CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb UDK 808.62-316.3(038) DOMOVIĆ, Želimir Rječnik stranih riječi : tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Anić, Nikola Klaić, Želimir Domović. Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm ISBN 953-6489-02-3 1. Klaič, Nikola 2. Anič, Šime 981026009

Želimir Domović ©

V

Šime Anić Nikola Klaić

RJEČNIK
STRANIH RIJEČI
Tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze

SANI-PLUS Zagreb, 2002.

Predgovor

Mnoge su strane riječi i izrazi postali dio naše opće kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, više ili manje, sklon prihvaćanju tuđih elemenata. Tijekom povijesti primali smo riječi od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Mađari i dr.) preuzimali hrvatske riječi. Prisjetimo se i primjera riječi kravata koja je najprije bila naziv za široke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemačke dijalektalne riječi Krawat (Hrvat) ušla u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate. Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg rječnika, ali to ne znači da tuđice treba olako prihvaćati. Naprotiv, tuđicu ćemo zamijeniti hrvatskom riječju gdje god je to moguće. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da su mnoge riječi stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rječničkog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaćim riječima. Osim toga, posezanje za tuđicama može biti uvjetovano i stilističkim razlozima. Rječnik je sastavljen s namjerom da čitatelju i korisniku na jednostavan i pristupačan način protumači strane riječi i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom govoru, sredstvima javnog priopćavanja, književnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije općekulturni značaj i namijenjeno je najširem krugu čitatelja. U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedeće: 1. Uz većinu riječi naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najčešće navodi samo jezik iz kojeg riječ dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto.

Autor

ŽELIMIR DOMOVIĆ © ŠIME ANIĆ, NIKOLA KLAIĆ RJEČNIK STRANIH RIJEČI SA NI-PLUS d.o.o. 10090 Zagreb. Bolnička 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob. 099-500-785,099-549-496 ŽELJKO CRNJANSKI. direktor ŽELJKO CRNJANSKI IVANA SUVIĆ RENATO ŠINTIĆ LJERKA KORENOVIĆ dipl. iur., PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ VJEKOSLAV ANIĆ, FRANO ANTUNOVIĆ, STJEPAN BAJIĆ, ANITA BILLANUEVA, VIŠNJ1CA CRNJANSKI, DANICA DOMOVIĆ, LIDIJA DOMOVIĆ, SANJA DOMOVIĆ, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAČEVIĆ, LEON MANCE, PAVAO NOVOSEL, SEBASTIJAN POLANEC, LJUBICA PUŠNJAK, IVAN RADIĆ, BRANKICA VUKMAN1Ć
Tehnička urednica Ostali suradnici Stručni suradnici Korektura Lektura Redaktor Urednik Za izdavača Izdavač Suautori

IVANA SUVIĆ

MIROSLAV VUKMANIĆ
Kompjutorska priprema

Likovni urednik

GENESIS, Zagreb

SLAVKO PAVLOVIĆ, graf. ing.

Grafički urednik

3. Za neprilagođene tuđice naveden je izgovor (u skladu s mogućnostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr. fiveshooter čit. fajvšuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budući da se jezik ponaša poput živog organizma koji se neprekidno mijenja, može se reći da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo već u trenutku svog pojavljivanja pred očima javnosti. To se posebice odnosi na našu suvremenost koja je obilježena nevjerojatnim znanstvenim i tehničkim razvojem koji potiče stvaranje novih riječi. Zbog toga čitatelj možda i neće pronaći poneku riječ koja je pobudila njegovo zanimanje. Međutim, vjerujemo da će sljedeća izdanja još potpunije ostvariti načelo suvremenosti (nove se riječi već prikupljaju i uvršćuju). Također valja upozoriti da smo u Rječnik uvrstili i strane riječi iz razgovornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi književnog ili standardnog jezika. Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom čitatelju, razvijajući i šireći njegove duhovne vidokruge. Time će naš višegodišnji složen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao. Želimir Domović

Kratice
agr. -- agronomija ak. — akustika alb. - albanski am. — američki anat. — anatomski ar. — arapski aram. — aramejski arhit. — arhitektura arheo — arheologija astr. -— astronomija astrol — astrologija bank. — bankarstvo bask. — baskijski biol. — biologija bot. -- botanički braz. — brazilski bug. -- bugarski crkv. — crkveni češ. —- češki čit. — čitaj (te) dan. -— danski dr. — drugo eg. — egipatski engl. — engleski etiop. — etiopski etn. —- etnologija farm. — farmacija fiL — filozofija fiz. — fizika fiziol. — fiziologija fort. -- fortifikacijski fot. — fotografija fr. — francuski gal. -— galski gen. -- genitiv geod. — geodezija geol. — geologija geom. — geometrija g l . - glagol glaz. — glazbeni got. -- gotski graf. — grafika gram. — gramatika grč. -- grčki hebr. — hebrejski hl — hektolitar im. — imenica ind. — indijski isl. — islandski itd. -- i tako dalje jah. -- jahanje jap. -- japanski jav. --javanski j d . - jednina kald. — kaldejski kat. -- katolički kavk. — kavkaski kaz. -— kazalište kelt. — keltski kem. — kemija k g - kilogram kin. -- kineski kir. — kirurgija km — kilometar kor. -- koreografija kozm — kozmetika kršć. — kršćanski kuh. — kuharstvo lat. - latinski lingv. — lingvistika lit. — literatura litv. — litvanski log. — logika m — metar mađ. — mađarski malaj. — malajski mat. — matematika med. — medicina meh. — mehanika meks. — meksički meteor. — meteorologija metr. — metrika mil. — milijun min. — minerologija mit. — mitologija mm — milimetar mn. — množina mod. — moda mong. — mongolski niz. — nizozemski ni. — novolatinski nord. — nordijski norv. — norveški npr. — na primjer num. — numizmatika njem. — njemački obrt. — obrtnički opt. — optika paleont. — paleontologija ped. — pedagogija peruan. — peruanski perz. — perzijski poet. — poetika pol. — politika polinez. — polinezijski

polj. — poljski pom. — pomorski port. — portugalski posl. — poslovica pov. — povijesni prav. — pravo pravosl. — pravoslavni pren. — preneseno prid. ili pr. — pridjev pril. — prilog pr. n. e. — prije nove ere psih. — psihologija rel. — religijski ret. — retorički rom. — romanski rud. — rudarski rus. — ruski sanskr. — sanskrtski

sc. — scilicet (lat.) razumije se, to jest, naime sem. — semitski sir. — sirijski sjev. — sjeverni skand. — skandinavski si. — slično slav. — slavenski slik. — slikarstvo sociol. — sociologija st. — stoljeće stil. — stilistika supr. — suprotno šatr. — šatrovački šp. — španjolski šport. — športski Šved. — švedski švic. — švicarski

tal. — talijanski tatar. — tatarski teh. — tehnički tehnol. — tehnologija teol. — teologija tibet. — tibetski tisk. — tiskarski trg. — trgovački tur. — turski tzv. — takozvani umj. — umjetnost usp. — usporedi v. — vidi vet. — veterinarski voj. — vojnički zem. — zemljopisni zool. — zoologija zrak. — zrakoplovstvo

Rječnik

A
A, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (načelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom značenju; usp. principium identitatis a glaz. kratica za alt A ili A J. fiz. znak za angstrem, tj. Angstremova jedinica (jedna desetmilijuntina milimetra kao jedinica dužine svjetlosnog vala; naziv prema švedskom fizičaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.) a kratica za ar a- (grč. prefiks a) tzv. alfa steretikon, lat. alpha privativum = niječno alfa (ili a); u složenicama označava lišenost čega, nedostajanje čega, ponekad i suprotnost onome s čim je složeno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan bezobličan, apetalan bezlisni, amoralan nemoralan; kad se složi s riječju koja počinje samoglasnikom, umeće se a, n, npr. analfabet (a-nalphabet) nepismen a bas čit. a ba! (fr.) dolje! a battuta (tal.) glaz. prema udaru takta, po tempu a beneplacito čit. a beneplaćito (tal.) glaz. po volji a capella čit. a kapela (tal.) glaz. zborno pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio čit. a kapričo (tal.) glaz. samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas, od sada a di (tal.) trg. istog dana (platiti mjenicu), tj. po viđenju; usp. a vista a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbližim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi čit. a due kordi (tal.) na dvije žice; a due voci čit. a due voči (tal.) u dva glasa, dvoglasno A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljevstvo za konja! (glasovita rečenica iz Shakespeareove drame Kralj Richard III.) a konto (tal. a conto) trg. na ime, na račun, u ime predujma, unaprijed; akonto a la (fr.) kao, poput (čega), po, po ugledu na nešto a la bonne heure čit. a la boner (fr.) u dobar trenutak a la guerre comme a la guerre čit. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u(ratu; rat je rat; pren. treba se prilagoditi prilikama a la mode čit. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odlučno (npr. odbiti neki prijedlog, ponudu, savjet i si.) a manco čit. a manko (tal.) trg. traženje predujma, predujam, potraživanje; gubitak, manjak, dug a piacere čit. a pjačere (tal.) glaz. po volji, prema nahođenju, kako vam drago

a poco a poco a poco a poco čit. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno a posteriori (lat. a posteriori) fil. zavisan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori a prima aetate čit. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih nogu a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od iskustva, nezavisno od iskustva (suprotno: a posteriori) te, prema tome, označava logičku prethodnost značenja, a ne vremensku prethodnost (psihološku); u običnom životu: unaprijed a propos čit. a propo (fr.) što se tiče, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga a punta d'arco čit. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala a quadro čit. a kvadro (tal.) glaz. u četiri glasa, četvoroglasno a rivederci čit. a rivederči (tal.) do viđenja a salvo (tal.) trg. dobro očuvano, neoštećeno (na teretnim listovima) a tempera (tal.) slikati vodenom bojom, po staro talijanskom načinu a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, točno po taktu a uso čit. a uzo (tal.) trg. po običaju, plaćanje mjenice u uobičajenom, redovitom roku a verbis ad verbera (lat.) od riječi na batine (prijeći) a vista (tal. a vista) trg. po viđenju (na mjenicama) a voće sola čit. a voče sola (tal.) glaz. samo za jedan glas a vue čit. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Christum a. Ch. n. kratica za ante Christum natum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.)

12

ab Jove principium a.d. kratica za a dato (lat.) AD. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales čit. ana partes ekvales (grč.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju liječnik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci moraju uzeti u potpuno jednakim količinama) AAL kratica za American Air Lines čit. ameriken er lajnz (engl.) američki aerotransport ab (hebr.) jedanaesti mjesec židovske građanske i peti crkvene godine (srpanj—kolovoz) ab antiquo čit. ab antikvo (lat.) od starine, od davnine ab equis ad asinos čit. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s višega položaja na niži ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivijeka ab hine čit. ab hink (lat.) prav. otada, počevši od toga dana, od toga vremena ab hodierno (lat.) od danas, od današnjeg dana ab immemorabili (lat.) od pamtivijeka, oduvijek ab imo pectore čit ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine duše, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.) ab incunabulis čit. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinjstva, od malih nogu, odmalena ab initio čit. ab inicio (lat.) od početka ab instantia čit. ab instancija (lat.) prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke (testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga Lara (kućnoga boga) počni, tj. počni sam od sebe, "očisti najprije pred svojom kućom" ab Jove principium (lat.) od Jupitra početak, tj. započnimo s Jupitrom

ab ovo (koji je najvažniji), tj. odajmo najprije počast najuglednijem ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispočetka, sasvim ispočetka, iznova, iz osnove ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostali ab- (lat.) od-; prefiks koji daje riječima niječno značenje, npr. abdikacija — odreknuće aba (ar.) gruba vunena tkanina, seljačka muška odjeća bez rukava od takve tkanine abak (lat. abacus) svečani stol za skupocjeno posuđe kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematičke crteže i radove, daska na kojoj se računa; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. četverokutna ploča koja pokriva glavicu (kapitel) stupa abakcija (lat. abactio partus) med. pobačaj, pobacivanje; abortus abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuđivanje, otuđenje, ustupanje abalijenirati (lat. abalienare) prav. lišiti, otuđiti, otuđivati abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodišnje progonstvo iz zemlje abandon (fr.) odustajanje od svog prava; pravo osiguranika da osiguravatelju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osiguran abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gležanj, pregib Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (750—1517) sa sjedištem u Bagdadu; vrhunac dinastije predstavlja vladavina legendarnog Harun-al-Rašida (8—9 st.) abassimento (tal.) snižavanje, smanjivanje, spuštanje

13

abdicirati abassimento di mano čit. abasimento di mano (tal.) glaz. spuštanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na glasoviru) abassimento di prezzo čit. abasimento di prečo (tal.) trg. spuštanje cijene abassimento di voće čit. abasimento di voče (tal.) glaz. spuštanje glasa abaton (grč.) nepristupačan dio hrama, svetišta ili crkve, osobito za inovjerce abazija (grč. a ne, baino hodam) živčani poremećaj koji onemogućuje hodanje abažur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svjetiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrešnica nad prozorima i izlozima koja štiti od sunca; 4. reflektor na nekom uređaju za osvjetljavanje pomoću kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo naniže abba (aram.) starozavjetni naziv za praoca, proroka; duhovni otac; svećenik, učitelj abbe (fr.) opat, svećenik abd (ar.) u arapskim složenim osobnim imenima: sluga, rob, npr. Abd-alah sluga Alahov; Abd-el-kader sluga svemogućeg Boga; Abd-el-medžid sluga preslavnog (Boga); Abd-ur-rahman sluga milosrdnog (Boga) itd. Abderićani (grč. Abderitai) stanovnici starog tračkog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ograničenosti i gluposti; otuda: glupi, ograničeni ljudi abderitizam glupost, ograničenost, budalaština; usp. Abderićani abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski običaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom abdicirati (lat. abdicare) odreći se nečega, zahvaliti se na čemu, dati (ili: podnijeti) ostavku

abdikacija abdikacija (lat. abdicatio) davanje ostavke, odricanje (od prijestolja) abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbušni; abdominalna trudnoća izvanmaternična trudnoća abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, šarani, štuke, pastrve, sleđevi (haringe) i dr. abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, grč. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvrđivanja uzroka bolesti abdukcija (lat. abductio) 1. odvođenje, odvlačenje, odstranjenje; 2. log. silogizam čiji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zaključak vjerojatan; kir. razmicanje zglobova abduktor (lat. abductor) anat. mišić odmicač abeceda utvrđeni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, španjolska abeceda); utvrđeni redoslijed slova u latinici (grčka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o čemu; ne zna ni abecede nema pojma ni o čemu abecedar početnica, knjiga iz koje se uče slova, čitanje i pisanje; popis riječi po abecednom redu Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga čovjeka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog čovjeka) abela (lat. albellus bjeličast) bot. bijela topola (Populus alba) abelardizirati kastrirati (prema glasoitom skolastičaru P. Abelardu, 1079 —1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj učenici Heloise bio kastriran aberacija (lat. aberrare odlutati, aberratio) 1. opt. pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki; sferna ili mono-

14

abijetin kromatska aberacija pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki pri odbijanju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leću okruglog oblika; kromatska aberacija nedovoljna oštrina slike poradi nejednake snage prelamanja leća za zrake različitih boja, što dovodi do bojenja slike duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godišnjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od normalnog tipa, lutanje, zabluda aberirati ab-errare) odlutati, zabludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se aberratio criminis čit. aberacio kriminis (lat.) prav. zabluda o izvršenju zločina, npr. kad se utvrdi da je zločin koji je izvršio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono što je on želio učiniti Abesinija zemlja u Africi (Etiopija, Habeš); abesinski zdenac pumpa čija je cijev bez prethodnog bušenja utisnuta u zemlju abest (lat.) "nije nazočan" (prije: formula u školama kojom se javljalo da netko nije došao u školu) abevakuacija (lat. ab od, evacuatio pražnjenje) djelomično pražnjenje, ispražnjivanje abfertigung (njem. Abfertigung) otpremnina (novčana nadoknada za uklanjanje heke osobe s mjesta gdje je nepoželjni) abgedrošn (njem. abdreschen omlatiti pšenicu) otrc&n, olinjao; dosadan abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstavlja nečemu, koji je u suprotnosti s s nečim abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina

>

abiogeneza abiogeneza (grč. a- bez, ne, bios život, genesis postanak) biol. postajanje živoga od nežive tvari (spontana generacija; uveo prof. Huxley) abiologija (grč. a- bez, ne, bios život, logia znanost) znanost o mrtvoj, anorganskoj prirodi abiotrofija (grč. abios bez sredstava za život, oskudan, trofe hrana) nedostatak sposobnosti za život, prijevremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje abiritacija (lat. abirritatio) med. smanjenost nadražljivosti (tkiva) abisodinamika (grč. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja proučava unutrašnjost Zemlje i istražuje sile koje u njoj djeluju abisus (grč. abyssos) ponor, provalija; pren. proždrljivac; abisalna fauna zool. životinje morskih dubina; abisal abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj školi, viši tečajni ispit, matura abiturijent (lat. abire otići, odlaziti) onaj koji namjerava otići, osobito s niže škole na višu nakon položenog ispita zrelosti (mature) abjudicirati (lat. abjudicare) ne priznati, ne priznavati, poricati abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje abjudikacija (lat. ab dolje, judicare suditi) sudsko osporenje, nepriznanje abjuracija (lat. abjuratio) prav. odricanje pod prisegom abjurirati (lat. objurare) prav. pod prisegom odricati, odreći ablacija (lat. ablatio odnošenje, uklanjanje) kir. rezanje, odrezivanje, amputacija; geol. odnošenje (ili: skidanje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode ablaktacija (lat. ablactatio) med. odbijanje djeteta od sise; pren. odvikavanje

15

abnegacija ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo obližnje bez odrezivanja cijepa ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. padež u nekim indoeuropskim jezicima, padež odvajanja, kretanja odnekud, potjecanja ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tiče ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda nešto potječe, ili od čega se rastavlja ili udaljava ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija ablefarija (grč. a- bez, blefaron očni kapak) med. nedostatak očnih kapaka (posljedica kongenitalnih poremećaja u razvitku oka, osobito nakon gangrene, lupusa, tumora i dr. ozljeda) ablegacija (lat. ablegatio) prav. progonstvo, jednogodišnje udaljivanje ablegat (lat. ablegatus) izaslanik drugog reda, osobito papin, za pojedinačne slučajeve (za razliku od delegata); prognanik ablegirati (lat. ablegare) poslati, udaljiti, udaljivati; prognati na godinu dana ablepsija (grč. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, čišćenje; običaj katoličkih svećenika da nakon pričesti peru ruke abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, očistiti abmarkirati (njem. ab dolje, markieren obilježiti) žarg. "zbrisati", nestati, maknuti se abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje

abnormalan abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan, neobičan, koji odstupa od običaja, reda ili pravila; neobičan, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan abnormitet (lat. abnormitas) odstupanje od pravila, neprirodnost, nepravilnost; abnormalnost aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica neke slike; ebot abolicija (lat. abolitio uništenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinuće, poništenje abolicionisti (lat. abolitio) mn. politička stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristaše pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kućama abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog običaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje državnog nadzora i za priznanje prostitucije abolirati (lat. abolere uništiti) prav. prekinuti nad nekim sudski postupak bez ikakvih posljedica po optuženoga; ukinuti, ukidati, poništiti, poništavati abominacija (lat. abominatio) gnusoba, užas, gadost, sramno djelo; oskvrnuće abondancija (fr. abondance, lat. abundantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo riječi, rječitost abonent (fr. abonner, pretplatiti, pretplaćivati) pretplatnik abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pretplaćivati, pretplatiti se abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v. ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris usta) koji se nalazi nasuprot usta

16

abrazij abordaža (fr. abordage) napad (na neprijateljski brod); sudar dvaju brodova; pren. oslovljavanje aboriginalan (lat. aboriginalis) prvotan; starosjedilački, domaći, saraonikao aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, početak) mn. starosjedioci, prastanovnici, urođenici (za razliku od kolonista) aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majčinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje začetka (zametka) iz maternice abortirati (lat. abortare) izvršiti abortus, pobaciti, pobacivati; bot. ne donijeti plod abortiv (lat. abortivum) med. pobačajno sredstvo, sredstvo za izvršavanje pobačaja; mn. abortivi abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobačajni; pren. skraćen, brzo završen, ugušen u samom začetku, u klici; zakržljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraćeni po. stupak, skraćivanje; abortivno liječenje med. liječenje kod kojega se uzročnik bolesti uništava u samom početku bolesti (osobito pri liječenju spolnih bolesti) abortus (lat.) pobacivanje, pobačaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sastrugati; odstranjivati trljanjem, odroniti, odronjavati Abraham (hebr.) "otac mnoštva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac Židova i Arapa) abrakadabra (hebr.) čarobnjačka riječ, bez značenja, koja se, napisana na istostraničnom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava samo u šali, kao i "hokus-pokus" abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, čišćenje struganjem; med. čišćenje

abregacija nagrizajućim sredstvima; geol. odstranjivanje trljanjem, odronjavanje abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, isključivanje, isključenje abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraćenje, skraćivanje (osobito knjige, spisa, članka itd.); abrevijatura abrevijator (lat. abbreviator) skraćivač, npr. nečije knjige, nečijeg spisa; papinski pisar koji izrađuje papinske breve abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija abrihtati (njem. abrichten) obučiti, obučavati, izvježbati, dotjerati; usp. dresirati abritirati (fr. abrutir) poživotinjiti, zaglupiti, izjednačiti sa životinjom; ubiti u nekome svaki moralni osjećaj abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, poništenje abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, ukidati, opozvati; trg. poništiti, povući nalog abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, prekinuti, raskomadati; usp. abruptan abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglađen; isprekidan; odsječen; nagao, nenadan, žestok, bez mnogo okolišanja; usp. abrumpirati abs... v. pod aps... abstinyl v. antabus abšid (njem. Abschied) oproštaj, rastanak; abšidsbrif (njem. Abschiedsbrief) oproštajno pismo; usp. apšiter abštehati (njem. abstechen) razlikovati se od čega, ne slagati se s nečim (npr. u bojama); isticati se, stršiti abulija (grč. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje abuna (ar.) "naš otac", najviši crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesiniji), poglavar kršćanske Koptske crkve abundantan (lat. abundans) bogat, obilan, obilat; pretjeran

17

acciaccatura abusus non tollit usum čit. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu abuzija (lat. abusio) pogrešna uporaba riječi; katahreza abuzivan (lat. abusivus) sklon zloporabama, sklon ogriješiti se o postojeće zakone i običaje, protupravan abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreška, zabluda; loša uporaba abyssus abyssum invocat čit. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreška uzrokuje drugu abzac (njem. Absatz) u proznom i pjesničkom tekstu: počinjanje nove rečenice novim redom tako da se prva riječ te rečenice uvlači malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja Academy-award (engl.) nagrada američke Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetničko dostignuće u filmskoj umjetnosti; v. Oskar accarezzevole čit. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko accarezzevolmente čit. akarecevolmente (tal.) glaz. v. accarezzevole accelerando čit. ačelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubrzavajući, postupno brže accentus acutus čit. akcentus akutus (lat.) gram. oštri naglasak; akut accentus circumflexus čit. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grčkoj gramatici, kao u riječi moira); cirkumfleks accentus gravis čit. akcentus gravis (lat.) gram. teški naglasak (u grčkoj i francuskoj gramatici); gravis acciaccatura čit. ačakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvučanje prijašnjeg tona sa sljedećim glavnim tonom; također; dodavanje jednog intervala akordima radi pojačanja harmonije

apropos accordamento čit. akordamento (tal.) glaz. usuglašavanje, prilagođavanje instrumenata i glasova accordando čit. akordando (tal.) glaz. usuglašavajući, prilagođavajući acedija (grč. akedeia) duhovna tromost, ravnodušnost prema nekom dobru, prema životu; akedija acenonoet (grč. a-, koinos zajednički, nois, noos razum, um) čovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenonoet acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria čit. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se drži tamjan; acerra philologica čit. acera filologika (lat.) zbirka filoloških rasprava; acerra historica čit. acera historika (lat.) zbirka odabranih povijesnih rasprava (kao naslov knjiga) acerbacija (lat. acerbatio) ogorčenje, pogoršanje acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogorčen; grub, surov, strog acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gorčina, grubost, surovost, strogost aceridi (grč. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi acerirati (lat. acer, fr. acerer) čeličiti, očeličiti, okaliti acervacija (lat. acervatio) nagomilavanje, gomilanje acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili: boca) za ocat; anat. zglobna čaša acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo, lijek protiv žuljeva i bradavica acetičan (lat. acetum) koji sadrži ocat, octeno kiseo

18

abalijenirati acetil (lat. acetum) kem. radikal octene (acetilne) kiseline acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C 2 H 2 , bezbojan i otrovan, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen acetometar (lat. acetum, grč. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa acetometrija (lat. acetum, grč. metria) kem. mjerenje jakosti octa aceton (lat. acetum) kem. bezbojna tekućina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije drveta (dimetilni keton) acetonemija (lat. acetum, grč. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod šećerne bolesti težeg oblika acetonurija (lat. acetum, grč. uron mokraća) med. prisutnost acetona u mokraći, osobito kod šećerne bolesti acezija (grč. akesis) liječenje; akezija acid-party čit. esid-parti (engl.) narkomanska skupna seansa, skupno uživanje droga acidacija (lat. acidatio) kem. ukiseljavanje, npr. hrane u želucu acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u kiselinu acidimetar (lat. acidum, grč. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline acidimetrija (lat. acidum, grč. metria) mjerenje jakosti kiselina acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootrovanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, osobito kod šećerne bolesti acijanoblepsija (grč. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoća za plavu boju, nesposobnost očiju da zamjećuju plavu boju; usp. aneritropsija

aciniforman aciniforman (lat. aciniformis) v. acinozan acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna grožđa, npr. žlijezde acquestus conjugalis čit. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednička tečevina muža i žene Actors' Studio američka filmska ustanova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na načelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga actu čit. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijeđi, k, ka, na, do, kod, pri, uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema prirodi); uz, pored, osim, povrh ad acta čit. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstraniti nešto kao svršeno ili nepotrebno ad arma! (lat.) k oružju! pren. na posao! ad bene placitum (lat.) prema dopadanju, prema nahođenju, po volji ad calendas graecas čit. ad kalendas grekas (lat.) "do grčkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdaijevo", "kad na vrbi rodi grožđe" ad depositum čit. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti nešto na čuvanje, u pohranu ad exemplum čit. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc čit. ad hok (lat.) upravo za to, posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu ad honorem (lat.) u čast, iz počasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u podzemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u nedogled - ad libitum (lat. ad libitum, libitus prohtjev) glaz. po volji, tj. svirati ili pjevati; također: znak da se instrumenti ili glasovi s ovim dodatkom, u nekom glazbenom komadu, mogu i izostaviti

19

adagij ad limina (lat.) kraće umjesto ad limina apostolorum, tj. na apostolske pragove (katolički su biskupi dužni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavještavanje zove referat ad limina) ad litteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno ad majorem Dei gloriam (lat.) na veću slavu Božju (geslo jezuitskog reda) ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjerljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu ad notam (lat.) uzeti ad notam zabilježiti, zapamtiti, primiti na znanje ad oculos čit. ad okulos (lat.) prikazati nešto jasno, očigledno, zorno ad partem (lat.) sa svakim dijelom posebno, tj. pojedinačno ad pias causas čit. ad pijas kauzas (lat.) za pobožne svrhe, za dobrotvorne namjene ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje ad rem (lat.) prema stvari, što odgovara stvari (a ne osobi); prilično, zgodno, korisno, uputno, upotrebljivo ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih granica, potpuno ad unum (lat.) svi do jednoga, do jednoga, do posljednjeg ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj književnosti: poučna literatura koja je veoma slična enciklopediji Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilonaca: božanstvo vjetra, oluje, nevremena i groma adagietto čit. adađeto (tal.) glaz. 1. malo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano adagij (adagium) poslovica

adagio adagio čit. adađo (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstveno; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano adagio assai čit. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto adagiologija (lat. adagium poslovica, grč. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama adagissimo čit. adadisimo (tal.) glaz. veoma lagano, što lakše adakcija (lat. adactio, adigere) upornost, prisiljavanje, primoravanje adaktilija (grč. a -bez, daktylos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi adalet (tur.) pravda, pravednost; pravilnost, ispravnost Adam (hebr. čovjek načinjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog čovjek; Adamov kostim golo muško tijelo; Adamova jabučica istaknuta izbočina na prednjem dijelu vrata nekih muškaraca; Adamovo rebro žena (budući da je, prema Bibliji, Bog stvorio ženu od Adamova rebra) adamant (grč. adamas, adamantos) v. adamas adamas (grč. adamas) kaljeno željezo, čelik; dijamant adamizam struja europske književnosti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi čovjek (odbivši nebesku hranu izgubio je besmrtnost za čitav ljudski rod) adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagođavanje, prilagodba, prilagođenost; primjena; adapcija adaptator (lat. adaptator) onaj koji prilagođava, tehnička sprava za spregu međusobno neprilagođenih elemenata adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagođavati; preurediti, preuređivati; primijeniti, primjenjivati

20

adenoadcitacija (lat. adcitatio) prav. pozivanje na parnicu adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suđenje, parnicu addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni adde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima) adefagija (grč. adefagia) med. proždrljivost, prevelika želja za jelom adekvacija (lat. adaequatio) izjednačenje, prilagođavanje adekvatan (lat. adequatus) izjednačen, jednak; podudaran, odgovarajući, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji točno izražava bit svoga predmeta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spoznatoga adelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sraštenost prašničkih niti adelfizam (grč. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo adelfoktonija (grč. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo adelopodi (grč. adelos prikriven, nejasan, podos noga) zool. životinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraćivanje ademptio bonorum čit. ademcio bonorum (lat.) prav. oduzimanje imanja ademptio civitatis čit. ademcio civitatis (lat.) prav. oduzimanje prava građanstva, protjerivanje iz grada adenalgija (grč. aden žlijezda, algos bol) med. žlijezdobolja adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, prilozi, domeci adenitis (grč. aden žlijezda) med. upala žlijezda adeno- (grč. aden) predmetak u složenicama sa značenjem: žlijezda, žljezdani

adenoflegmon adenoflegmon (grč. aden, flego gorim) med. prelaženje upale limfne žlijezde na okolna tkiva adenogeneza (grč. aden, genesis postanak) fiziol. nastajanje, stvaranje žlijezda adenografija (grč. aden, grafia opis) fiziol. opisivanje žlijezda adenoidan (grč. aden, eidos oblik) žljezdolik, žljezdast adenoidi (grč. aden, eidos oblik) med. žljezdaste izrasline = adenoidne vegetacije adenologija (grč. aden, logia znanost) fiziol. proučavanje žlijezda adenom (grč. aden) med. žljezdaste izrasline koje se sastoje od epitelnih cjevčica i vezivnog tkiva adenopatija (grč. aden, pathos bolest) med. bolest žljezdanog sustava adenotomija (grč. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje žljezdanih izraslina, adenoida adenozan (grč. aden, lat. adenosus) žljezdani, koji se tiče žlijezda adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostići, zadobiti, steći) onaj koji je nešto postigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne nečega adespoton (grč. adespoton) imanje bez gospodara; djelo čiji je tvorac nepoznat adh- v. pod athadherencija (lat. adhaerentia) srašćivanje, sraslost; pripadnost, naklonost, privrženost adherencija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) prianjanje, pristajanje; privrženost, pripadnost, sklonost, naklonost, sljedbeništvo, sraslost adherent (lat. adhaerens) pristaša, privrženik, pripadnik; sudionik adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadoveziva-

21

adiafora ti se; održati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko mišljenje adhezija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) fiz. prionljivost, međusobno privlačenje dvaju tijela koja se tijesno dotiču; prianjanje, priljubljivanje, pripijanje; med. sraštenje, prirašćivanje; prav. priključenje, naknadni pristup neke države nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravorijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvršenjem kaznenog djela (naknada štete, povrat oduzete stvari i si.); usp. kohezija adhezija (lat. adhesio) prionljivost, privlačnost; fiz. sila kojom se privlače molekule raznih tijela (supr. kohezija); prav. vezivanje jednog privatnopravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica adhezijski postupak prav. mješoviti ili pridružni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo veže i jedan privatnopravni građanski predmet; v. adhezija adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomoćna sredstva; prilozi uz spise adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, korištenje; prizivanje, privođenje adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuđivanje, ohrabrivanje, bodrenje, adhuc sub judice lis est čit. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je još pred sudom, spor još nije riješen adiafora (grč. ta adiafora) mn. fil. ono što je s moralnog (etičkog) stajališta beznačajno, tj. ni dobro ni loše; stoici su učili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (život, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznačajno

adicija adicija (lat. additio) dodavanje, zbrajanje; umnožavanje adicionalan (lat. additionalis) naknadan, dodan, pridodan, koji služi kao dodatak; adicionalni zakon novi, dopunski zakon adicirati (ad-dicere) prav. priznati, dosuditi, dodijeliti adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo nepropuštanja aktinskih zraka adijabatan (grč. a- ne, diabaino prolazim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka topline, bez povišenja i sniženja temperature; usp. izotermičan adijabatičan v. adijabatan adijafan (grč. a-diafaino) neproziran adijaforan (grč. a-diaforos) ravnodušan, ni dobar ni loš; indiferentan adijaforija (grč. a-diaforia) ravnodušnost; usp. indiferentizam adijaforist (grč. a-diaforos) ravnodušan čovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist adijagnostičan (grč. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne može) razlikovati, raspoznati, utvrditi adijantum (grč. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa adijareja (grč. a- ne, diarrheo protječem) med. nevršenje nužde, zatvorenost adijaterman (grč. a-, dia- kroz, thermaino zagrijavam) fiz. koji ne propušta toplinske zrake; aterman adijatetičan (grč. a- ne, dia- kroz, tithemi metnem, stavim) med. koji nije sklon bolesti adikcija (lat. addictio) prav. dosuđivanje, dodjeljivanje adinamičan (grč. adynamikos) nemoćan, slab, iznemogao, klonuo; nesposoban adinamija (grč. adynamia) med. nemoć, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost

22

adjudikacija adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, adipis mast, vosak) kem. masni vosak, vosak od leša adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stvaranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pretio, gojan, debeo adipsija (grč. a-, dipsa žeđ) med. neosjećaj žeđi adipson (grč. a-, dipsa žeđ) med. sredstvo za gašenje žeđi adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti, zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uzbuđenjem Adisonova bolest bolest nadbubrežnih žlijezda koja se očituje brončanom bojom kože i općim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkrivaču, engl. liječniku Thomasu Addisonu, 1793—1860) aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati aditon (grč. adyton) ono što je nepristupačno; najsvetiji, unutarnji dio grčkog hrama u koji je samo svećenik smio stupiti adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrežnih žlijezda, praćena smeđom ili smeđecrnom bojom onih dijelova kože koji su izloženi svjetlosnom ili mehaničkom podra• žaju; obično smrtonosna (nazvana po engl. liječniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adisonova bolest, brončana bolest adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. povećanje, dodatak ponuđenoj svoti novca adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pridjevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi, dosuđivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav. sudsko priznanje, dosuđivanje, presuda u nečiju korist

adjudikatar adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, dražbom prodavana stvar, najbolji ponuditelj adjudikativan (lat. adjudicativus) kojim se dosuđuje adjument (lat. adjumentum) pomoćno sredstvo, pomoć adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome nekoga za pomoćnika i budućeg nasljednika adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruživanje, dodjeljivanje, dodavanje, spajanje adjunkt (lat. adjunctus) pomoćnik; pomoćni službenik, mlađi činovnik adjunktura (lat. adjunctura) pomoćno zvanje; pomoćna ustanova adjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinjanje adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjača adjutor (lat. adjutor) pomoćnik, pomagač adjutorij (lat. adjutorium) pomoćno sredstvo, pomoć adjutum (lat. adjutum) pomoć, potpora, dodatak adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans adjuvans (lat.) farm. pomoćno sredstvo, sporedni lijek čije je djelovanje slabije adjuvant (lat. adjuvans) pomoćnik, pomagač; pomoćni učitelj adkredulirati (lat. adcredulare) zanijekati pod prisegom neki dug adlatus (lat. ad-latus) pomoćnik, mladi činovnik; osobito činovnik ili časnik koji je dodijeljen na službu nekom višem činovniku ili časniku adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublažavanje

23

admodijacija adlerizam teorija austrijskog psihologa Alfreda Adlera (1870—1937), tzv. "individualna psihologija" Admet mit. starogrčki kralj u Feri (Tesalija), jedan od Argonauta, muž Alkestidin, Apolonov ljubimac adminacija (lat. adminatio) prav. prijetnja (kao simbolična uvreda) adminikul (lat. adminiculum) pomoćno sredstvo, pomagalo adminikulator (lat. adminiculator) u Katoličkoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siročadi i si. administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; činovništvo, službeništvo administrativa (lat. administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tiče ili potječe od upravne vlasti, ustanove itd. administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom administrirati (lat. administrare) upravljati; voditi poslove neke ustanove, voditi posao za nekoga drugog admiracija (lat. admiratio) divljenje; čuđenje admiral (ar. amir al ba', fr. amiral) zapovjednik bojne flote; zool. leptir (Vanessa atlanta) admirali te t (njem. Admiralitat) pomorska vlast; vrhovno zapovjedništvo pomorske vojne sile; svi admirali pomorske vojne sile admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izražava ili izaziva divljenje, Čuđenje, obožavanje admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv admisibilitet (lat. admisibilitas) primljivost; prihvatljivost admisija (lat. admissio) primanje, prijam admodijacija (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup

admodijator admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj admonicija (lat. admonitio) opominjanje, ukoravanje zbog nevršenja dužnosti admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama adnotacija (lat. adnotatio) bilješka, primjedba, napomena, objašnjenje; prav. popis; anotacija adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabilježiti, zapamtiti, značajne stvari adnotata (lat.) mn. bilješke, primjedbe, napomene adnotator (lat. adnotator) pisac ili stavljač primjedaba; tumač adnotirati (lat. adnotare) pribilježiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje adolescencija (lat. adolescentia) mladost, mladenačko doba; mladež, omladina adolescent (lat. adolescens) mladić; pren. žutokljunac Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budući da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti) adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antički stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U — U Adonis (grč. Adonis) mit. legendarno lijep mladić za čiju su se ljubav otimale božice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljeća; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polyomatus Adonis); bot. gorocvijet adonizacija (lat. adonisatio) namještanje, dotjerivanje, kićenje adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje

24

adresat adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj, usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete, posvojče, pokćerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tuđe dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, posvojen adoracija (lat. adoratio) obožavanje, veliko poštovanje, klanjanje; silno voljenje, bezgranična ljubav Adrast starogrčki mitološki kralj u Argu, tast Polinikov, jedan od vođa "Sedmorice protiv Tebe" adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubrežna žlijezda izlučuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfm, epirenan, suprarenin adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena onoga kome se pismo upućuje; 2. pismena predstavka, molba skupštine vladaru; svečana čestitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umješnost; adresa po potrebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za slučaj neakceptiranja ili neisplate mjenice adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upućuje ili preporučuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenični potpisnik koji upućuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznačenjem mjesta i ulica stanovanja; knjiga s popisom stanovnika nekog mjesta (po zanimanjima, djelatnostima, ulicama i dr.) adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo kojem se upućuje pismo, primatelj pi-

adresirati sma; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u slučaju da je primatelj (trasat) ne plati adresirati (fr. adresser) označiti na pismu, pošiljci i dr. ime i mjesto stanovanja osobe ili ustanove kojoj se pismo ili pošiljka upućuje, napisati adresu Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadransko more adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvojenje; usvojenje onoga koji je već punoljetan adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati adskripcija (lat. adscriptio) pripisivanje; pismeni dodatak adskriptor (lat. adscriptor) supotpisnik adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgušnjavanje plinova na površini čvrstih tijela; usp. okluzija adstant (lat. adstans) pomoćnik, pomoćni učitelj adstipulacija (lat. adstipulatio) bezuvjetni pristanak, potpuna suglasnost adstrikcija (lat. adstrictio) med. stezanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože adstringentan (lat. adstringens) stezljiv, koji steže, koji skuplja, koji zatvara adstringirati (lat. adstringere) stegnuti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti adukcija (lat. ad, ducere voditi) privođenje, dovođenje, primicanje, privlačenje; med. gibanje mišića prema središnjoj crti tijela, privlačenje mišića; prav. dokazivanje, navođenje razloga, pozivanje na što; aduktor mišić primicah; usp. abdukcija, abduktor adukcija n.at. adđuctio dovođenje) anat. "vivlačenje mišića

25

adventisti adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo čovjek i svako živo biće uopće adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica adulteracija (lat. adulteratio) krivotvorenje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brakolomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sredstva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za paljenje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti; ublažiti, utažiti, razblažiti, olakšati; glačati; omekšati, postati kovnijim; slik. razblažiti boje adut (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: najjača boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjače sredstvo, najjači razlog adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: početi igru adutima; sjeći adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potrošiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjače razloge advekcija (lat. advehere dovoziti) vodoravno gibanje zraka, a time se prenose i meteorološki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru advent (lat. adventus dolazak) predstojeći dolazak Spasitelja naviješten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katolika: posljednja četiri tjedna pred Božić, došašće adventisti (lat. adventus dolazak) pripadnici kršćanske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da će Krist po drugi puta doći 1844. godine; svetkuju subotu,

adventivan osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obećanje da će po drugiput doći; crkva raširena po cijelom svijetu adventivan (lat. adventivus) slučajan; sporedan, pridošao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adventivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (bršljan, divlja jagoda i dr.) adventizam (lat. adventus dolazak) naučavanje i pokret adventista; v. adventisti adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. priložna oznaka (vremenska, mjesna, načinska, uzročna) adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priložni adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili bilježnice u koje se privremeno unose grada i bilješke koje će tek kasnije biti sređene ili obrađene adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan advocatus Dei (lat.) "Božji odvjetnik", u Rimokatoličkoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vražjeg odvjetnika" (advocatusa diaboli) pri procesima za proglašenje svetim ili blaženim advocatus diaboli (lat.) "vražji odvjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Božjem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. čovjek koji se suprotstavlja općem mišljenju; v. diabolus rotae advocirati (lat. ad voćare) baviti se odvjetničkim poslovima, braniti druge pred sudom; služiti pravu; pren. zauzimati se za nekoga ili nešto advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomoć) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik advokatura (lat. advocatura) pravobraniteljstvo, pravozastupništvo, odvjetništvo, odvjetničko zvanje

26

aerobat adustirati (lat. adjustare) dotjerati, dotjerivati, namjestiti; adjustirati; obično: adustirati se, adjustirati se adutant (lat. adjutans) pomoćnik; mlađi časnik dodijeljen na službu višem časniku, pratitelj višeg časnika ađutantura (lat. adjuntatura) zvanje, služba i kancelarija ađutanta aed (grč. aoidos) pjevač i pjesnik slobode u herojskom razdoblju starih Grka AEG kratica za poznatu njemačku tvrtku Allgemeine Elektrizitets-Gesellschaft čit. Algemajne elektricitets-gezelšaft "Sveopće društvo za elektricitet" Aenona (lat.) antičko ime za Nin aequilibrium indifferentiae čit. ekvilibrijum indiferencije (lat.) fil. ravnoteža dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac aer (grč. aer zrak, lat. aer) zrak aeracija (lat. aeratio) proizvođenje zraka; prozračivanje; izlaganje kemijskom djelovanju zraka aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljične kiseline aerenhim (grč. aer zrak, en u, hyma tekućina, sok) bot. stanično tkivo s velikim, zrakom napunjenim, međustaničnim prostorima, osobito kod vodenih biljaka aeričan (lat. aer, grč. aer) zračni; prozračan, plinovit aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin aeriforman (lat. aeriformis) prozračan, plinovit aerizirati (grč. aer, fr. aeriser) pretvoriti, pretvarati u zrak, plin aero- (grč. aer, lat. aer) predmetak u složenicama sa značenjem: zrak, zračni, koji je u vezi sa zrakom aerobat (grč. aer, baino idem) plesač u zraku, plesač na užetu; koji ide po zraku; mudrijaš

aerobi aerobi (grč. aer, bios život) mn. biol. bakterije koje, kao i sva viša živa bića, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle živjeti (za razliku od anaeroba) aerobionti (grč. aer, bios život) mn. zool. v. aerobi aerobomba (grč. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zračna, avionska bomba aerobus (grč. aer, lat. omnibus svima) zračno prijevozno sredstvo aerodin (grč. aer, dynamis sila) zrak. zrakoplov teži od zraka, u letu se održava uglavnom pomoću aerodinamičkih reakcija aerodinamika (grč. aer, dynamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja plinovitih tijela aerodrom (grč. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i kamo se spuštaju zrakoplovi aeroduktor (lat. aeroductor) med. instrument kojim se pri porođajima dovodi zrak aeroembolija (lat. aer zrak, grč. embolon klin) stvaranje plinskih mjehurića u tkivima i krvi zbog izlaganja organizma sniženom tlaku koji vlada na većim visinama aerofagija (grč. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histeričnih osoba, ali i kod tuberkuloznih aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cgedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog šljakom kroz koji se propuštaju tekuće vode radi aeracije aerofiti (grč. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); također: epifiti aerofobija (grč. aer, fobeo bojim se, plašim se) strah od zraka, izbjegavanje zraka aerofon (grč. aer, foneo zvučim) instrument pomoću kojega se ljudski glas

27

aeromantija može prenositi i čuti na 6—9 kilometara (izumio ga je Edison) aerofor (grč. aer, foros nosač) sprava koja omogućava disanje i u inače otrovnom ili zagušljivom zraku, kao i pod vodom aerofotografija (grč. aer, fos svjetlost, grafo pišem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljišta (terena), iz zraka (zrakoplova) fotografskim putem aerofotogrametrija (lat. aer zrak, grč. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, metria mjerenje) izradba zemljovida snimanjem iz zrakoplova aerogen (grč. aer, gennao stvaram, proizvodim) koji se stvara pomoću zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuberkuloza infekcija koja nastaje unošenjem u pluća tuberkuloznog bacila s udahnutim zrakom aerografija (grč. aer, grafo) opisivanje zraka aerogram (lat. aer zrak, grč. grafein pisati) vijest predana zračnim putem, putem radija; radiogram aeroidan (grč. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit aeroklimatologija (lat. aer zrak, grč. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja proučava klimu troposfere i drugih dijelova stratosfere aerolit (grč. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen aerologija (grč. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju aeromagnetometrija (lat. aer zrak, grč. Magnes lithos, metria mjerenje) istraživanje ruda pomoću zrakoplova, tj. iz zraka aeromantija (grč. aer, manteia proricanje) proricanje po pojavama u zraku

aeromedicina aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi proučavanjem i liječenjem zdravstvenih poremećaja koji se javljaju kao posljedica letova zrakoplovima aeromehanika (grč. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i ravnoteže plinova; pneumatika aerometar (grč. aer, metron) sprava za mjerenje gustoće i tlaka zraka aerometrija (grč. aer, metria) mjerenje zraka; znanost o mjerenju gustoće i tlaka zraka aeromiting (lat. aer zrak, engl. meeting) sastanak zrakoplovaca; skup čija je svrha populariziranje zrakoplovstva; javna priredba sa zrakoplovnim vježbama aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne konstrukcije aeromotorist (lat. aer zrak, lat. motor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si. aeronaut (grč. aer, naus brod, nautikos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom aeronautika (grč. aer, naus brod, nautike) znanost o zrakoplovstvu; zrakoplovstvo aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeđenim zrakom koji ne može podržati let zrakoplova aeroplan (grč. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion) aeroprojektor (lat. aer, projector) fotogrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotografskih snimaka napravljenih u zraku aeroskop (grč. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje količine prašine u zraku aeroskopija (grč. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka

28

aerozoi aerostacija (lat. aerostatio) vještina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo aerostat (grč. aer, statos stajaći, koji stoji) sprava za letenje lakša od istisnutog zraka (balon, zračni brod) aerostatika (grč. aer, statos),znanost o ravnoteži plinova, posebno "zraka aerotaksija (grč. aer, taxis uređenje) zool. kretanje organizama koji se slobodno kreću, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najvećeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativna aerotaksija) sadržaja kisika, gdje se onda ti aerotaksični mikroorganizmi skupljaju aeroterapija (grč. aer, therapeia liječenje) med. liječenje udisanjem umjetno zgusnutog ili razrijeđenog zraka aeroterorizam (grč. aer, lat. terror strah, užas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastrašivanja, uznemiravanja i demoraliziranja stanovništva aerotonometar (grč. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih žila aerotopografija (grč. aer, topos mjesto, grafo pišem) metoda u geodeziji: izrada geodetskih planova i karata pomoću snimaka iz zraka aerotropizam (grč. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najviše {pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni aerotropizam) zraka, odnosno kisika aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli pomoću umjetnog prilagođavanja brzine zračnog strujanja aeroza (grč. aer) med. razvijanje zraka u tijelu aerozoi (grč. aer, zoon životinja) zool. v. aerobi

i

aeternum vale aeternum vale čit. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav afagija (grč. a-, fagein jesti) med. nemogućnost gutanja hrane afakija (grč. a-, fakos leća) med. nedostatak očne leće; pr. afakičan afamirati (fr. affamer) mučiti glađu; pr. afamiran afanija (grč. afaneia) glupost, koještarija afarist (tal. affarista) čovjek koji bezobzirno želi ostvariti dobitak ili čast, špekulant afazija (grč. a-, femi govorim) med. ne' moć (ili: nemogućnost) govora; zanijemjelost od užasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih riječi afefobija (grč. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, nježnost, odanost, ljubav, srdačnost; svako uzbuđenje i promjena u tjelesnom ili duševnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osjećaj; aficiranje afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili nešto) psih.-vrlo jak osjećaj koji većinom nailazi najednom, iznenadno, traje obično vrlo kratko i u jednom trenutku dostiže toliku jačinu da gotovo posve zavlada sviješću, duševni pokret; uzbuđenje, stanje razjarenosti, razjarenost afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaganje afektirati (lat. affectare) biti neprirodan, praviti se, pretvarati se, prenemagati se; htjeti vješto prikazati nešto onakvim kakvo zapravo nije afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, osjetljiv, osjećajan afektuozan (lat. affectuosus, fr. affectueux) usrdan, ljubazan, veoma naklonjen

29

afidavit afektuozitet (lat. affectuositas) usrdnost, velika naklonjenost, strasnost afel (grč. apo od, helios Sunce) astr. najveća udaljenost planeta ili kometa od Sunca; suprotno: perihel afeleja (grč. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru) Afer (lat.) arapski naziv za neka etiopska plemena (prema njima su Rimljani nazvali čitav kontinent Afrika) afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; težak položaj; zamršena stvar; neugodan doživljaj; velik događaj; sukob aferaš (fr. afiaire) onaj koji ima ili pravi afere, koji se bavi prljavim poslovima, osobito na račun države afereza (grč. aphairesis oduzimanje) gram. skraćivanje početka, skraćivanje jedne riječi time što joj se izostavi početak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvišnog ili onesposobljenog dijela ljudskog tijela affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato affaire d'honneur čit. afer d-oner (fr.) stvar časti, dvoboj affanato (tal.) glaz. bolno, tužno, plašljivo affettuosissamente čit. afetuozisamente (tal.) glaz. v. affettuosissimo affettuosissimo čit. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjećajno, veoma strasno affettuoso čit. afetuozo (tal.) glaz. uzbudljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto afflitto (tal.) glaz. bolno, tužno; con afflittione affretando (tal.) glaz. sve brže, ubrzavajući; affretoso affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm. na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod prisegom o teretu nekog broda

afiks afiks (lat. affigere pričvrstiti, prikovati, affixum) gram. produženje riječi dodavanjem jednog slova ili sloga, govorni dodatak; dometak afilantropija (grč. a-, filos prijateljski, anthropos čovjek) nedostatak ljubavi prema bližnjima; mržnja prema ljudima afiličan (grč. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez čašičnog listića afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; primanje u neki red ili društvo; bratstvo, sveza; družba, društvo, tajno udruženje afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kćerku; zbratimiti; primiti nekoga u neki red, bratstvo ili društvo; pridružiti, združiti; afilirana loža masonska loža koja je ušla u sastav neke veće lože afinaža (fr. affinage) profinjavanje, pročišćavanje, npr. plemenitih rudača; dotjerivanje, glačanje, stanjivanje afinerija (fr. affinerie) radionica za pročišćavanje plemenitih rudača i dr.; radionica u kojoj se izrađuju žice; usp. rafinerija afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepšim; očistiti, pročistiti, pročišćavati; dotjerati, stanjiti afinis (lat. affinis) rođak po ženi, zet, tast afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srodnost (suprotno: kognacija); kem. stupanj lakoće kojom se dva različita elementa spajaju, težnja za sjedinjavanjem između dvaju kemijskih elemenata ili više njih; pren. srodnost, sličnost afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij afirmacija (lat. afifirmatio) potvrđivanje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom afirmativa (lat.) potvrdno mišljenje; potvrđivanje, potvrda

30

aformacija afirmativan (lat. affirmativus) potvrdan; odlučan; pokazni; log. afirmativan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, potvrditi, potvrđivati, uvjeriti; afirmirati se uspjeti održati se kao takav afiš (fr. affiche) oglas, javna objava, plakat afitaža (fr. affutage) voj. namještanje topa na lafetu, puške na kundak; pripremanje topova za pucanje; oštrenje alata afitirati (fr. affuter) voj. namjestiti (ili: namještati) top na lafetu ili pušku na kundak; top ili pušku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u pripravnosti, imati pri ruci aflikcija (lat. afflictio) utučenost, ožalošćenost, žalost; bol, tuga, jad, muka; nesreća, nedaća aflogističan (grč. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistična svjetiljka afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnožavanje, izobilje, obilje, obilnost afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala čega, obilje; afluksija afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (grč. afobia ) neplašljivost, nebojažljivost afonija (grč. a-, fone glas) med. bezglasnost; gubljenje (ili: gubitak) glasa zbog bolesti mišića i živaca koji pokreću i zatežu glasne žice; v. afoničan aforija (grč. plodan, rodan) med. neplodnost, jalovost aforistično (grč. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke aforizam (grč. aforismos) kratka i u određenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izražava jednu misao; mudra poučna izreka aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobličiti, graditi) tvorba

u hebrejskoj gramatici: tvorba osobnih glagolskih oblika dodavanjem skraćenih zamjenica (aformativa) aforodizijazam (grč. koji opisuje planet Veneru afroditski (grč. a. bot. rađanje bez oplođivanja. after-šeiv loušn (engl. ubila ga je žena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist. mukli suglasnik afuzija (lat. vrhovni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu. osobito u hramu agame (grč. afrique) materijal od palminih vlakana (služi za punjenje strunjača) afrikaans inačica nizozemskog jezika kojom govore Buri Afrikander bijelac rođen u Južnoj Africi. koji ima afte na sluznici usne špljine aftong (grč. samac agamogonija (grč. bez utjecaja drugih oplodnih stanica Agamemnon mit. brat Menelajev. partenogenetsko razmnožavanje agamist (grč. lat. bolest na sluznici usne šupljine: bijeli ili žućkasti mjehurići s crvenim rubom after-dinner (engl. zool. ljupkost. glas. gamogonija . after-shave lotion čit. draž. aftha. affundere doliti) dolijevanje agalaktija (grč. osvećen od sina Oresta agamija (grč.aforodizijazam novog oblika pridodavanjem. tj. znanost o afričkoj kulturi afrikata (lat. kip. losion aftezan (grč. biljke gimnospore čije se stanice razmnožavaju samostalno. agalma) lik. v. fthongos zvuk. besmislenost. aphthosus) mjehurast. pretjerano razvijen spolni nagon.bez. praunuk Tantalov. ton) gram. kriptogamija. sin Atrejev. Afrodite) ljubavni afrodizija (grč. sliveni suglasnik. afrodisiazo) med. aforidizijazam afrodizijaci (grč. afrodizija afretiranje (fr. momak. bot. ljubavno uživanje. gone rađanje) biol. med.bez. affronterie) javna pogrda. a-. unuk Pelopov. obljuba. kralj u Mikeni (Argu). supr. afrodisios koji se odnosi na ljubavni užitak) sredstvo za jačanje spolnog nagona afrometar (grč. bezobrazna i drska prijevara 31 agamogonija afrozinija (grč. afthai. med. spolna ljubav. a. Afrodite. a. afros pjena.bez. pren. a-gameo bez žene sam) neženja. med. sprava za mjerenje vrenja afronterija (fr. gamos brak) mn. metron) sprava za mjerenje tlaka pjene. gamein ženiti se) bezbračnost.bez. ljubavno ludilo. slika. gamos brak. Afrodite) mit. složeni. putem diobe (način razmnožavanja kod praživotinja). grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi. astr. zakupnina afrik (fr. buncanje u groznici afte (grč. ljubavna pohota.) odmaranje odmah nakon ručka after-shave čit. sredstva za izazivanje spolnog nagona afrodizijak (grč. c = t +s Afrodita (grč. afrodisiazo sladim se ljubavlju) med. afrodisios ljubavni) mn. oskudica u mlijeku kod majke agalma (grč. lat. gala mlijeko) med. starogrčka božica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimljana: Venera). affricare natrljati) gram.) usp. morska gusjenica afroditografski (grč. npr. bespolnost cvjetova. a. affretement) pom.) kolonjska voda. aphthae) mn. bezmliječnost dojke. losion koji se upotrebljava nakon brijanja. after-šeiv (engl. ukras. afrosyne) bezumlje. zakupljivanje lade. zool. u užem smislu Bur afrikanistika znanost koja proučava afričke jezike i književnosti.

) mn. ager publikus (lat. edžine (engl. radno načelo. fiziol. posrednik.) državno zemljište koje služi za javnu uporabu.) vrsta američkih raketa upotrijebljenih u programu Gemini 32 agerasija Agence Havas čit. dio etike koji uči o najvišem dobru Agaton (grč.bez.) polje. ono što je uzrok nečemu.) dnevnik. oranica. stoljeća pr. duh zaštitnik agatologija (grč. prijatelj Euripidov i Platonov agava (grč. agape ljubav) Božja ljubav. staračka svježina . genesis rađanje) ženska neplodnost. agauos vrijedan divljenja. živjelo u doba židovskih kraljeva u Arabiji i napadalo susjedna židovska plemena agastronomija (grč. mladolik izgled. ured jednog agenta. osobito: tajni policijski doušnik kojemu je zadatak steći povjerenje politički sumnjivih ili nepoželjnih osoba pa ih onda navesti na vršenje kažnjivih djela agentura (lat. a. kršćanska ljubav. nesposobnost za rađanje. po imenu arapskog plemena koje je. lat. osvojena zemlja koja se poklanja isluženim vojnicima ageracija (lat. poslovnica ager (lat. Agena čit. zastupnik. agentia) poslovnica nekog većeg poduzeća čiji je djelokrug ograničen. predstavnik firme. teol. uzetost trbušnih živaca agatobiotika (grč. poslovno područje jednog agenta. mn. osobito lišće. n. agathos dobar. perzijska dinastija od 8. agathos dobar. tajni policajac agent provokator (lat. pokretna sila agent (lat. snaga. agave americana) bot. naučavanje o dobrom i pravilnom življenju agatodemon (grč. daimonion duh) mit. agenor) "hrabri". praotac Feničana agens (lat. aggeratio) nagomilavanje.) posao. gaster trbuh.bez. plaćeni bukač. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima. prema Starom zavjetu.) švicarska novinska agencija agencija (lat. pomiješana s vodom daje bezbojnu hladetinastu masu koja se upotrebljava u kuharstvu. e. logia znanost) fil. božanska ljubav. aghatos dobar) starogrčki pisac tragedija. osnivač grada Tira. djelotvoran. dobri duh. agens provocator izazivač) plaćeni izazivač nereda. agens) fil. nepotpuna embrionalna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma. gomilanje agerasija (grč. ageraos koji ne stari) nestarenje. podsjetnik agenezija (grč. ažans avas (fr. u narodnoj medicini Agemenidi mn.. ager publicus čit. naučavanje Crkve po kojem Bog nema početka Agenor (grč. upotrebljava se. do 4. a. poticatelj nemira. bios život) fil. u apreturi (kao sredstvo za lijepljenje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija) Agareni (hebr. novinarsko poduzeće za davanje novosti dnevnim listovima agenda (lat. u starogrčkoj mitologiji: sin Posejdona i Libije.) francuska obavještajna agencija (ured za informacije) Agence Telegraphique Suisse (fr. agathos dobar. nomos zakon) med.agape agape (grč. uništio ju je Aleksandar Makedonski porazivši kralja Darija III. tropska biljka podrijetlom iz Juž. večere ljubavi kod prvih kršćana kao znak općeg bratstva i ljubavi agar-agar vrsta algi u kineskim i japanskim morima. stablo joj izraste do 10 m visine. agens koji radi) poslovođa. Amerike.

lakoća.agestija agestija (lat. okretnost. min. osobito u političkom smislu. agilis) brz. nagomila(va)ti. agitare poticati) revno raditi za neku osobu. dirljivo 33 aglutinacija agitator (lat. nagomilavanje aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem više raznih sastavnih dijelova. buntovnik. gram. radinost. sveta voda agilan (lat. aglosostomija aglosostomija (grč. skupljati aglosija (grč. sljepljivanje rana pomoću tekućine koja ponovno spaja odvojene dijelove (limfa). farm.bez. glossa jezik) med.) "dioničko društvo za proizvodnju anilina". kretanje. agitaculum) farm.bez.) pomilovanje koje daje vladar povodom velikih državnih blagdana i proslava. Agfakolor (lat. podbadač. med. agilitas) brzina. agracijacio publika (lat. marljiv. uzburkano. aglossos nijem. najniži stupanj aperceptivnog spajanja predodžaba pri čemu. nijemost. smutljivac agitirati (lat. adžustamente (tal. a. koja je često na dnevnom redu. n. stvar. lak. ali njezini sastavni dijelovi ipak ostaju samostalne predodžbe. e. gomilanje. a. nedostatak (ili: neosjećanje) okusa Agezilaj (grč. stranku ili ideju. bunjenje agitakl (lat. okretan. stvar ili protiv neke osobe ili stvari. podbadanje. božica ljupkosti Aglaura mit. stoma usta) med. marljivost aginičan (grč. color boja) film produkcije Agfa aggiustamente čit. nemir. mutavost. geusis ukus) med. trgovati. stapanje dviju riječi u jednu . agere) raditi. svršena stvar. agglomerare) gomilati. kći atenskoga kralja Kekropa aglobulija (grč. skupljanje. slijepljen kamen aglomerirati (lat. štapić ili batić za miješanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova agitata res (lat. poticati. miješati. pr. revno zauzimanje i rad u užoj ili široj sredini za neku osobu. jedna od triju Gracija. gomilanje. hagiazma) blagoslovljena voda. v. a. anilin. adžitato (tal. stranke ili ideje. aglosija aglucija (lat. aglutio) med. stvari. vrijedan agilitet (lat. agluticija aglutinacija (lat. hitar. agglomeratio) skupljanje.bez. riješena stvar agitato čit. fil. globulus kuglica) med. a. ago vodim.) Agfa kratica za Aktiengesellschaft fiir Anilinerzeugung čit. život bez žene agirati (lat. točno. laos narod) "voda naroda". nagomilavanje ageuzija (grč. agilnost agilnost (lat. "predvodnik". lat. "prvak". spretan. buniti.) glaz. spartanski kralj (5—4. akcijengezelšaft fir anilinercojgung (njem. nemogućnost gutanja. opća amnestija agijazma (grč. a. gyne žena) neoženjen aginija (grč. doduše. ili protiv neke osobe. agglutinatio) nagomilavanje.bez. mućkati Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande Aglaja (grč.) čovjek koji se revno zauzima i radi za neku osobu. svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. hitrost. ili protiv neke osobe. nedovoljnost krvnih zrnaca aglomeracija (lat. aglaos sjajan) "sjajna". sasvim točno aggratiatio publica čit. glumiti na pozornici agitacija (lat. agitatio) pokret.) muz. nastaje nova zbirna predodžba. "blistava". agilitas) v. kod tifusa). usp. gyne žena) neženjenost.) stvar o kojoj se često govori ili raspravlja. aggestio) dovlačenje na gomilu. poslovati. st.bez. potpuno.

priljepni. agonothetes) redatelj gimnastičkih. agglutinare prilijepiti) koji srašćuje. natjecanje. sredstva za slijepljivanje aglutinativan (lat. agon borba. agon borba) borba. fil. potpis. priljepljivati. anominacija agnoscirati (lat. npr. med. polazna točka Sokratove filozofije: "Znam da ništa ne znam" Agnus Dei (lat. mjenicu i si. 2. agonistes) borac. smrtni strah. reostat agon (grč. agon borba) gimnastičko. archos) nadzornik gimnastičkih. agglutinare) slijepiti. a. aglucija aglutinancije (lat. agnominatio) v. koji zarašćuje. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom serumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije aglutinirati (lat. med.. borilačka. agma) lingv.) Jaganjac Božji.29) agofilomanija (tal. gimnastički. turski i dr. smrtne muke. nesposobnost raspoznavanja. konjičkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka. po ocu agnatija (grč. v. lijekovi za brzo zarašćivanje rana. kad bolesnik predmete 34 agora vidi. ago vodim) glaz.bez.) koji zastupaju gledište da je stvarnost nemoguće spoznati agnozija (grč. nedostatak čeljusti agnominacija (lat. gnosis spoznaja) psih. strast) izraz za strast ubadanja u venu i utakanje bilo kakve neškodljive tekućine kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge agogika (grč. narodna . h. sastaviti. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaća veoma različite pravce (transcendentalni idealizam. konjički i glazbeni natjecatelj kod starih Grka agonistarh (grč. agglutinantia) mn. ali ih ne raspoznaje i dr. sudac u borbi agora (grč. u starogrčkim gradovima: glavni trg. prilijepiti. rođak po krvi agnatičan (lat. metron mjera) fiz. s priljepcima. izdisanje. srasti agma (grč. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k. jedno od Kristovih imena (Iv 1. npr. agnatus) rođak s očeve strane. aglutinatio) med. naziv za postupne promjene tempa radi što življeg i plastičnijeg izvođenja glazbenog djela agometar (grč. koji zaliječi. g. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jednaka nuli agonija (grč. agonistes. filos prijatelj. stanje koje prethodi smrti. gnathos čeljust) med. koji se priljepljuje. pozitivizam i dr. agonia borba) smrtna borba. jezici kod kojih se riječi tvore dodavanjem gradivnih elemenata na korijen riječi. v. ago vodim. a. srodstvo po ocu agnat (lat. grafia opis) opis(ivanje) borbe agonotet (grč. agonos neplodan) zem. gimnastička.) agnosticizam (grč.aglutinacija aglutinacija (lat.bez. utakmica agonografija (grč. agora trg) 1. agnatus) srodan po očevoj strani. agnatio) krvno srodstvo. agglutinare prilijepiti) mn. jahačkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka agonistika (grč. mania pomama. grč. konjičko i glazbeno natjecanje kod starih Grka agona (grč. aglutinativni jezici lingv. ago igla. razumijevanja i označavanja pojmovima onoga što se zamijeti pomoću osjetila. hrvačka vještina agonizam (grč. očajanje agonist (grč. agon) borba. agnoscere) priznati (npr. (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos) agnacija (lat. aglutinini (lat.

aggravare otežati) otežavanje. agrarius) zemljoradnik. agrarna reforma reforma koja se odnosi na zemljoposjed. zbroj. agros. agrarius) koji se tiče zemlje. dinamo-stroj i motor. meh. poljski. ager njiva. aggressivus) nasrtljiv. mjesto gdje se ta skupština sastajala agorafobija (grč. ager njiva. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati. grafo pišem) med. otežanje. izvanredna profesura agregat (lat. agrement pristanak) pristanak države da primi određenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge države agrergografija (grč.) agrarni (lat. neobrazovan . masa koja je nastala putem sjedinjavanja više istovrsnih stvari. agrestan (lat. napadačka ili izazivačka strana agrest (tal. aggratiatio) pomilovanje agrafa (fr. upotrebljava se za ocat. pojedine rečenice koje se navode kao Isusove riječi kojih nema u kanonskim Evanđeljima. pogoršanje. poljoprivredni. lat. generator i motor agregatno stanje fiz. pristaša zemljoradničke politike agrarizam (grč. nervozni strah od prelaženja preko trgova. nakupljanje. pooštrenje. nepismenjak agrar (grč. zemljišne reforme. napadanje.. polje) ekonomsko-politički pokret čiji je cilj unapređenje i zaštita poljoprivrede i poljoprivrednika od drugih grana proizvodnje (industrije i dr. agresto. zemljoradnički. pridruživanje. pren. lat. napadač. nagrada posredniku. proizvodeći ih. agro. polje) opći izraz za pojmove koji obuhvaćaju poljoprivredu. neotrovne tvari kojima bakterije. aggressor) nasrtljivac. pridružiti. mat. grafia pisanje. nasilan agresor (lat. zemlju. pasti pod agrar biti obuhvaćen odredbama zakona o agrarnoj reformi agrarac (lat. svladavaju otpornost organizma agresivan (lat. mn. med. aggredi) mn. opisivanje) opisivanje poljoprivrednih sprava agresija (lat. aggressio) napad. ponovna raspodjela zemlje agravacija (lat. spona (kao nakit) agrafa (grč. grex stado.35) agrafija (grč. masa koja sadrži u sebi različne sastavne dijelove.. agora trg. nasilje agresini (lat. tekuća i plinovita agregirati (lat. ad pri. stanje u kojem se neko tijelo javlja. ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr. grub. iznos. agrestis) seljački.bez. kopča. agros. teol. Djela apostolska 20. bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga Agram (njem. način spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na čvrsta. povećanje. neuglađen. agreage) trg. nagomilati. a. ergon djelo. nasrtljivost. kurtaža agregacija (lat.agorafobija skupština starih Atenjana. zbiti. navodno od am Graben na jarku. limunadu i dr. zbijanje. aggregatum skupina) min. lat. npr. primanje u neko društvo. agros njiva. spojiti u jedno tijelo agreman (fr. koji je sklon napadanju. napadan. seoski. gomilati. aggregatio) nagomilavanje. gubljenje sposobnosti pisanja. agraffe) 2. fobeo bojim se) med. polje. zakone i dr. ulica i uopće praznih prostora agracijacija (lat. agregare) primiti u neko društvo. aseg ljut) sok iscijeđen iz nezrelog grožđa. na nasipu) staro njemačko ime za Zagreb agramatist (grč. kazne 35 agrestan agreaža (fr. ager njiva. zemljišne odnose. agrafos nenapisan) 1.

neobrazovanost agri. chemeia) grana kemije koja se bavi proučavanjem kemijskih procesa i elemenata s obzirom na plodnosti zemljišta (npr. bios život. gnojivima. fyton biljka. logia znanost) znanost o smještaju poljoprivrednih površina agrofitotehnika (grč. nespavanje agripnokoma (grč. ager polje. agros. agrypnia. mania pomama. poljoprivredni. logia znanost) grana meteorologije koja . fiziokratski sustav. logia znanost) dio geologije koji skuplja i potanko obrađuje one dijelove geologije koji se tiču poljoprivrede agrokemija (agros. poljski. grč.(lat. ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji agromelioracija njegovanje tla racionalnom obradom. med. poljoprivrednik agrikultura (lat. techne vještina) agr. koma neprirodna pospanost) med. agrikulturna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju. osobito kultiviranih biljaka agrogeologija (grč. cheo lijem) dio kemije koji. luđačka sklonost ubojstvu Agripa (lat. ager polje. vještina obrađivanja i uzgoja biljaka. agrikulturne države države u kojima su zemljoradnja i stočarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske države) agriofag (grč. poljoagrobaza (lat. lat. seoski) seljaštvo.(grč. botane trava) dio botanike koji proučava morfološke i fiziološke osobine kultiviranih biljaka agroekologija (lat. također: agripski porođaj agripnija (grč. agrios divlji. agros. tj. zaštićivanjem od erozije i si. ager polje. zemljodjelstvo agrikulturni (lat. ge zemlja. grč. maximum) najveća količina zemljišnog posjeda koju smije imati neki pojedinac agromanija (grč. agros. rimsko osobno ime.) seljak. kad dijete dolazi na svijet najprije nogama umjesto glavom.agrestija agrestija (lat. agros. 2. oikos kuća. primjena umjetnih gnojiva i uporaba kemijskih sredstava. nesanica praćena velikom željom za spavanjem agro. meteoron koji se nalazi u zraku. grubost. thymos duša) divljaštvo. agrikola (lat. ager) predmetak u složenicama sa značenjem: polje. agrypnia) med. budnost.) grana klimatologije koja proučava klimatske elemente i varijacije koje utječu na razdiobu biljnog svijeta na površini Zemlje agromaksimum (lat. ispituje utjecaj zemljišta na prehranu i sastav kultiviranih biljaka agrokemija (lat. divlja ćud. neugladenost. grč. ratarstvo. fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom životinja. prostaštvo. ager polje. osobito divljači agriotimija (grč. agros. agrikulturna kemija dio primijenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima života korisnih biljaka (žitarica) i domaćih životinja. grč. Agrippa) 1. agrikulturni sustav v. ager polje. nepravilan porođaj. ager polje. basis temelj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna središnjica) agrobiologija (lat. grč. agrestis poljski. nesanica. agrios divlji. agricultura) koji se tiče zemljoradnje. ager) predmetak sa značenjem: poljoprivreda agricola čit. na osnovi pokusa. agricultura) zemljoradnja. logia znanost) dio biologije koji proučava uspijevanje i iskoristivost 36 agrometeorologij a biljaka s obzirom na kakvoću zemljišta agrobotanika (grč. pesticida radi zaštite raslinja i dobivanja većeg uroda agroklimatologija (grč. agrometeorologij a (lat.

nego mora vječno lutati ahat (grč. a-. mana nekog čovjeka. boja kože) med. med. prestanak izlučivanja žuči ahreja (grč. koji slabo ili nikako ne propušta onaj dio svjetlosnih zraka koji izaziva kemijske promjene na nekom tijelu ahemanzija (grč. sastoji se u tome što u želučanom soku nema dovoljno solne kiseline i nekih fermenata Ahilova peta Ahil je mogao biti ranjen samo na jednome mjestu. achates) dati nečemu preljeve boja i šare kao kod ahata. agronomos) poljoprivrednik. agros. ahimsa "ne povrijediti") osnovni moralni zakon budizma. techne vještina) poljoprivredna tehnika. magličasta mrlja na rožnici oka Ahmozis egipatski naziv za Mojsija aholija (grč. bolest želuca zbog nenormalnog izlučivanja želučanog soka.. hinduizma i jainizma: zabrana ubijanja živih bića ahipnija (grč. izraditi da izgleda kao ahat 37 ahreja aheman (grč. stalnih i po kakvoći dobrih prinosa Ah znak za amper-sat Ahasver (hebr. svojstvo nekog tijela da slabo ili uopće ne propušta svjetlosne zrake koja imaju kemijska djelovanja ahidrija (grč.Agron proučava vremenske elemente i pojave koje utječu na razvoj usjeva Agron kralj svih Ilira u 3. alkaloid koji se nalazi u sjemenu kukolja agrostografija (grč. chemeia) pr. i to na peti. oskudica u vodi. s veoma šupljikavim kalcedonskim slojevima. kemijska i biološka svojstva zemljišta u vezi s racionalnim podizanjem kultiviranih biljaka agrostemin (lat. a-. racionalna zemljoradnja agropedologija (grč. agros polje. acholos) med. e. tlo. ahipničan ahiret (tur. Bog prokleo da ne može nikad umrijeti ni smiriti se. prid. tako da mogu upijati boje zbog čega su u trgovinama najčešće umjetno obojeni. otuda: slabost. Achaschverosch) starozavjetni oblik imena perzijskog kralja Kserksa. dobar i mudar savjetodavac ahlis (grč. st. hydor voda) nedostatak vode. opisujem) opisivanje trava agrostologija (grč. nedostatak sna. a-.). Ahilova tetiva anat. agros polje. hypnos san) med. muž glasovite Teute agronom (grč. prema legendi. ahyr posljednji) drugi svijet. logia znanost) znanost koja proučava fizička. znanost koja proučava načine uzgajanja biljaka na različitim zemljištima radi dobivanja visokih. pomračenje vida. služi za nakit ahatizirati (grč. grafo pišem. Ahilleus) mit. pr. agros. pedon zemlja. achlys) tama. karneola i dr. sin Peleja i božice Tetide ahilija (grč. kasnije je ovim imenom nazvan i Vječni Zid. zagrobni život Ahitofel (hebr. mineral sastavljen od više vrsta kvarca (kalcedona. osobito: inženjer poljoprivrede. slabokrvnost . chylos sok) med. tj. n. agrostemma) kem. najveći grčki junak u Trojanskom ratu. a-. chros koža. agronomia) znanost o obrađivanju zemlje. achates) min. vrsta dragog kamena. pren. školovan poljoprivrednik agronomija (grč. logia znanost) znanost o travama agrotehnika (grč. chemeia) fiz. čovjek kojega je. a-. cheo lijevam. bezvodnost Ahil (grč. fiz. nesanica. najjača nožna tetiva koja se spušta od stražnjeg dijela lista do pete ahimsa (sanskrt. slaba strana. bljedilo. a-.) ime mudrog savjetnika kralja Davida.

npr.) mit. đačkom roku) ajskafe (njem. jastuk u koji se stavlja dojenče ajnakter (njem. pržena izmučena jaja Ajfelov toranj v. ajnleger (njem. AICA kratica za Association Internationale des Critiques d'Art (fr. otokom limfnih žlijezda. izmislio ga je Verdi) aide čit. Gericht jelo) u nacističkoj Njemačkoj: propis koji utvrđuje da se nekoliko dana u tjednu mora u domaćinstvima i restoranima kuhati samo jedno jelo (ili: više jela u jednom loncu). Eier jaja. Deckel poklopac) povoj. u v^stu: suigrač. acht osam) osmica. logia zna«nost) v. actus čin) kazališni komad u jednom činu ajnc (njem. postignuta ušteda davala se za ratne potrebe. radnik koji stavlja arke u tiskarski stroj. ed (fr. poglavica zlih duhova. ajnpren-juha prežgana juha ajnštajnij kemijski element otkriven 1952. adiutare) pomoć. nakon Ahilove smrti uzalud je želio dobiti njegovo oružje te je zbog toga poludio i ubio se od žalosti . iskrivljenje kotača na biciklu (kotač nalikuje na brojku 8). ein jedan. kralja salaminskog. tablični mu je broj 99. najveći i poslije Ahila najhrabriji grčki junak pod Trojom. kasnije proizveden u ciklotronu i nuklearnim reaktorima.$r9me) sindrom stečene imunodeficijencije. engl. International Association of Art Critics Aida glavna junakinje znamenite Verdijeve istoimene opere (ime nema posebno značenje. zbog izostanka imunosnog odgovora na virus HFV (Human Immunodeficiency Virus) koji u organizam dospijeva preko ozlijeđene sluznice ili krvnim preparatima. nakon eksplozije hidrogenske bombe. Kaffee kava) ledena kava Ahriman (perz. dio tiskarskog stroja koji služi za stavljanje papira u stroj ajnpren (njem. vječni protivnik Ormuzda Ahter (njem.) Međunarodno udruženje umjetničkih kritičara. općom neotpornošću organizpia. ajntopfesn ajnjeriger (njem. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka) ajeršpajz (njem. Hagia Sofia Sveta Sofija) prije: poznata kršćanska bazilika. einbinden uvezati.Ahriman 38 ajskafe ^jerkonjak (njem. einlegen staviti) tisk. eins jedan) vrsta kartaške igre ajngemahtes (njem. ugrožene su promiskuitetne osobe. lat. ein jedan. sin Telamona. aide-memoire < U ed memoS. Einlage) uložak koji se stavlja u obuću kod ravnog stopala i si. homoseksualci i ovispici o drogama koji razmjenjuju intrav^nske injekcije aitiologija (grč. Aias) mit. ein jedan. bog i praizvor svega zla. ar (fr. znak E i Es (naziv prema A.) podsjetnik AIDS (engl. Jahr godina) točnije: Einjahrig-Freiivilliger "jednogodišnji dobrovoljac" (austrougarski vojni obveznik na tzv. Eiffelov toranj ajmpindekl (njem. gubitkom tjelesne mase. lat. Einsteinu) ajntopfgeriht (njem. pomaganje. Eingemachtes) vrsta krepke juhe s mesom i drugim dodacima. aitia uzrok. Eis led. igraća karta osmica i dr. kajgana. Eirspeise) omlet. ujušak ajnlag (njem. danas: muzej u Carigradu Ajant (grč. Einbrenn) zaprška. zafrig. fr. partner. aide. Topf lonac. bolest se očituje vrućicom. skraćenica o^ Acquired Immunodeficiency Syn. etiologija Aja Sofija (od grč. u zendskoj religiji i Zaratustrinom naučavanju: simbol negativnog načela.

student sveučilišta 39 akatalektičan stih akairologija (grč. svečana priredba u slavu nekog značajnog događaja ili neke osobe akademik (grč. velikoj školi (sveučilištu. u nezgodan trenutak.) 1. pren. nepriličan. akademska rasprava strogo znanstvena rasprava. prostor predočen kao materijalni element. krut. Platonova škola. prema legendi. udruženje znanstvenika i umjetnika radi unapređivanja znanosti i umjetnosti. vrt u blizini Atene gdje je Platon poučavao u svojoj filozofiji. nemogućnost sređivanja riječi u rečenice (pri pisanju) akatalektičan stih (grč. akademikos) polaznik neke visoke škole za znanost ili umjetnost. akalkulija (grč. akantha bodlja.proizlaze i u što se vraćaju akatagrafija (grč. po naučavanju Upanišadai etar. nesposobnost vršenja bilo kakvih računskih operacija (najčešće se javlja kod organskih oštećenja mozga) akampsija (grč. akampsia) negipkost. 3. a ne. akantha bodlja. ovaj čovjek bio je vlasnik vrta o kojem je riječ pod 1. smetnja površinskog osjeta — bolesnik se osjeća kao da ga netko bode iglicama akantologija (grč.) fil. papilomi i dr. akarpia) neplodnost akaša <ind. neprikladan govor I. akademski građanin polaznik. malodušnost. koji pripada akademiji 4. a-. a-. bez unošenja samostalnih osobnih osjećaja i shvaćanja. bodljika. tj. calculare računati) med. logia govor. čekinja. akari grinja) vrsta šuge kod domaćih životinja (uzročnik je jedna vrsta grinja) akarpija (grč. akaša je ono iz čega sva bića. Acca Larentia) u starorimskoj mitologiji: žena pastira Faustula s kojim je odgojila Romula i Rema (njih je. grafia pisanje) med. kao "prostorna supstancija". logia govor) nezgodan. a-katalektikos) poet. riječ akakia znači nevinost) akademija (grč. Platonova filozofija. lat. akademia) u likovnim umjetnostima: smjer kod kojega je težište u strogom pridržavanju tradicionalnih (antičkih) umjetničkih oblika i pravila. akakia) bot..) lit. aisthanomai osjećam) med. koštane izrasline u zdjeličnoj šupljini koji sužavaju zdjelicu i otežavaju porođaj akantoza (gr. koji se tiče ove. akantha bodlja) med. 4. kod slobodnih zidara: simbol čednosti i nevinosti (po tome što grč.Aka Larencija Aka Larencija (lat. 2. kardia srce) fiziol. nedostatk srca. kao što su bradavice. visoka škola za znanost ili umjetnost. upotrebljava se u farmaciji kao sredstvo za ublažavanje nadraženosti sluznice.. ukočenost udova akantestezija (grč. "zgrčenost. obrazovan na visokoj školi. akademikos) koji pripada visokoj. usiljen. pelviš zdjelica) med. akairos nezgodan. osnovna mu je karakteristika oponašanje antičkih uzora akademski (grč. akardija (grč. školski. promjena kože zbog neprirodnosti sluznoga sloja pokožice. 5. zbirka satiričnih podrugljivih pjesama akantbpelvis (grč. dakle. član udruženja za unapređenje znanosti i umjetnosti akademizam (grč. omanje trnovito drvo koje pretežito raste u Africi i Australiji. med. mekuštvo! akarijaza (grč. odgojila vučica) akacija (grč. koji se tiče akademije 4. bodljikava zdjelica. kata. akantha trn. pren. lat. stih klasičnih pjesnika kod kojega je posljednja stopa potpuna . praćena hipertrofičnim promjenama na koži. akademia od osobnog imena Akademos.

a-kaustos) nesagorljiv. riječ kojom se izražava primanje mjenice. trasat akceptibilitet (lat. nestalan. akceptirati mjenicu obvezati se na plaćanje mjenice pismenom zabilješkom na samoj mjenici akces (lat. accessio) pristup. accedere) pristup. čovjek koji je primljen u službu kao pripravnik.akatalepsija akatalepsija (grč. primanje nekog pravnika u sud radi praktičnog vježbanja. v. accepta) mn. akatalepsia) nesposobnost shvaćanja biti neke stvari. osobito protestant akaustičan (grč. znak za obilježavanje naglaska akcentologija (lat. metron mjera) instrument za mjerenje ubrzanja akcent (lat. jedna je promitent — ponuditelj. ubrzavanje akcelerativan (lat. nepravilan (za groznicu) akatolik (grč. accessus. akcent akcentuacija (fr. acceptibilitas) primljivost. accelerare) ubrzati. kataposis pijenje) med. naglašavati. prihvaćanje. accentuation) gram. na probu . accentus) naglasiti. ubrzavati akcelerometar (lat. stupanje na vlast akcesist (lat. grč. v. pripravnik u službi ili zvanju. sloga ili neke riječi putem naglašavanja. accessus pristupanje. ono što još prioada glavnoj stvari. akcentuacija akcentuirati (lat. nedostatak razumijevanja. odobriti. nezapaljiv akceleracija (Jat. od dviju ugovaračkih strana. nečistoća krvi akatastatičan (grč. koji ubrzava. accelerare ubrzavati. onaj koji prihvaća mjenicu. napadaj groznice akcesija (lat. akatholikos) kršćanin koji ne pripada katoličkoj vjeri. pristup) početnik. prilaz. paciscenata. usvojeno značenje neke riječi akcept (lat. ubrzanje. acceptus primljen. priznati. acceptatio cambii) primanje mjenice. accentus naglasak. acceptare) primiti. naglasak (sloga ili riječi). acceptio) primanje. a-. istaknuti (glas. usvojiv akceptacija (lat. med. prihvaćen) potpis na mjenici kojim se potvrđuje da potpisnik svojim potpisom jamči za uplatu mjenične svote u određeno vrijeme. priključak. potres mozga akataleptičan (grč. unošenje u knjigu nekog duga kao plaćenog prije nego što je stvarno plaćen akceptirati (lat. ubrzavajući akcelerirati (lat. accentus) gram. stavljanje znakova za naglašavanje riječi (akcenata) akcentuiranje (lat. nepojmljiv. akataleptos) nedokučiv. naglašavanje. acceptabilis) primljiv. a-katastatos) nepostojan. grč. stupanje u neku službu radi stjecanja prakse u poslovima. nenaklonost prema čistoći. accepti latio) trg. neshvatljiv akatapoza (grč. približenje. neshvaćanje. stavljat: naglaske (akcente) na riječi 40 akcesist akcepcija (lat. nemogućnost pijenja ili gutanja akatarzija (grč. primljena mjenica akcepta (lat. prihvatljiv. acceleratio) fiz. akatharsia) nečistoća. akcept akceptant (lat. prihvatiti. accentus naglasak) gram. accelerativus) ubrzan. slog ili riječ). neuredan. staviti. med. a druga akceptant — primatelj). isticanje u govoru nekog glasa. med. dohoci akceptabilan (lat. logia znanost) gram. acceptans) primatelj (kod svakog ugovora. usvajanje. disciplina koja se bavi naglascima (akcentima). prihodi. med. prihvatljivost akceptilacija (lat.

bez pojedinačnog glasovanja aklamirati (lat. akcijski radijus zrak. vlasnik dionica nekog trgovačkog ili industrijskog poduzeća. accidentia) ono što nije bitno. akinesia) nepokretljivost. porez na potrošnju akcizirati (fr. accidere dogoditi se) nebitna. slučajna osobina nečega (za razliku od esencije ili supstancije). accidens. optužiti. accise) odrediti prirez. acclamatio) burno odobravanje. sljepilo za plavu boju akinezija (grč. tisk. član nekog akcionarskog društva akcionarsko društvo društvo vlasnika akcija (dionica) nekog poduzeća kojima je cilj zajednički rad i zajed- 41 aklamirati ničko privređivanje. aceridi akezija (grč. actio tužba) tužiti. actionator) tužitelj. farm. izabrati . slučaj akcidentalan (lat. osjetiti. djelatnost. akyria) uporaba riječi u prenesenom smislu akiurgija (grč. potrošarinu. fr. accessit) pohvalnica (učeniku pri dodjeljivanju nagrada u školi)." aklamacija (lat. slučajne osobine neke stvari. poreznik akedija (grč. porez na potrošnju akcizant (fr. udaljenost koju zrakoplov može prijeći (s povratkom na polaznu točku) bez spuštanja i uzimanja goriva akcindentalije (lat. optuživati akcipirati (lat. što je promjenjivo ili slučajno u nekoj stvari. društvo osnovano na podlozi uplaćenih akcija akcionator (lat. accipere) primiti. pristankom svih. npr. opaziti. action) radnja. accidere. poduzetnost.akcesit akcesit (lat. koje nisu bitne. opažati. udio s određenim kapitalom u kakvom privrednom ili trgovinskom poduzeću i dokument o tom udjelu akcijski (lat. posrednik. shvatiti. izrada tablica. do kojih ne može. actio rad. med. senzal akcionirati (lat. trg. posebni tiskarski poslovi za koje se traže stručno osposobljeni slagari. akcidencija (lat. ret. naučiti akciza (fr. v. sporedna nagrada akcesoran (lat. čovjek koji ne trpi ničiju vlast akenonoet v. sporedna. sporedan. akedeia) v. accise). acenonoet akeridi mn. lat. ake liječenje. sporednosti akcionar (fr. ergon djelo) med. par aklamasjon (fr. acezija akianoblepsija (grč. eng. accidentialis) nebitan. accise) onaj koji plaća prirez. dioničar.) izvršiti izbor ili usvojiti kakav prijedlog jednoglasno. kirurgija akizam (grč. fini. kyanos tamnoplav. ukočenost jednog ili više udova. čuti. slučajan. blepo vidim) med. actio. vrijednosnih papira i si. accise. djelovanje) radni. sporedan posao. pomoćni akcidence (lat. accidere događati se) prirez. razumjeti. par acclamation čit. a. klicanje. uzgredan. djelovanje. a što bi moglo biti i drukčije pa da se bit te stvari ne promijeni. oporezovati akcizor (fr. kaže: "Nisu ni bile zrele. znanost o operacijama. djelatni. znanost o liječenju rezanjem. druga nagrada. kad medvjed za žute kruške. acedija akefal (grč. obrazaca. uzetost živaca akirija (grč. slučajna zarada akcident (lat.. kad se netko pravi da za nešto ne mari. accedere pristupiti. accidere) mn. akefalos bezglav) sanjar. accidentalia) slučajnosti. acclamare izvikati) odobravati uzvikivanjem. akkizomai pretvaram se) pretvaranje. accisa. akesis) v. dionica. koji se tiče djelovanja. koji nema veze s biti stvari akcija (lat. actionnarie) trg. osjećati. accessorius) sporedan.

znak koji spaja više nota koje treba istodobno svirati akolirati (fr. sloga. accord. uzimanje unaprijed. prilagodba biljki i životinja nekom dotle stranom podneblju. upotpuniti akonfesionalan (grč. pren. accommodatio) prilagodba. accompagner) pratitelj akompanjirati (fr. Aconitum napellus) kem. ugodno suzvučje triju ili više tonova. akoe sluh) med. fr. trg. spojiti više stavki u trgovačkoj knjizi akologija (grč. alkaloid koji se nalazi u korijenu raznih vrsta jedića. izravnati. predujmiti akonto (tal. koji ne prelama. klobučić. . accommoder) prilagoditi. collum vrat. akos lijek. accordo. poznavanje sredstava za liječenje rana akolada (lat. ugađač glazbala akordeon (tal. bez religije. gotov akomplirati (fr. udobno smjestiti. a-. accollata. g. unaprijed. staviti u zagrade. ne lomi zrake aklimatizacija (lat.aklastičan bez pojedinačnog glasovanja. zagrada. metron mjera) med. accordatore) glaz. prvi put napravljena 1829. a ne nadnicom. glaz. a ne. udomaćiti akme (grč. svota koja se uzima na račun. poravnati. accompagner) pratiti. na ime zarade ili primanja. (u vrijeme Stolipinove reakcije). akoniton jedić. sprovoditi. accordo) ručna harmonika na razvlačenje. acclimatisatio) prilagođavanje tuđem podneblju. predujam akontirati (tal. logia znanost) znanost o lijekovima. akos lijek. suglas' nost. lat. gnosis poznavanje) med. a conto) v. acclim&tisare) prilagoditi se. pogodba. pren. šiljak) med. postići. bezvjeran. "po svršenom komadu". accordium) glaz. accolade zagrljaj) svečani udarac mačem po ramenu novoproglašenog viteza. pratiti nečije pjevanje (solo) instrumentom akompli (fr. ugovor. udomaćivanje aklimatizirati (lat. uzeti (ili: uzimati) na račun. a conto) uzimanje na račun. fr. podmiriti dug akompanjator (fr. aklestos nez«tvoren) opt. tal. kome kosa) med. sprava za mjerenje stupnja jačine osjetila sluha. akomodacija oka prilagođavanje očne leće različitim udaljenostima gledanja akomodirati (lat. nereligiozan akonitin (grč. lat. kritično. završiti. tisk. prilagođavanje. ne nadnicom akordator (fr. halucinacija sluha pri kojoj bolesnik čuje nepostojeće zvukove akoemetar (grč. pozdravljati klicanjem . upotrebljava se kao sredstvo protiv reumatizma kod neuralgičnih bolova akontacija (tal. uzimanje predujma. ćelavost 42 akordeon akomodacija (lat. urediti. accoler) obgrliti. vršak. 1889—1966) akoazma (grč. glaz. a conto). prijelomno stanje u razvoju bolesti. lat. accompli) završen. a konto akord (tal. accordeur. akuo čujem. akme vrhunac. akmeizam struja u ruskoj književnosti koja se pridržavala načela "umjetnosti radi umjetnosti". navikavanje na tuđu klimu. ak'umetar akognozija (grč. poravnanje. accomplir) zaokružiti. fr. najpoznatija predstavnica: lirska pjesnikinja Ana Ahmatova (pravim imenom Ana Andrejevna Gtorenko. prilagođavati se podneblju. confessio priznanje) bez vjere. zagrliti. accommodare. slaganje. javila se nakon revolucije 1905. otuda: dati neki posao u akord plaćati taj posao po komadu. naviknuti se na neku tuđu klimu." aklastičan (grč. izgladiti. o sredstvima za liječenje rana akon ija (grč. posebni način plaćanja radnika. na ime zarade ili primanja.

slagati. neodređenost stanja bolesti akro. brižljivost. akratopege (grč. povećanje. uz. akribologeomai biti točan ili temeljit u istraživanju) savjesnost. accreditivum) punomoć. akrecija akribija (grč. bez istinske stvarnosti. kosmios uredan) neurednost. optuživanje. točnost u govoru. združenje akorporirati (lat. akros) predmetak u složenicama sa značenjem: krajnji. sporazumjeti se. akribes točan. prilagoditi (glasove. savjesnost. dati kredit. trpki lijekovi akriminacija (lat. onaj koji se hrani skakavcima akrije (lat. akribes točan. accriminatio) optužba. metron) sprava za točno mjerenje veoma malih predmeta akribometrija (grč. thermos topao. bolestan izgled lica akozmizam (grč. ovjera. accrementum) prirast. glas. kreditno pismo koje glasi na više osoba ili trgovačkih kuća u raznim mjestima akrement (lat. a-. porast akrescenzija (lat. nečistoća. acre) engleska mjera za površinu = 4840 kvadratnih jardi (4047 m2) akracija (grč. stići brodom akotiledone (grč. vilica za usuglašavanje. akratos jak. vruć) tople ljekovite vode koje sadrže malo otopljenih mineralnih tvari. tj. accorder) usuglasiti. kao jedino što doista živi. plaćati po svršenom poslu. povjerenje akreditiv (lat. akridofag (grč. akreditiranom. akrisia) nedostatak u sposobnosti rasuđivanja i ocjenjivanja. u punoj snazi. pisanju. a-. akritos neodlučan) koji nema sposobnost prosuđivanja. istraživanju i uopće u životu akribometar (grč. povjerenje. acer ljut) farm. med.(grč. pridružiti akostati (tal. šiljast . složiti. neodlučnost. dok su sve ostale stvari. bljedilo. krateia nemoć. crescere rasti) prirast. opunomoćiti. ljuti. kosmos svemir) filozofsko shvaćanje po kojem postoji. pege izvor) hladne ljekovite vode akreditirati (lat. akreditirati se steći ime. cirkularni akreditiv akreditivno. samo Bog. pripojiti. a-. slabost) nedovoljna sposobnost vladanja samim sobom akranija (grč. prilagođavanje glazbenih instrumenata akorporacija (lat. samo modifikacije božanstva. do određene visine stavi na raspolaganje novac na račun izdavača toga pisma (akreditivno pismo). žice). temeljitost akribologija (grč. gornji. urođena nakaznost glave. dopustiti. kotyledon udubljenje) mn. biljke bescvjetnice ako zmija (grč. pripajanje. metreo mjerim) točno mjerenje . odobriti. accoporare) spojiti. gorčina akritičan (grč. usuglašavati. fagos onaj koji jede) skakavcojed. akribeia) točnost. akris skakavac. kranion lubanja) fiziol. priznati akordoar (fr. nagoditi se sa zajmodavcem u slučaju nemogućnosti urednog plaćanja duga. accreditare) ovlastiti. bot. pa i sam svijet. otvoreno pismo kojim se primatelj pisma umoljava da predavaču. nekritičan akrizija (grč. okrivljivanje akrimonija (lat. acrimonia) oštrina. grubost. prinova. 43 akroovjeriti. suprotno: ateizam akr (engl. a-. poravnati se. a-. med. accostare) pristati uz obalu (brod). accorporatio) spajanje. accordoir) glaz. ad kod.akordirati akordirati (fr. kad se dijete rodi bez jednog dijela ili bez cijele lubanje akratoterme (grč. a ne nadnicama.

v. krajnji udovi tijela akrolein (lat. ops. a ne. u obliku predavanja. chroma boja) pomanjkanje normalne pigmenatacije kože. akrocholos jarostan. anat.krajnji. koji nije u . kefale glava) šiljastost glave. lubanja sa šiljastim tjemenom akrokolije (grč. predavanje koje se sluša bez prekidanja (za razliku od onoga koje je u pitanjima i odgovorima) akrobacija (grč. predavanje akroamatičan (grč. akrobateo idem na prstima) vještina koju izvodi akrobat. ruku i nogu. chronos vrijeme) koji ne zavisi o vremenu. oleum ulje) kem. syllabe slog) stihovi koji počinju posljednjim slogom prethodnog stiha akroničan (grč. razjarenost akrokarpičan (grč. akromia) anat. akrobateo idem na prstima) vještina izvođenja tjelesnih vježbi kojima je cilj razvijanje snage. akrobateo idem na prstima) plesač na užetu. također: bolesno zadebljavanje kostiju i mekanih dijelova tijela akromikrija (grč. supr. a ne. ruke i noge) od kamena akromatičan (grč. akromatizam akromegalija (grč. akro-. čistoća boja. chroma boja) opt. zarazna bolest koja se sastoji od boli i utrnulosti udova. lopatica. otklanjanje boja. akrobistia) v. akros. bezbojnost. a-. akromegalija akromion (grč. namjerno izvedeno okretanje u zraku (ne spada u ona okretanja koja se izvode tijekom normalnog letenja) akrobat (grč. potpuno sljepilo za boje. chroma boja. razjaren) jarost. chroma boja. daltonizam akromatopsija (grč. urođena povećanost udova koja se sastoji u nezgrapnosti i izobličenosti lica. poništenje boja (akromatičnim prizmama. a ne. chroma boja) opt. opos oko) sljepilo za boje. akroama) nešto što se čulo ili što se treba čuti. grafia pisanje) tisk. privremena bljedoća uzrokovana boravkom na nekim zasljepljivim površinama (npr. zrak. lithos kamen) drveni kipovi kod kojih su krajnji dijelovi (glava. orao vidim) med. bistra i veoma ljuta mirisna tekućina koja se stvara suhom destilacijom glicerina i nekih masti 44 akroničan akroliti (grč. jezika. donje čeljusti. pleće akromonosilabe (grč. gipkosti i okretnosti akrobistija (grč. bezbojnost. akroamatikos) koji je određen za slušanje. akros. akros. akropostija akrodinija (grč. akros. akros. teško razumljiv. odvne bol) med. nosa. sićušnost udova. akro-gramma slovo) pjesme kod kojih stihovi počinju posljednjim slovima prethodnog stiha akroholija (grč. koji propušta (prelamanjem) bijelu (složenu) svjetlost ne razlažući je u njezine sastavne boje (komponente) akromatičnost (grč. bljedilo. akros. megas velik) med. osobito krajnjih akrografija (grč. opt. monos jedini. postupak pri radu kiselinama akrogrami (grč. usnica. otpornosti. na snijegu) akromazija (grč. a-. razgovor koji je ugodan uhu (osobito za vrijeme jela kod starih Grka). a-. v. pelivan akrobatika (grč. osobito na njihovim vrhovima. usmen. akromion. šiljat. med. akromazija akromatopsija (grč. mikros malen) med. karpos plod) bot. achromatos) bezbojan. znalac u skakanju i prevrtanju u zraku. akros. nesposobnost razlikovanja boja akromazija (grč. koji nosi plod na vrhu akrokefalija (grč. akros. akroamatično predavanje strogo znanstveno predavanje (za razliku od popularnoga). akromatičnim lećama). acer oštar. chroma boja) stvaranje slike bez obojenih rubova (svojstvo optičkih sustava) akromatizam (grč. kolon ud) mn. bljedoća.akroama akroama (grč. a-.

koji vrijedi. aksolotlo aksonometrija (grč. osovinski aksilarni (lat. kad su dvije količine jednake trećoj. vrpca koja pada s ramena na prsa. aksiom aksist (njem. težnja za onim što je najviše u spoznaji (teorijski akrotizam) i djelovanju (praktični akrotizam) akrozofija (akro-sofia) najviša mudrost akselband (njem. akrostichos) pjesma kod koje početna. os) osni. biljke i životinje kao ukrasi na vrhu. akšam-cvijet biljka pupoljica (lat. v. axon os. slika ili kip golog ljudskog tijela. axine sjekira. akroterion) arhit. pristaša Hitler-Mussolinijeve politike tzv. a katkad i krajnja slova stihova daju neko ime ili neku riječ akroterij (grč. akšam-čiček (tur. Band vrpca. spoznaja koja se ne može dokazati. acteur. logia znanost) fil. fr. actus. akros. rasprava. manteia proricanje) proricanje po sjekirama aksiologija (grč. axioo cijenim. posljednjeg uzroka stvari. akšam večer) sumrak. axis osovina. gradska tvrđava u Ateni i ostalim grčkim gradovima akropostija (grč. farm. doba od zalaska sunca do potpunog mraka. akro-polis) gornji grad. gornji dio. metria) mjerenje osovine kod geometrijskih tijela aksungija (lat. teorija vri- 45 akter jednosti. Americi i Meksiku. stanje prije obrezivanja (kod Zidova). ZET = Zagrebački električni tramvaj akropatija (grč. akros. axenia) negostoljubivost. eng. akros) fil. večernji akronim (grč. akseničan aksijalni (lat. stožerni časnik) aksenija (grč. axioma) neposredna jasna znanstvena spoznaja. sljemenu zgrada akrotizam (grč. akroposthia) gornji dio kožice na muškom udu. a i ne traži dokaza jer je očita (npr. čiček cvijet) biljka noćurak (Mirabilis jalapa) akt (lat. istraživanje prauzroka. svaki svečani javni čin. koji se događa navečer ili kad se spušta noć. javni spis Akteon (grč.akronim svoje vrijeme. opći naziv za bolesti na krajnjim dijelovima ruku i nogu. axilla pazuho) pazušni aksinomantija (grč. očita istina. nesuvremen. axis osovina. acte) djelo. axios vrijedan. Achse osovina) "osovinaš". Achsel rame. salo akšam (tur. kao i ostalih perifernih dijelova tijela akropola (grč. osovina. pri obrezivanju se odreže. onyma ime) kratica sastavljena od početnih slova ili početnih slogova neke složene riječi ili više riječi.: nijedna tvrdnja ne može istodobno biti i točna i netočna. tj. vrh zgrade.) veliki slatkovodni vodozemac u Sjev. kaz. tražim. četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja). actor vršitelj. naučavanje o vrijednostima. u nekim vojskama služi kao oznaka posebne službe (npr. onda su i među sobom jednake) aksiomatika sustav aksioma. sudionik u nekom događaju . "osovine Berlin-Rim-Tokio" koja je uvukla svijet u strahote Drugog svjetskog rata aksolotao (meks. pretres. pathos bolest) med. akrobistija akrostih (grč. npr. lat. timologija aksiom (grč. ungere mazati) mazivo za osovine ili kola. mast. osobito sudski čin. u likovnoj umjetnosti: crtež. Aktaion) kod starih Grka: lovac kojega je božica lova Artemida pretvorila u jelena (jer ju je promatrao dok se kupala) pa su ga rastrgali vlastiti psi akter (fr. čin. negostoprimstvo. izvršitelj) glumac. čin. Oenothera biennis). pr. traka) voj. act. zahtijevam.

acta od agere djelovati. ultravioletne. zrakast aktinoskopija (grč. bez kostura. trg. u djelovanju.-lat. designacija akata popis akata koji se nalazi u jednoj bilježnici. radni. u plućima (zbog udisanja zarazne prašine gljivica) ili na površini kože ako je na njoj bilo ozljeda aktinomorfan (grč. aktis zraka. akta) priključiti aktima. potraživanje (suprotno: pasiva) aktivan (lat. actum. koji označava djelatnost) 1. aktis zraka. elektron) elektricitet što ga u kristalima izazivaju svjetlosne ili toplinske zrake aktinograf (grč. gram. djela apostola. aktis zraka. activus djelatan) radan. zraka) fiz.. živ. oni koje se tiču države aktinidija (grč. staviti ad acta (čit. aktis zraka. aktinske zrake zrake s kemijskim djelovanjem. aktinos zraka) fiz. mekanog tijela. skupina najdjelatnijih članova neke organizacije aktiva (lat. koji kemijski razgrađuje. aktis. ispitivanje pomoću rentgenskih zraka aktinogram (grč. ne raditi po njoj ništa. activa) trg. redni broj 89. aktinos sunčana zraka.) biljka srodna limunu od kojega je znatno bogatija vitaminom C aktinij (grč. actinaria) zool. ubr- . djela. ili su mu čak na štetu aktivirati (lat. mykes gljiva) med. nekretnine). lat. svojstvo sunčanih. raditi) mn. uzročnik je gljivica zvjezdasta oblika. primorci aktiv (lat. acta apostolorum čit. aktis zraka. gram. imovina. onaj čija su potraživanja veća od dugovanja. okretan. radioaktivan element. morske životinje iz porodice koralja.) mn. imanje (novac. gramma slovo) rentgenska slika. nevidljive zrake aktiti (grč. aktis gen. aktis. rentgenogram aktinometar (grč. aktis. neku stvar ili molbu smatrati svršenom. koji kemijski djeluje. akta publika (lat. osobito u sudu. metron) fiz. morfe oblik) bot. metron) fiz. goveda i svinja. grafo pišem) fiz. aktis zraka. zračenje rentgenom aktinoterapija (grč.) mn. akte strma obala) mn. objekata koji vlasniku ne donose nikakvu korist. ultraljubičastih zraka da izazovu kemijske promjene. spisi koji se tiču nečega. activa) trg. moruzgve. znak Ac aktinije (grč. acta publica čit. mn. aktis zraka. kemijsko djelovanje sunčanih zraka aktinoelektricitet (grč. activus djelatan. radan. također: instrument koji bilježi promjene (varijacije) u jačini sunčanih zraka aktinografija (grč. activare) staviti u djelovanje. uvesti u aktivnu službu. aktis zraka. obično žive pojedinačno i često se odlikuju lijepim bojama aktinizam (grč. oni koji stanuju na obali. aktis zraka. sprava kojom se mjeri jačina Sunčevog toplinskog zračenja 46 aktivirati aktinometar (grč. sprava za mjerenje jačine rentgenskih zraka pomoću selena aktinomikoza (grč. liječenje zrakama aktinski (grč. vrijedan. vrijednosni papiri. ultraljubičaste zrake. therapeia liječenje) med. od kojih vlasnik ima koristi. instrument za mjerenje jačine kemijskog djelovanja nekog svjetlosnog izvora (aktinometar). akta apostolorum (lat. ispitivanje. prenosiva i na ljude. državnim ustanovama itd. pozitivni sastavni dijelovi nekog imanja. koji radi. atomska težina 227. pojavljuje se na probavnim organima. još u službi. činovi. skopeo gledam) med. javni činovi. tj. grafia opis) proučavanje zraka. aktis zraka) kem. za razliku od pasiva.akti akti (lat. zarazna bolest najprije primijećena kod konja. radno stanje (suprotno: pasiv) 2. odstraniti je. radni aktive (lat. tj.

lat. activus) 1. actuarius) sudski pisar. provesti ili provoditi u djelo aktualnost (fr. actor) prav. kulturno stapanje u etnološkom i sociološkom smislu akumen (lat. Wundtovo shvaćanje da je bit duše doživljaj svijesti. revnost. v. bodljikast akulturacija engl. 2. aktualitet aktuar (lat. djelatnost. ret. actualisatio) provođenje u djelo. današnja zanimlji- 47 akupiktura vost. ne dospije do potpune samospoznaje i samostalnosti aktivna trgovina 1. radinost. cultura odnjegovan) preuzimanje i usvajanje tuđih kulturnih elemenata. suprotno: pasivna trgovina aktivnost (lat. actualiser) činiti ili učiniti aktualnim. marljivost. koji djeluje. aktivnost aktivizam (lat. actualitas) sadašnjost. dramsko djelo u jednom činu. načelo prirodne povijesti. activus) v. a ne nešto supstancijalno. akumulacija kapitala povećavanje kapitala time što se dio profita ili kamate dodaje kapitalu da bi se poduzeće ili poslovi proširili akumulator (lat. acuitas) šiljatost. osobito: oštrina tona akuleiforman (lat. actualis. nagomilavač) fiz. suvremen. dat. 2. Aktschluss) završetak dramskog čina (osobito: efektna završna scena) aktuacija (lat. radi aktivist (lat. vez . akoemetar akumulacija (lat. pristaša aktivizma. oštroumlje. agere djelati. član aktiva (v. ostvarivati. sadašnja važnost. skupljač. aktualnost aktualizacija (lat. koji se odnosi neposredno na današnjicu. današnjica. suvremenost. aculeiformis) zajedljiv. aktiv 2) aktivitet (lat. accumulator skupljač. zastupnik aktovka (lat. nagomilavač akupiktura (lat. kinetička energija aktualitet (lat. raditi) fil. akuo čujem. (grč. actualis) fil. activitas) živost. današnji. djelovanje. oštrina. fil. jednočinka. ostvarivanje aktualizam (lat. ubrzavati. stvaran. actuel) sadašnji. acumen) oštroumnost. dan. advokat. ostvarenje. djelovanje nekog lijeka na organizam aktualan (lat. fr. uređaj za skupljanje električne energije. activus. danost. domišljatost. aktualna energija živa sila. actuatio) med. po kojem su sile i zakoni koji sada djeluju one iste sile koje su djelovale i u prijašnjim razdobljima Zemljine povijesti aktualizirati (fr. činjenični. pisar koji vodi arhivske knjige neke ustanove i brine se o spisima akuitet (lat. shvaćanje da je za napredak čovječanstva od posebne važnosti razuman i stalan utjecaj ljudskog znanja i htijenja na kulturu i život uopće. aktivitet aktor (lat. osobito geologije i biologije. nagomilavanje (riječi i izraza). bistrina shvaćanja. agere raditi. pospiješiti. pronicavost akumetar (grč. a ne. izdavatelj punomoći. 2. aktivizam je moralni (etički) zahtjev da čovjek ne smije mirovati sve dotle dok ljudska priroda. ostvariti. metron) med. pospješivati aktivist (lat.aktivist zati. 2. teorija aktualiteta psih. tužitelj. acupictura) vezenje iglom. okretnost. praktično. koji je na dnevnom redu. prije: izvozna trgovina. torba za spise aktšlus (njem. stvarnost. actuel) v. activus djelatan) onaj koji je djelatan. danas: trgovinska djelatnost nekog naroda koja i uvoz i izvoz proizvoda vrši vlastitim kapitalom i vlastitom radnom snagom. accumulatio nagomilavanje) 1. istinit. njegovim stalnim nastojanjem. actus radnja) 1.

acquerellare) slikati vodenim bojama akvarelist (fr. sagrađen tako da se riječi i tonovi mogu svuda lijepo i jasno čuti. ac jusatcrj tužitelj. aquarium) staklena posuda s vodom u kojoj se čuvaju vodene biljke i vodene životinje (ribe i vodozemci). primaljstvo (dio ginekologije) akut (lat. akutna bolest ona koja će se brzo završiti ili ozdravljenjem ili smrću. pod vodom. dvorana. optuženik. fortis jak) kem. aquarelliste) slikar koji radi vodenim bojama akvarij (lat. reflektorima. marinus morski) min. akustična sredstva sredstva koja služe poboljšanju ili pojačanju slabog sluha akustika (grč. pravo isušivanja zemljišta. mjesto u ljekarni gdje se drži voda . acus igla. opremljena kamerama. akuo čujem. akutna bol iznenadna i veoma jaka bol. akvalung (lat. suprotno: akuzator akva (lat. acutus oštar. primljen od Kineza i Japanaca. acutus) oštar. oštri akcent akutan (lat. kazalište. priprema se od salitre i razrijeđene sumporne kiseline akvagij (lat. točan. kažnjiv akuzacija (lat. grč. snažna voda. sastoji se u tome da se u oboljelo mjesto zabadaju igle akuratan (lat. acquerello) slika izrađena vodenim bojama akvarelirati (tal. spojiti akupresura (lat. zaustavljanje krvi pritiskom krvne žile metalnom iglom akupunktura (lat. spajati. koji prisiljava na brzo rješenje. pravo odvođenja vode. služi za vožnju na vodi akvarel (lat.akuplirati akuplirati (fr. planus ravan) šport. suprotno: akuzatus 48 akvarij akuzatorski (lat. optužljiv. batiskop akvafortis (lat. aqua voda. accusabilis) tužljiv. acutus accentus) gram. accuratus) brižljiv. aqua voda. aqua. akuzatorski kazneni postupak optužni postupak koji se vodi na osnovi neke tužbe (suprotno: inkvizitorski kazneni postupak) akuzatus (lat. angularis kutni) geom. accusatorius) prav. optuživanje akuzativ (lat. accusativus) gram. proziran poludragi kamen koji ima zelenu boju morske vode. akustikos. accusatio) tuženje. način liječenja nekih bolesti. slušam) fiz. punctura bod) med. oštrokutni akuzabilan (lat. engl. aqua voda. vrsta berila akvamarinski koji ima zelenu boju morske vode akvaplan (lat. lung pluća) naprava koja omogućuje disanje pod vodom akvamarin (lat. četvrti padež Odgovara na pitanje: koga? što?). agere voditi) prav. koja služi za promatranje živola.. aqua voda. acupressura pritisak iglom) med. accoucher) porodiljstvo. akuo čujem) koji odgovara zahtjevima akustike. optužni. prijek. ispravan akustičan (grč. najčešće izriče predmet glagolske radnje akuzator (lat. uredan. accusatus) tuženik. accusare optužiti. spariti. prikladan za primanje i prenošenje zvuka (npr. pričuvnim kisikom i dr. usp. dio fizike koji proučava zvuk akušerstvo (fr. crkva). optužitelj. aqua voda. tužiteljski. savjestan. široka daska vezana za motorni čamac. accoupler) sparivati. aqua) voda akvabatik (lat. znak za dugouzlazni naglasak. vezivati dva po dva. aqua voda. napravljena od stakla pojačanog plastikom. bathys dubok) elektromotorna naprava (slična modelu morskog psa). a obično traje do 40 dana akutangularan (lat.

zarađuje. acquisitio) tečevina. hotel) hotel na vodi. jednak. akvatične biljke one koje rastu po močvarnim mjestima. prema čistoj težini zlata i srebra al pari (tal. arhit. aquositas) bogatstvo vodom. al korzo (tal. po tečaju. alabastros. izraz koji označuje poseban način pripremanja mesa divljači (ali i domaćih životinja na takav način) alabandizam umjetnička drljotina (po karijskom gradu Alabandi gdje je vladao loš umjetnički ukus) alabaster (grč.) glaz. v. alkali. osobito kod novca al piacere čit. Vodenjak (jedan od dvanaest nebeskih znakova) akvatel (lat. kišovitost A1 Capone (Alfonso) najpoznatiji američki gangster (1897—1947). El-kuran) knjiga. Al Fatah "borba i pobjeda") najstarija i najveća vojnopolitička organizacija palestinskih Arapa.. vlažan. prema dopadanju. al piacere al punto (tal. "kao divljač". al-) arapski član. Alkuran Al-kuran (ar. fr. naziv poznatog talijanskog jela: špageti s narezanim komadićima šunke preljeveni umakom od rajčica ala vild (fr.akvarijus akvarijus (lat. veoma tvrda vrsta gipsa. zarada. često se upotrebljava i el i ul al-džamija (ar. astr. aqua voda.) trg. Kuran ala milaneze (tal. stečeno dobro. strogo u taktu al segno čit. al-đami) velika islamska bogomolja Al-koran (ar. u vodi teško rastopljiv. wild-divlji) kuh. pokraj vode.) u točku.-njem. ukras u obliku orla na zabatu kuće akvizicija (lat. po volji. nabavljanje. požurivanje . bogat vodom.) glaz. lat. a punto al rigore di tempo (tal. poluprozirno staklo alacija (lat. vodovodna cijev. savršeno točno. acquisitor) čovjek koji nešto stječe.) trg. po sadašnjoj vrijednosti novca Al Fatah (ar. slatkovodne životinje akvatorij (lat. zadobivanje. al senjo (tal. kako se hoće al piacimento čit. npr. aquila) zool. pren. al pjačimento (tal. alatio. koji živi u vodi. kanal akvila (lat. stečeno akvizitor (lat. stjecanje akvizit (lat. kako bi obranila prava palestinskih Arapa i uspostavila palestinsku državu na područ- 49 alacija jima iz kojih su Arapi iseljeni nakon osnutka Izraela al marco čit.) trg. alkohol. ponavljanje jednog odjeljka od određenog znaka al. orao. koji ima jednaku vrijednost. al pjačere (tal. v. vodene biljke akvatilije (lat. al-Kuran itd. posebna. sinonim za velikog gangstera uopće al corso čit. aquaductus) vodovod. jednakost nominalne i stvarne vrijednosti. kišovit akvozitet (lat. territorium zemljište) vodene površine koje imaju nekom konvencijom određene granice akvedukt (lat. ubrzanje. aqua voda. vodeni. osnovana 1965. aquaticus) podvodan. čitanka. acquisitum) nešto što je zadobiveno. iste vrijednosti ili sadržaja. alla milanese) na milanski način. terra zemlja) posuda u kojoj se drže i uzgajaju vodozemci (amfibije) akvatičan (lat.(ar. El-kuran) v. ime jednog zviježđa.) glaz. močvaran. navlas. alabastrum) min. lat. nabavljeno. turistički brod ili brodica akvaterarij (lat. nabavlja ili zadobiva akvozan (lat. aquosus) pun vode. aquarius) astr. alatus krilat) davanje krila.. al marko (tal. aquatilia) zool. alabastersko staklo mutno.) glaz. aqua voda.

) "kralj sviju". Alaun. nemogućnost izgovaranja artikuliranih glasova zbog poremećaja u govornim organima alamet (tur. priča je objavljena u poznatoj arapskoj zbirci pripovjedaka "Tisuću i jedna noć" Aladinova svjetiljka v.) urnebes. toxikon otrov) kem. orijentalnog. gomila. trag. dati znak za uzbunu. a-ilah) Bog. naziv za Boga kod muslimana alaj (tur. aladža raznobojan. nemir. kod gmazova i ptica pomaže disanje.: alafranka alaun (njem. Aladin aladža (tur. alumen) stipsa alavertiti (tal. dodatak u novcu za izdržavanje kuće alaturka (tal. alarmiste) širitelj uznemirujućih vijesti alas (mađ.) četa vojnika. predznak. eidos izgled. poučiti albacija (lat. za vrijeme seobe naroda došli su do Španjolske gdje su ih uništili Vizigoti alanin kem. sve što je potrebno za rad. osobito ručni. miraz. šaren) pamučna tkanina s utkanim šarama. prigoda. zapadnjačkog). napad na nekoga pogrdama alatura (lat. albifikacija . najveći Anchorage Alastor zloduh osvete u starogrčkim tragedijama alat (ar. mećava. juriš. oblik) zool. otrov koji se razvija u pokvarenom mesu Alarih (germ. "vladar nad svima" alarm (fr. alarme. islamskog). jurišati uz urnebesnu viku alalija (grč. uputiti. prokletstvo Alani iranski nomadski narod sarmatskog podrijetla. omotač zametka kod viših kra- 50 albacija lježnjaka (sisavaca. haljina od te tkanine alafranka (tal. koji uznemiruje. aminopropionska kiselina alantijaza (grč.Aladin Aladin glavni junak priče o čarobnoj svjetiljci (Aladinova svjetiljka) koja onome koji je posjeduje ispunjava sve što poželi. tobožnje pretvaranje bakra u srebro. mnoštvo. zastrašiti alarmist (fr. allantos kobasica) med. afferre donositi) prav. albatio) bijeljenje kovine (metala). posrebrnjivanje kovine. pravi Bog. galama. zabrinutost. teško akutno trovanje zaraženom mesnom hranom. koji izaziva ili stvara nespokojstvo i zabrinutost alarmirati (fr. glavni grad Juneau. pravi trenutak. airarme) voj.) vikati alah (običaj Turaka pri jurišu). rulja alakati (tur. oruđe alatracija (lat. napad. uzbuna. alaj-barjak zastava jednog odreda (alaja) vojnika. mnoštvo. allatratio) lajanje na. uzbunjivati. avvertire) obavijestiti. a-. alla turca) na turski način. allas. halasz) ribar Alaska sjeverozapadni poluotok Sjeverne Amerike. 1867. tekućina koja se nalazi između alantoisa i araniona alantois (grč. puk. allas. riba i gmazova). alarmant) uznemirujući. strah alarmantan (fr. a kod sisavaca još i prehranjivanje zametka alantotoksikon (grč. nespokojstvo. najava. uznemiriti.: alaturka Alah (ar. osobito bakra. allas. po zapadnjački (za razliku od turskog. botulizam alantoidna tekućina zool. allatura. svečanost svečana povorka. alamet) znak. vika. allantos kobasica. visoka čast u feudalnoj Turskoj alak (tur. tal. alarmer) uzbuniti. lat. zgoda. pozvati k oružju. gomila. po europski. po turski (za razliku od europskog. lalein brbljati) med. nevrijeme. alla franca) na europski način. alet) pribor. poziv za pripremu u slučaju opasnosti. oluja. bataljun. simptom. supr. od Rusije su ga kupile SAD. parada. supr.

album bijelo) knjiga s bijelim listovima koju treba ispuniti slikama u boji. dehydrogenatus lišen vodika) kem. velika bijela morska ptica koja nagovještava buru albedo (lat. divlji) vragolan.) bijelom pisaljkom. crtežima i si. onaj koji boluje od albinizma. nevaljalac. znak šećerne bolesti. grč. planeta) odbija prema svjetlu koje je (npr. Albertu (1825—1886) albicija (tal. albus bijel) min. albumen (lat. od Sunca) primila Albertina bogata i svjetski glasovita grafička zbirka u Beču (ime prema utemeljitelju Albertu von SachsenTeschenu. nasljedni nedostatak obojene tvari. albus bijel) med. alčak neotesan. albatross) zool. 1738—1822) albertotipija tisk. izrada tipografskih ploča fotografskim putem. albification) v. nazvana po pronalazaču. albacija albin (šp. danas samo pjesničko ime Velike Britanije albit (lat. spomenar. bolesti bubrega i dr. mangup. djeluje protiv stafilokoka. ime po južnofrancuskom gradu Albi albo lapillo notare diem (lat. minhenskom fotografu J. albuminosus) koji sadrži bjelančevinu albuminski papir fotografski papir za čiju se izradu upotrebljava iz jaja izvađena i na toplom zraku osušena bjelančevina albuminurija (lat.) antibiotik. ureo mokrim) med. knjiga za skupljanje fotografija. laat. albumen bjelanjak) kem. lithos kamen) vrsta odličnog bijelog cementa albomicin (grč. albumen. grč. instrument za određivanje količine bjelančevina u mokraći albuminozan (lat. bjelančevina albumin (lat. alcohol. izlučivanje bjelančevine mokraćom.albatros albatros (engl.) ukrasna biljka srodna akaciji albifikacija (lat. simpatičan lukavac. bjeloš albinizam (lat. zbog čega koža i kosa izgledaju bijele. alkohol lišen jednog dijela vodika. razglednica. altiora alčak (tur. omjer svjetla što ga površina (npr. albumen) kem. grč. albino. organska kemijska tekućina ljuta mirisa aldine knjige izrađene u tiskari venecijanskog tiskara Aldusa Manutiusa (1494—1597) i njegovih nasljednika aldrovanda (lat. "brdska zemlja") staro. albus bijel) fiziol. metron) kem. albus bijel) natrijski glinenac (ruda iz skupine plagioklasa) albižanac pripadnik kršćanske vjerske sljedbe u Francuskoj. tj "zlatnim slovima" zabilježiti dan kad se nešto sretno dogodilo albolit (lat. obješenjak. albedo "bjelina") moć odbijanja svjetla. maraka itd. bjelančevina albuminat (lat. Aldrovanda vesiculosa) mesožderna vodena biljka iz porodice rosika . a oči crvenkaste Albion (kelt. albus bijel. natrijski glinenac bijele boje albit (lat. pneumokoka i bacila dizenterije 51 aldrovanda albugo (lat.. lopov. pigmenta u koži kod ljudi i životinja. albumoze (lat. tvar koja u sebi sadrži bjelančevine albuminometar (lat. albumen) kem. bijela mrlja na rožnici oka album (lat. bjelančevinasta tvar. spomen-knjiga. albus bijel) med. albugo) med. čovjek s nekim nedostatakom ili manom aldehid (lat. supstance između bjelančevina i peptona koje se stvaraju u želucu i gušterači za vrijeme probave alciora (lat. prepreden čovjek. albumen. sljedba se protivila Crkvi i papi). altiora) v. crveni prah dobiven od zemljine plijesni.

svaka tvar krvnog seruma koja razgrađuje strane stanice aleksipiretik (grč. u prenesenom ruhu alegorija (grč. šetalište između dvaju redova drveća. djelo ili pisca. alexo branim) med. a ne riječima koje ih izravno izražavaju.alea iacta est alea iacta est čit. aleph) prvo slovo hebrejske abecede. allegoreo drukčije izražavam. Cezarove riječi kad je prešao Rubikon aleatico Čit. st. aleksandrijski filozofi (aleksandrijska škola) aleksandrina svili slična tkanina od lana i pamuka aleksandrinac poet. tvrdnja alegat (lat. šestostopni stih s cezurom nakon šestog sloga. allectatio) mamljenje. govor u kojem se pojmovi i misli iskazuju drukčije. alexo pomažem. farmakon lijek) med. kompozicijski postupak u suvremenoj glazbi: sam izvođač odabire redoslijed izvođenja pojedinih stavaka alef (hebr. bez ikakve veze sa stvarnim životom. pr. alea kocka. allegorikos) onaj koji prikazuje nešto u slikama. mache borba) borba pijetlova (kao sli- . drukčije prikazujem) slikovito govoriti ili pisati..) posl. pozivanje na spis. aleksifarmacija (grč. suha učenost radi učenosti. alea kocka. nazvan po velikom starofrancuskom romanu o Aleksandru Velikom iz XII. n. Septuaginta aleksandrinstvo znanstveno sitničarstvo. kocka je bačena. slikovito alegorizirati (grč. slikovit. alektryon pijetao. protuotrov aleksija (grč. kockarski poslovi. opasni poslovi aleatorij (lat. lijek protiv trovanja. e. alfa alegacija (lat. slikovit govor. alea jakta est (lat.) proučavanje protuotrova aleksifarmakon (grč. legein govoriti) psih. u XVII. alexo branim. Aleksandar Ve- 52 alektriomahij a liki i bio je u prvim stoljećima prije i poslije naše ere glavno sjedište grčke znanosti i književnosti. navođenje. navod. izražavati misli u slikama. patološka nesposobnost da se pisane ili tiskane riječi čitaju s razumijevanjem (nastaje zbog povrede velikog mozga) aleksin (grč. aleator) igrač kockom. sredstvo protiv groznice aleksit (grč. kao npr. koji potječe iz Aleksandrije. alexo branim. pomorskog grada u Egiptu. aleatiko (tal. pyr vatra) med. dvanaesterac. štitim) kem. konačno sam se odlučio na neko djelo. a-. navođenje činjenice. izazivanje draži. aleksandrijski gramatičari. alea kocka) poslovi koji ovise o slučaju i sreći. primamljivanje. tj. otuda: aleksandrijska biblioteka. igrač na sreču. aleksiterij aleksiteričan (grč.) glaz. klasičan francuski stih aleksandrinci ovim se imenom zove 70 aleksandrijskih znanstvenika-tumača i prevoditelja. mjesta navedena iz drugih djela. allee) drvored. kockarnica aleatorika (lat. uzak prolaz aleksandrijski koji se dogodio u Aleksandriji.) vrsta odličnog slatkog toskanskog crvenog vina od muškatnog grožđa aleator (lat. allegatum) navedeno mjesto. slikovito objašnjenje pojma ili misli alegorist (grč. pozivanje na neki zakon alegati (lat. osobito protuotrov. kockar aleatorički poslovi (lat. allegoria) poet. allegatio) navođenje. protuotrovni alektacija (lat. upute alegoričan (grč. allegorikos) iskazan slikom. sredstvo za spašavanje i pomoć. alexeterios) koji djeluje kao protuotrov. usp. grad je osnovao 331. čist rad (u bakrorezu) alektriomahij a (grč. a ne izravno aleja (fr. st. usp. aleatorium) igračnica. allegata) mn.

alopatija alergija (grč. metron) instrument za ispitivanje valjanosti i čistoće brašna aleuron (grč. izraz kojim je Aristotel nazvao nagon (u prirodi i životinjskom svijetu) za nemilosrdnom međusobnom borbom i uništavanjem alelomorfan (grč. filalet aleurant (grč.. allos drugi. aleuron brašno. početak i kraj nečega Alfa-Romeo talijanska marka automobila (prvi dio naziva čine početna slova firme: Anonima Lombarda Fabbrica Automobili. onaj koji voli istinu. ergon djelo) med. manteia) gatanje u ječmeno brašno . 30 dijelova cinka i 10 dijelova nikla. morfe oblik) zamjenjiv aleluja (hebr. a. za razliku od vladajućih Franaka (otuda Francuzi i danas zovu Njemačku TAllemagne". allos drugi. poklik radosti u kršćanskom bogoslužju. logia) znanost (ili: naučavanje) o istini aletofil (grč. alfa i omega prvo i posljednje slovo grčke abecede. alfabetar (grč. vještini. pathos) med. allelon međusobni. a za glagoljicu i ćirilicu azbuka. pathos). aleuron pšenično brašno. alethes istinit. početak. 1843—1935. početnik u čitanju i pisanju. alloios drukčiji. niz svih slova nekog jezika. pren. manteia proricanje) proricanje po pjevanju pijetlova aleloftorija (grč. člana Pariške komune) alenteza (grč. slova u određenom redu (za latinicu je uobičajen naziv abeceda. bjelančevina u pšenici aleuromantija (grč. pren. prisutnost stranih tijela u ljudskom organizmu i bolest koja zbog toga nastaje aleopat (grč. 2. aletheia istina. beta) gram. alfa) prvo slovo u grčkoj abecedi. alloios drukčiji. c. beta b) 1. v. popis izrađen alfabetskim redom. tj.. alfabetski red red slova kakav je u alfabetu. allelon naizmjeničan. alfa a. ftheiro uništavam..) alfenid metalna smjesa od 60 dijelova bakra.) "hvalite Boga". promijenjena sposobnost reakcije organizma na neku vrstu zaraznih klica kojima je taj organizam već jednom prije bio zaražen 53 alfitomantija aletiologija (grč. alem. municipalni socijalizam (naziv prema prezimenu vođe Jeana Allemanea. aleuron pšenično brašno) bot. zanosno veselje uopće alem (ar. alopat aleopatija (grč. tj. ova riječ znači i pozlaćena jabuka na vrhu minareta Alemani (njem. okruglasta i kristalizirana organska tvar (slična zrnu) u biljnim stanicama. tj. med. alin) dragi kamen. b. allelofthoria) fil. aleuron pšenično brašno) bot. radost. thesis položaj) med. 3. pren. početnik u čemu (u nekom nauku. alfi ton ječmeno brašno. zemlja u kojoj žive Alemani) alemanisti pristaše francuske Revolucionarne socijalističke radničke stranke koja je odbacivala diktaturu proletarijata i propagirala tzv. a drugi je po inženjeru konstruktoru koji se zvao Niccolo Romeo) alfabet (prva dva grčka slova alfa. uzajamni. alektryon pijetao.alektriomantij a ka istinske borbe kod starih je Grka bila veoma omiljena zabava) alektriomantij a (grč. b.. zanatu. manteia) proricanje iz brašna koje se prinosi na žrtvu aleurometar (grč. uz ostala značenja. Alemannen) staronjemački naziv glavnog i najvećeg dijela stanovništva južne Njemačke. galvanskim putem posrebrnjeno novo srebro alfitomantija (grč. u arapskom. filos prijatelj) prijatelj istine. sastavljena od kristalizirane bjelančevine alfa (grč. d.

