanje. prije oblikovanja društva (Hobbesova pretpostavka) belmontin kem. Benares) istočnoindijska srebrena tkanina. osobitu ulogu danas ima u džez glazbi bene (lat. st. sestra i pratiteljica boga Marsa belot (fr. sveopći rat. Belt) tjesnac beluga (rus. npr. benedicite) molitva prije obreda u kat. moruna. banjo) gitari sličan sjevernoamerički crnački glaz. beluga kavijar najukusnija vrsta kavijara belvedere (tal. belum omnijum kontra omnes (lat. bei imer (fr. lijepo bene valete! (lat. instrument sa 5 do 7 žica. Baal-Sebub) mit. dobra volja bellum civile (lat. božica rata kod Rimljana. benedicere) blagosloviti. bellicosus) ratoboran. bene) dobro.) zool. uništenja bellum omnium contra omnes čit. čist parafin koji se dobiva od petroleja. prvotno. blagoslov benedictio apostolica čit. Benediktinca) vrsta finog likera (nazvana po tome što su ga najprije počeli pripremati redovnici jednog benediktinskog samostana u Francuskoj) benediktinci mn. štap za hokej Bendis tračka božica Mjeseca bendžo (engl.) dobro raspoloženje. vrag bema (grč. ben sin) kod semitskih osobnih imena stavlja se uz očevo ime. katolički red sv. belotte) vrsta kartaške igre belt (skand. dobrotvorstvo.) živjeli! benedicirati (lat. u Monte Casinu benefakcija (lat. Bellona) mit. crkvi: blagoslov blagoslivljanje benediktinac (fr. kod Zidova i u Novom zavjetu: sotona. božanstvo starih Filistejaca. kao kamen tvrda masa koja se u veličini kokošjeg jajeta ponekad nalazi u bubrezima velikih jesetri-moruna. lijepo pjevanje.) rat do istrebljenja. ratnički belkanto (tal. bellum rat) rimska božica rata. belvedere Belzebub (hebr. razdoblje početkom 20. riba jesetra. benedictio) u Kat. benedikcija apostolika (lat. prirodno stanje čovječanstva. nečastivi. njem. praveći znak križa. ljetnikovcu ili kakvom uzvišenom mjestu odakle je lijep pogled (belvi). doba ljepote.

bengal strajp (engl. beneficialis) koji pripada crkvenim prihodima ili se tiče crkvenih prihoda beneficijant (lat. baignoire) kupalište. fr. bangla. pašnjak. iz Beotije. Boiotos) pril. močvarno tlo berat (ar. Bengal) područje u južnoj Aziji oko delte rijeke Gangesa i Brahmaputre te uz Bengalski zaljev bengal (engl. paragraf. lako zapaljiva smjesa tekućih ugljikovodika. engl. dobiva se iz petroleja. beneficium) dobit. benignitas) dobrota. zarada. beneficij at beneficijat (lat. naklonjenost. upotrebljava se kao emulgator i stabilizator u emulzijama bentos (grč. benefactor) dobrotvor. bezopasnost.benefaktor benefaktor (lat.) "dobrodošli" benzin (šp. zelenim ili bijelim plamenom benignitet (lat. prednost. stipendist Beneluks gospodarstveni i politički savez Belgije. glupani beotski (grč. primatelj crkvenog prihoda. neplodno zemljište. odan. bend) brana. dobročinitelj beneficij (a) (lat. nasip. muslin s višebojnim prugama bengal stripe čit. služi kao pogonsko gorivo benzol (šp. otapa se u alkoholu. npr. lovce itd. gori sjajnim plamenom. benjoin) kem. prolaznost bolesti bent (tur. Bengal) mn. pismo kojim se davala egzekvatura europskim diplomatskim predstavnicima u Turskoj berberin (lat. tromo beraha (hebr. darežljivost. s krovom od slame ili crijepa. dobrotvor beneficijar (lat. žitka bezbojna tekućina. glupo. uzvisina bentonit vrsta svijetle i sitnozrnate gline koja u vodi snažno bubri i pri tom povećava svoj volumen.) trg. također: đak koji prima novčanu potporu. bengalska vatra poznata vatrometna smjesa salitre i sumpora. pravilo.) carsko pismo ili povelja kojom se nekom daju posebne povlastice. od neke dobrotvorne predstave. muslin s višebojnim prugama bengali (engl. životinje i biljke koje žive na morskom dnu Benvenuto (tal. korist. otapa se u alkoholu. beracha) židovska molitva zahvalnica berak (mađ. otuda: nespretnjakovići. engleske trupe u Indiji sastavljene od urođenika bengalo (beng. dobrodušnost. bungalow) indijska kuća jednokatnica od lakog materijala (bambusove trske ili dasaka). benjui. kada za kupanje Beoćani (grč. dobrotvorna predstava beneficijalni (lat. povlastica. sklonost benevolentan (lat. Nizozemske i Luksemburga benemerit (lat. ugodna mirisa.is) dobročinitelj. benevole lektor (lat. bene meritus) vrlo zaslužan čovjek benevole lector čit. propis. beneficiarius) onaj koji prima prihod od nekog beneficija. benevolens) blagonaklon. važan za proizvodnju anilina benjoar (fr. nespretno. benthos dubina) biol. benjui) kem.) lug. benefia«. beneficiatus) v. gaj. žutim. med. Boiotos) stanovnici starogrčke pokrajine Beotije koji su smatrani tromim i glupim ljudima. benevolentia) blagonaklonost. benevolan Bengal (engl. služi za turiste. naklonjen.) blagonakloni čitatelju! benevolencija (lat. gori pola- 171 berberin gano crvenim. tj. berberis) žuta boja koja se dobiva iz korijena biljke žutike . carsko pismo kojim se netko postavlja na neki položaj. vrije na 80 °C. bengal) polusvilena tkanina. prihod. beneficijar.

tamnomodra boja (pariško plavo) berlingoca (tal. vragolan. atomske težine 9. karakteristika mu je suprotstavljanje materijalizmu i tvrdnja da su stvari i pojave samo skup osjeta i da postoje samo u apercepciji subjekta. Berenikina kosa ime zviježđa (po ženi egipatskog kralja Ptolomeja III. kitajske i napolitanske rase berlengo (fr. zavjet. berline) vrsta lake kočije s četiri sjedala. berberis) bot. tur. laka kočija sa dva sjedala. barracano) gusta i teška tkanina od vune. lat.e. zavjet obrezivanja. glavni joj je znak: potpuno rasulo u funkcioniranju živčanog sustava koje se javlja u kočenju donjih dijelova tijela i slabljenju srca. beavitaminoza beril (grč. berkshire) po engl. javlja se kao posljedica prehranjivanja samo kuhanom rižom koja u sebi nema B vitamina. ruska pomorska mjera od 10 puda = 400 ruskih funti = 163.berberis berberis (lat. koja je svoju kosu žrtvovala kako bi zahvalila bogovima što joj se muž vratio iz rata) bergami (tal. bardevam) moćan. zidni tepisi izrađeni u talijanskoj pokrajini Bergamo bergamota (tal.02. bergamo) mn. fakin. birichino) mangup. n. služi za presvlačenje pokućstva berkeleizam fil. beri) med.) berdivan (tur. brelengo berlina (fr. vrsta plemenitih krušaka koje su iz Turske prenesene u Italiju Bergen-Belsen nacistički koncentracijski logor. baracane) tkanina od kozje dlake berkan (tal. mutnozelene bo- 172 berlingoca je. nike pobjeda) "koja donosi pobjedu". elektrogimnastika bergsonizam idealistička filozofija francuskog filozofa Henrija Bergsona (1859—1941) beriberi (ind. berlingare.805 kg berkšir (engl. bez prednjeg sjedala.) berlinsko modrilo. mal) židovski crkveno-vjerski obred: uvođenje u zavjet praoca Abrahama. Amerikancu Berdanu (11893. žutika berdanka (engl. heksagonalni mineral. mila. berlingot) polu-berlina. bergamotto. Australiji i Indiji. berlingozza) talijanski narodni ples . beryllos) gatanje. nazvana po pronalazaču. ili zelenkastoplave (akvamarin) berilij (grč. subjektivno-idealistički smjer. vrlo raširena krvna bolest u sjev. gradu Berkshireu nazvana rasa crnih svinja. element. vezan uz ime engleskog biskupa Berkeleya (1685—1753). ar. obrezivanje (berit. redni broj 4. kostrijeti ili devine dlake. mila od glagola mal = obrezati pokožicu penisa) berkan (tal. beryllos. neproziran. nastala križanjem sijamske. znak Be.) pom. obješenjak Berenika (grč. beryllium) kem. berlinska kočija berlinerblau (njem. v. postojan. berit. izvor filozofije Macha i Avenariusa berkovec (rus. berberis vulgaris. poznat i po tome što je tamo umrla i Ana Frank — Nizozemka koja je ostavila svoj potresni Dnevnik bergonizacija med. beret) plitka i okrugla francuska kapa berekin (tal. beryllos) min. Africi. begarmudi) carska kruška. ferein nositi. plemeniti beril je ili divne tamnozelene boje (smaragd). = beri skorbut. savez. stoljeća pr. proricanje budućnosti iz čarobnog zrcala (napravljenog od berila) berit mila (hebr. bijela kovina koja ulazi u sastav berila berilistika (grč. iz III. Berdan) puška ostraguša. snažan bere (fr.

baisse) 1. duge dlake. izvježban za nošenje tereta i spašavanje putnika nastradalih u snježnim vijavicama bernardinci mn. firma berna (fr. Bergerac) vrsta finog francuskog vina. bernesco) v.) berseza (fr. nizozemski poštansko-trgovački brodovi koji redovito prometuju na određenim linijama i imaju povlasticu za prijevoz putnika i robe bertijonaža (fr. berme) 2. pjesnika Bernija koji je preradio Boiardov ep "Zaljubljeni Rolando") bersaljeri (tal. polumitski likovi u Norveškoj i na Islandu. grub.) 2. kao i robi koja kotira na burzi besežiranje cijepljenje preparatom BCG (čit. best najbolji. 1853—1914) berzerkeri (nord. u Francuskoj) berneskan (tal. najbolje književno djelo .berma berma (fr. kad pobjesne. nalaziti prođu) dobro prodavana roba. nazvana po istoimenom departmanu na Dordogni Bes staroegipatsko božanstvo glazbe. bertillonage) u kriminalistici: utvrđivanje istovjetnosti (identifikacija) neke osobe putem antropometrijske metode (naziv po fr. zastava kojom se mornari pozivaju da se vrate s kopna na brod. strahoviti junak i njegovih dvanaest sinova koji su išli u boj bez oklopa. Bernhardiner) rasa pasa između doge i ovčarskog psa. puteljak. padanje cijena i tečajeva državnim dionicama i drugim vrijednosnim papirima. Berni. samo u medvjeđoj koži i u borbi se 173 bestseler odlikovali divljim bijesom. vojsci. radosti i bračne sloge besa (arap. bijela braća. nastran (po načinu pisanja tal. bersaglieri) mn. "oni koji se pojavljuju u koži medvjeda". divlji. plahoviti ljudi i ratnici beržerak (fr. seli prodavati. trgovati. knjiga s pričama iz životinjskog svijeta bestijarijus (lat. be-se-že) kao zaštita protiv tuberkuloze (BCG je kratica od bacil Calmette-Guerin) besprizorni (rus. nekome dati besu dati nekome čvrsto obećanje da mu se neće dogoditi nikakvo zlo od onoga koji je dao besu besa (fr. trg. besprizornyi) zapušteno i nenadzirano dijete Bessemerov aparat naprava za proizvodnju čelika i bakra Bessemerov čelik čelik koji se dobiva oksidacijom sirovog željeza. kod Albanaca: čvrsto obećanje. strijelci (vrsta pješaštva u tal. bestia) životinjstvo. Bernarda (red je osnovan 1098. Bessemerov čelik bestijalan (lat. pren. nazvan po švedskom kemičaru Henryju Bessemeru (1813—1898) Bessemerova metoda postupak pri pročišćavanju sirovog željeza pomoću toplog zraka. crvene i bijele. pripadnici kat. bestiarium) knjiga sa slikama životinja. berceuse) glaz. dobiju snagu dvanaestorice ljudi. v. bestialis) zvjerski. životinjski. surov. osobito knjiga koja se najviše traži. bestiarius) borac sa zvijerima u areni (kod starih Rimljana) bestseler (engl. bernesco) ćudljiv. stazica. beurt) mn. berne) pom. v. nečovječnost bestijarij (lat. osnovano 1836. nečovječan bestijalnost (lat. zvjerstvo. zvjerska priroda. zategnuta deka kojom se netko baca uvis (stara francuska igra) bernardinac (njem. bernijeskan bernijeskan (tal. antropologu Alfonzu Bertillonu. časna riječ. ber-serkr) mit. bijesni. uspavanka bert-brodovi (niz. ljudi koji. reda sv. naslon za ruke kod gađanja (u streljačkom rovu) berma 1.

bezoard. beta) ime drugog slova grčkog alfabeta (B = naše "b"). oskudica. kuh. osobito crno. farm. stvrdne kao kamen. krevetnina bevanda (tal. osobito u Carigradu. tal. beš pet. adresse au besoin čit. grdnja beta (grč. kad bude nužno. bezette) crvena šminka. protuotrovi bež (fr. perz. upotrebljavaju ga slastičari za bojenje kolača bezistan (perz. krčma. pomiješano s vodom (u Dalmaciji) bevut (tur. vrsta protuotrova sastavljena od konkrecija iz želuca raznih sisavaca bezoardici (lat.) židovska sudnica. kletva. bilupa itd. bedesten. čovjek-zvijer beštima (tal. ćatal rašlje) peterostruko. basistan) v. au besoin čit. nesvijest. nečovjek. bezistan bezmen (fr. Besatzung) osoblje. birtija betveš (njem. pančaratra Bi kem. baisemain) cjelivanje ruke. nakon što se ovlaži. armirani beton beton u koji se dodaje željezo (radi pojačavanja) bettola v. kreću se velikom brzinom (oko 298000 km/s). gama-zrake) beteg (mađ. adres o bezoan (fr. jako obojeno kotenilom. beige) pr.(lat. opšav bezacung (njem. bettola) gostionica. bechamelle) gust umak od mlijeka ili vrhnja s jajima i brašnom te mesom. Wasche rublje) posteljina. željezni dijelovi kotača. žućkastosmeda boja. žlica. kola i si beštek (njem. tj. tribunal koji sačinjavaju rabini radi vjerskih i obrednih pitanja Betlehem (hebr. beta-zrake fiz. podaničko cjelivanje ruke gospodaru u znak poniznosti ili kao dvorski ceremonijal bezoan (fr. potpuna smirenost bezac (njem. beščatalm raketa koja se rasprskava u pet smjerova beškot kruh. Besatz) porub. tkanina za odijelo prirodne boje bhagavata (ind. bezoardica) mn. fr. tržnica. ribom i si. kratica za bizmut bi. neobojen. npr. alfa-zrake. bezisten bezisten (perz. pokrivena tržnica. bestemmia) psovka. rodno mjesto Isusa Krista. . posada beze (fr. usp. im. betula betula (tal. bezemschoon) trg. tanjuri i ubrus beštija. kao uspomena na onu u kojoj se rodio Krist beton (lat. rukoljub. bitumen asfalt. kao dodacima beščatal (tur.) trg. upućivanje mjenice na treću osobu (ako bi trasant odbio primanje) bezoar (fr. siromaštvo. badzahr) farm. betlehem štalica od papira. bihud) zanos. Bett krevet. osobito dvopek bešlag (njem. fino tanko platno. odbitak na ime onoga što ostaje u sanducima ili bačvama pri ispražnjavanju. basistan) u Turskoj: trg. nužda.bešamel 174 bi- bešamel (fr. o bezoan (fr. materijalne zrake koje nose negativne električne naboje i skreću pod utjecajem magneta. biandrija. vilica. bisogno) potreba. beštija (lat.) vino. osobito kod nepreradenog šećera bezeta (fr. dio trga pod krovom. Beschlag) kovne stvari (brave. bis) predmetak u složenicama koji kazuje da se značenje drugog dijela složenice dvaput javlja. beton) smjesa od šljunka i cementa koja se. beteg bolestan) bolest beth-din (hebr. Betlehem "Kuća kruhova") izraelski gradić. na mjenicama: adresa po potrebi. kvake i si. baiser) poljubac. opojnost. bestia) zvijer. potrebitost. životinja.) u slučaju potrebe. nesvjestica.) v. besoin. vazalsko. Besteck) pribor za jelo: nož. vrsta kolača punjenih pjenom od jaja i šećera bezemšon (niz.). prirodne boje.

) ženski šešir s malim štitom. časopis biarda stroj za tkanje. gnosis poznavanje) poznavanje knjiga. biblion knjiga. grč. biblista) poznavatelj Biblije. dvozgloban biatlon (lat. razumijevanje u knjige bibliograf (grč. bitne vrijednosti za znanost ili temu koja skupljača interesira. kronološka ili sistematska. bibacitas) željaza pićem. biannuel) koji izlazi dvaput godišnje.) piti po grčkom običaju (tj. strast za pićem. biblion knjižica. biblion) smjer u evangeličkoj teologiji koji Bibliju shvaća kao po sebi iedinstven otkriveni sustav mnli ili života Biblija (grč. sklonost piću bibere (lat. srednjovjekovno izdanje Biblije sa slikama i crtežima za vjersku pouku nepismenih biblicist (lat. istodobno vladanje dvojice vladara u jednoj zemlji. articulus zglob) koji ima dva zgloba. diarhija biartikuliran (lat.) ispiti uz zdravicu određen broj čaša bibi (fr.biandrija 175 bibliolatrija biandrija (lat. latreio služim) čovjek koji voli i cijeni knjige. gnostes poznavatelj) poznavatelj knjiga. suprotno: biblioman bibliofilija (grč. ona može biti abecedna. biblia knjižice. aner. annus godina. biblion. biblion. biblion) neodstupanje od Sv.) piti. omnibus svima) putujući autobus s knjigama za posudbu bibliofil (grč. andros muž) zakonom zabranjeni brak jedne žene sa dva muža u isto vrijeme biangularan (lat. objašnjavač Biblije.) Biblija siromašnih. grafo pišem) poznavatelj knjiga. bibliofilos ljubitelj knjiga) onaj koji strasno skuplja knjige radi njihove stvarne. grč. bis. grafo pišem) poznavanje knjiga. onaj koji se drži samo Biblije. ili cjelokupne književnosti nekog naroda. bi. onaj koji se razumije u knjige bibliognozija (grč. bibere graeco more čit. biblior „reia služba) pretjerano i zanesei. angularis kutni) dvokutni bianualan (lat. bi-. autos sam. pomoćna znanost koja se bavi što potpunijim skupljanjem i opisivanjem tiskanih djela ili nekog znanstvenog područja. kad se u čije zdravlje pije onoliko čaša koliko njegovo ime sadrži slova ili koliko mu se još želi godina života). slijepo vjerovanje u sve što je napisano ili tiskano . lat. npr. pisma (u propovijedima) biblicizam (grč. fr. onih naroda koji se spominju u Bibliji biblio. pismo bibliolatrija (grč. bi-. čovjek koji pretjerano poštuie Sv. athlon borba) šport. običaje.jačko -oštovanje Svetog pisma. filia ljubav) ljubav prema knjigama radi njihove stvarne vrijednosti bibliognost (grč. bibere ad numerum (lat. bis.(od grč. biblion. a rjeđe donosi i kritičke napomene bibliolater (grč. grč. umjetnost i si. biblion. pisac (ili: sastavljač) popisa knjiga jedne struke bibliografija (grč. biblion knjižica. arche vlada) dvovlašće. bez obzira na predaju biblicitet (grč. knjige koje čine Stari (na hebrejskom) i Novi zavjet (na grčkom). razboj (naziv po pronalazaču) biarhija (lat. bibere greko more (lat. muški šešir s uskim obodom Biblia pauperum (lat. knjiga. knjige) Sveto pismo. skijaška disciplina s dvostrukom umješnošću: skijaško trčanje na 20 km i gađanje puškom u četiri mete bibaeitet (lat. obično se sastoji u jednostavnom ispisivanju naslova djela. knjiga. biblijska arheologija znanost koja ispituje način uređenja i života. bi-. biblion. biblion) kao prefiks označava vezu s knjigom bibliobus (grč.

stol s hladnim jelima i pićima (npr. ormar u kojem se drži piće. kefale glava) v. rijetkosti. rasprava o raznim izdanjima Biblije biblioman (grč. posuda od pet litara biduum (lat. okamine lišća. intra biduum (lat. Biedermeier poštenjačina.-fr. prodavač knjiga bibliotaf (grč. bicchiere) čaša bide (fr. bikefalan biceps (lat.biblioliti 176 bife biblioliti (grč. dezinfekcija i si. buffetto) prodavaonica jela i točionica pića. biblion) biblijska riječ. st. biblion.) u roku od dva dana bienalan (lat. biennis) dvogodišnji bienalije (lat. znanost o Svetom pismu. tj. buffet. bis. geol. cyclus krug) vozilo sa dva kotača koje se pokreće nogama biciklist (eng. starosti. bicyclist) vozač bicikla bicinij (lat. biblion. nomia) znanost o uređenju biblioteka i upravljanju bibliotekama biblioterapija (grč. ploška. dvoglavi mišić nadlaktice bicikl (engl. radi originalnosti tiska. biceps) koji ima dvije glave. otisci lišća na kamenu. zalogajnica. dvozube vile bidermajer (njem. tal. limenka. bidet. therapeia liječenje) "liječenje knjiga". anat. knjigoljublje bibliomantija (grč. na nekoj zabavi) . biblion. lat. popravci uveza. znanost o uređenju biblioteka bibliotekonomija (grč. biblion knjiga. znanost o Svetom pismu biblizam (grč. biblion) stručno poznavanje Svetog pisma. bi-. tafos grob) "sahranjivač knjiga". biennium) razdoblje od dvije godine bife (fr. kompozicija za dva glasa bićerin (tal. osobito Sveto pismo. bicinium. bicycle. biennis) mn. rukopisi koje je Vezuv (vulkan) zatrpao u Herkulaneju i Pompejima te su zato dobili mineralan izgled bibliologija (grč. dvogodišnje biljke bienij (lat. bibliotheke) knjižničar bibliotekografija (grč. naziv za malograđanski jednostavni stil (posebice za pokućstvo) koji je nastao u Srednjoj Europi početkom 19. bibliotheke. canere pjevati) glaz. poieo činim) vještina sastavljanja (ili: pisanja) knjiga. prostodušni naivac) umj. bis. bibliologia) znanost o knjizi i knjižarstvu uopće. mania oduševljenje. grafo opisujem) opisivanje biblioteka. grč. bibliotheke. tehničke opreme. bot. poznavanje Svetog pisma (Biblije). lithos kamen) mn. ushićenje) bolesna strast za skupljanjem knjiga iz sasvim osobitih razloga. manteia proricanje) proricanje iz mjesta na koja najprije padne pogled kad se knjiga. mainesthai oduševljavati se) onaj koji strasno skuplja knjige iz nekih sasvim osobitih razloga. biblistika (grč. dva lica (nadimak rimskog boga Janusa). bidon mijeh) kanta. karakteristike: jednostavnost. zbirka knjiga bibliotekar (grč. prilagodba svrsi bidon (fr. bibliomanija (grč. bidetto) posuda za pranje intimnih dijelova tijela. bi-dens) dvozubac.. biblijski izraz bicefalan (lat. onaj koji svoje knjige nerado posuđuje biblioteka (grč.) vrijeme od dva dana. rok od dva dana. biblion. tal. biblion. bibliopoles) knjižar. tj. bibliotheke zbirka knjiga) knjižnica. nasumce otvori bibliopeja (grč. spisateljstvo. npr. mirni oblici. kada u kojoj se kupa sjedeći bidens (lat. popravljanje oštećenih listova. njihove sudbine itd. biblion. pravljenje (ili: izrada) knjiga bibliopol (grč.

Biicherschrank) ormar za knjige biheviorizam (engl. licemjerje bigotirati (fr. licemjeran bigoterija (fr. a upotrebljava se za izazivanje eksplozije dinamitnih i piroksilinovih naboja . grč. bigot) praviti se svecem. sa dva cvijeta. flos. hermafroditski biglisati (grč. grč. karbonat sa dva ekvivalenta ugljične kiseline prema jednom baznom. vjerski zatucan. biformitas) dvoobličnost biftek (engl. koji visi o dvjema nitima (u elektrotehnici) bifloran (lat. bi-. dvolisni biforman (lat. po tom naučavanju ponašanje živih bića ne može se objašnjavati duševnim činjenicama. iz perz. biglizo) slavuj evo pjevanje (pjevati izvijajući melodiju) bigot (fr. bicarbonas) kem. bogomoljstvo biheršrank (njem. beefsteak) kuh. bogomoljac. bi-.) veliko zvono na zgradi Parlamenta u Londonu bigamija (lat. bis. goveđi odrezak debljine 4 cm napola pečen na jakoj vatri bifti (engl. bakreni novac s nešto srebra. billonnage) nedopuštena trgovina novcem male vrijednosti. folium list) bot. bigoterie) vjerska zatucanost. bifurcatio) račvanje. bi-. dijeljenje na dva kraka. fitilj. bifer) bot. dvoženac bigamistica (lat. behaviour ponašanje. billon) slitina od srebra i bakra (sa znatno više bakra) od koje je prije pravljen sitan novac. išarati. bis. koji ima dva spola. bis. rijeke Big Ben (engl. nego se zasniva na određenoj zakonskoj vezi situacije i reakcije bihude (tur. ukrasiti šarama bigeneričan (lat. bis. billonneur) podmetač nepropisnog ili lažnog novca bijonirati (fr. camera) dvodomni sustav u uređenju države bikarbonat (lat. onaj koji se pravi daje strogo religiozan. pretjerana pobožnost. licemjer bigotan (fr.) onaj koji slijepo vjeruje.bifedžija 177 Bikfordova vrpca bifedžija (fr. npr. gamos brak) žena koja ima dva muža bigarirati (fr. bicefalan Bikfordova vrpca stijenj. gamos brak) čovjek koji ima dvije žene. npr. dvoženstvo bigamist (lat. bikarbonat sode bikefalan (lat. kefale glava) dvoglav. filum nit. podmetanje lažnog novca bijoner (fr. koji dvaput godišnje nosi plod ili cvjeta bifilaran (lat. bigarrer. bigotisme) tobožnja svetost. floris cvijet) bot. bivariare) šarati. bis. bigener) dvospolan. srebrni novac bez propisne količine srebra bijonaža (fr. dvorodan. bogomoljstvo. bigot) koji pretjeruje u pobožnosti. bifluere) račvanje rijeke bifoličan (lat. krivotvorenje novca. nego promatra samo ponašanje životinja i ljudi. smjer u američkoj psihologiji koji zanemaruje neka unutrašnja (psihička) stanja ili procese. licemjerje. pretvarati se bigotizam (fr. billonner) podmetati nepropisan ili lažan novac bikamerizam (lat. vladanje) psih. lat. koji ima dva cvijeta bifluencija (lat. bis. gamos brak) dvobračnost. biglao. buffet) vlasnik bifea biferan (lat. vrpca koja polako gori. grananje ili cijepanje na dvoje. dvoobličan biformitet (lat.) uzalud. genus rod. biformis) s dva oblika. konac) dvonitan. grč. grč. stupanje u nov brak prije nego što je stari poništen. bezrazložno bijon (fr. beef-tea) vrlo jaka juha od usitnjene govedine bifurkacija (lat.

bi-convexus) opt. žučni bilifulvin (lat.) vlastita mjenica. prodavati ulaznice.) priznanica ili mjenica koja se isplaćuje donositelju. gimnasticirati. apparatus oprema) uređaj za prijenos slika (crteža. knjigama. billarder) u biljaru: jednim udarcem takom loptu dvaput dodirnuti. tisk. jednim udarcem udariti dvije lopte. bilden) čovjek koji posebnim vježbama razvija svoje mišiće. billet) trg. chroma boja) dvobojan. bhikku) budistički redovnik prosjak bikvadrat (lat. pod orlean biku (sanskr. bixa) kem. billet au porteur čit.000). prodavaonica ulaznica. izvesti zaključak o završenom poslu bilardirati (fr. v.) banknota. umišljeni gizdavac. usporedba prihoda i rashoda na kraju jednog računa. sitni tiskarski poslovi (karte. udubljen s obiju strana npr. billet a ordre čit. zaključiti neki posao.000. donji dio lađe bilet (fr. bi-concavus) opt. bilboke (fr. biletura (fr. bilieran (lat.000. bikvadratni korijen četvrti korijen neke veličine bilabijal (lat. dvousneni suglasnik (b. m) bilanca (fr. u Francuskoj: tisuću milijuna. bilanx s dvije zdjelice) trg. mjenica koja se isplaćuje samo izdavatelju. pren. fr. drveni prutić kojim se stavlja zlato pri pozlaćivanju bild (njem. lat. snob bildž (engl. bicolor) bot. billiarde) tisuću bilijuna bilijun (fr. posjetnice i si. bi-quadratus) mat. bikromatični harmonij sprava za postizanje četvrtine tonova kod glasovirskog rasporeda tipki biksin (lat. željezničkih karata. bilboquet) igra u kojoj se lopta hvata na štap. s dva roga bikromatičan (lat. fizički razvijen. billion) u Njemačkoj: milijun milijuna (1. obično krajem svakog mjeseca i svake godine. grč. bilateralis) dvostran.000. izvesti završni račun. saldo bilancirati (lat. bikonkavna leca bikonveksan (lat. fotografija. billiaire) koji se tiče žuči. željezničkih karata itd. bilge) pom. ravno dno u sredini lađe. krajnji ishod nečega. bis. bilis. p. vježbati. bikonveksna leća bikojajugiran (lat. izvršiti usporedbu prihoda i rashoda u trg. bilanx) trg. suglasnik koji se izgovara s obje usne. bilan. bilancio. od dviju boja.) preko telegrafa bildati (njem. bije a bank (fr. bilateralni kontrakt ugovor koji obvezuje obje ugovorne strane bilboquet čit. billet) prodavanje ulaznica. novčanica biletirati (fr. bilden) šatr. latus strana. dvorog. Bild slika. bi-cornis) zool. pren. bis. željezničke karte i dr. razvijati mišiće bilder (njem. billeter) stavljati na robu ceduljice s cijenom. u dvije boje bikonkavan (ni. bi-conjugatus) dvostruko sparen bikornan (lat.).000.bikoloran 178 bilijun bikoloran (lat. bije a ordr (fr. bi-. snažan čovjek. saldiranje. četvrti stupanj (četvrta potencija) neke veličine. lat. bikvadratne jednadžbe jednadžbe četvrtog stupnja.000. crvenožuta supstancija u žuči bilijarda (fr. bilis. tal. autografa i si. milijarda (1. billet de batique čit. ulvus smeđežut) kem. npr. obostran. za konja: izbacivati prednje noge bilateralan (lat. završni račun o prihodima i gubicima koji se izvodi s vremena na vrijeme.000) . ispupčen s obiju strana. žučno žutilo. dvobojan. labium usna) gram. usmjeren na suprotne strane. bije a porter (fr.

bilis žuč. izborni listić. od dva dijela. lat. prijetvornost. prepredenost. bilis žuč. bi. naprasit. dvotisućljeće bina (njem. mjesto gdje se prodaju karte.bilin bilin (lat. biliosus. bilinguis. o sjednici ministarskog vijeća. bimensis) razdoblje od dva mjeseca. razdražljiv. dvoličnost biliozan (lat. cedulja. lingua jezik) dvojezičnost. bille. o stanju na bojišnici. bimenzis bimestran (lat. nepotpuni bimetalizam onaj kod kojega i zlatni i srebrni novac vrijedi kao kupovno i platežno sredstvo. bulla) prijedlog. prodavač karata (željezničkih itd. grč. bis dvaput. dok je kovanje srebrnog novca zakonom ograničeno. dvojedinični . žustar. zakonski prijedlog (u Engleskoj). lat. bis. potvrda. prodavač ulaznica za predstave. bijes biliskopija (lat. pun žuči. fr. povećalo (lupa) s dvije leće biljar (fr. koji se. kazalište binaran (lat. logos riječ. kratak. tal. billetier) kaz. žučno crvenilo. listak. dvoličan. bis. mrzovoljan bilirubin (lat. bimestre. prijek. ljutnja. manus. skopein gledati) pregled žuči biliverdin (lat. bimanus) dvoruk bimembričan (lat. metallum) dvojni novčani sustav neke zemlje po kojem zlato i srebro imaju stalnu i određenu vrijednost u međusobnom odnosu i oboje služe kao podloga papirnom novcu. monometalizam bimilenij (lat. bis. mjenica bilogija (grč. billard) igrati biljar biljetar (fr. bimestris) dvomjesečni bimetalizam (lat. bi. koji se sastoji od dvije jedinice. koji govori dva jezika. Buhne) pozornica. pren. dobro se vidi i danju i noću 179 binaran bilupa (lat. dvočlan bimenzan (lat. billet) blagajna. millennium) jubilej od dvije tisuće godina. bimensis) dvomjesečni bimenzis (lat. cedulja. glavni sastojak žuči bilingvičan (lat. bis. rubinus) kem. dvomjesečje. lux svjetlo) svjetlosna reklama proizvedene fluorescentnim cijevima. podnosi kralju. o zdravstvenom stanju. crvena supstancija u žuči bilis (lat. priznanica biluks (lat.).) med. služben dnevni izvještaj (npr. grč. lat. billa. sa dva člana. bimestar bimestar (lat. žuč. bimembris) koji ima dva uda.) vrsta argentinskog pučkog tanga bilten (fr. beryllus. žutozelen. berillos beril) gorski kristal. lingua jezik) dvojezičan. u Francuskoj: sitan bakreni novac bilonga (šp. billon) manje vrijedno zlato i srebro. supr. govor) dva književna djela istoga pisca koja predstavljaju jednu cjelinu bilon (fr. fr. ulaznice biljur (ar. fr. prepreden bilingvitet (lat. ballur kristal. sc. tek pošto bude triput pročitan i primljen u oba doma. slitine s više primjesa nego čiste kovine. s tim što zlato vrijedi kao osnova i što se može neograničeno kovati. uporaba dvaju jezika u govoru. bullettino) dnevno priopćenje. zelena tvar žuči bili (engl. bilis) kem. žučno zelenilo. binarius koji sadrži dva. pren. loupe) opt. bini po dva. kristalno staklo biman (lat. bili. pren. tempus) v. o aktualnim političkim pregovorima i si.) biljetarnica (fr. bilis. prijetvoran. od dva) dvojni. pren. billard) društvena igra štapom i kuglama od bjelokosti na četverouglatom stolu presvučenom zelenim suknom biljariti (fr. priznanica. također: pisamce. vert zelen) kem.dvaput. bulletin. srdžba. bilis) žučan.

promatranje prirode samo sa stajališta ljudskog života i njegovih vrijednosti biodinamika (grč. grč. biol. vladara i dr. bios. energeia) fil. genos podrijetlo) biol. bios život. veličina koja se sastoji od dva dijela. bios. lat. nomos zakon) fil. filozofa. dvočlani izraz binomizam (lat. bios. bios. npr. ta fainomena pojave. uglađen i istančan govor. shvaćanje da postoje dvije vrste zakonskih odnosa: kauzalni (uzročni) odnosi. blaste klica) mn. koji se tiče binoma binub (lat. fysis) dio biologije koji se bavi stvarnim međusobnim odnosima živih bića. bios.binda binda (njem. logia znanost) v. bi-. svih životnih procesa. kolonija bioblasta). najmanja jedinica svih životnih pojava (stanica je. život se sastoji u neprestanom raspadanju i obnavljanju tih biogen a .) bioblasti (grč. dio fiziologije koji se služi fizičkim metodama u ispitivanju životnih pojava biofon (grč. bios. dalekozor za oba oka. bi-. prid. polinom od dva člana. dio ekologije biocenoza (grč. zavoj za oba oka binokularan (lat. a ± b. zbivanja biofenomenologija (grč. pojas binen-regulator (njem. životni bioaritmetika (grč. govor kojim se trebaju služiti glumci na pozornici binica (tal. petlja. zemička binokl (fr. Sprache jezik) kazališni govor. biol. regulator) kaz. bi-. biodinamički bioenergetika (grč. biblion. bios. med. Biihne pozornica. nomos) mat. skup živih bića koja žive u nekom određenom dijelu "životnog prostora" (biotopa) biocentrično promatranje (grč. oculus oko) s oba oka. koinos zajednički. Binde) veza. grč. bios. koinos) znanost koja se bavi proučavanjem biocenoza. zavoj. centrum središte) fil. bios. binocle) naočale. Biihne. binyš) čohani ogrtač (s krznom) bio. nositelji života. vrpca. bios. binario udvojen) kruščic od dva dijela. energetika cjelokupnog života. bios) predmetak u složenicama sa značenjem: život. prema Altmanu. lat. povoj. bios. = bioblasti biogen (grč. dvočlani. veoma složena bjelančevinasta tijela koja su pravi i glavni nositelji života. binsk taši) veliki kamen s kojega se uzjahuje na konja binjiš (tur. foros koji nosi) mn. binubus) čovjek koji se dvaput ženi binjektaš (tur. grafia) popis djela i knjiga koje se odnose na život i rad nekog čo- 180 biogen vjeka (pjesnika. knjiga. biofori biocenologija (grč. sa dva člana. koinos zajednički) životna zajednica. biocenotika biocenotika (grč. nomos) mat. logia) znanost o životnim pojavama biofizika (grč. arithmetike) znanost koja se bavi izračunavanjem prosječnog trajanja ljudskog života biobiliografija (grč. jednostrano promatranje prirode i njezinog razvoja. bios. na kojima se temelje prirodne pojave. bini. scensko izražavanje. i njima odgovarajući zakoni na kojima se temelje duševne (psihičke) pojave binomni (lat. fone glas) uređaj za prikazivanje fotografskih slika koje istodobno i govore ili pjevaju biofori (grč. ovratnik.(grč. koji je prilagođen za oba oka istodobno binom (lat. bios. dynamis sila) znanost o životnim silama i životnoj djelatnosti. životne jedinice manje od stanica živih bića. naprava za prilagođavanje svjetlosti na pozornici i u kazalištu binenšprahe (njem.

genos) povijest razvoja života biogeografija (grč. pristaša biologizma biologizam (grč. to klima nagib. bios. rađanje) razvoj života biogeneza (grč. životopis biografika (grč. crta na dlanu i drugih tjelesnih karakteristika biomehanika (grč. ponavljanje filogeneze ili razvoja svih predaka koji čine razvojni lanac dotične jedinke" (Haeckel) biogeneza (grč. biologos) znanstvenik koji se bavi proučavanjem podrijetla i uvjeta života biologija (grč. prid. mechanike) znanost o mehaničkim procesima na živim bićima i u njima biometrija (grč. bios. bios. biologia) znanost o životu. kamenje koje je uglavnom nastalo od okamenjenih ostataka životinja i biljaka biolog (grč. grafo pišem) onaj koji opisuje život. bios. grana sociologije koja postupa po biološkim analogijama biolominiscencija (grč. njegovih fizičkih i psihičkih osobina bionegativan (grč. magnes) magnetna sila koja se nalazi u organskim bićima. raznih zraka na ljudski organizam i uopće na sve što živi bioliti (grč. znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u zdravom i bolesnom organizmu bioklimatika (grč. biografski biografija (grč. nepovoljne varijacije duhovnih sposobnosti i sve što je izrazito bolesno ili boležljivo) biogenetski (grč. sudsko-liječničko utvrđivanje.) svijetljenja živih organizama (npr. metria) grana biologije kojoj je cilj matematičko izračunavanje i određivanje raznih životnih pojava. poremećaji u razvoju. lithos kamen) geol. pravac u teoriji spoznaje koji spoznavanje smatra činom održanja i unapređenja života. genos) koji se tiče razvoja života. manteia proricanje) 1. prema određenim znacima na tijelu. dijeli se na fitogeografiju (geografiju bilja). šarlatansko pretkazivanje trajanja života na osnovi kucanja bila. osobito znanost koja se bavi proučavanjem organskih prirodnih . bios. bios. u širem smislu: proučavanje i mjerenje životnih sposobnosti čovjeka. bios. genesis postanak.biogenetski 181 bionegativan tijela i pojava koje su za njih vezane (zoologija i botanika). elektro-biologija znanost o električnim uvjetima života biljaka i životinja biologist (grč. bios. osobito pojave nasljeđa. grafia) znanost o rasprostranjenosti živih bića.-lat. je li se novorođenče rodilo živo ili mrtvo. bios život. lat. prid. logos) fil. bios. biogenetski zakon zakon po kojem je "ontogeneza ili razvoj bića kratko i brzo. bios. krijesnice. biografia) opisivanje (ili: opis) života. predjel u pogledu zemljopisnog položaja) znanost koja proučava utjecaje atmosferskih promjena. grafo) umijeće opisivanja života. zoogeografiju (geografiju životinja) i antropogeografiju (geografiju čovjeka) biograf (grč. chemeia) dio fiziologije. negare nijekati) koji je nepravilan i nepovoljan za život i životne funkcije ili za potomstvo (nakaze. životopisac. bios. biomagnetni biomantija (grč. tj. 2. ona filozofija koja na pojmu "života" izgrađuje cjelokupni pogled na život i svijet. bios. podrijetlo. ge zemlja. pisac biografije. logos) fil. zakonima nasljeđa i prilagođavanja uvjetovano. sredstvom u borbi za opstanak. neke ribe) biomagnetizam (grč. bios. bios. bios. umijeće pisanja biografija biokemija (grč.

životni biotika (grč. bios. psyche duša) fil. bios. slike stvari i bića koje se kreću kao da su žive 182 biotit bioskopija (grč. logia) znanost o živim bićima biopsihizam (grč. usp. bios. mehanike razvoja. a čovjeka. bios) 1912.) nazvao fiziološke jedinice koje su većinom sastavljene od morfoloških jedinica i koje predstavljaju jedinstveno živo biće bioontologija (grč. psihobiologija biopsija (grč.. prilagođavanja. sarkom) biorizacija (grč. biol. člana društvene zajednice. typos otisak. bios. bios. sfaira kugla) cjelokupan prostor na Zemlji stalno nastanjen živim bićima. razmnožavanja itd. bios.bionika bionika (kratica od biologija — elektronika — tehnika) znanstvena grana koja traži polazne točke za rješenje tehničkih problema u uzorima što ih čovjeku pruža sama priroda bionomija (grč. bios. litosfcru i hidrosferu budući da živih bića ima i u zraku. lat. endokrine. biotehnika (grč. nomos zakon) znanost o zakonima koji vladaju životom bionti (grč. bios. pretpostavka da sve životne pojave imaju svoje psihičke procese. stanovnika nekog grada. psihičke. tou ontos postojeće. bios. veoma brzo zagrijavanje mlijeka do 75 °C i naglo rashlađivanje pomoću posebnog uređaja — biorizatora biorizator (grč. npr. način kliničkog ispitivanja uzimanjem (operativnim putem) djelića nekog organa sa živog čovjeka kad se sumnja na kakav tumor (rak. pod biorizacija biosfera (grč. bios) v. biotičan (grč. znanstveniku Biotu) . on. v. bios) znanost o životu biotip (grč. električna bioskopija utvrđivanje smrti pomoću električne struje biosociologija (grč. techne. psyche. heksagonalni ili magnezijski tinjac (nazvan po fr. socius drug) dio sociologije koji proučava društveni značaj ljudskog životnog vijeka. bios. praktične eugenike i medicine biotehnologija (grč. ontos. logia) fil. i u zemlji. ovako je njem. bios život. ispitivanje je li u nekom tijelu bilo života. logia znanost) znanost koja se bavi proučavanjem različitih tipova ljudi u istoj etničkoj skupini tako da ispituje biološke. države itd. typos) čist tip. skopein gledati) ispitivanje ima li neko tijelo sposobnosti za život. kao animalno biće biostatika (grč. bios. organizama koji izazivaju vrenje itd. čista rasa. bios. životni prostor (obuhvaća: atmosferu. bios. seksualne i druge karakteristike biotit min. prirodnjak Ernest Haeckel (1866. orao vidim) med. skopein gledati) uređaj koji prikazuje žive slike. nekog područja. statike) znanost o zdravstvenom stanju i prosječnom trajanju života ljudi koji žive pod određenim okolnostima. to on. funkcionalne. npr. bios) koji se tiče života. životinje i biljke koje potječu od jedne jedinke i pokazuju ujednačene i postojane odlike biotipologija (grč. pronađena metoda sterilizacije mlijeka tako da zadrži karatker sirovog mlijeka. i u vodi) bioskop (grč. technike) dio tehnike koji se tiče živih bića i života uopće: nasljeđa. panpsihizam biopsihologija (grč. bios. biće) mn. g. logia) proučavanje i primjena životne djelatnosti najmanjih životinjskih i biljnih bića (mikroorganizama) na privrednu djelatnost. tj.

bipedis) koji ima dvije noge. burato) pisaći stol. bureau. poljar birtija (njem. znanost o stanju u kojem se tijelo nalazi u raznim životnim dobima biotop (grč. predsjednik općine.) dvaput. pivnica biratina (fr. burette) kem. ponovno . bureau. bipartitio) dijeljenje na dva dijela. pisarnica.i osobito u analitičkoj kemiji) birgermajster (njem. grč. krateo) uskogrudna vladavina činovništva koja ispravnost forme pretpostavlja stvarnoj svrsi svojeg posla. birsa koža) prevlaka iznad (pokvarenog) vina. tal. odjel. tal. mania) želja (ili: težnja. poluvunene tkanine birago voj. dvonog biplan (lat. bipedalis) dug ili širok dvije stope.) šport u šumskim predjelima na sjeveru SAD-a: protivnici stoje svaki na jednom kraju balvana koji je spušten u brzu rijeku i nastoje. grč. glatka ili keplana polusvilena tkanina s pamukom. sol vinske kiseline. predsjednik mjesnog odbora 183 bis birka (mađ. austrijskom inženjerijskom časniku K. pretežno formalističkom duhu biroutenzilije (fr. bios. bakrorezac. bureau. bis. još jedanput. pes noga. Burger-meister) gradonačelnik. antička ratna lada sa dva reda vesala koji su stajali jedan nad drugim biren (fr. sustav upravljanja u kojem vlast drži činovništvo ne vodeći računa o stvarnim interesima ljudi. Biragu (1792—1845) biraj (fr. lat. vinska plijesan. kancelarijski pribor birov (mađ. biremis) čamac s dva vesla. Wirtshaus) krčma. općinski starješina. bureau. tartarat bis (lat. bi-pes) dvonožna životinja. gostionica birza (lat. raspolovljavanje biped (lat. bakrorez bireta (fr. krateo jak sam) v. birokracija birokratski koji se tiče birokracije biromanija (fr. okrećući balvan nogama. čuvar polja. bios.biotomija biotomija (grč. bureau. protivnika izbaciti iz ravnoteže i tako svaliti u vodu birmati (njem. utensilia) mn. kancelarijske potrepštine. sitničavost i uskogrudnost u službenoj dužnosti. kancelarija.) ovca kratkog kudravog runa birling (engl.) točionica piva. kancelarijsko osoblje birokracija (fr. po drugi put. vrsta popelina od fine svile i vune birema (lat. bis. nazvana po pronalazaču. ravna površina) zrak. općinski sluga. navika) da se svi upravni poslovi urede u kancelarijskom. werben) nagovarati nekoga da stupi u plaćeničku vojsku biro (fr. temno režem) znanost o raščlanjivanju živih tijela. burin. biro sudac). burail) trg. vrsta polusvilene. tj. staklena cijev s ljestvicom. sofia) životna mudrost. grč. krut i ohol. zrakopolov s dvostrukim krilima bipolaran (lat. bios. s dva suprotna pola bira (fr. skalom (upotrebljava se za mjerenje malih količina ttku *u. bis. glaz. polus stožer) dvopolan. burat) trg. topos mjesto) mjesto življenja neke životne zajednice (biocenoze) biozofija (grč. bi-pes. vunom ili kostrijeti birarija (tal. buratine) trg. bureaucrate) službenik koji je u obavljanju dužnosti strog. planum ravan. službenik koji misli da se sve rješava samo za uredskim stolom birokratizam (fr. naučavanje o praktičnoj mudrosti u životu biparticija (lat. ured. dvonožac bipedalan (lat. ukočenost. burino) dlijeto. birokratizam birokrat (fr. dvostopni bipedan (lat. vrsta lakih poljskih mostova.

tal. bis. bis. koji se može podijeliti na dva dijela bisegmentacija (lat. temeljit bitevija (tur. onaj dan koji se svake četvrte godine dodaje nakon 28. kao odsječak jedne linije ili površine bisegmentabilan (lat. bitevi) plosnato koplje. syllabe slog) gram. narančine kore i soka. ljudeskara . osobito kip koji prikazuje glavu i gornji dio prsiju bistoke (fr. tal. bistro) nekada: vinotočje. čuvar) visoki dostojanstvenik u Kat. bistouri.) trg. okrugli dvopek 184 bitevija biskroma (tal. nož s pokretnom oštricom koja se može zatvoriti. u slučaju potrebe (na mjenicama) bisolit (grč. bis dvaput) ponovno pjevati ili svirati nešto već izvedeno i tako udovoljiti publici biskoten (fr. segmentum odsječak) mat. bitter gorak) vrsta gorke rakije bitevi (tur. bistori) kir. series red. niz) koji ima dva reda. biscottino) mali. crkvi. dvoboštvo biter (njem. vrsta najmanje tambure. prim bisig (njem. masivan. potreba. bis. čvrst. polovljenje bisekcija (lat.) nužda. obojiti) čađavom akvarelnom bojom bistro (fr. bis. biscuit. osobito Egipćana bišof (njem. polovljenje biseksan (lat. mineral svilenkasta sjaja. episkopos nadzornik. usp. okrugli kolačić. sexus spol) v. polovica. s jednim prijestupnim danom. bitevi čitav) jak. tj. cimeta. šećerni dvopek. biisre) kuglasta tvorevina oko zrnca pijeska ili oko kojeg drugog stranog tijela koje je ušlo u ljušturu nekih školjki. obično dug 7 do 8 cm bisus (grč. dvospolan. al bisogno čit. bis. busto.) sitan novac od 12. čovjek "kao od brijega odvaljen". dvosložan. od dva sloga bisirati (lat. buste. biscotto. dvaput pečen porculan bez cakline (glazure) bisogno čit. trideset drugi dio neke note biskup (grč. n. biscroma) glaz. dvaput kuhan) dvopek. al bizonjo (tal. stvara se od sedefa i ima lijep bjelkast sjaj s preljevima te se smatra dragocjenošću i upotrebljava za nakit biserijalan (lat. sexus spol) koji ima oba spola. pakostan bisilabičan (lat. lat. bigeneričan bisekstilan (lat. ljudina. veljače biseksualan (lat. torba na sedlu bisegment (lat. srodan s azbestom bista (fr. po rimokat. biscotin. tal. u dva niza. klinčića i šećera bit (engl. dijeljenje na polovice ili na dva (obično jednaka) odsječka. bis. sectio) dijeljenje na dva (obično jednaka) dijela. segmentum) mat. naučavanju biskup je nasljednik apostola biskupija (grč. tal. byssos pamuk. bis. lithos kamen) min.bisage bisage (fr. snažan. temeljan. bis. Brust) poprsje. bisekstus bisekstus (lat. danas: ekspresni restoran bisturi (fr. bi-. bizonjo (tal. bissac) mn. grč. bistrer) slikati (ili: bojiti. byssos pamuk) veoma fina i skupocjena pamučna ili lanena tkanina starih naroda. bisextilis) prijestupni. dvostruka torba (u Lici). Bischof biskup) piće od crnog vina. hermafroditski biser (tur.5 centa (SAD) ili 3 penija (Velika Britanija) biteizam (lat. bisekstilna godina prijestupna godina (s 366 dana). bistoquet) biljarski štap bistrirati (fr. segmentum) mat. biisre) školjka koja proizvodi biser. bissig) zajedljiv. bis coctus dvaput pečen. episkopia) područje jednog biskupa biskvit (fr. theos bog) vjerovanje u dva boga. grč. dvoredan bisernica (tur. bisextus) prijestupni dan.

tj. američki divlji bivol . bi-. analitici. odnosno sa dva atoma drugog nekog jednovalentnog elementa. bivium) mjesto gdje se sastaju dva puta. trgovački posao bizon (grč. mn. znak Bi (upotrebljava se i kao antiseptičko sredstvo. zlatnici grčkih careva bizantinizam (grč. npr. 2. 2. nalazi se kod nekih životinja. nastran. koji sadrži u sebi zemljanu smolu biva glaz. Bizantion) znanstvenik koji se bavi proučavanjem duhovne i materijalne kulture u starom Bizantu bizantologija (grč. kao npr. divlji bivol. olovo. ima 4 žice po kojima se udara drvenim štapićima. redni broj 83. bison) zool. geografiji. kisik. engleska pamučna tkanina (upotrebljava se za zimske hlače) bivertin (engl. bismutum) kem. u asfalt bituminozan (lat. teologiji. beaver) trg. sumpor. Bizantion. neobičnost. stanovanje vojske pod malim šatorima bivalentan (lat. japanski narodni instrument. željezo i dr. cink. osobito ugljikovodične tvari smolasta mirisa. mošus 185 bizon bizantinci (grč. premazati) zemljanom smolom. retorici i poeziji. bizarre) čudak. element atomske težine 209. pren. čudnovat. pokorno služenje i podilaženje vladarima i njihovim prohtjevima. besem) gust sok jakog i ugodnog mirisa. filozofiji. valens koji vrijedi. raskrižje bizam (lat. beaverteen) trg. bituminirati (lat. grčki pisci koji su pisali od vremena Konstantina Velikog (325. biver (eng. do propasti Bizantskog Carstva. bizantska umjetnost. bythos dubina.bitometrija bitometrija (grč. sličan lutnji. osebujnost bizmut (lat. puzanje pred višima. Bizantion) 1. Bizantion) 1. bizarre) čudan. nastran čovjek bizaran (fr. Bizantion) koji se tiče Grčkog ili Istočnorimskog Carstva. nafta. bisamum. ili se zamjenjuje dvama atomima vodika. neobičan bizarnost (fr. god. valere vrijediti) kem. dvovrijedan.0. poljski logor. metron) mjerenje dubine (pomoću viska ili proračunavanjem) bitumen (lat. osobenjak. čudesan. koji ima dvije vrijednosti. petrolej. sustav vladavine sličan onome u Istočnorimskom Carstvu gdje je neograničeni vladar bio istodobno glava države i Crkve te dopuštao svojim dvorjanima i ljubimcima da utječu na najvažnije državne poslove. buffalo. a umišljenost prema nižim od sebe bizantolog (grč. bizzare) čudnost. pren. od dvije vrijednosti. bituminosus) sličan zemljanoj smoli. zubar (u Europi). i radili na povijesti. bitumen) pretvaranje u zemljanu smolu. osobito kod moškavca (upotrebljava se kao miris i kao lijek za jačanje živaca). asfaltirati bituminizacija (lat. bitumen zemljana smola) smjese organskih zapaljivih tvari koje se javljaju u zemlji. prati pjevanje starih ljubavnih i ratničkih pjesama bivak (fr. business) posao. bivouac) voj. god. koji se dvolično ophodi bizar (fr.) pa do pada Carigrada (1453. bakar. hebr. logia) znanost koja se bavi proučavanjem cjelokupnog života (duhovne i materijalne kulture) starog Bizanta bizantski (grč. arheologiji. naziv za sve one elemente kod kojih se jedan atom spaja sa dva atoma vodika. grub vunen porhet bivij (lat. pri liječenju sifilisa i dr. bitumen) prevući (ili: pokriti. asflat i si.) biznis (engl. 3.).

koriti. huljenje. blanche) bijel. zametni mjehurić blastoderm (grč. nakit. blamer) osramotiti. izdanak. dragulji. neslužben i podrugljiv naziv za vojnika Denjikinove. brz skok iz jedne vrste tona u drugu biž (lat. oksidirati (osobito: bojiti kosu u svjetliju boju) blamaža (fr. neispisan. bjanko. čist formular. fiziol.) crno ebanovo drvo na Madagaskaru blajhati (njem. blekvud (engl. pokuditi. blanc. grdnja. blekaut (engl. blaste klica. psovka. sukno za filtriranje blasfeman (grč. prazno. blankotrgovanje prividno. vrsta pjenušca blanše (fr.) vrsta američkog plesa u 4/4 taktu. koji se sastoji od dvije zone bizzarria bicarija (tal. potpuno odriješene ruke. obeščašćivanje blasfemist (grč. punomoć samo s potpisom. blankokredit otvoren kredit. rizi-bizi) bižu (fr. Vrangelove i dr. blanko-oulaštenje neograničeno ovlaštenje. đerma koža) fiziol. bjelina. mladica. kredit bez pokrića. oskvrnitelj blastem (grč. nastao nakon Prvog svjetskog rata (kreatori američki Crnci) blackout čit. kuditi. bijouterie) trgovina dragocjenostima. merizomai razdvajam) stanica nastala brazdanjem jajeta u početku embrionalnog razvoja blastomikoza (grč. čist. dragocjenosti. blanko-mjenica čista (ili: nepopunjena) mjenica blanš (fr. prešućivanje.) glaz. im. ukras. nepopunjena mjenica (samo s potpisom) bjelogardijac (rus. dragi kamen bižuterija (fr. bogohuljenje. bianco bijelo. blanchet) ljekarničko cjedilo od bijelog sukna. blastos klica. čist. mykes gljiva) med. ukor. nepopunjeno mjesto na mjenici ili punomoći. zaborav. blastos klica. tj. tj. blasfemos) bogohulan. bjelilo blanket (fr.) šutnja.bizonalan 186 blastomikoza bizonalan (lat. kart blanš (fr. blanche) pr. osobito skrivanje nekih činjenica od strane službenih vlasti u političke svrhe blackwood čit. loš glas. Blanqui (1805—1881) blanko (tal. klica. tekućina iz koje nastaju čvršći sastojci u organizmu blastocistis (grč. onaj koji se temelji na osobnom povjerenju. pisum. blasfemos) bogohulnik. blasfemia) pogrda. tobožnje trgovanje radi špekulacije razlikom u cijenama. vojske koja se za vrijeme građanskog rata u Rusiji borila protiv boljševika black-bottom čit. zone pojas. grč. kožica zametnog mjehura (blastule) blastomera (grč. bi-. blamage) sramota. iznijeti na loš glas. prijekor. bjelina) trg. činiti blijedim. bijela boja. akutna i kronična bolest . huljenje na Boga. tvornička rukotvorna izrada nakita bjanko (tal. bijel. bijou) nakit. dragulj. grditi blank (fr. uzorak priznanice ili ovlaštenja (prije nego što se ispuni) blankizam struja u francuskom revolucionarnom pokretu kojoj je začetnik francuski socijalist L.) čisti bijeli. blek-botom (engl. pisello) grašak (usp. kuđenje blamirati (fr. bjanko mjenica čista. neispisan. potpuna sloboda djelovanja. blanc bijel) neispisano ovlaštenje. tal. blanko-akcept primanje mjenice na kojoj još nisu ispisani svota i rok plaćanja. A. blastema) bot. neispisani papir. bleichen) blijediti. dragocjenost. područje) podijeljen na dvije zone. kystis mjehur) fiziol. pogrdan blasfemija (grč. bruka. neograničena punomoć. belogvardeec) "bijeli gardist". obrukati. blastos klica. bianco) v. carte blanche čit.

silberfuks blaugas (njem. bluff) zavaravanje. neosjetljiv blaziranost (fr. sluz. bacakanje blickrig (njem. prevrtanje. plašenje protivnika drskošću i hvalisanjem u pogledu snage i sredstava kojih zapravo nema blefaradenitis (grč. sluzni proljev. grč očnih kapaka blefarotomija (grč. blenna. blason) grb. prema potrebi. bacati nekom prašinu u oči u cilju obmanjivanja blena (grč. zbunjivati razmetljivom reklamom. ofthalmos oko) med. spoj blenda (njem. upala rubova i veznica očnih kapaka blefaroptoza (grč. heraldika blef (eng. otos uho. Blitzkreig) voj. ptosis pad) med. blau plav. plava lisica. hvaliti se. munjeviti rat.) blenotoreja (grč. fimosis suženje) med. blefaron. neosjetljivost. povraćanje sluzi blenenterija (grč. blefaron. blenna. vrsta guštera bez nogu. blaser. izlučivanje sluzave tekućine blenadenitis (grč. aden žlijezda) med. spadnutost očnih kapaka blefarospazam (grč.) mješavina. znanost o grbovima. blau plav. uron mokraća) med. rheo tečem) med. Blende) arhit. blestrizo bacakam. blastula) fiziol. blase) otupjelih osjećaja. ofthalmos oko) med. slijepi prozor. blenna. nalik na zmiju. tj. upala sluzničkih žlijezda blend (engl. bacam tamo-amo) med. blaser) otupjelost. us gen. regnymi izbijam. kapavac blenoreja (grč. balaur zmaj) zool. metra maternica) med. tzv. blenna. zametni mjehur blaufuks (njem. blenna. Fuchs lisica) sjeverna (arktička) lisica s plavkastim krznom. živčana izmorenost blazon (fr. zavaravati. blefaron očni kapak) med. udubljenje sa svodom u zidu. nemir kod teških bolesnika. curenje iz ušiju blenurija (grč. min. obmanjivanje. varati. žmirkanje. bluff) plašiti. blenna. sluzna dizenterija blenoftalmija (grč. španjolski zid. rheo curim) med. upala očnih kapaka blefarizam (grč. suženost očnih otvora blefaroftalmija (grč. mali otvor na fotografskom aparatu pomoću kojeg se otvor objektiva može smanjiti i povećati. opt. procurim) med. Gas plin) vrsta plinovitog pogonskog goriva za zrakoplove blavor (rum.blastula kože izazvana posebnim gljivicama (blastomycetes) blastula (grč. smjesa. slijepa vrata. lat. zasićen. emeo povraćam) med. praviti se. zasićenost. spolnih organa i dr. enteron utroba) med. spasmos grč) med. rat koji se vodi munjevitom brzinom i silinom i zbog toga . upala žlijezda očnih kapaka blefaritis (grč. živčano izmoren. sluzavo mokrenje blestrizam (grč. blenna. blefaron) med. blenna. tome rezanje) med. upala maternice s izlučivanjem sluzi blenoragija (grč. blefaron. očiju. sulfid cinka blenemeza (grč. blefaron očni kapak. treptanje blefarofimoza (grč. zasijecanje vanjskog kuta očnog kapka blefirati (engl. blefaron. aden žlijezda) med. usp. blastos klica. blenna. izlučivanje sluzavo-gnojne tekućine iz nekog organa (npr. vrsta morske ribe blaziran (fr. dio dodan zidu s vanjske strane. upala veznice očnih kapaka blenometritis (grč. blefaron. blenna) med. zaplašiti. radi uklanjanja svjetlosti sa strane. obmanjivati. pre- 187 blickrig tvarati se.

dobro. zajednica. malo kazališno djelo puno dosjetaka. veliki komad stijene. zrakoplovu). velika količina (robe). čamcu. tvrdavica (obično na planinskim prijevojima i granicama). (engl) modra ptica. oklopljivanje.) "Plava knjiga". svjetlucav) varalica. udvarač ženama blondina (fr. ispuniti šupljinu kamenčićima i komadima cigle. svijetle boje. žućkast blonda (fr. bloccata) voj. blindiran blineta (fr. mnoštvo. čamac. blu piter (engl.) šport. osigurati od zrna. Blockhaus) voj. stavljati kovne umetke radi kasnije zamjene pravim slovima blond (fr. konjski naočnjaci blinji (rus. Blu buk (eng. cjelina. pojačavanje rova gredama. biondo) plav. vojnim postrojbama zatvoriti pristup nekom gradu. streljiva i si. trupac. imitacija ribice (s udicom) kao mamac za veće ribe. blindage) fort. vojske.) naveliko. geol. prid. usp. blocage) komadi kamenja ili opeka za popunjavanje praznina u zidovima. oblaganje čeličnim pločama blinderica (njem. povoljno stanje u kojem konj stigne na cilj Blue Bird čit. zatvor blok-pismo oznaka za slova (blok-slova) kod kojih svi potezi imaju istu debljinu blokada (fr. bloc) veliki komad (npr. tisk. an blok (fr. slični palačinkama. signalna zastava koja znači slovo P . zatvaranje željezničke skretnice. blonde) čipka od sirove svile. panj. zatvaranje jedne luke ili cije- le obale pomoću ratnih brodova radi sprječavanja svakog uvoza i izvoza. duhovita sitnica. oklop (na ratnoj ladi. pren. blondine) djevojka ili žena plave kose. zatvaranje sa svih strana grada. blocus. udruženje više različitih stranaka iz taktičkih razloga. kicoš.). Blue book čit. bloquer) voj. bloquer) v. zrakoplov). pojačati rov gredama. zatvoriti skretnicu. osobito za vrijeme izbora i radi sprovođenja određenih zahtjeva. poprijeko blok-haus (lat. iskrica duha. pren. a koja sadrži diplomatsku korespondenciju britanske vlade s drugim državama o kakvom važnom pitanju međunarodne politike blue peter čit. grad. blink sjajan. zatvoriti neku luku ili obalu ratnim brodovima i na taj način spriječiti svaki uvoz i izvoz (živežnih namirnica. bilježnica za pisanje ili crtanje. automobilu. blu berd. stavljanje kovnih umetaka radi popunjavanja redova ili radi kasnije zamjene pravim slovima blokiranje (fr. naslaga listova papira koji se mogu otkidati. automobil. blondin) mladić plave kose. ruski kolači. blok (fr. blondina blooming condition čit. bluming kondišn (engl. farsa blinker (njem. mramora). prženi na maslacu i premazani kavijarom i dr. blokiranje blokaža (fr. tvrđave. jedan od američkih umjetnih Zemljinih satelita iz programa Intelsat II. gomila. tal. knjiga koju izdaje britansko Ministarstvo vanjskih poslova. opsada. blokada blokirati (fr. en bloc čit. plavuša blondinka (fr. blondine) v. kulica. blinder) fort. blin) mn. bluette) iskra. gomila (knjiga). blond. blind) tramvaj bez oznake određenog smjera blindirati (fr. nazvana zbog žućkastog sjaja blondin (fr. tal. klada. od finog pšeničnog brašna. poza. karaula.blindaža 188 blue peter se treba vrlo brzo završiti potpunim porazom neprijatelja blindaža (fr. zaštićivanje od zrna (projektila). tisk. čelikom ili željezom oklopiti (ratni brod.) pom. opsada.

