P. 1
Anic, Klaic, Domovic - Rjecnik stranih rijeci

Anic, Klaic, Domovic - Rjecnik stranih rijeci

|Views: 1,845|Likes:
Published by Jana Pi

More info:

Published by: Jana Pi on Apr 17, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/06/2013

pdf

text

original

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb UDK 808.62-316.3(038) DOMOVIĆ, Želimir Rječnik stranih riječi : tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Anić, Nikola Klaić, Želimir Domović. Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm ISBN 953-6489-02-3 1. Klaič, Nikola 2. Anič, Šime 981026009

Želimir Domović ©

V

Šime Anić Nikola Klaić

RJEČNIK
STRANIH RIJEČI
Tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze

SANI-PLUS Zagreb, 2002.

Predgovor

Mnoge su strane riječi i izrazi postali dio naše opće kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, više ili manje, sklon prihvaćanju tuđih elemenata. Tijekom povijesti primali smo riječi od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Mađari i dr.) preuzimali hrvatske riječi. Prisjetimo se i primjera riječi kravata koja je najprije bila naziv za široke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemačke dijalektalne riječi Krawat (Hrvat) ušla u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate. Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg rječnika, ali to ne znači da tuđice treba olako prihvaćati. Naprotiv, tuđicu ćemo zamijeniti hrvatskom riječju gdje god je to moguće. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da su mnoge riječi stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rječničkog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaćim riječima. Osim toga, posezanje za tuđicama može biti uvjetovano i stilističkim razlozima. Rječnik je sastavljen s namjerom da čitatelju i korisniku na jednostavan i pristupačan način protumači strane riječi i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom govoru, sredstvima javnog priopćavanja, književnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije općekulturni značaj i namijenjeno je najširem krugu čitatelja. U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedeće: 1. Uz većinu riječi naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najčešće navodi samo jezik iz kojeg riječ dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto.

Autor

ŽELIMIR DOMOVIĆ © ŠIME ANIĆ, NIKOLA KLAIĆ RJEČNIK STRANIH RIJEČI SA NI-PLUS d.o.o. 10090 Zagreb. Bolnička 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob. 099-500-785,099-549-496 ŽELJKO CRNJANSKI. direktor ŽELJKO CRNJANSKI IVANA SUVIĆ RENATO ŠINTIĆ LJERKA KORENOVIĆ dipl. iur., PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ VJEKOSLAV ANIĆ, FRANO ANTUNOVIĆ, STJEPAN BAJIĆ, ANITA BILLANUEVA, VIŠNJ1CA CRNJANSKI, DANICA DOMOVIĆ, LIDIJA DOMOVIĆ, SANJA DOMOVIĆ, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAČEVIĆ, LEON MANCE, PAVAO NOVOSEL, SEBASTIJAN POLANEC, LJUBICA PUŠNJAK, IVAN RADIĆ, BRANKICA VUKMAN1Ć
Tehnička urednica Ostali suradnici Stručni suradnici Korektura Lektura Redaktor Urednik Za izdavača Izdavač Suautori

IVANA SUVIĆ

MIROSLAV VUKMANIĆ
Kompjutorska priprema

Likovni urednik

GENESIS, Zagreb

SLAVKO PAVLOVIĆ, graf. ing.

Grafički urednik

3. Za neprilagođene tuđice naveden je izgovor (u skladu s mogućnostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr. fiveshooter čit. fajvšuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budući da se jezik ponaša poput živog organizma koji se neprekidno mijenja, može se reći da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo već u trenutku svog pojavljivanja pred očima javnosti. To se posebice odnosi na našu suvremenost koja je obilježena nevjerojatnim znanstvenim i tehničkim razvojem koji potiče stvaranje novih riječi. Zbog toga čitatelj možda i neće pronaći poneku riječ koja je pobudila njegovo zanimanje. Međutim, vjerujemo da će sljedeća izdanja još potpunije ostvariti načelo suvremenosti (nove se riječi već prikupljaju i uvršćuju). Također valja upozoriti da smo u Rječnik uvrstili i strane riječi iz razgovornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi književnog ili standardnog jezika. Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom čitatelju, razvijajući i šireći njegove duhovne vidokruge. Time će naš višegodišnji složen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao. Želimir Domović

Kratice
agr. -- agronomija ak. — akustika alb. - albanski am. — američki anat. — anatomski ar. — arapski aram. — aramejski arhit. — arhitektura arheo — arheologija astr. -— astronomija astrol — astrologija bank. — bankarstvo bask. — baskijski biol. — biologija bot. -- botanički braz. — brazilski bug. -- bugarski crkv. — crkveni češ. —- češki čit. — čitaj (te) dan. -— danski dr. — drugo eg. — egipatski engl. — engleski etiop. — etiopski etn. —- etnologija farm. — farmacija fiL — filozofija fiz. — fizika fiziol. — fiziologija fort. -- fortifikacijski fot. — fotografija fr. — francuski gal. -— galski gen. -- genitiv geod. — geodezija geol. — geologija geom. — geometrija g l . - glagol glaz. — glazbeni got. -- gotski graf. — grafika gram. — gramatika grč. -- grčki hebr. — hebrejski hl — hektolitar im. — imenica ind. — indijski isl. — islandski itd. -- i tako dalje jah. -- jahanje jap. -- japanski jav. --javanski j d . - jednina kald. — kaldejski kat. -- katolički kavk. — kavkaski kaz. -— kazalište kelt. — keltski kem. — kemija k g - kilogram kin. -- kineski kir. — kirurgija km — kilometar kor. -- koreografija kozm — kozmetika kršć. — kršćanski kuh. — kuharstvo lat. - latinski lingv. — lingvistika lit. — literatura litv. — litvanski log. — logika m — metar mađ. — mađarski malaj. — malajski mat. — matematika med. — medicina meh. — mehanika meks. — meksički meteor. — meteorologija metr. — metrika mil. — milijun min. — minerologija mit. — mitologija mm — milimetar mn. — množina mod. — moda mong. — mongolski niz. — nizozemski ni. — novolatinski nord. — nordijski norv. — norveški npr. — na primjer num. — numizmatika njem. — njemački obrt. — obrtnički opt. — optika paleont. — paleontologija ped. — pedagogija peruan. — peruanski perz. — perzijski poet. — poetika pol. — politika polinez. — polinezijski

polj. — poljski pom. — pomorski port. — portugalski posl. — poslovica pov. — povijesni prav. — pravo pravosl. — pravoslavni pren. — preneseno prid. ili pr. — pridjev pril. — prilog pr. n. e. — prije nove ere psih. — psihologija rel. — religijski ret. — retorički rom. — romanski rud. — rudarski rus. — ruski sanskr. — sanskrtski

sc. — scilicet (lat.) razumije se, to jest, naime sem. — semitski sir. — sirijski sjev. — sjeverni skand. — skandinavski si. — slično slav. — slavenski slik. — slikarstvo sociol. — sociologija st. — stoljeće stil. — stilistika supr. — suprotno šatr. — šatrovački šp. — španjolski šport. — športski Šved. — švedski švic. — švicarski

tal. — talijanski tatar. — tatarski teh. — tehnički tehnol. — tehnologija teol. — teologija tibet. — tibetski tisk. — tiskarski trg. — trgovački tur. — turski tzv. — takozvani umj. — umjetnost usp. — usporedi v. — vidi vet. — veterinarski voj. — vojnički zem. — zemljopisni zool. — zoologija zrak. — zrakoplovstvo

Rječnik

A
A, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (načelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom značenju; usp. principium identitatis a glaz. kratica za alt A ili A J. fiz. znak za angstrem, tj. Angstremova jedinica (jedna desetmilijuntina milimetra kao jedinica dužine svjetlosnog vala; naziv prema švedskom fizičaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.) a kratica za ar a- (grč. prefiks a) tzv. alfa steretikon, lat. alpha privativum = niječno alfa (ili a); u složenicama označava lišenost čega, nedostajanje čega, ponekad i suprotnost onome s čim je složeno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan bezobličan, apetalan bezlisni, amoralan nemoralan; kad se složi s riječju koja počinje samoglasnikom, umeće se a, n, npr. analfabet (a-nalphabet) nepismen a bas čit. a ba! (fr.) dolje! a battuta (tal.) glaz. prema udaru takta, po tempu a beneplacito čit. a beneplaćito (tal.) glaz. po volji a capella čit. a kapela (tal.) glaz. zborno pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio čit. a kapričo (tal.) glaz. samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas, od sada a di (tal.) trg. istog dana (platiti mjenicu), tj. po viđenju; usp. a vista a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbližim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi čit. a due kordi (tal.) na dvije žice; a due voci čit. a due voči (tal.) u dva glasa, dvoglasno A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljevstvo za konja! (glasovita rečenica iz Shakespeareove drame Kralj Richard III.) a konto (tal. a conto) trg. na ime, na račun, u ime predujma, unaprijed; akonto a la (fr.) kao, poput (čega), po, po ugledu na nešto a la bonne heure čit. a la boner (fr.) u dobar trenutak a la guerre comme a la guerre čit. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u(ratu; rat je rat; pren. treba se prilagoditi prilikama a la mode čit. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odlučno (npr. odbiti neki prijedlog, ponudu, savjet i si.) a manco čit. a manko (tal.) trg. traženje predujma, predujam, potraživanje; gubitak, manjak, dug a piacere čit. a pjačere (tal.) glaz. po volji, prema nahođenju, kako vam drago

a poco a poco a poco a poco čit. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno a posteriori (lat. a posteriori) fil. zavisan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori a prima aetate čit. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih nogu a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od iskustva, nezavisno od iskustva (suprotno: a posteriori) te, prema tome, označava logičku prethodnost značenja, a ne vremensku prethodnost (psihološku); u običnom životu: unaprijed a propos čit. a propo (fr.) što se tiče, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga a punta d'arco čit. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala a quadro čit. a kvadro (tal.) glaz. u četiri glasa, četvoroglasno a rivederci čit. a rivederči (tal.) do viđenja a salvo (tal.) trg. dobro očuvano, neoštećeno (na teretnim listovima) a tempera (tal.) slikati vodenom bojom, po staro talijanskom načinu a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, točno po taktu a uso čit. a uzo (tal.) trg. po običaju, plaćanje mjenice u uobičajenom, redovitom roku a verbis ad verbera (lat.) od riječi na batine (prijeći) a vista (tal. a vista) trg. po viđenju (na mjenicama) a voće sola čit. a voče sola (tal.) glaz. samo za jedan glas a vue čit. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Christum a. Ch. n. kratica za ante Christum natum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.)

12

ab Jove principium a.d. kratica za a dato (lat.) AD. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales čit. ana partes ekvales (grč.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju liječnik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci moraju uzeti u potpuno jednakim količinama) AAL kratica za American Air Lines čit. ameriken er lajnz (engl.) američki aerotransport ab (hebr.) jedanaesti mjesec židovske građanske i peti crkvene godine (srpanj—kolovoz) ab antiquo čit. ab antikvo (lat.) od starine, od davnine ab equis ad asinos čit. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s višega položaja na niži ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivijeka ab hine čit. ab hink (lat.) prav. otada, počevši od toga dana, od toga vremena ab hodierno (lat.) od danas, od današnjeg dana ab immemorabili (lat.) od pamtivijeka, oduvijek ab imo pectore čit ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine duše, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.) ab incunabulis čit. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinjstva, od malih nogu, odmalena ab initio čit. ab inicio (lat.) od početka ab instantia čit. ab instancija (lat.) prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke (testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga Lara (kućnoga boga) počni, tj. počni sam od sebe, "očisti najprije pred svojom kućom" ab Jove principium (lat.) od Jupitra početak, tj. započnimo s Jupitrom

ab ovo (koji je najvažniji), tj. odajmo najprije počast najuglednijem ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispočetka, sasvim ispočetka, iznova, iz osnove ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostali ab- (lat.) od-; prefiks koji daje riječima niječno značenje, npr. abdikacija — odreknuće aba (ar.) gruba vunena tkanina, seljačka muška odjeća bez rukava od takve tkanine abak (lat. abacus) svečani stol za skupocjeno posuđe kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematičke crteže i radove, daska na kojoj se računa; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. četverokutna ploča koja pokriva glavicu (kapitel) stupa abakcija (lat. abactio partus) med. pobačaj, pobacivanje; abortus abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuđivanje, otuđenje, ustupanje abalijenirati (lat. abalienare) prav. lišiti, otuđiti, otuđivati abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodišnje progonstvo iz zemlje abandon (fr.) odustajanje od svog prava; pravo osiguranika da osiguravatelju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osiguran abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gležanj, pregib Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (750—1517) sa sjedištem u Bagdadu; vrhunac dinastije predstavlja vladavina legendarnog Harun-al-Rašida (8—9 st.) abassimento (tal.) snižavanje, smanjivanje, spuštanje

13

abdicirati abassimento di mano čit. abasimento di mano (tal.) glaz. spuštanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na glasoviru) abassimento di prezzo čit. abasimento di prečo (tal.) trg. spuštanje cijene abassimento di voće čit. abasimento di voče (tal.) glaz. spuštanje glasa abaton (grč.) nepristupačan dio hrama, svetišta ili crkve, osobito za inovjerce abazija (grč. a ne, baino hodam) živčani poremećaj koji onemogućuje hodanje abažur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svjetiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrešnica nad prozorima i izlozima koja štiti od sunca; 4. reflektor na nekom uređaju za osvjetljavanje pomoću kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo naniže abba (aram.) starozavjetni naziv za praoca, proroka; duhovni otac; svećenik, učitelj abbe (fr.) opat, svećenik abd (ar.) u arapskim složenim osobnim imenima: sluga, rob, npr. Abd-alah sluga Alahov; Abd-el-kader sluga svemogućeg Boga; Abd-el-medžid sluga preslavnog (Boga); Abd-ur-rahman sluga milosrdnog (Boga) itd. Abderićani (grč. Abderitai) stanovnici starog tračkog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ograničenosti i gluposti; otuda: glupi, ograničeni ljudi abderitizam glupost, ograničenost, budalaština; usp. Abderićani abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski običaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom abdicirati (lat. abdicare) odreći se nečega, zahvaliti se na čemu, dati (ili: podnijeti) ostavku

abdikacija abdikacija (lat. abdicatio) davanje ostavke, odricanje (od prijestolja) abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbušni; abdominalna trudnoća izvanmaternična trudnoća abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, šarani, štuke, pastrve, sleđevi (haringe) i dr. abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, grč. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvrđivanja uzroka bolesti abdukcija (lat. abductio) 1. odvođenje, odvlačenje, odstranjenje; 2. log. silogizam čiji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zaključak vjerojatan; kir. razmicanje zglobova abduktor (lat. abductor) anat. mišić odmicač abeceda utvrđeni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, španjolska abeceda); utvrđeni redoslijed slova u latinici (grčka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o čemu; ne zna ni abecede nema pojma ni o čemu abecedar početnica, knjiga iz koje se uče slova, čitanje i pisanje; popis riječi po abecednom redu Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga čovjeka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog čovjeka) abela (lat. albellus bjeličast) bot. bijela topola (Populus alba) abelardizirati kastrirati (prema glasoitom skolastičaru P. Abelardu, 1079 —1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj učenici Heloise bio kastriran aberacija (lat. aberrare odlutati, aberratio) 1. opt. pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki; sferna ili mono-

14

abijetin kromatska aberacija pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki pri odbijanju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leću okruglog oblika; kromatska aberacija nedovoljna oštrina slike poradi nejednake snage prelamanja leća za zrake različitih boja, što dovodi do bojenja slike duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godišnjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od normalnog tipa, lutanje, zabluda aberirati ab-errare) odlutati, zabludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se aberratio criminis čit. aberacio kriminis (lat.) prav. zabluda o izvršenju zločina, npr. kad se utvrdi da je zločin koji je izvršio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono što je on želio učiniti Abesinija zemlja u Africi (Etiopija, Habeš); abesinski zdenac pumpa čija je cijev bez prethodnog bušenja utisnuta u zemlju abest (lat.) "nije nazočan" (prije: formula u školama kojom se javljalo da netko nije došao u školu) abevakuacija (lat. ab od, evacuatio pražnjenje) djelomično pražnjenje, ispražnjivanje abfertigung (njem. Abfertigung) otpremnina (novčana nadoknada za uklanjanje heke osobe s mjesta gdje je nepoželjni) abgedrošn (njem. abdreschen omlatiti pšenicu) otrc&n, olinjao; dosadan abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstavlja nečemu, koji je u suprotnosti s s nečim abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina

>

abiogeneza abiogeneza (grč. a- bez, ne, bios život, genesis postanak) biol. postajanje živoga od nežive tvari (spontana generacija; uveo prof. Huxley) abiologija (grč. a- bez, ne, bios život, logia znanost) znanost o mrtvoj, anorganskoj prirodi abiotrofija (grč. abios bez sredstava za život, oskudan, trofe hrana) nedostatak sposobnosti za život, prijevremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje abiritacija (lat. abirritatio) med. smanjenost nadražljivosti (tkiva) abisodinamika (grč. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja proučava unutrašnjost Zemlje i istražuje sile koje u njoj djeluju abisus (grč. abyssos) ponor, provalija; pren. proždrljivac; abisalna fauna zool. životinje morskih dubina; abisal abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj školi, viši tečajni ispit, matura abiturijent (lat. abire otići, odlaziti) onaj koji namjerava otići, osobito s niže škole na višu nakon položenog ispita zrelosti (mature) abjudicirati (lat. abjudicare) ne priznati, ne priznavati, poricati abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje abjudikacija (lat. ab dolje, judicare suditi) sudsko osporenje, nepriznanje abjuracija (lat. abjuratio) prav. odricanje pod prisegom abjurirati (lat. objurare) prav. pod prisegom odricati, odreći ablacija (lat. ablatio odnošenje, uklanjanje) kir. rezanje, odrezivanje, amputacija; geol. odnošenje (ili: skidanje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode ablaktacija (lat. ablactatio) med. odbijanje djeteta od sise; pren. odvikavanje

15

abnegacija ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo obližnje bez odrezivanja cijepa ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. padež u nekim indoeuropskim jezicima, padež odvajanja, kretanja odnekud, potjecanja ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tiče ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda nešto potječe, ili od čega se rastavlja ili udaljava ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija ablefarija (grč. a- bez, blefaron očni kapak) med. nedostatak očnih kapaka (posljedica kongenitalnih poremećaja u razvitku oka, osobito nakon gangrene, lupusa, tumora i dr. ozljeda) ablegacija (lat. ablegatio) prav. progonstvo, jednogodišnje udaljivanje ablegat (lat. ablegatus) izaslanik drugog reda, osobito papin, za pojedinačne slučajeve (za razliku od delegata); prognanik ablegirati (lat. ablegare) poslati, udaljiti, udaljivati; prognati na godinu dana ablepsija (grč. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, čišćenje; običaj katoličkih svećenika da nakon pričesti peru ruke abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, očistiti abmarkirati (njem. ab dolje, markieren obilježiti) žarg. "zbrisati", nestati, maknuti se abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje

abnormalan abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan, neobičan, koji odstupa od običaja, reda ili pravila; neobičan, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan abnormitet (lat. abnormitas) odstupanje od pravila, neprirodnost, nepravilnost; abnormalnost aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica neke slike; ebot abolicija (lat. abolitio uništenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinuće, poništenje abolicionisti (lat. abolitio) mn. politička stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristaše pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kućama abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog običaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje državnog nadzora i za priznanje prostitucije abolirati (lat. abolere uništiti) prav. prekinuti nad nekim sudski postupak bez ikakvih posljedica po optuženoga; ukinuti, ukidati, poništiti, poništavati abominacija (lat. abominatio) gnusoba, užas, gadost, sramno djelo; oskvrnuće abondancija (fr. abondance, lat. abundantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo riječi, rječitost abonent (fr. abonner, pretplatiti, pretplaćivati) pretplatnik abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pretplaćivati, pretplatiti se abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v. ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris usta) koji se nalazi nasuprot usta

16

abrazij abordaža (fr. abordage) napad (na neprijateljski brod); sudar dvaju brodova; pren. oslovljavanje aboriginalan (lat. aboriginalis) prvotan; starosjedilački, domaći, saraonikao aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, početak) mn. starosjedioci, prastanovnici, urođenici (za razliku od kolonista) aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majčinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje začetka (zametka) iz maternice abortirati (lat. abortare) izvršiti abortus, pobaciti, pobacivati; bot. ne donijeti plod abortiv (lat. abortivum) med. pobačajno sredstvo, sredstvo za izvršavanje pobačaja; mn. abortivi abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobačajni; pren. skraćen, brzo završen, ugušen u samom začetku, u klici; zakržljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraćeni po. stupak, skraćivanje; abortivno liječenje med. liječenje kod kojega se uzročnik bolesti uništava u samom početku bolesti (osobito pri liječenju spolnih bolesti) abortus (lat.) pobacivanje, pobačaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sastrugati; odstranjivati trljanjem, odroniti, odronjavati Abraham (hebr.) "otac mnoštva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac Židova i Arapa) abrakadabra (hebr.) čarobnjačka riječ, bez značenja, koja se, napisana na istostraničnom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava samo u šali, kao i "hokus-pokus" abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, čišćenje struganjem; med. čišćenje

abregacija nagrizajućim sredstvima; geol. odstranjivanje trljanjem, odronjavanje abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, isključivanje, isključenje abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraćenje, skraćivanje (osobito knjige, spisa, članka itd.); abrevijatura abrevijator (lat. abbreviator) skraćivač, npr. nečije knjige, nečijeg spisa; papinski pisar koji izrađuje papinske breve abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija abrihtati (njem. abrichten) obučiti, obučavati, izvježbati, dotjerati; usp. dresirati abritirati (fr. abrutir) poživotinjiti, zaglupiti, izjednačiti sa životinjom; ubiti u nekome svaki moralni osjećaj abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, poništenje abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, ukidati, opozvati; trg. poništiti, povući nalog abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, prekinuti, raskomadati; usp. abruptan abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglađen; isprekidan; odsječen; nagao, nenadan, žestok, bez mnogo okolišanja; usp. abrumpirati abs... v. pod aps... abstinyl v. antabus abšid (njem. Abschied) oproštaj, rastanak; abšidsbrif (njem. Abschiedsbrief) oproštajno pismo; usp. apšiter abštehati (njem. abstechen) razlikovati se od čega, ne slagati se s nečim (npr. u bojama); isticati se, stršiti abulija (grč. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje abuna (ar.) "naš otac", najviši crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesiniji), poglavar kršćanske Koptske crkve abundantan (lat. abundans) bogat, obilan, obilat; pretjeran

17

acciaccatura abusus non tollit usum čit. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu abuzija (lat. abusio) pogrešna uporaba riječi; katahreza abuzivan (lat. abusivus) sklon zloporabama, sklon ogriješiti se o postojeće zakone i običaje, protupravan abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreška, zabluda; loša uporaba abyssus abyssum invocat čit. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreška uzrokuje drugu abzac (njem. Absatz) u proznom i pjesničkom tekstu: počinjanje nove rečenice novim redom tako da se prva riječ te rečenice uvlači malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja Academy-award (engl.) nagrada američke Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetničko dostignuće u filmskoj umjetnosti; v. Oskar accarezzevole čit. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko accarezzevolmente čit. akarecevolmente (tal.) glaz. v. accarezzevole accelerando čit. ačelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubrzavajući, postupno brže accentus acutus čit. akcentus akutus (lat.) gram. oštri naglasak; akut accentus circumflexus čit. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grčkoj gramatici, kao u riječi moira); cirkumfleks accentus gravis čit. akcentus gravis (lat.) gram. teški naglasak (u grčkoj i francuskoj gramatici); gravis acciaccatura čit. ačakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvučanje prijašnjeg tona sa sljedećim glavnim tonom; također; dodavanje jednog intervala akordima radi pojačanja harmonije

apropos accordamento čit. akordamento (tal.) glaz. usuglašavanje, prilagođavanje instrumenata i glasova accordando čit. akordando (tal.) glaz. usuglašavajući, prilagođavajući acedija (grč. akedeia) duhovna tromost, ravnodušnost prema nekom dobru, prema životu; akedija acenonoet (grč. a-, koinos zajednički, nois, noos razum, um) čovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenonoet acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria čit. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se drži tamjan; acerra philologica čit. acera filologika (lat.) zbirka filoloških rasprava; acerra historica čit. acera historika (lat.) zbirka odabranih povijesnih rasprava (kao naslov knjiga) acerbacija (lat. acerbatio) ogorčenje, pogoršanje acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogorčen; grub, surov, strog acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gorčina, grubost, surovost, strogost aceridi (grč. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi acerirati (lat. acer, fr. acerer) čeličiti, očeličiti, okaliti acervacija (lat. acervatio) nagomilavanje, gomilanje acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili: boca) za ocat; anat. zglobna čaša acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo, lijek protiv žuljeva i bradavica acetičan (lat. acetum) koji sadrži ocat, octeno kiseo

18

abalijenirati acetil (lat. acetum) kem. radikal octene (acetilne) kiseline acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C 2 H 2 , bezbojan i otrovan, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen acetometar (lat. acetum, grč. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa acetometrija (lat. acetum, grč. metria) kem. mjerenje jakosti octa aceton (lat. acetum) kem. bezbojna tekućina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije drveta (dimetilni keton) acetonemija (lat. acetum, grč. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod šećerne bolesti težeg oblika acetonurija (lat. acetum, grč. uron mokraća) med. prisutnost acetona u mokraći, osobito kod šećerne bolesti acezija (grč. akesis) liječenje; akezija acid-party čit. esid-parti (engl.) narkomanska skupna seansa, skupno uživanje droga acidacija (lat. acidatio) kem. ukiseljavanje, npr. hrane u želucu acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u kiselinu acidimetar (lat. acidum, grč. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline acidimetrija (lat. acidum, grč. metria) mjerenje jakosti kiselina acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootrovanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, osobito kod šećerne bolesti acijanoblepsija (grč. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoća za plavu boju, nesposobnost očiju da zamjećuju plavu boju; usp. aneritropsija

aciniforman aciniforman (lat. aciniformis) v. acinozan acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna grožđa, npr. žlijezde acquestus conjugalis čit. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednička tečevina muža i žene Actors' Studio američka filmska ustanova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na načelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga actu čit. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijeđi, k, ka, na, do, kod, pri, uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema prirodi); uz, pored, osim, povrh ad acta čit. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstraniti nešto kao svršeno ili nepotrebno ad arma! (lat.) k oružju! pren. na posao! ad bene placitum (lat.) prema dopadanju, prema nahođenju, po volji ad calendas graecas čit. ad kalendas grekas (lat.) "do grčkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdaijevo", "kad na vrbi rodi grožđe" ad depositum čit. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti nešto na čuvanje, u pohranu ad exemplum čit. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc čit. ad hok (lat.) upravo za to, posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu ad honorem (lat.) u čast, iz počasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u podzemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u nedogled - ad libitum (lat. ad libitum, libitus prohtjev) glaz. po volji, tj. svirati ili pjevati; također: znak da se instrumenti ili glasovi s ovim dodatkom, u nekom glazbenom komadu, mogu i izostaviti

19

adagij ad limina (lat.) kraće umjesto ad limina apostolorum, tj. na apostolske pragove (katolički su biskupi dužni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavještavanje zove referat ad limina) ad litteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno ad majorem Dei gloriam (lat.) na veću slavu Božju (geslo jezuitskog reda) ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjerljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu ad notam (lat.) uzeti ad notam zabilježiti, zapamtiti, primiti na znanje ad oculos čit. ad okulos (lat.) prikazati nešto jasno, očigledno, zorno ad partem (lat.) sa svakim dijelom posebno, tj. pojedinačno ad pias causas čit. ad pijas kauzas (lat.) za pobožne svrhe, za dobrotvorne namjene ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje ad rem (lat.) prema stvari, što odgovara stvari (a ne osobi); prilično, zgodno, korisno, uputno, upotrebljivo ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih granica, potpuno ad unum (lat.) svi do jednoga, do jednoga, do posljednjeg ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj književnosti: poučna literatura koja je veoma slična enciklopediji Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilonaca: božanstvo vjetra, oluje, nevremena i groma adagietto čit. adađeto (tal.) glaz. 1. malo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano adagij (adagium) poslovica

adagio adagio čit. adađo (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstveno; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano adagio assai čit. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto adagiologija (lat. adagium poslovica, grč. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama adagissimo čit. adadisimo (tal.) glaz. veoma lagano, što lakše adakcija (lat. adactio, adigere) upornost, prisiljavanje, primoravanje adaktilija (grč. a -bez, daktylos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi adalet (tur.) pravda, pravednost; pravilnost, ispravnost Adam (hebr. čovjek načinjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog čovjek; Adamov kostim golo muško tijelo; Adamova jabučica istaknuta izbočina na prednjem dijelu vrata nekih muškaraca; Adamovo rebro žena (budući da je, prema Bibliji, Bog stvorio ženu od Adamova rebra) adamant (grč. adamas, adamantos) v. adamas adamas (grč. adamas) kaljeno željezo, čelik; dijamant adamizam struja europske književnosti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi čovjek (odbivši nebesku hranu izgubio je besmrtnost za čitav ljudski rod) adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagođavanje, prilagodba, prilagođenost; primjena; adapcija adaptator (lat. adaptator) onaj koji prilagođava, tehnička sprava za spregu međusobno neprilagođenih elemenata adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagođavati; preurediti, preuređivati; primijeniti, primjenjivati

20

adenoadcitacija (lat. adcitatio) prav. pozivanje na parnicu adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suđenje, parnicu addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni adde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima) adefagija (grč. adefagia) med. proždrljivost, prevelika želja za jelom adekvacija (lat. adaequatio) izjednačenje, prilagođavanje adekvatan (lat. adequatus) izjednačen, jednak; podudaran, odgovarajući, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji točno izražava bit svoga predmeta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spoznatoga adelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sraštenost prašničkih niti adelfizam (grč. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo adelfoktonija (grč. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo adelopodi (grč. adelos prikriven, nejasan, podos noga) zool. životinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraćivanje ademptio bonorum čit. ademcio bonorum (lat.) prav. oduzimanje imanja ademptio civitatis čit. ademcio civitatis (lat.) prav. oduzimanje prava građanstva, protjerivanje iz grada adenalgija (grč. aden žlijezda, algos bol) med. žlijezdobolja adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, prilozi, domeci adenitis (grč. aden žlijezda) med. upala žlijezda adeno- (grč. aden) predmetak u složenicama sa značenjem: žlijezda, žljezdani

adenoflegmon adenoflegmon (grč. aden, flego gorim) med. prelaženje upale limfne žlijezde na okolna tkiva adenogeneza (grč. aden, genesis postanak) fiziol. nastajanje, stvaranje žlijezda adenografija (grč. aden, grafia opis) fiziol. opisivanje žlijezda adenoidan (grč. aden, eidos oblik) žljezdolik, žljezdast adenoidi (grč. aden, eidos oblik) med. žljezdaste izrasline = adenoidne vegetacije adenologija (grč. aden, logia znanost) fiziol. proučavanje žlijezda adenom (grč. aden) med. žljezdaste izrasline koje se sastoje od epitelnih cjevčica i vezivnog tkiva adenopatija (grč. aden, pathos bolest) med. bolest žljezdanog sustava adenotomija (grč. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje žljezdanih izraslina, adenoida adenozan (grč. aden, lat. adenosus) žljezdani, koji se tiče žlijezda adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostići, zadobiti, steći) onaj koji je nešto postigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne nečega adespoton (grč. adespoton) imanje bez gospodara; djelo čiji je tvorac nepoznat adh- v. pod athadherencija (lat. adhaerentia) srašćivanje, sraslost; pripadnost, naklonost, privrženost adherencija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) prianjanje, pristajanje; privrženost, pripadnost, sklonost, naklonost, sljedbeništvo, sraslost adherent (lat. adhaerens) pristaša, privrženik, pripadnik; sudionik adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadoveziva-

21

adiafora ti se; održati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko mišljenje adhezija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) fiz. prionljivost, međusobno privlačenje dvaju tijela koja se tijesno dotiču; prianjanje, priljubljivanje, pripijanje; med. sraštenje, prirašćivanje; prav. priključenje, naknadni pristup neke države nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravorijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvršenjem kaznenog djela (naknada štete, povrat oduzete stvari i si.); usp. kohezija adhezija (lat. adhesio) prionljivost, privlačnost; fiz. sila kojom se privlače molekule raznih tijela (supr. kohezija); prav. vezivanje jednog privatnopravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica adhezijski postupak prav. mješoviti ili pridružni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo veže i jedan privatnopravni građanski predmet; v. adhezija adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomoćna sredstva; prilozi uz spise adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, korištenje; prizivanje, privođenje adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuđivanje, ohrabrivanje, bodrenje, adhuc sub judice lis est čit. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je još pred sudom, spor još nije riješen adiafora (grč. ta adiafora) mn. fil. ono što je s moralnog (etičkog) stajališta beznačajno, tj. ni dobro ni loše; stoici su učili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (život, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznačajno

adicija adicija (lat. additio) dodavanje, zbrajanje; umnožavanje adicionalan (lat. additionalis) naknadan, dodan, pridodan, koji služi kao dodatak; adicionalni zakon novi, dopunski zakon adicirati (ad-dicere) prav. priznati, dosuditi, dodijeliti adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo nepropuštanja aktinskih zraka adijabatan (grč. a- ne, diabaino prolazim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka topline, bez povišenja i sniženja temperature; usp. izotermičan adijabatičan v. adijabatan adijafan (grč. a-diafaino) neproziran adijaforan (grč. a-diaforos) ravnodušan, ni dobar ni loš; indiferentan adijaforija (grč. a-diaforia) ravnodušnost; usp. indiferentizam adijaforist (grč. a-diaforos) ravnodušan čovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist adijagnostičan (grč. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne može) razlikovati, raspoznati, utvrditi adijantum (grč. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa adijareja (grč. a- ne, diarrheo protječem) med. nevršenje nužde, zatvorenost adijaterman (grč. a-, dia- kroz, thermaino zagrijavam) fiz. koji ne propušta toplinske zrake; aterman adijatetičan (grč. a- ne, dia- kroz, tithemi metnem, stavim) med. koji nije sklon bolesti adikcija (lat. addictio) prav. dosuđivanje, dodjeljivanje adinamičan (grč. adynamikos) nemoćan, slab, iznemogao, klonuo; nesposoban adinamija (grč. adynamia) med. nemoć, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost

22

adjudikacija adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, adipis mast, vosak) kem. masni vosak, vosak od leša adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stvaranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pretio, gojan, debeo adipsija (grč. a-, dipsa žeđ) med. neosjećaj žeđi adipson (grč. a-, dipsa žeđ) med. sredstvo za gašenje žeđi adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti, zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uzbuđenjem Adisonova bolest bolest nadbubrežnih žlijezda koja se očituje brončanom bojom kože i općim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkrivaču, engl. liječniku Thomasu Addisonu, 1793—1860) aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati aditon (grč. adyton) ono što je nepristupačno; najsvetiji, unutarnji dio grčkog hrama u koji je samo svećenik smio stupiti adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrežnih žlijezda, praćena smeđom ili smeđecrnom bojom onih dijelova kože koji su izloženi svjetlosnom ili mehaničkom podra• žaju; obično smrtonosna (nazvana po engl. liječniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adisonova bolest, brončana bolest adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. povećanje, dodatak ponuđenoj svoti novca adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pridjevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi, dosuđivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav. sudsko priznanje, dosuđivanje, presuda u nečiju korist

adjudikatar adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, dražbom prodavana stvar, najbolji ponuditelj adjudikativan (lat. adjudicativus) kojim se dosuđuje adjument (lat. adjumentum) pomoćno sredstvo, pomoć adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome nekoga za pomoćnika i budućeg nasljednika adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruživanje, dodjeljivanje, dodavanje, spajanje adjunkt (lat. adjunctus) pomoćnik; pomoćni službenik, mlađi činovnik adjunktura (lat. adjunctura) pomoćno zvanje; pomoćna ustanova adjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinjanje adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjača adjutor (lat. adjutor) pomoćnik, pomagač adjutorij (lat. adjutorium) pomoćno sredstvo, pomoć adjutum (lat. adjutum) pomoć, potpora, dodatak adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans adjuvans (lat.) farm. pomoćno sredstvo, sporedni lijek čije je djelovanje slabije adjuvant (lat. adjuvans) pomoćnik, pomagač; pomoćni učitelj adkredulirati (lat. adcredulare) zanijekati pod prisegom neki dug adlatus (lat. ad-latus) pomoćnik, mladi činovnik; osobito činovnik ili časnik koji je dodijeljen na službu nekom višem činovniku ili časniku adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublažavanje

23

admodijacija adlerizam teorija austrijskog psihologa Alfreda Adlera (1870—1937), tzv. "individualna psihologija" Admet mit. starogrčki kralj u Feri (Tesalija), jedan od Argonauta, muž Alkestidin, Apolonov ljubimac adminacija (lat. adminatio) prav. prijetnja (kao simbolična uvreda) adminikul (lat. adminiculum) pomoćno sredstvo, pomagalo adminikulator (lat. adminiculator) u Katoličkoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siročadi i si. administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; činovništvo, službeništvo administrativa (lat. administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tiče ili potječe od upravne vlasti, ustanove itd. administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom administrirati (lat. administrare) upravljati; voditi poslove neke ustanove, voditi posao za nekoga drugog admiracija (lat. admiratio) divljenje; čuđenje admiral (ar. amir al ba', fr. amiral) zapovjednik bojne flote; zool. leptir (Vanessa atlanta) admirali te t (njem. Admiralitat) pomorska vlast; vrhovno zapovjedništvo pomorske vojne sile; svi admirali pomorske vojne sile admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izražava ili izaziva divljenje, Čuđenje, obožavanje admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv admisibilitet (lat. admisibilitas) primljivost; prihvatljivost admisija (lat. admissio) primanje, prijam admodijacija (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup

admodijator admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj admonicija (lat. admonitio) opominjanje, ukoravanje zbog nevršenja dužnosti admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama adnotacija (lat. adnotatio) bilješka, primjedba, napomena, objašnjenje; prav. popis; anotacija adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabilježiti, zapamtiti, značajne stvari adnotata (lat.) mn. bilješke, primjedbe, napomene adnotator (lat. adnotator) pisac ili stavljač primjedaba; tumač adnotirati (lat. adnotare) pribilježiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje adolescencija (lat. adolescentia) mladost, mladenačko doba; mladež, omladina adolescent (lat. adolescens) mladić; pren. žutokljunac Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budući da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti) adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antički stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U — U Adonis (grč. Adonis) mit. legendarno lijep mladić za čiju su se ljubav otimale božice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljeća; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polyomatus Adonis); bot. gorocvijet adonizacija (lat. adonisatio) namještanje, dotjerivanje, kićenje adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje

24

adresat adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj, usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete, posvojče, pokćerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tuđe dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, posvojen adoracija (lat. adoratio) obožavanje, veliko poštovanje, klanjanje; silno voljenje, bezgranična ljubav Adrast starogrčki mitološki kralj u Argu, tast Polinikov, jedan od vođa "Sedmorice protiv Tebe" adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubrežna žlijezda izlučuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfm, epirenan, suprarenin adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena onoga kome se pismo upućuje; 2. pismena predstavka, molba skupštine vladaru; svečana čestitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umješnost; adresa po potrebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za slučaj neakceptiranja ili neisplate mjenice adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upućuje ili preporučuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenični potpisnik koji upućuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznačenjem mjesta i ulica stanovanja; knjiga s popisom stanovnika nekog mjesta (po zanimanjima, djelatnostima, ulicama i dr.) adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo kojem se upućuje pismo, primatelj pi-

adresirati sma; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u slučaju da je primatelj (trasat) ne plati adresirati (fr. adresser) označiti na pismu, pošiljci i dr. ime i mjesto stanovanja osobe ili ustanove kojoj se pismo ili pošiljka upućuje, napisati adresu Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadransko more adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvojenje; usvojenje onoga koji je već punoljetan adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati adskripcija (lat. adscriptio) pripisivanje; pismeni dodatak adskriptor (lat. adscriptor) supotpisnik adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgušnjavanje plinova na površini čvrstih tijela; usp. okluzija adstant (lat. adstans) pomoćnik, pomoćni učitelj adstipulacija (lat. adstipulatio) bezuvjetni pristanak, potpuna suglasnost adstrikcija (lat. adstrictio) med. stezanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože adstringentan (lat. adstringens) stezljiv, koji steže, koji skuplja, koji zatvara adstringirati (lat. adstringere) stegnuti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti adukcija (lat. ad, ducere voditi) privođenje, dovođenje, primicanje, privlačenje; med. gibanje mišića prema središnjoj crti tijela, privlačenje mišića; prav. dokazivanje, navođenje razloga, pozivanje na što; aduktor mišić primicah; usp. abdukcija, abduktor adukcija n.at. adđuctio dovođenje) anat. "vivlačenje mišića

25

adventisti adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo čovjek i svako živo biće uopće adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica adulteracija (lat. adulteratio) krivotvorenje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brakolomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sredstva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za paljenje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti; ublažiti, utažiti, razblažiti, olakšati; glačati; omekšati, postati kovnijim; slik. razblažiti boje adut (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: najjača boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjače sredstvo, najjači razlog adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: početi igru adutima; sjeći adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potrošiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjače razloge advekcija (lat. advehere dovoziti) vodoravno gibanje zraka, a time se prenose i meteorološki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru advent (lat. adventus dolazak) predstojeći dolazak Spasitelja naviješten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katolika: posljednja četiri tjedna pred Božić, došašće adventisti (lat. adventus dolazak) pripadnici kršćanske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da će Krist po drugi puta doći 1844. godine; svetkuju subotu,

adventivan osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obećanje da će po drugiput doći; crkva raširena po cijelom svijetu adventivan (lat. adventivus) slučajan; sporedan, pridošao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adventivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (bršljan, divlja jagoda i dr.) adventizam (lat. adventus dolazak) naučavanje i pokret adventista; v. adventisti adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. priložna oznaka (vremenska, mjesna, načinska, uzročna) adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priložni adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili bilježnice u koje se privremeno unose grada i bilješke koje će tek kasnije biti sređene ili obrađene adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan advocatus Dei (lat.) "Božji odvjetnik", u Rimokatoličkoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vražjeg odvjetnika" (advocatusa diaboli) pri procesima za proglašenje svetim ili blaženim advocatus diaboli (lat.) "vražji odvjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Božjem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. čovjek koji se suprotstavlja općem mišljenju; v. diabolus rotae advocirati (lat. ad voćare) baviti se odvjetničkim poslovima, braniti druge pred sudom; služiti pravu; pren. zauzimati se za nekoga ili nešto advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomoć) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik advokatura (lat. advocatura) pravobraniteljstvo, pravozastupništvo, odvjetništvo, odvjetničko zvanje

26

aerobat adustirati (lat. adjustare) dotjerati, dotjerivati, namjestiti; adjustirati; obično: adustirati se, adjustirati se adutant (lat. adjutans) pomoćnik; mlađi časnik dodijeljen na službu višem časniku, pratitelj višeg časnika ađutantura (lat. adjuntatura) zvanje, služba i kancelarija ađutanta aed (grč. aoidos) pjevač i pjesnik slobode u herojskom razdoblju starih Grka AEG kratica za poznatu njemačku tvrtku Allgemeine Elektrizitets-Gesellschaft čit. Algemajne elektricitets-gezelšaft "Sveopće društvo za elektricitet" Aenona (lat.) antičko ime za Nin aequilibrium indifferentiae čit. ekvilibrijum indiferencije (lat.) fil. ravnoteža dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac aer (grč. aer zrak, lat. aer) zrak aeracija (lat. aeratio) proizvođenje zraka; prozračivanje; izlaganje kemijskom djelovanju zraka aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljične kiseline aerenhim (grč. aer zrak, en u, hyma tekućina, sok) bot. stanično tkivo s velikim, zrakom napunjenim, međustaničnim prostorima, osobito kod vodenih biljaka aeričan (lat. aer, grč. aer) zračni; prozračan, plinovit aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin aeriforman (lat. aeriformis) prozračan, plinovit aerizirati (grč. aer, fr. aeriser) pretvoriti, pretvarati u zrak, plin aero- (grč. aer, lat. aer) predmetak u složenicama sa značenjem: zrak, zračni, koji je u vezi sa zrakom aerobat (grč. aer, baino idem) plesač u zraku, plesač na užetu; koji ide po zraku; mudrijaš

aerobi aerobi (grč. aer, bios život) mn. biol. bakterije koje, kao i sva viša živa bića, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle živjeti (za razliku od anaeroba) aerobionti (grč. aer, bios život) mn. zool. v. aerobi aerobomba (grč. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zračna, avionska bomba aerobus (grč. aer, lat. omnibus svima) zračno prijevozno sredstvo aerodin (grč. aer, dynamis sila) zrak. zrakoplov teži od zraka, u letu se održava uglavnom pomoću aerodinamičkih reakcija aerodinamika (grč. aer, dynamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja plinovitih tijela aerodrom (grč. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i kamo se spuštaju zrakoplovi aeroduktor (lat. aeroductor) med. instrument kojim se pri porođajima dovodi zrak aeroembolija (lat. aer zrak, grč. embolon klin) stvaranje plinskih mjehurića u tkivima i krvi zbog izlaganja organizma sniženom tlaku koji vlada na većim visinama aerofagija (grč. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histeričnih osoba, ali i kod tuberkuloznih aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cgedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog šljakom kroz koji se propuštaju tekuće vode radi aeracije aerofiti (grč. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); također: epifiti aerofobija (grč. aer, fobeo bojim se, plašim se) strah od zraka, izbjegavanje zraka aerofon (grč. aer, foneo zvučim) instrument pomoću kojega se ljudski glas

27

aeromantija može prenositi i čuti na 6—9 kilometara (izumio ga je Edison) aerofor (grč. aer, foros nosač) sprava koja omogućava disanje i u inače otrovnom ili zagušljivom zraku, kao i pod vodom aerofotografija (grč. aer, fos svjetlost, grafo pišem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljišta (terena), iz zraka (zrakoplova) fotografskim putem aerofotogrametrija (lat. aer zrak, grč. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, metria mjerenje) izradba zemljovida snimanjem iz zrakoplova aerogen (grč. aer, gennao stvaram, proizvodim) koji se stvara pomoću zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuberkuloza infekcija koja nastaje unošenjem u pluća tuberkuloznog bacila s udahnutim zrakom aerografija (grč. aer, grafo) opisivanje zraka aerogram (lat. aer zrak, grč. grafein pisati) vijest predana zračnim putem, putem radija; radiogram aeroidan (grč. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit aeroklimatologija (lat. aer zrak, grč. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja proučava klimu troposfere i drugih dijelova stratosfere aerolit (grč. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen aerologija (grč. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju aeromagnetometrija (lat. aer zrak, grč. Magnes lithos, metria mjerenje) istraživanje ruda pomoću zrakoplova, tj. iz zraka aeromantija (grč. aer, manteia proricanje) proricanje po pojavama u zraku

aeromedicina aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi proučavanjem i liječenjem zdravstvenih poremećaja koji se javljaju kao posljedica letova zrakoplovima aeromehanika (grč. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i ravnoteže plinova; pneumatika aerometar (grč. aer, metron) sprava za mjerenje gustoće i tlaka zraka aerometrija (grč. aer, metria) mjerenje zraka; znanost o mjerenju gustoće i tlaka zraka aeromiting (lat. aer zrak, engl. meeting) sastanak zrakoplovaca; skup čija je svrha populariziranje zrakoplovstva; javna priredba sa zrakoplovnim vježbama aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne konstrukcije aeromotorist (lat. aer zrak, lat. motor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si. aeronaut (grč. aer, naus brod, nautikos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom aeronautika (grč. aer, naus brod, nautike) znanost o zrakoplovstvu; zrakoplovstvo aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeđenim zrakom koji ne može podržati let zrakoplova aeroplan (grč. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion) aeroprojektor (lat. aer, projector) fotogrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotografskih snimaka napravljenih u zraku aeroskop (grč. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje količine prašine u zraku aeroskopija (grč. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka

28

aerozoi aerostacija (lat. aerostatio) vještina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo aerostat (grč. aer, statos stajaći, koji stoji) sprava za letenje lakša od istisnutog zraka (balon, zračni brod) aerostatika (grč. aer, statos),znanost o ravnoteži plinova, posebno "zraka aerotaksija (grč. aer, taxis uređenje) zool. kretanje organizama koji se slobodno kreću, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najvećeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativna aerotaksija) sadržaja kisika, gdje se onda ti aerotaksični mikroorganizmi skupljaju aeroterapija (grč. aer, therapeia liječenje) med. liječenje udisanjem umjetno zgusnutog ili razrijeđenog zraka aeroterorizam (grč. aer, lat. terror strah, užas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastrašivanja, uznemiravanja i demoraliziranja stanovništva aerotonometar (grč. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih žila aerotopografija (grč. aer, topos mjesto, grafo pišem) metoda u geodeziji: izrada geodetskih planova i karata pomoću snimaka iz zraka aerotropizam (grč. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najviše {pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni aerotropizam) zraka, odnosno kisika aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli pomoću umjetnog prilagođavanja brzine zračnog strujanja aeroza (grč. aer) med. razvijanje zraka u tijelu aerozoi (grč. aer, zoon životinja) zool. v. aerobi

i

aeternum vale aeternum vale čit. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav afagija (grč. a-, fagein jesti) med. nemogućnost gutanja hrane afakija (grč. a-, fakos leća) med. nedostatak očne leće; pr. afakičan afamirati (fr. affamer) mučiti glađu; pr. afamiran afanija (grč. afaneia) glupost, koještarija afarist (tal. affarista) čovjek koji bezobzirno želi ostvariti dobitak ili čast, špekulant afazija (grč. a-, femi govorim) med. ne' moć (ili: nemogućnost) govora; zanijemjelost od užasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih riječi afefobija (grč. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, nježnost, odanost, ljubav, srdačnost; svako uzbuđenje i promjena u tjelesnom ili duševnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osjećaj; aficiranje afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili nešto) psih.-vrlo jak osjećaj koji većinom nailazi najednom, iznenadno, traje obično vrlo kratko i u jednom trenutku dostiže toliku jačinu da gotovo posve zavlada sviješću, duševni pokret; uzbuđenje, stanje razjarenosti, razjarenost afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaganje afektirati (lat. affectare) biti neprirodan, praviti se, pretvarati se, prenemagati se; htjeti vješto prikazati nešto onakvim kakvo zapravo nije afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, osjetljiv, osjećajan afektuozan (lat. affectuosus, fr. affectueux) usrdan, ljubazan, veoma naklonjen

29

afidavit afektuozitet (lat. affectuositas) usrdnost, velika naklonjenost, strasnost afel (grč. apo od, helios Sunce) astr. najveća udaljenost planeta ili kometa od Sunca; suprotno: perihel afeleja (grč. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru) Afer (lat.) arapski naziv za neka etiopska plemena (prema njima su Rimljani nazvali čitav kontinent Afrika) afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; težak položaj; zamršena stvar; neugodan doživljaj; velik događaj; sukob aferaš (fr. afiaire) onaj koji ima ili pravi afere, koji se bavi prljavim poslovima, osobito na račun države afereza (grč. aphairesis oduzimanje) gram. skraćivanje početka, skraćivanje jedne riječi time što joj se izostavi početak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvišnog ili onesposobljenog dijela ljudskog tijela affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato affaire d'honneur čit. afer d-oner (fr.) stvar časti, dvoboj affanato (tal.) glaz. bolno, tužno, plašljivo affettuosissamente čit. afetuozisamente (tal.) glaz. v. affettuosissimo affettuosissimo čit. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjećajno, veoma strasno affettuoso čit. afetuozo (tal.) glaz. uzbudljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto afflitto (tal.) glaz. bolno, tužno; con afflittione affretando (tal.) glaz. sve brže, ubrzavajući; affretoso affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm. na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod prisegom o teretu nekog broda

afiks afiks (lat. affigere pričvrstiti, prikovati, affixum) gram. produženje riječi dodavanjem jednog slova ili sloga, govorni dodatak; dometak afilantropija (grč. a-, filos prijateljski, anthropos čovjek) nedostatak ljubavi prema bližnjima; mržnja prema ljudima afiličan (grč. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez čašičnog listića afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; primanje u neki red ili društvo; bratstvo, sveza; družba, društvo, tajno udruženje afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kćerku; zbratimiti; primiti nekoga u neki red, bratstvo ili društvo; pridružiti, združiti; afilirana loža masonska loža koja je ušla u sastav neke veće lože afinaža (fr. affinage) profinjavanje, pročišćavanje, npr. plemenitih rudača; dotjerivanje, glačanje, stanjivanje afinerija (fr. affinerie) radionica za pročišćavanje plemenitih rudača i dr.; radionica u kojoj se izrađuju žice; usp. rafinerija afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepšim; očistiti, pročistiti, pročišćavati; dotjerati, stanjiti afinis (lat. affinis) rođak po ženi, zet, tast afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srodnost (suprotno: kognacija); kem. stupanj lakoće kojom se dva različita elementa spajaju, težnja za sjedinjavanjem između dvaju kemijskih elemenata ili više njih; pren. srodnost, sličnost afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij afirmacija (lat. afifirmatio) potvrđivanje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom afirmativa (lat.) potvrdno mišljenje; potvrđivanje, potvrda

30

aformacija afirmativan (lat. affirmativus) potvrdan; odlučan; pokazni; log. afirmativan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, potvrditi, potvrđivati, uvjeriti; afirmirati se uspjeti održati se kao takav afiš (fr. affiche) oglas, javna objava, plakat afitaža (fr. affutage) voj. namještanje topa na lafetu, puške na kundak; pripremanje topova za pucanje; oštrenje alata afitirati (fr. affuter) voj. namjestiti (ili: namještati) top na lafetu ili pušku na kundak; top ili pušku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u pripravnosti, imati pri ruci aflikcija (lat. afflictio) utučenost, ožalošćenost, žalost; bol, tuga, jad, muka; nesreća, nedaća aflogističan (grč. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistična svjetiljka afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnožavanje, izobilje, obilje, obilnost afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala čega, obilje; afluksija afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (grč. afobia ) neplašljivost, nebojažljivost afonija (grč. a-, fone glas) med. bezglasnost; gubljenje (ili: gubitak) glasa zbog bolesti mišića i živaca koji pokreću i zatežu glasne žice; v. afoničan aforija (grč. plodan, rodan) med. neplodnost, jalovost aforistično (grč. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke aforizam (grč. aforismos) kratka i u određenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izražava jednu misao; mudra poučna izreka aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobličiti, graditi) tvorba

bolest na sluznici usne šupljine: bijeli ili žućkasti mjehurići s crvenim rubom after-dinner (engl. spolna ljubav. a. tj. afrosyne) bezumlje. obljuba. aphthae) mn. a. grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi.) odmaranje odmah nakon ručka after-shave čit. med. starogrčka božica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimljana: Venera). a. putem diobe (način razmnožavanja kod praživotinja). besmislenost. sin Atrejev. afrodisiazo sladim se ljubavlju) med. aphthosus) mjehurast. momak. kralj u Mikeni (Argu). zool.) kolonjska voda. vrhovni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu. bot. gamogonija . koji opisuje planet Veneru afroditski (grč. afrodisios koji se odnosi na ljubavni užitak) sredstvo za jačanje spolnog nagona afrometar (grč. affronterie) javna pogrda. ukras. ubila ga je žena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist. zakupljivanje lade. biljke gimnospore čije se stanice razmnožavaju samostalno. affretement) pom. afthai.bez. glas. afrodisiazo) med. buncanje u groznici afte (grč. agalma) lik. losion koji se upotrebljava nakon brijanja. Afrodite) ljubavni afrodizija (grč. lat. unuk Pelopov. kip. losion aftezan (grč.bez. metron) sprava za mjerenje tlaka pjene. gamos brak) mn. affundere doliti) dolijevanje agalaktija (grč. after-shave lotion čit. ljupkost. kriptogamija. partenogenetsko razmnožavanje agamist (grč. osobito u hramu agame (grč.bez. bezobrazna i drska prijevara 31 agamogonija afrozinija (grč. a. lat. aftha. ljubavno ludilo. osvećen od sina Oresta agamija (grč. sprava za mjerenje vrenja afronterija (fr. pren. a-. mukli suglasnik afuzija (lat. bezmliječnost dojke. složeni.aforodizijazam novog oblika pridodavanjem. c = t +s Afrodita (grč. gamein ženiti se) bezbračnost. ton) gram. ljubavno uživanje.) usp. Afrodite. ljubavna pohota. rađanje bez oplođivanja. fthongos zvuk. Afrodite) mit. u hebrejskoj gramatici: tvorba osobnih glagolskih oblika dodavanjem skraćenih zamjenica (aformativa) aforodizijazam (grč. after-šeiv (engl. draž. afrodisios ljubavni) mn. supr. med. med. gone rađanje) biol. gala mlijeko) med. after-šeiv loušn (engl. pretjerano razvijen spolni nagon. bespolnost cvjetova. oskudica u mlijeku kod majke agalma (grč. slika. morska gusjenica afroditografski (grč. u užem smislu Bur afrikanistika znanost koja proučava afričke jezike i književnosti. bez utjecaja drugih oplodnih stanica Agamemnon mit. gamos brak. v. praunuk Tantalov. afrique) materijal od palminih vlakana (služi za punjenje strunjača) afrikaans inačica nizozemskog jezika kojom govore Buri Afrikander bijelac rođen u Južnoj Africi. brat Menelajev. astr. bot. zool. sliveni suglasnik. samac agamogonija (grč. npr. zakupnina afrik (fr. sredstva za izazivanje spolnog nagona afrodizijak (grč. znanost o afričkoj kulturi afrikata (lat. a-gameo bez žene sam) neženja. aforidizijazam afrodizijaci (grč.bez. afros pjena. afrodizija afretiranje (fr. affricare natrljati) gram. koji ima afte na sluznici usne špljine aftong (grč.