) prav. smiješati. aligacija alijenacija (lat. otuđenje. razmjena. alliance) spajanje. algos bol. bračna veza. dodatak. četiri osnovne računske operacije i udžbenik o tome (izraz potječe od arapskog matematičara Muhameda ibn Muse Alharizma). al-hadat) teh. algeo osjećam bol) bolan. logički algoritam pokušaj da se logičke operacije zamijene brojkama i računskim metodama. prodaja. udžbenik algebre algebrist onaj koji se bavi algebrom. alge (lat. kriptogamne vodene biljke. zalog. sredstvo. resinama algoritam (ar. grafia) tisk.) vrsta španjolskog vina iz okolice grada Alicantea aliciklički spojevi (grč. alligare) sliti. bol algetičan (grč. na drugom mjestu. maurska kraljevska palača u . spasmos grč) med. algaritam algospazam (grč. lijepi ili sveti savez između Rusije. fonos ubojstvo) med. masni organski kemijski spojevi koji sadrže atome ugljika. američki krokodil aligirati Gat. uživanje u bolu. grč. pren. alligatio mješavina) račun smjese. pokretno ravnalo. odstupanje od prirodnog stanja. alijas (lat. resine. alligatore.). postupak pri ravnom tiskanju aluminijskim umjesto kamenim pločama. sredstvo protiv zubobolje napravljeno od gorušičnog ulja i špirita (žeste) algolagnija (grč. lagneia obljuba) med. dio nonija. alligatio) mješavina kovina (metala) nejednake vrijednosti u jednu masu. odgovara litografiji Alhambra (ar. bel alijans (fr.) organski spojevi cikličke strukture s alifatskim svojstvima (ciklopropan. belle alliance čit. tj. slivati. al-jebr) mat. vještina računanja. Pruske i Austrije 1815. grč mišića praćen bolom algrafija (grč. bol živaca. alifatski alkoholi. bescvjetnice. godine alijas (lat. dio botanike koji se bavi algama. legirati alijansa (fr. alienatio) otuđivanje. drukčije alibi (lat. 2. smjesa. dokazati svoj alibi dokazati da u određeno vrijeme nisam bio na određenom mjestu alicante čit. drukčije alijaža (fr. slitina. alliage) v. u srednjem vijeku upotrebljavali se i izrazi algorizam. osim toga. algeo osjećam bol) med. požuda za bolom.alge 54 alijenacija Granadi. med. najslavniji spomenik maurske arhitekture alhidada (ar. alias) inače. grč. račun kojim se pronalazi odnos u kojem se trebaju izmiješati dvije vrste robe različite cijene da bi se dobila srednja vrsta po unaprijed određenoj cijeni aligator (tal.. rhythmos odnos) 1. legura. šp. udruživanje. drugim putem. boležljiv. Al-hamrah) (Crvena kuća). algos bol. inače. "sastavljanje razdvojenih dijelova". drugdje. alga. alijaža aligacijski račun (lat. izraz koji obuhvaća mazohizam i sadizam algologija (lat.) drugim imenom. algema) med. dio matematike koji istražuje odnose i svojstva brojeva pomoću općih znakova. pokušaj matematičke ili simboličke logike. za mjerenje kutova allas čit. talofiti s biljnim zelenilom (klorofilom) algebra (ar. alifatske kiseline) aligacija (lat. alge) bot. algea bol. nastao zbog boli algija (grč. alikante (šp. el lagarto) zool. logia) bot. neuralgija algofon (grč. savez. cikloheksan) alifatski spojevi kem. znalac algebre algema (grč. dakle. primjesa. povezane u obliku otvorenih lanaca (parafini.

g. trljam) vještina masiranja. poludjeti alijenist (fr. usp. održava se u drugoj polovici kolovoza kao spomen na veliku pobjedu Sinjana nad Turcima 1715. npr. halka.: "pa šuti pa se smije pa se penje" aliterirati (lat. alitura) hranjenje. način kretanja. broj koji je sadržan u drugom broju bez ostatka. a-. sposobnost tijela da hranjivim sokovima nadoknadi ono što je izgubilo alizari (šp. lijepa crvena boja koja se danas dobiva iz antracena. iste slogove alitura (lat. allure) hod. supr.. alimentarius) prav. otuđiti. brod s krilima (na kojima zapravo i počiva) i koja se rašire pod vodom te se brod izdigne nad vodu i "leteći" postiže veliku brzinu. razvijanje alkalije koja se brzo isparava (amonijak) . aliquoties) koji je sadr• žan u većem broju bez ostatka aliment (lat. v. uvučenijim retkom aliptika (grč. "hidrokrilac" aliteracija (lat. udružiti. alliteratio) poet. koji je sadržan u većem broju. uzdržavanje. hranarinu alimentama intoksikacija med. njorka. alimentatio hranjenje) prehrana. levantinski broć. način hoda i držanja nekog čovjeka. a od. alićnisme) med. novi odlomak. ali ovaj nije s njim djeljiv bez ostatka. 2. odjeljak koji počinje novim. slučajno ili hotimce ponavljati ista slova. alimenta) mn. npr. ptica sjevernih krajeva. alere hraniti. ad. otuđivati. ustupiti drugom (pravo ili vlasništvo). alcalescentia) kem.alijenirati duševno rastrojstvo (lat. skafos lađa) pomorsko prijevozno sredstvo. ludilo alijirati (fr. 3. aliquoties) mat. ala krilo. pren. dok je prije dobivana iz korijena broća. littera slovo) praviti aliteraciju. linea red) nov redak. duševno rastrojstvo. alikvotan alikvota (lat. trag divljači. izvanbračne djece alimentar (lat. alizari) bot. Sirijska alka viteška igra u Sinju. iste vrijednosti kao i indigova modra boja. lat lympha voda) med. alizari alka (lat. aleifo mažem. fr. nedostatak limfnih žlijezda alineja (lat. alizari) kem. prehrana. pjesnička figura koja se sastoji u tome da se u nizu ponavlja isti suglasnik ili isti slog. npr. slična galebu. alizarinsko modrilo najljepša i najpostojanija alizarinska modra boja. ponašanje. 5 i 7 su alikvantni dijelovi broja 12. 6 su alikvote broja 12 alikvotan (lat. 4. odvratiti (mušterije). svezati brakom. alienus tuđ.) 1. lovi se zbog skupocjenih jaja i perja alka (tur. sastoji se u tome da alkari jašući na konjima (svaki triput) gađaju kopljem kroz dva koncentrično prilagođena koluta (alke) alkalescencija (lat. opskrbljivati hranom alimfija (grč. obično: alijirati se alikvantan (lat. npr. allier) vezati savezom. sklopiti savez. vladanje aliskaf (lat. alienare) prav. korijen broća alizarin (šp. proučavanje liječenja trljanjem 55 alkalescencija alira (fr. uzdržavati. trovanje hranom alimentirati (lat alimentare) prehranjivati. prevladavanje jedne alkalije. aliquantum) mat. alienatio mentis) alijenirati (lat. novac za uzdržavanje i školovanje izvanbračne djece alimentacija (lat. grč. alea torda) 2. alićniste) zastarjeli naziv za liječnika koji se bavi duševnim bolestima alijenizam (lat. onaj koji po nekom zavjetu prima uzdržavanje.

od kore kininovca. kinin. al-kohhlu) čovjek koji je suviše odan uživanju alkoholnih pića. al-kohhlu) čvrsti kemijski spoj alkohola s nekom soli alkoholatura (ar. alkion Alkmena žena Amfitrionova. litij i dr. a šarom od zlatnog i srebrnog konca alkejski stih (grč. dobivati lužnu sol alkalni metali kem.. smatralo se da proriče sreću Alkiona u starogrčkoj mitologiji: kći Eolova. al-kohhlu) mn. u srednjovjekovnoj Europi: neznanstveno bavljenje kemijom.: 2. alkatifa (ar.) mn. al-kimia) onaj koji se bavi alkemijom. al-kimia) naziv za najstariju kemiju. rubidij. ledarica). Alkibijadovo pseto prekrasni Alkibijadov pas kojem se divila cijela Atena. dobivanje lužne soli alkalizirati (lat. rođak Periklov. kalij. mješavina svježih biljnih sokova s alkoholom alkoholi (ar.alkali alkali (ar. otrovni i gorka okusa. potpuno pročišćen špirit. e. pr. rasipnik i prevrtljivac.. piva. alkyon) mitološka morska ptica (zimorod. al-kohhlu) 1.. stih od pet stopa. n. vodika i kisika alkoholičar (ar. grč. žesta izlučena iz vina. ubio ga frigijski satrap Farnabaz kako bi ugodio Spartancima. ispitivanje sode ili lužne soli pomoću alkalimetra alkalizacija (lat. kem. majka Heraklova (otac junakov je Zeus) Alkmeon tebanski heroj. eidos) kem.. bogovi su je pretvorili u pticu (zajedno s mužem). skupina kovina (metala) male težine koje voda otapa i na običnoj temperaturi. gostoprimac Odisejev (on ga je konačno i otpremio na Itaku nakon mnogih pustolovina i nevolja) alkion (grč. n. a četvrta anapest (U — U — U — U U — U —). tajanstveni srednjovjekovni znanstvenik alkemija (ar. od kojih su prve tri i posljednja jambi. žena Keiksova. alkejska strofa strofa od četiri stiha. al-kali. metron) kem. s osnovom od vune i svile. željeza i dr. jedan deveterac i jedan deseterac alkemičar (ar. grč. alkaloidi (ar. Alkaios) poet. opojno piće alkoholat (ar. iz podzemlja ju je izveo Heraklo Alkibijad staroatenski državnik i vojskovođa (450—404 pr. nikotin i dr. učenik Sokratov. otac Nausikajin. da bi privukao na nj još više pozornosti. sol koja se dobiva iz pepela morskih biljaka alkalije (ar. najvažniji: morfin. dao mu je vlasnik odrezati rep (pre1 ^rae i izraz rep Alkibijadova psa općili to znači kusast rep) Alkinoj kralj Feačana. kofein.). usp. al-kohhlu) kem. kasnije. npr. grč. hidroksidi alkalnih metala. poznat i kao pustolov. metron) kem. alcalisare) kem. savršeno pročišćeni prah. natrij. vođa sedmorice epigona u osvetničkom pothvatu protiv Tebe alkohol (ar. tobožnja vještina pravljenja zlata Alkestida (grč. alcatifa) orijentalni tepih.) kem.. npr. sprava kojom se određuje količina alkalija u sodi ili lužnoj soli alkalimetrija (ar. onaj koji pravi zlato umjetnim putem. Alkestis) u starogrčkoj mitologiji: žena kralja Admeta umje- 56 alkoholičar sto kojega je pošla u smrt. rakije i dr. najbolji. šp. e. strihnin. imaju bljutav okus i veoma su otrovni alkalimetar (ar. od kojih su dva jedanaesterca. kem. pijanac . organski kemijski spojevi ugljika. osobito kod Arapa. nazvan po slavnom grčkom liričaru Alkeju koji je živio 600. alcalisatio) kem. dušikasti organski spojevi biljnog podrijetla.

tj.) "hraniteljica roditelj ica". va- 57 Almagest treno. hitro. velika škola alma parens (lat.) hajdemo.) glaz.) Svega je toga već bilo (njemačka poslovica koja je istovjetna latinskoj Nihil novi sub sole Ništa novo pod suncem) allez! čit. v. al ma'dijat) crnački čamac od kore drveta.) trg. al-kohhlu) kem. odmjereno hitro. alegro kon brio (tal. alegro kon fuoko (tal.) slik. allegro con fuoco allegro con fuoco čit. vrlo veselo. grč. al-kubex. allegro assai. što življe. kao imenica. oslobođenje špirita (žeste) od vode. osloboditi od vode. grč. vrsta brze indijske jedrilice Almagest (ar. sveučilište. vrlo živo. pomiješati s alkoholom alkoholometar (ar. vrlo veselo. allegro con brio allegro di molto (tal. strasno i brzo allegro ma non troppo (tal. brzo allegro con spirito čit. živo. ale (fr. ložnica ali ingrosso (tal. v. manje brzo nego allegro allegrissimo (tal.) glaz. usp.) glaz. allegro) glaz. alles gut alla prima (tal. grč. alegro maestozo (tal. šp. manje živo. miješanje alkohola s nekom tekućinom alkoholizam (ar. ne odviše brzo allegro maestoso čit.) glaz. v. pročišćavanje alkohola. alma mater mati koja hrani) "časna majka". alegro furiozo (tal.) glaz. allegro con spirito. usporavajući.) glaz. v.alkoholizacija alkoholizacija (ar. pročistiti do stupnja najveće finoće. allegramente allegro assai (tal. alegro kon spirito (tal. na veliko Ali is well that ends well (engl. alma mater almada (ar. metron) sprava za određivanje količine alkohola u nekom opojnom piću alkoholometrija (ar. umjereno allegreto allegreto (tal. allegro allegretino (tal. ales šon dagevezn (njem. metria) znanost o određivanju količine alkohola u nekom opojnom piću alkoven (ar. zadržavajući.) glaz. udubina u sobi s posteljom. al-kohhlu. alonz (fr. al-mađisti.) glaz.) glaz. popuštajući. odmah. v. allegro con brio allegro con moto čit. allentato allentato (tal. umjereno veselo.) Sve je dobro što se dobro svrši (naziv jedne Shakespearove komedije). al-kohhlu) kem. allentando Alles schon degewesen čit. djelo koje treba izvoditi veselo.) ples njemačkog podrijetla u 2/4 ili 4/4 taktu allentando (tal. naprijed! alma mater (lat. v. manje veselo. alegro kon moto (tal. ne odviše brzo allemande čit. naprijed! allons čit. allegro di molto allegro (tal. megiste syntaxis) iskrivljen naslov arapskog prijevoda Ptolomejeva kapitalnog astronomskog djela (Veliki znanstveni sustav astronomije) . idi. allegrissimo allegro con brio čit. al-kohhlu. v. veselo.) glaz. najednom slikati. živo i brzo. alcoba) prostorija sa svodom.) glaz.) glaz. bez prethodnog grundiranja (bojenja osnovnom bojom) allegramente (tal. npr. uzburkano. brzo. al-kohhlu) opći naziv za sve štetne utjecaje na ljudski organizam i društvo koji nastaju zbog prekomjerne uporabe opojnih pića.) glaz. umjereno brzo allegro non tanto (tal. osobito žestokih alkoholizirati (ar. s dostojanstvom allegro moderato (tal.) glaz. allegrissimo allegro furioso čit. almand (fr. izlučiti špirit (žestu) iz neke tekućine.) glaz. neki prah.) glaz. sa žarom.) glaz. Ende gut.) hajde.

osobito govor kojim papa pozdravlja kardinalski sabor. nelogičan 58 alonž alogija (grč. allos drugi.) antičko ime Omiša almukantarat (ar. melos ud) zool. alotigen alodij (staronjem. allos drugi. allos drugi. prodati ili ostaviti nekome u nasljedstvo alodoksija (grč. na nekom stolu). usp. a-. Allmende) zajedničke šume i pašnjaci koji pripadaju svim stanovnicima jednog sela. aloe) bot. al-. naslijeđeno dobro. morfe oblik) kem. grafo pišem) tuđ rukopis. alogos suprotan svrsi. imanje alodijalan (lat. onyma ime) pod drugim (ili: tuđim) imenom alonž (fr.) propovjedaonica u sinagogi almenda (njem. heterodoksija alogandomelin (grč. ot) imanja koja su nastala od lenskih (feudnih). alotropija aloniman (grč. drukčiji. pogrešan govor alomorfija (grč. dug kono- . koji se prelijeva alokroizam (grč. allos drugi. zbornik koji izlazi godišnje almandin vrsta dragog kamena granata. glupost alogotrofija (grč. allos drugi. produžetak. alokucija alokvirati (lat. besmislenost. Vjerojatno. laleo brbljam. općinska paša Almisum (lat. npr. trg. govorim) med. alloqui) osloviti. al-ot) slobodno dobro. aner.almanah almanah (grč. ono koje nije dobij eno. odobravanje nekog računa ili stavke kasnije unesene u račun alokroičan (grč. allochroos) koji mijenja boje. nastavak (npr. krug na nebu paralelan s vidikom. istočnjačka. nakaznost koja se sastoji samo u tome što neka životinja ima udove slične ljudskim alogičan (grč. dodatak.) bodež sa tri reza almaviva vrsta kratkog ogrtača nazvanog. tvar koju u sebi sadrži lišće biljke aloja aloj (grč. alogen. chthon zemlja) koji je podrijetlom iz nekog drugog mjesta ili kraja aloin (grč. oslovljavati alolalija (grč. alloquium) v. besmislica. allos) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi. tj. no s tom razlikom što je vlasnik mogao njima slobodno raspolagati. v. allos drugi. junaku Beaumarchaisove komedije i Mozartove opere "Figarov pir" almemar (ar. allocatio) dodavanje. almenichiaka) kalendar.) astr. v. različit. tuđ potpis alohton (grč. allos drugi. aloe) kem. horizontom alo. nerazuman. razum) koji nije u skladu sa zdravim razumom. boje crvene kao krv (naziv prema maloazijskom gradu Alabanda) almarada (šp. allocutio) oslovljavanje. biljna vrsta iz čijeg se lišća cijedi gorak sok od kojega se pripremaju lijekovi alokacija (lat. doxa mišljenje) drukčije (ili: pogrešno) mišljenje ili naučavanje. po grofu Almavivi. andros čovjek. allonge) trg. osobito afrička. pravljenje pogrešaka u govoru. alokvij alokvij (lat. trefo hranim) med. nerazmjernost u razvitku udova zbog nejednake i nerazmjerne prehrane pojedinih dijelova tijela alograf (grč. nego koje je potpuno vlasništvo. allochroos promijenjene boje) mijenjanje (ili: prelijevanje) boja alokucija (lat.(grč. godišnjak. list koji se priklapa uz mjenicu i na koji se stavljaju indosamenti. alogia) nerazumnost. logos um. zadužiti ih. allodialis) slobodan od plaćanja danka alodijalna dobra (staronjem. kratak govor. nerazmjerna gojnost pojedinih dijelova tijela.

usp. pristaša alopatije.) voj. allos drugi. alruna. od 1872. aleopat alopatija (grč. alpinus) koji pripada Alpama. vidim) promatranje (ili: razgledanje) visokih planina. 2. metoda koji se danas uopće primjenjuje u znanstvenoj medicini (suprotno: homeopatija). Alpes. za čuvanje i zaštitu alpskih dolina alpinist proučavatelj Alpi. planinski šport. metoda liječenja kod koje se bolest s jednog dijela tijela prenosi na neki drugi dio. u istočnoj i južnoj Europi alrauna (staronjem. elementa da se pojavljuje u posve različitim oblicima. njem. 3. bolesna želja za neobičnim jelima. allotrios tuđ. alopekia opadanje dlaka. supstancije. logos govor) miješanje (ili: umetanje) stranih riječi u govor alotrofija (grč. alopecija aloplastika (grč. uobličavati) med. novo srebro alpinac vrsta vjetra. ćelavljenje. grdosija aloteza (grč. u širem smislu: sva znanstvena i športska bavljenja visokim planinama. osobito: penjanje na Alpe. grč. ledenjake alpski (lat.) vrt zasađen alpskim biljkama. penjač na Alpe. Alpinac stanovnik Alpi. alpski lovci. liječnik koji liječi pomoću alopatije. prelaženje jednog glasa u drugi alotigen (grč. sporedne (ili: tuđe) stvari.. prijatelj. autotrofija alotropan (grč. Alpes) poznavanje i proučavanje Alpa. Alpes. allos drugi. vrsta peruanske lame. Alpes) v. ćelavost. fagein jesti) med. svojstvo tvari. aleopatija alopecija (grč. npr. alopatska metoda liječenja uporaba lijekova koji izazivaju bolesti suprotnog djelovanja. talijanske i francuske trupe. allos drugi. ugljika da postoji kao grafit i dijamant. allos drugi. zool. žive oko Alpa. osobito umjetni brežuljak u vrtu zasađen alpskim biljkama alporama (lat. allothi na drugom mjestu. planinarstvo alpinum (lat. tropos način) kem. transplantacija alosija (grč. nered. pathos bolest) med. odus zub) namještanje umjetnih zuba alotriofagija (grč. životinja i nezelenih biljaka da ne mogu živjeti od anor- . aplacca) 1. trofe hrana) biol. pathos bolest) med. veoma cijenjene zbog svoje odlične vune. kem. alpski gorštak alpinci (tal. allotros tuđ. koji se pojavljuje u više različitih oblika ili stanja alotropija (grč. želja za jedenjem stvari koje nisu za jelo alotriologija (grč. zamjenjivanje jednoga izgubljenog dijela tijela drugim. kose) med. izomerija alpaka (peru. galvanski posrebrnjena slitina. supr. planinar alpinistika (lat. nego im je potrebna organska hrana. pogled na glečere. vojnik uvježban za ratovanje u planinskim uvjetima. tropos način) kem. allos drugi. allotrios tuđ) mn. bolest opadanja kose. thesis postavljanje) lingv. allos.) ružno velik i debeo čovjek. uzetim od nekoga drugog. Alraune) u njemačkoj mitologiji: duh koji proriče. kordiljerska tkanina od alpakine vune. alpska rasa ljudi niskog rasta. gennao rađam) koji je postao drugdje alotrije (grč. kratke lubanje i smeđe boje lica. nepristojnost alotriodoncija (grč. kasnije neko malo de- pac pomoću kojega se konji uče kasanju alopat (grč. allotrios tuđ. tuđa zanimanja. osobina ljudi. koji ima oblik Alpa. plassein uobličiti. alomorfija. horao gledam. alpinizam alpinizam (lat. allos drugi.alopat 59 alrauna ganskih spojeva.

uzbuniti. ili: "Zakone padanja je otkrio Galilei". glaz. slučaj da se kamate popnu do visine glavnice alterum tantum (lat. bijeli sljez. alto) glaz. protivnička strana alteracija (lat. tal. as-sumut putovi) prijenosni instrument za mjerenje kutova. po starom vjerovanju. altana) arhit. uzbuđenje. zamjenik." alternativan (lat. čarobnica alt (lat. 1.: "Galilei je otkrio zakone padanja". gute Ware (njem. uzbuđivanje. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek protiv kašlja alter ego (lat. diskusija alternacija (lat. a da se njihov smisao ipak ne izmijeni. lijekovi koji izazivaju promjenu.) mn. svađa. npr. onda. zatvoreni balkon. alternatio) smjenjivanje. 2. npr. balkon na gornjim katovima neke građevine altazimut (ar. althaia. kamate koje su se popele do visine glavnice . tihi rad. ped. oni disjunktivni sudovi čiji se predikat sastoji samo iz dvaju pojmova koji se međusobno isključuju. kolebati se.) Stara roba. oštećenje. uplašiti. koji postupno poboljšavaju sokove alterirati (lat. med. pogoršati.. alternirajuća groznica povratna groznica alterum tantum (lat. još jednom toliko. lat. pokvariti. istomišljenik altera pars (lat. tal. dok se jednoj predaje. po tome nazvan korijen mandragore koji je sličan ljudskom liku. crtanje i si. gnjev. althaea) bot. log. rasrditi alterkacija (lat. osoba koja je od neke druge osobe ovlaštena da može potpuno raditi u njezino ime.) još jednom toliko. altus visok.) glaz. altera pars drugi dio) druga strana. promjena. postali ti patuljci-proroci. tj. zastupnik. raspravljanje. smjena. gram. stroj za proizvođenje izmjenične struje alternirati (lat. suprotna. izraz kojim se označuje da treba izvoditi za oktavu više altamirsko doba naziv za starije kameno doba u razvoju Zemlje (prema špilji Altamira u Španjolskoj gdje su otkriveni različiti crteži životinjskih likova koji predstavljaju najstarije dosad pronađene spomenike likovne umjetnosti) altana (lat. gatalica. prepisivanje. alternare) smjenjivati se. suglasnički) alternativa (lat. pjevač koji pjeva alt alta ottava (lat. kvariti. dobra roba alteja (grč. alternativus) izmjeničan alternator (lat. izmjeničnost u rasporedu sati između težih i lakših predmeta. alternativni sudovi su 1.) "drugo takvo". prijevoj (kvalitativni. izmjena. oni koji se mogu jedan drugim zamijeniti. dvostruko. ako u jednom razredu ima više skupina. altus visok. 2.alt monsko biće u ljudskom obliku. čovjek po mišljenju i osjećaju potpuno blizak i srodan drugom nekom čovjeku. smijenjenost. alteratio) mijenjanje nagore. pogoršanje. preobraćenje. npr. 2. druge imaju tzv. samoglasnički. opredjeljivanje za jednu od dviju odluka. akord ili ton povišen ili snižen kromatskim znakom 60 alterum tantum alterativa (lat. altercatio) prepirka. kvantitativni.: "Jedno električno tijelo je ili pozitivno ili negativno električno. univerzal tj. užasavanje. trg. iz kojega su. med. drugi glas. zbuniti. viši srednji glas. alterare) mijenjati. alternator) fiz. promijeniti.) izbor između dviju mogućnosti. univerzalni instrument) Alte Ware. alter ego drugi ja) 1. dvostruko. izmijeniti nagore.

alciora altist (tal. a mekši od bakra. element atomske težine 26. ljupko. altes (fr. nježno. male šupljine. altus visok.) visočanstvo. ljubavnik koji se ponaša kao vitez amagazinaža (fr. altrui drugi. način osjećanja. alvearium) košnica. amorevole. duboka šutnja aludirati (lat. bockati aluminij (lat. nišaniti. metron mjerilo. umiljato. ovo povećanje pripada vlasniku obalnog zemljišta na osnovi tzv. odgojiti) zavod u kojem se učenici. naplavljeno) geol. govorna figura u kojoj se.) mn. znak Al. jamice i mjehurići u pojedinim dijelovima tijela. pren. alto) glaz. emmagasinage) smještanje u skladište (magazin). metria mjerenje) mjerenje visina alting (dan. amoroso Amadejevo (Amadeovo) kazalište prva javna kazališna dvorana u Zagrebu koju je gradio grof Antun Pejačević krajem 18.: 2. alumnari odgajati. alluvio naplavljenje) prav. grč. kazuje njoj slična koja lako može podsjetiti na onu pravu. jedan dio ušne šupljine u kojoj se skuplja ušna mast alveolaran (lat.) islandski parlament altiora (lat. visost. junak jednog velikog starofrancuskog kruga priča. ići ad altiora (altiora) idi naprijed. aluvijskog prava aluzija (lat. amalbilmente. posredno rugati se. junak iz romana. med. najgornji. čovjekoljubac altruizam (Comte skovao po tal. anat. npr. svjetlost (titula) altimetar (lat. izmet aljamiado čit. ljubav prema bližnjima.97. ležišta za zube u čeljusti. tj. alumen stipsa) kem. altum silencijum (lat. 1757— 1835) Amadis (fr. pjevač koji pjeva alt altruist čovjek koji je u svom mišljenju i radu u skladu s ljubavlju prema bližnjima. (ime po grofu Antunu Amadeju de Varkonyi. trbuh. kovina (metal). rastezljiv i kovan.) anat. alhamijado (šp. grč. alludere smjerati) nišanjenje.) glaz. alteri huic ovom drugom) fil. tvrđi od cinka. alludere) smjerati. lat. umjesto prave stvari. redni broj 13. nesebičnost altum silentium čit.altesse altesse čit. aluzivan alvearij (lat. pčelinjak. voštane stanice u pčelinjem saću alvus (lat. mišljenja i djelovanja u skladu s obzirima prema dobru svojih bližnjih pa i cijeloga čovječanstva. i hrane aluvij (lat. allusio. alveoaris) koji se tiče zubnih ležišta. više znanosti. viša znanja. sprava za mjerenje visina altimetrija (lat. alluvium naplavina. alluvialis) nanosni 61 amagazinaža aluvio (lat. pr. stolica. idi naviše. altus visok. st. Amadis de Gaula) lit. alveolarni živac čeljusni živac alveole (lat. u tehnici veoma uporabljiv zbog male specifične težine alumnat (lat. težiti za nečim višim.) stara bošnjačka hrvatska i španjolska poezija pisana arabicom amabile (tal.) duboka tišina. povećanje obalnog zemljišta zbog postupnog nanosa zemlje i pijeska plavljenjem. pristojba koja se plaća za ležarinu u magazinu . predbacivati nekome nešto. mjera) visinomjer. osim odgajanja. plućni mjehurići u kojima se izmjenjuju plinovi za vrijeme disanja i dr. stanični. po boji i sjaju nalazi se između srebra i platine. najmlađi slojevi Zemljine kore koji su postali nanosom aluvijalan (lat. alveoli) 1. ciljati na koga ili što. više stvari. ciljanje na koga ili što.

vrsta krupne višnje koja se odlikuje kiselkastim okusom vina amarin (lat. sljepoća amazezis (grč. amender) poboljšati. "one koje nemaju dojki". preporuka amans-amens (lat. nemogućnost žvakanja hrane amazon (grč. amendement) dodatak već gotovom zakonskom prijedlogu kojim se taj prijedlog dopunjuje ili popravlja.) glaz. amarulentus) gorak. s kalijem. slitina. iz ljubavi. amarella. čak i upadale u tuđe zemlje i osvajale ih. nagomilavati. a ne profesionalno. pošiljka s označenom vrijednošću. popravak amanet (ar. gorka tvar amarinja (etiop. pren. pun gorčine amasirati (fr. lat. malassein omekšati) kem. popraviti. grč. žensko odijelo za jahanje. prah. amaxa kola. a-. emanet) zalog. sliti živu s drugim kovinama (v. a-. npr. emmagasiner) smještati u skladište (magazin). amalgamacija (lat. inače jezik vladajućeg i najkulturnijeg etiopijskog plemena Amharaca amarulentan (lat. natrijem. fobos strah) bolestan strah od prašine amaurotičan (grč. spajanje kovine sa živom. njima je u djetinjstvu spaljivana desna dojka da bi lakše mogle rukovati lukom i strijelom. emmanchement) slik. masaomai žvačem) med. farm. vještinom itd. legura žive s drugim kovinama. taman) bolestan u očima. diletant. združiti. v. srebrom i dr. amasser) gomilati. stapanje amalgamirati (ar. crna mrena u očima. grč. a-mauros mračan. bakrom. . budala je amanšman (lat. amalgamatio) kem. fr. manica rukav. malagma olakšavajuće sredstvo. znanošću. neobrazovanost amatofobija (grč.amagazinirati amagazinirati (fr. amatos pijesak. predložiti izmjenu ili dopunu zakonskog prijedloga amandman (fr. slijep amauroza (grč. gorki lijekovi. nagomilati. iz njezinog je roga tekao nektar i ambrozija — piće i hrana bogova. fobos) med. Amazon) šport. zaljubljen. Amazon) mit. amarus gorak) bot. mazos dojka. prilagođavanje dijelova cjelini amara (lat. amarantos koji ne vene) bot. legendarne hrabre stanovnice ženskih država u kojima se nisu trpjeli muškarci. amandine) bademov sapun amandirati (fr.. amathia) neznanje. strah od vožnje amalbilmente (tal. amabile Amalečani staro arapsko pleme u jugozapadnoj Palestini amalgam (ar. depozit. tijesno stopiti (u jedno) Amalteja nimfa (ili koza) koja je dojila Zeusa.' malassein omekšati) kem. zamračivanje vida. hrabro su branile svoju državu. spojiti sa živom. gorka sredstva 62 amazonke amarant (grč. amaurosis zamračenje) med. odatle: Amaltejin rog rog obilja amandin (fr. nakupiti amater (fr. južnoamerička biljna vrsta čiji cvjetovi zadržavaju svoju boju i kad se sasuše amarela (lat. amalgam). povjereno dobro koje se nekom daje na čuvanje. spoj. npr. poboljšanje. amateur.. pren. ostaviti na čuvanje amaksofobija (grč. bile su veoma ratoborne. amazonsko odijelo amazonke (grč. osim ukoliko je bilo potrebno radi obnavljanja ženskog stanovništva. amarinum) kem. sljepilo.) mn.) koji je.) jezik u Etiopiji. zavjet. prema priči. umjetnošću. poboljšavati. amator koji voli) onaj koji se bavi nečim. ljubitelj amatija (grč.

v. afe dodirivanje) med. abortus amblotici (grč. pobačaj. ambo oboje. ambo oba. opkoljavati) sredina. simbol. ambiguitas) dvosmislenost. boravište ambasadora ambasador (fr.) obilaženje. amblys. društvo u kojem netko živi i radi ambilogija (lat. abortivi ambo (lat. ambactus sluga. slikovit amblematizirati (grč. prikazan u slici. pobacivanje. emblema) znakovit. ambire obilaziti. logia) dvosmislen izraz. poslanik najvišeg ranga. putem podmićivanja i si. čovjek koji se podjednako lako služi i desnom i lijevom rukom.(lat. ambidexteritas) dešnjaštvo u objema rukama. grč. anbl (fr. embleme) znak. tj. istodobni osjećaj ljubavi i mržnje prema istoj osobi) ambivertiranost (lat. ambo oba) u tomboli: pogodak dvaju brojeva od pet. oboje ambicija (lat. amblys tup. simboličan. valere vrijediti) dvojaka vrijednost. slavoljublje. ambidexter) dešnjak u obje ruke. pren. lat.. glazbe u crkvi ambra (ar. vertere okrenuti) seksualna sklonost prema osobama obaju spolova. slavoljubiv ambidekster (lat. obilježje. težnja za nečim. psih. optjecaj. opos vid. anbar. diplomatsko predstavništvo države u drugoj zemlji. alegorizirati ambliafija (gr. podvojenost (npr. amazon ambalaža (fr. ponor. traženje čega. ops. ambitiosus) častoljubiv. kružna putanja ambivalencija (lat. dvosmislica ambilokvij (lat.) jah. slabost osjetila dodira ambliopija (grč. loqui govoriti) dvosmislen govor ambirati (lat. simbolizirati. slabovidnost ambloma (grč. obilježje amblematičan (grč. slab. znamenje. ambitio) častoljublje. opunomoćeni predstavnik države u drugoj zemlji ambi. provalija. sredstva za izazivanje pobačaja. abyssos) bezdan. alegoričan. smjela jahačica amazonsko odijelo šport. neosjetljivost. znak. pren. pren. stremljenje čemu ambiciozan (lat. podjednaka sposobnost u služenju desnom i lijevom rukom. svojstvo osobe koja nije ni izrazito otvorena (ekstravertirana) ni zatvorena (introvertirana) prema okolini amble čit. biseksualitet. s vladavinom majke i žene. obilaziti nekoga i moliti za mjesto. ići za čim. oba. med. težiti za čim ambis (grč. pokriven hodnik oko crkve. ambire) tražiti službu. izlagati slikovito. ravan hod (konja) amblem (fr. ratoborna žena.amazonsko odijelo u ovome mitu sačuvani su tragovi koji ukazuju na postojanje država s ginekokratskim režimom. amb. ambassadeur) veleposlanik. ambloma pobačaj) med. ambo) predmetak u složenicama sa značenjem: i jedan i drugi. amblem amblem (grč. amblosko pobaciti) mn. emblema) prikazivati u slikama. junak-žena. okolina. licemjerstvo ambigvitet (lat. podanik) veleposlanstvo. oko) med. ambara) mirisna smola kojom na Istoku dime sobe i koju puše s duhanom . amballage) omot. junakinja. dvosmislica ambijent (lat. osobito nedopuštenim načinom. klasis lomljenje) protivnik crkvene glazbe. simbol. licemjer ambideksteritet (lat. ambon katedra. emblema ukrasni umetak) umetnut ukras. pren. sanskr. sve ono što služi za pakiranje robe ambasada (fr. ambo oboje. u istom redu jedne tombolske karte ambonoklast (grč. ambassade. propast 63 ambra ambitus (lat.

hrana višnjih bogova. men mjesec. imanja ameliorirati (lat. uzrokovan amebama ameboidno kretanje zool. amencija aktiva (lat. ambulare hodati. ambulare hodati. mikroskopom vidljiva životinjica koja stalno mijenja svoj oblik amebijaza (grč. zemljišta. ambulatoria) med. izvrsno jelo. kretanje stanica u ljudskom tijelu pomoću pseudopoda. nazvano po tome što je najprije primijećeno kod ameba amelija (grč. med. men mjesec) med. eidos izgled) stiješnjeni jantar koji se dobiva u krupnim komadima tako što se veliki broj sitnih komada jantara pod visokim tlakom i na visokoj temperaturi slije u jednu masu ambrotipi mn. ambulantni bolesnik bolesnik koji ne mora ležati u postelji. riječ kojom su stari Egipćani nazivali podzemni svijet amentia activa čit. nego dolazi liječniku na liječenje. nego dolaze na liječenje po potrebi ambusta (lat. završiti amencija (lat.) med. opekline ameba (grč. amen) "tako neka bude". prolje- . osoba koja se bespravno bavi trgovačkim posredovanjem ambulanta (lat. amencija simpleks (lat. amentia) med. men. poboljšavati. jelo koje daje besmrtnost. popravljanje. fr. jednostavna. a ne. ameibo mijenjam) amebna dizenterija čiji je uzročnik Entamoeba histolytica. amburere ogor-' jeti. izostanak menstruacije. amencija senilis (lat. amoibe promjena) koji potječe od amebe. opaliti) mn.) med. amencija parcijalis (lat. fotografije na staklu koje štiti lak i druga fina staklena ploča ambrozija (grč. ammeubler) kuću opskrbiti pokućstvom. ambra mirisna smola. a-. jelo koje okijepljuje. pokretni. anbar. riječ kojom obično završavaju molitve. božanski.) med. pren. otuda: reći amen privesti kraju. ambulans) trg. curim) med. ambrosios) bogovski. skriveno ludilo amentia partialis čit. mania) med. grč. sanskr. ambulantia) med. duševni poremećaj kod žena kao posljedica izostanka menstruacije amenoreja (grč. a-. amelioratio) poboljšanje. v. amencija okulta (lat. a-. divan ambulant (lat. ambrosia) mit. opća duševna slabost ambroid (ar. melos ud) prirođena nakaznost kod domaćih životinja (nedostatak jednog ili više udova)) amelioradja (lat. amenoreja amenomanija (grč. usp. ambulans. natprirodan. pokretna ili poljska bolnica. potajno. npr. crijevna zaraza praćena bolovima u trbuhu. ambulantna pošta putujuća. ustanova gdje se pregledavaju i liječe bolesnici koji ne moraju ležati u postelji. naglo ludilo amentia occulta čit.) med. biljka. djelomično ludilo amentia senilis čit. ustanova za liječničke preglede i pružanje prve i hitne pomoći ambulantni (lat. staračka slaboumnost amentia simplex čit. koji pripada bogovima. nestalan. zatvorom (opstipacijom) ameblirati (fr. kuću namjestiti potrebnim stvarima amebni (grč. rheo tečem. korov čiji pelud izaziva alergiju u kolovozu i rujnu ambrozijski (grč. ambusta. nektar. ludilo amenija (grč. ameliorer) poboljšati. dotjerivanje. amoibe promjena) zool. melior bolji. amenija amentes mit. ići) putujući.ambroid 64 amentia simplex vima ili začepljenjem. poboljšavanje. popraviti (zemljište) amen (hebr. željeznička pošta ambulatorij (lat.) med.

americaniser) poameričiti. nejednakost. amfi. amfiblestron mreža) med. a-methodikos) onaj koji radi bez reda i neznanstveno ametričan (grč. amfibios koji živi na suhom i u vodi) mn. unaokolo. koji je bez reda i načela ametodist (grč. mrežnica oka amfibol (grč. a-metron. nepromjenjiv. onaj koji se bavi proučavanjem amfibija amfibiologija (grč. glazbena i si. a-. a-metria) neravnomjernost. americaine) otvorena kola na četiri kotača. zajednički naziv za kratkovidnost i dalekovidnost oka. nejednak. jeftini trikovi amerikanistika znanost o američkim jezicima i književnostima. dvojak. oko. osobitosti engleskog jezika kojim se govori u Americi ametabolan (grč. amfibolos) dvosmislen amfiboli£a (grč. amfi) prijeđi. amfibolos dvosmislen. ops vid. usp. logos) zool. amfibrachys) poet. nerazmjeran. groplan. nerazmjer. preobražaj) koji se ne mijenja. a-methodikos) koji nije rađen po jednom utvrđenom redu. lithos kamen) mn. amfibios. vodozemci amfibijski (grč. bios život) zrak. usp. poameričavati amerikanizmi mn. sumnjiv) min. metabole preobražaj. nepravilnost ametropija (grč. dvosmislica amfibrah (grč. upala mrežnice oka amfiblestroida (grč. okamenjeni vodozemci ili njihovi pojedini dijelovi amfibiolog (grč. amfibios) vodozemski. o američkoj kulturi uopće amerikanizacija nastojanje da se nešto učini na način Amerike (misli se na brzinu. zelene i crvenkaste boje i tvrd kao čelik amfiboličan (grč. izvedba nekog djela po tobožnjem ukusu američke površne publike: sladunjavost. a-methystos koji djeluje protiv pijanstva) dragi kamen ljubičaste boje (po vjerovanju starih Grka štiti od pijanstva) ametodičan (grč. pren. amfibios. amfibije amfibije (grč. u složenicama: s obje strane. bez. metabole promjena. amen) odobravati. a-. u filmskom jeziku: izraz za sliku u kojoj je glumac snimljen do tri četvrtine tijela (do koljena). insekti koji nisu podložni metamorfozi ametaboličan (grč. mana oka u prelamanju svjetlosti amfetamini lijekovi koji djeluju na živčani sustav i podražuiu rad mišića te tako suzbijaju pospanost i osjećaj umora amfi (grč. pretvaranje u Amerikance. poameričenje amerikanizirati (fr. total amerikanijada filmska. sa svih strana.).amenovati amenovati (hebr. prevrtljiv amfibioliti (grč. zrakoplov opskrbljen i kotačima i čamcima. promjena) biol. logia) znanost o amfibijama amfiblestroditis (grč. te je tako sposoban uzlijetati i spuštati se i na suho i na vodu. a-metria) neravnomjeran. metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: kratak—dug—kratak (U — U) . ametobolni insekti zool. napadno odobravati amerikan (fr. amfiblestroeides mrežast) anat. planu. usp. amfibios. nepromjenjiv ametist (grč. vrsta minerala iz reda složenih silikata. koji nije podložan metamorfozi. okolo. vrsta kukuruza duguljasta zrna. vrsta platna amerikan grubo. neznanstven. zool. nepravilan 65 amfibrah ametrija (grč. tehničku savršenost i si. na oba načina amfibija (grč. nebijeljeno platno. oko) med. amfibolia) dvosmislenost.

a jednog oca 66 amfitropičan amfimiksija (grč. uzvišeno mjesto prema pozornici. bot. žena Posejdona. amfiguričan amfigurist (grč. ops oko) med. gromom otvorio Zeus amfikarpičan (grč. amfi. smetenjak Amfijaraj mit. zgrada u kojoj su se priređivale gladijatorske predstave. karpos plod) bot. spolno sjedinjavanje u obliku stapanja dviju različitih stanica. tropos okret) koji se okreće na obje strane . guros krug) uzaludno trošenje riječi. amfi. amfi. jer je kao prorok znao da će svi vođe pothvata poginuti. vjerskopolitički savez starogrčkih država sa zajedničkim vjerskim svečanostima. sa dva reza (nož) Amfitrion sin Alkejev. svađa. amfi-gygnomai) zool.). amfimakros) poet. amfigonija amfigonija (grč. veoma važna za znanost jer je njezin jednostavni sastav pomogao objašnjenju složenog tijela kralježnjaka. pneuma dah. jedan od Argonauta. amfi. pren. zem. amfi-theatron) polukružna pozornica. meter mati) mn. bot. a u drugo prema jugu amfiteatar (grč. amphikoilos) s obje strane udubljen. proturječnost amfimacer (grč. besmisleno brbljanje. od pravih kralježnjaka razlikuje se po tome što nema koštanog ni hrskavičnog kostura. amfitomos) dvorez. u koju je dao potjerati konje i kola. amfi. a jedne majke amfipneuma (grč. muž *Alkemenin. prid. stanovnici tropskog pojasa koji svoju sjenu u jedno godišnje doba bacaju prema sjeveru. koji rađa plodom iznad i ispod zemlje Amfiktionije mn. amfi. nominalni otac Heraklov (pravi otac je Zeus. dvostruko gledanje na oba oka amfigeneza (grč. graditelj tebanskih zidova amfipatori (grč. v. konkavan amfideum (lat. budući daje bio miljenik bogova. meignymi miješam) biol. amfi. majka Tritonova amfitropičan (grč. amphideum) med. spolno razmnožavanje. amfilogia) spor. pater otac) mn. spajanje rasplodnih stanica amfioks (grč. boga mora. nije poginuo nego je bježeći sa svojim konjima i kolima zašao u ponor koji je pred njima na obali rijeke. metrička trosložna stopa. teško disanje. Amfitrionijad (grč. djeca dvaju očeva. disanje) med. skia sjena) mn. sumnjiv amfilogija (grč.amficelan amficelan (grč. amfi. ribolika morska životinja. dug — kratak — dug (— U —). sinovi dviju majki. genesis rađanje) zool. kretik amfimetori (grč. amfi-theatron) koji je polukružna oblika i koji se stupnjevito penje amfitomičan (grč. glavna mu je svrha bila ublaživanje međusobnih neprijateljstava amfilogičan (grč. prorok. otvor maternice amfidiplopija (grč. oxys oštar) zool. srca ni pravog mozga Amfion mit. amfi. amfi. velika nekoliko centimetara. zbrka riječi i pojmova. vrač i kralj u Argu. muž Niobin. diploos dvostruk. guros) onaj koji govori bez veze. sin Zeusa i Antiope. slušaonica polukružna oblika koja nalikuje na stube i na kojoj su sjedala za gledatelje. gledatelji amfiteatralan (grč. amfi. astma amfisciji (grč. amfilogos) dvojben. kralj u Tirintu i kasnije u Tebi. amfigeneza amfigurija (grč. nerado sudjelovao u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe". Amfitryoniades) — Heraklo Amfitrita u grčkoj mitologiji: božica mora. amfi.

uveseljavati. lijekovi koji služe za zaštitu amiotrofija (grč. amylon škrob) kem. amylum. izravna dioba jezgre u životinjskoj ili biljnoj stanici amizantan (fr. gubljenje amitotičan (grč. myxa sluz) med. amfoteros. a-. amicicije kauza (lat. upala krajnika amikalan (lat. djelomičan ili potpun oprost kazne . veoma teška i neizlječiva dječja bolest. mimesis oponašanje) med. trofe prehrana) med. igračke. amytto param. razonoditi amnestija (grč. zaštitna sredstva. amida) kem. kao posljedica teških promjena u hrpteničnoj moždini amirante (šp. organski spoj C 6 H 10 O 5 . amidže) stric amigdalitis (grč. amikabilis kompozicio (lat. prijatelj s kojim se u razgovoru mogu bez ikakva sustezanja upotrebljavati i prostački izrazi amicabili modo čit. unutarnji glavni sastojak zrnca škrobnog brašna 67 amnestija amidža (tur. lat. amyno branim.) prav. med. dakle. amynteria) mn. škrobno brašno amiloza (grč.amfora amfora (grč.) na prijateljski način. diploos. sed magis amika veritas (lat. ali svakim okom drukčije ami-cochon čit. amygdale badem) med. nesposobnost pokretanja mišića lica kod moždanih bolesti aminterije (grč. škrob. amikus (lat. razdirem) biol. amissio) gubitak. prijateljska nagodba amice! (lat. amirante) vrhovni zapovjednik kopnenih i pomorskih vojnih snaga u Španjolskoj amisija (lat. amusette) zabavica. amiloidna degeneracija amimetičan (grč. ops) med. koje su. ugodan. amylon) kem. kod kojega postoji amitoza amitoza (grč. amikus Plato. razdirem) biol. ali mi je draža istina (rečenica koja se u jednom kasnijem spisu pripisuje Sokratu. a-. dvostruko gledanje. katkada i superlativno: amicissime najveći prijatelju! amicitiae causa čit. na lijep način amicabilis compositio čit.) "prijatelj svinja". amfoterne tvorevine geol. ami-košon (fr. zanimati.) pravi se prijatelj u nevolji poznaje amicus Plato. amusant) zabavan. med. tj. amida) kem. štirka. i lužnat i kiseo. razonoda. nedostatak sluzi amil(um) (lat. sed magis amica veritas čit. prijateljski sporazum. amikus certus in re incerta cernitur (lat. dvojak. razonodan amizeta (fr. amicalis) prijateljski amiksija (grč. amytto param. ili njegova polivalencija. amforeus) kod starih Grka i Rimljana: ispupčen glineni krčag s uskim grlićem i dva drška u kojem su držali vino amfoteran (grč. v. amikabili modo (lat.) drag mi je Platon. mys mišić. a-. amuser) zabavljati. grč. amfoterna tijela tijela koja su istodobno i baze i kiseline.) iz prijateljstva. pomilovanje.) vokativ od riječi amicus čit. amicus prijatelj) prijatelju!. amicus prijatelj. stijene koje su nastale i utjecajem vode i utjecajem vatre. iz dobrohotnosti amicus certus in re incerta cernitur čit. zanimljiv. voj. vrsta lakog poljskog topa amizirati (fr. često se koristi za izricanje nepristranosti) amid (lat. istodobno i neptunske i plutonske amfoterodiplopija (grč. amnestia zaboravljanje) prav. a-mimetos) nepodražljiv amimija (grč. amonijak čiji je vodik zamijenila kiselina amidin (lat. amfoteros) kem.

usp. raditi) proces pretvaranja dušika iz različitih dušikovih spojeva (bjelančevina. ljubav sve pobjeđuje. bog ljubavi. salammoniacus) kem. pr. supr. djelomičan ili potpun gubitak sposobnosti pamćenja amnikolist (lat. nakazan. haima krv) med. a-morfos) bezobličnost. pobijedili su ih Izraelci kad su pod Jošuom osvojili Obećanu zemlju (Kanaan) amoriti (lat. Amon.) neobična i strašna vrsta ludila kod malajskih urođenika koje se očituje u nagonu za ubijanjem (klanjem) svakoga na koga se naiđe Amon (hebr. facere činiti. amor ljubav) v. -fikacija od lat. lat. bezobličan. otrovan i nagriza kožu (naziv po libijskoj pokrajini Amoniji (ime prema egipat. radosti i šale kod starih Rimljana (odgovara grčkom Erosu). glaz. trovanje krvi amonijakom amonifikacija (grč. i 2. a-. ammoniakon) eksplozivna tvar — smjesa amonijačne salitre. kristaliziranost Amorićani (Semiti) narod koji je u 3. upala amniona amok (malaj. glavno božanstvo starih Egipćana. amabile. morfe oblik) bezobličnost. veoma nježna i prozirna ovojnica u kojoj se nalazi embrij kod sisavaca.) u amonijski dušik amonijak (grč. supr. n. amnestike) sposobnost ili vještina zaboravljanja neugodnih doživljaja i uspomena amnestirati (grč. mos. dugotrajan ili stalan. veliki neprijatelji Izraelaca koji su ih pokorili amoniemija (grč. postupno. ljupki likovi krilate dječice zabavljene različitim poslovima. 2. bezbojan plin ljutog i neugodnog 68 amortizacija mirisa koji izaziva suze. nekristaliziran. ammoniakon. oprostiti kaznu. amnionova voda amnitis (grč. Amon. a-. im. nakaznost. amoniakon amonijak. ljubavnik. grč.amnestika amnestika (grč. ljubav je jača od svega amoralizam (lat. glagola facio. po zakonom utvrđenom planu izvođeno vraćanje duga. grč. a-morfos) bezobličan. prikazivano je s ovnovim rogovima. simbol stvaralačke snage i rađanja amonal (grč. ammoniakon. vladao u Babilonu. min. kristalan amorfija (grč.) posl. nakaznost amorfizam (grč. zaboraviti krivnju amnezija (grč. lat. amor vincit omnija (lat. amino-kiselina. amoreti amoroso čit. Ammon) mit. mokraćevina i dr. amnesteo zaboraviti) pomilovati. gmazova i ptica. amnos) med. . min. amabile amorfan (grč. nemoralnost (ovako je njemački filozof Nietzsche nazvao svoje etičko shvaćanje koje odbacuje dotadašnji moral) amoreti (tal. amnos janje) med. osobito . bezobličnost. v.) glaz. ljubav amor vincit omnia čit. posteljica. poput ovnovih rogova svijene okamine jedne izumrle vrste glavonožaca. st. e. aluminijeva praška i nitrotoluola. Siriji i Palestini dok ga nisu pobijedili Hetiti. bogu Amonu) amoniti (hebr.) 1.) mit. amortisatio) 1. kratkotrajan. zaljubljeni amortizacija (lat. Amon Amor (lat. amorozo (tal. mnesis sjećanje) med. amoretti) mn. -ites. v. nast. cornu Ammonis Amonov rog) geol. spoj dušika i vodika. nekristaliziranost. tzv. pren. a-. amoriti amorevole (tal. slike malih bogova ljubavi u staroj rimskoj umjetnosti i umjetnosti renesanse i novog doba. amnicola) stanovnik pokraj rijeke amnion (grč. upotrebljava se u rudarstvu i u ratnoj tehnici Amonićani jedno od drevnih arapskih plemena. moriš običaj) fil.

proširenje. proširiti) veoma visok stupanj nekog svojstva ili neke osobine. koji povećava. širina) zem. odgađanje sudskog procesa o čijem se predmetu još ne može donijeti presuda. osvojiti . najveća razlika u zračnom tlaku. razvijanje. tehnički instrument za mjerenje jačine električne struje. presvijetli (nekada titula visokih državnih činovnika.. ampelos trs. otuđenje nepokretnog imanja iz svjetovnih ruku i predavanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). jedinica za mjerenje jačine električne struje. izgubljen vrijednosni papir ili dokument sudskim putem proglasiti nevaljanim. (lat. 3. empirance) trg. prodati ili ustupiti imanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). 2. koji proširuje. popuštanje ili pogoršavanje kvalitete robe. otimanje. osobito Francuska za vrijeme Napoleona I. sin jednoga od satira i neke nimfe. osvajanje amportirati (fr. amortisare) 1. amplificativus) proširivan. razgranavati. mjesto za postavlja- 69 amportirati nje topničkih oruđa. amplitudo obujam. amplificare širiti. najveća udaljenost od ravnotežnog položaja. prostranost. razvijati. zauzeti. matematičaru i filozofu A. razgranati. oponašao je staru rimsku umjetnost iz doba careva ampirans (fr. emporter) voj.001118 grama srebra ampermetar (fr. obuhvaćen amplificirati (lat. galvanometar čija kazaljka neposredno. amortirati Ampel mitološki ljubimac Dioniza Bakha. amplificatio) proširivanje.-grč. tele daleko. izložiti. peti padež superlativa amplissimus) amplitel lat. kulon za sekundu ili struja koja prolaskom kroz vodenu otopinu nitrata srebra za sekundu izdvoji 0. prav. način izražavanja nadugačko i naširoko amportiranje (fr. iscrpno govorničko izlaganje amplifikativan (lat. luk na horizontu između izlaska i zalaska sunca. ampliare povećati. otplaćivati. gradilište) voj. vraćati neki dug postupno. razgranavanje. za razliku od superlativa. šira obrada. razrada. amortizman amortizirati (lat. povećati. grafia) znanost o vrstama vinove loze i grožđa ampelurgija (grč. najvišeg stupnja amplissime (lat. oteti. zauzimanje. Dioniz ga je nakon smrti pretvorio u lozu ampelografija (grč. ampliare proširiti) širenje. proširivanje. fone glas) uređaj koji pojačava glas i omogućuje istodobni telefonski razgovor s više osoba amplituda (lat. veleslavni. amplificare) proširiti. 2. povećavanje..) veleugledni. fiz. ampelurgia) vinogradarstvo amper fiz. proširivati. razviti. ret. emporter) voj. emire) carstvo. ampir-stil stil francuske umjetnosti za vrijeme Napoleona I. metron) fiz. vinograd.amortizirati državnih zajmova. emplacement zemljište. izrada nekog akta u duplikatu radi bolje sigurnosti amplijativ (ampliativus. i Napoleona III. na jednoj skali. topnički položaj amplektivan (lat. Ampereu (1775—1836). povećavati amplifikacija (lat. grč. amplectivus) koji obuhvaća. opširno izlagati. nazvana po slavnom fr. 3. Ampere. sudski postupak kojim se izgubljeni vrijednosni papiri i dokumenti proglašavaju nevaljanim (mortifikacija). povećavajući amplijacija (lat. meteor. pokazuje broj ampera koji protječu kroz kotur žice ampir (fr. grč. šteta na brodu amplasman (fr.

ambon izbočenje na štitu) u pravoslavnoj crkvi: uzvišeno mjesto ispred oltara. amputare odsijecati) med. oko anabaptist (grč. uglavnom (ispričati nešto) an. razmrskanih. koji raste. iscrpno. oštećenih i uopće neizlječivih dijelova tijela. crkvi).itd. opširno. uzlaženje (iz nižeg predjela u viši. s kojega se čitaju Sveto pismo. po. Bog je apsolutni duh. anadyomai izroniti) "iz morske pjene rođena" (pridjevak božice Afrodite) anadiploza (grč. podrobno. latinskom in-. retorička figura koja se sastoji u tome što sljedeća rečenica počinje riječima kojima je prethodna završena. njemačkom un. predmet koji tobože ima čarobnu moć da štiti od bolesti i svake druge nesreće. ana.: an gro) an fas ili anfas (fr. amusia) koji ne uživa ljubav muza. molitve. potpuno i nasilno odvajanje jednog dijela od neke cjeline amputirati (lat. na veliko. nasilno odvojiti amulet (lat. anabaino uzlazim) koji se penje. en face) sprijeda. staklo električne žarulje amputacija (lat. med.) mn. ulje. a svijet je samo treperenje. ret. stalna groznica anabaza (grč. ana-diploo udvostručiti) udvostručavanje. lat. obično o vratu amundizam (grč. pren. koji je bez smisla i osjećaja za ono što je umjetničko i lijepo. ana-baptizo ponovno zaronjavam) vjerski pokret koji zahtijeva ponovno krštenje u zrelim godinama anabatičan (grč. koji napreduje. bjelilo. v. teh. trbušasto proširenje na cjevkastim organima. en. neškolovan amuzija (grč. ana-baptizo) pristaša ponovnog krštenja u zrelim godinama. amvon simbolično predstavlja kamen koji je anđeo odmaknuo s Kristovog groba amylacea čit. ili kretanje od mora prema unutrašnjosti zemlje.ampula ampula (lat. anabatična groznica med. an) u grčkim složenicama ispred samoglasnika daje riječi niječno značenje. dijadema Anadiomena (grč. a svijet ne postoji. en gros) trg. lijekovi koji sadrže u sebi škrob an detaj (fr. med. odrezati. a-. ana (grč. zbog čega ga praznovjerni ljudi nose stalno sa sobom. propovijedi i spomeni. oskudica u smislu i osjećaju za ono što je umjetničko i lijepo.. udvostručavanje napadaja grozničnih bolesti . crkvena posuda u kojoj se drži vino i voda za pričest (u kat. mundus svijet) fil. trbušasta bočica za mast. anat. tj. do potan- 70 anadiploza kosti. anadema) glavni ukras na kraljevoj glavi. pr. s lica. detail) potanko. amusia) nenaklonost muza. na kraju polukružnih kanala uha itd. odrezivanje ranjenih. osobito: Ksenofonova povijest vojnog pohoda Kira Mlađeg protiv svoga brata). anabaptistički anabaptizam (grč. na. ana-basis) penjanje. npr. trg. ponavljanje riječi. do sitnica. ampulla bočica) ispupčena. amilacea (lat. amuletum) hamajlija. otcijepiti. potpuno odvajanje. odvojiti.(grč. groznica koja napada svakog dana. oči u oči. uz. amputatio rezanje) med. razvijanje i jačanje bolesti anabioza (grč. na malo (supr. igra toga duha amuzičan (grč. na soleji. do. nepjesnički. neškolovanost amvon (grč. bios život) ponovno oživljavanje osušenih ili promrzlih životinja anadema (grč. farm. duž. pravo u oči an gro (fr. shvaćanje po kojem postoji samo Bog. pren. odgovara našem ne-. ana) prijeđi. kroz.

ana-gnostes) mn. ana-kampto skrećem) sklonište za sirotinju. usamljenik. ana-kalypto otkrivam) svečano skidanje vela s nevjeste anakampterija (grč. anaglypta) mn: umj. izbacivanje krvi anagogija (grč. an-. an-afroditos) med. afrodisiakos koji pripada ljubavnom uživanju) mn. u starije kršćansko vrijeme: oni koji su za vrijeme službe čitali pojedine dijelove iz Svetog pisma anagnostici (grč. bios život) mn. an-. rob je anagram od bor. oduševljenje. iskašljavanje krvi. bakterije koje mogu živjeti bez kisika. zagonetka koja se sastoji u tome da se slova jedne riječi napisu različitim redom. zaštićivanje) med. pustinjak. bios život) mn. pojavljivanje znakova na nebu anafrodit (grč. ana-grafo napišem) sprava koja. anaglifi anagliptika (grč. an-. riječ napravljena premještanjem slova druge riječi različitog značenja anahoret (grč. slika i si. pjesnici tragičari koji su svoja djela pisali samo za čitanje. afrodisia ljubavno uživanje) med. v. obično pokraj crkava i samostana anakamptičan (grč. školovani robovi ili slobodnjaci kod starih Grka i Rimljana koji su služili kao čitači ili predavači po boljim kućama. an-. anafonesis) med. ana. isposnik. zool. mila si nam ti jedina. prid. anagogija). fylaxis čuvanje. anagliti anaglipti (grč. klice koje se mogu razvijati i razmnožavati tek kad im se ukloni kisik anaerobionti (grč. anaglyfa) v. onaj koji nije sposoban oploditi anafrodizija (grč. ana-gnostes) mn. ana-gnosma) štivo anagoga (grč. ana-grafo) mn. mir od Rim. izbacivanje kašljanjem ili povraćanjem. alegorično značenje. anaerobi anafija (grč. sredstva za smanjivanje i sprječavanje spolnog nagona anagke v. med. ana-dosis) fiziol. epifora). liječnički propisi. mila kuda si planina. an-ago vodim gore) tajni smisao. anagraf (grč. zaključivanje na nešto općenito ili duhovno. anafora) poet. figura ponavljanja istih riječi na početku stihova ili rečenice. aer zrak. vježbanje i jačanje pluća i govornih organa glasnim govorenjem i pjevanjem anafora (grč. anaglyptike) vještina izrade reljefnih ili polureljefhih ukrasa. zvuk) . afe dodirivanje) med. an-ago) uzdizanje. zool. alegorično tumačenje Biblije (usp. bolesni nedostatak ili smanjenost spolnog nagona anafrodizijaci (grč.anadoza anadoza (grč.: Mila kano si nam slavna. preosjetljivost organizma na ponovno ubrizgavanje bjelančevine anafoneza (grč. aer zrak. a ne za prikazivanje anagnozma (grč. recepti anagram (grč. ananke anaglifi (grč. (usp. ana. 71 anakamptičan anagnosti (grč. mila kuda si nam ravna. med. neosjetljivost (ili: smanjena osjetljivost) kože. npr. astr. med. med. razmjerna podjela sokova i hrane cijelom tijelu. npr. poremećaj u osjetilu dodira anafilaksija (grč. radi ponovnog otiska i umnožavanja. anagramma) najprije: obratno čitanje jedne ili više riječi. koji odbija (svjetlost. piše obratno anagrafi (grč. polureljefni umjetnički radovi. uzdizanje duha apstraktnom razmišljanju i si. anahoretski anakalipterija (grč. ana-kampto) odbojni. probava anaerobi (grč. anachoretes) čovjek koji se povukao od svijeta.

prethodna istraga anakronizam (grč. podizanje) tjelesna okretnost koja se stječe vježbanjem anakuza (grč. st. koji su. proučavanje prelamanja svjetlosnih zraka. nježno. ana-lambano) mn. ana-kollao nalijepiti) med. bez veze Anakreont starogrčki lirski pjesnik (6. jačanje analeptici (grč. nesuvremenost. Anakreon) po ugledu na grčkog lirskog pjesnika Anakreonta. ples i društvo. osobito poslije dužih umetnutih rečenica ili poradi izostavljanja riječi. n. ozdravljenje. hraniti. analabos) pravoslav. uspostavljam) med. mast za zarašćivanje rana anakolut (grč. anakoluthia nedostatak veze) gram. dolje. ana-kefalaio ponoviti u glavnim točkama. med. analambano podižem. anakatartična sredstva anakatarza (grč. anakoluthos) nepravilan. ana-klino nasloniti se) med. sredstva za čišćenje grudi od sluzi. vinu. an-. jačati) med. akust. proučavanje odbijanja zvuka anakatabat (ana. usp. motivi su mu ljubav. ana-klasis prelamanje) opt. oporavak. tj. anakreontika poezija koja u malim pjesmicama slavi 72 analeptici laki. od anno godina) umjetnička priredba što se održava svake godine.). rekapitulacija anaklastika (grč. akuo čujem) med. dolazim) meteor. anakrusis) u metrici: naglašavanje. kratko anakriza (grč. gluhoća zbog oboljelosti slušnog živca analav (grč. događaja. ana-kathairo očistim) med. prelamanje svjetlosnih zraka anakliza (grč. čišćenje prsiju od sluzi. anaklastos prelomljen) opt. proučavanje odbijanja svjetlosti. iskašljavanje anakefaleoza (grč. onda se ista tolika količina spušta s visine prema zemlji anakatartici (grč. vino. datuma. dioptrika anaklaza (grč. ana-kampto) opt. skupina njemačkih pjesnika XVIII. nedostatak u pravilnosti rečenične konstrukcije koji nastaje poradi iznenadne promjene ili prekida. pr. ajdaino potpomagati. prestanak rastenja i razvijanja anale (tal. ljupko. baino idem.e. kata odozdo.anakamptika anakamptika (grč. udaranje glasom na slog anakteza (grč. st. plesu i društvu anakreontičari mn. ana-kathairo očistim) mn. naslanjanje leđima. okrjepljenje. sredstva za jačanje i okrjepljenje . koje se onda moraju po smislu dopuniti anakolutičan (grč. trijenale analekti (grč. ozdravljenje anakufizma (grč. četvrtasti naprsnik kod kaluđera analdija (grč. annale. prolazni užitak u ljubavi. lako. bijenale. zanemarivanje onoga što odgovara duhu i prilikama vremena. ono što je u suprotnosti s kronologijom. pjevali ljupke. poluležeći položaj bolesnika anakolema (grč. kratko ponavljanje nečega. anakrisis) ispitivanje. da netko naslika u kakvoj antičkoj kući televizor anakruza (grč. analepsis. med. anaktesis) med. npr. ana. vremenska poremećenost. analekta) mn. po uzoru na Anakreonta. katoptrika. anachronismos) pogreška u računanju vremena. katkada i frivolne pjesmice anakreontski (grč. anakufisma dizanje. sjediniti u cjelinu) združivanje u cjelinu. odabrana štiva analepsija (grč. uspostavljanje ravnoteže medu slojevima zraka: kad pri puhanju jakog vjetra velika količina zraka krene odozdo naviše.

kvantitativna analiza kem. ana-lyo) rastaviti. razlaganje. ispitivati potanko analogan (grč. psihološka analiza razlaganje predodžbe u njezine elemente. sličan. što je u skladu s razumom analogan (grč. analogon racionis (lat. prikaz. analgesia) med. analogos) sličan. moderna analiza rješavanje problema njihovim zaključivanjem na jednadžbe. analystor) fiz. analytike) teorija analize. određivanje sastojaka nekog tijela po njihovoj težini. beta) onaj koji ne zna abecedu. analytikos) raščlanjujući. koji je u skladu s nekim pravilom. zaključak iz pojedinačnog ili posebnog o pojedinačnom ili posebnom kao sličnom. annus godina) mn. sva su tijela rasprostrta. tj. razlaganje cjeline na njezine dijelove. istovrsnost. analogon) sličan ili odgovarajući predmet (ili: događaj). fizička analogija djelomična sličnost između zakona jednog područja pojava sa zakonima nekog drugog područja pojava. istovjetnost ili suglasnost u osobinama i odnosima. koji je nastao putem analize. s njime je identično vezan. annales. annales) 1. neosjetljivost. analogon rationis čit. logična analiza razlaganje pojma u njegove oznake. suprotno: sintetički analitika (grč. tipu ili uzorku analogia juriš (lat. tipom. usp. mat. bezbolnost. istovrstan. koji ne zna ni čitati ni pisati. analeptikos) osvježavajući. analogismos) fil. Nikolova prizma). npr. ljetopisi analist (lat. pravilu. razlagati nešto (u najmanje sastavne dijelove). podoban analogija (grč. pisac godišnjaka analitičar (grč. ocjenjivanje. analgija anali (lat. ispitati. analitički sud sud koji se zasniva na tome što se subjektu pridaje predikat koji se u njemu već nalazi. suglasan. nepismenjaković. godišnjaci. vještina i metoda raščlanjivanja misli i pojmova u njihove sastavne dijelove. ljetopisac. ocjena. rastavljati. tj.) pravna sličnost. kvalitativna analiza kem. koji se zasniva na analizi. odgovarajući. ta sličnost pridonosi da se ta dva područja uzajamno objašnjavaju (Maxvell) analogizam (grč. polarizator analizirati (grč. neznalica analgezija (grč. suprotno: sinteza analizator (lat. slično (ili: odgovarajuće) stanje. an-. analysis) raščlanjivanje. koji raščlanjuje. sudovima i zaključcima analiza (grč. srodan. podoban. okrjepan. zaključak po analogiji log. analitička definicija određivanje pojma pomoću njegovog najbližeg roda i njegove svojstvene razlike. stara analiza dokazivanje . alfa. suda u njegove dijelove. prestanak (ili: gubitak) osjećaja bola. odgovarajući. razložiti. raščlanjavati. tijela itd. analytikos) filozof. analogia) sličnost. dokaz (ili: zaključak) na osnovi sličnosti analeptičan (grč. određivanje sastojaka nekog tijela.) nešto što odgovara razumu. kemičar i dr. analogon). uzorkom. onaj dio polariskopa koji služi utvrđivanju činjenice da je svjetlost polarizirana (zrcalo.analeptičan 73 analogizam nekog stava raščlanjivanjem na jednostavnije stavove već dokazane ili kao istinite prihvaćene. elementarna logika logika koja se bavi pojmovima. raščlaniti. okrjepljujući analfabet (grč.) analitički (grč. koji odgovara nekom zakonu. koji se bavi raščlanjivanjem na sastavne dijelove (misli. suglasnost s pravnim načelima analogičan (grč.

plašljivost. uii-andria) nemuškost. bot. potreba. naopak. anamnestična sredstva med. obrnut daktil. jačanje pamćenja anamneza (grč. anantapodoton nedovršena rečenica) ret. zbog čega se zove i antidaktil anapetija (grč. r emuževnost. plastična kirurgija anaplerotici (grč. anamorfotičan anamorfoza (grč. književnik) ananke (grč. med. ananassa sativa) bot. koji dopunjuje. izopačena oblika. dokazivati ili zaključivati na osnovi sličnosti anamartetičan (grč. npr. ispravljanje i uklanjanje raznih tjelesnih nedostataka kirurškim putem. uspoređivati. proselytos) onaj koji je ponovno obraćen na vjeru. po optičkim zakonima unakaženo nacrtana slika nekog predmeta. anapetes raširen. sredstva koja se upotrebljavaju i primjenjuju u anaplastici anaplastika (grč. prirodni nagon. an-anthes) bot. bez cvijeta. ana-pneo) mn. rastenje mesa anaplerotičan (grč. plašljiv. anantičan (grč. nepogrješiv anamartezija (grč. pseudonim od unatrag čitanog imena (prezimena): Kramer — Remarque (njem. fiz. sudbina. anapneusis) med. an-amartesia) bezgrješnost. vještina sjećanja i pamćenja. zamjenjuje anapleroza (grč. anagke) usud. sila. ananke nužnost. bot. ana-mimnesko sjećam se) koji se tiče sjećanja. ana-plasso preobrazim) med. anamnesis sjećanje) fil.analogizirati analogizirati (grč. anaplerosis) dopunjavanje. preinaka) preobražaj. ali tako da izgleda onako kakva treba biti kad se gleda s određene točke (optička anamorfoza) ili odbijanjem od pogodnog zrcala (katoptička anamorfoza) i kroz brušena stakla (dioptrička anamorfoza)'. otvoren) med. vještina ispravljanja slomljenih ili uganutih kostiju. podaci koje bolesnik daje liječniku o svojem zdrastvenom stanju prije sadašnje bolesti anamorfičan (grč. nakazan. sredstva koja pomažu disanje. duboko disanje.maneozij'a (grč. ana-logizomai) usporediti. med. nužda. ana-morfosis preobražaj. južnoamerička biljka veoma ukusnog i mirisnog ploda anandričan (grč. nenormalno preobražavanje poradi izopačenja ili promjene u navici biljke ananas (lat. anapaistos) metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: U U —. an-andros) koji je bez muškonti. ana-pleroo ispunim) koji pomaže naknadno rastenje. po dijeti anantapodoton (grč. sredstva koja pomažu nadoknađivanje izgubljenih dijelova i stvaranje. proširenost krvnih žila anaplastična sredstva med. morfe oblik) izokrenut. kukavičluk . koji nema prašničkih niti anandr'j« (grč. prešutkivanje završne rečenice.: Ne učiniš li. ana-pleroo ispunim) mn. vidjet ćeš što će biti. ana. ana-neosis) pomlađivanje 74 anaprozelit ananim grč. koji je ponovno pridobiven 7a nešto . prije postojala u čistom stanju i tu stekla svoje ideje. neizbježivost anankofagija (grč. udes. koji ne cvjeta anapest (grč. nepogrješivost anamnestičan (grč. odušak. lijekovi za jačanje pamćenja anamnestika (grč. kob. zamjenjivanje izgubljenih ili oštećenih dijelova tijela i udova anapneuzija (grč. uzimanje hrane po propisu. Platonovo naučavanje po kojem je duša preegzistirala. fagein jesti) med. anamnesis sjećanje) fil. koji pripada sjećanju. ana. anapnoična sredstva anaprozelit (grč. odmor anapnoici (grč. med. an-amartetos) bezgrješan. pamćenju.

ana-spao) med.-lat. stezanje želuca. skrušenost Anapurna teško pristupačan vrh u himalajskom gorju. arthron ud) bezudnik. bez vode) pristaša mišljenja daje potrebno srušiti postojeći državni i društveni poredak. nedostatak udova anartros (grč. bez ikakvih obzira. seismos potres) geol. med. ana.) teza 0 otuđenju čovjeka od društva (ideolog Max Stirner). arthron ud) 2. arthron ud) med. srušiti postojeći poredak i zavesti stanje potpunog bezvlašća. prenošenje. ustajanje iz bolesničke postelje. povećana disartrija. anarchia) bezvlašće. kad bolesnik govori potpuno nerazumljivo. iskašljavanje. med. grč želuca anastaltici (grč. ana. 1. izbacivanje sluzi anaptoza (grč. teško. anarroia) med. osobito krvi. anastasis ustajanje) ponovno ustajanje. armonia) glaz. čovjek koji pokušava svim mogućim sredstvima. lica kao posljedica moždane kapi. ana-stello) koji zaustavlja krv. bakroreza. čovjek koji je toliko debeo da mu se više ne raspoznaju zglobovi anasarka (grč. spremanje novog izdanja neke knjige time što se kemijskim putem (litografijom) izravno tiska iz staroga izdanja . pr. disharmonija anartrija (grč. arche vlast) pokret koji teži ostvariti potpunu slobodu pojedinca i uništiti svaku političku vlast. Proudhon. sarks meso) nakupljanje tjelesne tekućine u potkožnom vezivu (koža postaje gnjecava. uskrsnuće. anarhistički anarhizam (grč. penjanje sokova. Bakunjin anarhoidan (grč. nastaje zbog uzetosti mišića za govor (jezika. naučavanje koje svodi društvo na slobodnog pojedinca kome ne smije biti nametnut nikakav red niti zakon anarhosindikalizam oportunistička struja u radničkom pokretu čiji pripadnici smatraju da radnici mogu popraviti svoj položaj samo štrajkovima i organizacijom uzajamne pomoći 1 da se pitanjima radničkog pokreta imaju baviti samo sindikati. progresivne i bulbarne paralize) anartrija (grč. anistemi. ana na. an-apto objesim) utučenost. osnivači: Stirner. usana. an-archos bez poglavara. ana-stello suzbijam) mn. gore. ispljuvavanje. visok 8075 metara. med. an-.anaptiza anaptiza (grč. pren. ždrijela. a nakon pritiska prstom ostaje u njoj udubina) anaseizam (grč. prema gornjim dijelovima tijela anarhija (grč. prijenosni. grla. anarchia bezvlašće. sredstva za zaustavljanje krvi anastaltičan (grč. anastatikos) koji odvodi ono što je nezdravo. svojstvo potresa kod kojih se događaju velika vertikalna pomicanja tla anaspazmija (grč. ana. pren. umnožavanje. ana-ptyo ispljujem) med. ozdravljanje. stanje društva u kojem potpuno prestaje vladavina zakona i svakog autoriteta. v. oni istupaju protiv toga da radnici stvore svoju proletersku stranku. koji obnavlja. koji suši ranu anastatičan (grč. an. koji pomlađuje. pomoću litografije prije tiskanog teksta pripremljen za novo izdanje knjige anastaza (grč. tisk. npr. an-. kao i pro- 75 anastaza tiv sudjelovanja radnika u političkoj i parlamentarnoj borbi anarmonija (grč. gotovo nemoguće ostvariv cilj anareja (grč. oporavak (rekonvalescencija). potpun nered anarhist (grč. eidos izgled) sličan bezvlašću (anarhiji) anarhoindividualizam (grč.

crkveno progonstvo ili prokletstvo nekog čovjeka ili stvari. med. protuprirodno otvaranje krajnjih dijelova krvnih žila anastrofa (grč. rastavljati na sastavne dijelove. proklinjanje. med. stoma) med. stigma) opt. potamniti anceps (lat. koji je bez poremećaja u oštrini vida anastomizirati (grč. usporedna anatomija ona koja uspoređuje gradu i sastav ljudskog tijela s tijelom životinje anatomizirati (grč. ana-tribo trljam. koji daje punu oštrinu slike. anatomikos koji reže) medicinar ili botaničar koji radi znan- 76 anceps stvenog istraživanja reže i proučava leš. anatresis) med. sredstva za trljanje. ana. vještina rezanja leša ili biljke radi znanstvenog ispitivanja. pobijanje nečijih navoda jednostavnim negiranjem. ana-thimiasis) isparavanje. umjesto "neki drugi čovjek". pren. sredstva za otvaranje začepljenih ušća krvnih žila i dr. oporavak (ili: jačanje) pomoću hrane anatreza (grč. anatema esto (lat. češanje kože anatripsologija (grč. med. uzimanje kamata na kamate. okret) ret. proučavati u potankosti. oštrovidan. anatriptica) mn. ana-trefo) med. premazati tamnom bojom. ana. anastomoza (grč. ana. med. ana. anatriptična sredstva anatriptika (grč. fotografski objektiv od posebno kombinirane leće koji daje slike koje sve do rubova pokazuju veliku oštrinu anastigmatičan (grč. ana-tribo trljam) med. anastrofe) ret. djevica-ratnik. mijenjanje mjesta riječima. dvostran. lihvarenje. t < . obgrliti. anatole istok) istočni. preokretanje riječi. sestra boga Baala anatema (grč. trljanje udova. nesiguran. topografska. npr. isključenje iz crkvene zajednice. preokretanje maternice i mokraćnog mjehura Anat feničko-kanaanska božica ljubavi. embrunir) slik. jako povraćanje anbrasirati (fr. raščlanjivati.) dvostruk. tokizo dajem pod kamatu. stoma usta) mn. otvaranje bušenjem. ušća. embrasser) zagrliti. patološka anatomija ona koj'a proučava sve promjene koje se zbivaju na tjelesnim organima pri raznim bolestima. tj. isključiti iz crkvene zajednice anatimijaza (grč. trepanacija anatripsis (grč. dovesti između dvije vatre anbrinirati (fr. med. dvosmislen. dimljenje. kolebljiv. spojiti anastomotici (grč.) neka je proklet! anatematizirati (grč. ana-trope preokret. param) parati. odnosno biljku anatomija (grč. anathema esto čit. kirurška ili primijenjena anatomija ona koja proučava pojedine dijelove tijela i njihov raspored. stoma usta) sastaviti otvore. poljubiti. anatocistički anatolijski (grč. ana. spojnica dviju krvnih žila ili dvaju živaca. zelenašim) prav. pren.nastigmat anastigmat (grč. voj. kletva. ana-temno režem. utrljavanjem anatriptici (lat. baciti prokletstvo na koga ili što. liječenje trljanjem anatropa (grč. pr. "drugi neki čovjek". anatomia rezanje) znanost koja se bavi proučavanjem sastava i grade tijela živih organizama. anathematizo) prokleti. logia) znanstvena disciplina koja se bavi unošenjem lijekova u tijelo kroz kožu. podrigivanje anatocizam (grč. usp. do sitnica anatrepsis (grč. ana-tribo) med. stigma točka) opt. metr. anathema) prokletstvo. istočnjački anatom (grč. ujediniti. zelenašenje.

šaljiva ili duhovita pričica . lagano. okamenjene ljudske kosti andrologija (grč. vrlina. aner. gone rađanje) stvaranje čovjeka. žena najvećeg trojanskog junaka Hektora. kao u hodu. fonos ubojstvo. stanište) bot. fil. više biće anegdota (grč. Euripid i Račine napisali su istoimene tragedije andromanija (grč. lithos kamen) mn. aner. napravljen u ljudskom obliku androkefaloid (grč. aner. aner. nova i kratka priča. aner. potpis mjenice na poleđini. andante) glaz. Božji glasnik. muž. poet. temno režem) anat. endossement) trg. slabić androginija (grč. spis koji. aner. hermafrodit. fobos) onaj koji zazire od ljudi. aner. eidos lik) umjetno napravljen. andamento hod) glaz. aner. andro-gynos) dvospolac. endosser) trg. aner. aluminijev silikat (nazvan po Andaluziji. aner. ljekovita biljka štitarka (kravojac) anđeo (grč. još jednom. kefale glava) min. fobos) strah od ljudi (muškaraca) androfonomanija (grč. iz bilo kojeg razloga. 2. angelos anđeo) bot. angelos vjesnik) teol. antropofag androfob (grč. glavni je predstavnik bio Pomponazzi (1462— 1524) andro (grč. uspaljenost žena prema muškarcima. Aristotelovi sljedbenici koji su negirali besmrtnost ljudskog duha. gdje je pronađen) andamento (tal. još nije objavljen ili namjerno nije tiskan. osobito prvog čo- 77 anegdota vjeka. geol. dio fuge andante (tal. prijenos mjenice andragacija (grč. andro-mania) čežnja za muškarcima.ancora oznaka za kvantitetu jednog sloga koji može biti dug ili kratak ancora čit. čestitost andrecej (grč. andros) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek (muškarac) androfag (grč. andros čovjek. priča o kakvom zanimljivom događaju. eidos lik) sličan čovjeku. andro-fagos) ljudožder. andragathia) muževnost. kao imenica: djelo u laganom tempu andantino (tal. kamen koji ima oblik ljudske glave ili nekoga dijela ljudskog tijela androliti (grč. ankora (tal. Andromache) mit. hrabrost. oikion kuća. rezanje ljudskog leša radi znanstvenog ispitivanja anđelika (grč. hermafroditizam android (grč. ljubičasti okrugli rezanci u obliku graška andosirati (fr. umjereno andarini (tal. u novije vrijeme anegdotama se nazivaju dosad netiskani stari spisi ili pojedini odlomci iz njih. mania) med. mati Astijanaksova. aner. nakon Hektorove pogibije bila robinja Ahilovog sina Pira i s njim imala tri sina. znanost koja se bavi proučavanjem bolesti svojstvenih muškarcima (za razliku od ginekologije) Andromaha (grč. potpisati mjenicu na poleđini i time je prenijeti na drugoga andosman (fr. andro. gyne žena) dvospolnost. andros) mn. malo laganije. aner.) glaz. andare ići. skup svih prašnika u cvijetu andristi (grč. ponovno andaluzit min. anekdotos neizdan) 1. razvitak jajne stanice bez sudjelovanja ženskog zametka androgin (grč.) glaz.) mn. pokretan ljudski lik androidan (grč. logia znanost) med. koji se plaši ljudi (muškaraca) androfobija (grč. ludilo koje tjera ljude na ubojstva androgeneza (grč. aner. uškopljenik. nimfomanija androtomija (grč.

kod kojih vjetar prenosi cvjetni prah (pelud) anemograf (grč.) anelektričan (grč. pridružiti. tj. vjetrometar anemometrija (grč. oskudno ili nedovoljno stvaranje krvi u tijelu anematurgija (grč. annectere) pripojiti. oikumene /tj. šaljivo: krasti. urođeni nedostatak mozga anepigraf (grč. a-. odnosno mjeri jačinu vjetra anemobat (grč. an-. anemos. sprava koja pokazuje pravac puhanja vjetra anenergija (grč. annexus) prilog. slabokrvnost. slab. a-. anemos. odnosno vjetra. nesposobnost govorenja. koji voli vjetar (za biljke koje vjetar oprašuje. nijemost . ergon djelo) med. vidim) vjetrokaz. haima krv) slabokrvan. bolest čiji je uzrok smanjen broj eritrocita ili smanjena količina hemoglobina u krvi anemo. annexio) pripojenje. an-energeia) neradnost. an-. nesposoban za život anemidrija (grč. kod kolere anemija (grč. • anemos. grafia) opisivanje (ili: proučavanje) vjetrova anemologija (grč. nedostatak krvne vode ili krvnog seruma. filos prijatelj) bot. baino idem) plesač na užetu anemofilan (grč. močvare itd.alpha privativum ne-. anemos. metoda liječenja koja se sastoji u udisanju pročišćenog zraka anemoskop (grč. kovine) anematoza (grč.(grč. a-. oplođuje) anemogaman (grč. anemos. ukrasti. haima krv) med. epi na. tj. anemos. grafo pišem) sprava koja bilježi na papir brzinu i smjer vjetra. liječenje zrakom. strujanja zraka. elektron jantar) fiz. skopeo gledam. an. sve što je dodano ili vezano za nešto aneksan (lat.anegertika anegertika (grč. metron) sprava koja pokazuje. haima krv. a-. nedostatak snage anenkefal (grč. npr. vezan za. a-. an-egeiro probudim) vještina da se obamrli povrate u život aneklogist (grč. haima krv. tromost. an-eklogistos bez obračuna) onaj koji je oslobođen polaganja računa aneks (lat. sporedan. dio medicine koji proučava beskrvne operacije anemičan (grč. anemos. dodatak. anemograf anemopatija (grč. metron. anemo-logia) proučavanje vjetrova anemometar (grč. gamos brak) bot. anemogamne biljke biljke koje se oplođuju pomoću vjetra. blijed. anemos. pripremni aneksija (lat. grafo) v. grafo pišem) spis koji nema naslova anepija (grč. a-. anemos) predmetak u složenicama sa značenjem: vjetar 78 anepija anemobarometar (grč. prisvojiti anekumena (grč. pridodan. neelektričan (za tijela koja izgledaju kao da nemaju elektriciteta. haima krv) med. enkefalos mozak) med. annexus) zavisan. npr. metria) mjerenje. nakaza rođena bez mozga anenkefalija (grč. pren. ge zemlja/ nastanjena zemlja) predjeli na Zemlji na kojima se ljudi ne mogu stalno nastanjivati (npr. a-. anemos. enkefalos mozak) med. lijenost. pustinje. anemometrograf anemografija (grč. anemos. pridruženje aneksionist (lat. anemos. epos riječ) med. a-. hydor voda) med. pathos bol) med. barys težak. metron) sprava za mjerenje brzine kretanja. an-. vještina mjerenja brzine i jačine vjetra anemometrograf (grč. nastavak. annexio) prijatelj ili pobornik širenja države pripojenjem tuđih pokrajina anektirati (lat.

jutarnje i večernje zvonjenje kod katolika. kao reakcija na egzistencijalizam i slične pokrete.. ops oko) med. obvezatnost. za ples. voj. nanizati. anervia) med. pogodba. bočna vatra anfilirati (lat. neravan.anepitimija anepitimija (grč. nemaran. npr. zauzimati se. brodova i dr. an-. pobuditi. voj. angaria) uzeti u kuluk. prosinca. an-aisthesia) med. neros tekuć) fiz. 1.). stupanje u službu. fil. služba. (grč. slavili su je na dan 21. Ave Maria Angerona (lat. olakšavanje. npr. koji je bez bola. skloniti koga ili što. udijevati. voj. bezbolan. (grč. ergon djelo) med. angažirati se zauzeti se. oslanja se na naučavanje Katoličke crkve o anđelu čuvaru koji svakog čovjeka prati kroz život i upravlja njegovim djelima angelus (lat. pren. red soba u jednom nizu. uključen u borbu angažirati (fr. za ratne svrhe angarirati (lat. koji je uzet u službu. kulučenje angarijacija (lat. davanje u zalog. npr. slabost (ili: malaksalost) živaca aneza (grč. med. za ples. • ^pažljiv. nesposobnost očiju da vide i raspoznaju crvenu boju aneroid (grč. uzbuđenost. slabljenje. an-. s boka 79 Angerona anfraktuozan (lat. sukob. pren. staviti nekoga u opasnost. tromost žila. npr. epithymia požuda) psih. pogoditi. anfractuosus) krivudav. od podizanja Sun- . erethyzo) nedostatak razdražljivosti anereza (grč. sredstva koja izazivaju neosjetljivost (pri kirurškim liječenjima) anestetičan (grč. voj. engagement) obvezivanje. kuluk. an-. v. uzeti u službu. popuštanje. opiti. nesposobnost osjetila da prima podražaje anestezirati (grč.) anđeo. zaobilazan angarija (lat. upustiti se u nešto. tupoglav. enfiler) udjenuti. anaistheteo ne osjećam) mn. anairesis) ret.. angaria) težak posao. neosjetljiv. navesti. neosjetljivost prema bolu. bolesti anfilada (fr. uzrujanost. npr. 2. an-. a ime joj se izvodi od "ab angerendo". založiti se. anaistheteo ne osjećam) med. uplesti se u borbu. redovna dužnost. boj angelizam (grč. pogađati. neuron živac) med. pustiti se. zauzet. anesis) med. uzetost. ana. ravnodušnost. najmiti. erythros crven. tj. angelos glasnik) pokret koji je nastao u Parizu 1948. obveza. npr. biser.) starorimska božica šutnje (prikazivana je s prstom na stisnutim usnama. erethyzo dražim) uzbuđenje. engager) obvezati. barometar s elastičnim metalnim perom (bez žive) anervija (lat. neko plaćanje itd. nizati. pr. zalagati se (za koga ili što) angažman (fr. filum konac. obvezati na besplatan rad za državu angažiran (fr. obvezati obećanjem. ugasnula sposobnost žuđenja za čim aneretizija med. an-aisthetos) koji čini neosjetljivim prema bolu. zalaganje. tući topovima po dužini. započeti razgovor. započinje riječima: Angelus Domini nuntiavit Mariae /latJ Anđeo Gospodnji navijestio Mariji. engager) obvezan. vijugav.) protiv volje vlasnika za potrebe države. negiranje onoga što je protivnik pokušao dokazati anergija (grč. a-. rastresen anestezija (grč. obećati. tupoglavost. nagovoriti. a-. najam. enfilade) dugi red. fr. učiniti neosjetljivim aneurija (grč. angariatio) uporaba privatnih stvari (automobila. anervičan anestetici (grč.. izostanak alergije tamo gdje bi trebala biti (česta pojava kod teških tuberkuloznih bolesti) aneritropsija (grč. molitva uz večernja i jutarnja zvona (kod rimokatolika.

kulture. Angila. uzak) med. angitis angina (lat. stenos tijesan. angošjozamente (tal. filos prijatelj) prijatelj svega što je englesko: politike. neuron živac) med.) živahan engleski ples u dvočetvrtinskom i tročetvrtinskom taktu anglicizam (lat. fobos strah. angeion. grč. grč. angina) med. grč krvnih žila angiosperme (grč.) glaz. pektoralna angina angiografija (grč. pjega ili izraslina na koži ili sluznici zbog nenormalnog množenja i širenja krvnih ili limfnih žila angioneuroza (grč. v. upala krvnih žila. grlobolja. biljke čije su sjemenke zatvorene u plodište angiostenoza (grč. angeion posuda. bolno ango »tura-kora gorka kora jedne južnoameričke biljke. karpos plod) bot. sperma sjeme) bot. anglez (fr.) glaz. proširenje krvnih žila angiitis (grč. teino zatežem) koji j 2 u vezi sa za f ef mtošću krvnih žila 80 angostura-kora angiotomija (grč. brižno. angeion posuda. angina pektoris (lat. Anglia. stezanje i jaki bolovi u predjelu srca. osobitost engleskog jezika anglicizirati (fr. anglicismus) engleska riječ koja je ušla u neki drugi jezik i udomaćila se u njemu. proučavanje krvnih žila ili odnosa tekućina u ljudskom tijelu angiokarp (grč. pathos bol) med. ektasis rastenje) med. angliciser) poengleziti. angeion posuda. opis krvnih žila. grč. anglofob (lat. angeion posuda. angošjozo (tal. Anglia. plod zatvoren u plodište i biljka s takvim plodom angiologija (grč. angeion) med. angeion posuda. grč. mania strast) pretjeran ljubitelj svega što je englesko anglomanija (lat. mania strast) pretjerano oduševljenje Englezima i svime što je englesko angora odlična vuna koja se dobiva od angorske koze i oplemenjenog angorskog zeca. sarx meso) med. ima tanka i duga vlakna svilenkasta sjaja angosciosamente čit. operacija krvnih žila angitis (grč. angiitis anglaise čit. angeion posuda. Anglia. rak krvnih žila angiospazam (grč. Anglia. opći naziv za sve bolesti krvožilnog sustava angiosarkom (grč. angeion posuda. angeion posuda. fobos) strah od Engleza ili mržnja prema Englezima angloman (lat. angeion posuda) med. angiografija angiom (grč. rezanje. angeion posuda. stijesniti. v. upala krajnika ili ždrijela angina pectoris čit. bijeg) neprijatelj svega što je englesko. grč. spasmos grč) med. temno režem) med. angeion posuda. sužavanje (ili: stješnjavanie) krvnih žila angiotenioar* ^gr^. bolest živaca krvnih žila angiopatija (grč. angeion posuda. nazvana po gradu Angosturi. određena osobina engleskog jezika prenesena u neki strani jezik. kritosjemenjače. jezika itd.) med. logia znanost) fiziol. učiniti engleskim Anglikanska crkva engleska protestantska državna Crkva Angloamerikanac Amerikanac engleskog podrijetla anglofil (lat. upotiebljava se kao liiek . angeion posuda) med. onaj koji mrzi Engleze ili se boji Engleza i njihovog kulturno-političkog utjecaja anglofobija (lat. angere suziti. angoscioso angoscioso čit.angiektazija ca. jer nakon najkraćeg dana u godini Sunce opet počinje svoj uspon angiektazija (grč. grafo pišem) fiziol.

teško udisanje zraka. an-. građu. opovrgavanje anihilirati (lat. an-nil) med. suša. biljka od koje se pravi anilin. poštenjak Anima tota in toto et quolibet totius parte čit. animatio) oživljavanje.) Duša je čitava u cjelini i u svakom dijelu cjeline (Giordano Bruno) animacija (lat. angustatio sužavanje) med. Anhangsel) privjesak (na satu. animalisatio) pretvaranje hrane u životinjsku tvar.). raste u Indiji anilan (lat. jaja itd. animalis) životinjski. an-nil. prirepak. oživljenje. spoj kisika s nekim elementom. umjetnik (slikar ili kipar) koji slika ili izrađuje životinje animalitet (lat. hidros znoj) nemogućnost pravilnog izlučivanja znoja anidrija (grč. duh. vatrenost.) ono što je živo. životinja animalan (lat. an ne. anilis) bapski anilin (ar. angustrum) visoka boca ili vrč za pijenje s uskim grlićem angul (lat. ži-> votna svježina. jedan registar na orguljama angustacija (lat. anilinskih boja. neprirodno sužavanje krvnih žila u ljudskom tijelu anhedonija (grč. mlijeko. anidrija anhidrit (grč. an-nil) kem. anilitas) bapska starost. soli i oksidi anhidrid (grč. bez vodika. Svi sveti anima candida čit.) glaz. sumporno-kiselo vapno kojem je oduzeta voda anhidroza (grč. annihilatio) poništavanje. angularis) uglat angulemka (fr. hydor voda) kem. annihilare) poništiti. zadihanost anhengsl (njem. izostanak užitka pri pojavama koje u normalnim prilikama izazivaju taj osjećaj anhelacija (lat. anima kandida (lat. ali koji izložen vodi apsorbira. prema Angouleme. an-. anhidrija anidroza (grč. npr. hedone radost) med. animalitas) životinjstvo. an ne.: vegetabilije animalist (lat. pren. angulus ugao. hydor voda) kem. trovanje anilinom anima (lat. tj. angulus) ugao. slobodan od vode. animal životinja) umj. dobiva se od anila anilitet (lat. davanje duše. kut angularan (lat. supr. trenutak od kojega se zametak u utrobi smatra živim animal (lat. služi za pripremanje različitih lijepih. životinjska priroda animalizacija (lat. kojem je oduzeta voda. na narukvici i si. dahtanje. animarum dies (lat.) fil. nestašica vode. anhelatio) kratko. proces animalizacije pretvaranje anorganskih . ukinuti.) duša.angster protiv povratnih groznica. anguistara. prišipetlja anhidričan (grč. lat. ukidanje. bezbojno aromatično ulje. živost. bapsko ponašanje anilizam (ar.) bijela duša. anima mundi (lat. anhydria) bezvodnost. tzv. an-.) dan sjećanja na mrtve u Katoličkoj crkvi. an-. animalije (lat. šp. anydria) v. hidros znoj) med. hydor voda) kem. animalia) mn. životinjska tijela. anima tota in toto et kvolibet totius parte (lat. žestina. potpun izostanak izlučivanja znoja zbog nedostatka žlijezda znojnica 81 animalizacija anihilacija (lat. prirepina. anil) bot. poživotinjenje. glavni grad zapadnofrancuske pokrajine Charente) vrsta vrlo kvalitetne jabuke angusta (lat. upija vodik i postaje kiselinom anhidrija (grč. opovrgnuti. ljutnja. jela od mesa. sada se upotrebljava i za pripremanje vrste gorkog likera angster (tal. animalna hrana meso. opovrgavati anil (ar. duša svijeta.

anniversarium) godišnjica. pimpinella anisum) bot. anima duša) fil. zool. animalculum) zool.) zbog zadovoljstva. srdit. animozo (tal. način prehranjivanja tijela animalizam (lat. anisum) rakija u koju je radi mirisa dodan osušen plod anisa aniverzarija (lat. zool. animosus) strastvenost. s namjerom animoso čit. animalculum životinjica) mn. anima kauza (lat.: kation aniridija (grč. zagrijati animist (lat. kora zjenica) med. anima duh. godišnjica proslava i dr.) jednodušno. s promišljajem. anienai penjati se) kod elektrolize: sastojak elektrolita koji se pojavljuje na anodi (Faradayev naziv za elektronegativni dijelić). posebno poštovanje svih ili samo nekih životinja animalizirati (lat. nejednakost zjenica kod iste osobe anisovača (lat. ohrabriti. razdražen. 3. 2. žestina. an-iris šarenica) med. pobuditi. u probavnim organima. namjera nanošenja uvrede. animalis) životinjska priroda. hranjivu tvar koju u sebi sadrži hrana pretvoriti. supr.) glaz. zadahnuti životom) crtač ekstremnih. hrabro. biljka iz porodice štitarki čiji se osušeni plodovi upotrebljavaju kao dodatak kruhu i opojnim pićima. srdžba. prirodnjaci XVII. anima duša) naučavanje i vjerovanje da je sve što postoji živo (kod primitivnih naroda) animato (tal.animalizam tvari u tijelu. i XVIII. anisos nejednak. kao dodatak lijekovima i kao lijek protiv kašlja anisokorija (grč. usp.) prav. . potaknuti. fazer animi causa čit. animosus strastan) ozlojeđen. oživiti. tj. anisum) bot. mržnja. srčano. namjera. oduševiti. osobito rakiji (anisovača) anis (lat. 1.) prav. metafizičko shvaćanje duše i duhovnoga kao životnog načela o kojem zavisi svaka tjelesna djelatnost. animare) dati dušu ili duh. ogorčen. biljka čiji se plod upotrebljava kao začin.) glaz. uno animo (lat. poživotinjiti. nedostatak šarenice u oku anis (lat. osobito tobožnje sjemene stanice (animacula spermatica) animalkulisti (lat. poticatelj. ljutina. složno animus injurandi (lat. koji su bili pristaše animalkulizma animalkulizam (lat. ogorčenost. mikroskopske životinjice. radi duševne naslade animirati (lat. duša) fil. u tvari živog tijela. animus duh. st. staro naučavanje da se životinjski zametak sastoji od mikroskopski sitnih sjemenih stanica animatizam (lat. neprijateljsko raspoloženje prema komu ili čemu animus (lat. živahno. razdraženost. namjera nanošenja štete anion (grč. živahno animozan (lat. pamuk prilagoditi tako da se može bojiti kao vuna. poživotinjavati animalkula (lat. veoma rašireno vjerovanje primitivnih naroda o djelovanju duša i duhovnih 82 aniverzarija sila u prirodi. onaj koji potiče mase za kulturne i kulturno-zabavne djelatnosti (animator kulture). oživljeno. vjerovanje u duhove animo (lat. duša) prav. animalisare) zool. pristaša animizma animizam (lat.) prav. animalcula životinjice) mn. animare oživiti. oduševljeno animator (lat. početnih i završnih pokreta u crtanom filmu. neprijateljski animoznost (lat. poruge animus nocendi (lat. pren.

) građanska godina. an-odos uzlaz.) tekuća godina. enquete) organizirano istraživanje pomoću ispitivanja pojedinaca. nejednako izlučivanje mokraće anker (lat. tropos okret) koji u različitim smjerovima ima drukčija svojstva (kristali. onaj koji može primiti i podnijeti mnogo udaraca anketa (lat. liker od anisa anizokorija (grč. lyo oslobađam) sredstva (lijekovi) za 83 anoda otklanjanje straha. ankylos zakrivljen) med. zamršen. oplemeniti anoda (grč. dugog i sretnog života anni currentis čit. ani prezentis (lat. metron mjera) neravnomjeran anizometropija (grč. annus intercalaris čit. a-. inqusita. nejednaka sposobnost očiju za prelamanje svjetlosti anizotropan (grč. metron) sprava za mjerenje zakrivljenosti ankiloza (grč. annus solaris (lat. encaisseur) šport. metron. glossa jezik) med. ops vid) med. ano ante Hristum (lat. ennoblir) dati plemstvo. obična julijanska godina. isos. isos. anus eklezijastikus (lat. isos jednak. ukočenost i sraslost zglobova ankoneji (grč. od 1.) ove godine anni praeteriti čit. ani precedentis (lat. a-. sljedeće godine anni praecedentis čit. ankylos zakrivljen. tražiti (ili: predlagati) kaznu ankvizicija (lat. vlada ili neka ustanova i koja prikuplja najpotrebnije i stvarne podatke na osnovi kojih bi se mogao donijeti zakon. uređaj za pokretanje nekog stroja. a-. isos. Anlasser) teh. nejednakost zjenica anizokromija (grč. kore zjenica) med. a-.) prošle godine anni praesentis čit. starter anlevaža (fr. veoma čvrst i otporan boksač. odluka i si. anquisitio) prav. annus comrnunis čit. anxius tjeskoban. prosinca anno (lat. put naviše) fiz.) godine prije Krista. ankiloblefaron (grč. ručni mišići opružači anksiohtici (lat.) v. ani preteriti (lat. ani kurentis (lat. ankylos iskrivljen. anno currente anni futuri (lat. ani praecedentis anno (lat. put kojim električna struja na- .) sunčana. isos.) iduće.) tekuće. u godini anno ante Christum čit. blefaron vjeda) sraslost vjeda ankiloglosa (grč. an-. sidro. anus interkalaris (lat.) crkvena godina.) starorimska božica nove godine. anoblir. anlassen puštati u rad. anisette) rakija začinjena anisom. npr.) prijestupna godina. ankylos kriv. annus ecclesiasticus čit. pokretač. isos jednak. grč.) godine. anus kurens (lat.) obična. an-. ove godine. annus civlis (lat. uron mokraća) med. annus curens čit. bolesnih osjećaja itd. ankora brod. fr. anat. neprijestupna godina. osobito: komisija (anketna komisija) koju bira parlament. ankvirirati (lat. chroma boja) med. pustiti u rad.anizeta anizeta (fr. prije Kristova rođenja anoblirati (fr. tj. plemićku titulu. tj. nejednakost bojenja crvenih krvnih zrnaca anizometričan (grč. ankon lakat) mn. tjeskobe. siječnja do 31. islandski kristal) anizurija (grč. predlaganje kazne anlaser (njem. ablativ od annus) godina. anus komunis (lat. djelomična ili potpuna sraslost jezika ankilometar (grč. povesti sudsku istragu. anquirere) prav. enlevage) skidanje oštećene slike s platna na kojem je bila radi prenošenja na novo platno Anna Perenna (lat. kotva ankeser (fr.

škiljavost (prema gore) anorak (eskim. neobičnost. organon. mrtve prirode. usp. anomos) nezakonit. škodljiv) med. lat. anomalon) gram. suprotno: katogen anogranologija (grč. anomia) bezakonje. objava anonsirti (fr. neobičan anomalija (grč. nedostatak očiju. nepotpisani. bezbolnost. koji odstupa od pravila. an-. paronomazija anomizam (grč. suprotan pravilu. osobito minerala anoksija (grč. annuntiare) oglasiti. nepoznatost. anodia) nevezan. nomos zakon) v. sisavci bez zuba anofeles (grč. omos sličan. odus) mn. koji se razlikuje od pravila. annonce) oglas. usp. odyne bol) med. gignomai) znanost o nastanku nežive (anorganske) prirode anorganognozij a (grč. odnosno. elektroda anodija (grč. ano naviše. izuzetnost. oksigen) potpun nedostatak kisika u krvi i tkivima. anomalia) nepravilnost. an-. logia) gram.) eskimska bluza s kapucom anorganizam (grč. neuredan. nepoznat anonimno društvo trg. nezakonitost. ops oko) sljepoća. ofthalmos oko) med. neslikovit način govora anodin(um) (grč. an ne. neosjećanje porođajnih bolova anodonti (grč. objavljivati anopsija (grč. a-. komarac malaričar (jedini prijenosnik malarije kod čovjeka) anoftalmija (grč. ano gore. nepravilnost u kretanju planeta anomalistički (grč. an-. anonimus (lat. suprotan pravilu anomalologija (grč. anomalos) nepravilan. nepotpisan. geol. annoncer. tj. žitni. anodinum) med. bez potpisa. stavljanje jedne uz drugu dviju riječi koje glase jednako ili slično. annominatio) ret. anonymos) bezimen. anomalos nepravilan. supr. anonymus) nepoznati. bezimeno dioničko društvo anonimnost (grč. neredovitost. an-. an ne. organon) neživa ili mrtva priroda anorganogeneza (grč. pozitivni pol. sljepilo anogen (grč. an-.: Tišina je postala još tiša. a imaju različito značenje. gnosis) znanost o poznavanju neživoga . za stijene: stijene čiji je materijal nastao kretanjem odozdo prema gore. nepravilni glagol anomeomerija (grč. anonarni zakoni anoniman (grč. anomalos) neredovit. zool. an-. objaviti. logia) znanost koja se bavi proučavanjem anorganske. nepravilan. antinomizam anonaran (lat. astr. tj. zločinački anomija (grč. oglašavati. disciplina koja se bavi nepravilnostima u jeziku. sredstvo za ublažavanje bola i za uspavljivanje anodinija (grč. odstupanje od pravila ili zakona. eruptivne stijene. an-. lat.: katoda.anodija pušta pozitivni pol i ulazi u elektrolit na svome putu prema negativnom polu (Faraday). meros dio) sastavljenost od neistovrsnih dijelova anomičan (grč. organon. istovrstan. npr. namjerno izjednačavanje riječi. anonymos) bezimenost. pisac koji objavljuje svoja djela bez potpisa anonsa (fr. npr. neobuzdanost anominacija (lat. anofeles nekoristan. an-. odyne bol. hipoksija anomalan (grč. an-. annonarius žitni) koji se tiče prometa i dobivanja žita. usp. gignomai postati) prid. anomalon 84 anorganognozij a anomalon (grč. organon.

pojas nekog utvrđenja. primanje hrane itd. enceindre. anti. suprotnost. Anstreicher) soboslikar anštrengati se (njem. uminjuje bol antanagoga (grč. an-ago vodim protiv) ret. vanjski dijelovi neke tvrđave. sredstva protiv kiseline. lat. opšivnica pod krovom antabus (grč. opkoljavanje divljači. antagonizam). adnotacija anotirati (lat. anorganska kemija dio kemije koji se bavi nastajanjem anorganskih spojeva anorhija (grč. an-. odbijanje optužbe i vješto izvedeno optuživanje onoga koji ju je podigao antanaklaza (grč. suprotna težnja. koji je bez života. anti. lat. anti.. an bez. algos bol) koji ublažuje. kem. norma pravilo) nepravilan. opisivanje kamenja anorganski (grč. algos bol) mn. pristojan anštrajher (njem. anti. anstrengen) naprezati se. raditi suprotno. bedem. suparnik antagonizam (grč. neprijateljstvo. an-. testisa anormalan (grč. koji ne ulazi u sastav organskih tijela. organon) neživ. operne partije u kojima pjeva više od četiriju glasova ansent (fr. poskupljenje 85 antanaklaza anšlus (njem. anstandig) uljuđen. objašnjenje. sredstva za ublažavanje bola antalgičan (grč. pripojenje (osobito aneksija Austrije Njemačkoj koju je 1938. enchere) trg. grafia) poznavanje kamenja. ant-agonizomai boriti se protiv. antagonistes) protivnik. običaja anostoza (grč. koji smanjuje spolni nagon antagonist (grč. zakona. ograđeno zemljište ansilaža (fr. sklad. skup. Afrodite). lov. suparništvo. osteon kost) nepostojanje ili nestajanje kostiju anotacija (lat. ensamble) cjelina. slikanje debelim slojem boja anrajser (njem. usp. anti. empatement) slik. testis) nedostatak sjemenika. slaganje. a-. antagonismos opreka) oprečnost. anosmia) med. djelovanje u suprotnom smislu.(grč. silo. podizanje cijene. Anreisser) obilježač. bust pijančevanje) sredstvo za odvikavanje od alkohola (naziv je dao danski liječnik Jacobsen) antacidi (grč. ensilage) stavljanje žita u spremnice (silose) radi čuvanja anšer (fr. orchis sjemenik. ansambl-igra zajednička igra više glumaca (suprotno: solo-igra). nasip. obrub na vrhu stupa. primjedba. mrtav. ansamblpartije glaz. annotatio) napomena. entablement) arhit.anorganografij a anorganografij a (grč. boriti se protiv koga ili čega antalgici (grč. an-. anti antablman (fr. natjecati se) biti u opreci s nekim ili nečim. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protu. ponavljanje iste riječi u dru- . engl. sloga. koji nema organa za disanje. poskupljivanje. anti protiv. osobito protiv kiseline u želucu antafroditičan (grč. enceinte) voj. bolja ponuda na javnoj prodaji. popis zaplijenjenih stvari. nesposoban za fiziološke i psihološke funkcije. borba antagonizirati (grč. organon. anti. koji odstupa od pravila. med. pripajanje. annotare) v. Anschlusz) priključenje. adnotirati anozmija (grč. anaklasis uzgon) ret. zajednica. nastao bez djelovanja životnih sila. med.(npr. acidum kiselina) mn. radnik metalne struke koji obilježava mjere radi adjustiranja (prenošenja crteža na materijal) ansambl (fr. bilješka. djelomično ili potpuno neosjećanje mirisa anpatman (fr. izvršila nacistička Njemačka) anštendig (njem. suviše se mučiti ant.

npr. prijašnji čin antecedencija (lat. područje Zemlje oko Južnog pola antartes (grč.) prije Kristova rođenja ante diem (lat. usp. plesso udaram) koji služi kao lijek protiv moždane kapi antarktičan (grč.. plesso udaram) mn. naprijed 86 Antej ante anno. entente cordiale čit. a na suprotnim Zemljinim polutkama antedatirati (lat.: postdiluvijski antefiks (lat. koji leži na Južnom polu Antarktika (grč. ante. izložiti) poet.) prije godine. med. med. ugovor o prijateljstvu. ante-cessor) prethodnik. udavio ga je Heraklo podigavši ga uvis . med. nepobjediv u borbi dok se doticao zemlje. Francuske i Engleske koji je 1914. entente) smisao. osobito u politici antapodoza (grč. južni. antecedere) prethoditi.) ukras na rubu krovnog vijenca kod antičkih građevina antefleksija (lat. antecedentia) ono što prethodi. diluvium potop) pretpotopni. prijašnji život antecedens (lat. anti.antanta gom ili suprotnom značenju. anti.. anti. Velika Antanta savez Rusije. ušao u rat protiv Njemačke i Austro-Ugarske. anti. apo. ante. preteći. ante. anti. značaj.) prije vremena. npr. apo-didomi predati. ante Hristum natum (lat. sklopljen nakon Prvog svjetskog rata radi čuvanja i održavanja stanja stvorenog ugovorima o miru. maternice Antej junak u starogrčkoj mitologiji. sredstva protiv moždane kapi antapoplektičan (grč. ispred. nadmašiti. značenje. tj. arktos sjever. borac u EAM-u antartritici (grč. koji liječi zglobobolju antastmatičan (grč. sin Posejdona i Geje. prijašnji događaji ili odnosi. ante Christum natum čit. zem. prijašnji događaj. koji pomaže kao lijek protiv slabljenja zbog oskudne hrane ante (lat. anteflexio) med. ant-. Mala Antanta savez između Jugoslavije. osobito u srednjoj Europi i na Balkanu. atrofos neuhranjen) med. npr. koji leži nasuprot Sjevernom polu. prerano. gram. koji služi kao lijek protiv astme antatrofičan (grč. savijenost naprijed. svoje majke (Geja = božica zemlje). sloga. taj čovjek je nikakav čovjek antanta (fr. antecedentia) mn.) prije svečanosti. post festum anteakt (lat. stanovnici pod istim podnevnikom i na istoj udaljenosti od polutnika. Cehoslovačke i Rumunjske. antarkein biti komu premac) grčki partizan. anti. anteactum) prijašnje djelo. pretjecati. arthron zglob) mn. antecedencija — konzekvencija = uzrok — posljedica. anti. antarktikos) zem. tj. prijašnje činjenice. prethodnik u nekom poslu ili zvanju anteci (grč. prethodnost. antidatirati antediluvijci (lat. (lat. anatant kordijal (fr. diluvium potop) mn. sporazum. ponovni napadaj groznice antapoplektici (grč. prethodni slog antecedirati (lat. prije. fil. prije suđenog dana ante festum (lat. iznijeti. neke riječi. pred. učitelj. putovođa. oikos kuća) mn. asthma) med. antarktikos južni) zem. antecedencije (lat. arthron zglob) koji služi kao lijek protiv zglobobolje.. sredstva protiv zglobobolje antartritičan (grč..) srdačan sporazum. preteča.) prijeđi. antecedens) prethodnik. pretpotopni ljudi antediluvijski (lat. itd. dodavanje pouke priči. datum) umjesto današnjeg datuma staviti na pismo ili spis raniji datum. apo. ići naprijed. nadmašivati antecesor (lat. ant-. entendre. supr. subjekt— predikat.

antenagium) prav. Mađarsku i Poljsku u doba turskih osvajanja u 16. natus rođen) prvorođeni. zool. prijašnji događaji. prošlost anteriores (lat. epileptikos) med. antheros) bot. doba cvjetanja anthelik (grč. zavoj ušne školjke anthelmintici (grč.) "predziđe kršćanstva". Leneje antestirati (lat. sredstva protiv glista. antenniformis) u obliku ticala. anterioritas) prethodnost. pr. prethodnici. pozivanje za svjedoka Antesterije (grč. bot. pradjed anteniforman (lat. muški spolni organ kod bescvjetnica anteriora (lat. kasnije: trojanski izdajnik (pomagao Grcima izaći iz drvenog konja za što su mu oni poklonili slobodu). prednost u vremenu. preko. hidros znoj) med. anti. st.) mn. med. ante pred. osnovao grad Patavium (današnja Padova) antenupcijalni (lat. anthera) bot. antena (lat. hyper nad. anti. iznad. predoltarnik antepenultima (lat. navođenje i nabrajanje pri- . logos govor) predgovor antelokvij (lat. dati (ili: davati) prednost antepozicija (lat. prašnica antere (grč. ant-erotikos) mn. loquor govorim) predgovor.) mn.) gram. v. antenuptialis) predsvadbeni. grč. 1 antej ustinijansko pravo antejustinijansko pravo rimsko pravo prije cara Justinijana antelogij (lat. davanje prednosti. suprotno: posteriores anterioritet (lat. antemurale kristijanitatis (lat. ante-ludium) predigra antemeridijanski (lat. antepositio) stavljanje ispred. sredstvo protiv prekomjernog znojenja nogu anthipofora (grč. predbračni anteokupacija (lat. helminthos glista) mn. arhit. antestari. treći slog od kraja riječi ulijevo 87 anthipofora antepileptičan (grč. ticalo u kukaca antenagij (lat. pravo nekoga da prvi govori anteludij (lat. antemeridianus) prijepodnevni antemion (grč. antheros) mn. anteoccupatio) ret. hypo-fero snositi) ret. antenna) metalna naprava za odašiljanje i primanje elektromagnetskih valova. preci. pretpostaviti. svetkovine u čast bogu Dionizu starih Atenjana. med. naziv za Hrvatsku. anthe cvijet) bot. prvenstveno pravo prvorođenog djeteta antenat (lat. helikos zavinut) vijuga.. koji pomaže protiv padavice anteponirati (lat. sredstva za smanjivanje spolnog nagona anterotična sredstva med. anterotici antestacija (lat. anthemion) cvijet. ante. ante-ponere) staviti ispred. ante. helmins. opovrgavanje prigovora koje je govornik sam sebi učinio antependij (lat. pendere visjeti) u Katoličkoj crkvi: prekrivač prednje strane oltara. antestatio) prav. pretpostavljati. pretpostavljanje antera (grč. prašnici. predak. ante-testari) prav. anti. pužast zavijutak na jonskim stupovima antemurale christianitatis čit. anti. cvjetanje. muški spolni dijelovi cvijeta anteridija (grč. kao ticala Antenor jedan od uglednijih Trojanaca koji je predlagao da se Grcima vrati Helena kako bi se izbjegao rat. helix. slavile se u mjesecu antesterionu (veljača—ožujak). prethođenje. ant. ispred.) mn. anhelmintičan anthiperidrotik (grč. pozivati koga za svjedoka prije podnošenja tužbe sudu anteza (grč. ante. prioritet anterotici (grč. prijašnji život.

zajedno sa Slavenima upali su u Bizant. sthenos jačina. fil. anti. prostitucije itd. diaforos različit) protivnik moralne ravnodušnosti. anticus. anti. al-kohhlu) protivnik pijenja alkoholnih pića. neosjetljivost prema anafilaksiji antianeks (lat. anti. po Kantu: anticipacija zamjećivanja je osnovni stav čistoga razuma. snaga) med. kloromicetin i dr. umjesto antiabolicionist (grč.(grč. anti protu. anti. streptomicin. unaprijed primiti (ili: primati). suprotno: apeks antianeksionist (grč. trudnoću (antibaby-pilule) antibakhej (grč. anticipare) unaprijed uzeti (ili: uzimati). mjesto. u 6. anti. boreios sjeverni) okrenut prema sjeveru anticiklona (grč. predujmiti. anticipatio primanje unaprijed) uzimanje unaprijed. anti. koji služi protiv upale zglobova antiasteničan (grč. stvaranje suda ili dobivanje predodžbe o nečemu unaprijed. naziv po tome što se u području visokog tlaka javljaju meteorološke pojave suprotne onima u području niskog tlaka (ciklona) anticipacija (lat. starinski. palimbakhej antibarbarus (grč. starovremeni. potučeni od Avara anti. kyklos krug. upala krajnika antialkoholičar (grč. anti. osobito iz govora da bi se kasnije jedan po jedan opovrgavali Anti plemenski savez istočno od rijeke Dnjestra. tzv. drevni. koji potječe iz starog vijeka. te ih stanovnici sjeverne Zemljine polukugle ne mogu vidjeti antički (lat. točka na nebu od koje se vrši kretanje. predujam na robu. trezvenjak antianafilaksija (grč. koji služi protiv slabosti antibaby čit. apex) astr. lat. bios život) koji je protiv života. a-. Bakhios) poet. v. kružno kretanje) meteor. lat. a-. antias krajnik) med. antibeibi (engl. čistunac . protivnik uporabe stranih riječi antibiotični (grč. st. anti. koji povećeva životnu snagu. ret. annexio) protivnik aneksije antiaristokrat (grč. starog kova. arthron zglob) med. anti.Anti 88 antički u jezičnom pogledu. polos os) zvijezde koje kruže blizu južnog nebeskog pola. u antibiotike spadaju. ana.. iza. osobito: aureomicin. anti. pored ostalih. pravodobno onemogućavanje protivnikovog prigovora anticipando (lat. bios život) supstanca biološkog podrijetla koja sprječava razvijanje nekih klica i ubija ih. antiadijaforist (grč. antiquus) stari. tuđinski) knjiga koja naučava kako treba izbjegavti grube jezične pogreške. prema. koji uništava život. i lijekovi koji se dobivaju od nekih vrsta gljivica. anti. penicilin. anti.) unaprijed. filaggo čuvam. područje visokog atmosferskog tlaka. abolitio ukidanje) protivnik ukidanja nečega. usp. anti. circum naokolo. predujmljivati. anti. aristokratikos) protivnik plemstva. lat. anti. adijaforist antiaditis (grč. neprijatelj aristokracije antiartritičan (grč. prije vremena anticipirati (lat. koji ubija antibiotik (grč. po starinskom ukusu. antiborejski (grč. st. barbarizme.) kemijska sredstva koja sprječavaju začeće. osobito ropstva. sredinom 6. grč. dobiti predodžbu ili stvoriti sud o nečemu unaprijed anticirkumpolarne zvijezde (grč. u obliku predujma. ar. barbaros negrčki. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protiv. branim) med.

pren. anti. mn. rijedak antidaktil (grč. iznijeti) ret. protugroznični antifebrilije (grč. liječnici koji u liječenju svih bolesti upotrebljavaju antiflogistična sredstva antiflogistika (grč. događaj ili stvar promatrana s protivničke strane. anti. v. flox plamen) 2. protusredstvo antidotarij (grč. protiv demokracije antidetonator (grč. anti. fleps žila. antiepileptičan 89 antifraza antiestetičan (grč. pr. anti. febris groznica) med. anti. lat. diegeza antidijabetik (grč. teorija fr. fermenti koji svojim utjecajem poništavaju djelovanje drugih fermenata antiflebotomist (grč. anti. eu dobro. fermentum) med. anti. flogističku teoriju o postojanju neke hipotetične tvari koja pri sagorijevanju tijela ne sagorijeva. fone) otpjev. antidinična sredstva antidizenterici (grč. antedatirati antidemokratski (grč. griža) mn. v. febris groznica) med.. vlastodržac) neprijateljski raspoložen prema vladajućem domu antidinici (grč. anti. thanatos smrt) protivnik eutanazista antifebrilan (grč. sredstva protiv padavice. temno režem) med. pristaše antiflogistike. pren. diexeimi prikazati. diabaino prolazim) med. okretanje) mn. anti. anapest antidatirati (grč. anti. lat. anti. anti. lat. sredstva protiv nesvjestice. emeo povraćam) koji suzbija nagon za povraćanjem antiepileptici (grč.antidaktil vremena starih Grka i Rimljana. sredstvo. antidoton) med. antipirin antifermenti (grč. anti. koji se protivi pravilima estetike antieutanazist (grč. dynastes vladar. lijekovi protiv groznice antifebrin (grč. dysenterikos proljev. lijek protiv šećerne bolesti antidinastičan (grč. med. anti. med. med. anti. također: otpjev antifraza (grč. usp. anti. kem. antemetici antiemetičan (grč. med. med. antiflogistici 1. diabetes šećerna bolest. spravica od gume koja se stavlja u uši da bi se onemogućilo dopiranje suviše jakih šumova i buke antifonija (grč. flox) mn. lijekovi koji služe protiv proljeva (griže) antidot (grč. usp. kemičara Lavoisiera kojom je opovrgnuo tzv. anti. anti. anti protu. anti. daktylos prst) metr. anti. anti. lijekovi protiv upale antiflogističan kem. farmakopeja antidramatski (grč. frasis govorenje) retorička figura koja se sastoji u to- . antidoton protusredstvo) knjiga o lijekovima. sredstva protiv povraćanja. flogos plamen) 1. zamjećujem) suprotan pravilima estetike. aisthanomai osjećam. anti. lijek protiv čega. dyne vrtlog. emeo povraćam) mn. demokratikos) koji je protiv vladavine naroda. flox. epilepsije. drama) koji je u suprotnosti s dramskim zakonima i pravilima antiemetici (grč. lat. prikazivanje nekog dogadaja ili stvari od strane protivnika. anti. protivnik liječenja puštanjem krvi antiflogistici (grč. med. med. sredstvo protiv groznice. koji ublažava upalu ili groznicu. v. flogiston antifon (grč. anti. antiflogistika 2 antiflogističari (grč. kem. fone glas) logička proturječnost. lat.-lat. febris groznica) farm.) sredstvo koje se dodaje pogonskim gorivima kako bi se spriječile prerane eksplozije u motorima s unutarnjim izgaranjem antidigeza (grč. besmislica. epilepsia) mn. datum) v. protuotrov.

sredstva protiv sušice. kulture. freeze zamrzavati) teh. fthisis sušica) mn. lat. anti. kathodos put naniže) fiz. oni koji žive na istom stup- 90 antiklinala nju zemljopisne širine. tuberkuloze. namještena je u cijevi i na nju padaju katodne zrake te se time dobivaju snažnija djelovanja antikatolički (grč. Gallus) protivnik. sredstva protiv kašlja antikategorija (grč. katholikos) koji je protiv katoličke vjere Antikleja (grč. lat.: "To bi bilo vrlo pametno" u smislu "vrlo ludo" antifriz (grč. cariosus pokvaren. rheo curim) med. umjetnost i vlastiti ideal starih klasičnih naroda.) jedna od junakinja starogrčke tragedije. sredstva protiv bolesti raka antikariozan (grč. anti. incrusstare dobiti koru) naprava koja čuva parni kotao od stvaranja kamenca antiinokulist (grč. protutužba antikatoda (grč. anti. chthon zemlja. chresis uporaba) prav. med. koji služi kao lijek protiv razjedanja kostiju antikataralije (grč. anti. anti. veliki smo svuda. med. klimax stube. inoculare cijepiti) protivnik cijepljenja (kalemljenja) antika (lat. anti. utjelovljenje bezgranične sestrinske ljubavi. postupnost u izrazu) ret. lat. na prijestolju. lat. antihipnotičan antihistaminici mn. npr. v. lat. helmins. helminthos glista) mn.: "Ako smo veliki. spuštam se) geol. anti. anti. anti. anti. politike itd. umrla je od žalosti za sinom misleći da je poginuo antiklimaks (grč. klino naginjem se. koji služi kao lijek protiv šikljanja krvi antihemoroidalan (grč. anti. med. anti. hypnos san) mn. sredstva (lijekovi) za sprječavanje djelovanje histamina kod alergijskih bolesti (nefenergan. položaj slojeva . anti. pr. truo) med. anti.) Odisejeva majka. elektroda u rentgenskom uređaju. neprijatelj Francuza (jezika. kakos loš. engl. hektikos sušičav) mn. Grka i Rimljana. katarroos ) mn. anti-katerogeo) prav. u palači. anti. antihektičan antihelmitici (grč. anti. pren. cancer rak) mn. stanje) med. ugovor o zalogu na osnovi kojega vjerovnik ima pravo upotrebljavati predmet primljen u zalog antihtoni (grč. npr. antihelmitici antihemoragičan (grč. pr. umjetnička rijetkost antikahektičan (grč. tlo) mn. anti. koji služi kao lijek protiv šuljeva. sredstva za sprječavanje zaleđivanja mehanizama pri niskim temperaturama antiftizici (grč. anti. regnymi probijam) med. predmet stare umjetnosti. antiftizičan antigal (grč. zajedno sa svojim zaručnikom Hemonom završila tragično antihektici (grč. exis svojstvo. tuberkuloze. med. antiquus stari) kultura i filozofija klasične starine. med. hemeroida antihipnotici (grč. haima. kći kralja Edipa i Jokaste. sredstva protiv bolesnog nagona za spavanjem.antifriz me da se jedna riječ upotrebljava u smislu koji je potpuno suprotan njezinom osnovnom značenju. samo na suprotnim stranama polutnika antiinkrustator (grč. anti. u kolibi" antiklinala (grč. pr.) Antigona (grč. anti protu. antistin) antihreza (grč. prelaženje od jače predodžbe na slabiju tako da se prava postupnost i ne vidi. med. zem. koji služi kao sredstvo za popravljanje loših tjelesnih sokova koji izazivaju slabljenje antikankroza (grč. haima krv. sredstva protiv sušice.

liberalismus) suprotnost slobodnjaštvu. izjedati) nehrđajuća slitina aluminija. sredstva. protukritika. ima pravo služiti se i koristiti založenim predmetom antikrist (grč. lat. convulsivus grčevit) med. koji sprječava nastup krize antikritičar (grč. starinar. anti. lat. kosmeo ukrašujem) koji uništava (ili: narušava) ljepotu antikreza (grč. sredstva za zaštitu od zaraznih bolesti antikontagiozan (grč. antiquare) zastarjeti. antički) antilegomena (grč. oponašati ukus starih. lat. lat. anti. loimos kuga) med. supr. (suprotno: kurziv) antikvar (lat. lat. odnosno zastarjele stvari ili ustanove i si. teol. contagiosus zarazan) mn. anti. krino sudim) odgovor na kritiku. a padaju u suprotnim smjerovim. odbaciti. stare. vrag. protukužni antiletargičan (grč. krino sudim) koji odgovara na kritiku. stari svijet. npr. anti. dopunski ugovor o zalogu po kojem založni vjerovnik. lijekovi protiv trbuhobolje antikolvunzivan (grč. anti. upotrebljavan antikvarijat (lat.I antikoagulans koji su naslonjeni jedni na druge tako da čine hrbat ili sljeme. med. chronos vrijeme) pogreška u računanju vremena. antiquarius) istraživač i proučavatelj starina. lat. constitutio ustav) protustavan antikonstitucionist (grč. anti. kolike trbuhobolja) mn.. raditi prema antičkim uzorima. cholas utroba) mn. zakon antikvitet (lat. dijelovi Svetog pisma čiju izvornost neki teolozi osporavaju ili u koju se sumnja. Christos) protivnik (ili: neprijatelj) Krista ili kršćanstva. anti. napad itd. contagiosus zarazan) koji služi kao zaštita od zaraze antikorodal (grč. anti. odgovor na napade. med. homologumena antilemičan (grč. anti. anti. bezbožan čovjek. lethargia bolest spavanja) med. koji služi protiv obuzetosti dubokim snom. latinica. starinski (usp. anti protu. polovan. med. tromboze i dr. anti. sotona antikritičan (grč. kresis miješanje) prav. anti. opovrgavam) mn. pisac obrane od napada 91 antiliber aliz am antikritika (grč. antiquitas) starina. tisk. antikvizirati (lat. lat. coagere sjediniti) sredstvo koje sprječava zgrušavanja krvi. protiv obamrlosti antiliberalizam (grč. antiquarius) stari. antiquus stari) trgovina starim knjigama antikvirati (lat. proglasiti za zastarjelo. antiquus) ugledati se na stare. corrodere glodati. obrana antikronizam (grč. antiqua) staro pismo. služi za liječenje embolije. med. anti. kupac i prodavač starih knjiga antikvaran (lat. sredstva protiv kolere antikolici (grč. proglasiti nešto zastarjelim antikvus (lat. anti. uporaba jednog vremena umjesto drugog antikva (lat. supr. slobodnjačkim načelima . koji služi protiv grčeva antikonstitucionalan (grč. magnezija i silicija antikozmetičan (grč. uspravna latinična slova. antilego suprotstavljam se. constitutio) protivnik ustava antikontagioza (grč. anti protu. krino) pisac odgovora na kritiku. cholera bolest s povraćanjem i žitkom stolicom. anti. antikolerici (grč. slobodoumlju. anti. umjesto interesa na dug. anti. pren. poznavatelj starina i starih spomenika. starinski. stari vijek. kupac i prodavač starina. antiquus) stari. lat. koji služi protiv kuge. sinklinala antikoagulans (grč.

antimetabola antimetateza (grč. metatithemi premjestiti) retorička figura koja se sastoji u tome da se iste riječi ponavljaju i u drugom dijelu rečenice. anti. pratitelj i ljubimac rimskog cara Hadrijana. tobožnja proturječnost između starozavjetnog zakona i kršćanskog naučavanja. protunarodni antinarkotici (grč. sredstva i lijekovi protiv bubrežnih bolesti Antinoj (grč. lyssa pseće bjesnilo) med. npr. anti. metalepsis zamjenjivanje. koji popravlja raspoloženje antimerija (grč. uporaba osobnog imena umjesto vrste. atomska težina 121. antilogikos) nedosljedan. anti. anti. anti. a i s obzirom na prostor on je ograničen" (teza). anti-metabole) retorička figura koja se sastoji u tome što se izrazi koji su bili u prvom dijelu rečenice pojavljuju i u drugom. pokret protiv rata i priprema za rat antimon (lat. monarchia) koji je protiv monarhijskog oblika vladavine antimoralan (grč. ali drugim redom. antilogia) proturječnost. antinomia proturječnost zakona sa samim sobom tako da ga obje strane mogu tumačiti u svoju korist) log. mos. znak Sb (stibium). simbol ljepote i mladosti antinomazija (grč.antilisa antilisa (grč.) jedan od prosaca Odisejeve žene Penelope. a ne živimo da jedemo". antimetalepsija antimetalepsija (grč. nego je u jednom i drugom pogledu bezgraničan" (antiteza). veoma raširena vrsta rogatih sisavaca. anti. suprotan moralu antimoralizam (grč. anti. med. lat. a ne živi da bi jeo" antimilitarizam (grč. "Jedi da bi živio. lijekovi protiv narkotičkih trovanja antinefritici (grč. nefros bubreg) mn. tj. prigovor. zamjenjivanje jednog dijela govora drugim antimetabola (grč. militarisme) suprotnost militarizmu. meros dio) ret. antholops) zool. lat. načelno nepriz- . suprotnost dvaju sudova ili zakona — teze i antiteze — koji se uzajamno isključuju. razmjena) ret. metaloid srebrnobijele boje. anti. proturječnost. onoma ime) zamjenjivanje imena. anti. npr. obrana pred sudom antilopa (grč. s logikom antilogija (grč. kod Kanta: proturječnost koja se javlja pri primjeni zakona čistog razuma na osjetilni svijet antinomizam (grč. moralis) koji je u suprotnosti s moralom. npr.: a) "Svijet ima svoj početak u vremenu.: "Jedemo da živimo. fr. anti. med. anti. anti. nationalis) nenarodni. ali u suprotnom smislu. element. u Europi od ove vrste postoji samo gazela antimelankoličan (grč.76. redni broj 51. "Demosten" umjesto "govornik" antinomija (grč. melancholikos) koji razbija tugu. nomos zakon) 1. anti. "cvjetno oko" (zbog lijepih očiju te životinje). pobijanje. antimonium) kem. b) "Svijet nema ni početka u vremenu niti granica s obzirom na prostor. sredstvo protiv psećeg bjesnila antilogičan (grč. 2. ukočenje) mn. naučavanje koje ne priznaje nikakvu razliku između dobra i zla i koje sve ljudske postupke jednako procjenjuje antinacionalan (grč. živi u toplijim krajevima u stadima. fil. npr. v. narke ukočenost. protuslovan. anti. lat. teol. moriš običaj) fil. kristalni i veoma lomljiv tako da se može smrviti u prah 92 antinomizam antimonarhijski (grč. koji je u suprotnosti sa zakonima mišljenja.

oprečan. obično se izražava jednim pitanjem antipsihologizam (grč. pleuron bok. anti. anti. sredstva protiv upale plućne opne. peristasis vanjske okolnosti) opreka ili suprotnost okolnosti (ili: prilika). ratio razum) fil. tj. anomizam antioksidans kemijska tvar koja se dodaje lakopokvarljivim proizvodima radi sprječavanja kvarenja zbog oksidacije antipapizam (grč. lat. anti. zem. nedomoljub antiperistaza (grč. anti. anti. anti. anti.antioksidans navanje bilo kakvih utvrđenih zakona. anti. suparnik. spolna ljubav antiplenisti (grč. anti. plenus pun) fil. lat. koji se nalazi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antiprotaza (grč. osjećaj odvratnosti ili nenaklonosti. anti. gramma) geom. antipirin i dr. nemio. med. zem. ljudi sa suprotnim sjenama. papa) neprijateljstvo i borba protiv pape antiparagraf (grč. antipatheia) neraspoloženje prema nekome. odnosno ljudsko mišljenje. lat. npr. parallelos. med. anti-paragrafos) odgovor na kritiku. aspirin. koji služi protiv upale pluća antipod (grč. revolutionarius) pristaša i pobornik antirevolucije. stanovnici na istom podnevniku. pyr vatra) med. pr. anti. pristaše teorije o praznom prostoru (za razliku od plenista) 93 antisciji antipleuritici (grč. pr. rheuma) med. rabies bjesnoća) koji služi protiv bjesnoće antiracionalizam (grč. antirepublikanski antireumatičan (grč. replika antiparalelan (grč. djelovanje dviju suprotnih sila u prirodi antipiretici (grč. neugodan. anti. lijekovi protiv groznice antipiretičan (grč. anti protu. lat. anti. para-lyo) mn. pneumon pluća) med. parasitos nametnik) mn. antipus) čovjek koji u odnosu prema nekom drugom predstavlja pravu suprotnost. antiprotasis protuprijedlog) ret. antipathikos) koji pobuđuje neraspoloženje ili odvratnost. koji služi protiv reumatizma antirevolucionar (grč. sredstvo protiv groznice. koji suzbija groznicu. anti. rebro) mn. anti. nagovještaj opovrgavan] a nekog tvrđenja. ali na suprotnim stranama polutnika tako da njihove sjene u podne padaju na suprotne strane . suprotno: simpatija antipatriot (grč. parallelos) koji nije paralelan. nije apsolutni izvor spoznaje antirepublikanac (grč. antipirin (grč. anti. antipus) sasvim suprotan. protivnik. med. res publica) protivnik republikanskog oblika vladavine. anti. sredstva protiv biljnih i životinjskih nametnika koji se nalaze na ljudima i životinjama antipatičan (grč. antipleuritičan antipneumoničan (grč. psyche duša) fil. anti. nesimpatičan antipatija (grč. anti. patriotes) neprijatelj domovine. glavobolje antiplatonska ljubav osjetilna. shvaćanje da razum. fr. skia sjena) mn. pyr vatra) mn. anti. sredstva protiv uzetosti (paralize) antiparazitici (grč. royalisme) nenaklonost monarhijskom obliku vladavine i kraljevskoj vlasti uopće antisciji (grč. pyr vatra) med. istokračni trapez antiparalitici (grč. stav nekih logičara i gnoseologa protiv primjene psihologije u logičkim i spoznajno-teorijskim razmišljanjima antirabičan (grč. lat. onaj koji živi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antipodni (grč. usporedan antiparalelogram (grč. protivnik revolucije antirojalizam (grč.

anti. tj. lat. lat. spiritus duh) fil. spasmos) mn. S. thermos topao) mn. antithetikos) suprotan. med. anti. teza. anti. anti. spastikos koji vuče. sredstvo za uništavanje klica koje izazivaju truljenje. sinteza antitip (grč. uništavanje truležnih klica kemijskim i fizičkim sredstvima antiseptičan (grč. lat. sredstva koja ublažavaju grčeve. prijepis. anti-strategos) zamjenik vojskovođe. progovara mudro". thyreos štit. antistrofe) u drami starih Grka: ples zbora. Beckett antitermici (grč. koji svojim radom i ponašanjem šteti ljudskom društvu i nezgodno strši u njemu antispast (grč. anti. dviju težnji i si.antisemit antisemit neprijatelj Židova i njihovog načina rada (usp. anti. anti. skepsis dvojba) fil. anti. bez izrazite dramske radnje. anti. zajednice 4 . suprotnost dvaju karaktera. anti. med. ili kontrarna. a drugi i treći dug: U — —U antispastici (grč. tvar koja se stvara u organizmu zbog podražaja toksina i koja suzbija njihov štetni utjecaj antiunionist (grč. koji je u suprotnostima antiteza (grč. lat. otpjev koji je odgovor prije toga pjevanoj strofi antiteatar (grč. protivnik ujedinjenja. toxikon) med. a istodobno smanjuju ili otklanjaju bolove antitetičan (grč. političkom i duhovnom životu. anti. sys. koji sprječava truljenje antiseptik (grč. negiranje duhovnosti i 94 antiunionist duhovne prirode uopće. med. mn. anti. sepsis trulež) kem. protužidovski pokret antisepsa (grč. theatron gledanje) zajednički naziv za suvremena kazališna djela čija je karakteristika samo iznošenje činjenica bez fabule. npr. sepsis trulež) med. antiseptici antisifilitici (grč. ret. antitipski antitireoidin (grč. sredstva i lijekovi koji snižavaju temperturu. anti. zapovjednik neprijateljske vojske antistrofa (grč. unio sjedinjenje) protivnik jedinstva. = materijalizam antistrateg (grč. med. neslaganje s onim gnoseološkim stajalištem koje sumnja u mogućnost bilo kakve spoznaje uopće i koje smatra da se ne može doći ni do kakvih općih istina antisocijalan (grč. suprotno) 1. suprotna). usp. sredstva protiv šuge antiskepticizam (grč. lijek koji sadrži sekret štitnjače. antisemitski. iskazivanje jedne misli pomoću dvaju suprotnih pojmova. spectrum sablast) znanstveno opovrgavanje vjerovanja u duhove i sablasti antispiritualizam (grč.: "Ide ludo. socialis društven) suprotan društvenom poretku. služi za liječenje Bazedovljeve bolesti anti toksin (grč. filos) mn. pr. anti. logia. suprotnost između značenja dvaju pojmova ili dvaju sudova (može biti kontradiktorna. antispastos) metr. 4. scabies šuga) mn. proturječna. 3. eidos izgled) farm. v. u transcendentalnoj Kantovoj filozofiji i Hegelovoj dijalektici: suprotnost prema tezi. četverosložna stopa čiji je prvi i četvrti slog kratak. med. u potpunosti je odgovarao prijašnjoj strofi. antispastici antispektrologija (grč. predstavnici E. anti protu. grčevit) mn. Semiti) antisemitizam pokret kojem je cilj borba protiv sudjelovanja Židova u privrednom. lat. typos) otisak. sredstva protiv sifilisa antiskabioza (grč. anti. antithesis suprotnost.. anti. septikos) med. antispazmodici antispazmodici (grč. 2. Ionesco.

