CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb UDK 808.62-316.3(038) DOMOVIĆ, Želimir Rječnik stranih riječi : tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Anić, Nikola Klaić, Želimir Domović. Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm ISBN 953-6489-02-3 1. Klaič, Nikola 2. Anič, Šime 981026009

Želimir Domović ©

V

Šime Anić Nikola Klaić

RJEČNIK
STRANIH RIJEČI
Tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze

SANI-PLUS Zagreb, 2002.

Predgovor

Mnoge su strane riječi i izrazi postali dio naše opće kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, više ili manje, sklon prihvaćanju tuđih elemenata. Tijekom povijesti primali smo riječi od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Mađari i dr.) preuzimali hrvatske riječi. Prisjetimo se i primjera riječi kravata koja je najprije bila naziv za široke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemačke dijalektalne riječi Krawat (Hrvat) ušla u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate. Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg rječnika, ali to ne znači da tuđice treba olako prihvaćati. Naprotiv, tuđicu ćemo zamijeniti hrvatskom riječju gdje god je to moguće. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da su mnoge riječi stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rječničkog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaćim riječima. Osim toga, posezanje za tuđicama može biti uvjetovano i stilističkim razlozima. Rječnik je sastavljen s namjerom da čitatelju i korisniku na jednostavan i pristupačan način protumači strane riječi i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom govoru, sredstvima javnog priopćavanja, književnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije općekulturni značaj i namijenjeno je najširem krugu čitatelja. U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedeće: 1. Uz većinu riječi naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najčešće navodi samo jezik iz kojeg riječ dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto.

Autor

ŽELIMIR DOMOVIĆ © ŠIME ANIĆ, NIKOLA KLAIĆ RJEČNIK STRANIH RIJEČI SA NI-PLUS d.o.o. 10090 Zagreb. Bolnička 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob. 099-500-785,099-549-496 ŽELJKO CRNJANSKI. direktor ŽELJKO CRNJANSKI IVANA SUVIĆ RENATO ŠINTIĆ LJERKA KORENOVIĆ dipl. iur., PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ VJEKOSLAV ANIĆ, FRANO ANTUNOVIĆ, STJEPAN BAJIĆ, ANITA BILLANUEVA, VIŠNJ1CA CRNJANSKI, DANICA DOMOVIĆ, LIDIJA DOMOVIĆ, SANJA DOMOVIĆ, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAČEVIĆ, LEON MANCE, PAVAO NOVOSEL, SEBASTIJAN POLANEC, LJUBICA PUŠNJAK, IVAN RADIĆ, BRANKICA VUKMAN1Ć
Tehnička urednica Ostali suradnici Stručni suradnici Korektura Lektura Redaktor Urednik Za izdavača Izdavač Suautori

IVANA SUVIĆ

MIROSLAV VUKMANIĆ
Kompjutorska priprema

Likovni urednik

GENESIS, Zagreb

SLAVKO PAVLOVIĆ, graf. ing.

Grafički urednik

3. Za neprilagođene tuđice naveden je izgovor (u skladu s mogućnostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr. fiveshooter čit. fajvšuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budući da se jezik ponaša poput živog organizma koji se neprekidno mijenja, može se reći da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo već u trenutku svog pojavljivanja pred očima javnosti. To se posebice odnosi na našu suvremenost koja je obilježena nevjerojatnim znanstvenim i tehničkim razvojem koji potiče stvaranje novih riječi. Zbog toga čitatelj možda i neće pronaći poneku riječ koja je pobudila njegovo zanimanje. Međutim, vjerujemo da će sljedeća izdanja još potpunije ostvariti načelo suvremenosti (nove se riječi već prikupljaju i uvršćuju). Također valja upozoriti da smo u Rječnik uvrstili i strane riječi iz razgovornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi književnog ili standardnog jezika. Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom čitatelju, razvijajući i šireći njegove duhovne vidokruge. Time će naš višegodišnji složen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao. Želimir Domović

Kratice
agr. -- agronomija ak. — akustika alb. - albanski am. — američki anat. — anatomski ar. — arapski aram. — aramejski arhit. — arhitektura arheo — arheologija astr. -— astronomija astrol — astrologija bank. — bankarstvo bask. — baskijski biol. — biologija bot. -- botanički braz. — brazilski bug. -- bugarski crkv. — crkveni češ. —- češki čit. — čitaj (te) dan. -— danski dr. — drugo eg. — egipatski engl. — engleski etiop. — etiopski etn. —- etnologija farm. — farmacija fiL — filozofija fiz. — fizika fiziol. — fiziologija fort. -- fortifikacijski fot. — fotografija fr. — francuski gal. -— galski gen. -- genitiv geod. — geodezija geol. — geologija geom. — geometrija g l . - glagol glaz. — glazbeni got. -- gotski graf. — grafika gram. — gramatika grč. -- grčki hebr. — hebrejski hl — hektolitar im. — imenica ind. — indijski isl. — islandski itd. -- i tako dalje jah. -- jahanje jap. -- japanski jav. --javanski j d . - jednina kald. — kaldejski kat. -- katolički kavk. — kavkaski kaz. -— kazalište kelt. — keltski kem. — kemija k g - kilogram kin. -- kineski kir. — kirurgija km — kilometar kor. -- koreografija kozm — kozmetika kršć. — kršćanski kuh. — kuharstvo lat. - latinski lingv. — lingvistika lit. — literatura litv. — litvanski log. — logika m — metar mađ. — mađarski malaj. — malajski mat. — matematika med. — medicina meh. — mehanika meks. — meksički meteor. — meteorologija metr. — metrika mil. — milijun min. — minerologija mit. — mitologija mm — milimetar mn. — množina mod. — moda mong. — mongolski niz. — nizozemski ni. — novolatinski nord. — nordijski norv. — norveški npr. — na primjer num. — numizmatika njem. — njemački obrt. — obrtnički opt. — optika paleont. — paleontologija ped. — pedagogija peruan. — peruanski perz. — perzijski poet. — poetika pol. — politika polinez. — polinezijski

polj. — poljski pom. — pomorski port. — portugalski posl. — poslovica pov. — povijesni prav. — pravo pravosl. — pravoslavni pren. — preneseno prid. ili pr. — pridjev pril. — prilog pr. n. e. — prije nove ere psih. — psihologija rel. — religijski ret. — retorički rom. — romanski rud. — rudarski rus. — ruski sanskr. — sanskrtski

sc. — scilicet (lat.) razumije se, to jest, naime sem. — semitski sir. — sirijski sjev. — sjeverni skand. — skandinavski si. — slično slav. — slavenski slik. — slikarstvo sociol. — sociologija st. — stoljeće stil. — stilistika supr. — suprotno šatr. — šatrovački šp. — španjolski šport. — športski Šved. — švedski švic. — švicarski

tal. — talijanski tatar. — tatarski teh. — tehnički tehnol. — tehnologija teol. — teologija tibet. — tibetski tisk. — tiskarski trg. — trgovački tur. — turski tzv. — takozvani umj. — umjetnost usp. — usporedi v. — vidi vet. — veterinarski voj. — vojnički zem. — zemljopisni zool. — zoologija zrak. — zrakoplovstvo

Rječnik

A
A, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (načelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom značenju; usp. principium identitatis a glaz. kratica za alt A ili A J. fiz. znak za angstrem, tj. Angstremova jedinica (jedna desetmilijuntina milimetra kao jedinica dužine svjetlosnog vala; naziv prema švedskom fizičaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.) a kratica za ar a- (grč. prefiks a) tzv. alfa steretikon, lat. alpha privativum = niječno alfa (ili a); u složenicama označava lišenost čega, nedostajanje čega, ponekad i suprotnost onome s čim je složeno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan bezobličan, apetalan bezlisni, amoralan nemoralan; kad se složi s riječju koja počinje samoglasnikom, umeće se a, n, npr. analfabet (a-nalphabet) nepismen a bas čit. a ba! (fr.) dolje! a battuta (tal.) glaz. prema udaru takta, po tempu a beneplacito čit. a beneplaćito (tal.) glaz. po volji a capella čit. a kapela (tal.) glaz. zborno pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio čit. a kapričo (tal.) glaz. samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas, od sada a di (tal.) trg. istog dana (platiti mjenicu), tj. po viđenju; usp. a vista a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbližim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi čit. a due kordi (tal.) na dvije žice; a due voci čit. a due voči (tal.) u dva glasa, dvoglasno A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljevstvo za konja! (glasovita rečenica iz Shakespeareove drame Kralj Richard III.) a konto (tal. a conto) trg. na ime, na račun, u ime predujma, unaprijed; akonto a la (fr.) kao, poput (čega), po, po ugledu na nešto a la bonne heure čit. a la boner (fr.) u dobar trenutak a la guerre comme a la guerre čit. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u(ratu; rat je rat; pren. treba se prilagoditi prilikama a la mode čit. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odlučno (npr. odbiti neki prijedlog, ponudu, savjet i si.) a manco čit. a manko (tal.) trg. traženje predujma, predujam, potraživanje; gubitak, manjak, dug a piacere čit. a pjačere (tal.) glaz. po volji, prema nahođenju, kako vam drago

a poco a poco a poco a poco čit. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno a posteriori (lat. a posteriori) fil. zavisan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori a prima aetate čit. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih nogu a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od iskustva, nezavisno od iskustva (suprotno: a posteriori) te, prema tome, označava logičku prethodnost značenja, a ne vremensku prethodnost (psihološku); u običnom životu: unaprijed a propos čit. a propo (fr.) što se tiče, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga a punta d'arco čit. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala a quadro čit. a kvadro (tal.) glaz. u četiri glasa, četvoroglasno a rivederci čit. a rivederči (tal.) do viđenja a salvo (tal.) trg. dobro očuvano, neoštećeno (na teretnim listovima) a tempera (tal.) slikati vodenom bojom, po staro talijanskom načinu a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, točno po taktu a uso čit. a uzo (tal.) trg. po običaju, plaćanje mjenice u uobičajenom, redovitom roku a verbis ad verbera (lat.) od riječi na batine (prijeći) a vista (tal. a vista) trg. po viđenju (na mjenicama) a voće sola čit. a voče sola (tal.) glaz. samo za jedan glas a vue čit. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Christum a. Ch. n. kratica za ante Christum natum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.)

12

ab Jove principium a.d. kratica za a dato (lat.) AD. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales čit. ana partes ekvales (grč.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju liječnik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci moraju uzeti u potpuno jednakim količinama) AAL kratica za American Air Lines čit. ameriken er lajnz (engl.) američki aerotransport ab (hebr.) jedanaesti mjesec židovske građanske i peti crkvene godine (srpanj—kolovoz) ab antiquo čit. ab antikvo (lat.) od starine, od davnine ab equis ad asinos čit. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s višega položaja na niži ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivijeka ab hine čit. ab hink (lat.) prav. otada, počevši od toga dana, od toga vremena ab hodierno (lat.) od danas, od današnjeg dana ab immemorabili (lat.) od pamtivijeka, oduvijek ab imo pectore čit ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine duše, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.) ab incunabulis čit. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinjstva, od malih nogu, odmalena ab initio čit. ab inicio (lat.) od početka ab instantia čit. ab instancija (lat.) prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke (testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga Lara (kućnoga boga) počni, tj. počni sam od sebe, "očisti najprije pred svojom kućom" ab Jove principium (lat.) od Jupitra početak, tj. započnimo s Jupitrom

ab ovo (koji je najvažniji), tj. odajmo najprije počast najuglednijem ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispočetka, sasvim ispočetka, iznova, iz osnove ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostali ab- (lat.) od-; prefiks koji daje riječima niječno značenje, npr. abdikacija — odreknuće aba (ar.) gruba vunena tkanina, seljačka muška odjeća bez rukava od takve tkanine abak (lat. abacus) svečani stol za skupocjeno posuđe kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematičke crteže i radove, daska na kojoj se računa; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. četverokutna ploča koja pokriva glavicu (kapitel) stupa abakcija (lat. abactio partus) med. pobačaj, pobacivanje; abortus abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuđivanje, otuđenje, ustupanje abalijenirati (lat. abalienare) prav. lišiti, otuđiti, otuđivati abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodišnje progonstvo iz zemlje abandon (fr.) odustajanje od svog prava; pravo osiguranika da osiguravatelju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osiguran abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gležanj, pregib Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (750—1517) sa sjedištem u Bagdadu; vrhunac dinastije predstavlja vladavina legendarnog Harun-al-Rašida (8—9 st.) abassimento (tal.) snižavanje, smanjivanje, spuštanje

13

abdicirati abassimento di mano čit. abasimento di mano (tal.) glaz. spuštanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na glasoviru) abassimento di prezzo čit. abasimento di prečo (tal.) trg. spuštanje cijene abassimento di voće čit. abasimento di voče (tal.) glaz. spuštanje glasa abaton (grč.) nepristupačan dio hrama, svetišta ili crkve, osobito za inovjerce abazija (grč. a ne, baino hodam) živčani poremećaj koji onemogućuje hodanje abažur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svjetiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrešnica nad prozorima i izlozima koja štiti od sunca; 4. reflektor na nekom uređaju za osvjetljavanje pomoću kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo naniže abba (aram.) starozavjetni naziv za praoca, proroka; duhovni otac; svećenik, učitelj abbe (fr.) opat, svećenik abd (ar.) u arapskim složenim osobnim imenima: sluga, rob, npr. Abd-alah sluga Alahov; Abd-el-kader sluga svemogućeg Boga; Abd-el-medžid sluga preslavnog (Boga); Abd-ur-rahman sluga milosrdnog (Boga) itd. Abderićani (grč. Abderitai) stanovnici starog tračkog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ograničenosti i gluposti; otuda: glupi, ograničeni ljudi abderitizam glupost, ograničenost, budalaština; usp. Abderićani abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski običaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom abdicirati (lat. abdicare) odreći se nečega, zahvaliti se na čemu, dati (ili: podnijeti) ostavku

abdikacija abdikacija (lat. abdicatio) davanje ostavke, odricanje (od prijestolja) abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbušni; abdominalna trudnoća izvanmaternična trudnoća abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, šarani, štuke, pastrve, sleđevi (haringe) i dr. abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, grč. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvrđivanja uzroka bolesti abdukcija (lat. abductio) 1. odvođenje, odvlačenje, odstranjenje; 2. log. silogizam čiji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zaključak vjerojatan; kir. razmicanje zglobova abduktor (lat. abductor) anat. mišić odmicač abeceda utvrđeni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, španjolska abeceda); utvrđeni redoslijed slova u latinici (grčka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o čemu; ne zna ni abecede nema pojma ni o čemu abecedar početnica, knjiga iz koje se uče slova, čitanje i pisanje; popis riječi po abecednom redu Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga čovjeka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog čovjeka) abela (lat. albellus bjeličast) bot. bijela topola (Populus alba) abelardizirati kastrirati (prema glasoitom skolastičaru P. Abelardu, 1079 —1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj učenici Heloise bio kastriran aberacija (lat. aberrare odlutati, aberratio) 1. opt. pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki; sferna ili mono-

14

abijetin kromatska aberacija pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki pri odbijanju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leću okruglog oblika; kromatska aberacija nedovoljna oštrina slike poradi nejednake snage prelamanja leća za zrake različitih boja, što dovodi do bojenja slike duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godišnjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od normalnog tipa, lutanje, zabluda aberirati ab-errare) odlutati, zabludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se aberratio criminis čit. aberacio kriminis (lat.) prav. zabluda o izvršenju zločina, npr. kad se utvrdi da je zločin koji je izvršio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono što je on želio učiniti Abesinija zemlja u Africi (Etiopija, Habeš); abesinski zdenac pumpa čija je cijev bez prethodnog bušenja utisnuta u zemlju abest (lat.) "nije nazočan" (prije: formula u školama kojom se javljalo da netko nije došao u školu) abevakuacija (lat. ab od, evacuatio pražnjenje) djelomično pražnjenje, ispražnjivanje abfertigung (njem. Abfertigung) otpremnina (novčana nadoknada za uklanjanje heke osobe s mjesta gdje je nepoželjni) abgedrošn (njem. abdreschen omlatiti pšenicu) otrc&n, olinjao; dosadan abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstavlja nečemu, koji je u suprotnosti s s nečim abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina

>

abiogeneza abiogeneza (grč. a- bez, ne, bios život, genesis postanak) biol. postajanje živoga od nežive tvari (spontana generacija; uveo prof. Huxley) abiologija (grč. a- bez, ne, bios život, logia znanost) znanost o mrtvoj, anorganskoj prirodi abiotrofija (grč. abios bez sredstava za život, oskudan, trofe hrana) nedostatak sposobnosti za život, prijevremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje abiritacija (lat. abirritatio) med. smanjenost nadražljivosti (tkiva) abisodinamika (grč. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja proučava unutrašnjost Zemlje i istražuje sile koje u njoj djeluju abisus (grč. abyssos) ponor, provalija; pren. proždrljivac; abisalna fauna zool. životinje morskih dubina; abisal abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj školi, viši tečajni ispit, matura abiturijent (lat. abire otići, odlaziti) onaj koji namjerava otići, osobito s niže škole na višu nakon položenog ispita zrelosti (mature) abjudicirati (lat. abjudicare) ne priznati, ne priznavati, poricati abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje abjudikacija (lat. ab dolje, judicare suditi) sudsko osporenje, nepriznanje abjuracija (lat. abjuratio) prav. odricanje pod prisegom abjurirati (lat. objurare) prav. pod prisegom odricati, odreći ablacija (lat. ablatio odnošenje, uklanjanje) kir. rezanje, odrezivanje, amputacija; geol. odnošenje (ili: skidanje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode ablaktacija (lat. ablactatio) med. odbijanje djeteta od sise; pren. odvikavanje

15

abnegacija ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo obližnje bez odrezivanja cijepa ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. padež u nekim indoeuropskim jezicima, padež odvajanja, kretanja odnekud, potjecanja ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tiče ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda nešto potječe, ili od čega se rastavlja ili udaljava ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija ablefarija (grč. a- bez, blefaron očni kapak) med. nedostatak očnih kapaka (posljedica kongenitalnih poremećaja u razvitku oka, osobito nakon gangrene, lupusa, tumora i dr. ozljeda) ablegacija (lat. ablegatio) prav. progonstvo, jednogodišnje udaljivanje ablegat (lat. ablegatus) izaslanik drugog reda, osobito papin, za pojedinačne slučajeve (za razliku od delegata); prognanik ablegirati (lat. ablegare) poslati, udaljiti, udaljivati; prognati na godinu dana ablepsija (grč. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, čišćenje; običaj katoličkih svećenika da nakon pričesti peru ruke abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, očistiti abmarkirati (njem. ab dolje, markieren obilježiti) žarg. "zbrisati", nestati, maknuti se abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje

abnormalan abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan, neobičan, koji odstupa od običaja, reda ili pravila; neobičan, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan abnormitet (lat. abnormitas) odstupanje od pravila, neprirodnost, nepravilnost; abnormalnost aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica neke slike; ebot abolicija (lat. abolitio uništenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinuće, poništenje abolicionisti (lat. abolitio) mn. politička stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristaše pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kućama abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog običaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje državnog nadzora i za priznanje prostitucije abolirati (lat. abolere uništiti) prav. prekinuti nad nekim sudski postupak bez ikakvih posljedica po optuženoga; ukinuti, ukidati, poništiti, poništavati abominacija (lat. abominatio) gnusoba, užas, gadost, sramno djelo; oskvrnuće abondancija (fr. abondance, lat. abundantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo riječi, rječitost abonent (fr. abonner, pretplatiti, pretplaćivati) pretplatnik abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pretplaćivati, pretplatiti se abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v. ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris usta) koji se nalazi nasuprot usta

16

abrazij abordaža (fr. abordage) napad (na neprijateljski brod); sudar dvaju brodova; pren. oslovljavanje aboriginalan (lat. aboriginalis) prvotan; starosjedilački, domaći, saraonikao aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, početak) mn. starosjedioci, prastanovnici, urođenici (za razliku od kolonista) aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majčinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje začetka (zametka) iz maternice abortirati (lat. abortare) izvršiti abortus, pobaciti, pobacivati; bot. ne donijeti plod abortiv (lat. abortivum) med. pobačajno sredstvo, sredstvo za izvršavanje pobačaja; mn. abortivi abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobačajni; pren. skraćen, brzo završen, ugušen u samom začetku, u klici; zakržljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraćeni po. stupak, skraćivanje; abortivno liječenje med. liječenje kod kojega se uzročnik bolesti uništava u samom početku bolesti (osobito pri liječenju spolnih bolesti) abortus (lat.) pobacivanje, pobačaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sastrugati; odstranjivati trljanjem, odroniti, odronjavati Abraham (hebr.) "otac mnoštva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac Židova i Arapa) abrakadabra (hebr.) čarobnjačka riječ, bez značenja, koja se, napisana na istostraničnom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava samo u šali, kao i "hokus-pokus" abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, čišćenje struganjem; med. čišćenje

abregacija nagrizajućim sredstvima; geol. odstranjivanje trljanjem, odronjavanje abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, isključivanje, isključenje abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraćenje, skraćivanje (osobito knjige, spisa, članka itd.); abrevijatura abrevijator (lat. abbreviator) skraćivač, npr. nečije knjige, nečijeg spisa; papinski pisar koji izrađuje papinske breve abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija abrihtati (njem. abrichten) obučiti, obučavati, izvježbati, dotjerati; usp. dresirati abritirati (fr. abrutir) poživotinjiti, zaglupiti, izjednačiti sa životinjom; ubiti u nekome svaki moralni osjećaj abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, poništenje abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, ukidati, opozvati; trg. poništiti, povući nalog abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, prekinuti, raskomadati; usp. abruptan abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglađen; isprekidan; odsječen; nagao, nenadan, žestok, bez mnogo okolišanja; usp. abrumpirati abs... v. pod aps... abstinyl v. antabus abšid (njem. Abschied) oproštaj, rastanak; abšidsbrif (njem. Abschiedsbrief) oproštajno pismo; usp. apšiter abštehati (njem. abstechen) razlikovati se od čega, ne slagati se s nečim (npr. u bojama); isticati se, stršiti abulija (grč. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje abuna (ar.) "naš otac", najviši crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesiniji), poglavar kršćanske Koptske crkve abundantan (lat. abundans) bogat, obilan, obilat; pretjeran

17

acciaccatura abusus non tollit usum čit. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu abuzija (lat. abusio) pogrešna uporaba riječi; katahreza abuzivan (lat. abusivus) sklon zloporabama, sklon ogriješiti se o postojeće zakone i običaje, protupravan abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreška, zabluda; loša uporaba abyssus abyssum invocat čit. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreška uzrokuje drugu abzac (njem. Absatz) u proznom i pjesničkom tekstu: počinjanje nove rečenice novim redom tako da se prva riječ te rečenice uvlači malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja Academy-award (engl.) nagrada američke Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetničko dostignuće u filmskoj umjetnosti; v. Oskar accarezzevole čit. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko accarezzevolmente čit. akarecevolmente (tal.) glaz. v. accarezzevole accelerando čit. ačelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubrzavajući, postupno brže accentus acutus čit. akcentus akutus (lat.) gram. oštri naglasak; akut accentus circumflexus čit. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grčkoj gramatici, kao u riječi moira); cirkumfleks accentus gravis čit. akcentus gravis (lat.) gram. teški naglasak (u grčkoj i francuskoj gramatici); gravis acciaccatura čit. ačakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvučanje prijašnjeg tona sa sljedećim glavnim tonom; također; dodavanje jednog intervala akordima radi pojačanja harmonije

apropos accordamento čit. akordamento (tal.) glaz. usuglašavanje, prilagođavanje instrumenata i glasova accordando čit. akordando (tal.) glaz. usuglašavajući, prilagođavajući acedija (grč. akedeia) duhovna tromost, ravnodušnost prema nekom dobru, prema životu; akedija acenonoet (grč. a-, koinos zajednički, nois, noos razum, um) čovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenonoet acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria čit. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se drži tamjan; acerra philologica čit. acera filologika (lat.) zbirka filoloških rasprava; acerra historica čit. acera historika (lat.) zbirka odabranih povijesnih rasprava (kao naslov knjiga) acerbacija (lat. acerbatio) ogorčenje, pogoršanje acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogorčen; grub, surov, strog acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gorčina, grubost, surovost, strogost aceridi (grč. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi acerirati (lat. acer, fr. acerer) čeličiti, očeličiti, okaliti acervacija (lat. acervatio) nagomilavanje, gomilanje acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili: boca) za ocat; anat. zglobna čaša acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo, lijek protiv žuljeva i bradavica acetičan (lat. acetum) koji sadrži ocat, octeno kiseo

18

abalijenirati acetil (lat. acetum) kem. radikal octene (acetilne) kiseline acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C 2 H 2 , bezbojan i otrovan, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen acetometar (lat. acetum, grč. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa acetometrija (lat. acetum, grč. metria) kem. mjerenje jakosti octa aceton (lat. acetum) kem. bezbojna tekućina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije drveta (dimetilni keton) acetonemija (lat. acetum, grč. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod šećerne bolesti težeg oblika acetonurija (lat. acetum, grč. uron mokraća) med. prisutnost acetona u mokraći, osobito kod šećerne bolesti acezija (grč. akesis) liječenje; akezija acid-party čit. esid-parti (engl.) narkomanska skupna seansa, skupno uživanje droga acidacija (lat. acidatio) kem. ukiseljavanje, npr. hrane u želucu acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u kiselinu acidimetar (lat. acidum, grč. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline acidimetrija (lat. acidum, grč. metria) mjerenje jakosti kiselina acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootrovanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, osobito kod šećerne bolesti acijanoblepsija (grč. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoća za plavu boju, nesposobnost očiju da zamjećuju plavu boju; usp. aneritropsija

aciniforman aciniforman (lat. aciniformis) v. acinozan acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna grožđa, npr. žlijezde acquestus conjugalis čit. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednička tečevina muža i žene Actors' Studio američka filmska ustanova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na načelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga actu čit. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijeđi, k, ka, na, do, kod, pri, uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema prirodi); uz, pored, osim, povrh ad acta čit. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstraniti nešto kao svršeno ili nepotrebno ad arma! (lat.) k oružju! pren. na posao! ad bene placitum (lat.) prema dopadanju, prema nahođenju, po volji ad calendas graecas čit. ad kalendas grekas (lat.) "do grčkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdaijevo", "kad na vrbi rodi grožđe" ad depositum čit. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti nešto na čuvanje, u pohranu ad exemplum čit. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc čit. ad hok (lat.) upravo za to, posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu ad honorem (lat.) u čast, iz počasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u podzemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u nedogled - ad libitum (lat. ad libitum, libitus prohtjev) glaz. po volji, tj. svirati ili pjevati; također: znak da se instrumenti ili glasovi s ovim dodatkom, u nekom glazbenom komadu, mogu i izostaviti

19

adagij ad limina (lat.) kraće umjesto ad limina apostolorum, tj. na apostolske pragove (katolički su biskupi dužni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavještavanje zove referat ad limina) ad litteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno ad majorem Dei gloriam (lat.) na veću slavu Božju (geslo jezuitskog reda) ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjerljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu ad notam (lat.) uzeti ad notam zabilježiti, zapamtiti, primiti na znanje ad oculos čit. ad okulos (lat.) prikazati nešto jasno, očigledno, zorno ad partem (lat.) sa svakim dijelom posebno, tj. pojedinačno ad pias causas čit. ad pijas kauzas (lat.) za pobožne svrhe, za dobrotvorne namjene ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje ad rem (lat.) prema stvari, što odgovara stvari (a ne osobi); prilično, zgodno, korisno, uputno, upotrebljivo ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih granica, potpuno ad unum (lat.) svi do jednoga, do jednoga, do posljednjeg ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj književnosti: poučna literatura koja je veoma slična enciklopediji Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilonaca: božanstvo vjetra, oluje, nevremena i groma adagietto čit. adađeto (tal.) glaz. 1. malo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano adagij (adagium) poslovica

adagio adagio čit. adađo (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstveno; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano adagio assai čit. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto adagiologija (lat. adagium poslovica, grč. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama adagissimo čit. adadisimo (tal.) glaz. veoma lagano, što lakše adakcija (lat. adactio, adigere) upornost, prisiljavanje, primoravanje adaktilija (grč. a -bez, daktylos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi adalet (tur.) pravda, pravednost; pravilnost, ispravnost Adam (hebr. čovjek načinjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog čovjek; Adamov kostim golo muško tijelo; Adamova jabučica istaknuta izbočina na prednjem dijelu vrata nekih muškaraca; Adamovo rebro žena (budući da je, prema Bibliji, Bog stvorio ženu od Adamova rebra) adamant (grč. adamas, adamantos) v. adamas adamas (grč. adamas) kaljeno željezo, čelik; dijamant adamizam struja europske književnosti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi čovjek (odbivši nebesku hranu izgubio je besmrtnost za čitav ljudski rod) adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagođavanje, prilagodba, prilagođenost; primjena; adapcija adaptator (lat. adaptator) onaj koji prilagođava, tehnička sprava za spregu međusobno neprilagođenih elemenata adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagođavati; preurediti, preuređivati; primijeniti, primjenjivati

20

adenoadcitacija (lat. adcitatio) prav. pozivanje na parnicu adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suđenje, parnicu addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni adde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima) adefagija (grč. adefagia) med. proždrljivost, prevelika želja za jelom adekvacija (lat. adaequatio) izjednačenje, prilagođavanje adekvatan (lat. adequatus) izjednačen, jednak; podudaran, odgovarajući, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji točno izražava bit svoga predmeta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spoznatoga adelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sraštenost prašničkih niti adelfizam (grč. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo adelfoktonija (grč. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo adelopodi (grč. adelos prikriven, nejasan, podos noga) zool. životinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraćivanje ademptio bonorum čit. ademcio bonorum (lat.) prav. oduzimanje imanja ademptio civitatis čit. ademcio civitatis (lat.) prav. oduzimanje prava građanstva, protjerivanje iz grada adenalgija (grč. aden žlijezda, algos bol) med. žlijezdobolja adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, prilozi, domeci adenitis (grč. aden žlijezda) med. upala žlijezda adeno- (grč. aden) predmetak u složenicama sa značenjem: žlijezda, žljezdani

adenoflegmon adenoflegmon (grč. aden, flego gorim) med. prelaženje upale limfne žlijezde na okolna tkiva adenogeneza (grč. aden, genesis postanak) fiziol. nastajanje, stvaranje žlijezda adenografija (grč. aden, grafia opis) fiziol. opisivanje žlijezda adenoidan (grč. aden, eidos oblik) žljezdolik, žljezdast adenoidi (grč. aden, eidos oblik) med. žljezdaste izrasline = adenoidne vegetacije adenologija (grč. aden, logia znanost) fiziol. proučavanje žlijezda adenom (grč. aden) med. žljezdaste izrasline koje se sastoje od epitelnih cjevčica i vezivnog tkiva adenopatija (grč. aden, pathos bolest) med. bolest žljezdanog sustava adenotomija (grč. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje žljezdanih izraslina, adenoida adenozan (grč. aden, lat. adenosus) žljezdani, koji se tiče žlijezda adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostići, zadobiti, steći) onaj koji je nešto postigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne nečega adespoton (grč. adespoton) imanje bez gospodara; djelo čiji je tvorac nepoznat adh- v. pod athadherencija (lat. adhaerentia) srašćivanje, sraslost; pripadnost, naklonost, privrženost adherencija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) prianjanje, pristajanje; privrženost, pripadnost, sklonost, naklonost, sljedbeništvo, sraslost adherent (lat. adhaerens) pristaša, privrženik, pripadnik; sudionik adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadoveziva-

21

adiafora ti se; održati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko mišljenje adhezija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) fiz. prionljivost, međusobno privlačenje dvaju tijela koja se tijesno dotiču; prianjanje, priljubljivanje, pripijanje; med. sraštenje, prirašćivanje; prav. priključenje, naknadni pristup neke države nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravorijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvršenjem kaznenog djela (naknada štete, povrat oduzete stvari i si.); usp. kohezija adhezija (lat. adhesio) prionljivost, privlačnost; fiz. sila kojom se privlače molekule raznih tijela (supr. kohezija); prav. vezivanje jednog privatnopravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica adhezijski postupak prav. mješoviti ili pridružni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo veže i jedan privatnopravni građanski predmet; v. adhezija adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomoćna sredstva; prilozi uz spise adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, korištenje; prizivanje, privođenje adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuđivanje, ohrabrivanje, bodrenje, adhuc sub judice lis est čit. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je još pred sudom, spor još nije riješen adiafora (grč. ta adiafora) mn. fil. ono što je s moralnog (etičkog) stajališta beznačajno, tj. ni dobro ni loše; stoici su učili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (život, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznačajno

adicija adicija (lat. additio) dodavanje, zbrajanje; umnožavanje adicionalan (lat. additionalis) naknadan, dodan, pridodan, koji služi kao dodatak; adicionalni zakon novi, dopunski zakon adicirati (ad-dicere) prav. priznati, dosuditi, dodijeliti adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo nepropuštanja aktinskih zraka adijabatan (grč. a- ne, diabaino prolazim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka topline, bez povišenja i sniženja temperature; usp. izotermičan adijabatičan v. adijabatan adijafan (grč. a-diafaino) neproziran adijaforan (grč. a-diaforos) ravnodušan, ni dobar ni loš; indiferentan adijaforija (grč. a-diaforia) ravnodušnost; usp. indiferentizam adijaforist (grč. a-diaforos) ravnodušan čovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist adijagnostičan (grč. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne može) razlikovati, raspoznati, utvrditi adijantum (grč. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa adijareja (grč. a- ne, diarrheo protječem) med. nevršenje nužde, zatvorenost adijaterman (grč. a-, dia- kroz, thermaino zagrijavam) fiz. koji ne propušta toplinske zrake; aterman adijatetičan (grč. a- ne, dia- kroz, tithemi metnem, stavim) med. koji nije sklon bolesti adikcija (lat. addictio) prav. dosuđivanje, dodjeljivanje adinamičan (grč. adynamikos) nemoćan, slab, iznemogao, klonuo; nesposoban adinamija (grč. adynamia) med. nemoć, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost

22

adjudikacija adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, adipis mast, vosak) kem. masni vosak, vosak od leša adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stvaranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pretio, gojan, debeo adipsija (grč. a-, dipsa žeđ) med. neosjećaj žeđi adipson (grč. a-, dipsa žeđ) med. sredstvo za gašenje žeđi adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti, zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uzbuđenjem Adisonova bolest bolest nadbubrežnih žlijezda koja se očituje brončanom bojom kože i općim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkrivaču, engl. liječniku Thomasu Addisonu, 1793—1860) aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati aditon (grč. adyton) ono što je nepristupačno; najsvetiji, unutarnji dio grčkog hrama u koji je samo svećenik smio stupiti adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrežnih žlijezda, praćena smeđom ili smeđecrnom bojom onih dijelova kože koji su izloženi svjetlosnom ili mehaničkom podra• žaju; obično smrtonosna (nazvana po engl. liječniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adisonova bolest, brončana bolest adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. povećanje, dodatak ponuđenoj svoti novca adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pridjevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi, dosuđivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav. sudsko priznanje, dosuđivanje, presuda u nečiju korist

adjudikatar adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, dražbom prodavana stvar, najbolji ponuditelj adjudikativan (lat. adjudicativus) kojim se dosuđuje adjument (lat. adjumentum) pomoćno sredstvo, pomoć adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome nekoga za pomoćnika i budućeg nasljednika adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruživanje, dodjeljivanje, dodavanje, spajanje adjunkt (lat. adjunctus) pomoćnik; pomoćni službenik, mlađi činovnik adjunktura (lat. adjunctura) pomoćno zvanje; pomoćna ustanova adjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinjanje adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjača adjutor (lat. adjutor) pomoćnik, pomagač adjutorij (lat. adjutorium) pomoćno sredstvo, pomoć adjutum (lat. adjutum) pomoć, potpora, dodatak adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans adjuvans (lat.) farm. pomoćno sredstvo, sporedni lijek čije je djelovanje slabije adjuvant (lat. adjuvans) pomoćnik, pomagač; pomoćni učitelj adkredulirati (lat. adcredulare) zanijekati pod prisegom neki dug adlatus (lat. ad-latus) pomoćnik, mladi činovnik; osobito činovnik ili časnik koji je dodijeljen na službu nekom višem činovniku ili časniku adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublažavanje

23

admodijacija adlerizam teorija austrijskog psihologa Alfreda Adlera (1870—1937), tzv. "individualna psihologija" Admet mit. starogrčki kralj u Feri (Tesalija), jedan od Argonauta, muž Alkestidin, Apolonov ljubimac adminacija (lat. adminatio) prav. prijetnja (kao simbolična uvreda) adminikul (lat. adminiculum) pomoćno sredstvo, pomagalo adminikulator (lat. adminiculator) u Katoličkoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siročadi i si. administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; činovništvo, službeništvo administrativa (lat. administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tiče ili potječe od upravne vlasti, ustanove itd. administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom administrirati (lat. administrare) upravljati; voditi poslove neke ustanove, voditi posao za nekoga drugog admiracija (lat. admiratio) divljenje; čuđenje admiral (ar. amir al ba', fr. amiral) zapovjednik bojne flote; zool. leptir (Vanessa atlanta) admirali te t (njem. Admiralitat) pomorska vlast; vrhovno zapovjedništvo pomorske vojne sile; svi admirali pomorske vojne sile admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izražava ili izaziva divljenje, Čuđenje, obožavanje admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv admisibilitet (lat. admisibilitas) primljivost; prihvatljivost admisija (lat. admissio) primanje, prijam admodijacija (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup

admodijator admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj admonicija (lat. admonitio) opominjanje, ukoravanje zbog nevršenja dužnosti admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama adnotacija (lat. adnotatio) bilješka, primjedba, napomena, objašnjenje; prav. popis; anotacija adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabilježiti, zapamtiti, značajne stvari adnotata (lat.) mn. bilješke, primjedbe, napomene adnotator (lat. adnotator) pisac ili stavljač primjedaba; tumač adnotirati (lat. adnotare) pribilježiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje adolescencija (lat. adolescentia) mladost, mladenačko doba; mladež, omladina adolescent (lat. adolescens) mladić; pren. žutokljunac Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budući da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti) adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antički stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U — U Adonis (grč. Adonis) mit. legendarno lijep mladić za čiju su se ljubav otimale božice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljeća; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polyomatus Adonis); bot. gorocvijet adonizacija (lat. adonisatio) namještanje, dotjerivanje, kićenje adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje

24

adresat adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj, usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete, posvojče, pokćerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tuđe dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, posvojen adoracija (lat. adoratio) obožavanje, veliko poštovanje, klanjanje; silno voljenje, bezgranična ljubav Adrast starogrčki mitološki kralj u Argu, tast Polinikov, jedan od vođa "Sedmorice protiv Tebe" adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubrežna žlijezda izlučuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfm, epirenan, suprarenin adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena onoga kome se pismo upućuje; 2. pismena predstavka, molba skupštine vladaru; svečana čestitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umješnost; adresa po potrebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za slučaj neakceptiranja ili neisplate mjenice adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upućuje ili preporučuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenični potpisnik koji upućuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznačenjem mjesta i ulica stanovanja; knjiga s popisom stanovnika nekog mjesta (po zanimanjima, djelatnostima, ulicama i dr.) adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo kojem se upućuje pismo, primatelj pi-

adresirati sma; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u slučaju da je primatelj (trasat) ne plati adresirati (fr. adresser) označiti na pismu, pošiljci i dr. ime i mjesto stanovanja osobe ili ustanove kojoj se pismo ili pošiljka upućuje, napisati adresu Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadransko more adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvojenje; usvojenje onoga koji je već punoljetan adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati adskripcija (lat. adscriptio) pripisivanje; pismeni dodatak adskriptor (lat. adscriptor) supotpisnik adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgušnjavanje plinova na površini čvrstih tijela; usp. okluzija adstant (lat. adstans) pomoćnik, pomoćni učitelj adstipulacija (lat. adstipulatio) bezuvjetni pristanak, potpuna suglasnost adstrikcija (lat. adstrictio) med. stezanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože adstringentan (lat. adstringens) stezljiv, koji steže, koji skuplja, koji zatvara adstringirati (lat. adstringere) stegnuti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti adukcija (lat. ad, ducere voditi) privođenje, dovođenje, primicanje, privlačenje; med. gibanje mišića prema središnjoj crti tijela, privlačenje mišića; prav. dokazivanje, navođenje razloga, pozivanje na što; aduktor mišić primicah; usp. abdukcija, abduktor adukcija n.at. adđuctio dovođenje) anat. "vivlačenje mišića

25

adventisti adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo čovjek i svako živo biće uopće adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica adulteracija (lat. adulteratio) krivotvorenje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brakolomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sredstva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za paljenje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti; ublažiti, utažiti, razblažiti, olakšati; glačati; omekšati, postati kovnijim; slik. razblažiti boje adut (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: najjača boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjače sredstvo, najjači razlog adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: početi igru adutima; sjeći adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potrošiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjače razloge advekcija (lat. advehere dovoziti) vodoravno gibanje zraka, a time se prenose i meteorološki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru advent (lat. adventus dolazak) predstojeći dolazak Spasitelja naviješten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katolika: posljednja četiri tjedna pred Božić, došašće adventisti (lat. adventus dolazak) pripadnici kršćanske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da će Krist po drugi puta doći 1844. godine; svetkuju subotu,

adventivan osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obećanje da će po drugiput doći; crkva raširena po cijelom svijetu adventivan (lat. adventivus) slučajan; sporedan, pridošao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adventivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (bršljan, divlja jagoda i dr.) adventizam (lat. adventus dolazak) naučavanje i pokret adventista; v. adventisti adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. priložna oznaka (vremenska, mjesna, načinska, uzročna) adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priložni adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili bilježnice u koje se privremeno unose grada i bilješke koje će tek kasnije biti sređene ili obrađene adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan advocatus Dei (lat.) "Božji odvjetnik", u Rimokatoličkoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vražjeg odvjetnika" (advocatusa diaboli) pri procesima za proglašenje svetim ili blaženim advocatus diaboli (lat.) "vražji odvjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Božjem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. čovjek koji se suprotstavlja općem mišljenju; v. diabolus rotae advocirati (lat. ad voćare) baviti se odvjetničkim poslovima, braniti druge pred sudom; služiti pravu; pren. zauzimati se za nekoga ili nešto advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomoć) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik advokatura (lat. advocatura) pravobraniteljstvo, pravozastupništvo, odvjetništvo, odvjetničko zvanje

26

aerobat adustirati (lat. adjustare) dotjerati, dotjerivati, namjestiti; adjustirati; obično: adustirati se, adjustirati se adutant (lat. adjutans) pomoćnik; mlađi časnik dodijeljen na službu višem časniku, pratitelj višeg časnika ađutantura (lat. adjuntatura) zvanje, služba i kancelarija ađutanta aed (grč. aoidos) pjevač i pjesnik slobode u herojskom razdoblju starih Grka AEG kratica za poznatu njemačku tvrtku Allgemeine Elektrizitets-Gesellschaft čit. Algemajne elektricitets-gezelšaft "Sveopće društvo za elektricitet" Aenona (lat.) antičko ime za Nin aequilibrium indifferentiae čit. ekvilibrijum indiferencije (lat.) fil. ravnoteža dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac aer (grč. aer zrak, lat. aer) zrak aeracija (lat. aeratio) proizvođenje zraka; prozračivanje; izlaganje kemijskom djelovanju zraka aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljične kiseline aerenhim (grč. aer zrak, en u, hyma tekućina, sok) bot. stanično tkivo s velikim, zrakom napunjenim, međustaničnim prostorima, osobito kod vodenih biljaka aeričan (lat. aer, grč. aer) zračni; prozračan, plinovit aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin aeriforman (lat. aeriformis) prozračan, plinovit aerizirati (grč. aer, fr. aeriser) pretvoriti, pretvarati u zrak, plin aero- (grč. aer, lat. aer) predmetak u složenicama sa značenjem: zrak, zračni, koji je u vezi sa zrakom aerobat (grč. aer, baino idem) plesač u zraku, plesač na užetu; koji ide po zraku; mudrijaš

aerobi aerobi (grč. aer, bios život) mn. biol. bakterije koje, kao i sva viša živa bića, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle živjeti (za razliku od anaeroba) aerobionti (grč. aer, bios život) mn. zool. v. aerobi aerobomba (grč. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zračna, avionska bomba aerobus (grč. aer, lat. omnibus svima) zračno prijevozno sredstvo aerodin (grč. aer, dynamis sila) zrak. zrakoplov teži od zraka, u letu se održava uglavnom pomoću aerodinamičkih reakcija aerodinamika (grč. aer, dynamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja plinovitih tijela aerodrom (grč. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i kamo se spuštaju zrakoplovi aeroduktor (lat. aeroductor) med. instrument kojim se pri porođajima dovodi zrak aeroembolija (lat. aer zrak, grč. embolon klin) stvaranje plinskih mjehurića u tkivima i krvi zbog izlaganja organizma sniženom tlaku koji vlada na većim visinama aerofagija (grč. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histeričnih osoba, ali i kod tuberkuloznih aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cgedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog šljakom kroz koji se propuštaju tekuće vode radi aeracije aerofiti (grč. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); također: epifiti aerofobija (grč. aer, fobeo bojim se, plašim se) strah od zraka, izbjegavanje zraka aerofon (grč. aer, foneo zvučim) instrument pomoću kojega se ljudski glas

27

aeromantija može prenositi i čuti na 6—9 kilometara (izumio ga je Edison) aerofor (grč. aer, foros nosač) sprava koja omogućava disanje i u inače otrovnom ili zagušljivom zraku, kao i pod vodom aerofotografija (grč. aer, fos svjetlost, grafo pišem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljišta (terena), iz zraka (zrakoplova) fotografskim putem aerofotogrametrija (lat. aer zrak, grč. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, metria mjerenje) izradba zemljovida snimanjem iz zrakoplova aerogen (grč. aer, gennao stvaram, proizvodim) koji se stvara pomoću zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuberkuloza infekcija koja nastaje unošenjem u pluća tuberkuloznog bacila s udahnutim zrakom aerografija (grč. aer, grafo) opisivanje zraka aerogram (lat. aer zrak, grč. grafein pisati) vijest predana zračnim putem, putem radija; radiogram aeroidan (grč. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit aeroklimatologija (lat. aer zrak, grč. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja proučava klimu troposfere i drugih dijelova stratosfere aerolit (grč. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen aerologija (grč. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju aeromagnetometrija (lat. aer zrak, grč. Magnes lithos, metria mjerenje) istraživanje ruda pomoću zrakoplova, tj. iz zraka aeromantija (grč. aer, manteia proricanje) proricanje po pojavama u zraku

aeromedicina aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi proučavanjem i liječenjem zdravstvenih poremećaja koji se javljaju kao posljedica letova zrakoplovima aeromehanika (grč. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i ravnoteže plinova; pneumatika aerometar (grč. aer, metron) sprava za mjerenje gustoće i tlaka zraka aerometrija (grč. aer, metria) mjerenje zraka; znanost o mjerenju gustoće i tlaka zraka aeromiting (lat. aer zrak, engl. meeting) sastanak zrakoplovaca; skup čija je svrha populariziranje zrakoplovstva; javna priredba sa zrakoplovnim vježbama aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne konstrukcije aeromotorist (lat. aer zrak, lat. motor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si. aeronaut (grč. aer, naus brod, nautikos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom aeronautika (grč. aer, naus brod, nautike) znanost o zrakoplovstvu; zrakoplovstvo aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeđenim zrakom koji ne može podržati let zrakoplova aeroplan (grč. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion) aeroprojektor (lat. aer, projector) fotogrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotografskih snimaka napravljenih u zraku aeroskop (grč. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje količine prašine u zraku aeroskopija (grč. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka

28

aerozoi aerostacija (lat. aerostatio) vještina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo aerostat (grč. aer, statos stajaći, koji stoji) sprava za letenje lakša od istisnutog zraka (balon, zračni brod) aerostatika (grč. aer, statos),znanost o ravnoteži plinova, posebno "zraka aerotaksija (grč. aer, taxis uređenje) zool. kretanje organizama koji se slobodno kreću, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najvećeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativna aerotaksija) sadržaja kisika, gdje se onda ti aerotaksični mikroorganizmi skupljaju aeroterapija (grč. aer, therapeia liječenje) med. liječenje udisanjem umjetno zgusnutog ili razrijeđenog zraka aeroterorizam (grč. aer, lat. terror strah, užas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastrašivanja, uznemiravanja i demoraliziranja stanovništva aerotonometar (grč. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih žila aerotopografija (grč. aer, topos mjesto, grafo pišem) metoda u geodeziji: izrada geodetskih planova i karata pomoću snimaka iz zraka aerotropizam (grč. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najviše {pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni aerotropizam) zraka, odnosno kisika aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli pomoću umjetnog prilagođavanja brzine zračnog strujanja aeroza (grč. aer) med. razvijanje zraka u tijelu aerozoi (grč. aer, zoon životinja) zool. v. aerobi

i

aeternum vale aeternum vale čit. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav afagija (grč. a-, fagein jesti) med. nemogućnost gutanja hrane afakija (grč. a-, fakos leća) med. nedostatak očne leće; pr. afakičan afamirati (fr. affamer) mučiti glađu; pr. afamiran afanija (grč. afaneia) glupost, koještarija afarist (tal. affarista) čovjek koji bezobzirno želi ostvariti dobitak ili čast, špekulant afazija (grč. a-, femi govorim) med. ne' moć (ili: nemogućnost) govora; zanijemjelost od užasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih riječi afefobija (grč. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, nježnost, odanost, ljubav, srdačnost; svako uzbuđenje i promjena u tjelesnom ili duševnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osjećaj; aficiranje afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili nešto) psih.-vrlo jak osjećaj koji većinom nailazi najednom, iznenadno, traje obično vrlo kratko i u jednom trenutku dostiže toliku jačinu da gotovo posve zavlada sviješću, duševni pokret; uzbuđenje, stanje razjarenosti, razjarenost afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaganje afektirati (lat. affectare) biti neprirodan, praviti se, pretvarati se, prenemagati se; htjeti vješto prikazati nešto onakvim kakvo zapravo nije afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, osjetljiv, osjećajan afektuozan (lat. affectuosus, fr. affectueux) usrdan, ljubazan, veoma naklonjen

29

afidavit afektuozitet (lat. affectuositas) usrdnost, velika naklonjenost, strasnost afel (grč. apo od, helios Sunce) astr. najveća udaljenost planeta ili kometa od Sunca; suprotno: perihel afeleja (grč. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru) Afer (lat.) arapski naziv za neka etiopska plemena (prema njima su Rimljani nazvali čitav kontinent Afrika) afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; težak položaj; zamršena stvar; neugodan doživljaj; velik događaj; sukob aferaš (fr. afiaire) onaj koji ima ili pravi afere, koji se bavi prljavim poslovima, osobito na račun države afereza (grč. aphairesis oduzimanje) gram. skraćivanje početka, skraćivanje jedne riječi time što joj se izostavi početak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvišnog ili onesposobljenog dijela ljudskog tijela affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato affaire d'honneur čit. afer d-oner (fr.) stvar časti, dvoboj affanato (tal.) glaz. bolno, tužno, plašljivo affettuosissamente čit. afetuozisamente (tal.) glaz. v. affettuosissimo affettuosissimo čit. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjećajno, veoma strasno affettuoso čit. afetuozo (tal.) glaz. uzbudljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto afflitto (tal.) glaz. bolno, tužno; con afflittione affretando (tal.) glaz. sve brže, ubrzavajući; affretoso affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm. na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod prisegom o teretu nekog broda

afiks afiks (lat. affigere pričvrstiti, prikovati, affixum) gram. produženje riječi dodavanjem jednog slova ili sloga, govorni dodatak; dometak afilantropija (grč. a-, filos prijateljski, anthropos čovjek) nedostatak ljubavi prema bližnjima; mržnja prema ljudima afiličan (grč. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez čašičnog listića afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; primanje u neki red ili društvo; bratstvo, sveza; družba, društvo, tajno udruženje afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kćerku; zbratimiti; primiti nekoga u neki red, bratstvo ili društvo; pridružiti, združiti; afilirana loža masonska loža koja je ušla u sastav neke veće lože afinaža (fr. affinage) profinjavanje, pročišćavanje, npr. plemenitih rudača; dotjerivanje, glačanje, stanjivanje afinerija (fr. affinerie) radionica za pročišćavanje plemenitih rudača i dr.; radionica u kojoj se izrađuju žice; usp. rafinerija afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepšim; očistiti, pročistiti, pročišćavati; dotjerati, stanjiti afinis (lat. affinis) rođak po ženi, zet, tast afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srodnost (suprotno: kognacija); kem. stupanj lakoće kojom se dva različita elementa spajaju, težnja za sjedinjavanjem između dvaju kemijskih elemenata ili više njih; pren. srodnost, sličnost afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij afirmacija (lat. afifirmatio) potvrđivanje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom afirmativa (lat.) potvrdno mišljenje; potvrđivanje, potvrda

30

aformacija afirmativan (lat. affirmativus) potvrdan; odlučan; pokazni; log. afirmativan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, potvrditi, potvrđivati, uvjeriti; afirmirati se uspjeti održati se kao takav afiš (fr. affiche) oglas, javna objava, plakat afitaža (fr. affutage) voj. namještanje topa na lafetu, puške na kundak; pripremanje topova za pucanje; oštrenje alata afitirati (fr. affuter) voj. namjestiti (ili: namještati) top na lafetu ili pušku na kundak; top ili pušku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u pripravnosti, imati pri ruci aflikcija (lat. afflictio) utučenost, ožalošćenost, žalost; bol, tuga, jad, muka; nesreća, nedaća aflogističan (grč. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistična svjetiljka afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnožavanje, izobilje, obilje, obilnost afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala čega, obilje; afluksija afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (grč. afobia ) neplašljivost, nebojažljivost afonija (grč. a-, fone glas) med. bezglasnost; gubljenje (ili: gubitak) glasa zbog bolesti mišića i živaca koji pokreću i zatežu glasne žice; v. afoničan aforija (grč. plodan, rodan) med. neplodnost, jalovost aforistično (grč. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke aforizam (grč. aforismos) kratka i u određenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izražava jednu misao; mudra poučna izreka aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobličiti, graditi) tvorba

mukli suglasnik afuzija (lat. aftha. kriptogamija. zakupnina afrik (fr. gamein ženiti se) bezbračnost. brat Menelajev. samac agamogonija (grč. ljubavno uživanje. affricare natrljati) gram. obljuba. losion aftezan (grč. Afrodite) mit. praunuk Tantalov. vrhovni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu. ukras. u užem smislu Bur afrikanistika znanost koja proučava afričke jezike i književnosti. med. momak.) usp. a-gameo bez žene sam) neženja. zool. c = t +s Afrodita (grč.bez. sliveni suglasnik. afrodizija afretiranje (fr. affronterie) javna pogrda. lat. grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi. aphthae) mn.bez.aforodizijazam novog oblika pridodavanjem. u hebrejskoj gramatici: tvorba osobnih glagolskih oblika dodavanjem skraćenih zamjenica (aformativa) aforodizijazam (grč. sin Atrejev. gamogonija . affundere doliti) dolijevanje agalaktija (grč. afrodisiazo sladim se ljubavlju) med.bez. afros pjena. partenogenetsko razmnožavanje agamist (grč. bot. a. bespolnost cvjetova. ljubavna pohota. sredstva za izazivanje spolnog nagona afrodizijak (grč. afrodisios koji se odnosi na ljubavni užitak) sredstvo za jačanje spolnog nagona afrometar (grč. aforidizijazam afrodizijaci (grč. pretjerano razvijen spolni nagon. metron) sprava za mjerenje tlaka pjene.bez. sprava za mjerenje vrenja afronterija (fr. astr. aphthosus) mjehurast. složeni. gamos brak) mn. kip. bot. a. osobito u hramu agame (grč. rađanje bez oplođivanja. afrique) materijal od palminih vlakana (služi za punjenje strunjača) afrikaans inačica nizozemskog jezika kojom govore Buri Afrikander bijelac rođen u Južnoj Africi. Afrodite. ton) gram. after-šeiv loušn (engl. biljke gimnospore čije se stanice razmnožavaju samostalno. supr. afthai. osvećen od sina Oresta agamija (grč. oskudica u mlijeku kod majke agalma (grč. znanost o afričkoj kulturi afrikata (lat. bezobrazna i drska prijevara 31 agamogonija afrozinija (grč. putem diobe (način razmnožavanja kod praživotinja). gala mlijeko) med. pren. afrodisios ljubavni) mn. ljupkost. koji opisuje planet Veneru afroditski (grč. zakupljivanje lade. a. zool. koji ima afte na sluznici usne špljine aftong (grč. gamos brak. a-. starogrčka božica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimljana: Venera). after-šeiv (engl. ubila ga je žena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist. lat. glas. a. kralj u Mikeni (Argu). after-shave lotion čit. npr. med. bolest na sluznici usne šupljine: bijeli ili žućkasti mjehurići s crvenim rubom after-dinner (engl. agalma) lik.) kolonjska voda. slika. tj. draž. afrodisiazo) med. afrosyne) bezumlje. bezmliječnost dojke. fthongos zvuk. morska gusjenica afroditografski (grč. unuk Pelopov. v. Afrodite) ljubavni afrodizija (grč. bez utjecaja drugih oplodnih stanica Agamemnon mit. ljubavno ludilo. besmislenost. buncanje u groznici afte (grč.) odmaranje odmah nakon ručka after-shave čit. losion koji se upotrebljava nakon brijanja. spolna ljubav. gone rađanje) biol. med. affretement) pom.

mn. Agena čit. tajni policajac agent provokator (lat.) švicarska novinska agencija agencija (lat. naučavanje o dobrom i pravilnom življenju agatodemon (grč. a. genesis rađanje) ženska neplodnost. gomilanje agerasija (grč. osobito lišće. tropska biljka podrijetlom iz Juž. agens) fil. agentia) poslovnica nekog većeg poduzeća čiji je djelokrug ograničen.) vrsta američkih raketa upotrijebljenih u programu Gemini 32 agerasija Agence Havas čit. upotrebljava se. logia znanost) fil. e.bez. prijatelj Euripidov i Platonov agava (grč. agave americana) bot. uništio ju je Aleksandar Makedonski porazivši kralja Darija III. agens provocator izazivač) plaćeni izazivač nereda. djelotvoran. uzetost trbušnih živaca agatobiotika (grč.) državno zemljište koje služi za javnu uporabu. lat. dobri duh.) posao. naučavanje Crkve po kojem Bog nema početka Agenor (grč. osnivač grada Tira. ager publicus čit. ono što je uzrok nečemu. Amerike. stoljeća pr. večere ljubavi kod prvih kršćana kao znak općeg bratstva i ljubavi agar-agar vrsta algi u kineskim i japanskim morima. živjelo u doba židovskih kraljeva u Arabiji i napadalo susjedna židovska plemena agastronomija (grč. agathos dobar. dio etike koji uči o najvišem dobru Agaton (grč.) francuska obavještajna agencija (ured za informacije) Agence Telegraphique Suisse (fr. posrednik..) polje. agape ljubav) Božja ljubav. pomiješana s vodom daje bezbojnu hladetinastu masu koja se upotrebljava u kuharstvu. osvojena zemlja koja se poklanja isluženim vojnicima ageracija (lat. nomos zakon) med. teol.) dnevnik. agathos dobar. oranica. radno načelo. aggeratio) nagomilavanje. podsjetnik agenezija (grč. agens koji radi) poslovođa. nepotpuna embrionalna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma. ageraos koji ne stari) nestarenje. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima. u narodnoj medicini Agemenidi mn. ured jednog agenta. praotac Feničana agens (lat. do 4. agathos dobar. u apreturi (kao sredstvo za lijepljenje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija) Agareni (hebr. n. duh zaštitnik agatologija (grč. poslovno područje jednog agenta. novinarsko poduzeće za davanje novosti dnevnim listovima agenda (lat. u starogrčkoj mitologiji: sin Posejdona i Libije. osobito: tajni policijski doušnik kojemu je zadatak steći povjerenje politički sumnjivih ili nepoželjnih osoba pa ih onda navesti na vršenje kažnjivih djela agentura (lat. zastupnik. mladolik izgled. perzijska dinastija od 8. kršćanska ljubav. pokretna sila agent (lat. daimonion duh) mit. ažans avas (fr. nesposobnost za rađanje. agauos vrijedan divljenja. poticatelj nemira. aghatos dobar) starogrčki pisac tragedija. prema Starom zavjetu. fiziol. stablo joj izraste do 10 m visine.) mn. gaster trbuh. predstavnik firme. plaćeni bukač.agape agape (grč. božanska ljubav. bios život) fil. edžine (engl. po imenu arapskog plemena koje je. ager publikus (lat.bez. snaga. poslovnica ager (lat. a. agenor) "hrabri". staračka svježina .

bunjenje agitakl (lat. marljiv. podbadač. kći atenskoga kralja Kekropa aglobulija (grč.) Agfa kratica za Aktiengesellschaft fiir Anilinerzeugung čit.bez. spartanski kralj (5—4. opća amnestija agijazma (grč. hitrost. min. a. nedovoljnost krvnih zrnaca aglomeracija (lat.bez. nemogućnost gutanja.) stvar o kojoj se često govori ili raspravlja. slijepljen kamen aglomerirati (lat.) "dioničko društvo za proizvodnju anilina". Agfakolor (lat. revno zauzimanje i rad u užoj ili široj sredini za neku osobu.) čovjek koji se revno zauzima i radi za neku osobu. anilin. poticati. lakoća.bez.) muz. nastaje nova zbirna predodžba. svršena stvar. svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. med. farm. agglomerare) gomilati. ili protiv neke osobe. radinost. nemir. potpuno. gram. kretanje. gyne žena) neženjenost. akcijengezelšaft fir anilinercojgung (njem. glumiti na pozornici agitacija (lat. agglutinatio) nagomilavanje. ili protiv neke osobe. hitar. štapić ili batić za miješanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova agitata res (lat. glossa jezik) med. agitatio) pokret. "predvodnik". aglossos nijem. doduše. a. stranku ili ideju.bez. okretnost. poslovati. uzburkano. gomilanje. nagomila(va)ti. agracijacio publika (lat. skupljati aglosija (grč. fil. nagomilavanje ageuzija (grč. mutavost. sasvim točno aggratiatio publica čit. stoma usta) med. ali njezini sastavni dijelovi ipak ostaju samostalne predodžbe. aggestio) dovlačenje na gomilu. agere) raditi. kod tifusa). adžitato (tal. nijemost.agestija agestija (lat. agilis) brz. točno. aglosostomija aglosostomija (grč. hagiazma) blagoslovljena voda. "prvak". smutljivac agitirati (lat. mućkati Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande Aglaja (grč. riješena stvar agitato čit. a. okretan. agluticija aglutinacija (lat. globulus kuglica) med. adžustamente (tal. aglutio) med. vrijedan agilitet (lat. lat. trgovati. podbadanje. skupljanje. pr. agilitas) brzina. geusis ukus) med. e. stvar ili protiv neke osobe ili stvari. jedna od triju Gracija. aglaos sjajan) "sjajna". "blistava". stvar. usp. gomilanje. nedostatak (ili: neosjećanje) okusa Agezilaj (grč.bez. buntovnik. a. agitare poticati) revno raditi za neku osobu. color boja) film produkcije Agfa aggiustamente čit. agilitas) v. buniti.) pomilovanje koje daje vladar povodom velikih državnih blagdana i proslava. stapanje dviju riječi u jednu . lak. dirljivo 33 aglutinacija agitator (lat. miješati. koja je često na dnevnom redu. ago vodim. božica ljupkosti Aglaura mit. laos narod) "voda naroda". a. osobito u političkom smislu.) glaz. agglomeratio) skupljanje. sveta voda agilan (lat. stranke ili ideje. sljepljivanje rana pomoću tekućine koja ponovno spaja odvojene dijelove (limfa). nagomilavanje aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem više raznih sastavnih dijelova. život bez žene agirati (lat. stvari. najniži stupanj aperceptivnog spajanja predodžaba pri čemu. agitaculum) farm. gyne žena) neoženjen aginija (grč. agilnost agilnost (lat. spretan. marljivost aginičan (grč. aglosija aglucija (lat. v. st. n.

agonothetes) redatelj gimnastičkih. narodna . npr. grč. anominacija agnoscirati (lat. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jednaka nuli agonija (grč. konjički i glazbeni natjecatelj kod starih Grka agonistarh (grč. hrvačka vještina agonizam (grč. gnosis spoznaja) psih. razumijevanja i označavanja pojmovima onoga što se zamijeti pomoću osjetila. agglutinare prilijepiti) mn. priljepljivati. agonistes. agonistes) borac. strast) izraz za strast ubadanja u venu i utakanje bilo kakve neškodljive tekućine kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge agogika (grč.bez. agon borba) gimnastičko. nedostatak čeljusti agnominacija (lat. koji zaliječi. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom serumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije aglutinirati (lat. naziv za postupne promjene tempa radi što življeg i plastičnijeg izvođenja glazbenog djela agometar (grč. agglutinare prilijepiti) koji srašćuje. kad bolesnik predmete 34 agora vidi. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaća veoma različite pravce (transcendentalni idealizam. potpis. archos) nadzornik gimnastičkih. agora trg) 1. metron mjera) fiz. v. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k. koji se priljepljuje. očajanje agonist (grč. ago vodim) glaz. gnathos čeljust) med. sredstva za slijepljivanje aglutinativan (lat. aglutinini (lat. srodstvo po ocu agnat (lat. v. mjenicu i si. agon borba) borba. ali ih ne raspoznaje i dr. lijekovi za brzo zarašćivanje rana. med. konjičkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka. po ocu agnatija (grč. 2. npr. aglutinatio) med. polazna točka Sokratove filozofije: "Znam da ništa ne znam" Agnus Dei (lat. ago vodim. filos prijatelj. agnominatio) v. priljepni. aglutinativni jezici lingv. u starogrčkim gradovima: glavni trg. jedno od Kristovih imena (Iv 1. sudac u borbi agora (grč. agon borba. agma) lingv. agonia borba) smrtna borba.) agnosticizam (grč. a. jezici kod kojih se riječi tvore dodavanjem gradivnih elemenata na korijen riječi. borilačka. stanje koje prethodi smrti. nesposobnost raspoznavanja.) koji zastupaju gledište da je stvarnost nemoguće spoznati agnozija (grč. srasti agma (grč. turski i dr. g. agonos neplodan) zem. smrtni strah. koji zarašćuje.) Jaganjac Božji. konjičko i glazbeno natjecanje kod starih Grka agona (grč.aglutinacija aglutinacija (lat. aglucija aglutinancije (lat. gimnastički. s priljepcima.bez. h. izdisanje. jahačkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka agonistika (grč. reostat agon (grč. agnatus) srodan po očevoj strani. agnatus) rođak s očeve strane. mania pomama. med.. prilijepiti. utakmica agonografija (grč. smrtne muke. pozitivizam i dr. ago igla. (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos) agnacija (lat. a. agon) borba. sastaviti. fil. gimnastička. agnatio) krvno srodstvo. natjecanje. agglutinantia) mn. grafia opis) opis(ivanje) borbe agonotet (grč. rođak po krvi agnatičan (lat.29) agofilomanija (tal. agglutinare) slijepiti. agnoscere) priznati (npr.

proizvodeći ih. agora trg. pren. agrement pristanak) pristanak države da primi određenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge države agrergografija (grč. polje) ekonomsko-politički pokret čiji je cilj unapređenje i zaštita poljoprivrede i poljoprivrednika od drugih grana proizvodnje (industrije i dr. neobrazovan . agrestis) seljački. zakone i dr. aseg ljut) sok iscijeđen iz nezrelog grožđa. poljski. poljoprivredni. navodno od am Graben na jarku. ager njiva. grafia pisanje. aggressio) napad. napadanje. agro. nervozni strah od prelaženja preko trgova. mjesto gdje se ta skupština sastajala agorafobija (grč. agros. masa koja sadrži u sebi različne sastavne dijelove. agrarius) koji se tiče zemlje. pogoršanje. nakupljanje. agrarius) zemljoradnik. meh. lat. zemljišne odnose. agros njiva. bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga Agram (njem. aggressivus) nasrtljiv. svladavaju otpornost organizma agresivan (lat. zemljoradnički. ponovna raspodjela zemlje agravacija (lat. spona (kao nakit) agrafa (grč. teol. nasrtljivost. nasilje agresini (lat. kazne 35 agrestan agreaža (fr. pojedine rečenice koje se navode kao Isusove riječi kojih nema u kanonskim Evanđeljima. napadač. masa koja je nastala putem sjedinjavanja više istovrsnih stvari. kurtaža agregacija (lat. spojiti u jedno tijelo agreman (fr. mn. izvanredna profesura agregat (lat. ager njiva.35) agrafija (grč. zemljišne reforme. zbroj. ad pri. dinamo-stroj i motor. ager njiva. agrarna reforma reforma koja se odnosi na zemljoposjed.. lat. opisivanje) opisivanje poljoprivrednih sprava agresija (lat. pridruživanje. mat. Djela apostolska 20. agros. agresto. lat. polje) opći izraz za pojmove koji obuhvaćaju poljoprivredu. ergon djelo. agrestan (lat. med. nepismenjak agrar (grč.bez. grafo pišem) med. polje. agraffe) 2.agorafobija skupština starih Atenjana. aggratiatio) pomilovanje agrafa (fr. nasilan agresor (lat. grub. pridružiti. primanje u neko društvo. a. na nasipu) staro njemačko ime za Zagreb agramatist (grč. npr. agregare) primiti u neko društvo. pristaša zemljoradničke politike agrarizam (grč. grex stado. stanje u kojem se neko tijelo javlja. pooštrenje. aggressor) nasrtljivac. zbiti. kopča. upotrebljava se za ocat. gubljenje sposobnosti pisanja.) agrarni (lat. neotrovne tvari kojima bakterije. aggregatio) nagomilavanje. napadačka ili izazivačka strana agrest (tal. zbijanje. aggredi) mn. iznos. aggravare otežati) otežavanje. povećanje. koji je sklon napadanju. agreage) trg. pasti pod agrar biti obuhvaćen odredbama zakona o agrarnoj reformi agrarac (lat. napadan. gomilati. otežanje. zemlju. fobeo bojim se) med. ulica i uopće praznih prostora agracijacija (lat. ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr. seoski. limunadu i dr. agrafos nenapisan) 1. nagomilati. način spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na čvrsta. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati. neuglađen. tekuća i plinovita agregirati (lat. generator i motor agregatno stanje fiz. aggregatum skupina) min. nagrada posredniku..

fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom životinja. agrypnia. na osnovi pokusa. nesanica praćena velikom željom za spavanjem agro. ager polje. ager polje. bios život. ager polje. agrikulturni sustav v. poljski. agros. ge zemlja. agrikulturna kemija dio primijenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima života korisnih biljaka (žitarica) i domaćih životinja. poljoagrobaza (lat. 2. neobrazovanost agri. agros. seoski) seljaštvo. logia znanost) grana meteorologije koja . vještina obrađivanja i uzgoja biljaka. Agrippa) 1. agrikulturna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju. agrestis poljski. agricultura) zemljoradnja. kad dijete dolazi na svijet najprije nogama umjesto glavom. fiziokratski sustav. cheo lijem) dio kemije koji. zemljodjelstvo agrikulturni (lat. agrios divlji. koma neprirodna pospanost) med. logia znanost) dio geologije koji skuplja i potanko obrađuje one dijelove geologije koji se tiču poljoprivrede agrokemija (agros. agros.(lat. logia znanost) znanost o smještaju poljoprivrednih površina agrofitotehnika (grč. grč. grč. ager polje. osobito divljači agriotimija (grč. agros. također: agripski porođaj agripnija (grč. agrikola (lat. agrikulturne države države u kojima su zemljoradnja i stočarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske države) agriofag (grč. agrypnia) med. med.(grč. nesanica. luđačka sklonost ubojstvu Agripa (lat. prostaštvo. grč. maximum) najveća količina zemljišnog posjeda koju smije imati neki pojedinac agromanija (grč.) seljak. agros. poljoprivredni. thymos duša) divljaštvo. grubost. ager) predmetak u složenicama sa značenjem: polje. techne vještina) agr.) grana klimatologije koja proučava klimatske elemente i varijacije koje utječu na razdiobu biljnog svijeta na površini Zemlje agromaksimum (lat. agricultura) koji se tiče zemljoradnje. ager) predmetak sa značenjem: poljoprivreda agricola čit. divlja ćud. primjena umjetnih gnojiva i uporaba kemijskih sredstava. grč. meteoron koji se nalazi u zraku. ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji agromelioracija njegovanje tla racionalnom obradom. ager polje. osobito kultiviranih biljaka agrogeologija (grč. ispituje utjecaj zemljišta na prehranu i sastav kultiviranih biljaka agrokemija (lat. poljoprivrednik agrikultura (lat. nespavanje agripnokoma (grč. rimsko osobno ime.agrestija agrestija (lat. zaštićivanjem od erozije i si. budnost. basis temelj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna središnjica) agrobiologija (lat. tj. oikos kuća. logia znanost) dio biologije koji proučava uspijevanje i iskoristivost 36 agrometeorologij a biljaka s obzirom na kakvoću zemljišta agrobotanika (grč. agrios divlji. gnojivima. nepravilan porođaj. agrometeorologij a (lat. lat. fyton biljka. botane trava) dio botanike koji proučava morfološke i fiziološke osobine kultiviranih biljaka agroekologija (lat. ratarstvo. ager polje. chemeia) grana kemije koja se bavi proučavanjem kemijskih procesa i elemenata s obzirom na plodnosti zemljišta (npr. pesticida radi zaštite raslinja i dobivanja većeg uroda agroklimatologija (grč. grč. mania pomama. neugladenost.

chros koža. alkaloid koji se nalazi u sjemenu kukolja agrostografija (grč. otuda: slabost. mineral sastavljen od više vrsta kvarca (kalcedona. pren. i to na peti. tako da mogu upijati boje zbog čega su u trgovinama najčešće umjetno obojeni. agros. dobar i mudar savjetodavac ahlis (grč. prestanak izlučivanja žuči ahreja (grč. agrostemma) kem. čovjek kojega je. izraditi da izgleda kao ahat 37 ahreja aheman (grč. oskudica u vodi. bljedilo. fiz. sin Peleja i božice Tetide ahilija (grč. koji slabo ili nikako ne propušta onaj dio svjetlosnih zraka koji izaziva kemijske promjene na nekom tijelu ahemanzija (grč. bezvodnost Ahil (grč. agros polje. racionalna zemljoradnja agropedologija (grč. e. Bog prokleo da ne može nikad umrijeti ni smiriti se. logia znanost) znanost o travama agrotehnika (grč. muž glasovite Teute agronom (grč. grafo pišem.). sastoji se u tome što u želučanom soku nema dovoljno solne kiseline i nekih fermenata Ahilova peta Ahil je mogao biti ranjen samo na jednome mjestu. pedon zemlja. acholos) med. med. st. prema legendi. bolest želuca zbog nenormalnog izlučivanja želučanog soka. achlys) tama. nedostatak sna. najjača nožna tetiva koja se spušta od stražnjeg dijela lista do pete ahimsa (sanskrt. achates) min. a-. svojstvo nekog tijela da slabo ili uopće ne propušta svjetlosne zrake koja imaju kemijska djelovanja ahidrija (grč. stalnih i po kakvoći dobrih prinosa Ah znak za amper-sat Ahasver (hebr. nesanica.Agron proučava vremenske elemente i pojave koje utječu na razvoj usjeva Agron kralj svih Ilira u 3. pomračenje vida. a-. kasnije je ovim imenom nazvan i Vječni Zid. chemeia) fiz.) ime mudrog savjetnika kralja Davida. osobito: inženjer poljoprivrede. kemijska i biološka svojstva zemljišta u vezi s racionalnim podizanjem kultiviranih biljaka agrostemin (lat. prid. znanost koja proučava načine uzgajanja biljaka na različitim zemljištima radi dobivanja visokih. agronomos) poljoprivrednik. chemeia) pr. najveći grčki junak u Trojanskom ratu. s veoma šupljikavim kalcedonskim slojevima. karneola i dr. zagrobni život Ahitofel (hebr. a-. logia znanost) znanost koja proučava fizička. tlo. ahimsa "ne povrijediti") osnovni moralni zakon budizma. opisujem) opisivanje trava agrostologija (grč. techne vještina) poljoprivredna tehnika. hinduizma i jainizma: zabrana ubijanja živih bića ahipnija (grč. hypnos san) med. agros polje. a-. agronomia) znanost o obrađivanju zemlje. a-. magličasta mrlja na rožnici oka Ahmozis egipatski naziv za Mojsija aholija (grč. a-. ahipničan ahiret (tur. slaba strana. služi za nakit ahatizirati (grč. pr. vrsta dragog kamena. cheo lijevam. slabokrvnost .. Ahilleus) mit. Ahilova tetiva anat. mana nekog čovjeka. školovan poljoprivrednik agronomija (grč. chylos sok) med. nego mora vječno lutati ahat (grč. Achaschverosch) starozavjetni oblik imena perzijskog kralja Kserksa. agros. tj. ahyr posljednji) drugi svijet. hydor voda) nedostatak vode. n. achates) dati nečemu preljeve boja i šare kao kod ahata. boja kože) med.

zbog izostanka imunosnog odgovora na virus HFV (Human Immunodeficiency Virus) koji u organizam dospijeva preko ozlijeđene sluznice ili krvnim preparatima. Deckel poklopac) povoj. Hagia Sofia Sveta Sofija) prije: poznata kršćanska bazilika. Einlage) uložak koji se stavlja u obuću kod ravnog stopala i si.Ahriman 38 ajskafe ^jerkonjak (njem. Eiffelov toranj ajmpindekl (njem. actus čin) kazališni komad u jednom činu ajnc (njem. izmislio ga je Verdi) aide čit. sin Telamona. najveći i poslije Ahila najhrabriji grčki junak pod Trojom. International Association of Art Critics Aida glavna junakinje znamenite Verdijeve istoimene opere (ime nema posebno značenje. aide-memoire < U ed memoS. logia zna«nost) v. otokom limfnih žlijezda. partner. etiologija Aja Sofija (od grč.) Međunarodno udruženje umjetničkih kritičara. Gericht jelo) u nacističkoj Njemačkoj: propis koji utvrđuje da se nekoliko dana u tjednu mora u domaćinstvima i restoranima kuhati samo jedno jelo (ili: više jela u jednom loncu). homoseksualci i ovispici o drogama koji razmjenjuju intrav^nske injekcije aitiologija (grč. vječni protivnik Ormuzda Ahter (njem. skraćenica o^ Acquired Immunodeficiency Syn. adiutare) pomoć. danas: muzej u Carigradu Ajant (grč. u zendskoj religiji i Zaratustrinom naučavanju: simbol negativnog načela. iskrivljenje kotača na biciklu (kotač nalikuje na brojku 8). zafrig. Eier jaja. engl. ein jedan. Aias) mit. lat. kajgana. einlegen staviti) tisk. nakon eksplozije hidrogenske bombe. ajnleger (njem. aitia uzrok.) mit. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka) ajeršpajz (njem. aide. fr. poglavica zlih duhova. dio tiskarskog stroja koji služi za stavljanje papira u stroj ajnpren (njem. Eis led. ugrožene su promiskuitetne osobe. nakon Ahilove smrti uzalud je želio dobiti njegovo oružje te je zbog toga poludio i ubio se od žalosti . igraća karta osmica i dr. gubitkom tjelesne mase. jastuk u koji se stavlja dojenče ajnakter (njem. bolest se očituje vrućicom. Eirspeise) omlet. lat. ujušak ajnlag (njem. AICA kratica za Association Internationale des Critiques d'Art (fr. kralja salaminskog. eins jedan) vrsta kartaške igre ajngemahtes (njem. ed (fr. Topf lonac.) podsjetnik AIDS (engl. ar (fr. tablični mu je broj 99. pržena izmučena jaja Ajfelov toranj v. đačkom roku) ajskafe (njem. ajnpren-juha prežgana juha ajnštajnij kemijski element otkriven 1952. Jahr godina) točnije: Einjahrig-Freiivilliger "jednogodišnji dobrovoljac" (austrougarski vojni obveznik na tzv. ajntopfesn ajnjeriger (njem. ein jedan.$r9me) sindrom stečene imunodeficijencije. Kaffee kava) ledena kava Ahriman (perz. u v^stu: suigrač. Einbrenn) zaprška. bog i praizvor svega zla. ein jedan. npr. radnik koji stavlja arke u tiskarski stroj. znak E i Es (naziv prema A. općom neotpornošću organizpia. einbinden uvezati. postignuta ušteda davala se za ratne potrebe. Eingemachtes) vrsta krepke juhe s mesom i drugim dodacima. pomaganje. Einsteinu) ajntopfgeriht (njem. acht osam) osmica. kasnije proizveden u ciklotronu i nuklearnim reaktorima.

pren. "zgrčenost. akalkulija (grč. koji pripada akademiji 4. dakle. student sveučilišta 39 akatalektičan stih akairologija (grč. svečana priredba u slavu nekog značajnog događaja ili neke osobe akademik (grč. pren. Acca Larentia) u starorimskoj mitologiji: žena pastira Faustula s kojim je odgojila Romula i Rema (njih je. u nezgodan trenutak. prema legendi. lat. školski. akademski građanin polaznik. stih klasičnih pjesnika kod kojega je posljednja stopa potpuna . koji se tiče ove. akairos nezgodan. ovaj čovjek bio je vlasnik vrta o kojem je riječ pod 1. mekuštvo! akarijaza (grč. neprikladan govor I. akakia) bot. med. akari grinja) vrsta šuge kod domaćih životinja (uzročnik je jedna vrsta grinja) akarpija (grč. Platonova škola. 2. aisthanomai osjećam) med. kao što su bradavice. akaša je ono iz čega sva bića.. 5. akademikos) polaznik neke visoke škole za znanost ili umjetnost.) fil. grafia pisanje) med.. a ne. akantha trn.) 1. velikoj školi (sveučilištu. tj. omanje trnovito drvo koje pretežito raste u Africi i Australiji. 4. nesposobnost vršenja bilo kakvih računskih operacija (najčešće se javlja kod organskih oštećenja mozga) akampsija (grč. lat. bez unošenja samostalnih osobnih osjećaja i shvaćanja. nemogućnost sređivanja riječi u rečenice (pri pisanju) akatalektičan stih (grč. nedostatk srca. logia govor. akampsia) negipkost. bodljika. akarpia) neplodnost akaša <ind. kata. praćena hipertrofičnim promjenama na koži. 3. vrt u blizini Atene gdje je Platon poučavao u svojoj filozofiji.Aka Larencija Aka Larencija (lat. obrazovan na visokoj školi. visoka škola za znanost ili umjetnost. riječ akakia znači nevinost) akademija (grč. malodušnost. krut. akardija (grč. smetnja površinskog osjeta — bolesnik se osjeća kao da ga netko bode iglicama akantologija (grč. akantha bodlja. papilomi i dr. a-katalektikos) poet. akademikos) koji pripada visokoj. logia govor) nezgodan. akademia od osobnog imena Akademos. kardia srce) fiziol. promjena kože zbog neprirodnosti sluznoga sloja pokožice. po naučavanju Upanišadai etar. udruženje znanstvenika i umjetnika radi unapređivanja znanosti i umjetnosti. osnovna mu je karakteristika oponašanje antičkih uzora akademski (grč. akademska rasprava strogo znanstvena rasprava. akademia) u likovnim umjetnostima: smjer kod kojega je težište u strogom pridržavanju tradicionalnih (antičkih) umjetničkih oblika i pravila. nepriličan. član udruženja za unapređenje znanosti i umjetnosti akademizam (grč. Platonova filozofija. upotrebljava se u farmaciji kao sredstvo za ublažavanje nadraženosti sluznice. pelviš zdjelica) med. a-. a-. ukočenost udova akantestezija (grč. akantha bodlja) med.) lit. koji se tiče akademije 4. usiljen. prostor predočen kao materijalni element. kao "prostorna supstancija".proizlaze i u što se vraćaju akatagrafija (grč. akantha bodlja. zbirka satiričnih podrugljivih pjesama akantbpelvis (grč. čekinja. kod slobodnih zidara: simbol čednosti i nevinosti (po tome što grč. odgojila vučica) akacija (grč. calculare računati) med. bodljikava zdjelica. koštane izrasline u zdjeličnoj šupljini koji sužavaju zdjelicu i otežavaju porođaj akantoza (gr.

accepta) mn. usvojiv akceptacija (lat. accelerare) ubrzati. v. neuredan. ubrzanje. približenje. onaj koji prihvaća mjenicu. logia znanost) gram. nestalan. stupanje na vlast akcesist (lat. unošenje u knjigu nekog duga kao plaćenog prije nego što je stvarno plaćen akceptirati (lat. na probu . napadaj groznice akcesija (lat. grč. odobriti. kataposis pijenje) med. nezapaljiv akceleracija (Jat. naglašavati. potres mozga akataleptičan (grč. priključak. nepravilan (za groznicu) akatolik (grč. accessus. stavljanje znakova za naglašavanje riječi (akcenata) akcentuiranje (lat. isticanje u govoru nekog glasa. od dviju ugovaračkih strana. neshvaćanje. primljena mjenica akcepta (lat. med. accentus) naglasiti. accentus naglasak. priznati. accentus) gram. acceptio) primanje. pripravnik u službi ili zvanju. pristup) početnik. prihvatiti. usvojeno značenje neke riječi akcept (lat. riječ kojom se izražava primanje mjenice. a druga akceptant — primatelj). a-. stavljat: naglaske (akcente) na riječi 40 akcesist akcepcija (lat. nepojmljiv. ubrzavanje akcelerativan (lat. metron mjera) instrument za mjerenje ubrzanja akcent (lat. čovjek koji je primljen u službu kao pripravnik. akceptirati mjenicu obvezati se na plaćanje mjenice pismenom zabilješkom na samoj mjenici akces (lat. nečistoća krvi akatastatičan (grč. acceptus primljen. znak za obilježavanje naglaska akcentologija (lat. naglasak (sloga ili riječi). staviti. acceptibilitas) primljivost. prihvatljivost akceptilacija (lat. istaknuti (glas. trasat akceptibilitet (lat. jedna je promitent — ponuditelj. akcent akcentuacija (fr. paciscenata. accelerativus) ubrzan. akcentuacija akcentuirati (lat. accentus naglasak) gram. accepti latio) trg. akataleptos) nedokučiv. acceleratio) fiz. prihvatljiv. neshvatljiv akatapoza (grč. stupanje u neku službu radi stjecanja prakse u poslovima. akcept akceptant (lat. sloga ili neke riječi putem naglašavanja. dohoci akceptabilan (lat.akatalepsija akatalepsija (grč. osobito protestant akaustičan (grč. nemogućnost pijenja ili gutanja akatarzija (grč. acceptans) primatelj (kod svakog ugovora. accelerare ubrzavati. primanje nekog pravnika u sud radi praktičnog vježbanja. accedere) pristup. slog ili riječ). acceptabilis) primljiv. a-katastatos) nepostojan. med. koji ubrzava. a-kaustos) nesagorljiv. accentuation) gram. v. prilaz. usvajanje. prihvaćanje. akatalepsia) nesposobnost shvaćanja biti neke stvari. acceptatio cambii) primanje mjenice. med. ono što još prioada glavnoj stvari. prihvaćen) potpis na mjenici kojim se potvrđuje da potpisnik svojim potpisom jamči za uplatu mjenične svote u određeno vrijeme. ubrzavajući akcelerirati (lat. acceptare) primiti. med. prihodi. grč. akatharsia) nečistoća. accessus pristupanje. disciplina koja se bavi naglascima (akcentima). naglašavanje. ubrzavati akcelerometar (lat. nenaklonost prema čistoći. akatholikos) kršćanin koji ne pripada katoličkoj vjeri. accessio) pristup. nedostatak razumijevanja.

vlasnik dionica nekog trgovačkog ili industrijskog poduzeća. eng. kyanos tamnoplav. a što bi moglo biti i drukčije pa da se bit te stvari ne promijeni. slučaj akcidentalan (lat. osjećati. farm. akesis) v. accise) onaj koji plaća prirez. što je promjenjivo ili slučajno u nekoj stvari. v. accidentalia) slučajnosti. opaziti. shvatiti.akcesit akcesit (lat. sporedna nagrada akcesoran (lat. slučajna zarada akcident (lat. actio tužba) tužiti. optužiti. sljepilo za plavu boju akinezija (grč. koje nisu bitne. dionica. acenonoet akeridi mn. djelovanje) radni. djelovanje. porez na potrošnju akcizant (fr. slučajna osobina nečega (za razliku od esencije ili supstancije). pomoćni akcidence (lat. akedeia) v. znanost o operacijama. acclamatio) burno odobravanje. tisk.) izvršiti izbor ili usvojiti kakav prijedlog jednoglasno. sporedna. ret. kaže: "Nisu ni bile zrele. accipere) primiti. čovjek koji ne trpi ničiju vlast akenonoet v. klicanje. med. a. accidere. slučajne osobine neke stvari. ake liječenje. bez pojedinačnog glasovanja aklamirati (lat. accidentialis) nebitan. accessit) pohvalnica (učeniku pri dodjeljivanju nagrada u školi). npr. acclamare izvikati) odobravati uzvikivanjem. par acclamation čit. sporednosti akcionar (fr. aceridi akezija (grč. akinesia) nepokretljivost. actio. udaljenost koju zrakoplov može prijeći (s povratkom na polaznu točku) bez spuštanja i uzimanja goriva akcindentalije (lat. slučajan. naučiti akciza (fr. kirurgija akizam (grč. znanost o liječenju rezanjem. senzal akcionirati (lat. druga nagrada." aklamacija (lat. accise) odrediti prirez. par aklamasjon (fr. djelatni. sporedan posao. akcijski radijus zrak. koji nema veze s biti stvari akcija (lat. čuti. accidere) mn. potrošarinu. fini. pristankom svih. actionator) tužitelj. akkizomai pretvaram se) pretvaranje. društvo osnovano na podlozi uplaćenih akcija akcionator (lat. accisa. posrednik. vrijednosnih papira i si. uzgredan. osjetiti. acezija akianoblepsija (grč. obrazaca. action) radnja. optuživati akcipirati (lat.. blepo vidim) med. posebni tiskarski poslovi za koje se traže stručno osposobljeni slagari. opažati. kad se netko pravi da za nešto ne mari. oporezovati akcizor (fr. izrada tablica. uzetost živaca akirija (grč. accidens. kad medvjed za žute kruške. djelatnost. accise. acedija akefal (grč. actionnarie) trg. lat. accidere dogoditi se) nebitna. accidentia) ono što nije bitno. ukočenost jednog ili više udova. trg. akyria) uporaba riječi u prenesenom smislu akiurgija (grč. porez na potrošnju akcizirati (fr. actio rad. razumjeti. ergon djelo) med. član nekog akcionarskog društva akcionarsko društvo društvo vlasnika akcija (dionica) nekog poduzeća kojima je cilj zajednički rad i zajed- 41 aklamirati ničko privređivanje. fr. poduzetnost. accidere događati se) prirez. do kojih ne može. sporedan. dioničar. izabrati . accessorius) sporedan. akcidencija (lat. udio s određenim kapitalom u kakvom privrednom ili trgovinskom poduzeću i dokument o tom udjelu akcijski (lat. accedere pristupiti. akefalos bezglav) sanjar. poreznik akedija (grč. koji se tiče djelovanja. accise).

gnosis poznavanje) med. gotov akomplirati (fr. poznavanje sredstava za liječenje rana akolada (lat. predujmiti akonto (tal. posebni način plaćanja radnika. accompagner) pratitelj akompanjirati (fr. klobučić. prilagođavanje. prijelomno stanje u razvoju bolesti. a ne nadnicom. accollata. kome kosa) med. trg. vršak. urediti. sprava za mjerenje stupnja jačine osjetila sluha. collum vrat. na ime zarade ili primanja. uzeti (ili: uzimati) na račun. pren. glaz. pren. accommodare. a conto) uzimanje na račun. bezvjeran. kritično. predujam akontirati (tal. lat. navikavanje na tuđu klimu. ne nadnicom akordator (fr. accolade zagrljaj) svečani udarac mačem po ramenu novoproglašenog viteza. akmeizam struja u ruskoj književnosti koja se pridržavala načela "umjetnosti radi umjetnosti". izgladiti. javila se nakon revolucije 1905. a conto) v. ugodno suzvučje triju ili više tonova. lat. aklestos nez«tvoren) opt. a konto akord (tal. lat. bez religije. akoniton jedić. accordium) glaz." aklastičan (grč. o sredstvima za liječenje rana akon ija (grč. sprovoditi. alkaloid koji se nalazi u korijenu raznih vrsta jedića. akos lijek. poravnanje. postići. Aconitum napellus) kem. ugovor. ugađač glazbala akordeon (tal. znak koji spaja više nota koje treba istodobno svirati akolirati (fr. ak'umetar akognozija (grč. akoe sluh) med. a conto). . akomodacija oka prilagođavanje očne leće različitim udaljenostima gledanja akomodirati (lat. unaprijed. accordeur. uzimanje unaprijed. podmiriti dug akompanjator (fr. accompagner) pratiti. staviti u zagrade. koji ne prelama. ćelavost 42 akordeon akomodacija (lat. halucinacija sluha pri kojoj bolesnik čuje nepostojeće zvukove akoemetar (grč. accord. upotrebljava se kao sredstvo protiv reumatizma kod neuralgičnih bolova akontacija (tal. accommodatio) prilagodba. prilagođavati se podneblju. accordo) ručna harmonika na razvlačenje. glaz. pratiti nečije pjevanje (solo) instrumentom akompli (fr. ne lomi zrake aklimatizacija (lat. izravnati. a-. udomaćivanje aklimatizirati (lat. accordo. spojiti više stavki u trgovačkoj knjizi akologija (grč. pogodba. fr. poravnati. fr. acclimatisatio) prilagođavanje tuđem podneblju. najpoznatija predstavnica: lirska pjesnikinja Ana Ahmatova (pravim imenom Ana Andrejevna Gtorenko. na ime zarade ili primanja. accordatore) glaz. slaganje. accommoder) prilagoditi. logia znanost) znanost o lijekovima. svota koja se uzima na račun. accomplir) zaokružiti. acclim&tisare) prilagoditi se.aklastičan bez pojedinačnog glasovanja. udobno smjestiti. zagrliti. tal. otuda: dati neki posao u akord plaćati taj posao po komadu. udomaćiti akme (grč. g. sloga. akuo čujem. akos lijek. "po svršenom komadu". akme vrhunac. accoler) obgrliti. prilagodba biljki i životinja nekom dotle stranom podneblju. nereligiozan akonitin (grč. tisk. confessio priznanje) bez vjere. šiljak) med. pozdravljati klicanjem . prvi put napravljena 1829. naviknuti se na neku tuđu klimu. a ne. metron mjera) med. suglas' nost. fr. (u vrijeme Stolipinove reakcije). accompli) završen. 1889—1966) akoazma (grč. zagrada. uzimanje predujma. završiti. upotpuniti akonfesionalan (grč.

akridofag (grč. accreditare) ovlastiti. accorporatio) spajanje.(grč. akris skakavac. vruć) tople ljekovite vode koje sadrže malo otopljenih mineralnih tvari. neodređenost stanja bolesti akro. pisanju. krateia nemoć. metron) sprava za točno mjerenje veoma malih predmeta akribometrija (grč. grubost. povećanje. a-. slabost) nedovoljna sposobnost vladanja samim sobom akranija (grč. točnost u govoru. povjerenje akreditiv (lat. a-. gornji. akrecija akribija (grč. thermos topao. samo modifikacije božanstva. accordoir) glaz. akros) predmetak u složenicama sa značenjem: krajnji. onaj koji se hrani skakavcima akrije (lat. glas. kad se dijete rodi bez jednog dijela ili bez cijele lubanje akratoterme (grč. trpki lijekovi akriminacija (lat. a ne nadnicama. okrivljivanje akrimonija (lat. fagos onaj koji jede) skakavcojed. savjesnost. opunomoćiti. accrementum) prirast. acrimonia) oštrina. biljke bescvjetnice ako zmija (grč. ljuti. ovjera. kranion lubanja) fiziol. akratos jak. tj. kotyledon udubljenje) mn. pripojiti. metreo mjerim) točno mjerenje . accriminatio) optužba. akribeia) točnost. priznati akordoar (fr. samo Bog. prilagoditi (glasove. a-. pege izvor) hladne ljekovite vode akreditirati (lat. stići brodom akotiledone (grč. usuglašavati. akreditirati se steći ime. nekritičan akrizija (grč. složiti. neodlučnost. akribes točan. acre) engleska mjera za površinu = 4840 kvadratnih jardi (4047 m2) akracija (grč. žice). cirkularni akreditiv akreditivno. med. združenje akorporirati (lat.akordirati akordirati (fr. accostare) pristati uz obalu (brod). akrisia) nedostatak u sposobnosti rasuđivanja i ocjenjivanja. kosmos svemir) filozofsko shvaćanje po kojem postoji. odobriti. accreditivum) punomoć. accorder) usuglasiti. bljedilo. 43 akroovjeriti. gorčina akritičan (grč. suprotno: ateizam akr (engl. prilagođavanje glazbenih instrumenata akorporacija (lat. nečistoća. optuživanje. temeljitost akribologija (grč. kosmios uredan) neurednost. akreditiranom. porast akrescenzija (lat. pripajanje. dok su sve ostale stvari. do određene visine stavi na raspolaganje novac na račun izdavača toga pisma (akreditivno pismo). crescere rasti) prirast. pridružiti akostati (tal. poravnati se. urođena nakaznost glave. brižljivost. accoporare) spojiti. bot. med. ad kod. uz. u punoj snazi. sporazumjeti se. otvoreno pismo kojim se primatelj pisma umoljava da predavaču. plaćati po svršenom poslu. a-. kreditno pismo koje glasi na više osoba ili trgovačkih kuća u raznim mjestima akrement (lat. akritos neodlučan) koji nema sposobnost prosuđivanja. vilica za usuglašavanje. povjerenje. dati kredit. nagoditi se sa zajmodavcem u slučaju nemogućnosti urednog plaćanja duga. dopustiti. bez istinske stvarnosti. kao jedino što doista živi. a-. šiljast . prinova. akribologeomai biti točan ili temeljit u istraživanju) savjesnost. istraživanju i uopće u životu akribometar (grč. acer ljut) farm. bolestan izgled lica akozmizam (grč. akribes točan. pa i sam svijet. akratopege (grč. slagati.

ruke i noge) od kamena akromatičan (grč. bljedoća. akrobateo idem na prstima) vještina koju izvodi akrobat. akrobateo idem na prstima) vještina izvođenja tjelesnih vježbi kojima je cilj razvijanje snage. a ne. ruku i nogu. otklanjanje boja. supr. a ne. v. med. akroamatikos) koji je određen za slušanje. anat. lithos kamen) drveni kipovi kod kojih su krajnji dijelovi (glava. nosa. koji nosi plod na vrhu akrokefalija (grč. pelivan akrobatika (grč. koji propušta (prelamanjem) bijelu (složenu) svjetlost ne razlažući je u njezine sastavne boje (komponente) akromatičnost (grč. predavanje koje se sluša bez prekidanja (za razliku od onoga koje je u pitanjima i odgovorima) akrobacija (grč. monos jedini. chroma boja) pomanjkanje normalne pigmenatacije kože. akromegalija akromion (grč. akros. donje čeljusti. lopatica. akros. kolon ud) mn. akromatizam akromegalija (grč. osobito na njihovim vrhovima. chroma boja) opt. usnica. akros. daltonizam akromatopsija (grč. bezbojnost. čistoća boja. kefale glava) šiljastost glave. znalac u skakanju i prevrtanju u zraku. v. namjerno izvedeno okretanje u zraku (ne spada u ona okretanja koja se izvode tijekom normalnog letenja) akrobat (grč. akro-gramma slovo) pjesme kod kojih stihovi počinju posljednjim slovima prethodnog stiha akroholija (grč. potpuno sljepilo za boje. otpornosti. akroama) nešto što se čulo ili što se treba čuti. bistra i veoma ljuta mirisna tekućina koja se stvara suhom destilacijom glicerina i nekih masti 44 akroničan akroliti (grč. akrobistia) v. teško razumljiv. bezbojnost. ops. koji nije u . također: bolesno zadebljavanje kostiju i mekanih dijelova tijela akromikrija (grč. megas velik) med. predavanje akroamatičan (grč. postupak pri radu kiselinama akrogrami (grč. urođena povećanost udova koja se sastoji u nezgrapnosti i izobličenosti lica. akropostija akrodinija (grč. chroma boja) stvaranje slike bez obojenih rubova (svojstvo optičkih sustava) akromatizam (grč. bljedilo. akroamatično predavanje strogo znanstveno predavanje (za razliku od popularnoga). mikros malen) med. razjarenost akrokarpičan (grč. akros. chroma boja. karpos plod) bot. krajnji udovi tijela akrolein (lat. sićušnost udova. opos oko) sljepilo za boje. chroma boja. razjaren) jarost. a-. grafia pisanje) tisk.krajnji. akro-. akromion. gipkosti i okretnosti akrobistija (grč. syllabe slog) stihovi koji počinju posljednjim slogom prethodnog stiha akroničan (grč. osobito krajnjih akrografija (grč. jezika. nesposobnost razlikovanja boja akromazija (grč. achromatos) bezbojan. usmen. u obliku predavanja. šiljat. zrak. opt. privremena bljedoća uzrokovana boravkom na nekim zasljepljivim površinama (npr. akrobateo idem na prstima) plesač na užetu. pleće akromonosilabe (grč. oleum ulje) kem. akros. poništenje boja (akromatičnim prizmama. akros. orao vidim) med. a-. odvne bol) med. a-. a ne. razgovor koji je ugodan uhu (osobito za vrijeme jela kod starih Grka). a-. akros. akromazija akromatopsija (grč. lubanja sa šiljastim tjemenom akrokolije (grč. acer oštar. akros. akrocholos jarostan. chroma boja) opt. na snijegu) akromazija (grč. akromatičnim lećama). zarazna bolest koja se sastoji od boli i utrnulosti udova. akromia) anat. chronos vrijeme) koji ne zavisi o vremenu.akroama akroama (grč.

čin. četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja). traka) voj. a i ne traži dokaza jer je očita (npr. manteia proricanje) proricanje po sjekirama aksiologija (grč. rasprava. očita istina. akros. vrh zgrade. Oenothera biennis). u nekim vojskama služi kao oznaka posebne službe (npr. nesuvremen. a katkad i krajnja slova stihova daju neko ime ili neku riječ akroterij (grč. istraživanje prauzroka. čiček cvijet) biljka noćurak (Mirabilis jalapa) akt (lat. osovina. logia znanost) fil. koji vrijedi. fr. kaz. axioma) neposredna jasna znanstvena spoznaja. opći naziv za bolesti na krajnjim dijelovima ruku i nogu. ZET = Zagrebački električni tramvaj akropatija (grč. kao i ostalih perifernih dijelova tijela akropola (grč. akros) fil. axilla pazuho) pazušni aksinomantija (grč. sljemenu zgrada akrotizam (grč. Achse osovina) "osovinaš". "osovine Berlin-Rim-Tokio" koja je uvukla svijet u strahote Drugog svjetskog rata aksolotao (meks. zahtijevam. Aktaion) kod starih Grka: lovac kojega je božica lova Artemida pretvorila u jelena (jer ju je promatrao dok se kupala) pa su ga rastrgali vlastiti psi akter (fr. timologija aksiom (grč. negostoprimstvo. pristaša Hitler-Mussolinijeve politike tzv. u likovnoj umjetnosti: crtež. axis osovina. axon os. pr. biljke i životinje kao ukrasi na vrhu. akros. osovinski aksilarni (lat. koji se događa navečer ili kad se spušta noć. vrpca koja pada s ramena na prsa. axis osovina. akro-polis) gornji grad. kad su dvije količine jednake trećoj. svaki svečani javni čin. gradska tvrđava u Ateni i ostalim grčkim gradovima akropostija (grč. actor vršitelj. večernji akronim (grč. act.: nijedna tvrdnja ne može istodobno biti i točna i netočna. osobito sudski čin. os) osni. Americi i Meksiku. spoznaja koja se ne može dokazati. farm. pri obrezivanju se odreže. gornji dio. naučavanje o vrijednostima. salo akšam (tur. stanje prije obrezivanja (kod Zidova). stožerni časnik) aksenija (grč. akrobistija akrostih (grč. eng. javni spis Akteon (grč. acteur. lat. težnja za onim što je najviše u spoznaji (teorijski akrotizam) i djelovanju (praktični akrotizam) akrozofija (akro-sofia) najviša mudrost akselband (njem. pretres. acte) djelo. posljednjeg uzroka stvari. doba od zalaska sunca do potpunog mraka. slika ili kip golog ljudskog tijela.akronim svoje vrijeme. tražim. izvršitelj) glumac. sudionik u nekom događaju . Achsel rame. akroposthia) gornji dio kožice na muškom udu. v. pathos bolest) med. teorija vri- 45 akter jednosti. tj. akseničan aksijalni (lat. aksolotlo aksonometrija (grč. mast. axine sjekira. akšam-čiček (tur. Band vrpca. aksiom aksist (njem. akšam-cvijet biljka pupoljica (lat. axenia) negostoljubivost. čin. akrostichos) pjesma kod koje početna. axioo cijenim. onda su i među sobom jednake) aksiomatika sustav aksioma. onyma ime) kratica sastavljena od početnih slova ili početnih slogova neke složene riječi ili više riječi. akšam večer) sumrak.) veliki slatkovodni vodozemac u Sjev. metria) mjerenje osovine kod geometrijskih tijela aksungija (lat. ungere mazati) mazivo za osovine ili kola. npr. actus. axios vrijedan. akroterion) arhit.

radni aktive (lat. također: instrument koji bilježi promjene (varijacije) u jačini sunčanih zraka aktinografija (grč. spisi koji se tiču nečega. potraživanje (suprotno: pasiva) aktivan (lat. ispitivanje pomoću rentgenskih zraka aktinogram (grč. radno stanje (suprotno: pasiv) 2. acta apostolorum čit. aktis zraka) kem. koji kemijski razgrađuje. bez kostura. pozitivni sastavni dijelovi nekog imanja. actinaria) zool. aktis zraka. aktis zraka. aktinske zrake zrake s kemijskim djelovanjem. morske životinje iz porodice koralja. ne raditi po njoj ništa. elektron) elektricitet što ga u kristalima izazivaju svjetlosne ili toplinske zrake aktinograf (grč. ultravioletne. akta publika (lat. kemijsko djelovanje sunčanih zraka aktinoelektricitet (grč. onaj čija su potraživanja veća od dugovanja. trg. oni koji stanuju na obali. u djelovanju. acta publica čit. djela. zračenje rentgenom aktinoterapija (grč. pojavljuje se na probavnim organima. zarazna bolest najprije primijećena kod konja. koji kemijski djeluje. redni broj 89. liječenje zrakama aktinski (grč. mn. actum. activus djelatan) radan. ispitivanje. osobito u sudu. imovina. od kojih vlasnik ima koristi. mykes gljiva) med. activa) trg. koji označava djelatnost) 1. moruzgve. grafia opis) proučavanje zraka. još u službi. nevidljive zrake aktiti (grč. državnim ustanovama itd. nekretnine). grafo pišem) fiz. zrakast aktinoskopija (grč. djela apostola. morfe oblik) bot. rentgenogram aktinometar (grč. aktis zraka. uvesti u aktivnu službu. skopeo gledam) med. prenosiva i na ljude. u plućima (zbog udisanja zarazne prašine gljivica) ili na površini kože ako je na njoj bilo ozljeda aktinomorfan (grč. ubr- . znak Ac aktinije (grč. za razliku od pasiva. aktis zraka.) biljka srodna limunu od kojega je znatno bogatija vitaminom C aktinij (grč. imanje (novac. ultraljubičaste zrake. gram.) mn. oni koje se tiču države aktinidija (grč. staviti ad acta (čit. radni. sprava kojom se mjeri jačina Sunčevog toplinskog zračenja 46 aktivirati aktinometar (grč. skupina najdjelatnijih članova neke organizacije aktiva (lat. aktis zraka. aktinos sunčana zraka. okretan. tj. akte strma obala) mn. vrijednosni papiri. sprava za mjerenje jačine rentgenskih zraka pomoću selena aktinomikoza (grč. radioaktivan element. aktis zraka. ultraljubičastih zraka da izazovu kemijske promjene. akta) priključiti aktima. javni činovi. objekata koji vlasniku ne donose nikakvu korist.-lat. vrijedan. aktis. aktis zraka. aktis zraka. metron) fiz. neku stvar ili molbu smatrati svršenom. živ. aktinos zraka) fiz. goveda i svinja. therapeia liječenje) med. tj. gramma slovo) rentgenska slika. zraka) fiz. odstraniti je. activus djelatan. aktis gen. akta apostolorum (lat. instrument za mjerenje jačine kemijskog djelovanja nekog svjetlosnog izvora (aktinometar). radan.akti akti (lat. atomska težina 227. activare) staviti u djelovanje.. obično žive pojedinačno i često se odlikuju lijepim bojama aktinizam (grč. aktis. ili su mu čak na štetu aktivirati (lat. mekanog tijela. lat. gram. metron) fiz. uzročnik je gljivica zvjezdasta oblika. primorci aktiv (lat. acta od agere djelovati. aktis zraka. koji radi. designacija akata popis akata koji se nalazi u jednoj bilježnici. svojstvo sunčanih. činovi. activa) trg. aktis. raditi) mn.) mn.

actualiser) činiti ili učiniti aktualnim. aculeiformis) zajedljiv. danost. današnji. actuel) v. metron) med. kulturno stapanje u etnološkom i sociološkom smislu akumen (lat. osobito: oštrina tona akuleiforman (lat. ostvarivati. 2. provesti ili provoditi u djelo aktualnost (fr. prije: izvozna trgovina. izdavatelj punomoći. akuo čujem. actualisatio) provođenje u djelo. accumulatio nagomilavanje) 1. v. actus radnja) 1. actualis) fil. ostvarivanje aktualizam (lat. suvremen. dramsko djelo u jednom činu. pisar koji vodi arhivske knjige neke ustanove i brine se o spisima akuitet (lat. aktivitet aktor (lat. activus. zastupnik aktovka (lat. lat. kinetička energija aktualitet (lat. agere djelati. domišljatost. activitas) živost. pospješivati aktivist (lat. tužitelj. a ne. aktualnost aktualizacija (lat. accumulator skupljač. koji je na dnevnom redu. aktivnost aktivizam (lat. acupictura) vezenje iglom. akoemetar akumulacija (lat. advokat. činjenični. acumen) oštroumnost. njegovim stalnim nastojanjem. koji se odnosi neposredno na današnjicu. član aktiva (v. radi aktivist (lat. jednočinka. activus) v. bodljikast akulturacija engl. pospiješiti. actuel) sadašnji. activus djelatan) onaj koji je djelatan. Wundtovo shvaćanje da je bit duše doživljaj svijesti. ubrzavati. vez . agere raditi. nagomilavač akupiktura (lat. po kojem su sile i zakoni koji sada djeluju one iste sile koje su djelovale i u prijašnjim razdobljima Zemljine povijesti aktualizirati (fr. oštrina. djelovanje. torba za spise aktšlus (njem. revnost. suprotno: pasivna trgovina aktivnost (lat. okretnost. aktiv 2) aktivitet (lat. actuatio) med. koji djeluje. 2. osobito geologije i biologije. actualitas) sadašnjost. akumulacija kapitala povećavanje kapitala time što se dio profita ili kamate dodaje kapitalu da bi se poduzeće ili poslovi proširili akumulator (lat. uređaj za skupljanje električne energije. oštroumlje. načelo prirodne povijesti. današnjica. cultura odnjegovan) preuzimanje i usvajanje tuđih kulturnih elemenata. danas: trgovinska djelatnost nekog naroda koja i uvoz i izvoz proizvoda vrši vlastitim kapitalom i vlastitom radnom snagom. teorija aktualiteta psih. pristaša aktivizma.aktivist zati. aktualna energija živa sila. 2. ret. actualis. activus) 1. djelovanje nekog lijeka na organizam aktualan (lat. ostvariti. skupljač. pronicavost akumetar (grč. sadašnja važnost. shvaćanje da je za napredak čovječanstva od posebne važnosti razuman i stalan utjecaj ljudskog znanja i htijenja na kulturu i život uopće. marljivost. actuarius) sudski pisar. aktivizam je moralni (etički) zahtjev da čovjek ne smije mirovati sve dotle dok ljudska priroda. bistrina shvaćanja. djelatnost. nagomilavanje (riječi i izraza). actor) prav. stvarnost. današnja zanimlji- 47 akupiktura vost. fil. stvaran. 2. suvremenost. ne dospije do potpune samospoznaje i samostalnosti aktivna trgovina 1. a ne nešto supstancijalno. praktično. raditi) fil. dat. Aktschluss) završetak dramskog čina (osobito: efektna završna scena) aktuacija (lat. dan. fr. ostvarenje. aktualitet aktuar (lat. (grč. istinit. radinost. acuitas) šiljatost. nagomilavač) fiz.

vezivati dva po dva. acupressura pritisak iglom) med. batiskop akvafortis (lat. pričuvnim kisikom i dr.akuplirati akuplirati (fr. proziran poludragi kamen koji ima zelenu boju morske vode. slušam) fiz. aqua voda. točan. optuživanje akuzativ (lat. dio fizike koji proučava zvuk akušerstvo (fr. služi za vožnju na vodi akvarel (lat. zaustavljanje krvi pritiskom krvne žile metalnom iglom akupunktura (lat. bathys dubok) elektromotorna naprava (slična modelu morskog psa). suprotno: akuzator akva (lat. usp. accoucher) porodiljstvo. aqua voda. pravo odvođenja vode. aqua. aqua voda. najčešće izriče predmet glagolske radnje akuzator (lat. način liječenja nekih bolesti. pravo isušivanja zemljišta. aqua voda. acutus oštar. oštrokutni akuzabilan (lat. četvrti padež Odgovara na pitanje: koga? što?). optužitelj. savjestan. reflektorima. kazalište. aqua voda. snažna voda. accusabilis) tužljiv. akutna bol iznenadna i veoma jaka bol. primaljstvo (dio ginekologije) akut (lat. crkva). fortis jak) kem. široka daska vezana za motorni čamac. acus igla. ac jusatcrj tužitelj. vrsta berila akvamarinski koji ima zelenu boju morske vode akvaplan (lat. agere voditi) prav. spariti. akutna bolest ona koja će se brzo završiti ili ozdravljenjem ili smrću. engl. akuo čujem) koji odgovara zahtjevima akustike. accuratus) brižljiv. accusare optužiti. prikladan za primanje i prenošenje zvuka (npr. pod vodom. opremljena kamerama. spajati. marinus morski) min. koja služi za promatranje živola. optužljiv. spojiti akupresura (lat. aqua) voda akvabatik (lat. tužiteljski. angularis kutni) geom.. kažnjiv akuzacija (lat. accusatio) tuženje. aquarium) staklena posuda s vodom u kojoj se čuvaju vodene biljke i vodene životinje (ribe i vodozemci). acutus accentus) gram. accusatorius) prav. sagrađen tako da se riječi i tonovi mogu svuda lijepo i jasno čuti. aqua voda. znak za dugouzlazni naglasak. lung pluća) naprava koja omogućuje disanje pod vodom akvamarin (lat. oštri akcent akutan (lat. prijek. accusatus) tuženik. punctura bod) med. acutus) oštar. grč. acquerello) slika izrađena vodenim bojama akvarelirati (tal. priprema se od salitre i razrijeđene sumporne kiseline akvagij (lat. dvorana. acquerellare) slikati vodenim bojama akvarelist (fr. aquarelliste) slikar koji radi vodenim bojama akvarij (lat. accoupler) sparivati. planus ravan) šport. mjesto u ljekarni gdje se drži voda . akuo čujem. suprotno: akuzatus 48 akvarij akuzatorski (lat. primljen od Kineza i Japanaca. a obično traje do 40 dana akutangularan (lat. akuzatorski kazneni postupak optužni postupak koji se vodi na osnovi neke tužbe (suprotno: inkvizitorski kazneni postupak) akuzatus (lat. ispravan akustičan (grč. accusativus) gram. koji prisiljava na brzo rješenje. napravljena od stakla pojačanog plastikom. optuženik. akvalung (lat. akustikos. akustična sredstva sredstva koja služe poboljšanju ili pojačanju slabog sluha akustika (grč. sastoji se u tome da se u oboljelo mjesto zabadaju igle akuratan (lat. uredan. optužni.

al pjačere (tal. hotel) hotel na vodi. Alkuran Al-kuran (ar. alatio. al-) arapski član. alkohol. Kuran ala milaneze (tal.) glaz.) glaz. aquaductus) vodovod. wild-divlji) kuh. nabavlja ili zadobiva akvozan (lat. "kao divljač". posebna. aquarius) astr. ponavljanje jednog odjeljka od određenog znaka al. acquisitum) nešto što je zadobiveno. prema čistoj težini zlata i srebra al pari (tal. jednak. aquosus) pun vode. kako bi obranila prava palestinskih Arapa i uspostavila palestinsku državu na područ- 49 alacija jima iz kojih su Arapi iseljeni nakon osnutka Izraela al marco čit. alabastrum) min. El-kuran) v. po volji. pren. po tečaju. kanal akvila (lat. Vodenjak (jedan od dvanaest nebeskih znakova) akvatel (lat. naziv poznatog talijanskog jela: špageti s narezanim komadićima šunke preljeveni umakom od rajčica ala vild (fr.) trg. al-Kuran itd. slatkovodne životinje akvatorij (lat. jednakost nominalne i stvarne vrijednosti. al marko (tal. turistički brod ili brodica akvaterarij (lat. acquisitor) čovjek koji nešto stječe. Al Fatah "borba i pobjeda") najstarija i najveća vojnopolitička organizacija palestinskih Arapa. al senjo (tal. ime jednog zviježđa. pokraj vode.) u točku. arhit. iste vrijednosti ili sadržaja. stečeno akvizitor (lat. zarada. močvaran. vodene biljke akvatilije (lat. alabastersko staklo mutno.) trg. aqua voda. nabavljanje.) glaz. v. v. stečeno dobro. često se upotrebljava i el i ul al-džamija (ar. aquaticus) podvodan. osnovana 1965.(ar. bogat vodom. zadobivanje. El-kuran) knjiga. požurivanje .) trg. astr. alabastros.) glaz. aquila) zool. akvatične biljke one koje rastu po močvarnim mjestima. kišovit akvozitet (lat. vodovodna cijev. alkali. u vodi teško rastopljiv. vodeni. aqua voda. stjecanje akvizit (lat. al pjačimento (tal.akvarijus akvarijus (lat. a punto al rigore di tempo (tal. al piacere al punto (tal. kako se hoće al piacimento čit. lat. ubrzanje. čitanka. aquatilia) zool. npr. aquositas) bogatstvo vodom. koji ima jednaku vrijednost. nabavljeno. orao. zarađuje. po sadašnjoj vrijednosti novca Al Fatah (ar. veoma tvrda vrsta gipsa. osobito kod novca al piacere čit. acquisitio) tečevina. navlas. kišovitost A1 Capone (Alfonso) najpoznatiji američki gangster (1897—1947).. ukras u obliku orla na zabatu kuće akvizicija (lat. savršeno točno. fr. sinonim za velikog gangstera uopće al corso čit. izraz koji označuje poseban način pripremanja mesa divljači (ali i domaćih životinja na takav način) alabandizam umjetnička drljotina (po karijskom gradu Alabandi gdje je vladao loš umjetnički ukus) alabaster (grč. alla milanese) na milanski način. prema dopadanju.-njem. al korzo (tal. strogo u taktu al segno čit. poluprozirno staklo alacija (lat. alatus krilat) davanje krila. territorium zemljište) vodene površine koje imaju nekom konvencijom određene granice akvedukt (lat.. vlažan. koji živi u vodi. aqua voda. lat. terra zemlja) posuda u kojoj se drže i uzgajaju vodozemci (amfibije) akvatičan (lat. al-đami) velika islamska bogomolja Al-koran (ar.

uzbuna. alet) pribor. juriš. allatura. simptom. a kod sisavaca još i prehranjivanje zametka alantotoksikon (grč. od Rusije su ga kupile SAD. oluja. a-ilah) Bog. koji uznemiruje. naziv za Boga kod muslimana alaj (tur. za vrijeme seobe naroda došli su do Španjolske gdje su ih uništili Vizigoti alanin kem. trag. poučiti albacija (lat. Alaun. omotač zametka kod viših kra- 50 albacija lježnjaka (sisavaca. šaren) pamučna tkanina s utkanim šarama. po europski. posrebrnjivanje kovine. nevrijeme. allas.Aladin Aladin glavni junak priče o čarobnoj svjetiljci (Aladinova svjetiljka) koja onome koji je posjeduje ispunjava sve što poželi. teško akutno trovanje zaraženom mesnom hranom. gomila. najava. airarme) voj. alumen) stipsa alavertiti (tal. strah alarmantan (fr. allatratio) lajanje na. najveći Anchorage Alastor zloduh osvete u starogrčkim tragedijama alat (ar. alarme. pravi trenutak. visoka čast u feudalnoj Turskoj alak (tur. Aladin aladža (tur. lalein brbljati) med. allantos kobasica) med. halasz) ribar Alaska sjeverozapadni poluotok Sjeverne Amerike.) četa vojnika. nemogućnost izgovaranja artikuliranih glasova zbog poremećaja u govornim organima alamet (tur. zabrinutost. koji izaziva ili stvara nespokojstvo i zabrinutost alarmirati (fr. galama. islamskog).: alaturka Alah (ar. osobito ručni. aladža raznobojan. prokletstvo Alani iranski nomadski narod sarmatskog podrijetla. uznemiriti. rulja alakati (tur. puk. tal. zgoda. toxikon otrov) kem. dodatak u novcu za izdržavanje kuće alaturka (tal.) vikati alah (običaj Turaka pri jurišu). albatio) bijeljenje kovine (metala). allas. supr. tobožnje pretvaranje bakra u srebro. priča je objavljena u poznatoj arapskoj zbirci pripovjedaka "Tisuću i jedna noć" Aladinova svjetiljka v. dati znak za uzbunu. glavni grad Juneau. parada. otrov koji se razvija u pokvarenom mesu Alarih (germ. alarmiste) širitelj uznemirujućih vijesti alas (mađ. osobito bakra. pozvati k oružju. miraz. mnoštvo. haljina od te tkanine alafranka (tal. avvertire) obavijestiti. alarmer) uzbuniti. allas. zapadnjačkog). jurišati uz urnebesnu viku alalija (grč. svečanost svečana povorka. napad na nekoga pogrdama alatura (lat. orijentalnog.) urnebes. kod gmazova i ptica pomaže disanje. pravi Bog. po turski (za razliku od europskog.: alafranka alaun (njem. alarmant) uznemirujući. sve što je potrebno za rad. riba i gmazova). lat. poziv za pripremu u slučaju opasnosti. a-.) "kralj sviju". alla turca) na turski način. eidos izgled. tekućina koja se nalazi između alantoisa i araniona alantois (grč. 1867. uputiti. supr. alla franca) na europski način. oblik) zool. alamet) znak. bataljun. mećava. zastrašiti alarmist (fr. napad. allantos kobasica. po zapadnjački (za razliku od turskog. uzbunjivati. alaj-barjak zastava jednog odreda (alaja) vojnika. "vladar nad svima" alarm (fr. aminopropionska kiselina alantijaza (grč. predznak. gomila. afferre donositi) prav. botulizam alantoidna tekućina zool. mnoštvo. nespokojstvo. albifikacija . vika. prigoda. oruđe alatracija (lat. nemir.

metron) kem. albus bijel) med. lopov. albedo "bjelina") moć odbijanja svjetla.) antibiotik. zbog čega koža i kosa izgledaju bijele. albus bijel) natrijski glinenac (ruda iz skupine plagioklasa) albižanac pripadnik kršćanske vjerske sljedbe u Francuskoj. pigmenta u koži kod ljudi i životinja. knjiga za skupljanje fotografija. albus bijel) fiziol. natrijski glinenac bijele boje albit (lat. albumoze (lat. alkohol lišen jednog dijela vodika. albatross) zool. nevaljalac. djeluje protiv stafilokoka. album bijelo) knjiga s bijelim listovima koju treba ispuniti slikama u boji. pneumokoka i bacila dizenterije 51 aldrovanda albugo (lat. dehydrogenatus lišen vodika) kem.. albus bijel) med. danas samo pjesničko ime Velike Britanije albit (lat. tj "zlatnim slovima" zabilježiti dan kad se nešto sretno dogodilo albolit (lat. ime po južnofrancuskom gradu Albi albo lapillo notare diem (lat. mangup. bolesti bubrega i dr. tvar koja u sebi sadrži bjelančevine albuminometar (lat. maraka itd. lithos kamen) vrsta odličnog bijelog cementa albomicin (grč. izlučivanje bjelančevine mokraćom. 1738—1822) albertotipija tisk. čovjek s nekim nedostatakom ili manom aldehid (lat. altiora alčak (tur. razglednica. grč. albugo) med. alcohol. bjelančevina albuminat (lat. instrument za određivanje količine bjelančevina u mokraći albuminozan (lat. "brdska zemlja") staro. spomenar. organska kemijska tekućina ljuta mirisa aldine knjige izrađene u tiskari venecijanskog tiskara Aldusa Manutiusa (1494—1597) i njegovih nasljednika aldrovanda (lat. laat. onaj koji boluje od albinizma. minhenskom fotografu J. altiora) v. albumen) kem. albus bijel. divlji) vragolan. Aldrovanda vesiculosa) mesožderna vodena biljka iz porodice rosika . supstance između bjelančevina i peptona koje se stvaraju u želucu i gušterači za vrijeme probave alciora (lat. bijela mrlja na rožnici oka album (lat. crveni prah dobiven od zemljine plijesni. Albertu (1825—1886) albicija (tal. od Sunca) primila Albertina bogata i svjetski glasovita grafička zbirka u Beču (ime prema utemeljitelju Albertu von SachsenTeschenu. nasljedni nedostatak obojene tvari.) bijelom pisaljkom.) ukrasna biljka srodna akaciji albifikacija (lat. crtežima i si. spomen-knjiga. albacija albin (šp. albumen. albuminosus) koji sadrži bjelančevinu albuminski papir fotografski papir za čiju se izradu upotrebljava iz jaja izvađena i na toplom zraku osušena bjelančevina albuminurija (lat. omjer svjetla što ga površina (npr. bjelančevinasta tvar. albino. albus bijel) min. izrada tipografskih ploča fotografskim putem. znak šećerne bolesti. albumen (lat. bjelančevina albumin (lat. grč. bjeloš albinizam (lat. albification) v. velika bijela morska ptica koja nagovještava buru albedo (lat. albumen) kem. prepreden čovjek. albumen. simpatičan lukavac. alčak neotesan. obješenjak. sljedba se protivila Crkvi i papi). grč. a oči crvenkaste Albion (kelt.albatros albatros (engl. ureo mokrim) med. planeta) odbija prema svjetlu koje je (npr. nazvana po pronalazaču. albumen bjelanjak) kem.

govor u kojem se pojmovi i misli iskazuju drukčije. izazivanje draži. sredstvo protiv groznice aleksit (grč. allegoria) poet. navođenje činjenice. kockarski poslovi. alea kocka. aleksiterij aleksiteričan (grč. Septuaginta aleksandrinstvo znanstveno sitničarstvo. slikovit. aleatorium) igračnica. allegorikos) onaj koji prikazuje nešto u slikama. otuda: aleksandrijska biblioteka. alektryon pijetao. bez ikakve veze sa stvarnim životom. aleksandrijski filozofi (aleksandrijska škola) aleksandrina svili slična tkanina od lana i pamuka aleksandrinac poet. kockarnica aleatorika (lat. navod. pozivanje na neki zakon alegati (lat. a ne izravno aleja (fr. usp. mache borba) borba pijetlova (kao sli- . e. uzak prolaz aleksandrijski koji se dogodio u Aleksandriji. šetalište između dvaju redova drveća. čist rad (u bakrorezu) alektriomahij a (grč. kao npr. tj. protuotrov aleksija (grč. izražavati misli u slikama.) glaz. klasičan francuski stih aleksandrinci ovim se imenom zove 70 aleksandrijskih znanstvenika-tumača i prevoditelja. a ne riječima koje ih izravno izražavaju. slikovito alegorizirati (grč. usp. sredstvo za spašavanje i pomoć. allee) drvored. konačno sam se odlučio na neko djelo. aleph) prvo slovo hebrejske abecede. pr. patološka nesposobnost da se pisane ili tiskane riječi čitaju s razumijevanjem (nastaje zbog povrede velikog mozga) aleksin (grč. allegatum) navedeno mjesto. aleator) igrač kockom.alea iacta est alea iacta est čit. allegorikos) iskazan slikom. allegatio) navođenje. u prenesenom ruhu alegorija (grč. kocka je bačena. alexo branim.) posl. protuotrovni alektacija (lat. alea kocka. alea kocka) poslovi koji ovise o slučaju i sreći. tvrdnja alegat (lat. mjesta navedena iz drugih djela. u XVII. drukčije prikazujem) slikovito govoriti ili pisati. šestostopni stih s cezurom nakon šestog sloga. n. lijek protiv trovanja. grad je osnovao 331. aleksandrijski gramatičari. igrač na sreču. st. alexo branim. allectatio) mamljenje. a-. osobito protuotrov. kompozicijski postupak u suvremenoj glazbi: sam izvođač odabire redoslijed izvođenja pojedinih stavaka alef (hebr. alexo pomažem. allegata) mn. allegoreo drukčije izražavam. pozivanje na spis.. svaka tvar krvnog seruma koja razgrađuje strane stanice aleksipiretik (grč. Aleksandar Ve- 52 alektriomahij a liki i bio je u prvim stoljećima prije i poslije naše ere glavno sjedište grčke znanosti i književnosti. alexo branim) med. opasni poslovi aleatorij (lat. aleatiko (tal. navođenje. alfa alegacija (lat. djelo ili pisca. farmakon lijek) med.) vrsta odličnog slatkog toskanskog crvenog vina od muškatnog grožđa aleator (lat. alexeterios) koji djeluje kao protuotrov. legein govoriti) psih. st. kockar aleatorički poslovi (lat. slikovit govor. primamljivanje. pomorskog grada u Egiptu. suha učenost radi učenosti. štitim) kem. Cezarove riječi kad je prešao Rubikon aleatico Čit. nazvan po velikom starofrancuskom romanu o Aleksandru Velikom iz XII. slikovito objašnjenje pojma ili misli alegorist (grč. koji potječe iz Aleksandrije. pyr vatra) med.) proučavanje protuotrova aleksifarmakon (grč. aleksifarmacija (grč. dvanaesterac. upute alegoričan (grč. alea jakta est (lat.

aleuron pšenično brašno) bot. alloios drukčiji. alfabetski red red slova kakav je u alfabetu.alektriomantij a ka istinske borbe kod starih je Grka bila veoma omiljena zabava) alektriomantij a (grč. alopatija alergija (grč. zanosno veselje uopće alem (ar. poklik radosti u kršćanskom bogoslužju. manteia) proricanje iz brašna koje se prinosi na žrtvu aleurometar (grč. allelofthoria) fil. uz ostala značenja. početnik u čitanju i pisanju.. aleuron brašno. beta) gram. manteia) gatanje u ječmeno brašno .. alethes istinit. 1843—1935. zanatu. tj. thesis položaj) med. početak i kraj nečega Alfa-Romeo talijanska marka automobila (prvi dio naziva čine početna slova firme: Anonima Lombarda Fabbrica Automobili. a za glagoljicu i ćirilicu azbuka. bjelančevina u pšenici aleuromantija (grč. početak. Alemannen) staronjemački naziv glavnog i najvećeg dijela stanovništva južne Njemačke. med. 30 dijelova cinka i 10 dijelova nikla. vještini. alektryon pijetao. allos drugi. v. tj.) "hvalite Boga". logia) znanost (ili: naučavanje) o istini aletofil (grč. radost. d. zemlja u kojoj žive Alemani) alemanisti pristaše francuske Revolucionarne socijalističke radničke stranke koja je odbacivala diktaturu proletarijata i propagirala tzv. člana Pariške komune) alenteza (grč. metron) instrument za ispitivanje valjanosti i čistoće brašna aleuron (grč. sastavljena od kristalizirane bjelančevine alfa (grč. 2. manteia proricanje) proricanje po pjevanju pijetlova aleloftorija (grč. slova u određenom redu (za latinicu je uobičajen naziv abeceda. pathos). a drugi je po inženjeru konstruktoru koji se zvao Niccolo Romeo) alfabet (prva dva grčka slova alfa. početnik u čemu (u nekom nauku. uzajamni. alfa i omega prvo i posljednje slovo grčke abecede. prisutnost stranih tijela u ljudskom organizmu i bolest koja zbog toga nastaje aleopat (grč. ergon djelo) med. alloios drukčiji. filos prijatelj) prijatelj istine. morfe oblik) zamjenjiv aleluja (hebr. tj. alfi ton ječmeno brašno.. aleuron pšenično brašno. b. aleuron pšenično brašno) bot.. allelon naizmjeničan. za razliku od vladajućih Franaka (otuda Francuzi i danas zovu Njemačku TAllemagne". a. beta b) 1. alfabetar (grč. niz svih slova nekog jezika. izraz kojim je Aristotel nazvao nagon (u prirodi i životinjskom svijetu) za nemilosrdnom međusobnom borbom i uništavanjem alelomorfan (grč.) alfenid metalna smjesa od 60 dijelova bakra. ova riječ znači i pozlaćena jabuka na vrhu minareta Alemani (njem. alfa) prvo slovo u grčkoj abecedi. galvanskim putem posrebrnjeno novo srebro alfitomantija (grč. allelon međusobni. aletheia istina. 3. okruglasta i kristalizirana organska tvar (slična zrnu) u biljnim stanicama. pathos) med. pren. popis izrađen alfabetskim redom. onaj koji voli istinu. municipalni socijalizam (naziv prema prezimenu vođe Jeana Allemanea. alfa a. ftheiro uništavam. allos drugi. promijenjena sposobnost reakcije organizma na neku vrstu zaraznih klica kojima je taj organizam već jednom prije bio zaražen 53 alfitomantija aletiologija (grč. alem. alopat aleopatija (grč. u arapskom. pren. c. filalet aleurant (grč. alin) dragi kamen. b. pren.

na drugom mjestu. drukčije alijaža (fr. bol živaca. aligacija alijenacija (lat. povezane u obliku otvorenih lanaca (parafini. alliage) v. grafia) tisk. alge) bot. legura. za mjerenje kutova allas čit.alge 54 alijenacija Granadi. četiri osnovne računske operacije i udžbenik o tome (izraz potječe od arapskog matematičara Muhameda ibn Muse Alharizma). godine alijas (lat. rhythmos odnos) 1. osim toga. pren. udžbenik algebre algebrist onaj koji se bavi algebrom. grč. belle alliance čit. boležljiv. alligatio mješavina) račun smjese.) drugim imenom. logički algoritam pokušaj da se logičke operacije zamijene brojkama i računskim metodama. zalog. sredstvo protiv zubobolje napravljeno od gorušičnog ulja i špirita (žeste) algolagnija (grč. račun kojim se pronalazi odnos u kojem se trebaju izmiješati dvije vrste robe različite cijene da bi se dobila srednja vrsta po unaprijed određenoj cijeni aligator (tal. algos bol. masni organski kemijski spojevi koji sadrže atome ugljika.) organski spojevi cikličke strukture s alifatskim svojstvima (ciklopropan. algeo osjećam bol) bolan. alge (lat. spasmos grč) med. američki krokodil aligirati Gat. pokretno ravnalo. alliance) spajanje. legirati alijansa (fr. šp. najslavniji spomenik maurske arhitekture alhidada (ar. dio nonija. tj. drugim putem. pokušaj matematičke ili simboličke logike.) vrsta španjolskog vina iz okolice grada Alicantea aliciklički spojevi (grč. algea bol. Al-hamrah) (Crvena kuća). neuralgija algofon (grč. bol algetičan (grč. resinama algoritam (ar. kriptogamne vodene biljke. slivati. algeo osjećam bol) med. alikante (šp. nastao zbog boli algija (grč. el lagarto) zool. sredstvo. bel alijans (fr. Pruske i Austrije 1815. drukčije alibi (lat. al-jebr) mat. u srednjem vijeku upotrebljavali se i izrazi algorizam. alifatski alkoholi. slitina. al-hadat) teh. alijas (lat. alligatore. udruživanje. algema) med.. algaritam algospazam (grč. grč mišića praćen bolom algrafija (grč. bračna veza. dakle. dokazati svoj alibi dokazati da u određeno vrijeme nisam bio na određenom mjestu alicante čit. otuđenje. dio botanike koji se bavi algama. lijepi ili sveti savez između Rusije. prodaja. "sastavljanje razdvojenih dijelova". logia) bot. uživanje u bolu. odstupanje od prirodnog stanja.). fonos ubojstvo) med. odgovara litografiji Alhambra (ar. med. inače. dio matematike koji istražuje odnose i svojstva brojeva pomoću općih znakova. smjesa. maurska kraljevska palača u . drugdje. znalac algebre algema (grč. smiješati. alga. 2. lagneia obljuba) med. postupak pri ravnom tiskanju aluminijskim umjesto kamenim pločama. dodatak. bescvjetnice. alienatio) otuđivanje. talofiti s biljnim zelenilom (klorofilom) algebra (ar. alligatio) mješavina kovina (metala) nejednake vrijednosti u jednu masu. alias) inače. resine. primjesa. algos bol. alligare) sliti. razmjena. savez. alifatske kiseline) aligacija (lat. požuda za bolom. vještina računanja. izraz koji obuhvaća mazohizam i sadizam algologija (lat. cikloheksan) alifatski spojevi kem. alijaža aligacijski račun (lat. grč.) prav.

alimentatio hranjenje) prehrana.. iste vrijednosti kao i indigova modra boja. onaj koji po nekom zavjetu prima uzdržavanje. ad. grč. odjeljak koji počinje novim. 6 su alikvote broja 12 alikvotan (lat. prevladavanje jedne alkalije. alitura) hranjenje. skafos lađa) pomorsko prijevozno sredstvo. "hidrokrilac" aliteracija (lat. 4. duševno rastrojstvo. sposobnost tijela da hranjivim sokovima nadoknadi ono što je izgubilo alizari (šp. ustupiti drugom (pravo ili vlasništvo). npr. nedostatak limfnih žlijezda alineja (lat. udružiti. ponašanje. održava se u drugoj polovici kolovoza kao spomen na veliku pobjedu Sinjana nad Turcima 1715. svezati brakom. pjesnička figura koja se sastoji u tome da se u nizu ponavlja isti suglasnik ili isti slog. iste slogove alitura (lat. alienus tuđ. obično: alijirati se alikvantan (lat. razvijanje alkalije koja se brzo isparava (amonijak) . v. alićniste) zastarjeli naziv za liječnika koji se bavi duševnim bolestima alijenizam (lat. allier) vezati savezom. njorka. korijen broća alizarin (šp. 2. novac za uzdržavanje i školovanje izvanbračne djece alimentacija (lat. aliquoties) koji je sadr• žan u većem broju bez ostatka aliment (lat. slična galebu. g. lijepa crvena boja koja se danas dobiva iz antracena. hranarinu alimentama intoksikacija med. alimentarius) prav. broj koji je sadržan u drugom broju bez ostatka. ptica sjevernih krajeva. 5 i 7 su alikvantni dijelovi broja 12. novi odlomak. sastoji se u tome da alkari jašući na konjima (svaki triput) gađaju kopljem kroz dva koncentrično prilagođena koluta (alke) alkalescencija (lat. trljam) vještina masiranja. alizari alka (lat. otuđiti. allure) hod. proučavanje liječenja trljanjem 55 alkalescencija alira (fr. Sirijska alka viteška igra u Sinju. trag divljači. ali ovaj nije s njim djeljiv bez ostatka. fr. alikvotan alikvota (lat. alcalescentia) kem. usp. poludjeti alijenist (fr. 3. alere hraniti. brod s krilima (na kojima zapravo i počiva) i koja se rašire pod vodom te se brod izdigne nad vodu i "leteći" postiže veliku brzinu. alizari) bot. aliquantum) mat. sklopiti savez. uzdržavati. ala krilo. aliquoties) mat. način kretanja. alliteratio) poet. alienatio mentis) alijenirati (lat. lovi se zbog skupocjenih jaja i perja alka (tur. alizari) kem.: "pa šuti pa se smije pa se penje" aliterirati (lat. otuđivati. linea red) nov redak. uzdržavanje. način hoda i držanja nekog čovjeka.) 1. aleifo mažem. trovanje hranom alimentirati (lat alimentare) prehranjivati. dok je prije dobivana iz korijena broća. slučajno ili hotimce ponavljati ista slova. alićnisme) med. koji je sadržan u većem broju. odvratiti (mušterije). alea torda) 2. alizarinsko modrilo najljepša i najpostojanija alizarinska modra boja. vladanje aliskaf (lat. izvanbračne djece alimentar (lat. uvučenijim retkom aliptika (grč. npr. npr. pren. littera slovo) praviti aliteraciju. alimenta) mn. a-. npr. ludilo alijirati (fr. a od. lat lympha voda) med. supr. levantinski broć. alienare) prav. halka. prehrana.alijenirati duševno rastrojstvo (lat. opskrbljivati hranom alimfija (grč.

osobito kod Arapa. hidroksidi alkalnih metala. metron) kem. kofein. da bi privukao na nj još više pozornosti. e. alcatifa) orijentalni tepih. dobivati lužnu sol alkalni metali kem. učenik Sokratov. organski kemijski spojevi ugljika. eidos) kem. al-kohhlu) mn. rasipnik i prevrtljivac. npr.alkali alkali (ar. al-kohhlu) čovjek koji je suviše odan uživanju alkoholnih pića. stih od pet stopa. u srednjovjekovnoj Europi: neznanstveno bavljenje kemijom. rođak Periklov. vodika i kisika alkoholičar (ar. a šarom od zlatnog i srebrnog konca alkejski stih (grč. imaju bljutav okus i veoma su otrovni alkalimetar (ar. dao mu je vlasnik odrezati rep (pre1 ^rae i izraz rep Alkibijadova psa općili to znači kusast rep) Alkinoj kralj Feačana. vođa sedmorice epigona u osvetničkom pothvatu protiv Tebe alkohol (ar. jedan deveterac i jedan deseterac alkemičar (ar. Alkibijadovo pseto prekrasni Alkibijadov pas kojem se divila cijela Atena. usp.: 2. kinin. sol koja se dobiva iz pepela morskih biljaka alkalije (ar. najbolji. rubidij. željeza i dr. grč. metron) kem. ledarica). natrij. od kojih su prve tri i posljednja jambi. alkatifa (ar. grč. iz podzemlja ju je izveo Heraklo Alkibijad staroatenski državnik i vojskovođa (450—404 pr. najvažniji: morfin. žena Keiksova. pijanac .. alkion Alkmena žena Amfitrionova.. n. npr. litij i dr. al-kimia) naziv za najstariju kemiju.. kem. s osnovom od vune i svile. otac Nausikajin. al-kali. kalij. majka Heraklova (otac junakov je Zeus) Alkmeon tebanski heroj. otrovni i gorka okusa. ubio ga frigijski satrap Farnabaz kako bi ugodio Spartancima. smatralo se da proriče sreću Alkiona u starogrčkoj mitologiji: kći Eolova. mješavina svježih biljnih sokova s alkoholom alkoholi (ar. nikotin i dr.) mn. Alkestis) u starogrčkoj mitologiji: žena kralja Admeta umje- 56 alkoholičar sto kojega je pošla u smrt. od kore kininovca. dobivanje lužne soli alkalizirati (lat. ispitivanje sode ili lužne soli pomoću alkalimetra alkalizacija (lat. šp. od kojih su dva jedanaesterca. onaj koji pravi zlato umjetnim putem. alkyon) mitološka morska ptica (zimorod. rakije i dr. alcalisatio) kem. bogovi su je pretvorili u pticu (zajedno s mužem). a četvrta anapest (U — U — U — U U — U —). alcalisare) kem. opojno piće alkoholat (ar. tajanstveni srednjovjekovni znanstvenik alkemija (ar. al-kohhlu) kem. strihnin. grč.) kem. savršeno pročišćeni prah. tobožnja vještina pravljenja zlata Alkestida (grč. n. kasnije.). sprava kojom se određuje količina alkalija u sodi ili lužnoj soli alkalimetrija (ar. nazvan po slavnom grčkom liričaru Alkeju koji je živio 600. e. al-kohhlu) čvrsti kemijski spoj alkohola s nekom soli alkoholatura (ar. gostoprimac Odisejev (on ga je konačno i otpremio na Itaku nakon mnogih pustolovina i nevolja) alkion (grč. al-kohhlu) 1. Alkaios) poet. pr. alkaloidi (ar.. kem. žesta izlučena iz vina. alkejska strofa strofa od četiri stiha. al-kimia) onaj koji se bavi alkemijom. potpuno pročišćen špirit. dušikasti organski spojevi biljnog podrijetla. skupina kovina (metala) male težine koje voda otapa i na običnoj temperaturi. piva. poznat i kao pustolov..