Blume cvijet. bubnjevi. bob-sleigh) saonice s više sjedala i dva para klizaljki od kojih je prednji par pokretan i služi za upravljanje.. blu džins (engl. boot lađa. bobbinet. vojnički kaput koji se kopča po sredini BMW (be-em-ve) kratica za Bayerische Motorenvverke (Bavarska tvornica motora) boa (lat. "traperice" blue-stocking čit. engleski til. od koje se proizvode hlače karakterističnoga "traperskoga" kroja.) koji je lažno optužio Kolumba kod kralja Ferdinanda i kraljice Izabele da namjerava odcijepiti od Španjolske dio Amerike koji je otkrio (zbog toga je Kolumbo bio uhićen. Blume cvijet. blumieren) ukrasiti neku tkaninu cvjetnim šarama. boccia) igra raširena u mediteranskom području u kojoj sudjeluju dvije partije s raznobojnim drvenim kuglama: jedna se crvena kugla izbaci i služi kao cilj. harmonika) sve do danas. bobslej bobadiljizam nepravedno. boa constrictor) zool. a ostali igrači se trude baciti svoje kugle što bliže onoj crvenoj.) trgovačka komora bob (engl. brodarski. u Engleskoj po plavim čarapama koje su nosili članovi jednog uglednog društva intelektualaca) blues čit. uzgoj cvijeća. Bokačo (tal. gdje se prvobitno tkala) vrsta čvrste pamučne tkanine. bord ov tred (engl.) ime talijanskog pisca iz 14. nadzor nad brodskim poslovima i izobrazba posade u pomorstvu bocun (tal. bozzone) velika boca. ali i drugi odjevni predmeti. svitak od namotaja bakrene žice bobinet (eng.) hlače od takve tkanine. ili koje se vole razmetati svojim znanjem (izraz nastao u XVIII. cvjetnim uzorcima blumistika (njem. bluz (engl. Stander stalak) stalak za uzgajanje cvijeća u kući blumirati (njem. plavo polje s bijelom četvorinom u sredini. podrugljivo ime za žene koje za ljubav svojih duhovnih sklonosti zanemaruju svoje kućne poslove i obveze. ali se potpuno opravdao i dobio punu zadovoljštinu) bobi (engl. glavno djelo Dekameron bocman (niz. fiz. označuje da brod napušta luku blue-jean čit. zmijski car. (ime Bob je kod anglosaksonskih naroda hipokoristik imena Robert) bobina (fr.) "plava čarapa". blu-stoking (engl. st. stoljeća. bas-gitara. to bob) v. skraćeno: bob Boccaccio čit.blue-jean 189 boćanje u međunarodnom signalnom kodu. udav (najveća zmija u Indiji i Africi). bluejeans čit. bobine) svitak (za konac). balota . popularan u različitim inačicama (pjevanje. pamučni til bobslej (eng. obliku Janne za tal. žensko krzno u obliku zmije koje se ovija oko vrata board of trade čit. cvjećarstvo bluza (fr.) glazbeni stil nastao u Americi među Crncima prije 150 godina s osobitim ritmom uz instrument od 12 žica. najčešće plave boje. prema starofr. lažno optuživanje — po šp. demižon boćanje (tal. grad Genovu. bob) nadimak londonskih policajaca koji su dobili po imenu organizatora londonske policije. bludžin (engl. plemiću Franciscu de Bobadilli (f 1502. niži zapovjednik čija je dužnost održavanje čistoće na brodu. Blume) poznavanje cvijeća. ples u paru uz takvu glazbu blumenštender (njem. fr. sologitara. sir Robertu Peelu. blouse) laka gornja ženska haljina (do pasa). bobine) prozirno pletivo od pamuka. man čovjek) pom.

u Rumunjskoj: plemić. stručnjak u toj grani znanosti bohemistika znanost koja se bavi izučavanjem češkog jezika i književnosti bohemizam češki izraz u nekom drugom jeziku boit-tout čit. bodega) podrum. J. izraz potječe od imena upravitelja jednog velikog posjeda u Irskoj. književnici. bahader) mn. Boycotta. slavila se svečanim ophodom i gozbom boetetika (grč. ispičutura. boedromeo pritječem u pomoć) treći mjesec u staroatičkoj godini. patareni bogus (ir. osobito plemić veleposjednik bojer (niz. tchek zaustavljanje. također: sprava za namotavanje brodskih konopaca. duhovni poglavar u Tibetu koji. krčma.) mala nizozemska lađa s jakom katarkom.) plemić koji je i ratnik. neuredan život.) irsko narodno piće od vode. njem. boetheo priskočim u pomoć) poznavanje pomoćnih znanosti bofl (tal. zajedno s dalaj-lamom. organizirala ovakav način borbe i upropastila ga . naš rujan—listopad. boheme) način življenja boema. Makedoniji. boycott) jedna od prisilnih mjera na tržištu rada kojoj je cilj da se poslodavac prisili na prihvaćanje određenih uvjeta: sastoji se u tome što radnici ne kupuju proizvode nekog tvorničara ili trgovca. studenti i dr. po pravilu neuredno. vinara. dromeo trčim. koji 190 bojkot žive svojim osobitim. otpaci. prekid svakog odnosa s nekim. ali se toga odriče za spas drugih bodi-ček (engl. zadržavanje protivničkog igrača tijelom (dopušteno u hokeju) bodmeraj (njem. uzimanje zajma na brod ili na njegov teret. kablova Bojanusov organ mokraćni organ u školjaka bojar (rus. bogdo-lama) vrhovni svećenik. boe vika. boemi (fr. i XIII. Boedromija starogrčka svečanost u čast Apolona kao pomagača u ratu. junaci iz ruskog narodnog epa bogdo-lama (mong. ili na oboje istodobno boedromion (grč.bodega bodega (šp. šećera i drugih dodataka bohema. boema (fr. pren. Bosni. st. Bodden) zem. dualističko-manihejska vjerska sekta u XII. skladište robe u luci. zapreka) šport. pijanac boja (niz. bavella. baka. engl. protiv kojeg je irska Zemaljska liga 1880. upotrebljava se najčešće za postavljanje boja (baka) bojkot (engl. bottomry) trg. od danas do sutra Bohemija latinsko ime za Češku (po keltskom plemenu Boji koje je nekad živjelo na današnjem češkom tlu) bohemist znanstvenik koji se bavi bohemistikom. rakije. boei) v. npr.-perz. plitak zaljev koji duboko zalazi u kopno Bodhisatva u budizmu: biće koje je postiglo toliko duhovno savršenstvo da bi moglo prijeći u nirvanu.) čaša bez postolja koja se ne može ostaviti dok se tekućina iz nje ne popije. bodmerei. Bafel) trg. nekonvecionalnim životom. pom. loša. život od danas do sutra bohemi. umjetnici. savjetnik velikih kneževa i careva u staroj Rusiji. Bugarskoj. kod bojkota strane robe u nekoj državi). roba za odbacivanje bogatiri (tur. ili što ne stupaju kod njih u posao (ovakav način borbe primjenjuje se često i u ostalim situacijama. body tijelo. u Trakiji. boatu (fr. pren. na brodu: dio koji se nalazi ispod palube boden (njem. upravlja zemljom bogumili mn. pokvarena roba. iznos berbe grožđa. Dalmaciji. bohemes) mn.

v.) zamka za bacanje. balanza) vaga. otvor. box) 1. ušće. lug bokerica dvocijevka.) španjolski narodni ples u 3/4 taktu. boksanje boks (engl. grč. kratak. nekog aromatičnog voćnog soka i dr. bolletta. šport. šumica. svaka runda po 3 minute. šp. tjesnac. lat.) vrsta mletačkog sitnog novca bolandža (tal. bulletta) cedulja. lat. zaljev bokal (fr. kineska tajna organizacija (osnovana oko 1890. boccone) komad. bocassino. bocal. gitarom ili tamburinom.) norveški književni jezik na čiji je razvoj utjecao danski jezik (prije su ga zvali riksmal. fr. šakač. boxcalf) 2. mod. do struka. bolidos oružje za bacanje. bowle) staklena ili porculanska zdjela s pićem od rashlađenog vina. boxcalf) štavljena i obojena teleća koža za obuću i dr. po ugledu na antičke borbe šakama kod Grka i Rimljana. šećera. ženski proljetni ogrtač s rukavima ili bez rukava boleta (tal. tal. Boxer) 2. grč. tezulja bolas (šp. okamenjena gljiva bolidi (grč. boksači se dijele s obzirom na težinu u 12 kategorija: od kategorije "papir" (do 48 kg) do superteške kategorije (više od 91 kg) boksanje (engl. bollo. bolanča (tal. jedan od glavnih izvora aluminija. šakanje u rukavicama. boletus gljiva. vrč. kuglicama (kod južnoameričkih urođenika i gauča) bolero (šp. tući se šakama u rukavicama bokser (njem. pregrada u konjušnici za potkivanje nemirnih konja. tzv. živa i okretna. onaj koji je stručno izvježban u šakanju. kutija.) koja je 1900. bokalion posuda s uskim grlićem) pehar. strujom. pregrada u konjušnici samo za jednog konja boks (engl. meteori kbji sjajem nadmašuju najljepše i najveće zvijezde te se mogu vidjeti i danju . astr. "plemenitoj vještini". loža u kazalištu. šport. bucca) usta. hidrat čiste gline. naziv po mjestu Les Baux u Francuskoj bokskaf (engl. u ovoj borbi zabranjeno je udaranje ispod pasa i iza leđa. boiler kotao) kotao za toplu vodu zagrijan el. bukmol (norv. ulaz. plinom i si. bolis. s 1 minutom odmora između svake runde) boksač (engl. boccale. vrsta lovačke puške koja ima jednu cijev iznad druge bokmal čit. boks boksati se (engl. boycott) proglasiti protiv nekoga bojkot. guranje i udaranje nogama. priznanica boletit (lat. mlet. veća čaša s poklopcem bokasin (tal. bosco. bocca. kastanjetima. pren. državni jezik) boks (engl. Ta-chuan) "udruženje saveznih prijatelja domovine". box-match) javno natjecanje u šakanju amatera ili profesionalnih boksača (traje od 3 do 15 rundi. praćen pjesmom. srednje veličine Bokseri (kin. bocage. glavom i leđima. boks bokun (tal. box) šakati se. bouche. digla ustanak protiv kršćana i Europljana u Kini i time izazvala intervenciju stranih sila boksit min.bojkotirati 191 bolidi bojkotirati (engl. opterećena olovnim i dr. tal. boucassin) vrsta pamučnog sukna s perzijskim uzorcima bokaža (fr. tj. zalogaj bola (engl. boxer) 1. boka (tal. strijela) mn. buldogu slična rasa njemačkih pasa. prekinuti s nekim svaku vezu i suradnju bojler (engl. box) 3. bolites jestiva gljiva) geol. bascagium) šumarak.. bokskaf boks-meč (engl. fr. v. box) šport.

grč. boljševici. sprava za mjerenje veoma malih razlika u temperaturi (do 0. zračni termometar. bombasin. kongresu Socijal-demokratske radničke partije u Londonu 1903. dubok ton) voj.) dovela je u Rusiji boljševike na vlast boljševizam (od riječi boljšinstvo većina) oblik marksizma kako ga je shvatio i uspostavio Lenjin. ali se raspadaju u sitne dijelove kad se u njih baci komadić kremena koji zapara površinu i time otklanja otpor kojim se površina u nedirnutom stanju protivi unutarnjem naponu mase) bolta (tal. bombycinus. svila) pamučna svila. grč. tal. gađati (ili: obasipati) nekoga (cvijećem. bombardare) voj. pristaše boljševizma. bombardeur) voj. lubarda. besklasno društvo bez državne vlasti. željezna ili čelična kugla ili kutija ispunjena eksplozivom. filozofska osnova boljševizma je di- 192 bombaža jalektički materijalizam.. pretjerano kićen.) bombast (engl. osobito: vrsta teških zrakoplova za nošenje velikih količina bombi i bombardiranje bombardir topnik. konfetima). atomska bomba. bacati avionske bombe. bombyx dudov svilac. bolos) kem.boliviano boliviano (šp. nazvani po tome što su. balon bombarda (tal. svojim pjesmama i si. pamuk. bombos potmuo. lemnoska zemlja. bomba. vodikova bomba ispunjena eksplozivom čije je razorno djelovanje jače od atomske bombe. lit. marksizam bomba (fr. lat. bombyx) 1. bombe) voj. izvještačen (način pisanja. onaj koji bombardira. bombarder. Carracci (1556—1619) i koja je težila da u sebi sjedini odlike starih majstora bolonjske bočice fiz. bujica riječi. prangija. vata za ispunjavanje haljina i si. metron) fiz. hrabriti koga. bombast) lit. bombe. topnik. prodavaonica. ljubavnim izjavama. osnovao u Bologni L. bombage ispupčenost) napuhnutost limenke s konzerviranom hranom izazvana razvijanjem plinova iz hrane koja se kvari i raspada . kugla koja se izbacuje iz bombarde bombarder (fr.000001 °C).) nekadašnja ratna sprava za bacanje kamena. bacač bombi bombazen (fr. grč. šator na sajmovima. brzo hlađene na zraku i s veoma debelim dnom (vrlo otporne na vanjsku silu. s ciljem da se u svijetu uvede komunistički društveni i privredni poredak. staklene bočice kruškasta oblika. smeđ ili crven mastan glineni silikat koji se upotrebljava za boje. svod. vojnik koji upravlja bombardom bombardirati (fr. grč. vrsta keplane svilene tkanine. bolus. ručna granata. volta) luk. pren. temelji se na činjenici da električni otpor kovine raste što je temperatura viša bolonjska škola slikarska škola koju je potkraj XVI. riječ koja kvari jezik i stil svojom pretjeranošću i neumjesnošću bombastičan (engl. veliki top. dosađivati komu (molbama. st. tući (ili: gađati) iz topova neprijateljske položaje ili utvrđenja. cirkuski šator bolus (lat. vrsta pamučne tkanine za podstavu bombaža (fr. bole zrak. 2. bili u većini i otcijepili se od umjerenih manjinaša (menjševika). bombast. velika trbušasta boca. pretjeran. na II. Oktobarska revolucija (1917. lat. peso boliviano) novčana jedinica u Boliviji = 100 centavosa bolometar (grč. usp. kit i obloge radi zaustavljanja krvi boljševici (boljšinstvo većina) "članovi većine". izražavanja) bombaš (fr. lenjinizam.

priznanica. imanje. propeti se.) dobronamjerno. popust u cijeni bonis nocet quisque pepercit malis čit. ukusno namještena soba. bonis nocet kviskve pepercit malis (lat. bona adventicia (lat. brašna. prav. bon-sens čit. vrijedi za . izvrsnost (u . bon enfant dobro dijete) dobroćudan čovjek. nalog za plaćanje. bombyx pamuk.) "Dobra božica". ukusno namješten stan i si. dobričina bon mot (fr. nasljedna dobra. mot riječ) dosjetka. voća i dr. poboljšanje. vrsta ženske kape. pren. u dobroj namjeri (učiniti. bonbonniere) kutija za bombone. bonz a vi (fr. ostavština bona adventitia čit. bezvjetrica bonapartisti mn. bondir) skakati. bombyx. facere. po viđenju bon enfant čit.) mn. bonum. kazati) bona hereditaria (lat. pristaše dinastije Bonaparte u Francuskoj bonapartizam odanost dinastiji Bonaparte. odobravanje načina vladavine dinastije Bonaparte. bon dobar. dobra (ili: imanje) maloljetnika bonaca (tal. muškata i šećera u Sjev.) mn.) posuda za tekućine.) vrsta rakije od ruma. mjenica bondirati (fr. bonbon) poslastica od otopljenog. naslijeđena dobra. potječe iz Afrike.bombikometar bombikometar (grč. bombonijera (fr.. te brojnih filmova i stripova) bongos dva međusobno spojena manja bubnja. popravljati bonifikacija (lat. unutarnja vrijednost. nego potječu od neke druge strane Bona Dea (lat. svila. dijelovi imanja koji nisu ostali od oca. bonificatio) naknada. bonazza) potpuno tiho i mirno more.. bond) pisano jamstvo. prav.) mn.) dobar za . imetak. fr.) tko zlima oprašta. propinjati se. obično ukusno i luksuzno izrađena. bonum dobro. starorimska božica plodnosti i djevičanske čistoće. bonifier) nadoknaditi. odšteta. bona dobra) mn. često s dodatkom želatine. obveza. valjanost.) u dobroj namjeri. bombyx pamuk) zool. priznanica.. bons a vue čit. po kojima izvođač udara prstima. a pojavljuje se i u sastavima suvremenih plesnih orkestara bonificirati (lat. prirodna nadarenost bona (lat. popravljanje.) mn. bon (fr. poboljšati. bonitas) dobrota. poboljšavanje. potvrda primitka. bon-sans (fr. popraviti. imanja bona mente (lat. bon pur (fr. dudov svilac. prav. metron) u pamučarstvu: tablica za određivanje finoće (numere) konca prema težini njegove određene dužine bombiks (grč. dobra. duhovita izreka bon pour čit. raširen je među južnoameričkim Crncima. Flemminga. politika kojoj je cilj dovesti dinastiju Bonaparte na prijestolje u Francuskoj bond (engl. nalog za izdavanje neke robe. bon anfan (fr. odštetiti.. dobrima škodi bonitet (lat. podskakivati (na konju) bondizam djelovanje i postupci u stilu tajnog agenta 007 Jamesa Bonda (lik detektivskih romana I. svilena tkanina bombo (engl. aromatiziranog i obojenog šećera. tuba za sprej bombon (fr. Americi bombola (tal. lat.) zdrav (ljudski) razum. nalozi koji se isplaćuju odmah. proslavama njezina kulta (prvoga svibnja ili početkom prosin- 193 bonitet ca) nije smio biti nazočan nijedan muškarac bona fide (lat. naknadno pridošla dobra..) trg. dobronamjerno bona minorum (lat.

bordat borda (fr. bonvivant) veseljak.) dobro. bonzofis (fr. grundirati bordo-boja (fr. traka za opšivanje bordaža (fr.) dobro države. javna kuhinja bordirati (fr. element atomske težine 10. daska. kozmetiku i medicinu borati (lat. borax) kem. onaj koji voli dobar život i tjelesne užitke bonzo (jap-) budistički svećenik u Japanu i Kini. prostodušan čovjekj naivac bonomija (fr. rub.) 2. Bord. pren. bonhommie) prostodušnost. ar. naivnost bons offices čit. Muhamedov ogrtač. u diplomaciji: naziv za posredovanje treće države u nekom međunarodnom sporu između dviju zavađenih država.82. obložiti brod daskama. sigurnost nekog potraživanja (suprotno: veritet) bono modo (lat. glavešina bookmobile čit. manji brod koji prima dio tereta s velikih brodova i time ih olakšava kako bi mogli preploviti plića mjesta bording-haus (engl. a preko kojega se svaki prekršaj kažnjava izravnim slobodnim bacanjem. vrsta sive vunene tkanine koja se izrađuje u Egiptu. border) opšiti. savjetovanje. bona bonum publicum čit. otmjeno držanje. devizni bonus premija koja se u nekim zemljama daje radi stimulacije izvoza bonvivan (fr. spoj bora.) dobrim načinom. bukmobil (engl. materijal za oblaganje lađe. burakx) kem. dar. bord) 2. rub lađe borda (ar. okrajak. tamnocrvena boja bordo-vino (fr. dobrodušnost. sud.) u SAD naziv za bibliobus 194 brdo-vino bor (lat. hrana. bordel. board) 1.) "dobre usluge". opće dobro bonus (lat. borde) 1. bordeaux) boja crnog vina. borac.) pom. "patuljasto" ukrasno drvo uzgajano u loncu ili sanduku za cvijeće bonton (fr. stol za kojim se drže sjednice. kost. porubljivanje bordel (fr. korist. kupleraj bording (dan. pren. porubljivati. upute o lijepom ponašanju bonum (lat. fr. pom. kolegij koji se okuplja oko jednog stola. stol. jednokratna isplata dioničarima iznad dividende zbog dobrog godišnjeg poslovanja. nemetalno čvrsto tijelo. novac za hranu. sreća. odnosno treće stranke u zategnutim međustranačkim odnosima bonsai (jap. borna kiselina spoj bora s kisikom (upotrebljava se kod očnih bolesti za obloge) boraks (lat. bon ton) lijepo ponašanje i lijep način izražavanja dobro odgojenih ljudi. opšivati. borax) mn. ured bord (njem. natrija i kisika (Na 2 B 4 0 7 ). pretjerana jednostavnost. tj. kem. na lijep način.bono modo smislu izrade). bank. bordage) oblaganje lađe daskama. opšivanje.) šport. porubiti.) minijaturno. državna korist. vrlina. u slikarstvu: premazati platno osnovnom bojom. tal. podrugljiv naziv za stranačkog funkcionara. odbor. platna sposobnost. redni broj 5. nalazi se otopljen u vodi nekih planinskih jezera u Tibetu. znak B. soli borne kiseline bord (engl. mirnim putem bonom (fr. vrpca. bonum publikum (lat. bonhomme) dobričina. važan za industriju. gostionica. Bordeaux) opći naziv za sva francuska vina koja se šalju u trgovinu preko Bordeauxa . boarding-house) pansion sa stanom i hranom. trg. sred. ne tali se na poznatim temperaturama. sudnica. Aziji i Kaliforniji. određen broj prekršaja do kojega je kriterij kažnjavanja blaži. bordello) javna kuća. mn.

boreios. usp. tal. jednom botana (tal. ograničen. bordereau) trg. novčanih vrijednosti bordura (fr. pren. fobos strah) strah od Prusa. Bohrmaschine) strojno svrdlo. indijskom fizičaru i biljnom fiziologu. biljni) poznavatelj bilja i raslinja. borer borniran (fr. izvadak. postaviti granične znakove. bottana) obično. grč. kartaška igra s četiri igrača slična vistu. mania) pretjerana ljubav prema Prusima i svemu što je prusko bos (engl. biljožder botanofil (grč.) talijanska velikaška porodica španjolskog podrijetla iz koje potječu papa Aleksandar VI. nešto jednostavnija vrsta valcera) boš (fr. vijenac borealan (grč. poslodavac. skučen. otkucaj sata.) 1. bosko napasam. gazda. knjiga u kojoj su računi.bordro bordro (fr. botane. bossage) gruba kiparska obrada kamena koja služi kao priprema za konačnu izradu modela boselaža (fr. porub. šarama boselirati (fr. okrugle kiparske fi- 195 botanofil gure koje stoje same (za razliku od onih koje stoje na reljefu. botanike) znanost o biljnom svijetu. botane krmna trava) predmetak u složenicama sa značenjem. grč. borda borusofobija (lat. bušilica. lat. fagos) zool. mjenica. Americi. vrsta plesa (američka. udarac. čvrga.) omiljeno rusko narodno jelo: juha od prosenog brašna i raznog zelenja bortna (njem. o biljkama i raslinju botanizirati (grč. Borda (tal. biljojed. okvir. borne) ograničen. usp. šare. bormašina Borgia čit. filos) ljubitelj bilja.. lista. Borte) v. borealis) sjeverni boreas (grč. ublažavati. baviti se biljkama botano. grubo tkano pamučno platno botaničar (grč. brežuljkastim. sjever Borej mit. ura-. mali. borej sjeverni vjetar borer (njem. bohren bušiti) svrdlo. bossare) praviti plastične predmete od ilovače. (po J. botto) mah.(grč. starogrčki bog sjevernog vjetra. bosseler) raditi ispupčene. kamene međaše. voska. valovitim oblicima. pren. Boseu. onaj koji se bavi proučavanjem bilja i raslinja botanika (grč. slova od 9 tiskarskih točaka (po veličini između garmonda i petita) bormašina (njem. onaj koji se voli baviti botanikom t . boreas) sjeverac. ograničiti se borsalino (tal. gospodar. i njegova djeca Cesare i Lukrecija borgis (po fr. glup bornirati (fr. 1858— 1938) subatomske čestice s cijelim kvantnim brojevima spina boston (engl. u skupini) bosaža (fr. botane trava) skupljati biljke. ograničavati. pa odatle i sat. bosselage) izrada u ispupčenim. Borussia Pruska. bordure) rub. ublažiti želje. C. biljka. jedan bot jedanput. ispupčeno kiparsko djelo izliveno od gipsa. 2. ili s manjim brojem karata i tri igrača (tri-boston). omeđiti. borner) ograničiti. nazvana po gradu Bostonu u Sjev. mržnja prema Prusima i svemu što je prusko borusomanija (lat. majstor bosa (fr. boseliran bosirati (lat. botanikos travni. sjeverni vjetar. gipsa bosoni mn. boche) ime kojim Francuzi podrugljivo i prijezirno nazivaju Nijemce bot (tal. Borussia Pruska. bozza) grba. burgija. zamah. popis računa. botane. po imenu proizvođača) vrsta talijanskih muških šešira boršč (rus. bosse. kvrga. bourgeois građanin) tisk. boss) šef. pr. trava botanofag (grč. valovite oblike.

vinara. sa 3 do 4 tisuće članaka. botos) mn. Burdonova . pjesme kod kojih su najprije napisani srokovi. 10 = jaka oluja. unaprijed napisani srokovi za koje se tek trebaju naći stihovi. tal. geol. konobar botelar (lat. botrys grozd. živi u tankom crijevu čovjeka. bottarga) jelo slično kavijaru. koja se pruža ili savija pod utjecajem vanjskog tlaka ili temperature. 12 = orkan boule čit. trčkaralo. botritičan botroilit (grč. Bowiea bowling-green čit. botane. biljka s velikim 1 lijepim cvjetovima iz porodice žabnjača. boi-najf (engl. bortiotičan botrinti (grč. naročito pokvarenim mesom (u kobasicama) i ribom botunada (tal. 2 = lagan. trovanje pokvarenom hranom. botane. Ch. peonija Br kem. boling-grin (engl. nazvan po francuskom rezbaru A. botulus kobasica) med. Burbonska palača pren. lat. bu-rime (fr. botellarius) šef kuhinje. okamenjene biljke botanolog (grč. botrys grozd. služi kao osjetilo u manometrima i termometrima (naziv po izumitelju. tunjevine i dr. botanika. kefale glava) zool. znanost o biljkama. lithos kamen) mn. dječak. apotheca) dućančić. lithos kamen) min. botrion jamica. krčma. 8 = vrlo jak. boule) rezbarija u drvu s metalnim umecima. peckanje. 196 br botuše (mad. botarga. geol. mala trgovina. logia) poznavanje i proučavanje biljaka. francuski parlament Bourdonova cijev čit. -ites) mn. Bourdonu. sluga. čuvar živežnih namirnica na brodovima botra (lat. compater) kum botarga (šp. veličine zrna graška do sitnijeg lješnjaka. botane.) dečko.) veliki lovački nož oštar s obje strane. botrys grozd. botrys) grozdast. zrakoprazna ili tekućinom ispunjena (najčešće metalna) cijev prstenastog oblika. francuskom inženjeru E. bofor (prema vlastitom imenu Beaufort) ljestvica od 12 stupnjeva po kojoj se mjeri jačina vjetra: 0 = tišina. logos) poznavatelj i proučavatelj bilja i raslinja botanologija (grč. prid. boutique. bota larga. Burbon (fr. a tek nakon toga stihovi bowie-knife čit. širokočlana trakavica. okamine grozdasta oblika botriokefal(us) (grč. sporedan lik ili sporedna uloga u kazališnim djelima boufort čit.) ime poznate vladarske porodice. kamen grozdasta oblika botulizam (lat. botriomikoza (grč. beaujolais) vrsta francuskog vina (po gorskim predjelima sjeverno od Lyona) božur (ar. botella. bottonata) zadirkivanje. bockanje. crvena izraslina na ruci ili nozi. teklić božole (fr. u južnoj Europi i na Istoku botega (tal.. Bouleu (1642—1732) Bourbon čit. mykes gljiva) med. buš-tru (fr. manteia) gatanje (ili: proricanje) sudbine iz biljaka botar (lat. botane. psa i dr.) mn. fr. botanički botanomantija (grč. bul (fr. bottega.) kuma botrinitičan (grč.botanograf botanograf (grč. grafo) opisivač bilja i raslinja botanoliti (grč.. pričvršćena na kožu jednom peteljkom botriotičan v.) igralište za kuglanje u zelenilu boy (engl.. 1808—1884) bouts-rimes čit. busur) bot. u obliku grozda. 4 = umjeren. kratica za brom .) beznačajan. sluga. pustene ("filcane") papuče bouche-trou čit. od usoljene ikre morskog lipljena. 6 = jak. botane. pronalazak američkog pukovnika J.

razum) sporost duševnog života (osobito: sporost u mišljenju) bradikardija (grč. masaomai žvakati) med. teško slušanje bradifazija (grč. brachion) mišica. bradys. hvalisavost bragoc (tal. pren. teško. spor i težak govor zbog mane u govornom organu. kefale) glava antropol. bradilalija bradimaseza (grč. koji živi kratko brahibiotika (grč. brazzera = brački brod) drveni obalni jedrenjak od 18 do 40 t s jednim latinskim jedrom i prečkom brač (tal. bradilogija bradilogija med. brachion ruka. brabangons) mn. grafla pisanje) vještina pisanja pomoću skraćivanja uopće. teško. moć. frasis govorenje) med. stih koji na kraju nema jedne ili dviju stopa . bili u engleskoj ili francuskoj službi. braggard) razmetljivost. sporo probavljanje hrane. kineo krećem se) sporost u pokretima bradilalija (grč. bradys spor.(grč. bradys spor. brachium. bradys. uron mokraća) med. braccatore lovački pas) snalažljiv. bios život) težnja ili vještina skraćivanja života. vrsta nizozemskog platna bracera (tal. bragr) pjesnička umjetnost. brachys) predmetak u složenicama sa značenjem: kratak. Brabangonne) belgijska nacionalna pjesma. viola. sila brahijalan (grč. bios život) kratkovječan. daktylos . sperma sjeme) med. brabantski vojnici koji su. loša probava bradispermatizam (grč.brabansona Brabansona (fr. v. pepsis probava) med. tj. strangurija bragadur (tal. suprotno: makrobiotika brahicefal (grč. sporost u govoru bradifrenija (grč. sitan brahibiotičan (grč. nasilan. grč. malen.. domišljat čovjek. sporo izlaženje sjemena (pri spolnom odnošaju) 197 brahikatalektičan bradisurija (grč. kardia srce) med. lat. mišica.) trg. čovjek koji ima kratku lubanju. "Marseljeza" belgijske revolucije brabansoni (fr. brachys. brachys. v. ruka. nešto veća violina. usporen govor zbog nepotpunog svladavanja nekih smetnji (npr. gluhoća. stenograf brahigrafija (grč. lalia govor) med. vrsta tambure za pratnju bradiekoja (grč. urođena kratkoća prstiju brahidromičan (grč. pri mucanju) bradifrazija (grč. osobito donji dio ruke. grafo pišem) onaj koji umije brzo pisati služeći se kraticama. brachys. nasilnički brahikatalektičan (grč. st. bradys spor. femi govorim) med. prst) antropol. brachys. osobito u XII. bolesni usporeni rad srca bradikineza (grč. kod koje je najveći poprečan presjek gotovo jednak uzdužnom presjeku brahidaktilija (grč. u užem smislu isto što i stenografija i tahigrafija brahij (lat. bradys. bragozzo) ribarski jedrenjak sa dva jarbola i dva jedra bragura (staronord. akuein slušati) med. bradys spor. fren srce. nepotpun. brachys. težak. bradys spor. bragagna) vrsta ribarske mreže bragerdizam (engl. težak govor. viola di braccio) glaz. mišićni) ručni. dromikos sposoban za trčanje) koji ne može dugo trčati brahigraf (grč. od prstiju do lakta. brachys. brachialis ručni. brachy-katalektikos) metr. bradys. pjesništvo brahi. bradys. bradys. teško žvakanje bradipepsija (grč. njuškalo braganja (tal. poznati zbog svojih pljačkaških izgreda po Francuskoj brabanta (fr. brachys.

ruke brahiotomija (grč. brachys. metron) med. onako kako je izloženo u Upanišadama (za razliku od naučavanja izloženog u Vedanti) Brahman (sanskr. cikloida brahit opt. brachys. kratak dah. ali se krije u samom smislu rečenice brahimetropija (grč. brachistos najkraći. brahmana) članovi najviše i najuglednije kaste u Indiji koji su. brachion. chronos vrijeme) mat. skraćeni naziv za brahiteleskop brahiteleskop (grč. skia sjena) zem. pren. figura pri kojoj je prividno i formalno izostavljen kakav element važan za izlaganje misli. imaju dva kapka. tj. brachys. u 8. chronos vremenski) kratkotrajan. Brahma) u indijskoj filozofiji Veda ovako se zove vrhovno indijsko božanstvo brahmaizam (sanskr. metr. rezanje ruke brahipetalan (grč. e. brachys. a od svojih pristaša tražila je visoko moralan život. za ljude koji bacaju kratku sjenu zbog toga što im sunčane zrake 198 Brailleovo pismo padaju na tjeme gotovo vertikalno. kratkih latica brahipneja (grč. syllabe slog) metrička stopa koja se sastoji samo od kratkih slogova brahistohrona (grč. ali točnije ju je zvati neobrahmanizam i hinduizam Brailleovo pismo međunarodna abeceda za slijepe koja se sastoji od svega šest. tjesnoća prsiju i sporo disanje kao posljedica toga brahipneuma (grč.. kratkovidnost brahiodonti (grč. tele daleko. petalon list) bot. npr. temno režem) kir. Brahma) starije naučavanje o Brahmi. uskoća prsiju. jagodicama prstiju opipljiv- . insekti koji imaju kratka krila brahiscijan (grč. pteron krilo) kratkokrilan. podos noga) zool. pjesnike. st. metron. apsolutno Biće i nebiće u isto vrijeme Brahmana (sanskr. kratke latice. brahmanizmom se i danas naziva religija koja vlada u Indiji. brachys. ali se po gradi tijela od njih znatno razlikuju brahipteran (grč. koji ima kratke metričke stope brahipteri (grč. i po tome nalikuju na školjke. podos noga) kratkonog. otprilike. n. u sisavaca brahiometar (grč. brachy-pneuma) med. kratkih krila. brachys. pteron krilo) mn. uspravno) brahisilab (grč. pus. brachys. pr. Brahman) ind. veoma rasprostranjene morske životinje. logos) koji umije biti sažet u govoru i pisanju brahilogija (grč. fil. kratkih nogu brahipodi (grč. zubi s niskom krunom i dobro razvijenim korijenom. brachys. neku vrstu komentara Vedama brahmani (sanskr. životinje kratkih krila. odontos zub) zool. brachys. brachys. koji ima kratke cvjetne listiće. Brahma) zbirka djela koja predstavljaju dogmatskospekulativne rasprave indijske književnosti. astma brahipodan (grč. brachion ruka. skopeo gledam) opt. orao vidim) med. brachys. pneo dišem) med. pus. koji ima kratku sjenu (kaže se za stanovnike najtoplijih dijelova svijeta. brachys.brahikroničan brahikroničan (grč. zool. logia) vještina sažetog izražavanja u govoru i pisanju. brachys. vrsta kratkih dalekozora sa zrcalima koja se odlikuju svojom praktičnošću Brahma (sanskr. kratkovremen brahilog (grč. sprava za mjerenje mišice. linija najbržeg pada. brahma) indijska religija utemeljena. dajući oduvijek svećenike. brachion. na udaljenosti. stalno zauzimali najistaknutiji položaj i uživali velik vjerski ugled brahmanizam (sanskr. brachys. znanstvenike i političare.

braunizam bravissimo (tal. ta. branche. lokalno izumiranje jednog dijela tijela. posebno. odlično. branzino) lubin (morska riba) 199 bravo brand (njem. lovokradica. bractea list) bot. dio. krivolovac. pristaše naučavanja Johna Brovvna. brein dreining (engl. hvalisavac. usklik u znak odobravanja. Wurst kobasica) vrsta kobasice za pečenje brauning (engl. ogranak (neke znanosti. odsjek. sjajno. struka. branchos) med. braida od njem. uže područje zanimanja bratvuršt (njem. v. nekad se puštao zapaljen protiv ratnih jedrenjaka kako bi izazvao požar brandy čit.) "isušivanje mozgova". 1749—1814) Bramahova preša fiz. nekog posla). 1855 —1926) braunizam med. sposobnost da vanjskim utjecajima. škrge branhus (grč. abrakadabra brakonijer (fr. preklopna postelja brander (njem. braconnier) zvjerokradica. pergola brakadabra (bracadabra) v. hidraulični tijesak koji radi pod vodenim tlakom.) 1. čovjek koji se bavi nedopuštenim lovom na tuđoj zemlji. med. vrlo lijepo. pokrovni list na biljci Bramahova brava sigurnosna brava s više ušica nejednake veličine (obično 6 do 7) koje moraju biti jednako udaljene da bi se brava mogla otvoriti (nazvana po svom pronalazaču. Brand požar) požarnjak. zool. Bramahova brava Bramarbas (šp. bivaju pokretana na djelatnost. bravvning) v.brain draining ih točaka (pronalazak slijepog francuskog učitelja slijepih Louisa Braillea) brain draining čit. vinjak branhijati sve životinje koje dišu na škrge.) sastanak na kojem bez reda svaki sudionik iznosi sve što mu trenutačno pada na pamet u vezi s postavljenim problemom koji valja riješiti brain-trust čit. odlično! bravo (tal. prema tome. "podražajima".) savjetodavna ekipa stručnjaka oko nekog političkog ili gospodarstvenog rukovoditelja brajda (lat. braten peći. junak na riječima brancin (tal. nekroza branda (tal. breit širok) stupovi s letvama ili žicama po kojima se penje vinova loza. tj. puške i mitraljeze (po engleskom konstruktoru Johnu Mosesu Browningu. malen jedrenjak napunjen smolom. pren. brein-storming (engl. gangrena. uljem i kučinom. branchion) mn. upala krajnika branša (fr. škrgaši branhije (grč. tako je! . zaštitni. Brand) med. podrijetlo bolesti je. v. poziv. bramar rikati) ime glavnog lika nekih Holbergovih komedija. nedostatak ili postojanje prevelike podražljivosti organizma braunovci mn.) usklik u znak odobravanja: vrlo dobro. naziv za pojavu odlaženja školovanih stručnjaka iz manje razvijenih zemlja u zemlje višeg standarda brain-storming čit.) alkoholno piće dobiveno destilacijom vina. engleskom mehaničaru Bramahu. brawning brauning naziv za različite vrste pištolja. brendi (eng. branda) viseći (mornarski) krevet. brein-trast (engl. branca) grana. promuklost. prekršitelj zakona o lovu brakteja (lat. naučavanje engleskog liječnika Johna Browna (1735—1788) po kojem se živa bića razlikuju od neživih stvari po tome što imaju sposobnost podraživanja.

s patentom. pikrio i ukazao na vezu između hipsmo. zavod za prehranu i pokraćenje. junak. bravura (fr. kosi položaj koji teškoćama povezuje dva uzastopna položaja. junačko djelo. povelja. tehnička vještina i okretbrev(e)te (fr. bredizam med.) 2. nazvanog po fr. bravoure. breeches) mn.) brefotrof (grč. nota škare) željezna naprava u obliku škakoja vrijedi za dva cijela takta ra koja se zagrije i takva služi za : kovrčanje kose. voj. propolukratke časničke hlače. tropronalazačka povelja. brevis kratak) glaz. = hipnotizam. Schere brevis (lat. kratkih nogu brenšer (njem. patent feus hranilac) nadstojnik. breviarium) kratak prebregma (grč. brevis kratak. tal. bretagne) stari francuski bravo (tal. pes noga) kratbremza (njem. breviatio) skraćivanje. nazvan vladarima i dr. kratak izvadak. brevet d'innoze i sugestije vention čit. (fr. za nahočad. hrabrost. bretelle) uprta. gradnje i typos otisak) glaz. podmukli kog platna (naziv po Bretanji. srednji dio gled. patent. lat. s diplomom. lubanje. brevijatura dizanje djece brevijar (lat. patent. bravura) vabretele naramenice. bez uvijabrefotrofija nja. utvrđeili za jahanje.) otvoreno. nost izvođenja. kratak popis. tal. loqui govoriti) Berg brdo) uređaj za spuštanje tereta kratak. gore široke a dolje tinju). bedemu. breviatura) v. glazbeno djelo (za sviranje ili bretela (fr. grivna akt. povlastica. bregma) anat. brefos. brevis. Bremse) kočnica konog. Bremse kočnica. deu (1795—1860) koji ga je prvi otbrevet) diploma. tiskanje nota dr. brachiale) nabreve (tal. plaćeni ubojica. upravitelj brevi manu (lat. tjeme kratak izvještaj. breve) svaki službeni pisani rukvica. brevipedan (lat. poili izvedeno s velikom vještinom i krajini Bretanji stručnošću. darskih i šumskih poslova. povelju brazleta (fr. sažet i jezgrovit govor niz kosinu. brevete) pr. goslužja s dvije klupe namještene po dužini brevijatura (lat. upotrebljava se kod rubreviotipija (lat. breviili poprijeko i s visokim bokom jacija bremsberg (njem. patentiran brazilin crvena boja koja se pravi od brev(e)tirati (f. mn. junaštvo.bravo 200 bričesi bretanja (fr. diplomu. pokraubojica bravur-arija (fr. bretona (fr. uštrb jesno priljubljene uz noge .. brevilokvij (lat. bravour. break) otvorena kola na 4 kih svećenika za svakodnevna bokotača. kratkim putem brefotrofij (grč. brefos novorođenče. tal. kratke ili breša (fr. brennen paliti. prodor (u zidu. nešto izrađeno kišnog ogrtača. koje nema strogo forpo engleskom liječniku Jamesu Braimalni oblik (za razliku od bule). lovačka kola s 3 do 6 sjedala. breccia) voj. remen za pjevanje) s osobito velikim tehničkim nošenje tereta. aria) jini u sjevernoj Francuskoj) glaz. dekret. vrsta odličnog francusčovjek. pren. bracelet. bretonne) vrsta ženskog šivost. breve d'envansjon (fr. breveter) dati. trofeus) zavod brevijacija (lat. šteta. valjan i vrijedan ples udvoje. molitvenik katoličbrek (engl. osobito Papino pismo državama. brevis. breche. odmah. osobito u glazbi s poveljom. športske boj. neustra-. kovrčalo bričesi (engl. grč. hlačnjaci ljanost. izdati brazilskog drveta dekret.

njem. udariti par bricole čit. brillanter) od dijamanata glačanjem praviti briljante.) glaz. jedna od najzanimljivijih igara s vrlo mnogo kombinacija brig (engl. zapovjednik brigade. pren. odboj lopte od ograde. bricola. briketaža (fr. učiniti da se nešto odbije. tal. par brikol (fr. brycho škrgućem) škripanje zubima u snu. divan. veoma vatreno. za sto naoružanih ljudi. Brief pismo. odličan. buntovnik brigantina (engl. brignos škrgut) med. 2. blistati) sjajan. jedinica sastavljena obično od dva puka istog roda vojske. bridge) kartaška igra. briqueter) popločiti ciglama. brillantine) kozm. pren. fr. 3. brycho škrgućem. kugle ili jajeta. bricoler) odbiti.) posredno. briquetage) bojenje zida tako da izgleda kao zid od cigle. veličanstvenost. škrinjica za pisma. ne raditi časno. voj. list. bricole) srednjovjekovna ratna sprava za bacanje kamenja. odozgo jače. vrsta mirisne masti za kosu. brillant) dijamant uglačan dijamantnim prahom tako da ima oblik dvostrukog (osnovama spojenog) stošca. par bricole čit. kod biljara: odskok. blistavost. odličnost . 2. brig. pren. cigle. brillant. prije: vrsta ratnih brodova s 10 do 20 topova brigada (fr. odskočiti. osobito starinske. zbijen u obliku opeke. zaobilazno. rukovoditelj radne brigade brigant (tal. osobito briljantima briljantnost (fr. veličanstven briljantin (fr. Kasten ormar) poštanski sandučić. ukrasiti (ili: optočiti) dragim kamenjem. brigante) cestovni razbojnik. nazvana po engleskom liječniku R. brillant) sjaj. jajeta i si. bradu i brkove briljantina (fr. a odozdo slabije zatupljenog. krasan. brigadier) 1. obojiti zid tako da izgleda kao zid od cigala. voj. listovna uložnica (obično na javnim mjestima) brikola (lat. slična vistu. fugiranje briketirati (fr. brigade. laka jedrilica s dvije katarke i s veslima.) udariti loptu sa strane odbijenom loptom od ograde. otuda: pren. svijetao. ormarić. Egeon brikabrak (fr. divota. Brigantine) pom. briquette) nešto u obliku cigle.bridž bridž (engl. osobito sitan ugljen verlo upotrebljiv kao gorivo. sitan. mala jedrilica s dvije katarke Brightova bolest (lat. brillantine) gusto tkana pamučna tkanina s uzorcima briljantirati (fr. izrada pročelja građevine (fasade) tako da se vide cigle. plahovito briljant (fr. te sa strane podijeljenog u mnogobrojne trokute i četvorokute (fasete) briljantan (fr. briller sjati. sin Urana i Geje. živahno. hajduk. raditi zaobilazno briksizam (grč. brigantine. fr. razne umjetničke stvarčice. brigata) 1. odskoči. staretinarnica briket (fr. konjički dočasnik u francuskoj vojsci. kugle. bric-a-brac) starudija. par brikol (fr. morbus Brightii) med. sa strane. Brightu (1788— 1858) koji ju je prvi opisao brigma (grč. div s 50 glava i 100 ruku. skupina radnika koji rade na izvršenju određenog zadatka brigadir (fr. akutna i kronična upala bubrega s izlučivanjem bjelančevine u mokraći (nefritis). u prah pretvo- 201 briljantnost ren materijal zbijati (prešati) u obliku cigle brikfastn (njem. raskoš. brigg. pomoću odbijanja pogoditi sa strane. blistav. škrgutanje zubima Brijarej mit. pljačkaš. lukavo brikolirati (fr. brigg) pom. škrgut brillante (tal.

pletenica. brusquer) obrecnuti se na nekoga. kao prvi konzul. srednjim dijelom centar američkog kazališnog života broajon (fr. razorna snaga brizer (fr. brunette) crnomanjasta ili smeđokosa žena brinirati (fr. brizo spavam. mahovinast briologija (grč. brod-sajd (engl. bryon. plameno. sendvič briozoe (grč. briller. morske. žuka broad-casting čit. osobito raširena u primorskim krajevima Hrvatske britanija-metal u Britaniji (Engleskoj) pronađena metalna smjesa cinka. Brisoleten) mn. rasprskava. vladu u svoje ruke brinet (fr. listopada do 24. brimade) kod francuskih studenata: zbijanje šala s novim studentima.) s veoma bogatim znanstvenim i umjetničkim zbirkama brizantan (fr.) pom. koji razmrskava. broyon) tučak za mrvljenje. srebrnaste boje. razoran. ginestra) primorski grm s lijepim žutim cvjetovima. bryon mahovina. odskakati od ostalih brimada (fr. 18. brisant) koji lomi. brodkasting (engl. brumaire. bryon mahovina. brioche) vrsta peciva. briseur) lomitelj. životinje nalik na mahovine. manteia proricanje) vještina tumačenja snova brnistra (tal. prelijevati se u svjetlosti.) govorenje nebitnih stvari. umjesto srebra. fyton biljka) mn. strana broda. prenagliti čime 202 broajon briškula (tal. "krštenje" brucoša na taj način što ih stariji zgrabe za noge i ruke i bacaju uvis brimborium (lat. skupni naziv za mahovine brioidan (grč. svi topovi na jednoj strani ratnog broda.) vrsta kvalitetnog francuskog vina brioso čit. bučno. paljba iz topova s jedne strane broda Broadway čit. pocrniti briofiti (grč. čajni kruščić. za izradu stolnog pribora Briti naziv za keltska plemena naseljena u Britaniji u doba rimskih osvajanja British Museum čit. Britiš muzeum (engl. brunet) crnomanjast ili smedokos muškarac brineta (fr. briser) sposobnost rasprskavanja.briljirati briljirati (fr. radio emitiranje broad-side čit. briser. značajno se isticati. bryon. trljanje boja . pren. bruma najkraći dan) u republikanskom francuskom kalendaru: drugi mjesec u godini. rjeđe slatkovodne. razbijač. brimera (9. od 23. usjajiti i na taj ih način sačuvati od hrđanja. dugačka 25 km. okolišanje. antimona i nešto bakra (ponekad i nikla i bizmuta). bijele. dio botanike koji proučava mahovine brion (fr. upotrebljava se.) odašiljanje radio emisija. eidos oblik) bot. lat. logia) bot.) uzeo je Bonaparte. prednji valjak na spravi za predenje brizolete (njem. magleni mjesec. svijetliti se.) veliki narodni muzej u Londonu (osnovan 1753. tal. razornost. zoon životinja) zool. con brio brioš (fr. uništavajući brizantnost (fr. bojiti (ili obojiti) smeđe. blistati. briozo (tal. brillare) sjati.) glaz. šumno. briscola) vrsta kartaške igre. sijati. mantis prorok) stručnjak u tumačenju snova brizomantija (grč. Broadway široki put) glavna poslovna ulica u New Yorku. Brodvej (engl. živahno. htjeti nešto brzo sprovesti. brunir) metalne predmete smeđe uglačati. pečeni valjušci od mesa brizomant (grč. studenog. sličan mahovini. izmotavanje brimer (fr. bot. brizo. studenog 1799. žive u kolonijama i mahovinasto su razgranate briskirati (fr.

916. luka i maslinova ulja. cinka i željeza bronce (tal. trovanje bromom bromoform (lat. bromium) kem. bronzium) legura (slitina) bakra. izvesti zlatom.) veliki njemački konverzacijski leksikon s mnogo izdanja. zlatnim i srebrnim koncima protkana svilena tkanina. izdavačkom poduzeću u Leipzigu. pren. broccato) skupocjena i teška. to broil peći na otvorenoj vatri. vezivo. crvenkastosmeđa teška tekućina. osobito slikama.). pren. brodetto) kuh. s utkanim velikim cvjetovima. vrsta jela od ribe s gustim umakom od rajčica. brokatni papir papir u boji s uzorcima. klepčica. logia) znanost o jelima. bronchos dušnik) dušnički. crnom. koji se tiče dušnika ili dušnica. broker) trgovački posrednik brokeraža (engl. znanost o sredstvima za prehranu bromatometar (grč. od svile i pamuka. lat. bronhijalni katar = brrnnitis bronhije (grč. vrsta žutog. staretinar brokantirati (fr. tal. fini obojeni tinjac u prašku (obje vrste ovog praška upotrebljavaju se za brončane boje). metron) sprava za odmjeravanje dnevne količine hrane bromizam (grč. grub metalni prašak od slitine bakra i cinka. bronser) obojiti brončanom. broccatello) brokatu slična polusvilena tkanina. redni broj 35. bronchia) mn. znak Br. bromos) farm. brocanteur) trgovac starim umjetničkim predmetima. dva kanala. grafein opisivati) opisivanje jela i sredstava za prehranu bromatologija (grč. srebrom. tj. kićenje. bromos smrad. poznati lijek za živce bronca (fr. osobito slikama. mjedeničica. uljepšavati izmišljenim dodacima brojler (engl. broker) trg. uljepšavanje brodet (tal. crvenkastog ili ljubičastog talijanskog mramora broker (engl. utisnutim u zlatu ili srebru brokatel (tal. broma jelo. obično se jede s palentom brodirati (fr. poklepčica brončana bolest med. lat. nazvan po velikom njem. gips. lijevi i desni. broma jelo. broma jelo) znanost o pripremanju jela po znanstvenim i ekonomskim načelima bromatografija (grč. Brokhaus (njem. brončati (fr. pretpovijesno razdoblje (između kamenog i ledenog doba) u kojem su se ljudi služili broncom za izradu oružja. nemetal atomske težine 79. bakrenom bojom (drvo. npr. bromov pripravak. krasiti. svilom. an-i». obojiti modrikastim preljevima na vatri bronhijalni (grč. broma jelo. na roštilju) pile za pečenje. ili samo od pamuka. tekućina veoma slična kloroformu. tuberkulozna bolest nadbubrežnih žlijezda praćena velikom slabokrvnošću i smeđom bojom kože brončano doba geol. bronze. broder) vesti. kupovati i prodavati stare stvari brokat (tal.brockhaus Brockhaus čit. bronzo) zvonce. kožu i dr. posuđa i dr. bromos) med. broderie) vez. upotrebljava se kao sredstvo protiv jakog kašlja bromural (grč. bromoformium) farm. osnovanom 1805. vezenje. oštrog mirisa bromatika (grč. nagrada koju trgovački posrednik dobiva za posredovanje brokula (tal. oblicima i si. trgovina vezivom. broccoli) vrsta cvjetače s mesnatim i sočnim cvjetovima i stabljikama 203 bronhije brom (grč.. brocanter) trgovati umjetničkim stvarima. "pohanac" brokanter (fr. broderija (fr. bronzo. koji nastaju . element. smeđom.

skopeo gledam) med. različitog kalibra (nazvan po pronalazaču. plesso udarim) med. tuberkuloza pluća bronhoragija (grč. divovska. bronchos. pretjerano izlučivanje sluzi kod kronične upale dišnih kanala bronhoskopija (grč. kila dušnika. spasmos 204 bruderšaft bronteum (grč. N. dušnik. bronchia) med. temno režem) med. Brovvningu) bruceloze zarazne bolesti uzrokovane bakterijama roda Brucella.bronhitis račvanjem dušnika od trećeg leđnog pršljena bronhitis (grč. bakreni kotlić broš (fr. o nepogodama uopće brontometar (grč. regnymi skršim. upala bronhija koja prelazi na plućno tkivo i izaziva upalu pluća. rheo tečem) med. protkivati tkaninu (zlatom. krvarenje dišnih kanala bronhoreja (grč. svilom).(grč. upala bronhija. lithos kamen) med. bronchos. brontosaurus) geol. blemma sluz. upala dušnika izazvana zaraznim gljivicama bronhoplegija (grč. golemi kralježnjak iz razdoblja krede. a kod goveda. grkljan. uvezati knjigu u mekan uvez. bronchos. bronchos. uzetost (ili: paraliza) dišnih kanala bronhopneumonija (grč. bronchos. brochure) mekano uvezana knjižica. broche) ženski nakit s kopčom (obično na prsima ili pod vratom) broširati (fr. nosorozima slična vrsta sisavaca iz srednjeg tercijara Sjeverne Amerike brontulati (tal. Amerikancu J. kele kila. stenos tijesan) sužavanje (ili suženost) dišnih kanala bronhotomija (grč. brocher) prošiti. bronchos. prigovarati bronzin (tal. pneuma dah) med. Bruderschaft) bratstvo. kod čovjeka izazivaju dugotrajne vrućice (Bangova bolest. operativno otvaranje dišnih kanala. grč u dišnim kanalima bronhostenoza (grč. brauning (engl. grmljavina) uređaj za mjerenje jakosti gromova i grmljavine brontosaur (lat. bronchos. srebrom. prošivati (knjigu). piskutavost glasa (kod promuklosti) bronholitija (grč. brontolare) gunđati. ovaca i svinja zarazne pobačaje bruderšaft (njem. fobeo plašim se) strah od grmljavine i nepogoda brontologija (grč. bronchos. bronte grmljavina) sprava za izvođenje umjetne grmljavine na pozornicama brontofobija (grč. guša bronhofonija (grč. slomim) med. brochurier) pisac brošura browning čit. bronchos. fone glas) med. knjižica o aktualnim dnevnim pitanjima brošurist (fr. bronte. bronchos. mrmljati. logia) znanost o grmljavini. rheo tečem) med.) automatski revolver belgijskog sustava sa 7 i više metaka u šaržeru koji je smješten u kundaku. bronhije . bronzo) lonac. bronte grmljavina. pregled dušnika i dišnih kanala pomoću posebnog zrcala bronhospazam (grč. usp. bronchos) predmetak u složenicama sa značenjem: dušnik bronhoblenoreja (grč. bronhotom instrument za umjetno otvaranje dišnih kanala bronhus (grč. stvaranje kamena u dišnim kanalima bronhomikoza (grč. malteška groznica). bronchos. bronhijalni katar bronho. bronchos) anat. brontotherium) geol. bronchos. pren. dug preko 18 metara brontoterij (lat. bratimstvc grč) med. učiniti nešto na brzinu brošura (fr. bruh) med. protkati. gnojna upala dišnih kanala bronhocela (grč. mykes gljiva) med. bronchos. bronte grom.

grubost. brutificere) napraviti nekoga životinjom. do 22. bubon. neprerađeno zlato brum (engl.) kad je general Bonaparte srušio Francusku republiku brumalan (lat. pržiti brut (fr. venerične otekline bubonocela (grč. kila bubonulus (grč. zima. brogiotto) vrsta crne smokve. brimer (fr.) najistaknutiji sudionik urote protiv Cezara. grub. limfni triper (kapavac) Buchenwald čit. životinjska požuda brutalizirati (fr. surov. Buhnvvald (njem. n. usp. divljački. pren. neotesan. Brust-halter) ženski prslučić za pridržavanje grudi bruštulati (tal. brutal) životinjski.) kraljevski dvor u Londonu Buda (sanskr. Dachau. lat. 18. bista brusthalter (njem.) mjesec francuskog republikanskog kalendara. Brust-bild) poprsje. bubon. pr. kele) med. zimski solsticij. rođen u Indiji polovicom VI. brutaliser) zlostavljati. Budha budak (tur. brutalis. brut sirov) oznaka za pjenušac (suhi) kojem. osnivač po njemu nazvane religije (budhizma). med. bruto-pri- 205 Budha hod cjelokupan prihod. zvjerski brutalitet (lat. bakingemska (engl. nezahvalni urotnik brutalan (lat.) najkraći dan u godini. suprotno: netto bružeta (tal. brumalis) zimski brustbild (njem. težina robe zajedno s težinom ambalaže. glupan. poživotinjiti brutalnost v. Buddha) "Probuđeni. 1799. bubon. nazvana po imenu poznatog engleskog državnika Brooma (1778—1868) bruma (lat. bubalis) zool. trublja buckinghamska palača čit. brutalitet brutificirati (lat. upala preponskih žlijezda bubonalgija (grč. Bruch lomljenje) med. afrički jelen. XI. upala limfnih žlijezda u preponama (obično u vezi s mekim čankirom). XI. učiniti da podivlja. brumaire datum (9.) ime jednoga nacističkog koncentracijskog logora (u njemačkoj pokrajini Tiringiji. aden žlijezda) med. algos bol) med. antilopa bubikopf (njem. Bruchgold) izlomljeno. velika budala Budha (sanskr. od 22. n. X. budak) trnokop. pr. štovan kao . bolest prepona buboni (grč.) truba. v. studen uopće brumaire čit. bubon preponske žlijezde. brutalitas) surovost. Prosvijećeni". divljaštvo. brunjača btto kratica za brutto bubalis (grč. Bubikopf) "dječačka glava". kramp. osobito poznatog po okrutnostima koje su u njemu vršene nad zatočenicima tijekom Drugoga svjetskog rata i prije njega (1937—1945). hernija bruh-gold (njem. brustolare) paliti. bubon) mn. bubonulus) med.bruh bruh (njem. zvjerski (ili: grubo) postupati s nekim. oruđe s drškom kojemu je na vrhu s jedne strane željezni šiljak a s druge uska motičica. brutto) trg. brougham) zatvorena laka kočija s dva sjedala i jednim konjem. slika ili kip koji prikazuju glavu i gornji dio prsiju. prilikom dobivanja. st. e. e. bez odbitka troškova. fr. Auschwitz bucina (lat. potpuno zanemariti brutto (tal. kratka ženska frizura kao u dječka bubonadenitis (grč. bruh prepona. u staroj plemićkoj obitelji. Thiiringen). životinjsko ponašanje prema kome. pren. Buddha) v. nije dodano nimalo šećera Brut (Marko Junije 85—42. ubio se nakon poraza Kasijeve vojske kod Filipija.

bus vol. buffo caricato čit. dvorska luda bufonerija (fr. laka komedija. budoar (fr. buj bujon (fr. Buddha) mn.) zajednički naziv za sve borbene vještine kao što su džudo. vući lađu pomoću broda ili pomoću čamca na vesla za koji je lađa vezana konopcima buj (fr. stanju blaženog mira. američki pustolov. lakrdijašenje buftalmičan (grč. budizam budisti (sanskr. žeđ za životom. odbojnik (na vagonu) buffa (tal. posebno pripremljen papir za upijanje tinte izrađen od pamuka i sulfatne celuloze bugenvilija bot. budhizam budhisti (sanskr.) prihodi i rashodi u jednoj budžetskoj godini. bujurmak zapovijedati) zapovijedajte.budhisti bog.) pretjeranost u lakrdijašenju tal. buffer. bolgia. lakrdija. budhisti budizam (sanskr. blek-botoma. obično u nogama bufer (engl. opera buffa komična opera Buffalo Bili čit. pristaše religije i filozofije budhizma budhizam (sanskr. "sveti mudrac". osnovao glasoviti cirkus Wild West buffalo čit. ofthalmos oko) med. juha od povrća i mesa u kojoj se obično razmuti jaje bujon (fr. lat. iatrike liječništvo) stočno liječništvo. Buddha) v. posušilo. bez strasti i patnje. karate i si. Buddha) naučavanje Gautama Budhe (557—447 pr. bi vol. buffone) šaljivčina. bucare probijati. lakrdija. lakrdijaš. bujrumte . bafelou (engl. život je patnja. e. religija koju je osnovao Budha. kao ples sadrži elemente bluza.. proračun prihoda i rashoda uopće.). fr.. bugsiren) pom.) pravim imenom William Frederick Cody (1846—1917). prethodno odobravaju i prethodno raspoređuju svi državni (kao i gradski i dr. ali je mnogo brži i s mnogo improvizacija bugzirati (niz. buljon bujrum (tur. buljook bugačica (tal. venet. južnoamerička ukrasna biljka penjačica bugi-vugi (engl.) zool. i kao deveto utjelovljenje boga Višnua. boogie loša improvizacija na glasoviru. komičar. slavan 206 bujnim po svojoj okretnosti. Buddha) mn. budhizam budo (jap. bufo karikato (tal. ind. loš ples. buffo) komični pjevač u talijanskoj operi. bouille. bik buffo (tal. osloboditi se tih strasti znači osloboditi se patnje. usp. bufon bufon (tal. budget. legendaran u poštanskoj službi i u američkom građanskom ratu. volja za životom). Bafelo Bil (engl. budžetska godina godina trajanja primljenog budžeta. čija se filozofija temelji na dvama pojmovima: patnji i spasenju. bouille) carinski žig koji se udara na vunenu robu. volook. uzroci patnje su strasti (tj. čarlstona. lijepo uređen ženski salon (obično u blizini spavaće sobe) budžet (engl. proračunska godina Buergerova (Birgerova) bolest bakterijska ili alergijska upala krvnih žila. bugazar upijati) sušilo. bouiller) staviti na robu carinski žig. tj. tal. v. put prema oslobođenju vodi nirvani. n. bouillon) kuh. usp. bus govedo. boudoir) mali. buffa) šala. v. bulga novčanik) jednogodišnji zakon kojim se predviđaju. liječenje goveda bujirati (fr. woogie način plesanja crnaca iz Arizone) poseban oblik glasovirske interpretacije bluza nastao početkom 20. st. izvolite. bouffonnerie) šala. bouillon) kuh. vrsta tkanine bujatrika (grč. komične opere. s volovskim očima.

uvjerenje. potvrda. bukolikos) poet. najava dolaska. ukaz. pri kupnji zrakoplovnih karata i si. povećanje.) 2. posrednik pri klađenju 207 bularij bukmejking (eng. janjeća koža". bukolike) poet. volovska glava) najmiliji konj Aleksandra Velikog (Aleksandra Makedonskog). buckskin) "jelenja. vina). Turkinja bularij (lat. povelja s takvim pečatom. poznat iz priča (bojao se svoje sjene i teško gaje bilo uzjahati) buket (fr. bouquiniste) prodavač starih knjiga. antikvar bukirati (engl. bujurultu. u obliku golih lubanja na žrtvenim volovima buks (engl.) bula (lat. bujrum) pašina ili valijina pisana zapovijed. pamučna tkanina za podstavu bukcinator (lat. g. kao posljedica jačanja srčane muskulature bukasen (fr. booking) rezervirati. bukva slovo) doslovan. turska žena. book-making) sastavljanje knjiga. čvor) hrapava vunena tkanina od kovrčavog prediva. bouquin) ljubitelj i skupljač starih knjiga buking (engl. kefale glava. buccinator) trubač. bouquet) lijepo uređen stručak cvijeća. vrsta čvrste vunene tkanine za hlače i športsku odjeću bukvalan (starosl. boucle kopča. bukolička cezura metr. bukle-sag sag. običan način klađenja na konjskim trkama. mutna. bukolikos) poet. v. pastirski. tepih. na željezinici.) sušiti komade mesa na suncu ili nad vatrom bukardija (grč. book-maker) onaj koji na konjskim trkama priređuje klađenja ili se sam kladi. pastirska pjesma. zvjerokradica u Sjev. bus govedo. povelja. točan bula (lat. tamnica buksirati (niz.). u duhu ili u obliku pastirskog pjesništva. books) prozirna i laka tkanina od finog pamuka buksa (šatr. tj.bujruntija bujruntija (tur. ukrasi. bus vol. med. anat. pečat od voska ili kovine na povelji. bouquineur. bugsieren) vući lađu u luku bukskin (engl. idila (osobito kod rimskog pjesnika Vergilija) bukranij (grč. uobičajena cezura na kraju četvrte stope u heksametru grčkih bukoličara bukolika (grč. službena Papina povelja ili spis o važnim pitanjima na kojem je veliki crkveni pečat (za razliku od breve koja ima samo otisak pečata s prstena na kojem je riba). seoski. gusar bukanirati (ind. pisac pastirskih pjesama bukolički (grč. booking) predbilježen dolazak gosta u neki hotel. isp. bulla) 3. kranion lubanja) arhit. obrazni mišić. rezervacija (u hotelu. bulla) 1. bouquet) miris (npr. boucassin) vrsta krutog francuskog platna. osobito na dorskom frizu. okruglo i jajoliko izdignuće pokožice ispod kojeg se skuplja čista serozna. hipertrofija srca. buket Bukefal (grč. hrpa. boucanier) lovac na bivole. najaviti dolazak. obaviti upis. krvava ili gnojna tekućina. prvobitno: mala zlatna kutija u kojoj su se nosile hamajlije. tkan na čvoriće bukmejker (engl. dokument (uopće). predbilježiti se bukle (fr. v. plik bula (tur. za razliku od totalizatora bukoličar (grč. Zlatna bula vladarska isprava Bele IV. kardia srce) med.) zatvor. (1242. mišić puhač buke (fr. pren. morski razbojnik. bullarium) zbirka papinskih bula ili odredaba . pismo bukanir (fr. Americi. bus vol. skup bukiner (fr. bukirati bukinist (fr.

isto i buml bunar (tur. bullatus) zapečaćen. senzacija. tj. gomila.) zdenac. gomb puce. John Buli oličenje engleskog naroda kao cjeline. velika. sabornica. odličan lovac na miševe i štakore bulumenta (tal. bulbus.) neprerađeno zlato ili srebro u šipkama.) velika splav (služi npr. spekulativan pothvat. koji rađa lukovičastim podzemnim stablom bulbiforman (lat. liga. izbacivanje mjehurića bulimija (grč.) kosa spletena i savijena uokrug bund 1. vreva. bulbus okuli (lat. vrsta džepnog revolvera sa 6 i više metaka buldožer (engl. društvo.) šport. das Bund) svežanj. dugme) pribadača. započinjanje igre nakon prekida (u hokeju na ledu) bulicija (lat. kratke i duboko usječene njuške. gusjenično vozilo za iskopavanje i prekopavanje zemlje buleuterij (grč. bulbosus) lukovičast. glavna ulica. bulldog) 1. (njem. nepočešljana. Bund) savez. bullitio) vrenje. pren. životinjska glad bulinirati (fr. bulla. woomera) srpoliko oružje australskih domorodaca (uska i oko 60 cm dugačka daščica od tvrdog drveta. pren. neočekivan razvoj. metež. neotesanost. Bummler tumaralo) naziv za polagani poluteretni vlak koji se jako trese i u kojem je neugodno putovati. onaj koji nije u optjecaju bulterijer (engl. vraća bacaču bumler (njem. luk. buli bik) pren. bulbus lukovica. bulimia) med. posebno se odlikuje time što se. fero donosim) bot. bulla) pisac papinskih bula buli (engl. pljačkati. urnebes. tvrđava. mnogo) mnoštvo ljudi ili stvari. u televiziji: posebna kolica koja mogu hvatati sve vodoravne i okomite pokrete bum (niz. bulldozer) "kopnenojaružalo".bulbiferan bulbiferan (lat. nenadana aktivnost. krasti buliran (lat. 2. forma) koji ima oblik lukovice. stran novac. naziv za periodička i neperiodička izdanja. potvrđen pečatom. buleuterion) vijećnica. opskrbljen bulom bulist (lat.) izvješće o nekom važnom događaju. pločama ili grudama.) anat. krumpirast bulbus (lat. nepošteno trgovati. pregrada od brvana. studenac bunčela (tal. voj. čioda (igla s glavicom) bumerang (austral. tuđi. tako da mu se vide prednji zubi. kudrava i prljava glava bum (engl. ploviti ukoso (po vjetru sa strane). glupost. bouliner) pom. nalet) šport.) lukovica. hrpa. skok dionica na burzi. skupštinska zgrada bulevar (fr. veliki engleski pas širokih prsiju. na krajevima plosnata. 2. hladnokrvnosti i dr. gusta trnovita živica kroz koju konj. široka i lijepa ulica zasađena drvećem. nastala križanjem buldoga i terijera. bullterier) vrsta engleskih pasa. bedem buli (engl. foltamente gusto. glavičast. boulevard) šetalište. ako ne pogodi u cilj. glavica. njegovih karakternih osobina: pretjerane ukočenosti. a u sredini koljenasto savijena). bulletin (fr. glavičast bulbozan (lat. za zatvaranje ulaza u zaljev). bul-finč (engl. . rulja. neodoljiva. (njem. bulbus oculi čit. mora projuriti bullion čit. bully gužva. bilten 208 bund bull-finch čit. na utrkama s preponama. boom) buka. bullire. lanaca i bačava na sidrima koja se stavlja u vodu za obranu od podmornica bumbača (mađ. očna jabučica buldog (engl. napomena ili kratka priča kod koje je šaljiva poanta u tome što joj nedostaje dosljednost glavne misli. buljen (engl.

vječni buntovnik. budalaština. bourrasque) bura. pren. nastaje veoma vruć plamen s neznatnim postotkom plina (po njem. bušilica. mjera za konac Bundesliga (njem. Burski rat rat između Bura i Engleza početkom 20. iznenadan vihor. nesmisao. duboki bas na orguljama. boer) "seljaci". dio kombajna: sanduk u koji pada zrnje Bunsenov plamenik naprava koja se upotrebljava za zagrijavanje različitih supstanci i kemikalija. Bur (niz. spletkar. podvaljivač.) engleska laka vunena tkanina za izradu zastava Buonarroti glasoviti talijanski umjetnik (imenom Michelangelo) iz 15. besmislica. borale) ormar s ladicama. bourdalou) vrpca na šeširu s kopčom. smutljivac. poznati primjer za nemogućnost slobodne volje . ulično) od zračnih napada. iskrcali na Rtu dobre nade u južnoj Africi. bourdon) glaz. Boer seljak) pripadnik nizozemskih doseljenika koji su se u 17. a spojena je s rezervoarom plina. Gradišće burgija (tur.) Savezna liga (vrhunsko natjecanje u nogometu u Njemačkoj) Bundestag (njem. u njemu se u određenim omjerima miješa zrak i plin i kad se tome prinese zapaljena šibica. st. višebojni tisak bunting (engl. bourrette) tkanina od otpadaka svile burg (njem. stanovnici juž. borer.. sastoji se od metalne cijevi koja pri dnu ima dva otvora. podvala. bora) žestok i hladan sjeverni vjetar na istočnojadranskom primorju. 4. izmišljotina. cement. bukač. 1811—1899) buntdruk (njem. lakrdijaš. zadirkivanje. st. pren. zavežljaj. puše s kopna na more 209 Buridanov magarac bural (tal. burrasca. intrigant burgundska smola pročišćena žuta omorikova smola burgundska vina poznata crna i bijela francuska vina iz pokrajine Burgundije Buri (niz. burgu) svrdlo. podmetanje. mjera za staklo. zadirkivalo. 2. pijesak i dr. Burg) zamak. vrsta šarenog francuskog platna burdon (fr. koji želi sve znati i u svemu biti pametniji od drugih. prostor. 3. Buntdruck) tiskanje u više boja. burattino) pokretljiva lutka.Bundesliga smotak. također: naziv jedne arapske vjerske pjesme burdalu (fr. izostavljanje riječi pri slaganju buret (fr. marioneta burda (ar. vikač.) Muhamedov ogrtač. iznenadna nepogoda. mali betonski fortifikacijski objekt stalne fortifikacije s dubokim podzemnim zaklonima za posadu. ali je njihov jezik u javnim službama izjednačen s engleskim bura (tal. jedan od predstavničkih domova Njemačke bunker (engl. mala tvrđava Burgenland austrijska pokrajina u kojoj živi mnogo Hrvata. fizičaru i kemičaru Robertu Bunsenu. i 16. čovjek koji svuda "zabada nos". dvorac. st. tisk. Afrike nizozemskog podrijetla Buridanov magarac fil. ljutine buratino (tal. kasnije: osobiti znak abasidijskih kalifa.) 1. izljev zlovolje. spremište na brodu za ugljen. pom. poticatelj nereda. komedijant. zabadalo. u kojem su Buri izgubili samostalnost. savezni parlament.) žestok vihor sa snježnom vijavicom u ruskim i sibirskim stepama buraska (tal. usp. komoda buran (rus.) savezna skupština. betonsko sklonište (kućno. voj. fr.

s dlakom okrenutom prema van i valjanom tako da se voda ne može zadržavati (nose ga svi kavkaski narodi) burla (tal.) mn. med. njem.) slaba bura. lakrdijati. usukati) zavoj. bezbojna tekućina. burza rada ustanova koja utječe na tržište radne snage time što posreduje između ponude i potražnje i na taj način utječe na suzbijanje nezaposlenosti burzijanci (fr. bursa. fr. v. kirurgu Burovu (1809—1874) bursa (lat. lat. kesica) akutna ili kronična upala sluznih vrećica burš (lat. burlesque) poet. buri) sitan duhan za ušmrkavanje burnetirati v. tal. burun. a koji vrijede za poslove obavljene na toj burzi buržoazija (fr. burmak uvijati. bursa. vitica.burin koji se pripisuje francuskom skolastičkom filozofu Jeanu Buridanu (1300—1358): gladan magarac koji stoji između dvaju potpuno jednakih i podjednako od sebe udaljenih kupova sijena mora skapati od gladi budući da se. kurir burza (fr. burla) šala burlak (rus. mala burleska burma (tur. burzijanci ljudi koji se bave burzovnim poslovima. Bersianer) mn. burla. veselo i nestašno glazbeno djelo za ples burleskan (fr. borsa. tal. Bursch) u Njemačkoj: član njemačkog studentskog društva. burka. grč. fr. ugljenom i si. glupariti burleska (lat. mjesni običaji koje je utvrdila uprava neke burze. lakrdija. bournous) ogrtač bez rukava. burner) natopiti drvo u otopini klor-cinka i time ga učiniti otpornim prema truljenju burnus (ar. ekonomskim jačanjem bur- . burze muskoze (lat. osobito kao lađarski radnik na Volgi burlati (tal. momak. šala. sluzne kesice bursitis (lat. burlesco. ne može odlučiti prići nijednom od ovih dvaju kupova burin (tal. prvobitno: naziv za građanstvo nasuprot višim staležima feudalnog društva (plemstvu i svećenstvu). burla šala) izvoditi šale. glazbeno djelo humorističnog karaktera. koji trguju na burzi. (produktna burza). burnetizirati burnetizirati (engl. buržuj) 1.) vrećica od vrlo finog materijala u kojoj katolički svećenik nosi posljednju pomast i pričest umirućem bursae muscosae čit. tržište novca. zatim s robom: žitom. otopina baznog aluminijevog silikata. lupetati. burra. burnus. Arapi (beduini) ga nose preko odjeće 210 buržoazija Burovljeva voda farm. lakrdijaški burleta (tal. krzno) mjesto gdje se redovito sastaje poslovni i trgovački svijet radi zaključivanja poslova.) seljak koji traži posao izvan svoga mjesta. octenog mirisa. burletta) mala vesela igra. neobuzdan. pod burza burzovni uzansi trg. njem. nazvana po njem. blebetati. pun života student ili mladić uopće. komedijati. perz. nakaradan. čireva. lagan istočnjak burka (rus. sluga. burlesque) smiješan. bursa vrećica. bourse. bourse. veseo. gladak prsten (obično zaručnički). vjenčani prsten burmut (tur. šaljiv. sladunjavog i trpkog okusa. s kapom. barak) čupav krzneni kaput bez rukava. bourg. obično od bijele vunene tkanine. osobito s mjenicama i vrijednosnim papirima (efektna burza). oteklina i dr. zbog potpune jednakosti i ravnoteže pobuda. upotrebljava se za obloge kod rana. byrsa koža.. šaljivo prikazivanje velikih i ozbiljnih stvari. usp. bourgeoisie.

građanski stalež buržuj (fr. lisičji šaš) vrsta plina. pren. mornarički kompas. pusu) zasjeda. bussa udarac) nalet vjetra bus (tal. grč. hrabrost. harakiri buširati (njem. od bourg grad ili selo pod okriljem grada. atrapa butan (grč. dućan. biznis) posao. koriš. prodavaonica izabranim skupim stvarima butiraža (fr. bushel) engleska mjera za žito. bottiglia) boca od 7 dl buter (njem. odanost poglavarima. mjerica = 36. neravnina (na svili) butada (fr. = capriccio. Busch grm) lov. prvotno: (francuski) građanin ili stanovnik grada. malograđanin. strofe okretaj) u davnini: način pisanja (Grci. burg) 1. butomon močvarna biljka. Etruščani i dr. par butad (fr. butirometar (grč. najviše 1. izraz kojim se označuje lovčevo lutanje poljima i šumama ne bi li slučajno naišao na divljač (za razliku od lova s hajkačima) Bušmani (njem. glaz. čep.) prema hiru. tvrđave. tzv. butyrum) kem. trgovina na malo. filistar buržujka pripadnica buržoaskog staleža. potaja. bourgeois. njemački Burg. nazvano je gornjim imenom bušel (eng. Butter maslac) putar. bouteille. samozataj- 211 butirometar nost. bus govedo. bus. bouturage) razmnožavanje biljaka izravnom sadnjom izdanaka u vlažnu zemlju butirin (lat. malogradanka bus (engl. bogatašica. osobito prilagođena magnetna igla za određivanje pravca bustrofedon (grč. blagost prema slabima. na mahove butaforija (tal. tal. i plemića. bouchon) zatvarač. preziranje smrti. lokal butik (fr. lažni predmeti koji služe za pokazivanje ili reklamu. pravednost. najviši cilj moralnih težnja kod Japanaca: kult predaka. boutade) duhovita šala. maslac butiga (tal. 2.349 1 bušerizirati (fr. nagao i neobičan nastup ćudi. bottega) trgovina. a u slučaju povrijeđene časti obvezno samoubojstvo. bussola kutijica. trgovina. omnibus svima) = omnibus bus (tal. Bucherie) telegrafske stupove natopiti u bakrenom vitriolu (postupak nazvan po pronalazaču) bušido 'jap ) kodeks časti. bračna vjernost. danas malobrojna skupina nomada po pustinjama jugozapadne Afrike (nizak rast. poslovna struka busola (tal. 3. a upotrebljavaju se u kazališnoj inscenaciji. pripadnik buržoaskog staleža (v. pyxis kutija od šimširovine) fiz. danas: stalež koji ima sredstva za proizvodnju.buržuj žoazije jača i njezin politički položaj: ona ukida feudalno društvo i sama uzima vlast. buržoazija 2). u smjesi s propanom služi kao gorivo butelja (fr. buttafuori kazališni inspicijent) umjetnički predmeti koji daju iluziju pravih. boutique) prodavaonica. napad iz busije business (engl. par boutades čit. usp. ruxis kutija.50 m) bušon (fr. v. 2. lat.) pri kojemu se nakon završetka jednog retka prelazilo u sljedeći odmah ispod posljednjeg slova prethodnog retka i tako pisalo natraške. metron) sprava za određivanje masnoće mlijeka . prodavaonica. budući da je takvo pisanje nalikovalo okretanju volova kod oranja. butyron. dosjetka. Busch grm) "ljudi iz grmlja". zasićeni ugljikovodik. seljaka. maslačna kiselina. radionica. boso) šimšir busija (tur. za razliku od kmeta. brzi solo-ples bez pripreme. lat.

ničija zemlja 212 bužija buzdovan (tur. osobito mokraćnih. bouton. gume. glupan. zatim debelog crijeva i jednjaka. grudnjak buzurant (tal. pederast. bradavica (krupan) briljant naušnici butonomantija (fr. bozdogan) vrsta hladnog oružja: teški bat sa željeznim šiljcima na debljem kraju. napušteno zemljište.buton buton (fr. prebrojavanje gumba na kaputu ("hoće-neće") da bi se vidjelo hoće li nešto biti ili neće butrast (tur. sviranje trube za sedlanje (kod konjice) buzalak (tur. tal. bubuljica. šp. bodur) punašan. debeljuškast. topuz. pupoljak. bougie. zadebljao. puce. bozulmak biti napušten) imanje bez vlasnika. bugia svijeća) med. kaučuka i si. divljak) prostački izraz za: homoseksualac. manteia proricanje) gatanje u gumbe. za proširivanje suženih kanala. bottone) gumb. proširen butsel (fr. Busen dojke. grč. budala buznhalter (njem. Halter držač) dio ženske odjeće koji služi za podržavanje grudiju. buzzurro prostak. valjkasta šipka od voska. bucmast. tal. fiz. bouteselle) voj. uranist bužija (fr. stvarčica slična gumbu. bouton.. pigist. pren. električna svjećica .

kabine separe (fr. kalmato (tal.) glaz. Zacke zubac.) posebna soba. popuštajući u jačini tona i u tempu. natkonobar. kafe (fr. Zeiger) kazaljka na satu cajgnis (njem. kafe-restoran (fr. tobožnji liječnik.) trg. cafe-restaurant čit. Zeit vrijeme. rašlje. parožak) uvojak. mirno Calmetteovo cijepljenje čit. loupe) fot. vitica. češljugar (ptica pjevica iz porodice zeba) cakna (njem.) prostitutka koja dolazi svojoj mušteriji na telefonski poziv calmato čit. kratica za cezij Ca kem.) kavana. kalo di prečo (tal. Kaljostro Alesandro (tal. po prilici) cabinet separe čit. kalentura amarilja (šp. da posjeduje moć proricanja itd. manjak. fr. cajg (njem. oskudica) u ruskom (šahovskom) jeziku uobičajen naziv za nedostatak vremena preostalog za razmišljanje o sljedećim potezima budući da je igrač veći dio propisanog vremena za igru potrošio na prethodne poteze. pren. kovrča calando čit. kolgerl (engl. istodobno i slabije i sporije calentura amarilla čit. škripac cajzić (njem.) trg. grubo i neotesano stvorenje calkelner (njem. kratica za kalcij ca kratica za cirka (lat. Kalmetovo. leća za rastavljanje brzog kretanja predmeta koji se snima (primjenjuje se osobito u filmskoj tehnici) cajtnot (njem. tj. šiljak. kratica za kulon C kem. Zeug) vrsta pamučne tkanine cajger (njem. zasebna soba cafe čit. cijepljenje koje služi kao zaštita od tuberkuloze calo di peso čit. med. Kellner konobar) glavni konobar (kome se plaća).) kavana i gostionica Cagliostro Alessandro čit. pren. zahlen platiti.) glaz. blago. tiho. 1743—1795) talijanski i europski pustolov i varalica. c treće slovo hrvatske latinice C fiz. Kaliban u Shakespeareovoj Oluji: čudovište koje samo upola nalikuje na čovjeka (suprotnost Arijelu). kalando (tal. da može općiti s pokojnicima.. kratica za karbon C kratica za Celzij (u mjerenju topline) c kratica za cent (novac) C kratica za centum (100) C kratica za osnovni ton tonskog sustava Ca kem.) žuta groznica u tropskim predjelima Caliban čit. nedostatak u potrebnoj težini calo di prezzo čit. Not nužda. kalo di pezo (tal. pravim imenom Giuseppe Balsamo. čudotvorac i vidovnjak (hvalio se da može načiniti "kamen mudraca". circa oko.c C. Zeit vrijeme. Zeisig) zool. Zeugniss) svjedodžba. vremenski tjesnac. padanje cijene (nekoj robi) . "ober" call-girl čit. potvrda cajtlupa (njem.