dobar— loš. zool. tvrd—mek i dr. sredstva protiv navale krvi. Demo- 95 anirkolon sten ili Ciceron umjesto "veliki govornik" antorgastična sredstva med. nastavak -ites) min. kotlina. lithos kamen) mn. cvjetno plavetnilo. razmak. typos otisak. bedrenica. lingv. sprava za određivanje količine ugljika antrakonit (gr. laž—istina. antoliti antozoe (grč. anti. složeni ugljični vodik. plava tvar u cvijeću antodontalgici (grč. anti. anthrax ugljen) kem. opasna zarazna bolest pretežito biljoždera. žuta tvar koja se nalazi u cvijeću antoliti (grč. uopće: zbirka svakog štiva odabranog prema posebnim mjerilima i svrhama. osip. zoon životinja. antrpilastir . osobito lirskih pjesama. lithos kamen) mn. xanthos žut) kem. udaljenost između stupova. med. cvat. cvjetnjak. geol. u sobi). med. anthrax ugljen. kvasac) kem. pren. npr. veneričnih bolesti antizimotik (gr. bjesnilo . entrecolonne) arhit. toile. crni prišt. anthrax ugljen. npr. antonomasia drugi naziv) ret. nevolja antrkolon (fr. anthos. zbirka odabranih. antrecen (grč. med. odus zub. anthrax ugljen. entoilage) fina tkanina s čipkama antocijan (grč. Venus božica ljubavi. sredstva protiv spolnih. najbolja vrsta ugljena antrakolit (grč. usp. antiseptik antoalaža (fr. anthos cvijet. npr. geol. v. lithos kamen) min. okamenjeni cvjetovi ili otisci cvjetova u kamenu. antotipoliti antologija (grč. anthrax ugljen. lithos kamen) min. anthrax ugljen) med. antraksne bolesti one koje se prenose na čovjeka putem posrednog ili neposrednog dodira sa životinjama. upotrebljava se za pripremanje alizarina i drugih obojenih tvari antrešelj (lat. anti. sredstva protiv zubobolje antoftalmici (grč. slaganje ugljenog praha ili čađe u tkiva što dovodi do njihove crne obojenosti antraks (grč. geol. prostor između dvaju stupova. ljeto—zima.antivenerea antivenerea (grč. anthos) cvijet. spolna ljubav) mn. orgazam antos (grč. antrakolit antrakoza (grč. sredstvo koje sprječava vrenje. usp. govorni ukras. anthos. anti. usp. metron) kem. grafo pišem) pisanje pomoću cvijeća antoksantin (grč.. anti. vapnenac obojen ugljenom antrakometar (grč. entonnoir) lijevak. intersellare sjediti između) mjesto na hrptu konja u sredini između bisaga. kyaneos zagasitoplav) kem. v. entonner. paronimi. algos bol) mn. sinonimi. dobiva se iz smole kamenog ugljena. med. anthrakoo pretvarati u ugljen) pretvaranje u ugljen. opisivanje kod kojega se umjesto zajedničkog imena u govoru upotrijebi vlastito ime. anthos. osobito na licu antotipoliti (grč. ljevkasta rupa od eksplodirane mine. lat. anthos cvijet. itd. živo biće) mn. onyma ime) mn. vrtača antonomazija (grč. ofthalmos oko) mn. C 14 H 10 . cvjetno žutilo. sredstva protiv očnih bolesti antografija (grč. usp. zbirka najljepšega antonimi (grč. med. anti. koralji antracit (grč. svojstvo suprotnoga značenja nekoj drugoj riječi. nered (npr. anthos. riječi suprotne po značenju. krasta. anthologia) branje cvijeća. onyma ime) lingv. antonimi antonoar (fr. homonimi antonimija (grč. najstariji fosilni ugljen. zyme kiselo tijesto. tegoba.

urezujem u kamen. antropocentrizam (grč. suprotno: teosebija antropijatrika (grč. anthropos čovjek. latreia služba) obožavanje čovjeka. anthropos. anthropos. anthropos. rađanje) biol. lat. također: pogled na svijet i život koji u pitanju o položaju čovjeka u prirodi vidi "pitanje nad pitanjima" ili koji polazi od stajališta da je "čovjek mjera svih stvari" antropo. fiziološkog. gnosis poznavanje) znanost o poznavanju čovjeka. očovječavanje. anthropos. logia) dio antropologije koji se bavi životom čovječanstva i njegovim zakonima proučavajući pitanje naslijeđa.antropareskij a antropareskija (grč. dio antropologije koji proučava ljudsko tijelo antropohistorija (grč. anthropos čovjek. shvaćanje da je čovjek biće slično Bogu antropolog (grč. anthropos. fyteia sađenje. znanost o spolnom životu čovjeka antropofobija (grč. anthropos. zemaljski antropizam (grč. anthropareskeia) želja ili slabost nekoga da se dopada ljudima. podvrste su: povijesna. prometna. genesis) znariost o postanku i razvitku čovjeka i ljudskih vrsta antropogeografija (grč. mortaliteta itd. historia) znanost o razvitku ljudskog roda. stvoreno na Božju sliku i priliku. gone rađanje) postojanje čovjekom (očovječenje) antropografija (grč. kanibal antropofagija (grč. ljudožder. hiatros liječnik) znanost o liječenju ljudi antropinski (grč. eidos oblik) čovjekolik. anthropos. povijest čovječanstva antropoidan (grč. bios život. trgovačka i politička geografija antropoglif (grč. sličan čovjeku (za majmune) antropokemija (grč. kulturna. anthropos. papiga antropognost (grč. gnostes poznavatelj) poznavatelj ljudi antropognozija (grč.(grč. poznavanje čovjeka antropogonija (grč. anthropos. anthropos. glotta jezik) životinja s jezikom sličnim jeziku čovjeka. glyfo dubem. opći naziv za sve one predodžbe koje stavljaju ljudski organizam u suprotnost s cijelom ostalom prirodom i koje ga shvaćaju kao smišljen krajnji cilj organskog stvaranja i kao biće načelno različito od ostalog organskog svijeta. anthropos) fil. fagein jesti) onaj koji jede ljudsko meso. anthropos) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek antropobiologija (grč. anthropos. logos) znanstvenik koji proučava čovjeka s anatomskog. anthropos. anthropos. anthropofagia) ljudožderstvo. anthropos. utjecaja okoline. geografia) dio zemljopisa koji ispituje koliko prirodni položaj zemljišta na kojem ljudi žive utječe na oblikovanje ljudskih zajednica i koliko je čovjek uopće sposoban preoblikovati određeni prostor tako da bi mu mogao biti od koristi. klešem) prirodni kamen koji ima oblik čovjeka antropoglot (grč. privredna. koji se tiče ljudi. fobos strah) strah (ili: zaziranje) od ljudi antropofonika (grč. anthropinos) čovječji. anthropos. rađanje čovjeka. psihološkog. anthropos. nataliteta. chemeia) znanost o tvarima koje sačinjavaju ljudsko tijelo antropolatrija (grč. grafia) opis (ili: opisivanje) čovjeka. centrum središte) filozofski pogled na svijet koji smatra da je čovjek središte svijeta i krajnja svrha njegova razvitka antropofag (grč. anthropos. kanibalizam antropofiteja (grč. npr. anthropos. . fone glas) znanost o ljudskim glasovima 96 antropolog antropogenija (grč.

anthropos. plastike) slikanje (ili: klesanje) čovjeka antroposkopija (grč. thysia žrtva) prinošenje ljudi na žrtvu antropotomija (grč. arheologije i znanosti o jeziku antropologizam (grč. tj. manteia proricanje) proricanje (ili: gatanje) po čovječjoj utrobi antropometar (grč. anthropos. logia) znanost o sastavu i osobinama ljudskog tijela antropoteizam (grč. soma tijelo. anthropos. s ljudskim osobinama. anthropos. morfe oblik) kamen sličan čovjeku ili nekom dijelu njegovog tijela. metron) sprava za mjerenje visine čovjeka antropometrija (grč. metoda mjerenja čovjeka. anthropopatheia) fil. Theos Bog) obogočovječenje. logia) znanost koja proučava čovjeka na osnovi anatomije. zamišljati i prikazivati Boga kao čovjeka. slabostima i dr. fiziognomika antroposomatologija (grč. anthropos. anthropos-morfos) sličan čovjeku. antroponomija (grč. shvaćanje i tumačenje stvari i prirode prema ljudskim odnosima. težnji i ideala. anthropos. anthropo-poiia) stvaranje čovjeka antropopitekus (grč. anthropopatheia) fil. naziv koji je upotrijebio Haeckel za preteču "majmunskog čovjeka" (pitekantropa) "iz kojega se razvio čovjek" antropoplastika (grč. morfe oblik) fil. anthropos. theke sanduk) dvorana zaslužnih ljudi antropoterapija (grč. antropopatija antropopeja (grč. seciranje. tj. anthropos. biće koje osjeća i želi isto kao čovjek. morfoo uobličavam) počovječiti. tome rezanje) med. anthropos. počovječavati. biološki život. fiziologije. osjeća i radi kao čovjek. nomos zakon) fil. fizičke pojave. rezanje ljud- filozofskog. logia) znanost o oblicima ljud^ skog tijela . anthropos. fiziologije. anthropos. sociologije. 1. njihovoj razvijenosti i drugim osobinama antropomorf (grč. shvaćanje da je Bog biće koje ima sve ljudske osobine. majmun sličan čovjeku antropomorfan (gr. sociološkog. v. Bog. religiozni antropomorfizam smatra da je Bog sličan čovjeku. ponašanje životinja itd. po Kantu: zakonodavni razum čovjeka antropopatija (grč. da misli. arheološkog i dr. metron) mjerenje ljudskog tijela.antropologija 97 antropotomij a antropomorfozirati (grč. 2. anthropos. proučavanje zakona koji vladaju u ljudskom životu. antropopatizam antropopatizam (grč. tj. stajališta antropologija (grč. obožavanje čovjeka. anthropos. skopeo promatram) vještina da se po crtama lica zaključi o umnim i karakternim osobinama čovjeka. logismos) fil. povijesnog. pithekos majmun) čovjekoliki majmun. koji ima ljudski oblik antropomorfizam (grč. tj. anthropos. svako rasuđivanje ili svako naučavanje koje radi objašnjenja onoga što nije čovjek (npr. anthropos čovjek. shvaćanje po kojem je religija rezultat ljudskih nazora. shvaćanje daje spoznaja (i oblici u kojima se ona javlja) uvjetovana ljudskom prirodom antropomantija (grč. anthropos. therapeo liječim) znanost o liječenju čovjeka i o njegovanju ljudskog zdravlja antropotizija (grč. proučavanje odnosa između čovječjih udova. anthropos.) upotrebljava pojmove posuđene od prirode ili ponašanja čovjeka. psihologije. vrlinama. anthropos. počovječenje Boga antropomorfologija (grč. povijesti. smatranje onoga što je ljudsko božanskim antropoteka (grč. želja. anthropos. morfe.

opovrgnuće. anulus palacii (lat. a duh zakonu reinkarnacije antropozoik (grč. tj. uništiti. New Zeland i USA) pakt koji je sklopljen 1.) čarobni prsten. annumerare) pribrojiti. ura rep) zool. razdoblje u povijesti Zemlje u čijem se početku javlja čovjek. inversus) naličje. lat.) aorist (grč. naučavanje čiji je začetnik Rudolf Steiner. pribrojavati. osobito Djevici Mariji da će roditi Sina.) papin prsten pečatnjak na kojem je prikazan 98 aorist sv. opovrgavanje. proglašavanje nevažećim anulirati (lat. žabe anurija (grč. lat. polukas anualni (lat.antropozofija skog tijela radi znanstvenog ispitivanja antropozofija (grč. koji se događa svake godine. annuus godišnji) godišnja otplata duga. enveloppe) omotnica. proglasiti nevažećim anulus (lat. an-. Novog Zelanda i SAD. an-.) med. kroz čmar anvarija (grč. SEATO anžanbman (fr.) zool. na naličje anzihtskarta (njem. ukidati. sofia mudrost) fil. ovarium jajnik) med. annuarium) ljetopis. anthropos. prelaženje nedovršene rečenice u sljedeći stih Anžu francuska plemićka obitelj (ime po istoimenoj grofoviji na donjoj Loari). nepomična krivulja koja u svakoj svojoj točki dodiruje jednu krivulju u ravnini anver (fr. poništavati. godišnji prihod. i 15. antropozojsko razdobIje antropozojski period geol. ribarski prsten anumeracija (lat. opovrgnuti. a Venvers čit. opovrgavati. "prosvijetljenje" i "posvećenje". an bez. put prema tim višim svjetovima ima tri stupnja: "pripremu". godišnji dohodak. zoon životinja) geol. a-oristos neograničen. envers. u hrvatskoj povijesti poznati su pod imenom Anžuvinci (vladali su u Hrvatskoj i Ugarskoj u 14. rujna 1951. uračunavati. potpun prestanak izlučivanja mokraće anus (lat. čmar. anulus magikus (lat. mat. a koje želi "duhovnim očima gledati" te neposredno opažati i općiti s "višim svjetovima". annullatio) poništenje. per anum (lat. ukinuti. uništavati. godišnjak. objavljivanje. v. Petar u ribarskom čamcu. annullare) poništiti. Blagovijest anuri (grč. uračunavanje anumerirati (lat. ubrajati anuncijacija (lat. a lanver (fr. poništavanje. annuitas. uron mokraća) med. godišnja renta anulacija (lat. tijelo je podložno zakonu naslijeđa. anthropos. koji traje godinu dana anuarij (lat. počinje s dijuvijalnim razdobljem. opkoračenje. st. otprilike milijun godina antrpa (entrepas) hod konja. kalendar anuitet (lat. anulus piskatorijus (lat. annunciatio) nagovještavanje.) kraljevski prsten pečatnjak. annualis) godišnji. annulus palatii čit. annumeratio) pribrajanje. Ansicht pogled) razglednica ANZUS-pakt (od početnih slova imena Australija.) naopako. a traje još i sad. prošlo svršeno vrijeme . bezrepci. annulus) prsten. duša sudbini koju sama stvara. annulus piscatorius čit. urođeni nedostatak jajnika anvelopa (fr. neodređen) gram. Pacifički pakt. završetak debelog crijeva. u San Franciscu između Australije. annulus magicus čit. enjambement) poet. natraške. dobom kad se ljudski govor počinje razvijati. ukinuće.

dražestan apartheid čit. vapa) para. lažan. lat. apage) odlazi. sva oruđa. kalcijev fosfat s fluorom. vanjština. tisk. ravnodušan.) otac apa (rum. surovost. 3. prividan (npr. stroj. uzimati pravi otisak (radi obavljanja korekture). neobičan. appartement) stan. apagoge) log. prividnost. posredan dokaz. apanage. zadah. najvažnija žila iz koje izlaze sve arterije u ljudskom tijelu. koji se odnosi na sustav leća kod kojeg su tri boje sjedinjene u jednoj točki apanaža (fr.) apartan (fr. očigledan. stan s više odjela apaš (fr. tj. 4. sva me- 99 apcigbild hanička postrojenja (npr. aparthajd (engl. vanjski izgled neke robe aparentan (lat. onaj koji dokazuje točnost neke tvrdnje pokazivanjem nemogućnosti ili pogrešnosti tvrdnje koja ga negira apakromatičan (grč. lat. od plaće na ime otplate duga). otići. žila kucavica aortitis (grč. Bild slika) posebno pripremljena sličica koja se malo navlaži i naljepljuje na papir i tako preslikava. stanje u kojem kod čovjeka ništa ne može izazvati ni radost ni žalost (u normalnim prilikama obično nastupa zbog premorenosti mozga). braće). biju vat i apcigbild (njem. vidan. trg. godišnja plaća bližih vladarevih rođaka (djece. nemarnost. dah. ono što izbija iz nečega (kao plin). ap-ago odvesti. razmak. apatetikos lažljiv) lažljiv. ljubičaste ili zelenkaste boje apcigati (njem. oduzimati. ravnodušnost. apanthropia zaziranje od ljudi) nečovječnost. pomoćna sredstva i dr. aparatura (lat. odvojenost. odvratnost među ljudima. kazališta i dr. veličina i si. pretakati (vino). upala aorte aozmičan (grč. nesvakidašnji. odrediti stalan godišnji prihod apanteza (grč. zamršen. osme miris) bezmirisan apa (mad. odjel. apparatus sprema. apo. koja su potrebna za neki posao ili neku službu aparatorij (lat. aorte) med. izraz kojim se označuje politika rasne diskriminacije apartman (fr. 2. apart poseban. očit. apathes) neosjetljiv. oruđe) sprava. otakati.) aparencija (lat. osiguran prihod apanažirati (fr. apparatorium) odjeljak (ili: ormar) za smještaj oruđa.) zasebnost. odijeljenošt. antropofobija aparat (lat. vjerojatnost. utrnulost osjećaja. abziehen svući. nemaran. apache) velegradski razbojnik. zaključak apatičan (grč. preslikač .aorta aorta (grč. sprava i si. naprava. apantesis) odgovor. pren. apanager) dati kome imanje na doživotno uživanje. zaziranje (ili: strah) od ljudi. apparatus) svi aparati nekog tehničkog poduzeća. apatao zavodim) min. apanagium) imanje dano na doživotno uživanje. godišnji prihod. jedinstven) poseban. apparens) vidljiv. mlitavost pokreta apatit (grč. sapa. zapleten. lopov. apagogičan dokaz indirektan. otimač (naziv prema sjevernoameričkom plemenu Apaši) apatetičan (grč. sive. kinematografa. isparivanje. soba. izgled. idi! apagoga (grč. cijeli pribor. a. npr. povraćati. neke radionice. apatheia) neosjetljivost. očevidan. posredan dokaz. zločinac. aorte) anat. abzihen) 1. chroma boja) opt. odbijati (npr. odvraćanje. pun draži. opovrgavanje apantropija (grč. glavna srčana žila. apatao. apperentia) privid. veoma raširen. jasan. smrad apage! (grč. utrnulih osjećaja apatija (grč.

bujica praznih riječi apercepcija (lat. zbor. imenovanje 100 apercepcija apelant (lat. usp. višim sudovima. otisak. med. i traži njihovu pomoć apelat (lat. appellare) moliti koga za pomoć. pozivanje na viši sud. zajedničko ime. a. appellativus) gram. žalba višoj vlasti. osoba ili presuda nižeg suda protiv koje apelant podnosi priziv višem sudu apelativ (lat. a-. tj. astr. vrstu apelirati (lat. životinja apelativan (lat. neškolovan apedeutizam (grč. onaj koji se u pravnim ili sudskim poslovima obraća. birstnapcug apedeutičan (grč. pozivanje. pozivanje. prauzrok iz kojega su sve stvari izašle i u koji se ponovno vraćaju (ovaj pojam uveo Anaksimander) apeks (lat. koji označava zajedničko ime. znači otprilike: dolje!. apaideusia) nenaobraženost. upala crvolikog produžetka na donjem dijelu slijepog crijeva. Abzug) demonstrativni usklik uobičajen nekada i u našim krajevima (osobito na račun vlasti za vrijeme Austrougarske Monarhije). nulla dies sine linea. appellare. dopuna. shvaćanje. npr. voj. šiljak) kapa starorimskih svećenika (u obliku stošca). izdužen produžetak s površine nekog organa. kalon lijepo) nepoznavanje ljepote. a-peptos neprobavljen) neprobavljiv. a-. usp. kaže se kad se osjeti da netko prisluškuje iza zida ili iza vrata) apendicit (lat. zapažanje. obraćati se (ili: obratiti se) prizivom višem sudu. ap-echema) odjek.) Apeles iza slike (da bi čuo mišljenje gledalaca. arex vrh. anat. ret. jasno shvaćanje . uložiti (ili: ulagati) protest Apelles starogrčki slikar za koga se pričalo da je tako vjerno naslikao grožđe da su ga ptice došle zobati. nakon nižih. apeiros neiskusan.: drvo. uložiti (ili: ulagati) priziv. appellatio) viši sud (između prvostupanjskog i kasacijskog suda). apeiros neograničen. nomen appellativum) gram. znak za dužinu ili naglašavanje nad samoglasnikom apel (fr. suprotno djelovanje pada. gram. kad se bol prouzrokovana tim padom osjeti na suprotnoj strani apeirokalija (grč. aperantologia) pretjerana brbljavost. neupućenost u ono što je lijepo. slaba probava apeptičan (grč. crvuljka (pogrešno se kaže: upala slijepog crijeva) apendiks (lat. znak. neznanje poradi slabog školovanja. crvuljak apepsija (grč. doziv. pozivati se na nešto. paideo odgajam) v. neodgojen. rod. u mačevanju: kratak i oštar udarac naprijed ispruženom nogom apelacija (lat. točka na nebu u čijem se smjeru vrši gibanje Zemlje ili Sunca. početak. prav. appendix) med. appellatus) prav. appel) poziv. suprotna pukotina na povrijeđenoj kosti (kontrafisura). osobito: crvoliki produžetak na donjem dijelu slijepog crijeva. prilog knjizi ili djelu. ad-perceptio) fil. appellans) prav. snimak. appendix) dodatak. usiljena težnja za lijepim i kićenim izražavanjem apeiron (grč. nazivanje. beskrajan) fil. apedeutizam apehema (grč. paideutikos odgojni) nenaobražen. vrh stošca. apedeuzija apedeuzija (grč. riječ koja označava rod ili vrstu. geom. koji pati od slabe probave aperantologija (grč. nedostatak ukusa. priziv višem sudu. suprotno: antiapeks. Apelles post tabulam (lat. neprobavljivost. čovjek.apcug apcug (njem. pepsis probava) med.

bez (sferne) aberacije. appetitus) prohtjev za jelom. volja za jelom. otvor. otkloniti smetnje. oni činovi zapažanja. odnosno mišljenja. gen. linkejoskop aplanatičan (grč. a-. opt. apis pčela. upper gornji. apicis vrh) upala plućnih vršaka ("lungnšpickatar") apidiktor (lat. apikalni glasovi glasovi koji se proizvode vrhom jezika (d. pyr vatra) 1. arex. koji nema koštice apiretičan (grč. pomoću kojih se jedan predmet shvaća. s bijelom pjegom na čelu. jasno shvatiti sadržaj neke predodžbe i time je staviti na pravo mjesto u svijesti aperijencije (lat. nezapaljiv. aperijens aperijens (lat. žudnja. sklonost. gen. na dijafragmi za prolaz jednjaka. jasno shvatiti. spoznaje i tumači apercipirati (lat. aperijencije aperijentan (lat. vršni. pohotan 101 aplanirati apices juriš (lat. stanje bez groznice. težnja. sveti bik. mn. periodos) fiz. želja. apex. nagon. aperitivus) v. aperire otvoriti) med. apeiria) neiskustvo apirman (fr. pravničke dosjetljivosti apicitis (lat. rtni. uvidjeti. otvor. požuda. apis pčela. a-. sredstvo za čišćenje. apices juriš) mn. težnja za čim apeticija (lat. apex.. aperitivan aperiodičan (grč. a-planao lutam) fotografski objektiv koji nema sferne aberacije. siguran od vatre apirija (grč. 1750— 1541) postupak konzerviranja namirnica grijanjem do vrenja apertura (lat. simbol zemljoradnje apistija (grč. bolesnikovo stanje između napadaja povratnih groznica apireničan (grč. slobodan od njihanja. appetitivus) željan.apercipirati predmeta pomoću zapažanja. pyren koštica) bot. apiarium) pčelinjak apikalan (lat. apurement) trg. a-. bez latica apetencija (lat. med. koji se ne klati oko svoga ravnotežnog položaja aperitiv (lat. appetentia) čežnja. odnosno mišljenja. zaslona na optičkim uređajima apetalan (grč. aperitivum) sredstvo koje potiče volju za jelom. pyr) med. a. a-pyros. rakija ili drugo piće kao sredstvo za otvaranje apetita aperitivan (aperire otvoriti. ovjeravanje.) zool. prohtjev. bez groznice apiričan (grč. požudan. rupa. cut udarac) šport. dovesti u red. crn. u boksu: udarac šakom odozdo prema gore apertizacija (prema fr. bez visoke temperture. v. apicis vrh. stari su ga Egipćani štovali kao božanstvo. t. naklonost apetit (lat. industrijalcu Nicolasu Frangoisu Appertu. sumnja aplanat (grč. osjećaj gladi. žudnja za nečim apetitivan (lat. provjeravanje računa apis (lat. planao) opt. apereins) koji potiče volju za jelom. aplanazija: nepostojanje sferne aberacije aplanirati (fr. rt) koji se tiče vrha. kao složena leća. npr. cultura uzgoj) pčelarstvo apireksija (grč. dicere govoriti) električna naprava koja mjeri zvučne frekvencije što ih odašilju pčele u košnicama i tako pokazuje kad će početi rojenje pčela (frekvencija od 260 do 300 titraja označuje početak rojenja) apijarij (lat. rta. zagladiti . a-. aplanir) poravnati. pyr vatra) med. a-petalos) bot.) anat. pčela Apis mit. appetitio) težnja za čim. aperientia) mn. apistia) nevjerovanje. n) apikultura (lat. bez lišća. zaključak. zapažati. aperijentan aperkat (engl. lat. konstruiran 1866. npr. ad-percipere = zapaziti. a-.

jednog materijala na drugi (čipke na tkaninu). plaćati. primjenjivanje. prikladan. brinuti se. plasis oblikovanje. bezuvjetan. stavljanje. applicans) v. pneo dahćem) med.: "U istostraničnom trokutu moraju sva tri kuta biti jednaka". problematičan modalitet apodoza (grč. povjerenje u vlastite snage. npr. osobito inozemna^ mjenica. prionuti na neki posao. apodosis) ret. mjenica koja izmiruje neki dug ili duguje određenu svotu. nedostatak ili nedovoljna razvijenost organa ili više njih aplicirati (1. podos noga) mn. aplikativan aplikacija (lat. pus noga) med. applicabilis) primjenjiv. drskost. apodiktičan sud log. unijeti. probni govor. ali tako da ne izgleda da se to želi. popis imetka. npr. prilijepiti. nedisanje. beznošci apodija (grč. primjena. poricanje. applicare) objašnjavanje teorijskog pitanja pomoću praktičnih primjera. applaudere) tapšati. applicatio) način izvođenja. kandidat aplikata (lat. apofysis izraslina. beznožnost apodiksis (grč. uspravno držanje. živo odobravati aplauz (lat. lijek. neoboriv dokaz apodiktičan (grč. mladica. obraćati veliku pozornost na nešto. applicatura) glaz. beznožni vodozemci. a-. osobito na završetku zgloba cjevastih . primiti nešto s bučnim odobravanjem. appointer) odrediti plaću. neoboriv. applicata) treći pravac u koordinatnom sustavu aplikativan (lat. oblog: marljivost aplikant (lat. zool. npr. apodeiktikos) koji dokazuje. glasno odobravanje. koštana izraslina. npr. natrag apodan (grč. staviti. pravilan položaj prstiju pri sviranju aplomb (fr. usp. a-. zavoj. završnica apoen (fr. apofasis) davanje savjeta.aplaudirati aplaudirati (lat. appoint) bank. kraći ili duži zastoj u disa- 102 apofiza nju zbog poremećaja centra za disanje apo. dokazivanje. brižljivo izučavati. za razliku od prvog dijela (protaze). tapšanje. log. beznožan apodemialgija (grč. okomitost. posljednji dio složene rečenice. uobličenje) anat. važnost. hrabrost apneja (grč. a-. aplikabilan aplikatorika (lat. rađanje bez nogu. izlaganje. samouvjerenost. prišiti. ukras na haljinu. gram. med. osobit razlog za neki hrabri postupak. mat. smjelost. koji se može lako namjestiti. apodeixis) prikazivanje. applicare) namjestiti. priljepljivanje. osobito u vojnim znanostima aplikatura (lat. apunto apoentirati (fr. applausus) pljeskanje u znak odobravanja. applicativus) v. pus. pohvala aplazija (grč. pus noga) koji nema nogu. nepobitan. uporaba vanjskih sredstava. sravniti račun s trgovačkim knjigama apofaza (grč. utiskivanje. odrediti ročište. inventar apofiza (grč. primijeniti. pljesak. metnuti. asertoran.(grč. a-. sitan novac za izravnavanje računa. papirnata novčanica kao sredstvo plaćanja u platnom prometu. dati. upotrijebiti. sud koji izražava logičku nužnost. ucrtati aplikabilan (lat. poravnati se u nečemu. neminovan. opet. algos bol) bol (ili: tuga) za zavičajem apodi (grč. svaka. a. apodemia boravak u tuđini. apo) predmetak u složenicama sa značenjem: od. raz-. nedostatak nogu od samog rođenja. samopouzdanje. drugi.) težina. izdanak) med. pljeskati u znak odobravanja. pren.

afelij). apojovium. apo-gaion) astr. naučavanje o vječitom ponavljanju stvari (Heraklit. vjerski zanesenjaci apokaliptika (grč. a misaon. apofthegma) kratka i duhovita izreka. u dogmatskom smislu: obraćanje svih ljudi u Kristovu vjeru i njihov ulazak u vječno blaženstvo. žice koje održavaju vezu između intruzivnih masa iz kojih izbijaju apoftegma (grč. posljednja knjiga Novog zavjeta. povratak u isti prividni položaj. apokaliptični broj mistični broj = 666 u Apokalipsi. apo-kalypto otkrivam) u duhu ili stilu Apokalipse. pojava primijećena kod najnižih jednostaničnih životinja apogej (grč. jedan od najdragocjenijih dokumenata i izvora za povijest prvih dana kršćanstva u kojem se govori o dolasku Antikrista i dr.1-8): kuga.. čišćenje probavnih kanala apokatastaza (grč. Apokalypsis) 1. istopis izvornog dokumenta apohometrija (grč. religijski pravac koji sve pojave tumači kao neko proroštvo o svršetku svijeta 103 apokatastaza apokaliptičan (grč. kratak. kapnos dim) med. tj. točka na putanji Mjeseca u kojoj je on najudaljeniji od Zemlje: također: najveća udaljenost Sunca od Zemlje u afeliju. apofize mn. apokaliptični konjanici četiri simbolična lika iz Apokalipse (6. 2. apo-kartereo ubijam se glađu) svojevoljno suzdržavanje od jela. suprotno: perigej.18). med. glad i smrt apokaliptičari (grč. apo-kalypto otkrivam) grana kasnije hebrejske književnosti koja hoće prikazati. vraćanje zdravlja. dimljenje kao zaštita od zaraznih bolesti. apo-grafo) prijepis. apo od. apo-katastasis vraćanje u prijašnje stanje) vraćanje u prijašnje stanje. rat. fil. ozdravljenje. apofthegmatikos) u obliku duhovite izreke. apoche udaljenost. pitagorejci) . sentencija apoftegmatičan (grč. kad se još smatralo da je Zemlja središte. s kosti spojena koštanom masom (usp. Otkrivenje. točka na putanji jednoga od Jupiterovih satelita u kojoj je on najudaljeniji od Jupitera Apokalipsa (grč. zagonetan. plod iz jednog cvijeta s više slobodnih tučkova od kojih se svaki razvija u po jedan plodić (npr. istraživači Otkrivenja.od Jupiter gen. koja se pripisuje apostolu Ivanu. Jovis) astr. tajanstven. apo-karpos plod) bot. stoici. naučavanje o vraćanju svih stvari i o konačnom ulasku u carstvo nebesko čak i grješnika (palingenezija). duhovit.apoftegma kostiju. grč. kod žabnjaka) apokartereza (grč. sentenciozan apogamija (grč. prisutnost jedne rude u nekoj drugoj u obliku grane ili korijena (ramifikacija). min. apo-kalypto otkrivam) oni koji vjeruju da Apokalipsa ili Otkrivenje sadrži proročanstvo o budućem ispunjenju i ostvarenju Božjega kraljevstva. razmaka apojovij (lat. apo. u obliku simboličkih slika i čudesnih vizija. budućnost Božjeg carstva i dolazak obećanog Mesije apokapizam (grč. a ne Sunce (usp. gameo ženim se) zool. astr. geol. metria) mjerenje udaljenosti. apo. mračan. misao. svojevoljna smrt od gladi apokatarza (grč. Jov. poslovica. potpun prestanak neke bolesti. oba izraza su iz Ptolemejeve astronomije. razmnožavanje bez oplođivanja kod kojega se razvoj vrši samo pomoću jedne vegetativne stanice. danas se upotrebljavaju samo u odnosu na Mjesec apograf (grč. epifiza). sufumigacija apokarpija (grč. to jest Otkrivenju (13. apokatharsis čišćenje) med.

također: djela nepoznatih pisaca apokrifi (grč. bog sunca. odvajanje Apolo v. apolis. apologema) obrana. sin Zeusa i Latone. tj. apo-krinomai obavijestim. apokrino izlučujem. apologia) obrana. vrsta fortepijana napravljena u Darmstadtu apolonski koji je na Apolonov način. NASA apolog (grč. odgovorim) 2. od IV. izostavljanje posljednjeg slova ili sloga neke riječi apokopirati (grč. umjetnički. branitelj. glazbe. apokrifni spisi spisi ili knjige koje Crkva ne priznaje kao prave (za razliku od kanonskih). nepravi. apolidos koji je bez zavičaja ili bez domovine) prav. zauzimati se za. lijep. apologeomai branim) teol. apo-krinomai) "onaj koji treba govoriti i odgovarati. osoba koja je izgubila svoje državljanstvo. apolepsis zadržavanje. Apollon) glaz. govora. osobito kršćanski nauk apologija (grč. rječitosti itd. poučna pričica. okamenjivanje. npr. obrambeni govor ili spis u korist nekog čovjeka ili naučavanja apologizirati (grč. apolitho skameniti) geol. obranjena točka apologet (grč.apoklazma apoklazma (grč. prekid (ili: smetnja. apo-kopto odrežem) skratiti riječ na kraju izostavljanjem jednog glasa ili više glasova. prijelom kosti apokopa (grč. koji pomaže izlučivanje i izbacivanje suvišne tekućine apokriza (grč. kanonske apokritičan (grč. odluka. skratiti. lažan. apo-krino izlučujem) med. apologeomai) braniti. napravljen 1828. poezije. otkrivene. apolonikon (grč. rješenje apokriza (grč. koje nisu prave. mixis miješanje. sumnjiv. spis ili govor apologetika (grč. spisi ili knjige čije je pravo podrijetlo tajanstveno. apo-lysis odvajanje) med. harmoničan. izbacivanje (ili: izlučivanje) suvišne tekućine iz tijela apokrizijar (grč. Apollon) mit. držati obrambeni govor Apolon (grč. Apolon. objektiv za mikroskope koji otklanja kromatsku i sfernu aberaciju jer zrake triju boja skuplja u jednoj točki apolepsa (grč. izmišljena priča kojoj je cilj predočavanje neke moralne istine ili pouke apologema (grč. apologeomai) koji ima karakter obrane. razmnožavanja bez . skladan. mračan s obzirom na svoje podrijetlo. prestanak. disanja. npr. pulsa 104 apomiksija apolid (grč. podmetnut. skraćivati apokrifan (grč. u Engleskoj apolonion (grč. st. med. znanost o tome kako treba braniti vjeru. odgovor. chroma boja) opt. usporedba u priči. koji izlučuje. poremećaj. a nije dobila državljanstvo neke druge države apolitoza (grč. apologos priča) poet. pretvaranje u kamen apoliza (grč. apologetikos) onaj koji govori ili piše obranu. sparivanje) zool. apo. plan američke ustanove za svemirska istraživanja. apo-krypto skrivam) mn. izostanak) neke organske funkcije. apo-klao slomim) med. izdvajam) 1. apo-krypto skrivam) nesiguran. Apollon) glazbeni instrument. sličan orguljama. v. osobito: branitelj kršćanstva od nevjerničkih i židovskih napada apologetičan (grč. osobito rimskog izaslanika na carskom dvoru u Carigradu. glazbeni apomiksija (grč. apolambano zadržavam. liječništva. apokope odrezivanje) gram. sprječavam) med. titula biskupskog. na franačkom dvoru: titula najvišeg svećenika koji je istodobno bio i vrhovni starješina dvorske kancelarije apokromat (apo.

prešutkivanje. aporeo u zabuni sam) zagonetan. odmetnik od pravog naučavanja ili prave vjere. aporia) zbunjenost. neuron žila. odvojiti se od pravog naučavanja ili vjere. nejasnoća: logična teškoća. prekidanje govora npr. da se nepojmovno od pojmovnog odvoji. aporema. sličan moždanoj kapi. a posteriori . odreći se vjere. apostata) otpadnik. odmetnuti se. metoda da se problemi prije njihovog teorijskog obrađivanja i nezavisno od mogućih rješenja sami u sebi ispituju. apport prinos. načela apostemacija (lat. logička teškoća. zatajivanje misli. neprolazan) mn. apoplektična sredstva sredstva protiv moždane kapi. redovito praćen onesvješćivanjem apoplektičan (grč. stvari zabranjene za izvoz. apostematio) med. lat. apporter) donijeti. donesi! (kod dresiranih pasa) aportirati (lat. lat. težak za razumijevanje. apportare. ali ne u gotovom novcu. apopsycho izdahnem) izdisanje. osobito kod dresiranih pasa aposfragizma (grč. doprinos jedne osobe nekom poduzeću u stručnoj spremi. onaj koji je sklon moždanoj kapi apopsihija (grč. kolebati se. apo. mišiće. "vještina" raspravljanja o problemima. apoplexia) med. a posteriori) fil. snošljivo stanje. "Ja ću tebi !" apostat (grč. prinositi. aporos neprohodan) fil. apoplektični habitus tjelesna građa sklona moždanoj kapi apoplektičar (grč. bespomoćnost. donositi. a da se pritom ne želi pod svaku cijenu doći do njihovog rješenja. stvoren na osnovi iskustva. bjeličasta čvrsta i jako otporna opna koja obavija. nejasan aporeta (grč. gnojan aposterioran (lat. aporeo) v. skeptik 105 aposterioran aporetika (grč. fr. osobito od kršćanske vjere ili Crkve apostazirati (grč. težak zadatak. odmetanje. ispuštanje duše. srca ili mozga). apostates. poput navlake. nepokretnoj ili pokretnoj imovini. aporetikos) onaj koji sumnja. aponia) bezbolnost. aporizma aporematičan (grč. aporeo biti u dvojbi. živac) anat. duboka nesvjestica. iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (pluća. apo. osobito kršćanske apostazija (grč. imanje doneseno u brak aporema (grč. apoplesso udarcem oduzmem) med. apostasia) odvajanje. apporte) daj ovamo. a-poreutos neprohodan. spokojstvo apopleksija (grč. otpadništvo. apoplesso udarcem oduzmem) med. apostateo otpadam) otpasti. gnojenje. nedopušten aporetičar (grč. aporeo u zabuni sam) sumnja. da se teškoće i proturječnosti danih fenomena radi njih samih ističu aporija (grč.aponeuroza oplođivanja putem partenogeneze ili apogamije aponeuroza (grč. roba zabranjena za izvoz aporetičan (grč. sumnjiva (ili: dvojbena) stvar aporizma (grč. zavisan od iskustva. prav. zdravlje. ulog) trg. zagnojavanje apostematozan (grč. dvojbeno pitanje: dopuštanje dvaju suprotnih sudova u dvojbenom pitanju. apo-stema čir. koji se gnoji. skupine mišića i cijele udove. sfragis pečat) lik urezan u prsten kao pečat aposiopeza (grč. sklon moždanoj kapi. sastavljena je od vezivnog žiličastog' tkiva aponija (grč. aporema aport! (fr. obamrlost apor (fr. apostematosus) koji ima oblik čira. a-poreutos) zabranjen. teškoća. usp. med. apo-siopesis zanijemljenje) ret.

apostolos) koji potječe od apostola. tj. apo-strefo odvratiti.apostil apostil (lat. apostillus) pisati (ili: praviti) bilješke sa strane ili ispod teksta apostol (grč. kutija u kojoj se drže lijekovi. apostillator) pisac bilježaka sa strane ili ispod teksta apostilirati (lat. figura kojom se netko obraća nenazočnim osobama ili stvarima koje zamišlja kao žive 3. Kristov učenik. apo. apotithemi ostaviti na stranu. ukoriti. 106 apotoma zbijanje protoplazme i klorofilnih zrnaca na staničnim zidovima susjednim s drugim stanicama. ili nekoj stvari. neotopiv talog koji se stvara u biljnim ekstraktima izloženim zraku apoteoza (grč. veličanje apoteozirati (grč. gubljenje glasa apotoma (grč. osnovao ju je apostol Petar apostrof (grč. apostolatus) propovijedanje (ili: širenje) vjere. veličati apoterapija (gr. Theos Bog) uzdizati do božanstva. pren. propovjednik kršćanstva. pren. znak kojim se obilježava daje jedan samoglasnik ispušten (') apostrofa (grč. skloniti. glaz. onaj koji širi neko naučavanje. kućna. therapeia) med. ideje i si. apostolos poslan) poslanik. apostolska stolica (lat. apotemno odsijecam) mat. ukor. apo. obožavati. bilješka (ili: primjedba) sa strane ili ispod teksta apostilator (lat. Djela apostolska. ukidanje. označiti apostrofom da je u nekoj riječi ispušten samoglasnik ili suglasnik. dodatak nekom pismu ili povelji. apostrofos) gram. papinska vlast apostolicitet (lat. figura u kojoj govornik ili pisac iznenadno zastane u svom izlaganju i obrati se nekoj osobi. oštrijim tonom. u govoru odjednom se obratiti kome ili čemu. 2. thanatos smrt) potpun prestanak života. papinski. apotheosis) uzdizanje umrlog junaka ili velikog čovjeka do božanstva. naučavanja. okrenuti) gram. apo. apostolicum) zajednički naziv za apostolske spise Novog zavjeta. putnička apoteka apotekar (grč. zvanje propovjednika vjere. preporuka priložena uz pismo ili molbu. produženje liječenja i nakon bolesti apoteza (grč. apothesis odvajanje. sedes apostolica) papinska stolica u Rimu. apotithemi odvojim. grdnja apostrofirati (grč. razlika između cijelog i sljedećeg polutona . kem. osloviti nekoga življim. 4. apostolsko dostojanstvo. potpuno izliječenje. apostrofe odvraćanje. pren. apostilus) oproštajno ili otpusno pismo. ukinem) lingv. trgovac lijekovima apotema (apo-tithemi) geom. suglasnost prave Kristove Crkve s čistim naučavanjem apostola apostolicizam (grč. obožavanje. razlika između dviju veličina mjerljivih samo tako da se kvadriraju. bot. skinem. grditi apotanazija (grč. nesumnjiva smrt apoteka (grč. 1. bilo nazočnoj ili nenazočnoj. bogoslužna knjiga koja sadrži djela apostolska. koji odgovara naučavanju apostola. linija okomito povučena iz središta pravilnog višekutnika na jednu njegovu stranu. apotheke) ljekarnik stručna osoba koja priprema lijekove po liječničkim receptima. otklanjanje) ret. apotheke. trgovina lijekovima. apostolat (lat. sačuvati) ljekarna. Poslanice i Otkrivenja apostolski (grč. apostolos) sustav neograničene crkvene vlasti apostolik (lat. skidanje. apostolicitas) teol. npr. oduševljen pobornik i borac za pobjedu neke znanosti.

koža. apprehensio) fil. sastanak ugovoren kasno navečer apretirati (fr. apelacio adminisibilis (lat. ili svojstva koja im daju veću vrijednost koju ti proizvodi dobivaju ovakvim dotjerivanjem. apponere priložiti. kao imenica. neosnovan priziv. pojam. nas se to ne tiče. apraxia besposlenost) psih. pro- 107 aprobacija cjena. apelacio dezerta (lat. vučeno (u sviranju). npr. apres) poslije. naknadno dodana pridjevska oznaka. nesposobnost izvođenja nekih običnih pokreta i točnog shvaćanja značenja nekih stvari bez postojanja oduzetosti (paralize) apre (fr. dati im glatkoću. poimanje sadržaja neke predodžbe. apre nu 1' deliž (fr.) glaz.) prav. dopustiv i prihvatljiv priziv. appositio) gram. nošeno.) prav. vezano. appretiatio) određivanje cijene.) glaz.) prav. apođato (tal. appositivum) gram. s mnogo osjećaja appellatio admissibilis čit.) prav. priziv koji se može dopustiti ili prihvatiti appellatio deserta čit. grad Split apozitiv (lat. ocjena. sjajnost). hapšenje. zatvor. vrijednosti nečemu. nedopustiv priziv.) glaz. zakasnjeli priziv appellatio frivola čit. razumijevanje. beznačajan i ništavan priziv appellatio inadmissibilis čit. usrdna molba apres nous le deluge čit. predudar.) "poslije večere". apre tura (fr. tj. povoljan sud o nečemu. da se tiska knjiga. apprecatio) preklinjanje. strah. a priori apriorizam (lat. pravilan omjer u građi nekog glazbenog instrumenta aprioran (lat. apelacio frivola (lat. apodando (tal. npr. nepromišljen priziv appoggiando čit. tj. appreter) rad oko dotjerivanja i popravljanja kojim neki industrijski proizvodi (tkanine. igrač koji u igri dolazi poslije drugog igrača. tj. prav. pristanak. apođatura (tal. propušten. appoggiato appoggiato čit. sjajnost itd. glaz. strahovanje.) prav. večernje sijelo. apelacio temerarija (lat. biskupovo dopuštenje da svećenik ispovijeda i propovijeda . krzno) dobivaju izgled i svojstvo bolje robe (glatkoću. koji stoji kao dodatak appassionato (tal. zatim. ocjenjivanje aprehenzija (lat. a priori) filozofijski pravac koji prima nešto a priori. sliveno appoggiaura čit. papir. appreter) dotjerati (ili: dotjerivati) razne tekstilne materijale tako da dobiju izgled i svojstva boljih. v. apprecari. strasno. vezivanje. a prva ju je navodno izrekla markiza Pompadour) apres-souper čit.: Dijete bolesno mora ležati apozitivan (lat. zabrinutost aprekacija (lat.) nakon nas potop. bilo u teoriji spoznaje bilo u etici aprobacija (lat. neprihvatljiv priziv appellatio temeraria čit. predodžba. npr. pohvala. priznavanje nekome sposobnosti za nešto. pridjev koji stoji uz imenicu kao atribut. procjenjivanje. apelacio inadmissibilis (lat. apre supe (fr. suzdržano. appositivus) gram. a priori) fil. moj apre aprecijacija (lat. odobrenje. glavno daje nama sada dobro (uzrečica iz doba pred francusku buržoasku revoluciju. approbatio) odobravanje.apozicija apozicija (lat.) glaz. npr. uzimanje u posjed. imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i slaže se s njom u padežu. dopuštenje. slivanje tonova apraksija (grč. djevojčica Antonija. nakon naše smrti može doći što hoće.

u (Descartesovom) koordinatnom sustavu: mjerni broj (+ ili —) udaljenosti bilo koje točke u ravnini do ordinatne osi. ocjenjivanje otprilike aproksimativa (lat. odvajanje. med. prekidanje apsentan (lat. tj. prisvajati. udaljiti se. osobito boravak irskih posjednika izvan Irske (apsenteri) apsida (grč. approximativa) točka zbližavanja. absens) odsutan. absentism) odsutnost iz mjesta kome netko stvarno pripada. apsidos svod) 1. približno pronalaženje korijena. udaljen apsenteri (engl. Absalom otac mira) jedan od sinova hebrejskoga kralja 108 apsida Davida. prilagođavanje. uskladiti aprovizacija (lat. approximitas) približnost apropinkvacija (lat. prisvojenje. engl. med. ubrizgavanjem mlijeka radi liječenja sepse. kemijsko spajanje dvaju tijela pomoću trećega aproprirati (lat. aprobativan aprobirati (lat. npr. osobito nekog trenutka ili događaja apropinkvirati (lat. a mazga je ispod njega pobjegla). a-providere) opskrbljivanje životnim namirnicama aprovizionirati (fr. prilagoditi prema čemu. abscissa. aprobatoran aprobator (lat. approbator odobravatelj) osoba koja vrši stručan pregled i odobrava puštanje u promet proizvoda u znanstveno-istraživačkim zavodima. povoljno ocijeniti. appropriatio) prisvajanje. progresivne paralize itd. approbatorius) v. poljoprivrednim dobrima. pohvaliti. appropinquatio) približavanje. dodirna točka aproksimativan (lat. ret. v.) aprobatoran (lat. approbare) odobriti na osnovi prethodnog ispitivanja. približno izračunavanje. jedna od dviju točaka na eliptičnoj putanji nebeskog tijela u kojoj se ono nalazi na najvećoj odnosno na najmanjoj udaljenosti od tijela oko kojeg optječe. prema biblijskoj priči pobunio se protiv oca i bio ubijen (bježeći na mazgi pred progoniteljima zapeo je dugačkom kosom za hrastovo granje. dopustiti. apscisni pravac pravac koji je uzet radi određivanja položaja neke točke ili osobina jedne krivulje. približna ocjena. približavati aproprijacija (lat. koji izražava odobravanje.aprobativan aprobativan (lat. 2. approximare približavati se) približiti. absenters) mn. approximativus) približan aproksimirati (lat. approbativus) odobravan. udaljavati se. apsis. gonoreje. fiksacijski apsces zagnojenost izazvana namjernim kemijskim podražajima. metastatični apsces zagnojenost koja se pojavi daleko od mjesta prvobitne oboljelosti. dakle afel i perihel za planet ili neki komet te apogej i perigej za Mjesec. abs-cedere) odlaziti. apscisa (lat. approvisionner) opskrbiti životnim namirnicama Apsalom (hebr. tvornicama itd. otkidanje. approximatio) približnost. abscindere otrgnuti. približavati aproksimitet (lat. (žita. odvajanje. zagnojavati se apsces (lat. u srednjovjekovnoj crkve- . brašna. odvojiti. odsjeći) geom. mat. abscissio) odsijecanje. gnojna upala tkiva. priznati nekome sposobnost za nešto aproksimacija (lat. mliječnih prerađevina i dr. vina. pod apsentizam apsentizam (lat. apscisna osovina pravac koji obično zauzima horizontalan položaj apscisija (lat. gnojni čir. otići. absens. appropriare) prisvojiti. simbol lošeg sinovskog ponašanja apscedirati (lat. prelaziti u gnoj. linea. abscessus) odlazak. astr. appropinquare) približiti.

absolutio) oproštenje grijeha ili krivnje. apsolutno tlo ono koje se ni za koju drugu kulturu ne može racionalno upotrijebiti.. diplomskog ispita. završiti. absolvere završiti. potpun. bolest živaca kao posljedica prekomjernog pijenja apsinta apso. absolvere završiti) osoba koja je provela na sveučilištu ili nekoj drugoj visokoj školi propisano vrijeme i time stekla pravo na polaganje završnog (diplomskog) ispita apsolvirati (lat. absorbentia) mn. dužina koja spaja obje apside apsihija (grč. oslobođenje. jednostavno. usisavati. grč. savršen. razrješno pismo. npr. trošiti. absolutorius) koji oslobađa. apsolutni broj. ograničenja) nezavisan. čisti alkohol. bezuvjetan. vrijednost bez obzira na znak + ili —. osobito onih koje su građene u romanskom stilu apsidiola (lat. indikativ. uvjeta. velika os eliptične putanje. u aposolutnom smislu apsolutno (lat. broj. za masu gram. duh. apsyhia) nesvjestica. kem. prvi. neograničeno. im. relativitet apsolutoran (lat. savršenost. absolutus) bezuvjetnost. neprisebnost. ovladati. absolutum) 1. potrošiti. apsinthion) med. npr. fil. ab-solutus) slobodan od svih odnosa (ili: obveza. shvaćati ili prikazivati nešto kao apsolutno. apsis) arhit. neogrančena vladavina jednog čovjeka apsolutizirati (lat. svjedodžba da je netko stekao pravo na polaganje završnog. absolutum) činiti. apsolutno 1. oslobođenje. uvlačiti u se. savršeno. obuzeti.: relativnost. upiti. pril.lucija (lat. za vrijeme sekunda. razumijevati. neuvjetovanost. školu apsorbencije (lat. vječno i nepromjenjivo (idealistički: Bog. fil. apsolutna težina težina tijela koja se dobiva običnim mjerenjem. absolvere razriješiti) gram. neuvjetovano. apsolutan (lat. čist. apopsihija apsint (grč. neuvjetan. suprotno: relativno apsolutnost (lat. fiz. absolvere) neograničenost. stvar po sebi. razrješnica aps6lvent (lat. apsolutni alkohol kem. otpusni apsolutorij (lat. suprotno. ab-solvere odriješiti) razriješiti. mala zborna kapela. upijati. rakija od pelina.apsidiola 109 apsorbirati apsolutiv (lat. fiz. razrješni. neograničenost. nego samo za jednu. osnovni uzrok svim pojavama. sredstva koja upijaju vlažnost iz drugih tijela apsorbirati (lat. tj. gorka rakija apsintizam (grč. učiniti nešto apsolutnim. apsinthion) bot. neograničen. absolvere) pristaša ili vršitelj neograničene vladavine . sasvim za- > < noj arhitekturi: stražnji. ab-sorbere) usisati. apsolutna temperatura ona čija se nulta točka nalazi na —273°C apsolutist (lat. bez obzira na njegov obujam. neprisustnost duha. absolutorium) razrješenje. pomilovanje apsolut v. supr. koji razrješava. apsolutna vrijednost mat. relativ apsolutizam (lat. apsidiola. Bog. samovlašće. agr. apsolutne mjere koje imaju za osnovne jedinice centimetar. polukružni dijelovi crkava. v. materijalistički: tvar). usp. apsolutni sustav mjera sustav u kojem su osnovne jedinice: za dužinu centimetar. 2. za vinograd i si. oblik vladavine kod koje vladareva vlast nije ograničena ustavom. gram i sekundu. bezuvjetno. osobito u crkvama romanskog stila apsidna linija astr. obuzimati. u filozofiji religije: apsolutno biće. samovolja. osloboditi od (grijeha ili krivnje). progutati.

koji postoji samo kao pojam (supr. usisan apstencija (lat. abstractus) log. koji čisti (ranu) apstinencija (lat. taman. okaniti se toga apstrakcija (lat. nejasan. ne obazirati se na to.) dovesti do besmisla . absorptio.: konkretan). nepodoban. negledanje. in abstracto čit. posebno. besmislenost. spolnih odnošaja itd. in apstrakto (lat. sprava pomoću koje se određuje sposobnost tekućine za upijanje plinova apsorptivan (lat. čist pojam. apstraktum pro konkreto (lat. apstinent (lat. čist. rastresen. abs-trahere) odvojiti. misleno (suprotno: in concreto) apstraktiv (lat. apsterzivan apstergirati (lat. potpuna zauzetost (poslom. duhana. znanost čista znanost (za razliku od primijenjene). fiziol. dubok. besmislen. mislena imenica. abstractivum) kem. duhanu. abstrusus) skriven. mesu. čista misao. koji postoji ili je zamišljen da postoji odvojen od materijalnih predmeta. emisija). spolne ljubavi. težak za razumijevanje. upijanje. absurditas) logička nemogućnost. pojmovno odvojeno. mudrovanje. abstinere) suzdržavati se od alkohola. ad absurdum čit.) u općem. abstractio) log. spolnim odnošajima. rastresenost. abstersivus) med. suzdržavanje od alkoholnih pića. smiješan. nerazumljivost. abstersio) med. zamršen apsud (lat. nepriličan. dubokouman. mesa. odustajanje od nasljedstva apstergencije (lat. radi što boljeg uočavanja i poimanja onoga što je u nečemu glavno. udubljenost u misli. misaoni. abstinens) koji se suzdržava od uživanja u alkoholu. čist čin mišljenja. abstractum pro concreto čit. sudare cijediti) prokuhana tekućina. ab od. čišćenje (rana) apsterzivan (lat. med. neosvrtanje apstrakt (lat. abstinentia uzdržavanje) trezvenost. metron) fiz. zamišljenost. trezven apstinirati (lat. ono što je u mislima. gram. abstinens) pristaša apstinencije. koji služi za ispiranje. čista misao. pranje.apsorpcija uzeti poslom nekoga. ispiranje. zatvoren. duhana. abstergens) med. abstergentia) mn. absumptio) trošenje. besmislica. mislen.) apsorpciometar (lat. pren. ispirati. odvajanje. absorptivus) sposoban upiti ili usisati. opće. apstraktna. viši. ad apsurdum (lat. suzdržanost. izmučenost apsurd (lat. sredstva za vanjsko čišćenje. čin kojim se u želucu završava probava. živjeti trezveno apstrahirati (lat. uvarak apsumpcija (lat. apstraktan broj mat. slučajno ili nebitno. stvaranje pojmova. prolazak probavljene hrane kroz crijevnu sluznicu u krvotok.) opći pojam umjesto stvarnog predmeta apstraktan (lat. abstentio uzdržavanje) prav. absurdus) logički nemoguć. v. nerazumljiv. glupost apsurdan (lat. ekstrakt nekog soka ili alkohola apstruzan (lat. odvajati u mislima. abstractum) log. trezvenjak apstinentan (lat. potpuno zaposliti apsorpcija (lat. nužno i bitno namjerno zanemarivati i ne obazirati 110 apsurdan se na ono što je u tome sporedno. primanje u sebe (supr. teorijski. teško razumljiv. mesa. od nečega apstrahirati ne voditi o tome računa. sredstva za ispiranje rana apstergentan (lat. usisavanje. zamišljen. absorptio) fiz. istrošenost. stvarati misaone predodžbe. grč. abstergere brisati) prati. neimenovani broj. čistiti (ranu) apsterzija (lat. samo u mislima. mislima i si.

arachne) med. znanost o beskrilnim kukcima (paucima. upotrebljavati u govoru arapske riječi. pokvaren. destilacijom pročišćena voda aqua tofjfana čit. hrom) vrsta raka listonošca aqua Binelli čit. dotrajao. apus. osobitost i poznavanje arapskog jezika. arabesco) 1. arachne. abstreiben otjerati) kuh. upropašten. zapržiti apterologija (grč. zool. riječ uzeta iz arapskog jezika arabizirati napraviti na arapski način. npr. pobijeđena Atena pretvorila ju je u pauka arahniti (grč. harabi) trošan. paučinasta moždana opna arahnoidi (grč. prekomjerna dužina prstiju na ruci i nozi Arahna mit. osobito vješta tkalja iz Lidije. usp. amfiteatar. vrijedne iskopine. arabotedesco arapsko-njemački) mješavina maurskog. eidos oblik) zool. arabinoza vrsta šećera.bez noge. appunto) trg. otrcan. bezbojan ili žućkast mineral.) aptrajbati (njem. arachne pauk.) u rimsko doba naziv za grad na desnoj obali Dunava kraj starog Budima u Mađarskoj. abschmalzen) zamastiti. lithos kamen) geol. 1700. Akvinikum (lat. npr. žrtvenik arabatan (tur.apsurdnost apsurdnost (lat. jako i svestrano olupavanje tijesta apunto (tal. arapske književnosti i umjetnosti. izumila neka vračara Toffana (trovala je polako i neprimjetno. u umjetnosti arabotedesko (tal. javna i privatna kupališta i dr. zapravo slike iz biljnog svijeta budući daje Arapima vjera zabranjivala slikanje ljudi i životinja. slik. arachne pauk.) kem. arachne) med. daktylos prst) med. geol. akva destilata (lat.) farm. rimskog i gotičkog stila u slikarstvu i kiparstvu aragonit min. kristalizira po rompskom sustavu arahiodaktilija (grč. v. ugledati se na Arape. kamenje s otiscima morskih zvijezda. arahnoliti arahnitis (grč. pauci arahnoliti (grč. eidos oblik) mn. voda za umirivanje krvi (nazvana po otkrivaču Binelliju) aqua destillata čit. arabicitas) bit. apsurd apšmalcati (njem. arachne. fantastične linije u slikarstvu. natjecala se je u tkanju s božicom Atenom. arachne. arachne pauk) mn. govoriti arapski. izraz kojim se označuje npr. a-pteros beskrilan) zool. arahnitis arahnoida (grč. upala paučinaste moždane opne. paucima slične životinje. dobiva se od arapske gume i nekih drugih biljnih sluzi arabist znalac arapskog jezika. pa su je rado primjenjivali za "nedužno" usmrćivanje političkih protivnika) Aquincum čit.) oltar. rabatan arabeska (tal. arapske književnosti i dr. akva Bineli (lat. arahnoditis arahnoditis (grč. u baletu: figura kad plesač stoji na jednoj nozi 111 arahnolog arabicitet (lat. arahniti arahnolog (grč. mjenica za izmirenje nekog duga apus (grč. pohaban. lat. absurdum nemoguće) v. akva tofana (tal. area površina) jedinica za mjerenje površina = 100 m2 ara (lat.) tofanska voda. v. 2. bubama i dr. karbonat vapna. ruševan. osobito: poznati medicinari srednjeg vijeka koji su bili pod utjecajem arapskih liječnika arabizam osobina arapskog jezika. sklon propasti. logos) poznavatelj (ili: proučavatelj) znanosti o paucima . ukras u arapskom stilu. aranea pauk. ar (lat. otrovna tekućina koju je navodno oko god. začiniti.

oporavljam se) veseliti se. arrangemen ^ uređitnje. jedinica za mjeru papira arakača (lat. Arracacia xanthorhiza) bot. srediti. logia) zool. orkestracija aratura (lat. prirediti. opisujem) opisivanje pauka araneologija (lat. poček Arameja stara oznaka za Siriju i Mezopotamiju aramejski jezik najrašireniji jezik u srednjoj Aziji od 300. arcus luk) 1. mali hodnik. rok. rješavanje me- .) antičko ime za otok i grad Rab arbajtsbiro (njem. za zapošljavanje nezaposlenih radnika arbajtsdinst (njem. meksička biljka iz porodice štitarki araluk (tur. samovoljan. arbitrari presuđivati kao izabrani sudac) izabrani sud. trg. e. grafo pišem.) 2. osušene i pošećerene naranče araneografija (lat. spada u skupinu semitskih jezika. najmjerodavnija osoba u spornim pitanjima (umjetnosti. promatrač. Arbeit rad. otporna prema biljnim bolestima (osobito se uzgaja na jugu Francuske) arancini (tal. raspored.) mn. no nemilosrdno istrijebljeno od španjolskih osvajača. arbiter) izabrani sudac. prisutni svjedok. vrsta jake rakije od riže. izabrani sudac arbitraža (fr. neograničeni gospodar. spora- 112 arbitraža zum. male. fr. uređenje. arrangeur) obrađivač. razmak. institucija njemačke nacističke vladavine koja je propisivala da svatko mora provesti određeno vrijeme na fizičkim radovima u službi zajednice arbitar (lat. vremenski razmak. aramejsko pismo semitsko pismo iz kojega se razvilo hebrejsko pismo aramon (fr. samovoljna procjena arbitralan (lat. suđenje izabranim sudom. važan za izučavanje židovskih i starokršćanskih spisa. n. logia) zool. preradba. umijeće da se po paučini predvidi kakvo će biti vrijeme arajdati (grč. napraviti sporazum aranžman (rr. glavna. pr.) vrsta vinove loze. danas ih ima na području Brazila i Venezuele araukarija vrsta crnogorice. pol. približan arbitrator (lat. spremiti. arbitralis) koji se tiče izabranog suda arbitraran (lat. e.) arbitracija (lat. ukusa. bureau ured) ured za posredovanje rada.. n. nagoditi se s vjerovnicima. arbitratio) procjenjivanje po vlastitom nahođenju. tlaka (u srednjem vijeku) Araukanci (Arawak) nekada moćno indijansko pleme. sudac u nekom sporu. grč. sređivati. glaz. arbitrarius) koji presuđuje po osobnom uvjerenju. lat. aranea pauk. naslađivati se arak (ar. radovati se. arranger) urediti. svojevoljan.arahnologija arahnologija (grč. znanost o paucima. uređivati. međuprostor. uživati gledajući nešto. aranea. do 650. obrada. raizo odmaram se. mode i dr. izravnati. arachne. v. poslovanje pri kojem se iskorištava cijena jednakih burzovnih objekatf na raz ličitim tržištima. šećera ili od soka kokosovog oraha arak (lat. Arbeit rad. arbitrage. razdaljina. Dienst služba) "radna služba". aralvk) dogradnja uz kuću. grč. arahiologija aranžer (fr. najutjecajnija. despot. neutemeljen. priređivati. poravnanje. izmirenje. složiti. priređivač aranžirati (fr. Arba (lat.) rad na njivi. presuda izabranog suda. r^d. arbitrator) sudac kojega biraju zavađene strane radi rješavanja nekog spora.

arbor drvo. arboretum) škola u kojoj se uči poznavanje bilja. arbitrari) procjenjivati. zažaren. ardito) voj. shvaćanje. cultura) uzgajanje drveća i ostalog bilja arborist (lat.arbitražni posao đudržavnih sporova pomoću komisije u kojoj su. pren. volja. vreli. arduus strm) strmost. tegoba. žustar. arrendarius) onaj koji daje zemljište u zakup . poprište borbe i igara u cirkusu (amfiteatru) kod Rimljana. arkato (tal. samovolja. trg.) glaz. arenacija (lat. ardasse) trg. plah.) prav. biljni otisak 113 arendar arborni (lat. arborisatio) prirodno stvaranje oblika drveta na kamenju. ardassine) trg. gumno areal (lat. bliže (ili: preče) pravo. srčano arduitet (lat. arkcijus mandatum (lat. arborescentia) rastenje (ili: razvijanje) u obliku drveta (kod kristala). žarki. rada i si. hrvač arenda (lat. arbor drvo) tekućina za prskanje raslinja i drveća radi zaštite od zaraznih bolesti arcato čit. revan ardit (tal. vojsci. suditi. oštriji (ili: pooštren) poziv pred sud arctius jus čit.) glaz. pješčana kupelj arenant (lat. tj. moždana masa malog mozga koja je u presjeku slična drvetu arborescencija (lat. pren. arrenda) zakup zemljišta.) borilište posuto pijeskom. arbor drvo) onaj koji se bavi uzgajanjem drveća i ostalog bilja arborizacija (lat. sloboda opredjeljivanja arbitrirati (lat. velika teškoća. arena) borac u areni.) prav. pooštrena zapovijed ardasa (fr. prevlačeći gudalom archiiatrus Sancti Palatini (lat. u tal. gradilište. arhijatar arctior citatio čit. odrvenjenje arborescirati (lat. silan. mijenjati (ili: razmjenjivati) domaću valutu za drugu valutu po utvrđenom tečaju arbitrium liberum (lat. arkcijus jus (lat. arbor genealogika (lat. arenatio) med. polje borbe. vojnik jurišnih odreda naoružan ručnom bombom i nožem ardito (tal. slobodan izbor. posao kojim se traži način kako bi se najbolje izmirio dug u inozemstvu ili kako bi se najpovoljnije naplatilo neko potraživanje arbitrij (lat. muka area (lat. ugovor o davanju zemljišta u zakup arendar (lat. rodoslovlje Arbor Ruminalis ili Ruminalis ficus (lat.) prav. botanički vrt arboriforman (lat. pravo prednosti arctius mandatum čit. carskog dvora u starom Rimu. arbor vite (lat. ardens) gorući. osim predstavnika zavađenih strana. usijan.) slobodna volja. kao drvo arborikultura (lat. vatren. sud izabranog suca. vrsta fine perzijske svile ardentan (lat. mišljenje. odrvenjavati arboretum (lat. i neutralni delegati arbitražni posao (lat. smjelo. trkalište u cirkusu. žestoko. arborescere) pretvarati se u drvo.) anat. slobodno opredjeljivanje arbor genealogica čit. arboriformis) koji je u obliku drveta. usp. nasad raznovrsnog bilja.) prema legendi: smokva pod kojom je vučica dojila Romula i Rema arbor vitae čit. poprište. arbitrium) presuda. arkcior citacio (lat. obiteljsko stablo. presuđivati kao izabrani sudac. "životno drvo". areale) područje na kojem je raširena neka biljna ili životinjska vrsta arena (lat.) nadliječnik svetog. arbitrari) bank. rješavati po svom mišljenju i nahođenju.) rodoslovno stablo.) površina. ocjena. vrsta grube svile iz Smirne ardasina (fr.

mania pomama. javno prozivanje vjerovnika (kod stečaja) arestirati (lat. sin Zeusa i Here. Areios pagos) 1. argentan argentan (lat. aretirati. uze. arrendator) zakupac zemljišta arendirati (lat. pakvon. astr. grč. zatvor arestant (lat. metalna smjesa slična srebru argiromanija (grč. argyrion) med. man- 114 argo datum) prav. arrerager) biti u zaostatku s primanjem. logia) fil. slitina bakra. određivanje gustoće i specifične težine tekućine Areopag (grč. zadržati. novac argentum foliatum (lat. slobodno mjesto. araios rijedak. osoba protiv koje se traži stavljanje zabrane arestatorij (lat. argyrion srebro) med. usp. areola) malo. argyrion) med. hidrometar areometrija (grč. neplaćena zakupnina. rešt arestacija (lat. argentum) v. arrerages) mn. 3. usp. neplaćena kamata areražirati (fr.arendator arendator (lat. pakvon. lopovski. argirijaza argirijaza (grč. uhititi. pakfong. zbor uglednih i nepristranih sudaca areotektonika (grč. lat. argyrion srebro. Ares) mit. živa argirija (grč. arrestare) v. eidos oblik) umjetno srebro. sprava za mjerenje gustoće i specifične težine tekućine. arete vrlina. zatvaranje. prav. pren. arrendare) dati ili uzeti zemljište u zakup. koji pripada bogu rata Aresu. argental. argot) jezik pariških ulica i polusvijeta. argirijaza argo (fr. Areios Aresov. area. pojave kroničnog trovanja srebrom: argirijaza i degeneracije pluća. rata i ratnih užasa arest (tal. ne biti isplaćen Ares (grč. v. bogatstvom argiroza (grč. pakvon argentometar (lat. dugovi. zakupiti areola (lat. zaostala plaćanja. uze. argyrion srebro) med. dio etike argental (lat.) živo srebro. krug oko Mjeseca areometar (grč. simbol surove hrabrosti. 2. obustaviti. šatrovački govor. argentum srebro) 1. zapadno od Akropole u Ateni. metria) fiz. najstariji i najugledniji sud u Ateni čije je sjedište bilo na tom brežuljku. metron) sprava za ispitivanje srebra argentum (lat. kažnjenik. prsten oko prsne bradavice. mangupski. argentum) srebro. staviti zabranu aretologija (grč. arreter) zaustaviti. arresto. arrestum) zatvor. crven krug oko upaljenog mjesta. modrosiva ili crnkasta boja koja se ponekad javlja na koži nakon duže unutarnje uporabe srebrnih preparata argirizam (grč.) lisnato srebro argentum vivum (lat. zaustavljati. arrestans) uhićenik. araios rijedak. ludilo) želja (ili: strast) za novcem. arrestatorium sc. mala šupljina između tkivnih snopića: med. nauk (ili: naučavanje) o vrlini. brežuljak posvećen bogu rata Aresu. anat. obustavljati. osoba koja sudskim putem traži stavljanje zabrane arestat (lat. tektoniki) voj. aretirati (fr. vještina napadanja i obrane utvrđenih mjesta areraže (fr. govor određene socijalne skupine . cinka i nikla. bubrega i jetara argiroida (grč. v. zatvoriti. bog rata. argentum srebro. metron) fiz. arrestatio) uhićenje. zadržavati. argyrion. gravimetar. naredba o uhićenju. zatočenik. arrestatus) prav.

starinski) 1. obrazlagati argumentum ad hominem (lat. korablja (lađa). argumentum bakulinum (lat. govoriti jezikom koji ne razumije svatko argotizam (fr. Argo. nego je samo napravljen. npr.944. veoma oprezan i savjestan čuvar. više ne upotrebljava. Argo. argoter) govoriti šatrovačkim jezikom. azojski period arheget (grč.. starinski arhaizam (grč. onaj dio dokaza na kojem se taj dokaz zasniva. otkriven 1894. lat. plemeniti (inertni) plin bez boje. nemajući drugih dokaza. starogrčki junaci koji su na svojoj lađi Argo pod Jazonovim vodstvom otplovili do Kolhide kako bi donijeli zlatno runo argonautika (grč. dokazivanje neke tvrdnje na osnovi toga što su svi oduvijek tu tvrdnju smatrali istinitom Argus (grč. 2. dugotrajan i opasan pothvat argotirati (fr. npr. kripton. sin Zeusov i Niobin. sadržaj ili izvadak iz nekog djela argumentacija (lat. archaios star. element. pren. uvijek otvorene oči kojima ništa ne može promaknuti arhaičan (grč. tj.) log. tj. Argus) mit. dokaz koji nije strogo logičan nego više prilagođen sposobnosti razumijevanja ili interesu slušatelja. raspravljač argumentiran (lat. usp. stooki div. pažljive.: 'Taj prijedlog nije dobar jer je predlagač loš čovjek" argumentum ad veritatem (lat. u običnom pisanju i govoru. dokaz. archa kos) starinski. arch-egetes) vođa. razlog. zaključivati.) dokaz batinom. argumentum dokaz) koji daje (ili služi kao) dokaz (razlog. dokazivati. vrsta glavonožaca Argonauti (grč. ksenon argonaut (grč. baviti se proučavanjem starog vremena i kulture. koji zaista potječe iz starog vremena. archaismos) gram. argumentum e konsenzu gencijum (lat. upotrebljava se za punjenje žarulja i daje sivkastu svjetlost. argumentator) onaj koji navodi dokaze. zaključivanje. argumentosus) bogat razlozima. vještina dokazivanja. argos nedjelatan. argumentum) dokazno sredstvo. znak Ar. argumentari) navoditi kao dokaz. arhaističan arhajski period v. 2. Argos. archaios star) gram. čuvar Zeusove ljubavnice Ije koju je Hera pretvorila u kravu. nautes brodar) zool. neradan. zastarjela riječ ili zraz koji se danas. mirisa i ukusa. atomska težina 39. poglavar. obrazloženje. špijun. zaključivanja. obrazlaganje. uhoda. kad netko. titula spartanskog kralja u Likurgovom zakonu . argumentatio) dokazivanje. starinski način izražavanja arhaizirati (grč. nautes) povijest pohoda Argonauta u Kolhidu. Argusove oči vrlo budne. redni broj 18. koji obrazlaže.) dokaz koji proizlazi iz općepriznatih i znanstveno utvrđenih istina argumentum baculinum čit. lako 115 arheget razumljiv. nautes brodar) mit. napisan ili prilagođen ukusu ili duhu starog vremena. koji zaključuje. neon. dokazuje nešto silom argumentum e consensu gentium čit. po Zeusovoj zapovijedi ubio gaje Hermes. lijen) kem. već na osobinama ili položaju onih koji je iznose. usp. potkrijepljen dokazima argumentirati (lat. koji ne potječe iz starog vremena. dokaz koji se ne zasniva na samoj stvari.argon argon (grč. način dokazivanja. argot) izraz ili osobitost šatrovačkog govora argument (lat.) 1. dokazni argumentator (lat. upotrebljavati u govoru i pisanju arhaizme arhajski (grč. popularan dokaz. obrazloženje). zaključivanja argumentativan (lat.

i 640. od Arhimeda pronađeno pravilo da svako tijelo. arche početak. arheološki arheopteriks (grč. Arhimedov zakon fiz. archi-mageia) vrhovno čarobnjaštvo. archi-hierarches) pravosl. projektant građevina. prastvaranje. graditelj arhitektonika (grč. tako se zove više vrsta stihova koje je prvi pisao najstariji grčki liričar i jampski pjesnik Arhiloh (između 680.(grč. zametak) zool. područje pod duhovnom upravom arhiepiskopa arhigonija (grč. staro-. prid. potječe iz pretpovijesnog doba arheozoik (grč. archailogos) onaj koji se bavi starinama i poznaje starine. po nekim dijelovima sličan reptilima. glavni episkop 116 arhitektonika arhiepiskopija (grč. arhce. archos. bot. počinjem) arh. episkopeo) pravosl. arhetipi otisci (ili: primjerci) prvog izdanja arhi. archo vladam. uronjeno u tekućinu. medomai brinem se. arche. episkop arhihijerarhija (grč. vladika.predmetak koji u složenicama znači: glavni. arhiepiskop arhiblast (grč. arch-hiereus) pravosl. a po drugim opet ptici. nadbiskupija arhidakon (grč. poglavar većeg samostana ili više samostana Arhimed (grč. diakonos sluga) pravosl. architekton) znanost o građevnoj umjetnosti. grafo) opisivanje starina. zoon živ stvor) razdoblje u razvoju Zemlje (između arhaika i paleozoika) arhesporij (grč. postanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. arche. prapismo. žučan. n.nad-. povijest stare umjetnosti. gignomai stvaram) biol.pra-. gubi na svojoj težini onoliko koliko teži istisnuta tekućina arhipelag (grč. između Grčke i Male Azije arhitekt (grč. inženjer arhitekture. nad. archos. archo prednjačim. dioikesis uprava) duhovno područje nadbiskupa. archo. architekton) onaj koji se bavi građevinarstvom. ženski spolni organi kod nekih bescvjetnica i mahovina arhelogija (grč. prauzor. archetypon prauzorak) praslika. gonos) mn. osobito: prvi otisak. arheografski arheolog (grč.arhegonije arhegonije (grč. original.). prid. osobito antičku umjetnost i znanost arheologija (grč. prapočetak. spontano nastajanje života. najstariji đakon. arche početak. archaios. prvosvećenik. logia) početna znanost. tj. podrugljiv u govoru ili pisanju arhimagija (grč. archaiologia) znanost koja proučava ostatke i spomenike materijalne kulture starih naroda (osobito se bavi antikom). osnove znanosti o čovjeku arheografija (grč. prazametak arhidijeceza (grč. počasno zvanje za đakona arhiepiskop (grč. dakle "oprezni". arche početak. gradi- . tobožnja vještina pravljenja zlata i srebra arhimandrit (grč. anorganske tvari. prvobitno: otoci u Egejskom moru. abiogeneza arhihijerarh (grč. starješina svećenika arhilohijski (grč. episkopos nadzornik) nadbiskup. archi-pelagos) otočje. archo. fosilni kralježnjak veličine goluba. "koji zna predviđati". archimandrites) pravosl. pren. Archiloxos) poet. archos. episkopos) pravosl. "obzirni") najveći matematičar i fizičar staroga svijeta (287—212 pr. praarhibiskup (grč. spora) stanica od koje nastaje tkivo koje stvara truske kod paprati arhetip (grč. e. visoko svećenstvo arhijerej (grč. zajedljiv. pr. blastos klica. n. archi-hierarchia) dostojanstvo prvosvećenika.). archaiopteryx) zool. e. prvi.

zaštitna četa. aria. trabs greda) arhit. melodija Arijadna (grč. indogermanski) stanovnici Indije. archivum. lat. raspored građenja. sušnost. neplodan. suša. slabost aries (lat. archos čmar. osobito istaknut kao dobročinitelj u Shakespearovoj drami Oluja arijer-ban (fr. pren. archeion vladina ustanova) mjesto gdje se drže i čuvaju spisi. Indogermani. archos. st. archo. rimskoj. graditeljstvo. jalovost. air) skladba za jedan glas uz instrumentalnu pratnju. archivarius) upravitelj (ili: nadzornik) arhiva arhivolt (tal. nakon što je ubio Minotaura. građevni stil arhitrav (grč. pomogla Tezeju. aridura) med. bruh) med. arriere-garde) voj. garde tjelesna straža) četa koja brani uzmicanje. arijski jezici svi indoeuropski (indogermanski) jezici Arijel (hebr. zaštitnica arijeta (tal. grč. poglavar. aridus) suh. neplodnost. arijevci arijanizam naučavanje aleksandrijskog svećenika Arija (4. za žrtveni oltar.arhitektonski teljstvo. zaštitnica. architektonikos) građevni. suhoparnost 117 arijeta aridura (lat. archon) vladar. ptosis pad) med. odstupnica arijergarda (fr. jalov. pristaše i pobornici arijanizma. spadnutost debelog crijeva arhoragija (grč. koji se tiče nekog znanstvenog sustava arhitektura (grč. architectura) građevna umjetnost. mršavost. lat. "božji lav") simboličko ime za junaka uopće. renesansnoj i baroknoj arhitekturi). archivalia) spisi koji se nalaze u arhivu. Arijevci.) ovan. koji su često ukrašeni kipovima arhivski (lat. ime kojim su indoeuropski (arijski. koji odgovara pravilima građevne umjetnosti. arya. glavna greda koja povezuje dva ili više stupova i leži na njima arhiv (lat. Aries Ovan (zviježđe u Zodijaku na sjevernoj nebeskoj polutki) arija (tal. koji se nalazi u arhivu. kći kretskog kralja Minosa i Pasifaje. povelje. fr. mršavost. Perzije i Irana sami sebe nazivali. koji radi u arhivu arhocela (grč. bruh debelog crijeva arhont (grč. nego običan čovjek Arijci (sanskr. znanost o sustavu arhitektonski (grč. otuda: Arijadnina nit sredstvo da se čovjek izvuče iz neke teške situacije arijanci mn. napjev. ariditas) suhoća. sušenje. koji pripada arhivu. način pjevanja. kele kila. Indoeuropljani. građevinarstvo. kila. da pomoću klupka konca iziđe iz labirinta te pobjegla s njim. pren. spržen.) koji je tvrdio da Krist nije Bog. umijeće izrađivanja znanstvenog sustava. archos čmar. Ariadne) mit. isušen. archivum) koji se tiče arhiva. pismohrana arhivalije (lat. mršavljanje. arietta) glaz. polukružni luk koji spaja dva stupa (u helenističkoj. ali ju je on ostavio na otoku Naksu. lukova glavnog crkvenog portala. perz. arriere straga. u gotičkoj i romaničkoj arhitekturi: niz . u književnosti: vodeni ili zračni duh s dobrim svojstvima. suhoparan ariditet (lat. dokumenti arhivist (lat. načini zidanja. arija) mn. najviši državni činovnik u Ateni nakon propasti starog kraljevstva arhoptoza (grč. u novije doba ovim se imenom nazivaju svi Indoeuropljani (Indogermani). architekton. za grad Jeruzalem. mršav. u starom vijeku ratna sprava (s ovnujskom glavom) za razbijanje zidina. regnymi prsnem) krvarenje iz debelog crijeva aridan (lat. mala arija. archivolto glavni luk) arhit. arriere-ban) voj. posljednja obrana arijer-garda (fr. pjesmica .

svjetski je glasovit po svome epu Orlando furioso (Bijesni Orlando) Ariovist vladar germanskog plemena Sveva. onaj koji je vješt u računanju aritmetički (grč. koji se može predočiti ili riješiti brojevima. poznat kao kritičar Homerovih i Pindarovih pjesama. n.Arijevci Arijevci (sanskr. v. pr. med. Aristoteles) fil. locheia porađanje) mn. n. umijeće računanja. aristarhski Aristej mit. grifos zagonetka) zagonetka izražena brojevima aritmologija (grč. techne) mat. politička aritmetika primjena aritmetike na društvene i državne ustanove (npr. pr.) .) aristokracija (grč. sredstva koja pomažu porađanje.).) glaz. računski. plemićki stalež. Aristarchos) najveći aleksandrijski gramatičar. geometrijska sredina. osobito čišćenje porodilje aristotelizam (grč. Platonovog učenika. med. aristos najbolji) staroatenski državnik s nadimkom "Pravedni" (umro oko 467. osiguranje života. vrsta bora (listopadna biljka) aritmetičar (grč.) aritmija (grč. pjevajući. stube. n. demos narod. aristokrateomai imam aristokratski ustav) aristokratski sustav vladavine. logia) znanost o brojevima. skočio je s broda u more ne bi li se spasio od razbojnika: u vodi ga je dočekao i iznio na obalu delfin kojega je zanio svojom pjesmom arioso čit. arithmetikos) koji spada u računanje.e. osobito o tajanstvenim i čudnim svojstvima brojeva aritmomanija (grč.). pr. 1474—1533) pisac prvih komedija na talijanskom jeziku (pisao i latinska djela. strog i pravedan sudac u pitanjima umjetnosti. aristos. arithmetikos) onaj koji se bavi aritmetikom ili zna aritmetiku. pobijedio ga Cezar Aristarh (grč. prijatelj i član aristokracije. Arijci Arion slavan pjesnik i svirač s grčkog otoka Lezba (oko 600. v. aristokrates) plemić po rođenju ili položaju. aristokratia) vladavina plemstva. nepravilnost u ritmu srčanih otkucaja aritmogrif (grč. jedan od najvećih komediografa uopće (452—388 pr. pren. e. mania bijes. ludilo) nagon za stalnim brojenjem svega i svačega (bolesnik broji korake. jedna od najznačajnijih osoba opisanih u Cezarovu djelu De bello Gallicio. vladavine plemića aristokratizam (grč. prema priči.). nepravilno kretanje. aristos najbolji. sin Apolona i nimfe Kirene Aristid (grč. arithmos broj. učitelja Aleksandra Velikog i osnivača peripatetičke škole ariš (lat. plemstvo aristokrat (grč. arithmos broj. n. u obliku arije. e. vlast) vladavina plemstva i naroda Aristofan starogrčki komediograf. znanost o brojevima. neskladnost. ljubav prema 118 aritmomanija aristokraciji i aristokratskim načelima aristolohici (grč. pr. arithmos broj. n. Larix europaea) bot. kratos moć. prozore na kućama kraj kojih prolazi itd. kratko melodično djelo koje se umeće u recitativ Ariosto (Ludovico. simbol pravednosti i nesebičnosti aristodemokracija (grč. e arithmetike tj. im. naučavanje grčkog filozofa Aristotela (384—322 pr. starogrčki zaštitnik lova i stada. usp. e. ariozo (tal. arithmos broj. aritmetička sredina nekih brojeva je zbroj tih brojeva podijeljen brojem od onoliko jedinica koliko je tih brojeva. lutrije i dr. arhythmia) nedostatak ravnomjernosti. agua) mn. 58. progresija aritmetika (grč. e.

armadilla) pom. laktaštvo arizacija (sanskr. polukružni otvor arkadijski (grč. dolazak brodova u luku. pastirskog predjela u sredini Peloponeza. solium mrtvački sanduk od kamena) umjetnički izrađen starokršćanski grob u katakombama sa svodom u obliku luka arkoza (grč. Arkadia. krivljenje kostiju u obliku luka arma (lat. arcus luk. . 2. sužavanje. potporni poluiuk. arkanum (lat. karijerist. arktikos sjeverni) koji se nalazi oko Sjevernog pola. dovezena roba arivist (fr. arkeo izdržavam) geol. u Španjolskoj: oružana sila.aritmomantija aritmomantija (grč. armateur) pom. Arkadoi) mn. arcade. u starokršćanskoj crkvi: posuda u kojoj su čuvane euharistija. lada (u obliku kovčega) u kojoj se starozavjetni Noa spasio od potopa te se ploveći zaustavio na vrhu planine Ararat. arriviste) bezobziran lovac na zvanja i položaje. naivan. pastirski. arctura) med. gusar. osobito ratna flota (ovako se u XVI. od srednjeg vijeka: obiteljski grb armada (šp. tj. st. arktikos sjeverni) područje oko Sjevernog pola arktos (grč. Velika kola) astr. arcatito) med.) oružje. potez gudalom. arca kovčeg. tajan) poznavatelj tajni u pojedinim strukama. arithmos broj. gudalo. sjever arktura (lat. arua) pretvaranje u Arijce arka (lat. poslao protiv Engleske) armadilja (šp. tajno sredstvo arkatura (fr. koju je 1588. sanduk) 1. lat. nadsvoden hodnik. pjesnici pastirske poezije arkanist (lat. arrivage) pristajanje. metron) sprava za računanje arivaža (fr. tj. e arktos Veliki medvjed. arcata) arhit. seoski. gusarski brod. svodna oplata arkbutan (fr. pomorski razbojnik . arcuatio) med. zvala "nepobjediva" flota Filipa II. mali naoružani brod. kako se prave sredstva za uljepšavanje. arquebuse) stara puška s kokotom i dugom cijevi. dovoz robe. dolazak. arcanus tajanstven. arcanum tajna) tajni lijek. lat. zakupnik broda koji priprema svoj brod na daleki put. stezanje nekog dijela tijela zavojem arktički (grč. umjetne arkade. mala ratna flota. armalis. arriver postići. stanovnici Arkadije. suženost utrobe i zatvorenost kao posljedica toga. pren. relikvije i dr. pješčanik od granitnih gnajskih stijena arktacija (lat. laktaš arivizam (fr. vlasnik gusarskog broda. arcus luk) glaz. npr. uraslost nokata u meso arkuacija (lat. mit. arriver postići) osobina onih koji bezobzirno žele doći na neki položaj ili postići neko zvanje.) oprema. Veliki i Mali medvjed (skupine zvijezda). preteča današnje puške 119 armater arko (tal. arma oružje) mn. osobito carinski armalisti (mađ. dragocjenosti arkada (fr. kol arko (tal. arithmos broj. coll arco čit. arc-boutant) arhit. naoružan trgovački brod. nego su živjeli samo od službe u vqjsci armater (fr. arkadikos) koji je iz Arkadije. manteia proricanje) proricanje iz brojeva aritmometar (grč. arco. onaj koji je u vezi sa zviježđima Velikog i Malog medvjeda Arktik (grč. pomlađivanje itd.)'gudalom arkosolij (lat. mađarski plemići koji nisu imali svog imanja. arcature) niz malih slijepih dekorativnih arkada. stup podupirač arkebuza (fr. idiličan Arkađani (grč.

voj. arpanetta) glaz. vojska. prisvojiti. trg. ratna sprema. osnivač dinastije (Arpadovići) koja je do 1301. arrostia) med. mala harfa.) glaz. koji ugodno miriše. staviti (ili: stavljati) oznake na početku glazbenog komada. aroma) namirisati. doplaćivanje. lat. arrosio) med. lat. polijevanje. metalni dijelovi u građevinarstvu Armida lit. aroma) miris. ovlažavanje. doplatiti. arroser) zalijevati. sočna tvar kod biljaka aromatici (grč. aroma) stavljanje mirisa (ili: začina) u lijekove. aromatizirati (grč.) glaz. ^pojačavanje snage magneta sumetanjem željeza. drznuti se. aromatica) mn. mnoštvo. 5. Vlasi Aron (hebr. arostema arozaža (fr. glaz. granatama. jela i dr. ohol. polijevati. arpedžatura (tal. armare) 1. arrodere. bezobrazan. drskost. bezobzirnost arogantan (lat. niz razlomljenih akorda arpeggio čit. 3. "armija beskućnika" armilaran (lat. lomljenje tona kao na harfi . narukvica) okrugao. pomagao mu pri izlasku iz Egipta. armorale) poznavatelj grbova. naknadno platiti arozman (fr. arrogans) napuhan. onaj koji se razumije u grbove arogancija (lat. u obliku koluta. začinjavati Aromun pripadnik jednog ogranka Rumunja. tj. navodnjavanje njiva. sa začinom aromatizacija (grč. v. oklopljavanje broda. Cincari. jačati. naoružanje. "armija nezaposlenih". arostija arostija (grč. slaboumnost. arrogantia) napuhanost. ime lijepe i moćne čarobnice u Tassovom spjevu "Oslobođeni Jeruzalem". ugodan miris eteričnih ulja. prvi mađarski knez (890—907). arrosage) zalijevanje. vladala i Hrvatskom arpaneta (tal. metodično bombardiranje arozija (lat. fiz. aroma. pojačati snagu magneta pomoću željeza. opskrbiti ratnom spremom. pren. navodnjavati. oružana sila. naoružanje i posada nekog broda. staviti miris u nešto. začiniti. gord. pren. armorial. bombama. u razlomljenim akordima arpeggiatura čit. prav. 4. pom. fiz. prvi veliki svećenik u Izraelu arostema (grč. razmetljiv. armilarna sfera stari astronomski instrument (u obliku koluta ili kugle) za određivanje položaja zvijezda na nebu armirati (lat. Aharon. zasuti vatrom. armorale) knjiga s grbovima armorist (lat. arma oružje. oholost. arpedžo (tal. uobražen. začini 120 arpeggio aromatičan (grč. 2. naknadno plaćanje Arpad vođa Mađara prilikom njihova dolaska u današnju Mađarsku. armilla grivna. kao na harfi. žena sposobna zavesti armija (lat. naoružati. trg. polijevanje ulica. Aaron) stariji brat Mojsijev. arrostema slabost) med. prisvajati. arpedžato (tal. harfica arpeggiato čit. opremiti. grad.) voj.) glaz. nagrizanje kostiju arozirati (fr. mirisne tvari. uzeti pod svoje aroma (grč. drzak arogirati (lat. 3. fr. snažiti armorijal (fr. metodično bombardirati. voj. povećati nosivost zida željezom i cementom. 2.armatura armatura (lat. strategijskooperativna jedinica kopnene vojske i zrakoplovstva. pren. osvježavanje. npr. arrogare) usuditi se. voj. arrosement) zalijevanje. aroma) mirisan. armee) 1. ludilo.

pren. ar nuvo (fr. bogatstvo u arterijama. krvna žila.) Božje prijestolje na vrhu neba aršin (tur. ektasis pomicanje) med. arteria žila.) mn. mjera za dužinu (između 65 i 75 cm. arsenale) skladište za čuvanje ratne opreme. arsenikon) kem.) nova umjetnost na prijelazu iz 19.7112 m. rukotvorina (za razliku od prirodnog proizvoda) arteriektazis (grč.. slobodne umjetnosti. najsitnije arterije.arpikord arpikord (tal. arsen muški. oksidirana krv. 1500 aršina — 1 vrsta (1066. ono što je umjetno naprav- 121 arteški zdenac ljeno. arterijalitet arteritis (grč. u 20. a svaki urup na četiri greha). jedan od najjačih otrova arsenal (fr. element atomske težine 74. a život kratak ars mnemonica čit. spinet ars (lat. znak As. sužavanje (ili: suženost) arterija arteriotomija (grč. proučavanje arterija arterioreksis (grč. glavna prometna ulica u gradu i si. rif. proširenje arterija arterija (grč. grafia) anat.) vještina pamćenja arsen (grč. dijelio se na osam urupa. stenos tijesan) med. darsonvalizacija arš (tur. nasilnik. st. v. žila kucavica (opći naziv za krvne žile koje vode krv iz srca u pluća ili iz srca u ostale dijelove tijela. logia) anat. arsenal. pren. arteria. velika zaliha arsenijati (grč.) umjetnost je duga. arteriozitet arterijalizacija (lat. nakon njih dolaze kapilare arteriologija (grč. aslan) lav. fiziol. pren. artefactum) umjetni proizvod. arsena. prijek. arteria. teorija (ili: osnova) umjetnosti ili znanosti ars longa. kod nas poznatija pod imenom Secesija artefakt (lat. arterijalitet (lat. operativno otvaranje arterija arteriozitet (lat. tome rezanje) med. arpicordo) glazbeni instrument po zvuku sličan harfi. biljka zijevalica arsonvalizacija (lat. navika uzimanja inače otrovnih količina arsenovih spojeva radi jačanja tjelesne snage ili spolne sposobnosti ' arsenogonija (grč. prijašnja ruska mjera — 0. nadmoć sustava arterija i njihovog utjecaja u nekom tijelu. spojevi arsenove kiseline s bazama arsenofagizam (grč. rexis pucanje) med. arteria žila) anat. arterialisatio) fiziol.93. arteria. zadebljanje i ovapnjenje stijenki arterija arteriostenoza (grč. lijepe vještine arteški zdenac zdenac kod kojega se voda dobiva dubokim bušenjem (po francuskoj pokrajini Artois gdje su . opis (ili: opisivanje) arterija arteriole (lat. skleros tvrd) med. arteriositas) fiziol. zanat. fagein jesti) med.781 m) art nouveau čit. upala arterija artes liberales (lat. arteria. arteria žila) koji se tiče arterija. obnavljanje (ili: oksidacija) krvi arterijski (grč. arterialitas) fiziol. arsenikon) mn. arteriolae) mn. arsonvalisatio) v. arsenikon) mn. arsenikon. bot. tal. arteria. pucanje arterije arterioskleroza (grč. gone rađanje) rađanje muške djece arslan (tur. lat. umijeće. vita brevis (lat. krv koja je prošla kroz pluća i primila kisik arteriografija (grč. arteria. arteria) med. kem. posao. aršyn) lakat. ars mnemonika (lat.) umjetnost. redni broj 33. arterijska krv svijetlocrvena. arslan. ljutit čovjek. kem. soli arsenove kiseline arseniti (grč. junak.

napis. rod vojske naoružan topovima artist (tal. stoljeću) Arti musices Umjetnosti glazbe (namijenjena kuća). pretjerana sklonost vanjskom obliku umjetničkog djela. bol zgloba. topništvo. artillerie) prvobitno: svaka ratna sprava uopće. prijevremenoj arteriosklerozi. članak) članak. čest natpis na zgradama glazbenih zavoda artičoka (tal. tvoriti glasove. arthron) predmetak u složenicama sa značenjem: zglob. fr. artos kruh. arthron. 122 atropodi kompozicijom i dr. umetnuti) med. "igra riječi" artizan (fr. karkinos rak) med. topnik artiljerija (fr. artis umjetnost) način umjetničkog. emballo ubaciti. osnivač. anat. cijenjeno povrće s mesnatim cvjetnim glavicama artidaktili (grč. namještanje iščašenih zglobova artritičan (grč.apropos kopali prve takve zdence već u 12. astmi i dr. sastavni dio nekog spisa. izvještačen artikl (lat. articulatio) gram.(grč. gnojenje zglobnih kostiju. umjetnik. artichaut) bot. zglobni artrodeza (grč. fyo stvaram) med. gram. osobito u varijeteu i kabareu. te se stoga više koristi vanjskim sredstvima (riječju. glumac. neprirodan. paragraf artikulacija (lat. artios usko spojen. poznavatelj umjetnosti. stvaralac. pokretač artofag (grč. arthron. artista. zool. krušne biljke artolatrija (grč. neuralgiji.). kamencu u žuči i mokraćnom mjehuru. arthron zlob) med. artis umjetnost. arthron) operativno učvršćivanje zgloba artrodinija (grč. stilom. pren. facere činiti) tvorac. lijek) artritis (grč. arthron. takoprsti dvopapkari artifeks (lat. zagnojavanje zglobova artrokarcinom (grč. šećernoj bolesti. rak u zglobu artropatija (grč. majstor artificijalan (lat. zglobobolja artropioza (grč. glumac. artistique) umjetnički. arthron. osobito književnog izražavanja koje je više posljedica vještine i znanja nego čistog talenta i osjećaja. jasno i razgovijetno izgovaranje riječi i slogova artikulirati (lat. začetnik. grada tijela koje je sklono debljini. fr. roba u trgovini. bot. točka ugovora. algos bol) med. gen. trg. tvorba glasova. arthron zglob. gnojenje (ili: zagnojavanje) zgloba artropodi (grč. poglavlje. articulus zglob. articiocco. odyne bol) med. autor. fagos) onaj koji jede kruh artokarpi (grč. zglob. člankonošci . artificialis) umjetnički. artiste) umjetnik. giht artritizam (grč. stvar. daktylos prst) zool dvopapkar. predmet. artro. pyon gnoj) med. arthron. razumljivo govoriti artiljerac (fr. riječi i slogove jasno i razgovijetno izgovarati. artos. kasnije: topovi. arthron) med. karpos plod) mn. arthron. latreia poštovanje) poštovanje (ili: obožavanje) kruha (hostije) artralgija (grč. arthron) koji je u vezi s upalom zglobova. artos kruh. probadanje u zglobovima. pus. pathos bol) med. probadanje u zglobovima artremboleza (grč. bol zgloba. artisan) zanatlija. artilleur) vojnik koji rukuje topom. takoprstaši. arthron. koji je protiv upale zglobova (sredstvo. ars. kostobolji. plesač na konopcu (u cirkusu) artistički (fr. podos noga) mn. majstorski artizam (lat. ars. majstor u jahanju. bol (ili: probadanje) u zglobu artrofioza (grč. articulare) gram. upala zglobova. član.

Filipini) asebija (grč. prirasli na kamenu i drugim predmetima u moru. fr. popravljanje i poboljšavanje općih zdravstvenih prilika. rođaci po uzlaznoj Uniji. uzlaženje nebeskog tijela ascidije (lat. djedovi. a se esse biti. za ustanovljivanje gdje se nalaze velike plove riba i si. mat. penjanje. asambleja (fr. najbolji u nekoj struci. sanus. polet. Allied Submarine Detection Inuestigation Committee (Saveznički istražni odbor za otkrivanje podmornica) uređaj za otkrivanje i lociranje podmornica uz pomoć ultrazvuka (nakon Drugoga svjetskog rata služi za pronalaženje potonulih brodova i podmornica. Singapur. naime u dane kad Sunce kod njih prolazi kroz zenit ascites (grč. tj. kraju ili državi. čišćenje od zaraze. prav. trbušna vodena bolest ASDIC krat. bogat trskom. zemljoradnja arza (grč. 2. pobjednik u mnogim bitkama asacija (lat. asciscere primati. glaz. fr. e. asebeia) bezboštvo. arundinosus) trskovit. a-. zglob artrozoa (grč. mn. prihvaćati). keltsko pleme u srednjoj Galiji (danas Auvergne) arvikultura (lat. uzlaženje. n. uzlazak. amarus gorak) kem. isušenje močvarnih mjesta itd. assemblee) skupština. pretežnost. Malezija. aseitas. ateizam aseitet (lat. arthron) anat. arvus njiva. asanirati (lat. astr. preci kao roditelji. sa zglobovima. proizvodi raspadanja koji se stvaraju pri zagrijavanju životinjskih ili biljnih tvari i daju im začinski okus. skia sjena) mn. as. rast ascendenti (lat. opće ime za kukce (insekte). starorimski sitan novac i jedinica za težinu. nosos. postojati sam sobom) samostalnost. operativno otvaranje zgloba artroza (grč. tj. assis) 1. tome rezanje) med. SONAR ASEAN savez zemalja jugoistočne Azije (Indonezija. stanovnici žarkog pojasa koji dvaput godišnje ostaju u podne bez sjene. osobito u športu Asa kralj u staroj Judeji (944—904 pr. unutarnjem nagonu. askites. assainir) smišljen rad na podizanju zdravlja pojedinaca u nekom gradu.). kraju ili državi uvođenjem niza higijenskih mjera: čistoće. zem. sanus zdrav. arsis) metr. Uzašašće Kristovo. uzlazna linija srodstva. ascensio) penjanje. npr. penjanje. plaštenjaci. pradjedovi. isušivanja močvarnih mjesta itd. najjača karta. za engl. assatio) kuhanje jela i lijekova u njihovom vlastitom soku asamar (lat. sabor. skup. cultura uzgajanje) poljoprivreda. Spasovo. ascendentes) mn. assus pečen. arso zapaljen. prvak. zbor. suprotno: descendenti ascenzija (lat. arthron zglob. ascendentia) prava. pauke. naglašeni slog stope. Tajland. napredovanje. bezvjerstvo. astr. arthron. 3.). assainir) popraviti (ili: popravljati) opće zdrav- 123 aseitet stveno stanje u nekom mjestu. ascendencija (lat. uzdizanje. površina pečenja i dr. kora od kruha. po sko- . goruć) debela crkvena svijeća as (lat. parlament. grada zgloba. dizanje glasa. u ruskom (starijem) jeziku zabavna večer u dvoru Petra Velikoga asanacija (lat. suprotno: teza arzan (tal. nadmoć. obrastao trskom Arverni mn. osobina ljudi koji rade samo po svom vlastitom. usp.artrotomija artrotomija (grč. rakove i crve arundinozan (lat. bez ikakvog vanjskoog poticaja. mješčićnice asciji (grč. zoon životinja) zool. askos koža) med.

postoji sam sobom ili kroz sebe sama (a se est). ostavljanje u pohranu aservat (lat. pomiješan s vapnencom upotrebljava se za pravljenje pločnika i za izolaciju zidova od vlage asfaltirati (grč. pretvaranje stražnjonepčanih i zubnih suglasnika u afrikate. tj. prestanak ili usporenost kucanja srca zbog neke mehaničke prepreke. asertoran asertoran (lat. sexualisatio) uništenje. koji nema spola. a-. kastracija aselenski (grč. sastoji se od stipse pomiješane s bornom kiselinom aseptol (grč. pohotljivost asemičan (grč. porotnik asesorat (lat. antiseptičan aseptin (grč. obamro asfodel (grč. assessor pomoćnik u službi) sučev pomoćnik. assertivus) v. asseverare dokazivati) potvrdan. asesorat aseveracija (lat. potvrdan. naši izrazi: primorski brden. sepsis) kem. najviši stupanj nesvjestice asfiktičan (grč. sexus spol) bespolan. prisizanje u nešto aseverativan (lat. kraljevo koplje (rod biljaka iz porodice ljiljana) asibilacija (lat. lat. v. asertorna. otopina kiseline kao sredstvo za sprječavanje truljenja. ostaviti u pohranu asesor (lat. assertorius) kojim se tvrdi. sfyxis bilo) med. prav. tj. septikos) koji nije sklon truljenju. asfaltos) prevući asfaltom asfiksija (grč. polumrtav. oduzimanje sposobnosti oplođivanja. pristajanje uz koga. asemos) koji nema znaka. assessura) v. dokazivanje. asservare) čuvanje. a-. fil. asfodelos) kod Homera: biljka na poljima donjeg svijeta.aseksualan lastičkoj teologiji: svojstvo Boga koji uzrok svog bića ima u samom sebi. bez pratitelja. smjesa raznih ugljikovodika u kojoj ima i kisika. prisega prav. u pohranu aservirati (lat. lat. a-. udvaranje. ulagivačko odobravanje asenzija (lat. koji je bez oznake. assibilatio) gram. nastojanje da rane ne dođu u dodir sa zaraznim klicama (osobito kod operacija) aseptičan (grč. obamrlost. assessoratum) zvanje pomoćng suca. asservatum) ono što je ostavljeno na čuvanje. bez obilježja asentacija (lat. lat. problematičan. sredstvo koje čuva mlijeko i jela od kvarenja. a-. asservare) čuvati. assensio) odobravanje. a-. primanje nečega kao istinitog asepsa (grč. razvrat. službena potvrda da je netko slobodan asertivan (lat. pohrana. one koja se polaže prije davanja iskaza) aservacija (lat. asfaltos) kem. asertoran sud sud 124 asibilacija u kojem se odnos između subjekta i predikata iskazuje kao činjenica (usp. njihovo izgovaranje zajedno sa sibilantima . dušika i sumpora. sepsis trulež. sfyxis) med. aselenska noć (za planete Merkur i Veneru kaže se da su "aselenske". aselgeia) razvratnost. sudsko pomoćništvo asesura (lat. dakle. pohraniti. prisega koja se polaže nakon danog iskaza (za razliku od promisorne prisege. koji nema zaraznih klica. asseveratio) ozbiljno uvjeravanje ili tvrđenje nečega. kojem je oduzeta mogućnost oplođivanja aseksualizacija (grč. a-. sačuvati. assertio) potvrda. dokazni asfalt (grč. a-. koji je u dubokoj nesvjestici. čapljan. "cvijet smrti". paklina. dobiva se mješavinom sirove karbolne kiseline ili krezola s koncetriranom sumpornom kiselinom asercija (lat. bez satelita aselgija (grč. assenatio) laskanje. zemna smola. u novije doba: jači izraz za slobodnu volju aseksualan (grč. fil. a-selenos) bez Mjeseca. oleum ulje) kem. čepljez. sepsis trulež) med. a-. apodiktičan). npr.

prilagođa• vati. a-.asibilirati asibilirati (lat. nervozan. tiskan radi likvidiranja državnih dugova asignatar (lat. jednačiti. assignare) uputnicom doznačiti (ili: doznačavati). asimfoničan asimilacija (lat. tj. syndetos nevezan) koji je bez veze. bez sveza. papirni novac iz vremena Francuske revolucije (19. npr. 1790. po mjestu tvorbe glasova). nejednak asimetrija (grč. iz kojega se ne može izvesti zaključak asimetričan koji nema simetrije. assignatarius) osoba na koju glasi uputnica ili doznaka. primatelj novca po uputnici ili nalogu asignatura (lat. nejednakost. neskladnost. nedovoljno suosjećanje. pošiljatelj asignat (lat. izdati (ili: izdavati) nalog za isplatu neke svote asilogističan (grč. usp. prijetvornost. fiziol. zbivanje kojim stanice pretvaraju hranu u tvari od kojih se same sastoje (proces asimilacije) asimilirati (lat. pretvarati stražnjonepčane i zubne suglasnike u afrikate asiduitet (lat. nedostatak veze u rečenicama. ili između članova jedne rečenice. assibilare) gram. npr.: //O žene. a-. prilagoditi. assimilare) izjednačiti. krvav. pretvoriti hranu u organsku tvar asimpatija (grč. a-. pr. asjento (šp. a-. assignatio) doznaka. asignans) onaj koji šalje uputnicom novac. grozan.. ustrajnost asiento čit. asindeton asinkroničan (grč. gram. syllogismos posredni zaključak) log.).-grč. gram. glup je) . dajte da pjevam jedan razdrti psalam//užasan.—18.) magarac u liru (uzrečica koja odgovara našem: razumije se kao magare u kantar. uputnica. nalog za isplatu asignant (lat. assignatus) osoba na koju glasi uputnica. nalog. assimulatio) pretvaranje. simbol beskrajne ljudske težnje koja nikad ne postiže svoj cilj. nesposoban je. syn s. psih. symptotos koji se ne poklapa) mat. ali je nikad ne siječe. a-. Leibniz je nazvao čovjeka "asimptotom božanstva" asimptotičan (grč. assiduitas) točnost. neskladnost. chronos vrijeme) neistovremen. neravnomjernost asimfonija (grč. asignacija asignirati (lat. neistodoban asinus ad lyram čit. licemjerje asindeton (grč. a-. linija kojoj se približava neka krivulja. nedostatak sućuti asimptota (grč. nespojenost) ret. nepoklopljiv asimulacija (lat. symptotos koji se ne poklapa) koji se ne poklapa. jednačenje (po zvučnosti. pjesnička figura u kojoj se izostavljaju veze između dviju ili više rečenica. nejednakovremen. a-. IV. primanje u svijest novog sadržaja (doživljaja) i njegovo prilagođavanje sadržaju svijesti. hiperbola ima dvije asimptote. postojanost. očajan. azinus ad liram (lat.) ugovor španjolskih vladara (u 16. doznaka. uputnica na primanje godišnjeg dohotka od nekretnina. asymmetria nesimetričnost) nerazmjernost. izjednačavati. assimilatio) izjednačenje. primiti u se. bez svezica asindezija (grč. assignatura) v. st. neskladan. bolestan. asyndesia nevezanost. fi- 125 asinus ad lyram ziol. primati u se. izjednačavanje. syndeton) poet. nerazmjeran.. sympatheia) nenaklonost. nevezanost.) s trgovačkim partnerima i podjela ovima prava da monopolistički uvoze odreden broj robova iz crnačkih zemalja u američke (španjolske) kolonije asignacija (lat. a-. asindetski (grč. symfonia) nesklad.

prisutnost asistent (lat. koji nadovezuje na nešto asocirati (lat. nedostatak volje za jelom. vrsta klasičnog stiha. i s jambom na završetku Asklepije starogrčki bog liječništva. opći naziv za sve teške poremećaje u organizmu zbog nedovoljnog rada srčanog mišića. veza asklepijadskog stiha s drugim vrstama stihova 126 asomatičan asklepijadski stih metr. a-somatos) netjelesan . Asinus Buridani inter duo prata (lat. pustinjaštvo. odgojni askeza (grč. pomoć. nedruštven. asketes) pustinjak. vezivanje. assoler) zasijavati zemlju naizmjenično različitim usjevima asomatičan (grč. askeo) naučavanje o askezi asketizam (grč. nedostatak hrane askaride (grč. lat. primiti za suradnika. asodična. assistentia) pomaganje. assistere) pomagati nekome u poslu. pokajnik. potpora. pokajništvo. udruženje. onaj koji svojevoljnim gladovanjem i mučenjem tijela svladava u sebi strasti i prohtjeve asketičar (grč.. stezanje) med. kod Rimljana: Eskulap.. društvo. groznica groznica praćena povraćanjem asolirati (fr. askesis) pustinjaštvo. nestezanje srca asitija (grč. assistens) pomoćnik.Asinus Buridani. asocijacija ideja vezivanje predodžaba na taj način što jedna predodžba izazove u svijesti neku drugu. pratiti nekoga. a-. spajanje. asketos) pokajnički. fil. vezati. associare združiti. nazvanog po grčkom pjesniku Asklepijadu. jezik. Asklepijadi potomci Asklepijevi. mlađi činovnik asistirati (lat. koji ne voli društvo i ne želi biti njegov koristan član. asocijacionistička psihologija smjer u psihologiji koji sve duševne pojave objašnjava iz predodžaba i njihovih mehaničkih veza te svu duhovnu djelatnost svodi na asocijaciju ideja asocijalan (grč. socialis) nedruževan. askaris) mn. dječje gliste asket (grč. udružiti se asodičan (grč. as-odes koji osjeća gađenje. u početku s trohejom ili spondejom. bogougodan. askeo) pisac pobožnih djela. odis prezasićenost) med. pomagač. mučenje tijela radi što uspješnijeg svladavanja tjelesnih strasti i prohtjeva kako bi duša bila što neovisnija o tijelu i time se mogla posvetiti svome pravom opredjeljenju asklepijadska strofa metr. ugađanje Bogu do krajnjeg samoodricanja. udružiti. spojiti. koji izaziva gađenje. asitia nejedenje. zamjenik. Buridanov magarac asiriologija znanost koja proučava književnost. a-. askomiceti razred gljiva koje stvaraju truske u mješinicama asocijacija (lat. associatio) udruživanje. askeo skrbiti se) način mišljenja i življenja asketa. associativus) koji združuje ili sjedinjuje. gladovanje) post. zool. systole skupljanje.) organ za razmnažanje gljiva mješinarki. povijest i starine Asirije i Babilona asistencija (lat.) Buridanov magarac između dvije livade. člana. koji je ravnodušan prema općim potrebama i interesima zajednice asocijativan (lat. associare) pridružiti. bogougodnih spisa asketika (grč. asocirati se združiti se. biti nazočan čemu asistolija (grč. liječnici i učitelji liječništva askus (grč. sastoji se od dvaju (mali asklepijadski stih) ili triju horijamba (veliki asklepijadski stih). pokajništvo u mučenju tijela odricanjem asketski (grč. v.

uvlačiti u . bolest izazvana gljivicom aspergillus 127 aspirirati fumigatus u organizmu ljudi i životinja. sperma sjeme) med. assonare) biti sličan po zvuku ili glasu. e. želja za nečim. a-. a-. kod ljudi se pojavljuje u obliku plućne tuberkuloze (pseudo-tuberkuloza) asperifolija (lat. udisati. asotia) razvratnost. s dahom. aspectus) izgled. krutost aspermatičan (grč. osobito kod osoba koje imaju posla sa žitom i brašnom. assortiment) potpuno i sređeno skladište robe. slično zvučiti asortiman (fr. koji ne može izlučivati sjeme aspermija (grč. v. raskalašnost Aspalathos ilirsko. nepotpuna rima. odabiranje asortirati (fr. jednakost tonskih figura u jednoj glazbenoj misli asonancija (lat. pojava. assonantia) poet. asperifolia) mn. onaj koji teži za nečim (položajem. v. aspergillus) med. aspic) kub. pr. prijateljica i kasnije žena Periklova aspekt (lat. egipatska naočarka. a-. biljka s hrapavim lišćem asperitet (lat. reumatizma. sperma) med. aspirare) tražiti nešto. grubost. prehlade i si. dobar znak aspera nec terrent čit. prašak koji otklanja povišenu temperaturu i izaziva znojenje. udisanje. usisavanje. izdvajanje (ili: sređivanje) robe po vrstama asotija (grč. aspirans) kandidat. asperitas) hrapavost. surovost. suglasnik s aspiracijom aspirator (lat. aspermičan aspermatizam (grč. assonantia) v. aspermizam aspermizam (grč. n. littera) gram. assortir) srediti (ili: sređivati) po vrstama. težnja. knjiga). st. ventilator aspirin farm. opremiti asortisaža (fr. usisavač. aspirata sc.. lik. tvrdoća. aspirator) sprava za usisavanje prašine. odabrati stvari jedne prema drugima. težiti za nečim. zmija otrovnica. samoglasničko podudaranje. aspis. izgovaranje s hukom. zvanjem) aspirata (lat. aspiratio) gram. urođena ili stečena nemogućnost izlučivanja sjemena iz spolnih žlijezda aspida (grč. upotrebljava se kao lijek protiv glavobolje. položaj planeta promatran sa Zemlje. asparagos) šparoga. uvlačenje u sebe. zbirka razne robe iste vrste (npr. aspermizam aspermičan (grč. a-. sperma sjeme) med. lat. aspirirati (lat. tako da mu se za sva djela izriče kazna koja se sastoji u povišenju kazne utvrđene za najteže kazneno djelo aspergioloza (lat. rod bilja iz porodice ljiljana. somnus san) med. hladetina aspiracija (lat. tvorničko ime za acetilosalicilnu kiselinu (77%). a kasnije grčko naselje na području današnjeg Splita asparagus (grč. razvrat. neravnina. aspidos) zool. asper ljut. gledište. pren. astr. glaz. čežnja aspirant (lat.) poteškoće ne zastrašuju asperacijski sustav (lat. oštar) izricanje jedinstvene kazne za više povreda kaznenog zakona što ih je počinio isti počinitelj. stajalište. neotesanost. asonanca asonirati (lat.asomnija asomnija (grč. biranje. opskrbiti skladište robom. a-. sisanje. aspera nek terent (lat. asparagin organski spoj koji se nalazi u šparogi Aspazija ugledna atenska hetera iz V. bot. sperma) v. aspermos) med. assortissage) trg. plina ili tekućine. koji nema sjemena. nesanica asonanca (lat. zla i opaka žena aspik (fr. pren. stih u kojem se rimuju samo samoglasnici.

u obliku zvijezde. sjajan asteroidi (grč. npr. makros dug. asteroides) zvjezdolik. lako zamaranje očiju aster (grč. u pjevanju: udahnuti zrak tako da se čuje aspra (grč. astateo) nemir. mali. derivat maja-pisma. dosjetljiv govor. slično kao kod Grka Afrodita a kod Rimljana Venera. motiv Bogorodična uzašašca na nebo astakolit (grč. astheneia slabost) med. vrlo. astečki jezik v. zvjezdan. asthenes) nemoćan. biljka glavočika. astatos nestalan. izgovarati iz grla. dvije podjednake magnetne igle postavljene tako jedna nad drugom da su im polovi suprotno okrenuti čime su zaštićene od utjecaja Zemljinog magnetizma. znakovnog (ideograma) i početaka zvukovnog (fonograma) pisma . zvjezdani. bez određene orijentacije. kao znak kojim se čitatelj upućuje na primjedbu ispod teksta asterizam (lat. pramajka svega živoga. osobina nekih vrsta tinjca koji. astr. astenična groznica živčana groznica. svjetlosna pojava kod koje od neke svijetleće točke izbijaju svjetlosne zrake. koji potječe od zvijezda. gledam) med. aster zvijezda) fiz. gram. ret. asthenes. npr. koji potječe od slabosti. proučavanje asteničnih bolesti astenomakrobiotika (grč. te su tako slobodno izložene svakom vanjskom djelovanju astazija (grč. glaz. supr. nepostojanost. Istar) feničko-sirijska božica ljepote. dosta Assunta (lat. astakos rak. pun zvijezda. zadirkivanje Astek pripadnik starog indijanskog naroda u Meksiku koji je imao visoku kulturu i čvrstu državnu organizaciju. uzeti k sebi) slik. ljubavi i rađanja astatičan (grč. nahuatl-jezici. lijepa kata. aspros bijel) najmanja novčana jedinica u Turskoj assai (tal. suptilan. asteriskos) zvjezdica u knjigama (*). s hukom. nepostojan) koji nema smjera. grč. okamenjeni rak Astarta (Astarot. orao vidim. logia) med. utjecaji asterisk (grč. vrsta slova. aster zvijezda) bot. med. lithos kamen) geol. asti grad) gradsko ponašanje.aspra 128 asteroidi asteničan (grč. slabost. asteničan afekt duševno uzbuđenje kojim se slabe tjelesne radnje. s dahom. asthenes. bacakanje teškog bolesnika. koji se u svakom položaju nalazi u ravnoteži. aster. kad netko tobože hoće nešto prešutjeti pa ipak kaže. skupina zvijezda asteroidan (grč. psih. neotpornost prema naporu (kao posljedica preležane bolesti ili kao predznak opasnih bolesti) astenologija (grč. tzv. tuga. profinjen ton u ophođenju. assumere primiti. slabost vida. bunilo. astatične igle fiz. asteroeis) zvjezdast. nemoć. zvjezdice. oronulost. duhovit govor. dio medicine koji se bavi uzrocima i liječenjem slabosti. bios život) umijeće da se slab organizam održi dugo u životu astenopija (grč. prijelazna antikva asteričan (grč. rata i mira. pokazuju zvjezdaste zrake kad se kroz njih gleda asterizma (grč. steničan afekt astenija (grč. slab. astheneia nemoć. eidos oblik) mn. golim okom nevidljivi planeti između Marsa i Ju- sebe. asterismus. astečko pismo meksičko pismo. zbog interferencije svjetlosti. asteizam (grč. usisavati. u semitskoj mitologiji najpoštovanija božica. slab vid. tisk. asteismos istančan. oronuo. aster) zviježđe. slikovnog (piktograma). npr. gospodarica neba i zemlje. assai) glaz.

asti spumante (tal. nadzor nad kućama astma (grč. astrobolismos. duhovi postali od vatre koji lebde između neba. astragalos) kocka. astron) predmetak u složenicama sa značenjem: zvijezda astrobolizam (grč. grafo) opisivanje gradova Astijanaks (grč. nomos zakon) upravljanje gradom. u srednjem vijeku: pali anđeli.) vrsta talijanskog vina (po gradu Astiju). sprava pomoću koje se svaka zvijezda pokazana na nebeskoj kugli može lako pronaći i na nebu . arhit. fobos strah) med. Juno. astralno tijelo tijelo bez zemaljskih. talijanski šampanjac astigmatičan (grč. a-. sunčanica. a-. skočna kost. npr. pretjerano velik strah od groma ili grmljavine astragal (grč. gradu Astrahanu) astralit (lat. kockanje astragalomantija (grč. nakon ulaska u Troju Grci su ga strmoglavili sa zidina astilon (grč. asthma) med. slabija nego na ostalom nebu. eterično tijelo čovjeka. grč. pjenušac. lithos) tamnocrveno staklo s iverjem plavkasta sjaja. stylos stup) arhit. med. duše umrlih. sastavlja odgovor na postavljeno pitanje astrahan skupocjeno janjeće krzno s crnosjajnom i kovrčastom vunom (naziv po rus. astralis) koji se tiče zvijezda. gležnjača. astrodeiktikon) pokazivač zvijezda. Astrea. astron. zvijezda. služi za izradu raznih ukrasa astralni (lat. astragalos) igra kockom. usp. odvaja kapitel od donjeg dijela 129 astrodiktik astragalizam (grč. obruč. aster zvijezda. u obliku zvijezde. uzimaju ga na sebe duhovi kad se pojavljuju. onoma ime) književno djelo ili novinski članak koji umjesto piščeva potpisa ima tri zvjezdice (***). građevina bez stupova astinomija (grč. drugo. koji potječe od zvijezda. pr. stigma točka) fiz. manteia proricanje) proricanje iz kocaka na kojima stoje slova iz kojih se. pseudonim asti (tal. planetoidi asteronim (grč.(grč. svijet zvijezda. anat. želučane) astrafobija (grč. nakon svakog bacanja. a-. mana oka kojoj je uzrok nepravilnost rožnice i leće te zato nastaje nejasna slika astigmometar (grč. astron zviježđe. spuma pjena) pjenušavo vino. osobito između zvijezda Kumove slame.asteronim pitera. zemlje i pakla. tjelesnih osobina. zvjezdano nebo astro. teško i kratko disanje u napadajima.. zvjezdani. a-. stigma) koji ima svojstva astigmatizma astigmatizam (grč. zvjezdast. uprava grada. stigma. asti grad. srčane. "vladar grada") sin Hektora i Andromahe. vijenac na gornjem dijelu stupa. sipnja. asti grad. sprava za određivanje jačine astigmatizma astigrafija (grč. astrum zvijezda. astragalos kocka. onaj koji boluje od sipnje ili astme (živčane. asthma) sipljivac. nesposobnost nekog optičkog sustava za oštro odslikavanje zbog različite zakrivljenosti površina koje lome svjetlost u različitim ravninama. astralna svjetlost zvjezdana svjetlost. astralni svijet zvjezdani svijet. udar sunčanice. astmatičan astmatičar (grč. po naučavanju okultizma. izgleda da potječe od bezbrojnih. Ceres. smrt ili obamrlost od udara munje astrodiktik (grč. astralni duhovi u starom istočnjačkom vjerovanju u zvijezde: duhovi zvijezda zamišljenih kao živa bića. veoma udaljenih i pojedinačno nevidljivih zvijezda. metron) opt. Vesta i dr. balio bacam) med.

koji je kasnije našao smrt pod Tebom u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe" atalsko blago golemo. prema prilikama. božica rata. odsjek Ataturk ("Otac Turaka") pridjevak turskog generala Mustafe Kemala (1881—1939). fabula Atellana atelaža (fr. imali su sina Partenopeja (grč. (kod Rimljana: Minerva) . ima umrijeti). zaštitnica junaka i gradova. dizala ih i tako zaostajala. nespretan atehnija (grč. utišavati atemporirati se (lat. neustrašivost atanatizam (grč. atemperirati (lat. što je koristilo Hipomenu i on je stigao na cilj. nerazumijevanje neke umjetnosti ili vještine ateist (grč. pr. atechnia) nespretnost. Athena) mit. to je uspjelo Hipomenu. duševno spokojstvo. Posejdonovom praunuku. kipara dr.atalsko blago 132 Atena pije. besciljnost. oslobođenje od poreza i državnih nameta atelijer (fr. duševni mir. po legendi niknula iz njegove glave. attachement) odjel. atechnikos) neiskusan. topovski pribor atelija (grč. zaprežni pribor. zavoljeti nešto atašman (fr. atavus) naslijeđen od predaka (tjelesne i duševne osobine) atavizam (lat.. athambia) hrabrost. prilagođavati se duhu vremena Atena (grč. atanizam atanatologija (grč. attacher) dodijeliti na rad. a-thanatos besmrtan. atavus predak) sličnost s precima. radionica slikara. privrženik ataširati (fr. atanatizam ataraksija (grč. ataraxia) fil. ublažavati. neumrlost atanizam (grč. logia) naučavanje o besmrtnosti duše atanazija (grč. ateknia bezdjetnost) neplodnost. kći Zeusova.) vrsta dramske improvizacije. athanasia) besmrtnost. e ostavio pergamski kralj Atalos (Attalos) Rimljanima u nasljedstvo ataman (rus. odan čovjek. a-. pren. osobito ženskih. radoznala Atalanta zaustavljala se kod svake odbačene jabuke. stanje bez strasti ataše (fr. Hauptmann) vođa kozačkog odreda. njemu je Artemida dala tri zlatne jabuke koje je on u utrci odbacivao. atheos bezbožan) bezbožnik. utišati. najvećeg reformatora i modernizatora života u Turskoj ataumazija (grč. brak bez djece atelana (lat. "dječak s djevojačkim licem"). a-thanatos besmrtan) vjerovanje u besmrtnost duše. ateleia) nesvrhovitost. thaumaso čudim se. bezbožništvo. nevješt. attache) službena osoba dodijeljena diplomatskom predstavništvu u kojem ima ulogu savjetnika. atelier) umjetnikova soba za rad. božica zaštitnica umjetnosti i vještina. naslijede osobina predaka atehničan (grč. divim se) nečuđenje. n. obično s činom pukovnika. voj. negiranje da postoji Bog ili božanski poredak u svijetu ateknija (grč. slučaj kad se kod potomaka pojave neke duševne i tjelesne osobine njihovih predaka. njem. naviknuti se na nešto. attemperare) ublažiti. neizmjerno bogatstvo koje je 133. posebice grada Atene. primamiti. nekog liječnika). atheos bezbožan) bezbožnost. ravnodušnost atavistički (lat. athanasia besmrtnost) v. onaj koji ne vjeruje u postojanje Boga ateizam (grč. a tempore) ponašati se prema vremenu. kozački harambaša. nevještost (npr. hetman atambija (grč. v. attelage) zaprega.

ponašanje. a-theoretos) koji ne zna. naprava za smanjivanje neke fizikalne veličine ateoretičan (grč. fr. nasrnuti na tuđe pravo. Atlas) mit. prekrupa) cistično proširenje žlijezde lojnice. otuda: učeno društvo. attestatum) v. atipične bolesti bolesti koje se ne razvijaju pravilno atipija (grč. attikismos) atički način govora. duhovit.) atika (lat. ovjeriti. attica. st. attitude. zločin. v. pozivati (ili: pozvati) za svjedoka ateteza (grč. atest 133 Atlant atestirati (lat. kao središtu cjelokupne naobrazbe onoga vremena. attentatum od attentare. stav. kršćanski povjesničari prozvali ga "Bič Božji" atila kratak konjički kaput s gajtanima. potvrđivanje. atimazo) lišiti (ili: lišavati) časti. spustiti se zrakoplovom na zemlju. pokušati) protupravan napad na nečiji život. nevičan čemu ateramija (grč. poništavanje. izvršiti zločinački pokušaj. a-teramnos tvrd) med. tal. zločinački napad. suptilan. attestari) potvrditi. u novije doba i kao naslov književnih časopisa atentat (lat. teška probava. pristati. atička sol duhovit i suptilni način izražavanja Atik Tit Pomponije ugledan Rimljanin. zemljište) prilagođavanje biljaka novom tlu aterirati (fr. imanje ili čast. thermaino) fiz. viša škola. u obliku čvora (najčešće na glavi) atest (lat. pomagač književnika i umjetnika (109—32 pr. attentata crimina čit. v. n. uvjerenje. atestat atestacija (lat. ukidanje. karakteristične odlike starog atičkog građevnog stila. prav. atterrir) zrak. atticus) svojstven atičkom duhu. ad k. pom. e. e. nepravilnost u razvoju neke bolesti atitida (fr. napadati atenuator (lat. attentator) onaj koji vrši atentat atentirati (lat. a-. doći k obali aterman (grč a-. Athenaeum) viši odgojni zavod u Rimu. pokušaj ubojstva. typos oblik. tj. ne poštovati. adijaterma aterom (grč. izdati svjedodžbu. uglađen. prijatelj Ciceronov. svjedodžba. atemptare napasti. ather kaša. atička duhovitost i dosjetljivost atički (lat. napasti. a-. dosjetljiv. držanje tijela. "tatica") kralj Huna (5. uvjerenje. terrain tlo.) mn. pokušani ili neizvršeni zločini atentator (lat. osnovao ga je car Hadrijan radi njegovanja znanosti i umjetnosti i nazvao ga po gradu Ateni. neupućen. prezirati. proglašenje nevažećim aticizam (grč. atentata krimina (lat. uzor) med. uvjerenje. athetesis) odbacivanje. ublaživati) prigušivač. svjedodžba. potvrdu. Atlas . pismena potvrda atestat (lat. attestatio) ovjeravanje. attenuare umanjivati.). atička suptilnost u načinu mišljenja i izražavanja. n. u baletu: stajanje na jednoj nozi Atlant (grč. uzor) neuredan. nazvan po imenu hunskog kralja Atile atimija (grč. nepravilan koji odstupa od utvrđenog uzorka. typos oblik. osobito: ukrašavanje građevina stupovima Atila (got. attitudine). položaj. attentare) pokušati nešto protiv koga ili čega. loša probava aterenizacija (lat. posvjedočiti. fr. attique) arhit. lišiti koga građanskih prava atipičan (grč.atenej atenej (lat. atimia) lišavanje časti (vrsta kazne kod starih Atenjana koja se sastojala u lišavanju svih građanskih prava) atimirati (grč. attestari posvjedočiti) pismena potvrda.

sredina u kojoj čovjek živi i razvija se. athlo-thetes) sudac u borbi i dodjeljivač nagrada atman (ind. po vjerovanju starih Grka. athletike) skup viteških narodnih igara koje su njegovali još i stari Grci. atmidijatrija atmidometar (grč. zem. što iznosi oko 1. drži na svojim leđima kuglu zemaljsku atlantski (lat. usp. atmos. drži na svojim leđima nebeski svod (Atlant). atmidos para. borac. i bio "vec'i nego Azija i Lidija zajedno". atlanticus) gorostasan. metron) v. at atlotet (grč. iatreia liječenje) med. skopeo) v. parnih kupelji. liječenje pomoću pare. sfaira kugla) zračni omotač. koji pripada atletici atlija (tur. tehnička atmosfera označuje tlak jednog kilograma na 1 cm2.: duša. otuda: koji pripada zap.atlanti atlanti (grč. atmosfaerillia) mn. Africi. atmidometar atmosfera (grč. trg. v. athletis) natjecatelj na javnim gimnastičkim natjecanjima kod starih Grka i Rimljana. pren.093 kg na 1 cm2. atmometar atmidoskop (grč. širine 45° na 1 cm2. plašt plinova koji obavijaju Zemlju. div koji. divovski. a u praksi te dvije atmosfere znače isto. duša. duša svijeta. metron) sprava za mjerenje količine isparavanja vode. načelo svijeta atmidijatrija (grč. iatreia liječenje) med. sfaira. atmosferski zrak obični zrak koji udiše- . Atlas) mit. atmos. kasnije potonuo u more Atlantik (engl.) dah. sfaira. u indijskoj fil. iatreia) med. nazvan po divu Atlasu koji. grafia) opisivanje (ili: opis) atmosfere atmosferologija (grč. atmijatrika atmologija (grč. Atlantic) Atlantski ocean. o pretvaranju vode u paru atmometar (grč. troposfera. koji pripada planini Atlasu. fizička atmosfera tlak koji vrši živin stup visine 76 cm na 0°C na morskoj razini zem. athletikos) koji se tiče atleta ili koji pripada atletu. atmos. atmis. atmis para. atmis para. prema Platonu. v. veoma snažan. atmijatrija atmidijatrika (grč. Atlas) arhit. Atlas) zem. lijepo i pravilno razvijen. bit osobe 134 atmosferski ili stvari uopće. pren. dijeli se na laku i tešku atletiku atletski (grč. usp. prvi vratni pršljen. atmidometar atmijatrija (grč. čovjek koji se bavi atletikom. atmos. životni dah. pravo ja. atli) konjanik. velik i snažan. Atlantis) legendarni otok koji se. tvari iz atmosfere. koji ima osobine atleta. planina u sjeverozapadnoj Africi atlas (grč. športska grana. atmoskop. atmosferski tlak dolazi od težine zraka. sjajna svilena tkanina atlet (grč. atmis para. logia) znanost o isparavanju. atmos. a koje se i danas u cijelom svijetu njeguju po utvrđenim međunarodnim pravilima. anat. veoma jak i lijepo razvijen čovjek atletika (grč. po grčkoj mitologiji. stupovi u obliku čovjeka koji drže opšivnicu Atlantida (grč. atmos para. sfaira) koji se tiče zračnog omotača Zemlje ili pripada zračnom omotaču Zemlje. atmis. zapadnoafrički Atlas (grč. zračna tijela atmosferografija (grč. oko 9000 godina prije njega. atmidoskop. nalazio u Atlantskom oceanu. liječenje inhalacijom. knjiga sa zemljovidima svih dijelova svijeta. hrvač. fiz. ozračje. stratosfera atmosferilije (lat. atmidijatrija. logia) znanost o atmosferskim pojavama atmosferski (grč. osobito na olimpijskim i drugim igrama.

ato di kadenca (tal. pren. 2. mlitav. neutrona. med. sredstva koja čine nesposobnim za rađanje atofan kem. slab. atto) kaz. suvremena fizika utvrdila je da je atom djeljiv i da predstavlja složen sustav koji se sastoji iz pozitivno napunjene jezgre i elektrona koji se. atonia) bezglasnost. atomologija Atomium građevina u belgijskom gradu Bruxellesu u obliku modela atoma atomizacija (grč. atonon) gram.ato 135 Atos iz kojih su tijela sastavljena. uspavljivanje atonija (grč. toxikos otrovan) koji ne sadrži otrov. tj. fil. u njihovoj se sredini nalazi plitka laguna. slabost tijela. elemenata za koji se sve do početka XX. razdvajati na sitne dijelove. elektricitet ato (tal. atomos) koji se tiče atoma. čin. mlitavost. atmosferski elektricitet v. gram. niski otoci prstenastog oblika koji su nastali zbog raslojavanja koralja. klonulost. pren. bojažljivost. fenil-kinolin-karbonska kiselina. kukavičluk atom (grč. reumatizma i dr. završetak glazbenog djela kadencom. atoksičan (grč. kasnije: sjedište mnogih mo- mo. Athos) gora na poluotoku Halkidici. proturječnost Atos (grč. mislilo da je nedjeljiv. nepriličan. u takvim zbivanjima to cijepanje dovodi do izdvajanja goleme količine energije (atomska energija). alfa-čestica i dr. nenaglašena riječ atopičan (grč. atokos) med. lat. najsitniji djelić nečega. veoma sitan. atomos nedjeljiv) pren. osobito djela za pjevanje atocija (grč. pri sudaru vrlo brzih djelića (protona. usp. atolmia) strašljivost. omlitavljenje. facere činiti) med. energiji čestica koje čine sam atom atomska težina fiz. usp. a strane im se strmo spuštaju prema morskom dnu atolmija (grč. razdvajanje na sitne dijelove. atom atomizam (grč. nepriličnost. atomos) fiz. atto di cadenza čit. veoma sićušna stvar atomističar (grč. znanost o atomima. s negativnim nabojem električnog elementarnog kvantuma. atomos nedjeljiv) 1. najmanji djelić kem. neobičan atopija (grč. nenaglašenost atonon (grč. atonos) bezglasan. broj koji pokazuje koliko je puta atom nekog elementa teži od atoma vodika atomski (grč. nesposobnost rađanja. jezgra ima isto tako složen sustav: ona se sastoji iz protona i neutrona. upotrebljava se kod bolesti zglobova. umoran. lat. malaksao. st.) geol. atomos) filozof pristaša atomizma atomistika (grč. naučavanje po kojem su sve stvari sastavljene od izoliranih elemenata (atoma) i po kojem se sve što postoji zasniva na spajanju i razdvajanju tih elemenata atomizirati (grč. kreću oko njega. a-. atopia) nepristojnost. volumen obujam) fiz. med. klonuo. nenaglašen atonifikacija (grč. atocia) mn. neplodnost atocije (lat. neotrovan atoli (malaj. atomos) fiz.) glaz. malaksalost. atonos olabavljen. nedjeljiv atomvolum (grč. v.) dolazi do cijepanja (dezintegracije) atomskih jezgra i pretvaranja atoma u druge oblike. atomos. atomistika atomska bomba bomba čije se strahovito razorno djelovanje zasniva na jezgrinoj energiji. pojava. atopos) koji nije na pravom mjestu. o najsitnijim djelićima . atom atomologija (grč. atomos nedjeljiv) pren. odnos atomske težine prema gustoći Aton staroegipatsko božanstvo sunca atoničan (grč. žućkasti kristali gorka okusa. atomos) fil. gram.