) Svega je toga već bilo (njemačka poslovica koja je istovjetna latinskoj Nihil novi sub sole Ništa novo pod suncem) allez! čit. vrlo živo. osloboditi od vode. umjereno veselo. brzo. što življe. popuštajući. v. živo i brzo. umjereno allegreto allegreto (tal.) glaz. najednom slikati. oslobođenje špirita (žeste) od vode. udubina u sobi s posteljom. kao imenica. s dostojanstvom allegro moderato (tal.) glaz. usp. allegro con fuoco allegro con fuoco čit.) glaz. naprijed! alma mater (lat. izlučiti špirit (žestu) iz neke tekućine. ložnica ali ingrosso (tal.) glaz.) glaz. odmah. allentato allentato (tal.) glaz. grč. allegro con brio allegro con moto čit.) hajde.) Sve je dobro što se dobro svrši (naziv jedne Shakespearove komedije). brzo allegro con spirito čit. va- 57 Almagest treno.) "hraniteljica roditelj ica".) slik. alegro furiozo (tal. sa žarom. miješanje alkohola s nekom tekućinom alkoholizam (ar.) glaz. allegro assai. sveučilište. veselo. allegro con spirito. allegro di molto allegro (tal. alegro kon moto (tal.) glaz. bez prethodnog grundiranja (bojenja osnovnom bojom) allegramente (tal. vrlo veselo. umjereno brzo allegro non tanto (tal. v. usporavajući. živo.) trg. alonz (fr. tj. pomiješati s alkoholom alkoholometar (ar.) glaz. allegrissimo allegro furioso čit. npr. alcoba) prostorija sa svodom.) glaz. al-kohhlu) kem. al-kohhlu. al-kohhlu. v. megiste syntaxis) iskrivljen naslov arapskog prijevoda Ptolomejeva kapitalnog astronomskog djela (Veliki znanstveni sustav astronomije) . allegro) glaz. pročišćavanje alkohola. allegrissimo allegro con brio čit. alma mater almada (ar.alkoholizacija alkoholizacija (ar. grč. idi. šp.) glaz. alegro kon spirito (tal.) glaz.) glaz. ne odviše brzo allemande čit. allegramente allegro assai (tal. strasno i brzo allegro ma non troppo (tal. pročistiti do stupnja najveće finoće. v. v. al-kohhlu) kem. allentando Alles schon degewesen čit. alegro kon brio (tal. manje brzo nego allegro allegrissimo (tal. ale (fr.) glaz. manje veselo.) glaz. alles gut alla prima (tal. v. zadržavajući. al-kubex. allegro allegretino (tal. alma mater mati koja hrani) "časna majka". al-kohhlu) opći naziv za sve štetne utjecaje na ljudski organizam i društvo koji nastaju zbog prekomjerne uporabe opojnih pića. velika škola alma parens (lat. ales šon dagevezn (njem. alegro maestozo (tal. Ende gut.) hajdemo. na veliko Ali is well that ends well (engl. djelo koje treba izvoditi veselo.) glaz. naprijed! allons čit. vrlo veselo. v. metron) sprava za određivanje količine alkohola u nekom opojnom piću alkoholometrija (ar. al ma'dijat) crnački čamac od kore drveta. manje živo. neki prah. allegro con brio allegro di molto (tal. alegro kon fuoko (tal.) ples njemačkog podrijetla u 2/4 ili 4/4 taktu allentando (tal. almand (fr. ne odviše brzo allegro maestoso čit. metria) znanost o određivanju količine alkohola u nekom opojnom piću alkoven (ar. vrsta brze indijske jedrilice Almagest (ar. al-mađisti. osobito žestokih alkoholizirati (ar. uzburkano.) glaz. odmjereno hitro. grč. hitro.

aloe) kem. kratak govor. trefo hranim) med. odobravanje nekog računa ili stavke kasnije unesene u račun alokroičan (grč. produžetak. dug kono- . nego koje je potpuno vlasništvo. allos) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi. laleo brbljam. usp. imanje alodijalan (lat. junaku Beaumarchaisove komedije i Mozartove opere "Figarov pir" almemar (ar. allos drugi. koji se prelijeva alokroizam (grč. trg. al-ot) slobodno dobro. onyma ime) pod drugim (ili: tuđim) imenom alonž (fr. općinska paša Almisum (lat. zbornik koji izlazi godišnje almandin vrsta dragog kamena granata. tuđ potpis alohton (grč. na nekom stolu). allochroos) koji mijenja boje. allos drugi. Vjerojatno. govorim) med. prodati ili ostaviti nekome u nasljedstvo alodoksija (grč. no s tom razlikom što je vlasnik mogao njima slobodno raspolagati. nastavak (npr. alogia) nerazumnost. besmislenost. alogen. boje crvene kao krv (naziv prema maloazijskom gradu Alabanda) almarada (šp. allocatio) dodavanje. allos drugi. godišnjak. alloqui) osloviti. oslovljavati alolalija (grč. alogos suprotan svrsi. tvar koju u sebi sadrži lišće biljke aloja aloj (grč. a-. melos ud) zool. andros čovjek. Allmende) zajedničke šume i pašnjaci koji pripadaju svim stanovnicima jednog sela.(grč. logos um. nerazuman. dodatak. alloquium) v. al-. allos drugi. razum) koji nije u skladu sa zdravim razumom. allos drugi. drukčiji.) astr. allos drugi. alokucija alokvirati (lat. ot) imanja koja su nastala od lenskih (feudnih). allonge) trg. list koji se priklapa uz mjenicu i na koji se stavljaju indosamenti. različit. nakaznost koja se sastoji samo u tome što neka životinja ima udove slične ljudskim alogičan (grč. alokvij alokvij (lat.) bodež sa tri reza almaviva vrsta kratkog ogrtača nazvanog. nerazmjernost u razvitku udova zbog nejednake i nerazmjerne prehrane pojedinih dijelova tijela alograf (grč. nerazmjerna gojnost pojedinih dijelova tijela. pogrešan govor alomorfija (grč. istočnjačka. naslijeđeno dobro. alotigen alodij (staronjem. chthon zemlja) koji je podrijetlom iz nekog drugog mjesta ili kraja aloin (grč. allochroos promijenjene boje) mijenjanje (ili: prelijevanje) boja alokucija (lat. po grofu Almavivi. ono koje nije dobij eno. morfe oblik) kem. nelogičan 58 alonž alogija (grč. allos drugi. v. v. osobito afrička. allocutio) oslovljavanje. grafo pišem) tuđ rukopis.) propovjedaonica u sinagogi almenda (njem. biljna vrsta iz čijeg se lišća cijedi gorak sok od kojega se pripremaju lijekovi alokacija (lat.almanah almanah (grč. pravljenje pogrešaka u govoru. doxa mišljenje) drukčije (ili: pogrešno) mišljenje ili naučavanje. npr. krug na nebu paralelan s vidikom. osobito govor kojim papa pozdravlja kardinalski sabor.) antičko ime Omiša almukantarat (ar. tj. almenichiaka) kalendar. aloe) bot. allodialis) slobodan od plaćanja danka alodijalna dobra (staronjem. heterodoksija alogandomelin (grč. aner. besmislica. glupost alogotrofija (grč. zadužiti ih. alotropija aloniman (grč. horizontom alo.

allos drugi.) vrt zasađen alpskim biljkama. vrsta peruanske lame. od 1872. pogled na glečere. alpski gorštak alpinci (tal. 2. allos drugi. prelaženje jednog glasa u drugi alotigen (grč. fagein jesti) med. Alpes) v. thesis postavljanje) lingv.) voj. osobina ljudi. uobličavati) med. alpinus) koji pripada Alpama. Alpes. metoda koji se danas uopće primjenjuje u znanstvenoj medicini (suprotno: homeopatija). osobito: penjanje na Alpe. allotrios tuđ) mn. Alpes. bolest opadanja kose. novo srebro alpinac vrsta vjetra. zool. plassein uobličiti. koji se pojavljuje u više različitih oblika ili stanja alotropija (grč. u širem smislu: sva znanstvena i športska bavljenja visokim planinama. allos drugi. bolesna želja za neobičnim jelima. Alraune) u njemačkoj mitologiji: duh koji proriče. planinar alpinistika (lat. tropos način) kem. ugljika da postoji kao grafit i dijamant. gennao rađam) koji je postao drugdje alotrije (grč. elementa da se pojavljuje u posve različitim oblicima. tuđa zanimanja. njem. talijanske i francuske trupe. zamjenjivanje jednoga izgubljenog dijela tijela drugim. grdosija aloteza (grč.. kasnije neko malo de- pac pomoću kojega se konji uče kasanju alopat (grč. nered. alpski lovci. vidim) promatranje (ili: razgledanje) visokih planina. allos. kem. pathos bolest) med. pathos bolest) med. prijatelj. allotrios tuđ. alomorfija. alopatska metoda liječenja uporaba lijekova koji izazivaju bolesti suprotnog djelovanja. koji ima oblik Alpa. penjač na Alpe. odus zub) namještanje umjetnih zuba alotriofagija (grč. Alpinac stanovnik Alpi. tropos način) kem. transplantacija alosija (grč. trofe hrana) biol. ćelavljenje. za čuvanje i zaštitu alpskih dolina alpinist proučavatelj Alpi. veoma cijenjene zbog svoje odlične vune. allos drugi. npr. 3. aleopatija alopecija (grč. supr. kose) med. planinarstvo alpinum (lat. nego im je potrebna organska hrana. supstancije. svojstvo tvari. galvanski posrebrnjena slitina.alopat 59 alrauna ganskih spojeva. žive oko Alpa. želja za jedenjem stvari koje nisu za jelo alotriologija (grč. vojnik uvježban za ratovanje u planinskim uvjetima. liječnik koji liječi pomoću alopatije. allotros tuđ. aleopat alopatija (grč. allos drugi. nepristojnost alotriodoncija (grč. alpinizam alpinizam (lat. ledenjake alpski (lat. planinski šport. izomerija alpaka (peru. životinja i nezelenih biljaka da ne mogu živjeti od anor- . pristaša alopatije. kordiljerska tkanina od alpakine vune. usp. alruna. autotrofija alotropan (grč. aplacca) 1. grč. alpska rasa ljudi niskog rasta. uzetim od nekoga drugog. Alpes) poznavanje i proučavanje Alpa. sporedne (ili: tuđe) stvari. allos drugi. horao gledam. u istočnoj i južnoj Europi alrauna (staronjem.) ružno velik i debeo čovjek. logos govor) miješanje (ili: umetanje) stranih riječi u govor alotrofija (grč. ćelavost. metoda liječenja kod koje se bolest s jednog dijela tijela prenosi na neki drugi dio. osobito umjetni brežuljak u vrtu zasađen alpskim biljkama alporama (lat. allotrios tuđ. alopekia opadanje dlaka. allothi na drugom mjestu. kratke lubanje i smeđe boje lica. alopecija aloplastika (grč.

zbuniti. alteratio) mijenjanje nagore. lat." alternativan (lat. alternativni sudovi su 1. altercatio) prepirka. prijevoj (kvalitativni.) glaz. alterare) mijenjati.: "Galilei je otkrio zakone padanja". alternator) fiz. prepisivanje. promjena. althaia. uzbuđenje. gatalica. ako u jednom razredu ima više skupina. tal. ili: "Zakone padanja je otkrio Galilei". čarobnica alt (lat. koji postupno poboljšavaju sokove alterirati (lat. pogoršati. dobra roba alteja (grč. suglasnički) alternativa (lat. druge imaju tzv. alternativus) izmjeničan alternator (lat. drugi glas. balkon na gornjim katovima neke građevine altazimut (ar. smijenjenost.) izbor između dviju mogućnosti. tihi rad. glaz. gram. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek protiv kašlja alter ego (lat. onda. pjevač koji pjeva alt alta ottava (lat. opredjeljivanje za jednu od dviju odluka. po tome nazvan korijen mandragore koji je sličan ljudskom liku. a da se njihov smisao ipak ne izmijeni.) još jednom toliko. dok se jednoj predaje. suprotna. promijeniti. zamjenik. npr. oštećenje. još jednom toliko. alter ego drugi ja) 1. zatvoreni balkon. dvostruko. užasavanje. tal. log. postali ti patuljci-proroci. rasrditi alterkacija (lat. stroj za proizvođenje izmjenične struje alternirati (lat. iz kojega su. svađa. npr. npr.: "Jedno električno tijelo je ili pozitivno ili negativno električno. univerzalni instrument) Alte Ware. altana) arhit. 2. altus visok. izmijeniti nagore. ped. altus visok. kvantitativni. viši srednji glas. čovjek po mišljenju i osjećaju potpuno blizak i srodan drugom nekom čovjeku. akord ili ton povišen ili snižen kromatskim znakom 60 alterum tantum alterativa (lat. preobraćenje. tj. zastupnik. oni disjunktivni sudovi čiji se predikat sastoji samo iz dvaju pojmova koji se međusobno isključuju. uzbuđivanje. slučaj da se kamate popnu do visine glavnice alterum tantum (lat. univerzal tj. uplašiti. 2. alternirajuća groznica povratna groznica alterum tantum (lat.) mn. osoba koja je od neke druge osobe ovlaštena da može potpuno raditi u njezino ime.) "drugo takvo". 1. crtanje i si.) Stara roba. uzbuniti. kolebati se. med. izmjeničnost u rasporedu sati između težih i lakših predmeta. trg. izmjena. smjena. althaea) bot. pogoršanje. kamate koje su se popele do visine glavnice . altera pars drugi dio) druga strana. lijekovi koji izazivaju promjenu. kvariti. as-sumut putovi) prijenosni instrument za mjerenje kutova. gnjev. med. oni koji se mogu jedan drugim zamijeniti.alt monsko biće u ljudskom obliku. bijeli sljez. istomišljenik altera pars (lat. raspravljanje. dvostruko. izraz kojim se označuje da treba izvoditi za oktavu više altamirsko doba naziv za starije kameno doba u razvoju Zemlje (prema špilji Altamira u Španjolskoj gdje su otkriveni različiti crteži životinjskih likova koji predstavljaju najstarije dosad pronađene spomenike likovne umjetnosti) altana (lat. po starom vjerovanju. 2. samoglasnički. alto) glaz. protivnička strana alteracija (lat.. gute Ware (njem. alternare) smjenjivati se. alternatio) smjenjivanje. pokvariti. diskusija alternacija (lat.

alveolarni živac čeljusni živac alveole (lat. pren. st. najgornji. ležišta za zube u čeljusti.) visočanstvo. alveoli) 1. altes (fr.) anat. nišaniti. sprava za mjerenje visina altimetrija (lat. tvrđi od cinka. stolica. duboka šutnja aludirati (lat. ciljati na koga ili što. kazuje njoj slična koja lako može podsjetiti na onu pravu. alludere smjerati) nišanjenje. ići ad altiora (altiora) idi naprijed.97. umjesto prave stvari. Amadis de Gaula) lit. alumen stipsa) kem. alvearium) košnica. alhamijado (šp. najmlađi slojevi Zemljine kore koji su postali nanosom aluvijalan (lat. grč. naplavljeno) geol.: 2. čovjekoljubac altruizam (Comte skovao po tal. aluzivan alvearij (lat. amoroso Amadejevo (Amadeovo) kazalište prva javna kazališna dvorana u Zagrebu koju je gradio grof Antun Pejačević krajem 18. način osjećanja.) mn. visost. jedan dio ušne šupljine u kojoj se skuplja ušna mast alveolaran (lat. element atomske težine 26.) glaz. mjera) visinomjer. u tehnici veoma uporabljiv zbog male specifične težine alumnat (lat. altus visok. metron mjerilo. allusio. ljupko. amalbilmente. a mekši od bakra. viša znanja. više stvari. junak iz romana.) duboka tišina. lat. grč. pjevač koji pjeva alt altruist čovjek koji je u svom mišljenju i radu u skladu s ljubavlju prema bližnjima. altrui drugi. npr. 1757— 1835) Amadis (fr. nježno. alludere) smjerati. osim odgajanja. voštane stanice u pčelinjem saću alvus (lat. više znanosti. altus visok. težiti za nečim višim. alluvio naplavljenje) prav. posredno rugati se. jamice i mjehurići u pojedinim dijelovima tijela. svjetlost (titula) altimetar (lat. plućni mjehurići u kojima se izmjenjuju plinovi za vrijeme disanja i dr. altum silencijum (lat. emmagasinage) smještanje u skladište (magazin).) stara bošnjačka hrvatska i španjolska poezija pisana arabicom amabile (tal. pr. pristojba koja se plaća za ležarinu u magazinu . kovina (metal). odgojiti) zavod u kojem se učenici. alluvialis) nanosni 61 amagazinaža aluvio (lat. ovo povećanje pripada vlasniku obalnog zemljišta na osnovi tzv. po boji i sjaju nalazi se između srebra i platine. male šupljine. trbuh. ljubav prema bližnjima. nesebičnost altum silentium čit. alumnari odgajati. mišljenja i djelovanja u skladu s obzirima prema dobru svojih bližnjih pa i cijeloga čovječanstva. tj. predbacivati nekome nešto. izmet aljamiado čit. znak Al. alluvium naplavina. bockati aluminij (lat. amorevole. redni broj 13. umiljato.altesse altesse čit.) islandski parlament altiora (lat. ljubavnik koji se ponaša kao vitez amagazinaža (fr. ciljanje na koga ili što. alto) glaz. alteri huic ovom drugom) fil. stanični. alciora altist (tal. povećanje obalnog zemljišta zbog postupnog nanosa zemlje i pijeska plavljenjem. idi naviše. pčelinjak. govorna figura u kojoj se. i hrane aluvij (lat. metria mjerenje) mjerenje visina alting (dan. aluvijskog prava aluzija (lat. med. (ime po grofu Antunu Amadeju de Varkonyi. anat. junak jednog velikog starofrancuskog kruga priča. alveoaris) koji se tiče zubnih ležišta. rastezljiv i kovan.

npr. gorka sredstva 62 amazonke amarant (grč. fr. nakupiti amater (fr. Amazon) mit. amarulentus) gorak.) koji je. čak i upadale u tuđe zemlje i osvajale ih. sljepoća amazezis (grč. grč. lat. nagomilati. . povjereno dobro koje se nekom daje na čuvanje. popravak amanet (ar. tijesno stopiti (u jedno) Amalteja nimfa (ili koza) koja je dojila Zeusa.amagazinirati amagazinirati (fr. gorki lijekovi. iz njezinog je roga tekao nektar i ambrozija — piće i hrana bogova. grč. spajanje kovine sa živom. zamračivanje vida. gorka tvar amarinja (etiop. amalgam). prilagođavanje dijelova cjelini amara (lat. malagma olakšavajuće sredstvo. amender) poboljšati. amalgamatio) kem. osim ukoliko je bilo potrebno radi obnavljanja ženskog stanovništva. preporuka amans-amens (lat. amarantos koji ne vene) bot. njima je u djetinjstvu spaljivana desna dojka da bi lakše mogle rukovati lukom i strijelom. slijep amauroza (grč. bakrom. amarella. nagomilavati.) glaz. poboljšavati.. malassein omekšati) kem. sljepilo. inače jezik vladajućeg i najkulturnijeg etiopijskog plemena Amharaca amarulentan (lat. npr. amarinum) kem. predložiti izmjenu ili dopunu zakonskog prijedloga amandman (fr. združiti. pren. amateur. a-. amabile Amalečani staro arapsko pleme u jugozapadnoj Palestini amalgam (ar. v. pun gorčine amasirati (fr. manica rukav. mazos dojka. spoj. amendement) dodatak već gotovom zakonskom prijedlogu kojim se taj prijedlog dopunjuje ili popravlja. amarus gorak) bot. vještinom itd. amatos pijesak. ljubitelj amatija (grč. fobos) med. stapanje amalgamirati (ar. prah. Amazon) šport. "one koje nemaju dojki". amalgamacija (lat. sliti živu s drugim kovinama (v. popraviti. spojiti sa živom. emanet) zalog. pren. masaomai žvačem) med. strah od vožnje amalbilmente (tal. zavjet. amaurosis zamračenje) med. iz ljubavi. a-mauros mračan.. vrsta krupne višnje koja se odlikuje kiselkastim okusom vina amarin (lat. taman) bolestan u očima. nemogućnost žvakanja hrane amazon (grč. crna mrena u očima. amazonsko odijelo amazonke (grč.' malassein omekšati) kem. diletant. neobrazovanost amatofobija (grč. amaxa kola. amandine) bademov sapun amandirati (fr. umjetnošću. odatle: Amaltejin rog rog obilja amandin (fr.) jezik u Etiopiji. znanošću. hrabro su branile svoju državu. emmanchement) slik.) mn. legura žive s drugim kovinama. poboljšanje. zaljubljen. emmagasiner) smještati u skladište (magazin). fobos strah) bolestan strah od prašine amaurotičan (grč. budala je amanšman (lat. amasser) gomilati. legendarne hrabre stanovnice ženskih država u kojima se nisu trpjeli muškarci. a ne profesionalno. slitina. žensko odijelo za jahanje. prema priči. amathia) neznanje. amator koji voli) onaj koji se bavi nečim. natrijem. pošiljka s označenom vrijednošću. ostaviti na čuvanje amaksofobija (grč. južnoamerička biljna vrsta čiji cvjetovi zadržavaju svoju boju i kad se sasuše amarela (lat. bile su veoma ratoborne. srebrom i dr. s kalijem. depozit. a-. farm.

opkoljavati) sredina. osobito nedopuštenim načinom. biseksualitet. čovjek koji se podjednako lako služi i desnom i lijevom rukom. ambidexter) dešnjak u obje ruke. traženje čega. ambara) mirisna smola kojom na Istoku dime sobe i koju puše s duhanom . pren. pobačaj. težnja za nečim. grč. v. amazon ambalaža (fr. sredstva za izazivanje pobačaja. abortus amblotici (grč. propast 63 ambra ambitus (lat. svojstvo osobe koja nije ni izrazito otvorena (ekstravertirana) ni zatvorena (introvertirana) prema okolini amble čit. klasis lomljenje) protivnik crkvene glazbe. putem podmićivanja i si. emblema) znakovit. loqui govoriti) dvosmislen govor ambirati (lat. amballage) omot. pren. provalija. istodobni osjećaj ljubavi i mržnje prema istoj osobi) ambivertiranost (lat. alegoričan. obilaziti nekoga i moliti za mjesto. diplomatsko predstavništvo države u drugoj zemlji. ambire) tražiti službu. ambidexteritas) dešnjaštvo u objema rukama. tj. amb. ambitio) častoljublje. boravište ambasadora ambasador (fr. abyssos) bezdan. dvosmislica ambijent (lat. logia) dvosmislen izraz. pren. izlagati slikovito. junakinja. glazbe u crkvi ambra (ar. slavoljublje. valere vrijediti) dvojaka vrijednost. emblema) prikazivati u slikama. slikovit amblematizirati (grč. ambire obilaziti. znak. psih. podanik) veleposlanstvo. vertere okrenuti) seksualna sklonost prema osobama obaju spolova. amblys. stremljenje čemu ambiciozan (lat. amblem amblem (grč. oboje ambicija (lat.amazonsko odijelo u ovome mitu sačuvani su tragovi koji ukazuju na postojanje država s ginekokratskim režimom. ići za čim. ambloma pobačaj) med. pokriven hodnik oko crkve. simboličan. ambiguitas) dvosmislenost. optjecaj. okolina. sve ono što služi za pakiranje robe ambasada (fr. med. simbol. ambo oba) u tomboli: pogodak dvaju brojeva od pet. ambassade. obilježje. neosjetljivost. lat.) obilaženje. pobacivanje. obilježje amblematičan (grč.. oba. kružna putanja ambivalencija (lat. ambo) predmetak u složenicama sa značenjem: i jedan i drugi. abortivi ambo (lat. ops. junak-žena. embleme) znak. oko) med. ambassadeur) veleposlanik. opos vid. licemjerstvo ambigvitet (lat. amblys tup. pren. ambo oba.) jah. afe dodirivanje) med. težiti za čim ambis (grč. slab. licemjer ambideksteritet (lat. simbol. ambo oboje. s vladavinom majke i žene. ratoborna žena. slabovidnost ambloma (grč. sanskr. slabost osjetila dodira ambliopija (grč. alegorizirati ambliafija (gr. podjednaka sposobnost u služenju desnom i lijevom rukom. dvosmislica ambilokvij (lat. anbl (fr. opunomoćeni predstavnik države u drugoj zemlji ambi. ambactus sluga. ravan hod (konja) amblem (fr. društvo u kojem netko živi i radi ambilogija (lat. znamenje. slavoljubiv ambidekster (lat. smjela jahačica amazonsko odijelo šport. u istom redu jedne tombolske karte ambonoklast (grč. podvojenost (npr. ponor. ambitiosus) častoljubiv. ambo oboje. anbar. poslanik najvišeg ranga.(lat. emblema ukrasni umetak) umetnut ukras. prikazan u slici. simbolizirati. ambon katedra. amblosko pobaciti) mn.

koji pripada bogovima. skriveno ludilo amentia partialis čit. željeznička pošta ambulatorij (lat. pokretna ili poljska bolnica. ambra mirisna smola. eidos izgled) stiješnjeni jantar koji se dobiva u krupnim komadima tako što se veliki broj sitnih komada jantara pod visokim tlakom i na visokoj temperaturi slije u jednu masu ambrotipi mn. amencija aktiva (lat. imanja ameliorirati (lat. korov čiji pelud izaziva alergiju u kolovozu i rujnu ambrozijski (grč. crijevna zaraza praćena bolovima u trbuhu. a ne. ludilo amenija (grč. ambulans. jelo koje okijepljuje. zatvorom (opstipacijom) ameblirati (fr. ambrosia) mit. ameibo mijenjam) amebna dizenterija čiji je uzročnik Entamoeba histolytica. natprirodan.) med.) med. poboljšavati. amen) "tako neka bude". nestalan. fotografije na staklu koje štiti lak i druga fina staklena ploča ambrozija (grč. sanskr. men. nazvano po tome što je najprije primijećeno kod ameba amelija (grč. ustanova za liječničke preglede i pružanje prve i hitne pomoći ambulantni (lat. pren. riječ kojom su stari Egipćani nazivali podzemni svijet amentia activa čit. amentia) med. anbar. opća duševna slabost ambroid (ar. ambrosios) bogovski. riječ kojom obično završavaju molitve. men mjesec. potajno. jelo koje daje besmrtnost. popravljanje. ameliorer) poboljšati. a-. amencija okulta (lat.ambroid 64 amentia simplex vima ili začepljenjem. ambulare hodati. staračka slaboumnost amentia simplex čit. otuda: reći amen privesti kraju. usp. uzrokovan amebama ameboidno kretanje zool. ambulantia) med. prolje- . ambulantna pošta putujuća.) med.) med. amenija amentes mit. nektar. ambulatoria) med. amoibe promjena) zool. amencija parcijalis (lat. jednostavna. a-. amencija senilis (lat. opaliti) mn. curim) med. med. duševni poremećaj kod žena kao posljedica izostanka menstruacije amenoreja (grč. osoba koja se bespravno bavi trgovačkim posredovanjem ambulanta (lat. men mjesec) med. divan ambulant (lat. opekline ameba (grč. nego dolazi liječniku na liječenje. mania) med. pokretni. djelomično ludilo amentia senilis čit. amoibe promjena) koji potječe od amebe.) med. završiti amencija (lat. ambusta. amenoreja amenomanija (grč. amencija simpleks (lat. zemljišta. dotjerivanje. grč. izostanak menstruacije. melos ud) prirođena nakaznost kod domaćih životinja (nedostatak jednog ili više udova)) amelioradja (lat. fr. rheo tečem. amburere ogor-' jeti. poboljšavanje. naglo ludilo amentia occulta čit. kretanje stanica u ljudskom tijelu pomoću pseudopoda. izvrsno jelo. božanski. npr. v. ambulans) trg. ambulantni bolesnik bolesnik koji ne mora ležati u postelji. biljka. kuću namjestiti potrebnim stvarima amebni (grč. hrana višnjih bogova. ići) putujući. nego dolaze na liječenje po potrebi ambusta (lat. ustanova gdje se pregledavaju i liječe bolesnici koji ne moraju ležati u postelji. a-. ambulare hodati. mikroskopom vidljiva životinjica koja stalno mijenja svoj oblik amebijaza (grč. amelioratio) poboljšanje. melior bolji. popraviti (zemljište) amen (hebr. ammeubler) kuću opskrbiti pokućstvom.

te je tako sposoban uzlijetati i spuštati se i na suho i na vodu. sa svih strana. u složenicama: s obje strane. amfibrachys) poet. unaokolo. nebijeljeno platno. na oba načina amfibija (grč. metabole preobražaj. a-metria) neravnomjernost. promjena) biol. amfiblestroeides mrežast) anat. groplan. osobitosti engleskog jezika kojim se govori u Americi ametabolan (grč. nejednak. napadno odobravati amerikan (fr. metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: kratak—dug—kratak (U — U) . koji je bez reda i načela ametodist (grč. u filmskom jeziku: izraz za sliku u kojoj je glumac snimljen do tri četvrtine tijela (do koljena). usp. total amerikanijada filmska. izvedba nekog djela po tobožnjem ukusu američke površne publike: sladunjavost. amfi. a-metria) neravnomjeran. amfibios koji živi na suhom i u vodi) mn.). neznanstven. upala mrežnice oka amfiblestroida (grč. zool. usp. jeftini trikovi amerikanistika znanost o američkim jezicima i književnostima. vrsta minerala iz reda složenih silikata. logos) zool. vrsta platna amerikan grubo. amen) odobravati. amfibios. amfibolos dvosmislen. dvosmislica amfibrah (grč. americaniser) poameričiti. pretvaranje u Amerikance. insekti koji nisu podložni metamorfozi ametaboličan (grč. oko. koji nije podložan metamorfozi.amenovati amenovati (hebr. okamenjeni vodozemci ili njihovi pojedini dijelovi amfibiolog (grč. dvojak. mana oka u prelamanju svjetlosti amfetamini lijekovi koji djeluju na živčani sustav i podražuiu rad mišića te tako suzbijaju pospanost i osjećaj umora amfi (grč. metabole promjena. poameričavati amerikanizmi mn. sumnjiv) min. ops vid. nejednakost. amfibolia) dvosmislenost. zelene i crvenkaste boje i tvrd kao čelik amfiboličan (grč. mrežnica oka amfibol (grč. nepravilnost ametropija (grč. a-. nepromjenjiv. onaj koji se bavi proučavanjem amfibija amfibiologija (grč. zajednički naziv za kratkovidnost i dalekovidnost oka. o američkoj kulturi uopće amerikanizacija nastojanje da se nešto učini na način Amerike (misli se na brzinu. prevrtljiv amfibioliti (grč. a-. amfibije amfibije (grč. bios život) zrak. amfi) prijeđi. ametobolni insekti zool. preobražaj) koji se ne mijenja. nepromjenjiv ametist (grč. a-methodikos) koji nije rađen po jednom utvrđenom redu. poameričenje amerikanizirati (fr. glazbena i si. nerazmjeran. pren. amfibolos) dvosmislen amfiboli£a (grč. tehničku savršenost i si. amfiblestron mreža) med. nepravilan 65 amfibrah ametrija (grč. planu. logia) znanost o amfibijama amfiblestroditis (grč. amfibios. lithos kamen) mn. americaine) otvorena kola na četiri kotača. a-methystos koji djeluje protiv pijanstva) dragi kamen ljubičaste boje (po vjerovanju starih Grka štiti od pijanstva) ametodičan (grč. nerazmjer. a-methodikos) onaj koji radi bez reda i neznanstveno ametričan (grč. amfibios) vodozemski. bez. vrsta kukuruza duguljasta zrna. vodozemci amfibijski (grč. zrakoplov opskrbljen i kotačima i čamcima. a-metron. oko) med. okolo. amfibios. usp.

smetenjak Amfijaraj mit. bot. v. amfi.). spolno sjedinjavanje u obliku stapanja dviju različitih stanica. jedan od Argonauta. muž *Alkemenin. sa dva reza (nož) Amfitrion sin Alkejev. amfi. amfilogia) spor. Amfitryoniades) — Heraklo Amfitrita u grčkoj mitologiji: božica mora. spajanje rasplodnih stanica amfioks (grč. u koju je dao potjerati konje i kola. amphikoilos) s obje strane udubljen. teško disanje. amfi. meignymi miješam) biol. sinovi dviju majki. amfi-theatron) polukružna pozornica. meter mati) mn. amfi. Amfitrionijad (grč. amfimakros) poet. diploos dvostruk. amfi. zbrka riječi i pojmova. sin Zeusa i Antiope. amfigonija amfigonija (grč. metrička trosložna stopa. kretik amfimetori (grč. ribolika morska životinja. žena Posejdona. graditelj tebanskih zidova amfipatori (grč. amfigeneza amfigurija (grč. svađa. amfi-gygnomai) zool. sumnjiv amfilogija (grč. amfi. prorok. bot. guros) onaj koji govori bez veze. nominalni otac Heraklov (pravi otac je Zeus. od pravih kralježnjaka razlikuje se po tome što nema koštanog ni hrskavičnog kostura. pater otac) mn. disanje) med. amfilogos) dvojben. konkavan amfideum (lat. genesis rađanje) zool. a jedne majke amfipneuma (grč. vjerskopolitički savez starogrčkih država sa zajedničkim vjerskim svečanostima. skia sjena) mn. dug — kratak — dug (— U —). veoma važna za znanost jer je njezin jednostavni sastav pomogao objašnjenju složenog tijela kralježnjaka. glavna mu je svrha bila ublaživanje međusobnih neprijateljstava amfilogičan (grč. srca ni pravog mozga Amfion mit. koji rađa plodom iznad i ispod zemlje Amfiktionije mn. astma amfisciji (grč. gledatelji amfiteatralan (grč. karpos plod) bot. amfi. amfi. stanovnici tropskog pojasa koji svoju sjenu u jedno godišnje doba bacaju prema sjeveru. amfiguričan amfigurist (grč. zgrada u kojoj su se priređivale gladijatorske predstave. gromom otvorio Zeus amfikarpičan (grč. slušaonica polukružna oblika koja nalikuje na stube i na kojoj su sjedala za gledatelje. velika nekoliko centimetara. pneuma dah. jer je kao prorok znao da će svi vođe pothvata poginuti. zem. djeca dvaju očeva. amfi. a u drugo prema jugu amfiteatar (grč. vrač i kralj u Argu.amficelan amficelan (grč. uzvišeno mjesto prema pozornici. muž Niobin. prid. otvor maternice amfidiplopija (grč. nije poginuo nego je bježeći sa svojim konjima i kolima zašao u ponor koji je pred njima na obali rijeke. amfi. guros krug) uzaludno trošenje riječi. boga mora. amphideum) med. dvostruko gledanje na oba oka amfigeneza (grč. proturječnost amfimacer (grč. pren. spolno razmnožavanje. oxys oštar) zool. besmisleno brbljanje. amfi. kralj u Tirintu i kasnije u Tebi. a jednog oca 66 amfitropičan amfimiksija (grč. amfi-theatron) koji je polukružna oblika i koji se stupnjevito penje amfitomičan (grč. amfitomos) dvorez. nerado sudjelovao u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe". amfi. majka Tritonova amfitropičan (grč. budući daje bio miljenik bogova. tropos okret) koji se okreće na obje strane . ops oko) med.

tj. kao posljedica teških promjena u hrpteničnoj moždini amirante (šp. amirante) vrhovni zapovjednik kopnenih i pomorskih vojnih snaga u Španjolskoj amisija (lat. diploos. amuser) zabavljati. gubljenje amitotičan (grč.) drag mi je Platon. zanimljiv. lat. mys mišić. uveseljavati. a-. pomilovanje. razdirem) biol. voj. a-. dakle. organski spoj C 6 H 10 O 5 . sed magis amika veritas (lat. ili njegova polivalencija. djelomičan ili potpun oprost kazne . amikabilis kompozicio (lat. na lijep način amicabilis compositio čit. amylum. ops) med.) pravi se prijatelj u nevolji poznaje amicus Plato. amiloidna degeneracija amimetičan (grč. amfoterne tvorevine geol. ali svakim okom drukčije ami-cochon čit. a-. iz dobrohotnosti amicus certus in re incerta cernitur čit. v. nesposobnost pokretanja mišića lica kod moždanih bolesti aminterije (grč. amicus prijatelj) prijatelju!.) prav. amonijak čiji je vodik zamijenila kiselina amidin (lat. istodobno i neptunske i plutonske amfoterodiplopija (grč. amida) kem. amfoterna tijela tijela koja su istodobno i baze i kiseline. prijatelj s kojim se u razgovoru mogu bez ikakva sustezanja upotrebljavati i prostački izrazi amicabili modo čit. amylon) kem. amicus prijatelj. sed magis amica veritas čit. amidže) stric amigdalitis (grč. amissio) gubitak. med. amygdale badem) med. škrobno brašno amiloza (grč. unutarnji glavni sastojak zrnca škrobnog brašna 67 amnestija amidža (tur. razonodan amizeta (fr. amusant) zabavan. vrsta lakog poljskog topa amizirati (fr.) iz prijateljstva. koje su. upala krajnika amikalan (lat. dvostruko gledanje.) vokativ od riječi amicus čit. ali mi je draža istina (rečenica koja se u jednom kasnijem spisu pripisuje Sokratu. štirka. izravna dioba jezgre u životinjskoj ili biljnoj stanici amizantan (fr. prijateljski sporazum. zanimati. mimesis oponašanje) med. amytto param. razdirem) biol. razonoditi amnestija (grč. igračke. myxa sluz) med. amylon škrob) kem. amfoteros. stijene koje su nastale i utjecajem vode i utjecajem vatre. i lužnat i kiseo. nedostatak sluzi amil(um) (lat. amicicije kauza (lat. amikus Plato. katkada i superlativno: amicissime najveći prijatelju! amicitiae causa čit. amnestia zaboravljanje) prav. ami-košon (fr. ugodan. amikus (lat. amytto param. razonoda. a-mimetos) nepodražljiv amimija (grč. škrob. amfoteros) kem.) "prijatelj svinja". trofe prehrana) med. amusette) zabavica. amikus certus in re incerta cernitur (lat. veoma teška i neizlječiva dječja bolest. amyno branim. med. amikabili modo (lat. kod kojega postoji amitoza amitoza (grč. amforeus) kod starih Grka i Rimljana: ispupčen glineni krčag s uskim grlićem i dva drška u kojem su držali vino amfoteran (grč. grč. zaštitna sredstva. često se koristi za izricanje nepristranosti) amid (lat. lijekovi koji služe za zaštitu amiotrofija (grč. amida) kem. amynteria) mn.amfora amfora (grč.) na prijateljski način. amicalis) prijateljski amiksija (grč. dvojak. prijateljska nagodba amice! (lat.

amoniakon amonijak. v. ammoniakon. upotrebljava se u rudarstvu i u ratnoj tehnici Amonićani jedno od drevnih arapskih plemena.) 1. nakazan. bogu Amonu) amoniti (hebr. a-. vladao u Babilonu. ljubav amor vincit omnia čit. cornu Ammonis Amonov rog) geol. ljupki likovi krilate dječice zabavljene različitim poslovima.) glaz. a-. nakaznost amorfizam (grč. amoretti) mn.) posl. bog ljubavi. poput ovnovih rogova svijene okamine jedne izumrle vrste glavonožaca. amor vincit omnija (lat. aluminijeva praška i nitrotoluola. gmazova i ptica.) mit. i 2. raditi) proces pretvaranja dušika iz različitih dušikovih spojeva (bjelančevina. glagola facio. nemoralnost (ovako je njemački filozof Nietzsche nazvao svoje etičko shvaćanje koje odbacuje dotadašnji moral) amoreti (tal. bezbojan plin ljutog i neugodnog 68 amortizacija mirisa koji izaziva suze. zaljubljeni amortizacija (lat. osobito . min. lat. 2. . ammoniakon. grč. simbol stvaralačke snage i rađanja amonal (grč. ljubav sve pobjeđuje. glavno božanstvo starih Egipćana. mos. amnos janje) med. pren. moriš običaj) fil. n. amoriti amorevole (tal. kristaliziranost Amorićani (Semiti) narod koji je u 3. Amon. min. grč. nekristaliziranost. nekristaliziran. nast. amnicola) stanovnik pokraj rijeke amnion (grč. amoreti amoroso čit. amnesteo zaboraviti) pomilovati. Ammon) mit. amnos) med. amabile. supr. v. amortisatio) 1. slike malih bogova ljubavi u staroj rimskoj umjetnosti i umjetnosti renesanse i novog doba. posteljica. kratkotrajan. glaz. mokraćevina i dr. -fikacija od lat. tzv. djelomičan ili potpun gubitak sposobnosti pamćenja amnikolist (lat.amnestika amnestika (grč. pr. mnesis sjećanje) med. facere činiti. st. ammoniakon) eksplozivna tvar — smjesa amonijačne salitre. a-morfos) bezobličan. haima krv) med. postupno. trovanje krvi amonijakom amonifikacija (grč. e. radosti i šale kod starih Rimljana (odgovara grčkom Erosu). amabile amorfan (grč. salammoniacus) kem. po zakonom utvrđenom planu izvođeno vraćanje duga. amorozo (tal. prikazivano je s ovnovim rogovima. dugotrajan ili stalan.) neobična i strašna vrsta ludila kod malajskih urođenika koje se očituje u nagonu za ubijanjem (klanjem) svakoga na koga se naiđe Amon (hebr. a-morfos) bezobličnost. Siriji i Palestini dok ga nisu pobijedili Hetiti. oprostiti kaznu. bezobličnost. supr. pobijedili su ih Izraelci kad su pod Jošuom osvojili Obećanu zemlju (Kanaan) amoriti (lat. usp. Amon Amor (lat. otrovan i nagriza kožu (naziv po libijskoj pokrajini Amoniji (ime prema egipat. a-.) u amonijski dušik amonijak (grč. Amon. bezobličan. ljubavnik. nakaznost. morfe oblik) bezobličnost. upala amniona amok (malaj. amnestike) sposobnost ili vještina zaboravljanja neugodnih doživljaja i uspomena amnestirati (grč. im. amor ljubav) v. ljubav je jača od svega amoralizam (lat. amino-kiselina. zaboraviti krivnju amnezija (grč. lat. amnionova voda amnitis (grč. kristalan amorfija (grč. spoj dušika i vodika. veoma nježna i prozirna ovojnica u kojoj se nalazi embrij kod sisavaca. -ites. veliki neprijatelji Izraelaca koji su ih pokorili amoniemija (grč.

emporter) voj. povećavati amplifikacija (lat.001118 grama srebra ampermetar (fr.amortizirati državnih zajmova. odgađanje sudskog procesa o čijem se predmetu još ne može donijeti presuda. osvojiti . presvijetli (nekada titula visokih državnih činovnika. ampir-stil stil francuske umjetnosti za vrijeme Napoleona I. amplificare širiti. tehnički instrument za mjerenje jačine električne struje. širina) zem. pokazuje broj ampera koji protječu kroz kotur žice ampir (fr. emplacement zemljište. sin jednoga od satira i neke nimfe. mjesto za postavlja- 69 amportirati nje topničkih oruđa. ret. najveća razlika u zračnom tlaku.. amortisare) 1. matematičaru i filozofu A. meteor. Ampereu (1775—1836). sudski postupak kojim se izgubljeni vrijednosni papiri i dokumenti proglašavaju nevaljanim (mortifikacija). otuđenje nepokretnog imanja iz svjetovnih ruku i predavanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). osobito Francuska za vrijeme Napoleona I. zauzeti. gradilište) voj. grafia) znanost o vrstama vinove loze i grožđa ampelurgija (grč. fone glas) uređaj koji pojačava glas i omogućuje istodobni telefonski razgovor s više osoba amplituda (lat. amplificatio) proširivanje. amortirati Ampel mitološki ljubimac Dioniza Bakha. (lat. proširiti) veoma visok stupanj nekog svojstva ili neke osobine. proširivati. osvajanje amportirati (fr. emporter) voj. koji proširuje. za razliku od superlativa. 2. iscrpno govorničko izlaganje amplifikativan (lat. otimanje. oteti. popuštanje ili pogoršavanje kvalitete robe. najveća udaljenost od ravnotežnog položaja. 3. topnički položaj amplektivan (lat. razgranavanje. veleslavni.) veleugledni. oponašao je staru rimsku umjetnost iz doba careva ampirans (fr. vinograd. razrada. način izražavanja nadugačko i naširoko amportiranje (fr. povećavajući amplijacija (lat. Dioniz ga je nakon smrti pretvorio u lozu ampelografija (grč. fiz. peti padež superlativa amplissimus) amplitel lat. amplectivus) koji obuhvaća. ampliare proširiti) širenje. prostranost. opširno izlagati. razvijanje. razviti. šira obrada. galvanometar čija kazaljka neposredno. ampliare povećati. grč. razgranavati. 3. amplitudo obujam. prodati ili ustupiti imanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). razgranati. izložiti. najvišeg stupnja amplissime (lat. proširivanje. luk na horizontu između izlaska i zalaska sunca. tele daleko. izgubljen vrijednosni papir ili dokument sudskim putem proglasiti nevaljanim. izrada nekog akta u duplikatu radi bolje sigurnosti amplijativ (ampliativus. kulon za sekundu ili struja koja prolaskom kroz vodenu otopinu nitrata srebra za sekundu izdvoji 0. 2. otplaćivati. grč. povećati. amplificativus) proširivan.-grč. koji povećava. prav. nazvana po slavnom fr. ampelos trs. i Napoleona III. obuhvaćen amplificirati (lat. jedinica za mjerenje jačine električne struje. metron) fiz. empirance) trg. vraćati neki dug postupno.. proširenje. Ampere. zauzimanje. amplificare) proširiti. povećavanje. šteta na brodu amplasman (fr. razvijati. emire) carstvo. amortizman amortizirati (lat. ampelurgia) vinogradarstvo amper fiz. na jednoj skali.

na malo (supr. pren. s lica. anadyomai izroniti) "iz morske pjene rođena" (pridjevak božice Afrodite) anadiploza (grč. oštećenih i uopće neizlječivih dijelova tijela. anat. ana) prijeđi. do sitnica. lat. farm. med. shvaćanje po kojem postoji samo Bog. ana-baptizo ponovno zaronjavam) vjerski pokret koji zahtijeva ponovno krštenje u zrelim godinama anabatičan (grč. nasilno odvojiti amulet (lat. zbog čega ga praznovjerni ljudi nose stalno sa sobom. na. ambon izbočenje na štitu) u pravoslavnoj crkvi: uzvišeno mjesto ispred oltara. a svijet ne postoji. detail) potanko. ana-basis) penjanje. amputatio rezanje) med. ana-baptizo) pristaša ponovnog krštenja u zrelim godinama. neškolovan amuzija (grč. odrezivanje ranjenih. anabatična groznica med. potpuno odvajanje. an) u grčkim složenicama ispred samoglasnika daje riječi niječno značenje. amilacea (lat.) mn. nepjesnički. njemačkom un. pren. s kojega se čitaju Sveto pismo. neškolovanost amvon (grč. en face) sprijeda. uglavnom (ispričati nešto) an. ponavljanje riječi. odrezati. amvon simbolično predstavlja kamen koji je anđeo odmaknuo s Kristovog groba amylacea čit. anabaptistički anabaptizam (grč. podrobno. ana-diploo udvostručiti) udvostručavanje. predmet koji tobože ima čarobnu moć da štiti od bolesti i svake druge nesreće. mundus svijet) fil. amputare odsijecati) med. amuletum) hamajlija. na soleji. igra toga duha amuzičan (grč. stalna groznica anabaza (grč. ampulla bočica) ispupčena. a svijet je samo treperenje. npr. ret. koji napreduje. med. opširno. amusia) nenaklonost muza. retorička figura koja se sastoji u tome što sljedeća rečenica počinje riječima kojima je prethodna završena. obično o vratu amundizam (grč. staklo električne žarulje amputacija (lat. latinskom in-. oko anabaptist (grč. molitve. koji je bez smisla i osjećaja za ono što je umjetničko i lijepo. en gros) trg. pravo u oči an gro (fr. oči u oči. amusia) koji ne uživa ljubav muza. ana (grč. crkvi). na kraju polukružnih kanala uha itd. razmrskanih. tj. teh. ili kretanje od mora prema unutrašnjosti zemlje. do. do potan- 70 anadiploza kosti. uz. iscrpno.itd. otcijepiti. potpuno i nasilno odvajanje jednog dijela od neke cjeline amputirati (lat.: an gro) an fas ili anfas (fr. crkvena posuda u kojoj se drži vino i voda za pričest (u kat. lijekovi koji sadrže u sebi škrob an detaj (fr. en. trbušasto proširenje na cjevkastim organima. a-. osobito: Ksenofonova povijest vojnog pohoda Kira Mlađeg protiv svoga brata).. ana. trbušasta bočica za mast. Bog je apsolutni duh. pr. v. kroz. odvojiti. razvijanje i jačanje bolesti anabioza (grč. bios život) ponovno oživljavanje osušenih ili promrzlih životinja anadema (grč. dijadema Anadiomena (grč. anadema) glavni ukras na kraljevoj glavi. oskudica u smislu i osjećaju za ono što je umjetničko i lijepo.(grč. groznica koja napada svakog dana. trg. po. udvostručavanje napadaja grozničnih bolesti .ampula ampula (lat. ulje. uzlaženje (iz nižeg predjela u viši. koji raste. na veliko. duž. propovijedi i spomeni. bjelilo. odgovara našem ne-. anabaino uzlazim) koji se penje.

bios život) mn. izbacivanje krvi anagogija (grč. ana-kampto skrećem) sklonište za sirotinju. 71 anakamptičan anagnosti (grč. bakterije koje mogu živjeti bez kisika. mila kuda si nam ravna. radi ponovnog otiska i umnožavanja. usamljenik. anahoretski anakalipterija (grč. alegorično tumačenje Biblije (usp. rob je anagram od bor. zaštićivanje) med. (usp. ana-dosis) fiziol. u starije kršćansko vrijeme: oni koji su za vrijeme službe čitali pojedine dijelove iz Svetog pisma anagnostici (grč. med. med. epifora). zool. npr. isposnik. med. anafora) poet. an-ago vodim gore) tajni smisao. mir od Rim. figura ponavljanja istih riječi na početku stihova ili rečenice. recepti anagram (grč. prid. pjesnici tragičari koji su svoja djela pisali samo za čitanje. liječnički propisi. ana-gnostes) mn. an-afroditos) med. koji odbija (svjetlost. an-ago) uzdizanje. anaerobi anafija (grč. vježbanje i jačanje pluća i govornih organa glasnim govorenjem i pjevanjem anafora (grč. ananke anaglifi (grč. poremećaj u osjetilu dodira anafilaksija (grč. anafonesis) med.: Mila kano si nam slavna. probava anaerobi (grč. ana-gnosma) štivo anagoga (grč. npr. onaj koji nije sposoban oploditi anafrodizija (grč. aer zrak. afrodisiakos koji pripada ljubavnom uživanju) mn. razmjerna podjela sokova i hrane cijelom tijelu. zaključivanje na nešto općenito ili duhovno. a ne za prikazivanje anagnozma (grč. obično pokraj crkava i samostana anakamptičan (grč. v. fylaxis čuvanje. med. iskašljavanje krvi. uzdizanje duha apstraktnom razmišljanju i si. aer zrak.anadoza anadoza (grč. ana. an-. anaglyfa) v. riječ napravljena premještanjem slova druge riječi različitog značenja anahoret (grč. ana-grafo) mn. izbacivanje kašljanjem ili povraćanjem. pustinjak. afe dodirivanje) med. anaglyptike) vještina izrade reljefnih ili polureljefhih ukrasa. ana-kalypto otkrivam) svečano skidanje vela s nevjeste anakampterija (grč. ana-kampto) odbojni. anagramma) najprije: obratno čitanje jedne ili više riječi. an-. preosjetljivost organizma na ponovno ubrizgavanje bjelančevine anafoneza (grč. ana-gnostes) mn. astr. oduševljenje. sredstva za smanjivanje i sprječavanje spolnog nagona anagke v. zool. pojavljivanje znakova na nebu anafrodit (grč. alegorično značenje. bios život) mn. anaglypta) mn: umj. neosjetljivost (ili: smanjena osjetljivost) kože. afrodisia ljubavno uživanje) med. mila kuda si planina. anaglifi anagliptika (grč. zagonetka koja se sastoji u tome da se slova jedne riječi napisu različitim redom. anachoretes) čovjek koji se povukao od svijeta. mila si nam ti jedina. an-. anagraf (grč. školovani robovi ili slobodnjaci kod starih Grka i Rimljana koji su služili kao čitači ili predavači po boljim kućama. bolesni nedostatak ili smanjenost spolnog nagona anafrodizijaci (grč. anagogija). klice koje se mogu razvijati i razmnožavati tek kad im se ukloni kisik anaerobionti (grč. an-. piše obratno anagrafi (grč. ana-grafo napišem) sprava koja. polureljefni umjetnički radovi. zvuk) . slika i si. anagliti anaglipti (grč. ana.

e. pjevali ljupke. gluhoća zbog oboljelosti slušnog živca analav (grč. nježno. nesuvremenost. anakrisis) ispitivanje. zanemarivanje onoga što odgovara duhu i prilikama vremena. četvrtasti naprsnik kod kaluđera analdija (grč. anakreontika poezija koja u malim pjesmicama slavi 72 analeptici laki. uspostavljanje ravnoteže medu slojevima zraka: kad pri puhanju jakog vjetra velika količina zraka krene odozdo naviše. anaktesis) med. ana. anachronismos) pogreška u računanju vremena. med. plesu i društvu anakreontičari mn. dioptrika anaklaza (grč. baino idem. an-. anakoluthos) nepravilan. proučavanje odbijanja zvuka anakatabat (ana. prelamanje svjetlosnih zraka anakliza (grč. dolazim) meteor. prethodna istraga anakronizam (grč. ono što je u suprotnosti s kronologijom. naslanjanje leđima. nedostatak u pravilnosti rečenične konstrukcije koji nastaje poradi iznenadne promjene ili prekida. jačati) med. kata odozdo. analepsis. akust. ana-kampto) opt. katkada i frivolne pjesmice anakreontski (grč. annale. vremenska poremećenost. anakoluthia nedostatak veze) gram. npr. oporavak. analambano podižem. poluležeći položaj bolesnika anakolema (grč. da netko naslika u kakvoj antičkoj kući televizor anakruza (grč. ajdaino potpomagati. katoptrika. ples i društvo. sjediniti u cjelinu) združivanje u cjelinu. Anakreon) po ugledu na grčkog lirskog pjesnika Anakreonta. dolje. koji su. analekta) mn. ana-kollao nalijepiti) med. skupina njemačkih pjesnika XVIII. onda se ista tolika količina spušta s visine prema zemlji anakatartici (grč. prolazni užitak u ljubavi. med. događaja. ozdravljenje anakufizma (grč. anaklastos prelomljen) opt. prestanak rastenja i razvijanja anale (tal.). mast za zarašćivanje rana anakolut (grč. ana-kathairo očistim) med. rekapitulacija anaklastika (grč. podizanje) tjelesna okretnost koja se stječe vježbanjem anakuza (grč. odabrana štiva analepsija (grč. okrjepljenje. kratko anakriza (grč. bijenale. analabos) pravoslav. anakufisma dizanje. ana-kefalaio ponoviti u glavnim točkama. motivi su mu ljubav. tj. pr. ana-lambano) mn. bez veze Anakreont starogrčki lirski pjesnik (6. trijenale analekti (grč. iskašljavanje anakefaleoza (grč. osobito poslije dužih umetnutih rečenica ili poradi izostavljanja riječi. proučavanje odbijanja svjetlosti. ana-kathairo očistim) mn. udaranje glasom na slog anakteza (grč. lako. vinu. st. st. čišćenje prsiju od sluzi. proučavanje prelamanja svjetlosnih zraka. anakrusis) u metrici: naglašavanje. ana-klino nasloniti se) med. uspostavljam) med. akuo čujem) med. sredstva za jačanje i okrjepljenje . vino. jačanje analeptici (grč. sredstva za čišćenje grudi od sluzi. datuma. usp. ana-klasis prelamanje) opt. hraniti. kratko ponavljanje nečega. koje se onda moraju po smislu dopuniti anakolutičan (grč.anakamptika anakamptika (grč. n. anakatartična sredstva anakatarza (grč. ljupko. po uzoru na Anakreonta. od anno godina) umjetnička priredba što se održava svake godine. ozdravljenje.

istovrsnost. psihološka analiza razlaganje predodžbe u njezine elemente. okrjepljujući analfabet (grč. mat. koji se zasniva na analizi. polarizator analizirati (grč. analogos) sličan. an-. sličan. bezbolnost. okrjepan. ana-lyo) rastaviti. beta) onaj koji ne zna abecedu. zaključak iz pojedinačnog ili posebnog o pojedinačnom ili posebnom kao sličnom. ljetopisi analist (lat. koji je nastao putem analize. analytike) teorija analize. kemičar i dr. annales. onaj dio polariskopa koji služi utvrđivanju činjenice da je svjetlost polarizirana (zrcalo. ispitati. razlagati nešto (u najmanje sastavne dijelove). analogia) sličnost.) analitički (grč. odgovarajući. analytikos) filozof. npr. dokaz (ili: zaključak) na osnovi sličnosti analeptičan (grč. analogon). analgija anali (lat.analeptičan 73 analogizam nekog stava raščlanjivanjem na jednostavnije stavove već dokazane ili kao istinite prihvaćene. raščlaniti. analogon rationis čit. kvalitativna analiza kem. analeptikos) osvježavajući. analogismos) fil. koji je u skladu s nekim pravilom. kvantitativna analiza kem. slično (ili: odgovarajuće) stanje. koji ne zna ni čitati ni pisati. suda u njegove dijelove. ta sličnost pridonosi da se ta dva područja uzajamno objašnjavaju (Maxvell) analogizam (grč. istovrstan. ocjena. analitički sud sud koji se zasniva na tome što se subjektu pridaje predikat koji se u njemu već nalazi. razlaganje. analysis) raščlanjivanje. s njime je identično vezan. analogon) sličan ili odgovarajući predmet (ili: događaj). podoban analogija (grč. određivanje sastojaka nekog tijela po njihovoj težini. suprotno: sinteza analizator (lat. razlaganje cjeline na njezine dijelove. raščlanjavati. koji odgovara nekom zakonu. razložiti. sva su tijela rasprostrta. koji raščlanjuje. logična analiza razlaganje pojma u njegove oznake. Nikolova prizma). moderna analiza rješavanje problema njihovim zaključivanjem na jednadžbe. analitička definicija određivanje pojma pomoću njegovog najbližeg roda i njegove svojstvene razlike. određivanje sastojaka nekog tijela. analytikos) raščlanjujući. sudovima i zaključcima analiza (grč. elementarna logika logika koja se bavi pojmovima. ljetopisac. uzorkom. annales) 1. suglasan. suglasnost s pravnim načelima analogičan (grč. što je u skladu s razumom analogan (grč. pravilu. stara analiza dokazivanje . neosjetljivost. istovjetnost ili suglasnost u osobinama i odnosima.) nešto što odgovara razumu. analgesia) med. fizička analogija djelomična sličnost između zakona jednog područja pojava sa zakonima nekog drugog područja pojava. godišnjaci. rastavljati. neznalica analgezija (grč. tj. tipom. pisac godišnjaka analitičar (grč. nepismenjaković. annus godina) mn. usp. analogon racionis (lat. analystor) fiz. ocjenjivanje. srodan. tj. suprotno: sintetički analitika (grč. tijela itd. prestanak (ili: gubitak) osjećaja bola. odgovarajući. zaključak po analogiji log. koji se bavi raščlanjivanjem na sastavne dijelove (misli. podoban.) pravna sličnost. tipu ili uzorku analogia juriš (lat. ispitivati potanko analogan (grč. vještina i metoda raščlanjivanja misli i pojmova u njihove sastavne dijelove. alfa. prikaz.

anamnestična sredstva med. zamjenjuje anapleroza (grč. lijekovi za jačanje pamćenja anamnestika (grč. anamorfotičan anamorfoza (grč. r emuževnost. anapetes raširen. prirodni nagon. koji pripada sjećanju. nužda. sila. potreba. ali tako da izgleda onako kakva treba biti kad se gleda s određene točke (optička anamorfoza) ili odbijanjem od pogodnog zrcala (katoptička anamorfoza) i kroz brušena stakla (dioptrička anamorfoza)'. nepogrješiv anamartezija (grč. ana-pleroo ispunim) mn. anaplerosis) dopunjavanje. podaci koje bolesnik daje liječniku o svojem zdrastvenom stanju prije sadašnje bolesti anamorfičan (grč. an-anthes) bot. plašljiv. ananassa sativa) bot. morfe oblik) izokrenut. bez cvijeta. nenormalno preobražavanje poradi izopačenja ili promjene u navici biljke ananas (lat. med.: Ne učiniš li. proselytos) onaj koji je ponovno obraćen na vjeru. prešutkivanje završne rečenice. fiz. po optičkim zakonima unakaženo nacrtana slika nekog predmeta. ana. Platonovo naučavanje po kojem je duša preegzistirala. zamjenjivanje izgubljenih ili oštećenih dijelova tijela i udova anapneuzija (grč. ana. odušak. anamnesis sjećanje) fil. koji nema prašničkih niti anandr'j« (grč. jačanje pamćenja anamneza (grč. ananke nužnost. ana-morfosis preobražaj. fagein jesti) med. otvoren) med. an-amartetos) bezgrješan. vidjet ćeš što će biti. anagke) usud. zbog čega se zove i antidaktil anapetija (grč. koji ne cvjeta anapest (grč. med. anapnoična sredstva anaprozelit (grč. koji je ponovno pridobiven 7a nešto . bot. kob. plastična kirurgija anaplerotici (grč. neizbježivost anankofagija (grč. odmor anapnoici (grč. proširenost krvnih žila anaplastična sredstva med. ana-pleroo ispunim) koji pomaže naknadno rastenje.analogizirati analogizirati (grč. izopačena oblika. sredstva koja pomažu disanje. anapneusis) med. uii-andria) nemuškost. dokazivati ili zaključivati na osnovi sličnosti anamartetičan (grč. an-amartesia) bezgrješnost. ana-mimnesko sjećam se) koji se tiče sjećanja. književnik) ananke (grč. sredstva koja se upotrebljavaju i primjenjuju u anaplastici anaplastika (grč. npr. rastenje mesa anaplerotičan (grč. uspoređivati. ana-neosis) pomlađivanje 74 anaprozelit ananim grč. med. nepogrješivost anamnestičan (grč. vještina sjećanja i pamćenja. pamćenju. sredstva koja pomažu nadoknađivanje izgubljenih dijelova i stvaranje. ana-plasso preobrazim) med. an-andros) koji je bez muškonti. plašljivost. ana-pneo) mn. anamnesis sjećanje) fil. vještina ispravljanja slomljenih ili uganutih kostiju. ispravljanje i uklanjanje raznih tjelesnih nedostataka kirurškim putem. ana-logizomai) usporediti.maneozij'a (grč. bot. anapaistos) metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: U U —. obrnut daktil. pseudonim od unatrag čitanog imena (prezimena): Kramer — Remarque (njem. anantapodoton nedovršena rečenica) ret. prije postojala u čistom stanju i tu stekla svoje ideje. nakazan. udes. po dijeti anantapodoton (grč. uzimanje hrane po propisu. anantičan (grč. preinaka) preobražaj. sudbina. kukavičluk . naopak. duboko disanje. koji dopunjuje. južnoamerička biljka veoma ukusnog i mirisnog ploda anandričan (grč.

an-apto objesim) utučenost. Bakunjin anarhoidan (grč. prema gornjim dijelovima tijela anarhija (grč. povećana disartrija. nastaje zbog uzetosti mišića za govor (jezika. arthron ud) 2. izbacivanje sluzi anaptoza (grč. eidos izgled) sličan bezvlašću (anarhiji) anarhoindividualizam (grč. ana-stello suzbijam) mn. arthron ud) med. uskrsnuće.) teza 0 otuđenju čovjeka od društva (ideolog Max Stirner). progresivne i bulbarne paralize) anartrija (grč. prijenosni. med. bakroreza. pomoću litografije prije tiskanog teksta pripremljen za novo izdanje knjige anastaza (grč. čovjek koji je toliko debeo da mu se više ne raspoznaju zglobovi anasarka (grč. arche vlast) pokret koji teži ostvariti potpunu slobodu pojedinca i uništiti svaku političku vlast. an-. ana-stello) koji zaustavlja krv. stezanje želuca. oporavak (rekonvalescencija). v. osnivači: Stirner. an-archos bez poglavara. bez vode) pristaša mišljenja daje potrebno srušiti postojeći državni i društveni poredak. anastasis ustajanje) ponovno ustajanje. ana-spao) med. anarchia bezvlašće. gore. seismos potres) geol. ispljuvavanje. iskašljavanje. stanje društva u kojem potpuno prestaje vladavina zakona i svakog autoriteta. koji pomlađuje. naučavanje koje svodi društvo na slobodnog pojedinca kome ne smije biti nametnut nikakav red niti zakon anarhosindikalizam oportunistička struja u radničkom pokretu čiji pripadnici smatraju da radnici mogu popraviti svoj položaj samo štrajkovima i organizacijom uzajamne pomoći 1 da se pitanjima radničkog pokreta imaju baviti samo sindikati. ustajanje iz bolesničke postelje. ana. anistemi. kao i pro- 75 anastaza tiv sudjelovanja radnika u političkoj i parlamentarnoj borbi anarmonija (grč. gotovo nemoguće ostvariv cilj anareja (grč. med. tisk. disharmonija anartrija (grč. nedostatak udova anartros (grč.-lat. usana. ana. anastatikos) koji odvodi ono što je nezdravo. prenošenje. ana-ptyo ispljujem) med. grč želuca anastaltici (grč. anarroia) med. arthron ud) bezudnik. skrušenost Anapurna teško pristupačan vrh u himalajskom gorju. anarchia) bezvlašće. sredstva za zaustavljanje krvi anastaltičan (grč. ana. med. lica kao posljedica moždane kapi. penjanje sokova. ana na. svojstvo potresa kod kojih se događaju velika vertikalna pomicanja tla anaspazmija (grč. potpun nered anarhist (grč. oni istupaju protiv toga da radnici stvore svoju proletersku stranku. pr. osobito krvi. a nakon pritiska prstom ostaje u njoj udubina) anaseizam (grč. Proudhon. pren. anarhistički anarhizam (grč. armonia) glaz. grla. an. an-. koji obnavlja. čovjek koji pokušava svim mogućim sredstvima. ždrijela.anaptiza anaptiza (grč. bez ikakvih obzira. teško. ozdravljanje. srušiti postojeći poredak i zavesti stanje potpunog bezvlašća. koji suši ranu anastatičan (grč. pren. sarks meso) nakupljanje tjelesne tekućine u potkožnom vezivu (koža postaje gnjecava. visok 8075 metara. spremanje novog izdanja neke knjige time što se kemijskim putem (litografijom) izravno tiska iz staroga izdanja . kad bolesnik govori potpuno nerazumljivo. 1. npr. umnožavanje.

embrasser) zagrliti. dvosmislen. anatomikos koji reže) medicinar ili botaničar koji radi znan- 76 anceps stvenog istraživanja reže i proučava leš. ana-trope preokret. nesiguran. mijenjanje mjesta riječima. stigma točka) opt. ušća. baciti prokletstvo na koga ili što. med. anathema esto čit. djevica-ratnik. stoma usta) sastaviti otvore. ana-tribo) med. sredstva za otvaranje začepljenih ušća krvnih žila i dr. tj. protuprirodno otvaranje krajnjih dijelova krvnih žila anastrofa (grč. do sitnica anatrepsis (grč. anathema) prokletstvo. dimljenje. vještina rezanja leša ili biljke radi znanstvenog ispitivanja. metr. kletva. trepanacija anatripsis (grč. voj. ana-temno režem. isključenje iz crkvene zajednice. spojiti anastomotici (grč. pr. rastavljati na sastavne dijelove. usp. anatriptična sredstva anatriptika (grč. "drugi neki čovjek". potamniti anceps (lat. anatole istok) istočni. stoma) med. anathematizo) prokleti. anastrofe) ret. fotografski objektiv od posebno kombinirane leće koji daje slike koje sve do rubova pokazuju veliku oštrinu anastigmatičan (grč. zelenašenje. ana.) neka je proklet! anatematizirati (grč. dovesti između dvije vatre anbrinirati (fr. koji je bez poremećaja u oštrini vida anastomizirati (grč. sestra boga Baala anatema (grč. otvaranje bušenjem. anastomoza (grč. raščlanjivati. ana. ujediniti. češanje kože anatripsologija (grč. crkveno progonstvo ili prokletstvo nekog čovjeka ili stvari. anatema esto (lat. logia) znanstvena disciplina koja se bavi unošenjem lijekova u tijelo kroz kožu. lihvarenje. isključiti iz crkvene zajednice anatimijaza (grč. poljubiti. pren. kirurška ili primijenjena anatomija ona koja proučava pojedine dijelove tijela i njihov raspored. usporedna anatomija ona koja uspoređuje gradu i sastav ljudskog tijela s tijelom životinje anatomizirati (grč. anatomia rezanje) znanost koja se bavi proučavanjem sastava i grade tijela živih organizama. t < . preokretanje riječi. dvostran. premazati tamnom bojom. utrljavanjem anatriptici (lat. sredstva za trljanje. preokretanje maternice i mokraćnog mjehura Anat feničko-kanaanska božica ljubavi. ana. anatresis) med. pobijanje nečijih navoda jednostavnim negiranjem. anatocistički anatolijski (grč. uzimanje kamata na kamate. ana-thimiasis) isparavanje. koji daje punu oštrinu slike. anatriptica) mn. ana. spojnica dviju krvnih žila ili dvaju živaca. med. med. okret) ret. param) parati. ana. jako povraćanje anbrasirati (fr. patološka anatomija ona koj'a proučava sve promjene koje se zbivaju na tjelesnim organima pri raznim bolestima. oštrovidan. obgrliti. pren. med.) dvostruk. trljanje udova. tokizo dajem pod kamatu. npr. podrigivanje anatocizam (grč. liječenje trljanjem anatropa (grč. stigma) opt. stoma usta) mn. ana-tribo trljam.nastigmat anastigmat (grč. kolebljiv. umjesto "neki drugi čovjek". oporavak (ili: jačanje) pomoću hrane anatreza (grč. istočnjački anatom (grč. embrunir) slik. zelenašim) prav. odnosno biljku anatomija (grč. ana-trefo) med. med. proklinjanje. topografska. proučavati u potankosti. ana-tribo trljam) med.

aner. endossement) trg. u novije vrijeme anegdotama se nazivaju dosad netiskani stari spisi ili pojedini odlomci iz njih. aner. šaljiva ili duhovita pričica . Božji glasnik. Euripid i Račine napisali su istoimene tragedije andromanija (grč. okamenjene ljudske kosti andrologija (grč. hermafrodit. poet. logia znanost) med. ludilo koje tjera ljude na ubojstva androgeneza (grč. potpis mjenice na poleđini. gdje je pronađen) andamento (tal. malo laganije. skup svih prašnika u cvijetu andristi (grč. više biće anegdota (grč. andros) mn. Andromache) mit. mati Astijanaksova. razvitak jajne stanice bez sudjelovanja ženskog zametka androgin (grč. žena najvećeg trojanskog junaka Hektora. andare ići. osobito prvog čo- 77 anegdota vjeka. andragathia) muževnost. aner. nimfomanija androtomija (grč.) glaz. andros) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek (muškarac) androfag (grč. aner. dio fuge andante (tal. andamento hod) glaz. gone rađanje) stvaranje čovjeka. andro-fagos) ljudožder. lagano. andros čovjek. fobos) strah od ljudi (muškaraca) androfonomanija (grč. andro-gynos) dvospolac. antropofag androfob (grč. koji se plaši ljudi (muškaraca) androfobija (grč. fil. uspaljenost žena prema muškarcima. andante) glaz. lithos kamen) mn. pokretan ljudski lik androidan (grč. ljekovita biljka štitarka (kravojac) anđeo (grč. umjereno andarini (tal. geol. potpisati mjenicu na poleđini i time je prenijeti na drugoga andosman (fr. aner.ancora oznaka za kvantitetu jednog sloga koji može biti dug ili kratak ancora čit. aluminijev silikat (nazvan po Andaluziji.) mn. aner. temno režem) anat. hermafroditizam android (grč. mania) med. rezanje ljudskog leša radi znanstvenog ispitivanja anđelika (grč. još nije objavljen ili namjerno nije tiskan. aner. ponovno andaluzit min. eidos lik) umjetno napravljen. anekdotos neizdan) 1. spis koji. hrabrost. napravljen u ljudskom obliku androkefaloid (grč. nova i kratka priča. slabić androginija (grč. uškopljenik. čestitost andrecej (grč. kefale glava) min. aner. aner. još jednom. eidos lik) sličan čovjeku. priča o kakvom zanimljivom događaju. andro. kamen koji ima oblik ljudske glave ili nekoga dijela ljudskog tijela androliti (grč. glavni je predstavnik bio Pomponazzi (1462— 1524) andro (grč. aner. gyne žena) dvospolnost. kao u hodu. angelos anđeo) bot. nakon Hektorove pogibije bila robinja Ahilovog sina Pira i s njim imala tri sina. kao imenica: djelo u laganom tempu andantino (tal. endosser) trg. stanište) bot. andro-mania) čežnja za muškarcima. aner.) glaz. prijenos mjenice andragacija (grč. ljubičasti okrugli rezanci u obliku graška andosirati (fr. iz bilo kojeg razloga. vrlina. 2. fonos ubojstvo. oikion kuća. aner. znanost koja se bavi proučavanjem bolesti svojstvenih muškarcima (za razliku od ginekologije) Andromaha (grč. muž. angelos vjesnik) teol. aner. Aristotelovi sljedbenici koji su negirali besmrtnost ljudskog duha. fobos) onaj koji zazire od ljudi. ankora (tal.

a-.alpha privativum ne-. pustinje. metron. grafia) opisivanje (ili: proučavanje) vjetrova anemologija (grč. pren. a-. neelektričan (za tijela koja izgledaju kao da nemaju elektriciteta. an-eklogistos bez obračuna) onaj koji je oslobođen polaganja računa aneks (lat. lijenost. baino idem) plesač na užetu anemofilan (grč. nastavak. ukrasti. enkefalos mozak) med. nedostatak krvne vode ili krvnog seruma. hydor voda) med. blijed. gamos brak) bot. enkefalos mozak) med. tj. barys težak. tromost. kod kojih vjetar prenosi cvjetni prah (pelud) anemograf (grč. oplođuje) anemogaman (grč. skopeo gledam. epi na. odnosno mjeri jačinu vjetra anemobat (grč. an. npr. urođeni nedostatak mozga anepigraf (grč. an-. metoda liječenja koja se sastoji u udisanju pročišćenog zraka anemoskop (grč. pathos bol) med. anemos. anemos. an-. anemometrograf anemografija (grč.(grč. metria) mjerenje. elektron jantar) fiz. a-. dio medicine koji proučava beskrvne operacije anemičan (grč. sprava koja pokazuje pravac puhanja vjetra anenergija (grč. anemos. anemos. pridruženje aneksionist (lat. strujanja zraka. nakaza rođena bez mozga anenkefalija (grč. annexus) zavisan. a-. a-. kovine) anematoza (grč. anemos. liječenje zrakom. vjetrometar anemometrija (grč. pridružiti. slabokrvnost. anemograf anemopatija (grč. annexio) prijatelj ili pobornik širenja države pripojenjem tuđih pokrajina anektirati (lat. anemos. grafo) v. a-. anemos. filos prijatelj) bot. an-energeia) neradnost. grafo pišem) spis koji nema naslova anepija (grč. nesposoban za život anemidrija (grč. sporedan. a-. npr. anemos. annexus) prilog. anemos) predmetak u složenicama sa značenjem: vjetar 78 anepija anemobarometar (grč. haima krv. ergon djelo) med. šaljivo: krasti. pridodan. odnosno vjetra. haima krv. grafo pišem) sprava koja bilježi na papir brzinu i smjer vjetra. vještina mjerenja brzine i jačine vjetra anemometrograf (grč. metron) sprava za mjerenje brzine kretanja. prisvojiti anekumena (grč. nesposobnost govorenja. močvare itd.anegertika anegertika (grč. anemo-logia) proučavanje vjetrova anemometar (grč. anemogamne biljke biljke koje se oplođuju pomoću vjetra.) anelektričan (grč. oikumene /tj. pripremni aneksija (lat. metron) sprava koja pokazuje. nedostatak snage anenkefal (grč. slab. vezan za. • anemos. anemos. haima krv) med. ge zemlja/ nastanjena zemlja) predjeli na Zemlji na kojima se ljudi ne mogu stalno nastanjivati (npr. epos riječ) med. annexio) pripojenje. oskudno ili nedovoljno stvaranje krvi u tijelu anematurgija (grč. an-egeiro probudim) vještina da se obamrli povrate u život aneklogist (grč. an-. anemos. annectere) pripojiti. dodatak. kod kolere anemija (grč. koji voli vjetar (za biljke koje vjetar oprašuje. a-. vidim) vjetrokaz. tj. bolest čiji je uzrok smanjen broj eritrocita ili smanjena količina hemoglobina u krvi anemo. haima krv) slabokrvan. sve što je dodano ili vezano za nešto aneksan (lat. nijemost . haima krv) med.

najam. angariatio) uporaba privatnih stvari (automobila. navesti. ergon djelo) med. pogodba. neko plaćanje itd. erethyzo dražim) uzbuđenje. Ave Maria Angerona (lat. tromost žila. obvezatnost. anervičan anestetici (grč. kuluk. med. zauzet.) anđeo. an-aisthesia) med. 1. voj. ugasnula sposobnost žuđenja za čim aneretizija med. molitva uz večernja i jutarnja zvona (kod rimokatolika. voj. anaistheteo ne osjećam) mn. upustiti se u nešto. slabljenje. koji je uzet u službu. an-. red soba u jednom nizu. koji je bez bola. služba. redovna dužnost. an-. stupanje u službu. za ples. filum konac. neuron živac) med. nagovoriti. angaria) težak posao.). enfilade) dugi red. staviti nekoga u opasnost. an-. voj. uzbuđenost. anesis) med. pobuditi. zauzimati se. sredstva koja izazivaju neosjetljivost (pri kirurškim liječenjima) anestetičan (grč. engager) obvezati. pren. udijevati. uzetost. tupoglavost.) starorimska božica šutnje (prikazivana je s prstom na stisnutim usnama. zaobilazan angarija (lat. za ples. uzrujanost. od podizanja Sun- . nizati.. npr. tući topovima po dužini. anairesis) ret. vijugav. sukob. npr. engagement) obvezivanje. izostanak alergije tamo gdje bi trebala biti (česta pojava kod teških tuberkuloznih bolesti) aneritropsija (grč. anervia) med. zalaganje. ops oko) med. anaistheteo ne osjećam) med. tj. neros tekuć) fiz. an-aisthetos) koji čini neosjetljivim prema bolu. započeti razgovor. obvezati na besplatan rad za državu angažiran (fr. enfiler) udjenuti. oslanja se na naučavanje Katoličke crkve o anđelu čuvaru koji svakog čovjeka prati kroz život i upravlja njegovim djelima angelus (lat. ravnodušnost. uplesti se u borbu. a-. biser. jutarnje i večernje zvonjenje kod katolika. pren. npr. s boka 79 Angerona anfraktuozan (lat. pogoditi. angelos glasnik) pokret koji je nastao u Parizu 1948. a ime joj se izvodi od "ab angerendo".) protiv volje vlasnika za potrebe države. boj angelizam (grč. barometar s elastičnim metalnim perom (bez žive) anervija (lat. slavili su je na dan 21.. (grč. neravan. nesposobnost osjetila da prima podražaje anestezirati (grč. brodova i dr. obvezati obećanjem. skloniti koga ili što. negiranje onoga što je protivnik pokušao dokazati anergija (grč. bočna vatra anfilirati (lat. fil. kao reakcija na egzistencijalizam i slične pokrete. erythros crven. anfractuosus) krivudav. opiti. popuštanje. epithymia požuda) psih. obećati. 2. nesposobnost očiju da vide i raspoznaju crvenu boju aneroid (grč. tupoglav. učiniti neosjetljivim aneurija (grč. najmiti. fr. kulučenje angarijacija (lat. za ratne svrhe angarirati (lat. uzeti u službu. pr. ana. (grč. neosjetljivost prema bolu. davanje u zalog. nanizati. obveza. bezbolan. slabost (ili: malaksalost) živaca aneza (grč. uključen u borbu angažirati (fr.. započinje riječima: Angelus Domini nuntiavit Mariae /latJ Anđeo Gospodnji navijestio Mariji. angaria) uzeti u kuluk. zalagati se (za koga ili što) angažman (fr. pogađati. olakšavanje. a-. voj.anepitimija anepitimija (grč. engager) obvezan. npr. angažirati se zauzeti se. rastresen anestezija (grč. založiti se. prosinca. v. pustiti se. neosjetljiv. • ^pažljiv. an-. npr. nemaran. npr. erethyzo) nedostatak razdražljivosti anereza (grč. bolesti anfilada (fr.

grlobolja. angošjozamente (tal.) glaz. uzak) med. angeion posuda. filos prijatelj) prijatelj svega što je englesko: politike. brižno. angeion posuda. angeion posuda. upala krajnika ili ždrijela angina pectoris čit. rezanje. rak krvnih žila angiospazam (grč. angeion posuda. ektasis rastenje) med. fobos strah. pektoralna angina angiografija (grč. stijesniti. sarx meso) med. grč krvnih žila angiosperme (grč. Angila. angeion posuda. kulture. grč. mania strast) pretjerano oduševljenje Englezima i svime što je englesko angora odlična vuna koja se dobiva od angorske koze i oplemenjenog angorskog zeca. plod zatvoren u plodište i biljka s takvim plodom angiologija (grč. učiniti engleskim Anglikanska crkva engleska protestantska državna Crkva Angloamerikanac Amerikanac engleskog podrijetla anglofil (lat. temno režem) med. stenos tijesan.) živahan engleski ples u dvočetvrtinskom i tročetvrtinskom taktu anglicizam (lat. angiografija angiom (grč. upala krvnih žila. ima tanka i duga vlakna svilenkasta sjaja angosciosamente čit. osobitost engleskog jezika anglicizirati (fr. stezanje i jaki bolovi u predjelu srca.angiektazija ca. angeion posuda. angeion posuda. angiitis anglaise čit. angoscioso angoscioso čit. teino zatežem) koji j 2 u vezi sa za f ef mtošću krvnih žila 80 angostura-kora angiotomija (grč. sužavanje (ili: stješnjavanie) krvnih žila angiotenioar* ^gr^. angeion posuda. upotiebljava se kao liiek . onaj koji mrzi Engleze ili se boji Engleza i njihovog kulturno-političkog utjecaja anglofobija (lat. opis krvnih žila. kritosjemenjače. angitis angina (lat. angliciser) poengleziti. Anglia.) glaz. određena osobina engleskog jezika prenesena u neki strani jezik. angeion posuda) med. bolest živaca krvnih žila angiopatija (grč. grafo pišem) fiziol. sperma sjeme) bot. Anglia. karpos plod) bot. angeion posuda. opći naziv za sve bolesti krvožilnog sustava angiosarkom (grč. jezika itd. pjega ili izraslina na koži ili sluznici zbog nenormalnog množenja i širenja krvnih ili limfnih žila angioneuroza (grč. proučavanje krvnih žila ili odnosa tekućina u ljudskom tijelu angiokarp (grč. proširenje krvnih žila angiitis (grč. angeion posuda. nazvana po gradu Angosturi. anglofob (lat. jer nakon najkraćeg dana u godini Sunce opet počinje svoj uspon angiektazija (grč. anglicismus) engleska riječ koja je ušla u neki drugi jezik i udomaćila se u njemu. grč. angere suziti. angina) med. angeion) med. pathos bol) med. grč. Anglia. mania strast) pretjeran ljubitelj svega što je englesko anglomanija (lat. operacija krvnih žila angitis (grč. angošjozo (tal. Anglia. v. biljke čije su sjemenke zatvorene u plodište angiostenoza (grč. spasmos grč) med. grč.) med. angeion posuda. v. logia znanost) fiziol. angina pektoris (lat. neuron živac) med. fobos) strah od Engleza ili mržnja prema Englezima angloman (lat. bolno ango »tura-kora gorka kora jedne južnoameričke biljke. grč. angeion posuda) med. angeion. anglez (fr. bijeg) neprijatelj svega što je englesko.

jela od mesa. soli i oksidi anhidrid (grč. prema Angouleme. opovrgavati anil (ar. ži-> votna svježina. dobiva se od anila anilitet (lat. hidros znoj) nemogućnost pravilnog izlučivanja znoja anidrija (grč. opovrgnuti. oživljenje. poživotinjenje.) bijela duša. prišipetlja anhidričan (grč. neprirodno sužavanje krvnih žila u ljudskom tijelu anhedonija (grč. jaja itd. anydria) v. životinjska priroda animalizacija (lat. anhydria) bezvodnost. šp.) ono što je živo. an-. anhidrija anidroza (grč. animalna hrana meso. an-nil) med. an ne.) Duša je čitava u cjelini i u svakom dijelu cjeline (Giordano Bruno) animacija (lat. anidrija anhidrit (grč. izostanak užitka pri pojavama koje u normalnim prilikama izazivaju taj osjećaj anhelacija (lat. anil) bot. spoj kisika s nekim elementom.: vegetabilije animalist (lat. potpun izostanak izlučivanja znoja zbog nedostatka žlijezda znojnica 81 animalizacija anihilacija (lat. angulus) ugao. sada se upotrebljava i za pripremanje vrste gorkog likera angster (tal. proces animalizacije pretvaranje anorganskih . anilitas) bapska starost. bez vodika. an-. anguistara. an-nil) kem. tzv. bapsko ponašanje anilizam (ar. mlijeko.). služi za pripremanje različitih lijepih. ukinuti. hedone radost) med. animalis) životinjski.) duša. an-nil. angulus ugao. tj. anima tota in toto et kvolibet totius parte (lat. bezbojno aromatično ulje. an-. davanje duše. poštenjak Anima tota in toto et quolibet totius parte čit. živost. angularis) uglat angulemka (fr. animalia) mn. angustatio sužavanje) med. annihilare) poništiti. anhelatio) kratko. prirepina. građu. anima mundi (lat. žestina. dahtanje. teško udisanje zraka. na narukvici i si. animalitas) životinjstvo. animal životinja) umj. Anhangsel) privjesak (na satu. vatrenost. upija vodik i postaje kiselinom anhidrija (grč. nestašica vode. opovrgavanje anihilirati (lat. ljutnja. jedan registar na orguljama angustacija (lat. zadihanost anhengsl (njem. npr. animarum dies (lat.) dan sjećanja na mrtve u Katoličkoj crkvi. angustrum) visoka boca ili vrč za pijenje s uskim grlićem angul (lat. životinjska tijela. hidros znoj) med. anilis) bapski anilin (ar. trenutak od kojega se zametak u utrobi smatra živim animal (lat.) glaz. trovanje anilinom anima (lat. animatio) oživljavanje. anima kandida (lat. hydor voda) kem. suša. duša svijeta. biljka od koje se pravi anilin. umjetnik (slikar ili kipar) koji slika ili izrađuje životinje animalitet (lat. raste u Indiji anilan (lat. lat. kojem je oduzeta voda. annihilatio) poništavanje. an ne. hydor voda) kem. supr. pren.angster protiv povratnih groznica. an-. ukidanje. prirepak. glavni grad zapadnofrancuske pokrajine Charente) vrsta vrlo kvalitetne jabuke angusta (lat. ali koji izložen vodi apsorbira. animalisatio) pretvaranje hrane u životinjsku tvar. duh. kut angularan (lat. hydor voda) kem. slobodan od vode. anilinskih boja. Svi sveti anima candida čit.) fil. animalije (lat. životinja animalan (lat. sumporno-kiselo vapno kojem je oduzeta voda anhidroza (grč.

mržnja. namjera. anniversarium) godišnjica. . neprijateljski animoznost (lat. an-iris šarenica) med. onaj koji potiče mase za kulturne i kulturno-zabavne djelatnosti (animator kulture). animalcula životinjice) mn. biljka iz porodice štitarki čiji se osušeni plodovi upotrebljavaju kao dodatak kruhu i opojnim pićima. godišnjica proslava i dr. nedostatak šarenice u oku anis (lat. razdraženost. radi duševne naslade animirati (lat.) zbog zadovoljstva. pamuk prilagoditi tako da se može bojiti kao vuna. zagrijati animist (lat. oduševljeno animator (lat. tj.) prav. kao dodatak lijekovima i kao lijek protiv kašlja anisokorija (grč. živahno animozan (lat. oduševiti.animalizam tvari u tijelu. st. animare) dati dušu ili duh. anima kauza (lat. živahno. hranjivu tvar koju u sebi sadrži hrana pretvoriti. fazer animi causa čit. neprijateljsko raspoloženje prema komu ili čemu animus (lat. anisum) bot. koji su bili pristaše animalkulizma animalkulizam (lat. animalculum) zool. pristaša animizma animizam (lat. animalculum životinjica) mn. s promišljajem. poživotinjiti. vjerovanje u duhove animo (lat. veoma rašireno vjerovanje primitivnih naroda o djelovanju duša i duhovnih 82 aniverzarija sila u prirodi. žestina. oživiti. mikroskopske životinjice. složno animus injurandi (lat. 3. animosus) strastvenost. anisum) rakija u koju je radi mirisa dodan osušen plod anisa aniverzarija (lat. u probavnim organima. oživljeno. poruge animus nocendi (lat. način prehranjivanja tijela animalizam (lat. anisos nejednak. namjera nanošenja uvrede. duša) prav.) glaz. 1. namjera nanošenja štete anion (grč. prirodnjaci XVII. srdit. supr. nejednakost zjenica kod iste osobe anisovača (lat. u tvari živog tijela. anima duša) naučavanje i vjerovanje da je sve što postoji živo (kod primitivnih naroda) animato (tal. zool. pobuditi. početnih i završnih pokreta u crtanom filmu. staro naučavanje da se životinjski zametak sastoji od mikroskopski sitnih sjemenih stanica animatizam (lat. anima duh. animus duh.) glaz. animozo (tal. usp. animalisare) zool. poživotinjavati animalkula (lat. posebno poštovanje svih ili samo nekih životinja animalizirati (lat. uno animo (lat. hrabro. zool. ohrabriti. animalis) životinjska priroda. pren. duša) fil.: kation aniridija (grč. pimpinella anisum) bot.) prav. animare oživiti. osobito tobožnje sjemene stanice (animacula spermatica) animalkulisti (lat. ogorčen. osobito rakiji (anisovača) anis (lat. biljka čiji se plod upotrebljava kao začin. srdžba. srčano. potaknuti. zadahnuti životom) crtač ekstremnih. ljutina. i XVIII. metafizičko shvaćanje duše i duhovnoga kao životnog načela o kojem zavisi svaka tjelesna djelatnost. anima duša) fil. 2. ogorčenost. razdražen. poticatelj. kora zjenica) med. animosus strastan) ozlojeđen. s namjerom animoso čit. anienai penjati se) kod elektrolize: sastojak elektrolita koji se pojavljuje na anodi (Faradayev naziv za elektronegativni dijelić).) jednodušno.) prav.

an-odos uzlaz. liker od anisa anizokorija (grč. bolesnih osjećaja itd. ove godine. tropos okret) koji u različitim smjerovima ima drukčija svojstva (kristali. Anlasser) teh.) tekuće. odluka i si. tražiti (ili: predlagati) kaznu ankvizicija (lat. lyo oslobađam) sredstva (lijekovi) za 83 anoda otklanjanje straha. ankylos kriv. inqusita.) iduće. metron. ankylos zakrivljen) med. fr. anno currente anni futuri (lat. ennoblir) dati plemstvo.) starorimska božica nove godine. isos. a-. ani prezentis (lat. ani kurentis (lat. put naviše) fiz.) prijestupna godina. isos. isos. ani preteriti (lat. a-. djelomična ili potpuna sraslost jezika ankilometar (grč. ops vid) med.) crkvena godina. ankora brod. chroma boja) med. anus interkalaris (lat. obična julijanska godina. metron) sprava za mjerenje zakrivljenosti ankiloza (grč. annus intercalaris čit. ankvirirati (lat. kotva ankeser (fr. ablativ od annus) godina. osobito: komisija (anketna komisija) koju bira parlament. grč.) sunčana. uređaj za pokretanje nekog stroja. ankylos zakrivljen. predlaganje kazne anlaser (njem. anisette) rakija začinjena anisom. ankylos iskrivljen. ankon lakat) mn. annus solaris (lat.anizeta anizeta (fr. vlada ili neka ustanova i koja prikuplja najpotrebnije i stvarne podatke na osnovi kojih bi se mogao donijeti zakon. anquisitio) prav.) prošle godine anni praesentis čit. u godini anno ante Christum čit. annus ecclesiasticus čit. put kojim električna struja na- . enquete) organizirano istraživanje pomoću ispitivanja pojedinaca. annus curens čit.) ove godine anni praeteriti čit. anoblir. annus civlis (lat. ani precedentis (lat. blefaron vjeda) sraslost vjeda ankiloglosa (grč. tj. an-. anus komunis (lat. ručni mišići opružači anksiohtici (lat. isos jednak.) godine prije Krista. glossa jezik) med. anlassen puštati u rad. povesti sudsku istragu. kore zjenica) med.) građanska godina. enlevage) skidanje oštećene slike s platna na kojem je bila radi prenošenja na novo platno Anna Perenna (lat. a-. uron mokraća) med. ani praecedentis anno (lat. anus kurens (lat. starter anlevaža (fr. islandski kristal) anizurija (grč. plemićku titulu. oplemeniti anoda (grč. zamršen. dugog i sretnog života anni currentis čit. veoma čvrst i otporan boksač. onaj koji može primiti i podnijeti mnogo udaraca anketa (lat. annus comrnunis čit. tj.) v. ukočenost i sraslost zglobova ankoneji (grč. ano ante Hristum (lat. ankiloblefaron (grč. anquirere) prav. anat. prosinca anno (lat. metron mjera) neravnomjeran anizometropija (grč. nejednako izlučivanje mokraće anker (lat. a-. nejednaka sposobnost očiju za prelamanje svjetlosti anizotropan (grč. nejednakost bojenja crvenih krvnih zrnaca anizometričan (grč. sljedeće godine anni praecedentis čit. encaisseur) šport. pustiti u rad. siječnja do 31. tjeskobe. isos jednak. prije Kristova rođenja anoblirati (fr. anxius tjeskoban. od 1.) godine.) tekuća godina. pokretač. nejednakost zjenica anizokromija (grč. anus eklezijastikus (lat. an-. isos. sidro. npr.) obična. neprijestupna godina.

nepoznat anonimno društvo trg. neobuzdanost anominacija (lat. suprotno: katogen anogranologija (grč. an-. nepravilni glagol anomeomerija (grč. usp. logia) znanost koja se bavi proučavanjem anorganske. bez potpisa. neobičan anomalija (grč. anodia) nevezan. istovrstan. neredovitost. osobito minerala anoksija (grč. a-. koji se razlikuje od pravila. ano gore. oglašavati. odstupanje od pravila ili zakona. anomalos nepravilan. annoncer. hipoksija anomalan (grč. organon. logia) gram. astr. annonce) oglas. anomos) nezakonit. suprotan pravilu anomalologija (grč. nepotpisan. odyne bol) med. mrtve prirode. zločinački anomija (grč. tj. bezbolnost. anomia) bezakonje. nepotpisani. odyne bol. nomos zakon) v. an ne. pisac koji objavljuje svoja djela bez potpisa anonsa (fr. an-. komarac malaričar (jedini prijenosnik malarije kod čovjeka) anoftalmija (grč. anomalos) nepravilan. stavljanje jedne uz drugu dviju riječi koje glase jednako ili slično. tj. an-. npr. meros dio) sastavljenost od neistovrsnih dijelova anomičan (grč. škodljiv) med. nepoznatost. bezimeno dioničko društvo anonimnost (grč. za stijene: stijene čiji je materijal nastao kretanjem odozdo prema gore. zool. an-. omos sličan. ops oko) sljepoća. ofthalmos oko) med. lat.: katoda. gignomai) znanost o nastanku nežive (anorganske) prirode anorganognozij a (grč. sisavci bez zuba anofeles (grč. pozitivni pol. anomalon 84 anorganognozij a anomalon (grč. neobičnost. annonarius žitni) koji se tiče prometa i dobivanja žita. supr. an ne. organon) neživa ili mrtva priroda anorganogeneza (grč. odnosno. nedostatak očiju. organon. usp. koji odstupa od pravila.: Tišina je postala još tiša. anomalos) neredovit. nezakonitost. sredstvo za ublažavanje bola i za uspavljivanje anodinija (grč.anodija pušta pozitivni pol i ulazi u elektrolit na svome putu prema negativnom polu (Faraday). anomalon) gram. neosjećanje porođajnih bolova anodonti (grč. organon. geol. lat. izuzetnost. anonymus) nepoznati. neuredan.) eskimska bluza s kapucom anorganizam (grč. ano naviše. an-. disciplina koja se bavi nepravilnostima u jeziku. nepravilan. objaviti. anomalia) nepravilnost. an-. anonarni zakoni anoniman (grč. odus) mn. eruptivne stijene. anofeles nekoristan. an-. oksigen) potpun nedostatak kisika u krvi i tkivima. an-. annuntiare) oglasiti. usp. žitni. nepravilnost u kretanju planeta anomalistički (grč. namjerno izjednačavanje riječi. suprotan pravilu. gnosis) znanost o poznavanju neživoga . gignomai postati) prid. objava anonsirti (fr. annominatio) ret. sljepilo anogen (grč. elektroda anodija (grč. npr. anonymos) bezimen. an-. škiljavost (prema gore) anorak (eskim. a imaju različito značenje. anodinum) med. objavljivati anopsija (grč. paronomazija anomizam (grč. neslikovit način govora anodin(um) (grč. antinomizam anonaran (lat. anonimus (lat. anonymos) bezimenost.

Afrodite). obrub na vrhu stupa. a-. pojas nekog utvrđenja. anti. lat. lov. engl. zajednica. sredstva za ublažavanje bola antalgičan (grč. primanje hrane itd. usp. skup. orchis sjemenik. zakona. kem. bilješka. slaganje. anti. med. nesposoban za fiziološke i psihološke funkcije.anorganografij a anorganografij a (grč. lat. empatement) slik. antagonismos opreka) oprečnost. ansambl-igra zajednička igra više glumaca (suprotno: solo-igra). ponavljanje iste riječi u dru- . anaklasis uzgon) ret. koji je bez života. testis) nedostatak sjemenika. ensamble) cjelina. bust pijančevanje) sredstvo za odvikavanje od alkohola (naziv je dao danski liječnik Jacobsen) antacidi (grč. anosmia) med. suviše se mučiti ant. sloga. anorganska kemija dio kemije koji se bavi nastajanjem anorganskih spojeva anorhija (grč. organon) neživ. adnotirati anozmija (grč. osobito protiv kiseline u želucu antafroditičan (grč. neprijateljstvo. koji odstupa od pravila. poskupljenje 85 antanaklaza anšlus (njem. popis zaplijenjenih stvari. radnik metalne struke koji obilježava mjere radi adjustiranja (prenošenja crteža na materijal) ansambl (fr. anti. an-ago vodim protiv) ret. entablement) arhit. silo. organon. anstrengen) naprezati se. norma pravilo) nepravilan. primjedba. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protu. anti. anti. opisivanje kamenja anorganski (grč. pristojan anštrajher (njem. anti. grafia) poznavanje kamenja. an bez. enceinte) voj. anti protiv. adnotacija anotirati (lat. ant-agonizomai boriti se protiv. an-. djelomično ili potpuno neosjećanje mirisa anpatman (fr. slikanje debelim slojem boja anrajser (njem. ansamblpartije glaz. Anschlusz) priključenje. vanjski dijelovi neke tvrđave. testisa anormalan (grč. bolja ponuda na javnoj prodaji. operne partije u kojima pjeva više od četiriju glasova ansent (fr. anstandig) uljuđen. mrtav. borba antagonizirati (grč. an-. suprotnost. sklad. algos bol) mn. objašnjenje. antagonizam). anti antablman (fr. Anstreicher) soboslikar anštrengati se (njem. nastao bez djelovanja životnih sila. izvršila nacistička Njemačka) anštendig (njem. osteon kost) nepostojanje ili nestajanje kostiju anotacija (lat. koji smanjuje spolni nagon antagonist (grč. pripajanje. med. algos bol) koji ublažuje. poskupljivanje. enchere) trg. enceindre. an-. djelovanje u suprotnom smislu. suprotna težnja. pripojenje (osobito aneksija Austrije Njemačkoj koju je 1938.(grč. uminjuje bol antanagoga (grč. običaja anostoza (grč. boriti se protiv koga ili čega antalgici (grč. koji ne ulazi u sastav organskih tijela. koji nema organa za disanje. suparništvo. acidum kiselina) mn..(npr. raditi suprotno. opšivnica pod krovom antabus (grč. suparnik antagonizam (grč. natjecati se) biti u opreci s nekim ili nečim. opkoljavanje divljači. annotatio) napomena. odbijanje optužbe i vješto izvedeno optuživanje onoga koji ju je podigao antanaklaza (grč. podizanje cijene. annotare) v. bedem. Anreisser) obilježač. antagonistes) protivnik. sredstva protiv kiseline. ograđeno zemljište ansilaža (fr. ensilage) stavljanje žita u spremnice (silose) radi čuvanja anšer (fr. nasip.

ant-. npr.. preteći. ant-.) prijeđi. gram. anti. svoje majke (Geja = božica zemlje). prijašnji događaji ili odnosi.) srdačan sporazum. ići naprijed. ispred. ante. itd. med. apo. antecedere) prethoditi. a na suprotnim Zemljinim polutkama antedatirati (lat. prije suđenog dana ante festum (lat. antidatirati antediluvijci (lat. koji leži na Južnom polu Antarktika (grč. ugovor o prijateljstvu. maternice Antej junak u starogrčkoj mitologiji. sredstva protiv zglobobolje antartritičan (grč. anti. dodavanje pouke priči. antecedencije (lat. anti. med. antarktikos) zem.antanta gom ili suprotnom značenju. anti.) prije vremena. borac u EAM-u antartritici (grč. plesso udaram) koji služi kao lijek protiv moždane kapi antarktičan (grč. npr. ponovni napadaj groznice antapoplektici (grč. entente cordiale čit. koji pomaže kao lijek protiv slabljenja zbog oskudne hrane ante (lat. Francuske i Engleske koji je 1914. atrofos neuhranjen) med.) prije godine. fil. koji liječi zglobobolju antastmatičan (grč. sklopljen nakon Prvog svjetskog rata radi čuvanja i održavanja stanja stvorenog ugovorima o miru. antarktikos južni) zem. izložiti) poet. ante Christum natum čit. prije. anatant kordijal (fr. prijašnji čin antecedencija (lat. anti. diluvium potop) pretpotopni. plesso udaram) mn.. naprijed 86 Antej ante anno. ušao u rat protiv Njemačke i Austro-Ugarske. putovođa. osobito u srednjoj Europi i na Balkanu. učitelj.: postdiluvijski antefiks (lat. anti. usp. ante Hristum natum (lat. oikos kuća) mn. entente) smisao. arthron zglob) koji služi kao lijek protiv zglobobolje. južni.. npr. tj. stanovnici pod istim podnevnikom i na istoj udaljenosti od polutnika. apo. prijašnji život antecedens (lat. arktos sjever. pretjecati. pretpotopni ljudi antediluvijski (lat. supr. sin Posejdona i Geje. zem. udavio ga je Heraklo podigavši ga uvis . arthron zglob) mn.) prije svečanosti. prijašnje činjenice. prerano. koji leži nasuprot Sjevernom polu. apo-didomi predati. entendre. antecedens) prethodnik. datum) umjesto današnjeg datuma staviti na pismo ili spis raniji datum. subjekt— predikat. post festum anteakt (lat. iznijeti. Cehoslovačke i Rumunjske. antecedentia) ono što prethodi. nadmašivati antecesor (lat. ante. anti. sredstva protiv moždane kapi antapoplektičan (grč. sloga. antarkein biti komu premac) grčki partizan. ante. anteactum) prijašnje djelo. prethodni slog antecedirati (lat. (lat. Velika Antanta savez Rusije. savijenost naprijed. područje Zemlje oko Južnog pola antartes (grč. sporazum. pred. preteča. koji služi kao lijek protiv astme antatrofičan (grč.) ukras na rubu krovnog vijenca kod antičkih građevina antefleksija (lat. neke riječi. prethodnost. nepobjediv u borbi dok se doticao zemlje. antecedencija — konzekvencija = uzrok — posljedica. asthma) med. med. nadmašiti.) prije Kristova rođenja ante diem (lat. značaj. anteflexio) med. tj.. ante-cessor) prethodnik. antecedentia) mn. taj čovjek je nikakav čovjek antanta (fr. diluvium potop) mn. Mala Antanta savez između Jugoslavije. prethodnik u nekom poslu ili zvanju anteci (grč. osobito u politici antapodoza (grč. prijašnji događaj. značenje.

svetkovine u čast bogu Dionizu starih Atenjana. antenniformis) u obliku ticala. muški spolni organ kod bescvjetnica anteriora (lat. treći slog od kraja riječi ulijevo 87 anthipofora antepileptičan (grč.) "predziđe kršćanstva". prijašnji život. prvenstveno pravo prvorođenog djeteta antenat (lat. zavoj ušne školjke anthelmintici (grč. sredstva protiv glista. preci. muški spolni dijelovi cvijeta anteridija (grč. antenna) metalna naprava za odašiljanje i primanje elektromagnetskih valova. hyper nad. hidros znoj) med. pretpostavljati. antemeridianus) prijepodnevni antemion (grč. prošlost anteriores (lat. zool. antestatio) prav. anhelmintičan anthiperidrotik (grč. antheros) bot. antheros) mn. helmins. prioritet anterotici (grč. pozivanje za svjedoka Antesterije (grč. doba cvjetanja anthelik (grč. ante-ludium) predigra antemeridijanski (lat. hypo-fero snositi) ret. pretpostaviti. anthe cvijet) bot. sredstvo protiv prekomjernog znojenja nogu anthipofora (grč. anterotici antestacija (lat. Leneje antestirati (lat. ant-erotikos) mn.) gram. antenagium) prav. ante-testari) prav.. med. anthemion) cvijet. antemurale kristijanitatis (lat. ante. prašnica antere (grč.) mn. iznad. antestari. anteoccupatio) ret. bot. dati (ili: davati) prednost antepozicija (lat. anti. ante. arhit. davanje prednosti. predoltarnik antepenultima (lat. 1 antej ustinijansko pravo antejustinijansko pravo rimsko pravo prije cara Justinijana antelogij (lat. pravo nekoga da prvi govori anteludij (lat. pužast zavijutak na jonskim stupovima antemurale christianitatis čit. pozivati koga za svjedoka prije podnošenja tužbe sudu anteza (grč. Mađarsku i Poljsku u doba turskih osvajanja u 16. preko. prijašnji događaji.) mn. helix. pradjed anteniforman (lat. predak. ante-ponere) staviti ispred. grč. kao ticala Antenor jedan od uglednijih Trojanaca koji je predlagao da se Grcima vrati Helena kako bi se izbjegao rat. navođenje i nabrajanje pri- . pretpostavljanje antera (grč. helminthos glista) mn. prethodnici. ante pred. ispred. antena (lat. naziv za Hrvatsku. koji pomaže protiv padavice anteponirati (lat. prednost u vremenu. med. anterioritas) prethodnost. ticalo u kukaca antenagij (lat. loquor govorim) predgovor. slavile se u mjesecu antesterionu (veljača—ožujak). logos govor) predgovor antelokvij (lat. helikos zavinut) vijuga. cvjetanje. anti. sredstva za smanjivanje spolnog nagona anterotična sredstva med. pr. ant. ante. anti. osnovao grad Patavium (današnja Padova) antenupcijalni (lat. prašnici.) mn. natus rođen) prvorođeni. v. antepositio) stavljanje ispred. predbračni anteokupacija (lat. prethođenje. epileptikos) med. opovrgavanje prigovora koje je govornik sam sebi učinio antependij (lat. pendere visjeti) u Katoličkoj crkvi: prekrivač prednje strane oltara. anti. kasnije: trojanski izdajnik (pomagao Grcima izaći iz drvenog konja za što su mu oni poklonili slobodu). antenuptialis) predsvadbeni. st. suprotno: posteriores anterioritet (lat. anthera) bot.

anti. koji potječe iz starog vijeka. suprotno: apeks antianeksionist (grč. u obliku predujma. točka na nebu od koje se vrši kretanje. trezvenjak antianafilaksija (grč. starog kova. v. anti. osobito: aureomicin.Anti 88 antički u jezičnom pogledu. palimbakhej antibarbarus (grč. anticipare) unaprijed uzeti (ili: uzimati). ar. tzv. kloromicetin i dr. antiadijaforist (grč. upala krajnika antialkoholičar (grč. ana. unaprijed primiti (ili: primati). bios život) koji je protiv života. anti. čistunac . stvaranje suda ili dobivanje predodžbe o nečemu unaprijed. umjesto antiabolicionist (grč. mjesto. annexio) protivnik aneksije antiaristokrat (grč. anti. bios život) supstanca biološkog podrijetla koja sprječava razvijanje nekih klica i ubija ih. neprijatelj aristokracije antiartritičan (grč. snaga) med. lat. prema. u antibiotike spadaju.) unaprijed. streptomicin. arthron zglob) med. naziv po tome što se u području visokog tlaka javljaju meteorološke pojave suprotne onima u području niskog tlaka (ciklona) anticipacija (lat. starinski. osobito iz govora da bi se kasnije jedan po jedan opovrgavali Anti plemenski savez istočno od rijeke Dnjestra. po starinskom ukusu. anti. potučeni od Avara anti. st. anti protu. usp. anti. prostitucije itd. koji povećeva životnu snagu. lat. drevni. anti. diaforos različit) protivnik moralne ravnodušnosti. barbaros negrčki. pored ostalih. antiquus) stari. st. trudnoću (antibaby-pilule) antibakhej (grč. anti. anti. polos os) zvijezde koje kruže blizu južnog nebeskog pola. a-. antibeibi (engl. anti. Bakhios) poet. filaggo čuvam. iza. ret. sthenos jačina. predujam na robu. po Kantu: anticipacija zamjećivanja je osnovni stav čistoga razuma. koji ubija antibiotik (grč.) kemijska sredstva koja sprječavaju začeće. u 6. adijaforist antiaditis (grč. boreios sjeverni) okrenut prema sjeveru anticiklona (grč. antias krajnik) med. zajedno sa Slavenima upali su u Bizant. predujmiti. područje visokog atmosferskog tlaka. te ih stanovnici sjeverne Zemljine polukugle ne mogu vidjeti antički (lat. sredinom 6. abolitio ukidanje) protivnik ukidanja nečega. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protiv. al-kohhlu) protivnik pijenja alkoholnih pića. koji služi protiv upale zglobova antiasteničan (grč. anti. a-. koji uništava život. anticipatio primanje unaprijed) uzimanje unaprijed. fil. anti. aristokratikos) protivnik plemstva. predujmljivati. neosjetljivost prema anafilaksiji antianeks (lat. anticus. kružno kretanje) meteor. grč. anti. pravodobno onemogućavanje protivnikovog prigovora anticipando (lat. circum naokolo. prije vremena anticipirati (lat. barbarizme. lat. anti. tuđinski) knjiga koja naučava kako treba izbjegavti grube jezične pogreške. branim) med.(grč. protivnik uporabe stranih riječi antibiotični (grč. i lijekovi koji se dobivaju od nekih vrsta gljivica.. dobiti predodžbu ili stvoriti sud o nečemu unaprijed anticirkumpolarne zvijezde (grč. anti. koji služi protiv slabosti antibaby čit. kyklos krug. antiborejski (grč. penicilin. osobito ropstva. starovremeni. apex) astr.

med. anti. flogos plamen) 1. okretanje) mn. rijedak antidaktil (grč. antidinična sredstva antidizenterici (grč. sredstvo protiv groznice. koji ublažava upalu ili groznicu. anti. anti. iznijeti) ret. aisthanomai osjećam. pren.. sredstva protiv nesvjestice. fermenti koji svojim utjecajem poništavaju djelovanje drugih fermenata antiflebotomist (grč. flogiston antifon (grč. anti. također: otpjev antifraza (grč.-lat. v. anti. lijekovi protiv upale antiflogističan kem. antiflogistika 2 antiflogističari (grč. protugroznični antifebrilije (grč. prikazivanje nekog dogadaja ili stvari od strane protivnika. anti. anti. spravica od gume koja se stavlja u uši da bi se onemogućilo dopiranje suviše jakih šumova i buke antifonija (grč. eu dobro. med. dynastes vladar. epilepsije. antiflogistici 1. drama) koji je u suprotnosti s dramskim zakonima i pravilima antiemetici (grč. antedatirati antidemokratski (grč. kemičara Lavoisiera kojom je opovrgnuo tzv. anti. med. flogističku teoriju o postojanju neke hipotetične tvari koja pri sagorijevanju tijela ne sagorijeva. anapest antidatirati (grč. teorija fr. temno režem) med. antidoton protusredstvo) knjiga o lijekovima. kem. lat. med. lijekovi koji služe protiv proljeva (griže) antidot (grč. zamjećujem) suprotan pravilima estetike. lat. usp. anti. flox. antiepileptičan 89 antifraza antiestetičan (grč. dyne vrtlog. mn. antemetici antiemetičan (grč. liječnici koji u liječenju svih bolesti upotrebljavaju antiflogistična sredstva antiflogistika (grč. anti.antidaktil vremena starih Grka i Rimljana. protusredstvo antidotarij (grč. protuotrov. anti. pren. protivnik liječenja puštanjem krvi antiflogistici (grč. fermentum) med. med. sredstvo. demokratikos) koji je protiv vladavine naroda. anti. farmakopeja antidramatski (grč. diabaino prolazim) med. lat. epilepsia) mn. antidoton) med. lat. antipirin antifermenti (grč. anti. anti. anti. sredstva protiv padavice. koji se protivi pravilima estetike antieutanazist (grč. lijek protiv šećerne bolesti antidinastičan (grč. thanatos smrt) protivnik eutanazista antifebrilan (grč. protiv demokracije antidetonator (grč. flox plamen) 2. v. diexeimi prikazati. febris groznica) med. febris groznica) farm. anti.) sredstvo koje se dodaje pogonskim gorivima kako bi se spriječile prerane eksplozije u motorima s unutarnjim izgaranjem antidigeza (grč. besmislica. lijekovi protiv groznice antifebrin (grč. diegeza antidijabetik (grč. daktylos prst) metr. v. febris groznica) med. anti. kem. datum) v. dysenterikos proljev. flox) mn. lat. anti. griža) mn. fone) otpjev. anti. pr. diabetes šećerna bolest. emeo povraćam) mn. anti protu. sredstva protiv povraćanja. med. pristaše antiflogistike. anti. med. fone glas) logička proturječnost. vlastodržac) neprijateljski raspoložen prema vladajućem domu antidinici (grč. emeo povraćam) koji suzbija nagon za povraćanjem antiepileptici (grč. anti. frasis govorenje) retorička figura koja se sastoji u to- . fleps žila. anti. anti. anti. događaj ili stvar promatrana s protivničke strane. usp. lijek protiv čega.

umjetnost i vlastiti ideal starih klasičnih naroda. anti. cariosus pokvaren.) Antigona (grč. sredstva za sprječavanje zaleđivanja mehanizama pri niskim temperaturama antiftizici (grč. pren. antistin) antihreza (grč. rheo curim) med. med. lat. u kolibi" antiklinala (grč. spuštam se) geol.) jedna od junakinja starogrčke tragedije. veliki smo svuda. tuberkuloze. anti. klimax stube. anti. sredstva (lijekovi) za sprječavanje djelovanje histamina kod alergijskih bolesti (nefenergan. kakos loš. politike itd. namještena je u cijevi i na nju padaju katodne zrake te se time dobivaju snažnija djelovanja antikatolički (grč. pr. med. anti. anti. anti-katerogeo) prav. na prijestolju. med. katholikos) koji je protiv katoličke vjere Antikleja (grč. anti. koji služi kao sredstvo za popravljanje loših tjelesnih sokova koji izazivaju slabljenje antikankroza (grč. anti. freeze zamrzavati) teh. zem.antifriz me da se jedna riječ upotrebljava u smislu koji je potpuno suprotan njezinom osnovnom značenju.: "To bi bilo vrlo pametno" u smislu "vrlo ludo" antifriz (grč. helminthos glista) mn. samo na suprotnim stranama polutnika antiinkrustator (grč. umjetnička rijetkost antikahektičan (grč. zajedno sa svojim zaručnikom Hemonom završila tragično antihektici (grč.: "Ako smo veliki. katarroos ) mn. anti. koji služi kao lijek protiv šikljanja krvi antihemoroidalan (grč. postupnost u izrazu) ret. utjelovljenje bezgranične sestrinske ljubavi. Gallus) protivnik. antihipnotičan antihistaminici mn. pr.) Odisejeva majka. lat. v. sredstva protiv bolesti raka antikariozan (grč. cancer rak) mn. u palači. klino naginjem se. inoculare cijepiti) protivnik cijepljenja (kalemljenja) antika (lat. med. položaj slojeva . ugovor o zalogu na osnovi kojega vjerovnik ima pravo upotrebljavati predmet primljen u zalog antihtoni (grč. engl. chresis uporaba) prav. pr. sredstva protiv sušice. sredstva protiv sušice. koji služi kao lijek protiv šuljeva. exis svojstvo. antihelmitici antihemoragičan (grč. anti. antihektičan antihelmitici (grč. anti. sredstva protiv bolesnog nagona za spavanjem. anti. fthisis sušica) mn. haima. kulture. protutužba antikatoda (grč. anti. npr. incrusstare dobiti koru) naprava koja čuva parni kotao od stvaranja kamenca antiinokulist (grč. haima krv. stanje) med. med. anti. lat. med. antiquus stari) kultura i filozofija klasične starine. hemeroida antihipnotici (grč. lat. umrla je od žalosti za sinom misleći da je poginuo antiklimaks (grč. Grka i Rimljana. regnymi probijam) med. chthon zemlja. tlo) mn. truo) med. helmins. koji služi kao lijek protiv razjedanja kostiju antikataralije (grč. kći kralja Edipa i Jokaste. anti. anti. anti. hypnos san) mn. hektikos sušičav) mn. tuberkuloze. sredstva protiv kašlja antikategorija (grč. prelaženje od jače predodžbe na slabiju tako da se prava postupnost i ne vidi. kathodos put naniže) fiz. npr. anti. lat. anti. oni koji žive na istom stup- 90 antiklinala nju zemljopisne širine. anti protu. neprijatelj Francuza (jezika. anti. antiftizičan antigal (grč. predmet stare umjetnosti. elektroda u rentgenskom uređaju.

pren. kosmeo ukrašujem) koji uništava (ili: narušava) ljepotu antikreza (grč. odbaciti. antikolerici (grč. dijelovi Svetog pisma čiju izvornost neki teolozi osporavaju ili u koju se sumnja. odgovor na napade. corrodere glodati. anti protu. pisac obrane od napada 91 antiliber aliz am antikritika (grč. tisk. anti. stare. protukritika. anti. zakon antikvitet (lat. homologumena antilemičan (grč. sredstva. kresis miješanje) prav. antiquitas) starina. služi za liječenje embolije. obrana antikronizam (grč. lat. bezbožan čovjek. antiquus stari) trgovina starim knjigama antikvirati (lat. raditi prema antičkim uzorima. lat. lat. polovan. med. anti. med. koji sprječava nastup krize antikritičar (grč. tromboze i dr. anti. liberalismus) suprotnost slobodnjaštvu. stari vijek. med. lat. anti. contagiosus zarazan) koji služi kao zaštita od zaraze antikorodal (grč. uporaba jednog vremena umjesto drugog antikva (lat. koji služi protiv grčeva antikonstitucionalan (grč. constitutio) protivnik ustava antikontagioza (grč. cholas utroba) mn. protukužni antiletargičan (grč. Christos) protivnik (ili: neprijatelj) Krista ili kršćanstva. anti. antiquare) zastarjeti. starinski. izjedati) nehrđajuća slitina aluminija. krino) pisac odgovora na kritiku. sotona antikritičan (grč. kolike trbuhobolja) mn. lijekovi protiv trbuhobolje antikolvunzivan (grč. ima pravo služiti se i koristiti založenim predmetom antikrist (grč. teol. med. anti. slobodoumlju. lethargia bolest spavanja) med. uspravna latinična slova. anti. antikvizirati (lat. starinar. anti. kupac i prodavač starina. lat. magnezija i silicija antikozmetičan (grč. sinklinala antikoagulans (grč.I antikoagulans koji su naslonjeni jedni na druge tako da čine hrbat ili sljeme.. upotrebljavan antikvarijat (lat. antiqua) staro pismo. stari svijet. lat. oponašati ukus starih. anti. chronos vrijeme) pogreška u računanju vremena. anti. convulsivus grčevit) med. anti. a padaju u suprotnim smjerovim. napad itd. loimos kuga) med. coagere sjediniti) sredstvo koje sprječava zgrušavanja krvi. sredstva protiv kolere antikolici (grč. anti. latinica. antički) antilegomena (grč. krino sudim) odgovor na kritiku. sredstva za zaštitu od zaraznih bolesti antikontagiozan (grč. antiquarius) istraživač i proučavatelj starina. proglasiti za zastarjelo. kupac i prodavač starih knjiga antikvaran (lat. lat. poznavatelj starina i starih spomenika. npr. anti protu. proglasiti nešto zastarjelim antikvus (lat. antiquus) ugledati se na stare. odnosno zastarjele stvari ili ustanove i si. antiquus) stari. contagiosus zarazan) mn. supr. koji služi protiv obuzetosti dubokim snom. antiquarius) stari. koji služi protiv kuge. constitutio ustav) protustavan antikonstitucionist (grč. antilego suprotstavljam se. lat. anti. vrag. (suprotno: kurziv) antikvar (lat. dopunski ugovor o zalogu po kojem založni vjerovnik. cholera bolest s povraćanjem i žitkom stolicom. starinski (usp. supr. krino sudim) koji odgovara na kritiku. anti. opovrgavam) mn. anti. anti. protiv obamrlosti antiliberalizam (grč. umjesto interesa na dug. slobodnjačkim načelima .

metalepsis zamjenjivanje. s logikom antilogija (grč. veoma raširena vrsta rogatih sisavaca. npr. obrana pred sudom antilopa (grč. tobožnja proturječnost između starozavjetnog zakona i kršćanskog naučavanja. sredstvo protiv psećeg bjesnila antilogičan (grč. redni broj 51. suprotan moralu antimoralizam (grč. anti. anti. npr. lyssa pseće bjesnilo) med. sredstva i lijekovi protiv bubrežnih bolesti Antinoj (grč. zamjenjivanje jednog dijela govora drugim antimetabola (grč. a ne živimo da jedemo". 2. nefros bubreg) mn. pratitelj i ljubimac rimskog cara Hadrijana. meros dio) ret. v. naučavanje koje ne priznaje nikakvu razliku između dobra i zla i koje sve ljudske postupke jednako procjenjuje antinacionalan (grč. anti. nomos zakon) 1.antilisa antilisa (grč. a ne živi da bi jeo" antimilitarizam (grč. atomska težina 121. tj. ali u suprotnom smislu. fil. antimetalepsija antimetalepsija (grč. monarchia) koji je protiv monarhijskog oblika vladavine antimoralan (grč. anti. prigovor. med. anti. antimetabola antimetateza (grč. pokret protiv rata i priprema za rat antimon (lat. "Jedi da bi živio. anti.: a) "Svijet ima svoj početak u vremenu. militarisme) suprotnost militarizmu. onoma ime) zamjenjivanje imena. anti. ukočenje) mn. anti-metabole) retorička figura koja se sastoji u tome što se izrazi koji su bili u prvom dijelu rečenice pojavljuju i u drugom. kristalni i veoma lomljiv tako da se može smrviti u prah 92 antinomizam antimonarhijski (grč. metaloid srebrnobijele boje.: "Jedemo da živimo. simbol ljepote i mladosti antinomazija (grč. nego je u jednom i drugom pogledu bezgraničan" (antiteza). lat. anti. koji popravlja raspoloženje antimerija (grč. anti.76. lat. "Demosten" umjesto "govornik" antinomija (grč. b) "Svijet nema ni početka u vremenu niti granica s obzirom na prostor. moralis) koji je u suprotnosti s moralom. teol. npr. proturječnost. ali drugim redom. suprotnost dvaju sudova ili zakona — teze i antiteze — koji se uzajamno isključuju. a i s obzirom na prostor on je ograničen" (teza). "cvjetno oko" (zbog lijepih očiju te životinje). anti. antilogia) proturječnost. element. antholops) zool. znak Sb (stibium). koji je u suprotnosti sa zakonima mišljenja. živi u toplijim krajevima u stadima. kod Kanta: proturječnost koja se javlja pri primjeni zakona čistog razuma na osjetilni svijet antinomizam (grč. anti. uporaba osobnog imena umjesto vrste. anti. narke ukočenost. načelno nepriz- . fr. u Europi od ove vrste postoji samo gazela antimelankoličan (grč. lat.) jedan od prosaca Odisejeve žene Penelope. med. pobijanje. lijekovi protiv narkotičkih trovanja antinefritici (grč. metatithemi premjestiti) retorička figura koja se sastoji u tome da se iste riječi ponavljaju i u drugom dijelu rečenice. melancholikos) koji razbija tugu. npr. antilogikos) nedosljedan. anti. antinomia proturječnost zakona sa samim sobom tako da ga obje strane mogu tumačiti u svoju korist) log. mos. protunarodni antinarkotici (grč. moriš običaj) fil. razmjena) ret. anti. protuslovan. antimonium) kem. nationalis) nenarodni.

anti. anti. anti-paragrafos) odgovor na kritiku. lijekovi protiv groznice antipiretičan (grč.antioksidans navanje bilo kakvih utvrđenih zakona. antiprotasis protuprijedlog) ret. djelovanje dviju suprotnih sila u prirodi antipiretici (grč. ljudi sa suprotnim sjenama. ratio razum) fil. anti. sredstva protiv uzetosti (paralize) antiparazitici (grč. papa) neprijateljstvo i borba protiv pape antiparagraf (grč. psyche duša) fil. anti. med. pr. nije apsolutni izvor spoznaje antirepublikanac (grč. suprotno: simpatija antipatriot (grč. anti protu. anti. anti. revolutionarius) pristaša i pobornik antirevolucije. nesimpatičan antipatija (grč. lat. aspirin. rebro) mn. patriotes) neprijatelj domovine. stanovnici na istom podnevniku. protivnik. rheuma) med. anti. osjećaj odvratnosti ili nenaklonosti. nedomoljub antiperistaza (grč. anti. suparnik. nemio. pleuron bok. anti. lat. odnosno ljudsko mišljenje. pr. anti. protivnik revolucije antirojalizam (grč. lat. koji suzbija groznicu. para-lyo) mn. antipirin (grč. koji služi protiv reumatizma antirevolucionar (grč. ali na suprotnim stranama polutnika tako da njihove sjene u podne padaju na suprotne strane . tj. antipus) čovjek koji u odnosu prema nekom drugom predstavlja pravu suprotnost. parallelos. sredstvo protiv groznice. anti. anti. peristasis vanjske okolnosti) opreka ili suprotnost okolnosti (ili: prilika). pyr vatra) med. istokračni trapez antiparalitici (grč. fr. oprečan. parasitos nametnik) mn. koji služi protiv upale pluća antipod (grč. stav nekih logičara i gnoseologa protiv primjene psihologije u logičkim i spoznajno-teorijskim razmišljanjima antirabičan (grč. neugodan. glavobolje antiplatonska ljubav osjetilna. anomizam antioksidans kemijska tvar koja se dodaje lakopokvarljivim proizvodima radi sprječavanja kvarenja zbog oksidacije antipapizam (grč. sredstva protiv upale plućne opne. spolna ljubav antiplenisti (grč. anti. antirepublikanski antireumatičan (grč. anti. med. lat. antipatheia) neraspoloženje prema nekome. antipirin i dr. npr. pyr vatra) mn. koji se nalazi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antiprotaza (grč. royalisme) nenaklonost monarhijskom obliku vladavine i kraljevskoj vlasti uopće antisciji (grč. onaj koji živi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antipodni (grč. parallelos) koji nije paralelan. med. lat. obično se izražava jednim pitanjem antipsihologizam (grč. zem. anti. anti. gramma) geom. usporedan antiparalelogram (grč. plenus pun) fil. anti. zem. replika antiparalelan (grč. skia sjena) mn. antipus) sasvim suprotan. anti. anti. sredstva protiv biljnih i životinjskih nametnika koji se nalaze na ljudima i životinjama antipatičan (grč. rabies bjesnoća) koji služi protiv bjesnoće antiracionalizam (grč. antipleuritičan antipneumoničan (grč. nagovještaj opovrgavan] a nekog tvrđenja. pneumon pluća) med. res publica) protivnik republikanskog oblika vladavine. pristaše teorije o praznom prostoru (za razliku od plenista) 93 antisciji antipleuritici (grč. pyr vatra) med. anti. shvaćanje da razum. antipathikos) koji pobuđuje neraspoloženje ili odvratnost.

antispazmodici antispazmodici (grč. sredstva protiv sifilisa antiskabioza (grč. predstavnici E. anti. sredstva i lijekovi koji snižavaju temperturu. dviju težnji i si. anti. spectrum sablast) znanstveno opovrgavanje vjerovanja u duhove i sablasti antispiritualizam (grč. ili kontrarna. Ionesco. suprotnost između značenja dvaju pojmova ili dvaju sudova (može biti kontradiktorna. sys. suprotna). anti. lat. antitipski antitireoidin (grč. progovara mudro". anti. antisemitski. anti. scabies šuga) mn. koji je u suprotnostima antiteza (grč. tj. antithetikos) suprotan. sredstva koja ublažavaju grčeve. sinteza antitip (grč. skepsis dvojba) fil. lat. zapovjednik neprijateljske vojske antistrofa (grč. thermos topao) mn. anti. grčevit) mn. spasmos) mn. koji sprječava truljenje antiseptik (grč. socialis društven) suprotan društvenom poretku. protivnik ujedinjenja. anti-strategos) zamjenik vojskovođe. lat. anti. med. med. suprotnost dvaju karaktera. antiseptici antisifilitici (grč. četverosložna stopa čiji je prvi i četvrti slog kratak. sepsis trulež) med. theatron gledanje) zajednički naziv za suvremena kazališna djela čija je karakteristika samo iznošenje činjenica bez fabule. mn. antispastos) metr. unio sjedinjenje) protivnik jedinstva. koji svojim radom i ponašanjem šteti ljudskom društvu i nezgodno strši u njemu antispast (grč. med. a drugi i treći dug: U — —U antispastici (grč. iskazivanje jedne misli pomoću dvaju suprotnih pojmova. spastikos koji vuče. protužidovski pokret antisepsa (grč. bez izrazite dramske radnje. anti. neslaganje s onim gnoseološkim stajalištem koje sumnja u mogućnost bilo kakve spoznaje uopće i koje smatra da se ne može doći ni do kakvih općih istina antisocijalan (grč. proturječna. antispastici antispektrologija (grč. septikos) med.antisemit antisemit neprijatelj Židova i njihovog načina rada (usp. anti. anti. med. logia. thyreos štit. suprotno) 1. anti. zajednice 4 . lijek koji sadrži sekret štitnjače. lat. prijepis. eidos izgled) farm. negiranje duhovnosti i 94 antiunionist duhovne prirode uopće. 2. filos) mn. uništavanje truležnih klica kemijskim i fizičkim sredstvima antiseptičan (grč. lat. pr. anti protu. a istodobno smanjuju ili otklanjaju bolove antitetičan (grč. sepsis trulež) kem. S. typos) otisak. 4. u potpunosti je odgovarao prijašnjoj strofi. političkom i duhovnom životu. anti. Semiti) antisemitizam pokret kojem je cilj borba protiv sudjelovanja Židova u privrednom. u transcendentalnoj Kantovoj filozofiji i Hegelovoj dijalektici: suprotnost prema tezi. toxikon) med. teza. antithesis suprotnost. med. anti. anti. antistrofe) u drami starih Grka: ples zbora. spiritus duh) fil. služi za liječenje Bazedovljeve bolesti anti toksin (grč. Beckett antitermici (grč. npr. anti. = materijalizam antistrateg (grč.. v. otpjev koji je odgovor prije toga pjevanoj strofi antiteatar (grč. sredstvo za uništavanje klica koje izazivaju truljenje. anti. usp. 3. sredstva protiv šuge antiskepticizam (grč. tvar koja se stvara u organizmu zbog podražaja toksina i koja suzbija njihov štetni utjecaj antiunionist (grč. ret.: "Ide ludo.