Techniker tehničar) zubni tehničar. Zanke) krpa. (obično u mn. kantando (tal. tj. tj.: canšteheri) tanke (ženske) noge cantabile čit. izvodeći tako kao da se pjeva cantante čit. rekreacijski tereni i si.) trg. mjenični račun cambio di polizza čit. Pulver prah) prašak za čišćenje i raskuživanje zubi canštajn (njem. pjevajući cantando čit. sriješ canšteher (njem.) dvorac u sjev. kambio di ritorno (tal. Zahnstocher) čačkalica. kaprićeto (tal. predavaonice. otuda: ići u Canossu poniziti se pred pred nekim kome si se dotle suprotstavljao canpulfer (njem.) trg. Zahn zub. kambio seko (tal. Stein kamen) zubni kamenac. smanjivanje ili gubljenje prava.) glaz. planinarski štap sa sjekiricom capiner tovarač. e. Kampus Marcijus (lat. cunja.. zappa motika) trnokop. "svijetla komora". kratka fantazija .) fiz.) engleska slastičarnica Canossa čit. koji su u svojim nastojanjima da ožive starogrčku tragediju stvorili novi glazbeno-scenski oblik — operu campo santo čit. pri čemu se služi capinom.) Martovo polje (tj. njemački car Henrik IV. vojno vježbalište u starih Rimljana.) glaz.) trg. kamera klara (lat.) canjak (srednjonjem. instrument za precrtavanje i neosvijetljenih predmeta camera dei commercio kamera dei komerćo (tal. knjižnice. kapitis deminucio (lat. instrument u kojem se svjetlosne zrake od predmeta odbijaju pomoću prizme i oblikuju lik na papiru koji se nalazi dolje u instrumentu. pokorio papi Grguru VII..) trgovačka komora camera lucida čit. mala.) trg. kamerata fiorentina (tal. kantante (tal. kamera lucida (lat.) Pjesma nad pjesmama židovskog kralja Salomona. te se taj lik može nacrtati olovkom Camerata fiorentina čit. budak. bojište. Italiji u kojem se 1077. "jasna komora".) glaz. Kanosa (tal. kantabile (tal. dronjak. st. kambio konto (tal. izvodeći tako kao da se pjeva cantehniker (njem. izvukavši od toga poniženja politič- 214 capriccetto ke koristi. kosturnica. Zahn zub.) glaz. "suha". mjenično pismo cambio di ritorno čit. bojno polje candy-store čit. pjevajući. danas: ratište. nalaze na jednom prostoru Campus Martius čit. kampo santo (tal.cambio conto cambio conto čit. Zahn zub. za pjevanje. groblje. trulja capin (tal.) fiz. vlastita mjenica camera clara čit. tralja. kambio di polica (tal.) "sveto polje". osobito: groblje okruženo otvorenim arkadama campus čit. kantante (tal. polje boga rata Marsa). građanska smrt capriccetto čit.) glaz. pren. isto i capinaš capitis deminutio čit. pjevajući.) družina firentinskih znanstvenika i umjetnika u 16. rita. kandi-stor (engl. tj. 970—930 pr. radnik šumarske struke koji vrši tovarenje tehničkih sortimenata.) američki tip sveučilišta ili koledža. povratna mjenica cambio secco čit. zubotehničar. privlačenje i smještanje balvana na pogodno mjesto za utovar. što se može pjevati. zubarski suradnik koji prema uputama liječnika zubara vrši sve tehničke poslove oko nadomještani a zubi Canticum canticorum čit. pjevajući cantante čit. kampus (lat. gdje se sve zgrade. osobito građanskih prava. Kantikum kantikorum (lat. n.) prav.

prema volji caprum expiatorum čit. vješto zadobivanje naklonosti. kast stil (engl. jeziku (genitiv. ćudljivo.) pren. predmet kaznene parnice . Kartezijus (lat. predstavljaju izvor za poznavanje srednjovjekovnog života i načina mišljenja.) glaz. ulagujući se carezzevole čit. razlog zbog kojega se objavljuje ili vodi rat casus foederis čit.) glaz.) prav.). karpalija (lat. slučaj u kojem postoji krivnja i oštećene osobe casus obliquus čit. per kazum oblikvum (lat.) prav.) "iskoristi dan.capriccio capriccio čit. med.) prav. poglavito kraće šaljivo glazbeno djelo. potpuno slobodne ruke. tj. kosti zapešća. neograničena punomoć. kazneni predmet. kazus beli (lat.) kratica Cooperative form American Remittances to Everywhere (ili: to Europe) — udruženje od 25 američkih dobrotvornih organizacija koje je nakon Drugoga svjetskog rata pomagalo obnovu ratom opustošene Europe i drugih krajeva carezzando čit. naziv za poeziju srednjovjekovnih putujućih klerika (vaganata). laskavo carizam carski apsolutizam. carpalia čit. kastitis violata (lat. kosim putem. građanski spor.) ćudljivo. u početku govora. u obliku sonate. carta bianca Cartesius čit.) glaz. zaobilazno casus rectus čit. kaprićozo (tal.) retorička fraza kojom govornik. ker (engl. karpalistika 215 causa criminalis carpe diem čit. a kaprićo (tal. lov na milost CARE čit. neograničeno povjerenje. karecevole (tal.) glaz. per casum obliquum čit. kad treba ispuniti obveze savezništva casus mixtus čit. kompozitor Carl Orff početkom našeg stoljeća Carolina Urbarialis Regulatio čit. neke je od njih uglazbio njem. dativ. neograničena vlast careva Carmina Burana čit. potpuna sloboda carte blanche čit. tj. kart blanš (fr. priglbok captatio benevolentiae čit. predmet građanske parnice causa criminalis čit. "jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta". bijeli papir". kosi. kaprićo (tal. laskajući.) "čisti.) gram. karpe diem (lat. kaprum ekspijatorum (lat. keč causa civilis čit. karecando (tal. mješovit slučaj.) pomirbeno janje.) mn.) lijevani čelik castitas violata čit. kauza kriminalis (lat. slučaj kad jedan savez stupa na snagu. kazus oblikvus (lat. v. zavisni padež u lat. 1737. v. ugrabi dan".) prav. g.) latinizirano ime francuskog filozofa Des Cartesa (Descartesa) čast steel čit.) prav. usp. keč-es-keč-ken (engl. kaptacio benevolencije (lat. kauza civilis (lat. koristi se vremenom! carta bianca čit. po volji capriccioso čit. povrijeđeno dj e vičan stvo casus belli čit. Karolina urbarijalis regulacio (lat. kazus mikstus (lat. kazus federis (lat. moli slušatelje za blagonaklonost. nezavisni padež (nominativ i vokativ) catch-as-catch-can čit.) "uhvati kako možeš" — hrvanje slobodnim stilom. usp. a capriccio čit. žrtva za tuđe grijehe. neobično umjetničko.) povod ratu.) gram. Karmina Burana (lat. uzrok ratu. kazus rektus (lat. povrijeđena nevinost. tj. karta bjanka (tal.) uredbe o agrarnim odnosima u Slavoniji koje je izdao car Karlo III. carta bianca "bijeli papir") pren. akuzativ i ablativ).

) uzrok bez kojega se nešto ne bi uopće ni dogodilo. bilješka koja se stavlja na bolesničke liste radnika i označuje stopostotnu nesposobnost za rad. caveat) "neka se čuva. trošak. siše krv domaćih životinja i čovjeka. cauza finalis) causa finalis čit. st. trg. kure kauza (lat.. opomena. centum per centum (lat. Zeche) 1. svećenik koji obavlja bogoslužje celebrirati (lat. svečano obavljati celebritet (lat. tako se zvala i jedna mlada rimska patricij ka iz 3. komadić papira. kedros) ukrasno drvo iz porodice četinjača cedent (lat. zecchino prema Zecca — kovnica u Veneciji) dukat. celebrans) kat. koja je primila kršćanstvo i postala mučenica. tj. sam sebi uzrok.(grč. listić. nota cefal. kauza finalis (lat. caelator) umjetnik koji radi dlijetom. po njoj je nazvan i cecilijanski pokret. osnovni uzrok causa sui čit. kaveat (lat. tj. račun za jelo i piće u kavani. cedere) prav.) sto posto. na čovjeka prenosi opasnu bolest spavanja cecidije (lat.) čuvaj se! čit. neka se pripazi". za lat. kave (lat. kauza eficijens (lat. izrađivač reljefa celatura (lat. abnormalne tvorevine na biljkama koje izazivaju biljni (fitocedicije) ili životinjski (zoo-cecidije) nametnici Cecilija (prema Caecilius — ime jednoga starorimskog plemena) žensko ime. proslavljati. isto što i niobij) c/c krat. odustati od čega. cavere. glasovitost.). Katolička je crkva smatra zaštitnicom glazbe. 2. cedens) prav. slijepo crijevo celator (lat. cecidi ubijam. list papira. apsolutan cave! čit. zembilj cekin (tal. caelatura) vještina izrađivanja polureljefa. caedo. kefale) v. osobito u kovini celebracija (lat. radi njegovanja. staleška (profesionalna) organizacija obrtnika jedne struke ceker (njem. privremena priznanica. tj. onaj koji nešto ustupa nekom cedirati (lat. priznati kome prednost cedrat (tal. koja je začeta u svrhu obnove katoličke crkvene glazbe u duhu gregorijanskog pjevanja i klasične vokalne polifonije 216 celebritet cedar (grč. scheda vrpca. pod kefalCefej (latinizirano od grč. struja u posljednjoj trećini 19. rod muha iz tropske Afrike. schedula listić papira) 1. slavno ime. kauza sui (lat. caecum) anat. ziehen vući) košara s ručkom ceker (njem. celebritas) slava. daje pravo na poštedu od rada za određeno vrijeme Ce kem.causa efficiens causa efficiens čit.) krajnji cilj causa sine qua non čit. st. kauza sine kva non (lat. Zoger od ziehen vući) torba s ručkom (za nošenje živežnih namirnica). usp. proslava. glavni. ustupiti. razbijam) mn. caecus slep. znamenita osoba V . polureljef. Kefeus) zviježđe na sjevernom nebu. dem. bezuzročan. ustupitelj.) uzrok koji prethodi djelu. zlatnik cekum (lat. proslaviti. a po nekima i za curae causa čit. cedrato) vrsta krupnih i sočnih limuna čija se kora ukuhava sa šećerom (kao poslastica) cedulja (lat. tj. prav. bot. svetkovina celebrant (lat. element kolumbij (columbium. sudski prigovor Cb znak za kem. 2. ustupati. celebrare) svetkovati. stvarni uzrok (supr. celebratio) proslavljanje. cefeide zvijezde promjenjiva sjaja po kojima se određuju udaljenosti u svemiru ceh (njem. kratica za cerij ce-ce muha zool.) fil.

grč. g. nije zapaljiva kao celuloid. selinum. blagovaonica u katoličkim samostanima. bezoblična amorfna bijela masa. selinon) bot. 2. caelare) raditi (ili: izvoditi) u reljefu. tanka. biljarskih kugli. učvršćivanje cementom. od bakra i cinka mesing itd. Coelenterata) mn. umjesto lako zapaljivog celuloida.). redovnik. posebna vrsta vapnenog praha koji se.). cella ćelija) 1. coelestis nebeski) min. tj. Posljednja večera. prostor između crijeva i stijenki tijela. smjer opće patologije prema kojem cjelokupna životna djelatnost i zdravog i bolesnog tijela proizlazi iz stanica celuloid (lat. caementum) učvrstiti cementom. Zellstoff) staničevinska vata. 1074. algos bol) med. koilia trbuh. bez mirisa i okusa. celularan celvole (njem. osobito metalnom celit (lat. prozirna. cellula stanica) kem. pravi se od celulozina acetata. rožnata. prozirna. 2. coenaculum) 1. savitljiva i ne propušta vodu. najčešće modar mineral staklastosedefasta sjaja. poznata vrtna biljka čiji se korijen upotrebljava kao začin celeritet (lat. izrada u cementu cementirati (lat. fanos svijetao. sastoji od klornog srebra i srebra salitrene kiseline ćelom (grč. gipka i teško zapaljiva acetilna celuloza (služi. za zamatanje živežnih namirnica i u grafičkoj industriji celoidin papir fotogr. monah celofan (lat. anat. vrlo dobro upija tekućinu te služi za brisanje raznih izlučevina 217 cenakul celularan (lat. cellularis) koji se sastoji od celula (stanica). koja tvori čvrste sastojke biljaka. glasovita slika Leonarda da Vincija (tal. cella ćelija) kem. mješinci. zool. u obliku listova. upotrebljava se osobito u proizvodnji šećera celialgija (grč. koilos šupalj) tjelesna šupljina. eidos oblik) umjetna plastična masa koja se trljanjem i prešanjem dobiva od kamfora i piroksilina. stvrdne kao kamen. celuloza (lat. 2. slika "Posljednja večera". grč. cella ćelija. Celzijus švedski fizičar i astronom (Celsius. coelibatus) bezbračnost rimokat. il cenacolo) .). caementum) 1. Zellwolle) drvena umjetna vuna Celzije. metalurgijski postupak pri kojem se jedan metal (kovina) pokriva određenom supstancom u prašku koja treba putem zagrijavanja ući u taj metal (tako se od željeza i ugljičnog praha zagrijavanjem dobiva čelik. celeritas) brzina celestin (lat. raznobojan. teško prozirna. celomati mn. dupljaši celer (fr.) celirati (lat. stanovnik ćelije.celenterati celenterati (lat. vrlo elastična i lako zapaljiva. lat. a zamjenjuje i staklo. masa slična celuloidu. 18. koji je izumio toplomjer podijeljen na 100 stupnjeva iznad i ispod ništice cement (lat. svećenstva (ozakonio papa Grgur VII. trbušna bol celibat (lat. proziran) umjetna plastična masa. kad se navlaži. a upotrebljava. papir za kopiranje čija se površina. pozubica (sloj koštanog tkiva na zubnom korijenu) cementiranje (lat. učiniti nešto solidno cenakul (lat. celeri. caementum) 1. stanični celularna patologija med. cellulosus) v. služi za izradu češljeva. grč. važna sirovina u proizvodnji papira celulozan (lat. životinje u kojih je razvijen ćelom ili postoje njegovi tragovi celon (lat. za filmove. pren. zbog čega se upotrebljava za filmove celštof (njem. 3. fotografskog pribora itd. osjetljiva na svjetlost. dobiva se od celuloze. st. kaučuk i si. cellula stanica. 2.

usredotočivanje. glavni grad. bitni. centum sto) jedinica za mjerenje težine od 100 funti = 50 kg. centrigramme) = 1/100 grama centigram (lat. koji se nalazi u središtu ili mu pripada. (drugi) doručak. iz jednog centra (centralizam). središnjica centralan (lat. centralis središnji) 1. nagomilati u jednu točku . centrala). glavni. centralis) pristaša (ili: pobornik) centralizacije centralizacija (lat. decentralizacija i federalizam centralizam (lat. dužina između središta dvaju krugova. centum sto. grč. centesimalis) podijeljen na sto jednakih dijelova. ruža s mnogo latica. telegrafska. sustav vladavine pri kojem sve državne funkcije dolaze s jednog mjesta. cb centifolija (lat. koji djeluje u smjeru središta. metron mjera. stogodišnjak centesimo čit. krat. banke. gradus stupanj) stupanj Celzijevog toplomjera (koji je podijeljen na sto stupnjeva — °C) centigradan (lat. centenarius) 2. centralis) usredotočiti. vodovodna. za Centralni pakt (punim imenom Central Treaty Organization) — vojni pakt sklopljen 1959. gradus stupanj) podijeljen na sto stupnjeva centigram (fr. centum sto. grč. ime najmanje novčane jedinice: u Nizozemskoj 1/100 guldena. stogodišnjica centenar (lat. ćentezimo (tal. centezimalna vaga vaga kod koje se teret drži u ravnoteži sa sto puta manjim utegom centibar stoti dio bara. 3. centum sto. supr. usredotočenost. skupiti u jedno. sa sto nogu centner (lat. kenobij cenobit v. grč. matični. Jause južina) obrok oko 10 sati prije podne. centrum središte. prijestolnica. središte vrhovne vlasti ili uprave (neke ustanove. Kentaur centenar (lat. proslava stogodišnjeg postojanja. gramma) stoti dio grama centilitar (fr. centimetre) = 1/100 metra 218 centralizirati centimetar (lat. centenarius) uteg od 50 kg Cento krat. 2. centralis središnji) 1. stolisnik centigrad (lat. između Turske. centenarium) 1. v. mjesto gdje su smješteni glavni uređaji neke veće tehničke ustanove (električna. Centifolia rosa) bot. haljina od sto krpa) pjesma sastavljena od stihova. Centaurus) mit. čovjek od sto godina. folium list biljke) vrsta ruže s vrlo mnogo latica. cento "stokrpa". usredotočenje. 2. Pakistana i Velike Britanije centon (lat. Irana. stolisnik centifolija (lat. matica.). mjerilo) stoti dio metra centipedan (lat. pes gen. izričaja različitih pjesnika (uobičajena literarna vrsta u predbarokno doba) centrala (lat. geom. srednji. pren. kenobit cent (lat. centum sto. centum sto. stoljeće. centralis) v. centilitre) = 1/100 litre centilitar (lat. središnjica. metrička centa = 100 kg Centaur (lat. polustihova odn. telefonska. centum sto. pedis noga) zool.) talijanski bakreni novac = 1/100 lire centezimalan (lat. zehn deset. centralis) središnji. koji je u vezi sa središtem.cenerjauzn cenerjauzn (njem. stoti dio. u SAD-u 1/100 dolara. litra) stoti dio litre centimetar (fr. razdoblje od sto godina. stoti. centum sto. skupni centralist (lat. stonožan. elektronska itd. poduzeća i dr. gablec cenobij v. 3. pravac koji spaja središte dvaju krugova. centralizacija centralizirati (lat.

glavni životni organi (srce. dovesti u središte. grč. sila koja je stalno usmjerena središtu gibanja. tjelešce. centrifugalan centrirati (lat. sila koja teži udaljiti tijelo od središta njegove kružne putanje centrifugalni stroj fiz. perspektivna projekcija centralna sila fiz.) Za sto godina odgovarat ćete Bogu i meni — zna- . elipsa centralno grijanje zagrijavanje prostorija toplom vodom ili parom koja dolazi iz jednog kotla. ali je suprotnog smjera.centralna pozicija centralna pozicija voj. pomoću cijevi provedenih kroz prostorije koje treba zagrijavati centre-forwards čit. kugli) točka koja je od svih točaka obujma ili površine podjednako udaljena.. centrum središte. centralan centrifuga v. onaj koji je sa strategijskog stajališta najvažniji centralna projekcija v. Zemljine kore) centrosom (lat. supr. sila koja. glavni dio fronte (za razliku od "krila"). petere težiti čemu) koji teži prema središtu. 2. centrum centrobarika (lat. voj. centrum središte. šećera. centrum) 1. postavljenog na najnižem mjestu zgrade (obično u podrumu). lat. sklonost kompromisima.) težište centum (lat. centrum središte. sfaira kugla) geol. gibanje Zemlje oko Sunca. pluća. centrum središte) v. dobaciti loptu igraču centra centrizam (lat. jednake je veličine kao i centripetalna sila. Mjeseca oko Zemlje itd. za cijeđenje meda iz saća i dr. 2. budući da se kod njega. znanost o težištu (teži) centrosfera (lat. grč. centrifugalna sila sila koja se javlja kao reakcija centripetalnoj sili.) šport. zamašajni stroj (upotrebljava se za sušenje rublja. odvajaju tekućine od čvrstih tijela. grč. usp. kod banaka i industrijskih poduzeća s više podružnica: glavna uprava. gibanje koje se vrši oko središta gibanja pod djelovanjem sile koja je usmjerena prema tome središtu gibanja (ne središtu krivulje!). centrifugalni stroj centrifugalan (lat. soma tijelo) bot. centrum središte. oportunizmu. glavni položaj. odrediti središte. "desnice" i "ljevice". centripetalna sila fiz. matica centralni organi zool. fugere bježati od) koji teži udaljavanju od središta. baros težina) fiz. između tzv. centrum središte) 1. u parlamentarnom životu: stranka koja čini sredinu između ekstremnih stranaka i u dvorani parlamenta sjedi u sredini. povučen centrum (grč. centrum središte.) stotina Centum revolutis annis Deo respondebitis et mihi (lat. u nogometu: vođa navale centričan (lat. vertere okrenuti) okrenut (duševno) sam prema sebi. ili tekućine različitih specifičnih težina jedne od drugih) centripetalan (lat. 3. utvrditi središnju osovinu. geom. svima zajednička uprava. geom. šport. kod centralnog gibanja. stanični centar (u blizini stanične jezgre) centrovertiran (lat. 219 Centum revolutis. centralna jezgra Zemljine kugle (za razliku od litosfere. želudac) centralno gibanje fiz. u geometrijskom liku (krugu.. po prvom Keplerovom zakonu. održava tijelo koje se giba na njegovoj putanji centralna uprava u saveznim državama ili pokrajinama: najviša. centrum središte) "srednja linija". centrum gravitatis (lat. centrum središte. npr. sentr-fovedz (engl. kentron. vune. zbog centrifugalne sile. vrši se po putanji koja je.

220 cerebralan filmova i dr. 4. centvejt (engl. izvršiti cenzuru cenzus (lat. census) v. jedan od 193 dijela na koje je Servije Tulije podijelio rimske građane (otuda "centurijske skupštine") centurion (lat. obuhvaća mozak i živce koji iz njega iz- . časopise. ceratio) premazivanje voskom nekog tijela da bi se sačuvalo od djelovanja zraka. strog sudac. tj. centum sto) ustostručiti. Cerealia) mn. g. ispitna ocjena (đačka) cenzurirati (lat. grofu Ferdinandu Zeppelinu (1838—1917) ceptar (grč. državna ustanova koja obavlja ovaj posao. cera vosak) farm. porezni obveznik. osoba koja pregledava privatnu poštu (za vrijeme rata) i kontrolira knjige. ocjena) procjenjivanje imanja. punjen plinovima lakšim od zraka. žito: kod Rimljana: svetkovine u čast Cerere (9. 2. 2. porezni obveznik cenzor (lat. časopisa. kritičko ispitivanje. cera vosak) voštano platno. vršiti. ocijeniti) službeno pregledati spise određene za tiskanje. postostručiti centurija (lat.) centuplirati (lat. nazvan po pronalazaču. popis stanovništva. pregledavanje. centuria) kod Rimljana: četa od 100. voštana mast cerazin (lat. oboljela životinja stalno se vrti u krugu. žitni. taljenjem) cerada (lat. Cerealis) koji se tiče Cerere. visoki rim. zemaljski plodovi. u zemljama bez općeg prava glasa: najmanja svota poreza koju mora plaćati jedan stanovnik da bi imao pravo glasa i politička prava cepelin (njem. Zeppelin) veliki motorni zračni brod krutog sustava (dirižabl).centuplirati menita rečenica češkog vjerskog reformatora Jana Husa pred svoju mučeničku smrt (spalile su ga crkvene vlasti 1415. centurio) zapovjednik centurije.8 kg cenuroza (lat.) zool. cerebralni sistem dio živčanog sustava. censitus) poreznik. kaz. ocjenjivanje. cerebralna afekcija bolest mozga. kasnije 60 vojnika. kazališnih djela. census popis imovine) u feudalizmu: slobodnjak koji je imao određene kmetske obveze prema vlastelinu. zemaljskih plodova. "činženjak" cenzura (lat. pretvaranje u masu sličnu vosku (otapanjem. 3. davao državne prihode pod zakup i pregovarao s poduzetnicima javnih građevina. Taenia coenurus vrsta trakavice) vrtičavost. cerebrum mozak) moždani. nepromočivo platno (za pokrivanje vozila i izradu nepromočivog odijela) cerat (lat. = 50. do 18. mali mozak (ispod i iza velikog) cerebralan (lat. cerasus trešnja) kem. djela i filmove. kritičar. censere procijeniti. tvar koja se dobiva od smole trešnje (drveta) Cerber (grč. censor) 1.) mjera za težinu u Velikoj Britaniji. pisanje tiska. census procjena. v. žitarica. cera) ceracija (lat. kronična bolest na mozgu preživača (osobito ovaca). kapetan centweight čit. krušni cerebellum (lat. 3. koji se tiče mozga. porez. Kerberos) mit. skeptar cera (lat. travnja) cerealni (lat.). uzročnik oboljenja je ličinka trakavice cenz (lat. cenzus cenzit (lat. služben prethodan pregled stvari za objavljivanje radi odobrenja ili zabrane tiskanja i puštanja u javnost (knjiga. vodio nadzor nad javnim moralom. činovnik koji je vršio procjenu imanja. Kerber cerealije (lat. censura) 1. skeptron) v. kazališna i filmska djela prije nego što će ih odobriti ili zabraniti cenzualist (lat.

) zool. ceres-mast biljna mast koja se dobiva iz kokosova oraha cerezin (lat. grč. ceremonie) 1. nazvan po božici Cereri cerin (lat. fosforasta vrsta masti u mozgu cerebrospinalan (lat. upala mozga praćena bjesnilom cerebrum (lat. caerimonialis. 2. manteia predskazivanje. opkoliti. element iz skupine rijetkih ruda. s puno formalnosti ceremonijar (lat. ceribaša (tur. cera vosak. cercariae) mn. koji odgovara propisanim običajima (ceremonijalu). trupu itd. kerografija ceromantija (lat. spina hrptenjača) anat. dokazivanje certifikat (lat. g. repati mladi stadiji metilja cerkopitek (grč. znak Ce. grafia) v. certificatio) potvrđivanje. cera vosak) bijeli ili žućkasti umjetni vosak. fr. sa sigurnošću. sa sigurnošću.) cerografija (lat.) ceremonijalan (lat. zamorac. caerimoniale) skup običaja kojih se treba pridržavati u raznim svečanim prilikama. keroplastika cerozin (lat. asteroid otkriven 1801. kerkos rep. rimska božica poljodjelstva i plodova zemlje (kod Grka: Demetra). svećenik koji vodi svečane obrede. red. proricanje) proricanje. fr. gatanje u vosak ceromel (lat. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca leđne moždine eerebrin (lat. glavni sastojak pčelinjeg voska cerkarije (grč. cerebrum mozak. upotrebljava se za izradu raznih vrsta kresiva i kremena. cerebrum mozak) med. mit. caerimoniarius) kat. Ceres) 1. crtam. svečanost. cera vosak. veliki mozak ceremonija (lat. kerkos rep. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca hrptene moždine cerebroza (lat. sličan parafinu. mel med) farm. cera vosak. čeri neredovita vojska. fr. astr. atomska težina 140. slikam. mast od rastopljenog voska i meda ceroplastika (lat. Ceres. simbolična vanjska formalnost (ili simbolični obred) pri bogoslužju ili drugim svečanim činovima. položaj. cera vosak. cerner) voj. certe jamačno. 2. plastike vještina uobličavanja) v. također: ceremonijal-majstor Cerera (lat. grč.eerebrin laze. potvrđivati. cerebrum mozak) zool. 221 certifikat impregniranje tkanina i papira. okružiti (utvrđenje. zool. pretjerana i neprirodna ljubaznost i uglađenost u ophođenju s drugima. broj 58. grafo pišem. cerium) kem. circinare. pristojan. poglavar) ciganski starješina ceribašinica žena ceribašina cerij (lat. koji se odnosi na mozak i hrptenjaču. baša glavar. cera vosak) zelena smola. službeno utvrđen raspored neke svečanosti ceremonijal-majstor osoba koja se u određenim svečanim prilikama brine da se propisani običaji strogo vrše (na dvorovima itd. cera vosak) vosku slično gorivo od sivozelenog praha koji se nalazi na kori šećerne trske certificirati (lat. grč. lat. upotrebljava se za izradu svijeća. caerimonia. ovjeravati certifikacija (lat. ovjeriti. premazivanje podova i dr. isprava. pithekos majmun) majmun s repom. certe jamačno. facere učiniti) pisano posvjedočiti.13. psetoliki majmun cernirati (lat. ovjeravanje. ceremonieux) svečan. praćena banalnim formalnostima ceremonijal (lat. potvrditi. mozak. pretjerano ljubazan. svjedodžba . facere učiniti) pisano uvjerenje.

prenošenje nekog prava na drugu osobu cesio bonorum (lat.) isto što i car (u starijem jeziku) cesija (lat. cetaceje (lat. cervix vrat) anat. na kraju krajeva.. ostale stvari. red. cerumen. cfr. apsolutna vojnička vladavina s parlamentarnim formama. -umen nastavak) usna smola (izlučevina lojnih žlijezda u usnom kanalu) ceruminozan (lat. se la ger (fr. Cezar cezaropapizam (lat. ceterum censeo.) mn. ceruminosus) koji sadrži usnu smolu. svi rimski carevi osim Vitelija (od ove riječi nastala je slavenska car i njem. papa) odnos između Crkve i države po kojem je svjetovni vladar istodobno i vrhovni crkveni .) prav. koji treba platiti cetaceae čit. Caesar) ime rimske patricijske obitelji Julija. ustupanje. odustajanje. vrat. ritmički odmor u stihu cf. cessio) prav. element iz skupine alkalnih kovina. cessus) prav. onaj kojem se ustupa neka stvar ili neko pravo c'est la guerre čit. logia.. kasnije su ga uzeli. presjek. vrat maternice... cervicis vrat) anat. Caesar) demokratskoautokratski sustav vladavine kakav je uveo Cezar. znak Cs cezura (lat. tako ti je to u ratu cestode (lat.. upala maternice. engl. kratica za confer čit. čejn (engl. cervix gen.) u tenisu: promjena strana u meču.) usporedi! sravni!. cera vosak. v. šanberten (fr. metritis cervikalan (lat. grlić maternice ces glaz. miješanje svjetovnih vladara u crkvena. itd. kost end freit) ugovor o prekomorskoj trgovini po kojem su troškovi utovara i prijevoza uračunani u cijenu robe CH kratica za Confederatio Helvetica čit.) to ti je rat. Carthaginem esse delendam "uostalom mislim da Kartagu treba razoriti") poznate riječi kojima je rimski državnik Katon Stariji završavao svaki svoj govor u senatu. ustupanje dobara (imanja) vjerovnicima cesionar (lat.cerulin cerulin (lat. cestodes) mn. atomska težina 132. trakavice cesus (lat. tj. konfer (lat. = 20. cervicis vrat) med. caesius sivoplav) kem. cetus kit. Caesar. cervix gen. Švicarska (na automobilskim oznakama) chain čit. vrši se samo pri neparnom zbroju gemova i . 2. znanost o kitovima Cezar (lat. onda. zool. sličan usnoj smoli cervicitis (lat. cijanoza cerumen (lat. stanka. zool.poglavar. druge stvari. opisivanje kitova.) kitova mast cetera (lat. papocezarija) cezij (lat. čejndž (engl. upotre- 222 change bljavaju se kad se.) zool. cost and feight (čit. coeruleus tamnoplav) plavi karmin ceruloza (lat. tj. ipak vraćamo na nešto što smatramo nužnim i prijeko potrebnim i što nam treba biti stalno pred očima cetologija (lat.17 m chambertin čit. ceteris paribus (lat. vratni. kao titulu. (lat. ceterum censeo. tj. grč. ako je sve ostalo u redu.) i tako dalje.91. usp. 1.) mjera za dužinu u Engleskoj = 66 stopa. kaiser) cezarizam (lat. za pola tona sniženi ton c cesar (lat. nazvano po istoimenom selu u gornjoj Burgundiji change čit. usjek. osobito papinska prava (supr. caesura presijecanje) metr. coeruleus tamnoplav) med. kitovi cetaceum (lat.) mn. onaj na čiji se račun nešto ustupa.) pod inače jednakim okolnostima. Konfederacio Helvetika.) poznato crveno vino. cessionarius) prav. koji se tiče vrata cerviks (lat. broj 55. et cetera (lat.

jestivo. prijestupa. rot crven) crven poput pečene cigle. cichlidae) mn.) zool. ar. kiborion vrč. Sid (šp. nasitno. zamjenik izaslanika u inozemstvu chat noir čit. neke nesreće) Chicco čit. podrijetlom iz tropskih krajeva Afrike i Amerike. cibosus) hranjiv cic (engl. Ziegel cigla. ša noar (fr. -cid završni dio riječi sa značenjem: ubijanje. šarže d'afer (fr. plin bez boje. poznata vrsta parfema. visoka 4. cif = cost trošak. šerše la fam (fr. govornik i pisac (106—43 pr. hrana. kulturo-cid cif (engl. upotrebljava se u kozmetici ciborij (grč. nekog zla. freight vozarina. polako (u zagrebačkom govoru) 223 cijanidi ciconia čit. žućkast cihlide (lat. zapor) v.) poznata talijanska marka različitih proizvoda za dojenčad i malu djecu Cibalae antičko ime današnjih Vinkovaca cibarije (lat. pehar) kod katolika: posuda u kojoj se nalazi posvećena hostija cibozan (lat. za tiskanje Ciceronovih pisama) Ciceron (lat. cigarro) umotani duhanski listovi (za pušenje) cigareta (fr. knez) španjolski narodni junak. sid gospodar. isticao se u borbi protiv španjolskih Maura.-ar. potajnog pokretača nečega. prijevoz) trg. st.charge d'affaires charge d'affaires čit. cigarette) u tanki papir uvijen sitno izrezani duhan cigla (njem. osobito s kovinama . malo krupnija od garmonda. kao skrivenog. cifr) brojka. cijanidi (grč. njegova djela još i danas žive u narodnim pjesmama (zapravo Ruy Rodrigo Diaz de Bivar. occidere ubiti). obroci cibetka (tal. npr. zibetto) mala krvoločna zvjerka slična mački ili kuni.) "crna mačka". sićušne ribe promjenjivih boja iz porodice grgeča.) otpravnik poslova. indijskog podrijetla cicero (lat. znak kojim se piše broj. kem. živio u drugoj polovici XI. s kalijem cijankalij (poznati veoma jak otrov) itd. Cicero) veliki rimski državnik. kratica u međunarodnoj trgovini kojom se označava da prodavač snosi sve troškove (vozarinu. Chat noir naziv jednog umjetničkog kabarea u Parizu (1881—1887) u kojem su prikazivani satirički spektakli cherchez la femme čit. rajsferšlus cifra (ar. slova. insurance osiguranje.) tražite ženu (tj. Verschluss zatvaranje. roda Cid čit. Zitz) pamučno platno sa šarama u boji. kyaneos) mn. mjerenje i osiguranje robe). Cicero) tisk. crvenkast. cikonija (lat. Kiko (tal. zitzeln dojiti. Cid. Ciceronov stil sjajan govornički stil ciceronijanizam težnja da se piše isključivo onim latinskim jezikom kojim je pisao glasoviti rimski govornik i filozof Ciceron ciclvajze (njem. Ziffer brojka. ziehen vući. jednovalentan radikal. pren. njem. chintz. cibaria) mn.). sa željezom berlinsko plavilo. brojni znak cigara (šp. živežne namirnice. kazalo ciferšlus (njem. cibet mast oštra mirisa koju izlučuju cibetkine žlijezde. kastilijanski plemić i vojvoda. osim uvozne carine ciferblat (njem. spojen s vodikom daje veoma otrovnu cijanovodičnu kiselinu. kyaneos tamnoplav) kem. Ziegel) opeka ciglrot (njem. geno-cid. oštra mirisa i jako otrovan. ubojstvo (lat. ukrcavanje. e. često se drže u akvarijima cijan (grč. insekti-cid. Blatt list) brojčanik na satu.511 mm (nazvana po tome što su prvi put upotrijebljena 1467. n. odličan govornik. spojevi cijana. Weise način) malo-pomalo.

često žestoka u žarkom i umjerenom pojasu. izgled. klobučac. kem. npr. kyanos. sonata itd. vršiti dezinsekciju ciklonom. cvrčak cikatrizirati (lat.1%) cijanometar (grč. bicycle. menegled. orao) krug sa slikama različitih predjela neke zemlje . vrtložim. ciklici ciklitis (grč. kyklos krug. cicada) zool. gorska ljubica (cvjetovi vrlo ugodno mirišu. simfonija. orama pogled. krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se kotrlja na pravcu. kao takvi. koji se pravilno ponavlja. kyklos krug) mn. osobito u predjelu trepavica ciklobal (engl. nosos bolest) bolesne pojave u vezi s ciklonima Ciklop (grč. v. predstavljaju određeno jedinstvo ciklični (grč. eidos oblik) mat. slika) postupak u fotografskom kopiranju pri kojem svjetlošću dodirnuta mjesta na papiru poplave cijanoza (grč.-fr. kyanos. osobito u vezi s vjetrovima ciklonoza (grč. Kyklops) mit. ciklični pjesnici v. kykloo okrećem u krug) 1. cicatrix ožiljak) med. kyanos tamnoplav mineral) med. kyklos krug. mješavina cijanovodične kiseline i klora. razrokosti ciklograf (grč. uništavati gamad ciklonom. kad se veže s kotačem vozila koje je u pokretu. s obilnim padalinama i obično u promjeru od 50 do 1500 km. miholjica. pathos trpljenje. mjerenje kruga. kyklos krug. naprava koja. sredstvo za uništavanje gamadi ciklonet (fr. piste) utrkivačka staza za bicikliste ciklorama (grč. zickzack) linija (ili: crta) izlomljena u kratkim i oštrim zavojima ciklama (lat. Kiklop ciklopija (grč. metron mjera) biciklistički putomjer ciklometrija (grč. vrtložim. modra bolest. bilježim) teh. foreo nosim) vrsta zrikavosti. ciklonopatija (grč. ciklon 3. nevolja) osjetljivost čovjeka na vremenske promjene. metria mjerenje) geom. ciklične forme glaz. kyklops) med. oblici koji se sastoje od više stavaka koji su rađeni po utvrđenim pravilima. zaliječiti se (rana) cikcak (njem. njem. pathos bolest) med. kyanos tamnoplav. grčki epski pjesnici nakon Homera koji su. teh. cyclamen) biljka križalina. uzgaja se i kao lončanica) ciklici (grč. v. 2. v. opjevali grčko herojsko razdoblje (junake i bogove) i koji. kijanometar cijanopatija (grč. oluja u kovitlac. modra boja kože zbog nedostatka kisika u krvi cikada (lat. 3. vihor.-fr. zarasti. kykloo savijam.. upala očnih vjeda. koji se vraća u krug. tj. grafo pišem. mjerilo) v. kyklos krug. naprava za suho pročišćavanje zraka i plinova od prašine. bicycle. kyaneos tamnoplav) kemijski postupak izdvajanja zlata iz zlatonosnih ruda pomoću jako razblažene otopine natrij-cijanida (0. kotač. kyklos krug. cijanoza cijanotipija (grč. Bali lopta) igra slična nogometu ili rukometu (protivnici vozeći se na biciklima nastoje ugurati loptu u protivnički gol 224 ciklorama cikloforija (grč. kykloo savijam. uglavnom. cyclonette) automobil na tri kotača ciklonizirati kem. oluja ili sustav vjetrova.cijanidizacija cijanidizacija (grč. kyklos krug) grč. kyklos krug. jednookost ciklopista (engl. metron mjera. meteor. automatski ucrtava na papiru trasu prijeđenog puta cikloida (grč. fr. kyklos krug. svi uzorci (formule) koji prikazuju odnose kružnih lukova prema ravnim linijama koje im pripadaju ciklona (grč. točkarica ciklometar (grč. kyklos krug) kružni. typos otisak.

duša) med. bot. dva "cimerhera" jedan prema drugome. meta cilj (njem. predavanja. Herr gospodar) podstanar. zool. skopeo promatram) naprava za obilježavanje željezničkih zavoja ciklostil (grč. težnja. 5. vodopija. mjesto do kojega se utrkuje. okružnica i dr. lat. drvodjelja cimet (grč. niz spisa. cilia) mn. prah ove biljke (kao dodatak ili nadomjestak kavi) cilijaran (lat.cikloskop cikloskop (grč. v. kyklos krug. Zimmer soba. neutrone. Farbe boja) bljedilo lica karakteristično za osobe koje mnogo borave u zatvorenim prostorima cimerher (njem. valjkast 225 cina cilindrokoničan (grč. Ziel cilj. skisnuće cina (lat. cimaza (grč. pisaljka) stroj za umnožavanje dopisa. stanjima razdraženosti i duboke potištenosti ciklotron (grč. vreti) ferment kvasnih gljivica koje uzrokuju alkoholno vrenje cimbal (grč. kinnamonon) fini začin od korice cimetovca. krug. tal. liše u luka. cimelia) mn. kyk!os krug. stoma usta) zool. staklo (na svjetiljkama). 2. alfa-čestice) koje vrše kemijske transmutacije (pretvaranje jednog kemijskog elementa u drugi) i razbijaju atomske jezgre cikloturizam turizam na biciklima ciklus (grč.) uže. koji ima trepavice. cimet cimotičan (zyme kvas) koji izaziva vrenje. razdoblje. dlake kod praživotinja koje im služe kao organi za kretanje. želja koju čovjek hoće postići. valjkast zapinjač (u satu). npr. instrument u obliku trapeza sa žicama u koje se udara drvenim batićima cimelije (lat. nakana. valjak. jačim ili slabijim. cicoria) bot. elektron = elektron) fiz. kinnamonon) bot. bundeve i si. dio parnog stroja cilindričan (grč. skupocjenosti. nišan. vriježe. kymbalon) glaz. soba. 4. kyklos) 1. kymainein uzbibati se. Artemisia cina) biljka kojoj cvijet sadrži santonin i služi za lijek protiv glistavosti . samac koji stanuje u iznajmljenoj sobi. cichorium. gađati. 3. provjeravati ispravnost (mjera i utega) cimerfarbe (njem. svrha. 1. točka u koju se gada. kyklos krug. ciliaris) trepavični. kylindros valjak. namjera. pjesama i si. ciljati nišaniti. stylos držak. trepavice. nastojati da se nešto postigne cima (tal. kružnouste (ribe. kyklos krug. thymos srce. 1. 2. 3. kichorion. elektromagnetni uređaj koji proizvodi naelektrizirane čestice veoma velike brzine (protone. cimentare) baždariti. zaokružena cjelina. Ziel) meta. koji su u vezi i čine zaokruženu cjelinu. kylindros valjak) u obliku valjka. paklara) ciklotimija (grč. visok paradni muški šešir od crne svile s tvrdim obodom. smjerati. vrsta ludila s izmjeničnim. tropskog drveta čija je kora bogata eteričnim uljem cimetovac (grč. težiti. konop. repe. s trepavicama cilije (lat. konos stožac) valjkasto-stožast cilšajba (njem. kraće: cimer cimerman (njem. Zimmermann) tesar. stari rukopisi neke biblioteke). kyklos krug. Scheibe ploča) nišan. cimerkolega sustanar u zajedničkoj sobi. Zimmer. ciklostome (grč. orguljski registar s usklađenim zvoncima. određen niz godina nakon kojeg se neke pojave ponavljaju istim redom cikorija (grč. duga i okrugla staklena cijev. kylindros) geom. 2. crkveno blago cimentirati (tal. dragocjenosti (npr. pokretne spolne stanice cilindar (grč.

Zink. pepeljuga (biljka krasnica pepeljaste boje. kinnabaris) min. spaljivanje. csengo) zvonce cinkvajs (njem. po sastavu cinkov oksid cinkvajs (njem. kinnabaris) min. v.cinabarit cinabarit (grč. element. cink. redni broj 30. grafo crtam. usp. cinabarit . nepristojan. lov cineracija (lat. zajedljivost. bestidan. cineratio) v. grafo crtam. bezočnost. zanemarivanje vanjske pristojnosti. kynos pas. bilo koji "filmski grad" cinefakcija (lat. jedna od rudača žive. bezobrazluk. s kositrom (bronca) itd. neotrovna cinober (grč. cineris pepeo) bot. plavičastobijela kovina. s posebnim naglašavanjem potrebe za što većom prirodnošću. cinkuš (mađ. načiniti) izgaranje. grč. cinker potkazivač. pren. Zink) min. kymbalon) zvonce koje se vješa stoci o vrat. slikam) urezivanje (nagrizanjem) slika ili slova u cinkove ploče (radi umnožavanja tiskanjem) cinkografirati (njem. bezobrazan. Zink. vrsta glavočika) cingara (grč. žara u kojoj su stari Rimljani držali pepeo spaljenih pokojnika cinerarija (lat. grč. odricanje i preziranje svih kulturnih vrijednosti cink (njem. autarkija i vrlina. kynos pas. facere učiniti. atomska težina 65. "otkucati". kyon gen. bezočan. kod kasnijih cinika ovo se naučavanje izvrgnulo u često bezočno zanemarivanje svih običaja i vrijednosti. cinici 226 cinober cinija (po imenu njem. cinis pepeo. naziv po gimnaziji Kynosarges u kojoj je Antisten poučavao ciničan nepristojan. cinefakcija cinerarij (lat. činečita (tal. anthropos čovjek) med.38. gen. naučavanje cinika. cinis. tako da se izraz cinizam može smatrati tipičnim za oznaku ovakvog ponašanja. urna cinerarij (lat. zinken dojavljivati) dojaviti vlastima. usp. s bakrom (mesing). citta grad) velika uređenja za produkciju filmova nedaleko od Rima. ZinkvveiB) bijela slikarska boja. cingaresca) ciganska pjesma cingulum (lat. Zinksalbe) bijela mast koja se upotrebljava za liječenje lakših ozljeda kože cinkove legure slitine cinka s drugim kovinama. pren. cinerarium) posuda u kojoj se čuva pepeo mrtvaca. kyon gen. pretvaranje u pepeo cinegetika (grč. slikam) onaj koji urezuje slike ili slova u cinkove ploče (radi tiskanja) cinkografija (njem. bezočan čovjek. cinis. Zink. zagriženost. ludilo u kojem čovjek umišlja da je pas Cinecitta čit. iatreia liječenje) umijeće liječenja pasa. cineris pepeo) urna. cinici cinizam fil. grafo) raditi pomoću cinkografije cinkova mast (njem. weiss bijel) bijela slikarska boja. "tužibaba" cinkograf (njem. mjedenica cingareska (tal. pristaše Sokratovog učenika Antistena koji su naučavali da su najveća dobra u životu nepostojanje želja. kynegetike) vještina lovljenja pomoću pasa. kvnegetikos lovački. s bakrom i niklom (novo srebro). botaničara Gottfrieda Zinna) vrtna biljka iz porodice glavočika cinijatrija (grč. cinčano bjelilo. grč. umjetni bijeli slikarski pigment. cine kino. doušnik. cingulum) pojas uz svećeničku odjeću cinici fil. denuncirati. npr. vrlo lijepe crvene boje cinantropija (grč. gen. pseće liječništvo cinik čovjek potpuno i podjednako ravnodušan prema dobru i prema zlu. znak Zn cinkati (iz njem. živin sulfid. optužiti. bestidnost.

ribe nizinskih voda (šaran. nalazi se u mineralu cirkonu (po čemu je i dobio ime). optjecanje. filos ljubitelj) ljubitelj pasa cinografija (grč. krug. cephalus) zool. kyon pas. circinus šestar) med. kyon gen. (kao zamjena gotovog novca za neko vrijeme i bez sigurne podloge koja bi jamčila njihovu isplatu) . kružnica. pren. rijetka kovina. šestar (sprava za opisivanje kruga. manji optjecaj krvi (kroz pluća) circulus vitiosus čit. morska riba. zijjon) najviši jugozapadni brijeg Jeruzalema s "Davidovim gradom" i Salomonovim hramom. mn. cirkulus minor (lat. mjerenje udaljenosti itd.) min. rasprostiranje. element. osip.). područje. borbe sa životinjama. grafo opisujem) opisivanje pasa cinolisa (grč. žute ili crvenkastosmeđe boje cirkonij (perz. mjenice. kefale glava.) cirkulacijski organi anat. redni broj 40. zijjon) židovski pokret kojem je svrha stvaranje slobodne i samostalne židovske države u Palestini. kyon pas. fin. krvne žile. krug. orexis težnja. poljska kečka (bolest u krajevima oko Visle) circenzijske igre (lat.cinofil cinofil (grč. 3. circenses) cirkuske igre kod Rimljana: gladijatorske borbe.).) fiziol. a on više ne traži (u doba propasti) circinus (lat. lišaj oko pojasa circulus maior čit. trg.) pristaša (ili: pobornik) cionizma cionistički pokret v. circator) onaj koji obilazi i nadzire katoličke samostane cirkl (lat. na mlijeku). tj. pseće bjesnilo cinologija (grč. reorganizaciju ovoga pokreta izveo je 1897. grč.) opna. oko cirkator (lat. karaš.) fizol. lyssa bjesnilo) med. circolo područje) negdašnji naziv (u Dalmaciji) za krug. 2. Crkva i njezini vjernici. Sion cionist (hebr.) kem.22. 3. cirkulus viciozus (lat. usklik rimskog naroda da mu se dade hrana i cir- 227 cirkulacijski papiri kuske igre. kotar cirkulacija (lat. kečiga. skočac. cirrus kovrča. Herzl cipa (grč. štuka. som. Cyprinus carpio šaran) zool. tako da u dokazu nedostaje načelo dokaza ciriforman (lat. mrena. kreditna pisma i si. circulatio) 1. krvotok. membrana cipal (grč. cirkulus major (lat. veliki optjecaj krvi (kroz cijelo tijelo) circulus minor čit. panem et circenses čit. uvojak. okružje. natjecanja na konjima i kolima (najomiljenija zabava Rimljana). pogreška u dokazivanju i zaključivanju koja nastaje kad se stav koji treba dokazati uzme kao premisa. circa) otprilike. kinologija cinoreksija (grč.) log. dragi kamen. društvo cirkon (perz.) "kruha i igara". sustav krvnih žila cirkulacijski papiri trg. panem et circenzes (lat. itd. crkveno dvorište. neutaživa glad cintor (tal. circulus) 1. kyon pas. kyon pas. 2. T. cionizam cionizam (hebr. zool. cirriformis) kovrčast cirka (lat. skakavac ciplar ptica koja se hrani ciplima ciplara mreža za lovljenje cipala ciprinide (lat. promet (robe). groblje Cion (hebr. cimitero) prostor oko crkve. znak Zr cirkul (tal. preko lat. kao razlog koji dokazuje. kruženje (vijesti. glasova i si. agra plijen) med. "pogrešan krug". optjecaj (novca). salmonide ciragra (lat. 4. kožica (na jajetu. kynos pas. Jeruzalem. logia) v. atomska težina 91. usp. kolanje. prohtjev) pseća.

kružiti. monstranca cirkumgiracija (lat. ovčja vuna. circumgestatio nošenje okolo) kod katolika: nošenje hostije u monstranci. stjecaj događaja cirkumvalacija (lat. circumscriptio) opisivanje. potpuno bijeli. paperjasti oblaci. cirrus kovrča. dug naglasak cirkumgestacija (lat. circumferentia) obujam. zvijezde koje ne silaze s vidika jer se 228 cirusi okreću u blizini zvijezde Sjevernjače cirkumskripcija (lat. circumluvio) geol. u obliku kruga. pronositi se (glas). grč. circumligatura) med. odvajanje jednog komada zemlje zbog prodiranja riječne vode i stvaranje otoka cirkummediteranski (lat. circumlocutio) ret. kod Rimljana: duguljasto-okruglo trkalište za konje i kola u kojem su priređivane circenzijske igre. stvaranje razdoblja cirkumskripcijska bula papinska bula kojoj je cilj uređivanje prilika Katoličke crkve u nekatoličkim zemljama cirkumspektivan (lat. izvedbe (obično pod šatorom) cirokumulusi (lat. 2. kirros žut. nagovještavaju skoru kišu . kružna pila cirkularan (lat. kružna putanja cirkum (lat. boje limuna) med. circumvallatio) voj. teći. uvojak) mn. kem. cirrosus) kovrčast cirusi (lat. meteor. circum) prijeđi. zatvaranje u odredene granice. opkop (napravljen od bedema ili rovova) cirkus (lat. circumstare stajati uokolo) okolnost. ponovno destilirati cirkulus (lat. okružnica. gyrus krug) vijuganje. opkopavanje. sredozemni cirkumpolarne zvijezde astr. koji se kreće u krugu.) cirozan (lat. cirrostratus) mn. španjolska ogrlica = parafimoza cirkumlokucija (lat. circulare) 1. circulare) 1. 2. meteor. biti u optjecaju. teh. sastavljeni od ledenih iglica. circum. u nizovima ili kao stada bijelih ovaca cirostratusi (lat. ograničavanje. ret. cirrocumulus) mn. biti u tečaju. bjeličastog i prozirnog vela ciroza (grč. kolati. meteor. beskrajna. 2. uvojak.cirkular cirkular (lat. 3. vrtoglavica cirkumligatura (lat. circulus) krug. ciroza jetara bolest praćena umnožavanjem jetrenog vezivnog tkiva koje očvrsne i pokazuje jaku žućkastu boju (posljedica kroničnog alkoholizma. circumspicere ogledavati se) koji se ogledava oko sebe cirkumstancija (lat. oblaci koje čine slojevi snježnobijelih kuglica. danas: okruglo mjesto s amfiteatralnim sjedalima za artističke i si. okolo. cirkularna nota pismo koje neka vlada šalje stranim vladama i u kojem izlaže svoja stajališta i odluke o nekom aktualnom političkom pitanju cirkulirati (lat. periferija cirkumfleks (lat. kružnica. opseg. ići od ruke do ruke. opisivanje riječima. usp. optjecanje. oko. ako barometar pada. službeno pismo koje se šalje većem broju osoba i ustanova s istim sadržajem. 4. kružna linija. circum naokolo. = parafraza cirkumluvija (lat. circularis) kružni. pri lijepom vremenu. unaokolo (u mnogim složenicama) cirkumcizija (lat. circumcidere obrezati) obrezanje (kod Židova i muslimana). med. usp. oblaci u obliku tankog. Mediteran) koji se nalazi oko Sredozemnog mora. optjecati. opširno opisivanje. kirkos krug) 1. cirrus kovrčava kosa. sunet cirkumferencija (lat. circumlfexus) gram. sifilisa i dr. circus. tj. koji ima osobinu cirkulara 1.

cicijus. kissos bršljan. cis-alpinus) koji leži s ove strane Alpa cisoida (grč. omot. kystis mokraćni mjehur. temno režem) operativno uklanjanje neke ciste cistercit pripadnik jednog ogranka benediktinskog reda (ime po opatiji Citeaux. citara oktokorda (lat. citatus) 2. doslovno. ovise pojave života citostoma (grč. prav. koji uništava stanice. onaj koji poziva sudu. petroleja i dr. kytos šupljina.) citra (grč. blastema klica. kytos šuplje tijelo. 2. kystis mokraćni mjehur) med. hladetinasta tvar iz koje se razvija biljno stanično tkivo citogonija (grč. jezgra. navod. ušće stanice citotoksičan (grč. akutna ili kronična upala mokraćnog mjehura cistoskopija (grč. kystis mjehur) med. navod (citata). tvrđava za obranu grada citara v. operativno otvaranje mokraćnog mjehura ili koje druge ciste citacija (lat. kremen žute (limunove) . citra. kitron limun) vitamin P. prav. veoma stari žičani instrument na kojem se tonovi proizvode metalnim prstenom citrat (grč.cis cis (lat. ton C povišen za pola tona cisalpinski (lat. grč. osmerostruna) katolička crkvena pjesmarica prvi put objavljena u 18. zajedno s jezgrom. leukocite i dr. prozirna sluzava tekućina koja struji u stanici. s ove strane (za prostor). brzinomjer citoplazma (grč. logia znanost) dio biologije koji se bavi proučavanjem stanice citometar (lat. citrus limun) kem. Cithara octochorda čit. citotoksična moć svojstvo imunih krvnih seruma da uništavaju stanice (eritrocite.) brže. mjesto doslovno navedeno iz neke knjige ili spisa. prav. sol limunske kiseline citrin (grč. vrsta šupljikaste izrasline ispunjene tekućinom ili kašastim sadržajem. pozvati pred sud. kytos šuplje tijelo. kytos šuplje tijelo. fortius čit. ulja. altius. razmnožavanje putem pojedinačnih stanica citologija (grč. citatio) navođenje. stoma usta) biol. cistitis (grč. citator) 1. glaz. cittadella) fort. hrabrije (geslo današnjih Olimpijskih igara) citoblast (grč. alcijus. onaj koji je pozvan pred sud citator (lat. posebni vagon za prijevoz benzina. kystis. lat. promatram) med. u Burgundiji) cisterna (lat. Cistertium. kitron. st. kystis mjehur. prav. citare) 1. gone rađanje) biol. kithara) glaz. forcijus (lat. izdanak) bot. s navodnim znacima i točnim navođenjem izvora citat (lat. bunar za skupljanje kišnice (osobito u bezvodnim krajevima). citatum) 1. točno navesti čije riječi ili mjesto iz nekog djela citius. 2. 2. sadrži latinske i hrvatske pjesme za osam različitih prigoda (odatle joj i ime) 229 citrin citat (lat. više. skopeo gledam. cisterna) 1. uvjetuje normalnu propustljivost kapilara. eidos lik) vrsta krivulje (trećeg stupnja) u geometriji cista (grč.) 2. kytos šuplje tijelo. poziv pred sud citadela (tal. temno režem) med. toxikos otrovan) med. plasma tvorevina) bot. citus brz.. za (za vrijeme) cis (lat. pregled ciste cistoskopom cistotomija (grč. kytos šuplje tijelo. metron mjera) sprava za mjerenje brzine.) 1. mala utvrda koja se nalazi u većoj i služi kao glavna utvrđena točka cjelokupnog utvrđenja. lat. okrugla poput kugle (za razliku od drugih tvrdih izraslina) cistektomija (grč. navoditelj citata citirati (lat. jedna od najvažnijih tvari u prirodi jer o njoj. omot.

) poznata francuska marka automobila (prema Andreu Citroenu. Visost. građanski mrtav. uljuđenost. uljuđen. potajni brak clarissimus čit. klandestina posesio (lat. učiniti uglađenim. građanin (za razliku od vojnika). klavus histerikus (lat. citrus od grč. civilisare) provesti civilizaciju. "kralju automobila" u Francuskoj) citrona (grč. imovina do koje je netko došao potajno clandestina sponsalia (lat. čovjek privikava življenju u skladnoj zajednici sa svojim bližnjima. privatnopravni civiliter mortuus (lat. brak koji se sklapa pred državnim vlastima civilno pravo građansko pravo civis (lat. malo-pomalo. militera). civilisatio) stupanj kulture koji dolazi nakon barbarstva i na kojem se. dlijetom otesati. građansko odijelo. osobito: dio Londona kao bankarsko i trgovačko središte (the City) civil (lat.) vidovitost. u metalnu ploču i staklo finim malim dlijetom urezivati razne figure i ukrase cizelirati (fr. školovati.) građanin. ići u civilu ići u građanskom odijelu civil (lat. uljudan.) med. uljuđivati. civis academicus čit. ciseler. klandestinum konjugijum (lat. proglašen umrlim. kiparske radove izljevene u kovini dlijetom umjetnički popraviti i ukrasiti. pristojan. ispadnutost šarenice (oka) kroz oteklinu na rožnici . caedere rezati) dlijetom oklesati.) građansko pravo cizeler (fr. civis građanin) 1.) mn. civis akademikus (lat.) grad. nastavnik građanskog (civilnog). 2. civiliter mortuus) prav. citrus) bot. posebno rimskog prava (za razliku od kanonista i kriminalista).) prav. ciseleur) rezač kovine. još zelena ušećerena limunova kora citrusi (lat. vidovnjaštvo clandestina possessio čit.) city čit. siti (engl. lat. bez građanskih prava civilizacija (lat. klarisimus (lat. civilis) građanska služba. građanski stalež (za razliku od vojničkog. prav. civilis građanski) 1. koji se smatra mrtvim iako je živ. tal. student sveučilišta civitet (lat. društvena usklađenost civilizirati (lat. građanstvo. 3. kitron limun) drveće i grmlje s trajnozelenim lišćem i mirisnim cvjetovima. mandarine itd. kovinorezbar cizelirati (fr. titula) clavus hystericus čit. služba u građanstvu civilni brak građanski brak. 2. uljuditi. klavus okuli (lat. prosvijećenost. umjetnički dotjerivati površinu iskovanih predmeta tako da budu glatki. civilis) građanski. žestok bol samo na jednom mjestu glave clavus oculi čit. prid. klervoajans (fr. sudac koji sudi u građanskim sporovima civilan (lat.) akademski građanin. tj. plodovi njihovi imaju koru koja sadrži eterična ulja i sočnu jezgru (u citruse spadaju: naranče. citrus limun) nezrela.citroen citroen čit. cesello. uglađen. učiniti ko- 230 clavus oculi ga skladnim članom ljudskog društva civilna lista (engl.) "najslavniji". Svjetlost (grof. lat. cizeliran clairvoyance čit. civil list) stavka u državnom proračunu koja se svake godine isplaćuje vladaru radi uzdržavanja njega i njegovog dvora civilna služba (lat.) med. kitron limun. potajni zaručnici clandestinum coniugium čit.) prav. sitroen (fr. ciseler) fino. sposobnost predviđanja. limuni. školovanost. prav. limun (drvo i plod) citronat (lat.

mislim.) francuski građanski zakonik koji je tako nazvan po tome što je izrađen pod predsjedništvom Napoleona 1. teške i čvrste kožne cipele. kolegijum publikum (lat. klavus pedis (lat. dakle postojim (osnovno načelo Descartesove filozofije) coitus animalium čit. svakojako comme il faut čit. partneri ispružaju ruke jedno prema drugome i trljaju se nosevima "na mongolski način". i objavljen 1804. kolegijum privatisimum (lat. žulj na nozi. Komedi fransez (fr. sjedinjenost božanskih i ljudskih svojstava u Isusu Kristu comodamente čit. kako jest.) glaz. v. kolegijum medikum (lat.) djelo u rukopisu. otmjenost communicatio idiomatum čit.) posebno predavanje koje slušatelji plaćaju collegium publicum čit.) glaz.) glaz. kolegijum privatum (lat. kao prije. osobito: stari rukopis cogito. kola parte (tal. pariško kazalište koje prikazuje poglavito klasična djela comme ci. kao gore come sopra čit.) plaćeno predavanje samo za ograničen broj slušatelja collegium privatum čit. palačno mjerilo come prima čit. codex chartaceus čit. kao što priliči. komunikacio idiomatum (lat. sabor kardinala u Rimu colštok (njem. primjerno.) i ovako i onako. climb "penjanje". kom sa (fr.) ustanova u kojoj bankari izmiruju svoja potraživanja (mjenična. kom si.) bijela pomada za omekšavanje kože 231 comodamente coll arco čit. kodeks kartaceus (lat.) uzorno.) fil.) glaz. zoll) starija mjera za dužinu: palac = 1/10 ili 1/12 stope = oko 2. "uspon") vrsta društvenog plesa (pleše se u parovima uz beatglazbu. zatim se okrenu jedno prema drugom leđima i tako završavaju ples) clog čit. djelo s nepovezanim scenama Comedie francaise čit.).) glaz.) javno besplatno predavanje collegium sacrum (lat. kol aro (tal. u Londonu climb čit. ergo sum čit. klajmb (engl.) sveti sabor. kome prima (tal. kome sopra (tal.) osvježavajuće piće od različitih biljnih ekstrakta s dodatkom neznatne količine kofeina Code Napoleon čit. cokula") irski narodni ples s udaranjem nogu o pod (iz njega se razvio step coca-cola čit.) stari rukopis napisan na papiru codex manuscriptus čit. koitus animalijum (lat. kurje oko clearing-house čit.) med. prva ovakva ustanova osnovana je 1775. Kod Napoleon (fr. ergo sum (lat. kom il fo (fr. comme 9a čit. come prima come sta čit. oznaka za prateće glasove da se usmjeravaju prema glavnom glasu collegium medicum čit. kodeks manuskriptus (lat. komodamente (tal.) šaljivo kaz. komedi a tiroar (fr.) Francuska komedija. valjano. zoccolo) mn. kliring-haus (engl. koka-kola (engl.clavus pedis clavus pedis čit.) parenje životinja cokule (tal. čekovna i dr. kome sta (tal. metar na kojem su označeni coli (palci).) glaz. sanitetsko vijeće collegium privatissimum čit. kogito. v. comodo . Zoll-stock) drveni metar na sklapanje. gudalom (svirati) colla parte čit. baš kako treba.) zdravstveno vijeće.) teol. bez svojevoljnog ukrašavanja comedie a tiroir čit. kold-krim (engl. osobito vojničke col (njem.5 cm cold-cream čit. klog (engl. clog "drvena cipela.

v. slatko con dolore čit. pogodba kojom se službenik (npr. kon dolčeca (tal. manje glazbeno djelo. komodeto (tal.) glaz.) usporedi (upućivanje na neko mjesto u knjizi). strastveno. kon anima (tal. komodo (tal. konkurencije klauzula (lat.) glaz.) glaz.comodetto comodetto čit. neophodan. žalosno con espressione čit. izražajno con vivezza čit. udobno.) glaz. s gorčinom. pravilno slaganje vremena u rečenici consensus gentium čit.) uvjet bez kojega se nešto ne može zamisliti ili izvršiti.) glaz.) v. sa zadovoljstvom con anima čit. kon gravita (tal. živahno. kon moto (tal. nježno.) glaz.) mn. kon suono pjeno (tal. ljupko.) gram. s varijacijom. u slučaju bijega nekog prijestupnika). konsekucio temporum (lat. usp. nakon smrti onoga koji umre bez oporuke. pod konkurs conditio sine qua non čit. kon dolore (tal. comodo comodo čit.) glaz. živo concertino čit. živahno. sa žarom. konferatur conferatur (lat. tužno con amore čit. pažljivo con passione čit. s izrazom punim duše con brio čit. Konfiteor (lat. trgovački pomoćnik) ograničava.) glaz. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: cf. s djelomičnim odstupanjima od glavne teme con vigore čit. kondicio sine kva non (lat. pokajanje consecutio temporum čit. burno. s ljubavlju. dopadljivo complices delicti čit. komposto (tal.) glaz. s dostojanstvom con grazia čit.) glaz. kon dilidženca (tal. kon brio (tal. vatreno. v. tj.) teol. v.) glaz. s bolom. kon viveca (tal. konsignacio bonorum (lat. s nježnošću. živahno. kon pasione (tal.) glaz. pod motus con osservanza čit. pažljivo. umilno. snažno. prav. simbolično oduzimanje imovine . ljupko. suglasnost svih naroda u pogledu vjerovanja u postojanje božanstva (uzima se često kao dokaz za postojanje Boga) consignatio bonorum čit. živahno con gravita čit. komplici composto čit. umilno con moto čit. ljupko. končertino (tal. konsenzus gencijum (lat. konfer (lat.) glaz.) glaz. kon varijacioni (tal. kon vigore (tal. sa živošću. s pažnjom. umjereno compiacevole čit. s uzbuđenjem con suono pieno čit.) glaz.) glaz. kod javnih prodaja. krjepko. u svom privrednom radu concursus creditorum čit.) glaz. komplices delikti (lat.) glaz. kon gracija (tal.. kon alegreca (tal.) glaz. pren. strasno. s veselošću con amarezza čit.) neka se usporedi Confiteor čit. brižljivo con dolcezza čit. živahno. apsolutan uvjet confer čit. kon espresione (tal. kompijaćevole (tal. nužan. radosno. složeno con allegrezza čit. vatreno con diligenza čit. konkurzus kreditorum (lat. kon amore (tal. obično s jednim do tri samostalna stavka concurrentiae clausula čit.) glaz. sudski popis imovine (npr. dirljivo 232 consignatio bonorum con variazioni čit. pokajna molitva u katoličkom bogoslužju.) glaz.) "ispovijedam se". tužno. prav.) glaz. punim tonom con tenerezza čit.) glaz.) prav. u korist svoga nekadašnjeg poslodavca. kon fuoko (tal. kon tenereca (tal. kon oservanca (tal.) glaz. izražajno con fuoco čit.) glaz.) trg. dostojanstveno. vremenski slijed. kon amareca (tal.

korona kastrenzis (lat. odlikovanje vojniku koji se prvi popeo na zid neprijateljske utvrde. kontano (tal. drveno željezo. ovaj posljednji vijenac bio je prvotno od svježeg . koram publiko (lat. nejednako copy-right čit. korona civika (lat. proturječnost u pridanome. prav. tako da ta stvar i dalje ostane kod prijašnjeg vlasnika u uporabi contano čit. tj. odlikovanje vojniku koji je u boju spasio život rimskom građaninu. tekući račun.) glaz. na dijeljenje gubitka i dobitka conto corrente čit. javno i otvoreno eorned beef čit. kljasto.) log. tj. dobivao gaje vojskovođa koji je oslobodio grad od opsade. pravite stanku (u partituri kod onih glasova koji kasnije počinju) continuet čit. pun zbor.) zakon o autorskom i izdavačkom pravu coque! čit. socida contradictio in adjecto čit. coque) farm.) liječnički savjet. kontinuo (tal.) v. dobivao ga je vojnik koji se prvi popeo na neprijateljski nasip. corona ciuica čit. kontradikcio simptomatum (lat. konto korente (tal. korona obsidionalis (lat.) prav. konto a meta (tal.) opsadni vijenac. corona triumphalis čit. nešto blaža vrsta relegacije consilium medicum čit. jedan od načina stjecanja vlasništva u pokretnim stvarima bez stvarne predaje. korona valaris (lat. korona muralis (lat.) med. neka se nastavi (uzimanje lijeka) continuo čit. kuhaj! (na receptima) coram populo čit. neka nastavi (bolesnik upotrebljavati lijek) continuetur čit. kornd bif (engl.) mn.) med. četvorokutan krug. koram populo (lat. kopi-rajt (engl. bez prekidanja conto a meta čit.) prav. dobivao ga je vojnik koji je prvi stupio na neprijateljski brod.) uobičajena formula za zaštitu autorskog i izdavačkog prava copy-right bili čit. proturječnost znakova bolesti 233 corona copo (tal. kontradikcio in adjekto (lat. liječničko mišljenje consortes litis čit.consilium abeundi consilium abeundi čit. korona (lat. drugovi pred sudom. kontinuet (lat. kad banke. corona vallaris čit. v.) zidni vijenac. kontraktus socide (lat.) pred skupljenim narodom.) med.) glaz.) vijenac.) savjet đaku da napusti školu (zbog slabog učenja ili ponašanja).) građanski vijenac. korona trijumfalis (lat. corona obsidionalis čit. konzilijum medikum (lat. konsortes litis (lat. kokve (lat. pa na temelju toga kredita međusobno posluju contractus socidae čit. corona castrensis čit. coquere.) nasipni vijenac. tj. korona navališ (lat. trgovci i industrijalci otvaraju jedan drugom mjenični ili akceptni kredit ili račun (konto). alla zoppa čit. kontinuetur (lat. konstitutum posesorijum (lat.) taborski vijenac (dobivao gaje vojnik koji je boreći se prvi ušao u neprijateljski tabor). potpun zbor corona čit. kopi-rajt bil (engl. zoppo) sakato. koro pjeno (tal.) usoljena govedina konzervirana u limenim kutijama (konzerva) ćoro pieno čit.) brodski vijenac. tj. konzilijum abeundi (lat.) dobivao je vojskovođa kojemu je bilo dopušteno da slavi trijumf. corona muralis čit. npr. pred cijelim svijetom.) glaz. corona navališ čit. contradictio symptomatum čit.) trg. brojte. ala copa (tal.) konto o poslovima na zajednički račun. koram publiko coram publico čit. hladna vatra itd.) glaz. svi koji pred sudom zajednički zastupaju isto pravo constitutum possessorium čit.

dobila ovaj naziv corpus vile čit. engleski srebrni novac od 5 šilinga cruciferae čit. oruđe kojim je djelo izvršeno ili objekt nad kojim je izvršeno corpus Domini čit. duda. čija se djela temelje na dekorativnosti i ukrašavanju crepitatio vesicularis čit. st.) arh. sve jače. krucifere (lat. krustaceja (lat.) Cosa nostra čit. srednji glavni dio palače ili dvorca corps diplomatique čit. glasno puštanje vjetrova iz trbuha (kroz crijeva) crescendo čit.) v. pričesna hostija kao tijelo Kristovo.) mn. Korpus juriš kanonici (lat.) u Kat.) zbirka pravnih izvora kanonskog prava Corpus juriš civilis čit. Zuwage) dodatak. obično kosti ili lošije meso. tj. korona Veneris (lat. gumeni ili plastični predmet u obliku sise i si. kraun (engl.) med. ljuskari cuba libra (šp.) sisa. i Kroacija croix d'honneur čit. Cosa nostra "naša stvar") poznata ta- 234 cucla lijanska gangsterska organizacija mafije u SAD-u Cosmati (tal. diplomatsko tijelo corpus delicti čit.) prav.) med. na njemačkoj zvjezdarnici KonigsstuhlHeidelberg.. v. korpus vile (lat. Tijelovo (blagdan) Corpus juriš canonici čit. sifilisne ospice po čelu corps de logis čit. zviježđe na sjevernoj nebeskoj polutki (najsjajnija zvijezda Gemma) corona Veneris čit.) zbirka Justinijanovih pravnih knjiga Corpus juriš čit. no koja je tek u XVI. pod vilis Cos-b astronomski laboratorij europskih zemalja u kojem se proučavaju gama-zrake iz galaktičkih i drugih visoko radioaktivnih izvora (lansiran je početkom kolovoza 1975. ožujka 1906. crkvi: tijelo Gospodnje (Kristovo). knjiga cjelokupnog rimskog prava: zbirka rimskog prava koju je u VI. st. dok su ostali vijenci bili od neke druge kovine. Korpus juriš civilis (lat.) zbornik prava.) Hrvatska. privaga cucla (njem. kosmeo kitim) talijanski umjetnici u 12—14. Koza nostra tal.) kruna. korpus Domini (lat. biljke krstašice. kroa d'oner (fr. Korpus juriš (lat. krečio (lat. utvrdni zid.) popularni španjolski napitak (koka kola miješana s nekim alkoholima) cubok (njem. diplomatski zbor. st.) med. Kroata (lat.) Hrvat Croatia čit.) prav. predmet koji dokazuje krivnju. krepitacio vezikularis (lat. kor d'loži (fr. Corona borealis čit. zločin prema državi.) Sjeverna kruna. valove itd. "Venerin vijenac".) glaz.Corona borealis lovorova lišća a kasnije od zlata. razred člankonožaca. krešendo (tal. Korona borealis (lat. čujno.) prav. pripadaju porodici zeljastih dvosupnica crustacea čit. škripanje u prsima koje se čuje pri udisanju zraka crepitus ventris čit. korpus delikti (lat. krimen lese majestatis (lat. iz grč. bot. pojačavajući jačinu tona cretio čit.) mn. zool. (tal. . ime Croatia dano je jednom planetoidu otkrivenom 3.) svi predstavnici stranih država u nekoj državi. "varalica". veleizdaja Croata čit. Kroacija (lat. uvreda veličanstva. krepitus ventris (lat. izjava pred sudom i svjedocima o primanju nekog nasljedstva crimen laesae majestatis čit. gumena sisaljka. koji mesar stavlja na vagu uz meso koje mušterija traži. kor diplomatik (fr. rakovi. priredio car Justinijan. a predstavljali su npr.) francuski orden: križ legije časti crown čit.

potezna sklopka cukar (njem. Zusammenstoss) sukob. vrsta sitne ribe. pod granum salis cum laude čit. sauce umak) umak od crvena luka cviglijanizam v. voj. dvosjed cvancig (njem. životopis custodia honesta čit. pohvalno. zatvor koji ne lišava časti (osobito za manje političke prijestupe) cušnajder (njem. Zucker) šećer cukati (njem.) prav. američki somić cvibak (njem. fr. Kurija romana (lat.) s iznimkom. bakar Curia romana čit. zwanzig) nekadašnji novac od dvadeset krajcara cvebe (ar. zuriick natrag. Wasser voda) zašećerena voda cuketo (tal. rozine cvečknknedli (njem. kurikulum vite (lat. sudar cvajakter (njem. laka. teška krivnja culpa levis čit. Stoss udarac) udarac lopte u nogometu tako da je igrač usmjeri natrag (iza sebe. sporedno jelo. kulpa lata (lat. 5. biskvit cviblsos (njem. Krankheit bolest) šećerna bolest cukervaser (njem. kad igrač ima kralja i damu iste boje). kuprum (lat. zibibbo) mn. Zvvieback) kruh dvaput pečen.) tijek života. grožđice. obično u frazi: zabiti cviku podvaliti kome.) Rimska kurija. mala krivnja culpa levissima čit. zuchetto) crvena kardinalska kapica culicidae čit. Zerge) patuljak. propuh.) cugšalter (njem. Zug vučenje. . vlak. igra "mlin" cvika (njem. zwanzig) dvadeset (obično kao figura u kartaškoj igri "šnapsl". zwei dva. cvikl klin). zuriick) natrag (izraz uobičajen kod kočijaša kad žele da konji povuku natrag) 235 cvika curikštos (njem. sa dva sjedala. kum grano salis (lat. vrsta velike udice za lov somova. papin dvor u Rimu (središnje tijelo u upravi Katoličke crkve) curihtati (njem. nasamariti koga i si. pijuckati cugeher (njem. gutljaj. 6. Zwetschke šljiva) mn. zool. zrakoplov i si. Zug) piti. Zweier) dvojka. tal. kulicide (lat. uz ogradu. 4. komarči culpa lata čit. suho grožđe. Zucker šećer. vod cugati (njem. kustodija honesta (lat.) v. Sitz sjedalo) vozilo. a preko sebe) curriculum vitae čit. Zugehor) pribor za odijelo (podstava. zool. zurichten) spremiti. 2. trgati cukerkrankhajt (njem. zustandig) zavičajan cuzamenštos (njem. varivo cuštendig (njem. 3. dvočinka cvajer (njem.cug cug (njem. veoma laka. znak broja dva ili neki predmet druge kategorije (npr. osim Cung-li-jamen (kin. gumbi i dr. tzv. dvopek. željeznica.) prav. Zwiebel crveni luk. Zug) 1. kum rezervacione (lat. kum laude (lat. zucken) vući.) kinesko Ministarstvo vanjskih poslova cuprum čit. okruglice. Zwick) vrsta kartaške igre. dotjerati. fircig cvancik (njem. kola. zabib. povorka. kulpa levis (lat. tj.) min. zwei dva. Schalter) električni prekidač na poteg. usp. kulpa levisima (lat. Zuschneider) krojač (pomoćni) cušpajz (njem. Akt čin) kazališna igra u dva čina.) prav. Zucker šećer. cvinglijanci cvik (njem. odlično (u ocjenjivanju uspjeha na ispitima) cum reservatione čit.) prav.) mn. brašno) cvajzicer (njem. dogotoviti curik (njem. konac.) s pohvalom. posve mala krivnja cum grano salis čit. Zuspeise) dodatak uz glavno jelo. saonice. široka. "knedli" sa šljivama cvergl (njem.