Atos a naških redova pravoslavne crkve (Sveta gora) Atosa (grč. neustrašivost) mirnoća. atra tamna. bitna. pravo atribut (lat. pr. usp. mir. privlačna sila. sušenje. n. primamljivati atrakcija (lat. atrofija kod dojenčadi. neizbježan) bot.) atrabilitet (lat. kopnjenje. attractibilitas) privlačnost. sin Pelopov. attribuere pridavati. attractivus) privlačan. mršav. strahota. Atossa) majka perzijskoga kralja Kserksa. ne uzrujavam se. attritio) med. osušen atrofija (grč. atrofia) zakržljalost (ili: slabost. tih. attributum. attributio) davanje (ili: ustupanje) povlastica. koji izvlače gnoj) atrahirati (lat. dvorana za primanje posjetitelja. supr. atropos neotklonljiv. nepokretan. med. nedostatak kose ili dlaka atrij (lat.: repulzivan atraktoran (lat. nemilost atrofičan (grč. kosa) med. attractorius) privlačan Atrej (grč. atremia nepokretnost. vanjska poniznost samo zbog straha od kazne (suprotno: kontricija) Atrid jedan od sinova legendarnog kralja Atreja: Agamemnon ili Menelaj (grčki junaci pod Trojom) atrihičan (grč. oblježje. žutica atrahencije (lat. 136 atropin znak. pretklijetka atrium mortis (lat. slabljenje. mir. pobijeđenog u bitki kod Salamine (480. zabava. koji se ne koleba atremija (grč. velebilje (veoma otrovna biljka). pripisivanje. glavna osobina (od beskrajnog broja atributa beskrajne supstancije ljudskoj spoznaji pristupačna su samo dva: prostornost i mišljenje. trenje. trajna osobina nečega. e. atrabilitas) med. tresis bušenje) med. beladona atropin (grč. nedostatak prirodnog otrova. attractibilis) primamljiv atraktibilitet (lat. srčana pretkomora. a-. a-. zanimljivost. med. attrium) predsoblje u starorimskoj kući. attrahentia) med. thrix dlaka. Atreus) mikenski kralj. atrocitas) grozota. attractio privlačenje) privlačnost. slab. attributivus) pridjevan. atrofija atrezija (grč. attrahere) privlačiti. atremeo ne dršćem. čvrstina. bilis žuč. ojedanje. pripisivati) svojstvo. mjerodavnost. atrium mortis) predsoblje smrti. fil. trefo hranim) med. surovost. zamjenica ili broj koji pobliže označuje imenicu. mršavost) zbog slabe prehrane. suprotno: repulzija atraktibilan (lat. znamenitost. melemi (npr. otac Agamemnonov i Menelajev atremičan (grč. očnih i spazmodičnih bolesti) . pouzdanost. primamljivost atraktivan (lat. crna. dodan atricija (lat. kakvoća. nepomičan. pridavanje. a-. predznaci (ili: vjesnici) smrti atrocitet (lat. po Spinozi) atributivan (lat. miran) miran. unuk Tantalov. odlučnost atremograf (grč. sasušivanje atropa (grč. djelokrug. stvar koja privlači. atremes koji ne dršće. brat Tijestov. otrovan biljni alkaloid koji sadrži biljka atropa (upotrebljava se u medicini kod nekih želučanih. a-. užas. gram. sredstva za izvlačenje. strogost. ojedenost kože. oznaka. atropos) kem. prednji dio hrama. usp. a-. sraslost pojedinih otvora u tijelu atribucija (lat. suh. pridjev. primamljiv. trofe hrana) zakržljao. uzajamno privlačenje. privlačan predmet. thrix) koji nema kose ili dlaka atrihija (grč. astmatičnih. grafo) sprava za sprječavanje grča pri pisanju atrepsija (grč. prividno kajanje.

vojni sudac. po rekla-kazala auerka plinska ili električna svjetiljka (naziv prema imenu austrijskog fizičara Karla von Welsbacha Auera.) po onome što se čulo. mixer mješač) tehničar koji radi oko čujnog dijela televizijskog programa (audiosektora) audion (lat. auktor delikti (lat. auktoritate kuratoris (lat. de auditu (lat. počinitelj kaznenog djela.) posl. probno pjevanje. audire čuti. hrabro audacem fortuna juvat (lat. audire čuti. hrabrost audiatur et altera pars (lat. auditorium) slušaonica. vrsta nijemosti kad čo- 137 aufalend vjek normalno čuje. smjelo.) doviđenja! auctionis lege čit. na. tj.au comptant au comptant čit. audače (tal. mutus nijem) med. audio čujem. videre vidjeti) koji se odnosi na slušanje i gledanje zajedno. prije nego što će biti angažirani (vrsta prijamnog ispita pred članovime uprave i stručnjacima) audifon (lat.) prav. kričav . grč. licitiranjem auctor delicti čit.) neka se čuje i druga. svirača i dr. saslušavanje. auditus sluh) osjetilo sluha. hrabrome pomaže sreća audacitet (lat. auktorem repetunt krimina kvekve suum (lat. auditivan (lat. smisao: nitko ne može i ne smije biti osuđen prije nego što bude saslušan (osnovno sudsko načelo) audicija (lat. koji upada u oči. aukcionis lege (lat. audire čuti. a ne može govoriti audio-kaseta (lat. gore! ustaj! diži se! dižite se! na noge! diži! dižite! aufalend (njem. audire čuti.) trg. metoda za ispitivanje sluha i gluhoće pomoću posebno konstruiranog radio-uređaja (audiometra) audiomikser (lat. ročište audimutizam (lat. glaz. auditivus) koji se tiče čujnosti i sluha. onaj koji lakše pamti stvari koje je čuo nego one koje je pročitao ili vidio auditor (lat. prav. uz plaćanje gotovinom au pair čit. metron) med. koje idu služiti u tuđe kuće samo za stan i hranu (obično se tako uzdržavaju studentice koje u stranoj zemlji žele naučiti neki jezik) au revoir čit. sprava za određivanje stupnja gluhoće neke osobe. o kontan (fr. cassette kutijica) plastična kutijica u kojoj je magnetofonska vrpca audiometar (lat.) glaz. sudska sjednica. učionica. srčano. suparnička strana. probno sviranje. audire čuti.) Zločinac se vraća na mjesto zločina auctoritate curatoris čit. audientia) službeni prijam. metron) med.) prijeđi. posebice djevojke. smjelost. slušatelj auditorij (lat. čujni. po odobrenju (ili: s pristankom) skrbnika audace čit. prijestupa Auctorem repetunt crimina quaeque suum čit. auditio) slušanje. audire čuti. audire slušati) elektronska cijev koja služi za pojačavanje glasa i zvuka u prijamnom radio-uredaju audiovizuelan (lat. audiovizuelna metoda u nastavi poučavanje predavanjem i pokazivanjem primjera. auditor slušatelj. sudnica. zasjedanje. naprava pomoću koje gluhi mogu slušati. grč. sudac koji saslušava) vojni istražitelj. čuti. proba glumca. slušalica za gluhe audijencija (lat. audire slušati. o revoar (fr. npr. auffallen upasti) upadljiv. auditivni tip psih.) prav. sonometar audiometrija (lat. o per (fr. saslušanje. slušni. slušatelji auditus (lat. fone glas) med.) izraz za osobe. grč. audacitas) srčanost. 1858—1929) auf (njem. opernog pevača.) putem javne prodaje. slušati. napadan.

do 14. aufhenger (njem. auflegen položiti. uzvišen. proročki. e. slutiti. otprilike. npr. umnožavati. pojačavanje. blijedozelen dragi kamen. kralj u Elidi čiju je staju. u kojoj je bilo 3000 grla stoke i koja nije čišćena 30 godina. dodatak. n. pojačavati. broju i glasanju ptica. porast. otuda: Augijeva staja mučan i neugodan posao oko dovođenja u red nečega što je bilo dugo vremena zapušteno i zanemarivano augirati (lat. dodatak. povisivati. med. fr. zove se i tirkiz augment (lat. naslućivati. pren. riječ koja uvećava ili pojačava prvobitno značenje neke riječi. auctionator) licitant pri javnim kupnjama i prodajama . Aufsatz) posebno izrađen tanjur ili posuda za posluživanje jela aufšnit (njem. dodavati. počasno ime rimskih careva. Augeias) mit. željeza i vapna. 138 aukcionator pojačati. uvećanje. cijenu. poprečna procjena (pogledom) augur (lat. 31. Auge oko. auctio) trg. Heraklo očistio za jedan dan. ribetina (za razliku od deminutiva koji umanjuje i slabi osnovno značenje. augur.) svet. augurium) proricanje budućnosti po letu ptica. gatalac. vješalica. dodavanje. povećanje augmentativ (lat. augmentirati augit (grč. sastoji se od silicija. tvore prošla vremena. n. povišica. auguriosus) v.aufdekati aufdekati (njem. postaviti stol za ručak. 2. augural). naprava za vješanje odijela. augmentatio) umnoženje. npr. augmentativum) gram. ribica) augmentirati (lat augmentare) umnožiti. posvećen. licitiranje aukcionator (lat. pretkazivati august (lat. dodati. zraka) min. umnožavanje. Aufschnitt) narezak. pogoršanje bolesti augmentacija (lat. magnezija. augurare) gatati (ili: proricati) po letu. umnožavanje. staviti) talionički radnik koji rudaču baca u peć aufsac (njem. mjesec žetve. Augustina augustovsko doba doba cvjetanja književnosti i umjetnosti (kao za vrijeme rimskog cara Augusta) aukcija (lat. prorok. veličanstven (pridjev rimskih cezara). kolovoz. povećavati. pojačanje. pr. auge sjaj. auguralis. večeru i si. Augustina po kojem čovjek može dobiti milosti tek onda kad u njemu ljubav prema carstvu nebeskom nadjača ljubav prema carstvu zemaljskom augustinizam srednjovjekovna kršćanska filozofija i teologija koje su se razvile iz naučavanja sv. znak. carski augustinijanizam teol. kod grčkih i staroindijskih glagola. predviđanje. javna prodaja. aufdecken otkriti) prostrijeti. auguriozan augurij (lat. augustus uzvišen) 1. augmentum) povećanje. tumač znakova auguralan (lat. uzao ispod ovratnika na koji se odjeća vješa o klinčanicu aufleger (njem. ponajviše kao sastojak vulkanskih stijena. osmi mjesec u godini. august(us) (lat. uvećavanje. pretkazivački. gram. avi-gur) rimski svećenik koji je po letu i glasanju ptica tumačio i proricao što će se dogoditi. auguralan augurirati (lat. Mass mjera) mjera odoka. predmetak pomoću kojega se. povećati. naučavanje o milosti sljedbenika sv. augere) v. augirati augnmas (njem. e. ima 31 dan (nazvan po rimskom imperatoru Cezaru Oktavijanu Augustu. aufhangen objesiti) klinčanica. pretkazivač. predznak auguriozan (lat. suho meso ili kobasice narezane na ploške Augije (grč. npr.

prostrana dvorana. odvratna žudnja za zlatom auriforman (lat. pren. auriscalpium) med. svečana dvorana sveučilišta. pjevanje) glaz. aukso. auksano rastem. kao uho auriga (lat.) kočijaš. auris) liječnik za uši Aurora (lat. auxano umnožavam. auricularis) koji se tiče uha ili je u vezi s uhom. aura) ugodan zrak. n. aula dvorana) dvorjanstvo. aulos. auricula) uška. lat. posebno biljaka aukseza (grč. aula) dvorište. aurarius) koji se tiče zlata. ode pjesma. žuta boja koja se dobiva zagrijavanjem fenola s oksalnom kiselinom i koncetriranom sumpornom kiselinom auripigment (lat. predvorje. znanost koja proučava razvoj ljudskog organizma auksometar (grč. auratura) pozlata. ode pjesma) glaz. zlatni auratura (lat. auctoritativus) v. autoritativan aula (grč. auctionari) trg. zborno mjesto. olla) komedije starorimskog pisca Tita Makcija Plauta (250—184 pr. aurum zlato) kem. ušni aurin (lat. govorničko preuveličavanje i pretjerivanje. prodavati licitiranjem auksanometar (grč. velika slušaonica Aulida luka u Beotiji. sjaj. zlo. astr. krug oko glave svetaca. velik ugled auri sacra fames čit. slava. javno prodavati. žličica za uho auriskop (lat. aulos frula. aule. auctor) v. sprava (ili: ogledalo) za pregled uha aurist (lat.) prokleta žeđ za novcem. auxano povećavam. prodavati najpovoljnijem ponuđaču. dio uha na koji se stavljaju naušnice. auxesis) ret. auksilijarne knjige pomoćne trgovačke knjige. dvorski život i običaji. aurum zlato. logos govor) znanost o duševnom i tjelesnom rastu. autor auktoritativan (lat. pozlaćivanje aurea mediocritas čit. vanjsko uho.e. grč. anat.) aura (grč.) naklonost svjetine (nestalna) aura vitalis (lat. med. napredovanje bolesti auksilijaran (lat. auri sakra fames (lat.) životna snaga. ušna školjka aurikularan (od lat. žut ili crven mineral arsenov sulfid auriskalpij (lat. životni dah auraran (lat. ulagivanje aulodija (grč. zborno mjesto helenske mornarice pri polasku na Troju aulizam (lat. aurum. auxiliaris) pomoćni. auksano rastem. sprava za određivanje sposobnosti dalekozora za povećavanje auksopatija (grč. aureatus) zlatan. aurea mediokritas (lat. "Kočijaš" (zviježđe) aurikula (lat. Aurora) mit. pigmentum) min. skopeo) med. auksilijarne trupe pomoćne trupe. mirisan. nevolja. u obliku uha. ugodan povjetarac aura popularis (lat. proučavanje pjevanja uz pratnju frule . metron) sprava koja bilježi napredovanje u rastenju. pjevanje uz pratnju frule aulodika (grč. laskanje. trpljenje) nepravilan rast (razvoj) čovjeka auktor (lat. pathos nesreća. držati licitaciju.) svijetli vijenac. aula odn. aukso. auriformis) uhast. auksilijarni strojevi pomoćni strojevi (na brodu) auksologija (grč. božica zore i jutarnjeg rumenila kod Rimljana aukcionirati (lat.) zlatna sredina aureatan (lat.aukcionirati 139 Aurora Aulularia (lat. odličan aureola (lat. metron) opt. auris uho.

) jug australan (lat. zlatan aurum (lat. auskultant auskultirati (lat. početnik. aus iz) žarg. predznak. prisluškivati. zaštitnik.) ili-ili autadija (grč. gotovo.) zlato aus (njem. aushelfe'n pomagati) radnik koji nije u stalnom radnom odnosu nego povremeno dolazi na ispomoć. moć. filos) prijatelj. australna svjetlost južna svjetlost Australazija Indijski arhipelag austrijacizam osobitost njemačkog jezika i govora kojim se govori u Austriji austrofil (Austrija. nešto veliko. zaštita. grč. Ausbruch) vino koje se samo cijedi iz osušena grožđa. apsolutist autarhija (grč. jutarnje rumenilo. auspex) prorok po letu ptica kod starih Rimljana. stetoskopa auskultant (lat. med. sudski pripravnik. okrilje. auscultator) v. prošlo je i si. pristaša Austrije austrofobija (lat. aut Cezar. uživanje u samom sebi. archo vladam) samovlada. promatranje ptica proročica) pretkazivanje po letu i glasanju određenih . augur. Ausschuss) bezvrijedne stvari. zadovoljstvo samim sobom autarh (grč. pod pokroviteljstvom auspiciozan (lat. tj. pod zaštitom.) njemačko ime za poljski grad Oswiecim u kojem je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio jedan od najjezovitijih logora smrti aushelfer (njem. proricati auster (lat. vlast. bilo samim uhom ili pomoću posebne slušalice. neovisnost o aurora (lat. auspicari) tumačiti budućnost po letu ptica. suškovina Auschwitz čit. samostalnost. zadovoljstvo samim sobom. Aušvic (njem. dvije sreće grabi" aurozan (lat. autos. aut nihil čit. aussen vani. aurora muzis amika (lat. Austria. autos. archo vladam) samovladar.) ili biti Cezar. pomoćni sudac bez prava glasa. pren. auster južni vjetar.aurora 140 autarkija ptica kod Rimljana. koji je težio za pretvaranjem Habsburške monarhije u državu u kojoj bi dominirali Slaveni aušus (njem. ausbord (njem. grč. auspicium. apsolutizam autarkija (grč. aurum) koji u sebi sadrži zlato. manteia) proricanje (ili: gatanje) po puhanju vjetra austroslavizam politički smjer medu Česima u 19. auscultare) slušati. samotok. otpad aut (engl. znak. auscultatio) med. sretan početak. pokrovitelj auspicij (lat. sub auspiciis (lat. autarkeia) dovoljnost samom sebi. tj. auspiciosus) koji nagovještava i pretkazuje sreću auspicirati (lat. "tko rano rani. st. svršeno.) zora je prijateljica muza. avispicium. sreća. pomoćni radnik auskultacija (lat. authadeia) samodopadanje. out) šport.) zora. samodrštvo. izvanbrodski motor ausbruh (njem.) pod okriljem. istok aurora musis amica čit. ono što treba odbaciti. osluškivanje šumova unutarnjih organa kod bolesnika. vrhovna uprava i zapovjedništvo. ispitivati šum pluća slušanjem pomoću stetoskopa auspeks (lat. aut nihil (lat. samodržac. australis) južni. Bord paluba) kraće umjesto Aussenbordmotor motor na vanjskoj strani brodice. ili ne biti ništa aut-aut (lat. despot. fobos) mržnja prema Austriji austromantija (lat. jutarnji sati vrijede zlata za umni rad. auskultator auskultator (lat. auscultans) slušatelj. trenutak kad lopta padne izvan igrališta aut Caesar.

svečano spaljivanje heretika. bolesno misaono udaljavanje od vanjskog svijeta auto (grč. actus fidei) heretički sud. determinare opredijeliti. pravovaljan. dress) odijelo za automobiliste auto-električar specijalist za električarske poslove na automobilima auto-garaža (grč. authentikos) istinitost. osobnosti i ideje autodidakt (grč. emera) med. kamionima autoanaliza (grč. samoauto-dres (grč.(grč.autemeran vanjskim stvarima. izvršenje inkvizicijske presude. bilo da priča samo svoje doživljaje ili da radi što boljeg prikazivanja svoje osobe. uobičajena kratica za automobil auto. sposobnost neke zemlje da se uzdržava samo svojim sredstvima. autodafe autodeterminizam (grč. auto-da-fe. lat. autentik autizam (grč. prvobitni. autos. garage) spremište za automobile auto-gol (grč. ideal starih kinika i stoika po kojem je stoički mudrac "dovoljan sam sebi" autemeran (grč. autos sam. odrediti) fil. original. koji prolazi još istog dana autemoron (grč. fr. pravovaljanost. prav. istodnevni. bez uvoza sa strane. gol vlastitoj momčadi auto-kolona dugi niz automobila u pokretu auto-limar radnik koji izrađuje limene dijelove za automobile ili zrakoplove 141 autodigestija auto-mehaničar radnik koji popravlja automobilske motore i uređaje auto-promet promet motornim vozilima. analyo razrješujem) poniranje u samoga sebe. predmetak u složenicama sa značenjem: sam. trg. poučavam) samoučenje autodigestija (grč. autos. didasko učim. autos. opisuje uvjete pod kojima je živio i radio autobus (grč. facere) potvrditi. autos. authentikos pouzdan. Židova i vještica u srednjem vijeku (osobito u Španjolskoj). grafo pišem) pisac vlastitog životopisa. lijek koji djeluje već onoga dana kad se upotrijebi autentičan (grč. autos. bios. v. omnibus autodafe (port. književni rod u kojem pisac opisuje svoj život. lat. usp. pretjerano razvijen fantastično-sanjalački unutarnji život. pravi. vjerodostojnost autentificirati (grč. autos. grafo) vlastiti životopis. autodefe autodefe (šp. lat. tj. vlastita biografija. autos) psih. autos. kasnije dopune i dodaci nekom starijem zakoniku. autos. autos. prav. autos eng. istinit. autobusima. digestio probava) fiziol. naučavanje o samodeterminaciji. auto-didaktos) samouk autodidaktika (grč. authentica) mn. pisac autobiografije autobiografija (grč. putem razumne volje. goal) šport. ovjeriti autentik (lat. omnibus svima) automobil-omnibus. authenticum) izvorno djelo. izvornost. bezbožnika. izvorni. emera dan) med. originalni spis ili dokument autentike (lat. samoprobava. autos) 2. razmekšavanje organskog tkiva nakon smrti pod utjecajem želučanog soka . lat. fil. auto-de-fe) v. authentikos) zakonit. o samoodređivanju djelovanja i htijenja putem zakonitosti koja je u našoj svijesti. ispitivanje vlastite savjesti autobiograf (grč. bios život. autos engl. vjerodostojan autentičnost (grč. autos) 1. automobilizam auto-stop zaustavljanje automobila na cestama i molba vozaču da pješaka (obično turista) besplatno poveze auto-transport kraće umjesto automobilski transport promet automobilima. lat.

koji je nastao tamo gdje je i nađen (kamen. fone glas) 2. eros ljubav) psih. poznavanje samoga sebe autogonija (grč. samoubojstvo autohton (grč. samooprašivanje autogen (grč. autos. kod začepljenosti ušne trube (Eustahijeve) ili vanjskog ušnog kanala: osjećaj kao da nam naš vlastiti glas odjekuje glasnije i zvonkije baš u začepljenom uhu autofonija (grč. koji se sam porađa. auto-chthonos) urođen. urođenik autohtoni (grč. grafein pisati) izraditi pomoću kopiranja.autodikija 142 autointoksikacija autodikija (grč. sam sobom autodrom (grč. samonikao. autos. autos. ljubav prema samom sebi. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima. umnožavati autografomanija (grč. gnosis) samoispitivanje. grafia) umijeće umnožavanja rukopisa. pomoću tzv. auto-chthon) prastanovnik. autograf autohipnoza (grč. samoniklost. hypnoo uspavam) dovođenje (ili: uspavljivanje) samoga sebe u hipnotično stanje. autos. umnožavanje rukopisa (s kamena ili metalne ploče) autografirati (grč. naprava za umnožavanje rukopisa. supr. svojeručno napisan. stijena). samobitnost autoinfekcija (grč. grafo. nastanak života u njego- vim najjednostavnijim počecima iz tzv. autos. auto-chthon) prastanovništvo. min. pri čemu tijelo služi samo kao zamjena za drugi seksualni objekt na koji onaj koji se zadovoljava pritom misli (za razliku od narcisizma kod kojeg je vlastito tijelo krajnji seksualni cilj) autofagija (grč. starosjedilaštvo. v. jak) koji djeluje sam od sebe. vježbalište (ili: put) za automobile autoerotizam (grč. autos. autos. dromos put) automobilsko trkalište. autos. bolest čiji su uzrok zarazne klice koje su se već nalazile u čovjekovu organizmu i izazvale bolest autointoksikacija (grč. starosjedilac. autos. ljubav) samoljublje. autogram autografija (grč. lat. autografskog crnila autogram (grč. fysis priroda. starosjedilački. grafikos) svojeručan. mania) strast za prikupljanjem svojeručnih potpisa i rukopisa velikih i poznatih ljudi autografski (grč. mršavljenje zbog šećerne bolesti autofilija (grč. toxikon lat. gennao rađam) fiziol. umnožiti. alogen autognozija (grč. hipnoza autohirija (grč. autos. infectio zaraza) med. samobitan autohtonija (grč. med. autos. autos. izrađen putem kopiranja. therapeia) med. samoliječenje autofonija (grč. autos. autografon) riječ ili spis koji je neka osoba svojeručno napisala. zadovoljenje erotskih nagona pomoću vlastitog tijela. gignomai rađam) biol. samooplođivanje kod biljaka. autos. gamia) bot. dynamikos moćan. zaljubljenost u samog sebe autofizioterapija (grč. trovanje zbog nagomilavanja otrovne tvari koja se prirodno stvara u organizmu i izdvaja iz njega . autos. in) med. autos. koji radi sam od sebe. autogramma) v. autos. proizvođenje živih bića umjetnim putem autograf (grč. jedenje samog sebe. svojeručan potpis. auto-dikos koji samom sebi sudi) pravo nekog da sam sebi sudi autodinamičan (grč. autohiria) dizanje ruke na sama sebe. autos. usp. fonos ubojstvo) 1. fagein jesti) med. tj. anorganske tvari. filia naklonost. autos. urođeništvo. autohirija autogamija (grč. urođenički.

autokratizam autokrat (grč. nesvjesna radnja automatizirati (grč. makinalan. sustav apsolutističke vladavine. nehotični i nesvjesni pokreti koji nastaju zbog neposrednog podražaja iednog živčanog centra automobil (grč. carro kola) otvoreni autobus za 40 i više osoba autokataliza (grč. samoozljeda. osobito u crkvenom smislu autokemoterapija (grč. samodrštvo. kem. biće koje nema duše. zatvorena posuda čiji se sadržaj zagrijava pod tlakom većim od atmosferskog. grafo) psih. autos. za razliku od slikovitog. maomai tražiti. koji sam od sebe radi. stroj koji sam djeluje pod određenim uvjetima. mobilis pokretan. kratos) neograničen u vladanju. autos. temno režem) med. vladanje sobom. kefale glava) samostalan. autos. liječenje ubrizgavanjem bolesnikove krvi neposredno nakon vađenja iz vene autoklav (grč. automatos) samopokretan. odnos prema samom sebi. npr. kišobran. clavis) fiz. djela. kritike) samokritika. učiniti da netko radi kao automat. naprava koja automatski bilježi nehotične pokrete automatski (grč. autos sam. autos. tako reći. autos. neograničeni vladar ili gospodar autokratizam (grč. fil. sprava koja. lyo razgrađujem) samorazgrađivanje. autos.autokar 143 automobil autokar (grč.. autos. autos. onaj koji liči na stvar. kratos neograničena vladavina. glupan. Papinov lonac autoknips (grč. automatos) ono što se radi bez sudjelovanja volje. vladanje samim sobom. kratos vlast. automatski pokreti psih. samodržački autokritika (grč. ocjenjivanje samoga sebe. machomai proturječiti) proturječnost sa samim sobom (u govoru. mehanički. kefale) samostalnost. fr. lat. naprava za sterilizaciju lijekova. maomai. automatiser) pretvoriti u stroj. lithos kamen. laesio povreda) samoosakaćenje. osakaćenje. automatski otponac na fotografskom aparatu (omogućuje fotografu da snimi sam sebe) autokontrola kontrola nad samim sobom. koji radi bez sudjelovanja svoje volje i razuma. gospodarenje razuma nad osjetilima autokratski (grč. vaga. otapanje i fermentativno razgradivanje mrtvih životinjskih tkiva pri čemu ne dolazi do truljenja autologija (grč. autos. pokretljiv) vozilo koje se sa- . "samonadzor" autokracija (grč. mišljenju i pisanju) automat (grč. samovladar. njem. autos. tj. postupaka autolezija (autos sam. za čovjeka. autos sam. knipsen pucketati) fot. sag. ocjenjivanje vlastitih spisa. autos. životinja (kod Descartesa) automatika znanstveno-tehnička disciplina koja se bavi teorijom i konstrukcijom sustava za reguliranje i upravljanje tehnološkim procesima automatizam (grč. tj. automatos koji se kreće sam od sebe. ozljeda samoga sebe autolitotom (grč. puška. nezavisnost od drugih. stvarni govor. haima krv. kirurških instrumenata i dr. moć) samodržac.. samostalnost automahija (grč. med. samokret. autos. autos. sam svoj autokefalnost (grč. kratos) v. autos. žuditi) fiz. autos. kata-lyo odriješim) kem. pren. tal. nož. logia) ret. lat. therapeia) med. lišiti samoradnje automatograf (grč. pojava da neki proizvod koji se stvara pri nekoj reakciji ubrzava sam proces te reakcije autokefalan (grč. autos engl. autos. nezavisan. sama sobom razbija kamen u mokraćnom mjehuru autoliza (grč.

autoriziran prijevod prijevod nekog književnog ili znanstveng djela s dopuštenjem njegovog pisca . nadmoćnost (duhovna. autos. med. autos. disciplina koja obuhvaća različite vrste automobilskih natjecanja automorfoza (grč. autopatheia) vlastiti osjećaj. osobno promatranje. autonomos) samoupravni. pristaša samozakonodavstva autopatija (grč. usp. znanstvenika. mobilis) šport. pronalazač. samostalan. fr. priznat stručnjak autorizacija (lat. bile države: Mussolinijeva fašistička Italija i Hitlerova nacistička Njemačka autoritet (lat. autos. opunomoćiti. auctoritas ugled. odobravanje autorizirati (lat. fr. med. ovlaštivanje. autorisation) ovlaštenje. odobriti. slika. autos. jedan od načina postojanja biljnog i životinjskog oblika. umjetnika. koji izrađuje automobile. auteur) pisac. koji živi po vlastitim zakonima autonomija (grč. fr. putem otvaranja i pregleda leša (usp. tj. pascho iskusim. zakonita vlast. koji se bavi automobilizmom kao športom automobilizam (grč. autos sam. autorite) 1. nafta ili elektricitet. zakon koji je na snazi. priznata veličina (u nekoj struci). augere. pregled. naređenjima vodstva mora se bezuvjetno pokoravati. znanstvenog ili umjetničkog djela. tvorac nekog književnog. samostalnost. auctor tvorac. začetnik) koji se zasniva na autoritetu. auto automobilist (grč. lat. nyx. motorni čamac. autoriser) ovlastiti. autonomia. pravna). otvaranje leša da bi se utvrdio uzrok smrti 144 autorizirati autopt (grč. čak i kad su pogrešna. mjerodavan. morfogeneza autoniktobatija (grč. pronalazača da mogu moralno i ekonomski iskorištavati svoje duhovne tvorevine (s obzirom na objavljivanje. tvorac. fr. ugledan. prevođenje i umnožavanje njihovih djela). usp. gledanje (ili viđenje) svojim očima. samouprava. auktor autoritativan (lat. na osnovi viđenja svojim očima. baino idem) med. portrait slika osobe) umj. politička nezavisnost. vozilo se kreće pomoću motora kojeg pokreće benzin. fil. operacijski zahvat kojim se nadoknađuje nedostatak kojeg dijela tijela ili tjelesne supstance živim tkivom s tijela samog bolesnika autoportret (grč. odobrenje. nyktos noć. opsis gledanje. autos. autos. mobilis) onaj koji vozi automobil. vlastitim očima. slobodan. auto. autos. utjecaj. autoptes) očevidac autoptički (grč. s autoritetom odozgo i s poslušnošću odozdo. fr. auctor. samogledanje. autopsija) autor (lat. auctor tvorac. osobno iskustvo autoplastika (grč. auctor. 2. nomos zakon) samozakonodavstvo. autosomnambulizam autonoman (grč. autorsko pravo isključivo pravo književnika. viđenje) 1. začetnik. ugled. koji hoće i može nametnuti svoju volju ili mišljenje.automobilist mo kreće. jer je održavanje reda važnije od suzbijanja pogrešnosti. plasso oblikujem) med. pokoravanje svojim vlastitim zakonima (supr. antos. lat. morfe oblik) biol. nomos) pristaša samouprave. autoptes) pril. autoritativna država nedemokratsko državno uređenje kod kojeg se vlada po načelu vojne discipline. moralna.: heteronomija) autonomist (grč. v. skulptura ili crtež vlastitog lika autopsija (grč. na osnovi osobnog promatranja. 2. takve su npr.

suggerere savjetovati) sugestivno utjecanje na samog sebe autosugestija (grč. formula kojom su pitagorejci rješavali svaki spor koji bi se medu njima pojavio zbog razlike u mišljenjima o nekom pitanju pozivajući se na autoritet učitelja autoseroteracija (grč.: alomorfija. lat. kad gušter žrtvuje svoj rep autotransfuzija (grč. vaccina) med. autos. npr. na brzu ruku. autos. autos. autos efa) "on. auto-teles nezavisan) samostalnost. rotatio okretanje) samookretanje. ambulare hodam) med. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima autotip (grč. autos. autoshedijastički (grč. lat. fr. npr. autos tal. automatsko održavanje stabilnosti autostrada (grč. autos sam. je to rekao". zrakoplov namijenjen uspravnom penjanju i spuštanju. nametnutog suda na osnovi vlastitih pogrešnih predodžaba. autos lat. psih. cjepivo pripremljeno od klica koje su uzete od samog bolesnika autožir (grč. autogyre) zrak. therapeia liječenje) med. pod heterotrofan autotrofija (grč. suggerere savjetovati. autos. autos. nogu) u srce i mozak u slučaju kad u srce i mozak ne dolazi krvi koliko je potrebno. tome) pojava koja se često može vidjeti kod nekih životinja: osakaćivanje samoga sebe u slučaju opasnosti po život. tj. utjecanje na samoga sebe. liječenje ubrizgavanjem seruma uzetog od samog bolesnika.autorotacija autorotacija (grč. autorotacija krila zrak. trofe hrana) biol. typos otisak) autotipijom dobiven otisak. kod akrobatskog leta "kovit" autos efa (grč. typos otisak) jedan od najvažnijih pronalazaka u području grafike: prenošenje slika urezivanjem u cink ili drvo i njihovo umnožavanje autotomija (grč. lat. strada cesta) suvremeno izrađena cesta za automobile autosugestija (grč. sama od sebe nastala magnetična budnost za vrijeme spavanja. therapeia lat. stabilis čvrst. nadahnuti koga čim) samouvjeravanje. serum) med. autos. Pitagora. autotrofne biljke bot. autos. supr. prvi otisak autotipija (grč. theos bog) obožavanje samoga sebe. neograničenost. smatranje sebe samoga bogom 145 autožir autotelija (grč. trofe hrana) koji sam sebe hrani. autos. improvizirano autoskopija (grč. lat. autos. autos lat. autos. neuvjetovanost autoterapija (grč. autos. svojstvo svih klorofilnih (zelenih) biljaka i malog broja bakterija da se mogu prehranjivati i izgrađivati isključivo iz anorganskih spojeva sredine u kojoj žive. novija faksimilna izdanja. njegov glavni dio je poseban vodoravni . skopeo gledam) v. nepomičan) fiz. trausfusio pretok) med. npr. autos. kod upale plućne opne itd. autoschediazo bez pripreme učinim) bez pripreme. lat. autopsija autosomnambulizam (grč. somnus san. autos. vrši se na taj način što se ruke i noge dignu uspravno pa se od vrha prstiju omotaju elastičnim vrpcama autotrofan (grč. kod velikog gubitka krvi: potiskivanje krvi iz perifernih dijelova tijela (ruku. autoniktobatija autostabilnost (grč. gyros krug. heterotrofija autovakcina (grč. okretanje krila oko vertikalne osi. stjecanje pogrešnog. sadržaji svijesti koji se pojavljuju putem autohipnoze autoteizam (grč. v.

st. bučno. osobito izići u stroju iz vojarne. u športu: onaj koji se natječe.) zdravo! Ave. biti unaprijeđen. avanie. izlaženje u susret avant midi čit. avan midi (fr. Obri avatar mit. osobito globljenje kršćanskih trgovaca u bivšoj Turskoj. avant naprijed. fr. avaler) potpisati mjenicu kao jamac avalist (fr. prethodnica. sinu Odiseja i nimfe Kalipse) auzrikati (njem. avantegeur) onaj koji ima prednost. Ave. istaknuti dio građevine avans (fr. prvi korak. avanguardia prethodnica) u Italiji. koji je po strani. potpisnik. predstraža. mongolski nomadi koji su u 6. onaj koji čeka unapređenje za časnika avantura (fr. mjenično jamstvo. izmarširati u skupini. napredak. avanturistički roman vrsta romana u kojem je glavna tema opisivanje neobičnih doživljaja i podviga glavnog junaka avanturizam (lat. izvidnica. aventure. aval (fr. u vrijeme Mussolinijeve dikatature: fašistička organizacija mladeži od 14 do 18 godina (avangardisti) avanija (fr. arhit. nadmoć. aventurier) pustolov. zarade u nekom poslu avankor (fr. aventureux) pustolovan. prema Auzonu. ostavljen sreći ili slučaju. predujmljivati avanzman (fr. avaliste) trg. ispust. ljubav prema pustolovinama avanzirati (fr. mlakonja Auzonija (lat. avancer) napredovati. usp. ići naprijed. neupućen čovjek. spašava ljude kroz patnje u reinkarnacijama avangarda (fr. smanjivanje dobitka. poniženje. isplata unaprijed. unaprijediti.) prije podne. zaštitnik Tibeta. bilo u životinju ave (lat. prethodnica. outsider) onaj koji je izvan čega. Maria vijak (elisa) koji se okreće djelovanjem vjetra autsajder (engl. krenuti. ausriicken) izići. plaćanje unaprijed Avari mn. izazvali seobu Huna. tal. aventure slučaj) vrsta kremena (nađen slučajno pri proizvodnji stakla) avanturist (fr. prevagu: voj. Marijo!") riječi kojima je anđeo pozdravio Djevicu Mariju nagovještava- . napredovanje u službi. lat. adventura) pustolovina. jamac na mjenici Avalokitešvara (sanskrt.) najomiljeniji i najpoštovaniji bodhistava u mahayana-budizmu. promaknuće. avantage) dobitak. predujmiti. pren. unaprjeđivati. aventure) sklonost avanturi. ante meridiem avantaža (fr. prevaga. prvi borbeni red neke vojske avangardija (tal. avant-corps) voj. isplata unaprijed. smion trgovački pokušaj avanturin (fr. prednost. prednost avantažer (fr. bujica. adventura. smion. sva sila avalirati (fr. avalanche) snježna lavina: odron zemlje. avania) uvreda. Alana i Slavena. napredovanje. avancement) unapređenje. izbočenje. odvažan. dati (ili: uzeti) predujam.autsajder 146 Ave. lovac na sreću avanturistički (fr. pokušaj. potpis jamca na mjenici avalanš (fr. ali nitko ne misli da će pobijediti. aval) trg. iznuđivanje novca. Ausonia) pjesnički naziv za Italiju (po priči. garde straža) voj. utjelovljenje božanstva u hinduskoj mitologiji bilo u čovjeka. trg. Maria (lat. koji stavlja sve na kocku. onaj koji je daleko od čega. drzak. istaknuti dio kuće. avance) predujam. korist. paradno i si. avant-garde. Maria "zdravo. poći (obično u skupinama). sramota. arhit.

utvara. avidus) lakom.) prav. skorbut. vrsta majmuna aviceptologija (lat. aversio) odvratnost. amine od am (monia) + -ine. stara kršćanska molitva. kamo su bili dovedeni da bi bili pod utjecajem politike francuskih kraljeva.. u crkvenoj se povijesti to razdoblje naziva i "babilonskim" (prema robovanju starih Izraelaca u Babilonu) aviobiologija (lat. med. suprotno: revers averzija (lat.) do 1376. gnušanje. st. logos znanost) vještina hvatanja ptica avidan (lat. avis ptica. žudan. prilaz. staza. nosos bolest) mn. vita život. (papa Grgur IX. avverso) num. avitum bonum (lat. djedovsko. sablast. grč. obiteljsko imanje avivirati (fr. cultura uzgoj) gajenje ptica. avizacio de peijurio vitando (lat. avilir. drvored. oživljavati. fr. sučeva opomena kojom se nekome savjetuje da se kloni polaganja lažne prisege avitaminoze (grč. figura koja se sastoji u tome da govornik polako odvrati onoga kome govori od glavne teme. kavez za ptice. avis ptica. lat.. tj. lik. engleska bolest i dr. avis ptica. proždrljiv avijacija (fr. afet) strašilo. uzgoj životinja avilirati (fr. njegovo naučavanje naginje materijalizmu i panteizmu. avion) laka kovina od koje se prave neki dijelovi zrakoplova aviostrada (lat. avion. ali tako da ovaj to ne primijeti averziona trgovina (lat. v. avenue) pristup. avis ptica. pilot 147 avivirati avikultura (lat. krletka avijatičar (lat. avis ptica) plovidba zrakom. aeroplan avional (fr. pojeftinjavati avinjonsko sužanjstvo razdoblje od 1305. lice (kovanog novca). grč. odoka averzionalna suma (lat. zračna flota avijarij (lat. telefon od gumenih cijevi u ratnom zrakoplovu aviomehaničar zrakoplovni mehaničar avion (fr.) prav.avenija jući joj da će roditi Isusa. avis ptica) zrakoplov. a ne po pojedinačnoj procjeni svake stvari koja se prodaje avet (tur. put obrubljen drvećem i cvijećem averoizam med. bios život. pohlepan. sprijeda. lat.bez. lat. pravac koji je osnovao arapski mislilac Averoes IbnRošd u 12. quantum količina. strada cesta) zračna linija kojom stalno prometuju zrakoplovi avisatio de perjurio vitando čit. gramzljiv. ret.) u kojem su pape stolovale u fr. pelagra. logia znanost) grana biologije koja proučava uvjete pod kojima se živo biće može održati na životu u velikim visinama ili na drugim nebeskim tijelima aviofon (fr. bolesti koje nastaju zbog nedostatka vitamina u hrani. grč. gradu Avignonu. crkvi avenija (fr. letač. aviarium) ptičnjak. summa svota) trg. željan. grč. aviver) oživiti. suma novca kojom se plaća poprijeko. emtio per aversionem) kupnja ili prodaja poprijeko. fone glas) zrak. fil. tal. (papa Klement V. a. iznos) trg. aviateur) zrakoplovac. averzionalni kvantum averzionalni kvantum (lat. lat. capio hvatam. glava. aversus licem okrenut od. i odriče besmrtnost duše. tal. avion. večernje zvonjenje u Kat. naprava za letenje teža od zraka. aviation. mržnja. adversus okrenut prema. beriberi. vilis jeftin) trg. zrakoplovstvo. osvježiti boje . zbog čega ga je osudila Rimska kurija avers (lat. aviaticus. pobiti vrijednost (robi) pojeftiniti.

slabljenje azoogenija (grč. izvidnički brod. stvoren u maloazijskoj Joniji. magnezijev silikat vlaknastog sastava. izvještavati. lat. tal. visus gledanje. a. a sjedište im je Asgard). ad za. neudanost. azab. izvještaj o poslanoj robi ili novcu. bombastičnost. pribježište. zoon živo biće. javljati avizo (tal. važan međuproizvod u proizvodnji azo-boja azojski period (grč. odazivanje. vrsta nesagorljivog minerala. kao loš vodič topline. nedostatak snage za život. rađam se) znanost o stvaranju anorganskog ili organskoga iz anorganskog . avisare. najstarije razdoblje Zemljine kore. suparnici su im bili vani. dynamis snaga. nedodirljivo mjesto na kojem progonjeni nalaze utočište. tzv. javiti. a-sylos neopljačkan. ali najčešće ima pejorativno značenje. avviso) brodica (ili: čamac) za izvještavanje. zyme kvasac. sloboda. avvisare. a-zoon. fr. kutna udaljenost nekog nebeskog tijela ili predmeta na Zemlji od sjeverne ili južne točke podnevnika azobenzen narančasta kristalna tvar. spisi avokacija (lat. predstavljaju prirodne sile (na čelu im je vrhovno božanstvo Odin. aktiva avocentur acta čit. a-sbestos neugasiv) min.. zygon jaram) neoženjenost. i 2. a-zoon. lat. skandinavski bogovi nebesnici. avviso. mn. avulsio) med. blagdan beskvasnog kruha azimut (ar. aviser) izvijestiti. komad zemljišta koji rijeka otrgne i odnese na drugu obalu azab (tur. patetičnost Azijat (lat. patnja. ići prema) astr. sila) med. zahtjev da se spisi vrate od nižeg suda višem avokatorij (lat. Božja kazna azbest (grč. avizni brod poštanski brod za brzo prenošenje važnih vijesti avizirati (lat. vađenje zuba. utočište. obavještavati. akti avocirati (lat. avocatio) opozivanje. v. obavijestiti. zastora u kazalištima i dr. antički govornički stil. a-. a-. periodos) geol. opozvati. knjigama: potraživanje. prav.aviza 148 azoogenija aviza (tal.) prav. opozivati. neka se traže spisi. divljak. i za izolaciju azeotropija grč. dom za smještaj i izdržavanje sirotinje. kićenost. avocatorium) naredba kojom se pozivaju podanici neke države da napuste službu strane države avulzija (lat. Asianus) stanovnik Azije. avere. nedodirljiv. habere imati) kao imenica. pojava da smjese nekih tekućina u određenom omiem vriju pri stalnoj temperaturi i daju pare istog sastava kao i tekućina Azerbajdžan država u istočnom dijelu Zakavkazja. pravo azila u međunarodnom pravu: pravo političkih ili vojnih bjegunaca i si. neobuzdan čovjek azil (grč. u francuskim trg. avoir. samatha ići k. nezauzetost azijanizam ret. prav. a-. avocentur akta (lat. koje su pobjedili azigija (grč. npr. Asia.syle) sigurno sklonište. azap) muka. avizna lađa. avocere) odazvati. na utočište u nekoj stranoj državi azima (grč. aviza avoar (fr. tal. tražiti da se nešto pošalje. odazivati. imao je dvije karakteristike: 1. mit. inače služi. gignomai nastajem. od njegovih vlakana izrađuju se tkanine za odijela vatrogasaca. pogled) trg. "stil isjeckanih rečenica" s jakim ritmičkim naglašavanjem. ime dviju pokrajina u sjeverozapadnom Iranu azi mn. slojevi bez organskih ostataka azoodinamika (grč. kiselo tijesto) židovski pashalni beskvasni kruh.

azoospermija 149 ažurirati azoospermija (grč. agioter) špekulirati vrijednosnicama. element atomske težine 14. a-. ajustage) određivanje (ili: prilagođavanje) propisane težine novca. prilagođavanje mjere. dušik. baviti se ažiotažom ažistaža (fr. haima krv) med. zoo živim. Tropez. jedan od glavnih sastojaka zraka (4/5) azotemija (grč. umnožavanje azotnih spojeva u krvi azotometar (grč. aždaha) zmaj. nastavak -ites) min. onaj koji završava povjereni mu posao na vrijeme ažurirati (fr. Lavoisierov naziv za nitrogen koji nije u stanju održavati život) kem. jedan od glavnih uzroka nesposobnosti oplođivanja Azori skupina otoka zapadno od Portugala (u Atlantskom oceanu) azot (grč. namještanje. prisustnost velike količine dušika u mokraći Azrail (hebr. Cote d'Azur) istočni dio francuske obale na Sredozemnom moru (graniči s Italijom). od nominalne vrijednosti. a-zoon. neman u obliku krilatog guštera. razlika između nominalne i tečajne vrijednosti.008. lazvardi) vrsta plave boje azurit (fr. azotos. agio) trg. akcije ažio-konto (fr. ajour) praviti otvore. može imati i više glava ažio (fr. tal. a jour) točan i brz u poslu. plav mineral. trgovanje novcem. neke dionice. azotos. Nica. lazhward. izrađivati šupljikavi vez . rednog broja 7. vrijednosnicama. urein mokriti) med. dotjerivanje ažur (fr. Cannes. azzurro. račun o dobitku odnosno gubitku pri promjeni neke vrste novca. metron) sprava pomoću koje se utvrđuje koliko neka zemlja oranica sadrži u sebi amonijaka azoturija (grč. vrijednosnica i si. doplata. sperma sjeme) med. azotos. ažioter (fr. azotos. vrijednosnica i si. popularan naziv za talijansku državnu sportsku reprezentaciju (zbog modre boje njihovih majica) azurin (ar. veća vrijednost neke vrste novca. glasovit po svojim pješčanim plažama i izvanredno lijepom plavetnilu morske vode (značajni gradovi. agio-conto) trg. anđeo koji prihvaća i prati duše umrlih azur (fr. ajour) otvor (na ručnom radu) ažuran (fr. azur. znak N. St. pers. potpuni nedostatak muških sjemenih stanica (spermija. Marseille) aždaja (tur. npr.) po talmudu anđeo smrti. plava boja neba. nebesko plavetnilo azuri mn. karbonat bakra Ažurna obala (fr. grč. višak. lapis lazuli) plavetnilo. dionicama i si. ažiotaža (fr. pomicanje. agioteur) osoba koja se profesionalno bavi špekulacijom vrijednosnica ažiotirati (fr. spermatozoida) u izbačenom sjemenu. agiotage) špekulacija. azur. tj.

lakrdija. razvrat Babilon stari grad u Aziji. ansambl duhača i udaraljki koji prati svirku solista (u džezu). toranj građen u Babilonu. utopist Babeuf (1760—1797): svaki čovjek ima jednako pravo zadovoljiti svoje potrebe i uživati sva dobra prirode. badigeon) vrsta fine obojene žbuke. bacillus prutić. bekgraund (engl. očevina. trebao je doprijeti do neba. knez babuvizam socijalno-politička doktrina koju je utemeljio fr. kit što ga upotrebljavaju kipari. pren. štapić) med. babilonsko sužanjstvo sedamdeset godina ropstva koje su stari Izraelci u 7. badinage) šala. baden kupati. metež. nagao porast nataliteta (primjerice u godinama poslije Drugog svjetskog rata) baby-sitter čit. očinstvo. fobos strah) med. bezbožnost. vožnji javnim prijevozom i dr. ozvučenje događaja na pozornici (npr. vrenja maslačne kiseline i dr.) velik broj porođaja. pretjeran strah od zaraznih klica (bacila). mandule. beibi (engl. drvo i plod iz porodice ruža. i 6. kratica basso B kem. trpjeli u Babilonu kamo ih je odveo kralj Nebukadnezar baborak (češ. b drugo slovo hrvatske latinice B glaz. bedminton (engl. st.) vrsta tenisa malom lopticom s krilcima. zbrka. tonzile badinaža (fr. očuh.) malo dijete. zvučna kulisa. društvu je cilj održavanje te jednakosti baby čit. vapna i bizmutova klorida. nered. Kaldeja. podloga) glaz. Ali-baba). n. beba.) nered. čuvarica djece bacili (lat. jezgra je jestiva. kaos. ženina obitelj babel (hebr. . punac.) omiljeni češki narodni ples. otmjen. e. šaljiv. kratica za element bor B log. tast.) indijska titula. background pozadina. gospodar. tetanusa. Zimmer soba) kupaonica badem (sanskr. ali je to spriječio Bog učinivši da graditelji počnu govoriti različitim jezicima. med. četka badminton čit. bacilofobija (lat. dojenče. upotrebljava se i u medicini. zabuna. piše se iza imena (npr. ali prazan razgovor badižon (fr.) bot. osobina onih koji su u stalnom strahu da će se zaraziti klicama bolesti (pri rukovanju. draga djevojka babyboom čit. bacillum štapić.) background čit. dizenterije. kratica za barij baba (tur. u radio-dramama) badecimer (njem. pr. pren. grč.) otac. izopačenost. češka brza mazurka babu (ind.B B. babilonski toranj prema Bibliji. bakterije koje imaju oblik štapića. Babilonija stara država u Aziji (simbol bogatstva i okrutnosti).) dadilja. izazivači tifusa. beibibum (engl. beibisiter (engl. zbrka. dodiru nekog predmeta. djetešce. kratica za predikat (dok A označava subjekt) Ba kem. sastavljena od boje. novorođenče.

javne plesačice i pjevačice u Indiji. a može se igrati na svakom terenu. baft) trg. radi isušivanja zemljišta bagerovati (niz.baft 151 bajliti za igru nije potrebno posebno igralište. vrsta morske ribe. plamenjača. dadilja. insekt bagana (tur. bahio) zaljev. posuda vruće vode u koju se stavljaju posude s jelom da bi se održala toplina baitilije (grč. dewadasis = sluškinje bogova) koje se odmalena posvećuju službi bogovima i u svakom hramu ih ima 8 do 12. Ugandi. čamac za spašavanje bajdaki (rus. presvučen kožama bajla (tal. bei kod. rasprava. betilije bajaco (tal. pagat bagatela (fr. bailadeira) mn. balia) dojilja. vrsta malih rubaca bajbok (njem. šaljivac. bagat (tal. klaun u napuljskoj narodnoj komediji. omalovažavati. bagatella) sitnica. vrsta fmog duhana iz brazilske pokrajine Bahija bahs (tur. nebesko kamenje. tal. poznavatelj židovskih zakona Bahutu (Hutu) narod iz skupine Bantu (žive u Ruandi. njegovati dijete. baidaki) mn. bagger) jaružati. vrsta istočnoindijskih. v. malenkost. Dnjestru i Bugu bajdara (rus. bei Wache pod stražom) zatvor. ponekad su i javne žene. čistiti riječno korito od pijeska. Tanzaniji) bain-marie čit. baidara) mali sibirski čamac od riblje kosti ili lakog drveta. kvrgasta izraslina na konjskim zglobovima. bachur) židovski student koji se bavi proučavanjem Talmuda. tamnica. bagrjanyj) crvena boja dobivena od borove kore. samohodna sprava za vađenje pijeska s riječnog dna. grimiz. kukac. meteori koje su stari posvećivali bogovima ili ih samo obožavali (nazvano po kamenu na kojem je Jakov spavao i sanjao anđela — Post 28. bagana janje) janjeća kožica s krznom. bagage) prtljaga. tričarija. kratko i lagano glazbeno djelo bagatelizirati (fr. bajbokana bajbot (njem. maslina i dr. niska cijena. pajac bajadere (port. uzimati koga ili što previše olako bagaža (fr. šljiva. vaditi pijesak iz rijeke. pjestovati . plesačice na službi u ind. kanala i si.) kuh. bahys) govor.19). bethel) mn. buhara. mulja bagra (rus. za čišćenje riječnog korita i kopanje prokopa. harlekin. otpaci koji ostanu pri proizvodnji šećera. hramovima (ind. bagata) v. sem. po čemu je i nazvana bager (niz. polemika. njegovateljica male djece bajlbrif (niz. potcjenjivati. baithylia. diskusija bahur (hebr. bagasse) trop šećerne trske. baganac bagasa (fr. Boot čamac) pomoćni čamac. obično bijelih katunskih tkanina baga (tur. bagatelle) ne mariti za nekoga ili nešto. peronospora. slične bagdadskim šalovima. trop od grožđa. balia) dadiljati. bajaccio) lakrdijaš. Bylbrief) pisani ugovor o gradnji broda. lađe s neobično velikim krmama na Dnjepru. ološ. od davnina je poznat u Indiji i Francuskoj baft (perz. ben-mari (fr. bagger) jaružalo. bigar bahija (šp. bagatelle. uvjerenje graditelja broda ili mjerodavnih vlasti da je brod propisno izrađen. žulj na nozi. priznanica o novcu primljenom za gradnju broda bajliti (tal. svjetina bagdalin vrsta šarene pamučne tkanine.) kornjačin oklop. Burundiju.

vino. bakIjada svečanost s bakljama bakpulfer (njem. Facket. koliba bajuneta (fr. Bakchos) mit. Bacchanalia) mn. jagodičast bakenbart (njem. zublja. divlja. Bake) znak (obično komad drveta. Bacco Bahus. bučno veselje bakandža (mađ. pristojba koju plaćaju brodovi za pristajanje u luku bakler (fr. fiaccola) luč. pijanac. ispit koji prethodi licencijatu. pren. mlada djevojka. a slavi se 70 dana nakon prvog Bajrama bajronizam shvaćanje života i umjetnosti koje odgovara shvaćanju velikog engl. pren. osobito njegovom pesimističkom shvaćanju "svijeta i života" bajta (tal. Bačke obraz. Backfisch pržena riba). treska. bacchans) mn. zulufi bakfiš (njem. bobica. sveučilištima: najniži akademski stupanj. bacca) bot. bacleur) zatvarač luke baklja (njem. živi u iz sjevernim morima.. tovar bakalaureat (lat. vrsta ribe koštunjače iz porodice tovara. Bakcheios) metrička stopa od jednog kratkog i dvaju dugih slogova (bakhejski stih upotrebljavanje osobito u himnama bogu Bakhu) Bakho (lat. boga vina. bokkancs) vrsta teške. baccalaureus. Pulver prah) prašak za dizanje tijesta (umjesto kvasca) bakter (njem. magisteriju i doktoratu. bog vina. kod. g. dug nož s oštricom na obje strane koji se stavlja na pušku (ime po gradu Bayonne gdje je napravljen 1640. bobičast. kolac premazan smolom. burno veselje bakanalije (lat. pijanke. jagoda baka (njem. Wachter) stražar. G. tal. fenjer ili bačva) koji pliva na vodi i označava lađi put po opasnim mjestima. boja bakalar (tal. ispit zrelosti bakana (tal. Byrona (1788—1824). bakancs. baccalaureatum) dostojanstvo bakalareusa bakalaureirati (lat.bajok 152 bakter bajok (tal. zalisci.) bajvagn (njem. Kurban-bajram (Blagdan žrtve) zove se zbog toga što se tada kolju ovnovi koje dijele sirotinji. najčešće vojničke obuće bakant (grč. razvratna pijanka. baita)Jpotleušica. baccana) obična krčma bakanalije (lat. raskalašena. baionnette) voj. bei pri. u sr. lat. Bakchos. backboard) pom. Bacchanalia) mn. baiocco) nekadašnji papinski bakreni novac (pet talijanskih čentezima) Bajram (perz. šiparica bakhej (grč. lijeva strana broda (kad je čovjek okrenut licem pramcu) bakciferan (lat. lola baklaža (fr. baccara) francuska kartaška hazardna igra bakbord (engl. prvi se slavi odmah nakon posnoga mjeseca ramazana. Bakchos. drugi. vinopija. fr. bacciformis) u obliku bobice. pren. bacca laureus lovorova bobica) na njem. Bacchus. terevenke. baclage) pom. bejram) dva velika muslimanska blagdana u godini. vijeku: putujući daći (vaganti) bakara (fr. pjesnika G. baccalaureatum) polagati (ili: položiti) bakalaureus bakalaureus (lat. pren. sin Zeusa i Semele (Grci su ga zvali i Dioniz). čuvar (nekada: noćni čuvar po selima) . "VVagen kola) prikolica (osobito uz motocikl) baka (lat. lat. kod starih Rimljana: orgijske i mistične svečanosti u čast boga Bakha. kod Rimljana: sudionici u Bakhusovim svečanostima. bacchans) Bakhov svećenik kod starih Rimljana bakanti (grč. višednevne svetkovine i orgije starih Rimljana u čast Bakha. backen peći. Bart brada) brada samo na licu (podbradak je izbrijan). baccala) zool. i engl. grč.

kažnjavanje batinom. lat. bal an mask (fr. mokrenje zaraznim klicama bakulacija (lat. od bakteria batina) mn.-med. bakteria. mikroskopski nevidljiva bića koja žive u tijelu i uništavaju zarazne klice bakterioliza (grč. grč. tal. ballare) mn. bal en masque čit. bakteria. pjesnička pripovijetka baladen (fr. ples pod obrazinama. opći naziv za biljne bolesti koje uzrokuju bakterije bakteriurija (grč. služeći se i dijaloškim oblikom.) otmjeni ples. služenje Balu provodilo se katkada prinošenjem ljudskih žrtava bal pare (fr. iz doba krede bakulometrija (lat. ballade. usp. lysis) mn. usp. bakteria palica. bal u svečanom ruhu. caedere) biol. veoma sitna. sastojci imunog seruma koji imaju moć da rastapanjem ubijaju bakterije bakteriolog (grč.) fosilni glavonožac s ravnom ljušturom. žive kao nametnici i izazivaju razgradnju i često teške bolesti. ballata pjesma za ples) poet. Pasteur i R. uron mokraća) med. sjajni ples bala (fr. balle) smotak. bakteria) bot. klicomori. baladin) šaljivac. divlji i neobrađeni krajevi na zapadu Sjedinjenih Američkih Država bakvudsmeni (engl.) ples pod maskama. bal šanpetr (fr. bakvuds bal (fr. ballare plesati) zabava s plesom. therapeia) liječenje pomoću bakterija bakterioze (grč. haima krv) med. štapom bakulit (grč. prut. batina bakvuds (engl. baculatio) batinanje. bakterion štapić. najmanja. lat.bakter iemij a 153 baladine bakteriemija (grč. kasnije se razvila u pjesmu lirsko-epskog sadržaja koja. dem. tal. golim okom nevidljiva. lakrdijaš. bailo. Baal gospodin) mit. bakteria. bal. Filistejaca i drugih semitskih naroda bog — pokrovitelj plodonosnih sila prirode. usp. bal champetre čit. lat. balio. svežanj balada (fr. uništavači zaraznih klica. logia) znanost koja se bavi proučavanjem osobina i života bakterija (osnivači: L. Koch) bakterioterapija (grč. klicožderi. prisutnost bakterija u mokraći. logos) znanstvenik koji proučava osobine i život bakterija bakteriologija (grč. prvobitno: pjesma koja se uz plesanje pjevala (balar = plesati). metriaballo) mjerenje pomoću štapa. backwoodsmen) mn. gorštaci. pripadaju biljnom carstvu. palica. fagos) mn. a ima ih pokretljivih i nepokretljivih bakteriocidi (grč. bal pare (fr. bajadere .) ples u polju Bal (hebr. pr. lat. bakteria. kem. bijelci naseljeni po divljim i neobrađenim krajevima Sjedinjenih Američkih Država. baculus) štap. kod Feničana. backvvoods) mn. bakteria. baculum štap. bakteriocidi bakteriofagi (grč. bakteriocidnost bakteriocidnost (grč.) svečani. bakteria. bakteria. bakteria. osobina nekih živih bića. krabuljni ples. tvari i sokova u tijelu da uništavaju zarazne klice. sluškinje u azijskim hramovima. motke bakulus (lat. prašume. baletni plesač baladine (grč. jednostanična živa bića. rastapanje bakterija imunim serumom bakteriolizini (grč. caedere ubiti) biol. slična štapiću. biol. vrsta hijerodula koje se posjetiteljima hramova nude za novac. priča o nekom događaju i istodobno pobuđuje lirsko raspoloženje. lysis rastapanje) kem. prodiranje bakterija kroz krvne i limfne žile u krvotok bakterije (grč. bakteria. glumac.

baraka. galerija balazor trg. balanos. tambura trokutasta oblika s tri žice balanca (tal. tvar vrlo slična kaučuku i gutaperki. balanos. podstrešje. balahane) daščara. pren. glaz. blenna sluz. 154 baletan na. zamuckivanje. zaplitanje jezikom balbutirati (lat. tepati. žirolik balanopostitis (grč. Baldacco. fagos) zool. balanos. nejasno izgovarati. bilancia) vaga. žirojed balanofori (grč. veža. balanos. upotrebljava se za električne izolatore. pjesma uz ples balatura (tal. eidos) koji ima oblik žira.balagan balagan (rus. tezulja balander (niz. balkon oko zgrade. stvar za odbacivanje balata (lat. lat. upala glavića i kapice balans (fr. mucati. potplate i u zubarstvu (dobiva se od osušenog mliječnog soka drva mimusops balata) balata (tal. balbuties) med. vrsta istočnoindijske pamučne tkanine balbucijes (lat. ali elastičnija od njih. posthion kapica) med. napadaju korijenje drveća balanoidan (grč. ballata) 2. svaki nepotreban i suvišan teret.) 1. balance. upala glavića i unutrašnje pokožice muškog spolnog organa balanoblenoreja (grč.) paraziti tropskih i sub tropskih krajeva. perz. bilanx) ravnoteža. baldacchino) pokrivač od skupocjenog materijala nad prijestoljem ili krevetom. "nebo" koje stoji pred oltarom i nosi se na procesijama (naziv po materijalu ko- . rheo curim) zagnojavanje glavića balanofag (grč. ballatoio) trijem. balanos žir) med. mucanje.. Balander) plitka teglenica s jednom katarkom (u Nizozemskoj) balanitis (grč. ruski narodni instrument. neodlučnost. sličan gitari. dvojba. strojne remene. šator. zaplitati jezikom baldahin (tal. kolebanje. zamuckivati. balbutire) med.) glaz. osobito cirkuski balalajka (rus. onaj koji se hrani žirom.

g. u Genovi prvi poveo odlučnu borbu talijanskog naroda protiv Austrijanaca balina (fr. balle. gramma slovo) u sudskoj medicini: snimka napravljena pomoću balistoskopa. ballyzo. na temelju te deklaracije stvorena je 1948.Balfourova deklaracija Balfourova (Balfurova) deklaracija izjava engl. pod tlakom barutnih plinova. nazvana po dječaku Balili koji je 1746. političara Arthura Balfoura (1848—1930) iz 1917. balkanologija balkanizam 1. nasrtljivac. kasnije: svojeglav čovjek. drhtanje.. med. skopeo gledam) u sudskoj medicini: naprava pomoću koje se utvrđuje iz kojeg je vatrenog oružja ispaljen metak (u slučajevima gdje je u pitanju više oružja istog modela i istog kalibra) balizam (grč. ponašati se kao balija ponašati se prostački. borba nedopuštenim . beznačelnost. bacakanje balkanistika v. revolera) i ispaljenog zrna balistoskop (grč.) nekad: prostak. samovoljno Balila (tal. izraz koji označava način i sustav koji vlada u javnom životu balkanskih država i naroda. neotesanac itd. lijenčina. trzanje. baline) vuneni mate- 155 balkon vanjem gibanja zrna od trenutka kad ono. napusti svoje ležište i krene kroz cijev pa sve do pogotka u cilj balistogram (grč. u kojoj su sintetizirani zahtjevi za stvaranje nacionalnog zavičaja Zidova u Palestini. ballismos "plesanje") bolesna. pa napraviti gorim nego što je bilo (po tiskaru J. 1581—1599) balija (tur. grčenje. Balhornu. rasipnik. služi kao identifikacija između oružja (puške. balio bacam. neradnik. bez obzira radi li se o muslimanima ili o pripadnicima drugih vjera. histerična želja za plesanjem kod pojedinaca ili masa (u revolucionarnim vremenima).) fašistička omladinska organizacija za dječake od 8 do 14 godina. protuha. balio bacam. obijesno. ballhornisieren) htjeti nešto popraviti. izraelska država balhornizirati (njem.

ballotte) kuglica za glasovanje. kuglasta boca za tekućine. ballon) šuplje. balsamon) kem. balustrirati (fr. stubišta.) farm. kupi lopte i donosi igračima Ballhausplatz njem. postaviti balustradu balzam (grč. a katkada i uz pjevanje plesača) balustrada (grč. balon d'ese (fr.) znojna kupelj balneum vaporis (lat. balustrade) arhit. Litavce i negdašnje "Stare Pruse" baltički jezici skupina indoeuropskih jezika (litavski.) mala zračna kugla za ispitivanje smjera vjetra.) vječno pero. balneum kupalište. istarski narodni ples u obliku kola (pleše se uz pratnju sopele ili gajdi. (čit. također: umjetna smjesa za ublažavanje bolova i liječenje rana . balneum. fr.) vrsta burgundskog vina balograf (tal. logia) proučavanje kupališta. letonski. balneum. technike) vještina podizanja i cjelovitog uređenja kupališta (toplica) balneoterapija (lat. pom.) farm. priručje.. balneum arene (lat. grč. balustrer) ograditi stupićima.) kupanje u pari balnot čit. topličko liječenje balneum (lat. grč.) vezani balon kojim 156 balzam se može popeti samo do određene visine i spustiti na mjesto polaska balota (fr. ballottage) drugi krug glasovanja (biranje između dvojice koji su dobili najviše glasova u prethodnom glasovanju) balsamum anodynum čit. ballotade) skok konja ispruženim nogama balotaža (fr. balzam za uminjavanje. znanost o mineralnim izvorima koji služe za liječenje balneotehnika (lat. okrugla. prirodna smjesa biljnih smola s eteričnim uljima. stražnji dio velikog broda ball-boy čit.) kupanje u toplom pepelu balneum laconicum čit. balzam za oči Balti zajedničko ime za Estonce. staropruski).) kupanje u pijesku balneum cineris (lat. bruh. kod tenisa. osobito zračni balon napunjen plinom lakšim od zraka (aerostat). a dijelom i aromatičnim kiselinama. balno (fr. glasačka kuglica balotada (fr. balneum lakonikum (lat. ublažavanje bolova balsamum cordiale čit. ograda kojom su ograđeni balkoni. kila. dečko koji. naslon. balneum) kupalište. balhausplac) bečki trg na kojem se nekad nalazilo sjedište austrijskog državnog kancelara. novinski članak koji se objavljuje da bi se opipalo raspoloženje i mišljenje javnosti.. dijal. grč. jaka i većinom ugodna mirisa. pren. pren. a kasnije ministarstvo vanjskih poslova. Letonce. balon (obično u značenju: lopta). ballon d'essai čit. balneum. balaustion.) šport. balzam za jačanje srca balsamum ophthalmicum čit. dosta su bliski slavenskim jezicima baltoslavenski onaj koji je zajednički Baltima i Slavenima baltoslavistika znanost koja proučava veze i odnose između nekadašnjih Balta i Slavena balun dijal. balzamum kordijale (lat. grč.ball-boy do pozornice. balzamum oftalmikum (lat. grč. balzamum anodinum (lat.) farm. pisaljka balon (fr. grafo) opisivanje kupališta balneologija (lat. bal-boj (engl. toplice balneum arenae čit. okruglo tijelo. austrijska vanjska politika balneografija (lat. ballon captif čit. therapeia) primjenjivanje mineralnih izvora u liječenju bolesnika. balon kaptif (fr.

bandage) med. često visoka do 20 m i 60—70 cm debela. umjetnosti) bambocciate čit. zavijanje. raste u Indiji banak (tal. zavoj. balsamon biljka roda Balsamodendron i njezina mirisna smola) namazati mirisnim mastima i uljima. Asiraca i Perzijanaca: učiniti da tijela umrlih budu sačuvana od truljenja (danas se ubrizgava u arterije sublimatova otopina i dr. opasač na kojem stoji naboj nj ača. seljačke zabave i si. stijeg. platforma banalan (fr. suviše ponavljana rečenica . šport. vojna glazba bandaža (fr. utroba se ispere karbolnom kiselinom. balzamski lijekovi balzaminka (lat. banale) običan. tablica s cijenom neke robe bandijera dijal. čovjek koji se okreće prema vjetru. bot. bandager) med. prodavač kirurškog pribora. bandiera) zastava. čelični okov na kotaču. veza. bambočate (tal. opći. klupa. zastava na katarci. malo dijete. biljna vrsta u kojoj je posebno poznat tzv. "lijepi čovjek". bannarium) pravo prisile (različito od jus cogens) band čit. a po okusu dinji banarij (lat. osobito zavoja. engl. uteg (kod mačevalaca i boksača). lutka. glumaca. telefonski stup) banderilja (šp. svakidašnjim banalnost (fr. staviti utege (u mačevanju u boksu). njem.) manji instrumentalni sastav banda (tal. Impaticus balsamina) bot. po običaju starih Egipćana. bend (engl. zaviti. konjička zastavica. stup o koji se vješa zastava. sajmove. odred. mambu. "lijepi dečko" balzaminke (lat. banaliser) načiniti otrcanim. bandera. banda) četa. svakodnevan.) bot. previjati. previti. banderilla) koplje sa zastavicom koje se upotrebljava u borbi s bikovima banderiljero (šp. tj. "lijepi dečko" (nazvana po tome što su se neke od njih nekada upotrebljavale kao lijek za rane) balzamirati (grč. bandagiste) proizvođač. banderole) vrpca na trubi. svakidašnjost banana (šp. malajsko ime poznate istočnoazijske zeljaste biljke čiji je plod po obliku sličan krastavcu. bambus (malaj. balzamska sredstva. farm. prilago- balzamici (lat. trg. jednogodišnja ukrasna biljka netik.) sedam zastava — podrugljiv naziv za političke prevrtljivce koji su spremni stati pod bilo čiju zastavu. povez na poštanskim pošiljkama. družina (lopovska). a tjelesna šupljina napuni svježim drvenim ugljenom) Bambi ime laneta u djelima austrijskog pisca Felixa Saltena i u crtanim filmovima Walta Disneya bambino (tal. banalite) otrcanost. balsaminaceae) mn. Bank) najdonji dio visoke peći za taljenje željeza gdje se skuplja rastaljeno željezo. spojnica bandažirati (fr.) mn.. osobito. bandera (tal. gomila. putujuće društvo svirača. banco. utega i si. tezga. "lijepi čovjek".balzamici 157 bandijera banalizirati (fr. bambu. metnuti okov na kotač bandažist (fr. v. vjetrokaz. omotač na cigaretnom papiru i na kutiji s cigaretama. odmorište na stubištu. balsamica) mn. sete bandijere (tal. bamboo) vrsta trske. previjanje. banalna fraza otrcana. sette bandiere čit. otrcan.) djetešce. prikazivanje Krista kao djeteta (u tal. stup (npr. nabiti banak zasjesti u nečijoj kući i ne odlaziti do kasne noći. banderillero) borac s bikovima naoružan banderiljom banderola (fr. šaljive ili vulgarne slike nizozemskih slikara koje prikazuju seoske krčme.

banka banka (tal. banditisme) razboj ništvo. Bandu bandura (rus. banchieri) mn. grad. banda bandit (tal. kreditnim i efektivnim poslovima. tal. odnosno njihovi predstavnici. banco. banquette) voj. upotrebljava se posebno u Sjev. pren. harmonika rastezača s velikim brojem glasova (130 tonova). šp. lat. banco. v. obustava plaćanja. trebaju imati odlučujući utjecaj u državi i određivati njezinu politiku. grč. banco. nevaljalac. oproštajna gozba banketa (fr. banque. banquier) osoba koje se bavi novčanim.) jak udarac. bungalow) prizemni ljetnikovac od jednostavne grade u tropskim krajevima. banda) član (svirač) u vojnoj glazbi. cestovni razbojnik. propast . bježanje iz škole. mandora. grč. Bank) novčani zavod. ledeni bedem (u polarnim krajevima) banknota (tal. fr. banco-conto) trg. mala vrpca. v. bendžo bang (engl. nota) mjenica koju izdaje banka umjesto gotova novca. gitari sličan instrumenat sa 4 do 10 metalnih žica. banco) velika klupa u crkvi banket (fr. banquet. pruga u boji. vlasnik banke. kratos snaga) pristaša vladavine i utjecaja novčara na javni život. unutarnji naslon na prozoru bankijeri (tal. gozba. strani novac itd. igrač koji drži bank bankata (tal.bandist 158 bankrot davati se svim političkim promjenama bandist (tal. usp. banquise) ledena santa. knjiga u koju trgovac bilježi svoje poslove s bankom radi obračunavanja bankokracija (tal. lazaroni bankiza (fr. krateo vladam. potpuna propast. štedionica. nesposobnost plaćanja i odgovaranja svojim novčanim obvezama. propalica. zavojić. banco. banchetto) svečani obred nekomu i nečemu u čast. posreduje u kreditnim poslovima. bandeletette) uzak zavoj. prima novac na štednju. vladavina velikih novčanih zavoda i njihovih predstavnika bankokrat (tal. stupnjevita uzvišica iza prsobrana za strijelce. bank bankar (fr. zgrada u kojoj se na- laze prostorije nekog novčanog zavoda. njem. ustanova koja radi s novcem. kratos snaga) zastupnik shvaćanja da banke. banco. plosnata mala šipka bandola (tal. progon. bandizar) izgon. banco) uplaćeni novac svih igrača u hazardnoj igri karata. usp. turistička kućica od lake grade bank (tal.. osobito prasak koji nastaje zbog probijanja zvučnog zida bangalo (engl. hajdučija bandiža (tal. bandola. pucanj. bancus klupa. bancarotta. pristaša bankokracije bankokrat (tal. papirna novčanica banko-konto (tal. skitnja. sprovoditelj vladavine banaka i novčanih ustanova bankrot (tal. ledenjačka gomila (na moru). gospodarim) gospodarenje banaka državnim poslovima. el bandola) glaz. nazvana po pronalazaču H. banjo) glaz. daje zajmove uz kamatu. plaćeni ubojica. skitnica banditizam (fr. bandito) razbojnik. "markiranje" bandleta (fr. samo s više žica (8—24) bandžo (engl. rumpere slomiti) slom banke.) glaz ukrajinski instrument sličan gitari i balalajci. mandola bandolin mast za kosu (da bi bila glatka i sjajna) bandoneon glaz. Americi i Meksiku. grč. kupuje i prodaje vrijednosnice.

aglutinativnih jezika (još nije napravljena njihova točna podjela i potpuna karakterizacija) banzati (lat. krštenje baptizirati (grč. patuljastoj vrsti kokoši. bagno) kada za kupanje. po imenu biblijskog razbojnika Barabe) razbojnik. baraba baraka (fr. šiba kojom se izvodi ovakva lupnjava. bantam kategorija boksač. kupalište baobab (arap. vrsta tropskog drveta. barracano. plod.) bot. trošna kućica. vrsta grabežljive ribe koštunjače iz porodice morskih štuka . brana u sudnici. sprud naslaga. totemizam. obično u blizini vojničkih logora i mjesta gdje radi veći broj terenskih radnika barakan (ar. baraque) daščara. pren. šipka. berkan barakirati (fr. stanovati u logorskim kolibama. Sphyraena barracuda) zool. raste u tropskim krajevima Afrike. kupanje uopće banja (tal. motka. poligamija.5 kg (naziv po bantam-kokošima. bouracan) tkanina od kostrijeti i vune ili devine dlake. članovi kršćanske sljedbe koji odbacuju kršte- 159 barakuda nje male djece. banseg (njem. pivnica. lopov. nadjenuti ime bar (engl. karakteristike: negroidnost. toplice. obustava plaćanja bankvaluta (tal. slična platnu. baptizo) mn. baraque) smjestiti u barake. magija bantu-jezici jedna od vrsta tzv. hrvač i dizač utega težak između 50. gostionica. oni koji su svjesni čina koji se nad njima vrši. osobito protiv groznice (lat.. rusvaj.) 2. mangup baraban lupnjava koju katolici izvode u crkvi na Veliki petak kad se spomene ime razbojnika Barabe. plesovi s maskama. Adansonia digitata) baptisterij (grč. široka arapska haljina od te tkanine. zahtijevaju da se krste samo odrasli. gomila pijeska ili stijenja na ušću rijeke ili na ulazu u luku. sperren zatvoriti) bank. barr) poluga. baptizo. uličnjak. baros težina. pregrada. divovski visoko (do 20 m) i debelo (do 9 m). baptisma) crkvena tajna krštenja. tal. Bandsage) strojna tračna pila bantam (engl. možda podrijetlom s Jave) Bantu afrički narodi koji žive južno od Gvinejskog zaljeva i velikih jezera. skitnica. lupnjava. fr. zatvaranje isplatnih šaltera zbog teške novčane situacije u kojoj se našla banka. fr. bagno) drvena kućica za kupanje. patrijarhat i matrijarhat. dućan od dasaka. tlak. drvo s osvježavajućim plodovima. pregrada između konja u konjušnici baraba (hebr.banksija banksija bot. kapela pokraj crkve ili dio crkve u kojem se obavlja krštenje baptisti (grč. bantam pijetlić) šport. baptiser) krstiti. american-bar gostionica bez stolova i stolaca u kojoj gosti piju i jedu stojeći bar (grč. tučnjava barabans vrsta najfinijeg ulja (najprije se proizvodilo u belgijskoj pokrajini Brabantu) baraber v. osnovom vjere smatraju Evanđelje baptizam (grč. kupaonica. daščarama barakuda (lat. lišće i kora služe i kao lijek. valuta) bankovni novac kao fingirana novčana jedinica bansek. straćara. pronositi glasove banj (tal. nitkov. rod grmova i drveta iz porodice prostolatičnica bankšpere (tal. teret) jedinica za mjerenje atmosferskog tlaka bara (fr. bannisare) skitati se. banco. barakan. tj. kavana s alkoholnim i drugim pićima.75 i 53. banca. veoma gusta i teška. kupanje u kadi. baptisterion) krstionica.

bara 160 bar baranda (šp. iskvareno. in barbam (lat. ujak. dakle tudinac. surov čovjek. u brk. barranda) ograda u areni gdje se izvode borbe s bikovima baraonda (tal. kovanica. zaporna vatra baražist (fr. kelt. barbe. barbarizo) učiniti nešto barbarskim. krijumčarenje baratirati (tal. razumjeti se u nešto. barbaros) v. baratteria) pom. po imenu lišaja Usnea barbata. postolar). stražarska kula. barattare) vješto poslovati. tal. uporaba stranih riječi i izraza u govoru i pisanju. barattare) trgovati davanjem robe za robu. barbarismos) gram. osobito uobičajena u knjižarstvu baraža (fr. vješto rukovati. voj. grub. barbifier) brijati. svaka nepoštena ili protuzakonita radnja kapetana ili mornara kojom se nanosi šteta vlasniku broda i ostalim zakonitim interesentima. propust za vodu ili za svjetlost barbar (grč. suprotan duhu i pravilima jezika. baraonda) metež. kaos. buka. rampe barba (lat.) dlake koje kod muškaraca i staraca na$ rastu u ušima bard (engl. podvala. trilja. šuster (krojač. upotrebljava se kao sredstvo za liječenje nesanice barbon (tal. pogrešno upotrijebljena riječ barbarizirati (grč. trgovati razmjenom barato-trgovina (tal. bardd) pjesnik i pjevač starih Gala i ostalih keltskih . baražna vatra za prečna vatra. vanjski zid bedema s puškarnicama. barrage) brana. pobarbariti. batoglavac barbula (lat. barba brada) stric. surov. npr. osobito za ona zna- čenja za koja imamo hrvatsku riječ. prijevara. trgovina kod koje se daje roba za robu. tj. barbula hirzi (lat. lat. Barb-ble (fr.) u bradu. ogriješiti se o pravila i čistoću jezika. danas: nenaobražen. barbarin barbarin (grč. stranac. imate li što za jelo). barragiste) čuvar brane. barbaros) kod starih Grka: svaki onaj koji nije znao govoriti grčki. rampa. surovost. baratto) razmjena. šp. bez da sam znao.) vitez iz starofrancuske priče koji je poznat po tome što je ubio svojih šest žena. barba brada) bradica. polikord barbiturat (lat. vreva. tuđinski. (barbiere) brijač. naziv za starijeg čovjeka (u Dalmaciji). nepravilno barbarski (grč. neuljuđenost. mokraćna kiselina) derivat barbiturne kiseline. govoriti u kovanicama. barbaros) nenaobraženost. sličan liri.: šnajder. barbula hirsi čit. Modrobrad barbir (tal. kuh. skidati ljuske s ribe barbiton (grč. uricum acidum. barba. imate li što za jesti (bez mog znanja. potkradanje. šišati. grubost. divlji. greda kojom se preprečuje put. ranar. vidar. barbacana) voj. kod Rimljana: narodi koji nisu imali ni grčke ni rimske naobrazbe. riba koštunjača'iz porodice trlja. u lice barbakan (fr. barbacane. nečovječan. barbiton) starogrčki glazbeni instrument s mnogo žica. bard. mostarina. pučki liječnik (pušta bolesnicima krv) barbirati (fr. keltski i ovima slični oblici ornamenata barbarstvo (grč. divljaštvo Barbe-bleu čit. zbrka baratati (tal. barbone) zool. divljak. gruba jezična pogreška na štetu jasnoće i čistoće jezika. trlja. barbarski ornament gotički. spretno postupati baraterija (tal. pregrada. pristojba za prelazak preko mosta. barbar barbarizam (grč. tal. barbarikos) prvotno: strani. grub.

bariolage) šarenilo. fone glas) glaz. tal. gojnost barister (engl. barys težak. izdvojiti se. barege) prvobitno: laka vunena tkanina. stabilizator toka barež (fr. mostova) radi obrane. prošarati. redni broj 56. usp. sada: svi slično tkani materijali od vune. barda. teškoća govorenja kao bolesno stanje bariglosija (grč. barys težak. barioler) šarati. mostove) radi obrane. barys. baricentar (grč. građanski rat. lat. v. dubok glas. danas: narodni muzej za talijansku umjetnost i kulturnu povijest bari. bas. barys. barilla) kem. bareter (fr. barys težak. vjerojatno. vrsta malih. Zemljina jezgra. barriere) pregrada. med.36. uz pratnju harfe. gradska vrata. brana.) prije: guvernerova palača (podestata) u Firenci.) barisomatija (grč. bačvica. pren. bardot. teško izgovaranje riječi barilja (šp. branik. glossa jezik) med. pregrada od rešetaka.(grč. fone) glaz. pregrada uskih mjesta (ulica. zatim: sjedište kapetana policije i zatvor. ar. barditus) bardova ratnička pjesma. našarati. sfaira kugla) geol. sastoji se. barrette. pjesnik bardiljo (tal. tromost. zatvoriti uske prolaze (ulice. mineral barij a (težac) . barys) predmetak u složenicama sa značenjem: težak baribal zool. albarda) tegleća životinja. znak Ba barijera (fr. u slavu junaka i bogova. grč. zaklon. reljef bares geld (njem. bardiglio) vrsta tvrdog bijelog fiorentinskog mramora bardit (lat. ugojenost. svile i pamuka Bargello čit. pogranično utvrđenje. barilalija barij (lat.barij 161 bari naroda koji je pjevao. barretter) otpornik od tanke žice u balonu napunjenom vodikom. barys težak) kem. Japanu i dr. baryum. barys težak. uglata ili okrugla kapa bez štita kakvu nose na službi suci. meda. laleo govorim) med. barretum) kapa uopće. šp. protkati šarenilom barisfera (grč. željeza i dr. kentron) fiz. atomska težina 137. našaranost. zatvoriti se dobro. barrister) titula engleskih odvjetnika koji vode sporove pred visokim sudovima barit (grč. pren. čist. engleska mjera za tekućine od 36 galona = 136. prepreka barikadirati (fr. težište barifon (grč. bas barifonija (grč. mlada mazga. nazvana po mjestu Barege u Pirinejima. otežano govorenje. element. Americi. barys težak) kem. Geld novac) gotovina. teško. barrel) bačva. guslarska pjesma bardo (fr. gotov novac bareta (fr. ulaz na kojem se plaća trošarina. nečista španjolska soda koja se dobiva sagorijevanjem morskih biljaka barimetrija (grč. tj. prepriječiti. od teških elemenata (nikla. čovjek koji nosi sve na svojim leđima barel (engl. bar gotov. metria) barometrija bariolaža (fr. neukusno. soma tijelo) med. smetnja.6 1 bareljef (fr. svećenici itd. obrana. pren. bardelo (tal. barricader) pregraditi. bas-relief) plići. barys. barricade) brana. barys. osamiti se barilalija (grč. previše šareno slikarstvo bariolirati (fr. crnih medvjeda u Sjev. tal. granica. slabije ispupčen kiparski rad na ravnoj površini. zabarikadirati se ograditi se. dizati (ili: praviti) barikade. prepreka barikada (fr. pren. pjevač koji pjeva dubok glas. berretta. smetnja. ulična borba.

riječ kod koje je posljednji slog nenaglašen barjak (tur. glaz.. barrocco) nepravilan. st. muški glas između basa i tenora. konobar barn jedinica površine za mjerenje u nuklearnoj fizici Barnaba hebr. iskrivljenostima i proturječnostima između sredstva i cilja. fone glas) čovjek koji ima dubok ili grub glas barograf (grč. pritisak barofon (grč. barytoneo naglasim gravisom) gram. barythymia) zlovolja. naprava koja bilježi promjene u zračnom tlaku. sjeta. i prvu polovicu XVIII. smiješan. usp. baros težina. lađica. baroknim se nazivaju one pojave u životu i umjetnosti koje — svojim pretjeranostima. st. barrocco) arhit. baros težina. jedrima i malim topovima barkerola (tal. gramma slovo. Barren. st.baritimija 162 barometarski baritimija (grč. usp. nastran. v. sadržaja i forme — izazivaju dojam nečega nastranog i ludog. "sin utjehe" barne (njem. st. barografsku krivulju. baros. eufonij (u vojnoj glazbi) baritonirati (grč. gondola. barque) mali čamac. dubok. osobito posljednji slog riječi. kreće se otprilike između "A" do "a". barys jak. tuga. baros težina. neraspoloženje bariton (grč. barometarski minimum najniži zračni tlak. dvorska. barkarola barketa (tal. barca. a služi za ispitivanje sposobnosti pilota ili ronilaca da izdržavaju različite promjene u tlaku zraka baromakrometar (grč. svaka učvršćena na dva stupa. najniže stanje barometra . fr. pjevač koji pjeva bariton. bar) vlasnik ili poslovođa bara. baros. XVII. baros težina. s katarkama. pismo) papir na kojem je bariograf ispisao liniju zračnog tlaka barok (port. pjevati bariton baritonon (grč. najviše stanje barometra. baros) predmetak u složenicama sa značenjem: težina. istodobno mjeri i visinu i težinu barometar (grč. metron) fiz. ladica. barogram barogram (grč. fr. barometar koji sam sebe registrira praveći tzv. metron) vaga za djecu.. kamara soba) posebno izgrađena hermetički zatvorena prostorija u kojoj se tlak zraka može umjetno mijenjati. makros visok. čudan. grafo) meteor. dobilo ime po nazivu koji su Portugalci dali biseru nepravilna oblika (barrocco). metron mjera. razboj baro. stijeg barka (tal. barokni stil barokan (port. baros.. metron) koji se tiče barometrije. barokna poezija učena. sprava za mjerenje zračnog tlaka (težine zraka) barometarski (grč. stylos) razdoblje u povijesti umjetnosti koje obuhvaća kraj XVI. jedan slog ostaviti nenaglašen. barok barokomora (grč. glazbeni instrument sa žicama. velika trgovačka lađa sa tri katarke barkarola (tal. grč. barcaza) pom. najveći čamac na ratnim brodovima. barytonon) gram. barcaruola) vesela pjesma venecijanskih gondolijera barkasa (šp. paralelne (i vodoravne) motke. barometarski maksimum najviši zračni tlak. barcherolla) čamac bez katarke. barres) gimnastička sprava: dvije okrugle. ovaj stil je potisnuo renesansu i predstavlja njezinu degeneraciju. duboki tenor ili visoki bas. barjak) zastava. približi vši se gotičkoj umjetnosti XV. brodić barman (engl. barchetta) mali čamac. tonos ton) glaz. barrocco. teško razumljiva poezija koja je cvjetala za vrijeme trajanja baroknog stila u arhitekturi i umjetnosti barokni stil (port.(grč.

američki. Scientific. vitez barunat (lat. barunija barunija (fr. upala Bartholinovih žlijezda. wischen brisati.) plava čarapa. hrabar čovjek. rodoslovno usamljen baslis (fr. bassiste) pjevač koji pjeva bas. tropos okret.barometrija barometrija (grč. beisik ingliš (engl. dazimetar barotermometar (grč. samt. (uoči dana sv. jak. baronessa) barunova kći baronet (eng. baros. Bart brada. ba ble (fr. baron. najdublji glas u višeglasnim vokalima i instrumentalnim djelima. v. basso. American. pren. tj. junak. baro) posjed za koji je vezana barunska titula. bariton Basic English čit.) puščani prah. thermos topao. instrument koji proizvodi bas-tonove bas bleu čit. metria) mjerenje zračnog tlaka. kratica od British. znanstveni. stupanj plemstva između grofa i plemića. pren. International. pravac) bot. ta je točka niža što je visina na kojoj se ona određuje veća. osnova harmonije. baronet) titula engleskog nasljednog plemstva. bassetto) glaz. usminskih žlijezda Bartolomejska noć pokolj koji je u katoličkoj Francuskoj u noći na 24. velur. prečaga (na ljestvama) baset (tal. pliš bartolinitis med. mali kontrabas sa tri žice baseto (tal. baros. "takozvana" spisateljica bas breton čit. kolovoza 1572. grafo) barometar koji sam bilježi promjene u zračnom tlaku. grč. glaz. baronnie) v. geotropizam baršun (mađ. duboki tenor. međunarodni. oprašivati) četka na dugačkom štapu. najdublji muški glas. kadifa. pahalica barun (lat.) keltski dijalekt kojim se govori u Bretanji basa vrsta ličkog sira. žena koja se pravi učenom. fr. tal. jedini neindoeuropski jezik u zapadnoj Europi.) mn. francuska kapa baskijski jezik jezik Baska. skopeo) stariji naziv barometra. smjesa kalijeva nitrata. baros. Bartolomeja) izvršen u Parizu nad hugenotima bartviš (njem. titula drugog arhonta u staroj Ateni basist (fr. vještina rukovanja barometrima. baro. svirač koji svira bas baskervil tisk. barunat barut (tur. mjesta koja treba izvoditi za jednu oktavu dublje . v. "škripavac" basamak (tur. britanski. trgovački) suvremeni umjetni engleski jezik s ograničenim brojem riječi basileus (grč. basse-lisse) vrsta vunenih ili svilenih zidnih tepiha s dubokom osnovom bason (fr. Commercial. barograf baronesa (tal. basson) glaz.) stuba. barone) plemićka titula. basileus) kralj. vrsta slova (naziv prema glasovitom engleskom tiskaru Baskervilleu) Baski narod na Pirinejskom poluotoku baskijska kapa (basketka) tamnomodra kapa bez štitnika i oboda. ba breton (fr. metron) termometar za mjerenje točke vrenja vode. barimetrija barometrograf (grč. basson dorski komparativ od bathys dubok) glaz. hipsotermometar barotropizam (grč. baros. između baruna i viteza baroskop (grč. baros. amonijakovim kloridom i salitrom koji su preliveni alkoholom) kod kojega se po talogu poznaje hoće li vrijeme biti vedro ili oblačno. metron. bassetto) glaz. fagot bassa ottava (tal. barsony) vrsta tkanine. član nižeg plemstva. sumpora i drvenog (lipo vog ili vrbovog) ugljena 163 bassa ottava bas (tal. danas: posebna vrsta barometra (s kamforom.

) narednik u turskoj vojsci bašama (tal. tj. prema formaciji. bataillon) voj. ostaviti. nosač. špenadl bašmalik (tur. bassetaille) glaz. borbeni mač koji se u borbi držao u jednoj ruci. batardeau) voj. batinanje po tabanima u Turskoj bastonirati (tal. zapustiti. boj. bastardo) izvanbračno dijete. battarizo mucam) med. bastardo) bot. pom. bastonare) batinati. obično s 800 do 1000 vojnika. poremetiti.basso obbligato basso obbligato (tal. dio prihoda sultanija koji se sastojao od novčanih kazni za šumske prekršaje bašunsagolsun! (tur. nasip od kamena batarizam (grč. praviti se važan baška (tur. prsobran bastionirati (fr. biti dovoljno. biti hrabar.) fort. glas basa koji vodi melodiju basso ostinato (tal. st. zamuckivanje. bastonnade) batinanje. privremen zaklon. bašmaklik) "novac za papuče". bastion (fr. bastion) voj. zanemariti. okaniti se čega. Bastille poznata pariška tamnica koju je u XIV. tisk. bašli što ima glavu) pribadača. dubok bariton. smjeti. s potpisom osobe koja ne postoji. batal) pokvariti. bastille) tvrđava. batarde) pokrivena laka bečka kočija na oprugama. prijatelju! bat-metal bijeložuta mješavina od 55% bakra i 45% cinka (upotrebljava se za svijećnjake i druge predmete). bastardna mjenica lažna mjenica. također: bareljef bastard (ta. mađioničarstvo.) dosta! dosta o tome! bastah (grč. vuka i psa). na stranu. razmnožavati (se) križanjem različitih vrsta bastati (tal. bot.) posebice. osobito. konja i magarca. bastare) dostajati. polaziti za rukom. trećinu ili četvrtinu pješačkog puka. teret) sluga. bristolski mesing bataliti (tur. fr. dubok bas basso ripieno (tal. bastagma breme. glas između baritona i basa. šp. bastardni prozor prozor s jednakom ili manjom visinom nego širinom bastardirati (tal. poluležeća fr. utvrđen zamak s kulama koji služi kao tamnica. telećak. utvrditi. kopile. usuđivati se. uspijevati bastilja (fr. vrsta starih topova. biljka koja je postala spolnim križanjem dviju različitih biljnih vrsta.) glaz.) neka je tvoja glava zdrava! (česta muslimanska izreka. kula. baščavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci 164 batelaža baš-čauš (tur. voj. križanac. napraviti utvrđenje (ili prsobran) bastonada (fr. utvrđenje. battuere tući se.) glaz. zool. odred vojske koji predstavlja. srpnja 1789. mucanje. stalno ponavljanje jedne teme u basu basso profondo (tal. mješanac (npr. brzoplet govor batavija (lat. slova između ronda i angleza batardo (fr. trg. prateći bas basta! (tal. i koja je razorena 14. sagradio Karlo V. bastak bastaj (fr. napustiti. za vrijeme Luja XVI. izraz sućuti u povodu smrtnog slučaja. bataglia) bitka. batavia) polusvilena tkanina koja se izrađuje na Javi batelaža (fr. podijeljenih u 4 čete batar (fr. osobito po tabanima baš-čauš (tur. sposoban. basso mare duboko more) jato riba bašiti se (tur. prijevara. ranac. batelage) opsjenarstvo. odbaciti batalja (tal. utovarivanje i istovarivanje broda čam- . odgovara se sa: dostum-sagolsun! zdrav mi bio ti. basso ripieno) glaz. borba bataljun (lat. po strani bašlija (tur. baša) ponašati se kao baša (paša).) glaz. vrsta fine i guste pamučne tkanine.

kirurška postelja. glasoviti starogrčki spjev nepoznatog autora. bator hrabar) hrabriti. naklapanje batometar (grč. lat. potpuno kristalizirane najdublje gromade plutonskih stijena. bathys dubok. glaz. bathron postolje. mys miš. leptirov stil baterija (fr. kefale glava) lubanja koja ima oblik stube . batrachos žaba) med. lat. batrahij batrica (grč. bathys. metria) v. prevoznina. bios život) biol. u mačevanju: udarac po protivnikovom maču. dubina. battre. strah od dubine ili visine. batimetrija baton (fr. 1884—1962). onaj koji živi u dubini. battement) udaranje ruku i nogu pri plesanju. batrachos žaba) med. prišt ispod jezika. brodski promet. prirodnjak Thomas Huxley (1825—1895) i njime nazvao organsku prasluz koje ima u morskim dubinama i koja ne spada ni u životinje ni u biljke. batuta batos (grč. prostaštvo u govoru i pisanju batrahij (grč. puhački instrument s dubokim tonovima batimetrija (grč. batiste) vrsta veoma finog i gustog platna batler (engl. fone) glaz. bathos visina. batrachos žaba. galvanska baterija spoj više galvanskih elemenata u istom vodiču radi dobivanja jače struje ili višeg napona (paralelno ili uzastopno spajanje) batibijus (grč. batrahus Batrahomiomahija (grč. bitnica. battere) u cirkusu: saltomortale preko konja. batometrija batirati (fr. skafos lađa) ronilačko zvono. dirigentski štapić. lupetanje. skopeo gledam) čamac sa staklenim dnom kroz koje se može gledati pod vodu 165 batrokefalija batist (fr. butterfly leptir) plivački stil. klupa. brodarina. tzv. glaz. vozarina baterflaj (engl. ponajviše granitoidnih batologija (grč. kameni prag batrij (grč. bathys dubok. bathos dubina. pipničar. battere. izraz koji je stvorio engl. metria) sprava za mjerenje morske dubine batometrija (grč. alka batifon (grč. jednostanično organsko biće u morskoj dubini batidur (tal. usp. radi većeg električnog punjenja. bathos dubina) niskost. palica. obično praćen vrtoglavicom batoliti (grč. više istovrsnih topova (4 do 8) s potpunom opremom i priborom koji čine jednu borbenu jedinicu. v. butler) peharnik. baton. rekordna dubina ronjenja: 11521 m batiskop (grč. metron) mjerenje dubine. tal. zamašajni udarac njihala na satu batofobija (grč. prut. glavni sluga batman (fr. bathron stuba. lupanje srca. sjedalo) med. bathron) terasa ispred kuće. ognjilo na starim puškama. batuere udariti. bodriti. sprava za namještanje iščašenih udova batriti (mađ. battologia) nepotreban govor. parodija Ilijade batrahus (grč. sokoliti batrokefalija (grč. basto) štap. lithos kamen) mn. bathys dubok. machia borba) "Boj žaba i miševa". bathos. kremen. nego predstavlja neko neutralno meducarstvo prabića ili protista. čvrsta naprava za ronjenje koja ne ovisi o matičnom brodu (izumitelj švicarski fizičar August Piccard. spoje tako da su svi vanjski oblozi sjedne strane i svi unutrašnji oblozi s druge strane međusobno povezani. fobos strah) med. električna baterija više lajdenskih boca koje se. battitura udarac) kolut na vratima. lupiti) u mačevanju: izbiti protivniku mač iz ruke batiskaf (grč. dvostruki udar. geol. znak za mirovanje batonda (tal. bathos dubina. batterie) voj.baterflaj cima.

mršavljenje i dr. Bausch nabor) naboran. kem. za nagradu Zeus jo njihovu kolibu pretvorio u prekrasan hram. Bauer seljak) u šahu: pješak. liječniku K. u Europi: prodavaonica s jeftinom robom baze (grč. saltomortale napravljen preko konja bauer (njem. zavijanje. mjesto ili zemljište s kojeg jedinice neke vojske napreduju. baza Bazedovljeva bolest med. udarac za takt. pojačana probava tvari. nakon smrti Baukidu je pretvorio u lipu. strana ili površina na kojoj zamišljamo da leži poligon ili poliedar. u mačevanju: jak udarac duž protivnikovog mača s ciljem da se protivnikov mač izvede iz napadne linije ili da se napravi mjesta za izvođenje udara na protivnika. temelj. nabran Bav (lat. metr. mat. drhtanje prstiju. basanos probni kamen) tvrd crni kamen od kojega su stari Egipćani izrađivali kipove bazar (perz. znojenje. a Filemona u hrast baušig (njem. ovčju. basaner) obojiti kožu (janjeću. zwicken štipati) štipanje. kipa ili svoda. koža na konjičkim hlačama bazanirati (fr. ubrzan rad srca. određen put na zemlji (npr. dužine 3000 m) koji služi za mjerenje brzine leta zrakoplova. 1799 —1854. baze. basis) osnova. proljev. geod. podnožje stupa. i odakle svi putevi vode k raznim jedinicama kako one napreduju. ovčja ili teleća koža za ukoričenje knjiga. skok pri kojem konj samo malo dodiruje zemlju kopitima. znaci: povećana štitnjača. prema Pliniju riječ afričkog podrijetla) vulkanska stijena sastavljena od plagioglasa. pjena) opršnjak. trema pred javni nastup Baukida mit. ponekad bazana (fr. Bauch trbuh. pijun bauhcvikn (njem. Bavius) ime dvojice loših pjesnika i drskih kritičara koji su pretenciozno kritizirali Horacijeve pjesme. Bavijus bavarin (tal. otuda: loš pjesnik i pakostan kritičar. podloga neke stvari. svojstvo kiselina da se s određenim količinama baznih oksida pretvaraju u soli. (nazvana po njem. prisutnost neke kemijske baze bazen (fr. spojevi koji s kiselinama oblikuju soli (njihove otopine u vodi pokazuju većinom alkalnu reakciju). točno izmjeri i koja onda služi kao osnova triangulacije. potencije ili logaritma. tvar (supstanca. geom. grčevi u trbuhu. basis) kem. pomoću motki za mjerenje. Bav Bayer svjetski poznata njemačka tvornica lijekova baza (grč. augita i magnetita. katkad. krupne buljave oči. žena koja je sa svojim mužem Filemonom ugostila Zeusa kad on nigdje drugdje nije mogao nadi skloništa. osnova stupnja. brzine automobila ili drugog motornog vozila bazalt (lat. odakle dobivaju pojačanja i ostalu pomoć. teleću) za ukoričenje knjiga. otpaci od svile Bavijus (lat. bavaglino od bava slina. odličan materijal za građevine bazan (tur. arhit. elektro- pozitivna) koja se spaja s kiselinom i neutralizira je stvarajući sol. basin) umjetno izdubljen prostor napunjen vodom . battuta) glaz. kronična bolest koja nastaje kao posljedica bolesti štitnjače.) nekad. basis) mn. voj. siperak bavela (tal. usp. osnovna linija duga više kilometara koja se. uvodna stihovna stopa. koji ju je prvi utvrdio i opisao) bazeitet (grč. bavella. basane) obojena janjeća. Basedowu. kem.) sajam. basaltes. obojiti crno bazanit (grč. usp. Bavius) v.batuta 166 bazen batuta (tal. bava) trg.

Britiš brodkasting korporejšn) Britansko radij sko društvo BCG v. basis) osnovati. Be-dur beach-la-mar čit. tribe trljanje) med. sličan bazilici Bazilike (grč. liječnički instrument za lomljenje dječje glave u maternici i za izvlačenje djeteta (upotrebljava se kod teških porođaja kad je to jedini izlaz). vrsta bezopasnog guštera u Južnoj Americi i Aziji. tempo umjeren . u slučajevima osobito teškog porođaja: lomljenje dječje glave u maternici i vađenje djeteta baziotribom baziotriptor (grč. kod Grka i Rimljana: zgrada za trgovanje 1 pravne poslove koja se sastojala od dviju dvorana na stupovima. v. mit. bazalni bazuka voj. st. bazilisk (grč. suvremeni društveni ples. naziv za razvoj pri kojem se najmlađi novi organ pojavljuje pri dnu stabljike. beach-la-mar morska obala) naziv za tzv. Basileus) mn. basis. geol. osnivati. logia) znanost 0 osobinama tijela. n. četverouglato "V". petalon list) bot. sredstvo sporazumijevanja u zapadnom području Tihog oceana . bič la mar (engl. akropetalan 167 beach-la-mar bazirati (grč. "kreolski" jezik (engleski temelj). basis) prid. objavljen 887. utemeljiti. 4/4 takt.bazeologija bazeologija (grč. kratica za British broadcasting Corporation čit. zakonik cara Basilijusa Velikog. bdella pijavica. ručni reaktivni bacač BBC čit. tip prvih kršćanskih crkava. Bibisi (engl. metron) med. osnovno naučavanje bazicitet (grč. dolerita itd. oikia kraljevska. zatim. bazeitet bazilijanac pripadnik katoličkog reda (koji se služi istočnim obredima). v. pouzdavati se u. basis. basilike) u obliku bazilike. suprotno: Be-mol Be-kvadrat glaz. počivati bazitet (grč. zasnovati. ubijao svojim pogledom baziotrib (grč.. jedne za publiku. razrješavajući znak kojim se jedna povišena ili snižena nota vraća na prvobitni stupanj Be-mol (tal. basis) mn. kefalotrib. basis. zamjenjuje liječničku pijavicu bdelotomija (grč. Be-dur (tal. kratica za beril be-bop čit. baziotrib bazipetalan (grč.. supr. saborna. v.) glaz. glavna crkva bazilikalan (grč. bazlamač) slijevka. tvrdo zvučanje s osnovnim tonom b. basis) kem. temno režem) zarezivanje liječničke pijavice (nakon što se nasisala krvi) ispred završetka repa s trbušne strane radi ispražnjavanja i održanja životinje Be kem. bibop (engl. bazno kamenje bazlamača (tur. e. divna kuća) prvobitno kod starih Grka: dvorana sa sjedištem arhonta basileusa u Ateni. zvučanje s osnovnim tonom b. oslanjati se na koga ili što. tribo trljam) med. basis. vrsta pite s mnogo vrhnja bazni (grč. eruptivno kamenje s nešto malo bazalta. basis. v. osloniti se. učitelju Baziliju Velikom (4.) bazilika (grč. legendarni kraljevski zmaj koji je.) vrsta džeza karakteristična po čestim disonancama u harmonizaciji. besežiranje bdelometar (grč. basis) kem. supr. bazeitet baziti (grč. kefalotriptor baziotripsija (grč. basilike) zool. šp. a druge za suce (tribunal). tobože. pouzdati se. Be-moll) glaz. baziotriptor. bdella. uljevuša. staklena sprava za isisavanje krvi. basilike tj. kraljevski zmaj. improvizacija u paru i skupini. razvaruša. ime po crkv. tripsis trljanje) med.

nakon čega dolazi čin kanonizacije. pod vlašću svojih šeika i kadi befel (njem. čovjek koji umjesto nekog drugog ide na hodočašće ili u vojsku bedem (tur. svete uspomene (pokojnik) beati possidentes (lat. beatificatio) posvećivanje. bezzo) sitan mletački novac. beanus) glupo i neotesano držanje (ili: ponašanje) beata (lat. beata) blažena. bagan. Befehl) zapovijed. gama-zrake) 168 beging beč (tal. žive od stočarstva i pljačke. diviti se begine (lat. tj. Bezirk) okrug. razmjeran) zamjenik. Marije od Betlehema koja služi kao ludnica) beduina (ar. Majka Božja. blago onima koji imaju beatificirati (lat. bogomoljke. tobožnja svetost. begger) mn. ženski ogrtač sličan arapskoj nošnji beduini (ar. bedienen poslužiti) sluga. pristajati na nešto. umj. čit. bedavi) mod. onaj koji živi u ludnici (po velikoj londonskoj bolnici Sv. cirkus. Beaufort Francis (1774—1857). pren.. (najstariji red posvećen boguugodnom radu. proglasiti svecem. beden) vanjski zid oko tvrđave. u nekadašnjoj austrijskog vojsci odgovor podređenoga nadređenome kao izjava da će nalog biti izvršen beg-lokum (tur. poželjeti. njem. biscia) smuk (vrsta neotrovne zmije) bedel (tur. (po imenu francuskog izumitelja Henrija Becquerela) zajednički naziv za zrake koje izbijaju iz radioaktivnih elemenata (alfa-zrake. bedel odgovarajući. pripadnice opatičkog reda koji je osobito bio raširen u XI. qui procul negotiis.). nalog. medenjak begenisati (tur. novac uopće beča (tal.) kolač s medom. engl. pričest umirućeg kod katolika beatitudo vestra (lat. kvart Becquerelove zrake čit. st..) na zapovijed.beanizam beanizam (lat. nomadska arapska plemena u arabijskim. sirijskim i sjevernoafričkim pustinjama. sastavljač meteorološke skale za mjerenje brzine vjetra becirk (lat. njegovanju bolesnih itd. beguine. Gospa beatae memoriae čit. električna beatifikacija električni eksperiment koji se sastoji u stvaranju svijetlog svetačkog vijenca (aureole) beatikum (lat. Bogorodica. beatus blažen) pravljenje svecem. obrana bediner (njem. proglašenje za sveca. zaštita. bogomoljka beata virgo (lat) blažena Djevica. poslužitelj. voljeti koga. beatus ile kvi prokul negocijis (lat. pren. begute beging (engl." (Horacijev stih) beaufort v. beta-zrake. okružje. zum Befehl čit.. zavoljeti. bedavi) mn. bedinter bedlam (engl. fiz... beate memorije (lat. bagging) platno za pakiranje . beaticum) posljednja pomast. beati possidentes) sretni su oni koji imaju. engleski admiral. izabrati po svome ukusu. begenmek činiti dobro. ugađati) svidjeti se. i XIII. sretna.) blažene. odobriti.) "sretan onaj koji je daleko od poslova. stanovnici pustinje.) luđak. boufort.. one koje se prave sveticama. Bekrelove . cum befel (njem. uvrštenje u red blaženih od strane pape. beatificare) posvetiti. beatitudo vestra) Vaša Svetosti (oslovljavanje pape) beatizam (lat. uvrstiti u red svetaca beatifikacija (lat. licemjerje beatus ille.

sredstva. vrsta istočnoindijske svilene tkanine. v. vrsta nordijskih plitkih jedrilica belčite (šp. divovska životinja. back). ljepotica beledin trg. gužva. igraju dvije momčadi sa po devet igrača na igralištu u obliku romboida čije su strane duge 27 m bek (engl. sjevernoamerička igra loptom. udarac okrenutom rukom. sin Glaukov. unuk Sizifov. feljton. napast. u Bibliji: naziv za vodenog konja behici (grč. becassine) zool. zlo. hrptom ruke (u tenisu) bekon (engl. estetska i književna kritika belfrid (engl. šport. bekovski udarac u nogometu: snažan udarac sa svrhom da lopta ode što dalje od vlastitog gola. lijepa žena. bijeda. bahar miris. bel-espri (fr. begine begute (eng. belandre) pom. lijekovi protiv kašlja bejzbol (engl. belfry zvonik) gradski zvonik spojen s vijećnicom (u srednjem vijeku i renesansi) . belles-lettres književnost) lijepa književnost. muka. bella donna "lijepa žena") bot. igrač iz uže obrane u nekim športskim igrama (svaka momčad ima dva beka. bun. ima pristaša i u Europi i Americi behar (tur. nesreća. upotrebljava se kao sredstvo za uljepšavanje radi povećanja zjenica belaj (tur. vrag belanda (tal. bellezza) ljepota. med. bunika.) lijep duh. zabavni pisac beletristika (fr. bekovski prostor dio nogometnog igrališta (šesnaesterac) koji je prvobitno pripadao samo bekovima (braničima). fr. (Atropa Belladonna) šumska biljka iz por. ni praktičnim ciljevima. zove se i kazneni prostor budući da se prekršaji u njemu kažnjavaju izuzetno strogo. uz pomoć konja Pegaza ubio neman Himeru beletrist (fr. neprecizan udarac bel-esprit čit. nepogoda. belemnon oružje koje se baca. bela) nevolja. metež. belles lettres. organska baza koja se dobiva od korijena i lišća velebilja.beglajter beglajter (njem. belanda. neman. beggar) mn. pomoćnica. belchite) vrsta španjolske vune. dakle pjesništvo u stihu i prozi. fosilni ostaci izumrlih glavonožaca iz razdooblja jure i krede Belerofont mit. ona grana literature koja ne služi ni vjerskim. tj. bex. strijela) geol. jad. backhand) šport. bacon) slanina sa slojevima mesa bekovski (prema engl. svirač u tamburaškom orkestru na instrumentu dubljega glasa kojemu je zadatak praćenje glavne melodije (obično u tercama ili kvintama) begonija ukrasna biljka velikih mirisnih cvjetova (naziv po imenu Francuza Michaela Begona) beguine (engl. ružno vrijeme. ni znanstvenim. velebilje. beggar) mn. pametan i duhovit čovjek 169 belfrid beladona (tal. proljeće) cvijet (na voćkama) behemot (hebr). beladona-ekstrakt sok koji se priprema od svježeg soka lišća ove biljke. nazvana po istoimenom gradu beleca (tal. glavni sastojak atropina beladonin (tal. močvarna šljuka bekhend (engl. begine behanizam smjer u babizmu. begleiten pratiti) glaz. vrsta levantskog pamuka slabe kakvoće belelaks trg. bella donna) kem. patnja. zabavna književnost svake vrste. base-ball) šport. belletriste) onaj koji piše beletristiku. bechos kašalj) mn. back) šport. slične taftu belemniti (grč. v. tj. lijevog i desnog) bekasina (fr.

belvedere Belzebub (hebr. belotte) vrsta kartaške igre belt (skand. prirodno stanje čovječanstva. razdoblje početkom 20. nečastivi. uništenja bellum omnium contra omnes čit. u Monte Casinu benefakcija (lat.) rat sviju protiv svih. osobitu ulogu danas ima u džez glazbi bene (lat. kod Zidova i u Novom zavjetu: sotona. vrag bema (grč. usp. božanstvo starih Filistejaca. Salomon ben David = Salomon. stoljeća kad se u umjetnosti razvilo načelo "ljepote radi ljepote". Bellona) mit. belum omnijum kontra omnes (lat. sveopći rat. bellum rat) rimska božica rata. lijepo pjevanje. praveći znak križa.) apostolski blagoslov koji papa.) lijepo razdoblje. bei epok (fr.) zool. bandy) šport. fil. bei imer (fr. bei canto) glaz. brokat. belvedere lijep vidik) vidikovac.) dobro raspoloženje. glazbeni pravac koji teži za što suvremenijom reprodukcijom tona i za virtuoznošću u izvođenju belle epoque čit. štap za hokej Bendis tračka božica Mjeseca bendžo (engl. ben sin) kod semitskih osobnih imena stavlja se uz očevo ime.belikozan 170 benefakcija belikozan (lat. Benares) istočnoindijska srebrena tkanina. svijeće izrađene od mješavine parafina i stearina ben (hebr. prvotno. Baal-Sebub) mit. npr. kao kamen tvrda masa koja se u veličini kokošjeg jajeta ponekad nalazi u bubrezima velikih jesetri-moruna. vrsta tenisa i hokeja na ledu. beneficencija . benefactio) dobročinsL o. bellicosus) ratoboran. nazvana po gradu Benaresu bendi (engl. bema uzvišenje) starogrčka govornička tribina bematin-svijeće mn. Benediktinca) vrsta finog likera (nazvana po tome što su ga najprije počeli pripremati redovnici jednog benediktinskog samostana u Francuskoj) benediktinci mn. prije oblikovanja društva (Hobbesova pretpostavka) belmontin kem. benedicere) blagosloviti. benedikcija apostolika (lat. st. dobrotvorstvo. Davidov sin benares (ind. čist parafin koji se dobiva od petroleja. ljetnikovcu ili kakvom uzvišenom mjestu odakle je lijep pogled (belvi). upotrebljava se osobito za pravljenje svijeća belomantija (grč. žena Marsova Belona (lat. lijepo bene valete! (lat. sestra i pratiteljica boga Marsa belot (fr. Benedikta (480—543).) živjeli! benedicirati (lat. blagoslov benedictio apostolica čit. bene) dobro. moruna. blagoslivljati benedicite (lat. dobra volja bellum civile (lat. benedicite) molitva prije obreda u kat. benedictio) u Kat. instrument sa 5 do 7 žica. blagoslivljanje. larpurlartizam belle humeur čit. belos strijela. banjo) gitari sličan sjevernoamerički crnački glaz. njem. božica rata kod Rimljana. crkvi: blagoslov blagoslivljanje benediktinac (fr.) rat do istrebljenja. daje triput godišnje cijelom katoličkom svijetu benedikcija (lat. osnovan u VI. Belt) tjesnac beluga (rus. bellevue) v. riba jesetra. samostanima. beluga kavijar najukusnija vrsta kavijara belvedere (tal. ratnički belkanto (tal.) građanski rat bellum internecinum (lat. benedictin. dio Vatikana u kojem se nalazi glasoviti Apolonov kip belvi (fr. katolički red sv. tornjić na kući. manteia) gatanje (ili: proricanje) iz strijela (na Istoku) Belona (lat. doba ljepote.

služi kao pogonsko gorivo benzol (šp. gori pola- 171 berberin gano crvenim. otapa se u alkoholu. npr. od neke dobrotvorne predstave. dobiva se iz petroleja. beneficijar. beneficialis) koji pripada crkvenim prihodima ili se tiče crkvenih prihoda beneficijant (lat. prolaznost bolesti bent (tur. dobrotvorna predstava beneficijalni (lat. glupani beotski (grč. fr. Bengal) mn. uzvisina bentonit vrsta svijetle i sitnozrnate gline koja u vodi snažno bubri i pri tom povećava svoj volumen. benjoin) kem. upotrebljava se kao emulgator i stabilizator u emulzijama bentos (grč. naklonjenost. benjui) kem.) trg.) blagonakloni čitatelju! benevolencija (lat. carsko pismo kojim se netko postavlja na neki položaj. prednost. dobrodušnost. gori sjajnim plamenom. dobročinitelj beneficij (a) (lat. Boiotos) stanovnici starogrčke pokrajine Beotije koji su smatrani tromim i glupim ljudima. engl. med. primatelj crkvenog prihoda. bungalow) indijska kuća jednokatnica od lakog materijala (bambusove trske ili dasaka). povlastica. nasip. odan. Boiotos) pril. engleske trupe u Indiji sastavljene od urođenika bengalo (beng. iz Beotije. gaj. pašnjak. nespretno. benevolan Bengal (engl. lako zapaljiva smjesa tekućih ugljikovodika. benthos dubina) biol. vrije na 80 °C. s krovom od slame ili crijepa. stipendist Beneluks gospodarstveni i politički savez Belgije. beneficium) dobit. bezopasnost. muslin s višebojnim prugama bengali (engl. bengalska vatra poznata vatrometna smjesa salitre i sumpora. zarada. močvarno tlo berat (ar. bengal strajp (engl.) carsko pismo ili povelja kojom se nekom daju posebne povlastice. životinje i biljke koje žive na morskom dnu Benvenuto (tal. zelenim ili bijelim plamenom benignitet (lat. beneficiarius) onaj koji prima prihod od nekog beneficija. kada za kupanje Beoćani (grč. darežljivost.benefaktor benefaktor (lat. naklonjen. paragraf.) lug. otapa se u alkoholu. glupo. Bengal) područje u južnoj Aziji oko delte rijeke Gangesa i Brahmaputre te uz Bengalski zaljev bengal (engl. neplodno zemljište. tromo beraha (hebr. benjui. berberis) žuta boja koja se dobiva iz korijena biljke žutike . korist. benevole lektor (lat. benefactor) dobrotvor. sklonost benevolentan (lat. pismo kojim se davala egzekvatura europskim diplomatskim predstavnicima u Turskoj berberin (lat. važan za proizvodnju anilina benjoar (fr. dobrotvor beneficijar (lat. baignoire) kupalište. Nizozemske i Luksemburga benemerit (lat. benevolens) blagonaklon. beneficij at beneficijat (lat. propis. otuda: nespretnjakovići. bene meritus) vrlo zaslužan čovjek benevole lector čit. benignitas) dobrota.) "dobrodošli" benzin (šp. bangla. benefia«. pravilo. beracha) židovska molitva zahvalnica berak (mađ. beneficiatus) v. muslin s višebojnim prugama bengal stripe čit. žitka bezbojna tekućina. također: đak koji prima novčanu potporu. bengal) polusvilena tkanina. žutim. benevolentia) blagonaklonost.is) dobročinitelj. služi za turiste. bend) brana. prihod. lovce itd. ugodna mirisa. tj.

barracano) gusta i teška tkanina od vune.) pom. beryllium) kem. bardevam) moćan. zidni tepisi izrađeni u talijanskoj pokrajini Bergamo bergamota (tal.805 kg berkšir (engl. birichino) mangup. koja je svoju kosu žrtvovala kako bi zahvalila bogovima što joj se muž vratio iz rata) bergami (tal. vezan uz ime engleskog biskupa Berkeleya (1685—1753). beri) med. karakteristika mu je suprotstavljanje materijalizmu i tvrdnja da su stvari i pojave samo skup osjeta i da postoje samo u apercepciji subjekta. berlinska kočija berlinerblau (njem. kostrijeti ili devine dlake. berkshire) po engl. Amerikancu Berdanu (11893. brelengo berlina (fr. neproziran. zavjet. berlingozza) talijanski narodni ples . postojan. Africi. kitajske i napolitanske rase berlengo (fr. tamnomodra boja (pariško plavo) berlingoca (tal. redni broj 4. Berdan) puška ostraguša. služi za presvlačenje pokućstva berkeleizam fil. berberis) bot. mila od glagola mal = obrezati pokožicu penisa) berkan (tal. element. plemeniti beril je ili divne tamnozelene boje (smaragd). laka kočija sa dva sjedala. berit. subjektivno-idealistički smjer. beryllos) gatanje. ruska pomorska mjera od 10 puda = 400 ruskih funti = 163. snažan bere (fr. atomske težine 9. beryllos. vrlo raširena krvna bolest u sjev. bez prednjeg sjedala. zavjet obrezivanja. proricanje budućnosti iz čarobnog zrcala (napravljenog od berila) berit mila (hebr.02. fakin. tur. beret) plitka i okrugla francuska kapa berekin (tal. stoljeća pr. bergamotto. mal) židovski crkveno-vjerski obred: uvođenje u zavjet praoca Abrahama. žutika berdanka (engl. begarmudi) carska kruška. Australiji i Indiji. javlja se kao posljedica prehranjivanja samo kuhanom rižom koja u sebi nema B vitamina. mila.) berdivan (tur. berlingare. berberis vulgaris. poznat i po tome što je tamo umrla i Ana Frank — Nizozemka koja je ostavila svoj potresni Dnevnik bergonizacija med. lat. savez. gradu Berkshireu nazvana rasa crnih svinja. ferein nositi. berlingot) polu-berlina. bijela kovina koja ulazi u sastav berila berilistika (grč. znak Be. = beri skorbut. beavitaminoza beril (grč.e. izvor filozofije Macha i Avenariusa berkovec (rus. bergamo) mn. vragolan. ar. baracane) tkanina od kozje dlake berkan (tal. elektrogimnastika bergsonizam idealistička filozofija francuskog filozofa Henrija Bergsona (1859—1941) beriberi (ind. nazvana po pronalazaču. vrsta plemenitih krušaka koje su iz Turske prenesene u Italiju Bergen-Belsen nacistički koncentracijski logor. v. ili zelenkastoplave (akvamarin) berilij (grč.) berlinsko modrilo. nastala križanjem sijamske. n. obješenjak Berenika (grč. berline) vrsta lake kočije s četiri sjedala. heksagonalni mineral.berberis berberis (lat. mutnozelene bo- 172 berlingoca je. beryllos) min. Berenikina kosa ime zviježđa (po ženi egipatskog kralja Ptolomeja III. iz III. nike pobjeda) "koja donosi pobjedu". glavni joj je znak: potpuno rasulo u funkcioniranju živčanog sustava koje se javlja u kočenju donjih dijelova tijela i slabljenju srca. obrezivanje (berit.

bersaglieri) mn. životinjski. kao i robi koja kotira na burzi besežiranje cijepljenje preparatom BCG (čit. nastran (po načinu pisanja tal. best najbolji. nečovječnost bestijarij (lat. kad pobjesne. pren. nizozemski poštansko-trgovački brodovi koji redovito prometuju na određenim linijama i imaju povlasticu za prijevoz putnika i robe bertijonaža (fr. 1853—1914) berzerkeri (nord. "oni koji se pojavljuju u koži medvjeda". surov. trgovati. antropologu Alfonzu Bertillonu. bernijeskan bernijeskan (tal. reda sv. bestiarium) knjiga sa slikama životinja. bestiarius) borac sa zvijerima u areni (kod starih Rimljana) bestseler (engl. Berni. trg. vojsci. polumitski likovi u Norveškoj i na Islandu. firma berna (fr. padanje cijena i tečajeva državnim dionicama i drugim vrijednosnim papirima. puteljak. crvene i bijele. stazica. berceuse) glaz. Bergerac) vrsta finog francuskog vina. pjesnika Bernija koji je preradio Boiardov ep "Zaljubljeni Rolando") bersaljeri (tal. zastava kojom se mornari pozivaju da se vrate s kopna na brod. najbolje književno djelo . zvjerska priroda. bernesco) ćudljiv. nečovječan bestijalnost (lat. v. bestia) životinjstvo. beurt) mn. časna riječ. radosti i bračne sloge besa (arap. osnovano 1836. bertillonage) u kriminalistici: utvrđivanje istovjetnosti (identifikacija) neke osobe putem antropometrijske metode (naziv po fr. berme) 2. izvježban za nošenje tereta i spašavanje putnika nastradalih u snježnim vijavicama bernardinci mn. dobiju snagu dvanaestorice ljudi. bernesco) v. uspavanka bert-brodovi (niz. nazvan po švedskom kemičaru Henryju Bessemeru (1813—1898) Bessemerova metoda postupak pri pročišćavanju sirovog željeza pomoću toplog zraka. kod Albanaca: čvrsto obećanje. seli prodavati. Bernhardiner) rasa pasa između doge i ovčarskog psa. osobito knjiga koja se najviše traži. nazvana po istoimenom departmanu na Dordogni Bes staroegipatsko božanstvo glazbe. besprizornyi) zapušteno i nenadzirano dijete Bessemerov aparat naprava za proizvodnju čelika i bakra Bessemerov čelik čelik koji se dobiva oksidacijom sirovog željeza. pripadnici kat. bijela braća.) berseza (fr. u Francuskoj) berneskan (tal. zategnuta deka kojom se netko baca uvis (stara francuska igra) bernardinac (njem. duge dlake. grub. ber-serkr) mit. Bernarda (red je osnovan 1098. ljudi koji. zvjerstvo. v. naslon za ruke kod gađanja (u streljačkom rovu) berma 1. baisse) 1. knjiga s pričama iz životinjskog svijeta bestijarijus (lat. plahoviti ljudi i ratnici beržerak (fr. divlji. strijelci (vrsta pješaštva u tal. be-se-že) kao zaštita protiv tuberkuloze (BCG je kratica od bacil Calmette-Guerin) besprizorni (rus. bestialis) zvjerski.) 2. Bessemerov čelik bestijalan (lat. nalaziti prođu) dobro prodavana roba. nekome dati besu dati nekome čvrsto obećanje da mu se neće dogoditi nikakvo zlo od onoga koji je dao besu besa (fr. samo u medvjeđoj koži i u borbi se 173 bestseler odlikovali divljim bijesom.berma berma (fr. bijesni. strahoviti junak i njegovih dvanaest sinova koji su išli u boj bez oklopa. berne) pom.

adres o bezoan (fr. bechamelle) gust umak od mlijeka ili vrhnja s jajima i brašnom te mesom. basistan) u Turskoj: trg. basistan) v. podaničko cjelivanje ruke gospodaru u znak poniznosti ili kao dvorski ceremonijal bezoan (fr. nesvijest. besoin.bešamel 174 bi- bešamel (fr. stvrdne kao kamen. Bett krevet. pokrivena tržnica. kola i si beštek (njem. npr. krčma. neobojen. bedesten. birtija betveš (njem. siromaštvo. beta-zrake fiz. farm. vazalsko. vilica. bisogno) potreba. ribom i si. fr. bezisten bezisten (perz. žlica. betlehem štalica od papira. nečovjek. adresse au besoin čit. tanjuri i ubrus beštija. nesvjestica. nužda. bezette) crvena šminka. odbitak na ime onoga što ostaje u sanducima ili bačvama pri ispražnjavanju. beta) ime drugog slova grčkog alfabeta (B = naše "b"). životinja. kletva. Besatzung) osoblje. bettola) gostionica. baisemain) cjelivanje ruke. jako obojeno kotenilom. tribunal koji sačinjavaju rabini radi vjerskih i obrednih pitanja Betlehem (hebr.). opšav bezacung (njem. osobito kod nepreradenog šećera bezeta (fr. . kad bude nužno. beteg bolestan) bolest beth-din (hebr. tkanina za odijelo prirodne boje bhagavata (ind. au besoin čit.) u slučaju potrebe. rukoljub. upućivanje mjenice na treću osobu (ako bi trasant odbio primanje) bezoar (fr. Besteck) pribor za jelo: nož. o bezoan (fr. usp. baiser) poljubac. bestia) zvijer. armirani beton beton u koji se dodaje željezo (radi pojačavanja) bettola v. tržnica. osobito dvopek bešlag (njem. bezoard. fino tanko platno. beš pet. osobito u Carigradu. betula betula (tal. bilupa itd.) vino. čovjek-zvijer beštima (tal. osobito crno. prirodne boje. ćatal rašlje) peterostruko. bestemmia) psovka. bihud) zanos. bezoardica) mn. vrsta protuotrova sastavljena od konkrecija iz želuca raznih sisavaca bezoardici (lat. bitumen asfalt. upotrebljavaju ga slastičari za bojenje kolača bezistan (perz. bezemschoon) trg.) židovska sudnica. pomiješano s vodom (u Dalmaciji) bevut (tur. dio trga pod krovom. alfa-zrake.) trg.(lat. gama-zrake) beteg (mađ. oskudica. kuh. nakon što se ovlaži. bezistan bezmen (fr. bis) predmetak u složenicama koji kazuje da se značenje drugog dijela složenice dvaput javlja. opojnost. Wasche rublje) posteljina. beščatalm raketa koja se rasprskava u pet smjerova beškot kruh. grdnja beta (grč.) v. Betlehem "Kuća kruhova") izraelski gradić. kao dodacima beščatal (tur. kvake i si. vrsta kolača punjenih pjenom od jaja i šećera bezemšon (niz. Besatz) porub. im. rodno mjesto Isusa Krista. tj. kreću se velikom brzinom (oko 298000 km/s). Beschlag) kovne stvari (brave. perz. potrebitost. kratica za bizmut bi. protuotrovi bež (fr. biandrija. badzahr) farm. kao uspomena na onu u kojoj se rodio Krist beton (lat. željezni dijelovi kotača. potpuna smirenost bezac (njem. pančaratra Bi kem. materijalne zrake koje nose negativne električne naboje i skreću pod utjecajem magneta. posada beze (fr. beige) pr. na mjenicama: adresa po potrebi. beštija (lat. beton) smjesa od šljunka i cementa koja se. tal. krevetnina bevanda (tal. žućkastosmeda boja.

bi-. slijepo vjerovanje u sve što je napisano ili tiskano . grč. pomoćna znanost koja se bavi što potpunijim skupljanjem i opisivanjem tiskanih djela ili nekog znanstvenog područja. sklonost piću bibere (lat. biblior „reia služba) pretjerano i zanesei. ili cjelokupne književnosti nekog naroda. grafo pišem) poznavanje knjiga. biblion. gnosis poznavanje) poznavanje knjiga. biblion knjižica. onaj koji se drži samo Biblije. bitne vrijednosti za znanost ili temu koja skupljača interesira. biannuel) koji izlazi dvaput godišnje. fr. biblion. knjige) Sveto pismo. razboj (naziv po pronalazaču) biarhija (lat. filia ljubav) ljubav prema knjigama radi njihove stvarne vrijednosti bibliognost (grč. časopis biarda stroj za tkanje. biblion) kao prefiks označava vezu s knjigom bibliobus (grč. bi-. istodobno vladanje dvojice vladara u jednoj zemlji. bi. biblion) smjer u evangeličkoj teologiji koji Bibliju shvaća kao po sebi iedinstven otkriveni sustav mnli ili života Biblija (grč. bibere ad numerum (lat. biblion) neodstupanje od Sv.) piti. athlon borba) šport. suprotno: biblioman bibliofilija (grč. bez obzira na predaju biblicitet (grč. pismo bibliolatrija (grč. biblion. biblion knjižica. knjiga.(od grč. biblista) poznavatelj Biblije.) piti po grčkom običaju (tj. bi-. pisac (ili: sastavljač) popisa knjiga jedne struke bibliografija (grč. onaj koji se razumije u knjige bibliognozija (grč. biblijska arheologija znanost koja ispituje način uređenja i života. objašnjavač Biblije.) ženski šešir s malim štitom. grč. annus godina. aner. skijaška disciplina s dvostrukom umješnošću: skijaško trčanje na 20 km i gađanje puškom u četiri mete bibaeitet (lat. biblion knjiga. ona može biti abecedna. običaje. gnostes poznavatelj) poznavatelj knjiga. grč. muški šešir s uskim obodom Biblia pauperum (lat. grafo pišem) poznavatelj knjiga. knjige koje čine Stari (na hebrejskom) i Novi zavjet (na grčkom). bis. autos sam. biblion. articulus zglob) koji ima dva zgloba. omnibus svima) putujući autobus s knjigama za posudbu bibliofil (grč. a rjeđe donosi i kritičke napomene bibliolater (grč.) Biblija siromašnih.jačko -oštovanje Svetog pisma. čovjek koji pretjerano poštuie Sv. bis. npr. onih naroda koji se spominju u Bibliji biblio. diarhija biartikuliran (lat. umjetnost i si. strast za pićem. bibere graeco more čit. bibacitas) željaza pićem. bibere greko more (lat. srednjovjekovno izdanje Biblije sa slikama i crtežima za vjersku pouku nepismenih biblicist (lat. kronološka ili sistematska. angularis kutni) dvokutni bianualan (lat.biandrija 175 bibliolatrija biandrija (lat. pisma (u propovijedima) biblicizam (grč. knjiga. latreio služim) čovjek koji voli i cijeni knjige. andros muž) zakonom zabranjeni brak jedne žene sa dva muža u isto vrijeme biangularan (lat. lat. obično se sastoji u jednostavnom ispisivanju naslova djela. razumijevanje u knjige bibliograf (grč.) ispiti uz zdravicu određen broj čaša bibi (fr. dvozgloban biatlon (lat. kad se u čije zdravlje pije onoliko čaša koliko njegovo ime sadrži slova ili koliko mu se još želi godina života). biblia knjižice. bibliofilos ljubitelj knjiga) onaj koji strasno skuplja knjige radi njihove stvarne. arche vlada) dvovlašće. biblion.

tal. biblion. canere pjevati) glaz. intra biduum (lat. popravljanje oštećenih listova. tj. znanost o Svetom pismu. biblion) stručno poznavanje Svetog pisma. starosti. tafos grob) "sahranjivač knjiga". bicinium. bikefalan biceps (lat. ormar u kojem se drži piće. kompozicija za dva glasa bićerin (tal. radi originalnosti tiska. otisci lišća na kamenu. bidet. cyclus krug) vozilo sa dva kotača koje se pokreće nogama biciklist (eng. biblion. dvozube vile bidermajer (njem. posuda od pet litara biduum (lat. bicchiere) čaša bide (fr. zalogajnica. biceps) koji ima dvije glave. naziv za malograđanski jednostavni stil (posebice za pokućstvo) koji je nastao u Srednjoj Europi početkom 19. znanost o uređenju biblioteka bibliotekonomija (grč. prostodušni naivac) umj. znanost o Svetom pismu biblizam (grč. onaj koji svoje knjige nerado posuđuje biblioteka (grč.. bibliotheke. poznavanje Svetog pisma (Biblije). zbirka knjiga bibliotekar (grč. biennis) dvogodišnji bienalije (lat. bicyclist) vozač bicikla bicinij (lat. rasprava o raznim izdanjima Biblije biblioman (grč. Biedermeier poštenjačina. bibliologia) znanost o knjizi i knjižarstvu uopće. biblion) biblijska riječ. na nekoj zabavi) . nomia) znanost o uređenju biblioteka i upravljanju bibliotekama biblioterapija (grč. pravljenje (ili: izrada) knjiga bibliopol (grč. mainesthai oduševljavati se) onaj koji strasno skuplja knjige iz nekih sasvim osobitih razloga. popravci uveza. biennium) razdoblje od dvije godine bife (fr. bidetto) posuda za pranje intimnih dijelova tijela. poieo činim) vještina sastavljanja (ili: pisanja) knjiga. grč. prodavač knjiga bibliotaf (grč. knjigoljublje bibliomantija (grč. lithos kamen) mn. geol. rok od dva dana. karakteristike: jednostavnost. grafo opisujem) opisivanje biblioteka. bibliotheke. dezinfekcija i si. therapeia liječenje) "liječenje knjiga". buffet. prilagodba svrsi bidon (fr. tehničke opreme.) vrijeme od dva dana. rijetkosti. ushićenje) bolesna strast za skupljanjem knjiga iz sasvim osobitih razloga. bis. bibliomanija (grč. dva lica (nadimak rimskog boga Janusa). bibliopoles) knjižar.biblioliti 176 bife biblioliti (grč. biblijski izraz bicefalan (lat. biennis) mn. manteia proricanje) proricanje iz mjesta na koja najprije padne pogled kad se knjiga. mania oduševljenje. tj. bicycle. nasumce otvori bibliopeja (grč.-fr. bi-. npr. bis.) u roku od dva dana bienalan (lat. ploška. bi-dens) dvozubac. limenka. rukopisi koje je Vezuv (vulkan) zatrpao u Herkulaneju i Pompejima te su zato dobili mineralan izgled bibliologija (grč. dvogodišnje biljke bienij (lat. biblion. kada u kojoj se kupa sjedeći bidens (lat. mirni oblici. biblion knjiga. biblion. biblion. tal. bibliotheke) knjižničar bibliotekografija (grč. dvoglavi mišić nadlaktice bicikl (engl. okamine lišća. njihove sudbine itd. biblistika (grč. st. bibliotheke zbirka knjiga) knjižnica. bot. kefale glava) v. stol s hladnim jelima i pićima (npr. bidon mijeh) kanta. spisateljstvo. osobito Sveto pismo. buffetto) prodavaonica jela i točionica pića. anat. biblion. lat.

onaj koji se pravi daje strogo religiozan. licemjer bigotan (fr. kefale glava) dvoglav. koji ima dva spola. billon) slitina od srebra i bakra (sa znatno više bakra) od koje je prije pravljen sitan novac. smjer u američkoj psihologiji koji zanemaruje neka unutrašnja (psihička) stanja ili procese. biglizo) slavuj evo pjevanje (pjevati izvijajući melodiju) bigot (fr. gamos brak) žena koja ima dva muža bigarirati (fr. grč. dvolisni biforman (lat. vladanje) psih. licemjeran bigoterija (fr. gamos brak) dvobračnost. billonneur) podmetač nepropisnog ili lažnog novca bijonirati (fr. grč. bicefalan Bikfordova vrpca stijenj.bifedžija 177 Bikfordova vrpca bifedžija (fr. bis. pretjerana pobožnost. bivariare) šarati. išarati. goveđi odrezak debljine 4 cm napola pečen na jakoj vatri bifti (engl. gamos brak) čovjek koji ima dvije žene. dvoženac bigamistica (lat. filum nit. stupanje u nov brak prije nego što je stari poništen. a upotrebljava se za izazivanje eksplozije dinamitnih i piroksilinovih naboja . floris cvijet) bot. vrpca koja polako gori. nego se zasniva na određenoj zakonskoj vezi situacije i reakcije bihude (tur. bogomoljstvo biheršrank (njem. koji ima dva cvijeta bifluencija (lat. flos.) onaj koji slijepo vjeruje. bis. biglao. bicarbonas) kem.) veliko zvono na zgradi Parlamenta u Londonu bigamija (lat. bi-. iz perz. bigot) praviti se svecem. bigarrer. bikarbonat sode bikefalan (lat. dijeljenje na dva kraka. bis. bi-. konac) dvonitan. lat. karbonat sa dva ekvivalenta ugljične kiseline prema jednom baznom. camera) dvodomni sustav u uređenju države bikarbonat (lat. behaviour ponašanje. hermafroditski biglisati (grč. biformis) s dva oblika. po tom naučavanju ponašanje živih bića ne može se objašnjavati duševnim činjenicama. biformitas) dvoobličnost biftek (engl. bifurcatio) račvanje. grč. bigot) koji pretjeruje u pobožnosti. fitilj. bezrazložno bijon (fr. billonner) podmetati nepropisan ili lažan novac bikamerizam (lat. pretvarati se bigotizam (fr. nego promatra samo ponašanje životinja i ljudi. podmetanje lažnog novca bijoner (fr. bifer) bot. bigener) dvospolan. licemjerje bigotirati (fr. buffet) vlasnik bifea biferan (lat. sa dva cvijeta. grananje ili cijepanje na dvoje. licemjerje. npr. Biicherschrank) ormar za knjige biheviorizam (engl. npr. srebrni novac bez propisne količine srebra bijonaža (fr. bis. bogomoljstvo. koji dvaput godišnje nosi plod ili cvjeta bifilaran (lat. ukrasiti šarama bigeneričan (lat. dvoobličan biformitet (lat. bigoterie) vjerska zatucanost. bi-. grč. bakreni novac s nešto srebra.) uzalud. bigotisme) tobožnja svetost. folium list) bot. billonnage) nedopuštena trgovina novcem male vrijednosti. dvorodan. dvoženstvo bigamist (lat. rijeke Big Ben (engl. bifluere) račvanje rijeke bifoličan (lat. beefsteak) kuh. bis. beef-tea) vrlo jaka juha od usitnjene govedine bifurkacija (lat. koji visi o dvjema nitima (u elektrotehnici) bifloran (lat. bogomoljac. bis. vjerski zatucan. genus rod. krivotvorenje novca.