nomos zakon) med. Amerike. osvojena zemlja koja se poklanja isluženim vojnicima ageracija (lat. zastupnik. uništio ju je Aleksandar Makedonski porazivši kralja Darija III. poslovno područje jednog agenta. podsjetnik agenezija (grč. mn. u starogrčkoj mitologiji: sin Posejdona i Libije.) mn. ager publikus (lat. pomiješana s vodom daje bezbojnu hladetinastu masu koja se upotrebljava u kuharstvu.) posao. agave americana) bot. upotrebljava se. fiziol. edžine (engl.bez. agenor) "hrabri". oranica. ono što je uzrok nečemu. prijatelj Euripidov i Platonov agava (grč. novinarsko poduzeće za davanje novosti dnevnim listovima agenda (lat.bez. Agena čit.. u narodnoj medicini Agemenidi mn. stoljeća pr. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima.) polje. gomilanje agerasija (grč. agens provocator izazivač) plaćeni izazivač nereda. u apreturi (kao sredstvo za lijepljenje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija) Agareni (hebr. poticatelj nemira. uzetost trbušnih živaca agatobiotika (grč. genesis rađanje) ženska neplodnost. stablo joj izraste do 10 m visine. logia znanost) fil.) francuska obavještajna agencija (ured za informacije) Agence Telegraphique Suisse (fr. dobri duh. agens koji radi) poslovođa. agens) fil. živjelo u doba židovskih kraljeva u Arabiji i napadalo susjedna židovska plemena agastronomija (grč. predstavnik firme. ageraos koji ne stari) nestarenje. djelotvoran. po imenu arapskog plemena koje je. osobito: tajni policijski doušnik kojemu je zadatak steći povjerenje politički sumnjivih ili nepoželjnih osoba pa ih onda navesti na vršenje kažnjivih djela agentura (lat. agathos dobar. teol. radno načelo. n.) državno zemljište koje služi za javnu uporabu. božanska ljubav. tropska biljka podrijetlom iz Juž. naučavanje Crkve po kojem Bog nema početka Agenor (grč. agentia) poslovnica nekog većeg poduzeća čiji je djelokrug ograničen. naučavanje o dobrom i pravilnom življenju agatodemon (grč. plaćeni bukač. snaga. gaster trbuh. posrednik. a.) švicarska novinska agencija agencija (lat. perzijska dinastija od 8.) dnevnik. do 4.agape agape (grč. nesposobnost za rađanje. agape ljubav) Božja ljubav. prema Starom zavjetu. tajni policajac agent provokator (lat. agathos dobar. bios život) fil. večere ljubavi kod prvih kršćana kao znak općeg bratstva i ljubavi agar-agar vrsta algi u kineskim i japanskim morima. staračka svježina . aghatos dobar) starogrčki pisac tragedija. aggeratio) nagomilavanje. poslovnica ager (lat. a. ažans avas (fr. lat. pokretna sila agent (lat. praotac Feničana agens (lat. osobito lišće. agauos vrijedan divljenja. daimonion duh) mit. ager publicus čit. osnivač grada Tira. e.) vrsta američkih raketa upotrijebljenih u programu Gemini 32 agerasija Agence Havas čit. nepotpuna embrionalna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma. mladolik izgled. ured jednog agenta. kršćanska ljubav. duh zaštitnik agatologija (grč. dio etike koji uči o najvišem dobru Agaton (grč. agathos dobar.

st. štapić ili batić za miješanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova agitata res (lat. lak. najniži stupanj aperceptivnog spajanja predodžaba pri čemu. riješena stvar agitato čit. stranke ili ideje.) muz. a. smutljivac agitirati (lat. a. opća amnestija agijazma (grč. n. stoma usta) med. spartanski kralj (5—4. radinost. potpuno. a. agglomeratio) skupljanje. hitrost. buntovnik. lakoća. lat. farm. fil. "predvodnik". v. hagiazma) blagoslovljena voda. "prvak". nedostatak (ili: neosjećanje) okusa Agezilaj (grč. buniti. laos narod) "voda naroda".) Agfa kratica za Aktiengesellschaft fiir Anilinerzeugung čit. uzburkano. doduše. stranku ili ideju. revno zauzimanje i rad u užoj ili široj sredini za neku osobu. stapanje dviju riječi u jednu . pr.agestija agestija (lat. glumiti na pozornici agitacija (lat. med. gyne žena) neoženjen aginija (grč. nemir. nemogućnost gutanja. globulus kuglica) med. stvar ili protiv neke osobe ili stvari. točno. agitare poticati) revno raditi za neku osobu. adžustamente (tal. okretnost.bez. poticati. aglossos nijem. agilitas) v.) glaz. koja je često na dnevnom redu. agglomerare) gomilati. ili protiv neke osobe. skupljati aglosija (grč. gyne žena) neženjenost. e. aglosija aglucija (lat. agitaculum) farm.bez. skupljanje. mutavost. marljivost aginičan (grč.) pomilovanje koje daje vladar povodom velikih državnih blagdana i proslava. kod tifusa). podbadač. agitatio) pokret. sljepljivanje rana pomoću tekućine koja ponovno spaja odvojene dijelove (limfa). nedovoljnost krvnih zrnaca aglomeracija (lat. anilin. kći atenskoga kralja Kekropa aglobulija (grč. agilis) brz. jedna od triju Gracija.bez. poslovati. miješati. nijemost. nagomilavanje ageuzija (grč. color boja) film produkcije Agfa aggiustamente čit. gomilanje. aglosostomija aglosostomija (grč. aglutio) med. agilitas) brzina. akcijengezelšaft fir anilinercojgung (njem. život bez žene agirati (lat. ili protiv neke osobe. agglutinatio) nagomilavanje. spretan. podbadanje. agracijacio publika (lat. svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. božica ljupkosti Aglaura mit. nagomila(va)ti. marljiv.) čovjek koji se revno zauzima i radi za neku osobu. aglaos sjajan) "sjajna". mućkati Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande Aglaja (grč. agluticija aglutinacija (lat. sasvim točno aggratiatio publica čit. aggestio) dovlačenje na gomilu.) "dioničko društvo za proizvodnju anilina". okretan.bez. min. "blistava". Agfakolor (lat. nastaje nova zbirna predodžba. gram. usp. osobito u političkom smislu. a. stvari. slijepljen kamen aglomerirati (lat. vrijedan agilitet (lat. gomilanje. nagomilavanje aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem više raznih sastavnih dijelova.bez. a. geusis ukus) med. adžitato (tal. stvar. kretanje. dirljivo 33 aglutinacija agitator (lat. ago vodim. bunjenje agitakl (lat. svršena stvar. glossa jezik) med. sveta voda agilan (lat. hitar.) stvar o kojoj se često govori ili raspravlja. ali njezini sastavni dijelovi ipak ostaju samostalne predodžbe. trgovati. agilnost agilnost (lat. agere) raditi.

lijekovi za brzo zarašćivanje rana. anominacija agnoscirati (lat. agnatus) rođak s očeve strane.. nesposobnost raspoznavanja. a. aglucija aglutinancije (lat. konjičkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka. polazna točka Sokratove filozofije: "Znam da ništa ne znam" Agnus Dei (lat. grafia opis) opis(ivanje) borbe agonotet (grč. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jednaka nuli agonija (grč. natjecanje. agon borba. turski i dr.) agnosticizam (grč. ago vodim. sastaviti. agnatus) srodan po očevoj strani. aglutinini (lat. agonia borba) smrtna borba. agonistes.bez. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k. agonothetes) redatelj gimnastičkih. g. agnominatio) v. gnosis spoznaja) psih. gimnastička. hrvačka vještina agonizam (grč. agglutinare) slijepiti.) koji zastupaju gledište da je stvarnost nemoguće spoznati agnozija (grč.) Jaganjac Božji. npr. a. metron mjera) fiz. smrtne muke. agnatio) krvno srodstvo. agglutinare prilijepiti) koji srašćuje. med. agora trg) 1. naziv za postupne promjene tempa radi što življeg i plastičnijeg izvođenja glazbenog djela agometar (grč. agglutinantia) mn. kad bolesnik predmete 34 agora vidi. jezici kod kojih se riječi tvore dodavanjem gradivnih elemenata na korijen riječi. narodna . (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos) agnacija (lat. očajanje agonist (grč. strast) izraz za strast ubadanja u venu i utakanje bilo kakve neškodljive tekućine kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge agogika (grč. koji se priljepljuje. ago vodim) glaz. agonos neplodan) zem. rođak po krvi agnatičan (lat. smrtni strah. aglutinativni jezici lingv. ago igla. v. agglutinare prilijepiti) mn. koji zaliječi. aglutinatio) med. grč. agonistes) borac. v. agon borba) gimnastičko. h. npr.29) agofilomanija (tal. s priljepcima. sredstva za slijepljivanje aglutinativan (lat. koji zarašćuje. konjičko i glazbeno natjecanje kod starih Grka agona (grč. utakmica agonografija (grč. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom serumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije aglutinirati (lat. sudac u borbi agora (grč. stanje koje prethodi smrti. potpis. pozitivizam i dr. jedno od Kristovih imena (Iv 1. srasti agma (grč. u starogrčkim gradovima: glavni trg. priljepljivati. 2. agma) lingv. priljepni. razumijevanja i označavanja pojmovima onoga što se zamijeti pomoću osjetila. gimnastički. ali ih ne raspoznaje i dr. srodstvo po ocu agnat (lat. borilačka. archos) nadzornik gimnastičkih. konjički i glazbeni natjecatelj kod starih Grka agonistarh (grč. filos prijatelj. po ocu agnatija (grč. agon borba) borba. med.bez. agon) borba. izdisanje. prilijepiti. fil. jahačkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka agonistika (grč. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaća veoma različite pravce (transcendentalni idealizam. reostat agon (grč. nedostatak čeljusti agnominacija (lat. gnathos čeljust) med.aglutinacija aglutinacija (lat. mania pomama. mjenicu i si. agnoscere) priznati (npr.

meh. zemljoradnički. polje) ekonomsko-politički pokret čiji je cilj unapređenje i zaštita poljoprivrede i poljoprivrednika od drugih grana proizvodnje (industrije i dr. spona (kao nakit) agrafa (grč. a. zemljišne reforme. ager njiva. aggressor) nasrtljivac. generator i motor agregatno stanje fiz. napadan. kazne 35 agrestan agreaža (fr. mn.35) agrafija (grč. nagrada posredniku.) agrarni (lat. masa koja je nastala putem sjedinjavanja više istovrsnih stvari. navodno od am Graben na jarku. napadanje. nepismenjak agrar (grč. zbiti. aggravare otežati) otežavanje. upotrebljava se za ocat. pristaša zemljoradničke politike agrarizam (grč. pooštrenje. lat.bez. Djela apostolska 20. aggregatum skupina) min.. ulica i uopće praznih prostora agracijacija (lat. aggredi) mn. polje) opći izraz za pojmove koji obuhvaćaju poljoprivredu. grafo pišem) med. agregare) primiti u neko društvo. fobeo bojim se) med. napadačka ili izazivačka strana agrest (tal. grub. poljski. mat. otežanje. zbijanje. aseg ljut) sok iscijeđen iz nezrelog grožđa. dinamo-stroj i motor. poljoprivredni. agros njiva. nasilje agresini (lat. neobrazovan . agrestan (lat. masa koja sadrži u sebi različne sastavne dijelove. aggressio) napad. kurtaža agregacija (lat. gubljenje sposobnosti pisanja. agrestis) seljački. primanje u neko društvo. tekuća i plinovita agregirati (lat. opisivanje) opisivanje poljoprivrednih sprava agresija (lat. aggregatio) nagomilavanje. bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga Agram (njem. pasti pod agrar biti obuhvaćen odredbama zakona o agrarnoj reformi agrarac (lat. agrarius) koji se tiče zemlje. nasrtljivost. agora trg. aggressivus) nasrtljiv. pojedine rečenice koje se navode kao Isusove riječi kojih nema u kanonskim Evanđeljima. agrarna reforma reforma koja se odnosi na zemljoposjed. agros. ad pri. lat. nasilan agresor (lat. neotrovne tvari kojima bakterije. agros. gomilati. agrarius) zemljoradnik. zemlju. agro. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati.agorafobija skupština starih Atenjana. iznos. ager njiva. ager njiva. teol. spojiti u jedno tijelo agreman (fr. način spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na čvrsta. pridruživanje. ponovna raspodjela zemlje agravacija (lat. nervozni strah od prelaženja preko trgova. kopča. neuglađen. svladavaju otpornost organizma agresivan (lat. povećanje. pridružiti. seoski. napadač. pren. aggratiatio) pomilovanje agrafa (fr. ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr. nakupljanje. agreage) trg. limunadu i dr. grafia pisanje. ergon djelo. zbroj. pogoršanje. stanje u kojem se neko tijelo javlja. npr. lat. polje. koji je sklon napadanju. agrafos nenapisan) 1. agrement pristanak) pristanak države da primi određenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge države agrergografija (grč. zakone i dr. izvanredna profesura agregat (lat. grex stado. na nasipu) staro njemačko ime za Zagreb agramatist (grč. agresto. med. proizvodeći ih. zemljišne odnose. mjesto gdje se ta skupština sastajala agorafobija (grč. agraffe) 2. nagomilati..

agrios divlji. poljoagrobaza (lat. 2. logia znanost) grana meteorologije koja . botane trava) dio botanike koji proučava morfološke i fiziološke osobine kultiviranih biljaka agroekologija (lat. basis temelj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna središnjica) agrobiologija (lat. maximum) najveća količina zemljišnog posjeda koju smije imati neki pojedinac agromanija (grč. oikos kuća. vještina obrađivanja i uzgoja biljaka. kad dijete dolazi na svijet najprije nogama umjesto glavom. mania pomama. lat. cheo lijem) dio kemije koji. zemljodjelstvo agrikulturni (lat. agrikulturni sustav v. luđačka sklonost ubojstvu Agripa (lat. neobrazovanost agri. poljski. rimsko osobno ime. koma neprirodna pospanost) med. ratarstvo. meteoron koji se nalazi u zraku. budnost. grč. agrikola (lat. neugladenost. ager polje. gnojivima. fyton biljka. divlja ćud. agrikulturne države države u kojima su zemljoradnja i stočarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske države) agriofag (grč. grubost. poljoprivrednik agrikultura (lat. ager) predmetak u složenicama sa značenjem: polje. prostaštvo. osobito divljači agriotimija (grč. grč.(lat. nesanica.agrestija agrestija (lat. ager) predmetak sa značenjem: poljoprivreda agricola čit. agrikulturna kemija dio primijenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima života korisnih biljaka (žitarica) i domaćih životinja.) grana klimatologije koja proučava klimatske elemente i varijacije koje utječu na razdiobu biljnog svijeta na površini Zemlje agromaksimum (lat. logia znanost) dio geologije koji skuplja i potanko obrađuje one dijelove geologije koji se tiču poljoprivrede agrokemija (agros. logia znanost) dio biologije koji proučava uspijevanje i iskoristivost 36 agrometeorologij a biljaka s obzirom na kakvoću zemljišta agrobotanika (grč. ager polje. ager polje. agrikulturna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju. također: agripski porođaj agripnija (grč. techne vještina) agr.) seljak. zaštićivanjem od erozije i si. agros. primjena umjetnih gnojiva i uporaba kemijskih sredstava. med. nepravilan porođaj. agros. ge zemlja. ager polje. chemeia) grana kemije koja se bavi proučavanjem kemijskih procesa i elemenata s obzirom na plodnosti zemljišta (npr. logia znanost) znanost o smještaju poljoprivrednih površina agrofitotehnika (grč. nesanica praćena velikom željom za spavanjem agro. agricultura) koji se tiče zemljoradnje. ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji agromelioracija njegovanje tla racionalnom obradom.(grč. osobito kultiviranih biljaka agrogeologija (grč. grč. ispituje utjecaj zemljišta na prehranu i sastav kultiviranih biljaka agrokemija (lat. nespavanje agripnokoma (grč. ager polje. grč. agrometeorologij a (lat. fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom životinja. agros. na osnovi pokusa. agrypnia. thymos duša) divljaštvo. agricultura) zemljoradnja. Agrippa) 1. agrestis poljski. agrypnia) med. tj. pesticida radi zaštite raslinja i dobivanja većeg uroda agroklimatologija (grč. agros. grč. ager polje. bios život. agros. agrios divlji. fiziokratski sustav. poljoprivredni. seoski) seljaštvo.

grafo pišem. bljedilo. slaba strana. st. logia znanost) znanost o travama agrotehnika (grč. agros polje. vrsta dragog kamena. a-. chros koža. achates) dati nečemu preljeve boja i šare kao kod ahata. e. pomračenje vida. zagrobni život Ahitofel (hebr. koji slabo ili nikako ne propušta onaj dio svjetlosnih zraka koji izaziva kemijske promjene na nekom tijelu ahemanzija (grč. prid. svojstvo nekog tijela da slabo ili uopće ne propušta svjetlosne zrake koja imaju kemijska djelovanja ahidrija (grč. opisujem) opisivanje trava agrostologija (grč. hypnos san) med. kemijska i biološka svojstva zemljišta u vezi s racionalnim podizanjem kultiviranih biljaka agrostemin (lat. med. mineral sastavljen od više vrsta kvarca (kalcedona. najveći grčki junak u Trojanskom ratu. a-.) ime mudrog savjetnika kralja Davida. s veoma šupljikavim kalcedonskim slojevima. agronomos) poljoprivrednik. techne vještina) poljoprivredna tehnika. Ahilova tetiva anat. sin Peleja i božice Tetide ahilija (grč. racionalna zemljoradnja agropedologija (grč. chylos sok) med. prema legendi. pedon zemlja. achlys) tama. hydor voda) nedostatak vode.). agrostemma) kem. služi za nakit ahatizirati (grč. oskudica u vodi. stalnih i po kakvoći dobrih prinosa Ah znak za amper-sat Ahasver (hebr. nego mora vječno lutati ahat (grč. bezvodnost Ahil (grč. ahipničan ahiret (tur. achates) min. a-. osobito: inženjer poljoprivrede. nesanica. ahyr posljednji) drugi svijet. kasnije je ovim imenom nazvan i Vječni Zid. agros polje. a-. alkaloid koji se nalazi u sjemenu kukolja agrostografija (grč. logia znanost) znanost koja proučava fizička. agros. tlo. cheo lijevam. a-. slabokrvnost . karneola i dr. magličasta mrlja na rožnici oka Ahmozis egipatski naziv za Mojsija aholija (grč. hinduizma i jainizma: zabrana ubijanja živih bića ahipnija (grč. chemeia) pr. a-. acholos) med. pr.. Achaschverosch) starozavjetni oblik imena perzijskog kralja Kserksa. izraditi da izgleda kao ahat 37 ahreja aheman (grč. sastoji se u tome što u želučanom soku nema dovoljno solne kiseline i nekih fermenata Ahilova peta Ahil je mogao biti ranjen samo na jednome mjestu. školovan poljoprivrednik agronomija (grč. agros. čovjek kojega je. pren. znanost koja proučava načine uzgajanja biljaka na različitim zemljištima radi dobivanja visokih. mana nekog čovjeka. muž glasovite Teute agronom (grč. prestanak izlučivanja žuči ahreja (grč. boja kože) med. n.Agron proučava vremenske elemente i pojave koje utječu na razvoj usjeva Agron kralj svih Ilira u 3. ahimsa "ne povrijediti") osnovni moralni zakon budizma. i to na peti. tako da mogu upijati boje zbog čega su u trgovinama najčešće umjetno obojeni. otuda: slabost. bolest želuca zbog nenormalnog izlučivanja želučanog soka. dobar i mudar savjetodavac ahlis (grč. Bog prokleo da ne može nikad umrijeti ni smiriti se. fiz. Ahilleus) mit. tj. agronomia) znanost o obrađivanju zemlje. nedostatak sna. chemeia) fiz. najjača nožna tetiva koja se spušta od stražnjeg dijela lista do pete ahimsa (sanskrt.

Jahr godina) točnije: Einjahrig-Freiivilliger "jednogodišnji dobrovoljac" (austrougarski vojni obveznik na tzv. ar (fr.Ahriman 38 ajskafe ^jerkonjak (njem. AICA kratica za Association Internationale des Critiques d'Art (fr. Topf lonac. einbinden uvezati. kasnije proizveden u ciklotronu i nuklearnim reaktorima. ajnleger (njem. dio tiskarskog stroja koji služi za stavljanje papira u stroj ajnpren (njem. Eiffelov toranj ajmpindekl (njem.) Međunarodno udruženje umjetničkih kritičara. otokom limfnih žlijezda. etiologija Aja Sofija (od grč. homoseksualci i ovispici o drogama koji razmjenjuju intrav^nske injekcije aitiologija (grč. kajgana. fr. postignuta ušteda davala se za ratne potrebe. poglavica zlih duhova. pomaganje. lat. đačkom roku) ajskafe (njem. zbog izostanka imunosnog odgovora na virus HFV (Human Immunodeficiency Virus) koji u organizam dospijeva preko ozlijeđene sluznice ili krvnim preparatima.) mit. Hagia Sofia Sveta Sofija) prije: poznata kršćanska bazilika. aitia uzrok. sin Telamona.$r9me) sindrom stečene imunodeficijencije. Aias) mit. ein jedan. Einlage) uložak koji se stavlja u obuću kod ravnog stopala i si. Einbrenn) zaprška. znak E i Es (naziv prema A. tablični mu je broj 99. lat. Deckel poklopac) povoj. općom neotpornošću organizpia. najveći i poslije Ahila najhrabriji grčki junak pod Trojom. nakon Ahilove smrti uzalud je želio dobiti njegovo oružje te je zbog toga poludio i ubio se od žalosti . u v^stu: suigrač. jastuk u koji se stavlja dojenče ajnakter (njem. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka) ajeršpajz (njem. skraćenica o^ Acquired Immunodeficiency Syn. ajntopfesn ajnjeriger (njem. nakon eksplozije hidrogenske bombe. partner. acht osam) osmica. gubitkom tjelesne mase. danas: muzej u Carigradu Ajant (grč. bolest se očituje vrućicom. pržena izmučena jaja Ajfelov toranj v. ein jedan. adiutare) pomoć. Einsteinu) ajntopfgeriht (njem. vječni protivnik Ormuzda Ahter (njem. Eirspeise) omlet. International Association of Art Critics Aida glavna junakinje znamenite Verdijeve istoimene opere (ime nema posebno značenje. logia zna«nost) v. engl. igraća karta osmica i dr. izmislio ga je Verdi) aide čit. einlegen staviti) tisk. ein jedan. ajnpren-juha prežgana juha ajnštajnij kemijski element otkriven 1952. kralja salaminskog. ed (fr. aide. Gericht jelo) u nacističkoj Njemačkoj: propis koji utvrđuje da se nekoliko dana u tjednu mora u domaćinstvima i restoranima kuhati samo jedno jelo (ili: više jela u jednom loncu). ugrožene su promiskuitetne osobe. ujušak ajnlag (njem.) podsjetnik AIDS (engl. actus čin) kazališni komad u jednom činu ajnc (njem. radnik koji stavlja arke u tiskarski stroj. aide-memoire < U ed memoS. Eier jaja. Eis led. zafrig. iskrivljenje kotača na biciklu (kotač nalikuje na brojku 8). Kaffee kava) ledena kava Ahriman (perz. bog i praizvor svega zla. Eingemachtes) vrsta krepke juhe s mesom i drugim dodacima. u zendskoj religiji i Zaratustrinom naučavanju: simbol negativnog načela. npr. eins jedan) vrsta kartaške igre ajngemahtes (njem.

. akademski građanin polaznik. malodušnost. neprikladan govor I. a-katalektikos) poet. obrazovan na visokoj školi. koji se tiče ove. nesposobnost vršenja bilo kakvih računskih operacija (najčešće se javlja kod organskih oštećenja mozga) akampsija (grč. po naučavanju Upanišadai etar. kod slobodnih zidara: simbol čednosti i nevinosti (po tome što grč. koji pripada akademiji 4. akantha bodlja. akademia) u likovnim umjetnostima: smjer kod kojega je težište u strogom pridržavanju tradicionalnih (antičkih) umjetničkih oblika i pravila. akari grinja) vrsta šuge kod domaćih životinja (uzročnik je jedna vrsta grinja) akarpija (grč. kao "prostorna supstancija". mekuštvo! akarijaza (grč. a ne. upotrebljava se u farmaciji kao sredstvo za ublažavanje nadraženosti sluznice. akantha bodlja) med. calculare računati) med. akademia od osobnog imena Akademos. koji se tiče akademije 4. bodljika. a-. student sveučilišta 39 akatalektičan stih akairologija (grč. čekinja. akantha bodlja. med. tj. akairos nezgodan. ukočenost udova akantestezija (grč.) 1.) lit. nedostatk srca.proizlaze i u što se vraćaju akatagrafija (grč. prostor predočen kao materijalni element. akaša je ono iz čega sva bića. promjena kože zbog neprirodnosti sluznoga sloja pokožice. odgojila vučica) akacija (grč. a-. Acca Larentia) u starorimskoj mitologiji: žena pastira Faustula s kojim je odgojila Romula i Rema (njih je. vrt u blizini Atene gdje je Platon poučavao u svojoj filozofiji. 2.) fil. kata. Platonova škola. akademska rasprava strogo znanstvena rasprava. u nezgodan trenutak. smetnja površinskog osjeta — bolesnik se osjeća kao da ga netko bode iglicama akantologija (grč. Platonova filozofija. školski. riječ akakia znači nevinost) akademija (grč. član udruženja za unapređenje znanosti i umjetnosti akademizam (grč. bodljikava zdjelica. velikoj školi (sveučilištu. lat. ovaj čovjek bio je vlasnik vrta o kojem je riječ pod 1. logia govor) nezgodan. papilomi i dr. akademikos) polaznik neke visoke škole za znanost ili umjetnost. koštane izrasline u zdjeličnoj šupljini koji sužavaju zdjelicu i otežavaju porođaj akantoza (gr. "zgrčenost. logia govor. akalkulija (grč. stih klasičnih pjesnika kod kojega je posljednja stopa potpuna . pelviš zdjelica) med. 4. nemogućnost sređivanja riječi u rečenice (pri pisanju) akatalektičan stih (grč.Aka Larencija Aka Larencija (lat. prema legendi. 5. akampsia) negipkost. lat. nepriličan. akademikos) koji pripada visokoj. svečana priredba u slavu nekog značajnog događaja ili neke osobe akademik (grč. kao što su bradavice. zbirka satiričnih podrugljivih pjesama akantbpelvis (grč. akantha trn. 3. praćena hipertrofičnim promjenama na koži. visoka škola za znanost ili umjetnost. kardia srce) fiziol. dakle.. osnovna mu je karakteristika oponašanje antičkih uzora akademski (grč. akardija (grč. pren. usiljen. udruženje znanstvenika i umjetnika radi unapređivanja znanosti i umjetnosti. akakia) bot. omanje trnovito drvo koje pretežito raste u Africi i Australiji. bez unošenja samostalnih osobnih osjećaja i shvaćanja. aisthanomai osjećam) med. pren. krut. akarpia) neplodnost akaša <ind. grafia pisanje) med.

prihvatljivost akceptilacija (lat. usvojiv akceptacija (lat. accessio) pristup. accelerativus) ubrzan. sloga ili neke riječi putem naglašavanja. paciscenata. a druga akceptant — primatelj). accentus) gram. dohoci akceptabilan (lat. acceptus primljen. nezapaljiv akceleracija (Jat. akatalepsia) nesposobnost shvaćanja biti neke stvari.akatalepsija akatalepsija (grč. onaj koji prihvaća mjenicu. pristup) početnik. grč. a-katastatos) nepostojan. neshvaćanje. neuredan. prihodi. accentus naglasak. nepravilan (za groznicu) akatolik (grč. akcentuacija akcentuirati (lat. nedostatak razumijevanja. ubrzanje. koji ubrzava. acceptabilis) primljiv. približenje. ubrzavati akcelerometar (lat. nečistoća krvi akatastatičan (grč. naglasak (sloga ili riječi). trasat akceptibilitet (lat. usvojeno značenje neke riječi akcept (lat. accessus. stavljanje znakova za naglašavanje riječi (akcenata) akcentuiranje (lat. acceleratio) fiz. akatholikos) kršćanin koji ne pripada katoličkoj vjeri. acceptare) primiti. ono što još prioada glavnoj stvari. osobito protestant akaustičan (grč. grč. kataposis pijenje) med. akceptirati mjenicu obvezati se na plaćanje mjenice pismenom zabilješkom na samoj mjenici akces (lat. v. logia znanost) gram. stavljat: naglaske (akcente) na riječi 40 akcesist akcepcija (lat. prihvatiti. jedna je promitent — ponuditelj. na probu . accepta) mn. stupanje na vlast akcesist (lat. nestalan. med. accepti latio) trg. odobriti. accessus pristupanje. med. ubrzavajući akcelerirati (lat. naglašavati. med. primljena mjenica akcepta (lat. akcent akcentuacija (fr. akcept akceptant (lat. nemogućnost pijenja ili gutanja akatarzija (grč. ubrzavanje akcelerativan (lat. disciplina koja se bavi naglascima (akcentima). a-kaustos) nesagorljiv. accelerare) ubrzati. prihvaćen) potpis na mjenici kojim se potvrđuje da potpisnik svojim potpisom jamči za uplatu mjenične svote u određeno vrijeme. znak za obilježavanje naglaska akcentologija (lat. accedere) pristup. čovjek koji je primljen u službu kao pripravnik. napadaj groznice akcesija (lat. accentus) naglasiti. acceptatio cambii) primanje mjenice. primanje nekog pravnika u sud radi praktičnog vježbanja. priznati. med. accelerare ubrzavati. isticanje u govoru nekog glasa. od dviju ugovaračkih strana. prihvaćanje. acceptans) primatelj (kod svakog ugovora. neshvatljiv akatapoza (grč. istaknuti (glas. acceptibilitas) primljivost. potres mozga akataleptičan (grč. slog ili riječ). akatharsia) nečistoća. prilaz. pripravnik u službi ili zvanju. accentus naglasak) gram. stupanje u neku službu radi stjecanja prakse u poslovima. a-. acceptio) primanje. naglašavanje. akataleptos) nedokučiv. staviti. priključak. riječ kojom se izražava primanje mjenice. metron mjera) instrument za mjerenje ubrzanja akcent (lat. prihvatljiv. unošenje u knjigu nekog duga kao plaćenog prije nego što je stvarno plaćen akceptirati (lat. accentuation) gram. usvajanje. nenaklonost prema čistoći. v. nepojmljiv.

actio tužba) tužiti. društvo osnovano na podlozi uplaćenih akcija akcionator (lat. akesis) v. blepo vidim) med. accedere pristupiti. accise) onaj koji plaća prirez. pomoćni akcidence (lat. shvatiti. slučajna osobina nečega (za razliku od esencije ili supstancije). koji se tiče djelovanja. actionator) tužitelj. uzetost živaca akirija (grč. sporedna nagrada akcesoran (lat. acclamatio) burno odobravanje. vlasnik dionica nekog trgovačkog ili industrijskog poduzeća. actionnarie) trg. action) radnja. čovjek koji ne trpi ničiju vlast akenonoet v. dionica. dioničar. klicanje. senzal akcionirati (lat. do kojih ne može. a što bi moglo biti i drukčije pa da se bit te stvari ne promijeni. koji nema veze s biti stvari akcija (lat. ukočenost jednog ili više udova. posrednik. akcijski radijus zrak. eng. djelatnost. actio. fr. znanost o liječenju rezanjem. akedeia) v. acenonoet akeridi mn. akcidencija (lat. udaljenost koju zrakoplov može prijeći (s povratkom na polaznu točku) bez spuštanja i uzimanja goriva akcindentalije (lat. izabrati . djelatni. accessit) pohvalnica (učeniku pri dodjeljivanju nagrada u školi). optuživati akcipirati (lat. oporezovati akcizor (fr. accidere. potrošarinu. član nekog akcionarskog društva akcionarsko društvo društvo vlasnika akcija (dionica) nekog poduzeća kojima je cilj zajednički rad i zajed- 41 aklamirati ničko privređivanje. lat. acclamare izvikati) odobravati uzvikivanjem. accise) odrediti prirez. kad medvjed za žute kruške. v. aceridi akezija (grč. akkizomai pretvaram se) pretvaranje. porez na potrošnju akcizant (fr. farm. akyria) uporaba riječi u prenesenom smislu akiurgija (grč. sporednosti akcionar (fr. poreznik akedija (grč. slučaj akcidentalan (lat. slučajan. accidens. sporedan posao. izrada tablica. naučiti akciza (fr. sljepilo za plavu boju akinezija (grč. accipere) primiti. fini. trg. acezija akianoblepsija (grč. opažati. tisk. uzgredan. posebni tiskarski poslovi za koje se traže stručno osposobljeni slagari.. udio s određenim kapitalom u kakvom privrednom ili trgovinskom poduzeću i dokument o tom udjelu akcijski (lat. vrijednosnih papira i si. accidentialis) nebitan. ake liječenje. accise. slučajna zarada akcident (lat. poduzetnost. npr.akcesit akcesit (lat. opaziti. obrazaca. čuti. accessorius) sporedan. akefalos bezglav) sanjar. med. ergon djelo) med. sporedna. kaže: "Nisu ni bile zrele. accidere događati se) prirez. accise). bez pojedinačnog glasovanja aklamirati (lat. djelovanje) radni. kad se netko pravi da za nešto ne mari. druga nagrada. acedija akefal (grč. osjećati." aklamacija (lat. razumjeti. par aklamasjon (fr. optužiti. kyanos tamnoplav. ret. accidentalia) slučajnosti. znanost o operacijama. sporedan. accidere) mn. accidentia) ono što nije bitno. koje nisu bitne. actio rad. pristankom svih. djelovanje. par acclamation čit. accidere dogoditi se) nebitna. akinesia) nepokretljivost. porez na potrošnju akcizirati (fr. što je promjenjivo ili slučajno u nekoj stvari. kirurgija akizam (grč. accisa. osjetiti.) izvršiti izbor ili usvojiti kakav prijedlog jednoglasno. a. slučajne osobine neke stvari.

prijelomno stanje u razvoju bolesti. ugađač glazbala akordeon (tal. na ime zarade ili primanja. klobučić. fr. tal. sloga. akuo čujem. pren. bezvjeran. fr. akmeizam struja u ruskoj književnosti koja se pridržavala načela "umjetnosti radi umjetnosti". ćelavost 42 akordeon akomodacija (lat. uzimanje predujma. a conto). javila se nakon revolucije 1905. izravnati. suglas' nost. uzeti (ili: uzimati) na račun. logia znanost) znanost o lijekovima. ne nadnicom akordator (fr. zagrada. a-. poznavanje sredstava za liječenje rana akolada (lat. o sredstvima za liječenje rana akon ija (grč. urediti. prilagodba biljki i životinja nekom dotle stranom podneblju. posebni način plaćanja radnika. pozdravljati klicanjem . upotrebljava se kao sredstvo protiv reumatizma kod neuralgičnih bolova akontacija (tal. znak koji spaja više nota koje treba istodobno svirati akolirati (fr. confessio priznanje) bez vjere. accord. "po svršenom komadu". aklestos nez«tvoren) opt. uzimanje unaprijed. halucinacija sluha pri kojoj bolesnik čuje nepostojeće zvukove akoemetar (grč. pratiti nečije pjevanje (solo) instrumentom akompli (fr. acclim&tisare) prilagoditi se. upotpuniti akonfesionalan (grč. prilagođavati se podneblju. a ne nadnicom. lat. glaz. accommodare. sprovoditi. prvi put napravljena 1829. collum vrat. unaprijed. udomaćivanje aklimatizirati (lat. a conto) v. g. accordeur. bez religije. nereligiozan akonitin (grč. ak'umetar akognozija (grč. koji ne prelama. prilagođavanje. otuda: dati neki posao u akord plaćati taj posao po komadu. . kome kosa) med. akoniton jedić. accommodatio) prilagodba. ne lomi zrake aklimatizacija (lat. accolade zagrljaj) svečani udarac mačem po ramenu novoproglašenog viteza. accordo. vršak. naviknuti se na neku tuđu klimu. (u vrijeme Stolipinove reakcije). a conto) uzimanje na račun. accompli) završen. udobno smjestiti. accommoder) prilagoditi. accordatore) glaz. ugovor. zagrliti. šiljak) med. akomodacija oka prilagođavanje očne leće različitim udaljenostima gledanja akomodirati (lat. acclimatisatio) prilagođavanje tuđem podneblju. spojiti više stavki u trgovačkoj knjizi akologija (grč. navikavanje na tuđu klimu. gnosis poznavanje) med. svota koja se uzima na račun. accompagner) pratiti. a ne. fr. ugodno suzvučje triju ili više tonova. glaz. završiti. kritično. izgladiti. lat. najpoznatija predstavnica: lirska pjesnikinja Ana Ahmatova (pravim imenom Ana Andrejevna Gtorenko. accomplir) zaokružiti. postići. pren. akos lijek. metron mjera) med. accollata. udomaćiti akme (grč. akoe sluh) med. pogodba. gotov akomplirati (fr. a konto akord (tal. accordo) ručna harmonika na razvlačenje. accordium) glaz. sprava za mjerenje stupnja jačine osjetila sluha. trg. accoler) obgrliti. tisk. lat. accompagner) pratitelj akompanjirati (fr. poravnanje. 1889—1966) akoazma (grč. predujam akontirati (tal. poravnati. predujmiti akonto (tal. podmiriti dug akompanjator (fr. slaganje. akos lijek. Aconitum napellus) kem." aklastičan (grč. akme vrhunac. staviti u zagrade.aklastičan bez pojedinačnog glasovanja. alkaloid koji se nalazi u korijenu raznih vrsta jedića. na ime zarade ili primanja.

accoporare) spojiti. bot. kao jedino što doista živi. onaj koji se hrani skakavcima akrije (lat. glas. crescere rasti) prirast. akribeia) točnost. med. urođena nakaznost glave. samo modifikacije božanstva. metron) sprava za točno mjerenje veoma malih predmeta akribometrija (grč. accrementum) prirast. tj. prinova. savjesnost. pisanju. nagoditi se sa zajmodavcem u slučaju nemogućnosti urednog plaćanja duga. akreditiranom. do određene visine stavi na raspolaganje novac na račun izdavača toga pisma (akreditivno pismo). acer ljut) farm. neodređenost stanja bolesti akro. akreditirati se steći ime. akrisia) nedostatak u sposobnosti rasuđivanja i ocjenjivanja. prilagođavanje glazbenih instrumenata akorporacija (lat. istraživanju i uopće u životu akribometar (grč. slagati. kosmos svemir) filozofsko shvaćanje po kojem postoji. otvoreno pismo kojim se primatelj pisma umoljava da predavaču. akribologeomai biti točan ili temeljit u istraživanju) savjesnost. temeljitost akribologija (grč. nečistoća. accordoir) glaz. plaćati po svršenom poslu. vruć) tople ljekovite vode koje sadrže malo otopljenih mineralnih tvari. thermos topao. okrivljivanje akrimonija (lat. brižljivost. povjerenje akreditiv (lat. akros) predmetak u složenicama sa značenjem: krajnji. akribes točan. akribes točan. ovjera. poravnati se. a-. 43 akroovjeriti. a-. sporazumjeti se. metreo mjerim) točno mjerenje . nekritičan akrizija (grč. porast akrescenzija (lat. pa i sam svijet. a ne nadnicama. akratopege (grč. slabost) nedovoljna sposobnost vladanja samim sobom akranija (grč. složiti. neodlučnost. kreditno pismo koje glasi na više osoba ili trgovačkih kuća u raznim mjestima akrement (lat. dopustiti. bez istinske stvarnosti. pridružiti akostati (tal. prilagoditi (glasove. bljedilo. kranion lubanja) fiziol. akratos jak. accriminatio) optužba. kosmios uredan) neurednost. trpki lijekovi akriminacija (lat. krateia nemoć. cirkularni akreditiv akreditivno. ad kod. grubost. optuživanje. accreditare) ovlastiti. združenje akorporirati (lat. pripajanje. bolestan izgled lica akozmizam (grč. akrecija akribija (grč. kotyledon udubljenje) mn. usuglašavati. accorporatio) spajanje. vilica za usuglašavanje.akordirati akordirati (fr. točnost u govoru. biljke bescvjetnice ako zmija (grč. opunomoćiti. dok su sve ostale stvari.(grč. kad se dijete rodi bez jednog dijela ili bez cijele lubanje akratoterme (grč. ljuti. pripojiti. accreditivum) punomoć. stići brodom akotiledone (grč. a-. akritos neodlučan) koji nema sposobnost prosuđivanja. suprotno: ateizam akr (engl. samo Bog. acre) engleska mjera za površinu = 4840 kvadratnih jardi (4047 m2) akracija (grč. povjerenje. priznati akordoar (fr. accostare) pristati uz obalu (brod). fagos onaj koji jede) skakavcojed. povećanje. šiljast . uz. gornji. žice). acrimonia) oštrina. gorčina akritičan (grč. a-. akridofag (grč. a-. dati kredit. odobriti. u punoj snazi. akris skakavac. pege izvor) hladne ljekovite vode akreditirati (lat. accorder) usuglasiti. med.

akros. pelivan akrobatika (grč. akros. opos oko) sljepilo za boje. šiljat. a ne. zrak. lithos kamen) drveni kipovi kod kojih su krajnji dijelovi (glava. akrocholos jarostan. chroma boja) pomanjkanje normalne pigmenatacije kože. v. gipkosti i okretnosti akrobistija (grč. predavanje koje se sluša bez prekidanja (za razliku od onoga koje je u pitanjima i odgovorima) akrobacija (grč. bezbojnost. akropostija akrodinija (grč. v. osobito krajnjih akrografija (grč. orao vidim) med. akro-gramma slovo) pjesme kod kojih stihovi počinju posljednjim slovima prethodnog stiha akroholija (grč. lopatica. razgovor koji je ugodan uhu (osobito za vrijeme jela kod starih Grka). krajnji udovi tijela akrolein (lat. chroma boja) opt. namjerno izvedeno okretanje u zraku (ne spada u ona okretanja koja se izvode tijekom normalnog letenja) akrobat (grč. urođena povećanost udova koja se sastoji u nezgrapnosti i izobličenosti lica. donje čeljusti. zarazna bolest koja se sastoji od boli i utrnulosti udova. odvne bol) med. poništenje boja (akromatičnim prizmama. akroamatično predavanje strogo znanstveno predavanje (za razliku od popularnoga). bezbojnost. znalac u skakanju i prevrtanju u zraku. akrobateo idem na prstima) plesač na užetu. nesposobnost razlikovanja boja akromazija (grč. akros. karpos plod) bot. ops. akromegalija akromion (grč. akros. koji nosi plod na vrhu akrokefalija (grč. nosa. bljedilo. a-.krajnji. akro-. a-. acer oštar. achromatos) bezbojan. akrobateo idem na prstima) vještina izvođenja tjelesnih vježbi kojima je cilj razvijanje snage. otklanjanje boja. daltonizam akromatopsija (grč. oleum ulje) kem. grafia pisanje) tisk. akroama) nešto što se čulo ili što se treba čuti. akromazija akromatopsija (grč. a ne. med. razjarenost akrokarpičan (grč. na snijegu) akromazija (grč. pleće akromonosilabe (grč. čistoća boja. u obliku predavanja.akroama akroama (grč. monos jedini. usnica. akrobateo idem na prstima) vještina koju izvodi akrobat. a-. usmen. megas velik) med. potpuno sljepilo za boje. chroma boja. akroamatikos) koji je određen za slušanje. akromion. kolon ud) mn. akrobistia) v. akros. a ne. otpornosti. sićušnost udova. akros. akros. jezika. anat. ruke i noge) od kamena akromatičan (grč. osobito na njihovim vrhovima. opt. chroma boja) stvaranje slike bez obojenih rubova (svojstvo optičkih sustava) akromatizam (grč. bljedoća. mikros malen) med. koji propušta (prelamanjem) bijelu (složenu) svjetlost ne razlažući je u njezine sastavne boje (komponente) akromatičnost (grč. akromatizam akromegalija (grč. syllabe slog) stihovi koji počinju posljednjim slogom prethodnog stiha akroničan (grč. akromia) anat. predavanje akroamatičan (grč. akromatičnim lećama). chronos vrijeme) koji ne zavisi o vremenu. lubanja sa šiljastim tjemenom akrokolije (grč. kefale glava) šiljastost glave. akros. teško razumljiv. chroma boja. supr. razjaren) jarost. ruku i nogu. također: bolesno zadebljavanje kostiju i mekanih dijelova tijela akromikrija (grč. koji nije u . postupak pri radu kiselinama akrogrami (grč. privremena bljedoća uzrokovana boravkom na nekim zasljepljivim površinama (npr. chroma boja) opt. bistra i veoma ljuta mirisna tekućina koja se stvara suhom destilacijom glicerina i nekih masti 44 akroničan akroliti (grč. a-.

akrobistija akrostih (grč. traka) voj. akrostichos) pjesma kod koje početna. mast. logia znanost) fil. axis osovina. Aktaion) kod starih Grka: lovac kojega je božica lova Artemida pretvorila u jelena (jer ju je promatrao dok se kupala) pa su ga rastrgali vlastiti psi akter (fr. kao i ostalih perifernih dijelova tijela akropola (grč. akšam-cvijet biljka pupoljica (lat. akros. čin. vrh zgrade. u likovnoj umjetnosti: crtež. čiček cvijet) biljka noćurak (Mirabilis jalapa) akt (lat. osovinski aksilarni (lat. akšam-čiček (tur. axioma) neposredna jasna znanstvena spoznaja. axon os. pretres. akros) fil. sljemenu zgrada akrotizam (grč. axis osovina. izvršitelj) glumac. opći naziv za bolesti na krajnjim dijelovima ruku i nogu. pri obrezivanju se odreže. axioo cijenim. naučavanje o vrijednostima. Band vrpca. actus. actor vršitelj. eng. farm. čin. ungere mazati) mazivo za osovine ili kola. istraživanje prauzroka. težnja za onim što je najviše u spoznaji (teorijski akrotizam) i djelovanju (praktični akrotizam) akrozofija (akro-sofia) najviša mudrost akselband (njem. u nekim vojskama služi kao oznaka posebne službe (npr. akroposthia) gornji dio kožice na muškom udu. doba od zalaska sunca do potpunog mraka. act. Achsel rame. v. lat. kaz. "osovine Berlin-Rim-Tokio" koja je uvukla svijet u strahote Drugog svjetskog rata aksolotao (meks. fr. tj. akroterion) arhit. sudionik u nekom događaju . metria) mjerenje osovine kod geometrijskih tijela aksungija (lat. osovina. Oenothera biennis). acte) djelo. axenia) negostoljubivost. Americi i Meksiku. slika ili kip golog ljudskog tijela. manteia proricanje) proricanje po sjekirama aksiologija (grč. onyma ime) kratica sastavljena od početnih slova ili početnih slogova neke složene riječi ili više riječi. negostoprimstvo. gornji dio. osobito sudski čin.akronim svoje vrijeme. tražim. acteur.) veliki slatkovodni vodozemac u Sjev. stožerni časnik) aksenija (grč. svaki svečani javni čin. akseničan aksijalni (lat. koji se događa navečer ili kad se spušta noć. koji vrijedi. pathos bolest) med. javni spis Akteon (grč. teorija vri- 45 akter jednosti. pristaša Hitler-Mussolinijeve politike tzv. četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja). pr. os) osni. kad su dvije količine jednake trećoj. Achse osovina) "osovinaš". aksiom aksist (njem. axios vrijedan. akros. akšam večer) sumrak. salo akšam (tur. a i ne traži dokaza jer je očita (npr. axine sjekira. onda su i među sobom jednake) aksiomatika sustav aksioma. zahtijevam. posljednjeg uzroka stvari. stanje prije obrezivanja (kod Zidova). timologija aksiom (grč. večernji akronim (grč. ZET = Zagrebački električni tramvaj akropatija (grč. biljke i životinje kao ukrasi na vrhu. rasprava. nesuvremen. akro-polis) gornji grad. npr. spoznaja koja se ne može dokazati.: nijedna tvrdnja ne može istodobno biti i točna i netočna. očita istina. axilla pazuho) pazušni aksinomantija (grč. a katkad i krajnja slova stihova daju neko ime ili neku riječ akroterij (grč. aksolotlo aksonometrija (grč. vrpca koja pada s ramena na prsa. gradska tvrđava u Ateni i ostalim grčkim gradovima akropostija (grč.