) francuski prozni i dramski pisac (pravim imenom Hector Savinien. umetkom u obliku klina) 236 Cyrano de Bergerac cvilih (lat. bušenjem poništiti (kartu. zvvicken štipati. triling cvinglijanci pristaše cvinglijanizma. "pusa" poljubac) poljubac pri kojemu se cjelivana osoba uštine za obraz cvikl (njem. njegov je lik neoromantički idealiziran u istoimenoj drami Edmonda Rostanda . zwicken štipati. 1619—1655). zvvicken) bušiti.cvikati cvikati (njem. Zwilling) blizanac. kad treba proširiti hlače ili si. bilih dvonitni. Zvvickel) klin. ulaznicu) cvikcange (njem. naučavanja vjerskog reformatora Ulricha Zwinglija (1484—1531) Cyrano de Bergerac čit. jedno od blizančadi. Zwicker) naočale koje se drže na nosu pomoću štipaljke. Zange kliješta) vrsta osobitih kliješta sa šiljastim štipaljkama cviker (njem. kudjeljno i pamučno platno) cviling (njem. bez nožica cviki-pusa (njem. njem. Zwillich) dvonitka (jako i gusto laneno. usp. umetak (izraz osobito uobičajen kod krojača. od dvije žice. Sirano d' Beržerak (fr. uklinak.

šator čaga (šatr. pašnjak. čaki) džepni nožić. prigovarati. dolina čajka (rus. svirka. pijani ča-ča-ča varijacija spomenutog plesa. chacra) seljačka koliba. csapka) četvrtasta ulanska kapa. čanak (tur.) bijeli platneni ovoj oko fesa kod muslimana. sviranje.) drvena zdjela čančara vrsta kornjače čang (kin.-tur. čakmak (tur. csarda) krčma na pusti u Mađarsko1' čardak (tur. ali se kredu po točno određenoj shemi koraka. spremište 7~ kukuruz. šešir s remenom ispod brade čakra (šp. cipllina) bot. motka uz koju se penje loza. perorez čakija (mađ. chacarita) divovski inkvizicijski požar zabranjenih knjiga (proveo argentinski katolički kler) čakija (tur. čajyr) livada. šajka čakarita (šp. (kjamis) gornja ženska haljina (drugo je čama — dosada) čamac (tur. poljana. chancre) čir uopće (obično se upotrebljava u vezi meki odnosno tvrdi čankir) opasna spolna bolest čantra (tur. glazbeni instrument. čam 2.58 m čankir (fr.) 1. 2. smreka. ansambl od tri svirača (melodijski instrument i udaraljke) čalma (tur.) cendrati.) putnička torbica čantrati (tur. prijeći na islamsku vjeru čam (tur. čalgi) glazbalo. jela. travnjak.) kresivo.) ples čair (tur. imitacija (koracima i pokretima) pijanog svijeta (gubljenje ravnoteže) čabuk (tur. bor. pleše se u paru. partneri se ne drže.) kineska mjera za dužinu.18—3. čamac od jelovine čama tur. č četvrto slovo hrvatske latinice ča-ča-ča (cha-cha-cha) latinskoamerički društveni ples u 4/4 taktu. ravan konj (koji istodobna diže obje desne pa obje lijeve noge).) v. gunđati čapetoni (šp. čangrizati. poturčiti se.) hlače čalgija (tur. nestaško čapljan (tal.c Č. gornji t ili katovi u takve zgrade. csaklya) motka sa željeznom kukom za privlačenje udaljenih predmeta. csako) kožna vojnička kapa. čaika. poriluk čaptija (tur. poljska narodna kapa čapkun (tur. vragolan.) zarada drvena ili zidan«* ili na stupovima s (izbočenim) drvenim gornjim katom. = 3. mađ.) konj sa sitnim i brzim hodom. stražarska kula V .) v. ognjilo čakov (mađ. sajka) lak i brz čamac na Dunavu i Dnjestru (služio i kao ratni čamac). seoska kuda u Južnoj Americi čakšire (tur. zaviti čalmu pren. grah i si. pren. chapetonis) novi europski doseljenici u prijašnjim španjolskim pokrajinama Latinske Amerike (za razliku od kreolaca koji su rođeni u Latinskoj Americi) čapka (polj.) svileni rubac č' a rmađ.) brzo čador (perz.

čeleb) gospodin. ugovor.) kutija s ladicom (služi kao drvena kasa) čekrdak (tur. nado.) čelesta (tal. 3. prekrivač čatma (tur. dati brod ili zrakoplov pod zakup čartisti (engl. srebrne. koprena. čaryk) opanak častuška (rus. nestručnjaci. čembalo) glaz. kasnije NKVD čekić (tur. engleskom mehaničaru Chubbu) čehizam češki izraz u nekom drugom jeziku. rjeđe zlatne. ocal čelist (tal. svira se . usp. povlastica. kotur. trgovački dio grada. poslovni. debeli svat (koji zbija šale u svatovima). žičani instrument u obliku trapeza. charter) mn. ispočetka lagan. v. charter) povelja. npr.čardaš čardaš (mađ. pravo. gospodičić čelenka (tur. općinski podvornik u Dalmaciji. platno s plavim ili plavim i bijelim kvadratima ili prugama. celesta) vrsta glasovira s nizom metalnih pločica koje daju vrlo lijepe tonove (četiri oktave) čelik (perz. pren. charter povelja) politički i socijalni pokret engleskih radnika (1836—1848) protiv aristokracije. tur. usp. violončelist čelo (tal. tržnica. check) 1.) kladivac.132 1 čarka (perz. borio se za široke demokratske slobode. čavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci. ugovor o najmu broda ili zrakoplova čartirati (engl. isprava kojom osoba koja je deponirala određenu svotu novca kod druge osobe daje ovoj nalog da isplati nekoj trećoj osobi ili donositelju svotu koja je na toj ispravi označena. cello) glaz. istaknutih dijelova vojnih postrojbi radi izazivanja i uznemiravanja neprijatelja ili kao počinjanje ozbiljnije borbe čarkaš (perz. nakit na kapi. povlaštivati. charter) povlastiti.) kratica za "Črezvičajnaja komissija" ("Izvanredna komisija") — osnovana u Rusiji nakon Oktobarske revolucije. čikrik) kotač. glava (šatr. osobito za opće pravo glasa i tajno glasovanje čarug (tur. bat. isprava. puškaranje između prednjih. 2. čehar su. cello) glaz.) kovko željezo.) vojnik na prednjem položaju. bank. vitlo (za dizanje uvis izvlačenjem) čelebija (tur. trgovački stalež. onaj koji započinje čarke čarlston (engl. reorganizirana u veljači 1922. kuća od dasaka i brvana čauš (tur. sajam. pa sve življi i burniji čarka (rus.) pleter.) 1.-tur. v. lijepo odgojen čovjek. čalab. ruska mjera za tekućinu = 0. violončelo čembalo (tal. čaršu) 1. veo. pristaše i pobornici čartizma u Engleskoj čartizam (engl. pričvršćen na kalpaku ili čalmi (odlikovanje za posječenu neprijateljsku glavu).) narodna pjesma vedroga karaktera. alaj-čauš 238 čembalo čeb-brava vrsta brave sa 5 do 7 zatvarača od kojih se svaki treba dignuti na svoje mjesto kako bi se brava otvorila (nazvana po pronalazaču. jedna od triju slušnih koščica u srednjem uhu čekmedže (tur. neobaviješteni.) 2. bohemizam ček (engl. csardas) mađarski narodni ples u 2/4 taktu. dokument. "čaršija priča" čarter (engl. također: mladi gospodin. preplet. 2. kratka pjesmica (obično četiri stiha). charleston) američki salonski ples u 2/4 ili 4/4 taktu čaršija (perz. mornarsko platno Čeka (rus. kladivo. čelenk) nakit u obliku perjanice. čati) rubac. cheque. čekirdek koštica) ogrizak voćke (s košticama) čekrk (tur. velikog posjeda i kapitala. poskočica čatija (tur. kao državna politička uprava — GPU. bankovna uputnica. javno mnijenje.

čember udaranjem u žicu pomoću dvaju čekića čember (tur. gradovima (podrugljivo 239 činele nazvan.) mn. konjušar čilaš (tur. chinchilla) 1. ruske novčanice sa zlatnim pokrićem koje je 1923. trešnjevača červonci (rus. 3. chinchilla) vrsta južnoameričkog glodavca (love ih radi krasnog gustog i finog krzna) činela (tal.) jaja pripremljena s vrhnjem i češnjakom čimpanza (fr. čubuk) cijev lule. chester) vrsta odličnog engleskog sira. chicchera) šalica čikoš (mad. zbog svoje govorljivosti. osobito ciganski čeri-brendi (engl. uvela sovjetska vlada (jedan červonec = 10 zlatnih rubalja) česma (tur. obruč. bunar. veliki rubac koji pokriva glavu i čelo do očiju (nosi se uz feredžu). čerge) mali šator. platno. ćićerone Čičikov tip iz Gogoljeva romana Mrtve duše ("junak" putuje po Rusiji i od vlastele kupuje "duše" njihovih mrtvih kmetova) Cifut(in) (tur. šifon. plitica činele (tal. bez igdje ičega činampas (šp. gradu Chesteru češagija (tur. češme) kladenac. nazvanog po engl. cicerone) vođa stranaca.246 m. cimarronada čopor divljih životinja) južnoamerički divlji konj čimbur (tur.) kineski puhački instrument s cijevima raznih veličina i zakrivljenom trubom u koju svirač puše čengija (tur. vjenčani dar či (kin. shinampas) mn. Schimpanse) zool.) mn. "crvenjaci". usp. po duševnim osobinama životinja najbliža čovjeku. lat. cinelle) mn.. u nekadašnjoj Turskoj: danak od ovaca i koza što se davao sultanu čičerone (tal. s našim česati) česalo. cinelle) glazbena sprava u obliku diska (udara se jednom o drugu). g. šuplje kolo čempres (lat. čoček čerevički (rus. jelo ili umak začinjen takvim paprom čimaron (šp. po slavnom rimskom govorniku Ciceronu). kamiš. quattuor) mjera za žito u Rusiji = 26. tschatur. "afrički divlji čovjek". glaz.318 m. mjera za putove = 0. 2. čevre) četverokutni rubac izvezen srebrnim nitima. mađ. kašagy. chimpanze) vrsta antropoidnog majmuna. vrsta afričkog antropoidnog majmuna. plivajući vrtovi u Meksiku činčila (šp. čyrčyplak) gol golcat. cyparissus) rod crnogoričnog drveća iz porodice čempresovki (vrlo pravilno razgranjeni grmovi ili stabla) čeng (kin.24 1 čevra (tur. mjera za žito od 100 činga = oko 100 1 čibuk (tur..) Židov. limena četka za timarenje konja i krava četverik (rus. srodnog gorili čimpanza (njem.) 1. osobito u tal. lula. zdenac. csikos) čuvar konja. pren. izvor iz kojega voda teče na cijev (drugo je česma) čester-sir (engl. male ženske cipele čerga (tur. plitice (udaraljke u obliku mesinganih tanjura. 2. zool. sanskr. živi obiteljskim životom i lako se pripitomljava čin-čiplak (tur. csillas) konj sive dlake čili (engl. zec-miš. služe za davanje posebnog tona pojedinim mjestima u glazbenom djelu) . krzno s izrazito mekanom gustom sivom dlakom ove životinje činčila (šp. kineska mjera za dužinu: stopa = 0.. čifutarija skup Čifuta (kao poruga) čikara (tal. čember) veo muslimanskih žena. južnoamerički zec. iz meksičkoga: chilli) vrsta veoma ljutoga sušenog papra. cherry-brandy) rakija od trešanja. čengi) plesačica i pjevačica.

cinquecento) mn. obično crnom vunom čuruk (tur. klip bez zrna čokolada (meks. maškara.) kineska mjera za žito = 1/ 100 či = oko 11 činkvečentisti (tal.) čišćenje. lažan izgled čvenk (šatr. čuruk) nedostatak. čoha. chip komad. jeti. džirahat) med. plavi pigment biljnog podrijetla. fr. jama. usp. potomak crnca i Indijanke u Americi čino (šp. kriška. ciurma) momčad. krinka.) rupa. čoma (mađ.. pjesnici (T. mad. čuha) vrsta tvorničkog čvrstog valjanog sukna i odjeća od njega čok (engl. tal. stabljika kupusa. st.) sastanak. invalid u jednu ruku. japanska mjera za dužinu od 60 kenga ili 360 šaka = 109. čolak) jednoruk. svjetina. doba cvjetanja renesanse čino (šp. ćoček) plesač čoha (tur. groznica praćena osjećajem gađenja i mučnine čorba (tur. miti čuvida (tal. okomak od kukuruza. ciovetta) maska. na ulju pečena tanka kriščica krumpira čir (ar.310 m. grizlica. sakat čovjek. šećera. gruda. modrilo. cholo) potomak Zamba. jarak. lihvar čizma (tur. čorba) juha čota (tal.čing čing (kin. chok) tehn. mana čuti vrsta himalajskog majmuna za kojega neki misle daje ljudsko biće. skraćeno umjesto "tisuću pet stotina". grumen zemlje ču (jap. pren. zatvarač zraka na rasplinjaču koji služi za brže stavljanje motora u pogon 240 čvenk čokanj (tur. bogalj čolo (šp. 1 dl i 1/2 dl. ciotto hrom) skvrčeno stopalo. otrovni žabnjak (biljka). šegrt. šp. 2. Tasso i dr. 2. uobičajeni naziv za XVI. kalfa čistka (rus. čolak (tur.573 a čukur (tur. chulo) pomoćnik borca s bikovima koji razdražuje bika čurma (tal. csomor) 1. zelenaš. chino) "Kinez". čerag) sluga. xocoati. chino) mješanac od bijelca ili Indijanca i osobe neodređene rase čipolin (tal. chocolat. ovce s grubom. rulja čuros (šp. cacauati. "pet stotina".) i umjetnici (Rafael i dr. Schokolade) masa pripremljena od kaše prženog kakao-ploda u zrnu. uklanjanje neprijateljskih elemenata iz neke zajednice uopće čivit (tur. momak. povremena revizija članova stranke i provjeravanje njihove idejnosti. obrazina.) iz doba činkvečenta činkvečento (tal. (čyrak. družba. bolest koja dolazi od masnih jela. njem. "spoj" . tal. čokal) staklenka za rakiju od 1/8 litre. cioccolata. čyrakman) svijećnjak. cipollino) talijanski mramor sa zelenkastim žilama čips (engl. mjera za površinu = 99. prigušivač. chocolate. cliurros) mn. također: Indijanac koji je odrastao među Europljanima i koji govori španjolski čom. csomo) zamotuljak npr. cinquecento) lit. čivit) isto što i indigo. dolina čulo (šp. duhana čomor (mađ. oštećenje kože ili sluznice zbog raspada bolesnog tkiva čirak (tur. vanilije i dr. talijanske književnosti i umjetnosti.) 1. krabulja. csizma) kožna cipela s visokom sarom čoček (tur. iver) vrsta sendviča.

škrtac. fosilna smola koja potječe od crnogorice. dobitak. zakupnina ćesma (tur. korist. ciao!) zdravo! ćapati (tal. jantar čilim (perz.) v. ćorav (tur. ćorac. prozorski okvir ćeresta (tur. ćiriš) postolarsko ljepilo ćiriz (perz. rub. keman) gusle. ćiriš ćispet (ar. pren. kjafur) kamfor ćakule (tal. gordost. ciacole) brbljarije ćao! (tad. brava ćiriš (perz. koketa ćor. tj. keča) bijela (albanska) kapa od uvaljane vune ćef (ar. kut. građa. chiappare) uhvatiti. upravitelj dobara. slijep na jedno oko.) pisar. mudrac. nadzornik ćehaja (tur. tur. strana. vrsta platna ćenevir (tur. kelepir) ono do čega se dođe na lak način. filistar ćilibar (perz. uživanje. zarada. plijen. tepih. kenevir) konoplja. čarčuve) okvir. ćerpidž) nepečena cigla ćesam (tur. bez oštrog i ubitačnog naboja . nadstojnik. jamac ćehaja (perz. starješina. Ća'be) v. grč. dobit ćelija (lat. ćef ćela (tur. ć peto slovo hrvatske latinice Ćaba (ar. violina ćenar (perz. ćar-hhane) radionica sapuna. zakon. ćitab) pismo. besparica ćesim (tur.) 1. kjase) duboka porculanska. dem. najam. 2. kjar) trgovina. kebap) komadić mesa pečen na žeravi ćibur (tur. kethhuda. uže ćeramida (tur. ostava. civetta) ćuk (ptica). ćeremid) krovni crijep ćerana (perz.) sreća.Ć. trgovački posao ćasa (tur. uloviti. starješina pastira ćeif (ar. ćahje) domaćin. Kaba ćafir (ar. kalia koliba) zasebna sobica. soba za ostavu.) obala. cellula. perz. Kur'an.) lan ćevap (tur. ćisvet) nakit. ćehribar) "ono što privlači slamu". Ka'bah. novčana kriza. pisac. prohtjev ćefil (tur.-tur) = Čifut. odijelo ćitab (ar. paušal.) vrsta veza na šupljike ćeten (perz. kel gol) glava bez kose ćelepir (tur. samodopadljivost ćifta (perz. učenjak ćeča (tur. namiguša. volja. kupiti na ćesam kupiti na sreću ćesatluk (tur. kraj. kor) prid.-tur.) lokot. pribor uopće (za pravljenje nečega) ćerpič (perz. zamjenik. knjiga. kelim) prostirač. kereste) materijal. cella soba. užarska radionica ćerčivo (perz. naredba. konopac. zemljana ili bakrena zdjela ćatib (ar. osobito redovnička ćemane (tur. ćorak slijepi metak. ščepati ćar (tur. venet. radost. zgrabiti.) onaj koji ne priznaje Boga. kilim. lihvar.) nedostatak novca. sag ćilit (tur.) cijena na veliko. samica. Biblija ćiveta (tal. nevjernik (osobito kao pogrda) ćafurija (ar. pljačka. kibir) oholost. kefll) svjedok. veselje. ćeif) dobro raspoloženje. kehruba. ćiriš) v. oplata.

kućica ćumur (tur. bezizlazan položaj. kritična situacija ćotija (tur. kotu) nevaljalac.) meso pečeno na žaru ćumez (tur. pijuk ćutuk (tur. kursu) propovjedaonica. spavati ćorka (tur. ćor slijep. chiuso zatvoren. govornica (u džamiji) ćurtauk (tur. ćuk. ćor) šatr. kome je tamno) šatr.) 242 ćuza ćuprija (tur. nečovjek Cozot stanovnik talijanskog mjesta Chioggie (poznati kao vješti ribari) ćufte (perz. dug ženski kaput bez rukava od bijelog.) velika zemljana posuda (za pekmez.) kratak gornji zimski kaput podstavljen krznom.) panj. crnog ili crvenog sukna ćurs (tur. ujk) brežuljak ćuza (tal.ćoriti ćoriti (tur. nosi se ispod fesa ćulbastija (tur. tamnica.) most ćurak (tur. motka. batina.) željezna poluga. pren.) drveni ugljen ćup (perz. kuglice od mljevenog mesa s paprom i lukom ćulav (tur. pren.) bolest koju živad dobiva za vrijeme parenja ćusegija (tur. zatvor ćorsokak (tur.) mn. vrhnje i dr. kramp.) kratak krzneni kaput. tur. sokak ulica) slijepa ulica.) polukružna vunena kapa.) kokošinjac. za žeravicu ćuskija (tur. kusegi) lopatica za ugljen. ćor slijep. glupan ćuvik (perz. bunda ćurdija (tur. zaključan) zatvor . izrod.

lovorovo drvo dafizam irski fašizam (naziv po prezimenu generala 0'Duffyja) Dafna mit.) glaz. a koji ga odvraća i opominje da ne čini nešto što bi bilo nepravedno. dajy) ujak daimonion (grč. iznova. danak dacit eruptivna površinska stijena. daire krug) 1. također: zapovjednik pokrajine. guvernanta dadžaz (etiop. sin Herma i jedne nimfe. dady) dojilja. def. dafne lovor. d šesto slovo hrvatske latinice d. skup.) v. glaz. porez. 2. tj. da kapo (tal. Dahau (njem. v. kratica za da ili datur (lat. alkaloid koji se nalazi u kori daphne mezereum Dafnis mit. Daguerre. dekstra manu (lat. pastiri su ga poštovali kao heroja dafnomantija (grč. typos) fot. na poseban način dadilja (tur. usp. dada.) majka. dagerotip daidža (tur. t. dafne lovor) kem. umro je vrlo mlad. ovako Sokrat naziva onaj unutarnji glas koji on smatra božanskim nadahnućem. ispočetka. Auschwitz dacija (tal. 4. naprava koju je 1838. dadžazmač dadžazmač (etiop. manteia) proricanje iz lovorove grane bačene u vatru dagerotip (fr. naziv odmila za dadilju dadaizam prema dječjem tepanju dada nazvani smjer u književnosti i likovnoj umjetnosti koji obrađuje teme iz područja besmislenoga. andezit u kojem ima kvarca Dačani stanovnici Dacije (nekadašnje rimske provincije na području današnje Rumunjske) dada (tur. Buchenvvald. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: dadžaz dafina (grč. glaz. . grč. daća. dafne) lovorika. cijelu glazbenu partiju ponoviti do tog znaka Đachau čit. sestra. kratica za dextra manu čit. pa i prizivanje vragova). mnoštvo (osobito: naziv za skup vragova. poznat po okrutnostima. Nimfa koju je Apolon pretvorio u lovor. d.) daj takve količine da capo čit. dazio) carina. pronašao Daguerre i koja trajno zadržava sliku stvorenu djelovanjem svjetlosti na metalnoj ploči dagerotipija pravljenje fotografija na jodnom srebru pomoću žive. kći riječnoga boga Peneja dafnin (grč. primitivnoga i si. maleni bubanj s praporcima.) nacistički koncentracijski logor u Bavarskoj. zbor. dvorana za primanje ili vijećanje. nekorisno ili loše daira (tur. manja od titule ras.D D. kratica za da tales dozes (lat. žena koja čuva djecu. neka se dade (na receptima) d.) titula u etiopskoj vojsci.) daj. lijepi pastir na Siciliji. a znači što i general. m. daimonion) fil.) desnom rukom d. 3. ili uopće starija žena.

upala prsta. proricanje pomoću čarobnog prstenja daktilioteka (grč. glyfein rezbariti. grafo) v. manteia proricanje) proricanje iz prstenja. promatram) metoda prepoznavanja zločinca po individualnoj razlici finih linija na unutarnjoj strani prstiju. manteia) proricanje (ili: vračanje) iz prstiju daktilomuzikograf stroj za pisanje glazbenih znakova daktilonomija (grč. suviše jako suzenje dakron sintetičko tkivo koje služi za pravljenje umjetnih krvnih žila daktil (grč. aden žlijezda. zbirka otisaka takvog kamenja. dajak) potporanj. daktylios prsten. algos bol) med. 2. dal senjo (tal. nalet. daktylos) 2. nazvana po švedskom botaničaru Dahlu (1789. stup dajdžest (engl. daktylos) med. računanje na prste daktilosimfiza (grč. daktylos. bolestan nagon za ubijanjem dakrijadenalgija (grč. daktylios. predmetak u složenicama sa značenjem: prst daktilioglifika (grč. skopeo gledam. zavoj kojim se povrijeđeni prst održava u ravnom položaju daktilotip (grč. bolest suznih žlijezda dakrioreja (grč. daktylios. gramma crta) otisak prstiju daktilologija (grč. 2. daktylos. grafo pišem) opisivanje prstenja daktiliografika (grč. daktylos. tithemi stavljam) med. daktylos. daktylos. zbirka zakona dakma (dakhma) "tornjevi šutnje" (tvrđave u Iranu i Indiji na kojima Parsi izlažu tijela pokojnika da bi ih izjele ptice grabljivice) daknomanija (grč. g. vještina iskazivanja misli pomoću prstiju daktilomantija (grč. podupirač (na zid). daktilioglifika daktiliomantija (grč. ispuh dima (pri pušenju) dalija bot. logia) govor pomoću prstiju. grafo) pisanje na pisaćem stroju 244 dalkilič daktilografkinja (grč. na jagodicama. daktylos) 1. sažet pregled. stihovna stopa od tri sloga od kojih je prvi dug. mania bijes) med. daktylos. bura na moru. grafo pišem) onaj koji piše na pisaćem stroju daktilografija (grč. daktylios. daktylos. poet. daktylos. urezivati) vještina urezivanja kamenja za prstenje daktiliografija (grč. dalkilič gola sablja) pripadnik nekadašnjih turskih oružanih snaga (glavno oružje bila mu je sablja . typos otisak) pisaći stroj dal segno čit. dakryon.) v. rheo tečem. curim) med. al segno dalaj-dama vrhovni budistički svećenik. ispitivanje otisaka prstiju daktiloteka (grč. dalga val) 1. valovi. daktylos.dajak više skladišta oko zajedničkog dvorišta dajak (tur. smatram) vještina računanja na prste.) glaz. draguljarski sandučić daktilitis (grč. obožavani poglavar duhovne i svjetovne vlasti u Tibetu dalga (tur. dakryon suza. grafo pišem) ona koja umije pisati na pisaćem stroju daktilogram (grč. daktylos. a druga dva kratka (— U U) daktil. čir na prstu daktilograf (grč. udar vjetra. nomizo mislim. valovlje. pod Samson dalkilič (tur. tithenai staviti) zbirka kamenja za prstenje (gema). symfysis) sraslost prstiju na ruci ili nozi daktiloskopija (grč. daktylios.) Dalila (hebr. v. ljubičasta georgina. dakno bodem. osobito grčkog. digest) 1.(grč. daktylos. motka.

damasquette) bogata damastna tkanina s cvjetnim šarama na atlasnoj osnovi 245 Damon i Fintija damast (tal. figura na igraćim kartama. oštetiti damnifikacija (lat.) kap. paraliza. dam nasip) uzvišenje od zemlje. gubitak Damoklo ime laskavca koji je tiraninu Dioniziju pozavidio na sreći. damasser) tkati na damastni način. damenval (njem. plemkinja. zabranjuje se (cenzorska formula kojom se zabranjuje tiskanje neke knjige ili nekog mjesta u knjizi) damnatus (lat. oštećeni damnum (lat. osuđenik damnificirati (lat. zamolio je osuđenik da ga prije izvršenja osude pusti kući kako bi završio neke poslove. 3. Wahl izbor) "dame biraju" tj. ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti. nesposobnost osjetila vida da razlikuje boje.dalmatika dalmatika gornja odjeća katoličkih svećenika. pa onda išarati zlatom i srebrom (postupak nazvan po sirijskom gradu Damasku) damasirati (fr. damnificatio) nanošenje štete. apopleksija damnacija (lat. damasto) svilena. fr. naredio je Dionizije da ga počaste za njegovim stolom kao kakva kralja. osobito oštricu noževa i mačeva. tkaninu šarati (ili: išarati) cvjetovima damasket (fr. otuda: Damoklov mač opasnost koja čovjeku stalno prijeti Damon i Fintija prema starogrčkoj priči dva filozofa (pitagorovca) u službi sirakuškog vladara Dionizija Mlađeg. živac. dio svečanog odijela njemačkih careva dalmatinac vrsta doge iz Dalmacije (pas srednje visine. običaj na plesovima da žene biraju svoje plesače damla (tur. prokletstvo damnatio memoriae čit. damasquiner) zažariti željezo ili čelik. vlastelinka: otmjena žena koja drži do sebe. izvezen.) osuđen. služi za zaštitu obale od poplave. mišićava tijela.) odbacuje se. žila (arterija i vena). kad je ovaj Fintiju osudio na smrt. grba i dr. damnificare) nanijeti štetu. kamena ili betona u obliku nasipa. gospa. "kraljica" u šahu damar (tur. uništavanje (ili: oštećivanje ili pogrda) uspomene nekog imena. prvi put primijenjena) dama dat. damnum) šteta. dame. ali mu je iznad glave objesio mač o konjsku dlaku. dama) gospođa. damast damascirati (fr.) prav. Dame gospođa. kralj to dopusti. Fintija se zadržao na putu dulje nego je oče- . nazvana po tome što se nekada nosila u Dalmaciji. žena iz višeg staleža. tal. osobito crvenu (naziv po engleskom kemičaru Daltonu koji je zamjećivao samo tri boje i prvi opisao ovu pojavu) daltonski plan (Dalton-plan) metoda učeničke samoradnje čija je karakteristika da učenici pod nadzorom nastavnika sami izabiru i proučavaju znanstvenu gradu (naziv prema američkom gradu Daltonu gdje je 1922. bilo. damnificatus) onaj koji je pretrpio štetu. da bi mu pokazao kakva je to sreća. dlake bijele s crnim mrljama) dalmatski jezik autohtoni romanski jezik koji se iz vulgarnog latinskog razvio na dalmatinskoj obali i Kvarneru daltonizam sljepilo za boje. 2. vunena ili platnena tkanina s cvjetovima damba (niz. podzemni put vode do izvora na površinu zemlje. oštećivanje damnifikat (lat. damnatio) osuda na vječne muke. slike. damnatur (lat. damnacio memorije (lat. usp. puls.) 1. podrivanja i si. podzemna "žica" neke rude damasciran išaran. domina gospoda.

N. pa je Damon već stajao pod vješalima kad je pravi osuđenik stigao u posljednji trnutak. vidjevši ovakvu vjernost. Dardanos) mn. lokal (kavana. st. poput onoga drvenog konja (u kojem su bili najbolji grčki junaci) što su ga Grci (Danajci) ostavili u svom logoru da bi ga Trojanci. n. prodavanje robe. kupovanje živežnih namirnica (osobito žita) da bi se dobila visoka cijena. dao put) religioznofilozofska znanost koja potječe od Laotsea (6.) u proizvodnji papira: valjak za utiskivanje vodenih znakova 246 Darije danno (tal. zelenašenje. gubitak danse čit. Švicarskoj J. Danaos) pjesničko ime starih Grka danajski dar opasan dar iz neprijateljske ruke. smatrajući ga darom. dvije kule s obiju strana Helesponta.) ples dansing (engl. "suzbijač" . dendi (eng. šteta. izvoziti robu i prodavati je ispod cijene koštanja ili ispod cijene domaćeg tržišta. majka Perzejeva (rodila ga je sa Zeusom koji joj se približio u obliku zlatne kiše) Danajci (grč. dakryon. mjesto. neprijatelja se treba bojati i kad darove donosi. pren. darbikršćani. u staroj Grčkoj: 50 kćeri argoskoga kralja Danaja koje su poubijale svoje muževe u prvoj bračnoj noći i bile osuđene od bogova da pune vodom bačvu bez dna Danaja mit. pr. podanici kralja Dardana. dendi-valjak (eng.) glasoviti talijanski pjesnik iz 13. prodavanje robe u inozemstvu ispod cijene koštanja.) kicoš. obično radi konkurencije i osvajanja tržišta. to dump prodavati po niskoj cijeni. prid. restoran i dr. pristaše se zovu: darbisti. autor Božanstvene komedije dantologija znanost o Božanstvenoj komediji. legendarnog osnivača Troje Dardaneli (grč. gizdelin. baden kupati) parna kupelj damping (engl.. dardanarius) onaj koji zelenaši žitom. što znači: uvijek) dandy čit. dans (fr. uvukli u svoj grad (Vergilije: "Timeo Danaos et dona ferentes" — "Bojim se Danajaca i kad darove donose". st.) darbizam hilijastička sekta koju je 1840. dance plesati. tj.) "ugušivač". osnovao u franc. i 14. naziv po starom azijskom gradu Dardaniji koji je osnovao Dardanos: otuda i ime poznatog tjesnaca Dardanela darijadenitis (grč.) u kojem se posjetitelji mogu zabavljati i plesom Dante Alighieri čit. izraz potječe od nekoga feničkog čarobnjaka Dardanusa koji je čarobnom vještinom skupljao žito u svoja skladišta pa ga prodavao kad mu je cijena bila najviša dardanarijus (lat. vladar oprosti kaznu osuđeniku i zamoli oba prijatelja da ga prime kao trećeg u svoje društvo dampfbad (njem.dampfbad kivao. Dampf para. darbistički dardanarijat prav. dancing) ples. Aligijeri (tal. upala suznih žlijezda Darije (perz. danteologija danuncijada pustolovina talijanskog književnika Gabrielea D'Annunzija koji je po završetku Prvoga svjetskog rata na svoju ruku okupirao Rijeku i ondje vladao nešto više od godinu dana. aden) med. smiješan pustolovni pothvat daosizam (kin. v. e. dardanarijat Dardanci mn. lihvarenje. Darby i koja proroštva Starog i Novog zavjeta doslovno shvaća i tumači. po nižoj cijeni inozemstvu nego domaćim potrošačima radi osiguravanja monopola Danaide mit.) trg. čovjek koji se napadno oblači dandy-valjak čit. osobito tvorničkih proizvoda. dumping) trg. kći kralja starogrčkog Akrisitja.

dodaci. datarije datarija (lat. potjecati.) darvinist pristaša Darvvinovog naučavanja. pismima itd. taj se razvoj odvijao u borbi za opstanak. g.) Ja sam Dav.) mjesto.) vrsta jedrenjaka s 2 do 3 jarbola dauphin čit. od dana potpisa (osobito na mjenicama kod određivanja dana plaćanja) dato-mjenica trg. danas.) Daviš cup čit. dan. casus) gram. danu i mjesecu (na spisima. tal. dataria) papinska komora za molbe i žalbe koja daje crkvene dozvole i zabrane. nadnevka datar (lat. padež cilja ili namjene datizam (grč. dan i godina kao gore daturin (perz. ona mjenica kod koje se rok plaćanja računa od dana izdavanja datulja (tal. dare dati) podatak o vremenu. darios darling (engl. datatio) stavljanje. data et akcepta (lat. bolesti. miljenik darsonvalizacija med. trajati od 247 Davus sum.) titula francuskih prijestolonasljednika (1349— 1830) David (hebr. odgovara na pitanje komu? čemu?.li: pismo i dr. od danas. uporaba izmjeničnih struja vrlo visokog napona (Tesline struje) za liječenje živčanih i dr. ono što je dano. A. dare dati.) trg. Davus sum.) mn. dattolo) vrsta palme s vrlo ukusnim slatkim plodovima datum (lat.darik darik (grč. biscenzaciju. dod) "ljubljeni". non Oedipus čit. pr. d' Arsonvalu. poznate i utvrđene činjenice data et accepta čit. n. darling) ljubimac. v. non Edipus (lat. a ne Edip. Davus sum. nisam toliko oštrouman da bih se mogao upuštati u rješavanje zagonetaka (izreka roba Dava . dativus sc. izdaci i primici. mjestu. mat. mjesec i godinu pisanja. datarius) upravitelj papinske komore za molbe i žalbe.) na mjenicama: mjesto. pov. nego se pacijent izlaže djelovanju njihovog magnetnog polja (metoda nazvana po fr. st. iz jednostavnijih u složenije. fiziologu J. imati svoj početak. datirati (fr.. osnivač Amerikanac Daviš 1900. e. Datis perzijski vojskovođa) nepotrebno gomilanje sinonima u govoru. descendentna teorija data (lat. dareikos stater) novac perzijskog kralja Darija. usp. 1851. dattero. non Oedipus dativ (lat. Davidova zvijezda (hebr.) na mjenicama: naznačivanje istog vremena i mjesta kao i na prednjoj strani datum ut supra (lat. npr. taturah) kem. dater) stavljati na spis (~. dofen (fr. osobito kod onoga kome taj jezik nije materinski dato (tal. izdavanje i primanje datacija (lat. Dejvis kap (engl. treći padež. ono što je poznato. data) mn. struje se ne propuštaju kroz tijelo. alkaloid koji se priprema od sjemena kužnjaka običnog (tatule) dau (ar. vrijedan 20 atičkih drahmi. sastoji se od četiri pojedinačna (singl) meča i jednog u paru (dabl).) datum ut retro (lat. određivanje datuma. tj. rod.) međunarodno natjecanje tenisača. zabranu sklapanja braka i dr. datum. trg. dano. magen David) šesterokraka zvijezda — stari simbol židovstva (naziv po biblijskom kralju Davidu iz 10. darvinizam darvinizam naučavanje engleskog prirodnjaka Charlesa Darwina o razvoju i preobražavanju u životinjskom i biljnom carstvu i po kojem su se sve vrste u organskom svijetu razvile jedne iz drugih. i to prirodnim odabiranjem (seksualnom selekcijom) i prilagodavanjem okolnostima u kojima su vrste trebale živjeti i s kojima su se morale boriti.

"iz viđenja". lat. izumitelj Švicarac Paul Miiller 1939. de non prejudikando (lat. propast. snižavanje (npr. ferendus koji treba. raspakivanje svežnjeva i sanduka s robom debalirati (fr. de-albare pobijeliti) pobjeljivanje (ili: bijeljenje) kovina deartikulacija (lat. b) padanje. latus donesen) po zakonu koji postoji de luxe čit. de fakto (lat.) "po viđenju". dva. de gravi kauza (lat. dasys gust. de (fr. bez oštećivanja nečijih prava de plano (lat. u Kat. uklanjanje istovarene robe.dazimetar u Terencijevoj komediji Djevojka s otoka Androsa) dazimetar (grč. iščašenje.) šport. kratica deleatur (jat. mora biti donesen) po zakonu koji bi trebalo propisati kako bi o nekom prijeporu mogao biti izrečen pravorijek. jednostavno. debacler) očistiti luku. crkvi pokajnička 1 žalosna pjesma) 248 debalkanizirati de rigore juriš (lat. bez okolišanja de profundis (lat. pren. devalvacija. demobilizacija). primjereno prilikama de visu čit. doista. rastavljanje. tj. lex zakon. za nešto nevrijedno. par i par de facto čit. srozavanje. d'liks (fr. ukratko.) prav. predmetak u složenicama sa značenjem: a) odvajanje. kao očevidac De vi vis nil nisi verum (lat.(fr. luksuzno de nihilo nihil (lat. dva i dva. de lege lata (lat.) O živima (ne treba govoriti) ništa ako ne istinu de. tj. profmiti. de-baculare. de lana kaprina riksari (lat. de-articulatio) med. deballage) trg. čišćenje luke.) boriti se za kozju kostret. ukidanje (npr. stvarno de gravi causa čit.) po strogosti zakona de te fabula narratur (lat. di-di-ti (DDT = kratica za diklor-difenil-triklormetil-metan) sredstvo za uništavanje gamadi (bijela kristalna tvar slabog mirisa neškodljiva za bilje i više životinjske organizme). raspakirati svežnjeve.) prav. de facto de lana caprina rixari čit. "mrtva utrka". uganuće deauracija (lat. europeizirati . s pravnog stajališta. slom debaklaža (fr. tzv.) kod biljara: dva po dva. "mlatiti praznu slamu" de lege ferenda (lat. debacle) prolom leda. de vizu (lat. deballer) trg. ded bol (engl. metron) fiz. istovarene brodove ukloniti iz luke debalaža (fr. pravdati se za sitnicu. degradacija) de. očigledno. brodova itd.) mit. kad oba konja stignu istodobno na cilj dealbacija (lat. ne nanoseći štetu. ukusi su različiti de jure (lat. eks nihilo nihil de non praejudicando čit. deux a deux čit. pozlata debakl (fr.) v. mrtva lopta u tenisu. staroitalska božica plodnosti zemlje dead bali čit.) šport.) zaista. deux. de-aurare pozlatiti) pozlaćivanje. sprava za mjerenje gustoće zraka DDT čit. usp.) po pravu.) zbog važnog razloga de gustibus (et coloribus) non est disputandum čit.) u pravo vrijeme. duo) 1.) "iz dubina" (početak 130. psalma.) raskošno. de gustibus (et koloribus) non est disputandum (lat.) o tebi se basna priča (rečenica kojom — kad netko "grijeh kaže a grešnika neće" — upozoravamo tangiranoga da se o njemu radi) de tempore (lat.) 0 ukusima (i bojama) ne treba raspravljati. debaclage) pom. lopta izvan igre dead heat čit. de) 2. ded hit (engl. sanduke s robom debalkanizirati oduzeti nečemu balkanske karakteristike.) neka se briše Dea Dia (lat. debaklirati (lat. tj. dez-a-de (fr. fr.

rasulo. engl. debitor) prav. idiot. lišiti grubosti i surovosti debarkiranje (fr. osobito na pozornici. debarrassement) uklanjanje smetnji (ili: prepreka). pobijediti) uništenje neprijatelja u ratu debent (lat. prvi nastup nekog glumca ili pjevača. supr. diskusija debatirati (fr. trg. deblayer) ukloniti (ili: raskrčiti) otkopanu zemlju. oslobođenje od opsade. istovarivanje robe debarkirati (fr. fr. debutant) onaj koji prvi put javno nastupa. davanje predujma. igrati svoju prvu ulogu. prodavanje na malo debi (fr. kaparati deburziranje (fr. debarquement) pristajanje. debloquement) voj. ime izraelske proročica (12. debilis slab) slaboumnik. barbaros) uljuditi.debandada debandada (fr. borba bez ikakvog reda. preostali vojnici debrujirati (fr. isplaćivanje. debenture) trg. uračunati nešto u dug. iskrcati na kopno. pristupni govor debil (lat. debit) 2. pristati uz obalu debata (fr. dužnik debitum (lat) trg. početak. debander) rasuti se. debentur. otjerati (ili: potisnuti) s boljeg položaja debitant (fr. rasvijetliti. voj. debusquer) voj. e. carinski predujam koji se zadržava. iznošenje mišljenja. debarquer) istovariti. razglasiti debitirati (fr. prodaja. osloboditi od opsade.) "pčela". rastrojstvo. raspršiti se debankirati (fr. ostaci trupa. istovarivati. debiter) 2. st. rasprava. raspetljati. raspremiti. debrouiller) razmrsiti. dug. dugovanje deblejirati (fr. gradu Debreczenu) debri (fr. promet robe. sudjelovati u debati debelacija (lat. debanquer) dobiti cijeli bank (u kartama) debarasiranje (fr. prvi put se pojaviti. debet) trg. dužnik debentura (lat. držati prvi govor debito (tal. bureau ured. v. srediti deburizirati (fr. prisiliti neprijatelja da prestane s opsadom. prepirati se. krateo vladam) na- 249 deburziranje stojanje da se iz nekog rada ukloni birokratski postupak debiskirati (fr. prvo pokazivanje publici. kancelarija. pronijeti glas. n. debauche) skandal. tučnjava: razuzdanost. isplatiti. grč. oslobođenje od neke brige (ili: tereta) debarasirati (fr. za ženu: debitantica debitirati (fr. dati predujam. grč. porušiti rovove i prokope nakon opsade deblokiranje (fr. debuter) 1. tisk. obrnuta slova (privremeno upotrijebljena pri slaganju umjesto pravih) opet izvaditi i zamijeniti ih pravim Debora(h) (hebr. debellare završiti rat. debilitatio) slabljenje. debens) trg.) trg. debloquer) voj. de uklanjanje — u složenicama. osloboditi se (nečega) debarbarizirati (lat. trg. postaj anje nemoćnim debirokratizacija (lat. debris) ruševine. kaparenje . njezina pobjednička pjesma ujedno je najstariji hebrejski ep deboš (fr. opteretiti račun.) koja je pomogla oslobođenju Izraelaca od Kanaanaca. deboursement) trg. razularenost. prodavati. potraživanje debi (fr. debandade) voj. razvrat debrecinka vrsta tankih kobasica (naziv po mađ. debat) raspravljanje. debut) 1. troškovi. debatre) raspravljati. deblokirati deblokirati (fr. raskalašenost. de. dugovanje debitor (lat. pr. voj. dug. priglup čovjek debilitacija (lat. potvrda primitka debet (lat. uzmicanje u najvećem neredu debandirati (fr. iskrcavanje iz lađe. debarrasser) raskrčiti. izvršiti isplatu. debourser) trg. dugovanje. dug koji netko treba platiti za robu ili čije plaćanje prodavač očekuje.

presuditi. decernens) prav. decidere završiti. decernatus) djelokrug. cadere pasti. sustav upravljanja koji svim upravnim odjelima daje što veću samostalnost. decens) pristao. spasti) pad. trg. decem. dekret decertacija (lat. centrum središte. Napoleona i pomagači tzv. rješavati. skladnost decenij (lat. "Zakon na deset tablica" decemviralan (lat. voj. debouchement) voj. čestit. tj. decempeda (lat. odlaziti. decessio) odlazak. načelnik neke ustanove ii upravnog odjela decernirati (lat. osobito u državnoj upravi decentralizirati (fr. decentralisation) slabljenje jednog političkog tijela i. podvala decernat (lat. odlučiti. decernere) sudskim putem odlučiti.) deset decembar (lat. lažljiv. pošten. najpoznatiji su. grč. izlaz (ili: izlaženje) iz nekog tjesnaca. riješiti. izvaditi čep. struci ili vrsti poslova. decipere varati) varljiv. groznice u bolesti decidirati (lat. krug poslova. koji podvaljuje decentralizacija (lat. prosinac (31 dan). v. odlučna) borba decertirati (lat.) dvanaesti mjesec u godini. decemviralis) koji se sastoji od deset članova decemvirat (lat. izvući se iz tjesnaca. decetraliser) podijeliti poslove na razne odjele i odsjeke. prodaja robe. sastavljač (ili: pisac) presude. prijevara. decem. državnog štrajka 2. grč. g. decessor) onaj koji odlazi. ostavljanje odredenih poslova nižim organima. npr. decemviri za pisanje zakona (Decemviri legibus scribendis) ili zakonodavna desetorica. referent o nekoj temi. prolaziti. riješiti. mjerodavnost jednog decernenta decernent (lat. prikladnost. laganje. deceptio) varanje. proda. prikladan. prosinca (decembra) 1851. preminuti. gramma) deseti dio grama. de. trg. decem. pristojan. deseti mjesec po najstarijem rimskom kalendaru. naći priliku za dobru prodaju robe decedirati (lat. caedere. decemvirata decencija (lat. veća samostalnost pojedinih dijelova.) priredba koja se održava svake desete godine decentan (lat. brojeći od ožujka decembristi pristaše L.(lat. fr. decem vir) član kolegija od 10 članova. prestajati. osobito u državnoj upravi deceptor (lat. nazadovanje u pogledu imovinskog stanja. decidere pasti. decertatio) završna (ili: presudna. kao poslje- 250 decilitar dica i cilj toga. pes stopa) motka za mjerenje od 10 stopa. decider) riješiti. prethodnik u službi deci. decidendi raciones (lat. izvjestitelj. razlozi sudske presude decigram (lat. dekagram decilitar (lat. suzdržljiv (u umjetničkom smislu) decentivan (lat. decertare) voditi presudnu borbu decesija (lat. odlučivati. popuštanje. deboucher) nešto začepljeno otvoriti. fr. decidendi rationes čit. koji su objavili tzv. opadanje. decenta) pristojnost. litra) deseti dio litre . pristalost.debuširanje debuširanje (fr. decemviratus) vladavina desetorice. iz stare rimske povijesti. put i način da se roba proda debuširati (fr.) prav. decere. umrijeti decem (lat. decum) predmetak u složenicama sa značenjem: deseti dio (neke jedinice za mjeru) decidencija (lat. usp. nešto više od 3 m decem vir (lat. decedere) otići. decennium) vrijeme (ili: razdoblje) od deset godina decennale (tal. odlaženje decesor (lat.

šaren. dedicare posvetiti. dare dati.) prav. deklamando (tal. određeno decizija (lat. izborni sudac decizum (lat. decimer) desetkovati. dedignatio) preziranje.) glaz. oštar decizivan glas (lat. stanovništvo može biti decimirano kakvom velikom zaraznom bolešću. tj. decimatio) pravo na desetinu. postupno tiše. decem. metron) deseti dio metra. presudan glas 251 dedomažirati decizor (lat. odlučan. v. decisor) prav. g. fr. dedecoratio) sramoćenje. decimole) glaz. dedicatio) posveta. dedi) trg. sudska odluka. objava engleskog parlamenta 1689. grč. nadoknaditi štetu. decisum) sud. brisati neki dug. deditirati dedit (lat. dati odšetu .) glaz. dekrešendo (tal. kićen dedekoracija (lat. posvećivanje. može biti osjetno smanjeno decimola (tal. potcjenjivanje. desetinski razlomak. decimalni razlomak mat. deseti ton računajući po redu od osnovnog tona. izmirio je deditirati (lat. o osnovnim načelima engleskog ustava decoctor bonorum čit. običan razlomak čiji je nazivnik dekadna jedinica.) glaz. strofa od deset stihova (španjolskog podrijetla) decimacija (lat. skupljanje desetine. kapitulacija dedicirati (lat. decimalni sistem brojevni sustav čija je osnova broj 10. kaljanje dedicija (lat. obeštećivati. Daidalos) fil. daidaleos) umjetnički. rasipnik vlastite i posuđene imovine decrescendo čit. decisio) prav. decimare. decimalni račun račun s decimalnim razlomcima. dekoktor bonorum (lat. sudska odluka declamando čit. usp. glas koji odlučuje. dedicator) onaj koji nešto daruje s posvetom dedirati (lat. poet. desetinka decimalan (lat. dekametar decimirati (lat.decima decima (lat. nekome neku knjigu). s puno izražajnosti declaration of rights čit.) izlaganje prava. decem. darivanje dedikator (lat. vrsta fenakistoskopa ili stroboskopa dedalski (grč. decisivus) presudan. tj. posvećivati: pokloniti (npr. mjesto koje se tako svira dedaleum (grč. dekoktor dolozus (lat. dare) trg. izdvajanje svakog desetog čovjeka radi decimiranja decimala (lat. "živi kotač". decimalna vaga vaga koja ima krak utega deset puta duži od kraka tereta decimator (lat.) onaj koji skuplja desetinu decimetar (lat. sve slabije. omalovažavanje dedikacija (lat. platio je. koji se sastoji od deset dijelova.) prav. dedicare) posvetiti. namijeniti dedignacija (lat. unijeti nešto u knjige kao plaćeno. dečizo (tal. poklanjanje. decimus deseti) mat. beščašćenje. zootrop. dare dati) trg. dedirati dedomažirati (fr. presuda. decimalna mjera podjela mjera na deset jedinica. dedit. desetkovanje. svakog desetog kazniti (osobito smrću) kad su svi podjednako krivi. lijepo izrađen. decimus) desetinski. dedommager) obeštetiti. votum decisivum) prav. deditio) predaja. deklarešn of rajts (engl. dao je. decima) glaz. notna figura koja označuje da jednu skupinu od deset tonova treba odsvirati u vremenu za koje bi se inače odsviralo osam normalnih tonova deciso čit. veoma izrazito. rasipnik svoje imovine decoctor dolosus čit. osobito u sumnjivim slučajevima decizivan (lat.

zaključiti (ili: zaključivati) iz općega o posebnom. fiziološkim ili psihičkim nedostacima razlikuju od prosječnog (normalnog) čovjeka. izvoditi. dokazati. zaštitni defenzivni kut voj. skup metoda za otkrivanje pogrešaka u proizvodima (npr. pročišćavanje. odbijanje od neke svote deduktivna metoda v. deductivus) log. defaecatio) čišćenje od taloga. praznina. deducere) izvesti. kvar.) znanost o pojedincima koji se po organskim. defectus) krnji. onaj na kojem se očekuje napad defenzivni rat voj. zaštitnik. izvođenje. pukotina u izrađevini od kovine i si. fr. defectivum) gram. dedutkis deducendis (lat. obrambeno oružje (koje služi samo za obranu) defenzivno sredstvo (lat. na motoru. defectus) nedostatak. defensio) obrana defenziva (fr. oštećen. defectivus) nepotpun. defensive) obrana. tj. malaksalost defekt (lat. klijent. defendendus) optuženik kojeg treba braniti. deficere) tražiti i ispravljati pogreške u računanju. defectivitas) krnjost.dedublirati dedublirati (fr. nepotpun. već dokazanih činjenica deductis deducendis čit. defektivitet defektura (lat. metoda mišljenja kojom se od općeg zakona dolazi do posebnih. popunjavati.) po odbitku troškova dedukcija (lat.) po odbitku onoga što se treba odbiti. za ženu: defendentica defenzija (lat. odmetanje. u blagajni defektan (lat.) izdvojenje iz državnog vlasništva (pojam suprotan etatizaciji) defekacija (lat. manjkav. obrambeni rat. defensif) obrambeni. gubljenje ženskih psiholoških i fizioloških osobina. defensor) branitelj. slabljenje. mana. vanjsko zaštitno sredstvo radi zaštite od štetnih utjecaja defenzor (lat. izložiti. nepotpuni glagoli. pošto se dokaže ono što treba dokazati deductis impensis čit. ponovno naručivati. pronevjeriti. objasniti. kem. defectio) otpadanje. supr. manjak. s prazninama defektirati (lat. efeminacija defendend (lat. zaključivanje iz općega o posebnom. popunjavanje laboratorija. nepotpunost defektivni glagoli (lat. supr. štićenik. stanje u kojem je jedna strana samo u obrambenom stavu. pokazati. defectuositas) v. manjkavost. pravobranitelj . imenica ili glagol kod kojih se ne upotrebljavaju svi oblici 252 defenzor defektivan (lat. zastupnik. obrambeni položaj. u pošti: javiti da je nešto nestalo defektiv (lat. oni koji nemaju svih oblika defektologija (lat. dopunjavati. iscrpljenost. deduktis impenzis (lat. npr. koji je za obranu. izbacivanje izmeta defekcija (lat. rat koji se vodi samo radi obrane defenzivno oružje voj. nepotpunost. defectura) u ljekarništvu: opskrbljivanje. dopunjavanje defeminacija (lat. dedukcija deduktivnost (lat. defensus. osobito šećernog soka pomoću vapna. mjesto izloženo unakrsnoj topovskoj ili puščanoj paljbi defenzivni položaj voj. trg.-grč. deductio) log. npr. pravni dokaz izvesti iz drugih. tj. dedoubler) voj. koji nema svih dijelova i oblika defektivitet (lat. popuštanje u snazi. ispitivanje. ofenziva defenzivan (lat. defeminatio) psih. verba defectiva) gram. pogreška. smanjiti vojni odred napola deducirati (lat. defensivum) med. kakvoća postojanja kao deduktivan deetatizacija (fr.) defektuozitet (lat.

npr. most itd. tj. deflatio) bank. objasniti pojam drugim pojmovima. klanac. na novcu: znak mjesta kovanja i majstora koji je pravio novac defetirati (fr. unakaziti. onaj koji ima manjak na računu. onaj koji određuje. prav. (točno) određen pojam definitiv (lat. prid. konačno uređenje (suprotno: provizorij) definitiva (lat. konačna presuda definitivni traktat konačni (ili: zaključni) ugovor definitor (lat.: Kvadrat je paralelogram (genus proximum) s jednakim stranicama i jednakim kutovima (differentia specifica) — to je rodna. manjak u blagajni defiguracija (lat. uzeti unaprijed. deflatio) bank. horizontalni defilman rov napravljen tako da se u njega ne može gađati ni upadati. onaj koji zbog slabosti ili bolesti nije više sposoban obavljati svoju dužnost deficit (lat. defigurare) pokvariti. dostavljač. deferens) onaj koji traži prisegu. smanjivanje novčanica u optjecaju i time podizanje kupovne vrijednosti novca. prolaziti paradnim maršem. uređivanje. svota za koju su prihodi manji od izdataka. nastaje naznačivanjem najbližeg roda (genus proximum) toga pojma i njegove specifične razlike (differentia specifica). definitivum) končano objašnjenje. klonulim. defiler) pojedinačno prolaziti kakvim tijesnim putem. pristaše financijske politike kojoj je cilj da smanjivanjem broja novčanica u optjecaju. blagajni itd. nije tu) manjak. defetistički defetizam (fr. svečano prolaziti defilman (fr. objašnjenje jednog pojma drugim pojmovima. deficit nema. posebnih oznaka koje pripadaju samo onome pojmu koji treba definirati. odrediti) log. usp. klanac. nagrditi defile (fr. defaitiste) pristaša defetizma. nagrđivanje. voj. definitio) log. nevjerovanje u uspjeh ili pobjedu deficijent (lat.). defile) tjesnac. defaite poraz. faix srp) požnjeti srpom. praktični učiteljski ispit definitivan (lat. podigne kupovnu moć novca. definitivno definitivna sentencija (lat. inflacija deflacionisti (lat. nedostaje. završna redakcija ugovora. pomoćnik dekana u Katoličkoj crkvi deflacija (lat. defaitisme) malodušnost. v. dužnik. koji nekome drugom nudi prisegu. pril. vertikalni defilman rov napravljen tako da neprijatelj ne može u njega gledati ni gađati definicija (lat. ukloniti. defaire) praviti malodušnim. zaključan. oduzimati (ili: slabiti) vjeru u uspjeh ili pobjedu defetist (fr. defmitum) (nešto) određeno. osobito onih za koje nema pokrića i podloge.) završni ispit. odbiti. presudan. svaki uski put kojim se može kretati samo po jedan ili dvojica u redu (usjek. genetička definicija definirati (lat. defmitivus) odlučan. jedan dio nasljedstva . deficere nedostajati. definitiva sententia) konačni sud. defmere ograničiti. odmetnik. npr. unakaživanje defigurirati (lat. svo- 253 deflacirati đenje jednog pojma na druge pojmove. suprotno: inflacionisti deflacirati (lat. klonulost. osiguravanje fortifikacijskog objekta od neprijateljske vatre. konačan. defiguratio) kvarenje. odrediti pojam. de. određenje (ili: odredba) pojma. usp. određen. definicija definit (lat. svečani mimohod defilirati (fr.deferent deferent (lat. deficiens) otpadnik. bez vjere u uspjeh ili pobjedu.) odreditelj. defilement) voj. manji iznos u jednom računu. generička definicija. malodušan čovjek.

unakažavanje. deformare) kvariti (ili: pokvariti) oblik. batinati. opadati. deformatio) kvarenje oblika. izrođenost. propadanje. deflector) naprava na dimnjaku radi zaštite od vjetra i dima.) bot. riješiti.) batina za udaranje po tabanima. deflagratio) kem. mač. mlatiti. izopačivati se. deflexio) skretanje deflektirati (lat. krijumčarenje defraudant (lat. izrođenje. degeneratio) izrođivanje. skinuti ukras s nečega. degagement) sloboda. okretan degažirati (fr. deflagrare) izgorjeti. defraudans) pronevjeritelj. defraudant defraudirati (lat. obeščašćena deflorator (lat. varalica. unakažena oblika. koji se nalazi u stanju opadanja degenerirati (lat. opadanje. neopravdan izostanak. degarnir) ogoliti. smrt degarnirati (fr. otpustiti iz vojske. pogreška. degenerare) izroditi se. izopačenje. pogoršavati se degenia velebitica čit. neku tekućinu isparavanjem ili destiliranjem osloboditi od nebitnog i nepotrebnog vodenog sadržaja defleksija (lat. deformitas) unakaženost. osoboditi mač od protivnikovog mača degažman (fr. prevariti. defunkcija (lat. defungere) prestanak života. kidanje lišća s drveća deformacija (lat. izrođivati se.deflagracija deflagracija (lat. defaut) oskudica. propadati. nagrditi. grč. de. kvarenje degeneriran (lat. pogoršan. izopačiti se. degager) osloboditi. mana. neusiljenost. izopačen. skrenuti deflektor (lat. deflectere) skretati. deflorare) oduzeti djevojci nevinost. degenija velebitika (lat. iskvariti oblik 254 degenia velebitica deformitet (lat.) v. utajivač. mač. oslobođenje mača od protivnikovog mača degenek (tur. utaja. nakaznost. unakaženje. lakoća.) onaj koji je oduzeo djevojci nevinost deflorirati (lat. deformis) pokvarena oblika.) djevojka kojoj je oduzeta nevinost. oslobođenje od neke obveze. nedostatak. vatrom očistiti deflegmacija (lat. naprava za dovođenje zraka (kod petrolejskih svjetiljki) defloracija (lat. tajni izlaz. izvući iz neprilike. pokvarenost oblika. izopačenost. vrsta biljke koja raste samo u našem Velebitu (pronašao je . prav. izostanak s ročišta. flegma sluz) kem. deformis) v. katar defo (fr. pronevjeravati. utajiti. odvojiti. med. prijevara. batinanje degenekom. grč. defluxio) opadanje. gubljenje. degarnirati utvrđenje voj. nagrđenje. nedolazak na suđenje defolijacija (lat. oslobađanje alkoholnih tekućina od vode. nagrđivanje. flegma sluz) kem. krijumčar defraudator (lat. neusiljen. lupati degeneracija (lat. degenerare) izrođen. razriješiti. de. izopačavanje. deforman deformirati (lat. spretnost. osobito: prikriti porez. unakaženost. osloboditi od vode. nagrđenost deforman (lat. pokvarenost oblika defraudacija (lat. sporedan. defloratio) obeščašćenje. čišćenje (ili: pročišćavanje) pomoću vatre deflagrirati (lat. deflegmirati deflegmirati (lat. defoliatio) opadanje lišća. degage) slobodan. obeščastiti defluksija (lat. v. defraudatio) pronevjera. unakaziti. deformiran deformiran (lat. carinu itd. u stanu napraviti tajni izlaz. tući. defraudare) pronevjeriti. izvući ratnu opremu i vojnike iz utvrde degažiran (fr. otvoren. oduzimanje djevojačke nevinosti deflorata (lat. naružiti.