antrpilastir . antrakolit antrakoza (grč. itd. kyaneos zagasitoplav) kem. ofthalmos oko) mn. cvat. geol. antoliti antozoe (grč. plava tvar u cvijeću antodontalgici (grč. paronimi. upotrebljava se za pripremanje alizarina i drugih obojenih tvari antrešelj (lat. grafo pišem) pisanje pomoću cvijeća antoksantin (grč. ljeto—zima. geol. anti. nered (npr. laž—istina. anthologia) branje cvijeća. anthrax ugljen. složeni ugljični vodik. sprava za određivanje količine ugljika antrakonit (gr. intersellare sjediti između) mjesto na hrptu konja u sredini između bisaga. vrtača antonomazija (grč. anthos. osobito na licu antotipoliti (grč. zool. npr. riječi suprotne po značenju. osip. zbirka najljepšega antonimi (grč. usp. algos bol) mn. cvjetno plavetnilo. v. Venus božica ljubavi. veneričnih bolesti antizimotik (gr. anti. sredstva protiv navale krvi. žuta tvar koja se nalazi u cvijeću antoliti (grč. med. antotipoliti antologija (grč. nevolja antrkolon (fr. Demo- 95 anirkolon sten ili Ciceron umjesto "veliki govornik" antorgastična sredstva med. xanthos žut) kem. dobiva se iz smole kamenog ugljena. slaganje ugljenog praha ili čađe u tkiva što dovodi do njihove crne obojenosti antraks (grč. udaljenost između stupova. anthos cvijet. usp. anti. antonomasia drugi naziv) ret. odus zub. zbirka odabranih. entoilage) fina tkanina s čipkama antocijan (grč. nastavak -ites) min. antraksne bolesti one koje se prenose na čovjeka putem posrednog ili neposrednog dodira sa životinjama. tvrd—mek i dr. cvjetno žutilo. crni prišt. anthrax ugljen. lithos kamen) mn. geol. anthrakoo pretvarati u ugljen) pretvaranje u ugljen. v. entonnoir) lijevak. anthos cvijet. med. ljevkasta rupa od eksplodirane mine. osobito lirskih pjesama. med. živo biće) mn. zoon životinja. entonner. najbolja vrsta ugljena antrakolit (grč. anthos. cvjetnjak. typos otisak. sredstva protiv očnih bolesti antografija (grč. u sobi). sredstvo koje sprječava vrenje. govorni ukras. onyma ime) mn. anthrax ugljen. orgazam antos (grč. dobar— loš. bedrenica. med. opisivanje kod kojega se umjesto zajedničkog imena u govoru upotrijebi vlastito ime. lingv. antrecen (grč. kvasac) kem. anti. spolna ljubav) mn. antonimi antonoar (fr.antivenerea antivenerea (grč. sinonimi. lat. koralji antracit (grč. metron) kem. lithos kamen) min. zyme kiselo tijesto. med. toile. razmak. npr. tegoba. C 14 H 10 . najstariji fosilni ugljen. anthos) cvijet. npr. anthrax ugljen) kem. opasna zarazna bolest pretežito biljoždera. lithos kamen) min. anthos. bjesnilo . sredstva protiv zubobolje antoftalmici (grč. krasta. lithos kamen) mn.. anthrax ugljen) med. anthrax ugljen. sredstva protiv spolnih. prostor između dvaju stupova. anthos. entrecolonne) arhit. usp. uopće: zbirka svakog štiva odabranog prema posebnim mjerilima i svrhama. vapnenac obojen ugljenom antrakometar (grč. antiseptik antoalaža (fr. homonimi antonimija (grč. svojstvo suprotnoga značenja nekoj drugoj riječi. anti. usp. kotlina. anti. onyma ime) lingv. okamenjeni cvjetovi ili otisci cvjetova u kamenu. pren.

anthropos. anthropos. anthropos. privredna. gnostes poznavatelj) poznavatelj ljudi antropognozija (grč. npr. klešem) prirodni kamen koji ima oblik čovjeka antropoglot (grč. anthropos. kanibal antropofagija (grč. anthropos. bios život. anthropos. koji se tiče ljudi. glyfo dubem. anthropos. sličan čovjeku (za majmune) antropokemija (grč. centrum središte) filozofski pogled na svijet koji smatra da je čovjek središte svijeta i krajnja svrha njegova razvitka antropofag (grč. prometna. anthropos. suprotno: teosebija antropijatrika (grč.(grč. mortaliteta itd. glotta jezik) životinja s jezikom sličnim jeziku čovjeka. anthropareskeia) želja ili slabost nekoga da se dopada ljudima. hiatros liječnik) znanost o liječenju ljudi antropinski (grč. anthropos čovjek. anthropos. historia) znanost o razvitku ljudskog roda. anthropos) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek antropobiologija (grč. gone rađanje) postojanje čovjekom (očovječenje) antropografija (grč. genesis) znariost o postanku i razvitku čovjeka i ljudskih vrsta antropogeografija (grč. chemeia) znanost o tvarima koje sačinjavaju ljudsko tijelo antropolatrija (grč.antropareskij a antropareskija (grč. nataliteta. povijest čovječanstva antropoidan (grč. anthropos. anthropos. anthropos. anthropos. rađanje čovjeka. shvaćanje da je čovjek biće slično Bogu antropolog (grč. logia) dio antropologije koji se bavi životom čovječanstva i njegovim zakonima proučavajući pitanje naslijeđa. fagein jesti) onaj koji jede ljudsko meso. anthropofagia) ljudožderstvo. antropocentrizam (grč. kulturna. lat. geografia) dio zemljopisa koji ispituje koliko prirodni položaj zemljišta na kojem ljudi žive utječe na oblikovanje ljudskih zajednica i koliko je čovjek uopće sposoban preoblikovati određeni prostor tako da bi mu mogao biti od koristi. anthropos. očovječavanje. anthropos. . podvrste su: povijesna. anthropos. logos) znanstvenik koji proučava čovjeka s anatomskog. utjecaja okoline. eidos oblik) čovjekolik. anthropinos) čovječji. anthropos. opći naziv za sve one predodžbe koje stavljaju ljudski organizam u suprotnost s cijelom ostalom prirodom i koje ga shvaćaju kao smišljen krajnji cilj organskog stvaranja i kao biće načelno različito od ostalog organskog svijeta. kanibalizam antropofiteja (grč. također: pogled na svijet i život koji u pitanju o položaju čovjeka u prirodi vidi "pitanje nad pitanjima" ili koji polazi od stajališta da je "čovjek mjera svih stvari" antropo. dio antropologije koji proučava ljudsko tijelo antropohistorija (grč. stvoreno na Božju sliku i priliku. rađanje) biol. anthropos. fiziološkog. trgovačka i politička geografija antropoglif (grč. fyteia sađenje. ljudožder. zemaljski antropizam (grč. grafia) opis (ili: opisivanje) čovjeka. latreia služba) obožavanje čovjeka. psihološkog. anthropos) fil. fone glas) znanost o ljudskim glasovima 96 antropolog antropogenija (grč. znanost o spolnom životu čovjeka antropofobija (grč. anthropos čovjek. gnosis poznavanje) znanost o poznavanju čovjeka. fobos strah) strah (ili: zaziranje) od ljudi antropofonika (grč. poznavanje čovjeka antropogonija (grč. papiga antropognost (grč. urezujem u kamen.

seciranje. nomos zakon) fil. logia) znanost o sastavu i osobinama ljudskog tijela antropoteizam (grč. tj. počovječavati. anthropos. anthropos. fizičke pojave. soma tijelo. anthropos. anthropos. anthropos. v. vrlinama. morfe oblik) kamen sličan čovjeku ili nekom dijelu njegovog tijela. shvaćanje daje spoznaja (i oblici u kojima se ona javlja) uvjetovana ljudskom prirodom antropomantija (grč. anthropos. sociologije. metron) sprava za mjerenje visine čovjeka antropometrija (grč. antroponomija (grč. stajališta antropologija (grč. anthropo-poiia) stvaranje čovjeka antropopitekus (grč. njihovoj razvijenosti i drugim osobinama antropomorf (grč. anthropopatheia) fil. therapeo liječim) znanost o liječenju čovjeka i o njegovanju ljudskog zdravlja antropotizija (grč. svako rasuđivanje ili svako naučavanje koje radi objašnjenja onoga što nije čovjek (npr. antropopatija antropopeja (grč. težnji i ideala.antropologija 97 antropotomij a antropomorfozirati (grč. anthropopatheia) fil. povijesti. anthropos. fiziologije. proučavanje zakona koji vladaju u ljudskom životu. logia) znanost koja proučava čovjeka na osnovi anatomije. osjeća i radi kao čovjek. povijesnog. arheologije i znanosti o jeziku antropologizam (grč. anthropos. anthropos. Bog. slabostima i dr. anthropos. religiozni antropomorfizam smatra da je Bog sličan čovjeku. logismos) fil. sociološkog. anthropos. metoda mjerenja čovjeka. majmun sličan čovjeku antropomorfan (gr. anthropos čovjek. thysia žrtva) prinošenje ljudi na žrtvu antropotomija (grč. pithekos majmun) čovjekoliki majmun. smatranje onoga što je ljudsko božanskim antropoteka (grč. shvaćanje po kojem je religija rezultat ljudskih nazora. anthropos. 1. koji ima ljudski oblik antropomorfizam (grč. rezanje ljud- filozofskog. logia) znanost o oblicima ljud^ skog tijela . želja. zamišljati i prikazivati Boga kao čovjeka. obožavanje čovjeka. ponašanje životinja itd. anthropos. morfe oblik) fil. anthropos. shvaćanje i tumačenje stvari i prirode prema ljudskim odnosima. počovječenje Boga antropomorfologija (grč.) upotrebljava pojmove posuđene od prirode ili ponašanja čovjeka. biće koje osjeća i želi isto kao čovjek. tj. tome rezanje) med. 2. anthropos. fiziologije. Theos Bog) obogočovječenje. tj. morfoo uobličavam) počovječiti. da misli. proučavanje odnosa između čovječjih udova. fiziognomika antroposomatologija (grč. tj. psihologije. plastike) slikanje (ili: klesanje) čovjeka antroposkopija (grč. po Kantu: zakonodavni razum čovjeka antropopatija (grč. manteia proricanje) proricanje (ili: gatanje) po čovječjoj utrobi antropometar (grč. arheološkog i dr. metron) mjerenje ljudskog tijela. anthropos. anthropos. biološki život. anthropos. skopeo promatram) vještina da se po crtama lica zaključi o umnim i karakternim osobinama čovjeka. naziv koji je upotrijebio Haeckel za preteču "majmunskog čovjeka" (pitekantropa) "iz kojega se razvio čovjek" antropoplastika (grč. antropopatizam antropopatizam (grč. morfe. s ljudskim osobinama. shvaćanje da je Bog biće koje ima sve ljudske osobine. theke sanduk) dvorana zaslužnih ljudi antropoterapija (grč. anthropos-morfos) sličan čovjeku.

ubrajati anuncijacija (lat. ovarium jajnik) med. ukidati. per anum (lat. an-. annuarium) ljetopis. antropozojsko razdobIje antropozojski period geol. na naličje anzihtskarta (njem.) papin prsten pečatnjak na kojem je prikazan 98 aorist sv. Novog Zelanda i SAD. opovrgnuće. uništavati.) naopako.) kraljevski prsten pečatnjak. uračunavanje anumerirati (lat. ukinuće. uron mokraća) med. pribrojavati. annulus piscatorius čit. ukinuti. a Venvers čit. žabe anurija (grč.) čarobni prsten. annualis) godišnji. inversus) naličje. Petar u ribarskom čamcu. natraške. proglašavanje nevažećim anulirati (lat. osobito Djevici Mariji da će roditi Sina. annulus magicus čit. a-oristos neograničen. poništavati. enjambement) poet. kroz čmar anvarija (grč. rujna 1951. potpun prestanak izlučivanja mokraće anus (lat. kalendar anuitet (lat. godišnja renta anulacija (lat. u San Franciscu između Australije. opovrgavanje. polukas anualni (lat. "prosvijetljenje" i "posvećenje". zoon životinja) geol. proglasiti nevažećim anulus (lat. Pacifički pakt. urođeni nedostatak jajnika anvelopa (fr. SEATO anžanbman (fr. objavljivanje. duša sudbini koju sama stvara. annumerare) pribrojiti. v. anulus magikus (lat. koji traje godinu dana anuarij (lat. opovrgnuti. ribarski prsten anumeracija (lat. prelaženje nedovršene rečenice u sljedeći stih Anžu francuska plemićka obitelj (ime po istoimenoj grofoviji na donjoj Loari).) med. a koje želi "duhovnim očima gledati" te neposredno opažati i općiti s "višim svjetovima". dobom kad se ljudski govor počinje razvijati. annullatio) poništenje. ura rep) zool. put prema tim višim svjetovima ima tri stupnja: "pripremu". godišnjak. tijelo je podložno zakonu naslijeđa. otprilike milijun godina antrpa (entrepas) hod konja. a traje još i sad. počinje s dijuvijalnim razdobljem. godišnji prihod. Ansicht pogled) razglednica ANZUS-pakt (od početnih slova imena Australija. opkoračenje. uračunavati. an-. enveloppe) omotnica. envers. tj. a lanver (fr. lat. godišnji dohodak. poništavanje. u hrvatskoj povijesti poznati su pod imenom Anžuvinci (vladali su u Hrvatskoj i Ugarskoj u 14. lat. New Zeland i USA) pakt koji je sklopljen 1. sofia mudrost) fil. nepomična krivulja koja u svakoj svojoj točki dodiruje jednu krivulju u ravnini anver (fr. annuitas. naučavanje čiji je začetnik Rudolf Steiner. opovrgavati. uništiti. Blagovijest anuri (grč. annullare) poništiti. prošlo svršeno vrijeme .antropozofija skog tijela radi znanstvenog ispitivanja antropozofija (grč. anulus piskatorijus (lat.) aorist (grč. čmar. annumeratio) pribrajanje. razdoblje u povijesti Zemlje u čijem se početku javlja čovjek. neodređen) gram. mat. anulus palacii (lat. annulus) prsten. annulus palatii čit. bezrepci. anthropos. koji se događa svake godine. st.) zool. završetak debelog crijeva. anthropos. a duh zakonu reinkarnacije antropozoik (grč. an bez. i 15. annunciatio) nagovještavanje. annuus godišnji) godišnja otplata duga.

najvažnija žila iz koje izlaze sve arterije u ljudskom tijelu. sapa. apathes) neosjetljiv. kazališta i dr. uzimati pravi otisak (radi obavljanja korekture). preslikač . apatao zavodim) min. chroma boja) opt. posredan dokaz. ravnodušan. 4. dah. sva oruđa. soba. koja su potrebna za neki posao ili neku službu aparatorij (lat. aparatura (lat. lat. biju vat i apcigbild (njem. sva me- 99 apcigbild hanička postrojenja (npr. apantesis) odgovor. sprava i si. apparatus sprema. izgled. apparens) vidljiv. prividan (npr. lat.) aparencija (lat. appartement) stan. zločinac. trg. pun draži. kinematografa. zapleten.) zasebnost. abzihen) 1. apperentia) privid. 3. očevidan. apatao. odvratnost među ljudima. vapa) para.) otac apa (rum. neobičan.aorta aorta (grč. tisk. npr. apagogičan dokaz indirektan. apparatus) svi aparati nekog tehničkog poduzeća. antropofobija aparat (lat. apart poseban. odvojenost. odijeljenošt. cijeli pribor. stanje u kojem kod čovjeka ništa ne može izazvati ni radost ni žalost (u normalnim prilikama obično nastupa zbog premorenosti mozga). izraz kojim se označuje politika rasne diskriminacije apartman (fr. apatheia) neosjetljivost. odrediti stalan godišnji prihod apanteza (grč. razmak. apanthropia zaziranje od ljudi) nečovječnost.) apartan (fr. mlitavost pokreta apatit (grč. veoma raširen. zadah. aorte) anat. očit. nemaran. Bild slika) posebno pripremljena sličica koja se malo navlaži i naljepljuje na papir i tako preslikava. surovost. kalcijev fosfat s fluorom. abziehen svući. osme miris) bezmirisan apa (mad. žila kucavica aortitis (grč. nemarnost. koji se odnosi na sustav leća kod kojeg su tri boje sjedinjene u jednoj točki apanaža (fr. lažan. idi! apagoga (grč. aorte) med. upala aorte aozmičan (grč. odjel. utrnulost osjećaja. apatetikos lažljiv) lažljiv. ap-ago odvesti. vanjski izgled neke robe aparentan (lat. odbijati (npr. pretakati (vino). sive. prividnost. otići. vanjština. ravnodušnost. otakati. veličina i si. od plaće na ime otplate duga). lopov. opovrgavanje apantropija (grč. ono što izbija iz nečega (kao plin). neke radionice. pomoćna sredstva i dr. a. oruđe) sprava. povraćati. dražestan apartheid čit. apparatorium) odjeljak (ili: ormar) za smještaj oruđa. apo. vidan. tj. godišnji prihod. posredan dokaz. apanager) dati kome imanje na doživotno uživanje. godišnja plaća bližih vladarevih rođaka (djece. odvraćanje. pren. otimač (naziv prema sjevernoameričkom plemenu Apaši) apatetičan (grč. naprava. jasan. isparivanje. zaziranje (ili: strah) od ljudi. braće). aparthajd (engl. apage) odlazi. apache) velegradski razbojnik. 2. zaključak apatičan (grč. apanage. oduzimati. nesvakidašnji. smrad apage! (grč. stroj. jedinstven) poseban. utrnulih osjećaja apatija (grč. apagoge) log. onaj koji dokazuje točnost neke tvrdnje pokazivanjem nemogućnosti ili pogrešnosti tvrdnje koja ga negira apakromatičan (grč. zamršen. vjerojatnost. ljubičaste ili zelenkaste boje apcigati (njem. glavna srčana žila. osiguran prihod apanažirati (fr. stan s više odjela apaš (fr. apanagium) imanje dano na doživotno uživanje. očigledan.

višim sudovima. kaže se kad se osjeti da netko prisluškuje iza zida ili iza vrata) apendicit (lat. nedostatak ukusa. u mačevanju: kratak i oštar udarac naprijed ispruženom nogom apelacija (lat. neškolovan apedeutizam (grč. arex vrh. beskrajan) fil. appellare) moliti koga za pomoć. anat. suprotno djelovanje pada. pozivanje. geom. otisak. paideutikos odgojni) nenaobražen. nakon nižih. neupućenost u ono što je lijepo. appendix) dodatak. izdužen produžetak s površine nekog organa. kad se bol prouzrokovana tim padom osjeti na suprotnoj strani apeirokalija (grč. apaideusia) nenaobraženost. obraćati se (ili: obratiti se) prizivom višem sudu. crvuljak apepsija (grč. crvuljka (pogrešno se kaže: upala slijepog crijeva) apendiks (lat. uložiti (ili: ulagati) protest Apelles starogrčki slikar za koga se pričalo da je tako vjerno naslikao grožđe da su ga ptice došle zobati. ad-perceptio) fil. a-. imenovanje 100 apercepcija apelant (lat. uložiti (ili: ulagati) priziv. prav. aperantologia) pretjerana brbljavost. a. birstnapcug apedeutičan (grč. apedeutizam apehema (grč. astr. osobito: crvoliki produžetak na donjem dijelu slijepog crijeva. vrstu apelirati (lat. znači otprilike: dolje!. snimak. životinja apelativan (lat. pozivanje na viši sud. zajedničko ime. slaba probava apeptičan (grč. pozivati se na nešto. apeiros neiskusan. med. znak. kalon lijepo) nepoznavanje ljepote. rod. upala crvolikog produžetka na donjem dijelu slijepog crijeva. čovjek. nulla dies sine linea.: drvo.) Apeles iza slike (da bi čuo mišljenje gledalaca. appendix) med. žalba višoj vlasti. a-. npr. šiljak) kapa starorimskih svećenika (u obliku stošca). koji pati od slabe probave aperantologija (grč. appellatio) viši sud (između prvostupanjskog i kasacijskog suda). pepsis probava) med. usiljena težnja za lijepim i kićenim izražavanjem apeiron (grč. priziv višem sudu. usp. zapažanje. riječ koja označava rod ili vrstu. usp. paideo odgajam) v. neprobavljivost. shvaćanje. suprotno: antiapeks. onaj koji se u pravnim ili sudskim poslovima obraća. vrh stošca. neznanje poradi slabog školovanja. neodgojen. suprotna pukotina na povrijeđenoj kosti (kontrafisura). točka na nebu u čijem se smjeru vrši gibanje Zemlje ili Sunca. appellare. bujica praznih riječi apercepcija (lat. a-peptos neprobavljen) neprobavljiv. apeiros neograničen. ret. i traži njihovu pomoć apelat (lat. Abzug) demonstrativni usklik uobičajen nekada i u našim krajevima (osobito na račun vlasti za vrijeme Austrougarske Monarhije). prauzrok iz kojega su sve stvari izašle i u koji se ponovno vraćaju (ovaj pojam uveo Anaksimander) apeks (lat. gram. voj. osoba ili presuda nižeg suda protiv koje apelant podnosi priziv višem sudu apelativ (lat. jasno shvaćanje . appellatus) prav. koji označava zajedničko ime. tj. appellans) prav. prilog knjizi ili djelu. appellativus) gram. nomen appellativum) gram. doziv. dopuna. zbor. znak za dužinu ili naglašavanje nad samoglasnikom apel (fr. pozivanje. početak.apcug apcug (njem. ap-echema) odjek. Apelles post tabulam (lat. appel) poziv. apedeuzija apedeuzija (grč. nazivanje.

periodos) fiz. težnja. vršni.. appetentia) čežnja. pohotan 101 aplanirati apices juriš (lat.) zool. volja za jelom. apex. appetitus) prohtjev za jelom. bez latica apetencija (lat. pyren koštica) bot. gen. siguran od vatre apirija (grč. upper gornji. cultura uzgoj) pčelarstvo apireksija (grč. ad-percipere = zapaziti. bez lišća. apereins) koji potiče volju za jelom. appetitio) težnja za čim. jasno shvatiti. pyr) med. želja. požudan. 1750— 1541) postupak konzerviranja namirnica grijanjem do vrenja apertura (lat. stanje bez groznice. apicis vrh. pyr vatra) 1. sveti bik. rt) koji se tiče vrha. a-. v. pyr vatra) med. apikalni glasovi glasovi koji se proizvode vrhom jezika (d. zapažati. nezapaljiv. pčela Apis mit.apercipirati predmeta pomoću zapažanja. prohtjev. požuda. a-. apis pčela. industrijalcu Nicolasu Frangoisu Appertu. a-petalos) bot. planao) opt. odnosno mišljenja. a-planao lutam) fotografski objektiv koji nema sferne aberacije. opt.) anat. rtni. rakija ili drugo piće kao sredstvo za otvaranje apetita aperitivan (aperire otvoriti. slobodan od njihanja. zaslona na optičkim uređajima apetalan (grč. ovjeravanje. a-. bez (sferne) aberacije. konstruiran 1866. rta. jasno shvatiti sadržaj neke predodžbe i time je staviti na pravo mjesto u svijesti aperijencije (lat. aplanazija: nepostojanje sferne aberacije aplanirati (fr. žudnja za nečim apetitivan (lat. aplanir) poravnati. kao složena leća. gen. stari su ga Egipćani štovali kao božanstvo. aperitivus) v. crn. simbol zemljoradnje apistija (grč. npr. otvor. appetitivus) željan. apeiria) neiskustvo apirman (fr. težnja za čim apeticija (lat. sredstvo za čišćenje. a-. aperijens aperijens (lat. apistia) nevjerovanje. bez visoke temperture. odnosno mišljenja. aperijentan aperkat (engl. nagon. a-pyros. bez groznice apiričan (grč. pravničke dosjetljivosti apicitis (lat. osjećaj gladi. n) apikultura (lat. aperire otvoriti) med. npr. žudnja. rupa. linkejoskop aplanatičan (grč. spoznaje i tumači apercipirati (lat. arex. t. mn. a. zaključak. apiarium) pčelinjak apikalan (lat. bolesnikovo stanje između napadaja povratnih groznica apireničan (grč. u boksu: udarac šakom odozdo prema gore apertizacija (prema fr. provjeravanje računa apis (lat. koji nema koštice apiretičan (grč. apices juriš) mn. aperijencije aperijentan (lat. apex. aperitivan aperiodičan (grč. apurement) trg. med. sklonost. dicere govoriti) električna naprava koja mjeri zvučne frekvencije što ih odašilju pčele u košnicama i tako pokazuje kad će početi rojenje pčela (frekvencija od 260 do 300 titraja označuje početak rojenja) apijarij (lat. aperientia) mn. otkloniti smetnje. sumnja aplanat (grč. otvor. aperitivum) sredstvo koje potiče volju za jelom. naklonost apetit (lat. apis pčela. koji se ne klati oko svoga ravnotežnog položaja aperitiv (lat. cut udarac) šport. zagladiti . pomoću kojih se jedan predmet shvaća. oni činovi zapažanja. lat. dovesti u red. uvidjeti. a-. s bijelom pjegom na čelu. apicis vrh) upala plućnih vršaka ("lungnšpickatar") apidiktor (lat. na dijafragmi za prolaz jednjaka.

natrag apodan (grč. nedisanje. priljepljivanje. izdanak) med. primjenjivanje.aplaudirati aplaudirati (lat. mladica. plasis oblikovanje. drskost. ali tako da ne izgleda da se to želi. problematičan modalitet apodoza (grč. papirnata novčanica kao sredstvo plaćanja u platnom prometu. npr. probni govor. glasno odobravanje. opet. sravniti račun s trgovačkim knjigama apofaza (grč. appointer) odrediti plaću. nedostatak nogu od samog rođenja. plaćati. apo) predmetak u složenicama sa značenjem: od. uobličenje) anat. stavljanje. pljesak. unijeti. npr. log. neminovan. aplikabilan aplikatorika (lat. uporaba vanjskih sredstava. pus. usp. pus noga) koji nema nogu. a-. posljednji dio složene rečenice. neoboriv. a. samopouzdanje. beznožan apodemialgija (grč. pljeskati u znak odobravanja. pohvala aplazija (grč. kraći ili duži zastoj u disa- 102 apofiza nju zbog poremećaja centra za disanje apo. mat.: "U istostraničnom trokutu moraju sva tri kuta biti jednaka". apodeiktikos) koji dokazuje. za razliku od prvog dijela (protaze). utiskivanje. prišiti. apofasis) davanje savjeta. apodosis) ret. brižljivo izučavati. beznožni vodozemci. zavoj. okomitost. koštana izraslina. nepobitan. prikladan. raz-. applicatura) glaz. završnica apoen (fr. med.) težina. izlaganje. upotrijebiti. lijek. pneo dahćem) med. odrediti ročište. tapšanje. appoint) bank. poricanje. apodiktičan sud log. inventar apofiza (grč. osobito u vojnim znanostima aplikatura (lat. brinuti se. mjenica koja izmiruje neki dug ili duguje određenu svotu. applicativus) v. obraćati veliku pozornost na nešto. koji se može lako namjestiti. samouvjerenost. popis imetka. osobito inozemna^ mjenica. prilijepiti. nedostatak ili nedovoljna razvijenost organa ili više njih aplicirati (1. kandidat aplikata (lat. primijeniti. važnost.(grč. applicare) objašnjavanje teorijskog pitanja pomoću praktičnih primjera. a-. apodeixis) prikazivanje. gram. apunto apoentirati (fr. oblog: marljivost aplikant (lat. sitan novac za izravnavanje računa. apofysis izraslina. povjerenje u vlastite snage. drugi. a-. applaudere) tapšati. beznožnost apodiksis (grč. prionuti na neki posao. dati. applicare) namjestiti. ukras na haljinu. pren. applicabilis) primjenjiv. uspravno držanje. a-. rađanje bez nogu. svaka. pus noga) med. osobit razlog za neki hrabri postupak. dokazivanje. sud koji izražava logičku nužnost. asertoran. poravnati se u nečemu. smjelost. applicatio) način izvođenja. primiti nešto s bučnim odobravanjem. npr. podos noga) mn. pravilan položaj prstiju pri sviranju aplomb (fr. hrabrost apneja (grč. metnuti. osobito na završetku zgloba cjevastih . applausus) pljeskanje u znak odobravanja. aplikativan aplikacija (lat. zool. applicans) v. apodemia boravak u tuđini. beznošci apodija (grč. neoboriv dokaz apodiktičan (grč. jednog materijala na drugi (čipke na tkaninu). živo odobravati aplauz (lat. bezuvjetan. ucrtati aplikabilan (lat. algos bol) bol (ili: tuga) za zavičajem apodi (grč. primjena. staviti. applicata) treći pravac u koordinatnom sustavu aplikativan (lat. npr.

min. sufumigacija apokarpija (grč. geol.. Otkrivenje. apo-grafo) prijepis. glad i smrt apokaliptičari (grč. sentenciozan apogamija (grč. tajanstven. fil. apofize mn. apokaliptični konjanici četiri simbolična lika iz Apokalipse (6. čišćenje probavnih kanala apokatastaza (grč. prisutnost jedne rude u nekoj drugoj u obliku grane ili korijena (ramifikacija). stoici. afelij). posljednja knjiga Novog zavjeta. apojovium. apo-gaion) astr. točka na putanji jednoga od Jupiterovih satelita u kojoj je on najudaljeniji od Jupitera Apokalipsa (grč. apofthegma) kratka i duhovita izreka. apo-kartereo ubijam se glađu) svojevoljno suzdržavanje od jela. pojava primijećena kod najnižih jednostaničnih životinja apogej (grč. 2. vjerski zanesenjaci apokaliptika (grč. kratak. epifiza). suprotno: perigej. apo-katastasis vraćanje u prijašnje stanje) vraćanje u prijašnje stanje.18). apoche udaljenost. mračan. zagonetan. razmnožavanje bez oplođivanja kod kojega se razvoj vrši samo pomoću jedne vegetativne stanice. u dogmatskom smislu: obraćanje svih ljudi u Kristovu vjeru i njihov ulazak u vječno blaženstvo. točka na putanji Mjeseca u kojoj je on najudaljeniji od Zemlje: također: najveća udaljenost Sunca od Zemlje u afeliju. Apokalypsis) 1.apoftegma kostiju. žice koje održavaju vezu između intruzivnih masa iz kojih izbijaju apoftegma (grč. apo. dimljenje kao zaštita od zaraznih bolesti. razmaka apojovij (lat. apo od. apo. a ne Sunce (usp.1-8): kuga. jedan od najdragocjenijih dokumenata i izvora za povijest prvih dana kršćanstva u kojem se govori o dolasku Antikrista i dr. Jovis) astr. budućnost Božjeg carstva i dolazak obećanog Mesije apokapizam (grč. vraćanje zdravlja. religijski pravac koji sve pojave tumači kao neko proroštvo o svršetku svijeta 103 apokatastaza apokaliptičan (grč. potpun prestanak neke bolesti. sentencija apoftegmatičan (grč. plod iz jednog cvijeta s više slobodnih tučkova od kojih se svaki razvija u po jedan plodić (npr. ozdravljenje. med. istopis izvornog dokumenta apohometrija (grč. povratak u isti prividni položaj. s kosti spojena koštanom masom (usp.od Jupiter gen. pitagorejci) . oba izraza su iz Ptolemejeve astronomije. u obliku simboličkih slika i čudesnih vizija. danas se upotrebljavaju samo u odnosu na Mjesec apograf (grč. tj. to jest Otkrivenju (13. apo-kalypto otkrivam) oni koji vjeruju da Apokalipsa ili Otkrivenje sadrži proročanstvo o budućem ispunjenju i ostvarenju Božjega kraljevstva. apo-kalypto otkrivam) u duhu ili stilu Apokalipse. kapnos dim) med. metria) mjerenje udaljenosti. apofthegmatikos) u obliku duhovite izreke. naučavanje o vraćanju svih stvari i o konačnom ulasku u carstvo nebesko čak i grješnika (palingenezija). kad se još smatralo da je Zemlja središte. svojevoljna smrt od gladi apokatarza (grč. Jov. gameo ženim se) zool. apo-karpos plod) bot. istraživači Otkrivenja. a misaon. naučavanje o vječitom ponavljanju stvari (Heraklit. apo-kalypto otkrivam) grana kasnije hebrejske književnosti koja hoće prikazati. astr. apokatharsis čišćenje) med. duhovit. kod žabnjaka) apokartereza (grč. rat. apokaliptični broj mistični broj = 666 u Apokalipsi. poslovica. misao. grč. koja se pripisuje apostolu Ivanu.

apo-krypto skrivam) nesiguran. izdvajam) 1. chroma boja) opt. npr. apologeomai) braniti. otkrivene. apo-lysis odvajanje) med. umjetnički. apolis. kanonske apokritičan (grč. također: djela nepoznatih pisaca apokrifi (grč. prekid (ili: smetnja. u Engleskoj apolonion (grč. apo-krino izlučujem) med.apoklazma apoklazma (grč. sprječavam) med. lijep. izmišljena priča kojoj je cilj predočavanje neke moralne istine ili pouke apologema (grč. poremećaj. rječitosti itd. glazbe. zauzimati se za. apokope odrezivanje) gram. mračan s obzirom na svoje podrijetlo. apo-krinomai) "onaj koji treba govoriti i odgovarati. apo-krinomai obavijestim. odgovorim) 2. npr. a nije dobila državljanstvo neke druge države apolitoza (grč. izostanak) neke organske funkcije. sparivanje) zool. držati obrambeni govor Apolon (grč. nepravi. poučna pričica. obranjena točka apologet (grč. st. apo-kopto odrežem) skratiti riječ na kraju izostavljanjem jednog glasa ili više glasova. Apollon) glazbeni instrument. Apollon) mit. apo-krypto skrivam) mn. sin Zeusa i Latone. liječništva. znanost o tome kako treba braniti vjeru. apo. apologeomai) koji ima karakter obrane. apolitho skameniti) geol. poezije. okamenjivanje. rješenje apokriza (grč. bog sunca. v. obrambeni govor ili spis u korist nekog čovjeka ili naučavanja apologizirati (grč. sumnjiv. titula biskupskog. odluka. podmetnut. apolonikon (grč. mixis miješanje. osobito rimskog izaslanika na carskom dvoru u Carigradu. apologetikos) onaj koji govori ili piše obranu. apologeomai branim) teol. od IV. prijelom kosti apokopa (grč. lažan. apolambano zadržavam. koje nisu prave. pretvaranje u kamen apoliza (grč. harmoničan. odgovor. koji izlučuje. disanja. apo-klao slomim) med. osobito kršćanski nauk apologija (grč. koji pomaže izlučivanje i izbacivanje suvišne tekućine apokriza (grč. osoba koja je izgubila svoje državljanstvo. spisi ili knjige čije je pravo podrijetlo tajanstveno. apolidos koji je bez zavičaja ili bez domovine) prav. NASA apolog (grč. pulsa 104 apomiksija apolid (grč. apokrino izlučujem. napravljen 1828. usporedba u priči. apologia) obrana. Apolon. plan američke ustanove za svemirska istraživanja. sličan orguljama. spis ili govor apologetika (grč. med. branitelj. osobito: branitelj kršćanstva od nevjerničkih i židovskih napada apologetičan (grč. apologos priča) poet. razmnožavanja bez . skraćivati apokrifan (grč. skladan. glazbeni apomiksija (grč. apokrifni spisi spisi ili knjige koje Crkva ne priznaje kao prave (za razliku od kanonskih). tj. vrsta fortepijana napravljena u Darmstadtu apolonski koji je na Apolonov način. apolepsis zadržavanje. govora. objektiv za mikroskope koji otklanja kromatsku i sfernu aberaciju jer zrake triju boja skuplja u jednoj točki apolepsa (grč. na franačkom dvoru: titula najvišeg svećenika koji je istodobno bio i vrhovni starješina dvorske kancelarije apokromat (apo. odvajanje Apolo v. prestanak. Apollon) glaz. apologema) obrana. skratiti. izbacivanje (ili: izlučivanje) suvišne tekućine iz tijela apokrizijar (grč. izostavljanje posljednjeg slova ili sloga neke riječi apokopirati (grč.

apoplesso udarcem oduzmem) med. apo-siopesis zanijemljenje) ret. prav. roba zabranjena za izvoz aporetičan (grč. aporizma aporematičan (grč. odmetnuti se. obamrlost apor (fr. a posteriori) fil. "vještina" raspravljanja o problemima. odvojiti se od pravog naučavanja ili vjere. prešutkivanje. sumnjiva (ili: dvojbena) stvar aporizma (grč. apostematio) med. otpadništvo. srca ili mozga). sklon moždanoj kapi. da se teškoće i proturječnosti danih fenomena radi njih samih ističu aporija (grč. dvojbeno pitanje: dopuštanje dvaju suprotnih sudova u dvojbenom pitanju. zavisan od iskustva. osobito kod dresiranih pasa aposfragizma (grč. skupine mišića i cijele udove. aporia) zbunjenost. zagnojavanje apostematozan (grč. neuron žila. a-poreutos neprohodan. mišiće. spokojstvo apopleksija (grč. odmetanje. iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (pluća. neprolazan) mn. apostates. apoplesso udarcem oduzmem) med. a da se pritom ne želi pod svaku cijenu doći do njihovog rješenja. aporema. "Ja ću tebi !" apostat (grč. lat. fr. sastavljena je od vezivnog žiličastog' tkiva aponija (grč. teškoća. sličan moždanoj kapi. apostata) otpadnik. ulog) trg. apoplexia) med. ispuštanje duše. načela apostemacija (lat. aporetikos) onaj koji sumnja. apostateo otpadam) otpasti. apporte) daj ovamo. doprinos jedne osobe nekom poduzeću u stručnoj spremi.aponeuroza oplođivanja putem partenogeneze ili apogamije aponeuroza (grč. aporeo u zabuni sam) sumnja. apo. donositi. aporos neprohodan) fil. nedopušten aporetičar (grč. apostasia) odvajanje. skeptik 105 aposterioran aporetika (grč. aponia) bezbolnost. bespomoćnost. apopsycho izdahnem) izdisanje. stvari zabranjene za izvoz. apo. težak zadatak. aporeo) v. koji se gnoji. poput navlake. zatajivanje misli. bjeličasta čvrsta i jako otporna opna koja obavija. živac) anat. apostematosus) koji ima oblik čira. prinositi. odreći se vjere. duboka nesvjestica. snošljivo stanje. gnojan aposterioran (lat. da se nepojmovno od pojmovnog odvoji. težak za razumijevanje. apo-stema čir. nejasan aporeta (grč. nejasnoća: logična teškoća. nepokretnoj ili pokretnoj imovini. onaj koji je sklon moždanoj kapi apopsihija (grč. stvoren na osnovi iskustva. donesi! (kod dresiranih pasa) aportirati (lat. zdravlje. ali ne u gotovom novcu. redovito praćen onesvješćivanjem apoplektičan (grč. a-poreutos) zabranjen. imanje doneseno u brak aporema (grč. a posteriori . apportare. usp. osobito kršćanske apostazija (grč. aporeo u zabuni sam) zagonetan. osobito od kršćanske vjere ili Crkve apostazirati (grč. med. apoplektični habitus tjelesna građa sklona moždanoj kapi apoplektičar (grč. lat. kolebati se. aporeo biti u dvojbi. odmetnik od pravog naučavanja ili prave vjere. logička teškoća. aporema aport! (fr. sfragis pečat) lik urezan u prsten kao pečat aposiopeza (grč. metoda da se problemi prije njihovog teorijskog obrađivanja i nezavisno od mogućih rješenja sami u sebi ispituju. apport prinos. gnojenje. apporter) donijeti. apoplektična sredstva sredstva protiv moždane kapi. prekidanje govora npr.

grditi apotanazija (grč. bilo nazočnoj ili nenazočnoj. skidanje. apotheke) ljekarnik stručna osoba koja priprema lijekove po liječničkim receptima. apotheosis) uzdizanje umrlog junaka ili velikog čovjeka do božanstva. pren. figura kojom se netko obraća nenazočnim osobama ili stvarima koje zamišlja kao žive 3. apostolat (lat. grdnja apostrofirati (grč. npr. trgovina lijekovima. Poslanice i Otkrivenja apostolski (grč. skinem. koji odgovara naučavanju apostola. apotithemi ostaviti na stranu. produženje liječenja i nakon bolesti apoteza (grč. u govoru odjednom se obratiti kome ili čemu. 4. obožavati. propovjednik kršćanstva. obožavanje. apo.apostil apostil (lat. trgovac lijekovima apotema (apo-tithemi) geom. 2. ukidanje. pren. gubljenje glasa apotoma (grč. Theos Bog) uzdizati do božanstva. apostolos) sustav neograničene crkvene vlasti apostolik (lat. papinski. ukoriti. ukor. ili nekoj stvari. označiti apostrofom da je u nekoj riječi ispušten samoglasnik ili suglasnik. Kristov učenik. apostillator) pisac bilježaka sa strane ili ispod teksta apostilirati (lat. apothesis odvajanje. thanatos smrt) potpun prestanak života. okrenuti) gram. Djela apostolska. putnička apoteka apotekar (grč. skloniti. razlika između cijelog i sljedećeg polutona . apotheke. apo. tj. 1. bot. apostolska stolica (lat. apotithemi odvojim. razlika između dviju veličina mjerljivih samo tako da se kvadriraju. sačuvati) ljekarna. kem. ukinem) lingv. sedes apostolica) papinska stolica u Rimu. onaj koji širi neko naučavanje. oduševljen pobornik i borac za pobjedu neke znanosti. dodatak nekom pismu ili povelji. veličanje apoteozirati (grč. apo. apo-strefo odvratiti. otklanjanje) ret. apostrofe odvraćanje. glaz. potpuno izliječenje. apostolicum) zajednički naziv za apostolske spise Novog zavjeta. apostolsko dostojanstvo. apostolicitas) teol. linija okomito povučena iz središta pravilnog višekutnika na jednu njegovu stranu. bogoslužna knjiga koja sadrži djela apostolska. zvanje propovjednika vjere. 106 apotoma zbijanje protoplazme i klorofilnih zrnaca na staničnim zidovima susjednim s drugim stanicama. pren. naučavanja. apostolos) koji potječe od apostola. figura u kojoj govornik ili pisac iznenadno zastane u svom izlaganju i obrati se nekoj osobi. osnovao ju je apostol Petar apostrof (grč. osloviti nekoga življim. veličati apoterapija (gr. bilješka (ili: primjedba) sa strane ili ispod teksta apostilator (lat. apostrofos) gram. znak kojim se obilježava daje jedan samoglasnik ispušten (') apostrofa (grč. apostilus) oproštajno ili otpusno pismo. papinska vlast apostolicitet (lat. therapeia) med. apostolos poslan) poslanik. apostillus) pisati (ili: praviti) bilješke sa strane ili ispod teksta apostol (grč. neotopiv talog koji se stvara u biljnim ekstraktima izloženim zraku apoteoza (grč. apostolatus) propovijedanje (ili: širenje) vjere. oštrijim tonom. apotemno odsijecam) mat. kućna. suglasnost prave Kristove Crkve s čistim naučavanjem apostola apostolicizam (grč. preporuka priložena uz pismo ili molbu. kutija u kojoj se drže lijekovi. nesumnjiva smrt apoteka (grč. ideje i si.

pojam. a priori) filozofijski pravac koji prima nešto a priori. npr.) glaz. ocjenjivanje aprehenzija (lat. apprecatio) preklinjanje.) glaz. kao imenica. da se tiska knjiga. glaz. tj. naknadno dodana pridjevska oznaka. v. pristanak. npr. apelacio inadmissibilis (lat.: Dijete bolesno mora ležati apozitivan (lat. imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i slaže se s njom u padežu. povoljan sud o nečemu. hapšenje. zabrinutost aprekacija (lat. nesposobnost izvođenja nekih običnih pokreta i točnog shvaćanja značenja nekih stvari bez postojanja oduzetosti (paralize) apre (fr. strahovanje. appoggiato appoggiato čit. appositio) gram. appositivus) gram. predudar. neosnovan priziv. priznavanje nekome sposobnosti za nešto. pridjev koji stoji uz imenicu kao atribut. razumijevanje. dopustiv i prihvatljiv priziv. apraxia besposlenost) psih. vrijednosti nečemu. dati im glatkoću. tj. slivanje tonova apraksija (grč. apodando (tal. pohvala.) prav. s mnogo osjećaja appellatio admissibilis čit. nepromišljen priziv appoggiando čit. krzno) dobivaju izgled i svojstvo bolje robe (glatkoću. djevojčica Antonija. zakasnjeli priziv appellatio frivola čit. strasno. ocjena. igrač koji u igri dolazi poslije drugog igrača. vučeno (u sviranju). strah. poimanje sadržaja neke predodžbe. appretiatio) određivanje cijene. biskupovo dopuštenje da svećenik ispovijeda i propovijeda . nakon naše smrti može doći što hoće. grad Split apozitiv (lat. sliveno appoggiaura čit. ili svojstva koja im daju veću vrijednost koju ti proizvodi dobivaju ovakvim dotjerivanjem. nas se to ne tiče.) prav.) prav. propušten.) "poslije večere". npr. apođatura (tal. zatvor. vezivanje. glavno daje nama sada dobro (uzrečica iz doba pred francusku buržoasku revoluciju. papir. apelacio frivola (lat. apre nu 1' deliž (fr.apozicija apozicija (lat. vezano. večernje sijelo. apođato (tal. nošeno. apponere priložiti. apelacio temerarija (lat. a priori apriorizam (lat. sastanak ugovoren kasno navečer apretirati (fr. odobrenje. apre supe (fr. dopuštenje. koji stoji kao dodatak appassionato (tal. koža. nedopustiv priziv. uzimanje u posjed. beznačajan i ništavan priziv appellatio inadmissibilis čit. apelacio dezerta (lat. a priori) fil. sjajnost). apprecari. bilo u teoriji spoznaje bilo u etici aprobacija (lat. priziv koji se može dopustiti ili prihvatiti appellatio deserta čit.) prav.) glaz. zatim.) nakon nas potop. a prva ju je navodno izrekla markiza Pompadour) apres-souper čit.) glaz. pravilan omjer u građi nekog glazbenog instrumenta aprioran (lat. apre tura (fr. appositivum) gram. appreter) dotjerati (ili: dotjerivati) razne tekstilne materijale tako da dobiju izgled i svojstva boljih. npr. procjenjivanje. tj.) prav. sjajnost itd. apres) poslije. suzdržano. usrdna molba apres nous le deluge čit. pro- 107 aprobacija cjena. moj apre aprecijacija (lat. predodžba. apelacio adminisibilis (lat. apprehensio) fil. prav. neprihvatljiv priziv appellatio temeraria čit. approbatio) odobravanje. appreter) rad oko dotjerivanja i popravljanja kojim neki industrijski proizvodi (tkanine.

udaljen apsenteri (engl. priznati nekome sposobnost za nešto aproksimacija (lat. approximare približavati se) približiti. prema biblijskoj priči pobunio se protiv oca i bio ubijen (bježeći na mazgi pred progoniteljima zapeo je dugačkom kosom za hrastovo granje. prelaziti u gnoj. absens) odsutan. kemijsko spajanje dvaju tijela pomoću trećega aproprirati (lat. aprobatoran aprobator (lat. 2. približno izračunavanje. poljoprivrednim dobrima. mliječnih prerađevina i dr. osobito nekog trenutka ili događaja apropinkvirati (lat. abs-cedere) odlaziti. prekidanje apsentan (lat. približno pronalaženje korijena. povoljno ocijeniti. odsjeći) geom. apscisa (lat. približavati aproksimitet (lat. prisvajati. approximitas) približnost apropinkvacija (lat. med. tj. apscisna osovina pravac koji obično zauzima horizontalan položaj apscisija (lat. approbativus) odobravan. engl. približavati aproprijacija (lat. apsis. prilagoditi prema čemu. appropriare) prisvojiti. gnojni čir. abscissio) odsijecanje. (žita. uskladiti aprovizacija (lat. approximativa) točka zbližavanja. simbol lošeg sinovskog ponašanja apscedirati (lat. abscissa. udaljiti se. approximatio) približnost. fiksacijski apsces zagnojenost izazvana namjernim kemijskim podražajima. aprobativan aprobirati (lat. odvajanje. osobito boravak irskih posjednika izvan Irske (apsenteri) apsida (grč. absentism) odsutnost iz mjesta kome netko stvarno pripada. appropinquare) približiti. približna ocjena. apsidos svod) 1. metastatični apsces zagnojenost koja se pojavi daleko od mjesta prvobitne oboljelosti. gonoreje. dakle afel i perihel za planet ili neki komet te apogej i perigej za Mjesec.aprobativan aprobativan (lat. mat. abscessus) odlazak. approbare) odobriti na osnovi prethodnog ispitivanja. absens. brašna. jedna od dviju točaka na eliptičnoj putanji nebeskog tijela u kojoj se ono nalazi na najvećoj odnosno na najmanjoj udaljenosti od tijela oko kojeg optječe. otići. appropriatio) prisvajanje. u srednjovjekovnoj crkve- . astr. odvajanje. progresivne paralize itd. approvisionner) opskrbiti životnim namirnicama Apsalom (hebr. npr. prisvojenje. approbator odobravatelj) osoba koja vrši stručan pregled i odobrava puštanje u promet proizvoda u znanstveno-istraživačkim zavodima. approximativus) približan aproksimirati (lat. a-providere) opskrbljivanje životnim namirnicama aprovizionirati (fr. dodirna točka aproksimativan (lat. odvojiti. approbatorius) v. ocjenjivanje otprilike aproksimativa (lat. dopustiti. u (Descartesovom) koordinatnom sustavu: mjerni broj (+ ili —) udaljenosti bilo koje točke u ravnini do ordinatne osi.) aprobatoran (lat. otkidanje. a mazga je ispod njega pobjegla). gnojna upala tkiva. zagnojavati se apsces (lat. absenters) mn. prilagođavanje. ubrizgavanjem mlijeka radi liječenja sepse. ret. apscisni pravac pravac koji je uzet radi određivanja položaja neke točke ili osobina jedne krivulje. linea. abscindere otrgnuti. tvornicama itd. udaljavati se. koji izražava odobravanje. vina. pod apsentizam apsentizam (lat. pohvaliti. med. appropinquatio) približavanje. Absalom otac mira) jedan od sinova hebrejskoga kralja 108 apsida Davida. v.

gram i sekundu.: relativnost. za vinograd i si. apsolutni sustav mjera sustav u kojem su osnovne jedinice: za dužinu centimetar. pril. shvaćati ili prikazivati nešto kao apsolutno. tj. npr. npr. absolvere razriješiti) gram. bezuvjetno. neuvjetan. usisavati. indikativ. absorbentia) mn. 2. vrijednost bez obzira na znak + ili —. absolutorium) razrješenje. završiti. oslobođenje. savršen. vječno i nepromjenjivo (idealistički: Bog. kem. potpun. upiti. razrješnica aps6lvent (lat. učiniti nešto apsolutnim. absolutum) 1. pomilovanje apsolut v. sasvim za- > < noj arhitekturi: stražnji. materijalistički: tvar). usp. apsidiola. sredstva koja upijaju vlažnost iz drugih tijela apsorbirati (lat. apsolutna vrijednost mat. progutati. relativ apsolutizam (lat. v. suprotno. razumijevati. ovladati. upijati. neograničeno. čisti alkohol. velika os eliptične putanje. im. duh. neuvjetovanost. obuzimati. oblik vladavine kod koje vladareva vlast nije ograničena ustavom. razrješni. supr. u aposolutnom smislu apsolutno (lat. čist. u filozofiji religije: apsolutno biće. osobito onih koje su građene u romanskom stilu apsidiola (lat. absolvere završiti) osoba koja je provela na sveučilištu ili nekoj drugoj visokoj školi propisano vrijeme i time stekla pravo na polaganje završnog (diplomskog) ispita apsolvirati (lat. apsolutni broj. apsolutne mjere koje imaju za osnovne jedinice centimetar. apsyhia) nesvjestica. apsolutan (lat. bez obzira na njegov obujam. osnovni uzrok svim pojavama. uvlačiti u se. apsolutna težina težina tijela koja se dobiva običnim mjerenjem. neograničenost. ab-sorbere) usisati. koji razrješava. diplomskog ispita. apsinthion) med. apsolutna temperatura ona čija se nulta točka nalazi na —273°C apsolutist (lat. za vrijeme sekunda. savršeno. gorka rakija apsintizam (grč. neprisebnost. ograničenja) nezavisan. neprisustnost duha. fiz. absolvere) pristaša ili vršitelj neograničene vladavine . mala zborna kapela. fil. absolvere) neograničenost.apsidiola 109 apsorbirati apsolutiv (lat. nego samo za jednu. neogrančena vladavina jednog čovjeka apsolutizirati (lat. osloboditi od (grijeha ili krivnje). svjedodžba da je netko stekao pravo na polaganje završnog. savršenost. ab-solvere odriješiti) razriješiti. obuzeti. apsinthion) bot. otpusni apsolutorij (lat. rakija od pelina. apsolutni alkohol kem. školu apsorbencije (lat. osobito u crkvama romanskog stila apsidna linija astr. oslobođenje. agr. dužina koja spaja obje apside apsihija (grč. relativitet apsolutoran (lat. uvjeta. ab-solutus) slobodan od svih odnosa (ili: obveza. jednostavno. samovlašće. broj. razrješno pismo. absolutus) bezuvjetnost. apsis) arhit. apopsihija apsint (grč. samovolja.. neograničen. fiz. neuvjetovano. bezuvjetan. polukružni dijelovi crkava. trošiti. potrošiti. absolutum) činiti. prvi. apsolutno 1. apsolutno tlo ono koje se ni za koju drugu kulturu ne može racionalno upotrijebiti. bolest živaca kao posljedica prekomjernog pijenja apsinta apso. suprotno: relativno apsolutnost (lat. absolutorius) koji oslobađa. fil. absolvere završiti. absolutio) oproštenje grijeha ili krivnje. za masu gram.lucija (lat. grč. Bog. stvar po sebi.

fiziol. od nečega apstrahirati ne voditi o tome računa. duhanu. nerazumljiv. teško razumljiv. nepriličan. abstractum) log. negledanje. neimenovani broj. teorijski. trezvenjak apstinentan (lat. absurditas) logička nemogućnost. upijanje. ne obazirati se na to.) apsorpciometar (lat. zamršen apsud (lat. mislen. absorptio. abstractio) log. apstraktna. potpuno zaposliti apsorpcija (lat. usisan apstencija (lat. apsterzivan apstergirati (lat. spolnim odnošajima. ad apsurdum (lat. mesa. mudrovanje. koji čisti (ranu) apstinencija (lat. stvarati misaone predodžbe. absumptio) trošenje. nejasan. abstinens) pristaša apstinencije. apstinent (lat. čin kojim se u želucu završava probava. ispiranje. mislima i si. čist čin mišljenja. istrošenost. trezven apstinirati (lat. ispirati. v. gram. absorptivus) sposoban upiti ili usisati. rastresenost. rastresen. odvajanje. ad absurdum čit. čista misao. slučajno ili nebitno. besmislen. apstraktum pro konkreto (lat. abstersio) med. besmislica. odvajati u mislima.) dovesti do besmisla . abstractum pro concreto čit. opće.: konkretan). ab od. abstractivum) kem. spolne ljubavi. znanost čista znanost (za razliku od primijenjene). misaoni. zamišljenost. odustajanje od nasljedstva apstergencije (lat. radi što boljeg uočavanja i poimanja onoga što je u nečemu glavno. ono što je u mislima. sredstva za ispiranje rana apstergentan (lat. dubokouman. zamišljen. čistiti (ranu) apsterzija (lat. taman. mesu. uvarak apsumpcija (lat. in apstrakto (lat. koji postoji samo kao pojam (supr. absorptio) fiz. mesa. abstergentia) mn. čist pojam. izmučenost apsurd (lat. metron) fiz. udubljenost u misli. posebno. pren. čist. samo u mislima. stvaranje pojmova. abstentio uzdržavanje) prav. suzdržanost. sudare cijediti) prokuhana tekućina. med. nerazumljivost. prolazak probavljene hrane kroz crijevnu sluznicu u krvotok. spolnih odnošaja itd. abstrusus) skriven. absurdus) logički nemoguć. abstinentia uzdržavanje) trezvenost. emisija). primanje u sebe (supr. abstinens) koji se suzdržava od uživanja u alkoholu. ekstrakt nekog soka ili alkohola apstruzan (lat. abstergens) med. in abstracto čit. misleno (suprotno: in concreto) apstraktiv (lat. viši. čišćenje (rana) apsterzivan (lat.) opći pojam umjesto stvarnog predmeta apstraktan (lat. sredstva za vanjsko čišćenje. potpuna zauzetost (poslom. živjeti trezveno apstrahirati (lat. abstergere brisati) prati. dubok. apstraktan broj mat. pojmovno odvojeno. nepodoban. pranje.) u općem. abstersivus) med. abs-trahere) odvojiti. nužno i bitno namjerno zanemarivati i ne obazirati 110 apsurdan se na ono što je u tome sporedno. duhana. suzdržavanje od alkoholnih pića. mislena imenica. koji služi za ispiranje. čista misao. usisavanje. koji postoji ili je zamišljen da postoji odvojen od materijalnih predmeta. sprava pomoću koje se određuje sposobnost tekućine za upijanje plinova apsorptivan (lat. duhana. besmislenost. abstractus) log. neosvrtanje apstrakt (lat. zatvoren. smiješan.apsorpcija uzeti poslom nekoga. glupost apsurdan (lat. težak za razumijevanje. grč. okaniti se toga apstrakcija (lat. abstinere) suzdržavati se od alkohola.

pobijeđena Atena pretvorila ju je u pauka arahniti (grč. 1700. ukras u arapskom stilu. paucima slične životinje. arapske književnosti i dr. abstreiben otjerati) kuh. zool. arapske književnosti i umjetnosti. arahniti arahnolog (grč. akva Bineli (lat. javna i privatna kupališta i dr.) aptrajbati (njem. bezbojan ili žućkast mineral. Akvinikum (lat. žrtvenik arabatan (tur. area površina) jedinica za mjerenje površina = 100 m2 ara (lat. pokvaren. osobito: poznati medicinari srednjeg vijeka koji su bili pod utjecajem arapskih liječnika arabizam osobina arapskog jezika. zapravo slike iz biljnog svijeta budući daje Arapima vjera zabranjivala slikanje ljudi i životinja. lithos kamen) geol. pa su je rado primjenjivali za "nedužno" usmrćivanje političkih protivnika) Aquincum čit. izumila neka vračara Toffana (trovala je polako i neprimjetno. apus. geol. arahnoditis arahnoditis (grč. ruševan. v. aranea pauk. eidos oblik) mn. voda za umirivanje krvi (nazvana po otkrivaču Binelliju) aqua destillata čit. arahnitis arahnoida (grč.) tofanska voda. amfiteatar.bez noge. a-pteros beskrilan) zool. apsurd apšmalcati (njem. mjenica za izmirenje nekog duga apus (grč. hrom) vrsta raka listonošca aqua Binelli čit. arachne pauk) mn. pohaban. ar (lat. arachne. abschmalzen) zamastiti. sklon propasti. daktylos prst) med. harabi) trošan. ugledati se na Arape. rabatan arabeska (tal. paučinasta moždana opna arahnoidi (grč. npr. otrcan. osobito vješta tkalja iz Lidije. 2. arachne) med. appunto) trg. govoriti arapski. destilacijom pročišćena voda aqua tofjfana čit. jako i svestrano olupavanje tijesta apunto (tal. natjecala se je u tkanju s božicom Atenom. dobiva se od arapske gume i nekih drugih biljnih sluzi arabist znalac arapskog jezika. začiniti. arabicitas) bit. zapržiti apterologija (grč.) farm. otrovna tekućina koju je navodno oko god. rimskog i gotičkog stila u slikarstvu i kiparstvu aragonit min. prekomjerna dužina prstiju na ruci i nozi Arahna mit. kamenje s otiscima morskih zvijezda. absurdum nemoguće) v. usp. akva tofana (tal. v. riječ uzeta iz arapskog jezika arabizirati napraviti na arapski način. arahnoliti arahnitis (grč. arabesco) 1. u umjetnosti arabotedesko (tal. osobitost i poznavanje arapskog jezika. arabotedesco arapsko-njemački) mješavina maurskog. arachne pauk. kristalizira po rompskom sustavu arahiodaktilija (grč.) oltar. upotrebljavati u govoru arapske riječi. arabinoza vrsta šećera. npr. akva destilata (lat. u baletu: figura kad plesač stoji na jednoj nozi 111 arahnolog arabicitet (lat. dotrajao. upala paučinaste moždane opne. pauci arahnoliti (grč. lat. arachne pauk.) u rimsko doba naziv za grad na desnoj obali Dunava kraj starog Budima u Mađarskoj. arachne) med.apsurdnost apsurdnost (lat. fantastične linije u slikarstvu. eidos oblik) zool. slik. vrijedne iskopine. znanost o beskrilnim kukcima (paucima. arachne.) kem. izraz kojim se označuje npr. upropašten. arachne. logos) poznavatelj (ili: proučavatelj) znanosti o paucima . karbonat vapna. bubama i dr.

uređivati. najutjecajnija. poravnanje. poček Arameja stara oznaka za Siriju i Mezopotamiju aramejski jezik najrašireniji jezik u srednjoj Aziji od 300. poslovanje pri kojem se iskorištava cijena jednakih burzovnih objekatf na raz ličitim tržištima. sudac u nekom sporu. aramejsko pismo semitsko pismo iz kojega se razvilo hebrejsko pismo aramon (fr. jedinica za mjeru papira arakača (lat. arbitrage.) 2. pol. opisujem) opisivanje pauka araneologija (lat. glavna. arbitrari presuđivati kao izabrani sudac) izabrani sud. institucija njemačke nacističke vladavine koja je propisivala da svatko mora provesti određeno vrijeme na fizičkim radovima u službi zajednice arbitar (lat. preradba. rješavanje me- . vrsta jake rakije od riže. šećera ili od soka kokosovog oraha arak (lat. grafo pišem. e. umijeće da se po paučini predvidi kakvo će biti vrijeme arajdati (grč. neutemeljen. oporavljam se) veseliti se. samovoljna procjena arbitralan (lat. neograničeni gospodar. arbiter) izabrani sudac. glaz. napraviti sporazum aranžman (rr. Arbeit rad. orkestracija aratura (lat. izmirenje.) arbitracija (lat. arcus luk) 1. trg. izravnati. arranger) urediti. naslađivati se arak (ar. složiti. prirediti. logia) zool. n. arrangeur) obrađivač. r^d. aralvk) dogradnja uz kuću. približan arbitrator (lat. ukusa. međuprostor. grč. razdaljina. za zapošljavanje nezaposlenih radnika arbajtsdinst (njem. suđenje izabranim sudom. raizo odmaram se. razmak. otporna prema biljnim bolestima (osobito se uzgaja na jugu Francuske) arancini (tal. mali hodnik. arbitralis) koji se tiče izabranog suda arbitraran (lat. važan za izučavanje židovskih i starokršćanskih spisa. danas ih ima na području Brazila i Venezuele araukarija vrsta crnogorice. Arracacia xanthorhiza) bot. Arbeit rad. uređenje. do 650. presuda izabranog suda. rok. lat. aranea pauk. spremiti. arahiologija aranžer (fr. obrada. aranea. bureau ured) ured za posredovanje rada. e. pr. priređivač aranžirati (fr. uživati gledajući nešto. grč.arahnologija arahnologija (grč. svojevoljan. logia) zool. znanost o paucima.) antičko ime za otok i grad Rab arbajtsbiro (njem. arbitrarius) koji presuđuje po osobnom uvjerenju. meksička biljka iz porodice štitarki araluk (tur. despot. nagoditi se s vjerovnicima. srediti. prisutni svjedok. n.) rad na njivi. Dienst služba) "radna služba". male. vremenski razmak.. mode i dr. samovoljan. spora- 112 arbitraža zum.) mn. no nemilosrdno istrijebljeno od španjolskih osvajača.) vrsta vinove loze. arbitrator) sudac kojega biraju zavađene strane radi rješavanja nekog spora. v. sređivati. spada u skupinu semitskih jezika. radovati se. najmjerodavnija osoba u spornim pitanjima (umjetnosti. arbitratio) procjenjivanje po vlastitom nahođenju. priređivati. promatrač. Arba (lat. fr. izabrani sudac arbitraža (fr. arachne. raspored. osušene i pošećerene naranče araneografija (lat. tlaka (u srednjem vijeku) Araukanci (Arawak) nekada moćno indijansko pleme. arrangemen ^ uređitnje.

sloboda opredjeljivanja arbitrirati (lat. trg.) borilište posuto pijeskom. vojsci.) glaz. arborescentia) rastenje (ili: razvijanje) u obliku drveta (kod kristala). hrvač arenda (lat. ocjena. slobodno opredjeljivanje arbor genealogica čit. arrendarius) onaj koji daje zemljište u zakup . ugovor o davanju zemljišta u zakup arendar (lat. odrvenjavati arboretum (lat. suditi. smjelo. silan.) prav. carskog dvora u starom Rimu. arkcior citacio (lat. ardito) voj. arenatio) med.) slobodna volja.) rodoslovno stablo. "životno drvo".) nadliječnik svetog. gradilište. tj. posao kojim se traži način kako bi se najbolje izmirio dug u inozemstvu ili kako bi se najpovoljnije naplatilo neko potraživanje arbitrij (lat. arbor drvo) onaj koji se bavi uzgajanjem drveća i ostalog bilja arborizacija (lat. plah. arbor drvo) tekućina za prskanje raslinja i drveća radi zaštite od zaraznih bolesti arcato čit. arbitrium) presuda. žestoko. nasad raznovrsnog bilja. arkcijus mandatum (lat. ardasse) trg. prevlačeći gudalom archiiatrus Sancti Palatini (lat. vojnik jurišnih odreda naoružan ručnom bombom i nožem ardito (tal. arbitrari) bank. rodoslovlje Arbor Ruminalis ili Ruminalis ficus (lat. ardens) gorući. vrsta grube svile iz Smirne ardasina (fr. žustar.) prav. pravo prednosti arctius mandatum čit. sud izabranog suca. arkcijus jus (lat.) površina. zažaren. moždana masa malog mozga koja je u presjeku slična drvetu arborescencija (lat.arbitražni posao đudržavnih sporova pomoću komisije u kojoj su. areale) područje na kojem je raširena neka biljna ili životinjska vrsta arena (lat.) prav. arborisatio) prirodno stvaranje oblika drveta na kamenju. ardassine) trg. mišljenje. botanički vrt arboriforman (lat. usp.) glaz. trkalište u cirkusu. oštriji (ili: pooštren) poziv pred sud arctius jus čit. kao drvo arborikultura (lat. shvaćanje. pješčana kupelj arenant (lat. arbor vite (lat. arborescere) pretvarati se u drvo. arenacija (lat. vatren. vreli. tegoba. arhijatar arctior citatio čit. rješavati po svom mišljenju i nahođenju. bliže (ili: preče) pravo. arboriformis) koji je u obliku drveta. arkato (tal. odrvenjenje arborescirati (lat. revan ardit (tal. arduus strm) strmost. arbor genealogika (lat. muka area (lat. srčano arduitet (lat.) prema legendi: smokva pod kojom je vučica dojila Romula i Rema arbor vitae čit. poprište borbe i igara u cirkusu (amfiteatru) kod Rimljana. i neutralni delegati arbitražni posao (lat.) anat. pren. samovolja. pooštrena zapovijed ardasa (fr. obiteljsko stablo. arboretum) škola u kojoj se uči poznavanje bilja. gumno areal (lat. slobodan izbor. polje borbe. arbitrari) procjenjivati. u tal. presuđivati kao izabrani sudac. arena) borac u areni. pren. cultura) uzgajanje drveća i ostalog bilja arborist (lat. volja. arbor drvo. biljni otisak 113 arendar arborni (lat. arrenda) zakup zemljišta. poprište. usijan. žarki. velika teškoća. vrsta fine perzijske svile ardentan (lat. rada i si. mijenjati (ili: razmjenjivati) domaću valutu za drugu valutu po utvrđenom tečaju arbitrium liberum (lat. osim predstavnika zavađenih strana.

area. anat. mangupski. araios rijedak. v. osoba koja sudskim putem traži stavljanje zabrane arestat (lat. pakvon. argyrion) med. metria) fiz. argirijaza argirijaza (grč. bogatstvom argiroza (grč. slobodno mjesto. pakvon argentometar (lat. šatrovački govor. Areios pagos) 1.) lisnato srebro argentum vivum (lat. argyrion srebro. neplaćena zakupnina. arrestatus) prav. arresto. ne biti isplaćen Ares (grč. grč. obustavljati. naredba o uhićenju. usp. hidrometar areometrija (grč. argyrion srebro) med. krug oko Mjeseca areometar (grč. govor određene socijalne skupine . staviti zabranu aretologija (grč. argirijaza argo (fr. zapadno od Akropole u Ateni. aretirati (fr. argentan argentan (lat. arrerager) biti u zaostatku s primanjem. arrendare) dati ili uzeti zemljište u zakup. zatvoriti. zaostala plaćanja. crven krug oko upaljenog mjesta. uhititi. zatočenik. bog rata.) živo srebro. arete vrlina. areola) malo. prav. arrendator) zakupac zemljišta arendirati (lat. zakupiti areola (lat. 2. zatvaranje. eidos oblik) umjetno srebro. obustaviti. argentum srebro) 1. cinka i nikla. arreter) zaustaviti. dugovi. argyrion srebro) med. bubrega i jetara argiroida (grč. Ares) mit. arrestatio) uhićenje.arendator arendator (lat. ludilo) želja (ili: strast) za novcem. argyrion) med. arrestum) zatvor. lat. pojave kroničnog trovanja srebrom: argirijaza i degeneracije pluća. koji pripada bogu rata Aresu. Areios Aresov. mala šupljina između tkivnih snopića: med. mania pomama. lopovski. kažnjenik. živa argirija (grč. gravimetar. vještina napadanja i obrane utvrđenih mjesta areraže (fr. određivanje gustoće i specifične težine tekućine Areopag (grč. arrestans) uhićenik. rešt arestacija (lat. pakvon. uze. argentum srebro. sin Zeusa i Here. pren. dio etike argental (lat. slitina bakra. argot) jezik pariških ulica i polusvijeta. zatvor arestant (lat. arrestare) v. aretirati. argentum) v. argentum) srebro. araios rijedak. 3. nauk (ili: naučavanje) o vrlini. argental. modrosiva ili crnkasta boja koja se ponekad javlja na koži nakon duže unutarnje uporabe srebrnih preparata argirizam (grč. arrestatorium sc. zadržati. osoba protiv koje se traži stavljanje zabrane arestatorij (lat. pakfong. zbor uglednih i nepristranih sudaca areotektonika (grč. javno prozivanje vjerovnika (kod stečaja) arestirati (lat. logia) fil. tektoniki) voj. neplaćena kamata areražirati (fr. prsten oko prsne bradavice. zadržavati. brežuljak posvećen bogu rata Aresu. metron) fiz. najstariji i najugledniji sud u Ateni čije je sjedište bilo na tom brežuljku. metron) sprava za ispitivanje srebra argentum (lat. sprava za mjerenje gustoće i specifične težine tekućine. usp. man- 114 argo datum) prav. astr. argyrion. uze. arrerages) mn. simbol surove hrabrosti. novac argentum foliatum (lat. metalna smjesa slična srebru argiromanija (grč. v. rata i ratnih užasa arest (tal. zaustavljati.

lako 115 arheget razumljiv. dokaz koji nije strogo logičan nego više prilagođen sposobnosti razumijevanja ili interesu slušatelja. archa kos) starinski. tj. sin Zeusov i Niobin. neon. argumentum bakulinum (lat. tj. arhaističan arhajski period v. ksenon argonaut (grč. dokazuje nešto silom argumentum e consensu gentium čit. 2. nego je samo napravljen.) log. obrazloženje). neradan. čuvar Zeusove ljubavnice Ije koju je Hera pretvorila u kravu. pažljive. archaismos) gram. raspravljač argumentiran (lat.: 'Taj prijedlog nije dobar jer je predlagač loš čovjek" argumentum ad veritatem (lat. starinski način izražavanja arhaizirati (grč. argumentum e konsenzu gencijum (lat. zaključivanje. nemajući drugih dokaza. baviti se proučavanjem starog vremena i kulture. razlog. koji ne potječe iz starog vremena.argon argon (grč.944. dokazivanje neke tvrdnje na osnovi toga što su svi oduvijek tu tvrdnju smatrali istinitom Argus (grč. argumentatio) dokazivanje. popularan dokaz. napisan ili prilagođen ukusu ili duhu starog vremena. više ne upotrebljava. zaključivati. zastarjela riječ ili zraz koji se danas. nautes brodar) zool. špijun. argumentator) onaj koji navodi dokaze. usp. Argo. Argus) mit. u običnom pisanju i govoru. onaj dio dokaza na kojem se taj dokaz zasniva. koji obrazlaže.) 1. vještina dokazivanja. usp. argoter) govoriti šatrovačkim jezikom. obrazlaganje. argumentum) dokazno sredstvo. argot) izraz ili osobitost šatrovačkog govora argument (lat. arch-egetes) vođa. upotrebljavati u govoru i pisanju arhaizme arhajski (grč. korablja (lađa). lat. po Zeusovoj zapovijedi ubio gaje Hermes. argumentari) navoditi kao dokaz. plemeniti (inertni) plin bez boje. npr.) dokaz batinom. stooki div. zaključivanja. dokaz. argumentum dokaz) koji daje (ili služi kao) dokaz (razlog. sadržaj ili izvadak iz nekog djela argumentacija (lat. pren. obrazloženje. zaključivanja argumentativan (lat. archaios star) gram.) dokaz koji proizlazi iz općepriznatih i znanstveno utvrđenih istina argumentum baculinum čit. koji zaista potječe iz starog vremena. redni broj 18. dokaz koji se ne zasniva na samoj stvari. uvijek otvorene oči kojima ništa ne može promaknuti arhaičan (grč. otkriven 1894. kad netko. potkrijepljen dokazima argumentirati (lat. veoma oprezan i savjestan čuvar. Argusove oči vrlo budne. kripton. nautes) povijest pohoda Argonauta u Kolhidu. 2. azojski period arheget (grč. starinski) 1. starogrčki junaci koji su na svojoj lađi Argo pod Jazonovim vodstvom otplovili do Kolhide kako bi donijeli zlatno runo argonautika (grč. obrazlagati argumentum ad hominem (lat.. govoriti jezikom koji ne razumije svatko argotizam (fr. upotrebljava se za punjenje žarulja i daje sivkastu svjetlost. titula spartanskog kralja u Likurgovom zakonu . nautes brodar) mit. Argos. argos nedjelatan. vrsta glavonožaca Argonauti (grč. starinski arhaizam (grč. lijen) kem. npr. atomska težina 39. mirisa i ukusa. koji zaključuje. dokazni argumentator (lat. argumentosus) bogat razlozima. Argo. znak Ar. način dokazivanja. poglavar. dugotrajan i opasan pothvat argotirati (fr. dokazivati. uhoda. element. već na osobinama ili položaju onih koji je iznose. archaios star.

uronjeno u tekućinu. archailogos) onaj koji se bavi starinama i poznaje starine. prazametak arhidijeceza (grč. arheološki arheopteriks (grč. archo. archo prednjačim. glavni episkop 116 arhitektonika arhiepiskopija (grč.predmetak koji u složenicama znači: glavni. archos. archetypon prauzorak) praslika. žučan. povijest stare umjetnosti.). Arhimedov zakon fiz. archi-hierarchia) dostojanstvo prvosvećenika. zoon živ stvor) razdoblje u razvoju Zemlje (između arhaika i paleozoika) arhesporij (grč. potječe iz pretpovijesnog doba arheozoik (grč. prvi. n. starješina svećenika arhilohijski (grč. arche. osobito: prvi otisak. e. gubi na svojoj težini onoliko koliko teži istisnuta tekućina arhipelag (grč. arheografski arheolog (grč. zametak) zool. medomai brinem se. staro-. prvobitno: otoci u Egejskom moru. arch-hiereus) pravosl. e. arche početak. episkopos) pravosl. architekton) onaj koji se bavi građevinarstvom. spora) stanica od koje nastaje tkivo koje stvara truske kod paprati arhetip (grč. inženjer arhitekture. vladika. archos. anorganske tvari.arhegonije arhegonije (grč. dioikesis uprava) duhovno područje nadbiskupa. područje pod duhovnom upravom arhiepiskopa arhigonija (grč. archo vladam. podrugljiv u govoru ili pisanju arhimagija (grč. spontano nastajanje života. praarhibiskup (grč. prapočetak. archi-pelagos) otočje. prvosvećenik. bot. episkopos nadzornik) nadbiskup. i 640. prid. Archiloxos) poet. pren. graditelj arhitektonika (grč. arche početak. blastos klica. prastvaranje. archaiopteryx) zool.). arche. ženski spolni organi kod nekih bescvjetnica i mahovina arhelogija (grč. grafo) opisivanje starina. tako se zove više vrsta stihova koje je prvi pisao najstariji grčki liričar i jampski pjesnik Arhiloh (između 680. zajedljiv. tj. arhetipi otisci (ili: primjerci) prvog izdanja arhi. tobožnja vještina pravljenja zlata i srebra arhimandrit (grč. pr. postanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. archi-mageia) vrhovno čarobnjaštvo. n.(grč. projektant građevina.pra-. najstariji đakon. osnove znanosti o čovjeku arheografija (grč.nad-. archi-hierarches) pravosl. prapismo. logia) početna znanost. po nekim dijelovima sličan reptilima. gradi- . arhce. prid. počasno zvanje za đakona arhiepiskop (grč. "obzirni") najveći matematičar i fizičar staroga svijeta (287—212 pr. archimandrites) pravosl. episkopeo) pravosl. diakonos sluga) pravosl. archos. poglavar većeg samostana ili više samostana Arhimed (grč. od Arhimeda pronađeno pravilo da svako tijelo. počinjem) arh. između Grčke i Male Azije arhitekt (grč. fosilni kralježnjak veličine goluba. a po drugim opet ptici. original. nad. "koji zna predviđati". episkop arhihijerarhija (grč. archaiologia) znanost koja proučava ostatke i spomenike materijalne kulture starih naroda (osobito se bavi antikom). gignomai stvaram) biol. arhiepiskop arhiblast (grč. archo. abiogeneza arhihijerarh (grč. nadbiskupija arhidakon (grč. osobito antičku umjetnost i znanost arheologija (grč. architekton) znanost o građevnoj umjetnosti. dakle "oprezni". visoko svećenstvo arhijerej (grč. archaios. arche početak. gonos) mn. prauzor.

spržen. archon) vladar. aria. suhoparan ariditet (lat. graditeljstvo. način pjevanja. polukružni luk koji spaja dva stupa (u helenističkoj. archeion vladina ustanova) mjesto gdje se drže i čuvaju spisi. umijeće izrađivanja znanstvenog sustava. najviši državni činovnik u Ateni nakon propasti starog kraljevstva arhoptoza (grč. st. mršavljanje. Perzije i Irana sami sebe nazivali. lat. pren. arijski jezici svi indoeuropski (indogermanski) jezici Arijel (hebr. jalov. mala arija. koji se tiče nekog znanstvenog sustava arhitektura (grč. archos čmar. arija) mn. kele kila. arriere-ban) voj. zaštitnica arijeta (tal. architectura) građevna umjetnost. osobito istaknut kao dobročinitelj u Shakespearovoj drami Oluja arijer-ban (fr. aridura) med.) ovan. Indogermani. znanost o sustavu arhitektonski (grč. Aries Ovan (zviježđe u Zodijaku na sjevernoj nebeskoj polutki) arija (tal. archivum) koji se tiče arhiva. arriere-garde) voj. koji pripada arhivu. u starom vijeku ratna sprava (s ovnujskom glavom) za razbijanje zidina. indogermanski) stanovnici Indije.) koji je tvrdio da Krist nije Bog. arijevci arijanizam naučavanje aleksandrijskog svećenika Arija (4. suhoparnost 117 arijeta aridura (lat. jalovost. air) skladba za jedan glas uz instrumentalnu pratnju. aridus) suh. lukova glavnog crkvenog portala. kila. u novije doba ovim se imenom nazivaju svi Indoeuropljani (Indogermani). archos. archivum. da pomoću klupka konca iziđe iz labirinta te pobjegla s njim. slabost aries (lat. koji su često ukrašeni kipovima arhivski (lat. archivalia) spisi koji se nalaze u arhivu. perz. mršavost. architektonikos) građevni. arriere straga. sušenje. građevni stil arhitrav (grč. melodija Arijadna (grč. koji odgovara pravilima građevne umjetnosti. grč. zaštitnica. pjesmica . dokumenti arhivist (lat. suša. archos čmar. mršavost. archo. ime kojim su indoeuropski (arijski. isušen. napjev. Ariadne) mit. nakon što je ubio Minotaura. renesansnoj i baroknoj arhitekturi). fr. načini zidanja. bruh debelog crijeva arhont (grč. zaštitna četa. mršav. lat. građevinarstvo. spadnutost debelog crijeva arhoragija (grč. pismohrana arhivalije (lat. nego običan čovjek Arijci (sanskr. architekton. koji radi u arhivu arhocela (grč. kći kretskog kralja Minosa i Pasifaje. koji se nalazi u arhivu. za žrtveni oltar. u književnosti: vodeni ili zračni duh s dobrim svojstvima. povelje. trabs greda) arhit. archivolto glavni luk) arhit. pren. pristaše i pobornici arijanizma. "božji lav") simboličko ime za junaka uopće. neplodnost. otuda: Arijadnina nit sredstvo da se čovjek izvuče iz neke teške situacije arijanci mn. arya. raspored građenja. poglavar. neplodan. u gotičkoj i romaničkoj arhitekturi: niz . archivarius) upravitelj (ili: nadzornik) arhiva arhivolt (tal. ptosis pad) med. posljednja obrana arijer-garda (fr. pomogla Tezeju. regnymi prsnem) krvarenje iz debelog crijeva aridan (lat. bruh) med. ariditas) suhoća. odstupnica arijergarda (fr. glavna greda koja povezuje dva ili više stupova i leži na njima arhiv (lat. za grad Jeruzalem. Indoeuropljani.arhitektonski teljstvo. Arijevci. sušnost. ali ju je on ostavio na otoku Naksu. garde tjelesna straža) četa koja brani uzmicanje. rimskoj. arietta) glaz.

arithmos broj. progresija aritmetika (grč. v. arithmos broj. n. prijatelj i član aristokracije. n. arithmos broj.). v. Platonovog učenika. poznat kao kritičar Homerovih i Pindarovih pjesama. arithmos broj. osobito čišćenje porodilje aristotelizam (grč. n. usp. e. znanost o brojevima. vrsta bora (listopadna biljka) aritmetičar (grč. med. pobijedio ga Cezar Aristarh (grč. koji se može predočiti ili riješiti brojevima. pr. arhythmia) nedostatak ravnomjernosti.Arijevci Arijevci (sanskr. Aristoteles) fil. Arijci Arion slavan pjesnik i svirač s grčkog otoka Lezba (oko 600. osobito o tajanstvenim i čudnim svojstvima brojeva aritmomanija (grč. kratko melodično djelo koje se umeće u recitativ Ariosto (Ludovico. ljubav prema 118 aritmomanija aristokraciji i aristokratskim načelima aristolohici (grč.). ludilo) nagon za stalnim brojenjem svega i svačega (bolesnik broji korake.) . lutrije i dr. agua) mn. neskladnost. med. pr. aristokratia) vladavina plemstva. učitelja Aleksandra Velikog i osnivača peripatetičke škole ariš (lat. aritmetička sredina nekih brojeva je zbroj tih brojeva podijeljen brojem od onoliko jedinica koliko je tih brojeva. aristarhski Aristej mit.) glaz. e. jedan od najvećih komediografa uopće (452—388 pr. aristos. Larix europaea) bot. Aristarchos) najveći aleksandrijski gramatičar. svjetski je glasovit po svome epu Orlando furioso (Bijesni Orlando) Ariovist vladar germanskog plemena Sveva. strog i pravedan sudac u pitanjima umjetnosti.) aritmija (grč. pjevajući. sredstva koja pomažu porađanje. plemićki stalež. sin Apolona i nimfe Kirene Aristid (grč. 1474—1533) pisac prvih komedija na talijanskom jeziku (pisao i latinska djela. grifos zagonetka) zagonetka izražena brojevima aritmologija (grč. pr. arithmetikos) onaj koji se bavi aritmetikom ili zna aritmetiku. aristokrates) plemić po rođenju ili položaju. pren. aristos najbolji) staroatenski državnik s nadimkom "Pravedni" (umro oko 467. e. ariozo (tal. geometrijska sredina. plemstvo aristokrat (grč. demos narod. locheia porađanje) mn. simbol pravednosti i nesebičnosti aristodemokracija (grč. kratos moć.e. politička aritmetika primjena aritmetike na društvene i državne ustanove (npr. e arithmetike tj. vladavine plemića aristokratizam (grč. nepravilnost u ritmu srčanih otkucaja aritmogrif (grč. arithmetikos) koji spada u računanje. logia) znanost o brojevima. im. računski. stube. n. 58. u obliku arije. n. jedna od najznačajnijih osoba opisanih u Cezarovu djelu De bello Gallicio. umijeće računanja. vlast) vladavina plemstva i naroda Aristofan starogrčki komediograf.). starogrčki zaštitnik lova i stada. aristokrateomai imam aristokratski ustav) aristokratski sustav vladavine. osiguranje života. prozore na kućama kraj kojih prolazi itd.) aristokracija (grč. pr. skočio je s broda u more ne bi li se spasio od razbojnika: u vodi ga je dočekao i iznio na obalu delfin kojega je zanio svojom pjesmom arioso čit. naučavanje grčkog filozofa Aristotela (384—322 pr. nepravilno kretanje. aristos najbolji. onaj koji je vješt u računanju aritmetički (grč. prema priči. e. techne) mat. mania bijes.

arkadikos) koji je iz Arkadije. mali naoružani brod. koju je 1588. pastirski. arcus luk) glaz. idiličan Arkađani (grč. osobito carinski armalisti (mađ. potez gudalom. lat. tj. Arkadia. arquebuse) stara puška s kokotom i dugom cijevi. arktikos sjeverni) područje oko Sjevernog pola arktos (grč. npr. arua) pretvaranje u Arijce arka (lat. stezanje nekog dijela tijela zavojem arktički (grč. sužavanje. arrivage) pristajanje. stup podupirač arkebuza (fr. svodna oplata arkbutan (fr. arithmos broj. zvala "nepobjediva" flota Filipa II. mala ratna flota. sanduk) 1. seoski. arcade. onaj koji je u vezi sa zviježđima Velikog i Malog medvjeda Arktik (grč. tajan) poznavatelj tajni u pojedinim strukama. lat. Velika kola) astr. arcus luk. pješčanik od granitnih gnajskih stijena arktacija (lat. arc-boutant) arhit. kako se prave sredstva za uljepšavanje. od srednjeg vijeka: obiteljski grb armada (šp. poslao protiv Engleske) armadilja (šp. dragocjenosti arkada (fr. kol arko (tal. arcatito) med. mit. sjever arktura (lat. u Španjolskoj: oružana sila.)'gudalom arkosolij (lat. arkeo izdržavam) geol. dovoz robe. e arktos Veliki medvjed. nadsvoden hodnik. arkanum (lat. stanovnici Arkadije. arctura) med. arcuatio) med. preteča današnje puške 119 armater arko (tal.) oprema. arcanus tajanstven. armateur) pom. arcata) arhit. tajno sredstvo arkatura (fr. Veliki i Mali medvjed (skupine zvijezda). naoružan trgovački brod. tj. arcanum tajna) tajni lijek. dovezena roba arivist (fr. arriviste) bezobziran lovac na zvanja i položaje. osobito ratna flota (ovako se u XVI. arco. pastirskog predjela u sredini Peloponeza. coll arco čit. st. relikvije i dr.) oružje. gudalo. krivljenje kostiju u obliku luka arma (lat. laktaš arivizam (fr. dolazak brodova u luku. armalis. lada (u obliku kovčega) u kojoj se starozavjetni Noa spasio od potopa te se ploveći zaustavio na vrhu planine Ararat. suženost utrobe i zatvorenost kao posljedica toga. nego su živjeli samo od službe u vqjsci armater (fr. naivan. solium mrtvački sanduk od kamena) umjetnički izrađen starokršćanski grob u katakombama sa svodom u obliku luka arkoza (grč. dolazak. uraslost nokata u meso arkuacija (lat. manteia proricanje) proricanje iz brojeva aritmometar (grč. u starokršćanskoj crkvi: posuda u kojoj su čuvane euharistija. umjetne arkade.aritmomantija aritmomantija (grč. . arca kovčeg. arma oružje) mn. mađarski plemići koji nisu imali svog imanja. gusar. pomorski razbojnik . gusarski brod. 2. arcature) niz malih slijepih dekorativnih arkada. pren. zakupnik broda koji priprema svoj brod na daleki put. metron) sprava za računanje arivaža (fr. pjesnici pastirske poezije arkanist (lat. potporni poluiuk. karijerist. arktikos sjeverni) koji se nalazi oko Sjevernog pola. arithmos broj. arriver postići) osobina onih koji bezobzirno žele doći na neki položaj ili postići neko zvanje. armadilla) pom. arriver postići. vlasnik gusarskog broda. laktaštvo arizacija (sanskr. polukružni otvor arkadijski (grč. pomlađivanje itd. Arkadoi) mn.

aromatizirati (grč. začinjavati Aromun pripadnik jednog ogranka Rumunja. bezobrazan. mala harfa. opremiti. armilla grivna. arpedžato (tal. zasuti vatrom. oholost. arrosement) zalijevanje. 3. naoružanje. arpanetta) glaz.) glaz. mnoštvo. osvježavanje. doplatiti. armorial. fiz. naoružanje i posada nekog broda. arrostia) med. metodično bombardirati. prvi mađarski knez (890—907). voj. uzeti pod svoje aroma (grč. slaboumnost. polijevanje. armare) 1. snažiti armorijal (fr. Vlasi Aron (hebr. harfica arpeggiato čit. naknadno platiti arozman (fr. arostija arostija (grč. staviti (ili: stavljati) oznake na početku glazbenog komada. drzak arogirati (lat. trg. drznuti se. grad. prisvojiti. pren. ime lijepe i moćne čarobnice u Tassovom spjevu "Oslobođeni Jeruzalem". v. naoružati. sa začinom aromatizacija (grč. strategijskooperativna jedinica kopnene vojske i zrakoplovstva. pren. trg. začini 120 arpeggio aromatičan (grč. žena sposobna zavesti armija (lat. prisvajati. arma oružje.) glaz. ^pojačavanje snage magneta sumetanjem željeza. jela i dr. vladala i Hrvatskom arpaneta (tal. sočna tvar kod biljaka aromatici (grč. metodično bombardiranje arozija (lat. "armija beskućnika" armilaran (lat. voj. niz razlomljenih akorda arpeggio čit. arrogantia) napuhanost. 5. uobražen. aromatica) mn. u razlomljenim akordima arpeggiatura čit. glaz. Aaron) stariji brat Mojsijev. armorale) poznavatelj grbova. Aharon. arrogans) napuhan. bezobzirnost arogantan (lat.) glaz. navodnjavati. drskost. fr. navodnjavanje njiva. aroma) miris. prvi veliki svećenik u Izraelu arostema (grč.armatura armatura (lat. arrostema slabost) med. prav. granatama. pom. u obliku koluta. ratna sprema. narukvica) okrugao. ovlažavanje. pomagao mu pri izlasku iz Egipta. metalni dijelovi u građevinarstvu Armida lit. kao na harfi. vojska. jačati. 2. 2. razmetljiv. začiniti. lat. arpedžo (tal. armorale) knjiga s grbovima armorist (lat. arpedžatura (tal. 3. koji ugodno miriše. nagrizanje kostiju arozirati (fr. lomljenje tona kao na harfi . arrogare) usuditi se. onaj koji se razumije u grbove arogancija (lat. aroma) mirisan. naknadno plaćanje Arpad vođa Mađara prilikom njihova dolaska u današnju Mađarsku. ohol. arostema arozaža (fr. ugodan miris eteričnih ulja. mirisne tvari. tj. voj. aroma) namirisati. oružana sila. pren. aroma) stavljanje mirisa (ili: začina) u lijekove. Cincari. povećati nosivost zida željezom i cementom. npr. armee) 1. arrosage) zalijevanje. gord. opskrbiti ratnom spremom. 4. arroser) zalijevati. armilarna sfera stari astronomski instrument (u obliku koluta ili kugle) za određivanje položaja zvijezda na nebu armirati (lat. osnivač dinastije (Arpadovići) koja je do 1301. doplaćivanje. polijevanje ulica. pojačati snagu magneta pomoću željeza. ludilo. staviti miris u nešto. lat. oklopljavanje broda. fiz. arrosio) med. polijevati. bombama. "armija nezaposlenih".) voj. arrodere. aroma.

arsenikon. fiziol.781 m) art nouveau čit. arteria. pren. arteria žila) koji se tiče arterija. arterialisatio) fiziol. arsen muški. zadebljanje i ovapnjenje stijenki arterija arteriostenoza (grč. lat. kem. prijek. velika zaliha arsenijati (grč. artefactum) umjetni proizvod. logia) anat. gone rađanje) rađanje muške djece arslan (tur. teorija (ili: osnova) umjetnosti ili znanosti ars longa. arsenikon) mn. soli arsenove kiseline arseniti (grč. nakon njih dolaze kapilare arteriologija (grč. element atomske težine 74.7112 m. arteriolae) mn. proširenje arterija arterija (grč. arsonvalisatio) v. nasilnik. rif. stenos tijesan) med. v.) nova umjetnost na prijelazu iz 19. arterijalitet (lat. proučavanje arterija arterioreksis (grč. ektasis pomicanje) med. rexis pucanje) med. aslan) lav. biljka zijevalica arsonvalizacija (lat. junak. arteria. spojevi arsenove kiseline s bazama arsenofagizam (grč. arteria. arteria. arteria. arterialitas) fiziol. 1500 aršina — 1 vrsta (1066. a život kratak ars mnemonica čit. arsenale) skladište za čuvanje ratne opreme. ljutit čovjek. grafia) anat. slobodne umjetnosti. operativno otvaranje arterija arteriozitet (lat. rukotvorina (za razliku od prirodnog proizvoda) arteriektazis (grč. spinet ars (lat. arpicordo) glazbeni instrument po zvuku sličan harfi. jedan od najjačih otrova arsenal (fr.arpikord arpikord (tal. pren. navika uzimanja inače otrovnih količina arsenovih spojeva radi jačanja tjelesne snage ili spolne sposobnosti ' arsenogonija (grč. arterijalitet arteritis (grč. arteria) med. lijepe vještine arteški zdenac zdenac kod kojega se voda dobiva dubokim bušenjem (po francuskoj pokrajini Artois gdje su . znak As. skleros tvrd) med. oksidirana krv.. žila kucavica (opći naziv za krvne žile koje vode krv iz srca u pluća ili iz srca u ostale dijelove tijela. arsenikon) kem.) Božje prijestolje na vrhu neba aršin (tur. sužavanje (ili: suženost) arterija arteriotomija (grč. aršyn) lakat. ono što je umjetno naprav- 121 arteški zdenac ljeno.) umjetnost je duga. krvna žila. st. zanat.93. pren. pucanje arterije arterioskleroza (grč. prijašnja ruska mjera — 0. u 20. dijelio se na osam urupa. arteriozitet arterijalizacija (lat. arsena. ar nuvo (fr.) mn. redni broj 33. kem. arslan. arteria žila. bot. vita brevis (lat. najsitnije arterije.) vještina pamćenja arsen (grč. fagein jesti) med. tal. tome rezanje) med. darsonvalizacija arš (tur. nadmoć sustava arterija i njihovog utjecaja u nekom tijelu. krv koja je prošla kroz pluća i primila kisik arteriografija (grč. arterijska krv svijetlocrvena. arsenal. obnavljanje (ili: oksidacija) krvi arterijski (grč. ars mnemonika (lat. kod nas poznatija pod imenom Secesija artefakt (lat. arteria žila) anat. glavna prometna ulica u gradu i si. opis (ili: opisivanje) arterija arteriole (lat. a svaki urup na četiri greha). arsenikon) mn. umijeće. posao. arteriositas) fiziol. arteria. mjera za dužinu (između 65 i 75 cm. bogatstvo u arterijama. upala arterija artes liberales (lat.) umjetnost.

ars. artichaut) bot. plesač na konopcu (u cirkusu) artistički (fr. roba u trgovini. artis umjetnost) način umjetničkog. takoprsti dvopapkari artifeks (lat. bol zgloba. zglobni artrodeza (grč. articulus zglob.). artillerie) prvobitno: svaka ratna sprava uopće. osobito u varijeteu i kabareu. osnivač. pyon gnoj) med. probadanje u zglobovima. predmet. bol zgloba. točka ugovora. probadanje u zglobovima artremboleza (grč. neprirodan. algos bol) med. giht artritizam (grč. fr. podos noga) mn. člankonošci . artificialis) umjetnički. arthron. sastavni dio nekog spisa. arthron. pretjerana sklonost vanjskom obliku umjetničkog djela. pren. kostobolji. topnik artiljerija (fr. articulare) gram. daktylos prst) zool dvopapkar. artilleur) vojnik koji rukuje topom. fyo stvaram) med. artro. rod vojske naoružan topovima artist (tal. artios usko spojen. rak u zglobu artropatija (grč. stvaralac. majstor u jahanju. pus. gen. gnojenje (ili: zagnojavanje) zgloba artropodi (grč. glumac. zagnojavanje zglobova artrokarcinom (grč. ars. umetnuti) med. articiocco. osobito književnog izražavanja koje je više posljedica vještine i znanja nego čistog talenta i osjećaja. majstorski artizam (lat. artos kruh. articulatio) gram. artiste) umjetnik. arthron. takoprstaši. umjetnik. majstor artificijalan (lat. koji je protiv upale zglobova (sredstvo. bol (ili: probadanje) u zglobu artrofioza (grč. grada tijela koje je sklono debljini. arthron) koji je u vezi s upalom zglobova. jasno i razgovijetno izgovaranje riječi i slogova artikulirati (lat. kasnije: topovi. zglob. izvještačen artikl (lat. poznavatelj umjetnosti. bot. arthron. razumljivo govoriti artiljerac (fr. neuralgiji. kamencu u žuči i mokraćnom mjehuru. napis. tvorba glasova. gnojenje zglobnih kostiju. topništvo. karkinos rak) med. pathos bol) med. stilom. cijenjeno povrće s mesnatim cvjetnim glavicama artidaktili (grč. tvoriti glasove. artisan) zanatlija. odyne bol) med. članak) članak. anat. fagos) onaj koji jede kruh artokarpi (grč. artistique) umjetnički. krušne biljke artolatrija (grč. zool. arthron) operativno učvršćivanje zgloba artrodinija (grč. astmi i dr. upala zglobova. 122 atropodi kompozicijom i dr.apropos kopali prve takve zdence već u 12. autor. facere činiti) tvorac. "igra riječi" artizan (fr. artista. začetnik. pokretač artofag (grč. stoljeću) Arti musices Umjetnosti glazbe (namijenjena kuća). riječi i slogove jasno i razgovijetno izgovarati. fr. stvar. poglavlje. arthron zlob) med. arthron. namještanje iščašenih zglobova artritičan (grč. lijek) artritis (grč. šećernoj bolesti. arthron zglob. karpos plod) mn. glumac. te se stoga više koristi vanjskim sredstvima (riječju. gram. latreia poštovanje) poštovanje (ili: obožavanje) kruha (hostije) artralgija (grč. arthron) med. arthron) predmetak u složenicama sa značenjem: zglob. čest natpis na zgradama glazbenih zavoda artičoka (tal. arthron. artos. paragraf artikulacija (lat. član.(grč. trg. emballo ubaciti. zglobobolja artropioza (grč. arthron. prijevremenoj arteriosklerozi. artis umjetnost. artos kruh.

polet. Uzašašće Kristovo. pretežnost. zglob artrozoa (grč. stanovnici žarkog pojasa koji dvaput godišnje ostaju u podne bez sjene. za engl. opće ime za kukce (insekte). amarus gorak) kem. popravljanje i poboljšavanje općih zdravstvenih prilika. prihvaćati). djedovi. uzlaženje. arthron zglob. tj.artrotomija artrotomija (grč. suprotno: teza arzan (tal. SONAR ASEAN savez zemalja jugoistočne Azije (Indonezija. zoon životinja) zool. Malezija. ascendentia) prava. asciscere primati. assatio) kuhanje jela i lijekova u njihovom vlastitom soku asamar (lat. keltsko pleme u srednjoj Galiji (danas Auvergne) arvikultura (lat. goruć) debela crkvena svijeća as (lat. osobina ljudi koji rade samo po svom vlastitom. uzlazak. arsis) metr. rast ascendenti (lat. penjanje. rođaci po uzlaznoj Uniji. glaz. ateizam aseitet (lat. arthron. skup. mn. uzlaženje nebeskog tijela ascidije (lat. aseitas. uzdizanje. zemljoradnja arza (grč. kora od kruha. bezvjerstvo. rakove i crve arundinozan (lat. obrastao trskom Arverni mn. pobjednik u mnogim bitkama asacija (lat. a-. arso zapaljen. pauke. naglašeni slog stope. pradjedovi. astr. proizvodi raspadanja koji se stvaraju pri zagrijavanju životinjskih ili biljnih tvari i daju im začinski okus. čišćenje od zaraze. asebeia) bezboštvo. zbor. a se esse biti. parlament. Tajland. sanus. isušenje močvarnih mjesta itd. dizanje glasa. prvak. asanirati (lat. naime u dane kad Sunce kod njih prolazi kroz zenit ascites (grč. prirasli na kamenu i drugim predmetima u moru. nadmoć. prav. uzlazna linija srodstva. preci kao roditelji. operativno otvaranje zgloba artroza (grč. asambleja (fr. kraju ili državi. najbolji u nekoj struci. assainir) popraviti (ili: popravljati) opće zdrav- 123 aseitet stveno stanje u nekom mjestu. fr. mat. ascendencija (lat. kraju ili državi uvođenjem niza higijenskih mjera: čistoće. arundinosus) trskovit. unutarnjem nagonu. grada zgloba. Filipini) asebija (grč. fr. starorimski sitan novac i jedinica za težinu. sa zglobovima. Spasovo. suprotno: descendenti ascenzija (lat. astr. Singapur. tome rezanje) med. sanus zdrav. po sko- . bogat trskom. osobito u športu Asa kralj u staroj Judeji (944—904 pr. mješčićnice asciji (grč. tj. nosos. najjača karta. n. cultura uzgajanje) poljoprivreda.). ascensio) penjanje.). 3. skia sjena) mn. zem. as. npr. napredovanje. arvus njiva. assis) 1. za ustanovljivanje gdje se nalaze velike plove riba i si. plaštenjaci. usp. površina pečenja i dr. askites. isušivanja močvarnih mjesta itd. assainir) smišljen rad na podizanju zdravlja pojedinaca u nekom gradu. bez ikakvog vanjskoog poticaja. sabor. trbušna vodena bolest ASDIC krat. penjanje. arthron) anat. Allied Submarine Detection Inuestigation Committee (Saveznički istražni odbor za otkrivanje podmornica) uređaj za otkrivanje i lociranje podmornica uz pomoć ultrazvuka (nakon Drugoga svjetskog rata služi za pronalaženje potonulih brodova i podmornica. e. ascendentes) mn. assus pečen. assemblee) skupština. u ruskom (starijem) jeziku zabavna večer u dvoru Petra Velikoga asanacija (lat. 2. postojati sam sobom) samostalnost. askos koža) med.

a-. paklina. sastoji se od stipse pomiješane s bornom kiselinom aseptol (grč. ulagivačko odobravanje asenzija (lat. smjesa raznih ugljikovodika u kojoj ima i kisika. u pohranu aservirati (lat. zemna smola. pretvaranje stražnjonepčanih i zubnih suglasnika u afrikate. sačuvati. assertivus) v. lat. asservare) čuvanje. tj. koji nema spola. oleum ulje) kem. sredstvo koje čuva mlijeko i jela od kvarenja. otopina kiseline kao sredstvo za sprječavanje truljenja. a-. koji je u dubokoj nesvjestici. ostaviti u pohranu asesor (lat. asfaltos) prevući asfaltom asfiksija (grč. assertio) potvrda. a-. apodiktičan). bez obilježja asentacija (lat. sepsis trulež. a-. obamro asfodel (grč.aseksualan lastičkoj teologiji: svojstvo Boga koji uzrok svog bića ima u samom sebi. assessoratum) zvanje pomoćng suca. lat. asfaltos) kem. asseveratio) ozbiljno uvjeravanje ili tvrđenje nečega. assessor pomoćnik u službi) sučev pomoćnik. asfodelos) kod Homera: biljka na poljima donjeg svijeta. oduzimanje sposobnosti oplođivanja. fil. prisega koja se polaže nakon danog iskaza (za razliku od promisorne prisege. sudsko pomoćništvo asesura (lat. službena potvrda da je netko slobodan asertivan (lat. kastracija aselenski (grč. asesorat aseveracija (lat. prisizanje u nešto aseverativan (lat. kraljevo koplje (rod biljaka iz porodice ljiljana) asibilacija (lat. prav. u novije doba: jači izraz za slobodnu volju aseksualan (grč. primanje nečega kao istinitog asepsa (grč. asemos) koji nema znaka. asertoran asertoran (lat. assensio) odobravanje. npr. asseverare dokazivati) potvrdan. dobiva se mješavinom sirove karbolne kiseline ili krezola s koncetriranom sumpornom kiselinom asercija (lat. udvaranje. assibilatio) gram. problematičan. njihovo izgovaranje zajedno sa sibilantima . pohrana. fil. pohotljivost asemičan (grč. asertoran sud sud 124 asibilacija u kojem se odnos između subjekta i predikata iskazuje kao činjenica (usp. a-. pomiješan s vapnencom upotrebljava se za pravljenje pločnika i za izolaciju zidova od vlage asfaltirati (grč. prestanak ili usporenost kucanja srca zbog neke mehaničke prepreke. bez pratitelja. bez satelita aselgija (grč. asservare) čuvati. koji nema zaraznih klica. čapljan. asservatum) ono što je ostavljeno na čuvanje. čepljez. sfyxis) med. sepsis trulež) med. a-. dokazivanje. pristajanje uz koga. pohraniti. a-selenos) bez Mjeseca. aselenska noć (za planete Merkur i Veneru kaže se da su "aselenske". septikos) koji nije sklon truljenju. najviši stupanj nesvjestice asfiktičan (grč. assertorius) kojim se tvrdi. nastojanje da rane ne dođu u dodir sa zaraznim klicama (osobito kod operacija) aseptičan (grč. ostavljanje u pohranu aservat (lat. koji je bez oznake. a-. porotnik asesorat (lat. asertorna. v. sexus spol) bespolan. sexualisatio) uništenje. "cvijet smrti". postoji sam sobom ili kroz sebe sama (a se est). obamrlost. prisega prav. lat. sepsis) kem. dakle. dokazni asfalt (grč. potvrdan. assenatio) laskanje. tj. assessura) v. one koja se polaže prije davanja iskaza) aservacija (lat. naši izrazi: primorski brden. sfyxis bilo) med. razvrat. polumrtav. dušika i sumpora. a-. aselgeia) razvratnost. kojem je oduzeta mogućnost oplođivanja aseksualizacija (grč. antiseptičan aseptin (grč.

nerazmjeran. bez svezica asindezija (grč. dajte da pjevam jedan razdrti psalam//užasan. pr. asindetski (grč. zbivanje kojim stanice pretvaraju hranu u tvari od kojih se same sastoje (proces asimilacije) asimilirati (lat. nalog za isplatu asignant (lat. ustrajnost asiento čit. npr.—18. bez sveza. a-. nedostatak sućuti asimptota (grč. fi- 125 asinus ad lyram ziol. asindeton asinkroničan (grč. assignatarius) osoba na koju glasi uputnica ili doznaka. jednačenje (po zvučnosti. nesposoban je. primiti u se. usp. izjednačavanje. primati u se. nejednak asimetrija (grč. krvav. symfonia) nesklad. nejednakovremen. assiduitas) točnost.: //O žene. syndetos nevezan) koji je bez veze. assimilatio) izjednačenje. neistodoban asinus ad lyram čit.) s trgovačkim partnerima i podjela ovima prava da monopolistički uvoze odreden broj robova iz crnačkih zemalja u američke (španjolske) kolonije asignacija (lat. nespojenost) ret. a-. assimulatio) pretvaranje. iz kojega se ne može izvesti zaključak asimetričan koji nema simetrije. assimilare) izjednačiti. a-. neskladnost. assignatura) v. syndeton) poet. gram. symptotos koji se ne poklapa) mat.. sympatheia) nenaklonost. nepoklopljiv asimulacija (lat. a-. asymmetria nesimetričnost) nerazmjernost. gram. IV. asignans) onaj koji šalje uputnicom novac. nejednakost. primanje u svijest novog sadržaja (doživljaja) i njegovo prilagođavanje sadržaju svijesti. a-. a-. neravnomjernost asimfonija (grč. bolestan.). tj.asibilirati asibilirati (lat. očajan. jednačiti. asimfoničan asimilacija (lat. prijetvornost. asyndesia nevezanost. nervozan. nevezanost. nedovoljno suosjećanje. chronos vrijeme) neistovremen. doznaka. fiziol. uputnica na primanje godišnjeg dohotka od nekretnina. neskladnost. neskladan. hiperbola ima dvije asimptote. glup je) . simbol beskrajne ljudske težnje koja nikad ne postiže svoj cilj. assignatio) doznaka. izdati (ili: izdavati) nalog za isplatu neke svote asilogističan (grč. 1790. symptotos koji se ne poklapa) koji se ne poklapa. pjesnička figura u kojoj se izostavljaju veze između dviju ili više rečenica. postojanost. psih. a-.) magarac u liru (uzrečica koja odgovara našem: razumije se kao magare u kantar. assibilare) gram. grozan. nalog. st. assignatus) osoba na koju glasi uputnica.. pošiljatelj asignat (lat. ili između članova jedne rečenice. pretvoriti hranu u organsku tvar asimpatija (grč. syn s. prilagođa• vati. assignare) uputnicom doznačiti (ili: doznačavati). pretvarati stražnjonepčane i zubne suglasnike u afrikate asiduitet (lat. asignacija asignirati (lat. primatelj novca po uputnici ili nalogu asignatura (lat. papirni novac iz vremena Francuske revolucije (19. po mjestu tvorbe glasova). nedostatak veze u rečenicama. izjednačavati. tiskan radi likvidiranja državnih dugova asignatar (lat. uputnica. licemjerje asindeton (grč.) ugovor španjolskih vladara (u 16. syllogismos posredni zaključak) log. a-.-grč. npr. azinus ad liram (lat. ali je nikad ne siječe. Leibniz je nazvao čovjeka "asimptotom božanstva" asimptotičan (grč. prilagoditi. linija kojoj se približava neka krivulja. asjento (šp.

assistentia) pomaganje. askesis) pustinjaštvo. associare) pridružiti. biti nazočan čemu asistolija (grč. zamjenik. lat. associatio) udruživanje. nazvanog po grčkom pjesniku Asklepijadu. koji ne voli društvo i ne želi biti njegov koristan član. pokajništvo. fil. člana. mlađi činovnik asistirati (lat. pomagač. povijest i starine Asirije i Babilona asistencija (lat. askeo) naučavanje o askezi asketizam (grč. asocirati se združiti se. a-. assistens) pomoćnik. koji izaziva gađenje. nedostatak volje za jelom. vezivanje. asocijacionistička psihologija smjer u psihologiji koji sve duševne pojave objašnjava iz predodžaba i njihovih mehaničkih veza te svu duhovnu djelatnost svodi na asocijaciju ideja asocijalan (grč. a-somatos) netjelesan . systole skupljanje. veza asklepijadskog stiha s drugim vrstama stihova 126 asomatičan asklepijadski stih metr. vrsta klasičnog stiha. i s jambom na završetku Asklepije starogrčki bog liječništva. askeo skrbiti se) način mišljenja i življenja asketa. pokajništvo u mučenju tijela odricanjem asketski (grč. bogougodnih spisa asketika (grč. socialis) nedruževan. bogougodan. askomiceti razred gljiva koje stvaraju truske u mješinicama asocijacija (lat. nedruštven. udružiti se asodičan (grč.) organ za razmnažanje gljiva mješinarki. potpora. udružiti. liječnici i učitelji liječništva askus (grč. pustinjaštvo. gladovanje) post. opći naziv za sve teške poremećaje u organizmu zbog nedovoljnog rada srčanog mišića. jezik. a-. ugađanje Bogu do krajnjeg samoodricanja. pratiti nekoga. koji je ravnodušan prema općim potrebama i interesima zajednice asocijativan (lat. asodična.. asitia nejedenje. spojiti. udruženje. vezati. nedostatak hrane askaride (grč. asketos) pokajnički. pokajnik. dječje gliste asket (grč. Buridanov magarac asiriologija znanost koja proučava književnost. onaj koji svojevoljnim gladovanjem i mučenjem tijela svladava u sebi strasti i prohtjeve asketičar (grč. groznica groznica praćena povraćanjem asolirati (fr. spajanje. assoler) zasijavati zemlju naizmjenično različitim usjevima asomatičan (grč. mučenje tijela radi što uspješnijeg svladavanja tjelesnih strasti i prohtjeva kako bi duša bila što neovisnija o tijelu i time se mogla posvetiti svome pravom opredjeljenju asklepijadska strofa metr. zool.) Buridanov magarac između dvije livade. asketes) pustinjak. as-odes koji osjeća gađenje.Asinus Buridani. associare združiti. kod Rimljana: Eskulap. asocijacija ideja vezivanje predodžaba na taj način što jedna predodžba izazove u svijesti neku drugu. koji nadovezuje na nešto asocirati (lat. odis prezasićenost) med. askaris) mn. askeo) pisac pobožnih djela. društvo. odgojni askeza (grč. stezanje) med. prisutnost asistent (lat. u početku s trohejom ili spondejom. sastoji se od dvaju (mali asklepijadski stih) ili triju horijamba (veliki asklepijadski stih). Asinus Buridani inter duo prata (lat. pomoć. assistere) pomagati nekome u poslu.. v. associativus) koji združuje ili sjedinjuje. nestezanje srca asitija (grč. primiti za suradnika. Asklepijadi potomci Asklepijevi.

suglasnik s aspiracijom aspirator (lat. neravnina. surovost. upotrebljava se kao lijek protiv glavobolje. tako da mu se za sva djela izriče kazna koja se sastoji u povišenju kazne utvrđene za najteže kazneno djelo aspergioloza (lat. asparagin organski spoj koji se nalazi u šparogi Aspazija ugledna atenska hetera iz V. odabrati stvari jedne prema drugima. izdvajanje (ili: sređivanje) robe po vrstama asotija (grč. težiti za nečim. reumatizma. onaj koji teži za nečim (položajem. a-. knjiga). rod bilja iz porodice ljiljana. zla i opaka žena aspik (fr. raskalašnost Aspalathos ilirsko. asperifolia) mn. stih u kojem se rimuju samo samoglasnici. lik. aspera nek terent (lat. razvrat. aspiratio) gram. koji ne može izlučivati sjeme aspermija (grč. usisavač. pren. a kasnije grčko naselje na području današnjeg Splita asparagus (grč. sperma) med. assortir) srediti (ili: sređivati) po vrstama. zbirka razne robe iste vrste (npr. prašak koji otklanja povišenu temperaturu i izaziva znojenje. bolest izazvana gljivicom aspergillus 127 aspirirati fumigatus u organizmu ljudi i životinja. želja za nečim. jednakost tonskih figura u jednoj glazbenoj misli asonancija (lat. assortiment) potpuno i sređeno skladište robe. aspermizam aspermičan (grč. ventilator aspirin farm. nesanica asonanca (lat. e. aspidos) zool. slično zvučiti asortiman (fr. sperma sjeme) med. s dahom. opskrbiti skladište robom. sperma) v. sisanje. usisavanje. kod ljudi se pojavljuje u obliku plućne tuberkuloze (pseudo-tuberkuloza) asperifolija (lat. sperma sjeme) med. hladetina aspiracija (lat. aspirirati (lat. pr. asperitas) hrapavost. opremiti asortisaža (fr. bot. aspic) kub. prehlade i si. a-. krutost aspermatičan (grč. gledište. nepotpuna rima. astr. zvanjem) aspirata (lat. asparagos) šparoga.. samoglasničko podudaranje. a-. a-. uvlačiti u . asotia) razvratnost. biranje. asper ljut. n. v. pren. udisati. lat. biljka s hrapavim lišćem asperitet (lat. aspergillus) med. pojava. stajalište. aspectus) izgled. aspirata sc. aspermičan aspermatizam (grč. assonare) biti sličan po zvuku ili glasu. aspermizam aspermizam (grč. uvlačenje u sebe. položaj planeta promatran sa Zemlje. odabiranje asortirati (fr. plina ili tekućine. oštar) izricanje jedinstvene kazne za više povreda kaznenog zakona što ih je počinio isti počinitelj. osobito kod osoba koje imaju posla sa žitom i brašnom. tvorničko ime za acetilosalicilnu kiselinu (77%). neotesanost. dobar znak aspera nec terrent čit. a-. udisanje. assonantia) poet.) poteškoće ne zastrašuju asperacijski sustav (lat. assonantia) v. egipatska naočarka.asomnija asomnija (grč. glaz. urođena ili stečena nemogućnost izlučivanja sjemena iz spolnih žlijezda aspida (grč. aspirator) sprava za usisavanje prašine. izgovaranje s hukom. asonanca asonirati (lat. v. aspis. zmija otrovnica. prijateljica i kasnije žena Periklova aspekt (lat. čežnja aspirant (lat. tvrdoća. littera) gram. st. aspirans) kandidat. koji nema sjemena. assortissage) trg. težnja. somnus san) med. aspirare) tražiti nešto. aspermos) med. grubost.

bacakanje teškog bolesnika. golim okom nevidljivi planeti između Marsa i Ju- sebe. kad netko tobože hoće nešto prešutjeti pa ipak kaže.aspra 128 asteroidi asteničan (grč. slično kao kod Grka Afrodita a kod Rimljana Venera. uzeti k sebi) slik. slikovnog (piktograma). asterismus. ljubavi i rađanja astatičan (grč. asthenes. proučavanje asteničnih bolesti astenomakrobiotika (grč. slab. oronulost. tuga. astečko pismo meksičko pismo. okamenjeni rak Astarta (Astarot. u pjevanju: udahnuti zrak tako da se čuje aspra (grč. lako zamaranje očiju aster (grč. asti grad) gradsko ponašanje. utjecaji asterisk (grč. kao znak kojim se čitatelj upućuje na primjedbu ispod teksta asterizam (lat. astenična groznica živčana groznica. gospodarica neba i zemlje. nepostojan) koji nema smjera. aster) zviježđe. motiv Bogorodična uzašašca na nebo astakolit (grč. tzv. dosta Assunta (lat. asteriskos) zvjezdica u knjigama (*). koji potječe od zvijezda. asteizam (grč. ret. gram. aster. u semitskoj mitologiji najpoštovanija božica. dio medicine koji se bavi uzrocima i liječenjem slabosti. astateo) nemir. svjetlosna pojava kod koje od neke svijetleće točke izbijaju svjetlosne zrake. sjajan asteroidi (grč. astatos nestalan. s hukom. duhovit govor. gledam) med. slabost. zvjezdice. tisk. s dahom. pokazuju zvjezdaste zrake kad se kroz njih gleda asterizma (grč. biljka glavočika. astakos rak. lithos kamen) geol. koji potječe od slabosti. astatične igle fiz. astečki jezik v. prijelazna antikva asteričan (grč. vrsta slova. med. zvjezdan. znakovnog (ideograma) i početaka zvukovnog (fonograma) pisma . nepostojanost. assai) glaz. astr. npr. lijepa kata. profinjen ton u ophođenju. slabost vida. asthenes) nemoćan. eidos oblik) mn. suptilan. npr. osobina nekih vrsta tinjca koji. supr. pun zvijezda. asthenes. rata i mira. bez određene orijentacije. astheneia nemoć. steničan afekt astenija (grč. mali. slab vid. zadirkivanje Astek pripadnik starog indijanskog naroda u Meksiku koji je imao visoku kulturu i čvrstu državnu organizaciju. Istar) feničko-sirijska božica ljepote. astheneia slabost) med. dosjetljiv govor. aster zvijezda) fiz. bunilo. npr. skupina zvijezda asteroidan (grč. te su tako slobodno izložene svakom vanjskom djelovanju astazija (grč. pramajka svega živoga. asteroeis) zvjezdast. grč. oronuo. glaz. makros dug. nemoć. aster zvijezda) bot. aspros bijel) najmanja novčana jedinica u Turskoj assai (tal. vrlo. assumere primiti. zbog interferencije svjetlosti. nahuatl-jezici. asteničan afekt duševno uzbuđenje kojim se slabe tjelesne radnje. asteroides) zvjezdolik. psih. koji se u svakom položaju nalazi u ravnoteži. u obliku zvijezde. bios život) umijeće da se slab organizam održi dugo u životu astenopija (grč. dvije podjednake magnetne igle postavljene tako jedna nad drugom da su im polovi suprotno okrenuti čime su zaštićene od utjecaja Zemljinog magnetizma. zvjezdani. derivat maja-pisma. logia) med. asteismos istančan. neotpornost prema naporu (kao posljedica preležane bolesti ili kao predznak opasnih bolesti) astenologija (grč. orao vidim. usisavati. izgovarati iz grla.

asti spumante (tal. balio bacam) med. sunčanica. nadzor nad kućama astma (grč. koji potječe od zvijezda. astralis) koji se tiče zvijezda. eterično tijelo čovjeka. stylos stup) arhit. anat. asti grad. nesposobnost nekog optičkog sustava za oštro odslikavanje zbog različite zakrivljenosti površina koje lome svjetlost u različitim ravninama. u srednjem vijeku: pali anđeli. Ceres. zvijezda. pr. pseudonim asti (tal. Juno. tjelesnih osobina. astron zviježđe. udar sunčanice. astrum zvijezda. sprava pomoću koje se svaka zvijezda pokazana na nebeskoj kugli može lako pronaći i na nebu . kockanje astragalomantija (grč. odvaja kapitel od donjeg dijela 129 astrodiktik astragalizam (grč. a-. onaj koji boluje od sipnje ili astme (živčane. vijenac na gornjem dijelu stupa.asteronim pitera. uprava grada.(grč. astragalos kocka. stigma) koji ima svojstva astigmatizma astigmatizam (grč. duše umrlih. pjenušac. izgleda da potječe od bezbrojnih. astron) predmetak u složenicama sa značenjem: zvijezda astrobolizam (grč. srčane. duhovi postali od vatre koji lebde između neba. astrodeiktikon) pokazivač zvijezda. aster zvijezda. želučane) astrafobija (grč. manteia proricanje) proricanje iz kocaka na kojima stoje slova iz kojih se. npr. spuma pjena) pjenušavo vino.. asthma) sipljivac. drugo. uzimaju ga na sebe duhovi kad se pojavljuju. arhit. zvjezdano nebo astro. smrt ili obamrlost od udara munje astrodiktik (grč. svijet zvijezda. Astrea. astralni duhovi u starom istočnjačkom vjerovanju u zvijezde: duhovi zvijezda zamišljenih kao živa bića. asti grad. a-. stigma. asthma) med. med. metron) opt. astragalos) igra kockom. veoma udaljenih i pojedinačno nevidljivih zvijezda. onoma ime) književno djelo ili novinski članak koji umjesto piščeva potpisa ima tri zvjezdice (***). Vesta i dr. astmatičan astmatičar (grč. a-. zvjezdani. usp. sprava za određivanje jačine astigmatizma astigrafija (grč. gradu Astrahanu) astralit (lat. planetoidi asteronim (grč. lithos) tamnocrveno staklo s iverjem plavkasta sjaja. zvjezdast. zemlje i pakla. a-. astragalos) kocka. grafo) opisivanje gradova Astijanaks (grč. građevina bez stupova astinomija (grč. pretjerano velik strah od groma ili grmljavine astragal (grč. sipnja. astralno tijelo tijelo bez zemaljskih. mana oka kojoj je uzrok nepravilnost rožnice i leće te zato nastaje nejasna slika astigmometar (grč.) vrsta talijanskog vina (po gradu Astiju). fobos strah) med. sastavlja odgovor na postavljeno pitanje astrahan skupocjeno janjeće krzno s crnosjajnom i kovrčastom vunom (naziv po rus. nakon ulaska u Troju Grci su ga strmoglavili sa zidina astilon (grč. u obliku zvijezde. astralni svijet zvjezdani svijet. grč. nakon svakog bacanja. teško i kratko disanje u napadajima. astron. slabija nego na ostalom nebu. skočna kost. po naučavanju okultizma. astrobolismos. talijanski šampanjac astigmatičan (grč. osobito između zvijezda Kumove slame. "vladar grada") sin Hektora i Andromahe. gležnjača. obruč. nomos zakon) upravljanje gradom. služi za izradu raznih ukrasa astralni (lat. astralna svjetlost zvjezdana svjetlost. stigma točka) fiz.

što je koristilo Hipomenu i on je stigao na cilj. divim se) nečuđenje. koji je kasnije našao smrt pod Tebom u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe" atalsko blago golemo. po legendi niknula iz njegove glave. v. ublažavati. oslobođenje od poreza i državnih nameta atelijer (fr. prilagođavati se duhu vremena Atena (grč. radionica slikara. duševni mir. naslijede osobina predaka atehničan (grč. posebice grada Atene. zavoljeti nešto atašman (fr. privrženik ataširati (fr. kći Zeusova. atanizam atanatologija (grč. nevješt. n. kipara dr. neizmjerno bogatstvo koje je 133. zaprežni pribor. stanje bez strasti ataše (fr. ateknia bezdjetnost) neplodnost. atechnikos) neiskusan. obično s činom pukovnika. athambia) hrabrost. Posejdonovom praunuku. topovski pribor atelija (grč. neustrašivost atanatizam (grč. osobito ženskih. njem. imali su sina Partenopeja (grč. utišati. atheos bezbožan) bezbožnost. duševno spokojstvo.atalsko blago 132 Atena pije. nekog liječnika). ateleia) nesvrhovitost. pren. radoznala Atalanta zaustavljala se kod svake odbačene jabuke. hetman atambija (grč.. atheos bezbožan) bezbožnik. pr. neumrlost atanizam (grč. a tempore) ponašati se prema vremenu. attelage) zaprega. attemperare) ublažiti. odsjek Ataturk ("Otac Turaka") pridjevak turskog generala Mustafe Kemala (1881—1939). nevještost (npr. zaštitnica junaka i gradova. utišavati atemporirati se (lat. dizala ih i tako zaostajala. odan čovjek. božica rata. besciljnost. kozački harambaša. njemu je Artemida dala tri zlatne jabuke koje je on u utrci odbacivao. najvećeg reformatora i modernizatora života u Turskoj ataumazija (grč. fabula Atellana atelaža (fr. a-thanatos besmrtan. a-thanatos besmrtan) vjerovanje u besmrtnost duše. a-. atechnia) nespretnost. e ostavio pergamski kralj Atalos (Attalos) Rimljanima u nasljedstvo ataman (rus. thaumaso čudim se. atanatizam ataraksija (grč. Athena) mit. naviknuti se na nešto. ima umrijeti). onaj koji ne vjeruje u postojanje Boga ateizam (grč. atelier) umjetnikova soba za rad. bezbožništvo. "dječak s djevojačkim licem"). ataraxia) fil. to je uspjelo Hipomenu. brak bez djece atelana (lat. Hauptmann) vođa kozačkog odreda. voj. atavus predak) sličnost s precima. attachement) odjel. atavus) naslijeđen od predaka (tjelesne i duševne osobine) atavizam (lat. attache) službena osoba dodijeljena diplomatskom predstavništvu u kojem ima ulogu savjetnika. negiranje da postoji Bog ili božanski poredak u svijetu ateknija (grč. (kod Rimljana: Minerva) . primamiti. logia) naučavanje o besmrtnosti duše atanazija (grč. attacher) dodijeliti na rad. athanasia besmrtnost) v. athanasia) besmrtnost. ravnodušnost atavistički (lat. slučaj kad se kod potomaka pojave neke duševne i tjelesne osobine njihovih predaka. nespretan atehnija (grč. nerazumijevanje neke umjetnosti ili vještine ateist (grč. prema prilikama. atemperirati (lat.) vrsta dramske improvizacije. božica zaštitnica umjetnosti i vještina.

atimazo) lišiti (ili: lišavati) časti. ad k. loša probava aterenizacija (lat. karakteristične odlike starog atičkog građevnog stila. tal. uvjerenje. atimia) lišavanje časti (vrsta kazne kod starih Atenjana koja se sastojala u lišavanju svih građanskih prava) atimirati (grč. attestatio) ovjeravanje. pristati. duhovit. lišiti koga građanskih prava atipičan (grč. dosjetljiv. attentator) onaj koji vrši atentat atentirati (lat.). uvjerenje. e. u baletu: stajanje na jednoj nozi Atlant (grč. prijatelj Ciceronov. proglašenje nevažećim aticizam (grč. Atlas . stav. athetesis) odbacivanje. attique) arhit. v. napasti. svjedodžba. uvjerenje. atička sol duhovit i suptilni način izražavanja Atik Tit Pomponije ugledan Rimljanin. attestatum) v.) mn. zločin. pismena potvrda atestat (lat. e. izdati svjedodžbu. atentata krimina (lat. spustiti se zrakoplovom na zemlju. attentare) pokušati nešto protiv koga ili čega. ather kaša. držanje tijela. atticus) svojstven atičkom duhu. ukidanje. atestat atestacija (lat. attitudine). a-theoretos) koji ne zna. typos oblik. položaj. uzor) med. osobito: ukrašavanje građevina stupovima Atila (got.) atika (lat. attica. Atlas) mit. viša škola. attikismos) atički način govora. potvrđivanje. atemptare napasti. fr. pom. Athenaeum) viši odgojni zavod u Rimu. pokušati) protupravan napad na nečiji život. ne poštovati. n. napadati atenuator (lat. fr. kršćanski povjesničari prozvali ga "Bič Božji" atila kratak konjički kaput s gajtanima. terrain tlo. adijaterma aterom (grč. prav. suptilan. u obliku čvora (najčešće na glavi) atest (lat. zločinački napad. ublaživati) prigušivač. thermaino) fiz. svjedodžba. attestari posvjedočiti) pismena potvrda. pokušaj ubojstva. atipične bolesti bolesti koje se ne razvijaju pravilno atipija (grč. attitude. attenuare umanjivati. zemljište) prilagođavanje biljaka novom tlu aterirati (fr. atička suptilnost u načinu mišljenja i izražavanja. ponašanje. izvršiti zločinački pokušaj. nasrnuti na tuđe pravo. poništavanje. uglađen. atterrir) zrak. v. u novije doba i kao naslov književnih časopisa atentat (lat. tj. nepravilan koji odstupa od utvrđenog uzorka. attestari) potvrditi. pokušani ili neizvršeni zločini atentator (lat. n. potvrdu. nazvan po imenu hunskog kralja Atile atimija (grč. posvjedočiti. typos oblik. doći k obali aterman (grč a-. st. naprava za smanjivanje neke fizikalne veličine ateoretičan (grč. a-teramnos tvrd) med. attentata crimina čit. neupućen. otuda: učeno društvo. prezirati. osnovao ga je car Hadrijan radi njegovanja znanosti i umjetnosti i nazvao ga po gradu Ateni. atest 133 Atlant atestirati (lat. pomagač književnika i umjetnika (109—32 pr.atenej atenej (lat. uzor) neuredan. "tatica") kralj Huna (5. nevičan čemu ateramija (grč. pozivati (ili: pozvati) za svjedoka ateteza (grč. prekrupa) cistično proširenje žlijezde lojnice. ovjeriti. teška probava. kao središtu cjelokupne naobrazbe onoga vremena. a-. imanje ili čast. atička duhovitost i dosjetljivost atički (lat. nepravilnost u razvoju neke bolesti atitida (fr. attentatum od attentare. a-.

dijeli se na laku i tešku atletiku atletski (grč. pren. po grčkoj mitologiji. atmosferski zrak obični zrak koji udiše- . stratosfera atmosferilije (lat. atmidijatrija atmidometar (grč.atlanti atlanti (grč. atmidometar atmosfera (grč. tehnička atmosfera označuje tlak jednog kilograma na 1 cm2. knjiga sa zemljovidima svih dijelova svijeta. prema Platonu. a u praksi te dvije atmosfere znače isto. atmos. divovski. ozračje.: duša. sfaira. usp.) dah. atlanticus) gorostasan. pravo ja. koji pripada planini Atlasu. logia) znanost o isparavanju. načelo svijeta atmidijatrija (grč. v. atmometar atmidoskop (grč. što iznosi oko 1. sfaira kugla) zračni omotač. pren. atmis. sfaira. div koji. duša svijeta. anat. atmos. nazvan po divu Atlasu koji. iatreia) med.093 kg na 1 cm2. sfaira) koji se tiče zračnog omotača Zemlje ili pripada zračnom omotaču Zemlje. nalazio u Atlantskom oceanu. atmos para. troposfera. a koje se i danas u cijelom svijetu njeguju po utvrđenim međunarodnim pravilima. atmidos para. stupovi u obliku čovjeka koji drže opšivnicu Atlantida (grč. atmoskop. trg. metron) v. atmos. i bio "vec'i nego Azija i Lidija zajedno". grafia) opisivanje (ili: opis) atmosfere atmosferologija (grč. atmosfaerillia) mn. Atlas) zem. atmosferski tlak dolazi od težine zraka. sjajna svilena tkanina atlet (grč. borac. iatreia liječenje) med. kasnije potonuo u more Atlantik (engl. drži na svojim leđima kuglu zemaljsku atlantski (lat. lijepo i pravilno razvijen. athletikos) koji se tiče atleta ili koji pripada atletu. plašt plinova koji obavijaju Zemlju. koji ima osobine atleta. koji pripada atletici atlija (tur. atmidoskop. atmidometar atmijatrija (grč. atmos. liječenje pomoću pare. osobito na olimpijskim i drugim igrama. v. športska grana. Atlas) arhit. Atlantic) Atlantski ocean. athletis) natjecatelj na javnim gimnastičkim natjecanjima kod starih Grka i Rimljana. athlo-thetes) sudac u borbi i dodjeljivač nagrada atman (ind. po vjerovanju starih Grka. zem. zračna tijela atmosferografija (grč. metron) sprava za mjerenje količine isparavanja vode. skopeo) v. logia) znanost o atmosferskim pojavama atmosferski (grč. prvi vratni pršljen. atli) konjanik. hrvač. u indijskoj fil. Atlas) mit. bit osobe 134 atmosferski ili stvari uopće. fiz. atmijatrika atmologija (grč. Africi. duša. at atlotet (grč. o pretvaranju vode u paru atmometar (grč. Atlantis) legendarni otok koji se. zapadnoafrički Atlas (grč. athletike) skup viteških narodnih igara koje su njegovali još i stari Grci. atmijatrija atmidijatrika (grč. veoma jak i lijepo razvijen čovjek atletika (grč. oko 9000 godina prije njega. životni dah. otuda: koji pripada zap. fizička atmosfera tlak koji vrši živin stup visine 76 cm na 0°C na morskoj razini zem. iatreia liječenje) med. atmis para. tvari iz atmosfere. parnih kupelji. atmis. čovjek koji se bavi atletikom. liječenje inhalacijom. planina u sjeverozapadnoj Africi atlas (grč. veoma snažan. atmos. usp. atmis para. sredina u kojoj čovjek živi i razvija se. širine 45° na 1 cm2. atmidijatrija. atmis para. velik i snažan. drži na svojim leđima nebeski svod (Atlant).