činovi. aktinos zraka) fiz.) biljka srodna limunu od kojega je znatno bogatija vitaminom C aktinij (grč. grafo pišem) fiz. therapeia liječenje) med. ultraljubičaste zrake.) mn. koji kemijski djeluje. akta) priključiti aktima. aktis. aktinske zrake zrake s kemijskim djelovanjem. skopeo gledam) med. uvesti u aktivnu službu.) mn. aktis zraka. tj. instrument za mjerenje jačine kemijskog djelovanja nekog svjetlosnog izvora (aktinometar). imovina. lat. još u službi. koji kemijski razgrađuje. mykes gljiva) med. nevidljive zrake aktiti (grč. neku stvar ili molbu smatrati svršenom. ultravioletne. liječenje zrakama aktinski (grč. spisi koji se tiču nečega. aktis zraka. pojavljuje se na probavnim organima. akta publika (lat. trg. gramma slovo) rentgenska slika. activa) trg. svojstvo sunčanih. obično žive pojedinačno i često se odlikuju lijepim bojama aktinizam (grč. u djelovanju. designacija akata popis akata koji se nalazi u jednoj bilježnici. activa) trg. za razliku od pasiva. također: instrument koji bilježi promjene (varijacije) u jačini sunčanih zraka aktinografija (grč. živ. vrijedan. radni aktive (lat. zraka) fiz. zračenje rentgenom aktinoterapija (grč. skupina najdjelatnijih članova neke organizacije aktiva (lat. pozitivni sastavni dijelovi nekog imanja. sprava za mjerenje jačine rentgenskih zraka pomoću selena aktinomikoza (grč. activus djelatan. oni koji stanuju na obali. acta od agere djelovati. sprava kojom se mjeri jačina Sunčevog toplinskog zračenja 46 aktivirati aktinometar (grč. radioaktivan element. redni broj 89.akti akti (lat. aktis zraka. zarazna bolest najprije primijećena kod konja. morske životinje iz porodice koralja. tj. radan. aktis zraka. activare) staviti u djelovanje. potraživanje (suprotno: pasiva) aktivan (lat. atomska težina 227. activus djelatan) radan. aktis zraka) kem. acta publica čit. rentgenogram aktinometar (grč. radno stanje (suprotno: pasiv) 2. actinaria) zool.. okretan. goveda i svinja. koji označava djelatnost) 1. grafia opis) proučavanje zraka. moruzgve. djela. aktis zraka. aktis gen. aktis. ultraljubičastih zraka da izazovu kemijske promjene. aktis zraka. zrakast aktinoskopija (grč. u plućima (zbog udisanja zarazne prašine gljivica) ili na površini kože ako je na njoj bilo ozljeda aktinomorfan (grč. bez kostura. znak Ac aktinije (grč. mekanog tijela. gram.-lat. javni činovi. akta apostolorum (lat. djela apostola. kemijsko djelovanje sunčanih zraka aktinoelektricitet (grč. ili su mu čak na štetu aktivirati (lat. actum. aktis zraka. raditi) mn. metron) fiz. gram. osobito u sudu. aktinos sunčana zraka. mn. nekretnine). odstraniti je. metron) fiz. onaj čija su potraživanja veća od dugovanja. akte strma obala) mn. koji radi. ubr- . uzročnik je gljivica zvjezdasta oblika. oni koje se tiču države aktinidija (grč. aktis. staviti ad acta (čit. acta apostolorum čit. ispitivanje. morfe oblik) bot. ispitivanje pomoću rentgenskih zraka aktinogram (grč. primorci aktiv (lat. radni. od kojih vlasnik ima koristi. imanje (novac. vrijednosni papiri. elektron) elektricitet što ga u kristalima izazivaju svjetlosne ili toplinske zrake aktinograf (grč. prenosiva i na ljude. aktis zraka. aktis zraka. ne raditi po njoj ništa. objekata koji vlasniku ne donose nikakvu korist. državnim ustanovama itd.

domišljatost. praktično. ubrzavati. cultura odnjegovan) preuzimanje i usvajanje tuđih kulturnih elemenata. koji djeluje. danost. activitas) živost. akuo čujem. actualis) fil. provesti ili provoditi u djelo aktualnost (fr. nagomilavač) fiz. teorija aktualiteta psih. actus radnja) 1. nagomilavač akupiktura (lat. ne dospije do potpune samospoznaje i samostalnosti aktivna trgovina 1. raditi) fil. koji je na dnevnom redu. actualiser) činiti ili učiniti aktualnim. suprotno: pasivna trgovina aktivnost (lat. bistrina shvaćanja. dat. 2. radi aktivist (lat. actualisatio) provođenje u djelo. 2. ostvarenje. agere raditi. Aktschluss) završetak dramskog čina (osobito: efektna završna scena) aktuacija (lat. tužitelj. ret. actuel) sadašnji. accumulatio nagomilavanje) 1. pristaša aktivizma. aculeiformis) zajedljiv. actualis. ostvariti. načelo prirodne povijesti. današnjica. actuarius) sudski pisar. accumulator skupljač. vez . pospiješiti. activus) 1. činjenični. v. nagomilavanje (riječi i izraza). član aktiva (v. a ne nešto supstancijalno. sadašnja važnost. acuitas) šiljatost. zastupnik aktovka (lat. aktivitet aktor (lat. izdavatelj punomoći. radinost. a ne.aktivist zati. torba za spise aktšlus (njem. skupljač. aktivizam je moralni (etički) zahtjev da čovjek ne smije mirovati sve dotle dok ljudska priroda. shvaćanje da je za napredak čovječanstva od posebne važnosti razuman i stalan utjecaj ljudskog znanja i htijenja na kulturu i život uopće. jednočinka. actualitas) sadašnjost. activus djelatan) onaj koji je djelatan. kulturno stapanje u etnološkom i sociološkom smislu akumen (lat. 2. akumulacija kapitala povećavanje kapitala time što se dio profita ili kamate dodaje kapitalu da bi se poduzeće ili poslovi proširili akumulator (lat. današnji. actuatio) med. kinetička energija aktualitet (lat. (grč. djelovanje nekog lijeka na organizam aktualan (lat. ostvarivati. ostvarivanje aktualizam (lat. aktualna energija živa sila. actor) prav. metron) med. danas: trgovinska djelatnost nekog naroda koja i uvoz i izvoz proizvoda vrši vlastitim kapitalom i vlastitom radnom snagom. aktualnost aktualizacija (lat. uređaj za skupljanje električne energije. suvremen. dan. dramsko djelo u jednom činu. activus) v. osobito geologije i biologije. oštroumlje. activus. bodljikast akulturacija engl. acumen) oštroumnost. advokat. djelatnost. pronicavost akumetar (grč. pisar koji vodi arhivske knjige neke ustanove i brine se o spisima akuitet (lat. actuel) v. acupictura) vezenje iglom. oštrina. aktiv 2) aktivitet (lat. aktivnost aktivizam (lat. prije: izvozna trgovina. fil. marljivost. fr. njegovim stalnim nastojanjem. okretnost. suvremenost. aktualitet aktuar (lat. Wundtovo shvaćanje da je bit duše doživljaj svijesti. stvarnost. koji se odnosi neposredno na današnjicu. po kojem su sile i zakoni koji sada djeluju one iste sile koje su djelovale i u prijašnjim razdobljima Zemljine povijesti aktualizirati (fr. osobito: oštrina tona akuleiforman (lat. djelovanje. revnost. akoemetar akumulacija (lat. pospješivati aktivist (lat. agere djelati. lat. današnja zanimlji- 47 akupiktura vost. 2. istinit. stvaran.

accoupler) sparivati. crkva). zaustavljanje krvi pritiskom krvne žile metalnom iglom akupunktura (lat. opremljena kamerama. optužni. aqua voda. aqua. acutus accentus) gram. mjesto u ljekarni gdje se drži voda . accoucher) porodiljstvo. suprotno: akuzatus 48 akvarij akuzatorski (lat. spariti. bathys dubok) elektromotorna naprava (slična modelu morskog psa). aqua voda. reflektorima. fortis jak) kem. napravljena od stakla pojačanog plastikom. accusare optužiti. angularis kutni) geom. spajati.. prijek. acupressura pritisak iglom) med. tužiteljski. akutna bolest ona koja će se brzo završiti ili ozdravljenjem ili smrću. akuzatorski kazneni postupak optužni postupak koji se vodi na osnovi neke tužbe (suprotno: inkvizitorski kazneni postupak) akuzatus (lat. spojiti akupresura (lat. prikladan za primanje i prenošenje zvuka (npr. sastoji se u tome da se u oboljelo mjesto zabadaju igle akuratan (lat. aquarium) staklena posuda s vodom u kojoj se čuvaju vodene biljke i vodene životinje (ribe i vodozemci). acutus oštar. proziran poludragi kamen koji ima zelenu boju morske vode. koja služi za promatranje živola. akvalung (lat. agere voditi) prav. accusabilis) tužljiv. slušam) fiz. aqua voda. pravo odvođenja vode. sagrađen tako da se riječi i tonovi mogu svuda lijepo i jasno čuti. primaljstvo (dio ginekologije) akut (lat. aqua voda. oštrokutni akuzabilan (lat. vezivati dva po dva. kazalište. pod vodom. optuženik. dvorana. punctura bod) med. uredan. akuo čujem. ispravan akustičan (grč. acus igla. četvrti padež Odgovara na pitanje: koga? što?). usp. accuratus) brižljiv. engl. aqua voda. služi za vožnju na vodi akvarel (lat. akutna bol iznenadna i veoma jaka bol. najčešće izriče predmet glagolske radnje akuzator (lat. akuo čujem) koji odgovara zahtjevima akustike. snažna voda. ac jusatcrj tužitelj. planus ravan) šport. a obično traje do 40 dana akutangularan (lat. lung pluća) naprava koja omogućuje disanje pod vodom akvamarin (lat. optuživanje akuzativ (lat. aquarelliste) slikar koji radi vodenim bojama akvarij (lat. aqua voda. široka daska vezana za motorni čamac. znak za dugouzlazni naglasak. način liječenja nekih bolesti. dio fizike koji proučava zvuk akušerstvo (fr. suprotno: akuzator akva (lat. acquerellare) slikati vodenim bojama akvarelist (fr. točan. grč. acquerello) slika izrađena vodenim bojama akvarelirati (tal. batiskop akvafortis (lat. accusativus) gram. akustikos. optužitelj. koji prisiljava na brzo rješenje. aqua) voda akvabatik (lat. priprema se od salitre i razrijeđene sumporne kiseline akvagij (lat. akustična sredstva sredstva koja služe poboljšanju ili pojačanju slabog sluha akustika (grč. marinus morski) min. acutus) oštar. pravo isušivanja zemljišta. vrsta berila akvamarinski koji ima zelenu boju morske vode akvaplan (lat. kažnjiv akuzacija (lat. optužljiv. oštri akcent akutan (lat. primljen od Kineza i Japanaca. accusatus) tuženik. savjestan.akuplirati akuplirati (fr. accusatorius) prav. accusatio) tuženje. pričuvnim kisikom i dr.

kako bi obranila prava palestinskih Arapa i uspostavila palestinsku državu na područ- 49 alacija jima iz kojih su Arapi iseljeni nakon osnutka Izraela al marco čit. kanal akvila (lat. alabastrum) min. alabastros. aquila) zool. alla milanese) na milanski način. turistički brod ili brodica akvaterarij (lat.-njem. požurivanje . pokraj vode. strogo u taktu al segno čit. nabavljeno. po sadašnjoj vrijednosti novca Al Fatah (ar.. a punto al rigore di tempo (tal.(ar.) glaz. aquaductus) vodovod. Alkuran Al-kuran (ar. često se upotrebljava i el i ul al-džamija (ar. acquisitor) čovjek koji nešto stječe. stečeno akvizitor (lat. aquositas) bogatstvo vodom. alatus krilat) davanje krila. npr. zarađuje. vodovodna cijev. al-Kuran itd. osobito kod novca al piacere čit. aqua voda. Kuran ala milaneze (tal.) u točku. aquosus) pun vode. orao. al-đami) velika islamska bogomolja Al-koran (ar. koji ima jednaku vrijednost. al-) arapski član. v. fr. arhit. zarada. aqua voda. aqua voda. posebna. naziv poznatog talijanskog jela: špageti s narezanim komadićima šunke preljeveni umakom od rajčica ala vild (fr. vlažan. ime jednog zviježđa. izraz koji označuje poseban način pripremanja mesa divljači (ali i domaćih životinja na takav način) alabandizam umjetnička drljotina (po karijskom gradu Alabandi gdje je vladao loš umjetnički ukus) alabaster (grč. Al Fatah "borba i pobjeda") najstarija i najveća vojnopolitička organizacija palestinskih Arapa. kišovit akvozitet (lat. terra zemlja) posuda u kojoj se drže i uzgajaju vodozemci (amfibije) akvatičan (lat. aquatilia) zool. aquaticus) podvodan. vodeni. jednak.. po tečaju. stečeno dobro.) glaz. stjecanje akvizit (lat. El-kuran) v. bogat vodom. nabavljanje. poluprozirno staklo alacija (lat. al marko (tal. pren. zadobivanje. Vodenjak (jedan od dvanaest nebeskih znakova) akvatel (lat. al pjačimento (tal. lat. nabavlja ili zadobiva akvozan (lat. al pjačere (tal.) glaz. v. savršeno točno.) trg. vodene biljke akvatilije (lat. alabastersko staklo mutno. aquarius) astr. "kao divljač".) trg. alatio. iste vrijednosti ili sadržaja. jednakost nominalne i stvarne vrijednosti. kako se hoće al piacimento čit. hotel) hotel na vodi. ponavljanje jednog odjeljka od određenog znaka al. slatkovodne životinje akvatorij (lat. prema čistoj težini zlata i srebra al pari (tal. prema dopadanju. alkali. acquisitio) tečevina.) glaz. po volji.) trg. sinonim za velikog gangstera uopće al corso čit. al senjo (tal. alkohol. navlas. territorium zemljište) vodene površine koje imaju nekom konvencijom određene granice akvedukt (lat. lat. veoma tvrda vrsta gipsa. acquisitum) nešto što je zadobiveno. al piacere al punto (tal. u vodi teško rastopljiv. čitanka. El-kuran) knjiga. močvaran. ukras u obliku orla na zabatu kuće akvizicija (lat. al korzo (tal. osnovana 1965. astr. ubrzanje. kišovitost A1 Capone (Alfonso) najpoznatiji američki gangster (1897—1947).akvarijus akvarijus (lat. koji živi u vodi. akvatične biljke one koje rastu po močvarnim mjestima. wild-divlji) kuh.

gomila. pravi Bog. sve što je potrebno za rad. airarme) voj. omotač zametka kod viših kra- 50 albacija lježnjaka (sisavaca. Aladin aladža (tur. šaren) pamučna tkanina s utkanim šarama. riba i gmazova). po turski (za razliku od europskog. oruđe alatracija (lat. koji izaziva ili stvara nespokojstvo i zabrinutost alarmirati (fr. posrebrnjivanje kovine. a-.) urnebes. poziv za pripremu u slučaju opasnosti. albifikacija . prigoda. alla franca) na europski način. zgoda. allantos kobasica.: alaturka Alah (ar. glavni grad Juneau. allantos kobasica) med. predznak. mnoštvo. simptom. nevrijeme. allas. zastrašiti alarmist (fr. allas.: alafranka alaun (njem. uzbunjivati. juriš. najveći Anchorage Alastor zloduh osvete u starogrčkim tragedijama alat (ar. od Rusije su ga kupile SAD. strah alarmantan (fr. alarmant) uznemirujući. trag. dati znak za uzbunu. albatio) bijeljenje kovine (metala). a kod sisavaca još i prehranjivanje zametka alantotoksikon (grč. oblik) zool. napad. poučiti albacija (lat. miraz. osobito ručni. uznemiriti. gomila. supr. zabrinutost. islamskog). nemogućnost izgovaranja artikuliranih glasova zbog poremećaja u govornim organima alamet (tur. pozvati k oružju. alamet) znak. za vrijeme seobe naroda došli su do Španjolske gdje su ih uništili Vizigoti alanin kem. toxikon otrov) kem. tekućina koja se nalazi između alantoisa i araniona alantois (grč. alet) pribor. mnoštvo. teško akutno trovanje zaraženom mesnom hranom. puk. rulja alakati (tur.Aladin Aladin glavni junak priče o čarobnoj svjetiljci (Aladinova svjetiljka) koja onome koji je posjeduje ispunjava sve što poželi. uzbuna. haljina od te tkanine alafranka (tal. allatura. prokletstvo Alani iranski nomadski narod sarmatskog podrijetla. supr. zapadnjačkog). tal. mećava. pravi trenutak. a-ilah) Bog. afferre donositi) prav. alaj-barjak zastava jednog odreda (alaja) vojnika. priča je objavljena u poznatoj arapskoj zbirci pripovjedaka "Tisuću i jedna noć" Aladinova svjetiljka v. najava. allas. svečanost svečana povorka. dodatak u novcu za izdržavanje kuće alaturka (tal. parada. osobito bakra. tobožnje pretvaranje bakra u srebro.) četa vojnika. orijentalnog. po europski. otrov koji se razvija u pokvarenom mesu Alarih (germ. visoka čast u feudalnoj Turskoj alak (tur. Alaun. lat. lalein brbljati) med. bataljun. koji uznemiruje. aminopropionska kiselina alantijaza (grč. aladža raznobojan. alarmer) uzbuniti. galama.) "kralj sviju". vika. nespokojstvo. nemir. alarmiste) širitelj uznemirujućih vijesti alas (mađ. 1867. oluja. halasz) ribar Alaska sjeverozapadni poluotok Sjeverne Amerike. alumen) stipsa alavertiti (tal. alarme.) vikati alah (običaj Turaka pri jurišu). botulizam alantoidna tekućina zool. eidos izgled. alla turca) na turski način. napad na nekoga pogrdama alatura (lat. kod gmazova i ptica pomaže disanje. allatratio) lajanje na. avvertire) obavijestiti. jurišati uz urnebesnu viku alalija (grč. naziv za Boga kod muslimana alaj (tur. "vladar nad svima" alarm (fr. po zapadnjački (za razliku od turskog. uputiti.

supstance između bjelančevina i peptona koje se stvaraju u želucu i gušterači za vrijeme probave alciora (lat. dehydrogenatus lišen vodika) kem. album bijelo) knjiga s bijelim listovima koju treba ispuniti slikama u boji. crtežima i si. 1738—1822) albertotipija tisk. bjelančevina albumin (lat. mangup. čovjek s nekim nedostatakom ili manom aldehid (lat. pigmenta u koži kod ljudi i životinja.. albatross) zool. albumen. bjelančevinasta tvar. razglednica. alcohol. grč. albugo) med. a oči crvenkaste Albion (kelt. obješenjak. danas samo pjesničko ime Velike Britanije albit (lat. grč. albino. simpatičan lukavac.albatros albatros (engl. albumoze (lat. albus bijel) med. albus bijel) fiziol. lopov. ime po južnofrancuskom gradu Albi albo lapillo notare diem (lat. nevaljalac. od Sunca) primila Albertina bogata i svjetski glasovita grafička zbirka u Beču (ime prema utemeljitelju Albertu von SachsenTeschenu. albacija albin (šp. tj "zlatnim slovima" zabilježiti dan kad se nešto sretno dogodilo albolit (lat. "brdska zemlja") staro. sljedba se protivila Crkvi i papi). nasljedni nedostatak obojene tvari. metron) kem. pneumokoka i bacila dizenterije 51 aldrovanda albugo (lat. Albertu (1825—1886) albicija (tal. albus bijel. izlučivanje bjelančevine mokraćom. nazvana po pronalazaču. laat.) antibiotik. alčak neotesan. albus bijel) min. onaj koji boluje od albinizma. minhenskom fotografu J. albumen bjelanjak) kem. divlji) vragolan. omjer svjetla što ga površina (npr. ureo mokrim) med.) bijelom pisaljkom. albedo "bjelina") moć odbijanja svjetla. albuminosus) koji sadrži bjelančevinu albuminski papir fotografski papir za čiju se izradu upotrebljava iz jaja izvađena i na toplom zraku osušena bjelančevina albuminurija (lat.) ukrasna biljka srodna akaciji albifikacija (lat. zbog čega koža i kosa izgledaju bijele. albus bijel) med. znak šećerne bolesti. albumen. lithos kamen) vrsta odličnog bijelog cementa albomicin (grč. Aldrovanda vesiculosa) mesožderna vodena biljka iz porodice rosika . knjiga za skupljanje fotografija. organska kemijska tekućina ljuta mirisa aldine knjige izrađene u tiskari venecijanskog tiskara Aldusa Manutiusa (1494—1597) i njegovih nasljednika aldrovanda (lat. albification) v. altiora) v. albumen) kem. spomenar. alkohol lišen jednog dijela vodika. izrada tipografskih ploča fotografskim putem. prepreden čovjek. bijela mrlja na rožnici oka album (lat. albumen (lat. bjeloš albinizam (lat. instrument za određivanje količine bjelančevina u mokraći albuminozan (lat. bolesti bubrega i dr. planeta) odbija prema svjetlu koje je (npr. maraka itd. natrijski glinenac bijele boje albit (lat. tvar koja u sebi sadrži bjelančevine albuminometar (lat. djeluje protiv stafilokoka. albus bijel) natrijski glinenac (ruda iz skupine plagioklasa) albižanac pripadnik kršćanske vjerske sljedbe u Francuskoj. velika bijela morska ptica koja nagovještava buru albedo (lat. grč. bjelančevina albuminat (lat. albumen) kem. spomen-knjiga. crveni prah dobiven od zemljine plijesni. altiora alčak (tur.

navođenje činjenice. pr. Septuaginta aleksandrinstvo znanstveno sitničarstvo. klasičan francuski stih aleksandrinci ovim se imenom zove 70 aleksandrijskih znanstvenika-tumača i prevoditelja. slikovit govor. navođenje. a-. sredstvo protiv groznice aleksit (grč. alexeterios) koji djeluje kao protuotrov. u XVII. pozivanje na neki zakon alegati (lat. govor u kojem se pojmovi i misli iskazuju drukčije. a ne riječima koje ih izravno izražavaju. grad je osnovao 331.) posl. uzak prolaz aleksandrijski koji se dogodio u Aleksandriji. pozivanje na spis. mjesta navedena iz drugih djela. slikovit. igrač na sreču. Cezarove riječi kad je prešao Rubikon aleatico Čit. alea jakta est (lat.) vrsta odličnog slatkog toskanskog crvenog vina od muškatnog grožđa aleator (lat. otuda: aleksandrijska biblioteka. pyr vatra) med. aleksandrijski filozofi (aleksandrijska škola) aleksandrina svili slična tkanina od lana i pamuka aleksandrinac poet. alexo branim. pomorskog grada u Egiptu.. lijek protiv trovanja. štitim) kem. upute alegoričan (grč. slikovito objašnjenje pojma ili misli alegorist (grč. n. osobito protuotrov. aleatiko (tal.alea iacta est alea iacta est čit. allegorikos) onaj koji prikazuje nešto u slikama. slikovito alegorizirati (grč. aleph) prvo slovo hebrejske abecede. alea kocka. šetalište između dvaju redova drveća. allegata) mn.) glaz. aleksandrijski gramatičari. alexo branim. aleksiterij aleksiteričan (grč. st. alexo branim) med. legein govoriti) psih. kockar aleatorički poslovi (lat. allegoria) poet. alea kocka) poslovi koji ovise o slučaju i sreći. st. alektryon pijetao. allegatum) navedeno mjesto. alfa alegacija (lat. tj. kao npr. izražavati misli u slikama. aleator) igrač kockom. dvanaesterac. patološka nesposobnost da se pisane ili tiskane riječi čitaju s razumijevanjem (nastaje zbog povrede velikog mozga) aleksin (grč. koji potječe iz Aleksandrije. suha učenost radi učenosti. djelo ili pisca. šestostopni stih s cezurom nakon šestog sloga. allegorikos) iskazan slikom. drukčije prikazujem) slikovito govoriti ili pisati. protuotrov aleksija (grč. protuotrovni alektacija (lat. allectatio) mamljenje. u prenesenom ruhu alegorija (grč. bez ikakve veze sa stvarnim životom. aleksifarmacija (grč.) proučavanje protuotrova aleksifarmakon (grč. kockarski poslovi. usp. konačno sam se odlučio na neko djelo. mache borba) borba pijetlova (kao sli- . kockarnica aleatorika (lat. svaka tvar krvnog seruma koja razgrađuje strane stanice aleksipiretik (grč. opasni poslovi aleatorij (lat. usp. Aleksandar Ve- 52 alektriomahij a liki i bio je u prvim stoljećima prije i poslije naše ere glavno sjedište grčke znanosti i književnosti. izazivanje draži. allee) drvored. a ne izravno aleja (fr. kocka je bačena. tvrdnja alegat (lat. alexo pomažem. kompozicijski postupak u suvremenoj glazbi: sam izvođač odabire redoslijed izvođenja pojedinih stavaka alef (hebr. nazvan po velikom starofrancuskom romanu o Aleksandru Velikom iz XII. allegatio) navođenje. farmakon lijek) med. alea kocka. primamljivanje. čist rad (u bakrorezu) alektriomahij a (grč. allegoreo drukčije izražavam. navod. aleatorium) igračnica. sredstvo za spašavanje i pomoć. e.

municipalni socijalizam (naziv prema prezimenu vođe Jeana Allemanea. a. bjelančevina u pšenici aleuromantija (grč. ergon djelo) med. alem. alfa i omega prvo i posljednje slovo grčke abecede. radost. filalet aleurant (grč. a drugi je po inženjeru konstruktoru koji se zvao Niccolo Romeo) alfabet (prva dva grčka slova alfa. aleuron brašno. niz svih slova nekog jezika. okruglasta i kristalizirana organska tvar (slična zrnu) u biljnim stanicama. uzajamni. ova riječ znači i pozlaćena jabuka na vrhu minareta Alemani (njem. popis izrađen alfabetskim redom. pathos) med. alethes istinit. za razliku od vladajućih Franaka (otuda Francuzi i danas zovu Njemačku TAllemagne". galvanskim putem posrebrnjeno novo srebro alfitomantija (grč.. allelofthoria) fil. početnik u čemu (u nekom nauku. aletheia istina. početak i kraj nečega Alfa-Romeo talijanska marka automobila (prvi dio naziva čine početna slova firme: Anonima Lombarda Fabbrica Automobili. v.alektriomantij a ka istinske borbe kod starih je Grka bila veoma omiljena zabava) alektriomantij a (grč.) alfenid metalna smjesa od 60 dijelova bakra. beta) gram. tj.. logia) znanost (ili: naučavanje) o istini aletofil (grč. filos prijatelj) prijatelj istine. d. alfabetski red red slova kakav je u alfabetu. alfi ton ječmeno brašno. allelon međusobni. Alemannen) staronjemački naziv glavnog i najvećeg dijela stanovništva južne Njemačke. allelon naizmjeničan. pren. a za glagoljicu i ćirilicu azbuka. tj. alfa a. poklik radosti u kršćanskom bogoslužju. aleuron pšenično brašno) bot. pathos). alloios drukčiji. zemlja u kojoj žive Alemani) alemanisti pristaše francuske Revolucionarne socijalističke radničke stranke koja je odbacivala diktaturu proletarijata i propagirala tzv. pren. alopat aleopatija (grč. 3. zanosno veselje uopće alem (ar. allos drugi.. alfa) prvo slovo u grčkoj abecedi. promijenjena sposobnost reakcije organizma na neku vrstu zaraznih klica kojima je taj organizam već jednom prije bio zaražen 53 alfitomantija aletiologija (grč. sastavljena od kristalizirane bjelančevine alfa (grč. b. tj. u arapskom. člana Pariške komune) alenteza (grč. 2. alopatija alergija (grč. b. manteia) gatanje u ječmeno brašno . prisutnost stranih tijela u ljudskom organizmu i bolest koja zbog toga nastaje aleopat (grč. slova u određenom redu (za latinicu je uobičajen naziv abeceda. onaj koji voli istinu. metron) instrument za ispitivanje valjanosti i čistoće brašna aleuron (grč. alloios drukčiji. uz ostala značenja. c. med. beta b) 1. allos drugi. manteia proricanje) proricanje po pjevanju pijetlova aleloftorija (grč. morfe oblik) zamjenjiv aleluja (hebr.. početak. aleuron pšenično brašno) bot.) "hvalite Boga". početnik u čitanju i pisanju. aleuron pšenično brašno. ftheiro uništavam. manteia) proricanje iz brašna koje se prinosi na žrtvu aleurometar (grč. alin) dragi kamen. thesis položaj) med. 30 dijelova cinka i 10 dijelova nikla. izraz kojim je Aristotel nazvao nagon (u prirodi i životinjskom svijetu) za nemilosrdnom međusobnom borbom i uništavanjem alelomorfan (grč. alektryon pijetao. pren. vještini. zanatu. alfabetar (grč. 1843—1935.

legura. dodatak. račun kojim se pronalazi odnos u kojem se trebaju izmiješati dvije vrste robe različite cijene da bi se dobila srednja vrsta po unaprijed određenoj cijeni aligator (tal. algema) med. maurska kraljevska palača u . dio nonija. godine alijas (lat. alijaža aligacijski račun (lat. savez. alijas (lat. boležljiv. smiješati. američki krokodil aligirati Gat. prodaja. smjesa. alliance) spajanje. algos bol. dakle.alge 54 alijenacija Granadi. tj. četiri osnovne računske operacije i udžbenik o tome (izraz potječe od arapskog matematičara Muhameda ibn Muse Alharizma). 2. logia) bot. nastao zbog boli algija (grč.) vrsta španjolskog vina iz okolice grada Alicantea aliciklički spojevi (grč. lagneia obljuba) med. primjesa. el lagarto) zool. drukčije alibi (lat. bol živaca. legirati alijansa (fr. resine. požuda za bolom. bescvjetnice. kriptogamne vodene biljke. rhythmos odnos) 1. alligatio) mješavina kovina (metala) nejednake vrijednosti u jednu masu. "sastavljanje razdvojenih dijelova". alligare) sliti. algaritam algospazam (grč. alge (lat. alligatore. uživanje u bolu. slitina. drugdje.). fonos ubojstvo) med. drukčije alijaža (fr. neuralgija algofon (grč. inače. aligacija alijenacija (lat. algea bol. alge) bot. grafia) tisk. lijepi ili sveti savez između Rusije. slivati. resinama algoritam (ar. udruživanje. bračna veza. alliage) v. sredstvo protiv zubobolje napravljeno od gorušičnog ulja i špirita (žeste) algolagnija (grč. odstupanje od prirodnog stanja. alifatski alkoholi. Pruske i Austrije 1815. odgovara litografiji Alhambra (ar. zalog. dokazati svoj alibi dokazati da u određeno vrijeme nisam bio na određenom mjestu alicante čit. otuđenje. šp. bel alijans (fr. znalac algebre algema (grč. alias) inače. postupak pri ravnom tiskanju aluminijskim umjesto kamenim pločama. dio botanike koji se bavi algama. sredstvo. pokretno ravnalo. drugim putem. bol algetičan (grč. grč mišića praćen bolom algrafija (grč. alga.) prav. masni organski kemijski spojevi koji sadrže atome ugljika. algeo osjećam bol) med. dio matematike koji istražuje odnose i svojstva brojeva pomoću općih znakova.. belle alliance čit. razmjena. logički algoritam pokušaj da se logičke operacije zamijene brojkama i računskim metodama. pokušaj matematičke ili simboličke logike. u srednjem vijeku upotrebljavali se i izrazi algorizam. pren. za mjerenje kutova allas čit. alienatio) otuđivanje. cikloheksan) alifatski spojevi kem. grč. izraz koji obuhvaća mazohizam i sadizam algologija (lat. alligatio mješavina) račun smjese. alifatske kiseline) aligacija (lat. algos bol. vještina računanja. alikante (šp. spasmos grč) med. udžbenik algebre algebrist onaj koji se bavi algebrom. na drugom mjestu. osim toga. povezane u obliku otvorenih lanaca (parafini. med. najslavniji spomenik maurske arhitekture alhidada (ar.) organski spojevi cikličke strukture s alifatskim svojstvima (ciklopropan. al-jebr) mat. Al-hamrah) (Crvena kuća). al-hadat) teh. talofiti s biljnim zelenilom (klorofilom) algebra (ar. algeo osjećam bol) bolan. grč.) drugim imenom.

ali ovaj nije s njim djeljiv bez ostatka. sposobnost tijela da hranjivim sokovima nadoknadi ono što je izgubilo alizari (šp. alizari) bot. sastoji se u tome da alkari jašući na konjima (svaki triput) gađaju kopljem kroz dva koncentrično prilagođena koluta (alke) alkalescencija (lat. levantinski broć. ustupiti drugom (pravo ili vlasništvo). koji je sadržan u većem broju. a od. dok je prije dobivana iz korijena broća. novac za uzdržavanje i školovanje izvanbračne djece alimentacija (lat. 5 i 7 su alikvantni dijelovi broja 12. slična galebu. alienatio mentis) alijenirati (lat. alimenta) mn. ala krilo. proučavanje liječenja trljanjem 55 alkalescencija alira (fr. hranarinu alimentama intoksikacija med. prevladavanje jedne alkalije. trljam) vještina masiranja. npr. grč. lijepa crvena boja koja se danas dobiva iz antracena. supr. 4. opskrbljivati hranom alimfija (grč. alizari alka (lat. Sirijska alka viteška igra u Sinju. iste slogove alitura (lat. alienus tuđ. prehrana. trovanje hranom alimentirati (lat alimentare) prehranjivati. alizari) kem. uzdržavanje. sklopiti savez. aliquoties) mat. aliquantum) mat. trag divljači. fr. alitura) hranjenje. otuđiti.: "pa šuti pa se smije pa se penje" aliterirati (lat. korijen broća alizarin (šp. alliteratio) poet.) 1. vladanje aliskaf (lat. allure) hod. v. alcalescentia) kem. a-. ad. aliquoties) koji je sadr• žan u većem broju bez ostatka aliment (lat. pjesnička figura koja se sastoji u tome da se u nizu ponavlja isti suglasnik ili isti slog. halka. ptica sjevernih krajeva. allier) vezati savezom. ludilo alijirati (fr. obično: alijirati se alikvantan (lat. način hoda i držanja nekog čovjeka. lat lympha voda) med. uzdržavati. broj koji je sadržan u drugom broju bez ostatka. odvratiti (mušterije). udružiti. 3. otuđivati. njorka.. alimentatio hranjenje) prehrana. alićniste) zastarjeli naziv za liječnika koji se bavi duševnim bolestima alijenizam (lat. nedostatak limfnih žlijezda alineja (lat. način kretanja. alikvotan alikvota (lat. g. "hidrokrilac" aliteracija (lat. alere hraniti. skafos lađa) pomorsko prijevozno sredstvo. aleifo mažem. izvanbračne djece alimentar (lat. uvučenijim retkom aliptika (grč. alićnisme) med. poludjeti alijenist (fr. alimentarius) prav. littera slovo) praviti aliteraciju. lovi se zbog skupocjenih jaja i perja alka (tur. npr. 2. novi odlomak. ponašanje. alea torda) 2. slučajno ili hotimce ponavljati ista slova.alijenirati duševno rastrojstvo (lat. brod s krilima (na kojima zapravo i počiva) i koja se rašire pod vodom te se brod izdigne nad vodu i "leteći" postiže veliku brzinu. npr. alienare) prav. onaj koji po nekom zavjetu prima uzdržavanje. iste vrijednosti kao i indigova modra boja. duševno rastrojstvo. svezati brakom. alizarinsko modrilo najljepša i najpostojanija alizarinska modra boja. linea red) nov redak. razvijanje alkalije koja se brzo isparava (amonijak) . pren. npr. usp. 6 su alikvote broja 12 alikvotan (lat. održava se u drugoj polovici kolovoza kao spomen na veliku pobjedu Sinjana nad Turcima 1715. odjeljak koji počinje novim.

skupina kovina (metala) male težine koje voda otapa i na običnoj temperaturi. šp. grč. dao mu je vlasnik odrezati rep (pre1 ^rae i izraz rep Alkibijadova psa općili to znači kusast rep) Alkinoj kralj Feačana. ispitivanje sode ili lužne soli pomoću alkalimetra alkalizacija (lat. kem. potpuno pročišćen špirit. da bi privukao na nj još više pozornosti. al-kali. alcatifa) orijentalni tepih. od kojih su dva jedanaesterca. vodika i kisika alkoholičar (ar. kalij. Alkestis) u starogrčkoj mitologiji: žena kralja Admeta umje- 56 alkoholičar sto kojega je pošla u smrt. najvažniji: morfin. mješavina svježih biljnih sokova s alkoholom alkoholi (ar. dušikasti organski spojevi biljnog podrijetla. alkejska strofa strofa od četiri stiha. kofein. onaj koji pravi zlato umjetnim putem.. ubio ga frigijski satrap Farnabaz kako bi ugodio Spartancima. eidos) kem.) kem. alkaloidi (ar. al-kimia) naziv za najstariju kemiju. sprava kojom se određuje količina alkalija u sodi ili lužnoj soli alkalimetrija (ar. al-kohhlu) čvrsti kemijski spoj alkohola s nekom soli alkoholatura (ar.). alkion Alkmena žena Amfitrionova. savršeno pročišćeni prah. grč. usp. pr. al-kimia) onaj koji se bavi alkemijom. tajanstveni srednjovjekovni znanstvenik alkemija (ar. opojno piće alkoholat (ar. strihnin. npr. nikotin i dr. otrovni i gorka okusa. od kore kininovca. alcalisare) kem. iz podzemlja ju je izveo Heraklo Alkibijad staroatenski državnik i vojskovođa (450—404 pr. najbolji. jedan deveterac i jedan deseterac alkemičar (ar. žena Keiksova. ledarica). alkyon) mitološka morska ptica (zimorod. al-kohhlu) kem. grč.) mn. u srednjovjekovnoj Europi: neznanstveno bavljenje kemijom. s osnovom od vune i svile. natrij. smatralo se da proriče sreću Alkiona u starogrčkoj mitologiji: kći Eolova. rakije i dr. kasnije. Alkibijadovo pseto prekrasni Alkibijadov pas kojem se divila cijela Atena. nazvan po slavnom grčkom liričaru Alkeju koji je živio 600. organski kemijski spojevi ugljika. kinin.: 2. učenik Sokratov. kem. sol koja se dobiva iz pepela morskih biljaka alkalije (ar. al-kohhlu) čovjek koji je suviše odan uživanju alkoholnih pića. poznat i kao pustolov. stih od pet stopa.alkali alkali (ar. tobožnja vještina pravljenja zlata Alkestida (grč. alcalisatio) kem. npr. piva. e. pijanac . dobivanje lužne soli alkalizirati (lat. metron) kem. e. Alkaios) poet.. n. n.. gostoprimac Odisejev (on ga je konačno i otpremio na Itaku nakon mnogih pustolovina i nevolja) alkion (grč. rođak Periklov. žesta izlučena iz vina. vođa sedmorice epigona u osvetničkom pothvatu protiv Tebe alkohol (ar. a šarom od zlatnog i srebrnog konca alkejski stih (grč. hidroksidi alkalnih metala. željeza i dr. al-kohhlu) mn. od kojih su prve tri i posljednja jambi. al-kohhlu) 1. osobito kod Arapa. a četvrta anapest (U — U — U — U U — U —). rasipnik i prevrtljivac. alkatifa (ar. litij i dr. imaju bljutav okus i veoma su otrovni alkalimetar (ar... rubidij. dobivati lužnu sol alkalni metali kem. bogovi su je pretvorili u pticu (zajedno s mužem). majka Heraklova (otac junakov je Zeus) Alkmeon tebanski heroj. otac Nausikajin. metron) kem.

allentando Alles schon degewesen čit.) Svega je toga već bilo (njemačka poslovica koja je istovjetna latinskoj Nihil novi sub sole Ništa novo pod suncem) allez! čit. alegro kon brio (tal. usporavajući. šp. grč. alcoba) prostorija sa svodom. al-kubex. almand (fr. odmah. manje veselo. živo i brzo. pomiješati s alkoholom alkoholometar (ar. allegrissimo allegro con brio čit. alegro kon spirito (tal. alma mater almada (ar. al-kohhlu) kem. ale (fr.) slik.) glaz. oslobođenje špirita (žeste) od vode. ne odviše brzo allegro maestoso čit. allegro assai. sa žarom. v. zadržavajući. al ma'dijat) crnački čamac od kore drveta. uzburkano.) glaz. v.) glaz. ložnica ali ingrosso (tal. kao imenica. vrsta brze indijske jedrilice Almagest (ar.) trg. alegro furiozo (tal. npr. naprijed! allons čit. alma mater mati koja hrani) "časna majka". strasno i brzo allegro ma non troppo (tal. allegrissimo allegro furioso čit. alegro maestozo (tal. idi. na veliko Ali is well that ends well (engl.) glaz. allegro) glaz. allegro di molto allegro (tal.) glaz.) ples njemačkog podrijetla u 2/4 ili 4/4 taktu allentando (tal. allegro con spirito. odmjereno hitro.) glaz. v. neki prah.) glaz. manje brzo nego allegro allegrissimo (tal. hitro. veselo.) "hraniteljica roditelj ica". vrlo veselo. što življe. ales šon dagevezn (njem. ne odviše brzo allemande čit. umjereno veselo. miješanje alkohola s nekom tekućinom alkoholizam (ar. alegro kon moto (tal.) glaz. grč. allegro allegretino (tal.) glaz. vrlo živo. v. allegro con brio allegro di molto (tal. alles gut alla prima (tal.) glaz.) hajdemo. osloboditi od vode. v. megiste syntaxis) iskrivljen naslov arapskog prijevoda Ptolomejeva kapitalnog astronomskog djela (Veliki znanstveni sustav astronomije) . al-kohhlu) kem. vrlo veselo. tj. sveučilište. izlučiti špirit (žestu) iz neke tekućine.) glaz. bez prethodnog grundiranja (bojenja osnovnom bojom) allegramente (tal. udubina u sobi s posteljom. Ende gut.) glaz. allegramente allegro assai (tal. allegro con brio allegro con moto čit.) hajde. al-kohhlu) opći naziv za sve štetne utjecaje na ljudski organizam i društvo koji nastaju zbog prekomjerne uporabe opojnih pića. allentato allentato (tal. popuštajući. allegro con fuoco allegro con fuoco čit. manje živo. alegro kon fuoko (tal. metria) znanost o određivanju količine alkohola u nekom opojnom piću alkoven (ar. umjereno allegreto allegreto (tal. pročišćavanje alkohola. brzo. al-kohhlu. živo. najednom slikati. grč.) glaz. pročistiti do stupnja najveće finoće. al-kohhlu. v.) glaz. naprijed! alma mater (lat. al-mađisti. velika škola alma parens (lat. metron) sprava za određivanje količine alkohola u nekom opojnom piću alkoholometrija (ar. brzo allegro con spirito čit. s dostojanstvom allegro moderato (tal. v.) glaz. usp. alonz (fr. va- 57 Almagest treno.alkoholizacija alkoholizacija (ar.) Sve je dobro što se dobro svrši (naziv jedne Shakespearove komedije). osobito žestokih alkoholizirati (ar. djelo koje treba izvoditi veselo. umjereno brzo allegro non tanto (tal.) glaz.) glaz.

besmislenost. alogos suprotan svrsi. alloquium) v. nastavak (npr. aner.almanah almanah (grč. allodialis) slobodan od plaćanja danka alodijalna dobra (staronjem. horizontom alo. alotigen alodij (staronjem. tuđ potpis alohton (grč. al-ot) slobodno dobro. list koji se priklapa uz mjenicu i na koji se stavljaju indosamenti. zbornik koji izlazi godišnje almandin vrsta dragog kamena granata. onyma ime) pod drugim (ili: tuđim) imenom alonž (fr. melos ud) zool. nelogičan 58 alonž alogija (grč. allonge) trg. biljna vrsta iz čijeg se lišća cijedi gorak sok od kojega se pripremaju lijekovi alokacija (lat. Vjerojatno. allochroos) koji mijenja boje. općinska paša Almisum (lat. ot) imanja koja su nastala od lenskih (feudnih). pravljenje pogrešaka u govoru. dodatak. Allmende) zajedničke šume i pašnjaci koji pripadaju svim stanovnicima jednog sela. aloe) kem. almenichiaka) kalendar. alloqui) osloviti.) astr. allos) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi. nego koje je potpuno vlasništvo. po grofu Almavivi. allos drugi. alokucija alokvirati (lat. osobito afrička. boje crvene kao krv (naziv prema maloazijskom gradu Alabanda) almarada (šp. govorim) med. nerazuman. dug kono- . grafo pišem) tuđ rukopis. allocutio) oslovljavanje. tvar koju u sebi sadrži lišće biljke aloja aloj (grč.) bodež sa tri reza almaviva vrsta kratkog ogrtača nazvanog. razum) koji nije u skladu sa zdravim razumom. a-. aloe) bot. na nekom stolu). no s tom razlikom što je vlasnik mogao njima slobodno raspolagati. morfe oblik) kem. istočnjačka. kratak govor. allos drugi. tj. allochroos promijenjene boje) mijenjanje (ili: prelijevanje) boja alokucija (lat. trefo hranim) med. besmislica. drukčiji. allos drugi. nakaznost koja se sastoji samo u tome što neka životinja ima udove slične ljudskim alogičan (grč. alotropija aloniman (grč. godišnjak. trg. odobravanje nekog računa ili stavke kasnije unesene u račun alokroičan (grč. alogen.) antičko ime Omiša almukantarat (ar. v. v. alokvij alokvij (lat.) propovjedaonica u sinagogi almenda (njem. koji se prelijeva alokroizam (grč. allos drugi. allos drugi. usp. heterodoksija alogandomelin (grč. npr. osobito govor kojim papa pozdravlja kardinalski sabor. krug na nebu paralelan s vidikom. imanje alodijalan (lat. doxa mišljenje) drukčije (ili: pogrešno) mišljenje ili naučavanje. logos um. prodati ili ostaviti nekome u nasljedstvo alodoksija (grč. različit. nerazmjernost u razvitku udova zbog nejednake i nerazmjerne prehrane pojedinih dijelova tijela alograf (grč. allocatio) dodavanje. chthon zemlja) koji je podrijetlom iz nekog drugog mjesta ili kraja aloin (grč. allos drugi. junaku Beaumarchaisove komedije i Mozartove opere "Figarov pir" almemar (ar. andros čovjek. oslovljavati alolalija (grč. alogia) nerazumnost. produžetak. al-. nerazmjerna gojnost pojedinih dijelova tijela. glupost alogotrofija (grč. naslijeđeno dobro. ono koje nije dobij eno. pogrešan govor alomorfija (grč. laleo brbljam.(grč. allos drugi. zadužiti ih.

želja za jedenjem stvari koje nisu za jelo alotriologija (grč. liječnik koji liječi pomoću alopatije. nego im je potrebna organska hrana. planinarstvo alpinum (lat. talijanske i francuske trupe. tuđa zanimanja. prijatelj. alomorfija..) voj. supstancije. ćelavost.) vrt zasađen alpskim biljkama. kem. Alraune) u njemačkoj mitologiji: duh koji proriče. planinar alpinistika (lat. alruna. svojstvo tvari. sporedne (ili: tuđe) stvari. aleopatija alopecija (grč. aplacca) 1. zamjenjivanje jednoga izgubljenog dijela tijela drugim. penjač na Alpe. ugljika da postoji kao grafit i dijamant. autotrofija alotropan (grč. allotrios tuđ. pathos bolest) med. kasnije neko malo de- pac pomoću kojega se konji uče kasanju alopat (grč. kose) med. metoda liječenja kod koje se bolest s jednog dijela tijela prenosi na neki drugi dio. vojnik uvježban za ratovanje u planinskim uvjetima. nered. 3. u širem smislu: sva znanstvena i športska bavljenja visokim planinama. allos drugi. elementa da se pojavljuje u posve različitim oblicima. grč.alopat 59 alrauna ganskih spojeva. ćelavljenje. pogled na glečere. allotrios tuđ) mn. kordiljerska tkanina od alpakine vune. npr. grdosija aloteza (grč. prelaženje jednog glasa u drugi alotigen (grč. Alpes) v. osobito umjetni brežuljak u vrtu zasađen alpskim biljkama alporama (lat. odus zub) namještanje umjetnih zuba alotriofagija (grč. allos. 2. od 1872. za čuvanje i zaštitu alpskih dolina alpinist proučavatelj Alpi. bolesna želja za neobičnim jelima. tropos način) kem. trofe hrana) biol. alopekia opadanje dlaka. alpski lovci. pristaša alopatije. allos drugi. uobličavati) med. supr. ledenjake alpski (lat. životinja i nezelenih biljaka da ne mogu živjeti od anor- . novo srebro alpinac vrsta vjetra. Alpes.) ružno velik i debeo čovjek. alpinus) koji pripada Alpama. zool. allos drugi. uzetim od nekoga drugog. galvanski posrebrnjena slitina. Alpinac stanovnik Alpi. alpinizam alpinizam (lat. koji ima oblik Alpa. gennao rađam) koji je postao drugdje alotrije (grč. koji se pojavljuje u više različitih oblika ili stanja alotropija (grč. alopatska metoda liječenja uporaba lijekova koji izazivaju bolesti suprotnog djelovanja. osobina ljudi. Alpes. kratke lubanje i smeđe boje lica. allothi na drugom mjestu. vrsta peruanske lame. pathos bolest) med. u istočnoj i južnoj Europi alrauna (staronjem. izomerija alpaka (peru. veoma cijenjene zbog svoje odlične vune. metoda koji se danas uopće primjenjuje u znanstvenoj medicini (suprotno: homeopatija). allos drugi. horao gledam. vidim) promatranje (ili: razgledanje) visokih planina. nepristojnost alotriodoncija (grč. usp. bolest opadanja kose. Alpes) poznavanje i proučavanje Alpa. allotrios tuđ. alpska rasa ljudi niskog rasta. alopecija aloplastika (grč. allos drugi. fagein jesti) med. osobito: penjanje na Alpe. njem. thesis postavljanje) lingv. transplantacija alosija (grč. tropos način) kem. allotros tuđ. planinski šport. allos drugi. logos govor) miješanje (ili: umetanje) stranih riječi u govor alotrofija (grč. alpski gorštak alpinci (tal. plassein uobličiti. aleopat alopatija (grč. žive oko Alpa.

biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek protiv kašlja alter ego (lat. dobra roba alteja (grč. lijekovi koji izazivaju promjenu. promjena. gnjev. a da se njihov smisao ipak ne izmijeni.) "drugo takvo". altercatio) prepirka. dvostruko. ped. izmijeniti nagore. diskusija alternacija (lat. postali ti patuljci-proroci. uzbuniti. tj. bijeli sljez. log. med. dok se jednoj predaje. lat.alt monsko biće u ljudskom obliku. npr. trg. čovjek po mišljenju i osjećaju potpuno blizak i srodan drugom nekom čovjeku. protivnička strana alteracija (lat. alteratio) mijenjanje nagore. balkon na gornjim katovima neke građevine altazimut (ar. tal. altera pars drugi dio) druga strana.) još jednom toliko. crtanje i si. izmjena. prijevoj (kvalitativni. suglasnički) alternativa (lat. prepisivanje. pokvariti. alternare) smjenjivati se. gute Ware (njem. akord ili ton povišen ili snižen kromatskim znakom 60 alterum tantum alterativa (lat. altus visok." alternativan (lat. althaia. opredjeljivanje za jednu od dviju odluka. altana) arhit.. drugi glas. smjena. npr. suprotna. istomišljenik altera pars (lat. pjevač koji pjeva alt alta ottava (lat. po starom vjerovanju. po tome nazvan korijen mandragore koji je sličan ljudskom liku. alternativni sudovi su 1.: "Jedno električno tijelo je ili pozitivno ili negativno električno. altus visok. alter ego drugi ja) 1. alternirajuća groznica povratna groznica alterum tantum (lat. uplašiti. slučaj da se kamate popnu do visine glavnice alterum tantum (lat. iz kojega su. alternatio) smjenjivanje. preobraćenje.) mn. svađa.) izbor između dviju mogućnosti. oštećenje. kolebati se. 1. alterare) mijenjati. npr. smijenjenost. kamate koje su se popele do visine glavnice . rasrditi alterkacija (lat. dvostruko. još jednom toliko. viši srednji glas. raspravljanje. alternativus) izmjeničan alternator (lat. althaea) bot. tihi rad. ako u jednom razredu ima više skupina. gram. zamjenik. onda. čarobnica alt (lat. druge imaju tzv. osoba koja je od neke druge osobe ovlaštena da može potpuno raditi u njezino ime. promijeniti. koji postupno poboljšavaju sokove alterirati (lat. 2. užasavanje. stroj za proizvođenje izmjenične struje alternirati (lat. alternator) fiz. izraz kojim se označuje da treba izvoditi za oktavu više altamirsko doba naziv za starije kameno doba u razvoju Zemlje (prema špilji Altamira u Španjolskoj gdje su otkriveni različiti crteži životinjskih likova koji predstavljaju najstarije dosad pronađene spomenike likovne umjetnosti) altana (lat.) glaz. gatalica. pogoršati. 2. pogoršanje. kvariti. ili: "Zakone padanja je otkrio Galilei". oni koji se mogu jedan drugim zamijeniti. med. alto) glaz. glaz. uzbuđivanje.) Stara roba. univerzalni instrument) Alte Ware. oni disjunktivni sudovi čiji se predikat sastoji samo iz dvaju pojmova koji se međusobno isključuju. zastupnik. zatvoreni balkon. kvantitativni. samoglasnički. tal. as-sumut putovi) prijenosni instrument za mjerenje kutova. zbuniti. 2. uzbuđenje.: "Galilei je otkrio zakone padanja". univerzal tj. izmjeničnost u rasporedu sati između težih i lakših predmeta.

viša znanja. aluzivan alvearij (lat. težiti za nečim višim. a mekši od bakra. alumen stipsa) kem. kazuje njoj slična koja lako može podsjetiti na onu pravu. metron mjerilo. male šupljine. alhamijado (šp.) glaz. ljupko. emmagasinage) smještanje u skladište (magazin). alveoli) 1. junak jednog velikog starofrancuskog kruga priča. junak iz romana. altrui drugi. mjera) visinomjer. alumnari odgajati. umjesto prave stvari. nišaniti. st. izmet aljamiado čit. rastezljiv i kovan. altum silencijum (lat. nježno. posredno rugati se. povećanje obalnog zemljišta zbog postupnog nanosa zemlje i pijeska plavljenjem.) visočanstvo. alteri huic ovom drugom) fil.altesse altesse čit. aluvijskog prava aluzija (lat. stolica. sprava za mjerenje visina altimetrija (lat. amorevole. altes (fr. alveoaris) koji se tiče zubnih ležišta. duboka šutnja aludirati (lat. naplavljeno) geol. allusio. alludere) smjerati. pr. alciora altist (tal. osim odgajanja. po boji i sjaju nalazi se između srebra i platine. pristojba koja se plaća za ležarinu u magazinu . lat. element atomske težine 26.) islandski parlament altiora (lat. najmlađi slojevi Zemljine kore koji su postali nanosom aluvijalan (lat. visost.: 2. 1757— 1835) Amadis (fr. kovina (metal). anat.) anat. tj. altus visok. trbuh. plućni mjehurići u kojima se izmjenjuju plinovi za vrijeme disanja i dr. npr. ležišta za zube u čeljusti. mišljenja i djelovanja u skladu s obzirima prema dobru svojih bližnjih pa i cijeloga čovječanstva. grč. ovo povećanje pripada vlasniku obalnog zemljišta na osnovi tzv.) mn. govorna figura u kojoj se. alluvium naplavina. svjetlost (titula) altimetar (lat. u tehnici veoma uporabljiv zbog male specifične težine alumnat (lat. pčelinjak. stanični. nesebičnost altum silentium čit. ciljati na koga ili što. alludere smjerati) nišanjenje. predbacivati nekome nešto. čovjekoljubac altruizam (Comte skovao po tal. znak Al. voštane stanice u pčelinjem saću alvus (lat. umiljato. ljubav prema bližnjima. amoroso Amadejevo (Amadeovo) kazalište prva javna kazališna dvorana u Zagrebu koju je gradio grof Antun Pejačević krajem 18. ljubavnik koji se ponaša kao vitez amagazinaža (fr. pren. metria mjerenje) mjerenje visina alting (dan. više stvari. najgornji. ciljanje na koga ili što. tvrđi od cinka. idi naviše. alluvialis) nanosni 61 amagazinaža aluvio (lat. med.97. grč. odgojiti) zavod u kojem se učenici. jedan dio ušne šupljine u kojoj se skuplja ušna mast alveolaran (lat. način osjećanja. alvearium) košnica. alluvio naplavljenje) prav. alveolarni živac čeljusni živac alveole (lat. redni broj 13. više znanosti. ići ad altiora (altiora) idi naprijed. amalbilmente. bockati aluminij (lat. altus visok. pjevač koji pjeva alt altruist čovjek koji je u svom mišljenju i radu u skladu s ljubavlju prema bližnjima. i hrane aluvij (lat. jamice i mjehurići u pojedinim dijelovima tijela. alto) glaz. Amadis de Gaula) lit.) duboka tišina. (ime po grofu Antunu Amadeju de Varkonyi.) stara bošnjačka hrvatska i španjolska poezija pisana arabicom amabile (tal.

prema priči. amarantos koji ne vene) bot. pren. amarinum) kem. Amazon) mit. znanošću. gorka tvar amarinja (etiop. a-. grč. fobos) med. umjetnošću. tijesno stopiti (u jedno) Amalteja nimfa (ili koza) koja je dojila Zeusa. sliti živu s drugim kovinama (v. amender) poboljšati. lat. srebrom i dr.. .) glaz. amathia) neznanje. pun gorčine amasirati (fr. pošiljka s označenom vrijednošću. hrabro su branile svoju državu. Amazon) šport. amasser) gomilati. poboljšanje. strah od vožnje amalbilmente (tal. njima je u djetinjstvu spaljivana desna dojka da bi lakše mogle rukovati lukom i strijelom. iz njezinog je roga tekao nektar i ambrozija — piće i hrana bogova. amazonsko odijelo amazonke (grč. zaljubljen. iz ljubavi. popraviti. malagma olakšavajuće sredstvo. zamračivanje vida. diletant. fr. s kalijem. spojiti sa živom. prilagođavanje dijelova cjelini amara (lat. slijep amauroza (grč. amaurosis zamračenje) med. poboljšavati. združiti. bile su veoma ratoborne.) mn. manica rukav.) koji je. sljepoća amazezis (grč. amatos pijesak. npr. emanet) zalog. amaxa kola. predložiti izmjenu ili dopunu zakonskog prijedloga amandman (fr. južnoamerička biljna vrsta čiji cvjetovi zadržavaju svoju boju i kad se sasuše amarela (lat. spoj. depozit. amabile Amalečani staro arapsko pleme u jugozapadnoj Palestini amalgam (ar. mazos dojka. a-mauros mračan. žensko odijelo za jahanje. inače jezik vladajućeg i najkulturnijeg etiopijskog plemena Amharaca amarulentan (lat. npr. legura žive s drugim kovinama. amarella. nakupiti amater (fr. budala je amanšman (lat. ostaviti na čuvanje amaksofobija (grč. gorka sredstva 62 amazonke amarant (grč. nemogućnost žvakanja hrane amazon (grč. amarus gorak) bot. farm. preporuka amans-amens (lat. crna mrena u očima.amagazinirati amagazinirati (fr. amandine) bademov sapun amandirati (fr. natrijem. vještinom itd. nagomilavati. emmagasiner) smještati u skladište (magazin). malassein omekšati) kem. ljubitelj amatija (grč. gorki lijekovi. prah. taman) bolestan u očima. pren. grč. amalgam). slitina. emmanchement) slik. neobrazovanost amatofobija (grč. amalgamacija (lat. a-. amateur. vrsta krupne višnje koja se odlikuje kiselkastim okusom vina amarin (lat. osim ukoliko je bilo potrebno radi obnavljanja ženskog stanovništva. amator koji voli) onaj koji se bavi nečim. amarulentus) gorak. čak i upadale u tuđe zemlje i osvajale ih. fobos strah) bolestan strah od prašine amaurotičan (grč. odatle: Amaltejin rog rog obilja amandin (fr.) jezik u Etiopiji. masaomai žvačem) med. bakrom. sljepilo. stapanje amalgamirati (ar. "one koje nemaju dojki". amendement) dodatak već gotovom zakonskom prijedlogu kojim se taj prijedlog dopunjuje ili popravlja. spajanje kovine sa živom. povjereno dobro koje se nekom daje na čuvanje. a ne profesionalno. v. popravak amanet (ar. legendarne hrabre stanovnice ženskih država u kojima se nisu trpjeli muškarci. nagomilati. amalgamatio) kem. zavjet.' malassein omekšati) kem..

ambo oba. pren. amballage) omot. dvosmislica ambijent (lat. ambiguitas) dvosmislenost. znak. opkoljavati) sredina.) jah. diplomatsko predstavništvo države u drugoj zemlji. sanskr. oko) med. podanik) veleposlanstvo. valere vrijediti) dvojaka vrijednost. istodobni osjećaj ljubavi i mržnje prema istoj osobi) ambivertiranost (lat. obilježje. boravište ambasadora ambasador (fr.amazonsko odijelo u ovome mitu sačuvani su tragovi koji ukazuju na postojanje država s ginekokratskim režimom. pren. provalija. abyssos) bezdan.) obilaženje. lat. težnja za nečim. izlagati slikovito. slabost osjetila dodira ambliopija (grč. podjednaka sposobnost u služenju desnom i lijevom rukom. svojstvo osobe koja nije ni izrazito otvorena (ekstravertirana) ni zatvorena (introvertirana) prema okolini amble čit. licemjerstvo ambigvitet (lat. alegoričan. afe dodirivanje) med. simbol. stremljenje čemu ambiciozan (lat. obilježje amblematičan (grč. pren. prikazan u slici. putem podmićivanja i si. simboličan. propast 63 ambra ambitus (lat. ratoborna žena. simbolizirati. alegorizirati ambliafija (gr. med. klasis lomljenje) protivnik crkvene glazbe. ambitio) častoljublje. osobito nedopuštenim načinom. ići za čim. okolina. v. ambitiosus) častoljubiv. ambire obilaziti.. amblosko pobaciti) mn. pobacivanje. slabovidnost ambloma (grč. abortus amblotici (grč. poslanik najvišeg ranga. znamenje. smjela jahačica amazonsko odijelo šport. pokriven hodnik oko crkve. sve ono što služi za pakiranje robe ambasada (fr. podvojenost (npr. tj. čovjek koji se podjednako lako služi i desnom i lijevom rukom. abortivi ambo (lat. slab. amblem amblem (grč. ambo) predmetak u složenicama sa značenjem: i jedan i drugi. ambassadeur) veleposlanik. grč. loqui govoriti) dvosmislen govor ambirati (lat. težiti za čim ambis (grč. sredstva za izazivanje pobačaja. ambo oboje. amazon ambalaža (fr. ravan hod (konja) amblem (fr. slavoljubiv ambidekster (lat. dvosmislica ambilokvij (lat. amblys. logia) dvosmislen izraz. ambidexteritas) dešnjaštvo u objema rukama. ambassade. pren. anbl (fr. slavoljublje. kružna putanja ambivalencija (lat. oba. psih. glazbe u crkvi ambra (ar. anbar.(lat. opunomoćeni predstavnik države u drugoj zemlji ambi. optjecaj. ambloma pobačaj) med. pobačaj. amb. ambidexter) dešnjak u obje ruke. simbol. ambire) tražiti službu. emblema) znakovit. junakinja. neosjetljivost. licemjer ambideksteritet (lat. vertere okrenuti) seksualna sklonost prema osobama obaju spolova. ops. društvo u kojem netko živi i radi ambilogija (lat. ambactus sluga. ambo oboje. s vladavinom majke i žene. embleme) znak. u istom redu jedne tombolske karte ambonoklast (grč. emblema ukrasni umetak) umetnut ukras. ambo oba) u tomboli: pogodak dvaju brojeva od pet. junak-žena. traženje čega. biseksualitet. ambara) mirisna smola kojom na Istoku dime sobe i koju puše s duhanom . opos vid. oboje ambicija (lat. ambon katedra. ponor. emblema) prikazivati u slikama. obilaziti nekoga i moliti za mjesto. amblys tup. slikovit amblematizirati (grč.