sisavac. deitas) božanstvo deizam (lat. fiz. divovska pretpotopna životinja. Deus Bog) fil. probanje. 1866—1934) degluticija (lat. obrok jela) starogrčki mudraci koji su učene razgovore vodili za punim stolovima deist (lat. Deus. titulama itd. deglutitio) gutanje.. odvratiti nekoga od nečega. s u prilogu jutros. preuveličavanje deintegrirati (lat. degouter) ogaditi (nekome nešto). deipnos ručak. pristaša deizma. degresirati degresirati (fr. potcijeniti degrasirati v. degradatio) poniženje. facere učiniti) obožavati. Dei gracija (lat. pokvariti nekome volju za nečim dehiscencija (lat. svođenje na stupanj manje sposoban za pretvaranje (energije) degradiran (lat. dehortatio) odvraćanje. probati 255 deizam degutirati (fr. lišavanje čina i zvanja. otvoriti se. degraisser) očistiti od masti. potcijenjen degradirati (lat. lišiti nekoga čina i zvanja. poniziti. degrasirati degrosirati (fr. stalan pratitelj i kočijaš starogrčkog boga rata Aresa deinoterij (grč. kuh. zvijer) zool. sin. skinuti pjenu). degmek) hrvati se. degorger) očistiti od mulja. degustacija vina određivanje okusa. degommer) osloboditi od ljepljive tvari.) po milosti Božjoj (uobičajena formula u vladarskim poveljama. fr. deus) fil. degrossir) dotjerati. čaja. degrader) zapostaviti.) degustirati (lat. deificatio) obožavanje. suziti deipnosofisti (grč. opirati se degolizam politika i slaganje s politikom koju je vodio fr. general Cherles de Gaulle (1890—1970). svođenje na niže stanje razvoja. na dokazima Deimos (grč. deiknymi pokazujem) lingv. mit. degustatio) kušanje. pretjerivanje. mišljenje koje dopušta da je Bog prauzrok i tvorac svijeta. degradare. smanjiti. boje i izgleda vina degustator (lat. therion divlja životinja. ovog jutra) deiktičan (grč. pokazna (deiktična) čestica (npr. ukloniti gumenu tvar na svilenim nitima iskuhavanjem u sapunici degustacija (lat. deinos strašan) ret. degustare okusiti) kušač. tj. lišen čina i zvanja.degluticija i opisao mađarski botaničar Arpad Degen. usporedi: teist deitet (lat. odavanje božanske počasti deiksa (grč. vraćanje s višeg položaja na niži po kazni (osobito u vojsci i kod svećenstva). masnih mrlja (vunu. zjapljenje dehiscentan (lat. ukazivati čast kao Bogu. deiktikos) koji se temelji na primjerima. znalac koji po okusu određuje svojstvo namirnica (vina. stanjiti (srebro. dehiscere) raspuknuti se. savjetovanje da se nešto ne učini Dei gratia čit. dehiscens) koji zjapi (sjemene čahure) dehiscirati (lat. deinos. vođa francuskog otpora protiv njemačke okupacije i kasnije predsjednik vlade i predsjednik države degoržirati (fr. duhana i dr. zjapiti dehortacija (lat. ali ne priznaje nika- . degustare) okusiti. pronađen u okaminskim ostacima deinoza (grč. čelik) degumirati (fr. degradare) zapostavljen. žderanje degmati se (tur. deintegrare) oduzeti od cjeline. pročistiti degradacija (lat.) "strah". cijeniti više od svega deifikacija (lat. u uporabi od Karla Velikog) deificirati (lat. mirisa. dehiscentia) bot. skinuti gumu s nečega.

tucati. gonia) geom. za koju se borio s božanstvom rijeke Aheloja. npr.. nakon Parisove smrti muž Helenin. lat. v. kovinu. deka. propast. dekalog (grč. deiectorium) med.) broj (piše se brojkom 1 sa 60 nula) dekalirati (tal. brat Hektorov i Parisov. sin Prijama i Hekube. st. gramma) težina (ili: uteg) od 10 grama dekakord (grč. usporedi: teizam Dejanira mit. podigli u Petrogradu ustanak protiv apsolutizma dekada (grč. dekas. propadanje. deka deset. curenja itd. izmet. deka. pokrivač. lumen svjetlo) fotometrijska mjera (10 lumena) dekalvacija (lat. osobito ne priznaje božansko otkrivenje. dekas. dekabr) mladi ruski plemići — časnici koji su 26.Dejanira kva čuda niti bilo kakav Božji utjecaj na tijek svijeta. decimalni sistem 256 dekalvacija dekaedar (grč. jedna od sramotnih kazni u srednjem vijeku. decalvatio) oćelavljavanje. v. edra sjedalo. strast) vještina da se slike u bojama (tiskane na posebnom papiru koji je prevučen jednim lako rastopljivim slojem) vlaženjem stražnje strane prenose na drvo. oćelavljenje. deka. kožu. decimalni sustav dekadenca (lat. sasto- . deizam je igrao glavnu ulogu u filozofiji XVII. desetokutnik. decalcare ugaziti. sredstvo za otvaranje i reguliranje stolice Dejfob mit. pravac u književnosti i umjetnosti postromantičkog razdoblja (19. deka. gunj dekabristi (rus. lat. deset. deka deset. cvjetovi s deset stupića ili usta plodnice dekagon (grč. metakromatipija dekalo (tal.. decalquer) prenositi otiske. grč. Rousseau. brojni sustav koji ima za osnovu broj 10. broj deset. žena Heraklova. poliedar s deset površina dekaginičan (grč. porculan. u kalendaru Francuske revolucije: tjedan od deset dana (od primidi. staklo. bot. gubitak na težini neke robe zbog sušenja. izgubiti na težini zbog sušenja dekalitar (grč. decadere opadati. dekalogos) deset Božjih zapovijedi dekalumen (grč. deset komada. Livijeva "Rimska povijest". nehotice uzrokovala smrt svoga muža poslavši mu košulju namočenu u Nesovu krv dejekcija (lat. mjera od deset grama deka (njem. prenijeti crtež na proziran papir dekalkomanija (lat. deka deset) 2. deka deset. osnova) geom.. med. delectio) prav. dekados desetina) mat. glavni predstavnici: Voltaire. litar) mjera od 10 litara dekalkirati (fr. s bakra ili kamena na drvo itd. Lessing. de-calare) trg. duodi itd. decadenza) opadanje. udaljavanje s položaja ili posjeda. fr. ubio ga Menelaj deka (grč. zbirka ili djelo od deset knjiga. dekados desetina) desetorica. gyne žena) s deset žena.. st. mania pomama. pogoršavanje.) dekadika (grč. acord suglasje više tonova) glazbalo koje ima deset žica dekalijun (grč. do dekadi). tijelo koje ima deset kutova dekagrad (grč. ispražnjavanje stolice. decalo) trg. decimalni sistem dekadni sistem mat. raspad. mat. prosinca 1825. lim i dr. tal. npr. desetni sustav. Mendelsohn i dr. gradus stupanj) deset stupnjeva kao jedinica mjere za kutove (četrdeseti dio kružnice) dekagram (grč. deka. razdoblje od deset godina. Dečke) 1. izlučivanje dejektorij (lat. v. lit.

metron) mjera za dužinu od 10 metara dekan (lat. decatissage) postupak pri dekatiranju. deka. area površina) mjera za zemljište od deset ara 257 deklamatorika dekarbirirati (fr. otočiti. deka lat. declamatorium) vježbanje u deklamiranju. dekasilabičan stih deseterac dekaster (fr. u Linneovom sustavu deseta klasa dekanija dekanat kao crkvena ustanova. govorenje s puno izražajnosti. 4. decanatus) dekanstvo. caput glava. u rimskom logoru: starješina šatora u kojem je bilo 10 vojnika. knjiga koja sadrži pjesme za deklamiranje deklamatorika (lat. deka. čitanju. deset stera dekastih (grč. obezglaviti dekapod (grč. dekanat (lat. luženjem i ribanjem) i tako je prirediti za galvanoplastiku dekapitacija (fr. dekarbirirati dekartirati (lat. deka. umjetničko govorenje neke pjesme. grč. ocijediti. u Italiji: najstariji sluga u kući nekog kneza. neku tekućinu odvojiti od taloga koji se nalazi na dnu. stylos) arhit. kolorist deklamacija (lat. hermafroditne biljke s deset slobodnih prašničkih končića. hemera dan) Deset dana (naslov poznate zbirke novela tal. decarburer) v. Dekham) v. deka deset. decaper) očistiti površinu kovine (zagrijavanjem. decapitation) odsijecanje glave. 3. pus stopa) mjera za dužinu od deset stopa dekar (grč. decastere) deset kubičnih metara. Decker) bojadisač u crtanom filmu. declamare) upute (ili: znanost) o lijepom izlaganju. obezglavljenje dekapitirati (lat. majstor u izlaganju. danas: osoba na čelu nekog fakulteta. vježbanje govorenja u školi. decanter) kem. razbistriti dekapirati (fr. fr. decapiter) odsjeći glavu.Dekameron jala se u tome što je osuđenik bio oćelavljen Dekameron (tal. carbo) osloboditi (ili: oslobađati) od ugljena ili ugljične kiseline. deka. deka. u naziv za lakoatletsko natjecanje u deset disciplina. knjiga s pjesmama za deklamiranje deklamatorij (lat. declamatio) umijeće usmenog izlaganja. teško razumljiv govornik. sjedište crkvenog kotara dekanski jezici (ind. de-charta. muž) bot. lagano otakanje i odvajanje bistre tekućine od taloga dekantirati (lat. fr. pjesnika Boccaccia) dekametar (grč. decatir) obraditi sukno pomoću vodene pare da bi mu se dao blag i postojan sjaj i spriječilo kasnije skupljanje dekatisaža (fr. dravidski jezici dekantacija (fr. deka. prvi put upotrijebljen 1822. odmah poslije biskupa (kod rimokatolika i protestanata). v. athlon natjecanje) šport. stichos) lit. utvrđivati sadržaj pošiljki na osnovi karata dekasilabičan (grč. 2. deka deset. carte) post. syllabe slog) deseterosložan. dekatirati dekatlon (grč. decantare. zvanje i položaj dekana. kardinala itd. fr. ili o umijeću lijepog govorenja . viši svećenik. deseteroboj deker (njem. pretjerivanje u izražajnosti govorenja i u govorničkom tonu deklamator (lat. predsjednik fakultetskog vijeća. decanus) 1. koji ima deset slogova. declamator) umjetnik u govorenju (stihova). aner čovjek. građevina s deset stupova ili svodova dekatirati (fr. decantation) kem. mjesto službovanja dekana dekandrija (grč. Decamerone. dekarbonizirati dekarbonizirati (lat. kuhanjem u sodi. u Parizu. strofa od deset stihova dekastilon (grč.

odbijati deklinograf (lat. osobno prijavljivanje poreznim vlastima visine i izvora imanja i prihoda itd. declamare) umjetnički i s puno izražajnosti govoriti neku pjesmu. sprava za mjerenje magnetne deklinacije deklinirati (lat. prokuhavanje dekoktor (lat. razreda. izjaviti. trg. instrument za promatranje i bilježenje deklinacije dekokcija (lat. astr. declamare) govornički. ukuhava. declinatio) gram. skreće. declinare skretati. otkinuti vrat retorte zapaljenim sumpornim koncem ili usijanom žicom . de laser) brisati (ili: izbrisati. prijava (ili: prijavljivanje) robe carinskim vlastima radi carinjenja (carinska deklaracija). decollatio) odsijecanje (ili: odrubljivanje) glave dekolaža (fr. izjašnjenje. savijati. sposoban za skretanje deklinabilitet (lat. declinabilis) gram. odstupanja deklinacija (lat. deklinatorij deklinatoran (lat.deklamatorski deklamatorski (lat. odstupati. iščašenje. deklarativna ili iskazna rečenica zavisna rečenica kojom se kazuje što se izriče glagolom glavne rečenice. nekog zakona preko za to ovlaštenih osoba ili tijela. decollare) odsjeći (ili: odrubiti) glavu. objaviti svoju odluku. grč. skretljivost. declancher) otvoriti. npr. declinabilitas) gram. također: slabljenje. ukloniti. ukuhavanje. fr. astr. declassis. objavljivati. decollage odljepljivanje) zrak. izjava. zamjenice i brojeve). isključiti) iz nekog društvenog staleža. ono što odgovara deklamatorskom umijeću. izjava o sadržaju poštanskih paketa (poštanska deklaracija). declinare skretati. okomita udaljenost nebeskog tijela od nebeskog polutnika. izlaganje. pridjeve. trg. govorničkim i suviše vatrenim tonom govoriti o beznačajnim temama deklanširati (fr. promjenjiv (po padežima). ekvatora. prav. govoriti govorničkim tonom. npr. kem. osoba koja je svoju imovinu prenijela na drugog da bi time oštetila svoje vjerovnike. klase. prav. instrument za mjerenje magnetne deklinacije. reda. ne priznavati. fiz. instrument za automatsko bilježenje deklinacije zvijezda mikrometrom deklinometar (lat. objavljivanje. odstupanje (ili: 258 dekolirati skretanje) magnetne igle od zemljopisnog podnevnika (ili: meridijana) nekog mjesta. odvajanje zrakoplova od zemlje. metron mjera) fiz. izjavni. popuštanje neke bolesti deklinator (lat. neprirodno. zaruka. skretati. declaratio) objava. decoctio) iskuhavanje. v. skretljiv. med. declarativus) koji ima karakter objavljivanja (ili: objašnjavanja). declinare skretati) koji odstupa. poniziti deklinabilan (lat. rječito. sposobnost skretanja. decoctor) onaj koji prekuhava. declinare skretati) gram. završavanje uzlijetanja zrakoplova. iskazni. polazak zrakoplova dekolirati (lat. uzlijetanje. izjavljivati. rasipnik dekolacija (lat. declinare skretati) fiz. mijenjati po padežima (imenice. koji osporava deklinatorij (lat. odbija. promjenjivost. deklarativan (lat. objavni. grč. polijetanje. padežna promjena. declinare skretati) fiz. izraziti se. declarare) objaviti. udaljiti. teško razumljivo deklamirati (lat. pustiti deklaracija (lat. npr. Mislim da ćeš poslati deklarirati (lat. prijaviti carinskim vlastima robu radi carinjenja deklasirati (lat. grafo pišem) astr.

pren. izgubiti draž dekolte (fr. koji resi. koji je izgubio draž dekolorirati (lat. zatajivanje. koji ima prirodu ukrasa (ili: uresa). decoratio) ukrašavanje nekog predmeta. kojem je oduzeta boja. arhit. razgolićenost dekoltiran (fr. riječ sastavljena od više riječi dekoncentracija (lat. lijek koji je sastavljen od više različitih lijekova. urešavati. životinja i predmeta (pomoću vode i kemijskih sredstava. uresni. bez udubljivanja u formu i značaj dekorator (fr. med. otpis. koji krasi.) naprava za određivanje sposobnosti gubljenja boje. odlikovati ordenom.65 m (naziv po imenu izumitelja: Decauville) dekreditirati (fr. kombinirati dekompenzacija (lat. de-corto) trg. 2. koji je izgubio boju. (npr. potkopati nekome kredit. kićenje neke prostorije (vješanje tepiha ili goblena po zidovima. osobito zbog slabe mjere ili loše kakvoće. uklanjanje 259 dekrement radioaktivne zatrovanosti s ljudi. decolleter) načiniti izrez na haljini oko vrata i na leđima. odbitak od duga ili računa. biti dekoriran dobiti orden. bezbojnost dekolorimetar (lat. decrementum) gubljenje. oduzimanje boje. uljepšati.. iznos izgubljen postupnim . decorare) ukrasiti. decoloratus) izblijeđen. orden. rada srčanog mišica) dekompozicija (lat. struganjem gornjeg zatrovanog sloja itd.) dekontirati (fr. odbiti od duga ili računa. ostatak dekontaminacija (lat. ljepota. kazališni slikar dekorirati (lat. decorativus) ukrasan. grč. sve dekoracije neke pozornice dekoracija (lat. decompter) trg. tal. decorateur) onaj koji ukrašava prostorije. čast dekrement (lat. decompte) trg. pozadine i dr. povjerenje. de-curtus. koji služi samo za ukras (suprotno konstruktivan). namještanje pozornice pomoću kulisa. tako da se vide grudi. uobičajeni odbitak zbog toga što se odmah plaća u gotovom dekoviljski kolosijek kolosijek u kojem su tračnice razmaknute 0. uresan. decolorare) izblijediti. decor) ukras. stavljanje stilskog pokućstva itd. razgolićen. koji služi za ukrašavanje. v. zakazivanje. kićenje. izbljedivanje. truljenje dekompozit (lat. decompensatio) med. pren.dekoloracija dekoloracija (lat. izgubiti boju. decor. kontrolni račun. odličje. gram. sastavne dijelove. počasni znak dekorativan (lat. raspadanje. pren. decollete) s izrezom na haljini. koji teži samo za vanjskim djelovanjem boja. otpisati dekor (lat. odvojiti. ukras. ulice. decolleter) izrez na haljinama. ramena. de uklanjanje. decombinare) rastaviti. uresiti.).) 1. decolorare izblijediti. sastavne dijelove. fr. osobito u keramici. prijenos nekih poslova sa središnjih organa vlasti na niže upravne organe. vrat. nakititi. razgolititi dekombinirati (lat. slik. decoloratio) gubljenje boje. ures. decrediter) lišiti povjerenja. trgove i dr. odbitak od računa za neku robu. oduzeti boju. decompositio) rastavljanje (ili: otapanje) nekog tijela na njegove sastojke. metron. decompositum) tijelo koje je rastavljeno na svoje sastojke. gol. nesabranosti dekont (fr. ukrasni. prestanak rada ili djelovanja nekog organa i si. contaminare okaljati) voj.. stanje rastresenosti. osobito ženskim. uzajamni. ures. ugled. usp. ukrašavati. izbljedivanja određenih tvari dekoloriran (lat. kaz. ukras u boji. imati na sebi orden dekort (lat. kaz. dekolte dekoltirati (fr.

skratiti. pucanje. dexter desni) kem. dekort dekurtirati (fr. npr. sudsko prenošenje nasljedstva na najbližeg rođaka delatio iuramenti čit. decretorius) odlučujući. prid. decernere. koji je s desne strane dekstrin (lat. zaključiti. umjesto na lijevoj. svaka viša naredba uopće dekretali (lat. suzenje. v. deferre. inkrement dekrepitacija (lat. kardia srce) med. prelaženje imovine u nasljedstvo zbog nečije smrti ili po posljednjoj volji. npr. decubitus) med. rov dekuražirati (fr. riješiti. odrediti. decutere. dekstrin) kem. opadanjem.) potkazivač. puckaranje dekret (lat. decurrere. u srednjem vijeku: učitelji i pisci kanonskog prava. slabljenje bolesti dekusorij (lat. oduzeti nekome hrabrost ili volju za nešto. zaležano mjesto na bolesnikovom tijelu. decrescere) mn. pozivanje nekoga da primi nasljedstvo delakrimacija (lat. neprirodna pojava u gradi ljudskog tijela kad se srce. odbiti. decurio) zapovjednik dekurije (u vojsci starih Rimljana) dekurt (fr. dexios desni. dexios desni. obeshrabrivati. izdati naredbu dekretisti (lat. pucanje (zbog zagrijavanja) kristala koji imaju u sebi mehanički zatvorenu vodu. decourager) obeshrabriti. tvar koja se dobije kad se škrob grije na 160°C. usp. dekretoran dan (dies decretorius) bio je (u Vestfalskom miru) 1. smanjiti račun za odreden postotak zbog slabe mjere ili loše kakvoće robe dekurzus (lat.) prav. za sekularizacije koje su toga dana već stupile na snagu deksiografija (grč. izdajnički. nametanje prisege delator (lat. Deckung) voj. desetina (u vojsci starih Rimljana) dekurion (lat. učitelja i pisaca rimskog prava dekretoran (lat. glikoza dekubitus (lat. ležanje. prštanje. kuhinjska sol. grafo) pisanje s lijeve strane na desnu deksiografski (grč. suze u očima delaktacija (lat. de-court) trg. decretare) odlučiti. groždani šećer. naziv od svojstva okretanja polarizacijske rav- 260 delatoran nine nadesno. zaklon. dekstroza dekstroza (lat. klevetnički . optuženik delatio hereditatis čit. narediti. dexter desni. decursus) tijek. nalazi na desnoj strani dekstralan (lat. naprava za pritiskivanje moždane opne pri bušenju lubanje delacija (lat. decourter) trg. smanjiti. otapa se u vodi i tom se otopinom može lijepiti kao gumom. prav. delacio hereditatis (lat. grafo) pisano slijeva nadesno deksiokardija (grč. decretales) mn. osobito: odluke koje je izdao Grgur IX. način (ili: položaj) ležanja. potajni tužitelj delatoran (lat. rov.dekrepitacija smanjivanjem. i koje kao kanonski zakonik predstavljaju drugi dio crkvenog prava (Corpus juriš canonici) dekretirati (lat. decuria) klasa. za razliku od legista. delatus) prav. supr. taloženje sokova na nekom mjestu dekung (njem. zaležaj. v. lac mlijeko = odbijanje djeteta (od majčinog mlijeka) delat (lat. de. naredba vlasti. dekuražiran dekurija (lat. dextralis) desni. decrepitatio) kem. dexios desni.) prav. delatum) potkazivački. lacrima suza) med. uplašiti. neke bolesti. delatio) potkazivanje. de. papinske odluke ili naredbe i razne zbirke takvih odluka. rješenje. delacio juramenti (lat. siječnja 1624. decussorium) med. decretum) odluka.

delegatio) izaslanstvo. klevetanje. osobito u korekturi) delegacija (lat. delegatarius) trg. kojoj se pripisuje odanost ljudima i ljubav prema glazbi. delectum) biranje. dupin. dogovaranje. Delfinion Apolonov hram) sudište u staroj Ateni (pored Apolonova hrama) koje je sudilo za ubojstva što su ih počinitelji prikazivali kao opravdana delfinist (grč. delegatus) izaslanik delegatar (lat. ukusan. delicatesse) kao moralna osobina: nježnost. previjanje deligatura (lat. vjerovnik koji je upućen na neku treću osobu radi traženja nekog duga delegirati (lat. zavijanje rane. delibacio hereditatis (lat. delibatio) smanjivanje. umirivanje). smisao za lijepo. ocrnjivanje delavara vrst grožđa. težak. osjetljivost.) glaz. prikraćivanje. izabrati. delenimentum. previjanje rane delikatan (lat. bal) otrovni ili opojni med koji pčele skupljaju s biljke Daphne pontica na Crnom moru deliberacija (lat.) Kartaga koju treba razoriti delenimenti (lat. delicatus) nježan.) delekcija (lat. deliberativus) koji savjetuje. razmišljanje.) smanjivanje nasljedstva delibal (tur. razorio — dok su Rimljani odlučivali hoće li mu se suprotstaviti deliberativan (lat.) glaz. odlučno delicatamente čit. delicatamente deliciozan (lat. tvar koja truje i uništava život. ustupanje potraživanja nekog duga ili nalog za plaćanje jednog dužnika na neku drugu osobu s njezinim pristankom delegant (lat. med. sredstva za ublažavanje (ili: uminjavanje. v. imenu Delaware) dele (lat. osjetljiv. umilan. dug itd. opunomoćiti. deleatur) neka se briše. fin. izaslati. delikatamente (tal. dok je Rim vijećao. slična kitu. dele) briši. ovlastiti. Delfoi) glasovito Apolonovo proročište u Fokidi (u podnožju Parnasa) delfijsko proročište v. delfis. pažljiv. "amerikanka" (naziv po američkom zem. zavoj. obzirnost. e. neka se izbaci (slovo ili riječi. izbor delenda Carthago čit. Delfi delfin (lat. ukusan. položaj) delikatesa (fr. pliskavica 261 delikatesa delfinij (grč. bajan deligacija (lat.delatura delatura (lat. kiće- . koji treba pažljivo raditi. vijećanje deliberante Roma Saguntum periit lat. delegare) odrediti. izbaci! deleatur (lat. delenire ublažiti) mn.) glaz. deligere odabrati. deleterion otrov) med. prav. delfinos dupin) plivač koji pliva delfin-stilom delibacija (lat. Ijubak. nježno. zavijanje. pr. laskave riječi deleterij (grč. deli. delikato (tal. n. trg. s nježnošću. otrovna tvar Delfi (grč. deliberatio) savjetovanje. pažljivost. delere uništiti.) med. delphinus) morska životinja. deliciosus) divan. prav. savjetodavni deliberato (tal. deleomai uništavam. delicato delicato čit. sladak. neugodan (npr. veoma obziran. prenijeti na koga (pravo. mio. delibatio hereditatis čit. delegans) izdavatelj naredbe (ili: naloga). dužnik koji svome zajmodavcu ustupa potraživanje nekog duga kod neke treće osobe delegat (lat. Sagunt je propao (rečenica se odnosi na grčki grad Sagunt u današnjoj Španjolskoj koji je Hanibal 219. tzv. deligatio) med. mio. u umjetnosti: profinjen ukus.) potkazivanje. delenda Kartago (lat.

pokret. potisnuti neprijatelja s njegovog položaja. svojstvo pretvaranja u tekućinu na zraku delikvescentan (lat. delinquere. isporuka. nekom dramskom djelu) osobina mjesta u kojem se radnja prvobitno zbiva i prilagođivanje novom mjestu radnje deložiranje (fr. biti lud. odlazak. gubiti se. istjerati iz stana. D. kao predmet za uživanje: poslastica. logora ili trupa.delikt nost. isporučivanje. alkoholno ludilo. predati. istup protiv zakona. d. nagrada koju posrednik prima za svoje jamstvo. v. osobito ukusno jelo delikt (lat. med. obilježavati ili postavljati granicu delineacija (lat. rastopljiv delikvescirati (lat. strojne dijelove i oruđa . otapanjem na zraku.) on je to crtao (na crtežima i bakrorezima) delineirati (lat. delogement) izlazak. deliratio) med. v. de uklanjanje. da se na zraku otopi. 1% olovo) za okivanje brodova. limitis) graničiti. izdati robu delkredere (tal. delcredere) trg.) med. delirij um tremens (lat. izdavanje robe delivrirati (fr. potiskivanje neprijatelja. omeđivanje. delirij delirant (lat. istjerivanje s nekog položaja ili iz stana. trg. izbaviti: trg. deložman deložirati (fr. delinquere) v. odseliti se delta (grč. zanositi se 262 delta-metal delirium tremens čit.) nesvjestica delimitacija (lat. glazbeni instrument starih Grka i Rimljana u obliku slova delta delta-metal zlatu slična slitina (56% bakar. d. deliracija delirirati (lat. per delikvijum (lat. delinkventica prijestupnica deliracija (lat. delineatio) crtanje. delineare) crtati. delinquens) optuženi. četvrto slovo grčkog alfabeta. delivrer) osloboditi. limes. ludilo. locus mjesto) oduzimanje (npr. limitis granica) graničenje. deliquescere) topiti se (ili: rastapati se. delikvijum animi (lat. predaja. obilježavanje ili postavljanje granice delimitirati (lat. delirans) onaj koji bunca. prijestup. ograničavanje. per deliquium čit. poslati. prijestupnik. ušće rijeke koje se grana u više rukava (u obliku grč. bunilo. s položaja. delinquere. buncanje zbog bolesnih duševnih predodžbi koje nastaju kao posljedica određene prenadraženosti mozga i moždane opne. deliquescentia) topljenje. voj. zločin delikvent (lat. 1% željezo. de. delta) 1. skicirati delinkvent (lat. delirare) buncati. delkredere delokalizacija (lat. de. omeđiti. delivrance) oslobođenje. isporučiti. jamstvo posrednika (ili: agenta) da će roba koju je on prodao na kredit biti plaćena u određenom roku delkredere-provizija trg. pojavljuje se s nemirom i drhtanjem udova. deliquium animi čit. npr. predaja. delitescere) med. skica delineavit (lat. nacrt.) ili skraćeno: p. onaj koji boluje od delirija delirij (lat. brodske vijke. nastaje zbog prekomjernog uživanja alkoholnih pića. deloger) izbaciti. luđak. zlikovac. delinkvent delikvescencija (lat. 40% cink. bjesnjeti. izaći. deliquescens) topljiv. omeđivati. izdavanje delivrezon (fr. delivraison) trg. deliquescere) topljenje (ili: rastapanje) na zraku. završava najčešće smrću delitescencija (lat. iznenadno gubljenje (ili: naglo iščezavanje) bolesnih tvari delivrans (fr. 2. limes. pretvarati se u tekućinu) upijanjem vlage iz zraka. delirium) med. ograničiti. topiti se delikvij (lat. delictum) prav. slova delta) 3.

demos. trokutni deltoideus (grč. rastaviti na dijelove demencija (lat. demarquer) ograničiti. agein) koji zavodi lažnim obećanjima v. govor pred narodom. odreći. demagogos) voda naroda. pren. vršili velik utjecaj na narodne skupštine. voj. dementir) opovrgnuti. obilježiti granicu. određivanje 263 demencija mjesta na kojem se nalazi brod na pučini demarkacijska linija granična linija. eidos oblik) med. iznijeti) pokućstvo demefitizirati (lat. demos. pom. zajednički naziv za duševne . gubitak značajki tjelesnosti. eidos oblik) geom. raskrinkati. obilježavanje granične linije. utjecanje na narod govorom demembrirati (lat. delta. dementia praecox čit. poreći. poricanje. poduzeti korake demaskirati (fr. fr. demeubler) ukloniti (ili: uklanjati. demarche) korak. demos.) vrsta letjelice. agein) vođenje naroda. de i materija) prijelaz u duhovno stanje. odricati. ludilo. u staroj Grčkoj tako su zvali ljude koji su svojim ugledom. graničari demarkacijski kordon granični lanac demarkirati (njem. iznositi. osobito radi utvrđivanja prije spornih granica. rastrgati. demos narod. agein voditi. ispraviti neistinu ili netočnost demarkacija (fr. "zmaj" u obliku grčkog slova delta deltoid (grč. proizvodi od raspadanja stijena koji se ispiranjem prenose s viših brdskih položaja i talože na padinama i u podnožju demagog (grč. tj. razvesti. demos narod. ispravljanje neke neistine ili netočnosti demantirati (fr. fr. Marke. oduhovljivanje demeblirati (fr. demy) vrsta papira malog formata demanti (fr. deltoeises) u obliku delte. (isp. prozračiti. agoreyo govorim) javni govor. demembrare) raskomadati. demegoria. četvorokut simetričan u odnosu prema jednoj dijagonali. delta. povući graničnu liniju demarš (fr.) mladenačko ludilo. demasquer) skinuti obrazinu (ili: masku). onako kako jest.) progresivna luđačka paraliza. delti sličan mišić gornjeg dijela ruke deluvij (de-.delta-zrake delta-zrake fiz. luere prati) geol. dementi) opovrgavanje. te s dijagonalama koje se okomito sijeku deltoidan (grč. razotkriti. rječitošću itd. med. omeđivanje. radioaktivne zrake koje se uvijek pojavljuju zajedno s alfazrakama ako beta-zrake imaju veoma malu brzinu deltaplan (grč. agein) mišljenje i način rada demagoga demagoški (grč. dementia paralytica čit. u narodnoj skupštini. demencija prekoks (lat. poricati. tj. kod gangrene: crta na kojoj se ona zaustavlja demarkacijske trupe pogranične trupe. de-mephitiser) provjetriti. dementia) med. danas se upotrebljava u prijekornom smislu za onoga koji zavođenjem naroda dolazi do vlasti demagogija (grč. vlasti demagogizam (grč. prikazati u pravoj boji. demarquer) ograničavanje. de mephitis kužno isparenje. očistiti od štetnih isparavanja demegorija (grč. demencija paralitika (lat. čistiti. sustav i metode kojima se služe demagozi da bi došli do svog cilja. razgolititi. otkriti. zapravo: zavođenje naroda. postupak. učiniti demarš poduzeti potrebne mjere. trupe u pokretu otkriti neprijatelju i time ih izložiti njegovoj topničkoj ili puščanoj paljbi dematerijalizacija (lat. demagog demaj (engl. razgolićavati.

supr. tvorac. zataškavati demibastion (fr. ovako Platon naziva Boga kao tvorca svega. demirelief) poluispupčena tvorevina. razvojačenje. poluutvrđenje demikoton (fr. demitour) polukrug. demissionner) dati ostavku. razoružavanje. dimittere. raspuštanje. nekom području ili državi. zahvaliti se na službi ili zvanju. malo utvrđenje. osobito: raspustiti (ili: znatno smanjiti. fr. narod. umjetnik. otpustiti demitur (fr. ime boga tvorca kod grčkog filozofa Platona. autor. manja mjesta demfati (njem dampfen) prigušivati. militaris) voj. demivolte) jah. dementia senilis čit. demi-bastillon) voj. Damaghani grad u kojem je bila razvijena staklarska industrija) pletenka. demi-john. ergon djelo) 1. ležarina (naplata za robu koja se ne podigne iz skladišta na vrijeme) demireljef (fr. prijelazan demisija (lat. umanjuje. demissionnaire) primatelj ustupljenih dobara. imanja. de-. uvesti (ili: uvoditi) civilnu upravu umjesto vojne uprave. demens) luđak. diminitivus) koji smanjuje. militarizirati deminutiv (lat. slaboumnik demeritirati (fr. diminutivum) gram. uronjavanje demetropolizacija (lat. tvorac svijeta.) ludilo koje dolazi s godinama kao posljedica starosti demens (lat. demeriter) skriviti. razoružati. uvođenje civilne umjesto vojne uprave. 3. saison godišnje doba) prikladan za nošenje u proljeće i jesen. fr.) preseljenje visokih ustanova iz glavnoga grada (metropole) u druga. rukotvorac. od perz. u "polusezoni".-grč. demi polu-. damejeanne) opletena staklena boca za vino. opletena boca od nekoliko litara demo. demos narod) predmetak u složenicama sa značenjem: narod. demersio) potapanje. skraćuje demiparalela (fr. poluokret (nalijevo ili nadesno) demiurg (grč. demi-parallele) voj. pripadnik staroatenskog trećeg staleža. militaris) voj. klonulost. ogriješiti se o nešto demeritni dom u Katoličkoj crkvi: zavod za preodgoj i kažnjavanje svećenika koji nešto skrive demerzija (lat. umanjena riječ. polureljefna tvorevina demirug (grč. demijohn. obrtnik. razoružavati. tj. i izjednačavali ga sa židovskim Bogom demivolt (fr. polurov 264 demodemiraža (fr. demencija senilis (lat. službenik u ostavci demisionirati (lat. smanjivanje na najpotrebniju mjeru vojske i uklanjanje vojnih objekata u nekom mjestu. gnostičari su tako nazivali tvorca materijalnog svijeta. umanjenica. de-. jahanje u polukrugu demižon (engl. zanatlija. ocat itd.(grč. demurrage) zakasnina. nekom području ili državi. narodni . kuća — kućica deminutivan (lat. demi-coton) čvrsta polupamučna tkanina demilitarizacija (lat. npr. riba — ribica. različitih veličina (do 60 1) demižon (engl. graditelj svijeta. demissio) utučenost. svijet. za razliku od najvišeg Boga. viši činovnik u nekim starogrčkim polisima demisezonski (fr. 4. ne držati) vojsku i porušiti vojne objekte u nekom mjestu. suprotno: militarizacija demilitarizirati (lat. zgriješiti. demos zemlja. sužava.demens bolesti koje počinju za vrijeme puberteta ili odmah nakon njega. ostavka demisionar (fr. demergere. 2. demiurgos) fil.

fr. vladam) pristaša i zastupnik demokratskog uređenja države i od- . logos govor) proučavanje javnog mnijenja na temelju anketnog ispitivanja demofilokracija (grč. fr. povlačenje novca iz optjecaja. demo-geron) mn. demos. demos narod. mogu odmah razoriti minama demoliranje (fr. demobiliser) voj. čovjek slobodoljubivih. starješine po starosti i dostojanstvu. demo.jV va. fobeomai bojim se) med. grafia) opisivanje naroda. položaj. demos.prefiks sa značenjem: o ine? prema narodu. razoružati. demonetiser) bank.) mit. filos prijatelj. upropaštavanje. npr. moneta. bilo da bi se sasvim izbacio iz optjecaja. de. znanost o stanovništvu demokracija (grč. vlast. svesti vojsku u mirnodopsko stanje demode (fr. podrijetlo iti'. krateo vladam. osobito zao duh. bilo preko izabranih predstavnika (reprezentativna — predstavnička — demokracija) demokrat (grč.. demokratia) vladavina naroda. po naučavanju o trima vlastima. demos. lat. bilo u obliku neposredne demokracije kad o državnim poslovima odlučuje skupština cijelog naroda (kao u staroj Ateni). prid. državno uređenje u kojem. znanost o narodu i državi na osnovi statistike. porušiti. demo. demo. demolicija demolirati (lat. upropastiti. demokracija. narodna vlast. bolestan strah od većih skupova ljudi demogeronti (grč. sustav utvrđivanja po kojem se objekti.) izvan mode. uništiti. sotona. vrši cijeli narod (bez obzira na imovinu. vraćanje vojske u mirnodopsko stanje demobilizirati (fr. širokih pogleda demokratizam (grč. demoliri. krateo vladam) v. pr. krateo vladam) uvesti ili sprovoditi mjere koje oslobađaju sve ljude i daju ravnopravnost bez obzira na imovinsko stanje.demobilizacija 265 demonetizirati nosa u zajednici uopće. doksa mišljenje. krateo vladam) naziv za politiku "vladavine prijatelja naroda" demofobija (grč. demoliranje demolicijski sistem fort. daimon) natprirodno biće. slijepi pjevač na dvoru kralja Alkinoja (pred Odisejem pjeva o Trojanskom ratu) demodoksologija (grč. senatori u današnjoj Grčkoj demografija (grč. znanost Demokrit starogrčki filozof iz Abdere (460—370. bilo da bi se prekovao demonetizirati (lat. demolir) rušenje. logia) znanost o narodu i njegovom duhovnom životu demon (grč. demos. kad ih neprijatelj zauzme. demolir) rušiti. zla sudbina demonetizacija (fr.. krateo moćan sam. staromodan Demodok (grč. duh. u običnom govoru: slobodoljubivost demokratizirati (grč. demolitio) v. utemeljitelj atomi stike demokršćanin (grč. kratos vladavina. demoliran demologija (grč. zakonodavnu i izvršnu. položaj i školovanost).. uništavanje. n. razoružavanje vojske. demonetiser. demos. jednoj vrsti novca uki- demobilizacija (fr.. demobilisation) voj. pripadnik stranke koja u svom programu naglašava kršćansku notu demolicija (lat. demos narod) pripadnik stranke kršćanskih demokrata (Democrazia cristiana) u poslijeratnoj Italiji. najvišu vlast.i moneta novac) bank. e. učiniti nešto pristupačnim sredstvima i shvaćanjima širokih narodnih sIr.).prefiks sa značenjem: odnos prema narodu.

melancholia) ludilo čovjeka koji vjeruje da su u njega ušli zli duhovi demonski (grč. mania pomama. onaj koji tumači. gubljenje hrabrosti. tumačiti. oboriti s konja. pokazna zamjenica. onaj koji javno iskazuje svoje mišljenje ili raspoloženje demonstrativ (lat. demontirati demontirati (fr. most itd. demonima demonomagija (grč. anketiranje širokih slojeva pučanstva. naklonjen narodu demulcencije (lat. voj. malodušnost. sotonski. demo. demontirna baterija voj. Iatreia obožavanje) poštovanje duhova. pokvarenost morala (ili: naravi). javno iskazivanje. daimon. demonstrare) pokazivati. pokazivač. ovaj. dokazivati. otvoreno. izlagati. lišiti morala. svog raspoloženja. demonstrativno (lat. demonstrare) javno. Demosthenes) najslavniji starogrčki govornik u Ateni (384—322). lišiti vojsku hrabrosti i vjere u pobjedu. logia) naučavanje o duhovima. otuda: demostenska rječitost izvanredna. akcija.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. demontage) rastavljanje na sastavne dijelove. demotikos) koji pripada narodu. prikazivač. v. demonstrans) tumač. vjerovanje u sablasti demonomantija (grč. očigledno. daimon. živo. objašnjavač 266 demuskacija demonstrirati (lat. dokazivanje.) dokazivač. odsjek jedne file demoskopija (grč. baterija koja frontalnom paljbom uništava neprijateljske topove demoralizacija (fr. učiniti neupotrebljivim (ili: nesposobnim) za obranu. demoraliser) učiniti razvratnim. usp. med. demonter) rastaviti stroj na njegove sastavne dijelove. voj. izlagač. natprirodan demonstracija (lat. razvratnost. demoralizirati demoralizirati (fr. tobožnji napad kako bi se izazvao neprijatelj da otkrije svoju snagu. ludilo = vjerovanje da je u nekoga ušao vrag i da je zbog toga poludio. demoralisation) kvarenje. demonstracija demonstrator (lat. narodni. u demokratskoj Ateni: općina. voj. pojedinca ili mase. daimon. osobito eksperimentiranje u prirodnim znanostima. demonstrativum) gram. lišiti nekoga osjećaja vlastite vrijednosti. sredstva (ili: lijekovi) za umirivanje bolova demuskacija (lat. rasplitanje. upropastiti nekoga. daimon) vjerovanje u duhove i natprirodna biča uopće demonolatrija (grč. prividan. slobodno. daimon. demonstratio) dokaz. daimon. skopeo gledam) proučavanje javnog mišljenja. pokvariti. demodoksologija Demosten (grč. taj i dr. pokazivati raspoloženje demontaža (fr. demos) narod. uvjerljiva i silna rječitost demotičan (grč. daimonios) vražji. obožavanje vraga i klanjanje (ili: služenje) vragu demonologija (grč. manteia proricanje) vračanje pomoću demona koji se nalazi u onome koji vrača demonomelankolija (grč. utjerati joj strah demos (grč. de uklanjanje. npr. izrazito. usp.demonizam nuti vrijednost i time je povuci iz optjecaja demonizam (grč. v. očigledno prikazivanje. oštetiti neku spravu. demulcentia) mn. narediti da se sjaše. izlagač. ili da mu se odvrati pozornost od neke druge operacije demonstrant (lat. onesposobljavanje za uporabu. daimon. musca muha) organizirano uništavanje muha kemijskim sredstavima . mageia) gatanje (ili: vračanje) pomoću duhova demonomanija (grč. onaj.

) med. lithos kamen) mn. logos) poznavatelj drveća. uzrokovanje neravnosti. de-.) bakreni novac različite vrijednosti u bivšim pokrajinama sjeverne i srednje Italije. uskraćivanje.) prav. lat. metron) instrument za mjerenje visine i jačine drveća. okamenjene biljke i okamenjeno drveće dendrolog (grč. odbijanje.) prav. veza s drvetom dendrografija (grč. odnarođivanje denacionalizirati (lat. natio narod. denaturer) izmijeniti svoju prirodu. dandy) kicoštvo. facere raditi) nastojanje i poduzimanje mjera pobjedničkih savezničkih sila po svršetku Drugog svjetskog rata da u Njemačkoj uklone sve tragove Hitlerove antidemokratske i nehumane nacionalsocijalističke vladavine denacionaliziranje (fr. natio narod. njegov uzgoj i praktičnu primjenu dendrologija (grč. de-. odroditi. dendron. uskraćivanje saslušanja. denationalisation) odnarodenje. znanost koja određuje količinu drvne mase. fr. starosl. grafia) opisivanje drveta. dendron drvo) u obliku drveta. kasnije 16 asa ili 4 sestercija denaro (tal. sličan drvetu. Nicot) oduzeti duhanu nikotin i time ga učiniti manje štetnim za zdravlje denivelacija (fr. de uklanjanje. javlja se povremeno u toplim krajevima (samo ljeti) kao iznenadan napadaj groznice denikotinizirati (lat. denegatio) odlučno poricanje (pred sudom). metron) vještina mjerenja drveća. pomodarstvo dendritičan (grč. denaturalisation) otpuštanje iz podaništva. odbijati.) stari rimski srebrni novac koji je najprije sadržavao 10. znanost o drveću (uzgoju i praktičnoj uporabi) dendrometar (grč. dendron. smanjivanje broja stanovništva denaturalizacija (fr. dendrometar denegacija (lat. kao drvo 267 denivelacija dendro. mjera za svilu i zlato denatalitet (lat. prid. nasus nos) gubljenje nosnog izgovora kod nekih samoglasnika (npr. dendron. fr. trg. uskraćivati denga (ar. denationaliser) oduzeti narodni karakter. dendron. dendron. dentritičan dendroliti (grč.) i. vrlo zarazna bolest. de. denegacio audijencije (lat. neizvršavanje bračne dužnosti denegirati (lat. denegatio debiti coniugalis čit. onaj koji proučava drveće. izopačiti. dendrografički dendroidan (grč. promijeniti prirodu neke stvari. državi itd. dendron. denivellation) spuštanje razine (nivoa). denegare) odlučno poricati. odnaroditi denar(ius) (lat. dendron. špiritu) dodavati različite tvari koje ga čine neprikladnim za uživanje denazalizacija (lat. prirasta te starosti pojedinih stabala i čitavih šuma. min. logia) poznavanje drveća. eidos oblik. denegacio debiti konjugalis (lat. u vezi s tim. vertikalno pomicanje . natalis koji se tiče rađanja) opadanje broja rađanja (u nekom narodu. lišiti nekoga bitnih osobina naroda kome taj pripada. pent postalo je u hrvatskom jeziku pet) dendizam (engl.denacifikacija denacifikacija (fr. gizdelinstvo. namirnicama (npr.(grč. lik) v. usp. gubljenje građanskog ili zavičajnog prava denaturirati (fr. denegatio audientiae čit. udio nekog trgovca u nekom brodu ili njegovom teretu. dendron drvo) prvi dio složenice sa značenjem: drvo. kao i za određivanje njegovog volumena dendrometrija (grč.

tj. denominare) nazvati. denudatio) otkrivanje. prid. dentis zub) zool. stanje u kojem se nalaze zubi denucijator (lat. zajedničko djelovanje erozije i raspadanja zbog kojeg dolazi do snižavanja tla denudirati (lat. nazvan još i moralnim dokazom. zamjenica. denuntiatio) dostavljanje vlasti nekog kažnjivog djela. tj. optužiti denzacija (lat. optužba denuncijant (lat. naučavanje o liječničkoj etici. metron) fiz. dentitio) med. densus gust) gustoća. zubna kost. ščepam) med. zubni kirurg dentura (lat. denuncijant 268 departman denudacija (lat. scalpere grepsti) sprava za čišćenje zuba dentist (lat. 2.) Bogu hvala (svršetak katoličke mise) deontologija (grč. prijava. zubalo. riječ izvedena od nomina (imenica. zbijenost Deo gratias čit. odjeljak (stana) . zbijen. potkazati. instrument za vađenje zuba denticija (lat. zgusnuće denzimetar (lat. grč. veslati od veslo. zubni glasovi. densus gust) zgušćivanje. tužitelj denuncijat (lat. postati pripadnik građanskog staleža denominacija (lat. obilježiti. dentalis) zubni dentarpag (lat. djelokrug. tj. smatra da je potreba našeg uma pretpostaviti postojanje Boga kao osnove moralnog svijeta deparalizirati (lat. densus gust. dens zub. potkazivač. dens. denotatio) označavanje. deontos dužnost. paralvein klonuti) med. dens) zubni tehničar. dens zub. otkazati denotacija (lat. denuntians) dostavljač. oguliti. zguliti denuncijacija (lat. deon. nicanje zuba kod djece dentifricij (lat. grč. denominativum) gram. denominativan denominirati (lat. Deo gracijas (lat. izliječiti od paralize departicija (lat. deon dužnost. zubni liječnik.denobilitirati se denobilitirati se (lat. objavljivanje denominativ (lat. npr. soba. fil. vrsta areometra denzitet (lat. departement) podjela određenih poslova između djelatnika jednog kolegija. arpazo zgrabim. de. ogoliti. pridjeva i brojeva). denuntiatus) optuženi denuncirati (lat. odvajanje kostiju od mesa. denuntiator) v. geol. znanost o dužnostima (izraz potekao od engleskog filozofa Benthama). denudare) otkriti. de uklanjanje i nobilis plemenit) izgubiti svojstva plemića. naprava za mjerenje specifične težine i gustoće tekućine. dens zub. okrug. denotare) naznačiti. razgolićenje. deontološki dokaz o postojanju Boga. potkazivanje. denominatio) imenovanje. dentifritium) sredstvo (ili: prašak) za čišćenje zuba dentikuli (lat. oni kod kojih vrh jezika pri izgovaranju dodiruje zube u gornjoj čeljusti (d. departitio) podjela departman (fr. arhit. davanje podataka denotirati (lat. ukrasi na svodovima i stupovima u obliku zuba dentin (lat. obilježavanje. logia znanost) teol. dentales) gram. o etičkom ponašanju liječnika u svim odnosima i oblicima liječničke djelatnosti deontološki (grč. agra plijen) zubobolja dentali (lat. logia znanost) 1. grč. imenovati denonsirati (fr. denoncer) obavijestiti. dati podatke dentagra (lat.) zubi. grč. t) dentalni (lat. denticuli zubići) mn. glavna masa od koje se sastoji zub dentiskalpij (lat. denuntiare) dostaviti sudu. otkloniti uzetost.

prilagodba običnom načinu izražavanja. prav. žaliti depo (fr. smijeniti nekoga s njegovog položaja. lat. račune u trgovačkoj bilježnici precrtati i time ih poništiti. de. vojska koja služi za dopunu ostalih jedinica. deplorare) oplakivati. planta biljka. deplantatio) presađivanje. pom. pediculus uš) kir. mjesto gdje se čuvaju topovi i ostali ratni materijal. depecher. kad banka prima na čuvanje. žaljenje deplorirati (lat. bolest pri kojoj čovjek izgubi svijest o vlastitoj osobnosti (ličnost) ili o svojoj okolini (npr. sažaljevanje. depilatorium) med. pertinencije depenirati (lat. naopako (ili: pogrešno. lišiti nekoga imovine depistaža (fr. vrijednosne papire i dr. u farmaceutskoj tehnici: što potpunije izdvajati jednu biljnu supstancu pomoću češćeg dolijevanja sredstva za otapanje (etera). deplantare) presaditi. rasadivanje (bilja. rasaditi deplasiran (fr. penna pero. npr. pren. uništavanje ušiju i gnjida depedikulirati (lat. sredstvo za skidanje kose i dlaka depilirati (lat. svakodnevnost. volumen dijela broda pod vodom. polus. side) deplantacija (lat. promijeniti mjesto. dependere) mn. polos stožer) fiz. razne vrijedne stvari (dragocjenosti. deploratio) oplakivanje. lišiti kose. an depo (fr. de. tal. depeche) vijest dostavljena najhitnijim putem. deplere isprazniti.u pangere pričvrstiti) hitno poslati ili otpremiti. gubljenje osobnih karakteristika. ukloniti sa svog mjesta. koji se događa ili čini kad mu nije vrijeme deplasirati (fr. volumen istisnine deplecija (lat. ono što nekome pripada. brzojav. poeta pjesnik) oduzimanje poetičnosti nekom pjesničkom djelu. skidanje dlaka depilatorij (lat. sklonište: voj. deplace) neumjesan. povući nalog depersonalizacija (lat. npr. v. deplacer) premjestiti. brzo dostaviti. pogrešno ili loše 269 depolarizator postavljen.) i to posebno naplaćuje od deponenta depoetizacija (lat. dis. de uklanjanje. uobičajenost depolarizacija (lat. uopćavanje depeša (fr. de uklanjanje.depauperacij a depauperacija (lat. pediculus uš) kir. depletio) pražnjenje. ostava. smjenjivanje. obično se šalje najhitnijim putem po posebnim kuririma depeširati (fr. de. drveća) deplantirati (lat. sažaljevati. ispražnjavanje deploracija (lat. uništavati uši i gnjide dependencije (lat. vojni materijal koji služi za dopunu. službeno pismo. dipennare) trg. u sefovima. kad tvrdi daje već davno umro). pauper siromah) osiromašiti. uništavanje polarizacije galvanskom elementu depolarizator fiz. pri čemu nezasićena ili manje zasićena otopina potiskuje potpuno zasićenu otopinu deplasman (fr. osirotiti depedikulacija (lat. potiskivanje. loše) postavljanje. brzojaviti depilacija (lat. persona osoba) med. bežični brzojav. depot) skladište. ministarstva vanjskih poslova svojim predstavnicima u inozemstvu. spremište. grč. de. loš položaj. deplacement) premještanje. en depot čit. depistage) metodičko otkrivanje bolesti medu stanovništvom (npr. depilatio) opadanje kose. kemijska tvar (supstanca) koja sprječava slabljenje galvanskih elemenata zbog polarizacije . koji nije na svom mjestu. depilare) skinuti kosu (ili: dlake).) na čuvanje depo-posao bank.

činovništvu. fr. mjesto u sudu gdje se čuvaju stvari i novac. vladar koji je zbačen s prijestolja depostirati (fr. lišiti nekoga posjedovanja neke stvari ili zemlje. npr. ad depozitum (lat. novac uzet uz interes radi proširivanja posla depozitor (lat. bank. glagol koji ima pasivan oblik a aktivno značenje. Rusa u Sibir.) gram. činovništvo. depositio) ostavljanje stvari na čuvanje. depossidere. osobito: ostavljanje stvari i vrijednosnih papira u banci na čuvanje. ulaganje. deportatio) progonstvo. službenicima.) dati ili primiti na čuvanje. ono što je ostavljeno na čuvanje.dpolarizirati depolarizirati (lat. deportare) prognati. polus. dati na čuvanje. izgnan. smanjivanje stanovništva depopularizirati (lat. deposseder) prav. grč. deponentni glagol deponent (lat. depozicija deponirati (lat. nanos depozitna banka zavod koji prima novac uz manji interes da bi ga davao drugima uz veći i na toj razlici zarađivao depozitna mjenica mjenica koja se izdaje na novac uzet i uložen u posao depozitni novac novac koji se polaže sudu radi čuvanja. deposedirani npr. in depozito (lat. deportatus) prognan. polos) fiz. Engleza u Tas- 270 deprefiksacija maniju. uložiti. in deposito čit. depolitisatio) oduzimanje političkih prava nekom staležu ili skupini ljudi. npr. izopačenost. deport) u trgovini burzovnim papirima: razlika između sadašnjega i kasnijeg nižeg tečaja vrijednosnih papira (razlika između sadašnjega i kasnijeg višeg tečaja zove se report) deportacija (lat. neki stalež ili skupinu ljudi lišiti političkih prava. de. ostaviti u banci potpis radi uspoređivanja depopulacija (lat. izgnati. deponens) ulagač. raseliti (stanovništvo) deport (tal. deponens (lat. prognati. poslati po kazni u koloniju. ulog. opljačkati) raseljavati. de. iskvarenost. dakle. lišiti nekoga narodne naklonjenosti depopulirati (lat. dati. depolitizirati (lat. galvanski element lišiti polarizacije depolirati (fr. protjerivanje. potisnuti s položaja depozicija (lat. politisare baviti se javnim poslovima) ukloniti iz politike. zalog. razvratnost. svjedok pred sudom deponij (lat. deponere) v. deponere) odložiti. oduzimanje predmetka (prefiksa) od glagola s predmetkom . npr. depositorium) odjel za čuvanje. deportiran (lat. koji prividno napušta svoje prvotno značenje. pogoršanje deprefiksacija (fr. protjeran. vojsci itd. deponent depozitorij (lat. depositum) povjereno dobro. depravatio) moralno kvarenje. poslan u zatočeništvo ili po kazni u koloniju deportirati (lat. prav. pokvarenost.) na čuvanju. de prefixe predmetak) lingv. = arhiv depravacija (lat. fr. baciti u bijedu deposedirati (lat. deponere odložiti. otjerati s mjesta. poslati u zatočeništvo. službenike. depopulari opustošiti. u pohrani. depopulatio) raseljavanje. upućivanje po kazni u neku koloniju. vojsku itd. protjerati. popularis narodni) otuđiti nekoga od naroda.. pred sudom iskazati. primiti ad depositum čit. otjerati. deposter) voj. prisilno upućivanje u logore. depolir) oduzeti sjajnost. iskaz pred sudom depozit (lat. depositor) v. glatkoću depolitizacija (lat. talog. smjestiti) odlagalište smetište deponiranje (lat. položiti. de. Francuza u Novu Kaledoniju itd. onaj koji daje nešto na čuvanje.

smetati kome. deprimere. u naturi. v. zastupnik. privare lišiti) lišenje. slab puls koji znači oslabljelost. područje koje leži niže od morske površine. depurgatorius) v. područje najnižeg tlaka zraka depresorij (lat. de uklanjanje. poremetiti svoje imovinsko stanje. lišavanje. niže stanje žive u uskim cijevima nego u širim žilama koje opkoljavaju cijevi deprivacija (lat. npr. zadužiti se deranžman (fr.deprekacija 271 deranžman depurancije (lat. potiskivanje moždane opne depresorni živci zool. ukinuti racioniranje deradenitis (grč. svečano izopćenje. ugnjetavati. deranger) uznemiravati. očistiti krv deputacija (lat. izaslanici. poremetiti. opadanje cijena. astr. padanje cijena. pročistiti.) i melankolijom. deprimirana kapilarnost fiz. kutna udaljenost zvijezde ispod horizonta depresirati (lat. utući. depressio) voj. deprimere) obeshrabriti. dere vrat. med. depurgare) čistiti. depurativan depurgacija (lat. osobito lijekovi koji čiste krv depurativan (fr. poremećaj. deprimiran puls pritisnut. ratio pamet. instrument za svlačenje. geol. zadržavati (koga). fiz. uznemiravanje u poslu. pasti u dug. npr. deprecatio) molba za koga ili za što. oduzimanje depuracija (lat. deprefiksacija deprimirati (lat. 2. razum) staviti u slobodnu prodaju. oduzimati snagu. tj. pročišćavanje. depurgativus) koji čisti (ili: pročišćava) crijeva depurgatoran (lat. proklinjanje. spuštanje. med. aden žlijezda) med. poglavito osjetljivosti. poremećenost. kapilarno pritiskivanje žive u kapilarnim cijevima. uputiti deračine čit. slabiti. pored plaće. uznemiriti. topovsku cijev usmjeriti niže. tlačiti.) otuđenik. meteor. drva. otrijebiti depurirati (fr. potištenost. depuratio) čišćenje krvi . osobito koji pomaže čišćenje krvi depuratoran (lat. zastupnici koji u ime neke veće organizacije imaju ovlaštenje za obavljanje nekog posla. oneraspoložiti. tj. izvaditi iz preše depresivno područje meteor. živci koji šire krvne žile i time smanjuju krvni tlak depreverbacija (fr. otimanje. remetiti. kao jedan dio svojih primanja deputirati (lat. utvrđeni prihod koji netko. izabrati. ulegnuće. po značenju i obliku. trg. žito i dr. derasine (fr. deputatum) 1. iseljenik deracionirati (lat. trijebljenje depurgativan (lat. upala vratnih žlijezda deranžirati (fr. s priznanjem Božjeg suda. depreverbation) lingv. nešto. očistiti. utučenost. trijebiti. knjigu. depurgativan depurgirati (lat. deputare) odrediti. rastužiti. klonulost psihičke energije. operacija oka pri kojoj se živac potiskuje naniže. pokvariti. derangement) smetanje. izaslanik. nizak tlak zraka. zauzimanje za nekoga. sredstva za čišćenje. depuratif) koji čisti. depurer) čistiti. depurgatio) čišćenje. depurantia) mn. anatema. nov jednostavan glagol deprekacija (lat. prima godišnje u stvarima. naznačiti. padanje žive u barometru zbog slabog tlaka zraka. pobrkati. depressio) psih. odbor određen za pripremanje svega što je potrebno za rješavanje nekoga važnijeg pitanja deputat (lat. nered da bi se dobio. depressorium) med. depuratorius) v. osobito u zajednici s određenim afektima (briga itd. deputatio) izaslanstvo. posredovanje depresija (lat.

derisoire) smiješan. đerma. upala kože dermatodinija (grč. iatreia liječenje) med. izvedenica. proizlaziti. prema tome. metron mjera) zrak. tj. de. jugozapadno od Londona. koji odvodi na drugu stranu derivirati (lat. med derivirajuća sredstva. svaka pora. derivare odvoditi. šport. iskorijeniti. bora. đerma. bolest kod koje čovjek osjeća da se izmijenila njegova okolina ili cijeli svijet derelikcija (lat. prelazak od jedne funkcije prema nekoj izvedenoj funkciji. algos bol) med.(grč.prefiks sa značenjem: veza s kožom. važna športska utakmica derby-crack čit. derbi-krek (engl. dermatalgija dermatoglif (grč. (upotrebljava se u salonima za uljepšavanje) dermatalgija (grč. izvedena riječ. iseliti deratizacija (fr. odyne bol) med. održava se od 1780. derivativus) izveden. đerma. npr. ostavljanje derelikta (lat. đerma) kožni. postati od. bol kože. derivare izvoditi. diferencijacija.derasinirati derasinirati (fr. rat štakor) ubijanje (ili: uništavanje) štakora i miševa derbi (engl. koji pripada koži. đerma) med. deračine otuđenik. derivata) mn. skretanje s pravog puta. ona koja odvode sokove derivat (lat. derivare izvoditi) dolaziti. grč. đerma. instrument pomoću kojeg izviđač utvrđuje smjer i snagu vjetra i. derby) 1. dlačica i dr. odvoditi. izvesti. na poznatom trkalištu u Epsomu. voditi podrijetlo od. pa i najmanja promjena na koži. đerma koža) kožni. de uklanjanje realizacija) med. izvođenje. pravilno skretanje duguljastih zrna izazvano njihovim okretanjem i promjena tlaka zraka koju to skretanje izaziva derivancije (lat. mat. stvari bez gospodara derivacija (lat. derivatio) gram. v. derelicta) mn. derivare izvoditi.) prvoklasan konj trkač koji sudjeluje u derbiju derealizacija (lat. istrgnuti iz zavičaja. jedne riječi iz druge. glyfo dubem) urez na koži. napuštene stvari. derivatum) gram. derivantia) mn. koji služi za porugu đerma. riječ koja je nastala od neke druge riječi. utrka punokrvnih trogodišnjih konja u Engleskoj. kožni dermalni (grč. izvod. izvođenje. na stazi od preko 2400 m (naziv po osnivaču lordu E. izvoditi derivometar (lat. đerma koža. dlanova i tabana (primjenjuju u iste svrhe kao i daktiloskopski otisci) dermatografij a (grč. napuštanje. voj. grafo pišem) opisivanje kože . skretanje zrakoplova sa smjera svoje putanje zbog vjetra. skopeo gledam) sprava u obliku posebnog zrcala pomoću koje se može vidjeti svaka. đerma. 2. derelictio) prav. dermatodinija dermatičan (grč. liječenje kožnih bolesti dermatitis (grč. koji je nastao izvođenjem iz nečega. kem. popravlja smjer derizoran (fr. prav. koji je u vezi s kožom dermaskop (grč. rivus potok. đerma. derivare odvoditi. Derbyju). stanovati — stanovnik derivati (lat. osobito naziv za otiske nožnih prstiju. g. derivare. npr. koji se tiče kože dermatijatrija (grč. dermatos) predmetak u složenicama sa značenjem: koža. spojevi koji su nastali 272 dermatografij a iz drugih spojeva zamjenom određenih elemenata derivativan (lat. iseljenik) lišiti osobina neke sredine. zrak.

npr. kakvim tvrdim predmetom). ono što je najnovije u modi. osujetiti. zakona derogativan (lat. ograničavanje. bolest kože dermatozoe (grč. logia) znanost o koži. posljednja novost derobirati (fr. v. svadba. đerma. zakidanje. okrnjiti. derogatio) krnjenje. caelum terramque movebo čit. đerma. skopeo gledam) med. zakinuti. đerma. stavljanje izvan snage. đerma..(grč. đerma. stavlja izvan snage derogirati (lat. đerma) med. pojave na koži kod nekih. tj. mykes gljiva) med. koji ukida. nosos bolest) med. odstup (npr. način ispitivanja kože i njezinih bolesti promatranjem pomoću posebnog povećavajućeg aparata dermotomija (grč. dermatijatrija dermo. đerma. zakidati. razbiti derviš (perz. činiti krivo. oteklina kože dermatomikoza (grč. smanjiti. đerma. đerma. đerma. pathein patiti) med. zavesti. logia) znanost o kožnim bolestima dermatoplastika (grč. grč u vratu derotilus med. đerma. kožni paraziti dermijatrija med. razrezivanje kože dernek (tur. bezmirisan bizmutov prašak koji ima antiseptičko djelovanje i koji liječi rane dermatoliza (grč. okrnjivanje. okrnjivati. dio plastične kirurgije koji se bavi umjetnim obnavljanjem i popravljanjem bolesnih dijelova kože dermatotilus (grč. opozivajući. smesti. celum teramkve movebo (lat. dere vrat. lyo labavim) pretjerana rastezljivost i mlitavost kože dermatolog (grč.) skup.. zoon životinja) mn. ostavljaju trajan i jasan trag dermologija v. žućkast. raditi na štetu. đerma. đerma. ukidanje neke naredbe. zakinuće. ukinuti. derogare) krnjiti. plastike vještina uobličavanja) med. koji opoziva. eidos oblik) kožasta masa koja se upotrebljava za povezivanje i ukoričenje knjiga dermatol (grč. đerma) v. v. dermatologija dermoplastika (grč. dermatopatija dermatopatija (grč. staviti izvan snage. bolest kože. dermatotilus derutirati (fr. dernije kri (fr. osoba (nastaju trljanjem.) posljednji krik. dermatonoza dermatopatologija (grč. od ugovora). derogativus) koji šteti. oduzimanje. pobrkati nečije namjere. oleum ulje) farm. bolest kože koju uzrokuju parazitske gljivice dermatonoza (grč.) muslimanski monahprosjak Des. đerma. nametnici koji žive na koži. povrijediti. v. liječnik za kožne bolesti dermatologija (grč. đerma) med. spasmos grč) med. opozvati. tylos žulj) med.) Daj . đerma. voj. neki zakon derospazam (grč. udarcem. Des. znanost o kožnim bolestima dermatom (grč. tome rezanje) med. đerma. logos) onaj koji se bavi proučavanjem kože. osobito u modi. grafo pišem) med. prevlačenjem kakvog predmeta ili pisanjem po koži 273 Des. opozivanje. osobito nervoznih. đerma dermografizam (grč.dermatoid dermatoid (grč. derouter) skrenuti nekoga s pravoga puta. oduzimati. ubi konzistam. đerma. kožni žulj dermatoza (grč. smanjenje. ubi consistam. zbuniti. pathos bol. u jahanju: zaobići zapreku koju je trebalo preskočiti derogacija (lat. ukidajući. ubi consistam. derober zakinuti) šport. plastike vještina uobličavanja) vještina punjenja životinja dermoskopija (grč. lat. veselje dernier eri čit.

dispetto) 1. Dekart fr. 2. pokaži mi uporište) i okrenut ću nebo i zemlju (latinizirana poznata Arhimedova rečenica) desakralizacij a (lat. descendens) potomak. neprijateljski upad u neku zemlju. silazak. nestale stvari. spuštati se. iskrcavanje vojske na neprijateljsko tlo.) gram. smanjivanje osjetljivosti emulzija ploča i filmova pomoću posebnih boja (desenzibilizatora) otopljenih u vodi desenzibilizator (lat. obesvećenje. potreba. potreba. honorar desideracija (lat. glagoli koji izriču neku želju ili potrebu . descendentia) potomstvo. vrsta. desalinizacija (lat. dešendendo (tal.) prav. čega nema. segregare razlučiti. de uklanjanje. tumačenje o prirodnom razvoju životinjskih i biljnih vrsta tijekom povijesti Zemlje. de uklanjanje sacer — svet) oskvrnuće svetinje. dessin) trg. pod desenzibilizacija desept (tal. lamarkizam). dakle. desiderativus) koji izražava želju. postupak kojim se otklanja ili smanjuje preosjetljivost nekih organizama na određene tvari.) mn. desensibilisator onaj koji otklanja osjetljivost) v. (fr. izdanak (dijete. koljeno descendendo čit. deservitum) braniteljeva (ili: zastupnikova) plaća. supstance (kod koprivnjače i dr. descendencija (lat. desideratio) nedostatak.) glaz. voće. uzorak. i o uzrocima toga 1 takvog razvoja. plan. voditi podrijetlo. svetogrđe. za popunjavanje zbirki desiderativan (lat. osnova neke kompozicije 274 desiderativan desen-stroj stroj ža izradu tkanina po uzorku. praznina koju bi trebalo popuniti desiderata (lat. descente) silaženje. vojska dovedena vodenim ili zračnim putem na neprijateljsko tlo Descartes čit. dessert) završno jelo kod objeda ili večere (sir. težnja da između različitih rasa dođe do normalnih ljudskih odnosa desen (fr. verba desiderativa (lat. praunuk itd. nedostatak. med.) descendentna teorija biol. npr. tal. nešto što nedostaje. tvorci ove teorije su stari grčki mislioci Anaksimandar i Empedoklo. poslastice) desertna vina vina koja se piju nakon objeda (obično slatka i jaka vina) desertni tanjur tanjur za voće i poslastice desertor malitiosus čit. rastaviti) uklanjanje rasne segregacije. uvreda. šara. matematičar i fizičar iz 17. koje su poželjne. Darwin (v. stvari koje su potrebne. dezertor maliciozus (lat. prkos. dessein. designare obilježiti) namjera.). fot. osobito ženu deservit (lat. o činjenicama koje na taj razvoj ukazuju i koje ga dokazuju. cilj. disegno. podrijetlo. želja desiderat (lat. unuk. brodski teret. inat desert (fr. 2. lat. st. de uklanjanje. decrescendo descendent (lat. v. darvinizam) i Haeckl descendirati (lat. stroj za deseniranje stroj koji se upotrebljava u proizvodnji tkanina i koji uzorak tkanine koji se treba izraditi najprije izbocka na tvrdom papiru (kartonu) desenzibilizacija (lat. onaj koji zlonamjerno napusti neku zajednicu. filozof. stvari kojih nema. naučavanje 0 postanku. nacrt. skidati se. sići. desensibilisatio otklanjanje osjetljivosti) 1. sal sol) uklanjanje soli kemijskim putem desant (fr. nepravda. potjecati desegregacija (lat. desideratum) nešto što je poželjno. nedostajanje. spuštanje.desakralizacij a gdje da stanem (tj. glaz. potrebu. descendere) silaziti. a kasnije osobito Lamarck (v.

presuda koja određuje kojim će se redom isplaćivati vjerovnici kod nekog stečaja designativan (lat. bez nade. prestati s čime deskripcija (lat. obilježavajući. describere. krajnje ogorčenje desperado (šp. onaj koji određuje nagrade na javnim natjecanjima i utakmicama designatus (lat. nacrtao desinencija (lat. gubljenje ljuske. descriptio) opisivanje. siccus. prijezir. desperatio) očajanje. okaniti se nečega. despectare) potcjenjivati. krajnje ogorčen čovjek desperirati (lat. kraj. designitivus) označavajući. ocrtavan 275 despot deskvamacija (lat. dessine) crtano. teško ožalostiti desonorizacija (lat. razoriti. prikazan. skicirati desistirati (lat. desiccatio) sušenje. de uklanjanje. očajanje. određivanje. odrediti (nekoga). de. a još nije uveden u dužnost designirati (lat. klonuti duhom. desquamare) oljuštiti. opustošiti. uništiti. grdnja. desistere) odustati (ili: odustajati) od čega. neograničeni vladar. koji prikazuje. žudjeti. određuje designator (lat. osjećaj bezizlaznosti. koji označava. desiderium) želja. nacrtano. despotes) neograničena i samovoljna vladavina. krajnje ogorčen desperatist (lat. desperatus) očajan. očajnik.desideria pia desideria pia čit.) onaj koji je određen za neki položaj. žudnja. pouzdan) odustati od prijašnjega mišljenja koje je bilo istovjetno s mišljenjem okoline desoliran (lat. neograničeni gospodar. baciti u očajanje. desolatio) pustošenje. imenovanje designacijska presuda prav. država neograničenog i samovoljnog vladara despot (grč. uništen: očajan. bezglavost. desperare) očajavati. neutješnost desolidarizirati se (lat. despectio) v. prezirati. označenje. isušivanje desine (fr. ljuštenje kože nakon kožnih bolesti deskvamirati (lat. nacrtna geometrija deskriptivan (lat. fr. klonuo duhom. desinence) gram. imenovati (nekoga za nešto) desikacija (lat. koji opisuje. despekt despekt (lat. molba. razarenje. descriptif) opisan. omalovažavati. suh. prikazivanje. despectus) preziranje. desolare) opustošen. dessiner. desidere) željeti. solidus stalan. despotes gospodar) prvobitno: gospodar roba ili sluge. desiderija pija (lat. desperare) čovjek bez nade. skromne. fr. neutješan desolirati (lat. puste želje desiderij (lat.). despicere. razoren. gubiti ljusku desolacija (lat. sonare zvučati) izgovaranje zvučnih suglasnika bezvučno (npr. revolucionar koji je stavio sebe izvan zakona desperatan (lat. prezirati desperacija (lat. desquamatio) ljuštenje. med. završetak riječi desinirati (fr. dobronamjerne želje (koje se obično ne ispunjavaju). desinere završiti se. ostrugati ljuske.) mn. crtao. poruga despektirati (lat. čeznuti (za čim) designacija (lat. zahtjev desiderirati (lat. određujući. rušenje. naznačiti. designator) redar onaj koji pokazuje mjesta (u kazalištu itd. . ocrtava. čežnja. gubiti svaku nadu despocija (grč. designatio) označavanje. desolare) pustošiti. obilježava. pasti u očajanje. describere opisivati) mat. zup umjesto zub) despekcija (lat. ocrtavanje. designare) označiti. opis deskriptiva (lat. desperado očajnik) razbojnik. disegnare) crtati. tal. duboka tuga.