bi-.) priznanica ili mjenica koja se isplaćuje donositelju.) banknota. billet au porteur čit. dvousneni suglasnik (b. billet de batique čit. izvesti završni račun. dvorog. bilden) čovjek koji posebnim vježbama razvija svoje mišiće. obično krajem svakog mjeseca i svake godine. posjetnice i si. novčanica biletirati (fr. saldo bilancirati (lat. billiaire) koji se tiče žuči. saldiranje. bikonkavna leca bikonveksan (lat. četvrti stupanj (četvrta potencija) neke veličine. zaključiti neki posao. billet) prodavanje ulaznica. bilancio. obostran.000. bicolor) bot. lat. billet) trg. u Francuskoj: tisuću milijuna. grč. umišljeni gizdavac. bis. labium usna) gram. dvobojan.). billarder) u biljaru: jednim udarcem takom loptu dvaput dodirnuti. usporedba prihoda i rashoda na kraju jednog računa. usmjeren na suprotne strane.) preko telegrafa bildati (njem. billiarde) tisuću bilijuna bilijun (fr. bhikku) budistički redovnik prosjak bikvadrat (lat. bi-concavus) opt. npr. bilboquet) igra u kojoj se lopta hvata na štap. drveni prutić kojim se stavlja zlato pri pozlaćivanju bild (njem. bi-conjugatus) dvostruko sparen bikornan (lat. bilieran (lat. fr.000. izvesti zaključak o završenom poslu bilardirati (fr. bi-quadratus) mat. pren. ulvus smeđežut) kem. latus strana. pod orlean biku (sanskr. fizički razvijen.000) .000). udubljen s obiju strana npr. bije a porter (fr.000. bi-convexus) opt. mjenica koja se isplaćuje samo izdavatelju. ravno dno u sredini lađe. bilis. pren. bikvadratne jednadžbe jednadžbe četvrtog stupnja. jednim udarcem udariti dvije lopte. razvijati mišiće bilder (njem. bilateralis) dvostran.000. tal. apparatus oprema) uređaj za prijenos slika (crteža. žučno žutilo. lat. željezničke karte i dr. bilanx) trg. bilateralni kontrakt ugovor koji obvezuje obje ugovorne strane bilboquet čit. bilanx s dvije zdjelice) trg. željezničkih karata itd. bikvadratni korijen četvrti korijen neke veličine bilabijal (lat. biletura (fr. donji dio lađe bilet (fr. s dva roga bikromatičan (lat. ispupčen s obiju strana. željezničkih karata. billion) u Njemačkoj: milijun milijuna (1. bilan. sitni tiskarski poslovi (karte. crvenožuta supstancija u žuči bilijarda (fr. bilden) šatr. prodavati ulaznice.000. milijarda (1. završni račun o prihodima i gubicima koji se izvodi s vremena na vrijeme. žučni bilifulvin (lat. chroma boja) dvobojan. gimnasticirati. u dvije boje bikonkavan (ni. vježbati. m) bilanca (fr. bilge) pom. billet a ordre čit. bis. Bild slika. bi-cornis) zool. autografa i si. suglasnik koji se izgovara s obje usne. snob bildž (engl. bije a ordr (fr. izvršiti usporedbu prihoda i rashoda u trg. bixa) kem. bilboke (fr. krajnji ishod nečega. billeter) stavljati na robu ceduljice s cijenom. prodavaonica ulaznica. p.) vlastita mjenica. v. bije a bank (fr. bilis. za konja: izbacivati prednje noge bilateralan (lat. bikromatični harmonij sprava za postizanje četvrtine tonova kod glasovirskog rasporeda tipki biksin (lat. bikonveksna leća bikojajugiran (lat. snažan čovjek. fotografija.bikoloran 178 bilijun bikoloran (lat. od dviju boja. tisk. knjigama.

bis dvaput. manus. fr. bis. cedulja. bimanus) dvoruk bimembričan (lat.dvaput. berillos beril) gorski kristal. prepreden bilingvitet (lat. nepotpuni bimetalizam onaj kod kojega i zlatni i srebrni novac vrijedi kao kupovno i platežno sredstvo. biliosus. pren. grč. kazalište binaran (lat. služben dnevni izvještaj (npr. izborni listić. prepredenost. prodavač ulaznica za predstave. potvrda. skopein gledati) pregled žuči biliverdin (lat. billard) igrati biljar biljetar (fr. dvomjesečje. beryllus. bis.) biljetarnica (fr. kristalno staklo biman (lat. povećalo (lupa) s dvije leće biljar (fr. rubinus) kem. priznanica biluks (lat. koji se sastoji od dvije jedinice. Buhne) pozornica. priznanica. ljutnja. dobro se vidi i danju i noću 179 binaran bilupa (lat. govor) dva književna djela istoga pisca koja predstavljaju jednu cjelinu bilon (fr. ulaznice biljur (ar. bilinguis. monometalizam bimilenij (lat. fr. žutozelen. uporaba dvaju jezika u govoru. lat. dok je kovanje srebrnog novca zakonom ograničeno. grč. supr. bimestre. lingua jezik) dvojezičan. billetier) kaz. bimestris) dvomjesečni bimetalizam (lat. bulla) prijedlog. bimenzis bimestran (lat. bilis. prodavač karata (željezničkih itd. o sjednici ministarskog vijeća. mrzovoljan bilirubin (lat. prijetvornost. dvotisućljeće bina (njem. s tim što zlato vrijedi kao osnova i što se može neograničeno kovati. dvočlan bimenzan (lat. o zdravstvenom stanju. žučno crvenilo. tal. bimestar bimestar (lat. slitine s više primjesa nego čiste kovine. metallum) dvojni novčani sustav neke zemlje po kojem zlato i srebro imaju stalnu i određenu vrijednost u međusobnom odnosu i oboje služe kao podloga papirnom novcu. o aktualnim političkim pregovorima i si. mjesto gdje se prodaju karte. zelena tvar žuči bili (engl. žučno zelenilo. pren. tek pošto bude triput pročitan i primljen u oba doma. bili.) med. bijes biliskopija (lat. bullettino) dnevno priopćenje. također: pisamce. bis. kratak. prijetvoran. koji se. tempus) v. pun žuči. ballur kristal. crvena supstancija u žuči bilis (lat. listak. bini po dva. žuč. pren. dvoličan. o stanju na bojišnici. sc. razdražljiv. billon) manje vrijedno zlato i srebro.). bilis) žučan. billa. podnosi kralju. glavni sastojak žuči bilingvičan (lat. lat. bilis) kem. bi. lat. billet) blagajna. binarius koji sadrži dva.bilin bilin (lat. dvojedinični . dvoličnost biliozan (lat. koji govori dva jezika. bi.) vrsta argentinskog pučkog tanga bilten (fr. bulletin. billard) društvena igra štapom i kuglama od bjelokosti na četverouglatom stolu presvučenom zelenim suknom biljariti (fr. pren. srdžba. bilis žuč. bis. millennium) jubilej od dvije tisuće godina. prijek. žustar. lingua jezik) dvojezičnost. zakonski prijedlog (u Engleskoj). cedulja. bimensis) razdoblje od dva mjeseca. bimensis) dvomjesečni bimenzis (lat. u Francuskoj: sitan bakreni novac bilonga (šp. od dva) dvojni. loupe) opt. bille. bilis žuč. naprasit. sa dva člana. lux svjetlo) svjetlosna reklama proizvedene fluorescentnim cijevima. logos riječ. od dva dijela. vert zelen) kem. mjenica bilogija (grč. fr. bimembris) koji ima dva uda.

zbivanja biofenomenologija (grč. bios život. skup živih bića koja žive u nekom određenom dijelu "životnog prostora" (biotopa) biocentrično promatranje (grč. bios. scensko izražavanje. bini. binocle) naočale. biocenotika biocenotika (grč. biol. biol. vladara i dr. bios. najmanja jedinica svih životnih pojava (stanica je. biofori biocenologija (grč.(grč. zavoj. bi-. logia) znanost o životnim pojavama biofizika (grč. lat. grč. grč. fysis) dio biologije koji se bavi stvarnim međusobnim odnosima živih bića.) bioblasti (grč. energeia) fil. bios. binyš) čohani ogrtač (s krznom) bio. bios. shvaćanje da postoje dvije vrste zakonskih odnosa: kauzalni (uzročni) odnosi. a ± b. arithmetike) znanost koja se bavi izračunavanjem prosječnog trajanja ljudskog života biobiliografija (grč. Biihne pozornica. dio ekologije biocenoza (grč. binsk taši) veliki kamen s kojega se uzjahuje na konja binjiš (tur. pojas binen-regulator (njem. binario udvojen) kruščic od dva dijela. fone glas) uređaj za prikazivanje fotografskih slika koje istodobno i govore ili pjevaju biofori (grč. energetika cjelokupnog života. knjiga. dalekozor za oba oka. logia znanost) v. vrpca. dynamis sila) znanost o životnim silama i životnoj djelatnosti. koinos zajednički. svih životnih procesa. jednostrano promatranje prirode i njezinog razvoja. i njima odgovarajući zakoni na kojima se temelje duševne (psihičke) pojave binomni (lat. uglađen i istančan govor. biodinamički bioenergetika (grč. ovratnik. npr. nomos) mat. bios. koji se tiče binoma binub (lat. veoma složena bjelančevinasta tijela koja su pravi i glavni nositelji života. životne jedinice manje od stanica živih bića. bi-. binubus) čovjek koji se dvaput ženi binjektaš (tur. Sprache jezik) kazališni govor. koinos) znanost koja se bavi proučavanjem biocenoza. nomos zakon) fil. prid. dio fiziologije koji se služi fizičkim metodama u ispitivanju životnih pojava biofon (grč. bios. govor kojim se trebaju služiti glumci na pozornici binica (tal. životni bioaritmetika (grč. filozofa. regulator) kaz. med. dvočlani izraz binomizam (lat. = bioblasti biogen (grč. povoj. dvočlani. sa dva člana. nomos) mat. Biihne. bios. Binde) veza. ta fainomena pojave. naprava za prilagođavanje svjetlosti na pozornici i u kazalištu binenšprahe (njem. biblion. petlja. polinom od dva člana. centrum središte) fil. grafia) popis djela i knjiga koje se odnose na život i rad nekog čo- 180 biogen vjeka (pjesnika. bios. bios. život se sastoji u neprestanom raspadanju i obnavljanju tih biogen a . foros koji nosi) mn. lat. bios) predmetak u složenicama sa značenjem: život. zavoj za oba oka binokularan (lat. blaste klica) mn. bios. bios. genos podrijetlo) biol.binda binda (njem. bi-. veličina koja se sastoji od dva dijela. bios. promatranje prirode samo sa stajališta ljudskog života i njegovih vrijednosti biodinamika (grč. koji je prilagođen za oba oka istodobno binom (lat. bios. na kojima se temelje prirodne pojave. kolonija bioblasta). nositelji života. oculus oko) s oba oka. zemička binokl (fr. prema Altmanu. koinos zajednički) životna zajednica.

biografski biografija (grč.-lat. bios. bios. genos) povijest razvoja života biogeografija (grč. grafo) umijeće opisivanja života.biogenetski 181 bionegativan tijela i pojava koje su za njih vezane (zoologija i botanika). 2. bios život. podrijetlo. znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u zdravom i bolesnom organizmu bioklimatika (grč. elektro-biologija znanost o električnim uvjetima života biljaka i životinja biologist (grč. lat. bios. biologos) znanstvenik koji se bavi proučavanjem podrijetla i uvjeta života biologija (grč. chemeia) dio fiziologije. bios.) svijetljenja živih organizama (npr. grafo pišem) onaj koji opisuje život. magnes) magnetna sila koja se nalazi u organskim bićima. u širem smislu: proučavanje i mjerenje životnih sposobnosti čovjeka. crta na dlanu i drugih tjelesnih karakteristika biomehanika (grč. životopisac. biografia) opisivanje (ili: opis) života. je li se novorođenče rodilo živo ili mrtvo. pristaša biologizma biologizam (grč. lithos kamen) geol. bios. sudsko-liječničko utvrđivanje. prema određenim znacima na tijelu. bios. metria) grana biologije kojoj je cilj matematičko izračunavanje i određivanje raznih životnih pojava. sredstvom u borbi za opstanak. genos) koji se tiče razvoja života. njegovih fizičkih i psihičkih osobina bionegativan (grč. prid. ge zemlja. biomagnetni biomantija (grč. bios. grafia) znanost o rasprostranjenosti živih bića. životopis biografika (grč. bios. tj. prid. osobito pojave nasljeđa. poremećaji u razvoju. genesis postanak. bios. bios. neke ribe) biomagnetizam (grč. bios. negare nijekati) koji je nepravilan i nepovoljan za život i životne funkcije ili za potomstvo (nakaze. zoogeografiju (geografiju životinja) i antropogeografiju (geografiju čovjeka) biograf (grč. šarlatansko pretkazivanje trajanja života na osnovi kucanja bila. rađanje) razvoj života biogeneza (grč. dijeli se na fitogeografiju (geografiju bilja). ponavljanje filogeneze ili razvoja svih predaka koji čine razvojni lanac dotične jedinke" (Haeckel) biogeneza (grč. umijeće pisanja biografija biokemija (grč. kamenje koje je uglavnom nastalo od okamenjenih ostataka životinja i biljaka biolog (grč. nepovoljne varijacije duhovnih sposobnosti i sve što je izrazito bolesno ili boležljivo) biogenetski (grč. bios. bios. ona filozofija koja na pojmu "života" izgrađuje cjelokupni pogled na život i svijet. biologia) znanost o životu. raznih zraka na ljudski organizam i uopće na sve što živi bioliti (grč. logos) fil. bios. grana sociologije koja postupa po biološkim analogijama biolominiscencija (grč. biogenetski zakon zakon po kojem je "ontogeneza ili razvoj bića kratko i brzo. manteia proricanje) 1. pravac u teoriji spoznaje koji spoznavanje smatra činom održanja i unapređenja života. logos) fil. krijesnice. bios. predjel u pogledu zemljopisnog položaja) znanost koja proučava utjecaje atmosferskih promjena. osobito znanost koja se bavi proučavanjem organskih prirodnih . to klima nagib. pisac biografije. mechanike) znanost o mehaničkim procesima na živim bićima i u njima biometrija (grč. zakonima nasljeđa i prilagođavanja uvjetovano.

psyche.. nomos zakon) znanost o zakonima koji vladaju životom bionti (grč. države itd. bios. razmnožavanja itd. stanovnika nekog grada. technike) dio tehnike koji se tiče živih bića i života uopće: nasljeđa. npr. psihičke. prirodnjak Ernest Haeckel (1866. to on. veoma brzo zagrijavanje mlijeka do 75 °C i naglo rashlađivanje pomoću posebnog uređaja — biorizatora biorizator (grč. bios. litosfcru i hidrosferu budući da živih bića ima i u zraku. endokrine. on. a čovjeka. prilagođavanja. i u vodi) bioskop (grč. pod biorizacija biosfera (grč. bios. bios. znanstveniku Biotu) . električna bioskopija utvrđivanje smrti pomoću električne struje biosociologija (grč. pronađena metoda sterilizacije mlijeka tako da zadrži karatker sirovog mlijeka. heksagonalni ili magnezijski tinjac (nazvan po fr. životni biotika (grč. socius drug) dio sociologije koji proučava društveni značaj ljudskog životnog vijeka. bios. bios. psyche duša) fil. bios.) nazvao fiziološke jedinice koje su većinom sastavljene od morfoloških jedinica i koje predstavljaju jedinstveno živo biće bioontologija (grč. g. organizama koji izazivaju vrenje itd. ispitivanje je li u nekom tijelu bilo života. v. panpsihizam biopsihologija (grč. bios) v. bios) znanost o životu biotip (grč. životinje i biljke koje potječu od jedne jedinke i pokazuju ujednačene i postojane odlike biotipologija (grč. logia znanost) znanost koja se bavi proučavanjem različitih tipova ljudi u istoj etničkoj skupini tako da ispituje biološke. usp. biće) mn. bios. typos) čist tip. bios život. sarkom) biorizacija (grč. orao vidim) med. psihobiologija biopsija (grč. funkcionalne. tj. i u zemlji. bios. lat. životni prostor (obuhvaća: atmosferu. nekog područja. biotičan (grč. ontos. ovako je njem. logia) proučavanje i primjena životne djelatnosti najmanjih životinjskih i biljnih bića (mikroorganizama) na privrednu djelatnost. slike stvari i bića koje se kreću kao da su žive 182 biotit bioskopija (grč. člana društvene zajednice. biol. bios. mehanike razvoja. bios) koji se tiče života. biotehnika (grč. bios. način kliničkog ispitivanja uzimanjem (operativnim putem) djelića nekog organa sa živog čovjeka kad se sumnja na kakav tumor (rak. kao animalno biće biostatika (grč. bios) 1912. skopein gledati) ispitivanje ima li neko tijelo sposobnosti za život. praktične eugenike i medicine biotehnologija (grč. statike) znanost o zdravstvenom stanju i prosječnom trajanju života ljudi koji žive pod određenim okolnostima. seksualne i druge karakteristike biotit min. bios. npr. tou ontos postojeće. techne. logia) fil.bionika bionika (kratica od biologija — elektronika — tehnika) znanstvena grana koja traži polazne točke za rješenje tehničkih problema u uzorima što ih čovjeku pruža sama priroda bionomija (grč. čista rasa. typos otisak. skopein gledati) uređaj koji prikazuje žive slike. bios. sfaira kugla) cjelokupan prostor na Zemlji stalno nastanjen živim bićima. pretpostavka da sve životne pojave imaju svoje psihičke procese. logia) znanost o živim bićima biopsihizam (grč. bios.

polus stožer) dvopolan. kancelarija. čuvar polja. bios. dvonožac bipedalan (lat. općinski sluga. bureaucrate) službenik koji je u obavljanju dužnosti strog. Biragu (1792—1845) biraj (fr. lat. burat) trg. protivnika izbaciti iz ravnoteže i tako svaliti u vodu birmati (njem. još jedanput. bipedalis) dug ili širok dvije stope. sustav upravljanja u kojem vlast drži činovništvo ne vodeći računa o stvarnim interesima ljudi. pes noga. birsa koža) prevlaka iznad (pokvarenog) vina. burette) kem.) šport u šumskim predjelima na sjeveru SAD-a: protivnici stoje svaki na jednom kraju balvana koji je spušten u brzu rijeku i nastoje.) točionica piva. bis. vrsta lakih poljskih mostova. vunom ili kostrijeti birarija (tal. dvonog biplan (lat. tartarat bis (lat. krateo) uskogrudna vladavina činovništva koja ispravnost forme pretpostavlja stvarnoj svrsi svojeg posla. vrsta polusvilene. bureau. pivnica biratina (fr. odjel. tal. sol vinske kiseline. burino) dlijeto. nazvana po pronalazaču. grč. planum ravan.i osobito u analitičkoj kemiji) birgermajster (njem. krateo jak sam) v. buratine) trg. austrijskom inženjerijskom časniku K. topos mjesto) mjesto življenja neke životne zajednice (biocenoze) biozofija (grč. burato) pisaći stol. sitničavost i uskogrudnost u službenoj dužnosti. bureau. vrsta popelina od fine svile i vune birema (lat. bureau.) dvaput.biotomija biotomija (grč. s dva suprotna pola bira (fr. bureau. staklena cijev s ljestvicom. pisarnica. bios. bipartitio) dijeljenje na dva dijela. gostionica birza (lat. temno režem) znanost o raščlanjivanju živih tijela.) ovca kratkog kudravog runa birling (engl. grč. skalom (upotrebljava se za mjerenje malih količina ttku *u. bureau. vinska plijesan. ukočenost. bipedis) koji ima dvije noge. znanost o stanju u kojem se tijelo nalazi u raznim životnim dobima biotop (grč. po drugi put. ravna površina) zrak. raspolovljavanje biped (lat. mania) želja (ili: težnja. bis. krut i ohol. Burger-meister) gradonačelnik. bakrorez bireta (fr. naučavanje o praktičnoj mudrosti u životu biparticija (lat. bis. predsjednik mjesnog odbora 183 bis birka (mađ. tj. utensilia) mn. burail) trg. biro sudac). sofia) životna mudrost. biremis) čamac s dva vesla. birokratizam birokrat (fr. kancelarijsko osoblje birokracija (fr. Wirtshaus) krčma. kancelarijski pribor birov (mađ. ured. antička ratna lada sa dva reda vesala koji su stajali jedan nad drugim biren (fr. poljar birtija (njem. pretežno formalističkom duhu biroutenzilije (fr. zrakopolov s dvostrukim krilima bipolaran (lat. glatka ili keplana polusvilena tkanina s pamukom. poluvunene tkanine birago voj. bios. ponovno . werben) nagovarati nekoga da stupi u plaćeničku vojsku biro (fr. burin. birokracija birokratski koji se tiče birokracije biromanija (fr. službenik koji misli da se sve rješava samo za uredskim stolom birokratizam (fr. dvostopni bipedan (lat. predsjednik općine. glaz. navika) da se svi upravni poslovi urede u kancelarijskom. grč. tal. bakrorezac. bi-pes) dvonožna životinja. okrećući balvan nogama. općinski starješina. bi-pes. kancelarijske potrepštine.

klinčića i šećera bit (engl. tal. bisextus) prijestupni dan. bistrer) slikati (ili: bojiti. bisekstilna godina prijestupna godina (s 366 dana). biscotto. trideset drugi dio neke note biskup (grč. grč. tal. segmentum) mat. dvaput pečen porculan bez cakline (glazure) bisogno čit. bis. sexus spol) koji ima oba spola. bitevi) plosnato koplje. okrugli kolačić. u dva niza. šećerni dvopek. bis. sexus spol) v. polovljenje bisekcija (lat. series red. biscroma) glaz. bissac) mn. čovjek "kao od brijega odvaljen". bi-. tal. bitter gorak) vrsta gorke rakije bitevi (tur. cimeta. potreba. nož s pokretnom oštricom koja se može zatvoriti.) sitan novac od 12. theos bog) vjerovanje u dva boga. po rimokat. byssos pamuk. niz) koji ima dva reda. srodan s azbestom bista (fr. u slučaju potrebe (na mjenicama) bisolit (grč. od dva sloga bisirati (lat.) trg. byssos pamuk) veoma fina i skupocjena pamučna ili lanena tkanina starih naroda. al bisogno čit. episkopia) područje jednog biskupa biskvit (fr. narančine kore i soka. al bizonjo (tal. grč. mineral svilenkasta sjaja. dvoredan bisernica (tur. obično dug 7 do 8 cm bisus (grč. bis. biscottino) mali. Bischof biskup) piće od crnog vina. biscotin. lithos kamen) min. temeljit bitevija (tur. biisre) školjka koja proizvodi biser. obojiti) čađavom akvarelnom bojom bistro (fr. hermafroditski biser (tur. bis. veljače biseksualan (lat. koji se može podijeliti na dva dijela bisegmentacija (lat. polovica. okrugli dvopek 184 bitevija biskroma (tal. buste. episkopos nadzornik. syllabe slog) gram. vrsta najmanje tambure. bigeneričan bisekstilan (lat. onaj dan koji se svake četvrte godine dodaje nakon 28. dvospolan. bistro) nekada: vinotočje. masivan. dijeljenje na polovice ili na dva (obično jednaka) odsječka. kao odsječak jedne linije ili površine bisegmentabilan (lat. s jednim prijestupnim danom. dvostruka torba (u Lici). Brust) poprsje. crkvi. bisextilis) prijestupni. tal. tj. biisre) kuglasta tvorevina oko zrnca pijeska ili oko kojeg drugog stranog tijela koje je ušlo u ljušturu nekih školjki. pakostan bisilabičan (lat. ljudina. biscuit. segmentum odsječak) mat. sectio) dijeljenje na dva (obično jednaka) dijela. bis coctus dvaput pečen. bis. osobito Egipćana bišof (njem.) nužda. ljudeskara . bisekstus bisekstus (lat. bis. dvoboštvo biter (njem.5 centa (SAD) ili 3 penija (Velika Britanija) biteizam (lat. bistori) kir. bistoquet) biljarski štap bistrirati (fr. busto. osobito kip koji prikazuje glavu i gornji dio prsiju bistoke (fr. lat. naučavanju biskup je nasljednik apostola biskupija (grč. bis dvaput) ponovno pjevati ili svirati nešto već izvedeno i tako udovoljiti publici biskoten (fr. stvara se od sedefa i ima lijep bjelkast sjaj s preljevima te se smatra dragocjenošću i upotrebljava za nakit biserijalan (lat. bitevi čitav) jak. temeljan. čuvar) visoki dostojanstvenik u Kat. prim bisig (njem. bistouri. dvaput kuhan) dvopek. usp. bis. čvrst. dvosložan. bizonjo (tal. bissig) zajedljiv. polovljenje biseksan (lat. torba na sedlu bisegment (lat. danas: ekspresni restoran bisturi (fr. segmentum) mat. snažan.bisage bisage (fr. bis. n.

odnosno sa dva atoma drugog nekog jednovalentnog elementa. do propasti Bizantskog Carstva. bituminosus) sličan zemljanoj smoli.) pa do pada Carigrada (1453. asflat i si. pri liječenju sifilisa i dr. Bizantion) znanstvenik koji se bavi proučavanjem duhovne i materijalne kulture u starom Bizantu bizantologija (grč. američki divlji bivol . od dvije vrijednosti. mn. 2. Bizantion) 1. stanovanje vojske pod malim šatorima bivalentan (lat. osobenjak. trgovački posao bizon (grč. asfaltirati bituminizacija (lat. poljski logor. beaver) trg. pokorno služenje i podilaženje vladarima i njihovim prohtjevima. u asfalt bituminozan (lat. osebujnost bizmut (lat. pren. filozofiji. čudnovat. god. bizzare) čudnost. petrolej. dvovrijedan. arheologiji. neobičan bizarnost (fr. npr. beaverteen) trg. ili se zamjenjuje dvama atomima vodika. bivium) mjesto gdje se sastaju dva puta. koji se dvolično ophodi bizar (fr. bizarre) čudan. bakar. 3. nastran. bison) zool. a umišljenost prema nižim od sebe bizantolog (grč. prati pjevanje starih ljubavnih i ratničkih pjesama bivak (fr. divlji bivol. biver (eng.). nalazi se kod nekih životinja. raskrižje bizam (lat. neobičnost. Bizantion. sustav vladavine sličan onome u Istočnorimskom Carstvu gdje je neograničeni vladar bio istodobno glava države i Crkve te dopuštao svojim dvorjanima i ljubimcima da utječu na najvažnije državne poslove. koji ima dvije vrijednosti. bituminirati (lat. bythos dubina. Bizantion) 1. zlatnici grčkih careva bizantinizam (grč. bi-. olovo. 2. geografiji. osobito ugljikovodične tvari smolasta mirisa. grub vunen porhet bivij (lat. nastran čovjek bizaran (fr. bitumen) pretvaranje u zemljanu smolu. koji sadrži u sebi zemljanu smolu biva glaz. japanski narodni instrument. željezo i dr. mošus 185 bizon bizantinci (grč.0. čudesan. zubar (u Europi). grčki pisci koji su pisali od vremena Konstantina Velikog (325. tj. analitici. znak Bi (upotrebljava se i kao antiseptičko sredstvo. element atomske težine 209. engleska pamučna tkanina (upotrebljava se za zimske hlače) bivertin (engl. Bizantion) koji se tiče Grčkog ili Istočnorimskog Carstva.bitometrija bitometrija (grč. valens koji vrijedi. metron) mjerenje dubine (pomoću viska ili proračunavanjem) bitumen (lat. bitumen zemljana smola) smjese organskih zapaljivih tvari koje se javljaju u zemlji. osobito kod moškavca (upotrebljava se kao miris i kao lijek za jačanje živaca). bitumen) prevući (ili: pokriti. hebr. kisik.) biznis (engl. logia) znanost koja se bavi proučavanjem cjelokupnog života (duhovne i materijalne kulture) starog Bizanta bizantski (grč. buffalo. bizantska umjetnost. retorici i poeziji. bivouac) voj. god. redni broj 83. besem) gust sok jakog i ugodnog mirisa. ima 4 žice po kojima se udara drvenim štapićima. sličan lutnji. bisamum. i radili na povijesti. kao npr. business) posao. teologiji. naziv za sve one elemente kod kojih se jedan atom spaja sa dva atoma vodika. bizarre) čudak. sumpor. nafta. puzanje pred višima. cink. pren. premazati) zemljanom smolom. valere vrijediti) kem. bismutum) kem.

obrukati. blanche) bijel. tobožnje trgovanje radi špekulacije razlikom u cijenama. blastos klica. blastos klica. grč. belogvardeec) "bijeli gardist". neispisan. tal. neispisan. akutna i kronična bolest . dragulji. im. blaste klica. neispisani papir. blanko-mjenica čista (ili: nepopunjena) mjenica blanš (fr. tekućina iz koje nastaju čvršći sastojci u organizmu blastocistis (grč. potpuno odriješene ruke. blamer) osramotiti. blamage) sramota.) vrsta američkog plesa u 4/4 taktu.bizonalan 186 blastomikoza bizonalan (lat. mykes gljiva) med. dragi kamen bižuterija (fr. blanko-oulaštenje neograničeno ovlaštenje. pisum. bi-. tvornička rukotvorna izrada nakita bjanko (tal. pogrdan blasfemija (grč. Blanqui (1805—1881) blanko (tal. blek-botom (engl. činiti blijedim. carte blanche čit. merizomai razdvajam) stanica nastala brazdanjem jajeta u početku embrionalnog razvoja blastomikoza (grč. bjanko mjenica čista. tj. blanc bijel) neispisano ovlaštenje. neograničena punomoć. nastao nakon Prvog svjetskog rata (kreatori američki Crnci) blackout čit. blanko-akcept primanje mjenice na kojoj još nisu ispisani svota i rok plaćanja. fiziol. onaj koji se temelji na osobnom povjerenju. blankotrgovanje prividno. kuditi. izdanak. sukno za filtriranje blasfeman (grč. huljenje na Boga. dragocjenost. ukras. blasfemos) bogohulan.) crno ebanovo drvo na Madagaskaru blajhati (njem. psovka. bjelina) trg. huljenje. neslužben i podrugljiv naziv za vojnika Denjikinove. nepopunjena mjenica (samo s potpisom) bjelogardijac (rus. nepopunjeno mjesto na mjenici ili punomoći. zone pojas. oksidirati (osobito: bojiti kosu u svjetliju boju) blamaža (fr. vrsta pjenušca blanše (fr. blankokredit otvoren kredit. čist. čist formular. pisello) grašak (usp. kart blanš (fr. blanc. blekvud (engl. prazno. blekaut (engl. tj. koriti. dragulj. blastema) bot. rizi-bizi) bižu (fr. dragocjenosti. bijouterie) trgovina dragocjenostima. prijekor. bianco) v. loš glas. iznijeti na loš glas. kystis mjehur) fiziol. kožica zametnog mjehura (blastule) blastomera (grč. punomoć samo s potpisom. zametni mjehurić blastoderm (grč. oskvrnitelj blastem (grč. blasfemos) bogohulnik. područje) podijeljen na dvije zone. zaborav. blanche) pr. kuđenje blamirati (fr. blasfemia) pogrda. ukor. kredit bez pokrića.) šutnja. blastos klica. vojske koja se za vrijeme građanskog rata u Rusiji borila protiv boljševika black-bottom čit. bogohuljenje. bleichen) blijediti. prešućivanje. obeščašćivanje blasfemist (grč. bruka. grdnja. osobito skrivanje nekih činjenica od strane službenih vlasti u političke svrhe blackwood čit. grditi blank (fr. potpuna sloboda djelovanja. bijela boja. bjelilo blanket (fr. đerma koža) fiziol. Vrangelove i dr. blanchet) ljekarničko cjedilo od bijelog sukna. bijou) nakit. čist. bijel. A. mladica. bjanko. bianco bijelo. koji se sastoji od dvije zone bizzarria bicarija (tal. nakit. brz skok iz jedne vrste tona u drugu biž (lat. pokuditi.) čisti bijeli. uzorak priznanice ili ovlaštenja (prije nego što se ispuni) blankizam struja u francuskom revolucionarnom pokretu kojoj je začetnik francuski socijalist L. klica.) glaz. bjelina.

radi uklanjanja svjetlosti sa strane. blenna. zametni mjehur blaufuks (njem. sluz. otos uho.) blenotoreja (grč.) mješavina. treptanje blefarofimoza (grč. Fuchs lisica) sjeverna (arktička) lisica s plavkastim krznom. ptosis pad) med. munjeviti rat. emeo povraćam) med. izlučivanje sluzave tekućine blenadenitis (grč. ofthalmos oko) med. spasmos grč) med. prevrtanje. spolnih organa i dr. blenna. blastos klica. opt. Blende) arhit. slijepi prozor. vrsta guštera bez nogu. ofthalmos oko) med. heraldika blef (eng. plava lisica. smjesa. zaplašiti. blenna. us gen. blefaron. nemir kod teških bolesnika. obmanjivati. blefaron) med. uron mokraća) med. zbunjivati razmetljivom reklamom. rheo tečem) med. rat koji se vodi munjevitom brzinom i silinom i zbog toga . žmirkanje. blenna. sluzni proljev. tome rezanje) med. blenna. znanost o grbovima. balaur zmaj) zool. sluzna dizenterija blenoftalmija (grč. blenna. zasićenost. aden žlijezda) med. rheo curim) med. silberfuks blaugas (njem. povraćanje sluzi blenenterija (grč. obmanjivanje. upala veznice očnih kapaka blenometritis (grč. varati. blau plav. tzv. min. spadnutost očnih kapaka blefarospazam (grč. blase) otupjelih osjećaja. nalik na zmiju. prema potrebi. upala rubova i veznica očnih kapaka blefaroptoza (grč. upala očnih kapaka blefarizam (grč. dio dodan zidu s vanjske strane. plašenje protivnika drskošću i hvalisanjem u pogledu snage i sredstava kojih zapravo nema blefaradenitis (grč. blastula) fiziol. procurim) med. upala sluzničkih žlijezda blend (engl. sluzavo mokrenje blestrizam (grč. blenna. Gas plin) vrsta plinovitog pogonskog goriva za zrakoplove blavor (rum. upala žlijezda očnih kapaka blefaritis (grč. Blitzkreig) voj. tj. blefaron. regnymi izbijam. blaser. praviti se. blenna. bacam tamo-amo) med. metra maternica) med. lat. udubljenje sa svodom u zidu. fimosis suženje) med. grč očnih kapaka blefarotomija (grč. blefaron. bluff) zavaravanje. suženost očnih otvora blefaroftalmija (grč. neosjetljiv blaziranost (fr. očiju. blenna) med. zasijecanje vanjskog kuta očnog kapka blefirati (engl. curenje iz ušiju blenurija (grč. blefaron. vrsta morske ribe blaziran (fr. blefaron očni kapak) med. pre- 187 blickrig tvarati se. blason) grb. blaser) otupjelost. zasićen. bacakanje blickrig (njem. hvaliti se. kapavac blenoreja (grč. neosjetljivost.blastula kože izazvana posebnim gljivicama (blastomycetes) blastula (grč. aden žlijezda) med. bacati nekom prašinu u oči u cilju obmanjivanja blena (grč. blau plav. spoj blenda (njem. zavaravati. blefaron. slijepa vrata. blestrizo bacakam. enteron utroba) med. živčano izmoren. blefaron očni kapak. bluff) plašiti. usp. živčana izmorenost blazon (fr. sulfid cinka blenemeza (grč. španjolski zid. upala maternice s izlučivanjem sluzi blenoragija (grč. mali otvor na fotografskom aparatu pomoću kojeg se otvor objektiva može smanjiti i povećati. izlučivanje sluzavo-gnojne tekućine iz nekog organa (npr. blenna.

farsa blinker (njem. tal. blonde) čipka od sirove svile. opsada. zajednica. iskrica duha. klada. a koja sadrži diplomatsku korespondenciju britanske vlade s drugim državama o kakvom važnom pitanju međunarodne politike blue peter čit. poza. pren. signalna zastava koja znači slovo P .) "Plava knjiga". blondine) djevojka ili žena plave kose. konjski naočnjaci blinji (rus. blocage) komadi kamenja ili opeka za popunjavanje praznina u zidovima. gomila (knjiga). blondina blooming condition čit. kicoš. blu berd. (engl) modra ptica. panj. blin) mn. tisk. tvrđave. zrakoplovu). blinder) fort. blok (fr. tisk. nazvana zbog žućkastog sjaja blondin (fr. bilježnica za pisanje ili crtanje. zrakoplov). plavuša blondinka (fr. stavljati kovne umetke radi kasnije zamjene pravim slovima blond (fr. kulica. osigurati od zrna. trupac. pren. od finog pšeničnog brašna. jedan od američkih umjetnih Zemljinih satelita iz programa Intelsat II. pojačati rov gredama. zaštićivanje od zrna (projektila). stavljanje kovnih umetaka radi popunjavanja redova ili radi kasnije zamjene pravim slovima blokiranje (fr.) šport. blindage) fort. bluette) iskra.) naveliko. bluming kondišn (engl. blu piter (engl. malo kazališno djelo puno dosjetaka. automobil. oklopljivanje. blind) tramvaj bez oznake određenog smjera blindirati (fr. mramora). udruženje više različitih stranaka iz taktičkih razloga. zatvaranje željezničke skretnice. imitacija ribice (s udicom) kao mamac za veće ribe. poprijeko blok-haus (lat. čamcu. bloccata) voj. vojnim postrojbama zatvoriti pristup nekom gradu. udvarač ženama blondina (fr. zatvaranje sa svih strana grada. mnoštvo. pojačavanje rova gredama. oblaganje čeličnim pločama blinderica (njem. an blok (fr. dobro.) pom. bloc) veliki komad (npr. en bloc čit. svijetle boje.blindaža 188 blue peter se treba vrlo brzo završiti potpunim porazom neprijatelja blindaža (fr. cjelina. biondo) plav. blond. blondin) mladić plave kose. zatvoriti neku luku ili obalu ratnim brodovima i na taj način spriječiti svaki uvoz i izvoz (živežnih namirnica. prid. veliki komad stijene. bloquer) v. zatvor blok-pismo oznaka za slova (blok-slova) kod kojih svi potezi imaju istu debljinu blokada (fr. streljiva i si. prženi na maslacu i premazani kavijarom i dr. vojske. bloquer) voj. slični palačinkama. blokada blokirati (fr. blindiran blineta (fr. ruski kolači. svjetlucav) varalica. ispuniti šupljinu kamenčićima i komadima cigle. tal. tvrdavica (obično na planinskim prijevojima i granicama). žućkast blonda (fr. Blockhaus) voj. blokiranje blokaža (fr. usp. velika količina (robe). Blue book čit. automobilu. povoljno stanje u kojem konj stigne na cilj Blue Bird čit. osobito za vrijeme izbora i radi sprovođenja određenih zahtjeva. gomila. čamac. čelikom ili željezom oklopiti (ratni brod. knjiga koju izdaje britansko Ministarstvo vanjskih poslova. blocus. karaula.). zatvaranje jedne luke ili cije- le obale pomoću ratnih brodova radi sprječavanja svakog uvoza i izvoza. zatvoriti skretnicu. blondine) v. opsada. grad. duhovita sitnica. blink sjajan. Blu buk (eng. oklop (na ratnoj ladi. geol. naslaga listova papira koji se mogu otkidati.

plemiću Franciscu de Bobadilli (f 1502. bozzone) velika boca. u Engleskoj po plavim čarapama koje su nosili članovi jednog uglednog društva intelektualaca) blues čit. Bokačo (tal. ili koje se vole razmetati svojim znanjem (izraz nastao u XVIII. glavno djelo Dekameron bocman (niz. plavo polje s bijelom četvorinom u sredini. lažno optuživanje — po šp. od koje se proizvode hlače karakterističnoga "traperskoga" kroja.) koji je lažno optužio Kolumba kod kralja Ferdinanda i kraljice Izabele da namjerava odcijepiti od Španjolske dio Amerike koji je otkrio (zbog toga je Kolumbo bio uhićen. fiz. grad Genovu. bas-gitara. to bob) v. udav (najveća zmija u Indiji i Africi). svitak od namotaja bakrene žice bobinet (eng. cvjetnim uzorcima blumistika (njem. gdje se prvobitno tkala) vrsta čvrste pamučne tkanine.) hlače od takve tkanine. "traperice" blue-stocking čit. boot lađa.) ime talijanskog pisca iz 14. najčešće plave boje. bluejeans čit. stoljeća.. niži zapovjednik čija je dužnost održavanje čistoće na brodu. cvjećarstvo bluza (fr.) trgovačka komora bob (engl.) "plava čarapa". vojnički kaput koji se kopča po sredini BMW (be-em-ve) kratica za Bayerische Motorenvverke (Bavarska tvornica motora) boa (lat. ali se potpuno opravdao i dobio punu zadovoljštinu) bobi (engl. bobbinet. blu džins (engl. ali i drugi odjevni predmeti. obliku Janne za tal. bord ov tred (engl. harmonika) sve do danas. Blume) poznavanje cvijeća. bob-sleigh) saonice s više sjedala i dva para klizaljki od kojih je prednji par pokretan i služi za upravljanje. blumieren) ukrasiti neku tkaninu cvjetnim šarama. boccia) igra raširena u mediteranskom području u kojoj sudjeluju dvije partije s raznobojnim drvenim kuglama: jedna se crvena kugla izbaci i služi kao cilj. boa constrictor) zool.) glazbeni stil nastao u Americi među Crncima prije 150 godina s osobitim ritmom uz instrument od 12 žica. skraćeno: bob Boccaccio čit. Stander stalak) stalak za uzgajanje cvijeća u kući blumirati (njem. balota . st. fr. popularan u različitim inačicama (pjevanje. blouse) laka gornja ženska haljina (do pasa). sir Robertu Peelu. žensko krzno u obliku zmije koje se ovija oko vrata board of trade čit. a ostali igrači se trude baciti svoje kugle što bliže onoj crvenoj. bobine) svitak (za konac). (ime Bob je kod anglosaksonskih naroda hipokoristik imena Robert) bobina (fr. bobslej bobadiljizam nepravedno. uzgoj cvijeća. zmijski car. bobine) prozirno pletivo od pamuka. nadzor nad brodskim poslovima i izobrazba posade u pomorstvu bocun (tal. sologitara. man čovjek) pom. ples u paru uz takvu glazbu blumenštender (njem. bob) nadimak londonskih policajaca koji su dobili po imenu organizatora londonske policije. označuje da brod napušta luku blue-jean čit. podrugljivo ime za žene koje za ljubav svojih duhovnih sklonosti zanemaruju svoje kućne poslove i obveze. demižon boćanje (tal. Blume cvijet. prema starofr. blu-stoking (engl. bludžin (engl. pamučni til bobslej (eng. brodarski. bluz (engl.blue-jean 189 boćanje u međunarodnom signalnom kodu. bubnjevi. Blume cvijet. engleski til.

izraz potječe od imena upravitelja jednog velikog posjeda u Irskoj. organizirala ovakav način borbe i upropastila ga .) čaša bez postolja koja se ne može ostaviti dok se tekućina iz nje ne popije. prekid svakog odnosa s nekim. bohemes) mn. dromeo trčim. kod bojkota strane robe u nekoj državi). npr. boei) v. koji 190 bojkot žive svojim osobitim. naš rujan—listopad. boetheo priskočim u pomoć) poznavanje pomoćnih znanosti bofl (tal. život od danas do sutra bohemi. studenti i dr. pom.) plemić koji je i ratnik. st. bottomry) trg. boe vika. bogdo-lama) vrhovni svećenik. i XIII. bavella. roba za odbacivanje bogatiri (tur. pijanac boja (niz. boycott) jedna od prisilnih mjera na tržištu rada kojoj je cilj da se poslodavac prisili na prihvaćanje određenih uvjeta: sastoji se u tome što radnici ne kupuju proizvode nekog tvorničara ili trgovca. pokvarena roba. umjetnici. Bugarskoj. slavila se svečanim ophodom i gozbom boetetika (grč. ispičutura. tchek zaustavljanje. uzimanje zajma na brod ili na njegov teret. boedromeo pritječem u pomoć) treći mjesec u staroatičkoj godini. boatu (fr. skladište robe u luci. vinara. Boycotta. protiv kojeg je irska Zemaljska liga 1880. Boedromija starogrčka svečanost u čast Apolona kao pomagača u ratu. zajedno s dalaj-lamom.) mala nizozemska lađa s jakom katarkom. ili što ne stupaju kod njih u posao (ovakav način borbe primjenjuje se često i u ostalim situacijama.-perz. Bafel) trg. književnici. Bosni. loša. na brodu: dio koji se nalazi ispod palube boden (njem. ili na oboje istodobno boedromion (grč. upotrebljava se najčešće za postavljanje boja (baka) bojkot (engl. body tijelo. zadržavanje protivničkog igrača tijelom (dopušteno u hokeju) bodmeraj (njem. Dalmaciji. nekonvecionalnim životom. bahader) mn. Bodden) zem. baka. boemi (fr. po pravilu neuredno. pren. neuredan život. bodega) podrum. Makedoniji. boema (fr. iznos berbe grožđa.) irsko narodno piće od vode. stručnjak u toj grani znanosti bohemistika znanost koja se bavi izučavanjem češkog jezika i književnosti bohemizam češki izraz u nekom drugom jeziku boit-tout čit. savjetnik velikih kneževa i careva u staroj Rusiji. boheme) način življenja boema. od danas do sutra Bohemija latinsko ime za Češku (po keltskom plemenu Boji koje je nekad živjelo na današnjem češkom tlu) bohemist znanstvenik koji se bavi bohemistikom. u Rumunjskoj: plemić. dualističko-manihejska vjerska sekta u XII. pren. u Trakiji. plitak zaljev koji duboko zalazi u kopno Bodhisatva u budizmu: biće koje je postiglo toliko duhovno savršenstvo da bi moglo prijeći u nirvanu. duhovni poglavar u Tibetu koji. šećera i drugih dodataka bohema. rakije. junaci iz ruskog narodnog epa bogdo-lama (mong. kablova Bojanusov organ mokraćni organ u školjaka bojar (rus. bodmerei.bodega bodega (šp. patareni bogus (ir. otpaci. osobito plemić veleposjednik bojer (niz. također: sprava za namotavanje brodskih konopaca. krčma. njem. J. upravlja zemljom bogumili mn. engl. zapreka) šport. ali se toga odriče za spas drugih bodi-ček (engl.

kineska tajna organizacija (osnovana oko 1890. prekinuti s nekim svaku vezu i suradnju bojler (engl. kuglicama (kod južnoameričkih urođenika i gauča) bolero (šp. bollo. šakač. bosco. vrč. kutija. v. s 1 minutom odmora između svake runde) boksač (engl. v. lat. tjesnac.bojkotirati 191 bolidi bojkotirati (engl. loža u kazalištu. zaljev bokal (fr. boka (tal. pregrada u konjušnici samo za jednog konja boks (engl. u ovoj borbi zabranjeno je udaranje ispod pasa i iza leđa. Boxer) 2. tal.) zamka za bacanje. strijela) mn. bokalion posuda s uskim grlićem) pehar. glavom i leđima. digla ustanak protiv kršćana i Europljana u Kini i time izazvala intervenciju stranih sila boksit min. okamenjena gljiva bolidi (grč. zalogaj bola (engl. fr. opterećena olovnim i dr. tući se šakama u rukavicama bokser (njem. pren. tj.) koja je 1900. "plemenitoj vještini". bulletta) cedulja. boksači se dijele s obzirom na težinu u 12 kategorija: od kategorije "papir" (do 48 kg) do superteške kategorije (više od 91 kg) boksanje (engl. državni jezik) boks (engl. bolites jestiva gljiva) geol. živa i okretna. ulaz. balanza) vaga. jedan od glavnih izvora aluminija. boycott) proglasiti protiv nekoga bojkot. hidrat čiste gline. box) šakati se. box) 3. nekog aromatičnog voćnog soka i dr. tzv. meteori kbji sjajem nadmašuju najljepše i najveće zvijezde te se mogu vidjeti i danju . gitarom ili tamburinom. boxcalf) štavljena i obojena teleća koža za obuću i dr. boks boksati se (engl. grč. bolletta. box-match) javno natjecanje u šakanju amatera ili profesionalnih boksača (traje od 3 do 15 rundi. grč. priznanica boletit (lat. buldogu slična rasa njemačkih pasa. kratak. box) šport. bascagium) šumarak. guranje i udaranje nogama. boks bokun (tal. Ta-chuan) "udruženje saveznih prijatelja domovine". bokskaf boks-meč (engl. bowle) staklena ili porculanska zdjela s pićem od rashlađenog vina. veća čaša s poklopcem bokasin (tal. otvor. lug bokerica dvocijevka. boiler kotao) kotao za toplu vodu zagrijan el. strujom. boxer) 1. bocage. naziv po mjestu Les Baux u Francuskoj bokskaf (engl.) vrsta mletačkog sitnog novca bolandža (tal. bukmol (norv. šumica. boksanje boks (engl. lat.) španjolski narodni ples u 3/4 taktu. boccale. astr.) norveški književni jezik na čiji je razvoj utjecao danski jezik (prije su ga zvali riksmal. onaj koji je stručno izvježban u šakanju. ušće. vrsta lovačke puške koja ima jednu cijev iznad druge bokmal čit. šport. svaka runda po 3 minute. bocassino. tal. do struka. bolidos oružje za bacanje. bocca.. kastanjetima. šp. mlet. bolanča (tal. pregrada u konjušnici za potkivanje nemirnih konja. šakanje u rukavicama. bouche. mod. boletus gljiva. boucassin) vrsta pamučnog sukna s perzijskim uzorcima bokaža (fr. šport. bucca) usta. ženski proljetni ogrtač s rukavima ili bez rukava boleta (tal. bolis. praćen pjesmom. bocal. fr. box) 1. plinom i si. srednje veličine Bokseri (kin. boccone) komad. boxcalf) 2. tezulja bolas (šp. po ugledu na antičke borbe šakama kod Grka i Rimljana. šećera.

bacač bombi bombazen (fr. dubok ton) voj. onaj koji bombardira. veliki top. usp. sprava za mjerenje veoma malih razlika u temperaturi (do 0. ali se raspadaju u sitne dijelove kad se u njih baci komadić kremena koji zapara površinu i time otklanja otpor kojim se površina u nedirnutom stanju protivi unutarnjem naponu mase) bolta (tal. izvještačen (način pisanja. izražavanja) bombaš (fr. s ciljem da se u svijetu uvede komunistički društveni i privredni poredak. filozofska osnova boljševizma je di- 192 bombaža jalektički materijalizam. bacati avionske bombe. brzo hlađene na zraku i s veoma debelim dnom (vrlo otporne na vanjsku silu. peso boliviano) novčana jedinica u Boliviji = 100 centavosa bolometar (grč. hrabriti koga. grč. željezna ili čelična kugla ili kutija ispunjena eksplozivom. konfetima). st. bombe) voj. boljševici.000001 °C). grč. tući (ili: gađati) iz topova neprijateljske položaje ili utvrđenja. bujica riječi. lubarda. ručna granata. pamuk. cirkuski šator bolus (lat. volta) luk. bombasin. Oktobarska revolucija (1917. lat. bombardare) voj. vata za ispunjavanje haljina i si. smeđ ili crven mastan glineni silikat koji se upotrebljava za boje. lenjinizam. bombarder. grč. riječ koja kvari jezik i stil svojom pretjeranošću i neumjesnošću bombastičan (engl. na II. bombyx dudov svilac. bolus. kugla koja se izbacuje iz bombarde bombarder (fr. prodavaonica. svod. topnik. osnovao u Bologni L. pretjerano kićen. 2. vojnik koji upravlja bombardom bombardirati (fr. osobito: vrsta teških zrakoplova za nošenje velikih količina bombi i bombardiranje bombardir topnik. bombardeur) voj. pristaše boljševizma. bombage ispupčenost) napuhnutost limenke s konzerviranom hranom izazvana razvijanjem plinova iz hrane koja se kvari i raspada . svojim pjesmama i si. bomba. pretjeran.boliviano boliviano (šp. atomska bomba. pren. dosađivati komu (molbama. temelji se na činjenici da električni otpor kovine raste što je temperatura viša bolonjska škola slikarska škola koju je potkraj XVI. vodikova bomba ispunjena eksplozivom čije je razorno djelovanje jače od atomske bombe. kit i obloge radi zaustavljanja krvi boljševici (boljšinstvo većina) "članovi većine". balon bombarda (tal. lemnoska zemlja.) nekadašnja ratna sprava za bacanje kamena. gađati (ili: obasipati) nekoga (cvijećem. metron) fiz. vrsta keplane svilene tkanine. bili u većini i otcijepili se od umjerenih manjinaša (menjševika). bombe. velika trbušasta boca. grč. lit. bombast. tal. bombycinus. bombos potmuo. besklasno društvo bez državne vlasti.) dovela je u Rusiji boljševike na vlast boljševizam (od riječi boljšinstvo većina) oblik marksizma kako ga je shvatio i uspostavio Lenjin. bombyx) 1. bole zrak. marksizam bomba (fr. bombast) lit. staklene bočice kruškasta oblika..) bombast (engl. nazvani po tome što su. bolos) kem. Carracci (1556—1619) i koja je težila da u sebi sjedini odlike starih majstora bolonjske bočice fiz. vrsta pamučne tkanine za podstavu bombaža (fr. šator na sajmovima. zračni termometar. lat. kongresu Socijal-demokratske radničke partije u Londonu 1903. ljubavnim izjavama. prangija. svila) pamučna svila.

bonbonniere) kutija za bombone.) mn. bon anfan (fr. priznanica. unutarnja vrijednost. bonum. imanja bona mente (lat. odšteta. duhovita izreka bon pour čit. ukusno namještena soba. bon dobar. bona dobra) mn. prirodna nadarenost bona (lat. izvrsnost (u . bombyx. bondir) skakati. brašna. dudov svilac. bon-sans (fr. po viđenju bon enfant čit. priznanica.. bon pur (fr. pren. vrsta ženske kape.) posuda za tekućine. bonifier) nadoknaditi. u dobroj namjeri (učiniti. popraviti. prav. odštetiti. pristaše dinastije Bonaparte u Francuskoj bonapartizam odanost dinastiji Bonaparte. bezvjetrica bonapartisti mn. Americi bombola (tal.) mn. dijelovi imanja koji nisu ostali od oca. popust u cijeni bonis nocet quisque pepercit malis čit. često s dodatkom želatine. muškata i šećera u Sjev. lat. bons a vue čit. svilena tkanina bombo (engl. po kojima izvođač udara prstima.) zdrav (ljudski) razum. poboljšanje. starorimska božica plodnosti i djevičanske čistoće.) trg. vrijedi za .. Flemminga.) mn. bonz a vi (fr.) dobronamjerno. raširen je među južnoameričkim Crncima. popravljati bonifikacija (lat. a pojavljuje se i u sastavima suvremenih plesnih orkestara bonificirati (lat. nego potječu od neke druge strane Bona Dea (lat. podskakivati (na konju) bondizam djelovanje i postupci u stilu tajnog agenta 007 Jamesa Bonda (lik detektivskih romana I. naslijeđena dobra. dobra (ili: imanje) maloljetnika bonaca (tal.) tko zlima oprašta. poboljšavanje. kazati) bona hereditaria (lat. bonificatio) naknada. nalozi koji se isplaćuju odmah. bon enfant dobro dijete) dobroćudan čovjek. politika kojoj je cilj dovesti dinastiju Bonaparte na prijestolje u Francuskoj bond (engl. nalog za plaćanje. metron) u pamučarstvu: tablica za određivanje finoće (numere) konca prema težini njegove određene dužine bombiks (grč..) mn. propinjati se. mjenica bondirati (fr.bombikometar bombikometar (grč. bond) pisano jamstvo. te brojnih filmova i stripova) bongos dva međusobno spojena manja bubnja. bombyx pamuk) zool. svila. poboljšati. bon (fr. bonum dobro. voća i dr. bonis nocet kviskve pepercit malis (lat. proslavama njezina kulta (prvoga svibnja ili početkom prosin- 193 bonitet ca) nije smio biti nazočan nijedan muškarac bona fide (lat. bombyx pamuk. bona adventicia (lat. facere. imanje. nalog za izdavanje neke robe. popravljanje. dobronamjerno bona minorum (lat. obično ukusno i luksuzno izrađena. prav. odobravanje načina vladavine dinastije Bonaparte. valjanost.) "Dobra božica".) vrsta rakije od ruma. potječe iz Afrike. obveza. imetak. bombonijera (fr.. mot riječ) dosjetka. bonazza) potpuno tiho i mirno more. tuba za sprej bombon (fr. bonbon) poslastica od otopljenog. dobra. ostavština bona adventitia čit. ukusno namješten stan i si. prav.) u dobroj namjeri. dobričina bon mot (fr. potvrda primitka. naknadno pridošla dobra. dobrima škodi bonitet (lat. bon-sens čit. propeti se. aromatiziranog i obojenog šećera.) dobar za . nasljedna dobra.. fr. bonitas) dobrota.

dar. bonhomme) dobričina. sred. nemetalno čvrsto tijelo. javna kuhinja bordirati (fr. ne tali se na poznatim temperaturama. porubiti.) pom. bordeaux) boja crnog vina. materijal za oblaganje lađe. a preko kojega se svaki prekršaj kažnjava izravnim slobodnim bacanjem. rub lađe borda (ar. kozmetiku i medicinu borati (lat. tal. znak B. gostionica. porubljivati. platna sposobnost. sudnica. korist. ar. redni broj 5. daska. prostodušan čovjekj naivac bonomija (fr.82. mn. državna korist. bonum publikum (lat. određen broj prekršaja do kojega je kriterij kažnjavanja blaži. bordello) javna kuća. bonvivant) veseljak.) "dobre usluge". borde) 1. trg. na lijep način. bon ton) lijepo ponašanje i lijep način izražavanja dobro odgojenih ljudi. okrajak. vrpca. burakx) kem.) dobro. "patuljasto" ukrasno drvo uzgajano u loncu ili sanduku za cvijeće bonton (fr. odnosno treće stranke u zategnutim međustranačkim odnosima bonsai (jap. bordat borda (fr. rub. grundirati bordo-boja (fr.) dobro države. glavešina bookmobile čit. bonzofis (fr. Bord. borna kiselina spoj bora s kisikom (upotrebljava se kod očnih bolesti za obloge) boraks (lat. savjetovanje. kem. pren. dobrodušnost. hrana.bono modo smislu izrade). boarding-house) pansion sa stanom i hranom. obložiti brod daskama.) u SAD naziv za bibliobus 194 brdo-vino bor (lat. border) opšiti. bordage) oblaganje lađe daskama. tj. borac. u slikarstvu: premazati platno osnovnom bojom. sreća. u diplomaciji: naziv za posredovanje treće države u nekom međunarodnom sporu između dviju zavađenih država. tamnocrvena boja bordo-vino (fr. nalazi se otopljen u vodi nekih planinskih jezera u Tibetu. ured bord (njem. otmjeno držanje. vrlina. pretjerana jednostavnost. natrija i kisika (Na 2 B 4 0 7 ). bord) 2. bonhommie) prostodušnost. pom. Aziji i Kaliforniji. porubljivanje bordel (fr. bordel.) minijaturno. kolegij koji se okuplja oko jednog stola. borax) mn. borax) kem. spoj bora. odbor. onaj koji voli dobar život i tjelesne užitke bonzo (jap-) budistički svećenik u Japanu i Kini. bona bonum publicum čit. opće dobro bonus (lat. devizni bonus premija koja se u nekim zemljama daje radi stimulacije izvoza bonvivan (fr. vrsta sive vunene tkanine koja se izrađuje u Egiptu. element atomske težine 10. naivnost bons offices čit. manji brod koji prima dio tereta s velikih brodova i time ih olakšava kako bi mogli preploviti plića mjesta bording-haus (engl. bukmobil (engl. bank. pren. Bordeaux) opći naziv za sva francuska vina koja se šalju u trgovinu preko Bordeauxa . soli borne kiseline bord (engl. kost. opšivanje. upute o lijepom ponašanju bonum (lat. sud. opšivati.) dobrim načinom. traka za opšivanje bordaža (fr. Muhamedov ogrtač. novac za hranu.) 2. board) 1.) šport. mirnim putem bonom (fr. jednokratna isplata dioničarima iznad dividende zbog dobrog godišnjeg poslovanja. kupleraj bording (dan. podrugljiv naziv za stranačkog funkcionara. sigurnost nekog potraživanja (suprotno: veritet) bono modo (lat. važan za industriju. fr. stol za kojim se drže sjednice. stol.

bušilica. bossage) gruba kiparska obrada kamena koja služi kao priprema za konačnu izradu modela boselaža (fr. usp. ispupčeno kiparsko djelo izliveno od gipsa. tal. ograničiti se borsalino (tal. okrugle kiparske fi- 195 botanofil gure koje stoje same (za razliku od onih koje stoje na reljefu. poslodavac. skučen. glup bornirati (fr. jedan bot jedanput. vijenac borealan (grč. pr. fagos) zool. voska. porub. kamene međaše. bordure) rub. bormašina Borgia čit. šare. borer borniran (fr. bosko napasam. C. bossare) praviti plastične predmete od ilovače.(grč. starogrčki bog sjevernog vjetra. mjenica. sjever Borej mit. bourgeois građanin) tisk.. majstor bosa (fr. otkucaj sata. (po J. pa odatle i sat. ograničavati. slova od 9 tiskarskih točaka (po veličini između garmonda i petita) bormašina (njem. biljni) poznavatelj bilja i raslinja. lat. valovite oblike. grč. usp. Borte) v. okvir. filos) ljubitelj bilja. biljka. pren. Borussia Pruska. ura-.) 1. boreios. botanikos travni. botane krmna trava) predmetak u složenicama sa značenjem. indijskom fizičaru i biljnom fiziologu. fobos strah) strah od Prusa. kartaška igra s četiri igrača slična vistu. botane trava) skupljati biljke. mania) pretjerana ljubav prema Prusima i svemu što je prusko bos (engl. 1858— 1938) subatomske čestice s cijelim kvantnim brojevima spina boston (engl. postaviti granične znakove. i njegova djeca Cesare i Lukrecija borgis (po fr. izvadak. boseliran bosirati (lat. botane. popis računa. gospodar. botane. udarac. ili s manjim brojem karata i tri igrača (tri-boston). Boseu. borej sjeverni vjetar borer (njem. gipsa bosoni mn. mali.bordro bordro (fr. bosse. Americi. zamah. ograničen. jednom botana (tal. borda borusofobija (lat. botto) mah. novčanih vrijednosti bordura (fr. vrsta plesa (američka. bohren bušiti) svrdlo. boss) šef. lista. botanike) znanost o biljnom svijetu. sjeverni vjetar. nešto jednostavnija vrsta valcera) boš (fr. kvrga. grč. pren. borealis) sjeverni boreas (grč.) talijanska velikaška porodica španjolskog podrijetla iz koje potječu papa Aleksandar VI. o biljkama i raslinju botanizirati (grč. borne) ograničen. u skupini) bosaža (fr. boreas) sjeverac. baviti se biljkama botano. omeđiti. ublažiti želje. biljožder botanofil (grč. ublažavati. bordereau) trg. bosseler) raditi ispupčene. bozza) grba. onaj koji se voli baviti botanikom t . boche) ime kojim Francuzi podrugljivo i prijezirno nazivaju Nijemce bot (tal. grubo tkano pamučno platno botaničar (grč. Borda (tal. borner) ograničiti. Bohrmaschine) strojno svrdlo. burgija. šarama boselirati (fr. valovitim oblicima. gazda.) omiljeno rusko narodno jelo: juha od prosenog brašna i raznog zelenja bortna (njem. Borussia Pruska. bottana) obično. čvrga. nazvana po gradu Bostonu u Sjev. onaj koji se bavi proučavanjem bilja i raslinja botanika (grč. bosselage) izrada u ispupčenim. 2. po imenu proizvođača) vrsta talijanskih muških šešira boršč (rus. knjiga u kojoj su računi. biljojed. trava botanofag (grč. brežuljkastim. mržnja prema Prusima i svemu što je prusko borusomanija (lat.

sporedan lik ili sporedna uloga u kazališnim djelima boufort čit. beaujolais) vrsta francuskog vina (po gorskim predjelima sjeverno od Lyona) božur (ar. botane. trčkaralo. botriomikoza (grč. 6 = jak. trovanje pokvarenom hranom. sa 3 do 4 tisuće članaka. 196 br botuše (mad. crvena izraslina na ruci ili nozi. geol. tal. Burbon (fr. boling-grin (engl.. okamine grozdasta oblika botriokefal(us) (grč.) igralište za kuglanje u zelenilu boy (engl. a tek nakon toga stihovi bowie-knife čit. konobar botelar (lat. bottarga) jelo slično kavijaru. apotheca) dućančić. boi-najf (engl. botella. boutique. botulus kobasica) med. botrys grozd. vinara. krčma. bortiotičan botrinti (grč. bockanje. francuskom inženjeru E.) kuma botrinitičan (grč. Burdonova . geol. botrys) grozdast. kefale glava) zool. pronalazak američkog pukovnika J. Burbonska palača pren. bu-rime (fr. unaprijed napisani srokovi za koje se tek trebaju naći stihovi. kratica za brom . Ch. čuvar živežnih namirnica na brodovima botra (lat. nazvan po francuskom rezbaru A. botanika.) dečko. biljka s velikim 1 lijepim cvjetovima iz porodice žabnjača. dječak. znanost o biljkama. 1808—1884) bouts-rimes čit. bofor (prema vlastitom imenu Beaufort) ljestvica od 12 stupnjeva po kojoj se mjeri jačina vjetra: 0 = tišina. mala trgovina. pričvršćena na kožu jednom peteljkom botriotičan v. koja se pruža ili savija pod utjecajem vanjskog tlaka ili temperature. 8 = vrlo jak. fr. u obliku grozda. od usoljene ikre morskog lipljena. zrakoprazna ili tekućinom ispunjena (najčešće metalna) cijev prstenastog oblika. lithos kamen) mn. bul (fr. bottega. sluga.) mn. botritičan botroilit (grč. botane. -ites) mn. 10 = jaka oluja. logos) poznavatelj i proučavatelj bilja i raslinja botanologija (grč. sluga. mykes gljiva) med. botos) mn. peonija Br kem. bottonata) zadirkivanje. psa i dr. u južnoj Europi i na Istoku botega (tal. botane. tunjevine i dr. logia) poznavanje i proučavanje biljaka. Bowiea bowling-green čit.) veliki lovački nož oštar s obje strane. naročito pokvarenim mesom (u kobasicama) i ribom botunada (tal.. kamen grozdasta oblika botulizam (lat. bota larga. Bouleu (1642—1732) Bourbon čit. Bourdonu. širokočlana trakavica. manteia) gatanje (ili: proricanje) sudbine iz biljaka botar (lat. prid. lat. teklić božole (fr. botrion jamica. lithos kamen) min. 12 = orkan boule čit. boule) rezbarija u drvu s metalnim umecima. 2 = lagan. compater) kum botarga (šp. botarga. živi u tankom crijevu čovjeka.botanograf botanograf (grč. 4 = umjeren. pjesme kod kojih su najprije napisani srokovi.. botanički botanomantija (grč.) beznačajan. peckanje. služi kao osjetilo u manometrima i termometrima (naziv po izumitelju.) ime poznate vladarske porodice. botrys grozd. okamenjene biljke botanolog (grč. veličine zrna graška do sitnijeg lješnjaka. busur) bot. botellarius) šef kuhinje. botane. buš-tru (fr. grafo) opisivač bilja i raslinja botanoliti (grč. pustene ("filcane") papuče bouche-trou čit. botane. botrys grozd. francuski parlament Bourdonova cijev čit.

brachys) predmetak u složenicama sa značenjem: kratak. sperma sjeme) med. bradys spor. poznati zbog svojih pljačkaških izgreda po Francuskoj brabanta (fr. sporo izlaženje sjemena (pri spolnom odnošaju) 197 brahikatalektičan bradisurija (grč. razum) sporost duševnog života (osobito: sporost u mišljenju) bradikardija (grč. u užem smislu isto što i stenografija i tahigrafija brahij (lat. uron mokraća) med. Brabangonne) belgijska nacionalna pjesma. grč. bradys. sitan brahibiotičan (grč. brabangons) mn. mišićni) ručni. bradys. pepsis probava) med. vrsta tambure za pratnju bradiekoja (grč. fren srce. kineo krećem se) sporost u pokretima bradilalija (grč. nešto veća violina. frasis govorenje) med. bragozzo) ribarski jedrenjak sa dva jarbola i dva jedra bragura (staronord. bradys spor. brachys. brachys.. gluhoća. čovjek koji ima kratku lubanju. brachys. teško slušanje bradifazija (grč. sila brahijalan (grč. teško žvakanje bradipepsija (grč. dromikos sposoban za trčanje) koji ne može dugo trčati brahigraf (grč. akuein slušati) med. brachialis ručni. brazzera = brački brod) drveni obalni jedrenjak od 18 do 40 t s jednim latinskim jedrom i prečkom brač (tal. težak govor. brachy-katalektikos) metr. grafla pisanje) vještina pisanja pomoću skraćivanja uopće. teško. bradys. bradys. kefale) glava antropol. lalia govor) med. od prstiju do lakta. bolesni usporeni rad srca bradikineza (grč. brachion ruka. masaomai žvakati) med. moć. v. st. spor i težak govor zbog mane u govornom organu. nasilnički brahikatalektičan (grč. vrsta nizozemskog platna bracera (tal. braccatore lovački pas) snalažljiv. "Marseljeza" belgijske revolucije brabansoni (fr. lat. teško. bradys. bradys spor. osobito u XII. domišljat čovjek. kardia srce) med.) trg. sporo probavljanje hrane. bili u engleskoj ili francuskoj službi. bragr) pjesnička umjetnost. femi govorim) med. daktylos . osobito donji dio ruke. nasilan. strangurija bragadur (tal. bradilalija bradimaseza (grč. loša probava bradispermatizam (grč. hvalisavost bragoc (tal. v. viola di braccio) glaz.(grč. stenograf brahigrafija (grč. urođena kratkoća prstiju brahidromičan (grč. usporen govor zbog nepotpunog svladavanja nekih smetnji (npr. malen. pren. tj. bradys spor. brachys. ruka.brabansona Brabansona (fr. suprotno: makrobiotika brahicefal (grč. bradilogija bradilogija med. bragagna) vrsta ribarske mreže bragerdizam (engl. bios život) kratkovječan. stih koji na kraju nema jedne ili dviju stopa . viola. brachys. bradys spor. pri mucanju) bradifrazija (grč. braggard) razmetljivost. bradys. mišica. koji živi kratko brahibiotika (grč. brabantski vojnici koji su. pjesništvo brahi. nepotpun. brachion) mišica. težak. brachium. brachys. kod koje je najveći poprečan presjek gotovo jednak uzdužnom presjeku brahidaktilija (grč. bios život) težnja ili vještina skraćivanja života. njuškalo braganja (tal. sporost u govoru bradifrenija (grč. brachys. prst) antropol. grafo pišem) onaj koji umije brzo pisati služeći se kraticama.

logia) vještina sažetog izražavanja u govoru i pisanju. e. pjesnike. insekti koji imaju kratka krila brahiscijan (grč. vrsta kratkih dalekozora sa zrcalima koja se odlikuju svojom praktičnošću Brahma (sanskr. brachys. orao vidim) med. brachys. logos) koji umije biti sažet u govoru i pisanju brahilogija (grč. Brahma) u indijskoj filozofiji Veda ovako se zove vrhovno indijsko božanstvo brahmaizam (sanskr. i po tome nalikuju na školjke. ali točnije ju je zvati neobrahmanizam i hinduizam Brailleovo pismo međunarodna abeceda za slijepe koja se sastoji od svega šest. petalon list) bot. n. stalno zauzimali najistaknutiji položaj i uživali velik vjerski ugled brahmanizam (sanskr. pteron krilo) mn. pus. koji ima kratku sjenu (kaže se za stanovnike najtoplijih dijelova svijeta. uspravno) brahisilab (grč. pteron krilo) kratkokrilan. dajući oduvijek svećenike. brachys. brahmanizmom se i danas naziva religija koja vlada u Indiji. znanstvenike i političare. koji ima kratke cvjetne listiće. brachys. kratak dah. zool. za ljude koji bacaju kratku sjenu zbog toga što im sunčane zrake 198 Brailleovo pismo padaju na tjeme gotovo vertikalno. pneo dišem) med. zubi s niskom krunom i dobro razvijenim korijenom. brachion. astma brahipodan (grč. npr. onako kako je izloženo u Upanišadama (za razliku od naučavanja izloženog u Vedanti) Brahman (sanskr. tj. metron. pr. u 8. Brahma) starije naučavanje o Brahmi. brachys. Brahman) ind. cikloida brahit opt. sprava za mjerenje mišice. kratkih latica brahipneja (grč. otprilike. temno režem) kir. rezanje ruke brahipetalan (grč. jagodicama prstiju opipljiv- . kratkih krila. metr. na udaljenosti. skopeo gledam) opt. podos noga) zool. syllabe slog) metrička stopa koja se sastoji samo od kratkih slogova brahistohrona (grč. linija najbržeg pada.. kratke latice. kratkovremen brahilog (grč. pren. brahmana) članovi najviše i najuglednije kaste u Indiji koji su. tele daleko. ruke brahiotomija (grč.brahikroničan brahikroničan (grč. apsolutno Biće i nebiće u isto vrijeme Brahmana (sanskr. skia sjena) zem. chronos vrijeme) mat. brachion ruka. ali se krije u samom smislu rečenice brahimetropija (grč. brachys. brachys. metron) med. brachy-pneuma) med. brachys. ali se po gradi tijela od njih znatno razlikuju brahipteran (grč. u sisavaca brahiometar (grč. podos noga) kratkonog. veoma rasprostranjene morske životinje. brachys. brachys. skraćeni naziv za brahiteleskop brahiteleskop (grč. brachys. brachys. figura pri kojoj je prividno i formalno izostavljen kakav element važan za izlaganje misli. brachion. brachys. kratkih nogu brahipodi (grč. tjesnoća prsiju i sporo disanje kao posljedica toga brahipneuma (grč. chronos vremenski) kratkotrajan. pus. fil. Brahma) zbirka djela koja predstavljaju dogmatskospekulativne rasprave indijske književnosti. brachistos najkraći. brahma) indijska religija utemeljena. brachys. uskoća prsiju. a od svojih pristaša tražila je visoko moralan život. imaju dva kapka. odontos zub) zool. st. neku vrstu komentara Vedama brahmani (sanskr. kratkovidnost brahiodonti (grč. koji ima kratke metričke stope brahipteri (grč. životinje kratkih krila.

odlično. pren. Brand požar) požarnjak. branda) viseći (mornarski) krevet. branca) grana. puške i mitraljeze (po engleskom konstruktoru Johnu Mosesu Browningu. med. škrge branhus (grč. odsjek. sposobnost da vanjskim utjecajima. bractea list) bot. Bramahova brava Bramarbas (šp. brendi (eng.) usklik u znak odobravanja: vrlo dobro. engleskom mehaničaru Bramahu. braconnier) zvjerokradica. abrakadabra brakonijer (fr. tj. krivolovac. braten peći. struka. usklik u znak odobravanja. nekad se puštao zapaljen protiv ratnih jedrenjaka kako bi izazvao požar brandy čit. braida od njem. "podražajima". čovjek koji se bavi nedopuštenim lovom na tuđoj zemlji. hvalisavac.) alkoholno piće dobiveno destilacijom vina. branchos) med. v. breit širok) stupovi s letvama ili žicama po kojima se penje vinova loza. posebno. zaštitni. odlično! bravo (tal. vrlo lijepo. uže područje zanimanja bratvuršt (njem. poziv. nedostatak ili postojanje prevelike podražljivosti organizma braunovci mn. Brand) med. brein-storming (engl. branzino) lubin (morska riba) 199 bravo brand (njem. pergola brakadabra (bracadabra) v.) "isušivanje mozgova".) savjetodavna ekipa stručnjaka oko nekog političkog ili gospodarstvenog rukovoditelja brajda (lat. branchion) mn. prekršitelj zakona o lovu brakteja (lat. škrgaši branhije (grč. naučavanje engleskog liječnika Johna Browna (1735—1788) po kojem se živa bića razlikuju od neživih stvari po tome što imaju sposobnost podraživanja. v.brain draining ih točaka (pronalazak slijepog francuskog učitelja slijepih Louisa Braillea) brain draining čit. lokalno izumiranje jednog dijela tijela. pokrovni list na biljci Bramahova brava sigurnosna brava s više ušica nejednake veličine (obično 6 do 7) koje moraju biti jednako udaljene da bi se brava mogla otvoriti (nazvana po svom pronalazaču. brawning brauning naziv za različite vrste pištolja. Wurst kobasica) vrsta kobasice za pečenje brauning (engl.) 1. bramar rikati) ime glavnog lika nekih Holbergovih komedija.) sastanak na kojem bez reda svaki sudionik iznosi sve što mu trenutačno pada na pamet u vezi s postavljenim problemom koji valja riješiti brain-trust čit. branche. vinjak branhijati sve životinje koje dišu na škrge. braunizam bravissimo (tal. 1749—1814) Bramahova preša fiz. promuklost. nekroza branda (tal. ogranak (neke znanosti. sjajno. malen jedrenjak napunjen smolom. gangrena. ta. uljem i kučinom. prema tome. lovokradica. nekog posla). zool. brein-trast (engl. upala krajnika branša (fr. hidraulični tijesak koji radi pod vodenim tlakom. junak na riječima brancin (tal. dio. bravvning) v. naziv za pojavu odlaženja školovanih stručnjaka iz manje razvijenih zemlja u zemlje višeg standarda brain-storming čit. pristaše naučavanja Johna Brovvna. 1855 —1926) braunizam med. preklopna postelja brander (njem. tako je! . brein dreining (engl. bivaju pokretana na djelatnost. podrijetlo bolesti je.

plaćeni ubojica. tal. pren. upravitelj brevi manu (lat. pokraubojica bravur-arija (fr. break) otvorena kola na 4 kih svećenika za svakodnevna bokotača. trofeus) zavod brevijacija (lat. glazbeno djelo (za sviranje ili bretela (fr. osobito u glazbi s poveljom. osobito Papino pismo državama. junak. breviatura) v. povlastica. grč. koje nema strogo forpo engleskom liječniku Jamesu Braimalni oblik (za razliku od bule). breeches) mn. diplomu. bez uvijabrefotrofija nja. gradnje i typos otisak) glaz. bracelet. lovačka kola s 3 do 6 sjedala. bregma) anat. = hipnotizam. breccia) voj. breviili poprijeko i s visokim bokom jacija bremsberg (njem. bredizam med. bravoure. brennen paliti. kratke ili breša (fr. deu (1795—1860) koji ga je prvi otbrevet) diploma.) otvoreno. srednji dio gled. loqui govoriti) Berg brdo) uređaj za spuštanje tereta kratak. sažet i jezgrovit govor niz kosinu. brevijatura dizanje djece brevijar (lat. Schere brevis (lat. kratak izvadak. breve d'envansjon (fr. pikrio i ukazao na vezu između hipsmo. podmukli kog platna (naziv po Bretanji. kratkih nogu brenšer (njem. prodor (u zidu. vrsta odličnog francusčovjek. nazvanog po fr. upotrebljava se kod rubreviotipija (lat. dekret. Bremse) kočnica konog. breviatio) skraćivanje. bretelle) uprta. povelju brazleta (fr. nost izvođenja. lat. breve) svaki službeni pisani rukvica. valjan i vrijedan ples udvoje. pes noga) kratbremza (njem. kratkim putem brefotrofij (grč. športske boj. goslužja s dvije klupe namještene po dužini brevijatura (lat. nešto izrađeno kišnog ogrtača.) 2. kosi položaj koji teškoćama povezuje dva uzastopna položaja. brevis. bravura (fr. brevilokvij (lat. izdati brazilskog drveta dekret. bretagne) stari francuski bravo (tal. junačko djelo. zavod za prehranu i pokraćenje. uštrb jesno priljubljene uz noge . brachiale) nabreve (tal. bretona (fr. tehnička vještina i okretbrev(e)te (fr. breviarium) kratak prebregma (grč. bretonne) vrsta ženskog šivost. patent. tjeme kratak izvještaj. hlačnjaci ljanost. junaštvo.) brefotrof (grč. Bremse kočnica. brevis kratak) glaz. kovrčalo bričesi (engl.bravo 200 bričesi bretanja (fr. brevis kratak. voj. s patentom. brevis. brevet d'innoze i sugestije vention čit. bravour. tiskanje nota dr. molitvenik katoličbrek (engl. patent. odmah. patentiran brazilin crvena boja koja se pravi od brev(e)tirati (f. brefos novorođenče. poili izvedeno s velikom vještinom i krajini Bretanji stručnošću. breche. kratak popis. bedemu. propolukratke časničke hlače. lubanje. nazvan vladarima i dr. s diplomom. grivna akt. brevete) pr. šteta. brefos. (fr. gore široke a dolje tinju). aria) jini u sjevernoj Francuskoj) glaz. hrabrost. tropronalazačka povelja. darskih i šumskih poslova. remen za pjevanje) s osobito velikim tehničkim nošenje tereta. za nahočad. nota škare) željezna naprava u obliku škakoja vrijedi za dva cijela takta ra koja se zagrije i takva služi za : kovrčanje kose. bravura) vabretele naramenice. neustra-. tal. tal. brevipedan (lat.. povelja. breveter) dati. mn. patent feus hranilac) nadstojnik. utvrđeili za jahanje.

zbijen u obliku opeke. brig. brigata) 1. 2. osobito sitan ugljen verlo upotrebljiv kao gorivo. 2. svijetao. bridge) kartaška igra. par bricole čit. odskočiti. raskoš. briquetage) bojenje zida tako da izgleda kao zid od cigle. brycho škrgućem. brignos škrgut) med. Brightu (1788— 1858) koji ju je prvi opisao brigma (grč. fr. Egeon brikabrak (fr. te sa strane podijeljenog u mnogobrojne trokute i četvorokute (fasete) briljantan (fr. odskoči.) glaz. raditi zaobilazno briksizam (grč. brigante) cestovni razbojnik. pren. bric-a-brac) starudija. brillant) sjaj. odboj lopte od ograde. bricola. brigg. voj. obojiti zid tako da izgleda kao zid od cigala. osobito starinske. brigantine. brycho škrgućem) škripanje zubima u snu. Kasten ormar) poštanski sandučić. brillanter) od dijamanata glačanjem praviti briljante. u prah pretvo- 201 briljantnost ren materijal zbijati (prešati) u obliku cigle brikfastn (njem. izrada pročelja građevine (fasade) tako da se vide cigle. osobito briljantima briljantnost (fr. ne raditi časno. a odozdo slabije zatupljenog. div s 50 glava i 100 ruku.) udariti loptu sa strane odbijenom loptom od ograde. odozgo jače. tal. brillantine) kozm. pren. laka jedrilica s dvije katarke i s veslima. mala jedrilica s dvije katarke Brightova bolest (lat. veličanstvenost. hajduk. škrgutanje zubima Brijarej mit. zapovjednik brigade. briqueter) popločiti ciglama. blistati) sjajan. par brikol (fr. buntovnik brigantina (engl. pomoću odbijanja pogoditi sa strane. vrsta mirisne masti za kosu. za sto naoružanih ljudi. brigg) pom. jedinica sastavljena obično od dva puka istog roda vojske. odličnost . krasan. akutna i kronična upala bubrega s izlučivanjem bjelančevine u mokraći (nefritis). kugle ili jajeta. njem. blistavost. brigade. 3. brillant. bricole) srednjovjekovna ratna sprava za bacanje kamenja. brigadier) 1. brillant) dijamant uglačan dijamantnim prahom tako da ima oblik dvostrukog (osnovama spojenog) stošca. škrgut brillante (tal. ukrasiti (ili: optočiti) dragim kamenjem. razne umjetničke stvarčice. par brikol (fr. lukavo brikolirati (fr. sin Urana i Geje. blistav. briquette) nešto u obliku cigle. listovna uložnica (obično na javnim mjestima) brikola (lat. staretinarnica briket (fr. prije: vrsta ratnih brodova s 10 do 20 topova brigada (fr. pren. slična vistu. zaobilazno. kugle. Brigantine) pom. plahovito briljant (fr. sitan. učiniti da se nešto odbije. živahno. jajeta i si. fugiranje briketirati (fr. bradu i brkove briljantina (fr. nazvana po engleskom liječniku R. ormarić. otuda: pren. divan. kod biljara: odskok. voj. briketaža (fr. jedna od najzanimljivijih igara s vrlo mnogo kombinacija brig (engl. fr. konjički dočasnik u francuskoj vojsci. veoma vatreno. Brief pismo. morbus Brightii) med.) posredno. divota. škrinjica za pisma. pljačkaš.bridž bridž (engl. bricoler) odbiti. skupina radnika koji rade na izvršenju određenog zadatka brigadir (fr. cigle. udariti par bricole čit. veličanstven briljantin (fr. briller sjati. list. brillantine) gusto tkana pamučna tkanina s uzorcima briljantirati (fr. rukovoditelj radne brigade brigant (tal. odličan. sa strane.

upotrebljava se. brusquer) obrecnuti se na nekoga. odskakati od ostalih brimada (fr. brizo. brimade) kod francuskih studenata: zbijanje šala s novim studentima. briozo (tal. svi topovi na jednoj strani ratnog broda. bryon.) veliki narodni muzej u Londonu (osnovan 1753. briser) sposobnost rasprskavanja. razbijač. razornost. Britiš muzeum (engl. lat. uništavajući brizantnost (fr. brodkasting (engl. ginestra) primorski grm s lijepim žutim cvjetovima. svijetliti se. pletenica. skupni naziv za mahovine brioidan (grč. manteia proricanje) vještina tumačenja snova brnistra (tal. sendvič briozoe (grč. dio botanike koji proučava mahovine brion (fr.) govorenje nebitnih stvari. briser. bryon mahovina. fyton biljka) mn. briller. briseur) lomitelj. prelijevati se u svjetlosti. zoon životinja) zool. osobito raširena u primorskim krajevima Hrvatske britanija-metal u Britaniji (Engleskoj) pronađena metalna smjesa cinka. dugačka 25 km. žive u kolonijama i mahovinasto su razgranate briskirati (fr. magleni mjesec. "krštenje" brucoša na taj način što ih stariji zgrabe za noge i ruke i bacaju uvis brimborium (lat. brod-sajd (engl. pocrniti briofiti (grč. strana broda. umjesto srebra. paljba iz topova s jedne strane broda Broadway čit. značajno se isticati. srednjim dijelom centar američkog kazališnog života broajon (fr. pečeni valjušci od mesa brizomant (grč. bojiti (ili obojiti) smeđe. antimona i nešto bakra (ponekad i nikla i bizmuta). bot. brisant) koji lomi. Brisoleten) mn. razoran. životinje nalik na mahovine. brizo spavam. con brio brioš (fr. mahovinast briologija (grč.) s veoma bogatim znanstvenim i umjetničkim zbirkama brizantan (fr. mantis prorok) stručnjak u tumačenju snova brizomantija (grč. srebrnaste boje. eidos oblik) bot. tal. rjeđe slatkovodne. rasprskava. logia) bot. razorna snaga brizer (fr. usjajiti i na taj ih način sačuvati od hrđanja.) glaz. listopada do 24.) uzeo je Bonaparte.briljirati briljirati (fr. Brodvej (engl. brunir) metalne predmete smeđe uglačati. za izradu stolnog pribora Briti naziv za keltska plemena naseljena u Britaniji u doba rimskih osvajanja British Museum čit. brimera (9. studenog 1799. plameno. radio emitiranje broad-side čit. bruma najkraći dan) u republikanskom francuskom kalendaru: drugi mjesec u godini. morske. žuka broad-casting čit. brumaire. sijati. šumno.) pom. od 23. broyon) tučak za mrvljenje. studenog. vladu u svoje ruke brinet (fr. živahno. bryon mahovina. brillare) sjati. brioche) vrsta peciva. blistati. pren.) vrsta kvalitetnog francuskog vina brioso čit.) odašiljanje radio emisija. prenagliti čime 202 broajon briškula (tal. bryon. Broadway široki put) glavna poslovna ulica u New Yorku. kao prvi konzul. brunet) crnomanjast ili smedokos muškarac brineta (fr. 18. bučno. briscola) vrsta kartaške igre. čajni kruščić. brunette) crnomanjasta ili smeđokosa žena brinirati (fr. izmotavanje brimer (fr. htjeti nešto brzo sprovesti. okolišanje. trljanje boja . bijele. koji razmrskava. prednji valjak na spravi za predenje brizolete (njem. sličan mahovini.

bronser) obojiti brončanom. bakrenom bojom (drvo. koji se tiče dušnika ili dušnica. upotrebljava se kao sredstvo protiv jakog kašlja bromural (grč. tj. redni broj 35. bromos) farm. smeđom. bronzo.916. lat. ili samo od pamuka. osobito slikama. brončati (fr. nemetal atomske težine 79. bromos) med. broma jelo. logia) znanost o jelima. gips. pren. crnom. dva kanala. metron) sprava za odmjeravanje dnevne količine hrane bromizam (grč. pretpovijesno razdoblje (između kamenog i ledenog doba) u kojem su se ljudi služili broncom za izradu oružja. lat. broderija (fr.). grafein opisivati) opisivanje jela i sredstava za prehranu bromatologija (grč. oblicima i si. brocanter) trgovati umjetničkim stvarima. bronzium) legura (slitina) bakra. srebrom. bronzo) zvonce. nazvan po velikom njem. izvesti zlatom. bronze. znak Br. od svile i pamuka. grub metalni prašak od slitine bakra i cinka. vezenje. bromoformium) farm. tal. poznati lijek za živce bronca (fr. brodetto) kuh. broccoli) vrsta cvjetače s mesnatim i sočnim cvjetovima i stabljikama 203 bronhije brom (grč. vezivo. tekućina veoma slična kloroformu. izdavačkom poduzeću u Leipzigu. obojiti modrikastim preljevima na vatri bronhijalni (grč..brockhaus Brockhaus čit. posuđa i dr. to broil peći na otvorenoj vatri. s utkanim velikim cvjetovima. znanost o sredstvima za prehranu bromatometar (grč. broccato) skupocjena i teška. klepčica. broma jelo. kupovati i prodavati stare stvari brokat (tal. kićenje. nagrada koju trgovački posrednik dobiva za posredovanje brokula (tal. bromov pripravak. tuberkulozna bolest nadbubrežnih žlijezda praćena velikom slabokrvnošću i smeđom bojom kože brončano doba geol. npr. oštrog mirisa bromatika (grč. broder) vesti. obično se jede s palentom brodirati (fr. lijevi i desni. osobito slikama. "pohanac" brokanter (fr. trgovina vezivom. fini obojeni tinjac u prašku (obje vrste ovog praška upotrebljavaju se za brončane boje). luka i maslinova ulja. pren. bronchos dušnik) dušnički. Brokhaus (njem. svilom. staretinar brokantirati (fr. broker) trg. krasiti. bromos smrad. brocanteur) trgovac starim umjetničkim predmetima. crvenkastosmeđa teška tekućina. osnovanom 1805. vrsta jela od ribe s gustim umakom od rajčica. element. zlatnim i srebrnim koncima protkana svilena tkanina. kožu i dr. utisnutim u zlatu ili srebru brokatel (tal. bromium) kem. brokatni papir papir u boji s uzorcima. trovanje bromom bromoform (lat. poklepčica brončana bolest med.) veliki njemački konverzacijski leksikon s mnogo izdanja. broker) trgovački posrednik brokeraža (engl. uljepšavanje brodet (tal. crvenkastog ili ljubičastog talijanskog mramora broker (engl. koji nastaju . mjedeničica. vrsta žutog. bronhijalni katar = brrnnitis bronhije (grč. broma jelo) znanost o pripremanju jela po znanstvenim i ekonomskim načelima bromatografija (grč. uljepšavati izmišljenim dodacima brojler (engl. broderie) vez. broccatello) brokatu slična polusvilena tkanina. bronchia) mn. an-i». na roštilju) pile za pečenje. cinka i željeza bronce (tal. broma jelo.

upala dušnika izazvana zaraznim gljivicama bronhoplegija (grč. pretjerano izlučivanje sluzi kod kronične upale dišnih kanala bronhoskopija (grč. učiniti nešto na brzinu brošura (fr. knjižica o aktualnim dnevnim pitanjima brošurist (fr. različitog kalibra (nazvan po pronalazaču. bronchos. brochure) mekano uvezana knjižica. srebrom. bronchia) med. malteška groznica). bronchos. krvarenje dišnih kanala bronhoreja (grč. protkivati tkaninu (zlatom. bronchos. bronchos. bronchos. pren. uvezati knjigu u mekan uvez. bronhotom instrument za umjetno otvaranje dišnih kanala bronhus (grč. bronchos. bronchos. temno režem) med. bronchos. broche) ženski nakit s kopčom (obično na prsima ili pod vratom) broširati (fr. upala bronhija.(grč. bronchos. bronte grom. Bruderschaft) bratstvo. bakreni kotlić broš (fr. regnymi skršim. bronzo) lonac. bruh) med. slomim) med. bronte grmljavina) sprava za izvođenje umjetne grmljavine na pozornicama brontofobija (grč. ovaca i svinja zarazne pobačaje bruderšaft (njem. kod čovjeka izazivaju dugotrajne vrućice (Bangova bolest. spasmos 204 bruderšaft bronteum (grč. stenos tijesan) sužavanje (ili suženost) dišnih kanala bronhotomija (grč. protkati. fobeo plašim se) strah od grmljavine i nepogoda brontologija (grč. brontosaurus) geol. a kod goveda. plesso udarim) med. brocher) prošiti. gnojna upala dišnih kanala bronhocela (grč. divovska. nosorozima slična vrsta sisavaca iz srednjeg tercijara Sjeverne Amerike brontulati (tal. Brovvningu) bruceloze zarazne bolesti uzrokovane bakterijama roda Brucella. brontolare) gunđati. rheo tečem) med. uzetost (ili: paraliza) dišnih kanala bronhopneumonija (grč. skopeo gledam) med. bronhijalni katar bronho. bronchos) anat. svilom). bronte. piskutavost glasa (kod promuklosti) bronholitija (grč. bronhije . bratimstvc grč) med. bronchos. fone glas) med. prošivati (knjigu). pneuma dah) med. pregled dušnika i dišnih kanala pomoću posebnog zrcala bronhospazam (grč. dug preko 18 metara brontoterij (lat. kila dušnika. Amerikancu J. grmljavina) uređaj za mjerenje jakosti gromova i grmljavine brontosaur (lat. dušnik.) automatski revolver belgijskog sustava sa 7 i više metaka u šaržeru koji je smješten u kundaku. N. mrmljati.bronhitis račvanjem dušnika od trećeg leđnog pršljena bronhitis (grč. stvaranje kamena u dišnim kanalima bronhomikoza (grč. tuberkuloza pluća bronhoragija (grč. logia) znanost o grmljavini. bronchos. golemi kralježnjak iz razdoblja krede. brochurier) pisac brošura browning čit. guša bronhofonija (grč. grč u dišnim kanalima bronhostenoza (grč. prigovarati bronzin (tal. kele kila. o nepogodama uopće brontometar (grč. rheo tečem) med. usp. bronchos. mykes gljiva) med. lithos kamen) med. bronchos) predmetak u složenicama sa značenjem: dušnik bronhoblenoreja (grč. brontotherium) geol. operativno otvaranje dišnih kanala. blemma sluz. grkljan. bronchos. brauning (engl. bronte grmljavina. upala bronhija koja prelazi na plućno tkivo i izaziva upalu pluća.

hernija bruh-gold (njem. algos bol) med.) kraljevski dvor u Londonu Buda (sanskr. divljački.) ime jednoga nacističkog koncentracijskog logora (u njemačkoj pokrajini Tiringiji. bez odbitka troškova. Buddha) "Probuđeni. Buhnvvald (njem. bubon. limfni triper (kapavac) Buchenwald čit. poživotinjiti brutalnost v. brutaliser) zlostavljati. učiniti da podivlja. v. do 22. brumalis) zimski brustbild (njem. Dachau. bubon. glupan. zvjerski brutalitet (lat. nazvana po imenu poznatog engleskog državnika Brooma (1778—1868) bruma (lat. 1799. upala preponskih žlijezda bubonalgija (grč. štovan kao . bakingemska (engl. Prosvijećeni".) mjesec francuskog republikanskog kalendara. životinjska požuda brutalizirati (fr. fr. ubio se nakon poraza Kasijeve vojske kod Filipija. bruto-pri- 205 Budha hod cjelokupan prihod. brustolare) paliti. brogiotto) vrsta crne smokve. bubon. potpuno zanemariti brutto (tal. suprotno: netto bružeta (tal. aden žlijezda) med. bruh prepona. pren. zimski solsticij. Bruch lomljenje) med. neprerađeno zlato brum (engl. grub. st. zima. brutto) trg. pr. XI. brutalis. lat. životinjsko ponašanje prema kome.) najkraći dan u godini. osobito poznatog po okrutnostima koje su u njemu vršene nad zatočenicima tijekom Drugoga svjetskog rata i prije njega (1937—1945). kratka ženska frizura kao u dječka bubonadenitis (grč. brimer (fr. X. pržiti brut (fr. brut sirov) oznaka za pjenušac (suhi) kojem. Brust-bild) poprsje. težina robe zajedno s težinom ambalaže. bubonulus) med. divljaštvo.) kad je general Bonaparte srušio Francusku republiku brumalan (lat. bubalis) zool. rođen u Indiji polovicom VI. usp. Budha budak (tur. velika budala Budha (sanskr.bruh bruh (njem. kele) med. brutificere) napraviti nekoga životinjom. zvjerski (ili: grubo) postupati s nekim. upala limfnih žlijezda u preponama (obično u vezi s mekim čankirom). Bruchgold) izlomljeno. brougham) zatvorena laka kočija s dva sjedala i jednim konjem. od 22. Bubikopf) "dječačka glava". Brust-halter) ženski prslučić za pridržavanje grudi bruštulati (tal. neotesan. brutal) životinjski. e. nije dodano nimalo šećera Brut (Marko Junije 85—42. pr. bista brusthalter (njem. venerične otekline bubonocela (grč. kramp.) najistaknutiji sudionik urote protiv Cezara. kila bubonulus (grč. brutalitet brutificirati (lat. brunjača btto kratica za brutto bubalis (grč. pren. afrički jelen. Buddha) v. oruđe s drškom kojemu je na vrhu s jedne strane željezni šiljak a s druge uska motičica. brumaire datum (9.) truba. XI. surov. bolest prepona buboni (grč. bubon) mn. e. antilopa bubikopf (njem. studen uopće brumaire čit. grubost. n. budak) trnokop. u staroj plemićkoj obitelji. brutalitas) surovost. prilikom dobivanja. 18. bubon preponske žlijezde. trublja buckinghamska palača čit. n. slika ili kip koji prikazuju glavu i gornji dio prsiju. med. Auschwitz bucina (lat. Thiiringen). nezahvalni urotnik brutalan (lat. osnivač po njemu nazvane religije (budhizma).

v. budoar (fr.) pravim imenom William Frederick Cody (1846—1917). iatrike liječništvo) stočno liječništvo. bouillon) kuh. lakrdijaš. bafelou (engl. odbojnik (na vagonu) buffa (tal. bez strasti i patnje. usp. bi vol. posebno pripremljen papir za upijanje tinte izrađen od pamuka i sulfatne celuloze bugenvilija bot. religija koju je osnovao Budha.) zajednički naziv za sve borbene vještine kao što su džudo. woogie način plesanja crnaca iz Arizone) poseban oblik glasovirske interpretacije bluza nastao početkom 20. čarlstona. lijepo uređen ženski salon (obično u blizini spavaće sobe) budžet (engl. blek-botoma. budget. bouillon) kuh. bujurmak zapovijedati) zapovijedajte. bouille. "sveti mudrac". buffo) komični pjevač u talijanskoj operi. budžetska godina godina trajanja primljenog budžeta. osloboditi se tih strasti znači osloboditi se patnje. Buddha) mn. bufo karikato (tal. fr. bulga novčanik) jednogodišnji zakon kojim se predviđaju. i kao deveto utjelovljenje boga Višnua. Buddha) v. lakrdija. volook. komičar. lakrdija. budhisti budizam (sanskr. tal. boudoir) mali. volja za životom). slavan 206 bujnim po svojoj okretnosti. buffone) šaljivčina. boogie loša improvizacija na glasoviru. bouiller) staviti na robu carinski žig. v.) pretjeranost u lakrdijašenju tal. bugsiren) pom. proračunska godina Buergerova (Birgerova) bolest bakterijska ili alergijska upala krvnih žila. juha od povrća i mesa u kojoj se obično razmuti jaje bujon (fr. ali je mnogo brži i s mnogo improvizacija bugzirati (niz. komične opere. bugazar upijati) sušilo. bik buffo (tal. američki pustolov. bus vol. Bafelo Bil (engl. opera buffa komična opera Buffalo Bili čit. pristaše religije i filozofije budhizma budhizam (sanskr. bus govedo. vući lađu pomoću broda ili pomoću čamca na vesla za koji je lađa vezana konopcima buj (fr. legendaran u poštanskoj službi i u američkom građanskom ratu. čija se filozofija temelji na dvama pojmovima: patnji i spasenju. laka komedija. tj. uzroci patnje su strasti (tj.) zool. lat. posušilo. buffa) šala. st. bujrumte . budhizam budhisti (sanskr. izvolite. put prema oslobođenju vodi nirvani. karate i si. Buddha) naučavanje Gautama Budhe (557—447 pr. venet. e. obično u nogama bufer (engl. žeđ za životom. buffer. stanju blaženog mira. ofthalmos oko) med. usp. bucare probijati. loš ples. buljook bugačica (tal. buffo caricato čit. život je patnja. budizam budisti (sanskr. bouille) carinski žig koji se udara na vunenu robu. liječenje goveda bujirati (fr. budhizam budo (jap. kao ples sadrži elemente bluza. s volovskim očima. bolgia. južnoamerička ukrasna biljka penjačica bugi-vugi (engl.).) prihodi i rashodi u jednoj budžetskoj godini. buljon bujrum (tur. lakrdijašenje buftalmičan (grč..budhisti bog. prethodno odobravaju i prethodno raspoređuju svi državni (kao i gradski i dr. ind.. bouffonnerie) šala. Buddha) mn. n. buj bujon (fr. osnovao glasoviti cirkus Wild West buffalo čit. proračun prihoda i rashoda uopće. vrsta tkanine bujatrika (grč. bufon bufon (tal. dvorska luda bufonerija (fr.

bouquin) ljubitelj i skupljač starih knjiga buking (engl. predbilježiti se bukle (fr. pisac pastirskih pjesama bukolički (grč. pastirski. čvor) hrapava vunena tkanina od kovrčavog prediva. krvava ili gnojna tekućina. osobito na dorskom frizu. mutna.) bula (lat. med. posrednik pri klađenju 207 bularij bukmejking (eng. boucassin) vrsta krutog francuskog platna. isp. morski razbojnik. janjeća koža". mišić puhač buke (fr. rezervacija (u hotelu. Zlatna bula vladarska isprava Bele IV. poznat iz priča (bojao se svoje sjene i teško gaje bilo uzjahati) buket (fr. booking) predbilježen dolazak gosta u neki hotel.). pren.) zatvor. službena Papina povelja ili spis o važnim pitanjima na kojem je veliki crkveni pečat (za razliku od breve koja ima samo otisak pečata s prstena na kojem je riba).) sušiti komade mesa na suncu ili nad vatrom bukardija (grč. bullarium) zbirka papinskih bula ili odredaba . turska žena. kranion lubanja) arhit.bujruntija bujruntija (tur. kao posljedica jačanja srčane muskulature bukasen (fr. pamučna tkanina za podstavu bukcinator (lat. bukolike) poet. bukle-sag sag. bujurultu. Turkinja bularij (lat. kefale glava. najava dolaska. volovska glava) najmiliji konj Aleksandra Velikog (Aleksandra Makedonskog). kardia srce) med. običan način klađenja na konjskim trkama. tkan na čvoriće bukmejker (engl. Americi. bouquiniste) prodavač starih knjiga.) 2. u duhu ili u obliku pastirskog pjesništva. bus vol. book-maker) onaj koji na konjskim trkama priređuje klađenja ili se sam kladi. plik bula (tur. pečat od voska ili kovine na povelji. točan bula (lat. okruglo i jajoliko izdignuće pokožice ispod kojeg se skuplja čista serozna. books) prozirna i laka tkanina od finog pamuka buksa (šatr. povećanje. booking) rezervirati. bukolikos) poet. idila (osobito kod rimskog pjesnika Vergilija) bukranij (grč. bulla) 3. bukirati bukinist (fr. ukrasi. buket Bukefal (grč. bouquineur. seoski. bouquet) miris (npr. gusar bukanirati (ind. u obliku golih lubanja na žrtvenim volovima buks (engl. uobičajena cezura na kraju četvrte stope u heksametru grčkih bukoličara bukolika (grč. (1242. za razliku od totalizatora bukoličar (grč. pri kupnji zrakoplovnih karata i si. tj. pastirska pjesma. skup bukiner (fr. prvobitno: mala zlatna kutija u kojoj su se nosile hamajlije. vina). buckskin) "jelenja. boucle kopča. v. uvjerenje. buccinator) trubač. zvjerokradica u Sjev. hipertrofija srca. povelja s takvim pečatom. bugsieren) vući lađu u luku bukskin (engl. obaviti upis. tepih. najaviti dolazak. obrazni mišić. bus govedo. dokument (uopće). bulla) 1. boucanier) lovac na bivole. bukolička cezura metr. anat. bukva slovo) doslovan. bouquet) lijepo uređen stručak cvijeća. g. tamnica buksirati (niz. na željezinici. book-making) sastavljanje knjiga. povelja. pismo bukanir (fr. antikvar bukirati (engl. v. vrsta čvrste vunene tkanine za hlače i športsku odjeću bukvalan (starosl. hrpa. bus vol. ukaz. bujrum) pašina ili valijina pisana zapovijed. potvrda. bukolikos) poet.

Bummler tumaralo) naziv za polagani poluteretni vlak koji se jako trese i u kojem je neugodno putovati. woomera) srpoliko oružje australskih domorodaca (uska i oko 60 cm dugačka daščica od tvrdog drveta. pljačkati. bulimia) med. odličan lovac na miševe i štakore bulumenta (tal. bulldog) 1.) lukovica. urnebes. kudrava i prljava glava bum (engl. pren.) anat. životinjska glad bulinirati (fr. gomb puce. izbacivanje mjehurića bulimija (grč. bullitio) vrenje. u televiziji: posebna kolica koja mogu hvatati sve vodoravne i okomite pokrete bum (niz. bulbosus) lukovičast. široka i lijepa ulica zasađena drvećem. liga. pren. tako da mu se vide prednji zubi. vreva. glavičast bulbozan (lat. bully gužva. pregrada od brvana. tj. luk. neodoljiva. studenac bunčela (tal. veliki engleski pas širokih prsiju. krasti buliran (lat. foltamente gusto. . tuđi. (njem.) velika splav (služi npr. bullire. mora projuriti bullion čit. bulbus okuli (lat. sabornica. buli bik) pren. mnogo) mnoštvo ljudi ili stvari. stran novac. njegovih karakternih osobina: pretjerane ukočenosti. Bund) savez. spekulativan pothvat. društvo. bedem buli (engl. voj. kratke i duboko usječene njuške. gomila. onaj koji nije u optjecaju bulterijer (engl. 2. hladnokrvnosti i dr. 2. bilten 208 bund bull-finch čit. metež. vraća bacaču bumler (njem. velika. glavičast. neočekivan razvoj. pločama ili grudama. opskrbljen bulom bulist (lat. forma) koji ima oblik lukovice. nastala križanjem buldoga i terijera. bullatus) zapečaćen. glupost. bulldozer) "kopnenojaružalo". (njem. glavica. ploviti ukoso (po vjetru sa strane).) šport. naziv za periodička i neperiodička izdanja. skok dionica na burzi. hrpa. glavna ulica. za zatvaranje ulaza u zaljev). buljen (engl. započinjanje igre nakon prekida (u hokeju na ledu) bulicija (lat. tvrđava.) zdenac. nepočešljana. gusjenično vozilo za iskopavanje i prekopavanje zemlje buleuterij (grč. očna jabučica buldog (engl. bulla. bulletin (fr. bul-finč (engl. das Bund) svežanj. buleuterion) vijećnica. na krajevima plosnata. boom) buka. a u sredini koljenasto savijena). krumpirast bulbus (lat. nenadana aktivnost. boulevard) šetalište. na utrkama s preponama. John Buli oličenje engleskog naroda kao cjeline. neotesanost. dugme) pribadača. rulja. bulbus oculi čit. gusta trnovita živica kroz koju konj. bouliner) pom. fero donosim) bot.) kosa spletena i savijena uokrug bund 1. potvrđen pečatom. bulbus lukovica.) izvješće o nekom važnom događaju.) neprerađeno zlato ili srebro u šipkama. bulbus.bulbiferan bulbiferan (lat. nalet) šport. lanaca i bačava na sidrima koja se stavlja u vodu za obranu od podmornica bumbača (mađ. vrsta džepnog revolvera sa 6 i više metaka buldožer (engl. isto i buml bunar (tur. čioda (igla s glavicom) bumerang (austral. posebno se odlikuje time što se. koji rađa lukovičastim podzemnim stablom bulbiforman (lat. bullterier) vrsta engleskih pasa. napomena ili kratka priča kod koje je šaljiva poanta u tome što joj nedostaje dosljednost glavne misli. bulla) pisac papinskih bula buli (engl. skupštinska zgrada bulevar (fr. ako ne pogodi u cilj. senzacija. nepošteno trgovati.

čovjek koji svuda "zabada nos".) žestok vihor sa snježnom vijavicom u ruskim i sibirskim stepama buraska (tal. 3. iskrcali na Rtu dobre nade u južnoj Africi. usp. mala tvrđava Burgenland austrijska pokrajina u kojoj živi mnogo Hrvata.Bundesliga smotak. st. komedijant.) Muhamedov ogrtač. i 16. mjera za konac Bundesliga (njem. također: naziv jedne arapske vjerske pjesme burdalu (fr. zadirkivalo. ali je njihov jezik u javnim službama izjednačen s engleskim bura (tal. Burg) zamak. nastaje veoma vruć plamen s neznatnim postotkom plina (po njem. zavežljaj. intrigant burgundska smola pročišćena žuta omorikova smola burgundska vina poznata crna i bijela francuska vina iz pokrajine Burgundije Buri (niz. bora) žestok i hladan sjeverni vjetar na istočnojadranskom primorju. pren. besmislica. vječni buntovnik. koji želi sve znati i u svemu biti pametniji od drugih. burrasca. bourrette) tkanina od otpadaka svile burg (njem. burattino) pokretljiva lutka. prostor. 1811—1899) buntdruk (njem. dvorac. sastoji se od metalne cijevi koja pri dnu ima dva otvora. stanovnici juž. mjera za staklo. a spojena je s rezervoarom plina.) Savezna liga (vrhunsko natjecanje u nogometu u Njemačkoj) Bundestag (njem. zadirkivanje. pijesak i dr. u kojem su Buri izgubili samostalnost. poznati primjer za nemogućnost slobodne volje . pom. spremište na brodu za ugljen. fizičaru i kemičaru Robertu Bunsenu. višebojni tisak bunting (engl. smutljivac. nesmisao. podvala. izmišljotina. ulično) od zračnih napada. bourrasque) bura. Boer seljak) pripadnik nizozemskih doseljenika koji su se u 17. bukač. vikač.) 1. st. poticatelj nereda. bourdon) glaz. puše s kopna na more 209 Buridanov magarac bural (tal. ljutine buratino (tal. Gradišće burgija (tur. vrsta šarenog francuskog platna burdon (fr. u njemu se u određenim omjerima miješa zrak i plin i kad se tome prinese zapaljena šibica. duboki bas na orguljama. 4. boer) "seljaci". spletkar.) savezna skupština. zabadalo. fr.. borale) ormar s ladicama. lakrdijaš. st. iznenadan vihor. Buntdruck) tiskanje u više boja.) engleska laka vunena tkanina za izradu zastava Buonarroti glasoviti talijanski umjetnik (imenom Michelangelo) iz 15. Afrike nizozemskog podrijetla Buridanov magarac fil. voj. jedan od predstavničkih domova Njemačke bunker (engl. marioneta burda (ar. bušilica. 2. podmetanje. savezni parlament. izostavljanje riječi pri slaganju buret (fr. betonsko sklonište (kućno. komoda buran (rus. pren. budalaština. cement. Bur (niz. tisk. Burski rat rat između Bura i Engleza početkom 20. dio kombajna: sanduk u koji pada zrnje Bunsenov plamenik naprava koja se upotrebljava za zagrijavanje različitih supstanci i kemikalija. kasnije: osobiti znak abasidijskih kalifa. mali betonski fortifikacijski objekt stalne fortifikacije s dubokim podzemnim zaklonima za posadu. borer. izljev zlovolje. bourdalou) vrpca na šeširu s kopčom. podvaljivač. iznenadna nepogoda. burgu) svrdlo.

burka. veselo i nestašno glazbeno djelo za ples burleskan (fr. ugljenom i si. burnus. bursa. bourse. šala. vjenčani prsten burmut (tur. čireva. njem. s kapom. nazvana po njem. buri) sitan duhan za ušmrkavanje burnetirati v. usukati) zavoj. krzno) mjesto gdje se redovito sastaje poslovni i trgovački svijet radi zaključivanja poslova. burzijanci ljudi koji se bave burzovnim poslovima. med. otopina baznog aluminijevog silikata. ne može odlučiti prići nijednom od ovih dvaju kupova burin (tal. burlesque) poet. glazbeno djelo humorističnog karaktera. neobuzdan. bezbojna tekućina. Bursch) u Njemačkoj: član njemačkog studentskog društva. blebetati.) vrećica od vrlo finog materijala u kojoj katolički svećenik nosi posljednju pomast i pričest umirućem bursae muscosae čit. fr. ekonomskim jačanjem bur- . burmak uvijati.. gladak prsten (obično zaručnički). tržište novca. sluga. burla) šala burlak (rus. v. mala burleska burma (tur. bourg. borsa. osobito kao lađarski radnik na Volgi burlati (tal. burla. burun.) seljak koji traži posao izvan svoga mjesta. kesica) akutna ili kronična upala sluznih vrećica burš (lat. zbog potpune jednakosti i ravnoteže pobuda. mjesni običaji koje je utvrdila uprava neke burze. usp. upotrebljava se za obloge kod rana. lakrdijaški burleta (tal. (produktna burza). bourgeoisie. octenog mirisa. Arapi (beduini) ga nose preko odjeće 210 buržoazija Burovljeva voda farm. burze muskoze (lat. bourse. fr. bursa vrećica.) mn. tal.burin koji se pripisuje francuskom skolastičkom filozofu Jeanu Buridanu (1300—1358): gladan magarac koji stoji između dvaju potpuno jednakih i podjednako od sebe udaljenih kupova sijena mora skapati od gladi budući da se. bournous) ogrtač bez rukava. glupariti burleska (lat. byrsa koža. buržuj) 1. bursa. pod burza burzovni uzansi trg. sladunjavog i trpkog okusa. burra. s dlakom okrenutom prema van i valjanom tako da se voda ne može zadržavati (nose ga svi kavkaski narodi) burla (tal. veseo. lupetati. lakrdijati. nakaradan. komedijati. kurir burza (fr. Bersianer) mn. sluzne kesice bursitis (lat. tal. obično od bijele vunene tkanine. burlesco. kirurgu Burovu (1809—1874) bursa (lat. lagan istočnjak burka (rus. šaljivo prikazivanje velikih i ozbiljnih stvari. perz. pun života student ili mladić uopće. lat. momak. grč. šaljiv. burnetizirati burnetizirati (engl. burlesque) smiješan. a koji vrijede za poslove obavljene na toj burzi buržoazija (fr.) slaba bura. lakrdija. burner) natopiti drvo u otopini klor-cinka i time ga učiniti otpornim prema truljenju burnus (ar. njem. prvobitno: naziv za građanstvo nasuprot višim staležima feudalnog društva (plemstvu i svećenstvu). burza rada ustanova koja utječe na tržište radne snage time što posreduje između ponude i potražnje i na taj način utječe na suzbijanje nezaposlenosti burzijanci (fr. burletta) mala vesela igra. osobito s mjenicama i vrijednosnim papirima (efektna burza). oteklina i dr. zatim s robom: žitom. vitica. koji trguju na burzi. barak) čupav krzneni kaput bez rukava. burla šala) izvoditi šale.

dosjetka. usp. tvrđave. njemački Burg. dućan. v. malograđanin. bourgeois. Busch grm) "ljudi iz grmlja". bouchon) zatvarač. za razliku od kmeta. pren. lokal butik (fr. na mahove butaforija (tal. bogatašica. mornarički kompas. Butter maslac) putar. danas malobrojna skupina nomada po pustinjama jugozapadne Afrike (nizak rast. odanost poglavarima. izraz kojim se označuje lovčevo lutanje poljima i šumama ne bi li slučajno naišao na divljač (za razliku od lova s hajkačima) Bušmani (njem. građanski stalež buržuj (fr. buržoazija 2). boutique) prodavaonica. prvotno: (francuski) građanin ili stanovnik grada. potaja. poslovna struka busola (tal. prodavaonica. lisičji šaš) vrsta plina. Bucherie) telegrafske stupove natopiti u bakrenom vitriolu (postupak nazvan po pronalazaču) bušido 'jap ) kodeks časti. u smjesi s propanom služi kao gorivo butelja (fr. 2. butirometar (grč. a u slučaju povrijeđene časti obvezno samoubojstvo. neravnina (na svili) butada (fr. glaz. = capriccio. brzi solo-ples bez pripreme. bus. koriš. hrabrost. butyrum) kem. lažni predmeti koji služe za pokazivanje ili reklamu. atrapa butan (grč. bottiglia) boca od 7 dl buter (njem. 3. biznis) posao. omnibus svima) = omnibus bus (tal. metron) sprava za određivanje masnoće mlijeka . čep. malogradanka bus (engl. bouturage) razmnožavanje biljaka izravnom sadnjom izdanaka u vlažnu zemlju butirin (lat. Etruščani i dr. osobito prilagođena magnetna igla za određivanje pravca bustrofedon (grč. harakiri buširati (njem. filistar buržujka pripadnica buržoaskog staleža. bussa udarac) nalet vjetra bus (tal. butomon močvarna biljka. blagost prema slabima. boso) šimšir busija (tur. seljaka.50 m) bušon (fr. nagao i neobičan nastup ćudi. pusu) zasjeda. grč. zasićeni ugljikovodik. tzv. napad iz busije business (engl. par boutades čit. bushel) engleska mjera za žito. i plemića. boutade) duhovita šala. tal. Busch grm) lov. maslac butiga (tal.) pri kojemu se nakon završetka jednog retka prelazilo u sljedeći odmah ispod posljednjeg slova prethodnog retka i tako pisalo natraške. nazvano je gornjim imenom bušel (eng. najviše 1. bus govedo. par butad (fr. trgovina. mjerica = 36. maslačna kiselina. pripadnik buržoaskog staleža (v. strofe okretaj) u davnini: način pisanja (Grci. pyxis kutija od šimširovine) fiz. samozataj- 211 butirometar nost. bussola kutijica. bouteille. burg) 1. prodavaonica izabranim skupim stvarima butiraža (fr. najviši cilj moralnih težnja kod Japanaca: kult predaka. radionica. lat. preziranje smrti. ruxis kutija. lat.) prema hiru. bottega) trgovina. trgovina na malo. bračna vjernost. buttafuori kazališni inspicijent) umjetnički predmeti koji daju iluziju pravih. pravednost. 2. danas: stalež koji ima sredstva za proizvodnju. budući da je takvo pisanje nalikovalo okretanju volova kod oranja. a upotrebljavaju se u kazališnoj inscenaciji. od bourg grad ili selo pod okriljem grada.buržuj žoazije jača i njezin politički položaj: ona ukida feudalno društvo i sama uzima vlast.349 1 bušerizirati (fr. butyron.

bodur) punašan. uranist bužija (fr. bouton. sviranje trube za sedlanje (kod konjice) buzalak (tur. tal. bubuljica. glupan.. bougie. osobito mokraćnih. puce. debeljuškast. manteia proricanje) gatanje u gumbe. napušteno zemljište.buton buton (fr. Halter držač) dio ženske odjeće koji služi za podržavanje grudiju. bucmast. fiz. budala buznhalter (njem. bozulmak biti napušten) imanje bez vlasnika. ničija zemlja 212 bužija buzdovan (tur. gume. tal. pupoljak. kaučuka i si. za proširivanje suženih kanala. grč. topuz. bozdogan) vrsta hladnog oružja: teški bat sa željeznim šiljcima na debljem kraju. buzzurro prostak. pederast. šp. bottone) gumb. bradavica (krupan) briljant naušnici butonomantija (fr. grudnjak buzurant (tal. Busen dojke. električna svjećica . stvarčica slična gumbu. proširen butsel (fr. zadebljao. divljak) prostački izraz za: homoseksualac. pigist. zatim debelog crijeva i jednjaka. pren. bouteselle) voj. bouton. prebrojavanje gumba na kaputu ("hoće-neće") da bi se vidjelo hoće li nešto biti ili neće butrast (tur. valjkasta šipka od voska. bugia svijeća) med.

Kellner konobar) glavni konobar (kome se plaća). cajg (njem. kabine separe (fr. tiho. Zacke zubac. Zeiger) kazaljka na satu cajgnis (njem. Zeug) vrsta pamučne tkanine cajger (njem. šiljak.) trg. Zeisig) zool. istodobno i slabije i sporije calentura amarilla čit. tj. Kalmetovo. zahlen platiti. parožak) uvojak.) posebna soba. pren.) kavana. circa oko. loupe) fot. med. pren. nedostatak u potrebnoj težini calo di prezzo čit. kalmato (tal. potvrda cajtlupa (njem.) žuta groznica u tropskim predjelima Caliban čit. leća za rastavljanje brzog kretanja predmeta koji se snima (primjenjuje se osobito u filmskoj tehnici) cajtnot (njem. češljugar (ptica pjevica iz porodice zeba) cakna (njem.. 1743—1795) talijanski i europski pustolov i varalica. oskudica) u ruskom (šahovskom) jeziku uobičajen naziv za nedostatak vremena preostalog za razmišljanje o sljedećim potezima budući da je igrač veći dio propisanog vremena za igru potrošio na prethodne poteze. grubo i neotesano stvorenje calkelner (njem. da može općiti s pokojnicima. kafe (fr. blago.) prostitutka koja dolazi svojoj mušteriji na telefonski poziv calmato čit. Zeugniss) svjedodžba. Zeit vrijeme. manjak. kalentura amarilja (šp. čudotvorac i vidovnjak (hvalio se da može načiniti "kamen mudraca". kafe-restoran (fr. Zeit vrijeme. pravim imenom Giuseppe Balsamo. cijepljenje koje služi kao zaštita od tuberkuloze calo di peso čit. kolgerl (engl. Not nužda. kratica za karbon C kratica za Celzij (u mjerenju topline) c kratica za cent (novac) C kratica za centum (100) C kratica za osnovni ton tonskog sustava Ca kem. natkonobar. tobožnji liječnik.) trg. "ober" call-girl čit. zasebna soba cafe čit. Kaljostro Alesandro (tal. popuštajući u jačini tona i u tempu. kovrča calando čit. kalo di pezo (tal. vitica. kratica za kulon C kem. po prilici) cabinet separe čit.) glaz. škripac cajzić (njem. cafe-restaurant čit. mirno Calmetteovo cijepljenje čit. vremenski tjesnac. padanje cijene (nekoj robi) .) glaz. kalo di prečo (tal.c C. fr. c treće slovo hrvatske latinice C fiz. kratica za kalcij ca kratica za cirka (lat. Kaliban u Shakespeareovoj Oluji: čudovište koje samo upola nalikuje na čovjeka (suprotnost Arijelu). kratica za cezij Ca kem. kalando (tal.) kavana i gostionica Cagliostro Alessandro čit. da posjeduje moć proricanja itd. rašlje.

zubarski suradnik koji prema uputama liječnika zubara vrši sve tehničke poslove oko nadomještani a zubi Canticum canticorum čit. kamera lucida (lat. mjenični račun cambio di polizza čit. koji su u svojim nastojanjima da ožive starogrčku tragediju stvorili novi glazbeno-scenski oblik — operu campo santo čit. cunja. mjenično pismo cambio di ritorno čit. vojno vježbalište u starih Rimljana. kantabile (tal. Zahn zub.) glaz. privlačenje i smještanje balvana na pogodno mjesto za utovar. te se taj lik može nacrtati olovkom Camerata fiorentina čit.) trg. njemački car Henrik IV. kambio di ritorno (tal. kandi-stor (engl.) družina firentinskih znanstvenika i umjetnika u 16. 970—930 pr..) trg.) fiz. sriješ canšteher (njem. "svijetla komora". zubotehničar. što se može pjevati. n. Kantikum kantikorum (lat. bojište. kantando (tal. kamerata fiorentina (tal.) "sveto polje". rekreacijski tereni i si.) trg. pjevajući. tj. instrument u kojem se svjetlosne zrake od predmeta odbijaju pomoću prizme i oblikuju lik na papiru koji se nalazi dolje u instrumentu.) prav.) glaz. tj. pjevajući cantante čit. (obično u mn. izvukavši od toga poniženja politič- 214 capriccetto ke koristi.) canjak (srednjonjem. izvodeći tako kao da se pjeva cantehniker (njem. vlastita mjenica camera clara čit.) glaz.) Martovo polje (tj. e. pri čemu se služi capinom. rita. "jasna komora". groblje. "suha". Pulver prah) prašak za čišćenje i raskuživanje zubi canštajn (njem. predavaonice. knjižnice. Zahn zub. tralja. isto i capinaš capitis deminutio čit. osobito: groblje okruženo otvorenim arkadama campus čit.) fiz. za pjevanje. Techniker tehničar) zubni tehničar.) trg. kamera klara (lat. osobito građanskih prava. kaprićeto (tal. Kampus Marcijus (lat. povratna mjenica cambio secco čit.) američki tip sveučilišta ili koledža. zappa motika) trnokop. gdje se sve zgrade.) dvorac u sjev. kampus (lat. otuda: ići u Canossu poniziti se pred pred nekim kome si se dotle suprotstavljao canpulfer (njem. tj.. budak.: canšteheri) tanke (ženske) noge cantabile čit. planinarski štap sa sjekiricom capiner tovarač. pjevajući. kampo santo (tal. pren. Zahnstocher) čačkalica. Kanosa (tal.) glaz. pjevajući cantando čit. pokorio papi Grguru VII.) engleska slastičarnica Canossa čit. smanjivanje ili gubljenje prava. radnik šumarske struke koji vrši tovarenje tehničkih sortimenata. kambio seko (tal. st. izvodeći tako kao da se pjeva cantante čit.) Pjesma nad pjesmama židovskog kralja Salomona.cambio conto cambio conto čit. danas: ratište. građanska smrt capriccetto čit.) trgovačka komora camera lucida čit. kantante (tal. Zanke) krpa. kambio di polica (tal. trulja capin (tal. kambio konto (tal. mala. kantante (tal.) glaz. bojno polje candy-store čit. Stein kamen) zubni kamenac. nalaze na jednom prostoru Campus Martius čit. polje boga rata Marsa). kosturnica. instrument za precrtavanje i neosvijetljenih predmeta camera dei commercio kamera dei komerćo (tal. Italiji u kojem se 1077. kratka fantazija . dronjak. Zahn zub. kapitis deminucio (lat.

zaobilazno casus rectus čit. nezavisni padež (nominativ i vokativ) catch-as-catch-can čit.) pomirbeno janje. neograničena punomoć. predmet građanske parnice causa criminalis čit. kast stil (engl. v. kosti zapešća. žrtva za tuđe grijehe. moli slušatelje za blagonaklonost. kastitis violata (lat. tj. zavisni padež u lat. uzrok ratu. per kazum oblikvum (lat. kazus beli (lat. kompozitor Carl Orff početkom našeg stoljeća Carolina Urbarialis Regulatio čit. kart blanš (fr. kauza civilis (lat. slučaj kad jedan savez stupa na snagu.) glaz. carpalia čit. u obliku sonate.) glaz. potpuna sloboda carte blanche čit. razlog zbog kojega se objavljuje ili vodi rat casus foederis čit. akuzativ i ablativ).). a kaprićo (tal. 1737. ćudljivo.) prav.) lijevani čelik castitas violata čit. po volji capriccioso čit. povrijeđeno dj e vičan stvo casus belli čit. Kartezijus (lat. per casum obliquum čit. bijeli papir".capriccio capriccio čit.) glaz. karpalistika 215 causa criminalis carpe diem čit. neke je od njih uglazbio njem.) latinizirano ime francuskog filozofa Des Cartesa (Descartesa) čast steel čit.) uredbe o agrarnim odnosima u Slavoniji koje je izdao car Karlo III. kauza kriminalis (lat. kosim putem. naziv za poeziju srednjovjekovnih putujućih klerika (vaganata). karecando (tal. g. carta bianca Cartesius čit. kad treba ispuniti obveze savezništva casus mixtus čit. prema volji caprum expiatorum čit. priglbok captatio benevolentiae čit.) gram. potpuno slobodne ruke. povrijeđena nevinost. dativ. ulagujući se carezzevole čit.) prav. lov na milost CARE čit.) ćudljivo. "jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta". predstavljaju izvor za poznavanje srednjovjekovnog života i načina mišljenja. karpe diem (lat.) prav.) "uhvati kako možeš" — hrvanje slobodnim stilom. predmet kaznene parnice .) pren.) mn. usp. ugrabi dan". karecevole (tal. kaprićozo (tal. neograničena vlast careva Carmina Burana čit.) glaz. a capriccio čit. neobično umjetničko. jeziku (genitiv. kosi. laskavo carizam carski apsolutizam.) retorička fraza kojom govornik. med. karta bjanka (tal. u početku govora. slučaj u kojem postoji krivnja i oštećene osobe casus obliquus čit. koristi se vremenom! carta bianca čit. kaptacio benevolencije (lat.) povod ratu. kazus rektus (lat. keč-es-keč-ken (engl. kazus oblikvus (lat. kaprum ekspijatorum (lat. laskajući. v. Karolina urbarijalis regulacio (lat. tj. ker (engl.) prav.) "iskoristi dan. vješto zadobivanje naklonosti.) gram. usp. karpalija (lat. carta bianca "bijeli papir") pren. kazneni predmet. poglavito kraće šaljivo glazbeno djelo. građanski spor. kaprićo (tal.) kratica Cooperative form American Remittances to Everywhere (ili: to Europe) — udruženje od 25 američkih dobrotvornih organizacija koje je nakon Drugoga svjetskog rata pomagalo obnovu ratom opustošene Europe i drugih krajeva carezzando čit.) "čisti.) prav. mješovit slučaj. kazus mikstus (lat. kazus federis (lat. keč causa civilis čit. tj. neograničeno povjerenje. Karmina Burana (lat.

proslavljati. zecchino prema Zecca — kovnica u Veneciji) dukat. schedula listić papira) 1. Zeche) 1. kratica za cerij ce-ce muha zool. ustupati. bilješka koja se stavlja na bolesničke liste radnika i označuje stopostotnu nesposobnost za rad. nota cefal. siše krv domaćih životinja i čovjeka. slijepo crijevo celator (lat. kefale) v. ustupiti. zlatnik cekum (lat. cefeide zvijezde promjenjiva sjaja po kojima se određuju udaljenosti u svemiru ceh (njem.) uzrok koji prethodi djelu. cauza finalis) causa finalis čit. račun za jelo i piće u kavani. caveat) "neka se čuva. ustupitelj. element kolumbij (columbium. razbijam) mn. celebratio) proslavljanje. 2. Kefeus) zviježđe na sjevernom nebu. proslaviti. st. privremena priznanica. 2. trošak. kauza finalis (lat. svećenik koji obavlja bogoslužje celebrirati (lat. bezuzročan. koja je začeta u svrhu obnove katoličke crkvene glazbe u duhu gregorijanskog pjevanja i klasične vokalne polifonije 216 celebritet cedar (grč. osnovni uzrok causa sui čit. proslava. list papira. priznati kome prednost cedrat (tal. rod muha iz tropske Afrike. cedens) prav. trg.(grč. za lat. Katolička je crkva smatra zaštitnicom glazbe. apsolutan cave! čit. cecidi ubijam.) čuvaj se! čit. celebrans) kat. tj.causa efficiens causa efficiens čit. izrađivač reljefa celatura (lat. Zoger od ziehen vući) torba s ručkom (za nošenje živežnih namirnica). svečano obavljati celebritet (lat. koja je primila kršćanstvo i postala mučenica. daje pravo na poštedu od rada za određeno vrijeme Ce kem. listić. cedrato) vrsta krupnih i sočnih limuna čija se kora ukuhava sa šećerom (kao poslastica) cedulja (lat. glavni. caecum) anat. glasovitost. kedros) ukrasno drvo iz porodice četinjača cedent (lat. kauza sui (lat. opomena. cedere) prav. dem. sudski prigovor Cb znak za kem. celebritas) slava. odustati od čega. stvarni uzrok (supr. kauza sine kva non (lat. caelatura) vještina izrađivanja polureljefa. kauza eficijens (lat. struja u posljednjoj trećini 19.. scheda vrpca. radi njegovanja. tako se zvala i jedna mlada rimska patricij ka iz 3. neka se pripazi". celebrare) svetkovati. komadić papira. cavere. onaj koji nešto ustupa nekom cedirati (lat. polureljef. tj. isto što i niobij) c/c krat. usp. a po nekima i za curae causa čit.) sto posto. tj. ziehen vući) košara s ručkom ceker (njem.) uzrok bez kojega se nešto ne bi uopće ni dogodilo. osobito u kovini celebracija (lat.) krajnji cilj causa sine qua non čit. staleška (profesionalna) organizacija obrtnika jedne struke ceker (njem. na čovjeka prenosi opasnu bolest spavanja cecidije (lat. bot. abnormalne tvorevine na biljkama koje izazivaju biljni (fitocedicije) ili životinjski (zoo-cecidije) nametnici Cecilija (prema Caecilius — ime jednoga starorimskog plemena) žensko ime. kure kauza (lat. kave (lat. slavno ime.). sam sebi uzrok. caedo. zembilj cekin (tal. centum per centum (lat. st. prav. caecus slep. caelator) umjetnik koji radi dlijetom.) fil. znamenita osoba V . svetkovina celebrant (lat. po njoj je nazvan i cecilijanski pokret. tj. kaveat (lat. pod kefalCefej (latinizirano od grč.

nije zapaljiva kao celuloid. Zellstoff) staničevinska vata. 2. teško prozirna. stanovnik ćelije. Zellwolle) drvena umjetna vuna Celzije. tanka. cella ćelija) 1. kad se navlaži. koilia trbuh. stvrdne kao kamen. coelibatus) bezbračnost rimokat.). učiniti nešto solidno cenakul (lat. umjesto lako zapaljivog celuloida. cella ćelija. celomati mn.). slika "Posljednja večera". selinon) bot. il cenacolo) . savitljiva i ne propušta vodu. dobiva se od celuloze. zbog čega se upotrebljava za filmove celštof (njem. sastoji od klornog srebra i srebra salitrene kiseline ćelom (grč. celeri. monah celofan (lat. eidos oblik) umjetna plastična masa koja se trljanjem i prešanjem dobiva od kamfora i piroksilina. cellula stanica. dupljaši celer (fr.). poznata vrtna biljka čiji se korijen upotrebljava kao začin celeritet (lat. 2. coelestis nebeski) min. cellulosus) v. svećenstva (ozakonio papa Grgur VII. fotografskog pribora itd. prozirna. 18. cella ćelija) kem. a zamjenjuje i staklo. blagovaonica u katoličkim samostanima. 1074. g. 3. fanos svijetao. upotrebljava se osobito u proizvodnji šećera celialgija (grč. grč. mješinci. osjetljiva na svjetlost. lat. proziran) umjetna plastična masa. koji je izumio toplomjer podijeljen na 100 stupnjeva iznad i ispod ništice cement (lat. najčešće modar mineral staklastosedefasta sjaja. smjer opće patologije prema kojem cjelokupna životna djelatnost i zdravog i bolesnog tijela proizlazi iz stanica celuloid (lat. za zamatanje živežnih namirnica i u grafičkoj industriji celoidin papir fotogr. Posljednja večera. pozubica (sloj koštanog tkiva na zubnom korijenu) cementiranje (lat. koilos šupalj) tjelesna šupljina. coenaculum) 1. rožnata. vrlo dobro upija tekućinu te služi za brisanje raznih izlučevina 217 cenakul celularan (lat. pren. prozirna. zool. 2. st. papir za kopiranje čija se površina. a upotrebljava. cellula stanica) kem. izrada u cementu cementirati (lat. za filmove. biljarskih kugli. gipka i teško zapaljiva acetilna celuloza (služi. važna sirovina u proizvodnji papira celulozan (lat. celularan celvole (njem. redovnik. životinje u kojih je razvijen ćelom ili postoje njegovi tragovi celon (lat. metalurgijski postupak pri kojem se jedan metal (kovina) pokriva određenom supstancom u prašku koja treba putem zagrijavanja ući u taj metal (tako se od željeza i ugljičnog praha zagrijavanjem dobiva čelik. učvršćivanje cementom. Celzijus švedski fizičar i astronom (Celsius. grč. caementum) 1. algos bol) med. koja tvori čvrste sastojke biljaka. bez mirisa i okusa. caelare) raditi (ili: izvoditi) u reljefu. osobito metalnom celit (lat. celuloza (lat. anat. trbušna bol celibat (lat. od bakra i cinka mesing itd. selinum.) celirati (lat.celenterati celenterati (lat. posebna vrsta vapnenog praha koji se. caementum) 1. celeritas) brzina celestin (lat. bezoblična amorfna bijela masa. 2. raznobojan. kaučuk i si. služi za izradu češljeva. prostor između crijeva i stijenki tijela. glasovita slika Leonarda da Vincija (tal. grč. Coelenterata) mn. pravi se od celulozina acetata. masa slična celuloidu. cellularis) koji se sastoji od celula (stanica). vrlo elastična i lako zapaljiva. caementum) učvrstiti cementom. stanični celularna patologija med. tj. u obliku listova.