osoba koja se bespravno bavi trgovačkim posredovanjem ambulanta (lat.) med. pokretni. amburere ogor-' jeti. ambulantna pošta putujuća. amenija amentes mit. ludilo amenija (grč. mania) med. ambulare hodati. riječ kojom su stari Egipćani nazivali podzemni svijet amentia activa čit. melior bolji. završiti amencija (lat. men. ameliorer) poboljšati. poboljšavanje. izostanak menstruacije. duševni poremećaj kod žena kao posljedica izostanka menstruacije amenoreja (grč. ambra mirisna smola. kretanje stanica u ljudskom tijelu pomoću pseudopoda. božanski. rheo tečem. izvrsno jelo. djelomično ludilo amentia senilis čit. dotjerivanje. biljka. prolje- . curim) med. anbar.) med. grč. skriveno ludilo amentia partialis čit. opaliti) mn. men mjesec. jelo koje okijepljuje. potajno. amentia) med. natprirodan. pokretna ili poljska bolnica.ambroid 64 amentia simplex vima ili začepljenjem. amencija senilis (lat. ambusta. fotografije na staklu koje štiti lak i druga fina staklena ploča ambrozija (grč. a ne. amencija okulta (lat. v. a-. divan ambulant (lat. nego dolaze na liječenje po potrebi ambusta (lat. npr. kuću namjestiti potrebnim stvarima amebni (grč. amelioratio) poboljšanje. staračka slaboumnost amentia simplex čit. fr. ustanova gdje se pregledavaju i liječe bolesnici koji ne moraju ležati u postelji. a-. opekline ameba (grč. ambrosios) bogovski. ambulans) trg. crijevna zaraza praćena bolovima u trbuhu. zemljišta. men mjesec) med.) med. poboljšavati. hrana višnjih bogova. amen) "tako neka bude". amencija aktiva (lat. opća duševna slabost ambroid (ar. jednostavna. ambulantia) med. sanskr.) med. pren. nestalan. riječ kojom obično završavaju molitve. ambulatoria) med. željeznička pošta ambulatorij (lat. korov čiji pelud izaziva alergiju u kolovozu i rujnu ambrozijski (grč. jelo koje daje besmrtnost. ambulans. nego dolazi liječniku na liječenje. amencija simpleks (lat. amoibe promjena) koji potječe od amebe. usp. uzrokovan amebama ameboidno kretanje zool. naglo ludilo amentia occulta čit. a-. popravljanje. nazvano po tome što je najprije primijećeno kod ameba amelija (grč. amoibe promjena) zool. eidos izgled) stiješnjeni jantar koji se dobiva u krupnim komadima tako što se veliki broj sitnih komada jantara pod visokim tlakom i na visokoj temperaturi slije u jednu masu ambrotipi mn. ambulare hodati. koji pripada bogovima. amencija parcijalis (lat. ustanova za liječničke preglede i pružanje prve i hitne pomoći ambulantni (lat. ambulantni bolesnik bolesnik koji ne mora ležati u postelji. ambrosia) mit. popraviti (zemljište) amen (hebr. imanja ameliorirati (lat. nektar. melos ud) prirođena nakaznost kod domaćih životinja (nedostatak jednog ili više udova)) amelioradja (lat. ameibo mijenjam) amebna dizenterija čiji je uzročnik Entamoeba histolytica. ammeubler) kuću opskrbiti pokućstvom. amenoreja amenomanija (grč. ići) putujući.) med. mikroskopom vidljiva životinjica koja stalno mijenja svoj oblik amebijaza (grč. otuda: reći amen privesti kraju. zatvorom (opstipacijom) ameblirati (fr. med.

bios život) zrak. usp. ops vid. okolo. unaokolo. usp. logos) zool.). onaj koji se bavi proučavanjem amfibija amfibiologija (grč. mrežnica oka amfibol (grč.amenovati amenovati (hebr. amfiblestroeides mrežast) anat. sa svih strana. ametobolni insekti zool. amfibios. zool. nepromjenjiv ametist (grč. zajednički naziv za kratkovidnost i dalekovidnost oka. americaniser) poameričiti. u filmskom jeziku: izraz za sliku u kojoj je glumac snimljen do tri četvrtine tijela (do koljena). upala mrežnice oka amfiblestroida (grč. jeftini trikovi amerikanistika znanost o američkim jezicima i književnostima. metabole promjena. nebijeljeno platno. u složenicama: s obje strane. planu. o američkoj kulturi uopće amerikanizacija nastojanje da se nešto učini na način Amerike (misli se na brzinu. dvosmislica amfibrah (grč. koji je bez reda i načela ametodist (grč. lithos kamen) mn. nepravilan 65 amfibrah ametrija (grč. vodozemci amfibijski (grč. metabole preobražaj. amfi) prijeđi. preobražaj) koji se ne mijenja. osobitosti engleskog jezika kojim se govori u Americi ametabolan (grč. nejednakost. insekti koji nisu podložni metamorfozi ametaboličan (grč. glazbena i si. dvojak. amfibije amfibije (grč. amfibios. zelene i crvenkaste boje i tvrd kao čelik amfiboličan (grč. vrsta platna amerikan grubo. vrsta minerala iz reda složenih silikata. amfibolos) dvosmislen amfiboli£a (grč. napadno odobravati amerikan (fr. nerazmjer. sumnjiv) min. oko) med. prevrtljiv amfibioliti (grč. a-metron. total amerikanijada filmska. amen) odobravati. zrakoplov opskrbljen i kotačima i čamcima. vrsta kukuruza duguljasta zrna. amfibolos dvosmislen. nepravilnost ametropija (grč. logia) znanost o amfibijama amfiblestroditis (grč. te je tako sposoban uzlijetati i spuštati se i na suho i na vodu. americaine) otvorena kola na četiri kotača. mana oka u prelamanju svjetlosti amfetamini lijekovi koji djeluju na živčani sustav i podražuiu rad mišića te tako suzbijaju pospanost i osjećaj umora amfi (grč. koji nije podložan metamorfozi. a-methystos koji djeluje protiv pijanstva) dragi kamen ljubičaste boje (po vjerovanju starih Grka štiti od pijanstva) ametodičan (grč. amfiblestron mreža) med. amfibios koji živi na suhom i u vodi) mn. neznanstven. a-metria) neravnomjeran. nerazmjeran. groplan. izvedba nekog djela po tobožnjem ukusu američke površne publike: sladunjavost. poameričenje amerikanizirati (fr. na oba načina amfibija (grč. okamenjeni vodozemci ili njihovi pojedini dijelovi amfibiolog (grč. a-. a-. nejednak. pretvaranje u Amerikance. a-methodikos) koji nije rađen po jednom utvrđenom redu. promjena) biol. amfibios) vodozemski. bez. poameričavati amerikanizmi mn. pren. amfibios. nepromjenjiv. oko. a-metria) neravnomjernost. amfibrachys) poet. metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: kratak—dug—kratak (U — U) . usp. a-methodikos) onaj koji radi bez reda i neznanstveno ametričan (grč. amfi. tehničku savršenost i si. amfibolia) dvosmislenost.

zbrka riječi i pojmova.). ops oko) med. prid. slušaonica polukružna oblika koja nalikuje na stube i na kojoj su sjedala za gledatelje. amfilogos) dvojben. jedan od Argonauta. bot. guros) onaj koji govori bez veze. glavna mu je svrha bila ublaživanje međusobnih neprijateljstava amfilogičan (grč. disanje) med. od pravih kralježnjaka razlikuje se po tome što nema koštanog ni hrskavičnog kostura. amfi. jer je kao prorok znao da će svi vođe pothvata poginuti. oxys oštar) zool. muž *Alkemenin. bot. amfi. a jedne majke amfipneuma (grč. spolno sjedinjavanje u obliku stapanja dviju različitih stanica. karpos plod) bot. otvor maternice amfidiplopija (grč. besmisleno brbljanje. svađa. proturječnost amfimacer (grč. zem. tropos okret) koji se okreće na obje strane . amfiguričan amfigurist (grč. amphikoilos) s obje strane udubljen. dug — kratak — dug (— U —). amfitomos) dvorez. konkavan amfideum (lat. vrač i kralj u Argu. amfi. amfigonija amfigonija (grč. teško disanje. zgrada u kojoj su se priređivale gladijatorske predstave. graditelj tebanskih zidova amfipatori (grč. sinovi dviju majki. pren.amficelan amficelan (grč. žena Posejdona. stanovnici tropskog pojasa koji svoju sjenu u jedno godišnje doba bacaju prema sjeveru. amfi. amfimakros) poet. amphideum) med. amfi. kralj u Tirintu i kasnije u Tebi. smetenjak Amfijaraj mit. skia sjena) mn. pater otac) mn. veoma važna za znanost jer je njezin jednostavni sastav pomogao objašnjenju složenog tijela kralježnjaka. ribolika morska životinja. srca ni pravog mozga Amfion mit. amfi-gygnomai) zool. spajanje rasplodnih stanica amfioks (grč. dvostruko gledanje na oba oka amfigeneza (grč. sin Zeusa i Antiope. amfi. nominalni otac Heraklov (pravi otac je Zeus. kretik amfimetori (grč. pneuma dah. guros krug) uzaludno trošenje riječi. prorok. amfi. amfi. amfi. amfilogia) spor. amfigeneza amfigurija (grč. sa dva reza (nož) Amfitrion sin Alkejev. amfi. nerado sudjelovao u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe". astma amfisciji (grč. Amfitryoniades) — Heraklo Amfitrita u grčkoj mitologiji: božica mora. amfi-theatron) koji je polukružna oblika i koji se stupnjevito penje amfitomičan (grč. muž Niobin. djeca dvaju očeva. amfi-theatron) polukružna pozornica. spolno razmnožavanje. meter mati) mn. vjerskopolitički savez starogrčkih država sa zajedničkim vjerskim svečanostima. gromom otvorio Zeus amfikarpičan (grč. gledatelji amfiteatralan (grč. v. sumnjiv amfilogija (grč. nije poginuo nego je bježeći sa svojim konjima i kolima zašao u ponor koji je pred njima na obali rijeke. velika nekoliko centimetara. majka Tritonova amfitropičan (grč. budući daje bio miljenik bogova. a u drugo prema jugu amfiteatar (grč. meignymi miješam) biol. uzvišeno mjesto prema pozornici. amfi. koji rađa plodom iznad i ispod zemlje Amfiktionije mn. u koju je dao potjerati konje i kola. diploos dvostruk. Amfitrionijad (grč. boga mora. amfi. a jednog oca 66 amfitropičan amfimiksija (grč. genesis rađanje) zool. metrička trosložna stopa.

med. amnestia zaboravljanje) prav. razdirem) biol. organski spoj C 6 H 10 O 5 .) drag mi je Platon. amicicije kauza (lat. lat. zaštitna sredstva. amylon) kem. igračke. amikus (lat. a-. amida) kem. amidže) stric amigdalitis (grč. razonoda. ugodan. dvojak. katkada i superlativno: amicissime najveći prijatelju! amicitiae causa čit.amfora amfora (grč. amikabilis kompozicio (lat. amylon škrob) kem. tj. grč. amforeus) kod starih Grka i Rimljana: ispupčen glineni krčag s uskim grlićem i dva drška u kojem su držali vino amfoteran (grč. ali mi je draža istina (rečenica koja se u jednom kasnijem spisu pripisuje Sokratu. amfoterna tijela tijela koja su istodobno i baze i kiseline. kao posljedica teških promjena u hrpteničnoj moždini amirante (šp. amusette) zabavica. amuser) zabavljati. zanimati. amikabili modo (lat. razonoditi amnestija (grč. amfoteros. često se koristi za izricanje nepristranosti) amid (lat. amirante) vrhovni zapovjednik kopnenih i pomorskih vojnih snaga u Španjolskoj amisija (lat. na lijep način amicabilis compositio čit. dakle. amyno branim. vrsta lakog poljskog topa amizirati (fr. amiloidna degeneracija amimetičan (grč. ami-košon (fr. amfoteros) kem. amytto param. amikus certus in re incerta cernitur (lat. amida) kem. a-. unutarnji glavni sastojak zrnca škrobnog brašna 67 amnestija amidža (tur. mimesis oponašanje) med. gubljenje amitotičan (grč. amygdale badem) med. med. i lužnat i kiseo. dvostruko gledanje. ops) med. mys mišić. razdirem) biol. iz dobrohotnosti amicus certus in re incerta cernitur čit. amikus Plato. koje su. sed magis amica veritas čit. lijekovi koji služe za zaštitu amiotrofija (grč. izravna dioba jezgre u životinjskoj ili biljnoj stanici amizantan (fr. prijatelj s kojim se u razgovoru mogu bez ikakva sustezanja upotrebljavati i prostački izrazi amicabili modo čit.) vokativ od riječi amicus čit.) pravi se prijatelj u nevolji poznaje amicus Plato. zanimljiv.) na prijateljski način. a-mimetos) nepodražljiv amimija (grč. štirka. istodobno i neptunske i plutonske amfoterodiplopija (grč. razonodan amizeta (fr. ali svakim okom drukčije ami-cochon čit. amissio) gubitak. v. amicus prijatelj. amfoterne tvorevine geol. amynteria) mn. diploos. amylum. nesposobnost pokretanja mišića lica kod moždanih bolesti aminterije (grč. amytto param. pomilovanje. škrobno brašno amiloza (grč. amonijak čiji je vodik zamijenila kiselina amidin (lat. upala krajnika amikalan (lat. amusant) zabavan. amicus prijatelj) prijatelju!.) prav. amicalis) prijateljski amiksija (grč. voj. myxa sluz) med. ili njegova polivalencija. veoma teška i neizlječiva dječja bolest.) "prijatelj svinja". kod kojega postoji amitoza amitoza (grč. škrob. prijateljska nagodba amice! (lat. stijene koje su nastale i utjecajem vode i utjecajem vatre. nedostatak sluzi amil(um) (lat. uveseljavati. sed magis amika veritas (lat. djelomičan ili potpun oprost kazne . a-. prijateljski sporazum.) iz prijateljstva. trofe prehrana) med.

-fikacija od lat. mos. ljubav sve pobjeđuje. ljubavnik. glagola facio. bogu Amonu) amoniti (hebr. amnionova voda amnitis (grč. amino-kiselina. upala amniona amok (malaj. moriš običaj) fil. zaboraviti krivnju amnezija (grč. nast. grč. Siriji i Palestini dok ga nisu pobijedili Hetiti. amor ljubav) v. ljubav amor vincit omnia čit. supr. a-morfos) bezobličnost. v. i 2. facere činiti. im. aluminijeva praška i nitrotoluola. zaljubljeni amortizacija (lat. glaz. pr. otrovan i nagriza kožu (naziv po libijskoj pokrajini Amoniji (ime prema egipat. v. tzv. a-morfos) bezobličan.) mit. Amon. amnestike) sposobnost ili vještina zaboravljanja neugodnih doživljaja i uspomena amnestirati (grč. spoj dušika i vodika. amoreti amoroso čit. veoma nježna i prozirna ovojnica u kojoj se nalazi embrij kod sisavaca. lat. kristalan amorfija (grč. bog ljubavi. Ammon) mit. amoretti) mn. 2. min. postupno. amabile. kratkotrajan. bezobličnost.) glaz. radosti i šale kod starih Rimljana (odgovara grčkom Erosu). supr. st. amor vincit omnija (lat. grč. amortisatio) 1. nemoralnost (ovako je njemački filozof Nietzsche nazvao svoje etičko shvaćanje koje odbacuje dotadašnji moral) amoreti (tal. . amnicola) stanovnik pokraj rijeke amnion (grč. -ites. ammoniakon. poput ovnovih rogova svijene okamine jedne izumrle vrste glavonožaca. usp. nekristaliziran. raditi) proces pretvaranja dušika iz različitih dušikovih spojeva (bjelančevina. osobito . amoniakon amonijak. bezobličan. a-. pobijedili su ih Izraelci kad su pod Jošuom osvojili Obećanu zemlju (Kanaan) amoriti (lat. amorozo (tal. lat. posteljica. nakaznost.amnestika amnestika (grč. amoriti amorevole (tal. bezbojan plin ljutog i neugodnog 68 amortizacija mirisa koji izaziva suze. nakazan. amnos) med. a-. nakaznost amorfizam (grč. min. slike malih bogova ljubavi u staroj rimskoj umjetnosti i umjetnosti renesanse i novog doba. nekristaliziranost. ljupki likovi krilate dječice zabavljene različitim poslovima. glavno božanstvo starih Egipćana. amabile amorfan (grč. ammoniakon) eksplozivna tvar — smjesa amonijačne salitre. ammoniakon. veliki neprijatelji Izraelaca koji su ih pokorili amoniemija (grč. salammoniacus) kem. djelomičan ili potpun gubitak sposobnosti pamćenja amnikolist (lat. oprostiti kaznu. Amon. upotrebljava se u rudarstvu i u ratnoj tehnici Amonićani jedno od drevnih arapskih plemena. mokraćevina i dr. e. amnos janje) med. dugotrajan ili stalan. simbol stvaralačke snage i rađanja amonal (grč.) posl. a-. po zakonom utvrđenom planu izvođeno vraćanje duga. kristaliziranost Amorićani (Semiti) narod koji je u 3. amnesteo zaboraviti) pomilovati. mnesis sjećanje) med. haima krv) med. Amon Amor (lat.) neobična i strašna vrsta ludila kod malajskih urođenika koje se očituje u nagonu za ubijanjem (klanjem) svakoga na koga se naiđe Amon (hebr. cornu Ammonis Amonov rog) geol. ljubav je jača od svega amoralizam (lat.) u amonijski dušik amonijak (grč. gmazova i ptica. n. prikazivano je s ovnovim rogovima. vladao u Babilonu.) 1. trovanje krvi amonijakom amonifikacija (grč. morfe oblik) bezobličnost. pren.

amortizirati državnih zajmova. opširno izlagati. proširivati. šteta na brodu amplasman (fr. ampliare proširiti) širenje. prodati ili ustupiti imanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). fone glas) uređaj koji pojačava glas i omogućuje istodobni telefonski razgovor s više osoba amplituda (lat. sudski postupak kojim se izgubljeni vrijednosni papiri i dokumenti proglašavaju nevaljanim (mortifikacija). tehnički instrument za mjerenje jačine električne struje. razgranati. amplificativus) proširivan. najveća udaljenost od ravnotežnog položaja. oteti. emire) carstvo. razvijati. emporter) voj. metron) fiz. odgađanje sudskog procesa o čijem se predmetu još ne može donijeti presuda. na jednoj skali. pokazuje broj ampera koji protječu kroz kotur žice ampir (fr. amplitudo obujam. grafia) znanost o vrstama vinove loze i grožđa ampelurgija (grč. galvanometar čija kazaljka neposredno. ampelos trs. koji proširuje. empirance) trg. peti padež superlativa amplissimus) amplitel lat. razviti. jedinica za mjerenje jačine električne struje. (lat. osvojiti . amortirati Ampel mitološki ljubimac Dioniza Bakha. vinograd. najveća razlika u zračnom tlaku. grč. kulon za sekundu ili struja koja prolaskom kroz vodenu otopinu nitrata srebra za sekundu izdvoji 0. sin jednoga od satira i neke nimfe. emplacement zemljište. osobito Francuska za vrijeme Napoleona I. amplificare) proširiti. ampliare povećati. osvajanje amportirati (fr.-grč. popuštanje ili pogoršavanje kvalitete robe. razgranavati. amplectivus) koji obuhvaća. šira obrada. prostranost. razvijanje. amplificare širiti. način izražavanja nadugačko i naširoko amportiranje (fr.001118 grama srebra ampermetar (fr. povećavati amplifikacija (lat. proširenje. amplificatio) proširivanje. i Napoleona III. luk na horizontu između izlaska i zalaska sunca. 2. prav. razrada. presvijetli (nekada titula visokih državnih činovnika. proširiti) veoma visok stupanj nekog svojstva ili neke osobine. povećati. izrada nekog akta u duplikatu radi bolje sigurnosti amplijativ (ampliativus. 3. ampelurgia) vinogradarstvo amper fiz. ampir-stil stil francuske umjetnosti za vrijeme Napoleona I. zauzeti. emporter) voj. 2. Ampereu (1775—1836). oponašao je staru rimsku umjetnost iz doba careva ampirans (fr. vraćati neki dug postupno. otuđenje nepokretnog imanja iz svjetovnih ruku i predavanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). širina) zem. amortizman amortizirati (lat. proširivanje. mjesto za postavlja- 69 amportirati nje topničkih oruđa. 3. izložiti. amortisare) 1. ret. zauzimanje. Dioniz ga je nakon smrti pretvorio u lozu ampelografija (grč. razgranavanje. otplaćivati.) veleugledni. gradilište) voj. povećavanje. za razliku od superlativa. veleslavni.. iscrpno govorničko izlaganje amplifikativan (lat. topnički položaj amplektivan (lat. tele daleko.. obuhvaćen amplificirati (lat. povećavajući amplijacija (lat. meteor. fiz. otimanje. grč. izgubljen vrijednosni papir ili dokument sudskim putem proglasiti nevaljanim. najvišeg stupnja amplissime (lat. koji povećava. nazvana po slavnom fr. Ampere. matematičaru i filozofu A.

anabaino uzlazim) koji se penje. na malo (supr. a svijet ne postoji. do sitnica. en gros) trg. amilacea (lat. trbušasta bočica za mast. oštećenih i uopće neizlječivih dijelova tijela. oskudica u smislu i osjećaju za ono što je umjetničko i lijepo. amuletum) hamajlija. ana) prijeđi. ili kretanje od mora prema unutrašnjosti zemlje.(grč. med. udvostručavanje napadaja grozničnih bolesti . anadyomai izroniti) "iz morske pjene rođena" (pridjevak božice Afrodite) anadiploza (grč. amputatio rezanje) med. njemačkom un. opširno. en face) sprijeda. potpuno odvajanje. a svijet je samo treperenje. anat. crkvena posuda u kojoj se drži vino i voda za pričest (u kat. s lica. bjelilo. odrezati. mundus svijet) fil. oko anabaptist (grč. odvojiti. razvijanje i jačanje bolesti anabioza (grč. amvon simbolično predstavlja kamen koji je anđeo odmaknuo s Kristovog groba amylacea čit. Bog je apsolutni duh. s kojega se čitaju Sveto pismo. dijadema Anadiomena (grč. latinskom in-. koji je bez smisla i osjećaja za ono što je umjetničko i lijepo. do. uglavnom (ispričati nešto) an.) mn. a-. pren. ana. anabaptistički anabaptizam (grč. ulje. farm. iscrpno. na. groznica koja napada svakog dana. igra toga duha amuzičan (grč. anabatična groznica med. trg. duž. kroz. na veliko. nepjesnički. molitve. v. uz. koji napreduje. staklo električne žarulje amputacija (lat. neškolovanost amvon (grč. na kraju polukružnih kanala uha itd. amusia) nenaklonost muza. ana-diploo udvostručiti) udvostručavanje. ana-basis) penjanje. ana (grč. nasilno odvojiti amulet (lat. obično o vratu amundizam (grč. stalna groznica anabaza (grč. trbušasto proširenje na cjevkastim organima. amputare odsijecati) med. propovijedi i spomeni. pravo u oči an gro (fr. en. npr. koji raste. razmrskanih. tj. ambon izbočenje na štitu) u pravoslavnoj crkvi: uzvišeno mjesto ispred oltara.. shvaćanje po kojem postoji samo Bog. po. retorička figura koja se sastoji u tome što sljedeća rečenica počinje riječima kojima je prethodna završena. ana-baptizo ponovno zaronjavam) vjerski pokret koji zahtijeva ponovno krštenje u zrelim godinama anabatičan (grč. otcijepiti. ret. oči u oči. odgovara našem ne-. zbog čega ga praznovjerni ljudi nose stalno sa sobom. neškolovan amuzija (grč. pren. osobito: Ksenofonova povijest vojnog pohoda Kira Mlađeg protiv svoga brata). uzlaženje (iz nižeg predjela u viši. podrobno. bios život) ponovno oživljavanje osušenih ili promrzlih životinja anadema (grč. lat. anadema) glavni ukras na kraljevoj glavi. predmet koji tobože ima čarobnu moć da štiti od bolesti i svake druge nesreće. odrezivanje ranjenih.: an gro) an fas ili anfas (fr. amusia) koji ne uživa ljubav muza. pr. ana-baptizo) pristaša ponovnog krštenja u zrelim godinama. na soleji. ponavljanje riječi.itd. teh. med. an) u grčkim složenicama ispred samoglasnika daje riječi niječno značenje. crkvi). ampulla bočica) ispupčena.ampula ampula (lat. potpuno i nasilno odvajanje jednog dijela od neke cjeline amputirati (lat. detail) potanko. do potan- 70 anadiploza kosti. lijekovi koji sadrže u sebi škrob an detaj (fr.

polureljefni umjetnički radovi. recepti anagram (grč. piše obratno anagrafi (grč. vježbanje i jačanje pluća i govornih organa glasnim govorenjem i pjevanjem anafora (grč. preosjetljivost organizma na ponovno ubrizgavanje bjelančevine anafoneza (grč. anafora) poet. med. an-ago vodim gore) tajni smisao. zool. an-afroditos) med. alegorično tumačenje Biblije (usp. bios život) mn. mila si nam ti jedina. zaključivanje na nešto općenito ili duhovno. ana-kampto) odbojni. med. epifora). fylaxis čuvanje. mila kuda si nam ravna. a ne za prikazivanje anagnozma (grč. aer zrak. liječnički propisi. zvuk) . npr. zagonetka koja se sastoji u tome da se slova jedne riječi napisu različitim redom. razmjerna podjela sokova i hrane cijelom tijelu. u starije kršćansko vrijeme: oni koji su za vrijeme službe čitali pojedine dijelove iz Svetog pisma anagnostici (grč. izbacivanje kašljanjem ili povraćanjem. isposnik. an-. aer zrak. anaglyptike) vještina izrade reljefnih ili polureljefhih ukrasa. pojavljivanje znakova na nebu anafrodit (grč. v. an-. ananke anaglifi (grč. sredstva za smanjivanje i sprječavanje spolnog nagona anagke v. iskašljavanje krvi. anachoretes) čovjek koji se povukao od svijeta. ana-gnostes) mn. mir od Rim. anagogija). anahoretski anakalipterija (grč. ana-grafo) mn. anagramma) najprije: obratno čitanje jedne ili više riječi. an-. anafonesis) med. figura ponavljanja istih riječi na početku stihova ili rečenice. onaj koji nije sposoban oploditi anafrodizija (grč. med. 71 anakamptičan anagnosti (grč. koji odbija (svjetlost. ana. ana-gnosma) štivo anagoga (grč. riječ napravljena premještanjem slova druge riječi različitog značenja anahoret (grč. anaerobi anafija (grč. zaštićivanje) med. oduševljenje. alegorično značenje. pjesnici tragičari koji su svoja djela pisali samo za čitanje. pustinjak. zool. anaglifi anagliptika (grč. npr.anadoza anadoza (grč.: Mila kano si nam slavna. slika i si. neosjetljivost (ili: smanjena osjetljivost) kože. mila kuda si planina. bolesni nedostatak ili smanjenost spolnog nagona anafrodizijaci (grč. ana-grafo napišem) sprava koja. usamljenik. an-ago) uzdizanje. afrodisia ljubavno uživanje) med. afrodisiakos koji pripada ljubavnom uživanju) mn. ana-dosis) fiziol. an-. obično pokraj crkava i samostana anakamptičan (grč. radi ponovnog otiska i umnožavanja. afe dodirivanje) med. bios život) mn. ana-gnostes) mn. anagliti anaglipti (grč. probava anaerobi (grč. anagraf (grč. anaglyfa) v. (usp. med. klice koje se mogu razvijati i razmnožavati tek kad im se ukloni kisik anaerobionti (grč. izbacivanje krvi anagogija (grč. prid. školovani robovi ili slobodnjaci kod starih Grka i Rimljana koji su služili kao čitači ili predavači po boljim kućama. rob je anagram od bor. bakterije koje mogu živjeti bez kisika. ana. anaglypta) mn: umj. uzdizanje duha apstraktnom razmišljanju i si. ana-kalypto otkrivam) svečano skidanje vela s nevjeste anakampterija (grč. astr. poremećaj u osjetilu dodira anafilaksija (grč. ana-kampto skrećem) sklonište za sirotinju.

prethodna istraga anakronizam (grč. katoptrika. ana-klasis prelamanje) opt. kata odozdo. uspostavljam) med. anakrusis) u metrici: naglašavanje. jačati) med. trijenale analekti (grč. ana-kollao nalijepiti) med. n. tj. sredstva za čišćenje grudi od sluzi. dioptrika anaklaza (grč. ana-klino nasloniti se) med. anakoluthos) nepravilan. čišćenje prsiju od sluzi. ljupko. akust. st. prolazni užitak u ljubavi. nježno. ples i društvo. hraniti. odabrana štiva analepsija (grč. onda se ista tolika količina spušta s visine prema zemlji anakatartici (grč. datuma. analabos) pravoslav. podizanje) tjelesna okretnost koja se stječe vježbanjem anakuza (grč.e. ana-kefalaio ponoviti u glavnim točkama. od anno godina) umjetnička priredba što se održava svake godine. koje se onda moraju po smislu dopuniti anakolutičan (grč. prestanak rastenja i razvijanja anale (tal. mast za zarašćivanje rana anakolut (grč. anaktesis) med. anakreontika poezija koja u malim pjesmicama slavi 72 analeptici laki. akuo čujem) med. nesuvremenost.). anachronismos) pogreška u računanju vremena. anakrisis) ispitivanje. anaklastos prelomljen) opt. bez veze Anakreont starogrčki lirski pjesnik (6. pjevali ljupke. nedostatak u pravilnosti rečenične konstrukcije koji nastaje poradi iznenadne promjene ili prekida. okrjepljenje. analepsis. poluležeći položaj bolesnika anakolema (grč. npr. događaja. ozdravljenje anakufizma (grč. po uzoru na Anakreonta. kratko anakriza (grč. ana-kathairo očistim) mn. plesu i društvu anakreontičari mn. analambano podižem. baino idem. proučavanje odbijanja zvuka anakatabat (ana. kratko ponavljanje nečega. koji su. rekapitulacija anaklastika (grč. četvrtasti naprsnik kod kaluđera analdija (grč. sjediniti u cjelinu) združivanje u cjelinu. bijenale. ozdravljenje. prelamanje svjetlosnih zraka anakliza (grč. st. skupina njemačkih pjesnika XVIII. vino. proučavanje prelamanja svjetlosnih zraka. sredstva za jačanje i okrjepljenje . ana-kampto) opt. med. zanemarivanje onoga što odgovara duhu i prilikama vremena. jačanje analeptici (grč. motivi su mu ljubav. iskašljavanje anakefaleoza (grč. anakatartična sredstva anakatarza (grč. katkada i frivolne pjesmice anakreontski (grč. naslanjanje leđima. anakoluthia nedostatak veze) gram. ana. annale. udaranje glasom na slog anakteza (grč. dolazim) meteor. proučavanje odbijanja svjetlosti. da netko naslika u kakvoj antičkoj kući televizor anakruza (grč. uspostavljanje ravnoteže medu slojevima zraka: kad pri puhanju jakog vjetra velika količina zraka krene odozdo naviše. gluhoća zbog oboljelosti slušnog živca analav (grč. an-. analekta) mn. ana-lambano) mn. ajdaino potpomagati. med. pr. osobito poslije dužih umetnutih rečenica ili poradi izostavljanja riječi. vremenska poremećenost.anakamptika anakamptika (grč. dolje. ana-kathairo očistim) med. ono što je u suprotnosti s kronologijom. oporavak. Anakreon) po ugledu na grčkog lirskog pjesnika Anakreonta. anakufisma dizanje. lako. vinu. usp.

nepismenjaković. Nikolova prizma). tipu ili uzorku analogia juriš (lat. analogia) sličnost. ljetopisi analist (lat. ana-lyo) rastaviti. tj. an-. analgesia) med. prikaz. moderna analiza rješavanje problema njihovim zaključivanjem na jednadžbe. koji se bavi raščlanjivanjem na sastavne dijelove (misli. odgovarajući. ocjenjivanje. analytikos) raščlanjujući. s njime je identično vezan. srodan. prestanak (ili: gubitak) osjećaja bola. istovrsnost. fizička analogija djelomična sličnost između zakona jednog područja pojava sa zakonima nekog drugog područja pojava.) nešto što odgovara razumu. analysis) raščlanjivanje. podoban analogija (grč. ocjena. analytike) teorija analize. dokaz (ili: zaključak) na osnovi sličnosti analeptičan (grč. kemičar i dr. suda u njegove dijelove. okrjepljujući analfabet (grč. razložiti. istovrstan. beta) onaj koji ne zna abecedu. koji se zasniva na analizi. analogon). razlagati nešto (u najmanje sastavne dijelove). ispitivati potanko analogan (grč. kvantitativna analiza kem. raščlanjavati. onaj dio polariskopa koji služi utvrđivanju činjenice da je svjetlost polarizirana (zrcalo. pravilu. što je u skladu s razumom analogan (grč.) pravna sličnost. ta sličnost pridonosi da se ta dva područja uzajamno objašnjavaju (Maxvell) analogizam (grč. suprotno: sintetički analitika (grč. vještina i metoda raščlanjivanja misli i pojmova u njihove sastavne dijelove. određivanje sastojaka nekog tijela. annales. ljetopisac. analogos) sličan. tj. godišnjaci. rastavljati. sličan. analogon racionis (lat. analogon) sličan ili odgovarajući predmet (ili: događaj). razlaganje. zaključak iz pojedinačnog ili posebnog o pojedinačnom ili posebnom kao sličnom. polarizator analizirati (grč. analogismos) fil. zaključak po analogiji log. logična analiza razlaganje pojma u njegove oznake.analeptičan 73 analogizam nekog stava raščlanjivanjem na jednostavnije stavove već dokazane ili kao istinite prihvaćene. analogon rationis čit. sudovima i zaključcima analiza (grč. raščlaniti. kvalitativna analiza kem. koji je nastao putem analize. npr. razlaganje cjeline na njezine dijelove. slično (ili: odgovarajuće) stanje. bezbolnost. podoban.) analitički (grč. tijela itd. uzorkom. suglasan. analgija anali (lat. tipom. koji raščlanjuje. sva su tijela rasprostrta. neznalica analgezija (grč. suprotno: sinteza analizator (lat. odgovarajući. okrjepan. annales) 1. pisac godišnjaka analitičar (grč. suglasnost s pravnim načelima analogičan (grč. elementarna logika logika koja se bavi pojmovima. mat. alfa. ispitati. određivanje sastojaka nekog tijela po njihovoj težini. analytikos) filozof. analitička definicija određivanje pojma pomoću njegovog najbližeg roda i njegove svojstvene razlike. analystor) fiz. koji je u skladu s nekim pravilom. usp. analeptikos) osvježavajući. annus godina) mn. koji ne zna ni čitati ni pisati. istovjetnost ili suglasnost u osobinama i odnosima. stara analiza dokazivanje . psihološka analiza razlaganje predodžbe u njezine elemente. analitički sud sud koji se zasniva na tome što se subjektu pridaje predikat koji se u njemu već nalazi. koji odgovara nekom zakonu. neosjetljivost.

anantapodoton nedovršena rečenica) ret. plašljiv. lijekovi za jačanje pamćenja anamnestika (grč. anapneusis) med. kob. koji pripada sjećanju. anapetes raširen. dokazivati ili zaključivati na osnovi sličnosti anamartetičan (grč. bot. ana-plasso preobrazim) med. an-anthes) bot. zamjenjivanje izgubljenih ili oštećenih dijelova tijela i udova anapneuzija (grč. med. sila. rastenje mesa anaplerotičan (grč. anapnoična sredstva anaprozelit (grč. vještina ispravljanja slomljenih ili uganutih kostiju. bot. prirodni nagon. po dijeti anantapodoton (grč. med. Platonovo naučavanje po kojem je duša preegzistirala. ana-morfosis preobražaj. anamorfotičan anamorfoza (grč. anaplerosis) dopunjavanje. uzimanje hrane po propisu. ana-mimnesko sjećam se) koji se tiče sjećanja. nepogrješiv anamartezija (grč. anagke) usud. po optičkim zakonima unakaženo nacrtana slika nekog predmeta. udes. južnoamerička biljka veoma ukusnog i mirisnog ploda anandričan (grč. anamnesis sjećanje) fil. anamnesis sjećanje) fil. sudbina. sredstva koja pomažu nadoknađivanje izgubljenih dijelova i stvaranje. ananke nužnost. anapaistos) metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: U U —.: Ne učiniš li. sredstva koja pomažu disanje. uii-andria) nemuškost. proselytos) onaj koji je ponovno obraćen na vjeru. anantičan (grč. an-amartesia) bezgrješnost. anamnestična sredstva med. an-amartetos) bezgrješan. morfe oblik) izokrenut. nakazan. r emuževnost. naopak. ana-neosis) pomlađivanje 74 anaprozelit ananim grč. podaci koje bolesnik daje liječniku o svojem zdrastvenom stanju prije sadašnje bolesti anamorfičan (grč. med. nenormalno preobražavanje poradi izopačenja ili promjene u navici biljke ananas (lat. pseudonim od unatrag čitanog imena (prezimena): Kramer — Remarque (njem. proširenost krvnih žila anaplastična sredstva med. otvoren) med. fiz. odmor anapnoici (grč. ana-pneo) mn. ali tako da izgleda onako kakva treba biti kad se gleda s određene točke (optička anamorfoza) ili odbijanjem od pogodnog zrcala (katoptička anamorfoza) i kroz brušena stakla (dioptrička anamorfoza)'. koji dopunjuje. jačanje pamćenja anamneza (grč. zamjenjuje anapleroza (grč. sredstva koja se upotrebljavaju i primjenjuju u anaplastici anaplastika (grč. potreba. plastična kirurgija anaplerotici (grč. an-andros) koji je bez muškonti. koji nema prašničkih niti anandr'j« (grč. zbog čega se zove i antidaktil anapetija (grč. uspoređivati. vještina sjećanja i pamćenja. ananassa sativa) bot. pamćenju. bez cvijeta. koji ne cvjeta anapest (grč. duboko disanje. fagein jesti) med. izopačena oblika. nepogrješivost anamnestičan (grč. prešutkivanje završne rečenice.analogizirati analogizirati (grč. književnik) ananke (grč.maneozij'a (grč. ana-pleroo ispunim) koji pomaže naknadno rastenje. plašljivost. ana. odušak. preinaka) preobražaj. ana. nužda. ispravljanje i uklanjanje raznih tjelesnih nedostataka kirurškim putem. kukavičluk . npr. vidjet ćeš što će biti. prije postojala u čistom stanju i tu stekla svoje ideje. obrnut daktil. neizbježivost anankofagija (grč. ana-pleroo ispunim) mn. koji je ponovno pridobiven 7a nešto . ana-logizomai) usporediti.

armonia) glaz. usana. oporavak (rekonvalescencija). pren.anaptiza anaptiza (grč. izbacivanje sluzi anaptoza (grč. teško.-lat. koji pomlađuje. osobito krvi. npr. oni istupaju protiv toga da radnici stvore svoju proletersku stranku. čovjek koji pokušava svim mogućim sredstvima. nedostatak udova anartros (grč. prema gornjim dijelovima tijela anarhija (grč. uskrsnuće. Bakunjin anarhoidan (grč. visok 8075 metara. stezanje želuca. 1. anarhistički anarhizam (grč. prenošenje. v. progresivne i bulbarne paralize) anartrija (grč. eidos izgled) sličan bezvlašću (anarhiji) anarhoindividualizam (grč. anarchia bezvlašće. koji suši ranu anastatičan (grč. ana-spao) med. anarroia) med. ana. arthron ud) bezudnik. seismos potres) geol. pomoću litografije prije tiskanog teksta pripremljen za novo izdanje knjige anastaza (grč. ana-stello) koji zaustavlja krv. bakroreza. an-. Proudhon. ana. arche vlast) pokret koji teži ostvariti potpunu slobodu pojedinca i uništiti svaku političku vlast. ana. anastasis ustajanje) ponovno ustajanje. ždrijela. stanje društva u kojem potpuno prestaje vladavina zakona i svakog autoriteta. an-apto objesim) utučenost. pren. anastatikos) koji odvodi ono što je nezdravo. anistemi. spremanje novog izdanja neke knjige time što se kemijskim putem (litografijom) izravno tiska iz staroga izdanja . umnožavanje. med. med. penjanje sokova. med. svojstvo potresa kod kojih se događaju velika vertikalna pomicanja tla anaspazmija (grč. tisk. čovjek koji je toliko debeo da mu se više ne raspoznaju zglobovi anasarka (grč. nastaje zbog uzetosti mišića za govor (jezika. bez vode) pristaša mišljenja daje potrebno srušiti postojeći državni i društveni poredak. ustajanje iz bolesničke postelje. potpun nered anarhist (grč. kao i pro- 75 anastaza tiv sudjelovanja radnika u političkoj i parlamentarnoj borbi anarmonija (grč. lica kao posljedica moždane kapi. kad bolesnik govori potpuno nerazumljivo. disharmonija anartrija (grč. arthron ud) 2. sredstva za zaustavljanje krvi anastaltičan (grč. an-.) teza 0 otuđenju čovjeka od društva (ideolog Max Stirner). gotovo nemoguće ostvariv cilj anareja (grč. grč želuca anastaltici (grč. osnivači: Stirner. naučavanje koje svodi društvo na slobodnog pojedinca kome ne smije biti nametnut nikakav red niti zakon anarhosindikalizam oportunistička struja u radničkom pokretu čiji pripadnici smatraju da radnici mogu popraviti svoj položaj samo štrajkovima i organizacijom uzajamne pomoći 1 da se pitanjima radničkog pokreta imaju baviti samo sindikati. an. sarks meso) nakupljanje tjelesne tekućine u potkožnom vezivu (koža postaje gnjecava. skrušenost Anapurna teško pristupačan vrh u himalajskom gorju. koji obnavlja. grla. an-archos bez poglavara. iskašljavanje. ana-stello suzbijam) mn. ozdravljanje. ana na. srušiti postojeći poredak i zavesti stanje potpunog bezvlašća. arthron ud) med. bez ikakvih obzira. ana-ptyo ispljujem) med. prijenosni. gore. a nakon pritiska prstom ostaje u njoj udubina) anaseizam (grč. povećana disartrija. ispljuvavanje. pr. anarchia) bezvlašće.

ušća. baciti prokletstvo na koga ili što. med. odnosno biljku anatomija (grč. anastrofe) ret. vještina rezanja leša ili biljke radi znanstvenog ispitivanja. ana. obgrliti. lihvarenje. dovesti između dvije vatre anbrinirati (fr. med. ana-tribo trljam.) dvostruk. anatriptica) mn. dvostran. stoma usta) mn. ana. logia) znanstvena disciplina koja se bavi unošenjem lijekova u tijelo kroz kožu. topografska. oštrovidan. preokretanje maternice i mokraćnog mjehura Anat feničko-kanaanska božica ljubavi. do sitnica anatrepsis (grč. stoma) med.) neka je proklet! anatematizirati (grč. usporedna anatomija ona koja uspoređuje gradu i sastav ljudskog tijela s tijelom životinje anatomizirati (grč. uzimanje kamata na kamate. anatomikos koji reže) medicinar ili botaničar koji radi znan- 76 anceps stvenog istraživanja reže i proučava leš. sestra boga Baala anatema (grč. djevica-ratnik. embrasser) zagrliti. ana. trepanacija anatripsis (grč. trljanje udova. embrunir) slik. ana-trope preokret. stoma usta) sastaviti otvore. kolebljiv. sredstva za otvaranje začepljenih ušća krvnih žila i dr. anatresis) med. anatole istok) istočni. patološka anatomija ona koj'a proučava sve promjene koje se zbivaju na tjelesnim organima pri raznim bolestima. protuprirodno otvaranje krajnjih dijelova krvnih žila anastrofa (grč. ana-tribo) med. anatriptična sredstva anatriptika (grč. rastavljati na sastavne dijelove. "drugi neki čovjek". ana. spojnica dviju krvnih žila ili dvaju živaca. crkveno progonstvo ili prokletstvo nekog čovjeka ili stvari. preokretanje riječi. pren. proklinjanje. jako povraćanje anbrasirati (fr. metr. anathema esto čit. anathema) prokletstvo. pobijanje nečijih navoda jednostavnim negiranjem. med. okret) ret. med. koji je bez poremećaja u oštrini vida anastomizirati (grč. isključiti iz crkvene zajednice anatimijaza (grč. stigma točka) opt. premazati tamnom bojom. kirurška ili primijenjena anatomija ona koja proučava pojedine dijelove tijela i njihov raspored. ana-temno režem. ana-tribo trljam) med. raščlanjivati. tokizo dajem pod kamatu. anatocistički anatolijski (grč. param) parati. usp. ana-thimiasis) isparavanje. tj. oporavak (ili: jačanje) pomoću hrane anatreza (grč. zelenašim) prav. podrigivanje anatocizam (grč. voj.nastigmat anastigmat (grč. anatomia rezanje) znanost koja se bavi proučavanjem sastava i grade tijela živih organizama. stigma) opt. nesiguran. dvosmislen. istočnjački anatom (grč. anastomoza (grč. ujediniti. pren. mijenjanje mjesta riječima. zelenašenje. ana. spojiti anastomotici (grč. potamniti anceps (lat. t < . kletva. utrljavanjem anatriptici (lat. koji daje punu oštrinu slike. češanje kože anatripsologija (grč. fotografski objektiv od posebno kombinirane leće koji daje slike koje sve do rubova pokazuju veliku oštrinu anastigmatičan (grč. umjesto "neki drugi čovjek". ana-trefo) med. anathematizo) prokleti. poljubiti. dimljenje. otvaranje bušenjem. sredstva za trljanje. isključenje iz crkvene zajednice. anatema esto (lat. pr. med. proučavati u potankosti. liječenje trljanjem anatropa (grč. npr.

u novije vrijeme anegdotama se nazivaju dosad netiskani stari spisi ili pojedini odlomci iz njih. aner. lithos kamen) mn. hermafroditizam android (grč.ancora oznaka za kvantitetu jednog sloga koji može biti dug ili kratak ancora čit. žena najvećeg trojanskog junaka Hektora. skup svih prašnika u cvijetu andristi (grč. aner. ponovno andaluzit min. aner. aner. andamento hod) glaz. kamen koji ima oblik ljudske glave ili nekoga dijela ljudskog tijela androliti (grč. antropofag androfob (grč. endosser) trg. znanost koja se bavi proučavanjem bolesti svojstvenih muškarcima (za razliku od ginekologije) Andromaha (grč. gdje je pronađen) andamento (tal. angelos anđeo) bot. gyne žena) dvospolnost. ankora (tal. šaljiva ili duhovita pričica . andros) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek (muškarac) androfag (grč. nakon Hektorove pogibije bila robinja Ahilovog sina Pira i s njim imala tri sina. andragathia) muževnost. Božji glasnik. aluminijev silikat (nazvan po Andaluziji. poet.) mn. aner. angelos vjesnik) teol. fobos) onaj koji zazire od ljudi. anekdotos neizdan) 1. malo laganije. temno režem) anat. slabić androginija (grč. još nije objavljen ili namjerno nije tiskan. spis koji. potpisati mjenicu na poleđini i time je prenijeti na drugoga andosman (fr. endossement) trg. pokretan ljudski lik androidan (grč. čestitost andrecej (grč. andros) mn. vrlina. dio fuge andante (tal. andare ići. hrabrost. razvitak jajne stanice bez sudjelovanja ženskog zametka androgin (grč. muž. andante) glaz. ljekovita biljka štitarka (kravojac) anđeo (grč. oikion kuća. hermafrodit. uspaljenost žena prema muškarcima. geol. eidos lik) sličan čovjeku. eidos lik) umjetno napravljen. fonos ubojstvo. koji se plaši ljudi (muškaraca) androfobija (grč. kao u hodu. nova i kratka priča. ljubičasti okrugli rezanci u obliku graška andosirati (fr. glavni je predstavnik bio Pomponazzi (1462— 1524) andro (grč. umjereno andarini (tal. Euripid i Račine napisali su istoimene tragedije andromanija (grč. aner. okamenjene ljudske kosti andrologija (grč.) glaz. stanište) bot. andro-fagos) ljudožder. više biće anegdota (grč. iz bilo kojeg razloga. logia znanost) med. rezanje ljudskog leša radi znanstvenog ispitivanja anđelika (grč. andros čovjek. osobito prvog čo- 77 anegdota vjeka. aner.) glaz. aner. mania) med. aner. još jednom. potpis mjenice na poleđini. fil. uškopljenik. kefale glava) min. 2. mati Astijanaksova. aner. priča o kakvom zanimljivom događaju. nimfomanija androtomija (grč. kao imenica: djelo u laganom tempu andantino (tal. andro-mania) čežnja za muškarcima. lagano. aner. andro. prijenos mjenice andragacija (grč. andro-gynos) dvospolac. aner. gone rađanje) stvaranje čovjeka. aner. Aristotelovi sljedbenici koji su negirali besmrtnost ljudskog duha. Andromache) mit. fobos) strah od ljudi (muškaraca) androfonomanija (grč. ludilo koje tjera ljude na ubojstva androgeneza (grč. napravljen u ljudskom obliku androkefaloid (grč.

filos prijatelj) bot. nedostatak krvne vode ili krvnog seruma. a-.(grč. haima krv) med. sve što je dodano ili vezano za nešto aneksan (lat. grafo pišem) sprava koja bilježi na papir brzinu i smjer vjetra. an-. grafo pišem) spis koji nema naslova anepija (grč. vjetrometar anemometrija (grč. an-. ge zemlja/ nastanjena zemlja) predjeli na Zemlji na kojima se ljudi ne mogu stalno nastanjivati (npr. a-. metron.alpha privativum ne-. prisvojiti anekumena (grč. anemos. metoda liječenja koja se sastoji u udisanju pročišćenog zraka anemoskop (grč. npr. an-. annexus) zavisan. elektron jantar) fiz.anegertika anegertika (grč. an-egeiro probudim) vještina da se obamrli povrate u život aneklogist (grč. šaljivo: krasti. pridružiti. vezan za. kod kojih vjetar prenosi cvjetni prah (pelud) anemograf (grč. blijed. anemos. strujanja zraka. nijemost . slab. a-. nastavak. sprava koja pokazuje pravac puhanja vjetra anenergija (grč. a-. a-. haima krv) med. oikumene /tj. neelektričan (za tijela koja izgledaju kao da nemaju elektriciteta. vještina mjerenja brzine i jačine vjetra anemometrograf (grč. odnosno vjetra. annectere) pripojiti. a-. grafia) opisivanje (ili: proučavanje) vjetrova anemologija (grč. pren. dodatak. dio medicine koji proučava beskrvne operacije anemičan (grč. anemos. an-energeia) neradnost. anemos. urođeni nedostatak mozga anepigraf (grč. nesposobnost govorenja. slabokrvnost. metron) sprava za mjerenje brzine kretanja. annexio) prijatelj ili pobornik širenja države pripojenjem tuđih pokrajina anektirati (lat. skopeo gledam. nesposoban za život anemidrija (grč. barys težak. anemo-logia) proučavanje vjetrova anemometar (grč. kovine) anematoza (grč. vidim) vjetrokaz. koji voli vjetar (za biljke koje vjetar oprašuje. anemograf anemopatija (grč. močvare itd. pridodan. npr. an. lijenost. hydor voda) med. annexus) prilog. ukrasti. tj. anemos. enkefalos mozak) med. grafo) v. anemogamne biljke biljke koje se oplođuju pomoću vjetra. pathos bol) med. ergon djelo) med. gamos brak) bot. haima krv) slabokrvan. kod kolere anemija (grč. oskudno ili nedovoljno stvaranje krvi u tijelu anematurgija (grč. metria) mjerenje. a-. nakaza rođena bez mozga anenkefalija (grč. liječenje zrakom. anemos. a-. an-eklogistos bez obračuna) onaj koji je oslobođen polaganja računa aneks (lat.) anelektričan (grč. odnosno mjeri jačinu vjetra anemobat (grč. pripremni aneksija (lat. pridruženje aneksionist (lat. metron) sprava koja pokazuje. enkefalos mozak) med. nedostatak snage anenkefal (grč. pustinje. sporedan. anemos. bolest čiji je uzrok smanjen broj eritrocita ili smanjena količina hemoglobina u krvi anemo. haima krv. baino idem) plesač na užetu anemofilan (grč. • anemos. tromost. anemos. anemometrograf anemografija (grč. tj. anemos. oplođuje) anemogaman (grč. anemos. anemos) predmetak u složenicama sa značenjem: vjetar 78 anepija anemobarometar (grč. epi na. haima krv. epos riječ) med. annexio) pripojenje.

neuron živac) med. slavili su je na dan 21. an-aisthesia) med. barometar s elastičnim metalnim perom (bez žive) anervija (lat. an-. anaistheteo ne osjećam) mn.). slabost (ili: malaksalost) živaca aneza (grč. an-.. udijevati. ravnodušnost. tupoglav. angelos glasnik) pokret koji je nastao u Parizu 1948. sukob. npr. pustiti se. redovna dužnost. za ples. med. započeti razgovor. sredstva koja izazivaju neosjetljivost (pri kirurškim liječenjima) anestetičan (grč. založiti se. epithymia požuda) psih. pr. anervičan anestetici (grč. bezbolan. koji je uzet u službu. započinje riječima: Angelus Domini nuntiavit Mariae /latJ Anđeo Gospodnji navijestio Mariji. skloniti koga ili što. a ime joj se izvodi od "ab angerendo". ana. staviti nekoga u opasnost. neosjetljivost prema bolu.anepitimija anepitimija (grč. uzeti u službu. obvezati obećanjem. obvezatnost. fil. filum konac.) anđeo. kao reakcija na egzistencijalizam i slične pokrete. angažirati se zauzeti se. npr. voj. angariatio) uporaba privatnih stvari (automobila. za ples. pogodba. ergon djelo) med. tući topovima po dužini. anervia) med.. neros tekuć) fiz. a-. (grč. voj. enfilade) dugi red. Ave Maria Angerona (lat. pren. uzetost. učiniti neosjetljivim aneurija (grč. negiranje onoga što je protivnik pokušao dokazati anergija (grč. enfiler) udjenuti. uključen u borbu angažirati (fr. npr. nesposobnost osjetila da prima podražaje anestezirati (grč. anfractuosus) krivudav. stupanje u službu. pogađati. obvezati na besplatan rad za državu angažiran (fr. • ^pažljiv. ops oko) med. angaria) težak posao. tromost žila. zauzet. 2. neko plaćanje itd. od podizanja Sun- . slabljenje. an-. npr. a-. engager) obvezati. anaistheteo ne osjećam) med. v. an-aisthetos) koji čini neosjetljivim prema bolu. služba. koji je bez bola. boj angelizam (grč. najam. uplesti se u borbu. zalagati se (za koga ili što) angažman (fr. npr. kulučenje angarijacija (lat. tupoglavost. red soba u jednom nizu. oslanja se na naučavanje Katoličke crkve o anđelu čuvaru koji svakog čovjeka prati kroz život i upravlja njegovim djelima angelus (lat. zalaganje. nanizati. fr. molitva uz večernja i jutarnja zvona (kod rimokatolika. neravan. davanje u zalog.) starorimska božica šutnje (prikazivana je s prstom na stisnutim usnama. nesposobnost očiju da vide i raspoznaju crvenu boju aneroid (grč. nagovoriti. anesis) med. npr. vijugav. navesti. bolesti anfilada (fr. uzrujanost. nizati. obveza. pogoditi. zauzimati se. upustiti se u nešto. neosjetljiv. popuštanje.. brodova i dr. (grč. obećati. kuluk. pobuditi. s boka 79 Angerona anfraktuozan (lat. nemaran. uzbuđenost. voj. erethyzo) nedostatak razdražljivosti anereza (grč. anairesis) ret. engager) obvezan. za ratne svrhe angarirati (lat. tj.) protiv volje vlasnika za potrebe države. opiti. pren. jutarnje i večernje zvonjenje kod katolika. zaobilazan angarija (lat. izostanak alergije tamo gdje bi trebala biti (česta pojava kod teških tuberkuloznih bolesti) aneritropsija (grč. erethyzo dražim) uzbuđenje. biser. najmiti. prosinca. engagement) obvezivanje. voj. an-. rastresen anestezija (grč. 1. erythros crven. olakšavanje. angaria) uzeti u kuluk. bočna vatra anfilirati (lat. ugasnula sposobnost žuđenja za čim aneretizija med.

v. pektoralna angina angiografija (grč. uzak) med. v. angeion posuda. angeion posuda. sužavanje (ili: stješnjavanie) krvnih žila angiotenioar* ^gr^. angeion posuda) med. upala krvnih žila. pjega ili izraslina na koži ili sluznici zbog nenormalnog množenja i širenja krvnih ili limfnih žila angioneuroza (grč.) glaz. biljke čije su sjemenke zatvorene u plodište angiostenoza (grč. angeion posuda. angina) med. osobitost engleskog jezika anglicizirati (fr. anglicismus) engleska riječ koja je ušla u neki drugi jezik i udomaćila se u njemu. rezanje. angitis angina (lat. angoscioso angoscioso čit. Angila. filos prijatelj) prijatelj svega što je englesko: politike. grč. angeion posuda. anglez (fr. stenos tijesan. mania strast) pretjerano oduševljenje Englezima i svime što je englesko angora odlična vuna koja se dobiva od angorske koze i oplemenjenog angorskog zeca. fobos strah. karpos plod) bot. spasmos grč) med. stijesniti. bijeg) neprijatelj svega što je englesko. ima tanka i duga vlakna svilenkasta sjaja angosciosamente čit. grč. angeion posuda) med. angošjozo (tal. bolest živaca krvnih žila angiopatija (grč. opći naziv za sve bolesti krvožilnog sustava angiosarkom (grč. sperma sjeme) bot. angošjozamente (tal. grč. angere suziti. proučavanje krvnih žila ili odnosa tekućina u ljudskom tijelu angiokarp (grč. učiniti engleskim Anglikanska crkva engleska protestantska državna Crkva Angloamerikanac Amerikanac engleskog podrijetla anglofil (lat. angeion posuda. angeion posuda. rak krvnih žila angiospazam (grč. grč. angeion posuda. angeion posuda. proširenje krvnih žila angiitis (grč. mania strast) pretjeran ljubitelj svega što je englesko anglomanija (lat. plod zatvoren u plodište i biljka s takvim plodom angiologija (grč. stezanje i jaki bolovi u predjelu srca. angeion. angeion) med. opis krvnih žila. angiografija angiom (grč. Anglia. ektasis rastenje) med. jer nakon najkraćeg dana u godini Sunce opet počinje svoj uspon angiektazija (grč. pathos bol) med. kritosjemenjače. angina pektoris (lat. angeion posuda. jezika itd. Anglia. brižno. fobos) strah od Engleza ili mržnja prema Englezima angloman (lat. logia znanost) fiziol. grč. angiitis anglaise čit.angiektazija ca. temno režem) med. bolno ango »tura-kora gorka kora jedne južnoameričke biljke.) glaz. upala krajnika ili ždrijela angina pectoris čit. angliciser) poengleziti. neuron živac) med. anglofob (lat. grč krvnih žila angiosperme (grč. operacija krvnih žila angitis (grč. nazvana po gradu Angosturi. Anglia. onaj koji mrzi Engleze ili se boji Engleza i njihovog kulturno-političkog utjecaja anglofobija (lat. grafo pišem) fiziol. određena osobina engleskog jezika prenesena u neki strani jezik. grlobolja. kulture. upotiebljava se kao liiek . sarx meso) med.) živahan engleski ples u dvočetvrtinskom i tročetvrtinskom taktu anglicizam (lat. teino zatežem) koji j 2 u vezi sa za f ef mtošću krvnih žila 80 angostura-kora angiotomija (grč. angeion posuda.) med. Anglia. angeion posuda.