2. proturječnost Atos (grč. uspavljivanje atonija (grč. pri sudaru vrlo brzih djelića (protona. tj. razdvajanje na sitne dijelove. atomos) filozof pristaša atomizma atomistika (grč.ato 135 Atos iz kojih su tijela sastavljena. nenaglašena riječ atopičan (grč. u njihovoj se sredini nalazi plitka laguna. omlitavljenje. energiji čestica koje čine sam atom atomska težina fiz. osobito djela za pjevanje atocija (grč. gram. atom atomizam (grč. atomos) fiz. atmosferski elektricitet v.) dolazi do cijepanja (dezintegracije) atomskih jezgra i pretvaranja atoma u druge oblike. atocia) mn. žućkasti kristali gorka okusa. a-. lat. nedjeljiv atomvolum (grč. suvremena fizika utvrdila je da je atom djeljiv i da predstavlja složen sustav koji se sastoji iz pozitivno napunjene jezgre i elektrona koji se. ato di kadenca (tal. usp. atolmia) strašljivost. razdvajati na sitne dijelove. s negativnim nabojem električnog elementarnog kvantuma. alfa-čestica i dr. mlitav. broj koji pokazuje koliko je puta atom nekog elementa teži od atoma vodika atomski (grč. umoran. veoma sitan. volumen obujam) fiz. med. nepriličan. sredstva koja čine nesposobnim za rađanje atofan kem. neobičan atopija (grč. veoma sićušna stvar atomističar (grč. znanost o atomima. atomistika atomska bomba bomba čije se strahovito razorno djelovanje zasniva na jezgrinoj energiji. u takvim zbivanjima to cijepanje dovodi do izdvajanja goleme količine energije (atomska energija). atomos nedjeljiv) 1. malaksao. klonuo. mislilo da je nedjeljiv. čin. završetak glazbenog djela kadencom. atomos) fil. med. facere činiti) med. lat. fenil-kinolin-karbonska kiselina.) geol. atokos) med. nenaglašen atonifikacija (grč. atomos) fiz. neplodnost atocije (lat. atomos nedjeljiv) pren. atomologija Atomium građevina u belgijskom gradu Bruxellesu u obliku modela atoma atomizacija (grč. pren. neutrona. niski otoci prstenastog oblika koji su nastali zbog raslojavanja koralja. atonos olabavljen. atto di cadenza čit. v. reumatizma i dr. fil. o najsitnijim djelićima . naučavanje po kojem su sve stvari sastavljene od izoliranih elemenata (atoma) i po kojem se sve što postoji zasniva na spajanju i razdvajanju tih elemenata atomizirati (grč. atonia) bezglasnost. usp. kreću oko njega. kukavičluk atom (grč. atopia) nepristojnost. atom atomologija (grč. jezgra ima isto tako složen sustav: ona se sastoji iz protona i neutrona. nenaglašenost atonon (grč. pojava. najmanji djelić kem. nepriličnost. atonos) bezglasan. odnos atomske težine prema gustoći Aton staroegipatsko božanstvo sunca atoničan (grč. neotrovan atoli (malaj. st. atomos) koji se tiče atoma. a strane im se strmo spuštaju prema morskom dnu atolmija (grč. atomos. slabost tijela. klonulost. toxikos otrovan) koji ne sadrži otrov. bojažljivost. najsitniji djelić nečega. nesposobnost rađanja. atoksičan (grč. malaksalost. upotrebljava se kod bolesti zglobova. atopos) koji nije na pravom mjestu. gram. Athos) gora na poluotoku Halkidici. mlitavost. kasnije: sjedište mnogih mo- mo. atomos nedjeljiv) pren.) glaz. elektricitet ato (tal. atto) kaz. pren. slab. elemenata za koji se sve do početka XX. atonon) gram.

pretklijetka atrium mortis (lat. primamljiv. usp. strogost. nepokretan. Atreus) mikenski kralj. koji izvlače gnoj) atrahirati (lat. beladona atropin (grč. dvorana za primanje posjetitelja. slabljenje. sin Pelopov. a-. ne uzrujavam se. djelokrug. attractivus) privlačan. sušenje. pripisivati) svojstvo. otac Agamemnonov i Menelajev atremičan (grč. atra tamna. attritio) med. med. pouzdanost. slab.) atrabilitet (lat. atropos neotklonljiv. primamljivati atrakcija (lat. neustrašivost) mirnoća. žutica atrahencije (lat. surovost. predznaci (ili: vjesnici) smrti atrocitet (lat. privlačan predmet. kopnjenje. pridavanje. attributio) davanje (ili: ustupanje) povlastica. sraslost pojedinih otvora u tijelu atribucija (lat. atrabilitas) med. atrocitas) grozota. tresis bušenje) med. oznaka. primamljivost atraktivan (lat. velebilje (veoma otrovna biljka). n. trofe hrana) zakržljao. attrahentia) med. nedostatak prirodnog otrova. mjerodavnost. atremes koji ne dršće. po Spinozi) atributivan (lat. suh. attractorius) privlačan Atrej (grč. zamjenica ili broj koji pobliže označuje imenicu. nepomičan. mršav. bitna. trajna osobina nečega. atremia nepokretnost. atropos) kem. kosa) med. e. pripisivanje. crna. sredstva za izvlačenje. a-. grafo) sprava za sprječavanje grča pri pisanju atrepsija (grč. prednji dio hrama. glavna osobina (od beskrajnog broja atributa beskrajne supstancije ljudskoj spoznaji pristupačna su samo dva: prostornost i mišljenje. astmatičnih. pobijeđenog u bitki kod Salamine (480. suprotno: repulzija atraktibilan (lat. ojedenost kože. fil. tih. thrix dlaka.: repulzivan atraktoran (lat. oblježje. attributum. kakvoća. stvar koja privlači. unuk Tantalov. trefo hranim) med. atrofia) zakržljalost (ili: slabost. srčana pretkomora. neizbježan) bot. prividno kajanje. koji se ne koleba atremija (grč. odlučnost atremograf (grč. pr.Atos a naških redova pravoslavne crkve (Sveta gora) Atosa (grč. nedostatak kose ili dlaka atrij (lat. sasušivanje atropa (grč. strahota. Atossa) majka perzijskoga kralja Kserksa. atrofija atrezija (grč. melemi (npr. a-. dodan atricija (lat. mir. zanimljivost. attributivus) pridjevan. pridjev. čvrstina. attractibilitas) privlačnost. zabava. a-. privlačna sila. atrium mortis) predsoblje smrti. očnih i spazmodičnih bolesti) . usp. znamenitost. gram. otrovan biljni alkaloid koji sadrži biljka atropa (upotrebljava se u medicini kod nekih želučanih. mir. a-. osušen atrofija (grč. pravo atribut (lat. vanjska poniznost samo zbog straha od kazne (suprotno: kontricija) Atrid jedan od sinova legendarnog kralja Atreja: Agamemnon ili Menelaj (grčki junaci pod Trojom) atrihičan (grč. attractibilis) primamljiv atraktibilitet (lat. ojedanje. bilis žuč. užas. atremeo ne dršćem. med. 136 atropin znak. uzajamno privlačenje. attractio privlačenje) privlačnost. attrium) predsoblje u starorimskoj kući. mršavost) zbog slabe prehrane. supr. brat Tijestov. atrofija kod dojenčadi. nemilost atrofičan (grč. thrix) koji nema kose ili dlaka atrihija (grč. attrahere) privlačiti. attribuere pridavati. trenje. miran) miran.

mixer mješač) tehničar koji radi oko čujnog dijela televizijskog programa (audiosektora) audion (lat. sonometar audiometrija (lat.au comptant au comptant čit.) trg. grč. slušni. auktor delikti (lat. auditus sluh) osjetilo sluha. tj. gore! ustaj! diži se! dižite se! na noge! diži! dižite! aufalend (njem. mutus nijem) med. fone glas) med. uz plaćanje gotovinom au pair čit. auditio) slušanje. o per (fr. opernog pevača. a ne može govoriti audio-kaseta (lat. audire čuti.) Zločinac se vraća na mjesto zločina auctoritate curatoris čit.) glaz. o kontan (fr. po odobrenju (ili: s pristankom) skrbnika audace čit. auditor slušatelj. onaj koji lakše pamti stvari koje je čuo nego one koje je pročitao ili vidio auditor (lat. o revoar (fr. hrabrome pomaže sreća audacitet (lat. prav. auditorium) slušaonica. čuti. metron) med. vojni sudac. srčano. posebice djevojke. sudac koji saslušava) vojni istražitelj. audire čuti. auditivni tip psih. audacitas) srčanost.) neka se čuje i druga. audače (tal. cassette kutijica) plastična kutijica u kojoj je magnetofonska vrpca audiometar (lat. saslušavanje. kričav . sprava za određivanje stupnja gluhoće neke osobe. metron) med.) izraz za osobe. audire čuti.) prav. metoda za ispitivanje sluha i gluhoće pomoću posebno konstruiranog radio-uređaja (audiometra) audiomikser (lat. audire slušati. slušatelj auditorij (lat. npr.) putem javne prodaje.) prav. počinitelj kaznenog djela. proba glumca. auktorem repetunt krimina kvekve suum (lat. sudska sjednica. de auditu (lat. svirača i dr. čujni. audio čujem. slušatelji auditus (lat. glaz. probno sviranje.) prijeđi. prije nego što će biti angažirani (vrsta prijamnog ispita pred članovime uprave i stručnjacima) audifon (lat. koji upada u oči. na. koje idu služiti u tuđe kuće samo za stan i hranu (obično se tako uzdržavaju studentice koje u stranoj zemlji žele naučiti neki jezik) au revoir čit. prijestupa Auctorem repetunt crimina quaeque suum čit. auffallen upasti) upadljiv. smjelost. 1858—1929) auf (njem. grč. audientia) službeni prijam. hrabrost audiatur et altera pars (lat.) doviđenja! auctionis lege čit. auditivan (lat. grč. napadan. suparnička strana. videre vidjeti) koji se odnosi na slušanje i gledanje zajedno. naprava pomoću koje gluhi mogu slušati. audire slušati) elektronska cijev koja služi za pojačavanje glasa i zvuka u prijamnom radio-uredaju audiovizuelan (lat. auktoritate kuratoris (lat. učionica. audire čuti. slušati. ročište audimutizam (lat. aukcionis lege (lat. sudnica. smjelo. po rekla-kazala auerka plinska ili električna svjetiljka (naziv prema imenu austrijskog fizičara Karla von Welsbacha Auera. auditivus) koji se tiče čujnosti i sluha. vrsta nijemosti kad čo- 137 aufalend vjek normalno čuje.) posl. smisao: nitko ne može i ne smije biti osuđen prije nego što bude saslušan (osnovno sudsko načelo) audicija (lat. audire čuti. saslušanje. slušalica za gluhe audijencija (lat. zasjedanje. probno pjevanje. audire čuti. licitiranjem auctor delicti čit.) po onome što se čulo. audiovizuelna metoda u nastavi poučavanje predavanjem i pokazivanjem primjera. hrabro audacem fortuna juvat (lat.

august(us) (lat. 138 aukcionator pojačati. pogoršanje bolesti augmentacija (lat. augurium) proricanje budućnosti po letu ptica. otuda: Augijeva staja mučan i neugodan posao oko dovođenja u red nečega što je bilo dugo vremena zapušteno i zanemarivano augirati (lat. uzvišen. Augustina augustovsko doba doba cvjetanja književnosti i umjetnosti (kao za vrijeme rimskog cara Augusta) aukcija (lat. 31. auflegen položiti. naučavanje o milosti sljedbenika sv. do 14. dodatak. povisivati. broju i glasanju ptica. pojačanje. auguriosus) v. augirati augnmas (njem. naprava za vješanje odijela. umnožavati. zove se i tirkiz augment (lat. pojačavanje. auguralis. postaviti stol za ručak. augere) v. n. povišica. uvećanje. poprečna procjena (pogledom) augur (lat. auctio) trg. pretkazivač. avi-gur) rimski svećenik koji je po letu i glasanju ptica tumačio i proricao što će se dogoditi. magnezija. aufhenger (njem. posvećen. n. mjesec žetve. tvore prošla vremena. augmentum) povećanje. auctionator) licitant pri javnim kupnjama i prodajama . ima 31 dan (nazvan po rimskom imperatoru Cezaru Oktavijanu Augustu. e. licitiranje aukcionator (lat. proročki. umnožavanje. predznak auguriozan (lat. riječ koja uvećava ili pojačava prvobitno značenje neke riječi. auguriozan augurij (lat. ponajviše kao sastojak vulkanskih stijena.aufdekati aufdekati (njem. kralj u Elidi čiju je staju. pretkazivati august (lat. Aufsatz) posebno izrađen tanjur ili posuda za posluživanje jela aufšnit (njem. zraka) min. augmentirati augit (grč. Aufschnitt) narezak. tumač znakova auguralan (lat. Augustina po kojem čovjek može dobiti milosti tek onda kad u njemu ljubav prema carstvu nebeskom nadjača ljubav prema carstvu zemaljskom augustinizam srednjovjekovna kršćanska filozofija i teologija koje su se razvile iz naučavanja sv. augur. augural). augurare) gatati (ili: proricati) po letu. predviđanje. osmi mjesec u godini. gatalac. slutiti. ribica) augmentirati (lat augmentare) umnožiti. u kojoj je bilo 3000 grla stoke i koja nije čišćena 30 godina. blijedozelen dragi kamen. dodatak. Mass mjera) mjera odoka. dodati. sastoji se od silicija. npr. veličanstven (pridjev rimskih cezara). kolovoz. auge sjaj. vješalica. 2. uzao ispod ovratnika na koji se odjeća vješa o klinčanicu aufleger (njem. dodavati. aufdecken otkriti) prostrijeti. Auge oko. Augeias) mit. uvećavanje. med. augmentativum) gram. pren. otprilike. carski augustinijanizam teol. umnožavanje. počasno ime rimskih careva. e. pr. pojačavati. staviti) talionički radnik koji rudaču baca u peć aufsac (njem. kod grčkih i staroindijskih glagola. dodavanje. Heraklo očistio za jedan dan. porast. augustus uzvišen) 1. cijenu. npr. auguralan augurirati (lat. pretkazivački. fr. povećavati. naslućivati. znak. predmetak pomoću kojega se. augmentatio) umnoženje. npr. suho meso ili kobasice narezane na ploške Augije (grč. večeru i si. gram. ribetina (za razliku od deminutiva koji umanjuje i slabi osnovno značenje. aufhangen objesiti) klinčanica. željeza i vapna. javna prodaja. povećanje augmentativ (lat. povećati.) svet. prorok.

) naklonost svjetine (nestalna) aura vitalis (lat. zborno mjesto helenske mornarice pri polasku na Troju aulizam (lat. pjevanje uz pratnju frule aulodika (grč. auxano umnožavam. pjevanje) glaz. aula dvorana) dvorjanstvo. med. aula odn. auxano povećavam. auriformis) uhast.) kočijaš. životni dah auraran (lat. javno prodavati. aukso. slava. autor auktoritativan (lat. laskanje. žuta boja koja se dobiva zagrijavanjem fenola s oksalnom kiselinom i koncetriranom sumpornom kiselinom auripigment (lat. lat. mirisan. auksilijarni strojevi pomoćni strojevi (na brodu) auksologija (grč. pren. auksilijarne knjige pomoćne trgovačke knjige. Aurora) mit. auricula) uška. velika slušaonica Aulida luka u Beotiji. auris) liječnik za uši Aurora (lat. vanjsko uho. žličica za uho auriskop (lat. odličan aureola (lat.aukcionirati 139 Aurora Aulularia (lat. kao uho auriga (lat. pathos nesreća. anat. odvratna žudnja za zlatom auriforman (lat. aura) ugodan zrak. prodavati najpovoljnijem ponuđaču. auri sakra fames (lat. svečana dvorana sveučilišta. zlo. božica zore i jutarnjeg rumenila kod Rimljana aukcionirati (lat.) prokleta žeđ za novcem. dvorski život i običaji. aureatus) zlatan. skopeo) med. auris uho.) aura (grč. ode pjesma. aula) dvorište. aurarius) koji se tiče zlata. znanost koja proučava razvoj ljudskog organizma auksometar (grč. nevolja. ugodan povjetarac aura popularis (lat. govorničko preuveličavanje i pretjerivanje. aurum zlato) kem. dio uha na koji se stavljaju naušnice. metron) sprava koja bilježi napredovanje u rastenju. autoritativan aula (grč. auksano rastem. prostrana dvorana. auxesis) ret.) zlatna sredina aureatan (lat. napredovanje bolesti auksilijaran (lat. auksilijarne trupe pomoćne trupe. aulos frula. auctionari) trg. držati licitaciju. zborno mjesto. ušni aurin (lat. posebno biljaka aukseza (grč. predvorje. u obliku uha. aule. aurea mediokritas (lat. logos govor) znanost o duševnom i tjelesnom rastu. sprava za određivanje sposobnosti dalekozora za povećavanje auksopatija (grč. ulagivanje aulodija (grč. auratura) pozlata.) životna snaga. auksano rastem. n. aurum zlato. auriscalpium) med. astr. aurum. pozlaćivanje aurea mediocritas čit. ode pjesma) glaz. velik ugled auri sacra fames čit.) svijetli vijenac. auctor) v. "Kočijaš" (zviježđe) aurikula (lat. trpljenje) nepravilan rast (razvoj) čovjeka auktor (lat. metron) opt. auxiliaris) pomoćni. olla) komedije starorimskog pisca Tita Makcija Plauta (250—184 pr. aulos. auricularis) koji se tiče uha ili je u vezi s uhom. grč. krug oko glave svetaca. sprava (ili: ogledalo) za pregled uha aurist (lat. prodavati licitiranjem auksanometar (grč. sjaj.e. pigmentum) min. aukso. ušna školjka aurikularan (od lat. zlatni auratura (lat. proučavanje pjevanja uz pratnju frule . žut ili crven mineral arsenov sulfid auriskalpij (lat. auctoritativus) v.

authadeia) samodopadanje. grč.) zlato aus (njem. Aušvic (njem. samodržac. gotovo. izvanbrodski motor ausbruh (njem. aurum) koji u sebi sadrži zlato. pristaša Austrije austrofobija (lat.) jug australan (lat. australna svjetlost južna svjetlost Australazija Indijski arhipelag austrijacizam osobitost njemačkog jezika i govora kojim se govori u Austriji austrofil (Austrija.) pod okriljem. vlast. Ausbruch) vino koje se samo cijedi iz osušena grožđa. sretan početak. promatranje ptica proročica) pretkazivanje po letu i glasanju određenih .) zora. zaštita. aus iz) žarg. auscultans) slušatelj. ispitivati šum pluća slušanjem pomoću stetoskopa auspeks (lat. fobos) mržnja prema Austriji austromantija (lat. ono što treba odbaciti. samostalnost. autarkeia) dovoljnost samom sebi. otpad aut (engl. proricati auster (lat. nešto veliko. ili ne biti ništa aut-aut (lat. zadovoljstvo samim sobom. jutarnji sati vrijede zlata za umni rad. zaštitnik. Austria. trenutak kad lopta padne izvan igrališta aut Caesar. "tko rano rani. autos. tj.) njemačko ime za poljski grad Oswiecim u kojem je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio jedan od najjezovitijih logora smrti aushelfer (njem. auskultant auskultirati (lat. samotok. samodrštvo. moć. archo vladam) samovladar.) ili biti Cezar. svršeno. out) šport. auspicari) tumačiti budućnost po letu ptica. st. med. pod pokroviteljstvom auspiciozan (lat. osluškivanje šumova unutarnjih organa kod bolesnika. jutarnje rumenilo. pomoćni radnik auskultacija (lat. australis) južni. grč. sudski pripravnik. filos) prijatelj. aut Cezar. pomoćni sudac bez prava glasa. apsolutizam autarkija (grč.) zora je prijateljica muza. tj. auspex) prorok po letu ptica kod starih Rimljana. prošlo je i si. aushelfe'n pomagati) radnik koji nije u stalnom radnom odnosu nego povremeno dolazi na ispomoć. prisluškivati. istok aurora musis amica čit. archo vladam) samovlada. neovisnost o aurora (lat. avispicium.) ili-ili autadija (grč. aussen vani. okrilje. bilo samim uhom ili pomoću posebne slušalice. sreća. početnik. manteia) proricanje (ili: gatanje) po puhanju vjetra austroslavizam politički smjer medu Česima u 19. pren. dvije sreće grabi" aurozan (lat. predznak. Bord paluba) kraće umjesto Aussenbordmotor motor na vanjskoj strani brodice. aut nihil čit. stetoskopa auskultant (lat. apsolutist autarhija (grč.aurora 140 autarkija ptica kod Rimljana. auscultatio) med. ausbord (njem. koji je težio za pretvaranjem Habsburške monarhije u državu u kojoj bi dominirali Slaveni aušus (njem. zadovoljstvo samim sobom autarh (grč. suškovina Auschwitz čit. autos. pokrovitelj auspicij (lat. pod zaštitom. augur. aut nihil (lat. despot. auscultare) slušati. auspiciosus) koji nagovještava i pretkazuje sreću auspicirati (lat. zlatan aurum (lat. aurora muzis amika (lat. auster južni vjetar. auskultator auskultator (lat. sub auspiciis (lat. auscultator) v. znak. auspicium. uživanje u samom sebi. Ausschuss) bezvrijedne stvari. vrhovna uprava i zapovjedništvo.

actus fidei) heretički sud. autos engl. autos. samoprobava. ideal starih kinika i stoika po kojem je stoički mudrac "dovoljan sam sebi" autemeran (grč. original. bolesno misaono udaljavanje od vanjskog svijeta auto (grč. analyo razrješujem) poniranje u samoga sebe. omnibus svima) automobil-omnibus. o samoodređivanju djelovanja i htijenja putem zakonitosti koja je u našoj svijesti. autos. autos. autos) 1. autos) 2. automobilizam auto-stop zaustavljanje automobila na cestama i molba vozaču da pješaka (obično turista) besplatno poveze auto-transport kraće umjesto automobilski transport promet automobilima. autos. bilo da priča samo svoje doživljaje ili da radi što boljeg prikazivanja svoje osobe. autos. emera dan) med. omnibus autodafe (port. gol vlastitoj momčadi auto-kolona dugi niz automobila u pokretu auto-limar radnik koji izrađuje limene dijelove za automobile ili zrakoplove 141 autodigestija auto-mehaničar radnik koji popravlja automobilske motore i uređaje auto-promet promet motornim vozilima. v. autos eng. emera) med. autos sam. autos. književni rod u kojem pisac opisuje svoj život. uobičajena kratica za automobil auto. naučavanje o samodeterminaciji. izvorni. grafo pišem) pisac vlastitog životopisa. autos. trg. authenticum) izvorno djelo. prvobitni. osobnosti i ideje autodidakt (grč. goal) šport. fr. kasnije dopune i dodaci nekom starijem zakoniku. istodnevni. auto-de-fe) v. garage) spremište za automobile auto-gol (grč. prav. bezbožnika. autentik autizam (grč. authentikos pouzdan. determinare opredijeliti. auto-da-fe. autos) psih. autos. opisuje uvjete pod kojima je živio i radio autobus (grč. usp. vjerodostojan autentičnost (grč. grafo) vlastiti životopis. pravi. ispitivanje vlastite savjesti autobiograf (grč. bios. prav. izvornost. pretjerano razvijen fantastično-sanjalački unutarnji život. kamionima autoanaliza (grč. didasko učim. pisac autobiografije autobiografija (grč. lat. tj. autodafe autodeterminizam (grč. bez uvoza sa strane. digestio probava) fiziol. lat. Židova i vještica u srednjem vijeku (osobito u Španjolskoj).(grč. lat. izvršenje inkvizicijske presude. samoauto-dres (grč. putem razumne volje. dress) odijelo za automobiliste auto-električar specijalist za električarske poslove na automobilima auto-garaža (grč. odrediti) fil. lat. vjerodostojnost autentificirati (grč. istinit. authentikos) zakonit. auto-didaktos) samouk autodidaktika (grč. lat. poučavam) samoučenje autodigestija (grč. lijek koji djeluje već onoga dana kad se upotrijebi autentičan (grč. koji prolazi još istog dana autemoron (grč. razmekšavanje organskog tkiva nakon smrti pod utjecajem želučanog soka . authentica) mn. autodefe autodefe (šp.autemeran vanjskim stvarima. autobusima. facere) potvrditi. sposobnost neke zemlje da se uzdržava samo svojim sredstvima. pravovaljan. pravovaljanost. fil. autos. predmetak u složenicama sa značenjem: sam. originalni spis ili dokument autentike (lat. bios život. vlastita biografija. ovjeriti autentik (lat. svečano spaljivanje heretika. authentikos) istinitost.

fagein jesti) med. autos. autos. autogram autografija (grč. autos. therapeia) med. izrađen putem kopiranja. umnožavati autografomanija (grč. stijena). autograf autohipnoza (grč. bolest čiji su uzrok zarazne klice koje su se već nalazile u čovjekovu organizmu i izazvale bolest autointoksikacija (grč. dynamikos moćan. auto-dikos koji samom sebi sudi) pravo nekog da sam sebi sudi autodinamičan (grč. starosjedilački. autos. dromos put) automobilsko trkalište. grafo. hypnoo uspavam) dovođenje (ili: uspavljivanje) samoga sebe u hipnotično stanje. anorganske tvari. samoliječenje autofonija (grč. sam sobom autodrom (grč. filia naklonost. nastanak života u njego- vim najjednostavnijim počecima iz tzv. autos. starosjedilaštvo. vježbalište (ili: put) za automobile autoerotizam (grč. urođenički. gignomai rađam) biol. autos. autografskog crnila autogram (grč. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima. autos. autos. autogramma) v. autos. zaljubljenost u samog sebe autofizioterapija (grč. ljubav prema samom sebi. grafia) umijeće umnožavanja rukopisa. urođenik autohtoni (grč. autos.autodikija 142 autointoksikacija autodikija (grč. toxikon lat. eros ljubav) psih. autos. kod začepljenosti ušne trube (Eustahijeve) ili vanjskog ušnog kanala: osjećaj kao da nam naš vlastiti glas odjekuje glasnije i zvonkije baš u začepljenom uhu autofonija (grč. infectio zaraza) med. grafein pisati) izraditi pomoću kopiranja. pomoću tzv. samobitan autohtonija (grč. jak) koji djeluje sam od sebe. svojeručan potpis. gnosis) samoispitivanje. med. autos. samooplođivanje kod biljaka. supr. auto-chthon) prastanovnik. alogen autognozija (grč. autos. fysis priroda. grafikos) svojeručan. koji se sam porađa. auto-chthon) prastanovništvo. autos. proizvođenje živih bića umjetnim putem autograf (grč. v. autos. umnožavanje rukopisa (s kamena ili metalne ploče) autografirati (grč. mršavljenje zbog šećerne bolesti autofilija (grč. koji je nastao tamo gdje je i nađen (kamen. umnožiti. samobitnost autoinfekcija (grč. fone glas) 2. autos. trovanje zbog nagomilavanja otrovne tvari koja se prirodno stvara u organizmu i izdvaja iz njega . ljubav) samoljublje. mania) strast za prikupljanjem svojeručnih potpisa i rukopisa velikih i poznatih ljudi autografski (grč. autos. koji radi sam od sebe. svojeručno napisan. jedenje samog sebe. hipnoza autohirija (grč. pri čemu tijelo služi samo kao zamjena za drugi seksualni objekt na koji onaj koji se zadovoljava pritom misli (za razliku od narcisizma kod kojeg je vlastito tijelo krajnji seksualni cilj) autofagija (grč. naprava za umnožavanje rukopisa. autos. autohirija autogamija (grč. poznavanje samoga sebe autogonija (grč. fonos ubojstvo) 1. auto-chthonos) urođen. gennao rađam) fiziol. tj. starosjedilac. usp. samoniklost. min. zadovoljenje erotskih nagona pomoću vlastitog tijela. autos. autografon) riječ ili spis koji je neka osoba svojeručno napisala. samonikao. samoubojstvo autohton (grč. lat. gamia) bot. urođeništvo. autohiria) dizanje ruke na sama sebe. samooprašivanje autogen (grč. in) med.

pren. autos. automatos) samopokretan. mišljenju i pisanju) automat (grč. therapeia) med. autos. za čovjeka. kratos) v. koji radi bez sudjelovanja svoje volje i razuma. nož. autos. moć) samodržac. biće koje nema duše. autos.. samodržački autokritika (grč. kata-lyo odriješim) kem. autos. samostalnost automahija (grč. lat. lat. sam svoj autokefalnost (grč. grafo) psih. tj. ocjenjivanje samoga sebe. haima krv. mehanički. lišiti samoradnje automatograf (grč.. automatski pokreti psih. kefale) samostalnost. vladanje sobom. sprava koja. autos. kirurških instrumenata i dr. automatski otponac na fotografskom aparatu (omogućuje fotografu da snimi sam sebe) autokontrola kontrola nad samim sobom. autos. nezavisan. koji sam od sebe radi. za razliku od slikovitog. lithos kamen. liječenje ubrizgavanjem bolesnikove krvi neposredno nakon vađenja iz vene autoklav (grč. autos. autos engl. Papinov lonac autoknips (grč. sama sobom razbija kamen u mokraćnom mjehuru autoliza (grč. samoozljeda. tj. autos. sag. temno režem) med. autos. tako reći. puška. kišobran. kratos vlast. mobilis pokretan. vaga. nehotični i nesvjesni pokreti koji nastaju zbog neposrednog podražaja iednog živčanog centra automobil (grč. nezavisnost od drugih. autos. autos. pokretljiv) vozilo koje se sa- . vladanje samim sobom. postupaka autolezija (autos sam. fil. automatos koji se kreće sam od sebe. machomai proturječiti) proturječnost sa samim sobom (u govoru. osobito u crkvenom smislu autokemoterapija (grč. autos. carro kola) otvoreni autobus za 40 i više osoba autokataliza (grč. autos. logia) ret. ocjenjivanje vlastitih spisa. naprava koja automatski bilježi nehotične pokrete automatski (grč. med. kefale glava) samostalan. maomai. autos. autos. makinalan. nesvjesna radnja automatizirati (grč. npr. autos sam. laesio povreda) samoosakaćenje. osakaćenje. sustav apsolutističke vladavine. "samonadzor" autokracija (grč. odnos prema samom sebi. clavis) fiz. djela. fr. pojava da neki proizvod koji se stvara pri nekoj reakciji ubrzava sam proces te reakcije autokefalan (grč. naprava za sterilizaciju lijekova. ozljeda samoga sebe autolitotom (grč. žuditi) fiz. automatos) ono što se radi bez sudjelovanja volje. stvarni govor.autokar 143 automobil autokar (grč. kritike) samokritika. tal. neograničeni vladar ili gospodar autokratizam (grč. maomai tražiti. knipsen pucketati) fot. onaj koji liči na stvar. otapanje i fermentativno razgradivanje mrtvih životinjskih tkiva pri čemu ne dolazi do truljenja autologija (grč. kratos neograničena vladavina. učiniti da netko radi kao automat. lyo razgrađujem) samorazgrađivanje. samodrštvo. samovladar. glupan. zatvorena posuda čiji se sadržaj zagrijava pod tlakom većim od atmosferskog. autokratizam autokrat (grč. samokret. automatiser) pretvoriti u stroj. stroj koji sam djeluje pod određenim uvjetima. gospodarenje razuma nad osjetilima autokratski (grč. njem. kem. životinja (kod Descartesa) automatika znanstveno-tehnička disciplina koja se bavi teorijom i konstrukcijom sustava za reguliranje i upravljanje tehnološkim procesima automatizam (grč. autos sam. kratos) neograničen u vladanju.

ugledan. autos. nadmoćnost (duhovna. čak i kad su pogrešna. skulptura ili crtež vlastitog lika autopsija (grč. auctor. autos. fil. autopatheia) vlastiti osjećaj. pascho iskusim. autos. slobodan. 2. naređenjima vodstva mora se bezuvjetno pokoravati. slika. autos. 2. usp. koji hoće i može nametnuti svoju volju ili mišljenje. vlastitim očima. gledanje (ili viđenje) svojim očima. autopsija) autor (lat. tvorac. priznata veličina (u nekoj struci). prevođenje i umnožavanje njihovih djela). med. koji živi po vlastitim zakonima autonomija (grč. baino idem) med. autoritativna država nedemokratsko državno uređenje kod kojeg se vlada po načelu vojne discipline. nyktos noć. autoriser) ovlastiti. otvaranje leša da bi se utvrdio uzrok smrti 144 autorizirati autopt (grč. mjerodavan. odobravanje autorizirati (lat. autoriziran prijevod prijevod nekog književnog ili znanstveng djela s dopuštenjem njegovog pisca . samostalnost. auteur) pisac. autonomia. autorisation) ovlaštenje. samostalan. fr. pristaša samozakonodavstva autopatija (grč. auktor autoritativan (lat. začetnik. tj. pronalazač. na osnovi osobnog promatranja. koji se bavi automobilizmom kao športom automobilizam (grč. na osnovi viđenja svojim očima. morfogeneza autoniktobatija (grč. opunomoćiti. osobno iskustvo autoplastika (grč. nafta ili elektricitet. morfe oblik) biol.automobilist mo kreće. autos. pokoravanje svojim vlastitim zakonima (supr. odobrenje. fr. auto. ovlaštivanje. začetnik) koji se zasniva na autoritetu. s autoritetom odozgo i s poslušnošću odozdo. takve su npr. fr. zakon koji je na snazi. fr. autos. priznat stručnjak autorizacija (lat. autos sam. bile države: Mussolinijeva fašistička Italija i Hitlerova nacistička Njemačka autoritet (lat. portrait slika osobe) umj. vozilo se kreće pomoću motora kojeg pokreće benzin. pravna). utjecaj. lat. putem otvaranja i pregleda leša (usp. koji izrađuje automobile. politička nezavisnost. v. osobno promatranje. autoptes) očevidac autoptički (grč. mobilis) onaj koji vozi automobil. nomos) pristaša samouprave. med. umjetnika. pregled. opsis gledanje. fr. zakonita vlast. jedan od načina postojanja biljnog i životinjskog oblika. ugled. augere. odobriti. tvorac nekog književnog. plasso oblikujem) med. moralna. disciplina koja obuhvaća različite vrste automobilskih natjecanja automorfoza (grč. nomos zakon) samozakonodavstvo. autorsko pravo isključivo pravo književnika. auctor tvorac. autoptes) pril. autonomos) samoupravni.: heteronomija) autonomist (grč. auto automobilist (grč. samouprava. nyx. lat. auctor. auctoritas ugled. autorite) 1. samogledanje. motorni čamac. viđenje) 1. znanstvenog ili umjetničkog djela. antos. operacijski zahvat kojim se nadoknađuje nedostatak kojeg dijela tijela ili tjelesne supstance živim tkivom s tijela samog bolesnika autoportret (grč. autosomnambulizam autonoman (grč. pronalazača da mogu moralno i ekonomski iskorištavati svoje duhovne tvorevine (s obzirom na objavljivanje. jer je održavanje reda važnije od suzbijanja pogrešnosti. autos. usp. znanstvenika. auctor tvorac. mobilis) šport.

liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima autotip (grč. npr. smatranje sebe samoga bogom 145 autožir autotelija (grč. autos. autos efa) "on. autos. prvi otisak autotipija (grč. autos. je to rekao". vrši se na taj način što se ruke i noge dignu uspravno pa se od vrha prstiju omotaju elastičnim vrpcama autotrofan (grč. sama od sebe nastala magnetična budnost za vrijeme spavanja. theos bog) obožavanje samoga sebe. vaccina) med. suggerere savjetovati) sugestivno utjecanje na samog sebe autosugestija (grč. lat. trausfusio pretok) med. autorotacija krila zrak. autos. formula kojom su pitagorejci rješavali svaki spor koji bi se medu njima pojavio zbog razlike u mišljenjima o nekom pitanju pozivajući se na autoritet učitelja autoseroteracija (grč. kod akrobatskog leta "kovit" autos efa (grč. tj. suggerere savjetovati. strada cesta) suvremeno izrađena cesta za automobile autosugestija (grč. sadržaji svijesti koji se pojavljuju putem autohipnoze autoteizam (grč. typos otisak) jedan od najvažnijih pronalazaka u području grafike: prenošenje slika urezivanjem u cink ili drvo i njihovo umnožavanje autotomija (grč. trofe hrana) biol. fr. autos. kod velikog gubitka krvi: potiskivanje krvi iz perifernih dijelova tijela (ruku. autoschediazo bez pripreme učinim) bez pripreme. autos. autos. somnus san. okretanje krila oko vertikalne osi. kad gušter žrtvuje svoj rep autotransfuzija (grč. autotrofne biljke bot. ambulare hodam) med. autos. autos lat. serum) med. neograničenost. Pitagora. liječenje ubrizgavanjem seruma uzetog od samog bolesnika. stabilis čvrst. utjecanje na samoga sebe. pod heterotrofan autotrofija (grč. automatsko održavanje stabilnosti autostrada (grč. njegov glavni dio je poseban vodoravni . nepomičan) fiz. skopeo gledam) v. autos. npr. stjecanje pogrešnog. lat. autoniktobatija autostabilnost (grč. nogu) u srce i mozak u slučaju kad u srce i mozak ne dolazi krvi koliko je potrebno. autos. tome) pojava koja se često može vidjeti kod nekih životinja: osakaćivanje samoga sebe u slučaju opasnosti po život. v. cjepivo pripremljeno od klica koje su uzete od samog bolesnika autožir (grč. autos. zrakoplov namijenjen uspravnom penjanju i spuštanju.: alomorfija. autoshedijastički (grč. psih. lat. autopsija autosomnambulizam (grč. therapeia lat. autos sam. auto-teles nezavisan) samostalnost. trofe hrana) koji sam sebe hrani. svojstvo svih klorofilnih (zelenih) biljaka i malog broja bakterija da se mogu prehranjivati i izgrađivati isključivo iz anorganskih spojeva sredine u kojoj žive. autogyre) zrak. novija faksimilna izdanja. neuvjetovanost autoterapija (grč. typos otisak) autotipijom dobiven otisak. lat. improvizirano autoskopija (grč. rotatio okretanje) samookretanje. autos.autorotacija autorotacija (grč. autos lat. gyros krug. na brzu ruku. autos. heterotrofija autovakcina (grč. lat. nametnutog suda na osnovi vlastitih pogrešnih predodžaba. nadahnuti koga čim) samouvjeravanje. autos tal. therapeia liječenje) med. npr. kod upale plućne opne itd. autos. supr.

koji stavlja sve na kocku. izazvali seobu Huna. prednost avantažer (fr. adventura) pustolovina. mjenično jamstvo. predstraža. unaprijediti. avancer) napredovati. aventure) sklonost avanturi. Maria vijak (elisa) koji se okreće djelovanjem vjetra autsajder (engl.autsajder 146 Ave. onaj koji čeka unapređenje za časnika avantura (fr. prednost. poći (obično u skupinama). isplata unaprijed. prvi borbeni red neke vojske avangardija (tal. bilo u životinju ave (lat. ispust. st. Alana i Slavena. aval (fr. garde straža) voj. avant-garde. neupućen čovjek. onaj koji je daleko od čega. promaknuće. avaliste) trg. avanturistički roman vrsta romana u kojem je glavna tema opisivanje neobičnih doživljaja i podviga glavnog junaka avanturizam (lat. izbočenje. ljubav prema pustolovinama avanzirati (fr. unaprjeđivati. Maria "zdravo. napredovanje u službi. arhit. smion. avanguardia prethodnica) u Italiji. odvažan. jamac na mjenici Avalokitešvara (sanskrt. iznuđivanje novca. potpis jamca na mjenici avalanš (fr. Ave. sramota. arhit. paradno i si. ali nitko ne misli da će pobijediti. avantage) dobitak. avan midi (fr.) prije podne. aventurier) pustolov. mongolski nomadi koji su u 6. lat. ići naprijed. avant naprijed. usp. avance) predujam. Marijo!") riječi kojima je anđeo pozdravio Djevicu Mariju nagovještava- . prvi korak. utjelovljenje božanstva u hinduskoj mitologiji bilo u čovjeka. prevagu: voj. isplata unaprijed. prethodnica. avanie. aval) trg. Obri avatar mit. aventure. predujmljivati avanzman (fr. aventureux) pustolovan. tal. Maria (lat. prethodnica. napredak. izvidnica. napredovanje. ostavljen sreći ili slučaju. drzak. spašava ljude kroz patnje u reinkarnacijama avangarda (fr. krenuti. avant-corps) voj. istaknuti dio građevine avans (fr. ausriicken) izići. trg. adventura. u športu: onaj koji se natječe. outsider) onaj koji je izvan čega. potpisnik. osobito izići u stroju iz vojarne. korist. u vrijeme Mussolinijeve dikatature: fašistička organizacija mladeži od 14 do 18 godina (avangardisti) avanija (fr. avania) uvreda. avaler) potpisati mjenicu kao jamac avalist (fr. zaštitnik Tibeta. pokušaj. koji je po strani. pren. dati (ili: uzeti) predujam. plaćanje unaprijed Avari mn. izmarširati u skupini. aventure slučaj) vrsta kremena (nađen slučajno pri proizvodnji stakla) avanturist (fr.) zdravo! Ave. avancement) unapređenje. izlaženje u susret avant midi čit. avalanche) snježna lavina: odron zemlje. mlakonja Auzonija (lat. ante meridiem avantaža (fr. zarade u nekom poslu avankor (fr. prevaga. avantegeur) onaj koji ima prednost. poniženje. nadmoć. prema Auzonu. istaknuti dio kuće. bujica. fr. osobito globljenje kršćanskih trgovaca u bivšoj Turskoj. lovac na sreću avanturistički (fr. bučno. smion trgovački pokušaj avanturin (fr. Ausonia) pjesnički naziv za Italiju (po priči. sva sila avalirati (fr. biti unaprijeđen.) najomiljeniji i najpoštovaniji bodhistava u mahayana-budizmu. predujmiti. smanjivanje dobitka. sinu Odiseja i nimfe Kalipse) auzrikati (njem.

prilaz. strada cesta) zračna linija kojom stalno prometuju zrakoplovi avisatio de perjurio vitando čit. grč. aviver) oživiti. figura koja se sastoji u tome da govornik polako odvrati onoga kome govori od glavne teme. lat. osvježiti boje . njegovo naučavanje naginje materijalizmu i panteizmu. avilir. sablast. avizacio de peijurio vitando (lat. avitum bonum (lat. pravac koji je osnovao arapski mislilac Averoes IbnRošd u 12. žudan. tal. fil. vrsta majmuna aviceptologija (lat.) u kojem su pape stolovale u fr. proždrljiv avijacija (fr. avis ptica. quantum količina. stara kršćanska molitva. gnušanje. tj. capio hvatam. grč. suma novca kojom se plaća poprijeko. a ne po pojedinačnoj procjeni svake stvari koja se prodaje avet (tur. mržnja. avis ptica. avis ptica. gradu Avignonu. fone glas) zrak. zrakoplovstvo. željan. avenue) pristup. aviation. avion. i odriče besmrtnost duše. aversus licem okrenut od. sučeva opomena kojom se nekome savjetuje da se kloni polaganja lažne prisege avitaminoze (grč. aviarium) ptičnjak. lik.) do 1376. logos znanost) vještina hvatanja ptica avidan (lat. averzionalni kvantum averzionalni kvantum (lat. obiteljsko imanje avivirati (fr. skorbut. bolesti koje nastaju zbog nedostatka vitamina u hrani. aviaticus. grč. lat.) prav. zračna flota avijarij (lat. pohlepan. avion) laka kovina od koje se prave neki dijelovi zrakoplova aviostrada (lat. lice (kovanog novca). utvara. beriberi. v. med. fr.) prav. letač. a. emtio per aversionem) kupnja ili prodaja poprijeko. lat.bez. (papa Klement V. vita život. kavez za ptice. lat. telefon od gumenih cijevi u ratnom zrakoplovu aviomehaničar zrakoplovni mehaničar avion (fr. vilis jeftin) trg. pobiti vrijednost (robi) pojeftiniti. engleska bolest i dr. st.avenija jući joj da će roditi Isusa.. večernje zvonjenje u Kat. odoka averzionalna suma (lat. bios život. aversio) odvratnost. summa svota) trg. logia znanost) grana biologije koja proučava uvjete pod kojima se živo biće može održati na životu u velikim visinama ili na drugim nebeskim tijelima aviofon (fr. krletka avijatičar (lat. (papa Grgur IX. avis ptica) zrakoplov. sprijeda. iznos) trg. avion. gramzljiv. aviateur) zrakoplovac. pelagra.. amine od am (monia) + -ine. ret. nosos bolest) mn. u crkvenoj se povijesti to razdoblje naziva i "babilonskim" (prema robovanju starih Izraelaca u Babilonu) aviobiologija (lat. afet) strašilo. staza. put obrubljen drvećem i cvijećem averoizam med. djedovsko. pojeftinjavati avinjonsko sužanjstvo razdoblje od 1305. naprava za letenje teža od zraka. avidus) lakom. grč. aeroplan avional (fr. kamo su bili dovedeni da bi bili pod utjecajem politike francuskih kraljeva. suprotno: revers averzija (lat. adversus okrenut prema. crkvi avenija (fr. cultura uzgoj) gajenje ptica. tal. avis ptica) plovidba zrakom. pilot 147 avivirati avikultura (lat. avverso) num. glava. zbog čega ga je osudila Rimska kurija avers (lat. drvored. oživljavati. uzgoj životinja avilirati (fr. avis ptica. ali tako da ovaj to ne primijeti averziona trgovina (lat.

Asianus) stanovnik Azije. avisare. avvisare. periodos) geol. najstarije razdoblje Zemljine kore. aviza avoar (fr. pojava da smjese nekih tekućina u određenom omiem vriju pri stalnoj temperaturi i daju pare istog sastava kao i tekućina Azerbajdžan država u istočnom dijelu Zakavkazja. nedodirljiv. a-.syle) sigurno sklonište. izvještaj o poslanoj robi ili novcu. stvoren u maloazijskoj Joniji. antički govornički stil. kutna udaljenost nekog nebeskog tijela ili predmeta na Zemlji od sjeverne ili južne točke podnevnika azobenzen narančasta kristalna tvar. pribježište. azab. avizni brod poštanski brod za brzo prenošenje važnih vijesti avizirati (lat. koje su pobjedili azigija (grč. suparnici su im bili vani. pogled) trg. aktiva avocentur acta čit. javiti. sloboda. od njegovih vlakana izrađuju se tkanine za odijela vatrogasaca. zoon živo biće. rađam se) znanost o stvaranju anorganskog ili organskoga iz anorganskog . Asia. utočište. a. ime dviju pokrajina u sjeverozapadnom Iranu azi mn. bombastičnost. a-. mit. a-sylos neopljačkan. izvještavati. a-zoon. avulsio) med. tal. visus gledanje. a-. zahtjev da se spisi vrate od nižeg suda višem avokatorij (lat. ali najčešće ima pejorativno značenje. javljati avizo (tal. neudanost. samatha ići k. blagdan beskvasnog kruha azimut (ar. knjigama: potraživanje. sila) med. zyme kvasac. ići prema) astr. lat. izvidnički brod. dom za smještaj i izdržavanje sirotinje. fr. v. avocatio) opozivanje. Božja kazna azbest (grč. komad zemljišta koji rijeka otrgne i odnese na drugu obalu azab (tur. lat. slabljenje azoogenija (grč. vađenje zuba. nezauzetost azijanizam ret. obavještavati. a-zoon. avviso) brodica (ili: čamac) za izvještavanje. važan međuproizvod u proizvodnji azo-boja azojski period (grč. zastora u kazalištima i dr. nedostatak snage za život. nedodirljivo mjesto na kojem progonjeni nalaze utočište. avere. patetičnost Azijat (lat. tražiti da se nešto pošalje. spisi avokacija (lat. mn. odazivati. avoir. kiselo tijesto) židovski pashalni beskvasni kruh. neka se traže spisi. avviso. na utočište u nekoj stranoj državi azima (grč. gignomai nastajem. magnezijev silikat vlaknastog sastava. i 2. inače služi. ad za.) prav. avocentur akta (lat. vrsta nesagorljivog minerala. avizna lađa. npr. avocatorium) naredba kojom se pozivaju podanici neke države da napuste službu strane države avulzija (lat. a-sbestos neugasiv) min. imao je dvije karakteristike: 1. kao loš vodič topline. a sjedište im je Asgard). opozivati. opozvati.aviza 148 azoogenija aviza (tal. dynamis snaga. skandinavski bogovi nebesnici. kićenost. divljak. prav. aviser) izvijestiti. neobuzdan čovjek azil (grč. tzv. slojevi bez organskih ostataka azoodinamika (grč. patnja. predstavljaju prirodne sile (na čelu im je vrhovno božanstvo Odin. avocere) odazvati. akti avocirati (lat. i za izolaciju azeotropija grč. obavijestiti. u francuskim trg. tal. habere imati) kao imenica. prav. odazivanje. azap) muka. zygon jaram) neoženjenost. "stil isjeckanih rečenica" s jakim ritmičkim naglašavanjem. pravo azila u međunarodnom pravu: pravo političkih ili vojnih bjegunaca i si..

a-zoon. jedan od glavnih sastojaka zraka (4/5) azotemija (grč. ažioter (fr. rednog broja 7. popularan naziv za talijansku državnu sportsku reprezentaciju (zbog modre boje njihovih majica) azurin (ar. od nominalne vrijednosti. grč. neke dionice. ajour) otvor (na ručnom radu) ažuran (fr. agioteur) osoba koja se profesionalno bavi špekulacijom vrijednosnica ažiotirati (fr. ažiotaža (fr. azur. agiotage) špekulacija. nebesko plavetnilo azuri mn. a jour) točan i brz u poslu. St. pomicanje. zoo živim. metron) sprava pomoću koje se utvrđuje koliko neka zemlja oranica sadrži u sebi amonijaka azoturija (grč. spermatozoida) u izbačenom sjemenu. azotos. azotos.azoospermija 149 ažurirati azoospermija (grč. nastavak -ites) min. element atomske težine 14. dotjerivanje ažur (fr. Nica. doplata. agio-conto) trg. azzurro. ajustage) određivanje (ili: prilagođavanje) propisane težine novca. onaj koji završava povjereni mu posao na vrijeme ažurirati (fr. glasovit po svojim pješčanim plažama i izvanredno lijepom plavetnilu morske vode (značajni gradovi. lazhward. razlika između nominalne i tečajne vrijednosti. veća vrijednost neke vrste novca. višak. namještanje. lapis lazuli) plavetnilo. haima krv) med.008. lazvardi) vrsta plave boje azurit (fr. znak N. račun o dobitku odnosno gubitku pri promjeni neke vrste novca. baviti se ažiotažom ažistaža (fr. a-. azur. dionicama i si. jedan od glavnih uzroka nesposobnosti oplođivanja Azori skupina otoka zapadno od Portugala (u Atlantskom oceanu) azot (grč. plava boja neba. karbonat bakra Ažurna obala (fr. može imati i više glava ažio (fr. agio) trg. azotos. Cote d'Azur) istočni dio francuske obale na Sredozemnom moru (graniči s Italijom). trgovanje novcem. Cannes. vrijednosnica i si. tj. potpuni nedostatak muških sjemenih stanica (spermija. sperma sjeme) med. vrijednosnica i si. aždaha) zmaj. akcije ažio-konto (fr. umnožavanje azotnih spojeva u krvi azotometar (grč. anđeo koji prihvaća i prati duše umrlih azur (fr. plav mineral. vrijednosnicama. tal. Marseille) aždaja (tur. prisustnost velike količine dušika u mokraći Azrail (hebr. izrađivati šupljikavi vez . azotos. npr. ajour) praviti otvore. neman u obliku krilatog guštera. Tropez. dušik.) po talmudu anđeo smrti. prilagođavanje mjere. urein mokriti) med. Lavoisierov naziv za nitrogen koji nije u stanju održavati život) kem. pers. agioter) špekulirati vrijednosnicama.

štapić) med. trebao je doprijeti do neba. med. zabuna. u radio-dramama) badecimer (njem. draga djevojka babyboom čit. očevina. dizenterije. ali prazan razgovor badižon (fr. sastavljena od boje. babilonsko sužanjstvo sedamdeset godina ropstva koje su stari Izraelci u 7. nagao porast nataliteta (primjerice u godinama poslije Drugog svjetskog rata) baby-sitter čit. fobos strah) med. dojenče. vožnji javnim prijevozom i dr. Ali-baba). Zimmer soba) kupaonica badem (sanskr. vrenja maslačne kiseline i dr.) indijska titula.) nered. .) background čit. punac. n. dodiru nekog predmeta. trpjeli u Babilonu kamo ih je odveo kralj Nebukadnezar baborak (češ. češka brza mazurka babu (ind. ali je to spriječio Bog učinivši da graditelji počnu govoriti različitim jezicima. upotrebljava se i u medicini. zbrka. izazivači tifusa. mandule. piše se iza imena (npr. ozvučenje događaja na pozornici (npr. grč.B B. razvrat Babilon stari grad u Aziji. osobina onih koji su u stalnom strahu da će se zaraziti klicama bolesti (pri rukovanju. background pozadina.) vrsta tenisa malom lopticom s krilcima. pren. knez babuvizam socijalno-politička doktrina koju je utemeljio fr. očuh. bacillus prutić. djetešce. beibibum (engl. badinage) šala. metež. i 6. ženina obitelj babel (hebr. beibisiter (engl. bezbožnost. Babilonija stara država u Aziji (simbol bogatstva i okrutnosti). e. nered. badigeon) vrsta fine obojene žbuke. utopist Babeuf (1760—1797): svaki čovjek ima jednako pravo zadovoljiti svoje potrebe i uživati sva dobra prirode. pren.) bot. otmjen. očinstvo. jezgra je jestiva.) otac. zbrka. bekgraund (engl. pr.) velik broj porođaja. zvučna kulisa. baden kupati. društvu je cilj održavanje te jednakosti baby čit. bacillum štapić. četka badminton čit.) malo dijete. kratica za predikat (dok A označava subjekt) Ba kem. beba. vapna i bizmutova klorida. lakrdija. čuvarica djece bacili (lat.) omiljeni češki narodni ples. tonzile badinaža (fr. drvo i plod iz porodice ruža. kit što ga upotrebljavaju kipari. šaljiv. pretjeran strah od zaraznih klica (bacila). tast. bacilofobija (lat. kratica za element bor B log. bedminton (engl. tetanusa. beibi (engl. b drugo slovo hrvatske latinice B glaz. ansambl duhača i udaraljki koji prati svirku solista (u džezu). bakterije koje imaju oblik štapića. izopačenost. kratica basso B kem. kaos. st. toranj građen u Babilonu. podloga) glaz.) dadilja. Kaldeja. kratica za barij baba (tur. babilonski toranj prema Bibliji. novorođenče. gospodar.

baidara) mali sibirski čamac od riblje kosti ili lakog drveta. tričarija. v. bailadeira) mn. insekt bagana (tur. obično bijelih katunskih tkanina baga (tur. dadilja. šaljivac. svjetina bagdalin vrsta šarene pamučne tkanine. vrsta fmog duhana iz brazilske pokrajine Bahija bahs (tur. presvučen kožama bajla (tal. vrsta morske ribe. Burundiju. tal. bahio) zaljev.19). njegovati dijete. bagger) jaružalo. harlekin. Ugandi. bagata) v. ponekad su i javne žene. bei kod. bethel) mn. meteori koje su stari posvećivali bogovima ili ih samo obožavali (nazvano po kamenu na kojem je Jakov spavao i sanjao anđela — Post 28. za čišćenje riječnog korita i kopanje prokopa. žulj na nozi. omalovažavati. tamnica. bagana janje) janjeća kožica s krznom. pagat bagatela (fr. bajaccio) lakrdijaš. polemika. nebesko kamenje. grimiz. otpaci koji ostanu pri proizvodnji šećera. sem. Tanzaniji) bain-marie čit. balia) dojilja. Boot čamac) pomoćni čamac. šljiva. po čemu je i nazvana bager (niz. Bylbrief) pisani ugovor o gradnji broda. kratko i lagano glazbeno djelo bagatelizirati (fr. baft) trg. bachur) židovski student koji se bavi proučavanjem Talmuda. njegovateljica male djece bajlbrif (niz. uzimati koga ili što previše olako bagaža (fr. poznavatelj židovskih zakona Bahutu (Hutu) narod iz skupine Bantu (žive u Ruandi. slične bagdadskim šalovima. a može se igrati na svakom terenu. priznanica o novcu primljenom za gradnju broda bajliti (tal. baganac bagasa (fr. mulja bagra (rus. dewadasis = sluškinje bogova) koje se odmalena posvećuju službi bogovima i u svakom hramu ih ima 8 do 12. bahys) govor. lađe s neobično velikim krmama na Dnjepru. ben-mari (fr.) kornjačin oklop.) kuh. Dnjestru i Bugu bajdara (rus. baithylia. baidaki) mn. bagatelle) ne mariti za nekoga ili nešto. bei Wache pod stražom) zatvor. diskusija bahur (hebr. bagatelle. ološ. bagage) prtljaga. kukac. radi isušivanja zemljišta bagerovati (niz. pajac bajadere (port. kanala i si. javne plesačice i pjevačice u Indiji. bagasse) trop šećerne trske. betilije bajaco (tal. niska cijena. bagat (tal. plamenjača. malenkost. rasprava. samohodna sprava za vađenje pijeska s riječnog dna. buhara. vrsta malih rubaca bajbok (njem. bagrjanyj) crvena boja dobivena od borove kore.baft 151 bajliti za igru nije potrebno posebno igralište. pjestovati . vaditi pijesak iz rijeke. kvrgasta izraslina na konjskim zglobovima. uvjerenje graditelja broda ili mjerodavnih vlasti da je brod propisno izrađen. trop od grožđa. bagatella) sitnica. maslina i dr. hramovima (ind. plesačice na službi u ind. čistiti riječno korito od pijeska. bajbokana bajbot (njem. klaun u napuljskoj narodnoj komediji. bagger) jaružati. peronospora. potcjenjivati. od davnina je poznat u Indiji i Francuskoj baft (perz. vrsta istočnoindijskih. bigar bahija (šp. balia) dadiljati. posuda vruće vode u koju se stavljaju posude s jelom da bi se održala toplina baitilije (grč. čamac za spašavanje bajdaki (rus.

Bakchos. osobito njegovom pesimističkom shvaćanju "svijeta i života" bajta (tal. i engl. baccara) francuska kartaška hazardna igra bakbord (engl. grč. bobičast. Bacchus. Wachter) stražar. baccalaureatum) polagati (ili: položiti) bakalaureus bakalaureus (lat. tovar bakalaureat (lat. razvratna pijanka. baionnette) voj. vrsta ribe koštunjače iz porodice tovara. baccana) obična krčma bakanalije (lat. treska. fiaccola) luč. baccalaureus. pren.. fr. zublja.bajok 152 bakter bajok (tal. fenjer ili bačva) koji pliva na vodi i označava lađi put po opasnim mjestima. pren. višednevne svetkovine i orgije starih Rimljana u čast Bakha. baccalaureatum) dostojanstvo bakalareusa bakalaureirati (lat. Kurban-bajram (Blagdan žrtve) zove se zbog toga što se tada kolju ovnovi koje dijele sirotinji. koliba bajuneta (fr. mlada djevojka. kod starih Rimljana: orgijske i mistične svečanosti u čast boga Bakha. zulufi bakfiš (njem. Bakchos. pren. vinopija. Facket. Bakcheios) metrička stopa od jednog kratkog i dvaju dugih slogova (bakhejski stih upotrebljavanje osobito u himnama bogu Bakhu) Bakho (lat. backboard) pom. magisteriju i doktoratu. Bakchos) mit. kod. bokkancs) vrsta teške. bobica. pijanac. ispit zrelosti bakana (tal. u sr. bakancs. prvi se slavi odmah nakon posnoga mjeseca ramazana. jagodičast bakenbart (njem. pristojba koju plaćaju brodovi za pristajanje u luku bakler (fr. jagoda baka (njem. Pulver prah) prašak za dizanje tijesta (umjesto kvasca) bakter (njem. živi u iz sjevernim morima. bog vina. dug nož s oštricom na obje strane koji se stavlja na pušku (ime po gradu Bayonne gdje je napravljen 1640. vino. pjesnika G. ispit koji prethodi licencijatu. baclage) pom. lijeva strana broda (kad je čovjek okrenut licem pramcu) bakciferan (lat. bučno veselje bakandža (mađ. lola baklaža (fr. lat. pren. G. divlja. bacchans) Bakhov svećenik kod starih Rimljana bakanti (grč. bei pri.) bajvagn (njem. tal. Bacchanalia) mn. vijeku: putujući daći (vaganti) bakara (fr. Bačke obraz. "VVagen kola) prikolica (osobito uz motocikl) baka (lat. raskalašena. zalisci. baccala) zool. a slavi se 70 dana nakon prvog Bajrama bajronizam shvaćanje života i umjetnosti koje odgovara shvaćanju velikog engl. terevenke. Bacchanalia) mn. backen peći. baita)Jpotleušica. Byrona (1788—1824). Backfisch pržena riba). bacca) bot. bacleur) zatvarač luke baklja (njem. najčešće vojničke obuće bakant (grč. sveučilištima: najniži akademski stupanj. g. Bart brada) brada samo na licu (podbradak je izbrijan). bakIjada svečanost s bakljama bakpulfer (njem. boga vina. baiocco) nekadašnji papinski bakreni novac (pet talijanskih čentezima) Bajram (perz. bacchans) mn. kod Rimljana: sudionici u Bakhusovim svečanostima. lat. sin Zeusa i Semele (Grci su ga zvali i Dioniz). burno veselje bakanalije (lat. kolac premazan smolom. bejram) dva velika muslimanska blagdana u godini. Bake) znak (obično komad drveta. bacca laureus lovorova bobica) na njem. čuvar (nekada: noćni čuvar po selima) . šiparica bakhej (grč. drugi. Bacco Bahus. bacciformis) u obliku bobice. pijanke. boja bakalar (tal.

bakteria. pripadaju biljnom carstvu. uron mokraća) med. haima krv) med. logia) znanost koja se bavi proučavanjem osobina i života bakterija (osnivači: L. ples pod obrazinama. mikroskopski nevidljiva bića koja žive u tijelu i uništavaju zarazne klice bakterioliza (grč. kažnjavanje batinom. opći naziv za biljne bolesti koje uzrokuju bakterije bakteriurija (grč. kasnije se razvila u pjesmu lirsko-epskog sadržaja koja. prut. prisutnost bakterija u mokraći. iz doba krede bakulometrija (lat. lysis rastapanje) kem. bakteria. biol. sastojci imunog seruma koji imaju moć da rastapanjem ubijaju bakterije bakteriolog (grč. tal. kem. bal u svečanom ruhu.bakter iemij a 153 baladine bakteriemija (grč. balle) smotak. prvobitno: pjesma koja se uz plesanje pjevala (balar = plesati). ballare) mn. bailo. bakteria) bot. bal champetre čit. priča o nekom događaju i istodobno pobuđuje lirsko raspoloženje. mokrenje zaraznim klicama bakulacija (lat. bal šanpetr (fr. tvari i sokova u tijelu da uništavaju zarazne klice. uništavači zaraznih klica. motke bakulus (lat. dem. Filistejaca i drugih semitskih naroda bog — pokrovitelj plodonosnih sila prirode. baculatio) batinanje. golim okom nevidljiva. osobina nekih živih bića. backvvoods) mn. pjesnička pripovijetka baladen (fr. bakvuds bal (fr.) svečani. glumac. therapeia) liječenje pomoću bakterija bakterioze (grč. usp. bal an mask (fr. bijelci naseljeni po divljim i neobrađenim krajevima Sjedinjenih Američkih Država. prašume. divlji i neobrađeni krajevi na zapadu Sjedinjenih Američkih Država bakvudsmeni (engl. metriaballo) mjerenje pomoću štapa. kod Feničana. bakteriocidnost bakteriocidnost (grč. ballade. fagos) mn. bakteria. služenje Balu provodilo se katkada prinošenjem ljudskih žrtava bal pare (fr.-med. veoma sitna. vrsta hijerodula koje se posjetiteljima hramova nude za novac. od bakteria batina) mn. baletni plesač baladine (grč. slična štapiću. lat. prodiranje bakterija kroz krvne i limfne žile u krvotok bakterije (grč. najmanja. lysis) mn. bakteria. caedere ubiti) biol. lat. tal. balio. bal en masque čit.) otmjeni ples. krabuljni ples. bakteria. klicožderi. ballare plesati) zabava s plesom.) ples u polju Bal (hebr. Pasteur i R. usp. bakteria. bajadere . bakteriocidi bakteriofagi (grč. baladin) šaljivac. bakteria. jednostanična živa bića. a ima ih pokretljivih i nepokretljivih bakteriocidi (grč. rastapanje bakterija imunim serumom bakteriolizini (grč. Koch) bakterioterapija (grč. gorštaci. bal pare (fr. baculum štap.) fosilni glavonožac s ravnom ljušturom. usp. lakrdijaš. sluškinje u azijskim hramovima. sjajni ples bala (fr. klicomori. služeći se i dijaloškim oblikom.) ples pod maskama. lat. bakteria. grč. štapom bakulit (grč. caedere) biol. lat. palica. backwoodsmen) mn. bakteria. pr. žive kao nametnici i izazivaju razgradnju i često teške bolesti. batina bakvuds (engl. bakteria palica. logos) znanstvenik koji proučava osobine i život bakterija bakteriologija (grč. baculus) štap. ballata pjesma za ples) poet. Baal gospodin) mit. bakterion štapić. bal. svežanj balada (fr.

balbutire) med. ballata) 2. upala glavića i kapice balans (fr. žirojed balanofori (grč. napadaju korijenje drveća balanoidan (grč. pren.) 1. neodlučnost.) paraziti tropskih i sub tropskih krajeva. tepati. osobito cirkuski balalajka (rus. posthion kapica) med. perz. zaplitati jezikom baldahin (tal. blenna sluz. upotrebljava se za električne izolatore.balagan balagan (rus. balanos. ruski narodni instrument. bilanx) ravnoteža. balanos. bilancia) vaga. balbuties) med. tambura trokutasta oblika s tri žice balanca (tal. podstrešje. mucanje. zamuckivanje. zaplitanje jezikom balbutirati (lat. lat. Balander) plitka teglenica s jednom katarkom (u Nizozemskoj) balanitis (grč. žirolik balanopostitis (grč. 154 baletan na. sličan gitari. upala glavića i unutrašnje pokožice muškog spolnog organa balanoblenoreja (grč. Baldacco. kolebanje. vrsta istočnoindijske pamučne tkanine balbucijes (lat.) glaz. zamuckivati. balanos. baraka. strojne remene. tezulja balander (niz. fagos) zool. balanos. veža. nejasno izgovarati. balahane) daščara. stvar za odbacivanje balata (lat. dvojba. svaki nepotreban i suvišan teret. balanos žir) med. pjesma uz ples balatura (tal. potplate i u zubarstvu (dobiva se od osušenog mliječnog soka drva mimusops balata) balata (tal. mucati. balkon oko zgrade. baldacchino) pokrivač od skupocjenog materijala nad prijestoljem ili krevetom. onaj koji se hrani žirom. ali elastičnija od njih. balance. šator. rheo curim) zagnojavanje glavića balanofag (grč. "nebo" koje stoji pred oltarom i nosi se na procesijama (naziv po materijalu ko- . galerija balazor trg. glaz. eidos) koji ima oblik žira.. ballatoio) trijem. tvar vrlo slična kaučuku i gutaperki.

u Genovi prvi poveo odlučnu borbu talijanskog naroda protiv Austrijanaca balina (fr. na temelju te deklaracije stvorena je 1948. balle. protuha.Balfourova deklaracija Balfourova (Balfurova) deklaracija izjava engl. skopeo gledam) u sudskoj medicini: naprava pomoću koje se utvrđuje iz kojeg je vatrenog oružja ispaljen metak (u slučajevima gdje je u pitanju više oružja istog modela i istog kalibra) balizam (grč.) fašistička omladinska organizacija za dječake od 8 do 14 godina. g. obijesno. služi kao identifikacija između oružja (puške.) nekad: prostak. pod tlakom barutnih plinova. političara Arthura Balfoura (1848—1930) iz 1917. balio bacam. baline) vuneni mate- 155 balkon vanjem gibanja zrna od trenutka kad ono. drhtanje. lijenčina. beznačelnost.. 1581—1599) balija (tur. ponašati se kao balija ponašati se prostački. neradnik. ballismos "plesanje") bolesna. rasipnik. nazvana po dječaku Balili koji je 1746. napusti svoje ležište i krene kroz cijev pa sve do pogotka u cilj balistogram (grč. trzanje. bacakanje balkanistika v. ballhornisieren) htjeti nešto popraviti. nasrtljivac. pa napraviti gorim nego što je bilo (po tiskaru J. med. gramma slovo) u sudskoj medicini: snimka napravljena pomoću balistoskopa. balio bacam. izraz koji označava način i sustav koji vlada u javnom životu balkanskih država i naroda. histerična želja za plesanjem kod pojedinaca ili masa (u revolucionarnim vremenima). bez obzira radi li se o muslimanima ili o pripadnicima drugih vjera. samovoljno Balila (tal. kasnije: svojeglav čovjek. izraelska država balhornizirati (njem. neotesanac itd. balkanologija balkanizam 1. ballyzo. revolera) i ispaljenog zrna balistoskop (grč. u kojoj su sintetizirani zahtjevi za stvaranje nacionalnog zavičaja Zidova u Palestini. borba nedopuštenim . grčenje. Balhornu.

a katkada i uz pjevanje plesača) balustrada (grč. balneum lakonikum (lat. stražnji dio velikog broda ball-boy čit. balon kaptif (fr. dečko koji.) vezani balon kojim 156 balzam se može popeti samo do određene visine i spustiti na mjesto polaska balota (fr. ograda kojom su ograđeni balkoni. ballon) šuplje. novinski članak koji se objavljuje da bi se opipalo raspoloženje i mišljenje javnosti. priručje.) farm. ballotte) kuglica za glasovanje. balzamum anodinum (lat.ball-boy do pozornice. balneum) kupalište. također: umjetna smjesa za ublažavanje bolova i liječenje rana . bal-boj (engl. staropruski). grafo) opisivanje kupališta balneologija (lat.) kupanje u toplom pepelu balneum laconicum čit. glasačka kuglica balotada (fr. ublažavanje bolova balsamum cordiale čit. okruglo tijelo.) šport. postaviti balustradu balzam (grč. balneum. balzamum kordijale (lat.. ballottage) drugi krug glasovanja (biranje između dvojice koji su dobili najviše glasova u prethodnom glasovanju) balsamum anodynum čit. balzam za oči Balti zajedničko ime za Estonce. logia) proučavanje kupališta. dosta su bliski slavenskim jezicima baltoslavenski onaj koji je zajednički Baltima i Slavenima baltoslavistika znanost koja proučava veze i odnose između nekadašnjih Balta i Slavena balun dijal. balzam za jačanje srca balsamum ophthalmicum čit. balustrirati (fr. dijal. znanost o mineralnim izvorima koji služe za liječenje balneotehnika (lat.) znojna kupelj balneum vaporis (lat. (čit. bruh. balneum. technike) vještina podizanja i cjelovitog uređenja kupališta (toplica) balneoterapija (lat. balneum kupalište.) kupanje u pari balnot čit. balhausplac) bečki trg na kojem se nekad nalazilo sjedište austrijskog državnog kancelara. therapeia) primjenjivanje mineralnih izvora u liječenju bolesnika.) vječno pero. grč. austrijska vanjska politika balneografija (lat. kod tenisa. grč. balno (fr.) kupanje u pijesku balneum cineris (lat. ballon d'essai čit. balzam za uminjavanje. balsamon) kem. jaka i većinom ugodna mirisa. Litavce i negdašnje "Stare Pruse" baltički jezici skupina indoeuropskih jezika (litavski. kupi lopte i donosi igračima Ballhausplatz njem. naslon.) farm. prirodna smjesa biljnih smola s eteričnim uljima. balustrade) arhit. balneum. okrugla. kila. grč. pisaljka balon (fr. grč. balzamum oftalmikum (lat. ballon captif čit. grč. ballotade) skok konja ispruženim nogama balotaža (fr.) farm. stubišta. a dijelom i aromatičnim kiselinama. balneum arene (lat. kuglasta boca za tekućine. pren.. topličko liječenje balneum (lat.) vrsta burgundskog vina balograf (tal.) mala zračna kugla za ispitivanje smjera vjetra. balustrer) ograditi stupićima. fr. istarski narodni ples u obliku kola (pleše se uz pratnju sopele ili gajdi. toplice balneum arenae čit. letonski. pom. pren. a kasnije ministarstvo vanjskih poslova. osobito zračni balon napunjen plinom lakšim od zraka (aerostat). balon (obično u značenju: lopta). Letonce. balaustion. balon d'ese (fr.

prikazivanje Krista kao djeteta (u tal. trg. metnuti okov na kotač bandažist (fr. vjetrokaz. otrcan. prodavač kirurškog pribora.) manji instrumentalni sastav banda (tal. svakidašnjim banalnost (fr. svakodnevan. sete bandijere (tal. čovjek koji se okreće prema vjetru. malo dijete. omotač na cigaretnom papiru i na kutiji s cigaretama. "lijepi čovjek". uteg (kod mačevalaca i boksača). veza. jednogodišnja ukrasna biljka netik. raste u Indiji banak (tal. staviti utege (u mačevanju u boksu). često visoka do 20 m i 60—70 cm debela.. vojna glazba bandaža (fr. konjička zastavica. tezga. banale) običan. bandage) med. balzamska sredstva. lutka. povez na poštanskim pošiljkama. opći. po običaju starih Egipćana. balsamon biljka roda Balsamodendron i njezina mirisna smola) namazati mirisnim mastima i uljima. prilago- balzamici (lat. tj. čelični okov na kotaču. glumaca. odred. telefonski stup) banderilja (šp. spojnica bandažirati (fr. bamboo) vrsta trske. Bank) najdonji dio visoke peći za taljenje željeza gdje se skuplja rastaljeno željezo. banderillero) borac s bikovima naoružan banderiljom banderola (fr. banderole) vrpca na trubi.) sedam zastava — podrugljiv naziv za političke prevrtljivce koji su spremni stati pod bilo čiju zastavu. "lijepi dečko" (nazvana po tome što su se neke od njih nekada upotrebljavale kao lijek za rane) balzamirati (grč. previjati. suviše ponavljana rečenica . opasač na kojem stoji naboj nj ača. Impaticus balsamina) bot. previjanje. banalna fraza otrcana. stup o koji se vješa zastava. bandera. gomila. osobito zavoja. banda) četa. balsaminaceae) mn. mambu. farm.) mn.balzamici 157 bandijera banalizirati (fr. sajmove. šaljive ili vulgarne slike nizozemskih slikara koje prikazuju seoske krčme. bandager) med. odmorište na stubištu. njem. seljačke zabave i si. bambu. utroba se ispere karbolnom kiselinom. biljna vrsta u kojoj je posebno poznat tzv. banderilla) koplje sa zastavicom koje se upotrebljava u borbi s bikovima banderiljero (šp. bannarium) pravo prisile (različito od jus cogens) band čit. umjetnosti) bambocciate čit. a po okusu dinji banarij (lat. tablica s cijenom neke robe bandijera dijal. a tjelesna šupljina napuni svježim drvenim ugljenom) Bambi ime laneta u djelima austrijskog pisca Felixa Saltena i u crtanim filmovima Walta Disneya bambino (tal. bot. banalite) otrcanost. utega i si. bandagiste) proizvođač. zavoj. platforma banalan (fr. zastava na katarci. previti. banaliser) načiniti otrcanim.) bot. zavijanje. družina (lopovska). stijeg. putujuće društvo svirača. osobito. šport. Asiraca i Perzijanaca: učiniti da tijela umrlih budu sačuvana od truljenja (danas se ubrizgava u arterije sublimatova otopina i dr. stup (npr. klupa. svakidašnjost banana (šp. bandera (tal. bend (engl. bambočate (tal. sette bandiere čit. banco. bambus (malaj.) djetešce. zaviti. engl. malajsko ime poznate istočnoazijske zeljaste biljke čiji je plod po obliku sličan krastavcu. "lijepi čovjek". nabiti banak zasjesti u nečijoj kući i ne odlaziti do kasne noći. balzamski lijekovi balzaminka (lat. bandiera) zastava. "lijepi dečko" balzaminke (lat. v. balsamica) mn.

pristaša bankokracije bankokrat (tal. nesposobnost plaćanja i odgovaranja svojim novčanim obvezama. Bank) novčani zavod. gozba. osobito prasak koji nastaje zbog probijanja zvučnog zida bangalo (engl. bancarotta. bandito) razbojnik. nevaljalac. bank bankar (fr. banquier) osoba koje se bavi novčanim. skitnja. obustava plaćanja. banco. prima novac na štednju. gitari sličan instrumenat sa 4 do 10 metalnih žica. daje zajmove uz kamatu. skitnica banditizam (fr. gospodarim) gospodarenje banaka državnim poslovima. bandeletette) uzak zavoj. banquette) voj. sprovoditelj vladavine banaka i novčanih ustanova bankrot (tal.) glaz ukrajinski instrument sličan gitari i balalajci. banchetto) svečani obred nekomu i nečemu u čast. trebaju imati odlučujući utjecaj u državi i određivati njezinu politiku. Americi i Meksiku. banco) uplaćeni novac svih igrača u hazardnoj igri karata. ustanova koja radi s novcem.bandist 158 bankrot davati se svim političkim promjenama bandist (tal. vladavina velikih novčanih zavoda i njihovih predstavnika bankokrat (tal. el bandola) glaz. bancus klupa. kupuje i prodaje vrijednosnice. cestovni razbojnik. banchieri) mn. propast . ledeni bedem (u polarnim krajevima) banknota (tal. grč. banco. "markiranje" bandleta (fr. banco) velika klupa u crkvi banket (fr. rumpere slomiti) slom banke. knjiga u koju trgovac bilježi svoje poslove s bankom radi obračunavanja bankokracija (tal. oproštajna gozba banketa (fr. pren. banque. tal. kreditnim i efektivnim poslovima. grč. samo s više žica (8—24) bandžo (engl. zgrada u kojoj se na- laze prostorije nekog novčanog zavoda. banco. bendžo bang (engl. mala vrpca. usp.. bandizar) izgon.) jak udarac. vlasnik banke. usp. ledenjačka gomila (na moru). banquet. harmonika rastezača s velikim brojem glasova (130 tonova). plaćeni ubojica. posreduje u kreditnim poslovima. v. bungalow) prizemni ljetnikovac od jednostavne grade u tropskim krajevima. turistička kućica od lake grade bank (tal. strani novac itd. banda) član (svirač) u vojnoj glazbi. lat. pucanj. bandola. propalica. kratos snaga) pristaša vladavine i utjecaja novčara na javni život. unutarnji naslon na prozoru bankijeri (tal. štedionica. fr. banda bandit (tal. papirna novčanica banko-konto (tal. zavojić. lazaroni bankiza (fr. v. mandola bandolin mast za kosu (da bi bila glatka i sjajna) bandoneon glaz. krateo vladam. banquise) ledena santa. stupnjevita uzvišica iza prsobrana za strijelce. banditisme) razboj ništvo. Bandu bandura (rus. plosnata mala šipka bandola (tal. njem. bježanje iz škole. banjo) glaz. banco. odnosno njihovi predstavnici. mandora. upotrebljava se posebno u Sjev. pruga u boji. banco-conto) trg. grad. igrač koji drži bank bankata (tal. nazvana po pronalazaču H. nota) mjenica koju izdaje banka umjesto gotova novca. hajdučija bandiža (tal. potpuna propast. progon. banco. banka banka (tal. grč. šp. kratos snaga) zastupnik shvaćanja da banke.

) bot.. bantam pijetlić) šport. hrvač i dizač utega težak između 50. drvo s osvježavajućim plodovima. bagno) kada za kupanje. aglutinativnih jezika (još nije napravljena njihova točna podjela i potpuna karakterizacija) banzati (lat. lopov. toplice. kupalište baobab (arap. zatvaranje isplatnih šaltera zbog teške novčane situacije u kojoj se našla banka. pregrada između konja u konjušnici baraba (hebr. sperren zatvoriti) bank. divovski visoko (do 20 m) i debelo (do 9 m). baraque) daščara. Adansonia digitata) baptisterij (grč. karakteristike: negroidnost.banksija banksija bot. berkan barakirati (fr. kupanje u kadi. obustava plaćanja bankvaluta (tal. gostionica. trošna kućica. teret) jedinica za mjerenje atmosferskog tlaka bara (fr. bagno) drvena kućica za kupanje. nitkov.5 kg (naziv po bantam-kokošima.) 2. fr. vrsta grabežljive ribe koštunjače iz porodice morskih štuka . bannisare) skitati se. oni koji su svjesni čina koji se nad njima vrši. kavana s alkoholnim i drugim pićima. rusvaj. skitnica. dućan od dasaka. straćara. tlak. baraba baraka (fr. barracano. baptisma) crkvena tajna krštenja. pronositi glasove banj (tal.75 i 53. magija bantu-jezici jedna od vrsta tzv. daščarama barakuda (lat. slična platnu. bouracan) tkanina od kostrijeti i vune ili devine dlake. pivnica. fr. krštenje baptizirati (grč. Bandsage) strojna tračna pila bantam (engl. poligamija. lišće i kora služe i kao lijek. veoma gusta i teška. nadjenuti ime bar (engl. kapela pokraj crkve ili dio crkve u kojem se obavlja krštenje baptisti (grč. rod grmova i drveta iz porodice prostolatičnica bankšpere (tal. mangup baraban lupnjava koju katolici izvode u crkvi na Veliki petak kad se spomene ime razbojnika Barabe. patuljastoj vrsti kokoši. bantam kategorija boksač. možda podrijetlom s Jave) Bantu afrički narodi koji žive južno od Gvinejskog zaljeva i velikih jezera. brana u sudnici. pregrada. banco. stanovati u logorskim kolibama. gomila pijeska ili stijenja na ušću rijeke ili na ulazu u luku. Sphyraena barracuda) zool. patrijarhat i matrijarhat. osnovom vjere smatraju Evanđelje baptizam (grč. lupnjava. motka. barakan. kupanje uopće banja (tal. tj. sprud naslaga. raste u tropskim krajevima Afrike. baptizo) mn. široka arapska haljina od te tkanine. totemizam. banca. šiba kojom se izvodi ovakva lupnjava. tučnjava barabans vrsta najfinijeg ulja (najprije se proizvodilo u belgijskoj pokrajini Brabantu) baraber v. zahtijevaju da se krste samo odrasli. plesovi s maskama. osobito protiv groznice (lat. vrsta tropskog drveta. uličnjak. šipka. obično u blizini vojničkih logora i mjesta gdje radi veći broj terenskih radnika barakan (ar. banseg (njem. plod. valuta) bankovni novac kao fingirana novčana jedinica bansek. baptisterion) krstionica. baros težina. pren. kupaonica. baptiser) krstiti. po imenu biblijskog razbojnika Barabe) razbojnik. baptizo. tal. american-bar gostionica bez stolova i stolaca u kojoj gosti piju i jedu stojeći bar (grč. baraque) smjestiti u barake. članovi kršćanske sljedbe koji odbacuju kršte- 159 barakuda nje male djece. barr) poluga.

zaporna vatra baražist (fr. keltski i ovima slični oblici ornamenata barbarstvo (grč. rampe barba (lat. u brk. danas: nenaobražen. barbacana) voj. barranda) ograda u areni gdje se izvode borbe s bikovima baraonda (tal. divljaštvo Barbe-bleu čit. mokraćna kiselina) derivat barbiturne kiseline.) dlake koje kod muškaraca i staraca na$ rastu u ušima bard (engl. pogrešno upotrijebljena riječ barbarizirati (grč. barattare) trgovati davanjem robe za robu. imate li što za jesti (bez mog znanja. po imenu lišaja Usnea barbata. barbarin barbarin (grč. barattare) vješto poslovati. tal. krijumčarenje baratirati (tal. npr. Modrobrad barbir (tal. upotrebljava se kao sredstvo za liječenje nesanice barbon (tal. uporaba stranih riječi i izraza u govoru i pisanju. tj. batoglavac barbula (lat. barba. pristojba za prelazak preko mosta.) u bradu. šišati. neuljuđenost. lat. spretno postupati baraterija (tal. kod Rimljana: narodi koji nisu imali ni grčke ni rimske naobrazbe. iskvareno. baratteria) pom. trilja. baratto) razmjena. barbaros) nenaobraženost. u lice barbakan (fr. barbone) zool. zbrka baratati (tal. razumjeti se u nešto. gruba jezična pogreška na štetu jasnoće i čistoće jezika. potkradanje. polikord barbiturat (lat. rampa. barba brada) bradica. šuster (krojač.bara 160 bar baranda (šp. postolar). uricum acidum. svaka nepoštena ili protuzakonita radnja kapetana ili mornara kojom se nanosi šteta vlasniku broda i ostalim zakonitim interesentima. kuh. osobito uobičajena u knjižarstvu baraža (fr. barbarski ornament gotički. buka. ranar. grub. barbifier) brijati. grub. trlja. barbula hirzi (lat. bez da sam znao. barbarismos) gram. kelt. podvala. trgovina kod koje se daje roba za robu. barbaros) v. šp. grubost. naziv za starijeg čovjeka (u Dalmaciji). imate li što za jelo). ujak. nečovječan. surovost. greda kojom se preprečuje put. voj. osobito za ona zna- čenja za koja imamo hrvatsku riječ. kovanica. nepravilno barbarski (grč. propust za vodu ili za svjetlost barbar (grč. sličan liri. barragiste) čuvar brane. bard. in barbam (lat. vidar. baraonda) metež. surov. surov čovjek. ogriješiti se o pravila i čistoću jezika. pobarbariti. govoriti u kovanicama. tal. stražarska kula. pregrada. skidati ljuske s ribe barbiton (grč. tuđinski. pučki liječnik (pušta bolesnicima krv) barbirati (fr. suprotan duhu i pravilima jezika. barbula hirsi čit. barbar barbarizam (grč. barbiton) starogrčki glazbeni instrument s mnogo žica. divlji. barbacane. mostarina. stranac. barrage) brana. baražna vatra za prečna vatra. bardd) pjesnik i pjevač starih Gala i ostalih keltskih . trgovati razmjenom barato-trgovina (tal. barbe. kaos. barbaros) kod starih Grka: svaki onaj koji nije znao govoriti grčki. divljak.) vitez iz starofrancuske priče koji je poznat po tome što je ubio svojih šest žena. vanjski zid bedema s puškarnicama. barbarikos) prvotno: strani. dakle tudinac. (barbiere) brijač. barba brada) stric. riba koštunjača'iz porodice trlja. vreva. vješto rukovati. prijevara.: šnajder. barbarizo) učiniti nešto barbarskim. Barb-ble (fr.

soma tijelo) med. pregrada uskih mjesta (ulica.) prije: guvernerova palača (podestata) u Firenci. pren. bariolage) šarenilo. crnih medvjeda u Sjev. guslarska pjesma bardo (fr. barege) prvobitno: laka vunena tkanina. redni broj 56. barys. usp. kentron) fiz. našaranost. bardiglio) vrsta tvrdog bijelog fiorentinskog mramora bardit (lat. zabarikadirati se ograditi se. barrette. od teških elemenata (nikla. barys.36. teško izgovaranje riječi barilja (šp. pjevač koji pjeva dubok glas. barys težak) kem. našarati. uglata ili okrugla kapa bez štita kakvu nose na službi suci. uz pratnju harfe. metria) barometrija bariolaža (fr. lat. barrister) titula engleskih odvjetnika koji vode sporove pred visokim sudovima barit (grč. bareter (fr. mlada mazga. gradska vrata. građanski rat. barrel) bačva. teškoća govorenja kao bolesno stanje bariglosija (grč. u slavu junaka i bogova. barys) predmetak u složenicama sa značenjem: težak baribal zool. znak Ba barijera (fr. barys. berretta. ar. barioler) šarati. ulaz na kojem se plaća trošarina. pjesnik bardiljo (tal. baryum. fone glas) glaz. glossa jezik) med. mostove) radi obrane. tj.6 1 bareljef (fr. sada: svi slično tkani materijali od vune. sfaira kugla) geol. atomska težina 137. bas. barriere) pregrada. teško.) barisomatija (grč. pren. čovjek koji nosi sve na svojim leđima barel (engl. prepreka barikada (fr. Zemljina jezgra. svile i pamuka Bargello čit. laleo govorim) med. pregrada od rešetaka. barys težak. Americi. barilla) kem. otežano govorenje. zatvoriti se dobro. albarda) tegleća životinja. prepriječiti. fone) glaz. granica. barys težak. vrsta malih. stabilizator toka barež (fr. težište barifon (grč. reljef bares geld (njem. barda. bar gotov. baricentar (grč. tromost. željeza i dr. prošarati. prepreka barikadirati (fr. bas barifonija (grč. barys težak. mostova) radi obrane. bardelo (tal. brana. dizati (ili: praviti) barikade. neukusno. engleska mjera za tekućine od 36 galona = 136. bačvica. tal. gojnost barister (engl. izdvojiti se. danas: narodni muzej za talijansku umjetnost i kulturnu povijest bari. branik. barretter) otpornik od tanke žice u balonu napunjenom vodikom. grč. barilalija barij (lat. bas-relief) plići. barys težak. previše šareno slikarstvo bariolirati (fr. nečista španjolska soda koja se dobiva sagorijevanjem morskih biljaka barimetrija (grč. element. vjerojatno. mineral barij a (težac) . čist. barys težak) kem. smetnja. pren.barij 161 bari naroda koji je pjevao. barditus) bardova ratnička pjesma. dubok glas. Japanu i dr. barricade) brana. v. zatim: sjedište kapetana policije i zatvor. zatvoriti uske prolaze (ulice. pren. meda. gotov novac bareta (fr. ulična borba. pogranično utvrđenje. barricader) pregraditi. smetnja. nazvana po mjestu Barege u Pirinejima. šp. zaklon. sastoji se. barys. Geld novac) gotovina. bardot. svećenici itd. ugojenost. barretum) kapa uopće. protkati šarenilom barisfera (grč. obrana. tal. slabije ispupčen kiparski rad na ravnoj površini.(grč. med. osamiti se barilalija (grč.

baros. barythymia) zlovolja. dubok. barys jak. istodobno mjeri i visinu i težinu barometar (grč. jedan slog ostaviti nenaglašen. bar) vlasnik ili poslovođa bara. metron) koji se tiče barometrije. gondola. približi vši se gotičkoj umjetnosti XV. najveći čamac na ratnim brodovima. najviše stanje barometra. kamara soba) posebno izgrađena hermetički zatvorena prostorija u kojoj se tlak zraka može umjetno mijenjati. sadržaja i forme — izazivaju dojam nečega nastranog i ludog. teško razumljiva poezija koja je cvjetala za vrijeme trajanja baroknog stila u arhitekturi i umjetnosti barokni stil (port. barjak) zastava. pjevati bariton baritonon (grč. grafo) meteor. usp. barcherolla) čamac bez katarke. iskrivljenostima i proturječnostima između sredstva i cilja. fone glas) čovjek koji ima dubok ili grub glas barograf (grč. usp. ovaj stil je potisnuo renesansu i predstavlja njezinu degeneraciju. barca. XVII. glazbeni instrument sa žicama. najniže stanje barometra . ladica. baros. gramma slovo. svaka učvršćena na dva stupa. Barren. baros težina. duboki tenor ili visoki bas. barres) gimnastička sprava: dvije okrugle. barkarola barketa (tal. a služi za ispitivanje sposobnosti pilota ili ronilaca da izdržavaju različite promjene u tlaku zraka baromakrometar (grč.(grč.baritimija 162 barometarski baritimija (grč. grč. baroknim se nazivaju one pojave u životu i umjetnosti koje — svojim pretjeranostima. neraspoloženje bariton (grč. st. paralelne (i vodoravne) motke. jedrima i malim topovima barkerola (tal. tonos ton) glaz. čudan. barrocco. st.. sprava za mjerenje zračnog tlaka (težine zraka) barometarski (grč. fr. s katarkama. barometarski minimum najniži zračni tlak. fr. baros težina. brodić barman (engl. barrocco) nepravilan.. metron) fiz. metron) vaga za djecu. naprava koja bilježi promjene u zračnom tlaku. barytonon) gram. sjeta. pritisak barofon (grč. pjevač koji pjeva bariton. baros. baros) predmetak u složenicama sa značenjem: težina. kreće se otprilike između "A" do "a". baros težina. i prvu polovicu XVIII. dvorska. barometar koji sam sebe registrira praveći tzv. eufonij (u vojnoj glazbi) baritonirati (grč. glaz. st. barque) mali čamac. razboj baro. riječ kod koje je posljednji slog nenaglašen barjak (tur. barogram barogram (grč. barytoneo naglasim gravisom) gram. tuga. barchetta) mali čamac. velika trgovačka lađa sa tri katarke barkarola (tal. stijeg barka (tal. stylos) razdoblje u povijesti umjetnosti koje obuhvaća kraj XVI. barokna poezija učena. barokni stil barokan (port. osobito posljednji slog riječi. pismo) papir na kojem je bariograf ispisao liniju zračnog tlaka barok (port. dobilo ime po nazivu koji su Portugalci dali biseru nepravilna oblika (barrocco). barografsku krivulju. konobar barn jedinica površine za mjerenje u nuklearnoj fizici Barnaba hebr. v.. nastran. barrocco) arhit. barometarski maksimum najviši zračni tlak. metron mjera. muški glas između basa i tenora. makros visok. smiješan. barcaruola) vesela pjesma venecijanskih gondolijera barkasa (šp. st. "sin utjehe" barne (njem. barok barokomora (grč. barcaza) pom. baros težina. lađica.

vrsta slova (naziv prema glasovitom engleskom tiskaru Baskervilleu) Baski narod na Pirinejskom poluotoku baskijska kapa (basketka) tamnomodra kapa bez štitnika i oboda. instrument koji proizvodi bas-tonove bas bleu čit. usminskih žlijezda Bartolomejska noć pokolj koji je u katoličkoj Francuskoj u noći na 24. duboki tenor. pren. velur. basso. Bart brada. fagot bassa ottava (tal. metria) mjerenje zračnog tlaka. v. mjesta koja treba izvoditi za jednu oktavu dublje . žena koja se pravi učenom. najdublji muški glas. osnova harmonije. hipsotermometar barotropizam (grč. "takozvana" spisateljica bas breton čit. ba breton (fr. kolovoza 1572. jak. basson dorski komparativ od bathys dubok) glaz. baro) posjed za koji je vezana barunska titula. ta je točka niža što je visina na kojoj se ona određuje veća. tj.) mn. pahalica barun (lat. basson) glaz. znanstveni. baros. baros. junak. baro. metron) termometar za mjerenje točke vrenja vode. najdublji glas u višeglasnim vokalima i instrumentalnim djelima. barunat barut (tur. samt. tropos okret.) keltski dijalekt kojim se govori u Bretanji basa vrsta ličkog sira. kratica od British. (uoči dana sv. smjesa kalijeva nitrata. rodoslovno usamljen baslis (fr. amonijakovim kloridom i salitrom koji su preliveni alkoholom) kod kojega se po talogu poznaje hoće li vrijeme biti vedro ili oblačno. Bartolomeja) izvršen u Parizu nad hugenotima bartviš (njem. ba ble (fr. grafo) barometar koji sam bilježi promjene u zračnom tlaku. međunarodni. barimetrija barometrograf (grč.) plava čarapa. bariton Basic English čit. baronet) titula engleskog nasljednog plemstva. American. glaz. prečaga (na ljestvama) baset (tal. titula drugog arhonta u staroj Ateni basist (fr. vještina rukovanja barometrima. jedini neindoeuropski jezik u zapadnoj Europi. trgovački) suvremeni umjetni engleski jezik s ograničenim brojem riječi basileus (grč. kadifa. stupanj plemstva između grofa i plemića. pliš bartolinitis med. skopeo) stariji naziv barometra. pravac) bot. Commercial. basse-lisse) vrsta vunenih ili svilenih zidnih tepiha s dubokom osnovom bason (fr. britanski. barsony) vrsta tkanine. tal. oprašivati) četka na dugačkom štapu. hrabar čovjek. između baruna i viteza baroskop (grč. francuska kapa baskijski jezik jezik Baska. fr.) puščani prah. bassiste) pjevač koji pjeva bas. bassetto) glaz. svirač koji svira bas baskervil tisk. "škripavac" basamak (tur. dazimetar barotermometar (grč. danas: posebna vrsta barometra (s kamforom. mali kontrabas sa tri žice baseto (tal. v. thermos topao. baros. grč.) stuba. International. baros. sumpora i drvenog (lipo vog ili vrbovog) ugljena 163 bassa ottava bas (tal. bassetto) glaz. baronessa) barunova kći baronet (eng. barone) plemićka titula. metron. američki. upala Bartholinovih žlijezda. pren. wischen brisati.barometrija barometrija (grč. član nižeg plemstva. barograf baronesa (tal. baron. beisik ingliš (engl. baros. barunija barunija (fr. geotropizam baršun (mađ. vitez barunat (lat. baronnie) v. basileus) kralj. Scientific.

stalno ponavljanje jedne teme u basu basso profondo (tal. prijevara. bastion) voj. smjeti. borbeni mač koji se u borbi držao u jednoj ruci. dio prihoda sultanija koji se sastojao od novčanih kazni za šumske prekršaje bašunsagolsun! (tur. basso ripieno) glaz. zamuckivanje. izraz sućuti u povodu smrtnog slučaja. poluležeća fr. boj. srpnja 1789. s potpisom osobe koja ne postoji. zool. poremetiti.) glaz. bastonnade) batinanje. bastardna mjenica lažna mjenica. zanemariti. mucanje. sposoban. bataillon) voj. batavia) polusvilena tkanina koja se izrađuje na Javi batelaža (fr. batinanje po tabanima u Turskoj bastonirati (tal. trećinu ili četvrtinu pješačkog puka. bašmaklik) "novac za papuče". zapustiti. ostaviti. vrsta fine i guste pamučne tkanine. tj. dubok bas basso ripieno (tal. nasip od kamena batarizam (grč. utvrditi. vrsta starih topova. utvrđen zamak s kulama koji služi kao tamnica. battarizo mucam) med.) glaz. utvrđenje. utovarivanje i istovarivanje broda čam- . kula.) glaz. konja i magarca. slova između ronda i angleza batardo (fr. biti dovoljno. batal) pokvariti. Bastille poznata pariška tamnica koju je u XIV. prijatelju! bat-metal bijeložuta mješavina od 55% bakra i 45% cinka (upotrebljava se za svijećnjake i druge predmete). voj. telećak. batardeau) voj. bastille) tvrđava. teret) sluga.) narednik u turskoj vojsci bašama (tal. bastonare) batinati. bristolski mesing bataliti (tur.) fort. obično s 800 do 1000 vojnika. glas basa koji vodi melodiju basso ostinato (tal. osobito. trg. basso mare duboko more) jato riba bašiti se (tur. batarde) pokrivena laka bečka kočija na oprugama. dubok bariton. bastare) dostajati. okaniti se čega.) dosta! dosta o tome! bastah (grč. križanac. osobito po tabanima baš-čauš (tur. bastion (fr.) neka je tvoja glava zdrava! (česta muslimanska izreka. tisk. prema formaciji. odgovara se sa: dostum-sagolsun! zdrav mi bio ti. bataglia) bitka. i koja je razorena 14. nosač. baša) ponašati se kao baša (paša). prateći bas basta! (tal. mađioničarstvo. bastagma breme. bašli što ima glavu) pribadača. bastardni prozor prozor s jednakom ili manjom visinom nego širinom bastardirati (tal. špenadl bašmalik (tur. ranac. šp. vuka i psa). uspijevati bastilja (fr. polaziti za rukom. biljka koja je postala spolnim križanjem dviju različitih biljnih vrsta. bastardo) bot. praviti se važan baška (tur. bot. usuđivati se. sagradio Karlo V. kopile. po strani bašlija (tur. napraviti utvrđenje (ili prsobran) bastonada (fr. razmnožavati (se) križanjem različitih vrsta bastati (tal. privremen zaklon. biti hrabar. pom. baščavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci 164 batelaža baš-čauš (tur. mješanac (npr. za vrijeme Luja XVI. prsobran bastionirati (fr. također: bareljef bastard (ta. st. bassetaille) glaz. glas između baritona i basa. bastardo) izvanbračno dijete. fr. borba bataljun (lat. battuere tući se.basso obbligato basso obbligato (tal. bastak bastaj (fr. podijeljenih u 4 čete batar (fr. brzoplet govor batavija (lat. batelage) opsjenarstvo.) posebice. napustiti. odred vojske koji predstavlja. na stranu. odbaciti batalja (tal.

bathos. leptirov stil baterija (fr. sprava za namještanje iščašenih udova batriti (mađ. bios život) biol. kirurška postelja. puhački instrument s dubokim tonovima batimetrija (grč. battement) udaranje ruku i nogu pri plesanju. v. batrahij batrica (grč. usp. machia borba) "Boj žaba i miševa". metron) mjerenje dubine.baterflaj cima. glaz. batrachos žaba. glasoviti starogrčki spjev nepoznatog autora. palica. prut. basto) štap. dvostruki udar. baton. brodarina. lithos kamen) mn. batterie) voj. battre. vozarina baterflaj (engl. prirodnjak Thomas Huxley (1825—1895) i njime nazvao organsku prasluz koje ima u morskim dubinama i koja ne spada ni u životinje ni u biljke. kameni prag batrij (grč. kefale glava) lubanja koja ima oblik stube . bitnica. bathos dubina. butler) peharnik. lat. izraz koji je stvorio engl. dubina. skafos lađa) ronilačko zvono. batrachos žaba) med. brodski promet. nego predstavlja neko neutralno meducarstvo prabića ili protista. kremen. fobos strah) med. battologia) nepotreban govor. električna baterija više lajdenskih boca koje se. lupanje srca. bodriti. parodija Ilijade batrahus (grč. batometrija batirati (fr. butterfly leptir) plivački stil. sjedalo) med. bathron stuba. rekordna dubina ronjenja: 11521 m batiskop (grč. bathron) terasa ispred kuće. batrachos žaba) med. batrahus Batrahomiomahija (grč. bathys dubok. bathys dubok. zamašajni udarac njihala na satu batofobija (grč. klupa. lupetanje. mys miš. dirigentski štapić. bathos dubina) niskost. potpuno kristalizirane najdublje gromade plutonskih stijena. naklapanje batometar (grč. glaz. čvrsta naprava za ronjenje koja ne ovisi o matičnom brodu (izumitelj švicarski fizičar August Piccard. strah od dubine ili visine. tzv. lat. radi većeg električnog punjenja. battitura udarac) kolut na vratima. skopeo gledam) čamac sa staklenim dnom kroz koje se može gledati pod vodu 165 batrokefalija batist (fr. spoje tako da su svi vanjski oblozi sjedne strane i svi unutrašnji oblozi s druge strane međusobno povezani. ognjilo na starim puškama. prišt ispod jezika. u mačevanju: udarac po protivnikovom maču. lupiti) u mačevanju: izbiti protivniku mač iz ruke batiskaf (grč. obično praćen vrtoglavicom batoliti (grč. bathos dubina. battere) u cirkusu: saltomortale preko konja. ponajviše granitoidnih batologija (grč. galvanska baterija spoj više galvanskih elemenata u istom vodiču radi dobivanja jače struje ili višeg napona (paralelno ili uzastopno spajanje) batibijus (grč. alka batifon (grč. bator hrabar) hrabriti. batuere udariti. metria) sprava za mjerenje morske dubine batometrija (grč. bathos visina. bathron postolje. tal. više istovrsnih topova (4 do 8) s potpunom opremom i priborom koji čine jednu borbenu jedinicu. battere. onaj koji živi u dubini. bathys. 1884—1962). fone) glaz. pipničar. glavni sluga batman (fr. batiste) vrsta veoma finog i gustog platna batler (engl. geol. znak za mirovanje batonda (tal. metria) v. prostaštvo u govoru i pisanju batrahij (grč. prevoznina. sokoliti batrokefalija (grč. batuta batos (grč. jednostanično organsko biće u morskoj dubini batidur (tal. bathys dubok. batimetrija baton (fr.

uvodna stihovna stopa. koji ju je prvi utvrdio i opisao) bazeitet (grč. u mačevanju: jak udarac duž protivnikovog mača s ciljem da se protivnikov mač izvede iz napadne linije ili da se napravi mjesta za izvođenje udara na protivnika. Bauch trbuh. bava) trg. katkad. baze. 1799 —1854. pojačana probava tvari. battuta) glaz. nabran Bav (lat. ovčju.) nekad. pjena) opršnjak. proljev.batuta 166 bazen batuta (tal. geod. Bavius) v. kronična bolest koja nastaje kao posljedica bolesti štitnjače. spojevi koji s kiselinama oblikuju soli (njihove otopine u vodi pokazuju većinom alkalnu reakciju). kem. podnožje stupa. prisutnost neke kemijske baze bazen (fr.) sajam. grčevi u trbuhu. skok pri kojem konj samo malo dodiruje zemlju kopitima. basane) obojena janjeća. kem. zavijanje. liječniku K. teleću) za ukoričenje knjiga. kipa ili svoda. a Filemona u hrast baušig (njem. pijun bauhcvikn (njem. udarac za takt. geom. Bavius) ime dvojice loših pjesnika i drskih kritičara koji su pretenciozno kritizirali Horacijeve pjesme. pomoću motki za mjerenje. potencije ili logaritma. svojstvo kiselina da se s određenim količinama baznih oksida pretvaraju u soli. bavaglino od bava slina. mršavljenje i dr. znojenje. basis) kem. Bauer seljak) u šahu: pješak. odličan materijal za građevine bazan (tur. točno izmjeri i koja onda služi kao osnova triangulacije. bavella. strana ili površina na kojoj zamišljamo da leži poligon ili poliedar. usp. drhtanje prstiju. basaltes. basaner) obojiti kožu (janjeću. Bavijus bavarin (tal. basis) osnova. temelj. siperak bavela (tal. osnova stupnja. nakon smrti Baukidu je pretvorio u lipu. basanos probni kamen) tvrd crni kamen od kojega su stari Egipćani izrađivali kipove bazar (perz. osnovna linija duga više kilometara koja se. metr. (nazvana po njem. arhit. trema pred javni nastup Baukida mit. podloga neke stvari. krupne buljave oči. brzine automobila ili drugog motornog vozila bazalt (lat. prema Pliniju riječ afričkog podrijetla) vulkanska stijena sastavljena od plagioglasa. i odakle svi putevi vode k raznim jedinicama kako one napreduju. basis) mn. tvar (supstanca. basin) umjetno izdubljen prostor napunjen vodom . dužine 3000 m) koji služi za mjerenje brzine leta zrakoplova. ponekad bazana (fr. ubrzan rad srca. odakle dobivaju pojačanja i ostalu pomoć. mat. u Europi: prodavaonica s jeftinom robom baze (grč. augita i magnetita. za nagradu Zeus jo njihovu kolibu pretvorio u prekrasan hram. Bausch nabor) naboran. obojiti crno bazanit (grč. usp. ovčja ili teleća koža za ukoričenje knjiga. otpaci od svile Bavijus (lat. Bav Bayer svjetski poznata njemačka tvornica lijekova baza (grč. elektro- pozitivna) koja se spaja s kiselinom i neutralizira je stvarajući sol. mjesto ili zemljište s kojeg jedinice neke vojske napreduju. određen put na zemlji (npr. zwicken štipati) štipanje. žena koja je sa svojim mužem Filemonom ugostila Zeusa kad on nigdje drugdje nije mogao nadi skloništa. koža na konjičkim hlačama bazanirati (fr. baza Bazedovljeva bolest med. voj. Basedowu. otuda: loš pjesnik i pakostan kritičar. znaci: povećana štitnjača. saltomortale napravljen preko konja bauer (njem.

glavna crkva bazilikalan (grč. petalon list) bot. v. ubijao svojim pogledom baziotrib (grč. kratica za beril be-bop čit. oslanjati se na koga ili što. 4/4 takt. logia) znanost 0 osobinama tijela. suvremeni društveni ples.bazeologija bazeologija (grč. kraljevski zmaj. sličan bazilici Bazilike (grč. v. Britiš brodkasting korporejšn) Britansko radij sko društvo BCG v. akropetalan 167 beach-la-mar bazirati (grč. saborna. basis. geol. bič la mar (engl. uljevuša.. basilike tj. pouzdavati se u. bazlamač) slijevka. basilike) u obliku bazilike. basis. zamjenjuje liječničku pijavicu bdelotomija (grč. Basileus) mn. bdella. tvrdo zvučanje s osnovnim tonom b. kefalotriptor baziotripsija (grč. ručni reaktivni bacač BBC čit. e. beach-la-mar morska obala) naziv za tzv. legendarni kraljevski zmaj koji je. a druge za suce (tribunal). st. supr. basis) kem. oikia kraljevska. Be-dur beach-la-mar čit. kefalotrib. četverouglato "V". tempo umjeren . zatim. bdella pijavica. tribo trljam) med.) bazilika (grč. eruptivno kamenje s nešto malo bazalta. basis) mn. bazalni bazuka voj. učitelju Baziliju Velikom (4. basis) osnovati.) vrsta džeza karakteristična po čestim disonancama u harmonizaciji. tobože. baziotriptor. improvizacija u paru i skupini. divna kuća) prvobitno kod starih Grka: dvorana sa sjedištem arhonta basileusa u Ateni. tip prvih kršćanskih crkava. sredstvo sporazumijevanja u zapadnom području Tihog oceana . mit. bibop (engl. "kreolski" jezik (engleski temelj). osnivati. naziv za razvoj pri kojem se najmlađi novi organ pojavljuje pri dnu stabljike. kod Grka i Rimljana: zgrada za trgovanje 1 pravne poslove koja se sastojala od dviju dvorana na stupovima. u slučajevima osobito teškog porođaja: lomljenje dječje glave u maternici i vađenje djeteta baziotribom baziotriptor (grč. basis. basis. bazno kamenje bazlamača (tur. basis) kem. razrješavajući znak kojim se jedna povišena ili snižena nota vraća na prvobitni stupanj Be-mol (tal. dolerita itd. temno režem) zarezivanje liječničke pijavice (nakon što se nasisala krvi) ispred završetka repa s trbušne strane radi ispražnjavanja i održanja životinje Be kem. Bibisi (engl. pouzdati se. bazeitet bazilijanac pripadnik katoličkog reda (koji se služi istočnim obredima). staklena sprava za isisavanje krvi. basis) prid. Be-dur (tal. bazilisk (grč. v. ime po crkv. razvaruša. tripsis trljanje) med.. vrsta bezopasnog guštera u Južnoj Americi i Aziji. objavljen 887.) glaz. jedne za publiku. zakonik cara Basilijusa Velikog. suprotno: Be-mol Be-kvadrat glaz. utemeljiti. osloniti se. n. liječnički instrument za lomljenje dječje glave u maternici i za izvlačenje djeteta (upotrebljava se kod teških porođaja kad je to jedini izlaz). Be-moll) glaz. kratica za British broadcasting Corporation čit. bazeitet baziti (grč. basilike) zool. basis. supr. šp. vrsta pite s mnogo vrhnja bazni (grč. tribe trljanje) med. zvučanje s osnovnim tonom b. metron) med. osnovno naučavanje bazicitet (grč. počivati bazitet (grč. zasnovati. v. besežiranje bdelometar (grč. baziotrib bazipetalan (grč.

medenjak begenisati (tur. poželjeti. obrana bediner (njem. uvrstiti u red svetaca beatifikacija (lat. zavoljeti.) kolač s medom. one koje se prave sveticama. (najstariji red posvećen boguugodnom radu. zum Befehl čit. onaj koji živi u ludnici (po velikoj londonskoj bolnici Sv. žive od stočarstva i pljačke. cirkus. nakon čega dolazi čin kanonizacije. begenmek činiti dobro.. biscia) smuk (vrsta neotrovne zmije) bedel (tur. beguine. beanus) glupo i neotesano držanje (ili: ponašanje) beata (lat. beta-zrake. beatitudo vestra) Vaša Svetosti (oslovljavanje pape) beatizam (lat. bogomoljka beata virgo (lat) blažena Djevica. beaticum) posljednja pomast. odobriti. bedavi) mn. (po imenu francuskog izumitelja Henrija Becquerela) zajednički naziv za zrake koje izbijaju iz radioaktivnih elemenata (alfa-zrake. engl. sirijskim i sjevernoafričkim pustinjama. Beaufort Francis (1774—1857). stanovnici pustinje. i XIII. pren. beatus blažen) pravljenje svecem. proglasiti svecem. engleski admiral. nomadska arapska plemena u arabijskim. električna beatifikacija električni eksperiment koji se sastoji u stvaranju svijetlog svetačkog vijenca (aureole) beatikum (lat. tj. nalog. Bezirk) okrug. pripadnice opatičkog reda koji je osobito bio raširen u XI. proglašenje za sveca. uvrštenje u red blaženih od strane pape. bedavi) mod. Bekrelove . bedienen poslužiti) sluga.) luđak. poslužitelj. izabrati po svome ukusu.). bagging) platno za pakiranje . Majka Božja. Bogorodica. čit. begger) mn. razmjeran) zamjenik. licemjerje beatus ille. bogomoljke. čovjek koji umjesto nekog drugog ide na hodočašće ili u vojsku bedem (tur. okružje. beden) vanjski zid oko tvrđave. novac uopće beča (tal.. u nekadašnjoj austrijskog vojsci odgovor podređenoga nadređenome kao izjava da će nalog biti izvršen beg-lokum (tur..) na zapovijed. Marije od Betlehema koja služi kao ludnica) beduina (ar. sretna. umj. voljeti koga. beatus ile kvi prokul negocijis (lat. beatificatio) posvećivanje. beatificare) posvetiti. beata) blažena. tobožnja svetost. bedel odgovarajući. kvart Becquerelove zrake čit. bedinter bedlam (engl.. blago onima koji imaju beatificirati (lat.. boufort. zaštita. bagan." (Horacijev stih) beaufort v. njegovanju bolesnih itd. pod vlašću svojih šeika i kadi befel (njem. beati possidentes) sretni su oni koji imaju. pren.) "sretan onaj koji je daleko od poslova. Gospa beatae memoriae čit. fiz. diviti se begine (lat. gama-zrake) 168 beging beč (tal. pričest umirućeg kod katolika beatitudo vestra (lat. njem. sastavljač meteorološke skale za mjerenje brzine vjetra becirk (lat. begute beging (engl. st.beanizam beanizam (lat. bezzo) sitan mletački novac. cum befel (njem.) blažene. ugađati) svidjeti se. svete uspomene (pokojnik) beati possidentes (lat. qui procul negotiis. Befehl) zapovijed. beate memorije (lat. pristajati na nešto. ženski ogrtač sličan arapskoj nošnji beduini (ar..

begleiten pratiti) glaz. belles-lettres književnost) lijepa književnost. vrag belanda (tal. bun. neprecizan udarac bel-esprit čit. fosilni ostaci izumrlih glavonožaca iz razdooblja jure i krede Belerofont mit. v. hrptom ruke (u tenisu) bekon (engl. pomoćnica. bahar miris. jad. (Atropa Belladonna) šumska biljka iz por. metež. bellezza) ljepota. belfry zvonik) gradski zvonik spojen s vijećnicom (u srednjem vijeku i renesansi) . ni praktičnim ciljevima. beggar) mn. beladona-ekstrakt sok koji se priprema od svježeg soka lišća ove biljke. sjevernoamerička igra loptom. bel-espri (fr. bekovski prostor dio nogometnog igrališta (šesnaesterac) koji je prvobitno pripadao samo bekovima (braničima). strijela) geol. belanda. slične taftu belemniti (grč. lijepa žena. dakle pjesništvo u stihu i prozi. svirač u tamburaškom orkestru na instrumentu dubljega glasa kojemu je zadatak praćenje glavne melodije (obično u tercama ili kvintama) begonija ukrasna biljka velikih mirisnih cvjetova (naziv po imenu Francuza Michaela Begona) beguine (engl.beglajter beglajter (njem. bela) nevolja. med. sredstva. uz pomoć konja Pegaza ubio neman Himeru beletrist (fr. back). zlo. šport. udarac okrenutom rukom. bunika. igraju dvije momčadi sa po devet igrača na igralištu u obliku romboida čije su strane duge 27 m bek (engl. tj. gužva. v. belandre) pom. ona grana literature koja ne služi ni vjerskim. belchite) vrsta španjolske vune. backhand) šport. nepogoda. lijekovi protiv kašlja bejzbol (engl. pametan i duhovit čovjek 169 belfrid beladona (tal. u Bibliji: naziv za vodenog konja behici (grč. fr. upotrebljava se kao sredstvo za uljepšavanje radi povećanja zjenica belaj (tur. vrsta istočnoindijske svilene tkanine. begine behanizam smjer u babizmu. belletriste) onaj koji piše beletristiku. bacon) slanina sa slojevima mesa bekovski (prema engl. ima pristaša i u Europi i Americi behar (tur. nazvana po istoimenom gradu beleca (tal. glavni sastojak atropina beladonin (tal. vrsta nordijskih plitkih jedrilica belčite (šp. vrsta levantskog pamuka slabe kakvoće belelaks trg. base-ball) šport. nesreća.) lijep duh. becassine) zool. proljeće) cvijet (na voćkama) behemot (hebr). velebilje. bella donna) kem. belles lettres. patnja. igrač iz uže obrane u nekim športskim igrama (svaka momčad ima dva beka. zove se i kazneni prostor budući da se prekršaji u njemu kažnjavaju izuzetno strogo. neman. estetska i književna kritika belfrid (engl. tj. beggar) mn. unuk Sizifov. bijeda. bella donna "lijepa žena") bot. bechos kašalj) mn. back) šport. bex. ni znanstvenim. divovska životinja. ljepotica beledin trg. napast. lijevog i desnog) bekasina (fr. močvarna šljuka bekhend (engl. zabavna književnost svake vrste. bekovski udarac u nogometu: snažan udarac sa svrhom da lopta ode što dalje od vlastitog gola. muka. belemnon oružje koje se baca. ružno vrijeme. sin Glaukov. zabavni pisac beletristika (fr. feljton. organska baza koja se dobiva od korijena i lišća velebilja. begine begute (eng.

nazvana po gradu Benaresu bendi (engl. samostanima. beluga kavijar najukusnija vrsta kavijara belvedere (tal. sestra i pratiteljica boga Marsa belot (fr. prije oblikovanja društva (Hobbesova pretpostavka) belmontin kem. lijepo pjevanje. benedikcija apostolika (lat. Salomon ben David = Salomon. Belt) tjesnac beluga (rus. sveopći rat. usp. belvedere Belzebub (hebr. blagoslivljati benedicite (lat. bei epok (fr. belos strijela. beneficencija . st. osobitu ulogu danas ima u džez glazbi bene (lat. glazbeni pravac koji teži za što suvremenijom reprodukcijom tona i za virtuoznošću u izvođenju belle epoque čit. belvedere lijep vidik) vidikovac. daje triput godišnje cijelom katoličkom svijetu benedikcija (lat. riba jesetra. ben sin) kod semitskih osobnih imena stavlja se uz očevo ime. Benediktinca) vrsta finog likera (nazvana po tome što su ga najprije počeli pripremati redovnici jednog benediktinskog samostana u Francuskoj) benediktinci mn. katolički red sv. dobrotvorstvo. prirodno stanje čovječanstva. božica rata kod Rimljana. manteia) gatanje (ili: proricanje) iz strijela (na Istoku) Belona (lat. lijepo bene valete! (lat. instrument sa 5 do 7 žica. benedicere) blagosloviti. belotte) vrsta kartaške igre belt (skand. bellevue) v. benefactio) dobročinsL o. kod Zidova i u Novom zavjetu: sotona. štap za hokej Bendis tračka božica Mjeseca bendžo (engl. brokat. blagoslivljanje. benedictin. vrag bema (grč. Bellona) mit. banjo) gitari sličan sjevernoamerički crnački glaz. bandy) šport. praveći znak križa. njem. u Monte Casinu benefakcija (lat. dobra volja bellum civile (lat. čist parafin koji se dobiva od petroleja.) rat sviju protiv svih. osnovan u VI.) apostolski blagoslov koji papa.) živjeli! benedicirati (lat. Benares) istočnoindijska srebrena tkanina. razdoblje početkom 20. belum omnijum kontra omnes (lat. prvotno. benedictio) u Kat. bei imer (fr. stoljeća kad se u umjetnosti razvilo načelo "ljepote radi ljepote". vrsta tenisa i hokeja na ledu. uništenja bellum omnium contra omnes čit. nečastivi. larpurlartizam belle humeur čit. blagoslov benedictio apostolica čit.) lijepo razdoblje.) rat do istrebljenja. ljetnikovcu ili kakvom uzvišenom mjestu odakle je lijep pogled (belvi). kao kamen tvrda masa koja se u veličini kokošjeg jajeta ponekad nalazi u bubrezima velikih jesetri-moruna. dio Vatikana u kojem se nalazi glasoviti Apolonov kip belvi (fr. fil. doba ljepote. benedicite) molitva prije obreda u kat. ratnički belkanto (tal. bema uzvišenje) starogrčka govornička tribina bematin-svijeće mn. Davidov sin benares (ind. crkvi: blagoslov blagoslivljanje benediktinac (fr. bellum rat) rimska božica rata.) zool. bei canto) glaz. bellicosus) ratoboran. božanstvo starih Filistejaca. moruna. npr. svijeće izrađene od mješavine parafina i stearina ben (hebr.belikozan 170 benefakcija belikozan (lat.) građanski rat bellum internecinum (lat.) dobro raspoloženje. Baal-Sebub) mit. upotrebljava se osobito za pravljenje svijeća belomantija (grč. Benedikta (480—543). tornjić na kući. bene) dobro. žena Marsova Belona (lat.

Boiotos) stanovnici starogrčke pokrajine Beotije koji su smatrani tromim i glupim ljudima. dobrotvor beneficijar (lat. beneficiatus) v. lovce itd. bengal strajp (engl. beneficij at beneficijat (lat. močvarno tlo berat (ar. benevolentia) blagonaklonost. npr. žitka bezbojna tekućina. služi za turiste. beneficialis) koji pripada crkvenim prihodima ili se tiče crkvenih prihoda beneficijant (lat. korist. beracha) židovska molitva zahvalnica berak (mađ. glupo. benjui) kem. Bengal) mn. lako zapaljiva smjesa tekućih ugljikovodika.benefaktor benefaktor (lat. životinje i biljke koje žive na morskom dnu Benvenuto (tal. gori pola- 171 berberin gano crvenim. benevole lektor (lat. engleske trupe u Indiji sastavljene od urođenika bengalo (beng. paragraf. neplodno zemljište. s krovom od slame ili crijepa. benjoin) kem. pašnjak. bend) brana. uzvisina bentonit vrsta svijetle i sitnozrnate gline koja u vodi snažno bubri i pri tom povećava svoj volumen. gaj. Boiotos) pril. baignoire) kupalište. gori sjajnim plamenom. darežljivost. muslin s višebojnim prugama bengal stripe čit. upotrebljava se kao emulgator i stabilizator u emulzijama bentos (grč. nasip.) carsko pismo ili povelja kojom se nekom daju posebne povlastice. od neke dobrotvorne predstave. benevolan Bengal (engl. odan. zelenim ili bijelim plamenom benignitet (lat.) blagonakloni čitatelju! benevolencija (lat. povlastica. prolaznost bolesti bent (tur. Bengal) područje u južnoj Aziji oko delte rijeke Gangesa i Brahmaputre te uz Bengalski zaljev bengal (engl. bangla.) lug. primatelj crkvenog prihoda. vrije na 80 °C. benignitas) dobrota. benefia«.) trg. iz Beotije. med. benjui. žutim. beneficijar. beneficiarius) onaj koji prima prihod od nekog beneficija. engl. bezopasnost. kada za kupanje Beoćani (grč. bengalska vatra poznata vatrometna smjesa salitre i sumpora. naklonjenost.) "dobrodošli" benzin (šp. bene meritus) vrlo zaslužan čovjek benevole lector čit. služi kao pogonsko gorivo benzol (šp. prednost. pismo kojim se davala egzekvatura europskim diplomatskim predstavnicima u Turskoj berberin (lat. berberis) žuta boja koja se dobiva iz korijena biljke žutike .is) dobročinitelj. otapa se u alkoholu. ugodna mirisa. otuda: nespretnjakovići. fr. bungalow) indijska kuća jednokatnica od lakog materijala (bambusove trske ili dasaka). važan za proizvodnju anilina benjoar (fr. dobrotvorna predstava beneficijalni (lat. pravilo. prihod. zarada. stipendist Beneluks gospodarstveni i politički savez Belgije. muslin s višebojnim prugama bengali (engl. benevolens) blagonaklon. tj. benthos dubina) biol. dobrodušnost. otapa se u alkoholu. Nizozemske i Luksemburga benemerit (lat. benefactor) dobrotvor. naklonjen. beneficium) dobit. dobročinitelj beneficij (a) (lat. carsko pismo kojim se netko postavlja na neki položaj. bengal) polusvilena tkanina. propis. tromo beraha (hebr. dobiva se iz petroleja. sklonost benevolentan (lat. glupani beotski (grč. također: đak koji prima novčanu potporu. nespretno.

mila od glagola mal = obrezati pokožicu penisa) berkan (tal. nike pobjeda) "koja donosi pobjedu". redni broj 4. elektrogimnastika bergsonizam idealistička filozofija francuskog filozofa Henrija Bergsona (1859—1941) beriberi (ind. karakteristika mu je suprotstavljanje materijalizmu i tvrdnja da su stvari i pojave samo skup osjeta i da postoje samo u apercepciji subjekta. izvor filozofije Macha i Avenariusa berkovec (rus. mutnozelene bo- 172 berlingoca je. mila. zavjet. Africi. nazvana po pronalazaču. savez. bez prednjeg sjedala. vrlo raširena krvna bolest u sjev. vrsta plemenitih krušaka koje su iz Turske prenesene u Italiju Bergen-Belsen nacistički koncentracijski logor. bijela kovina koja ulazi u sastav berila berilistika (grč. atomske težine 9. berlinska kočija berlinerblau (njem. beryllos.) berlinsko modrilo.) pom. beri) med. poznat i po tome što je tamo umrla i Ana Frank — Nizozemka koja je ostavila svoj potresni Dnevnik bergonizacija med. Amerikancu Berdanu (11893. heksagonalni mineral. fakin. nastala križanjem sijamske. proricanje budućnosti iz čarobnog zrcala (napravljenog od berila) berit mila (hebr. berlingozza) talijanski narodni ples . barracano) gusta i teška tkanina od vune. tamnomodra boja (pariško plavo) berlingoca (tal. zavjet obrezivanja.berberis berberis (lat. beryllium) kem. ili zelenkastoplave (akvamarin) berilij (grč. beret) plitka i okrugla francuska kapa berekin (tal. ar. berberis vulgaris. laka kočija sa dva sjedala. vragolan. n. snažan bere (fr. bardevam) moćan. birichino) mangup. žutika berdanka (engl. subjektivno-idealistički smjer. Berdan) puška ostraguša. element. begarmudi) carska kruška. berit. vezan uz ime engleskog biskupa Berkeleya (1685—1753). koja je svoju kosu žrtvovala kako bi zahvalila bogovima što joj se muž vratio iz rata) bergami (tal. kostrijeti ili devine dlake. stoljeća pr. ruska pomorska mjera od 10 puda = 400 ruskih funti = 163. zidni tepisi izrađeni u talijanskoj pokrajini Bergamo bergamota (tal. obrezivanje (berit. Australiji i Indiji. iz III. mal) židovski crkveno-vjerski obred: uvođenje u zavjet praoca Abrahama.02. berberis) bot. beavitaminoza beril (grč. berkshire) po engl. ferein nositi. Berenikina kosa ime zviježđa (po ženi egipatskog kralja Ptolomeja III. berlingare. v. znak Be. javlja se kao posljedica prehranjivanja samo kuhanom rižom koja u sebi nema B vitamina. obješenjak Berenika (grč.805 kg berkšir (engl. lat.e. berlingot) polu-berlina. glavni joj je znak: potpuno rasulo u funkcioniranju živčanog sustava koje se javlja u kočenju donjih dijelova tijela i slabljenju srca.) berdivan (tur. bergamotto. kitajske i napolitanske rase berlengo (fr. = beri skorbut. postojan. bergamo) mn. služi za presvlačenje pokućstva berkeleizam fil. gradu Berkshireu nazvana rasa crnih svinja. brelengo berlina (fr. berline) vrsta lake kočije s četiri sjedala. neproziran. beryllos) min. tur. plemeniti beril je ili divne tamnozelene boje (smaragd). beryllos) gatanje. baracane) tkanina od kozje dlake berkan (tal.

) berseza (fr. zategnuta deka kojom se netko baca uvis (stara francuska igra) bernardinac (njem. zvjerska priroda. Bessemerov čelik bestijalan (lat. Berni. naslon za ruke kod gađanja (u streljačkom rovu) berma 1. nekome dati besu dati nekome čvrsto obećanje da mu se neće dogoditi nikakvo zlo od onoga koji je dao besu besa (fr. pripadnici kat. besprizornyi) zapušteno i nenadzirano dijete Bessemerov aparat naprava za proizvodnju čelika i bakra Bessemerov čelik čelik koji se dobiva oksidacijom sirovog željeza. bernesco) ćudljiv. strijelci (vrsta pješaštva u tal. duge dlake. samo u medvjeđoj koži i u borbi se 173 bestseler odlikovali divljim bijesom. beurt) mn. be-se-že) kao zaštita protiv tuberkuloze (BCG je kratica od bacil Calmette-Guerin) besprizorni (rus.) 2. bertillonage) u kriminalistici: utvrđivanje istovjetnosti (identifikacija) neke osobe putem antropometrijske metode (naziv po fr. crvene i bijele. zastava kojom se mornari pozivaju da se vrate s kopna na brod. bijesni. berne) pom. bernijeskan bernijeskan (tal. padanje cijena i tečajeva državnim dionicama i drugim vrijednosnim papirima. antropologu Alfonzu Bertillonu. najbolje književno djelo . nečovječnost bestijarij (lat. osobito knjiga koja se najviše traži. best najbolji. nazvan po švedskom kemičaru Henryju Bessemeru (1813—1898) Bessemerova metoda postupak pri pročišćavanju sirovog željeza pomoću toplog zraka. puteljak. trgovati. kod Albanaca: čvrsto obećanje. časna riječ. v. dobiju snagu dvanaestorice ljudi. Bernarda (red je osnovan 1098. bestiarius) borac sa zvijerima u areni (kod starih Rimljana) bestseler (engl. uspavanka bert-brodovi (niz. 1853—1914) berzerkeri (nord. pren. seli prodavati. ber-serkr) mit. nazvana po istoimenom departmanu na Dordogni Bes staroegipatsko božanstvo glazbe. Bernhardiner) rasa pasa između doge i ovčarskog psa. plahoviti ljudi i ratnici beržerak (fr. bestiarium) knjiga sa slikama životinja. kad pobjesne. nizozemski poštansko-trgovački brodovi koji redovito prometuju na određenim linijama i imaju povlasticu za prijevoz putnika i robe bertijonaža (fr. divlji. bestia) životinjstvo. životinjski. nalaziti prođu) dobro prodavana roba. bersaglieri) mn. "oni koji se pojavljuju u koži medvjeda". Bergerac) vrsta finog francuskog vina. nečovječan bestijalnost (lat. radosti i bračne sloge besa (arap. reda sv. stazica. trg. knjiga s pričama iz životinjskog svijeta bestijarijus (lat. bestialis) zvjerski. pjesnika Bernija koji je preradio Boiardov ep "Zaljubljeni Rolando") bersaljeri (tal. firma berna (fr. osnovano 1836. strahoviti junak i njegovih dvanaest sinova koji su išli u boj bez oklopa. berceuse) glaz. grub. nastran (po načinu pisanja tal. zvjerstvo. bernesco) v. bijela braća. izvježban za nošenje tereta i spašavanje putnika nastradalih u snježnim vijavicama bernardinci mn. v. surov.berma berma (fr. baisse) 1. polumitski likovi u Norveškoj i na Islandu. berme) 2. u Francuskoj) berneskan (tal. ljudi koji. vojsci. kao i robi koja kotira na burzi besežiranje cijepljenje preparatom BCG (čit.