destillare) dobiven destilacijom. neograničeno. adresat. destillateur) onaj koji pročišćava. despotes) samovoljno. gubljenje volje za rad ili želje za isticanjem (npr. destinatarius. voj. preznojavanje desugestija (lat. destillatio) kem. loše obiteljske situacije i si. dug ili obvezu. destructibilitas) razornost. nasilnički. destra (tal. ljepote) dešarž (fr. izravnati. destruere) razornost destruktor (lat. rušilački destruktivnost (lat. odužiti. zagrijavanjem u zatvorenim posudama (retortama i dr. istovarivanje broda. razriješiti. prosvijećeni despotizam despotizam koji se javlja u državnim tvorevinama naroda na nižem kulturnom stupnju. neku tekućinu. zbog slabe plaće. nosač svoda. destilla kap) ispariti. a potom rashlađivanjem paru ponovno pretvoriti u tekućinu. fr. destroyer uništavač. izdvaja destiliran (lat. razoritelj) razarač (vrsta ratnog broda) destrukcija (lat. samovolja. prevrat destruktibilan (lat.) u zatvorenim posudama radi dobivanja tekućina i plinova destilacijski aparat naprava za destilaciju destilat (lat. tekući proizvod destilacije destilator (fr. tiranstvo. desudatio) znojenje. postupati nasilnički. isparavanje tekućine i ponovno zgušnjavanje u tekućinu. destructio) rušenje. prevratnik desudacija (lat. destructibilis) razoran. arhit.despotizam samodržac. dechet) trg. rušilaštvo destruktivan (lat. namijeniti. . destructor) rušitelj. iskrcavanje. skupna paljba. uništenje. opredijeliti. opredjeljenje.) pretvoriti u paru. destinare) odrediti. pročišćen. sudor znoj. popravljen destilirati (lat. destinati) određenje. kapati. razaranje. proces prikazan pod destilirati. isparavanje. kola destra (tal. odredište destinator (lat. podanici stoje pravno prema despotu u istom odnosu kao bilo koji predmet posjeda. primatelj. rušilački destruktibilitet (lat. razoritelj. voj. despotes) vladati neograničeno i samovoljno. samovoljan gospodar despotizam (grč. podmiriti. destillatus) kem. onaj kojemu zapovjednik lađe treba predati robu. vršiti nasilje despotski (grč. decharmer) lišiti draži (ili: čari. stimulare nagoniti) bezvoljnost. uništavajući. decharge) pom. kem. pročistiti destimulacija (lat. podupirač dešaržirati (fr. istodobno ispaljivanje. razrješnica. poboljšava. despotes) neograničena vladavina. namjena. uništitelj. dati razrješnicu. suha destilacija zagrijavanje organskih tijela (drveta. konsignator destinirati (lat. destillare. destructivus) razoran.) 276 deše destinacija (lat. ponašati se kao tiranin ili nasilnik. decharger) istovariti. krajnji cilj. ispaliti (iz puške ili topa) deše (fr. isparavanjem prekapati. pijeska i dr. manjak (ili: gubitak) u težini koji neka roba pretrpi zbog odvajanja prašine.) glaz. uništavanje. destra desnica) colla destra čit. tiranski destilacija (lat. nezainteresiranost. prekapavati. npr. plotun. kostiju i dr. ishlapiti. destinataire) trg. desnom rukom destrojer (engl. despotizam se razlikuje od apsolutizma nepostojanjem neke uređene uprave despotizirati (grč. vraćanje duga ili neke obveze i priznanica o tome. desuggestio) oslobođenje od sugestije i njezine moći dešarmirati (fr. tiranin. de uklanjanje.

taksacija detalj (fr. engl. determinabilis) presudan. ot- . dati se prepoznati det (fr. detective) službenik koji otkriva zločine i njihove počinitelje. čistiti.) leteći dug. dette fiottante čit. lišavanje slobode putem zatvora ili pritvora detentor (lat. odvraćanje od zla prijetnjom kazne deterdžent (engl. opisivati). prodavati na malo (ili: na sitno. prašak) detergirati (lat. tobožnji vlasnik detercija (lat. dodijeljen detaširati (fr. detegere otkriti. privatni detektiv detektiv koji po narudžbi i za nagradu potajno motri kretanje pojedinih osoba detektiv-aparat vrlo mali fotografski aparat kojim se može sasvim neprimjetno snimati detektor (lat. detegere otkriti. čitanje šifri dešifrirati (fr. odlučan što se u toj robi nalazi. detente) popuštanje zategnutosti u odnosima. sitničar. dette publique čit. na komad detaljiran (fr. iznošenje na vidjelo detektiv (lat. poboljšanje u odnosima između dviju država. opširno pričanje (ili: opisivanje. koji čita šifre dešifriranje (fr. potankost. nabrajanje do sitnica. potanko. uređaj koji otkriva bojne otrove u atmosferi.) prav. riješiti znakove. dokučiti smisao.. upropaštenje deterirati (lat. osobito državni dug. otirati. šifru nekog tajnog pisma. detacher) pojedine dijelove odvojiti od cjeline i odaslati.. iscrpan u izlaganju (ili: pričanju.opuštenost detaširan (fr. voj. zaplašiti determinabilan (lat. na komad) detaljist (fr. nezakoniti posjednik. posjedovanje tuđe stvari na temelju ugovora. zbog isušivanja. pren. odvojiti odred vojske ili flote i poslati ga na izvršenje zadatka. tumačenje nekog tajnog pisma. otcijepljen.dešifrant 277 determinabilan cijepiti. odred vojske (manji od divizije) odvojen od cjeline i upućen radi izvršenja nekog posebnog zadatka detekcija (lat. pričanje (ili: opisivanje) do sitnica detaljirati (fr. detailler) opširno (ili: potanko) izlaganje. deterritio) zastrašivanje. nezakonito zadržavanje. pridodan. dešifrirati se pokazati se. bez veze s ostalim dijelovima. na sitno. uređaj za otkrivanje mina detencija (lat. kvarenje. do sitnica pričati (ili: izlagati. uništavanje. dekalirati dešifrant (fr. deterrere) zastrašiti.) državni. trg. detector) u radiotelegrafiji i telefoniji: uređaj za pretvaranje zvukova visoko frekventnih valova koji dolaze u radio-prijamnik u niskofrekventne titraje koji se čuju u telefon. detaxatio) v. detentio) zadržavanje. prodaja na malo. dechiffreur) onaj koji rješava tajno pismo. engl. v. detailler) opširan. opisivanju) detalj iranje (fr.) trg. det flotant (fr. en detail čit. sitnica. protumačiti. deterior gori) pogoršavanje. det piblik (fr. javni dug detaksacija (lat. onaj koji je suviše opširan u izlaganju (ili: pričanju. dechiffrement) odgonetanje. detectio) otkrivanje. tajni policajac. dodijeliti. opširno. detacher) odvojen od cjeline. od lat. prav. an detaj (fr. istjecanja itd. detail) pojedinost. detergere) obrisati. pridodati detašman (fr. tj. detailleur) trgovac na malo. izlaganje). obustava. brisati) sredstvo za čišćenje (sapun. opisivanju) detant (fr. usitnjavati. detergere otirati. detailler) komadati. očistiti deterioracija (lat. detachement) voj. dette) dug. dechiffrer) odgonetnuti.

determinativ determinato (tal. detranspozicija detransportirati (lat. služe za rješavanje jednadžbi determinativ (lat. detergere čistiti) med. detroner) v. oštro naglašeno determiniran (lat. fr. oduzeti. uzeti suviše visok ili suviše dubok ton. prasak. skup brojeva koji. odluka. distonirati. detreminare odrediti) fil. opredjeljenje. odredba. detransponirati detranspozicija (lat. jus detrakcionis (lat. određenje. npr. de. oklevetati detrakcija (lat. odrednica. oduzimati. proizvod raspadanja. naučavanje o određenosti ljudskog djelovanja i htijenja i njihovoj uvjetovanosti vanjskim i unutarnjim uzrocima i motivima (pobudama). grč. detrahere) odbiti. pristaša determinizma. 2. opredjeljivati. opredijeljen. detoner) puknuti. odlučiti. smanjivanje. činitelj koji određuje smjer i cilj determinante (lat. klevetanje. detransportatio) tisk. opredjeljivanje. v. determinatio) određivanje. sužavanje opsega pojma proširivanjem njegovog sadržaja čime se dolazi od općenitijih do manje općih pojmova. grč. odlučnost. detonatio) glaz. determinabilitas) presudnost. determinare odrediti) fil. (lat. ukloniti. ponovno rasporediti detransportacija (lat. odrediti.determinabilitet determinabilitet (lat. de-transpositio) tisk. med. tresnuti. sinteza općih pojmova u posebne determinanta (lat. detersio) čišćenje 278 detronirati deterziv (lat. determinare) ograničiti. pucanj. ograničen determinirati (lat. opredijeliti. presudan činitelj. detronizirati . materije. oduzimanje. tresak. poredani po određenom pravilu. detoner) glaz. supr. određivati. ispadanje iz tona. eksplodirati detrahirati (lat. thronos. determinare) fil. v. koji određuje. istrošen kamen. indeterminizam deterzija (lat. determinativus) gram. odredbeni. v. detonacija (lat. de-transponere) tisk. odlučnost. rana nastala trljanjem. toxikon otrov) uklanjanje otrovnih sastojaka iz neke tvari. u višečlanom pojmu onaj dio kojim se označuje osnova značenja (npr. pogrešno pjevanje. supr. grmljavina. detractio) odbijanje. de-. determinativus) presudan. (fr. određenje. jus detractionis čit. gram. pogrešno pjevati. indeterminist determinizam (lat. detransportare) tisk. ogovaranje. detonare. deterziv detoksinizacija (lat. Most slobode za razliku od Mosta mladosti) determinativan (lat. češanjem detritus (lat. određenost. nego određena i uvjetovana tim uzrocima i motivima. spremnost. uskratiti.) oblutak. lako zapaljiv eksploziv kao sredstvo za paljenje teže zapaljivih eksploziva detonirati 1.) glaz. odbijati. krvi otvaranjem vene. detersorium) med. izmiješane strane ponovno dovesti u red. organizma i dr.) upaljač. odlučno. determinatus) određen. determinare odrediti) mat. određenost determinacija (lat. utvrditi determinist (lat. detritio) trljanje. šljunak. rušenja detronirati (lat. sredstvo za čišćenje deterzorij (lat.) pravo odlaska (ih: udaljavanja) detraktor (lat. eksplozija detonator (lat. prema čemu ni ljudska volja ne može biti slobodna. detractor) klevetnik detransponirati (lat. prasnuti. usp. ispravljanje izmiješanih strana detricija (lat. fr. log.

pren. a detto (tal. podnositi) med. dictum) rečeno. deuteros. nomia) drugo zakonodavstvo (u odnosu prema nekom prijašnjem) deuteropatičan (grč. toga istog. kad obje strane imaju "četrdeset" (forty) deuce čit. bolest koja nastaje kao posljedica neke druge bolesti deuteroskop (grč. kirurška sprava za potiskivanje tijela koja se zadrže u ždrijelu detto (tal. sposobnost da se vidi i ono što nije tu (vrsta somnambulizma). izjednačeno stanje u nekim športskim igrama (npr. smanjivanje nominalne vrijednosti nekog . npr. lat. skopeo gledam) drugi vid. dii (lat. teški vodik. spasio se od općeg potopa zajedno sa ženom Pirom deuce čit. orobiti. deuteroskop deuteroza (grč. popuštanje (ili: prestajanje) oticanja detumescirati (lat. grč. iznenadna pomoć.) neka se dade detur copia čit. iznenadno posredovanje nekog boga (u teškoj situaciji) čiji je lik pomoću posebne naprave (stroja) bio spuštan na pozornicu. tj. deuterij a Deuteronomij (grč.) u antičkoj tragediji: "bog iz stroja". de. grč. stanje kad su za pobjedu potrebna još dva uzastopna boda deus (lat. jezgra teškoga vodika. deuteros) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi po redu. neočekivana sila koja se iznenadno pojav- 279 devalvacija ljuje i rješava poteškoću. opljačkati devalutacija (tal. tj. koji nastaje kao posljedica neke prijašnje bolesti deuteropatija (grč. deuteros) ponavljanje devalizirati (fr. drugi brak deuterokanonske knjige kanonske knjige Svetog pisma drugog ranga koje su tek kasnije primljene u kanon deuteroksid (grč. splašnjavati. tj. pathos bol) med. dewas) bog. jedan od helenskih praotaca. popustiti (oteklina) detur (lat. tenisu). deus eks mah ina (lat.) dvojka u kartama i u kocki. skopeo gledam) vidovit čovjek. spomenuto. deuteros. deuteros drugi po redu) kem.) napuštanje službeno utvrđenog tečaja neke državne novčana jedinice da bi se nakon određenog vremena odredio novi tečaj devalvacija (lat. deuteros. detumescere) med. fiz. oxys) kem. deuteros drugi. svrgavanje (ili: zbacivanje) s prijestolja detronizirati (lat. detto. naprijed imenovano. vidovnjak deuteroskopija (grč. pathein patiti. theos sanskr. neočekivano posredovanje deuterij (grč. deus. bogovi deus ex machina čit. kad obje strane imaju jednak broj bodova. tj. thronos prijestolje) lišavanje prijestolja. znak D deutero. devaliser) krasti. starogrčki kralj u Tesaliji. dewa. deuteros. ukrasti. 9 kg detto. devalvatio) bank. djus (engl.) mn. nomos zakon) peta knjiga Mojsijeva. deuteros. deuteros. de. thronos) lišiti prijestolja. idući deuterogamija (grč. fiz. trg. gamos brak) ženidba (ili: udaja) po drugi put. detrusorium) med. deuteros. detumescere) med. protocolli) prav.(grč. usp. 6 kg brašna. Ponovljeni zakon (dio Biblije) deuteronomija (grč. detur copia sc. to isto.detronizacija detronizacija (lat. tj. svrgnuti s prijestolja detruzorij (lat.) istoga dana detumescencija (lat. prestati oticati. grč. dus (engl. npr. u tenisu: jednak broj bodova. prilaže se prijepis rasprave Deualion mit. deuce dvojka) šport. splašnjavanje. oksid drugog stupnja deuteroni (grč. deuteros drugi po redu) kem. detur kopija (lat.

npr. vrsta šarana. vita život) lišavanje života. obrat. doba. de. vrijeme) 1. skretanje (ili: otklon) magnetne igle (kod kompasa) na brodu zbog njegovih željeznih masa devijator (fr. naginjati se deverika (mad. strana mjenica. veliko štovanje. skrušenost. arhit. tj. skrenuti. ostavljanje u nasljedstvo nekog naslijeđenog prava ili imanja devolucijsko pravo (lat. načelo. devir krug. vitrum. de. patnja. opustošenost deveksan (lat. supr. potpuna odanost. devotio) kod starih Rimljana: žrtvovanje života podzemnim bogovima u znak pokajanja. de. devergentia) nagnutost. koji je izveden od glagola devergencija (lat. jednog odreda vojske.) "božansko pismo". deviare) skrenuti (ili: skretati) s pravog puta. devaporatio) fiz. deviateur) zrak. devolvere svaliti) neku pravnu stvar iznijeti pred viši forum. kratka izreka na grbu. 3. potpuno povlačenje nekog novca. facere činiti) pretvaranje stakla zagrijavanjem u neku vrstu porculana (Reaumurov porculan) devits (engl. . tegoban život. umrtvljivanje i vađenje zubne srži (pomoću lokalne anestezije) devitrificirati (lat. umrtvljivanje. devastatio) pustošenje.. tj. devolutio svaljivanje) prav. deflorirati devitalizacija (lat. željezne dizalice za izvlačenje sidra. opustošenje. prijetvorna pobožnost. sanskrt devaporacija (lat. danas: pobožnost. pogonsko sidro kod zračnih lađa devijirati (lat. skretati. događaji puni nevolje deverbativan (lat. devergere) nagnuti se. jedne armije. lišiti djevičanstva (ili: nevinosti). deversoir) odvod. vitrum staklo. nevolja. verbum glagol) gram. strm developman (fr. udaljiti se devirginacija (lat. izlaganje (ili: prikazivanje) građevine u planu sa svim njezinim dijelovima dever (tur. devirginare) oduzimanje (ili: lišavanje) djevičanstva (ili: nevinosti). zastavi itd. licemjerje. naginjanje devergirati (lat. revalvacija devalvirati (lat. opustošivanje. defloriranje 280 devolvirati devirginirati (lat. kos.devalvirati novca. teškoće. 2. ona koja glasi na stranu valutu i koja se treba isplatiti u inozemstvu devocija (lat. otvor kroz koji otječe suvišna voda devestitura (lat. jad. devitalizacija zuba med. dever) zool. devalere) bank. ako umre jedan bračni partner. developpement) razvijanje. vrijeme. šp. trg. okolnosti. geslo. smanjiti (ili: smanjivati) vrijednost novcu devanagari (sanskr. smirenost. devisa) lozinka. pretvaranje pare u tekućinu devastacija (lat. devehere. ploška deversoar (fr. facere) pretvoriti staklo putem jakog zagrijavanja u neprozirnu. deviatio) skretanje nekog tijela od svoje putanje ili pravca. devexus) nagnut naprijed.. a drugi partner ima pravo samo doživotnog uživanja toga imanja devolutivno sredstvo pravno sredstvo kojim se jedna sporna stvar s nižega suda iznosi pred viši sud devolvirati (lat. jus devolutionis) pravo prenošenja nasljedstva po kojem. davits) pom. izljev. devestire) lišavanje čina ili feudalnog prihoda devijacija (lat. porculanu sličnu tvar (Reaumurov porculan) devitrifikacija (lat. puzavost. pokretne brodske dizalice na kojima vise čamci za spašavanje deviza (lat. devirginare) razdjevičiti. razaranje. cjelokupno imanje pripada djeci. uništavanje. muka. de. sanskrtsko pismo. poniznost (devotizam) devolucija (lat.

brisati vojnika s popisa. gubljenje ljubavi dezagregacija (fr. smanjivanje stalnog kadra dezarmirati (fr. annexio) ukidanje (ili: obustavljanje) aneksije (izraz koji su stvorili Francuzi pri 281 dezertan ponovnom zauzimanju Alsace-Lorraine 1919. rastaviti ono što treba biti zajedno. devomere) med. dezodoracija) dezafekcija (fr. raspuštanje vojske. annectere) ukinuti (ili: prekinuti) aneksiju. desertus) nenastanjen. desaffection) nenaklonjenost. osporavati nešto. okrnjiti dezavuiranje (fr. odricanje (ili: napuštanje) vlasništva dezarmiranje (fr. povraćati. aggregare pridružiti) raspad. vevovere. desappointer) lišiti nekoga koristi koja se temeljila na nečemu utvrđenom i sigurnom. izbaciti devon (po engleskoj grofoviji Devonshire) geol. a organski svijet raznovrsniji i obilniji nego prije. raspakivanje dezaneksija (fr. raz-. desarmer) razoružavanje. poricanje. razdruživanje. desaccorder) izazvati neslogu. devoratio) gutanje. zbrku dezavantažirati (fr. devovere) v. dezinsekcija. rasulo. desavantager) oštetiti.. desemballage) trg. razdružiti. osobito: oduzeti nekome zasluženu nagradu. pokvariti skladnost dezaktivirati (fr. zakinuti. nenaseljen. vulkansko djelovanje bilo vrlo snažno. lat. glaz. napuštanje vojske. activus djelatan) učiniti nešto neaktivnim.. desassortir) razdvojiti. skrušen. raspustiti vojsku. licemjeran. nemilost. desequiper) raspremiti brod dezen = desen dezercija (lat. smesti. desavouer) odricanje. propuštanje zakonskog roka za podnošenje priziva višem sudu (desertio appellationis) dezertan (lat. sprječavanje (npr. devotus) Bogu posvećen ili odan. osloboditi obveze. raz-. lat. razjedinjavanje dezakordirati (fr. osobito: ostaviti u nasljedstvo devomirati (lat. desengager) raskinuti angažman. razdoblje u razvoju Zemljine kore u kojem je transgresija mora trajala veoma dugo. pobožan. desertio) voj. prav. lat. prevariti u sigurnom očekivanju ili nadi. propuštanje da se učini neki pravni čin. zakidati. des-. desarmer) razoružati. tj. žderanje. ponizan devotizam (lat. des-) predmetak u složenicama koji označava neko uništavanje. lat. smiren. napraviti nered. odreći se aneksije dezangažirati (fr. npr. pun poštovanja.ne-. Djuerova . povratiti. razočarati dezaproprijacija (fr. desappropriation) otuđivanje vlasništva. poreći. plaću. odricati. odreći. bijeg iz vojske. položiti oružje dezasortirati (fr. iskorjenjivanje. termosica.ne-. des-. pokoran. des. unijeti razdor. otpustiti dezapoantirati (fr. zavaditi. devocija Dewarova posuda čit. v. onesposobiti dezambalaža (fr.devomirati prenijeti nešto na koga drugog. desavouer) poricati. ne priznavati. devonski period devonski period geol. pust . termos-boca (naziv po škotskom kemičaru i fizičaru Jamesu Devvaru 1842—1923) dez. formacija koja se oblikovala između silurske i karbonske devoracija (lat. des. prijezirno: prijetvorno pobožan. zbuniti. nepriznavanje dezavuirati (fr.) dezanektirati (fr. otklanjanje.(fr. smanjiti stalni kadar. proždiranje devotan (lat. ne priznati svoju vezu s nekom osobom ili radnjom dezekipirati (fr. ponizan.

des-. sindezmologija dezmopatija (grč. dezintegracija atoma fiz. lat. iskren.ne-. varati) razočaranje. odjeće. narušavanje neke cjeline. inficere zaraziti) čišćenje zraka (ili: tijela. inficere zaraziti) osloboditi (ili: očistiti) od zaraznih klica i tvari. deserteur) bjegunac iz vojske. integrare uspostaviti. illudere igrati se. raz-. deglacija. vojni bjegunac. des-. insectum kukac) uništavanje (ili: tamanjenje) škodljivih insekata (osobito po kućama i stanovima) dezintegracija (fr. des-. des-. = reducirati dezolantan (fr. v. neutješan. bol. ljut) kem. mješavina sumporne i pikrinske kiseline. desmos žila. bol žila i spletova dezmopatologija (grč. logia) znanost o žilama. des-. odjeću. grč. deserter) napustiti vojsku. ruke itd. uništenje iluzije dezinfekcija (fr. razbijanje atoma. informatio objašnjenje) zlonamjerno pogrešno i lažno obavještavanje dezinsekcija (fr. odoratio mirisanje) oduzimanje neugodnog mirisa nečemu. pathein patiti) med. lat. dosadan . tome rezanje) med. desolant) vrlo tužan. sprava za vrcanje meda (vrcaljka) itd. des-. inflatio nadimanje) bank.ne-. desistere) odustati. lat. znanost o bolestima žila i spletova dezmotomija (grč. integratio uspostava. des-. obnoviti) sprava za usit- 282 dezolantan njavanje raznih nežiličastih tvari. stan. uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda i si. lat. grč. dezinflacija (fr. desiderare željeti) poželjan deziluzija (fr. okuživanje dezinfektor (fr. prestati dezmalgija (grč. dezorganizacija dezintegrator (fr. bol u žilama zglobova dezmitis (grč. des. ugušivati neugodne i štetne mirise koji se razvijaju zbog kemijskih i bioloških procesa dezoksidacija (fr. oslobođenje od kisika. tj. tj. logia) med. zrak. žila. uništavanje zaraznih klica. pathos patnja. desmos žila. reflacija dezinformacija (fr. opisivanje žila i spletova dezmologija (grč. dezinficirati (fr. dezinteresiran (fr. dezodorizirati dezodorizirati (fr. okaniti se. npr. grafo) zool. desmos žila. lat.) od zaraznih isparavanja i tvari. lat. nepristran. desmos žila. prebjeg dezertirati (fr. desmos žila) med. oxys) kem. raz-. lat. algos bol) med. razdvajanje. upala zglobnih žila dezmografija (grč. des-. smanjivanje količine novca u optjecaju radi sprečavanja povećanja cijena (što se događa kad je na tržištu više novca nego robe. stana i dr. a ne roba novac). infestation pustošenje) popravak kvarova. nesnosan. njihovim vezama itd.dezerter dezerter (fr. des. lat. desinteresse) nekoristoljubiv. designolles) voj. nesebičan. osoba koje taj posao vrši dezinfestacija (fr. inflacija. obnova) uništavanje veze. prostodušan dezinjolni barut (fr. izvlačenje (ili: izdvajanje) kisika dezoksidirati (fr. odeur miris) učiniti da nešto izgubi miris. rezanje žila i spletova dezodorizacija (fr. inficere zaraziti) sprava za čišćenje od zaraznih klica i tvari. des-. desmos veza. vrlo žalostan. hig. kad novac traži robu. odeur miris. lat. desmos žila. des-. hig. usp. des-.. osloboditi od kisika. oxys oštar. lat. des-. pobjeći iz vojske deziderabilan (lat. osobito se upotrebljava za punjenje torpeda dezistirati (lat.

te se tako dobiveni rezultati sređuju. dicis kauza (lat. naveden na pogrešan put.) radi forme. u. jadan. iza. organske veze među sastavnim dijelovima. javlja se i kao di-. dovesti u nered. rastrojstvo. du jour) koji je na službi. nego se dijeli broj glasova svake kandidatske liste prvo s 1. bez orijentacije dezorijentirati (fr. preko. itd. archo vladam) sa dva vladara. vršiti službu (osobito se odnosi na časnike. polugospodar diarhičan (grč. navesti na pogrešan put. zdepast i nezgrapan čovjek dežurati (fr. zbunjen. dvostruko) grč. di-. pro-.) dežurni (fr. u rastrojstvu dezopstruktivi (fr.. di-. dicis causa . skrenuti s pravog puta. desoler) opustošen. dia) grčki prijedlog (po hrvatskom pravopisu dija-) znači: kroz. desorienter) omesti u snalaženju u prostoru. dicis gratia dicis gratia čit. dvaput. upravljanje dvojice gospodara. u ljudskom tijelu. toliko da se kaže. keras rog) školjkaš iz razdoblja gornje jure. dvo-. dezsma od lat. archo vladam) član vlade dvojice.za dis dvaput. npr. brokat dibrah (grč. duumvirat diba (tur. obstruere začepiti.(grč. nered: potpun preobražaj i poremećaj osjetillnih organa kod nekog čovjeka zbog tzv. rasulo. koji ima dva gospodara diarhija (grč. lat. magnetiziranja dezorgranizirati (fr. poluvladar. na okrajcima ljuštura ima dva izdanka zavijena poput roga dicis causa čit. raskinuti. izgubljen.) v. skretanje s pravog puta. zbunjivanje. suvladar. nakaza rođena s dvije glave dicefalan (grč. na. desetina dežmek (tur. liječnike itd. obstructum) mn. rastrojavanje. rastrojavati. tvorac ovog sustava je Belgijanac D'Hondt di. u određenim prilikama. stihovna stopa od dvaju kratkih slogova: U U dibuk (hebr. sredstva protiv zatvorenosti. med. u nekom mjestu. dežurati D'Hondtov sistem čit. za ljubav forme. desorientation) nedostatak (ili: gubljenje) sposobnosti snalaženja i opredjeljivanja u prostoru. desorienter) koji se ne može snaći i opredijeliti u nekoj prilici ili u prostoru. dicis gracija (lat. koji obavlja službu. du jour) biti u službi. di. dvovlašće. di-brachys) metr. među. dyo dva. unijeti rasulo dezorijentacija (fr. vrlo bijedan. dešmek) onizak. omesti u nekoj prilici. dibbug prodrijeti) prema židovskoj tradiciji: oznaka za dušu nekoga giješnika koju progoni zao duh te nalazi sklonište u tijelu nekoga živog čovjeka dicefal (grč. skrenut s pravoga puta. decima deseta) deseti dio priroda koji je kmet davao feudalnom gospodaru.(grč. u nekom mjestu. zatim sa 2. v. za. kefale glava) dvoglav diceras (grč.dezolatan dezolatan (fr. u nekoj prilici. smeten. raz-. di-kefalos) med. loše probave dezorganizacija (fr. di-. pa sa 3. desorganisation) poremećaj ili uništavanje žive. zbuniti dežma (mađ. archo vladam) vlada dvojice. Dontov izborni sustav kod razmjernog predstavni- 283 dicis gratia štva po kojem se ne dijeli ukupan broj glasača svake liste s ukupnim brojem izaslanika. diba) teška svilena tkanina protkana zlatom. dvostruko dia. v. desorganiser) rastrojiti. dioptrija diarh (grč. di-. a za izborne količnike uzima onoliko najvećih rezultata koliko se treba izabrati izaslanika. des-. predmetak u složenicama sa značenjem: dva-. npr. izgubljenost dezorijentiran (fr. samo radi izgleda.

didymos dvostruk) kem. što ne vrijedi za neke i pojedine.) izreka.) log. didaktična književnost poučna književnost. dielektrična polarizacija električna podjela koju trpi jedan izolator zbog influencije. opširno izlaganje dielektricitet (grč. ulje.dictum dictum čit. deka deset. rijetka zemlja. dvomoćne biljke. alkohol. dva duža) didinamija (grč. osnovno pravilo zaključivanja: što vrijedi za sve. kako je rečeno. di-. di-. didaskein učiti. od četiri prašnika. porculan. elektron) koji ne provodi elektricitet. zool. vrijedi i za neke i pojedine. diktum faktum (lat. poliedar koji ima dvaput po deset. čvrst sumpor. dvostruka maternica. a sudjeluje u prostiranju električne sile. edra osnova) geom. deka. objašnjenja. staklo. spomenuti. tj. di-. iz njega vidimo kako se živjelo i mislilo u prvim danima kršćanstva didaktičan (grč. tj. di-. elektron jantar) fiz. didaktikos) umijeće poučavanja. dvadeset. apodiktičan didaskalije (grč. edra osnova) geom. di-. didaskein poučavati) stručnjak u poučavanju. stari kršćanski spis. dictus) imenovani. diktum (lat. upute. nego iznosi i pouke didaktičar (grč. onaj koji umije dobro predavati didaktika (grč. voda . na Istoku. kazivati. di-. utemeljiteljica i kraljica Kartage. upala jaja didimos (grč. površina didekaedarski (grč. dvomoćan. pričanje od početka do kraja. diktus (lat. već sudjeluje kao sredina (međutvar) u prostiranju električne sile. nego kad je izolator zrak. dielektrična tijela = dielektrik. supstanca) koja nije samo nevodič elektriciteta (izolator). poučavati. di-dynamikos) bot. konstanta dielektriciteta = dielektrična konstanta dielektričan (grč. g. napisan oko 100. didymos sa dva muda) med. mjesto iz nekog djela dictum de omni et nullo čit. delfys maternica) med. g. poliedar koji ima dvaput po dvanaest površina.. didymos) blizanac didinamičan (grč.) rečeno — učinjeno. didaktikos) poučan. dodeka dvanaest. spalila se kad ju je ostavio Eneja diegeza (grč. poslovica. didasko poučavam) poučan. tako se i dogodilo dictus čit. di-. edra) koji ima dvaput po deset (20) površina didelfis (grč. naprijed spomenuti Didahe (grč. elektron) fiz. XIV. tvar (materija. dvadeset četiri površine Didona mit. elemenata prazeodima i neodima didimitis (grč. induktivitet dielektrik (grč. smjesa kem. klasa u Linneovom biljnom sustavu. dielektrična konstanta izolatora broj koji pokazuje koliko je puta kapacitet jednog istog kondenzatora veći kad su u njemu oblozi razdvojeni tim izolatorom. znanost o uređenju i sprovodenju nastave kao sredstva duhovnog razvoja. ne vrijedi ni za sve dictum factum čit. parafin. objasnidbeni. dicere reći. zrak. didache) "Naučavanje dvanaestorice apostola". npr. tj. izlaganja. autorove bilješke (upute) uz dramski tekst didekaedar (grč. didynamis) mn. znanost o nastavnim metodama didaskaličan (grč. književnost koja se ne bavi samo umjetničkom obradom neke teme. dielektrični kapacitet v. didaskalia) mn. tobolčar 284 dielektrik didim (grč. diktum de omni et nulo (lat. diegesis) ret. s četiri prašnika (dva duža) u jednom hermafroditnom cvijetu didodekaedar (grč. tj. bot. hermafroditni cvijet (kod kojega su. koji izolira. izdan 1883.

carine koje se za robu iste vrste različito obračunavaju. razlika u starosti itd. različnost. deficit. po nejednakim carinskim stavkama. ogovaranje difamiran (lat. razlika. kad se netko hvali i razmeće kako ima na nešto veće pravo nego netko drugi difamator (lat. psihologijom tipova. individualnih varijacija duševnog života i njihove uzročne zavisnosti diferencijalna sociologija znanost koja proučava oblikovanje društvenih slojeva iz oblikovanja profesija i podjela rada diferencijalna tarifa sustav u obračunavanju naplate prijevoza na željeznicama po kojem. razglašavati difenil tanki impregnirani papir u koji se umata južno voće (npr. differre razlikovati se) 1. kod motornih vozila. ozloglašavati. rok. npr. pogrdan difamija (lat. nesuglasica. kod prijevoza u masama (žita. izvanredna (ili: povlaštena) carina diferencijalni carinski sistem trg. differentia) razlika.dielektrin dielektrin (grč. kočnica s dvostrukim djelovanjem diferencijalna psihologija znanost o duši koja se bavi razlikama u duševnim sposobnostima pojedinaca. dio više analize koji uči kako se pronalazi vrijednost diferencijala . klevetanje. psihologijom razlika u spolu. drva. spona (veza) između motora — mjenjačke kutije (razvodnika brzine) — i kotača 285 diferencijalni račun diferencijalna kočnica teh. neslaganje diferencija (lat.) za dan u kojem nije učinio ništa dobro dieni (diolefini) kem. diffamatio civilis čit.) trg.. ili olakšavanje odnosno otežavanje uvoza iz određenih država.) prav. višak. diffamare) klevetnički.). deffamare) ozloglasiti. u sposobnostima. mješavina sumpora i parafina diem perdidi (lat. sustav po kojem se carinske stavke za uvozne i izvozne proizvode za pojedine zemlje u koje se ti artikli uvoze ili iz kojih izvoze različito reguliraju i obračunavaju diferencijalni posao trg. burzovni posao (ili: trgovanje državnim vrijednosnicama) pri čemu se vrijednosnice stvarno ne izdaju. termin difalco čit. diffamatus) ozloglašen. diffamator) klevetnik difamatorski (lat. odbitak od cjelokupnog iznosa difamacija (lat. diffamare) klevetanje. iznijet na loš glas difamirati (lat. naranče) diferencija (lat. diffamatio) širenje glasina. izvanredne prijevozne stavke diferencijalne carine trg. ogovaranje. elektron) kem. netočan iznos. prijevozne stavke bivaju razmjerno sve manje što je veća udaljenost. mat. mat. difalko (tal. tj. 2. e. diffamare) iznijeti (ili: iznositi) na loš glas. cilj im je pomaganje domaće trgovine (smanjivanje carinskih stavki za domaće trgovce). teh. nego se samo prima ili nadoknađuje razlika ukoliko im je vrijednost porasla ili pala diferencijalni račun mat. ozloglasiti. nezasićeni ugljične hidrate sa dvije dvostruke veze između C-atoma dies (lat. manjak. dan suđenja. psihologija individualnih razlika. di-. oklevetati difamirati (lat. difamacio civilis (lat. dio za koji je neka veličina veća ili manja od druge. beskrajno mala (infinitezimalna) razlika između uzastopnih vrijednosti neprekidno promjenjive veličine. dies dan) prav. razglasiti. ugljena i si.) "izgubio sam dan" — izreka rimskog cara Tita Flavija Vespazijana (41—81 n.

ružan. nepriznavanje prisegom nekog djela. dificile est satiram non skribere "teško je ne pisati satiru" (poznata Juvenalova izreka) dificilan (lat. difficilis) težak. difuzna svjetlost rasuta svjetlost. prekinuti. v. raščlanjivanje nečega istovrsnog u raznovrsne dijelove. u svim pravcima odbijena (reflektirana) svjetlost difuzija (lat. difformite) nakaznost. treći ton koji se čuje kad istodobno zvuče podjednako jako dva tona različite visine i čija je visina jednaka s razlikom broja titraj a onih dvaju tonova diferencijalno plaćanje isplata razlike pale vrijednosti državnih vrijednosnica ili akcija diferenciranje (lat. skretanje svjetlosti zbog prolaska kroz uzak procijep. odlaganje pretresa difizer (fr. odvajanje. npr. mučan. osobito originalnosti rukopisa ili potpisa differentia specifica čit. prav. differre) fil.) teško. rasprostiranje. stvaranje razlika i različitosti iz istovrsnoga. prav. razgrađivanje difluentan (lat. di-. difterija diftong (grč. diffluens) koji se razlijeva. mat. nejednak. determinizam diferirati (lat. razgrađuje difonij (grč. širenje. pretvaranje jednostavnog glasa u dvoglasnik difundirati (lat. drukčiji. potrošiti (novac. fthongos glas) gram. diffusio) razlijevanje. differre) biti različan. nesklad difrakcija (lat. akutna i veoma zarazna bolest koja se odlikuje upalom sluznice dušnika. dvoglasnik. diffissio) kidanje. pronalaženje vrijednosti količnika dviju beskrajno malih veličina ih diferencijala diferencirati (lat. ne slagati se difesija (lat. fthongos glas) gram. nezgodan. differens) različit. mat. nevjerovanje difilan (grč. otvor ili pokraj uskog neprozirnog tijela i nastajanje pojava koje se temelje na interferenciji difterija (grč. imanje) difuzan (lat. pod definicija difficile (lat. difficile est satiram non scribere čit. diffindere) kidati. di-. nerazmjernost. diffluere) razlijevanje. ao. razvučen. kompozicija za dva glasa diforman (fr. nakazan. uporan. poružniti diformitet (fr. neskladan diformirati (fr. strog. razlikovati se. diffundere) izliti. diffuseur) naprava za izvlačenje repinog soka (u proizvodnji šećera) difluencija (lat. di-. itd. nagrditi. tj. di-.) log. diffessio) nepriznavanje. dvolistan . opširan. tvrdoglav difidencija (lat. dificilan čovjek. differre razlikovati se) v. prekidanje. raznolik diferentizam (lat. praviti razliku. diffessio jurata) prav. raspadanje. sudsko nepriznavanje valjanosti ili originalnosti nekog dokumenta difesijska prisega (lat. koji pravi teškoće. miješati se difuzijom. raspada.diferencijalni ton 286 difuzija difindirati (lat. jogunast. io. sumnjičavost. diffidentia) nepovjerenje. fyllon list) sa dva lista. pronalaziti diferencijal diferentan (lat. pretjerana opširnost i razvučenost u govorenju i diferencijalni ton fiz. diferencija specifika (lat. koga je teško zadovoljiti. ždrijela difteritis med.) diftongiranje (grč. difthera oderana i uštavljena koža) med. v. difforme) nagrdan. fone glas) glaz. difforme) napraviti nakaznim. razliti. raširiti. eo. diffusus) rasut. dva različita samoglasnika koji su spojeni u jedan slog (npr. diffractio) fiz. prekinuti parnicu i odložiti je za drugi dan difisija (lat. differre razlikovati se) razlikovati.

biglota dignitet (lat. udaljavanje od teme (npr. druga ženidba. digesta) mn. upotrebljava se za liječenje opeklina digestor (lat. u govoru). visoko zvanje digrama (grč. digressio) skretanje. dignitas) dostojanstvo. digerere) razdjeljivati. mast pomiješana s terpentinom. gyne žena) bot. gamos brak) drugi brak. tj. dvostruko "gama" (gamma). podijeljena po knjigama. čitalo se kao "v" (ime dobilo po tome što je imalo oblik dvostrukog "g") digamija (grč. međusobno miješanje raznih plinova i tekućina difuzijski postupak način dobivanja soka putem osmoze iz veoma sitnih režnjića repe (uveden 1865.) bot. dignitarius) nositelj visokog zvanja. digestibilis) probavljiv digestija (lat. fiz. med. parna kuhinja digić podrugljiv naziv za Talijana (prema "digo" — kažem. tj. poliedar s dvaput po šest. peć za zagrijavanje pješčane kupelji. astr. sa dva tučka diginija (grč. metron) naprava za mjerenje brzine miješanja raznih vrsta plinova digama tj. parom. velikodostojnik digitata (lat. osobina biljaka koje imaju dva tučka. sredstvo koje pomaže probavi. tj. pustikara (biljka iz porodice strupnikovica) digitar (lat. tvrdu tvar u zagrijanoj tekućini omekšati i otopiti digesta (lat. med. mn. hex šest. pomaganje izlučivanja gnoja. na žice) digitalan (lat. sredstvo koje pomaže izlučivanje gnoja digestivna mast farm. digestio) probavljanje. životinje s prstima. zool. ugled. probava. digerirnoj peći) digestiv (lat. udaljavati se od teme (osobito u govoru) digresija (lat. di-.) Papinov lonac. digitalis) prstni. površina. lj. sredstva za probavu digerirati (lat. poveća zbirka odlomaka iz spisa starijih rimskih pravnika (Pandekta). alkaloid koji se nalazi u pustikari digitalis (lat. češće. otapanje čvrstog tijela u nekoj tekućini na umjerenoj temperaturi (u tzv. osobito kopač zlata u Australiji digerencije (lat. Venere) od Sunca diheksaedar (grč. digitalis) kem. di-. a koju je priredio car Justinijan digestibilan (lat. koji se tiče prstiju (noge i ruke) digitalin (lat. di-. prav. prid. laboratorijima itd. razdijeliti. probaviti.difuzijski postupak pisanju. naslovima i paragrafima. lonac za pripremanje hladetine od kostiju. digitus prst) način stavljanja prstiju pri sviranju (npr. digredi) skretati. digestorium) u kemijskim tvornicama. dvanaest. najveća istočna ili zapadna udaljenost unutarnjih planeta (Merkura. biljke sa dva tučka (drugi red većeg broja klasa u Linneovom biljnom sustavu) digitacija (lat. druga udaja diger (engl. edra površina) geom. tj. grč. nj. digger) kopač. autoklav digestorij (lat. digerentia) mn.: 287 diheksaedar uređaj za kuhanje koji se zagrijava vrelom vodom ili.) mn. s dvije žene. digestivus) med. koje se često čuje u njihovu govoru) diginičan (grč. . dvožene biljke. dž digredirati (jat. dyo dva. gyne) bot. u proizvodnju šećera) difuziometar (lat. sisavci koji imaju slobodne prste na nogama diglota (grč. diffusio. zbirka spisa koja je razdijeljena na pojedine odsjeke. probavljati. di-. npr. kem. di-. slovo u najstarijem grčkom alfabetu. dostojanstvenost. gramma slovo) dvostruk znak za jedan glas. glossa jezik) knjiga napisana na dva jezika.

dicha na dva. diadema) plava ili bijela traka oko čela koju su. podjela roda na dvije vrste. temno režem) podjela na dva dijela. u. račvast dihotomija (grč. diabolus) vrag. biti čvrsto priljubljen dija. diable. usp. dvojina) mat. binarni sustav dijadoh (grč. didodekaedar dihogamija (grč. nasljedstvo.i dr. Mjesečeva mijena (faza) kod koje se vidi samo polovica njegovog osvijetljenog kruga: psih. biljke s hermafroditnim cvjetovima čiji su prašnici srasli u dva snopića (u Linneovom sustavu XVII. magija. podrijetlom iz Kine. uza. dakle. podjela koja sadrži dva člana. prevedem. diadochos nasljednik) nasljednik prijestolja. diadechomai preuzimam) naslijeđe. diadijabaz (grč. na. u težim oblicima izaziva veliko mršavljenje i malaksalost dijabetičar (grč. diheksagonalna piramida v. diabolos klevetnik. prelazak ili preobražaj jedne bolesti u neku drugu. vražji posao dijabolo (grč. levuloza koja se upotrebljava kod dijabetičara umjesto šećera dijabetometar (grč. diabolos) vražji. diadeo vežem oko. klasa) dijadem (grč. kod proterandrije prije sazrijevaju muški. dicha dvostruko.dihogamija 288 dijadoh šećera u mokraći (kod šećerne bolesti) dijabl (fr. diabaino prolazim. metron) med. dicha dvostruko. grč. vladarsko dostojanstvo i vlast dijadika (grč. kao znak vladarskog dostojanstva. podjela ljudskog biča na dušu i tijelo dihtati (njem. osobito: nasljednici Aleksandra Velikog (dijadosi) u raznim dijelovima njegove države diheksaedarski. diabasis) geol. Leibnizova najjednostavnija podjela brojeva na klase. tj. diabetes) med. nosili perzijski kraljevi i grčki carevi. vračarija. sustav sa samo dvije znamenke (1 i 0). mineral iz starijeg paleozojskog doba. dicht gust. dichotomia. šećerna bolest koja je vezana sa znatnim izlučivanjem mokraće koja je. pro. način oplođivanja kod biljaka pri kojem se spolni organi razvijaju jedni za drugima. optuživanje protivnika s naznačivanjem kazne koja ga očekuje dijaboličan (grč. diablerie) 1. gaz dijabetes (grč. gamos brak) bot. dvostruki brak. zbijen) teh. diabolo) vrsta igre. diabetes) med. najčešće gust i tamnozelen dijabaza (grč. za. s obje strane.(dia) predmetak u složenicama sa značenjem: kroz. preko. diabetes) med. sotona dijablerija (fr. ili ima u sebi šećera (diabetes mellitus). diaballo prebacujem. sprava za određivanje količine . slična igri jo-jo dijada (grč. bot. diabolos) vražje djelo. dijadoha dijadelfija (grč. prijelaz. tal. temno režem) podijeljen na dvoje.. igrokaz u kojem glavnu ulogu imaju vragovi (vrsta misterija) dijabola (grč. lat. ne u isto vrijeme. dyas dvojstvo) dijadski sustav brojeva. diabole) kleveta. bolesnik koji boluje od šećerne bolesti. šećeraš dijabetin (grč. ne propuštati. kruna. veličina određena proizvodom dvaju vektora dijadeksa (grč. med. dyas dvoje. adelfos brat) mn. ženski ukras za glavu. di-. ili normalnog sastava (diabetes insipidus). vragolija. ret. diabaino prolazim. sotonski dijabolizam (grč. 2. a kod proteroginije ženski spolni organi dihotoman (grč. diabetes. raz-. čarolija. diabasis) prolaz.

preznojavanje dijaforetik (grč. ret. vidim) prozirna slika dijafanoskop (grč. izrezbaren dijaglipti (grč. bot. diafaino. diaglyptos izrezan. diafero) razlika.utvrditi kod bolesnika . algos bol) med. diagnostikos) liječnik koji umije prepoznati i utvrditi bolesti prema njihovim bitnim oznakama ili simptomima dijagnostički (grč. geol. popuštanje ili prestanak neke bolesti dijafan (grč. diafyein izniknuti) bot. diagignoskein. diaforeo raznosim) med. u neskladu sam. upala dijafragme dijaftoroskop (grč. sredstvo koje pomaže isparavanje kože. prosvijetlim. figure izrezane ili izdubene u ploči dijagnosticirati (grč. oko. diafaino prosjajim. diafaino. neslaganje. okrugao začetak mladice ili cvijeta biljke: zool. nejednakost. isparavanje kože. znanost ili umijeće prepoznavanja i utvrđivanja bolesti dijagnoza (grč. med. disonanca. što je utemeljeno na pouzdanim znacima ili simptomima. diafaino prosjajim. v. nesklad. diaglyfein izrezati) izduben. na posebnom dijafanom. dijafane slike prozirne slike na staklu. dijagnostički znaci bitni znaci ili simptomi neke bolesti dijagnostika (grč. dijafano posuđe stakleno posuđe. dijafanoradiranje fotografsko kopiranje bakroreza itd. metron) fiz. spor. prosvijetlim) prozirnost dijafanometar (grč. diakustika dijafonski (grč. tj. dijagnozirati dijagnostičar (grč. izrezan. diaforeo) koji pomaže isparavanje kože. diaforesis) znojenje. diafragma) med. nejednakost. 289 dijagnozirati ponavljanje iste riječi. pa postakljeno. diagnostike) med. prosvijetlim) proziran. diafaino prosjajim. pokretni limeni prozorčić (blenda) za otklanjanje rubnih zraka kod velikih dalekozora. diafonia) prvobitno kod Grka: neslaganje u glasu. pren. preznojavanje dijafragma (grč. posebno za ukrašavanje prozora. u novoj glazbi pod dijafonijom se pogrešno razumijeva kompozicija za dva glasa dijafonika (grč. obloženo ili išarano zlatnim listi ima. ošit. naprava za osvjetljavanje mjehura pomoću električne svjetlosti dijafilm slike koje obrađuju jednu temu te su snimljene uzastopno na filmsku vrpcu kako bi se mogle povezano projicirati dijafiza (grč. diagnosis) med. disharmonija. diaglyptein) mn. međusloj dijafonija (grč. različnost. orao gledam. nesloga. skopeo gledam) med. diafoneo) v. diafoneo ne slažem se. diagignoskein prepoznati) med. opt. prepoznavanje i utvrđivanje kod bolesnika neke bolesti po njezinim bitnim oznakama i pojavama dijagnozirati (grč. pregrada. diafragma. razdioba (ili: razilaženje) hranjivih tvari kroz tijelo. ali u različitom značenju u jednoj rečenici dijaforetičan (grč. koji zvuči nejednako dijafora (grč. dio duge kosti između dviju jabučica. diagnosis) med. prepona u sjemenoj čahuri. bolest dijafragme dijafragmitis (grč. diafragma) anat. prozirnom papiru dijafanitet (grč. diagignoskein prepoznati) med. v. dijadeksa dijadoza (grč. sprava za mjerenje i određivanje prozirnosti atmosferskog zraka dijafanorama (grč. mehaničko kontracepcijsko sredstvo dijafragmalgija (grč. skopeo promatram) uređaj za ispitivanje zagađenosti zraka dijaglifičan (grč. diadechomai preuzimam) med. pupanje. diafoneo) koji se ne slaže u glasu. diadidomi dijelim) med. diaftheiro kvarim.dijadoha dijadoha (grč. preznojavanje dijaforeza (grč.

duboka rana) 1. ret.. svaki lokalni govor koji se razlikuje od službenog i standardnog jezika dijalektičan (grč. dia kroz. statistike. diachorheo imam proljev) med. plan. razlikovan. dijakritički znakovi znakovi na slovima koji označuju njihove posebne glasovne vrijednosti (npr. diaklao prelamam) fiz. odrediti prirodu bolesnoga stanja dijagometar (grč. š i s). razdvajanje kostiju dijaklastičan (grč. pražnjenje crijeva 290 dijalektičan dijakinema (grč. pomirenje. lat. skica) radi objašnjenja nekog činjeničnog stanja. diaklao prelamam) fiz. za. diakope rasjeklina. grafičko (ili: crtežno) predočivanje nekog stanja. diagrafein nacrtati. savez) 1. 2. 2. diagrafein nacrtati) naprava za mehaničko crtanje perspektive prema prirodi dijagrafija (grč. diagonios. dužina koja u višekutniku spaja dva nesusjedna vrha. diakrisis) procjenjivanje. diakinema) med. dijahoretični organi organi za pražnjenje crijeva dijahoreza (grč. diallage razlika. chronos vrijeme) lingv. glaz. diagonia. diagonalis) u smjeru dijagonale. grafia) umnožavanje na litografskom kamenu crteža prenesenih na gumirani taft dijagrafika (grč. služi za umekšavanje ili ublaživanje dijahoretičan (grč. razmicanje. presjek. chylos sok. razlikujem) koji je utemeljen na prepoznavanju. radi zornog predočivanja određenih odnosa. dialegesthai razgovarati. kad se umjesto najljepše mi je kaže naj mi je ljepše. kos. diachoreo) med. diagramma) lik ili geometrijski crtež. omjera itd. povijest jezika dijakustika (grč. npr. prepoznavanje (osobito stupnjeva bolesti) dijakronija (grč. narječje. dialektos) filol. vrsta rude (bogate željezom). diagrafein) vještina izrade skica. znakovi za prepoznavanje bolesti dijakriza (grč. note od pet linija. voda za ispiranje usta dijaklizma (grč. slika rada ili snage. vještina skiciranja dijagram (grč. razlikovanju. diakrino prepoznajem. metron) fiz. kod gnostičara: dva međusobno isprepletena trokuta u kojima je upisano neko mistično ime Boga i koji su im služili kao hamajlija (Salomonovo slovo) dijahilon (grč. promjena mišljenja. vrsta ribe s bodljikavim perajama dijakritičan (grč. ret. dia. domišljat . diakuo) fiz. koji je nastao putem prelamanja dijaklaza (grč. u preko.dijagometar znakove i simptome neke bolesti i na osnovi njih samu bolest. dijagonal vunena tkanina s gustim križićima dijagonalan (grč. lat. figura kojom se više razloga svodi na jedan dijalekt (grč. znanost o prelamanju zvuka dijalaga (grč. prelamanje zraka dijakliza (grč. poprečan dijagraf (grč. prelamanje svjetlosti. prijelomni. diaklyzo ispirem) med. koji je u skladu s tom znanošću. dosjetljiv. diaklyzo ispirem) ispiranje usta. di-agein provoditi. juha) flaster od biljnih sokova. diagonalis) geom. uređaj pomoću kojega se pronalazi i utvrđuje sposobnost pojedinih tijela za vođenje elektriciteta dijagonala (grč. dialektikos) koji odgovara znanosti o mišljenju. koji pomaže urednu stolicu. vrsta figure u kojoj se u neku smislovnu cjelinu umeću druge riječi. med. voda za ispiranje usta dijakopa (grč. stolica. crtež (ili: nacrt. dia.

izmjena tekućina. bolesno stanje (osobito kod groznice) dijalitički (grč. tj. dialegomai razgovaram. najveća tetiva. definicija u krugu. tijekom mišljenja. zlato. v. smrt. koji uništava. živa. služi za premazivanje željeznih predmeta (ograda. dijamagnetne tvari ili dijamagnetna tijela su: bizmut. dialeimma) prekid. najsitnija vrsta tiskarskih slova. paramagnetizam dijamagnetometar (grč. ili drugog pita. fort. znanost o kretanju mišljenja kroz proturječnosti koje se. dialektike) umijeće razgovaranja (bilo s drugima ili sa samim sobom). ponovno ukidaju dijalektolog (grč. tropos diallelos) log. allelon uzajaman) log. dvostruki jamb. osobito. tj. dijereza i asindeton dijalog (grč. itd. određivanje pomoću pojma koji se treba odrediti. od grč. gubljenje ili iscrpljivanje snage. odvajanje sluzastih tvari kod osmoze. antimon. logos) filol. odvajanje kristaloida od koloida putem osmoze. koji razdvaja. med. od grč. adamas) min. uređaj za mjerenje i ispitivanje dijamagnetizma dijamant (fr. dialektikos) dobar govornik. poznavatelj dijalekata dijalektologija (grč. snalažljivost u govoru. najgušći. literarni umjetnički ob- 291 dijametar lik u antičkoj filozofiji koju su stvorili sofisti. dijalela dijalelus (lat. diametros) geom. razdvajam. dialegomai) uvoditi na scenu više likova koji razgovaraju dijalogizam (grč. logia) filol. najsjajniji i najskupocjeniji dragi kamen koji se može brusiti samo svojim vlastitim prahom. dialeipo ostavljam razmak. cink. dialegomai) dati nečemu oblik razgovora. dijaloški dijalogirati (grč. disputiranja. lat. onaj koji ispituje i proučava narječja. akromatičan dalekozor dijaliza (grč. zaključak u krugu dijalema (grč. dia pomoću. magnes. dužina koja prolazi kroz središte kruga. meduvrijeme. Sokrat i. onaj koji je vješt u raspravljanju. dialektos narječje. u obliku razgovora dijamagnetizam (grč. magnes magnetni kamen) fiz. fil. domišljatost. iambos) metr. srebro. dia kroz. supr. prid. krivulje . vrata itd. diamant) vunena tkanina s figurama i križićima dijamantna boja mješavina lanenog ulja i grafita. najtvrđi. filol. olovo.. dialyo) koji rastavlja. dialektos. Platon. dialysis) med. umijeće znanstvenog raspravljanja. di' allelon. rov bez dna (veoma dubok) za sprječavanje upada neprijatelja u zaklon dijamantin (fr. grč. tisk. izložiti neku misao itd. dia. onaj koji se vješto služi dijalektikom. figura u kojoj su udruženi pitanje i odgovor: pisac samoga sebe pita i odgovara. koji primjenjuje dijalektičku metodu dijalektika (grč. kristaliziran ugljik.) dijamb (grč. dialogos) lit. dialektos. dialyo rastavljam.dijalektičar dijalektičar (grč. diamant. razlučivanje. metron) fiz. promjer. mania strast) pretjerana uporaba dijalekta (narječja) u književnim djelima dijalelon (lat. i ret. di-. razmak. bakar. adams. fiz. dialogos) razgovor dviju ili više osoba. dijalitički dalekozor vrsta dalekozora koji uklanja boje. stihovna stopa od četiri sloga: U — U — dijametar (grč. talij. fosfor. znanost o dijalektima dijalektomanija (grč. fil. svojstvo nekih tvari u obliku prutića da se u magnetnom polju postave svojom dužinom okomito na pravac linija sile (ekvatorijalno). dosjetljivost. a sam odgovara dijalogizirati (grč.

karanfil) dijapasma (grč. bot. svakodnevna groznica dijarizam (grč. kvinta 292 dijarizam dijapijema (grč. npr. skroz. dia. dia. maslina (II. posve. pvein) med. namještanje uganutog ili prelomljenog uda. sredstva koja pomažu gnojenje dijapijetičan (grč. sposobnost mišljenja. izbijem. dianoia mišljenje. koji bujno cvjeta (npr. dijapijema dijaplaza (grč. npr. osobito za kućnu poslugu. med. razuman. diarrheo protječem) med. procurenje krvi kroz vene dijapente (grč. pyein) mn. danas: opseg jednog glasa ili instrumenta. tj. dia. zagnojiti. koji pomaže stvaranje gnoja. oblog. potpuno suprotan dijamorfoza (grč. dyao unesrećim. kod Grka: oktava. positivus) opt. diaplasma) med. dianthes) bot. diapneo ishlapim) med. pyein gnojiti. dia lat. slika na posebnoj staklenoj ploči koja se pomoću projekcijskog uređaja (skioptikona) prenosi povećana na platno dijareja (grč. diapassein posipati između) biljni prašak za posipanje rana dijapazon (grč. razum. diaria febris) med. dia. dia. pril. značenje dijantus (grč. koji ima dva cvijeta. osobito pluća. opća klonulost. logia) punjenje životinjskih tijela dijandrija (grč. npr. proljev dijarij (lat. zagnojavanje dijapijeza (grč. diapneo isparavam) mn. uzetost dijapnoici (grč. diaporesis zabuna. čir u prsima dijapijetici (grč. elipse) i spaja dvije točke oboda kružnice dijametralan (grč. dia. figura u kojoj se osobito podvrgava ruglu nečija neprilika ili nepriličnost. sumnja) neodlučnost. zagnojenje) v. med. dianoia) fil. umjetnost). pyein) med. gone rađanje) fil. morfe oblik) oblikovanje. za razliku od etičkih vrlina kod kojih se razum pojavljuje kao gospodar želja i strasti dijanoja (grč. mišljenje.: Pristaje mu kao . knjiga u koju se unose dnevna zbivanja dijarija (lat. blago isparavanje kože. upropastim) ret. sumnja (osobito kao retorička figura) dijapozitiv (grč. sredstva koja izazivaju umjereno znojenje dijapnoja (grč. dia. znanost o podrijetlu i izvoru spoznaje dijanoetičan (grč. razboritost. diapedao probijem. krvavo znojenje. koji pripada promjeru. plegma udarac) med. prelomljene kosti dijaplazma (grč. diaplasis) med. kod Francuza: zvučna vilica dijapedeza (grč. biljke sa dva prašnika u jednom hermafroditnom cvijetu. neizvjesnost. dijanoetične vrline vrline (kod Aristotela) u kojima dolazi do izražaja razum (znanje. diarium) kod Rimljana: dnevni obrok. pyesis gnojenje. dia. pretvaranje u određen oblik dijanasologija (grč. dijametralno suprotan sasvim. probijanje krvi kroz opnu vena. zagnojavanje. danas: dnevnik. sasvim. neodlučnost. slabo znojenje dijaporeza (grč. dianoia razum) fil. pas sav) glaz. voden razumom. klasa u Linneovom sustavu) dijanoegonija (grč. diametros) pr. diandria) dvomuževnost. oblaganje ili mazanje cijelog tijela dijaplegija (grč. mudrost. kroz pet tonova. diapedesis) med. sredstva koja pomažu isparavanje kože. potpuno. pente pet) glaz. dianassein puniti.dijametralan (npr. mn.

rasutost. ustrojstvo. osobito prozirnih slika. širi dijastatičan (grč. dia. rastavljam) poet. bot. v. razdvaja. npr. adijaterman dijatermanzija (grč. evangeličke harmonije dijateza (grč. metron) naprava za mjerenje udaljenosti. rastezanje. gramatici: znak za rastavljanje dijateka (grč. diastema) glaz. odvajanje. razdvojim) razdvajanje. diaschizein) med. na staklu (dijapozitivu) u propuštenoj svjetlosti dijasostičan (grč. protuprirodno razdvajanje kostiju ili hrskavice. diasozo spasim) med. dia. diaspeiro rasipam. ismijavanje. diastello razdvajam. diasozo spasim) med. osobito Homerove pjesme dijaskopija (grč. prosvjetljavanje zrakama. Hrvati izvan domovine dijastaltičan (grč. koji propušta toplinske zrake. diaspasma razdvojenje. pa i ona digla nogu itd. s međuprostorima. thermaino grijem) fiz. širenje srca i arterija zbog aktivnog skupljanja srčane muskulature (sistole). koji se rasteže. ugovor. stylos stup) arhit. aterman. diaspao razvlačim. sastavak zglobova dijas (grč. njegovanje i održavanje zdravlja. koji pretvara škrob u šećer 293 dijateza dijastaza (grč. diaspora) rasipanje. rastajanje. sam po sebi. diatithemi) raspoređivanje. oi ili ai tessares. čista kvarta. velika dvorana s mnogo stupova. razmaka dijastola (grč. retorička figura koja se sastoji u pretjeranom umanjivanju. u Novom zavjetu: Zidovi prognani iz Judeje i rasuti po drugim zemljama. supr. osobito sloga koji je inače. tzv. dijasostici sredstva za odražavanje zdravlja i života dijaspazma (grč. ta tessara četiri) glaz. spašava. dyas) dvojstvo. dijashiza dijasirm (grč. koji čuva. diasyrmos) ruganje. diaschizein kidati) med. Stari i Novi zavjet dijaterman (grč. dvojnost dijashiza (grč. diaskopeo svestrano razmatram) opt. prikazivanje prozirnih predmeta. interval dijastematičan (grč. thermasia toplina) fiz. degeneriranje biljaka dijastema (grč. dijartroza (grč. diatithemi) savez. pauza. rastavljam) koji se rastavlja. glaz. produživanje. vještina održavanja života. u grč. međuprostor.dij artroza magaracu sedlo. enzim ili ferment nađen u životinjama i biljkama koji djeluje na ugljikohidrate i čini da se škrob pretvara u šećer te znatno pridonosi metabolizmu dijastaza (grč. diastasis razdvojenost) kem. diastema) razmak. svojstvo tijela da propuštaju toplinske zrake dijatermazija (grč. rengenskim dijaskopska projekcija opt. praznina. diastasis) kem. di-arthron) spajanje zglobova tako da budu sposobni za gibanje. fiziol. osobina tijela da propuštaju toplinske zrake dijatesaron (grč. diastasis) razilaženje. s intervalima dijastil (grč. razvlači. kod starih Grka: dvorana u kojoj su stupovi bili međusobno udaljeni za tri debljine stupa dijastimometar (grč. diathermaino progrijem) fiz. dia. štiti dijasostika (grč. mn. cijepanje. sa- . diastema razmak. suprotno: hiperbola dijaskeuast (grč. diathesis. razbacanost. udaljenost. diastello razdvajam. odrađivanje. naziv za prijevode četiriju evanđelja. zool. razdvajanje. uređaj. kidanje. dia. rastavljanje dijashizma (grč. stanka između dva stiha neke pjesme dijaspora (grč. diaskeuastes prerađujem) onaj koji kritički prerađuje neko staro djelo. kratak. Vidjela žaba gdje se konj potkiva.

diaitao liječim) umjereno. spavanje i odmaranje). diaitao liječim. sjednice narodnih izaslanika dijetetičar (grč. dijecezno pravo službeno pravo. dies dan) sluga ili službenik koji radi samo za dnevnicu. razdvajanje. dijetist dijetarski (lat.dijateze stav. tzv. di-oikeo gospodarim. dom) sa dva doma dijeceza (grč. uprava. čas šaljivo. sklonost nekoj bolesti. narodni izaslanik itd. dnevničar. diaeta način života) med. pripadnik (ili: član) dijeceze dijecije (grč. fil. "osnovne bolesti" ili sklonost bolestima dijatoman (grč. diaireo razdvajam. rastavljanje. dnevnica dijurnist (lat. četvrtina tona. umjesto stalne plaće. diateino istežem. uređenje. oikos kuća. razdvajanje. 294 dijurnist dijereza (grč. omiljena metoda cinika i stoika po kojoj su izlagali svoja naučavanja. npr. diaitetike sc. npr. paskvila. dieta) mn. korisno za zdravlje. pril. diairesis) gram. uredan način života (s obzirom na hranu. čas ozbiljno. vrba i dr. upravljam) biskup kao upravitelj dijeceze. med. biljke kod kojih jedna stabla nose samo muške. a druga samo ženske cvjetove. diatomos podijeljen) min. "križić" kao znak da se jedna nota povisuje za pola tona dijurna (lat. osobito krvnih žila dijeta (grč. di-iemi. kritički polemični spis. oikos) bot. rastavljen) mn. diatithesis) med. diurna) dnevna plaća ili nagrada. veoma satirično i s grubim pikanterijama dijecan (grč. držati dijetu živjeti jednostavno i umjereno dijetar (lat. diese) glaz. danas se upotrebljava samo u crkvenoj upravi (kod katolika: biskupija. od Dioklecijana naziv za 14 glavnih dijelova Rimskog Carstva. dioikesis gospodarstvo. silikatne alge. mjerodavno pravo biskupa dijecezan (grč. njegovanje zdravlja. razlika između velikoga i malog polutona. techne) znanost o načinu života korisnom za održanje zdravlja dijetetski (grč. diatribe) zanimanje. pobornik urednog i umjerenog načina života dijetetika (grč. kućenje) gospodarstvo. zabava. dijetetska sredstva sredstva korisna za zdravlje dijetist (lat. scala ljestvica) glaz. med. dakle. nadnice. piće. diurnus) dnevnih . dies dan. dnevničarski. diaitao liječim) onaj koji uči kako treba čuvati zdravlje. di-. dnevno dijete (lat. raščlanjivanje jednog dvoglasnika (diftonga) na dva samoglasnika. dies dan. kod protestanata: župa koja se nalazi pod jednim superintendantom). na granici između životinjskog i biljnog carstva (od njihovih ljušturica i nitroglicerina pravi se dinamit) dijatonička skala (grč. svaka mala promjena u tonu. intervali u dijatonskoj ljestvici nisu jednaki dijatriba (grč. u Kat. koji se može lako dijeliti samo u jednom smjeru: fiziol. jednostaničan dijatomeje (grč. ckrvi: svećenik koji služi jutarnju misu dijeza (grč. ljestvica u kojoj je niz od 8 tonova podijeljen na 5 cijelih i 2 polustupnja. dietarius) v. diaita lat. bolesnička hrana. osobito: hrana koju u tu svrhu propiše liječnik. kućim. fr. dnevnice koje prima službenik. diatomos razdijeljen. lat. bot. dies dan) koji prima dnevnicu. dispozicija dijateze (grč. razgovor. di-. dijetetski propisi propisi kojih se valja pridržavati da bi se očuvalo zdravlje. ae u ae. topola.

a kojega su birali u izuzetno teškim prilikama za državu: 2. skopeo gledam) instrument za promatranje i utvrđivanje dikroizma kristala itd. govoriti nekome tako da onaj kome se govori to zapisuje. mast) dvobojnost. odjeljak) poet. di. dike pravo.) obrub. luksuzna laka kola za dame. dus. kokkos jezgra) bot. dichroos. šav. mit. svijećnjak s dvije ukrštene svijeće dikiš (tur. dikearhija dikeologija (grč. di-. dictando)' pisanje po diktatu. sastoji se od trumpete. lat. u Francuskoj: stupanj plemstva između princa i markiza. koji ima dvije jezgre. kolon dio. di-. glasovira. dvostruko mijenjanje boja dikromatičan (grč. basa (ili: suzafona) i od udaraljki diktafon (lat. a sa stražnjim sjedalom za slugu dikcija (lat. slično fonografu. dictare. postelja) bot. način izražavanja. dictatura) vlast diktatora. dictamnum) jasenak. pravednost. di-. režim koji uspostavlja diktator. ukras. pjesma koja se sastoji od dvije vrste stihova. biljke kod kojih se prašnici i tučci ne nalaze u jednom cvijetu. logia) pravo. dike) 1. pravo. dictator) 1. pravda. krateo vladam) v. bez sjedala za kočijaša. dike.dik dik (fr. Dike grčka božica pravde i pravedne osvete dikearhija (grč. pijavčica) bot. znanost o pravu dikirion (grč. dux) 1. kazivanje u pero. govoriti nekome . pozaune. dictio) jezik ili stil nekog pisca. jednospolne biljke koje imaju ili samo muške ili samo ženske spolne organe dikokičan (grč. diksilend (engl. koji zapovijeda. onaj koji neograničeno vlada. biljke kod kojih se pri klijanju javljaju dva klicina listića dikroizam (grč. izražavanje dikcionar (lat. neograničena vlast diktatura proletarijata prema povijesnom materijalizmu: državni oblik vlasti radničke klase (proletarijata) koji ona mora uspostaviti da bi osigurala ukidanje kapitalističke eksploatacije i kapitalizma te ostvarenje komunističkog društva diktirani mir mir koji se sklapa po diktatu drugih sila. grč. dictatum) 1. dichroos. 2. pravda. dvojezgreni dikolon (grč. 2. dvobojan 295 diktirati dikroskop (grč. pravna država. naređenje. 2. vojvoda. chorde žica) glaz. kline ležaj. di-. dike. archo vladam) vladavina prava. klarinete. di-. zadatak napravljen po kazivanju u pero diktat (lat. suprotno: despocija dikeokracija (grč. rutvica (ljekovita biljka. dictionarium) rječnik koji ne sadrži samo pojedine riječi nego i frazeologiju nekog jezika dike (grč. instrument s dvije žice dikotiledone (grč. di-. vrsta mažurane) diktando (lat. bezuvjetni mir koji se mora prihvatiti i potpisati diktirati (lat. herceg. kotyledon udubljenje. dikyrios dvojak) pravosl. foneo zvučim) uređaj koji. chroma boja) u dvije boje.chros boja kože. diktando. šara diklinije (grč. gitare (ili: bendža). dixieland) džez-orkestar kakav su razvili bijeli glazbenici. dictare) kazivati u pero. zadatak rađen po kazivanju u pero. prima ono što se govori i ponavlja kad se treba zapisati (služi umjesto stenograma) diktaman (lat. u starorimskoj državi: najviši službenik s neograničenom vlašću koja je mogla trajati najviše šest mjeseci. koji traži poslušnost bez pogovora diktatura (lat. nego su podijeljeni na razne cvjetove. dikolička pjesma dikordij (grč. zapovijed diktator (lat.

brižljivo izbjegavanje površnosti u poslovima. rastopiti. brižljivo. svijetli trenuci. lijep. raskomadati) rastrgnuće. a ne profesionalno. dilettare) zabavljati. kon diliđenca (tal. prav. diluvium spiranje zemlje) poplava. slavuj) dilogičan (grč. dilatatio) rastezanje. . sprava za proširivanje. odlaže dilatorij (lat. diluentia) med. poštanska kočija dilkuša (tur. diluere) razblažiti. dilatatorius) koji proširuje. proširivanje. im. dvosmislen dilogija (grč. dilutio) razblaživanje. pažljivost. otvarač. diligentia) brižljivost. differre odgoditi. krasan. onaj koji se bavi nekom umjetnošću ili vještinom samo iz ljubavi prema njoj ili radi prikraćivanja vremena (za razliku od umjetnika kao znalca. zatvorena kočija za prijevoz putnika. zapovijedati. dilucidatio) prav. upala mrežnice diktivan (lat. tumačenje dilucidirati (lat.) prid. širenje. diktyon mreža) med. diligence) brzina.diktitis što treba raditi. odgađanje roka dilatabilan (lat. tzv. raskinuće dilacija (lat. dicere govoriti. marljivost. koji se može proširiti dilatacija (lat. s postupnim slabljenjem jačine tona dok se potpuno ne izgubi diluirati (lat. rasteže. veseliti diligencija (lat. dictus) gram. vrijeme između činova diluencije (lat.) glaz. kaznu diktitis (grč. protumačiti dilucija (lat. miljenik. dilatio) odugovlačenje. objasniti. zbrisati. trenuci svijesti i prisebnosti kod bolesnika. a druga disjunktivan (polilela) diletant (tal. zaključak u kojem je prva premisa hipotetičan sud. sprava za mjerenje volumenskog širenja pojedinih tekućina dilatoran (lat. dilatator) med. vino vodom. dvojba.) ptica (papiga. pren. razvlači dilatometar (lat. ljubimac.) mn. dilatorius) koji razvlači. dilettante) prijatelj (ili: ljubitelj) umjetnosti. nedoučen. grč. bez stručne spreme 296 diluvij diletantizam (tal. npr. savjetovati. osobito duševnog bolesnika. dvosmislica dilucida intervalla (lat. pažljivo diližansa (fr. rastapanje. sredstva za razblaživanje diluendo (tal. češće: lucida intervala dilucidacija (lat. dilatere. dilatabilis) rastegljiv. con diligenza čit. dilacerare razderati. proširenje srca dilatator (lat. zanosan. dragi. hitrina. dilatorium) prav. razbiti (npr.) glaz. dilemma) neugodan položaj u kojem se nalazi čovjek kad se mora odlučiti između dviju podjednakih mogućnosti. npr. med. smanjivanje jačine diludij (lat. odugovlači. rasvijetliti. rane dilatatoran (lat. razdiranje. log. metron) fiz. dilettare) ljubav prema umjetnostima ili vještinama. stručnjaka). dilucidare) osvijetliti. gaseći se. dilogia) dvojako značenje. površnost diletantsko kazalište kazalište u kojem glume oni kojima gluma nije struka diletirati (tal. potop. nestručnost. bavljenje nečim iz ljubavi. izjavan dilaceracija (lat. pren. revnost. propisati. poplavljena zemlja. objašnjenje. voljen. propis (ili: naredba) o odgađanju roka dilber (tur. kaz. diludium) odmor pri gladijatorskim borbama. npr. onaj koji je u nekoj struci površan. otopiti. med. pruživ. dilogos) koji se može dvojako razumjeti. tj. oteže. oprati. sumnju. nepovjerenje) diluvij (lat. zavodnik dilema (grč. propisivati. brza pošta.