sada se upotrebljava i za pripremanje vrste gorkog likera angster (tal. annihilare) poništiti. životinja animalan (lat. lat. biljka od koje se pravi anilin.: vegetabilije animalist (lat. zadihanost anhengsl (njem. tzv. umjetnik (slikar ili kipar) koji slika ili izrađuje životinje animalitet (lat. izostanak užitka pri pojavama koje u normalnim prilikama izazivaju taj osjećaj anhelacija (lat. hydor voda) kem. an-. služi za pripremanje različitih lijepih. opovrgnuti. poštenjak Anima tota in toto et quolibet totius parte čit. angulus) ugao. animalije (lat. ukidanje. upija vodik i postaje kiselinom anhidrija (grč. Svi sveti anima candida čit. bez vodika. an-nil. ži-> votna svježina. animalna hrana meso. vatrenost. bezbojno aromatično ulje. anhelatio) kratko. trenutak od kojega se zametak u utrobi smatra živim animal (lat.) duša. angustrum) visoka boca ili vrč za pijenje s uskim grlićem angul (lat. angulus ugao. opovrgavati anil (ar. an-nil) kem. pren. proces animalizacije pretvaranje anorganskih . anguistara. anima mundi (lat. ukinuti. tj. an-nil) med. dahtanje. an-. annihilatio) poništavanje. animalis) životinjski. anilis) bapski anilin (ar. nestašica vode. hydor voda) kem. prirepina. na narukvici i si. hedone radost) med. ali koji izložen vodi apsorbira. građu. hidros znoj) nemogućnost pravilnog izlučivanja znoja anidrija (grč. duh. slobodan od vode. poživotinjenje. anydria) v. animalitas) životinjstvo. animalia) mn. an ne. animal životinja) umj. anhidrija anidroza (grč. šp.) glaz. dobiva se od anila anilitet (lat.) bijela duša. hidros znoj) med. prema Angouleme. kut angularan (lat. anilitas) bapska starost. supr. anidrija anhidrit (grč. davanje duše. jela od mesa. mlijeko. spoj kisika s nekim elementom. duša svijeta. glavni grad zapadnofrancuske pokrajine Charente) vrsta vrlo kvalitetne jabuke angusta (lat. prirepak. neprirodno sužavanje krvnih žila u ljudskom tijelu anhedonija (grč.) ono što je živo. potpun izostanak izlučivanja znoja zbog nedostatka žlijezda znojnica 81 animalizacija anihilacija (lat. animarum dies (lat. prišipetlja anhidričan (grč. kojem je oduzeta voda. angularis) uglat angulemka (fr. teško udisanje zraka. životinjska priroda animalizacija (lat. živost. opovrgavanje anihilirati (lat. životinjska tijela. anil) bot. anhydria) bezvodnost. jaja itd. žestina. trovanje anilinom anima (lat. an-. anima kandida (lat.angster protiv povratnih groznica. anilinskih boja. sumporno-kiselo vapno kojem je oduzeta voda anhidroza (grč. an-. angustatio sužavanje) med. hydor voda) kem. animalisatio) pretvaranje hrane u životinjsku tvar. oživljenje. suša. npr.) fil. soli i oksidi anhidrid (grč. ljutnja. raste u Indiji anilan (lat.) Duša je čitava u cjelini i u svakom dijelu cjeline (Giordano Bruno) animacija (lat.).) dan sjećanja na mrtve u Katoličkoj crkvi. anima tota in toto et kvolibet totius parte (lat. Anhangsel) privjesak (na satu. bapsko ponašanje anilizam (ar. animatio) oživljavanje. jedan registar na orguljama angustacija (lat. an ne.

animalisare) zool. prirodnjaci XVII. razdražen. pristaša animizma animizam (lat. ljutina. biljka iz porodice štitarki čiji se osušeni plodovi upotrebljavaju kao dodatak kruhu i opojnim pićima. fazer animi causa čit. zool. animalculum životinjica) mn. . duša) prav. animalcula životinjice) mn.) prav.) zbog zadovoljstva.: kation aniridija (grč. kao dodatak lijekovima i kao lijek protiv kašlja anisokorija (grč. poživotinjavati animalkula (lat. ogorčenost. osobito rakiji (anisovača) anis (lat. nedostatak šarenice u oku anis (lat. potaknuti. srčano. u probavnim organima. vjerovanje u duhove animo (lat. s promišljajem. animosus) strastvenost. anima duh. uno animo (lat. oživiti.) prav. koji su bili pristaše animalkulizma animalkulizam (lat. složno animus injurandi (lat.) glaz. zagrijati animist (lat. hranjivu tvar koju u sebi sadrži hrana pretvoriti. namjera nanošenja štete anion (grč. duša) fil. mržnja. an-iris šarenica) med. oživljeno. metafizičko shvaćanje duše i duhovnoga kao životnog načela o kojem zavisi svaka tjelesna djelatnost. početnih i završnih pokreta u crtanom filmu. anima duša) naučavanje i vjerovanje da je sve što postoji živo (kod primitivnih naroda) animato (tal. anima kauza (lat. u tvari živog tijela. pamuk prilagoditi tako da se može bojiti kao vuna. hrabro. razdraženost. živahno animozan (lat. neprijateljsko raspoloženje prema komu ili čemu animus (lat. pren. veoma rašireno vjerovanje primitivnih naroda o djelovanju duša i duhovnih 82 aniverzarija sila u prirodi.) jednodušno. godišnjica proslava i dr. zool. onaj koji potiče mase za kulturne i kulturno-zabavne djelatnosti (animator kulture). usp. pobuditi. srdžba. mikroskopske životinjice. 1. oduševiti. srdit. animus duh. živahno. animalculum) zool. namjera. zadahnuti životom) crtač ekstremnih. poticatelj. radi duševne naslade animirati (lat. nejednakost zjenica kod iste osobe anisovača (lat. animare oživiti. oduševljeno animator (lat. žestina. biljka čiji se plod upotrebljava kao začin. s namjerom animoso čit. anisos nejednak. poživotinjiti. animosus strastan) ozlojeđen. 2. tj. animare) dati dušu ili duh. animozo (tal. anisum) bot. anima duša) fil. poruge animus nocendi (lat.) prav. anniversarium) godišnjica. st.) glaz. anienai penjati se) kod elektrolize: sastojak elektrolita koji se pojavljuje na anodi (Faradayev naziv za elektronegativni dijelić). animalis) životinjska priroda. posebno poštovanje svih ili samo nekih životinja animalizirati (lat. i XVIII. anisum) rakija u koju je radi mirisa dodan osušen plod anisa aniverzarija (lat. supr. kora zjenica) med. staro naučavanje da se životinjski zametak sastoji od mikroskopski sitnih sjemenih stanica animatizam (lat. ogorčen. namjera nanošenja uvrede. 3. neprijateljski animoznost (lat. način prehranjivanja tijela animalizam (lat.animalizam tvari u tijelu. osobito tobožnje sjemene stanice (animacula spermatica) animalkulisti (lat. ohrabriti. pimpinella anisum) bot.

ennoblir) dati plemstvo. encaisseur) šport. ručni mišići opružači anksiohtici (lat. ani prezentis (lat. sidro. pustiti u rad. sljedeće godine anni praecedentis čit.) godine prije Krista. povesti sudsku istragu. anus kurens (lat. grč.) crkvena godina. anoblir. ani praecedentis anno (lat. ani preteriti (lat. pokretač. uron mokraća) med. zamršen. put kojim električna struja na- . vlada ili neka ustanova i koja prikuplja najpotrebnije i stvarne podatke na osnovi kojih bi se mogao donijeti zakon. nejednakost zjenica anizokromija (grč. anquisitio) prav. anno currente anni futuri (lat.) sunčana. ani precedentis (lat. uređaj za pokretanje nekog stroja. ankiloblefaron (grč. enquete) organizirano istraživanje pomoću ispitivanja pojedinaca.) građanska godina. nejednaka sposobnost očiju za prelamanje svjetlosti anizotropan (grč. isos. inqusita. tropos okret) koji u različitim smjerovima ima drukčija svojstva (kristali. annus civlis (lat. ankylos kriv. obična julijanska godina. neprijestupna godina. nejednako izlučivanje mokraće anker (lat. ankora brod. anisette) rakija začinjena anisom. anat. tražiti (ili: predlagati) kaznu ankvizicija (lat. anlassen puštati u rad. prosinca anno (lat. ankylos zakrivljen) med. ukočenost i sraslost zglobova ankoneji (grč. bolesnih osjećaja itd. tj. anquirere) prav. ano ante Hristum (lat. a-. ankylos zakrivljen. oplemeniti anoda (grč. isos. ablativ od annus) godina. tjeskobe. anxius tjeskoban.) tekuća godina. ankon lakat) mn. isos jednak. an-. lyo oslobađam) sredstva (lijekovi) za 83 anoda otklanjanje straha. ops vid) med.anizeta anizeta (fr. a-. a-. onaj koji može primiti i podnijeti mnogo udaraca anketa (lat. tj. ankylos iskrivljen. annus solaris (lat. metron) sprava za mjerenje zakrivljenosti ankiloza (grč. annus intercalaris čit. a-. u godini anno ante Christum čit. annus curens čit. veoma čvrst i otporan boksač. kore zjenica) med. plemićku titulu. dugog i sretnog života anni currentis čit.) obična. metron mjera) neravnomjeran anizometropija (grč. od 1. odluka i si. an-odos uzlaz. siječnja do 31.) godine. enlevage) skidanje oštećene slike s platna na kojem je bila radi prenošenja na novo platno Anna Perenna (lat. glossa jezik) med.) prijestupna godina. metron. ani kurentis (lat. annus comrnunis čit. prije Kristova rođenja anoblirati (fr. anus interkalaris (lat. isos.) v. an-. put naviše) fiz. osobito: komisija (anketna komisija) koju bira parlament. ove godine. blefaron vjeda) sraslost vjeda ankiloglosa (grč. djelomična ili potpuna sraslost jezika ankilometar (grč. starter anlevaža (fr.) starorimska božica nove godine. kotva ankeser (fr. Anlasser) teh. liker od anisa anizokorija (grč. chroma boja) med. nejednakost bojenja crvenih krvnih zrnaca anizometričan (grč.) prošle godine anni praesentis čit.) tekuće. annus ecclesiasticus čit. npr. isos jednak. anus eklezijastikus (lat.) ove godine anni praeteriti čit. fr.) iduće. predlaganje kazne anlaser (njem. ankvirirati (lat. anus komunis (lat. isos. islandski kristal) anizurija (grč.

nepotpisan. meros dio) sastavljenost od neistovrsnih dijelova anomičan (grč. žitni.: katoda. nepoznat anonimno društvo trg. npr. an-. disciplina koja se bavi nepravilnostima u jeziku. npr.anodija pušta pozitivni pol i ulazi u elektrolit na svome putu prema negativnom polu (Faraday). organon. ano gore. tj. mrtve prirode. anodinum) med. suprotan pravilu anomalologija (grč. nomos zakon) v. geol. neuredan. gignomai postati) prid. nedostatak očiju. anomalia) nepravilnost. komarac malaričar (jedini prijenosnik malarije kod čovjeka) anoftalmija (grč. gignomai) znanost o nastanku nežive (anorganske) prirode anorganognozij a (grč. zool. neobuzdanost anominacija (lat. odstupanje od pravila ili zakona. objavljivati anopsija (grč. anonymus) nepoznati. nepravilni glagol anomeomerija (grč. annoncer. annonarius žitni) koji se tiče prometa i dobivanja žita. usp. annuntiare) oglasiti. osobito minerala anoksija (grč. odyne bol. an-. anomos) nezakonit. paronomazija anomizam (grč. elektroda anodija (grč. sljepilo anogen (grč. neslikovit način govora anodin(um) (grč. oglašavati.: Tišina je postala još tiša. ops oko) sljepoća. anonymos) bezimenost. oksigen) potpun nedostatak kisika u krvi i tkivima. a-. organon. bezimeno dioničko društvo anonimnost (grč. antinomizam anonaran (lat. nepravilnost u kretanju planeta anomalistički (grč. tj. koji se razlikuje od pravila. organon) neživa ili mrtva priroda anorganogeneza (grč. gnosis) znanost o poznavanju neživoga . an-. objava anonsirti (fr. odus) mn. anofeles nekoristan. nepravilan. usp. objaviti. sredstvo za ublažavanje bola i za uspavljivanje anodinija (grč. annominatio) ret. nepotpisani. astr. zločinački anomija (grč. suprotno: katogen anogranologija (grč. organon. hipoksija anomalan (grč. škiljavost (prema gore) anorak (eskim. bezbolnost. istovrstan. pozitivni pol. anomia) bezakonje. an-. neobičan anomalija (grč. sisavci bez zuba anofeles (grč. nepoznatost. an-. an-. an ne. škodljiv) med. usp. lat. namjerno izjednačavanje riječi. bez potpisa. ofthalmos oko) med. odyne bol) med. anomalos nepravilan. koji odstupa od pravila. logia) znanost koja se bavi proučavanjem anorganske. stavljanje jedne uz drugu dviju riječi koje glase jednako ili slično. ano naviše. annonce) oglas. nezakonitost. an-. neobičnost. pisac koji objavljuje svoja djela bez potpisa anonsa (fr. anomalon 84 anorganognozij a anomalon (grč. anomalos) nepravilan. anomalos) neredovit. neredovitost. anonarni zakoni anoniman (grč. a imaju različito značenje. an ne. anonimus (lat. anodia) nevezan. anonymos) bezimen. eruptivne stijene. izuzetnost. an-. lat. odnosno. logia) gram. suprotan pravilu. anomalon) gram. supr. omos sličan. za stijene: stijene čiji je materijal nastao kretanjem odozdo prema gore. an-. neosjećanje porođajnih bolova anodonti (grč.) eskimska bluza s kapucom anorganizam (grč.

sredstva protiv kiseline. Anstreicher) soboslikar anštrengati se (njem. antagonizam). annotatio) napomena. anorganska kemija dio kemije koji se bavi nastajanjem anorganskih spojeva anorhija (grč. suviše se mučiti ant. testis) nedostatak sjemenika. entablement) arhit. bedem. neprijateljstvo. usp. djelovanje u suprotnom smislu. anstrengen) naprezati se. Anschlusz) priključenje.anorganografij a anorganografij a (grč. norma pravilo) nepravilan. pristojan anštrajher (njem. koji smanjuje spolni nagon antagonist (grč. an-. algos bol) mn. nasip. anstandig) uljuđen. an-ago vodim protiv) ret. anti. djelomično ili potpuno neosjećanje mirisa anpatman (fr. anti. zakona. anti. odbijanje optužbe i vješto izvedeno optuživanje onoga koji ju je podigao antanaklaza (grč. pripajanje. mrtav. med. lov. Afrodite). an bez. anti. sloga. opisivanje kamenja anorganski (grč. uminjuje bol antanagoga (grč. med. poskupljivanje. suprotna težnja. anti. obrub na vrhu stupa. koji odstupa od pravila. antagonistes) protivnik. boriti se protiv koga ili čega antalgici (grč. organon) neživ. enceinte) voj. organon.. operne partije u kojima pjeva više od četiriju glasova ansent (fr. opkoljavanje divljači. an-.(grč. ograđeno zemljište ansilaža (fr. anti. vanjski dijelovi neke tvrđave. slikanje debelim slojem boja anrajser (njem. adnotacija anotirati (lat. koji ne ulazi u sastav organskih tijela. anaklasis uzgon) ret. pojas nekog utvrđenja. ansambl-igra zajednička igra više glumaca (suprotno: solo-igra). lat. pripojenje (osobito aneksija Austrije Njemačkoj koju je 1938. annotare) v. Anreisser) obilježač. bilješka. antagonismos opreka) oprečnost. ansamblpartije glaz. osobito protiv kiseline u želucu antafroditičan (grč. engl. primanje hrane itd. ensilage) stavljanje žita u spremnice (silose) radi čuvanja anšer (fr. suparništvo. osteon kost) nepostojanje ili nestajanje kostiju anotacija (lat. anti antablman (fr. ensamble) cjelina. slaganje. objašnjenje. ant-agonizomai boriti se protiv. borba antagonizirati (grč. radnik metalne struke koji obilježava mjere radi adjustiranja (prenošenja crteža na materijal) ansambl (fr. podizanje cijene. testisa anormalan (grč. sredstva za ublažavanje bola antalgičan (grč. suparnik antagonizam (grč. suprotnost. kem. empatement) slik. anti protiv. acidum kiselina) mn. koji je bez života. enchere) trg. primjedba. raditi suprotno. adnotirati anozmija (grč. poskupljenje 85 antanaklaza anšlus (njem. orchis sjemenik. lat. opšivnica pod krovom antabus (grč. nesposoban za fiziološke i psihološke funkcije. bust pijančevanje) sredstvo za odvikavanje od alkohola (naziv je dao danski liječnik Jacobsen) antacidi (grč. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protu. a-. ponavljanje iste riječi u dru- . bolja ponuda na javnoj prodaji. algos bol) koji ublažuje. an-. silo. skup. grafia) poznavanje kamenja. popis zaplijenjenih stvari. običaja anostoza (grč.(npr. anosmia) med. koji nema organa za disanje. nastao bez djelovanja životnih sila. sklad. natjecati se) biti u opreci s nekim ili nečim. zajednica. enceindre. izvršila nacistička Njemačka) anštendig (njem.

udavio ga je Heraklo podigavši ga uvis . supr.) prije godine. učitelj. koji leži nasuprot Sjevernom polu. tj. antecedentia) mn. ugovor o prijateljstvu. sredstva protiv zglobobolje antartritičan (grč. značenje. ant-. plesso udaram) koji služi kao lijek protiv moždane kapi antarktičan (grč.: postdiluvijski antefiks (lat. fil. tj. antecedencije (lat. neke riječi. prijašnji događaji ili odnosi. prijašnji čin antecedencija (lat. putovođa. koji pomaže kao lijek protiv slabljenja zbog oskudne hrane ante (lat. sporazum. prije suđenog dana ante festum (lat.) srdačan sporazum. arktos sjever. ušao u rat protiv Njemačke i Austro-Ugarske. antecedens) prethodnik.) prije svečanosti. anteflexio) med. osobito u politici antapodoza (grč. antecedentia) ono što prethodi. taj čovjek je nikakav čovjek antanta (fr. anti. datum) umjesto današnjeg datuma staviti na pismo ili spis raniji datum. anteactum) prijašnje djelo. ponovni napadaj groznice antapoplektici (grč. oikos kuća) mn. ići naprijed. anti. sloga. Mala Antanta savez između Jugoslavije. anti. antarktikos) zem. sin Posejdona i Geje. anti. antecedere) prethoditi. ante. preteći. entendre. iznijeti. ante Hristum natum (lat. Velika Antanta savez Rusije. južni. prijašnji život antecedens (lat. nadmašivati antecesor (lat. prijašnje činjenice.. npr. pretpotopni ljudi antediluvijski (lat. koji služi kao lijek protiv astme antatrofičan (grč. savijenost naprijed. Francuske i Engleske koji je 1914. diluvium potop) mn. ante-cessor) prethodnik. anti. antidatirati antediluvijci (lat. post festum anteakt (lat. arthron zglob) koji služi kao lijek protiv zglobobolje. antecedencija — konzekvencija = uzrok — posljedica. sklopljen nakon Prvog svjetskog rata radi čuvanja i održavanja stanja stvorenog ugovorima o miru. maternice Antej junak u starogrčkoj mitologiji. svoje majke (Geja = božica zemlje). plesso udaram) mn. koji leži na Južnom polu Antarktika (grč. prerano. osobito u srednjoj Europi i na Balkanu. ant-. prethodnik u nekom poslu ili zvanju anteci (grč. apo-didomi predati. anti.. naprijed 86 Antej ante anno. (lat. anti. atrofos neuhranjen) med. borac u EAM-u antartritici (grč. diluvium potop) pretpotopni. asthma) med. značaj. izložiti) poet.) ukras na rubu krovnog vijenca kod antičkih građevina antefleksija (lat. sredstva protiv moždane kapi antapoplektičan (grč.. prijašnji događaj.) prije Kristova rođenja ante diem (lat. entente cordiale čit. prethodni slog antecedirati (lat. antarkein biti komu premac) grčki partizan. prethodnost.) prijeđi. nadmašiti. zem. anatant kordijal (fr. a na suprotnim Zemljinim polutkama antedatirati (lat. arthron zglob) mn. gram. ante Christum natum čit. med. ispred. preteča. pretjecati.antanta gom ili suprotnom značenju. nepobjediv u borbi dok se doticao zemlje. pred.. antarktikos južni) zem. dodavanje pouke priči. usp. itd. stanovnici pod istim podnevnikom i na istoj udaljenosti od polutnika. apo. med. prije. npr. ante. koji liječi zglobobolju antastmatičan (grč. med. ante. Cehoslovačke i Rumunjske. područje Zemlje oko Južnog pola antartes (grč.) prije vremena. entente) smisao. subjekt— predikat. npr. apo.

iznad. ante pred. med. prijašnji život.) gram. dati (ili: davati) prednost antepozicija (lat. davanje prednosti. zool. ante. logos govor) predgovor antelokvij (lat. antepositio) stavljanje ispred. anthe cvijet) bot. anti. antena (lat. naziv za Hrvatsku. pozivati koga za svjedoka prije podnošenja tužbe sudu anteza (grč. v. doba cvjetanja anthelik (grč. 1 antej ustinijansko pravo antejustinijansko pravo rimsko pravo prije cara Justinijana antelogij (lat.) mn. loquor govorim) predgovor. predoltarnik antepenultima (lat.) mn. pr. zavoj ušne školjke anthelmintici (grč. antheros) mn. anti. ante-ponere) staviti ispred. predbračni anteokupacija (lat.. ant. anthemion) cvijet. med. natus rođen) prvorođeni. ante. koji pomaže protiv padavice anteponirati (lat. muški spolni organ kod bescvjetnica anteriora (lat. anthera) bot. predak. antemeridianus) prijepodnevni antemion (grč.) "predziđe kršćanstva". sredstva za smanjivanje spolnog nagona anterotična sredstva med. antenna) metalna naprava za odašiljanje i primanje elektromagnetskih valova. pretpostavljati. sredstvo protiv prekomjernog znojenja nogu anthipofora (grč. epileptikos) med. preko. pužast zavijutak na jonskim stupovima antemurale christianitatis čit. antheros) bot. slavile se u mjesecu antesterionu (veljača—ožujak).) mn. helikos zavinut) vijuga. pretpostavljanje antera (grč. Leneje antestirati (lat. prvenstveno pravo prvorođenog djeteta antenat (lat. helix. prethodnici. navođenje i nabrajanje pri- . hidros znoj) med. prašnica antere (grč. anteoccupatio) ret. ant-erotikos) mn. ticalo u kukaca antenagij (lat. opovrgavanje prigovora koje je govornik sam sebi učinio antependij (lat. pendere visjeti) u Katoličkoj crkvi: prekrivač prednje strane oltara. anti. prijašnji događaji. treći slog od kraja riječi ulijevo 87 anthipofora antepileptičan (grč. anhelmintičan anthiperidrotik (grč. suprotno: posteriores anterioritet (lat. antenuptialis) predsvadbeni. pretpostaviti. helmins. hypo-fero snositi) ret. grč. Mađarsku i Poljsku u doba turskih osvajanja u 16. pradjed anteniforman (lat. ispred. cvjetanje. antenagium) prav. antestari. ante-ludium) predigra antemeridijanski (lat. svetkovine u čast bogu Dionizu starih Atenjana. st. antenniformis) u obliku ticala. helminthos glista) mn. kasnije: trojanski izdajnik (pomagao Grcima izaći iz drvenog konja za što su mu oni poklonili slobodu). preci. bot. antemurale kristijanitatis (lat. prethođenje. anti. pravo nekoga da prvi govori anteludij (lat. kao ticala Antenor jedan od uglednijih Trojanaca koji je predlagao da se Grcima vrati Helena kako bi se izbjegao rat. prašnici. prednost u vremenu. antestatio) prav. anterotici antestacija (lat. muški spolni dijelovi cvijeta anteridija (grč. prioritet anterotici (grč. prošlost anteriores (lat. pozivanje za svjedoka Antesterije (grč. ante-testari) prav. arhit. hyper nad. ante. sredstva protiv glista. osnovao grad Patavium (današnja Padova) antenupcijalni (lat. anterioritas) prethodnost.

anti. anti. neprijatelj aristokracije antiartritičan (grč. dobiti predodžbu ili stvoriti sud o nečemu unaprijed anticirkumpolarne zvijezde (grč. u obliku predujma. trudnoću (antibaby-pilule) antibakhej (grč. čistunac . anticipare) unaprijed uzeti (ili: uzimati). starog kova. st. predujmiti. apex) astr. antiadijaforist (grč. adijaforist antiaditis (grč. i lijekovi koji se dobivaju od nekih vrsta gljivica. starinski. točka na nebu od koje se vrši kretanje. filaggo čuvam. potučeni od Avara anti. bios život) supstanca biološkog podrijetla koja sprječava razvijanje nekih klica i ubija ih. osobito ropstva. antiquus) stari. u 6. anti. stvaranje suda ili dobivanje predodžbe o nečemu unaprijed. predujmljivati. po starinskom ukusu. lat. lat. barbaros negrčki. prije vremena anticipirati (lat. iza. koji služi protiv upale zglobova antiasteničan (grč. streptomicin. anti. anti protu. v. branim) med. boreios sjeverni) okrenut prema sjeveru anticiklona (grč. koji ubija antibiotik (grč. a-. antiborejski (grč. anti. ana. osobito iz govora da bi se kasnije jedan po jedan opovrgavali Anti plemenski savez istočno od rijeke Dnjestra. anti. naziv po tome što se u području visokog tlaka javljaju meteorološke pojave suprotne onima u području niskog tlaka (ciklona) anticipacija (lat. anti. predujam na robu. arthron zglob) med. tuđinski) knjiga koja naučava kako treba izbjegavti grube jezične pogreške. Bakhios) poet. kyklos krug. st. usp. osobito: aureomicin. kružno kretanje) meteor. pravodobno onemogućavanje protivnikovog prigovora anticipando (lat.(grč. unaprijed primiti (ili: primati). diaforos različit) protivnik moralne ravnodušnosti. anti. koji služi protiv slabosti antibaby čit. anti. barbarizme. mjesto. drevni. umjesto antiabolicionist (grč. antias krajnik) med. prema. trezvenjak antianafilaksija (grč.Anti 88 antički u jezičnom pogledu. protivnik uporabe stranih riječi antibiotični (grč. al-kohhlu) protivnik pijenja alkoholnih pića. prostitucije itd. bios život) koji je protiv života. circum naokolo. kloromicetin i dr. anti. abolitio ukidanje) protivnik ukidanja nečega. ret.. upala krajnika antialkoholičar (grč. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protiv. snaga) med. annexio) protivnik aneksije antiaristokrat (grč. koji potječe iz starog vijeka. starovremeni. fil. tzv. sredinom 6. palimbakhej antibarbarus (grč. anti. aristokratikos) protivnik plemstva. u antibiotike spadaju. sthenos jačina. penicilin.) kemijska sredstva koja sprječavaju začeće. koji povećeva životnu snagu. po Kantu: anticipacija zamjećivanja je osnovni stav čistoga razuma. anticipatio primanje unaprijed) uzimanje unaprijed. anti. koji uništava život. a-. područje visokog atmosferskog tlaka. neosjetljivost prema anafilaksiji antianeks (lat. antibeibi (engl. pored ostalih. lat. grč. anti. zajedno sa Slavenima upali su u Bizant. anti. polos os) zvijezde koje kruže blizu južnog nebeskog pola. ar. anticus. suprotno: apeks antianeksionist (grč. anti. te ih stanovnici sjeverne Zemljine polukugle ne mogu vidjeti antički (lat.) unaprijed.

kem. antidoton) med. pr. flox) mn. eu dobro. diabetes šećerna bolest. prikazivanje nekog dogadaja ili stvari od strane protivnika. anti. lat. drama) koji je u suprotnosti s dramskim zakonima i pravilima antiemetici (grč. anti. usp. lijekovi protiv groznice antifebrin (grč. lat. protusredstvo antidotarij (grč. flox. fone glas) logička proturječnost. anti. flox plamen) 2. diegeza antidijabetik (grč. frasis govorenje) retorička figura koja se sastoji u to- . dynastes vladar. v. vlastodržac) neprijateljski raspoložen prema vladajućem domu antidinici (grč. događaj ili stvar promatrana s protivničke strane. kemičara Lavoisiera kojom je opovrgnuo tzv. također: otpjev antifraza (grč. fone) otpjev. anti. v. anapest antidatirati (grč. lat. flogos plamen) 1. diabaino prolazim) med. anti protu. lijekovi protiv upale antiflogističan kem. liječnici koji u liječenju svih bolesti upotrebljavaju antiflogistična sredstva antiflogistika (grč. fermenti koji svojim utjecajem poništavaju djelovanje drugih fermenata antiflebotomist (grč. dysenterikos proljev. anti. dyne vrtlog. anti. demokratikos) koji je protiv vladavine naroda. med. iznijeti) ret. koji se protivi pravilima estetike antieutanazist (grč. protiv demokracije antidetonator (grč. flogiston antifon (grč. fleps žila. thanatos smrt) protivnik eutanazista antifebrilan (grč. rijedak antidaktil (grč. med. griža) mn. anti. med. lat. diexeimi prikazati. anti. febris groznica) farm. antiepileptičan 89 antifraza antiestetičan (grč. aisthanomai osjećam. epilepsije. med. koji ublažava upalu ili groznicu. anti. anti. protugroznični antifebrilije (grč. antemetici antiemetičan (grč. med. pren.antidaktil vremena starih Grka i Rimljana. antidinična sredstva antidizenterici (grč. v. anti. anti. mn. lijek protiv čega. lijekovi koji služe protiv proljeva (griže) antidot (grč. sredstva protiv povraćanja.. anti. anti. antipirin antifermenti (grč. antidoton protusredstvo) knjiga o lijekovima. besmislica. anti. med.-lat. antedatirati antidemokratski (grč. temno režem) med. sredstvo protiv groznice. protivnik liječenja puštanjem krvi antiflogistici (grč. spravica od gume koja se stavlja u uši da bi se onemogućilo dopiranje suviše jakih šumova i buke antifonija (grč. anti. lat. anti. pren. okretanje) mn. febris groznica) med. kem. farmakopeja antidramatski (grč. datum) v. med. sredstvo. usp. emeo povraćam) koji suzbija nagon za povraćanjem antiepileptici (grč. anti. anti. teorija fr. antiflogistici 1. anti. anti. anti. febris groznica) med. pristaše antiflogistike. fermentum) med. antiflogistika 2 antiflogističari (grč. daktylos prst) metr. protuotrov. epilepsia) mn. lijek protiv šećerne bolesti antidinastičan (grč. zamjećujem) suprotan pravilima estetike. sredstva protiv padavice. anti.) sredstvo koje se dodaje pogonskim gorivima kako bi se spriječile prerane eksplozije u motorima s unutarnjim izgaranjem antidigeza (grč. emeo povraćam) mn. anti. sredstva protiv nesvjestice. flogističku teoriju o postojanju neke hipotetične tvari koja pri sagorijevanju tijela ne sagorijeva.

haima. lat. oni koji žive na istom stup- 90 antiklinala nju zemljopisne širine. helmins. med. u kolibi" antiklinala (grč. anti. protutužba antikatoda (grč. lat. v. katholikos) koji je protiv katoličke vjere Antikleja (grč. anti. chthon zemlja. antihelmitici antihemoragičan (grč. med. kakos loš. zem. antihektičan antihelmitici (grč. anti. npr.) Odisejeva majka.: "Ako smo veliki. anti. anti. umjetnička rijetkost antikahektičan (grč.antifriz me da se jedna riječ upotrebljava u smislu koji je potpuno suprotan njezinom osnovnom značenju. med. anti. hektikos sušičav) mn. cancer rak) mn. inoculare cijepiti) protivnik cijepljenja (kalemljenja) antika (lat. klino naginjem se. chresis uporaba) prav. samo na suprotnim stranama polutnika antiinkrustator (grč. pren. koji služi kao lijek protiv šikljanja krvi antihemoroidalan (grč. politike itd. položaj slojeva . hypnos san) mn. prelaženje od jače predodžbe na slabiju tako da se prava postupnost i ne vidi. sredstva protiv sušice. haima krv. antistin) antihreza (grč. rheo curim) med. anti. freeze zamrzavati) teh. namještena je u cijevi i na nju padaju katodne zrake te se time dobivaju snažnija djelovanja antikatolički (grč. anti protu. veliki smo svuda.) jedna od junakinja starogrčke tragedije. sredstva protiv kašlja antikategorija (grč. ugovor o zalogu na osnovi kojega vjerovnik ima pravo upotrebljavati predmet primljen u zalog antihtoni (grč. med. anti. exis svojstvo. Gallus) protivnik. u palači. sredstva protiv bolesti raka antikariozan (grč. anti.) Antigona (grč. stanje) med. lat. hemeroida antihipnotici (grč. anti. lat. anti-katerogeo) prav. regnymi probijam) med. koji služi kao lijek protiv razjedanja kostiju antikataralije (grč. anti. predmet stare umjetnosti. anti. klimax stube.: "To bi bilo vrlo pametno" u smislu "vrlo ludo" antifriz (grč. anti. Grka i Rimljana. neprijatelj Francuza (jezika. helminthos glista) mn. pr. kći kralja Edipa i Jokaste. med. koji služi kao sredstvo za popravljanje loših tjelesnih sokova koji izazivaju slabljenje antikankroza (grč. antiquus stari) kultura i filozofija klasične starine. med. anti. incrusstare dobiti koru) naprava koja čuva parni kotao od stvaranja kamenca antiinokulist (grč. postupnost u izrazu) ret. umrla je od žalosti za sinom misleći da je poginuo antiklimaks (grč. anti. kathodos put naniže) fiz. truo) med. engl. sredstva protiv sušice. lat. anti. umjetnost i vlastiti ideal starih klasičnih naroda. sredstva protiv bolesnog nagona za spavanjem. antihipnotičan antihistaminici mn. elektroda u rentgenskom uređaju. tuberkuloze. kulture. sredstva za sprječavanje zaleđivanja mehanizama pri niskim temperaturama antiftizici (grč. anti. koji služi kao lijek protiv šuljeva. sredstva (lijekovi) za sprječavanje djelovanje histamina kod alergijskih bolesti (nefenergan. utjelovljenje bezgranične sestrinske ljubavi. tuberkuloze. katarroos ) mn. na prijestolju. pr. tlo) mn. spuštam se) geol. antiftizičan antigal (grč. cariosus pokvaren. pr. zajedno sa svojim zaručnikom Hemonom završila tragično antihektici (grč. npr. anti. anti. fthisis sušica) mn.

latinica. (suprotno: kurziv) antikvar (lat. constitutio ustav) protustavan antikonstitucionist (grč. anti. kresis miješanje) prav. poznavatelj starina i starih spomenika. opovrgavam) mn. kupac i prodavač starina. antiquare) zastarjeti. loimos kuga) med. anti. teol. antiquus) ugledati se na stare. lethargia bolest spavanja) med. kolike trbuhobolja) mn. antiquus) stari. anti. supr. cholas utroba) mn. protukritika. pren. umjesto interesa na dug. med. anti protu. izjedati) nehrđajuća slitina aluminija. antiquarius) istraživač i proučavatelj starina. ima pravo služiti se i koristiti založenim predmetom antikrist (grč. raditi prema antičkim uzorima. contagiosus zarazan) mn. napad itd. bezbožan čovjek. constitutio) protivnik ustava antikontagioza (grč. dijelovi Svetog pisma čiju izvornost neki teolozi osporavaju ili u koju se sumnja. starinski. anti. homologumena antilemičan (grč. corrodere glodati. lat. lat. anti. antiquarius) stari. krino) pisac odgovora na kritiku. antikolerici (grč. sredstva. anti. supr. upotrebljavan antikvarijat (lat. proglasiti nešto zastarjelim antikvus (lat. proglasiti za zastarjelo. sotona antikritičan (grč. anti. tisk. stare. kupac i prodavač starih knjiga antikvaran (lat. lat. starinar. antilego suprotstavljam se. zakon antikvitet (lat. convulsivus grčevit) med. antikvizirati (lat. antički) antilegomena (grč. obrana antikronizam (grč. uspravna latinična slova. antiquitas) starina. anti. contagiosus zarazan) koji služi kao zaštita od zaraze antikorodal (grč. polovan. magnezija i silicija antikozmetičan (grč. krino sudim) koji odgovara na kritiku. anti. anti. a padaju u suprotnim smjerovim. cholera bolest s povraćanjem i žitkom stolicom. koji služi protiv obuzetosti dubokim snom. tromboze i dr. koji služi protiv kuge. lat. sinklinala antikoagulans (grč. starinski (usp. lat. koji sprječava nastup krize antikritičar (grč. coagere sjediniti) sredstvo koje sprječava zgrušavanja krvi. antiqua) staro pismo. oponašati ukus starih.I antikoagulans koji su naslonjeni jedni na druge tako da čine hrbat ili sljeme. lat. protiv obamrlosti antiliberalizam (grč. anti. odgovor na napade. chronos vrijeme) pogreška u računanju vremena. slobodoumlju. anti. med. sredstva protiv kolere antikolici (grč. antiquus stari) trgovina starim knjigama antikvirati (lat. anti. služi za liječenje embolije. anti. odnosno zastarjele stvari ili ustanove i si. sredstva za zaštitu od zaraznih bolesti antikontagiozan (grč. lat. anti. anti.. koji služi protiv grčeva antikonstitucionalan (grč. lat. liberalismus) suprotnost slobodnjaštvu. pisac obrane od napada 91 antiliber aliz am antikritika (grč. krino sudim) odgovor na kritiku. protukužni antiletargičan (grč. med. med. uporaba jednog vremena umjesto drugog antikva (lat. lijekovi protiv trbuhobolje antikolvunzivan (grč. anti protu. vrag. dopunski ugovor o zalogu po kojem založni vjerovnik. stari vijek. Christos) protivnik (ili: neprijatelj) Krista ili kršćanstva. slobodnjačkim načelima . npr. stari svijet. anti. odbaciti. kosmeo ukrašujem) koji uništava (ili: narušava) ljepotu antikreza (grč.

antimetabola antimetateza (grč. u Europi od ove vrste postoji samo gazela antimelankoličan (grč. tobožnja proturječnost između starozavjetnog zakona i kršćanskog naučavanja. npr. sredstva i lijekovi protiv bubrežnih bolesti Antinoj (grč. tj. anti. anti. antimonium) kem.76. element. metalepsis zamjenjivanje. fil. protuslovan. teol.: "Jedemo da živimo. lijekovi protiv narkotičkih trovanja antinefritici (grč. proturječnost. razmjena) ret. anti. a i s obzirom na prostor on je ograničen" (teza). s logikom antilogija (grč. anti. suprotan moralu antimoralizam (grč. pobijanje. "Jedi da bi živio. anti. kod Kanta: proturječnost koja se javlja pri primjeni zakona čistog razuma na osjetilni svijet antinomizam (grč. veoma raširena vrsta rogatih sisavaca. ukočenje) mn. ali drugim redom. obrana pred sudom antilopa (grč. metaloid srebrnobijele boje. antilogia) proturječnost. ali u suprotnom smislu. npr. anti-metabole) retorička figura koja se sastoji u tome što se izrazi koji su bili u prvom dijelu rečenice pojavljuju i u drugom. simbol ljepote i mladosti antinomazija (grč. anti. metatithemi premjestiti) retorička figura koja se sastoji u tome da se iste riječi ponavljaju i u drugom dijelu rečenice. a ne živi da bi jeo" antimilitarizam (grč. 2.) jedan od prosaca Odisejeve žene Penelope. koji je u suprotnosti sa zakonima mišljenja. anti. meros dio) ret. nomos zakon) 1. onoma ime) zamjenjivanje imena.antilisa antilisa (grč. anti. protunarodni antinarkotici (grč. nego je u jednom i drugom pogledu bezgraničan" (antiteza). fr. prigovor. v. npr. "Demosten" umjesto "govornik" antinomija (grč. anti. anti. lyssa pseće bjesnilo) med.: a) "Svijet ima svoj početak u vremenu. koji popravlja raspoloženje antimerija (grč. naučavanje koje ne priznaje nikakvu razliku između dobra i zla i koje sve ljudske postupke jednako procjenjuje antinacionalan (grč. moriš običaj) fil. anti. a ne živimo da jedemo". antinomia proturječnost zakona sa samim sobom tako da ga obje strane mogu tumačiti u svoju korist) log. nefros bubreg) mn. anti. narke ukočenost. antilogikos) nedosljedan. militarisme) suprotnost militarizmu. melancholikos) koji razbija tugu. suprotnost dvaju sudova ili zakona — teze i antiteze — koji se uzajamno isključuju. lat. mos. antholops) zool. pratitelj i ljubimac rimskog cara Hadrijana. zamjenjivanje jednog dijela govora drugim antimetabola (grč. pokret protiv rata i priprema za rat antimon (lat. lat. lat. redni broj 51. monarchia) koji je protiv monarhijskog oblika vladavine antimoralan (grč. "cvjetno oko" (zbog lijepih očiju te životinje). znak Sb (stibium). antimetalepsija antimetalepsija (grč. moralis) koji je u suprotnosti s moralom. načelno nepriz- . nationalis) nenarodni. živi u toplijim krajevima u stadima. med. med. anti. atomska težina 121. npr. b) "Svijet nema ni početka u vremenu niti granica s obzirom na prostor. anti. uporaba osobnog imena umjesto vrste. kristalni i veoma lomljiv tako da se može smrviti u prah 92 antinomizam antimonarhijski (grč. sredstvo protiv psećeg bjesnila antilogičan (grč.

papa) neprijateljstvo i borba protiv pape antiparagraf (grč. parallelos) koji nije paralelan. nesimpatičan antipatija (grč. sredstva protiv uzetosti (paralize) antiparazitici (grč. anti. ali na suprotnim stranama polutnika tako da njihove sjene u podne padaju na suprotne strane . gramma) geom. anti. anti. pyr vatra) mn. oprečan. pr. anti. usporedan antiparalelogram (grč. odnosno ljudsko mišljenje. onaj koji živi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antipodni (grč. rebro) mn. anti protu. suparnik. neugodan. antipleuritičan antipneumoničan (grč. anti-paragrafos) odgovor na kritiku. tj. spolna ljubav antiplenisti (grč. antipirin i dr. nagovještaj opovrgavan] a nekog tvrđenja. anti. koji služi protiv reumatizma antirevolucionar (grč. para-lyo) mn. nedomoljub antiperistaza (grč. rheuma) med. protivnik revolucije antirojalizam (grč. fr. med. anti. antiprotasis protuprijedlog) ret. anti. sredstva protiv upale plućne opne. parallelos. stav nekih logičara i gnoseologa protiv primjene psihologije u logičkim i spoznajno-teorijskim razmišljanjima antirabičan (grč. ratio razum) fil. suprotno: simpatija antipatriot (grč. lat. anti. plenus pun) fil. pyr vatra) med. lat. rabies bjesnoća) koji služi protiv bjesnoće antiracionalizam (grč. istokračni trapez antiparalitici (grč. peristasis vanjske okolnosti) opreka ili suprotnost okolnosti (ili: prilika). anti. pristaše teorije o praznom prostoru (za razliku od plenista) 93 antisciji antipleuritici (grč. anti. anti. psyche duša) fil. sredstvo protiv groznice. anomizam antioksidans kemijska tvar koja se dodaje lakopokvarljivim proizvodima radi sprječavanja kvarenja zbog oksidacije antipapizam (grč. antipirin (grč. med. parasitos nametnik) mn. pr. aspirin. koji služi protiv upale pluća antipod (grč. lat. royalisme) nenaklonost monarhijskom obliku vladavine i kraljevskoj vlasti uopće antisciji (grč. antirepublikanski antireumatičan (grč. nemio. antipathikos) koji pobuđuje neraspoloženje ili odvratnost. antipus) sasvim suprotan. lat. antipatheia) neraspoloženje prema nekome. lat. anti. skia sjena) mn. lijekovi protiv groznice antipiretičan (grč. anti.antioksidans navanje bilo kakvih utvrđenih zakona. osjećaj odvratnosti ili nenaklonosti. ljudi sa suprotnim sjenama. koji se nalazi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antiprotaza (grč. pyr vatra) med. zem. koji suzbija groznicu. antipus) čovjek koji u odnosu prema nekom drugom predstavlja pravu suprotnost. djelovanje dviju suprotnih sila u prirodi antipiretici (grč. npr. patriotes) neprijatelj domovine. replika antiparalelan (grč. med. pneumon pluća) med. res publica) protivnik republikanskog oblika vladavine. anti. anti. anti. zem. anti. glavobolje antiplatonska ljubav osjetilna. protivnik. obično se izražava jednim pitanjem antipsihologizam (grč. nije apsolutni izvor spoznaje antirepublikanac (grč. revolutionarius) pristaša i pobornik antirevolucije. shvaćanje da razum. anti. anti. stanovnici na istom podnevniku. pleuron bok. anti. sredstva protiv biljnih i životinjskih nametnika koji se nalaze na ljudima i životinjama antipatičan (grč.

suprotna). iskazivanje jedne misli pomoću dvaju suprotnih pojmova. neslaganje s onim gnoseološkim stajalištem koje sumnja u mogućnost bilo kakve spoznaje uopće i koje smatra da se ne može doći ni do kakvih općih istina antisocijalan (grč. suprotnost dvaju karaktera. koji svojim radom i ponašanjem šteti ljudskom društvu i nezgodno strši u njemu antispast (grč. anti. anti. antispastos) metr. suprotno) 1. Beckett antitermici (grč. socialis društven) suprotan društvenom poretku. negiranje duhovnosti i 94 antiunionist duhovne prirode uopće. med. mn. v.: "Ide ludo. S. sepsis trulež) kem. pr. anti. npr. 4. spiritus duh) fil. anti. antispastici antispektrologija (grč. anti. toxikon) med. predstavnici E. antistrofe) u drami starih Grka: ples zbora. med. dviju težnji i si. spasmos) mn. tj. političkom i duhovnom životu. ret. uništavanje truležnih klica kemijskim i fizičkim sredstvima antiseptičan (grč. med. ili kontrarna. Ionesco. anti protu. sredstva protiv šuge antiskepticizam (grč. antiseptici antisifilitici (grč. unio sjedinjenje) protivnik jedinstva. skepsis dvojba) fil. a istodobno smanjuju ili otklanjaju bolove antitetičan (grč. anti. protužidovski pokret antisepsa (grč. tvar koja se stvara u organizmu zbog podražaja toksina i koja suzbija njihov štetni utjecaj antiunionist (grč. septikos) med. protivnik ujedinjenja. lat. sredstva koja ublažavaju grčeve. sinteza antitip (grč. u potpunosti je odgovarao prijašnjoj strofi. thyreos štit. zajednice 4 . logia. spectrum sablast) znanstveno opovrgavanje vjerovanja u duhove i sablasti antispiritualizam (grč. theatron gledanje) zajednički naziv za suvremena kazališna djela čija je karakteristika samo iznošenje činjenica bez fabule. a drugi i treći dug: U — —U antispastici (grč. antispazmodici antispazmodici (grč. koji sprječava truljenje antiseptik (grč. u transcendentalnoj Kantovoj filozofiji i Hegelovoj dijalektici: suprotnost prema tezi. bez izrazite dramske radnje. anti. otpjev koji je odgovor prije toga pjevanoj strofi antiteatar (grč. zapovjednik neprijateljske vojske antistrofa (grč.antisemit antisemit neprijatelj Židova i njihovog načina rada (usp. antitipski antitireoidin (grč. thermos topao) mn. anti. antisemitski.. sredstva protiv sifilisa antiskabioza (grč. anti. služi za liječenje Bazedovljeve bolesti anti toksin (grč. antithesis suprotnost. anti. prijepis. anti. anti. anti-strategos) zamjenik vojskovođe. eidos izgled) farm. antithetikos) suprotan. typos) otisak. = materijalizam antistrateg (grč. koji je u suprotnostima antiteza (grč. anti. 3. scabies šuga) mn. lat. med. sys. lat. grčevit) mn. teza. sredstva i lijekovi koji snižavaju temperturu. proturječna. sepsis trulež) med. suprotnost između značenja dvaju pojmova ili dvaju sudova (može biti kontradiktorna. med. 2. usp. lat. lijek koji sadrži sekret štitnjače. sredstvo za uništavanje klica koje izazivaju truljenje. Semiti) antisemitizam pokret kojem je cilj borba protiv sudjelovanja Židova u privrednom. lat. filos) mn. spastikos koji vuče. anti. anti. anti. progovara mudro". četverosložna stopa čiji je prvi i četvrti slog kratak.

kvasac) kem. zyme kiselo tijesto. orgazam antos (grč. anthologia) branje cvijeća. usp. zool. svojstvo suprotnoga značenja nekoj drugoj riječi. najstariji fosilni ugljen. žuta tvar koja se nalazi u cvijeću antoliti (grč. plava tvar u cvijeću antodontalgici (grč. med. sredstvo koje sprječava vrenje. veneričnih bolesti antizimotik (gr. anthos. živo biće) mn. nered (npr. pren. dobiva se iz smole kamenog ugljena. anti. anthrax ugljen. u sobi). ljeto—zima. usp. odus zub. sredstva protiv spolnih. anthrax ugljen. anthos) cvijet. zbirka najljepšega antonimi (grč. zoon životinja. riječi suprotne po značenju. okamenjeni cvjetovi ili otisci cvjetova u kamenu. antrpilastir . med. razmak. anti. antrakolit antrakoza (grč. geol. govorni ukras. upotrebljava se za pripremanje alizarina i drugih obojenih tvari antrešelj (lat. onyma ime) lingv. algos bol) mn. antrecen (grč. sprava za određivanje količine ugljika antrakonit (gr. sredstva protiv zubobolje antoftalmici (grč. anthrakoo pretvarati u ugljen) pretvaranje u ugljen. anthrax ugljen) kem. vapnenac obojen ugljenom antrakometar (grč. Venus božica ljubavi. npr. osobito na licu antotipoliti (grč. osip. usp. opisivanje kod kojega se umjesto zajedničkog imena u govoru upotrijebi vlastito ime. koralji antracit (grč. crni prišt. entrecolonne) arhit. xanthos žut) kem. cvjetno žutilo.. udaljenost između stupova. lithos kamen) min. nevolja antrkolon (fr. lithos kamen) mn. anti. osobito lirskih pjesama. antotipoliti antologija (grč. med. intersellare sjediti između) mjesto na hrptu konja u sredini između bisaga. v. med. slaganje ugljenog praha ili čađe u tkiva što dovodi do njihove crne obojenosti antraks (grč. kyaneos zagasitoplav) kem. antonomasia drugi naziv) ret. anthos. metron) kem. dobar— loš. anthos cvijet. entonnoir) lijevak. entonner. tegoba. med. krasta. cvjetnjak. lingv. antoliti antozoe (grč. anti. usp. geol. anti. anthos cvijet. vrtača antonomazija (grč. spolna ljubav) mn. Demo- 95 anirkolon sten ili Ciceron umjesto "veliki govornik" antorgastična sredstva med. nastavak -ites) min. anti. lat. sredstva protiv očnih bolesti antografija (grč. homonimi antonimija (grč. anthrax ugljen. anthrax ugljen. cvat. anthos. najbolja vrsta ugljena antrakolit (grč. sredstva protiv navale krvi. onyma ime) mn. lithos kamen) mn. sinonimi. opasna zarazna bolest pretežito biljoždera. entoilage) fina tkanina s čipkama antocijan (grč. v. prostor između dvaju stupova. uopće: zbirka svakog štiva odabranog prema posebnim mjerilima i svrhama.antivenerea antivenerea (grč. typos otisak. npr. složeni ugljični vodik. paronimi. cvjetno plavetnilo. antonimi antonoar (fr. lithos kamen) min. kotlina. ljevkasta rupa od eksplodirane mine. tvrd—mek i dr. toile. zbirka odabranih. itd. anthos. grafo pišem) pisanje pomoću cvijeća antoksantin (grč. bedrenica. laž—istina. antraksne bolesti one koje se prenose na čovjeka putem posrednog ili neposrednog dodira sa životinjama. anthrax ugljen) med. antiseptik antoalaža (fr. bjesnilo . ofthalmos oko) mn. npr. geol. C 14 H 10 .

povijest čovječanstva antropoidan (grč. rađanje čovjeka. chemeia) znanost o tvarima koje sačinjavaju ljudsko tijelo antropolatrija (grč. anthropofagia) ljudožderstvo. dio antropologije koji proučava ljudsko tijelo antropohistorija (grč. fone glas) znanost o ljudskim glasovima 96 antropolog antropogenija (grč. anthropos. antropocentrizam (grč.(grč. anthropos. fobos strah) strah (ili: zaziranje) od ljudi antropofonika (grč. kulturna. anthropos. latreia služba) obožavanje čovjeka. papiga antropognost (grč. anthropos) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek antropobiologija (grč. zemaljski antropizam (grč. anthropos. logia) dio antropologije koji se bavi životom čovječanstva i njegovim zakonima proučavajući pitanje naslijeđa. koji se tiče ljudi. anthropos. anthropos. gnosis poznavanje) znanost o poznavanju čovjeka. kanibalizam antropofiteja (grč. anthropos. utjecaja okoline. rađanje) biol. hiatros liječnik) znanost o liječenju ljudi antropinski (grč. nataliteta. prometna. sličan čovjeku (za majmune) antropokemija (grč. klešem) prirodni kamen koji ima oblik čovjeka antropoglot (grč. bios život. lat. historia) znanost o razvitku ljudskog roda. suprotno: teosebija antropijatrika (grč. shvaćanje da je čovjek biće slično Bogu antropolog (grč. privredna. anthropos. eidos oblik) čovjekolik. anthropos. fyteia sađenje. anthropos. anthropos. anthropos. npr. urezujem u kamen. kanibal antropofagija (grč. trgovačka i politička geografija antropoglif (grč. fiziološkog. anthropos čovjek. gone rađanje) postojanje čovjekom (očovječenje) antropografija (grč. grafia) opis (ili: opisivanje) čovjeka. očovječavanje. logos) znanstvenik koji proučava čovjeka s anatomskog. glyfo dubem. . glotta jezik) životinja s jezikom sličnim jeziku čovjeka. anthropos. fagein jesti) onaj koji jede ljudsko meso. anthropos. poznavanje čovjeka antropogonija (grč. anthropareskeia) želja ili slabost nekoga da se dopada ljudima. ljudožder. geografia) dio zemljopisa koji ispituje koliko prirodni položaj zemljišta na kojem ljudi žive utječe na oblikovanje ljudskih zajednica i koliko je čovjek uopće sposoban preoblikovati određeni prostor tako da bi mu mogao biti od koristi. anthropos. mortaliteta itd. anthropos) fil. psihološkog. anthropos. anthropos. stvoreno na Božju sliku i priliku. centrum središte) filozofski pogled na svijet koji smatra da je čovjek središte svijeta i krajnja svrha njegova razvitka antropofag (grč. znanost o spolnom životu čovjeka antropofobija (grč. anthropos čovjek. anthropinos) čovječji. opći naziv za sve one predodžbe koje stavljaju ljudski organizam u suprotnost s cijelom ostalom prirodom i koje ga shvaćaju kao smišljen krajnji cilj organskog stvaranja i kao biće načelno različito od ostalog organskog svijeta.antropareskij a antropareskija (grč. anthropos. genesis) znariost o postanku i razvitku čovjeka i ljudskih vrsta antropogeografija (grč. gnostes poznavatelj) poznavatelj ljudi antropognozija (grč. također: pogled na svijet i život koji u pitanju o položaju čovjeka u prirodi vidi "pitanje nad pitanjima" ili koji polazi od stajališta da je "čovjek mjera svih stvari" antropo. podvrste su: povijesna.