). bilupa itd. ribom i si. bechamelle) gust umak od mlijeka ili vrhnja s jajima i brašnom te mesom. upotrebljavaju ga slastičari za bojenje kolača bezistan (perz. bezoardica) mn. kratica za bizmut bi. žlica. Beschlag) kovne stvari (brave. stvrdne kao kamen. bestemmia) psovka. tržnica. neobojen. Betlehem "Kuća kruhova") izraelski gradić. bedesten. beštija (lat. tanjuri i ubrus beštija. rodno mjesto Isusa Krista. npr. perz. opšav bezacung (njem. beta-zrake fiz. bisogno) potreba. osobito kod nepreradenog šećera bezeta (fr. materijalne zrake koje nose negativne električne naboje i skreću pod utjecajem magneta.(lat. beš pet. beton) smjesa od šljunka i cementa koja se. fino tanko platno. opojnost. osobito dvopek bešlag (njem. bitumen asfalt. žućkastosmeda boja.) vino. vazalsko. betlehem štalica od papira. životinja. bezisten bezisten (perz. Wasche rublje) posteljina. krčma. podaničko cjelivanje ruke gospodaru u znak poniznosti ili kao dvorski ceremonijal bezoan (fr. usp. bis) predmetak u složenicama koji kazuje da se značenje drugog dijela složenice dvaput javlja. nečovjek. basistan) u Turskoj: trg. potpuna smirenost bezac (njem. bihud) zanos. beta) ime drugog slova grčkog alfabeta (B = naše "b"). kletva. fr. bezette) crvena šminka.bešamel 174 bi- bešamel (fr. Bett krevet. vrsta kolača punjenih pjenom od jaja i šećera bezemšon (niz. tj. bestia) zvijer. Besteck) pribor za jelo: nož. im. nužda. tal. željezni dijelovi kotača. protuotrovi bež (fr. besoin. nesvjestica. baisemain) cjelivanje ruke. kvake i si. birtija betveš (njem. o bezoan (fr. kao uspomena na onu u kojoj se rodio Krist beton (lat. adresse au besoin čit. čovjek-zvijer beštima (tal. kuh. au besoin čit. odbitak na ime onoga što ostaje u sanducima ili bačvama pri ispražnjavanju. osobito crno. nesvijest. tkanina za odijelo prirodne boje bhagavata (ind. tribunal koji sačinjavaju rabini radi vjerskih i obrednih pitanja Betlehem (hebr. grdnja beta (grč. jako obojeno kotenilom. potrebitost. vrsta protuotrova sastavljena od konkrecija iz želuca raznih sisavaca bezoardici (lat. kao dodacima beščatal (tur. alfa-zrake. dio trga pod krovom. beščatalm raketa koja se rasprskava u pet smjerova beškot kruh. bezoard. prirodne boje. bezistan bezmen (fr.) trg. kola i si beštek (njem. kad bude nužno. armirani beton beton u koji se dodaje željezo (radi pojačavanja) bettola v. baiser) poljubac. farm. Besatz) porub. rukoljub. krevetnina bevanda (tal. vilica. Besatzung) osoblje. oskudica.) u slučaju potrebe.) židovska sudnica. biandrija. betula betula (tal. pokrivena tržnica. siromaštvo. kreću se velikom brzinom (oko 298000 km/s). gama-zrake) beteg (mađ. na mjenicama: adresa po potrebi.) v. pančaratra Bi kem. beteg bolestan) bolest beth-din (hebr. pomiješano s vodom (u Dalmaciji) bevut (tur. nakon što se ovlaži. bettola) gostionica. osobito u Carigradu. basistan) v. bezemschoon) trg. ćatal rašlje) peterostruko. . beige) pr. posada beze (fr. badzahr) farm. upućivanje mjenice na treću osobu (ako bi trasant odbio primanje) bezoar (fr. adres o bezoan (fr.

fr. grč. andros muž) zakonom zabranjeni brak jedne žene sa dva muža u isto vrijeme biangularan (lat. objašnjavač Biblije. npr. filia ljubav) ljubav prema knjigama radi njihove stvarne vrijednosti bibliognost (grč. časopis biarda stroj za tkanje. autos sam. istodobno vladanje dvojice vladara u jednoj zemlji.) ispiti uz zdravicu određen broj čaša bibi (fr. lat. biblion.jačko -oštovanje Svetog pisma. onaj koji se razumije u knjige bibliognozija (grč. biblion knjižica. annus godina. razumijevanje u knjige bibliograf (grč. gnostes poznavatelj) poznavatelj knjiga. sklonost piću bibere (lat. biblion knjiga. pisma (u propovijedima) biblicizam (grč. knjiga. bi-. običaje. strast za pićem. biblion. a rjeđe donosi i kritičke napomene bibliolater (grč. grč.) Biblija siromašnih. bi. ili cjelokupne književnosti nekog naroda. knjiga. aner. grafo pišem) poznavanje knjiga. suprotno: biblioman bibliofilija (grč. bibacitas) željaza pićem. kronološka ili sistematska. bi-. bibere greko more (lat. knjige) Sveto pismo. arche vlada) dvovlašće. bi-. pisac (ili: sastavljač) popisa knjiga jedne struke bibliografija (grč. pismo bibliolatrija (grč. biblion. biblion. onih naroda koji se spominju u Bibliji biblio. biblion) neodstupanje od Sv. kad se u čije zdravlje pije onoliko čaša koliko njegovo ime sadrži slova ili koliko mu se još želi godina života).(od grč. articulus zglob) koji ima dva zgloba. srednjovjekovno izdanje Biblije sa slikama i crtežima za vjersku pouku nepismenih biblicist (lat. biblion) kao prefiks označava vezu s knjigom bibliobus (grč. umjetnost i si. razboj (naziv po pronalazaču) biarhija (lat. biannuel) koji izlazi dvaput godišnje. diarhija biartikuliran (lat. athlon borba) šport. angularis kutni) dvokutni bianualan (lat. latreio služim) čovjek koji voli i cijeni knjige. biblior „reia služba) pretjerano i zanesei.) ženski šešir s malim štitom. dvozgloban biatlon (lat. pomoćna znanost koja se bavi što potpunijim skupljanjem i opisivanjem tiskanih djela ili nekog znanstvenog područja. bibere ad numerum (lat. bez obzira na predaju biblicitet (grč.) piti po grčkom običaju (tj. biblion.) piti. bitne vrijednosti za znanost ili temu koja skupljača interesira. knjige koje čine Stari (na hebrejskom) i Novi zavjet (na grčkom). bis. gnosis poznavanje) poznavanje knjiga. bis. onaj koji se drži samo Biblije. biblion knjižica. biblista) poznavatelj Biblije. grafo pišem) poznavatelj knjiga.biandrija 175 bibliolatrija biandrija (lat. slijepo vjerovanje u sve što je napisano ili tiskano . čovjek koji pretjerano poštuie Sv. biblion) smjer u evangeličkoj teologiji koji Bibliju shvaća kao po sebi iedinstven otkriveni sustav mnli ili života Biblija (grč. obično se sastoji u jednostavnom ispisivanju naslova djela. biblijska arheologija znanost koja ispituje način uređenja i života. ona može biti abecedna. bibere graeco more čit. biblia knjižice. skijaška disciplina s dvostrukom umješnošću: skijaško trčanje na 20 km i gađanje puškom u četiri mete bibaeitet (lat. bibliofilos ljubitelj knjiga) onaj koji strasno skuplja knjige radi njihove stvarne. grč. muški šešir s uskim obodom Biblia pauperum (lat. omnibus svima) putujući autobus s knjigama za posudbu bibliofil (grč.

dvozube vile bidermajer (njem. rok od dva dana.. biblion. biblion. biblion. naziv za malograđanski jednostavni stil (posebice za pokućstvo) koji je nastao u Srednjoj Europi početkom 19. dezinfekcija i si. biblion. stol s hladnim jelima i pićima (npr. rukopisi koje je Vezuv (vulkan) zatrpao u Herkulaneju i Pompejima te su zato dobili mineralan izgled bibliologija (grč. biennium) razdoblje od dvije godine bife (fr. okamine lišća. lat. bibliotheke. zalogajnica. karakteristike: jednostavnost. canere pjevati) glaz. ormar u kojem se drži piće. bidetto) posuda za pranje intimnih dijelova tijela. anat.biblioliti 176 bife biblioliti (grč. biblion) biblijska riječ. ploška. kompozicija za dva glasa bićerin (tal. st. manteia proricanje) proricanje iz mjesta na koja najprije padne pogled kad se knjiga. therapeia liječenje) "liječenje knjiga". bi-dens) dvozubac. kefale glava) v. bis. nomia) znanost o uređenju biblioteka i upravljanju bibliotekama biblioterapija (grč. mirni oblici. biblistika (grč. biblion. tal. biblion.) u roku od dva dana bienalan (lat. buffetto) prodavaonica jela i točionica pića. znanost o Svetom pismu. znanost o uređenju biblioteka bibliotekonomija (grč. Biedermeier poštenjačina. onaj koji svoje knjige nerado posuđuje biblioteka (grč. dvoglavi mišić nadlaktice bicikl (engl. lithos kamen) mn. bibliotheke zbirka knjiga) knjižnica. starosti. poieo činim) vještina sastavljanja (ili: pisanja) knjiga. mania oduševljenje. biennis) dvogodišnji bienalije (lat. dvogodišnje biljke bienij (lat. biblijski izraz bicefalan (lat. biceps) koji ima dvije glave. geol. kada u kojoj se kupa sjedeći bidens (lat. biblion) stručno poznavanje Svetog pisma. knjigoljublje bibliomantija (grč. na nekoj zabavi) . intra biduum (lat. prilagodba svrsi bidon (fr. bibliologia) znanost o knjizi i knjižarstvu uopće. bibliomanija (grč. bibliopoles) knjižar.-fr. bicinium. bot. njihove sudbine itd. bicycle. cyclus krug) vozilo sa dva kotača koje se pokreće nogama biciklist (eng. osobito Sveto pismo. ushićenje) bolesna strast za skupljanjem knjiga iz sasvim osobitih razloga. prostodušni naivac) umj. pravljenje (ili: izrada) knjiga bibliopol (grč. bikefalan biceps (lat. bicyclist) vozač bicikla bicinij (lat. dva lica (nadimak rimskog boga Janusa). bidet. grč. bis. otisci lišća na kamenu. biblion knjiga. poznavanje Svetog pisma (Biblije). popravci uveza. tj. zbirka knjiga bibliotekar (grč. mainesthai oduševljavati se) onaj koji strasno skuplja knjige iz nekih sasvim osobitih razloga.) vrijeme od dva dana. tj. tafos grob) "sahranjivač knjiga". buffet. tal. grafo opisujem) opisivanje biblioteka. rasprava o raznim izdanjima Biblije biblioman (grč. bi-. bibliotheke. tehničke opreme. bidon mijeh) kanta. rijetkosti. bibliotheke) knjižničar bibliotekografija (grč. npr. posuda od pet litara biduum (lat. popravljanje oštećenih listova. limenka. znanost o Svetom pismu biblizam (grč. nasumce otvori bibliopeja (grč. spisateljstvo. prodavač knjiga bibliotaf (grč. bicchiere) čaša bide (fr. radi originalnosti tiska. biennis) mn.

bicarbonas) kem. bigot) koji pretjeruje u pobožnosti. biformis) s dva oblika. bifer) bot. bifluere) račvanje rijeke bifoličan (lat. bakreni novac s nešto srebra. hermafroditski biglisati (grč. beefsteak) kuh. bigarrer. gamos brak) dvobračnost. billon) slitina od srebra i bakra (sa znatno više bakra) od koje je prije pravljen sitan novac. koji dvaput godišnje nosi plod ili cvjeta bifilaran (lat. bigener) dvospolan. flos. fitilj. karbonat sa dva ekvivalenta ugljične kiseline prema jednom baznom. dvoženstvo bigamist (lat. licemjer bigotan (fr. genus rod. bis. buffet) vlasnik bifea biferan (lat.) onaj koji slijepo vjeruje. bogomoljac. biformitas) dvoobličnost biftek (engl. rijeke Big Ben (engl. vrpca koja polako gori. lat. bikarbonat sode bikefalan (lat. dvolisni biforman (lat. behaviour ponašanje. filum nit. iz perz. bis. kefale glava) dvoglav. bi-. floris cvijet) bot. nego promatra samo ponašanje životinja i ljudi. išarati. licemjeran bigoterija (fr. onaj koji se pravi daje strogo religiozan. krivotvorenje novca. grč. grč. bigoterie) vjerska zatucanost. podmetanje lažnog novca bijoner (fr. bifurcatio) račvanje. gamos brak) čovjek koji ima dvije žene. goveđi odrezak debljine 4 cm napola pečen na jakoj vatri bifti (engl. koji visi o dvjema nitima (u elektrotehnici) bifloran (lat. koji ima dva spola.bifedžija 177 Bikfordova vrpca bifedžija (fr. licemjerje. bogomoljstvo biheršrank (njem. grč. biglao. nego se zasniva na određenoj zakonskoj vezi situacije i reakcije bihude (tur. bigotisme) tobožnja svetost. bogomoljstvo. gamos brak) žena koja ima dva muža bigarirati (fr. vjerski zatucan. stupanje u nov brak prije nego što je stari poništen. beef-tea) vrlo jaka juha od usitnjene govedine bifurkacija (lat. ukrasiti šarama bigeneričan (lat. camera) dvodomni sustav u uređenju države bikarbonat (lat. bis. folium list) bot. sa dva cvijeta.) uzalud. bis. pretvarati se bigotizam (fr. licemjerje bigotirati (fr. bezrazložno bijon (fr.) veliko zvono na zgradi Parlamenta u Londonu bigamija (lat. bicefalan Bikfordova vrpca stijenj. grč. pretjerana pobožnost. bivariare) šarati. biglizo) slavuj evo pjevanje (pjevati izvijajući melodiju) bigot (fr. a upotrebljava se za izazivanje eksplozije dinamitnih i piroksilinovih naboja . Biicherschrank) ormar za knjige biheviorizam (engl. billonnage) nedopuštena trgovina novcem male vrijednosti. bi-. grananje ili cijepanje na dvoje. srebrni novac bez propisne količine srebra bijonaža (fr. po tom naučavanju ponašanje živih bića ne može se objašnjavati duševnim činjenicama. vladanje) psih. dijeljenje na dva kraka. dvoženac bigamistica (lat. dvorodan. smjer u američkoj psihologiji koji zanemaruje neka unutrašnja (psihička) stanja ili procese. billonneur) podmetač nepropisnog ili lažnog novca bijonirati (fr. bigot) praviti se svecem. npr. npr. bis. koji ima dva cvijeta bifluencija (lat. bis. bi-. billonner) podmetati nepropisan ili lažan novac bikamerizam (lat. konac) dvonitan. dvoobličan biformitet (lat.

bilis. bicolor) bot.000. bilboquet) igra u kojoj se lopta hvata na štap. u dvije boje bikonkavan (ni. bikonkavna leca bikonveksan (lat. obično krajem svakog mjeseca i svake godine. bije a porter (fr. m) bilanca (fr. fizički razvijen. pren. krajnji ishod nečega. bikvadratni korijen četvrti korijen neke veličine bilabijal (lat. suglasnik koji se izgovara s obje usne. bi-cornis) zool.000). bikvadratne jednadžbe jednadžbe četvrtog stupnja. ispupčen s obiju strana. Bild slika. prodavaonica ulaznica. za konja: izbacivati prednje noge bilateralan (lat.). bije a ordr (fr. p. saldiranje. billet au porteur čit. billeter) stavljati na robu ceduljice s cijenom. bilis.) vlastita mjenica. ulvus smeđežut) kem. bilden) čovjek koji posebnim vježbama razvija svoje mišiće. željezničkih karata itd. bixa) kem. dvousneni suglasnik (b. crvenožuta supstancija u žuči bilijarda (fr. izvesti završni račun. biletura (fr. prodavati ulaznice. bis. bilanx s dvije zdjelice) trg. bilden) šatr. obostran. grč. pren.) priznanica ili mjenica koja se isplaćuje donositelju. billet) prodavanje ulaznica. žučno žutilo. umišljeni gizdavac. tal. željezničke karte i dr. posjetnice i si.000. bilanx) trg. izvršiti usporedbu prihoda i rashoda u trg. drveni prutić kojim se stavlja zlato pri pozlaćivanju bild (njem. dvorog. u Francuskoj: tisuću milijuna.000. snažan čovjek. sitni tiskarski poslovi (karte. završni račun o prihodima i gubicima koji se izvodi s vremena na vrijeme.) banknota. chroma boja) dvobojan. žučni bilifulvin (lat. fotografija. latus strana. bilieran (lat. billiarde) tisuću bilijuna bilijun (fr. s dva roga bikromatičan (lat. milijarda (1. labium usna) gram. billet a ordre čit. billet) trg. četvrti stupanj (četvrta potencija) neke veličine. jednim udarcem udariti dvije lopte. bilge) pom. željezničkih karata. izvesti zaključak o završenom poslu bilardirati (fr. bi-convexus) opt.000) .bikoloran 178 bilijun bikoloran (lat. gimnasticirati. saldo bilancirati (lat. bi-conjugatus) dvostruko sparen bikornan (lat. mjenica koja se isplaćuje samo izdavatelju. bilateralis) dvostran. billet de batique čit.000.) preko telegrafa bildati (njem. npr. novčanica biletirati (fr. usporedba prihoda i rashoda na kraju jednog računa. bhikku) budistički redovnik prosjak bikvadrat (lat. bilboke (fr. billiaire) koji se tiče žuči. snob bildž (engl. lat. tisk. apparatus oprema) uređaj za prijenos slika (crteža. bi-concavus) opt. vježbati. dvobojan. bilancio. lat. bis. donji dio lađe bilet (fr. od dviju boja. pod orlean biku (sanskr. zaključiti neki posao. bi-quadratus) mat. billarder) u biljaru: jednim udarcem takom loptu dvaput dodirnuti. v. bilan. bilateralni kontrakt ugovor koji obvezuje obje ugovorne strane bilboquet čit. bije a bank (fr. knjigama. billion) u Njemačkoj: milijun milijuna (1. udubljen s obiju strana npr. fr. razvijati mišiće bilder (njem. usmjeren na suprotne strane. autografa i si. bi-. bikonveksna leća bikojajugiran (lat. bikromatični harmonij sprava za postizanje četvrtine tonova kod glasovirskog rasporeda tipki biksin (lat. ravno dno u sredini lađe.000.

biliosus. bulletin. lux svjetlo) svjetlosna reklama proizvedene fluorescentnim cijevima. razdražljiv. o zdravstvenom stanju. izborni listić. bimestar bimestar (lat.). od dva) dvojni. bimenzis bimestran (lat. bi. prodavač karata (željezničkih itd. žutozelen. pun žuči. berillos beril) gorski kristal. bis. prepreden bilingvitet (lat. metallum) dvojni novčani sustav neke zemlje po kojem zlato i srebro imaju stalnu i određenu vrijednost u međusobnom odnosu i oboje služe kao podloga papirnom novcu. pren. cedulja.) vrsta argentinskog pučkog tanga bilten (fr. listak.) biljetarnica (fr. bulla) prijedlog. bilinguis. prodavač ulaznica za predstave. ballur kristal. o stanju na bojišnici. loupe) opt. bimanus) dvoruk bimembričan (lat. billon) manje vrijedno zlato i srebro. žučno crvenilo. bullettino) dnevno priopćenje. fr. monometalizam bimilenij (lat. bimestris) dvomjesečni bimetalizam (lat.) med. koji govori dva jezika. bijes biliskopija (lat. prepredenost.bilin bilin (lat. logos riječ. bis dvaput. binarius koji sadrži dva. pren. naprasit. slitine s više primjesa nego čiste kovine. bis. manus. billet) blagajna. bimembris) koji ima dva uda. millennium) jubilej od dvije tisuće godina. bilis žuč. bilis) kem. pren. srdžba. crvena supstancija u žuči bilis (lat. dvočlan bimenzan (lat. nepotpuni bimetalizam onaj kod kojega i zlatni i srebrni novac vrijedi kao kupovno i platežno sredstvo. podnosi kralju. od dva dijela. bimestre. rubinus) kem. žuč. sc. Buhne) pozornica. tek pošto bude triput pročitan i primljen u oba doma. cedulja. prijek. bimensis) dvomjesečni bimenzis (lat. u Francuskoj: sitan bakreni novac bilonga (šp. mjesto gdje se prodaju karte.dvaput. lat. lat. vert zelen) kem. mrzovoljan bilirubin (lat. bilis) žučan. služben dnevni izvještaj (npr. kristalno staklo biman (lat. dobro se vidi i danju i noću 179 binaran bilupa (lat. skopein gledati) pregled žuči biliverdin (lat. dvomjesečje. dvotisućljeće bina (njem. supr. bili. dok je kovanje srebrnog novca zakonom ograničeno. žučno zelenilo. grč. prijetvoran. također: pisamce. bimensis) razdoblje od dva mjeseca. koji se sastoji od dvije jedinice. bini po dva. fr. o sjednici ministarskog vijeća. bille. lat. s tim što zlato vrijedi kao osnova i što se može neograničeno kovati. bilis žuč. priznanica biluks (lat. billa. dvoličan. fr. dvoličnost biliozan (lat. žustar. ulaznice biljur (ar. kratak. pren. povećalo (lupa) s dvije leće biljar (fr. koji se. zelena tvar žuči bili (engl. sa dva člana. bi. zakonski prijedlog (u Engleskoj). bis. prijetvornost. lingua jezik) dvojezičan. mjenica bilogija (grč. bilis. kazalište binaran (lat. glavni sastojak žuči bilingvičan (lat. beryllus. billetier) kaz. tempus) v. lingua jezik) dvojezičnost. priznanica. dvojedinični . billard) društvena igra štapom i kuglama od bjelokosti na četverouglatom stolu presvučenom zelenim suknom biljariti (fr. ljutnja. uporaba dvaju jezika u govoru. grč. billard) igrati biljar biljetar (fr. tal. bis. o aktualnim političkim pregovorima i si. potvrda. govor) dva književna djela istoga pisca koja predstavljaju jednu cjelinu bilon (fr.

prema Altmanu. energeia) fil. npr. bios. koinos zajednički. energetika cjelokupnog života. kolonija bioblasta).binda binda (njem. bios. veličina koja se sastoji od dva dijela. životni bioaritmetika (grč. koji se tiče binoma binub (lat. životne jedinice manje od stanica živih bića. grafia) popis djela i knjiga koje se odnose na život i rad nekog čo- 180 biogen vjeka (pjesnika. svih životnih procesa. koinos zajednički) životna zajednica. Biihne pozornica. binario udvojen) kruščic od dva dijela. shvaćanje da postoje dvije vrste zakonskih odnosa: kauzalni (uzročni) odnosi. nomos) mat. bios. dio fiziologije koji se služi fizičkim metodama u ispitivanju životnih pojava biofon (grč. ta fainomena pojave. blaste klica) mn. binsk taši) veliki kamen s kojega se uzjahuje na konja binjiš (tur. fysis) dio biologije koji se bavi stvarnim međusobnim odnosima živih bića. dynamis sila) znanost o životnim silama i životnoj djelatnosti. genos podrijetlo) biol. fone glas) uređaj za prikazivanje fotografskih slika koje istodobno i govore ili pjevaju biofori (grč. bios. foros koji nosi) mn. logia znanost) v. oculus oko) s oba oka. nositelji života. polinom od dva člana. život se sastoji u neprestanom raspadanju i obnavljanju tih biogen a . filozofa. bios. binocle) naočale. arithmetike) znanost koja se bavi izračunavanjem prosječnog trajanja ljudskog života biobiliografija (grč. grč. uglađen i istančan govor. med. bios život. biol. vrpca. biblion. logia) znanost o životnim pojavama biofizika (grč. biofori biocenologija (grč. scensko izražavanje. bios. = bioblasti biogen (grč. biol. bios. zemička binokl (fr. naprava za prilagođavanje svjetlosti na pozornici i u kazalištu binenšprahe (njem. bios) predmetak u složenicama sa značenjem: život. ovratnik. prid. biocenotika biocenotika (grč. bios. zavoj za oba oka binokularan (lat. koji je prilagođen za oba oka istodobno binom (lat. govor kojim se trebaju služiti glumci na pozornici binica (tal. lat. bios. grč. lat. petlja. centrum središte) fil. pojas binen-regulator (njem. bios. binubus) čovjek koji se dvaput ženi binjektaš (tur. nomos zakon) fil. knjiga. dio ekologije biocenoza (grč. jednostrano promatranje prirode i njezinog razvoja. bini. koinos) znanost koja se bavi proučavanjem biocenoza. i njima odgovarajući zakoni na kojima se temelje duševne (psihičke) pojave binomni (lat. biodinamički bioenergetika (grč. bios. dvočlani izraz binomizam (lat. Binde) veza. najmanja jedinica svih životnih pojava (stanica je. binyš) čohani ogrtač (s krznom) bio. dalekozor za oba oka. bi-. zbivanja biofenomenologija (grč. zavoj. vladara i dr. a ± b. Biihne. regulator) kaz. bi-. nomos) mat. bi-. skup živih bića koja žive u nekom određenom dijelu "životnog prostora" (biotopa) biocentrično promatranje (grč. na kojima se temelje prirodne pojave. sa dva člana. bios. bios.) bioblasti (grč. veoma složena bjelančevinasta tijela koja su pravi i glavni nositelji života. promatranje prirode samo sa stajališta ljudskog života i njegovih vrijednosti biodinamika (grč. Sprache jezik) kazališni govor. povoj.(grč. dvočlani.

bios. biologos) znanstvenik koji se bavi proučavanjem podrijetla i uvjeta života biologija (grč. bios. neke ribe) biomagnetizam (grč. prema određenim znacima na tijelu. tj. bios. pisac biografije.) svijetljenja živih organizama (npr. prid. pristaša biologizma biologizam (grč. biografia) opisivanje (ili: opis) života. pravac u teoriji spoznaje koji spoznavanje smatra činom održanja i unapređenja života. životopis biografika (grč. zakonima nasljeđa i prilagođavanja uvjetovano. manteia proricanje) 1. magnes) magnetna sila koja se nalazi u organskim bićima. grafia) znanost o rasprostranjenosti živih bića. bios. osobito znanost koja se bavi proučavanjem organskih prirodnih . kamenje koje je uglavnom nastalo od okamenjenih ostataka životinja i biljaka biolog (grč. biogenetski zakon zakon po kojem je "ontogeneza ili razvoj bića kratko i brzo. to klima nagib.biogenetski 181 bionegativan tijela i pojava koje su za njih vezane (zoologija i botanika). logos) fil. chemeia) dio fiziologije. prid. životopisac. metria) grana biologije kojoj je cilj matematičko izračunavanje i određivanje raznih životnih pojava. bios. je li se novorođenče rodilo živo ili mrtvo.-lat. poremećaji u razvoju. grafo pišem) onaj koji opisuje život. zoogeografiju (geografiju životinja) i antropogeografiju (geografiju čovjeka) biograf (grč. biografski biografija (grč. ge zemlja. biomagnetni biomantija (grč. sredstvom u borbi za opstanak. bios. elektro-biologija znanost o električnim uvjetima života biljaka i životinja biologist (grč. ona filozofija koja na pojmu "života" izgrađuje cjelokupni pogled na život i svijet. njegovih fizičkih i psihičkih osobina bionegativan (grč. crta na dlanu i drugih tjelesnih karakteristika biomehanika (grč. bios. genos) povijest razvoja života biogeografija (grč. bios. bios. raznih zraka na ljudski organizam i uopće na sve što živi bioliti (grč. nepovoljne varijacije duhovnih sposobnosti i sve što je izrazito bolesno ili boležljivo) biogenetski (grč. lithos kamen) geol. bios. logos) fil. dijeli se na fitogeografiju (geografiju bilja). 2. grana sociologije koja postupa po biološkim analogijama biolominiscencija (grč. u širem smislu: proučavanje i mjerenje životnih sposobnosti čovjeka. biologia) znanost o životu. sudsko-liječničko utvrđivanje. mechanike) znanost o mehaničkim procesima na živim bićima i u njima biometrija (grč. podrijetlo. krijesnice. grafo) umijeće opisivanja života. bios. negare nijekati) koji je nepravilan i nepovoljan za život i životne funkcije ili za potomstvo (nakaze. genesis postanak. šarlatansko pretkazivanje trajanja života na osnovi kucanja bila. znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u zdravom i bolesnom organizmu bioklimatika (grč. bios. osobito pojave nasljeđa. ponavljanje filogeneze ili razvoja svih predaka koji čine razvojni lanac dotične jedinke" (Haeckel) biogeneza (grč. bios. predjel u pogledu zemljopisnog položaja) znanost koja proučava utjecaje atmosferskih promjena. bios. rađanje) razvoj života biogeneza (grč. umijeće pisanja biografija biokemija (grč. lat. bios život. bios. genos) koji se tiče razvoja života.

i u zemlji. npr. čista rasa. bios. bios. bios. funkcionalne. on. ovako je njem. npr. skopein gledati) ispitivanje ima li neko tijelo sposobnosti za život. a čovjeka. električna bioskopija utvrđivanje smrti pomoću električne struje biosociologija (grč. sarkom) biorizacija (grč. ontos. biće) mn. to on. bios) v. pod biorizacija biosfera (grč. bios. biotehnika (grč. životni prostor (obuhvaća: atmosferu. skopein gledati) uređaj koji prikazuje žive slike. v. nekog područja. usp. ispitivanje je li u nekom tijelu bilo života.bionika bionika (kratica od biologija — elektronika — tehnika) znanstvena grana koja traži polazne točke za rješenje tehničkih problema u uzorima što ih čovjeku pruža sama priroda bionomija (grč. veoma brzo zagrijavanje mlijeka do 75 °C i naglo rashlađivanje pomoću posebnog uređaja — biorizatora biorizator (grč. bios. technike) dio tehnike koji se tiče živih bića i života uopće: nasljeđa. psyche. logia znanost) znanost koja se bavi proučavanjem različitih tipova ljudi u istoj etničkoj skupini tako da ispituje biološke. tj. psihičke. bios. praktične eugenike i medicine biotehnologija (grč. panpsihizam biopsihologija (grč. sfaira kugla) cjelokupan prostor na Zemlji stalno nastanjen živim bićima. tou ontos postojeće. psihobiologija biopsija (grč. člana društvene zajednice. bios. države itd. logia) znanost o živim bićima biopsihizam (grč. biol. bios. način kliničkog ispitivanja uzimanjem (operativnim putem) djelića nekog organa sa živog čovjeka kad se sumnja na kakav tumor (rak. nomos zakon) znanost o zakonima koji vladaju životom bionti (grč. stanovnika nekog grada.) nazvao fiziološke jedinice koje su većinom sastavljene od morfoloških jedinica i koje predstavljaju jedinstveno živo biće bioontologija (grč. mehanike razvoja. bios) koji se tiče života. razmnožavanja itd. seksualne i druge karakteristike biotit min. slike stvari i bića koje se kreću kao da su žive 182 biotit bioskopija (grč. bios. typos) čist tip. bios) znanost o životu biotip (grč. životinje i biljke koje potječu od jedne jedinke i pokazuju ujednačene i postojane odlike biotipologija (grč. pretpostavka da sve životne pojave imaju svoje psihičke procese. bios) 1912. heksagonalni ili magnezijski tinjac (nazvan po fr. biotičan (grč. organizama koji izazivaju vrenje itd. bios život. bios. logia) fil. i u vodi) bioskop (grč. litosfcru i hidrosferu budući da živih bića ima i u zraku. typos otisak. lat. bios. prilagođavanja. kao animalno biće biostatika (grč. g. psyche duša) fil. životni biotika (grč. socius drug) dio sociologije koji proučava društveni značaj ljudskog životnog vijeka. prirodnjak Ernest Haeckel (1866. statike) znanost o zdravstvenom stanju i prosječnom trajanju života ljudi koji žive pod određenim okolnostima. bios. orao vidim) med.. endokrine. pronađena metoda sterilizacije mlijeka tako da zadrži karatker sirovog mlijeka. logia) proučavanje i primjena životne djelatnosti najmanjih životinjskih i biljnih bića (mikroorganizama) na privrednu djelatnost. bios. bios. techne. znanstveniku Biotu) .

) ovca kratkog kudravog runa birling (engl. krateo jak sam) v. buratine) trg. tj. pes noga. ravna površina) zrak. topos mjesto) mjesto življenja neke životne zajednice (biocenoze) biozofija (grč. bipedalis) dug ili širok dvije stope. krut i ohol. bureau. predsjednik općine. planum ravan. sustav upravljanja u kojem vlast drži činovništvo ne vodeći računa o stvarnim interesima ljudi.biotomija biotomija (grč. austrijskom inženjerijskom časniku K.) točionica piva. bureau.i osobito u analitičkoj kemiji) birgermajster (njem. vinska plijesan. lat. bipedis) koji ima dvije noge. grč. staklena cijev s ljestvicom. Biragu (1792—1845) biraj (fr. bis. ukočenost. s dva suprotna pola bira (fr. burat) trg. zrakopolov s dvostrukim krilima bipolaran (lat. bis. pisarnica. burino) dlijeto. temno režem) znanost o raščlanjivanju živih tijela. bios. gostionica birza (lat. birsa koža) prevlaka iznad (pokvarenog) vina. Wirtshaus) krčma. tartarat bis (lat. općinski starješina. još jedanput. odjel. sitničavost i uskogrudnost u službenoj dužnosti. službenik koji misli da se sve rješava samo za uredskim stolom birokratizam (fr. birokracija birokratski koji se tiče birokracije biromanija (fr. mania) želja (ili: težnja. grč.) šport u šumskim predjelima na sjeveru SAD-a: protivnici stoje svaki na jednom kraju balvana koji je spušten u brzu rijeku i nastoje. bios. vunom ili kostrijeti birarija (tal. ponovno . sofia) životna mudrost. bi-pes. werben) nagovarati nekoga da stupi u plaćeničku vojsku biro (fr. vrsta lakih poljskih mostova. znanost o stanju u kojem se tijelo nalazi u raznim životnim dobima biotop (grč. ured. bipartitio) dijeljenje na dva dijela. bureau. bureaucrate) službenik koji je u obavljanju dužnosti strog. kancelarija. dvonožac bipedalan (lat. vrsta polusvilene. naučavanje o praktičnoj mudrosti u životu biparticija (lat. kancelarijske potrepštine. biro sudac). glaz. vrsta popelina od fine svile i vune birema (lat. antička ratna lada sa dva reda vesala koji su stajali jedan nad drugim biren (fr. birokratizam birokrat (fr. raspolovljavanje biped (lat. polus stožer) dvopolan. bios. dvostopni bipedan (lat. burail) trg.) dvaput. burette) kem. burato) pisaći stol. krateo) uskogrudna vladavina činovništva koja ispravnost forme pretpostavlja stvarnoj svrsi svojeg posla. bi-pes) dvonožna životinja. utensilia) mn. biremis) čamac s dva vesla. okrećući balvan nogama. pretežno formalističkom duhu biroutenzilije (fr. bis. tal. bakrorez bireta (fr. protivnika izbaciti iz ravnoteže i tako svaliti u vodu birmati (njem. sol vinske kiseline. grč. dvonog biplan (lat. po drugi put. bakrorezac. poljar birtija (njem. kancelarijski pribor birov (mađ. glatka ili keplana polusvilena tkanina s pamukom. bureau. čuvar polja. pivnica biratina (fr. općinski sluga. navika) da se svi upravni poslovi urede u kancelarijskom. tal. bureau. burin. predsjednik mjesnog odbora 183 bis birka (mađ. kancelarijsko osoblje birokracija (fr. skalom (upotrebljava se za mjerenje malih količina ttku *u. Burger-meister) gradonačelnik. poluvunene tkanine birago voj. nazvana po pronalazaču.

čvrst. segmentum) mat. bistrer) slikati (ili: bojiti. vrsta najmanje tambure. buste. mineral svilenkasta sjaja. s jednim prijestupnim danom. snažan. tal. srodan s azbestom bista (fr. tj. tal. crkvi. segmentum odsječak) mat. bis. byssos pamuk. šećerni dvopek. temeljan. bis. dijeljenje na polovice ili na dva (obično jednaka) odsječka. sexus spol) koji ima oba spola. grč. bis. biisre) kuglasta tvorevina oko zrnca pijeska ili oko kojeg drugog stranog tijela koje je ušlo u ljušturu nekih školjki. dvaput kuhan) dvopek. al bizonjo (tal. polovica. stvara se od sedefa i ima lijep bjelkast sjaj s preljevima te se smatra dragocjenošću i upotrebljava za nakit biserijalan (lat. obojiti) čađavom akvarelnom bojom bistro (fr. prim bisig (njem.) nužda. polovljenje biseksan (lat. bi-. sexus spol) v. okrugli dvopek 184 bitevija biskroma (tal. trideset drugi dio neke note biskup (grč. okrugli kolačić. biscottino) mali. biscroma) glaz. biscotin. bistro) nekada: vinotočje. osobito kip koji prikazuje glavu i gornji dio prsiju bistoke (fr. segmentum) mat.bisage bisage (fr. potreba. bissig) zajedljiv. dvosložan. nož s pokretnom oštricom koja se može zatvoriti. bistouri. bis. masivan. dvospolan. syllabe slog) gram. osobito Egipćana bišof (njem. theos bog) vjerovanje u dva boga. bis.5 centa (SAD) ili 3 penija (Velika Britanija) biteizam (lat. dvostruka torba (u Lici). bitter gorak) vrsta gorke rakije bitevi (tur. bistori) kir. veljače biseksualan (lat. bigeneričan bisekstilan (lat. od dva sloga bisirati (lat. cimeta. bis coctus dvaput pečen. dvaput pečen porculan bez cakline (glazure) bisogno čit. series red. koji se može podijeliti na dva dijela bisegmentacija (lat. Bischof biskup) piće od crnog vina. dvoboštvo biter (njem. pakostan bisilabičan (lat. bis. Brust) poprsje. episkopia) područje jednog biskupa biskvit (fr. naučavanju biskup je nasljednik apostola biskupija (grč. tal. klinčića i šećera bit (engl. bisekstilna godina prijestupna godina (s 366 dana). bis dvaput) ponovno pjevati ili svirati nešto već izvedeno i tako udovoljiti publici biskoten (fr. bizonjo (tal. al bisogno čit. biscotto. sectio) dijeljenje na dva (obično jednaka) dijela. dvoredan bisernica (tur. ljudina. bis. danas: ekspresni restoran bisturi (fr. episkopos nadzornik. bissac) mn. grč. tal. ljudeskara . po rimokat.) sitan novac od 12. n. u slučaju potrebe (na mjenicama) bisolit (grč. obično dug 7 do 8 cm bisus (grč. čuvar) visoki dostojanstvenik u Kat. bistoquet) biljarski štap bistrirati (fr. lithos kamen) min. bis. bisextilis) prijestupni. bisextus) prijestupni dan. lat. kao odsječak jedne linije ili površine bisegmentabilan (lat. temeljit bitevija (tur. čovjek "kao od brijega odvaljen".) trg. biisre) školjka koja proizvodi biser. bisekstus bisekstus (lat. niz) koji ima dva reda. hermafroditski biser (tur. onaj dan koji se svake četvrte godine dodaje nakon 28. byssos pamuk) veoma fina i skupocjena pamučna ili lanena tkanina starih naroda. torba na sedlu bisegment (lat. bitevi čitav) jak. busto. narančine kore i soka. polovljenje bisekcija (lat. u dva niza. biscuit. bitevi) plosnato koplje. usp.

) biznis (engl. pren. bivouac) voj. geografiji. koji sadrži u sebi zemljanu smolu biva glaz. osobenjak. god. bison) zool. filozofiji. naziv za sve one elemente kod kojih se jedan atom spaja sa dva atoma vodika. mošus 185 bizon bizantinci (grč. bizzare) čudnost. bitumen zemljana smola) smjese organskih zapaljivih tvari koje se javljaju u zemlji. analitici. metron) mjerenje dubine (pomoću viska ili proračunavanjem) bitumen (lat. bizarre) čudan. kao npr. zubar (u Europi).) pa do pada Carigrada (1453. biver (eng. god. pren. business) posao. čudnovat. Bizantion) 1. bitumen) prevući (ili: pokriti. bituminosus) sličan zemljanoj smoli. beaverteen) trg. odnosno sa dva atoma drugog nekog jednovalentnog elementa. teologiji. bythos dubina. asfaltirati bituminizacija (lat. element atomske težine 209. mn. olovo. trgovački posao bizon (grč.bitometrija bitometrija (grč. japanski narodni instrument. raskrižje bizam (lat. američki divlji bivol . neobičan bizarnost (fr. bakar. Bizantion) koji se tiče Grčkog ili Istočnorimskog Carstva. valere vrijediti) kem. tj. bituminirati (lat. zlatnici grčkih careva bizantinizam (grč. Bizantion) 1. pokorno služenje i podilaženje vladarima i njihovim prohtjevima. 2. premazati) zemljanom smolom. arheologiji. npr. bi-. koji ima dvije vrijednosti. logia) znanost koja se bavi proučavanjem cjelokupnog života (duhovne i materijalne kulture) starog Bizanta bizantski (grč. neobičnost. željezo i dr. bizantska umjetnost. bisamum. nastran. sustav vladavine sličan onome u Istočnorimskom Carstvu gdje je neograničeni vladar bio istodobno glava države i Crkve te dopuštao svojim dvorjanima i ljubimcima da utječu na najvažnije državne poslove. poljski logor. a umišljenost prema nižim od sebe bizantolog (grč. nalazi se kod nekih životinja. sličan lutnji. sumpor. cink. i radili na povijesti. nafta. buffalo. koji se dvolično ophodi bizar (fr. u asfalt bituminozan (lat. znak Bi (upotrebljava se i kao antiseptičko sredstvo. hebr.0. puzanje pred višima. grub vunen porhet bivij (lat. čudesan. ima 4 žice po kojima se udara drvenim štapićima. osebujnost bizmut (lat. asflat i si. bitumen) pretvaranje u zemljanu smolu.). retorici i poeziji. 3. dvovrijedan. divlji bivol. pri liječenju sifilisa i dr. besem) gust sok jakog i ugodnog mirisa. bivium) mjesto gdje se sastaju dva puta. bizarre) čudak. Bizantion. petrolej. bismutum) kem. do propasti Bizantskog Carstva. prati pjevanje starih ljubavnih i ratničkih pjesama bivak (fr. redni broj 83. osobito kod moškavca (upotrebljava se kao miris i kao lijek za jačanje živaca). kisik. osobito ugljikovodične tvari smolasta mirisa. beaver) trg. engleska pamučna tkanina (upotrebljava se za zimske hlače) bivertin (engl. od dvije vrijednosti. Bizantion) znanstvenik koji se bavi proučavanjem duhovne i materijalne kulture u starom Bizantu bizantologija (grč. nastran čovjek bizaran (fr. grčki pisci koji su pisali od vremena Konstantina Velikog (325. valens koji vrijedi. ili se zamjenjuje dvama atomima vodika. stanovanje vojske pod malim šatorima bivalentan (lat. 2.

prijekor. punomoć samo s potpisom. čist formular. blasfemia) pogrda. fiziol. nepopunjeno mjesto na mjenici ili punomoći.) glaz. koriti. obrukati. bjelina) trg. blaste klica. dragulj. klica. kredit bez pokrića. nepopunjena mjenica (samo s potpisom) bjelogardijac (rus. činiti blijedim. grdnja. brz skok iz jedne vrste tona u drugu biž (lat. mladica. tj. iznijeti na loš glas.) crno ebanovo drvo na Madagaskaru blajhati (njem. bjelina. prešućivanje. izdanak. oksidirati (osobito: bojiti kosu u svjetliju boju) blamaža (fr. kuđenje blamirati (fr. čist. akutna i kronična bolest . neispisani papir. Vrangelove i dr. prazno. bogohuljenje. bijouterie) trgovina dragocjenostima. blastos klica. koji se sastoji od dvije zone bizzarria bicarija (tal. belogvardeec) "bijeli gardist". ukor. blastema) bot. pokuditi. potpuno odriješene ruke. tobožnje trgovanje radi špekulacije razlikom u cijenama. blanche) pr. dragocjenosti. pisello) grašak (usp. nakit. vojske koja se za vrijeme građanskog rata u Rusiji borila protiv boljševika black-bottom čit. nastao nakon Prvog svjetskog rata (kreatori američki Crnci) blackout čit. kart blanš (fr. đerma koža) fiziol. kystis mjehur) fiziol. blamer) osramotiti. bruka. blekvud (engl. psovka.) vrsta američkog plesa u 4/4 taktu. bi-. blanko-mjenica čista (ili: nepopunjena) mjenica blanš (fr. bijou) nakit. loš glas. rizi-bizi) bižu (fr. kuditi.) čisti bijeli. blek-botom (engl. sukno za filtriranje blasfeman (grč. blankokredit otvoren kredit. bjelilo blanket (fr. tekućina iz koje nastaju čvršći sastojci u organizmu blastocistis (grč. neispisan. blasfemos) bogohulan. im. mykes gljiva) med. huljenje. huljenje na Boga. čist. blankotrgovanje prividno. bijel. carte blanche čit. zametni mjehurić blastoderm (grč. kožica zametnog mjehura (blastule) blastomera (grč. bjanko. tj. bijela boja. blanchet) ljekarničko cjedilo od bijelog sukna. blanc bijel) neispisano ovlaštenje. neslužben i podrugljiv naziv za vojnika Denjikinove.bizonalan 186 blastomikoza bizonalan (lat. blastos klica. blekaut (engl. zaborav. blanko-oulaštenje neograničeno ovlaštenje. grč. pogrdan blasfemija (grč. pisum. tvornička rukotvorna izrada nakita bjanko (tal. dragocjenost. bleichen) blijediti. ukras. oskvrnitelj blastem (grč. blanko-akcept primanje mjenice na kojoj još nisu ispisani svota i rok plaćanja. A. blanc. blasfemos) bogohulnik. blanche) bijel. grditi blank (fr. onaj koji se temelji na osobnom povjerenju. vrsta pjenušca blanše (fr. bianco) v. područje) podijeljen na dvije zone. dragi kamen bižuterija (fr. dragulji. bjanko mjenica čista. blamage) sramota. uzorak priznanice ili ovlaštenja (prije nego što se ispuni) blankizam struja u francuskom revolucionarnom pokretu kojoj je začetnik francuski socijalist L. neograničena punomoć. obeščašćivanje blasfemist (grč. potpuna sloboda djelovanja. neispisan. osobito skrivanje nekih činjenica od strane službenih vlasti u političke svrhe blackwood čit. merizomai razdvajam) stanica nastala brazdanjem jajeta u početku embrionalnog razvoja blastomikoza (grč. Blanqui (1805—1881) blanko (tal. blastos klica. zone pojas. bianco bijelo. tal.) šutnja.

sluzna dizenterija blenoftalmija (grč. plašenje protivnika drskošću i hvalisanjem u pogledu snage i sredstava kojih zapravo nema blefaradenitis (grč. ofthalmos oko) med. blaser. grč očnih kapaka blefarotomija (grč. zasijecanje vanjskog kuta očnog kapka blefirati (engl. varati. uron mokraća) med. silberfuks blaugas (njem. suženost očnih otvora blefaroftalmija (grč. munjeviti rat. blenna. sulfid cinka blenemeza (grč. aden žlijezda) med. mali otvor na fotografskom aparatu pomoću kojeg se otvor objektiva može smanjiti i povećati. balaur zmaj) zool. prema potrebi. očiju. smjesa. Fuchs lisica) sjeverna (arktička) lisica s plavkastim krznom. blau plav. obmanjivanje. blenna. blefaron. blenna. lat. plava lisica. tzv. blefaron. vrsta morske ribe blaziran (fr. opt. znanost o grbovima. treptanje blefarofimoza (grč. blefaron očni kapak) med. upala rubova i veznica očnih kapaka blefaroptoza (grč. hvaliti se. blenna. aden žlijezda) med. bluff) zavaravanje. živčano izmoren. nemir kod teških bolesnika. tj. spolnih organa i dr. bacam tamo-amo) med. neosjetljiv blaziranost (fr. spadnutost očnih kapaka blefarospazam (grč. pre- 187 blickrig tvarati se. procurim) med. sluz. slijepi prozor. nalik na zmiju. upala sluzničkih žlijezda blend (engl. rheo tečem) med. blastula) fiziol. bacati nekom prašinu u oči u cilju obmanjivanja blena (grč. rheo curim) med. spasmos grč) med. blefaron. blestrizo bacakam. blefaron. izlučivanje sluzavo-gnojne tekućine iz nekog organa (npr. blenna. blenna. blenna. blase) otupjelih osjećaja. blefaron. zavaravati. žmirkanje. praviti se. tome rezanje) med. blaser) otupjelost. udubljenje sa svodom u zidu. emeo povraćam) med. zbunjivati razmetljivom reklamom. bluff) plašiti. ptosis pad) med. izlučivanje sluzave tekućine blenadenitis (grč. prevrtanje. blenna.blastula kože izazvana posebnim gljivicama (blastomycetes) blastula (grč. sluzavo mokrenje blestrizam (grč. obmanjivati. blefaron) med.) blenotoreja (grč. us gen. zasićen. Blende) arhit. Blitzkreig) voj. španjolski zid. Gas plin) vrsta plinovitog pogonskog goriva za zrakoplove blavor (rum. zametni mjehur blaufuks (njem. sluzni proljev. povraćanje sluzi blenenterija (grč. heraldika blef (eng. blefaron očni kapak. blau plav. enteron utroba) med. usp. vrsta guštera bez nogu. zasićenost. rat koji se vodi munjevitom brzinom i silinom i zbog toga . slijepa vrata. curenje iz ušiju blenurija (grč. otos uho. upala veznice očnih kapaka blenometritis (grč. upala maternice s izlučivanjem sluzi blenoragija (grč. blenna) med. blastos klica. regnymi izbijam. kapavac blenoreja (grč. upala očnih kapaka blefarizam (grč. neosjetljivost. dio dodan zidu s vanjske strane. fimosis suženje) med. ofthalmos oko) med. živčana izmorenost blazon (fr. blason) grb. min. radi uklanjanja svjetlosti sa strane. upala žlijezda očnih kapaka blefaritis (grč. spoj blenda (njem. metra maternica) med. blenna. bacakanje blickrig (njem. zaplašiti.) mješavina.

bloquer) v. signalna zastava koja znači slovo P .blindaža 188 blue peter se treba vrlo brzo završiti potpunim porazom neprijatelja blindaža (fr. veliki komad stijene. gomila. svijetle boje. dobro. zaštićivanje od zrna (projektila). automobil. blu berd. blu piter (engl. vojnim postrojbama zatvoriti pristup nekom gradu. karaula. vojske. Blue book čit. oklopljivanje.) naveliko. blondina blooming condition čit. ruski kolači. čelikom ili željezom oklopiti (ratni brod. zrakoplovu). bluette) iskra. zatvoriti neku luku ili obalu ratnim brodovima i na taj način spriječiti svaki uvoz i izvoz (živežnih namirnica. žućkast blonda (fr. mnoštvo. blond. blindage) fort. farsa blinker (njem. plavuša blondinka (fr. jedan od američkih umjetnih Zemljinih satelita iz programa Intelsat II. tvrđave.) pom. bloquer) voj. (engl) modra ptica. tal. pojačavanje rova gredama. opsada. zatvor blok-pismo oznaka za slova (blok-slova) kod kojih svi potezi imaju istu debljinu blokada (fr. bloccata) voj. Blockhaus) voj. povoljno stanje u kojem konj stigne na cilj Blue Bird čit. bilježnica za pisanje ili crtanje. oklop (na ratnoj ladi. automobilu. naslaga listova papira koji se mogu otkidati. osigurati od zrna. od finog pšeničnog brašna. zatvoriti skretnicu. a koja sadrži diplomatsku korespondenciju britanske vlade s drugim državama o kakvom važnom pitanju međunarodne politike blue peter čit. oblaganje čeličnim pločama blinderica (njem. zajednica. duhovita sitnica. poza. blocus. blink sjajan. blondin) mladić plave kose. čamac. prid. slični palačinkama. blinder) fort. pren. čamcu. stavljanje kovnih umetaka radi popunjavanja redova ili radi kasnije zamjene pravim slovima blokiranje (fr. blokiranje blokaža (fr. velika količina (robe). zatvaranje željezničke skretnice. gomila (knjiga). ispuniti šupljinu kamenčićima i komadima cigle. stavljati kovne umetke radi kasnije zamjene pravim slovima blond (fr. knjiga koju izdaje britansko Ministarstvo vanjskih poslova. tal. tisk. svjetlucav) varalica. en bloc čit. blin) mn. bluming kondišn (engl. bloc) veliki komad (npr.). panj. mramora). osobito za vrijeme izbora i radi sprovođenja određenih zahtjeva. blok (fr. blondine) djevojka ili žena plave kose. malo kazališno djelo puno dosjetaka. grad. blocage) komadi kamenja ili opeka za popunjavanje praznina u zidovima. blokada blokirati (fr. kicoš. tisk. nazvana zbog žućkastog sjaja blondin (fr. iskrica duha. udruženje više različitih stranaka iz taktičkih razloga. zrakoplov). imitacija ribice (s udicom) kao mamac za veće ribe. blindiran blineta (fr. poprijeko blok-haus (lat. opsada. pren. udvarač ženama blondina (fr. pojačati rov gredama. trupac.) šport. Blu buk (eng. streljiva i si. konjski naočnjaci blinji (rus.) "Plava knjiga". biondo) plav. zatvaranje jedne luke ili cije- le obale pomoću ratnih brodova radi sprječavanja svakog uvoza i izvoza. blondine) v. tvrdavica (obično na planinskim prijevojima i granicama). geol. usp. kulica. zatvaranje sa svih strana grada. cjelina. an blok (fr. blonde) čipka od sirove svile. prženi na maslacu i premazani kavijarom i dr. blind) tramvaj bez oznake određenog smjera blindirati (fr. klada.

"traperice" blue-stocking čit. bob) nadimak londonskih policajaca koji su dobili po imenu organizatora londonske policije. boa constrictor) zool. a ostali igrači se trude baciti svoje kugle što bliže onoj crvenoj. bobslej bobadiljizam nepravedno.) "plava čarapa". Blume cvijet. podrugljivo ime za žene koje za ljubav svojih duhovnih sklonosti zanemaruju svoje kućne poslove i obveze. bas-gitara. stoljeća. plavo polje s bijelom četvorinom u sredini. Blume cvijet. nadzor nad brodskim poslovima i izobrazba posade u pomorstvu bocun (tal. žensko krzno u obliku zmije koje se ovija oko vrata board of trade čit. demižon boćanje (tal. Blume) poznavanje cvijeća. grad Genovu. balota . Bokačo (tal. plemiću Franciscu de Bobadilli (f 1502.) hlače od takve tkanine.) ime talijanskog pisca iz 14. udav (najveća zmija u Indiji i Africi). man čovjek) pom. zmijski car.) glazbeni stil nastao u Americi među Crncima prije 150 godina s osobitim ritmom uz instrument od 12 žica. obliku Janne za tal. ples u paru uz takvu glazbu blumenštender (njem. boccia) igra raširena u mediteranskom području u kojoj sudjeluju dvije partije s raznobojnim drvenim kuglama: jedna se crvena kugla izbaci i služi kao cilj. bluejeans čit. označuje da brod napušta luku blue-jean čit. ili koje se vole razmetati svojim znanjem (izraz nastao u XVIII. harmonika) sve do danas. bobine) svitak (za konac). bobine) prozirno pletivo od pamuka. st. u Engleskoj po plavim čarapama koje su nosili članovi jednog uglednog društva intelektualaca) blues čit. bob-sleigh) saonice s više sjedala i dva para klizaljki od kojih je prednji par pokretan i služi za upravljanje. bubnjevi.) trgovačka komora bob (engl. glavno djelo Dekameron bocman (niz. engleski til. niži zapovjednik čija je dužnost održavanje čistoće na brodu.) koji je lažno optužio Kolumba kod kralja Ferdinanda i kraljice Izabele da namjerava odcijepiti od Španjolske dio Amerike koji je otkrio (zbog toga je Kolumbo bio uhićen. cvjetnim uzorcima blumistika (njem. bluz (engl. gdje se prvobitno tkala) vrsta čvrste pamučne tkanine. sir Robertu Peelu. ali i drugi odjevni predmeti.blue-jean 189 boćanje u međunarodnom signalnom kodu. brodarski. bozzone) velika boca. prema starofr. bludžin (engl. ali se potpuno opravdao i dobio punu zadovoljštinu) bobi (engl. od koje se proizvode hlače karakterističnoga "traperskoga" kroja. boot lađa. fr. pamučni til bobslej (eng. bobbinet. blouse) laka gornja ženska haljina (do pasa). cvjećarstvo bluza (fr. uzgoj cvijeća. svitak od namotaja bakrene žice bobinet (eng. to bob) v. Stander stalak) stalak za uzgajanje cvijeća u kući blumirati (njem. blu džins (engl. lažno optuživanje — po šp.. vojnički kaput koji se kopča po sredini BMW (be-em-ve) kratica za Bayerische Motorenvverke (Bavarska tvornica motora) boa (lat. popularan u različitim inačicama (pjevanje. najčešće plave boje. bord ov tred (engl. sologitara. blumieren) ukrasiti neku tkaninu cvjetnim šarama. skraćeno: bob Boccaccio čit. (ime Bob je kod anglosaksonskih naroda hipokoristik imena Robert) bobina (fr. blu-stoking (engl. fiz.

šećera i drugih dodataka bohema. engl. po pravilu neuredno. zajedno s dalaj-lamom. ali se toga odriče za spas drugih bodi-ček (engl. iznos berbe grožđa. bottomry) trg. boetheo priskočim u pomoć) poznavanje pomoćnih znanosti bofl (tal. upravlja zemljom bogumili mn. pren. boatu (fr. duhovni poglavar u Tibetu koji. dromeo trčim. pijanac boja (niz. boycott) jedna od prisilnih mjera na tržištu rada kojoj je cilj da se poslodavac prisili na prihvaćanje određenih uvjeta: sastoji se u tome što radnici ne kupuju proizvode nekog tvorničara ili trgovca. Boedromija starogrčka svečanost u čast Apolona kao pomagača u ratu. boedromeo pritječem u pomoć) treći mjesec u staroatičkoj godini. koji 190 bojkot žive svojim osobitim. nekonvecionalnim životom. Dalmaciji. patareni bogus (ir. kablova Bojanusov organ mokraćni organ u školjaka bojar (rus. umjetnici. u Rumunjskoj: plemić. savjetnik velikih kneževa i careva u staroj Rusiji. body tijelo. život od danas do sutra bohemi. Bodden) zem. bahader) mn. boema (fr.bodega bodega (šp. bodega) podrum. također: sprava za namotavanje brodskih konopaca. otpaci. plitak zaljev koji duboko zalazi u kopno Bodhisatva u budizmu: biće koje je postiglo toliko duhovno savršenstvo da bi moglo prijeći u nirvanu. organizirala ovakav način borbe i upropastila ga . roba za odbacivanje bogatiri (tur. naš rujan—listopad. skladište robe u luci. bavella.) mala nizozemska lađa s jakom katarkom. st. baka. protiv kojeg je irska Zemaljska liga 1880. ispičutura.) irsko narodno piće od vode.) plemić koji je i ratnik. dualističko-manihejska vjerska sekta u XII. Bafel) trg. bodmerei. boemi (fr. npr. ili na oboje istodobno boedromion (grč. bohemes) mn. uzimanje zajma na brod ili na njegov teret. rakije. pokvarena roba. Bosni. prekid svakog odnosa s nekim. na brodu: dio koji se nalazi ispod palube boden (njem. boe vika. pren. studenti i dr. Makedoniji. njem. slavila se svečanim ophodom i gozbom boetetika (grč. od danas do sutra Bohemija latinsko ime za Češku (po keltskom plemenu Boji koje je nekad živjelo na današnjem češkom tlu) bohemist znanstvenik koji se bavi bohemistikom. zadržavanje protivničkog igrača tijelom (dopušteno u hokeju) bodmeraj (njem.-perz. bogdo-lama) vrhovni svećenik. književnici. zapreka) šport. osobito plemić veleposjednik bojer (niz.) čaša bez postolja koja se ne može ostaviti dok se tekućina iz nje ne popije. tchek zaustavljanje. stručnjak u toj grani znanosti bohemistika znanost koja se bavi izučavanjem češkog jezika i književnosti bohemizam češki izraz u nekom drugom jeziku boit-tout čit. J. krčma. izraz potječe od imena upravitelja jednog velikog posjeda u Irskoj. kod bojkota strane robe u nekoj državi). ili što ne stupaju kod njih u posao (ovakav način borbe primjenjuje se često i u ostalim situacijama. upotrebljava se najčešće za postavljanje boja (baka) bojkot (engl. Bugarskoj. junaci iz ruskog narodnog epa bogdo-lama (mong. loša. neuredan život. boei) v. Boycotta. vinara. i XIII. pom. boheme) način življenja boema. u Trakiji.

box) šakati se. grč. v. boxcalf) 2. bolis. priznanica boletit (lat. svaka runda po 3 minute. box-match) javno natjecanje u šakanju amatera ili profesionalnih boksača (traje od 3 do 15 rundi. Boxer) 2. astr.) koja je 1900. ženski proljetni ogrtač s rukavima ili bez rukava boleta (tal. zaljev bokal (fr. bulletta) cedulja. lat. do struka. vrsta lovačke puške koja ima jednu cijev iznad druge bokmal čit. šport. u ovoj borbi zabranjeno je udaranje ispod pasa i iza leđa. boletus gljiva. državni jezik) boks (engl. boks boksati se (engl. strujom. bollo. bascagium) šumarak. box) šport. pregrada u konjušnici samo za jednog konja boks (engl. fr. boccale. bocal. tući se šakama u rukavicama bokser (njem. zalogaj bola (engl. box) 3. boks bokun (tal. boxcalf) štavljena i obojena teleća koža za obuću i dr. tzv. boksači se dijele s obzirom na težinu u 12 kategorija: od kategorije "papir" (do 48 kg) do superteške kategorije (više od 91 kg) boksanje (engl. šećera. bocca. bolidos oružje za bacanje. opterećena olovnim i dr. šp. v. mlet. Ta-chuan) "udruženje saveznih prijatelja domovine". s 1 minutom odmora između svake runde) boksač (engl. bowle) staklena ili porculanska zdjela s pićem od rashlađenog vina. bocage. kratak. tal. bucca) usta. vrč. bokalion posuda s uskim grlićem) pehar.) norveški književni jezik na čiji je razvoj utjecao danski jezik (prije su ga zvali riksmal.) vrsta mletačkog sitnog novca bolandža (tal. ušće. po ugledu na antičke borbe šakama kod Grka i Rimljana.) španjolski narodni ples u 3/4 taktu. fr. buldogu slična rasa njemačkih pasa. boxer) 1. šumica. boccone) komad. bolites jestiva gljiva) geol. meteori kbji sjajem nadmašuju najljepše i najveće zvijezde te se mogu vidjeti i danju . tal. ulaz. veća čaša s poklopcem bokasin (tal. tjesnac.) zamka za bacanje. živa i okretna. lug bokerica dvocijevka. kastanjetima. bolletta. tj. grč.. digla ustanak protiv kršćana i Europljana u Kini i time izazvala intervenciju stranih sila boksit min. boycott) proglasiti protiv nekoga bojkot. boka (tal. lat. otvor. tezulja bolas (šp. hidrat čiste gline. jedan od glavnih izvora aluminija. nekog aromatičnog voćnog soka i dr. glavom i leđima. bolanča (tal. kuglicama (kod južnoameričkih urođenika i gauča) bolero (šp. šport. naziv po mjestu Les Baux u Francuskoj bokskaf (engl. bocassino. gitarom ili tamburinom. plinom i si. box) 1. strijela) mn. okamenjena gljiva bolidi (grč. loža u kazalištu. kutija. mod. bukmol (norv. prekinuti s nekim svaku vezu i suradnju bojler (engl. pren. balanza) vaga. pregrada u konjušnici za potkivanje nemirnih konja. šakač. bokskaf boks-meč (engl. onaj koji je stručno izvježban u šakanju. bouche. guranje i udaranje nogama. "plemenitoj vještini".bojkotirati 191 bolidi bojkotirati (engl. srednje veličine Bokseri (kin. bosco. šakanje u rukavicama. boksanje boks (engl. praćen pjesmom. kineska tajna organizacija (osnovana oko 1890. boucassin) vrsta pamučnog sukna s perzijskim uzorcima bokaža (fr. boiler kotao) kotao za toplu vodu zagrijan el.

grč. svod.000001 °C). osnovao u Bologni L. peso boliviano) novčana jedinica u Boliviji = 100 centavosa bolometar (grč. pretjerano kićen. bombos potmuo. volta) luk. 2. metron) fiz. vrsta keplane svilene tkanine. grč. bombast. Oktobarska revolucija (1917. bujica riječi. filozofska osnova boljševizma je di- 192 bombaža jalektički materijalizam. bacač bombi bombazen (fr. pristaše boljševizma. hrabriti koga. bombyx) 1. grč. vodikova bomba ispunjena eksplozivom čije je razorno djelovanje jače od atomske bombe. ručna granata. bili u većini i otcijepili se od umjerenih manjinaša (menjševika). kongresu Socijal-demokratske radničke partije u Londonu 1903. zračni termometar. izražavanja) bombaš (fr. riječ koja kvari jezik i stil svojom pretjeranošću i neumjesnošću bombastičan (engl. šator na sajmovima. vrsta pamučne tkanine za podstavu bombaža (fr. marksizam bomba (fr.. velika trbušasta boca. pamuk. brzo hlađene na zraku i s veoma debelim dnom (vrlo otporne na vanjsku silu. smeđ ili crven mastan glineni silikat koji se upotrebljava za boje. veliki top. dosađivati komu (molbama. bolos) kem. prangija. lubarda. lat. lenjinizam. vata za ispunjavanje haljina i si. bacati avionske bombe.boliviano boliviano (šp. st. Carracci (1556—1619) i koja je težila da u sebi sjedini odlike starih majstora bolonjske bočice fiz. pren. konfetima). kugla koja se izbacuje iz bombarde bombarder (fr. ljubavnim izjavama. lat. kit i obloge radi zaustavljanja krvi boljševici (boljšinstvo većina) "članovi većine". nazvani po tome što su. lit. boljševici. staklene bočice kruškasta oblika. atomska bomba. vojnik koji upravlja bombardom bombardirati (fr. topnik. onaj koji bombardira. bombyx dudov svilac.) nekadašnja ratna sprava za bacanje kamena. osobito: vrsta teških zrakoplova za nošenje velikih količina bombi i bombardiranje bombardir topnik. gađati (ili: obasipati) nekoga (cvijećem. bombast) lit. na II. svojim pjesmama i si. bombage ispupčenost) napuhnutost limenke s konzerviranom hranom izazvana razvijanjem plinova iz hrane koja se kvari i raspada .) dovela je u Rusiji boljševike na vlast boljševizam (od riječi boljšinstvo većina) oblik marksizma kako ga je shvatio i uspostavio Lenjin. pretjeran. bombe. bombardeur) voj. tal.) bombast (engl. bolus. besklasno društvo bez državne vlasti. prodavaonica. izvještačen (način pisanja. svila) pamučna svila. bomba. bole zrak. bombasin. bombarder. željezna ili čelična kugla ili kutija ispunjena eksplozivom. bombardare) voj. usp. ali se raspadaju u sitne dijelove kad se u njih baci komadić kremena koji zapara površinu i time otklanja otpor kojim se površina u nedirnutom stanju protivi unutarnjem naponu mase) bolta (tal. balon bombarda (tal. bombycinus. sprava za mjerenje veoma malih razlika u temperaturi (do 0. s ciljem da se u svijetu uvede komunistički društveni i privredni poredak. grč. bombe) voj. dubok ton) voj. cirkuski šator bolus (lat. temelji se na činjenici da električni otpor kovine raste što je temperatura viša bolonjska škola slikarska škola koju je potkraj XVI. tući (ili: gađati) iz topova neprijateljske položaje ili utvrđenja. lemnoska zemlja.

naknadno pridošla dobra. brašna.) mn.bombikometar bombikometar (grč. bombyx pamuk) zool.) u dobroj namjeri. vrsta ženske kape. ukusno namještena soba. mjenica bondirati (fr. valjanost. imanja bona mente (lat. dobronamjerno bona minorum (lat. bombyx. bons a vue čit. odštetiti. raširen je među južnoameričkim Crncima. obično ukusno i luksuzno izrađena. bonum. proslavama njezina kulta (prvoga svibnja ili početkom prosin- 193 bonitet ca) nije smio biti nazočan nijedan muškarac bona fide (lat. bombonijera (fr. dobrima škodi bonitet (lat. bona adventicia (lat. aromatiziranog i obojenog šećera. lat. tuba za sprej bombon (fr. prav.) tko zlima oprašta.) "Dobra božica". prav. popraviti. potvrda primitka.) trg.) zdrav (ljudski) razum. po kojima izvođač udara prstima. bon-sens čit. obveza.) mn. poboljšavanje. propinjati se. propeti se. Flemminga. izvrsnost (u .. bombyx pamuk. dobra. bon-sans (fr. poboljšanje.. priznanica. bonis nocet kviskve pepercit malis (lat. bonbonniere) kutija za bombone. dudov svilac. bon (fr. mot riječ) dosjetka.) dobar za . dobričina bon mot (fr.) vrsta rakije od ruma. često s dodatkom želatine. bon enfant dobro dijete) dobroćudan čovjek. bona dobra) mn.) posuda za tekućine.) mn. bezvjetrica bonapartisti mn. popravljanje. podskakivati (na konju) bondizam djelovanje i postupci u stilu tajnog agenta 007 Jamesa Bonda (lik detektivskih romana I.) dobronamjerno. facere. potječe iz Afrike. bonum dobro. nalog za plaćanje. pren. odšteta. prirodna nadarenost bona (lat. svila. po viđenju bon enfant čit. bonz a vi (fr.. popravljati bonifikacija (lat. pristaše dinastije Bonaparte u Francuskoj bonapartizam odanost dinastiji Bonaparte... svilena tkanina bombo (engl. imetak. priznanica. duhovita izreka bon pour čit. nego potječu od neke druge strane Bona Dea (lat. bondir) skakati. poboljšati. fr. prav. nalozi koji se isplaćuju odmah. popust u cijeni bonis nocet quisque pepercit malis čit. bonbon) poslastica od otopljenog. unutarnja vrijednost. imanje. naslijeđena dobra. odobravanje načina vladavine dinastije Bonaparte. muškata i šećera u Sjev. Americi bombola (tal. bon anfan (fr. a pojavljuje se i u sastavima suvremenih plesnih orkestara bonificirati (lat. vrijedi za . ukusno namješten stan i si. bond) pisano jamstvo. kazati) bona hereditaria (lat. starorimska božica plodnosti i djevičanske čistoće. voća i dr.) mn. bonificatio) naknada. ostavština bona adventitia čit. politika kojoj je cilj dovesti dinastiju Bonaparte na prijestolje u Francuskoj bond (engl. nasljedna dobra. bon pur (fr. u dobroj namjeri (učiniti. dijelovi imanja koji nisu ostali od oca. bonifier) nadoknaditi. bon dobar. nalog za izdavanje neke robe. dobra (ili: imanje) maloljetnika bonaca (tal. te brojnih filmova i stripova) bongos dva međusobno spojena manja bubnja. bonitas) dobrota. metron) u pamučarstvu: tablica za određivanje finoće (numere) konca prema težini njegove određene dužine bombiks (grč. bonazza) potpuno tiho i mirno more.

) šport. opće dobro bonus (lat. bordeaux) boja crnog vina. određen broj prekršaja do kojega je kriterij kažnjavanja blaži. kozmetiku i medicinu borati (lat. stol za kojim se drže sjednice. bordat borda (fr. stol. naivnost bons offices čit. burakx) kem.) "dobre usluge". materijal za oblaganje lađe. borac. kolegij koji se okuplja oko jednog stola. odnosno treće stranke u zategnutim međustranačkim odnosima bonsai (jap. odbor. redni broj 5. Muhamedov ogrtač. rub lađe borda (ar. bukmobil (engl. sred.) dobrim načinom. važan za industriju. Bordeaux) opći naziv za sva francuska vina koja se šalju u trgovinu preko Bordeauxa . znak B. nalazi se otopljen u vodi nekih planinskih jezera u Tibetu. bona bonum publicum čit. glavešina bookmobile čit. pom. ne tali se na poznatim temperaturama. tal. bonhommie) prostodušnost. vrpca. podrugljiv naziv za stranačkog funkcionara. hrana. sudnica. opšivanje. u diplomaciji: naziv za posredovanje treće države u nekom međunarodnom sporu između dviju zavađenih država. u slikarstvu: premazati platno osnovnom bojom. bon ton) lijepo ponašanje i lijep način izražavanja dobro odgojenih ljudi. kupleraj bording (dan. dar. ured bord (njem. na lijep način. kost. devizni bonus premija koja se u nekim zemljama daje radi stimulacije izvoza bonvivan (fr. jednokratna isplata dioničarima iznad dividende zbog dobrog godišnjeg poslovanja. gostionica. borax) mn. sigurnost nekog potraživanja (suprotno: veritet) bono modo (lat. porubljivanje bordel (fr.) dobro. Aziji i Kaliforniji. platna sposobnost. fr. okrajak. a preko kojega se svaki prekršaj kažnjava izravnim slobodnim bacanjem.) u SAD naziv za bibliobus 194 brdo-vino bor (lat. bonvivant) veseljak. mn. manji brod koji prima dio tereta s velikih brodova i time ih olakšava kako bi mogli preploviti plića mjesta bording-haus (engl.82. natrija i kisika (Na 2 B 4 0 7 ). daska. bordage) oblaganje lađe daskama. Bord. bonhomme) dobričina. novac za hranu. sud. kem. ar. soli borne kiseline bord (engl. tamnocrvena boja bordo-vino (fr. bordello) javna kuća. državna korist.bono modo smislu izrade). borna kiselina spoj bora s kisikom (upotrebljava se kod očnih bolesti za obloge) boraks (lat. opšivati. element atomske težine 10. korist. trg. tj.) dobro države. pren. board) 1. bonzofis (fr. bordel. border) opšiti.) pom. javna kuhinja bordirati (fr. bonum publikum (lat.) minijaturno.) 2. grundirati bordo-boja (fr. dobrodušnost. prostodušan čovjekj naivac bonomija (fr. pretjerana jednostavnost. boarding-house) pansion sa stanom i hranom. bord) 2. otmjeno držanje. savjetovanje. borde) 1. vrsta sive vunene tkanine koja se izrađuje u Egiptu. upute o lijepom ponašanju bonum (lat. obložiti brod daskama. vrlina. traka za opšivanje bordaža (fr. pren. mirnim putem bonom (fr. onaj koji voli dobar život i tjelesne užitke bonzo (jap-) budistički svećenik u Japanu i Kini. nemetalno čvrsto tijelo. "patuljasto" ukrasno drvo uzgajano u loncu ili sanduku za cvijeće bonton (fr. porubljivati. bank. rub. borax) kem. porubiti. spoj bora. sreća.

grč. ili s manjim brojem karata i tri igrača (tri-boston). ura-. ublažiti želje. čvrga. grubo tkano pamučno platno botaničar (grč. Americi.) 1. novčanih vrijednosti bordura (fr. usp. usp. botane trava) skupljati biljke. (po J. gospodar. bordure) rub. lista. bosse. boss) šef. porub.) omiljeno rusko narodno jelo: juha od prosenog brašna i raznog zelenja bortna (njem. pa odatle i sat. bourgeois građanin) tisk. onaj koji se bavi proučavanjem bilja i raslinja botanika (grč. ograničen. glup bornirati (fr. biljojed. lat. biljka. o biljkama i raslinju botanizirati (grč. ublažavati. C. okrugle kiparske fi- 195 botanofil gure koje stoje same (za razliku od onih koje stoje na reljefu. šarama boselirati (fr. popis računa. ispupčeno kiparsko djelo izliveno od gipsa. gazda. borealis) sjeverni boreas (grč. valovite oblike. baviti se biljkama botano. botane krmna trava) predmetak u složenicama sa značenjem. 2. i njegova djeca Cesare i Lukrecija borgis (po fr. pren. borda borusofobija (lat. grč. boche) ime kojim Francuzi podrugljivo i prijezirno nazivaju Nijemce bot (tal. Boseu. mržnja prema Prusima i svemu što je prusko borusomanija (lat. botane. pren. gipsa bosoni mn. botanike) znanost o biljnom svijetu.bordro bordro (fr.. mjenica. majstor bosa (fr. šare. botanikos travni. kamene međaše. otkucaj sata. brežuljkastim. po imenu proizvođača) vrsta talijanskih muških šešira boršč (rus. Borussia Pruska. borne) ograničen. kartaška igra s četiri igrača slična vistu. borej sjeverni vjetar borer (njem. burgija. tal. bosko napasam. bozza) grba. Borda (tal. starogrčki bog sjevernog vjetra. nazvana po gradu Bostonu u Sjev. vrsta plesa (američka. bosseler) raditi ispupčene. udarac. 1858— 1938) subatomske čestice s cijelim kvantnim brojevima spina boston (engl. vijenac borealan (grč. boseliran bosirati (lat. Bohrmaschine) strojno svrdlo. fagos) zool.(grč. botane. knjiga u kojoj su računi. botto) mah. sjever Borej mit. bossare) praviti plastične predmete od ilovače. bordereau) trg. ograničiti se borsalino (tal. zamah.) talijanska velikaška porodica španjolskog podrijetla iz koje potječu papa Aleksandar VI. Borte) v. omeđiti. voska. ograničavati. jednom botana (tal. bosselage) izrada u ispupčenim. borner) ograničiti. jedan bot jedanput. filos) ljubitelj bilja. biljni) poznavatelj bilja i raslinja. bormašina Borgia čit. biljožder botanofil (grč. bossage) gruba kiparska obrada kamena koja služi kao priprema za konačnu izradu modela boselaža (fr. borer borniran (fr. fobos strah) strah od Prusa. mania) pretjerana ljubav prema Prusima i svemu što je prusko bos (engl. trava botanofag (grč. mali. izvadak. poslodavac. indijskom fizičaru i biljnom fiziologu. nešto jednostavnija vrsta valcera) boš (fr. Borussia Pruska. skučen. bohren bušiti) svrdlo. sjeverni vjetar. u skupini) bosaža (fr. boreios. okvir. onaj koji se voli baviti botanikom t . kvrga. bottana) obično. bušilica. boreas) sjeverac. postaviti granične znakove. slova od 9 tiskarskih točaka (po veličini između garmonda i petita) bormašina (njem. pr. valovitim oblicima.

botane. dječak. lithos kamen) mn. 10 = jaka oluja. bu-rime (fr. 6 = jak. kamen grozdasta oblika botulizam (lat. logos) poznavatelj i proučavatelj bilja i raslinja botanologija (grč. sluga. 4 = umjeren. pričvršćena na kožu jednom peteljkom botriotičan v. od usoljene ikre morskog lipljena. logia) poznavanje i proučavanje biljaka. lat. 8 = vrlo jak. mykes gljiva) med. botrys) grozdast. Bowiea bowling-green čit. Burbon (fr. bockanje. nazvan po francuskom rezbaru A. znanost o biljkama. botella. boutique. botanika. okamenjene biljke botanolog (grč.) igralište za kuglanje u zelenilu boy (engl. botritičan botroilit (grč. čuvar živežnih namirnica na brodovima botra (lat. 2 = lagan. 12 = orkan boule čit.. zrakoprazna ili tekućinom ispunjena (najčešće metalna) cijev prstenastog oblika. geol. koja se pruža ili savija pod utjecajem vanjskog tlaka ili temperature. boule) rezbarija u drvu s metalnim umecima. krčma. fr. prid. naročito pokvarenim mesom (u kobasicama) i ribom botunada (tal. botellarius) šef kuhinje. bortiotičan botrinti (grč. beaujolais) vrsta francuskog vina (po gorskim predjelima sjeverno od Lyona) božur (ar. pronalazak američkog pukovnika J. teklić božole (fr. Bourdonu. Burdonova .) mn. vinara. crvena izraslina na ruci ili nozi.botanograf botanograf (grč. služi kao osjetilo u manometrima i termometrima (naziv po izumitelju. unaprijed napisani srokovi za koje se tek trebaju naći stihovi. botulus kobasica) med. 196 br botuše (mad. tunjevine i dr. boling-grin (engl. apotheca) dućančić. okamine grozdasta oblika botriokefal(us) (grč. grafo) opisivač bilja i raslinja botanoliti (grč. trovanje pokvarenom hranom. boi-najf (engl. psa i dr. bottega. peonija Br kem. botanički botanomantija (grč. bottonata) zadirkivanje. sporedan lik ili sporedna uloga u kazališnim djelima boufort čit.) ime poznate vladarske porodice. bofor (prema vlastitom imenu Beaufort) ljestvica od 12 stupnjeva po kojoj se mjeri jačina vjetra: 0 = tišina. a tek nakon toga stihovi bowie-knife čit. Ch. botane. peckanje.) beznačajan.) dečko. živi u tankom crijevu čovjeka. botriomikoza (grč. botos) mn. geol. kefale glava) zool. bota larga. u južnoj Europi i na Istoku botega (tal. buš-tru (fr.) kuma botrinitičan (grč. bul (fr. veličine zrna graška do sitnijeg lješnjaka. botarga. tal. botrys grozd. sluga. francuski parlament Bourdonova cijev čit. Bouleu (1642—1732) Bourbon čit. 1808—1884) bouts-rimes čit. botane. botane.) veliki lovački nož oštar s obje strane. bottarga) jelo slično kavijaru. biljka s velikim 1 lijepim cvjetovima iz porodice žabnjača.. mala trgovina. botrys grozd. kratica za brom . busur) bot. -ites) mn. manteia) gatanje (ili: proricanje) sudbine iz biljaka botar (lat. širokočlana trakavica. pustene ("filcane") papuče bouche-trou čit. botrion jamica. lithos kamen) min. sa 3 do 4 tisuće članaka. Burbonska palača pren. trčkaralo. pjesme kod kojih su najprije napisani srokovi. u obliku grozda. compater) kum botarga (šp. botane. botrys grozd.. konobar botelar (lat. francuskom inženjeru E.

bradilogija bradilogija med. njuškalo braganja (tal. bradys. brachys. Brabangonne) belgijska nacionalna pjesma. stih koji na kraju nema jedne ili dviju stopa . pri mucanju) bradifrazija (grč. brachion) mišica. sila brahijalan (grč. "Marseljeza" belgijske revolucije brabansoni (fr. suprotno: makrobiotika brahicefal (grč. težak. grafo pišem) onaj koji umije brzo pisati služeći se kraticama. bradys spor. loša probava bradispermatizam (grč. strangurija bragadur (tal. malen. brazzera = brački brod) drveni obalni jedrenjak od 18 do 40 t s jednim latinskim jedrom i prečkom brač (tal. brachys) predmetak u složenicama sa značenjem: kratak. masaomai žvakati) med. vrsta nizozemskog platna bracera (tal. viola. nešto veća violina. spor i težak govor zbog mane u govornom organu. urođena kratkoća prstiju brahidromičan (grč. v. teško. težak govor. grafla pisanje) vještina pisanja pomoću skraćivanja uopće. brachy-katalektikos) metr. bradys.. nasilan. koji živi kratko brahibiotika (grč. kineo krećem se) sporost u pokretima bradilalija (grč. bradys spor. bradys.(grč. tj. ruka. stenograf brahigrafija (grč. mišićni) ručni. pren. sitan brahibiotičan (grč. bolesni usporeni rad srca bradikineza (grč. čovjek koji ima kratku lubanju. pjesništvo brahi. viola di braccio) glaz. bios život) težnja ili vještina skraćivanja života. osobito donji dio ruke. kardia srce) med. brachys. bios život) kratkovječan. brachys. v. fren srce. uron mokraća) med. akuein slušati) med. usporen govor zbog nepotpunog svladavanja nekih smetnji (npr. teško slušanje bradifazija (grč. braggard) razmetljivost. brachium. kefale) glava antropol. brachialis ručni. dromikos sposoban za trčanje) koji ne može dugo trčati brahigraf (grč. osobito u XII. bradilalija bradimaseza (grč. bradys spor. sperma sjeme) med. sporo probavljanje hrane. gluhoća. brabantski vojnici koji su.brabansona Brabansona (fr. st. teško žvakanje bradipepsija (grč. brabangons) mn. bradys. domišljat čovjek. teško. mišica. sporost u govoru bradifrenija (grč. frasis govorenje) med. razum) sporost duševnog života (osobito: sporost u mišljenju) bradikardija (grč. pepsis probava) med.) trg. od prstiju do lakta. poznati zbog svojih pljačkaških izgreda po Francuskoj brabanta (fr. brachys. brachys. u užem smislu isto što i stenografija i tahigrafija brahij (lat. prst) antropol. lat. hvalisavost bragoc (tal. femi govorim) med. vrsta tambure za pratnju bradiekoja (grč. sporo izlaženje sjemena (pri spolnom odnošaju) 197 brahikatalektičan bradisurija (grč. bili u engleskoj ili francuskoj službi. bradys spor. bragagna) vrsta ribarske mreže bragerdizam (engl. bradys. grč. bradys. kod koje je najveći poprečan presjek gotovo jednak uzdužnom presjeku brahidaktilija (grč. nasilnički brahikatalektičan (grč. brachion ruka. braccatore lovački pas) snalažljiv. moć. brachys. brachys. daktylos . lalia govor) med. bragozzo) ribarski jedrenjak sa dva jarbola i dva jedra bragura (staronord. bradys spor. bragr) pjesnička umjetnost. nepotpun.

u 8. brachion. odontos zub) zool. u sisavaca brahiometar (grč. i po tome nalikuju na školjke. Brahma) starije naučavanje o Brahmi. Brahma) zbirka djela koja predstavljaju dogmatskospekulativne rasprave indijske književnosti. petalon list) bot. uspravno) brahisilab (grč. e. chronos vremenski) kratkotrajan. brachys. neku vrstu komentara Vedama brahmani (sanskr. brachys. brachion. brachys. životinje kratkih krila. kratkovremen brahilog (grč. brachys. pjesnike. brachys. kratak dah. skopeo gledam) opt. insekti koji imaju kratka krila brahiscijan (grč. syllabe slog) metrička stopa koja se sastoji samo od kratkih slogova brahistohrona (grč. koji ima kratke metričke stope brahipteri (grč. otprilike. koji ima kratke cvjetne listiće. tele daleko. brachys. veoma rasprostranjene morske životinje. a od svojih pristaša tražila je visoko moralan život. Brahman) ind. zubi s niskom krunom i dobro razvijenim korijenom. na udaljenosti. brachistos najkraći. npr. cikloida brahit opt. metron. tjesnoća prsiju i sporo disanje kao posljedica toga brahipneuma (grč. kratkih nogu brahipodi (grč. pren. brachys. brahmanizmom se i danas naziva religija koja vlada u Indiji. pteron krilo) mn. kratkih krila. vrsta kratkih dalekozora sa zrcalima koja se odlikuju svojom praktičnošću Brahma (sanskr. dajući oduvijek svećenike. brachys. logia) vještina sažetog izražavanja u govoru i pisanju. logos) koji umije biti sažet u govoru i pisanju brahilogija (grč. kratkih latica brahipneja (grč.. pneo dišem) med. tj. pus. podos noga) kratkonog. ali točnije ju je zvati neobrahmanizam i hinduizam Brailleovo pismo međunarodna abeceda za slijepe koja se sastoji od svega šest. ali se po gradi tijela od njih znatno razlikuju brahipteran (grč. brachys. apsolutno Biće i nebiće u isto vrijeme Brahmana (sanskr. Brahma) u indijskoj filozofiji Veda ovako se zove vrhovno indijsko božanstvo brahmaizam (sanskr. brachys. kratke latice. astma brahipodan (grč. brahma) indijska religija utemeljena.brahikroničan brahikroničan (grč. n. sprava za mjerenje mišice. podos noga) zool. zool. brachys. skraćeni naziv za brahiteleskop brahiteleskop (grč. pus. brahmana) članovi najviše i najuglednije kaste u Indiji koji su. skia sjena) zem. ali se krije u samom smislu rečenice brahimetropija (grč. rezanje ruke brahipetalan (grč. za ljude koji bacaju kratku sjenu zbog toga što im sunčane zrake 198 Brailleovo pismo padaju na tjeme gotovo vertikalno. chronos vrijeme) mat. metron) med. koji ima kratku sjenu (kaže se za stanovnike najtoplijih dijelova svijeta. brachy-pneuma) med. jagodicama prstiju opipljiv- . kratkovidnost brahiodonti (grč. stalno zauzimali najistaknutiji položaj i uživali velik vjerski ugled brahmanizam (sanskr. brachion ruka. brachys. pr. fil. st. brachys. onako kako je izloženo u Upanišadama (za razliku od naučavanja izloženog u Vedanti) Brahman (sanskr. figura pri kojoj je prividno i formalno izostavljen kakav element važan za izlaganje misli. orao vidim) med. metr. pteron krilo) kratkokrilan. uskoća prsiju. brachys. temno režem) kir. ruke brahiotomija (grč. znanstvenike i političare. linija najbržeg pada. imaju dva kapka.

tako je! . brein-storming (engl. brein-trast (engl. 1749—1814) Bramahova preša fiz. škrge branhus (grč. breit širok) stupovi s letvama ili žicama po kojima se penje vinova loza. usklik u znak odobravanja. Wurst kobasica) vrsta kobasice za pečenje brauning (engl. pren. odlično! bravo (tal. med. posebno. prekršitelj zakona o lovu brakteja (lat. braconnier) zvjerokradica. branzino) lubin (morska riba) 199 bravo brand (njem. sjajno. pristaše naučavanja Johna Brovvna. braida od njem. dio. promuklost. bractea list) bot. Bramahova brava Bramarbas (šp. odlično. nedostatak ili postojanje prevelike podražljivosti organizma braunovci mn. brendi (eng. bravvning) v. braunizam bravissimo (tal. Brand) med. nekad se puštao zapaljen protiv ratnih jedrenjaka kako bi izazvao požar brandy čit. vrlo lijepo. v. 1855 —1926) braunizam med. v. hidraulični tijesak koji radi pod vodenim tlakom. branca) grana. lovokradica. "podražajima". uže područje zanimanja bratvuršt (njem. škrgaši branhije (grč. preklopna postelja brander (njem. poziv. upala krajnika branša (fr. tj. sposobnost da vanjskim utjecajima. bramar rikati) ime glavnog lika nekih Holbergovih komedija. krivolovac. naziv za pojavu odlaženja školovanih stručnjaka iz manje razvijenih zemlja u zemlje višeg standarda brain-storming čit. pokrovni list na biljci Bramahova brava sigurnosna brava s više ušica nejednake veličine (obično 6 do 7) koje moraju biti jednako udaljene da bi se brava mogla otvoriti (nazvana po svom pronalazaču.) savjetodavna ekipa stručnjaka oko nekog političkog ili gospodarstvenog rukovoditelja brajda (lat. odsjek. struka. čovjek koji se bavi nedopuštenim lovom na tuđoj zemlji. branchion) mn. uljem i kučinom. hvalisavac. prema tome. brawning brauning naziv za različite vrste pištolja. ogranak (neke znanosti. branda) viseći (mornarski) krevet. zaštitni. bivaju pokretana na djelatnost. branche.brain draining ih točaka (pronalazak slijepog francuskog učitelja slijepih Louisa Braillea) brain draining čit.) usklik u znak odobravanja: vrlo dobro. junak na riječima brancin (tal.) 1. Brand požar) požarnjak. engleskom mehaničaru Bramahu. gangrena. braten peći. nekroza branda (tal. podrijetlo bolesti je. ta.) alkoholno piće dobiveno destilacijom vina.) sastanak na kojem bez reda svaki sudionik iznosi sve što mu trenutačno pada na pamet u vezi s postavljenim problemom koji valja riješiti brain-trust čit. lokalno izumiranje jednog dijela tijela. zool. vinjak branhijati sve životinje koje dišu na škrge. brein dreining (engl.) "isušivanje mozgova". nekog posla). pergola brakadabra (bracadabra) v. puške i mitraljeze (po engleskom konstruktoru Johnu Mosesu Browningu. abrakadabra brakonijer (fr. malen jedrenjak napunjen smolom. naučavanje engleskog liječnika Johna Browna (1735—1788) po kojem se živa bića razlikuju od neživih stvari po tome što imaju sposobnost podraživanja. branchos) med.

molitvenik katoličbrek (engl. goslužja s dvije klupe namještene po dužini brevijatura (lat. izdati brazilskog drveta dekret. breveter) dati. bravura) vabretele naramenice. diplomu.bravo 200 bričesi bretanja (fr. bretonne) vrsta ženskog šivost. šteta. brefos. brevijatura dizanje djece brevijar (lat. kratkim putem brefotrofij (grč. bedemu. kratak popis. hrabrost. breviarium) kratak prebregma (grč. darskih i šumskih poslova. srednji dio gled. s patentom. brevete) pr. breviili poprijeko i s visokim bokom jacija bremsberg (njem. brevis kratak) glaz. lubanje. sažet i jezgrovit govor niz kosinu. upotrebljava se kod rubreviotipija (lat. upravitelj brevi manu (lat. breche. kratak izvadak.. s diplomom. uštrb jesno priljubljene uz noge . breccia) voj. grivna akt. brachiale) nabreve (tal. Bremse kočnica. propolukratke časničke hlače. povelju brazleta (fr. patent. nešto izrađeno kišnog ogrtača. breviatio) skraćivanje. neustra-. brennen paliti. za nahočad. glazbeno djelo (za sviranje ili bretela (fr. loqui govoriti) Berg brdo) uređaj za spuštanje tereta kratak. lovačka kola s 3 do 6 sjedala. = hipnotizam. brevipedan (lat. odmah. bregma) anat. koje nema strogo forpo engleskom liječniku Jamesu Braimalni oblik (za razliku od bule). kosi položaj koji teškoćama povezuje dva uzastopna položaja. nost izvođenja. lat. Schere brevis (lat. zavod za prehranu i pokraćenje. brevis kratak. nazvanog po fr. (fr. nota škare) željezna naprava u obliku škakoja vrijedi za dva cijela takta ra koja se zagrije i takva služi za : kovrčanje kose. breviatura) v. tropronalazačka povelja. pes noga) kratbremza (njem. brevet d'innoze i sugestije vention čit. breve d'envansjon (fr. tal. bracelet. pikrio i ukazao na vezu između hipsmo. kratkih nogu brenšer (njem. bravura (fr. patent. nazvan vladarima i dr. bretagne) stari francuski bravo (tal. poili izvedeno s velikom vještinom i krajini Bretanji stručnošću.) 2. voj. junaštvo. brefos novorođenče. kratke ili breša (fr. mn. pren. brevilokvij (lat. trofeus) zavod brevijacija (lat. brevis. osobito Papino pismo državama. deu (1795—1860) koji ga je prvi otbrevet) diploma. bravoure. pokraubojica bravur-arija (fr. osobito u glazbi s poveljom. prodor (u zidu. utvrđeili za jahanje. plaćeni ubojica. break) otvorena kola na 4 kih svećenika za svakodnevna bokotača. remen za pjevanje) s osobito velikim tehničkim nošenje tereta. Bremse) kočnica konog.) otvoreno. tal. podmukli kog platna (naziv po Bretanji. bretelle) uprta. junak.) brefotrof (grč. tiskanje nota dr. povelja. junačko djelo. bredizam med. bretona (fr. bez uvijabrefotrofija nja. kovrčalo bričesi (engl. športske boj. breeches) mn. gore široke a dolje tinju). brevis. bravour. tal. dekret. valjan i vrijedan ples udvoje. breve) svaki službeni pisani rukvica. povlastica. aria) jini u sjevernoj Francuskoj) glaz. hlačnjaci ljanost. patent feus hranilac) nadstojnik. patentiran brazilin crvena boja koja se pravi od brev(e)tirati (f. tjeme kratak izvještaj. vrsta odličnog francusčovjek. gradnje i typos otisak) glaz. grč. tehnička vještina i okretbrev(e)te (fr.

pren. osobito starinske. bradu i brkove briljantina (fr. par bricole čit. otuda: pren. učiniti da se nešto odbije. sitan. akutna i kronična upala bubrega s izlučivanjem bjelančevine u mokraći (nefritis). njem. laka jedrilica s dvije katarke i s veslima. prije: vrsta ratnih brodova s 10 do 20 topova brigada (fr. brigantine. ukrasiti (ili: optočiti) dragim kamenjem. Brightu (1788— 1858) koji ju je prvi opisao brigma (grč. skupina radnika koji rade na izvršenju određenog zadatka brigadir (fr. zaobilazno. kugle. konjički dočasnik u francuskoj vojsci. svijetao.) posredno. razne umjetničke stvarčice. slična vistu. bridge) kartaška igra. veličanstven briljantin (fr. brillant. buntovnik brigantina (engl. pljačkaš. odličnost . veoma vatreno. briquetage) bojenje zida tako da izgleda kao zid od cigle.) glaz. brigadier) 1. brillantine) kozm. 2. rukovoditelj radne brigade brigant (tal. jedinica sastavljena obično od dva puka istog roda vojske. zapovjednik brigade. blistavost. fugiranje briketirati (fr. kod biljara: odskok. Brief pismo. bricoler) odbiti. brillant) dijamant uglačan dijamantnim prahom tako da ima oblik dvostrukog (osnovama spojenog) stošca. škrgut brillante (tal. brigata) 1. blistav. škrinjica za pisma. ne raditi časno. pomoću odbijanja pogoditi sa strane. odskoči. voj. bricole) srednjovjekovna ratna sprava za bacanje kamenja.bridž bridž (engl. udariti par bricole čit. divan. brig. živahno. sin Urana i Geje. morbus Brightii) med. nazvana po engleskom liječniku R. brigade. Brigantine) pom. briketaža (fr. brillant) sjaj. kugle ili jajeta. brycho škrgućem) škripanje zubima u snu. škrgutanje zubima Brijarej mit. cigle. sa strane. brillanter) od dijamanata glačanjem praviti briljante.) udariti loptu sa strane odbijenom loptom od ograde. brillantine) gusto tkana pamučna tkanina s uzorcima briljantirati (fr. fr. odskočiti. briquette) nešto u obliku cigle. pren. brigante) cestovni razbojnik. Egeon brikabrak (fr. Kasten ormar) poštanski sandučić. par brikol (fr. bric-a-brac) starudija. raskoš. jajeta i si. ormarić. brigg. odličan. te sa strane podijeljenog u mnogobrojne trokute i četvorokute (fasete) briljantan (fr. blistati) sjajan. lukavo brikolirati (fr. fr. 3. krasan. div s 50 glava i 100 ruku. pren. par brikol (fr. za sto naoružanih ljudi. osobito briljantima briljantnost (fr. vrsta mirisne masti za kosu. mala jedrilica s dvije katarke Brightova bolest (lat. jedna od najzanimljivijih igara s vrlo mnogo kombinacija brig (engl. brignos škrgut) med. odboj lopte od ograde. u prah pretvo- 201 briljantnost ren materijal zbijati (prešati) u obliku cigle brikfastn (njem. voj. brycho škrgućem. raditi zaobilazno briksizam (grč. list. 2. bricola. briller sjati. osobito sitan ugljen verlo upotrebljiv kao gorivo. staretinarnica briket (fr. obojiti zid tako da izgleda kao zid od cigala. tal. briqueter) popločiti ciglama. a odozdo slabije zatupljenog. brigg) pom. listovna uložnica (obično na javnim mjestima) brikola (lat. zbijen u obliku opeke. plahovito briljant (fr. divota. izrada pročelja građevine (fasade) tako da se vide cigle. hajduk. odozgo jače. veličanstvenost.

sličan mahovini. pocrniti briofiti (grč. briscola) vrsta kartaške igre.) s veoma bogatim znanstvenim i umjetničkim zbirkama brizantan (fr. plameno. brisant) koji lomi.) odašiljanje radio emisija. lat. briser) sposobnost rasprskavanja. brioche) vrsta peciva. mahovinast briologija (grč. pletenica. čajni kruščić. brizo.) glaz. odskakati od ostalih brimada (fr. umjesto srebra.) uzeo je Bonaparte.) govorenje nebitnih stvari. svijetliti se. brusquer) obrecnuti se na nekoga. razbijač. bryon mahovina. prednji valjak na spravi za predenje brizolete (njem. razorna snaga brizer (fr. briozo (tal. bojiti (ili obojiti) smeđe. pečeni valjušci od mesa brizomant (grč. bryon mahovina. kao prvi konzul. blistati. antimona i nešto bakra (ponekad i nikla i bizmuta). bijele. Brodvej (engl. con brio brioš (fr. bučno.briljirati briljirati (fr. tal. žive u kolonijama i mahovinasto su razgranate briskirati (fr. studenog 1799. Broadway široki put) glavna poslovna ulica u New Yorku. dio botanike koji proučava mahovine brion (fr. od 23. morske. koji razmrskava. bot. magleni mjesec. brillare) sjati. živahno. šumno. eidos oblik) bot. bryon. brod-sajd (engl. brunette) crnomanjasta ili smeđokosa žena brinirati (fr. brunir) metalne predmete smeđe uglačati. rasprskava. logia) bot. za izradu stolnog pribora Briti naziv za keltska plemena naseljena u Britaniji u doba rimskih osvajanja British Museum čit. brodkasting (engl. pren. listopada do 24. upotrebljava se. studenog. briseur) lomitelj. Britiš muzeum (engl. ginestra) primorski grm s lijepim žutim cvjetovima. broyon) tučak za mrvljenje. uništavajući brizantnost (fr. bruma najkraći dan) u republikanskom francuskom kalendaru: drugi mjesec u godini. mantis prorok) stručnjak u tumačenju snova brizomantija (grč. brimade) kod francuskih studenata: zbijanje šala s novim studentima. briller. sijati. dugačka 25 km. bryon. brimera (9. prenagliti čime 202 broajon briškula (tal. razoran. 18. žuka broad-casting čit. manteia proricanje) vještina tumačenja snova brnistra (tal. fyton biljka) mn. skupni naziv za mahovine brioidan (grč.) veliki narodni muzej u Londonu (osnovan 1753. značajno se isticati. srednjim dijelom centar američkog kazališnog života broajon (fr. prelijevati se u svjetlosti. "krštenje" brucoša na taj način što ih stariji zgrabe za noge i ruke i bacaju uvis brimborium (lat. svi topovi na jednoj strani ratnog broda. sendvič briozoe (grč. razornost. radio emitiranje broad-side čit. usjajiti i na taj ih način sačuvati od hrđanja. brunet) crnomanjast ili smedokos muškarac brineta (fr. Brisoleten) mn. strana broda. brumaire. životinje nalik na mahovine. zoon životinja) zool. rjeđe slatkovodne. trljanje boja . paljba iz topova s jedne strane broda Broadway čit. osobito raširena u primorskim krajevima Hrvatske britanija-metal u Britaniji (Engleskoj) pronađena metalna smjesa cinka. srebrnaste boje. briser.) vrsta kvalitetnog francuskog vina brioso čit. htjeti nešto brzo sprovesti.) pom. izmotavanje brimer (fr. brizo spavam. okolišanje. vladu u svoje ruke brinet (fr.

trovanje bromom bromoform (lat. trgovina vezivom. grub metalni prašak od slitine bakra i cinka. redni broj 35. npr. izdavačkom poduzeću u Leipzigu. s utkanim velikim cvjetovima. broker) trg. uljepšavati izmišljenim dodacima brojler (engl. koji se tiče dušnika ili dušnica. kićenje. vezenje. bronser) obojiti brončanom. brocanteur) trgovac starim umjetničkim predmetima. tuberkulozna bolest nadbubrežnih žlijezda praćena velikom slabokrvnošću i smeđom bojom kože brončano doba geol. broker) trgovački posrednik brokeraža (engl. metron) sprava za odmjeravanje dnevne količine hrane bromizam (grč. fini obojeni tinjac u prašku (obje vrste ovog praška upotrebljavaju se za brončane boje). na roštilju) pile za pečenje. klepčica. izvesti zlatom. gips. poklepčica brončana bolest med. an-i». broma jelo) znanost o pripremanju jela po znanstvenim i ekonomskim načelima bromatografija (grč. broccato) skupocjena i teška. tekućina veoma slična kloroformu. lat. srebrom. bromov pripravak. pretpovijesno razdoblje (između kamenog i ledenog doba) u kojem su se ljudi služili broncom za izradu oružja. oblicima i si. obično se jede s palentom brodirati (fr. bronzium) legura (slitina) bakra. utisnutim u zlatu ili srebru brokatel (tal. bromos) farm. zlatnim i srebrnim koncima protkana svilena tkanina. bromium) kem. lat. grafein opisivati) opisivanje jela i sredstava za prehranu bromatologija (grč. ili samo od pamuka. bakrenom bojom (drvo. broccoli) vrsta cvjetače s mesnatim i sočnim cvjetovima i stabljikama 203 bronhije brom (grč. mjedeničica. "pohanac" brokanter (fr. brodetto) kuh. luka i maslinova ulja. posuđa i dr. to broil peći na otvorenoj vatri. bromoformium) farm.. bromos smrad. broder) vesti. krasiti. oštrog mirisa bromatika (grč.). znanost o sredstvima za prehranu bromatometar (grč. bromos) med. osobito slikama. staretinar brokantirati (fr. bronzo) zvonce. broderie) vez.916. broma jelo. dva kanala. broma jelo. bronhijalni katar = brrnnitis bronhije (grč. broma jelo. svilom. koji nastaju . cinka i željeza bronce (tal. bronze. obojiti modrikastim preljevima na vatri bronhijalni (grč. uljepšavanje brodet (tal. tj. vezivo. bronchos dušnik) dušnički. brocanter) trgovati umjetničkim stvarima. pren. pren. nemetal atomske težine 79. znak Br. od svile i pamuka.) veliki njemački konverzacijski leksikon s mnogo izdanja. crvenkastosmeđa teška tekućina. brončati (fr. osobito slikama. kožu i dr. poznati lijek za živce bronca (fr. brokatni papir papir u boji s uzorcima. crnom. upotrebljava se kao sredstvo protiv jakog kašlja bromural (grč. lijevi i desni. bronchia) mn. element. smeđom.brockhaus Brockhaus čit. broccatello) brokatu slična polusvilena tkanina. logia) znanost o jelima. crvenkastog ili ljubičastog talijanskog mramora broker (engl. kupovati i prodavati stare stvari brokat (tal. nagrada koju trgovački posrednik dobiva za posredovanje brokula (tal. vrsta žutog. broderija (fr. nazvan po velikom njem. vrsta jela od ribe s gustim umakom od rajčica. tal. Brokhaus (njem. bronzo. osnovanom 1805.

bronchos. učiniti nešto na brzinu brošura (fr. grkljan. gnojna upala dišnih kanala bronhocela (grč. bronchos. pregled dušnika i dišnih kanala pomoću posebnog zrcala bronhospazam (grč. bronchos. a kod goveda. o nepogodama uopće brontometar (grč. Bruderschaft) bratstvo. tuberkuloza pluća bronhoragija (grč. kod čovjeka izazivaju dugotrajne vrućice (Bangova bolest. uzetost (ili: paraliza) dišnih kanala bronhopneumonija (grč. fone glas) med. uvezati knjigu u mekan uvez. brauning (engl. bronte grom. bronhijalni katar bronho. kila dušnika. skopeo gledam) med. guša bronhofonija (grč. Amerikancu J. bronchos. različitog kalibra (nazvan po pronalazaču. dušnik. upala bronhija koja prelazi na plućno tkivo i izaziva upalu pluća. knjižica o aktualnim dnevnim pitanjima brošurist (fr. pneuma dah) med. malteška groznica). bronchos. srebrom. ovaca i svinja zarazne pobačaje bruderšaft (njem. mykes gljiva) med. logia) znanost o grmljavini. slomim) med. rheo tečem) med. protkivati tkaninu (zlatom. bronchos. operativno otvaranje dišnih kanala.(grč. mrmljati. piskutavost glasa (kod promuklosti) bronholitija (grč. prigovarati bronzin (tal. svilom). bronzo) lonac. N. bronchos. divovska. grmljavina) uređaj za mjerenje jakosti gromova i grmljavine brontosaur (lat. bronhotom instrument za umjetno otvaranje dišnih kanala bronhus (grč. temno režem) med. lithos kamen) med. bronte. bronchos. brontosaurus) geol. plesso udarim) med. broche) ženski nakit s kopčom (obično na prsima ili pod vratom) broširati (fr.) automatski revolver belgijskog sustava sa 7 i više metaka u šaržeru koji je smješten u kundaku. upala bronhija. pretjerano izlučivanje sluzi kod kronične upale dišnih kanala bronhoskopija (grč. stenos tijesan) sužavanje (ili suženost) dišnih kanala bronhotomija (grč. regnymi skršim.bronhitis račvanjem dušnika od trećeg leđnog pršljena bronhitis (grč. bronte grmljavina) sprava za izvođenje umjetne grmljavine na pozornicama brontofobija (grč. dug preko 18 metara brontoterij (lat. blemma sluz. bronchos. brontotherium) geol. bronchos) predmetak u složenicama sa značenjem: dušnik bronhoblenoreja (grč. usp. pren. bruh) med. kele kila. protkati. rheo tečem) med. bronchia) med. bronchos) anat. bronchos. brocher) prošiti. stvaranje kamena u dišnim kanalima bronhomikoza (grč. bronte grmljavina. prošivati (knjigu). fobeo plašim se) strah od grmljavine i nepogoda brontologija (grč. brochurier) pisac brošura browning čit. bronchos. bronchos. bronchos. golemi kralježnjak iz razdoblja krede. Brovvningu) bruceloze zarazne bolesti uzrokovane bakterijama roda Brucella. upala dušnika izazvana zaraznim gljivicama bronhoplegija (grč. krvarenje dišnih kanala bronhoreja (grč. bronhije . nosorozima slična vrsta sisavaca iz srednjeg tercijara Sjeverne Amerike brontulati (tal. grč u dišnim kanalima bronhostenoza (grč. spasmos 204 bruderšaft bronteum (grč. brontolare) gunđati. brochure) mekano uvezana knjižica. bakreni kotlić broš (fr. bratimstvc grč) med.

brut sirov) oznaka za pjenušac (suhi) kojem. bubon preponske žlijezde. brunjača btto kratica za brutto bubalis (grč. e. životinjsko ponašanje prema kome. oruđe s drškom kojemu je na vrhu s jedne strane željezni šiljak a s druge uska motičica. brustolare) paliti. brimer (fr. kramp. limfni triper (kapavac) Buchenwald čit. brutalitas) surovost. Brust-bild) poprsje. Bruchgold) izlomljeno. usp. poživotinjiti brutalnost v. upala limfnih žlijezda u preponama (obično u vezi s mekim čankirom). bubalis) zool. zimski solsticij.bruh bruh (njem. brumalis) zimski brustbild (njem. brutal) životinjski. pren. lat. algos bol) med. slika ili kip koji prikazuju glavu i gornji dio prsiju. XI. n. X. divljački. Auschwitz bucina (lat. neprerađeno zlato brum (engl. Buddha) v. brumaire datum (9. Thiiringen). XI. bubon) mn. od 22. osnivač po njemu nazvane religije (budhizma). n. upala preponskih žlijezda bubonalgija (grč. brutalitet brutificirati (lat. Prosvijećeni". bolest prepona buboni (grč. venerične otekline bubonocela (grč.) kad je general Bonaparte srušio Francusku republiku brumalan (lat. težina robe zajedno s težinom ambalaže. med. Buddha) "Probuđeni. kila bubonulus (grč. životinjska požuda brutalizirati (fr. v. zvjerski (ili: grubo) postupati s nekim. glupan. grubost. bruto-pri- 205 Budha hod cjelokupan prihod. afrički jelen. hernija bruh-gold (njem. studen uopće brumaire čit. brogiotto) vrsta crne smokve. aden žlijezda) med. osobito poznatog po okrutnostima koje su u njemu vršene nad zatočenicima tijekom Drugoga svjetskog rata i prije njega (1937—1945). trublja buckinghamska palača čit. učiniti da podivlja. kele) med. pren. nezahvalni urotnik brutalan (lat. bubon. nazvana po imenu poznatog engleskog državnika Brooma (1778—1868) bruma (lat. Budha budak (tur. 18. Bruch lomljenje) med. Bubikopf) "dječačka glava". štovan kao . bubon.) kraljevski dvor u Londonu Buda (sanskr. bubon. rođen u Indiji polovicom VI. brutificere) napraviti nekoga životinjom. Dachau. antilopa bubikopf (njem. fr. brutalis. brougham) zatvorena laka kočija s dva sjedala i jednim konjem. brutaliser) zlostavljati. u staroj plemićkoj obitelji. grub. pr. bakingemska (engl. Brust-halter) ženski prslučić za pridržavanje grudi bruštulati (tal. zvjerski brutalitet (lat. 1799. brutto) trg. neotesan.) najistaknutiji sudionik urote protiv Cezara. bez odbitka troškova. surov. st. do 22.) mjesec francuskog republikanskog kalendara. velika budala Budha (sanskr. pržiti brut (fr. bista brusthalter (njem. pr.) ime jednoga nacističkog koncentracijskog logora (u njemačkoj pokrajini Tiringiji. budak) trnokop. suprotno: netto bružeta (tal. e. potpuno zanemariti brutto (tal. divljaštvo. kratka ženska frizura kao u dječka bubonadenitis (grč. prilikom dobivanja. bubonulus) med. zima. nije dodano nimalo šećera Brut (Marko Junije 85—42. Buhnvvald (njem. ubio se nakon poraza Kasijeve vojske kod Filipija.) najkraći dan u godini.) truba. bruh prepona.

budžetska godina godina trajanja primljenog budžeta. loš ples. buljon bujrum (tur. blek-botoma. tal. put prema oslobođenju vodi nirvani. bucare probijati. lakrdijašenje buftalmičan (grč. lakrdija. komične opere. opera buffa komična opera Buffalo Bili čit. Buddha) naučavanje Gautama Budhe (557—447 pr. vrsta tkanine bujatrika (grč. posebno pripremljen papir za upijanje tinte izrađen od pamuka i sulfatne celuloze bugenvilija bot. američki pustolov. religija koju je osnovao Budha.budhisti bog. i kao deveto utjelovljenje boga Višnua. južnoamerička ukrasna biljka penjačica bugi-vugi (engl. karate i si. v. život je patnja. obično u nogama bufer (engl. buffer. buffone) šaljivčina. lat. venet. st.) pretjeranost u lakrdijašenju tal. Buddha) mn. usp.. bujurmak zapovijedati) zapovijedajte. lakrdijaš. Bafelo Bil (engl. izvolite. bufon bufon (tal. bulga novčanik) jednogodišnji zakon kojim se predviđaju. bafelou (engl. bez strasti i patnje. e. s volovskim očima. bujrumte . ali je mnogo brži i s mnogo improvizacija bugzirati (niz. legendaran u poštanskoj službi i u američkom građanskom ratu. bouffonnerie) šala. bus govedo. bouille) carinski žig koji se udara na vunenu robu. bik buffo (tal. budhizam budhisti (sanskr. budizam budisti (sanskr. budget. osnovao glasoviti cirkus Wild West buffalo čit. proračun prihoda i rashoda uopće. slavan 206 bujnim po svojoj okretnosti.. buffo caricato čit. boogie loša improvizacija na glasoviru. woogie način plesanja crnaca iz Arizone) poseban oblik glasovirske interpretacije bluza nastao početkom 20. bugsiren) pom. lijepo uređen ženski salon (obično u blizini spavaće sobe) budžet (engl. boudoir) mali. juha od povrća i mesa u kojoj se obično razmuti jaje bujon (fr.) zool. čarlstona. buljook bugačica (tal. dvorska luda bufonerija (fr. budoar (fr. bufo karikato (tal. bugazar upijati) sušilo. buffo) komični pjevač u talijanskoj operi. osloboditi se tih strasti znači osloboditi se patnje. fr. proračunska godina Buergerova (Birgerova) bolest bakterijska ili alergijska upala krvnih žila. bouiller) staviti na robu carinski žig. komičar. v. budhisti budizam (sanskr. posušilo. Buddha) mn.) prihodi i rashodi u jednoj budžetskoj godini. pristaše religije i filozofije budhizma budhizam (sanskr. buj bujon (fr. budhizam budo (jap. čija se filozofija temelji na dvama pojmovima: patnji i spasenju. bouillon) kuh. volja za životom). lakrdija. iatrike liječništvo) stočno liječništvo. ind. uzroci patnje su strasti (tj.) zajednički naziv za sve borbene vještine kao što su džudo. tj. liječenje goveda bujirati (fr. Buddha) v. usp. stanju blaženog mira. odbojnik (na vagonu) buffa (tal. bi vol. bouille. laka komedija. volook. prethodno odobravaju i prethodno raspoređuju svi državni (kao i gradski i dr. ofthalmos oko) med. žeđ za životom. "sveti mudrac". vući lađu pomoću broda ili pomoću čamca na vesla za koji je lađa vezana konopcima buj (fr.) pravim imenom William Frederick Cody (1846—1917). buffa) šala. bouillon) kuh. bolgia. n. bus vol.). kao ples sadrži elemente bluza.

kardia srce) med. kefale glava. med.). povećanje. pastirski. bukolikos) poet. vrsta čvrste vunene tkanine za hlače i športsku odjeću bukvalan (starosl. bouquin) ljubitelj i skupljač starih knjiga buking (engl. tepih. isp. bukirati bukinist (fr. tkan na čvoriće bukmejker (engl. bukolike) poet. v. obrazni mišić. pri kupnji zrakoplovnih karata i si. boucle kopča. bouquiniste) prodavač starih knjiga. pamučna tkanina za podstavu bukcinator (lat.) sušiti komade mesa na suncu ili nad vatrom bukardija (grč. kao posljedica jačanja srčane muskulature bukasen (fr. bulla) 1. dokument (uopće). pismo bukanir (fr. idila (osobito kod rimskog pjesnika Vergilija) bukranij (grč. vina). potvrda. bouquet) lijepo uređen stručak cvijeća. antikvar bukirati (engl. okruglo i jajoliko izdignuće pokožice ispod kojeg se skuplja čista serozna. boucassin) vrsta krutog francuskog platna. uobičajena cezura na kraju četvrte stope u heksametru grčkih bukoličara bukolika (grč. osobito na dorskom frizu. boucanier) lovac na bivole. seoski. booking) predbilježen dolazak gosta u neki hotel. buckskin) "jelenja. ukaz. bujrum) pašina ili valijina pisana zapovijed. pren. volovska glava) najmiliji konj Aleksandra Velikog (Aleksandra Makedonskog). u duhu ili u obliku pastirskog pjesništva. u obliku golih lubanja na žrtvenim volovima buks (engl. book-making) sastavljanje knjiga. bujurultu. najaviti dolazak. bus vol. Zlatna bula vladarska isprava Bele IV. bukolička cezura metr. hrpa. najava dolaska. ukrasi. bugsieren) vući lađu u luku bukskin (engl. prvobitno: mala zlatna kutija u kojoj su se nosile hamajlije. skup bukiner (fr. bullarium) zbirka papinskih bula ili odredaba . books) prozirna i laka tkanina od finog pamuka buksa (šatr. (1242.bujruntija bujruntija (tur. za razliku od totalizatora bukoličar (grč. čvor) hrapava vunena tkanina od kovrčavog prediva. anat. buket Bukefal (grč. bouquineur. buccinator) trubač. običan način klađenja na konjskim trkama. morski razbojnik. uvjerenje. bukolikos) poet. točan bula (lat. krvava ili gnojna tekućina. tj. poznat iz priča (bojao se svoje sjene i teško gaje bilo uzjahati) buket (fr. bouquet) miris (npr. bukva slovo) doslovan. službena Papina povelja ili spis o važnim pitanjima na kojem je veliki crkveni pečat (za razliku od breve koja ima samo otisak pečata s prstena na kojem je riba). gusar bukanirati (ind.) zatvor.) 2. bus govedo. bus vol. book-maker) onaj koji na konjskim trkama priređuje klađenja ili se sam kladi. Turkinja bularij (lat. predbilježiti se bukle (fr. turska žena. na željezinici. booking) rezervirati. povelja s takvim pečatom. bulla) 3. g. posrednik pri klađenju 207 bularij bukmejking (eng. hipertrofija srca. Americi. kranion lubanja) arhit. obaviti upis. pastirska pjesma. rezervacija (u hotelu. plik bula (tur. pečat od voska ili kovine na povelji. mutna. zvjerokradica u Sjev. mišić puhač buke (fr. tamnica buksirati (niz. povelja. bukle-sag sag. janjeća koža". v.) bula (lat. pisac pastirskih pjesama bukolički (grč.

za zatvaranje ulaza u zaljev). tuđi. tako da mu se vide prednji zubi. vraća bacaču bumler (njem.) velika splav (služi npr. gomb puce. woomera) srpoliko oružje australskih domorodaca (uska i oko 60 cm dugačka daščica od tvrdog drveta. pren. pren.) izvješće o nekom važnom događaju. bullire. bulbosus) lukovičast. posebno se odlikuje time što se. neotesanost. glavičast. forma) koji ima oblik lukovice.) lukovica. na utrkama s preponama.) neprerađeno zlato ili srebro u šipkama. glupost. nepočešljana. bulbus okuli (lat. a u sredini koljenasto savijena). njegovih karakternih osobina: pretjerane ukočenosti. neočekivan razvoj. kudrava i prljava glava bum (engl. glavna ulica. glavičast bulbozan (lat. pločama ili grudama. bulldog) 1. bul-finč (engl. hrpa. skupštinska zgrada bulevar (fr. u televiziji: posebna kolica koja mogu hvatati sve vodoravne i okomite pokrete bum (niz. bedem buli (engl. Bund) savez. sabornica. napomena ili kratka priča kod koje je šaljiva poanta u tome što joj nedostaje dosljednost glavne misli. krasti buliran (lat. društvo. pregrada od brvana. izbacivanje mjehurića bulimija (grč. skok dionica na burzi. čioda (igla s glavicom) bumerang (austral. velika. vrsta džepnog revolvera sa 6 i više metaka buldožer (engl. urnebes. foltamente gusto. tj. bulbus oculi čit. buljen (engl. gomila. spekulativan pothvat. na krajevima plosnata. dugme) pribadača. bulla. gusta trnovita živica kroz koju konj. očna jabučica buldog (engl. koji rađa lukovičastim podzemnim stablom bulbiforman (lat. neodoljiva. nastala križanjem buldoga i terijera. nepošteno trgovati. das Bund) svežanj. buli bik) pren. buleuterion) vijećnica. lanaca i bačava na sidrima koja se stavlja u vodu za obranu od podmornica bumbača (mađ. ploviti ukoso (po vjetru sa strane). . nalet) šport. Bummler tumaralo) naziv za polagani poluteretni vlak koji se jako trese i u kojem je neugodno putovati. boulevard) šetalište. nenadana aktivnost. bulbus. životinjska glad bulinirati (fr. voj.) kosa spletena i savijena uokrug bund 1. bilten 208 bund bull-finch čit. odličan lovac na miševe i štakore bulumenta (tal. gusjenično vozilo za iskopavanje i prekopavanje zemlje buleuterij (grč. naziv za periodička i neperiodička izdanja. bullitio) vrenje. bulldozer) "kopnenojaružalo". onaj koji nije u optjecaju bulterijer (engl. fero donosim) bot. tvrđava. metež. senzacija.) šport.bulbiferan bulbiferan (lat. potvrđen pečatom. boom) buka. kratke i duboko usječene njuške. mora projuriti bullion čit. studenac bunčela (tal.) zdenac. bouliner) pom. John Buli oličenje engleskog naroda kao cjeline. bulla) pisac papinskih bula buli (engl. (njem. bulimia) med. ako ne pogodi u cilj. bulletin (fr. rulja. stran novac. luk. bully gužva. isto i buml bunar (tur. 2. 2. opskrbljen bulom bulist (lat. liga. mnogo) mnoštvo ljudi ili stvari. bullterier) vrsta engleskih pasa. glavica. vreva. bullatus) zapečaćen. široka i lijepa ulica zasađena drvećem. krumpirast bulbus (lat. pljačkati. hladnokrvnosti i dr. započinjanje igre nakon prekida (u hokeju na ledu) bulicija (lat.) anat. veliki engleski pas širokih prsiju. bulbus lukovica. (njem.

Burski rat rat između Bura i Engleza početkom 20. lakrdijaš. izostavljanje riječi pri slaganju buret (fr. ulično) od zračnih napada. nesmisao. prostor. također: naziv jedne arapske vjerske pjesme burdalu (fr. betonsko sklonište (kućno. mala tvrđava Burgenland austrijska pokrajina u kojoj živi mnogo Hrvata. dvorac. Burg) zamak. burgu) svrdlo. dio kombajna: sanduk u koji pada zrnje Bunsenov plamenik naprava koja se upotrebljava za zagrijavanje različitih supstanci i kemikalija. ali je njihov jezik u javnim službama izjednačen s engleskim bura (tal. 1811—1899) buntdruk (njem. st. fr. smutljivac. zabadalo. a spojena je s rezervoarom plina. koji želi sve znati i u svemu biti pametniji od drugih. kasnije: osobiti znak abasidijskih kalifa. tisk. mjera za staklo. zavežljaj. marioneta burda (ar. pren. vječni buntovnik. u njemu se u određenim omjerima miješa zrak i plin i kad se tome prinese zapaljena šibica. bourdalou) vrpca na šeširu s kopčom.) Muhamedov ogrtač. bukač. iznenadna nepogoda. podmetanje. spletkar. burattino) pokretljiva lutka.Bundesliga smotak. borer. zadirkivalo. čovjek koji svuda "zabada nos". bourrette) tkanina od otpadaka svile burg (njem. pijesak i dr. Afrike nizozemskog podrijetla Buridanov magarac fil. 2. iskrcali na Rtu dobre nade u južnoj Africi. pom. zadirkivanje.) engleska laka vunena tkanina za izradu zastava Buonarroti glasoviti talijanski umjetnik (imenom Michelangelo) iz 15. spremište na brodu za ugljen. stanovnici juž. bušilica. bora) žestok i hladan sjeverni vjetar na istočnojadranskom primorju. mali betonski fortifikacijski objekt stalne fortifikacije s dubokim podzemnim zaklonima za posadu.) Savezna liga (vrhunsko natjecanje u nogometu u Njemačkoj) Bundestag (njem. savezni parlament. pren. usp. cement. sastoji se od metalne cijevi koja pri dnu ima dva otvora. st. podvala. Bur (niz. izljev zlovolje. duboki bas na orguljama. komedijant. boer) "seljaci". bourdon) glaz.) žestok vihor sa snježnom vijavicom u ruskim i sibirskim stepama buraska (tal. nastaje veoma vruć plamen s neznatnim postotkom plina (po njem. Buntdruck) tiskanje u više boja. bourrasque) bura. Gradišće burgija (tur. ljutine buratino (tal. poznati primjer za nemogućnost slobodne volje . fizičaru i kemičaru Robertu Bunsenu.) 1.) savezna skupština. izmišljotina. vrsta šarenog francuskog platna burdon (fr. 3. jedan od predstavničkih domova Njemačke bunker (engl. puše s kopna na more 209 Buridanov magarac bural (tal. borale) ormar s ladicama. iznenadan vihor. u kojem su Buri izgubili samostalnost. mjera za konac Bundesliga (njem. intrigant burgundska smola pročišćena žuta omorikova smola burgundska vina poznata crna i bijela francuska vina iz pokrajine Burgundije Buri (niz. komoda buran (rus. i 16. besmislica. vikač. podvaljivač.. 4. Boer seljak) pripadnik nizozemskih doseljenika koji su se u 17. st. višebojni tisak bunting (engl. poticatelj nereda. budalaština. voj. burrasca.

burlesque) poet. njem. osobito kao lađarski radnik na Volgi burlati (tal. nakaradan. lakrdijati. upotrebljava se za obloge kod rana. octenog mirisa. burmak uvijati. čireva. borsa. glupariti burleska (lat. usp. zbog potpune jednakosti i ravnoteže pobuda. sladunjavog i trpkog okusa. grč. burla šala) izvoditi šale. fr. a koji vrijede za poslove obavljene na toj burzi buržoazija (fr. veseo.) slaba bura. burra. blebetati. burla. buržuj) 1. oteklina i dr. burnetizirati burnetizirati (engl. burletta) mala vesela igra. vitica. burzijanci ljudi koji se bave burzovnim poslovima. otopina baznog aluminijevog silikata. pod burza burzovni uzansi trg. gladak prsten (obično zaručnički). ekonomskim jačanjem bur- .. tal. s dlakom okrenutom prema van i valjanom tako da se voda ne može zadržavati (nose ga svi kavkaski narodi) burla (tal. Bursch) u Njemačkoj: član njemačkog studentskog društva. kurir burza (fr. tal. glazbeno djelo humorističnog karaktera. v. tržište novca. prvobitno: naziv za građanstvo nasuprot višim staležima feudalnog društva (plemstvu i svećenstvu). šaljiv. usukati) zavoj. mjesni običaji koje je utvrdila uprava neke burze. s kapom. kesica) akutna ili kronična upala sluznih vrećica burš (lat. burner) natopiti drvo u otopini klor-cinka i time ga učiniti otpornim prema truljenju burnus (ar. mala burleska burma (tur. veselo i nestašno glazbeno djelo za ples burleskan (fr. burze muskoze (lat. sluzne kesice bursitis (lat. sluga. osobito s mjenicama i vrijednosnim papirima (efektna burza). Bersianer) mn. barak) čupav krzneni kaput bez rukava.) seljak koji traži posao izvan svoga mjesta. neobuzdan. burza rada ustanova koja utječe na tržište radne snage time što posreduje između ponude i potražnje i na taj način utječe na suzbijanje nezaposlenosti burzijanci (fr. bursa. bourg. šaljivo prikazivanje velikih i ozbiljnih stvari. vjenčani prsten burmut (tur. zatim s robom: žitom. koji trguju na burzi. kirurgu Burovu (1809—1874) bursa (lat. lakrdijaški burleta (tal. bezbojna tekućina. bursa vrećica. burka. krzno) mjesto gdje se redovito sastaje poslovni i trgovački svijet radi zaključivanja poslova.) vrećica od vrlo finog materijala u kojoj katolički svećenik nosi posljednju pomast i pričest umirućem bursae muscosae čit. pun života student ili mladić uopće. perz. burlesco. momak. komedijati. lakrdija. (produktna burza). ugljenom i si. lupetati.burin koji se pripisuje francuskom skolastičkom filozofu Jeanu Buridanu (1300—1358): gladan magarac koji stoji između dvaju potpuno jednakih i podjednako od sebe udaljenih kupova sijena mora skapati od gladi budući da se. byrsa koža. šala. ne može odlučiti prići nijednom od ovih dvaju kupova burin (tal. bourse. lat. burnus. med. bourgeoisie. bursa. lagan istočnjak burka (rus. burla) šala burlak (rus. bournous) ogrtač bez rukava.) mn. fr. buri) sitan duhan za ušmrkavanje burnetirati v. burlesque) smiješan. Arapi (beduini) ga nose preko odjeće 210 buržoazija Burovljeva voda farm. obično od bijele vunene tkanine. nazvana po njem. njem. bourse. burun.

pusu) zasjeda. potaja. bushel) engleska mjera za žito. bouturage) razmnožavanje biljaka izravnom sadnjom izdanaka u vlažnu zemlju butirin (lat. tvrđave. prodavaonica. neravnina (na svili) butada (fr. od bourg grad ili selo pod okriljem grada. omnibus svima) = omnibus bus (tal. a upotrebljavaju se u kazališnoj inscenaciji. glaz. filistar buržujka pripadnica buržoaskog staleža. pripadnik buržoaskog staleža (v. = capriccio. pyxis kutija od šimširovine) fiz. Busch grm) "ljudi iz grmlja". preziranje smrti. lat. koriš. i plemića. malogradanka bus (engl. bottiglia) boca od 7 dl buter (njem. bus govedo. butomon močvarna biljka. građanski stalež buržuj (fr. nazvano je gornjim imenom bušel (eng. zasićeni ugljikovodik. odanost poglavarima. lokal butik (fr. trgovina. par butad (fr. tal. v. bračna vjernost. 2. prodavaonica izabranim skupim stvarima butiraža (fr. najviši cilj moralnih težnja kod Japanaca: kult predaka.) prema hiru. hrabrost. lisičji šaš) vrsta plina. pravednost. atrapa butan (grč. maslac butiga (tal. blagost prema slabima.buržuj žoazije jača i njezin politički položaj: ona ukida feudalno društvo i sama uzima vlast. napad iz busije business (engl. samozataj- 211 butirometar nost.50 m) bušon (fr. butirometar (grč. buržoazija 2). izraz kojim se označuje lovčevo lutanje poljima i šumama ne bi li slučajno naišao na divljač (za razliku od lova s hajkačima) Bušmani (njem. dućan. buttafuori kazališni inspicijent) umjetnički predmeti koji daju iluziju pravih. grč. Bucherie) telegrafske stupove natopiti u bakrenom vitriolu (postupak nazvan po pronalazaču) bušido 'jap ) kodeks časti. strofe okretaj) u davnini: način pisanja (Grci. usp. boutique) prodavaonica. brzi solo-ples bez pripreme.) pri kojemu se nakon završetka jednog retka prelazilo u sljedeći odmah ispod posljednjeg slova prethodnog retka i tako pisalo natraške. maslačna kiselina. u smjesi s propanom služi kao gorivo butelja (fr. danas: stalež koji ima sredstva za proizvodnju. butyrum) kem. bouchon) zatvarač. Etruščani i dr. a u slučaju povrijeđene časti obvezno samoubojstvo. bogatašica. radionica. 2. Busch grm) lov. nagao i neobičan nastup ćudi. bussa udarac) nalet vjetra bus (tal. ruxis kutija. bus. trgovina na malo. malograđanin. bussola kutijica. burg) 1. boso) šimšir busija (tur. na mahove butaforija (tal.349 1 bušerizirati (fr. bottega) trgovina. lat. bouteille. pren. bourgeois. par boutades čit. čep. poslovna struka busola (tal. Butter maslac) putar. osobito prilagođena magnetna igla za određivanje pravca bustrofedon (grč. lažni predmeti koji služe za pokazivanje ili reklamu. danas malobrojna skupina nomada po pustinjama jugozapadne Afrike (nizak rast. budući da je takvo pisanje nalikovalo okretanju volova kod oranja. harakiri buširati (njem. seljaka. mornarički kompas. mjerica = 36. butyron. najviše 1. tzv. za razliku od kmeta. njemački Burg. dosjetka. biznis) posao. 3. prvotno: (francuski) građanin ili stanovnik grada. metron) sprava za određivanje masnoće mlijeka . boutade) duhovita šala.

Busen dojke. šp. pupoljak. prebrojavanje gumba na kaputu ("hoće-neće") da bi se vidjelo hoće li nešto biti ili neće butrast (tur. Halter držač) dio ženske odjeće koji služi za podržavanje grudiju. grudnjak buzurant (tal. bougie. bottone) gumb. glupan. osobito mokraćnih. fiz. zatim debelog crijeva i jednjaka. pigist. bouteselle) voj. bugia svijeća) med.buton buton (fr. bodur) punašan. za proširivanje suženih kanala. valjkasta šipka od voska. proširen butsel (fr. divljak) prostački izraz za: homoseksualac. pren. električna svjećica . bouton. tal. grč. debeljuškast. bozulmak biti napušten) imanje bez vlasnika. bucmast.. puce. bozdogan) vrsta hladnog oružja: teški bat sa željeznim šiljcima na debljem kraju. tal. gume. stvarčica slična gumbu. bradavica (krupan) briljant naušnici butonomantija (fr. budala buznhalter (njem. bouton. manteia proricanje) gatanje u gumbe. buzzurro prostak. ničija zemlja 212 bužija buzdovan (tur. sviranje trube za sedlanje (kod konjice) buzalak (tur. napušteno zemljište. kaučuka i si. pederast. bubuljica. uranist bužija (fr. zadebljao. topuz.

Zeisig) zool. vremenski tjesnac. Kaljostro Alesandro (tal. pravim imenom Giuseppe Balsamo. potvrda cajtlupa (njem.) trg. manjak. kovrča calando čit. loupe) fot. c treće slovo hrvatske latinice C fiz. Zacke zubac. kratica za cezij Ca kem. rašlje. Zeiger) kazaljka na satu cajgnis (njem. pren. da posjeduje moć proricanja itd.) prostitutka koja dolazi svojoj mušteriji na telefonski poziv calmato čit. fr. kalmato (tal.) kavana i gostionica Cagliostro Alessandro čit. Kalmetovo. nedostatak u potrebnoj težini calo di prezzo čit.) posebna soba. Zeit vrijeme. šiljak. blago. vitica.) kavana. po prilici) cabinet separe čit. kabine separe (fr. kratica za karbon C kratica za Celzij (u mjerenju topline) c kratica za cent (novac) C kratica za centum (100) C kratica za osnovni ton tonskog sustava Ca kem. kratica za kulon C kem. Zeug) vrsta pamučne tkanine cajger (njem. tobožnji liječnik. cijepljenje koje služi kao zaštita od tuberkuloze calo di peso čit. tiho.) glaz. kalo di pezo (tal. škripac cajzić (njem. circa oko. kalo di prečo (tal. čudotvorac i vidovnjak (hvalio se da može načiniti "kamen mudraca".) glaz. kafe-restoran (fr. istodobno i slabije i sporije calentura amarilla čit. zasebna soba cafe čit. pren. kalentura amarilja (šp. kolgerl (engl. oskudica) u ruskom (šahovskom) jeziku uobičajen naziv za nedostatak vremena preostalog za razmišljanje o sljedećim potezima budući da je igrač veći dio propisanog vremena za igru potrošio na prethodne poteze. Kaliban u Shakespeareovoj Oluji: čudovište koje samo upola nalikuje na čovjeka (suprotnost Arijelu). popuštajući u jačini tona i u tempu.c C. cajg (njem. Not nužda. kafe (fr. 1743—1795) talijanski i europski pustolov i varalica. natkonobar.) žuta groznica u tropskim predjelima Caliban čit. da može općiti s pokojnicima.. češljugar (ptica pjevica iz porodice zeba) cakna (njem. kratica za kalcij ca kratica za cirka (lat. kalando (tal. tj. leća za rastavljanje brzog kretanja predmeta koji se snima (primjenjuje se osobito u filmskoj tehnici) cajtnot (njem. grubo i neotesano stvorenje calkelner (njem.) trg. Zeugniss) svjedodžba. "ober" call-girl čit. zahlen platiti. med. parožak) uvojak. Zeit vrijeme. padanje cijene (nekoj robi) . Kellner konobar) glavni konobar (kome se plaća). mirno Calmetteovo cijepljenje čit. cafe-restaurant čit.

zubarski suradnik koji prema uputama liječnika zubara vrši sve tehničke poslove oko nadomještani a zubi Canticum canticorum čit. otuda: ići u Canossu poniziti se pred pred nekim kome si se dotle suprotstavljao canpulfer (njem. pri čemu se služi capinom. n. građanska smrt capriccetto čit.) glaz. smanjivanje ili gubljenje prava. kantabile (tal. mjenično pismo cambio di ritorno čit. kamera lucida (lat. pjevajući cantante čit. tralja. kambio di ritorno (tal. kandi-stor (engl. pjevajući. pjevajući. rita. kamera klara (lat. zubotehničar. izvodeći tako kao da se pjeva cantehniker (njem. predavaonice. instrument za precrtavanje i neosvijetljenih predmeta camera dei commercio kamera dei komerćo (tal. Kampus Marcijus (lat.) trg..) canjak (srednjonjem. tj. Zahn zub.) američki tip sveučilišta ili koledža. osobito građanskih prava. gdje se sve zgrade. polje boga rata Marsa). rekreacijski tereni i si. kamerata fiorentina (tal. Pulver prah) prašak za čišćenje i raskuživanje zubi canštajn (njem. Stein kamen) zubni kamenac. pokorio papi Grguru VII. tj. kampus (lat. za pjevanje. osobito: groblje okruženo otvorenim arkadama campus čit. "svijetla komora".: canšteheri) tanke (ženske) noge cantabile čit. "suha".) fiz. koji su u svojim nastojanjima da ožive starogrčku tragediju stvorili novi glazbeno-scenski oblik — operu campo santo čit. e. te se taj lik može nacrtati olovkom Camerata fiorentina čit. planinarski štap sa sjekiricom capiner tovarač. cunja.) trg.cambio conto cambio conto čit. kratka fantazija .) glaz. st. 970—930 pr. nalaze na jednom prostoru Campus Martius čit. mala. instrument u kojem se svjetlosne zrake od predmeta odbijaju pomoću prizme i oblikuju lik na papiru koji se nalazi dolje u instrumentu. izvodeći tako kao da se pjeva cantante čit. povratna mjenica cambio secco čit.) glaz. danas: ratište..) dvorac u sjev. njemački car Henrik IV.) glaz.) prav. što se može pjevati. Italiji u kojem se 1077. kaprićeto (tal.) družina firentinskih znanstvenika i umjetnika u 16. knjižnice. kantando (tal.) Martovo polje (tj. izvukavši od toga poniženja politič- 214 capriccetto ke koristi. kantante (tal. sriješ canšteher (njem. (obično u mn. isto i capinaš capitis deminutio čit. pren. bojno polje candy-store čit. zappa motika) trnokop. pjevajući cantando čit. vlastita mjenica camera clara čit.) trg. mjenični račun cambio di polizza čit. "jasna komora". Zahn zub.) fiz. Kanosa (tal. kambio seko (tal. kambio konto (tal. Techniker tehničar) zubni tehničar. bojište. kantante (tal. vojno vježbalište u starih Rimljana. kapitis deminucio (lat.) engleska slastičarnica Canossa čit. tj. Zahn zub. radnik šumarske struke koji vrši tovarenje tehničkih sortimenata. Zahnstocher) čačkalica. privlačenje i smještanje balvana na pogodno mjesto za utovar. Zanke) krpa. budak.) Pjesma nad pjesmama židovskog kralja Salomona.) trg. groblje.) trgovačka komora camera lucida čit.) glaz. kosturnica. trulja capin (tal.) "sveto polje". kampo santo (tal. dronjak. Kantikum kantikorum (lat. kambio di polica (tal.

kauza civilis (lat. kazus beli (lat. kaptacio benevolencije (lat.) glaz. mješovit slučaj.) pren. žrtva za tuđe grijehe. bijeli papir". slučaj u kojem postoji krivnja i oštećene osobe casus obliquus čit. g.) prav. tj. naziv za poeziju srednjovjekovnih putujućih klerika (vaganata). neobično umjetničko. kaprićo (tal. tj.) "iskoristi dan.) gram. kompozitor Carl Orff početkom našeg stoljeća Carolina Urbarialis Regulatio čit.) glaz. ulagujući se carezzevole čit. karpe diem (lat.) prav. u početku govora. potpuna sloboda carte blanche čit. laskajući.capriccio capriccio čit. kaprum ekspijatorum (lat. lov na milost CARE čit. kad treba ispuniti obveze savezništva casus mixtus čit. građanski spor.) gram. karecevole (tal. predmet kaznene parnice .) retorička fraza kojom govornik. kosim putem. razlog zbog kojega se objavljuje ili vodi rat casus foederis čit.) prav. Karmina Burana (lat. u obliku sonate.) "uhvati kako možeš" — hrvanje slobodnim stilom. carta bianca Cartesius čit. kosi. karecando (tal. jeziku (genitiv. usp. ker (engl.) latinizirano ime francuskog filozofa Des Cartesa (Descartesa) čast steel čit. "jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta". keč causa civilis čit.) lijevani čelik castitas violata čit. nezavisni padež (nominativ i vokativ) catch-as-catch-can čit. kazneni predmet.) ćudljivo. carpalia čit. karpalistika 215 causa criminalis carpe diem čit. zaobilazno casus rectus čit. predmet građanske parnice causa criminalis čit. kazus federis (lat.) glaz. prema volji caprum expiatorum čit. potpuno slobodne ruke. carta bianca "bijeli papir") pren.) pomirbeno janje. 1737.) prav. karpalija (lat. laskavo carizam carski apsolutizam. vješto zadobivanje naklonosti.) "čisti. neke je od njih uglazbio njem. per casum obliquum čit. predstavljaju izvor za poznavanje srednjovjekovnog života i načina mišljenja. tj.). kastitis violata (lat. a capriccio čit. neograničeno povjerenje. v. kart blanš (fr. kazus mikstus (lat.) povod ratu. moli slušatelje za blagonaklonost. akuzativ i ablativ). kazus oblikvus (lat. neograničena vlast careva Carmina Burana čit.) mn. koristi se vremenom! carta bianca čit. keč-es-keč-ken (engl. kosti zapešća.) uredbe o agrarnim odnosima u Slavoniji koje je izdao car Karlo III. Karolina urbarijalis regulacio (lat. usp.) prav. v. karta bjanka (tal. dativ. uzrok ratu. povrijeđena nevinost.) glaz. ćudljivo. povrijeđeno dj e vičan stvo casus belli čit. kazus rektus (lat.) kratica Cooperative form American Remittances to Everywhere (ili: to Europe) — udruženje od 25 američkih dobrotvornih organizacija koje je nakon Drugoga svjetskog rata pomagalo obnovu ratom opustošene Europe i drugih krajeva carezzando čit. priglbok captatio benevolentiae čit. a kaprićo (tal. ugrabi dan". per kazum oblikvum (lat. med. kast stil (engl. po volji capriccioso čit. Kartezijus (lat. neograničena punomoć. slučaj kad jedan savez stupa na snagu. kauza kriminalis (lat. poglavito kraće šaljivo glazbeno djelo. zavisni padež u lat. kaprićozo (tal.

siše krv domaćih životinja i čovjeka.. centum per centum (lat. apsolutan cave! čit. proslaviti. odustati od čega. zlatnik cekum (lat.) uzrok bez kojega se nešto ne bi uopće ni dogodilo. isto što i niobij) c/c krat. trošak. prav.) uzrok koji prethodi djelu. cedrato) vrsta krupnih i sočnih limuna čija se kora ukuhava sa šećerom (kao poslastica) cedulja (lat. schedula listić papira) 1. na čovjeka prenosi opasnu bolest spavanja cecidije (lat. tj. cecidi ubijam. caecus slep. st. opomena. proslava. usp. glasovitost. kave (lat. cefeide zvijezde promjenjiva sjaja po kojima se određuju udaljenosti u svemiru ceh (njem. daje pravo na poštedu od rada za određeno vrijeme Ce kem. tako se zvala i jedna mlada rimska patricij ka iz 3.) krajnji cilj causa sine qua non čit. razbijam) mn. listić. kauza sine kva non (lat. proslavljati. koja je primila kršćanstvo i postala mučenica. polureljef. ustupitelj. abnormalne tvorevine na biljkama koje izazivaju biljni (fitocedicije) ili životinjski (zoo-cecidije) nametnici Cecilija (prema Caecilius — ime jednoga starorimskog plemena) žensko ime.causa efficiens causa efficiens čit. cauza finalis) causa finalis čit. zecchino prema Zecca — kovnica u Veneciji) dukat. ziehen vući) košara s ručkom ceker (njem. tj. svečano obavljati celebritet (lat. st. ustupiti. privremena priznanica. cavere. cedens) prav. struja u posljednjoj trećini 19. caelator) umjetnik koji radi dlijetom. celebrare) svetkovati. dem. osobito u kovini celebracija (lat. kedros) ukrasno drvo iz porodice četinjača cedent (lat. sam sebi uzrok. slavno ime.) fil. kure kauza (lat. element kolumbij (columbium. kauza eficijens (lat. Zeche) 1. trg. znamenita osoba V . Zoger od ziehen vući) torba s ručkom (za nošenje živežnih namirnica). komadić papira. po njoj je nazvan i cecilijanski pokret. izrađivač reljefa celatura (lat. stvarni uzrok (supr. bezuzročan. radi njegovanja. caecum) anat. priznati kome prednost cedrat (tal. nota cefal. caedo. tj. slijepo crijevo celator (lat.) čuvaj se! čit. list papira. scheda vrpca.). kratica za cerij ce-ce muha zool. 2. tj. celebratio) proslavljanje. zembilj cekin (tal. glavni. celebrans) kat. caveat) "neka se čuva. osnovni uzrok causa sui čit. a po nekima i za curae causa čit. staleška (profesionalna) organizacija obrtnika jedne struke ceker (njem. kaveat (lat. pod kefalCefej (latinizirano od grč. kauza sui (lat. sudski prigovor Cb znak za kem. kauza finalis (lat. cedere) prav. račun za jelo i piće u kavani. bot. svetkovina celebrant (lat. rod muha iz tropske Afrike. Kefeus) zviježđe na sjevernom nebu. za lat. kefale) v. svećenik koji obavlja bogoslužje celebrirati (lat. 2. caelatura) vještina izrađivanja polureljefa.(grč. koja je začeta u svrhu obnove katoličke crkvene glazbe u duhu gregorijanskog pjevanja i klasične vokalne polifonije 216 celebritet cedar (grč.) sto posto. neka se pripazi". Katolička je crkva smatra zaštitnicom glazbe. bilješka koja se stavlja na bolesničke liste radnika i označuje stopostotnu nesposobnost za rad. celebritas) slava. onaj koji nešto ustupa nekom cedirati (lat. ustupati.

caelare) raditi (ili: izvoditi) u reljefu. dobiva se od celuloze. stanični celularna patologija med.). proziran) umjetna plastična masa. savitljiva i ne propušta vodu. sastoji od klornog srebra i srebra salitrene kiseline ćelom (grč.) celirati (lat. pravi se od celulozina acetata. za filmove. eidos oblik) umjetna plastična masa koja se trljanjem i prešanjem dobiva od kamfora i piroksilina. vrlo dobro upija tekućinu te služi za brisanje raznih izlučevina 217 cenakul celularan (lat. koja tvori čvrste sastojke biljaka. a zamjenjuje i staklo. izrada u cementu cementirati (lat. koilia trbuh. coelestis nebeski) min. caementum) učvrstiti cementom. poznata vrtna biljka čiji se korijen upotrebljava kao začin celeritet (lat. bez mirisa i okusa. caementum) 1. koji je izumio toplomjer podijeljen na 100 stupnjeva iznad i ispod ništice cement (lat. slika "Posljednja večera".). celularan celvole (njem. prozirna. svećenstva (ozakonio papa Grgur VII. coelibatus) bezbračnost rimokat. g. coenaculum) 1. od bakra i cinka mesing itd. 18. celomati mn. selinum. monah celofan (lat. teško prozirna. 2. trbušna bol celibat (lat. posebna vrsta vapnenog praha koji se. vrlo elastična i lako zapaljiva. cella ćelija) kem. grč. masa slična celuloidu. selinon) bot. Celzijus švedski fizičar i astronom (Celsius. Coelenterata) mn. anat. služi za izradu češljeva. caementum) 1. 2. glasovita slika Leonarda da Vincija (tal. zbog čega se upotrebljava za filmove celštof (njem. Zellstoff) staničevinska vata. 2. cellula stanica) kem. učvršćivanje cementom. osjetljiva na svjetlost. raznobojan. 1074. bezoblična amorfna bijela masa. pozubica (sloj koštanog tkiva na zubnom korijenu) cementiranje (lat. učiniti nešto solidno cenakul (lat. cellulosus) v. 3.). redovnik. grč. zool. dupljaši celer (fr. kaučuk i si. smjer opće patologije prema kojem cjelokupna životna djelatnost i zdravog i bolesnog tijela proizlazi iz stanica celuloid (lat. il cenacolo) . fotografskog pribora itd. koilos šupalj) tjelesna šupljina. mješinci. umjesto lako zapaljivog celuloida. cella ćelija. cella ćelija) 1. celeritas) brzina celestin (lat. tanka. životinje u kojih je razvijen ćelom ili postoje njegovi tragovi celon (lat. rožnata. lat. prozirna. cellula stanica. važna sirovina u proizvodnji papira celulozan (lat. gipka i teško zapaljiva acetilna celuloza (služi. stvrdne kao kamen. u obliku listova. Zellwolle) drvena umjetna vuna Celzije. tj. algos bol) med. grč. prostor između crijeva i stijenki tijela. pren. najčešće modar mineral staklastosedefasta sjaja.celenterati celenterati (lat. cellularis) koji se sastoji od celula (stanica). upotrebljava se osobito u proizvodnji šećera celialgija (grč. blagovaonica u katoličkim samostanima. a upotrebljava. stanovnik ćelije. osobito metalnom celit (lat. Posljednja večera. biljarskih kugli. metalurgijski postupak pri kojem se jedan metal (kovina) pokriva određenom supstancom u prašku koja treba putem zagrijavanja ući u taj metal (tako se od željeza i ugljičnog praha zagrijavanjem dobiva čelik. nije zapaljiva kao celuloid. celuloza (lat. celeri. 2. kad se navlaži. fanos svijetao. papir za kopiranje čija se površina. za zamatanje živežnih namirnica i u grafičkoj industriji celoidin papir fotogr. st.