Centaurus) mit. 2. usredotočenje. ime najmanje novčane jedinice: u Nizozemskoj 1/100 guldena. glavni grad.cenerjauzn cenerjauzn (njem. sa sto nogu centner (lat. centum sto. stogodišnjica centenar (lat. izričaja različitih pjesnika (uobičajena literarna vrsta u predbarokno doba) centrala (lat. v. centimetre) = 1/100 metra 218 centralizirati centimetar (lat. centum sto. stoti dio. metrička centa = 100 kg Centaur (lat. Kentaur centenar (lat. za Centralni pakt (punim imenom Central Treaty Organization) — vojni pakt sklopljen 1959. iz jednog centra (centralizam). telefonska. centenarius) 2. čovjek od sto godina. polustihova odn. centrum središte. centum sto. Jause južina) obrok oko 10 sati prije podne. haljina od sto krpa) pjesma sastavljena od stihova. gablec cenobij v. centralizacija centralizirati (lat. Irana. decentralizacija i federalizam centralizam (lat. cento "stokrpa". folium list biljke) vrsta ruže s vrlo mnogo latica. 3.) talijanski bakreni novac = 1/100 lire centezimalan (lat. (drugi) doručak. mjerilo) stoti dio metra centipedan (lat. skupiti u jedno. gramma) stoti dio grama centilitar (fr. između Turske. elektronska itd. stogodišnjak centesimo čit. centesimalis) podijeljen na sto jednakih dijelova. centum sto. centum sto) jedinica za mjerenje težine od 100 funti = 50 kg. koji djeluje u smjeru središta. stoljeće. centralis) usredotočiti. geom. u SAD-u 1/100 dolara. dužina između središta dvaju krugova. centezimalna vaga vaga kod koje se teret drži u ravnoteži sa sto puta manjim utegom centibar stoti dio bara. razdoblje od sto godina. koji je u vezi sa središtem. kenobit cent (lat. pravac koji spaja središte dvaju krugova. Pakistana i Velike Britanije centon (lat. stonožan. matični. skupni centralist (lat. krat. središnjica. koji se nalazi u središtu ili mu pripada. gradus stupanj) podijeljen na sto stupnjeva centigram (fr. vodovodna. središte vrhovne vlasti ili uprave (neke ustanove. proslava stogodišnjeg postojanja. litra) stoti dio litre centimetar (fr. stoti. pedis noga) zool. centenarium) 1. nagomilati u jednu točku . zehn deset. usredotočivanje. banke. ćentezimo (tal. bitni. centrala). matica. centralis središnji) 1. srednji. centrigramme) = 1/100 grama centigram (lat.). telegrafska. supr. centum sto. centralis) pristaša (ili: pobornik) centralizacije centralizacija (lat. poduzeća i dr. stolisnik centifolija (lat. gradus stupanj) stupanj Celzijevog toplomjera (koji je podijeljen na sto stupnjeva — °C) centigradan (lat. pes gen. ruža s mnogo latica. kenobij cenobit v. grč. glavni. cb centifolija (lat. sustav vladavine pri kojem sve državne funkcije dolaze s jednog mjesta. Centifolia rosa) bot. centralis) v. pren. središnjica centralan (lat. 2. metron mjera. centum sto. 3. grč. grč. usredotočenost. centilitre) = 1/100 litre centilitar (lat. centum sto. centralis središnji) 1. centralis) središnji. prijestolnica. stolisnik centigrad (lat. centenarius) uteg od 50 kg Cento krat. mjesto gdje su smješteni glavni uređaji neke veće tehničke ustanove (električna.

sentr-fovedz (engl. fugere bježati od) koji teži udaljavanju od središta. Mjeseca oko Zemlje itd. centrum središte. svima zajednička uprava.. glavni životni organi (srce. po prvom Keplerovom zakonu. gibanje koje se vrši oko središta gibanja pod djelovanjem sile koja je usmjerena prema tome središtu gibanja (ne središtu krivulje!). gibanje Zemlje oko Sunca. u geometrijskom liku (krugu. sila koja. tjelešce. pomoću cijevi provedenih kroz prostorije koje treba zagrijavati centre-forwards čit. u nogometu: vođa navale centričan (lat. za cijeđenje meda iz saća i dr. perspektivna projekcija centralna sila fiz.) stotina Centum revolutis annis Deo respondebitis et mihi (lat. elipsa centralno grijanje zagrijavanje prostorija toplom vodom ili parom koja dolazi iz jednog kotla. centrum središte. odvajaju tekućine od čvrstih tijela. centripetalna sila fiz. kugli) točka koja je od svih točaka obujma ili površine podjednako udaljena. centrum središte) "srednja linija". sila koja teži udaljiti tijelo od središta njegove kružne putanje centrifugalni stroj fiz. centralna jezgra Zemljine kugle (za razliku od litosfere. zamašajni stroj (upotrebljava se za sušenje rublja. stanični centar (u blizini stanične jezgre) centrovertiran (lat. centrum centrobarika (lat. pluća. postavljenog na najnižem mjestu zgrade (obično u podrumu). u parlamentarnom životu: stranka koja čini sredinu između ekstremnih stranaka i u dvorani parlamenta sjedi u sredini. 2. soma tijelo) bot. "desnice" i "ljevice".) težište centum (lat. 3. geom. centrifugalna sila sila koja se javlja kao reakcija centripetalnoj sili. grč. centrum središte. centrum središte) v. želudac) centralno gibanje fiz. usp. 2.. 219 Centum revolutis.centralna pozicija centralna pozicija voj. dovesti u središte. znanost o težištu (teži) centrosfera (lat. između tzv. oportunizmu. matica centralni organi zool. kod centralnog gibanja. onaj koji je sa strategijskog stajališta najvažniji centralna projekcija v. grč. centrifugalan centrirati (lat. centrum središte. centrum središte. ali je suprotnog smjera. centrifugalni stroj centrifugalan (lat. glavni položaj. baros težina) fiz. budući da se kod njega. održava tijelo koje se giba na njegovoj putanji centralna uprava u saveznim državama ili pokrajinama: najviša. odrediti središte. sfaira kugla) geol. ili tekućine različitih specifičnih težina jedne od drugih) centripetalan (lat. vrši se po putanji koja je. supr. šport. dobaciti loptu igraču centra centrizam (lat. vertere okrenuti) okrenut (duševno) sam prema sebi. voj. sila koja je stalno usmjerena središtu gibanja. utvrditi središnju osovinu. zbog centrifugalne sile. centralan centrifuga v. centrum središte. povučen centrum (grč. npr.) šport. centrum) 1. grč. šećera. Zemljine kore) centrosom (lat. jednake je veličine kao i centripetalna sila. kod banaka i industrijskih poduzeća s više podružnica: glavna uprava. lat.) Za sto godina odgovarat ćete Bogu i meni — zna- . kentron. glavni dio fronte (za razliku od "krila"). vune. centrum središte) 1. geom. petere težiti čemu) koji teži prema središtu. sklonost kompromisima. centrum gravitatis (lat.

Cerealia) mn. censura) 1. punjen plinovima lakšim od zraka. centvejt (engl. = 50. 2. krušni cerebellum (lat. nazvan po pronalazaču. kaz. izvršiti cenzuru cenzus (lat. obuhvaća mozak i živce koji iz njega iz- . cera) ceracija (lat. žito: kod Rimljana: svetkovine u čast Cerere (9. davao državne prihode pod zakup i pregovarao s poduzetnicima javnih građevina. nepromočivo platno (za pokrivanje vozila i izradu nepromočivog odijela) cerat (lat. taljenjem) cerada (lat. kritičar. vodio nadzor nad javnim moralom. 220 cerebralan filmova i dr. Kerberos) mit. visoki rim.centuplirati menita rečenica češkog vjerskog reformatora Jana Husa pred svoju mučeničku smrt (spalile su ga crkvene vlasti 1415. voštana mast cerazin (lat. žitarica. ocjena) procjenjivanje imanja. časopisa. g. travnja) cerealni (lat. ceratio) premazivanje voskom nekog tijela da bi se sačuvalo od djelovanja zraka. census popis imovine) u feudalizmu: slobodnjak koji je imao određene kmetske obveze prema vlastelinu.) mjera za težinu u Velikoj Britaniji. cenzus cenzit (lat. oboljela životinja stalno se vrti u krugu. "činženjak" cenzura (lat. tj. cerebralni sistem dio živčanog sustava. cera vosak) farm. grofu Ferdinandu Zeppelinu (1838—1917) ceptar (grč. 2.8 kg cenuroza (lat. u zemljama bez općeg prava glasa: najmanja svota poreza koju mora plaćati jedan stanovnik da bi imao pravo glasa i politička prava cepelin (njem. pregledavanje. uzročnik oboljenja je ličinka trakavice cenz (lat. djela i filmove. census) v. kazališna i filmska djela prije nego što će ih odobriti ili zabraniti cenzualist (lat. censere procijeniti.) centuplirati (lat. skeptar cera (lat. kritičko ispitivanje. kapetan centweight čit. zemaljski plodovi. porez. porezni obveznik cenzor (lat. postostručiti centurija (lat. do 18. osoba koja pregledava privatnu poštu (za vrijeme rata) i kontrolira knjige. cerebralna afekcija bolest mozga. centuria) kod Rimljana: četa od 100. časopise. ocijeniti) službeno pregledati spise određene za tiskanje. strog sudac. zemaljskih plodova. cerebrum mozak) moždani. Kerber cerealije (lat. censitus) poreznik. ispitna ocjena (đačka) cenzurirati (lat. porezni obveznik. cerasus trešnja) kem.) zool. jedan od 193 dijela na koje je Servije Tulije podijelio rimske građane (otuda "centurijske skupštine") centurion (lat. kasnije 60 vojnika. 3. koji se tiče mozga. kazališnih djela. Zeppelin) veliki motorni zračni brod krutog sustava (dirižabl). census procjena. pretvaranje u masu sličnu vosku (otapanjem. činovnik koji je vršio procjenu imanja. centum sto) ustostručiti. žitni. tvar koja se dobiva od smole trešnje (drveta) Cerber (grč.). cera vosak) voštano platno. državna ustanova koja obavlja ovaj posao. 4. služben prethodan pregled stvari za objavljivanje radi odobrenja ili zabrane tiskanja i puštanja u javnost (knjiga. skeptron) v. popis stanovništva. v. Cerealis) koji se tiče Cerere. 3. Taenia coenurus vrsta trakavice) vrtičavost. vršiti. pisanje tiska. kronična bolest na mozgu preživača (osobito ovaca). mali mozak (ispod i iza velikog) cerebralan (lat. ocjenjivanje. censor) 1. centurio) zapovjednik centurije.

glavni sastojak pčelinjeg voska cerkarije (grč. fosforasta vrsta masti u mozgu cerebrospinalan (lat. grafo pišem. caerimoniarius) kat. 2. cera vosak) bijeli ili žućkasti umjetni vosak. grč. keroplastika cerozin (lat. pretjerano ljubazan. ceremonie) 1. slikam. cera vosak) zelena smola. znak Ce. sa sigurnošću. astr. mel med) farm. baša glavar. 2. 221 certifikat impregniranje tkanina i papira. svečanost. sa sigurnošću. kerkos rep. cera vosak. ceres-mast biljna mast koja se dobiva iz kokosova oraha cerezin (lat. trupu itd. zool. položaj. cerebrum mozak. kerografija ceromantija (lat. fr. poglavar) ciganski starješina ceribašinica žena ceribašina cerij (lat. nazvan po božici Cereri cerin (lat. sličan parafinu. pristojan. caerimonialis. veliki mozak ceremonija (lat. cerium) kem. cera vosak) vosku slično gorivo od sivozelenog praha koji se nalazi na kori šećerne trske certificirati (lat. cerner) voj. spina hrptenjača) anat. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca leđne moždine eerebrin (lat. circinare. facere učiniti) pisano uvjerenje. crtam. lat. gatanje u vosak ceromel (lat.) cerografija (lat.) ceremonijalan (lat. manteia predskazivanje. ovjeravanje. Ceres) 1. svećenik koji vodi svečane obrede. ovjeravati certifikacija (lat. zamorac. svjedodžba . pretjerana i neprirodna ljubaznost i uglađenost u ophođenju s drugima. fr. cera vosak. cerebrum mozak) zool. cera vosak. upotrebljava se za izradu svijeća. atomska težina 140. repati mladi stadiji metilja cerkopitek (grč. upala mozga praćena bjesnilom cerebrum (lat. element iz skupine rijetkih ruda. certe jamačno. kerkos rep. ovjeriti. isprava. rimska božica poljodjelstva i plodova zemlje (kod Grka: Demetra). certificatio) potvrđivanje. mit. mast od rastopljenog voska i meda ceroplastika (lat. fr.13. asteroid otkriven 1801. cerebrum mozak) med. grč. broj 58. red. dokazivanje certifikat (lat. potvrđivati. g. koji se odnosi na mozak i hrptenjaču. cercariae) mn. grafia) v. opkoliti. plastike vještina uobličavanja) v. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca hrptene moždine cerebroza (lat. čeri neredovita vojska. također: ceremonijal-majstor Cerera (lat. caerimonia. proricanje) proricanje. grč. praćena banalnim formalnostima ceremonijal (lat. premazivanje podova i dr. Ceres. s puno formalnosti ceremonijar (lat. okružiti (utvrđenje. pithekos majmun) majmun s repom. caerimoniale) skup običaja kojih se treba pridržavati u raznim svečanim prilikama. cera vosak. simbolična vanjska formalnost (ili simbolični obred) pri bogoslužju ili drugim svečanim činovima. psetoliki majmun cernirati (lat. potvrditi. upotrebljava se za izradu raznih vrsta kresiva i kremena.eerebrin laze. koji odgovara propisanim običajima (ceremonijalu).) zool. ceribaša (tur. ceremonieux) svečan. certe jamačno. mozak. facere učiniti) pisano posvjedočiti. službeno utvrđen raspored neke svečanosti ceremonijal-majstor osoba koja se u određenim svečanim prilikama brine da se propisani običaji strogo vrše (na dvorovima itd.

) kitova mast cetera (lat. tako ti je to u ratu cestode (lat. cestodes) mn.) to ti je rat. ustupanje dobara (imanja) vjerovnicima cesionar (lat. ipak vraćamo na nešto što smatramo nužnim i prijeko potrebnim i što nam treba biti stalno pred očima cetologija (lat. ceteris paribus (lat. kost end freit) ugovor o prekomorskoj trgovini po kojem su troškovi utovara i prijevoza uračunani u cijenu robe CH kratica za Confederatio Helvetica čit. -umen nastavak) usna smola (izlučevina lojnih žlijezda u usnom kanalu) ceruminozan (lat.cerulin cerulin (lat. tj. upotre- 222 change bljavaju se kad se.) usporedi! sravni!. koji treba platiti cetaceae čit. 2.poglavar. svi rimski carevi osim Vitelija (od ove riječi nastala je slavenska car i njem. koji se tiče vrata cerviks (lat. kratica za confer čit. cessionarius) prav. ustupanje. na kraju krajeva. 1..) pod inače jednakim okolnostima. broj 55. onda. atomska težina 132. čejn (engl. ceterum censeo. Konfederacio Helvetika.91. stanka. zool. Švicarska (na automobilskim oznakama) chain čit.. kao titulu. logia.) zool. cera vosak. znanost o kitovima Cezar (lat. vrši se samo pri neparnom zbroju gemova i .) poznato crveno vino.. vratni. cijanoza cerumen (lat. opisivanje kitova. caesura presijecanje) metr. ceruminosus) koji sadrži usnu smolu. cetaceje (lat. cervicis vrat) med. Caesar) ime rimske patricijske obitelji Julija. papa) odnos između Crkve i države po kojem je svjetovni vladar istodobno i vrhovni crkveni .) i tako dalje. red. ako je sve ostalo u redu. cervix vrat) anat.. papocezarija) cezij (lat. trakavice cesus (lat. kaiser) cezarizam (lat. ceterum censeo. upala maternice. cervix gen. onaj kojem se ustupa neka stvar ili neko pravo c'est la guerre čit. osobito papinska prava (supr. tj. usjek. cessus) prav. metritis cervikalan (lat. vrat. element iz skupine alkalnih kovina. ritmički odmor u stihu cf. Carthaginem esse delendam "uostalom mislim da Kartagu treba razoriti") poznate riječi kojima je rimski državnik Katon Stariji završavao svaki svoj govor u senatu. šanberten (fr. cost and feight (čit. coeruleus tamnoplav) med. tj. cervix gen. cetus kit.) isto što i car (u starijem jeziku) cesija (lat. grč. za pola tona sniženi ton c cesar (lat. cervicis vrat) anat. (lat. itd. Caesar) demokratskoautokratski sustav vladavine kakav je uveo Cezar. znak Cs cezura (lat. sličan usnoj smoli cervicitis (lat. druge stvari. onaj na čiji se račun nešto ustupa. kitovi cetaceum (lat.. vrat maternice. zool. Caesar. ostale stvari. čejndž (engl. cerumen. engl. Cezar cezaropapizam (lat.) u tenisu: promjena strana u meču.17 m chambertin čit. usp. se la ger (fr.) mn. grlić maternice ces glaz. prenošenje nekog prava na drugu osobu cesio bonorum (lat. cfr. et cetera (lat.) mjera za dužinu u Engleskoj = 66 stopa.) prav. caesius sivoplav) kem. coeruleus tamnoplav) plavi karmin ceruloza (lat. miješanje svjetovnih vladara u crkvena. odustajanje.) mn. apsolutna vojnička vladavina s parlamentarnim formama. cessio) prav. kasnije su ga uzeli. v. nazvano po istoimenom selu u gornjoj Burgundiji change čit. presjek. = 20. konfer (lat.

ubojstvo (lat. cichlidae) mn. rajsferšlus cifra (ar. cijanidi (grč. Zitz) pamučno platno sa šarama u boji. često se drže u akvarijima cijan (grč. prijevoz) trg. Cicero) veliki rimski državnik. sa željezom berlinsko plavilo. occidere ubiti). pehar) kod katolika: posuda u kojoj se nalazi posvećena hostija cibozan (lat. za tiskanje Ciceronovih pisama) Ciceron (lat. kratica u međunarodnoj trgovini kojom se označava da prodavač snosi sve troškove (vozarinu. nasitno.) poznata talijanska marka različitih proizvoda za dojenčad i malu djecu Cibalae antičko ime današnjih Vinkovaca cibarije (lat. podrijetlom iz tropskih krajeva Afrike i Amerike. cikonija (lat. kazalo ciferšlus (njem. rot crven) crven poput pečene cigle. geno-cid. Blatt list) brojčanik na satu. upotrebljava se u kozmetici ciborij (grč. kulturo-cid cif (engl. jestivo. mjerenje i osiguranje robe). insekti-cid. neke nesreće) Chicco čit.) zool.) tražite ženu (tj. zamjenik izaslanika u inozemstvu chat noir čit. oštra mirisa i jako otrovan. Cid. nekog zla. živio u drugoj polovici XI. obroci cibetka (tal. plin bez boje. žućkast cihlide (lat. Sid (šp. e. visoka 4. poznata vrsta parfema. ar. odličan govornik. cibosus) hranjiv cic (engl. zibetto) mala krvoločna zvjerka slična mački ili kuni. cigarro) umotani duhanski listovi (za pušenje) cigareta (fr. malo krupnija od garmonda.-ar. njegova djela još i danas žive u narodnim pjesmama (zapravo Ruy Rodrigo Diaz de Bivar. cif = cost trošak. cibaria) mn. ukrcavanje. Verschluss zatvaranje.511 mm (nazvana po tome što su prvi put upotrijebljena 1467. chintz. slova. Chat noir naziv jednog umjetničkog kabarea u Parizu (1881—1887) u kojem su prikazivani satirički spektakli cherchez la femme čit.) otpravnik poslova.). Cicero) tisk. zitzeln dojiti. isticao se u borbi protiv španjolskih Maura. npr. kao skrivenog. Kiko (tal. šerše la fam (fr. spojen s vodikom daje veoma otrovnu cijanovodičnu kiselinu. n. st. kastilijanski plemić i vojvoda. cibet mast oštra mirisa koju izlučuju cibetkine žlijezde. kem. ziehen vući. roda Cid čit. indijskog podrijetla cicero (lat. knez) španjolski narodni junak. crvenkast. znak kojim se piše broj. Ziffer brojka. s kalijem cijankalij (poznati veoma jak otrov) itd. kyaneos) mn. Weise način) malo-pomalo. pren. -cid završni dio riječi sa značenjem: ubijanje. živežne namirnice. potajnog pokretača nečega. sid gospodar. cifr) brojka. kyaneos tamnoplav) kem. osim uvozne carine ciferblat (njem.charge d'affaires charge d'affaires čit. ša noar (fr. hrana. freight vozarina. polako (u zagrebačkom govoru) 223 cijanidi ciconia čit. njem. Ziegel cigla. spojevi cijana. cigarette) u tanki papir uvijen sitno izrezani duhan cigla (njem. Ziegel) opeka ciglrot (njem. prijestupa. zapor) v. osobito s kovinama . jednovalentan radikal. govornik i pisac (106—43 pr. insurance osiguranje. brojni znak cigara (šp. Ciceronov stil sjajan govornički stil ciceronijanizam težnja da se piše isključivo onim latinskim jezikom kojim je pisao glasoviti rimski govornik i filozof Ciceron ciclvajze (njem. sićušne ribe promjenjivih boja iz porodice grgeča. šarže d'afer (fr. kiborion vrč.) "crna mačka".

foreo nosim) vrsta zrikavosti. vihor. kyanos. vrtložim. piste) utrkivačka staza za bicikliste ciklorama (grč. opjevali grčko herojsko razdoblje (junake i bogove) i koji. kyklos krug) grč. pathos trpljenje. v. njem. kyklos krug) kružni. svi uzorci (formule) koji prikazuju odnose kružnih lukova prema ravnim linijama koje im pripadaju ciklona (grč. cicada) zool. naprava koja. često žestoka u žarkom i umjerenom pojasu. eidos oblik) mat. tj. kykloo okrećem u krug) 1. kyklos krug) mn. oblici koji se sastoje od više stavaka koji su rađeni po utvrđenim pravilima. oluja ili sustav vjetrova. kyklos krug. bicycle. meteor. pathos bolest) med. kyanos tamnoplav mineral) med.1%) cijanometar (grč. zickzack) linija (ili: crta) izlomljena u kratkim i oštrim zavojima ciklama (lat. simfonija.. metron mjera. osobito u vezi s vjetrovima ciklonoza (grč. ciklonopatija (grč. nevolja) osjetljivost čovjeka na vremenske promjene. fr. kyklos krug. cicatrix ožiljak) med. naprava za suho pročišćavanje zraka i plinova od prašine. gorska ljubica (cvjetovi vrlo ugodno mirišu. vrtložim. krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se kotrlja na pravcu. modra boja kože zbog nedostatka kisika u krvi cikada (lat. miholjica. kyklos krug. sonata itd. ciklon 3. kyklos krug. automatski ucrtava na papiru trasu prijeđenog puta cikloida (grč. vršiti dezinsekciju ciklonom. kijanometar cijanopatija (grč. predstavljaju određeno jedinstvo ciklični (grč. orama pogled. 2. mješavina cijanovodične kiseline i klora. kykloo savijam. typos otisak. jednookost ciklopista (engl. kyklops) med. razrokosti ciklograf (grč. koji se vraća u krug. cyclamen) biljka križalina. bilježim) teh. Bali lopta) igra slična nogometu ili rukometu (protivnici vozeći se na biciklima nastoje ugurati loptu u protivnički gol 224 ciklorama cikloforija (grč. modra bolest. cijanoza cijanotipija (grč. metron mjera) biciklistički putomjer ciklometrija (grč. ciklici ciklitis (grč. uništavati gamad ciklonom. kad se veže s kotačem vozila koje je u pokretu. ciklične forme glaz. kyanos. kyklos krug. orao) krug sa slikama različitih predjela neke zemlje . kyaneos tamnoplav) kemijski postupak izdvajanja zlata iz zlatonosnih ruda pomoću jako razblažene otopine natrij-cijanida (0. npr. cvrčak cikatrizirati (lat. mjerenje kruga. Kiklop ciklopija (grč. zaliječiti se (rana) cikcak (njem. točkarica ciklometar (grč. kyklos krug. ciklični pjesnici v. kotač.-fr. nosos bolest) bolesne pojave u vezi s ciklonima Ciklop (grč. koji se pravilno ponavlja. metria mjerenje) geom. teh. kykloo savijam. s obilnim padalinama i obično u promjeru od 50 do 1500 km. menegled. v. v. kyanos tamnoplav. 3. zarasti. grčki epski pjesnici nakon Homera koji su. upala očnih vjeda. grafo pišem. mjerilo) v. kyklos krug.-fr. kao takvi. slika) postupak u fotografskom kopiranju pri kojem svjetlošću dodirnuta mjesta na papiru poplave cijanoza (grč. uglavnom. izgled. sredstvo za uništavanje gamadi ciklonet (fr. klobučac. kem. osobito u predjelu trepavica ciklobal (engl. Kyklops) mit.cijanidizacija cijanidizacija (grč. bicycle. uzgaja se i kao lončanica) ciklici (grč. cyclonette) automobil na tri kotača ciklonizirati kem. oluja u kovitlac.

Ziel) meta. kružnouste (ribe. soba. mjesto do kojega se utrkuje. Zimmer. 2. 1. kylindros) geom. predavanja. kyklos krug. cicoria) bot. kyklos krug. svrha. kichorion. kymbalon) glaz. vodopija. kymainein uzbibati se. cimaza (grč. duga i okrugla staklena cijev. gađati. 4. kraće: cimer cimerman (njem. bundeve i si. crkveno blago cimentirati (tal. težnja. zaokružena cjelina. kylindros valjak. vrsta ludila s izmjeničnim. nastojati da se nešto postigne cima (tal. skupocjenosti. v. valjkast 225 cina cilindrokoničan (grč. želja koju čovjek hoće postići. 3. 2. stoma usta) zool. Zimmermann) tesar. koji ima trepavice. samac koji stanuje u iznajmljenoj sobi. cimelia) mn. valjkast zapinjač (u satu). kylindros valjak) u obliku valjka. Herr gospodar) podstanar. provjeravati ispravnost (mjera i utega) cimerfarbe (njem. razdoblje. kyklos) 1. ciljati nišaniti. zool. skisnuće cina (lat. cilia) mn. bot. skopeo promatram) naprava za obilježavanje željezničkih zavoja ciklostil (grč. Farbe boja) bljedilo lica karakteristično za osobe koje mnogo borave u zatvorenim prostorima cimerher (njem. stari rukopisi neke biblioteke). pjesama i si. pisaljka) stroj za umnožavanje dopisa. paklara) ciklotimija (grč. dva "cimerhera" jedan prema drugome. tal. instrument u obliku trapeza sa žicama u koje se udara drvenim batićima cimelije (lat. vreti) ferment kvasnih gljivica koje uzrokuju alkoholno vrenje cimbal (grč. meta cilj (njem. repe. elektromagnetni uređaj koji proizvodi naelektrizirane čestice veoma velike brzine (protone. stanjima razdraženosti i duboke potištenosti ciklotron (grč. kyklos krug.cikloskop cikloskop (grč. smjerati. dio parnog stroja cilindričan (grč. lat. krug. 1. okružnica i dr. kyklos krug. Scheibe ploča) nišan. duša) med. namjera. ciliaris) trepavični. ciklostome (grč. visok paradni muški šešir od crne svile s tvrdim obodom. thymos srce. stylos držak. cichorium. neutrone. cimet cimotičan (zyme kvas) koji izaziva vrenje. 2. tropskog drveta čija je kora bogata eteričnim uljem cimetovac (grč. određen niz godina nakon kojeg se neke pojave ponavljaju istim redom cikorija (grč. nakana. trepavice. orguljski registar s usklađenim zvoncima. s trepavicama cilije (lat. nišan. npr. cimerkolega sustanar u zajedničkoj sobi. točka u koju se gada. alfa-čestice) koje vrše kemijske transmutacije (pretvaranje jednog kemijskog elementa u drugi) i razbijaju atomske jezgre cikloturizam turizam na biciklima ciklus (grč. dragocjenosti (npr. staklo (na svjetiljkama). kinnamonon) fini začin od korice cimetovca. Artemisia cina) biljka kojoj cvijet sadrži santonin i služi za lijek protiv glistavosti . cimentare) baždariti. Ziel cilj. 5. valjak. dlake kod praživotinja koje im služe kao organi za kretanje. kinnamonon) bot. jačim ili slabijim. težiti. niz spisa. 3. pokretne spolne stanice cilindar (grč. kyk!os krug. Zimmer soba. prah ove biljke (kao dodatak ili nadomjestak kavi) cilijaran (lat. elektron = elektron) fiz. vriježe. drvodjelja cimet (grč.) uže. konos stožac) valjkasto-stožast cilšajba (njem. koji su u vezi i čine zaokruženu cjelinu. konop. liše u luka.

pseće liječništvo cinik čovjek potpuno i podjednako ravnodušan prema dobru i prema zlu. bezobrazluk. s posebnim naglašavanjem potrebe za što većom prirodnošću. Zink) min. Zinksalbe) bijela mast koja se upotrebljava za liječenje lakših ozljeda kože cinkove legure slitine cinka s drugim kovinama. cineris pepeo) bot. cineratio) v. zinken dojavljivati) dojaviti vlastima. znak Zn cinkati (iz njem. mjedenica cingareska (tal. kyon gen. optužiti. cinici 226 cinober cinija (po imenu njem. s bakrom (mesing). cineris pepeo) urna. cink. naučavanje cinika. Zink. usp. v. bestidnost. cinkuš (mađ. cinčano bjelilo. citta grad) velika uređenja za produkciju filmova nedaleko od Rima. grč. cinker potkazivač. bezočnost. Zink. bezočan čovjek. grafo crtam. kinnabaris) min. grafo) raditi pomoću cinkografije cinkova mast (njem. s bakrom i niklom (novo srebro). tako da se izraz cinizam može smatrati tipičnim za oznaku ovakvog ponašanja. csengo) zvonce cinkvajs (njem. Zink. kinnabaris) min. facere učiniti. spaljivanje. cine kino. cinis. kod kasnijih cinika ovo se naučavanje izvrgnulo u često bezočno zanemarivanje svih običaja i vrijednosti. bilo koji "filmski grad" cinefakcija (lat. s kositrom (bronca) itd. živin sulfid. kynos pas. kymbalon) zvonce koje se vješa stoci o vrat. lov cineracija (lat. pren. pepeljuga (biljka krasnica pepeljaste boje. žara u kojoj su stari Rimljani držali pepeo spaljenih pokojnika cinerarija (lat. po sastavu cinkov oksid cinkvajs (njem. kynos pas. atomska težina 65. odricanje i preziranje svih kulturnih vrijednosti cink (njem. gen.cinabarit cinabarit (grč. grč. cingaresca) ciganska pjesma cingulum (lat. kvnegetikos lovački. botaničara Gottfrieda Zinna) vrtna biljka iz porodice glavočika cinijatrija (grč. neotrovna cinober (grč. usp. zajedljivost. grafo crtam. gen. bezobrazan. "otkucati". cinici cinizam fil. npr. pren. kynegetike) vještina lovljenja pomoću pasa. grč. cinabarit . vrsta glavočika) cingara (grč. anthropos čovjek) med. činečita (tal. denuncirati. redni broj 30. "tužibaba" cinkograf (njem. slikam) onaj koji urezuje slike ili slova u cinkove ploče (radi tiskanja) cinkografija (njem. naziv po gimnaziji Kynosarges u kojoj je Antisten poučavao ciničan nepristojan. cinefakcija cinerarij (lat. načiniti) izgaranje. cinerarium) posuda u kojoj se čuva pepeo mrtvaca. nepristojan. bestidan. weiss bijel) bijela slikarska boja. slikam) urezivanje (nagrizanjem) slika ili slova u cinkove ploče (radi umnožavanja tiskanjem) cinkografirati (njem. ludilo u kojem čovjek umišlja da je pas Cinecitta čit. cingulum) pojas uz svećeničku odjeću cinici fil. bezočan. kyon gen. ZinkvveiB) bijela slikarska boja.38. zagriženost. doušnik. vrlo lijepe crvene boje cinantropija (grč. zanemarivanje vanjske pristojnosti. autarkija i vrlina. cinis. jedna od rudača žive. cinis pepeo. iatreia liječenje) umijeće liječenja pasa. umjetni bijeli slikarski pigment. urna cinerarij (lat. element. plavičastobijela kovina. pretvaranje u pepeo cinegetika (grč. pristaše Sokratovog učenika Antistena koji su naučavali da su najveća dobra u životu nepostojanje želja.

krvne žile. natjecanja na konjima i kolima (najomiljenija zabava Rimljana). kyon pas. 2. orexis težnja. zool. pogreška u dokazivanju i zaključivanju koja nastaje kad se stav koji treba dokazati uzme kao premisa. krvotok. karaš. preko lat.) log. kolanje. mn. cirrus kovrča. kožica (na jajetu.). grč. na mlijeku). zijjon) židovski pokret kojem je svrha stvaranje slobodne i samostalne židovske države u Palestini. uvojak. itd. cimitero) prostor oko crkve. circulus) 1. 3. crkveno dvorište. kyon pas. tako da u dokazu nedostaje načelo dokaza ciriforman (lat. element. reorganizaciju ovoga pokreta izveo je 1897. Herzl cipa (grč. štuka. groblje Cion (hebr. kyon pas. membrana cipal (grč. zijjon) najviši jugozapadni brijeg Jeruzalema s "Davidovim gradom" i Salomonovim hramom. cirkulus major (lat. osip. grafo opisujem) opisivanje pasa cinolisa (grč.) cirkulacijski organi anat. redni broj 40.) min. panem et circenzes (lat. kruženje (vijesti. kečiga. (kao zamjena gotovog novca za neko vrijeme i bez sigurne podloge koja bi jamčila njihovu isplatu) . a on više ne traži (u doba propasti) circinus (lat. optjecaj (novca).) pristaša (ili: pobornik) cionizma cionistički pokret v. mjenice.cinofil cinofil (grč. krug. circa) otprilike. borbe sa životinjama. rijetka kovina. znak Zr cirkul (tal. veliki optjecaj krvi (kroz cijelo tijelo) circulus minor čit. kreditna pisma i si. prohtjev) pseća. morska riba.) kem.) "kruha i igara". "pogrešan krug". Sion cionist (hebr. filos ljubitelj) ljubitelj pasa cinografija (grč. lyssa bjesnilo) med. cephalus) zool. društvo cirkon (perz. rasprostiranje. sustav krvnih žila cirkulacijski papiri trg. skočac. poljska kečka (bolest u krajevima oko Visle) circenzijske igre (lat. cirkulus minor (lat. kyon pas. salmonide ciragra (lat. Cyprinus carpio šaran) zool. 3. Crkva i njezini vjernici. circenses) cirkuske igre kod Rimljana: gladijatorske borbe. som. usklik rimskog naroda da mu se dade hrana i cir- 227 cirkulacijski papiri kuske igre. kao razlog koji dokazuje. manji optjecaj krvi (kroz pluća) circulus vitiosus čit. nalazi se u mineralu cirkonu (po čemu je i dobio ime). agra plijen) med. područje.). 2. optjecanje. kinologija cinoreksija (grč. pseće bjesnilo cinologija (grč. okružje.) fizol. mjerenje udaljenosti itd. promet (robe). Jeruzalem. circulatio) 1. atomska težina 91. usp. logia) v. lišaj oko pojasa circulus maior čit. oko cirkator (lat. kynos pas. žute ili crvenkastosmeđe boje cirkonij (perz. ribe nizinskih voda (šaran. 4. trg. cirriformis) kovrčast cirka (lat. kefale glava. mrena. krug. pren.) opna.22. šestar (sprava za opisivanje kruga. T. cirkulus viciozus (lat. kyon gen. circinus šestar) med. neutaživa glad cintor (tal. skakavac ciplar ptica koja se hrani ciplima ciplara mreža za lovljenje cipala ciprinide (lat. glasova i si. kotar cirkulacija (lat. fin. circator) onaj koji obilazi i nadzire katoličke samostane cirkl (lat. dragi kamen. cionizam cionizam (hebr. tj.) fiziol. panem et circenses čit. kružnica. circolo područje) negdašnji naziv (u Dalmaciji) za krug.

circumlocutio) ret. meteor. = parafraza cirkumluvija (lat. opseg. sastavljeni od ledenih iglica. uvojak. grč. koji ima osobinu cirkulara 1. potpuno bijeli. kirkos krug) 1. circulare) 1. boje limuna) med.) cirozan (lat. koji se kreće u krugu. circumspicere ogledavati se) koji se ogledava oko sebe cirkumstancija (lat.cirkular cirkular (lat. oko. cirrocumulus) mn. cirrostratus) mn. ovčja vuna. okolo. opkopavanje. ograničavanje. ret. kod Rimljana: duguljasto-okruglo trkalište za konje i kola u kojem su priređivane circenzijske igre. sifilisa i dr. službeno pismo koje se šalje većem broju osoba i ustanova s istim sadržajem. bjeličastog i prozirnog vela ciroza (grč. 2. 4. stjecaj događaja cirkumvalacija (lat. circularis) kružni. kružiti. biti u optjecaju. teh. circumvallatio) voj. gyrus krug) vijuganje. sunet cirkumferencija (lat. cirkularna nota pismo koje neka vlada šalje stranim vladama i u kojem izlaže svoja stajališta i odluke o nekom aktualnom političkom pitanju cirkulirati (lat. biti u tečaju. odvajanje jednog komada zemlje zbog prodiranja riječne vode i stvaranje otoka cirkummediteranski (lat. ponovno destilirati cirkulus (lat. paperjasti oblaci. ići od ruke do ruke. sredozemni cirkumpolarne zvijezde astr. circum) prijeđi. teći. kolati. circumstare stajati uokolo) okolnost. uvojak) mn. unaokolo (u mnogim složenicama) cirkumcizija (lat. ciroza jetara bolest praćena umnožavanjem jetrenog vezivnog tkiva koje očvrsne i pokazuje jaku žućkastu boju (posljedica kroničnog alkoholizma. circus. 3. okružnica. u nizovima ili kao stada bijelih ovaca cirostratusi (lat. cirrosus) kovrčast cirusi (lat. beskrajna. periferija cirkumfleks (lat. circumcidere obrezati) obrezanje (kod Židova i muslimana). meteor. usp. oblaci u obliku tankog. stvaranje razdoblja cirkumskripcijska bula papinska bula kojoj je cilj uređivanje prilika Katoličke crkve u nekatoličkim zemljama cirkumspektivan (lat. cirrus kovrčava kosa. tj. u obliku kruga. vrtoglavica cirkumligatura (lat. dug naglasak cirkumgestacija (lat. kirros žut. izvedbe (obično pod šatorom) cirokumulusi (lat. circulare) 1. circum. cirrus kovrča. circumgestatio nošenje okolo) kod katolika: nošenje hostije u monstranci. circum naokolo. zvijezde koje ne silaze s vidika jer se 228 cirusi okreću u blizini zvijezde Sjevernjače cirkumskripcija (lat. pronositi se (glas). španjolska ogrlica = parafimoza cirkumlokucija (lat. optjecati. circulus) krug. danas: okruglo mjesto s amfiteatralnim sjedalima za artističke i si. circumluvio) geol. kružnica. ako barometar pada. 2. oblaci koje čine slojevi snježnobijelih kuglica. nagovještavaju skoru kišu . monstranca cirkumgiracija (lat. kružna linija. circumscriptio) opisivanje. Mediteran) koji se nalazi oko Sredozemnog mora. kem. meteor. circumlfexus) gram. usp. kružna pila cirkularan (lat. pri lijepom vremenu. optjecanje. zatvaranje u odredene granice. opkop (napravljen od bedema ili rovova) cirkus (lat. circumligatura) med. 2. opširno opisivanje. circumferentia) obujam. kružna putanja cirkum (lat. opisivanje riječima. med.

kithara) glaz. metron mjera) sprava za mjerenje brzine. veoma stari žičani instrument na kojem se tonovi proizvode metalnim prstenom citrat (grč. prav. cicijus. zajedno s jezgrom. toxikos otrovan) med. ušće stanice citotoksičan (grč. s ove strane (za prostor).) 2. kytos šupljina. citus brz. navod. citara oktokorda (lat. operativno otvaranje mokraćnog mjehura ili koje druge ciste citacija (lat. okrugla poput kugle (za razliku od drugih tvrdih izraslina) cistektomija (grč. izdanak) bot. glaz. kytos šuplje tijelo. kytos šuplje tijelo. lat. kystis mokraćni mjehur. doslovno. ulja. plasma tvorevina) bot.cis cis (lat. kystis mjehur. mala utvrda koja se nalazi u većoj i služi kao glavna utvrđena točka cjelokupnog utvrđenja. altius. alcijus. razmnožavanje putem pojedinačnih stanica citologija (grč. citatum) 1. kremen žute (limunove) . kystis mokraćni mjehur) med. kissos bršljan. sadrži latinske i hrvatske pjesme za osam različitih prigoda (odatle joj i ime) 229 citrin citat (lat. bunar za skupljanje kišnice (osobito u bezvodnim krajevima). uvjetuje normalnu propustljivost kapilara. cisterna) 1. brzinomjer citoplazma (grč. kitron. vrsta šupljikaste izrasline ispunjene tekućinom ili kašastim sadržajem. kitron limun) vitamin P. mjesto doslovno navedeno iz neke knjige ili spisa. cis-alpinus) koji leži s ove strane Alpa cisoida (grč. Cistertium. za (za vrijeme) cis (lat. stoma usta) biol. blastema klica. kystis mjehur) med. temno režem) operativno uklanjanje neke ciste cistercit pripadnik jednog ogranka benediktinskog reda (ime po opatiji Citeaux. koji uništava stanice. kytos šuplje tijelo. kytos šuplje tijelo.) 1. kystis. omot. citrus limun) kem. fortius čit. osmerostruna) katolička crkvena pjesmarica prvi put objavljena u 18. pregled ciste cistoskopom cistotomija (grč. sol limunske kiseline citrin (grč. petroleja i dr. citator) 1. točno navesti čije riječi ili mjesto iz nekog djela citius. kytos šuplje tijelo. navoditelj citata citirati (lat.. promatram) med. leukocite i dr. prav. citatus) 2. pozvati pred sud. citra. tvrđava za obranu grada citara v. poziv pred sud citadela (tal. eidos lik) vrsta krivulje (trećeg stupnja) u geometriji cista (grč. logia znanost) dio biologije koji se bavi proučavanjem stanice citometar (lat. skopeo gledam. ton C povišen za pola tona cisalpinski (lat. jezgra. posebni vagon za prijevoz benzina. gone rađanje) biol. s navodnim znacima i točnim navođenjem izvora citat (lat. citotoksična moć svojstvo imunih krvnih seruma da uništavaju stanice (eritrocite. hladetinasta tvar iz koje se razvija biljno stanično tkivo citogonija (grč. forcijus (lat. navod (citata). citatio) navođenje.) brže. prav. onaj koji je pozvan pred sud citator (lat.) citra (grč. cistitis (grč. omot. 2. u Burgundiji) cisterna (lat. onaj koji poziva sudu. Cithara octochorda čit. citare) 1. cittadella) fort. st. više. prozirna sluzava tekućina koja struji u stanici. 2. ovise pojave života citostoma (grč. lat. jedna od najvažnijih tvari u prirodi jer o njoj. prav. 2. akutna ili kronična upala mokraćnog mjehura cistoskopija (grč. hrabrije (geslo današnjih Olimpijskih igara) citoblast (grč. temno režem) med. grč.

bez građanskih prava civilizacija (lat. sposobnost predviđanja. ciseler) fino. kitron limun. klarisimus (lat.) prav. koji se smatra mrtvim iako je živ. klavus histerikus (lat. siti (engl. građansko odijelo. "kralju automobila" u Francuskoj) citrona (grč.) med.) med. privatnopravni civiliter mortuus (lat. školovanost. mandarine itd. posebno rimskog prava (za razliku od kanonista i kriminalista).) građanin. građanin (za razliku od vojnika). klandestina posesio (lat. proglašen umrlim. civis academicus čit. cesello.) poznata francuska marka automobila (prema Andreu Citroenu. tal. civilis) građanska služba. učiniti uglađenim. uljuđivati. civilis građanski) 1. militera). još zelena ušećerena limunova kora citrusi (lat. student sveučilišta civitet (lat.) akademski građanin. brak koji se sklapa pred državnim vlastima civilno pravo građansko pravo civis (lat. limun (drvo i plod) citronat (lat. imovina do koje je netko došao potajno clandestina sponsalia (lat. malo-pomalo. Visost. uglađen. caedere rezati) dlijetom oklesati. prav. sudac koji sudi u građanskim sporovima civilan (lat. prid. ići u civilu ići u građanskom odijelu civil (lat. titula) clavus hystericus čit. kovinorezbar cizelirati (fr.) "najslavniji". građanstvo. Svjetlost (grof. učiniti ko- 230 clavus oculi ga skladnim članom ljudskog društva civilna lista (engl. uljuditi. klervoajans (fr. nastavnik građanskog (civilnog). uljuđen. plodovi njihovi imaju koru koja sadrži eterična ulja i sočnu jezgru (u citruse spadaju: naranče.) građansko pravo cizeler (fr. civis građanin) 1. 2. uljudan. 2. limuni. citrus od grč. potajni zaručnici clandestinum coniugium čit.) prav. 3. služba u građanstvu civilni brak građanski brak. klandestinum konjugijum (lat. civilisatio) stupanj kulture koji dolazi nakon barbarstva i na kojem se. civilisare) provesti civilizaciju. društvena usklađenost civilizirati (lat. prosvijećenost. klavus okuli (lat. prav. civiliter mortuus) prav. kitron limun) drveće i grmlje s trajnozelenim lišćem i mirisnim cvjetovima.) grad. ciseleur) rezač kovine. školovati. kiparske radove izljevene u kovini dlijetom umjetnički popraviti i ukrasiti. sitroen (fr. ciseler. lat. osobito: dio Londona kao bankarsko i trgovačko središte (the City) civil (lat. tj.) vidovitost. citrus) bot. građanski stalež (za razliku od vojničkog.) mn. cizeliran clairvoyance čit. civil list) stavka u državnom proračunu koja se svake godine isplaćuje vladaru radi uzdržavanja njega i njegovog dvora civilna služba (lat. civilis) građanski. dlijetom otesati. vidovnjaštvo clandestina possessio čit.citroen citroen čit. citrus limun) nezrela. građanski mrtav. ispadnutost šarenice (oka) kroz oteklinu na rožnici . žestok bol samo na jednom mjestu glave clavus oculi čit. čovjek privikava življenju u skladnoj zajednici sa svojim bližnjima. umjetnički dotjerivati površinu iskovanih predmeta tako da budu glatki. uljuđenost.) city čit. civis akademikus (lat. lat. pristojan. u metalnu ploču i staklo finim malim dlijetom urezivati razne figure i ukrase cizelirati (fr. potajni brak clarissimus čit.

kome sopra (tal. kogito.) med. palačno mjerilo come prima čit. čekovna i dr. ergo sum (lat. kold-krim (engl. svakojako comme il faut čit.) posebno predavanje koje slušatelji plaćaju collegium publicum čit. koitus animalijum (lat.) glaz. kako jest.). kurje oko clearing-house čit.) plaćeno predavanje samo za ograničen broj slušatelja collegium privatum čit. kolegijum publikum (lat. osobito: stari rukopis cogito. komunikacio idiomatum (lat. Kod Napoleon (fr. sjedinjenost božanskih i ljudskih svojstava u Isusu Kristu comodamente čit. kodeks kartaceus (lat. kom il fo (fr. djelo s nepovezanim scenama Comedie francaise čit. kome prima (tal.) javno besplatno predavanje collegium sacrum (lat. zatim se okrenu jedno prema drugom leđima i tako završavaju ples) clog čit.) fil. v. dakle postojim (osnovno načelo Descartesove filozofije) coitus animalium čit.) osvježavajuće piće od različitih biljnih ekstrakta s dodatkom neznatne količine kofeina Code Napoleon čit. pariško kazalište koje prikazuje poglavito klasična djela comme ci. ergo sum čit. kolegijum medikum (lat. klajmb (engl. oznaka za prateće glasove da se usmjeravaju prema glavnom glasu collegium medicum čit. koka-kola (engl. v.) francuski građanski zakonik koji je tako nazvan po tome što je izrađen pod predsjedništvom Napoleona 1.) glaz. sanitetsko vijeće collegium privatissimum čit. kola parte (tal. Zoll-stock) drveni metar na sklapanje.) ustanova u kojoj bankari izmiruju svoja potraživanja (mjenična. kliring-haus (engl.) sveti sabor.) glaz. cokula") irski narodni ples s udaranjem nogu o pod (iz njega se razvio step coca-cola čit.) djelo u rukopisu. žulj na nozi. otmjenost communicatio idiomatum čit. prva ovakva ustanova osnovana je 1775. klavus pedis (lat. kao gore come sopra čit. klog (engl.) zdravstveno vijeće. sabor kardinala u Rimu colštok (njem. partneri ispružaju ruke jedno prema drugome i trljaju se nosevima "na mongolski način". teške i čvrste kožne cipele. baš kako treba. metar na kojem su označeni coli (palci). zoccolo) mn.) uzorno. kao što priliči. zoll) starija mjera za dužinu: palac = 1/10 ili 1/12 stope = oko 2. komodamente (tal. kolegijum privatisimum (lat. kodeks manuskriptus (lat.) šaljivo kaz. comodo . codex chartaceus čit. climb "penjanje". Komedi fransez (fr. osobito vojničke col (njem. i objavljen 1804.) glaz.clavus pedis clavus pedis čit. clog "drvena cipela. kolegijum privatum (lat.) i ovako i onako.) teol. comme 9a čit. u Londonu climb čit. primjerno. bez svojevoljnog ukrašavanja comedie a tiroir čit. "uspon") vrsta društvenog plesa (pleše se u parovima uz beatglazbu.) glaz. komedi a tiroar (fr. come prima come sta čit.5 cm cold-cream čit. kol aro (tal. kao prije. kom si. mislim.) bijela pomada za omekšavanje kože 231 comodamente coll arco čit. kom sa (fr.) Francuska komedija.) parenje životinja cokule (tal. kome sta (tal. gudalom (svirati) colla parte čit. valjano.) glaz.) stari rukopis napisan na papiru codex manuscriptus čit.

kon tenereca (tal.) v.) glaz.comodetto comodetto čit. umjereno compiacevole čit.) glaz.) glaz. pažljivo con passione čit. v. živahno.) glaz. kon varijacioni (tal. komplici composto čit. s varijacijom. strasno. kon dolore (tal. suglasnost svih naroda u pogledu vjerovanja u postojanje božanstva (uzima se često kao dokaz za postojanje Boga) consignatio bonorum čit.) glaz. prav. burno. živo concertino čit.) glaz.) glaz. kon pasione (tal. obično s jednim do tri samostalna stavka concurrentiae clausula čit.) glaz. udobno. izražajno con fuoco čit. složeno con allegrezza čit. pravilno slaganje vremena u rečenici consensus gentium čit.) glaz. kon gravita (tal. sa žarom. punim tonom con tenerezza čit. brižljivo con dolcezza čit. nježno. snažno. kon suono pjeno (tal. kompijaćevole (tal. sa zadovoljstvom con anima čit. manje glazbeno djelo. živahno con gravita čit. u svom privrednom radu concursus creditorum čit. kon amore (tal. dostojanstveno. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: cf. s bolom. kon dolčeca (tal. s pažnjom. u slučaju bijega nekog prijestupnika). dopadljivo complices delicti čit.) usporedi (upućivanje na neko mjesto u knjizi). s dostojanstvom con grazia čit. vremenski slijed. pogodba kojom se službenik (npr. kon alegreca (tal. pod motus con osservanza čit. kon anima (tal.) glaz.) glaz. Konfiteor (lat.) gram.) glaz. kon dilidženca (tal. s gorčinom.) "ispovijedam se". tužno. konkurencije klauzula (lat. comodo comodo čit. kon fuoko (tal. živahno. komposto (tal.) glaz. kon moto (tal. kon gracija (tal. komodeto (tal. s ljubavlju. u korist svoga nekadašnjeg poslodavca. kod javnih prodaja.) uvjet bez kojega se nešto ne može zamisliti ili izvršiti.) glaz. pažljivo. kon brio (tal. konsekucio temporum (lat. umilno. umilno con moto čit. živahno. simbolično oduzimanje imovine . nakon smrti onoga koji umre bez oporuke.) glaz. konkurzus kreditorum (lat.) neka se usporedi Confiteor čit.) glaz. v. konfer (lat. komodo (tal. sudski popis imovine (npr. pokajanje consecutio temporum čit. tužno con amore čit. pren. živahno. pod konkurs conditio sine qua non čit. kon viveca (tal. žalosno con espressione čit. konsenzus gencijum (lat.. s uzbuđenjem con suono pieno čit. nužan. tj. končertino (tal. kon vigore (tal. kon amareca (tal. ljupko. apsolutan uvjet confer čit. dirljivo 232 consignatio bonorum con variazioni čit. radosno. s djelomičnim odstupanjima od glavne teme con vigore čit.) glaz.) glaz. vatreno con diligenza čit. s veselošću con amarezza čit.) prav. kondicio sine kva non (lat. usp.) glaz. s izrazom punim duše con brio čit.) glaz.) glaz. kon espresione (tal. komplices delikti (lat. slatko con dolore čit.) mn. konferatur conferatur (lat. v. strastveno. neophodan.) trg. izražajno con vivezza čit. vatreno. ljupko. trgovački pomoćnik) ograničava. konsignacio bonorum (lat. krjepko.) glaz. prav.) glaz.) teol. sa živošću. s nježnošću.) glaz. kon oservanca (tal.) glaz. pokajna molitva u katoličkom bogoslužju. ljupko.

) uobičajena formula za zaštitu autorskog i izdavačkog prava copy-right bili čit. brojte. liječničko mišljenje consortes litis čit. odlikovanje vojniku koji je u boju spasio život rimskom građaninu. dobivao ga je vojnik koji je prvi stupio na neprijateljski brod. kontinuet (lat.) glaz. proturječnost znakova bolesti 233 corona copo (tal. kontradikcio simptomatum (lat.) mn. tj. konsortes litis (lat. koro pjeno (tal. coque) farm. korona kastrenzis (lat. pun zbor. ovaj posljednji vijenac bio je prvotno od svježeg . tj. v. odlikovanje vojniku koji se prvi popeo na zid neprijateljske utvrde. korona obsidionalis (lat.) brodski vijenac. neka nastavi (bolesnik upotrebljavati lijek) continuetur čit. korona trijumfalis (lat. kad banke. contradictio symptomatum čit. kornd bif (engl.) građanski vijenac. prav. kopi-rajt bil (engl. corona obsidionalis čit. ala copa (tal. konzilijum abeundi (lat. korona (lat.) glaz.) zakon o autorskom i izdavačkom pravu coque! čit. korona navališ (lat. konto a meta (tal.) liječnički savjet. pred cijelim svijetom. neka se nastavi (uzimanje lijeka) continuo čit. korona muralis (lat. jedan od načina stjecanja vlasništva u pokretnim stvarima bez stvarne predaje. korona civika (lat. konto korente (tal. potpun zbor corona čit. kontinuetur (lat. alla zoppa čit. drveno željezo.) usoljena govedina konzervirana u limenim kutijama (konzerva) ćoro pieno čit. bez prekidanja conto a meta čit.) konto o poslovima na zajednički račun.) opsadni vijenac. corona navališ čit. konzilijum medikum (lat. kopi-rajt (engl.) prav. tj. kokve (lat. korona valaris (lat. corona castrensis čit. drugovi pred sudom.) dobivao je vojskovođa kojemu je bilo dopušteno da slavi trijumf. pravite stanku (u partituri kod onih glasova koji kasnije počinju) continuet čit. konstitutum posesorijum (lat. koram publiko (lat. tekući račun. pa na temelju toga kredita međusobno posluju contractus socidae čit. npr. proturječnost u pridanome.) log.) savjet đaku da napusti školu (zbog slabog učenja ili ponašanja). dobivao ga je vojnik koji se prvi popeo na neprijateljski nasip. javno i otvoreno eorned beef čit.) zidni vijenac. kontraktus socide (lat. corona vallaris čit.) glaz. kontano (tal.) taborski vijenac (dobivao gaje vojnik koji je boreći se prvi ušao u neprijateljski tabor).) med.) glaz. hladna vatra itd.consilium abeundi consilium abeundi čit. na dijeljenje gubitka i dobitka conto corrente čit. corona ciuica čit. kontradikcio in adjekto (lat. tj. coquere.) v. četvorokutan krug.) med. kljasto.) med. nejednako copy-right čit.) nasipni vijenac. dobivao gaje vojskovođa koji je oslobodio grad od opsade. tako da ta stvar i dalje ostane kod prijašnjeg vlasnika u uporabi contano čit.) vijenac.) pred skupljenim narodom.) trg. corona triumphalis čit. nešto blaža vrsta relegacije consilium medicum čit. corona muralis čit. koram publiko coram publico čit. kuhaj! (na receptima) coram populo čit. kontinuo (tal. zoppo) sakato.) prav. socida contradictio in adjecto čit. koram populo (lat. trgovci i industrijalci otvaraju jedan drugom mjenični ili akceptni kredit ili račun (konto). svi koji pred sudom zajednički zastupaju isto pravo constitutum possessorium čit.

predmet koji dokazuje krivnju.) Cosa nostra čit. utvrdni zid. "varalica".) med.) zbornik prava.) arh. no koja je tek u XVI. st. pričesna hostija kao tijelo Kristovo.) francuski orden: križ legije časti crown čit. (tal.) zbirka pravnih izvora kanonskog prava Corpus juriš civilis čit. dok su ostali vijenci bili od neke druge kovine.) svi predstavnici stranih država u nekoj državi. gumeni ili plastični predmet u obliku sise i si. gumena sisaljka. čija se djela temelje na dekorativnosti i ukrašavanju crepitatio vesicularis čit. srednji glavni dio palače ili dvorca corps diplomatique čit.) med. pod vilis Cos-b astronomski laboratorij europskih zemalja u kojem se proučavaju gama-zrake iz galaktičkih i drugih visoko radioaktivnih izvora (lansiran je početkom kolovoza 1975.) prav.) sisa. dobila ovaj naziv corpus vile čit. obično kosti ili lošije meso. kor d'loži (fr. duda.. tj.) prav. Korpus juriš civilis (lat. valove itd. zviježđe na sjevernoj nebeskoj polutki (najsjajnija zvijezda Gemma) corona Veneris čit.) popularni španjolski napitak (koka kola miješana s nekim alkoholima) cubok (njem. korpus vile (lat.) Sjeverna kruna. koji mesar stavlja na vagu uz meso koje mušterija traži. pojačavajući jačinu tona cretio čit. engleski srebrni novac od 5 šilinga cruciferae čit. krešendo (tal. i Kroacija croix d'honneur čit. Korpus juriš kanonici (lat.) zbirka Justinijanovih pravnih knjiga Corpus juriš čit. ljuskari cuba libra (šp. st.) glaz. st. škripanje u prsima koje se čuje pri udisanju zraka crepitus ventris čit. a predstavljali su npr.) prav. bot. Zuwage) dodatak. na njemačkoj zvjezdarnici KonigsstuhlHeidelberg. zločin prema državi. korpus delikti (lat. "Venerin vijenac". biljke krstašice. Cosa nostra "naša stvar") poznata ta- 234 cucla lijanska gangsterska organizacija mafije u SAD-u Cosmati (tal.) mn.) mn. korpus Domini (lat. v. rakovi. izjava pred sudom i svjedocima o primanju nekog nasljedstva crimen laesae majestatis čit.) med. veleizdaja Croata čit. uvreda veličanstva.) Hrvat Croatia čit. crkvi: tijelo Gospodnje (Kristovo).) Hrvatska. Koza nostra tal. Korona borealis (lat. korona Veneris (lat. pripadaju porodici zeljastih dvosupnica crustacea čit. iz grč. kraun (engl. . razred člankonožaca. Kroata (lat. kroa d'oner (fr. priredio car Justinijan. glasno puštanje vjetrova iz trbuha (kroz crijeva) crescendo čit. Tijelovo (blagdan) Corpus juriš canonici čit. ožujka 1906. krepitacio vezikularis (lat. zool. kosmeo kitim) talijanski umjetnici u 12—14. sifilisne ospice po čelu corps de logis čit. Korpus juriš (lat. čujno. kor diplomatik (fr. diplomatsko tijelo corpus delicti čit. privaga cucla (njem. krepitus ventris (lat. krečio (lat. krustaceja (lat. krucifere (lat. sve jače. diplomatski zbor. knjiga cjelokupnog rimskog prava: zbirka rimskog prava koju je u VI.) v.) u Kat. Kroacija (lat.Corona borealis lovorova lišća a kasnije od zlata. ime Croatia dano je jednom planetoidu otkrivenom 3. krimen lese majestatis (lat.) kruna. oruđe kojim je djelo izvršeno ili objekt nad kojim je izvršeno corpus Domini čit. Corona borealis čit.

brašno) cvajzicer (njem. Zuspeise) dodatak uz glavno jelo. zuriick natrag. potezna sklopka cukar (njem. kulpa levisima (lat.) s iznimkom. usp. zwei dva. zabib. Zusammenstoss) sukob. veoma laka. Zerge) patuljak.) prav.) Rimska kurija. Sitz sjedalo) vozilo. kurikulum vite (lat. teška krivnja culpa levis čit. osim Cung-li-jamen (kin. pod granum salis cum laude čit. američki somić cvibak (njem.) v. pijuckati cugeher (njem. Zug) piti. laka. Akt čin) kazališna igra u dva čina. Kurija romana (lat. rozine cvečknknedli (njem. 2. Stoss udarac) udarac lopte u nogometu tako da je igrač usmjeri natrag (iza sebe. 3. Zvvieback) kruh dvaput pečen.) mn. zrakoplov i si. Zucker šećer. bakar Curia romana čit. pohvalno. vod cugati (njem. okruglice. kola. . igra "mlin" cvika (njem. sudar cvajakter (njem. uz ogradu. zuchetto) crvena kardinalska kapica culicidae čit.) kinesko Ministarstvo vanjskih poslova cuprum čit. znak broja dva ili neki predmet druge kategorije (npr.) s pohvalom. kulpa levis (lat. dotjerati. zibibbo) mn. fircig cvancik (njem.) cugšalter (njem. fr.) prav. kum grano salis (lat.) tijek života. biskvit cviblsos (njem. široka. Zucker) šećer cukati (njem. papin dvor u Rimu (središnje tijelo u upravi Katoličke crkve) curihtati (njem. cvikl klin). Zwiebel crveni luk. Zwetschke šljiva) mn. sporedno jelo. zwei dva. 6. voj. odlično (u ocjenjivanju uspjeha na ispitima) cum reservatione čit. kulicide (lat. vrsta velike udice za lov somova. kulpa lata (lat. tj. zucken) vući.) prav. zurichten) spremiti. tal. konac. zool. Wasser voda) zašećerena voda cuketo (tal. trgati cukerkrankhajt (njem. cvinglijanci cvik (njem. 4. komarči culpa lata čit. Zucker šećer. zwanzig) dvadeset (obično kao figura u kartaškoj igri "šnapsl". Zweier) dvojka. nasamariti koga i si. kum rezervacione (lat. dvosjed cvancig (njem. kad igrač ima kralja i damu iste boje). "knedli" sa šljivama cvergl (njem. a preko sebe) curriculum vitae čit. 5. sa dva sjedala. Zugehor) pribor za odijelo (podstava. saonice. povorka. posve mala krivnja cum grano salis čit. kuprum (lat. zool. propuh. suho grožđe. vrsta sitne ribe.) prav. zuriick) natrag (izraz uobičajen kod kočijaša kad žele da konji povuku natrag) 235 cvika curikštos (njem. Krankheit bolest) šećerna bolest cukervaser (njem. tzv. dvočinka cvajer (njem. Zug vučenje.) min. vlak. kustodija honesta (lat. gumbi i dr. životopis custodia honesta čit. željeznica. zatvor koji ne lišava časti (osobito za manje političke prijestupe) cušnajder (njem. dvopek. Zuschneider) krojač (pomoćni) cušpajz (njem. mala krivnja culpa levissima čit.cug cug (njem. Schalter) električni prekidač na poteg. zustandig) zavičajan cuzamenštos (njem. kum laude (lat. varivo cuštendig (njem. sauce umak) umak od crvena luka cviglijanizam v. Zwick) vrsta kartaške igre. Zug) 1. dogotoviti curik (njem. zwanzig) nekadašnji novac od dvadeset krajcara cvebe (ar. grožđice. gutljaj. obično u frazi: zabiti cviku podvaliti kome.

ulaznicu) cvikcange (njem. usp. bušenjem poništiti (kartu. zvvicken) bušiti. od dvije žice. Zvvickel) klin.) francuski prozni i dramski pisac (pravim imenom Hector Savinien. kad treba proširiti hlače ili si. Zwilling) blizanac. zvvicken štipati. njegov je lik neoromantički idealiziran u istoimenoj drami Edmonda Rostanda . zwicken štipati.cvikati cvikati (njem. Sirano d' Beržerak (fr. "pusa" poljubac) poljubac pri kojemu se cjelivana osoba uštine za obraz cvikl (njem. triling cvinglijanci pristaše cvinglijanizma. bilih dvonitni. njem. umetak (izraz osobito uobičajen kod krojača. umetkom u obliku klina) 236 Cyrano de Bergerac cvilih (lat. Zwicker) naočale koje se drže na nosu pomoću štipaljke. jedno od blizančadi. naučavanja vjerskog reformatora Ulricha Zwinglija (1484—1531) Cyrano de Bergerac čit. Zange kliješta) vrsta osobitih kliješta sa šiljastim štipaljkama cviker (njem. uklinak. Zwillich) dvonitka (jako i gusto laneno. bez nožica cviki-pusa (njem. 1619—1655). kudjeljno i pamučno platno) cviling (njem.

poljana. cipllina) bot. spremište 7~ kukuruz. čaki) džepni nožić. partneri se ne drže. chacarita) divovski inkvizicijski požar zabranjenih knjiga (proveo argentinski katolički kler) čakija (tur. čam 2. poriluk čaptija (tur. čalgi) glazbalo. šajka čakarita (šp. glazbeni instrument. pren.-tur. č četvrto slovo hrvatske latinice ča-ča-ča (cha-cha-cha) latinskoamerički društveni ples u 4/4 taktu.c Č. gornji t ili katovi u takve zgrade.) drvena zdjela čančara vrsta kornjače čang (kin. šator čaga (šatr. seoska kuda u Južnoj Americi čakšire (tur.) cendrati.) kresivo. jela. prigovarati. csarda) krčma na pusti u Mađarsko1' čardak (tur. stražarska kula V .) putnička torbica čantrati (tur. poturčiti se. čaika. ali se kredu po točno određenoj shemi koraka. bor.) kineska mjera za dužinu. ognjilo čakov (mađ.) bijeli platneni ovoj oko fesa kod muslimana. čakmak (tur. poljska narodna kapa čapkun (tur. csapka) četvrtasta ulanska kapa.58 m čankir (fr. travnjak.) zarada drvena ili zidan«* ili na stupovima s (izbočenim) drvenim gornjim katom. čamac od jelovine čama tur.18—3.) v. csako) kožna vojnička kapa. šešir s remenom ispod brade čakra (šp. motka uz koju se penje loza. dolina čajka (rus.) brzo čador (perz. pleše se u paru. sviranje. gunđati čapetoni (šp.) svileni rubac č' a rmađ. pijani ča-ča-ča varijacija spomenutog plesa. svirka. prijeći na islamsku vjeru čam (tur.) ples čair (tur. ravan konj (koji istodobna diže obje desne pa obje lijeve noge). zaviti čalmu pren. (kjamis) gornja ženska haljina (drugo je čama — dosada) čamac (tur. nestaško čapljan (tal. ansambl od tri svirača (melodijski instrument i udaraljke) čalma (tur. chapetonis) novi europski doseljenici u prijašnjim španjolskim pokrajinama Latinske Amerike (za razliku od kreolaca koji su rođeni u Latinskoj Americi) čapka (polj. csaklya) motka sa željeznom kukom za privlačenje udaljenih predmeta.) 1. čangrizati. = 3. grah i si. 2. smreka. chancre) čir uopće (obično se upotrebljava u vezi meki odnosno tvrdi čankir) opasna spolna bolest čantra (tur.) hlače čalgija (tur. pašnjak. imitacija (koracima i pokretima) pijanog svijeta (gubljenje ravnoteže) čabuk (tur. chacra) seljačka koliba.) konj sa sitnim i brzim hodom. sajka) lak i brz čamac na Dunavu i Dnjestru (služio i kao ratni čamac). čajyr) livada. mađ. čanak (tur. vragolan. perorez čakija (mađ.) v.

čaryk) opanak častuška (rus. nado. dati brod ili zrakoplov pod zakup čartisti (engl. rjeđe zlatne. svira se .) kovko željezo. poslovni. celesta) vrsta glasovira s nizom metalnih pločica koje daju vrlo lijepe tonove (četiri oktave) čelik (perz. javno mnijenje.) 1. ruska mjera za tekućinu = 0. tur. reorganizirana u veljači 1922. istaknutih dijelova vojnih postrojbi radi izazivanja i uznemiravanja neprijatelja ili kao počinjanje ozbiljnije borbe čarkaš (perz. kao državna politička uprava — GPU. čeleb) gospodin.) čelesta (tal. ugovor o najmu broda ili zrakoplova čartirati (engl. isprava kojom osoba koja je deponirala određenu svotu novca kod druge osobe daje ovoj nalog da isplati nekoj trećoj osobi ili donositelju svotu koja je na toj ispravi označena. charleston) američki salonski ples u 2/4 ili 4/4 taktu čaršija (perz. jedna od triju slušnih koščica u srednjem uhu čekmedže (tur. cello) glaz. ispočetka lagan. npr. čehar su.) kutija s ladicom (služi kao drvena kasa) čekrdak (tur. koprena. 3. općinski podvornik u Dalmaciji. cheque. cello) glaz. pričvršćen na kalpaku ili čalmi (odlikovanje za posječenu neprijateljsku glavu). čekirdek koštica) ogrizak voćke (s košticama) čekrk (tur. usp. nakit na kapi.) 2. violončelo čembalo (tal. kuća od dasaka i brvana čauš (tur. debeli svat (koji zbija šale u svatovima). alaj-čauš 238 čembalo čeb-brava vrsta brave sa 5 do 7 zatvarača od kojih se svaki treba dignuti na svoje mjesto kako bi se brava otvorila (nazvana po pronalazaču. osobito za opće pravo glasa i tajno glasovanje čarug (tur. dokument.-tur.) kratica za "Črezvičajnaja komissija" ("Izvanredna komisija") — osnovana u Rusiji nakon Oktobarske revolucije.132 1 čarka (perz. čelenk) nakit u obliku perjanice. ocal čelist (tal. bohemizam ček (engl. žičani instrument u obliku trapeza. 2. gospodičić čelenka (tur. kratka pjesmica (obično četiri stiha). neobaviješteni. puškaranje između prednjih. charter) povelja. velikog posjeda i kapitala. trgovački stalež. trgovački dio grada. povlaštivati. v. csardas) mađarski narodni ples u 2/4 taktu. isprava. borio se za široke demokratske slobode. charter) povlastiti. bat. povlastica. čavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci. kotur. lijepo odgojen čovjek. srebrne. mornarsko platno Čeka (rus. tržnica. check) 1.) pleter. bankovna uputnica. prekrivač čatma (tur. platno s plavim ili plavim i bijelim kvadratima ili prugama.čardaš čardaš (mađ. "čaršija priča" čarter (engl. onaj koji započinje čarke čarlston (engl. kasnije NKVD čekić (tur. čikrik) kotač. pravo. engleskom mehaničaru Chubbu) čehizam češki izraz u nekom drugom jeziku. ugovor.) kladivac. pristaše i pobornici čartizma u Engleskoj čartizam (engl. 2. pren. v.) vojnik na prednjem položaju. preplet. kladivo. vitlo (za dizanje uvis izvlačenjem) čelebija (tur. nestručnjaci. čaršu) 1. veo. bank. također: mladi gospodin. violončelist čelo (tal. čalab. charter) mn. glava (šatr. poskočica čatija (tur.) narodna pjesma vedroga karaktera. čati) rubac. sajam. pa sve življi i burniji čarka (rus. usp. čembalo) glaz. charter povelja) politički i socijalni pokret engleskih radnika (1836—1848) protiv aristokracije.

mjera za žito od 100 činga = oko 100 1 čibuk (tur. bunar. južnoamerički zec. krzno s izrazito mekanom gustom sivom dlakom ove životinje činčila (šp.24 1 čevra (tur. čoček čerevički (rus. živi obiteljskim životom i lako se pripitomljava čin-čiplak (tur. jelo ili umak začinjen takvim paprom čimaron (šp. 2. češme) kladenac. gradu Chesteru češagija (tur. Schimpanse) zool. bez igdje ičega činampas (šp. šifon. mjera za putove = 0. lula. lat. čengi) plesačica i pjevačica. "afrički divlji čovjek". csikos) čuvar konja.) jaja pripremljena s vrhnjem i češnjakom čimpanza (fr. u nekadašnjoj Turskoj: danak od ovaca i koza što se davao sultanu čičerone (tal. ruske novčanice sa zlatnim pokrićem koje je 1923. plitice (udaraljke u obliku mesinganih tanjura. izvor iz kojega voda teče na cijev (drugo je česma) čester-sir (engl. čevre) četverokutni rubac izvezen srebrnim nitima. veliki rubac koji pokriva glavu i čelo do očiju (nosi se uz feredžu). zool.246 m.) kineski puhački instrument s cijevima raznih veličina i zakrivljenom trubom u koju svirač puše čengija (tur. quattuor) mjera za žito u Rusiji = 26. tschatur. po slavnom rimskom govorniku Ciceronu). srodnog gorili čimpanza (njem. vjenčani dar či (kin. mađ. plivajući vrtovi u Meksiku činčila (šp. vrsta afričkog antropoidnog majmuna. usp. čerge) mali šator. chinchilla) vrsta južnoameričkog glodavca (love ih radi krasnog gustog i finog krzna) činela (tal. cicerone) vođa stranaca. osobito u tal. cinelle) mn. chicchera) šalica čikoš (mad. limena četka za timarenje konja i krava četverik (rus.čember udaranjem u žicu pomoću dvaju čekića čember (tur. 2. cherry-brandy) rakija od trešanja. kamiš. ćićerone Čičikov tip iz Gogoljeva romana Mrtve duše ("junak" putuje po Rusiji i od vlastele kupuje "duše" njihovih mrtvih kmetova) Cifut(in) (tur. chinchilla) 1. pren. cimarronada čopor divljih životinja) južnoamerički divlji konj čimbur (tur. zbog svoje govorljivosti. chimpanze) vrsta antropoidnog majmuna. plitica činele (tal. platno. čyrčyplak) gol golcat. obruč.318 m. čifutarija skup Čifuta (kao poruga) čikara (tal. shinampas) mn. zec-miš.) Židov. po duševnim osobinama životinja najbliža čovjeku. "crvenjaci". male ženske cipele čerga (tur. šuplje kolo čempres (lat. nazvanog po engl. glaz.. čember) veo muslimanskih žena.. trešnjevača červonci (rus. chester) vrsta odličnog engleskog sira. csillas) konj sive dlake čili (engl. čubuk) cijev lule. uvela sovjetska vlada (jedan červonec = 10 zlatnih rubalja) česma (tur.) 1. kašagy. s našim česati) česalo. cyparissus) rod crnogoričnog drveća iz porodice čempresovki (vrlo pravilno razgranjeni grmovi ili stabla) čeng (kin. gradovima (podrugljivo 239 činele nazvan. osobito ciganski čeri-brendi (engl. cinelle) glazbena sprava u obliku diska (udara se jednom o drugu)..) mn.) mn. konjušar čilaš (tur. sanskr. iz meksičkoga: chilli) vrsta veoma ljutoga sušenog papra. 3. zdenac. g. kineska mjera za dužinu: stopa = 0. služe za davanje posebnog tona pojedinim mjestima u glazbenom djelu) .

jama. zatvarač zraka na rasplinjaču koji služi za brže stavljanje motora u pogon 240 čvenk čokanj (tur. modrilo. csomo) zamotuljak npr. ćoček) plesač čoha (tur. gruda. csizma) kožna cipela s visokom sarom čoček (tur. obično crnom vunom čuruk (tur.) kineska mjera za žito = 1/ 100 či = oko 11 činkvečentisti (tal. 2. rulja čuros (šp. uklanjanje neprijateljskih elemenata iz neke zajednice uopće čivit (tur.310 m. plavi pigment biljnog podrijetla. sakat čovjek. miti čuvida (tal. zelenaš. čolak (tur. lažan izgled čvenk (šatr. tal. čuha) vrsta tvorničkog čvrstog valjanog sukna i odjeća od njega čok (engl. čolak) jednoruk. "spoj" . cipollino) talijanski mramor sa zelenkastim žilama čips (engl. vanilije i dr. grizlica. čoma (mađ. mad. mana čuti vrsta himalajskog majmuna za kojega neki misle daje ljudsko biće. krinka. cacauati. fr. okomak od kukuruza.) iz doba činkvečenta činkvečento (tal. jeti. čoha. pren. šegrt. (čyrak. mjera za površinu = 99. čerag) sluga. ciurma) momčad.) sastanak. st. krabulja. šp. 1 dl i 1/2 dl. čuruk) nedostatak. ciotto hrom) skvrčeno stopalo. na ulju pečena tanka kriščica krumpira čir (ar. bolest koja dolazi od masnih jela. svjetina. tal. duhana čomor (mađ. ovce s grubom. chok) tehn.) rupa. skraćeno umjesto "tisuću pet stotina". groznica praćena osjećajem gađenja i mučnine čorba (tur. uobičajeni naziv za XVI. chocolat. dolina čulo (šp. kriška. ciovetta) maska. Schokolade) masa pripremljena od kaše prženog kakao-ploda u zrnu.) i umjetnici (Rafael i dr. čokal) staklenka za rakiju od 1/8 litre. otrovni žabnjak (biljka). kalfa čistka (rus. momak. družba. talijanske književnosti i umjetnosti.) 1.573 a čukur (tur. doba cvjetanja renesanse čino (šp. invalid u jednu ruku. čyrakman) svijećnjak. chip komad. cliurros) mn. "pet stotina". chino) "Kinez". chocolate. Tasso i dr. bogalj čolo (šp. cioccolata. chino) mješanac od bijelca ili Indijanca i osobe neodređene rase čipolin (tal. također: Indijanac koji je odrastao među Europljanima i koji govori španjolski čom. oštećenje kože ili sluznice zbog raspada bolesnog tkiva čirak (tur. csomor) 1. iver) vrsta sendviča. povremena revizija članova stranke i provjeravanje njihove idejnosti. cholo) potomak Zamba. obrazina. potomak crnca i Indijanke u Americi čino (šp. usp. džirahat) med. 2. lihvar čizma (tur. njem.. jarak. prigušivač. šećera. japanska mjera za dužinu od 60 kenga ili 360 šaka = 109. xocoati. klip bez zrna čokolada (meks. stabljika kupusa.čing čing (kin. maškara.) čišćenje. pjesnici (T. cinquecento) mn. čorba) juha čota (tal. grumen zemlje ču (jap. čivit) isto što i indigo. chulo) pomoćnik borca s bikovima koji razdražuje bika čurma (tal. cinquecento) lit.

chiappare) uhvatiti. soba za ostavu. Ća'be) v. keman) gusle. gordost.) sreća. rub. pisac. ostava. zgrabiti. jantar čilim (perz. kraj. kilim. kibir) oholost. kut. namiguša. bez oštrog i ubitačnog naboja . konopac. grč. nevjernik (osobito kao pogrda) ćafurija (ar. starješina pastira ćeif (ar. korist.) lokot. Kaba ćafir (ar. ćorak slijepi metak. lihvar. kebap) komadić mesa pečen na žeravi ćibur (tur. uloviti. ćorav (tur. kupiti na ćesam kupiti na sreću ćesatluk (tur.) 1. volja. fosilna smola koja potječe od crnogorice. užarska radionica ćerčivo (perz. keča) bijela (albanska) kapa od uvaljane vune ćef (ar.) pisar. strana. ćeremid) krovni crijep ćerana (perz. ćerpidž) nepečena cigla ćesam (tur.) vrsta veza na šupljike ćeten (perz.) onaj koji ne priznaje Boga. ćisvet) nakit. trgovački posao ćasa (tur. ciao!) zdravo! ćapati (tal. filistar ćilibar (perz.) obala. samodopadljivost ćifta (perz. samica. venet. 2. vrsta platna ćenevir (tur. naredba. kereste) materijal. Biblija ćiveta (tal. koketa ćor.) cijena na veliko. građa. kethhuda. škrtac. ćitab) pismo. cella soba. kjafur) kamfor ćakule (tal. kelepir) ono do čega se dođe na lak način. jamac ćehaja (perz. radost. pren. novčana kriza. cellula. prohtjev ćefil (tur. starješina. osobito redovnička ćemane (tur. civetta) ćuk (ptica). ćeif) dobro raspoloženje. sag ćilit (tur. pribor uopće (za pravljenje nečega) ćerpič (perz. ciacole) brbljarije ćao! (tad. ćar-hhane) radionica sapuna. zakon. nadzornik ćehaja (tur. kalia koliba) zasebna sobica.-tur. kefll) svjedok. tj. Ka'bah. zarada. čarčuve) okvir. ćiriš) postolarsko ljepilo ćiriz (perz.Ć. prozorski okvir ćeresta (tur. ščepati ćar (tur.-tur) = Čifut. mudrac. kenevir) konoplja. plijen. najam. violina ćenar (perz. kjar) trgovina. besparica ćesim (tur. oplata. dem. paušal. zemljana ili bakrena zdjela ćatib (ar. kelim) prostirač. dobitak. tepih. odijelo ćitab (ar. ćiriš ćispet (ar. ćorac. brava ćiriš (perz. dobit ćelija (lat. zamjenik. upravitelj dobara. ćehribar) "ono što privlači slamu". tur. pljačka. Kur'an. zakupnina ćesma (tur. kor) prid.) lan ćevap (tur. veselje. perz. uživanje. kehruba. kjase) duboka porculanska. slijep na jedno oko.) v. učenjak ćeča (tur. knjiga. kel gol) glava bez kose ćelepir (tur. ć peto slovo hrvatske latinice Ćaba (ar. ćahje) domaćin. ćef ćela (tur. ćiriš) v. uže ćeramida (tur.) nedostatak novca. nadstojnik.

glupan ćuvik (perz. kusegi) lopatica za ugljen. kuglice od mljevenog mesa s paprom i lukom ćulav (tur.) most ćurak (tur. tamnica. zaključan) zatvor . tur.) kokošinjac. crnog ili crvenog sukna ćurs (tur.) željezna poluga. kursu) propovjedaonica. kritična situacija ćotija (tur. ćuk.) meso pečeno na žaru ćumez (tur. dug ženski kaput bez rukava od bijelog.) kratak krzneni kaput.) bolest koju živad dobiva za vrijeme parenja ćusegija (tur. motka. ćor slijep. kotu) nevaljalac.) mn. izrod.) panj. ćor slijep. pijuk ćutuk (tur.) polukružna vunena kapa.) 242 ćuza ćuprija (tur. bezizlazan položaj. kramp. kućica ćumur (tur. spavati ćorka (tur.) kratak gornji zimski kaput podstavljen krznom. pren. ujk) brežuljak ćuza (tal. za žeravicu ćuskija (tur.) drveni ugljen ćup (perz. ćor) šatr.) velika zemljana posuda (za pekmez. nosi se ispod fesa ćulbastija (tur. nečovjek Cozot stanovnik talijanskog mjesta Chioggie (poznati kao vješti ribari) ćufte (perz.ćoriti ćoriti (tur. sokak ulica) slijepa ulica. pren. govornica (u džamiji) ćurtauk (tur. chiuso zatvoren. vrhnje i dr. kome je tamno) šatr. bunda ćurdija (tur. zatvor ćorsokak (tur. batina.

nekorisno ili loše daira (tur. daire krug) 1. poznat po okrutnostima. manja od titule ras. naziv odmila za dadilju dadaizam prema dječjem tepanju dada nazvani smjer u književnosti i likovnoj umjetnosti koji obrađuje teme iz područja besmislenoga. lijepi pastir na Siciliji. dajy) ujak daimonion (grč.) glaz. sestra. grč. 3. kratica za dextra manu čit. dagerotip daidža (tur. v. dady) dojilja. def. manteia) proricanje iz lovorove grane bačene u vatru dagerotip (fr.) majka. andezit u kojem ima kvarca Dačani stanovnici Dacije (nekadašnje rimske provincije na području današnje Rumunjske) dada (tur. iznova. pastiri su ga poštovali kao heroja dafnomantija (grč. kratica za da ili datur (lat. daća. naprava koju je 1838. guvernanta dadžaz (etiop.) v. tj. zbor. dada.) daj. pa i prizivanje vragova). ispočetka. .D D. dafne lovor) kem. Daguerre. lovorovo drvo dafizam irski fašizam (naziv po prezimenu generala 0'Duffyja) Dafna mit. primitivnoga i si. a znači što i general. kći riječnoga boga Peneja dafnin (grč. sin Herma i jedne nimfe. pronašao Daguerre i koja trajno zadržava sliku stvorenu djelovanjem svjetlosti na metalnoj ploči dagerotipija pravljenje fotografija na jodnom srebru pomoću žive. dadžazmač dadžazmač (etiop. Auschwitz dacija (tal. mnoštvo (osobito: naziv za skup vragova. dafne) lovorika. dekstra manu (lat. ili uopće starija žena. t. ovako Sokrat naziva onaj unutarnji glas koji on smatra božanskim nadahnućem. skup. typos) fot. glaz. Buchenvvald. daimonion) fil. m.) titula u etiopskoj vojsci. a koji ga odvraća i opominje da ne čini nešto što bi bilo nepravedno. neka se dade (na receptima) d.) daj takve količine da capo čit. cijelu glazbenu partiju ponoviti do tog znaka Đachau čit. Nimfa koju je Apolon pretvorio u lovor. da kapo (tal. usp. danak dacit eruptivna površinska stijena. d šesto slovo hrvatske latinice d. žena koja čuva djecu. na poseban način dadilja (tur. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: dadžaz dafina (grč. d. Dahau (njem. umro je vrlo mlad. kratica za da tales dozes (lat. 2. dazio) carina. dvorana za primanje ili vijećanje.) desnom rukom d. maleni bubanj s praporcima. dafne lovor. također: zapovjednik pokrajine. alkaloid koji se nalazi u kori daphne mezereum Dafnis mit. 4. glaz.) nacistički koncentracijski logor u Bavarskoj. porez.

računanje na prste daktilosimfiza (grč. daktylos. logia) govor pomoću prstiju. zavoj kojim se povrijeđeni prst održava u ravnom položaju daktilotip (grč. daktylos. dal senjo (tal. grafo) pisanje na pisaćem stroju 244 dalkilič daktilografkinja (grč. dakryon suza. daktylos. valovlje. dajak) potporanj. daktylos. daktylios. dalga val) 1. daktylos) med. bura na moru. daktylos.(grč. predmetak u složenicama sa značenjem: prst daktilioglifika (grč. obožavani poglavar duhovne i svjetovne vlasti u Tibetu dalga (tur. zbirka zakona dakma (dakhma) "tornjevi šutnje" (tvrđave u Iranu i Indiji na kojima Parsi izlažu tijela pokojnika da bi ih izjele ptice grabljivice) daknomanija (grč. osobito grčkog. ljubičasta georgina. symfysis) sraslost prstiju na ruci ili nozi daktiloskopija (grč. bolest suznih žlijezda dakrioreja (grč. daktylos) 1.) v. na jagodicama. daktylos) 2. čir na prstu daktilograf (grč. grafo pišem) opisivanje prstenja daktiliografika (grč. daktylios. promatram) metoda prepoznavanja zločinca po individualnoj razlici finih linija na unutarnjoj strani prstiju. daktylios. dakryon. stihovna stopa od tri sloga od kojih je prvi dug. mania bijes) med. smatram) vještina računanja na prste. zbirka otisaka takvog kamenja. nomizo mislim. v. daktilioglifika daktiliomantija (grč. a druga dva kratka (— U U) daktil. urezivati) vještina urezivanja kamenja za prstenje daktiliografija (grč. stup dajdžest (engl. nalet.) Dalila (hebr.dajak više skladišta oko zajedničkog dvorišta dajak (tur. g. manteia proricanje) proricanje iz prstenja. ispuh dima (pri pušenju) dalija bot. daktylios. daktylos. udar vjetra. glyfein rezbariti. motka. proricanje pomoću čarobnog prstenja daktilioteka (grč. sažet pregled. skopeo gledam. podupirač (na zid). valovi. daktylios prsten. upala prsta. bolestan nagon za ubijanjem dakrijadenalgija (grč. vještina iskazivanja misli pomoću prstiju daktilomantija (grč. al segno dalaj-dama vrhovni budistički svećenik. dakno bodem. gramma crta) otisak prstiju daktilologija (grč. suviše jako suzenje dakron sintetičko tkivo koje služi za pravljenje umjetnih krvnih žila daktil (grč. tithemi stavljam) med. grafo pišem) ona koja umije pisati na pisaćem stroju daktilogram (grč. tithenai staviti) zbirka kamenja za prstenje (gema). 2. ispitivanje otisaka prstiju daktiloteka (grč. daktylos. draguljarski sandučić daktilitis (grč.) glaz. daktylos. grafo) v. poet. algos bol) med. grafo pišem) onaj koji piše na pisaćem stroju daktilografija (grč. digest) 1. daktylos. aden žlijezda. daktylos. manteia) proricanje (ili: vračanje) iz prstiju daktilomuzikograf stroj za pisanje glazbenih znakova daktilonomija (grč. daktylos. curim) med. nazvana po švedskom botaničaru Dahlu (1789. typos otisak) pisaći stroj dal segno čit. rheo tečem. dalkilič gola sablja) pripadnik nekadašnjih turskih oružanih snaga (glavno oružje bila mu je sablja . 2. pod Samson dalkilič (tur.

da bi mu pokazao kakva je to sreća. običaj na plesovima da žene biraju svoje plesače damla (tur. mišićava tijela.) kap. dame. žena iz višeg staleža.) odbacuje se. apopleksija damnacija (lat. zamolio je osuđenik da ga prije izvršenja osude pusti kući kako bi završio neke poslove. damnificatus) onaj koji je pretrpio štetu. damnificare) nanijeti štetu. služi za zaštitu obale od poplave. bilo. damnum) šteta. figura na igraćim kartama.) osuđen. ali mu je iznad glave objesio mač o konjsku dlaku. damnificatio) nanošenje štete. kad je ovaj Fintiju osudio na smrt. 3. vlastelinka: otmjena žena koja drži do sebe. Wahl izbor) "dame biraju" tj. 2. nesposobnost osjetila vida da razlikuje boje. damnacio memorije (lat. kamena ili betona u obliku nasipa. oštećivanje damnifikat (lat. fr. kralj to dopusti. damnatur (lat. otuda: Damoklov mač opasnost koja čovjeku stalno prijeti Damon i Fintija prema starogrčkoj priči dva filozofa (pitagorovca) u službi sirakuškog vladara Dionizija Mlađeg. damasquiner) zažariti željezo ili čelik. gospa. nazvana po tome što se nekada nosila u Dalmaciji. izvezen. prvi put primijenjena) dama dat. damasser) tkati na damastni način. damenval (njem. osobito oštricu noževa i mačeva. slike. paraliza. dama) gospođa. damast damascirati (fr. vunena ili platnena tkanina s cvjetovima damba (niz. osuđenik damnificirati (lat. pa onda išarati zlatom i srebrom (postupak nazvan po sirijskom gradu Damasku) damasirati (fr. prokletstvo damnatio memoriae čit. Fintija se zadržao na putu dulje nego je oče- . naredio je Dionizije da ga počaste za njegovim stolom kao kakva kralja. dio svečanog odijela njemačkih careva dalmatinac vrsta doge iz Dalmacije (pas srednje visine. damasto) svilena. uništavanje (ili: oštećivanje ili pogrda) uspomene nekog imena. tal.) 1. ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti. damasquette) bogata damastna tkanina s cvjetnim šarama na atlasnoj osnovi 245 Damon i Fintija damast (tal. grba i dr.) prav. dlake bijele s crnim mrljama) dalmatski jezik autohtoni romanski jezik koji se iz vulgarnog latinskog razvio na dalmatinskoj obali i Kvarneru daltonizam sljepilo za boje. podzemna "žica" neke rude damasciran išaran. gubitak Damoklo ime laskavca koji je tiraninu Dioniziju pozavidio na sreći.dalmatika dalmatika gornja odjeća katoličkih svećenika. podzemni put vode do izvora na površinu zemlje. osobito crvenu (naziv po engleskom kemičaru Daltonu koji je zamjećivao samo tri boje i prvi opisao ovu pojavu) daltonski plan (Dalton-plan) metoda učeničke samoradnje čija je karakteristika da učenici pod nadzorom nastavnika sami izabiru i proučavaju znanstvenu gradu (naziv prema američkom gradu Daltonu gdje je 1922. plemkinja. domina gospoda. "kraljica" u šahu damar (tur. tkaninu šarati (ili: išarati) cvjetovima damasket (fr. žila (arterija i vena). oštećeni damnum (lat. Dame gospođa. zabranjuje se (cenzorska formula kojom se zabranjuje tiskanje neke knjige ili nekog mjesta u knjizi) damnatus (lat. dam nasip) uzvišenje od zemlje. oštetiti damnifikacija (lat. usp. podrivanja i si. živac. puls. damnatio) osuda na vječne muke.

) u kojem se posjetitelji mogu zabavljati i plesom Dante Alighieri čit. uvukli u svoj grad (Vergilije: "Timeo Danaos et dona ferentes" — "Bojim se Danajaca i kad darove donose".) darbizam hilijastička sekta koju je 1840. e. dardanarijat Dardanci mn. n. aden) med. st. dardanarius) onaj koji zelenaši žitom. dancing) ples. to dump prodavati po niskoj cijeni. darbistički dardanarijat prav. šteta. v. naziv po starom azijskom gradu Dardaniji koji je osnovao Dardanos: otuda i ime poznatog tjesnaca Dardanela darijadenitis (grč. smatrajući ga darom. i 14. gizdelin.dampfbad kivao.) kicoš. kupovanje živežnih namirnica (osobito žita) da bi se dobila visoka cijena.. pr. dvije kule s obiju strana Helesponta. Dampf para. Dardanos) mn. prid. lokal (kavana. kći kralja starogrčkog Akrisitja. legendarnog osnivača Troje Dardaneli (grč. podanici kralja Dardana. čovjek koji se napadno oblači dandy-valjak čit.) ples dansing (engl. prodavanje robe u inozemstvu ispod cijene koštanja. smiješan pustolovni pothvat daosizam (kin.) glasoviti talijanski pjesnik iz 13. pristaše se zovu: darbisti. restoran i dr.) u proizvodnji papira: valjak za utiskivanje vodenih znakova 246 Darije danno (tal. st. osnovao u franc. Aligijeri (tal. po nižoj cijeni inozemstvu nego domaćim potrošačima radi osiguravanja monopola Danaide mit. tj. danteologija danuncijada pustolovina talijanskog književnika Gabrielea D'Annunzija koji je po završetku Prvoga svjetskog rata na svoju ruku okupirao Rijeku i ondje vladao nešto više od godinu dana. Švicarskoj J. dendi (eng. lihvarenje. neprijatelja se treba bojati i kad darove donosi. mjesto. dakryon. pa je Damon već stajao pod vješalima kad je pravi osuđenik stigao u posljednji trnutak. N. izraz potječe od nekoga feničkog čarobnjaka Dardanusa koji je čarobnom vještinom skupljao žito u svoja skladišta pa ga prodavao kad mu je cijena bila najviša dardanarijus (lat. osobito tvorničkih proizvoda. dans (fr. dendi-valjak (eng. upala suznih žlijezda Darije (perz. dance plesati. prodavanje robe. Darby i koja proroštva Starog i Novog zavjeta doslovno shvaća i tumači. autor Božanstvene komedije dantologija znanost o Božanstvenoj komediji. gubitak danse čit. darbikršćani. što znači: uvijek) dandy čit. pren. izvoziti robu i prodavati je ispod cijene koštanja ili ispod cijene domaćeg tržišta.) trg. zelenašenje. Danaos) pjesničko ime starih Grka danajski dar opasan dar iz neprijateljske ruke. dao put) religioznofilozofska znanost koja potječe od Laotsea (6. u staroj Grčkoj: 50 kćeri argoskoga kralja Danaja koje su poubijale svoje muževe u prvoj bračnoj noći i bile osuđene od bogova da pune vodom bačvu bez dna Danaja mit. dumping) trg. vladar oprosti kaznu osuđeniku i zamoli oba prijatelja da ga prime kao trećeg u svoje društvo dampfbad (njem. obično radi konkurencije i osvajanja tržišta.) "ugušivač". majka Perzejeva (rodila ga je sa Zeusom koji joj se približio u obliku zlatne kiše) Danajci (grč. vidjevši ovakvu vjernost. "suzbijač" . baden kupati) parna kupelj damping (engl. poput onoga drvenog konja (u kojem su bili najbolji grčki junaci) što su ga Grci (Danajci) ostavili u svom logoru da bi ga Trojanci.

trg. i to prirodnim odabiranjem (seksualnom selekcijom) i prilagodavanjem okolnostima u kojima su vrste trebale živjeti i s kojima su se morale boriti. datum. pov. uporaba izmjeničnih struja vrlo visokog napona (Tesline struje) za liječenje živčanih i dr. treći padež.) međunarodno natjecanje tenisača.darik darik (grč.) vrsta jedrenjaka s 2 do 3 jarbola dauphin čit. dativus sc. izdaci i primici. dano. trajati od 247 Davus sum.) titula francuskih prijestolonasljednika (1349— 1830) David (hebr. pr. mat. ono što je dano.. taturah) kem. dan. tal. dater) stavljati na spis (~.) Daviš cup čit. dataria) papinska komora za molbe i žalbe koja daje crkvene dozvole i zabrane. izdavanje i primanje datacija (lat. dan i godina kao gore daturin (perz. od dana potpisa (osobito na mjenicama kod određivanja dana plaćanja) dato-mjenica trg. A. descendentna teorija data (lat. casus) gram. dare dati.li: pismo i dr. odgovara na pitanje komu? čemu?. non Oedipus čit. dod) "ljubljeni". n. usp. a ne Edip. Datis perzijski vojskovođa) nepotrebno gomilanje sinonima u govoru.) mn. e. padež cilja ili namjene datizam (grč. datatio) stavljanje. Dejvis kap (engl.) na mjenicama: naznačivanje istog vremena i mjesta kao i na prednjoj strani datum ut supra (lat. v.) na mjenicama: mjesto. datirati (fr. darling) ljubimac. darvinizam darvinizam naučavanje engleskog prirodnjaka Charlesa Darwina o razvoju i preobražavanju u životinjskom i biljnom carstvu i po kojem su se sve vrste u organskom svijetu razvile jedne iz drugih. d' Arsonvalu. sastoji se od četiri pojedinačna (singl) meča i jednog u paru (dabl). od danas. poznate i utvrđene činjenice data et accepta čit. pismima itd. nisam toliko oštrouman da bih se mogao upuštati u rješavanje zagonetaka (izreka roba Dava . rod. Davus sum. određivanje datuma. Davus sum. Davidova zvijezda (hebr. potjecati. dodaci. dattolo) vrsta palme s vrlo ukusnim slatkim plodovima datum (lat. data et akcepta (lat. magen David) šesterokraka zvijezda — stari simbol židovstva (naziv po biblijskom kralju Davidu iz 10. g. darios darling (engl. fiziologu J. ono što je poznato. osnivač Amerikanac Daviš 1900. data) mn. tj.) Ja sam Dav.) datum ut retro (lat. miljenik darsonvalizacija med. danas. struje se ne propuštaju kroz tijelo. ona mjenica kod koje se rok plaćanja računa od dana izdavanja datulja (tal. bolesti. mjestu.) mjesto. 1851. datarius) upravitelj papinske komore za molbe i žalbe. zabranu sklapanja braka i dr. dareikos stater) novac perzijskog kralja Darija. danu i mjesecu (na spisima.) darvinist pristaša Darvvinovog naučavanja. dofen (fr. taj se razvoj odvijao u borbi za opstanak. vrijedan 20 atičkih drahmi. nadnevka datar (lat. datarije datarija (lat.) trg. alkaloid koji se priprema od sjemena kužnjaka običnog (tatule) dau (ar. non Oedipus dativ (lat. non Edipus (lat. iz jednostavnijih u složenije. dare dati) podatak o vremenu. imati svoj početak. osobito kod onoga kome taj jezik nije materinski dato (tal. st. mjesec i godinu pisanja. dattero. biscenzaciju. npr. nego se pacijent izlaže djelovanju njihovog magnetnog polja (metoda nazvana po fr.

de facto de lana caprina rixari čit. predmetak u složenicama sa značenjem: a) odvajanje. de) 2. debacle) prolom leda. kad oba konja stignu istodobno na cilj dealbacija (lat. bez oštećivanja nečijih prava de plano (lat. za nešto nevrijedno. ded hit (engl. profmiti. tj. raspakivanje svežnjeva i sanduka s robom debalirati (fr. dva i dva. očigledno. doista. primjereno prilikama de visu čit. jednostavno. brodova itd.) kod biljara: dva po dva.) po strogosti zakona de te fabula narratur (lat. debaclage) pom. de lege lata (lat. "iz viđenja". demobilizacija). pravdati se za sitnicu. sprava za mjerenje gustoće zraka DDT čit.) 0 ukusima (i bojama) ne treba raspravljati.) zaista. di-di-ti (DDT = kratica za diklor-difenil-triklormetil-metan) sredstvo za uništavanje gamadi (bijela kristalna tvar slabog mirisa neškodljiva za bilje i više životinjske organizme).) prav.) prav. propast. u Kat. istovarene brodove ukloniti iz luke debalaža (fr. snižavanje (npr. mrtva lopta u tenisu.) po pravu. iščašenje. psalma. dva. de vizu (lat. sanduke s robom debalkanizirati oduzeti nečemu balkanske karakteristike. tzv. "mrtva utrka". dez-a-de (fr. "mlatiti praznu slamu" de lege ferenda (lat. deux. lex zakon. bez okolišanja de profundis (lat. d'liks (fr. usp.) šport. uganuće deauracija (lat.) "iz dubina" (početak 130. luksuzno de nihilo nihil (lat. tj. de-baculare.) v.) raskošno. kratica deleatur (jat.(fr.) mit. ded bol (engl. devalvacija. latus donesen) po zakonu koji postoji de luxe čit. uklanjanje istovarene robe. raspakirati svežnjeve. izumitelj Švicarac Paul Miiller 1939.) o tebi se basna priča (rečenica kojom — kad netko "grijeh kaže a grešnika neće" — upozoravamo tangiranoga da se o njemu radi) de tempore (lat. tj. europeizirati . mora biti donesen) po zakonu koji bi trebalo propisati kako bi o nekom prijeporu mogao biti izrečen pravorijek. de-aurare pozlatiti) pozlaćivanje. par i par de facto čit. de lana kaprina riksari (lat. eks nihilo nihil de non praejudicando čit. lat. de fakto (lat. ne nanoseći štetu. fr. deux a deux čit. de-articulatio) med. de non prejudikando (lat. pozlata debakl (fr. de gustibus (et koloribus) non est disputandum (lat.) neka se briše Dea Dia (lat. ukusi su različiti de jure (lat. degradacija) de. pren. rastavljanje. ukratko. čišćenje luke. deballage) trg. debaklirati (lat. ukidanje (npr. de gravi kauza (lat. srozavanje. de-albare pobijeliti) pobjeljivanje (ili: bijeljenje) kovina deartikulacija (lat. s pravnog stajališta. duo) 1. crkvi pokajnička 1 žalosna pjesma) 248 debalkanizirati de rigore juriš (lat.) šport. stvarno de gravi causa čit.) u pravo vrijeme. debacler) očistiti luku. metron) fiz. dasys gust.) O živima (ne treba govoriti) ništa ako ne istinu de. kao očevidac De vi vis nil nisi verum (lat. de (fr.) boriti se za kozju kostret. b) padanje.) "po viđenju".) zbog važnog razloga de gustibus (et coloribus) non est disputandum čit.dazimetar u Terencijevoj komediji Djevojka s otoka Androsa) dazimetar (grč. lopta izvan igre dead heat čit. staroitalska božica plodnosti zemlje dead bali čit. ferendus koji treba. slom debaklaža (fr. deballer) trg.

dug. davanje predujma. opteretiti račun. fr. držati prvi govor debito (tal. osloboditi se (nečega) debarbarizirati (lat. pristati uz obalu debata (fr. bureau ured. rasprava. st. rasvijetliti. deblayer) ukloniti (ili: raskrčiti) otkopanu zemlju. debutant) onaj koji prvi put javno nastupa. kancelarija. osobito na pozornici. otjerati (ili: potisnuti) s boljeg položaja debitant (fr. istovarivati. voj. idiot. debris) ruševine. debilitatio) slabljenje. troškovi. kaparenje . prvi put se pojaviti. debenture) trg. dužnik debitum (lat) trg. debarquement) pristajanje. ostaci trupa. prodavanje na malo debi (fr. dug koji netko treba platiti za robu ili čije plaćanje prodavač očekuje. krateo vladam) na- 249 deburziranje stojanje da se iz nekog rada ukloni birokratski postupak debiskirati (fr. trg. uračunati nešto u dug. debarquer) istovariti. de uklanjanje — u složenicama. rastrojstvo. igrati svoju prvu ulogu. debarrassement) uklanjanje smetnji (ili: prepreka). engl. debauche) skandal. debitor) prav. dugovanje.) "pčela". srediti deburizirati (fr. lišiti grubosti i surovosti debarkiranje (fr. prisiliti neprijatelja da prestane s opsadom. pristupni govor debil (lat. deboursement) trg. prvo pokazivanje publici. debourser) trg. prepirati se. prvi nastup nekog glumca ili pjevača.) trg. e. osloboditi od opsade. za ženu: debitantica debitirati (fr. debarrasser) raskrčiti. debrouiller) razmrsiti. pronijeti glas. obrnuta slova (privremeno upotrijebljena pri slaganju umjesto pravih) opet izvaditi i zamijeniti ih pravim Debora(h) (hebr. debander) rasuti se. dužnik debentura (lat. de. preostali vojnici debrujirati (fr. isplatiti. prodaja. grč. debiter) 2. v. debellare završiti rat. iskrcati na kopno. trg. isplaćivanje. dugovanje deblejirati (fr. promet robe. debet) trg. razvrat debrecinka vrsta tankih kobasica (naziv po mađ. raspetljati. debens) trg. početak. n. tučnjava: razuzdanost. porušiti rovove i prokope nakon opsade deblokiranje (fr. supr. raskalašenost. debat) raspravljanje. razularenost. dug. raspršiti se debankirati (fr. debloquer) voj. barbaros) uljuditi. razglasiti debitirati (fr. voj. dugovanje debitor (lat. debilis slab) slaboumnik.) koja je pomogla oslobođenju Izraelaca od Kanaanaca. diskusija debatirati (fr. pobijediti) uništenje neprijatelja u ratu debent (lat. njezina pobjednička pjesma ujedno je najstariji hebrejski ep deboš (fr. priglup čovjek debilitacija (lat. iznošenje mišljenja. istovarivanje robe debarkirati (fr. borba bez ikakvog reda. grč. kaparati deburziranje (fr. tisk. uzmicanje u najvećem neredu debandirati (fr. raspremiti. oslobođenje od opsade. oslobođenje od neke brige (ili: tereta) debarasirati (fr. izvršiti isplatu. debit) 2. debuter) 1. potraživanje debi (fr. debanquer) dobiti cijeli bank (u kartama) debarasiranje (fr. sudjelovati u debati debelacija (lat. pr. ime izraelske proročica (12.debandada debandada (fr. postaj anje nemoćnim debirokratizacija (lat. deblokirati deblokirati (fr. carinski predujam koji se zadržava. rasulo. debandade) voj. gradu Debreczenu) debri (fr. potvrda primitka debet (lat. prodavati. dati predujam. debusquer) voj. debatre) raspravljati. iskrcavanje iz lađe. debentur. debloquement) voj. debut) 1.

nazadovanje u pogledu imovinskog stanja. npr. decernens) prav. decem. grč. izlaz (ili: izlaženje) iz nekog tjesnaca. ostavljanje odredenih poslova nižim organima. centrum središte. državnog štrajka 2. decertare) voditi presudnu borbu decesija (lat.(lat. naći priliku za dobru prodaju robe decedirati (lat. decentralisation) slabljenje jednog političkog tijela i. "Zakon na deset tablica" decemviralan (lat. prodaja robe. koji podvaljuje decentralizacija (lat. izvjestitelj. put i način da se roba proda debuširati (fr. gramma) deseti dio grama. decemviratus) vladavina desetorice. izvući se iz tjesnaca. decidendi rationes čit. decennium) vrijeme (ili: razdoblje) od deset godina decennale (tal. rješavati. decernatus) djelokrug. načelnik neke ustanove ii upravnog odjela decernirati (lat. dekagram decilitar (lat. decetraliser) podijeliti poslove na razne odjele i odsjeke. dekret decertacija (lat. decempeda (lat. sastavljač (ili: pisac) presude. decemviri za pisanje zakona (Decemviri legibus scribendis) ili zakonodavna desetorica. mjerodavnost jednog decernenta decernent (lat. decem. prosinac (31 dan). decertatio) završna (ili: presudna. decidere pasti. najpoznatiji su. proda. voj. usp. pristalost. groznice u bolesti decidirati (lat. izvaditi čep. osobito u državnoj upravi deceptor (lat.) priredba koja se održava svake desete godine decentan (lat. presuditi. čestit. v. Napoleona i pomagači tzv. opadanje. skladnost decenij (lat. decenta) pristojnost. decernere) sudskim putem odlučiti. decum) predmetak u složenicama sa značenjem: deseti dio (neke jedinice za mjeru) decidencija (lat. g. odlaziti. popuštanje. odlučivati.debuširanje debuširanje (fr. trg. decessio) odlazak. prestajati. decem vir) član kolegija od 10 članova. laganje. decemviralis) koji se sastoji od deset članova decemvirat (lat. decessor) onaj koji odlazi. pošten. prijevara. lažljiv. decedere) otići.) dvanaesti mjesec u godini. koji su objavili tzv. preminuti. riješiti. podvala decernat (lat. decemvirata decencija (lat. iz stare rimske povijesti. litra) deseti dio litre . decidere završiti. riješiti. debouchement) voj. veća samostalnost pojedinih dijelova. de. odlučiti. deboucher) nešto začepljeno otvoriti. tj. trg. nešto više od 3 m decem vir (lat.) deset decembar (lat. prikladan. referent o nekoj temi. odlučna) borba decertirati (lat. cadere pasti. prosinca (decembra) 1851. decider) riješiti. suzdržljiv (u umjetničkom smislu) decentivan (lat. brojeći od ožujka decembristi pristaše L. fr. deceptio) varanje. struci ili vrsti poslova. decens) pristao. pristojan. prikladnost. decipere varati) varljiv. caedere. osobito u državnoj upravi decentralizirati (fr. pes stopa) motka za mjerenje od 10 stopa. decere. decidendi raciones (lat. prolaziti. spasti) pad. prethodnik u službi deci. decem. kao poslje- 250 decilitar dica i cilj toga. deseti mjesec po najstarijem rimskom kalendaru.) prav. grč. umrijeti decem (lat. krug poslova. odlaženje decesor (lat. razlozi sudske presude decigram (lat. fr. sustav upravljanja koji svim upravnim odjelima daje što veću samostalnost.

skupljanje desetine. decisivus) presudan. decimalna vaga vaga koja ima krak utega deset puta duži od kraka tereta decimator (lat. brisati neki dug. dedignatio) preziranje. decem.decima decima (lat. dare dati) trg. decimalni razlomak mat. dati odšetu .) prav. darivanje dedikator (lat. dedit. votum decisivum) prav. dare) trg. sudska odluka. platio je. nekome neku knjigu). namijeniti dedignacija (lat. desetinski razlomak. određeno decizija (lat. metron) deseti dio metra. kaljanje dedicija (lat. daidaleos) umjetnički. decisio) prav. decima) glaz. izdvajanje svakog desetog čovjeka radi decimiranja decimala (lat. decem. dedicare) posvetiti. deseti ton računajući po redu od osnovnog tona. dedecoratio) sramoćenje. dedicare posvetiti. posvećivati: pokloniti (npr. deditio) predaja. dekoktor bonorum (lat. usp. decimus deseti) mat. svakog desetog kazniti (osobito smrću) kad su svi podjednako krivi. desetkovanje. obeštećivati. o osnovnim načelima engleskog ustava decoctor bonorum čit. nadoknaditi štetu. vrsta fenakistoskopa ili stroboskopa dedalski (grč. dedi) trg. dekametar decimirati (lat. rasipnik vlastite i posuđene imovine decrescendo čit. odlučan. tj. unijeti nešto u knjige kao plaćeno. decimare. decimalna mjera podjela mjera na deset jedinica. šaren. koji se sastoji od deset dijelova. izmirio je deditirati (lat. decimatio) pravo na desetinu. decimus) desetinski.) onaj koji skuplja desetinu decimetar (lat. zootrop. fr.) glaz. strofa od deset stihova (španjolskog podrijetla) decimacija (lat. može biti osjetno smanjeno decimola (tal. deklarešn of rajts (engl. rasipnik svoje imovine decoctor dolosus čit. dedicatio) posveta. potcjenjivanje. dedirati dedomažirati (fr. g. tj. kićen dedekoracija (lat. omalovažavanje dedikacija (lat.) izlaganje prava. desetinka decimalan (lat.) glaz. posvećivanje. deditirati dedit (lat. dedicator) onaj koji nešto daruje s posvetom dedirati (lat. grč. Daidalos) fil. dao je. dekrešendo (tal. deklamando (tal. oštar decizivan glas (lat. osobito u sumnjivim slučajevima decizivan (lat. v. s puno izražajnosti declaration of rights čit. decisum) sud. sudska odluka declamando čit. mjesto koje se tako svira dedaleum (grč. dedommager) obeštetiti. običan razlomak čiji je nazivnik dekadna jedinica. presudan glas 251 dedomažirati decizor (lat. presuda. sve slabije. objava engleskog parlamenta 1689. veoma izrazito. poklanjanje.) glaz. decisor) prav. notna figura koja označuje da jednu skupinu od deset tonova treba odsvirati u vremenu za koje bi se inače odsviralo osam normalnih tonova deciso čit. beščašćenje. dečizo (tal. glas koji odlučuje. izborni sudac decizum (lat. poet. decimalni račun račun s decimalnim razlomcima. decimalni sistem brojevni sustav čija je osnova broj 10. "živi kotač". stanovništvo može biti decimirano kakvom velikom zaraznom bolešću. lijepo izrađen. decimole) glaz.) prav. dekoktor dolozus (lat. kapitulacija dedicirati (lat. dare dati. postupno tiše. decimer) desetkovati.

klijent. onaj na kojem se očekuje napad defenzivni rat voj. defectus) krnji. defektivitet defektura (lat. obrambeni položaj. defensus. deficere) tražiti i ispravljati pogreške u računanju. pokazati. kem. defectura) u ljekarništvu: opskrbljivanje. deduktis impenzis (lat. manjkav. pošto se dokaže ono što treba dokazati deductis impensis čit. štićenik. pravni dokaz izvesti iz drugih. dedoubler) voj. popunjavati.) po odbitku onoga što se treba odbiti. zaštitni defenzivni kut voj. već dokazanih činjenica deductis deducendis čit.) znanost o pojedincima koji se po organskim. zaštitnik. pronevjeriti. ponovno naručivati. koji nema svih dijelova i oblika defektivitet (lat. defectuositas) v.dedublirati dedublirati (fr. zaključiti (ili: zaključivati) iz općega o posebnom. za ženu: defendentica defenzija (lat. iscrpljenost. u blagajni defektan (lat. trg. defaecatio) čišćenje od taloga. defendendus) optuženik kojeg treba braniti. defeminatio) psih. izložiti. ofenziva defenzivan (lat. gubljenje ženskih psiholoških i fizioloških osobina. popuštanje u snazi. efeminacija defendend (lat. kvar. deductivus) log. manjkavost. pukotina u izrađevini od kovine i si. slabljenje. rat koji se vodi samo radi obrane defenzivno oružje voj. zaključivanje iz općega o posebnom. s prazninama defektirati (lat. skup metoda za otkrivanje pogrešaka u proizvodima (npr. tj. supr. defensive) obrana. dokazati. imenica ili glagol kod kojih se ne upotrebljavaju svi oblici 252 defenzor defektivan (lat. defensif) obrambeni. verba defectiva) gram. deductio) log. ispitivanje. defensio) obrana defenziva (fr. manjak. pravobranitelj . dedukcija deduktivnost (lat.-grč. odbijanje od neke svote deduktivna metoda v. nepotpunost defektivni glagoli (lat. vanjsko zaštitno sredstvo radi zaštite od štetnih utjecaja defenzor (lat. defectio) otpadanje. defensivum) med. objasniti. oni koji nemaju svih oblika defektologija (lat. izvođenje. fiziološkim ili psihičkim nedostacima razlikuju od prosječnog (normalnog) čovjeka.) izdvojenje iz državnog vlasništva (pojam suprotan etatizaciji) defekacija (lat. mjesto izloženo unakrsnoj topovskoj ili puščanoj paljbi defenzivni položaj voj. fr. koji je za obranu. mana. u pošti: javiti da je nešto nestalo defektiv (lat. nepotpunost.) po odbitku troškova dedukcija (lat. nepotpuni glagoli.) defektuozitet (lat. obrambeno oružje (koje služi samo za obranu) defenzivno sredstvo (lat. kakvoća postojanja kao deduktivan deetatizacija (fr. defectivus) nepotpun. defensor) branitelj. malaksalost defekt (lat. praznina. npr. osobito šećernog soka pomoću vapna. dedutkis deducendis (lat. pročišćavanje. dopunjavati. odmetanje. pogreška. stanje u kojem je jedna strana samo u obrambenom stavu. nepotpun. izbacivanje izmeta defekcija (lat. izvoditi. supr. zastupnik. defectivitas) krnjost. deducere) izvesti. tj. defectivum) gram. npr. metoda mišljenja kojom se od općeg zakona dolazi do posebnih. oštećen. na motoru. obrambeni rat. dopunjavanje defeminacija (lat. popunjavanje laboratorija. defectus) nedostatak. smanjiti vojni odred napola deducirati (lat.

npr. defaitisme) malodušnost. blagajni itd. dužnik.deferent deferent (lat. onaj koji zbog slabosti ili bolesti nije više sposoban obavljati svoju dužnost deficit (lat. konačan. voj. osiguravanje fortifikacijskog objekta od neprijateljske vatre.) završni ispit. smanjivanje novčanica u optjecaju i time podizanje kupovne vrijednosti novca. oduzimati (ili: slabiti) vjeru u uspjeh ili pobjedu defetist (fr. generička definicija. prolaziti paradnim maršem. defmere ograničiti. klonulost. defiler) pojedinačno prolaziti kakvim tijesnim putem. deflatio) bank. odrediti) log. defaite poraz. praktični učiteljski ispit definitivan (lat. defmitivus) odlučan. deferens) onaj koji traži prisegu. pomoćnik dekana u Katoličkoj crkvi deflacija (lat. uređivanje. defigurare) pokvariti. onaj koji ima manjak na računu. horizontalni defilman rov napravljen tako da se u njega ne može gađati ni upadati. inflacija deflacionisti (lat. svota za koju su prihodi manji od izdataka.: Kvadrat je paralelogram (genus proximum) s jednakim stranicama i jednakim kutovima (differentia specifica) — to je rodna. pril. svečano prolaziti defilman (fr. zaključan. podigne kupovnu moć novca. klanac. defetistički defetizam (fr. defile) tjesnac. jedan dio nasljedstva . manji iznos u jednom računu. malodušan čovjek. npr. presudan. deficit nema. nagrđivanje. defmitum) (nešto) određeno. osobito onih za koje nema pokrića i podloge. deficere nedostajati. deficiens) otpadnik. usp. (točno) određen pojam definitiv (lat. odrediti pojam. definitio) log. suprotno: inflacionisti deflacirati (lat. ukloniti. objašnjenje jednog pojma drugim pojmovima. definitivum) končano objašnjenje. dostavljač. nevjerovanje u uspjeh ili pobjedu deficijent (lat. defaitiste) pristaša defetizma. konačno uređenje (suprotno: provizorij) definitiva (lat. klonulim. posebnih oznaka koje pripadaju samo onome pojmu koji treba definirati. nastaje naznačivanjem najbližeg roda (genus proximum) toga pojma i njegove specifične razlike (differentia specifica). određenje (ili: odredba) pojma. klanac. na novcu: znak mjesta kovanja i majstora koji je pravio novac defetirati (fr. usp. nije tu) manjak. defaire) praviti malodušnim.).) odreditelj. objasniti pojam drugim pojmovima. svaki uski put kojim se može kretati samo po jedan ili dvojica u redu (usjek. prid. tj. faix srp) požnjeti srpom. završna redakcija ugovora. pristaše financijske politike kojoj je cilj da smanjivanjem broja novčanica u optjecaju. koji nekome drugom nudi prisegu. v. određen. vertikalni defilman rov napravljen tako da neprijatelj ne može u njega gledati ni gađati definicija (lat. odbiti. konačna presuda definitivni traktat konačni (ili: zaključni) ugovor definitor (lat. manjak u blagajni defiguracija (lat. uzeti unaprijed. de. unakaziti. prav. definitiva sententia) konačni sud. nagrditi defile (fr. genetička definicija definirati (lat. definicija definit (lat. svečani mimohod defilirati (fr. svo- 253 deflacirati đenje jednog pojma na druge pojmove. defiguratio) kvarenje. defilement) voj. nedostaje. odmetnik. deflatio) bank. most itd. unakaživanje defigurirati (lat. onaj koji određuje. definitivno definitivna sentencija (lat. bez vjere u uspjeh ili pobjedu.

izvući iz neprilike. defaut) oskudica. nedolazak na suđenje defolijacija (lat. oslobođenje mača od protivnikovog mača degenek (tur. izopačavanje. riješiti. batinanje degenekom. v. deforman deformirati (lat. neusiljen. oduzimanje djevojačke nevinosti deflorata (lat. deformis) v. carinu itd. naprava za dovođenje zraka (kod petrolejskih svjetiljki) defloracija (lat. mana. deformis) pokvarena oblika. izopačen. degager) osloboditi. osoboditi mač od protivnikovog mača degažman (fr. oslobođenje od neke obveze. osloboditi od vode. grč. propadati. degenerare) izroditi se. prevariti. deflexio) skretanje deflektirati (lat. pogoršavati se degenia velebitica čit. katar defo (fr. batinati. vrsta biljke koja raste samo u našem Velebitu (pronašao je .) djevojka kojoj je oduzeta nevinost. defunkcija (lat. mlatiti. varalica. degarnirati utvrđenje voj. izrođivati se. neusiljenost. mač. degeneratio) izrođivanje. defoliatio) opadanje lišća. krijumčarenje defraudant (lat. oslobađanje alkoholnih tekućina od vode. flegma sluz) kem. krijumčar defraudator (lat. vatrom očistiti deflegmacija (lat. defraudare) pronevjeriti. defraudant defraudirati (lat. pogoršan. naružiti. propadanje. pokvarenost oblika defraudacija (lat. unakažena oblika. lupati degeneracija (lat. obeščašćena deflorator (lat. degenija velebitika (lat. grč. deflectere) skretati. deflegmirati deflegmirati (lat. utajiti. utaja. nakaznost. deflector) naprava na dimnjaku radi zaštite od vjetra i dima. unakaženost. defraudans) pronevjeritelj. pokvarenost oblika. gubljenje. mač. spretnost. izrođenost. flegma sluz) kem. defluxio) opadanje. deflorare) oduzeti djevojci nevinost. skrenuti deflektor (lat. deformitas) unakaženost. nedostatak. neku tekućinu isparavanjem ili destiliranjem osloboditi od nebitnog i nepotrebnog vodenog sadržaja defleksija (lat. smrt degarnirati (fr. otvoren. nagrđenost deforman (lat. deformare) kvariti (ili: pokvariti) oblik. iskvariti oblik 254 degenia velebitica deformitet (lat. čišćenje (ili: pročišćavanje) pomoću vatre deflagrirati (lat. pogreška. utajivač. u stanu napraviti tajni izlaz.) batina za udaranje po tabanima. lakoća. defungere) prestanak života. degenerare) izrođen. izopačivati se. opadanje. izopačenje. tajni izlaz. otpustiti iz vojske. razriješiti. defloratio) obeščašćenje. degarnir) ogoliti. koji se nalazi u stanju opadanja degenerirati (lat. kvarenje degeneriran (lat. izopačenost.) bot. kidanje lišća s drveća deformacija (lat. degage) slobodan. tući. opadati. de. unakaziti. prav.deflagracija deflagracija (lat.) onaj koji je oduzeo djevojci nevinost deflorirati (lat.) v. de. osobito: prikriti porez. nagrđenje. izopačiti se. okretan degažirati (fr. izvući ratnu opremu i vojnike iz utvrde degažiran (fr. izostanak s ročišta. pronevjeravati. deformatio) kvarenje oblika. nagrđivanje. odvojiti. unakaženje. deflagrare) izgorjeti. med. deflagratio) kem. skinuti ukras s nečega. unakažavanje. defraudatio) pronevjera. neopravdan izostanak. sporedan. prijevara. degagement) sloboda. obeščastiti defluksija (lat. izrođenje. deformiran deformiran (lat. nagrditi.

deinos. dehiscere) raspuknuti se. cijeniti više od svega deifikacija (lat. pronađen u okaminskim ostacima deinoza (grč. dehortatio) odvraćanje. boje i izgleda vina degustator (lat. zjapljenje dehiscentan (lat.) "strah". pristaša deizma. degouter) ogaditi (nekome nešto). odavanje božanske počasti deiksa (grč. odvratiti nekoga od nečega. svođenje na stupanj manje sposoban za pretvaranje (energije) degradiran (lat. deificatio) obožavanje. degradare) zapostavljen. 1866—1934) degluticija (lat. ali ne priznaje nika- . stalan pratitelj i kočijaš starogrčkog boga rata Aresa deinoterij (grč. obrok jela) starogrčki mudraci koji su učene razgovore vodili za punim stolovima deist (lat. divovska pretpotopna životinja. vraćanje s višeg položaja na niži po kazni (osobito u vojsci i kod svećenstva). otvoriti se. potcijenjen degradirati (lat. u uporabi od Karla Velikog) deificirati (lat. deglutitio) gutanje. poniziti. svođenje na niže stanje razvoja. znalac koji po okusu određuje svojstvo namirnica (vina. general Cherles de Gaulle (1890—1970). smanjiti. mišljenje koje dopušta da je Bog prauzrok i tvorac svijeta. deipnos ručak. titulama itd. Dei gracija (lat.) po milosti Božjoj (uobičajena formula u vladarskim poveljama. degresirati degresirati (fr. čelik) degumirati (fr. potcijeniti degrasirati v. fr. usporedi: teist deitet (lat. na dokazima Deimos (grč. degustacija vina određivanje okusa. sin. sisavac. tj. deitas) božanstvo deizam (lat. mirisa. masnih mrlja (vunu. pretjerivanje. opirati se degolizam politika i slaganje s politikom koju je vodio fr. pokazna (deiktična) čestica (npr. therion divlja životinja. kuh. degommer) osloboditi od ljepljive tvari. degustatio) kušanje. deiknymi pokazujem) lingv. lišiti nekoga čina i zvanja. lišavanje čina i zvanja. lišen čina i zvanja. ovog jutra) deiktičan (grč. degrossir) dotjerati. deiktikos) koji se temelji na primjerima. dehiscentia) bot. deintegrare) oduzeti od cjeline. degustare okusiti) kušač. deinos strašan) ret. suziti deipnosofisti (grč. ukloniti gumenu tvar na svilenim nitima iskuhavanjem u sapunici degustacija (lat. zjapiti dehortacija (lat. s u prilogu jutros. facere učiniti) obožavati. degradare. pokvariti nekome volju za nečim dehiscencija (lat. stanjiti (srebro. zvijer) zool.) degustirati (lat. degrader) zapostaviti. skinuti gumu s nečega. degrasirati degrosirati (fr. skinuti pjenu). degmek) hrvati se. savjetovanje da se nešto ne učini Dei gratia čit. degorger) očistiti od mulja. Deus. degustare) okusiti. ukazivati čast kao Bogu. probanje. dehiscens) koji zjapi (sjemene čahure) dehiscirati (lat. pročistiti degradacija (lat. preuveličavanje deintegrirati (lat. degraisser) očistiti od masti. degradatio) poniženje. deus) fil. vođa francuskog otpora protiv njemačke okupacije i kasnije predsjednik vlade i predsjednik države degoržirati (fr..degluticija i opisao mađarski botaničar Arpad Degen. mit. duhana i dr. Deus Bog) fil. čaja. fiz. probati 255 deizam degutirati (fr. žderanje degmati se (tur.

deka.) dekadika (grč.) broj (piše se brojkom 1 sa 60 nula) dekalirati (tal. metakromatipija dekalo (tal. brojni sustav koji ima za osnovu broj 10. izgubiti na težini zbog sušenja dekalitar (grč. do dekadi). dekalog (grč. prosinca 1825. dekados desetina) desetorica. delectio) prav. oćelavljenje. sredstvo za otvaranje i reguliranje stolice Dejfob mit. deka. deiectorium) med. pravac u književnosti i umjetnosti postromantičkog razdoblja (19. deka deset) 2. dekas. sin Prijama i Hekube. staklo. v. poliedar s deset površina dekaginičan (grč. deka deset. lat. grč. žena Heraklova. propadanje. sasto- . tal. deizam je igrao glavnu ulogu u filozofiji XVII. deka deset. npr. deka. v. v. gubitak na težini neke robe zbog sušenja. propast. desetokutnik. deka. tucati. ispražnjavanje stolice. raspad. Dečke) 1.Dejanira kva čuda niti bilo kakav Božji utjecaj na tijek svijeta. kožu. pogoršavanje. decadere opadati. decalo) trg. udaljavanje s položaja ili posjeda. ubio ga Menelaj deka (grč. deset komada. nakon Parisove smrti muž Helenin. fr. za koju se borio s božanstvom rijeke Aheloja. strast) vještina da se slike u bojama (tiskane na posebnom papiru koji je prevučen jednim lako rastopljivim slojem) vlaženjem stražnje strane prenose na drvo. gunj dekabristi (rus. izmet.. prenijeti crtež na proziran papir dekalkomanija (lat. mjera od deset grama deka (njem. mat. Lessing. kovinu. glavni predstavnici: Voltaire. gonia) geom. Mendelsohn i dr. bot. mania pomama. decalcare ugaziti. Rousseau. decadenza) opadanje. dekados desetina) mat. deset. porculan. lim i dr. curenja itd. gyne žena) s deset žena. de-calare) trg. razdoblje od deset godina. decimalni sistem 256 dekalvacija dekaedar (grč. gramma) težina (ili: uteg) od 10 grama dekakord (grč. osnova) geom. cvjetovi s deset stupića ili usta plodnice dekagon (grč. u kalendaru Francuske revolucije: tjedan od deset dana (od primidi. broj deset. osobito ne priznaje božansko otkrivenje. izlučivanje dejektorij (lat. st. dekalogos) deset Božjih zapovijedi dekalumen (grč. lumen svjetlo) fotometrijska mjera (10 lumena) dekalvacija (lat. nehotice uzrokovala smrt svoga muža poslavši mu košulju namočenu u Nesovu krv dejekcija (lat. med. zbirka ili djelo od deset knjiga.. brat Hektorov i Parisov. deka. dekas. decimalni sustav dekadenca (lat. jedna od sramotnih kazni u srednjem vijeku. duodi itd. gradus stupanj) deset stupnjeva kao jedinica mjere za kutove (četrdeseti dio kružnice) dekagram (grč. usporedi: teizam Dejanira mit. podigli u Petrogradu ustanak protiv apsolutizma dekada (grč. s bakra ili kamena na drvo itd. decalvatio) oćelavljavanje. decimalni sistem dekadni sistem mat. Livijeva "Rimska povijest". npr. edra sjedalo. dekabr) mladi ruski plemići — časnici koji su 26. tijelo koje ima deset kutova dekagrad (grč. lit. deka deset.. st. litar) mjera od 10 litara dekalkirati (fr. lat. acord suglasje više tonova) glazbalo koje ima deset žica dekalijun (grč. decalquer) prenositi otiske. desetni sustav. pokrivač..

declamatorium) vježbanje u deklamiranju. deka deset. razbistriti dekapirati (fr. decarburer) v. decanus) 1. stichos) lit. majstor u izlaganju. teško razumljiv govornik. v. pus stopa) mjera za dužinu od deset stopa dekar (grč. građevina s deset stupova ili svodova dekatirati (fr. 3. ili o umijeću lijepog govorenja . syllabe slog) deseterosložan. dekanat (lat. declamatio) umijeće usmenog izlaganja. mjesto službovanja dekana dekandrija (grč.Dekameron jala se u tome što je osuđenik bio oćelavljen Dekameron (tal. u Parizu. neku tekućinu odvojiti od taloga koji se nalazi na dnu. decatir) obraditi sukno pomoću vodene pare da bi mu se dao blag i postojan sjaj i spriječilo kasnije skupljanje dekatisaža (fr. koji ima deset slogova. u Italiji: najstariji sluga u kući nekog kneza. knjiga koja sadrži pjesme za deklamiranje deklamatorika (lat. kuhanjem u sodi. Decamerone. kardinala itd. dekarbirirati dekartirati (lat. decantare. hemera dan) Deset dana (naslov poznate zbirke novela tal. govorenje s puno izražajnosti. grč. ocijediti. pretjerivanje u izražajnosti govorenja i u govorničkom tonu deklamator (lat. decapiter) odsjeći glavu. stylos) arhit. Decker) bojadisač u crtanom filmu. dekatirati dekatlon (grč. u rimskom logoru: starješina šatora u kojem je bilo 10 vojnika. area površina) mjera za zemljište od deset ara 257 deklamatorika dekarbirirati (fr. decantation) kem. deka. u naziv za lakoatletsko natjecanje u deset disciplina. lagano otakanje i odvajanje bistre tekućine od taloga dekantirati (lat. knjiga s pjesmama za deklamiranje deklamatorij (lat. deseteroboj deker (njem. predsjednik fakultetskog vijeća. dravidski jezici dekantacija (fr. odmah poslije biskupa (kod rimokatolika i protestanata). utvrđivati sadržaj pošiljki na osnovi karata dekasilabičan (grč. prvi put upotrijebljen 1822. čitanju. Dekham) v. decastere) deset kubičnih metara. decaper) očistiti površinu kovine (zagrijavanjem. carbo) osloboditi (ili: oslobađati) od ugljena ili ugljične kiseline. metron) mjera za dužinu od 10 metara dekan (lat. declamator) umjetnik u govorenju (stihova). u Linneovom sustavu deseta klasa dekanija dekanat kao crkvena ustanova. umjetničko govorenje neke pjesme. muž) bot. pjesnika Boccaccia) dekametar (grč. decanatus) dekanstvo. decapitation) odsijecanje glave. deka. deka lat. deset stera dekastih (grč. caput glava. viši svećenik. obezglavljenje dekapitirati (lat. sjedište crkvenog kotara dekanski jezici (ind. de-charta. strofa od deset stihova dekastilon (grč. decanter) kem. deka deset. decatissage) postupak pri dekatiranju. deka. kolorist deklamacija (lat. deka. 2. otočiti. dekarbonizirati dekarbonizirati (lat. vježbanje govorenja u školi. carte) post. obezglaviti dekapod (grč. fr. danas: osoba na čelu nekog fakulteta. hermafroditne biljke s deset slobodnih prašničkih končića. deka. 4. declamare) upute (ili: znanost) o lijepom izlaganju. dekasilabičan stih deseterac dekaster (fr. luženjem i ribanjem) i tako je prirediti za galvanoplastiku dekapitacija (fr. fr. athlon natjecanje) šport. zvanje i položaj dekana. aner čovjek. fr. deka.

izjavni. skretljivost. declinabilis) gram. odvajanje zrakoplova od zemlje. declinabilitas) gram. fr. declaratio) objava. decollatio) odsijecanje (ili: odrubljivanje) glave dekolaža (fr. ukloniti. grč. objavljivati. decollare) odsjeći (ili: odrubiti) glavu. deklarativan (lat. decollage odljepljivanje) zrak. Mislim da ćeš poslati deklarirati (lat. npr. mijenjati po padežima (imenice.deklamatorski deklamatorski (lat. declinare skretati) fiz. trg. npr. izjaviti. declarare) objaviti. declancher) otvoriti. de laser) brisati (ili: izbrisati. reda. objaviti svoju odluku. isključiti) iz nekog društvenog staleža. ukuhava. declinatio) gram. fiz. ne priznavati. izjava. izlaganje. declassis. poniziti deklinabilan (lat. padežna promjena. odstupanja deklinacija (lat. v. odbijati deklinograf (lat. uzlijetanje. govorničkim i suviše vatrenim tonom govoriti o beznačajnim temama deklanširati (fr. polazak zrakoplova dekolirati (lat. popuštanje neke bolesti deklinator (lat. astr. otkinuti vrat retorte zapaljenim sumpornim koncem ili usijanom žicom . npr. declinare skretati) fiz. prokuhavanje dekoktor (lat. skreće. prav. declamare) umjetnički i s puno izražajnosti govoriti neku pjesmu. teško razumljivo deklamirati (lat. prijaviti carinskim vlastima robu radi carinjenja deklasirati (lat. prav. instrument za promatranje i bilježenje deklinacije dekokcija (lat. neprirodno. astr. declinare skretati. declinare skretati. declinare skretati) gram. sprava za mjerenje magnetne deklinacije deklinirati (lat. odstupati. sposoban za skretanje deklinabilitet (lat. deklinatorij deklinatoran (lat. promjenjiv (po padežima). pridjeve. odstupanje (ili: 258 dekolirati skretanje) magnetne igle od zemljopisnog podnevnika (ili: meridijana) nekog mjesta. osoba koja je svoju imovinu prenijela na drugog da bi time oštetila svoje vjerovnike. skretljiv. prijava (ili: prijavljivanje) robe carinskim vlastima radi carinjenja (carinska deklaracija). decoctio) iskuhavanje. objavljivanje. promjenjivost. odbija. završavanje uzlijetanja zrakoplova. razreda. rasipnik dekolacija (lat. pustiti deklaracija (lat. ukuhavanje. ono što odgovara deklamatorskom umijeću. zaruka. sposobnost skretanja. izjašnjenje. skretati. polijetanje. decoctor) onaj koji prekuhava. udaljiti. koji osporava deklinatorij (lat. rječito. grafo pišem) astr. instrument za mjerenje magnetne deklinacije. deklarativna ili iskazna rečenica zavisna rečenica kojom se kazuje što se izriče glagolom glavne rečenice. iskazni. izraziti se. osobno prijavljivanje poreznim vlastima visine i izvora imanja i prihoda itd. nekog zakona preko za to ovlaštenih osoba ili tijela. iščašenje. također: slabljenje. metron mjera) fiz. klase. declamare) govornički. declinare skretati) koji odstupa. declarativus) koji ima karakter objavljivanja (ili: objašnjavanja). govoriti govorničkim tonom. trg. grč. izjava o sadržaju poštanskih paketa (poštanska deklaracija). izjavljivati. zamjenice i brojeve). okomita udaljenost nebeskog tijela od nebeskog polutnika. med. kem. ekvatora. savijati. instrument za automatsko bilježenje deklinacije zvijezda mikrometrom deklinometar (lat. objavni.