stajališta antropologija (grč. biološki život. seciranje. arheološkog i dr. anthropos. povijesti. anthropos. religiozni antropomorfizam smatra da je Bog sličan čovjeku. počovječavati. 2. koji ima ljudski oblik antropomorfizam (grč. metron) sprava za mjerenje visine čovjeka antropometrija (grč. shvaćanje i tumačenje stvari i prirode prema ljudskim odnosima. anthropos. anthropos. shvaćanje daje spoznaja (i oblici u kojima se ona javlja) uvjetovana ljudskom prirodom antropomantija (grč. Bog. Theos Bog) obogočovječenje. naziv koji je upotrijebio Haeckel za preteču "majmunskog čovjeka" (pitekantropa) "iz kojega se razvio čovjek" antropoplastika (grč. anthropos. anthropos. ponašanje životinja itd. theke sanduk) dvorana zaslužnih ljudi antropoterapija (grč. obožavanje čovjeka. sociologije. počovječenje Boga antropomorfologija (grč. morfe oblik) kamen sličan čovjeku ili nekom dijelu njegovog tijela. tj. majmun sličan čovjeku antropomorfan (gr. anthropos. anthropos. antropopatija antropopeja (grč. anthropos. anthropos.antropologija 97 antropotomij a antropomorfozirati (grč. fiziologije. tome rezanje) med. anthropos. anthropos čovjek. proučavanje zakona koji vladaju u ljudskom životu. njihovoj razvijenosti i drugim osobinama antropomorf (grč. shvaćanje da je Bog biće koje ima sve ljudske osobine. anthropos. logia) znanost o oblicima ljud^ skog tijela . fizičke pojave. osjeća i radi kao čovjek. skopeo promatram) vještina da se po crtama lica zaključi o umnim i karakternim osobinama čovjeka. nomos zakon) fil. vrlinama. anthropos. s ljudskim osobinama. morfoo uobličavam) počovječiti. anthropos. soma tijelo. shvaćanje po kojem je religija rezultat ljudskih nazora. pithekos majmun) čovjekoliki majmun. logismos) fil. težnji i ideala. po Kantu: zakonodavni razum čovjeka antropopatija (grč. zamišljati i prikazivati Boga kao čovjeka. metron) mjerenje ljudskog tijela. smatranje onoga što je ljudsko božanskim antropoteka (grč. anthropopatheia) fil. povijesnog. proučavanje odnosa između čovječjih udova. sociološkog. logia) znanost koja proučava čovjeka na osnovi anatomije. anthropos. fiziologije. antropopatizam antropopatizam (grč. plastike) slikanje (ili: klesanje) čovjeka antroposkopija (grč. morfe oblik) fil. anthropopatheia) fil. anthropos. svako rasuđivanje ili svako naučavanje koje radi objašnjenja onoga što nije čovjek (npr. tj. metoda mjerenja čovjeka. da misli. slabostima i dr. thysia žrtva) prinošenje ljudi na žrtvu antropotomija (grč. anthropos-morfos) sličan čovjeku. rezanje ljud- filozofskog. anthropos. v. therapeo liječim) znanost o liječenju čovjeka i o njegovanju ljudskog zdravlja antropotizija (grč. manteia proricanje) proricanje (ili: gatanje) po čovječjoj utrobi antropometar (grč. arheologije i znanosti o jeziku antropologizam (grč. logia) znanost o sastavu i osobinama ljudskog tijela antropoteizam (grč. 1. fiziognomika antroposomatologija (grč. anthropos. tj. antroponomija (grč. biće koje osjeća i želi isto kao čovjek.) upotrebljava pojmove posuđene od prirode ili ponašanja čovjeka. psihologije. morfe. želja. tj. anthropo-poiia) stvaranje čovjeka antropopitekus (grč.

a koje želi "duhovnim očima gledati" te neposredno opažati i općiti s "višim svjetovima". lat. završetak debelog crijeva. ubrajati anuncijacija (lat. envers. opkoračenje. dobom kad se ljudski govor počinje razvijati. u San Franciscu između Australije. an-. anthropos. žabe anurija (grč. annuus godišnji) godišnja otplata duga. annunciatio) nagovještavanje. annuarium) ljetopis. ukidati. v.) aorist (grč. Petar u ribarskom čamcu. potpun prestanak izlučivanja mokraće anus (lat. antropozojsko razdobIje antropozojski period geol. počinje s dijuvijalnim razdobljem.) čarobni prsten. a Venvers čit. ovarium jajnik) med.) kraljevski prsten pečatnjak. "prosvijetljenje" i "posvećenje". annulus) prsten. naučavanje čiji je začetnik Rudolf Steiner. a-oristos neograničen.) naopako. osobito Djevici Mariji da će roditi Sina. an bez. duša sudbini koju sama stvara. proglašavanje nevažećim anulirati (lat. opovrgavati. ribarski prsten anumeracija (lat. annullare) poništiti. Pacifički pakt. uništavati. prošlo svršeno vrijeme . kroz čmar anvarija (grč. uništiti. neodređen) gram. otprilike milijun godina antrpa (entrepas) hod konja.) zool. proglasiti nevažećim anulus (lat. uračunavanje anumerirati (lat. koji se događa svake godine. uron mokraća) med. pribrojavati.) papin prsten pečatnjak na kojem je prikazan 98 aorist sv. SEATO anžanbman (fr. annualis) godišnji. an-. anulus palacii (lat. annumeratio) pribrajanje. bezrepci. ukinuće.antropozofija skog tijela radi znanstvenog ispitivanja antropozofija (grč. annulus piscatorius čit.) med. uračunavati. razdoblje u povijesti Zemlje u čijem se početku javlja čovjek. ukinuti. opovrgnuće. godišnji dohodak. enveloppe) omotnica. mat. kalendar anuitet (lat. ura rep) zool. godišnji prihod. anthropos. inversus) naličje. a traje još i sad. st. opovrgavanje. New Zeland i USA) pakt koji je sklopljen 1. tijelo je podložno zakonu naslijeđa. nepomična krivulja koja u svakoj svojoj točki dodiruje jednu krivulju u ravnini anver (fr. tj. annulus palatii čit. anulus magikus (lat. sofia mudrost) fil. koji traje godinu dana anuarij (lat. zoon životinja) geol. poništavati. Blagovijest anuri (grč. a duh zakonu reinkarnacije antropozoik (grč. urođeni nedostatak jajnika anvelopa (fr. rujna 1951. lat. annumerare) pribrojiti. annulus magicus čit. i 15. u hrvatskoj povijesti poznati su pod imenom Anžuvinci (vladali su u Hrvatskoj i Ugarskoj u 14. Ansicht pogled) razglednica ANZUS-pakt (od početnih slova imena Australija. annuitas. prelaženje nedovršene rečenice u sljedeći stih Anžu francuska plemićka obitelj (ime po istoimenoj grofoviji na donjoj Loari). objavljivanje. natraške. godišnjak. na naličje anzihtskarta (njem. čmar. put prema tim višim svjetovima ima tri stupnja: "pripremu". a lanver (fr. godišnja renta anulacija (lat. annullatio) poništenje. polukas anualni (lat. poništavanje. anulus piskatorijus (lat. Novog Zelanda i SAD. opovrgnuti. per anum (lat. enjambement) poet.

lat. dah. ravnodušnost. sva me- 99 apcigbild hanička postrojenja (npr. isparivanje. lažan. apatao zavodim) min. neke radionice. apparens) vidljiv. utrnulih osjećaja apatija (grč. zamršen. upala aorte aozmičan (grč. trg. aparthajd (engl. apanthropia zaziranje od ljudi) nečovječnost. sive. aorte) anat. očit. ono što izbija iz nečega (kao plin). zadah. osme miris) bezmirisan apa (mad. tisk. apantesis) odgovor. braće).) otac apa (rum. apo. sprava i si. osiguran prihod apanažirati (fr. onaj koji dokazuje točnost neke tvrdnje pokazivanjem nemogućnosti ili pogrešnosti tvrdnje koja ga negira apakromatičan (grč. zaziranje (ili: strah) od ljudi. jedinstven) poseban. apanager) dati kome imanje na doživotno uživanje. odvratnost među ljudima. npr.) zasebnost. kinematografa. abziehen svući. razmak. 4. apparatus sprema. appartement) stan. stanje u kojem kod čovjeka ništa ne može izazvati ni radost ni žalost (u normalnim prilikama obično nastupa zbog premorenosti mozga). apparatus) svi aparati nekog tehničkog poduzeća. najvažnija žila iz koje izlaze sve arterije u ljudskom tijelu. 2. odijeljenošt. apagogičan dokaz indirektan. sva oruđa. ap-ago odvesti. zaključak apatičan (grč. biju vat i apcigbild (njem. apparatorium) odjeljak (ili: ormar) za smještaj oruđa. surovost. ljubičaste ili zelenkaste boje apcigati (njem. antropofobija aparat (lat. nemaran. utrnulost osjećaja. pun draži. pretakati (vino). opovrgavanje apantropija (grč. kazališta i dr. apperentia) privid. kalcijev fosfat s fluorom. apathes) neosjetljiv. otići. apanagium) imanje dano na doživotno uživanje. otimač (naziv prema sjevernoameričkom plemenu Apaši) apatetičan (grč. odvraćanje. veličina i si. lopov. očevidan. apatetikos lažljiv) lažljiv. zapleten. jasan.) aparencija (lat. prividnost. pren. očigledan. godišnji prihod. stan s više odjela apaš (fr. apatheia) neosjetljivost. odjel. prividan (npr. apanage. veoma raširen. nesvakidašnji. sapa. odrediti stalan godišnji prihod apanteza (grč. lat. posredan dokaz. abzihen) 1. apart poseban. 3. otakati. godišnja plaća bližih vladarevih rođaka (djece. soba. vanjski izgled neke robe aparentan (lat. od plaće na ime otplate duga). tj. oduzimati. mlitavost pokreta apatit (grč. glavna srčana žila. vapa) para. odvojenost. dražestan apartheid čit. smrad apage! (grč. vidan. žila kucavica aortitis (grč. izgled. posredan dokaz. naprava. aparatura (lat. koji se odnosi na sustav leća kod kojeg su tri boje sjedinjene u jednoj točki apanaža (fr. apatao. izraz kojim se označuje politika rasne diskriminacije apartman (fr. apagoge) log. odbijati (npr. preslikač .) apartan (fr. ravnodušan. Bild slika) posebno pripremljena sličica koja se malo navlaži i naljepljuje na papir i tako preslikava. a. chroma boja) opt. vanjština. apage) odlazi. neobičan. stroj. pomoćna sredstva i dr. vjerojatnost. zločinac. koja su potrebna za neki posao ili neku službu aparatorij (lat. aorte) med. oruđe) sprava. idi! apagoga (grč. apache) velegradski razbojnik.aorta aorta (grč. uzimati pravi otisak (radi obavljanja korekture). cijeli pribor. nemarnost. povraćati.

zbor. višim sudovima. a-peptos neprobavljen) neprobavljiv. appellatio) viši sud (između prvostupanjskog i kasacijskog suda). paideutikos odgojni) nenaobražen.: drvo. osobito: crvoliki produžetak na donjem dijelu slijepog crijeva. uložiti (ili: ulagati) protest Apelles starogrčki slikar za koga se pričalo da je tako vjerno naslikao grožđe da su ga ptice došle zobati. appendix) med. riječ koja označava rod ili vrstu.apcug apcug (njem. voj. ret. osoba ili presuda nižeg suda protiv koje apelant podnosi priziv višem sudu apelativ (lat. paideo odgajam) v. nazivanje. znak za dužinu ili naglašavanje nad samoglasnikom apel (fr. med. apaideusia) nenaobraženost. slaba probava apeptičan (grč. zapažanje. bujica praznih riječi apercepcija (lat. početak. appellans) prav. gram. nulla dies sine linea. točka na nebu u čijem se smjeru vrši gibanje Zemlje ili Sunca. neškolovan apedeutizam (grč. crvuljka (pogrešno se kaže: upala slijepog crijeva) apendiks (lat. upala crvolikog produžetka na donjem dijelu slijepog crijeva. priziv višem sudu. prilog knjizi ili djelu. izdužen produžetak s površine nekog organa. neznanje poradi slabog školovanja. anat. suprotno: antiapeks. obraćati se (ili: obratiti se) prizivom višem sudu. u mačevanju: kratak i oštar udarac naprijed ispruženom nogom apelacija (lat. i traži njihovu pomoć apelat (lat. čovjek. neodgojen. vrh stošca. appel) poziv. nedostatak ukusa. uložiti (ili: ulagati) priziv. onaj koji se u pravnim ili sudskim poslovima obraća. suprotno djelovanje pada. pozivanje na viši sud. vrstu apelirati (lat. žalba višoj vlasti. beskrajan) fil. aperantologia) pretjerana brbljavost. appellare) moliti koga za pomoć. otisak. ap-echema) odjek. birstnapcug apedeutičan (grč. pozivanje. pozivati se na nešto. kaže se kad se osjeti da netko prisluškuje iza zida ili iza vrata) apendicit (lat. shvaćanje. crvuljak apepsija (grč. astr. jasno shvaćanje . a-. a-. arex vrh. appellare. nakon nižih. životinja apelativan (lat. suprotna pukotina na povrijeđenoj kosti (kontrafisura). Abzug) demonstrativni usklik uobičajen nekada i u našim krajevima (osobito na račun vlasti za vrijeme Austrougarske Monarhije). npr. imenovanje 100 apercepcija apelant (lat. usp. kad se bol prouzrokovana tim padom osjeti na suprotnoj strani apeirokalija (grč. usiljena težnja za lijepim i kićenim izražavanjem apeiron (grč. apedeutizam apehema (grč. ad-perceptio) fil. neupućenost u ono što je lijepo. pozivanje. appellativus) gram. a. Apelles post tabulam (lat.) Apeles iza slike (da bi čuo mišljenje gledalaca. appendix) dodatak. dopuna. appellatus) prav. apeiros neiskusan. pepsis probava) med. snimak. rod. tj. apeiros neograničen. prav. prauzrok iz kojega su sve stvari izašle i u koji se ponovno vraćaju (ovaj pojam uveo Anaksimander) apeks (lat. neprobavljivost. koji pati od slabe probave aperantologija (grč. nomen appellativum) gram. kalon lijepo) nepoznavanje ljepote. šiljak) kapa starorimskih svećenika (u obliku stošca). apedeuzija apedeuzija (grč. usp. znak. doziv. znači otprilike: dolje!. koji označava zajedničko ime. geom. zajedničko ime.

koji nema koštice apiretičan (grč. pravničke dosjetljivosti apicitis (lat. prohtjev. apicis vrh) upala plućnih vršaka ("lungnšpickatar") apidiktor (lat. otvor. rta. ovjeravanje. pyr vatra) med. opt. a-. cut udarac) šport. zaključak. industrijalcu Nicolasu Frangoisu Appertu. crn. upper gornji. stanje bez groznice. apikalni glasovi glasovi koji se proizvode vrhom jezika (d. u boksu: udarac šakom odozdo prema gore apertizacija (prema fr. bez groznice apiričan (grč. žudnja za nečim apetitivan (lat. linkejoskop aplanatičan (grč. a-. koji se ne klati oko svoga ravnotežnog položaja aperitiv (lat. a-. bez visoke temperture. aperitivus) v. 1750— 1541) postupak konzerviranja namirnica grijanjem do vrenja apertura (lat. appetitio) težnja za čim. a-pyros. apeiria) neiskustvo apirman (fr. jasno shvatiti sadržaj neke predodžbe i time je staviti na pravo mjesto u svijesti aperijencije (lat. spoznaje i tumači apercipirati (lat. želja. jasno shvatiti. t. rupa. planao) opt. rakija ili drugo piće kao sredstvo za otvaranje apetita aperitivan (aperire otvoriti. rt) koji se tiče vrha. pyr vatra) 1. a-. siguran od vatre apirija (grč. appetentia) čežnja. otkloniti smetnje. slobodan od njihanja. apiarium) pčelinjak apikalan (lat. uvidjeti. težnja za čim apeticija (lat. npr. pyren koštica) bot. naklonost apetit (lat.) anat. a. apex. otvor. na dijafragmi za prolaz jednjaka. konstruiran 1866. aplanazija: nepostojanje sferne aberacije aplanirati (fr.) zool. apurement) trg. a-. apis pčela. aperijentan aperkat (engl.. sumnja aplanat (grč. pčela Apis mit. nagon. požudan. appetitus) prohtjev za jelom. kao složena leća. dovesti u red. apices juriš) mn. aperijencije aperijentan (lat. bez (sferne) aberacije. aperire otvoriti) med. cultura uzgoj) pčelarstvo apireksija (grč. pyr) med.apercipirati predmeta pomoću zapažanja. aplanir) poravnati. apis pčela. v. med. dicere govoriti) električna naprava koja mjeri zvučne frekvencije što ih odašilju pčele u košnicama i tako pokazuje kad će početi rojenje pčela (frekvencija od 260 do 300 titraja označuje početak rojenja) apijarij (lat. n) apikultura (lat. bolesnikovo stanje između napadaja povratnih groznica apireničan (grč. vršni. apistia) nevjerovanje. zagladiti . aperientia) mn. požuda. appetitivus) željan. gen. zaslona na optičkim uređajima apetalan (grč. arex. lat. sredstvo za čišćenje. sveti bik. a-petalos) bot. zapažati. pomoću kojih se jedan predmet shvaća. s bijelom pjegom na čelu. periodos) fiz. sklonost. simbol zemljoradnje apistija (grč. provjeravanje računa apis (lat. apereins) koji potiče volju za jelom. apicis vrh. mn. odnosno mišljenja. a-planao lutam) fotografski objektiv koji nema sferne aberacije. težnja. žudnja. pohotan 101 aplanirati apices juriš (lat. rtni. apex. nezapaljiv. aperitivan aperiodičan (grč. bez latica apetencija (lat. npr. aperitivum) sredstvo koje potiče volju za jelom. stari su ga Egipćani štovali kao božanstvo. gen. osjećaj gladi. odnosno mišljenja. aperijens aperijens (lat. ad-percipere = zapaziti. bez lišća. oni činovi zapažanja. volja za jelom.

koji se može lako namjestiti. hrabrost apneja (grč. svaka. pneo dahćem) med. applicabilis) primjenjiv. opet. pus noga) koji nema nogu. poravnati se u nečemu. nedostatak ili nedovoljna razvijenost organa ili više njih aplicirati (1. metnuti. algos bol) bol (ili: tuga) za zavičajem apodi (grč. apodeiktikos) koji dokazuje. apodiktičan sud log. pus. osobito u vojnim znanostima aplikatura (lat. apofysis izraslina. tapšanje. živo odobravati aplauz (lat. ali tako da ne izgleda da se to želi. oblog: marljivost aplikant (lat. apofasis) davanje savjeta. med. okomitost. primjenjivanje. pren. pljesak. a-. upotrijebiti. aplikabilan aplikatorika (lat. apodosis) ret. a-. a-. neminovan. pohvala aplazija (grč. raz-. gram. beznošci apodija (grč. npr. mat. povjerenje u vlastite snage.: "U istostraničnom trokutu moraju sva tri kuta biti jednaka". inventar apofiza (grč. drugi. appointer) odrediti plaću. priljepljivanje. applicare) objašnjavanje teorijskog pitanja pomoću praktičnih primjera. važnost. neoboriv. stavljanje. izlaganje. papirnata novčanica kao sredstvo plaćanja u platnom prometu. nedostatak nogu od samog rođenja. apodeixis) prikazivanje. uporaba vanjskih sredstava. utiskivanje. beznožan apodemialgija (grč. pljeskati u znak odobravanja. plasis oblikovanje. brižljivo izučavati. npr. aplikativan aplikacija (lat. uspravno držanje. osobito na završetku zgloba cjevastih . sitan novac za izravnavanje računa. osobito inozemna^ mjenica. zavoj. odrediti ročište. jednog materijala na drugi (čipke na tkaninu). npr.) težina. beznožni vodozemci. kraći ili duži zastoj u disa- 102 apofiza nju zbog poremećaja centra za disanje apo. applaudere) tapšati. plaćati. probni govor. drskost. rađanje bez nogu. usp. pus noga) med. za razliku od prvog dijela (protaze). posljednji dio složene rečenice. primijeniti. mladica. appoint) bank. sravniti račun s trgovačkim knjigama apofaza (grč. ucrtati aplikabilan (lat. asertoran. koštana izraslina. apunto apoentirati (fr. prilijepiti. nedisanje. unijeti. a-. applicativus) v. npr. nepobitan. glasno odobravanje. kandidat aplikata (lat. ukras na haljinu. uobličenje) anat. brinuti se. lijek.aplaudirati aplaudirati (lat. applicata) treći pravac u koordinatnom sustavu aplikativan (lat. pravilan položaj prstiju pri sviranju aplomb (fr.(grč. prišiti. staviti. završnica apoen (fr. applicatio) način izvođenja. poricanje. problematičan modalitet apodoza (grč. dati. dokazivanje. samouvjerenost. log. prionuti na neki posao. applicans) v. prikladan. popis imetka. neoboriv dokaz apodiktičan (grč. zool. podos noga) mn. samopouzdanje. apodemia boravak u tuđini. applausus) pljeskanje u znak odobravanja. osobit razlog za neki hrabri postupak. primjena. natrag apodan (grč. smjelost. a. sud koji izražava logičku nužnost. apo) predmetak u složenicama sa značenjem: od. bezuvjetan. izdanak) med. mjenica koja izmiruje neki dug ili duguje određenu svotu. beznožnost apodiksis (grč. obraćati veliku pozornost na nešto. primiti nešto s bučnim odobravanjem. applicare) namjestiti. applicatura) glaz.

apokatharsis čišćenje) med. jedan od najdragocjenijih dokumenata i izvora za povijest prvih dana kršćanstva u kojem se govori o dolasku Antikrista i dr. pitagorejci) . točka na putanji jednoga od Jupiterovih satelita u kojoj je on najudaljeniji od Jupitera Apokalipsa (grč. budućnost Božjeg carstva i dolazak obećanog Mesije apokapizam (grč. Otkrivenje. sentencija apoftegmatičan (grč. naučavanje o vječitom ponavljanju stvari (Heraklit. Jov. suprotno: perigej. apo-gaion) astr. tajanstven. oba izraza su iz Ptolemejeve astronomije. metria) mjerenje udaljenosti. ozdravljenje. apoche udaljenost. apokaliptični konjanici četiri simbolična lika iz Apokalipse (6. a misaon. sentenciozan apogamija (grč. duhovit. rat.apoftegma kostiju. med. apo-karpos plod) bot.18). žice koje održavaju vezu između intruzivnih masa iz kojih izbijaju apoftegma (grč. kratak. afelij). apo. religijski pravac koji sve pojave tumači kao neko proroštvo o svršetku svijeta 103 apokatastaza apokaliptičan (grč. kod žabnjaka) apokartereza (grč. kapnos dim) med. apo-katastasis vraćanje u prijašnje stanje) vraćanje u prijašnje stanje. apofthegmatikos) u obliku duhovite izreke. apo. apo-kartereo ubijam se glađu) svojevoljno suzdržavanje od jela. to jest Otkrivenju (13. a ne Sunce (usp. dimljenje kao zaštita od zaraznih bolesti.1-8): kuga. glad i smrt apokaliptičari (grč. koja se pripisuje apostolu Ivanu. apokaliptični broj mistični broj = 666 u Apokalipsi. potpun prestanak neke bolesti. danas se upotrebljavaju samo u odnosu na Mjesec apograf (grč. poslovica. istraživači Otkrivenja. u dogmatskom smislu: obraćanje svih ljudi u Kristovu vjeru i njihov ulazak u vječno blaženstvo. apojovium. min. istopis izvornog dokumenta apohometrija (grč. gameo ženim se) zool. kad se još smatralo da je Zemlja središte. apofthegma) kratka i duhovita izreka. naučavanje o vraćanju svih stvari i o konačnom ulasku u carstvo nebesko čak i grješnika (palingenezija). grč. svojevoljna smrt od gladi apokatarza (grč. pojava primijećena kod najnižih jednostaničnih životinja apogej (grč. Apokalypsis) 1. Jovis) astr. vraćanje zdravlja. fil. apo-kalypto otkrivam) u duhu ili stilu Apokalipse. geol. prisutnost jedne rude u nekoj drugoj u obliku grane ili korijena (ramifikacija). 2. sufumigacija apokarpija (grč. vjerski zanesenjaci apokaliptika (grč. astr. posljednja knjiga Novog zavjeta. zagonetan. razmaka apojovij (lat. u obliku simboličkih slika i čudesnih vizija. tj. povratak u isti prividni položaj. plod iz jednog cvijeta s više slobodnih tučkova od kojih se svaki razvija u po jedan plodić (npr. apofize mn. epifiza). mračan.. čišćenje probavnih kanala apokatastaza (grč. misao. s kosti spojena koštanom masom (usp. apo-kalypto otkrivam) grana kasnije hebrejske književnosti koja hoće prikazati. apo-grafo) prijepis. razmnožavanje bez oplođivanja kod kojega se razvoj vrši samo pomoću jedne vegetativne stanice. apo-kalypto otkrivam) oni koji vjeruju da Apokalipsa ili Otkrivenje sadrži proročanstvo o budućem ispunjenju i ostvarenju Božjega kraljevstva. stoici.od Jupiter gen. točka na putanji Mjeseca u kojoj je on najudaljeniji od Zemlje: također: najveća udaljenost Sunca od Zemlje u afeliju. apo od.

st. izostavljanje posljednjeg slova ili sloga neke riječi apokopirati (grč. koji izlučuje. apologeomai branim) teol. u Engleskoj apolonion (grč. odvajanje Apolo v. apo-krinomai obavijestim. apologia) obrana. na franačkom dvoru: titula najvišeg svećenika koji je istodobno bio i vrhovni starješina dvorske kancelarije apokromat (apo. apo-krypto skrivam) nesiguran. apo-krinomai) "onaj koji treba govoriti i odgovarati. izmišljena priča kojoj je cilj predočavanje neke moralne istine ili pouke apologema (grč. apo. poremećaj. disanja. sparivanje) zool. mračan s obzirom na svoje podrijetlo. držati obrambeni govor Apolon (grč. poezije. apolis. apolitho skameniti) geol. vrsta fortepijana napravljena u Darmstadtu apolonski koji je na Apolonov način. odgovor. Apollon) glaz. zauzimati se za. titula biskupskog. npr. rješenje apokriza (grč. također: djela nepoznatih pisaca apokrifi (grč. glazbeni apomiksija (grč. apolonikon (grč. harmoničan. lijep. apo-klao slomim) med. liječništva. pulsa 104 apomiksija apolid (grč. osobito rimskog izaslanika na carskom dvoru u Carigradu. sin Zeusa i Latone. osoba koja je izgubila svoje državljanstvo. osobito: branitelj kršćanstva od nevjerničkih i židovskih napada apologetičan (grč. objektiv za mikroskope koji otklanja kromatsku i sfernu aberaciju jer zrake triju boja skuplja u jednoj točki apolepsa (grč. spisi ili knjige čije je pravo podrijetlo tajanstveno. poučna pričica. sličan orguljama. prijelom kosti apokopa (grč. razmnožavanja bez . nepravi. branitelj.apoklazma apoklazma (grč. sumnjiv. apokrifni spisi spisi ili knjige koje Crkva ne priznaje kao prave (za razliku od kanonskih). koji pomaže izlučivanje i izbacivanje suvišne tekućine apokriza (grč. chroma boja) opt. skladan. plan američke ustanove za svemirska istraživanja. osobito kršćanski nauk apologija (grč. npr. Apollon) mit. bog sunca. prestanak. apo-krino izlučujem) med. znanost o tome kako treba braniti vjeru. usporedba u priči. umjetnički. odgovorim) 2. apokope odrezivanje) gram. Apollon) glazbeni instrument. koje nisu prave. izdvajam) 1. apo-lysis odvajanje) med. apolidos koji je bez zavičaja ili bez domovine) prav. lažan. izostanak) neke organske funkcije. napravljen 1828. glazbe. apologeomai) braniti. apo-krypto skrivam) mn. apologeomai) koji ima karakter obrane. govora. skratiti. v. mixis miješanje. med. apologema) obrana. a nije dobila državljanstvo neke druge države apolitoza (grč. apologetikos) onaj koji govori ili piše obranu. apolepsis zadržavanje. prekid (ili: smetnja. pretvaranje u kamen apoliza (grč. izbacivanje (ili: izlučivanje) suvišne tekućine iz tijela apokrizijar (grč. obranjena točka apologet (grč. otkrivene. od IV. kanonske apokritičan (grč. okamenjivanje. odluka. apolambano zadržavam. sprječavam) med. NASA apolog (grč. apo-kopto odrežem) skratiti riječ na kraju izostavljanjem jednog glasa ili više glasova. apokrino izlučujem. spis ili govor apologetika (grč. podmetnut. tj. skraćivati apokrifan (grč. apologos priča) poet. obrambeni govor ili spis u korist nekog čovjeka ili naučavanja apologizirati (grč. Apolon. rječitosti itd.

odvojiti se od pravog naučavanja ili vjere. apoplektična sredstva sredstva protiv moždane kapi. apoplesso udarcem oduzmem) med. zdravlje. "vještina" raspravljanja o problemima. zavisan od iskustva. ulog) trg. fr. neuron žila. apopsycho izdahnem) izdisanje. apporte) daj ovamo. sumnjiva (ili: dvojbena) stvar aporizma (grč. roba zabranjena za izvoz aporetičan (grč. aporizma aporematičan (grč. apostematosus) koji ima oblik čira. skupine mišića i cijele udove. ispuštanje duše. nejasnoća: logična teškoća. lat. gnojan aposterioran (lat. iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (pluća. apport prinos.aponeuroza oplođivanja putem partenogeneze ili apogamije aponeuroza (grč. živac) anat. duboka nesvjestica. prinositi. aporema aport! (fr. aporeo u zabuni sam) zagonetan. apo. sklon moždanoj kapi. apo-siopesis zanijemljenje) ret. prekidanje govora npr. apostateo otpadam) otpasti. sfragis pečat) lik urezan u prsten kao pečat aposiopeza (grč. osobito kod dresiranih pasa aposfragizma (grč. bespomoćnost. aporeo) v. neprolazan) mn. apostates. odmetnuti se. donesi! (kod dresiranih pasa) aportirati (lat. a-poreutos) zabranjen. aporetikos) onaj koji sumnja. redovito praćen onesvješćivanjem apoplektičan (grč. apostasia) odvajanje. poput navlake. otpadništvo. apostata) otpadnik. stvari zabranjene za izvoz. nejasan aporeta (grč. koji se gnoji. stvoren na osnovi iskustva. ali ne u gotovom novcu. metoda da se problemi prije njihovog teorijskog obrađivanja i nezavisno od mogućih rješenja sami u sebi ispituju. apostematio) med. mišiće. sastavljena je od vezivnog žiličastog' tkiva aponija (grč. nedopušten aporetičar (grč. odmetnik od pravog naučavanja ili prave vjere. a da se pritom ne želi pod svaku cijenu doći do njihovog rješenja. prešutkivanje. lat. a posteriori . aporia) zbunjenost. zatajivanje misli. kolebati se. apo-stema čir. načela apostemacija (lat. srca ili mozga). apo. med. snošljivo stanje. teškoća. gnojenje. osobito od kršćanske vjere ili Crkve apostazirati (grč. bjeličasta čvrsta i jako otporna opna koja obavija. logička teškoća. aporema. apportare. obamrlost apor (fr. usp. aporos neprohodan) fil. apporter) donijeti. "Ja ću tebi !" apostat (grč. osobito kršćanske apostazija (grč. aporeo biti u dvojbi. zagnojavanje apostematozan (grč. aponia) bezbolnost. dvojbeno pitanje: dopuštanje dvaju suprotnih sudova u dvojbenom pitanju. sličan moždanoj kapi. prav. da se teškoće i proturječnosti danih fenomena radi njih samih ističu aporija (grč. a-poreutos neprohodan. težak za razumijevanje. imanje doneseno u brak aporema (grč. donositi. nepokretnoj ili pokretnoj imovini. aporeo u zabuni sam) sumnja. a posteriori) fil. spokojstvo apopleksija (grč. apoplesso udarcem oduzmem) med. skeptik 105 aposterioran aporetika (grč. apoplexia) med. odmetanje. da se nepojmovno od pojmovnog odvoji. onaj koji je sklon moždanoj kapi apopsihija (grč. odreći se vjere. težak zadatak. apoplektični habitus tjelesna građa sklona moždanoj kapi apoplektičar (grč. doprinos jedne osobe nekom poduzeću u stručnoj spremi.

oduševljen pobornik i borac za pobjedu neke znanosti. kućna. 2. linija okomito povučena iz središta pravilnog višekutnika na jednu njegovu stranu. apothesis odvajanje. Theos Bog) uzdizati do božanstva. označiti apostrofom da je u nekoj riječi ispušten samoglasnik ili suglasnik. 106 apotoma zbijanje protoplazme i klorofilnih zrnaca na staničnim zidovima susjednim s drugim stanicama. apostillus) pisati (ili: praviti) bilješke sa strane ili ispod teksta apostol (grč. zvanje propovjednika vjere. oštrijim tonom. ideje i si.apostil apostil (lat. grditi apotanazija (grč. pren. suglasnost prave Kristove Crkve s čistim naučavanjem apostola apostolicizam (grč. figura kojom se netko obraća nenazočnim osobama ili stvarima koje zamišlja kao žive 3. kutija u kojoj se drže lijekovi. ukor. neotopiv talog koji se stvara u biljnim ekstraktima izloženim zraku apoteoza (grč. apotemno odsijecam) mat. apo. papinska vlast apostolicitet (lat. onaj koji širi neko naučavanje. koji odgovara naučavanju apostola. skloniti. papinski. figura u kojoj govornik ili pisac iznenadno zastane u svom izlaganju i obrati se nekoj osobi. obožavati. apostolicum) zajednički naziv za apostolske spise Novog zavjeta. skidanje. grdnja apostrofirati (grč. apotheke. Kristov učenik. apostolos poslan) poslanik. gubljenje glasa apotoma (grč. apostrofe odvraćanje. propovjednik kršćanstva. kem. apostolatus) propovijedanje (ili: širenje) vjere. apostolicitas) teol. glaz. razlika između cijelog i sljedećeg polutona . znak kojim se obilježava daje jedan samoglasnik ispušten (') apostrofa (grč. apotithemi odvojim. apostilus) oproštajno ili otpusno pismo. nesumnjiva smrt apoteka (grč. preporuka priložena uz pismo ili molbu. putnička apoteka apotekar (grč. produženje liječenja i nakon bolesti apoteza (grč. apostolos) koji potječe od apostola. razlika između dviju veličina mjerljivih samo tako da se kvadriraju. otklanjanje) ret. apostolos) sustav neograničene crkvene vlasti apostolik (lat. Poslanice i Otkrivenja apostolski (grč. therapeia) med. apostillator) pisac bilježaka sa strane ili ispod teksta apostilirati (lat. apostrofos) gram. skinem. naučavanja. okrenuti) gram. osnovao ju je apostol Petar apostrof (grč. tj. apotheke) ljekarnik stručna osoba koja priprema lijekove po liječničkim receptima. ili nekoj stvari. sedes apostolica) papinska stolica u Rimu. apostolat (lat. 4. apostolsko dostojanstvo. apo. bilješka (ili: primjedba) sa strane ili ispod teksta apostilator (lat. apostolska stolica (lat. trgovac lijekovima apotema (apo-tithemi) geom. npr. ukoriti. bot. pren. veličanje apoteozirati (grč. sačuvati) ljekarna. obožavanje. veličati apoterapija (gr. dodatak nekom pismu ili povelji. trgovina lijekovima. apotheosis) uzdizanje umrlog junaka ili velikog čovjeka do božanstva. bogoslužna knjiga koja sadrži djela apostolska. 1. pren. thanatos smrt) potpun prestanak života. ukinem) lingv. apotithemi ostaviti na stranu. osloviti nekoga življim. ukidanje. potpuno izliječenje. u govoru odjednom se obratiti kome ili čemu. apo-strefo odvratiti. bilo nazočnoj ili nenazočnoj. apo. Djela apostolska.

) nakon nas potop. sliveno appoggiaura čit. appreter) rad oko dotjerivanja i popravljanja kojim neki industrijski proizvodi (tkanine. approbatio) odobravanje. apelacio adminisibilis (lat. apres) poslije.) "poslije večere". razumijevanje. bilo u teoriji spoznaje bilo u etici aprobacija (lat. grad Split apozitiv (lat. povoljan sud o nečemu. pohvala. npr. nošeno. tj.) glaz. nakon naše smrti može doći što hoće. suzdržano. tj. uzimanje u posjed. slivanje tonova apraksija (grč. pravilan omjer u građi nekog glazbenog instrumenta aprioran (lat. apelacio temerarija (lat. appositio) gram. neosnovan priziv. npr. apre tura (fr. nas se to ne tiče. zakasnjeli priziv appellatio frivola čit. naknadno dodana pridjevska oznaka. a priori) fil. moj apre aprecijacija (lat. appreter) dotjerati (ili: dotjerivati) razne tekstilne materijale tako da dobiju izgled i svojstva boljih. npr. strasno. predodžba. vezano.) glaz.) prav. v. beznačajan i ništavan priziv appellatio inadmissibilis čit. predudar. vezivanje. zatvor. apre supe (fr. pojam. a prva ju je navodno izrekla markiza Pompadour) apres-souper čit. priznavanje nekome sposobnosti za nešto. zatim. pro- 107 aprobacija cjena. apelacio inadmissibilis (lat. apođato (tal. vučeno (u sviranju).: Dijete bolesno mora ležati apozitivan (lat. biskupovo dopuštenje da svećenik ispovijeda i propovijeda . odobrenje. apponere priložiti. poimanje sadržaja neke predodžbe. dati im glatkoću.) prav. nedopustiv priziv. sjajnost itd. a priori apriorizam (lat. prav. zabrinutost aprekacija (lat. apelacio frivola (lat. glavno daje nama sada dobro (uzrečica iz doba pred francusku buržoasku revoluciju. krzno) dobivaju izgled i svojstvo bolje robe (glatkoću. usrdna molba apres nous le deluge čit. tj. večernje sijelo. igrač koji u igri dolazi poslije drugog igrača. priziv koji se može dopustiti ili prihvatiti appellatio deserta čit. sjajnost). apraxia besposlenost) psih. apprehensio) fil. neprihvatljiv priziv appellatio temeraria čit.) prav. pristanak. vrijednosti nečemu. kao imenica. appositivum) gram. dopustiv i prihvatljiv priziv. dopuštenje.) prav.) glaz. strah. apođatura (tal. sastanak ugovoren kasno navečer apretirati (fr. apelacio dezerta (lat. appoggiato appoggiato čit. ili svojstva koja im daju veću vrijednost koju ti proizvodi dobivaju ovakvim dotjerivanjem.) glaz. a priori) filozofijski pravac koji prima nešto a priori. apprecari. pridjev koji stoji uz imenicu kao atribut. nepromišljen priziv appoggiando čit. propušten. hapšenje. djevojčica Antonija. appretiatio) određivanje cijene. apodando (tal. procjenjivanje. s mnogo osjećaja appellatio admissibilis čit. imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i slaže se s njom u padežu. ocjenjivanje aprehenzija (lat. glaz.apozicija apozicija (lat. npr. nesposobnost izvođenja nekih običnih pokreta i točnog shvaćanja značenja nekih stvari bez postojanja oduzetosti (paralize) apre (fr. papir. strahovanje. apprecatio) preklinjanje. koža. ocjena.) prav. appositivus) gram. apre nu 1' deliž (fr. koji stoji kao dodatak appassionato (tal. da se tiska knjiga.

odvojiti. fiksacijski apsces zagnojenost izazvana namjernim kemijskim podražajima. approximatio) približnost. približno pronalaženje korijena. apsidos svod) 1. prema biblijskoj priči pobunio se protiv oca i bio ubijen (bježeći na mazgi pred progoniteljima zapeo je dugačkom kosom za hrastovo granje. približno izračunavanje. gonoreje. približavati aproprijacija (lat. koji izražava odobravanje. linea. ocjenjivanje otprilike aproksimativa (lat. med. approbatorius) v. priznati nekome sposobnost za nešto aproksimacija (lat. odvajanje. dopustiti. osobito nekog trenutka ili događaja apropinkvirati (lat. mat. osobito boravak irskih posjednika izvan Irske (apsenteri) apsida (grč. gnojna upala tkiva. odsjeći) geom. approximare približavati se) približiti. absenters) mn. pod apsentizam apsentizam (lat. abscindere otrgnuti. simbol lošeg sinovskog ponašanja apscedirati (lat. npr. apscisa (lat. mliječnih prerađevina i dr. engl. udaljavati se. apscisna osovina pravac koji obično zauzima horizontalan položaj apscisija (lat. appropinquatio) približavanje. abscissio) odsijecanje. aprobativan aprobirati (lat. u (Descartesovom) koordinatnom sustavu: mjerni broj (+ ili —) udaljenosti bilo koje točke u ravnini do ordinatne osi. astr. progresivne paralize itd. zagnojavati se apsces (lat. approbator odobravatelj) osoba koja vrši stručan pregled i odobrava puštanje u promet proizvoda u znanstveno-istraživačkim zavodima. approximitas) približnost apropinkvacija (lat. prekidanje apsentan (lat. povoljno ocijeniti. metastatični apsces zagnojenost koja se pojavi daleko od mjesta prvobitne oboljelosti. Absalom otac mira) jedan od sinova hebrejskoga kralja 108 apsida Davida. tvornicama itd. approbare) odobriti na osnovi prethodnog ispitivanja. ubrizgavanjem mlijeka radi liječenja sepse. (žita. approximativus) približan aproksimirati (lat. abscessus) odlazak. 2. prisvojenje. prisvajati. jedna od dviju točaka na eliptičnoj putanji nebeskog tijela u kojoj se ono nalazi na najvećoj odnosno na najmanjoj udaljenosti od tijela oko kojeg optječe. prilagoditi prema čemu. vina. kemijsko spajanje dvaju tijela pomoću trećega aproprirati (lat. otkidanje. aprobatoran aprobator (lat. udaljiti se. približavati aproksimitet (lat. tj. dodirna točka aproksimativan (lat. appropinquare) približiti. poljoprivrednim dobrima. v. absens. ret. appropriare) prisvojiti. a-providere) opskrbljivanje životnim namirnicama aprovizionirati (fr. abscissa. otići. absens) odsutan.) aprobatoran (lat. absentism) odsutnost iz mjesta kome netko stvarno pripada. approvisionner) opskrbiti životnim namirnicama Apsalom (hebr. brašna. apscisni pravac pravac koji je uzet radi određivanja položaja neke točke ili osobina jedne krivulje. abs-cedere) odlaziti. prelaziti u gnoj. prilagođavanje. odvajanje. gnojni čir. appropriatio) prisvajanje. pohvaliti. approbativus) odobravan. med.aprobativan aprobativan (lat. udaljen apsenteri (engl. približna ocjena. dakle afel i perihel za planet ili neki komet te apogej i perigej za Mjesec. u srednjovjekovnoj crkve- . apsis. approximativa) točka zbližavanja. a mazga je ispod njega pobjegla). uskladiti aprovizacija (lat.

relativ apsolutizam (lat. samovolja. progutati. supr. fiz. sredstva koja upijaju vlažnost iz drugih tijela apsorbirati (lat. apsolutno tlo ono koje se ni za koju drugu kulturu ne može racionalno upotrijebiti. neogrančena vladavina jednog čovjeka apsolutizirati (lat. rakija od pelina. pril. pomilovanje apsolut v. ograničenja) nezavisan.: relativnost. gorka rakija apsintizam (grč. apsolutna težina težina tijela koja se dobiva običnim mjerenjem. samovlašće. agr. apsinthion) bot. za vinograd i si. svjedodžba da je netko stekao pravo na polaganje završnog. čist. diplomskog ispita. uvjeta.lucija (lat. relativitet apsolutoran (lat. npr. indikativ. absolutio) oproštenje grijeha ili krivnje. vrijednost bez obzira na znak + ili —. absolvere) pristaša ili vršitelj neograničene vladavine . absolutorius) koji oslobađa. apsolutna vrijednost mat.apsidiola 109 apsorbirati apsolutiv (lat. apopsihija apsint (grč. absolvere završiti. mala zborna kapela. osloboditi od (grijeha ili krivnje). potpun. koji razrješava. osobito u crkvama romanskog stila apsidna linija astr. bolest živaca kao posljedica prekomjernog pijenja apsinta apso. neograničen. apsolutan (lat. neuvjetovanost. broj. osobito onih koje su građene u romanskom stilu apsidiola (lat.. neprisebnost. oslobođenje. savršeno. razrješni. savršen. u aposolutnom smislu apsolutno (lat. suprotno. apsolutni alkohol kem. apsidiola. tj. jednostavno. otpusni apsolutorij (lat. sasvim za- > < noj arhitekturi: stražnji. vječno i nepromjenjivo (idealistički: Bog. obuzeti. za masu gram. razrješno pismo. im. usisavati. razrješnica aps6lvent (lat. neograničenost. nego samo za jednu. uvlačiti u se. apsolutna temperatura ona čija se nulta točka nalazi na —273°C apsolutist (lat. dužina koja spaja obje apside apsihija (grč. završiti. fil. apsolutno 1. kem. usp. absorbentia) mn. absolutorium) razrješenje. polukružni dijelovi crkava. oslobođenje. apsolutne mjere koje imaju za osnovne jedinice centimetar. školu apsorbencije (lat. grč. bez obzira na njegov obujam. npr. absolutum) činiti. absolutus) bezuvjetnost. Bog. ab-solutus) slobodan od svih odnosa (ili: obveza. neprisustnost duha. prvi. 2. bezuvjetan. apsyhia) nesvjestica. za vrijeme sekunda. gram i sekundu. savršenost. apsis) arhit. upiti. potrošiti. fiz. u filozofiji religije: apsolutno biće. velika os eliptične putanje. absolutum) 1. čisti alkohol. absolvere razriješiti) gram. obuzimati. neuvjetovano. duh. oblik vladavine kod koje vladareva vlast nije ograničena ustavom. ab-sorbere) usisati. suprotno: relativno apsolutnost (lat. absolvere) neograničenost. stvar po sebi. upijati. učiniti nešto apsolutnim. ab-solvere odriješiti) razriješiti. osnovni uzrok svim pojavama. fil. neograničeno. v. absolvere završiti) osoba koja je provela na sveučilištu ili nekoj drugoj visokoj školi propisano vrijeme i time stekla pravo na polaganje završnog (diplomskog) ispita apsolvirati (lat. apsolutni sustav mjera sustav u kojem su osnovne jedinice: za dužinu centimetar. neuvjetan. apsinthion) med. razumijevati. apsolutni broj. ovladati. trošiti. shvaćati ili prikazivati nešto kao apsolutno. bezuvjetno. materijalistički: tvar).

gram. abstractum) log. zatvoren. abs-trahere) odvojiti. zamišljen. sprava pomoću koje se određuje sposobnost tekućine za upijanje plinova apsorptivan (lat. čišćenje (rana) apsterzivan (lat. absurdus) logički nemoguć. abstractio) log. metron) fiz. zamršen apsud (lat. ekstrakt nekog soka ili alkohola apstruzan (lat. besmislenost. apstraktum pro konkreto (lat. usisan apstencija (lat. absorptio) fiz. stvarati misaone predodžbe. samo u mislima. smiješan. ad apsurdum (lat. apstraktna. dubok. potpuno zaposliti apsorpcija (lat. nepriličan. abstrusus) skriven. istrošenost. abstinere) suzdržavati se od alkohola. abstractus) log. koji čisti (ranu) apstinencija (lat. taman. apstinent (lat. čista misao. pren. koji postoji samo kao pojam (supr. mesa. koji postoji ili je zamišljen da postoji odvojen od materijalnih predmeta. abstersivus) med. okaniti se toga apstrakcija (lat. grč. sredstva za ispiranje rana apstergentan (lat. abstinentia uzdržavanje) trezvenost. rastresenost. odvajati u mislima. upijanje. absurditas) logička nemogućnost. čist čin mišljenja. posebno. zamišljenost. odustajanje od nasljedstva apstergencije (lat. radi što boljeg uočavanja i poimanja onoga što je u nečemu glavno. abstergens) med. absumptio) trošenje. besmislen. usisavanje. slučajno ili nebitno. spolnim odnošajima.) dovesti do besmisla . negledanje. nužno i bitno namjerno zanemarivati i ne obazirati 110 apsurdan se na ono što je u tome sporedno. sudare cijediti) prokuhana tekućina. absorptivus) sposoban upiti ili usisati. dubokouman. med.) opći pojam umjesto stvarnog predmeta apstraktan (lat. stvaranje pojmova. znanost čista znanost (za razliku od primijenjene).: konkretan). apstraktan broj mat. mesa. mesu. izmučenost apsurd (lat. ad absurdum čit. spolnih odnošaja itd. absorptio. suzdržavanje od alkoholnih pića. ispirati. duhanu. fiziol. besmislica. teško razumljiv. ispiranje. mislen. čistiti (ranu) apsterzija (lat. mudrovanje. čist pojam. rastresen. misaoni. glupost apsurdan (lat. nepodoban. nerazumljivost. apsterzivan apstergirati (lat. abstractivum) kem. suzdržanost. ab od. abstractum pro concreto čit. koji služi za ispiranje. čista misao. in abstracto čit. in apstrakto (lat. abstergere brisati) prati. duhana. abstersio) med. abstentio uzdržavanje) prav. abstinens) koji se suzdržava od uživanja u alkoholu. primanje u sebe (supr. nejasan. odvajanje. čist. nerazumljiv. spolne ljubavi.) apsorpciometar (lat.) u općem. težak za razumijevanje. abstinens) pristaša apstinencije. neosvrtanje apstrakt (lat. trezvenjak apstinentan (lat. teorijski. viši. pranje. čin kojim se u želucu završava probava. živjeti trezveno apstrahirati (lat. pojmovno odvojeno. opće. neimenovani broj. mislima i si. od nečega apstrahirati ne voditi o tome računa.apsorpcija uzeti poslom nekoga. mislena imenica. duhana. sredstva za vanjsko čišćenje. trezven apstinirati (lat. uvarak apsumpcija (lat. ono što je u mislima. v. prolazak probavljene hrane kroz crijevnu sluznicu u krvotok. ne obazirati se na to. potpuna zauzetost (poslom. abstergentia) mn. udubljenost u misli. misleno (suprotno: in concreto) apstraktiv (lat. emisija).

apus. sklon propasti. slik. arahnitis arahnoida (grč. arapske književnosti i dr. pokvaren. akva destilata (lat. vrijedne iskopine. natjecala se je u tkanju s božicom Atenom. rabatan arabeska (tal.) aptrajbati (njem. začiniti. zapravo slike iz biljnog svijeta budući daje Arapima vjera zabranjivala slikanje ljudi i životinja. osobito: poznati medicinari srednjeg vijeka koji su bili pod utjecajem arapskih liječnika arabizam osobina arapskog jezika. npr. arahnoliti arahnitis (grč. izumila neka vračara Toffana (trovala je polako i neprimjetno. govoriti arapski. riječ uzeta iz arapskog jezika arabizirati napraviti na arapski način. arachne.) oltar. abstreiben otjerati) kuh.) u rimsko doba naziv za grad na desnoj obali Dunava kraj starog Budima u Mađarskoj.) kem. znanost o beskrilnim kukcima (paucima. upala paučinaste moždane opne. bubama i dr. arabotedesco arapsko-njemački) mješavina maurskog. zool. paučinasta moždana opna arahnoidi (grč. ar (lat. absurdum nemoguće) v.) farm. javna i privatna kupališta i dr. logos) poznavatelj (ili: proučavatelj) znanosti o paucima . otrovna tekućina koju je navodno oko god. bezbojan ili žućkast mineral. pa su je rado primjenjivali za "nedužno" usmrćivanje političkih protivnika) Aquincum čit. kamenje s otiscima morskih zvijezda. osobito vješta tkalja iz Lidije. eidos oblik) mn. area površina) jedinica za mjerenje površina = 100 m2 ara (lat. zapržiti apterologija (grč. ukras u arapskom stilu. v. prekomjerna dužina prstiju na ruci i nozi Arahna mit. 2. paucima slične životinje. appunto) trg. arabicitas) bit. lat. fantastične linije u slikarstvu. arachne) med.apsurdnost apsurdnost (lat. arachne pauk) mn. izraz kojim se označuje npr. arachne pauk. harabi) trošan. mjenica za izmirenje nekog duga apus (grč. arabinoza vrsta šećera. geol. aranea pauk. žrtvenik arabatan (tur. a-pteros beskrilan) zool. osobitost i poznavanje arapskog jezika. arachne. u baletu: figura kad plesač stoji na jednoj nozi 111 arahnolog arabicitet (lat. arahnoditis arahnoditis (grč. ruševan. abschmalzen) zamastiti. destilacijom pročišćena voda aqua tofjfana čit. arachne. pobijeđena Atena pretvorila ju je u pauka arahniti (grč. kristalizira po rompskom sustavu arahiodaktilija (grč. ugledati se na Arape. hrom) vrsta raka listonošca aqua Binelli čit. usp. dotrajao. arabesco) 1. karbonat vapna. arachne pauk. arachne) med. arahniti arahnolog (grč. upropašten. daktylos prst) med.) tofanska voda. arapske književnosti i umjetnosti. dobiva se od arapske gume i nekih drugih biljnih sluzi arabist znalac arapskog jezika. amfiteatar. lithos kamen) geol. 1700. Akvinikum (lat. pauci arahnoliti (grč. akva Bineli (lat. upotrebljavati u govoru arapske riječi. pohaban.bez noge. otrcan. eidos oblik) zool. akva tofana (tal. rimskog i gotičkog stila u slikarstvu i kiparstvu aragonit min. jako i svestrano olupavanje tijesta apunto (tal. v. apsurd apšmalcati (njem. u umjetnosti arabotedesko (tal. npr. voda za umirivanje krvi (nazvana po otkrivaču Binelliju) aqua destillata čit.

arahnologija arahnologija (grč. no nemilosrdno istrijebljeno od španjolskih osvajača. arbitratio) procjenjivanje po vlastitom nahođenju. Dienst služba) "radna služba". aralvk) dogradnja uz kuću. Arbeit rad. mali hodnik. poček Arameja stara oznaka za Siriju i Mezopotamiju aramejski jezik najrašireniji jezik u srednjoj Aziji od 300.) antičko ime za otok i grad Rab arbajtsbiro (njem. samovoljan. radovati se. despot. približan arbitrator (lat. arbitralis) koji se tiče izabranog suda arbitraran (lat. tlaka (u srednjem vijeku) Araukanci (Arawak) nekada moćno indijansko pleme. orkestracija aratura (lat. aranea pauk. arrangeur) obrađivač. arranger) urediti. promatrač. raspored. arcus luk) 1. grč. poslovanje pri kojem se iskorištava cijena jednakih burzovnih objekatf na raz ličitim tržištima. srediti.) rad na njivi. vrsta jake rakije od riže. uređivati. napraviti sporazum aranžman (rr. priređivati. arrangemen ^ uređitnje. vremenski razmak. meksička biljka iz porodice štitarki araluk (tur. spremiti.) 2. spada u skupinu semitskih jezika. poravnanje. pol. glavna. oporavljam se) veseliti se. umijeće da se po paučini predvidi kakvo će biti vrijeme arajdati (grč. male. priređivač aranžirati (fr. Arba (lat. uređenje. jedinica za mjeru papira arakača (lat. međuprostor. arbitrarius) koji presuđuje po osobnom uvjerenju. prisutni svjedok. razmak. trg. arbitrage. svojevoljan. rješavanje me- . aranea. danas ih ima na području Brazila i Venezuele araukarija vrsta crnogorice. znanost o paucima.) vrsta vinove loze. ukusa. n. pr. izabrani sudac arbitraža (fr. izravnati. arachne. najutjecajnija. suđenje izabranim sudom. arbiter) izabrani sudac. složiti. grč. glaz. najmjerodavnija osoba u spornim pitanjima (umjetnosti. do 650. e. opisujem) opisivanje pauka araneologija (lat. lat. neutemeljen. Arbeit rad. logia) zool.) mn. spora- 112 arbitraža zum. fr. razdaljina. bureau ured) ured za posredovanje rada. Arracacia xanthorhiza) bot. sređivati. r^d. uživati gledajući nešto. aramejsko pismo semitsko pismo iz kojega se razvilo hebrejsko pismo aramon (fr. obrada. izmirenje. grafo pišem. nagoditi se s vjerovnicima. važan za izučavanje židovskih i starokršćanskih spisa. arbitrari presuđivati kao izabrani sudac) izabrani sud. naslađivati se arak (ar. prirediti. n.. otporna prema biljnim bolestima (osobito se uzgaja na jugu Francuske) arancini (tal. presuda izabranog suda. v. sudac u nekom sporu. mode i dr. šećera ili od soka kokosovog oraha arak (lat. institucija njemačke nacističke vladavine koja je propisivala da svatko mora provesti određeno vrijeme na fizičkim radovima u službi zajednice arbitar (lat. logia) zool. osušene i pošećerene naranče araneografija (lat.) arbitracija (lat. arbitrator) sudac kojega biraju zavađene strane radi rješavanja nekog spora. arahiologija aranžer (fr. raizo odmaram se. samovoljna procjena arbitralan (lat. rok. neograničeni gospodar. za zapošljavanje nezaposlenih radnika arbajtsdinst (njem. e. preradba.