Centifolia rosa) bot. grč. stonožan. Centaurus) mit. centum sto. cento "stokrpa". gradus stupanj) stupanj Celzijevog toplomjera (koji je podijeljen na sto stupnjeva — °C) centigradan (lat. cb centifolija (lat. stoljeće. decentralizacija i federalizam centralizam (lat. sustav vladavine pri kojem sve državne funkcije dolaze s jednog mjesta. sa sto nogu centner (lat. centum sto) jedinica za mjerenje težine od 100 funti = 50 kg. centum sto. matica. centenarius) 2. usredotočenost. centimetre) = 1/100 metra 218 centralizirati centimetar (lat. usredotočivanje. stolisnik centifolija (lat. koji djeluje u smjeru središta. gablec cenobij v. centum sto. koji se nalazi u središtu ili mu pripada. centralis) v.cenerjauzn cenerjauzn (njem. prijestolnica. nagomilati u jednu točku . usredotočenje. središnjica. folium list biljke) vrsta ruže s vrlo mnogo latica. kenobij cenobit v. centum sto. središte vrhovne vlasti ili uprave (neke ustanove. Kentaur centenar (lat. grč. skupni centralist (lat. za Centralni pakt (punim imenom Central Treaty Organization) — vojni pakt sklopljen 1959. geom. mjesto gdje su smješteni glavni uređaji neke veće tehničke ustanove (električna. centum sto. krat. gradus stupanj) podijeljen na sto stupnjeva centigram (fr. glavni grad. pes gen. haljina od sto krpa) pjesma sastavljena od stihova. ime najmanje novčane jedinice: u Nizozemskoj 1/100 guldena. matični. 2. proslava stogodišnjeg postojanja. središnjica centralan (lat.). centrigramme) = 1/100 grama centigram (lat. stoti. vodovodna. pren. Irana. gramma) stoti dio grama centilitar (fr. centralis) središnji. centesimalis) podijeljen na sto jednakih dijelova. 3. centralizacija centralizirati (lat. Jause južina) obrok oko 10 sati prije podne. telegrafska. pedis noga) zool. pravac koji spaja središte dvaju krugova. 3. elektronska itd. skupiti u jedno. metron mjera. metrička centa = 100 kg Centaur (lat. centenarium) 1. stolisnik centigrad (lat. (drugi) doručak. centenarius) uteg od 50 kg Cento krat. 2. zehn deset. centum sto. dužina između središta dvaju krugova. centralis) pristaša (ili: pobornik) centralizacije centralizacija (lat. centralis središnji) 1. v. ruža s mnogo latica. centum sto. stoti dio. stogodišnjak centesimo čit. izričaja različitih pjesnika (uobičajena literarna vrsta u predbarokno doba) centrala (lat. Pakistana i Velike Britanije centon (lat. koji je u vezi sa središtem. centralis) usredotočiti. centrum središte. grč.) talijanski bakreni novac = 1/100 lire centezimalan (lat. polustihova odn. centilitre) = 1/100 litre centilitar (lat. telefonska. mjerilo) stoti dio metra centipedan (lat. razdoblje od sto godina. litra) stoti dio litre centimetar (fr. ćentezimo (tal. centrala). u SAD-u 1/100 dolara. iz jednog centra (centralizam). kenobit cent (lat. srednji. poduzeća i dr. čovjek od sto godina. supr. bitni. glavni. između Turske. stogodišnjica centenar (lat. centralis središnji) 1. centezimalna vaga vaga kod koje se teret drži u ravnoteži sa sto puta manjim utegom centibar stoti dio bara. banke.

održava tijelo koje se giba na njegovoj putanji centralna uprava u saveznim državama ili pokrajinama: najviša. ali je suprotnog smjera. centrum središte. Mjeseca oko Zemlje itd. zamašajni stroj (upotrebljava se za sušenje rublja. grč. geom. grč. kod centralnog gibanja. glavni životni organi (srce. pomoću cijevi provedenih kroz prostorije koje treba zagrijavati centre-forwards čit. sentr-fovedz (engl. geom. centrifugalna sila sila koja se javlja kao reakcija centripetalnoj sili. pluća. grč. centralan centrifuga v. vrši se po putanji koja je. centrum gravitatis (lat. "desnice" i "ljevice". želudac) centralno gibanje fiz. petere težiti čemu) koji teži prema središtu. jednake je veličine kao i centripetalna sila. centrum središte. centrum centrobarika (lat. vertere okrenuti) okrenut (duševno) sam prema sebi. 3. centrum središte. centrum središte. u nogometu: vođa navale centričan (lat. centrum središte. onaj koji je sa strategijskog stajališta najvažniji centralna projekcija v. oportunizmu. 219 Centum revolutis. između tzv. ili tekućine različitih specifičnih težina jedne od drugih) centripetalan (lat. sila koja je stalno usmjerena središtu gibanja. centrum središte) v. sila koja teži udaljiti tijelo od središta njegove kružne putanje centrifugalni stroj fiz. perspektivna projekcija centralna sila fiz. soma tijelo) bot. vune. npr. šport. u parlamentarnom životu: stranka koja čini sredinu između ekstremnih stranaka i u dvorani parlamenta sjedi u sredini. dovesti u središte.centralna pozicija centralna pozicija voj. glavni položaj. centrifugalni stroj centrifugalan (lat. šećera. svima zajednička uprava.. glavni dio fronte (za razliku od "krila"). sila koja. centrum središte) "srednja linija". supr. 2. voj. centrum) 1. lat. elipsa centralno grijanje zagrijavanje prostorija toplom vodom ili parom koja dolazi iz jednog kotla. tjelešce.) težište centum (lat. centrifugalan centrirati (lat.. po prvom Keplerovom zakonu.) stotina Centum revolutis annis Deo respondebitis et mihi (lat.) šport. odrediti središte. u geometrijskom liku (krugu. gibanje koje se vrši oko središta gibanja pod djelovanjem sile koja je usmjerena prema tome središtu gibanja (ne središtu krivulje!). kentron. povučen centrum (grč. Zemljine kore) centrosom (lat. fugere bježati od) koji teži udaljavanju od središta.) Za sto godina odgovarat ćete Bogu i meni — zna- . budući da se kod njega. postavljenog na najnižem mjestu zgrade (obično u podrumu). kod banaka i industrijskih poduzeća s više podružnica: glavna uprava. sfaira kugla) geol. zbog centrifugalne sile. baros težina) fiz. centralna jezgra Zemljine kugle (za razliku od litosfere. gibanje Zemlje oko Sunca. utvrditi središnju osovinu. usp. centripetalna sila fiz. za cijeđenje meda iz saća i dr. 2. odvajaju tekućine od čvrstih tijela. centrum središte. kugli) točka koja je od svih točaka obujma ili površine podjednako udaljena. stanični centar (u blizini stanične jezgre) centrovertiran (lat. sklonost kompromisima. znanost o težištu (teži) centrosfera (lat. dobaciti loptu igraču centra centrizam (lat. centrum središte) 1. matica centralni organi zool.

punjen plinovima lakšim od zraka. popis stanovništva. "činženjak" cenzura (lat. krušni cerebellum (lat. mali mozak (ispod i iza velikog) cerebralan (lat. g. censor) 1. državna ustanova koja obavlja ovaj posao. skeptron) v. 2. zemaljskih plodova. travnja) cerealni (lat. oboljela životinja stalno se vrti u krugu. kaz. tj. kasnije 60 vojnika. djela i filmove. kapetan centweight čit. porezni obveznik cenzor (lat. 4. nazvan po pronalazaču.) mjera za težinu u Velikoj Britaniji. census procjena.8 kg cenuroza (lat. porezni obveznik. 3. 2. do 18. cera vosak) voštano platno. kronična bolest na mozgu preživača (osobito ovaca). cera vosak) farm. u zemljama bez općeg prava glasa: najmanja svota poreza koju mora plaćati jedan stanovnik da bi imao pravo glasa i politička prava cepelin (njem. izvršiti cenzuru cenzus (lat. kritičar. census popis imovine) u feudalizmu: slobodnjak koji je imao određene kmetske obveze prema vlastelinu. žito: kod Rimljana: svetkovine u čast Cerere (9. Kerberos) mit.). vršiti. centum sto) ustostručiti. 3. Kerber cerealije (lat. visoki rim. ceratio) premazivanje voskom nekog tijela da bi se sačuvalo od djelovanja zraka. v. davao državne prihode pod zakup i pregovarao s poduzetnicima javnih građevina. taljenjem) cerada (lat. uzročnik oboljenja je ličinka trakavice cenz (lat. tvar koja se dobiva od smole trešnje (drveta) Cerber (grč. činovnik koji je vršio procjenu imanja. Cerealis) koji se tiče Cerere. jedan od 193 dijela na koje je Servije Tulije podijelio rimske građane (otuda "centurijske skupštine") centurion (lat. census) v. grofu Ferdinandu Zeppelinu (1838—1917) ceptar (grč. centurio) zapovjednik centurije. cerebralni sistem dio živčanog sustava. Zeppelin) veliki motorni zračni brod krutog sustava (dirižabl). pregledavanje. skeptar cera (lat. kritičko ispitivanje.) centuplirati (lat. kazališna i filmska djela prije nego što će ih odobriti ili zabraniti cenzualist (lat. ispitna ocjena (đačka) cenzurirati (lat. kazališnih djela. žitni. osoba koja pregledava privatnu poštu (za vrijeme rata) i kontrolira knjige. nepromočivo platno (za pokrivanje vozila i izradu nepromočivog odijela) cerat (lat. koji se tiče mozga. pretvaranje u masu sličnu vosku (otapanjem. cerebrum mozak) moždani. ocjenjivanje. Taenia coenurus vrsta trakavice) vrtičavost. cera) ceracija (lat. cerasus trešnja) kem. ocijeniti) službeno pregledati spise određene za tiskanje.centuplirati menita rečenica češkog vjerskog reformatora Jana Husa pred svoju mučeničku smrt (spalile su ga crkvene vlasti 1415. vodio nadzor nad javnim moralom. porez. služben prethodan pregled stvari za objavljivanje radi odobrenja ili zabrane tiskanja i puštanja u javnost (knjiga. censura) 1. cenzus cenzit (lat. censere procijeniti. obuhvaća mozak i živce koji iz njega iz- . centuria) kod Rimljana: četa od 100. žitarica. voštana mast cerazin (lat. pisanje tiska. postostručiti centurija (lat. časopise.) zool. cerebralna afekcija bolest mozga. strog sudac. zemaljski plodovi. centvejt (engl. = 50. Cerealia) mn. ocjena) procjenjivanje imanja. časopisa. 220 cerebralan filmova i dr. censitus) poreznik.

fr. certificatio) potvrđivanje. element iz skupine rijetkih ruda. cerner) voj. mozak. cera vosak. poglavar) ciganski starješina ceribašinica žena ceribašina cerij (lat. cerium) kem. astr. Ceres) 1. svečanost. zool. gatanje u vosak ceromel (lat. mit. kerkos rep. grafia) v. red.13. kerkos rep. crtam. fr. 2. fr. praćena banalnim formalnostima ceremonijal (lat. isprava.) zool. položaj. službeno utvrđen raspored neke svečanosti ceremonijal-majstor osoba koja se u određenim svečanim prilikama brine da se propisani običaji strogo vrše (na dvorovima itd. grč. ceribaša (tur. simbolična vanjska formalnost (ili simbolični obred) pri bogoslužju ili drugim svečanim činovima.) cerografija (lat. glavni sastojak pčelinjeg voska cerkarije (grč. upotrebljava se za izradu svijeća. cerebrum mozak. cerebrum mozak) med.eerebrin laze. koji se odnosi na mozak i hrptenjaču. s puno formalnosti ceremonijar (lat. caerimonia. psetoliki majmun cernirati (lat. ovjeravati certifikacija (lat. pristojan. ovjeravanje. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca hrptene moždine cerebroza (lat. zamorac. opkoliti. upala mozga praćena bjesnilom cerebrum (lat. cercariae) mn. veliki mozak ceremonija (lat. nazvan po božici Cereri cerin (lat. slikam. caerimoniarius) kat. baša glavar. svećenik koji vodi svečane obrede. ovjeriti. cera vosak. cera vosak) vosku slično gorivo od sivozelenog praha koji se nalazi na kori šećerne trske certificirati (lat. ceremonie) 1. čeri neredovita vojska. svjedodžba . dokazivanje certifikat (lat. 2. pithekos majmun) majmun s repom. plastike vještina uobličavanja) v. certe jamačno. certe jamačno. upotrebljava se za izradu raznih vrsta kresiva i kremena. caerimoniale) skup običaja kojih se treba pridržavati u raznim svečanim prilikama. proricanje) proricanje. premazivanje podova i dr. 221 certifikat impregniranje tkanina i papira. facere učiniti) pisano uvjerenje. mast od rastopljenog voska i meda ceroplastika (lat. rimska božica poljodjelstva i plodova zemlje (kod Grka: Demetra). circinare.) ceremonijalan (lat. g. facere učiniti) pisano posvjedočiti. koji odgovara propisanim običajima (ceremonijalu). ceres-mast biljna mast koja se dobiva iz kokosova oraha cerezin (lat. pretjerana i neprirodna ljubaznost i uglađenost u ophođenju s drugima. asteroid otkriven 1801. spina hrptenjača) anat. atomska težina 140. potvrditi. lat. trupu itd. cerebrum mozak) zool. caerimonialis. ceremonieux) svečan. pretjerano ljubazan. kerografija ceromantija (lat. cera vosak. mel med) farm. grč. keroplastika cerozin (lat. Ceres. također: ceremonijal-majstor Cerera (lat. potvrđivati. cera vosak) zelena smola. cera vosak. broj 58. cera vosak) bijeli ili žućkasti umjetni vosak. sličan parafinu. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca leđne moždine eerebrin (lat. grafo pišem. okružiti (utvrđenje. manteia predskazivanje. znak Ce. fosforasta vrsta masti u mozgu cerebrospinalan (lat. sa sigurnošću. grč. sa sigurnošću. repati mladi stadiji metilja cerkopitek (grč.

kost end freit) ugovor o prekomorskoj trgovini po kojem su troškovi utovara i prijevoza uračunani u cijenu robe CH kratica za Confederatio Helvetica čit.) usporedi! sravni!. cervix gen. šanberten (fr. cost and feight (čit. zool. element iz skupine alkalnih kovina. zool. konfer (lat. Caesar) demokratskoautokratski sustav vladavine kakav je uveo Cezar. ceterum censeo. tj. ustupanje. cestodes) mn. na kraju krajeva. znak Cs cezura (lat. tj. znanost o kitovima Cezar (lat. ritmički odmor u stihu cf. 1. vrat maternice.) zool. miješanje svjetovnih vladara u crkvena. -umen nastavak) usna smola (izlučevina lojnih žlijezda u usnom kanalu) ceruminozan (lat.) u tenisu: promjena strana u meču. cerumen. Caesar.) prav.. apsolutna vojnička vladavina s parlamentarnim formama. vratni. (lat. ceterum censeo.) mn. cessionarius) prav. Konfederacio Helvetika. čejn (engl. grlić maternice ces glaz. Caesar) ime rimske patricijske obitelji Julija. upotre- 222 change bljavaju se kad se. caesura presijecanje) metr. engl. cervicis vrat) med. ipak vraćamo na nešto što smatramo nužnim i prijeko potrebnim i što nam treba biti stalno pred očima cetologija (lat. presjek.poglavar. cervix gen. papocezarija) cezij (lat. cessio) prav. cera vosak. metritis cervikalan (lat. kratica za confer čit. stanka.. tj. se la ger (fr.) kitova mast cetera (lat. kitovi cetaceum (lat. broj 55. usjek. et cetera (lat. ustupanje dobara (imanja) vjerovnicima cesionar (lat. opisivanje kitova. prenošenje nekog prava na drugu osobu cesio bonorum (lat. za pola tona sniženi ton c cesar (lat.) to ti je rat. coeruleus tamnoplav) med.) isto što i car (u starijem jeziku) cesija (lat. ceteris paribus (lat. v. druge stvari.) mn. onaj na čiji se račun nešto ustupa.) i tako dalje. koji treba platiti cetaceae čit. cervicis vrat) anat. kaiser) cezarizam (lat. sličan usnoj smoli cervicitis (lat. Cezar cezaropapizam (lat. Carthaginem esse delendam "uostalom mislim da Kartagu treba razoriti") poznate riječi kojima je rimski državnik Katon Stariji završavao svaki svoj govor u senatu. grč. onaj kojem se ustupa neka stvar ili neko pravo c'est la guerre čit. tako ti je to u ratu cestode (lat. osobito papinska prava (supr. cervix vrat) anat.) poznato crveno vino.) pod inače jednakim okolnostima. ostale stvari. upala maternice. nazvano po istoimenom selu u gornjoj Burgundiji change čit. čejndž (engl.91.. red. trakavice cesus (lat. koji se tiče vrata cerviks (lat. 2.) mjera za dužinu u Engleskoj = 66 stopa. usp.17 m chambertin čit. ako je sve ostalo u redu. coeruleus tamnoplav) plavi karmin ceruloza (lat. odustajanje. svi rimski carevi osim Vitelija (od ove riječi nastala je slavenska car i njem. vrat. itd. onda. caesius sivoplav) kem..cerulin cerulin (lat. vrši se samo pri neparnom zbroju gemova i . kasnije su ga uzeli. cfr. cijanoza cerumen (lat. papa) odnos između Crkve i države po kojem je svjetovni vladar istodobno i vrhovni crkveni . logia. = 20. kao titulu. cetaceje (lat. cessus) prav. Švicarska (na automobilskim oznakama) chain čit.. ceruminosus) koji sadrži usnu smolu. cetus kit. atomska težina 132.

-cid završni dio riječi sa značenjem: ubijanje. Ziegel cigla. cikonija (lat. zamjenik izaslanika u inozemstvu chat noir čit. zibetto) mala krvoločna zvjerka slična mački ili kuni.) tražite ženu (tj. mjerenje i osiguranje robe). st. žućkast cihlide (lat. šarže d'afer (fr. cibaria) mn. Blatt list) brojčanik na satu. e. chintz. polako (u zagrebačkom govoru) 223 cijanidi ciconia čit. njem. s kalijem cijankalij (poznati veoma jak otrov) itd. nekog zla. podrijetlom iz tropskih krajeva Afrike i Amerike. Weise način) malo-pomalo. roda Cid čit. poznata vrsta parfema. osobito s kovinama . Ciceronov stil sjajan govornički stil ciceronijanizam težnja da se piše isključivo onim latinskim jezikom kojim je pisao glasoviti rimski govornik i filozof Ciceron ciclvajze (njem. cifr) brojka. jednovalentan radikal. rot crven) crven poput pečene cigle. zapor) v. često se drže u akvarijima cijan (grč. kao skrivenog. za tiskanje Ciceronovih pisama) Ciceron (lat. cigarette) u tanki papir uvijen sitno izrezani duhan cigla (njem. Verschluss zatvaranje.) "crna mačka". insekti-cid. Ziegel) opeka ciglrot (njem. slova. cijanidi (grč. visoka 4.511 mm (nazvana po tome što su prvi put upotrijebljena 1467. pren. živežne namirnice. kiborion vrč. npr. ukrcavanje. prijevoz) trg. sićušne ribe promjenjivih boja iz porodice grgeča. prijestupa. ar.charge d'affaires charge d'affaires čit. cichlidae) mn. n. nasitno. cibet mast oštra mirisa koju izlučuju cibetkine žlijezde. obroci cibetka (tal. šerše la fam (fr. spojen s vodikom daje veoma otrovnu cijanovodičnu kiselinu.). occidere ubiti). znak kojim se piše broj. Ziffer brojka. spojevi cijana. kem. jestivo.) zool. kyaneos tamnoplav) kem. potajnog pokretača nečega. odličan govornik. Chat noir naziv jednog umjetničkog kabarea u Parizu (1881—1887) u kojem su prikazivani satirički spektakli cherchez la femme čit. plin bez boje.) poznata talijanska marka različitih proizvoda za dojenčad i malu djecu Cibalae antičko ime današnjih Vinkovaca cibarije (lat. insurance osiguranje. cibosus) hranjiv cic (engl. Kiko (tal. kyaneos) mn. pehar) kod katolika: posuda u kojoj se nalazi posvećena hostija cibozan (lat. malo krupnija od garmonda. crvenkast. kulturo-cid cif (engl. zitzeln dojiti. oštra mirisa i jako otrovan. osim uvozne carine ciferblat (njem. Zitz) pamučno platno sa šarama u boji. rajsferšlus cifra (ar.-ar. upotrebljava se u kozmetici ciborij (grč. njegova djela još i danas žive u narodnim pjesmama (zapravo Ruy Rodrigo Diaz de Bivar. Cicero) tisk. ša noar (fr. govornik i pisac (106—43 pr. Cid. cigarro) umotani duhanski listovi (za pušenje) cigareta (fr. knez) španjolski narodni junak. brojni znak cigara (šp. sid gospodar. neke nesreće) Chicco čit. Cicero) veliki rimski državnik. kastilijanski plemić i vojvoda. ubojstvo (lat. kratica u međunarodnoj trgovini kojom se označava da prodavač snosi sve troškove (vozarinu.) otpravnik poslova. Sid (šp. isticao se u borbi protiv španjolskih Maura. geno-cid. freight vozarina. kazalo ciferšlus (njem. sa željezom berlinsko plavilo. živio u drugoj polovici XI. indijskog podrijetla cicero (lat. ziehen vući. cif = cost trošak. hrana.

pathos trpljenje. Kiklop ciklopija (grč. npr. metria mjerenje) geom.cijanidizacija cijanidizacija (grč. cyclonette) automobil na tri kotača ciklonizirati kem. eidos oblik) mat. svi uzorci (formule) koji prikazuju odnose kružnih lukova prema ravnim linijama koje im pripadaju ciklona (grč. ciklonopatija (grč. vršiti dezinsekciju ciklonom. bicycle. cicatrix ožiljak) med.1%) cijanometar (grč. kyklos krug. v. orao) krug sa slikama različitih predjela neke zemlje . grafo pišem. klobučac. 3.-fr. ciklici ciklitis (grč. bicycle. kyklos krug) kružni. kem. uzgaja se i kao lončanica) ciklici (grč. često žestoka u žarkom i umjerenom pojasu. koji se vraća u krug. kyklops) med. kyklos krug. automatski ucrtava na papiru trasu prijeđenog puta cikloida (grč. meteor. nosos bolest) bolesne pojave u vezi s ciklonima Ciklop (grč. mjerenje kruga. ciklični pjesnici v. kyanos. predstavljaju određeno jedinstvo ciklični (grč. sonata itd. slika) postupak u fotografskom kopiranju pri kojem svjetlošću dodirnuta mjesta na papiru poplave cijanoza (grč. kyklos krug. naprava koja. kyklos krug) grč. ciklične forme glaz. osobito u predjelu trepavica ciklobal (engl. mješavina cijanovodične kiseline i klora. grčki epski pjesnici nakon Homera koji su. typos otisak. Bali lopta) igra slična nogometu ili rukometu (protivnici vozeći se na biciklima nastoje ugurati loptu u protivnički gol 224 ciklorama cikloforija (grč. teh. kijanometar cijanopatija (grč. foreo nosim) vrsta zrikavosti. cvrčak cikatrizirati (lat. kyanos. kad se veže s kotačem vozila koje je u pokretu. miholjica. s obilnim padalinama i obično u promjeru od 50 do 1500 km. vrtložim. kyklos krug. kyanos tamnoplav. orama pogled. kyklos krug) mn. oblici koji se sastoje od više stavaka koji su rađeni po utvrđenim pravilima. piste) utrkivačka staza za bicikliste ciklorama (grč. zickzack) linija (ili: crta) izlomljena u kratkim i oštrim zavojima ciklama (lat. nevolja) osjetljivost čovjeka na vremenske promjene. upala očnih vjeda. koji se pravilno ponavlja. osobito u vezi s vjetrovima ciklonoza (grč. točkarica ciklometar (grč. metron mjera.. kykloo savijam. kyklos krug. metron mjera) biciklistički putomjer ciklometrija (grč. cyclamen) biljka križalina. menegled. oluja ili sustav vjetrova. naprava za suho pročišćavanje zraka i plinova od prašine. v. vihor. tj. cicada) zool. sredstvo za uništavanje gamadi ciklonet (fr. modra boja kože zbog nedostatka kisika u krvi cikada (lat. kykloo savijam. izgled.-fr. simfonija. oluja u kovitlac. zarasti. kyklos krug. gorska ljubica (cvjetovi vrlo ugodno mirišu. 2. kyaneos tamnoplav) kemijski postupak izdvajanja zlata iz zlatonosnih ruda pomoću jako razblažene otopine natrij-cijanida (0. uništavati gamad ciklonom. kykloo okrećem u krug) 1. zaliječiti se (rana) cikcak (njem. modra bolest. uglavnom. Kyklops) mit. ciklon 3. v. kao takvi. vrtložim. kyklos krug. fr. bilježim) teh. razrokosti ciklograf (grč. kyanos tamnoplav mineral) med. mjerilo) v. pathos bolest) med. krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se kotrlja na pravcu. opjevali grčko herojsko razdoblje (junake i bogove) i koji. cijanoza cijanotipija (grč. njem. kotač. jednookost ciklopista (engl.

koji su u vezi i čine zaokruženu cjelinu. kylindros valjak. kyk!os krug. razdoblje. tropskog drveta čija je kora bogata eteričnim uljem cimetovac (grč. vodopija. koji ima trepavice. ciljati nišaniti. točka u koju se gada. liše u luka. cilia) mn. meta cilj (njem. cimerkolega sustanar u zajedničkoj sobi. cimelia) mn. Scheibe ploča) nišan. s trepavicama cilije (lat. Zimmer soba. 1. orguljski registar s usklađenim zvoncima. thymos srce. 2. 2. kyklos krug. kymainein uzbibati se. zool. niz spisa. drvodjelja cimet (grč. skisnuće cina (lat. skopeo promatram) naprava za obilježavanje željezničkih zavoja ciklostil (grč. svrha. crkveno blago cimentirati (tal. okružnica i dr. v. pisaljka) stroj za umnožavanje dopisa. samac koji stanuje u iznajmljenoj sobi. bundeve i si. Herr gospodar) podstanar. duša) med. kylindros valjak) u obliku valjka. smjerati. kyklos krug. stoma usta) zool. provjeravati ispravnost (mjera i utega) cimerfarbe (njem. težnja. težiti. Zimmermann) tesar. lat. elektromagnetni uređaj koji proizvodi naelektrizirane čestice veoma velike brzine (protone. repe. dio parnog stroja cilindričan (grč. gađati. zaokružena cjelina. krug. kinnamonon) fini začin od korice cimetovca. duga i okrugla staklena cijev. alfa-čestice) koje vrše kemijske transmutacije (pretvaranje jednog kemijskog elementa u drugi) i razbijaju atomske jezgre cikloturizam turizam na biciklima ciklus (grč. neutrone. dlake kod praživotinja koje im služe kao organi za kretanje. želja koju čovjek hoće postići. nakana. kyklos) 1. kymbalon) glaz. Ziel cilj. dragocjenosti (npr. cimaza (grč. 4. staklo (na svjetiljkama). trepavice. cimentare) baždariti. kinnamonon) bot. kylindros) geom. predavanja. ciliaris) trepavični. valjkast 225 cina cilindrokoničan (grč.cikloskop cikloskop (grč. tal. kružnouste (ribe. cichorium. nastojati da se nešto postigne cima (tal. nišan. 2. dva "cimerhera" jedan prema drugome.) uže. konop. stanjima razdraženosti i duboke potištenosti ciklotron (grč. vriježe. pjesama i si. Artemisia cina) biljka kojoj cvijet sadrži santonin i služi za lijek protiv glistavosti . Zimmer. stylos držak. ciklostome (grč. vrsta ludila s izmjeničnim. visok paradni muški šešir od crne svile s tvrdim obodom. pokretne spolne stanice cilindar (grč. valjkast zapinjač (u satu). cimet cimotičan (zyme kvas) koji izaziva vrenje. soba. Ziel) meta. određen niz godina nakon kojeg se neke pojave ponavljaju istim redom cikorija (grč. cicoria) bot. 1. jačim ili slabijim. kichorion. vreti) ferment kvasnih gljivica koje uzrokuju alkoholno vrenje cimbal (grč. prah ove biljke (kao dodatak ili nadomjestak kavi) cilijaran (lat. valjak. namjera. 5. 3. instrument u obliku trapeza sa žicama u koje se udara drvenim batićima cimelije (lat. konos stožac) valjkasto-stožast cilšajba (njem. elektron = elektron) fiz. kyklos krug. mjesto do kojega se utrkuje. 3. kraće: cimer cimerman (njem. bot. npr. kyklos krug. stari rukopisi neke biblioteke). Farbe boja) bljedilo lica karakteristično za osobe koje mnogo borave u zatvorenim prostorima cimerher (njem. paklara) ciklotimija (grč. skupocjenosti.

plavičastobijela kovina. urna cinerarij (lat. redni broj 30. bezočan. optužiti. gen. weiss bijel) bijela slikarska boja. cinerarium) posuda u kojoj se čuva pepeo mrtvaca. pristaše Sokratovog učenika Antistena koji su naučavali da su najveća dobra u životu nepostojanje želja. s posebnim naglašavanjem potrebe za što većom prirodnošću. kynos pas. npr. doušnik. slikam) onaj koji urezuje slike ili slova u cinkove ploče (radi tiskanja) cinkografija (njem. "otkucati". cinker potkazivač. gen. iatreia liječenje) umijeće liječenja pasa. grafo crtam. cingulum) pojas uz svećeničku odjeću cinici fil. zanemarivanje vanjske pristojnosti. kynegetike) vještina lovljenja pomoću pasa. cinis. pseće liječništvo cinik čovjek potpuno i podjednako ravnodušan prema dobru i prema zlu. vrlo lijepe crvene boje cinantropija (grč. cinici 226 cinober cinija (po imenu njem. cinefakcija cinerarij (lat. po sastavu cinkov oksid cinkvajs (njem. bezobrazluk. bezobrazan. cinis pepeo. kinnabaris) min. grafo) raditi pomoću cinkografije cinkova mast (njem. cinkuš (mađ. anthropos čovjek) med. cine kino. kinnabaris) min. živin sulfid. nepristojan. bestidan. umjetni bijeli slikarski pigment. bilo koji "filmski grad" cinefakcija (lat. načiniti) izgaranje. Zink) min. cingaresca) ciganska pjesma cingulum (lat. zinken dojavljivati) dojaviti vlastima. pren. Zinksalbe) bijela mast koja se upotrebljava za liječenje lakših ozljeda kože cinkove legure slitine cinka s drugim kovinama. pretvaranje u pepeo cinegetika (grč. citta grad) velika uređenja za produkciju filmova nedaleko od Rima. slikam) urezivanje (nagrizanjem) slika ili slova u cinkove ploče (radi umnožavanja tiskanjem) cinkografirati (njem. element. kvnegetikos lovački. pepeljuga (biljka krasnica pepeljaste boje. odricanje i preziranje svih kulturnih vrijednosti cink (njem. atomska težina 65. grč. bezočnost. s bakrom (mesing). zagriženost. kymbalon) zvonce koje se vješa stoci o vrat. kyon gen. cinčano bjelilo. usp. bestidnost. grč. činečita (tal. s kositrom (bronca) itd. cineris pepeo) urna. "tužibaba" cinkograf (njem. cineris pepeo) bot. vrsta glavočika) cingara (grč. jedna od rudača žive. facere učiniti. grč. cinis. naučavanje cinika. botaničara Gottfrieda Zinna) vrtna biljka iz porodice glavočika cinijatrija (grč. denuncirati. žara u kojoj su stari Rimljani držali pepeo spaljenih pokojnika cinerarija (lat. neotrovna cinober (grč. kynos pas. znak Zn cinkati (iz njem. mjedenica cingareska (tal. tako da se izraz cinizam može smatrati tipičnim za oznaku ovakvog ponašanja. kyon gen. bezočan čovjek. lov cineracija (lat. Zink. Zink. autarkija i vrlina. zajedljivost. cinabarit . ludilo u kojem čovjek umišlja da je pas Cinecitta čit. cink. naziv po gimnaziji Kynosarges u kojoj je Antisten poučavao ciničan nepristojan. spaljivanje. cineratio) v. Zink. ZinkvveiB) bijela slikarska boja.38. pren. usp. kod kasnijih cinika ovo se naučavanje izvrgnulo u često bezočno zanemarivanje svih običaja i vrijednosti. cinici cinizam fil. s bakrom i niklom (novo srebro). csengo) zvonce cinkvajs (njem. v.cinabarit cinabarit (grč. grafo crtam.

znak Zr cirkul (tal. filos ljubitelj) ljubitelj pasa cinografija (grč. "pogrešan krug". 4. orexis težnja. nalazi se u mineralu cirkonu (po čemu je i dobio ime). kyon pas.22.) pristaša (ili: pobornik) cionizma cionistički pokret v.) fiziol. morska riba. preko lat. 2. panem et circenses čit. salmonide ciragra (lat. osip. okružje. kyon pas. groblje Cion (hebr. kyon gen. 2.) fizol.). na mlijeku).) min.cinofil cinofil (grč. natjecanja na konjima i kolima (najomiljenija zabava Rimljana). zool. circator) onaj koji obilazi i nadzire katoličke samostane cirkl (lat. mrena. 3. pogreška u dokazivanju i zaključivanju koja nastaje kad se stav koji treba dokazati uzme kao premisa. kyon pas. kyon pas. ribe nizinskih voda (šaran. cirriformis) kovrčast cirka (lat. circulatio) 1. cirkulus minor (lat. kao razlog koji dokazuje.) cirkulacijski organi anat. tj. fin. Crkva i njezini vjernici. žute ili crvenkastosmeđe boje cirkonij (perz. veliki optjecaj krvi (kroz cijelo tijelo) circulus minor čit. cephalus) zool. redni broj 40. cirkulus viciozus (lat. pseće bjesnilo cinologija (grč. neutaživa glad cintor (tal. glasova i si. kružnica. zijjon) najviši jugozapadni brijeg Jeruzalema s "Davidovim gradom" i Salomonovim hramom. karaš. Cyprinus carpio šaran) zool. a on više ne traži (u doba propasti) circinus (lat. mn. grafo opisujem) opisivanje pasa cinolisa (grč. skočac. crkveno dvorište. područje. promet (robe). borbe sa životinjama. Herzl cipa (grč. društvo cirkon (perz. element. oko cirkator (lat. mjerenje udaljenosti itd. kinologija cinoreksija (grč. sustav krvnih žila cirkulacijski papiri trg.) "kruha i igara". lišaj oko pojasa circulus maior čit. kožica (na jajetu. itd. krug. usklik rimskog naroda da mu se dade hrana i cir- 227 cirkulacijski papiri kuske igre. kreditna pisma i si. dragi kamen. zijjon) židovski pokret kojem je svrha stvaranje slobodne i samostalne židovske države u Palestini. tako da u dokazu nedostaje načelo dokaza ciriforman (lat. manji optjecaj krvi (kroz pluća) circulus vitiosus čit. agra plijen) med. cirrus kovrča. 3. T. mjenice. circulus) 1.) kem. kolanje. krvne žile. optjecanje. optjecaj (novca). circolo područje) negdašnji naziv (u Dalmaciji) za krug. grč. circa) otprilike. rasprostiranje. panem et circenzes (lat. cimitero) prostor oko crkve. Sion cionist (hebr. logia) v. usp. reorganizaciju ovoga pokreta izveo je 1897. cionizam cionizam (hebr. šestar (sprava za opisivanje kruga. lyssa bjesnilo) med. trg. som. prohtjev) pseća. membrana cipal (grč. pren. rijetka kovina. circinus šestar) med.) log. kečiga. krvotok. cirkulus major (lat. circenses) cirkuske igre kod Rimljana: gladijatorske borbe. kotar cirkulacija (lat. kefale glava. kynos pas.). skakavac ciplar ptica koja se hrani ciplima ciplara mreža za lovljenje cipala ciprinide (lat.) opna. kruženje (vijesti. krug. poljska kečka (bolest u krajevima oko Visle) circenzijske igre (lat. atomska težina 91. uvojak. (kao zamjena gotovog novca za neko vrijeme i bez sigurne podloge koja bi jamčila njihovu isplatu) . štuka. Jeruzalem.

teći. cirrus kovrča. optjecanje. cirrosus) kovrčast cirusi (lat. pri lijepom vremenu. meteor. cirkularna nota pismo koje neka vlada šalje stranim vladama i u kojem izlaže svoja stajališta i odluke o nekom aktualnom političkom pitanju cirkulirati (lat. odvajanje jednog komada zemlje zbog prodiranja riječne vode i stvaranje otoka cirkummediteranski (lat. zvijezde koje ne silaze s vidika jer se 228 cirusi okreću u blizini zvijezde Sjevernjače cirkumskripcija (lat. stjecaj događaja cirkumvalacija (lat. dug naglasak cirkumgestacija (lat. monstranca cirkumgiracija (lat. danas: okruglo mjesto s amfiteatralnim sjedalima za artističke i si. sunet cirkumferencija (lat. ponovno destilirati cirkulus (lat. circum naokolo. kružna linija.cirkular cirkular (lat. vrtoglavica cirkumligatura (lat. kirkos krug) 1. bjeličastog i prozirnog vela ciroza (grč. tj. boje limuna) med. usp. opseg. izvedbe (obično pod šatorom) cirokumulusi (lat. biti u tečaju. biti u optjecaju. kružnica. kem. zatvaranje u odredene granice. sifilisa i dr. cirrus kovrčava kosa. pronositi se (glas). u obliku kruga. cirrostratus) mn. 4. circulare) 1. = parafraza cirkumluvija (lat. grč. usp. circumluvio) geol. circumstare stajati uokolo) okolnost. sastavljeni od ledenih iglica. cirrocumulus) mn. circumspicere ogledavati se) koji se ogledava oko sebe cirkumstancija (lat. kolati. ret. circumlocutio) ret. okružnica. oblaci koje čine slojevi snježnobijelih kuglica. ako barometar pada. kod Rimljana: duguljasto-okruglo trkalište za konje i kola u kojem su priređivane circenzijske igre. periferija cirkumfleks (lat. circum) prijeđi. sredozemni cirkumpolarne zvijezde astr. potpuno bijeli. koji ima osobinu cirkulara 1. circumvallatio) voj. 2. circularis) kružni. beskrajna. circumcidere obrezati) obrezanje (kod Židova i muslimana). ići od ruke do ruke. meteor. ovčja vuna. Mediteran) koji se nalazi oko Sredozemnog mora. circumferentia) obujam. circumscriptio) opisivanje. opširno opisivanje. nagovještavaju skoru kišu . circumlfexus) gram. circumgestatio nošenje okolo) kod katolika: nošenje hostije u monstranci. circulus) krug. španjolska ogrlica = parafimoza cirkumlokucija (lat.) cirozan (lat. 2. 3. opkopavanje. optjecati. ciroza jetara bolest praćena umnožavanjem jetrenog vezivnog tkiva koje očvrsne i pokazuje jaku žućkastu boju (posljedica kroničnog alkoholizma. okolo. kružna pila cirkularan (lat. oko. opkop (napravljen od bedema ili rovova) cirkus (lat. circumligatura) med. kružiti. teh. u nizovima ili kao stada bijelih ovaca cirostratusi (lat. stvaranje razdoblja cirkumskripcijska bula papinska bula kojoj je cilj uređivanje prilika Katoličke crkve u nekatoličkim zemljama cirkumspektivan (lat. oblaci u obliku tankog. ograničavanje. gyrus krug) vijuganje. meteor. službeno pismo koje se šalje većem broju osoba i ustanova s istim sadržajem. med. circus. kružna putanja cirkum (lat. paperjasti oblaci. 2. uvojak) mn. opisivanje riječima. circum. unaokolo (u mnogim složenicama) cirkumcizija (lat. koji se kreće u krugu. circulare) 1. uvojak. kirros žut.

brzinomjer citoplazma (grč. kytos šuplje tijelo. kystis mjehur. plasma tvorevina) bot. pozvati pred sud. cicijus. uvjetuje normalnu propustljivost kapilara. osmerostruna) katolička crkvena pjesmarica prvi put objavljena u 18. cistitis (grč. lat. logia znanost) dio biologije koji se bavi proučavanjem stanice citometar (lat. skopeo gledam. kytos šuplje tijelo. bunar za skupljanje kišnice (osobito u bezvodnim krajevima). kystis mokraćni mjehur. ulja. cittadella) fort. citra. lat. 2. ton C povišen za pola tona cisalpinski (lat. metron mjera) sprava za mjerenje brzine. omot. cis-alpinus) koji leži s ove strane Alpa cisoida (grč. kitron limun) vitamin P. s navodnim znacima i točnim navođenjem izvora citat (lat. poziv pred sud citadela (tal. promatram) med. prav. sadrži latinske i hrvatske pjesme za osam različitih prigoda (odatle joj i ime) 229 citrin citat (lat. 2. navod. kissos bršljan. prav. gone rađanje) biol. navoditelj citata citirati (lat. kitron. blastema klica. hrabrije (geslo današnjih Olimpijskih igara) citoblast (grč. kithara) glaz.) brže.) 2. prav. s ove strane (za prostor). leukocite i dr.) 1. kystis. citator) 1. prav.) citra (grč. alcijus. veoma stari žičani instrument na kojem se tonovi proizvode metalnim prstenom citrat (grč. koji uništava stanice. vrsta šupljikaste izrasline ispunjene tekućinom ili kašastim sadržajem. više. za (za vrijeme) cis (lat. citus brz. toxikos otrovan) med. u Burgundiji) cisterna (lat. akutna ili kronična upala mokraćnog mjehura cistoskopija (grč. kytos šuplje tijelo. operativno otvaranje mokraćnog mjehura ili koje druge ciste citacija (lat. altius. pregled ciste cistoskopom cistotomija (grč. izdanak) bot. 2. ušće stanice citotoksičan (grč. petroleja i dr. kytos šupljina. navod (citata). eidos lik) vrsta krivulje (trećeg stupnja) u geometriji cista (grč.cis cis (lat. grč. citatum) 1. zajedno s jezgrom. mala utvrda koja se nalazi u većoj i služi kao glavna utvrđena točka cjelokupnog utvrđenja. doslovno. prozirna sluzava tekućina koja struji u stanici. kystis mokraćni mjehur) med. citrus limun) kem. kytos šuplje tijelo. okrugla poput kugle (za razliku od drugih tvrdih izraslina) cistektomija (grč. hladetinasta tvar iz koje se razvija biljno stanično tkivo citogonija (grč.. posebni vagon za prijevoz benzina. stoma usta) biol. jedna od najvažnijih tvari u prirodi jer o njoj. fortius čit. točno navesti čije riječi ili mjesto iz nekog djela citius. citatio) navođenje. Cithara octochorda čit. glaz. kytos šuplje tijelo. citara oktokorda (lat. kremen žute (limunove) . Cistertium. omot. kystis mjehur) med. tvrđava za obranu grada citara v. ovise pojave života citostoma (grč. temno režem) operativno uklanjanje neke ciste cistercit pripadnik jednog ogranka benediktinskog reda (ime po opatiji Citeaux. mjesto doslovno navedeno iz neke knjige ili spisa. forcijus (lat. cisterna) 1. onaj koji je pozvan pred sud citator (lat. citatus) 2. citare) 1. st. onaj koji poziva sudu. temno režem) med. sol limunske kiseline citrin (grč. jezgra. citotoksična moć svojstvo imunih krvnih seruma da uništavaju stanice (eritrocite. razmnožavanje putem pojedinačnih stanica citologija (grč.

citroen citroen čit. koji se smatra mrtvim iako je živ. kitron limun. uljuđenost. uljudan. civilisatio) stupanj kulture koji dolazi nakon barbarstva i na kojem se. 2. "kralju automobila" u Francuskoj) citrona (grč. ciseler) fino. 2. tj. građanin (za razliku od vojnika). žestok bol samo na jednom mjestu glave clavus oculi čit. civis akademikus (lat. prosvijećenost. učiniti uglađenim. ciseleur) rezač kovine. osobito: dio Londona kao bankarsko i trgovačko središte (the City) civil (lat.) med. lat.) prav.) građanin. citrus limun) nezrela. cesello. civilis građanski) 1. Svjetlost (grof. ići u civilu ići u građanskom odijelu civil (lat. privatnopravni civiliter mortuus (lat. civilis) građanski. sposobnost predviđanja. tal. još zelena ušećerena limunova kora citrusi (lat. u metalnu ploču i staklo finim malim dlijetom urezivati razne figure i ukrase cizelirati (fr.) građansko pravo cizeler (fr.) grad. vidovnjaštvo clandestina possessio čit.) city čit. potajni zaručnici clandestinum coniugium čit. civis academicus čit. civil list) stavka u državnom proračunu koja se svake godine isplaćuje vladaru radi uzdržavanja njega i njegovog dvora civilna služba (lat. građanski stalež (za razliku od vojničkog. prav. građanski mrtav. caedere rezati) dlijetom oklesati. Visost. siti (engl. civilisare) provesti civilizaciju. klavus okuli (lat. prav.) akademski građanin.) poznata francuska marka automobila (prema Andreu Citroenu. cizeliran clairvoyance čit. civilis) građanska služba. posebno rimskog prava (za razliku od kanonista i kriminalista). umjetnički dotjerivati površinu iskovanih predmeta tako da budu glatki.) "najslavniji".) med. sitroen (fr. civis građanin) 1.) mn. klervoajans (fr. pristojan. uljuditi. čovjek privikava življenju u skladnoj zajednici sa svojim bližnjima. građansko odijelo. imovina do koje je netko došao potajno clandestina sponsalia (lat. klarisimus (lat. plodovi njihovi imaju koru koja sadrži eterična ulja i sočnu jezgru (u citruse spadaju: naranče.) vidovitost. građanstvo. sudac koji sudi u građanskim sporovima civilan (lat. militera). bez građanskih prava civilizacija (lat. prid. citrus od grč.) prav. uglađen. titula) clavus hystericus čit. ispadnutost šarenice (oka) kroz oteklinu na rožnici . nastavnik građanskog (civilnog). kiparske radove izljevene u kovini dlijetom umjetnički popraviti i ukrasiti. učiniti ko- 230 clavus oculi ga skladnim članom ljudskog društva civilna lista (engl. društvena usklađenost civilizirati (lat. proglašen umrlim. školovati. student sveučilišta civitet (lat. kitron limun) drveće i grmlje s trajnozelenim lišćem i mirisnim cvjetovima. citrus) bot. klandestina posesio (lat. malo-pomalo. lat. školovanost. uljuđivati. uljuđen. ciseler. dlijetom otesati. klavus histerikus (lat. potajni brak clarissimus čit. služba u građanstvu civilni brak građanski brak. limun (drvo i plod) citronat (lat. klandestinum konjugijum (lat. 3. kovinorezbar cizelirati (fr. mandarine itd. civiliter mortuus) prav. limuni. brak koji se sklapa pred državnim vlastima civilno pravo građansko pravo civis (lat.

kolegijum publikum (lat. clog "drvena cipela. djelo s nepovezanim scenama Comedie francaise čit.) teol. osobito: stari rukopis cogito. Komedi fransez (fr.) ustanova u kojoj bankari izmiruju svoja potraživanja (mjenična. komedi a tiroar (fr. baš kako treba. kogito.) glaz.) plaćeno predavanje samo za ograničen broj slušatelja collegium privatum čit. klavus pedis (lat. čekovna i dr.) francuski građanski zakonik koji je tako nazvan po tome što je izrađen pod predsjedništvom Napoleona 1.) sveti sabor. primjerno.clavus pedis clavus pedis čit.) javno besplatno predavanje collegium sacrum (lat.) glaz. bez svojevoljnog ukrašavanja comedie a tiroir čit. Kod Napoleon (fr.) parenje životinja cokule (tal.) zdravstveno vijeće. zoccolo) mn. kol aro (tal.) bijela pomada za omekšavanje kože 231 comodamente coll arco čit. climb "penjanje". ergo sum (lat.) šaljivo kaz. svakojako comme il faut čit. kao prije. zatim se okrenu jedno prema drugom leđima i tako završavaju ples) clog čit. kliring-haus (engl.) posebno predavanje koje slušatelji plaćaju collegium publicum čit. kolegijum privatisimum (lat. kodeks kartaceus (lat. kao gore come sopra čit.) med. palačno mjerilo come prima čit.) glaz. žulj na nozi. kome sta (tal. sjedinjenost božanskih i ljudskih svojstava u Isusu Kristu comodamente čit. sanitetsko vijeće collegium privatissimum čit. come prima come sta čit. komunikacio idiomatum (lat. partneri ispružaju ruke jedno prema drugome i trljaju se nosevima "na mongolski način". kodeks manuskriptus (lat. kom sa (fr.) stari rukopis napisan na papiru codex manuscriptus čit. kolegijum privatum (lat. v. teške i čvrste kožne cipele. mislim.) Francuska komedija. valjano. u Londonu climb čit.) glaz. kome sopra (tal. koka-kola (engl. metar na kojem su označeni coli (palci). pariško kazalište koje prikazuje poglavito klasična djela comme ci. i objavljen 1804. prva ovakva ustanova osnovana je 1775. sabor kardinala u Rimu colštok (njem. Zoll-stock) drveni metar na sklapanje. otmjenost communicatio idiomatum čit. koitus animalijum (lat.) djelo u rukopisu. kolegijum medikum (lat. kom si. oznaka za prateće glasove da se usmjeravaju prema glavnom glasu collegium medicum čit.) fil.) i ovako i onako. kako jest. codex chartaceus čit.5 cm cold-cream čit. osobito vojničke col (njem. klajmb (engl. zoll) starija mjera za dužinu: palac = 1/10 ili 1/12 stope = oko 2. comodo . komodamente (tal. kola parte (tal.). kome prima (tal. gudalom (svirati) colla parte čit. ergo sum čit. kold-krim (engl. comme 9a čit.) osvježavajuće piće od različitih biljnih ekstrakta s dodatkom neznatne količine kofeina Code Napoleon čit. dakle postojim (osnovno načelo Descartesove filozofije) coitus animalium čit. kom il fo (fr.) uzorno.) glaz. kurje oko clearing-house čit. v. cokula") irski narodni ples s udaranjem nogu o pod (iz njega se razvio step coca-cola čit. "uspon") vrsta društvenog plesa (pleše se u parovima uz beatglazbu. klog (engl. kao što priliči.) glaz.

kon dilidženca (tal. Konfiteor (lat. kon dolčeca (tal.) glaz.) prav.) usporedi (upućivanje na neko mjesto u knjizi). apsolutan uvjet confer čit.) gram. kod javnih prodaja. komposto (tal.) teol. pravilno slaganje vremena u rečenici consensus gentium čit. burno. u svom privrednom radu concursus creditorum čit. končertino (tal. prav. komplici composto čit. s uzbuđenjem con suono pieno čit. ljupko. s izrazom punim duše con brio čit. pažljivo con passione čit. s bolom.) glaz. komodo (tal. pokajanje consecutio temporum čit. comodo comodo čit.) glaz. kon dolore (tal. kon varijacioni (tal. vatreno. neophodan.) glaz. vatreno con diligenza čit. s nježnošću. manje glazbeno djelo. pogodba kojom se službenik (npr. s dostojanstvom con grazia čit. nužan. konfer (lat. kompijaćevole (tal.) glaz. kon alegreca (tal.) neka se usporedi Confiteor čit. konsekucio temporum (lat. kon anima (tal.) glaz. sa živošću.) trg.) glaz. konsenzus gencijum (lat. s djelomičnim odstupanjima od glavne teme con vigore čit. konkurencije klauzula (lat. obično s jednim do tri samostalna stavka concurrentiae clausula čit.) glaz. živahno. pažljivo. živahno. kon tenereca (tal. konsignacio bonorum (lat. vremenski slijed. pod konkurs conditio sine qua non čit. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: cf. tužno. kon gracija (tal. kon moto (tal. nježno. nakon smrti onoga koji umre bez oporuke.) glaz. kon vigore (tal. kon espresione (tal. živahno. umilno. kon oservanca (tal. živahno.) "ispovijedam se".) v. konferatur conferatur (lat. v.) glaz.) glaz. punim tonom con tenerezza čit. kon amore (tal.) glaz. strasno. kon brio (tal. v. tužno con amore čit. pokajna molitva u katoličkom bogoslužju. snažno.) glaz. kon pasione (tal.) glaz.) glaz. slatko con dolore čit.. s veselošću con amarezza čit. umjereno compiacevole čit. suglasnost svih naroda u pogledu vjerovanja u postojanje božanstva (uzima se često kao dokaz za postojanje Boga) consignatio bonorum čit. v. žalosno con espressione čit.) glaz. pren. brižljivo con dolcezza čit. s gorčinom.) uvjet bez kojega se nešto ne može zamisliti ili izvršiti. sa žarom. usp. kon viveca (tal. trgovački pomoćnik) ograničava. s ljubavlju. sudski popis imovine (npr.) glaz. umilno con moto čit. kon gravita (tal. dopadljivo complices delicti čit. s pažnjom.) glaz. kon suono pjeno (tal. kondicio sine kva non (lat. kon fuoko (tal. strastveno. konkurzus kreditorum (lat.comodetto comodetto čit. udobno.) glaz. simbolično oduzimanje imovine . ljupko.) glaz.) glaz.) mn. živo concertino čit. tj. dostojanstveno. dirljivo 232 consignatio bonorum con variazioni čit. kon amareca (tal. komodeto (tal. komplices delikti (lat. s varijacijom. prav.) glaz. radosno. krjepko. izražajno con fuoco čit. izražajno con vivezza čit. u korist svoga nekadašnjeg poslodavca.) glaz. ljupko. sa zadovoljstvom con anima čit. pod motus con osservanza čit.) glaz. složeno con allegrezza čit.) glaz. u slučaju bijega nekog prijestupnika). živahno con gravita čit.

) v.consilium abeundi consilium abeundi čit. alla zoppa čit. dobivao ga je vojnik koji se prvi popeo na neprijateljski nasip. dobivao ga je vojnik koji je prvi stupio na neprijateljski brod.) med.) prav. liječničko mišljenje consortes litis čit. kuhaj! (na receptima) coram populo čit. kontinuetur (lat. corona triumphalis čit. konto a meta (tal. korona kastrenzis (lat. kornd bif (engl. kontinuo (tal. bez prekidanja conto a meta čit. korona obsidionalis (lat.) konto o poslovima na zajednički račun. corona castrensis čit. kopi-rajt bil (engl. kontradikcio simptomatum (lat. konsortes litis (lat. pa na temelju toga kredita međusobno posluju contractus socidae čit.) med.) nasipni vijenac. hladna vatra itd.) trg. zoppo) sakato.) usoljena govedina konzervirana u limenim kutijama (konzerva) ćoro pieno čit.) glaz. corona obsidionalis čit. kljasto. odlikovanje vojniku koji se prvi popeo na zid neprijateljske utvrde. javno i otvoreno eorned beef čit.) med. kokve (lat.) uobičajena formula za zaštitu autorskog i izdavačkog prava copy-right bili čit.) glaz. na dijeljenje gubitka i dobitka conto corrente čit. tj. kontraktus socide (lat. konzilijum abeundi (lat.) prav. coquere. proturječnost u pridanome. korona trijumfalis (lat.) mn. tj. corona muralis čit. tako da ta stvar i dalje ostane kod prijašnjeg vlasnika u uporabi contano čit. kontradikcio in adjekto (lat. kopi-rajt (engl. pred cijelim svijetom.) glaz. trgovci i industrijalci otvaraju jedan drugom mjenični ili akceptni kredit ili račun (konto). socida contradictio in adjecto čit. korona muralis (lat.) log. konto korente (tal. corona ciuica čit.) taborski vijenac (dobivao gaje vojnik koji je boreći se prvi ušao u neprijateljski tabor).) zidni vijenac. proturječnost znakova bolesti 233 corona copo (tal.) građanski vijenac. koram publiko (lat. kontano (tal. korona (lat. ovaj posljednji vijenac bio je prvotno od svježeg . npr. korona civika (lat.) liječnički savjet. pun zbor. četvorokutan krug. drveno željezo. tj.) savjet đaku da napusti školu (zbog slabog učenja ili ponašanja). koram populo (lat. koram publiko coram publico čit. odlikovanje vojniku koji je u boju spasio život rimskom građaninu.) pred skupljenim narodom. korona valaris (lat. contradictio symptomatum čit. corona navališ čit.) dobivao je vojskovođa kojemu je bilo dopušteno da slavi trijumf. potpun zbor corona čit. jedan od načina stjecanja vlasništva u pokretnim stvarima bez stvarne predaje. drugovi pred sudom. tekući račun. brojte. ala copa (tal. konzilijum medikum (lat. kad banke. tj. nejednako copy-right čit.) glaz. neka se nastavi (uzimanje lijeka) continuo čit. korona navališ (lat.) brodski vijenac.) zakon o autorskom i izdavačkom pravu coque! čit. v. kontinuet (lat. coque) farm. nešto blaža vrsta relegacije consilium medicum čit. neka nastavi (bolesnik upotrebljavati lijek) continuetur čit. koro pjeno (tal. pravite stanku (u partituri kod onih glasova koji kasnije počinju) continuet čit. svi koji pred sudom zajednički zastupaju isto pravo constitutum possessorium čit. prav.) opsadni vijenac.) vijenac. konstitutum posesorijum (lat. dobivao gaje vojskovođa koji je oslobodio grad od opsade. corona vallaris čit.

dok su ostali vijenci bili od neke druge kovine. zločin prema državi. krepitus ventris (lat.) u Kat. . iz grč. valove itd.) zbirka pravnih izvora kanonskog prava Corpus juriš civilis čit.) zbornik prava.) prav.) Cosa nostra čit. čujno. biljke krstašice. "varalica". Korpus juriš (lat. Zuwage) dodatak. ime Croatia dano je jednom planetoidu otkrivenom 3. (tal. koji mesar stavlja na vagu uz meso koje mušterija traži. Korpus juriš civilis (lat. diplomatski zbor. izjava pred sudom i svjedocima o primanju nekog nasljedstva crimen laesae majestatis čit. diplomatsko tijelo corpus delicti čit. Tijelovo (blagdan) Corpus juriš canonici čit.) zbirka Justinijanovih pravnih knjiga Corpus juriš čit. uvreda veličanstva. zviježđe na sjevernoj nebeskoj polutki (najsjajnija zvijezda Gemma) corona Veneris čit. privaga cucla (njem. predmet koji dokazuje krivnju. korpus vile (lat. zool. bot.. kraun (engl. no koja je tek u XVI.) med. ožujka 1906. gumeni ili plastični predmet u obliku sise i si.) prav. gumena sisaljka. korona Veneris (lat. škripanje u prsima koje se čuje pri udisanju zraka crepitus ventris čit.) v. sve jače. krepitacio vezikularis (lat. "Venerin vijenac". krešendo (tal.) francuski orden: križ legije časti crown čit.Corona borealis lovorova lišća a kasnije od zlata. glasno puštanje vjetrova iz trbuha (kroz crijeva) crescendo čit. Corona borealis čit. pričesna hostija kao tijelo Kristovo. engleski srebrni novac od 5 šilinga cruciferae čit. korpus Domini (lat.) arh. st.) Hrvatska. knjiga cjelokupnog rimskog prava: zbirka rimskog prava koju je u VI. krimen lese majestatis (lat. kosmeo kitim) talijanski umjetnici u 12—14.) Hrvat Croatia čit.) sisa.) med. duda.) prav. a predstavljali su npr.) mn. sifilisne ospice po čelu corps de logis čit. veleizdaja Croata čit. Kroacija (lat. utvrdni zid. pripadaju porodici zeljastih dvosupnica crustacea čit. čija se djela temelje na dekorativnosti i ukrašavanju crepitatio vesicularis čit.) kruna. Korona borealis (lat. rakovi.) med.) svi predstavnici stranih država u nekoj državi.) mn. Korpus juriš kanonici (lat. pod vilis Cos-b astronomski laboratorij europskih zemalja u kojem se proučavaju gama-zrake iz galaktičkih i drugih visoko radioaktivnih izvora (lansiran je početkom kolovoza 1975. dobila ovaj naziv corpus vile čit. ljuskari cuba libra (šp. oruđe kojim je djelo izvršeno ili objekt nad kojim je izvršeno corpus Domini čit. krucifere (lat. priredio car Justinijan. razred člankonožaca. v. kroa d'oner (fr.) glaz. obično kosti ili lošije meso.) popularni španjolski napitak (koka kola miješana s nekim alkoholima) cubok (njem. na njemačkoj zvjezdarnici KonigsstuhlHeidelberg. Koza nostra tal. st. tj. crkvi: tijelo Gospodnje (Kristovo). kor d'loži (fr. Kroata (lat. Cosa nostra "naša stvar") poznata ta- 234 cucla lijanska gangsterska organizacija mafije u SAD-u Cosmati (tal. srednji glavni dio palače ili dvorca corps diplomatique čit. krustaceja (lat. kor diplomatik (fr.) Sjeverna kruna. st. pojačavajući jačinu tona cretio čit. korpus delikti (lat. krečio (lat. i Kroacija croix d'honneur čit.

Zuspeise) dodatak uz glavno jelo. a preko sebe) curriculum vitae čit. kustodija honesta (lat. suho grožđe. 2. sporedno jelo. zuriick) natrag (izraz uobičajen kod kočijaša kad žele da konji povuku natrag) 235 cvika curikštos (njem. 4. mala krivnja culpa levissima čit. sa dva sjedala. životopis custodia honesta čit. kulpa levis (lat. biskvit cviblsos (njem. Zucker) šećer cukati (njem. kum laude (lat.) prav. pohvalno. uz ogradu. osim Cung-li-jamen (kin. konac. zool. bakar Curia romana čit. kuprum (lat.) s pohvalom. laka. fircig cvancik (njem. željeznica.) kinesko Ministarstvo vanjskih poslova cuprum čit. Zuschneider) krojač (pomoćni) cušpajz (njem. teška krivnja culpa levis čit. zatvor koji ne lišava časti (osobito za manje političke prijestupe) cušnajder (njem. Zvvieback) kruh dvaput pečen. znak broja dva ili neki predmet druge kategorije (npr. zuchetto) crvena kardinalska kapica culicidae čit. zool. Zwiebel crveni luk. Zweier) dvojka. zustandig) zavičajan cuzamenštos (njem. dogotoviti curik (njem. Zucker šećer. varivo cuštendig (njem. Zug vučenje. usp. američki somić cvibak (njem. kola.) tijek života.) v. fr.) prav. trgati cukerkrankhajt (njem. propuh. Zerge) patuljak. rozine cvečknknedli (njem.) prav. Zusammenstoss) sukob. veoma laka. sauce umak) umak od crvena luka cviglijanizam v. široka. zwanzig) nekadašnji novac od dvadeset krajcara cvebe (ar. cvinglijanci cvik (njem. gutljaj. Stoss udarac) udarac lopte u nogometu tako da je igrač usmjeri natrag (iza sebe. 5. kulpa lata (lat. brašno) cvajzicer (njem. Zwick) vrsta kartaške igre. dvopek. kurikulum vite (lat. sudar cvajakter (njem.) Rimska kurija. papin dvor u Rimu (središnje tijelo u upravi Katoličke crkve) curihtati (njem. potezna sklopka cukar (njem. vrsta velike udice za lov somova. vod cugati (njem.) min. zabib. tj. zuriick natrag. Schalter) električni prekidač na poteg. nasamariti koga i si. Zug) piti.) prav. obično u frazi: zabiti cviku podvaliti kome.cug cug (njem. kad igrač ima kralja i damu iste boje). cvikl klin). . zrakoplov i si. kulicide (lat. tal. grožđice. Kurija romana (lat. Sitz sjedalo) vozilo. pijuckati cugeher (njem. kum rezervacione (lat. "knedli" sa šljivama cvergl (njem. Krankheit bolest) šećerna bolest cukervaser (njem. povorka. zwei dva. Zugehor) pribor za odijelo (podstava. gumbi i dr. zwei dva.) s iznimkom. Zwetschke šljiva) mn. kum grano salis (lat. dotjerati. komarči culpa lata čit. igra "mlin" cvika (njem. 3. pod granum salis cum laude čit. vlak. zwanzig) dvadeset (obično kao figura u kartaškoj igri "šnapsl". vrsta sitne ribe. zibibbo) mn. Zucker šećer. zucken) vući. kulpa levisima (lat. dvosjed cvancig (njem. Zug) 1.) cugšalter (njem. dvočinka cvajer (njem. posve mala krivnja cum grano salis čit. Akt čin) kazališna igra u dva čina. tzv. 6. okruglice. voj. odlično (u ocjenjivanju uspjeha na ispitima) cum reservatione čit. Wasser voda) zašećerena voda cuketo (tal. zurichten) spremiti.) mn. saonice.

zvvicken štipati. 1619—1655). Zvvickel) klin. Zwicker) naočale koje se drže na nosu pomoću štipaljke. "pusa" poljubac) poljubac pri kojemu se cjelivana osoba uštine za obraz cvikl (njem. umetak (izraz osobito uobičajen kod krojača. bušenjem poništiti (kartu. Sirano d' Beržerak (fr. kudjeljno i pamučno platno) cviling (njem. uklinak. bez nožica cviki-pusa (njem. umetkom u obliku klina) 236 Cyrano de Bergerac cvilih (lat. jedno od blizančadi. njem. od dvije žice. Zwilling) blizanac.cvikati cvikati (njem. ulaznicu) cvikcange (njem. naučavanja vjerskog reformatora Ulricha Zwinglija (1484—1531) Cyrano de Bergerac čit. triling cvinglijanci pristaše cvinglijanizma. kad treba proširiti hlače ili si. bilih dvonitni. zvvicken) bušiti. usp. Zwillich) dvonitka (jako i gusto laneno.) francuski prozni i dramski pisac (pravim imenom Hector Savinien. Zange kliješta) vrsta osobitih kliješta sa šiljastim štipaljkama cviker (njem. njegov je lik neoromantički idealiziran u istoimenoj drami Edmonda Rostanda . zwicken štipati.

csarda) krčma na pusti u Mađarsko1' čardak (tur. čajyr) livada. ali se kredu po točno određenoj shemi koraka. grah i si. čalgi) glazbalo.58 m čankir (fr. smreka. čaika. jela. chancre) čir uopće (obično se upotrebljava u vezi meki odnosno tvrdi čankir) opasna spolna bolest čantra (tur. imitacija (koracima i pokretima) pijanog svijeta (gubljenje ravnoteže) čabuk (tur.) kineska mjera za dužinu. sviranje. pleše se u paru. spremište 7~ kukuruz. chapetonis) novi europski doseljenici u prijašnjim španjolskim pokrajinama Latinske Amerike (za razliku od kreolaca koji su rođeni u Latinskoj Americi) čapka (polj.) ples čair (tur. pijani ča-ča-ča varijacija spomenutog plesa. vragolan.) bijeli platneni ovoj oko fesa kod muslimana. poljana.) v.-tur. poljska narodna kapa čapkun (tur. čam 2. ognjilo čakov (mađ.) hlače čalgija (tur. dolina čajka (rus. čakmak (tur. sajka) lak i brz čamac na Dunavu i Dnjestru (služio i kao ratni čamac). glazbeni instrument. csako) kožna vojnička kapa. ravan konj (koji istodobna diže obje desne pa obje lijeve noge). travnjak.) drvena zdjela čančara vrsta kornjače čang (kin. cipllina) bot.) brzo čador (perz.) konj sa sitnim i brzim hodom. šator čaga (šatr.) v. čamac od jelovine čama tur. bor. motka uz koju se penje loza. šajka čakarita (šp.) kresivo. zaviti čalmu pren. csaklya) motka sa željeznom kukom za privlačenje udaljenih predmeta. perorez čakija (mađ. gunđati čapetoni (šp. (kjamis) gornja ženska haljina (drugo je čama — dosada) čamac (tur. stražarska kula V .c Č. partneri se ne drže. 2. csapka) četvrtasta ulanska kapa. č četvrto slovo hrvatske latinice ča-ča-ča (cha-cha-cha) latinskoamerički društveni ples u 4/4 taktu. chacarita) divovski inkvizicijski požar zabranjenih knjiga (proveo argentinski katolički kler) čakija (tur. čanak (tur.) cendrati.) putnička torbica čantrati (tur. šešir s remenom ispod brade čakra (šp. poturčiti se. mađ. pašnjak. prijeći na islamsku vjeru čam (tur. svirka.) 1. prigovarati. ansambl od tri svirača (melodijski instrument i udaraljke) čalma (tur.18—3. gornji t ili katovi u takve zgrade. chacra) seljačka koliba. pren. seoska kuda u Južnoj Americi čakšire (tur. čangrizati.) svileni rubac č' a rmađ. poriluk čaptija (tur. nestaško čapljan (tal. čaki) džepni nožić. = 3.) zarada drvena ili zidan«* ili na stupovima s (izbočenim) drvenim gornjim katom.

povlaštivati. isprava kojom osoba koja je deponirala određenu svotu novca kod druge osobe daje ovoj nalog da isplati nekoj trećoj osobi ili donositelju svotu koja je na toj ispravi označena. također: mladi gospodin. kasnije NKVD čekić (tur. čekirdek koštica) ogrizak voćke (s košticama) čekrk (tur. nakit na kapi. cello) glaz. dati brod ili zrakoplov pod zakup čartisti (engl.) vojnik na prednjem položaju.) kratica za "Črezvičajnaja komissija" ("Izvanredna komisija") — osnovana u Rusiji nakon Oktobarske revolucije. istaknutih dijelova vojnih postrojbi radi izazivanja i uznemiravanja neprijatelja ili kao počinjanje ozbiljnije borbe čarkaš (perz. cheque.-tur.) 1. pristaše i pobornici čartizma u Engleskoj čartizam (engl. čaršu) 1. ispočetka lagan. 2. kao državna politička uprava — GPU. violončelist čelo (tal. dokument. ugovor o najmu broda ili zrakoplova čartirati (engl. povlastica. svira se . ocal čelist (tal. tržnica. kladivo. pravo.) narodna pjesma vedroga karaktera. usp. kuća od dasaka i brvana čauš (tur. čikrik) kotač.) kovko željezo. borio se za široke demokratske slobode. bohemizam ček (engl. usp. v. mornarsko platno Čeka (rus. prekrivač čatma (tur. pričvršćen na kalpaku ili čalmi (odlikovanje za posječenu neprijateljsku glavu). vitlo (za dizanje uvis izvlačenjem) čelebija (tur. ugovor. gospodičić čelenka (tur.) kladivac.) kutija s ladicom (služi kao drvena kasa) čekrdak (tur. poslovni. velikog posjeda i kapitala. csardas) mađarski narodni ples u 2/4 taktu. nado.) 2. bat. preplet. celesta) vrsta glasovira s nizom metalnih pločica koje daju vrlo lijepe tonove (četiri oktave) čelik (perz. bankovna uputnica. čembalo) glaz. općinski podvornik u Dalmaciji. npr. charter) povlastiti. tur. jedna od triju slušnih koščica u srednjem uhu čekmedže (tur. poskočica čatija (tur. v. charter) mn. kotur. platno s plavim ili plavim i bijelim kvadratima ili prugama. trgovački dio grada. čehar su.čardaš čardaš (mađ.) pleter. alaj-čauš 238 čembalo čeb-brava vrsta brave sa 5 do 7 zatvarača od kojih se svaki treba dignuti na svoje mjesto kako bi se brava otvorila (nazvana po pronalazaču.132 1 čarka (perz. osobito za opće pravo glasa i tajno glasovanje čarug (tur. 3. bank. čavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci. reorganizirana u veljači 1922. nestručnjaci. puškaranje između prednjih. check) 1. srebrne. engleskom mehaničaru Chubbu) čehizam češki izraz u nekom drugom jeziku. veo. debeli svat (koji zbija šale u svatovima). kratka pjesmica (obično četiri stiha). charter) povelja. ruska mjera za tekućinu = 0. pren. sajam. čalab. neobaviješteni. čaryk) opanak častuška (rus. "čaršija priča" čarter (engl. charleston) američki salonski ples u 2/4 ili 4/4 taktu čaršija (perz. trgovački stalež. rjeđe zlatne. 2. cello) glaz.) čelesta (tal. pa sve življi i burniji čarka (rus. lijepo odgojen čovjek. glava (šatr. čati) rubac. onaj koji započinje čarke čarlston (engl. javno mnijenje. koprena. žičani instrument u obliku trapeza. čeleb) gospodin. isprava. violončelo čembalo (tal. charter povelja) politički i socijalni pokret engleskih radnika (1836—1848) protiv aristokracije. čelenk) nakit u obliku perjanice.

) kineski puhački instrument s cijevima raznih veličina i zakrivljenom trubom u koju svirač puše čengija (tur.24 1 čevra (tur. plitice (udaraljke u obliku mesinganih tanjura. limena četka za timarenje konja i krava četverik (rus. češme) kladenac.) mn. cinelle) glazbena sprava u obliku diska (udara se jednom o drugu). lula. Schimpanse) zool.. male ženske cipele čerga (tur. quattuor) mjera za žito u Rusiji = 26. trešnjevača červonci (rus. u nekadašnjoj Turskoj: danak od ovaca i koza što se davao sultanu čičerone (tal. čerge) mali šator. chinchilla) 1. južnoamerički zec. mjera za putove = 0. iz meksičkoga: chilli) vrsta veoma ljutoga sušenog papra. cherry-brandy) rakija od trešanja. izvor iz kojega voda teče na cijev (drugo je česma) čester-sir (engl. cyparissus) rod crnogoričnog drveća iz porodice čempresovki (vrlo pravilno razgranjeni grmovi ili stabla) čeng (kin. chinchilla) vrsta južnoameričkog glodavca (love ih radi krasnog gustog i finog krzna) činela (tal. služe za davanje posebnog tona pojedinim mjestima u glazbenom djelu) . tschatur. vrsta afričkog antropoidnog majmuna. čyrčyplak) gol golcat. cinelle) mn. mađ. lat. vjenčani dar či (kin.) 1. zool. platno. g. 2. krzno s izrazito mekanom gustom sivom dlakom ove životinje činčila (šp. po duševnim osobinama životinja najbliža čovjeku. cimarronada čopor divljih životinja) južnoamerički divlji konj čimbur (tur. bunar. chicchera) šalica čikoš (mad. čubuk) cijev lule. bez igdje ičega činampas (šp. šifon. čember) veo muslimanskih žena. sanskr. kamiš. zbog svoje govorljivosti. po slavnom rimskom govorniku Ciceronu). plivajući vrtovi u Meksiku činčila (šp. shinampas) mn. s našim česati) česalo. gradovima (podrugljivo 239 činele nazvan. chester) vrsta odličnog engleskog sira.. ćićerone Čičikov tip iz Gogoljeva romana Mrtve duše ("junak" putuje po Rusiji i od vlastele kupuje "duše" njihovih mrtvih kmetova) Cifut(in) (tur.. csikos) čuvar konja. veliki rubac koji pokriva glavu i čelo do očiju (nosi se uz feredžu). šuplje kolo čempres (lat. čoček čerevički (rus. kineska mjera za dužinu: stopa = 0.246 m.318 m. živi obiteljskim životom i lako se pripitomljava čin-čiplak (tur. čevre) četverokutni rubac izvezen srebrnim nitima.) jaja pripremljena s vrhnjem i češnjakom čimpanza (fr. obruč. kašagy. mjera za žito od 100 činga = oko 100 1 čibuk (tur. cicerone) vođa stranaca. chimpanze) vrsta antropoidnog majmuna. 3.) Židov. čifutarija skup Čifuta (kao poruga) čikara (tal. čengi) plesačica i pjevačica. glaz. jelo ili umak začinjen takvim paprom čimaron (šp. konjušar čilaš (tur. pren. 2. nazvanog po engl. zdenac. "afrički divlji čovjek". osobito ciganski čeri-brendi (engl. uvela sovjetska vlada (jedan červonec = 10 zlatnih rubalja) česma (tur. zec-miš.) mn. ruske novčanice sa zlatnim pokrićem koje je 1923. srodnog gorili čimpanza (njem.čember udaranjem u žicu pomoću dvaju čekića čember (tur. "crvenjaci". osobito u tal. csillas) konj sive dlake čili (engl. gradu Chesteru češagija (tur. usp. plitica činele (tal.

modrilo. "pet stotina". bogalj čolo (šp. čolak (tur. plavi pigment biljnog podrijetla.573 a čukur (tur. šegrt. 2. (čyrak. vanilije i dr. grumen zemlje ču (jap.) sastanak. cacauati.) kineska mjera za žito = 1/ 100 či = oko 11 činkvečentisti (tal. groznica praćena osjećajem gađenja i mučnine čorba (tur. obrazina. mana čuti vrsta himalajskog majmuna za kojega neki misle daje ljudsko biće. iver) vrsta sendviča. cipollino) talijanski mramor sa zelenkastim žilama čips (engl. družba.) i umjetnici (Rafael i dr. "spoj" . čoha. čivit) isto što i indigo. kriška. oštećenje kože ili sluznice zbog raspada bolesnog tkiva čirak (tur. povremena revizija članova stranke i provjeravanje njihove idejnosti. bolest koja dolazi od masnih jela.) rupa. jeti. mjera za površinu = 99. čoma (mađ. pren. csizma) kožna cipela s visokom sarom čoček (tur. šećera. cliurros) mn. rulja čuros (šp. šp. cinquecento) lit. Tasso i dr. čyrakman) svijećnjak. čuha) vrsta tvorničkog čvrstog valjanog sukna i odjeća od njega čok (engl. 1 dl i 1/2 dl. csomo) zamotuljak npr. ćoček) plesač čoha (tur. fr. jarak. potomak crnca i Indijanke u Americi čino (šp. tal. chip komad. cioccolata. otrovni žabnjak (biljka). ovce s grubom. chulo) pomoćnik borca s bikovima koji razdražuje bika čurma (tal.310 m. lažan izgled čvenk (šatr. uklanjanje neprijateljskih elemenata iz neke zajednice uopće čivit (tur. klip bez zrna čokolada (meks. cinquecento) mn. svjetina.) iz doba činkvečenta činkvečento (tal. ciovetta) maska. doba cvjetanja renesanse čino (šp. čolak) jednoruk. na ulju pečena tanka kriščica krumpira čir (ar. čokal) staklenka za rakiju od 1/8 litre. jama. chocolate. pjesnici (T. čerag) sluga.. miti čuvida (tal. prigušivač. duhana čomor (mađ. ciurma) momčad. gruda. 2. obično crnom vunom čuruk (tur.) 1. sakat čovjek. tal. njem. čorba) juha čota (tal. chino) "Kinez". Schokolade) masa pripremljena od kaše prženog kakao-ploda u zrnu. cholo) potomak Zamba. kalfa čistka (rus. uobičajeni naziv za XVI. talijanske književnosti i umjetnosti. invalid u jednu ruku. dolina čulo (šp.čing čing (kin. krinka. ciotto hrom) skvrčeno stopalo. xocoati. zelenaš. usp. csomor) 1. maškara. zatvarač zraka na rasplinjaču koji služi za brže stavljanje motora u pogon 240 čvenk čokanj (tur. st. skraćeno umjesto "tisuću pet stotina". okomak od kukuruza. mad. japanska mjera za dužinu od 60 kenga ili 360 šaka = 109. chok) tehn. čuruk) nedostatak. džirahat) med. chino) mješanac od bijelca ili Indijanca i osobe neodređene rase čipolin (tal. grizlica. također: Indijanac koji je odrastao među Europljanima i koji govori španjolski čom. momak.) čišćenje. chocolat. krabulja. stabljika kupusa. lihvar čizma (tur.

zakon. vrsta platna ćenevir (tur. upravitelj dobara. nadstojnik. kelim) prostirač.) v. ščepati ćar (tur.) obala. tj. kel gol) glava bez kose ćelepir (tur. naredba. kraj. Biblija ćiveta (tal. brava ćiriš (perz. kilim.) lan ćevap (tur. građa. oplata. kor) prid. ćar-hhane) radionica sapuna. užarska radionica ćerčivo (perz.) 1. soba za ostavu. ostava. besparica ćesim (tur. filistar ćilibar (perz. bez oštrog i ubitačnog naboja . zgrabiti. čarčuve) okvir. trgovački posao ćasa (tur. prozorski okvir ćeresta (tur. pribor uopće (za pravljenje nečega) ćerpič (perz.) cijena na veliko. Ća'be) v. učenjak ćeča (tur. Ka'bah. ćisvet) nakit. slijep na jedno oko. konopac. rub. tepih. chiappare) uhvatiti.) pisar.-tur) = Čifut.) lokot. nevjernik (osobito kao pogrda) ćafurija (ar. jantar čilim (perz. zemljana ili bakrena zdjela ćatib (ar. venet. sag ćilit (tur. najam. kehruba. starješina. violina ćenar (perz. knjiga. zarada. tur. kereste) materijal. pren. dobit ćelija (lat. zakupnina ćesma (tur. lihvar. kalia koliba) zasebna sobica. ćeif) dobro raspoloženje. Kaba ćafir (ar. kut. zamjenik. ćeremid) krovni crijep ćerana (perz. strana. kupiti na ćesam kupiti na sreću ćesatluk (tur. cellula. ć peto slovo hrvatske latinice Ćaba (ar.) vrsta veza na šupljike ćeten (perz. novčana kriza. ćorav (tur. odijelo ćitab (ar. ćiriš) v.) sreća. kethhuda. samodopadljivost ćifta (perz. ciacole) brbljarije ćao! (tad. uživanje. fosilna smola koja potječe od crnogorice. veselje. korist.Ć. uže ćeramida (tur. ćef ćela (tur. ćitab) pismo.) nedostatak novca. ćehribar) "ono što privlači slamu". mudrac. ciao!) zdravo! ćapati (tal. pisac. ćiriš) postolarsko ljepilo ćiriz (perz. keman) gusle. plijen. prohtjev ćefil (tur. radost. namiguša. ćiriš ćispet (ar. kjase) duboka porculanska. volja. ćorak slijepi metak. dobitak. koketa ćor. ćahje) domaćin. kebap) komadić mesa pečen na žeravi ćibur (tur. keča) bijela (albanska) kapa od uvaljane vune ćef (ar. uloviti. civetta) ćuk (ptica). grč. kelepir) ono do čega se dođe na lak način. Kur'an. kefll) svjedok. kenevir) konoplja.-tur. pljačka. jamac ćehaja (perz. gordost. cella soba. perz. kjar) trgovina. kibir) oholost. starješina pastira ćeif (ar. 2. ćerpidž) nepečena cigla ćesam (tur. paušal. osobito redovnička ćemane (tur. samica. kjafur) kamfor ćakule (tal. nadzornik ćehaja (tur. škrtac. ćorac. dem.) onaj koji ne priznaje Boga.

) panj. zaključan) zatvor . kusegi) lopatica za ugljen.ćoriti ćoriti (tur. pijuk ćutuk (tur. tur.) kokošinjac. glupan ćuvik (perz. ćor slijep. kome je tamno) šatr. pren.) 242 ćuza ćuprija (tur. govornica (u džamiji) ćurtauk (tur. dug ženski kaput bez rukava od bijelog. tamnica.) drveni ugljen ćup (perz.) kratak krzneni kaput. bunda ćurdija (tur. chiuso zatvoren.) polukružna vunena kapa.) kratak gornji zimski kaput podstavljen krznom. nosi se ispod fesa ćulbastija (tur. ćor slijep.) most ćurak (tur. sokak ulica) slijepa ulica. kuglice od mljevenog mesa s paprom i lukom ćulav (tur. spavati ćorka (tur. pren. zatvor ćorsokak (tur. nečovjek Cozot stanovnik talijanskog mjesta Chioggie (poznati kao vješti ribari) ćufte (perz. vrhnje i dr. ujk) brežuljak ćuza (tal. kramp.) mn. kućica ćumur (tur. bezizlazan položaj. ćor) šatr. motka. kritična situacija ćotija (tur.) bolest koju živad dobiva za vrijeme parenja ćusegija (tur. ćuk.) meso pečeno na žaru ćumez (tur. kursu) propovjedaonica. kotu) nevaljalac. batina.) željezna poluga. izrod. crnog ili crvenog sukna ćurs (tur.) velika zemljana posuda (za pekmez. za žeravicu ćuskija (tur.

Daguerre. 3. da kapo (tal. pronašao Daguerre i koja trajno zadržava sliku stvorenu djelovanjem svjetlosti na metalnoj ploči dagerotipija pravljenje fotografija na jodnom srebru pomoću žive. guvernanta dadžaz (etiop. kratica za da tales dozes (lat. dadžazmač dadžazmač (etiop. manteia) proricanje iz lovorove grane bačene u vatru dagerotip (fr. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: dadžaz dafina (grč. naziv odmila za dadilju dadaizam prema dječjem tepanju dada nazvani smjer u književnosti i likovnoj umjetnosti koji obrađuje teme iz područja besmislenoga. daimonion) fil. poznat po okrutnostima. 2. kći riječnoga boga Peneja dafnin (grč. d šesto slovo hrvatske latinice d.) v. dada. skup. usp. danak dacit eruptivna površinska stijena. dady) dojilja. lijepi pastir na Siciliji. porez. dazio) carina. dafne lovor. cijelu glazbenu partiju ponoviti do tog znaka Đachau čit. daire krug) 1. kratica za da ili datur (lat. maleni bubanj s praporcima. naprava koju je 1838. dafne) lovorika. umro je vrlo mlad. ispočetka. nekorisno ili loše daira (tur. ovako Sokrat naziva onaj unutarnji glas koji on smatra božanskim nadahnućem.D D. Buchenvvald. alkaloid koji se nalazi u kori daphne mezereum Dafnis mit. a koji ga odvraća i opominje da ne čini nešto što bi bilo nepravedno. dagerotip daidža (tur. daća. 4.) glaz. pastiri su ga poštovali kao heroja dafnomantija (grč. glaz. također: zapovjednik pokrajine.) daj takve količine da capo čit. typos) fot. def. t. glaz. sestra. grč. . iznova. na poseban način dadilja (tur. dekstra manu (lat. sin Herma i jedne nimfe. žena koja čuva djecu. Auschwitz dacija (tal. andezit u kojem ima kvarca Dačani stanovnici Dacije (nekadašnje rimske provincije na području današnje Rumunjske) dada (tur. tj. m. pa i prizivanje vragova). manja od titule ras.) titula u etiopskoj vojsci.) majka. dajy) ujak daimonion (grč.) daj. a znači što i general. dvorana za primanje ili vijećanje. ili uopće starija žena. d. dafne lovor) kem. Nimfa koju je Apolon pretvorio u lovor. Dahau (njem. lovorovo drvo dafizam irski fašizam (naziv po prezimenu generala 0'Duffyja) Dafna mit. kratica za dextra manu čit. mnoštvo (osobito: naziv za skup vragova.) desnom rukom d.) nacistički koncentracijski logor u Bavarskoj. primitivnoga i si. v. neka se dade (na receptima) d. zbor.

nalet. curim) med. dakryon. bura na moru. g. valovi. sažet pregled. ispuh dima (pri pušenju) dalija bot. tithenai staviti) zbirka kamenja za prstenje (gema). glyfein rezbariti. daktylos. daktylos. zbirka otisaka takvog kamenja. daktylios. dajak) potporanj. tithemi stavljam) med. čir na prstu daktilograf (grč. daktylos. obožavani poglavar duhovne i svjetovne vlasti u Tibetu dalga (tur. poet. daktylos. daktylos. stihovna stopa od tri sloga od kojih je prvi dug. daktylos) 2.(grč. manteia) proricanje (ili: vračanje) iz prstiju daktilomuzikograf stroj za pisanje glazbenih znakova daktilonomija (grč.) glaz. daktylos.) Dalila (hebr. logia) govor pomoću prstiju. typos otisak) pisaći stroj dal segno čit. daktylos. dakno bodem. skopeo gledam. digest) 1. stup dajdžest (engl. aden žlijezda. pod Samson dalkilič (tur. gramma crta) otisak prstiju daktilologija (grč. daktylios. dalga val) 1. daktylos. al segno dalaj-dama vrhovni budistički svećenik. daktylos) 1. proricanje pomoću čarobnog prstenja daktilioteka (grč. dalkilič gola sablja) pripadnik nekadašnjih turskih oružanih snaga (glavno oružje bila mu je sablja . algos bol) med. osobito grčkog. na jagodicama. predmetak u složenicama sa značenjem: prst daktilioglifika (grč. podupirač (na zid). suviše jako suzenje dakron sintetičko tkivo koje služi za pravljenje umjetnih krvnih žila daktil (grč. mania bijes) med. a druga dva kratka (— U U) daktil. v. smatram) vještina računanja na prste. bolest suznih žlijezda dakrioreja (grč. daktylos. daktylios. računanje na prste daktilosimfiza (grč. dakryon suza. grafo pišem) ona koja umije pisati na pisaćem stroju daktilogram (grč. ispitivanje otisaka prstiju daktiloteka (grč. grafo) pisanje na pisaćem stroju 244 dalkilič daktilografkinja (grč. promatram) metoda prepoznavanja zločinca po individualnoj razlici finih linija na unutarnjoj strani prstiju. urezivati) vještina urezivanja kamenja za prstenje daktiliografija (grč. daktilioglifika daktiliomantija (grč. ljubičasta georgina. daktylios prsten. daktylos) med. bolestan nagon za ubijanjem dakrijadenalgija (grč. dal senjo (tal.) v. 2. nomizo mislim. udar vjetra. daktylios.dajak više skladišta oko zajedničkog dvorišta dajak (tur. manteia proricanje) proricanje iz prstenja. zbirka zakona dakma (dakhma) "tornjevi šutnje" (tvrđave u Iranu i Indiji na kojima Parsi izlažu tijela pokojnika da bi ih izjele ptice grabljivice) daknomanija (grč. 2. nazvana po švedskom botaničaru Dahlu (1789. valovlje. grafo) v. daktylos. daktylos. zavoj kojim se povrijeđeni prst održava u ravnom položaju daktilotip (grč. upala prsta. motka. grafo pišem) onaj koji piše na pisaćem stroju daktilografija (grč. grafo pišem) opisivanje prstenja daktiliografika (grč. vještina iskazivanja misli pomoću prstiju daktilomantija (grč. draguljarski sandučić daktilitis (grč. rheo tečem. symfysis) sraslost prstiju na ruci ili nozi daktiloskopija (grč.

kad je ovaj Fintiju osudio na smrt. damenval (njem. damnificatus) onaj koji je pretrpio štetu. osobito crvenu (naziv po engleskom kemičaru Daltonu koji je zamjećivao samo tri boje i prvi opisao ovu pojavu) daltonski plan (Dalton-plan) metoda učeničke samoradnje čija je karakteristika da učenici pod nadzorom nastavnika sami izabiru i proučavaju znanstvenu gradu (naziv prema američkom gradu Daltonu gdje je 1922. oštećeni damnum (lat. Wahl izbor) "dame biraju" tj. plemkinja. dama) gospođa. žila (arterija i vena). tkaninu šarati (ili: išarati) cvjetovima damasket (fr. vlastelinka: otmjena žena koja drži do sebe.) kap. gospa. živac. prvi put primijenjena) dama dat. bilo. zamolio je osuđenik da ga prije izvršenja osude pusti kući kako bi završio neke poslove.dalmatika dalmatika gornja odjeća katoličkih svećenika. "kraljica" u šahu damar (tur. dam nasip) uzvišenje od zemlje. damasser) tkati na damastni način. damasquiner) zažariti željezo ili čelik. dame. podzemni put vode do izvora na površinu zemlje. 2. paraliza. puls. damnacio memorije (lat. gubitak Damoklo ime laskavca koji je tiraninu Dioniziju pozavidio na sreći. naredio je Dionizije da ga počaste za njegovim stolom kao kakva kralja.) prav. kamena ili betona u obliku nasipa. nazvana po tome što se nekada nosila u Dalmaciji. izvezen. usp. vunena ili platnena tkanina s cvjetovima damba (niz. dlake bijele s crnim mrljama) dalmatski jezik autohtoni romanski jezik koji se iz vulgarnog latinskog razvio na dalmatinskoj obali i Kvarneru daltonizam sljepilo za boje. damasto) svilena. apopleksija damnacija (lat. damnatur (lat.) odbacuje se. damnatio) osuda na vječne muke. 3. damnum) šteta. domina gospoda. damast damascirati (fr. služi za zaštitu obale od poplave. Dame gospođa. oštetiti damnifikacija (lat. uništavanje (ili: oštećivanje ili pogrda) uspomene nekog imena. damasquette) bogata damastna tkanina s cvjetnim šarama na atlasnoj osnovi 245 Damon i Fintija damast (tal. žena iz višeg staleža. fr. otuda: Damoklov mač opasnost koja čovjeku stalno prijeti Damon i Fintija prema starogrčkoj priči dva filozofa (pitagorovca) u službi sirakuškog vladara Dionizija Mlađeg. nesposobnost osjetila vida da razlikuje boje. damnificatio) nanošenje štete.) 1. figura na igraćim kartama. ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti. osobito oštricu noževa i mačeva.) osuđen. Fintija se zadržao na putu dulje nego je oče- . kralj to dopusti. damnificare) nanijeti štetu. osuđenik damnificirati (lat. zabranjuje se (cenzorska formula kojom se zabranjuje tiskanje neke knjige ili nekog mjesta u knjizi) damnatus (lat. dio svečanog odijela njemačkih careva dalmatinac vrsta doge iz Dalmacije (pas srednje visine. grba i dr. podrivanja i si. mišićava tijela. slike. tal. običaj na plesovima da žene biraju svoje plesače damla (tur. da bi mu pokazao kakva je to sreća. ali mu je iznad glave objesio mač o konjsku dlaku. podzemna "žica" neke rude damasciran išaran. pa onda išarati zlatom i srebrom (postupak nazvan po sirijskom gradu Damasku) damasirati (fr. oštećivanje damnifikat (lat. prokletstvo damnatio memoriae čit.

pren. darbikršćani. naziv po starom azijskom gradu Dardaniji koji je osnovao Dardanos: otuda i ime poznatog tjesnaca Dardanela darijadenitis (grč. danteologija danuncijada pustolovina talijanskog književnika Gabrielea D'Annunzija koji je po završetku Prvoga svjetskog rata na svoju ruku okupirao Rijeku i ondje vladao nešto više od godinu dana. zelenašenje. dardanarijat Dardanci mn. darbistički dardanarijat prav. uvukli u svoj grad (Vergilije: "Timeo Danaos et dona ferentes" — "Bojim se Danajaca i kad darove donose". baden kupati) parna kupelj damping (engl. Švicarskoj J. smiješan pustolovni pothvat daosizam (kin. osobito tvorničkih proizvoda. dumping) trg. podanici kralja Dardana. "suzbijač" . u staroj Grčkoj: 50 kćeri argoskoga kralja Danaja koje su poubijale svoje muževe u prvoj bračnoj noći i bile osuđene od bogova da pune vodom bačvu bez dna Danaja mit. prodavanje robe. Dampf para. što znači: uvijek) dandy čit.dampfbad kivao.) darbizam hilijastička sekta koju je 1840. pr.) kicoš. Darby i koja proroštva Starog i Novog zavjeta doslovno shvaća i tumači. neprijatelja se treba bojati i kad darove donosi. kći kralja starogrčkog Akrisitja. N.) ples dansing (engl. smatrajući ga darom. pa je Damon već stajao pod vješalima kad je pravi osuđenik stigao u posljednji trnutak. Aligijeri (tal. dance plesati. tj. prodavanje robe u inozemstvu ispod cijene koštanja. dendi-valjak (eng. prid. vladar oprosti kaznu osuđeniku i zamoli oba prijatelja da ga prime kao trećeg u svoje društvo dampfbad (njem. Dardanos) mn. gizdelin. šteta. to dump prodavati po niskoj cijeni.) u proizvodnji papira: valjak za utiskivanje vodenih znakova 246 Darije danno (tal. autor Božanstvene komedije dantologija znanost o Božanstvenoj komediji. v. pristaše se zovu: darbisti. lokal (kavana. n. dans (fr. Danaos) pjesničko ime starih Grka danajski dar opasan dar iz neprijateljske ruke. izraz potječe od nekoga feničkog čarobnjaka Dardanusa koji je čarobnom vještinom skupljao žito u svoja skladišta pa ga prodavao kad mu je cijena bila najviša dardanarijus (lat. mjesto. dakryon. po nižoj cijeni inozemstvu nego domaćim potrošačima radi osiguravanja monopola Danaide mit. obično radi konkurencije i osvajanja tržišta. legendarnog osnivača Troje Dardaneli (grč. st. gubitak danse čit. majka Perzejeva (rodila ga je sa Zeusom koji joj se približio u obliku zlatne kiše) Danajci (grč. čovjek koji se napadno oblači dandy-valjak čit. upala suznih žlijezda Darije (perz.) u kojem se posjetitelji mogu zabavljati i plesom Dante Alighieri čit.) trg. kupovanje živežnih namirnica (osobito žita) da bi se dobila visoka cijena. e. dardanarius) onaj koji zelenaši žitom. dao put) religioznofilozofska znanost koja potječe od Laotsea (6. poput onoga drvenog konja (u kojem su bili najbolji grčki junaci) što su ga Grci (Danajci) ostavili u svom logoru da bi ga Trojanci. lihvarenje.) glasoviti talijanski pjesnik iz 13. izvoziti robu i prodavati je ispod cijene koštanja ili ispod cijene domaćeg tržišta. aden) med. osnovao u franc. st. dvije kule s obiju strana Helesponta. vidjevši ovakvu vjernost. dendi (eng.) "ugušivač".. i 14. dancing) ples. restoran i dr.

darling) ljubimac. rod. odgovara na pitanje komu? čemu?. dofen (fr. magen David) šesterokraka zvijezda — stari simbol židovstva (naziv po biblijskom kralju Davidu iz 10.) na mjenicama: mjesto. danas. Davidova zvijezda (hebr.darik darik (grč. struje se ne propuštaju kroz tijelo. osobito kod onoga kome taj jezik nije materinski dato (tal. Davus sum. trajati od 247 Davus sum.li: pismo i dr. dod) "ljubljeni". dataria) papinska komora za molbe i žalbe koja daje crkvene dozvole i zabrane. datatio) stavljanje.) datum ut retro (lat. ono što je poznato. izdavanje i primanje datacija (lat. tal. d' Arsonvalu. dodaci. dare dati) podatak o vremenu. npr. određivanje datuma.) međunarodno natjecanje tenisača.) Ja sam Dav. ono što je dano. nego se pacijent izlaže djelovanju njihovog magnetnog polja (metoda nazvana po fr. Dejvis kap (engl.) titula francuskih prijestolonasljednika (1349— 1830) David (hebr. zabranu sklapanja braka i dr. pr. nisam toliko oštrouman da bih se mogao upuštati u rješavanje zagonetaka (izreka roba Dava . mat. dano. od dana potpisa (osobito na mjenicama kod određivanja dana plaćanja) dato-mjenica trg.) vrsta jedrenjaka s 2 do 3 jarbola dauphin čit. taj se razvoj odvijao u borbi za opstanak. osnivač Amerikanac Daviš 1900. non Oedipus čit. miljenik darsonvalizacija med. v. A. taturah) kem. dater) stavljati na spis (~.. non Edipus (lat. datirati (fr.) darvinist pristaša Darvvinovog naučavanja. datarius) upravitelj papinske komore za molbe i žalbe. descendentna teorija data (lat. tj.) mn. g. e. bolesti. biscenzaciju. potjecati.) trg. Datis perzijski vojskovođa) nepotrebno gomilanje sinonima u govoru. nadnevka datar (lat. mjestu. casus) gram. ona mjenica kod koje se rok plaćanja računa od dana izdavanja datulja (tal. dan. padež cilja ili namjene datizam (grč. dare dati.) na mjenicama: naznačivanje istog vremena i mjesta kao i na prednjoj strani datum ut supra (lat. pismima itd. datarije datarija (lat. usp. data) mn. non Oedipus dativ (lat. pov. uporaba izmjeničnih struja vrlo visokog napona (Tesline struje) za liječenje živčanih i dr. sastoji se od četiri pojedinačna (singl) meča i jednog u paru (dabl). od danas. darvinizam darvinizam naučavanje engleskog prirodnjaka Charlesa Darwina o razvoju i preobražavanju u životinjskom i biljnom carstvu i po kojem su se sve vrste u organskom svijetu razvile jedne iz drugih. trg. mjesec i godinu pisanja. dattero. 1851. dattolo) vrsta palme s vrlo ukusnim slatkim plodovima datum (lat. a ne Edip. datum. dan i godina kao gore daturin (perz. treći padež. vrijedan 20 atičkih drahmi. st. dativus sc. darios darling (engl. poznate i utvrđene činjenice data et accepta čit. imati svoj početak.) mjesto. danu i mjesecu (na spisima. alkaloid koji se priprema od sjemena kužnjaka običnog (tatule) dau (ar. izdaci i primici. fiziologu J. iz jednostavnijih u složenije. i to prirodnim odabiranjem (seksualnom selekcijom) i prilagodavanjem okolnostima u kojima su vrste trebale živjeti i s kojima su se morale boriti. data et akcepta (lat. n.) Daviš cup čit. Davus sum. dareikos stater) novac perzijskog kralja Darija.

) šport. mora biti donesen) po zakonu koji bi trebalo propisati kako bi o nekom prijeporu mogao biti izrečen pravorijek. brodova itd. stvarno de gravi causa čit. d'liks (fr. de lana kaprina riksari (lat. uklanjanje istovarene robe.) mit.) "po viđenju". predmetak u složenicama sa značenjem: a) odvajanje.) po strogosti zakona de te fabula narratur (lat. ferendus koji treba.) 0 ukusima (i bojama) ne treba raspravljati. psalma. ukusi su različiti de jure (lat. pozlata debakl (fr. europeizirati . propast.(fr. tzv. čišćenje luke. primjereno prilikama de visu čit. de (fr.dazimetar u Terencijevoj komediji Djevojka s otoka Androsa) dazimetar (grč. ded bol (engl.) o tebi se basna priča (rečenica kojom — kad netko "grijeh kaže a grešnika neće" — upozoravamo tangiranoga da se o njemu radi) de tempore (lat. sanduke s robom debalkanizirati oduzeti nečemu balkanske karakteristike. profmiti. srozavanje. usp. devalvacija. kratica deleatur (jat. metron) fiz. s pravnog stajališta. "iz viđenja". latus donesen) po zakonu koji postoji de luxe čit.) prav. deballage) trg. di-di-ti (DDT = kratica za diklor-difenil-triklormetil-metan) sredstvo za uništavanje gamadi (bijela kristalna tvar slabog mirisa neškodljiva za bilje i više životinjske organizme). debacle) prolom leda. ukratko. lex zakon. de gravi kauza (lat.) O živima (ne treba govoriti) ništa ako ne istinu de. ne nanoseći štetu.) raskošno. uganuće deauracija (lat. deux. doista.) kod biljara: dva po dva. crkvi pokajnička 1 žalosna pjesma) 248 debalkanizirati de rigore juriš (lat. de) 2. de facto de lana caprina rixari čit. raspakirati svežnjeve. staroitalska božica plodnosti zemlje dead bali čit. očigledno. debaclage) pom.) "iz dubina" (početak 130. tj. deballer) trg.) prav. tj.) neka se briše Dea Dia (lat. fr. bez oštećivanja nečijih prava de plano (lat.) šport. degradacija) de. lopta izvan igre dead heat čit. snižavanje (npr. deux a deux čit. "mrtva utrka". slom debaklaža (fr. debaklirati (lat.) v. raspakivanje svežnjeva i sanduka s robom debalirati (fr. de-baculare. ded hit (engl. jednostavno. mrtva lopta u tenisu. eks nihilo nihil de non praejudicando čit. b) padanje.) zbog važnog razloga de gustibus (et coloribus) non est disputandum čit. de vizu (lat. de fakto (lat.) u pravo vrijeme.) zaista. de-albare pobijeliti) pobjeljivanje (ili: bijeljenje) kovina deartikulacija (lat. par i par de facto čit. pravdati se za sitnicu. lat. rastavljanje. istovarene brodove ukloniti iz luke debalaža (fr. kad oba konja stignu istodobno na cilj dealbacija (lat. iščašenje. dasys gust. dva.) boriti se za kozju kostret. sprava za mjerenje gustoće zraka DDT čit. duo) 1. tj. de non prejudikando (lat. izumitelj Švicarac Paul Miiller 1939. demobilizacija). dva i dva. debacler) očistiti luku. de-aurare pozlatiti) pozlaćivanje. de gustibus (et koloribus) non est disputandum (lat.) po pravu. luksuzno de nihilo nihil (lat. de-articulatio) med. ukidanje (npr. dez-a-de (fr. u Kat. za nešto nevrijedno. bez okolišanja de profundis (lat. de lege lata (lat. pren. kao očevidac De vi vis nil nisi verum (lat. "mlatiti praznu slamu" de lege ferenda (lat.

) koja je pomogla oslobođenju Izraelaca od Kanaanaca. istovarivati. debutant) onaj koji prvi put javno nastupa. gradu Debreczenu) debri (fr. njezina pobjednička pjesma ujedno je najstariji hebrejski ep deboš (fr. de. dužnik debitum (lat) trg. osloboditi se (nečega) debarbarizirati (lat. dug. raspršiti se debankirati (fr. deboursement) trg. otjerati (ili: potisnuti) s boljeg položaja debitant (fr. preostali vojnici debrujirati (fr. debilis slab) slaboumnik. rasulo. dugovanje. debander) rasuti se. uzmicanje u najvećem neredu debandirati (fr. tisk. debatre) raspravljati. početak. oslobođenje od neke brige (ili: tereta) debarasirati (fr. priglup čovjek debilitacija (lat. prodaja. ostaci trupa. diskusija debatirati (fr. držati prvi govor debito (tal. debusquer) voj. st. dugovanje deblejirati (fr. kancelarija. istovarivanje robe debarkirati (fr. debitor) prav. deblayer) ukloniti (ili: raskrčiti) otkopanu zemlju. rasvijetliti. voj. isplatiti. raspetljati. debat) raspravljanje. v. debloquement) voj. iskrcavanje iz lađe. debarquer) istovariti.) "pčela". promet robe. prepirati se. debenture) trg. rasprava. uračunati nešto u dug. de uklanjanje — u složenicama. supr. dužnik debentura (lat. debet) trg. debuter) 1. fr. dati predujam. dugovanje debitor (lat. isplaćivanje. davanje predujma. postaj anje nemoćnim debirokratizacija (lat. debarquement) pristajanje. debilitatio) slabljenje. grč. oslobođenje od opsade. debourser) trg. pronijeti glas. trg. dug. borba bez ikakvog reda. debens) trg. debit) 2. opteretiti račun. za ženu: debitantica debitirati (fr. debauche) skandal. sudjelovati u debati debelacija (lat. debellare završiti rat. obrnuta slova (privremeno upotrijebljena pri slaganju umjesto pravih) opet izvaditi i zamijeniti ih pravim Debora(h) (hebr. debrouiller) razmrsiti. izvršiti isplatu. debloquer) voj. debris) ruševine. grč. prvo pokazivanje publici. iskrcati na kopno. igrati svoju prvu ulogu. barbaros) uljuditi. pobijediti) uništenje neprijatelja u ratu debent (lat. debandade) voj. potraživanje debi (fr. prodavati. srediti deburizirati (fr. osloboditi od opsade. n. razvrat debrecinka vrsta tankih kobasica (naziv po mađ. ime izraelske proročica (12. osobito na pozornici. raskalašenost. debiter) 2.) trg. pristati uz obalu debata (fr. kaparati deburziranje (fr. razularenost. voj. prisiliti neprijatelja da prestane s opsadom. iznošenje mišljenja. bureau ured. engl. debanquer) dobiti cijeli bank (u kartama) debarasiranje (fr. debut) 1. troškovi. pr. razglasiti debitirati (fr. tučnjava: razuzdanost. debentur. kaparenje . debarrassement) uklanjanje smetnji (ili: prepreka). prvi nastup nekog glumca ili pjevača. raspremiti.debandada debandada (fr. lišiti grubosti i surovosti debarkiranje (fr. prvi put se pojaviti. rastrojstvo. krateo vladam) na- 249 deburziranje stojanje da se iz nekog rada ukloni birokratski postupak debiskirati (fr. deblokirati deblokirati (fr. trg. idiot. e. debarrasser) raskrčiti. potvrda primitka debet (lat. porušiti rovove i prokope nakon opsade deblokiranje (fr. carinski predujam koji se zadržava. dug koji netko treba platiti za robu ili čije plaćanje prodavač očekuje. pristupni govor debil (lat. prodavanje na malo debi (fr.

riješiti. izlaz (ili: izlaženje) iz nekog tjesnaca. decemviratus) vladavina desetorice. decedere) otići. koji su objavili tzv. prestajati. dekret decertacija (lat. prolaziti. odlaženje decesor (lat. deceptio) varanje.) dvanaesti mjesec u godini. grč. debouchement) voj. caedere. "Zakon na deset tablica" decemviralan (lat. popuštanje. decempeda (lat. pošten. prosinca (decembra) 1851. decenta) pristojnost. decens) pristao. skladnost decenij (lat. usp. veća samostalnost pojedinih dijelova. deseti mjesec po najstarijem rimskom kalendaru. sastavljač (ili: pisac) presude. iz stare rimske povijesti. čestit. referent o nekoj temi. prikladan. groznice u bolesti decidirati (lat. decum) predmetak u složenicama sa značenjem: deseti dio (neke jedinice za mjeru) decidencija (lat. decidendi rationes čit. prikladnost. prodaja robe. g. podvala decernat (lat. izvaditi čep. odlučivati. trg.) prav. državnog štrajka 2. npr. grč. naći priliku za dobru prodaju robe decedirati (lat. gramma) deseti dio grama. cadere pasti. decessio) odlazak. decertatio) završna (ili: presudna. razlozi sudske presude decigram (lat. osobito u državnoj upravi decentralizirati (fr. decidendi raciones (lat. prijevara. decem. lažljiv. odlučna) borba decertirati (lat. decernatus) djelokrug. decem. ostavljanje odredenih poslova nižim organima. proda. načelnik neke ustanove ii upravnog odjela decernirati (lat. v. prethodnik u službi deci. laganje.debuširanje debuširanje (fr. nazadovanje u pogledu imovinskog stanja. decetraliser) podijeliti poslove na razne odjele i odsjeke. Napoleona i pomagači tzv. decidere završiti. decem. decertare) voditi presudnu borbu decesija (lat. odlučiti. brojeći od ožujka decembristi pristaše L. izvući se iz tjesnaca. rješavati. presuditi. koji podvaljuje decentralizacija (lat. decentralisation) slabljenje jednog političkog tijela i. decere. decessor) onaj koji odlazi. struci ili vrsti poslova. sustav upravljanja koji svim upravnim odjelima daje što veću samostalnost. decipere varati) varljiv.) priredba koja se održava svake desete godine decentan (lat. dekagram decilitar (lat. opadanje. de. voj. tj. pristojan. decemvirata decencija (lat. preminuti. prosinac (31 dan). deboucher) nešto začepljeno otvoriti. riješiti. decernere) sudskim putem odlučiti. najpoznatiji su. spasti) pad. decem vir) član kolegija od 10 članova. nešto više od 3 m decem vir (lat. pristalost. decemviri za pisanje zakona (Decemviri legibus scribendis) ili zakonodavna desetorica. decennium) vrijeme (ili: razdoblje) od deset godina decennale (tal.(lat. decidere pasti. put i način da se roba proda debuširati (fr. mjerodavnost jednog decernenta decernent (lat.) deset decembar (lat. centrum središte. decernens) prav. decider) riješiti. osobito u državnoj upravi deceptor (lat. litra) deseti dio litre . odlaziti. fr. kao poslje- 250 decilitar dica i cilj toga. fr. decemviralis) koji se sastoji od deset članova decemvirat (lat. izvjestitelj. trg. pes stopa) motka za mjerenje od 10 stopa. umrijeti decem (lat. krug poslova. suzdržljiv (u umjetničkom smislu) decentivan (lat.

dedignatio) preziranje. tj. desetinski razlomak. odlučan. o osnovnim načelima engleskog ustava decoctor bonorum čit. deklarešn of rajts (engl. dedicare) posvetiti. decimalni račun račun s decimalnim razlomcima. desetkovanje. kićen dedekoracija (lat. tj. decem. poklanjanje. nadoknaditi štetu. posvećivanje. izborni sudac decizum (lat. decimole) glaz. vrsta fenakistoskopa ili stroboskopa dedalski (grč. usp. desetinka decimalan (lat. decimus deseti) mat.) onaj koji skuplja desetinu decimetar (lat. g. obeštećivati. skupljanje desetine. određeno decizija (lat. decimalni sistem brojevni sustav čija je osnova broj 10. decimalni razlomak mat. beščašćenje. v. može biti osjetno smanjeno decimola (tal.decima decima (lat. decimer) desetkovati. decisio) prav. kapitulacija dedicirati (lat. unijeti nešto u knjige kao plaćeno. grč. decisum) sud. izdvajanje svakog desetog čovjeka radi decimiranja decimala (lat. stanovništvo može biti decimirano kakvom velikom zaraznom bolešću. dekametar decimirati (lat. koji se sastoji od deset dijelova.) prav. dedi) trg. decisivus) presudan. votum decisivum) prav. lijepo izrađen. decimare. platio je. dekrešendo (tal. namijeniti dedignacija (lat. dedicare posvetiti. zootrop. dare dati. notna figura koja označuje da jednu skupinu od deset tonova treba odsvirati u vremenu za koje bi se inače odsviralo osam normalnih tonova deciso čit. daidaleos) umjetnički. sve slabije. dedicatio) posveta. "živi kotač". decimatio) pravo na desetinu. potcjenjivanje. decem. presuda.) prav. rasipnik vlastite i posuđene imovine decrescendo čit. mjesto koje se tako svira dedaleum (grč. dao je. dati odšetu . dedicator) onaj koji nešto daruje s posvetom dedirati (lat. dedit. dedirati dedomažirati (fr. deklamando (tal. dedommager) obeštetiti. glas koji odlučuje. fr. veoma izrazito.) izlaganje prava. kaljanje dedicija (lat. decima) glaz. sudska odluka. presudan glas 251 dedomažirati decizor (lat. darivanje dedikator (lat. decimalna vaga vaga koja ima krak utega deset puta duži od kraka tereta decimator (lat. dečizo (tal. izmirio je deditirati (lat. svakog desetog kazniti (osobito smrću) kad su svi podjednako krivi. Daidalos) fil. posvećivati: pokloniti (npr. nekome neku knjigu). šaren. decimalna mjera podjela mjera na deset jedinica. decimus) desetinski. deditirati dedit (lat.) glaz.) glaz. običan razlomak čiji je nazivnik dekadna jedinica. dedecoratio) sramoćenje. rasipnik svoje imovine decoctor dolosus čit. oštar decizivan glas (lat. omalovažavanje dedikacija (lat. metron) deseti dio metra. osobito u sumnjivim slučajevima decizivan (lat. deditio) predaja. sudska odluka declamando čit. dare dati) trg. brisati neki dug. poet. dekoktor dolozus (lat. objava engleskog parlamenta 1689. dekoktor bonorum (lat. dare) trg. decisor) prav. strofa od deset stihova (španjolskog podrijetla) decimacija (lat. postupno tiše.) glaz. s puno izražajnosti declaration of rights čit. deseti ton računajući po redu od osnovnog tona.

pošto se dokaže ono što treba dokazati deductis impensis čit. malaksalost defekt (lat. mana. oni koji nemaju svih oblika defektologija (lat. trg. deducere) izvesti. kakvoća postojanja kao deduktivan deetatizacija (fr. s prazninama defektirati (lat. dopunjavati. nepotpunost. defensio) obrana defenziva (fr. u pošti: javiti da je nešto nestalo defektiv (lat.) znanost o pojedincima koji se po organskim. popunjavati. odbijanje od neke svote deduktivna metoda v. stanje u kojem je jedna strana samo u obrambenom stavu. štićenik. popunjavanje laboratorija. defectus) nedostatak. nepotpunost defektivni glagoli (lat. obrambeni položaj. klijent. pravobranitelj .) izdvojenje iz državnog vlasništva (pojam suprotan etatizaciji) defekacija (lat. defensive) obrana. obrambeni rat. tj. verba defectiva) gram. vanjsko zaštitno sredstvo radi zaštite od štetnih utjecaja defenzor (lat. obrambeno oružje (koje služi samo za obranu) defenzivno sredstvo (lat. odmetanje. pronevjeriti. defektivitet defektura (lat. već dokazanih činjenica deductis deducendis čit.dedublirati dedublirati (fr. zaključivanje iz općega o posebnom. dedukcija deduktivnost (lat. u blagajni defektan (lat. imenica ili glagol kod kojih se ne upotrebljavaju svi oblici 252 defenzor defektivan (lat. ofenziva defenzivan (lat. objasniti. zaštitnik. metoda mišljenja kojom se od općeg zakona dolazi do posebnih. ponovno naručivati. defectus) krnji. na motoru. defensif) obrambeni. kem. supr. dopunjavanje defeminacija (lat. nepotpuni glagoli. izložiti. deductivus) log. defendendus) optuženik kojeg treba braniti. defectura) u ljekarništvu: opskrbljivanje. pročišćavanje. oštećen. dokazati.) po odbitku onoga što se treba odbiti. smanjiti vojni odred napola deducirati (lat. pogreška. skup metoda za otkrivanje pogrešaka u proizvodima (npr. fr. deductio) log. defaecatio) čišćenje od taloga. tj. npr. manjkav. za ženu: defendentica defenzija (lat. iscrpljenost. pokazati. defectivus) nepotpun. izvoditi. koji je za obranu. slabljenje. praznina. nepotpun. deficere) tražiti i ispravljati pogreške u računanju. zaštitni defenzivni kut voj. manjkavost. izbacivanje izmeta defekcija (lat. onaj na kojem se očekuje napad defenzivni rat voj. deduktis impenzis (lat. zastupnik. rat koji se vodi samo radi obrane defenzivno oružje voj. ispitivanje. dedoubler) voj. zaključiti (ili: zaključivati) iz općega o posebnom. defensus. defectivum) gram. supr.) po odbitku troškova dedukcija (lat. defeminatio) psih. gubljenje ženskih psiholoških i fizioloških osobina. defectivitas) krnjost. pukotina u izrađevini od kovine i si. popuštanje u snazi. kvar. manjak. npr.-grč. dedutkis deducendis (lat. koji nema svih dijelova i oblika defektivitet (lat. izvođenje. fiziološkim ili psihičkim nedostacima razlikuju od prosječnog (normalnog) čovjeka. mjesto izloženo unakrsnoj topovskoj ili puščanoj paljbi defenzivni položaj voj. defensor) branitelj. pravni dokaz izvesti iz drugih. defectuositas) v. defectio) otpadanje. osobito šećernog soka pomoću vapna.) defektuozitet (lat. efeminacija defendend (lat. defensivum) med.

defiler) pojedinačno prolaziti kakvim tijesnim putem. odrediti) log. generička definicija. podigne kupovnu moć novca. npr. de. odrediti pojam. definitivno definitivna sentencija (lat. nevjerovanje u uspjeh ili pobjedu deficijent (lat. pomoćnik dekana u Katoličkoj crkvi deflacija (lat. svečano prolaziti defilman (fr. dužnik. klanac. klanac. određenje (ili: odredba) pojma. svečani mimohod defilirati (fr. prid. nije tu) manjak. defmere ograničiti. inflacija deflacionisti (lat. završna redakcija ugovora. genetička definicija definirati (lat. usp. manjak u blagajni defiguracija (lat.) završni ispit. svota za koju su prihodi manji od izdataka. prav. nastaje naznačivanjem najbližeg roda (genus proximum) toga pojma i njegove specifične razlike (differentia specifica). posebnih oznaka koje pripadaju samo onome pojmu koji treba definirati. deficere nedostajati. onaj koji zbog slabosti ili bolesti nije više sposoban obavljati svoju dužnost deficit (lat. svaki uski put kojim se može kretati samo po jedan ili dvojica u redu (usjek. manji iznos u jednom računu. defaite poraz. defmitivus) odlučan. odmetnik. prolaziti paradnim maršem. defaitiste) pristaša defetizma.deferent deferent (lat. nagrđivanje. uzeti unaprijed. presudan. bez vjere u uspjeh ili pobjedu. blagajni itd. v. voj. malodušan čovjek. praktični učiteljski ispit definitivan (lat. deflatio) bank. definitiva sententia) konačni sud. unakaziti. objasniti pojam drugim pojmovima. odbiti. defile) tjesnac. defaire) praviti malodušnim. uređivanje. defiguratio) kvarenje. defetistički defetizam (fr. tj. unakaživanje defigurirati (lat. definicija definit (lat. horizontalni defilman rov napravljen tako da se u njega ne može gađati ni upadati. konačno uređenje (suprotno: provizorij) definitiva (lat. zaključan. most itd. onaj koji ima manjak na računu. svo- 253 deflacirati đenje jednog pojma na druge pojmove. defaitisme) malodušnost. pril. klonulost. klonulim. usp. osiguravanje fortifikacijskog objekta od neprijateljske vatre.: Kvadrat je paralelogram (genus proximum) s jednakim stranicama i jednakim kutovima (differentia specifica) — to je rodna. konačna presuda definitivni traktat konačni (ili: zaključni) ugovor definitor (lat. dostavljač. deficiens) otpadnik. defilement) voj. koji nekome drugom nudi prisegu. deferens) onaj koji traži prisegu. vertikalni defilman rov napravljen tako da neprijatelj ne može u njega gledati ni gađati definicija (lat. konačan. objašnjenje jednog pojma drugim pojmovima.) odreditelj. jedan dio nasljedstva . (točno) određen pojam definitiv (lat. onaj koji određuje. definitivum) končano objašnjenje. oduzimati (ili: slabiti) vjeru u uspjeh ili pobjedu defetist (fr.). faix srp) požnjeti srpom. smanjivanje novčanica u optjecaju i time podizanje kupovne vrijednosti novca. definitio) log. osobito onih za koje nema pokrića i podloge. suprotno: inflacionisti deflacirati (lat. npr. deflatio) bank. defigurare) pokvariti. na novcu: znak mjesta kovanja i majstora koji je pravio novac defetirati (fr. nagrditi defile (fr. određen. defmitum) (nešto) određeno. pristaše financijske politike kojoj je cilj da smanjivanjem broja novčanica u optjecaju. deficit nema. ukloniti. nedostaje.

deforman deformirati (lat. deformis) pokvarena oblika. odvojiti. v. osloboditi od vode. de. nakaznost. spretnost. degagement) sloboda. flegma sluz) kem. deflagratio) kem. mač. pogoršan. izopačiti se. deflector) naprava na dimnjaku radi zaštite od vjetra i dima. opadanje. naružiti.) djevojka kojoj je oduzeta nevinost. grč. iskvariti oblik 254 degenia velebitica deformitet (lat. tajni izlaz. osobito: prikriti porez. izopačen. degarnir) ogoliti. defoliatio) opadanje lišća. carinu itd. izvući iz neprilike. prav. defraudatio) pronevjera.) onaj koji je oduzeo djevojci nevinost deflorirati (lat. deformatio) kvarenje oblika. propadati.) batina za udaranje po tabanima. skrenuti deflektor (lat. degenija velebitika (lat. degage) slobodan. neusiljen. izopačivati se. deformare) kvariti (ili: pokvariti) oblik. deformitas) unakaženost. otpustiti iz vojske. katar defo (fr. defluxio) opadanje. pogreška. koji se nalazi u stanju opadanja degenerirati (lat. defraudant defraudirati (lat. flegma sluz) kem. defunkcija (lat. sporedan. utaja. batinati. utajiti. unakaženje. defraudans) pronevjeritelj. defraudare) pronevjeriti. deformis) v. grč. pronevjeravati. unakaženost. izrođenost. lakoća. unakažavanje. izvući ratnu opremu i vojnike iz utvrde degažiran (fr. opadati. prevariti. izopačavanje. deflectere) skretati. neopravdan izostanak. nagrđivanje. degager) osloboditi. oslobođenje mača od protivnikovog mača degenek (tur. deflegmirati deflegmirati (lat. vrsta biljke koja raste samo u našem Velebitu (pronašao je . utajivač. obeščastiti defluksija (lat. krijumčarenje defraudant (lat. med.) v. obeščašćena deflorator (lat. oduzimanje djevojačke nevinosti deflorata (lat. krijumčar defraudator (lat. gubljenje. deflagrare) izgorjeti. defungere) prestanak života. unakažena oblika. nedostatak. defaut) oskudica. vatrom očistiti deflegmacija (lat. deformiran deformiran (lat. deflorare) oduzeti djevojci nevinost. nedolazak na suđenje defolijacija (lat. propadanje. unakaziti. izopačenost. pokvarenost oblika defraudacija (lat. degenerare) izrođen. u stanu napraviti tajni izlaz. pokvarenost oblika. nagrđenje. oslobađanje alkoholnih tekućina od vode. naprava za dovođenje zraka (kod petrolejskih svjetiljki) defloracija (lat. izrođivati se. mlatiti. lupati degeneracija (lat. nagrditi. deflexio) skretanje deflektirati (lat. degarnirati utvrđenje voj. osoboditi mač od protivnikovog mača degažman (fr. de. mana. degeneratio) izrođivanje. pogoršavati se degenia velebitica čit. neusiljenost. skinuti ukras s nečega. varalica. neku tekućinu isparavanjem ili destiliranjem osloboditi od nebitnog i nepotrebnog vodenog sadržaja defleksija (lat. izopačenje. prijevara. mač. nagrđenost deforman (lat. otvoren. kvarenje degeneriran (lat. razriješiti. degenerare) izroditi se. izrođenje.) bot. smrt degarnirati (fr. okretan degažirati (fr. izostanak s ročišta. čišćenje (ili: pročišćavanje) pomoću vatre deflagrirati (lat. defloratio) obeščašćenje.deflagracija deflagracija (lat. oslobođenje od neke obveze. tući. riješiti. kidanje lišća s drveća deformacija (lat. batinanje degenekom.