oblik) koji ima dva oblika. di-. a koje je neposredno prethodilo današnjem dobu diluvijalan (lat. morfe. diminuere) smanjiti. smanjenje. dimorfizam dimorfija v. diluvijalni čovjek pretpovijesni čovjek. pružanje. dimissionarius) onaj koji daje ostavku na zvanje ili položaj dimisorij (lat. potrebne su nam tri dimenzije. popustiti (npr. dvoobličan. građa dimeran (grč. diminutio) smanjivanje. diminucio kapitis (lat. stih koji se sastoji od dvije stope ili dva . dimenzionirano drvo drvo za građu.) sjevernoamerički novac = deseti dio dolara dimenzija (lat. diluvijalni minerali minerali koji su nastali zbog posljednjih velikih promjena u Zemljinoj kori koje su nastale kao posljedica poplave. di-.) glaz. a linija jednu dimenziju. dajm (engl. presjeka dimenzionirati (lat. umanjenje. diluvialis) potopni. dati ostavku dimorfan (grč. v.) prav. sve slabije (tj. postupno tiše. skratiti. demisija dimisionar (lat. doba u razvoju Zemljine kore kad su se ledenjaci počeli topiti. u snazi. jačini) diminuto (šp. kvaternarij dimetilbenzol kem. otapalo za kaučuk i lak. otpuštanje. demirbaš) imovina dimisija (lat. proračunavanje veličine. ili nekog dijela prostora koji predočavamo kao prazan. dimensio) izmjeriti presjek. koordinatni sustav dimenzioniranje (lat. dyo dva. smjenjivanju dimitirati (lat. dimensio) mjerenje. dimensio) mjerenje. diminuto) u španjolskoj inkviziciji: optuženi za herezu koji nije. smanjenost. dimissio) smjenjivanje s položaja.diluvij alan 297 dimorfija stihovna takta. ostavka. zahvaljivanje na službi. smanjenje. sve priznao. trg. prema teoriji relativiteta. npr. građanska smrt diminuedno (tal. otjerati iz službe. površina dvije. dobro dimenzionirani zidovi zidovi čija je jačina dobro proračunana. jačine. meros dio) koji se sastoji od dva dijela. širina i visina (ili dubina). dimetiri izmjeriti. smanjivati. diminutio capitis čit. npr. di-. dva člana. poplavljen. zahvaliti se. osobito onaj koji je izdao premalo sukrivaca (nakon mučenja ovakvi su krivci spaljivani na lomači kao nepopravljivi grješnici) diminutor (lat. zatucana. smanjivati jačinu tonova) diminuirati (lat. linije). ksilol dimijašuša žena koja nosi dimije. dimissorium) isprava o otpuštanju. da bismo to mogli odrediti. diluvijalno tlo tlo poplavljenog zemljišta. mogu određivati i mjeriti. umanjenost. tijelo ima tri dimenzije (ono je trodimenzionalno). jedan jampski stih od četiri stope. dimittere) otpustiti. dvočlan dimetar (grč. četvrta dimenzija je "vrijeme". suptrahend dimirbaš (tur. umanjivanje. po mišljenju inkvizitora. umanjitelj. nemoderna muslimanka) dimije (tur. dimorfne biljke biljke čiji se cvjetovi javljaju u dva oblika. dimi) vrlo široke hlače istočnjačkog kroja (za muškarce i žene) diminucija (lat. tri pravca koji se sijeku pod pravim kutom: dužina. pren. popuštanje. usp. prostiranje. odbijanje od svote. usp. umanjiti. diminutor) mat. zamišljene ravne linije pomoću kojih se prostiranje nekog tijela i njegovih granica (površine. metron) metr. umanjenje. machaira mač) gladijator koji u borbi ima dva mača ili mač i bodež dime čit. dimorfizam geol. pračovjek dimaher (grč. suziti.

mješavina koja se sastoji od 75% ni- 298 dinaroid troglicerina i 25% nekoga drugog. grafo pišem) pokazivač sile. dynamis) koji se temelji na dinamici. javljanje dvaju različitih oblika kod živih bića. npr. dynamis sila. proizvode djelovanje i upravljaju njime u bilo kojem obliku. koji je stalno u pokretu. sposoban. naučavanje o snazi obdarenoj sviješću i voljom dinarid (naziv prema planini Dinari) tip ljudske rase sa sljedećim karakteristikama: visok rast. logia) znanost o pojedinim prirodnim silama dinamometamorfoza (grč. naprava (obično s oprugom) za mjerenje sila dinamometrija (grč. koji slobodno djeluje. morfe oblik) dvoobličnost. kratka glava. pješčani sprud dinametar (grč. ali neeksplozivnog tijela. dynamis sila) fiz. i pored istog sastava. koji ima svoju snagu. sposobnost. dynamis) stroj za proizvodnju električne struje mehaničkim radom. pješčani brežuljak. okretanjem vodiča kroz magnetno polje dinamo-stroj v. kokoš i pijetao. naprava za automatsko bilježenje upotrijebljene sile dinamologija (grč. snaga. sile koje djeluju (ili sila. preanimizam dinamo (grč. dynamis sila) eksploziv. pojavljivati u bitno različitim kristalnim oblicima. supr. potencija dinamistika (grč. elastičnog. koji ima jako djelovanje. (u Aristotelovoj filozofiji nasuprot energiji. stvarnosti) mogućnost. 1833—1896) dinamizam (grč. metamorfosis) geol. metron) opt. dynamis sila. din (grč. energija koja djeluje). mješavina se tada zove celulozni dinamit (izumitelj švedski kemičar Alfred Nobel. dynamis sila) v. dynamis sila. obično s infuzorijskom ili dijatomejskom zemljom. din) geol. metria) fiz. dynamis) naučavanje koje tvar i pojave u prirodi izvodi iz sila prirode dinamit (grč. dinamo dinamogen (grč. genos podrijetlo) fiz. a visok po nekoliko metara. tlaka i vode) u nove rude dinamometar (grč. umjesto s infuzorijskom zemljom. jedinica sile u apsolutnom sustavu mjera: sila koja masi od lg daje ubrzanje od 1 cm u 1 sek. zoon živo biće) fil. dynamike) 1. demos narod. dimorfija dimotiki (grč. dinamometrijski dinamozoizam (grč. često kukast nos dinaroid čovjek nalik na dinarida . di-. dug po nekoliko stotina. 2. prid. statičan dinamičar (grč. geodinamika dinamika (grč. dynamis. znanost o silama i o gibanjima koja te sile proizvode (dio mehanike). svojstvo nekih tijela da se mogu. puk) varijanta novogrčkog književnog jezika. metron mjera) fiz. koji proizvodi snagu dinamograf (grč. pomiješa s prahom slabo pečenog drvenog ugljena. mjera kojom se označuje jačina izvođenja dinamis (grč. min. ako se. dynamis) sila. dynamis sila. dina (kelt. biol. dynamis. tamna kosa. dynamis) pristaša dinamistike dinamična geologija v. temelji se na pučkom govoru. dynamis. dinamo dinamoelektrični stroj v. dynamis. mjerenje sila. instrument za mjerenje snage povećavanja teleskopa dinamičan (grč. crne oči. preobražavanje ruda u velikim dubinama kamene ' kore (pod utjecajem visoke temperature.dimorfizam dimorfizam (grč. glaz. koji djeluje vlastitom unutarnjom i živom silom. fiz.

da je Aleksandra Velikog (kad ga je ovaj posjetio i rekao mu da kaže jednu želju) zamolio da mu se skloni sa sunca. sauros gušter) zool. pren. brjegovi od živog pijeska koje nanosi vjetar. dingey) šport. dajning-kar (engl.. Don Quijote) sklonost pustolovinama. dioktaedarski diolen naziv za sintetičke tkanine Diomed 1. pržina.). da je u podne po Ateni svijećom tražio 'ljude" itd. dynastes) vladar. Sokratov pojam autarkije podigao je do askeze koja odbacujući svaku životnu udobnost traži krajnje odricanje želja. bezbožnik. o njemu se priča da je stanovao u bačvi. šesnaest. sin Aresov. deinos užasan. Diogenes "onaj koji vodi podrijetlo od Zeusa") filozof iz Sinope u M. bio je veoma okrutan (svoje je kobile hra- . deinos. božanska i ljudska. kralj Trakije. fysis priroda) mn. vlastelin dinastičan (grč. dynastes vladar) odanost vladaru. dinghy. sipine. prid. dining-room čit. deinos silan. mn. usp.) divlji ili poludivlji australski pas dinici (grč. trioda diofiziti (grč. fone glas) lingv.) blagovaonica dinirati (grč. i 4. syz bez) bezvjerac.dinas-cigle dinas-cigle na vatru veoma otporno kamenje od čistog kvarca. nije priznavao postojeće zakone i bio je prototip ciničnog filozofa. dynastes) koji pripada nekoj vladarskoj lozi. pirjati dinsuz (tur.) zaboga! dioda (grč.diner ručak. divovski pretpotopni gmaz (dugačak do 30 m) čiji kostur pokazuje karakteristike ptice i sisavca 299 Diomed dinoterij (grč. Deus) Bog. dinastije dinastija (grč. med. služi za unutarnje oblaganje peći s visokim temperaturama dinast (grč. n. lat. s malom primjesom vapna.) 1.). željeznog oksida i ilovače. per Dio! (tal. tj. jak. dajningrum (engl. dinos vrtoglavica) mn. dyo dva. sredstva protiv vrtoglavice. strašan. moć) vladarska loza. gozba dine (kelt. pijesci. niz vladara iz iste loze dinastizam (grč. u srednjem vijeku: posjednik viteškog imanja. anodos uspon) u radio-tehnici cijev sa dva elementa. današnje značenje: večera) 2. glavni obrok. pristaše kršćanske sljedbe koja je smatrala da su u Kristu bile dvije prirode. din vjera. površina. lovrata (vrsta ribe) dining-car čit. diinsten) pržiti jelo na poseban način. Dio. onaj koji prezire svijet. ornis ptica) v. Aziji (403—323 pr. mizantrop Dioklecijan rimski car. poliedar s dvaput po osam. jačina glasa dinosaur (grč. therion zvijer) vrsta pretpotopnog divovskog rilaša dinstati (njem. suprotno: monofiziti Diogen (grč. strašan. n. st. e. e. mali čamac za jedrenje dingo (austral. Dioklecijanova palača ljetnikovac u obliku rimskog tabora koji je Dioklecijan izgradio nedaleko od svog rodnog mjesta Salone (Solina) — zametak današnjeg Splita dioktaedar (grč. strašan. avanturama dinofonitet (grč. komarča. okto osam. nazvan "Pas". odnosno vladajućem domu. deinos užasan. privrženost dinastiji dine (fr.) kola za ručanje. dyo. prud dingi (engl. ateist Dio (tal. točnije: antidinici dinigla podlanica. koji je pristaša neke vladarske loze. dynasteia vlast. moavke dinkohotizam (šp. di-. podrijetlom Dalmatinac (3. dynamai mogu. svečan otmjen ručak. edra osnova) geol. gospodar.

pomicanje kostiju dioteleti (grč. znanstvenik iz VI. tumači. sa Zeusom rodila Afroditu. izumio Daguerre 1822. diorismos ograničavanje. nimfa. leća jačine 5 dioptrija ima žarišnu udaljenost 0. prema njemu. okrugla slika na prozirnom materijalu koja pomoću umjetnog osvjetljavanja pokazuje promjenjive svjetlosne tonove (dnevne i večernje pejzaže) ili tonove boja (zima. Heraklovu ljubimcu) Diona mit. dioptrične boje boje koje nastaju zbog prelamanja svjetlosti dioptričko ravnalo mesingano ravnalo koje ima dvije tanke metalne pločice s prorezima kroz koje se gleda (zastarjeli geodetski instrument za određivanje pravca na stolu za mjerenje) 300 dioteleti dioptrija (grč. nakon povratka iz rata bio je prognan iz vlastite kuće te se preselio na zapad i osnovao nekoliko novih gradova (i Primošten zovu "Diomedov otok") Diomeje staroatenske svetkovine u čast Herakla (naziv po atenskom heroju Diomu. Bakho dionizije (grč. jedinica za mjerenje jačine leće (jačina leće = recipročna vrijednost žarišne udaljenosti). dia-. dioptrikos) koji spada u dioptriju. piljevine. di-. pren. pristaše naučavanja o dvije prirode i . osmoza diostoza (grč. odvajam. a drugi predmetu koji treba vizirati dioptričan (grč. nerazdvojni prijatelji diosmoza (grč. 2. ponekad s likovima u pokretu. odredba) fil. blizanci. g. jedan od najvećih junaka pod Trojom. diorthosis uređivanje) popravljanje. vidim) opt. dyo. Dionysos) mit. Dios-kuri sinovi Zeusovi) mit. Dionysia) mn. diorthoo ispravljam) koji ispravlja. četvrti Saturnov unutarnji satelit. diorysso potkopavam) ekspolozivni prah. 2. činile su ih pretežito orgijanja i pijančevanja.. orao gledam. tiskanje) fiz. svladao ga je Heraklo i dao ga za hranu tim kobilama. određivanje pojma diortotičan (grč. teol. osteon kost) med. koji služi za ispravljanje (ili: namještanje. Krist se rodio 754. starogrčke svetkovine u slavu boga Dioniza. sprava za viziranje. osobito na uređajima za mjerenje. orao gledam) opt. Dionysos) fil. st. starogrčki bog vina i vinogradarstva. med. di-. drvenog ugljena. određuje diorit vrsta kamena vulkanskog podrijetla diorizam (grč. di-orao gledam kroz) prozirna slika. diorizo ograničavam. osmos guranje. v. znanost o prelamanju svjetlosnih zraka kroz vodu. od osnivanja Rima dionizijski (grč. od kojih je jedan okrenut oku onoga koji vizira. Dioniz (grč. sin Tidejev. sastoji se od dva dijela.. namještanje. razlikujem) koji objašnjava. dia kroz. dioreksin (grč. kći Urana i Geje. g. Kastor i Polideur (Poluks). staklo i dr.20 m dioptrika (grč. mješavina pikrinske kiseline. izraz kojim Nietzsche naziva element pun snage i strastvenosti u životu i volji. dia. ispravljanje uganutih ili iskrivljenih udova Dioskuri (grč. bakanalije dionizijska era računanje vremena od Kristovog rođenja koje je uveo Dionizije Mali (Dionisus Exiguus). otkriven 1684. anaklastika diorama (grč.Diomeje nio ljudskim mesom). suprotno: apolonijski diopter (grč. poboljšavanje. dioptron sve kroz što se vidi) opt. prijatelj muza. jačina leće čija je žarišna udaljenost jedan metar. thelo hoću) mn. salitre i sumpora dioristički (grč. dotjerivanje) diortoza (grč. bujno zelenilo).

dokumentirano. dvostruko viđenje nekog predmeta. odlikovanje. povelja o imenovanju. kao i sumnjivih mjesta u pjesničkim djelima.. uglađeno. podvostručenje diple (grč. što se temelji ili dokazuje na osnovi povelja. bot. što se tiče pregovora i veza između država. stanični sloj između dviju tankih koštanih ploča. diplomatsko tijelo diplomiran (grč. sa dva lista. s dvije klavijature koje stoje jedna prema drugoj diplazijazam (grč. diplon) fiziol. unutarnja stanična masa lišća i plodnice diploma (grč. pren. diploma) koji je dobio pisanu potvrdu o nekoj počasti. ponašati se oprezno. pyrriche) metr. di-. tj. originalnosti. na uglađen način skrivati svoje mišljenje i namjeru. sa dva cvjetna listića dipigus (grč. osobito na fakultetu sveučilišta diplosija (grč. diplos dvostruk. diploma) poznavatelj i znalac u čitanju i tumačenju starih povelja diplomatika (grč. diple) kritički znak u obliku položenog velikog slova ipsilona za označavanje pogrešnog načina čitanja. kako bi se 'glumac upozorio da ne pogriješi u interpretiranju diplodok (diploos dvostruk. pren. osobito u drami. državnički. dvostruki pianoforte. diplasis dvostruk) glaz. umijeće čitanja i pravilnog tumačenja starih povelja. izaslanički. oprezan i sumnjičav čovjek diplomatičar (grč. prava itd. utvrđivanja njihove izvornosti. povlastice. stihovna stopa od četiri kratka sloga: U U U U diplazija (grč. diploo. službeni organi koji se bave tim poslom. mudro i uglađeno diplomatrij (grč. mudro. slobode. osobito kod kostiju lubanje. ponekad = diplomacija diplomatizirati (grč. što spada u poslove jednog izaslanika u stranoj državi. di-. svjedodžba o položenom ispitu. ali se tijelo ispod pupka udvostručuje. dokos greda) izumrli golemi gušter iz skupine dinosaura. povelja kojom se ukazuje počast. osobito ona kojom se daju dostojanstva. povelju o imenovanju na neki položaj ili neko zvanje diplomirati (grč. s mnogo takta. diploma) povelja. pregovarati sa stranim vladama. usp. monoteleti dipetalan (grč. diploo. corps diplomatique) svi predstavnici stranih država akreditiranih kod neke vlade. diploma) položiti posljednji i završni ispit na visokoj školi. umijeće u javnom i taj- 301 diplosija nom vođenju pregovora između pojedinih vlada diplomat (grč. ambasadorski. voditi pregovore. pren. vremena kad su izdane itd. osobito na visokim školama diplomacija (grč. tako da nakaza ima dvije stražnjice i dva para nogu dipirih (grč. diplomatski zbor (fr. ditopsija . svjedodžbu o položenom završnom ispitu. djelovati kao diplomat.. diploma) pomoćna povijesna znanost. diploma) zbirka povelja diplomatski (grč.dipetalan dvije volje u Isusu Kristu. diploma) poveljno. oprezno. diploma) održavati vezu sa stranim vladama. opos oko) med. ops. imao je dugačak vrat i rep te je živio na kopnu i u vodi diploja (grč. petalon list) bot. načela i pravila koja vrijede u tom pogledu. oslobođenju ili pomilovanju. diploma) formalno posredovanje u međusobnim odnosima između civiliziranih država. di-. znanost o poveljama. diplasios dvostruk) udvostručenje. diploma) osoba koja u međunarodnim odnosima predstavlja neku suverenu državu. dvostruki pirih. pyge stražnjica) dvojna nakaza koja ima jednu glavu i jedan prsni koš.

v.) dipterologija (grč. logia) zool. po imenu američke tvrtke Du Pont de Nemours) sintetički kaučuk diprosop(us) (grč. direktni porezi neposredni porezi. smjer rada. slika u dva dijela. putanje jednog zrna direkcional (lat. dat. direkcijska linija voj. cijelo razdoblje dok je ta vlast trajala.. koji izaziva žeđ dipsodičan (grč. umrlih itd. pteron krilo.) žiroskopski uređaj koji pokazuje smjer letenja u zrakoplovima kad zbog manevriranja magnetni kompas ne radi točno direkt (directus izravan) šport. di-. komarči i dr. directorialis) koji dolazi od direktora ili direktorija (npr. IX 1795. npr. upravitelj. spajanje dviju metričkih stopa u osnovni metar ili takt jednog stiha. ustanove i dr. npr.. osnovana 22. dipteralni hram. pravilo o držanju u nekoj stvari. dvokrilci. koji voli piti. uputa za rad (u obliku naredbe) direktoar (fr. obadi. dvostruka stopa. podos stopa) metr. directiva) uputa. direktorij. diptychon dvostruko presavinuto) dvostruka ploča na sklapanje. dipsakos) med. neposredan. pteron krilo) arhit. direktoar direktorijalni (lat. director) ravnatelj. dipsao žednim) koji žedni. vrhovno upravno ili nadzorno tijelo u nekom poduzeću. 1799. bez posrednika. dipteros dipteros (grč. soma tijelo) rađanje dvostrukih nakaza (npr. XI. di-. direbus (grč. ptito padam) gram. strast za pićem. directoire) upravno vijeće. riječ koja ima samo dva padeža dirandl (njem. od proizvođača direktiva (lat. koji je u izravnoj liniji. per direktum (lat. trgovina kupovanje robe iz prve ruke. pus. hram ograđen sa dva reda stupova. slika koja se može sklapati diptoton (grč. dipsa žeđ. di-pteron krilo) mn. v. di-.diplosomija diplosomija (grč. pijaničko ludilo dipteralni hram arhit. znanost o dvokrilcima dipteron arhit. a svrgnuta 9..) pravim putem. sijamski blizanci) dipodan (grč. zool. npr. directorium) vrhovna uprava. umj. bolest žeđi dipsetičan (grč. pokućstvu i dr. dvostopni dipodija (grč. directus) izravan. zvanje i djelokrug ravnatelja direktorij (lat. per directum čit. dupren. dyo dva. propis. direktorijalno rješenje) diribitor (lat. Dirndl djevojčica) ženska haljina u stilu tirolske nošnje. dipsa. zavoda. indirektni porezi posredni porezi. dipsetičan dipsomanija (grč. dipsao) v. di-. vrhovno upravno i nadzorno vijeće nekog poduzeća. mania) med. na živežne namirnice itd. koja se tada pojavila i imala klasicističko-antički karakter direktor (lat. kod starih kršćana: popis rođenih. ali tako da se na njoj razlikuju dva lica dipsakus (grč. dipteron diptih (grč. v. na dvije ploče ili dva platna. rebus stvar) rebus koji ima dvostruko rješenje 302 diribitor direkcija (lat. dipteros dipteri (grč. smjer linije.) uređaj koji se sastoji od dvaju nasuprot postavljenih jednakih električnih naboja dipren (fr. društvu i si. od dviju stopa. u Francuskoj revoluciji: najviša upravna vlast. krštenih. diploos. sizigija dipol (grč. direktna. insekti sa dva neobrasla krila (muhe. directio) uprava. prosopon lice) nakaza s dvije sljubljenje glave.. smjernica. moda u načinu odijevanja. porez na prihod. voj. s dvije stope. di-. res. diribere brojiti glasove) brojač glasova . koji radi bez okolišanja. di-pus) metr. u boksu: udarac ispruženom rukom tako da ruka pođe najkraćim putem u smjeru protivnikova tijela direktan (lat..

trošak disceptacija (lat. poredak (školski. laktoza) 303 disciplinirati disakordirati (tal.) glaz.te označuje razilaženje. suprotnost uopće disaharidi (grč. grčki Pluton. dis) 1. u mnogim složenicama: dvaput. ne zvučati skladno disaža (tal. tonska ljestvica. dys ne. discessio) odlazak. teol. izdatak. od jednog tona do drugog dirižabl (fr. raz. razvod braka discidij (lat. pril.50 kn. rukovoditi. u strogoći. ne suglašavati se. crkveni). discidium) raskidanje. disciplina arkana (lat. znanstveni predmet. dirimentia) prav. u pomorskom pravu: poslovođa brodskog društva dirigirati (lat. barys težak) naziv za pojave u organizmu koje uzrokuje smanjenje atmosferskog tlaka disborso čit. rukovoditelj. ako je zlatnik 19. razlikovati.(grč. koji se može nečemu naučiti disciplinirati (lat. upravljač. red. disciplinabilis) sposoban da se pouči ili dovede u red. ukinuti. raspoznavati. dirimere) rastaviti. glaz.(lat. smetnja. tj. tj.025 kn) disbarizam (grč. glaz. znanstvena grana. disborzo (tal. nastavna metoda. disceptare) raspravljati. raspravljanje o pitanju koje još nije izvedeno načisto. alla diritta (tal. dirieable) aerostat s motorom za pokretanje i uređajima za upravljanje Dirka mit. onaj koji ravna izvođenjem glazbenog djela. disaccordare) ne slagati se. razdvajanje. razlika između boljeg i lošijeg novca. predmetak kojim se označuje loše stanje.) trg. postupno. dirigens) ravnatelj. odgovara hrvatskom nedis. prepreke za brak dirimirati (lat. ravnati izvođenjem glazbenog djela dirimencije (lat. razlozi za razvod braka. znanost. dives bogat) starorimski bog podzemlja.) tajna znanost. predmetak koji odgovara našem raz. a po jednoj zlatnoj kuni 0. disciplina arcana čit. debata disceptator (lat. osobito medicinskim izrazima). disceptatio) rasprava.) šećeri sastavljeni od dvije molekule monosaharida (saharoza. onda je disaža po zlatniku 0. razvod braka disciplina (lat. disciplina) naviknuti (ili: navikavati) na stegu. dvostruko dis. proboj Dis (lat. uviđati. disagio) trg. sudac u sporu disceptirati (lat. dis) 2.(grč. spoznavati discesija (lat. razdvajanje.) stega. na red.) po tonskoj ljestvici. upućivati. disceptator) presuditelj. vojni. neugodnost ili teškoća (u mnogim. odvajanje. maltoza. predujam. dirupcija (lat. dys) 3. uredba o tajnama disciplinabilan (lat. debatirati discernirati (lat. dis glaz.dirigent dirigent (lat. poluton koji se nalazi između tonova d i e dis.50 kn u srebru. discernere) odvajati. broj koji nam pokazuje koliko se jedinica u srebru manje plaća za jednu jedinicu u zlatu (npr. znanstvena struka. tj. nastava. ipak se bog Dioniz smilovao na nju te je pretvori ujedan izvor kraj Tebe (Dirkino vrelo). disciplinirane trupe dobro uvježbani i na red naviknuti vojnici . u redu. razvesti. poništiti dirinčiti (perz. dirigere) upravljati. pretresati. mučila kraljevu nećakinju Antipu sve dok je sinovi (Amfion i Zet) ne spasiše privezavši Dirku za rogove bijesnoga bika. diruptio) probijanje. okrutna žena tebanskoga kralja Lika. držati u stezi. derendž na muci) kulučiti. obavljati teške poslove diritta (tal. na štetu lošijeg.

dis-. tupoglavost disfagija (grč. nagrdenje. disciplina) koji se tiče stege. femi kažem) psih. rasipati. osobito: širiti lažno naučavanje disencija (lat. kvarenje oblika. npr. figuratio) unakažavanje. dissentio) razlika (ili: razilaženje) u mišljenju. dys-. pren. dys. disgenika (grč. dys-. dissertatio) znanstvena rasprava. čest naziv za američke umjetne satelite disdijaklastičan (grč. dys-. nagrđivanje. disciplinski postupak istraga pretpostavljene vlasti protiv službenika zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti i određivanje disciplinske kazne discoverer čit.) otkrivač. disserere) v. neosjetljivost. ne toliko po naučavanju koliko po ustrojstvu i obredima. reda. nakaznost. fagein jesti) med. pas sav) glaz. podrijetlo) rađanje duševno i tjelesno zaostale djece. episkopalne Crkve. raščlanjivati rezanjem disekcija (lat. dys. smetnje pri djelovanju nekog tjelesnog organa. aisthesis osjet. dissenter) "onaj koji drukčije misli". osjećaj) psih. smetnja u govoru zbog nesposobnosti pronalaženja odgovarajućih riječi za predodžbe disfiguracija (lat. disertator disertator (lat. soli itd. diskoverer (engl.ne-. dia.disciplinski disciplinski (lat. raspadanje krvi diseminacija (lat. nesporazum. stegovni. dissertator) pisac znanstvene rasprave.ne-. disciplinska vlast pravo da se potčinjeni silom i strogošću natjeraju na obavljanje dužnosti. teško gutanje hrane. disekcija disektor (lat. kao prezbiterijanci. disgregatio) raspadanje. okusim) med. disseminare) rasijati. unakaženje. bolestan sastav krvi. diaklao prelamam) opt. neistinitost. kvekeri. teškoće i jaki bolovi pri gutanju disfazija (grč. osobito ona koja se podnosi sveučilištu radi habilitacije ili dobivanja doktorske titule (inauguralna disertacija) disertant (lat.) diserirati (lat. nesloga disenter (eng. heretik (ovako se na- 304 disgregacija zivaju u Engleskoj pristaše svih protestantskih Crkava koji su se. neraspoloženje. dis-. euforija) med. disgregacija (lat. dike pravda) nepravednost. podnositelj disertacije sveučilištu disesteza (grč. metodisti. dis-. rasprostirati. isp. vijesti diseminirati (lat. dissector) onaj koji vrši disekciju disemija (grč. suprotno: eugenika disgeusija (grč. dissertare raspravljati) v.ne-. nakaza disforija (grč. razvod. raznositi. rasijavanje sjemena živih bića po zraku. raz. rasprostiranje (ili: raznošenje. funkcija) med. geuo kušam. lat. genos rod. širenje) nekog glasa. pronositi glas. razmimoilaženje s pravnim shvaćanjima disecirati (lat. izumitelj. disertirati disertacija (lat. dvostruko prelamanje zraka disdijapazon (lat. disseminatio) sijanje. dissecare) razrezivati. independenti. dvs-. fasis izreka. interval od dvije oktave disdikija (grč. raspad na sastojke . octa. dys-. isp. diaklao prelamam) opt. dissecare) v. koji pokazuje dvostruko prelamanje zraka disdijaklaza (grč. raščlanjivanje (ili: otvaranje) leša disektacija (lat. nonkonformisti i dr. haima krv) med. baptisti. nepovjerenje u sebe disfunkcija (grč. očituje se u zahtijevanju posebnih jela. grč. smetnja okusa. odvojili od državne. dis. dys. dys. dissectio) rezanje nekog tijela.ne-. rasijavati.

razaranje metabolizma. dima. katabolizam. dissimilaritas) nesličnost. tajiti. ali oba pripadaju. općenitijem pojmu. rascijep. dimnjak s više postranih otvora na gornjem dijelu radi ravnomjerne raspodjele plinova disjektan (lat. dissidens) otpadnik.disharmoničan disharmoničan (lat. gram. pretvaranje. harmozo slažem se) ne biti skladan. javlja se u obliku mjehurića (sitnih plikova). harmonia) glaz. razjednačavanje. rastresenost. dissimilatio) gram. S je ili P1 ili P2). licemjerje 305 disjunktivan disimulator (lat. onaj koji se razilazi u mišljenju. koji razdvaja. prikrivanje. disjuncitvus) razdvojan. biol. različitost. dissipator) raspikuća. disjunktivni sudovi sudovi s disjunktivnim pojmovima. heretik disidij (lat. razaranje promjena tvari u organizmu. harmonia sklad) neskladan. raznorodnost disimilirati (lat. dvoličnost. log. isključuje. tj. usp. toplina iz parnog stroja koja zagrije zrak disipator (lat. nesuglasnost. različitost u mišljenju disilab (grč. prijetvornost. rasipnik. razgradivanje organske hrane u listu. pas—mačka. prikrivač. pretvarati se disinvolto (tal. ili piši". rastavan. napunjenih bistrom tekućinom i praćenih svrbežom dishimija (grč. raspadanje žive supstance. nesklad. dissidium) razvod. dis-. isključan. dis-. dis-. chylos sok) med. disjungere) odvojiti. razjednačavati disimulacija (lqt. različitost u mišljenju. a druga potvrđuje ili negira jednu od alternativa postavljenih u prvoj premisi . dvosložna riječ disimilacija (lat. grč. pogrješan u tonu. riječ od dvaju slogova. suprotnost. odvaja. odmetnik. dys-. disjunktivni pojmovi oni koji su po svom opsegu odvojeni jedan od drugog. dissipatio) rasipanje. disiunctio) razdvajanje. asimilacija disimilaritet (lat. syllabe slog) gram. kakofonija). nesloga. grč. nepažnja. rastaviti. npr. disjunktivni veznik rastavni veznik (ili). ne slagati se. disjectus) razbacan. griješiti u tonu. Bečom umjesto Bečem). dissimulator) onaj koji nešto taji ili krije. kožna bolest na prstima ruku i nogu. isključenje. dis-. tj. hydor voda) med. pogrešan ton (disonanca. grč. nekom višem. suprotan. prirodno disipacija (lat. npr. gram. bot. dissimulare) kriti. grč. disjicere. di-. a druga ne. razlikovati se. odvojan. zatajivati. logično razdvajanje disjunktivan (lat. licemjer disimulirati (lat. disjunktivne ili rastavne rečenice nezavisne rečenice koje izriču radnje od kojih se jedna može dogoditi. rascijep disharmonirati (lat. razbacivanje. rasipanje energije i njezino pretvaranje u oblike koji se više ne mogu ponovno iskoristiti za rad. npr: muškarac—žena. razvod. dissimulatio) zatajivanje. raspršen. dissimilis) ne biti sličan. neusiljeno. pretvaranje jednog od dvaju jednakih glasova u neki drugi glas (npr. neslaganje. loš (ili: nepovoljan) sastav tekućina u tijelu (poglavito zbog loše prehrane) disidencija (lat.) glaz. koji remeti suglasnost disharmonija (lat. kao srodni. neslaganje tonova. npr. osobito vjerskom disident (lat.: "Ili dođi. odijeliti. magle. nesloga. razdor. dissidentia) rascijep. razasut disjungirati (lat. disjunktivni silogizam (ili zaključak) zaključak u kojem je prva premisa disjunktivni sud. raspršavanje. cijepanje. ne biti složan dishidrozis (lat. s pojmovima koji se međusobno isključuju (npr. razvesti disjunkcija (lat. prikrivati.

diskos. dis-. u suvremenoj lakoj atletici bacanje diska ponovno je oživjelo. sličan tanjuru. npr. clamare) poricati. dyskolia) nezadovoljstvo. osobito mjenica čiji rok plaćanja još nije dospio. fr. eskontni posao diskontni račun trg.disk disk (grč. tanjurast. neprodužnost diskontirati (tal. disc-jockey) osoba koja upravlja razglasnim uređajem u disko-klubovima ili na radiju bira glazbu uz popratni komentar disko-klub (grč. ne priznavati disko-džokej (grč. disemija diskinezija (grč. kupovanje kratkoročnih tražbina. diskonto diskontant (tal. za gotovinu prije isteka roka. disconto) trg. blijeđenje diskoloran (lat. obično od drveta ili željeza. suvremeni disk. kineo krećem se) 1. sklonost nekih ljudi da sve stvari i pojave tumače i gledaju u crnoj boji. disko. oznaka tonskih ljestvica koja naznačuje da c (ce) pada na prvu crtu diskatapozija (grč.) krug mladeži koja se okuplja kako bi slušala suvremenu glazbu i plesala. negirati. disconto) trg. neprohodnost disklamacija (lat. a težak je 2 kg. diskos. dys-. prekidnost. katapinein progutati. automatske kretnje. med. usp. CD-a) 306 diskonto diskoidan (grč. bole hitac) bacač diska diskobolija (grč. osoba koja prima mjenicu u diskont. bot. nepriznavanje. sjeta. ima promjer 22 cm. gubljenje boje. odbiti. šaren diskont (tal. disconto) trg. kod kojega je prestala veza. osobito: kupiti ili prodati mjenice. odračunati.. kaseta. neprodužan. eidos oblik) sličan disku. decompte. odračunavanje. igra kod starih Grka već u Homerovo doba veoma poznata i omiljena. teškoća (ili: smetnja) pri gutanju hrane ili pića diskemija med. v. izračunavanje sadašnje vrijednosti određene svote (tražbine) čije plaćanje tek kasnije dospijeva diskonto (tal. trzanje mišića i si. disconto. npr. prekidan. diskontabilna mjenica ona koja se izdaje pouzdanim trgovačkim firmama u koje se ne sumnja da će ih točno i na vrijeme regulirati diskontni posao bank. suprotno: eukolija diskoloracija (lat. disclamatio) negiranje. koja je diskontira diskontinuiran (lat. naknada .-engl. okrugla ili obla ploča za bacanje. neprekidnost) prekid. turobnost. unutarnji krug složenih cvjetova. kataposis gutanje) med. bez veza.-engl. pločast diskolija (grč. v. lažno poricanje svojih obveza disklamirati (lat. diskos. željeza ili drveta. discoloratio) obezbojenje. prestanak. 2. diskač diskobol (grč. continuere) prekinut. discolor) različite boje. sopranist diskantni ključ glaz. discantus) najviši glas (kod djece i žena) = sopran diskantist (lat. koji nije u vezi sa zakonom kontinuiteta diskontinuitet (lat. prav.) skupljač i ljubitelj nosača zvuka (gramofonskih ploča. diskos) šport. suncokreta diskant (lat. po odbitku određenih postotaka. discantare) pjevač koji pjeva najviši glas. dys. continuitas produžnost. dis-. napravljena od kamena. dis-. diskeo. bole hitac) bacanje diska diskofil (grč.ne-. escompte) trg. disconto) trg. osoba koje daje mjenicu u eskont diskontar (tal. raznobojan. neraspoloženje. odbijanje postotaka pri isplaćivanju mjenica kojima još nije dospio rok plaćanja.

neskladnost diskordantan (lat. a diskresjon (fr. discrediter) lišavati povjerenja ili ugleda. nesložan. krasis mješavina) med. veličina čiji dio služi kao mjera (stotina kao cijelo sastoji se od 100 jedinica). iznošenje na loš glas.) glaz. koji nije u skladu diskretan (lat. dys-. uzeti nekome dobar glas. najveća opasnost. ozloglašenje. discreto. ustanova koja posuđuje nosače zvuka pojedincima diskrazija (grč. con discrezione čit. dis.creditare. discretion) obzirnost i opreznost u govoru i ponašanju. 2. različnost. koji umije čuvati tajnu. diskos kolut. discrediter) lišavanje povjerenja ili ugleda. neslaganje. mat. na milost i nemilost. neskladnost. pažljivost. razdor. loša izmjena organskih tvari u tijelu diskrecija (lat. disrepans) koji odudara. šutljivost. vodeći računa o glavnom glasu i o namjeri kompozitora diskrimen (lat. discernere razdvojiti. kem. razlika. oprezan. loš glas. diskrecionaran diskrecionaran (fr. koji se razlikuje od nekoga ili nečega. nejednak diskordantnost (lat. presudan ili kritičan trenutak. discrepantia) nesuglasnost. po sebi različit ili odvojen. veličina kod koje cjelina prethodi dijelovima. ne ići usporedno s drugim tonovima. mudar. diskrecijske godine godine zrelosti. kriza diskonvenijencija (lat. ugled ili povjerenje diskrepancija (lat. neograničeno sudsko pravo i . šutljiv. discordia) nesloga. diskrecijski dani trg. koji umije razborito praviti razliku među stvarima i si. diskreto. discretionnaire) ostavljen obzirnosti i osobnom mišljenju. predati se na diskreciju predati se na milost i nemilost. pouzdan. oprezno. ne biti u skladu diskoteka (grč. 3. fr.. neskladno (ili: neparalelno) ležanje jednog sustava mlađih slojeva na nekom starijem sloju ili pokraj nekog starijeg sloja diskordija (lat. diskrecijsko doba doba u kojem netko ima pravo odlučiti se kojoj će vjeri pristupiti. granica. godine punoljetnosti. discrimen) nešto što odvaja. odvojiti. neprikladnost. ozloglasiti. pažljiv. međa. discretio. a discretion čit. supr. ne slagati se. fr. suzdržljiv. veličina koja nema mjere u sebi (jedinica se ne sastoji od razlomaka). ormar) 1. fr. nesuglasnost diskordirati (lat. theke škrinja. suzdržljivost. geol. velikodušnost (pobjednika). gubitak kredita. gubitak ugleda (ili: vrijednosti) diskreditiranje (fr. vrijeme koje se može još čekati od dana kad mjenici dođe rok pa do njezinog slanja na protest diskrecijski v. razmak. nesloga. discredit) nepovjerenje. neskladnost. discordare ne slagati se. različit) 1. razlika diskrepantan (lat. povjerljiv. fil. nepristojnost. nesuglasnost. 2. tj. odvojen. discordance) nesklad. međuprostor. nanošenje štete nečijem dobrom glasu diskreditirati (fr. diskrecijski diskredit (lat. kontinuirana veličina. diskretna veličina veličina kod koje dio prethodi cjelini. zbirka nosača zvuka koje posjeduje neka osoba ili ustanova. disconvenientia) nepriličnost. nesuglasan. vođenje računa o osjetljivosti drugoga.) prema uvjerenju. discordare) glaz. osobito predsjedavajućeg. odudarati od pravilnog tona. discordans) neskladan. kon diskrecione (tal. discernere. diskrecionarna vlast slobodno.diskonvenijencija 307 diskrimen vlast. da tijekom rasprave po vlastitom uvjerenju bira sredstva koja mu se čine svrsishodna. discretus razdvojen.

qualis kakav. poremećaji u govoru zbog nedostatka inteligencije dislokacija (lat. Crncima i Zidovima) i nacionalnim manjinama osporava ona prava i građanske slobode što ih uživaju pripadnici vladajuceg naroda. pucanje Zemljine kore i poremećaji koji su s tim u vezi. razgovor. discriminare) mat. discriminare odvajati. objašnjavanje putem izmjene misli i različitih stajališta diskusijski (lat. dys-. razgovoran. vojsku. nepodobnog diskvalifikacija (lat. istraživanje razgovorom. dokazivanje nedužnosti diskurirati (lat. nedostatak sposobnosti. fr. govor. qualis. iščašiti dislogija (grč. dislocare) premjestiti. dys-. discutere) govoriti. x 2 ) kvadratne jednadžbe: izraz koji se nalazi pod korijenom diskriminirati (lat. nekog posla. poremećaj u izgovaranju riječi zbog bolesti ili kakvog nedostatka na vanjskim govornim organima (na jeziku. rasna diskriminacija socijalnopravni odnos u nekim državama koji pripadnicima drugih rasa (npr. geol. discursivus) log. dislokacijska karta zemljovid na kojem je prikazano diskriminacija (lat. obespravljenje kolonijalnih. disculpatio) opravdavanje. npr. isključivanje. discutere raspravljati) o kojem se može diskutirati (raspravljati). premještati. discours) razgovaranje. viđenje) med. praviti razliku. onaj koji je čisto misaone. chroma. dys-. discutere) objašnjavati. učiniti (ili: načiniti) nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. podjela. zubima ili grkljanu) disleksija (grč. voj. kod određivanja korijena (x : . prijeporan. nesposobnost osjetila vida da u podjednakoj mjeri zamjećuje sve boje spektra diskulirati (lat. facere učiniti) onesposobljavanje. sljepilo za boje. odvajati. razgovarati diskurs (lat. nesposobnost čitanja (bolesnik može samo započeti čitanje teksta. discriminare) dijeliti. uganuće. opsis vid. opravdavati. činjenje nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. lexis govorenje) med. obespravljivati. dis-culpare) pravdati. dis-. obilježiti nekoga kao nedostojnog. prikraćivati prava. usputan diskusija (lat. govoriti) med. raspravljati diskvalificirati (lat. ali nije sposoban pročitati do kraja dislocirati (lat. discriminatio) u međunarodnim odnosima: davanje manjih prava pripadnicima jedne države nego što se daju pripadnicama drugih država. onesposobljenost za obavljenje nekog posla. u razgovoru. razmjestiti. proglasiti nesposobnim ili nevažećim. med. izlaganje diskurzivan (lat. discursus. dis-. discussio) raspravljanje. razmještaj trupa na nekom području. sporan. dokazati nedužnost diskulpacija (lat. razmještanje. med. logos) psih. graničiti diskromatopsija (grč. nekoga isključiti iz natjecanja zato što ne odgovara propisanim uvjetima natjecanja. razdioba. razlikovati. facere) onesposobiti. razmještati. dys-. pojmovne prirode (supr. smanjivati prava. predavanje. dislocatio) premještanje.diskriminacija 308 dislokacija diskutabilan (lat. iščašenje. nesiguran diskutirati (lat. koji razlaže . uganuti. boja. lalein tepati. intuitivan). discussivus) koji objašnjava. isključenje dislalija (grč. šport. nedostatak važnosti. usnama. polukolonijalnih naroda ili narodnih manjina od strane vladajućeg naroda diskriminanta (lat.

pareunos suprug. disparatus) iz osnove različit. društva. raspadanje nekog tijela. raščlanjivati dismenoreja (grč. membrum) odvajati dijelove iz neke cjeline. dissociatio) razdvajanje. slabost vida. glaz. raspad (npr. elektrolitička disocijacija fiz. ugodniji dojam na uho disonantni interval glaz. v. disopsija disopsija (grč. osobito članova vladarske kuće). Petar Pan) disocijabilan (lat. rastajanje. opsis) med. član. razuzdan disolutivan (lat. raspuštenost. koji rastapa. dissolutus) otopljen. Dizni Volt. disparatni pojmovi log. med. diso- 309 dispareunija lucijski kontrakt trg. opsis viđenje) med. Pepeljuga. nesloga. reo tečem) med. nejednak. disonija dispanzer (eng. sredstva za otapanje (ili: razblaživanje. dissolubilis) otopljiv. Alica u zemlji čudesa. onaj čije istodobno zvučanje tonova ne zadovoljava naš sluh disonirati (lat. ugovor o prekidu suradnje disolutan (lat. rastaviti disonanca (lat. koji ima prirodu otopine. neobuzdanost. dis-paragium) nepriličan brak (s osobom iz nižega staleža. kasnije je u vlastitom filmskom poduzeću izradio svjetski poznate filmove s motivima iz priča za djecu (Snjeguljica. rastopljiv. lakomislen. dissolutio) rastapanje. dissonare) ne zvučati skladno. dys-. raskomadati. Pinokio. ne slagati se u glasu. dissociare) rastaviti. slavan je postao 1928. nedo\ j- . men mjesec. dissonantia) nesklad. razdor. razum i biljka. osobito: podjela jednog kompleksa zemljišta na manje dijelove (parcele). države. dys-. raspuštanje (nekog društva). Walt čit. membrum ud. 1922. neobuzdan. nacrtao prve trik-filmove. rastopiti. dispensary) socijalna ustanova za besplatno liječenje sirotinje. zdravstvena ustanova koja sprječava i liječi bolesti disparagij (lat. dissolvere) otopiti. komadati. menstruacija praćena bolovima (kao posljedica nedovoljne razvijenosti ili nepravilnog položaja maternice. dissolutivus) koji otapa. slabo. supruga) med. dys-. (kreacijom Miki Mausa). raščlanjivanje. razlikovati se disopija (grč. razgradnja kemijskog spoja na njegove sastavne dijelove. osobito djelovanjem topline. razvratnost. koji rastavlja. dismembratio) komadanje. rastavljanje) disolvirati (lat. jabuka i vrlina dispareunija (grč. odnos dvaju ili više tonova čije zvučanje ne može zadovoljiti. razgradnja molekula otopine na jednostavnije sastojke (ione) disocirati (lat. dis-. izdvajanje crkvene općine iz njezine dosadašnje župe dismembrator (lat. i . noni i dr. neskladan. omekšavanje. nesuglasnost. može biti i posljedica neke bolesti unutarnjih spolnih organa) Disney. nego traži veću konsonancu (u sekundi. rastopni. zapravo Walter Elias (1901—1967). razdvojiti disolubilan (lat. dissociabilis) nespojiv. sentimi. dissolventia) mn. dio) dezintegrator za žito dismembrirati (lat. pojmovi koji ne pripadaju zajedničkom srodnom pojmu te nemaju nikakvih zajedničkih oznaka. braka). koji pripada otopini disolvencije (lat. nezdruživ disocijacija (lat. biti neskladan. dis-. dys-. mezalijansa disparatan (lat.dismembr acij a kako su trupe razmještene na nekom području dismembracija (lat. kem. razdružiti. slabovidnost.). v. rastavljiv disolucija (lat. npr. tj. neslaganje.

astma. nekih živčanih poremećaja. homogene svjetlosti (boje). dys. rasađivanje. djelitelj. groznice. nadstojnik (osobito u samostanima) dispenzatorij (lak dispensatorium) ljekarnička knjiga s propisima za pripremanje lijekova. dispacher) pom. službenik koji regulira kretanje vlakova na jednom dijelu pruge. ravnatelj. podijeliti među zainteresirane (v. 3. dispatch hitno obaviti) 1. pnoe disanje) med. radnik koji iz jednog središta. dvostruki spondej.) mn. ne biti po volji dispnoja (grč. osobito kod prepreka za brak. nesviđanje. rasap boja disperzivan (lat. sipnja. dvosjemen. dys-. osloboditi od obveze ili kazne. osobito: slaba probava želuca zbog poremećaja u izlučivanju probavnih sokova . displicencije paktum (lat. razasut dispescirati (lat. sperma sjeme) fiziol. premještanje displazija (grč. dispensatio) razdvajanje. ono što je stavljeno na raspolaganje. sporne svote. plasso oblikujem. pojava da se složena svjetlost može prizmom razgraditi na svoje sastavne. dispersio) opt.. dijeljenje. displicere) ne dopadati se. raspršiti dispermatičan (grč.) raseljene osobe displantacija (lat. pepsis probava) koji teško probavlja dispeptičar (grč. dis-par) nejednakost. srca. 2. dispaširati). dispendere) zavod za besplatno davanje lijekova sirotinji. oprost. osobito u knjižarstvu. teško disanje (kod težih bolesti dišnih organa. di-. displeist persns (engl. spondeios) metr. različitost. poremećaji u probavnim organima (želucu i crijevima). oslobođenje. dis-plantatio) presađivanje. di-. ljekarnički zbornik dispenzirati (lat. ugovor o raskidanju zaključenog trgovačkog posla displicirati (lat. mehaničkih smetnji i dr. oprostiti dispepsija (grč. razrješavanje od neke obveze ili smetnje u pojedinačnom slučaju. dis-pensare) podijeliti. rasuti. dys-. pneo dišem. farm.ne-. regulirati račune displaced persons čit. ne sviđati se. raspršivanje svjetlosti. dis-pescere) rastaviti.) prav. tvorim) nenormalan razvoj nekog organa ili cijelog organizma displicencija (lat. upravitelj. elementarne. sa dva sjemena disperzija (lat. pripremati i izdavati lijekove. neskladnost dispaširati (fr.) dispondej (grč. dispensator) darovatelj. donator. procijeniti ili nadoknaditi brodsku štetu dispečer (eng. razdijeliti. razdvojiti. pepsis probava) med.stihovna stopa od četiri duga sloga: disponenda (lat. sirotinjska ljekarna dispenzator (lat. knjige koje je knjižar no raspoloženje žene za spolni odnošaj disparitet (lat. dys-. službenik koji vrši razdiobu električne energije na više međusobno povezanih električnih stanica. displicentia) nedopadanje. osobito u vezi sa štetom na moru. dispergere) rasipati. dispergere. pepsis) onaj koji pati od slabe probave dispergirati (lat. dispersivus) raspršen. dispenzacijski troškovi iznos koji treba platiti za jedno ovakvo razrješavanje ili oprost dispenzarij (lat. opremljenog potrebnom signalnom aparaturom i sredstvima veze. dys-.disparitet 310 disponenda dispeptičan (grč. upravlja cijelim tijekom proizvodnje nekog mehaniziranog poduzeća dispenzacija (lat. displicentiae pactum čit.

raspoloživost. promocijska disputacija. ali ih nije prodao te ih stoga ponovno stavlja na raspolaganje izdavaču disponent (lat. uređivanje. dispositivus) koji se tiče raspolaganja nečim ili uređenja nečega. sklonost. dispositiva) prav. atomska težina 162. raspoloženje. raspravljanje. disputare) prepirati se. disputator disputator (lat. točnog poimanja i razumijevanja značenja nečega. razmještati. znanost. disputabilis) sporan disputacija (lat. dyspraxia) psih. rješenje. sređivanje. ograničenje slobode primanja obveza. vrijeme između aktivne službe i mirovine (dok se prima akontacija mirovine) disponiran (lat. danas se još vrši radi dobivanja akademskih počasti (inauguralna disputacija. disponibilis) raspoloživ. pobuditi nekoga na nešto. lišenje posjeda disposesirati (tal. zaduživanja ili otuđivanja imovine dispozitiv (lat. nadmetanje riječima disputabilan (lat. lat. osobito: voditi znanstvenu raspravu . disputatio pro gradu) disputant (lat. sklonost nekim bolestima. disponens) raspoložen. urediti. dispozicijski fond novac stavljen nekome na raspolaganje u određene svrhe. dis-proportio) nerazmjer nost. mala nesposobnost vršenja nekih pokreta. plan (npr. za bitku). odlučuje dispraksija (grč. pripremiti (članak. krađu). znak Dy disputa (lat. glazbu. nego je stavlja prodavaču na raspolaganje dispozicijsko ograničenje prav. element. velikih poduzeća itd. na raspolaganju. dispossessare) prav. lišiti posjeda dispozicija (lat. osobito: javna znanstvena rasprava u kojoj jedna strana (oponent) nastoji opovrgnuti ono što je druga strana (respondent ili defendent) tvrdila. habilitacijska disputacija. dis-proportionalis) nerazmjeran. disputatio) raspravljanje. osobita sposobnost za nešto (npr. prirediti. formula presude dispozitivan (lat. dobra volja. srediti. koji naređuje. nagovoriti disposesija (lat. poslovođa.) dispozicijska sposobnost prav. redni broj 66. skica. mala apraksija. disponibilitas) stanje nečega što je na raspolaganju. lišavanje posjeda. članka. tj. nacrt (rasprave. disputans) v. disponere) razmjestiti. disputare) prepirka. med. roba koju naručitelj zbog loše kakvoće ili zakašnjenja neće primiti. raspolaganje novcem. imanjem. vedar. spor. razmještaj. predavanje). raspolagati (novcem. dysprositos teško pristupačan) kem. ukloniti (ili: otjerati) s posjeda. disputator) raspravljač. imanjem). sposobnost raspolaganja nečim. disponens) upravitelj. dispossessio) prav. nejednakost disproporcionalan (lat. predavanja). zločin. dobre volje disponirati (lat. voj.disponent primio radi rasprodaje. sposobnost za pravne poslove. osoba koja je ovlaštena upravljati poslovima neke trgovačke kuće disponibilan (lat. kojim se može raspolagati disponibilitet (lat. kod raznih ministarstava. pripremanje. sudionik u disputiranju disputirati (lat. a da se ne mora polagati račun (npr.46. nedostatak razumijevanja za praktičnu uporabu pojedinih predmeta disproporcija (lat. raspoređivati. oraspoložiti. propisuje. sposobnost za samostalno obavljanje poslova 311 disputirati dispozicijsko dobro trg. dispositio) raspored. sporiti se. prilagoditi. nejednak disprozij (grč. odluka.

stichos) 2. na lošem glasu disrenomirati (lat. dis-. stichos red) med. distantia) udaljenost. zla sudbina. med. reforme) loš (ili: neuspio) preobražaj ili preokret disrekomandacija (lat. izići iz r pravog tona. kuđenje disrekomandirati (lat. točno razlikovanje pojmova. distonare) glaz. nesklad. fr. di-. logia) fil. razumljiv distinktivan (lat. renommer) ozloglašen. fr. distentio) v. supr. metron) instrument za određivanje udaljenosti disteleologija (grč. distinctivus) koji odvaja. otmjen. osobito trepavica distihijaza (grč. resommander) loše preporučiti. distichon) metr. distantna. disrumpere) fiz. dis-. zaseban. nesreća. istaknut distingvirati (lat. distantia rastojanje. tikto rodim) med. resommandation) loša preporuka. dys ne-. dis-. suviše visoko ili suviše nisko (pjevati. kao takvi. apsolutno proturječe teleološkom shvaćanju života i prirode distencija (lat. otmjenost. log. naglo pražnjenje elektriciteta. svirati) . distencija distih (grč. razlikuje. distinctio) razlikovanje. di-. renommer) iznijeti na loš glas disreputacija (lat. di-. dva stiha zajedno. fr. di-stinguere) koji se razlikuje od drugih. dvostruki red. dis-.disreforma disreforma (lat. razlikovati nešto od nečega. pri marširanju: držati propisan razmak. stoma usta) med. dis-tendere) zategnutost. heksametar i pentametar (koji dolaze jedan za drugim) distihičan (grč. otmjen distokija (grč. odnosi u prirodi i kulturi su 312 distonirati nesvrhoviti i štetni za život te. izraz za konja koji još nije stigao ni do distantnog stupa (koji se nalazi 200 metara ispred cilja) u trenutku kad je pobjednik već prošao cilj. eutanazija distanca (lat. grč. rađanje blizanaca distomatoza (grč. nepristupačan distancometar (lat. distincuts) odvojen. dakle. truljenje jetara koje uzrokuju crvi u jetrima (Distomum hepaticum). teleios savršen. rezerviran. razmak. tj. distenzija distendirati (lat. distans) šport. nepravilnost disruptivno pražnjenje (lat. ozloglašenost disritmija (grč. stichos) s dva reda. pokuditi disrenomiran (lat. dys-. jasan. naučavanje koje poriče svrhovitost i savršenstvo svijeta. fr. dystychia red) 1. iskazivati nekome posebnu pažnju. distingvirati se isticati se distinkcija (lat. raz-. dvoredan distihija (grč. položaj distinktan (lat. silom istegnuti. di-. nedaća. opseg. razlika. obujam. stvaranje dvostrukog reda trepavica (kao bolest) distingviran (lat. potpun. mjenica mjenica na drugo mjesto kod koje su. držati distancu voj. dys-thanatos) teško umiranje. rastegnuti distenzija (lat. napregnutost. razlikovan. jahanje na distancu dugotrajno jahanje (kad se konje ne zamjenjuje). fr. dis-tendere) med. nesretan slučaj distihija (grč. ugledan. fr. dvostih. rhytmos sklad. di-stinguere) odvajati. reputation) loš glas. razmjer) nedostatak ritma. dis-. mjesto izdavanja i mjesto plaćanja različiti distanciran (lat. metiljavost distonirati (tal. dis-. kratkotrajno električno pražnjenje (za razliku od električne struje kod koje se električne mase kreću ravnomjerno i trajno utvrđenom putanjom) distanazija (grč. borba s dušom. razgovijetan. dis-. različit.

pjesma koja se sastoji od dvije strofe distrofija (grč. danas: lirska pjesma nadahnuta osjetilnim užicima što ih pruža život ditirampski (grč. dys-. di-. ukinuće disunija (tal. ditonos) glaz. distributivus) koji dijeli. dithyrambos) oduševljeno. di-. rasporediti. uganuće nekog uda. odvući. rastaviti. thrix. razvrgnuće. raspoređuje. med. nesloga disunionisti (tal. zabava. prevrtanje (očiju). dittos dvostruk. odvojen disunirati (tal. odvojiti. trichos dlaka. razdavač darodavatelj distribuirati (lat. theos bog) vjerovanje u dva boga. razonoditi. theos bog) onaj koji vjeruje u dva boga. distributivni broj broj koji pokazuje koliko dolazi na svakoga (po jedan. velika terca ditopsija (grč. edra površina. razdjeljuje. zabaviti. trofe hrana) med. uron mokraća) med. razonoda. zabavljanje. diplosija ditrohej (grč. kao u ditirambu ditomija (grč. potpis na pismu. prvobitno: burna i oduševljena pjesma u slavu Bakha. distringas) prav. nepažnja. disunire) razjedinjenje. nekog njegovog dijela L. odcijepljenje. distractio) rastresenost. razvući. distribuere) razdijeliti. razdavati. skrenuti pozornost s nečega. razmješta. dvobožac diteizam (grč. boga vina i uživanja. med. rasporedni. razvoditi.distorzija distorzija (lat. strofe) poet. distortio) med. razdvojiti disurija (grč. burno. distihijaza distrikt (lat. podijeliti. pojam koji se odnosi na svakog člana neke skupine ili klase (supr. područje. distributivno rješenje prav. razdor. poet. pristaše razjedinjenja SAD-a disuniran (tal. ime pod . disurija psihika (lat. interval koji se sastoji od dvaju cijelih tonova. sudsko rješenje o podjeli stečajne mase među vjerovnike. di-.) trg. poliedar s dvaput po četiri površine ditiramb (grč. distributivan pojam log. vlas) med. disunire) razjedinjen. razvesti. osnova) geom. trochaios) metr. razmjestiti distributivan (lat. disunire) mn. iskrivljenje distrahirati (lat. čitavog organizma 313 ditta disturbacija (lat. rastavljanje na dva dijela ditonus (grč. otuđivanje. distringere. di-. tetra četiri. disturbatio) rasap. odvajanje slomljenih ili oštećenih udova. smetnje pri mokrenju. prodaja distribucija (lat.: kolektivan pojam). iščašenje. disunire) razjediniti. razdijelni. orao gledam) v. mjerodavnost. di-. po dva itd. disuria psychica čit. v. distribuens) razdjeljivač. bolestan sastav mokraće. zbuniti. dithyrambos) nadimak boga Bakha zbog njegovog tobožnjeg dvostrukog podrijetla od Semele i Zeusa. razdjeljivati. temno režem) razdvajanje. okrug. districtus) sudski kotar. dvostruki trohej. osujećenje. razmještajni. dys-. distrahere) rastresti. poremećaji u prehrani jednog organa. rastavljen. raspored distribuent (lat. punomoć za popisivanje stvari distrof (grč. odvajati slomljene ili oštećene udove distrakcija (lat. prav. dys-. stih ovna stopa od četiri sloga: — U — U ditta (tal. razdioba.) nemogućnost mokrenja pred drugima zbog stidljivosti diteist (grč. dvoboštvo ditetraedar (grč. distributio) podjela.) distrihijaza (grč. djelokrug distringas (lat. mjenice trgovca koje ima u trgovini. di-. zabavljati. naredba o pozivanju pred sud. zanosno.

ret. divergence) razilaženje. osujećivanje određenih namjera. Dia) diva (lat. odstupati. ret. divaricatio) fiziol.) glaz. divertissement) zabava. udaljavati se jedno od drugog. draga divagacija (lat. Dios. dividendus) mat. svakovrstan (diverzna roba) diverzifikacija (lat. različnost. razonoditi. voditi ljubav.) podijeli pa vladaj! v. udaljavanje jednog od drugog. firma diuretik (grč. skretanje. raznovrstan. divagari) tumarati. di-. diversus) različit. ples na pozornici. divergens) koji ide u različitom smjeru. čiji se zbroj članova neograničeno povećava ukoliko . supr. granasto razvijanje jedne žile divergencija (fr. odlutati. gen. diversitas) različnost. Dii. voj. divide in partes ekvales (lat. carinarnica.) podijeli na jednake dijelove (oznaka na liječničkim receptima) dividend (lat. udaljavanje od teme (u govoru i pisanju) divagirati (lat. u određeno vrijeme. razonoda. razdioba vlage po tijelu. skretanje neprijateljske pozornosti na drugu stranu. zbirka spisa ili članaka. udaljavati se od teme divan (perz. zabavna kompozicija divertirati (lat. diversio) odvraćanje. popis poreznih obveznika. diversificatio) mijenjanje. zabavljati divertisman (fr. trabunjanje (osobito kod duševnih bolesnika). raznovrsnost. osobito pjesama (npr: Goetheov "Zapadno-istočnjački divan") divaniti (tur. ljudeskara Div u nekim hrvatskim prrijevodima: ime za starogrčkog boga Zeusa (prema grčkoj deklinaciji: nom. udio u dobitku koji. uron mokraća) med. sredstvo koje pospješuje mokrenje. razmicati se. promjena smjera. trabunjati. diva) božanska. promjena. odvratiti.) tursko državno vijeće. razgranavanje. kolos. govorenje bez veze. raznolik.) mit. neočekivan napad. raznolikost divide et impera (lat. razveseliti. diversus. med. kaz. lutanje. ak. razonoda. razgovarati. raznorodnost. biti različitog mišljenja divertimento (tal. kod tal. lako i ugodno glazbeno djelo. pren. tajno vijeće bivših sultana. lutati. divertere) odvojiti. različit oblikom diverzija (lat. udaljavanje divergentan (lat. ljudina. dividirati divide in partes aequales čit. divagatio) tumaranje. ples i pjesma između činova. pjesnika: ljubavnica. ašikovati divarikacija (lat. danas: poznata i slavna glumica. med. biće ljudskoga lika i izuzetno velike snage. koji se razilazi. djeljenik dividenda (lat. pren. obožavana. divan) govoriti. diuretičan diureza (grč. mali balet. uron mokraća) med. istočnjačka ležaljka s jastucima (za sjedenje i spavanje). forma) nejednakog oblika. prid. pripada svakom dioničaru u nekom dioničkom društvu prema broju njegovih dionica ili kojim se trgovina ili poduzeće vodi. Zeus. lit. gigant.diuretik 314 dividenda se više članova uzima. izdvajanje (ili: izlučivanje) mokraće div (tur. konvergentan divergirati (lat. gorostas. zaboravljanje neugodnih misli i briga diverzitet (lat. osobito pjevačica. unošenje promjena diverziforman (lat. dat. med. govoriti bez veze.) trg. divergere) razilaziti se. mat. divergentne linije linije koje se udaljuju jedna od druge. di-. divertimento diverzan (lat.

vidovnjak. dividere dijeliti) znak za dijeljenje riječi divizibilan (lat. raskidanje divulzivan (lat. diksi (lat. Divina komedija (tal. divisorium) instrument za dijeljenje. rastanak.: tonovi se stavljaju na platno jedan pokraj drugoga. mat. divulsio) kidanje. dakle.. širenje informacija divulgirati (lat. bolničara itd. proricati) koji vrača. stavljati u red bogova. dijeljenje brojeva (jedna od četiriju osnovnih računskih operacija). brojčanik kod urara. svečano divulgacija (lat. nebeski dixi čit. divortium) prekid. pretkazivanje budućnosti po snovima i raznim pojavama u prirodi. dividere) log. prorok divinatoran (lat. voj.. djelitelj divizorij (lat. divisor) mat. tisk. "Božanstvena komedija".dividirati uloga. sud u kojem se subjektu (S) pridaje više predikata (P1? P2. razdijeliti. dijelom plinovita divizma (lat. ono što je djeljivo Divina comedia čit. jedno pokraj drugog. rastrubiti. diviniser) obožavati. divide in partes aequales čit. divinatio) pogađanje. udio u podjeli dužnikova imanja dividirati (lat. razvod braka divotamente (tal.) božanski. podijeli na jednake dijelove (na liječničkim receptima) dividualitet (lat..). rekoh. st. raskida divus (lat. djeljivost dividuum (lat. divinare pogađati. s pobožnošću.) tako da je sposobna za samostalne operacije divizionar (fr. plavo i žuto te se na taj način u promatračevom oku izvrši optičko sjedinjavanje. predviđanje. podijeliti.) lit. umjesto da se miješaju na paleti. obožavanje divinizirati (fr. divulgatio) iznošenje na velika zvona. odjeljak divorcij (lat. oblik: S je dijelom P 1? dijelom P2. kazati. osnovna strateška jedinica sastavljena od svih rodova vojske (3 do 4 pješačka puka. divulsivus) koji kida. glasoviti spjev tal. dicere reći.: Tijela su dijelom čvrsta. razglašavanje. jedan broj podijeliti nekim drugim brojem. stavlja se. iznijeti na velika zvona divulzija (ni. predviđački. dividualitas) mogućnost dijeljenja. štovati kao Boga diviš (lat.) podijeli pa vladaj!. pjesnika Dantea Alighierija divinacija (lat.) onaj koji može predviđati. podjela.. Verbascum thapsus) biljka s velikim dlakavim listovima (porodica zijevalica) divizor (lat. završio sam . podjela obujma jednog pojma. način slikanja francuskih impresionista iz druge polovice XIX. divisibilis) djeljiv divizibilitet (lat. a boje dobivaju veću svježinu i živost divizivan sud (lat. proročki divinizacija (fr. divide et impera (lat. proriče. dividere) dijeliti. mat. dijelom tekuća. 315 dixi 1 do 2 topnička puka i odgovarajućeg broja inženjerije. divisibilitas) djeljivost divizija (lat. divisio dijeljenje) umj. divinisation) stavljanje nekoga u red bogova. pretkazuje. npr. log. proricanje. npr.. naznačivanje svih vrsta jednog roda putem determinacije jedne i iste oznake rodnog pojma.) ono što se može dijeliti. da bi se dobio zeleni ton. pobožno. divisionnaire) voj. vilica za dijeljenje slova divizura (lat. divide in partes ekvales (lat. vračanje. dizati do neba. dixi) rekao sam. divisio) dijeljenje.) med. divulgare) razglasiti. zapovjednik divizije divizionizam (lat. predviđa. gatanje. slućenje divinator (lat. vrač. divisura) odsjek.) glaz.