arbor drvo. žustar. prevlačeći gudalom archiiatrus Sancti Palatini (lat. arboriformis) koji je u obliku drveta. cultura) uzgajanje drveća i ostalog bilja arborist (lat. arhijatar arctior citatio čit. poprište borbe i igara u cirkusu (amfiteatru) kod Rimljana. arkcijus jus (lat. hrvač arenda (lat. tj. samovolja. arbor genealogika (lat. shvaćanje. u tal. obiteljsko stablo. arbitrari) procjenjivati.) glaz. oštriji (ili: pooštren) poziv pred sud arctius jus čit. arbor drvo) tekućina za prskanje raslinja i drveća radi zaštite od zaraznih bolesti arcato čit. ardito) voj. revan ardit (tal. arboretum) škola u kojoj se uči poznavanje bilja. arduus strm) strmost. odrvenjavati arboretum (lat. arena) borac u areni. ardens) gorući. trg. ardassine) trg. gumno areal (lat. "životno drvo". arbitrari) bank. poprište. rada i si. arborisatio) prirodno stvaranje oblika drveta na kamenju.) prav. posao kojim se traži način kako bi se najbolje izmirio dug u inozemstvu ili kako bi se najpovoljnije naplatilo neko potraživanje arbitrij (lat.) slobodna volja. volja. vrsta fine perzijske svile ardentan (lat. arbor drvo) onaj koji se bavi uzgajanjem drveća i ostalog bilja arborizacija (lat. žestoko. osim predstavnika zavađenih strana.) rodoslovno stablo. arbitrium) presuda. polje borbe. pravo prednosti arctius mandatum čit. vreli. usp.) glaz. botanički vrt arboriforman (lat. velika teškoća. arborescere) pretvarati se u drvo. ardasse) trg. pren. arborescentia) rastenje (ili: razvijanje) u obliku drveta (kod kristala). vojsci. odrvenjenje arborescirati (lat. sud izabranog suca. pooštrena zapovijed ardasa (fr. kao drvo arborikultura (lat. arbor vite (lat. arkcijus mandatum (lat. arrenda) zakup zemljišta. presuđivati kao izabrani sudac.) površina. carskog dvora u starom Rimu. vrsta grube svile iz Smirne ardasina (fr.arbitražni posao đudržavnih sporova pomoću komisije u kojoj su.) prav. muka area (lat. pješčana kupelj arenant (lat. areale) područje na kojem je raširena neka biljna ili životinjska vrsta arena (lat. i neutralni delegati arbitražni posao (lat. nasad raznovrsnog bilja. usijan. silan.) prema legendi: smokva pod kojom je vučica dojila Romula i Rema arbor vitae čit. bliže (ili: preče) pravo.) borilište posuto pijeskom. moždana masa malog mozga koja je u presjeku slična drvetu arborescencija (lat. biljni otisak 113 arendar arborni (lat. ugovor o davanju zemljišta u zakup arendar (lat. vatren. arenacija (lat. arkcior citacio (lat. mijenjati (ili: razmjenjivati) domaću valutu za drugu valutu po utvrđenom tečaju arbitrium liberum (lat. zažaren. žarki. gradilište. slobodan izbor. arenatio) med. ocjena. rodoslovlje Arbor Ruminalis ili Ruminalis ficus (lat. arkato (tal. plah. slobodno opredjeljivanje arbor genealogica čit. srčano arduitet (lat. suditi.) nadliječnik svetog.) prav. vojnik jurišnih odreda naoružan ručnom bombom i nožem ardito (tal. sloboda opredjeljivanja arbitrirati (lat. mišljenje. tegoba. trkalište u cirkusu.) anat. pren. arrendarius) onaj koji daje zemljište u zakup . smjelo. rješavati po svom mišljenju i nahođenju.

arrerager) biti u zaostatku s primanjem. pren. astr. araios rijedak. 3. zadržati. v. obustavljati. zaustavljati. zatvoriti. mala šupljina između tkivnih snopića: med. aretirati. uhititi.) lisnato srebro argentum vivum (lat. koji pripada bogu rata Aresu. staviti zabranu aretologija (grč. rešt arestacija (lat. ne biti isplaćen Ares (grč. argental. javno prozivanje vjerovnika (kod stečaja) arestirati (lat. mangupski. aretirati (fr.arendator arendator (lat. eidos oblik) umjetno srebro. obustaviti. anat. uze. zaostala plaćanja. sin Zeusa i Here. 2. novac argentum foliatum (lat. Areios pagos) 1. arrestatio) uhićenje. grč. argot) jezik pariških ulica i polusvijeta. pojave kroničnog trovanja srebrom: argirijaza i degeneracije pluća. dio etike argental (lat. lat. area. argyrion) med. man- 114 argo datum) prav. Ares) mit. zakupiti areola (lat. mania pomama. bogatstvom argiroza (grč. cinka i nikla. određivanje gustoće i specifične težine tekućine Areopag (grč. arrendator) zakupac zemljišta arendirati (lat. arreter) zaustaviti. zatvaranje. slobodno mjesto. argyrion. argentum srebro) 1. neplaćena kamata areražirati (fr. neplaćena zakupnina. metron) sprava za ispitivanje srebra argentum (lat. brežuljak posvećen bogu rata Aresu. arrestans) uhićenik. metron) fiz. pakvon argentometar (lat. argentum srebro. argyrion srebro) med. arrerages) mn. pakvon. Areios Aresov. šatrovački govor. naredba o uhićenju. uze. modrosiva ili crnkasta boja koja se ponekad javlja na koži nakon duže unutarnje uporabe srebrnih preparata argirizam (grč. logia) fil. argentan argentan (lat. bubrega i jetara argiroida (grč. prsten oko prsne bradavice. argyrion srebro. argentum) v. v. zatvor arestant (lat. bog rata. araios rijedak.) živo srebro. arrestum) zatvor. krug oko Mjeseca areometar (grč. živa argirija (grč. tektoniki) voj. zapadno od Akropole u Ateni. dugovi. lopovski. arrestatorium sc. vještina napadanja i obrane utvrđenih mjesta areraže (fr. argirijaza argirijaza (grč. gravimetar. areola) malo. arete vrlina. prav. argyrion) med. slitina bakra. kažnjenik. crven krug oko upaljenog mjesta. argyrion srebro) med. arrestatus) prav. metria) fiz. nauk (ili: naučavanje) o vrlini. osoba koja sudskim putem traži stavljanje zabrane arestat (lat. zatočenik. arrestare) v. najstariji i najugledniji sud u Ateni čije je sjedište bilo na tom brežuljku. usp. ludilo) želja (ili: strast) za novcem. argentum) srebro. simbol surove hrabrosti. argirijaza argo (fr. arrendare) dati ili uzeti zemljište u zakup. osoba protiv koje se traži stavljanje zabrane arestatorij (lat. zbor uglednih i nepristranih sudaca areotektonika (grč. hidrometar areometrija (grč. govor određene socijalne skupine . usp. pakvon. metalna smjesa slična srebru argiromanija (grč. zadržavati. rata i ratnih užasa arest (tal. pakfong. sprava za mjerenje gustoće i specifične težine tekućine. arresto.

dokaz koji se ne zasniva na samoj stvari. pren. lako 115 arheget razumljiv. špijun. znak Ar. argumentosus) bogat razlozima. dokaz koji nije strogo logičan nego više prilagođen sposobnosti razumijevanja ili interesu slušatelja. način dokazivanja. pažljive. tj. baviti se proučavanjem starog vremena i kulture. nautes brodar) mit. Argusove oči vrlo budne. argumentum bakulinum (lat. obrazloženje. archaismos) gram. stooki div. argumentum) dokazno sredstvo. zaključivanja. argumentari) navoditi kao dokaz. čuvar Zeusove ljubavnice Ije koju je Hera pretvorila u kravu. dokaz. obrazlagati argumentum ad hominem (lat. upotrebljava se za punjenje žarulja i daje sivkastu svjetlost. sadržaj ili izvadak iz nekog djela argumentacija (lat. azojski period arheget (grč. koji ne potječe iz starog vremena. starogrčki junaci koji su na svojoj lađi Argo pod Jazonovim vodstvom otplovili do Kolhide kako bi donijeli zlatno runo argonautika (grč. nautes brodar) zool. archa kos) starinski. obrazloženje). Argo. dokazivanje neke tvrdnje na osnovi toga što su svi oduvijek tu tvrdnju smatrali istinitom Argus (grč. lijen) kem. usp. napisan ili prilagođen ukusu ili duhu starog vremena. zaključivanja argumentativan (lat. zastarjela riječ ili zraz koji se danas. poglavar. mirisa i ukusa. upotrebljavati u govoru i pisanju arhaizme arhajski (grč. argumentatio) dokazivanje. uvijek otvorene oči kojima ništa ne može promaknuti arhaičan (grč. starinski način izražavanja arhaizirati (grč. 2. u običnom pisanju i govoru. titula spartanskog kralja u Likurgovom zakonu ..argon argon (grč.944. onaj dio dokaza na kojem se taj dokaz zasniva. kripton. archaios star) gram. koji zaključuje. govoriti jezikom koji ne razumije svatko argotizam (fr. archaios star. redni broj 18. plemeniti (inertni) plin bez boje. neradan. starinski arhaizam (grč. potkrijepljen dokazima argumentirati (lat. starinski) 1. atomska težina 39.) log. arch-egetes) vođa. Argos. koji zaista potječe iz starog vremena. dugotrajan i opasan pothvat argotirati (fr. vrsta glavonožaca Argonauti (grč. tj. obrazlaganje. Argo. ksenon argonaut (grč.: 'Taj prijedlog nije dobar jer je predlagač loš čovjek" argumentum ad veritatem (lat. dokazivati. nemajući drugih dokaza. koji obrazlaže. argoter) govoriti šatrovačkim jezikom. nautes) povijest pohoda Argonauta u Kolhidu. nego je samo napravljen. kad netko. po Zeusovoj zapovijedi ubio gaje Hermes.) dokaz batinom. 2. više ne upotrebljava. sin Zeusov i Niobin. zaključivanje.) dokaz koji proizlazi iz općepriznatih i znanstveno utvrđenih istina argumentum baculinum čit. element. razlog. usp. argumentum e konsenzu gencijum (lat. popularan dokaz. već na osobinama ili položaju onih koji je iznose. lat. raspravljač argumentiran (lat. argot) izraz ili osobitost šatrovačkog govora argument (lat. dokazuje nešto silom argumentum e consensu gentium čit.) 1. argos nedjelatan. vještina dokazivanja. uhoda. veoma oprezan i savjestan čuvar. argumentum dokaz) koji daje (ili služi kao) dokaz (razlog. arhaističan arhajski period v. korablja (lađa). neon. npr. zaključivati. dokazni argumentator (lat. otkriven 1894. argumentator) onaj koji navodi dokaze. npr. Argus) mit.

tj.pra-. grafo) opisivanje starina. zajedljiv. diakonos sluga) pravosl.nad-. gignomai stvaram) biol. osobito: prvi otisak. arhiepiskop arhiblast (grč. spontano nastajanje života. arche početak. archo vladam. fosilni kralježnjak veličine goluba. archetypon prauzorak) praslika. medomai brinem se. logia) početna znanost. e. prid. projektant građevina. dioikesis uprava) duhovno područje nadbiskupa. ženski spolni organi kod nekih bescvjetnica i mahovina arhelogija (grč. zoon živ stvor) razdoblje u razvoju Zemlje (između arhaika i paleozoika) arhesporij (grč. archi-hierarches) pravosl. arheografski arheolog (grč. graditelj arhitektonika (grč. anorganske tvari. archi-mageia) vrhovno čarobnjaštvo. archi-hierarchia) dostojanstvo prvosvećenika. vladika. a po drugim opet ptici.arhegonije arhegonije (grč. i 640. prvobitno: otoci u Egejskom moru. archo prednjačim. architekton) onaj koji se bavi građevinarstvom. nadbiskupija arhidakon (grč. archimandrites) pravosl. prauzor. zametak) zool. archaios. arch-hiereus) pravosl. gradi- . prid. archo. archaiopteryx) zool. podrugljiv u govoru ili pisanju arhimagija (grč. prastvaranje. archos. žučan. episkopeo) pravosl. arhetipi otisci (ili: primjerci) prvog izdanja arhi. arheološki arheopteriks (grč. prapismo. uronjeno u tekućinu. abiogeneza arhihijerarh (grč. osobito antičku umjetnost i znanost arheologija (grč. blastos klica. arhce. Arhimedov zakon fiz.(grč. pr. episkop arhihijerarhija (grč. architekton) znanost o građevnoj umjetnosti. archi-pelagos) otočje. n. praarhibiskup (grč. staro-. archos. spora) stanica od koje nastaje tkivo koje stvara truske kod paprati arhetip (grč. dakle "oprezni".predmetak koji u složenicama znači: glavni. nad. osnove znanosti o čovjeku arheografija (grč. archo. arche početak. po nekim dijelovima sličan reptilima. Archiloxos) poet. najstariji đakon. počinjem) arh. visoko svećenstvo arhijerej (grč. archaiologia) znanost koja proučava ostatke i spomenike materijalne kulture starih naroda (osobito se bavi antikom). arche početak. poglavar većeg samostana ili više samostana Arhimed (grč. archailogos) onaj koji se bavi starinama i poznaje starine.). glavni episkop 116 arhitektonika arhiepiskopija (grč. archos. povijest stare umjetnosti. "koji zna predviđati". gonos) mn. prazametak arhidijeceza (grč. područje pod duhovnom upravom arhiepiskopa arhigonija (grč. n. original. tako se zove više vrsta stihova koje je prvi pisao najstariji grčki liričar i jampski pjesnik Arhiloh (između 680. e.). počasno zvanje za đakona arhiepiskop (grč. tobožnja vještina pravljenja zlata i srebra arhimandrit (grč. bot. arche. pren. od Arhimeda pronađeno pravilo da svako tijelo. postanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. prapočetak. inženjer arhitekture. "obzirni") najveći matematičar i fizičar staroga svijeta (287—212 pr. potječe iz pretpovijesnog doba arheozoik (grč. gubi na svojoj težini onoliko koliko teži istisnuta tekućina arhipelag (grč. episkopos nadzornik) nadbiskup. starješina svećenika arhilohijski (grč. episkopos) pravosl. prvi. arche. između Grčke i Male Azije arhitekt (grč. prvosvećenik.

najviši državni činovnik u Ateni nakon propasti starog kraljevstva arhoptoza (grč. za grad Jeruzalem. grč. archivum. način pjevanja. bruh debelog crijeva arhont (grč. jalov. posljednja obrana arijer-garda (fr. povelje. arya. sušenje. spržen. lukova glavnog crkvenog portala. arriere-ban) voj. lat. osobito istaknut kao dobročinitelj u Shakespearovoj drami Oluja arijer-ban (fr.) ovan. pomogla Tezeju. archo. bruh) med. kći kretskog kralja Minosa i Pasifaje. mršavljanje. neplodan. odstupnica arijergarda (fr. renesansnoj i baroknoj arhitekturi). koji su često ukrašeni kipovima arhivski (lat. dokumenti arhivist (lat. neplodnost. archivalia) spisi koji se nalaze u arhivu. arriere-garde) voj. isušen. mršavost. suhoparan ariditet (lat. lat. archivum) koji se tiče arhiva. garde tjelesna straža) četa koja brani uzmicanje. archivarius) upravitelj (ili: nadzornik) arhiva arhivolt (tal. pjesmica . archos. archon) vladar. arijevci arijanizam naučavanje aleksandrijskog svećenika Arija (4. glavna greda koja povezuje dva ili više stupova i leži na njima arhiv (lat. archeion vladina ustanova) mjesto gdje se drže i čuvaju spisi. pren. st. u književnosti: vodeni ili zračni duh s dobrim svojstvima. air) skladba za jedan glas uz instrumentalnu pratnju. aridus) suh. architectura) građevna umjetnost. archos čmar. poglavar. mršavost. Indogermani. ptosis pad) med. koji radi u arhivu arhocela (grč. melodija Arijadna (grč. zaštitnica arijeta (tal. archos čmar. pren. arijski jezici svi indoeuropski (indogermanski) jezici Arijel (hebr.) koji je tvrdio da Krist nije Bog. arija) mn. ariditas) suhoća. spadnutost debelog crijeva arhoragija (grč. građevni stil arhitrav (grč. zaštitna četa. aridura) med. koji pripada arhivu. raspored građenja. Indoeuropljani. koji se nalazi u arhivu. zaštitnica. sušnost. koji se tiče nekog znanstvenog sustava arhitektura (grč. Arijevci. pismohrana arhivalije (lat. arriere straga. pristaše i pobornici arijanizma. fr. aria. architekton. u gotičkoj i romaničkoj arhitekturi: niz . za žrtveni oltar. polukružni luk koji spaja dva stupa (u helenističkoj. Perzije i Irana sami sebe nazivali. Ariadne) mit. načini zidanja. ali ju je on ostavio na otoku Naksu. suša. architektonikos) građevni. ime kojim su indoeuropski (arijski. jalovost. nakon što je ubio Minotaura. graditeljstvo. otuda: Arijadnina nit sredstvo da se čovjek izvuče iz neke teške situacije arijanci mn. umijeće izrađivanja znanstvenog sustava. rimskoj. kila. trabs greda) arhit. regnymi prsnem) krvarenje iz debelog crijeva aridan (lat. perz. u starom vijeku ratna sprava (s ovnujskom glavom) za razbijanje zidina. kele kila. koji odgovara pravilima građevne umjetnosti. da pomoću klupka konca iziđe iz labirinta te pobjegla s njim. slabost aries (lat. napjev. mršav. nego običan čovjek Arijci (sanskr. indogermanski) stanovnici Indije.arhitektonski teljstvo. u novije doba ovim se imenom nazivaju svi Indoeuropljani (Indogermani). "božji lav") simboličko ime za junaka uopće. znanost o sustavu arhitektonski (grč. mala arija. Aries Ovan (zviježđe u Zodijaku na sjevernoj nebeskoj polutki) arija (tal. građevinarstvo. archivolto glavni luk) arhit. suhoparnost 117 arijeta aridura (lat. arietta) glaz.

n. aristokrateomai imam aristokratski ustav) aristokratski sustav vladavine. sin Apolona i nimfe Kirene Aristid (grč. pobijedio ga Cezar Aristarh (grč. Platonovog učenika. skočio je s broda u more ne bi li se spasio od razbojnika: u vodi ga je dočekao i iznio na obalu delfin kojega je zanio svojom pjesmom arioso čit. e arithmetike tj. umijeće računanja. sredstva koja pomažu porađanje. e. mania bijes. aristarhski Aristej mit.Arijevci Arijevci (sanskr. pr.) aristokracija (grč. aristokrates) plemić po rođenju ili položaju. arhythmia) nedostatak ravnomjernosti. naučavanje grčkog filozofa Aristotela (384—322 pr. usp. onaj koji je vješt u računanju aritmetički (grč.) glaz. aritmetička sredina nekih brojeva je zbroj tih brojeva podijeljen brojem od onoliko jedinica koliko je tih brojeva. znanost o brojevima. techne) mat. n. koji se može predočiti ili riješiti brojevima. med. neskladnost. geometrijska sredina. demos narod. ludilo) nagon za stalnim brojenjem svega i svačega (bolesnik broji korake. politička aritmetika primjena aritmetike na društvene i državne ustanove (npr. pr. Aristarchos) najveći aleksandrijski gramatičar. osobito čišćenje porodilje aristotelizam (grč.). starogrčki zaštitnik lova i stada.). strog i pravedan sudac u pitanjima umjetnosti. simbol pravednosti i nesebičnosti aristodemokracija (grč. v. aristos najbolji) staroatenski državnik s nadimkom "Pravedni" (umro oko 467. arithmetikos) onaj koji se bavi aritmetikom ili zna aritmetiku. stube. arithmos broj. arithmos broj. aristos. osobito o tajanstvenim i čudnim svojstvima brojeva aritmomanija (grč.) . pren. locheia porađanje) mn. prijatelj i član aristokracije. e. plemićki stalež. im. Larix europaea) bot. pr. plemstvo aristokrat (grč. prema priči. pjevajući. nepravilnost u ritmu srčanih otkucaja aritmogrif (grč. računski. logia) znanost o brojevima.) aritmija (grč. arithmos broj. pr. 1474—1533) pisac prvih komedija na talijanskom jeziku (pisao i latinska djela. jedan od najvećih komediografa uopće (452—388 pr. osiguranje života. prozore na kućama kraj kojih prolazi itd. med. grifos zagonetka) zagonetka izražena brojevima aritmologija (grč. svjetski je glasovit po svome epu Orlando furioso (Bijesni Orlando) Ariovist vladar germanskog plemena Sveva. n. n. arithmos broj. jedna od najznačajnijih osoba opisanih u Cezarovu djelu De bello Gallicio. vladavine plemića aristokratizam (grč. n. v. vlast) vladavina plemstva i naroda Aristofan starogrčki komediograf. nepravilno kretanje. e. ariozo (tal. agua) mn. ljubav prema 118 aritmomanija aristokraciji i aristokratskim načelima aristolohici (grč. aristokratia) vladavina plemstva. Arijci Arion slavan pjesnik i svirač s grčkog otoka Lezba (oko 600. lutrije i dr. e. poznat kao kritičar Homerovih i Pindarovih pjesama. učitelja Aleksandra Velikog i osnivača peripatetičke škole ariš (lat. aristos najbolji. vrsta bora (listopadna biljka) aritmetičar (grč. progresija aritmetika (grč.e. kratos moć. kratko melodično djelo koje se umeće u recitativ Ariosto (Ludovico.). 58. Aristoteles) fil. arithmetikos) koji spada u računanje. u obliku arije.

tj. arquebuse) stara puška s kokotom i dugom cijevi. koju je 1588. tj. arriviste) bezobziran lovac na zvanja i položaje. Arkadia. lat. suženost utrobe i zatvorenost kao posljedica toga. polukružni otvor arkadijski (grč. arktikos sjeverni) područje oko Sjevernog pola arktos (grč. arctura) med. arua) pretvaranje u Arijce arka (lat. lada (u obliku kovčega) u kojoj se starozavjetni Noa spasio od potopa te se ploveći zaustavio na vrhu planine Ararat. zvala "nepobjediva" flota Filipa II. . Veliki i Mali medvjed (skupine zvijezda). zakupnik broda koji priprema svoj brod na daleki put. arcus luk. seoski. armadilla) pom. laktaštvo arizacija (sanskr. od srednjeg vijeka: obiteljski grb armada (šp. stup podupirač arkebuza (fr. osobito ratna flota (ovako se u XVI. poslao protiv Engleske) armadilja (šp. kol arko (tal. karijerist. e arktos Veliki medvjed. arrivage) pristajanje. arca kovčeg. dolazak brodova u luku. npr. uraslost nokata u meso arkuacija (lat. nadsvoden hodnik. svodna oplata arkbutan (fr. arkeo izdržavam) geol. u Španjolskoj: oružana sila. arcuatio) med. tajan) poznavatelj tajni u pojedinim strukama. coll arco čit. dovoz robe. dovezena roba arivist (fr. umjetne arkade. arkadikos) koji je iz Arkadije. arithmos broj. krivljenje kostiju u obliku luka arma (lat. gusarski brod. kako se prave sredstva za uljepšavanje. sanduk) 1. sužavanje. u starokršćanskoj crkvi: posuda u kojoj su čuvane euharistija. arithmos broj. pastirskog predjela u sredini Peloponeza. mali naoružani brod. arriver postići) osobina onih koji bezobzirno žele doći na neki položaj ili postići neko zvanje. dragocjenosti arkada (fr.aritmomantija aritmomantija (grč. pastirski. pren. stezanje nekog dijela tijela zavojem arktički (grč. arcata) arhit. st. mađarski plemići koji nisu imali svog imanja. vlasnik gusarskog broda. armalis. pomlađivanje itd. arc-boutant) arhit. relikvije i dr. arriver postići. pomorski razbojnik . potez gudalom.) oprema. 2. pjesnici pastirske poezije arkanist (lat. dolazak. laktaš arivizam (fr. arktikos sjeverni) koji se nalazi oko Sjevernog pola. stanovnici Arkadije. arcanus tajanstven. pješčanik od granitnih gnajskih stijena arktacija (lat. arcature) niz malih slijepih dekorativnih arkada. arcade. lat. onaj koji je u vezi sa zviježđima Velikog i Malog medvjeda Arktik (grč. mit. armateur) pom. arcanum tajna) tajni lijek. osobito carinski armalisti (mađ. metron) sprava za računanje arivaža (fr. mala ratna flota. arcus luk) glaz. naoružan trgovački brod. tajno sredstvo arkatura (fr. Velika kola) astr. idiličan Arkađani (grč. arco. solium mrtvački sanduk od kamena) umjetnički izrađen starokršćanski grob u katakombama sa svodom u obliku luka arkoza (grč. gusar. arcatito) med.)'gudalom arkosolij (lat. arma oružje) mn. Arkadoi) mn. gudalo.) oružje. potporni poluiuk. preteča današnje puške 119 armater arko (tal. sjever arktura (lat. naivan. arkanum (lat. manteia proricanje) proricanje iz brojeva aritmometar (grč. nego su živjeli samo od službe u vqjsci armater (fr.

arrogare) usuditi se. fr. polijevanje. oklopljavanje broda. mnoštvo. sa začinom aromatizacija (grč. osvježavanje. oružana sila. prvi veliki svećenik u Izraelu arostema (grč. metalni dijelovi u građevinarstvu Armida lit. trg.armatura armatura (lat. glaz. Aaron) stariji brat Mojsijev. Cincari. ovlažavanje.) glaz. nagrizanje kostiju arozirati (fr. polijevati. naoružati. oholost. bombama. osnivač dinastije (Arpadovići) koja je do 1301. arrogans) napuhan. voj. aroma.) voj. tj. gord. armilla grivna. naoružanje. začinjavati Aromun pripadnik jednog ogranka Rumunja. arma oružje. staviti miris u nešto. lat. u obliku koluta. pojačati snagu magneta pomoću željeza. armorial. ratna sprema. slaboumnost. arrodere. snažiti armorijal (fr. žena sposobna zavesti armija (lat. 4. granatama. voj. prisvajati. doplatiti. arrostema slabost) med.) glaz. grad. mirisne tvari. u razlomljenim akordima arpeggiatura čit. sočna tvar kod biljaka aromatici (grč. vladala i Hrvatskom arpaneta (tal. ludilo. razmetljiv. arpedžo (tal. pren. 2. pren. aroma) stavljanje mirisa (ili: začina) u lijekove. "armija nezaposlenih". strategijskooperativna jedinica kopnene vojske i zrakoplovstva. prisvojiti. 3. 5. jela i dr. ugodan miris eteričnih ulja. "armija beskućnika" armilaran (lat. naoružanje i posada nekog broda. aroma) miris. arpedžatura (tal. aromatizirati (grč. armorale) knjiga s grbovima armorist (lat. harfica arpeggiato čit. metodično bombardiranje arozija (lat. metodično bombardirati. armee) 1. zasuti vatrom. bezobzirnost arogantan (lat. navodnjavanje njiva. narukvica) okrugao. arrosement) zalijevanje. Vlasi Aron (hebr. ^pojačavanje snage magneta sumetanjem željeza. voj. drskost. uobražen. npr. staviti (ili: stavljati) oznake na početku glazbenog komada. 2. aroma) namirisati. drznuti se. kao na harfi. jačati. opremiti. naknadno platiti arozman (fr. aroma) mirisan. arroser) zalijevati. mala harfa. armorale) poznavatelj grbova. drzak arogirati (lat. koji ugodno miriše. uzeti pod svoje aroma (grč. ime lijepe i moćne čarobnice u Tassovom spjevu "Oslobođeni Jeruzalem". pren. pomagao mu pri izlasku iz Egipta. pom. prvi mađarski knez (890—907). arostema arozaža (fr. lat. arrogantia) napuhanost. arrosage) zalijevanje. onaj koji se razumije u grbove arogancija (lat. 3. arrostia) med. v. bezobrazan. armilarna sfera stari astronomski instrument (u obliku koluta ili kugle) za određivanje položaja zvijezda na nebu armirati (lat. prav. fiz. začini 120 arpeggio aromatičan (grč. opskrbiti ratnom spremom. trg. naknadno plaćanje Arpad vođa Mađara prilikom njihova dolaska u današnju Mađarsku. povećati nosivost zida željezom i cementom. arpanetta) glaz. lomljenje tona kao na harfi . začiniti. arostija arostija (grč.) glaz. arpedžato (tal. navodnjavati. niz razlomljenih akorda arpeggio čit. ohol. aromatica) mn. doplaćivanje. fiz. polijevanje ulica. armare) 1. vojska. Aharon. arrosio) med.

arsenikon) kem.. arterialitas) fiziol. kem. fagein jesti) med. arterialisatio) fiziol. opis (ili: opisivanje) arterija arteriole (lat. ono što je umjetno naprav- 121 arteški zdenac ljeno. vita brevis (lat. sužavanje (ili: suženost) arterija arteriotomija (grč. arteriolae) mn. darsonvalizacija arš (tur.93. v. arteria. arteria. prijašnja ruska mjera — 0. glavna prometna ulica u gradu i si. lat. arteria žila) koji se tiče arterija. oksidirana krv. skleros tvrd) med. krvna žila.781 m) art nouveau čit. 1500 aršina — 1 vrsta (1066. u 20. gone rađanje) rađanje muške djece arslan (tur. artefactum) umjetni proizvod. nasilnik. stenos tijesan) med. velika zaliha arsenijati (grč. biljka zijevalica arsonvalizacija (lat. bot. krv koja je prošla kroz pluća i primila kisik arteriografija (grč. proširenje arterija arterija (grč. ar nuvo (fr. dijelio se na osam urupa.arpikord arpikord (tal. arteria žila) anat. arterijska krv svijetlocrvena. arteria žila. operativno otvaranje arterija arteriozitet (lat. žila kucavica (opći naziv za krvne žile koje vode krv iz srca u pluća ili iz srca u ostale dijelove tijela. arteriozitet arterijalizacija (lat.) nova umjetnost na prijelazu iz 19. ektasis pomicanje) med. arsonvalisatio) v. nakon njih dolaze kapilare arteriologija (grč. pucanje arterije arterioskleroza (grč. soli arsenove kiseline arseniti (grč.) Božje prijestolje na vrhu neba aršin (tur. st. aslan) lav. arsena. upala arterija artes liberales (lat.) mn. ars mnemonika (lat. logia) anat. obnavljanje (ili: oksidacija) krvi arterijski (grč. arsenal. arterijalitet arteritis (grč. tal. lijepe vještine arteški zdenac zdenac kod kojega se voda dobiva dubokim bušenjem (po francuskoj pokrajini Artois gdje su . zanat. arteria. umijeće. arslan. spojevi arsenove kiseline s bazama arsenofagizam (grč. pren. arsenikon) mn. bogatstvo u arterijama. kem. prijek. navika uzimanja inače otrovnih količina arsenovih spojeva radi jačanja tjelesne snage ili spolne sposobnosti ' arsenogonija (grč. znak As.) umjetnost je duga. grafia) anat. arsenale) skladište za čuvanje ratne opreme. proučavanje arterija arterioreksis (grč.7112 m. element atomske težine 74. pren. nadmoć sustava arterija i njihovog utjecaja u nekom tijelu. fiziol. zadebljanje i ovapnjenje stijenki arterija arteriostenoza (grč. spinet ars (lat. ljutit čovjek. pren. kod nas poznatija pod imenom Secesija artefakt (lat. rexis pucanje) med. teorija (ili: osnova) umjetnosti ili znanosti ars longa. slobodne umjetnosti. mjera za dužinu (između 65 i 75 cm. rif. arteria. arsenikon. junak. arsenikon) mn. aršyn) lakat. najsitnije arterije. rukotvorina (za razliku od prirodnog proizvoda) arteriektazis (grč. a svaki urup na četiri greha). tome rezanje) med. redni broj 33. posao.) vještina pamćenja arsen (grč. arsen muški. arterijalitet (lat. arpicordo) glazbeni instrument po zvuku sličan harfi. arteria. arteria) med. arteria. jedan od najjačih otrova arsenal (fr. a život kratak ars mnemonica čit. arteriositas) fiziol.) umjetnost.

upala zglobova. člankonošci . sastavni dio nekog spisa. član. umetnuti) med. bol zgloba. artis umjetnost) način umjetničkog. artos kruh. artistique) umjetnički. rod vojske naoružan topovima artist (tal. artilleur) vojnik koji rukuje topom. takoprsti dvopapkari artifeks (lat. grada tijela koje je sklono debljini. osobito književnog izražavanja koje je više posljedica vještine i znanja nego čistog talenta i osjećaja. topništvo. artis umjetnost. daktylos prst) zool dvopapkar. kasnije: topovi. arthron. te se stoga više koristi vanjskim sredstvima (riječju. tvorba glasova. umjetnik. namještanje iščašenih zglobova artritičan (grč. arthron) predmetak u složenicama sa značenjem: zglob. pren. gram. artista. začetnik. pathos bol) med. cijenjeno povrće s mesnatim cvjetnim glavicama artidaktili (grč. razumljivo govoriti artiljerac (fr. poznavatelj umjetnosti. zglobni artrodeza (grč. bol zgloba. astmi i dr. predmet. fagos) onaj koji jede kruh artokarpi (grč. točka ugovora. podos noga) mn. algos bol) med. takoprstaši. stvaralac. bot. artillerie) prvobitno: svaka ratna sprava uopće. arthron. giht artritizam (grč. emballo ubaciti. riječi i slogove jasno i razgovijetno izgovarati. ars. articulus zglob. karpos plod) mn. fr. autor. plesač na konopcu (u cirkusu) artistički (fr. articulatio) gram. artichaut) bot. majstorski artizam (lat. koji je protiv upale zglobova (sredstvo. arthron zglob. trg. jasno i razgovijetno izgovaranje riječi i slogova artikulirati (lat. osnivač. pokretač artofag (grč. topnik artiljerija (fr. 122 atropodi kompozicijom i dr. probadanje u zglobovima artremboleza (grč. arthron zlob) med. osobito u varijeteu i kabareu. pyon gnoj) med.apropos kopali prve takve zdence već u 12. articiocco. glumac. pus. roba u trgovini. arthron. arthron. majstor artificijalan (lat. kostobolji. paragraf artikulacija (lat. arthron. gnojenje (ili: zagnojavanje) zgloba artropodi (grč.).(grč. fyo stvaram) med. lijek) artritis (grč. članak) članak. arthron. stoljeću) Arti musices Umjetnosti glazbe (namijenjena kuća). facere činiti) tvorac. articulare) gram. čest natpis na zgradama glazbenih zavoda artičoka (tal. šećernoj bolesti. neuralgiji. arthron. "igra riječi" artizan (fr. artos kruh. ars. arthron) koji je u vezi s upalom zglobova. rak u zglobu artropatija (grč. artios usko spojen. arthron) operativno učvršćivanje zgloba artrodinija (grč. kamencu u žuči i mokraćnom mjehuru. krušne biljke artolatrija (grč. artisan) zanatlija. zagnojavanje zglobova artrokarcinom (grč. prijevremenoj arteriosklerozi. zglob. gnojenje zglobnih kostiju. arthron) med. stvar. zglobobolja artropioza (grč. bol (ili: probadanje) u zglobu artrofioza (grč. glumac. napis. izvještačen artikl (lat. artos. latreia poštovanje) poštovanje (ili: obožavanje) kruha (hostije) artralgija (grč. zool. gen. karkinos rak) med. anat. majstor u jahanju. neprirodan. probadanje u zglobovima. pretjerana sklonost vanjskom obliku umjetničkog djela. odyne bol) med. artiste) umjetnik. artificialis) umjetnički. artro. poglavlje. fr. stilom. tvoriti glasove.

isušenje močvarnih mjesta itd.). asebeia) bezboštvo. suprotno: descendenti ascenzija (lat. sanus.artrotomija artrotomija (grč. uzlazna linija srodstva. ateizam aseitet (lat. assemblee) skupština. SONAR ASEAN savez zemalja jugoistočne Azije (Indonezija. zglob artrozoa (grč. u ruskom (starijem) jeziku zabavna večer u dvoru Petra Velikoga asanacija (lat. dizanje glasa. osobina ljudi koji rade samo po svom vlastitom. amarus gorak) kem. čišćenje od zaraze. a se esse biti. mješčićnice asciji (grč. najbolji u nekoj struci. asciscere primati. rast ascendenti (lat. proizvodi raspadanja koji se stvaraju pri zagrijavanju životinjskih ili biljnih tvari i daju im začinski okus. isušivanja močvarnih mjesta itd. mat. polet. uzlaženje. sa zglobovima. popravljanje i poboljšavanje općih zdravstvenih prilika. keltsko pleme u srednjoj Galiji (danas Auvergne) arvikultura (lat. 3. assis) 1. uzlazak. arso zapaljen. starorimski sitan novac i jedinica za težinu. pobjednik u mnogim bitkama asacija (lat. kraju ili državi uvođenjem niza higijenskih mjera: čistoće. napredovanje. prvak. zoon životinja) zool. bezvjerstvo. po sko- . assainir) popraviti (ili: popravljati) opće zdrav- 123 aseitet stveno stanje u nekom mjestu. arsis) metr. glaz. pauke. zemljoradnja arza (grč. aseitas. tj. nadmoć. uzlaženje nebeskog tijela ascidije (lat. površina pečenja i dr. 2. askites. djedovi. prav. mn. zbor. Malezija. ascensio) penjanje. fr. assainir) smišljen rad na podizanju zdravlja pojedinaca u nekom gradu. assus pečen. Spasovo. prihvaćati). kraju ili državi. najjača karta. arthron zglob. naglašeni slog stope. preci kao roditelji. za ustanovljivanje gdje se nalaze velike plove riba i si. ascendentia) prava. pretežnost. arvus njiva. bogat trskom. cultura uzgajanje) poljoprivreda. grada zgloba. obrastao trskom Arverni mn.). uzdizanje. askos koža) med. penjanje. arthron) anat. pradjedovi. assatio) kuhanje jela i lijekova u njihovom vlastitom soku asamar (lat. Allied Submarine Detection Inuestigation Committee (Saveznički istražni odbor za otkrivanje podmornica) uređaj za otkrivanje i lociranje podmornica uz pomoć ultrazvuka (nakon Drugoga svjetskog rata služi za pronalaženje potonulih brodova i podmornica. rođaci po uzlaznoj Uniji. tj. skup. suprotno: teza arzan (tal. arundinosus) trskovit. skia sjena) mn. prirasli na kamenu i drugim predmetima u moru. Singapur. naime u dane kad Sunce kod njih prolazi kroz zenit ascites (grč. bez ikakvog vanjskoog poticaja. a-. goruć) debela crkvena svijeća as (lat. rakove i crve arundinozan (lat. parlament. operativno otvaranje zgloba artroza (grč. nosos. zem. Tajland. astr. Filipini) asebija (grč. arthron. sabor. kora od kruha. osobito u športu Asa kralj u staroj Judeji (944—904 pr. plaštenjaci. sanus zdrav. asambleja (fr. tome rezanje) med. n. usp. opće ime za kukce (insekte). ascendentes) mn. stanovnici žarkog pojasa koji dvaput godišnje ostaju u podne bez sjene. asanirati (lat. npr. Uzašašće Kristovo. fr. postojati sam sobom) samostalnost. penjanje. ascendencija (lat. unutarnjem nagonu. trbušna vodena bolest ASDIC krat. e. za engl. as. astr.

najviši stupanj nesvjestice asfiktičan (grč. fil. pohotljivost asemičan (grč. smjesa raznih ugljikovodika u kojoj ima i kisika. "cvijet smrti". nastojanje da rane ne dođu u dodir sa zaraznim klicama (osobito kod operacija) aseptičan (grč. polumrtav. prav. razvrat. kastracija aselenski (grč. aselenska noć (za planete Merkur i Veneru kaže se da su "aselenske". a-. primanje nečega kao istinitog asepsa (grč. a-. assessoratum) zvanje pomoćng suca. a-. a-. postoji sam sobom ili kroz sebe sama (a se est). pomiješan s vapnencom upotrebljava se za pravljenje pločnika i za izolaciju zidova od vlage asfaltirati (grč. assertorius) kojim se tvrdi. sredstvo koje čuva mlijeko i jela od kvarenja. a-selenos) bez Mjeseca. asfaltos) kem. zemna smola. septikos) koji nije sklon truljenju. službena potvrda da je netko slobodan asertivan (lat. sastoji se od stipse pomiješane s bornom kiselinom aseptol (grč. dobiva se mješavinom sirove karbolne kiseline ili krezola s koncetriranom sumpornom kiselinom asercija (lat. dušika i sumpora. asfodelos) kod Homera: biljka na poljima donjeg svijeta. pohrana. čepljez. assensio) odobravanje. assenatio) laskanje. ulagivačko odobravanje asenzija (lat. sexus spol) bespolan. udvaranje. prestanak ili usporenost kucanja srca zbog neke mehaničke prepreke. asservare) čuvati. sepsis trulež) med. kraljevo koplje (rod biljaka iz porodice ljiljana) asibilacija (lat. ostaviti u pohranu asesor (lat. asesorat aseveracija (lat. prisega koja se polaže nakon danog iskaza (za razliku od promisorne prisege. bez satelita aselgija (grč. asservare) čuvanje. sfyxis) med. assertio) potvrda. u pohranu aservirati (lat. otopina kiseline kao sredstvo za sprječavanje truljenja. pohraniti. aselgeia) razvratnost. dakle. prisizanje u nešto aseverativan (lat. a-. sudsko pomoćništvo asesura (lat. v. tj. potvrdan. obamrlost. obamro asfodel (grč. a-. paklina. u novije doba: jači izraz za slobodnu volju aseksualan (grč. dokazni asfalt (grč. asertoran asertoran (lat. antiseptičan aseptin (grč. sačuvati. koji je u dubokoj nesvjestici. koji nema zaraznih klica. asseveratio) ozbiljno uvjeravanje ili tvrđenje nečega. npr. sexualisatio) uništenje. ostavljanje u pohranu aservat (lat. fil. pristajanje uz koga. tj. asertorna. asfaltos) prevući asfaltom asfiksija (grč. problematičan. lat. njihovo izgovaranje zajedno sa sibilantima . assibilatio) gram. assessura) v. prisega prav. assessor pomoćnik u službi) sučev pomoćnik.aseksualan lastičkoj teologiji: svojstvo Boga koji uzrok svog bića ima u samom sebi. koji je bez oznake. bez pratitelja. asseverare dokazivati) potvrdan. porotnik asesorat (lat. a-. lat. sepsis trulež. assertivus) v. a-. oleum ulje) kem. apodiktičan). dokazivanje. sepsis) kem. oduzimanje sposobnosti oplođivanja. čapljan. asemos) koji nema znaka. lat. koji nema spola. pretvaranje stražnjonepčanih i zubnih suglasnika u afrikate. naši izrazi: primorski brden. asertoran sud sud 124 asibilacija u kojem se odnos između subjekta i predikata iskazuje kao činjenica (usp. sfyxis bilo) med. asservatum) ono što je ostavljeno na čuvanje. kojem je oduzeta mogućnost oplođivanja aseksualizacija (grč. bez obilježja asentacija (lat. one koja se polaže prije davanja iskaza) aservacija (lat.

pjesnička figura u kojoj se izostavljaju veze između dviju ili više rečenica. primiti u se. jednačiti. neistodoban asinus ad lyram čit. uputnica. sympatheia) nenaklonost. assignare) uputnicom doznačiti (ili: doznačavati). prilagođa• vati. assignatura) v. asjento (šp. assimilatio) izjednačenje. dajte da pjevam jedan razdrti psalam//užasan. asymmetria nesimetričnost) nerazmjernost. primatelj novca po uputnici ili nalogu asignatura (lat.) ugovor španjolskih vladara (u 16. bez svezica asindezija (grč. doznaka. jednačenje (po zvučnosti. iz kojega se ne može izvesti zaključak asimetričan koji nema simetrije. fiziol. glup je) . nedovoljno suosjećanje. pr.) s trgovačkim partnerima i podjela ovima prava da monopolistički uvoze odreden broj robova iz crnačkih zemalja u američke (španjolske) kolonije asignacija (lat. asindetski (grč. gram. a-. neskladnost. ili između članova jedne rečenice. symfonia) nesklad. fi- 125 asinus ad lyram ziol. nejednakovremen. a-. nejednak asimetrija (grč. st. npr. IV. a-. izjednačavanje. bez sveza. očajan. nedostatak sućuti asimptota (grč. krvav. asignacija asignirati (lat. chronos vrijeme) neistovremen. neskladnost. npr. simbol beskrajne ljudske težnje koja nikad ne postiže svoj cilj. izdati (ili: izdavati) nalog za isplatu neke svote asilogističan (grč. neravnomjernost asimfonija (grč. asyndesia nevezanost. symptotos koji se ne poklapa) koji se ne poklapa. gram. assignatus) osoba na koju glasi uputnica. asindeton asinkroničan (grč.asibilirati asibilirati (lat. nespojenost) ret. syllogismos posredni zaključak) log. assimilare) izjednačiti. ali je nikad ne siječe. grozan. a-. postojanost. prilagoditi. ustrajnost asiento čit. po mjestu tvorbe glasova). nervozan. tj.-grč. 1790. assimulatio) pretvaranje. syndetos nevezan) koji je bez veze. asignans) onaj koji šalje uputnicom novac. primanje u svijest novog sadržaja (doživljaja) i njegovo prilagođavanje sadržaju svijesti. assiduitas) točnost.). assignatio) doznaka. uputnica na primanje godišnjeg dohotka od nekretnina. linija kojoj se približava neka krivulja. nejednakost. syndeton) poet. syn s.) magarac u liru (uzrečica koja odgovara našem: razumije se kao magare u kantar.. izjednačavati. nalog za isplatu asignant (lat. tiskan radi likvidiranja državnih dugova asignatar (lat. a-. primati u se. nesposoban je. nevezanost.—18. nedostatak veze u rečenicama. usp. bolestan. a-. Leibniz je nazvao čovjeka "asimptotom božanstva" asimptotičan (grč. pretvoriti hranu u organsku tvar asimpatija (grč. pretvarati stražnjonepčane i zubne suglasnike u afrikate asiduitet (lat. nalog. papirni novac iz vremena Francuske revolucije (19.: //O žene. zbivanje kojim stanice pretvaraju hranu u tvari od kojih se same sastoje (proces asimilacije) asimilirati (lat. nepoklopljiv asimulacija (lat. hiperbola ima dvije asimptote. assignatarius) osoba na koju glasi uputnica ili doznaka. assibilare) gram. psih. pošiljatelj asignat (lat. prijetvornost. a-. licemjerje asindeton (grč. asimfoničan asimilacija (lat.. a-. azinus ad liram (lat. neskladan. nerazmjeran. symptotos koji se ne poklapa) mat.

pokajništvo. groznica groznica praćena povraćanjem asolirati (fr. askeo) naučavanje o askezi asketizam (grč. koji ne voli društvo i ne želi biti njegov koristan član. nazvanog po grčkom pjesniku Asklepijadu. askaris) mn. nedostatak hrane askaride (grč. povijest i starine Asirije i Babilona asistencija (lat. kod Rimljana: Eskulap. udružiti. prisutnost asistent (lat. pratiti nekoga. spojiti. vezivanje. zool. člana. udruženje. asocijacija ideja vezivanje predodžaba na taj način što jedna predodžba izazove u svijesti neku drugu. Buridanov magarac asiriologija znanost koja proučava književnost. associare) pridružiti. as-odes koji osjeća gađenje. biti nazočan čemu asistolija (grč. asocirati se združiti se. u početku s trohejom ili spondejom. nedruštven. pokajništvo u mučenju tijela odricanjem asketski (grč. onaj koji svojevoljnim gladovanjem i mučenjem tijela svladava u sebi strasti i prohtjeve asketičar (grč. socialis) nedruževan. koji nadovezuje na nešto asocirati (lat. vrsta klasičnog stiha.. asocijacionistička psihologija smjer u psihologiji koji sve duševne pojave objašnjava iz predodžaba i njihovih mehaničkih veza te svu duhovnu djelatnost svodi na asocijaciju ideja asocijalan (grč. Asinus Buridani inter duo prata (lat. primiti za suradnika. vezati. pokajnik. potpora. a-. spajanje. nedostatak volje za jelom.) organ za razmnažanje gljiva mješinarki. a-. mlađi činovnik asistirati (lat. associare združiti. koji izaziva gađenje. dječje gliste asket (grč. odgojni askeza (grč. bogougodnih spisa asketika (grč. opći naziv za sve teške poremećaje u organizmu zbog nedovoljnog rada srčanog mišića. mučenje tijela radi što uspješnijeg svladavanja tjelesnih strasti i prohtjeva kako bi duša bila što neovisnija o tijelu i time se mogla posvetiti svome pravom opredjeljenju asklepijadska strofa metr. askeo skrbiti se) način mišljenja i življenja asketa. i s jambom na završetku Asklepije starogrčki bog liječništva. pomoć. lat. odis prezasićenost) med. Asklepijadi potomci Asklepijevi. koji je ravnodušan prema općim potrebama i interesima zajednice asocijativan (lat. askomiceti razred gljiva koje stvaraju truske u mješinicama asocijacija (lat. bogougodan. asketes) pustinjak. associatio) udruživanje. zamjenik.Asinus Buridani. asitia nejedenje. pomagač.) Buridanov magarac između dvije livade. pustinjaštvo. assistere) pomagati nekome u poslu.. fil. liječnici i učitelji liječništva askus (grč. associativus) koji združuje ili sjedinjuje. jezik. udružiti se asodičan (grč. askesis) pustinjaštvo. gladovanje) post. stezanje) med. društvo. assistentia) pomaganje. asketos) pokajnički. systole skupljanje. a-somatos) netjelesan . ugađanje Bogu do krajnjeg samoodricanja. asodična. assistens) pomoćnik. assoler) zasijavati zemlju naizmjenično različitim usjevima asomatičan (grč. v. askeo) pisac pobožnih djela. nestezanje srca asitija (grč. sastoji se od dvaju (mali asklepijadski stih) ili triju horijamba (veliki asklepijadski stih). veza asklepijadskog stiha s drugim vrstama stihova 126 asomatičan asklepijadski stih metr.

udisati. nepotpuna rima. a-. lik. zvanjem) aspirata (lat. assonantia) v. bolest izazvana gljivicom aspergillus 127 aspirirati fumigatus u organizmu ljudi i životinja. knjiga). sisanje. sperma sjeme) med. aspermizam aspermičan (grč. aspirans) kandidat. neotesanost. assortiment) potpuno i sređeno skladište robe. jednakost tonskih figura u jednoj glazbenoj misli asonancija (lat.asomnija asomnija (grč. želja za nečim. grubost.. pr. sperma) med. astr. asparagos) šparoga. aspermičan aspermatizam (grč. e. aspic) kub. aspirata sc. aspermizam aspermizam (grč. a-. aspermos) med. osobito kod osoba koje imaju posla sa žitom i brašnom. čežnja aspirant (lat. stajalište. assortissage) trg. lat. aspirator) sprava za usisavanje prašine. a-. slično zvučiti asortiman (fr. aspirare) tražiti nešto. stih u kojem se rimuju samo samoglasnici. neravnina. usisavanje. s dahom. aspidos) zool. a-. raskalašnost Aspalathos ilirsko. sperma sjeme) med. asonanca asonirati (lat. težiti za nečim.) poteškoće ne zastrašuju asperacijski sustav (lat. v. asper ljut. uvlačiti u . somnus san) med. suglasnik s aspiracijom aspirator (lat. asperifolia) mn. aspirirati (lat. tako da mu se za sva djela izriče kazna koja se sastoji u povišenju kazne utvrđene za najteže kazneno djelo aspergioloza (lat. koji ne može izlučivati sjeme aspermija (grč. assonantia) poet. reumatizma. asparagin organski spoj koji se nalazi u šparogi Aspazija ugledna atenska hetera iz V. oštar) izricanje jedinstvene kazne za više povreda kaznenog zakona što ih je počinio isti počinitelj. aspergillus) med. ventilator aspirin farm. zla i opaka žena aspik (fr. koji nema sjemena. biljka s hrapavim lišćem asperitet (lat. zmija otrovnica. izgovaranje s hukom. odabiranje asortirati (fr. prašak koji otklanja povišenu temperaturu i izaziva znojenje. hladetina aspiracija (lat. prehlade i si. položaj planeta promatran sa Zemlje. tvrdoća. tvorničko ime za acetilosalicilnu kiselinu (77%). aspis. asotia) razvratnost. littera) gram. egipatska naočarka. samoglasničko podudaranje. izdvajanje (ili: sređivanje) robe po vrstama asotija (grč. krutost aspermatičan (grč. kod ljudi se pojavljuje u obliku plućne tuberkuloze (pseudo-tuberkuloza) asperifolija (lat. gledište. bot. sperma) v. n. pren. plina ili tekućine. glaz. rod bilja iz porodice ljiljana. surovost. dobar znak aspera nec terrent čit. st. aspectus) izgled. biranje. aspera nek terent (lat. odabrati stvari jedne prema drugima. pren. razvrat. upotrebljava se kao lijek protiv glavobolje. a kasnije grčko naselje na području današnjeg Splita asparagus (grč. prijateljica i kasnije žena Periklova aspekt (lat. težnja. aspiratio) gram. v. assortir) srediti (ili: sređivati) po vrstama. opskrbiti skladište robom. asperitas) hrapavost. opremiti asortisaža (fr. urođena ili stečena nemogućnost izlučivanja sjemena iz spolnih žlijezda aspida (grč. pojava. assonare) biti sličan po zvuku ili glasu. usisavač. a-. zbirka razne robe iste vrste (npr. onaj koji teži za nečim (položajem. udisanje. uvlačenje u sebe. nesanica asonanca (lat.

vrlo.aspra 128 asteroidi asteničan (grč. pun zvijezda. asteničan afekt duševno uzbuđenje kojim se slabe tjelesne radnje. logia) med. oronulost. dvije podjednake magnetne igle postavljene tako jedna nad drugom da su im polovi suprotno okrenuti čime su zaštićene od utjecaja Zemljinog magnetizma. kao znak kojim se čitatelj upućuje na primjedbu ispod teksta asterizam (lat. assai) glaz. asteriskos) zvjezdica u knjigama (*). asterismus. s dahom. dosta Assunta (lat. biljka glavočika. astr. izgovarati iz grla. nepostojan) koji nema smjera. ret. zvjezdice. utjecaji asterisk (grč. u semitskoj mitologiji najpoštovanija božica. nahuatl-jezici. kad netko tobože hoće nešto prešutjeti pa ipak kaže. skupina zvijezda asteroidan (grč. golim okom nevidljivi planeti između Marsa i Ju- sebe. orao vidim. nemoć. s hukom. bios život) umijeće da se slab organizam održi dugo u životu astenopija (grč. astečko pismo meksičko pismo. pokazuju zvjezdaste zrake kad se kroz njih gleda asterizma (grč. npr. makros dug. neotpornost prema naporu (kao posljedica preležane bolesti ili kao predznak opasnih bolesti) astenologija (grč. zadirkivanje Astek pripadnik starog indijanskog naroda u Meksiku koji je imao visoku kulturu i čvrstu državnu organizaciju. zvjezdani. aster. ljubavi i rađanja astatičan (grč. astakos rak. astatos nestalan. dio medicine koji se bavi uzrocima i liječenjem slabosti. asteismos istančan. asteroides) zvjezdolik. astečki jezik v. u pjevanju: udahnuti zrak tako da se čuje aspra (grč. supr. tzv. bacakanje teškog bolesnika. gram. nepostojanost. mali. koji potječe od zvijezda. eidos oblik) mn. asthenes) nemoćan. slab. glaz. npr. npr. bunilo. med. rata i mira. asti grad) gradsko ponašanje. te su tako slobodno izložene svakom vanjskom djelovanju astazija (grč. sjajan asteroidi (grč. zbog interferencije svjetlosti. znakovnog (ideograma) i početaka zvukovnog (fonograma) pisma . oronuo. tuga. prijelazna antikva asteričan (grč. lithos kamen) geol. okamenjeni rak Astarta (Astarot. osobina nekih vrsta tinjca koji. aster zvijezda) fiz. koji se u svakom položaju nalazi u ravnoteži. suptilan. aster) zviježđe. motiv Bogorodična uzašašca na nebo astakolit (grč. proučavanje asteničnih bolesti astenomakrobiotika (grč. gospodarica neba i zemlje. astenična groznica živčana groznica. asthenes. asteroeis) zvjezdast. lako zamaranje očiju aster (grč. slično kao kod Grka Afrodita a kod Rimljana Venera. lijepa kata. duhovit govor. astateo) nemir. astheneia slabost) med. astheneia nemoć. steničan afekt astenija (grč. asthenes. gledam) med. profinjen ton u ophođenju. derivat maja-pisma. vrsta slova. koji potječe od slabosti. slabost. dosjetljiv govor. slikovnog (piktograma). zvjezdan. slabost vida. aster zvijezda) bot. bez određene orijentacije. pramajka svega živoga. assumere primiti. slab vid. aspros bijel) najmanja novčana jedinica u Turskoj assai (tal. grč. svjetlosna pojava kod koje od neke svijetleće točke izbijaju svjetlosne zrake. Istar) feničko-sirijska božica ljepote. usisavati. u obliku zvijezde. astatične igle fiz. tisk. psih. uzeti k sebi) slik. asteizam (grč.