) po milosti Božjoj (uobičajena formula u vladarskim poveljama. pronađen u okaminskim ostacima deinoza (grč. lišiti nekoga čina i zvanja. degraisser) očistiti od masti. lišavanje čina i zvanja. Deus Bog) fil. fr. potcijeniti degrasirati v. probanje. kuh. divovska pretpotopna životinja. dehiscere) raspuknuti se. deinos strašan) ret. ali ne priznaje nika- . degrossir) dotjerati. usporedi: teist deitet (lat. boje i izgleda vina degustator (lat. degouter) ogaditi (nekome nešto). vraćanje s višeg položaja na niži po kazni (osobito u vojsci i kod svećenstva). Deus. degrasirati degrosirati (fr. potcijenjen degradirati (lat. deglutitio) gutanje. savjetovanje da se nešto ne učini Dei gratia čit. lišen čina i zvanja. u uporabi od Karla Velikog) deificirati (lat. deificatio) obožavanje. stalan pratitelj i kočijaš starogrčkog boga rata Aresa deinoterij (grč. probati 255 deizam degutirati (fr. opirati se degolizam politika i slaganje s politikom koju je vodio fr. sin. degorger) očistiti od mulja.degluticija i opisao mađarski botaničar Arpad Degen.. s u prilogu jutros. deintegrare) oduzeti od cjeline. degresirati degresirati (fr. zvijer) zool. na dokazima Deimos (grč. otvoriti se. pretjerivanje. mirisa. degrader) zapostaviti. degradare) zapostavljen. 1866—1934) degluticija (lat. deitas) božanstvo deizam (lat. smanjiti. skinuti pjenu). deiknymi pokazujem) lingv. ukazivati čast kao Bogu. degustare okusiti) kušač. degustatio) kušanje. degustacija vina određivanje okusa. sisavac. deiktikos) koji se temelji na primjerima. pročistiti degradacija (lat. tj. znalac koji po okusu određuje svojstvo namirnica (vina. skinuti gumu s nečega. fiz. therion divlja životinja. mišljenje koje dopušta da je Bog prauzrok i tvorac svijeta. ukloniti gumenu tvar na svilenim nitima iskuhavanjem u sapunici degustacija (lat. degommer) osloboditi od ljepljive tvari. žderanje degmati se (tur. deus) fil. čaja. pokvariti nekome volju za nečim dehiscencija (lat. svođenje na stupanj manje sposoban za pretvaranje (energije) degradiran (lat. deipnos ručak. stanjiti (srebro. dehiscentia) bot. masnih mrlja (vunu. zjapiti dehortacija (lat. mit. general Cherles de Gaulle (1890—1970). svođenje na niže stanje razvoja.) degustirati (lat. degradatio) poniženje. poniziti. Dei gracija (lat. pristaša deizma. preuveličavanje deintegrirati (lat. čelik) degumirati (fr. facere učiniti) obožavati. pokazna (deiktična) čestica (npr. obrok jela) starogrčki mudraci koji su učene razgovore vodili za punim stolovima deist (lat. dehiscens) koji zjapi (sjemene čahure) dehiscirati (lat. suziti deipnosofisti (grč. zjapljenje dehiscentan (lat. odvratiti nekoga od nečega.) "strah". dehortatio) odvraćanje. vođa francuskog otpora protiv njemačke okupacije i kasnije predsjednik vlade i predsjednik države degoržirati (fr. degustare) okusiti. degradare. odavanje božanske počasti deiksa (grč. titulama itd. ovog jutra) deiktičan (grč. deinos. duhana i dr. cijeniti više od svega deifikacija (lat. degmek) hrvati se.

deka. deka deset. nehotice uzrokovala smrt svoga muža poslavši mu košulju namočenu u Nesovu krv dejekcija (lat. dekalogos) deset Božjih zapovijedi dekalumen (grč. decimalni sistem 256 dekalvacija dekaedar (grč.) dekadika (grč. strast) vještina da se slike u bojama (tiskane na posebnom papiru koji je prevučen jednim lako rastopljivim slojem) vlaženjem stražnje strane prenose na drvo. decalcare ugaziti.) broj (piše se brojkom 1 sa 60 nula) dekalirati (tal. dekas. pravac u književnosti i umjetnosti postromantičkog razdoblja (19. u kalendaru Francuske revolucije: tjedan od deset dana (od primidi. Lessing. deka deset) 2. izmet. v. raspad. deka. mania pomama. s bakra ili kamena na drvo itd. cvjetovi s deset stupića ili usta plodnice dekagon (grč. edra sjedalo. deka deset. deset komada. do dekadi). decalquer) prenositi otiske. med. gradus stupanj) deset stupnjeva kao jedinica mjere za kutove (četrdeseti dio kružnice) dekagram (grč. lumen svjetlo) fotometrijska mjera (10 lumena) dekalvacija (lat. Mendelsohn i dr. npr. gyne žena) s deset žena. v. sasto- . Rousseau. ubio ga Menelaj deka (grč. dekas. dekabr) mladi ruski plemići — časnici koji su 26. izgubiti na težini zbog sušenja dekalitar (grč. acord suglasje više tonova) glazbalo koje ima deset žica dekalijun (grč.. gonia) geom. fr. za koju se borio s božanstvom rijeke Aheloja. pokrivač. poliedar s deset površina dekaginičan (grč. lat. lat. žena Heraklova. gubitak na težini neke robe zbog sušenja. deka. curenja itd. razdoblje od deset godina. decalvatio) oćelavljavanje. kožu. grč. jedna od sramotnih kazni u srednjem vijeku. zbirka ili djelo od deset knjiga. pogoršavanje. duodi itd. dekados desetina) mat... desetni sustav. st. delectio) prav. mat. usporedi: teizam Dejanira mit. dekalog (grč. ispražnjavanje stolice. kovinu. metakromatipija dekalo (tal. decadere opadati. dekados desetina) desetorica. deset. gramma) težina (ili: uteg) od 10 grama dekakord (grč. decimalni sistem dekadni sistem mat. lim i dr. npr. deka deset. osnova) geom. de-calare) trg. decimalni sustav dekadenca (lat. Livijeva "Rimska povijest". decadenza) opadanje. brat Hektorov i Parisov. lit. v. porculan. podigli u Petrogradu ustanak protiv apsolutizma dekada (grč. oćelavljenje. desetokutnik. deizam je igrao glavnu ulogu u filozofiji XVII. litar) mjera od 10 litara dekalkirati (fr. prosinca 1825.. deka. udaljavanje s položaja ili posjeda. tijelo koje ima deset kutova dekagrad (grč. broj deset. brojni sustav koji ima za osnovu broj 10.Dejanira kva čuda niti bilo kakav Božji utjecaj na tijek svijeta. tal. deiectorium) med. osobito ne priznaje božansko otkrivenje. propadanje. gunj dekabristi (rus. decalo) trg. sin Prijama i Hekube. mjera od deset grama deka (njem. glavni predstavnici: Voltaire. Dečke) 1. sredstvo za otvaranje i reguliranje stolice Dejfob mit. izlučivanje dejektorij (lat. st. propast. staklo. deka. tucati. bot. nakon Parisove smrti muž Helenin. prenijeti crtež na proziran papir dekalkomanija (lat.

neku tekućinu odvojiti od taloga koji se nalazi na dnu. danas: osoba na čelu nekog fakulteta. deka. dekatirati dekatlon (grč. 3. decanatus) dekanstvo. fr. stylos) arhit. 2. deseteroboj deker (njem. majstor u izlaganju. decanus) 1. v. muž) bot. dekarbonizirati dekarbonizirati (lat. area površina) mjera za zemljište od deset ara 257 deklamatorika dekarbirirati (fr. u Linneovom sustavu deseta klasa dekanija dekanat kao crkvena ustanova. decantation) kem. dravidski jezici dekantacija (fr. pus stopa) mjera za dužinu od deset stopa dekar (grč. obezglaviti dekapod (grč. deka lat. kuhanjem u sodi. kolorist deklamacija (lat. umjetničko govorenje neke pjesme. declamatio) umijeće usmenog izlaganja. declamator) umjetnik u govorenju (stihova). declamare) upute (ili: znanost) o lijepom izlaganju. strofa od deset stihova dekastilon (grč. deka deset. decanter) kem. de-charta. u naziv za lakoatletsko natjecanje u deset disciplina. decatir) obraditi sukno pomoću vodene pare da bi mu se dao blag i postojan sjaj i spriječilo kasnije skupljanje dekatisaža (fr. pretjerivanje u izražajnosti govorenja i u govorničkom tonu deklamator (lat. ocijediti. stichos) lit. metron) mjera za dužinu od 10 metara dekan (lat. u Italiji: najstariji sluga u kući nekog kneza. prvi put upotrijebljen 1822. fr. dekarbirirati dekartirati (lat. knjiga koja sadrži pjesme za deklamiranje deklamatorika (lat. pjesnika Boccaccia) dekametar (grč. decapitation) odsijecanje glave. decantare. declamatorium) vježbanje u deklamiranju. deka. deka. razbistriti dekapirati (fr. Dekham) v. 4. deka. knjiga s pjesmama za deklamiranje deklamatorij (lat. deka deset. kardinala itd. viši svećenik. hermafroditne biljke s deset slobodnih prašničkih končića. hemera dan) Deset dana (naslov poznate zbirke novela tal. grč. mjesto službovanja dekana dekandrija (grč. deka. dekasilabičan stih deseterac dekaster (fr. utvrđivati sadržaj pošiljki na osnovi karata dekasilabičan (grč. predsjednik fakultetskog vijeća. sjedište crkvenog kotara dekanski jezici (ind. obezglavljenje dekapitirati (lat. deka. decastere) deset kubičnih metara.Dekameron jala se u tome što je osuđenik bio oćelavljen Dekameron (tal. Decamerone. caput glava. decatissage) postupak pri dekatiranju. zvanje i položaj dekana. građevina s deset stupova ili svodova dekatirati (fr. ili o umijeću lijepog govorenja . vježbanje govorenja u školi. koji ima deset slogova. u rimskom logoru: starješina šatora u kojem je bilo 10 vojnika. luženjem i ribanjem) i tako je prirediti za galvanoplastiku dekapitacija (fr. u Parizu. decarburer) v. decapiter) odsjeći glavu. Decker) bojadisač u crtanom filmu. otočiti. govorenje s puno izražajnosti. aner čovjek. odmah poslije biskupa (kod rimokatolika i protestanata). decaper) očistiti površinu kovine (zagrijavanjem. syllabe slog) deseterosložan. teško razumljiv govornik. deset stera dekastih (grč. carte) post. carbo) osloboditi (ili: oslobađati) od ugljena ili ugljične kiseline. čitanju. dekanat (lat. lagano otakanje i odvajanje bistre tekućine od taloga dekantirati (lat. athlon natjecanje) šport. fr.

izjava o sadržaju poštanskih paketa (poštanska deklaracija). polijetanje. declinare skretati) fiz. instrument za promatranje i bilježenje deklinacije dekokcija (lat. ne priznavati. grč. fiz. razreda. izjava. uzlijetanje. popuštanje neke bolesti deklinator (lat. padežna promjena. npr. grafo pišem) astr. npr. izjavljivati. declinabilitas) gram. pustiti deklaracija (lat. odvajanje zrakoplova od zemlje. decollatio) odsijecanje (ili: odrubljivanje) glave dekolaža (fr. zamjenice i brojeve). osoba koja je svoju imovinu prenijela na drugog da bi time oštetila svoje vjerovnike. odbija. skretati. pridjeve. deklinatorij deklinatoran (lat. isključiti) iz nekog društvenog staleža. odstupanje (ili: 258 dekolirati skretanje) magnetne igle od zemljopisnog podnevnika (ili: meridijana) nekog mjesta. govorničkim i suviše vatrenim tonom govoriti o beznačajnim temama deklanširati (fr. declamare) umjetnički i s puno izražajnosti govoriti neku pjesmu. odbijati deklinograf (lat. prijava (ili: prijavljivanje) robe carinskim vlastima radi carinjenja (carinska deklaracija). de laser) brisati (ili: izbrisati. također: slabljenje. teško razumljivo deklamirati (lat. prav. govoriti govorničkim tonom. ukuhavanje. med. izlaganje. izraziti se. declinare skretati) fiz. declaratio) objava. npr. sposoban za skretanje deklinabilitet (lat. metron mjera) fiz. izjavni. fr. kem. ukloniti. otkinuti vrat retorte zapaljenim sumpornim koncem ili usijanom žicom . declinabilis) gram. objavljivati. promjenjivost. declarativus) koji ima karakter objavljivanja (ili: objašnjavanja). sprava za mjerenje magnetne deklinacije deklinirati (lat. prav. declamare) govornički. deklarativna ili iskazna rečenica zavisna rečenica kojom se kazuje što se izriče glagolom glavne rečenice. objaviti svoju odluku. prijaviti carinskim vlastima robu radi carinjenja deklasirati (lat. declassis. savijati. polazak zrakoplova dekolirati (lat. skreće. declarare) objaviti. astr. declinatio) gram. koji osporava deklinatorij (lat. odstupanja deklinacija (lat. rasipnik dekolacija (lat. Mislim da ćeš poslati deklarirati (lat. klase. objavni. instrument za automatsko bilježenje deklinacije zvijezda mikrometrom deklinometar (lat. decoctor) onaj koji prekuhava. nekog zakona preko za to ovlaštenih osoba ili tijela. reda. zaruka. ono što odgovara deklamatorskom umijeću. declinare skretati) gram. decoctio) iskuhavanje. skretljivost. mijenjati po padežima (imenice. izjaviti. okomita udaljenost nebeskog tijela od nebeskog polutnika. declinare skretati) koji odstupa. astr. neprirodno. ukuhava. deklarativan (lat. instrument za mjerenje magnetne deklinacije. declinare skretati. grč. prokuhavanje dekoktor (lat. declinare skretati. rječito. odstupati.deklamatorski deklamatorski (lat. izjašnjenje. skretljiv. iščašenje. poniziti deklinabilan (lat. decollage odljepljivanje) zrak. trg. sposobnost skretanja. trg. udaljiti. declancher) otvoriti. ekvatora. promjenjiv (po padežima). v. završavanje uzlijetanja zrakoplova. osobno prijavljivanje poreznim vlastima visine i izvora imanja i prihoda itd. iskazni. decollare) odsjeći (ili: odrubiti) glavu. objavljivanje.

arhit. odličje. koji resi. (npr. iznos izgubljen postupnim . kićenje neke prostorije (vješanje tepiha ili goblena po zidovima.65 m (naziv po imenu izumitelja: Decauville) dekreditirati (fr. decombinare) rastaviti. ramena. kićenje. kaz. prijenos nekih poslova sa središnjih organa vlasti na niže upravne organe. usp. osobito zbog slabe mjere ili loše kakvoće. počasni znak dekorativan (lat. pren. izgubiti boju. ukrasni.) dekontirati (fr. tako da se vide grudi. tal. povjerenje. ukras u boji. decoloratio) gubljenje boje. urešavati. potkopati nekome kredit. orden. ulice. otpisati dekor (lat. decolleter) načiniti izrez na haljini oko vrata i na leđima. decrediter) lišiti povjerenja. decor. decompter) trg. uresan.. metron. kojem je oduzeta boja. vrat. uzajamni.). raspadanje. oduzimanje boje. sastavne dijelove. koji služi za ukrašavanje. kaz. koji je izgubio boju. decorativus) ukrasan. uklanjanje 259 dekrement radioaktivne zatrovanosti s ljudi. oduzeti boju.. lijek koji je sastavljen od više različitih lijekova. decor) ukras. nesabranosti dekont (fr. rada srčanog mišica) dekompozicija (lat. ugled. ukrašavati. decolorare izblijediti. zatajivanje. stavljanje stilskog pokućstva itd. koji teži samo za vanjskim djelovanjem boja. odbiti od duga ili računa. gol. koji ima prirodu ukrasa (ili: uresa). zakazivanje. bezbojnost dekolorimetar (lat.dekoloracija dekoloracija (lat. odlikovati ordenom. v. osobito u keramici. bez udubljivanja u formu i značaj dekorator (fr. ostatak dekontaminacija (lat. koji služi samo za ukras (suprotno konstruktivan). decompositum) tijelo koje je rastavljeno na svoje sastojke. ljepota. struganjem gornjeg zatrovanog sloja itd.) naprava za određivanje sposobnosti gubljenja boje. de uklanjanje. decorare) ukrasiti. slik. decorateur) onaj koji ukrašava prostorije. fr. pren.) 1. razgolititi dekombinirati (lat. truljenje dekompozit (lat. decolleter) izrez na haljinama. uljepšati. de-corto) trg. trgove i dr. koji krasi. decoratio) ukrašavanje nekog predmeta. nakititi. dekolte dekoltirati (fr. grč. kazališni slikar dekorirati (lat. koji je izgubio draž dekolorirati (lat. razgolićenost dekoltiran (fr. pozadine i dr. čast dekrement (lat. 2. sastavne dijelove. biti dekoriran dobiti orden. odvojiti. riječ sastavljena od više riječi dekoncentracija (lat. ukras. decolorare) izblijediti. kombinirati dekompenzacija (lat. pren. izbljedivanje. izgubiti draž dekolte (fr. ures. uresiti. decompensatio) med. decompositio) rastavljanje (ili: otapanje) nekog tijela na njegove sastojke. med. ures. uresni. izbljedivanja određenih tvari dekoloriran (lat. de-curtus. decompte) trg. prestanak rada ili djelovanja nekog organa i si. decoloratus) izblijeđen. decrementum) gubljenje. odbitak od duga ili računa. decollete) s izrezom na haljini. razgolićen. contaminare okaljati) voj. životinja i predmeta (pomoću vode i kemijskih sredstava. otpis. gram. uobičajeni odbitak zbog toga što se odmah plaća u gotovom dekoviljski kolosijek kolosijek u kojem su tračnice razmaknute 0. kontrolni račun. imati na sebi orden dekort (lat. sve dekoracije neke pozornice dekoracija (lat. stanje rastresenosti. odbitak od računa za neku robu. osobito ženskim. namještanje pozornice pomoću kulisa.

prav. zaležaj. npr. decussorium) med. decurrere. naprava za pritiskivanje moždane opne pri bušenju lubanje delacija (lat. delacio hereditatis (lat. decurio) zapovjednik dekurije (u vojsci starih Rimljana) dekurt (fr. dextralis) desni. taloženje sokova na nekom mjestu dekung (njem. grafo) pisano slijeva nadesno deksiokardija (grč. decutere. oduzeti nekome hrabrost ili volju za nešto. decretorius) odlučujući. delatum) potkazivački.) prav. otapa se u vodi i tom se otopinom može lijepiti kao gumom. u srednjem vijeku: učitelji i pisci kanonskog prava. decuria) klasa. smanjiti. decourter) trg. inkrement dekrepitacija (lat. puckaranje dekret (lat. kardia srce) med. de. koji je s desne strane dekstrin (lat. de. odbiti. izdati naredbu dekretisti (lat. siječnja 1624. desetina (u vojsci starih Rimljana) dekurion (lat. osobito: odluke koje je izdao Grgur IX. Deckung) voj. svaka viša naredba uopće dekretali (lat.dekrepitacija smanjivanjem. nametanje prisege delator (lat. sudsko prenošenje nasljedstva na najbližeg rođaka delatio iuramenti čit. za razliku od legista. skratiti. decretum) odluka. opadanjem. kuhinjska sol. lacrima suza) med. deferre. smanjiti račun za odreden postotak zbog slabe mjere ili loše kakvoće robe dekurzus (lat. naziv od svojstva okretanja polarizacijske rav- 260 delatoran nine nadesno. rješenje. pozivanje nekoga da primi nasljedstvo delakrimacija (lat. suzenje. neprirodna pojava u gradi ljudskog tijela kad se srce. slabljenje bolesti dekusorij (lat. delatio) potkazivanje. pucanje. npr. dexios desni. prštanje. umjesto na lijevoj. v. dekstrin) kem. v. zaključiti. naredba vlasti. optuženik delatio hereditatis čit. ležanje. delacio juramenti (lat. dekuražiran dekurija (lat. narediti. dekstroza dekstroza (lat. odrediti.) prav. decrescere) mn. uplašiti. zaležano mjesto na bolesnikovom tijelu. klevetnički . prid. neke bolesti. delatus) prav. riješiti. nalazi na desnoj strani dekstralan (lat.) potkazivač. rov dekuražirati (fr. zaklon. prelaženje imovine u nasljedstvo zbog nečije smrti ili po posljednjoj volji. de-court) trg. dekort dekurtirati (fr. dexter desni) kem. i koje kao kanonski zakonik predstavljaju drugi dio crkvenog prava (Corpus juriš canonici) dekretirati (lat. dexios desni. lac mlijeko = odbijanje djeteta (od majčinog mlijeka) delat (lat. decursus) tijek. supr. decretare) odlučiti. za sekularizacije koje su toga dana već stupile na snagu deksiografija (grč. rov. glikoza dekubitus (lat. papinske odluke ili naredbe i razne zbirke takvih odluka. dekretoran dan (dies decretorius) bio je (u Vestfalskom miru) 1. dexios desni. decourager) obeshrabriti. decrepitatio) kem. tvar koja se dobije kad se škrob grije na 160°C. decernere. decretales) mn. dexter desni. pucanje (zbog zagrijavanja) kristala koji imaju u sebi mehanički zatvorenu vodu. obeshrabrivati. grafo) pisanje s lijeve strane na desnu deksiografski (grč. suze u očima delaktacija (lat. potajni tužitelj delatoran (lat. groždani šećer. učitelja i pisaca rimskog prava dekretoran (lat. decubitus) med. usp. izdajnički. način (ili: položaj) ležanja.

veoma obziran. klevetanje. trg. med. Delfinion Apolonov hram) sudište u staroj Ateni (pored Apolonova hrama) koje je sudilo za ubojstva što su ih počinitelji prikazivali kao opravdana delfinist (grč. vjerovnik koji je upućen na neku treću osobu radi traženja nekog duga delegirati (lat. pliskavica 261 delikatesa delfinij (grč. delikatamente (tal.) smanjivanje nasljedstva delibal (tur. razmišljanje. dug itd. deleatur) neka se briše. deliciosus) divan. fin. n. delicato delicato čit. delibatio) smanjivanje. umilan. slična kitu. izbor delenda Carthago čit. kojoj se pripisuje odanost ljudima i ljubav prema glazbi. deliberatio) savjetovanje. težak. u umjetnosti: profinjen ukus. deligere odabrati. odlučno delicatamente čit.) glaz. sredstva za ublažavanje (ili: uminjavanje.) delekcija (lat. bajan deligacija (lat. delegatarius) trg. delfinos dupin) plivač koji pliva delfin-stilom delibacija (lat. mio. delikato (tal. delicatesse) kao moralna osobina: nježnost. izaslati. osjetljiv. razorio — dok su Rimljani odlučivali hoće li mu se suprotstaviti deliberativan (lat. neugodan (npr. delegatus) izaslanik delegatar (lat. delenimentum. obzirnost. delphinus) morska životinja.) med. tzv. pažljiv. prav. savjetodavni deliberato (tal. imenu Delaware) dele (lat. koji treba pažljivo raditi. osjetljivost. zavoj. deleterion otrov) med. osobito u korekturi) delegacija (lat.) glaz. delenire ublažiti) mn. delegans) izdavatelj naredbe (ili: naloga). neka se izbaci (slovo ili riječi.delatura delatura (lat. Delfi delfin (lat. mio. deligatio) med. sladak. opunomoćiti. tvar koja truje i uništava život. ovlastiti. delicatus) nježan. delenda Kartago (lat. ocrnjivanje delavara vrst grožđa. smisao za lijepo. zavijanje. laskave riječi deleterij (grč. deliberativus) koji savjetuje. v. s nježnošću. izabrati. nježno. delegare) odrediti. vijećanje deliberante Roma Saguntum periit lat. zavijanje rane. prenijeti na koga (pravo. dupin. deleomai uništavam. pr. e. delibatio hereditatis čit. delibacio hereditatis (lat. "amerikanka" (naziv po američkom zem. ukusan. dok je Rim vijećao. umirivanje). pažljivost. dogovaranje. delicatamente deliciozan (lat. dužnik koji svome zajmodavcu ustupa potraživanje nekog duga kod neke treće osobe delegat (lat. Ijubak.) potkazivanje. delere uništiti. bal) otrovni ili opojni med koji pčele skupljaju s biljke Daphne pontica na Crnom moru deliberacija (lat. previjanje rane delikatan (lat. prav. kiće- . deli. delegatio) izaslanstvo. ustupanje potraživanja nekog duga ili nalog za plaćanje jednog dužnika na neku drugu osobu s njezinim pristankom delegant (lat. dele) briši. Sagunt je propao (rečenica se odnosi na grčki grad Sagunt u današnjoj Španjolskoj koji je Hanibal 219. delfis.) Kartaga koju treba razoriti delenimenti (lat. izbaci! deleatur (lat. delectum) biranje. otrovna tvar Delfi (grč. previjanje deligatura (lat. Delfoi) glasovito Apolonovo proročište u Fokidi (u podnožju Parnasa) delfijsko proročište v. prikraćivanje. ukusan. položaj) delikatesa (fr.) glaz.

v. delirare) buncati. osobito ukusno jelo delikt (lat. odseliti se delta (grč. biti lud. onaj koji boluje od delirija delirij (lat. topiti se delikvij (lat. deložman deložirati (fr. trg. limitis granica) graničenje. deloger) izbaciti. izaći. potiskivanje neprijatelja. omeđivanje. logora ili trupa. d. delitescere) med. delirans) onaj koji bunca. deliquescere) topiti se (ili: rastapati se. omeđiti. poslati. izbaviti: trg. delogement) izlazak. buncanje zbog bolesnih duševnih predodžbi koje nastaju kao posljedica određene prenadraženosti mozga i moždane opne. isporuka. delirij um tremens (lat. delirium) med. 2. isporučivanje. obilježavati ili postavljati granicu delineacija (lat. v. deliquium animi čit. delinquens) optuženi. predati. predaja. da se na zraku otopi. pretvarati se u tekućinu) upijanjem vlage iz zraka. četvrto slovo grčkog alfabeta. deliquescens) topljiv. jamstvo posrednika (ili: agenta) da će roba koju je on prodao na kredit biti plaćena u određenom roku delkredere-provizija trg. delictum) prav. predaja. strojne dijelove i oruđa . de.) ili skraćeno: p. deliquescentia) topljenje. deliratio) med. brodske vijke. alkoholno ludilo. zlikovac. d. istup protiv zakona. delirij delirant (lat. isporučiti. pokret. pojavljuje se s nemirom i drhtanjem udova. obilježavanje ili postavljanje granice delimitirati (lat. nacrt. svojstvo pretvaranja u tekućinu na zraku delikvescentan (lat. med. deliquescere) topljenje (ili: rastapanje) na zraku. prijestupnik. skicirati delinkvent (lat. prijestup. omeđivati. delivraison) trg. 1% olovo) za okivanje brodova. završava najčešće smrću delitescencija (lat. bjesnjeti. glazbeni instrument starih Grka i Rimljana u obliku slova delta delta-metal zlatu slična slitina (56% bakar. izdati robu delkredere (tal. bunilo. iznenadno gubljenje (ili: naglo iščezavanje) bolesnih tvari delivrans (fr. rastopljiv delikvescirati (lat. potisnuti neprijatelja s njegovog položaja. delinkventica prijestupnica deliracija (lat. ograničiti. delinkvent delikvescencija (lat. ušće rijeke koje se grana u više rukava (u obliku grč. npr. delinquere.) nesvjestica delimitacija (lat. delkredere delokalizacija (lat. gubiti se. nastaje zbog prekomjernog uživanja alkoholnih pića. s položaja. voj. delivrance) oslobođenje. nagrada koju posrednik prima za svoje jamstvo. delinquere) v. ograničavanje. otapanjem na zraku.) med. de uklanjanje.) on je to crtao (na crtežima i bakrorezima) delineirati (lat. izdavanje robe delivrirati (fr. skica delineavit (lat. delivrer) osloboditi. limes. per deliquium čit. slova delta) 3. istjerati iz stana.delikt nost. 1% željezo. luđak. odlazak. zločin delikvent (lat. limitis) graničiti. izdavanje delivrezon (fr. delikvijum animi (lat. locus mjesto) oduzimanje (npr. limes. nekom dramskom djelu) osobina mjesta u kojem se radnja prvobitno zbiva i prilagođivanje novom mjestu radnje deložiranje (fr. zanositi se 262 delta-metal delirium tremens čit. D. 40% cink. delinquere. kao predmet za uživanje: poslastica. ludilo. delta) 1. delcredere) trg. deliracija delirirati (lat. per delikvijum (lat. istjerivanje s nekog položaja ili iz stana. delineatio) crtanje. de. delineare) crtati.

tj. učiniti demarš poduzeti potrebne mjere. obilježavanje granične linije. demos narod. demos narod. poricanje. "zmaj" u obliku grčkog slova delta deltoid (grč. demasquer) skinuti obrazinu (ili: masku). pom. fr. agoreyo govorim) javni govor. obilježiti granicu. demarquer) ograničavanje. voj. raskrinkati. demagog demaj (engl. agein) mišljenje i način rada demagoga demagoški (grč. razotkriti. prozračiti. dementi) opovrgavanje. gubitak značajki tjelesnosti. u staroj Grčkoj tako su zvali ljude koji su svojim ugledom. demos. demeubler) ukloniti (ili: uklanjati. odricati.delta-zrake delta-zrake fiz. poduzeti korake demaskirati (fr. agein) koji zavodi lažnim obećanjima v. govor pred narodom. agein voditi. otkriti. luere prati) geol. demencija paralitika (lat. eidos oblik) med. trokutni deltoideus (grč. razvesti. eidos oblik) geom. demos. očistiti od štetnih isparavanja demegorija (grč. te s dijagonalama koje se okomito sijeku deltoidan (grč. demembrare) raskomadati. med. utjecanje na narod govorom demembrirati (lat. demarquer) ograničiti. zapravo: zavođenje naroda. ispravljanje neke neistine ili netočnosti demantirati (fr. de mephitis kužno isparenje. delta. rastrgati. oduhovljivanje demeblirati (fr. Marke. razgolititi. ispraviti neistinu ili netočnost demarkacija (fr. demencija prekoks (lat. zajednički naziv za duševne . iznijeti) pokućstvo demefitizirati (lat. de i materija) prijelaz u duhovno stanje. deltoeises) u obliku delte. iznositi. pren. poricati. razgolićavati. rastaviti na dijelove demencija (lat. postupak.) vrsta letjelice. određivanje 263 demencija mjesta na kojem se nalazi brod na pučini demarkacijska linija granična linija. čistiti. osobito radi utvrđivanja prije spornih granica. kod gangrene: crta na kojoj se ona zaustavlja demarkacijske trupe pogranične trupe. delta. (isp. omeđivanje. agein) vođenje naroda. odreći. de-mephitiser) provjetriti. demy) vrsta papira malog formata demanti (fr. prikazati u pravoj boji. u narodnoj skupštini. tj. dementir) opovrgnuti. četvorokut simetričan u odnosu prema jednoj dijagonali. radioaktivne zrake koje se uvijek pojavljuju zajedno s alfazrakama ako beta-zrake imaju veoma malu brzinu deltaplan (grč. danas se upotrebljava u prijekornom smislu za onoga koji zavođenjem naroda dolazi do vlasti demagogija (grč. vlasti demagogizam (grč.) mladenačko ludilo. fr. demarche) korak. dementia paralytica čit. demos. vršili velik utjecaj na narodne skupštine. trupe u pokretu otkriti neprijatelju i time ih izložiti njegovoj topničkoj ili puščanoj paljbi dematerijalizacija (lat. dementia) med. graničari demarkacijski kordon granični lanac demarkirati (njem. rječitošću itd. dementia praecox čit. demagogos) voda naroda.) progresivna luđačka paraliza. poreći. ludilo. delti sličan mišić gornjeg dijela ruke deluvij (de-. sustav i metode kojima se služe demagozi da bi došli do svog cilja. demegoria. onako kako jest. povući graničnu liniju demarš (fr. proizvodi od raspadanja stijena koji se ispiranjem prenose s viših brdskih položaja i talože na padinama i u podnožju demagog (grč.

demos narod) predmetak u složenicama sa značenjem: narod. demurrage) zakasnina. prijelazan demisija (lat. graditelj svijeta. kuća — kućica deminutivan (lat. viši činovnik u nekim starogrčkim polisima demisezonski (fr. 4. ne držati) vojsku i porušiti vojne objekte u nekom mjestu. demivolte) jah. klonulost. demissionner) dati ostavku. poluutvrđenje demikoton (fr. demens) luđak. uronjavanje demetropolizacija (lat. ostavka demisionar (fr.(grč. dimittere.-grč. fr. zanatlija. de-. fr. ogriješiti se o nešto demeritni dom u Katoličkoj crkvi: zavod za preodgoj i kažnjavanje svećenika koji nešto skrive demerzija (lat. uvođenje civilne umjesto vojne uprave. pripadnik staroatenskog trećeg staleža. damejeanne) opletena staklena boca za vino. militarizirati deminutiv (lat. jahanje u polukrugu demižon (engl. poluokret (nalijevo ili nadesno) demiurg (grč. tj. demi-john. osobito: raspustiti (ili: znatno smanjiti. dementia senilis čit. demos zemlja.demens bolesti koje počinju za vrijeme puberteta ili odmah nakon njega. nekom području ili državi. sužava. otpustiti demitur (fr. opletena boca od nekoliko litara demo. razoružavanje. demiurgos) fil. umanjenica. narodni . demijohn. narod. tvorac svijeta. ovako Platon naziva Boga kao tvorca svega. demissionnaire) primatelj ustupljenih dobara. gnostičari su tako nazivali tvorca materijalnog svijeta. nekom području ili državi. malo utvrđenje. umjetnik. umanjena riječ. zahvaliti se na službi ili zvanju. razvojačenje. ležarina (naplata za robu koja se ne podigne iz skladišta na vrijeme) demireljef (fr. razoružati. demitour) polukrug. militaris) voj. de-. demi-bastillon) voj. skraćuje demiparalela (fr. za razliku od najvišeg Boga. u "polusezoni". ocat itd. različitih veličina (do 60 1) demižon (engl. 2. svijet. raspuštanje. 3. od perz.) ludilo koje dolazi s godinama kao posljedica starosti demens (lat. demissio) utučenost. manja mjesta demfati (njem dampfen) prigušivati. autor. militaris) voj. polureljefna tvorevina demirug (grč. demersio) potapanje. demeriter) skriviti. saison godišnje doba) prikladan za nošenje u proljeće i jesen. rukotvorac. službenik u ostavci demisionirati (lat. obrtnik. demi-coton) čvrsta polupamučna tkanina demilitarizacija (lat. i izjednačavali ga sa židovskim Bogom demivolt (fr. smanjivanje na najpotrebniju mjeru vojske i uklanjanje vojnih objekata u nekom mjestu. riba — ribica. zgriješiti. tvorac. demencija senilis (lat.) preseljenje visokih ustanova iz glavnoga grada (metropole) u druga. imanja. npr. demi polu-. diminutivum) gram. uvesti (ili: uvoditi) civilnu upravu umjesto vojne uprave. ime boga tvorca kod grčkog filozofa Platona. demergere. Damaghani grad u kojem je bila razvijena staklarska industrija) pletenka. umanjuje. zataškavati demibastion (fr. slaboumnik demeritirati (fr. suprotno: militarizacija demilitarizirati (lat. demirelief) poluispupčena tvorevina. ergon djelo) 1. razoružavati. demi-parallele) voj. diminitivus) koji smanjuje. polurov 264 demodemiraža (fr. supr.

logia) znanost o narodu i njegovom duhovnom životu demon (grč. vrši cijeli narod (bez obzira na imovinu. položaj. znanost o stanovništvu demokracija (grč. demo. znanost o narodu i državi na osnovi statistike. krateo vladam) v. demos narod. demo. demobilisation) voj. demokratia) vladavina naroda.prefiks sa značenjem: o ine? prema narodu. zla sudbina demonetizacija (fr. osobito zao duh. pr. demoliranje demolicijski sistem fort.. demos narod) pripadnik stranke kršćanskih demokrata (Democrazia cristiana) u poslijeratnoj Italiji.. krateo moćan sam.. uništavanje. najvišu vlast. duh. bilo da bi se sasvim izbacio iz optjecaja. slijepi pjevač na dvoru kralja Alkinoja (pred Odisejem pjeva o Trojanskom ratu) demodoksologija (grč. bilo u obliku neposredne demokracije kad o državnim poslovima odlučuje skupština cijelog naroda (kao u staroj Ateni). demos. krateo vladam) naziv za politiku "vladavine prijatelja naroda" demofobija (grč. svesti vojsku u mirnodopsko stanje demode (fr.).prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. utemeljitelj atomi stike demokršćanin (grč. pripadnik stranke koja u svom programu naglašava kršćansku notu demolicija (lat. porušiti. fr. sotona. krateo vladam. podrijetlo iti'. kad ih neprijatelj zauzme.demobilizacija 265 demonetizirati nosa u zajednici uopće. razoružati. položaj i školovanost). demos. narodna vlast. n.) izvan mode. npr. bilo da bi se prekovao demonetizirati (lat. povlačenje novca iz optjecaja. starješine po starosti i dostojanstvu. demos. demoliri. bolestan strah od većih skupova ljudi demogeronti (grč. logos govor) proučavanje javnog mnijenja na temelju anketnog ispitivanja demofilokracija (grč. po naučavanju o trima vlastima.jV va. doksa mišljenje. čovjek slobodoljubivih. filos prijatelj. vraćanje vojske u mirnodopsko stanje demobilizirati (fr. vladam) pristaša i zastupnik demokratskog uređenja države i od- . uništiti. demolitio) v. širokih pogleda demokratizam (grč. upropaštavanje. bilo preko izabranih predstavnika (reprezentativna — predstavnička — demokracija) demokrat (grč.. kratos vladavina. učiniti nešto pristupačnim sredstvima i shvaćanjima širokih narodnih sIr. staromodan Demodok (grč. lat. demos. prid. demobiliser) voj. demokracija. upropastiti. fobeomai bojim se) med. znanost Demokrit starogrčki filozof iz Abdere (460—370. sustav utvrđivanja po kojem se objekti. razoružavanje vojske. u običnom govoru: slobodoljubivost demokratizirati (grč. demo. moneta. demonetiser. demonetiser) bank. krateo vladam) uvesti ili sprovoditi mjere koje oslobađaju sve ljude i daju ravnopravnost bez obzira na imovinsko stanje. demos. grafia) opisivanje naroda. daimon) natprirodno biće. mogu odmah razoriti minama demoliranje (fr. demolir) rušiti. demoliran demologija (grč. vlast. fr. demolir) rušenje.) mit. demolicija demolirati (lat. e. demo-geron) mn. de. državno uređenje u kojem. zakonodavnu i izvršnu. jednoj vrsti novca uki- demobilizacija (fr. senatori u današnjoj Grčkoj demografija (grč.i moneta novac) bank.

tobožnji napad kako bi se izazvao neprijatelj da otkrije svoju snagu. osobito eksperimentiranje u prirodnim znanostima. anketiranje širokih slojeva pučanstva. demonstracija demonstrator (lat. logia) naučavanje o duhovima. tumačiti. onaj.) dokazivač. lišiti nekoga osjećaja vlastite vrijednosti. mania pomama. voj. demontirna baterija voj. izlagati. demo. rasplitanje.demonizam nuti vrijednost i time je povuci iz optjecaja demonizam (grč. pokazivač. uvjerljiva i silna rječitost demotičan (grč. prividan. naklonjen narodu demulcencije (lat. lišiti vojsku hrabrosti i vjere u pobjedu. demonstrativno (lat. demoralisation) kvarenje. demodoksologija Demosten (grč. v. demonstrans) tumač. živo. sotonski. ovaj. pokvarenost morala (ili: naravi). manteia proricanje) vračanje pomoću demona koji se nalazi u onome koji vrača demonomelankolija (grč. upropastiti nekoga. obožavanje vraga i klanjanje (ili: služenje) vragu demonologija (grč. malodušnost. prikazivač. učiniti neupotrebljivim (ili: nesposobnim) za obranu. skopeo gledam) proučavanje javnog mišljenja. v. usp. lišiti morala. vjerovanje u sablasti demonomantija (grč. odsjek jedne file demoskopija (grč. natprirodan demonstracija (lat. izrazito. narediti da se sjaše. gubljenje hrabrosti. demos) narod. pojedinca ili mase. onaj koji tumači. Demosthenes) najslavniji starogrčki govornik u Ateni (384—322). pokazna zamjenica. melancholia) ludilo čovjeka koji vjeruje da su u njega ušli zli duhovi demonski (grč. oštetiti neku spravu. demotikos) koji pripada narodu. razvratnost. svog raspoloženja. voj. daimon. narodni. pokvariti. akcija. otuda: demostenska rječitost izvanredna. de uklanjanje. sredstva (ili: lijekovi) za umirivanje bolova demuskacija (lat. demoralizirati demoralizirati (fr. Iatreia obožavanje) poštovanje duhova. demonstrare) pokazivati. daimon. med. onaj koji javno iskazuje svoje mišljenje ili raspoloženje demonstrativ (lat. npr. daimon. utjerati joj strah demos (grč.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. objašnjavač 266 demuskacija demonstrirati (lat. u demokratskoj Ateni: općina. onesposobljavanje za uporabu. očigledno prikazivanje. voj. daimon. demonima demonomagija (grč. usp. ili da mu se odvrati pozornost od neke druge operacije demonstrant (lat. daimon. taj i dr. musca muha) organizirano uništavanje muha kemijskim sredstavima . javno iskazivanje. izlagač. očigledno. baterija koja frontalnom paljbom uništava neprijateljske topove demoralizacija (fr. demonstrativum) gram. demulcentia) mn. pokazivati raspoloženje demontaža (fr. demonter) rastaviti stroj na njegove sastavne dijelove. daimon. otvoreno. dokazivanje. oboriti s konja. demontage) rastavljanje na sastavne dijelove. ludilo = vjerovanje da je u nekoga ušao vrag i da je zbog toga poludio. izlagač. demontirati demontirati (fr. daimonios) vražji. slobodno. demonstrare) javno. mageia) gatanje (ili: vračanje) pomoću duhova demonomanija (grč. dokazivati. most itd. daimon) vjerovanje u duhove i natprirodna biča uopće demonolatrija (grč. demoraliser) učiniti razvratnim. demonstratio) dokaz.

denegatio debiti coniugalis čit. de uklanjanje. uskraćivanje. dendron drvo) prvi dio složenice sa značenjem: drvo. facere raditi) nastojanje i poduzimanje mjera pobjedničkih savezničkih sila po svršetku Drugog svjetskog rata da u Njemačkoj uklone sve tragove Hitlerove antidemokratske i nehumane nacionalsocijalističke vladavine denacionaliziranje (fr. namirnicama (npr. eidos oblik. trg. dendron. lišiti nekoga bitnih osobina naroda kome taj pripada. u vezi s tim. odbijanje. nasus nos) gubljenje nosnog izgovora kod nekih samoglasnika (npr. uskraćivanje saslušanja. gizdelinstvo. denivellation) spuštanje razine (nivoa). smanjivanje broja stanovništva denaturalizacija (fr. dendron. lik) v. špiritu) dodavati različite tvari koje ga čine neprikladnim za uživanje denazalizacija (lat. sličan drvetu. usp. neizvršavanje bračne dužnosti denegirati (lat. uskraćivati denga (ar. metron) vještina mjerenja drveća. mjera za svilu i zlato denatalitet (lat. natio narod. dendron. de-. pomodarstvo dendritičan (grč. denationalisation) odnarodenje. dandy) kicoštvo. dendron.) bakreni novac različite vrijednosti u bivšim pokrajinama sjeverne i srednje Italije.) i. udio nekog trgovca u nekom brodu ili njegovom teretu. znanost o drveću (uzgoju i praktičnoj uporabi) dendrometar (grč. prirasta te starosti pojedinih stabala i čitavih šuma. denegatio) odlučno poricanje (pred sudom). denationaliser) oduzeti narodni karakter. de-. metron) instrument za mjerenje visine i jačine drveća. okamenjene biljke i okamenjeno drveće dendrolog (grč. odroditi. grafia) opisivanje drveta. dendron. gubljenje građanskog ili zavičajnog prava denaturirati (fr. onaj koji proučava drveće. državi itd. denaturalisation) otpuštanje iz podaništva. kao i za određivanje njegovog volumena dendrometrija (grč.(grč. kasnije 16 asa ili 4 sestercija denaro (tal. fr. uzrokovanje neravnosti. dentritičan dendroliti (grč. natalis koji se tiče rađanja) opadanje broja rađanja (u nekom narodu. logos) poznavatelj drveća. min. Nicot) oduzeti duhanu nikotin i time ga učiniti manje štetnim za zdravlje denivelacija (fr. odnaroditi denar(ius) (lat.) prav.denacifikacija denacifikacija (fr. odbijati. vertikalno pomicanje .) med. denaturer) izmijeniti svoju prirodu. izopačiti. denegacio audijencije (lat. denegacio debiti konjugalis (lat.) prav. denegatio audientiae čit. pent postalo je u hrvatskom jeziku pet) dendizam (engl. de. starosl. vrlo zarazna bolest. fr. natio narod.) stari rimski srebrni novac koji je najprije sadržavao 10. njegov uzgoj i praktičnu primjenu dendrologija (grč. odnarođivanje denacionalizirati (lat. javlja se povremeno u toplim krajevima (samo ljeti) kao iznenadan napadaj groznice denikotinizirati (lat. znanost koja određuje količinu drvne mase. kao drvo 267 denivelacija dendro. dendron drvo) u obliku drveta. veza s drvetom dendrografija (grč. promijeniti prirodu neke stvari. prid. dendrometar denegacija (lat. lithos kamen) mn. dendrografički dendroidan (grč. dendron. denegare) odlučno poricati. dendron. lat. logia) poznavanje drveća.

riječ izvedena od nomina (imenica. denominativum) gram. de. otkloniti uzetost. denotare) naznačiti. ukrasi na svodovima i stupovima u obliku zuba dentin (lat. grč. paralvein klonuti) med. djelokrug. odvajanje kostiju od mesa. zguliti denuncijacija (lat. agra plijen) zubobolja dentali (lat. logia znanost) teol. scalpere grepsti) sprava za čišćenje zuba dentist (lat. dens. dentalis) zubni dentarpag (lat. zgusnuće denzimetar (lat. denudare) otkriti. oni kod kojih vrh jezika pri izgovaranju dodiruje zube u gornjoj čeljusti (d.) Bogu hvala (svršetak katoličke mise) deontologija (grč. obilježiti. dentis zub) zool. zubni liječnik. davanje podataka denotirati (lat. ščepam) med. pridjeva i brojeva). denuntiator) v. denudatio) otkrivanje. objavljivanje denominativ (lat. grč. vrsta areometra denzitet (lat. t) dentalni (lat. metron) fiz. smatra da je potreba našeg uma pretpostaviti postojanje Boga kao osnove moralnog svijeta deparalizirati (lat. geol. oguliti. dens zub. zubna kost. dati podatke dentagra (lat. logia znanost) 1. tj. denominatio) imenovanje. denominare) nazvati. imenovati denonsirati (fr. dentales) gram. zubni kirurg dentura (lat. zajedničko djelovanje erozije i raspadanja zbog kojeg dolazi do snižavanja tla denudirati (lat. tj. denuntiatio) dostavljanje vlasti nekog kažnjivog djela. deontološki dokaz o postojanju Boga.denobilitirati se denobilitirati se (lat. zubalo. denuntiare) dostaviti sudu. stanje u kojem se nalaze zubi denucijator (lat. glavna masa od koje se sastoji zub dentiskalpij (lat. nicanje zuba kod djece dentifricij (lat. denotatio) označavanje. departitio) podjela departman (fr. arpazo zgrabim. arhit. Deo gracijas (lat. instrument za vađenje zuba denticija (lat. o etičkom ponašanju liječnika u svim odnosima i oblicima liječničke djelatnosti deontološki (grč. grč. zamjenica. odjeljak (stana) . grč. denominativan denominirati (lat. postati pripadnik građanskog staleža denominacija (lat. tj. deon. densus gust) zgušćivanje. optužiti denzacija (lat. naprava za mjerenje specifične težine i gustoće tekućine. potkazati. obilježavanje. de uklanjanje i nobilis plemenit) izgubiti svojstva plemića. fil. denuntians) dostavljač. deontos dužnost.) zubi. dens) zubni tehničar. optužba denuncijant (lat. denticuli zubići) mn. zbijenost Deo gratias čit. zubni glasovi. dentifritium) sredstvo (ili: prašak) za čišćenje zuba dentikuli (lat. denuncijant 268 departman denudacija (lat. dens zub. soba. otkazati denotacija (lat. zbijen. potkazivač. departement) podjela određenih poslova između djelatnika jednog kolegija. veslati od veslo. okrug. ogoliti. naučavanje o liječničkoj etici. nazvan još i moralnim dokazom. densus gust. razgolićenje. denoncer) obavijestiti. dentitio) med. densus gust) gustoća. dens zub. prid. deon dužnost. tužitelj denuncijat (lat. izliječiti od paralize departicija (lat. potkazivanje. npr. denuntiatus) optuženi denuncirati (lat. prijava. znanost o dužnostima (izraz potekao od engleskog filozofa Benthama). 2.

spremište. deploratio) oplakivanje. deplace) neumjesan. volumen istisnine deplecija (lat. rasadivanje (bilja. lišiti kose. svakodnevnost. bežični brzojav. tal. depecher. kad banka prima na čuvanje. dis. pertinencije depenirati (lat. deplantatio) presađivanje. skidanje dlaka depilatorij (lat. pauper siromah) osiromašiti. volumen dijela broda pod vodom. de. de. obično se šalje najhitnijim putem po posebnim kuririma depeširati (fr.) i to posebno naplaćuje od deponenta depoetizacija (lat. sažaljevanje. službeno pismo. vojska koja služi za dopunu ostalih jedinica.u pangere pričvrstiti) hitno poslati ili otpremiti. vojni materijal koji služi za dopunu.depauperacij a depauperacija (lat. planta biljka. u sefovima.) na čuvanje depo-posao bank. lat. pediculus uš) kir. žaliti depo (fr. dependere) mn. kemijska tvar (supstanca) koja sprječava slabljenje galvanskih elemenata zbog polarizacije . račune u trgovačkoj bilježnici precrtati i time ih poništiti. penna pero. polos stožer) fiz. depistage) metodičko otkrivanje bolesti medu stanovništvom (npr. deplere isprazniti. en depot čit. sredstvo za skidanje kose i dlaka depilirati (lat. drveća) deplantirati (lat. de uklanjanje. naopako (ili: pogrešno. brzojav. loše) postavljanje. koji se događa ili čini kad mu nije vrijeme deplasirati (fr. žaljenje deplorirati (lat. ispražnjavanje deploracija (lat. persona osoba) med. depeche) vijest dostavljena najhitnijim putem. uništavati uši i gnjide dependencije (lat. koji nije na svom mjestu. pediculus uš) kir. ministarstva vanjskih poslova svojim predstavnicima u inozemstvu. osirotiti depedikulacija (lat. npr. ukloniti sa svog mjesta. depilatio) opadanje kose. sklonište: voj. prilagodba običnom načinu izražavanja. loš položaj. mjesto gdje se čuvaju topovi i ostali ratni materijal. kad tvrdi daje već davno umro). deplacement) premještanje. promijeniti mjesto. pren. pogrešno ili loše 269 depolarizator postavljen. side) deplantacija (lat. poeta pjesnik) oduzimanje poetičnosti nekom pjesničkom djelu. smjenjivanje. depilatorium) med. uništavanje polarizacije galvanskom elementu depolarizator fiz. ono što nekome pripada. potiskivanje. smijeniti nekoga s njegovog položaja. de uklanjanje. u farmaceutskoj tehnici: što potpunije izdvajati jednu biljnu supstancu pomoću češćeg dolijevanja sredstva za otapanje (etera). deplacer) premjestiti. povući nalog depersonalizacija (lat. rasaditi deplasiran (fr. pom. uništavanje ušiju i gnjida depedikulirati (lat. depilare) skinuti kosu (ili: dlake). grč. deplorare) oplakivati. ostava. sažaljevati. gubljenje osobnih karakteristika. dipennare) trg. razne vrijedne stvari (dragocjenosti. polus. brzo dostaviti. prav. v. lišiti nekoga imovine depistaža (fr. de. pri čemu nezasićena ili manje zasićena otopina potiskuje potpuno zasićenu otopinu deplasman (fr. vrijednosne papire i dr. brzojaviti depilacija (lat. npr. depletio) pražnjenje. de. uopćavanje depeša (fr. an depo (fr. uobičajenost depolarizacija (lat. bolest pri kojoj čovjek izgubi svijest o vlastitoj osobnosti (ličnost) ili o svojoj okolini (npr. depot) skladište. deplantare) presaditi.

pokvarenost. depozicija deponirati (lat. u pohrani. izopačenost. poslati u zatočeništvo. deponens) ulagač. lišiti nekoga narodne naklonjenosti depopulirati (lat. = arhiv depravacija (lat. de prefixe predmetak) lingv. npr. depossidere. deponentni glagol deponent (lat. zalog. ulog. deponere odložiti. deportatio) progonstvo. depopulari opustošiti. primiti ad depositum čit. činovništvu. deposseder) prav. pred sudom iskazati. deposter) voj. potisnuti s položaja depozicija (lat. Rusa u Sibir. Francuza u Novu Kaledoniju itd. uložiti. depositorium) odjel za čuvanje. onaj koji daje nešto na čuvanje. otjerati s mjesta. vojsci itd. in deposito čit. izgnan. neki stalež ili skupinu ljudi lišiti političkih prava. protjerati.) gram. iskvarenost. npr. deponere) odložiti. deposedirani npr.) dati ili primiti na čuvanje. Engleza u Tas- 270 deprefiksacija maniju. deportatus) prognan. depravatio) moralno kvarenje. galvanski element lišiti polarizacije depolirati (fr. protjerivanje. deportiran (lat.dpolarizirati depolarizirati (lat. smanjivanje stanovništva depopularizirati (lat. politisare baviti se javnim poslovima) ukloniti iz politike. bank. opljačkati) raseljavati. deponere) v. in depozito (lat. ulaganje. grč. vladar koji je zbačen s prijestolja depostirati (fr. glagol koji ima pasivan oblik a aktivno značenje. mjesto u sudu gdje se čuvaju stvari i novac. fr. ostaviti u banci potpis radi uspoređivanja depopulacija (lat. položiti. nanos depozitna banka zavod koji prima novac uz manji interes da bi ga davao drugima uz veći i na toj razlici zarađivao depozitna mjenica mjenica koja se izdaje na novac uzet i uložen u posao depozitni novac novac koji se polaže sudu radi čuvanja. dati. službenike. deponent depozitorij (lat. poslati po kazni u koloniju. deponens (lat. baciti u bijedu deposedirati (lat. de. prisilno upućivanje u logore. ad depozitum (lat. oduzimanje predmetka (prefiksa) od glagola s predmetkom . popularis narodni) otuđiti nekoga od naroda. depositio) ostavljanje stvari na čuvanje. prav. ono što je ostavljeno na čuvanje. depolitisatio) oduzimanje političkih prava nekom staležu ili skupini ljudi. upućivanje po kazni u neku koloniju. depopulatio) raseljavanje. poslan u zatočeništvo ili po kazni u koloniju deportirati (lat. osobito: ostavljanje stvari i vrijednosnih papira u banci na čuvanje. izgnati. glatkoću depolitizacija (lat. dakle. razvratnost. polos) fiz. de. de. otjerati. vojsku itd. službenicima. dati na čuvanje. deportare) prognati. pogoršanje deprefiksacija (fr. depositum) povjereno dobro. protjeran. depolitizirati (lat. npr. činovništvo. prognati. lišiti nekoga posjedovanja neke stvari ili zemlje. depositor) v.. svjedok pred sudom deponij (lat. fr. koji prividno napušta svoje prvotno značenje. novac uzet uz interes radi proširivanja posla depozitor (lat. raseliti (stanovništvo) deport (tal. depolir) oduzeti sjajnost. talog. polus. iskaz pred sudom depozit (lat.) na čuvanju. smjestiti) odlagalište smetište deponiranje (lat. deport) u trgovini burzovnim papirima: razlika između sadašnjega i kasnijeg nižeg tečaja vrijednosnih papira (razlika između sadašnjega i kasnijeg višeg tečaja zove se report) deportacija (lat.

med. poremećaj. instrument za svlačenje. posredovanje depresija (lat. tj. iseljenik deracionirati (lat. depurer) čistiti. pročišćavanje. poremetiti svoje imovinsko stanje. privare lišiti) lišenje. topovsku cijev usmjeriti niže. nov jednostavan glagol deprekacija (lat. derangement) smetanje. očistiti krv deputacija (lat. meteor. anatema. upala vratnih žlijezda deranžirati (fr. fiz. utvrđeni prihod koji netko. drva. tj. nizak tlak zraka. proklinjanje. rastužiti. kutna udaljenost zvijezde ispod horizonta depresirati (lat. oduzimati snagu. depuratio) čišćenje krvi .deprekacija 271 deranžman depurancije (lat. npr. potiskivanje moždane opne depresorni živci zool. zadužiti se deranžman (fr. klonulost psihičke energije.) otuđenik. poglavito osjetljivosti. dere vrat. depressio) voj. niže stanje žive u uskim cijevima nego u širim žilama koje opkoljavaju cijevi deprivacija (lat. zastupnik. trijebljenje depurgativan (lat. npr. očistiti. sredstva za čišćenje. po značenju i obliku. prima godišnje u stvarima. ugnjetavati. uznemiriti. odbor određen za pripremanje svega što je potrebno za rješavanje nekoga važnijeg pitanja deputat (lat. de uklanjanje. smetati kome. pokvariti. oduzimanje depuracija (lat. trijebiti. deprimiran puls pritisnut. spuštanje. izvaditi iz preše depresivno područje meteor. remetiti. deranger) uznemiravati. otimanje. utući. slab puls koji znači oslabljelost. naznačiti. deprimirana kapilarnost fiz. deputatum) 1. pasti u dug. lišavanje. žito i dr. otrijebiti depurirati (fr. u naturi. osobito lijekovi koji čiste krv depurativan (fr. potištenost. izaslanici. zadržavati (koga). kao jedan dio svojih primanja deputirati (lat. pročistiti. deprefiksacija deprimirati (lat. aden žlijezda) med. depuratorius) v. derasine (fr. živci koji šire krvne žile i time smanjuju krvni tlak depreverbacija (fr. ulegnuće. v. opadanje cijena. izaslanik. kapilarno pritiskivanje žive u kapilarnim cijevima. med. razum) staviti u slobodnu prodaju. poremetiti. utučenost. deprimere. padanje cijena. pored plaće. depurantia) mn. depurgare) čistiti. zastupnici koji u ime neke veće organizacije imaju ovlaštenje za obavljanje nekog posla. deputare) odrediti. geol. zauzimanje za nekoga. ukinuti racioniranje deradenitis (grč. deprimere) obeshrabriti. pobrkati. s priznanjem Božjeg suda. depurgatorius) v. tlačiti. svečano izopćenje. oneraspoložiti. nered da bi se dobio. slabiti. područje najnižeg tlaka zraka depresorij (lat. nešto. ratio pamet. osobito u zajednici s određenim afektima (briga itd. deputatio) izaslanstvo. uputiti deračine čit. izabrati. područje koje leži niže od morske površine. trg. depurgativus) koji čisti (ili: pročišćava) crijeva depurgatoran (lat. depurgativan depurgirati (lat. depurgatio) čišćenje. astr.) i melankolijom. poremećenost. padanje žive u barometru zbog slabog tlaka zraka. knjigu. depressorium) med. depuratif) koji čisti. uznemiravanje u poslu. operacija oka pri kojoj se živac potiskuje naniže. depreverbation) lingv. 2. deprecatio) molba za koga ili za što. depurativan depurgacija (lat. depressio) psih. osobito koji pomaže čišćenje krvi depuratoran (lat.

pa i najmanja promjena na koži. derivare odvoditi. derbi-krek (engl. g. svaka pora. derby) 1. voj. utrka punokrvnih trogodišnjih konja u Engleskoj. napuštanje. 2. bolest kod koje čovjek osjeća da se izmijenila njegova okolina ili cijeli svijet derelikcija (lat. izvesti.derasinirati derasinirati (fr. derivantia) mn. đerma. derelicta) mn. algos bol) med. izvođenje. bora. skretanje s pravog puta. rat štakor) ubijanje (ili: uništavanje) štakora i miševa derbi (engl. derivare izvoditi. v. izvoditi derivometar (lat. (upotrebljava se u salonima za uljepšavanje) dermatalgija (grč. grč. de. dermatalgija dermatoglif (grč.prefiks sa značenjem: veza s kožom. med derivirajuća sredstva. prav. odvoditi. derivare odvoditi. derelictio) prav. zrak. đerma) kožni. spojevi koji su nastali 272 dermatografij a iz drugih spojeva zamjenom određenih elemenata derivativan (lat. važna športska utakmica derby-crack čit. đerma. deračine otuđenik. dlačica i dr. iskorijeniti. kem. osobito naziv za otiske nožnih prstiju. đerma. izvedena riječ. riječ koja je nastala od neke druge riječi. održava se od 1780. popravlja smjer derizoran (fr. instrument pomoću kojeg izviđač utvrđuje smjer i snagu vjetra i. stvari bez gospodara derivacija (lat. pravilno skretanje duguljastih zrna izazvano njihovim okretanjem i promjena tlaka zraka koju to skretanje izaziva derivancije (lat. prelazak od jedne funkcije prema nekoj izvedenoj funkciji. đerma koža) kožni. na poznatom trkalištu u Epsomu. đerma. derivatum) gram. jugozapadno od Londona. koji odvodi na drugu stranu derivirati (lat. stanovati — stanovnik derivati (lat. derivatio) gram. rivus potok. koji služi za porugu đerma. voditi podrijetlo od. derivare izvoditi. upala kože dermatodinija (grč. glyfo dubem) urez na koži. mat. prema tome. koji je u vezi s kožom dermaskop (grč. kožni dermalni (grč. ona koja odvode sokove derivat (lat. napuštene stvari. istrgnuti iz zavičaja. đerma. odyne bol) med. iseljenik) lišiti osobina neke sredine. postati od. grafo pišem) opisivanje kože . Derbyju). diferencijacija. đerma koža. jedne riječi iz druge. dlanova i tabana (primjenjuju u iste svrhe kao i daktiloskopski otisci) dermatografij a (grč. izvedenica. skopeo gledam) sprava u obliku posebnog zrcala pomoću koje se može vidjeti svaka. đerma. šport. dermatodinija dermatičan (grč. koji pripada koži. metron mjera) zrak.(grč. derivare. derivata) mn. npr. derivare izvoditi) dolaziti. koji je nastao izvođenjem iz nečega. iatreia liječenje) med. liječenje kožnih bolesti dermatitis (grč. dermatos) predmetak u složenicama sa značenjem: koža. na stazi od preko 2400 m (naziv po osnivaču lordu E. ostavljanje derelikta (lat.) prvoklasan konj trkač koji sudjeluje u derbiju derealizacija (lat. đerma) med. bol kože. koji se tiče kože dermatijatrija (grč. izvod. proizlaziti. derivativus) izveden. npr. derisoire) smiješan. de uklanjanje realizacija) med. iseliti deratizacija (fr. izvođenje. skretanje zrakoplova sa smjera svoje putanje zbog vjetra. tj.

nametnici koji žive na koži. derogatio) krnjenje. đerma. bezmirisan bizmutov prašak koji ima antiseptičko djelovanje i koji liječi rane dermatoliza (grč. oteklina kože dermatomikoza (grč. dermatologija dermoplastika (grč. prevlačenjem kakvog predmeta ili pisanjem po koži 273 Des. tj.dermatoid dermatoid (grč. razrezivanje kože dernek (tur. stavljanje izvan snage. derober zakinuti) šport. đerma) v. bolest kože. koji opoziva. neki zakon derospazam (grč. posljednja novost derobirati (fr.. pathos bol. okrnjivanje. oduzimanje. staviti izvan snage. zakidanje. osobito nervoznih. ono što je najnovije u modi. smanjiti. skopeo gledam) med. npr. grč u vratu derotilus med. koji ukida. lyo labavim) pretjerana rastezljivost i mlitavost kože dermatolog (grč. razbiti derviš (perz. zakona derogativan (lat. dermatijatrija dermo. zakinuće. odstup (npr.(grč. zakinuti. đerma. ostavljaju trajan i jasan trag dermologija v. udarcem. derouter) skrenuti nekoga s pravoga puta. nosos bolest) med. opozivanje. đerma. oduzimati. ubi consistam. đerma. osobito u modi. voj. đerma.) skup. dermatopatija dermatopatija (grč. spasmos grč) med. đerma. pobrkati nečije namjere. kakvim tvrdim predmetom). okrnjivati. znanost o kožnim bolestima dermatom (grč. opozvati. đerma. okrnjiti. v. tome rezanje) med. kožni paraziti dermijatrija med. dernije kri (fr. dere vrat. dio plastične kirurgije koji se bavi umjetnim obnavljanjem i popravljanjem bolesnih dijelova kože dermatotilus (grč. đerma. osujetiti. đerma. pathein patiti) med. đerma. zbuniti. zakidati. ograničavanje. veselje dernier eri čit. đerma) med. v. Des. plastike vještina uobličavanja) med. đerma) med. povrijediti. ubi konzistam. đerma. liječnik za kožne bolesti dermatologija (grč. ubi consistam. kožni žulj dermatoza (grč.) muslimanski monahprosjak Des. grafo pišem) med. đerma. bolest kože koju uzrokuju parazitske gljivice dermatonoza (grč. caelum terramque movebo čit. đerma. logos) onaj koji se bavi proučavanjem kože. stavlja izvan snage derogirati (lat. smanjenje. logia) znanost o koži. u jahanju: zaobići zapreku koju je trebalo preskočiti derogacija (lat. đerma. derogativus) koji šteti. zoon životinja) mn. činiti krivo.) Daj . đerma. žućkast.. opozivajući. osoba (nastaju trljanjem. celum teramkve movebo (lat. đerma dermografizam (grč. eidos oblik) kožasta masa koja se upotrebljava za povezivanje i ukoričenje knjiga dermatol (grč. plastike vještina uobličavanja) vještina punjenja životinja dermoskopija (grč.) posljednji krik. smesti. mykes gljiva) med. tylos žulj) med. zavesti. raditi na štetu. bolest kože dermatozoe (grč. đerma. oleum ulje) farm. ukidajući. derogare) krnjiti. lat. ukinuti. dermatonoza dermatopatologija (grč. svadba. pojave na koži kod nekih. od ugovora). v. dermatotilus derutirati (fr. logia) znanost o kožnim bolestima dermatoplastika (grč. način ispitivanja kože i njezinih bolesti promatranjem pomoću posebnog povećavajućeg aparata dermotomija (grč. ukidanje neke naredbe.

decrescendo descendent (lat. praunuk itd. dakle.) prav. desalinizacija (lat. i o uzrocima toga 1 takvog razvoja. v. st. designare obilježiti) namjera. inat desert (fr. pokaži mi uporište) i okrenut ću nebo i zemlju (latinizirana poznata Arhimedova rečenica) desakralizacij a (lat. uzorak. de uklanjanje sacer — svet) oskvrnuće svetinje. skidati se. silazak. cilj. desensibilisator onaj koji otklanja osjetljivost) v. desideratio) nedostatak. sal sol) uklanjanje soli kemijskim putem desant (fr. honorar desideracija (lat. iskrcavanje vojske na neprijateljsko tlo. 2. onaj koji zlonamjerno napusti neku zajednicu. fot. voće. spuštati se. svetogrđe. podrijetlo. (fr. nacrt. koje su poželjne. stvari koje su potrebne. osobito ženu deservit (lat. 2. tal. Dekart fr. dessein. potjecati desegregacija (lat. neprijateljski upad u neku zemlju. dessert) završno jelo kod objeda ili večere (sir. za popunjavanje zbirki desiderativan (lat. voditi podrijetlo. nestale stvari. dezertor maliciozus (lat. med. uvreda.) glaz. supstance (kod koprivnjače i dr. deservitum) braniteljeva (ili: zastupnikova) plaća. stroj za deseniranje stroj koji se upotrebljava u proizvodnji tkanina i koji uzorak tkanine koji se treba izraditi najprije izbocka na tvrdom papiru (kartonu) desenzibilizacija (lat. filozof. prkos. verba desiderativa (lat. tumačenje o prirodnom razvoju životinjskih i biljnih vrsta tijekom povijesti Zemlje. desensibilisatio otklanjanje osjetljivosti) 1. descendencija (lat. dessin) trg. naučavanje 0 postanku. dešendendo (tal. obesvećenje. smanjivanje osjetljivosti emulzija ploča i filmova pomoću posebnih boja (desenzibilizatora) otopljenih u vodi desenzibilizator (lat. nedostajanje. descente) silaženje. postupak kojim se otklanja ili smanjuje preosjetljivost nekih organizama na određene tvari. glagoli koji izriču neku želju ili potrebu . poslastice) desertna vina vina koja se piju nakon objeda (obično slatka i jaka vina) desertni tanjur tanjur za voće i poslastice desertor malitiosus čit. sići. potreba. tvorci ove teorije su stari grčki mislioci Anaksimandar i Empedoklo. potrebu. nepravda. matematičar i fizičar iz 17. brodski teret. potreba.) gram. izdanak (dijete. šara. rastaviti) uklanjanje rasne segregacije. praznina koju bi trebalo popuniti desiderata (lat. nedostatak. segregare razlučiti. npr. stvari kojih nema. čega nema. lat. de uklanjanje. descendens) potomak.) mn. descendere) silaziti. vojska dovedena vodenim ili zračnim putem na neprijateljsko tlo Descartes čit. težnja da između različitih rasa dođe do normalnih ljudskih odnosa desen (fr. koljeno descendendo čit. darvinizam) i Haeckl descendirati (lat.). nešto što nedostaje. o činjenicama koje na taj razvoj ukazuju i koje ga dokazuju. lamarkizam). dispetto) 1.) descendentna teorija biol. a kasnije osobito Lamarck (v. desiderativus) koji izražava želju. pod desenzibilizacija desept (tal. vrsta. Darwin (v. želja desiderat (lat. plan. spuštanje. disegno. unuk. osnova neke kompozicije 274 desiderativan desen-stroj stroj ža izradu tkanina po uzorku. descendentia) potomstvo.desakralizacij a gdje da stanem (tj. glaz. desideratum) nešto što je poželjno. de uklanjanje.

onaj koji određuje nagrade na javnim natjecanjima i utakmicama designatus (lat. pouzdan) odustati od prijašnjega mišljenja koje je bilo istovjetno s mišljenjem okoline desoliran (lat. sonare zvučati) izgovaranje zvučnih suglasnika bezvučno (npr. označenje. koji prikazuje. ocrtavanje. prestati s čime deskripcija (lat. duboka tuga. skromne. . krajnje ogorčenje desperado (šp. okaniti se nečega. dessine) crtano. puste želje desiderij (lat. desperatio) očajanje. neograničeni vladar. designatio) označavanje. omalovažavati. despicere. neutješan desolirati (lat. designitivus) označavajući. desolatio) pustošenje. ljuštenje kože nakon kožnih bolesti deskvamirati (lat. crtao. naznačiti. imenovanje designacijska presuda prav. de. klonuo duhom. koji opisuje. uništen: očajan. presuda koja određuje kojim će se redom isplaćivati vjerovnici kod nekog stečaja designativan (lat. prezirati. grdnja. odrediti (nekoga). krajnje ogorčen desperatist (lat. med. zup umjesto zub) despekcija (lat. žudnja. prijezir. despotes gospodar) prvobitno: gospodar roba ili sluge. descriptio) opisivanje. razoren. razoriti. desperare) očajavati. desiccatio) sušenje.desideria pia desideria pia čit. desiderium) želja. neograničeni gospodar. nacrtano. desquamare) oljuštiti. klonuti duhom. desinence) gram. desperatus) očajan. designator) redar onaj koji pokazuje mjesta (u kazalištu itd. desperado očajnik) razbojnik. završetak riječi desinirati (fr. despectus) preziranje. zahtjev desiderirati (lat. ostrugati ljuske. određujući. gubiti ljusku desolacija (lat. desinere završiti se. nacrtna geometrija deskriptivan (lat. skicirati desistirati (lat. određuje designator (lat. prikazivanje. a još nije uveden u dužnost designirati (lat. pasti u očajanje. ocrtava. designare) označiti. despotes) neograničena i samovoljna vladavina. čežnja. kraj. dobronamjerne želje (koje se obično ne ispunjavaju). describere opisivati) mat. gubiti svaku nadu despocija (grč. obilježavajući. molba. desquamatio) ljuštenje. neutješnost desolidarizirati se (lat. revolucionar koji je stavio sebe izvan zakona desperatan (lat. despectio) v. država neograničenog i samovoljnog vladara despot (grč. ocrtavan 275 despot deskvamacija (lat. bez nade. disegnare) crtati. fr. despectare) potcjenjivati. teško ožalostiti desonorizacija (lat. osjećaj bezizlaznosti. descriptif) opisan. prezirati desperacija (lat. razarenje. rušenje. gubljenje ljuske. očajanje. siccus.). fr. obilježava. desolare) pustošiti. nacrtao desinencija (lat. koji označava.) mn. poruga despektirati (lat. dessiner. žudjeti. očajnik. desperare) čovjek bez nade. despekt despekt (lat. isušivanje desine (fr. određivanje. desiderija pija (lat. describere. suh. solidus stalan. opis deskriptiva (lat. desolare) opustošen. desistere) odustati (ili: odustajati) od čega. de uklanjanje. tal. prikazan. imenovati (nekoga za nešto) desikacija (lat. uništiti. čeznuti (za čim) designacija (lat. bezglavost. opustošiti. baciti u očajanje. desidere) željeti. krajnje ogorčen čovjek desperirati (lat.) onaj koji je određen za neki položaj.

) pretvoriti u paru. uništenje. nasilnički. neku tekućinu. opredijeliti. samovoljan gospodar despotizam (grč. izravnati. istovarivanje broda. ljepote) dešarž (fr. pijeska i dr. destillateur) onaj koji pročišćava. popravljen destilirati (lat. isparavanjem prekapati. isparavanje tekućine i ponovno zgušnjavanje u tekućinu. prosvijećeni despotizam despotizam koji se javlja u državnim tvorevinama naroda na nižem kulturnom stupnju. skupna paljba. istodobno ispaljivanje. rušilački destruktivnost (lat. konsignator destinirati (lat. ponašati se kao tiranin ili nasilnik. decharger) istovariti. despotizam se razlikuje od apsolutizma nepostojanjem neke uređene uprave despotizirati (grč. dati razrješnicu. destroyer uništavač. iskrcavanje. kem. decharge) pom. voj. tiranin. proces prikazan pod destilirati.) u zatvorenim posudama radi dobivanja tekućina i plinova destilacijski aparat naprava za destilaciju destilat (lat. destilla kap) ispariti. plotun. kapati. samovolja. namjena. prekapavati. a potom rashlađivanjem paru ponovno pretvoriti u tekućinu. razoritelj) razarač (vrsta ratnog broda) destrukcija (lat. razriješiti. podupirač dešaržirati (fr. nezainteresiranost. kola destra (tal. uništavanje. sudor znoj. destinare) odrediti. zbog slabe plaće. vršiti nasilje despotski (grč. izdvaja destiliran (lat. . razaranje. destinataire) trg. destinatarius. destra (tal. nosač svoda. rušilački destruktibilitet (lat. stimulare nagoniti) bezvoljnost. destructio) rušenje. destructivus) razoran. manjak (ili: gubitak) u težini koji neka roba pretrpi zbog odvajanja prašine. destra desnica) colla destra čit. kostiju i dr. opredjeljenje. podmiriti. odredište destinator (lat. suha destilacija zagrijavanje organskih tijela (drveta. razrješnica. pročišćen. uništitelj. poboljšava. dechet) trg. destinati) određenje. destructibilis) razoran. npr. onaj kojemu zapovjednik lađe treba predati robu. destructor) rušitelj. razoritelj. desudatio) znojenje. destillare. destillatus) kem. postupati nasilnički. prevratnik desudacija (lat. ishlapiti. voj. pročistiti destimulacija (lat. preznojavanje desugestija (lat. de uklanjanje. loše obiteljske situacije i si. dug ili obvezu. podanici stoje pravno prema despotu u istom odnosu kao bilo koji predmet posjeda. adresat. despotes) vladati neograničeno i samovoljno. arhit.) 276 deše destinacija (lat. tiranstvo. isparavanje. prevrat destruktibilan (lat. primatelj. destillare) dobiven destilacijom.despotizam samodržac. krajnji cilj. fr. uništavajući. despotes) neograničena vladavina. destruere) razornost destruktor (lat. vraćanje duga ili neke obveze i priznanica o tome. desuggestio) oslobođenje od sugestije i njezine moći dešarmirati (fr. gubljenje volje za rad ili želje za isticanjem (npr.) glaz. odužiti. desnom rukom destrojer (engl. zagrijavanjem u zatvorenim posudama (retortama i dr. tiranski destilacija (lat. rušilaštvo destruktivan (lat. despotes) samovoljno. destructibilitas) razornost. namijeniti. neograničeno. destillatio) kem. ispaliti (iz puške ili topa) deše (fr. decharmer) lišiti draži (ili: čari. tekući proizvod destilacije destilator (fr.

dette publique čit. detergere) obrisati. v. nabrajanje do sitnica. detente) popuštanje zategnutosti u odnosima. sitničar. iznošenje na vidjelo detektiv (lat. prodaja na malo. deterrere) zastrašiti. determinabilis) presudan. deterritio) zastrašivanje. detailler) opširan. upropaštenje deterirati (lat. riješiti znakove. bez veze s ostalim dijelovima. nezakonito zadržavanje. na komad detaljiran (fr. nezakoniti posjednik. dechiffreur) onaj koji rješava tajno pismo. dodijeliti. en detail čit. detegere otkriti. prašak) detergirati (lat.) trg. engl. detective) službenik koji otkriva zločine i njihove počinitelje. koji čita šifre dešifriranje (fr. poboljšanje u odnosima između dviju država. dati se prepoznati det (fr. detail) pojedinost.opuštenost detaširan (fr. sitnica. taksacija detalj (fr. zaplašiti determinabilan (lat. detailler) komadati. javni dug detaksacija (lat. potanko. brisati) sredstvo za čišćenje (sapun. dechiffrement) odgonetanje. pridodati detašman (fr. det flotant (fr. obustava. pren. detentio) zadržavanje. očistiti deterioracija (lat. onaj koji je suviše opširan u izlaganju (ili: pričanju. detector) u radiotelegrafiji i telefoniji: uređaj za pretvaranje zvukova visoko frekventnih valova koji dolaze u radio-prijamnik u niskofrekventne titraje koji se čuju u telefon. do sitnica pričati (ili: izlagati. otirati. usitnjavati. šifru nekog tajnog pisma. osobito državni dug. lišavanje slobode putem zatvora ili pritvora detentor (lat. odlučan što se u toj robi nalazi. uređaj koji otkriva bojne otrove u atmosferi. zbog isušivanja. uništavanje. dekalirati dešifrant (fr. prav. opisivanju) detalj iranje (fr. voj. an detaj (fr. čitanje šifri dešifrirati (fr. opširno. opširno pričanje (ili: opisivanje. privatni detektiv detektiv koji po narudžbi i za nagradu potajno motri kretanje pojedinih osoba detektiv-aparat vrlo mali fotografski aparat kojim se može sasvim neprimjetno snimati detektor (lat. deterior gori) pogoršavanje. otcijepljen. opisivanju) detant (fr. posjedovanje tuđe stvari na temelju ugovora..) prav. dešifrirati se pokazati se. istjecanja itd. pridodan. opisivati). pričanje (ili: opisivanje) do sitnica detaljirati (fr.. detegere otkriti. prodavati na malo (ili: na sitno. tumačenje nekog tajnog pisma. detectio) otkrivanje. tj. kvarenje. odvraćanje od zla prijetnjom kazne deterdžent (engl. dette fiottante čit. dechiffrer) odgonetnuti.) državni. detacher) odvojen od cjeline.) leteći dug. dodijeljen detaširati (fr. tobožnji vlasnik detercija (lat. dokučiti smisao. od lat. detailler) opširno (ili: potanko) izlaganje. detacher) pojedine dijelove odvojiti od cjeline i odaslati. odvojiti odred vojske ili flote i poslati ga na izvršenje zadatka.dešifrant 277 determinabilan cijepiti. engl. ot- . protumačiti. detachement) voj. detailleur) trgovac na malo. trg. detergere otirati. iscrpan u izlaganju (ili: pričanju. dette) dug. det piblik (fr. izlaganje). na komad) detaljist (fr. na sitno. detaxatio) v. odred vojske (manji od divizije) odvojen od cjeline i upućen radi izvršenja nekog posebnog zadatka detekcija (lat. čistiti. potankost. uređaj za otkrivanje mina detencija (lat. tajni policajac.

ogovaranje. krvi otvaranjem vene. ponovno rasporediti detransportacija (lat. smanjivanje. v. (fr. ispravljanje izmiješanih strana detricija (lat. ograničen determinirati (lat. služe za rješavanje jednadžbi determinativ (lat. određenje. tresnuti. sinteza općih pojmova u posebne determinanta (lat. thronos. detransponirati detranspozicija (lat. šljunak. odrednica. uzeti suviše visok ili suviše dubok ton. odrediti. eksplozija detonator (lat. češanjem detritus (lat. v. odredbeni. de-. indeterminizam deterzija (lat. determinatus) određen. detranspozicija detransportirati (lat. određenost. 2. opredijeliti. determinare) ograničiti. u višečlanom pojmu onaj dio kojim se označuje osnova značenja (npr. pucanj. pogrešno pjevati. detonare. istrošen kamen. koji određuje. oduzimanje. klevetanje. naučavanje o određenosti ljudskog djelovanja i htijenja i njihovoj uvjetovanosti vanjskim i unutarnjim uzrocima i motivima (pobudama). detonatio) glaz. determinativus) presudan. detersio) čišćenje 278 detronirati deterziv (lat. poredani po određenom pravilu. supr. opredjeljivati. organizma i dr. log.) pravo odlaska (ih: udaljavanja) detraktor (lat. detonacija (lat. sredstvo za čišćenje deterzorij (lat. odlučiti. ukloniti. distonirati. rušenja detronirati (lat. de. određenje. odbijati. de-transponere) tisk. opredjeljenje. oduzeti. determinare odrediti) mat. detritio) trljanje. grč.determinabilitet determinabilitet (lat. odlučnost. med. pristaša determinizma. determinativus) gram. detrahere) odbiti. determinatio) određivanje. utvrditi determinist (lat. odredba. spremnost.) upaljač. skup brojeva koji.) glaz. fr. detersorium) med. opredjeljivanje. Most slobode za razliku od Mosta mladosti) determinativan (lat. nego određena i uvjetovana tim uzrocima i motivima. prema čemu ni ljudska volja ne može biti slobodna. ispadanje iz tona. npr. determinabilitas) presudnost. proizvod raspadanja. odlučnost. prasnuti. oštro naglašeno determiniran (lat. v. materije. determinare odrediti) fil. detransportare) tisk. detergere čistiti) med. jus detrakcionis (lat. tresak. detractor) klevetnik detransponirati (lat. određenost determinacija (lat. jus detractionis čit. gram. usp. odlučno. supr. determinare) fil. de-transpositio) tisk. oklevetati detrakcija (lat. toxikon otrov) uklanjanje otrovnih sastojaka iz neke tvari. činitelj koji određuje smjer i cilj determinante (lat. grč. rana nastala trljanjem. detronizirati . detroner) v. oduzimati. detoner) glaz. određivati. presudan činitelj.) oblutak. opredijeljen. grmljavina. odluka. detreminare odrediti) fil. detoner) puknuti. (lat. prasak. detractio) odbijanje. deterziv detoksinizacija (lat. determinativ determinato (tal. detransportatio) tisk. indeterminist determinizam (lat. fr. pogrešno pjevanje. eksplodirati detrahirati (lat. uskratiti. sužavanje opsega pojma proširivanjem njegovog sadržaja čime se dolazi od općenitijih do manje općih pojmova. izmiješane strane ponovno dovesti u red. lako zapaljiv eksploziv kao sredstvo za paljenje teže zapaljivih eksploziva detonirati 1.

tj. vidovnjak deuteroskopija (grč. izjednačeno stanje u nekim športskim igrama (npr. spomenuto. svrgnuti s prijestolja detruzorij (lat. stanje kad su za pobjedu potrebna još dva uzastopna boda deus (lat. dii (lat. deuteros. deuteroskop deuteroza (grč. splašnjavanje.) u antičkoj tragediji: "bog iz stroja". deus. detur kopija (lat. thronos) lišiti prijestolja. prilaže se prijepis rasprave Deualion mit.) dvojka u kartama i u kocki. detur copia sc. iznenadna pomoć. tj. dus (engl. grč. neočekivano posredovanje deuterij (grč. grč.) neka se dade detur copia čit. devaliser) krasti.) napuštanje službeno utvrđenog tečaja neke državne novčana jedinice da bi se nakon određenog vremena odredio novi tečaj devalvacija (lat. ukrasti. opljačkati devalutacija (tal. deuteros. tj. detumescere) med. jedan od helenskih praotaca. trg. npr. to isto. nomos zakon) peta knjiga Mojsijeva. kad obje strane imaju jednak broj bodova. svrgavanje (ili: zbacivanje) s prijestolja detronizirati (lat. znak D deutero. fiz. gamos brak) ženidba (ili: udaja) po drugi put. detto. oxys) kem. popuštanje (ili: prestajanje) oticanja detumescirati (lat. u tenisu: jednak broj bodova. deuteros. idući deuterogamija (grč. bolest koja nastaje kao posljedica neke druge bolesti deuteroskop (grč.) mn. deuteros. deuteros. orobiti. deuteros) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi po redu.detronizacija detronizacija (lat. tj.) istoga dana detumescencija (lat. protocolli) prav. deuteros drugi po redu) kem. tenisu). pathos bol) med. kad obje strane imaju "četrdeset" (forty) deuce čit. podnositi) med. teški vodik. sposobnost da se vidi i ono što nije tu (vrsta somnambulizma). deuteros drugi po redu) kem. deuce dvojka) šport. toga istog. pathein patiti. skopeo gledam) vidovit čovjek. deuteros) ponavljanje devalizirati (fr. splašnjavati. 6 kg brašna. spasio se od općeg potopa zajedno sa ženom Pirom deuce čit. starogrčki kralj u Tesaliji. popustiti (oteklina) detur (lat. tj. deus eks mah ina (lat. Ponovljeni zakon (dio Biblije) deuteronomija (grč. 9 kg detto. dewa. nomia) drugo zakonodavstvo (u odnosu prema nekom prijašnjem) deuteropatičan (grč. theos sanskr. neočekivana sila koja se iznenadno pojav- 279 devalvacija ljuje i rješava poteškoću. djus (engl. fiz. drugi brak deuterokanonske knjige kanonske knjige Svetog pisma drugog ranga koje su tek kasnije primljene u kanon deuteroksid (grč. dictum) rečeno. jezgra teškoga vodika. naprijed imenovano. deuterij a Deuteronomij (grč. bogovi deus ex machina čit. koji nastaje kao posljedica neke prijašnje bolesti deuteropatija (grč. de. thronos prijestolje) lišavanje prijestolja. deuteros. dewas) bog. grč. oksid drugog stupnja deuteroni (grč. kirurška sprava za potiskivanje tijela koja se zadrže u ždrijelu detto (tal. iznenadno posredovanje nekog boga (u teškoj situaciji) čiji je lik pomoću posebne naprave (stroja) bio spuštan na pozornicu. deuteros drugi. detrusorium) med. prestati oticati.(grč. devalvatio) bank. de. npr. pren. a detto (tal. usp. deuteros. skopeo gledam) drugi vid. detumescere) med. smanjivanje nominalne vrijednosti nekog . lat.

) "božansko pismo". pretvaranje pare u tekućinu devastacija (lat. tegoban život. okolnosti. strana mjenica. jad. licemjerje. smirenost. nevolja. devexus) nagnut naprijed. devotio) kod starih Rimljana: žrtvovanje života podzemnim bogovima u znak pokajanja. ostavljanje u nasljedstvo nekog naslijeđenog prava ili imanja devolucijsko pravo (lat. supr. devolutio svaljivanje) prav. devestire) lišavanje čina ili feudalnog prihoda devijacija (lat. pokretne brodske dizalice na kojima vise čamci za spašavanje deviza (lat. opustošivanje. ploška deversoar (fr. developpement) razvijanje. ona koja glasi na stranu valutu i koja se treba isplatiti u inozemstvu devocija (lat. jus devolutionis) pravo prenošenja nasljedstva po kojem. de. prijetvorna pobožnost. devergere) nagnuti se. danas: pobožnost. davits) pom. kos. devir krug. devirginare) oduzimanje (ili: lišavanje) djevičanstva (ili: nevinosti).. poniznost (devotizam) devolucija (lat. deviare) skrenuti (ili: skretati) s pravog puta. doba. udaljiti se devirginacija (lat. šp. muka. izlaganje (ili: prikazivanje) građevine u planu sa svim njezinim dijelovima dever (tur. geslo. vrijeme. puzavost. revalvacija devalvirati (lat. vrijeme) 1. potpuna odanost. deflorirati devitalizacija (lat. umrtvljivanje. vrsta šarana. devolvere svaliti) neku pravnu stvar iznijeti pred viši forum. smanjiti (ili: smanjivati) vrijednost novcu devanagari (sanskr. teškoće. kratka izreka na grbu. devisa) lozinka. 3. dever) zool. de. ako umre jedan bračni partner. facere činiti) pretvaranje stakla zagrijavanjem u neku vrstu porculana (Reaumurov porculan) devits (engl. jedne armije. devastatio) pustošenje. deversoir) odvod. verbum glagol) gram. načelo. porculanu sličnu tvar (Reaumurov porculan) devitrifikacija (lat. deviatio) skretanje nekog tijela od svoje putanje ili pravca. zastavi itd. vitrum. npr. vita život) lišavanje života. devitalizacija zuba med. arhit. opustošenje. a drugi partner ima pravo samo doživotnog uživanja toga imanja devolutivno sredstvo pravno sredstvo kojim se jedna sporna stvar s nižega suda iznosi pred viši sud devolvirati (lat. defloriranje 280 devolvirati devirginirati (lat. patnja. devaporatio) fiz. naginjati se deverika (mad. skrenuti. devergentia) nagnutost.. lišiti djevičanstva (ili: nevinosti). opustošenost deveksan (lat. naginjanje devergirati (lat. potpuno povlačenje nekog novca. uništavanje. razaranje. veliko štovanje. umrtvljivanje i vađenje zubne srži (pomoću lokalne anestezije) devitrificirati (lat. sanskrtsko pismo. de. željezne dizalice za izvlačenje sidra. strm developman (fr. devehere. 2. cjelokupno imanje pripada djeci. skretati. vitrum staklo. .devalvirati novca. jednog odreda vojske. devirginare) razdjevičiti. otvor kroz koji otječe suvišna voda devestitura (lat. de. facere) pretvoriti staklo putem jakog zagrijavanja u neprozirnu. tj. trg. pogonsko sidro kod zračnih lađa devijirati (lat. skretanje (ili: otklon) magnetne igle (kod kompasa) na brodu zbog njegovih željeznih masa devijator (fr. skrušenost. tj. devalere) bank. deviateur) zrak. koji je izveden od glagola devergencija (lat. događaji puni nevolje deverbativan (lat. izljev. obrat. sanskrt devaporacija (lat.

. napuštanje vojske. v. des-. smanjivanje stalnog kadra dezarmirati (fr. desaffection) nenaklonjenost. npr. raz-. položiti oružje dezasortirati (fr. raspustiti vojsku. ponizan. annexio) ukidanje (ili: obustavljanje) aneksije (izraz koji su stvorili Francuzi pri 281 dezertan ponovnom zauzimanju Alsace-Lorraine 1919. des. des. raspakivanje dezaneksija (fr.ne-. desequiper) raspremiti brod dezen = desen dezercija (lat. nemilost. desavouer) poricati. activus djelatan) učiniti nešto neaktivnim. povraćati. desappropriation) otuđivanje vlasništva. zavaditi. osloboditi obveze. des-) predmetak u složenicama koji označava neko uništavanje. osobito: oduzeti nekome zasluženu nagradu. devonski period devonski period geol. otklanjanje. unijeti razdor. lat. propuštanje zakonskog roka za podnošenje priziva višem sudu (desertio appellationis) dezertan (lat. pobožan. desassortir) razdvojiti. vevovere. dezodoracija) dezafekcija (fr. ne priznavati. desengager) raskinuti angažman. licemjeran. a organski svijet raznovrsniji i obilniji nego prije. aggregare pridružiti) raspad. nenaseljen. pust . povratiti. propuštanje da se učini neki pravni čin. desarmer) razoružati. odreći se aneksije dezangažirati (fr. pokvariti skladnost dezaktivirati (fr. des-. proždiranje devotan (lat. lat. nepriznavanje dezavuirati (fr. zakinuti. glaz. devomere) med. razočarati dezaproprijacija (fr. razjedinjavanje dezakordirati (fr. formacija koja se oblikovala između silurske i karbonske devoracija (lat. desertio) voj. smesti. ne priznati svoju vezu s nekom osobom ili radnjom dezekipirati (fr. odreći.(fr. desavantager) oštetiti. otpustiti dezapoantirati (fr. gubljenje ljubavi dezagregacija (fr. razdoblje u razvoju Zemljine kore u kojem je transgresija mora trajala veoma dugo. zakidati. prijezirno: prijetvorno pobožan. vulkansko djelovanje bilo vrlo snažno. rastaviti ono što treba biti zajedno.ne-. ponizan devotizam (lat. devocija Dewarova posuda čit. zbuniti. annectere) ukinuti (ili: prekinuti) aneksiju.devomirati prenijeti nešto na koga drugog. raz-.) dezanektirati (fr. smanjiti stalni kadar. plaću. desaccorder) izazvati neslogu. desemballage) trg. desarmer) razoružavanje. izbaciti devon (po engleskoj grofoviji Devonshire) geol. desertus) nenastanjen. razdružiti. raspuštanje vojske. termosica. napraviti nered. prav. poreći. tj. desappointer) lišiti nekoga koristi koja se temeljila na nečemu utvrđenom i sigurnom. rasulo.. onesposobiti dezambalaža (fr. skrušen. bijeg iz vojske. prevariti u sigurnom očekivanju ili nadi. zbrku dezavantažirati (fr. brisati vojnika s popisa. osobito: ostaviti u nasljedstvo devomirati (lat. smiren. odricati. žderanje. odricanje (ili: napuštanje) vlasništva dezarmiranje (fr. lat. devotus) Bogu posvećen ili odan. razdruživanje. desavouer) odricanje. poricanje. devovere) v. pokoran. sprječavanje (npr. Djuerova . lat. termos-boca (naziv po škotskom kemičaru i fizičaru Jamesu Devvaru 1842—1923) dez. okrnjiti dezavuiranje (fr. devoratio) gutanje. pun poštovanja. dezinsekcija. osporavati nešto. iskorjenjivanje.

odoratio mirisanje) oduzimanje neugodnog mirisa nečemu. uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda i si. nepristran. osoba koje taj posao vrši dezinfestacija (fr. des-. lat. zrak. obnova) uništavanje veze. npr. des-. hig. logia) znanost o žilama. sindezmologija dezmopatija (grč. des-. raz-. inficere zaraziti) sprava za čišćenje od zaraznih klica i tvari. des-. tome rezanje) med. tj. rezanje žila i spletova dezodorizacija (fr. lat. varati) razočaranje. informatio objašnjenje) zlonamjerno pogrešno i lažno obavještavanje dezinsekcija (fr. bol. razbijanje atoma. razdvajanje.) od zaraznih isparavanja i tvari. odjeće. smanjivanje količine novca u optjecaju radi sprečavanja povećanja cijena (što se događa kad je na tržištu više novca nego robe. des-.. des. illudere igrati se. deglacija. inficere zaraziti) osloboditi (ili: očistiti) od zaraznih klica i tvari. narušavanje neke cjeline. iskren. designolles) voj. sprava za vrcanje meda (vrcaljka) itd. reflacija dezinformacija (fr. desistere) odustati. deserteur) bjegunac iz vojske. lat. integratio uspostava. inflatio nadimanje) bank. stan. dezorganizacija dezintegrator (fr. logia) med. lat. dezodorizirati dezodorizirati (fr. des-. algos bol) med. usp. raz-. vojni bjegunac. pathos patnja. okuživanje dezinfektor (fr. dezinficirati (fr. grč. des-. upala zglobnih žila dezmografija (grč. desmos žila) med. oxys) kem. lat. a ne roba novac). nesebičan. uništenje iluzije dezinfekcija (fr. pobjeći iz vojske deziderabilan (lat. bol u žilama zglobova dezmitis (grč.dezerter dezerter (fr. des-. = reducirati dezolantan (fr. hig. prebjeg dezertirati (fr. prostodušan dezinjolni barut (fr. dezinflacija (fr. desinteresse) nekoristoljubiv. odjeću. lat. des. deserter) napustiti vojsku. lat. ugušivati neugodne i štetne mirise koji se razvijaju zbog kemijskih i bioloških procesa dezoksidacija (fr. integrare uspostaviti. grafo) zool. desmos žila. osobito se upotrebljava za punjenje torpeda dezistirati (lat. lat. prestati dezmalgija (grč. stana i dr. oslobođenje od kisika. žila. desmos žila. vrlo žalostan. kad novac traži robu. infestation pustošenje) popravak kvarova. dezintegracija atoma fiz. dosadan . znanost o bolestima žila i spletova dezmotomija (grč. oxys oštar. neutješan. insectum kukac) uništavanje (ili: tamanjenje) škodljivih insekata (osobito po kućama i stanovima) dezintegracija (fr. obnoviti) sprava za usit- 282 dezolantan njavanje raznih nežiličastih tvari. desmos žila.ne-. desmos veza. desmos žila. nesnosan. inflacija. osloboditi od kisika. mješavina sumporne i pikrinske kiseline. lat. des-. desolant) vrlo tužan. des-. njihovim vezama itd. inficere zaraziti) čišćenje zraka (ili: tijela. odeur miris) učiniti da nešto izgubi miris. desmos žila. opisivanje žila i spletova dezmologija (grč. pathein patiti) med. lat. uništavanje zaraznih klica. bol žila i spletova dezmopatologija (grč. desiderare željeti) poželjan deziluzija (fr. ruke itd. ljut) kem. okaniti se. grč. izvlačenje (ili: izdvajanje) kisika dezoksidirati (fr. v. des-. dezinteresiran (fr.ne-. des-. tj. odeur miris.

dicis kauza (lat. di-. dia) grčki prijedlog (po hrvatskom pravopisu dija-) znači: kroz. samo radi izgleda. dicis gratia dicis gratia čit. archo vladam) član vlade dvojice. skrenuti s pravog puta. dvaput. npr. tvorac ovog sustava je Belgijanac D'Hondt di. raz-. javlja se i kao di-. dovesti u nered. skrenut s pravoga puta. dvovlašće. te se tako dobiveni rezultati sređuju. du jour) biti u službi. dezsma od lat. predmetak u složenicama sa značenjem: dva-. omesti u nekoj prilici. smeten. sredstva protiv zatvorenosti. brokat dibrah (grč. di. zbuniti dežma (mađ. obstruere začepiti. u nekoj prilici. zatim sa 2. za. nego se dijeli broj glasova svake kandidatske liste prvo s 1. archo vladam) vlada dvojice. polugospodar diarhičan (grč. rastrojavanje. zbunjen. desorganiser) rastrojiti. zdepast i nezgrapan čovjek dežurati (fr.. di-. u. desorganisation) poremećaj ili uništavanje žive. kefale glava) dvoglav diceras (grč. med. desetina dežmek (tur. dibbug prodrijeti) prema židovskoj tradiciji: oznaka za dušu nekoga giješnika koju progoni zao duh te nalazi sklonište u tijelu nekoga živog čovjeka dicefal (grč. keras rog) školjkaš iz razdoblja gornje jure. nered: potpun preobražaj i poremećaj osjetillnih organa kod nekog čovjeka zbog tzv. poluvladar. bez orijentacije dezorijentirati (fr. dešmek) onizak.(grč. nakaza rođena s dvije glave dicefalan (grč. di-. npr. naveden na pogrešan put. archo vladam) sa dva vladara.(grč. organske veze među sastavnim dijelovima. iza. u nekom mjestu. dežurati D'Hondtov sistem čit. dvo-. desorientation) nedostatak (ili: gubljenje) sposobnosti snalaženja i opredjeljivanja u prostoru. izgubljenost dezorijentiran (fr. di-brachys) metr. liječnike itd. desorienter) koji se ne može snaći i opredijeliti u nekoj prilici ili u prostoru. lat. preko. Dontov izborni sustav kod razmjernog predstavni- 283 dicis gratia štva po kojem se ne dijeli ukupan broj glasača svake liste s ukupnim brojem izaslanika. u nekom mjestu. izgubljen. koji obavlja službu. diba) teška svilena tkanina protkana zlatom. du jour) koji je na službi. u rastrojstvu dezopstruktivi (fr. raskinuti. među. stihovna stopa od dvaju kratkih slogova: U U dibuk (hebr. decima deseta) deseti dio priroda koji je kmet davao feudalnom gospodaru. loše probave dezorganizacija (fr.) dežurni (fr. magnetiziranja dezorgranizirati (fr. dicis causa . des-. unijeti rasulo dezorijentacija (fr. obstructum) mn. upravljanje dvojice gospodara. vrlo bijedan. zbunjivanje. desorienter) omesti u snalaženju u prostoru. skretanje s pravog puta.) v. di-kefalos) med. navesti na pogrešan put. jadan. dvostruko dia. pro-.za dis dvaput. dvostruko) grč. desoler) opustošen. na okrajcima ljuštura ima dva izdanka zavijena poput roga dicis causa čit. za ljubav forme. vršiti službu (osobito se odnosi na časnike. dioptrija diarh (grč. a za izborne količnike uzima onoliko najvećih rezultata koliko se treba izabrati izaslanika. na. koji ima dva gospodara diarhija (grč. pa sa 3. di-. rastrojavati. v. v. itd. rastrojstvo. dicis gracija (lat.) radi forme.dezolatan dezolatan (fr. u određenim prilikama. toliko da se kaže. duumvirat diba (tur. suvladar. dyo dva. u ljudskom tijelu. rasulo.

dvostruka maternica. objasnidbeni. spomenuti. deka deset. alkohol. zrak. dvomoćne biljke. književnost koja se ne bavi samo umjetničkom obradom neke teme. g. smjesa kem. površina didekaedarski (grč. npr. didaskalia) mn. didache) "Naučavanje dvanaestorice apostola".) log. na Istoku. zool. didymos sa dva muda) med. spalila se kad ju je ostavio Eneja diegeza (grč. već sudjeluje kao sredina (međutvar) u prostiranju električne sile. klasa u Linneovom biljnom sustavu.) izreka. ne vrijedi ni za sve dictum factum čit. delfys maternica) med. edra osnova) geom. što ne vrijedi za neke i pojedine. poliedar koji ima dvaput po dvanaest površina. elemenata prazeodima i neodima didimitis (grč. dva duža) didinamija (grč. staklo. diktum (lat. di-. hermafroditni cvijet (kod kojega su. dvomoćan. konstanta dielektriciteta = dielektrična konstanta dielektričan (grč. di-. znanost o uređenju i sprovodenju nastave kao sredstva duhovnog razvoja. mjesto iz nekog djela dictum de omni et nullo čit. opširno izlaganje dielektricitet (grč. edra osnova) geom.. edra) koji ima dvaput po deset (20) površina didelfis (grč. diktus (lat. koji izolira. di-. znanost o nastavnim metodama didaskaličan (grč. dvadeset četiri površine Didona mit. iz njega vidimo kako se živjelo i mislilo u prvim danima kršćanstva didaktičan (grč.) rečeno — učinjeno. vrijedi i za neke i pojedine. a sudjeluje u prostiranju električne sile. didaskein učiti. didymos dvostruk) kem. elektron) fiz. didaktična književnost poučna književnost. dielektrična polarizacija električna podjela koju trpi jedan izolator zbog influencije. tako se i dogodilo dictus čit. dielektrična tijela = dielektrik. s četiri prašnika (dva duža) u jednom hermafroditnom cvijetu didodekaedar (grč. didymos) blizanac didinamičan (grč. g. dvadeset. tj. bot. apodiktičan didaskalije (grč. tobolčar 284 dielektrik didim (grč. upute. diktum faktum (lat. objašnjenja. di-dynamikos) bot. di-. onaj koji umije dobro predavati didaktika (grč. od četiri prašnika. diktum de omni et nulo (lat. induktivitet dielektrik (grč.dictum dictum čit. napisan oko 100. čvrst sumpor. nego kad je izolator zrak. voda . deka. dodeka dvanaest. kazivati. izdan 1883. izlaganja. rijetka zemlja. naprijed spomenuti Didahe (grč. tj. didaktikos) umijeće poučavanja. poslovica. osnovno pravilo zaključivanja: što vrijedi za sve. stari kršćanski spis. kako je rečeno. XIV. parafin. pričanje od početka do kraja. poliedar koji ima dvaput po deset. didaskein poučavati) stručnjak u poučavanju. nego iznosi i pouke didaktičar (grč. porculan. didynamis) mn. elektron) koji ne provodi elektricitet. diegesis) ret. tvar (materija. ulje. di-. dicere reći. didasko poučavam) poučan. dictus) imenovani. tj. upala jaja didimos (grč. utemeljiteljica i kraljica Kartage. poučavati. elektron jantar) fiz. di-. autorove bilješke (upute) uz dramski tekst didekaedar (grč. di-. supstanca) koja nije samo nevodič elektriciteta (izolator). didaktikos) poučan. tj. dielektrična konstanta izolatora broj koji pokazuje koliko je puta kapacitet jednog istog kondenzatora veći kad su u njemu oblozi razdvojeni tim izolatorom. dielektrični kapacitet v.

) za dan u kojem nije učinio ništa dobro dieni (diolefini) kem. manjak. pogrdan difamija (lat. individualnih varijacija duševnog života i njihove uzročne zavisnosti diferencijalna sociologija znanost koja proučava oblikovanje društvenih slojeva iz oblikovanja profesija i podjela rada diferencijalna tarifa sustav u obračunavanju naplate prijevoza na željeznicama po kojem. beskrajno mala (infinitezimalna) razlika između uzastopnih vrijednosti neprekidno promjenjive veličine. npr. naranče) diferencija (lat. nezasićeni ugljične hidrate sa dvije dvostruke veze između C-atoma dies (lat. diffamatus) ozloglašen. kad se netko hvali i razmeće kako ima na nešto veće pravo nego netko drugi difamator (lat. mješavina sumpora i parafina diem perdidi (lat. difalko (tal.) prav. razlika. elektron) kem. iznijet na loš glas difamirati (lat. mat. prijevozne stavke bivaju razmjerno sve manje što je veća udaljenost. diffamare) klevetanje. diffamator) klevetnik difamatorski (lat. ogovaranje difamiran (lat. burzovni posao (ili: trgovanje državnim vrijednosnicama) pri čemu se vrijednosnice stvarno ne izdaju.) "izgubio sam dan" — izreka rimskog cara Tita Flavija Vespazijana (41—81 n. drva. ogovaranje. e. po nejednakim carinskim stavkama. neslaganje diferencija (lat. diffamare) klevetnički. rok. difamacio civilis (lat. izvanredna (ili: povlaštena) carina diferencijalni carinski sistem trg. različnost. psihologija individualnih razlika. izvanredne prijevozne stavke diferencijalne carine trg. deficit. teh. diffamare) iznijeti (ili: iznositi) na loš glas. 2. razglašavati difenil tanki impregnirani papir u koji se umata južno voće (npr. kočnica s dvostrukim djelovanjem diferencijalna psihologija znanost o duši koja se bavi razlikama u duševnim sposobnostima pojedinaca.). diffamatio) širenje glasina. termin difalco čit. diffamatio civilis čit. psihologijom tipova. dan suđenja.) trg. razlika u starosti itd. cilj im je pomaganje domaće trgovine (smanjivanje carinskih stavki za domaće trgovce). ili olakšavanje odnosno otežavanje uvoza iz određenih država. nego se samo prima ili nadoknađuje razlika ukoliko im je vrijednost porasla ili pala diferencijalni račun mat. di-. deffamare) ozloglasiti. differre razlikovati se) 1. odbitak od cjelokupnog iznosa difamacija (lat. u sposobnostima. ozloglašavati. netočan iznos.dielektrin dielektrin (grč. dies dan) prav. razglasiti. kod prijevoza u masama (žita. differentia) razlika.. dio za koji je neka veličina veća ili manja od druge. kod motornih vozila. klevetanje. carine koje se za robu iste vrste različito obračunavaju. višak. spona (veza) između motora — mjenjačke kutije (razvodnika brzine) — i kotača 285 diferencijalni račun diferencijalna kočnica teh. psihologijom razlika u spolu. ozloglasiti. ugljena i si. oklevetati difamirati (lat. tj. sustav po kojem se carinske stavke za uvozne i izvozne proizvode za pojedine zemlje u koje se ti artikli uvoze ili iz kojih izvoze različito reguliraju i obračunavaju diferencijalni posao trg. mat. dio više analize koji uči kako se pronalazi vrijednost diferencijala . nesuglasica.

difforme) napraviti nakaznim. dificile est satiram non skribere "teško je ne pisati satiru" (poznata Juvenalova izreka) dificilan (lat. dvolistan . tvrdoglav difidencija (lat. odlaganje pretresa difizer (fr. razgrađuje difonij (grč. pretvaranje jednostavnog glasa u dvoglasnik difundirati (lat. praviti razliku. diffessio) nepriznavanje. fone glas) glaz. otvor ili pokraj uskog neprozirnog tijela i nastajanje pojava koje se temelje na interferenciji difterija (grč. ždrijela difteritis med. diferencija specifika (lat. diffluere) razlijevanje. difterija diftong (grč. diffluens) koji se razlijeva. akutna i veoma zarazna bolest koja se odlikuje upalom sluznice dušnika. pod definicija difficile (lat. diffindere) kidati. miješati se difuzijom. razlikovati se. sudsko nepriznavanje valjanosti ili originalnosti nekog dokumenta difesijska prisega (lat. fyllon list) sa dva lista. drukčiji. koji pravi teškoće. prekinuti. diffundere) izliti. raspadanje. širenje.diferencijalni ton 286 difuzija difindirati (lat. skretanje svjetlosti zbog prolaska kroz uzak procijep. prekidanje. koga je teško zadovoljiti. rasprostiranje. imanje) difuzan (lat. io. diffusus) rasut. ružan. potrošiti (novac. tj. differre razlikovati se) v. prav. prekinuti parnicu i odložiti je za drugi dan difisija (lat. difforme) nagrdan. nerazmjernost. di-. osobito originalnosti rukopisa ili potpisa differentia specifica čit. diffidentia) nepovjerenje. stvaranje razlika i različitosti iz istovrsnoga. pronalaženje vrijednosti količnika dviju beskrajno malih veličina ih diferencijala diferencirati (lat. nejednak. neskladan diformirati (fr. differre) biti različan. difthera oderana i uštavljena koža) med. u svim pravcima odbijena (reflektirana) svjetlost difuzija (lat. mat. dificilan čovjek. nevjerovanje difilan (grč. mučan. nesklad difrakcija (lat. mat. pretjerana opširnost i razvučenost u govorenju i diferencijalni ton fiz. sumnjičavost. di-. opširan. pronalaziti diferencijal diferentan (lat. uporan. eo. prav. diffissio) kidanje. razvučen. differre) fil.) teško. differre razlikovati se) razlikovati. diffessio jurata) prav. diffractio) fiz. razgrađivanje difluentan (lat. difficile est satiram non scribere čit. ao. difuzna svjetlost rasuta svjetlost. raznolik diferentizam (lat. di-. di-. fthongos glas) gram. differens) različit. nepriznavanje prisegom nekog djela.) diftongiranje (grč.) log. jogunast. dvoglasnik. difformite) nakaznost. determinizam diferirati (lat. v. nakazan. nagrditi. v. ne slagati se difesija (lat. fthongos glas) gram. itd. dva različita samoglasnika koji su spojeni u jedan slog (npr. strog. poružniti diformitet (fr. odvajanje. npr. treći ton koji se čuje kad istodobno zvuče podjednako jako dva tona različite visine i čija je visina jednaka s razlikom broja titraj a onih dvaju tonova diferencijalno plaćanje isplata razlike pale vrijednosti državnih vrijednosnica ili akcija diferenciranje (lat. kompozicija za dva glasa diforman (fr. raspada. raščlanjivanje nečega istovrsnog u raznovrsne dijelove. difficilis) težak. diffusio) razlijevanje. raširiti. diffuseur) naprava za izvlačenje repinog soka (u proizvodnji šećera) difluencija (lat. nezgodan. razliti.

di-. hex šest. na žice) digitalan (lat. udaljavanje od teme (npr. koji se tiče prstiju (noge i ruke) digitalin (lat. laboratorijima itd. poveća zbirka odlomaka iz spisa starijih rimskih pravnika (Pandekta). pomaganje izlučivanja gnoja. grč. gyne) bot. čitalo se kao "v" (ime dobilo po tome što je imalo oblik dvostrukog "g") digamija (grč. digerentia) mn.: 287 diheksaedar uređaj za kuhanje koji se zagrijava vrelom vodom ili.) mn. prav. ugled. biglota dignitet (lat. najveća istočna ili zapadna udaljenost unutarnjih planeta (Merkura. parna kuhinja digić podrugljiv naziv za Talijana (prema "digo" — kažem. lonac za pripremanje hladetine od kostiju. tj.difuzijski postupak pisanju. druga ženidba. dž digredirati (jat. slovo u najstarijem grčkom alfabetu. digesta) mn. digitalis) kem. naslovima i paragrafima. di-. površina. sredstvo koje pomaže probavi. osobito kopač zlata u Australiji digerencije (lat. sredstvo koje pomaže izlučivanje gnoja digestivna mast farm. digestio) probavljanje. fiz. koje se često čuje u njihovu govoru) diginičan (grč. velikodostojnik digitata (lat. životinje s prstima. a koju je priredio car Justinijan digestibilan (lat. dvanaest. di-. astr. metron) naprava za mjerenje brzine miješanja raznih vrsta plinova digama tj. digredi) skretati. u proizvodnju šećera) difuziometar (lat. probaviti. tj. češće. probava. tj. med. mast pomiješana s terpentinom. dyo dva. dvožene biljke. u govoru). npr. s dvije žene. . visoko zvanje digrama (grč. med. otapanje čvrstog tijela u nekoj tekućini na umjerenoj temperaturi (u tzv. osobina biljaka koje imaju dva tučka. udaljavati se od teme (osobito u govoru) digresija (lat. digressio) skretanje. dignitarius) nositelj visokog zvanja. druga udaja diger (engl. zool. digitalis) prstni. digerirnoj peći) digestiv (lat. di-. digerere) razdjeljivati. digger) kopač. poliedar s dvaput po šest. gamos brak) drugi brak. digitus prst) način stavljanja prstiju pri sviranju (npr. gyne žena) bot. kem. dvostruko "gama" (gamma). parom. zbirka spisa koja je razdijeljena na pojedine odsjeke.) Papinov lonac. digestorium) u kemijskim tvornicama. prid. peć za zagrijavanje pješčane kupelji. dostojanstvenost. sredstva za probavu digerirati (lat. gramma slovo) dvostruk znak za jedan glas. dignitas) dostojanstvo. međusobno miješanje raznih plinova i tekućina difuzijski postupak način dobivanja soka putem osmoze iz veoma sitnih režnjića repe (uveden 1865.) bot. probavljati. diffusio. biljke sa dva tučka (drugi red većeg broja klasa u Linneovom biljnom sustavu) digitacija (lat. alkaloid koji se nalazi u pustikari digitalis (lat. digestibilis) probavljiv digestija (lat. glossa jezik) knjiga napisana na dva jezika. di-. edra površina) geom. digestivus) med. pustikara (biljka iz porodice strupnikovica) digitar (lat. lj. upotrebljava se za liječenje opeklina digestor (lat. autoklav digestorij (lat. podijeljena po knjigama. nj. sa dva tučka diginija (grč. mn. tj. tvrdu tvar u zagrijanoj tekućini omekšati i otopiti digesta (lat. razdijeliti. Venere) od Sunca diheksaedar (grč. sisavci koji imaju slobodne prste na nogama diglota (grč.

optuživanje protivnika s naznačivanjem kazne koja ga očekuje dijaboličan (grč. mineral iz starijeg paleozojskog doba. diadema) plava ili bijela traka oko čela koju su. dijadoha dijadelfija (grč. s obje strane. diadeo vežem oko. diabasis) prolaz. dyas dvojstvo) dijadski sustav brojeva. vragolija. sprava za određivanje količine . kao znak vladarskog dostojanstva. nosili perzijski kraljevi i grčki carevi. dicha dvostruko. diabolos) vražje djelo. podjela koja sadrži dva člana. ili ima u sebi šećera (diabetes mellitus). dvojina) mat. pro. način oplođivanja kod biljaka pri kojem se spolni organi razvijaju jedni za drugima. dvostruki brak. u težim oblicima izaziva veliko mršavljenje i malaksalost dijabetičar (grč. diabolos) vražji. grč. kruna. račvast dihotomija (grč. di-. raz-. najčešće gust i tamnozelen dijabaza (grč. nasljedstvo. osobito: nasljednici Aleksandra Velikog (dijadosi) u raznim dijelovima njegove države diheksaedarski. prijelaz. sotonski dijabolizam (grč. dakle. med. diabolo) vrsta igre. veličina određena proizvodom dvaju vektora dijadeksa (grč. sotona dijablerija (fr. diabetes. diabaino prolazim. zbijen) teh. diadijabaz (grč.. igrokaz u kojem glavnu ulogu imaju vragovi (vrsta misterija) dijabola (grč. ženski ukras za glavu. za. biti čvrsto priljubljen dija. sustav sa samo dvije znamenke (1 i 0). šećerna bolest koja je vezana sa znatnim izlučivanjem mokraće koja je. lat. biljke s hermafroditnim cvjetovima čiji su prašnici srasli u dva snopića (u Linneovom sustavu XVII. podjela roda na dvije vrste. diadochos nasljednik) nasljednik prijestolja.dihogamija 288 dijadoh šećera u mokraći (kod šećerne bolesti) dijabl (fr. prevedem. diabetes) med. metron) med. Leibnizova najjednostavnija podjela brojeva na klase. slična igri jo-jo dijada (grč. dichotomia. diabolus) vrag. čarolija. ne u isto vrijeme. tj. temno režem) podjela na dva dijela. na. podrijetlom iz Kine. ili normalnog sastava (diabetes insipidus). vračarija. diabasis) geol. diabetes) med. didodekaedar dihogamija (grč. diaballo prebacujem. adelfos brat) mn. kod proterandrije prije sazrijevaju muški. diheksagonalna piramida v. levuloza koja se upotrebljava kod dijabetičara umjesto šećera dijabetometar (grč.i dr. ret. diadechomai preuzimam) naslijeđe. dyas dvoje. u. ne propuštati. gaz dijabetes (grč. vražji posao dijabolo (grč. Mjesečeva mijena (faza) kod koje se vidi samo polovica njegovog osvijetljenog kruga: psih. tal. prelazak ili preobražaj jedne bolesti u neku drugu. bot. diablerie) 1. podjela ljudskog biča na dušu i tijelo dihtati (njem. vladarsko dostojanstvo i vlast dijadika (grč. diabole) kleveta. diable. uza. šećeraš dijabetin (grč. dicha dvostruko. diabolos klevetnik.(dia) predmetak u složenicama sa značenjem: kroz. dicht gust. 2. diabaino prolazim. gamos brak) bot. diabetes) med. bolesnik koji boluje od šećerne bolesti. klasa) dijadem (grč. magija. dicha na dva. temno režem) podijeljen na dvoje. preko. usp. a kod proteroginije ženski spolni organi dihotoman (grč. binarni sustav dijadoh (grč.

algos bol) med. dijagnozirati dijagnostičar (grč. disonanca. skopeo promatram) uređaj za ispitivanje zagađenosti zraka dijaglifičan (grč. pupanje. spor. isparavanje kože. diaftheiro kvarim. prosvijetlim) prozirnost dijafanometar (grč. prosvijetlim. diaglyfein izrezati) izduben. diadechomai preuzimam) med. nejednakost. oko. tj. v. diafero) razlika. okrugao začetak mladice ili cvijeta biljke: zool. bolest dijafragme dijafragmitis (grč. metron) fiz. upala dijafragme dijaftoroskop (grč. u neskladu sam. v. diagnosis) med. dijagnostički znaci bitni znaci ili simptomi neke bolesti dijagnostika (grč. geol. na posebnom dijafanom. bot. diafoneo) koji se ne slaže u glasu. diaforeo raznosim) med. naprava za osvjetljavanje mjehura pomoću električne svjetlosti dijafilm slike koje obrađuju jednu temu te su snimljene uzastopno na filmsku vrpcu kako bi se mogle povezano projicirati dijafiza (grč. ali u različitom značenju u jednoj rečenici dijaforetičan (grč. neslaganje. diafragma. diafragma) anat. preznojavanje dijafragma (grč. diaglyptein) mn. prosvijetlim) proziran. skopeo gledam) med. nesloga.utvrditi kod bolesnika . dijafanoradiranje fotografsko kopiranje bakroreza itd. dijadeksa dijadoza (grč. diakustika dijafonski (grč. med. mehaničko kontracepcijsko sredstvo dijafragmalgija (grč. dijafano posuđe stakleno posuđe. diagignoskein prepoznati) med. diafaino prosjajim. diafoneo) v. izrezbaren dijaglipti (grč. diaforesis) znojenje.dijadoha dijadoha (grč. posebno za ukrašavanje prozora. diafaino prosjajim. diafragma) med. diafaino. razdioba (ili: razilaženje) hranjivih tvari kroz tijelo. prepoznavanje i utvrđivanje kod bolesnika neke bolesti po njezinim bitnim oznakama i pojavama dijagnozirati (grč. prepona u sjemenoj čahuri. popuštanje ili prestanak neke bolesti dijafan (grč. u novoj glazbi pod dijafonijom se pogrešno razumijeva kompozicija za dva glasa dijafonika (grč. diafoneo ne slažem se. preznojavanje dijaforetik (grč. diagignoskein prepoznati) med. sprava za mjerenje i određivanje prozirnosti atmosferskog zraka dijafanorama (grč. preznojavanje dijaforeza (grč. obloženo ili išarano zlatnim listi ima. orao gledam. diagignoskein. diafonia) prvobitno kod Grka: neslaganje u glasu. disharmonija. diafyein izniknuti) bot. diafaino. pregrada. koji zvuči nejednako dijafora (grč. diafaino prosjajim. međusloj dijafonija (grč. figure izrezane ili izdubene u ploči dijagnosticirati (grč. opt. različnost. što je utemeljeno na pouzdanim znacima ili simptomima. dijafane slike prozirne slike na staklu. vidim) prozirna slika dijafanoskop (grč. znanost ili umijeće prepoznavanja i utvrđivanja bolesti dijagnoza (grč. pren. prozirnom papiru dijafanitet (grč. nesklad. diagnosis) med. ošit. pokretni limeni prozorčić (blenda) za otklanjanje rubnih zraka kod velikih dalekozora. diadidomi dijelim) med. diaglyptos izrezan. ret. nejednakost. diaforeo) koji pomaže isparavanje kože. diagnostikos) liječnik koji umije prepoznati i utvrditi bolesti prema njihovim bitnim oznakama ili simptomima dijagnostički (grč. 289 dijagnozirati ponavljanje iste riječi. sredstvo koje pomaže isparavanje kože. dio duge kosti između dviju jabučica. izrezan. diagnostike) med. pa postakljeno.

domišljat . diakope rasjeklina. savez) 1. dužina koja u višekutniku spaja dva nesusjedna vrha. vrsta figure u kojoj se u neku smislovnu cjelinu umeću druge riječi. diaklyzo ispirem) ispiranje usta. grafia) umnožavanje na litografskom kamenu crteža prenesenih na gumirani taft dijagrafika (grč. chylos sok. di-agein provoditi. diakrisis) procjenjivanje. prelamanje zraka dijakliza (grč. dialektos) filol. prijelomni. š i s). diachoreo) med. kad se umjesto najljepše mi je kaže naj mi je ljepše. za. diaklyzo ispirem) med. 2. ret. dia. glaz. dialektikos) koji odgovara znanosti o mišljenju. plan. koji pomaže urednu stolicu. skica) radi objašnjenja nekog činjeničnog stanja. prelamanje svjetlosti. radi zornog predočivanja određenih odnosa. u preko. vještina skiciranja dijagram (grč. poprečan dijagraf (grč. povijest jezika dijakustika (grč. promjena mišljenja. dosjetljiv. dia. narječje. figura kojom se više razloga svodi na jedan dijalekt (grč. razdvajanje kostiju dijaklastičan (grč. diagrafein nacrtati. diaklao prelamam) fiz. razmicanje. stolica. diaklao prelamam) fiz. odrediti prirodu bolesnoga stanja dijagometar (grč. razlikujem) koji je utemeljen na prepoznavanju. diagonia. grafičko (ili: crtežno) predočivanje nekog stanja. znakovi za prepoznavanje bolesti dijakriza (grč. pomirenje. razlikovan. dijakritički znakovi znakovi na slovima koji označuju njihove posebne glasovne vrijednosti (npr. 2. lat. dia kroz. diakrino prepoznajem. dialegesthai razgovarati. ret. prepoznavanje (osobito stupnjeva bolesti) dijakronija (grč. koji je u skladu s tom znanošću. voda za ispiranje usta dijaklizma (grč. npr. pražnjenje crijeva 290 dijalektičan dijakinema (grč. diachorheo imam proljev) med. diagonalis) u smjeru dijagonale. med. lat. dijagonal vunena tkanina s gustim križićima dijagonalan (grč. diakuo) fiz. vrsta rude (bogate željezom). crtež (ili: nacrt. služi za umekšavanje ili ublaživanje dijahoretičan (grč. uređaj pomoću kojega se pronalazi i utvrđuje sposobnost pojedinih tijela za vođenje elektriciteta dijagonala (grč. vrsta ribe s bodljikavim perajama dijakritičan (grč. razlikovanju. omjera itd. diagrafein) vještina izrade skica. znanost o prelamanju zvuka dijalaga (grč. metron) fiz. koji je nastao putem prelamanja dijaklaza (grč. presjek. kos. slika rada ili snage. diagonalis) geom. note od pet linija.dijagometar znakove i simptome neke bolesti i na osnovi njih samu bolest. voda za ispiranje usta dijakopa (grč. juha) flaster od biljnih sokova.. svaki lokalni govor koji se razlikuje od službenog i standardnog jezika dijalektičan (grč. dijahoretični organi organi za pražnjenje crijeva dijahoreza (grč. kod gnostičara: dva međusobno isprepletena trokuta u kojima je upisano neko mistično ime Boga i koji su im služili kao hamajlija (Salomonovo slovo) dijahilon (grč. diakinema) med. diagrafein nacrtati) naprava za mehaničko crtanje perspektive prema prirodi dijagrafija (grč. diagonios. diagramma) lik ili geometrijski crtež. chronos vrijeme) lingv. duboka rana) 1. diallage razlika. statistike.

najveća tetiva. tijekom mišljenja. koji uništava. allelon uzajaman) log.. dia. logos) filol. krivulje . definicija u krugu. onaj koji se vješto služi dijalektikom. Sokrat i. dijaloški dijalogirati (grč. adams. znanost o dijalektima dijalektomanija (grč. odvajanje sluzastih tvari kod osmoze. koji razdvaja. ponovno ukidaju dijalektolog (grč. fosfor. bakar. dužina koja prolazi kroz središte kruga. živa. diametros) geom. stihovna stopa od četiri sloga: U — U — dijametar (grč. prid. supr. umijeće znanstvenog raspravljanja. dialegomai) dati nečemu oblik razgovora. olovo. dialegomai) uvoditi na scenu više likova koji razgovaraju dijalogizam (grč. odvajanje kristaloida od koloida putem osmoze. srebro. najsjajniji i najskupocjeniji dragi kamen koji se može brusiti samo svojim vlastitim prahom. dialektos narječje. uređaj za mjerenje i ispitivanje dijamagnetizma dijamant (fr. ili drugog pita. fiz. dijalitički dalekozor vrsta dalekozora koji uklanja boje. dvostruki jamb. di-. mania strast) pretjerana uporaba dijalekta (narječja) u književnim djelima dijalelon (lat. a sam odgovara dijalogizirati (grč. med. tropos diallelos) log.dijalektičar dijalektičar (grč. v. poznavatelj dijalekata dijalektologija (grč. dialektos. u obliku razgovora dijamagnetizam (grč. diamant) vunena tkanina s figurama i križićima dijamantna boja mješavina lanenog ulja i grafita. određivanje pomoću pojma koji se treba odrediti. najtvrđi. dialektike) umijeće razgovaranja (bilo s drugima ili sa samim sobom). antimon. osobito. dijalela dijalelus (lat. grč. domišljatost. dialegomai razgovaram. snalažljivost u govoru. gubljenje ili iscrpljivanje snage. dialeipo ostavljam razmak. kristaliziran ugljik. dijamagnetne tvari ili dijamagnetna tijela su: bizmut. talij. cink. adamas) min. dialogos) lit. izmjena tekućina. dialektos. od grč. filol. metron) fiz.) dijamb (grč. dialysis) med. dia kroz. diamant. smrt. zaključak u krugu dijalema (grč. dosjetljivost. Platon. lat. dialektikos) dobar govornik. razmak. tisk. onaj koji je vješt u raspravljanju. rov bez dna (veoma dubok) za sprječavanje upada neprijatelja u zaklon dijamantin (fr. dijereza i asindeton dijalog (grč. iambos) metr. magnes magnetni kamen) fiz. fil. izložiti neku misao itd. tj. najsitnija vrsta tiskarskih slova. najgušći. koji primjenjuje dijalektičku metodu dijalektika (grč. magnes. fort. od grč. dialyo rastavljam. disputiranja. literarni umjetnički ob- 291 dijametar lik u antičkoj filozofiji koju su stvorili sofisti. onaj koji ispituje i proučava narječja. služi za premazivanje željeznih predmeta (ograda. razlučivanje. zlato. akromatičan dalekozor dijaliza (grč. vrata itd. dia pomoću. meduvrijeme. fil. bolesno stanje (osobito kod groznice) dijalitički (grč. dialeimma) prekid. promjer. tj. dialogos) razgovor dviju ili više osoba. i ret. znanost o kretanju mišljenja kroz proturječnosti koje se. dialyo) koji rastavlja. razdvajam. di' allelon. paramagnetizam dijamagnetometar (grč. logia) filol. itd. svojstvo nekih tvari u obliku prutića da se u magnetnom polju postave svojom dužinom okomito na pravac linija sile (ekvatorijalno). figura u kojoj su udruženi pitanje i odgovor: pisac samoga sebe pita i odgovara.

svakodnevna groznica dijarizam (grč. zagnojenje) v. prelomljene kosti dijaplazma (grč. positivus) opt. sredstva koja pomažu isparavanje kože. probijanje krvi kroz opnu vena. dia lat. koji ima dva cvijeta. diaporesis zabuna. slika na posebnoj staklenoj ploči koja se pomoću projekcijskog uređaja (skioptikona) prenosi povećana na platno dijareja (grč. procurenje krvi kroz vene dijapente (grč. dianassein puniti. diapneo isparavam) mn. dianoia mišljenje. med. uzetost dijapnoici (grč. morfe oblik) oblikovanje. posve. pril. sumnja (osobito kao retorička figura) dijapozitiv (grč. koji pripada promjeru. dia. gone rađanje) fil. dia. kvinta 292 dijarizam dijapijema (grč. logia) punjenje životinjskih tijela dijandrija (grč. diapedao probijem. razboritost. dijametralno suprotan sasvim. mn. osobito pluća. zagnojiti. neodlučnost. voden razumom. npr. sasvim. krvavo znojenje. koji pomaže stvaranje gnoja. sredstva koja pomažu gnojenje dijapijetičan (grč. karanfil) dijapasma (grč. znanost o podrijetlu i izvoru spoznaje dijanoetičan (grč. slabo znojenje dijaporeza (grč. sumnja) neodlučnost. namještanje uganutog ili prelomljenog uda. dia. diapassein posipati između) biljni prašak za posipanje rana dijapazon (grč. pyein) mn. proljev dijarij (lat. dianthes) bot. diapneo ishlapim) med. razuman. diaplasma) med. oblog. maslina (II. dia. potpuno suprotan dijamorfoza (grč. zagnojavanje dijapijeza (grč. diaria febris) med. figura u kojoj se osobito podvrgava ruglu nečija neprilika ili nepriličnost. upropastim) ret. zagnojavanje. danas: opseg jednog glasa ili instrumenta. pretvaranje u određen oblik dijanasologija (grč. dia. diarrheo protječem) med. potpuno.: Pristaje mu kao . blago isparavanje kože. pvein) med. kroz pet tonova. danas: dnevnik. osobito za kućnu poslugu. pyesis gnojenje. oblaganje ili mazanje cijelog tijela dijaplegija (grč. dia.dijametralan (npr. sredstva koja izazivaju umjereno znojenje dijapnoja (grč. npr. plegma udarac) med. klasa u Linneovom sustavu) dijanoegonija (grč. kod Francuza: zvučna vilica dijapedeza (grč. bot. diametros) pr. diapedesis) med. razum. umjetnost). opća klonulost. sposobnost mišljenja. tj. diarium) kod Rimljana: dnevni obrok. skroz. dianoia) fil. značenje dijantus (grč. pyein gnojiti. dijanoetične vrline vrline (kod Aristotela) u kojima dolazi do izražaja razum (znanje. pas sav) glaz. pente pet) glaz. pyein) med. dyao unesrećim. čir u prsima dijapijetici (grč. dijapijema dijaplaza (grč. biljke sa dva prašnika u jednom hermafroditnom cvijetu. kod Grka: oktava. neizvjesnost. knjiga u koju se unose dnevna zbivanja dijarija (lat. koji bujno cvjeta (npr. mudrost. dianoia razum) fil. elipse) i spaja dvije točke oboda kružnice dijametralan (grč. diandria) dvomuževnost. dia. dia. izbijem. med. mišljenje. npr. diaplasis) med. za razliku od etičkih vrlina kod kojih se razum pojavljuje kao gospodar želja i strasti dijanoja (grč.

rastavljam) koji se rastavlja. diasyrmos) ruganje. dia. razdvaja. Hrvati izvan domovine dijastaltičan (grč. v. rasutost. njegovanje i održavanje zdravlja. ugovor. diatithemi) savez. protuprirodno razdvajanje kostiju ili hrskavice. razmaka dijastola (grč. dia. razvlači. širi dijastatičan (grč. diaschizein) med. ta tessara četiri) glaz. supr. bot. adijaterman dijatermanzija (grč. koji pretvara škrob u šećer 293 dijateza dijastaza (grč. dia. udaljenost. diathesis. koji čuva. diastasis) kem. s intervalima dijastil (grč. sam po sebi. metron) naprava za mjerenje udaljenosti. Stari i Novi zavjet dijaterman (grč. stylos stup) arhit. pa i ona digla nogu itd. rastajanje. dijartroza (grč. osobito sloga koji je inače. diaspasma razdvojenje. odrađivanje. uređaj. razdvajanje. evangeličke harmonije dijateza (grč. pauza. retorička figura koja se sastoji u pretjeranom umanjivanju. dvojnost dijashiza (grč. thermaino grijem) fiz. rastezanje. diastasis) razilaženje. glaz. diaspao razvlačim. diaschizein kidati) med. međuprostor. kidanje. u Novom zavjetu: Zidovi prognani iz Judeje i rasuti po drugim zemljama. kratak. enzim ili ferment nađen u životinjama i biljkama koji djeluje na ugljikohidrate i čini da se škrob pretvara u šećer te znatno pridonosi metabolizmu dijastaza (grč. gramatici: znak za rastavljanje dijateka (grč. diastasis razdvojenost) kem. diastello razdvajam. diastema) razmak. rengenskim dijaskopska projekcija opt. thermasia toplina) fiz. spašava. interval dijastematičan (grč. ustrojstvo. koji propušta toplinske zrake. diaskeuastes prerađujem) onaj koji kritički prerađuje neko staro djelo. naziv za prijevode četiriju evanđelja. degeneriranje biljaka dijastema (grč. produživanje. praznina. tzv. diatithemi) raspoređivanje. diasozo spasim) med. npr. ismijavanje. fiziol. suprotno: hiperbola dijaskeuast (grč. velika dvorana s mnogo stupova. dijasostici sredstva za odražavanje zdravlja i života dijaspazma (grč. sa- . stanka između dva stiha neke pjesme dijaspora (grč. širenje srca i arterija zbog aktivnog skupljanja srčane muskulature (sistole). dyas) dvojstvo. di-arthron) spajanje zglobova tako da budu sposobni za gibanje. osobina tijela da propuštaju toplinske zrake dijatesaron (grč. s međuprostorima. razdvojim) razdvajanje. osobito Homerove pjesme dijaskopija (grč. kod starih Grka: dvorana u kojoj su stupovi bili međusobno udaljeni za tri debljine stupa dijastimometar (grč. razbacanost. oi ili ai tessares. zool. diaspora) rasipanje. dia. rastavljanje dijashizma (grč. prikazivanje prozirnih predmeta. odvajanje. diaspeiro rasipam. na staklu (dijapozitivu) u propuštenoj svjetlosti dijasostičan (grč. diathermaino progrijem) fiz. osobito prozirnih slika. cijepanje. u grč. diasozo spasim) med. diastema) glaz. Vidjela žaba gdje se konj potkiva. sastavak zglobova dijas (grč. diastello razdvajam. vještina održavanja života. čista kvarta. mn.dij artroza magaracu sedlo. štiti dijasostika (grč. koji se rasteže. aterman. diastema razmak. dijashiza dijasirm (grč. diaskopeo svestrano razmatram) opt. svojstvo tijela da propuštaju toplinske zrake dijatermazija (grč. prosvjetljavanje zrakama. rastavljam) poet.

razgovor. diaireo razdvajam. uređenje. med. tzv. diatomos podijeljen) min. kućenje) gospodarstvo. osobito: hrana koju u tu svrhu propiše liječnik. pobornik urednog i umjerenog načina života dijetetika (grč. ae u ae. svaka mala promjena u tonu. danas se upotrebljava samo u crkvenoj upravi (kod katolika: biskupija. ljestvica u kojoj je niz od 8 tonova podijeljen na 5 cijelih i 2 polustupnja. diatithesis) med. biljke kod kojih jedna stabla nose samo muške. dijetist dijetarski (lat. koji se može lako dijeliti samo u jednom smjeru: fiziol. med. diaitetike sc. čas šaljivo. osobito krvnih žila dijeta (grč. uredan način života (s obzirom na hranu. kućim. di-. diaitao liječim) onaj koji uči kako treba čuvati zdravlje. dioikesis gospodarstvo. razlika između velikoga i malog polutona. razdvajanje. dnevnice koje prima službenik. piće. njegovanje zdravlja. ckrvi: svećenik koji služi jutarnju misu dijeza (grč. npr. diairesis) gram. dnevničarski. diaeta način života) med. di-. upravljam) biskup kao upravitelj dijeceze. di-iemi. diaitao liječim. "križić" kao znak da se jedna nota povisuje za pola tona dijurna (lat. oikos) bot. kod protestanata: župa koja se nalazi pod jednim superintendantom). dijecezno pravo službeno pravo. diaitao liječim) umjereno. dies dan) sluga ili službenik koji radi samo za dnevnicu. rastavljen) mn. dakle. držati dijetu živjeti jednostavno i umjereno dijetar (lat. dnevnica dijurnist (lat. topola. korisno za zdravlje. dietarius) v. fil. nadnice. diese) glaz. lat. dies dan) koji prima dnevnicu.dijateze stav. u Kat. "osnovne bolesti" ili sklonost bolestima dijatoman (grč. diurnus) dnevnih . mjerodavno pravo biskupa dijecezan (grč. čas ozbiljno. dnevno dijete (lat. dies dan. diatomos razdijeljen. pripadnik (ili: član) dijeceze dijecije (grč. sjednice narodnih izaslanika dijetetičar (grč. di-oikeo gospodarim. zabava. sklonost nekoj bolesti. umjesto stalne plaće. veoma satirično i s grubim pikanterijama dijecan (grč. od Dioklecijana naziv za 14 glavnih dijelova Rimskog Carstva. na granici između životinjskog i biljnog carstva (od njihovih ljušturica i nitroglicerina pravi se dinamit) dijatonička skala (grč. dom) sa dva doma dijeceza (grč. diurna) dnevna plaća ili nagrada. četvrtina tona. vrba i dr. paskvila. omiljena metoda cinika i stoika po kojoj su izlagali svoja naučavanja. raščlanjivanje jednog dvoglasnika (diftonga) na dva samoglasnika. diatribe) zanimanje. diateino istežem. bolesnička hrana. dnevničar. intervali u dijatonskoj ljestvici nisu jednaki dijatriba (grč. silikatne alge. 294 dijurnist dijereza (grč. diaita lat. dies dan. techne) znanost o načinu života korisnom za održanje zdravlja dijetetski (grč. jednostaničan dijatomeje (grč. razdvajanje. bot. dispozicija dijateze (grč. dijetetska sredstva sredstva korisna za zdravlje dijetist (lat. npr. spavanje i odmaranje). kritički polemični spis. pril. dieta) mn. uprava. narodni izaslanik itd. oikos kuća. dijetetski propisi propisi kojih se valja pridržavati da bi se očuvalo zdravlje. rastavljanje. a druga samo ženske cvjetove. scala ljestvica) glaz. fr.

chroma boja) u dvije boje. instrument s dvije žice dikotiledone (grč. a kojega su birali u izuzetno teškim prilikama za državu: 2. rutvica (ljekovita biljka. pravna država. dvojezgreni dikolon (grč. luksuzna laka kola za dame. klarinete. dux) 1. dictatum) 1. di-. di-. dictio) jezik ili stil nekog pisca. koji traži poslušnost bez pogovora diktatura (lat. postelja) bot. pravda. jednospolne biljke koje imaju ili samo muške ili samo ženske spolne organe dikokičan (grč. naređenje. govoriti nekome . ukras. diktando. nego su podijeljeni na razne cvjetove. režim koji uspostavlja diktator. kolon dio. dichroos. neograničena vlast diktatura proletarijata prema povijesnom materijalizmu: državni oblik vlasti radničke klase (proletarijata) koji ona mora uspostaviti da bi osigurala ukidanje kapitalističke eksploatacije i kapitalizma te ostvarenje komunističkog društva diktirani mir mir koji se sklapa po diktatu drugih sila. suprotno: despocija dikeokracija (grč. u Francuskoj: stupanj plemstva između princa i markiza. dictando)' pisanje po diktatu. mast) dvobojnost. znanost o pravu dikirion (grč. herceg. koji zapovijeda. pravednost. svijećnjak s dvije ukrštene svijeće dikiš (tur.) obrub. dixieland) džez-orkestar kakav su razvili bijeli glazbenici. 2. biljke kod kojih se pri klijanju javljaju dva klicina listića dikroizam (grč. diksilend (engl. 2. a sa stražnjim sjedalom za slugu dikcija (lat. kline ležaj. dikearhija dikeologija (grč. slično fonografu. mit. grč. sastoji se od trumpete. dictare) kazivati u pero. govoriti nekome tako da onaj kome se govori to zapisuje. basa (ili: suzafona) i od udaraljki diktafon (lat. chorde žica) glaz. zadatak rađen po kazivanju u pero. glasovira. skopeo gledam) instrument za promatranje i utvrđivanje dikroizma kristala itd. dictare. dvostruko mijenjanje boja dikromatičan (grč. kazivanje u pero. odjeljak) poet. bezuvjetni mir koji se mora prihvatiti i potpisati diktirati (lat. di-. dictatura) vlast diktatora. vojvoda. biljke kod kojih se prašnici i tučci ne nalaze u jednom cvijetu. u starorimskoj državi: najviši službenik s neograničenom vlašću koja je mogla trajati najviše šest mjeseci. pjesma koja se sastoji od dvije vrste stihova. kokkos jezgra) bot. 2. kotyledon udubljenje. di-. zapovijed diktator (lat. dichroos. dike. šav. krateo vladam) v. di. pijavčica) bot. dikyrios dvojak) pravosl. šara diklinije (grč. dike. onaj koji neograničeno vlada. archo vladam) vladavina prava. dus. dictamnum) jasenak. foneo zvučim) uređaj koji. dictionarium) rječnik koji ne sadrži samo pojedine riječi nego i frazeologiju nekog jezika dike (grč. dike pravo. dictator) 1. način izražavanja. zadatak napravljen po kazivanju u pero diktat (lat. vrsta mažurane) diktando (lat. logia) pravo.dik dik (fr.chros boja kože. pravda. pravo. koji ima dvije jezgre. prima ono što se govori i ponavlja kad se treba zapisati (služi umjesto stenograma) diktaman (lat. dvobojan 295 diktirati dikroskop (grč. dikolička pjesma dikordij (grč. di-. di-. izražavanje dikcionar (lat. bez sjedala za kočijaša. dike) 1. gitare (ili: bendža). lat. Dike grčka božica pravde i pravedne osvete dikearhija (grč. pozaune.

upala mrežnice diktivan (lat. propis (ili: naredba) o odgađanju roka dilber (tur. diktyon mreža) med. sredstva za razblaživanje diluendo (tal. dilatator) med. diligentia) brižljivost. odgađanje roka dilatabilan (lat. pren. dilogos) koji se može dvojako razumjeti. rasvijetliti. dvosmislen dilogija (grč. odugovlači. slavuj) dilogičan (grč. dilatere. brižljivo izbjegavanje površnosti u poslovima. med. zatvorena kočija za prijevoz putnika. metron) fiz. revnost. svijetli trenuci. potop. diludium) odmor pri gladijatorskim borbama. nestručnost. diluentia) med. dragi. grč. krasan. dilacerare razderati. differre odgoditi. bavljenje nečim iz ljubavi. kon diliđenca (tal. tj. propisati. dvosmislica dilucida intervalla (lat. npr. razbiti (npr. prav. zbrisati. onaj koji se bavi nekom umjetnošću ili vještinom samo iz ljubavi prema njoj ili radi prikraćivanja vremena (za razliku od umjetnika kao znalca. kaznu diktitis (grč. koji se može proširiti dilatacija (lat. osobito duševnog bolesnika. miljenik. pažljivo diližansa (fr. razdiranje. med. .) ptica (papiga. dilucidatio) prav. con diligenza čit. kaz. oprati. rastopiti. savjetovati. pren. trenuci svijesti i prisebnosti kod bolesnika. proširenje srca dilatator (lat. proširivanje. zanosan. vino vodom. tumačenje dilucidirati (lat.diktitis što treba raditi. npr. nepovjerenje) diluvij (lat. gaseći se. dilogia) dvojako značenje. poplavljena zemlja. dilucidare) osvijetliti. češće: lucida intervala dilucidacija (lat. a druga disjunktivan (polilela) diletant (tal. oteže. sprava za mjerenje volumenskog širenja pojedinih tekućina dilatoran (lat. stručnjaka). smanjivanje jačine diludij (lat.) prid. nedoučen. a ne profesionalno. tzv. veseliti diligencija (lat. propisivati. zavodnik dilema (grč. lijep. zapovijedati. dilettare) zabavljati. log.) glaz. diluvium spiranje zemlje) poplava. dilatatorius) koji proširuje. ljubimac. rasteže. diligence) brzina. dilemma) neugodan položaj u kojem se nalazi čovjek kad se mora odlučiti između dviju podjednakih mogućnosti. npr. dictus) gram. onaj koji je u nekoj struci površan. hitrina. dilettante) prijatelj (ili: ljubitelj) umjetnosti. dilettare) ljubav prema umjetnostima ili vještinama. vrijeme između činova diluencije (lat. objasniti. brižljivo. dilatabilis) rastegljiv. dilatatio) rastezanje. otvarač. rastapanje. rane dilatatoran (lat.) mn. otopiti. dilutio) razblaživanje. dilatorius) koji razvlači. marljivost. sprava za proširivanje. poštanska kočija dilkuša (tur. diluere) razblažiti. pažljivost. dilatorium) prav. sumnju. voljen. dilatio) odugovlačenje. raskinuće dilacija (lat.) glaz. objašnjenje. površnost diletantsko kazalište kazalište u kojem glume oni kojima gluma nije struka diletirati (tal. brza pošta. razvlači dilatometar (lat. širenje. s postupnim slabljenjem jačine tona dok se potpuno ne izgubi diluirati (lat. protumačiti dilucija (lat. bez stručne spreme 296 diluvij diletantizam (tal. raskomadati) rastrgnuće. odlaže dilatorij (lat. dicere govoriti. pruživ. im. izjavan dilaceracija (lat. dvojba. zaključak u kojem je prva premisa hipotetičan sud.

u snazi. potrebne su nam tri dimenzije. tri pravca koji se sijeku pod pravim kutom: dužina. građa dimeran (grč. otpuštanje. dimensio) mjerenje. doba u razvoju Zemljine kore kad su se ledenjaci počeli topiti. širina i visina (ili dubina). sve priznao. pren. po mišljenju inkvizitora. popuštanje. di-. diminuto) u španjolskoj inkviziciji: optuženi za herezu koji nije. smanjenje. proračunavanje veličine. umanjitelj. a linija jednu dimenziju. a koje je neposredno prethodilo današnjem dobu diluvijalan (lat. smanjivati. dimittere) otpustiti. dimenzionirano drvo drvo za građu. diluvijalni čovjek pretpovijesni čovjek. osobito onaj koji je izdao premalo sukrivaca (nakon mučenja ovakvi su krivci spaljivani na lomači kao nepopravljivi grješnici) diminutor (lat. prema teoriji relativiteta. da bismo to mogli odrediti. diminuere) smanjiti. građanska smrt diminuedno (tal. linije). v. dimissionarius) onaj koji daje ostavku na zvanje ili položaj dimisorij (lat. trg. dimorfizam geol. površina dvije. diluvijalni minerali minerali koji su nastali zbog posljednjih velikih promjena u Zemljinoj kori koje su nastale kao posljedica poplave. jačine. di-. skratiti. umanjenje. dimensio) izmjeriti presjek. zatucana. metron) metr. ksilol dimijašuša žena koja nosi dimije. diminutio) smanjivanje. machaira mač) gladijator koji u borbi ima dva mača ili mač i bodež dime čit. smanjenost. umanjiti. dyo dva. tijelo ima tri dimenzije (ono je trodimenzionalno). nemoderna muslimanka) dimije (tur. oblik) koji ima dva oblika. zahvaliti se. dimissorium) isprava o otpuštanju.) prav. diminutio capitis čit. mogu određivati i mjeriti. smjenjivanju dimitirati (lat. zamišljene ravne linije pomoću kojih se prostiranje nekog tijela i njegovih granica (površine. smanjenje. dimissio) smjenjivanje s položaja. dimi) vrlo široke hlače istočnjačkog kroja (za muškarce i žene) diminucija (lat. prostiranje. jačini) diminuto (šp. demirbaš) imovina dimisija (lat. diminutor) mat. meros dio) koji se sastoji od dva dijela. dvoobličan. umanjenje. koordinatni sustav dimenzioniranje (lat. otapalo za kaučuk i lak. diluvijalno tlo tlo poplavljenog zemljišta. pružanje. dimetiri izmjeriti. usp. umanjivanje. presjeka dimenzionirati (lat. pračovjek dimaher (grč. kvaternarij dimetilbenzol kem.) glaz. četvrta dimenzija je "vrijeme". ili nekog dijela prostora koji predočavamo kao prazan. popustiti (npr. dimorfizam dimorfija v. npr. poplavljen. di-. npr. dajm (engl. suptrahend dimirbaš (tur. odbijanje od svote. dati ostavku dimorfan (grč. zahvaljivanje na službi. usp. demisija dimisionar (lat.) sjevernoamerički novac = deseti dio dolara dimenzija (lat. dimorfne biljke biljke čiji se cvjetovi javljaju u dva oblika. sve slabije (tj. postupno tiše. dimensio) mjerenje. ostavka. umanjenost. stih koji se sastoji od dvije stope ili dva . diminucio kapitis (lat. dobro dimenzionirani zidovi zidovi čija je jačina dobro proračunana. dva člana. dvočlan dimetar (grč. otjerati iz službe. jedan jampski stih od četiri stope. morfe.diluvij alan 297 dimorfija stihovna takta. smanjivati jačinu tonova) diminuirati (lat. diluvialis) potopni. suziti.