A. zlo-.) poučavajući (druge) učimo (i sami) (Seneca) docent (lat. sustav računanja dvanaesticama.predmetak koji označava nešto nesređeno.) učeći drugoga i sami učimo dodarij (lat. diksi et animam meam salvavi (lat.) rekoh i spasih dušu svoju. fone glas) glaz. zarazna bolest koju karakterizira upala crijevne sluznice. dekan. dodeka) predmetak u složenicama sa značenjem: dvanaest dodekadaktilon (grč. koji lako uči i shvaća. dodeka. a ti radi doajen (fr. kem. dodeka. hrvatsko ne-. dare davati. koji ima dizenteriju. pali samo sobom. udovički dio. dodarium) v. griža. dajem da bi i ti dao. doalij doberman plemenita rasa pasa. zbog visoke temperature i tlaka.) prav. docilis) poučljiv. sapnica pročišćivač dizajn (engl. do ut facias (lat. godini stala na čelo obeshrabrene francuske vojske i kod Orleana pobijedila Engleze. upućivati. zarazni proljev Dizma jedan od dvojice razbojnika koji su bili razapeti zajedno s Isusom Kristom. doalium) prav. imanje koje ostaje nakon muževljeve smrti ženi na uživanje. edra površina. dixi et animam meam sa. Diise) stožasto (konično) sužena cijev u kojoj se strujanje tekućina ili plinova pod tlakom pretvara u brzinu (tlačna diza) ili obrnuto (usisna diza). Dobermannu) doboš-torta torta napravljena prema receptu nekadašnjeg bečkog slastičara Doboscha docendo discimus (lat. teško. nego ubrizgava i.vi čit. doarij doarij (lat. seljačka djevojka Jeanne d'Arc (1412—1431) koja je u svojoj 17. duodenum dodekadika (grč. starješina fakulteta. enteron) med. tj. motor kod kojeg se tekuće gorivo ne pretvara prethodno u plin. dotarij dodeka. 1858—1913) dizenteričan (grč. najstariji po službi doalij (lat. do dajem) do ut des (lat. daktylos prst) anat. križanac njemačkog ovčara i velikog pinča. v. dvanaesterac. tj. najstariji po godinama. odličan policijski pas (nazvan po uzgajivaču A. učiti drugoga.lua. način glazbene notacije sustavnom uporabom dvanaest I . osobito na visokim školama (početno zvanje nastavnika visokih škola) docilan (lat. lokomotiva i dr. desing) v. dati. a ne deseticama kao u dekadnom ili decimalnom sustavu dodekaedar (grč.(grč. dodeka) mat.diza što sam htio reći. automobila. 316 dodekafonija nekoj ustanovi. enteron crijevo. doajen diplomatskog zbora strani izaslanik koji je najduže akreditiran na nekom dvoru ili pri vrhovnoj upravi neke države. najstariji po redu primanja u nekom društvu. docendo discimus (lat. gotov sam.) ja dajem. inženjeru Rudolfu Diesćlu. povjerovao je u Krista i zbog toga ga Katolička crkva slavi kao sveca Djevica Orleanska francuska narodna junakinja. docens) učitelj. upalu crijevne sluznice (zarazni proljev) dizenterija (grč. dvanaestopalčano crijevo. dodeka dvanaest. ovi su je kasnije uhvatili i spalili kao vješticu do (lat. upotrebljava se za pogon brodova. dvanaesnik. dys-. desen dizelski motor teh. dys. doyen) starješina. tijelo omeđeno s dvanaest pravilnih peterokutnika (pentagonalni dodekaedar) dodekafonija (grč. osnova) geom. mlaznica. sad mi je savjest mirna diza (njem. dysenteria) med. docere) poučavati. (naziv po pronalazaču. doarium) prav. poslušan docirati (lat.

bot. 1874—1951) dodekaginija (grč. koji prima ili tvrdi nešto jednostavno. dodeka. za razliku od skeptika koji su u sve sumnjali. archo vladam) vladavina dvanaestorice dodekasilabičan (grč. dogma) onaj koji uči pravilima vjere. osobito: sustavno znanstveno izlaganje kršćanskih naučavanja o Bogu ili vjeri. uporno pridržava tih tvrdnji dogmatika (grč. u Novom zavjetu: carska naredba. pristaša dogmatizma. koji se tiče dogme. onaj koji nešto uporno i odlučno tvrdi dogmatizam (grč. svijetu i o Božjim odredbama koje su u vezi sa spasenjem čovjeka dogmaticizam fil. austrijski kompozitor Arnold Schonberg. pren. bez dokaza. dodeka. gonia kut) geom. naziv za gimnastičko natjecanje u dvanaest disciplina. buldog i dr. dvanaesterokutnik dodekalijun (grč. dodeka dvanaest) broj (piše se brojkom 1 sa 72 nule) dodekandrija (grč. v. dogmatizam dogmatičan zasnovan na dogmi. dogger) nizozemski ribarski čamac dogesa (tal. postavljanje metafizičkih naučavanja i sustava bez prethodne kritike spoznaje. dogma mišljenje) fil.dodekaginija zvukova kromatske ljestvice (napravio 1923. red Linneovog sustava biljaka koje imaju jedanaest ili dvanaest tučaka dodekagon (grč. nekritičan. dogma mišljenje) pravilo. dodek-archos) član vlade dvanaestorice dodekarhija (grč. athlon natjecanje) šport. koji ima dvanaest slogova. unatoč proturazlozima.) carinarnica doger (niz. engleska. dodekasilabičan stih stih koji ima dvanaest slogova. naučavanja o vjeri: neispitan. dodeka dvanaest. njemačka doga. dodeka. klasa u Linneovom biljnom sustavu: cvjetovi s 12 do 19 prašničkih niti u jednom hermafroditnom cvijetu dodekapetalan (grč. nekritično povjerenje u ljudsku sposobnost spoznavanja. dodeka dvanaest. osobito: uporaba pojmova koji služe samo u granicama mogućeg iskustva i radi ujedinjavanja iskustva u stvarima koje se nalaze s one strane svakog iskustva. dodeka. dodeka dvanaest. prema Kantu dogmatičari su oni koji postavljaju pozitivne metafizičke tvrdnje ne pitajući ima li ljudski razum uopće prava na takve tvrdnje. pren. za- 317 dogmatizam konska odredba. zaključak crkvenog sabora (koncila). dogessa) duždevica dogma (grč. onaj koji postavlja tvrdnje bez dovoljnog opravdanja i koji se. dogma mišljenje) cjelina ili sustav naučavanja neke filozofske ili vjerske škole. uopće postavljao pozitivne tvrdnje i naučavanja. dvanaesterac dodekatlon (grč. dog) rod velikih i snažnih pasa. syllabe slog) dvanaesterosložan. petalon list) bot. kršćanske dogme formulirana kršćanska načela koja sadrže spoznaje o Bogu. dvanaesteroboj Dodona Zeusovo svetište i proročište u Epiru u kojem su se proročanstva dobivala po šumu ogromnog hrasta ili po letu svetoga goluba doga (engl. koji ima dvanaest cvjetnih listića dodekarh (grč. isključujući naučavanja o dužnostima i moralu (dio sistematske teologije) dogmatist (grč. prvobitno: onaj filozof koji je. andria muškost) bot. bez obrazloženja i dokazadogmatičar (grč. pouka. XI. dogana (tal. znanstvena metoda koja polazi od dogmi i ne dopušta ponovno ispitivanje točnosti tih dog- . u klasičnoj grčkoj književnosti: filozofsko pravilo. gyne žena) mn. dokeo mislim. fil. dogma mišljenje) fiz.

dokei čini se) naučavanje jedne gnostičke (bogumilske) sljedbe prema kojem je Krist samo prividno imao tijelo. dokimazija dokimazija (grč. a zatim se voda iscrpe i on. doctor) učen čovjek. takav dok se pomoću vode potopi i brod na njega nasjedne. Iatreia obožavanje) slijepa i nekritična privrženost nekom teološkom ili filozofskom naučavanju ili metodi dogmatologija (grč.: empirizam. stihovna stopa sastavljena od pet slogova. logia) slavljenje i veličanje Boga. pretjerano častoljublje doksozofija (grč. filozofiji. pošto ga poprave. iziđe na površinu. te prema tome 318 doktor i nije rođen kao čovjek (2—3. voda se ponovno pusti u bazen i brod opet isplovi. vještina ispitivanja (dokimaziologija. u svakodnevnom životu: liječnik. drvodjelja. kem. mnijenje. doketizam (grč. izdrobiti) stolarski zanat. dogramak isjeći.dogmatizirati mi. dokimazo ispitujem) kem. hidraulični dok sličan postupak. skepticizam. doxa slava. mania bijes.) . logos znanost) znanost koja proučava sustav ocjenjivanja (npr. odsječnim i uvjerljivim tonom. osobito u medicini). v. doktorska diploma svjedodžba o dobivenoj doktorskoj tituli e. dokimos dokazan. predavati o dogmama. kriticizam) dogmatizirati (grč. istraživanje. dovesti lađu u dok doksat (tur. u školi) dokirati (eng. popis. dogma. sofia mudrost) umišljena mudrost. dogmatizo donosim odluku. grafo pišem) mn. dogma. kada brod ude u takav dok. znanstvenik. dokimastika) dokimaziologija (grč. dokein činiti se. tj. toliko dubok da može primiti brod. voda se iz njega iscrpe. (supr. titula najvišeg akademskog dostojanstva (u teologiji. dokimasia) ispitivanje. a brod se spusti i zadrži na posebnom postolju. dochmios) metr. čestit. zajedno s brodom. stolarstvo dohmij (grč. ozidan bazen. dock) unutarnji dio luke. fil. dokema privid) naučavanje da je Krist imao samo prividno tijelo i da su cijelo njegovo zemaljsko postojanje i patnje bili samo privid dokimastika (grč. dokimazo ispitujem. logia) "znanost" o dogmania dogramadžija (tur. samo pomoću zraka doket (eng. lista robe doketizam (grč. rezbar dogramadžiluk (tur. doxa. odredujem) postavljati znanstvene tvrdnje. logia) kem. pisci koji služe kao važan izvor za poznavanje antičke filozofije doksologija (grč. doksat) vrsta balkona. pravnim znanostima. u staroj Ateni: poseban ispit kandidata za neki položaj u državnoj službi s obzirom na njihove građanske sposobnosti i spremu. jednog jamba i kretikusa: U U dok (eng. docket) trg. plivajući dok podiže se tamo gdje ne može biti suhi. ludilo) težnja za isticanjem po svaku cijenu. to dock) pom. doxa mišljenje. govoriti odlučnim. doxa slava. pismo s popisom poslane robe. završna formula svih istočnopravoslavnih propovijedi i evangeličkog Očenaša doksomanija (grč. n. izdrobiti) stolar. st. dogramak isjeći. dokimazija dokimologija (grč. suhi dok radionica za izgradnju i popravljanje brodova. mudrost naoko doktor (lat. izbočeni dio prostorije preko vanjskog zida doksografi (grč. govoriti o nečemu s visine dogmatolatrija (grč. vodeni bazen opremljen branama kako bi mogao stalno imati duboku vodu radi prijama natovarenih brodova. v.

pedantan doktrinarizam (lat. dolichos dugačak. dolento dolento (tal. podnijeti dokaz. škrinja. tj. pokazivati. isprava. doktrinarizam dokument (lat.) kabanica s rukavima. onaj koji teži konzekvence svojih shvaćanja ostvariti.) glaz. ubiti. s bolom. tužno. documentum publicum čit. drvena naprava s konjskim pogonom koja je služila za navodnjavanje (primjerice u Makedoniji). katekizam doktrinar (lat. dostorandus) onaj koji se sprema za doktorski ispit. koji se temelji na ispravama. umilno dolentemente (tal. tj. doctrina) sklonost odlučivanju samo na osnovi apstraktnih teorija. ormar u zidu. prosopon lice) čovjek koji ima dugačko lice dolikran (engl. poveljni. u crkvenom smislu: poučavanje u kršćanskoj vjeri. doctrina) učenost. documentarius) ispravni.) glaz. niša. sprava za prženje kave dolar (engl. doctor) položiti doktorski ispit.) privatna isprava. poveljama. dokumentum privatum (lat. docere poučavati. dollar) sjevernoamerička novčana jedinica = 100 centi dolce čit. bolno. tj. biti proglašen za doktora nekog fakulteta doktrina (lat. ili bez obzira što je uopće i očito nemoguće da se ta načela ostvare doktrinaran (lat. isplatiti dug. documentum privatum čit. potkrijepiti dokazima. žalosno dolerit (grč. kandidat za doktora doktorat (lat. slatko. doctrina) čovjek koji svoja shvaćanja i svoje svjetonazore temelji na već usvojenim principima (načelima) koji za njega. naučavanje o nečemu izloženo kao sustav. ona koju je izdala vlast dokumentaran (lat. 2.) javna isprava. otkriti dokusuriti (tur. men kamen) grobnica iz mlađeg kamenog doba koja se sastoji od više velikih kamenih blokova naslaganih u obliku sanduka . ostatak novca nakon plaćanja) 1. tj. 4. 2. 3. dolče (tal. kratak konjanički gornji kaput dolap (tur. dolihocefalija dolihoprosopik (grč. činjenično do- 319 dolmen kazan. povelja. v. vrijede kao sigurni i nesumnjivi. dolap) 1. a da ih ponovno i ne ispituje. provesti u djelo bez obzira je li stvarnost za to već dozrela. dokrajčiti. dolichos dugačak. kefale glava) svojstvo lubanja čija je širina manja od četiri petine dužine. koji može dokazati (ili: koji dokazuje) na temelju činjenica dokumentirati (lat. pretjerano točan. doktorska titula doktorirati (lat. znanstvena tvrdnja koja ne vodi računa o stvarnosti ili se ne osvrće na nju. bez obzira na stvarnost. doktrinarstvo doktrinarstvo v. uopće uništiti dolama (tur. doctoratum) doktorski ispit. ona koju nije izdala vlast. lako se možemo prevariti te ga zamijeniti s dioritom dolihocefalija (grč.) glaz. documentum) pisan dokaz. doleros prevarljiv) vrsta bazalta i dijabaza (struktura mu je jasnozrnasta do krupnozrnasta).doktorand doktorand (lat. dollycran) dizalica na kojoj se nalazi televizijska kamera te omogućuje snimanje iz svih položaja dolimen (engl. documentare) pisano posvjedočiti. doctrina) učen. kusur izvratak. dokumentum publikum (lat. popuniti manjak. dolihocefali ljudi koji imaju takvu lubanju dolihokefalija v. znanost. dollyman) vozač kolica s televizijskom kamerom dolmen (bretonski dol stol. koji ima više povjerenja u svoje mišljenje nego u ono čemu ga uče iskustvo i život. s uspjehom obraniti doktorsku disertaciju.

domus kuća. biti nastanjen. nadstojnica ženskog kat. dolosus) zlonamjeran. domus. domanium) koji se tiče krunskih. domino) mn. oblik vladavine što ga je u starom Rimu zaveo imperator Dioklecijan dominator (lat. nastaniti nekoga. vladanje. označiti mjesto plaćanja mjenice domina (lat. rat domicelar (lat. sivog. biskupa ili Kaptola). domicilium) trg. domicilium) zavičaj. dominium.) gospođa. doma. krunsko dobro. osobito ona čiji je krov izrađen u obliku kupola. trg. duomo) 1. dome. domaine) vladarsko. npr. dolores) mn. stan. nadmoć dominanta (tal. osoba na koju se trasira domicilirana mjenica domiciliran (lat. v. dominatio) vlast.) krov u obliku kupole domanijalan (lat.dolomit dolomit min. polje rada. pretežit dominat (lat. pakost. domesticus) kućni. stolna (ili: glavna) crkva (nadbiskupa. bezbojan kristalast vapnenac. stalno mjesto stanovanja. nego negdje drugdje domicilirati (lat. fobeomai bojim se) med. u širem smislu: svaki krov izrađen u obliku kupola i svaka građevina s takvim krovom dom (port. odrediti nekome mjesto stanovanja. fil. zavičajni. krug djelovanja. samostana dominacija (lat. dolento dolozan (lat. dominator) vladar. peti ton u dijatonskoj ljestvici. dominans) koji vlada. gospodari.) bol. dolores (lat. effet a domicile. domanium) pretvoriti u vladarsko. a u nekim i kobalta. ali ga ima i bijelog. državna dobra. domicellus) mlad kat. . domino 3. glavni ton. zlonamjerna prijevara. smeđeg i crnog. dominante) glaz. pločice kojima se igra poznata društvena igra domino. navikavanje na poslušnost domestiks (engl. koji namjerno nanosi štetu dolus (lat. glavna komponenta nekog zbivanja koja mu određuje smjer dominantan (lat. doma kuća. boraviti.) prijevara. gospodar domine (tal.) glaz. djelokrug. v. domesticatio) pripitomljavanje. dom. v. vladarskih ili državnih dobara domanijalizirati (lat. bolovi. engl. prebivalište. zemljišta i posjedi koji su određeni za izdržavanje vladara. gospodarstvo. glavna crkva u gradu. mjesto u kojem se treba platiti mjenica domicilat (lat. patnje doloroso čit. vlada. glavni. domicilium) stanovati. krunsko ili državno dobro domatofobija (grč. domicilirana mjenica ili domicilna trata (fr. fr. tal. Dolomiti planinska skupina u Istočnim Alpama dolor (lat. ima redovito primjesa željeza i mangana.) 2. fr. nadmoćan. domestics) vrsta grube i čvrste pamučne tkanine 320 domine domestikus (lat. žutog. lukavstvo. domicilium) koji stanuje. saborna crkva. mn. ukroćivanje. područje. tj. struka domestikacija (lat. vladarka. gospodarstvo. vladanje. don doma (lat. dominatus) vlast. svećenik koji još nema pravo biti nazočan na sjednicama Kaptola domicil (lat. trg. zloba dom (lat. krunska imanja. domiciliated bili) mjenica koja se ne isplaćuje u mjestu izdavanja. prebivati. bolestan strah od boravljenja u kući domena (lat. domicilium) trg. dominium. tko u domicilu isplaćuje mjenicu domicilijant (lat. domaćica. unutarnji. obiteljski. dolorozo (tal. njegovog dvora i za podmirivanje njegovih posebnih izdataka.

biti na prvom mjestu. odjeća za balove pod maskama. dijeli igračima koji ih slažu naizmjenice jednu do druge tako da svuda dva ista broja stoje jedan pokraj drugog (tko prvi upotrijebi sve svoje pločice — domine. rezidencija dominij (lat. donna) 2. dompteur) krotitelj životinja don (šp. obilježenih dvostrukim brojevima od 1 do 12. prije: sama crkva. krabuljama. dominicalis) onaj koji plaća dominikalni porez. igra u kojoj se 28. misa dominion (engl. biskupski dvori. zavodnik. Mozartova opera Don Quijote čit.) dominikat (lat. posjed. dragocjenosti koje su vlasništvo crkve. dominari) vladati. donatarius) onaj koji prima dar. osobito sudskim putem. taj je domino. vladati nad kim ili nad čim. don Frane) Don Huan (šp. npr. lat. osoba obuče- 321 donatar na u domino (na balu pod obrazinama). gospođa. izdizati se nad kim ili nad čim. i koji je obično manji od poreza ostalih poreznih obveznika (u nekim državama Zapada) dominikalije (lat. tj. svoj zakonodavni parlament (one su u svojoj upravi potpuno samostalne. Don Kihot (šp. dominikalni porez porez koji plaćaju na svoje prihode posjednici i svećenici. čitaju i tumače. donatio) poklanjanje. dominion) suverenost. domaćin. kod poslova zaključenih na ograničen rok (ako roba nije mogla biti isporučena ili primljena) dona (lat. službeni naziv za britanske kolonije koje imaju svoju samoupravu. v. slobodan posjed dominikalan (lat.) gospodar.) 1. Gospodov. praemium) burz. dominium) pravo vladanja. dominikalne lekcije dominikalist (lat.dominica dominica čit. pod dominikalan dominikanac katolički redovnik iz reda Dominika de Guzmana (red osnovan u južnoj Francuskoj 1215. gospodariti. gospodin domogem (grč. svileni ogrtač za maske. 3. dominicum) crkveno imanje. vlast. donarium) žrtvenik donatar (lat. dominica sc. počasno ime uglednih ljudi u Španjolskoj i Portugalu. 2. vlasništvo. vladar.) ime viteza lutalice od La Mancha u glasovitom istoimenom satiričnom romanu španjolskog pisca Cervantesa. tip avanturista —zanesenjaka. biti na čelu. pravo vlasništva. naknada štete koja se polaže na dan kad bi trebalo izvršiti plaćanje. Don Juan Don Juan (šp. posjednik. dies) dan Gospodnji. zapovijedati.) 1. gospodarica. nedjelja. gospodar igre) dominus (lat. samo što im engleski kralj postavlja guvernere i ima pravo veta protiv donesenih zakona) dominirati (lat. kneževskih sinova i svećenika u Rimu i Napulju (uvijek ispred krsnog imena.) ime poznatog lika iz stripova za djecu donarij (lat. dominicalis) gospodarski. Don Juan) v. od donum dona (tal. praviti se gospodin. doma kuća. gemein biti pun) naprava za centralno grijanje dompter (fr. vlasnik. 36 ili 45 pločica. nedjeljom i blagdanskim danima. vladarica donacija (lat. nadvisivati domino (tal. zemlja ili područje kojim se upravlja. dominika (lat. vlastelinski dvor dominikum (lat. dominicatum) gospodarski dvor.) gospodin. pustolova don-premija (fr. akt o davanju poklona Donald Duck čit.) legendarni šp. kao i titula kneževa. dont. mn. vlastelinski. Donald Dak (engl. isticati se. dominicalia) ulomci iz evanđelja ili poslanica koji se. tj. perikope. Gospodnji. obrazinama. primatelj .

darovatelj. s obratne strane (npr. dormitorium) spavaća soba. sredstvo za uspavljivanje dormitorij (lat.) s druge strane. majka Nereida Dorifor (grč. leđnotrbušni. doppio uso) trg.) leda. dormire. dorsum leđa. dorage) pozlaćivanje. oleum) kem. koji se proteže od kralježnice prema trbuhu dorzualan (lat.) ili in tergo (lat. kralježnica. tvrdo i . ustanovama itd. dopl-igl (njem. leđni dorzetin (eng. dorsualis) v. dorski stupovi po plemenu Dorana nazvani najstariji i najjednostavniji starogrčki stupovi s običnim kapitelima i frizom s triglifima i metopima dorsum (lat. doppelt dvostruk. dope mazivo za stroj. dot-krojenje prenošenje krojeva s uzorka tako da na- donator (lat. stražnja. poklon. dvostruko doppio uso čit. dorzalan dos (lat.) glaz. pustolovine. pozlaćivati. pust.donator 322 dot rakter Dorana. in dorso (lat. utemeljilo Spartu. klobučine (filca) finom dlakom Dorida mit. doriakos) svojstven Doranima. neke mjenice) dorzalan (lat. koji ide od kralježnice u smjeru trbuha dorzoventralan (lat. e. pustolovni (avanturistički) ludi podvizi. groblje doromanija (grč. dopio uzo (tal. dorsalis) anat. kći Oceana. narkotik. jednog starogrčkog plemena. putnička kola u kojima se može i spavati. Doris) snažno. hrbat. dvostruki rok plaćanja Dorado (šp. greben. planinski prijevoj. amilinski kloral. doppel. dorsetteen) vrsta vunene tkanine sa svilenim umecima dorziventralan (lat. u pravu nekih srednjoeuropskih država: udovički dio (koji muž ostavlja ženi) dosje (fr. engl. obratna strana. dormitivum) med. uljasta i poput vode bistra tekućina.) dar. starogrčka božica mora. pozlata. opijum) kažnjivo davanje sredstava protiv umora kako bi se povećala izdržljivost organizma dopltštos (njem. pr. ležaljka za spavanje dormiol (lat. Eldorado Dorani starogrčko pleme na Peloponezu. n. grubo narječje (dorski dijalekt) i ka- . el Dorado) v. st. donkihoterije donum (lat. eagle) "dvostruki orao". Stoss udarac) šport. tj. Don Quijote) mn.) donkihoterije (šp. spavaonica (osobito u samostanima). zem. mania bijes) bolestan nagon za darovanjem dorski (grč. de-aurare. u izradi šešira: prevlačenje pusta. donator) davatelj.) kip koji služi kao uzor za proporcionalnost dijelova muškog tijela dorirati (lat. donum auctoris (lat. dorer) pozlatiti. supr: aticizam i jonizam dormeza (fr.) "dar od pisca" (bilješka na knjizi koju daruje autor) doping (engl.) kopljonoša — znamenit Polikletov (5. donkihotijade donkihotijade pl. služi kao sredstvo za uspavljivanje dormitiv (lat. klobučinu (filc) za šešire prevući finom dlakom dorizam (grč.) točkica. dorsum. leda. u nogometu: udarac lopte pri kojem lopta prije glavnog udarca dodirne zemlju doppel-eagle čit. dorski stil najstariji stil starogrčke arhitekture. venter trbuh) ledno-trbušni. sjevernoamerički zlatnik od kalifornijskog zlata = 20 dolara doppio (tal. onaj koji nešto daruje ili ostavlja u nasljedstvo (crkvama. dotis) u starorimskom pravu: miraz. fr. doron dar. dossier) svi spisi koji se tiču jednog predmeta ili osobe dot (engl. dormeuse) spavaća ili noćna kapa. venter trbuh) anat. v. dos. glavne karakteristike: užlijebljen i manje vitak stup koji se završava vrlo jednostavnim kapitelom doraža (fr.

određivanje količine lijeka koju treba dati bolesniku dozirati (grč. Dauning-strit (engl. daase.) ime londonske ulice u kojoj se nalazi britansko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija. prisilno naplaćivanje poreza pomoću draguna. dotalija pakta (lat. osobito: davanje lijeka. dio imanja koji pripada ženi nakon muževljeve smrti. svaka odluka vlade koja se provodi pomoću vojne sile draguni (fr. prevoditelj. današnja grčka novčana jedinica sadrži 100 lenti. osobe obvezne plaćati porez Crkvi ili svećeniku dotalij (lat. med. dubl-skul (engl. tardžuman) tumač. logia) med.) dolje! lezi! (zapovijed psu da legne) Downing-street čit. davanje. školu. dati miraz. osobito pri stranim predstavništima u Turskoj dragonada (fr. dobrotvornu ustanovu) double-scull čit. određivanje količine tvari. supstanci (šećera.) pomoću draguna. draguer) pom. metron mjera) sprava kojom se mjeri količina propisane mjere nekog lijeka (doze) 323 drahma doziologija (grč. dotarium) prav. ugovori o mirazu dotali (lat.) dozimetar (grč.. dosis davanje. koji se tiče miraza. udovički dio imanja dotirati (lat. tassah) 1. usp. (1681. drachme) starogrčki i starožidovski srebrni novac veoma različite vrijednosti. Dose. prihod dotalan (lat. trata drager (fr. phil. znanost o davanju lijekova s obzirom na količinu doziranje (grč. materije koja treba ući u sastav nekog lijeka. dotalis) mirazni. dosis davanje) odrediti količinu tvari koja treba ući u sastav nekog lijeka. darovanje zemljišta zaslužnim državnicima. često se upotrebljava u diplomatskom i novinarskom jeziku umjesto imena ovih britanskih ministarstava doza (grč. odrediti količinu lijeka koju treba davati bolesniku dr. fil. drakaina) bot. kratica za doktor medicine dracena (grč. dotatio) miraz. dosis davanje) med. dotarij dotarij (lat. dragueur) pom. vojna vlast. duhana i dr.) sklapanje braka. dragon) laki konjanici koji se prema potrebi bore i kao pješaci. didomi dajem. daun! (engl. zmajevac (biljka iz porodice ljiljana) draft (engl. dan. darovati (Crkvu. počasni dar. kratica za doktor filozofije dr. količina lijeka koju treba dati bolesniku doza (njem. narodni dar. drager dragoman (ar. količina materije (tvari) koja ulazi u sastav nekog lijeka. dosis davanje) 2. vojske. pomoćni bojni brod za čišćenje mora od mina kod svoje obale i ispred svojih većih brodova dragirati (fr.) šport. dotales) mn.dotacija zupčani kotačić na papiru buši rupice uzduž linije koju slijedi dotacija (lat. čistiti morske putove od podmorskih mina radi osiguravanja plovidbe i kretanja drugih brodova. dotalitium) prav. dar Crkvi ili dobrotvornoj ustanovi. ar. dosis davanje. dotalia pacta čit. koji spada u miraz. v. vrsta uskog trkačkog čamca (skulera) koji voze dva veslača sa po dva vesla down! čit. vojskovođama.) trg. kutija za čuvanje suhih tvari. dotare) opremiti. g. zmajevo drvo. dr. stara . prvobitno (kod Francuza): pješaci koji su se služili konjima samo kad su se trebali brzo kretati drahma (grč. mjenica. kratica za doktor dr. dragon) prisilno preobraćenje protestanata na katoličanstvo za vrijeme Luja XIV.

dramatičar dramaturgija (grč.7718 grama drama (grč. drachme) turska mjera za težinu = 3. tj. čoha. trun. književno djelo koje u formi dijaloga i monologa prikazuje neku ozbiljnu temu. zbog pretjerane strogosti ("krvlju pisani"). osobito pohvalna. ženska bluza s rukavima do ispod lakata) drajfirtlpolka polka u 3/4 taktu drajfirtltakt (njem. pisac drame dramatika (grč. dramaturgikos) koji se tiče dramaturgije.32 g drajfirtl (njem. lat. st. dramatikos) dramski pisac. n. znanost o drami i dramskoj umjetnosti dramatizacija (grč. s mnogo radnje. drama.2 g = 1/100 oke dram čit. dramaturgike) v. mania pomama. poet. drama radnja) koji se odnosi na dramu. dreiviertel tri četvrtine) odjevni predmet na kojem neki dio (npr. e. drama radnja) radnja. koji je u tri reda drajsiger (njem. čoharstvo. teorija drame dramaturgika (grč. a temelji se na sukobu između likova (prema sadržaju drama može biti ljubavna. dramaturgija dramaturški (grč. pr. nisu mogli održati. drei tri. drap). ergon djelo. dramaturgia) znanost o drami i dramskoj umjetnosti. ludilo) pretjerana ljubav prema drami. drama radnja) dramska književnost. strast za kazalištem dramatopeja (grč. grč. drao činim.). drama. dirhem mrvica. dramski pisac. prilagoditi za prikazivanje na pozornici dramatomanija (grč. drama) malo kazališno djelo. pren. drapur) u staroj nordijskoj poeziji: pjesma. drama radnja) preradba nekog književnog djela u dramski oblik. događaj ili doživljaj koji je po svojoj uzbudljivosti sličan drami dramatičan (grč. drama) prerađivati u dramski oblik. tvornica sukna. drapa. pr. rukavi) ima samo tri četvrtine dužine (npr. ponosi) sitan nakit ili sitnica uopće drap (tal. radim.) dramolet (grč. mala drama koja samo u jednom činu prikazuje dramatiziran događaj drangulija (tur. gururlu koji se kiti. suknar- atenska mjera za težinu. koji se zbiva kao u drami. drama. s pripjevom draperija (fr.drajfirtl 324 draperija dramatičar (grč. drap boja prljavožuta. čiji se zakoni. e. što je u vezi s dramaturgijom (npr. do II. Drakon) atenski zakonodavac iz VII. n. povijesna. prikazi i si. dati dramski oblik. drem (engl. fr. = 4. drappo. svijetlosmeda boja drapa (nord. dramaturgos) stručnjak koji sastavlja dramski repertoar. neumoljiv. Drakon dralon naziv za sintetička vlakna (nalik na vunu) dram (perz. živo i u razgovoru (dijaloški) . jedan od triju književnih rodova (uz liriku i epiku). sukno.) jedinica za mjerenje težine u Engleskoj i SAD-u = 1. prilagođavanje za prikazivanje na pozornici dramatizirati (grč. dreissig trideset) tridesetogodišnjak drakar srednjovjekovni vikinški ratni brod Drakon (grč. socijalna. psihološka itd. otuda: drakonski pretjerano strog. okrutan drakonski v. diram. st. draperie) tvornica čohe. od VI. članci. Dreivierteltakt) glaz. poieo pravim) pisanje i prikazivanje kazališnih djela dramaturg (grč. Reihe red) troredan. tročetvrtinska mjera tročetvrtinski takt drajrajig (njem.

) prostorija za oblačenje. dretva Dreyfus. privikavati životinje (npr. na drugima se pripremaju sljedeće slike drebuh (njem. dritto) ravan. na kipu). kretanje glumaca. vježbati. dravida) jezici koji se govore u južnoj Indiji. Alfred čit. Draise po kojem je i dobila ime. to drain) odvesti (ili: odvoditi) suvišnu vodu pomoću podzemnih cijevi 325 Drijada dres (engl. drastikos) koji ima jako. radim) mn. morska struja koju uzrokuje pod trajno djelovanje vjetra. drehen okretati. 1. čišćenje gnoja putem odvođenja drener (fr. konja jahanju).) drednot (eng. podzemne. uniforma. ptica i dr. med. pom. neposredan. trgovina čohom. opipljiv. ušećereni badem. Pakistanu. dresser) školovan. grub. koristi se za prijevoz željezničkog osoblja koje pregledava i popravlja prugu driblati (eng. uvježbavati. Buch knjiga) knjiga snimanja. Dryas) mit. zavaravati drift (niz). odvodna cjevčica drenaža (fr. položaj kamere. izravan. knjiga u kojoj je propisano sve stoje potrebno da bi se moglo snimati (npr. konja. g. drain) isušivanje pomoću odvodnih cijevi. K. predmeti ili ledene sante koje plutaju morem nošeni vjetrom ili strujom drifter (engl. očevidan dravidski jezici (sanskr. gorska vila . neposredan. Draht žica) jak tanak konac kojim obućari prošivaju obuću. šumska nimfa koja je živjela i umirala s drvetom u kojem je živjela. uvježbati dressing-room čit. Drajfus (1859— 1935).) društvena odjeća. pren. med. gala-odjeća dresiran (fr.drapirati stvo. drifter) motorni ribarski brodić koji služi za lov mrežom potegačom Drijada (grč. 2. dresing-rum (eng. drao djelujem. čohana roba. dragee) šećerno voće. dribble) u nogometu: vješto voditi loptu između igrača. malo tračničko vozilo na ručni ili motorni pogon. soba za uljepšavanje (ili: dotjerivanje) dresura (fr. med. dress) odjeća. Dreh-biihne) okretna pozornica izgrađena u obliku kružnice s nekoliko odjeljaka te se pomoću nje mogu brzo mijenjati scene: dok je jedan dio velike okretne ploče okrenut publici. dekanski jezici draže(ja) (fr. 3. osobito športskog društva. fali dress (engl. Iranu i Sri Lanki. vrtjeti. ali kasnije oslobođen i unaprijeđen drezina dvokolica koja se pokretala odgurivanjem nogama (preteča bicikla). dresser) obučavati. draineur) onaj koji postavlja cijevi za isušivanje podvodnog zemljišta drenirati (eng. konstruirao ju je 1817. neotesan. zastori drapirati (fr. ukroćen dresirati (fr. dreadnought) vrsta velikih i oklopljenih ratnih brodova s teškim dalekometnim topovima dren (engl. cijevi od ilovače za isušivanje vlažnih i močvarnih zemljišta kako bi se napravila plodnim. odjeća neke organizacije. zavjese. drainage) isušivanje vlažnog ili močvarnog zemljišta pomoću podzemnih cijevi za odvođenje.) dret (tal. strog. zvukovi itd. namjestiti zavjese drastici (grč. dresser) uvježbavanje (pasa. psa vještinama. tj. sačma drebina (njem. snažno djelovanje. uvježban. poprečno zanošenje broda zbog vjetra i morske struje. francuski kapetan osuđen zbog špijunaže. jaka sredstva za čišćenje drastičan (grč. draper) u slikarstvu i kiparstvu: namjestiti nabore (npr. direktan dreta (njem.

dry docks čit. fageo jedem) med. lat. tipfeler Drury-Lane čit. drousse) u predenju: vunu namazati uljem Druži mn. slene risarije čije ideje naziremo pomoću mašte. a koji označava dvojstvo stvari ili radnju udvoje dualin (lat. govore jednim arapskim narječjem. lat. udarac po lopti nakon što je odskočila od zemlje drops (eng. čarobnica 326 dualist drudlz (engl. duo dva) vrsta eksploziva koji se sastoji od nitroglicerina i piljevine dualist (lat. drop pasti.) "osobito suh".) laka. drucken) tiskati.) druker (njem. radnik koji ručno savija metalne dijelove druker (njem. šport. drill. pristaša podjele upravne vlasti na dva samostalna dijela . dropkik (engl. navijač drukfeler (njem. vrsta gumba. drosos rosa. cultura) sijanje ili sađenje po brazdama radi povoljnijeg i boljeg prinosa drilih (njem. otkrivena ruska kočija sa tri sjedala i niskim kotačima drozometar (grč. navijač. usp. suhi dok. cvilih drimifagija (grč. a religija im je mješavina poganstva. (u 18. trpak. vilenjak druda (niz. šport. bril. udubljenje na trkačkoj stazi drosera (grč. Drucker) sitni metalni gumb. dvojina. izumitelj umjetnik Roger Priče druidi (lat. 2. starokeltski svećenici drukati (njem.) suh. staza koju je na takvoj utrci trebalo pretrčati drop-kick čit. draj (eng. Fehler pogreška) tiskarska pogreška. trilix trožičan) platno od triju niti (čvrsta lanena. muhamedanstva i kršćanstva dry čit. draj doks (engl. drimys ljut. vrsta šampanjca trpkog okusa dual (lat.). šport. metron) instrument za mjerenje količine rose koja padne drozometrija (grč. drogue) trgovac drogama i kemikalijama drolerija (fr.) londonsko kazalište osnovano 1663. ekstra draj (engl. osobina nekih jezika (npr. drolerie) smiješno prikazivanje ljudi i životinja u starijoj drami dromedar (grč.-kelt. Drucker) 1. Druck tisak. navijati za (igrača. jedenje ljutih.) pom. dromedarius) obična jednogrba deva. metalosavijač. st.dril-kultura dril-kultura (eng. drogue) osušeni dijelovi bilja koji služe za pripravljanje lijekova drogerija (fr. droodles) naoko besmi-. osim jednine i množine. duo dva. drops) vrsta voćnih bombona. drut) vještac. biljka rosika kružnolista. droseros rosan. hrani se kukcima droška (rus. kick udarac) šport. kopče. šport. metria) mjerenje količine rose koja padne drud (niz. dromas. 3. lat. Drillich. dulais dvojan) gram. dualis) pristaša dualizma. konja i dr. pripadnici ratničkog naroda u Siriji. extra dry čit. gorkih ili kiselih jela droga (fr. još jedan broj za gramatičko mijenjanje imenica i glagola. vlaga. kibic. vlažan) bot. kopča. drurilejn (engl. droguerie) prodavaonica droga i kemikalija drogerist (fr. drosos rosa. kudjeljna ili pamučna tkanina). bilo je poznato po izvedbama Shakespeareovih djela) drusirati (fr. druides) svećenici svetog hrasta kod starih Kelta (u Galiji. drut) vještica. utrka) utrka (na kolima ili pješke) koju su stari Grci održavali na gimnastičkim-igrama. sanskrtskog. zao duh. Britaniji itd. grčkog) koji imaju. vrsta brze jedrilice dromos (grč.

) bot. drugo oblaganje broda daskama. u biljaru: udariti loptu tako da se o jedan rub odbije i dođe do drugog. zakon logičkog raščlanjivanja misaonog sadržaja na dva dijela (subjekt — predikat) dualizam (lat. "vinski brat" duče (tal. usp. dva primjerka iste stvari u nekoj zbirci. 2. pogrešno dvo- 327 dudoec struko slaganje jedne riječi ili cijelog reda duble (fr. u sumnjivom slučaju. dvojina. pom. ugurati u borbenu liniju. dubitatif) sumnjičav. log. dvojiti. crvenim ili crnim jestivim grozdastim bobama duden (njem. osobito: format knjige kod koje je jedan tiskani arak podijeljen na dvanaest listova. udvostručavati. gram. obići (npr. anorganska i organska priroda. doublage) udvajanje. 1829—1911). duo. čovjek kojemu govorimo "ti". glaz. potpuno suprotnih stanja. ne biti u što siguran.: Bog i Sotona (dobar i zao princip). dubitatio) sumnjanje. puška dvocijevka dublirati (fr. in dubio (lat. vrsta karanfila čija je glavna boja prevučena dugim prugama druge boje. neizvjesno. dubiosa) nešto što je sumnjivo. 6. lažni dragi kamen. dubitare) sumnjati. metnuti podstavu (otuda: dubl-štof tkanina za podstavu). 4. udvostručavanje. visoko bjelogorično drvo sa sitnim bijelim. dok glavnu masu čini kovina znatno manje vrijednosti. politička podijeljenost nekog naroda na dva dijela koji djeluju jedan protiv drugog dub (engl. nešto što je osobito malo. duh i materija. dubiosus) sumnjiv. greben). dubitare sumnjati. zamjenik glavnog glumca (u kazalištu i filmu) dubleta (fr.) u Njemačkoj: naziv za vrstu rječnika (po prezimenu filologa i izdavača jezikoslovnih priručnika . koji je u pitanju dubitacija (lat. voj. principa. in duodecimo) dvanaestina. udvajati. dualis) fil.) u sumnji. dvostruko dublaža (fr. osobito: sumnjivo potraživanje. za oktavu viši od principala. doublet) 1. dualis) koji se temelji na dualizmu dualitet (lat. 5. dualis) dvojstvo. načela. kolebanje. 3. subjekt i objekt. orguljski registar. neodlučnost dubitativan (lat. lov. podstaviti (haljinu). udvostručiti. naučavanje o postojanju dvaju različitih. murva. oklijevanje. dubium) sumnja. fr. osjetilna spoznaja i razum itd. oploviti. duzen govoriti "ti". u draguljarstvu: spajati dva kamena u jednu cjelinu ducbruder (njem. u slučaju neizvjesnosti dubioza (lat. npr. koji sumnja. neizvjesna i nesigurna naplata nekog duga dubiozan (lat. double) dvostruk. biti u neizvjesnosti dubi (fr. duša i tijelo.. dijeljenje na dvoje. tikati. dva različita oblika iste riječi. npr. načina mišljenja. koji pokazuje (ili: izražava) sumnju dubitirati (lat. naučavanje o dvojstvu. umnožiti. dvojba neizvjesnost. double) zlatni ili srebrni predmeti koji se sastoje od dviju kovina i kod kojih je samo vanjska prevlaka zlatna ili srebrna. metalna stvar pozlaćena ili posrebrnjena dubler (fr. Bog i svijet. tisk. double dvostruko) filmski izraz za sinkronizaciju govora glumaca na nekom drugom jeziku pošto je već prvotna verzija snimljena na originalu dubij (lat. pom. duodecimal- . doubler) udvojiti. oblik dvanaestine. neizvjestan. Konrada Dudena. dvojbenost. sklon sumnjanju. larus dudoec (lat..dualistički dualistički (lat. priroda i duh. doubleur) dvojnik. duce) vođa dud (tur. Bruder brat) pobratim. pogleda na svijet itd.

bezbojan prašak. uznemirenost. duellare) imati s nekim dvoboj. fr. brana. blesan due (tal. a due korde (tal. morska krava. duyung) zool. magla. dvoglasno. biljka iz porodice pomoćnica čiji osušeni listovi služe za pušenje duka (tal. potez pera. sisavac u Indijskom oceanu iz porodice kitova dugung (jap. due volte (tal. rukopis dulce cum utili ugodno s korisnim (Horacije) dulce et decorum est pro patria mori čit. due. dolek) bundeva. ductilitas) rastegljivost u vrlo tanke niti duktilnost v. pojavljuje se i s dodatkom: adhuc dulcius pro patria vivere čit. 200 puta slađi od šećera Dulcinea čit.) vrsta čobanske frule. osobito u Italiji. zbog svoje čvrstoće upotrebljava se za gradnju dokova. upravljanje 328 Dunhill duktilan (lat. tijek. adhuk dulcius pro patria vivere (lat. sukob duelant (lat. ductus) vođenje. sviranje udvoje dufter (njem. knez. pseudočuga (lat. dudžento (tal. duman. na dvije. probisvijet. pjevanje u dva glasa. jarbola i si. tući se u dvoboju duet (tal.duduk no mjerenje mjerenje dvanaestinama. instrumenta sličnog mandolini duman (tur. duel) dvoboj.) glaz. dux) vojvoda. a due vodi (tal. otuda (u podrugljivom smislu): ljubavnica. parlament. glaz. mostova. pren. st. briga. duellans) onaj koji vodi dvoboj duelirati se (lat. fućkalica. zviždaljka. sabor.) glaz. Dukas. (1200—1299) duglazija bot.) umj.) .) slatko je i dično umrijeti za domovinu. zaslađivanje dulcin (lat. ducato) po imenu bizantskih careva (dukas) nazvan zlatni i srebrni novac različite vrijednosti. put.) bot. duo tilis) rastegljiv (npr.) ruska narodna skupština. duca. Douglasu koji joj je 1827. ducere vući.) djevojka koju je Don Quijote izabrao za damu svoga srca. ductor) vodič. nezgrapna i zdepasta seoska djevojka dulek (tur.. skupština staleža. a due corde čit. duodecimalni sustav v. hohštapler dugento čit. duktilitet duktor (lat. bivšoj Austro-Ugarskoj i Francuskoj dukcija (lat. Dulčineja (šp. dvaput. upravljanje. dodekadika duduk (tur. isparivati se) lijenčina. lat. još je slade za domovinu živjeti (Horacije) dulcifikacija (lat. s dvije žice duel (lat. dulce et dekorum est pro patria mori (lat.) glaz. dugong (malaj. dugong duhan (tur. duhana i pušačkog pribora . neradnik.. pren. u talijanskoj povijesti umjetnosti naziv za 13. Pseudotsuga taxifolia). duften mirisati. zamišljenost dumdum-metak puščano zrno veoma razornog djelovanja zbog toga što mu je vrh plosnat i širi se u predmetu u koji udari (nazvan po indijskom taboru Dum-dum blizu Kalkute gdje se najprije izrađivao) Dunhill (engl. vrsta maloruskih narodnih pjesama koje se pjevaju uz pratnju bandure. lat. duo) dva. čit. glupan. danhil) poznata britanska marka cigareta. dulcis) kem. visoko američko drveće iz porodice borova (naziv po D. duellum. ductio) vođenje. v. gospodar dukat (grč. prašina. a due voci čit. dulcificatio) slađenje. duyong) zool. tuman) dim. duetto) glaz. izvlačiti. tal. donio prvo sjeme u Europu). tikva duma (rus. dovodnik (kod nekog stroja) duktus (lat. za dva glasa. platina) duktilitet (lat.

duodecim dvanaest) glaz. udvostručenje. radijska ili televizijska emisija koja ide "uživo" istodobno iz dva različita mjesta. melodrama sa dva lika duole (lat. postojan. duplicitas) dvostrukost. v. dvanaestopalčano crijevo) med. dvostruka količina) velika voštana svijeća duplirati (lat. pisati ili dati drugi odgovor (odgovor na odgovor). počevši od osnovnog tona duodecimola (tal. dunkve (tal. koji se tiče dvanaestopalcanog crijeva duodenitis (lat. skupljač elektriciteta. udvostručenost. duratio) med. duet duodecima (lat. dvanaesterac duodrama (lat. šaljivac.dunlop dunlop vrsta gume za automobilske kotače (naziv po škotskom izumitelju Dunlopu Hohnu Boydu (1840—1921) dunque čit. v. neiskrenost. grč. operacija dvanaestopalčanog crijeva duodenum (lat. presavinuti na dvoje. fiz. izdržljiv duracija (lat. durmak trpjeti) 1. 2. trpjeti. duodenum) anat. duo) dva. adoperare raditi. dvoličnost. dvanaesti ton. pogrdno: budala durati (tal. figura od 12 nota koja se smatra figurom od samo osam nota duodenalan (lat. osobito u slučaju sužavanja duodenotomija (lat. durus tvrd. duplikacija duplir (lat. duplare udvostručiti) pravo optuženika da odgovori na tužiteljevu repliku. drama radnja) poet. duplikatura duplikat (lat. upala dvanaestopalčanog crijeva duodenostomija (lat. dvostruko. dvojnik — telefonski aparat za dva pretplatnika na jednoj liniji 2. duplum) pril. dvije note koje se izvode za isto vrijeme za koje bi se izvele tri takve note duper (tal. duplicatura) v.) u cilju odgovora na tužiteljevu repliku. duplex dvostruk) 1. otvaranje dvanaestopalčanog crijeva u slučaju određenih bolesti. dvostruk izravni prijenos duplerica srednja. ili radi davanja posljednje riječi optuženoga prije izricanja presude duplicitet (lat. duodenum. životariti durbin (perz. jedan od dva glavna tonska roda durabilan (lat. skolastik koji je naučavao da volja zavisi od razuma duo (lat. koji pripada dvanaeston^Ičanom crijevu. lakrdijaš. glaz. trajati. 2. ad duplikandum (lat. podnositi. jak. teleskop . duplicator) 1. prav. dvostruka stranica (u časopisu ili novinama) s privlačnim slikovnim materijalom 329 durbin duplicirati (lat. djelo za pjevanje ili sviranje udvoje. duodenalis) anat. durabilis) trajan. grč. duo) glaz. duplicatio) udvostručavanje. grč. ad duplicandum čit. pren. dvanaestopalčano crijevo. duplum) u dva primjerka. udvostručenje. duplum dvostruko. duo dva.) dakle Duns Scott čit. duodecimola) glaz. krjepak) glaz. duplicatum) prijepis nekog spisa u dva istovjetna primjerka duplikator (lat. duplare) udvostručiti. služiti) njega. duodeni. tome rezanje) med. tur. briga oko nekoga dupleks (lat. ustrajan. dvostruko duplum (lat. stoma) med. prevrtljivost duplika (lat.) luđak. stvrdnjavanje. dur-bin dalekovidan) dalekozor. stroj za umnožavanje duplikatura (lat. licemjerje. Dans Skot (1265—1308) škotski franjevac. duplicare) udvostručiti. dur are trajati. duodenum dvanaesterac. ustrajati. optuženikov pisani odgovor na repliku duplikacija (lat. 3. otvrdnjavanje durak (rus. duplum. usluga. duodenum. ne prestajati. udvostručavati duplo (lat. duplo dur (lat.

dux. Durchzug) propuh durhmarš (njem.) ili in pejus (lat. duumviratus) zvanje i dostojanstvo duumvira duvak (tur.) član vlade dvojice.) "kroz cvijet". duritas) tvrdoća: strogost. vojvoda dužd (tal. duks (lat. posebno dobacivanje lopte u nogometnoj igri upućeno u dubinu prema suparničkim vratima durhcug (njem. učiniti durmarš probančiti čitavu noć duritet (lat. zlotvor dušmanluk (tur. zapovjednik jednog odreda vojske. mater. duždevstvo. titula nekadašnjeg poglavara Mletačke Republike. domina gospoda) opatica. surovost. doge.) voda. anat. Durchmarsch) prolaz. član komisije od dva člana duumvirat (lat. redovnica.) tvrd.durch die Blume 330 dvocifren dušek (tur. časna sestra dux čit.) jastuk. ducis voda) knez.) optužiti. zvanje i dostojanstvo dužda dvocifren dvoznamenkast durch die Blume čit.) neprijatelj. in durius (lat. da je oštra riječ rečena na blag način durh (njem. njemačka fraza koja označuje da je nešto samo natuknuto. ležaj. durh di blume (njem. uzglavlje. dura mater v. optuženika teretiti na sljedećoj raspravi okolnostima težim od onih na prethodnoj raspravi . durch kroz) šport. lat. neljudskost durus (lat.) nevjestina svadbena koprena duvna (lat. madrac dušman (tur. dušman neprijatelj) neprijateljstvo duumvir (lat. prav.

prostitutka džam (ar. jednoruki Džek vrsta zidnog automata za igre na sreću dželat (tur. škrtac. hipok.. džanerigi) vrsta šljive (okruglica. dž sedmo slovo hrvatske latinice džaba (tur. pekmez džemat (ar. jumper) majica koja se kopča sprijeda. pogreb. džehennem) pakao džehenemlija (tur. bludnica. cesta. 2. trgovac konjima džamija (ar. 2. jumpers) mn. pren. čovjek koji je gospodin u punom i .) muslimanski raj džentlmen (engl. ljubitelj dobrih konja (koji ih zbog toga često mijenja). naoružanje džebrak (češ. jab) šport. frajer. tur. tvrdica džehenem (ar. bogomolja prvog reda u kojoj se uči kotbah (za razliku od moteje. prokletnik Džek (engl. 4. kretanje džaine mn. džalib koji privlači na sebe) nemoralna žena. džellad) krvnik. zsak. staklo džamadan.Dž Dž. gentleman) gospodin. sprovod dženet (ar. kovčeg.-tur. džan baz) 1. tj. put. oružje. džemre) promjena džemper (engl. okrutnik džem (engl.) kod muslimana: 1. u boksu: oštar i iznenadan udarac ljevicom u protivnikovo lice džeba (tur. skupina džemijet (ar. džemi) družba. zajednička molitva muslimana džeme (tur. zlotvor. 5. "skakači" vjerska sljedba u Engleskoj i Sjev. džamaa. fakin. društvo džemla (tur. "lajači". 2. molitva za dušu umrloga. na dar. žebrak) 1. barkers). džabi) za vrijeme turske uprave: ubirač državnih i vakufskih prihoda džada (tur.) 1. prema Džon — John) u šatrovačkom govoru: momak. džag. džami) veća muslimanska bogomolja. 3. manje bogomolje) džamperi (engl. vrsta oklopa.). 2. pristaše džainizma džainizam vjerska sekta u Indiji čije pristaše ne priznaju autoritet Veda i svetih brahmanskih spisa džak (mad.) udruženje. poznavatelj konja. 2. po tome što pri bogoslužju. nemilosrdan čovjek. prtljaga džambas (perz. džak) vreća džaltara (tur. prosjak. putovanje. jam) kuhano voće. ranka) džailum (perz.) muslimanska vjerska općina. ogranak metodista. izvršitelj smrtne kazne. 2. skaču i proizvode glasove radosti kao da laju džanarika (tur.) muhamedanski pakao džehenem (tur. džadde) 1.-perz. uzalud džabija (tur. džemadan (tur. zovu ih i barkeri (engl. 2. Americi (nastala oko 1760. prozor. kad ih "obuzme" unutrašnje prosvjećenje.) okno. prsluk vezen srebrom i svilom. džehennem pakao) grješnik u paklu.) 1. besplatno. vještak u jahanju. onaj koji dresira konje. srce moje! džeb (engl. džebe) 1. pletena od vune ili pamuka dženaza (tur.) dušo moja.

zahvati pri obrani ili napadu kojima se Japanci služe radi onesposobljavanja protivnika za napad i obranu. jobber) trg. ga. živi u južnom Sibiru) džigotovka (kavk. vrsta sinkopiranog glaz.) 2. judo šport. od 1944. dragocjenost džez (engl. nastao u Americi nakon Prvog svjetskog rata džober (engl. jockey-club) društvo (ili: klub) ljubitelja konjskih utrka džoragan indijsko narodno glazbalo koje se sastoji od jednog većeg i jednog manjeg bubnja džudo. pren. broker. dakle: čovjek lijepo odgojen i otmjenog ponašanja.) polumagarac (vrsta brze i plašljive životinje iz porodice konja.) način japanskog hvatanja protivnika u borbi. odgoju i školovanosti.) mit. kao športska 332 džukela disciplina ima vrlo stroga i zahtjevna pravila džil (eng. posrednik. razvija i tijelo i. jockey) 1. uvedeni u američku vojsku džiterbag (engl. nagla provala. geloso) ljubomoran. džezve) posuda s drškom za kuhanje crne kave džidža (tur. sa strane otvoreni i prilagođeni za vožnju po svim terenima. div. zavidan džin (ar. 2. jerk meso rezati na trake i sušiti na zraku) usoljeno meso na poseban način dimljeno i osušeno (kod kanadskih Indijanaca) džersej (engl. profesionalni jahač na konju. tj. rat za obranu vjere.) dječja igračka džig (engl. pustinja duhova ili demona džip (engl. irska rakija. u vjerovanju muslimanskih naroda: vrsta dobrih i zlih duhova. lakih i vrlo otpornih automobila. osobito od ječma i raži džinfis (engl. gentry) stalež uglednih građana i privrednika koji nisu plemići (u Engleskoj): znanstvenici. flzz pjeniti se) džin izmiješan s nekim pjenušavim pićem džingo (engl. gill) engleska mjera za tekućinu i žito. jazz-band) orkestar koji svira džez džezva (tur. jingo) šovinistički i ratoborno raspoložen čovjek (u Engleskoj i Americi) džinistan (perz.) dragi kamen. džuhela) otrcan pas. po položaju. pravnici. ljenivac. jazz) suvremena američkoengleska glazba za ples.džentri najljepšem smislu. konjušar. stream struja) meteor. burzovni špekulant džokej (engl. jeep) vrsta malih. obdarenih natprirodnom snagom i sposobnošću da se učine nevidljivim. jig) lak ples sitnim korakom i poskakivanjem džigetaj (mong. orijaŠ džin (engl. japanski hrvački šport. = 0. v. jersej) tkanina od tanke češljane vune i odjevni predmet od nje džet-strim (engl. džerki (engl. časnici. kao titula: gospodin džentri (engl. jitterbug) društveni ples crnačkog podrijetla. jet mlaz. džihad) kod muslimana: sveti rat. mit. lopov . izvođenja ponekad i neharmoničnim tonovima džez-band (engl. zavat džiju-džicu (jap. gin) 1. gin rakija klekovača.. uska i tisuće kilometara dugačka zona sa snažnim zračnim strujama koja se prostire 6—15 km iznad zemaljske atmosfere dževahir (tur. džerid) kratko koplje od elastičnog palminog drveta kojim arapski konjanici vješto rukuju i kad su im konji u najvećem trku džiljoz (tal.124 1 džilit (ar. veleposjednici itd. nagao izljev.duh džukela (tur. g. gorostas. ljubitelj konjskih utrka džokej-klub (engl.) naziv za kozačke viteške igre na konjima džihad (tur. rakija od raznog sjemenja.

jedinica za rad u sustavu SI. lavovi. definiran umnoškom njutna i metra (naziv u čast engleskog fizičara J. sokol) koja je uvježbana za lov na druge ptice džus (engl. pren. obrasla prašumom te ispresijecana močvarama obraslim bambusovom trskom i travom.) muslimansko klanjanje petkom džumbus (tur. Joulea (1818— 1889) džuma (ar. jungle) ravnica u 333 džus podnožju Himalaje. juice) sok od voća ili povrća. P.džul džul (engl.) zool. ptica grabljivica (npr. džumbus) zabava.). nered. zmije otrovnice i dr. slonovi. veselje. šuma. engl. nosorozi. tropska šuma uopće (u njoj žive tigrovi. joule) fiz. tekućina . pren. mjesto nereda džura-dogan (tur. buka džungla (od hinduskog jangal pustinja.

diakonia) djelokrug đakona. krjepak đel! (tur. geranion od geranos ždral) poluga s protutegom kojom se izvlači voda iz bunara đerdap (perz. đela mašalah! budi pozdravljen! đelozija (tal. crkvi: udubljenje u zidu ili zasebna soba na desnoj strani oltara gdje se čuvaju posvećene posude đakonikon (grč. dnevnica đozluci (tur. ab) vir. girandola. sve do VI. ckrvi: kratka molitva koju čita ili pjeva đakon đakula (tal. posebno školovana za taj poziv. potpora. gelmek doći) dođi! hajde!. gioielleria) draguljarstvo. diakonikos) u pravosl. pren. gers) gizdelin. u Evangeličkoj crkvi: bolničarka. neradnik. goz oko) naočale đul (perz. giocolare) šala. gentilezza) ljubaznost đenjuška (rus. diakonos sluga) upravitelj općinskih dobara i skrbnik sirotinje i bolesnika u najranije kršćansko doba. veseo. u samostanima: sestra koja služi oko oltara đakonija (grč. girandole) v. zavist. draguljarnica. svjež. Crkvi. đon-obraz nepošten čovjek đornata (tal. giilbank glasno odobravanje) zajednička glasna molitva . poletan. denjga) ruski bakreni novac od pola kopjejke đeram (tur. diakonos) čin. giocata igra) igračka đon (tur. dostojanstvo i stan pomoćnog svećenika. diakonos) služiteljica crkve. žirandola đojelerija (tal. početni svećenički čin u crkvi. danas. kicoš. kićenost dokada (tal. giacca) kaput đakon (grč. gon koža) potplat. gyongy krasan. draguljarski obrt. đakona đakonica (grč. razdragan. fr. giorno dan) nadnica. kasnije: ckrveni sluga i pomoćnik pri bogoslužju. diaconicum) u pravosl. u najstarijoj kršć. gizdelin. zvanje. dil) ruža. zdrav. dženaza đentileca (tal. gyilkos ubojica) vjetrogonja. njegovala bolesnike i vodila nadzor nad ženskim članovima crkvene općine. mladić uopće đilkoš (mad.Đ Đ. gelosia) ljubomora. pomoć. germek protegnuti. ružica đul-behar (tur. diakonos lat. đirde. grč. kicoš. ispružiti. posluživanje (jelom i pićem). đ osmo slovo hrvatske latinice đaiz (tur.) dopušteno đaka (tal. priča đederan (mađ. obješenjak.) molitva za umrlog kod muslimana. u protestantskim crkvama: sestra koja služi potrebitima. lagan. nametljivac. vjetropir. razbijač đirandola (tal. bahar miris) rascvjetana ruža đulbek-dova (tur. divan) prid. pomoćni svećenik đakonat (grč. vrtlog đerz (tur. giil ruža. stoljeća: starija žena koja se brinula o sirotinji. đilozija đeniza (ar. poslastica đakonik (grč.

sredstvo. ujedno. rižom i krumpirom pripremljeno u zemljanoj posudi đuvegija (tur. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek i začin đunija (perz. đune) vanjski izgled. posuda. tur. mladoženja đuzel (tur. gotiirii) sve skupa. giivegi) zaručnik. giizel) prid. đul đulistan (perz. meso s rajčicama. suju) ružina voda đumbir (mad. usp. jedno na drugo đuveč (tur. krasan. kuh. đil. dil) mlada ruža. vrt s ružama đulsa (perz. gyomber) bot. skladan . način 335 đuzel đuture (tur. lijep. đilistan) ružičnjak. su. giiveč) zemljana zdjela. ucijelo.đulić đulić (perz. ružin pupoljak. bez pojedinačnog mjerenja ili brojenja. paušalno. oblik.

sprava za .). crno. pjevati e. ebn Mustafa = Mustafin sin. skopeo gledam) 1. lat. ebano. ebony) vrsta umjetne ebanovine. npr: Ali ben Muhamed = Ali sin Muhamedov) ebonit (engl. nego prorokom ebn (ar.) sin (pred nekim drugim imenom. ex e duobus malis minimum eligendum (lat. kako bi omogućio telefonske razgovore i prenošenje televizijskih slika na najveće udaljenosti eau de Cologne čit. Diospyros ebenum. ebullire izbijati kipeći. lansiran u Zemljinu orbitu 6. npr.—IV. jedan od sudaca u podzemnom svijetu.) od dva zla valja birati manje e profundis (lat. ebrillade) jah. est) e (lat. između dva imena piše se ben. fr. crni kaučuk otvrdnuo vulkanizacijom ebriljada (fr. strast za pićem ebulicija (lat. grof Early Bird čit.) engleska plemićka titula: plemić. grč. otac Pelejev. 2.) iz dubine. obojiti crnom bojom da izgleda kao ebanovina ebanisterija (tal. skopeo gledam) naprava za određivanje vrelišta tekućina ebulioskop (lat. vrenje tekućine (zbog topline). ebriositas) sklonost piću. abonos.) "Rana ptica". kratica za ex officio (lat. izbijanje sitnih bubuljica po tijelu zbog vrućice ebulioskop (lat. dragun.E E. grč. grč. prvi komercijalni komunikacijski satelit. med. npr.) kolonjska voda ebanirati (lat. a Isusa Krista nije smatrala Sinom Božjim. igl (engl. ebrius pripit.) sjevernoamerički zlatan novac vrijednosti od 10 dolara Eak mit. osobito od ebanovine ebanovo drvo (hebr. eban. ebanisteria) fina stolarija. umjetnički izrađeni predmeti od drveta.) eagle čit. ebenus) bot. eben. kem. trzanje uzdom ako se konj neće okrenuti ebriometar (lat. grč. djed Ahilejev earl čit. ebenos. east. veoma čvrsto i teško istočnoindijsko i afričko drvo ebenist (fr. e deveto slovo hrvatske latinice E kratica za istok (engl. kem. ebenare) obložiti ebanovinom. o d' Kolonj (fr. ebulire vreti. ebullitio) kipljenje. priznavala je Mojsijev zakon i Matejevo evanđelje.) prijedlog = iz. ebeniste) stolar koji izrađuje pokućstvo od ebanovine. metron mjera) naprava kojom se pomoću tekućine koja izgubi boju pod djelovanjem alkohola što se isparuje zajedno s dahom mjeri stupanj pijanstva ebriozitet (lat. vulkanit. irl (engl. sin Zeusa i Egine. ebyon siromah) židovsko-kršćanska sljedba (II. koji radi fine stolarske poslove ebionizam (hebr. Erli Berd (engl. instrument za mjerenje točke vrenja radi određivanja sadržaja alkohola u spirituoznim tekućinama promatranjem njihove točke vrenja. st. travnja 1965. o.

pren. veoma su korisni jer razgrađuju organske tvari te popravljaju fizička i kemijska svojstva tla.). crvi.) je zbirka s trideset pjesama iz IX. zemlja) životna zajednica tla. koji ima oteklinu. aidos stid. burz. tj.) ultrazvučni detektor. Iatreia obožavanje) obožavanje stidnih dijelova (spolnih organa) kao simbola plodnosti. aecidium) vrsta snijeti na bilju ed. ebullire vreti. oticati. pauci. i 1230. otečen. ebur slonovača) smjesa koštanog praha i bjelančevine Eburoni (lat. edentata) mn. n.) 337 edeolatrija je udžbenik za mlade skalde. sanskr. edafobiont edamatozan (grč. opisivanja i pjesničke izraze. ekce homo (lat. oidema) med. ebur. riječima "ecce homo!" predstavlja Zidovima ecer (njem. žensko bijelo pranje edeolatrija (grč. 54.— XII. naslada edentati (lat.) u kartanju: odbačene i umjesto njih kupljene druge karte.. kratica za editio (lat. zool. gljive. blenna sluz. sisavci bez prednjih zuba.) eda (edda) lit. ljuskavci edeoblenoreja (grč. alge. naslov dvaju djela stare islandske književnosti: Mlađa ili Snora-eda (između 1220.5) eccehomo čit. g. maligan ebulioskopija (lat. Cezar je ugušio njihov ustanak ecart čit. stid) med. pr. aidos sramljenje. vreti ebur (lat. v. oidao otičem) med. uživanje.) trg. uređaj koji radi na principu radara te otkriva veća jata riba ecidija (lat. npr.) francuska mjera za konac = 1000 m echosounder čit.) umj. oidao otičem) med. bulla. vrt slasti. st. ekcehomo (lat. skopeo gledam) kem. oidao otičem) med. ekar (fr. puževi i dr. dospijeće. slika Krista s trnovim vijencem na glavi u trenutku kad ga Pilat. aidos stid. Eburones) keltsko pleme u Galiji (između današnjeg Liegea i Aachena). ešans (fr. gmazovi. proždrljivost edafon (grč. npr. ibha) slonova kost. razlika između dnevnog tečaja i tečaja isporuke ecce homo čit. sadrži nordijsku mitologiju i priče o starim junacima i herojima edacitet (lat. kukci. sadrži izlaganje nordijske mitologije. rheo tečem) med. natičem. edafos tlo. e. kratica za edidit (lat. g.) Ed. metoda određivanja molekularne težine tvari prema povišenju vrelišta njihovih otopina ebulirati (lat. Atzer) bakrorezac (vrsta tiskarskog radnika) echeance čit. patiti od vodene bolesti eden (hebr. bezupci. oticanje kože edematizirati (grč. oidao otičem. oteklina koja nastaje prelaženjem tekućine iz krvi u potkožno tkivo edematičan (grč. s oteklinom edematija (grč. grč. svi organizmi koji na nekom području žive na tlu ili u njemu (bakterije.) "evo čovjeka!" riječi kojima je Pilat predstavio Krista Zidovima (Iv 19. eše (fr. upala stidnih dijelova tijela edem (grč. ebullire) kipjeti. slast. Starija eda (između 1240. oidema) med. ekosaunder (engl.) raj. kod Indijanaca . edematičan edamer vrsta masnog i vrlo hranjivog nizozemskog sira (naziv po mjestu Edam) edeitis (grč. edacitas) pretjeranost u jelu. i 1250.ebulioskopija brzo određivanje količine alkohola u vinu. kao i jednu pjesmu posvećenu dvojici kneževa. rok plaćanja mjenice echee čit. slonovača eburin (lat.

koji potječe od. razvijanje neke ideje. Eshilove. per ediktales (lat. edepsiz) prid. editor) izdavački. Jokasta se ubila. temno režem) med. prav. knjigu. aedificatio) zidanje. tj. 12 travnja 1598. umiriti. npr. podizanje građevine. sin tebanskog kralja Laja i Jokaste. "pretorski edikt" (jedan od najvažnijih izvora rimskog prava). došao na atički brijeg Kolon i tu se ubio. editor) izdavač. Edipov kompleks u psihoanalizi: duševni poremećaj zbog sukoba između spolnog nagona prema roditeljima suprotnog spola i morala edirati (lat. službena objava. edictaliter) prav. edicere. do 1453. edictum) kod starih Rimljana: javna objava pretora u kojoj priopćava plan svog rada u idućoj godini. hramovima.) prav. ukras na zidu koji oponaša oblik kapelice edil (lat. edilima se i danas u nekim gradovima nazivaju općinski vijećnici koji se brinu o javnim zgradama edilitet (lat. riješio Sfinginu zagonetku i time oslobodio Tebu od toga čudovišta. ediktale . glavno izdanje. dopustio. izdati. utješiti edifikacija (lat. Ismenu-i Antigonu. postojale su dvije vrste: plebejski. a Edip u očajanju sam sebe oslijepio i. putem javnosti ediktalna citacija prav. aidoia stid. ediktalitercitirati pozvati službeno. poučavanje edikt (lat. Voltaireove. knjižar-izdavač editorijalan (lat. tema mnogih umjetničkih i pjesničkih djela (Sofoklove. okrijepiti. neuljudan. ukaz. putem poziva preko javnosti. edere objaviti. neodgojen. logos govor) koji se odnosi na dijelove tijela ili djelatnosti koje nisu dostojne spominjanja edeotomija (grč. editio princeps čit. spis Edirne (tur. editio) naklada. aedilis) starorimski viši činovnik koji se brinuo o građevinama. edicio princeps (lat. koji su se brinuli o javnim igrama (ludi romani) i kurilski. arhit. tzv. ediktalna citacija. operativno liječenje spolnih organa edepsuz (tur. bio prva turska prijestolnica u Europi editor (lat. a značajan je po tome što je od 1361. edictale) prav. podržati. podizati građevinu. per edictales čit. sudski izvještaj i priopćenje. hugenotima vjersku slobodu ediktale (lat. zidati.edeološki 338 editorijalan edikula (lat. narodnim veseljima.. ediktalni poziv. Oidipus) mit. kad im je proročanstvo otkrilo ovaj grijeh. Polinika. građenje. im. koji se tiče izdavača edeološki (grč. podignuti na noge. o redu i sigurnosti na trgovima i ulicama. aedicula hramić) maleno svetište u antičkim hramovima. službeni ili sudski javni poziv. edilstvo Edip (grč. naredba. aidos stid. aedificare) graditi. Hadrianopolis. putem javnog poziva. Corneilleove tragedije). poučiti. edere) objaviti. najbolje izdanje edificirati (lat. u pratnji odane kćeri Antigone. u neznanju ubio oca i oženio se vlastitom majkom s kojom je imao djecu: Eteokla. izgradnja u duševnom smislu. izdanje (knjige). loš čovjek.) grad koji se još naziva Jedrene. patricijski. putem javnog poziva ediktaliter (lat. aedilitas) čin i zvanje edila. Nanteski edikt povelja kojom je francuski kralj Henrik IV. najstarije (ili prvo) tiskano izdanje nekog starog pisca nakon pronalaska tiskarstva. pokvarenjak edicija (lat.) prvo izdanje. Drinopolje. v.

efelkyo za sobom vučem) naziv za glas n (grč. istinski. effectus djelovanje) obaviti posao. čist dobitak. mladić koji posjeduje tjelesnu skladnost i ljepotu efebija (grč. učitelj edukcija (lat. razblažiti. ukupan uradak efekti (lat. studij umjetnosti efekt (lat. pjege od sunca na licu. weiss bijel) bot. efelkističan (grč. kem. emera) koji traje jedan dan. ublažavanje gorčine ili oporosti. ono što je izdvojeno iz nečega. mjenice. fr. supr. vojnici koji su zaista nazočni na određenom mjestu. ephemera uterina čit. dodavanje lijeku kakve slatke tvari da bi mu se poboljšao okus. već postojala.) mit. obrazovanje edukator (lat. ostvariti efelidi (grč. odgoj. kralj u Kolhidi i čuvar zlatnog runa. nomilani efekt dobitak ili rad po predračunu. efelis) mn. izlučivanje edukt (lat. med. kralj u maloazijskoj Tebi (na planini Plaku). dulcis sladak. vrijednosnice. koji se tiče efekata. edel plemenit. ef-. trg. trgovina efektima trgovina državnim vrijednosnicama koju obavljaju posrednici (brokeri). ni efelkistikon) koji se dodaje završecima riječi s kratkim samoglasnikom e i i pred riječima koje počinju samoglasnikom (zbog uklanjanja hijata) efemera (grč. efektivni dobitak stvaran dobitak. kratkotrajan. koji je zaista izvršen ili postoji. effet) u igrama loptom: let lopte u luku efeb (grč. edulcare) kem. Aietes) mit. talog. izvršiti nalog. stroja. dvogodišnja predvojnička obuka u staroj Grčkoj. eductum) izvod. zaslađivanje. vodopada itd. državni efekti državne vrijednosnice. otac Medejin Eetion (grč. a ne proizvedena tek u tijeku kemijskog procesa. educatio) odgajanje. educere izvesti. u jednoj sekundi. rad u jedinici vremena (sekundi). efemera uterina (lat. dulcis sladak. jednodnevna groznica. brat Kirkin. koji je u vezi s efektima. kao sastojak. emera dan) med. efebos mladić od 16 do 18 godina) 1. 2. fiz. efebos mladić od 16 do 18 godina) lijep mladić. efektivno stanje npr. zasladiti. produkt edulkoracija (lat. runolist edukacija (lat. izvlačenje soka edulkorirati (lat. prolazan efemeridi (grč. vojske.) groznica kod rodilje zbog nagomilavanja mlijeka u dojci efemeran (grč. efemerida astronomski godišnjak u kojem su izračunane promjene koje će nastupiti u položaju nebeskih tijela . u jedinici vremena. efektna burza mjesto gdje trgovci zaključuju poslove s vrijednosnim papirima i mjenične poslove efektuirati (lat. effectus. privremen. roba koju prodavač može ili treba isporučiti odmah po zaključenju kupnje efektni (lat.edlvajs edlvajs (njem. 339 efemeridi totalni efekt ukupan učinak. Edelvveiss. istinski. efemeros. ef-. pjege po tijelu. effets) mn. efficere. emera dan) dnevni kalendari. effectivus) stvaran. tj. edulcoratio) farm. dodavanjem i ponovnim odstranjivanjem neke tekućine osloboditi od sastojaka koji su se u njemu otopili. jednodnevan. efektivna roba trg. tvar koja je izdvojena iz nekog tijela i koja je u njemu. effectus) učinak. izvaditi. educator) odgajatelj. Andromahin otac. ubio ga je Ahilej efe (fr. učinak koji može proizvesti radna sposobnost jednog čovjeka. a čiji je instrument tečajna lista efektivan (lat. effectus) stvaran. izvadak. uspjeh. izvući sok Eet (grč. sin Helija i Perse. eductio) kem.

pokret francuskih komunista (sljedbenika F. težnja za ostvarenjem potpune jednakosti medu ljudima koja bi se temeljila na jednakoj raspodjeli dobara i društvenih uvjeta medu članovima zajednice. ravan. odijevanju itd. simbol odvratnog i prezrenog izdajice domovine efikasan (fr. načinu hoda. kamenje koje je nastalo od vulkanske lave egalan (fr. efendi) gospodin. grafo pišem) izrada fotografskih slika u mraku efod (hebr. hidro znojim se) med. procvjetavanje. Efialtes) Grk koji je 480. egaliser) izjednačitelj . efemeron tj. djelatnost. doba cvjetanja. effeminatio) med. osobito svećenicima. izlijevanje. pojavljivanje bubuljica na koži. v. eforos) nadzornik. med. upotrebljava se protiv kašlja eficijencija (lat. effractura) med. izljev strasti efuzivno kamenje geol. ravnomjernost egalizacija izjednačavanje. efficacitas) djelotvornost. pred Termopilama izdao Spartance Perzijancima. mlitav efendija (grč. prorjedivati kosu efira (grč. prekomjerno znojenje Efijalt (grč. insekt koji živi samo nekoliko sati efeminacija (lat. izravnavanje egalizator (fr. službenicima efetusin sirup pripremljen većinom od majčine dušice. pr. efficientia) djelotvornost. procvjetavati. fulgurare) osvjetljavanje. egal) jednak. efyra) ličinka režnjatih meduza koja slobodno pliva eflorescencija (lat