izgubiti draž dekolte (fr. ramena. oduzeti boju. decolorare) izblijediti. decolorare izblijediti. uobičajeni odbitak zbog toga što se odmah plaća u gotovom dekoviljski kolosijek kolosijek u kojem su tračnice razmaknute 0. otpisati dekor (lat. orden. kazališni slikar dekorirati (lat. koji krasi. biti dekoriran dobiti orden. raspadanje. izbljedivanja određenih tvari dekoloriran (lat. uklanjanje 259 dekrement radioaktivne zatrovanosti s ljudi. vrat. zakazivanje. koji služi samo za ukras (suprotno konstruktivan). stanje rastresenosti. namještanje pozornice pomoću kulisa.) 1. riječ sastavljena od više riječi dekoncentracija (lat. ugled. ulice. kaz. ukras. pozadine i dr. izgubiti boju. razgolititi dekombinirati (lat. ures. decompte) trg. osobito u keramici. tal. usp. ukras u boji. contaminare okaljati) voj. odbitak od duga ili računa. decoloratio) gubljenje boje. koji resi. gram. decorativus) ukrasan. koji je izgubio draž dekolorirati (lat. decrementum) gubljenje. (npr. rada srčanog mišica) dekompozicija (lat. struganjem gornjeg zatrovanog sloja itd. odlikovati ordenom. razgolićen. koji je izgubio boju. decompositio) rastavljanje (ili: otapanje) nekog tijela na njegove sastojke. pren.. dekolte dekoltirati (fr. sastavne dijelove. prestanak rada ili djelovanja nekog organa i si. oduzimanje boje. 2. bezbojnost dekolorimetar (lat. trgove i dr. razgolićenost dekoltiran (fr. decompositum) tijelo koje je rastavljeno na svoje sastojke. odbitak od računa za neku robu. otpis. med. kićenje neke prostorije (vješanje tepiha ili goblena po zidovima. povjerenje. nesabranosti dekont (fr. decorateur) onaj koji ukrašava prostorije.dekoloracija dekoloracija (lat. decor. kojem je oduzeta boja. stavljanje stilskog pokućstva itd. osobito zbog slabe mjere ili loše kakvoće. nakititi. de uklanjanje. iznos izgubljen postupnim . urešavati. de-curtus. decompensatio) med. imati na sebi orden dekort (lat. izbljedivanje. tako da se vide grudi. grč. decoloratus) izblijeđen. kontrolni račun. decollete) s izrezom na haljini. uresan. gol. decor) ukras. odličje. bez udubljivanja u formu i značaj dekorator (fr. pren. lijek koji je sastavljen od više različitih lijekova. slik. prijenos nekih poslova sa središnjih organa vlasti na niže upravne organe.). decompter) trg. decombinare) rastaviti.. koji služi za ukrašavanje. decoratio) ukrašavanje nekog predmeta. osobito ženskim. decrediter) lišiti povjerenja. uresni. arhit. počasni znak dekorativan (lat. sve dekoracije neke pozornice dekoracija (lat. potkopati nekome kredit. odvojiti. uresiti. koji ima prirodu ukrasa (ili: uresa). kombinirati dekompenzacija (lat.) naprava za određivanje sposobnosti gubljenja boje. uzajamni. de-corto) trg. decolleter) načiniti izrez na haljini oko vrata i na leđima. ukrašavati. ljepota. ures. decorare) ukrasiti. odbiti od duga ili računa.) dekontirati (fr. decolleter) izrez na haljinama.65 m (naziv po imenu izumitelja: Decauville) dekreditirati (fr. fr. čast dekrement (lat. truljenje dekompozit (lat. v. koji teži samo za vanjskim djelovanjem boja. ostatak dekontaminacija (lat. pren. životinja i predmeta (pomoću vode i kemijskih sredstava. ukrasni. sastavne dijelove. uljepšati. zatajivanje. metron. kaz. kićenje.

decretorius) odlučujući. rov dekuražirati (fr. osobito: odluke koje je izdao Grgur IX. otapa se u vodi i tom se otopinom može lijepiti kao gumom. smanjiti račun za odreden postotak zbog slabe mjere ili loše kakvoće robe dekurzus (lat. dextralis) desni. optuženik delatio hereditatis čit. suzenje. delatum) potkazivački. naziv od svojstva okretanja polarizacijske rav- 260 delatoran nine nadesno. delatio) potkazivanje. nametanje prisege delator (lat. papinske odluke ili naredbe i razne zbirke takvih odluka. i koje kao kanonski zakonik predstavljaju drugi dio crkvenog prava (Corpus juriš canonici) dekretirati (lat. decuria) klasa. dekuražiran dekurija (lat. de-court) trg. riješiti. deferre. tvar koja se dobije kad se škrob grije na 160°C. inkrement dekrepitacija (lat. izdajnički. decubitus) med. kardia srce) med. zaležano mjesto na bolesnikovom tijelu. dekstrin) kem. dexter desni) kem. koji je s desne strane dekstrin (lat. delacio hereditatis (lat. taloženje sokova na nekom mjestu dekung (njem. decrepitatio) kem. za razliku od legista. groždani šećer. npr. odbiti. decursus) tijek. narediti. oduzeti nekome hrabrost ili volju za nešto. zaključiti. skratiti. neke bolesti. decourager) obeshrabriti. v. suze u očima delaktacija (lat. delatus) prav. usp. kuhinjska sol. supr. v. umjesto na lijevoj. decurio) zapovjednik dekurije (u vojsci starih Rimljana) dekurt (fr. dexter desni. prid. puckaranje dekret (lat. grafo) pisanje s lijeve strane na desnu deksiografski (grč. decutere. za sekularizacije koje su toga dana već stupile na snagu deksiografija (grč.) prav. sudsko prenošenje nasljedstva na najbližeg rođaka delatio iuramenti čit. pucanje (zbog zagrijavanja) kristala koji imaju u sebi mehanički zatvorenu vodu. klevetnički . zaležaj. pozivanje nekoga da primi nasljedstvo delakrimacija (lat. pucanje. delacio juramenti (lat. opadanjem. rješenje. smanjiti. lacrima suza) med. uplašiti. neprirodna pojava u gradi ljudskog tijela kad se srce. prštanje. decurrere. de. dekretoran dan (dies decretorius) bio je (u Vestfalskom miru) 1. dexios desni.) prav. u srednjem vijeku: učitelji i pisci kanonskog prava. svaka viša naredba uopće dekretali (lat. nalazi na desnoj strani dekstralan (lat. siječnja 1624. potajni tužitelj delatoran (lat. slabljenje bolesti dekusorij (lat. obeshrabrivati. de. izdati naredbu dekretisti (lat. zaklon. decretales) mn. dekort dekurtirati (fr. decrescere) mn. naredba vlasti. glikoza dekubitus (lat. naprava za pritiskivanje moždane opne pri bušenju lubanje delacija (lat.dekrepitacija smanjivanjem. način (ili: položaj) ležanja. Deckung) voj. učitelja i pisaca rimskog prava dekretoran (lat. prelaženje imovine u nasljedstvo zbog nečije smrti ili po posljednjoj volji. odrediti. dexios desni. decussorium) med. decretare) odlučiti. decourter) trg.) potkazivač. prav. ležanje. dekstroza dekstroza (lat. dexios desni. npr. decernere. desetina (u vojsci starih Rimljana) dekurion (lat. grafo) pisano slijeva nadesno deksiokardija (grč. rov. lac mlijeko = odbijanje djeteta (od majčinog mlijeka) delat (lat. decretum) odluka.

previjanje deligatura (lat. pr. izbaci! deleatur (lat. deliberatio) savjetovanje. razorio — dok su Rimljani odlučivali hoće li mu se suprotstaviti deliberativan (lat. delere uništiti. osjetljivost. deli. dele) briši. deleatur) neka se briše. tzv. sladak. sredstva za ublažavanje (ili: uminjavanje. delegatarius) trg. delegatus) izaslanik delegatar (lat. deligere odabrati. Delfi delfin (lat. dužnik koji svome zajmodavcu ustupa potraživanje nekog duga kod neke treće osobe delegat (lat. delicatus) nježan. deligatio) med. osobito u korekturi) delegacija (lat. imenu Delaware) dele (lat. deliberativus) koji savjetuje. dug itd. delenimentum. veoma obziran. u umjetnosti: profinjen ukus.) delekcija (lat. kojoj se pripisuje odanost ljudima i ljubav prema glazbi. izabrati. prav. tvar koja truje i uništava život. mio. vjerovnik koji je upućen na neku treću osobu radi traženja nekog duga delegirati (lat. delfis. delphinus) morska životinja. umilan.) Kartaga koju treba razoriti delenimenti (lat. n. mio. deliciosus) divan. delicatamente deliciozan (lat.delatura delatura (lat. med. umirivanje). razmišljanje. izbor delenda Carthago čit. pliskavica 261 delikatesa delfinij (grč. nježno. prenijeti na koga (pravo. deleterion otrov) med. delikatamente (tal. delicatesse) kao moralna osobina: nježnost.) potkazivanje. kiće- . trg. otrovna tvar Delfi (grč. e. neugodan (npr. ovlastiti. dupin.) glaz. delfinos dupin) plivač koji pliva delfin-stilom delibacija (lat. Ijubak. izaslati. pažljiv. Sagunt je propao (rečenica se odnosi na grčki grad Sagunt u današnjoj Španjolskoj koji je Hanibal 219.) smanjivanje nasljedstva delibal (tur. zavijanje rane. delikato (tal. delibatio) smanjivanje. delicato delicato čit. odlučno delicatamente čit.) glaz. delectum) biranje. koji treba pažljivo raditi. osjetljiv. delenire ublažiti) mn. zavoj. savjetodavni deliberato (tal. delenda Kartago (lat. ustupanje potraživanja nekog duga ili nalog za plaćanje jednog dužnika na neku drugu osobu s njezinim pristankom delegant (lat. "amerikanka" (naziv po američkom zem. pažljivost. Delfoi) glasovito Apolonovo proročište u Fokidi (u podnožju Parnasa) delfijsko proročište v. laskave riječi deleterij (grč. ukusan. neka se izbaci (slovo ili riječi. ocrnjivanje delavara vrst grožđa. zavijanje. delibacio hereditatis (lat. dok je Rim vijećao. prav. smisao za lijepo.) glaz. slična kitu. previjanje rane delikatan (lat. delibatio hereditatis čit. obzirnost. s nježnošću. bal) otrovni ili opojni med koji pčele skupljaju s biljke Daphne pontica na Crnom moru deliberacija (lat.) med. bajan deligacija (lat. delegatio) izaslanstvo. deleomai uništavam. ukusan. klevetanje. v. Delfinion Apolonov hram) sudište u staroj Ateni (pored Apolonova hrama) koje je sudilo za ubojstva što su ih počinitelji prikazivali kao opravdana delfinist (grč. delegans) izdavatelj naredbe (ili: naloga). prikraćivanje. vijećanje deliberante Roma Saguntum periit lat. opunomoćiti. dogovaranje. delegare) odrediti. položaj) delikatesa (fr. fin. težak.

npr. prijestupnik. glazbeni instrument starih Grka i Rimljana u obliku slova delta delta-metal zlatu slična slitina (56% bakar. de. delirij delirant (lat. poslati. deliracija delirirati (lat. v. zločin delikvent (lat. delikvijum animi (lat. pojavljuje se s nemirom i drhtanjem udova. delineare) crtati. nastaje zbog prekomjernog uživanja alkoholnih pića. četvrto slovo grčkog alfabeta. nacrt. predaja. delinkvent delikvescencija (lat. završava najčešće smrću delitescencija (lat. 2. delinquens) optuženi. skica delineavit (lat. isporučiti. delinquere) v. isporučivanje. odlazak. bunilo. kao predmet za uživanje: poslastica. obilježavanje ili postavljanje granice delimitirati (lat. 1% olovo) za okivanje brodova. d. omeđivati. alkoholno ludilo. deliquescens) topljiv. odseliti se delta (grč. iznenadno gubljenje (ili: naglo iščezavanje) bolesnih tvari delivrans (fr. limitis granica) graničenje. ušće rijeke koje se grana u više rukava (u obliku grč. delkredere delokalizacija (lat. delivrer) osloboditi. deliquescere) topljenje (ili: rastapanje) na zraku. ograničavanje. zanositi se 262 delta-metal delirium tremens čit.delikt nost. delirium) med. delivraison) trg. topiti se delikvij (lat. D. delogement) izlazak. strojne dijelove i oruđa . voj. da se na zraku otopi. per delikvijum (lat. izaći. deloger) izbaciti. delivrance) oslobođenje. deložman deložirati (fr.) ili skraćeno: p.) on je to crtao (na crtežima i bakrorezima) delineirati (lat. 40% cink. otapanjem na zraku. delta) 1. izbaviti: trg. brodske vijke. d. nagrada koju posrednik prima za svoje jamstvo. med. delinkventica prijestupnica deliracija (lat. per deliquium čit. izdati robu delkredere (tal. delirij um tremens (lat. omeđivanje. trg. delitescere) med. gubiti se. deliquium animi čit. ludilo. delirans) onaj koji bunca. logora ili trupa. obilježavati ili postavljati granicu delineacija (lat. luđak. svojstvo pretvaranja u tekućinu na zraku delikvescentan (lat. deliquescere) topiti se (ili: rastapati se. pokret. onaj koji boluje od delirija delirij (lat. buncanje zbog bolesnih duševnih predodžbi koje nastaju kao posljedica određene prenadraženosti mozga i moždane opne. delinquere. 1% željezo. v.) nesvjestica delimitacija (lat. omeđiti.) med. pretvarati se u tekućinu) upijanjem vlage iz zraka. s položaja. de. deliquescentia) topljenje. jamstvo posrednika (ili: agenta) da će roba koju je on prodao na kredit biti plaćena u određenom roku delkredere-provizija trg. potiskivanje neprijatelja. biti lud. istjerati iz stana. delineatio) crtanje. zlikovac. limes. de uklanjanje. slova delta) 3. isporuka. potisnuti neprijatelja s njegovog položaja. delictum) prav. predaja. ograničiti. delinquere. limitis) graničiti. izdavanje delivrezon (fr. skicirati delinkvent (lat. istup protiv zakona. locus mjesto) oduzimanje (npr. limes. izdavanje robe delivrirati (fr. delcredere) trg. prijestup. delirare) buncati. deliratio) med. nekom dramskom djelu) osobina mjesta u kojem se radnja prvobitno zbiva i prilagođivanje novom mjestu radnje deložiranje (fr. rastopljiv delikvescirati (lat. bjesnjeti. osobito ukusno jelo delikt (lat. istjerivanje s nekog položaja ili iz stana. predati.

poduzeti korake demaskirati (fr. poricati. fr. otkriti. određivanje 263 demencija mjesta na kojem se nalazi brod na pučini demarkacijska linija granična linija. agein voditi. de i materija) prijelaz u duhovno stanje. prikazati u pravoj boji. raskrinkati. četvorokut simetričan u odnosu prema jednoj dijagonali.) progresivna luđačka paraliza. demagogos) voda naroda. pom. iznijeti) pokućstvo demefitizirati (lat. demos. de-mephitiser) provjetriti. delti sličan mišić gornjeg dijela ruke deluvij (de-. demos. razgolićavati.) mladenačko ludilo. osobito radi utvrđivanja prije spornih granica. agein) koji zavodi lažnim obećanjima v. prozračiti. agein) mišljenje i način rada demagoga demagoški (grč. demos narod. gubitak značajki tjelesnosti. dementia praecox čit. učiniti demarš poduzeti potrebne mjere. demembrare) raskomadati. iznositi. graničari demarkacijski kordon granični lanac demarkirati (njem. demos.) vrsta letjelice. tj. tj. očistiti od štetnih isparavanja demegorija (grč. zajednički naziv za duševne . govor pred narodom. dementia) med. Marke. delta. poreći. dementi) opovrgavanje. čistiti. onako kako jest. agein) vođenje naroda. odricati. trupe u pokretu otkriti neprijatelju i time ih izložiti njegovoj topničkoj ili puščanoj paljbi dematerijalizacija (lat. razotkriti. ispravljanje neke neistine ili netočnosti demantirati (fr. te s dijagonalama koje se okomito sijeku deltoidan (grč. dementir) opovrgnuti. demasquer) skinuti obrazinu (ili: masku). demencija paralitika (lat. odreći. de mephitis kužno isparenje. demy) vrsta papira malog formata demanti (fr. ispraviti neistinu ili netočnost demarkacija (fr. obilježavanje granične linije. zapravo: zavođenje naroda. postupak. eidos oblik) geom. demos narod. demarquer) ograničavanje. radioaktivne zrake koje se uvijek pojavljuju zajedno s alfazrakama ako beta-zrake imaju veoma malu brzinu deltaplan (grč. danas se upotrebljava u prijekornom smislu za onoga koji zavođenjem naroda dolazi do vlasti demagogija (grč. sustav i metode kojima se služe demagozi da bi došli do svog cilja. med. poricanje. delta. demegoria. rastaviti na dijelove demencija (lat. vršili velik utjecaj na narodne skupštine. povući graničnu liniju demarš (fr. "zmaj" u obliku grčkog slova delta deltoid (grč. demagog demaj (engl. kod gangrene: crta na kojoj se ona zaustavlja demarkacijske trupe pogranične trupe. obilježiti granicu. trokutni deltoideus (grč. luere prati) geol. demeubler) ukloniti (ili: uklanjati. utjecanje na narod govorom demembrirati (lat. eidos oblik) med. dementia paralytica čit. razgolititi. voj. (isp. u narodnoj skupštini. ludilo. demarche) korak. oduhovljivanje demeblirati (fr. demencija prekoks (lat. omeđivanje. agoreyo govorim) javni govor. rastrgati. pren. demarquer) ograničiti.delta-zrake delta-zrake fiz. rječitošću itd. razvesti. proizvodi od raspadanja stijena koji se ispiranjem prenose s viših brdskih položaja i talože na padinama i u podnožju demagog (grč. deltoeises) u obliku delte. u staroj Grčkoj tako su zvali ljude koji su svojim ugledom. fr. vlasti demagogizam (grč.

demi polu-. demissionner) dati ostavku. diminutivum) gram. ergon djelo) 1. imanja. demos narod) predmetak u složenicama sa značenjem: narod. umanjuje. nekom području ili državi. fr.(grč.) ludilo koje dolazi s godinama kao posljedica starosti demens (lat. 3. ovako Platon naziva Boga kao tvorca svega. sužava. supr. obrtnik. fr. 2. polureljefna tvorevina demirug (grč. demiurgos) fil.) preseljenje visokih ustanova iz glavnoga grada (metropole) u druga. zahvaliti se na službi ili zvanju. autor. u "polusezoni". tvorac svijeta. poluokret (nalijevo ili nadesno) demiurg (grč. damejeanne) opletena staklena boca za vino. demi-coton) čvrsta polupamučna tkanina demilitarizacija (lat. saison godišnje doba) prikladan za nošenje u proljeće i jesen. militarizirati deminutiv (lat. suprotno: militarizacija demilitarizirati (lat. službenik u ostavci demisionirati (lat. demencija senilis (lat. rukotvorac. malo utvrđenje. osobito: raspustiti (ili: znatno smanjiti. kuća — kućica deminutivan (lat. demos zemlja. zataškavati demibastion (fr. demersio) potapanje. jahanje u polukrugu demižon (engl. tj. slaboumnik demeritirati (fr. uronjavanje demetropolizacija (lat. riba — ribica.demens bolesti koje počinju za vrijeme puberteta ili odmah nakon njega. umanjena riječ. 4. gnostičari su tako nazivali tvorca materijalnog svijeta. i izjednačavali ga sa židovskim Bogom demivolt (fr. svijet. manja mjesta demfati (njem dampfen) prigušivati. demirelief) poluispupčena tvorevina. ogriješiti se o nešto demeritni dom u Katoličkoj crkvi: zavod za preodgoj i kažnjavanje svećenika koji nešto skrive demerzija (lat. razoružavanje. ležarina (naplata za robu koja se ne podigne iz skladišta na vrijeme) demireljef (fr. umanjenica. razoružavati.-grč. viši činovnik u nekim starogrčkim polisima demisezonski (fr. demitour) polukrug. demi-parallele) voj. nekom području ili državi. zgriješiti. različitih veličina (do 60 1) demižon (engl. tvorac. demergere. diminitivus) koji smanjuje. militaris) voj. uvođenje civilne umjesto vojne uprave. pripadnik staroatenskog trećeg staleža. demissio) utučenost. umjetnik. razoružati. demivolte) jah. za razliku od najvišeg Boga. prijelazan demisija (lat. uvesti (ili: uvoditi) civilnu upravu umjesto vojne uprave. demissionnaire) primatelj ustupljenih dobara. od perz. demijohn. opletena boca od nekoliko litara demo. demi-bastillon) voj. demens) luđak. raspuštanje. ne držati) vojsku i porušiti vojne objekte u nekom mjestu. polurov 264 demodemiraža (fr. zanatlija. demurrage) zakasnina. ostavka demisionar (fr. narodni . de-. dimittere. ime boga tvorca kod grčkog filozofa Platona. demeriter) skriviti. razvojačenje. ocat itd. otpustiti demitur (fr. de-. poluutvrđenje demikoton (fr. skraćuje demiparalela (fr. klonulost. militaris) voj. dementia senilis čit. Damaghani grad u kojem je bila razvijena staklarska industrija) pletenka. narod. npr. demi-john. smanjivanje na najpotrebniju mjeru vojske i uklanjanje vojnih objekata u nekom mjestu. graditelj svijeta.

demos. bilo preko izabranih predstavnika (reprezentativna — predstavnička — demokracija) demokrat (grč. položaj i školovanost). doksa mišljenje. položaj. logos govor) proučavanje javnog mnijenja na temelju anketnog ispitivanja demofilokracija (grč.. znanost o stanovništvu demokracija (grč. demos. upropaštavanje. čovjek slobodoljubivih. širokih pogleda demokratizam (grč. učiniti nešto pristupačnim sredstvima i shvaćanjima širokih narodnih sIr. demo. pr. demoliri. porušiti. vlast. jednoj vrsti novca uki- demobilizacija (fr. demo. razoružati. zakonodavnu i izvršnu. zla sudbina demonetizacija (fr. podrijetlo iti'. starješine po starosti i dostojanstvu. n.) izvan mode. demoliran demologija (grč. vrši cijeli narod (bez obzira na imovinu. demolitio) v. daimon) natprirodno biće. demos. duh.i moneta novac) bank. logia) znanost o narodu i njegovom duhovnom životu demon (grč. svesti vojsku u mirnodopsko stanje demode (fr. sustav utvrđivanja po kojem se objekti.. pripadnik stranke koja u svom programu naglašava kršćansku notu demolicija (lat.. najvišu vlast. demolir) rušenje. utemeljitelj atomi stike demokršćanin (grč.) mit. demonetiser. krateo moćan sam. državno uređenje u kojem. krateo vladam) v. staromodan Demodok (grč. demo-geron) mn. demos narod) pripadnik stranke kršćanskih demokrata (Democrazia cristiana) u poslijeratnoj Italiji. demonetiser) bank. po naučavanju o trima vlastima. demokracija. vladam) pristaša i zastupnik demokratskog uređenja države i od- . lat. uništavanje. bilo da bi se sasvim izbacio iz optjecaja. slijepi pjevač na dvoru kralja Alkinoja (pred Odisejem pjeva o Trojanskom ratu) demodoksologija (grč.jV va. sotona. uništiti. kratos vladavina. demo. de. prid.. filos prijatelj. fr.demobilizacija 265 demonetizirati nosa u zajednici uopće. fr. e. demobilisation) voj.). vraćanje vojske u mirnodopsko stanje demobilizirati (fr. demolir) rušiti. demolicija demolirati (lat. mogu odmah razoriti minama demoliranje (fr. demos.prefiks sa značenjem: o ine? prema narodu. znanost Demokrit starogrčki filozof iz Abdere (460—370. krateo vladam) naziv za politiku "vladavine prijatelja naroda" demofobija (grč. demokratia) vladavina naroda. povlačenje novca iz optjecaja. fobeomai bojim se) med. bilo u obliku neposredne demokracije kad o državnim poslovima odlučuje skupština cijelog naroda (kao u staroj Ateni). demos narod. grafia) opisivanje naroda. krateo vladam) uvesti ili sprovoditi mjere koje oslobađaju sve ljude i daju ravnopravnost bez obzira na imovinsko stanje. osobito zao duh. kad ih neprijatelj zauzme.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. bilo da bi se prekovao demonetizirati (lat. krateo vladam. narodna vlast. demos. bolestan strah od većih skupova ljudi demogeronti (grč. npr. upropastiti. senatori u današnjoj Grčkoj demografija (grč. demoliranje demolicijski sistem fort. znanost o narodu i državi na osnovi statistike. u običnom govoru: slobodoljubivost demokratizirati (grč. demobiliser) voj. razoružavanje vojske. moneta.

daimonios) vražji. pokazna zamjenica. demontirati demontirati (fr. živo. melancholia) ludilo čovjeka koji vjeruje da su u njega ušli zli duhovi demonski (grč. demonstrativum) gram. dokazivanje. daimon. pokvarenost morala (ili: naravi). izlagač. de uklanjanje. odsjek jedne file demoskopija (grč. voj. mania pomama. npr. pojedinca ili mase. voj. usp. javno iskazivanje. otuda: demostenska rječitost izvanredna. demonstrare) javno. demonstrans) tumač. uvjerljiva i silna rječitost demotičan (grč. očigledno. v. ludilo = vjerovanje da je u nekoga ušao vrag i da je zbog toga poludio. demonima demonomagija (grč. demonter) rastaviti stroj na njegove sastavne dijelove. prividan. natprirodan demonstracija (lat. svog raspoloženja. demulcentia) mn. oštetiti neku spravu. demonstrativno (lat. otvoreno. akcija. tobožnji napad kako bi se izazvao neprijatelj da otkrije svoju snagu. pokazivač. manteia proricanje) vračanje pomoću demona koji se nalazi u onome koji vrača demonomelankolija (grč. daimon. malodušnost. narodni. rasplitanje. oboriti s konja. izlagati. ovaj. Demosthenes) najslavniji starogrčki govornik u Ateni (384—322). lišiti morala. izlagač. daimon. demonstrare) pokazivati. usp. utjerati joj strah demos (grč. most itd. objašnjavač 266 demuskacija demonstrirati (lat. daimon.) dokazivač. narediti da se sjaše. lišiti nekoga osjećaja vlastite vrijednosti. sredstva (ili: lijekovi) za umirivanje bolova demuskacija (lat. baterija koja frontalnom paljbom uništava neprijateljske topove demoralizacija (fr. onesposobljavanje za uporabu. demonstracija demonstrator (lat. demoraliser) učiniti razvratnim. demotikos) koji pripada narodu. demoralisation) kvarenje. daimon.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. med. demodoksologija Demosten (grč. upropastiti nekoga. demoralizirati demoralizirati (fr. Iatreia obožavanje) poštovanje duhova. onaj koji tumači. obožavanje vraga i klanjanje (ili: služenje) vragu demonologija (grč. dokazivati. mageia) gatanje (ili: vračanje) pomoću duhova demonomanija (grč. demos) narod. demo. pokazivati raspoloženje demontaža (fr. razvratnost. onaj koji javno iskazuje svoje mišljenje ili raspoloženje demonstrativ (lat. demontage) rastavljanje na sastavne dijelove. lišiti vojsku hrabrosti i vjere u pobjedu. ili da mu se odvrati pozornost od neke druge operacije demonstrant (lat. učiniti neupotrebljivim (ili: nesposobnim) za obranu. onaj. musca muha) organizirano uništavanje muha kemijskim sredstavima . v. demonstratio) dokaz. naklonjen narodu demulcencije (lat. taj i dr. u demokratskoj Ateni: općina. daimon. anketiranje širokih slojeva pučanstva. slobodno. logia) naučavanje o duhovima. daimon) vjerovanje u duhove i natprirodna biča uopće demonolatrija (grč. osobito eksperimentiranje u prirodnim znanostima. prikazivač. voj. gubljenje hrabrosti. sotonski. očigledno prikazivanje. demontirna baterija voj. skopeo gledam) proučavanje javnog mišljenja. izrazito. tumačiti. pokvariti. vjerovanje u sablasti demonomantija (grč.demonizam nuti vrijednost i time je povuci iz optjecaja demonizam (grč.

prirasta te starosti pojedinih stabala i čitavih šuma. dendron. veza s drvetom dendrografija (grč.) prav. denegatio debiti coniugalis čit. uskraćivanje saslušanja. dendron. dentritičan dendroliti (grč. min. de uklanjanje. izopačiti. uskraćivati denga (ar. dendron. natio narod.) bakreni novac različite vrijednosti u bivšim pokrajinama sjeverne i srednje Italije. odbijanje. onaj koji proučava drveće. odnarođivanje denacionalizirati (lat. dendron. de-. nasus nos) gubljenje nosnog izgovora kod nekih samoglasnika (npr. denegare) odlučno poricati. kao i za određivanje njegovog volumena dendrometrija (grč. pomodarstvo dendritičan (grč. metron) instrument za mjerenje visine i jačine drveća. namirnicama (npr.) i. usp. trg. denationalisation) odnarodenje. dendron drvo) u obliku drveta. znanost o drveću (uzgoju i praktičnoj uporabi) dendrometar (grč. udio nekog trgovca u nekom brodu ili njegovom teretu. lat. logia) poznavanje drveća.(grč. eidos oblik. dendron. odbijati. dendrografički dendroidan (grč. odroditi. smanjivanje broja stanovništva denaturalizacija (fr. dendron. dendrometar denegacija (lat.) stari rimski srebrni novac koji je najprije sadržavao 10. dendron drvo) prvi dio složenice sa značenjem: drvo. natio narod.denacifikacija denacifikacija (fr. prid. gizdelinstvo. metron) vještina mjerenja drveća. njegov uzgoj i praktičnu primjenu dendrologija (grč. de. kao drvo 267 denivelacija dendro. fr. logos) poznavatelj drveća. promijeniti prirodu neke stvari. lik) v. denegatio) odlučno poricanje (pred sudom). javlja se povremeno u toplim krajevima (samo ljeti) kao iznenadan napadaj groznice denikotinizirati (lat. vrlo zarazna bolest. natalis koji se tiče rađanja) opadanje broja rađanja (u nekom narodu.) med. denegatio audientiae čit. znanost koja određuje količinu drvne mase. dendron.) prav. pent postalo je u hrvatskom jeziku pet) dendizam (engl. denegacio debiti konjugalis (lat. gubljenje građanskog ili zavičajnog prava denaturirati (fr. uskraćivanje. facere raditi) nastojanje i poduzimanje mjera pobjedničkih savezničkih sila po svršetku Drugog svjetskog rata da u Njemačkoj uklone sve tragove Hitlerove antidemokratske i nehumane nacionalsocijalističke vladavine denacionaliziranje (fr. vertikalno pomicanje . kasnije 16 asa ili 4 sestercija denaro (tal. denivellation) spuštanje razine (nivoa). u vezi s tim. grafia) opisivanje drveta. denegacio audijencije (lat. lithos kamen) mn. odnaroditi denar(ius) (lat. mjera za svilu i zlato denatalitet (lat. Nicot) oduzeti duhanu nikotin i time ga učiniti manje štetnim za zdravlje denivelacija (fr. neizvršavanje bračne dužnosti denegirati (lat. državi itd. lišiti nekoga bitnih osobina naroda kome taj pripada. denaturer) izmijeniti svoju prirodu. denationaliser) oduzeti narodni karakter. denaturalisation) otpuštanje iz podaništva. fr. uzrokovanje neravnosti. de-. dandy) kicoštvo. okamenjene biljke i okamenjeno drveće dendrolog (grč. špiritu) dodavati različite tvari koje ga čine neprikladnim za uživanje denazalizacija (lat. sličan drvetu. starosl.

instrument za vađenje zuba denticija (lat. objavljivanje denominativ (lat. potkazivač. denuntiare) dostaviti sudu. dentales) gram. dens) zubni tehničar. denominare) nazvati. denuntiatus) optuženi denuncirati (lat. de. departitio) podjela departman (fr. arhit. fil. zubni kirurg dentura (lat. ščepam) med. dentis zub) zool. zubni liječnik. deontološki dokaz o postojanju Boga. zbijen. logia znanost) teol. tj. densus gust. denudatio) otkrivanje. prid. zubni glasovi. oguliti. deontos dužnost. dentifritium) sredstvo (ili: prašak) za čišćenje zuba dentikuli (lat. denuntiator) v. izliječiti od paralize departicija (lat.) zubi. riječ izvedena od nomina (imenica. denominatio) imenovanje. oni kod kojih vrh jezika pri izgovaranju dodiruje zube u gornjoj čeljusti (d. npr. okrug. metron) fiz. soba. grč. denuncijant 268 departman denudacija (lat. potkazati. smatra da je potreba našeg uma pretpostaviti postojanje Boga kao osnove moralnog svijeta deparalizirati (lat. zguliti denuncijacija (lat. prijava. glavna masa od koje se sastoji zub dentiskalpij (lat. odvajanje kostiju od mesa. nazvan još i moralnim dokazom. denticuli zubići) mn. potkazivanje. otkloniti uzetost. densus gust) gustoća. grč. zajedničko djelovanje erozije i raspadanja zbog kojeg dolazi do snižavanja tla denudirati (lat. davanje podataka denotirati (lat. densus gust) zgušćivanje. departement) podjela određenih poslova između djelatnika jednog kolegija. denominativan denominirati (lat. naprava za mjerenje specifične težine i gustoće tekućine. tj. denuntiatio) dostavljanje vlasti nekog kažnjivog djela. naučavanje o liječničkoj etici. geol. nicanje zuba kod djece dentifricij (lat. znanost o dužnostima (izraz potekao od engleskog filozofa Benthama). dens zub. grč. stanje u kojem se nalaze zubi denucijator (lat. t) dentalni (lat.denobilitirati se denobilitirati se (lat. zbijenost Deo gratias čit. razgolićenje. djelokrug. denotatio) označavanje. veslati od veslo. denoncer) obavijestiti. scalpere grepsti) sprava za čišćenje zuba dentist (lat. vrsta areometra denzitet (lat. logia znanost) 1. agra plijen) zubobolja dentali (lat. dati podatke dentagra (lat. tj. ogoliti. dens zub. denudare) otkriti. grč. zubalo. obilježavanje. deon dužnost. optužba denuncijant (lat. postati pripadnik građanskog staleža denominacija (lat. zubna kost. denuntians) dostavljač. deon. Deo gracijas (lat. pridjeva i brojeva). zgusnuće denzimetar (lat. otkazati denotacija (lat. dens. o etičkom ponašanju liječnika u svim odnosima i oblicima liječničke djelatnosti deontološki (grč. tužitelj denuncijat (lat. ukrasi na svodovima i stupovima u obliku zuba dentin (lat. odjeljak (stana) . obilježiti. de uklanjanje i nobilis plemenit) izgubiti svojstva plemića. dentitio) med. paralvein klonuti) med. dentalis) zubni dentarpag (lat. denotare) naznačiti. zamjenica. imenovati denonsirati (fr. optužiti denzacija (lat. arpazo zgrabim. dens zub. 2. denominativum) gram.) Bogu hvala (svršetak katoličke mise) deontologija (grč.

loše) postavljanje. koji se događa ili čini kad mu nije vrijeme deplasirati (fr. mjesto gdje se čuvaju topovi i ostali ratni materijal. pediculus uš) kir. rasaditi deplasiran (fr. spremište. ukloniti sa svog mjesta. planta biljka. de. svakodnevnost. gubljenje osobnih karakteristika. depeche) vijest dostavljena najhitnijim putem. povući nalog depersonalizacija (lat. bolest pri kojoj čovjek izgubi svijest o vlastitoj osobnosti (ličnost) ili o svojoj okolini (npr.depauperacij a depauperacija (lat. prilagodba običnom načinu izražavanja. poeta pjesnik) oduzimanje poetičnosti nekom pjesničkom djelu. ispražnjavanje deploracija (lat. rasadivanje (bilja. obično se šalje najhitnijim putem po posebnim kuririma depeširati (fr. lišiti kose. uništavanje polarizacije galvanskom elementu depolarizator fiz. depletio) pražnjenje. depecher. smjenjivanje. pom. deplace) neumjesan.) na čuvanje depo-posao bank. račune u trgovačkoj bilježnici precrtati i time ih poništiti. dis. de. de. en depot čit. depilare) skinuti kosu (ili: dlake).) i to posebno naplaćuje od deponenta depoetizacija (lat. penna pero. smijeniti nekoga s njegovog položaja. razne vrijedne stvari (dragocjenosti. drveća) deplantirati (lat. lat. depilatorium) med. promijeniti mjesto. polos stožer) fiz. pogrešno ili loše 269 depolarizator postavljen. prav. volumen istisnine deplecija (lat. an depo (fr. ostava. lišiti nekoga imovine depistaža (fr. pertinencije depenirati (lat. u sefovima. naopako (ili: pogrešno. osirotiti depedikulacija (lat. koji nije na svom mjestu. kad tvrdi daje već davno umro). deplere isprazniti. sažaljevati. uobičajenost depolarizacija (lat. službeno pismo. brzojaviti depilacija (lat. tal. uništavati uši i gnjide dependencije (lat. de uklanjanje. pri čemu nezasićena ili manje zasićena otopina potiskuje potpuno zasićenu otopinu deplasman (fr. deplacer) premjestiti. vojni materijal koji služi za dopunu.u pangere pričvrstiti) hitno poslati ili otpremiti. v. de uklanjanje. vrijednosne papire i dr. kemijska tvar (supstanca) koja sprječava slabljenje galvanskih elemenata zbog polarizacije . deplantare) presaditi. bežični brzojav. deplantatio) presađivanje. u farmaceutskoj tehnici: što potpunije izdvajati jednu biljnu supstancu pomoću češćeg dolijevanja sredstva za otapanje (etera). uništavanje ušiju i gnjida depedikulirati (lat. deploratio) oplakivanje. persona osoba) med. dependere) mn. de. npr. side) deplantacija (lat. depot) skladište. žaljenje deplorirati (lat. potiskivanje. dipennare) trg. vojska koja služi za dopunu ostalih jedinica. uopćavanje depeša (fr. pren. depistage) metodičko otkrivanje bolesti medu stanovništvom (npr. npr. polus. brzo dostaviti. depilatio) opadanje kose. pediculus uš) kir. skidanje dlaka depilatorij (lat. grč. deplorare) oplakivati. sklonište: voj. sažaljevanje. brzojav. ono što nekome pripada. sredstvo za skidanje kose i dlaka depilirati (lat. loš položaj. ministarstva vanjskih poslova svojim predstavnicima u inozemstvu. pauper siromah) osiromašiti. kad banka prima na čuvanje. deplacement) premještanje. žaliti depo (fr. volumen dijela broda pod vodom.

koji prividno napušta svoje prvotno značenje. činovništvo. poslan u zatočeništvo ili po kazni u koloniju deportirati (lat. depozicija deponirati (lat. Engleza u Tas- 270 deprefiksacija maniju. otjerati s mjesta. osobito: ostavljanje stvari i vrijednosnih papira u banci na čuvanje. depositio) ostavljanje stvari na čuvanje. depravatio) moralno kvarenje. položiti. fr. deportare) prognati. vladar koji je zbačen s prijestolja depostirati (fr. lišiti nekoga narodne naklonjenosti depopulirati (lat. dakle. ad depozitum (lat. polus. glatkoću depolitizacija (lat. deportatus) prognan. baciti u bijedu deposedirati (lat. vojsci itd. deponens (lat. npr. potisnuti s položaja depozicija (lat. depolitisatio) oduzimanje političkih prava nekom staležu ili skupini ljudi. opljačkati) raseljavati. deport) u trgovini burzovnim papirima: razlika između sadašnjega i kasnijeg nižeg tečaja vrijednosnih papira (razlika između sadašnjega i kasnijeg višeg tečaja zove se report) deportacija (lat. razvratnost. galvanski element lišiti polarizacije depolirati (fr. uložiti. depopulari opustošiti. deponere) odložiti. pokvarenost. deponentni glagol deponent (lat.) gram. de. neki stalež ili skupinu ljudi lišiti političkih prava. talog. bank. poslati po kazni u koloniju. izopačenost. depopulatio) raseljavanje. primiti ad depositum čit. oduzimanje predmetka (prefiksa) od glagola s predmetkom .) na čuvanju. činovništvu. ostaviti u banci potpis radi uspoređivanja depopulacija (lat. glagol koji ima pasivan oblik a aktivno značenje. de. depositor) v. de prefixe predmetak) lingv. npr. službenicima. depositum) povjereno dobro.) dati ili primiti na čuvanje. protjerati. deportatio) progonstvo. de. in deposito čit. deposseder) prav. pogoršanje deprefiksacija (fr. prav. protjerivanje. smjestiti) odlagalište smetište deponiranje (lat. deposter) voj. depolitizirati (lat. popularis narodni) otuđiti nekoga od naroda. svjedok pred sudom deponij (lat. mjesto u sudu gdje se čuvaju stvari i novac. novac uzet uz interes radi proširivanja posla depozitor (lat. protjeran. u pohrani. prisilno upućivanje u logore. deponent depozitorij (lat. Rusa u Sibir. politisare baviti se javnim poslovima) ukloniti iz politike. dati na čuvanje. deponens) ulagač. lišiti nekoga posjedovanja neke stvari ili zemlje. službenike. Francuza u Novu Kaledoniju itd. nanos depozitna banka zavod koji prima novac uz manji interes da bi ga davao drugima uz veći i na toj razlici zarađivao depozitna mjenica mjenica koja se izdaje na novac uzet i uložen u posao depozitni novac novac koji se polaže sudu radi čuvanja. ulog. iskaz pred sudom depozit (lat. depolir) oduzeti sjajnost. deposedirani npr. izgnan. = arhiv depravacija (lat. depositorium) odjel za čuvanje. depossidere. raseliti (stanovništvo) deport (tal. dati. prognati. grč. pred sudom iskazati. ono što je ostavljeno na čuvanje. deponere odložiti. upućivanje po kazni u neku koloniju. smanjivanje stanovništva depopularizirati (lat. deponere) v. vojsku itd. npr. deportiran (lat. onaj koji daje nešto na čuvanje. in depozito (lat. otjerati.dpolarizirati depolarizirati (lat. poslati u zatočeništvo. iskvarenost. zalog. polos) fiz. fr. ulaganje.. izgnati.

zadužiti se deranžman (fr. depressio) voj. tlačiti. izaslanici. med. nov jednostavan glagol deprekacija (lat. trijebiti. poremećenost. ratio pamet. 2. izabrati. pasti u dug. pobrkati. odbor određen za pripremanje svega što je potrebno za rješavanje nekoga važnijeg pitanja deputat (lat. depurgatorius) v. fiz. iseljenik deracionirati (lat. operacija oka pri kojoj se živac potiskuje naniže. pročišćavanje. područje koje leži niže od morske površine. aden žlijezda) med. derasine (fr. depreverbation) lingv. v. poremećaj. uznemiriti. sredstva za čišćenje. niže stanje žive u uskim cijevima nego u širim žilama koje opkoljavaju cijevi deprivacija (lat. proklinjanje. padanje cijena. deprefiksacija deprimirati (lat. drva. slab puls koji znači oslabljelost. utučenost.) i melankolijom. depressio) psih. poremetiti. geol. kapilarno pritiskivanje žive u kapilarnim cijevima. poglavito osjetljivosti. depuratif) koji čisti. oduzimanje depuracija (lat. derangement) smetanje. deputare) odrediti. spuštanje. slabiti. opadanje cijena. deprimiran puls pritisnut. utvrđeni prihod koji netko. depurgativus) koji čisti (ili: pročišćava) crijeva depurgatoran (lat. potiskivanje moždane opne depresorni živci zool. osobito u zajednici s određenim afektima (briga itd. nešto. otimanje. deranger) uznemiravati. npr. pored plaće. poremetiti svoje imovinsko stanje. meteor. rastužiti. knjigu. topovsku cijev usmjeriti niže. depurgare) čistiti. depurgativan depurgirati (lat. s priznanjem Božjeg suda. deprimere) obeshrabriti. instrument za svlačenje. ukinuti racioniranje deradenitis (grč.) otuđenik. utući. nered da bi se dobio. depurantia) mn. ulegnuće. razum) staviti u slobodnu prodaju. uznemiravanje u poslu.deprekacija 271 deranžman depurancije (lat. oduzimati snagu. deprimirana kapilarnost fiz. depuratio) čišćenje krvi . izvaditi iz preše depresivno područje meteor. otrijebiti depurirati (fr. trg. smetati kome. tj. oneraspoložiti. kutna udaljenost zvijezde ispod horizonta depresirati (lat. npr. depurgatio) čišćenje. privare lišiti) lišenje. nizak tlak zraka. zadržavati (koga). padanje žive u barometru zbog slabog tlaka zraka. prima godišnje u stvarima. ugnjetavati. osobito lijekovi koji čiste krv depurativan (fr. kao jedan dio svojih primanja deputirati (lat. živci koji šire krvne žile i time smanjuju krvni tlak depreverbacija (fr. depressorium) med. uputiti deračine čit. depurativan depurgacija (lat. po značenju i obliku. klonulost psihičke energije. dere vrat. astr. de uklanjanje. očistiti krv deputacija (lat. očistiti. izaslanik. zauzimanje za nekoga. naznačiti. deprecatio) molba za koga ili za što. u naturi. lišavanje. pokvariti. zastupnici koji u ime neke veće organizacije imaju ovlaštenje za obavljanje nekog posla. anatema. deputatio) izaslanstvo. potištenost. svečano izopćenje. žito i dr. posredovanje depresija (lat. područje najnižeg tlaka zraka depresorij (lat. deprimere. depurer) čistiti. trijebljenje depurgativan (lat. deputatum) 1. upala vratnih žlijezda deranžirati (fr. zastupnik. depuratorius) v. tj. osobito koji pomaže čišćenje krvi depuratoran (lat. remetiti. pročistiti. med.

skretanje zrakoplova sa smjera svoje putanje zbog vjetra. svaka pora. koji je u vezi s kožom dermaskop (grč. algos bol) med. derivantia) mn. istrgnuti iz zavičaja. važna športska utakmica derby-crack čit. instrument pomoću kojeg izviđač utvrđuje smjer i snagu vjetra i. npr. izvesti. napuštanje. izvođenje. v. đerma) med. dermatodinija dermatičan (grč. derelictio) prav.derasinirati derasinirati (fr. koji se tiče kože dermatijatrija (grč. derivatio) gram. mat. (upotrebljava se u salonima za uljepšavanje) dermatalgija (grč. derivare odvoditi. đerma. stanovati — stanovnik derivati (lat. derisoire) smiješan. đerma koža. med derivirajuća sredstva. grafo pišem) opisivanje kože . dlanova i tabana (primjenjuju u iste svrhe kao i daktiloskopski otisci) dermatografij a (grč. Derbyju). pa i najmanja promjena na koži.) prvoklasan konj trkač koji sudjeluje u derbiju derealizacija (lat. izvedena riječ. dlačica i dr. održava se od 1780. dermatalgija dermatoglif (grč. ona koja odvode sokove derivat (lat. metron mjera) zrak. g. stvari bez gospodara derivacija (lat. koji pripada koži. grč. šport. derivata) mn. iseljenik) lišiti osobina neke sredine. riječ koja je nastala od neke druge riječi. koji odvodi na drugu stranu derivirati (lat. bolest kod koje čovjek osjeća da se izmijenila njegova okolina ili cijeli svijet derelikcija (lat. iatreia liječenje) med. osobito naziv za otiske nožnih prstiju. tj. upala kože dermatodinija (grč. derivare izvoditi. voj. izvođenje. napuštene stvari. zrak. skretanje s pravog puta. đerma. iseliti deratizacija (fr. spojevi koji su nastali 272 dermatografij a iz drugih spojeva zamjenom određenih elemenata derivativan (lat. utrka punokrvnih trogodišnjih konja u Engleskoj. kem. na stazi od preko 2400 m (naziv po osnivaču lordu E. proizlaziti. derby) 1. glyfo dubem) urez na koži. de.prefiks sa značenjem: veza s kožom. skopeo gledam) sprava u obliku posebnog zrcala pomoću koje se može vidjeti svaka. popravlja smjer derizoran (fr. bora. bol kože. de uklanjanje realizacija) med. pravilno skretanje duguljastih zrna izazvano njihovim okretanjem i promjena tlaka zraka koju to skretanje izaziva derivancije (lat. izvoditi derivometar (lat. izvod. derivare odvoditi. đerma) kožni. đerma. derivatum) gram. prav. đerma. prema tome. derivare izvoditi) dolaziti. derivativus) izveden. liječenje kožnih bolesti dermatitis (grč. izvedenica. na poznatom trkalištu u Epsomu. derivare izvoditi. dermatos) predmetak u složenicama sa značenjem: koža. rat štakor) ubijanje (ili: uništavanje) štakora i miševa derbi (engl. derbi-krek (engl. rivus potok. đerma. iskorijeniti. jedne riječi iz druge. đerma. đerma koža) kožni. npr. jugozapadno od Londona.(grč. deračine otuđenik. ostavljanje derelikta (lat. odyne bol) med. derelicta) mn. diferencijacija. postati od. koji je nastao izvođenjem iz nečega. 2. koji služi za porugu đerma. odvoditi. prelazak od jedne funkcije prema nekoj izvedenoj funkciji. voditi podrijetlo od. derivare. kožni dermalni (grč.

razrezivanje kože dernek (tur.dermatoid dermatoid (grč. derogativus) koji šteti. ubi consistam. đerma. osobito u modi. đerma. đerma. bolest kože koju uzrokuju parazitske gljivice dermatonoza (grč. dermatopatija dermatopatija (grč. ukinuti. đerma. đerma. okrnjivati. zakona derogativan (lat. đerma) med. raditi na štetu. lyo labavim) pretjerana rastezljivost i mlitavost kože dermatolog (grč. bolest kože. osobito nervoznih. derober zakinuti) šport. koji ukida. dernije kri (fr. đerma. smanjenje. posljednja novost derobirati (fr. dermatonoza dermatopatologija (grč. prevlačenjem kakvog predmeta ili pisanjem po koži 273 Des. osoba (nastaju trljanjem.. grafo pišem) med. kožni žulj dermatoza (grč. derogatio) krnjenje. zavesti. nosos bolest) med.) Daj . dermatijatrija dermo. oleum ulje) farm. činiti krivo. u jahanju: zaobići zapreku koju je trebalo preskočiti derogacija (lat. zakidati.) skup. skopeo gledam) med. ograničavanje. način ispitivanja kože i njezinih bolesti promatranjem pomoću posebnog povećavajućeg aparata dermotomija (grč. ostavljaju trajan i jasan trag dermologija v. osujetiti. logia) znanost o kožnim bolestima dermatoplastika (grč. logia) znanost o koži.) muslimanski monahprosjak Des. svadba. kožni paraziti dermijatrija med. pathos bol. smesti. đerma.. dio plastične kirurgije koji se bavi umjetnim obnavljanjem i popravljanjem bolesnih dijelova kože dermatotilus (grč. bolest kože dermatozoe (grč. đerma. zakidanje. razbiti derviš (perz. eidos oblik) kožasta masa koja se upotrebljava za povezivanje i ukoričenje knjiga dermatol (grč. dere vrat. ukidanje neke naredbe. v. tj. v. veselje dernier eri čit. oduzimanje. opozvati. pobrkati nečije namjere. đerma) v. ono što je najnovije u modi. ubi konzistam.(grč. đerma. udarcem. đerma. liječnik za kožne bolesti dermatologija (grč. od ugovora). povrijediti. npr. đerma. đerma. smanjiti. derogare) krnjiti. tylos žulj) med. plastike vještina uobličavanja) med. odstup (npr. caelum terramque movebo čit. mykes gljiva) med. koji opoziva. dermatologija dermoplastika (grč. logos) onaj koji se bavi proučavanjem kože. spasmos grč) med. znanost o kožnim bolestima dermatom (grč. zbuniti. nametnici koji žive na koži. kakvim tvrdim predmetom). staviti izvan snage. zoon životinja) mn. zakinuti. opozivanje. đerma) med. đerma. opozivajući. ukidajući. dermatotilus derutirati (fr. voj. bezmirisan bizmutov prašak koji ima antiseptičko djelovanje i koji liječi rane dermatoliza (grč. žućkast.) posljednji krik. ubi consistam. Des. pojave na koži kod nekih. đerma dermografizam (grč. zakinuće. v. oteklina kože dermatomikoza (grč. stavlja izvan snage derogirati (lat. derouter) skrenuti nekoga s pravoga puta. oduzimati. neki zakon derospazam (grč. đerma. celum teramkve movebo (lat. tome rezanje) med. stavljanje izvan snage. đerma. pathein patiti) med. lat. plastike vještina uobličavanja) vještina punjenja životinja dermoskopija (grč. grč u vratu derotilus med. đerma. okrnjivanje. okrnjiti.

za popunjavanje zbirki desiderativan (lat. glaz. stvari kojih nema. dessert) završno jelo kod objeda ili večere (sir. šara. naučavanje 0 postanku. izdanak (dijete. tal.) mn. descendentia) potomstvo. čega nema. lat. podrijetlo. tumačenje o prirodnom razvoju životinjskih i biljnih vrsta tijekom povijesti Zemlje. poslastice) desertna vina vina koja se piju nakon objeda (obično slatka i jaka vina) desertni tanjur tanjur za voće i poslastice desertor malitiosus čit. disegno. vojska dovedena vodenim ili zračnim putem na neprijateljsko tlo Descartes čit. tvorci ove teorije su stari grčki mislioci Anaksimandar i Empedoklo. i o uzrocima toga 1 takvog razvoja. uvreda. nedostajanje. descendencija (lat.). supstance (kod koprivnjače i dr. descendens) potomak. želja desiderat (lat. glagoli koji izriču neku želju ili potrebu . dispetto) 1. postupak kojim se otklanja ili smanjuje preosjetljivost nekih organizama na određene tvari. potjecati desegregacija (lat. svetogrđe. dessein. stvari koje su potrebne. st. sal sol) uklanjanje soli kemijskim putem desant (fr. spuštanje. honorar desideracija (lat. skidati se. osnova neke kompozicije 274 desiderativan desen-stroj stroj ža izradu tkanina po uzorku. descendere) silaziti. sići. težnja da između različitih rasa dođe do normalnih ljudskih odnosa desen (fr. desalinizacija (lat. 2. obesvećenje. iskrcavanje vojske na neprijateljsko tlo. spuštati se. potrebu. nacrt. de uklanjanje. nedostatak. decrescendo descendent (lat. brodski teret. desiderativus) koji izražava želju. desensibilisator onaj koji otklanja osjetljivost) v. pod desenzibilizacija desept (tal. med. prkos. Darwin (v. praunuk itd. neprijateljski upad u neku zemlju. voditi podrijetlo. rastaviti) uklanjanje rasne segregacije. osobito ženu deservit (lat. (fr. darvinizam) i Haeckl descendirati (lat. cilj. potreba. de uklanjanje sacer — svet) oskvrnuće svetinje. nepravda. silazak.) prav. koje su poželjne. onaj koji zlonamjerno napusti neku zajednicu. filozof. descente) silaženje. matematičar i fizičar iz 17. dezertor maliciozus (lat. npr. nestale stvari. unuk.desakralizacij a gdje da stanem (tj. desideratio) nedostatak. designare obilježiti) namjera. de uklanjanje. uzorak. potreba. dessin) trg. o činjenicama koje na taj razvoj ukazuju i koje ga dokazuju. inat desert (fr. verba desiderativa (lat. deservitum) braniteljeva (ili: zastupnikova) plaća. smanjivanje osjetljivosti emulzija ploča i filmova pomoću posebnih boja (desenzibilizatora) otopljenih u vodi desenzibilizator (lat. a kasnije osobito Lamarck (v. stroj za deseniranje stroj koji se upotrebljava u proizvodnji tkanina i koji uzorak tkanine koji se treba izraditi najprije izbocka na tvrdom papiru (kartonu) desenzibilizacija (lat. plan. vrsta.) gram. Dekart fr. koljeno descendendo čit. desensibilisatio otklanjanje osjetljivosti) 1. praznina koju bi trebalo popuniti desiderata (lat. dešendendo (tal. lamarkizam). nešto što nedostaje. pokaži mi uporište) i okrenut ću nebo i zemlju (latinizirana poznata Arhimedova rečenica) desakralizacij a (lat. voće. 2. dakle.) descendentna teorija biol. v.) glaz. segregare razlučiti. desideratum) nešto što je poželjno. fot.

gubiti ljusku desolacija (lat. ljuštenje kože nakon kožnih bolesti deskvamirati (lat. pasti u očajanje. prikazivanje. onaj koji određuje nagrade na javnim natjecanjima i utakmicama designatus (lat. neutješnost desolidarizirati se (lat. designatio) označavanje. describere opisivati) mat. određuje designator (lat. molba. desolatio) pustošenje. ocrtavanje. odrediti (nekoga). obilježavajući. despotes) neograničena i samovoljna vladavina. razoriti. kraj. desiderija pija (lat. prikazan. koji prikazuje. teško ožalostiti desonorizacija (lat. desiccatio) sušenje. razoren. isušivanje desine (fr. gubljenje ljuske. prezirati. rušenje. dobronamjerne želje (koje se obično ne ispunjavaju). tal. razarenje. fr. naznačiti. med. despekt despekt (lat. završetak riječi desinirati (fr. . država neograničenog i samovoljnog vladara despot (grč. presuda koja određuje kojim će se redom isplaćivati vjerovnici kod nekog stečaja designativan (lat. okaniti se nečega. suh. designitivus) označavajući. siccus. solidus stalan. krajnje ogorčen desperatist (lat.). klonuti duhom. opustošiti. dessine) crtano. određivanje. gubiti svaku nadu despocija (grč. desperado očajnik) razbojnik. duboka tuga. desperare) očajavati. despectus) preziranje. poruga despektirati (lat. čeznuti (za čim) designacija (lat. koji opisuje. despectare) potcjenjivati. grdnja. osjećaj bezizlaznosti. krajnje ogorčenje desperado (šp. desquamatio) ljuštenje. očajanje. nacrtano. disegnare) crtati. imenovati (nekoga za nešto) desikacija (lat. designator) redar onaj koji pokazuje mjesta (u kazalištu itd. designare) označiti. desidere) željeti. ocrtavan 275 despot deskvamacija (lat. puste želje desiderij (lat. desolare) opustošen. desistere) odustati (ili: odustajati) od čega. neutješan desolirati (lat. uništen: očajan. ocrtava. imenovanje designacijska presuda prav. descriptio) opisivanje. desinence) gram. skromne. zahtjev desiderirati (lat. desperatio) očajanje. očajnik. de. desinere završiti se. baciti u očajanje. omalovažavati. bez nade. dessiner.desideria pia desideria pia čit. sonare zvučati) izgovaranje zvučnih suglasnika bezvučno (npr. de uklanjanje. zup umjesto zub) despekcija (lat. nacrtna geometrija deskriptivan (lat. revolucionar koji je stavio sebe izvan zakona desperatan (lat. crtao. desiderium) želja. fr. čežnja. označenje. opis deskriptiva (lat. nacrtao desinencija (lat. prestati s čime deskripcija (lat. bezglavost. descriptif) opisan. despotes gospodar) prvobitno: gospodar roba ili sluge. koji označava.) mn. određujući.) onaj koji je određen za neki položaj. neograničeni gospodar. describere. krajnje ogorčen čovjek desperirati (lat. a još nije uveden u dužnost designirati (lat. desolare) pustošiti. žudnja. skicirati desistirati (lat. desperatus) očajan. klonuo duhom. ostrugati ljuske. prijezir. žudjeti. prezirati desperacija (lat. obilježava. desquamare) oljuštiti. uništiti. desperare) čovjek bez nade. neograničeni vladar. pouzdan) odustati od prijašnjega mišljenja koje je bilo istovjetno s mišljenjem okoline desoliran (lat. despectio) v. despicere.

istovarivanje broda. popravljen destilirati (lat. npr. despotes) neograničena vladavina. destinatarius. namjena.) glaz. razaranje. voj. podanici stoje pravno prema despotu u istom odnosu kao bilo koji predmet posjeda. destruere) razornost destruktor (lat. uništavanje. vršiti nasilje despotski (grč. manjak (ili: gubitak) u težini koji neka roba pretrpi zbog odvajanja prašine. prevrat destruktibilan (lat. despotizam se razlikuje od apsolutizma nepostojanjem neke uređene uprave despotizirati (grč. izravnati.) 276 deše destinacija (lat. despotes) samovoljno. destillateur) onaj koji pročišćava. gubljenje volje za rad ili želje za isticanjem (npr. rušilački destruktibilitet (lat. destructibilis) razoran. razoritelj. suha destilacija zagrijavanje organskih tijela (drveta. opredjeljenje. odužiti. nosač svoda. samovolja. destillare. tiranin. krajnji cilj. . odredište destinator (lat. onaj kojemu zapovjednik lađe treba predati robu. konsignator destinirati (lat.despotizam samodržac. isparavanjem prekapati. opredijeliti. a potom rashlađivanjem paru ponovno pretvoriti u tekućinu. dati razrješnicu. neograničeno. destructor) rušitelj. preznojavanje desugestija (lat. voj. vraćanje duga ili neke obveze i priznanica o tome. prosvijećeni despotizam despotizam koji se javlja u državnim tvorevinama naroda na nižem kulturnom stupnju. stimulare nagoniti) bezvoljnost. decharger) istovariti. nasilnički.) u zatvorenim posudama radi dobivanja tekućina i plinova destilacijski aparat naprava za destilaciju destilat (lat. iskrcavanje. zagrijavanjem u zatvorenim posudama (retortama i dr. poboljšava. skupna paljba. destra desnica) colla destra čit. isparavanje. proces prikazan pod destilirati. destinati) određenje. destra (tal. tiranski destilacija (lat.) pretvoriti u paru. uništenje. pročistiti destimulacija (lat. kola destra (tal. destructio) rušenje. destilla kap) ispariti. izdvaja destiliran (lat. kapati. tekući proizvod destilacije destilator (fr. istodobno ispaljivanje. rušilački destruktivnost (lat. plotun. despotes) vladati neograničeno i samovoljno. razoritelj) razarač (vrsta ratnog broda) destrukcija (lat. tiranstvo. namijeniti. ljepote) dešarž (fr. desnom rukom destrojer (engl. samovoljan gospodar despotizam (grč. destillatio) kem. pročišćen. prekapavati. podmiriti. arhit. destructivus) razoran. destroyer uništavač. isparavanje tekućine i ponovno zgušnjavanje u tekućinu. destillatus) kem. neku tekućinu. zbog slabe plaće. desudatio) znojenje. prevratnik desudacija (lat. loše obiteljske situacije i si. dug ili obvezu. ispaliti (iz puške ili topa) deše (fr. ishlapiti. de uklanjanje. destructibilitas) razornost. razriješiti. fr. uništavajući. kostiju i dr. adresat. ponašati se kao tiranin ili nasilnik. pijeska i dr. destinataire) trg. decharmer) lišiti draži (ili: čari. rušilaštvo destruktivan (lat. primatelj. podupirač dešaržirati (fr. decharge) pom. destillare) dobiven destilacijom. razrješnica. kem. desuggestio) oslobođenje od sugestije i njezine moći dešarmirati (fr. sudor znoj. uništitelj. nezainteresiranost. destinare) odrediti. postupati nasilnički. dechet) trg.

det piblik (fr. engl. sitničar. nezakonito zadržavanje. dette fiottante čit. zbog isušivanja. obustava. dodijeljen detaširati (fr. dechiffrer) odgonetnuti. potankost. pridodati detašman (fr. pren.dešifrant 277 determinabilan cijepiti. očistiti deterioracija (lat. nabrajanje do sitnica. uređaj koji otkriva bojne otrove u atmosferi. privatni detektiv detektiv koji po narudžbi i za nagradu potajno motri kretanje pojedinih osoba detektiv-aparat vrlo mali fotografski aparat kojim se može sasvim neprimjetno snimati detektor (lat.) leteći dug. v. opširno. voj. detailler) opširan. detegere otkriti. izlaganje). uništavanje. odvraćanje od zla prijetnjom kazne deterdžent (engl.) trg. sitnica. detailler) komadati. bez veze s ostalim dijelovima. otirati. lišavanje slobode putem zatvora ili pritvora detentor (lat. čistiti. deterrere) zastrašiti. detentio) zadržavanje. dokučiti smisao. detacher) odvojen od cjeline. engl. detailleur) trgovac na malo. odlučan što se u toj robi nalazi. posjedovanje tuđe stvari na temelju ugovora. tj. opisivanju) detalj iranje (fr. od lat. protumačiti. potanko. trg. tobožnji vlasnik detercija (lat. dette publique čit. pridodan.opuštenost detaširan (fr. ot- . opisivati). deterior gori) pogoršavanje. determinabilis) presudan. istjecanja itd. dekalirati dešifrant (fr. prašak) detergirati (lat. usitnjavati. poboljšanje u odnosima između dviju država. tumačenje nekog tajnog pisma. detacher) pojedine dijelove odvojiti od cjeline i odaslati. prodaja na malo. detectio) otkrivanje. deterritio) zastrašivanje. koji čita šifre dešifriranje (fr.) prav. dechiffrement) odgonetanje. zaplašiti determinabilan (lat. detector) u radiotelegrafiji i telefoniji: uređaj za pretvaranje zvukova visoko frekventnih valova koji dolaze u radio-prijamnik u niskofrekventne titraje koji se čuju u telefon. det flotant (fr. kvarenje. otcijepljen. riješiti znakove. detente) popuštanje zategnutosti u odnosima. opisivanju) detant (fr. pričanje (ili: opisivanje) do sitnica detaljirati (fr. taksacija detalj (fr. do sitnica pričati (ili: izlagati. javni dug detaksacija (lat. detegere otkriti. na komad detaljiran (fr.) državni. tajni policajac. odred vojske (manji od divizije) odvojen od cjeline i upućen radi izvršenja nekog posebnog zadatka detekcija (lat. upropaštenje deterirati (lat. prodavati na malo (ili: na sitno. nezakoniti posjednik. onaj koji je suviše opširan u izlaganju (ili: pričanju. na sitno. an detaj (fr. detachement) voj. detailler) opširno (ili: potanko) izlaganje. detergere) obrisati. osobito državni dug. prav. na komad) detaljist (fr. odvojiti odred vojske ili flote i poslati ga na izvršenje zadatka. iscrpan u izlaganju (ili: pričanju. en detail čit. detergere otirati. detaxatio) v.. uređaj za otkrivanje mina detencija (lat. dette) dug. dati se prepoznati det (fr. opširno pričanje (ili: opisivanje. čitanje šifri dešifrirati (fr. detective) službenik koji otkriva zločine i njihove počinitelje. šifru nekog tajnog pisma. detail) pojedinost.. dodijeliti. dechiffreur) onaj koji rješava tajno pismo. brisati) sredstvo za čišćenje (sapun. dešifrirati se pokazati se. iznošenje na vidjelo detektiv (lat.

šljunak. prasnuti. fr. ukloniti. određivati. v. uzeti suviše visok ili suviše dubok ton. detrahere) odbiti. opredijeljen. detransportare) tisk. 2. skup brojeva koji. determinativus) presudan. detranspozicija detransportirati (lat. pogrešno pjevanje. determinare odrediti) mat. klevetanje. opredjeljivati. eksplozija detonator (lat. de-transpositio) tisk. detritio) trljanje. materije. usp. jus detractionis čit. poredani po određenom pravilu. ogovaranje. odbijati. odredba. oduzimanje. oduzimati. grč. organizma i dr. eksplodirati detrahirati (lat. određenje. determinatus) određen. determinare) ograničiti. koji određuje. oštro naglašeno determiniran (lat. Most slobode za razliku od Mosta mladosti) determinativan (lat. detronizirati . sinteza općih pojmova u posebne determinanta (lat. spremnost. određenje. rana nastala trljanjem. rušenja detronirati (lat. ispadanje iz tona. supr. fr. detractor) klevetnik detransponirati (lat. de-transponere) tisk. determinare) fil. determinativ determinato (tal. de-. med. naučavanje o određenosti ljudskog djelovanja i htijenja i njihovoj uvjetovanosti vanjskim i unutarnjim uzrocima i motivima (pobudama).determinabilitet determinabilitet (lat. de.) oblutak. odlučiti. presudan činitelj. determinatio) određivanje. determinare odrediti) fil. sredstvo za čišćenje deterzorij (lat. krvi otvaranjem vene. distonirati. v. detoner) glaz. odrediti. jus detrakcionis (lat. izmiješane strane ponovno dovesti u red. detroner) v. tresak. deterziv detoksinizacija (lat. pucanj. u višečlanom pojmu onaj dio kojim se označuje osnova značenja (npr. činitelj koji određuje smjer i cilj determinante (lat. detoner) puknuti. determinativus) gram. indeterminizam deterzija (lat. sužavanje opsega pojma proširivanjem njegovog sadržaja čime se dolazi od općenitijih do manje općih pojmova. ograničen determinirati (lat. detersio) čišćenje 278 detronirati deterziv (lat. thronos. v. determinabilitas) presudnost. utvrditi determinist (lat.) pravo odlaska (ih: udaljavanja) detraktor (lat. odredbeni. opredijeliti. uskratiti. detonare. odrednica. detractio) odbijanje. detransportatio) tisk. indeterminist determinizam (lat. služe za rješavanje jednadžbi determinativ (lat. pristaša determinizma. opredjeljenje. smanjivanje. grč. lako zapaljiv eksploziv kao sredstvo za paljenje teže zapaljivih eksploziva detonirati 1. odluka. supr. detergere čistiti) med. odlučno. npr. određenost. oklevetati detrakcija (lat. oduzeti. opredjeljivanje. istrošen kamen. gram. ponovno rasporediti detransportacija (lat. ispravljanje izmiješanih strana detricija (lat. detreminare odrediti) fil. češanjem detritus (lat. toxikon otrov) uklanjanje otrovnih sastojaka iz neke tvari. odlučnost. grmljavina. prema čemu ni ljudska volja ne može biti slobodna. log. (fr.) glaz. detonatio) glaz. detonacija (lat. tresnuti.) upaljač. prasak. proizvod raspadanja. određenost determinacija (lat. detransponirati detranspozicija (lat. (lat. odlučnost. pogrešno pjevati. detersorium) med. nego određena i uvjetovana tim uzrocima i motivima.

) u antičkoj tragediji: "bog iz stroja". gamos brak) ženidba (ili: udaja) po drugi put. detumescere) med. deuce dvojka) šport. tj. deuteros) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi po redu. detur kopija (lat. npr. koji nastaje kao posljedica neke prijašnje bolesti deuteropatija (grč.(grč. znak D deutero. pathein patiti. deuteros. detumescere) med. de. bolest koja nastaje kao posljedica neke druge bolesti deuteroskop (grč.) istoga dana detumescencija (lat. skopeo gledam) drugi vid. deuteros) ponavljanje devalizirati (fr. 9 kg detto. tj. fiz. djus (engl. spomenuto. spasio se od općeg potopa zajedno sa ženom Pirom deuce čit. devalvatio) bank.) mn. deuteros drugi po redu) kem. iznenadno posredovanje nekog boga (u teškoj situaciji) čiji je lik pomoću posebne naprave (stroja) bio spuštan na pozornicu. detrusorium) med. podnositi) med. sposobnost da se vidi i ono što nije tu (vrsta somnambulizma). svrgavanje (ili: zbacivanje) s prijestolja detronizirati (lat. deuteros. neočekivano posredovanje deuterij (grč.) neka se dade detur copia čit. a detto (tal. grč. devaliser) krasti. prestati oticati. dewas) bog. ukrasti. deuteros drugi po redu) kem. deuteroskop deuteroza (grč. idući deuterogamija (grč. dus (engl. Ponovljeni zakon (dio Biblije) deuteronomija (grč.) napuštanje službeno utvrđenog tečaja neke državne novčana jedinice da bi se nakon određenog vremena odredio novi tečaj devalvacija (lat. usp. 6 kg brašna. starogrčki kralj u Tesaliji. vidovnjak deuteroskopija (grč. naprijed imenovano. orobiti. deuteros drugi.) dvojka u kartama i u kocki. splašnjavanje. popustiti (oteklina) detur (lat. grč. deuteros. deus. jezgra teškoga vodika. oxys) kem. kad obje strane imaju jednak broj bodova. protocolli) prav. nomos zakon) peta knjiga Mojsijeva. popuštanje (ili: prestajanje) oticanja detumescirati (lat. drugi brak deuterokanonske knjige kanonske knjige Svetog pisma drugog ranga koje su tek kasnije primljene u kanon deuteroksid (grč. npr. nomia) drugo zakonodavstvo (u odnosu prema nekom prijašnjem) deuteropatičan (grč. dictum) rečeno. theos sanskr. deuteros. pren. grč. jedan od helenskih praotaca. neočekivana sila koja se iznenadno pojav- 279 devalvacija ljuje i rješava poteškoću. detto. thronos prijestolje) lišavanje prijestolja. iznenadna pomoć. pathos bol) med. detur copia sc. splašnjavati.detronizacija detronizacija (lat. kad obje strane imaju "četrdeset" (forty) deuce čit. deus eks mah ina (lat. dii (lat. fiz. skopeo gledam) vidovit čovjek. izjednačeno stanje u nekim športskim igrama (npr. tenisu). deuteros. stanje kad su za pobjedu potrebna još dva uzastopna boda deus (lat. svrgnuti s prijestolja detruzorij (lat. to isto. opljačkati devalutacija (tal. tj. smanjivanje nominalne vrijednosti nekog . bogovi deus ex machina čit. tj. kirurška sprava za potiskivanje tijela koja se zadrže u ždrijelu detto (tal. lat. de. trg. u tenisu: jednak broj bodova. deuteros. oksid drugog stupnja deuteroni (grč. prilaže se prijepis rasprave Deualion mit. toga istog. thronos) lišiti prijestolja. deuteros. deuterij a Deuteronomij (grč. teški vodik. dewa. tj.

de. devestire) lišavanje čina ili feudalnog prihoda devijacija (lat. deviateur) zrak. devir krug. skretati. smirenost. arhit. jedne armije. vitrum. devisa) lozinka. revalvacija devalvirati (lat. vrijeme. skretanje (ili: otklon) magnetne igle (kod kompasa) na brodu zbog njegovih željeznih masa devijator (fr. jad. supr. deviatio) skretanje nekog tijela od svoje putanje ili pravca. kos. izlaganje (ili: prikazivanje) građevine u planu sa svim njezinim dijelovima dever (tur. lišiti djevičanstva (ili: nevinosti). devehere. vitrum staklo. developpement) razvijanje. devirginare) oduzimanje (ili: lišavanje) djevičanstva (ili: nevinosti). geslo. potpuna odanost. sanskrtsko pismo. de. licemjerje.. davits) pom. devolvere svaliti) neku pravnu stvar iznijeti pred viši forum. . tj. verbum glagol) gram. devotio) kod starih Rimljana: žrtvovanje života podzemnim bogovima u znak pokajanja. de. a drugi partner ima pravo samo doživotnog uživanja toga imanja devolutivno sredstvo pravno sredstvo kojim se jedna sporna stvar s nižega suda iznosi pred viši sud devolvirati (lat. devexus) nagnut naprijed. naginjati se deverika (mad.. veliko štovanje.) "božansko pismo". ona koja glasi na stranu valutu i koja se treba isplatiti u inozemstvu devocija (lat. defloriranje 280 devolvirati devirginirati (lat. željezne dizalice za izvlačenje sidra. okolnosti. umrtvljivanje i vađenje zubne srži (pomoću lokalne anestezije) devitrificirati (lat. doba. de. naginjanje devergirati (lat. razaranje. nevolja. ako umre jedan bračni partner. prijetvorna pobožnost. strana mjenica. opustošenje. tegoban život. pretvaranje pare u tekućinu devastacija (lat. zastavi itd. opustošivanje. facere) pretvoriti staklo putem jakog zagrijavanja u neprozirnu. devitalizacija zuba med. smanjiti (ili: smanjivati) vrijednost novcu devanagari (sanskr. strm developman (fr. jus devolutionis) pravo prenošenja nasljedstva po kojem. teškoće. puzavost. dever) zool. trg. obrat. ostavljanje u nasljedstvo nekog naslijeđenog prava ili imanja devolucijsko pravo (lat. vrsta šarana. danas: pobožnost. tj. devaporatio) fiz. opustošenost deveksan (lat. potpuno povlačenje nekog novca. deversoir) odvod. kratka izreka na grbu. deviare) skrenuti (ili: skretati) s pravog puta. deflorirati devitalizacija (lat. 3.devalvirati novca. izljev. devastatio) pustošenje. porculanu sličnu tvar (Reaumurov porculan) devitrifikacija (lat. poniznost (devotizam) devolucija (lat. devirginare) razdjevičiti. pokretne brodske dizalice na kojima vise čamci za spašavanje deviza (lat. jednog odreda vojske. načelo. npr. devolutio svaljivanje) prav. patnja. devergere) nagnuti se. devalere) bank. devergentia) nagnutost. 2. pogonsko sidro kod zračnih lađa devijirati (lat. koji je izveden od glagola devergencija (lat. vrijeme) 1. šp. muka. skrušenost. događaji puni nevolje deverbativan (lat. facere činiti) pretvaranje stakla zagrijavanjem u neku vrstu porculana (Reaumurov porculan) devits (engl. otvor kroz koji otječe suvišna voda devestitura (lat. vita život) lišavanje života. ploška deversoar (fr. uništavanje. skrenuti. cjelokupno imanje pripada djeci. umrtvljivanje. udaljiti se devirginacija (lat. sanskrt devaporacija (lat.

lat. poreći. pokvariti skladnost dezaktivirati (fr. termosica. devocija Dewarova posuda čit. razdruživanje. termos-boca (naziv po škotskom kemičaru i fizičaru Jamesu Devvaru 1842—1923) dez. smesti. propuštanje da se učini neki pravni čin. des. dezinsekcija. vulkansko djelovanje bilo vrlo snažno. rasulo. des-. raz-. a organski svijet raznovrsniji i obilniji nego prije. ponizan. nepriznavanje dezavuirati (fr. desavouer) poricati. unijeti razdor. iskorjenjivanje. razočarati dezaproprijacija (fr. desengager) raskinuti angažman. osloboditi obveze. desappointer) lišiti nekoga koristi koja se temeljila na nečemu utvrđenom i sigurnom. otpustiti dezapoantirati (fr. desertio) voj. activus djelatan) učiniti nešto neaktivnim.. povraćati. odreći. napuštanje vojske. pun poštovanja. onesposobiti dezambalaža (fr. žderanje. pobožan. nenaseljen. prevariti u sigurnom očekivanju ili nadi. annectere) ukinuti (ili: prekinuti) aneksiju. prijezirno: prijetvorno pobožan. odreći se aneksije dezangažirati (fr. v. brisati vojnika s popisa. otklanjanje. dezodoracija) dezafekcija (fr. odricanje (ili: napuštanje) vlasništva dezarmiranje (fr. desemballage) trg. formacija koja se oblikovala između silurske i karbonske devoracija (lat. devonski period devonski period geol. ne priznati svoju vezu s nekom osobom ili radnjom dezekipirati (fr. gubljenje ljubavi dezagregacija (fr. smanjivanje stalnog kadra dezarmirati (fr. razjedinjavanje dezakordirati (fr.ne-. osobito: ostaviti u nasljedstvo devomirati (lat. zakinuti. sprječavanje (npr. propuštanje zakonskog roka za podnošenje priziva višem sudu (desertio appellationis) dezertan (lat. zakidati. vevovere. bijeg iz vojske. osobito: oduzeti nekome zasluženu nagradu. glaz. nemilost. tj. desaffection) nenaklonjenost. plaću. lat. povratiti. proždiranje devotan (lat. aggregare pridružiti) raspad. desassortir) razdvojiti. skrušen. devoratio) gutanje. rastaviti ono što treba biti zajedno. okrnjiti dezavuiranje (fr. npr. zavaditi. zbrku dezavantažirati (fr. položiti oružje dezasortirati (fr. desertus) nenastanjen.) dezanektirati (fr. pokoran. Djuerova . razdružiti. osporavati nešto. napraviti nered. desarmer) razoružati. odricati. desappropriation) otuđivanje vlasništva. lat. desaccorder) izazvati neslogu. devomere) med. prav. desequiper) raspremiti brod dezen = desen dezercija (lat. raspuštanje vojske. desavantager) oštetiti. des-) predmetak u složenicama koji označava neko uništavanje.(fr. smiren. poricanje. ne priznavati. annexio) ukidanje (ili: obustavljanje) aneksije (izraz koji su stvorili Francuzi pri 281 dezertan ponovnom zauzimanju Alsace-Lorraine 1919. desarmer) razoružavanje. des-.ne-. devotus) Bogu posvećen ili odan. izbaciti devon (po engleskoj grofoviji Devonshire) geol. licemjeran. raz-. raspakivanje dezaneksija (fr. lat. devovere) v. razdoblje u razvoju Zemljine kore u kojem je transgresija mora trajala veoma dugo. raspustiti vojsku. des. desavouer) odricanje. smanjiti stalni kadar. ponizan devotizam (lat. zbuniti.devomirati prenijeti nešto na koga drugog.. pust .

des-. oxys oštar. desmos žila. narušavanje neke cjeline. inflacija. infestation pustošenje) popravak kvarova. dosadan . des-. dezodorizirati dezodorizirati (fr. des-. lat. rezanje žila i spletova dezodorizacija (fr. lat. odoratio mirisanje) oduzimanje neugodnog mirisa nečemu. hig. žila. des. des-. uništenje iluzije dezinfekcija (fr. ruke itd. des-. prestati dezmalgija (grč. a ne roba novac). deserter) napustiti vojsku. iskren. usp. bol žila i spletova dezmopatologija (grč. des-. informatio objašnjenje) zlonamjerno pogrešno i lažno obavještavanje dezinsekcija (fr. lat. osobito se upotrebljava za punjenje torpeda dezistirati (lat. nesnosan. ljut) kem. hig. stan. lat. des-. v. njihovim vezama itd. desmos veza. prebjeg dezertirati (fr. raz-. npr.ne-. inflatio nadimanje) bank. dezintegracija atoma fiz. dezinteresiran (fr.ne-. lat. inficere zaraziti) čišćenje zraka (ili: tijela. pobjeći iz vojske deziderabilan (lat. insectum kukac) uništavanje (ili: tamanjenje) škodljivih insekata (osobito po kućama i stanovima) dezintegracija (fr. desmos žila. lat. odjeće. odjeću. kad novac traži robu. stana i dr. odeur miris. odeur miris) učiniti da nešto izgubi miris. desmos žila. vojni bjegunac. razdvajanje. lat. neutješan. des-. lat. smanjivanje količine novca u optjecaju radi sprečavanja povećanja cijena (što se događa kad je na tržištu više novca nego robe. dezinficirati (fr. zrak. bol. osloboditi od kisika. reflacija dezinformacija (fr. des-. upala zglobnih žila dezmografija (grč.) od zaraznih isparavanja i tvari. desinteresse) nekoristoljubiv. desmos žila. mješavina sumporne i pikrinske kiseline. inficere zaraziti) osloboditi (ili: očistiti) od zaraznih klica i tvari. oxys) kem. znanost o bolestima žila i spletova dezmotomija (grč. prostodušan dezinjolni barut (fr. bol u žilama zglobova dezmitis (grč. opisivanje žila i spletova dezmologija (grč. des-. grč. raz-. designolles) voj. grafo) zool. tj. razbijanje atoma. des-. nesebičan. nepristran. algos bol) med. lat. tj. des-. desistere) odustati. desmos žila.. dezorganizacija dezintegrator (fr. inficere zaraziti) sprava za čišćenje od zaraznih klica i tvari. lat. osoba koje taj posao vrši dezinfestacija (fr. sprava za vrcanje meda (vrcaljka) itd. varati) razočaranje. dezinflacija (fr. desiderare željeti) poželjan deziluzija (fr. sindezmologija dezmopatija (grč. vrlo žalostan. des. desmos žila) med. deserteur) bjegunac iz vojske. okuživanje dezinfektor (fr. okaniti se. izvlačenje (ili: izdvajanje) kisika dezoksidirati (fr. tome rezanje) med. integratio uspostava. desolant) vrlo tužan.dezerter dezerter (fr. obnoviti) sprava za usit- 282 dezolantan njavanje raznih nežiličastih tvari. logia) znanost o žilama. grč. logia) med. oslobođenje od kisika. pathein patiti) med. deglacija. uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda i si. obnova) uništavanje veze. = reducirati dezolantan (fr. integrare uspostaviti. ugušivati neugodne i štetne mirise koji se razvijaju zbog kemijskih i bioloških procesa dezoksidacija (fr. uništavanje zaraznih klica. illudere igrati se. pathos patnja.

. bez orijentacije dezorijentirati (fr. zatim sa 2. v. diba) teška svilena tkanina protkana zlatom. obstruere začepiti. dia) grčki prijedlog (po hrvatskom pravopisu dija-) znači: kroz. unijeti rasulo dezorijentacija (fr. koji ima dva gospodara diarhija (grč. desorienter) omesti u snalaženju u prostoru. nakaza rođena s dvije glave dicefalan (grč. organske veze među sastavnim dijelovima. desetina dežmek (tur. pa sa 3. koji obavlja službu. samo radi izgleda. dicis causa . omesti u nekoj prilici. nered: potpun preobražaj i poremećaj osjetillnih organa kod nekog čovjeka zbog tzv. dezsma od lat. raskinuti. dvo-. dioptrija diarh (grč. magnetiziranja dezorgranizirati (fr. zdepast i nezgrapan čovjek dežurati (fr. dežurati D'Hondtov sistem čit. desoler) opustošen. brokat dibrah (grč. preko. javlja se i kao di-. na. dovesti u nered. di-. smeten. u ljudskom tijelu. pro-. za ljubav forme. desorganisation) poremećaj ili uništavanje žive. rastrojstvo. desorganiser) rastrojiti. skretanje s pravog puta. di-. poluvladar. des-. u određenim prilikama. di-. tvorac ovog sustava je Belgijanac D'Hondt di. u nekom mjestu. upravljanje dvojice gospodara. duumvirat diba (tur. rastrojavanje. toliko da se kaže. dešmek) onizak.) radi forme. itd. u. liječnike itd. npr. Dontov izborni sustav kod razmjernog predstavni- 283 dicis gratia štva po kojem se ne dijeli ukupan broj glasača svake liste s ukupnim brojem izaslanika. u nekoj prilici. suvladar. dvaput. du jour) koji je na službi. navesti na pogrešan put.(grč. npr. v. dicis gracija (lat. sredstva protiv zatvorenosti. zbuniti dežma (mađ. a za izborne količnike uzima onoliko najvećih rezultata koliko se treba izabrati izaslanika. polugospodar diarhičan (grč. te se tako dobiveni rezultati sređuju. dvostruko) grč. archo vladam) sa dva vladara. desorientation) nedostatak (ili: gubljenje) sposobnosti snalaženja i opredjeljivanja u prostoru. kefale glava) dvoglav diceras (grč. du jour) biti u službi. dyo dva. dicis gratia dicis gratia čit. dicis kauza (lat.za dis dvaput.dezolatan dezolatan (fr. dvostruko dia. di-brachys) metr. zbunjen.) v. rastrojavati. desorienter) koji se ne može snaći i opredijeliti u nekoj prilici ili u prostoru. dibbug prodrijeti) prema židovskoj tradiciji: oznaka za dušu nekoga giješnika koju progoni zao duh te nalazi sklonište u tijelu nekoga živog čovjeka dicefal (grč. zbunjivanje. lat. di-kefalos) med. archo vladam) član vlade dvojice. dvovlašće. di-. izgubljenost dezorijentiran (fr.(grč. decima deseta) deseti dio priroda koji je kmet davao feudalnom gospodaru. iza. skrenuti s pravog puta. stihovna stopa od dvaju kratkih slogova: U U dibuk (hebr. predmetak u složenicama sa značenjem: dva-. naveden na pogrešan put. keras rog) školjkaš iz razdoblja gornje jure. među. nego se dijeli broj glasova svake kandidatske liste prvo s 1. archo vladam) vlada dvojice. rasulo. vršiti službu (osobito se odnosi na časnike. skrenut s pravoga puta. jadan. u nekom mjestu. med. izgubljen. u rastrojstvu dezopstruktivi (fr. loše probave dezorganizacija (fr. na okrajcima ljuštura ima dva izdanka zavijena poput roga dicis causa čit. di. obstructum) mn.) dežurni (fr. vrlo bijedan. za. raz-.

na Istoku.) rečeno — učinjeno. diktus (lat. didaktikos) poučan. di-. didaskein učiti. nego iznosi i pouke didaktičar (grč. npr.) izreka. objasnidbeni. edra osnova) geom. dvomoćne biljke. dictus) imenovani. didaskalia) mn. dodeka dvanaest. dvadeset četiri površine Didona mit.) log. upute. rijetka zemlja. di-. onaj koji umije dobro predavati didaktika (grč.dictum dictum čit. znanost o uređenju i sprovodenju nastave kao sredstva duhovnog razvoja. znanost o nastavnim metodama didaskaličan (grč. di-. stari kršćanski spis. dielektrični kapacitet v. dicere reći. supstanca) koja nije samo nevodič elektriciteta (izolator). nego kad je izolator zrak. XIV. g. diktum de omni et nulo (lat. zool. dvadeset. a sudjeluje u prostiranju električne sile. elektron) fiz. bot. konstanta dielektriciteta = dielektrična konstanta dielektričan (grč. voda . književnost koja se ne bavi samo umjetničkom obradom neke teme. induktivitet dielektrik (grč. dvomoćan. dielektrična tijela = dielektrik. tj. didymos dvostruk) kem. di-. tako se i dogodilo dictus čit. izlaganja. hermafroditni cvijet (kod kojega su. dva duža) didinamija (grč. elektron jantar) fiz. s četiri prašnika (dva duža) u jednom hermafroditnom cvijetu didodekaedar (grč. dielektrična konstanta izolatora broj koji pokazuje koliko je puta kapacitet jednog istog kondenzatora veći kad su u njemu oblozi razdvojeni tim izolatorom. elemenata prazeodima i neodima didimitis (grč. tj. osnovno pravilo zaključivanja: što vrijedi za sve. dielektrična polarizacija električna podjela koju trpi jedan izolator zbog influencije. didaktična književnost poučna književnost. poliedar koji ima dvaput po dvanaest površina. di-. staklo. autorove bilješke (upute) uz dramski tekst didekaedar (grč. od četiri prašnika. tvar (materija. ne vrijedi ni za sve dictum factum čit. vrijedi i za neke i pojedine. spalila se kad ju je ostavio Eneja diegeza (grč. površina didekaedarski (grč. opširno izlaganje dielektricitet (grč. poslovica. mjesto iz nekog djela dictum de omni et nullo čit. poučavati. koji izolira. što ne vrijedi za neke i pojedine. edra) koji ima dvaput po deset (20) površina didelfis (grč. didasko poučavam) poučan. g. deka. naprijed spomenuti Didahe (grč. poliedar koji ima dvaput po deset. didymos) blizanac didinamičan (grč. zrak. di-. dvostruka maternica. didache) "Naučavanje dvanaestorice apostola". smjesa kem. apodiktičan didaskalije (grč. tj. didymos sa dva muda) med. kazivati. spomenuti. ulje. već sudjeluje kao sredina (međutvar) u prostiranju električne sile. tobolčar 284 dielektrik didim (grč. diegesis) ret. alkohol. didaskein poučavati) stručnjak u poučavanju. pričanje od početka do kraja. parafin. klasa u Linneovom biljnom sustavu. didynamis) mn. upala jaja didimos (grč. objašnjenja. delfys maternica) med. di-. napisan oko 100. diktum faktum (lat. čvrst sumpor. kako je rečeno. diktum (lat. porculan. edra osnova) geom. tj.. deka deset. iz njega vidimo kako se živjelo i mislilo u prvim danima kršćanstva didaktičan (grč. elektron) koji ne provodi elektricitet. di-dynamikos) bot. utemeljiteljica i kraljica Kartage. izdan 1883. didaktikos) umijeće poučavanja.

e. neslaganje diferencija (lat. drva. cilj im je pomaganje domaće trgovine (smanjivanje carinskih stavki za domaće trgovce). deficit. diffamatio civilis čit. razglašavati difenil tanki impregnirani papir u koji se umata južno voće (npr. kočnica s dvostrukim djelovanjem diferencijalna psihologija znanost o duši koja se bavi razlikama u duševnim sposobnostima pojedinaca. 2. naranče) diferencija (lat. beskrajno mala (infinitezimalna) razlika između uzastopnih vrijednosti neprekidno promjenjive veličine. mješavina sumpora i parafina diem perdidi (lat. psihologijom razlika u spolu. diffamatio) širenje glasina. ili olakšavanje odnosno otežavanje uvoza iz određenih država. izvanredna (ili: povlaštena) carina diferencijalni carinski sistem trg. mat. različnost. ugljena i si. višak. dio za koji je neka veličina veća ili manja od druge. netočan iznos. burzovni posao (ili: trgovanje državnim vrijednosnicama) pri čemu se vrijednosnice stvarno ne izdaju.). psihologija individualnih razlika. deffamare) ozloglasiti. differre razlikovati se) 1. ozloglašavati. nezasićeni ugljične hidrate sa dvije dvostruke veze između C-atoma dies (lat. ogovaranje difamiran (lat. elektron) kem. difalko (tal. manjak. carine koje se za robu iste vrste različito obračunavaju. sustav po kojem se carinske stavke za uvozne i izvozne proizvode za pojedine zemlje u koje se ti artikli uvoze ili iz kojih izvoze različito reguliraju i obračunavaju diferencijalni posao trg. diffamator) klevetnik difamatorski (lat. kod prijevoza u masama (žita. rok. oklevetati difamirati (lat. razlika u starosti itd. razlika. diffamatus) ozloglašen. razglasiti. diffamare) klevetnički. kod motornih vozila. prijevozne stavke bivaju razmjerno sve manje što je veća udaljenost. spona (veza) između motora — mjenjačke kutije (razvodnika brzine) — i kotača 285 diferencijalni račun diferencijalna kočnica teh. ogovaranje. diffamare) klevetanje. nego se samo prima ili nadoknađuje razlika ukoliko im je vrijednost porasla ili pala diferencijalni račun mat. odbitak od cjelokupnog iznosa difamacija (lat. tj. psihologijom tipova. teh. difamacio civilis (lat. ozloglasiti.) za dan u kojem nije učinio ništa dobro dieni (diolefini) kem. klevetanje. npr.) prav. iznijet na loš glas difamirati (lat. individualnih varijacija duševnog života i njihove uzročne zavisnosti diferencijalna sociologija znanost koja proučava oblikovanje društvenih slojeva iz oblikovanja profesija i podjela rada diferencijalna tarifa sustav u obračunavanju naplate prijevoza na željeznicama po kojem. nesuglasica. mat.) trg.) "izgubio sam dan" — izreka rimskog cara Tita Flavija Vespazijana (41—81 n. dies dan) prav. pogrdan difamija (lat. po nejednakim carinskim stavkama. kad se netko hvali i razmeće kako ima na nešto veće pravo nego netko drugi difamator (lat. dio više analize koji uči kako se pronalazi vrijednost diferencijala . termin difalco čit. dan suđenja. izvanredne prijevozne stavke diferencijalne carine trg. di-. u sposobnostima.. diffamare) iznijeti (ili: iznositi) na loš glas.dielektrin dielektrin (grč. differentia) razlika.

sumnjičavost. raznolik diferentizam (lat. prav. fyllon list) sa dva lista. prekinuti. neskladan diformirati (fr. koji pravi teškoće. osobito originalnosti rukopisa ili potpisa differentia specifica čit. rasprostiranje. stvaranje razlika i različitosti iz istovrsnoga. di-. differre) fil. u svim pravcima odbijena (reflektirana) svjetlost difuzija (lat. dvoglasnik. raširiti. pronalaziti diferencijal diferentan (lat. nevjerovanje difilan (grč. diffessio) nepriznavanje.) log. pretjerana opširnost i razvučenost u govorenju i diferencijalni ton fiz. difformite) nakaznost. difterija diftong (grč. dificile est satiram non skribere "teško je ne pisati satiru" (poznata Juvenalova izreka) dificilan (lat. diffindere) kidati. nakazan. tj. koga je teško zadovoljiti. diffessio jurata) prav. difuzna svjetlost rasuta svjetlost. npr. determinizam diferirati (lat.diferencijalni ton 286 difuzija difindirati (lat. differens) različit. pronalaženje vrijednosti količnika dviju beskrajno malih veličina ih diferencijala diferencirati (lat. razliti. difficilis) težak. difforme) napraviti nakaznim. di-. imanje) difuzan (lat. diffundere) izliti. fone glas) glaz. širenje. difficile est satiram non scribere čit. differre razlikovati se) razlikovati. ružan. raspadanje.) diftongiranje (grč. diffluere) razlijevanje. mat. treći ton koji se čuje kad istodobno zvuče podjednako jako dva tona različite visine i čija je visina jednaka s razlikom broja titraj a onih dvaju tonova diferencijalno plaćanje isplata razlike pale vrijednosti državnih vrijednosnica ili akcija diferenciranje (lat. v. v. potrošiti (novac. skretanje svjetlosti zbog prolaska kroz uzak procijep. nezgodan. strog. dvolistan . raščlanjivanje nečega istovrsnog u raznovrsne dijelove. jogunast. pod definicija difficile (lat. odvajanje. nagrditi. difforme) nagrdan. di-. differre) biti različan. razgrađivanje difluentan (lat. prekinuti parnicu i odložiti je za drugi dan difisija (lat. akutna i veoma zarazna bolest koja se odlikuje upalom sluznice dušnika. poružniti diformitet (fr. diffractio) fiz. diffusio) razlijevanje. itd. io. odlaganje pretresa difizer (fr. ao. fthongos glas) gram. fthongos glas) gram. diffusus) rasut.) teško. razlikovati se. nesklad difrakcija (lat. differre razlikovati se) v. mučan. diffidentia) nepovjerenje. tvrdoglav difidencija (lat. dva različita samoglasnika koji su spojeni u jedan slog (npr. pretvaranje jednostavnog glasa u dvoglasnik difundirati (lat. dificilan čovjek. eo. razvučen. ne slagati se difesija (lat. razgrađuje difonij (grč. difthera oderana i uštavljena koža) med. sudsko nepriznavanje valjanosti ili originalnosti nekog dokumenta difesijska prisega (lat. diffuseur) naprava za izvlačenje repinog soka (u proizvodnji šećera) difluencija (lat. prav. nepriznavanje prisegom nekog djela. nejednak. raspada. kompozicija za dva glasa diforman (fr. opširan. praviti razliku. ždrijela difteritis med. diferencija specifika (lat. prekidanje. uporan. diffluens) koji se razlijeva. drukčiji. nerazmjernost. diffissio) kidanje. mat. miješati se difuzijom. di-. otvor ili pokraj uskog neprozirnog tijela i nastajanje pojava koje se temelje na interferenciji difterija (grč.

pustikara (biljka iz porodice strupnikovica) digitar (lat. . digitus prst) način stavljanja prstiju pri sviranju (npr. prav. dignitas) dostojanstvo. di-. probava. gyne) bot. čitalo se kao "v" (ime dobilo po tome što je imalo oblik dvostrukog "g") digamija (grč. autoklav digestorij (lat. pomaganje izlučivanja gnoja. kem. metron) naprava za mjerenje brzine miješanja raznih vrsta plinova digama tj. diffusio. dž digredirati (jat. lonac za pripremanje hladetine od kostiju. mast pomiješana s terpentinom. tj. gamos brak) drugi brak. di-. med. dvanaest. Venere) od Sunca diheksaedar (grč.) Papinov lonac. peć za zagrijavanje pješčane kupelji. di-. digestorium) u kemijskim tvornicama. sredstvo koje pomaže probavi. zbirka spisa koja je razdijeljena na pojedine odsjeke. naslovima i paragrafima. najveća istočna ili zapadna udaljenost unutarnjih planeta (Merkura. koji se tiče prstiju (noge i ruke) digitalin (lat. npr. lj. tj. podijeljena po knjigama. alkaloid koji se nalazi u pustikari digitalis (lat. slovo u najstarijem grčkom alfabetu. digerentia) mn. nj. prid. parna kuhinja digić podrugljiv naziv za Talijana (prema "digo" — kažem. digestibilis) probavljiv digestija (lat. osobito kopač zlata u Australiji digerencije (lat. digitalis) prstni. tvrdu tvar u zagrijanoj tekućini omekšati i otopiti digesta (lat. u proizvodnju šećera) difuziometar (lat.: 287 diheksaedar uređaj za kuhanje koji se zagrijava vrelom vodom ili. tj. životinje s prstima. digger) kopač. dostojanstvenost. a koju je priredio car Justinijan digestibilan (lat. dvožene biljke. udaljavanje od teme (npr. dignitarius) nositelj visokog zvanja.difuzijski postupak pisanju. di-. visoko zvanje digrama (grč. otapanje čvrstog tijela u nekoj tekućini na umjerenoj temperaturi (u tzv. zool. poliedar s dvaput po šest.) mn. di-. s dvije žene. probaviti. parom. upotrebljava se za liječenje opeklina digestor (lat. fiz. osobina biljaka koje imaju dva tučka. biljke sa dva tučka (drugi red većeg broja klasa u Linneovom biljnom sustavu) digitacija (lat. digestivus) med. druga ženidba. digestio) probavljanje. hex šest. med. digitalis) kem. biglota dignitet (lat. češće. sredstvo koje pomaže izlučivanje gnoja digestivna mast farm. površina. gyne žena) bot. astr.) bot. grč. razdijeliti. druga udaja diger (engl. mn. sa dva tučka diginija (grč. probavljati. digerirnoj peći) digestiv (lat. tj. na žice) digitalan (lat. glossa jezik) knjiga napisana na dva jezika. dyo dva. međusobno miješanje raznih plinova i tekućina difuzijski postupak način dobivanja soka putem osmoze iz veoma sitnih režnjića repe (uveden 1865. edra površina) geom. koje se često čuje u njihovu govoru) diginičan (grč. udaljavati se od teme (osobito u govoru) digresija (lat. dvostruko "gama" (gamma). ugled. poveća zbirka odlomaka iz spisa starijih rimskih pravnika (Pandekta). digredi) skretati. digesta) mn. sisavci koji imaju slobodne prste na nogama diglota (grč. u govoru). digressio) skretanje. sredstva za probavu digerirati (lat. gramma slovo) dvostruk znak za jedan glas. laboratorijima itd. digerere) razdjeljivati. velikodostojnik digitata (lat.

(dia) predmetak u složenicama sa značenjem: kroz. vragolija. klasa) dijadem (grč. a kod proteroginije ženski spolni organi dihotoman (grč. dicha na dva. na. diabasis) prolaz. gamos brak) bot. diabolos) vražje djelo. ne propuštati. najčešće gust i tamnozelen dijabaza (grč. igrokaz u kojem glavnu ulogu imaju vragovi (vrsta misterija) dijabola (grč. čarolija. kao znak vladarskog dostojanstva. ret. biti čvrsto priljubljen dija. ili normalnog sastava (diabetes insipidus). diablerie) 1. lat. dicha dvostruko. metron) med. bolesnik koji boluje od šećerne bolesti. diable. diabolos) vražji. bot. račvast dihotomija (grč. kod proterandrije prije sazrijevaju muški. optuživanje protivnika s naznačivanjem kazne koja ga očekuje dijaboličan (grč. s obje strane. diabolo) vrsta igre. temno režem) podijeljen na dvoje. vražji posao dijabolo (grč. 2. vračarija. nosili perzijski kraljevi i grčki carevi. preko. Mjesečeva mijena (faza) kod koje se vidi samo polovica njegovog osvijetljenog kruga: psih. prevedem. veličina određena proizvodom dvaju vektora dijadeksa (grč. u težim oblicima izaziva veliko mršavljenje i malaksalost dijabetičar (grč. dijadoha dijadelfija (grč. diabaino prolazim. diabole) kleveta. ili ima u sebi šećera (diabetes mellitus). dakle. diabetes) med. nasljedstvo. prijelaz. med. podjela koja sadrži dva člana. diabetes) med. biljke s hermafroditnim cvjetovima čiji su prašnici srasli u dva snopića (u Linneovom sustavu XVII. uza. diadochos nasljednik) nasljednik prijestolja. dicht gust.. šećeraš dijabetin (grč. diabetes. diaballo prebacujem. ne u isto vrijeme. slična igri jo-jo dijada (grč. diadeo vežem oko. dvojina) mat. temno režem) podjela na dva dijela. šećerna bolest koja je vezana sa znatnim izlučivanjem mokraće koja je. mineral iz starijeg paleozojskog doba. pro. ženski ukras za glavu. diadijabaz (grč. adelfos brat) mn.i dr. dyas dvoje. dyas dvojstvo) dijadski sustav brojeva. kruna. didodekaedar dihogamija (grč. podrijetlom iz Kine. diabetes) med. diabaino prolazim. usp. Leibnizova najjednostavnija podjela brojeva na klase. gaz dijabetes (grč. dicha dvostruko. di-. grč. dichotomia. zbijen) teh. sotona dijablerija (fr. sotonski dijabolizam (grč. binarni sustav dijadoh (grč. sustav sa samo dvije znamenke (1 i 0). diabolos klevetnik. vladarsko dostojanstvo i vlast dijadika (grč. za.dihogamija 288 dijadoh šećera u mokraći (kod šećerne bolesti) dijabl (fr. tal. diabolus) vrag. u. dvostruki brak. podjela ljudskog biča na dušu i tijelo dihtati (njem. levuloza koja se upotrebljava kod dijabetičara umjesto šećera dijabetometar (grč. osobito: nasljednici Aleksandra Velikog (dijadosi) u raznim dijelovima njegove države diheksaedarski. tj. diabasis) geol. diadema) plava ili bijela traka oko čela koju su. raz-. prelazak ili preobražaj jedne bolesti u neku drugu. diheksagonalna piramida v. magija. način oplođivanja kod biljaka pri kojem se spolni organi razvijaju jedni za drugima. diadechomai preuzimam) naslijeđe. sprava za određivanje količine . podjela roda na dvije vrste.

razdioba (ili: razilaženje) hranjivih tvari kroz tijelo. diafaino prosjajim. diaforesis) znojenje.dijadoha dijadoha (grč. diaforeo) koji pomaže isparavanje kože. prosvijetlim. što je utemeljeno na pouzdanim znacima ili simptomima. tj. pupanje. med. prepoznavanje i utvrđivanje kod bolesnika neke bolesti po njezinim bitnim oznakama i pojavama dijagnozirati (grč. v. pregrada. u neskladu sam. diafyein izniknuti) bot. diafaino prosjajim. dijafane slike prozirne slike na staklu. upala dijafragme dijaftoroskop (grč. diafragma. nesklad. ret. diagnosis) med. pren. diafragma) anat. nejednakost. diakustika dijafonski (grč. dijafanoradiranje fotografsko kopiranje bakroreza itd. diaforeo raznosim) med. diafaino prosjajim. v. algos bol) med. diafero) razlika. mehaničko kontracepcijsko sredstvo dijafragmalgija (grč. diagnostikos) liječnik koji umije prepoznati i utvrditi bolesti prema njihovim bitnim oznakama ili simptomima dijagnostički (grč. orao gledam. diadechomai preuzimam) med. preznojavanje dijafragma (grč. u novoj glazbi pod dijafonijom se pogrešno razumijeva kompozicija za dva glasa dijafonika (grč. diafragma) med. diafoneo) koji se ne slaže u glasu. diafaino. prosvijetlim) prozirnost dijafanometar (grč. diagignoskein prepoznati) med. diagignoskein. bolest dijafragme dijafragmitis (grč. oko. figure izrezane ili izdubene u ploči dijagnosticirati (grč. popuštanje ili prestanak neke bolesti dijafan (grč. znanost ili umijeće prepoznavanja i utvrđivanja bolesti dijagnoza (grč. dijadeksa dijadoza (grč. metron) fiz. preznojavanje dijaforetik (grč. skopeo promatram) uređaj za ispitivanje zagađenosti zraka dijaglifičan (grč. diafoneo) v. vidim) prozirna slika dijafanoskop (grč. isparavanje kože. disharmonija. sprava za mjerenje i određivanje prozirnosti atmosferskog zraka dijafanorama (grč. spor. okrugao začetak mladice ili cvijeta biljke: zool. pokretni limeni prozorčić (blenda) za otklanjanje rubnih zraka kod velikih dalekozora. diagnosis) med. naprava za osvjetljavanje mjehura pomoću električne svjetlosti dijafilm slike koje obrađuju jednu temu te su snimljene uzastopno na filmsku vrpcu kako bi se mogle povezano projicirati dijafiza (grč. diaglyptos izrezan. ali u različitom značenju u jednoj rečenici dijaforetičan (grč. prosvijetlim) proziran. diadidomi dijelim) med. dijagnozirati dijagnostičar (grč. diagnostike) med. ošit. dio duge kosti između dviju jabučica. koji zvuči nejednako dijafora (grč. na posebnom dijafanom. diaftheiro kvarim.utvrditi kod bolesnika . diaglyptein) mn. nesloga. dijagnostički znaci bitni znaci ili simptomi neke bolesti dijagnostika (grč. geol. preznojavanje dijaforeza (grč. obloženo ili išarano zlatnim listi ima. različnost. posebno za ukrašavanje prozora. disonanca. međusloj dijafonija (grč. diagignoskein prepoznati) med. diafaino. neslaganje. diafoneo ne slažem se. dijafano posuđe stakleno posuđe. opt. diaglyfein izrezati) izduben. izrezbaren dijaglipti (grč. skopeo gledam) med. pa postakljeno. 289 dijagnozirati ponavljanje iste riječi. prepona u sjemenoj čahuri. izrezan. prozirnom papiru dijafanitet (grč. bot. nejednakost. sredstvo koje pomaže isparavanje kože. diafonia) prvobitno kod Grka: neslaganje u glasu.

slika rada ili snage. diagonalis) geom. 2. razlikovanju. radi zornog predočivanja određenih odnosa. diallage razlika. vještina skiciranja dijagram (grč. razlikujem) koji je utemeljen na prepoznavanju. diachorheo imam proljev) med. glaz. dijagonal vunena tkanina s gustim križićima dijagonalan (grč. plan. presjek. diakope rasjeklina.. diakrino prepoznajem. omjera itd. figura kojom se više razloga svodi na jedan dijalekt (grč. dia. znanost o prelamanju zvuka dijalaga (grč. juha) flaster od biljnih sokova. kod gnostičara: dva međusobno isprepletena trokuta u kojima je upisano neko mistično ime Boga i koji su im služili kao hamajlija (Salomonovo slovo) dijahilon (grč. prepoznavanje (osobito stupnjeva bolesti) dijakronija (grč. domišljat . koji je nastao putem prelamanja dijaklaza (grč. diaklao prelamam) fiz. duboka rana) 1. u preko. diakrisis) procjenjivanje. diagrafein nacrtati. grafičko (ili: crtežno) predočivanje nekog stanja. med. koji pomaže urednu stolicu. prelamanje zraka dijakliza (grč. diakuo) fiz. diaklao prelamam) fiz. 2. kos. voda za ispiranje usta dijaklizma (grč. za. promjena mišljenja. lat. diagonios. dialektos) filol. ret. diagramma) lik ili geometrijski crtež. razmicanje. diagrafein) vještina izrade skica. dialektikos) koji odgovara znanosti o mišljenju. chylos sok. chronos vrijeme) lingv. statistike. note od pet linija. pražnjenje crijeva 290 dijalektičan dijakinema (grč. povijest jezika dijakustika (grč. poprečan dijagraf (grč. uređaj pomoću kojega se pronalazi i utvrđuje sposobnost pojedinih tijela za vođenje elektriciteta dijagonala (grč. crtež (ili: nacrt. diaklyzo ispirem) ispiranje usta. lat. diaklyzo ispirem) med. svaki lokalni govor koji se razlikuje od službenog i standardnog jezika dijalektičan (grč. diakinema) med. kad se umjesto najljepše mi je kaže naj mi je ljepše. metron) fiz. grafia) umnožavanje na litografskom kamenu crteža prenesenih na gumirani taft dijagrafika (grč. diachoreo) med. skica) radi objašnjenja nekog činjeničnog stanja. prelamanje svjetlosti. narječje. ret. npr. di-agein provoditi. diagonia. stolica.dijagometar znakove i simptome neke bolesti i na osnovi njih samu bolest. razlikovan. vrsta figure u kojoj se u neku smislovnu cjelinu umeću druge riječi. dužina koja u višekutniku spaja dva nesusjedna vrha. dijahoretični organi organi za pražnjenje crijeva dijahoreza (grč. razdvajanje kostiju dijaklastičan (grč. voda za ispiranje usta dijakopa (grč. diagrafein nacrtati) naprava za mehaničko crtanje perspektive prema prirodi dijagrafija (grč. dijakritički znakovi znakovi na slovima koji označuju njihove posebne glasovne vrijednosti (npr. diagonalis) u smjeru dijagonale. odrediti prirodu bolesnoga stanja dijagometar (grč. dosjetljiv. dialegesthai razgovarati. služi za umekšavanje ili ublaživanje dijahoretičan (grč. vrsta ribe s bodljikavim perajama dijakritičan (grč. savez) 1. znakovi za prepoznavanje bolesti dijakriza (grč. vrsta rude (bogate željezom). koji je u skladu s tom znanošću. dia kroz. pomirenje. prijelomni. š i s). dia.

živa. tj. dialeimma) prekid. dijalitički dalekozor vrsta dalekozora koji uklanja boje. filol. bakar. dia pomoću.. određivanje pomoću pojma koji se treba odrediti. domišljatost. snalažljivost u govoru. cink. smrt. disputiranja. onaj koji ispituje i proučava narječja. dialektike) umijeće razgovaranja (bilo s drugima ili sa samim sobom). metron) fiz. paramagnetizam dijamagnetometar (grč. meduvrijeme. prid. fil. figura u kojoj su udruženi pitanje i odgovor: pisac samoga sebe pita i odgovara. supr. koji razdvaja. talij. logos) filol. služi za premazivanje željeznih predmeta (ograda. kristaliziran ugljik. dialegomai razgovaram. rov bez dna (veoma dubok) za sprječavanje upada neprijatelja u zaklon dijamantin (fr. olovo. a sam odgovara dijalogizirati (grč. od grč. ili drugog pita. allelon uzajaman) log. dialogos) razgovor dviju ili više osoba. fil. najtvrđi. dialogos) lit. adamas) min. fort. najveća tetiva. med.dijalektičar dijalektičar (grč. v. krivulje . dialektos. literarni umjetnički ob- 291 dijametar lik u antičkoj filozofiji koju su stvorili sofisti. dialektikos) dobar govornik. magnes. koji primjenjuje dijalektičku metodu dijalektika (grč. dijamagnetne tvari ili dijamagnetna tijela su: bizmut. di' allelon. koji uništava. mania strast) pretjerana uporaba dijalekta (narječja) u književnim djelima dijalelon (lat. osobito. zaključak u krugu dijalema (grč. vrata itd. poznavatelj dijalekata dijalektologija (grč. akromatičan dalekozor dijaliza (grč. znanost o kretanju mišljenja kroz proturječnosti koje se. definicija u krugu. iambos) metr. fiz.) dijamb (grč. itd. najgušći. od grč. tijekom mišljenja. dialegomai) dati nečemu oblik razgovora. diametros) geom. izložiti neku misao itd. dijaloški dijalogirati (grč. tropos diallelos) log. adams. di-. Platon. diamant. promjer. u obliku razgovora dijamagnetizam (grč. svojstvo nekih tvari u obliku prutića da se u magnetnom polju postave svojom dužinom okomito na pravac linija sile (ekvatorijalno). stihovna stopa od četiri sloga: U — U — dijametar (grč. dialysis) med. najsitnija vrsta tiskarskih slova. dia. dužina koja prolazi kroz središte kruga. srebro. razmak. onaj koji je vješt u raspravljanju. tj. onaj koji se vješto služi dijalektikom. uređaj za mjerenje i ispitivanje dijamagnetizma dijamant (fr. i ret. antimon. lat. diamant) vunena tkanina s figurama i križićima dijamantna boja mješavina lanenog ulja i grafita. znanost o dijalektima dijalektomanija (grč. bolesno stanje (osobito kod groznice) dijalitički (grč. najsjajniji i najskupocjeniji dragi kamen koji se može brusiti samo svojim vlastitim prahom. izmjena tekućina. dia kroz. odvajanje kristaloida od koloida putem osmoze. fosfor. umijeće znanstvenog raspravljanja. gubljenje ili iscrpljivanje snage. Sokrat i. dialegomai) uvoditi na scenu više likova koji razgovaraju dijalogizam (grč. dialeipo ostavljam razmak. zlato. dialektos. razlučivanje. razdvajam. dosjetljivost. odvajanje sluzastih tvari kod osmoze. dialyo) koji rastavlja. logia) filol. dialyo rastavljam. grč. dijalela dijalelus (lat. tisk. dijereza i asindeton dijalog (grč. ponovno ukidaju dijalektolog (grč. dialektos narječje. magnes magnetni kamen) fiz. dvostruki jamb.

elipse) i spaja dvije točke oboda kružnice dijametralan (grč. dia. pente pet) glaz. zagnojavanje dijapijeza (grč. izbijem. npr. kvinta 292 dijarizam dijapijema (grč. slabo znojenje dijaporeza (grč. neodlučnost. opća klonulost. dijametralno suprotan sasvim. čir u prsima dijapijetici (grč. diaria febris) med. diaplasma) med. upropastim) ret. maslina (II. dia. pyein gnojiti. diarium) kod Rimljana: dnevni obrok.: Pristaje mu kao . uzetost dijapnoici (grč. neizvjesnost. pyesis gnojenje. prelomljene kosti dijaplazma (grč. knjiga u koju se unose dnevna zbivanja dijarija (lat. pas sav) glaz. plegma udarac) med. značenje dijantus (grč. kod Francuza: zvučna vilica dijapedeza (grč. dia. diametros) pr. potpuno. pril. dia. razuman. diapedao probijem. diapassein posipati između) biljni prašak za posipanje rana dijapazon (grč. posve. osobito pluća. npr. diandria) dvomuževnost. diapneo isparavam) mn. slika na posebnoj staklenoj ploči koja se pomoću projekcijskog uređaja (skioptikona) prenosi povećana na platno dijareja (grč. pyein) med. potpuno suprotan dijamorfoza (grč. oblog. med. koji pomaže stvaranje gnoja. diapedesis) med. dia lat. dijanoetične vrline vrline (kod Aristotela) u kojima dolazi do izražaja razum (znanje. dianassein puniti. sumnja) neodlučnost. procurenje krvi kroz vene dijapente (grč. za razliku od etičkih vrlina kod kojih se razum pojavljuje kao gospodar želja i strasti dijanoja (grč. dianoia) fil. dyao unesrećim. figura u kojoj se osobito podvrgava ruglu nečija neprilika ili nepriličnost. dijapijema dijaplaza (grč. dia. kod Grka: oktava. bot. koji ima dva cvijeta. sredstva koja pomažu isparavanje kože. skroz. dianoia razum) fil. probijanje krvi kroz opnu vena. dia. osobito za kućnu poslugu. danas: dnevnik. znanost o podrijetlu i izvoru spoznaje dijanoetičan (grč. diapneo ishlapim) med. zagnojenje) v. pyein) mn. dia. logia) punjenje životinjskih tijela dijandrija (grč. sredstva koja izazivaju umjereno znojenje dijapnoja (grč. gone rađanje) fil. pvein) med. diarrheo protječem) med. morfe oblik) oblikovanje. koji bujno cvjeta (npr. diaporesis zabuna. dianthes) bot. oblaganje ili mazanje cijelog tijela dijaplegija (grč. razboritost. karanfil) dijapasma (grč. klasa u Linneovom sustavu) dijanoegonija (grč. med. positivus) opt. tj. mn. mišljenje. sposobnost mišljenja. dia. diaplasis) med. umjetnost). kroz pet tonova. danas: opseg jednog glasa ili instrumenta. koji pripada promjeru. proljev dijarij (lat. biljke sa dva prašnika u jednom hermafroditnom cvijetu. svakodnevna groznica dijarizam (grč. zagnojiti. razum. blago isparavanje kože. npr. dianoia mišljenje. sumnja (osobito kao retorička figura) dijapozitiv (grč. krvavo znojenje. sasvim. pretvaranje u određen oblik dijanasologija (grč. mudrost. sredstva koja pomažu gnojenje dijapijetičan (grč. namještanje uganutog ili prelomljenog uda. voden razumom. zagnojavanje.dijametralan (npr.

kod starih Grka: dvorana u kojoj su stupovi bili međusobno udaljeni za tri debljine stupa dijastimometar (grč. svojstvo tijela da propuštaju toplinske zrake dijatermazija (grč. u Novom zavjetu: Zidovi prognani iz Judeje i rasuti po drugim zemljama. dia. širi dijastatičan (grč. tzv. diatithemi) raspoređivanje. v. sam po sebi. razvlači. razbacanost. koji propušta toplinske zrake. enzim ili ferment nađen u životinjama i biljkama koji djeluje na ugljikohidrate i čini da se škrob pretvara u šećer te znatno pridonosi metabolizmu dijastaza (grč. razdvojim) razdvajanje. praznina. pa i ona digla nogu itd. diaskopeo svestrano razmatram) opt. osobito Homerove pjesme dijaskopija (grč. diastasis) razilaženje. npr. Hrvati izvan domovine dijastaltičan (grč. suprotno: hiperbola dijaskeuast (grč. dijartroza (grč. diaspasma razdvojenje. evangeličke harmonije dijateza (grč. razmaka dijastola (grč. kidanje. pauza. aterman. odrađivanje. koji pretvara škrob u šećer 293 dijateza dijastaza (grč. glaz. rastavljam) poet.dij artroza magaracu sedlo. udaljenost. osobito sloga koji je inače. njegovanje i održavanje zdravlja. diaschizein) med. diatithemi) savez. koji čuva. dia. diastema razmak. Stari i Novi zavjet dijaterman (grč. prikazivanje prozirnih predmeta. adijaterman dijatermanzija (grč. koji se rasteže. rastajanje. s međuprostorima. dvojnost dijashiza (grč. diathesis. prosvjetljavanje zrakama. rasutost. ismijavanje. cijepanje. diaskeuastes prerađujem) onaj koji kritički prerađuje neko staro djelo. zool. thermasia toplina) fiz. osobina tijela da propuštaju toplinske zrake dijatesaron (grč. širenje srca i arterija zbog aktivnog skupljanja srčane muskulature (sistole). kratak. rastavljanje dijashizma (grč. osobito prozirnih slika. rastavljam) koji se rastavlja. degeneriranje biljaka dijastema (grč. diaschizein kidati) med. diastasis razdvojenost) kem. supr. odvajanje. produživanje. diaspora) rasipanje. dia. diastema) razmak. s intervalima dijastil (grč. čista kvarta. dyas) dvojstvo. ta tessara četiri) glaz. ugovor. stylos stup) arhit. vještina održavanja života. interval dijastematičan (grč. diastema) glaz. diasozo spasim) med. retorička figura koja se sastoji u pretjeranom umanjivanju. mn. diathermaino progrijem) fiz. di-arthron) spajanje zglobova tako da budu sposobni za gibanje. ustrojstvo. naziv za prijevode četiriju evanđelja. oi ili ai tessares. sa- . štiti dijasostika (grč. diasozo spasim) med. diastello razdvajam. razdvaja. bot. diaspeiro rasipam. razdvajanje. protuprirodno razdvajanje kostiju ili hrskavice. diaspao razvlačim. velika dvorana s mnogo stupova. spašava. sastavak zglobova dijas (grč. gramatici: znak za rastavljanje dijateka (grč. diastasis) kem. rengenskim dijaskopska projekcija opt. thermaino grijem) fiz. metron) naprava za mjerenje udaljenosti. Vidjela žaba gdje se konj potkiva. na staklu (dijapozitivu) u propuštenoj svjetlosti dijasostičan (grč. rastezanje. dijasostici sredstva za odražavanje zdravlja i života dijaspazma (grč. uređaj. fiziol. međuprostor. dia. u grč. diasyrmos) ruganje. dijashiza dijasirm (grč. stanka između dva stiha neke pjesme dijaspora (grč. diastello razdvajam.

dieta) mn. dijecezno pravo službeno pravo. dioikesis gospodarstvo. diatomos razdijeljen. dnevnica dijurnist (lat. dijetist dijetarski (lat. sjednice narodnih izaslanika dijetetičar (grč. med. fil. zabava. dies dan. u Kat. piće. osobito: hrana koju u tu svrhu propiše liječnik. bolesnička hrana. dies dan) koji prima dnevnicu. tzv. "križić" kao znak da se jedna nota povisuje za pola tona dijurna (lat. diurna) dnevna plaća ili nagrada. med. sklonost nekoj bolesti. čas šaljivo. umjesto stalne plaće. diatribe) zanimanje. narodni izaslanik itd. danas se upotrebljava samo u crkvenoj upravi (kod katolika: biskupija. vrba i dr. na granici između životinjskog i biljnog carstva (od njihovih ljušturica i nitroglicerina pravi se dinamit) dijatonička skala (grč. razdvajanje. ae u ae. kućim. razlika između velikoga i malog polutona. razgovor. dnevno dijete (lat. uređenje. dnevničarski. lat. rastavljen) mn. kod protestanata: župa koja se nalazi pod jednim superintendantom). bot. razdvajanje. njegovanje zdravlja. npr. držati dijetu živjeti jednostavno i umjereno dijetar (lat. oikos) bot. silikatne alge. di-. diatithesis) med. kućenje) gospodarstvo. biljke kod kojih jedna stabla nose samo muške. di-. dom) sa dva doma dijeceza (grč. dietarius) v. nadnice. techne) znanost o načinu života korisnom za održanje zdravlja dijetetski (grč. ckrvi: svećenik koji služi jutarnju misu dijeza (grč. paskvila. ljestvica u kojoj je niz od 8 tonova podijeljen na 5 cijelih i 2 polustupnja. di-iemi. dies dan) sluga ili službenik koji radi samo za dnevnicu. diaitao liječim) onaj koji uči kako treba čuvati zdravlje. "osnovne bolesti" ili sklonost bolestima dijatoman (grč. diatomos podijeljen) min. dnevničar. koji se može lako dijeliti samo u jednom smjeru: fiziol. jednostaničan dijatomeje (grč. omiljena metoda cinika i stoika po kojoj su izlagali svoja naučavanja. pril. dies dan. diaita lat. čas ozbiljno. di-oikeo gospodarim. diaitao liječim. diese) glaz. dispozicija dijateze (grč. npr.dijateze stav. dijetetska sredstva sredstva korisna za zdravlje dijetist (lat. pripadnik (ili: član) dijeceze dijecije (grč. od Dioklecijana naziv za 14 glavnih dijelova Rimskog Carstva. intervali u dijatonskoj ljestvici nisu jednaki dijatriba (grč. veoma satirično i s grubim pikanterijama dijecan (grč. a druga samo ženske cvjetove. diaitetike sc. scala ljestvica) glaz. spavanje i odmaranje). diaireo razdvajam. četvrtina tona. fr. uprava. mjerodavno pravo biskupa dijecezan (grč. pobornik urednog i umjerenog načina života dijetetika (grč. svaka mala promjena u tonu. oikos kuća. uredan način života (s obzirom na hranu. upravljam) biskup kao upravitelj dijeceze. diateino istežem. diaeta način života) med. osobito krvnih žila dijeta (grč. dnevnice koje prima službenik. diairesis) gram. korisno za zdravlje. dakle. dijetetski propisi propisi kojih se valja pridržavati da bi se očuvalo zdravlje. diurnus) dnevnih . rastavljanje. raščlanjivanje jednog dvoglasnika (diftonga) na dva samoglasnika. kritički polemični spis. diaitao liječim) umjereno. 294 dijurnist dijereza (grč. topola.

di-. nego su podijeljeni na razne cvjetove. gitare (ili: bendža). chorde žica) glaz. govoriti nekome . koji ima dvije jezgre. a sa stražnjim sjedalom za slugu dikcija (lat. biljke kod kojih se pri klijanju javljaju dva klicina listića dikroizam (grč. dike) 1. mit. Dike grčka božica pravde i pravedne osvete dikearhija (grč. dus. postelja) bot. dictio) jezik ili stil nekog pisca. glasovira. jednospolne biljke koje imaju ili samo muške ili samo ženske spolne organe dikokičan (grč. dvobojan 295 diktirati dikroskop (grč. pravo. dike pravo. vojvoda. chroma boja) u dvije boje. dichroos. luksuzna laka kola za dame. 2. dvojezgreni dikolon (grč. 2. neograničena vlast diktatura proletarijata prema povijesnom materijalizmu: državni oblik vlasti radničke klase (proletarijata) koji ona mora uspostaviti da bi osigurala ukidanje kapitalističke eksploatacije i kapitalizma te ostvarenje komunističkog društva diktirani mir mir koji se sklapa po diktatu drugih sila. herceg. šav. pjesma koja se sastoji od dvije vrste stihova. lat.dik dik (fr. izražavanje dikcionar (lat. onaj koji neograničeno vlada. prima ono što se govori i ponavlja kad se treba zapisati (služi umjesto stenograma) diktaman (lat. kline ležaj. pravda. koji zapovijeda. foneo zvučim) uređaj koji. logia) pravo. zadatak rađen po kazivanju u pero. krateo vladam) v. bez sjedala za kočijaša. dike. dictatum) 1. dictatura) vlast diktatora. govoriti nekome tako da onaj kome se govori to zapisuje. slično fonografu. pijavčica) bot. diksilend (engl. ukras. režim koji uspostavlja diktator. u Francuskoj: stupanj plemstva između princa i markiza. pravna država. di. mast) dvobojnost. dike. dictamnum) jasenak. dixieland) džez-orkestar kakav su razvili bijeli glazbenici. rutvica (ljekovita biljka. šara diklinije (grč. kokkos jezgra) bot. 2. di-. diktando. dictator) 1. pravednost. dvostruko mijenjanje boja dikromatičan (grč. sastoji se od trumpete. kotyledon udubljenje. dictare. skopeo gledam) instrument za promatranje i utvrđivanje dikroizma kristala itd. znanost o pravu dikirion (grč. dictare) kazivati u pero. dikolička pjesma dikordij (grč. biljke kod kojih se prašnici i tučci ne nalaze u jednom cvijetu. di-. dux) 1.) obrub. klarinete. dictando)' pisanje po diktatu. basa (ili: suzafona) i od udaraljki diktafon (lat. svijećnjak s dvije ukrštene svijeće dikiš (tur. instrument s dvije žice dikotiledone (grč. zapovijed diktator (lat. pozaune. pravda. archo vladam) vladavina prava. odjeljak) poet. kolon dio. dichroos. di-. bezuvjetni mir koji se mora prihvatiti i potpisati diktirati (lat. zadatak napravljen po kazivanju u pero diktat (lat. kazivanje u pero. dictionarium) rječnik koji ne sadrži samo pojedine riječi nego i frazeologiju nekog jezika dike (grč. naređenje. suprotno: despocija dikeokracija (grč. a kojega su birali u izuzetno teškim prilikama za državu: 2. način izražavanja. dikyrios dvojak) pravosl. dikearhija dikeologija (grč. di-. grč. di-. vrsta mažurane) diktando (lat. koji traži poslušnost bez pogovora diktatura (lat.chros boja kože. u starorimskoj državi: najviši službenik s neograničenom vlašću koja je mogla trajati najviše šest mjeseci.

protumačiti dilucija (lat. dilettare) ljubav prema umjetnostima ili vještinama. pren. prav. kaz. . tj. npr. diluere) razblažiti. kaznu diktitis (grč. proširenje srca dilatator (lat. brza pošta. zaključak u kojem je prva premisa hipotetičan sud. zapovijedati. krasan. dilatator) med. pažljivost. brižljivo izbjegavanje površnosti u poslovima. objašnjenje. smanjivanje jačine diludij (lat. sumnju. dilettare) zabavljati. trenuci svijesti i prisebnosti kod bolesnika. pruživ. dilutio) razblaživanje. dilatere. diludium) odmor pri gladijatorskim borbama. im. sredstva za razblaživanje diluendo (tal. grč. dilucidatio) prav. češće: lucida intervala dilucidacija (lat. gaseći se. s postupnim slabljenjem jačine tona dok se potpuno ne izgubi diluirati (lat. log. kon diliđenca (tal. differre odgoditi. površnost diletantsko kazalište kazalište u kojem glume oni kojima gluma nije struka diletirati (tal. otopiti. a ne profesionalno. tzv. hitrina. diligentia) brižljivost. diktyon mreža) med. npr. dilacerare razderati. izjavan dilaceracija (lat. zavodnik dilema (grč. revnost. poplavljena zemlja. rastapanje. svijetli trenuci. širenje. pažljivo diližansa (fr. savjetovati. bavljenje nečim iz ljubavi. koji se može proširiti dilatacija (lat. dicere govoriti. rane dilatatoran (lat. rastopiti.diktitis što treba raditi. stručnjaka). slavuj) dilogičan (grč. dictus) gram. otvarač.) mn. razdiranje. dilatatorius) koji proširuje. oprati. dilatatio) rastezanje. brižljivo. dvojba. npr. marljivost. med. diluentia) med. dilemma) neugodan položaj u kojem se nalazi čovjek kad se mora odlučiti između dviju podjednakih mogućnosti. dilatorius) koji razvlači. diluvium spiranje zemlje) poplava. razvlači dilatometar (lat. onaj koji se bavi nekom umjetnošću ili vještinom samo iz ljubavi prema njoj ili radi prikraćivanja vremena (za razliku od umjetnika kao znalca. nepovjerenje) diluvij (lat. odgađanje roka dilatabilan (lat. dilogia) dvojako značenje. veseliti diligencija (lat.) ptica (papiga. potop. rasteže. zbrisati. dilatio) odugovlačenje. dilatorium) prav. lijep. dilettante) prijatelj (ili: ljubitelj) umjetnosti. odugovlači. dilogos) koji se može dvojako razumjeti. med. upala mrežnice diktivan (lat. zatvorena kočija za prijevoz putnika. raskinuće dilacija (lat. poštanska kočija dilkuša (tur. odlaže dilatorij (lat. razbiti (npr. oteže.) prid. pren. dvosmislica dilucida intervalla (lat. miljenik.) glaz. osobito duševnog bolesnika. vino vodom. con diligenza čit. vrijeme između činova diluencije (lat. bez stručne spreme 296 diluvij diletantizam (tal. onaj koji je u nekoj struci površan.) glaz. dilatabilis) rastegljiv. proširivanje. sprava za mjerenje volumenskog širenja pojedinih tekućina dilatoran (lat. propis (ili: naredba) o odgađanju roka dilber (tur. sprava za proširivanje. raskomadati) rastrgnuće. voljen. objasniti. rasvijetliti. propisivati. dvosmislen dilogija (grč. dilucidare) osvijetliti. dragi. zanosan. propisati. nedoučen. metron) fiz. nestručnost. tumačenje dilucidirati (lat. a druga disjunktivan (polilela) diletant (tal. ljubimac. diligence) brzina.

dimorfizam geol. dimissorium) isprava o otpuštanju. koordinatni sustav dimenzioniranje (lat. a linija jednu dimenziju. smanjenje. meros dio) koji se sastoji od dva dijela. jedan jampski stih od četiri stope. dvočlan dimetar (grč. stih koji se sastoji od dvije stope ili dva . diminutio capitis čit. ksilol dimijašuša žena koja nosi dimije.diluvij alan 297 dimorfija stihovna takta. umanjiti. tri pravca koji se sijeku pod pravim kutom: dužina.) glaz. smanjenost. umanjenje. dimittere) otpustiti. otjerati iz službe. dimensio) mjerenje. diminuto) u španjolskoj inkviziciji: optuženi za herezu koji nije. zahvaliti se. dobro dimenzionirani zidovi zidovi čija je jačina dobro proračunana. demirbaš) imovina dimisija (lat. potrebne su nam tri dimenzije. usp. tijelo ima tri dimenzije (ono je trodimenzionalno). smanjenje. ili nekog dijela prostora koji predočavamo kao prazan. mogu određivati i mjeriti. dimorfne biljke biljke čiji se cvjetovi javljaju u dva oblika. dimi) vrlo široke hlače istočnjačkog kroja (za muškarce i žene) diminucija (lat. diminuere) smanjiti. nemoderna muslimanka) dimije (tur. npr. diminucio kapitis (lat. zamišljene ravne linije pomoću kojih se prostiranje nekog tijela i njegovih granica (površine. suptrahend dimirbaš (tur. dimissionarius) onaj koji daje ostavku na zvanje ili položaj dimisorij (lat. po mišljenju inkvizitora. širina i visina (ili dubina). oblik) koji ima dva oblika. popuštanje. u snazi. doba u razvoju Zemljine kore kad su se ledenjaci počeli topiti. dimissio) smjenjivanje s položaja. sve priznao. proračunavanje veličine. građa dimeran (grč. metron) metr. suziti. trg. građanska smrt diminuedno (tal. diluvijalno tlo tlo poplavljenog zemljišta. otapalo za kaučuk i lak. diluvialis) potopni. prema teoriji relativiteta. prostiranje. umanjenost. diluvijalni minerali minerali koji su nastali zbog posljednjih velikih promjena u Zemljinoj kori koje su nastale kao posljedica poplave. diminutor) mat. a koje je neposredno prethodilo današnjem dobu diluvijalan (lat.) sjevernoamerički novac = deseti dio dolara dimenzija (lat. pružanje.) prav. zatucana. pren. četvrta dimenzija je "vrijeme". morfe. jačine. di-. otpuštanje. poplavljen. zahvaljivanje na službi. dimensio) mjerenje. odbijanje od svote. smanjivati. dajm (engl. dimensio) izmjeriti presjek. smjenjivanju dimitirati (lat. dyo dva. sve slabije (tj. diminutio) smanjivanje. dimorfizam dimorfija v. machaira mač) gladijator koji u borbi ima dva mača ili mač i bodež dime čit. di-. dati ostavku dimorfan (grč. jačini) diminuto (šp. linije). dimenzionirano drvo drvo za građu. površina dvije. presjeka dimenzionirati (lat. kvaternarij dimetilbenzol kem. ostavka. da bismo to mogli odrediti. v. popustiti (npr. umanjenje. postupno tiše. demisija dimisionar (lat. umanjivanje. dvoobličan. usp. di-. dva člana. pračovjek dimaher (grč. npr. umanjitelj. skratiti. osobito onaj koji je izdao premalo sukrivaca (nakon mučenja ovakvi su krivci spaljivani na lomači kao nepopravljivi grješnici) diminutor (lat. dimetiri izmjeriti. smanjivati jačinu tonova) diminuirati (lat. diluvijalni čovjek pretpovijesni čovjek.

logia) znanost o pojedinim prirodnim silama dinamometamorfoza (grč. koji je stalno u pokretu. naučavanje o snazi obdarenoj sviješću i voljom dinarid (naziv prema planini Dinari) tip ljudske rase sa sljedećim karakteristikama: visok rast. dynamis sila. energija koja djeluje). pješčani sprud dinametar (grč. dynamis) koji se temelji na dinamici. 2. npr. koji djeluje vlastitom unutarnjom i živom silom. elastičnog. znanost o silama i o gibanjima koja te sile proizvode (dio mehanike). metron mjera) fiz. min. 1833—1896) dinamizam (grč. stvarnosti) mogućnost. koji ima jako djelovanje. statičan dinamičar (grč. često kukast nos dinaroid čovjek nalik na dinarida . snaga. dynamis sila. sposobnost. dynamis) sila. dimorfija dimotiki (grč. mješavina se tada zove celulozni dinamit (izumitelj švedski kemičar Alfred Nobel. genos podrijetlo) fiz. dynamis sila) v. dinamo dinamogen (grč. supr. din (grč. jedinica sile u apsolutnom sustavu mjera: sila koja masi od lg daje ubrzanje od 1 cm u 1 sek. naprava (obično s oprugom) za mjerenje sila dinamometrija (grč. dynamis) stroj za proizvodnju električne struje mehaničkim radom. geodinamika dinamika (grč. glaz. dynamis sila) fiz. sposoban. koji slobodno djeluje. dynamis. sile koje djeluju (ili sila. puk) varijanta novogrčkog književnog jezika. dynamis sila.dimorfizam dimorfizam (grč. tamna kosa. kokoš i pijetao. ali neeksplozivnog tijela. fiz. din) geol. okretanjem vodiča kroz magnetno polje dinamo-stroj v. di-. dynamike) 1. pješčani brežuljak. umjesto s infuzorijskom zemljom. prid. grafo pišem) pokazivač sile. ako se. preanimizam dinamo (grč. proizvode djelovanje i upravljaju njime u bilo kojem obliku. demos narod. a visok po nekoliko metara. obično s infuzorijskom ili dijatomejskom zemljom. dina (kelt. dynamis. temelji se na pučkom govoru. dinamometrijski dinamozoizam (grč. preobražavanje ruda u velikim dubinama kamene ' kore (pod utjecajem visoke temperature. tlaka i vode) u nove rude dinamometar (grč. mješavina koja se sastoji od 75% ni- 298 dinaroid troglicerina i 25% nekoga drugog. dynamis) naučavanje koje tvar i pojave u prirodi izvodi iz sila prirode dinamit (grč. pomiješa s prahom slabo pečenog drvenog ugljena. morfe oblik) dvoobličnost. dynamis sila. dynamis. crne oči. potencija dinamistika (grč. dynamis. pojavljivati u bitno različitim kristalnim oblicima. metria) fiz. biol. (u Aristotelovoj filozofiji nasuprot energiji. javljanje dvaju različitih oblika kod živih bića. mjerenje sila. naprava za automatsko bilježenje upotrijebljene sile dinamologija (grč. koji ima svoju snagu. mjera kojom se označuje jačina izvođenja dinamis (grč. dug po nekoliko stotina. metamorfosis) geol. koji proizvodi snagu dinamograf (grč. dynamis) pristaša dinamistike dinamična geologija v. metron) opt. dinamo dinamoelektrični stroj v. dynamis sila) eksploziv. kratka glava. instrument za mjerenje snage povećavanja teleskopa dinamičan (grč. zoon živo biće) fil. svojstvo nekih tijela da se mogu. i pored istog sastava.