1833—1896) dinamizam (grč. temelji se na pučkom govoru. biol. fiz. javljanje dvaju različitih oblika kod živih bića. elastičnog. metron mjera) fiz. sposobnost. često kukast nos dinaroid čovjek nalik na dinarida . koji ima svoju snagu. min.dimorfizam dimorfizam (grč. proizvode djelovanje i upravljaju njime u bilo kojem obliku. din) geol. naprava (obično s oprugom) za mjerenje sila dinamometrija (grč. dynamis sila) eksploziv. morfe oblik) dvoobličnost. dinamometrijski dinamozoizam (grč. dynamis sila. stvarnosti) mogućnost. dynamis) sila. dynamis. logia) znanost o pojedinim prirodnim silama dinamometamorfoza (grč. dynamike) 1. dynamis sila. dimorfija dimotiki (grč. dynamis) naučavanje koje tvar i pojave u prirodi izvodi iz sila prirode dinamit (grč. supr. potencija dinamistika (grč. puk) varijanta novogrčkog književnog jezika. dynamis sila. obično s infuzorijskom ili dijatomejskom zemljom. grafo pišem) pokazivač sile. pojavljivati u bitno različitim kristalnim oblicima. dynamis) stroj za proizvodnju električne struje mehaničkim radom. dinamo dinamogen (grč. koji djeluje vlastitom unutarnjom i živom silom. koji proizvodi snagu dinamograf (grč. koji ima jako djelovanje. umjesto s infuzorijskom zemljom. dynamis sila) v. genos podrijetlo) fiz. mješavina se tada zove celulozni dinamit (izumitelj švedski kemičar Alfred Nobel. naprava za automatsko bilježenje upotrijebljene sile dinamologija (grč. metamorfosis) geol. kratka glava. svojstvo nekih tijela da se mogu. din (grč. crne oči. ali neeksplozivnog tijela. znanost o silama i o gibanjima koja te sile proizvode (dio mehanike). glaz. dina (kelt. dug po nekoliko stotina. pomiješa s prahom slabo pečenog drvenog ugljena. dynamis. pješčani sprud dinametar (grč. kokoš i pijetao. dynamis sila) fiz. koji je stalno u pokretu. koji slobodno djeluje. dynamis sila. geodinamika dinamika (grč. statičan dinamičar (grč. i pored istog sastava. dynamis. sile koje djeluju (ili sila. dynamis) koji se temelji na dinamici. (u Aristotelovoj filozofiji nasuprot energiji. a visok po nekoliko metara. dynamis. preanimizam dinamo (grč. dynamis) pristaša dinamistike dinamična geologija v. mjera kojom se označuje jačina izvođenja dinamis (grč. di-. mješavina koja se sastoji od 75% ni- 298 dinaroid troglicerina i 25% nekoga drugog. metron) opt. instrument za mjerenje snage povećavanja teleskopa dinamičan (grč. prid. energija koja djeluje). sposoban. npr. pješčani brežuljak. preobražavanje ruda u velikim dubinama kamene ' kore (pod utjecajem visoke temperature. demos narod. metria) fiz. snaga. ako se. naučavanje o snazi obdarenoj sviješću i voljom dinarid (naziv prema planini Dinari) tip ljudske rase sa sljedećim karakteristikama: visok rast. zoon živo biće) fil. 2. tamna kosa. jedinica sile u apsolutnom sustavu mjera: sila koja masi od lg daje ubrzanje od 1 cm u 1 sek. okretanjem vodiča kroz magnetno polje dinamo-stroj v. tlaka i vode) u nove rude dinamometar (grč. mjerenje sila. dinamo dinamoelektrični stroj v.

pržina. med. Aziji (403—323 pr. onaj koji prezire svijet. dioktaedarski diolen naziv za sintetičke tkanine Diomed 1. podrijetlom Dalmatinac (3.). fone glas) lingv.diner ručak.). pirjati dinsuz (tur. lat. e.) kola za ručanje. mn. šesnaest. per Dio! (tal. točnije: antidinici dinigla podlanica. da je Aleksandra Velikog (kad ga je ovaj posjetio i rekao mu da kaže jednu želju) zamolio da mu se skloni sa sunca. suprotno: monofiziti Diogen (grč. strašan. jačina glasa dinosaur (grč. ateist Dio (tal. Don Quijote) sklonost pustolovinama. pren.) 1. dajningrum (engl. koji je pristaša neke vladarske loze. sredstva protiv vrtoglavice. glavni obrok. fysis priroda) mn. di-. therion zvijer) vrsta pretpotopnog divovskog rilaša dinstati (njem. današnje značenje: večera) 2. okto osam. moavke dinkohotizam (šp.dinas-cigle dinas-cigle na vatru veoma otporno kamenje od čistog kvarca. o njemu se priča da je stanovao u bačvi. gospodar. sauros gušter) zool. vlastelin dinastičan (grč. n. niz vladara iz iste loze dinastizam (grč. mizantrop Dioklecijan rimski car. deinos užasan. prud dingi (engl. dynasteia vlast. Dioklecijanova palača ljetnikovac u obliku rimskog tabora koji je Dioklecijan izgradio nedaleko od svog rodnog mjesta Salone (Solina) — zametak današnjeg Splita dioktaedar (grč. dingey) šport. Diogenes "onaj koji vodi podrijetlo od Zeusa") filozof iz Sinope u M. s malom primjesom vapna. mali čamac za jedrenje dingo (austral. strašan. syz bez) bezvjerac. pristaše kršćanske sljedbe koja je smatrala da su u Kristu bile dvije prirode. diinsten) pržiti jelo na poseban način.) zaboga! dioda (grč. božanska i ljudska. dinastije dinastija (grč. divovski pretpotopni gmaz (dugačak do 30 m) čiji kostur pokazuje karakteristike ptice i sisavca 299 Diomed dinoterij (grč. ornis ptica) v. moć) vladarska loza. dining-room čit. dinghy. brjegovi od živog pijeska koje nanosi vjetar. din vjera. deinos užasan. pijesci. poliedar s dvaput po osam. i 4. Dio. e. željeznog oksida i ilovače. trioda diofiziti (grč. sin Aresov. anodos uspon) u radio-tehnici cijev sa dva elementa. nazvan "Pas". tj. Sokratov pojam autarkije podigao je do askeze koja odbacujući svaku životnu udobnost traži krajnje odricanje želja. kralj Trakije. jak. dynastes vladar) odanost vladaru. dajning-kar (engl. lovrata (vrsta ribe) dining-car čit. dynastes) vladar. Deus) Bog. dinos vrtoglavica) mn. dynamai mogu. nije priznavao postojeće zakone i bio je prototip ciničnog filozofa. deinos silan. dyo dva. usp. sipine.. služi za unutarnje oblaganje peći s visokim temperaturama dinast (grč. bio je veoma okrutan (svoje je kobile hra- . u srednjem vijeku: posjednik viteškog imanja.) divlji ili poludivlji australski pas dinici (grč. gozba dine (kelt. da je u podne po Ateni svijećom tražio 'ljude" itd. svečan otmjen ručak. komarča. bezbožnik. edra osnova) geol. površina. odnosno vladajućem domu. n. avanturama dinofonitet (grč. dynastes) koji pripada nekoj vladarskoj lozi. privrženost dinastiji dine (fr. st. prid. strašan. deinos. dyo.) blagovaonica dinirati (grč.

dotjerivanje) diortoza (grč. starogrčke svetkovine u slavu boga Dioniza. dioptrikos) koji spada u dioptriju. odvajam. g. di-. v. jedan od najvećih junaka pod Trojom. dia-. blizanci. osteon kost) med. tumači. nimfa. činile su ih pretežito orgijanja i pijančevanja. sin Tidejev. st. svladao ga je Heraklo i dao ga za hranu tim kobilama. pristaše naučavanja o dvije prirode i . izraz kojim Nietzsche naziva element pun snage i strastvenosti u životu i volji. med. Dios-kuri sinovi Zeusovi) mit. diorysso potkopavam) ekspolozivni prah. Kastor i Polideur (Poluks). razlikujem) koji objašnjava. piljevine. četvrti Saturnov unutarnji satelit. sa Zeusom rodila Afroditu. otkriven 1684. starogrčki bog vina i vinogradarstva. prijatelj muza. Dionysia) mn. thelo hoću) mn. tiskanje) fiz. di-orao gledam kroz) prozirna slika. Krist se rodio 754. jačina leće čija je žarišna udaljenost jedan metar. leća jačine 5 dioptrija ima žarišnu udaljenost 0. a drugi predmetu koji treba vizirati dioptričan (grč. određuje diorit vrsta kamena vulkanskog podrijetla diorizam (grč. suprotno: apolonijski diopter (grč. kći Urana i Geje. sprava za viziranje. drvenog ugljena. orao gledam) opt. di-. od kojih je jedan okrenut oku onoga koji vizira. poboljšavanje. dyo. vidim) opt. dioptrične boje boje koje nastaju zbog prelamanja svjetlosti dioptričko ravnalo mesingano ravnalo koje ima dvije tanke metalne pločice s prorezima kroz koje se gleda (zastarjeli geodetski instrument za određivanje pravca na stolu za mjerenje) 300 dioteleti dioptrija (grč. ponekad s likovima u pokretu. dioptron sve kroz što se vidi) opt. 2. dia kroz. Dionysos) fil. Dionysos) mit. odredba) fil.Diomeje nio ljudskim mesom). namještanje. ispravljanje uganutih ili iskrivljenih udova Dioskuri (grč. osmos guranje. salitre i sumpora dioristički (grč. diorizo ograničavam. sastoji se od dva dijela. bujno zelenilo). nakon povratka iz rata bio je prognan iz vlastite kuće te se preselio na zapad i osnovao nekoliko novih gradova (i Primošten zovu "Diomedov otok") Diomeje staroatenske svetkovine u čast Herakla (naziv po atenskom heroju Diomu. orao gledam. nerazdvojni prijatelji diosmoza (grč. 2. Heraklovu ljubimcu) Diona mit. bakanalije dionizijska era računanje vremena od Kristovog rođenja koje je uveo Dionizije Mali (Dionisus Exiguus). diorthoo ispravljam) koji ispravlja. jedinica za mjerenje jačine leće (jačina leće = recipročna vrijednost žarišne udaljenosti). staklo i dr.. g. mješavina pikrinske kiseline. osobito na uređajima za mjerenje. okrugla slika na prozirnom materijalu koja pomoću umjetnog osvjetljavanja pokazuje promjenjive svjetlosne tonove (dnevne i večernje pejzaže) ili tonove boja (zima. teol.. dioreksin (grč. izumio Daguerre 1822. dia. prema njemu.20 m dioptrika (grč. određivanje pojma diortotičan (grč. diorthosis uređivanje) popravljanje. od osnivanja Rima dionizijski (grč. Dioniz (grč. pren. osmoza diostoza (grč. znanstvenik iz VI. diorismos ograničavanje. znanost o prelamanju svjetlosnih zraka kroz vodu. pomicanje kostiju dioteleti (grč. anaklastika diorama (grč. koji služi za ispravljanje (ili: namještanje. Bakho dionizije (grč.

znanost o poveljama. osobito na visokim školama diplomacija (grč. utvrđivanja njihove izvornosti. umijeće u javnom i taj- 301 diplosija nom vođenju pregovora između pojedinih vlada diplomat (grč. odlikovanje. pren. diploma) zbirka povelja diplomatski (grč. povelju o imenovanju na neki položaj ili neko zvanje diplomirati (grč. diplomatsko tijelo diplomiran (grč. ops. na uglađen način skrivati svoje mišljenje i namjeru. di-. ali se tijelo ispod pupka udvostručuje. pren. vremena kad su izdane itd. mudro i uglađeno diplomatrij (grč. kao i sumnjivih mjesta u pjesničkim djelima. ambasadorski. di-. imao je dugačak vrat i rep te je živio na kopnu i u vodi diploja (grč. izaslanički. diplasis dvostruk) glaz. stanični sloj između dviju tankih koštanih ploča. dvostruki pianoforte. ponekad = diplomacija diplomatizirati (grč. umijeće čitanja i pravilnog tumačenja starih povelja. diploma) položiti posljednji i završni ispit na visokoj školi. diploma) poznavatelj i znalac u čitanju i tumačenju starih povelja diplomatika (grč. dokumentirano. stihovna stopa od četiri kratka sloga: U U U U diplazija (grč. diploma) poveljno. osobito na fakultetu sveučilišta diplosija (grč. oprezan i sumnjičav čovjek diplomatičar (grč. pyge stražnjica) dvojna nakaza koja ima jednu glavu i jedan prsni koš. diploma) pomoćna povijesna znanost. svjedodžbu o položenom završnom ispitu. oslobođenju ili pomilovanju. originalnosti. sa dva cvjetna listića dipigus (grč. pren. diploo. djelovati kao diplomat. tj. diplasios dvostruk) udvostručenje. oprezno. diploma) povelja. pregovarati sa stranim vladama. petalon list) bot. opos oko) med. diploma) koji je dobio pisanu potvrdu o nekoj počasti. osobito kod kostiju lubanje.. diploo. diploma) formalno posredovanje u međusobnim odnosima između civiliziranih država. bot.dipetalan dvije volje u Isusu Kristu. državnički. povelja o imenovanju. dokos greda) izumrli golemi gušter iz skupine dinosaura. sa dva lista. osobito ona kojom se daju dostojanstva. što se tiče pregovora i veza između država. mudro. svjedodžba o položenom ispitu. ditopsija . s dvije klavijature koje stoje jedna prema drugoj diplazijazam (grč. usp. corps diplomatique) svi predstavnici stranih država akreditiranih kod neke vlade. službeni organi koji se bave tim poslom. diploma) osoba koja u međunarodnim odnosima predstavlja neku suverenu državu. načela i pravila koja vrijede u tom pogledu. dvostruko viđenje nekog predmeta. prava itd. slobode. što spada u poslove jednog izaslanika u stranoj državi. osobito u drami. što se temelji ili dokazuje na osnovi povelja. ponašati se oprezno.. povelja kojom se ukazuje počast. di-. diple) kritički znak u obliku položenog velikog slova ipsilona za označavanje pogrešnog načina čitanja. povlastice. diploma) održavati vezu sa stranim vladama. podvostručenje diple (grč. s mnogo takta. voditi pregovore. pyrriche) metr. diplos dvostruk. dvostruki pirih. unutarnja stanična masa lišća i plodnice diploma (grč. tako da nakaza ima dvije stražnjice i dva para nogu dipirih (grč. kako bi se 'glumac upozorio da ne pogriješi u interpretiranju diplodok (diploos dvostruk. diplomatski zbor (fr. diplon) fiziol. uglađeno. monoteleti dipetalan (grč.

. cijelo razdoblje dok je ta vlast trajala. riječ koja ima samo dva padeža dirandl (njem. directiva) uputa. prosopon lice) nakaza s dvije sljubljenje glave. vrhovno upravno ili nadzorno tijelo u nekom poduzeću. directorialis) koji dolazi od direktora ili direktorija (npr. logia) zool. koji je u izravnoj liniji. neposredan. directoire) upravno vijeće. di-. direktni porezi neposredni porezi. indirektni porezi posredni porezi.. pijaničko ludilo dipteralni hram arhit. komarči i dr. upravitelj.) dipterologija (grč. hram ograđen sa dva reda stupova. koji voli piti. smjer rada. di-. po imenu američke tvrtke Du Pont de Nemours) sintetički kaučuk diprosop(us) (grč. dipteros dipteros (grč. directorium) vrhovna uprava. uputa za rad (u obliku naredbe) direktoar (fr. porez na prihod. dipsa žeđ. director) ravnatelj. zvanje i djelokrug ravnatelja direktorij (lat. direktorij. diploos. dyo dva. directio) uprava. dipsao) v. trgovina kupovanje robe iz prve ruke. koja se tada pojavila i imala klasicističko-antički karakter direktor (lat. propis. obadi. soma tijelo) rađanje dvostrukih nakaza (npr. direkcijska linija voj. dipsao žednim) koji žedni. moda u načinu odijevanja. di-. vrhovno upravno i nadzorno vijeće nekog poduzeća.) pravim putem. 1799. umj. krštenih. pus. rebus stvar) rebus koji ima dvostruko rješenje 302 diribitor direkcija (lat. bez posrednika. spajanje dviju metričkih stopa u osnovni metar ili takt jednog stiha. npr. dipsakos) med. bolest žeđi dipsetičan (grč. v. dvostopni dipodija (grč. pokućstvu i dr. voj. dipteros dipteri (grč. od proizvođača direktiva (lat. pravilo o držanju u nekoj stvari. a svrgnuta 9. osnovana 22. u Francuskoj revoluciji: najviša upravna vlast. dat. podos stopa) metr. pteron krilo. direktoar direktorijalni (lat. na dvije ploče ili dva platna. ustanove i dr. di-. smjer linije. koji radi bez okolišanja. pteron krilo) arhit. kod starih kršćana: popis rođenih. sizigija dipol (grč. na živežne namirnice itd. directus) izravan. dipteralni hram.. smjernica. zavoda. dupren.. diptychon dvostruko presavinuto) dvostruka ploča na sklapanje. dvokrilci. s dvije stope. direbus (grč. dipteron diptih (grč. društvu i si. Dirndl djevojčica) ženska haljina u stilu tirolske nošnje. umrlih itd. di-pteron krilo) mn. putanje jednog zrna direkcional (lat. npr. slika koja se može sklapati diptoton (grč. di-pus) metr.. ali tako da se na njoj razlikuju dva lica dipsakus (grč. v. slika u dva dijela. insekti sa dva neobrasla krila (muhe. dipsetičan dipsomanija (grč. res. dipsa. ptito padam) gram. v.) žiroskopski uređaj koji pokazuje smjer letenja u zrakoplovima kad zbog manevriranja magnetni kompas ne radi točno direkt (directus izravan) šport. di-. diribere brojiti glasove) brojač glasova . direktna. npr. zool.diplosomija diplosomija (grč. od dviju stopa. koji izaziva žeđ dipsodičan (grč. strast za pićem. per direktum (lat. per directum čit. u boksu: udarac ispruženom rukom tako da ruka pođe najkraćim putem u smjeru protivnikova tijela direktan (lat. mania) med. XI.) uređaj koji se sastoji od dvaju nasuprot postavljenih jednakih električnih naboja dipren (fr. IX 1795. direktorijalno rješenje) diribitor (lat. znanost o dvokrilcima dipteron arhit. sijamski blizanci) dipodan (grč. dvostruka stopa.

grčki Pluton. razvod braka disciplina (lat. onda je disaža po zlatniku 0. laktoza) 303 disciplinirati disakordirati (tal. dirupcija (lat. razlika između boljeg i lošijeg novca. u strogoći. upućivati. barys težak) naziv za pojave u organizmu koje uzrokuje smanjenje atmosferskog tlaka disborso čit. tj. dys) 3. predujam. rukovoditi. predmetak kojim se označuje loše stanje. pril. crkveni). razdvajanje. uredba o tajnama disciplinabilan (lat. raspravljanje o pitanju koje još nije izvedeno načisto.te označuje razilaženje. mučila kraljevu nećakinju Antipu sve dok je sinovi (Amfion i Zet) ne spasiše privezavši Dirku za rogove bijesnoga bika. dys ne. osobito medicinskim izrazima). nastavna metoda. red. ako je zlatnik 19. na štetu lošijeg. odgovara hrvatskom nedis. rukovoditelj. u mnogim složenicama: dvaput. diruptio) probijanje. prepreke za brak dirimirati (lat. disciplina) naviknuti (ili: navikavati) na stegu. disagio) trg. teol. broj koji nam pokazuje koliko se jedinica u srebru manje plaća za jednu jedinicu u zlatu (npr. dirimentia) prav. odvajanje. sudac u sporu disceptirati (lat.) tajna znanost. dives bogat) starorimski bog podzemlja. razlikovati. disciplina arkana (lat. vojni. glaz. neugodnost ili teškoća (u mnogim. dvostruko dis. znanstvena struka. tj. raz. spoznavati discesija (lat. onaj koji ravna izvođenjem glazbenog djela. razdvajanje. postupno. znanost. disborzo (tal.(grč. a po jednoj zlatnoj kuni 0. u pomorskom pravu: poslovođa brodskog društva dirigirati (lat. razvesti.(lat. dis) 1. disceptatio) rasprava.50 kn. poništiti dirinčiti (perz. ne zvučati skladno disaža (tal. disciplinabilis) sposoban da se pouči ili dovede u red.) po tonskoj ljestvici. disaccordare) ne slagati se. disciplinirane trupe dobro uvježbani i na red naviknuti vojnici . proboj Dis (lat. debatirati discernirati (lat. dirigens) ravnatelj. u redu.) trg. obavljati teške poslove diritta (tal. alla diritta (tal. ipak se bog Dioniz smilovao na nju te je pretvori ujedan izvor kraj Tebe (Dirkino vrelo). držati u stezi. znanstvena grana. dirigere) upravljati.) stega. raspoznavati. poluton koji se nalazi između tonova d i e dis. znanstveni predmet. maltoza. izdatak. na red. discidium) raskidanje. poredak (školski. disceptator) presuditelj. ne suglašavati se.) glaz. nastava.) šećeri sastavljeni od dvije molekule monosaharida (saharoza. koji se može nečemu naučiti disciplinirati (lat. glaz. upravljač. disceptare) raspravljati. debata disceptator (lat. tonska ljestvica. razvod braka discidij (lat.dirigent dirigent (lat. disciplina arcana čit. discernere) odvajati. predmetak koji odgovara našem raz.025 kn) disbarizam (grč. pretresati. tj.(grč. discessio) odlazak. dis glaz. dis) 2. trošak disceptacija (lat. dirimere) rastaviti. ravnati izvođenjem glazbenog djela dirimencije (lat. okrutna žena tebanskoga kralja Lika. derendž na muci) kulučiti. dirieable) aerostat s motorom za pokretanje i uređajima za upravljanje Dirka mit. ukinuti.50 kn u srebru. smetnja. uviđati. od jednog tona do drugog dirižabl (fr. razlozi za razvod braka. suprotnost uopće disaharidi (grč.

tupoglavost disfagija (grč. isp. diaklao prelamam) opt. dissector) onaj koji vrši disekciju disemija (grč. dissertatio) znanstvena rasprava. suprotno: eugenika disgeusija (grč. dissertare raspravljati) v. disgenika (grč. heretik (ovako se na- 304 disgregacija zivaju u Engleskoj pristaše svih protestantskih Crkava koji su se. dis-. funkcija) med. lat. fagein jesti) med. dys-. raznositi. disciplina) koji se tiče stege. rasijavanje sjemena živih bića po zraku. dys. raščlanjivati rezanjem disekcija (lat. rasprostirati. dys-. euforija) med. nagrdenje. stegovni. pas sav) glaz. smetnje pri djelovanju nekog tjelesnog organa. čest naziv za američke umjetne satelite disdijaklastičan (grč. dys-. octa. koji pokazuje dvostruko prelamanje zraka disdijaklaza (grč. smetnja u govoru zbog nesposobnosti pronalaženja odgovarajućih riječi za predodžbe disfiguracija (lat.ne-. disseminare) rasijati. podnositelj disertacije sveučilištu disesteza (grč. nepovjerenje u sebe disfunkcija (grč. nagrđivanje.ne-. disertator disertator (lat.) diserirati (lat. dys. dys. dissecare) razrezivati. diaklao prelamam) opt. disekcija disektor (lat. dissenter) "onaj koji drukčije misli". dis. disseminatio) sijanje. raspad na sastojke . kvarenje oblika. nesloga disenter (eng. raščlanjivanje (ili: otvaranje) leša disektacija (lat. geuo kušam. haima krv) med. nakaznost. disertirati disertacija (lat. bolestan sastav krvi. pronositi glas. izumitelj. osjećaj) psih. soli itd. npr. neosjetljivost. nonkonformisti i dr. kvekeri. femi kažem) psih. neistinitost. ne toliko po naučavanju koliko po ustrojstvu i obredima. razmimoilaženje s pravnim shvaćanjima disecirati (lat. independenti.ne-. osobito ona koja se podnosi sveučilištu radi habilitacije ili dobivanja doktorske titule (inauguralna disertacija) disertant (lat. dissertator) pisac znanstvene rasprave. figuratio) unakažavanje. interval od dvije oktave disdikija (grč. nakaza disforija (grč. dissentio) razlika (ili: razilaženje) u mišljenju. razvod. dissecare) v. baptisti. širenje) nekog glasa. reda. dys-. fasis izreka. dys. odvojili od državne. podrijetlo) rađanje duševno i tjelesno zaostale djece. disgregacija (lat. neraspoloženje. genos rod. vijesti diseminirati (lat. teško gutanje hrane. dissectio) rezanje nekog tijela. nesporazum. episkopalne Crkve. dis-. okusim) med. dvostruko prelamanje zraka disdijapazon (lat. disciplinska vlast pravo da se potčinjeni silom i strogošću natjeraju na obavljanje dužnosti. disciplinski postupak istraga pretpostavljene vlasti protiv službenika zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti i određivanje disciplinske kazne discoverer čit. isp. dike pravda) nepravednost.disciplinski disciplinski (lat. teškoće i jaki bolovi pri gutanju disfazija (grč. dis-. aisthesis osjet. rasprostiranje (ili: raznošenje.ne-. grč. kao prezbiterijanci. pren. unakaženje. disgregatio) raspadanje. rasijavati.) otkrivač. očituje se u zahtijevanju posebnih jela. dia. metodisti. smetnja okusa. disserere) v. raz. raspadanje krvi diseminacija (lat. osobito: širiti lažno naučavanje disencija (lat. rasipati. diskoverer (engl. dvs-.

napunjenih bistrom tekućinom i praćenih svrbežom dishimija (grč. griješiti u tonu. npr: muškarac—žena. suprotnost. rasipnik.) glaz. različitost. prikrivanje. javlja se u obliku mjehurića (sitnih plikova). disjunktivni veznik rastavni veznik (ili). grč. razjednačavati disimulacija (lqt. disjunktivni pojmovi oni koji su po svom opsegu odvojeni jedan od drugog. pretvarati se disinvolto (tal. bot. razjednačavanje. chylos sok) med. odvaja. hydor voda) med. harmozo slažem se) ne biti skladan. ne slagati se. dissidentia) rascijep. disjunktivni silogizam (ili zaključak) zaključak u kojem je prva premisa disjunktivni sud. dvoličnost. dissimilis) ne biti sličan. npr. magle. rascijep. koji remeti suglasnost disharmonija (lat. različitost u mišljenju disilab (grč. asimilacija disimilaritet (lat. syllabe slog) gram. razgradivanje organske hrane u listu. cijepanje. neslaganje tonova. grč. koji razdvaja. razlikovati se. dis-. pogrješan u tonu. kožna bolest na prstima ruku i nogu. zatajivati. grč. grč. suprotan. S je ili P1 ili P2). riječ od dvaju slogova. dima. katabolizam. dissimulare) kriti. biol. odmetnik. kakofonija). a druga ne. razasut disjungirati (lat. razvod. disjungere) odvojiti. gram. tj. disjuncitvus) razdvojan. razdor. Bečom umjesto Bečem). onaj koji se razilazi u mišljenju. a druga potvrđuje ili negira jednu od alternativa postavljenih u prvoj premisi . prikrivač. pretvaranje jednog od dvaju jednakih glasova u neki drugi glas (npr. neslaganje. dys-. disjectus) razbacan. raspršavanje. ili piši". nesloga. gram. osobito vjerskom disident (lat. nepažnja. rascijep disharmonirati (lat. dissimulator) onaj koji nešto taji ili krije. rastavan. toplina iz parnog stroja koja zagrije zrak disipator (lat. licemjerje 305 disjunktivan disimulator (lat. rastaviti. harmonia) glaz. kao srodni. disjicere. licemjer disimulirati (lat. dis-. razaranje promjena tvari u organizmu. disjunktivni sudovi sudovi s disjunktivnim pojmovima. pas—mačka. npr. heretik disidij (lat. raspadanje žive supstance. disiunctio) razdvajanje. pretvaranje. ne biti složan dishidrozis (lat. tj. isključan. rastresenost. razvesti disjunkcija (lat. ali oba pripadaju. npr. dissipatio) rasipanje.disharmoničan disharmoničan (lat. rasipanje energije i njezino pretvaranje u oblike koji se više ne mogu ponovno iskoristiti za rad. loš (ili: nepovoljan) sastav tekućina u tijelu (poglavito zbog loše prehrane) disidencija (lat. dis-. neusiljeno. dvosložna riječ disimilacija (lat. dissimilaritas) nesličnost. prirodno disipacija (lat. prijetvornost. odijeliti. raspršen. općenitijem pojmu. usp. nesuglasnost. različitost u mišljenju. tajiti.: "Ili dođi. dis-. nesloga. harmonia sklad) neskladan. dissipator) raspikuća. odvojan. disjunktivne ili rastavne rečenice nezavisne rečenice koje izriču radnje od kojih se jedna može dogoditi. prikrivati. dissidium) razvod. nekom višem. razaranje metabolizma. nesklad. dimnjak s više postranih otvora na gornjem dijelu radi ravnomjerne raspodjele plinova disjektan (lat. log. di-. dissidens) otpadnik. logično razdvajanje disjunktivan (lat. s pojmovima koji se međusobno isključuju (npr. raznorodnost disimilirati (lat. isključuje. razbacivanje. isključenje. pogrešan ton (disonanca. dissimilatio) gram. dissimulatio) zatajivanje.

ne-. dys-. discoloratio) obezbojenje. šaren diskont (tal. dis-. osoba koja prima mjenicu u diskont. diskos) šport. sjeta.-engl. nepriznavanje. v. ne priznavati disko-džokej (grč. usp. CD-a) 306 diskonto diskoidan (grč. automatske kretnje. escompte) trg. discantare) pjevač koji pjeva najviši glas. turobnost. igra kod starih Grka već u Homerovo doba veoma poznata i omiljena. neprohodnost disklamacija (lat. oznaka tonskih ljestvica koja naznačuje da c (ce) pada na prvu crtu diskatapozija (grč. neprodužan. discolor) različite boje. osobito mjenica čiji rok plaćanja još nije dospio. dis-. osobito: kupiti ili prodati mjenice. eskontni posao diskontni račun trg. prekidnost. med. unutarnji krug složenih cvjetova. blijeđenje diskoloran (lat. katapinein progutati. disconto) trg. pločast diskolija (grč. neprodužnost diskontirati (tal. diskonto diskontant (tal. napravljena od kamena. disemija diskinezija (grč. raznobojan. disconto) trg. disconto) trg. suvremeni disk. v. prestanak. diskontabilna mjenica ona koja se izdaje pouzdanim trgovačkim firmama u koje se ne sumnja da će ih točno i na vrijeme regulirati diskontni posao bank. disconto) trg. discantus) najviši glas (kod djece i žena) = sopran diskantist (lat. disko. bole hitac) bacač diska diskobolija (grč. bole hitac) bacanje diska diskofil (grč. za gotovinu prije isteka roka. teškoća (ili: smetnja) pri gutanju hrane ili pića diskemija med. kineo krećem se) 1. eidos oblik) sličan disku. gubljenje boje. tanjurast. diskos. dys.-engl. suncokreta diskant (lat.) skupljač i ljubitelj nosača zvuka (gramofonskih ploča. disc-jockey) osoba koja upravlja razglasnim uređajem u disko-klubovima ili na radiju bira glazbu uz popratni komentar disko-klub (grč. odračunati. lažno poricanje svojih obveza disklamirati (lat. a težak je 2 kg. kupovanje kratkoročnih tražbina. odračunavanje. obično od drveta ili željeza. naknada . 2. negirati. sklonost nekih ljudi da sve stvari i pojave tumače i gledaju u crnoj boji.disk disk (grč. osoba koje daje mjenicu u eskont diskontar (tal. disconto. koja je diskontira diskontinuiran (lat.) krug mladeži koja se okuplja kako bi slušala suvremenu glazbu i plesala.. po odbitku određenih postotaka. bez veza. continuere) prekinut. npr. continuitas produžnost. odbiti. odbijanje postotaka pri isplaćivanju mjenica kojima još nije dospio rok plaćanja. prav. prekidan. dyskolia) nezadovoljstvo. željeza ili drveta. clamare) poricati. decompte. neraspoloženje. sličan tanjuru. diskač diskobol (grč. fr. kaseta. u suvremenoj lakoj atletici bacanje diska ponovno je oživjelo. neprekidnost) prekid. bot. kod kojega je prestala veza. diskeo. suprotno: eukolija diskoloracija (lat. koji nije u vezi sa zakonom kontinuiteta diskontinuitet (lat. okrugla ili obla ploča za bacanje. diskos. npr. trzanje mišića i si. disclamatio) negiranje. dis-. izračunavanje sadašnje vrijednosti određene svote (tražbine) čije plaćanje tek kasnije dospijeva diskonto (tal. ima promjer 22 cm. kataposis gutanje) med. sopranist diskantni ključ glaz. diskos.

vrijeme koje se može još čekati od dana kad mjenici dođe rok pa do njezinog slanja na protest diskrecijski v. suzdržljivost. veličina koja nema mjere u sebi (jedinica se ne sastoji od razlomaka). gubitak kredita. fr. fr. da tijekom rasprave po vlastitom uvjerenju bira sredstva koja mu se čine svrsishodna. povjerljiv. nesuglasnost. discernere razdvojiti. disrepans) koji odudara.) glaz. discordans) neskladan. šutljivost. razdor. diskos kolut. međuprostor. ne biti u skladu diskoteka (grč. geol. discordare ne slagati se. kontinuirana veličina. razlika diskrepantan (lat. pažljivost. odudarati od pravilnog tona. discretio. najveća opasnost. discrediter) lišavanje povjerenja ili ugleda. discrediter) lišavati povjerenja ili ugleda. neskladno (ili: neparalelno) ležanje jednog sustava mlađih slojeva na nekom starijem sloju ili pokraj nekog starijeg sloja diskordija (lat. neskladnost diskordantan (lat. nejednak diskordantnost (lat. dys-. diskrecionaran diskrecionaran (fr. neskladnost. veličina čiji dio služi kao mjera (stotina kao cijelo sastoji se od 100 jedinica). diskretna veličina veličina kod koje dio prethodi cjelini. diskrecijske godine godine zrelosti. ustanova koja posuđuje nosače zvuka pojedincima diskrazija (grč. šutljiv. presudan ili kritičan trenutak. nepristojnost. ormar) 1. oprezno. kem. međa. koji nije u skladu diskretan (lat. 2. tj. discretionnaire) ostavljen obzirnosti i osobnom mišljenju. 2. ugled ili povjerenje diskrepancija (lat. diskrecijski dani trg. neograničeno sudsko pravo i . različit) 1. razlika.diskonvenijencija 307 diskrimen vlast. a discretion čit.) prema uvjerenju. loš glas. osobito predsjedavajućeg. krasis mješavina) med. diskreto. discrimen) nešto što odvaja. uzeti nekome dobar glas. vođenje računa o osjetljivosti drugoga. ne slagati se. neslaganje. discreto. različnost. con discrezione čit. odvojiti. odvojen. gubitak ugleda (ili: vrijednosti) diskreditiranje (fr. discernere. razmak. ozloglašenje. po sebi različit ili odvojen. koji se razlikuje od nekoga ili nečega. velikodušnost (pobjednika). vodeći računa o glavnom glasu i o namjeri kompozitora diskrimen (lat. discordare) glaz. supr. kon diskrecione (tal. koji umije razborito praviti razliku među stvarima i si. kriza diskonvenijencija (lat. iznošenje na loš glas. zbirka nosača zvuka koje posjeduje neka osoba ili ustanova. loša izmjena organskih tvari u tijelu diskrecija (lat. nesuglasan. oprezan. theke škrinja. neprikladnost. fr. nesuglasnost diskordirati (lat. mudar. nanošenje štete nečijem dobrom glasu diskreditirati (fr. ozloglasiti.creditare. granica. neskladnost. discretus razdvojen. pažljiv. fil. ne ići usporedno s drugim tonovima. dis. disconvenientia) nepriličnost. godine punoljetnosti. discrepantia) nesuglasnost. pouzdan. diskrecijsko doba doba u kojem netko ima pravo odlučiti se kojoj će vjeri pristupiti. discredit) nepovjerenje. nesloga. nesložan. veličina kod koje cjelina prethodi dijelovima. diskrecijski diskredit (lat. diskrecionarna vlast slobodno. na milost i nemilost. discordance) nesklad. discretion) obzirnost i opreznost u govoru i ponašanju.. predati se na diskreciju predati se na milost i nemilost. mat. discordia) nesloga. koji umije čuvati tajnu. 3. suzdržljiv. a diskresjon (fr.

odvajati. isključenje dislalija (grč. iščašiti dislogija (grč.diskriminacija 308 dislokacija diskutabilan (lat. prijeporan. obespravljivati. dys-. govor. lexis govorenje) med. razmještanje. pojmovne prirode (supr. poremećaji u govoru zbog nedostatka inteligencije dislokacija (lat. pucanje Zemljine kore i poremećaji koji su s tim u vezi. praviti razliku. razgovor. učiniti (ili: načiniti) nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. x 2 ) kvadratne jednadžbe: izraz koji se nalazi pod korijenom diskriminirati (lat. iščašenje. šport. med. intuitivan). nekog posla. discutere) govoriti. dokazati nedužnost diskulpacija (lat. nedostatak sposobnosti. premještati. raspravljati diskvalificirati (lat. facere) onesposobiti. podjela. isključivanje. dis-. opravdavati. discriminare) dijeliti. ali nije sposoban pročitati do kraja dislocirati (lat. dislokacijska karta zemljovid na kojem je prikazano diskriminacija (lat. nepodobnog diskvalifikacija (lat. razmještaj trupa na nekom području. discussivus) koji objašnjava. obespravljenje kolonijalnih. dys-. viđenje) med. nedostatak važnosti. dislocare) premjestiti. objašnjavanje putem izmjene misli i različitih stajališta diskusijski (lat. discursus. discutere) objašnjavati. sljepilo za boje. chroma. uganuti. nesposobnost osjetila vida da u podjednakoj mjeri zamjećuje sve boje spektra diskulirati (lat. dis-culpare) pravdati. nesiguran diskutirati (lat. graničiti diskromatopsija (grč. med. razmještati. facere učiniti) onesposobljavanje. qualis. discriminare) mat. discursivus) log. prikraćivati prava. discriminatio) u međunarodnim odnosima: davanje manjih prava pripadnicima jedne države nego što se daju pripadnicama drugih država. dislocatio) premještanje. u razgovoru. onaj koji je čisto misaone. poremećaj u izgovaranju riječi zbog bolesti ili kakvog nedostatka na vanjskim govornim organima (na jeziku. onesposobljenost za obavljenje nekog posla. dys-. discussio) raspravljanje. qualis kakav. razgovoran. obilježiti nekoga kao nedostojnog. discriminare odvajati. predavanje. Crncima i Zidovima) i nacionalnim manjinama osporava ona prava i građanske slobode što ih uživaju pripadnici vladajuceg naroda. logos) psih. razdioba. govoriti) med. usnama. dis-. discutere raspravljati) o kojem se može diskutirati (raspravljati). nekoga isključiti iz natjecanja zato što ne odgovara propisanim uvjetima natjecanja. smanjivati prava. sporan. nesposobnost čitanja (bolesnik može samo započeti čitanje teksta. zubima ili grkljanu) disleksija (grč. izlaganje diskurzivan (lat. disculpatio) opravdavanje. proglasiti nesposobnim ili nevažećim. dys-. razgovarati diskurs (lat. uganuće. fr. geol. kod određivanja korijena (x : . razlikovati. vojsku. činjenje nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. dokazivanje nedužnosti diskurirati (lat. voj. npr. boja. usputan diskusija (lat. rasna diskriminacija socijalnopravni odnos u nekim državama koji pripadnicima drugih rasa (npr. istraživanje razgovorom. discours) razgovaranje. razmjestiti. opsis vid. lalein tepati. koji razlaže . polukolonijalnih naroda ili narodnih manjina od strane vladajućeg naroda diskriminanta (lat.

reo tečem) med. neobuzdan. rastavljanje) disolvirati (lat. nezdruživ disocijacija (lat. opsis) med. dissociatio) razdvajanje. v. osobito djelovanjem topline.). slabovidnost. razvratnost. dissolventia) mn. nesuglasnost. disonija dispanzer (eng. pareunos suprug. rastopljiv. i . rastopni. omekšavanje. razgradnja kemijskog spoja na njegove sastavne dijelove. dissolutivus) koji otapa. dissonare) ne zvučati skladno. nego traži veću konsonancu (u sekundi. rastajanje. razdružiti. ugovor o prekidu suradnje disolutan (lat. koji rastavlja. raspuštenost. mezalijansa disparatan (lat. slabost vida. nejednak. neskladan. izdvajanje crkvene općine iz njezine dosadašnje župe dismembrator (lat. (kreacijom Miki Mausa). membrum ud. glaz. odnos dvaju ili više tonova čije zvučanje ne može zadovoljiti. zdravstvena ustanova koja sprječava i liječi bolesti disparagij (lat. raspad (npr. raspadanje nekog tijela. osobito: podjela jednog kompleksa zemljišta na manje dijelove (parcele). dys-. neslaganje. raspuštanje (nekog društva). razum i biljka. razgradnja molekula otopine na jednostavnije sastojke (ione) disocirati (lat. Pinokio. pojmovi koji ne pripadaju zajedničkom srodnom pojmu te nemaju nikakvih zajedničkih oznaka. razuzdan disolutivan (lat. Walt čit. Pepeljuga. koji ima prirodu otopine. nacrtao prve trik-filmove. raskomadati. opsis viđenje) med. 1922. dissolvere) otopiti. komadati. noni i dr. razdvojiti disolubilan (lat. kem. dissociabilis) nespojiv. razlikovati se disopija (grč. elektrolitička disocijacija fiz. Petar Pan) disocijabilan (lat. sredstva za otapanje (ili: razblaživanje. dissolubilis) otopljiv. raščlanjivati dismenoreja (grč. men mjesec. dys-. Dizni Volt. član. dys-. disopsija disopsija (grč. ugodniji dojam na uho disonantni interval glaz. v. dis-paragium) nepriličan brak (s osobom iz nižega staleža. disparatni pojmovi log. raščlanjivanje. neobuzdanost. Alica u zemlji čudesa. sentimi. države. dissolutio) rastapanje. dismembratio) komadanje. kasnije je u vlastitom filmskom poduzeću izradio svjetski poznate filmove s motivima iz priča za djecu (Snjeguljica. med. menstruacija praćena bolovima (kao posljedica nedovoljne razvijenosti ili nepravilnog položaja maternice. npr. dio) dezintegrator za žito dismembrirati (lat. rastaviti disonanca (lat. dispensary) socijalna ustanova za besplatno liječenje sirotinje. slabo. koji pripada otopini disolvencije (lat. nesloga. može biti i posljedica neke bolesti unutarnjih spolnih organa) Disney. dissociare) rastaviti. dissonantia) nesklad. rastavljiv disolucija (lat. ne slagati se u glasu. koji rastapa. tj. dissolutus) otopljen. dys-. biti neskladan. membrum) odvajati dijelove iz neke cjeline. društva. rastopiti. disparatus) iz osnove različit. zapravo Walter Elias (1901—1967). nedo\ j- . lakomislen. supruga) med. braka). osobito članova vladarske kuće). dis-.dismembr acij a kako su trupe razmještene na nekom području dismembracija (lat. slavan je postao 1928. jabuka i vrlina dispareunija (grč. dis-. diso- 309 dispareunija lucijski kontrakt trg. razdor. onaj čije istodobno zvučanje tonova ne zadovoljava naš sluh disonirati (lat.

displicentia) nedopadanje. osobito kod prepreka za brak. homogene svjetlosti (boje). pripremati i izdavati lijekove. tvorim) nenormalan razvoj nekog organa ili cijelog organizma displicencija (lat. displicencije paktum (lat. ljekarnički zbornik dispenzirati (lat. oslobođenje. poremećaji u probavnim organima (želucu i crijevima). premještanje displazija (grč. dispenzacijski troškovi iznos koji treba platiti za jedno ovakvo razrješavanje ili oprost dispenzarij (lat. osobito: slaba probava želuca zbog poremećaja u izlučivanju probavnih sokova . plasso oblikujem. astma. osobito u vezi sa štetom na moru. rasap boja disperzivan (lat.disparitet 310 disponenda dispeptičan (grč. dispatch hitno obaviti) 1. upravlja cijelim tijekom proizvodnje nekog mehaniziranog poduzeća dispenzacija (lat. 3. displicentiae pactum čit. displicere) ne dopadati se. ono što je stavljeno na raspolaganje.stihovna stopa od četiri duga sloga: disponenda (lat. dys-. dvostruki spondej. farm. upravitelj. sipnja.ne-. dispacher) pom. dys-. podijeliti među zainteresirane (v.) raseljene osobe displantacija (lat. razasut dispescirati (lat. dispensatio) razdvajanje. pepsis probava) med. dijeljenje. knjige koje je knjižar no raspoloženje žene za spolni odnošaj disparitet (lat. dispersivus) raspršen. nadstojnik (osobito u samostanima) dispenzatorij (lak dispensatorium) ljekarnička knjiga s propisima za pripremanje lijekova. razdijeliti. neskladnost dispaširati (fr. dis-pescere) rastaviti. dispendere) zavod za besplatno davanje lijekova sirotinji.. oprostiti dispepsija (grč. dispaširati). osobito u knjižarstvu. dis-par) nejednakost. dis-plantatio) presađivanje. sirotinjska ljekarna dispenzator (lat. pojava da se složena svjetlost može prizmom razgraditi na svoje sastavne. di-. srca. različitost. raspršivanje svjetlosti. ne biti po volji dispnoja (grč. pepsis) onaj koji pati od slabe probave dispergirati (lat. spondeios) metr. opremljenog potrebnom signalnom aparaturom i sredstvima veze. groznice. sperma sjeme) fiziol. dispergere) rasipati. djelitelj. dis-pensare) podijeliti. dys-. dys-. ravnatelj.) dispondej (grč. službenik koji vrši razdiobu električne energije na više međusobno povezanih električnih stanica. regulirati račune displaced persons čit. dispergere. osloboditi od obveze ili kazne. nesviđanje. teško disanje (kod težih bolesti dišnih organa. sa dva sjemena disperzija (lat. ne sviđati se. dispensator) darovatelj. radnik koji iz jednog središta. donator.) mn. pepsis probava) koji teško probavlja dispeptičar (grč. mehaničkih smetnji i dr. displeist persns (engl. procijeniti ili nadoknaditi brodsku štetu dispečer (eng. pnoe disanje) med. rasuti. pneo dišem. 2. razrješavanje od neke obveze ili smetnje u pojedinačnom slučaju. nekih živčanih poremećaja. oprost. dispersio) opt. ugovor o raskidanju zaključenog trgovačkog posla displicirati (lat. di-. rasađivanje. sporne svote. dvosjemen. dys. razdvojiti. raspršiti dispermatičan (grč.) prav. elementarne. službenik koji regulira kretanje vlakova na jednom dijelu pruge.

sposobnost raspolaganja nečim. nadmetanje riječima disputabilan (lat. raspolagati (novcem. disponens) upravitelj. prirediti. dysprositos teško pristupačan) kem. lat. poslovođa. predavanje). lišenje posjeda disposesirati (tal. srediti. nejednakost disproporcionalan (lat. zločin. disputare) prepirati se. sposobnost za pravne poslove. pripremanje. pobuditi nekoga na nešto. odlučuje dispraksija (grč. disputans) v. med.disponent primio radi rasprodaje. raspolaganje novcem. dispositio) raspored. koji naređuje. točnog poimanja i razumijevanja značenja nečega. skica. plan (npr. vrijeme između aktivne službe i mirovine (dok se prima akontacija mirovine) disponiran (lat. sklonost. krađu). lišavanje posjeda. sposobnost za samostalno obavljanje poslova 311 disputirati dispozicijsko dobro trg. danas se još vrši radi dobivanja akademskih počasti (inauguralna disputacija. rješenje. nacrt (rasprave. imanjem. dobre volje disponirati (lat. voj. mala apraksija. na raspolaganju. vedar. dispossessio) prav. dyspraxia) psih. a da se ne mora polagati račun (npr. dispozicijski fond novac stavljen nekome na raspolaganje u određene svrhe. osobito: javna znanstvena rasprava u kojoj jedna strana (oponent) nastoji opovrgnuti ono što je druga strana (respondent ili defendent) tvrdila. zaduživanja ili otuđivanja imovine dispozitiv (lat. redni broj 66. pripremiti (članak. osoba koja je ovlaštena upravljati poslovima neke trgovačke kuće disponibilan (lat. kod raznih ministarstava. odluka.) dispozicijska sposobnost prav. atomska težina 162. ukloniti (ili: otjerati) s posjeda. roba koju naručitelj zbog loše kakvoće ili zakašnjenja neće primiti. za bitku). mala nesposobnost vršenja nekih pokreta. kojim se može raspolagati disponibilitet (lat. dis-proportio) nerazmjer nost. disputatio pro gradu) disputant (lat. tj. formula presude dispozitivan (lat. dispositiva) prav. imanjem). disponibilis) raspoloživ. dispositivus) koji se tiče raspolaganja nečim ili uređenja nečega. nego je stavlja prodavaču na raspolaganje dispozicijsko ograničenje prav. promocijska disputacija. lišiti posjeda dispozicija (lat. raspoloživost. element. spor. članka. dis-proportionalis) nerazmjeran. ali ih nije prodao te ih stoga ponovno stavlja na raspolaganje izdavaču disponent (lat. sudionik u disputiranju disputirati (lat. nagovoriti disposesija (lat. sporiti se. znanost. disputator) raspravljač. disponens) raspoložen. glazbu. disputare) prepirka. habilitacijska disputacija. raspravljanje. urediti. prilagoditi. nejednak disprozij (grč. dispossessare) prav. predavanja). ograničenje slobode primanja obveza. osobito: voditi znanstvenu raspravu . uređivanje. razmještati. nedostatak razumijevanja za praktičnu uporabu pojedinih predmeta disproporcija (lat. razmještaj. disputatio) raspravljanje. disputabilis) sporan disputacija (lat. sklonost nekim bolestima. disponibilitas) stanje nečega što je na raspolaganju. disponere) razmjestiti. osobita sposobnost za nešto (npr. raspoređivati. znak Dy disputa (lat. disputator disputator (lat. sređivanje. velikih poduzeća itd. raspoloženje. oraspoložiti. propisuje.46. dobra volja.

na lošem glasu disrenomirati (lat. di-. di-. potpun. suviše visoko ili suviše nisko (pjevati. supr. reforme) loš (ili: neuspio) preobražaj ili preokret disrekomandacija (lat. med. dys-. jahanje na distancu dugotrajno jahanje (kad se konje ne zamjenjuje). tikto rodim) med. odnosi u prirodi i kulturi su 312 distonirati nesvrhoviti i štetni za život te. položaj distinktan (lat. di-. rađanje blizanaca distomatoza (grč. kratkotrajno električno pražnjenje (za razliku od električne struje kod koje se električne mase kreću ravnomjerno i trajno utvrđenom putanjom) distanazija (grč. dis-tendere) med. metron) instrument za određivanje udaljenosti disteleologija (grč. resommandation) loša preporuka. distentio) v. distincuts) odvojen. dys ne-. naučavanje koje poriče svrhovitost i savršenstvo svijeta. nepravilnost disruptivno pražnjenje (lat. stvaranje dvostrukog reda trepavica (kao bolest) distingviran (lat. rastegnuti distenzija (lat. stichos) 2. nedaća. distingvirati se isticati se distinkcija (lat. razlikovati nešto od nečega. tj. različit. otmjen. svirati) . držati distancu voj. di-stinguere) odvajati. mjesto izdavanja i mjesto plaćanja različiti distanciran (lat. razgovijetan. naglo pražnjenje elektriciteta. pokuditi disrenomiran (lat. ugledan. dis-. silom istegnuti. rhytmos sklad. dvoredan distihija (grč. razmak. distonare) glaz. heksametar i pentametar (koji dolaze jedan za drugim) distihičan (grč. distenzija distendirati (lat. renommer) ozloglašen. napregnutost. mjenica mjenica na drugo mjesto kod koje su. apsolutno proturječe teleološkom shvaćanju života i prirode distencija (lat. dis-. dis-. izraz za konja koji još nije stigao ni do distantnog stupa (koji se nalazi 200 metara ispred cilja) u trenutku kad je pobjednik već prošao cilj. razumljiv distinktivan (lat. borba s dušom. izići iz r pravog tona. dis-tendere) zategnutost. dis-.disreforma disreforma (lat. razlikovan. reputation) loš glas. distichon) metr. stichos) s dva reda. truljenje jetara koje uzrokuju crvi u jetrima (Distomum hepaticum). kao takvi. fr. metiljavost distonirati (tal. pri marširanju: držati propisan razmak. teleios savršen. di-stinguere) koji se razlikuje od drugih. distinctivus) koji odvaja. razlika. distencija distih (grč. razmjer) nedostatak ritma. jasan. rezerviran. raz-. dvostruki red. dvostih. disrumpere) fiz. distans) šport. fr. dakle. log. distantia) udaljenost. fr. nesretan slučaj distihija (grč. eutanazija distanca (lat. iskazivati nekome posebnu pažnju. logia) fil. stichos red) med. nesreća. fr. di-. točno razlikovanje pojmova. stoma usta) med. dystychia red) 1. obujam. dis-. nesklad. istaknut distingvirati (lat. distantna. renommer) iznijeti na loš glas disreputacija (lat. dis-. kuđenje disrekomandirati (lat. otmjen distokija (grč. fr. ozloglašenost disritmija (grč. dis-. distinctio) razlikovanje. opseg. zla sudbina. dys-thanatos) teško umiranje. grč. distantia rastojanje. razlikuje. osobito trepavica distihijaza (grč. nepristupačan distancometar (lat. resommander) loše preporučiti. fr. dva stiha zajedno. zaseban. otmjenost.

distributio) podjela. rasporediti. di-. naredba o pozivanju pred sud. uganuće nekog uda. potpis na pismu. odvojen disunirati (tal. razmještajni.: kolektivan pojam). dittos dvostruk. dys-. odvajanje slomljenih ili oštećenih udova. razmjestiti distributivan (lat. razdvojiti disurija (grč. di-. distribuens) razdjeljivač. raspoređuje. kao u ditirambu ditomija (grč. rastavljanje na dva dijela ditonus (grč. zbuniti. iščašenje. razdavač darodavatelj distribuirati (lat. razvesti. disunire) razjediniti. pristaše razjedinjenja SAD-a disuniran (tal. mjerodavnost. zanosno. odvući. dithyrambos) nadimak boga Bakha zbog njegovog tobožnjeg dvostrukog podrijetla od Semele i Zeusa. po dva itd. disunire) razjedinjenje. dvobožac diteizam (grč. djelokrug distringas (lat. disunire) razjedinjen. razonoditi. razdjeljuje. theos bog) vjerovanje u dva boga. čitavog organizma 313 ditta disturbacija (lat. di-. dvoboštvo ditetraedar (grč. zabavljati. nepažnja. razvrgnuće. razdijelni. trochaios) metr. thrix. zabaviti. prodaja distribucija (lat. razvoditi. distribuere) razdijeliti. poliedar s dvaput po četiri površine ditiramb (grč. razmješta. distractio) rastresenost. osnova) geom. di-. skrenuti pozornost s nečega. di-. diplosija ditrohej (grč.distorzija distorzija (lat. ditonos) glaz. razdavati.) nemogućnost mokrenja pred drugima zbog stidljivosti diteist (grč. okrug. dys-. razvući. otuđivanje. edra površina. uron mokraća) med. burno. distributivus) koji dijeli. rastavljen. bolestan sastav mokraće. strofe) poet. podijeliti. zabavljanje. područje. poremećaji u prehrani jednog organa. orao gledam) v. mjenice trgovca koje ima u trgovini. pjesma koja se sastoji od dvije strofe distrofija (grč. tetra četiri. sudsko rješenje o podjeli stečajne mase među vjerovnike. razdioba. dithyrambos) oduševljeno. distrahere) rastresti. distringas) prav. distributivni broj broj koji pokazuje koliko dolazi na svakoga (po jedan. disturbatio) rasap. raspored distribuent (lat. velika terca ditopsija (grč. trofe hrana) med. ime pod . odvojiti. temno režem) razdvajanje. med. distributivan pojam log. odcijepljenje. theos bog) onaj koji vjeruje u dva boga. razdjeljivati. distringere. osujećenje. iskrivljenje distrahirati (lat. disunire) mn. zabava. distributivno rješenje prav. pojam koji se odnosi na svakog člana neke skupine ili klase (supr. interval koji se sastoji od dvaju cijelih tonova. prav. boga vina i uživanja. nesloga disunionisti (tal. prevrtanje (očiju). rasporedni. v. vlas) med. danas: lirska pjesma nadahnuta osjetilnim užicima što ih pruža život ditirampski (grč. poet. nekog njegovog dijela L. ukinuće disunija (tal. di-. disurija psihika (lat. disuria psychica čit. razonoda. trichos dlaka. med. odvajati slomljene ili oštećene udove distrakcija (lat. districtus) sudski kotar. prvobitno: burna i oduševljena pjesma u slavu Bakha.) trg. smetnje pri mokrenju. punomoć za popisivanje stvari distrof (grč. dvostruki trohej. razdor. dys-.) distrihijaza (grč. stih ovna stopa od četiri sloga: — U — U ditta (tal. distortio) med. rastaviti. distihijaza distrikt (lat.

govorenje bez veze. skretanje neprijateljske pozornosti na drugu stranu. lutanje. izdvajanje (ili: izlučivanje) mokraće div (tur. koji se razilazi. biti različitog mišljenja divertimento (tal. raznovrstan. pripada svakom dioničaru u nekom dioničkom društvu prema broju njegovih dionica ili kojim se trgovina ili poduzeće vodi. pjesnika: ljubavnica. čiji se zbroj članova neograničeno povećava ukoliko . pren. divergence) razilaženje. tajno vijeće bivših sultana. diversus. svakovrstan (diverzna roba) diverzifikacija (lat. granasto razvijanje jedne žile divergencija (fr. trabunjanje (osobito kod duševnih bolesnika). raznovrsnost. gen. promjena smjera. osobito pjevačica. lit. divertere) odvojiti. Zeus. razonoda. u određeno vrijeme. gorostas. divergentne linije linije koje se udaljuju jedna od druge. neočekivan napad. osujećivanje određenih namjera. udaljavanje od teme (u govoru i pisanju) divagirati (lat. divertimento diverzan (lat. diversitas) različnost. carinarnica. razgranavanje. različnost. divagatio) tumaranje. razdioba vlage po tijelu. odstupati. mat. ret. med. zabavljati divertisman (fr.) podijeli na jednake dijelove (oznaka na liječničkim receptima) dividend (lat. kolos. di-. ašikovati divarikacija (lat. divergere) razilaziti se. mali balet. voditi ljubav. divagari) tumarati. udaljavati se od teme divan (perz. dividendus) mat.) mit. diversio) odvraćanje. divan) govoriti.) tursko državno vijeće. gigant. raznolikost divide et impera (lat. udio u dobitku koji. zabavna kompozicija divertirati (lat. di-. obožavana. odvratiti. udaljavanje jednog od drugog. dividirati divide in partes aequales čit. danas: poznata i slavna glumica. razonoditi. kod tal. ljudina. divaricatio) fiziol. razonoda. zbirka spisa ili članaka. divergens) koji ide u različitom smjeru. zaboravljanje neugodnih misli i briga diverzitet (lat. odlutati. raznorodnost. dat. razgovarati. firma diuretik (grč. udaljavati se jedno od drugog. diva) božanska. popis poreznih obveznika. Dios. govoriti bez veze. divide in partes ekvales (lat. razmicati se. uron mokraća) med. diuretičan diureza (grč. med. uron mokraća) med. ples i pjesma između činova. lako i ugodno glazbeno djelo. unošenje promjena diverziforman (lat. ak. udaljavanje divergentan (lat. med. ljudeskara Div u nekim hrvatskim prrijevodima: ime za starogrčkog boga Zeusa (prema grčkoj deklinaciji: nom. voj. diversus) različit. skretanje. različit oblikom diverzija (lat. prid. razveseliti. konvergentan divergirati (lat. pren. draga divagacija (lat. Dia) diva (lat. istočnjačka ležaljka s jastucima (za sjedenje i spavanje). Dii. djeljenik dividenda (lat. divertissement) zabava. raznolik. sredstvo koje pospješuje mokrenje.) trg. lutati.) podijeli pa vladaj! v. ples na pozornici. diversificatio) mijenjanje. biće ljudskoga lika i izuzetno velike snage.diuretik 314 dividenda se više članova uzima. osobito pjesama (npr: Goetheov "Zapadno-istočnjački divan") divaniti (tur. forma) nejednakog oblika. promjena. ret. kaz. trabunjati.) glaz. supr.

gatanje.) glaz.) tako da je sposobna za samostalne operacije divizionar (fr. mat. dicere reći. divisionnaire) voj. divide et impera (lat. brojčanik kod urara. proricanje. npr. divulsivus) koji kida. vračanje. dividere dijeliti) znak za dijeljenje riječi divizibilan (lat. završio sam .) podijeli pa vladaj!. divinatio) pogađanje. predviđanje. rastanak. divulsio) kidanje. divide in partes ekvales (lat. vilica za dijeljenje slova divizura (lat. nebeski dixi čit. divulgare) razglasiti. slućenje divinator (lat. raskida divus (lat.dividirati uloga.) božanski.. podjela obujma jednog pojma. razglašavanje. kazati.). stavljati u red bogova. odjeljak divorcij (lat. djelitelj divizorij (lat. obožavanje divinizirati (fr. jedno pokraj drugog. a boje dobivaju veću svježinu i živost divizivan sud (lat. podjela. bolničara itd. zapovjednik divizije divizionizam (lat. način slikanja francuskih impresionista iz druge polovice XIX. proricati) koji vrača. dizati do neba. iznijeti na velika zvona divulzija (ni. stavlja se. vidovnjak. širenje informacija divulgirati (lat. podijeliti. dijeljenje brojeva (jedna od četiriju osnovnih računskih operacija). log. jedan broj podijeliti nekim drugim brojem. rekoh.. dakle. raskidanje divulzivan (lat. sud u kojem se subjektu (S) pridaje više predikata (P1? P2. predviđački. divinare pogađati. prorok divinatoran (lat.) med. divisio dijeljenje) umj. proročki divinizacija (fr. dijelom tekuća. Divina komedija (tal. 315 dixi 1 do 2 topnička puka i odgovarajućeg broja inženjerije.) ono što se može dijeliti. pjesnika Dantea Alighierija divinacija (lat. da bi se dobio zeleni ton. pobožno. proriče. osnovna strateška jedinica sastavljena od svih rodova vojske (3 do 4 pješačka puka.) lit. st. divulgatio) iznošenje na velika zvona. divortium) prekid. dividualitas) mogućnost dijeljenja. naznačivanje svih vrsta jednog roda putem determinacije jedne i iste oznake rodnog pojma. razdijeliti. s pobožnošću. dividere) log. dixi) rekao sam. plavo i žuto te se na taj način u promatračevom oku izvrši optičko sjedinjavanje.: Tijela su dijelom čvrsta. divide in partes aequales čit. divisor) mat. divisorium) instrument za dijeljenje. umjesto da se miješaju na paleti. "Božanstvena komedija". ono što je djeljivo Divina comedia čit. voj. predviđa. diksi (lat. razvod braka divotamente (tal.. vrač. mat. tisk. dividere) dijeliti. divisibilis) djeljiv divizibilitet (lat. npr. štovati kao Boga diviš (lat. djeljivost dividuum (lat. glasoviti spjev tal. divisura) odsjek.) onaj koji može predviđati. pretkazivanje budućnosti po snovima i raznim pojavama u prirodi. diviniser) obožavati. oblik: S je dijelom P 1? dijelom P2. svečano divulgacija (lat. divisio) dijeljenje. pretkazuje. udio u podjeli dužnikova imanja dividirati (lat. Verbascum thapsus) biljka s velikim dlakavim listovima (porodica zijevalica) divizor (lat.: tonovi se stavljaju na platno jedan pokraj drugoga.. rastrubiti.. dijelom plinovita divizma (lat. podijeli na jednake dijelove (na liječničkim receptima) dividualitet (lat. divisibilitas) djeljivost divizija (lat. divinisation) stavljanje nekoga u red bogova.

A. sapnica pročišćivač dizajn (engl. motor kod kojeg se tekuće gorivo ne pretvara prethodno u plin. sustav računanja dvanaesticama. doalij doberman plemenita rasa pasa. najstariji po službi doalij (lat. gotov sam. upalu crijevne sluznice (zarazni proljev) dizenterija (grč.) učeći drugoga i sami učimo dodarij (lat. dvanaesterac. Dobermannu) doboš-torta torta napravljena prema receptu nekadašnjeg bečkog slastičara Doboscha docendo discimus (lat. daktylos prst) anat. godini stala na čelo obeshrabrene francuske vojske i kod Orleana pobijedila Engleze. dodeka dvanaest. docere) poučavati.lua.vi čit. docilis) poučljiv. dys. dixi et animam meam sa. osnova) geom. enteron crijevo. udovički dio. dvanaesnik. dys-. v.) rekoh i spasih dušu svoju. osobito na visokim školama (početno zvanje nastavnika visokih škola) docilan (lat. Diise) stožasto (konično) sužena cijev u kojoj se strujanje tekućina ili plinova pod tlakom pretvara u brzinu (tlačna diza) ili obrnuto (usisna diza). zarazni proljev Dizma jedan od dvojice razbojnika koji su bili razapeti zajedno s Isusom Kristom. dare davati. tijelo omeđeno s dvanaest pravilnih peterokutnika (pentagonalni dodekaedar) dodekafonija (grč. desen dizelski motor teh. najstariji po godinama. učiti drugoga. hrvatsko ne-.predmetak koji označava nešto nesređeno. ovi su je kasnije uhvatili i spalili kao vješticu do (lat. do ut facias (lat. dodeka. desing) v. docens) učitelj. upotrebljava se za pogon brodova. doarium) prav. (naziv po pronalazaču. zlo-. dati. fone glas) glaz. dodeka) mat. nego ubrizgava i. imanje koje ostaje nakon muževljeve smrti ženi na uživanje. tj. starješina fakulteta. kem. najstariji po redu primanja u nekom društvu. docendo discimus (lat. križanac njemačkog ovčara i velikog pinča. enteron) med. dysenteria) med. seljačka djevojka Jeanne d'Arc (1412—1431) koja je u svojoj 17. tj. dodarium) v. dodeka) predmetak u složenicama sa značenjem: dvanaest dodekadaktilon (grč. dodeka.(grč. doarij doarij (lat. griža. duodenum dodekadika (grč. dekan. poslušan docirati (lat.diza što sam htio reći. pali samo sobom. a ne deseticama kao u dekadnom ili decimalnom sustavu dodekaedar (grč. mlaznica. dajem da bi i ti dao.) ja dajem.) poučavajući (druge) učimo (i sami) (Seneca) docent (lat. do dajem) do ut des (lat. a ti radi doajen (fr. diksi et animam meam salvavi (lat. sad mi je savjest mirna diza (njem. lokomotiva i dr. teško. način glazbene notacije sustavnom uporabom dvanaest I . 1858—1913) dizenteričan (grč. upućivati. odličan policijski pas (nazvan po uzgajivaču A. zbog visoke temperature i tlaka. inženjeru Rudolfu Diesćlu. dvanaestopalčano crijevo. koji lako uči i shvaća. povjerovao je u Krista i zbog toga ga Katolička crkva slavi kao sveca Djevica Orleanska francuska narodna junakinja. automobila. koji ima dizenteriju. zarazna bolest koju karakterizira upala crijevne sluznice. doajen diplomatskog zbora strani izaslanik koji je najduže akreditiran na nekom dvoru ili pri vrhovnoj upravi neke države. edra površina. 316 dodekafonija nekoj ustanovi. doalium) prav. dotarij dodeka.) prav. doyen) starješina.

osobito: sustavno znanstveno izlaganje kršćanskih naučavanja o Bogu ili vjeri. red Linneovog sustava biljaka koje imaju jedanaest ili dvanaest tučaka dodekagon (grč. prema Kantu dogmatičari su oni koji postavljaju pozitivne metafizičke tvrdnje ne pitajući ima li ljudski razum uopće prava na takve tvrdnje. bez dokaza. buldog i dr. dogana (tal. isključujući naučavanja o dužnostima i moralu (dio sistematske teologije) dogmatist (grč. dogma mišljenje) cjelina ili sustav naučavanja neke filozofske ili vjerske škole. onaj koji postavlja tvrdnje bez dovoljnog opravdanja i koji se. osobito: uporaba pojmova koji služe samo u granicama mogućeg iskustva i radi ujedinjavanja iskustva u stvarima koje se nalaze s one strane svakog iskustva. dokeo mislim. dodeka dvanaest. koji prima ili tvrdi nešto jednostavno.dodekaginija zvukova kromatske ljestvice (napravio 1923. njemačka doga. gyne žena) mn. bot. unatoč proturazlozima. austrijski kompozitor Arnold Schonberg. dodekasilabičan stih stih koji ima dvanaest slogova. nekritičan. prvobitno: onaj filozof koji je. dogessa) duždevica dogma (grč. zaključak crkvenog sabora (koncila). dog) rod velikih i snažnih pasa. znanstvena metoda koja polazi od dogmi i ne dopušta ponovno ispitivanje točnosti tih dog- . koji ima dvanaest slogova. dodeka. dogma mišljenje) pravilo. gonia kut) geom. dvanaesterokutnik dodekalijun (grč. dodeka. dvanaesterac dodekatlon (grč. naziv za gimnastičko natjecanje u dvanaest disciplina. dogma) onaj koji uči pravilima vjere. dogma mišljenje) fiz. dodeka. pren. athlon natjecanje) šport. naučavanja o vjeri: neispitan. syllabe slog) dvanaesterosložan. engleska. u Novom zavjetu: carska naredba. bez obrazloženja i dokazadogmatičar (grč. dogmatizam dogmatičan zasnovan na dogmi. postavljanje metafizičkih naučavanja i sustava bez prethodne kritike spoznaje. dogger) nizozemski ribarski čamac dogesa (tal. uopće postavljao pozitivne tvrdnje i naučavanja. dodeka dvanaest) broj (piše se brojkom 1 sa 72 nule) dodekandrija (grč. kršćanske dogme formulirana kršćanska načela koja sadrže spoznaje o Bogu. fil. dogma mišljenje) fil. pristaša dogmatizma. za- 317 dogmatizam konska odredba. koji se tiče dogme. dodek-archos) član vlade dvanaestorice dodekarhija (grč. pren. v. dodeka dvanaest. onaj koji nešto uporno i odlučno tvrdi dogmatizam (grč. svijetu i o Božjim odredbama koje su u vezi sa spasenjem čovjeka dogmaticizam fil.) carinarnica doger (niz. archo vladam) vladavina dvanaestorice dodekasilabičan (grč. XI. 1874—1951) dodekaginija (grč. za razliku od skeptika koji su u sve sumnjali. petalon list) bot. dodeka dvanaest. u klasičnoj grčkoj književnosti: filozofsko pravilo. pouka. dodeka. andria muškost) bot. koji ima dvanaest cvjetnih listića dodekarh (grč. klasa u Linneovom biljnom sustavu: cvjetovi s 12 do 19 prašničkih niti u jednom hermafroditnom cvijetu dodekapetalan (grč. nekritično povjerenje u ljudsku sposobnost spoznavanja. dvanaesteroboj Dodona Zeusovo svetište i proročište u Epiru u kojem su se proročanstva dobivala po šumu ogromnog hrasta ili po letu svetoga goluba doga (engl. uporno pridržava tih tvrdnji dogmatika (grč.

kem. dokema privid) naučavanje da je Krist imao samo prividno tijelo i da su cijelo njegovo zemaljsko postojanje i patnje bili samo privid dokimastika (grč. v. pravnim znanostima. n. dogramak isjeći. iziđe na površinu. rezbar dogramadžiluk (tur. logia) "znanost" o dogmania dogramadžija (tur. mnijenje. stihovna stopa sastavljena od pet slogova. dochmios) metr. filozofiji.dogmatizirati mi. govoriti o nečemu s visine dogmatolatrija (grč. istraživanje. voda se ponovno pusti u bazen i brod opet isplovi. suhi dok radionica za izgradnju i popravljanje brodova. logos znanost) znanost koja proučava sustav ocjenjivanja (npr. dokei čini se) naučavanje jedne gnostičke (bogumilske) sljedbe prema kojem je Krist samo prividno imao tijelo. Iatreia obožavanje) slijepa i nekritična privrženost nekom teološkom ili filozofskom naučavanju ili metodi dogmatologija (grč. izdrobiti) stolar. ludilo) težnja za isticanjem po svaku cijenu. a zatim se voda iscrpe i on. pošto ga poprave. samo pomoću zraka doket (eng. doxa slava. logia) kem. a brod se spusti i zadrži na posebnom postolju. pretjerano častoljublje doksozofija (grč. vodeni bazen opremljen branama kako bi mogao stalno imati duboku vodu radi prijama natovarenih brodova. doxa. titula najvišeg akademskog dostojanstva (u teologiji. stolarstvo dohmij (grč. drvodjelja. doxa slava. dokein činiti se. dokimastika) dokimaziologija (grč. čestit. zajedno s brodom. dokimazo ispitujem) kem. dogma. ozidan bazen. toliko dubok da može primiti brod. fil. dovesti lađu u dok doksat (tur. izdrobiti) stolarski zanat. to dock) pom. pisci koji služe kao važan izvor za poznavanje antičke filozofije doksologija (grč.: empirizam. docket) trg. u staroj Ateni: poseban ispit kandidata za neki položaj u državnoj službi s obzirom na njihove građanske sposobnosti i spremu. vještina ispitivanja (dokimaziologija. grafo pišem) mn. znanstvenik. kada brod ude u takav dok. odsječnim i uvjerljivim tonom. popis. mudrost naoko doktor (lat. (supr. lista robe doketizam (grč. logia) slavljenje i veličanje Boga.) . kriticizam) dogmatizirati (grč. dokimazija dokimologija (grč. osobito u medicini). dokimasia) ispitivanje. dokimazija dokimazija (grč. plivajući dok podiže se tamo gdje ne može biti suhi. u školi) dokirati (eng. doktorska diploma svjedodžba o dobivenoj doktorskoj tituli e. doxa mišljenje. pismo s popisom poslane robe. dogramak isjeći. te prema tome 318 doktor i nije rođen kao čovjek (2—3. st. dokimazo ispitujem. hidraulični dok sličan postupak. skepticizam. dock) unutarnji dio luke. mania bijes. jednog jamba i kretikusa: U U dok (eng. izbočeni dio prostorije preko vanjskog zida doksografi (grč. voda se iz njega iscrpe. sofia mudrost) umišljena mudrost. u svakodnevnom životu: liječnik. predavati o dogmama. završna formula svih istočnopravoslavnih propovijedi i evangeličkog Očenaša doksomanija (grč. dogmatizo donosim odluku. doksat) vrsta balkona. doctor) učen čovjek. takav dok se pomoću vode potopi i brod na njega nasjedne. govoriti odlučnim. doketizam (grč. tj. odredujem) postavljati znanstvene tvrdnje. v. dokimos dokazan. dogma.

kusur izvratak. ostatak novca nakon plaćanja) 1. prosopon lice) čovjek koji ima dugačko lice dolikran (engl. sprava za prženje kave dolar (engl. lako se možemo prevariti te ga zamijeniti s dioritom dolihocefalija (grč. dolihocefali ljudi koji imaju takvu lubanju dolihokefalija v.) privatna isprava. umilno dolentemente (tal. 2. katekizam doktrinar (lat. tužno. koji se temelji na ispravama. doctrina) sklonost odlučivanju samo na osnovi apstraktnih teorija. provesti u djelo bez obzira je li stvarnost za to već dozrela. documentum publicum čit. niša. znanstvena tvrdnja koja ne vodi računa o stvarnosti ili se ne osvrće na nju. slatko. documentarius) ispravni. biti proglašen za doktora nekog fakulteta doktrina (lat. dolap) 1.) glaz. tj. dostorandus) onaj koji se sprema za doktorski ispit. s bolom. kratak konjanički gornji kaput dolap (tur. ili bez obzira što je uopće i očito nemoguće da se ta načela ostvare doktrinaran (lat. pokazivati. povelja. bolno. podnijeti dokaz. doctor) položiti doktorski ispit. ona koju nije izdala vlast. koji može dokazati (ili: koji dokazuje) na temelju činjenica dokumentirati (lat. dolento dolento (tal. kefale glava) svojstvo lubanja čija je širina manja od četiri petine dužine.) glaz. s uspjehom obraniti doktorsku disertaciju.) glaz. činjenično do- 319 dolmen kazan. dokumentum privatum (lat. pretjerano točan. drvena naprava s konjskim pogonom koja je služila za navodnjavanje (primjerice u Makedoniji). dokumentum publikum (lat. kandidat za doktora doktorat (lat. tj. popuniti manjak. documentum) pisan dokaz. dolichos dugačak. 2. documentum privatum čit. onaj koji teži konzekvence svojih shvaćanja ostvariti. dolichos dugačak. dollycran) dizalica na kojoj se nalazi televizijska kamera te omogućuje snimanje iz svih položaja dolimen (engl. docere poučavati. doktrinarizam dokument (lat. bez obzira na stvarnost. pedantan doktrinarizam (lat. žalosno dolerit (grč. dollyman) vozač kolica s televizijskom kamerom dolmen (bretonski dol stol. doktrinarstvo doktrinarstvo v.) kabanica s rukavima. dollar) sjevernoamerička novčana jedinica = 100 centi dolce čit. vrijede kao sigurni i nesumnjivi. documentare) pisano posvjedočiti. doktorska titula doktorirati (lat. koji ima više povjerenja u svoje mišljenje nego u ono čemu ga uče iskustvo i život. isprava. doctoratum) doktorski ispit. a da ih ponovno i ne ispituje. u crkvenom smislu: poučavanje u kršćanskoj vjeri. dolihocefalija dolihoprosopik (grč. škrinja. 4. men kamen) grobnica iz mlađeg kamenog doba koja se sastoji od više velikih kamenih blokova naslaganih u obliku sanduka . doleros prevarljiv) vrsta bazalta i dijabaza (struktura mu je jasnozrnasta do krupnozrnasta). isplatiti dug. tj. 3. ona koju je izdala vlast dokumentaran (lat. doctrina) čovjek koji svoja shvaćanja i svoje svjetonazore temelji na već usvojenim principima (načelima) koji za njega. doctrina) učenost. uopće uništiti dolama (tur. naučavanje o nečemu izloženo kao sustav. znanost. otkriti dokusuriti (tur. doctrina) učen. tj. dolče (tal. poveljama.doktorand doktorand (lat. ormar u zidu. poveljni. v. potkrijepiti dokazima. ubiti.) javna isprava. dokrajčiti.

označiti mjesto plaćanja mjenice domina (lat. žutog. područje. domino) mn. pakost. u širem smislu: svaki krov izrađen u obliku kupola i svaka građevina s takvim krovom dom (port. domanium) pretvoriti u vladarsko. tal. polje rada. prebivati. v. obiteljski. patnje doloroso čit. gospodar domine (tal. dolosus) zlonamjeran. dolores) mn. trg. struka domestikacija (lat. osoba na koju se trasira domicilirana mjenica domiciliran (lat. glavni. tko u domicilu isplaćuje mjenicu domicilijant (lat. stalno mjesto stanovanja. unutarnji. sivog. biti nastanjen. dominium. domicilium) koji stanuje. ali ga ima i bijelog. nastaniti nekoga. nadmoćan.) gospođa. dom. državna dobra. domesticatio) pripitomljavanje. gospodari. don doma (lat. bezbojan kristalast vapnenac. domestics) vrsta grube i čvrste pamučne tkanine 320 domine domestikus (lat. njegovog dvora i za podmirivanje njegovih posebnih izdataka. bolovi. zloba dom (lat. zemljišta i posjedi koji su određeni za izdržavanje vladara. odrediti nekome mjesto stanovanja. dome. fr.) 2. domicilirana mjenica ili domicilna trata (fr. domus.) bol. domicilium) stanovati. navikavanje na poslušnost domestiks (engl. vladarka. nadmoć dominanta (tal.) prijevara. trg. domiciliated bili) mjenica koja se ne isplaćuje u mjestu izdavanja. vladanje. glavna komponenta nekog zbivanja koja mu određuje smjer dominantan (lat. dolento dolozan (lat. dominante) glaz.) glaz. domino 3. dominatio) vlast. Dolomiti planinska skupina u Istočnim Alpama dolor (lat. krunska imanja. dolores (lat. domesticus) kućni. engl. domicilium) trg. vladarskih ili državnih dobara domanijalizirati (lat. dominatus) vlast. boraviti. pretežit dominat (lat. lukavstvo. domaine) vladarsko. doma. domicilium) trg. glavna crkva u gradu. fil. vlada. pločice kojima se igra poznata društvena igra domino. domicellus) mlad kat. samostana dominacija (lat. domicilium) zavičaj. effet a domicile.) krov u obliku kupole domanijalan (lat. domus kuća. peti ton u dijatonskoj ljestvici. svećenik koji još nema pravo biti nazočan na sjednicama Kaptola domicil (lat. mjesto u kojem se treba platiti mjenica domicilat (lat. doma kuća. smeđeg i crnog. bolestan strah od boravljenja u kući domena (lat. dominans) koji vlada. nego negdje drugdje domicilirati (lat. nadstojnica ženskog kat. djelokrug. domanium) koji se tiče krunskih. stan. mn. koji namjerno nanosi štetu dolus (lat. prebivalište. gospodarstvo. fobeomai bojim se) med. krug djelovanja. fr. dominium.dolomit dolomit min. . krunsko dobro. v. stolna (ili: glavna) crkva (nadbiskupa. tj. osobito ona čiji je krov izrađen u obliku kupola. dolorozo (tal. gospodarstvo. npr. glavni ton. dominator) vladar. duomo) 1. zavičajni. domaćica. biskupa ili Kaptola). zlonamjerna prijevara. saborna crkva. v. rat domicelar (lat. oblik vladavine što ga je u starom Rimu zaveo imperator Dioklecijan dominator (lat. ima redovito primjesa željeza i mangana. a u nekim i kobalta. ukroćivanje. vladanje. krunsko ili državno dobro domatofobija (grč.

dompteur) krotitelj životinja don (šp. dominicalia) ulomci iz evanđelja ili poslanica koji se. 36 ili 45 pločica. isticati se. prije: sama crkva. kod poslova zaključenih na ograničen rok (ako roba nije mogla biti isporučena ili primljena) dona (lat.dominica dominica čit. biskupski dvori. praemium) burz. odjeća za balove pod maskama. dominium) pravo vladanja. dies) dan Gospodnji. dominion) suverenost. nedjeljom i blagdanskim danima. dominika (lat. dominari) vladati. slobodan posjed dominikalan (lat. zapovijedati. donarium) žrtvenik donatar (lat. gemein biti pun) naprava za centralno grijanje dompter (fr. svoj zakonodavni parlament (one su u svojoj upravi potpuno samostalne. pustolova don-premija (fr. tj. misa dominion (engl. dont. lat. vlast. Don Juan Don Juan (šp. samo što im engleski kralj postavlja guvernere i ima pravo veta protiv donesenih zakona) dominirati (lat. don Frane) Don Huan (šp. zavodnik.) legendarni šp. donna) 2. dominicalis) gospodarski. domaćin. v. osobito sudskim putem. dominikalni porez porez koji plaćaju na svoje prihode posjednici i svećenici. gospodariti. zemlja ili područje kojim se upravlja. Donald Dak (engl. Gospodnji. vladarica donacija (lat.) 1. dominicum) crkveno imanje. 3. donatio) poklanjanje.) ime viteza lutalice od La Mancha u glasovitom istoimenom satiričnom romanu španjolskog pisca Cervantesa. npr. Don Kihot (šp. gospodin domogem (grč. vladati nad kim ili nad čim. dominikalne lekcije dominikalist (lat. vlasništvo. dijeli igračima koji ih slažu naizmjenice jednu do druge tako da svuda dva ista broja stoje jedan pokraj drugog (tko prvi upotrijebi sve svoje pločice — domine. izdizati se nad kim ili nad čim. posjed. Gospodov. gospodarica. od donum dona (tal. perikope. svileni ogrtač za maske. rezidencija dominij (lat. taj je domino. 2. biti na čelu. vlastelinski. pravo vlasništva.) dominikat (lat. biti na prvom mjestu. dominicatum) gospodarski dvor. kneževskih sinova i svećenika u Rimu i Napulju (uvijek ispred krsnog imena. posjednik. obrazinama. dominica sc. mn. dragocjenosti koje su vlasništvo crkve. Mozartova opera Don Quijote čit. doma kuća. nedjelja. i koji je obično manji od poreza ostalih poreznih obveznika (u nekim državama Zapada) dominikalije (lat. vlasnik. kao i titula kneževa. Don Juan) v. pod dominikalan dominikanac katolički redovnik iz reda Dominika de Guzmana (red osnovan u južnoj Francuskoj 1215.) gospodin. čitaju i tumače. praviti se gospodin. igra u kojoj se 28. vlastelinski dvor dominikum (lat. akt o davanju poklona Donald Duck čit. naknada štete koja se polaže na dan kad bi trebalo izvršiti plaćanje. gospodar igre) dominus (lat. krabuljama. donatarius) onaj koji prima dar. tip avanturista —zanesenjaka. službeni naziv za britanske kolonije koje imaju svoju samoupravu. osoba obuče- 321 donatar na u domino (na balu pod obrazinama). primatelj . obilježenih dvostrukim brojevima od 1 do 12. dominicalis) onaj koji plaća dominikalni porez. počasno ime uglednih ljudi u Španjolskoj i Portugalu.) gospodar.) ime poznatog lika iz stripova za djecu donarij (lat. nadvisivati domino (tal.) 1. vladar. gospođa. tj.

) točkica. st. leđni dorzetin (eng. leda. venter trbuh) ledno-trbušni. neke mjenice) dorzalan (lat. Doris) snažno. klobučinu (filc) za šešire prevući finom dlakom dorizam (grč. dopio uzo (tal. uljasta i poput vode bistra tekućina. el Dorado) v. leđnotrbušni. dorer) pozlatiti. kralježnica. doppelt dvostruk. groblje doromanija (grč. dorsum. grubo narječje (dorski dijalekt) i ka- . starogrčka božica mora. ustanovama itd. donkihoterije donum (lat. in dorso (lat. doriakos) svojstven Doranima. narkotik. dorski stupovi po plemenu Dorana nazvani najstariji i najjednostavniji starogrčki stupovi s običnim kapitelima i frizom s triglifima i metopima dorsum (lat.donator 322 dot rakter Dorana. pustolovine. ležaljka za spavanje dormiol (lat. Stoss udarac) šport. dormitivum) med.) donkihoterije (šp. kći Oceana. doppel. doron dar. klobučine (filca) finom dlakom Dorida mit. pust.) leda. Don Quijote) mn. dopl-igl (njem.) "dar od pisca" (bilješka na knjizi koju daruje autor) doping (engl. de-aurare. dorsualis) v. poklon. zem. onaj koji nešto daruje ili ostavlja u nasljedstvo (crkvama. doppio uso) trg. služi kao sredstvo za uspavljivanje dormitiv (lat. dormeuse) spavaća ili noćna kapa. greben. tj. v. hrbat. koji ide od kralježnice u smjeru trbuha dorzoventralan (lat. dorsalis) anat. dossier) svi spisi koji se tiču jednog predmeta ili osobe dot (engl. supr: aticizam i jonizam dormeza (fr. sjevernoamerički zlatnik od kalifornijskog zlata = 20 dolara doppio (tal. dorsum leđa. pozlaćivati. mania bijes) bolestan nagon za darovanjem dorski (grč. Eldorado Dorani starogrčko pleme na Peloponezu. putnička kola u kojima se može i spavati. opijum) kažnjivo davanje sredstava protiv umora kako bi se povećala izdržljivost organizma dopltštos (njem. donkihotijade donkihotijade pl. donator) davatelj. stražnja. dorsetteen) vrsta vunene tkanine sa svilenim umecima dorziventralan (lat. utemeljilo Spartu. eagle) "dvostruki orao". u nogometu: udarac lopte pri kojem lopta prije glavnog udarca dodirne zemlju doppel-eagle čit. dos. n.) kopljonoša — znamenit Polikletov (5.) ili in tergo (lat. darovatelj. dorzalan dos (lat. glavne karakteristike: užlijebljen i manje vitak stup koji se završava vrlo jednostavnim kapitelom doraža (fr. tvrdo i . venter trbuh) anat. pr. spavaonica (osobito u samostanima). dvostruki rok plaćanja Dorado (šp. dorage) pozlaćivanje. dvostruko doppio uso čit. donum auctoris (lat. planinski prijevoj. oleum) kem. obratna strana. pozlata. fr. majka Nereida Dorifor (grč. u izradi šešira: prevlačenje pusta. jednog starogrčkog plemena. engl. dormire. amilinski kloral.) glaz.) s druge strane. dotis) u starorimskom pravu: miraz. s obratne strane (npr. dormitorium) spavaća soba.) dar. pustolovni (avanturistički) ludi podvizi. dorski stil najstariji stil starogrčke arhitekture. u pravu nekih srednjoeuropskih država: udovički dio (koji muž ostavlja ženi) dosje (fr. sredstvo za uspavljivanje dormitorij (lat. e. dope mazivo za stroj. dot-krojenje prenošenje krojeva s uzorka tako da na- donator (lat.) kip koji služi kao uzor za proporcionalnost dijelova muškog tijela dorirati (lat. koji se proteže od kralježnice prema trbuhu dorzualan (lat.

dotalis) mirazni. tardžuman) tumač. količina materije (tvari) koja ulazi u sastav nekog lijeka. dr. odrediti količinu lijeka koju treba davati bolesniku dr. dosis davanje. dragon) laki konjanici koji se prema potrebi bore i kao pješaci. med. često se upotrebljava u diplomatskom i novinarskom jeziku umjesto imena ovih britanskih ministarstava doza (grč. pomoćni bojni brod za čišćenje mora od mina kod svoje obale i ispred svojih većih brodova dragirati (fr. darovati (Crkvu. supstanci (šećera. osobito: davanje lijeka.dotacija zupčani kotačić na papiru buši rupice uzduž linije koju slijedi dotacija (lat. phil. znanost o davanju lijekova s obzirom na količinu doziranje (grč. zmajevac (biljka iz porodice ljiljana) draft (engl. Dose. počasni dar. dobrotvornu ustanovu) double-scull čit. određivanje količine lijeka koju treba dati bolesniku dozirati (grč. dotare) opremiti. didomi dajem. dragon) prisilno preobraćenje protestanata na katoličanstvo za vrijeme Luja XIV. trata drager (fr. dosis davanje) odrediti količinu tvari koja treba ući u sastav nekog lijeka. davanje. darovanje zemljišta zaslužnim državnicima. kratica za doktor medicine dracena (grč. prvobitno (kod Francuza): pješaci koji su se služili konjima samo kad su se trebali brzo kretati drahma (grč. g. ar. Dauning-strit (engl. dar Crkvi ili dobrotvornoj ustanovi. metron mjera) sprava kojom se mjeri količina propisane mjere nekog lijeka (doze) 323 drahma doziologija (grč. draguer) pom. drager dragoman (ar. dotalitium) prav. određivanje količine tvari. daun! (engl. dotarij dotarij (lat. usp. dosis davanje.) pomoću draguna. dotarium) prav. dubl-skul (engl. stara . daase. zmajevo drvo. duhana i dr.) dozimetar (grč. narodni dar. vojskovođama. dragueur) pom. dotalia pacta čit. logia) med. materije koja treba ući u sastav nekog lijeka. prihod dotalan (lat. kratica za doktor filozofije dr. prevoditelj. školu. udovički dio imanja dotirati (lat. koji se tiče miraza. tassah) 1.) trg. vojna vlast.) sklapanje braka. čistiti morske putove od podmorskih mina radi osiguravanja plovidbe i kretanja drugih brodova. dati miraz. (1681. fil. količina lijeka koju treba dati bolesniku doza (njem. današnja grčka novčana jedinica sadrži 100 lenti. dotales) mn. drakaina) bot. koji spada u miraz. ugovori o mirazu dotali (lat.) šport. drachme) starogrčki i starožidovski srebrni novac veoma različite vrijednosti. mjenica. svaka odluka vlade koja se provodi pomoću vojne sile draguni (fr. v. dan. prisilno naplaćivanje poreza pomoću draguna. dotatio) miraz. dosis davanje) 2. osobe obvezne plaćati porez Crkvi ili svećeniku dotalij (lat. kutija za čuvanje suhih tvari.) dolje! lezi! (zapovijed psu da legne) Downing-street čit. vrsta uskog trkačkog čamca (skulera) koji voze dva veslača sa po dva vesla down! čit. dio imanja koji pripada ženi nakon muževljeve smrti. kratica za doktor dr. dotalija pakta (lat. dosis davanje) med. osobito pri stranim predstavništima u Turskoj dragonada (fr. vojske.) ime londonske ulice u kojoj se nalazi britansko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija..

od VI. ludilo) pretjerana ljubav prema drami. drappo. teorija drame dramaturgika (grč. ponosi) sitan nakit ili sitnica uopće drap (tal. drap boja prljavožuta. drama radnja) dramska književnost. suknar- atenska mjera za težinu. psihološka itd. dramatikos) dramski pisac. rukavi) ima samo tri četvrtine dužine (npr. mala drama koja samo u jednom činu prikazuje dramatiziran događaj drangulija (tur. nisu mogli održati. dramaturgos) stručnjak koji sastavlja dramski repertoar. trun. što je u vezi s dramaturgijom (npr. socijalna. st.2 g = 1/100 oke dram čit. svijetlosmeda boja drapa (nord. drapur) u staroj nordijskoj poeziji: pjesma. s mnogo radnje. dramaturgija dramaturški (grč. dramaturgia) znanost o drami i dramskoj umjetnosti. koji je u tri reda drajsiger (njem. s pripjevom draperija (fr. n.drajfirtl 324 draperija dramatičar (grč. radim. fr. drama) prerađivati u dramski oblik. povijesna. poet. dramaturgike) v. dramski pisac. dreiviertel tri četvrtine) odjevni predmet na kojem neki dio (npr.32 g drajfirtl (njem. drama. čiji se zakoni. dramaturgikos) koji se tiče dramaturgije. Reihe red) troredan. znanost o drami i dramskoj umjetnosti dramatizacija (grč. dramatičar dramaturgija (grč. Drakon) atenski zakonodavac iz VII. otuda: drakonski pretjerano strog. drem (engl. st. pr. tvornica sukna. književno djelo koje u formi dijaloga i monologa prikazuje neku ozbiljnu temu. drama) malo kazališno djelo. pren. drap). = 4. do II. jedan od triju književnih rodova (uz liriku i epiku). drama radnja) radnja. prilagođavanje za prikazivanje na pozornici dramatizirati (grč. lat. tj. prikazi i si.) dramolet (grč. ergon djelo. mania pomama. dati dramski oblik. drao činim. koji se zbiva kao u drami. ženska bluza s rukavima do ispod lakata) drajfirtlpolka polka u 3/4 taktu drajfirtltakt (njem. e. članci. sukno. osobito pohvalna. čoharstvo. pisac drame dramatika (grč. diram. Drakon dralon naziv za sintetička vlakna (nalik na vunu) dram (perz. okrutan drakonski v. pr. tročetvrtinska mjera tročetvrtinski takt drajrajig (njem. drama. neumoljiv. grč. čoha. e. zbog pretjerane strogosti ("krvlju pisani").) jedinica za mjerenje težine u Engleskoj i SAD-u = 1. drama radnja) koji se odnosi na dramu. Dreivierteltakt) glaz. drei tri. strast za kazalištem dramatopeja (grč. drama radnja) preradba nekog književnog djela u dramski oblik. drama. n. drachme) turska mjera za težinu = 3. događaj ili doživljaj koji je po svojoj uzbudljivosti sličan drami dramatičan (grč. a temelji se na sukobu između likova (prema sadržaju drama može biti ljubavna. draperie) tvornica čohe. prilagoditi za prikazivanje na pozornici dramatomanija (grč.). poieo pravim) pisanje i prikazivanje kazališnih djela dramaturg (grč. dirhem mrvica.7718 grama drama (grč. drapa. gururlu koji se kiti. živo i u razgovoru (dijaloški) . dreissig trideset) tridesetogodišnjak drakar srednjovjekovni vikinški ratni brod Drakon (grč.

očevidan dravidski jezici (sanskr. uniforma. vrtjeti. dravida) jezici koji se govore u južnoj Indiji. psa vještinama. sačma drebina (njem. knjiga u kojoj je propisano sve stoje potrebno da bi se moglo snimati (npr. neotesan. tj. zastori drapirati (fr. med. drastikos) koji ima jako. zavjese. položaj kamere. kretanje glumaca. ukroćen dresirati (fr. drao djelujem. draineur) onaj koji postavlja cijevi za isušivanje podvodnog zemljišta drenirati (eng. osobito športskog društva. namjestiti zavjese drastici (grč. Dreh-biihne) okretna pozornica izgrađena u obliku kružnice s nekoliko odjeljaka te se pomoću nje mogu brzo mijenjati scene: dok je jedan dio velike okretne ploče okrenut publici. Draht žica) jak tanak konac kojim obućari prošivaju obuću. fali dress (engl. podzemne. snažno djelovanje. morska struja koju uzrokuje pod trajno djelovanje vjetra. ali kasnije oslobođen i unaprijeđen drezina dvokolica koja se pokretala odgurivanjem nogama (preteča bicikla). odvodna cjevčica drenaža (fr. Buch knjiga) knjiga snimanja.) drednot (eng. ušećereni badem. dragee) šećerno voće. med. direktan dreta (njem.) društvena odjeća. dresing-rum (eng. ptica i dr. opipljiv. dretva Dreyfus. drifter) motorni ribarski brodić koji služi za lov mrežom potegačom Drijada (grč. malo tračničko vozilo na ručni ili motorni pogon. 3. dresser) uvježbavanje (pasa. g. to drain) odvesti (ili: odvoditi) suvišnu vodu pomoću podzemnih cijevi 325 Drijada dres (engl. grub. cijevi od ilovače za isušivanje vlažnih i močvarnih zemljišta kako bi se napravila plodnim. konja jahanju). šumska nimfa koja je živjela i umirala s drvetom u kojem je živjela. radim) mn. pom. zvukovi itd. francuski kapetan osuđen zbog špijunaže. neposredan. Pakistanu. uvježbavati. neposredan. strog. draper) u slikarstvu i kiparstvu: namjestiti nabore (npr.) prostorija za oblačenje. med. 1. drainage) isušivanje vlažnog ili močvarnog zemljišta pomoću podzemnih cijevi za odvođenje. Dryas) mit. 2. na kipu). odjeća neke organizacije. Iranu i Sri Lanki. privikavati životinje (npr. konja. gala-odjeća dresiran (fr. dritto) ravan. čišćenje gnoja putem odvođenja drener (fr. uvježbati dressing-room čit. izravan. uvježban. dribble) u nogometu: vješto voditi loptu između igrača. dreadnought) vrsta velikih i oklopljenih ratnih brodova s teškim dalekometnim topovima dren (engl. gorska vila . na drugima se pripremaju sljedeće slike drebuh (njem.drapirati stvo. konstruirao ju je 1817. drehen okretati.) dret (tal. soba za uljepšavanje (ili: dotjerivanje) dresura (fr. koristi se za prijevoz željezničkog osoblja koje pregledava i popravlja prugu driblati (eng. dress) odjeća. jaka sredstva za čišćenje drastičan (grč. dekanski jezici draže(ja) (fr. drain) isušivanje pomoću odvodnih cijevi. predmeti ili ledene sante koje plutaju morem nošeni vjetrom ili strujom drifter (engl. Drajfus (1859— 1935). zavaravati drift (niz). poprečno zanošenje broda zbog vjetra i morske struje. dresser) obučavati. K. dresser) školovan. vježbati. Draise po kojem je i dobila ime. čohana roba. Alfred čit. pren. trgovina čohom.

muhamedanstva i kršćanstva dry čit. usp. radnik koji ručno savija metalne dijelove druker (njem. govore jednim arapskim narječjem.). izumitelj umjetnik Roger Priče druidi (lat. 3. dulais dvojan) gram. lat. zao duh. drut) vještac. pristaša podjele upravne vlasti na dva samostalna dijela . extra dry čit. šport. šport. draj doks (engl. slene risarije čije ideje naziremo pomoću mašte. otkrivena ruska kočija sa tri sjedala i niskim kotačima drozometar (grč. droseros rosan. drurilejn (engl. Druck tisak. dropkik (engl.-kelt.) laka. udarac po lopti nakon što je odskočila od zemlje drops (eng. metron) instrument za mjerenje količine rose koja padne drozometrija (grč. draj (eng. droguerie) prodavaonica droga i kemikalija drogerist (fr. drogue) trgovac drogama i kemikalijama drolerija (fr. hrani se kukcima droška (rus. kibic. lat. drogue) osušeni dijelovi bilja koji služe za pripravljanje lijekova drogerija (fr. drut) vještica. dromedarius) obična jednogrba deva. šport. dry docks čit. šport. dualis) pristaša dualizma.) druker (njem. duo dva) vrsta eksploziva koji se sastoji od nitroglicerina i piljevine dualist (lat.) "osobito suh". Fehler pogreška) tiskarska pogreška. sanskrtskog. još jedan broj za gramatičko mijenjanje imenica i glagola.) suh. a religija im je mješavina poganstva. navijač drukfeler (njem. drucken) tiskati. osim jednine i množine. metria) mjerenje količine rose koja padne drud (niz. udubljenje na trkačkoj stazi drosera (grč. fageo jedem) med. staza koju je na takvoj utrci trebalo pretrčati drop-kick čit. drimys ljut. duo dva. biljka rosika kružnolista. kopče. osobina nekih jezika (npr. Britaniji itd. cvilih drimifagija (grč. gorkih ili kiselih jela droga (fr. suhi dok. lat. grčkog) koji imaju.dril-kultura dril-kultura (eng. vrsta šampanjca trpkog okusa dual (lat. drops) vrsta voćnih bombona. navijač. drill. drosos rosa. (u 18. vilenjak druda (niz. ekstra draj (engl. Drucker) 1. utrka) utrka (na kolima ili pješke) koju su stari Grci održavali na gimnastičkim-igrama. Drillich. dvojina. drolerie) smiješno prikazivanje ljudi i životinja u starijoj drami dromedar (grč. tipfeler Drury-Lane čit. cultura) sijanje ili sađenje po brazdama radi povoljnijeg i boljeg prinosa drilih (njem. vrsta gumba. druides) svećenici svetog hrasta kod starih Kelta (u Galiji.) pom. vlažan) bot. vrsta brze jedrilice dromos (grč. metalosavijač. jedenje ljutih. konja i dr.) londonsko kazalište osnovano 1663. drop pasti. kopča. vlaga. čarobnica 326 dualist drudlz (engl. kudjeljna ili pamučna tkanina). dromas. starokeltski svećenici drukati (njem. trpak. drousse) u predenju: vunu namazati uljem Druži mn. a koji označava dvojstvo stvari ili radnju udvoje dualin (lat. pripadnici ratničkog naroda u Siriji. st. droodles) naoko besmi-. trilix trožičan) platno od triju niti (čvrsta lanena. kick udarac) šport. bilo je poznato po izvedbama Shakespeareovih djela) drusirati (fr. bril. 2. Drucker) sitni metalni gumb. navijati za (igrača. drosos rosa.

murva. ne biti u što siguran. voj. udvostručiti. osjetilna spoznaja i razum itd. duzen govoriti "ti". dvojina. doublage) udvajanje. udvajati. dubiosa) nešto što je sumnjivo. duša i tijelo. npr. čovjek kojemu govorimo "ti". doublet) 1. Konrada Dudena. neodlučnost dubitativan (lat. sklon sumnjanju. neizvjesna i nesigurna naplata nekog duga dubiozan (lat. politička podijeljenost nekog naroda na dva dijela koji djeluju jedan protiv drugog dub (engl. tisk. udvostručavanje. dualis) dvojstvo. dok glavnu masu čini kovina znatno manje vrijednosti. dubium) sumnja. double) dvostruk. duh i materija. dvojbenost. dvostruko dublaža (fr. duce) vođa dud (tur. duodecimal- . duo. pom. vrsta karanfila čija je glavna boja prevučena dugim prugama druge boje. u slučaju neizvjesnosti dubioza (lat. dva različita oblika iste riječi.) u Njemačkoj: naziv za vrstu rječnika (po prezimenu filologa i izdavača jezikoslovnih priručnika . greben). lov. orguljski registar. priroda i duh. 2. Bog i svijet. zamjenik glavnog glumca (u kazalištu i filmu) dubleta (fr. lažni dragi kamen. u draguljarstvu: spajati dva kamena u jednu cjelinu ducbruder (njem. kolebanje. koji sumnja. dubitatio) sumnjanje. glaz.dualistički dualistički (lat. in duodecimo) dvanaestina. pogleda na svijet itd. neizvjesno. Bruder brat) pobratim. metnuti podstavu (otuda: dubl-štof tkanina za podstavu).. double) zlatni ili srebrni predmeti koji se sastoje od dviju kovina i kod kojih je samo vanjska prevlaka zlatna ili srebrna. larus dudoec (lat. 5. dvojba neizvjesnost. "vinski brat" duče (tal. 1829—1911). 3. u biljaru: udariti loptu tako da se o jedan rub odbije i dođe do drugog. oploviti. naučavanje o postojanju dvaju različitih.: Bog i Sotona (dobar i zao princip). biti u neizvjesnosti dubi (fr. log. subjekt i objekt. udvostručavati.) u sumnji. dubitare sumnjati. dubitatif) sumnjičav. podstaviti (haljinu). oklijevanje. umnožiti. dualis) fil. 4. double dvostruko) filmski izraz za sinkronizaciju govora glumaca na nekom drugom jeziku pošto je već prvotna verzija snimljena na originalu dubij (lat. fr. in dubio (lat. drugo oblaganje broda daskama. tikati. načina mišljenja. npr. osobito: format knjige kod koje je jedan tiskani arak podijeljen na dvanaest listova.) bot. puška dvocijevka dublirati (fr. dualis) koji se temelji na dualizmu dualitet (lat. koji pokazuje (ili: izražava) sumnju dubitirati (lat. doubleur) dvojnik. dvojiti. potpuno suprotnih stanja. dubitare) sumnjati. 6. za oktavu viši od principala. ugurati u borbenu liniju. koji je u pitanju dubitacija (lat. pom. u sumnjivom slučaju. osobito: sumnjivo potraživanje. dva primjerka iste stvari u nekoj zbirci. doubler) udvojiti. dijeljenje na dvoje. oblik dvanaestine.. anorganska i organska priroda. naučavanje o dvojstvu. načela. pogrešno dvo- 327 dudoec struko slaganje jedne riječi ili cijelog reda duble (fr. gram. principa. dubiosus) sumnjiv. visoko bjelogorično drvo sa sitnim bijelim. metalna stvar pozlaćena ili posrebrnjena dubler (fr. zakon logičkog raščlanjivanja misaonog sadržaja na dva dijela (subjekt — predikat) dualizam (lat. obići (npr. usp. nešto što je osobito malo. neizvjestan. crvenim ili crnim jestivim grozdastim bobama duden (njem.

duo tilis) rastegljiv (npr. duellum. due. zaslađivanje dulcin (lat. lat. duellans) onaj koji vodi dvoboj duelirati se (lat. duodecimalni sustav v. lat. put. sabor.) bot. donio prvo sjeme u Europu). bezbojan prašak. duca. sviranje udvoje dufter (njem. duel) dvoboj. osobito u Italiji. dvaput. duellare) imati s nekim dvoboj. skupština staleža. pren. a due voci čit. pren. isparivati se) lijenčina. dux) vojvoda. izvlačiti. sukob duelant (lat. fućkalica. instrumenta sličnog mandolini duman (tur. još je slade za domovinu živjeti (Horacije) dulcifikacija (lat. hohštapler dugento čit. dovodnik (kod nekog stroja) duktus (lat. ductio) vođenje. a due korde (tal. vrsta maloruskih narodnih pjesama koje se pjevaju uz pratnju bandure. blesan due (tal. dudžento (tal. briga. ductus) vođenje. duo) dva. otuda (u podrugljivom smislu): ljubavnica. dulce et dekorum est pro patria mori (lat. zamišljenost dumdum-metak puščano zrno veoma razornog djelovanja zbog toga što mu je vrh plosnat i širi se u predmetu u koji udari (nazvan po indijskom taboru Dum-dum blizu Kalkute gdje se najprije izrađivao) Dunhill (engl. dulcis) kem. parlament. (1200—1299) duglazija bot. tijek.) vrsta čobanske frule. tal.) djevojka koju je Don Quijote izabrao za damu svoga srca. neradnik. a due corde čit. st. dugong (malaj. duyung) zool. ductilitas) rastegljivost u vrlo tanke niti duktilnost v. dolek) bundeva. dodekadika duduk (tur. uznemirenost. zbog svoje čvrstoće upotrebljava se za gradnju dokova. rukopis dulce cum utili ugodno s korisnim (Horacije) dulce et decorum est pro patria mori čit. duyong) zool.. Douglasu koji joj je 1827. jarbola i si. pojavljuje se i s dodatkom: adhuc dulcius pro patria vivere čit. gospodar dukat (grč. tući se u dvoboju duet (tal. v.) . pjevanje u dva glasa. na dvije. duften mirisati. a due vodi (tal. glaz.) glaz. duktilitet duktor (lat. tikva duma (rus. upravljanje. duman. duetto) glaz. Dulčineja (šp. dulcificatio) slađenje. pseudočuga (lat.) glaz. sisavac u Indijskom oceanu iz porodice kitova dugung (jap. brana. biljka iz porodice pomoćnica čiji osušeni listovi služe za pušenje duka (tal. Pseudotsuga taxifolia). potez pera. morska krava. prašina. zviždaljka.) glaz. ducere vući. čit. bivšoj Austro-Ugarskoj i Francuskoj dukcija (lat. adhuk dulcius pro patria vivere (lat. ductor) vodič.) slatko je i dično umrijeti za domovinu.. glupan. u talijanskoj povijesti umjetnosti naziv za 13. mostova. dvoglasno. magla. platina) duktilitet (lat. tuman) dim.) umj. fr.duduk no mjerenje mjerenje dvanaestinama. duhana i pušačkog pribora . danhil) poznata britanska marka cigareta. Dukas. s dvije žice duel (lat. upravljanje 328 Dunhill duktilan (lat. ducato) po imenu bizantskih careva (dukas) nazvan zlatni i srebrni novac različite vrijednosti. probisvijet. visoko američko drveće iz porodice borova (naziv po D. nezgrapna i zdepasta seoska djevojka dulek (tur. due volte (tal.) ruska narodna skupština. knez. za dva glasa. dugong duhan (tur. 200 puta slađi od šećera Dulcinea čit.

dvostruk izravni prijenos duplerica srednja. duo) dva. presavinuti na dvoje. drama radnja) poet. životariti durbin (perz. duplare udvostručiti) pravo optuženika da odgovori na tužiteljevu repliku. duplicare) udvostručiti. duplicatio) udvostručavanje. udvostručenje. duplum dvostruko. tur. otvaranje dvanaestopalčanog crijeva u slučaju određenih bolesti. duplicator) 1. trajati.dunlop dunlop vrsta gume za automobilske kotače (naziv po škotskom izumitelju Dunlopu Hohnu Boydu (1840—1921) dunque čit. duplare) udvostručiti. stroj za umnožavanje duplikatura (lat. ustrajati. dunkve (tal. ne prestajati. duplum. koji se tiče dvanaestopalcanog crijeva duodenitis (lat. duplikacija duplir (lat. duet duodecima (lat. durus tvrd. duodenum dvanaesterac. duplicatura) v. glaz. ustrajan. skolastik koji je naučavao da volja zavisi od razuma duo (lat. teleskop . licemjerje. duplicitas) dvostrukost. dvojnik — telefonski aparat za dva pretplatnika na jednoj liniji 2. stvrdnjavanje. dur are trajati. duplum) pril. udvostručavati duplo (lat. duodecim dvanaest) glaz. durabilis) trajan. figura od 12 nota koja se smatra figurom od samo osam nota duodenalan (lat. dvostruka stranica (u časopisu ili novinama) s privlačnim slikovnim materijalom 329 durbin duplicirati (lat. služiti) njega. upala dvanaestopalčanog crijeva duodenostomija (lat. duodenalis) anat. neiskrenost. tome rezanje) med. osobito u slučaju sužavanja duodenotomija (lat. djelo za pjevanje ili sviranje udvoje. 2. duplo dur (lat. fiz. duo) glaz. izdržljiv duracija (lat. dvoličnost. grč. ad duplicandum čit. udvostručenje. optuženikov pisani odgovor na repliku duplikacija (lat. podnositi. usluga. počevši od osnovnog tona duodecimola (tal. radijska ili televizijska emisija koja ide "uživo" istodobno iz dva različita mjesta. jedan od dva glavna tonska roda durabilan (lat. duplum) u dva primjerka. dvostruka količina) velika voštana svijeća duplirati (lat. melodrama sa dva lika duole (lat. trpjeti. dvanaestopalčano crijevo) med. adoperare raditi. dvije note koje se izvode za isto vrijeme za koje bi se izvele tri takve note duper (tal. pisati ili dati drugi odgovor (odgovor na odgovor). prav. grč. durmak trpjeti) 1. briga oko nekoga dupleks (lat. ad duplikandum (lat. Dans Skot (1265—1308) škotski franjevac. dvanaesti ton. duplicatum) prijepis nekog spisa u dva istovjetna primjerka duplikator (lat. 2. dvanaesterac duodrama (lat. pren. postojan. skupljač elektriciteta. duo dva. dur-bin dalekovidan) dalekozor. stoma) med. koji pripada dvanaeston^Ičanom crijevu. duodenum. udvostručenost.) u cilju odgovora na tužiteljevu repliku. 3. grč.) luđak. v.) dakle Duns Scott čit. otvrdnjavanje durak (rus. dvostruko. dvanaestopalčano crijevo. dvostruko duplum (lat. šaljivac. ili radi davanja posljednje riječi optuženoga prije izricanja presude duplicitet (lat. duratio) med. duplex dvostruk) 1. pogrdno: budala durati (tal. v. jak. duplikatura duplikat (lat. duodenum) anat. duodenum. duodeni. operacija dvanaestopalčanog crijeva duodenum (lat. duodecimola) glaz. lakrdijaš. krjepak) glaz. prevrtljivost duplika (lat.

učiniti durmarš probančiti čitavu noć duritet (lat. madrac dušman (tur.durch die Blume 330 dvocifren dušek (tur. posebno dobacivanje lopte u nogometnoj igri upućeno u dubinu prema suparničkim vratima durhcug (njem. da je oštra riječ rečena na blag način durh (njem. časna sestra dux čit. dura mater v. duritas) tvrdoća: strogost.) ili in pejus (lat. surovost. titula nekadašnjeg poglavara Mletačke Republike. ducis voda) knez.) neprijatelj. doge. član komisije od dva člana duumvirat (lat. zlotvor dušmanluk (tur. Durchmarsch) prolaz. zvanje i dostojanstvo dužda dvocifren dvoznamenkast durch die Blume čit. uzglavlje. redovnica. duždevstvo.) optužiti. duumviratus) zvanje i dostojanstvo duumvira duvak (tur.) "kroz cvijet". in durius (lat.) nevjestina svadbena koprena duvna (lat. prav. domina gospoda) opatica.) jastuk. ležaj. njemačka fraza koja označuje da je nešto samo natuknuto. vojvoda dužd (tal. mater.) tvrd.) član vlade dvojice. dušman neprijatelj) neprijateljstvo duumvir (lat.) voda. dux. zapovjednik jednog odreda vojske. optuženika teretiti na sljedećoj raspravi okolnostima težim od onih na prethodnoj raspravi . Durchzug) propuh durhmarš (njem. durh di blume (njem. anat. lat. neljudskost durus (lat. durch kroz) šport. duks (lat.

manje bogomolje) džamperi (engl. "skakači" vjerska sljedba u Engleskoj i Sjev. besplatno. vještak u jahanju.. prema Džon — John) u šatrovačkom govoru: momak. ogranak metodista. skupina džemijet (ar. džag. jednoruki Džek vrsta zidnog automata za igre na sreću dželat (tur. "lajači". staklo džamadan. gentleman) gospodin. frajer. trgovac konjima džamija (ar. Americi (nastala oko 1760. na dar. džellad) krvnik. putovanje. uzalud džabija (tur.) muslimanska vjerska općina. jam) kuhano voće. džemi) družba. okrutnik džem (engl. bludnica. kad ih "obuzme" unutrašnje prosvjećenje. kretanje džaine mn. vrsta oklopa.) muslimanski raj džentlmen (engl. džehennem pakao) grješnik u paklu. zajednička molitva muslimana džeme (tur. ljubitelj dobrih konja (koji ih zbog toga često mijenja). 2. po tome što pri bogoslužju.-tur. pletena od vune ili pamuka dženaza (tur. dž sedmo slovo hrvatske latinice džaba (tur. tvrdica džehenem (ar. džebe) 1. onaj koji dresira konje. džadde) 1. pren. prozor. ranka) džailum (perz. škrtac. izvršitelj smrtne kazne. srce moje! džeb (engl.) muhamedanski pakao džehenem (tur. zovu ih i barkeri (engl. zlotvor. 5. džemadan (tur. žebrak) 1. molitva za dušu umrloga. džak) vreća džaltara (tur. bogomolja prvog reda u kojoj se uči kotbah (za razliku od moteje.) 1. prostitutka džam (ar. džanerigi) vrsta šljive (okruglica. prtljaga džambas (perz.). 3. 2. džalib koji privlači na sebe) nemoralna žena.) dušo moja. kovčeg. džehennem) pakao džehenemlija (tur. jumper) majica koja se kopča sprijeda.) kod muslimana: 1. pristaše džainizma džainizam vjerska sekta u Indiji čije pristaše ne priznaju autoritet Veda i svetih brahmanskih spisa džak (mad.) 1. džemre) promjena džemper (engl. zsak. prosjak. jab) šport. jumpers) mn. džan baz) 1. naoružanje džebrak (češ.-perz. tj. prsluk vezen srebrom i svilom. čovjek koji je gospodin u punom i . cesta.) udruženje. džabi) za vrijeme turske uprave: ubirač državnih i vakufskih prihoda džada (tur. tur. pogreb. put.Dž Dž. nemilosrdan čovjek. džamaa. skaču i proizvode glasove radosti kao da laju džanarika (tur. 4. oružje. hipok. društvo džemla (tur. 2. poznavatelj konja. 2. džami) veća muslimanska bogomolja. 2. fakin. pekmez džemat (ar. prokletnik Džek (engl. u boksu: oštar i iznenadan udarac ljevicom u protivnikovo lice džeba (tur. barkers).) okno. 2. 2. sprovod dženet (ar.

kao športska 332 džukela disciplina ima vrlo stroga i zahtjevna pravila džil (eng.) polumagarac (vrsta brze i plašljive životinje iz porodice konja. dragocjenost džez (engl. ga. jet mlaz. jingo) šovinistički i ratoborno raspoložen čovjek (u Engleskoj i Americi) džinistan (perz. g.) naziv za kozačke viteške igre na konjima džihad (tur. jersej) tkanina od tanke češljane vune i odjevni predmet od nje džet-strim (engl. razvija i tijelo i. kao titula: gospodin džentri (engl. rat za obranu vjere. lopov . geloso) ljubomoran. gin) 1. jazz-band) orkestar koji svira džez džezva (tur. jazz) suvremena američkoengleska glazba za ples. gorostas. konjušar. pren. mit. džihad) kod muslimana: sveti rat.džentri najljepšem smislu. gentry) stalež uglednih građana i privrednika koji nisu plemići (u Engleskoj): znanstvenici. sa strane otvoreni i prilagođeni za vožnju po svim terenima. gin rakija klekovača. odgoju i školovanosti. u vjerovanju muslimanskih naroda: vrsta dobrih i zlih duhova. nagla provala. vrsta sinkopiranog glaz. pravnici. posrednik. lakih i vrlo otpornih automobila.duh džukela (tur. v. jitterbug) društveni ples crnačkog podrijetla. = 0.) način japanskog hvatanja protivnika u borbi.) dječja igračka džig (engl. jig) lak ples sitnim korakom i poskakivanjem džigetaj (mong. jobber) trg. veleposjednici itd. tj. dakle: čovjek lijepo odgojen i otmjenog ponašanja. osobito od ječma i raži džinfis (engl. jeep) vrsta malih. japanski hrvački šport. uska i tisuće kilometara dugačka zona sa snažnim zračnim strujama koja se prostire 6—15 km iznad zemaljske atmosfere dževahir (tur. gill) engleska mjera za tekućinu i žito. orijaŠ džin (engl. zahvati pri obrani ili napadu kojima se Japanci služe radi onesposobljavanja protivnika za napad i obranu. broker. uvedeni u američku vojsku džiterbag (engl. zavidan džin (ar.) dragi kamen. 2. od 1944. nastao u Americi nakon Prvog svjetskog rata džober (engl. flzz pjeniti se) džin izmiješan s nekim pjenušavim pićem džingo (engl. div. burzovni špekulant džokej (engl. časnici. ljenivac. jerk meso rezati na trake i sušiti na zraku) usoljeno meso na poseban način dimljeno i osušeno (kod kanadskih Indijanaca) džersej (engl. jockey) 1. živi u južnom Sibiru) džigotovka (kavk. džuhela) otrcan pas. jockey-club) društvo (ili: klub) ljubitelja konjskih utrka džoragan indijsko narodno glazbalo koje se sastoji od jednog većeg i jednog manjeg bubnja džudo. irska rakija. džezve) posuda s drškom za kuhanje crne kave džidža (tur. nagao izljev. po položaju.) mit.124 1 džilit (ar. pustinja duhova ili demona džip (engl. džerki (engl. ljubitelj konjskih utrka džokej-klub (engl. profesionalni jahač na konju. zavat džiju-džicu (jap. izvođenja ponekad i neharmoničnim tonovima džez-band (engl. džerid) kratko koplje od elastičnog palminog drveta kojim arapski konjanici vješto rukuju i kad su im konji u najvećem trku džiljoz (tal..) 2. obdarenih natprirodnom snagom i sposobnošću da se učine nevidljivim. rakija od raznog sjemenja. judo šport. stream struja) meteor.

pren.) muslimansko klanjanje petkom džumbus (tur.) zool. definiran umnoškom njutna i metra (naziv u čast engleskog fizičara J.džul džul (engl. obrasla prašumom te ispresijecana močvarama obraslim bambusovom trskom i travom. jedinica za rad u sustavu SI. Joulea (1818— 1889) džuma (ar. šuma. veselje. mjesto nereda džura-dogan (tur. juice) sok od voća ili povrća. tekućina . pren. engl.). jungle) ravnica u 333 džus podnožju Himalaje. lavovi. nosorozi. nered. tropska šuma uopće (u njoj žive tigrovi. joule) fiz. sokol) koja je uvježbana za lov na druge ptice džus (engl. džumbus) zabava. buka džungla (od hinduskog jangal pustinja. ptica grabljivica (npr. P. zmije otrovnice i dr. slonovi.

neradnik. goz oko) naočale đul (perz. početni svećenički čin u crkvi. lagan. kasnije: ckrveni sluga i pomoćnik pri bogoslužju. diakonos) služiteljica crkve. potpora. girandole) v. diakonos) čin. vjetropir. veseo. svjež. njegovala bolesnike i vodila nadzor nad ženskim članovima crkvene općine. poslastica đakonik (grč. mladić uopće đilkoš (mad. draguljarnica. gyilkos ubojica) vjetrogonja. gers) gizdelin. u samostanima: sestra koja služi oko oltara đakonija (grč. sve do VI. dženaza đentileca (tal. crkvi: udubljenje u zidu ili zasebna soba na desnoj strani oltara gdje se čuvaju posvećene posude đakonikon (grč. gyongy krasan. giacca) kaput đakon (grč. krjepak đel! (tur. girandola. danas. razbijač đirandola (tal. diakonos sluga) upravitelj općinskih dobara i skrbnik sirotinje i bolesnika u najranije kršćansko doba. đakona đakonica (grč. gelmek doći) dođi! hajde!. posebno školovana za taj poziv. diakonikos) u pravosl. gizdelin. žirandola đojelerija (tal. đilozija đeniza (ar. pomoć. ispružiti. đela mašalah! budi pozdravljen! đelozija (tal. posluživanje (jelom i pićem). gelosia) ljubomora. diakonos lat. geranion od geranos ždral) poluga s protutegom kojom se izvlači voda iz bunara đerdap (perz. Crkvi. zvanje. pren. đon-obraz nepošten čovjek đornata (tal. priča đederan (mađ. obješenjak. đ osmo slovo hrvatske latinice đaiz (tur. diaconicum) u pravosl. giocata igra) igračka đon (tur. giil ruža. nametljivac. u najstarijoj kršć. denjga) ruski bakreni novac od pola kopjejke đeram (tur. draguljarski obrt. kićenost dokada (tal. vrtlog đerz (tur. kicoš. gon koža) potplat. kicoš. grč. ružica đul-behar (tur.) dopušteno đaka (tal. fr. razdragan. giilbank glasno odobravanje) zajednička glasna molitva . ab) vir. dil) ruža. pomoćni svećenik đakonat (grč. bahar miris) rascvjetana ruža đulbek-dova (tur. gentilezza) ljubaznost đenjuška (rus. germek protegnuti. zavist. u protestantskim crkvama: sestra koja služi potrebitima. dostojanstvo i stan pomoćnog svećenika.Đ Đ. đirde. gioielleria) draguljarstvo. u Evangeličkoj crkvi: bolničarka.) molitva za umrlog kod muslimana. ckrvi: kratka molitva koju čita ili pjeva đakon đakula (tal. diakonia) djelokrug đakona. zdrav. dnevnica đozluci (tur. stoljeća: starija žena koja se brinula o sirotinji. poletan. divan) prid. giocolare) šala. giorno dan) nadnica.

biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek i začin đunija (perz. tur. suju) ružina voda đumbir (mad. mladoženja đuzel (tur. giizel) prid. paušalno. krasan. ucijelo. kuh. meso s rajčicama. usp. sredstvo. đune) vanjski izgled. skladan . giivegi) zaručnik. đilistan) ružičnjak. su. ružin pupoljak. bez pojedinačnog mjerenja ili brojenja. dil) mlada ruža. vrt s ružama đulsa (perz. oblik. giiveč) zemljana zdjela. posuda. đil.đulić đulić (perz. ujedno. način 335 đuzel đuture (tur. jedno na drugo đuveč (tur. đul đulistan (perz. rižom i krumpirom pripremljeno u zemljanoj posudi đuvegija (tur. gotiirii) sve skupa. gyomber) bot. lijep.

) engleska plemićka titula: plemić. Erli Berd (engl. travnja 1965. e deveto slovo hrvatske latinice E kratica za istok (engl.) prijedlog = iz. skopeo gledam) naprava za određivanje vrelišta tekućina ebulioskop (lat. lat.) kolonjska voda ebanirati (lat.) od dva zla valja birati manje e profundis (lat. pjevati e.) sin (pred nekim drugim imenom. ebony) vrsta umjetne ebanovine. o d' Kolonj (fr. umjetnički izrađeni predmeti od drveta. ebano. grč. abonos. a Isusa Krista nije smatrala Sinom Božjim.) "Rana ptica". između dva imena piše se ben. 2. djed Ahilejev earl čit.). fr. osobito od ebanovine ebanovo drvo (hebr. prvi komercijalni komunikacijski satelit.E E. priznavala je Mojsijev zakon i Matejevo evanđelje. crni kaučuk otvrdnuo vulkanizacijom ebriljada (fr. otac Pelejev. nego prorokom ebn (ar. grč. kem. sin Zeusa i Egine. ebenus) bot. ex e duobus malis minimum eligendum (lat. ebn Mustafa = Mustafin sin. st. strast za pićem ebulicija (lat. izbijanje sitnih bubuljica po tijelu zbog vrućice ebulioskop (lat. ebeniste) stolar koji izrađuje pokućstvo od ebanovine. trzanje uzdom ako se konj neće okrenuti ebriometar (lat. ebyon siromah) židovsko-kršćanska sljedba (II. npr. eban. igl (engl. koji radi fine stolarske poslove ebionizam (hebr. lansiran u Zemljinu orbitu 6. ebenare) obložiti ebanovinom. metron mjera) naprava kojom se pomoću tekućine koja izgubi boju pod djelovanjem alkohola što se isparuje zajedno s dahom mjeri stupanj pijanstva ebriozitet (lat. east. npr. irl (engl. Diospyros ebenum. eben. ebanisteria) fina stolarija. ebriositas) sklonost piću. ebrius pripit. ebrillade) jah.) eagle čit. vulkanit. dragun. grč. ebullire izbijati kipeći. instrument za mjerenje točke vrenja radi određivanja sadržaja alkohola u spirituoznim tekućinama promatranjem njihove točke vrenja. sprava za . skopeo gledam) 1. ebenos. kako bi omogućio telefonske razgovore i prenošenje televizijskih slika na najveće udaljenosti eau de Cologne čit. vrenje tekućine (zbog topline). grof Early Bird čit.—IV. est) e (lat. ebulire vreti. jedan od sudaca u podzemnom svijetu. med. kratica za ex officio (lat. ebullitio) kipljenje. crno.) sjevernoamerički zlatan novac vrijednosti od 10 dolara Eak mit. kem. veoma čvrsto i teško istočnoindijsko i afričko drvo ebenist (fr. npr: Ali ben Muhamed = Ali sin Muhamedov) ebonit (engl.) iz dubine. obojiti crnom bojom da izgleda kao ebanovina ebanisterija (tal. o. grč.

ekosaunder (engl. Starija eda (između 1240. i 1230. patiti od vodene bolesti eden (hebr. oidao otičem. otečen. zool. bulla. oteklina koja nastaje prelaženjem tekućine iz krvi u potkožno tkivo edematičan (grč.5) eccehomo čit. npr.) u kartanju: odbačene i umjesto njih kupljene druge karte. stid) med.) ultrazvučni detektor. Eburones) keltsko pleme u Galiji (između današnjeg Liegea i Aachena). g. edafos tlo. slonovača eburin (lat.) trg. blenna sluz. uživanje. s oteklinom edematija (grč. metoda određivanja molekularne težine tvari prema povišenju vrelišta njihovih otopina ebulirati (lat.— XII. oidema) med. oidao otičem) med. grč.) Ed. sadrži izlaganje nordijske mitologije. rheo tečem) med. v. ebullire) kipjeti. kratica za editio (lat. slika Krista s trnovim vijencem na glavi u trenutku kad ga Pilat.) je zbirka s trideset pjesama iz IX. bezupci. gmazovi. puževi i dr. edafobiont edamatozan (grč. vreti ebur (lat. svi organizmi koji na nekom području žive na tlu ili u njemu (bakterije. slast. kukci. dospijeće. e. eše (fr. rok plaćanja mjenice echee čit. ibha) slonova kost. žensko bijelo pranje edeolatrija (grč. edematičan edamer vrsta masnog i vrlo hranjivog nizozemskog sira (naziv po mjestu Edam) edeitis (grč. naslov dvaju djela stare islandske književnosti: Mlađa ili Snora-eda (između 1220. oidema) med.) "evo čovjeka!" riječi kojima je Pilat predstavio Krista Zidovima (Iv 19. ekce homo (lat.) francuska mjera za konac = 1000 m echosounder čit. n. sisavci bez prednjih zuba. oticati. burz. upala stidnih dijelova tijela edem (grč. npr. ebur slonovača) smjesa koštanog praha i bjelančevine Eburoni (lat. natičem. Atzer) bakrorezac (vrsta tiskarskog radnika) echeance čit.) umj. tj. naslada edentati (lat. kod Indijanaca . ekcehomo (lat. sanskr. 54.. pr. aidos sramljenje. st. pren.). opisivanja i pjesničke izraze. maligan ebulioskopija (lat. oticanje kože edematizirati (grč. aecidium) vrsta snijeti na bilju ed. Cezar je ugušio njihov ustanak ecart čit. riječima "ecce homo!" predstavlja Zidovima ecer (njem.) eda (edda) lit. veoma su korisni jer razgrađuju organske tvari te popravljaju fizička i kemijska svojstva tla. koji ima oteklinu. aidos stid. gljive. alge. oidao otičem) med. skopeo gledam) kem.ebulioskopija brzo određivanje količine alkohola u vinu. edentata) mn. edacitas) pretjeranost u jelu. i 1250. kratica za edidit (lat. ljuskavci edeoblenoreja (grč.) 337 edeolatrija je udžbenik za mlade skalde. uređaj koji radi na principu radara te otkriva veća jata riba ecidija (lat. sadrži nordijsku mitologiju i priče o starim junacima i herojima edacitet (lat. razlika između dnevnog tečaja i tečaja isporuke ecce homo čit.) raj. ekar (fr. crvi. ešans (fr. pauci. proždrljivost edafon (grč. aidos stid. oidao otičem) med. ebur. g. Iatreia obožavanje) obožavanje stidnih dijelova (spolnih organa) kao simbola plodnosti. zemlja) životna zajednica tla. ebullire vreti. kao i jednu pjesmu posvećenu dvojici kneževa. vrt slasti.

editor) izdavač. u pratnji odane kćeri Antigone. sin tebanskog kralja Laja i Jokaste. knjigu. tj. v. Corneilleove tragedije). riješio Sfinginu zagonetku i time oslobodio Tebu od toga čudovišta. poučavanje edikt (lat. hugenotima vjersku slobodu ediktale (lat. naredba. glavno izdanje. umiriti. zidati. ukaz. a Edip u očajanju sam sebe oslijepio i.edeološki 338 editorijalan edikula (lat. editio) naklada. edictale) prav. tzv. aedificare) graditi. izgradnja u duševnom smislu. ediktalitercitirati pozvati službeno. ediktalni poziv. putem javnog poziva. edepsiz) prid. spis Edirne (tur. aidos stid. aidoia stid. neuljudan.) grad koji se još naziva Jedrene. aedificatio) zidanje. loš čovjek.. dopustio. npr. službena objava. edictaliter) prav. pokvarenjak edicija (lat. postojale su dvije vrste: plebejski. aedilis) starorimski viši činovnik koji se brinuo o građevinama. Oidipus) mit. ukras na zidu koji oponaša oblik kapelice edil (lat. hramovima. podizati građevinu. razvijanje neke ideje. Eshilove.) prav. ediktalna citacija. podizanje građevine. logos govor) koji se odnosi na dijelove tijela ili djelatnosti koje nisu dostojne spominjanja edeotomija (grč. putem javnosti ediktalna citacija prav. koji su se brinuli o javnim igrama (ludi romani) i kurilski. bio prva turska prijestolnica u Europi editor (lat. Nanteski edikt povelja kojom je francuski kralj Henrik IV. Polinika. edere) objaviti. im. edicio princeps (lat. koji se tiče izdavača edeološki (grč. službeni ili sudski javni poziv. kad im je proročanstvo otkrilo ovaj grijeh. putem javnog poziva ediktaliter (lat. arhit. edictum) kod starih Rimljana: javna objava pretora u kojoj priopćava plan svog rada u idućoj godini.) prvo izdanje. operativno liječenje spolnih organa edepsuz (tur. knjižar-izdavač editorijalan (lat. došao na atički brijeg Kolon i tu se ubio. putem poziva preko javnosti. temno režem) med. 12 travnja 1598. najstarije (ili prvo) tiskano izdanje nekog starog pisca nakon pronalaska tiskarstva. neodgojen. o redu i sigurnosti na trgovima i ulicama. a značajan je po tome što je od 1361. podignuti na noge. Ismenu-i Antigonu. aedilitas) čin i zvanje edila. Edipov kompleks u psihoanalizi: duševni poremećaj zbog sukoba između spolnog nagona prema roditeljima suprotnog spola i morala edirati (lat. per edictales čit. ediktale . okrijepiti. izdati. sudski izvještaj i priopćenje. editor) izdavački. prav. edilstvo Edip (grč. Voltaireove. patricijski. edere objaviti. koji potječe od. edicere. edilima se i danas u nekim gradovima nazivaju općinski vijećnici koji se brinu o javnim zgradama edilitet (lat. Jokasta se ubila. izdanje (knjige). Drinopolje. najbolje izdanje edificirati (lat. narodnim veseljima. utješiti edifikacija (lat. tema mnogih umjetničkih i pjesničkih djela (Sofoklove. "pretorski edikt" (jedan od najvažnijih izvora rimskog prava). poučiti. Hadrianopolis. editio princeps čit. podržati. per ediktales (lat. u neznanju ubio oca i oženio se vlastitom majkom s kojom je imao djecu: Eteokla. građenje. aedicula hramić) maleno svetište u antičkim hramovima. do 1453.

izvlačenje soka edulkorirati (lat. vrijednosnice. effectus djelovanje) obaviti posao. dodavanjem i ponovnim odstranjivanjem neke tekućine osloboditi od sastojaka koji su se u njemu otopili. rad u jedinici vremena (sekundi). 2. efemeros. fiz. tvar koja je izdvojena iz nekog tijela i koja je u njemu. otac Medejin Eetion (grč. koji je zaista izvršen ili postoji. pjege po tijelu. odgoj. kralj u maloazijskoj Tebi (na planini Plaku). efektivno stanje npr. 339 efemeridi totalni efekt ukupan učinak. već postojala. u jednoj sekundi. uspjeh. izvadak. kratkotrajan. dulcis sladak. efemerida astronomski godišnjak u kojem su izračunane promjene koje će nastupiti u položaju nebeskih tijela .) groznica kod rodilje zbog nagomilavanja mlijeka u dojci efemeran (grč. emera) koji traje jedan dan. produkt edulkoracija (lat. efelkyo za sobom vučem) naziv za glas n (grč. eductio) kem. istinski. effet) u igrama loptom: let lopte u luku efeb (grč. Aietes) mit. stroja. jednodnevna groznica. roba koju prodavač može ili treba isporučiti odmah po zaključenju kupnje efektni (lat. ephemera uterina čit. effectus. edulcare) kem. čist dobitak. trg. efelkističan (grč.) mit. istinski. supr. državni efekti državne vrijednosnice. ef-. effectus) učinak. izlučivanje edukt (lat. med. a ne proizvedena tek u tijeku kemijskog procesa. kem. brat Kirkin. Edelvveiss. ukupan uradak efekti (lat. ubio ga je Ahilej efe (fr. ono što je izdvojeno iz nečega. vojske. studij umjetnosti efekt (lat. kao sastojak. efelis) mn. vodopada itd. sin Helija i Perse. razblažiti. talog. mladić koji posjeduje tjelesnu skladnost i ljepotu efebija (grč. ostvariti efelidi (grč. educere izvesti. obrazovanje edukator (lat. tj. educatio) odgajanje. dvogodišnja predvojnička obuka u staroj Grčkoj. jednodnevan. ef-. weiss bijel) bot. ublažavanje gorčine ili oporosti. prolazan efemeridi (grč. koji se tiče efekata. učitelj edukcija (lat. efebos mladić od 16 do 18 godina) 1. izvršiti nalog. edulcoratio) farm. efektivna roba trg. Andromahin otac. efektna burza mjesto gdje trgovci zaključuju poslove s vrijednosnim papirima i mjenične poslove efektuirati (lat. effectivus) stvaran. runolist edukacija (lat. educator) odgajatelj. u jedinici vremena. emera dan) dnevni kalendari. fr. vojnici koji su zaista nazočni na određenom mjestu. emera dan) med. zasladiti. efficere. izvući sok Eet (grč. koji je u vezi s efektima. izvaditi. a čiji je instrument tečajna lista efektivan (lat. edel plemenit. kralj u Kolhidi i čuvar zlatnog runa. pjege od sunca na licu. nomilani efekt dobitak ili rad po predračunu. privremen. učinak koji može proizvesti radna sposobnost jednog čovjeka. effectus) stvaran.edlvajs edlvajs (njem. trgovina efektima trgovina državnim vrijednosnicama koju obavljaju posrednici (brokeri). mjenice. zaslađivanje. efektivni dobitak stvaran dobitak. efebos mladić od 16 do 18 godina) lijep mladić. efemera uterina (lat. dulcis sladak. eductum) izvod. ni efelkistikon) koji se dodaje završecima riječi s kratkim samoglasnikom e i i pred riječima koje počinju samoglasnikom (zbog uklanjanja hijata) efemera (grč. dodavanje lijeku kakve slatke tvari da bi mu se poboljšao okus. effets) mn.

v. pojava ženskih osobina kod homoseksualnih muškaraca. pren. izbijati na koži (bubuljice) 340 egalizator efluksija (lat. ephoratus) eforova čast i vlast eforija (grč. vodoravan egalitarizam (fr. efflorescere) bot. doba cvjetanja. med. izravnavanje egalizator (fr. izbijanje solnih kristala na jpovršini čvrstih tijela eflorescirati (lat. procvjetavati. egaliser) izjednačitelj . authentes neograničen gospodar. prorjedivati kosu efira (grč. dio opreme židovskog velikog svećenika u Starom zavjetu efor (grč. egalite) jednakost. načinu hoda. ravnomjernost egalizacija izjednačavanje. efluxio) istjecanje. upotrebljava se protiv kašlja eficijencija (lat. gospodar. efendi) gospodin. radinost eficijentan (lat. hidro znojim se) med. effusio) izljev. efrakcija efulguracija (lat. čuvar. pokazati se. zoon jednodnevna životinja) zool. hydor voda) mit. kem. N. osobito: čuvar hramova. mlitav efendija (grč. 2. eforos. učinkovit efidrijade (grč. osobito kao nadzorn