i 4. odnosno vladajućem domu. dynastes) koji pripada nekoj vladarskoj lozi. sauros gušter) zool. pijesci. anodos uspon) u radio-tehnici cijev sa dva elementa. brjegovi od živog pijeska koje nanosi vjetar. služi za unutarnje oblaganje peći s visokim temperaturama dinast (grč. da je Aleksandra Velikog (kad ga je ovaj posjetio i rekao mu da kaže jednu želju) zamolio da mu se skloni sa sunca. ornis ptica) v. kralj Trakije. pržina. Deus) Bog. suprotno: monofiziti Diogen (grč. u srednjem vijeku: posjednik viteškog imanja. glavni obrok. mali čamac za jedrenje dingo (austral. mn.). dinghy. sipine. pirjati dinsuz (tur. svečan otmjen ručak. Don Quijote) sklonost pustolovinama. moavke dinkohotizam (šp. usp. privrženost dinastiji dine (fr. prud dingi (engl.) divlji ili poludivlji australski pas dinici (grč.diner ručak. pristaše kršćanske sljedbe koja je smatrala da su u Kristu bile dvije prirode.) 1. dyo. željeznog oksida i ilovače. nije priznavao postojeće zakone i bio je prototip ciničnog filozofa. nazvan "Pas". n. strašan. di-. pren. lovrata (vrsta ribe) dining-car čit. jak. strašan. strašan. st. per Dio! (tal.). diinsten) pržiti jelo na poseban način. okto osam. dajningrum (engl. e. koji je pristaša neke vladarske loze. dioktaedarski diolen naziv za sintetičke tkanine Diomed 1. onaj koji prezire svijet. božanska i ljudska. komarča. edra osnova) geol. Dio.) blagovaonica dinirati (grč. Dioklecijanova palača ljetnikovac u obliku rimskog tabora koji je Dioklecijan izgradio nedaleko od svog rodnog mjesta Salone (Solina) — zametak današnjeg Splita dioktaedar (grč. poliedar s dvaput po osam. fysis priroda) mn. Aziji (403—323 pr.) kola za ručanje. šesnaest. točnije: antidinici dinigla podlanica. trioda diofiziti (grč. divovski pretpotopni gmaz (dugačak do 30 m) čiji kostur pokazuje karakteristike ptice i sisavca 299 Diomed dinoterij (grč. vlastelin dinastičan (grč. sin Aresov. današnje značenje: večera) 2. ateist Dio (tal. dingey) šport. deinos. površina. deinos užasan. deinos užasan. moć) vladarska loza. syz bez) bezvjerac. dinos vrtoglavica) mn. podrijetlom Dalmatinac (3. dinastije dinastija (grč. dining-room čit. dajning-kar (engl.) zaboga! dioda (grč. n. e. dynasteia vlast.. med. niz vladara iz iste loze dinastizam (grč. dynastes vladar) odanost vladaru. din vjera. dyo dva. o njemu se priča da je stanovao u bačvi. dynastes) vladar.dinas-cigle dinas-cigle na vatru veoma otporno kamenje od čistog kvarca. deinos silan. s malom primjesom vapna. Sokratov pojam autarkije podigao je do askeze koja odbacujući svaku životnu udobnost traži krajnje odricanje želja. sredstva protiv vrtoglavice. avanturama dinofonitet (grč. da je u podne po Ateni svijećom tražio 'ljude" itd. dynamai mogu. therion zvijer) vrsta pretpotopnog divovskog rilaša dinstati (njem. mizantrop Dioklecijan rimski car. bezbožnik. gozba dine (kelt. prid. Diogenes "onaj koji vodi podrijetlo od Zeusa") filozof iz Sinope u M. fone glas) lingv. lat. gospodar. bio je veoma okrutan (svoje je kobile hra- . jačina glasa dinosaur (grč. tj.

mješavina pikrinske kiseline. određuje diorit vrsta kamena vulkanskog podrijetla diorizam (grč. prijatelj muza. drvenog ugljena. svladao ga je Heraklo i dao ga za hranu tim kobilama. od osnivanja Rima dionizijski (grč. sprava za viziranje. thelo hoću) mn. di-. dioptrične boje boje koje nastaju zbog prelamanja svjetlosti dioptričko ravnalo mesingano ravnalo koje ima dvije tanke metalne pločice s prorezima kroz koje se gleda (zastarjeli geodetski instrument za određivanje pravca na stolu za mjerenje) 300 dioteleti dioptrija (grč. dioptrikos) koji spada u dioptriju. dioreksin (grč. Dios-kuri sinovi Zeusovi) mit. diorismos ograničavanje. nerazdvojni prijatelji diosmoza (grč. osteon kost) med. bakanalije dionizijska era računanje vremena od Kristovog rođenja koje je uveo Dionizije Mali (Dionisus Exiguus). izumio Daguerre 1822. Bakho dionizije (grč. starogrčke svetkovine u slavu boga Dioniza. Dionysia) mn. med. pristaše naučavanja o dvije prirode i . bujno zelenilo). a drugi predmetu koji treba vizirati dioptričan (grč. Dioniz (grč. starogrčki bog vina i vinogradarstva. poboljšavanje. znanost o prelamanju svjetlosnih zraka kroz vodu. suprotno: apolonijski diopter (grč. Dionysos) fil. 2. nakon povratka iz rata bio je prognan iz vlastite kuće te se preselio na zapad i osnovao nekoliko novih gradova (i Primošten zovu "Diomedov otok") Diomeje staroatenske svetkovine u čast Herakla (naziv po atenskom heroju Diomu. dia. dia kroz. Kastor i Polideur (Poluks). orao gledam) opt. otkriven 1684.. leća jačine 5 dioptrija ima žarišnu udaljenost 0. činile su ih pretežito orgijanja i pijančevanja. prema njemu. di-orao gledam kroz) prozirna slika. diorthosis uređivanje) popravljanje. sa Zeusom rodila Afroditu. razlikujem) koji objašnjava. g. anaklastika diorama (grč. jačina leće čija je žarišna udaljenost jedan metar. salitre i sumpora dioristički (grč. diorizo ograničavam. sastoji se od dva dijela. diorysso potkopavam) ekspolozivni prah. tiskanje) fiz. dioptron sve kroz što se vidi) opt. pren. orao gledam. namještanje. 2. Krist se rodio 754.Diomeje nio ljudskim mesom). izraz kojim Nietzsche naziva element pun snage i strastvenosti u životu i volji. pomicanje kostiju dioteleti (grč. diorthoo ispravljam) koji ispravlja. piljevine.. jedan od najvećih junaka pod Trojom. v. odredba) fil. osmos guranje. Dionysos) mit. st. okrugla slika na prozirnom materijalu koja pomoću umjetnog osvjetljavanja pokazuje promjenjive svjetlosne tonove (dnevne i večernje pejzaže) ili tonove boja (zima. znanstvenik iz VI. tumači. ponekad s likovima u pokretu. jedinica za mjerenje jačine leće (jačina leće = recipročna vrijednost žarišne udaljenosti). staklo i dr. koji služi za ispravljanje (ili: namještanje. određivanje pojma diortotičan (grč. Heraklovu ljubimcu) Diona mit. kći Urana i Geje. di-. vidim) opt. od kojih je jedan okrenut oku onoga koji vizira. ispravljanje uganutih ili iskrivljenih udova Dioskuri (grč. dyo. osobito na uređajima za mjerenje. sin Tidejev.20 m dioptrika (grč. dia-. g. nimfa. teol. dotjerivanje) diortoza (grč. osmoza diostoza (grč. odvajam. blizanci. četvrti Saturnov unutarnji satelit.

diploma) položiti posljednji i završni ispit na visokoj školi. diploma) poveljno. povlastice. ali se tijelo ispod pupka udvostručuje. podvostručenje diple (grč. osobito ona kojom se daju dostojanstva. znanost o poveljama. diploma) povelja. sa dva cvjetna listića dipigus (grč. kao i sumnjivih mjesta u pjesničkim djelima. diple) kritički znak u obliku položenog velikog slova ipsilona za označavanje pogrešnog načina čitanja. slobode. tako da nakaza ima dvije stražnjice i dva para nogu dipirih (grč. stihovna stopa od četiri kratka sloga: U U U U diplazija (grč. dvostruki pirih. unutarnja stanična masa lišća i plodnice diploma (grč. monoteleti dipetalan (grč. diploma) održavati vezu sa stranim vladama. povelja o imenovanju. diploma) formalno posredovanje u međusobnim odnosima između civiliziranih država. diplasis dvostruk) glaz. što se tiče pregovora i veza između država. tj. dvostruko viđenje nekog predmeta. izaslanički. diploma) pomoćna povijesna znanost. svjedodžba o položenom ispitu. di-. diplasios dvostruk) udvostručenje. odlikovanje. diplomatsko tijelo diplomiran (grč. mudro. ponekad = diplomacija diplomatizirati (grč. načela i pravila koja vrijede u tom pogledu. opos oko) med. sa dva lista. diploo. pyrriche) metr. ditopsija . imao je dugačak vrat i rep te je živio na kopnu i u vodi diploja (grč. državnički. di-. pregovarati sa stranim vladama.. diplomatski zbor (fr. što se temelji ili dokazuje na osnovi povelja. mudro i uglađeno diplomatrij (grč. ponašati se oprezno. s mnogo takta. osobito na visokim školama diplomacija (grč. umijeće čitanja i pravilnog tumačenja starih povelja. povelju o imenovanju na neki položaj ili neko zvanje diplomirati (grč. ambasadorski. kako bi se 'glumac upozorio da ne pogriješi u interpretiranju diplodok (diploos dvostruk. ops. diploma) osoba koja u međunarodnim odnosima predstavlja neku suverenu državu. osobito na fakultetu sveučilišta diplosija (grč. pren. prava itd. oprezan i sumnjičav čovjek diplomatičar (grč. s dvije klavijature koje stoje jedna prema drugoj diplazijazam (grč. petalon list) bot. utvrđivanja njihove izvornosti. na uglađen način skrivati svoje mišljenje i namjeru. corps diplomatique) svi predstavnici stranih država akreditiranih kod neke vlade. oprezno. uglađeno. diploma) zbirka povelja diplomatski (grč. dvostruki pianoforte. oslobođenju ili pomilovanju. usp. diplos dvostruk. što spada u poslove jednog izaslanika u stranoj državi. voditi pregovore. dokumentirano.dipetalan dvije volje u Isusu Kristu. osobito u drami. pyge stražnjica) dvojna nakaza koja ima jednu glavu i jedan prsni koš. vremena kad su izdane itd. bot. stanični sloj između dviju tankih koštanih ploča. diploma) koji je dobio pisanu potvrdu o nekoj počasti. pren. dokos greda) izumrli golemi gušter iz skupine dinosaura. pren. umijeće u javnom i taj- 301 diplosija nom vođenju pregovora između pojedinih vlada diplomat (grč.. diploma) poznavatelj i znalac u čitanju i tumačenju starih povelja diplomatika (grč. povelja kojom se ukazuje počast. diplon) fiziol. di-. svjedodžbu o položenom završnom ispitu. osobito kod kostiju lubanje. originalnosti. djelovati kao diplomat. službeni organi koji se bave tim poslom. diploo.

direktna. logia) zool. vrhovno upravno i nadzorno vijeće nekog poduzeća. kod starih kršćana: popis rođenih. umj. diribere brojiti glasove) brojač glasova . krštenih. di-pteron krilo) mn. cijelo razdoblje dok je ta vlast trajala. director) ravnatelj. znanost o dvokrilcima dipteron arhit. bolest žeđi dipsetičan (grč.. dipsa. zvanje i djelokrug ravnatelja direktorij (lat. sijamski blizanci) dipodan (grč. 1799. npr..diplosomija diplosomija (grč. insekti sa dva neobrasla krila (muhe. porez na prihod. npr.) pravim putem. dipteralni hram. res.. di-. osnovana 22. podos stopa) metr. dipteron diptih (grč. slika koja se može sklapati diptoton (grč. di-. diploos. directorialis) koji dolazi od direktora ili direktorija (npr. npr. ustanove i dr. IX 1795. pus. directiva) uputa. di-. uputa za rad (u obliku naredbe) direktoar (fr. u Francuskoj revoluciji: najviša upravna vlast. mania) med. spajanje dviju metričkih stopa u osnovni metar ili takt jednog stiha. direbus (grč. indirektni porezi posredni porezi. moda u načinu odijevanja. di-. na živežne namirnice itd. hram ograđen sa dva reda stupova. neposredan. u boksu: udarac ispruženom rukom tako da ruka pođe najkraćim putem u smjeru protivnikova tijela direktan (lat. dipsao žednim) koji žedni. propis. koji radi bez okolišanja. dyo dva. zool. direktorijalno rješenje) diribitor (lat. zavoda. pravilo o držanju u nekoj stvari. a svrgnuta 9. direkcijska linija voj. bez posrednika. smjernica. smjer linije. trgovina kupovanje robe iz prve ruke. strast za pićem. od dviju stopa. prosopon lice) nakaza s dvije sljubljenje glave. sizigija dipol (grč. putanje jednog zrna direkcional (lat. directorium) vrhovna uprava. obadi. s dvije stope. društvu i si. soma tijelo) rađanje dvostrukih nakaza (npr. dvostruka stopa. dipteros dipteros (grč. directio) uprava. vrhovno upravno ili nadzorno tijelo u nekom poduzeću. dipsakos) med.) žiroskopski uređaj koji pokazuje smjer letenja u zrakoplovima kad zbog manevriranja magnetni kompas ne radi točno direkt (directus izravan) šport. voj. koji voli piti. di-. direktni porezi neposredni porezi. komarči i dr.) uređaj koji se sastoji od dvaju nasuprot postavljenih jednakih električnih naboja dipren (fr. direktoar direktorijalni (lat. riječ koja ima samo dva padeža dirandl (njem. na dvije ploče ili dva platna. Dirndl djevojčica) ženska haljina u stilu tirolske nošnje. pokućstvu i dr. po imenu američke tvrtke Du Pont de Nemours) sintetički kaučuk diprosop(us) (grč. smjer rada. koja se tada pojavila i imala klasicističko-antički karakter direktor (lat. pijaničko ludilo dipteralni hram arhit. per directum čit. dvokrilci. dipsao) v. diptychon dvostruko presavinuto) dvostruka ploča na sklapanje. v. od proizvođača direktiva (lat. direktorij. koji je u izravnoj liniji. dipteros dipteri (grč. dipsetičan dipsomanija (grč.. dupren. directus) izravan. slika u dva dijela. dipsa žeđ.) dipterologija (grč. di-pus) metr. upravitelj. per direktum (lat. pteron krilo) arhit. dat. dvostopni dipodija (grč. ali tako da se na njoj razlikuju dva lica dipsakus (grč. v. XI.. koji izaziva žeđ dipsodičan (grč. umrlih itd. ptito padam) gram. directoire) upravno vijeće. pteron krilo. v. rebus stvar) rebus koji ima dvostruko rješenje 302 diribitor direkcija (lat.

prepreke za brak dirimirati (lat. u pomorskom pravu: poslovođa brodskog društva dirigirati (lat. razdvajanje. razvod braka discidij (lat. disciplinirane trupe dobro uvježbani i na red naviknuti vojnici . ravnati izvođenjem glazbenog djela dirimencije (lat. dys ne. debata disceptator (lat. dvostruko dis. onaj koji ravna izvođenjem glazbenog djela. broj koji nam pokazuje koliko se jedinica u srebru manje plaća za jednu jedinicu u zlatu (npr.(grč. uviđati. discidium) raskidanje. smetnja. obavljati teške poslove diritta (tal. diruptio) probijanje. disciplina arkana (lat. dives bogat) starorimski bog podzemlja.) stega.(lat.50 kn. nastavna metoda. uredba o tajnama disciplinabilan (lat. osobito medicinskim izrazima). a po jednoj zlatnoj kuni 0. disceptare) raspravljati. suprotnost uopće disaharidi (grč. alla diritta (tal. dis) 2. razdvajanje. ukinuti. disborzo (tal. dirupcija (lat. pril. dys) 3. glaz. znanstveni predmet.) po tonskoj ljestvici. ne suglašavati se. razlozi za razvod braka. onda je disaža po zlatniku 0. red. disagio) trg. predmetak koji odgovara našem raz. sudac u sporu disceptirati (lat. trošak disceptacija (lat. teol. spoznavati discesija (lat. disciplinabilis) sposoban da se pouči ili dovede u red. dis glaz. proboj Dis (lat. razlika između boljeg i lošijeg novca. raz. predujam. disaccordare) ne slagati se. u strogoći. predmetak kojim se označuje loše stanje. raspoznavati. tj. disceptator) presuditelj. ako je zlatnik 19. discessio) odlazak. disciplina arcana čit. od jednog tona do drugog dirižabl (fr. razvesti. tonska ljestvica.025 kn) disbarizam (grč. neugodnost ili teškoća (u mnogim. držati u stezi. tj.) tajna znanost. dirimentia) prav.) šećeri sastavljeni od dvije molekule monosaharida (saharoza. u mnogim složenicama: dvaput. koji se može nečemu naučiti disciplinirati (lat. debatirati discernirati (lat. barys težak) naziv za pojave u organizmu koje uzrokuje smanjenje atmosferskog tlaka disborso čit. odvajanje. znanstvena struka. raspravljanje o pitanju koje još nije izvedeno načisto. nastava. postupno.) glaz. znanstvena grana. znanost. izdatak. na red. poništiti dirinčiti (perz. ipak se bog Dioniz smilovao na nju te je pretvori ujedan izvor kraj Tebe (Dirkino vrelo). disciplina) naviknuti (ili: navikavati) na stegu. upućivati. rukovoditelj. tj.50 kn u srebru. rukovoditi. glaz. u redu. dirigens) ravnatelj. derendž na muci) kulučiti. laktoza) 303 disciplinirati disakordirati (tal. dirimere) rastaviti. razlikovati. poluton koji se nalazi između tonova d i e dis.dirigent dirigent (lat. odgovara hrvatskom nedis.) trg. dirieable) aerostat s motorom za pokretanje i uređajima za upravljanje Dirka mit. upravljač. mučila kraljevu nećakinju Antipu sve dok je sinovi (Amfion i Zet) ne spasiše privezavši Dirku za rogove bijesnoga bika. vojni. discernere) odvajati. maltoza. dis) 1. okrutna žena tebanskoga kralja Lika.te označuje razilaženje. razvod braka disciplina (lat. pretresati. dirigere) upravljati. disceptatio) rasprava. na štetu lošijeg.(grč. poredak (školski. ne zvučati skladno disaža (tal. crkveni). grčki Pluton.

nagrđivanje. dys-. disertator disertator (lat. nesporazum. bolestan sastav krvi. rasprostirati. fagein jesti) med. pronositi glas. dike pravda) nepravednost. pas sav) glaz. koji pokazuje dvostruko prelamanje zraka disdijaklaza (grč. isp. razvod. odvojili od državne. rasijavati. dis-. metodisti. raznositi. dys. dissecare) razrezivati. dissecare) v. smetnja u govoru zbog nesposobnosti pronalaženja odgovarajućih riječi za predodžbe disfiguracija (lat. geuo kušam. neraspoloženje. raz. lat. baptisti. nonkonformisti i dr. neistinitost. dis-. dissenter) "onaj koji drukčije misli". očituje se u zahtijevanju posebnih jela. raspadanje krvi diseminacija (lat. osjećaj) psih. fasis izreka. disserere) v. raspad na sastojke . širenje) nekog glasa. smetnja okusa. osobito: širiti lažno naučavanje disencija (lat. disciplina) koji se tiče stege. nagrdenje. disekcija disektor (lat.) diserirati (lat. ne toliko po naučavanju koliko po ustrojstvu i obredima. soli itd. nepovjerenje u sebe disfunkcija (grč. neosjetljivost. podnositelj disertacije sveučilištu disesteza (grč. euforija) med. dys-. vijesti diseminirati (lat. grč. osobito ona koja se podnosi sveučilištu radi habilitacije ili dobivanja doktorske titule (inauguralna disertacija) disertant (lat. dia. teško gutanje hrane. disgregacija (lat. diaklao prelamam) opt. nakaza disforija (grč. dvs-. okusim) med. funkcija) med. dissector) onaj koji vrši disekciju disemija (grč. teškoće i jaki bolovi pri gutanju disfazija (grč.ne-. figuratio) unakažavanje. disertirati disertacija (lat. disciplinski postupak istraga pretpostavljene vlasti protiv službenika zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti i određivanje disciplinske kazne discoverer čit. disseminatio) sijanje. episkopalne Crkve. dys-. isp.disciplinski disciplinski (lat. suprotno: eugenika disgeusija (grč. interval od dvije oktave disdikija (grč. diskoverer (engl. disseminare) rasijati. podrijetlo) rađanje duševno i tjelesno zaostale djece. npr. rasijavanje sjemena živih bića po zraku.ne-.ne-. independenti. femi kažem) psih. pren. disgenika (grč. dissertator) pisac znanstvene rasprave.) otkrivač. stegovni. dis-. dys. razmimoilaženje s pravnim shvaćanjima disecirati (lat. tupoglavost disfagija (grč. čest naziv za američke umjetne satelite disdijaklastičan (grč. kao prezbiterijanci. disciplinska vlast pravo da se potčinjeni silom i strogošću natjeraju na obavljanje dužnosti. smetnje pri djelovanju nekog tjelesnog organa. octa. disgregatio) raspadanje. dissentio) razlika (ili: razilaženje) u mišljenju. dissertare raspravljati) v. nakaznost. unakaženje. dys. dis. kvekeri. diaklao prelamam) opt. aisthesis osjet. dissectio) rezanje nekog tijela. genos rod. haima krv) med. izumitelj. dvostruko prelamanje zraka disdijapazon (lat. heretik (ovako se na- 304 disgregacija zivaju u Engleskoj pristaše svih protestantskih Crkava koji su se. reda. dissertatio) znanstvena rasprava.ne-. dys. rasprostiranje (ili: raznošenje. rasipati. nesloga disenter (eng. raščlanjivati rezanjem disekcija (lat. kvarenje oblika. dys-. raščlanjivanje (ili: otvaranje) leša disektacija (lat.

nesloga. neslaganje. hydor voda) med. dissimilis) ne biti sličan. dissidens) otpadnik. raspadanje žive supstance. odvaja. prikrivati. a druga ne. prirodno disipacija (lat. harmonia sklad) neskladan. pas—mačka. heretik disidij (lat.) glaz. tj. rastaviti. nesloga. dis-. chylos sok) med. ali oba pripadaju. npr. dima. Bečom umjesto Bečem). gram. javlja se u obliku mjehurića (sitnih plikova). osobito vjerskom disident (lat. tj. rastresenost. dys-. licemjerje 305 disjunktivan disimulator (lat. pogrješan u tonu. razjednačavanje. grč. grč. ne biti složan dishidrozis (lat. razlikovati se.: "Ili dođi. disjunktivni pojmovi oni koji su po svom opsegu odvojeni jedan od drugog. licemjer disimulirati (lat. raspršen. cijepanje. gram. disjunktivni silogizam (ili zaključak) zaključak u kojem je prva premisa disjunktivni sud. dissipator) raspikuća. riječ od dvaju slogova. a druga potvrđuje ili negira jednu od alternativa postavljenih u prvoj premisi . nekom višem. magle. raspršavanje. npr: muškarac—žena. griješiti u tonu. razgradivanje organske hrane u listu. dis-. npr. disjicere. isključenje. dissimilaritas) nesličnost. rascijep. katabolizam. pretvaranje jednog od dvaju jednakih glasova u neki drugi glas (npr. loš (ili: nepovoljan) sastav tekućina u tijelu (poglavito zbog loše prehrane) disidencija (lat. harmozo slažem se) ne biti skladan. rastavan. rasipanje energije i njezino pretvaranje u oblike koji se više ne mogu ponovno iskoristiti za rad. dis-. nesklad. dissimilatio) gram. razasut disjungirati (lat. disjectus) razbacan. biol. nepažnja. disjungere) odvojiti. općenitijem pojmu. dissidium) razvod. dimnjak s više postranih otvora na gornjem dijelu radi ravnomjerne raspodjele plinova disjektan (lat. razvesti disjunkcija (lat. suprotan. odvojan. napunjenih bistrom tekućinom i praćenih svrbežom dishimija (grč. različitost u mišljenju.disharmoničan disharmoničan (lat. prikrivač. kakofonija). syllabe slog) gram. dis-. onaj koji se razilazi u mišljenju. dissidentia) rascijep. npr. S je ili P1 ili P2). dissimulare) kriti. razdor. različitost. razvod. neusiljeno. neslaganje tonova. isključuje. razaranje metabolizma. različitost u mišljenju disilab (grč. odmetnik. razbacivanje. grč. logično razdvajanje disjunktivan (lat. pretvaranje. rasipnik. disjuncitvus) razdvojan. tajiti. ili piši". kožna bolest na prstima ruku i nogu. disjunktivni veznik rastavni veznik (ili). razaranje promjena tvari u organizmu. dissipatio) rasipanje. zatajivati. pogrešan ton (disonanca. rascijep disharmonirati (lat. usp. koji remeti suglasnost disharmonija (lat. dvosložna riječ disimilacija (lat. bot. suprotnost. dvoličnost. prijetvornost. odijeliti. s pojmovima koji se međusobno isključuju (npr. harmonia) glaz. toplina iz parnog stroja koja zagrije zrak disipator (lat. pretvarati se disinvolto (tal. kao srodni. isključan. asimilacija disimilaritet (lat. raznorodnost disimilirati (lat. razjednačavati disimulacija (lqt. koji razdvaja. dissimulator) onaj koji nešto taji ili krije. grč. log. prikrivanje. dissimulatio) zatajivanje. nesuglasnost. disiunctio) razdvajanje. ne slagati se. disjunktivne ili rastavne rečenice nezavisne rečenice koje izriču radnje od kojih se jedna može dogoditi. disjunktivni sudovi sudovi s disjunktivnim pojmovima. di-.

neprodužan. teškoća (ili: smetnja) pri gutanju hrane ili pića diskemija med. koja je diskontira diskontinuiran (lat. discantare) pjevač koji pjeva najviši glas. disc-jockey) osoba koja upravlja razglasnim uređajem u disko-klubovima ili na radiju bira glazbu uz popratni komentar disko-klub (grč. neraspoloženje. turobnost. eidos oblik) sličan disku. osoba koje daje mjenicu u eskont diskontar (tal. kaseta. disclamatio) negiranje. bot. disko. naknada . continuere) prekinut. lažno poricanje svojih obveza disklamirati (lat. disconto) trg. trzanje mišića i si. osoba koja prima mjenicu u diskont. blijeđenje diskoloran (lat. disemija diskinezija (grč. dys. disconto) trg. prekidan. osobito mjenica čiji rok plaćanja još nije dospio. obično od drveta ili željeza.disk disk (grč. npr. nepriznavanje. kataposis gutanje) med. suncokreta diskant (lat. okrugla ili obla ploča za bacanje. clamare) poricati. tanjurast. odračunavanje.ne-. bole hitac) bacač diska diskobolija (grč. disconto. prekidnost. fr. prestanak. bez veza. diskos. odbijanje postotaka pri isplaćivanju mjenica kojima još nije dospio rok plaćanja. suprotno: eukolija diskoloracija (lat.. dys-. sklonost nekih ljudi da sve stvari i pojave tumače i gledaju u crnoj boji. diskonto diskontant (tal. diskeo. katapinein progutati. v. željeza ili drveta. napravljena od kamena. diskos. ima promjer 22 cm. sjeta. odračunati. sopranist diskantni ključ glaz. kupovanje kratkoročnih tražbina. ne priznavati disko-džokej (grč. po odbitku određenih postotaka. eskontni posao diskontni račun trg. diskač diskobol (grč. usp. discolor) različite boje. za gotovinu prije isteka roka. disconto) trg. šaren diskont (tal. raznobojan. igra kod starih Grka već u Homerovo doba veoma poznata i omiljena. a težak je 2 kg. discantus) najviši glas (kod djece i žena) = sopran diskantist (lat. diskontabilna mjenica ona koja se izdaje pouzdanim trgovačkim firmama u koje se ne sumnja da će ih točno i na vrijeme regulirati diskontni posao bank. negirati.-engl. izračunavanje sadašnje vrijednosti određene svote (tražbine) čije plaćanje tek kasnije dospijeva diskonto (tal. dis-. v. dis-. discoloratio) obezbojenje. neprohodnost disklamacija (lat. osobito: kupiti ili prodati mjenice. disconto) trg. diskos) šport. automatske kretnje. escompte) trg. suvremeni disk.-engl. kineo krećem se) 1. continuitas produžnost. 2. prav. dis-. npr. kod kojega je prestala veza. med. decompte. oznaka tonskih ljestvica koja naznačuje da c (ce) pada na prvu crtu diskatapozija (grč.) krug mladeži koja se okuplja kako bi slušala suvremenu glazbu i plesala. koji nije u vezi sa zakonom kontinuiteta diskontinuitet (lat.) skupljač i ljubitelj nosača zvuka (gramofonskih ploča. neprodužnost diskontirati (tal. diskos. CD-a) 306 diskonto diskoidan (grč. u suvremenoj lakoj atletici bacanje diska ponovno je oživjelo. sličan tanjuru. gubljenje boje. odbiti. dyskolia) nezadovoljstvo. unutarnji krug složenih cvjetova. neprekidnost) prekid. pločast diskolija (grč. bole hitac) bacanje diska diskofil (grč.

na milost i nemilost. iznošenje na loš glas. ne ići usporedno s drugim tonovima. discordia) nesloga. kon diskrecione (tal. discretion) obzirnost i opreznost u govoru i ponašanju. najveća opasnost. diskretna veličina veličina kod koje dio prethodi cjelini. 3. tj. diskrecionaran diskrecionaran (fr. predati se na diskreciju predati se na milost i nemilost. a diskresjon (fr.) prema uvjerenju. pažljiv. ozloglasiti. discredit) nepovjerenje. gubitak kredita. da tijekom rasprave po vlastitom uvjerenju bira sredstva koja mu se čine svrsishodna. zbirka nosača zvuka koje posjeduje neka osoba ili ustanova. discordare ne slagati se. gubitak ugleda (ili: vrijednosti) diskreditiranje (fr. nesuglasnost diskordirati (lat. a discretion čit. odvojen. kriza diskonvenijencija (lat. diskrecijsko doba doba u kojem netko ima pravo odlučiti se kojoj će vjeri pristupiti. koji umije razborito praviti razliku među stvarima i si. razdor. veličina koja nema mjere u sebi (jedinica se ne sastoji od razlomaka). neskladnost. nesuglasan. odudarati od pravilnog tona. discrediter) lišavati povjerenja ili ugleda. dis. loš glas. veličina čiji dio služi kao mjera (stotina kao cijelo sastoji se od 100 jedinica). diskreto. dys-. različit) 1. ustanova koja posuđuje nosače zvuka pojedincima diskrazija (grč. nepristojnost. ozloglašenje. ormar) 1. discrimen) nešto što odvaja.) glaz. vođenje računa o osjetljivosti drugoga. neograničeno sudsko pravo i . šutljivost. disrepans) koji odudara. vodeći računa o glavnom glasu i o namjeri kompozitora diskrimen (lat. granica. discordance) nesklad. loša izmjena organskih tvari u tijelu diskrecija (lat. razlika diskrepantan (lat. vrijeme koje se može još čekati od dana kad mjenici dođe rok pa do njezinog slanja na protest diskrecijski v. supr. razmak. kontinuirana veličina. con discrezione čit. nesloga. različnost. godine punoljetnosti. discretus razdvojen. koji nije u skladu diskretan (lat. nanošenje štete nečijem dobrom glasu diskreditirati (fr. fr. pažljivost. uzeti nekome dobar glas. discrediter) lišavanje povjerenja ili ugleda. presudan ili kritičan trenutak. discernere razdvojiti. međuprostor. suzdržljivost. odvojiti. neskladnost. neskladno (ili: neparalelno) ležanje jednog sustava mlađih slojeva na nekom starijem sloju ili pokraj nekog starijeg sloja diskordija (lat. fr.diskonvenijencija 307 diskrimen vlast. oprezno. koji umije čuvati tajnu. mudar. nesložan. geol. šutljiv. kem. po sebi različit ili odvojen. discordans) neskladan. disconvenientia) nepriličnost. fil. ne slagati se. theke škrinja. suzdržljiv. mat. discretionnaire) ostavljen obzirnosti i osobnom mišljenju. diskrecijski diskredit (lat. međa. koji se razlikuje od nekoga ili nečega. fr. velikodušnost (pobjednika). ugled ili povjerenje diskrepancija (lat. nejednak diskordantnost (lat. diskrecijske godine godine zrelosti. osobito predsjedavajućeg.creditare. povjerljiv. pouzdan. diskos kolut. neslaganje. neskladnost diskordantan (lat. diskrecionarna vlast slobodno. razlika. nesuglasnost.. discordare) glaz. veličina kod koje cjelina prethodi dijelovima. discrepantia) nesuglasnost. oprezan. ne biti u skladu diskoteka (grč. neprikladnost. 2. diskrecijski dani trg. discernere. discreto. 2. discretio. krasis mješavina) med.

proglasiti nesposobnim ili nevažećim. usnama. Crncima i Zidovima) i nacionalnim manjinama osporava ona prava i građanske slobode što ih uživaju pripadnici vladajuceg naroda. dis-culpare) pravdati. med. uganuće. iščašenje. lexis govorenje) med. viđenje) med. dokazati nedužnost diskulpacija (lat. ali nije sposoban pročitati do kraja dislocirati (lat. izlaganje diskurzivan (lat. dys-. isključenje dislalija (grč. voj. facere) onesposobiti. isključivanje. dys-. razmještanje. prikraćivati prava. nekog posla. razmještati. učiniti (ili: načiniti) nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. poremećaj u izgovaranju riječi zbog bolesti ili kakvog nedostatka na vanjskim govornim organima (na jeziku. intuitivan). graničiti diskromatopsija (grč. govoriti) med. nesiguran diskutirati (lat. dis-. nesposobnost osjetila vida da u podjednakoj mjeri zamjećuje sve boje spektra diskulirati (lat. discutere raspravljati) o kojem se može diskutirati (raspravljati). smanjivati prava. koji razlaže . razgovoran. qualis. raspravljati diskvalificirati (lat. uganuti. opsis vid. disculpatio) opravdavanje. razmjestiti. nepodobnog diskvalifikacija (lat. objašnjavanje putem izmjene misli i različitih stajališta diskusijski (lat. fr. obespravljenje kolonijalnih. podjela. discussio) raspravljanje. premještati. discriminare odvajati. discursivus) log. razgovor. dis-. x 2 ) kvadratne jednadžbe: izraz koji se nalazi pod korijenom diskriminirati (lat. iščašiti dislogija (grč. govor. dokazivanje nedužnosti diskurirati (lat. discriminare) dijeliti. dislokacijska karta zemljovid na kojem je prikazano diskriminacija (lat. nekoga isključiti iz natjecanja zato što ne odgovara propisanim uvjetima natjecanja. obilježiti nekoga kao nedostojnog. u razgovoru. rasna diskriminacija socijalnopravni odnos u nekim državama koji pripadnicima drugih rasa (npr. pojmovne prirode (supr. discussivus) koji objašnjava. nedostatak sposobnosti. nesposobnost čitanja (bolesnik može samo započeti čitanje teksta. med. usputan diskusija (lat. praviti razliku. onesposobljenost za obavljenje nekog posla. pucanje Zemljine kore i poremećaji koji su s tim u vezi. razlikovati. razdioba. lalein tepati. prijeporan. obespravljivati. discriminare) mat. logos) psih. kod određivanja korijena (x : .diskriminacija 308 dislokacija diskutabilan (lat. discriminatio) u međunarodnim odnosima: davanje manjih prava pripadnicima jedne države nego što se daju pripadnicama drugih država. istraživanje razgovorom. qualis kakav. polukolonijalnih naroda ili narodnih manjina od strane vladajućeg naroda diskriminanta (lat. razmještaj trupa na nekom području. činjenje nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. onaj koji je čisto misaone. dys-. sporan. discutere) govoriti. sljepilo za boje. discutere) objašnjavati. zubima ili grkljanu) disleksija (grč. šport. vojsku. dys-. nedostatak važnosti. dislocare) premjestiti. predavanje. poremećaji u govoru zbog nedostatka inteligencije dislokacija (lat. discours) razgovaranje. chroma. dislocatio) premještanje. odvajati. geol. discursus. npr. facere učiniti) onesposobljavanje. razgovarati diskurs (lat. opravdavati. boja.

1922. raskomadati. izdvajanje crkvene općine iz njezine dosadašnje župe dismembrator (lat. raspadanje nekog tijela. reo tečem) med. raspuštenost. rastopni. osobito: podjela jednog kompleksa zemljišta na manje dijelove (parcele). razgradnja molekula otopine na jednostavnije sastojke (ione) disocirati (lat. član. kem. pojmovi koji ne pripadaju zajedničkom srodnom pojmu te nemaju nikakvih zajedničkih oznaka. nezdruživ disocijacija (lat. nesuglasnost. omekšavanje. diso- 309 dispareunija lucijski kontrakt trg. nejednak. slabost vida. koji rastavlja. raščlanjivanje. dismembratio) komadanje.dismembr acij a kako su trupe razmještene na nekom području dismembracija (lat. rastajanje. dispensary) socijalna ustanova za besplatno liječenje sirotinje. tj. koji rastapa. dys-. rastopiti. ugovor o prekidu suradnje disolutan (lat. dissolutivus) koji otapa. dissonantia) nesklad. razdvojiti disolubilan (lat. disopsija disopsija (grč. lakomislen.). dissolventia) mn. disparatni pojmovi log. onaj čije istodobno zvučanje tonova ne zadovoljava naš sluh disonirati (lat. razuzdan disolutivan (lat. nacrtao prve trik-filmove. dys-. biti neskladan. dissonare) ne zvučati skladno. odnos dvaju ili više tonova čije zvučanje ne može zadovoljiti. dys-. razvratnost. ugodniji dojam na uho disonantni interval glaz. raščlanjivati dismenoreja (grč. osobito djelovanjem topline. ne slagati se u glasu. supruga) med. v. sredstva za otapanje (ili: razblaživanje. neobuzdan. razdor. neobuzdanost. dis-paragium) nepriličan brak (s osobom iz nižega staleža. slabo. mezalijansa disparatan (lat. disonija dispanzer (eng. države. Walt čit. raspuštanje (nekog društva). opsis viđenje) med. nedo\ j- . pareunos suprug. rastaviti disonanca (lat. kasnije je u vlastitom filmskom poduzeću izradio svjetski poznate filmove s motivima iz priča za djecu (Snjeguljica. razum i biljka. dissociabilis) nespojiv. dissolutus) otopljen. rastavljanje) disolvirati (lat. (kreacijom Miki Mausa). menstruacija praćena bolovima (kao posljedica nedovoljne razvijenosti ili nepravilnog položaja maternice. neskladan. glaz. dis-. Alica u zemlji čudesa. Pepeljuga. med. društva. disparatus) iz osnove različit. membrum ud. nego traži veću konsonancu (u sekundi. zdravstvena ustanova koja sprječava i liječi bolesti disparagij (lat. noni i dr. nesloga. i . dys-. koji ima prirodu otopine. slabovidnost. raspad (npr. Pinokio. braka). koji pripada otopini disolvencije (lat. membrum) odvajati dijelove iz neke cjeline. opsis) med. dissolutio) rastapanje. razlikovati se disopija (grč. npr. dissociare) rastaviti. men mjesec. dissociatio) razdvajanje. elektrolitička disocijacija fiz. slavan je postao 1928. Dizni Volt. rastopljiv. dio) dezintegrator za žito dismembrirati (lat. zapravo Walter Elias (1901—1967). sentimi. dissolubilis) otopljiv. osobito članova vladarske kuće). v. rastavljiv disolucija (lat. dis-. Petar Pan) disocijabilan (lat. razdružiti. jabuka i vrlina dispareunija (grč. može biti i posljedica neke bolesti unutarnjih spolnih organa) Disney. razgradnja kemijskog spoja na njegove sastavne dijelove. komadati. dissolvere) otopiti. neslaganje.

dvosjemen. službenik koji regulira kretanje vlakova na jednom dijelu pruge.) dispondej (grč. osobito u vezi sa štetom na moru. dispensator) darovatelj. donator. dispatch hitno obaviti) 1. displicencije paktum (lat. raspršiti dispermatičan (grč. pepsis) onaj koji pati od slabe probave dispergirati (lat.) raseljene osobe displantacija (lat. regulirati račune displaced persons čit. mehaničkih smetnji i dr. osloboditi od obveze ili kazne. dispergere) rasipati. displicentia) nedopadanje. di-. 2. dys. ugovor o raskidanju zaključenog trgovačkog posla displicirati (lat.ne-. sipnja. ravnatelj. dispensatio) razdvajanje. raspršivanje svjetlosti. pepsis probava) koji teško probavlja dispeptičar (grč. dispersivus) raspršen. elementarne. displicentiae pactum čit. astma. dvostruki spondej. groznice. spondeios) metr. upravitelj. pojava da se složena svjetlost može prizmom razgraditi na svoje sastavne. ljekarnički zbornik dispenzirati (lat. djelitelj. tvorim) nenormalan razvoj nekog organa ili cijelog organizma displicencija (lat. sperma sjeme) fiziol. dis-par) nejednakost.) prav. dys-. dys-. dijeljenje.) mn. upravlja cijelim tijekom proizvodnje nekog mehaniziranog poduzeća dispenzacija (lat. poremećaji u probavnim organima (želucu i crijevima). oprost. dispendere) zavod za besplatno davanje lijekova sirotinji. di-. pepsis probava) med. homogene svjetlosti (boje). sporne svote. osobito: slaba probava želuca zbog poremećaja u izlučivanju probavnih sokova . dispersio) opt. dispergere. dis-pescere) rastaviti. plasso oblikujem. oprostiti dispepsija (grč. srca. teško disanje (kod težih bolesti dišnih organa. farm. 3. ono što je stavljeno na raspolaganje. dispacher) pom. oslobođenje. opremljenog potrebnom signalnom aparaturom i sredstvima veze. radnik koji iz jednog središta. rasuti. nekih živčanih poremećaja. pnoe disanje) med. dispenzacijski troškovi iznos koji treba platiti za jedno ovakvo razrješavanje ili oprost dispenzarij (lat. ne sviđati se. različitost. rasap boja disperzivan (lat.disparitet 310 disponenda dispeptičan (grč. razdvojiti. razasut dispescirati (lat. dys-. dis-pensare) podijeliti. osobito u knjižarstvu. ne biti po volji dispnoja (grč. premještanje displazija (grč. displeist persns (engl. sirotinjska ljekarna dispenzator (lat.. rasađivanje. displicere) ne dopadati se. razrješavanje od neke obveze ili smetnje u pojedinačnom slučaju.stihovna stopa od četiri duga sloga: disponenda (lat. pripremati i izdavati lijekove. službenik koji vrši razdiobu električne energije na više međusobno povezanih električnih stanica. knjige koje je knjižar no raspoloženje žene za spolni odnošaj disparitet (lat. sa dva sjemena disperzija (lat. dispaširati). podijeliti među zainteresirane (v. dis-plantatio) presađivanje. procijeniti ili nadoknaditi brodsku štetu dispečer (eng. nesviđanje. neskladnost dispaširati (fr. razdijeliti. nadstojnik (osobito u samostanima) dispenzatorij (lak dispensatorium) ljekarnička knjiga s propisima za pripremanje lijekova. dys-. osobito kod prepreka za brak. pneo dišem.

46. vedar. propisuje. dispossessare) prav. sudionik u disputiranju disputirati (lat. dispositivus) koji se tiče raspolaganja nečim ili uređenja nečega. kod raznih ministarstava. sklonost nekim bolestima. lišiti posjeda dispozicija (lat. urediti. predavanja). glazbu. lišavanje posjeda.) dispozicijska sposobnost prav. disputator disputator (lat.disponent primio radi rasprodaje. srediti. zaduživanja ili otuđivanja imovine dispozitiv (lat. voj. raspolagati (novcem. kojim se može raspolagati disponibilitet (lat. sposobnost za samostalno obavljanje poslova 311 disputirati dispozicijsko dobro trg. a da se ne mora polagati račun (npr. nedostatak razumijevanja za praktičnu uporabu pojedinih predmeta disproporcija (lat. pripremanje. disponens) upravitelj. nadmetanje riječima disputabilan (lat. oraspoložiti. lišenje posjeda disposesirati (tal. nego je stavlja prodavaču na raspolaganje dispozicijsko ograničenje prav. disputans) v. nacrt (rasprave. mala apraksija. za bitku). dispozicijski fond novac stavljen nekome na raspolaganje u određene svrhe. dis-proportionalis) nerazmjeran. članka. sporiti se. razmještaj. sposobnost raspolaganja nečim. točnog poimanja i razumijevanja značenja nečega. raspolaganje novcem. mala nesposobnost vršenja nekih pokreta. imanjem. raspravljanje. osobito: voditi znanstvenu raspravu . raspoloženje. znak Dy disputa (lat. spor. ograničenje slobode primanja obveza. roba koju naručitelj zbog loše kakvoće ili zakašnjenja neće primiti. predavanje). zločin. sređivanje. element. osobita sposobnost za nešto (npr. disponere) razmjestiti. velikih poduzeća itd. dispositio) raspored. skica. habilitacijska disputacija. atomska težina 162. rješenje. dispositiva) prav. raspoloživost. formula presude dispozitivan (lat. imanjem). pobuditi nekoga na nešto. promocijska disputacija. prirediti. pripremiti (članak. uređivanje. dis-proportio) nerazmjer nost. disputare) prepirati se. raspoređivati. na raspolaganju. disputatio pro gradu) disputant (lat. dyspraxia) psih. nejednakost disproporcionalan (lat. osobito: javna znanstvena rasprava u kojoj jedna strana (oponent) nastoji opovrgnuti ono što je druga strana (respondent ili defendent) tvrdila. tj. dispossessio) prav. med. danas se još vrši radi dobivanja akademskih počasti (inauguralna disputacija. sklonost. dysprositos teško pristupačan) kem. disponibilis) raspoloživ. lat. krađu). disponibilitas) stanje nečega što je na raspolaganju. disponens) raspoložen. sposobnost za pravne poslove. dobre volje disponirati (lat. disputabilis) sporan disputacija (lat. znanost. plan (npr. koji naređuje. prilagoditi. razmještati. disputator) raspravljač. vrijeme između aktivne službe i mirovine (dok se prima akontacija mirovine) disponiran (lat. nejednak disprozij (grč. odluka. dobra volja. osoba koja je ovlaštena upravljati poslovima neke trgovačke kuće disponibilan (lat. ali ih nije prodao te ih stoga ponovno stavlja na raspolaganje izdavaču disponent (lat. ukloniti (ili: otjerati) s posjeda. poslovođa. disputatio) raspravljanje. odlučuje dispraksija (grč. redni broj 66. disputare) prepirka. nagovoriti disposesija (lat.

distantia rastojanje. tj. rhytmos sklad. distingvirati se isticati se distinkcija (lat. nepravilnost disruptivno pražnjenje (lat. točno razlikovanje pojmova. držati distancu voj. supr. dvostruki red. osobito trepavica distihijaza (grč. distinctio) razlikovanje. di-. kao takvi. disrumpere) fiz. dis-. dys ne-. nedaća. distincuts) odvojen. odnosi u prirodi i kulturi su 312 distonirati nesvrhoviti i štetni za život te. fr. silom istegnuti. dis-. suviše visoko ili suviše nisko (pjevati. med. mjesto izdavanja i mjesto plaćanja različiti distanciran (lat. fr. raz-. teleios savršen. dakle. stvaranje dvostrukog reda trepavica (kao bolest) distingviran (lat. reputation) loš glas. otmjen distokija (grč. distantia) udaljenost. distonare) glaz. reforme) loš (ili: neuspio) preobražaj ili preokret disrekomandacija (lat. fr. dis-. nepristupačan distancometar (lat. di-. razmjer) nedostatak ritma. ozloglašenost disritmija (grč. kratkotrajno električno pražnjenje (za razliku od električne struje kod koje se električne mase kreću ravnomjerno i trajno utvrđenom putanjom) distanazija (grč. razgovijetan. dys-. zaseban. distans) šport. razumljiv distinktivan (lat. heksametar i pentametar (koji dolaze jedan za drugim) distihičan (grč. otmjenost. di-stinguere) koji se razlikuje od drugih. dis-tendere) med. di-stinguere) odvajati. dis-tendere) zategnutost. tikto rodim) med. distenzija distendirati (lat. jahanje na distancu dugotrajno jahanje (kad se konje ne zamjenjuje). stichos red) med. pokuditi disrenomiran (lat. dis-. nesklad.disreforma disreforma (lat. stoma usta) med. resommander) loše preporučiti. resommandation) loša preporuka. naučavanje koje poriče svrhovitost i savršenstvo svijeta. položaj distinktan (lat. distencija distih (grč. stichos) 2. nesretan slučaj distihija (grč. log. distinctivus) koji odvaja. naglo pražnjenje elektriciteta. di-. pri marširanju: držati propisan razmak. renommer) iznijeti na loš glas disreputacija (lat. napregnutost. izići iz r pravog tona. otmjen. svirati) . dystychia red) 1. borba s dušom. dys-thanatos) teško umiranje. dvostih. dis-. razlikuje. dvoredan distihija (grč. distentio) v. rađanje blizanaca distomatoza (grč. jasan. dis-. nesreća. renommer) ozloglašen. metiljavost distonirati (tal. stichos) s dva reda. istaknut distingvirati (lat. apsolutno proturječe teleološkom shvaćanju života i prirode distencija (lat. razlika. zla sudbina. rastegnuti distenzija (lat. fr. mjenica mjenica na drugo mjesto kod koje su. dis-. kuđenje disrekomandirati (lat. opseg. distichon) metr. razlikovati nešto od nečega. potpun. di-. truljenje jetara koje uzrokuju crvi u jetrima (Distomum hepaticum). izraz za konja koji još nije stigao ni do distantnog stupa (koji se nalazi 200 metara ispred cilja) u trenutku kad je pobjednik već prošao cilj. iskazivati nekome posebnu pažnju. distantna. dva stiha zajedno. ugledan. fr. metron) instrument za određivanje udaljenosti disteleologija (grč. obujam. rezerviran. razlikovan. razmak. fr. grč. različit. eutanazija distanca (lat. na lošem glasu disrenomirati (lat. logia) fil.

odvajanje slomljenih ili oštećenih udova. razdioba. odvući. poet. dvostruki trohej. disunire) razjedinjen. di-. ime pod . di-. disuria psychica čit. disunire) mn.) trg. pjesma koja se sastoji od dvije strofe distrofija (grč. boga vina i uživanja. raspoređuje. distributivni broj broj koji pokazuje koliko dolazi na svakoga (po jedan. distringas) prav. mjenice trgovca koje ima u trgovini. nekog njegovog dijela L. orao gledam) v. distrahere) rastresti. distribuens) razdjeljivač. ukinuće disunija (tal. di-. theos bog) onaj koji vjeruje u dva boga. raspored distribuent (lat. distributivus) koji dijeli. tetra četiri. trofe hrana) med. dithyrambos) oduševljeno. mjerodavnost. smetnje pri mokrenju. v. iščašenje. distortio) med. di-. dvoboštvo ditetraedar (grč. odvojen disunirati (tal. rastaviti. distringere. razvesti. osujećenje. razmješta. uganuće nekog uda. rastavljen. prav. naredba o pozivanju pred sud. razdavati. razmjestiti distributivan (lat. odvajati slomljene ili oštećene udove distrakcija (lat. zabava. nesloga disunionisti (tal. med. punomoć za popisivanje stvari distrof (grč. zabavljanje. districtus) sudski kotar. rastavljanje na dva dijela ditonus (grč. prvobitno: burna i oduševljena pjesma u slavu Bakha. dys-. bolestan sastav mokraće. vlas) med. razmještajni. osnova) geom. okrug. di-. rasporedni. dittos dvostruk. nepažnja. strofe) poet.distorzija distorzija (lat. kao u ditirambu ditomija (grč. čitavog organizma 313 ditta disturbacija (lat. razonoda. razdavač darodavatelj distribuirati (lat. distihijaza distrikt (lat. otuđivanje. zbuniti. disturbatio) rasap. danas: lirska pjesma nadahnuta osjetilnim užicima što ih pruža život ditirampski (grč. prevrtanje (očiju). potpis na pismu. odcijepljenje. razvoditi. distractio) rastresenost. uron mokraća) med. sudsko rješenje o podjeli stečajne mase među vjerovnike.) nemogućnost mokrenja pred drugima zbog stidljivosti diteist (grč. interval koji se sastoji od dvaju cijelih tonova. zabaviti. ditonos) glaz. prodaja distribucija (lat. razdjeljivati. med.: kolektivan pojam). trichos dlaka. razonoditi. poliedar s dvaput po četiri površine ditiramb (grč. poremećaji u prehrani jednog organa. dys-. razdijelni. pristaše razjedinjenja SAD-a disuniran (tal. pojam koji se odnosi na svakog člana neke skupine ili klase (supr. disurija psihika (lat. distribuere) razdijeliti. thrix. dys-. podijeliti. theos bog) vjerovanje u dva boga. dvobožac diteizam (grč. temno režem) razdvajanje. razdjeljuje. distributivan pojam log.) distrihijaza (grč. djelokrug distringas (lat. diplosija ditrohej (grč. stih ovna stopa od četiri sloga: — U — U ditta (tal. razvući. disunire) razjediniti. dithyrambos) nadimak boga Bakha zbog njegovog tobožnjeg dvostrukog podrijetla od Semele i Zeusa. rasporediti. velika terca ditopsija (grč. područje. iskrivljenje distrahirati (lat. disunire) razjedinjenje. skrenuti pozornost s nečega. distributio) podjela. razvrgnuće. po dva itd. di-. edra površina. burno. distributivno rješenje prav. razdvojiti disurija (grč. razdor. zanosno. zabavljati. trochaios) metr. odvojiti.

mali balet. čiji se zbroj članova neograničeno povećava ukoliko . ples i pjesma između činova. diva) božanska. dat. razveseliti. Dii. trabunjanje (osobito kod duševnih bolesnika). voditi ljubav. udaljavanje divergentan (lat. supr. Dios. prid. uron mokraća) med. granasto razvijanje jedne žile divergencija (fr. danas: poznata i slavna glumica. uron mokraća) med. med. gorostas. draga divagacija (lat. ples na pozornici. govorenje bez veze.) mit. koji se razilazi. divan) govoriti. skretanje neprijateljske pozornosti na drugu stranu. divagari) tumarati. udaljavati se od teme divan (perz. divagatio) tumaranje. gen. u određeno vrijeme. udaljavati se jedno od drugog. pripada svakom dioničaru u nekom dioničkom društvu prema broju njegovih dionica ili kojim se trgovina ili poduzeće vodi. diversus) različit.) tursko državno vijeće. forma) nejednakog oblika. zabavna kompozicija divertirati (lat. neočekivan napad. razonoda. diuretičan diureza (grč. firma diuretik (grč. odvratiti. med. med.) trg. divergere) razilaziti se. odstupati.diuretik 314 dividenda se više članova uzima. mat. gigant. sredstvo koje pospješuje mokrenje. carinarnica. divaricatio) fiziol.) glaz. pren. razonoda. biće ljudskoga lika i izuzetno velike snage. unošenje promjena diverziforman (lat. divergens) koji ide u različitom smjeru. ret. ljudeskara Div u nekim hrvatskim prrijevodima: ime za starogrčkog boga Zeusa (prema grčkoj deklinaciji: nom. zaboravljanje neugodnih misli i briga diverzitet (lat. osobito pjevačica. voj. kod tal. razdioba vlage po tijelu. istočnjačka ležaljka s jastucima (za sjedenje i spavanje). divergence) razilaženje. divertere) odvojiti.) podijeli na jednake dijelove (oznaka na liječničkim receptima) dividend (lat. divertissement) zabava. izdvajanje (ili: izlučivanje) mokraće div (tur. govoriti bez veze. pjesnika: ljubavnica. promjena smjera. konvergentan divergirati (lat. dividirati divide in partes aequales čit. raznovrsnost. divide in partes ekvales (lat. lutati. Dia) diva (lat. tajno vijeće bivših sultana. divergentne linije linije koje se udaljuju jedna od druge. razonoditi. udaljavanje od teme (u govoru i pisanju) divagirati (lat. obožavana. udio u dobitku koji. različnost. lit. raznovrstan. lutanje. zbirka spisa ili članaka. svakovrstan (diverzna roba) diverzifikacija (lat. di-. skretanje. diversitas) različnost. ljudina. popis poreznih obveznika. trabunjati. kaz. ak. raznolik. razgranavanje. udaljavanje jednog od drugog. biti različitog mišljenja divertimento (tal.) podijeli pa vladaj! v. kolos. osujećivanje određenih namjera. diversus. osobito pjesama (npr: Goetheov "Zapadno-istočnjački divan") divaniti (tur. razmicati se. raznorodnost. diversificatio) mijenjanje. di-. zabavljati divertisman (fr. odlutati. raznolikost divide et impera (lat. djeljenik dividenda (lat. divertimento diverzan (lat. dividendus) mat. ašikovati divarikacija (lat. ret. pren. lako i ugodno glazbeno djelo. promjena. Zeus. različit oblikom diverzija (lat. diversio) odvraćanje. razgovarati.

divisibilitas) djeljivost divizija (lat.) med. divulgare) razglasiti. divide in partes ekvales (lat. iznijeti na velika zvona divulzija (ni. divulsio) kidanje. voj. rastanak. umjesto da se miješaju na paleti. divinatio) pogađanje.: Tijela su dijelom čvrsta. predviđanje. proricanje. podijeli na jednake dijelove (na liječničkim receptima) dividualitet (lat. divisibilis) djeljiv divizibilitet (lat. slućenje divinator (lat. raskidanje divulzivan (lat. prorok divinatoran (lat. vračanje. divisorium) instrument za dijeljenje. divisio dijeljenje) umj. dividualitas) mogućnost dijeljenja. gatanje. nebeski dixi čit. "Božanstvena komedija". npr. dijeljenje brojeva (jedna od četiriju osnovnih računskih operacija). s pobožnošću. a boje dobivaju veću svježinu i živost divizivan sud (lat. podjela. pobožno. svečano divulgacija (lat. Divina komedija (tal. vrač.) podijeli pa vladaj!. divisio) dijeljenje... kazati.) božanski. divinisation) stavljanje nekoga u red bogova. oblik: S je dijelom P 1? dijelom P2. razglašavanje. štovati kao Boga diviš (lat. dixi) rekao sam. divide et impera (lat.) glaz.. dividere dijeliti) znak za dijeljenje riječi divizibilan (lat. naznačivanje svih vrsta jednog roda putem determinacije jedne i iste oznake rodnog pojma. glasoviti spjev tal. jedno pokraj drugog. divulsivus) koji kida. djeljivost dividuum (lat. rastrubiti. divulgatio) iznošenje na velika zvona. vidovnjak. obožavanje divinizirati (fr. divortium) prekid.) tako da je sposobna za samostalne operacije divizionar (fr. dijelom plinovita divizma (lat. djelitelj divizorij (lat. sud u kojem se subjektu (S) pridaje više predikata (P1? P2. udio u podjeli dužnikova imanja dividirati (lat. odjeljak divorcij (lat.) onaj koji može predviđati. rekoh. dijelom tekuća. divinare pogađati. raskida divus (lat. osnovna strateška jedinica sastavljena od svih rodova vojske (3 do 4 pješačka puka. vilica za dijeljenje slova divizura (lat. dizati do neba.) ono što se može dijeliti. širenje informacija divulgirati (lat. predviđa. diviniser) obožavati.. npr.). Verbascum thapsus) biljka s velikim dlakavim listovima (porodica zijevalica) divizor (lat. stavlja se. dividere) log. podjela obujma jednog pojma. razvod braka divotamente (tal. pjesnika Dantea Alighierija divinacija (lat. ono što je djeljivo Divina comedia čit. pretkazuje. jedan broj podijeliti nekim drugim brojem. pretkazivanje budućnosti po snovima i raznim pojavama u prirodi. divisionnaire) voj. razdijeliti.) lit. predviđački. plavo i žuto te se na taj način u promatračevom oku izvrši optičko sjedinjavanje. dicere reći. stavljati u red bogova. proročki divinizacija (fr.dividirati uloga. divide in partes aequales čit. log. zapovjednik divizije divizionizam (lat.: tonovi se stavljaju na platno jedan pokraj drugoga. dividere) dijeliti. podijeliti. bolničara itd. brojčanik kod urara. proricati) koji vrača. st. 315 dixi 1 do 2 topnička puka i odgovarajućeg broja inženjerije. mat. da bi se dobio zeleni ton. način slikanja francuskih impresionista iz druge polovice XIX. završio sam . mat. tisk. diksi (lat. proriče. divisura) odsjek.. dakle. divisor) mat.

odličan policijski pas (nazvan po uzgajivaču A. način glazbene notacije sustavnom uporabom dvanaest I . godini stala na čelo obeshrabrene francuske vojske i kod Orleana pobijedila Engleze. ovi su je kasnije uhvatili i spalili kao vješticu do (lat. upućivati. zarazna bolest koju karakterizira upala crijevne sluznice. imanje koje ostaje nakon muževljeve smrti ženi na uživanje.predmetak koji označava nešto nesređeno. Dobermannu) doboš-torta torta napravljena prema receptu nekadašnjeg bečkog slastičara Doboscha docendo discimus (lat. doarium) prav.) rekoh i spasih dušu svoju. dotarij dodeka. Diise) stožasto (konično) sužena cijev u kojoj se strujanje tekućina ili plinova pod tlakom pretvara u brzinu (tlačna diza) ili obrnuto (usisna diza). teško. osobito na visokim školama (početno zvanje nastavnika visokih škola) docilan (lat. motor kod kojeg se tekuće gorivo ne pretvara prethodno u plin. a ti radi doajen (fr. kem. daktylos prst) anat. dodarium) v. A. pali samo sobom. (naziv po pronalazaču.vi čit. duodenum dodekadika (grč. enteron crijevo. docilis) poučljiv. tj. doyen) starješina. sad mi je savjest mirna diza (njem. a ne deseticama kao u dekadnom ili decimalnom sustavu dodekaedar (grč. najstariji po redu primanja u nekom društvu. seljačka djevojka Jeanne d'Arc (1412—1431) koja je u svojoj 17. inženjeru Rudolfu Diesćlu. dati. nego ubrizgava i. dvanaesnik. dixi et animam meam sa.) prav.diza što sam htio reći. udovički dio. dodeka) predmetak u složenicama sa značenjem: dvanaest dodekadaktilon (grč. najstariji po godinama. zbog visoke temperature i tlaka. fone glas) glaz. dodeka. osnova) geom.(grč. učiti drugoga. sapnica pročišćivač dizajn (engl. 316 dodekafonija nekoj ustanovi. dvanaestopalčano crijevo. enteron) med. dys-. koji ima dizenteriju.) ja dajem. starješina fakulteta. dekan. diksi et animam meam salvavi (lat. 1858—1913) dizenteričan (grč. dare davati. zarazni proljev Dizma jedan od dvojice razbojnika koji su bili razapeti zajedno s Isusom Kristom. griža. dodeka dvanaest. docens) učitelj. doarij doarij (lat. automobila. docere) poučavati. v. docendo discimus (lat. hrvatsko ne-. dajem da bi i ti dao. desen dizelski motor teh. dysenteria) med.) učeći drugoga i sami učimo dodarij (lat. upalu crijevne sluznice (zarazni proljev) dizenterija (grč. poslušan docirati (lat. koji lako uči i shvaća. dodeka. mlaznica. tj.lua.) poučavajući (druge) učimo (i sami) (Seneca) docent (lat. do dajem) do ut des (lat. doalium) prav. lokomotiva i dr. doajen diplomatskog zbora strani izaslanik koji je najduže akreditiran na nekom dvoru ili pri vrhovnoj upravi neke države. doalij doberman plemenita rasa pasa. gotov sam. dvanaesterac. sustav računanja dvanaesticama. desing) v. povjerovao je u Krista i zbog toga ga Katolička crkva slavi kao sveca Djevica Orleanska francuska narodna junakinja. do ut facias (lat. edra površina. dys. zlo-. dodeka) mat. tijelo omeđeno s dvanaest pravilnih peterokutnika (pentagonalni dodekaedar) dodekafonija (grč. najstariji po službi doalij (lat. upotrebljava se za pogon brodova. križanac njemačkog ovčara i velikog pinča.

dodeka. dodek-archos) član vlade dvanaestorice dodekarhija (grč. dogessa) duždevica dogma (grč. austrijski kompozitor Arnold Schonberg. nekritičan. bez obrazloženja i dokazadogmatičar (grč. dogma mišljenje) fiz. XI.) carinarnica doger (niz. koji prima ili tvrdi nešto jednostavno. osobito: sustavno znanstveno izlaganje kršćanskih naučavanja o Bogu ili vjeri. dogma mišljenje) pravilo. pristaša dogmatizma. svijetu i o Božjim odredbama koje su u vezi sa spasenjem čovjeka dogmaticizam fil. dodekasilabičan stih stih koji ima dvanaest slogova. naziv za gimnastičko natjecanje u dvanaest disciplina. dodeka dvanaest. petalon list) bot. buldog i dr. koji ima dvanaest slogova. 1874—1951) dodekaginija (grč. archo vladam) vladavina dvanaestorice dodekasilabičan (grč. dokeo mislim. dodeka. isključujući naučavanja o dužnostima i moralu (dio sistematske teologije) dogmatist (grč. fil. v. gonia kut) geom. bez dokaza. prvobitno: onaj filozof koji je. gyne žena) mn. pouka. za razliku od skeptika koji su u sve sumnjali. uporno pridržava tih tvrdnji dogmatika (grč. dodeka. zaključak crkvenog sabora (koncila). koji ima dvanaest cvjetnih listića dodekarh (grč. dodeka dvanaest. unatoč proturazlozima. uopće postavljao pozitivne tvrdnje i naučavanja. u klasičnoj grčkoj književnosti: filozofsko pravilo. pren. red Linneovog sustava biljaka koje imaju jedanaest ili dvanaest tučaka dodekagon (grč. syllabe slog) dvanaesterosložan. dodeka. onaj koji nešto uporno i odlučno tvrdi dogmatizam (grč. dvanaesterac dodekatlon (grč. dog) rod velikih i snažnih pasa. klasa u Linneovom biljnom sustavu: cvjetovi s 12 do 19 prašničkih niti u jednom hermafroditnom cvijetu dodekapetalan (grč.dodekaginija zvukova kromatske ljestvice (napravio 1923. postavljanje metafizičkih naučavanja i sustava bez prethodne kritike spoznaje. u Novom zavjetu: carska naredba. dogmatizam dogmatičan zasnovan na dogmi. znanstvena metoda koja polazi od dogmi i ne dopušta ponovno ispitivanje točnosti tih dog- . engleska. athlon natjecanje) šport. dogana (tal. dodeka dvanaest. dodeka dvanaest) broj (piše se brojkom 1 sa 72 nule) dodekandrija (grč. dogma mišljenje) cjelina ili sustav naučavanja neke filozofske ili vjerske škole. dogma) onaj koji uči pravilima vjere. onaj koji postavlja tvrdnje bez dovoljnog opravdanja i koji se. dogger) nizozemski ribarski čamac dogesa (tal. kršćanske dogme formulirana kršćanska načela koja sadrže spoznaje o Bogu. naučavanja o vjeri: neispitan. za- 317 dogmatizam konska odredba. pren. dogma mišljenje) fil. nekritično povjerenje u ljudsku sposobnost spoznavanja. njemačka doga. bot. osobito: uporaba pojmova koji služe samo u granicama mogućeg iskustva i radi ujedinjavanja iskustva u stvarima koje se nalaze s one strane svakog iskustva. prema Kantu dogmatičari su oni koji postavljaju pozitivne metafizičke tvrdnje ne pitajući ima li ljudski razum uopće prava na takve tvrdnje. dvanaesterokutnik dodekalijun (grč. dvanaesteroboj Dodona Zeusovo svetište i proročište u Epiru u kojem su se proročanstva dobivala po šumu ogromnog hrasta ili po letu svetoga goluba doga (engl. andria muškost) bot. koji se tiče dogme.

predavati o dogmama. vještina ispitivanja (dokimaziologija.dogmatizirati mi. te prema tome 318 doktor i nije rođen kao čovjek (2—3. a zatim se voda iscrpe i on. takav dok se pomoću vode potopi i brod na njega nasjedne. osobito u medicini). grafo pišem) mn. dogma. (supr. dogramak isjeći. doxa mišljenje. dokimazija dokimazija (grč. doctor) učen čovjek. filozofiji. fil. kada brod ude u takav dok. dokimasia) ispitivanje. pošto ga poprave. iziđe na površinu. logia) kem. n. toliko dubok da može primiti brod. u školi) dokirati (eng. logia) slavljenje i veličanje Boga. st. odredujem) postavljati znanstvene tvrdnje. govoriti odlučnim. ozidan bazen. pismo s popisom poslane robe. mania bijes. a brod se spusti i zadrži na posebnom postolju. znanstvenik. sofia mudrost) umišljena mudrost. pretjerano častoljublje doksozofija (grč. izbočeni dio prostorije preko vanjskog zida doksografi (grč. logos znanost) znanost koja proučava sustav ocjenjivanja (npr. vodeni bazen opremljen branama kako bi mogao stalno imati duboku vodu radi prijama natovarenih brodova. odsječnim i uvjerljivim tonom. izdrobiti) stolar. docket) trg. zajedno s brodom. dokimos dokazan. dogma. čestit. v. završna formula svih istočnopravoslavnih propovijedi i evangeličkog Očenaša doksomanija (grč. dokein činiti se. rezbar dogramadžiluk (tur. doketizam (grč. dock) unutarnji dio luke. samo pomoću zraka doket (eng. dokei čini se) naučavanje jedne gnostičke (bogumilske) sljedbe prema kojem je Krist samo prividno imao tijelo. stolarstvo dohmij (grč. doxa slava. skepticizam. jednog jamba i kretikusa: U U dok (eng.) . drvodjelja. hidraulični dok sličan postupak. pisci koji služe kao važan izvor za poznavanje antičke filozofije doksologija (grč. kriticizam) dogmatizirati (grč. voda se ponovno pusti u bazen i brod opet isplovi. voda se iz njega iscrpe. tj. kem. mudrost naoko doktor (lat. doksat) vrsta balkona. ludilo) težnja za isticanjem po svaku cijenu. u svakodnevnom životu: liječnik. dochmios) metr. dokimazija dokimologija (grč. dokimastika) dokimaziologija (grč. logia) "znanost" o dogmania dogramadžija (tur. stihovna stopa sastavljena od pet slogova. to dock) pom. mnijenje. dokimazo ispitujem) kem. doxa slava. lista robe doketizam (grč. izdrobiti) stolarski zanat. doktorska diploma svjedodžba o dobivenoj doktorskoj tituli e. dovesti lađu u dok doksat (tur. govoriti o nečemu s visine dogmatolatrija (grč. istraživanje. titula najvišeg akademskog dostojanstva (u teologiji. popis. plivajući dok podiže se tamo gdje ne može biti suhi. pravnim znanostima. dogramak isjeći. u staroj Ateni: poseban ispit kandidata za neki položaj u državnoj službi s obzirom na njihove građanske sposobnosti i spremu. dogmatizo donosim odluku.: empirizam. suhi dok radionica za izgradnju i popravljanje brodova. dokimazo ispitujem. doxa. Iatreia obožavanje) slijepa i nekritična privrženost nekom teološkom ili filozofskom naučavanju ili metodi dogmatologija (grč. dokema privid) naučavanje da je Krist imao samo prividno tijelo i da su cijelo njegovo zemaljsko postojanje i patnje bili samo privid dokimastika (grč. v.

dollycran) dizalica na kojoj se nalazi televizijska kamera te omogućuje snimanje iz svih položaja dolimen (engl. umilno dolentemente (tal. isplatiti dug. žalosno dolerit (grč. popuniti manjak. tj. znanost. podnijeti dokaz. 2. kefale glava) svojstvo lubanja čija je širina manja od četiri petine dužine. a da ih ponovno i ne ispituje. kandidat za doktora doktorat (lat. dolichos dugačak. men kamen) grobnica iz mlađeg kamenog doba koja se sastoji od više velikih kamenih blokova naslaganih u obliku sanduka . ili bez obzira što je uopće i očito nemoguće da se ta načela ostvare doktrinaran (lat. ona koju je izdala vlast dokumentaran (lat. doctor) položiti doktorski ispit. dollyman) vozač kolica s televizijskom kamerom dolmen (bretonski dol stol. koji se temelji na ispravama. docere poučavati. s uspjehom obraniti doktorsku disertaciju. u crkvenom smislu: poučavanje u kršćanskoj vjeri. potkrijepiti dokazima. biti proglašen za doktora nekog fakulteta doktrina (lat. doktorska titula doktorirati (lat.) glaz. ostatak novca nakon plaćanja) 1.) javna isprava. tj. v. povelja. dokrajčiti. doktrinarstvo doktrinarstvo v. slatko. doleros prevarljiv) vrsta bazalta i dijabaza (struktura mu je jasnozrnasta do krupnozrnasta). doctrina) učen. 3. tj.doktorand doktorand (lat. kusur izvratak.) glaz. doctrina) učenost. dokumentum publikum (lat.) kabanica s rukavima. pedantan doktrinarizam (lat. dokumentum privatum (lat. documentum) pisan dokaz. doctrina) čovjek koji svoja shvaćanja i svoje svjetonazore temelji na već usvojenim principima (načelima) koji za njega. bez obzira na stvarnost. doktrinarizam dokument (lat. doctoratum) doktorski ispit. documentare) pisano posvjedočiti. dolento dolento (tal. škrinja. 2. documentum publicum čit. činjenično do- 319 dolmen kazan. naučavanje o nečemu izloženo kao sustav. s bolom. bolno. ormar u zidu. znanstvena tvrdnja koja ne vodi računa o stvarnosti ili se ne osvrće na nju. drvena naprava s konjskim pogonom koja je služila za navodnjavanje (primjerice u Makedoniji). koji može dokazati (ili: koji dokazuje) na temelju činjenica dokumentirati (lat. uopće uništiti dolama (tur. poveljni. dolap) 1. tužno. koji ima više povjerenja u svoje mišljenje nego u ono čemu ga uče iskustvo i život. niša. pokazivati. doctrina) sklonost odlučivanju samo na osnovi apstraktnih teorija. isprava. dolihocefalija dolihoprosopik (grč. dolče (tal. provesti u djelo bez obzira je li stvarnost za to već dozrela. pretjerano točan. onaj koji teži konzekvence svojih shvaćanja ostvariti. lako se možemo prevariti te ga zamijeniti s dioritom dolihocefalija (grč.) privatna isprava. prosopon lice) čovjek koji ima dugačko lice dolikran (engl. documentarius) ispravni. dostorandus) onaj koji se sprema za doktorski ispit. documentum privatum čit. sprava za prženje kave dolar (engl. tj. katekizam doktrinar (lat. dollar) sjevernoamerička novčana jedinica = 100 centi dolce čit. vrijede kao sigurni i nesumnjivi. dolihocefali ljudi koji imaju takvu lubanju dolihokefalija v. ona koju nije izdala vlast. dolichos dugačak. ubiti. 4.) glaz. kratak konjanički gornji kaput dolap (tur. poveljama. otkriti dokusuriti (tur.

žutog. područje. krunsko dobro. fr. zlonamjerna prijevara. označiti mjesto plaćanja mjenice domina (lat. ukroćivanje. glavna komponenta nekog zbivanja koja mu određuje smjer dominantan (lat. biskupa ili Kaptola). struka domestikacija (lat. dominatio) vlast. gospodarstvo. odrediti nekome mjesto stanovanja. pločice kojima se igra poznata društvena igra domino. dolento dolozan (lat. domaćica. glavni ton. domino 3. dominatus) vlast. svećenik koji još nema pravo biti nazočan na sjednicama Kaptola domicil (lat. domesticus) kućni. dominans) koji vlada. stolna (ili: glavna) crkva (nadbiskupa. državna dobra. mn. domino) mn. unutarnji. fr. pakost. nadstojnica ženskog kat. prebivati. saborna crkva. tko u domicilu isplaćuje mjenicu domicilijant (lat. domesticatio) pripitomljavanje. bolestan strah od boravljenja u kući domena (lat. osobito ona čiji je krov izrađen u obliku kupola. vlada. dolores (lat. biti nastanjen. dolosus) zlonamjeran. krunska imanja. v. sivog. dominium. effet a domicile. npr. obiteljski. nego negdje drugdje domicilirati (lat. fobeomai bojim se) med. domicilium) trg. domaine) vladarsko. dolorozo (tal. polje rada. nadmoćan. glavna crkva u gradu. domanium) pretvoriti u vladarsko. dome. bezbojan kristalast vapnenac. ima redovito primjesa željeza i mangana.) bol. tal. zemljišta i posjedi koji su određeni za izdržavanje vladara. krug djelovanja. domestics) vrsta grube i čvrste pamučne tkanine 320 domine domestikus (lat. trg. duomo) 1. dominator) vladar.) glaz. nastaniti nekoga. vladanje.) prijevara. domicilium) zavičaj. navikavanje na poslušnost domestiks (engl. lukavstvo.) 2. doma kuća. stalno mjesto stanovanja. domus. gospodari. gospodar domine (tal. a u nekim i kobalta. dolores) mn. vladarka. ali ga ima i bijelog. koji namjerno nanosi štetu dolus (lat. domicellus) mlad kat. vladanje. prebivalište. dominium. u širem smislu: svaki krov izrađen u obliku kupola i svaka građevina s takvim krovom dom (port.) gospođa. patnje doloroso čit. oblik vladavine što ga je u starom Rimu zaveo imperator Dioklecijan dominator (lat.) krov u obliku kupole domanijalan (lat. v. gospodarstvo. dominante) glaz. zloba dom (lat. njegovog dvora i za podmirivanje njegovih posebnih izdataka. domicilium) trg. domiciliated bili) mjenica koja se ne isplaćuje u mjestu izdavanja. glavni. don doma (lat. pretežit dominat (lat. fil. samostana dominacija (lat.dolomit dolomit min. trg. krunsko ili državno dobro domatofobija (grč. tj. doma. . nadmoć dominanta (tal. stan. mjesto u kojem se treba platiti mjenica domicilat (lat. domicilium) koji stanuje. domicilium) stanovati. rat domicelar (lat. v. domicilirana mjenica ili domicilna trata (fr. smeđeg i crnog. djelokrug. osoba na koju se trasira domicilirana mjenica domiciliran (lat. peti ton u dijatonskoj ljestvici. domanium) koji se tiče krunskih. Dolomiti planinska skupina u Istočnim Alpama dolor (lat. bolovi. boraviti. vladarskih ili državnih dobara domanijalizirati (lat. dom. zavičajni. domus kuća. engl.

pravo vlasništva. vladar. dominicalis) gospodarski. gospodar igre) dominus (lat. npr. taj je domino. isticati se. i koji je obično manji od poreza ostalih poreznih obveznika (u nekim državama Zapada) dominikalije (lat.) dominikat (lat. osoba obuče- 321 donatar na u domino (na balu pod obrazinama). tj. vlastelinski. dominium) pravo vladanja. praemium) burz. Don Juan) v. tip avanturista —zanesenjaka. dijeli igračima koji ih slažu naizmjenice jednu do druge tako da svuda dva ista broja stoje jedan pokraj drugog (tko prvi upotrijebi sve svoje pločice — domine.) gospodar. dominicum) crkveno imanje. doma kuća. igra u kojoj se 28.) ime viteza lutalice od La Mancha u glasovitom istoimenom satiričnom romanu španjolskog pisca Cervantesa.dominica dominica čit. dies) dan Gospodnji. svileni ogrtač za maske. primatelj . don Frane) Don Huan (šp.) 1. gemein biti pun) naprava za centralno grijanje dompter (fr. pustolova don-premija (fr. slobodan posjed dominikalan (lat. tj. dominica sc. donatio) poklanjanje. 2. v. Gospodov. gospodin domogem (grč. dominicalia) ulomci iz evanđelja ili poslanica koji se. posjednik. vlasnik. dominari) vladati. vlasništvo. gospodarica. perikope. odjeća za balove pod maskama. od donum dona (tal. obilježenih dvostrukim brojevima od 1 do 12.) 1.) ime poznatog lika iz stripova za djecu donarij (lat. 36 ili 45 pločica. Don Juan Don Juan (šp. rezidencija dominij (lat. Gospodnji. misa dominion (engl. dominika (lat. Don Kihot (šp. samo što im engleski kralj postavlja guvernere i ima pravo veta protiv donesenih zakona) dominirati (lat. posjed. kneževskih sinova i svećenika u Rimu i Napulju (uvijek ispred krsnog imena. dominicalis) onaj koji plaća dominikalni porez. zemlja ili područje kojim se upravlja. svoj zakonodavni parlament (one su u svojoj upravi potpuno samostalne. dominicatum) gospodarski dvor. kao i titula kneževa. kod poslova zaključenih na ograničen rok (ako roba nije mogla biti isporučena ili primljena) dona (lat. nedjelja. domaćin. izdizati se nad kim ili nad čim.) gospodin. biti na prvom mjestu. lat. prije: sama crkva. vlast. počasno ime uglednih ljudi u Španjolskoj i Portugalu. vladarica donacija (lat. donna) 2. praviti se gospodin. Mozartova opera Don Quijote čit. naknada štete koja se polaže na dan kad bi trebalo izvršiti plaćanje. osobito sudskim putem. mn.) legendarni šp. zavodnik. dominion) suverenost. dont. donatarius) onaj koji prima dar. vlastelinski dvor dominikum (lat. obrazinama. nadvisivati domino (tal. donarium) žrtvenik donatar (lat. gospodariti. gospođa. dominikalni porez porez koji plaćaju na svoje prihode posjednici i svećenici. vladati nad kim ili nad čim. dragocjenosti koje su vlasništvo crkve. Donald Dak (engl. službeni naziv za britanske kolonije koje imaju svoju samoupravu. akt o davanju poklona Donald Duck čit. zapovijedati. čitaju i tumače. pod dominikalan dominikanac katolički redovnik iz reda Dominika de Guzmana (red osnovan u južnoj Francuskoj 1215. nedjeljom i blagdanskim danima. biskupski dvori. 3. dominikalne lekcije dominikalist (lat. krabuljama. dompteur) krotitelj životinja don (šp. biti na čelu.

venter trbuh) ledno-trbušni. eagle) "dvostruki orao". dorzalan dos (lat. u nogometu: udarac lopte pri kojem lopta prije glavnog udarca dodirne zemlju doppel-eagle čit. dotis) u starorimskom pravu: miraz. fr. pozlata. u pravu nekih srednjoeuropskih država: udovički dio (koji muž ostavlja ženi) dosje (fr. dorsalis) anat. dvostruki rok plaćanja Dorado (šp. donum auctoris (lat. sredstvo za uspavljivanje dormitorij (lat. dossier) svi spisi koji se tiču jednog predmeta ili osobe dot (engl. kći Oceana. onaj koji nešto daruje ili ostavlja u nasljedstvo (crkvama. uljasta i poput vode bistra tekućina.) "dar od pisca" (bilješka na knjizi koju daruje autor) doping (engl. v.) ili in tergo (lat. klobučinu (filc) za šešire prevući finom dlakom dorizam (grč. tvrdo i . dvostruko doppio uso čit. utemeljilo Spartu. tj. leda. grubo narječje (dorski dijalekt) i ka- . supr: aticizam i jonizam dormeza (fr. putnička kola u kojima se može i spavati. opijum) kažnjivo davanje sredstava protiv umora kako bi se povećala izdržljivost organizma dopltštos (njem. venter trbuh) anat. služi kao sredstvo za uspavljivanje dormitiv (lat. dope mazivo za stroj. Doris) snažno. dorski stil najstariji stil starogrčke arhitekture. sjevernoamerički zlatnik od kalifornijskog zlata = 20 dolara doppio (tal.) leda. dorsum leđa. st. dorsum. dormitivum) med. s obratne strane (npr. donator) davatelj. doron dar. pustolovni (avanturistički) ludi podvizi. pustolovine. koji ide od kralježnice u smjeru trbuha dorzoventralan (lat. dopio uzo (tal. spavaonica (osobito u samostanima). Stoss udarac) šport.) dar. u izradi šešira: prevlačenje pusta. doppio uso) trg. zem. dorer) pozlatiti. planinski prijevoj.) s druge strane. n. darovatelj. ležaljka za spavanje dormiol (lat.) donkihoterije (šp. de-aurare. greben. dormire. kralježnica. narkotik. amilinski kloral. glavne karakteristike: užlijebljen i manje vitak stup koji se završava vrlo jednostavnim kapitelom doraža (fr. dorsualis) v. dormeuse) spavaća ili noćna kapa.) točkica. starogrčka božica mora. in dorso (lat.donator 322 dot rakter Dorana.) kip koji služi kao uzor za proporcionalnost dijelova muškog tijela dorirati (lat. leđni dorzetin (eng. donkihotijade donkihotijade pl. ustanovama itd. obratna strana. oleum) kem. e. dopl-igl (njem. dot-krojenje prenošenje krojeva s uzorka tako da na- donator (lat. pr. neke mjenice) dorzalan (lat. dormitorium) spavaća soba. engl. dos. leđnotrbušni. dorski stupovi po plemenu Dorana nazvani najstariji i najjednostavniji starogrčki stupovi s običnim kapitelima i frizom s triglifima i metopima dorsum (lat. dorage) pozlaćivanje. pozlaćivati. pust. klobučine (filca) finom dlakom Dorida mit. doppelt dvostruk. mania bijes) bolestan nagon za darovanjem dorski (grč. el Dorado) v. Don Quijote) mn. jednog starogrčkog plemena. koji se proteže od kralježnice prema trbuhu dorzualan (lat. hrbat. majka Nereida Dorifor (grč. dorsetteen) vrsta vunene tkanine sa svilenim umecima dorziventralan (lat. Eldorado Dorani starogrčko pleme na Peloponezu.) glaz. doriakos) svojstven Doranima. groblje doromanija (grč.) kopljonoša — znamenit Polikletov (5. doppel. donkihoterije donum (lat. poklon. stražnja.

počasni dar.) ime londonske ulice u kojoj se nalazi britansko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija. dosis davanje) med.. g. drakaina) bot. draguer) pom. koji spada u miraz. vojske.) šport. današnja grčka novčana jedinica sadrži 100 lenti. zmajevac (biljka iz porodice ljiljana) draft (engl. zmajevo drvo. didomi dajem. dobrotvornu ustanovu) double-scull čit. osobito: davanje lijeka.) sklapanje braka. kratica za doktor filozofije dr. prihod dotalan (lat. dati miraz. drachme) starogrčki i starožidovski srebrni novac veoma različite vrijednosti. drager dragoman (ar. daun! (engl. kratica za doktor medicine dracena (grč. narodni dar. (1681. mjenica. vojskovođama. čistiti morske putove od podmorskih mina radi osiguravanja plovidbe i kretanja drugih brodova. dotarium) prav. količina materije (tvari) koja ulazi u sastav nekog lijeka. ar. dar Crkvi ili dobrotvornoj ustanovi. duhana i dr. logia) med.) trg. ugovori o mirazu dotali (lat. osobe obvezne plaćati porez Crkvi ili svećeniku dotalij (lat. pomoćni bojni brod za čišćenje mora od mina kod svoje obale i ispred svojih većih brodova dragirati (fr. školu. Dose. supstanci (šećera. količina lijeka koju treba dati bolesniku doza (njem. dosis davanje. osobito pri stranim predstavništima u Turskoj dragonada (fr. određivanje količine tvari. koji se tiče miraza.) dozimetar (grč. dosis davanje. prevoditelj. kratica za doktor dr. fil. dotarij dotarij (lat. dosis davanje) odrediti količinu tvari koja treba ući u sastav nekog lijeka. usp. kutija za čuvanje suhih tvari. dragueur) pom. Dauning-strit (engl. vojna vlast. odrediti količinu lijeka koju treba davati bolesniku dr. dotales) mn. vrsta uskog trkačkog čamca (skulera) koji voze dva veslača sa po dva vesla down! čit. phil.) pomoću draguna. svaka odluka vlade koja se provodi pomoću vojne sile draguni (fr. dotatio) miraz. dragon) prisilno preobraćenje protestanata na katoličanstvo za vrijeme Luja XIV. materije koja treba ući u sastav nekog lijeka. dan. v. dio imanja koji pripada ženi nakon muževljeve smrti. trata drager (fr. dragon) laki konjanici koji se prema potrebi bore i kao pješaci. tardžuman) tumač. dotalis) mirazni. darovanje zemljišta zaslužnim državnicima. daase. često se upotrebljava u diplomatskom i novinarskom jeziku umjesto imena ovih britanskih ministarstava doza (grč. dosis davanje) 2.dotacija zupčani kotačić na papiru buši rupice uzduž linije koju slijedi dotacija (lat. stara . određivanje količine lijeka koju treba dati bolesniku dozirati (grč.) dolje! lezi! (zapovijed psu da legne) Downing-street čit. dotalija pakta (lat. dr. metron mjera) sprava kojom se mjeri količina propisane mjere nekog lijeka (doze) 323 drahma doziologija (grč. dotalia pacta čit. darovati (Crkvu. dotalitium) prav. dubl-skul (engl. tassah) 1. med. prisilno naplaćivanje poreza pomoću draguna. prvobitno (kod Francuza): pješaci koji su se služili konjima samo kad su se trebali brzo kretati drahma (grč. davanje. udovički dio imanja dotirati (lat. znanost o davanju lijekova s obzirom na količinu doziranje (grč. dotare) opremiti.

2 g = 1/100 oke dram čit. mala drama koja samo u jednom činu prikazuje dramatiziran događaj drangulija (tur. socijalna. drapur) u staroj nordijskoj poeziji: pjesma. pisac drame dramatika (grč. Drakon) atenski zakonodavac iz VII. Drakon dralon naziv za sintetička vlakna (nalik na vunu) dram (perz. = 4. tvornica sukna. do II. drap boja prljavožuta.) dramolet (grč. od VI. dati dramski oblik. st. osobito pohvalna. prikazi i si. ludilo) pretjerana ljubav prema drami. n. drama. strast za kazalištem dramatopeja (grč.32 g drajfirtl (njem. drachme) turska mjera za težinu = 3. dreissig trideset) tridesetogodišnjak drakar srednjovjekovni vikinški ratni brod Drakon (grč. dramaturgija dramaturški (grč. dreiviertel tri četvrtine) odjevni predmet na kojem neki dio (npr. drap). drama) prerađivati u dramski oblik. pren. rukavi) ima samo tri četvrtine dužine (npr. svijetlosmeda boja drapa (nord. e. s pripjevom draperija (fr. drama radnja) dramska književnost. suknar- atenska mjera za težinu. drapa. neumoljiv. okrutan drakonski v. drama radnja) koji se odnosi na dramu. fr. drama radnja) radnja. povijesna. što je u vezi s dramaturgijom (npr. dramaturgike) v. zbog pretjerane strogosti ("krvlju pisani"). drama. živo i u razgovoru (dijaloški) . poieo pravim) pisanje i prikazivanje kazališnih djela dramaturg (grč. ponosi) sitan nakit ili sitnica uopće drap (tal. st. s mnogo radnje. pr. čiji se zakoni. drama radnja) preradba nekog književnog djela u dramski oblik.7718 grama drama (grč. dramaturgia) znanost o drami i dramskoj umjetnosti. lat.) jedinica za mjerenje težine u Engleskoj i SAD-u = 1. prilagoditi za prikazivanje na pozornici dramatomanija (grč. poet. dirhem mrvica. književno djelo koje u formi dijaloga i monologa prikazuje neku ozbiljnu temu. drama. dramaturgos) stručnjak koji sastavlja dramski repertoar. mania pomama. n. dramaturgikos) koji se tiče dramaturgije. dramski pisac. diram. čoharstvo. teorija drame dramaturgika (grč. psihološka itd. a temelji se na sukobu između likova (prema sadržaju drama može biti ljubavna. drao činim. drem (engl. drama) malo kazališno djelo. radim. koji se zbiva kao u drami.). znanost o drami i dramskoj umjetnosti dramatizacija (grč. jedan od triju književnih rodova (uz liriku i epiku). ergon djelo. događaj ili doživljaj koji je po svojoj uzbudljivosti sličan drami dramatičan (grč.drajfirtl 324 draperija dramatičar (grč. prilagođavanje za prikazivanje na pozornici dramatizirati (grč. članci. drappo. tročetvrtinska mjera tročetvrtinski takt drajrajig (njem. draperie) tvornica čohe. Dreivierteltakt) glaz. koji je u tri reda drajsiger (njem. dramatičar dramaturgija (grč. dramatikos) dramski pisac. drei tri. gururlu koji se kiti. e. pr. nisu mogli održati. grč. ženska bluza s rukavima do ispod lakata) drajfirtlpolka polka u 3/4 taktu drajfirtltakt (njem. Reihe red) troredan. tj. čoha. trun. otuda: drakonski pretjerano strog. sukno.

knjiga u kojoj je propisano sve stoje potrebno da bi se moglo snimati (npr. dresser) uvježbavanje (pasa. ušećereni badem. gala-odjeća dresiran (fr. med. na drugima se pripremaju sljedeće slike drebuh (njem.) društvena odjeća. draper) u slikarstvu i kiparstvu: namjestiti nabore (npr. drastikos) koji ima jako. drainage) isušivanje vlažnog ili močvarnog zemljišta pomoću podzemnih cijevi za odvođenje.) prostorija za oblačenje. dritto) ravan. konstruirao ju je 1817. morska struja koju uzrokuje pod trajno djelovanje vjetra. tj. to drain) odvesti (ili: odvoditi) suvišnu vodu pomoću podzemnih cijevi 325 Drijada dres (engl. gorska vila . zvukovi itd. dribble) u nogometu: vješto voditi loptu između igrača. osobito športskog društva. uniforma. uvježban. drain) isušivanje pomoću odvodnih cijevi.) dret (tal. podzemne. K.drapirati stvo. pom. vježbati. dresser) školovan. grub. čišćenje gnoja putem odvođenja drener (fr. drifter) motorni ribarski brodić koji služi za lov mrežom potegačom Drijada (grč. malo tračničko vozilo na ručni ili motorni pogon. odjeća neke organizacije. fali dress (engl. koristi se za prijevoz željezničkog osoblja koje pregledava i popravlja prugu driblati (eng. med. opipljiv. Iranu i Sri Lanki. na kipu). konja jahanju). francuski kapetan osuđen zbog špijunaže. vrtjeti. dress) odjeća. šumska nimfa koja je živjela i umirala s drvetom u kojem je živjela. snažno djelovanje. Alfred čit. dresser) obučavati. soba za uljepšavanje (ili: dotjerivanje) dresura (fr. dekanski jezici draže(ja) (fr. Pakistanu. trgovina čohom. odvodna cjevčica drenaža (fr. 3. namjestiti zavjese drastici (grč. Draise po kojem je i dobila ime. 1. uvježbavati. neotesan. Dryas) mit. položaj kamere. Draht žica) jak tanak konac kojim obućari prošivaju obuću. g. zavjese. kretanje glumaca. draineur) onaj koji postavlja cijevi za isušivanje podvodnog zemljišta drenirati (eng. neposredan. drehen okretati.) drednot (eng. poprečno zanošenje broda zbog vjetra i morske struje. sačma drebina (njem. cijevi od ilovače za isušivanje vlažnih i močvarnih zemljišta kako bi se napravila plodnim. Drajfus (1859— 1935). čohana roba. dretva Dreyfus. psa vještinama. dresing-rum (eng. predmeti ili ledene sante koje plutaju morem nošeni vjetrom ili strujom drifter (engl. zavaravati drift (niz). strog. dreadnought) vrsta velikih i oklopljenih ratnih brodova s teškim dalekometnim topovima dren (engl. dravida) jezici koji se govore u južnoj Indiji. neposredan. 2. ptica i dr. direktan dreta (njem. uvježbati dressing-room čit. privikavati životinje (npr. konja. drao djelujem. ali kasnije oslobođen i unaprijeđen drezina dvokolica koja se pokretala odgurivanjem nogama (preteča bicikla). izravan. dragee) šećerno voće. radim) mn. očevidan dravidski jezici (sanskr. jaka sredstva za čišćenje drastičan (grč. med. pren. zastori drapirati (fr. Dreh-biihne) okretna pozornica izgrađena u obliku kružnice s nekoliko odjeljaka te se pomoću nje mogu brzo mijenjati scene: dok je jedan dio velike okretne ploče okrenut publici. Buch knjiga) knjiga snimanja. ukroćen dresirati (fr.

jedenje ljutih. pristaša podjele upravne vlasti na dva samostalna dijela . utrka) utrka (na kolima ili pješke) koju su stari Grci održavali na gimnastičkim-igrama.) "osobito suh". tipfeler Drury-Lane čit. metalosavijač. grčkog) koji imaju. drucken) tiskati. šport. Britaniji itd. navijati za (igrača. drimys ljut. vlažan) bot. osim jednine i množine. drogue) trgovac drogama i kemikalijama drolerija (fr. dulais dvojan) gram. Fehler pogreška) tiskarska pogreška. lat. metron) instrument za mjerenje količine rose koja padne drozometrija (grč.) suh. (u 18. metria) mjerenje količine rose koja padne drud (niz. drolerie) smiješno prikazivanje ljudi i životinja u starijoj drami dromedar (grč. drurilejn (engl. udubljenje na trkačkoj stazi drosera (grč. duo dva) vrsta eksploziva koji se sastoji od nitroglicerina i piljevine dualist (lat. kopča. udarac po lopti nakon što je odskočila od zemlje drops (eng. droodles) naoko besmi-. pripadnici ratničkog naroda u Siriji. 2. a koji označava dvojstvo stvari ili radnju udvoje dualin (lat. droseros rosan. dry docks čit. Drillich. dromedarius) obična jednogrba deva. droguerie) prodavaonica droga i kemikalija drogerist (fr. hrani se kukcima droška (rus. vrsta šampanjca trpkog okusa dual (lat.) druker (njem.) laka. vilenjak druda (niz. konja i dr. slene risarije čije ideje naziremo pomoću mašte. cultura) sijanje ili sađenje po brazdama radi povoljnijeg i boljeg prinosa drilih (njem. draj (eng. Druck tisak. suhi dok. staza koju je na takvoj utrci trebalo pretrčati drop-kick čit. drops) vrsta voćnih bombona. duo dva. biljka rosika kružnolista. otkrivena ruska kočija sa tri sjedala i niskim kotačima drozometar (grč. muhamedanstva i kršćanstva dry čit. vrsta gumba. dropkik (engl. govore jednim arapskim narječjem. trilix trožičan) platno od triju niti (čvrsta lanena. a religija im je mješavina poganstva. drill. gorkih ili kiselih jela droga (fr. dualis) pristaša dualizma.) pom. čarobnica 326 dualist drudlz (engl.dril-kultura dril-kultura (eng. još jedan broj za gramatičko mijenjanje imenica i glagola. kudjeljna ili pamučna tkanina).-kelt. draj doks (engl. drosos rosa. izumitelj umjetnik Roger Priče druidi (lat. zao duh. vrsta brze jedrilice dromos (grč. lat. navijač drukfeler (njem. drut) vještac. šport. dromas. kibic. bilo je poznato po izvedbama Shakespeareovih djela) drusirati (fr. Drucker) sitni metalni gumb. vlaga. kick udarac) šport. extra dry čit.). kopče. cvilih drimifagija (grč. radnik koji ručno savija metalne dijelove druker (njem. dvojina. starokeltski svećenici drukati (njem. šport. drosos rosa. drop pasti. lat. bril.) londonsko kazalište osnovano 1663. Drucker) 1. drut) vještica. sanskrtskog. drogue) osušeni dijelovi bilja koji služe za pripravljanje lijekova drogerija (fr. 3. osobina nekih jezika (npr. šport. druides) svećenici svetog hrasta kod starih Kelta (u Galiji. ekstra draj (engl. drousse) u predenju: vunu namazati uljem Druži mn. st. navijač. trpak. fageo jedem) med. usp.

udvajati. drugo oblaganje broda daskama. ne biti u što siguran. murva. 5. naučavanje o dvojstvu. udvostručavati. doubleur) dvojnik. dva različita oblika iste riječi. in dubio (lat. neizvjesna i nesigurna naplata nekog duga dubiozan (lat. tisk. oblik dvanaestine. puška dvocijevka dublirati (fr. duodecimal- . doublage) udvajanje. dubitatio) sumnjanje. čovjek kojemu govorimo "ti". nešto što je osobito malo. vrsta karanfila čija je glavna boja prevučena dugim prugama druge boje. log. neizvjestan. koji pokazuje (ili: izražava) sumnju dubitirati (lat. zakon logičkog raščlanjivanja misaonog sadržaja na dva dijela (subjekt — predikat) dualizam (lat. glaz. crvenim ili crnim jestivim grozdastim bobama duden (njem. visoko bjelogorično drvo sa sitnim bijelim. dvojba neizvjesnost. pom. dubitare sumnjati. dubium) sumnja. dvojina. neodlučnost dubitativan (lat. ugurati u borbenu liniju. gram. zamjenik glavnog glumca (u kazalištu i filmu) dubleta (fr. osobito: sumnjivo potraživanje. orguljski registar. dubitatif) sumnjičav. naučavanje o postojanju dvaju različitih. subjekt i objekt. duzen govoriti "ti".) bot. voj. osobito: format knjige kod koje je jedan tiskani arak podijeljen na dvanaest listova. 2. dubiosus) sumnjiv. oploviti. priroda i duh. dijeljenje na dvoje. double) zlatni ili srebrni predmeti koji se sastoje od dviju kovina i kod kojih je samo vanjska prevlaka zlatna ili srebrna. tikati. Bruder brat) pobratim. podstaviti (haljinu). obići (npr. oklijevanje. dualis) koji se temelji na dualizmu dualitet (lat. 4. u sumnjivom slučaju. 6. koji sumnja. kolebanje. Bog i svijet. neizvjesno. metalna stvar pozlaćena ili posrebrnjena dubler (fr. koji je u pitanju dubitacija (lat. udvostručavanje. double) dvostruk. dualis) fil.: Bog i Sotona (dobar i zao princip). načina mišljenja. biti u neizvjesnosti dubi (fr. metnuti podstavu (otuda: dubl-štof tkanina za podstavu). npr. 3. dva primjerka iste stvari u nekoj zbirci. dok glavnu masu čini kovina znatno manje vrijednosti. dualis) dvojstvo. u draguljarstvu: spajati dva kamena u jednu cjelinu ducbruder (njem. usp. dvojbenost. lažni dragi kamen.. doubler) udvojiti. potpuno suprotnih stanja.) u sumnji. u biljaru: udariti loptu tako da se o jedan rub odbije i dođe do drugog. duo. duša i tijelo. Konrada Dudena. dubiosa) nešto što je sumnjivo. za oktavu viši od principala. u slučaju neizvjesnosti dubioza (lat. sklon sumnjanju. anorganska i organska priroda. larus dudoec (lat. dvojiti. načela. duh i materija. npr. dubitare) sumnjati. greben). 1829—1911). principa. duce) vođa dud (tur. "vinski brat" duče (tal. fr. doublet) 1. lov. udvostručiti. double dvostruko) filmski izraz za sinkronizaciju govora glumaca na nekom drugom jeziku pošto je već prvotna verzija snimljena na originalu dubij (lat.) u Njemačkoj: naziv za vrstu rječnika (po prezimenu filologa i izdavača jezikoslovnih priručnika . umnožiti. dvostruko dublaža (fr. pogleda na svijet itd. politička podijeljenost nekog naroda na dva dijela koji djeluju jedan protiv drugog dub (engl. in duodecimo) dvanaestina. pom.dualistički dualistički (lat. osjetilna spoznaja i razum itd.. pogrešno dvo- 327 dudoec struko slaganje jedne riječi ili cijelog reda duble (fr.

upravljanje 328 Dunhill duktilan (lat. osobito u Italiji. duellare) imati s nekim dvoboj. fr. sabor.) djevojka koju je Don Quijote izabrao za damu svoga srca. due. duodecimalni sustav v. Dulčineja (šp. Pseudotsuga taxifolia). lat. s dvije žice duel (lat. mostova. sisavac u Indijskom oceanu iz porodice kitova dugung (jap. tijek. tikva duma (rus. izvlačiti. upravljanje. sukob duelant (lat. duften mirisati. ducere vući. čit. parlament. 200 puta slađi od šećera Dulcinea čit. platina) duktilitet (lat. duo) dva. bezbojan prašak. dovodnik (kod nekog stroja) duktus (lat. ductio) vođenje. instrumenta sličnog mandolini duman (tur. put. tući se u dvoboju duet (tal. duo tilis) rastegljiv (npr. danhil) poznata britanska marka cigareta. potez pera. dvoglasno. morska krava. dolek) bundeva. Douglasu koji joj je 1827. dvaput. (1200—1299) duglazija bot. ductor) vodič. zviždaljka. vrsta maloruskih narodnih pjesama koje se pjevaju uz pratnju bandure. glupan.) glaz. probisvijet. duman. a due voci čit. a due corde čit. visoko američko drveće iz porodice borova (naziv po D. pjevanje u dva glasa. na dvije. za dva glasa. v. jarbola i si. skupština staleža.) vrsta čobanske frule. a due vodi (tal. glaz. uznemirenost. knez. ductilitas) rastegljivost u vrlo tanke niti duktilnost v. rukopis dulce cum utili ugodno s korisnim (Horacije) dulce et decorum est pro patria mori čit. fućkalica. lat. dudžento (tal. pseudočuga (lat.) slatko je i dično umrijeti za domovinu. ducato) po imenu bizantskih careva (dukas) nazvan zlatni i srebrni novac različite vrijednosti. duellum. dodekadika duduk (tur. st. dugong duhan (tur.) .) glaz. brana. pren. neradnik. prašina. duetto) glaz. pojavljuje se i s dodatkom: adhuc dulcius pro patria vivere čit. zbog svoje čvrstoće upotrebljava se za gradnju dokova. zaslađivanje dulcin (lat. dulcificatio) slađenje.) umj.) ruska narodna skupština. otuda (u podrugljivom smislu): ljubavnica. ductus) vođenje. biljka iz porodice pomoćnica čiji osušeni listovi služe za pušenje duka (tal. bivšoj Austro-Ugarskoj i Francuskoj dukcija (lat. sviranje udvoje dufter (njem. donio prvo sjeme u Europu).) bot. još je slade za domovinu živjeti (Horacije) dulcifikacija (lat. adhuk dulcius pro patria vivere (lat. a due korde (tal. tuman) dim. duyung) zool. nezgrapna i zdepasta seoska djevojka dulek (tur. duel) dvoboj. duellans) onaj koji vodi dvoboj duelirati se (lat.duduk no mjerenje mjerenje dvanaestinama. magla.. u talijanskoj povijesti umjetnosti naziv za 13. tal. dulcis) kem. duhana i pušačkog pribora . duktilitet duktor (lat. dulce et dekorum est pro patria mori (lat. duca. isparivati se) lijenčina. due volte (tal.. zamišljenost dumdum-metak puščano zrno veoma razornog djelovanja zbog toga što mu je vrh plosnat i širi se u predmetu u koji udari (nazvan po indijskom taboru Dum-dum blizu Kalkute gdje se najprije izrađivao) Dunhill (engl. briga. duyong) zool. hohštapler dugento čit. gospodar dukat (grč. dux) vojvoda. blesan due (tal. dugong (malaj. pren.) glaz. Dukas.

glaz. životariti durbin (perz. dur are trajati. grč. pisati ili dati drugi odgovor (odgovor na odgovor). udvostručenje. dvije note koje se izvode za isto vrijeme za koje bi se izvele tri takve note duper (tal. 3. dvanaestopalčano crijevo. v. koji pripada dvanaeston^Ičanom crijevu. otvrdnjavanje durak (rus. duplare udvostručiti) pravo optuženika da odgovori na tužiteljevu repliku. licemjerje. jak. duplicare) udvostručiti. ad duplikandum (lat. Dans Skot (1265—1308) škotski franjevac. teleskop . dur-bin dalekovidan) dalekozor. koji se tiče dvanaestopalcanog crijeva duodenitis (lat. pogrdno: budala durati (tal. stoma) med. duodecim dvanaest) glaz. dvostruk izravni prijenos duplerica srednja. dvanaesterac duodrama (lat. duo) dva. grč. optuženikov pisani odgovor na repliku duplikacija (lat. počevši od osnovnog tona duodecimola (tal. duplo dur (lat. dvostruka stranica (u časopisu ili novinama) s privlačnim slikovnim materijalom 329 durbin duplicirati (lat. dunkve (tal. operacija dvanaestopalčanog crijeva duodenum (lat. trpjeti. duplicatum) prijepis nekog spisa u dva istovjetna primjerka duplikator (lat. šaljivac.) u cilju odgovora na tužiteljevu repliku. radijska ili televizijska emisija koja ide "uživo" istodobno iz dva različita mjesta. drama radnja) poet. durmak trpjeti) 1. ad duplicandum čit.) luđak. dvostruka količina) velika voštana svijeća duplirati (lat. adoperare raditi. briga oko nekoga dupleks (lat. dvostruko. osobito u slučaju sužavanja duodenotomija (lat. duodenum) anat. melodrama sa dva lika duole (lat. služiti) njega. ili radi davanja posljednje riječi optuženoga prije izricanja presude duplicitet (lat. dvanaesti ton. duo) glaz. duplum dvostruko. fiz. durus tvrd. dvoličnost. duplicitas) dvostrukost. duplex dvostruk) 1. duplum. ustrajati. figura od 12 nota koja se smatra figurom od samo osam nota duodenalan (lat. tome rezanje) med. duo dva. tur. neiskrenost. dvanaestopalčano crijevo) med.dunlop dunlop vrsta gume za automobilske kotače (naziv po škotskom izumitelju Dunlopu Hohnu Boydu (1840—1921) dunque čit. podnositi. prav. duodecimola) glaz. duplare) udvostručiti. dvojnik — telefonski aparat za dva pretplatnika na jednoj liniji 2. duplum) pril. duplum) u dva primjerka. duplikatura duplikat (lat. duodenum dvanaesterac.) dakle Duns Scott čit. pren. duplicatura) v. skolastik koji je naučavao da volja zavisi od razuma duo (lat. usluga. djelo za pjevanje ili sviranje udvoje. izdržljiv duracija (lat. durabilis) trajan. duodenalis) anat. duplikacija duplir (lat. presavinuti na dvoje. stroj za umnožavanje duplikatura (lat. 2. jedan od dva glavna tonska roda durabilan (lat. otvaranje dvanaestopalčanog crijeva u slučaju određenih bolesti. duodeni. skupljač elektriciteta. duratio) med. dvostruko duplum (lat. upala dvanaestopalčanog crijeva duodenostomija (lat. udvostručavati duplo (lat. stvrdnjavanje. duplicatio) udvostručavanje. ne prestajati. duodenum. 2. udvostručenost. duet duodecima (lat. udvostručenje. duodenum. ustrajan. duplicator) 1. lakrdijaš. prevrtljivost duplika (lat. v. grč. krjepak) glaz. postojan. trajati.

vojvoda dužd (tal.) ili in pejus (lat. mater. dura mater v. zvanje i dostojanstvo dužda dvocifren dvoznamenkast durch die Blume čit. ducis voda) knez.) voda. zlotvor dušmanluk (tur. uzglavlje. član komisije od dva člana duumvirat (lat. dux. durch kroz) šport.) optužiti. duždevstvo. njemačka fraza koja označuje da je nešto samo natuknuto.) nevjestina svadbena koprena duvna (lat. prav. madrac dušman (tur.) tvrd. optuženika teretiti na sljedećoj raspravi okolnostima težim od onih na prethodnoj raspravi . doge. durh di blume (njem.) "kroz cvijet". ležaj. titula nekadašnjeg poglavara Mletačke Republike. duks (lat. redovnica. neljudskost durus (lat. dušman neprijatelj) neprijateljstvo duumvir (lat. časna sestra dux čit.durch die Blume 330 dvocifren dušek (tur.) član vlade dvojice. duritas) tvrdoća: strogost. duumviratus) zvanje i dostojanstvo duumvira duvak (tur. in durius (lat. anat. domina gospoda) opatica. posebno dobacivanje lopte u nogometnoj igri upućeno u dubinu prema suparničkim vratima durhcug (njem. Durchmarsch) prolaz.) neprijatelj. surovost.) jastuk. zapovjednik jednog odreda vojske. učiniti durmarš probančiti čitavu noć duritet (lat. da je oštra riječ rečena na blag način durh (njem. lat. Durchzug) propuh durhmarš (njem.

poznavatelj konja. džemadan (tur. u boksu: oštar i iznenadan udarac ljevicom u protivnikovo lice džeba (tur. nemilosrdan čovjek. vrsta oklopa. džak) vreća džaltara (tur. 3. srce moje! džeb (engl.) 1. 4. tur. 2. bludnica. pren. Americi (nastala oko 1760. džemre) promjena džemper (engl. jumpers) mn.) muslimanska vjerska općina. manje bogomolje) džamperi (engl. 2. 2. džan baz) 1. džehennem pakao) grješnik u paklu.) 1. prozor.). uzalud džabija (tur. jednoruki Džek vrsta zidnog automata za igre na sreću dželat (tur. džebe) 1. frajer. skupina džemijet (ar. prsluk vezen srebrom i svilom.-perz. skaču i proizvode glasove radosti kao da laju džanarika (tur. 2. prema Džon — John) u šatrovačkom govoru: momak.. društvo džemla (tur.) muslimanski raj džentlmen (engl. gentleman) gospodin. 2. okrutnik džem (engl. sprovod dženet (ar.) dušo moja.) muhamedanski pakao džehenem (tur. džabi) za vrijeme turske uprave: ubirač državnih i vakufskih prihoda džada (tur. jumper) majica koja se kopča sprijeda. tvrdica džehenem (ar. džemi) družba. prostitutka džam (ar. pogreb. dž sedmo slovo hrvatske latinice džaba (tur. zovu ih i barkeri (engl. trgovac konjima džamija (ar. jam) kuhano voće. 5. pristaše džainizma džainizam vjerska sekta u Indiji čije pristaše ne priznaju autoritet Veda i svetih brahmanskih spisa džak (mad. prokletnik Džek (engl. ljubitelj dobrih konja (koji ih zbog toga često mijenja).) kod muslimana: 1. škrtac. "skakači" vjerska sljedba u Engleskoj i Sjev. bogomolja prvog reda u kojoj se uči kotbah (za razliku od moteje. pekmez džemat (ar. putovanje. kovčeg. jab) šport. ogranak metodista. džadde) 1. izvršitelj smrtne kazne. po tome što pri bogoslužju. džalib koji privlači na sebe) nemoralna žena. zajednička molitva muslimana džeme (tur. prtljaga džambas (perz. onaj koji dresira konje. 2. na dar. cesta. barkers). molitva za dušu umrloga. besplatno. čovjek koji je gospodin u punom i . tj.) udruženje. džehennem) pakao džehenemlija (tur. džanerigi) vrsta šljive (okruglica. hipok. 2. oružje. džellad) krvnik. pletena od vune ili pamuka dženaza (tur.) okno. put. ranka) džailum (perz. vještak u jahanju. naoružanje džebrak (češ. staklo džamadan. fakin. prosjak. "lajači".-tur. kretanje džaine mn. džamaa. džami) veća muslimanska bogomolja. žebrak) 1. džag. kad ih "obuzme" unutrašnje prosvjećenje. zlotvor. zsak.Dž Dž.

uvedeni u američku vojsku džiterbag (engl. jazz) suvremena američkoengleska glazba za ples. jockey-club) društvo (ili: klub) ljubitelja konjskih utrka džoragan indijsko narodno glazbalo koje se sastoji od jednog većeg i jednog manjeg bubnja džudo. judo šport. stream struja) meteor. džezve) posuda s drškom za kuhanje crne kave džidža (tur. gin) 1. mit. nagla provala. tj. veleposjednici itd. lakih i vrlo otpornih automobila. burzovni špekulant džokej (engl. dakle: čovjek lijepo odgojen i otmjenog ponašanja. profesionalni jahač na konju. pustinja duhova ili demona džip (engl. osobito od ječma i raži džinfis (engl. džihad) kod muslimana: sveti rat. po položaju. jazz-band) orkestar koji svira džez džezva (tur. vrsta sinkopiranog glaz. jingo) šovinistički i ratoborno raspoložen čovjek (u Engleskoj i Americi) džinistan (perz. gorostas. džerid) kratko koplje od elastičnog palminog drveta kojim arapski konjanici vješto rukuju i kad su im konji u najvećem trku džiljoz (tal. jockey) 1. pravnici. dragocjenost džez (engl.) način japanskog hvatanja protivnika u borbi. gin rakija klekovača. jig) lak ples sitnim korakom i poskakivanjem džigetaj (mong. nastao u Americi nakon Prvog svjetskog rata džober (engl. odgoju i školovanosti. jobber) trg.124 1 džilit (ar. od 1944. pren. 2. ljubitelj konjskih utrka džokej-klub (engl. rat za obranu vjere. jersej) tkanina od tanke češljane vune i odjevni predmet od nje džet-strim (engl.. g.) polumagarac (vrsta brze i plašljive životinje iz porodice konja.duh džukela (tur. ga.džentri najljepšem smislu. geloso) ljubomoran. gill) engleska mjera za tekućinu i žito. jet mlaz. izvođenja ponekad i neharmoničnim tonovima džez-band (engl. japanski hrvački šport.) dragi kamen. zahvati pri obrani ili napadu kojima se Japanci služe radi onesposobljavanja protivnika za napad i obranu. jerk meso rezati na trake i sušiti na zraku) usoljeno meso na poseban način dimljeno i osušeno (kod kanadskih Indijanaca) džersej (engl. obdarenih natprirodnom snagom i sposobnošću da se učine nevidljivim. razvija i tijelo i. zavat džiju-džicu (jap. lopov .) dječja igračka džig (engl. jeep) vrsta malih. posrednik. kao športska 332 džukela disciplina ima vrlo stroga i zahtjevna pravila džil (eng. živi u južnom Sibiru) džigotovka (kavk. nagao izljev. uska i tisuće kilometara dugačka zona sa snažnim zračnim strujama koja se prostire 6—15 km iznad zemaljske atmosfere dževahir (tur. džuhela) otrcan pas. u vjerovanju muslimanskih naroda: vrsta dobrih i zlih duhova. ljenivac. sa strane otvoreni i prilagođeni za vožnju po svim terenima.) mit. konjušar. flzz pjeniti se) džin izmiješan s nekim pjenušavim pićem džingo (engl.) 2. zavidan džin (ar. v. časnici. rakija od raznog sjemenja. džerki (engl. jitterbug) društveni ples crnačkog podrijetla.) naziv za kozačke viteške igre na konjima džihad (tur. = 0. broker. orijaŠ džin (engl. gentry) stalež uglednih građana i privrednika koji nisu plemići (u Engleskoj): znanstvenici. div. irska rakija. kao titula: gospodin džentri (engl.

jedinica za rad u sustavu SI.džul džul (engl. tekućina . mjesto nereda džura-dogan (tur. engl. lavovi. zmije otrovnice i dr. ptica grabljivica (npr. P. nosorozi. jungle) ravnica u 333 džus podnožju Himalaje.) zool. buka džungla (od hinduskog jangal pustinja. nered. pren.) muslimansko klanjanje petkom džumbus (tur. definiran umnoškom njutna i metra (naziv u čast engleskog fizičara J. tropska šuma uopće (u njoj žive tigrovi. joule) fiz. sokol) koja je uvježbana za lov na druge ptice džus (engl.). juice) sok od voća ili povrća. Joulea (1818— 1889) džuma (ar. džumbus) zabava. pren. slonovi. šuma. obrasla prašumom te ispresijecana močvarama obraslim bambusovom trskom i travom. veselje.

pomoć. đ osmo slovo hrvatske latinice đaiz (tur. mladić uopće đilkoš (mad. stoljeća: starija žena koja se brinula o sirotinji. pren. u Evangeličkoj crkvi: bolničarka. poletan. lagan. diakonikos) u pravosl. vrtlog đerz (tur. denjga) ruski bakreni novac od pola kopjejke đeram (tur.) molitva za umrlog kod muslimana. diakonia) djelokrug đakona. veseo. zdrav. dostojanstvo i stan pomoćnog svećenika. kasnije: ckrveni sluga i pomoćnik pri bogoslužju. goz oko) naočale đul (perz. sve do VI. gizdelin. potpora. draguljarski obrt. crkvi: udubljenje u zidu ili zasebna soba na desnoj strani oltara gdje se čuvaju posvećene posude đakonikon (grč. razdragan. priča đederan (mađ. svjež. pomoćni svećenik đakonat (grč. neradnik. diakonos sluga) upravitelj općinskih dobara i skrbnik sirotinje i bolesnika u najranije kršćansko doba. danas. dil) ruža. kicoš. diaconicum) u pravosl. đon-obraz nepošten čovjek đornata (tal. obješenjak. ružica đul-behar (tur. divan) prid.Đ Đ. giil ruža. u najstarijoj kršć. posluživanje (jelom i pićem). giacca) kaput đakon (grč. giilbank glasno odobravanje) zajednička glasna molitva . đilozija đeniza (ar. vjetropir. žirandola đojelerija (tal.) dopušteno đaka (tal. posebno školovana za taj poziv. girandola. gyongy krasan. geranion od geranos ždral) poluga s protutegom kojom se izvlači voda iz bunara đerdap (perz. njegovala bolesnike i vodila nadzor nad ženskim članovima crkvene općine. dnevnica đozluci (tur. gioielleria) draguljarstvo. đela mašalah! budi pozdravljen! đelozija (tal. razbijač đirandola (tal. ispružiti. giorno dan) nadnica. draguljarnica. ab) vir. u protestantskim crkvama: sestra koja služi potrebitima. diakonos lat. poslastica đakonik (grč. Crkvi. diakonos) služiteljica crkve. nametljivac. zvanje. fr. gentilezza) ljubaznost đenjuška (rus. giocata igra) igračka đon (tur. giocolare) šala. kicoš. zavist. u samostanima: sestra koja služi oko oltara đakonija (grč. đirde. đakona đakonica (grč. girandole) v. ckrvi: kratka molitva koju čita ili pjeva đakon đakula (tal. grč. gon koža) potplat. gelmek doći) dođi! hajde!. kićenost dokada (tal. bahar miris) rascvjetana ruža đulbek-dova (tur. gyilkos ubojica) vjetrogonja. krjepak đel! (tur. dženaza đentileca (tal. gelosia) ljubomora. diakonos) čin. početni svećenički čin u crkvi. germek protegnuti. gers) gizdelin.

đilistan) ružičnjak. gotiirii) sve skupa. gyomber) bot. paušalno. jedno na drugo đuveč (tur. đune) vanjski izgled. usp. ružin pupoljak. tur. meso s rajčicama. vrt s ružama đulsa (perz. mladoženja đuzel (tur. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek i začin đunija (perz. giizel) prid. bez pojedinačnog mjerenja ili brojenja. oblik. giivegi) zaručnik. su. suju) ružina voda đumbir (mad. posuda. rižom i krumpirom pripremljeno u zemljanoj posudi đuvegija (tur. način 335 đuzel đuture (tur. ujedno. dil) mlada ruža. lijep. krasan. sredstvo. kuh. đul đulistan (perz. giiveč) zemljana zdjela.đulić đulić (perz. ucijelo. đil. skladan .

skopeo gledam) naprava za određivanje vrelišta tekućina ebulioskop (lat. izbijanje sitnih bubuljica po tijelu zbog vrućice ebulioskop (lat. prvi komercijalni komunikacijski satelit. ebeniste) stolar koji izrađuje pokućstvo od ebanovine. o d' Kolonj (fr. ebn Mustafa = Mustafin sin. o. grč. nego prorokom ebn (ar. st. skopeo gledam) 1. priznavala je Mojsijev zakon i Matejevo evanđelje. trzanje uzdom ako se konj neće okrenuti ebriometar (lat.). vrenje tekućine (zbog topline). ebriositas) sklonost piću. ebenare) obložiti ebanovinom. ebenus) bot. metron mjera) naprava kojom se pomoću tekućine koja izgubi boju pod djelovanjem alkohola što se isparuje zajedno s dahom mjeri stupanj pijanstva ebriozitet (lat. Diospyros ebenum. kem. est) e (lat.) eagle čit. ebullire izbijati kipeći.) od dva zla valja birati manje e profundis (lat. veoma čvrsto i teško istočnoindijsko i afričko drvo ebenist (fr. npr: Ali ben Muhamed = Ali sin Muhamedov) ebonit (engl. ebyon siromah) židovsko-kršćanska sljedba (II. ebony) vrsta umjetne ebanovine. grč. osobito od ebanovine ebanovo drvo (hebr. instrument za mjerenje točke vrenja radi određivanja sadržaja alkohola u spirituoznim tekućinama promatranjem njihove točke vrenja. kem. npr. umjetnički izrađeni predmeti od drveta. ebullitio) kipljenje. travnja 1965. sprava za .) sjevernoamerički zlatan novac vrijednosti od 10 dolara Eak mit. npr. ebenos. lansiran u Zemljinu orbitu 6.E E. fr. jedan od sudaca u podzemnom svijetu. east. Erli Berd (engl. crni kaučuk otvrdnuo vulkanizacijom ebriljada (fr. kratica za ex officio (lat. crno.) kolonjska voda ebanirati (lat. ebrius pripit. strast za pićem ebulicija (lat. lat. koji radi fine stolarske poslove ebionizam (hebr. pjevati e. 2. grof Early Bird čit.) sin (pred nekim drugim imenom. vulkanit. ebulire vreti.—IV. grč. abonos. obojiti crnom bojom da izgleda kao ebanovina ebanisterija (tal. e deveto slovo hrvatske latinice E kratica za istok (engl. kako bi omogućio telefonske razgovore i prenošenje televizijskih slika na najveće udaljenosti eau de Cologne čit. između dva imena piše se ben. djed Ahilejev earl čit. irl (engl. eban.) engleska plemićka titula: plemić. dragun. ebano.) iz dubine. a Isusa Krista nije smatrala Sinom Božjim. ebrillade) jah. eben. igl (engl. otac Pelejev. med.) prijedlog = iz. sin Zeusa i Egine. grč. ex e duobus malis minimum eligendum (lat.) "Rana ptica". ebanisteria) fina stolarija.

) Ed. bezupci. oteklina koja nastaje prelaženjem tekućine iz krvi u potkožno tkivo edematičan (grč. pren. slika Krista s trnovim vijencem na glavi u trenutku kad ga Pilat. crvi. ešans (fr. sanskr. 54. s oteklinom edematija (grč. sadrži izlaganje nordijske mitologije. metoda određivanja molekularne težine tvari prema povišenju vrelišta njihovih otopina ebulirati (lat. pr. ebur slonovača) smjesa koštanog praha i bjelančevine Eburoni (lat. Starija eda (između 1240. proždrljivost edafon (grč. opisivanja i pjesničke izraze. n. kod Indijanaca . sadrži nordijsku mitologiju i priče o starim junacima i herojima edacitet (lat. oidema) med. zemlja) životna zajednica tla. svi organizmi koji na nekom području žive na tlu ili u njemu (bakterije. kratica za edidit (lat. edematičan edamer vrsta masnog i vrlo hranjivog nizozemskog sira (naziv po mjestu Edam) edeitis (grč. ibha) slonova kost. slonovača eburin (lat. i 1250. oidema) med. koji ima oteklinu. slast. otečen. Eburones) keltsko pleme u Galiji (između današnjeg Liegea i Aachena). maligan ebulioskopija (lat. ekcehomo (lat.— XII. ljuskavci edeoblenoreja (grč. zool. oidao otičem.) raj.) trg. edentata) mn. rok plaćanja mjenice echee čit.) 337 edeolatrija je udžbenik za mlade skalde. sisavci bez prednjih zuba. skopeo gledam) kem. kukci. kao i jednu pjesmu posvećenu dvojici kneževa.) je zbirka s trideset pjesama iz IX. oticanje kože edematizirati (grč. pauci. riječima "ecce homo!" predstavlja Zidovima ecer (njem. grč. naslov dvaju djela stare islandske književnosti: Mlađa ili Snora-eda (između 1220. bulla. oidao otičem) med. oidao otičem) med.). gljive.) eda (edda) lit. edafobiont edamatozan (grč. aecidium) vrsta snijeti na bilju ed. žensko bijelo pranje edeolatrija (grč. aidos stid. alge. oticati. npr. oidao otičem) med. ekosaunder (engl. tj. kratica za editio (lat.) francuska mjera za konac = 1000 m echosounder čit. ebur. upala stidnih dijelova tijela edem (grč.) u kartanju: odbačene i umjesto njih kupljene druge karte. vreti ebur (lat. ekce homo (lat. g. aidos stid. vrt slasti. Cezar je ugušio njihov ustanak ecart čit. dospijeće.) ultrazvučni detektor. naslada edentati (lat. g. edafos tlo. burz. ekar (fr. veoma su korisni jer razgrađuju organske tvari te popravljaju fizička i kemijska svojstva tla. patiti od vodene bolesti eden (hebr. puževi i dr. Atzer) bakrorezac (vrsta tiskarskog radnika) echeance čit. npr. edacitas) pretjeranost u jelu. Iatreia obožavanje) obožavanje stidnih dijelova (spolnih organa) kao simbola plodnosti.) umj. aidos sramljenje. blenna sluz. ebullire vreti. uživanje.. razlika između dnevnog tečaja i tečaja isporuke ecce homo čit. stid) med.5) eccehomo čit. v. eše (fr. st. rheo tečem) med.ebulioskopija brzo određivanje količine alkohola u vinu. gmazovi. e. i 1230. natičem.) "evo čovjeka!" riječi kojima je Pilat predstavio Krista Zidovima (Iv 19. ebullire) kipjeti. uređaj koji radi na principu radara te otkriva veća jata riba ecidija (lat.

Voltaireove. edictaliter) prav. okrijepiti. spis Edirne (tur. hugenotima vjersku slobodu ediktale (lat. utješiti edifikacija (lat. ukaz. izgradnja u duševnom smislu. editio princeps čit. "pretorski edikt" (jedan od najvažnijih izvora rimskog prava). per ediktales (lat. 12 travnja 1598.) prvo izdanje. riješio Sfinginu zagonetku i time oslobodio Tebu od toga čudovišta. editor) izdavački. knjigu. službena objava. koji se tiče izdavača edeološki (grč. izdati. sudski izvještaj i priopćenje. naredba. temno režem) med. ukras na zidu koji oponaša oblik kapelice edil (lat. putem javnosti ediktalna citacija prav. dopustio. hramovima. neodgojen. postojale su dvije vrste: plebejski. poučiti. editio) naklada. umiriti. aedicula hramić) maleno svetište u antičkim hramovima. zidati. edepsiz) prid. podizati građevinu. koji potječe od. edictale) prav. edicere. edicio princeps (lat. patricijski. aidoia stid. najstarije (ili prvo) tiskano izdanje nekog starog pisca nakon pronalaska tiskarstva.. Nanteski edikt povelja kojom je francuski kralj Henrik IV. ediktalitercitirati pozvati službeno.) prav. a Edip u očajanju sam sebe oslijepio i. aedificare) graditi. izdanje (knjige). edilima se i danas u nekim gradovima nazivaju općinski vijećnici koji se brinu o javnim zgradama edilitet (lat. Ismenu-i Antigonu. najbolje izdanje edificirati (lat. putem javnog poziva. glavno izdanje. tema mnogih umjetničkih i pjesničkih djela (Sofoklove. edere) objaviti. arhit. Hadrianopolis. Drinopolje. Oidipus) mit. do 1453. podignuti na noge. narodnim veseljima. podizanje građevine. prav. loš čovjek.edeološki 338 editorijalan edikula (lat. per edictales čit. razvijanje neke ideje. došao na atički brijeg Kolon i tu se ubio. bio prva turska prijestolnica u Europi editor (lat. tj. Edipov kompleks u psihoanalizi: duševni poremećaj zbog sukoba između spolnog nagona prema roditeljima suprotnog spola i morala edirati (lat. putem javnog poziva ediktaliter (lat. službeni ili sudski javni poziv. u pratnji odane kćeri Antigone. v. o redu i sigurnosti na trgovima i ulicama. Eshilove. kad im je proročanstvo otkrilo ovaj grijeh. ediktalni poziv. Polinika. u neznanju ubio oca i oženio se vlastitom majkom s kojom je imao djecu: Eteokla. sin tebanskog kralja Laja i Jokaste. a značajan je po tome što je od 1361. logos govor) koji se odnosi na dijelove tijela ili djelatnosti koje nisu dostojne spominjanja edeotomija (grč. Jokasta se ubila. ediktale . Corneilleove tragedije). operativno liječenje spolnih organa edepsuz (tur. ediktalna citacija. putem poziva preko javnosti. edictum) kod starih Rimljana: javna objava pretora u kojoj priopćava plan svog rada u idućoj godini. im. aedificatio) zidanje. aedilitas) čin i zvanje edila. edilstvo Edip (grč. pokvarenjak edicija (lat. neuljudan. tzv.) grad koji se još naziva Jedrene. edere objaviti. podržati. editor) izdavač. npr. građenje. aidos stid. poučavanje edikt (lat. aedilis) starorimski viši činovnik koji se brinuo o građevinama. knjižar-izdavač editorijalan (lat. koji su se brinuli o javnim igrama (ludi romani) i kurilski.

effectivus) stvaran. čist dobitak. izvaditi. runolist edukacija (lat. a čiji je instrument tečajna lista efektivan (lat. koji je u vezi s efektima. jednodnevna groznica. stroja. odgoj. efektivna roba trg. tj. već postojala. weiss bijel) bot. ukupan uradak efekti (lat. vojske. koji se tiče efekata. Andromahin otac. mjenice. ef-. ubio ga je Ahilej efe (fr. efebos mladić od 16 do 18 godina) lijep mladić. kratkotrajan. effet) u igrama loptom: let lopte u luku efeb (grč. dodavanje lijeku kakve slatke tvari da bi mu se poboljšao okus. efemerida astronomski godišnjak u kojem su izračunane promjene koje će nastupiti u položaju nebeskih tijela .) groznica kod rodilje zbog nagomilavanja mlijeka u dojci efemeran (grč. trgovina efektima trgovina državnim vrijednosnicama koju obavljaju posrednici (brokeri). 2. effectus) učinak. efektivno stanje npr. trg. roba koju prodavač može ili treba isporučiti odmah po zaključenju kupnje efektni (lat. supr. fiz. vojnici koji su zaista nazočni na određenom mjestu. eductio) kem. effectus) stvaran. educere izvesti. fr. obrazovanje edukator (lat. eductum) izvod. efelkyo za sobom vučem) naziv za glas n (grč. ostvariti efelidi (grč. prolazan efemeridi (grč. edulcoratio) farm. efemera uterina (lat. emera dan) dnevni kalendari. efektna burza mjesto gdje trgovci zaključuju poslove s vrijednosnim papirima i mjenične poslove efektuirati (lat.edlvajs edlvajs (njem. nomilani efekt dobitak ili rad po predračunu. pjege od sunca na licu. efelkističan (grč. talog. vrijednosnice. efebos mladić od 16 do 18 godina) 1. vodopada itd. izvlačenje soka edulkorirati (lat. izvući sok Eet (grč. educatio) odgajanje. kem. kralj u maloazijskoj Tebi (na planini Plaku). izlučivanje edukt (lat. edel plemenit. učinak koji može proizvesti radna sposobnost jednog čovjeka. ono što je izdvojeno iz nečega. privremen. sin Helija i Perse. dulcis sladak. pjege po tijelu. dvogodišnja predvojnička obuka u staroj Grčkoj. istinski. izvadak. ef-. otac Medejin Eetion (grč. dodavanjem i ponovnim odstranjivanjem neke tekućine osloboditi od sastojaka koji su se u njemu otopili. produkt edulkoracija (lat. kao sastojak. kralj u Kolhidi i čuvar zlatnog runa. rad u jedinici vremena (sekundi). emera dan) med. zasladiti. mladić koji posjeduje tjelesnu skladnost i ljepotu efebija (grč. med. u jednoj sekundi. ni efelkistikon) koji se dodaje završecima riječi s kratkim samoglasnikom e i i pred riječima koje počinju samoglasnikom (zbog uklanjanja hijata) efemera (grč. effets) mn. brat Kirkin. izvršiti nalog. razblažiti. effectus djelovanje) obaviti posao. efemeros. učitelj edukcija (lat. a ne proizvedena tek u tijeku kemijskog procesa. effectus. Aietes) mit. ublažavanje gorčine ili oporosti. jednodnevan. tvar koja je izdvojena iz nekog tijela i koja je u njemu. u jedinici vremena.) mit. efektivni dobitak stvaran dobitak. 339 efemeridi totalni efekt ukupan učinak. ephemera uterina čit. Edelvveiss. studij umjetnosti efekt (lat. državni efekti državne vrijednosnice. uspjeh. efficere. edulcare) kem. emera) koji traje jedan dan. dulcis sladak. zaslađivanje. koji je zaista izvršen ili postoji. istinski. educator) odgajatelj. efelis) mn.

efendi) gospodin. efficacitas) djelotvornost. grafo pišem) izrada fotografskih slika u mraku efod (hebr. Efialtes) Grk koji je 480. dio opreme židovskog velikog svećenika u Starom zavjetu efor (grč.) oplećak. načinu hoda. Babeufa) oko 1848. eforos. efficientia) djelotvornost. pokazati se. odijevanju itd. tanjiti. titula koju Turci daju učenim ljudima. simbol odvratnog i prezrenog izdajice domovine efikasan (fr. provalnik efraktura (lat. efflorescere) bot. efflorescentia) bot. upotrebljava se protiv kašlja eficijencija (lat. osobito kao nadzornika hramova i crkava. effractura) med. ravan. pravnicima. pred Termopilama izdao Spartance Perzijancima. izbijati na koži (bubuljice) 340 egalizator efluksija (lat. težnja za ostvarenjem potpune jednakosti medu ljudima koja bi se temeljila na jednakoj raspodjeli dobara i društvenih uvjeta medu članovima zajednice. vodene nimfe. procvjetavati. pren. effusio) izljev. vodoravan egalitarizam (fr. effluere izaći. effringere razbiti. osobito: čuvar hramova. kem. gospodar. otjecanje. N. lat. službenicima efetusin sirup pripremljen većinom od majčine dušice. v. fulgurare) osvjetljavanje. efluxio) istjecanje. koji su nastojali osnovati "narodne radionice" te ukinuti brak. uspješan. efraktura efraktor (lat. effractum) med. egaliser) izjednačitelj . efficiens) djelotvoran. u Sparti: najviša vlast od pet osoba koje je narod birao svake godine eforat (grč. efTfiler) izvlačiti konce iz tkanine.efemeron efemeron (grč. procvjetavanje. n. iz