sastavlja odgovor na postavljeno pitanje astrahan skupocjeno janjeće krzno s crnosjajnom i kovrčastom vunom (naziv po rus. Ceres. astralna svjetlost zvjezdana svjetlost. sipnja. astragalos) igra kockom. služi za izradu raznih ukrasa astralni (lat. duše umrlih. eterično tijelo čovjeka. veoma udaljenih i pojedinačno nevidljivih zvijezda. koji potječe od zvijezda. udar sunčanice. astron. nakon svakog bacanja. Vesta i dr. asti grad. u obliku zvijezde. astrodeiktikon) pokazivač zvijezda. fobos strah) med.) vrsta talijanskog vina (po gradu Astiju). skočna kost. asti grad. astralis) koji se tiče zvijezda. zvijezda. talijanski šampanjac astigmatičan (grč. balio bacam) med. nakon ulaska u Troju Grci su ga strmoglavili sa zidina astilon (grč. izgleda da potječe od bezbrojnih. astmatičan astmatičar (grč. a-. Juno.asteronim pitera. vijenac na gornjem dijelu stupa. stigma točka) fiz. slabija nego na ostalom nebu. stigma) koji ima svojstva astigmatizma astigmatizam (grč. duhovi postali od vatre koji lebde između neba. onoma ime) književno djelo ili novinski članak koji umjesto piščeva potpisa ima tri zvjezdice (***). drugo. teško i kratko disanje u napadajima. usp. grafo) opisivanje gradova Astijanaks (grč. osobito između zvijezda Kumove slame. astralno tijelo tijelo bez zemaljskih. astrum zvijezda. gležnjača. pjenušac. spuma pjena) pjenušavo vino. svijet zvijezda. nomos zakon) upravljanje gradom. zvjezdano nebo astro. lithos) tamnocrveno staklo s iverjem plavkasta sjaja. astron zviježđe. pr. uprava grada. zemlje i pakla. pseudonim asti (tal. uzimaju ga na sebe duhovi kad se pojavljuju. po naučavanju okultizma. Astrea. astrobolismos. sunčanica. astragalos) kocka. sprava pomoću koje se svaka zvijezda pokazana na nebeskoj kugli može lako pronaći i na nebu . aster zvijezda. srčane. a-. "vladar grada") sin Hektora i Andromahe. grč. astralni duhovi u starom istočnjačkom vjerovanju u zvijezde: duhovi zvijezda zamišljenih kao živa bića. astragalos kocka. npr. želučane) astrafobija (grč. planetoidi asteronim (grč. med. asti spumante (tal. u srednjem vijeku: pali anđeli. tjelesnih osobina. anat. odvaja kapitel od donjeg dijela 129 astrodiktik astragalizam (grč. a-. građevina bez stupova astinomija (grč. nadzor nad kućama astma (grč. gradu Astrahanu) astralit (lat. mana oka kojoj je uzrok nepravilnost rožnice i leće te zato nastaje nejasna slika astigmometar (grč. smrt ili obamrlost od udara munje astrodiktik (grč. zvjezdani. onaj koji boluje od sipnje ili astme (živčane. pretjerano velik strah od groma ili grmljavine astragal (grč. zvjezdast. sprava za određivanje jačine astigmatizma astigrafija (grč. stylos stup) arhit.(grč. asthma) sipljivac.. metron) opt. asthma) med. astralni svijet zvjezdani svijet. arhit. kockanje astragalomantija (grč. manteia proricanje) proricanje iz kocaka na kojima stoje slova iz kojih se. obruč. astron) predmetak u složenicama sa značenjem: zvijezda astrobolizam (grč. stigma. nesposobnost nekog optičkog sustava za oštro odslikavanje zbog različite zakrivljenosti površina koje lome svjetlost u različitim ravninama. a-.

prilagođavati se duhu vremena Atena (grč. radionica slikara. e ostavio pergamski kralj Atalos (Attalos) Rimljanima u nasljedstvo ataman (rus. nekog liječnika). ima umrijeti). hetman atambija (grč. božica zaštitnica umjetnosti i vještina. atavus predak) sličnost s precima. nerazumijevanje neke umjetnosti ili vještine ateist (grč. obično s činom pukovnika. atavus) naslijeđen od predaka (tjelesne i duševne osobine) atavizam (lat. njem. attachement) odjel. slučaj kad se kod potomaka pojave neke duševne i tjelesne osobine njihovih predaka. po legendi niknula iz njegove glave. što je koristilo Hipomenu i on je stigao na cilj. attache) službena osoba dodijeljena diplomatskom predstavništvu u kojem ima ulogu savjetnika. zavoljeti nešto atašman (fr.) vrsta dramske improvizacije. bezbožništvo. zaprežni pribor. božica rata. duševno spokojstvo. attemperare) ublažiti. nespretan atehnija (grč. odan čovjek. Posejdonovom praunuku. logia) naučavanje o besmrtnosti duše atanazija (grč. prema prilikama. ravnodušnost atavistički (lat. atelier) umjetnikova soba za rad. najvećeg reformatora i modernizatora života u Turskoj ataumazija (grč. utišati. pr. radoznala Atalanta zaustavljala se kod svake odbačene jabuke. voj. privrženik ataširati (fr. brak bez djece atelana (lat. Hauptmann) vođa kozačkog odreda. ataraxia) fil. attelage) zaprega. atheos bezbožan) bezbožnik. neustrašivost atanatizam (grč.. negiranje da postoji Bog ili božanski poredak u svijetu ateknija (grč. ublažavati. naviknuti se na nešto. atanatizam ataraksija (grč. onaj koji ne vjeruje u postojanje Boga ateizam (grč. (kod Rimljana: Minerva) . atechnia) nespretnost.atalsko blago 132 Atena pije. attacher) dodijeliti na rad. koji je kasnije našao smrt pod Tebom u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe" atalsko blago golemo. ateleia) nesvrhovitost. odsjek Ataturk ("Otac Turaka") pridjevak turskog generala Mustafe Kemala (1881—1939). atechnikos) neiskusan. v. topovski pribor atelija (grč. atanizam atanatologija (grč. njemu je Artemida dala tri zlatne jabuke koje je on u utrci odbacivao. neizmjerno bogatstvo koje je 133. to je uspjelo Hipomenu. imali su sina Partenopeja (grč. stanje bez strasti ataše (fr. divim se) nečuđenje. utišavati atemporirati se (lat. a-thanatos besmrtan) vjerovanje u besmrtnost duše. nevješt. a-thanatos besmrtan. oslobođenje od poreza i državnih nameta atelijer (fr. kći Zeusova. atemperirati (lat. primamiti. kipara dr. Athena) mit. ateknia bezdjetnost) neplodnost. "dječak s djevojačkim licem"). a-. nevještost (npr. athambia) hrabrost. thaumaso čudim se. naslijede osobina predaka atehničan (grč. duševni mir. posebice grada Atene. neumrlost atanizam (grč. atheos bezbožan) bezbožnost. n. athanasia) besmrtnost. kozački harambaša. a tempore) ponašati se prema vremenu. dizala ih i tako zaostajala. athanasia besmrtnost) v. osobito ženskih. pren. fabula Atellana atelaža (fr. besciljnost. zaštitnica junaka i gradova.

u novije doba i kao naslov književnih časopisa atentat (lat.) mn. potvrdu. tal. fr. ne poštovati. attestari posvjedočiti) pismena potvrda. imanje ili čast. attikismos) atički način govora. ad k. zločinački napad. atticus) svojstven atičkom duhu. otuda: učeno društvo. nepravilnost u razvoju neke bolesti atitida (fr. pom. ponašanje. atička sol duhovit i suptilni način izražavanja Atik Tit Pomponije ugledan Rimljanin. prekrupa) cistično proširenje žlijezde lojnice. nevičan čemu ateramija (grč. terrain tlo. napasti. potvrđivanje. atestat atestacija (lat. ublaživati) prigušivač. atimazo) lišiti (ili: lišavati) časti. karakteristične odlike starog atičkog građevnog stila. duhovit. pomagač književnika i umjetnika (109—32 pr. osnovao ga je car Hadrijan radi njegovanja znanosti i umjetnosti i nazvao ga po gradu Ateni. napadati atenuator (lat. attentare) pokušati nešto protiv koga ili čega. spustiti se zrakoplovom na zemlju. uvjerenje. pristati. stav. attestatum) v. Atlas) mit. u baletu: stajanje na jednoj nozi Atlant (grč. svjedodžba. prijatelj Ciceronov. u obliku čvora (najčešće na glavi) atest (lat. attenuare umanjivati. attestatio) ovjeravanje. doći k obali aterman (grč a-. attitudine). izdati svjedodžbu. ather kaša. fr. uvjerenje. ovjeriti. suptilan. proglašenje nevažećim aticizam (grč. prav. typos oblik. e. attica. držanje tijela. loša probava aterenizacija (lat. atička duhovitost i dosjetljivost atički (lat. atterrir) zrak. svjedodžba. nazvan po imenu hunskog kralja Atile atimija (grč. nasrnuti na tuđe pravo. v. n. atemptare napasti.). a-. attique) arhit. attestari) potvrditi. atest 133 Atlant atestirati (lat. kao središtu cjelokupne naobrazbe onoga vremena. pokušaj ubojstva. a-theoretos) koji ne zna. attentatum od attentare. položaj. st.) atika (lat. pozivati (ili: pozvati) za svjedoka ateteza (grč. uzor) neuredan. "tatica") kralj Huna (5. uvjerenje. v. nepravilan koji odstupa od utvrđenog uzorka. attentata crimina čit. izvršiti zločinački pokušaj. Atlas . atička suptilnost u načinu mišljenja i izražavanja. thermaino) fiz. pokušani ili neizvršeni zločini atentator (lat. athetesis) odbacivanje. a-teramnos tvrd) med. atentata krimina (lat. poništavanje. lišiti koga građanskih prava atipičan (grč. kršćanski povjesničari prozvali ga "Bič Božji" atila kratak konjički kaput s gajtanima.atenej atenej (lat. dosjetljiv. pismena potvrda atestat (lat. neupućen. n. attentator) onaj koji vrši atentat atentirati (lat. adijaterma aterom (grč. zemljište) prilagođavanje biljaka novom tlu aterirati (fr. a-. posvjedočiti. typos oblik. naprava za smanjivanje neke fizikalne veličine ateoretičan (grč. zločin. prezirati. e. uzor) med. ukidanje. Athenaeum) viši odgojni zavod u Rimu. attitude. atimia) lišavanje časti (vrsta kazne kod starih Atenjana koja se sastojala u lišavanju svih građanskih prava) atimirati (grč. teška probava. tj. osobito: ukrašavanje građevina stupovima Atila (got. pokušati) protupravan napad na nečiji život. uglađen. viša škola. atipične bolesti bolesti koje se ne razvijaju pravilno atipija (grč.

atmijatrija atmidijatrika (grč. at atlotet (grč.093 kg na 1 cm2. sfaira kugla) zračni omotač. otuda: koji pripada zap. kasnije potonuo u more Atlantik (engl. parnih kupelji. logia) znanost o atmosferskim pojavama atmosferski (grč. dijeli se na laku i tešku atletiku atletski (grč. atmoskop. lijepo i pravilno razvijen. Atlantic) Atlantski ocean. metron) sprava za mjerenje količine isparavanja vode. koji ima osobine atleta. athletis) natjecatelj na javnim gimnastičkim natjecanjima kod starih Grka i Rimljana. Atlantis) legendarni otok koji se. velik i snažan. atmometar atmidoskop (grč. načelo svijeta atmidijatrija (grč. div koji. atmijatrika atmologija (grč. drži na svojim leđima nebeski svod (Atlant). iatreia liječenje) med. metron) v.: duša. v. atmidijatrija. liječenje pomoću pare. čovjek koji se bavi atletikom. Atlas) arhit. atmos. koji pripada planini Atlasu. usp. veoma snažan. atli) konjanik. sredina u kojoj čovjek živi i razvija se. athlo-thetes) sudac u borbi i dodjeljivač nagrada atman (ind. fizička atmosfera tlak koji vrši živin stup visine 76 cm na 0°C na morskoj razini zem. po grčkoj mitologiji. borac. atmis. veoma jak i lijepo razvijen čovjek atletika (grč. o pretvaranju vode u paru atmometar (grč. a u praksi te dvije atmosfere znače isto. atmidijatrija atmidometar (grč. athletikos) koji se tiče atleta ili koji pripada atletu. zračna tijela atmosferografija (grč. atmis para. liječenje inhalacijom. athletike) skup viteških narodnih igara koje su njegovali još i stari Grci. športska grana. Africi. tvari iz atmosfere. osobito na olimpijskim i drugim igrama. sfaira. tehnička atmosfera označuje tlak jednog kilograma na 1 cm2. iatreia) med. a koje se i danas u cijelom svijetu njeguju po utvrđenim međunarodnim pravilima. sjajna svilena tkanina atlet (grč. zapadnoafrički Atlas (grč. pren. prvi vratni pršljen. atmos. v. atmis. pren. atmosfaerillia) mn. troposfera. anat. atmis para. atmidometar atmosfera (grč. planina u sjeverozapadnoj Africi atlas (grč.atlanti atlanti (grč. atmos. drži na svojim leđima kuglu zemaljsku atlantski (lat. fiz. Atlas) zem. oko 9000 godina prije njega. nalazio u Atlantskom oceanu. Atlas) mit. divovski. prema Platonu. atmos. zem. nazvan po divu Atlasu koji. pravo ja. sfaira. atlanticus) gorostasan. po vjerovanju starih Grka. koji pripada atletici atlija (tur. duša. atmidos para. ozračje. skopeo) v. logia) znanost o isparavanju. atmis para. atmos para. atmidometar atmijatrija (grč. usp. trg. životni dah. u indijskoj fil. atmos. atmosferski zrak obični zrak koji udiše- . stratosfera atmosferilije (lat. plašt plinova koji obavijaju Zemlju. duša svijeta. iatreia liječenje) med. atmidoskop.) dah. stupovi u obliku čovjeka koji drže opšivnicu Atlantida (grč. bit osobe 134 atmosferski ili stvari uopće. sfaira) koji se tiče zračnog omotača Zemlje ili pripada zračnom omotaču Zemlje. atmosferski tlak dolazi od težine zraka. knjiga sa zemljovidima svih dijelova svijeta. i bio "vec'i nego Azija i Lidija zajedno". širine 45° na 1 cm2. grafia) opisivanje (ili: opis) atmosfere atmosferologija (grč. hrvač. što iznosi oko 1.

nesposobnost rađanja. osobito djela za pjevanje atocija (grč.) geol. mlitavost. nenaglašena riječ atopičan (grč. mlitav. proturječnost Atos (grč. sredstva koja čine nesposobnim za rađanje atofan kem. nepriličan. atto di cadenza čit. atto) kaz. volumen obujam) fiz.) glaz. o najsitnijim djelićima . klonuo. reumatizma i dr. atomos nedjeljiv) 1. broj koji pokazuje koliko je puta atom nekog elementa teži od atoma vodika atomski (grč. atonos) bezglasan. u njihovoj se sredini nalazi plitka laguna. upotrebljava se kod bolesti zglobova. završetak glazbenog djela kadencom. atocia) mn. toxikos otrovan) koji ne sadrži otrov. naučavanje po kojem su sve stvari sastavljene od izoliranih elemenata (atoma) i po kojem se sve što postoji zasniva na spajanju i razdvajanju tih elemenata atomizirati (grč. slab. atopos) koji nije na pravom mjestu. veoma sićušna stvar atomističar (grč. pri sudaru vrlo brzih djelića (protona. atom atomizam (grč.ato 135 Atos iz kojih su tijela sastavljena. jezgra ima isto tako složen sustav: ona se sastoji iz protona i neutrona. usp. atomos nedjeljiv) pren. energiji čestica koje čine sam atom atomska težina fiz. atoksičan (grč. gram. atomos) koji se tiče atoma. razdvajanje na sitne dijelove. s negativnim nabojem električnog elementarnog kvantuma. tj. odnos atomske težine prema gustoći Aton staroegipatsko božanstvo sunca atoničan (grč. med. pojava. a strane im se strmo spuštaju prema morskom dnu atolmija (grč. kukavičluk atom (grč. neobičan atopija (grč. nenaglašen atonifikacija (grč. lat. znanost o atomima. atomos) filozof pristaša atomizma atomistika (grč. najsitniji djelić nečega. elemenata za koji se sve do početka XX. pren. atom atomologija (grč. atomos) fiz. elektricitet ato (tal. atonon) gram. atomos) fiz. med. klonulost. gram. fenil-kinolin-karbonska kiselina. Athos) gora na poluotoku Halkidici. atomos. žućkasti kristali gorka okusa. atonia) bezglasnost. neutrona. malaksalost. lat. suvremena fizika utvrdila je da je atom djeljiv i da predstavlja složen sustav koji se sastoji iz pozitivno napunjene jezgre i elektrona koji se. pren. alfa-čestica i dr. čin. neplodnost atocije (lat. umoran. neotrovan atoli (malaj. nenaglašenost atonon (grč. nedjeljiv atomvolum (grč. atokos) med. u takvim zbivanjima to cijepanje dovodi do izdvajanja goleme količine energije (atomska energija). facere činiti) med. niski otoci prstenastog oblika koji su nastali zbog raslojavanja koralja. atolmia) strašljivost. nepriličnost. uspavljivanje atonija (grč. najmanji djelić kem. usp. bojažljivost. atomos) fil. atomistika atomska bomba bomba čije se strahovito razorno djelovanje zasniva na jezgrinoj energiji. atopia) nepristojnost. atmosferski elektricitet v. malaksao. omlitavljenje. kreću oko njega. atomologija Atomium građevina u belgijskom gradu Bruxellesu u obliku modela atoma atomizacija (grč. slabost tijela. mislilo da je nedjeljiv. kasnije: sjedište mnogih mo- mo. v. razdvajati na sitne dijelove. veoma sitan. 2.) dolazi do cijepanja (dezintegracije) atomskih jezgra i pretvaranja atoma u druge oblike. atomos nedjeljiv) pren. atonos olabavljen. ato di kadenca (tal. a-. st. fil.

stvar koja privlači. grafo) sprava za sprječavanje grča pri pisanju atrepsija (grč. pretklijetka atrium mortis (lat. strogost. mršav. attractorius) privlačan Atrej (grč. attractibilis) primamljiv atraktibilitet (lat. atropos neotklonljiv. neustrašivost) mirnoća. atrabilitas) med. odlučnost atremograf (grč. prednji dio hrama. pridjev. strahota. gram. attrium) predsoblje u starorimskoj kući. kopnjenje. attractibilitas) privlačnost. pobijeđenog u bitki kod Salamine (480. znamenitost.: repulzivan atraktoran (lat. nedostatak prirodnog otrova. n. attributivus) pridjevan. attractivus) privlačan. atremeo ne dršćem. sin Pelopov. tih. nepomičan. atrium mortis) predsoblje smrti. ojedanje. pripisivanje. mjerodavnost. osušen atrofija (grč.) atrabilitet (lat. vanjska poniznost samo zbog straha od kazne (suprotno: kontricija) Atrid jedan od sinova legendarnog kralja Atreja: Agamemnon ili Menelaj (grčki junaci pod Trojom) atrihičan (grč. med.Atos a naških redova pravoslavne crkve (Sveta gora) Atosa (grč. koji se ne koleba atremija (grč. usp. mir. melemi (npr. oznaka. atrofija atrezija (grč. bilis žuč. fil. atrocitas) grozota. nepokretan. trofe hrana) zakržljao. atremia nepokretnost. astmatičnih. med. dodan atricija (lat. atropos) kem. sraslost pojedinih otvora u tijelu atribucija (lat. otac Agamemnonov i Menelajev atremičan (grč. a-. djelokrug. zanimljivost. attrahentia) med. attribuere pridavati. mršavost) zbog slabe prehrane. pridavanje. privlačan predmet. sasušivanje atropa (grč. užas. atra tamna. slabljenje. pr. dvorana za primanje posjetitelja. velebilje (veoma otrovna biljka). koji izvlače gnoj) atrahirati (lat. 136 atropin znak. Atreus) mikenski kralj. miran) miran. tresis bušenje) med. mir. ojedenost kože. trajna osobina nečega. nedostatak kose ili dlaka atrij (lat. thrix dlaka. zabava. pouzdanost. usp. primamljiv. beladona atropin (grč. supr. po Spinozi) atributivan (lat. atremes koji ne dršće. slab. sredstva za izvlačenje. a-. trenje. bitna. unuk Tantalov. primamljivati atrakcija (lat. čvrstina. attributum. oblježje. crna. predznaci (ili: vjesnici) smrti atrocitet (lat. uzajamno privlačenje. kosa) med. trefo hranim) med. kakvoća. atrofija kod dojenčadi. attractio privlačenje) privlačnost. pravo atribut (lat. otrovan biljni alkaloid koji sadrži biljka atropa (upotrebljava se u medicini kod nekih želučanih. attributio) davanje (ili: ustupanje) povlastica. srčana pretkomora. Atossa) majka perzijskoga kralja Kserksa. a-. a-. očnih i spazmodičnih bolesti) . zamjenica ili broj koji pobliže označuje imenicu. e. sušenje. attrahere) privlačiti. suprotno: repulzija atraktibilan (lat. suh. nemilost atrofičan (grč. primamljivost atraktivan (lat. neizbježan) bot. ne uzrujavam se. privlačna sila. glavna osobina (od beskrajnog broja atributa beskrajne supstancije ljudskoj spoznaji pristupačna su samo dva: prostornost i mišljenje. žutica atrahencije (lat. pripisivati) svojstvo. thrix) koji nema kose ili dlaka atrihija (grč. brat Tijestov. surovost. prividno kajanje. a-. attritio) med. atrofia) zakržljalost (ili: slabost.

audire čuti. auditorium) slušaonica. smjelost. slušalica za gluhe audijencija (lat. npr.) doviđenja! auctionis lege čit. srčano. zasjedanje.) glaz. ročište audimutizam (lat. auktoritate kuratoris (lat. audacitas) srčanost. slušati. opernog pevača. auditus sluh) osjetilo sluha. sonometar audiometrija (lat.) Zločinac se vraća na mjesto zločina auctoritate curatoris čit. o kontan (fr. grč. počinitelj kaznenog djela. probno pjevanje. sudska sjednica. aukcionis lege (lat. de auditu (lat. audientia) službeni prijam.) izraz za osobe. uz plaćanje gotovinom au pair čit.) trg. licitiranjem auctor delicti čit. auditivan (lat. koji upada u oči. svirača i dr. mixer mješač) tehničar koji radi oko čujnog dijela televizijskog programa (audiosektora) audion (lat. audire čuti. po rekla-kazala auerka plinska ili električna svjetiljka (naziv prema imenu austrijskog fizičara Karla von Welsbacha Auera. audire slušati) elektronska cijev koja služi za pojačavanje glasa i zvuka u prijamnom radio-uredaju audiovizuelan (lat. prav.) putem javne prodaje. hrabrome pomaže sreća audacitet (lat. metron) med. sprava za određivanje stupnja gluhoće neke osobe. smjelo. učionica. naprava pomoću koje gluhi mogu slušati. kričav . metoda za ispitivanje sluha i gluhoće pomoću posebno konstruiranog radio-uređaja (audiometra) audiomikser (lat. posebice djevojke. auffallen upasti) upadljiv. auktor delikti (lat. grč. audire slušati. smisao: nitko ne može i ne smije biti osuđen prije nego što bude saslušan (osnovno sudsko načelo) audicija (lat. auditivni tip psih. auditor slušatelj.) po onome što se čulo. tj. audire čuti. slušatelji auditus (lat. fone glas) med. audače (tal. metron) med. 1858—1929) auf (njem.) prav. o revoar (fr. proba glumca. slušatelj auditorij (lat. audio čujem. prije nego što će biti angažirani (vrsta prijamnog ispita pred članovime uprave i stručnjacima) audifon (lat. audire čuti. audire čuti. mutus nijem) med. slušni. onaj koji lakše pamti stvari koje je čuo nego one koje je pročitao ili vidio auditor (lat. a ne može govoriti audio-kaseta (lat. čuti. saslušavanje. vojni sudac. audiovizuelna metoda u nastavi poučavanje predavanjem i pokazivanjem primjera. sudnica. koje idu služiti u tuđe kuće samo za stan i hranu (obično se tako uzdržavaju studentice koje u stranoj zemlji žele naučiti neki jezik) au revoir čit. audire čuti. po odobrenju (ili: s pristankom) skrbnika audace čit. videre vidjeti) koji se odnosi na slušanje i gledanje zajedno. napadan. probno sviranje. hrabrost audiatur et altera pars (lat. auktorem repetunt krimina kvekve suum (lat. glaz. prijestupa Auctorem repetunt crimina quaeque suum čit. saslušanje. grč.) posl. o per (fr. auditivus) koji se tiče čujnosti i sluha.au comptant au comptant čit. vrsta nijemosti kad čo- 137 aufalend vjek normalno čuje. gore! ustaj! diži se! dižite se! na noge! diži! dižite! aufalend (njem. auditio) slušanje.) neka se čuje i druga. cassette kutijica) plastična kutijica u kojoj je magnetofonska vrpca audiometar (lat. sudac koji saslušava) vojni istražitelj.) prav. na. hrabro audacem fortuna juvat (lat. suparnička strana.) prijeđi. čujni.

željeza i vapna. pojačavanje. predznak auguriozan (lat. kod grčkih i staroindijskih glagola.) svet. kolovoz. dodati. ribetina (za razliku od deminutiva koji umanjuje i slabi osnovno značenje. Aufschnitt) narezak. auguralan augurirati (lat. slutiti. augurare) gatati (ili: proricati) po letu. augmentatio) umnoženje. augurium) proricanje budućnosti po letu ptica. broju i glasanju ptica. augmentirati augit (grč. augural). staviti) talionički radnik koji rudaču baca u peć aufsac (njem. postaviti stol za ručak. uvećavanje. vješalica. osmi mjesec u godini. povećati. dodatak. kralj u Elidi čiju je staju. posvećen. povećanje augmentativ (lat. 138 aukcionator pojačati. do 14. augmentum) povećanje. augur. umnožavanje. dodatak. augere) v. august(us) (lat. Auge oko. povisivati. proročki. auguriozan augurij (lat. n. magnezija. u kojoj je bilo 3000 grla stoke i koja nije čišćena 30 godina. znak. augustus uzvišen) 1. med. avi-gur) rimski svećenik koji je po letu i glasanju ptica tumačio i proricao što će se dogoditi. 31. auflegen položiti. Augustina augustovsko doba doba cvjetanja književnosti i umjetnosti (kao za vrijeme rimskog cara Augusta) aukcija (lat. auctio) trg. 2. augmentativum) gram. augirati augnmas (njem. npr. prorok. pojačanje. suho meso ili kobasice narezane na ploške Augije (grč. pojačavati. riječ koja uvećava ili pojačava prvobitno značenje neke riječi. e. ima 31 dan (nazvan po rimskom imperatoru Cezaru Oktavijanu Augustu.aufdekati aufdekati (njem. carski augustinijanizam teol. ribica) augmentirati (lat augmentare) umnožiti. aufhangen objesiti) klinčanica. pretkazivački. zove se i tirkiz augment (lat. javna prodaja. počasno ime rimskih careva. tvore prošla vremena. umnožavanje. Aufsatz) posebno izrađen tanjur ili posuda za posluživanje jela aufšnit (njem. aufdecken otkriti) prostrijeti. gatalac. auge sjaj. pren. tumač znakova auguralan (lat. sastoji se od silicija. mjesec žetve. uzao ispod ovratnika na koji se odjeća vješa o klinčanicu aufleger (njem. pretkazivati august (lat. naprava za vješanje odijela. umnožavati. dodavanje. aufhenger (njem. naslućivati. poprečna procjena (pogledom) augur (lat. predmetak pomoću kojega se. fr. otuda: Augijeva staja mučan i neugodan posao oko dovođenja u red nečega što je bilo dugo vremena zapušteno i zanemarivano augirati (lat. auguralis. auguriosus) v. povišica. naučavanje o milosti sljedbenika sv. n. licitiranje aukcionator (lat. otprilike. Mass mjera) mjera odoka. npr. uvećanje. pogoršanje bolesti augmentacija (lat. gram. e. ponajviše kao sastojak vulkanskih stijena. predviđanje. porast. dodavati. veličanstven (pridjev rimskih cezara). cijenu. Augustina po kojem čovjek može dobiti milosti tek onda kad u njemu ljubav prema carstvu nebeskom nadjača ljubav prema carstvu zemaljskom augustinizam srednjovjekovna kršćanska filozofija i teologija koje su se razvile iz naučavanja sv. pretkazivač. zraka) min. Heraklo očistio za jedan dan. večeru i si. pr. npr. Augeias) mit. uzvišen. blijedozelen dragi kamen. povećavati. auctionator) licitant pri javnim kupnjama i prodajama .

prodavati najpovoljnijem ponuđaču.) kočijaš. autoritativan aula (grč. velika slušaonica Aulida luka u Beotiji. žut ili crven mineral arsenov sulfid auriskalpij (lat. auratura) pozlata. sprava (ili: ogledalo) za pregled uha aurist (lat. zborno mjesto helenske mornarice pri polasku na Troju aulizam (lat. dvorski život i običaji. žličica za uho auriskop (lat. aulos frula. auricularis) koji se tiče uha ili je u vezi s uhom. trpljenje) nepravilan rast (razvoj) čovjeka auktor (lat. laskanje. zlo. predvorje. auricula) uška. aureatus) zlatan. govorničko preuveličavanje i pretjerivanje. auctoritativus) v. auksilijarne trupe pomoćne trupe. aurum zlato.aukcionirati 139 Aurora Aulularia (lat. nevolja. javno prodavati. pigmentum) min. auxano umnožavam. prostrana dvorana. aurum.) aura (grč. vanjsko uho.) prokleta žeđ za novcem. božica zore i jutarnjeg rumenila kod Rimljana aukcionirati (lat. držati licitaciju. sprava za određivanje sposobnosti dalekozora za povećavanje auksopatija (grč. pjevanje) glaz. ugodan povjetarac aura popularis (lat. velik ugled auri sacra fames čit. odličan aureola (lat. aula odn. auctor) v. svečana dvorana sveučilišta. auriformis) uhast. auris uho. aula dvorana) dvorjanstvo. životni dah auraran (lat. ulagivanje aulodija (grč. slava. ode pjesma. metron) sprava koja bilježi napredovanje u rastenju. proučavanje pjevanja uz pratnju frule . ode pjesma) glaz. znanost koja proučava razvoj ljudskog organizma auksometar (grč.e. aukso. med. astr. zborno mjesto. prodavati licitiranjem auksanometar (grč. zlatni auratura (lat. anat.) zlatna sredina aureatan (lat. olla) komedije starorimskog pisca Tita Makcija Plauta (250—184 pr. aurum zlato) kem. auriscalpium) med. auksano rastem. logos govor) znanost o duševnom i tjelesnom rastu. posebno biljaka aukseza (grč. mirisan.) životna snaga. grč. aurea mediokritas (lat. odvratna žudnja za zlatom auriforman (lat. auctionari) trg. auksilijarne knjige pomoćne trgovačke knjige. aukso. Aurora) mit. sjaj. kao uho auriga (lat. auris) liječnik za uši Aurora (lat. pathos nesreća. n. lat. dio uha na koji se stavljaju naušnice. aula) dvorište. ušni aurin (lat. aurarius) koji se tiče zlata. pjevanje uz pratnju frule aulodika (grč. aura) ugodan zrak.) naklonost svjetine (nestalna) aura vitalis (lat. napredovanje bolesti auksilijaran (lat. auksilijarni strojevi pomoćni strojevi (na brodu) auksologija (grč. auri sakra fames (lat. aulos. ušna školjka aurikularan (od lat. žuta boja koja se dobiva zagrijavanjem fenola s oksalnom kiselinom i koncetriranom sumpornom kiselinom auripigment (lat. metron) opt. skopeo) med. auxano povećavam. auxiliaris) pomoćni.) svijetli vijenac. pozlaćivanje aurea mediocritas čit. "Kočijaš" (zviježđe) aurikula (lat. auxesis) ret. aule. autor auktoritativan (lat. krug oko glave svetaca. u obliku uha. pren. auksano rastem.

Aušvic (njem. istok aurora musis amica čit. otpad aut (engl. sreća. authadeia) samodopadanje. vlast. koji je težio za pretvaranjem Habsburške monarhije u državu u kojoj bi dominirali Slaveni aušus (njem. sub auspiciis (lat.) njemačko ime za poljski grad Oswiecim u kojem je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio jedan od najjezovitijih logora smrti aushelfer (njem. out) šport. prisluškivati.) zora.) pod okriljem. samodrštvo. Austria. trenutak kad lopta padne izvan igrališta aut Caesar. pokrovitelj auspicij (lat. zadovoljstvo samim sobom autarh (grč. apsolutist autarhija (grč. uživanje u samom sebi. aut Cezar. dvije sreće grabi" aurozan (lat. apsolutizam autarkija (grč.) ili biti Cezar. sretan početak. auspicium. tj. auspicari) tumačiti budućnost po letu ptica. med. fobos) mržnja prema Austriji austromantija (lat. samotok. predznak. početnik. pren. autos. despot. australis) južni. aussen vani. auscultans) slušatelj.) jug australan (lat. auscultare) slušati. aut nihil (lat. aus iz) žarg. auskultant auskultirati (lat. pod pokroviteljstvom auspiciozan (lat. zadovoljstvo samim sobom. aushelfe'n pomagati) radnik koji nije u stalnom radnom odnosu nego povremeno dolazi na ispomoć. avispicium. gotovo. nešto veliko. autos.) zora je prijateljica muza. aurum) koji u sebi sadrži zlato. Ausbruch) vino koje se samo cijedi iz osušena grožđa. zaštita. tj. augur. Ausschuss) bezvrijedne stvari. auskultator auskultator (lat. ispitivati šum pluća slušanjem pomoću stetoskopa auspeks (lat. archo vladam) samovlada. "tko rano rani. osluškivanje šumova unutarnjih organa kod bolesnika. svršeno. izvanbrodski motor ausbruh (njem. archo vladam) samovladar. zlatan aurum (lat. samodržac. pod zaštitom. stetoskopa auskultant (lat. Bord paluba) kraće umjesto Aussenbordmotor motor na vanjskoj strani brodice. auster južni vjetar. bilo samim uhom ili pomoću posebne slušalice. sudski pripravnik. moć. zaštitnik. samostalnost. neovisnost o aurora (lat. auspex) prorok po letu ptica kod starih Rimljana. autarkeia) dovoljnost samom sebi. aut nihil čit. jutarnji sati vrijede zlata za umni rad. australna svjetlost južna svjetlost Australazija Indijski arhipelag austrijacizam osobitost njemačkog jezika i govora kojim se govori u Austriji austrofil (Austrija. auscultator) v. prošlo je i si. st. filos) prijatelj. auscultatio) med. suškovina Auschwitz čit. auspiciosus) koji nagovještava i pretkazuje sreću auspicirati (lat. manteia) proricanje (ili: gatanje) po puhanju vjetra austroslavizam politički smjer medu Česima u 19. pomoćni sudac bez prava glasa. pristaša Austrije austrofobija (lat. ono što treba odbaciti. znak. jutarnje rumenilo.) zlato aus (njem. proricati auster (lat.aurora 140 autarkija ptica kod Rimljana. aurora muzis amika (lat. grč. promatranje ptica proročica) pretkazivanje po letu i glasanju određenih .) ili-ili autadija (grč. pomoćni radnik auskultacija (lat. ili ne biti ništa aut-aut (lat. grč. okrilje. ausbord (njem. vrhovna uprava i zapovjedništvo.

auto-da-fe. lijek koji djeluje već onoga dana kad se upotrijebi autentičan (grč. authentikos) istinitost. didasko učim. automobilizam auto-stop zaustavljanje automobila na cestama i molba vozaču da pješaka (obično turista) besplatno poveze auto-transport kraće umjesto automobilski transport promet automobilima. auto-de-fe) v. kasnije dopune i dodaci nekom starijem zakoniku. prav. autos. Židova i vještica u srednjem vijeku (osobito u Španjolskoj). lat. tj. autos) 2. lat. fr. emera) med. bezbožnika. gol vlastitoj momčadi auto-kolona dugi niz automobila u pokretu auto-limar radnik koji izrađuje limene dijelove za automobile ili zrakoplove 141 autodigestija auto-mehaničar radnik koji popravlja automobilske motore i uređaje auto-promet promet motornim vozilima. književni rod u kojem pisac opisuje svoj život. ovjeriti autentik (lat. istodnevni. vjerodostojan autentičnost (grč. ideal starih kinika i stoika po kojem je stoički mudrac "dovoljan sam sebi" autemeran (grč. ispitivanje vlastite savjesti autobiograf (grč. lat. autos. autos eng. bios. auto-didaktos) samouk autodidaktika (grč. samoauto-dres (grč. authentikos pouzdan. opisuje uvjete pod kojima je živio i radio autobus (grč. istinit. dress) odijelo za automobiliste auto-električar specijalist za električarske poslove na automobilima auto-garaža (grč. digestio probava) fiziol. svečano spaljivanje heretika. facere) potvrditi. samoprobava. pravovaljan. omnibus autodafe (port. fil. pisac autobiografije autobiografija (grč.autemeran vanjskim stvarima. autos. pravovaljanost. autodafe autodeterminizam (grč. trg. izvorni. grafo) vlastiti životopis. originalni spis ili dokument autentike (lat. lat. predmetak u složenicama sa značenjem: sam. analyo razrješujem) poniranje u samoga sebe. putem razumne volje. omnibus svima) automobil-omnibus. autos) 1. autentik autizam (grč. bios život. bez uvoza sa strane. prav. grafo pišem) pisac vlastitog životopisa. koji prolazi još istog dana autemoron (grč. o samoodređivanju djelovanja i htijenja putem zakonitosti koja je u našoj svijesti. usp. prvobitni. determinare opredijeliti. lat. autos. odrediti) fil. authenticum) izvorno djelo. autos engl. vlastita biografija. v. bolesno misaono udaljavanje od vanjskog svijeta auto (grč. bilo da priča samo svoje doživljaje ili da radi što boljeg prikazivanja svoje osobe. pravi. original. autos. autobusima. vjerodostojnost autentificirati (grč. uobičajena kratica za automobil auto. naučavanje o samodeterminaciji. izvornost. emera dan) med. poučavam) samoučenje autodigestija (grč. autos. autos. garage) spremište za automobile auto-gol (grč. autodefe autodefe (šp. autos sam. goal) šport. razmekšavanje organskog tkiva nakon smrti pod utjecajem želučanog soka . authentica) mn. actus fidei) heretički sud. sposobnost neke zemlje da se uzdržava samo svojim sredstvima. autos. izvršenje inkvizicijske presude. kamionima autoanaliza (grč. pretjerano razvijen fantastično-sanjalački unutarnji život. osobnosti i ideje autodidakt (grč.(grč. autos) psih. authentikos) zakonit. autos.

autos. autos. autos. svojeručno napisan. tj. mania) strast za prikupljanjem svojeručnih potpisa i rukopisa velikih i poznatih ljudi autografski (grč. vježbalište (ili: put) za automobile autoerotizam (grč. grafikos) svojeručan. therapeia) med. autos. zadovoljenje erotskih nagona pomoću vlastitog tijela. starosjedilački. umnožavati autografomanija (grč. stijena). urođenik autohtoni (grč. v. koji radi sam od sebe. autos. autos. autohiria) dizanje ruke na sama sebe. fone glas) 2. sam sobom autodrom (grč. autografon) riječ ili spis koji je neka osoba svojeručno napisala. fonos ubojstvo) 1. autogramma) v. autos. urođeništvo. bolest čiji su uzrok zarazne klice koje su se već nalazile u čovjekovu organizmu i izazvale bolest autointoksikacija (grč. zaljubljenost u samog sebe autofizioterapija (grč. autos. dromos put) automobilsko trkalište. autos. alogen autognozija (grč. med. autos. jak) koji djeluje sam od sebe. trovanje zbog nagomilavanja otrovne tvari koja se prirodno stvara u organizmu i izdvaja iz njega . filia naklonost. gennao rađam) fiziol. pomoću tzv. izrađen putem kopiranja. gnosis) samoispitivanje. autogram autografija (grč. autos. nastanak života u njego- vim najjednostavnijim počecima iz tzv. auto-chthonos) urođen. eros ljubav) psih. proizvođenje živih bića umjetnim putem autograf (grč. umnožiti. poznavanje samoga sebe autogonija (grč. starosjedilac. dynamikos moćan. autohirija autogamija (grč. koji se sam porađa. infectio zaraza) med. samoubojstvo autohton (grč. fagein jesti) med. samobitnost autoinfekcija (grč. svojeručan potpis. autograf autohipnoza (grč. auto-chthon) prastanovnik. fysis priroda. autos. urođenički.autodikija 142 autointoksikacija autodikija (grč. autos. in) med. supr. naprava za umnožavanje rukopisa. autos. anorganske tvari. autos. samooprašivanje autogen (grč. samoliječenje autofonija (grč. samooplođivanje kod biljaka. hypnoo uspavam) dovođenje (ili: uspavljivanje) samoga sebe u hipnotično stanje. mršavljenje zbog šećerne bolesti autofilija (grč. grafia) umijeće umnožavanja rukopisa. starosjedilaštvo. ljubav) samoljublje. min. autos. autos. autografskog crnila autogram (grč. lat. autos. toxikon lat. samobitan autohtonija (grč. koji je nastao tamo gdje je i nađen (kamen. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima. auto-dikos koji samom sebi sudi) pravo nekog da sam sebi sudi autodinamičan (grč. kod začepljenosti ušne trube (Eustahijeve) ili vanjskog ušnog kanala: osjećaj kao da nam naš vlastiti glas odjekuje glasnije i zvonkije baš u začepljenom uhu autofonija (grč. auto-chthon) prastanovništvo. gignomai rađam) biol. hipnoza autohirija (grč. samoniklost. grafo. autos. gamia) bot. usp. pri čemu tijelo služi samo kao zamjena za drugi seksualni objekt na koji onaj koji se zadovoljava pritom misli (za razliku od narcisizma kod kojeg je vlastito tijelo krajnji seksualni cilj) autofagija (grč. grafein pisati) izraditi pomoću kopiranja. ljubav prema samom sebi. samonikao. jedenje samog sebe. umnožavanje rukopisa (s kamena ili metalne ploče) autografirati (grč.

haima krv. biće koje nema duše. učiniti da netko radi kao automat. puška. onaj koji liči na stvar. maomai tražiti. autos. za razliku od slikovitog. kratos) neograničen u vladanju. laesio povreda) samoosakaćenje. sustav apsolutističke vladavine. mobilis pokretan. clavis) fiz. fil. za čovjeka. osobito u crkvenom smislu autokemoterapija (grč. sam svoj autokefalnost (grč. automatos koji se kreće sam od sebe. npr. stroj koji sam djeluje pod određenim uvjetima. automatos) ono što se radi bez sudjelovanja volje. makinalan. vaga.. mehanički. samodržački autokritika (grč. lišiti samoradnje automatograf (grč. kem. automatski otponac na fotografskom aparatu (omogućuje fotografu da snimi sam sebe) autokontrola kontrola nad samim sobom. autos. samodrštvo. koji radi bez sudjelovanja svoje volje i razuma. stvarni govor. automatos) samopokretan. samostalnost automahija (grč. lithos kamen.. autos. autos sam. vladanje samim sobom. gospodarenje razuma nad osjetilima autokratski (grč. autos. pokretljiv) vozilo koje se sa- . autos. machomai proturječiti) proturječnost sa samim sobom (u govoru. kefale) samostalnost. logia) ret. autos engl. ozljeda samoga sebe autolitotom (grč. kratos vlast.autokar 143 automobil autokar (grč. autos. samoozljeda. "samonadzor" autokracija (grč. automatski pokreti psih. tj. ocjenjivanje samoga sebe. autos. mišljenju i pisanju) automat (grč. autos. kišobran. temno režem) med. ocjenjivanje vlastitih spisa. osakaćenje. neograničeni vladar ili gospodar autokratizam (grč. zatvorena posuda čiji se sadržaj zagrijava pod tlakom većim od atmosferskog. kata-lyo odriješim) kem. sag. pren. maomai. odnos prema samom sebi. tako reći. kratos) v. kirurških instrumenata i dr. autos. nehotični i nesvjesni pokreti koji nastaju zbog neposrednog podražaja iednog živčanog centra automobil (grč. glupan. moć) samodržac. nož. automatiser) pretvoriti u stroj. njem. med. grafo) psih. autos. knipsen pucketati) fot. autos. lyo razgrađujem) samorazgrađivanje. autos. vladanje sobom. pojava da neki proizvod koji se stvara pri nekoj reakciji ubrzava sam proces te reakcije autokefalan (grč. kratos neograničena vladavina. autos sam. tal. životinja (kod Descartesa) automatika znanstveno-tehnička disciplina koja se bavi teorijom i konstrukcijom sustava za reguliranje i upravljanje tehnološkim procesima automatizam (grč. liječenje ubrizgavanjem bolesnikove krvi neposredno nakon vađenja iz vene autoklav (grč. postupaka autolezija (autos sam. sprava koja. sama sobom razbija kamen u mokraćnom mjehuru autoliza (grč. otapanje i fermentativno razgradivanje mrtvih životinjskih tkiva pri čemu ne dolazi do truljenja autologija (grč. autokratizam autokrat (grč. carro kola) otvoreni autobus za 40 i više osoba autokataliza (grč. naprava za sterilizaciju lijekova. žuditi) fiz. djela. kefale glava) samostalan. lat. fr. autos. nezavisnost od drugih. nesvjesna radnja automatizirati (grč. therapeia) med. samovladar. autos. Papinov lonac autoknips (grč. lat. naprava koja automatski bilježi nehotične pokrete automatski (grč. autos. kritike) samokritika. nezavisan. tj. autos. samokret. koji sam od sebe radi.

autoriser) ovlastiti. disciplina koja obuhvaća različite vrste automobilskih natjecanja automorfoza (grč. pascho iskusim. priznat stručnjak autorizacija (lat. vozilo se kreće pomoću motora kojeg pokreće benzin. začetnik) koji se zasniva na autoritetu. koji hoće i može nametnuti svoju volju ili mišljenje. autorite) 1. baino idem) med. lat. nyktos noć. zakon koji je na snazi. v. auctor. tvorac nekog književnog. pregled. viđenje) 1. nomos zakon) samozakonodavstvo. auctor tvorac. auctor tvorac. takve su npr.automobilist mo kreće. autoritativna država nedemokratsko državno uređenje kod kojeg se vlada po načelu vojne discipline. auto. osobno iskustvo autoplastika (grč. ugled. čak i kad su pogrešna. auteur) pisac. koji se bavi automobilizmom kao športom automobilizam (grč. autonomos) samoupravni. autoptes) pril. fil. opunomoćiti. autos. augere. slika. nyx. auto automobilist (grč. autosomnambulizam autonoman (grč. slobodan. nadmoćnost (duhovna. koji izrađuje automobile.: heteronomija) autonomist (grč. antos. auctoritas ugled. portrait slika osobe) umj. pokoravanje svojim vlastitim zakonima (supr. lat. jer je održavanje reda važnije od suzbijanja pogrešnosti. autopatheia) vlastiti osjećaj. autonomia. autos. samogledanje. otvaranje leša da bi se utvrdio uzrok smrti 144 autorizirati autopt (grč. mobilis) onaj koji vozi automobil. motorni čamac. autos. moralna. opsis gledanje. jedan od načina postojanja biljnog i životinjskog oblika. med. autorisation) ovlaštenje. nafta ili elektricitet. fr. umjetnika. naređenjima vodstva mora se bezuvjetno pokoravati. znanstvenog ili umjetničkog djela. tvorac. vlastitim očima. tj. pronalazač. gledanje (ili viđenje) svojim očima. med. autopsija) autor (lat. koji živi po vlastitim zakonima autonomija (grč. samostalan. bile države: Mussolinijeva fašistička Italija i Hitlerova nacistička Njemačka autoritet (lat. odobravanje autorizirati (lat. mjerodavan. priznata veličina (u nekoj struci). auctor. politička nezavisnost. na osnovi viđenja svojim očima. morfe oblik) biol. odobrenje. autorsko pravo isključivo pravo književnika. autoptes) očevidac autoptički (grč. autos. fr. skulptura ili crtež vlastitog lika autopsija (grč. putem otvaranja i pregleda leša (usp. plasso oblikujem) med. mobilis) šport. 2. znanstvenika. samostalnost. usp. zakonita vlast. prevođenje i umnožavanje njihovih djela). osobno promatranje. pravna). pristaša samozakonodavstva autopatija (grč. samouprava. auktor autoritativan (lat. fr. autos. fr. autos. začetnik. na osnovi osobnog promatranja. morfogeneza autoniktobatija (grč. usp. pronalazača da mogu moralno i ekonomski iskorištavati svoje duhovne tvorevine (s obzirom na objavljivanje. ugledan. fr. utjecaj. s autoritetom odozgo i s poslušnošću odozdo. 2. autos. nomos) pristaša samouprave. autoriziran prijevod prijevod nekog književnog ili znanstveng djela s dopuštenjem njegovog pisca . autos sam. ovlaštivanje. operacijski zahvat kojim se nadoknađuje nedostatak kojeg dijela tijela ili tjelesne supstance živim tkivom s tijela samog bolesnika autoportret (grč. odobriti.

lat. kod upale plućne opne itd. autos. okretanje krila oko vertikalne osi.: alomorfija. neograničenost. autos sam. autogyre) zrak. lat. serum) med. na brzu ruku. autos.autorotacija autorotacija (grč. prvi otisak autotipija (grč. autos. lat. autoniktobatija autostabilnost (grč. suggerere savjetovati. autos. gyros krug. trausfusio pretok) med. autos tal. autos. utjecanje na samoga sebe. nogu) u srce i mozak u slučaju kad u srce i mozak ne dolazi krvi koliko je potrebno. autoschediazo bez pripreme učinim) bez pripreme. neuvjetovanost autoterapija (grč. autorotacija krila zrak. vrši se na taj način što se ruke i noge dignu uspravno pa se od vrha prstiju omotaju elastičnim vrpcama autotrofan (grč. kod velikog gubitka krvi: potiskivanje krvi iz perifernih dijelova tijela (ruku. autos. automatsko održavanje stabilnosti autostrada (grč. autos. vaccina) med. somnus san. npr. autos lat. svojstvo svih klorofilnih (zelenih) biljaka i malog broja bakterija da se mogu prehranjivati i izgrađivati isključivo iz anorganskih spojeva sredine u kojoj žive. autopsija autosomnambulizam (grč. cjepivo pripremljeno od klica koje su uzete od samog bolesnika autožir (grč. npr. autos. ambulare hodam) med. nepomičan) fiz. auto-teles nezavisan) samostalnost. improvizirano autoskopija (grč. skopeo gledam) v. therapeia liječenje) med. Pitagora. formula kojom su pitagorejci rješavali svaki spor koji bi se medu njima pojavio zbog razlike u mišljenjima o nekom pitanju pozivajući se na autoritet učitelja autoseroteracija (grč. therapeia lat. nadahnuti koga čim) samouvjeravanje. tj. lat. lat. autos. sama od sebe nastala magnetična budnost za vrijeme spavanja. theos bog) obožavanje samoga sebe. novija faksimilna izdanja. strada cesta) suvremeno izrađena cesta za automobile autosugestija (grč. autotrofne biljke bot. supr. sadržaji svijesti koji se pojavljuju putem autohipnoze autoteizam (grč. heterotrofija autovakcina (grč. kad gušter žrtvuje svoj rep autotransfuzija (grč. tome) pojava koja se često može vidjeti kod nekih životinja: osakaćivanje samoga sebe u slučaju opasnosti po život. autos. autos lat. autos. autos. zrakoplov namijenjen uspravnom penjanju i spuštanju. typos otisak) jedan od najvažnijih pronalazaka u području grafike: prenošenje slika urezivanjem u cink ili drvo i njihovo umnožavanje autotomija (grč. autos. autoshedijastički (grč. typos otisak) autotipijom dobiven otisak. nametnutog suda na osnovi vlastitih pogrešnih predodžaba. trofe hrana) koji sam sebe hrani. suggerere savjetovati) sugestivno utjecanje na samog sebe autosugestija (grč. npr. pod heterotrofan autotrofija (grč. rotatio okretanje) samookretanje. psih. njegov glavni dio je poseban vodoravni . fr. stabilis čvrst. v. je to rekao". liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima autotip (grč. trofe hrana) biol. smatranje sebe samoga bogom 145 autožir autotelija (grč. liječenje ubrizgavanjem seruma uzetog od samog bolesnika. kod akrobatskog leta "kovit" autos efa (grč. stjecanje pogrešnog. autos efa) "on. autos.

prevaga.) najomiljeniji i najpoštovaniji bodhistava u mahayana-budizmu. prethodnica. avaler) potpisati mjenicu kao jamac avalist (fr. arhit. promaknuće. avantegeur) onaj koji ima prednost. ostavljen sreći ili slučaju. izazvali seobu Huna. sva sila avalirati (fr. aventure slučaj) vrsta kremena (nađen slučajno pri proizvodnji stakla) avanturist (fr. fr. osobito izići u stroju iz vojarne. poći (obično u skupinama). Ausonia) pjesnički naziv za Italiju (po priči. poniženje. napredovanje. smion trgovački pokušaj avanturin (fr. prevagu: voj. avanie. dati (ili: uzeti) predujam. Alana i Slavena. izbočenje. smion. isplata unaprijed. ispust. istaknuti dio građevine avans (fr. bilo u životinju ave (lat. aventurier) pustolov. zaštitnik Tibeta. mongolski nomadi koji su u 6. avance) predujam. prednost avantažer (fr. plaćanje unaprijed Avari mn. neupućen čovjek. drzak. koji je po strani. avanturistički roman vrsta romana u kojem je glavna tema opisivanje neobičnih doživljaja i podviga glavnog junaka avanturizam (lat. aval (fr. mjenično jamstvo. avaliste) trg. bujica. utjelovljenje božanstva u hinduskoj mitologiji bilo u čovjeka. adventura) pustolovina. pren. paradno i si. adventura. spašava ljude kroz patnje u reinkarnacijama avangarda (fr. avancer) napredovati. ići naprijed. avancement) unapređenje. osobito globljenje kršćanskih trgovaca u bivšoj Turskoj. izlaženje u susret avant midi čit.) zdravo! Ave. ausriicken) izići. nadmoć. tal. aventure) sklonost avanturi. predstraža. prvi korak. garde straža) voj. Maria vijak (elisa) koji se okreće djelovanjem vjetra autsajder (engl. ali nitko ne misli da će pobijediti. prednost. biti unaprijeđen. Maria "zdravo. ljubav prema pustolovinama avanzirati (fr. usp. izmarširati u skupini. napredak. u športu: onaj koji se natječe. trg. Maria (lat. prvi borbeni red neke vojske avangardija (tal. prema Auzonu. aventureux) pustolovan. predujmiti. mlakonja Auzonija (lat. avania) uvreda. outsider) onaj koji je izvan čega. u vrijeme Mussolinijeve dikatature: fašistička organizacija mladeži od 14 do 18 godina (avangardisti) avanija (fr. st. potpis jamca na mjenici avalanš (fr. Obri avatar mit. isplata unaprijed. avan midi (fr. onaj koji čeka unapređenje za časnika avantura (fr. bučno. aventure. avant-garde. jamac na mjenici Avalokitešvara (sanskrt. potpisnik. napredovanje u službi. predujmljivati avanzman (fr. koji stavlja sve na kocku. lovac na sreću avanturistički (fr.autsajder 146 Ave. smanjivanje dobitka. unaprjeđivati. iznuđivanje novca. izvidnica. sinu Odiseja i nimfe Kalipse) auzrikati (njem. unaprijediti. lat. onaj koji je daleko od čega. prethodnica. pokušaj. avant-corps) voj. avant naprijed. arhit. ante meridiem avantaža (fr. sramota. avalanche) snježna lavina: odron zemlje. odvažan. aval) trg. zarade u nekom poslu avankor (fr. Marijo!") riječi kojima je anđeo pozdravio Djevicu Mariju nagovještava- . istaknuti dio kuće. korist. avantage) dobitak. avanguardia prethodnica) u Italiji.) prije podne. Ave. krenuti.

u crkvenoj se povijesti to razdoblje naziva i "babilonskim" (prema robovanju starih Izraelaca u Babilonu) aviobiologija (lat. avis ptica. pobiti vrijednost (robi) pojeftiniti. fone glas) zrak. aviaticus. lik. pilot 147 avivirati avikultura (lat. grč. emtio per aversionem) kupnja ili prodaja poprijeko. zrakoplovstvo. aviver) oživiti. aviateur) zrakoplovac. grč. pohlepan.avenija jući joj da će roditi Isusa. krletka avijatičar (lat. strada cesta) zračna linija kojom stalno prometuju zrakoplovi avisatio de perjurio vitando čit. avis ptica) plovidba zrakom. put obrubljen drvećem i cvijećem averoizam med. letač. njegovo naučavanje naginje materijalizmu i panteizmu. med.bez. lice (kovanog novca). (papa Klement V. vrsta majmuna aviceptologija (lat. sprijeda. avitum bonum (lat. amine od am (monia) + -ine. pravac koji je osnovao arapski mislilac Averoes IbnRošd u 12. zbog čega ga je osudila Rimska kurija avers (lat. engleska bolest i dr. tal. capio hvatam. v. a ne po pojedinačnoj procjeni svake stvari koja se prodaje avet (tur. avidus) lakom. gramzljiv. fr. sučeva opomena kojom se nekome savjetuje da se kloni polaganja lažne prisege avitaminoze (grč. tj. i odriče besmrtnost duše. ret. adversus okrenut prema. crkvi avenija (fr. logos znanost) vještina hvatanja ptica avidan (lat. lat. uzgoj životinja avilirati (fr. zračna flota avijarij (lat. avenue) pristup. avion. žudan. prilaz. željan. naprava za letenje teža od zraka. cultura uzgoj) gajenje ptica. staza. stara kršćanska molitva. djedovsko. odoka averzionalna suma (lat.) u kojem su pape stolovale u fr.) prav. lat. aversus licem okrenut od. avis ptica) zrakoplov. quantum količina. avis ptica. proždrljiv avijacija (fr. gnušanje. nosos bolest) mn. lat. obiteljsko imanje avivirati (fr. vilis jeftin) trg. figura koja se sastoji u tome da govornik polako odvrati onoga kome govori od glavne teme.. beriberi. aviarium) ptičnjak. kamo su bili dovedeni da bi bili pod utjecajem politike francuskih kraljeva. afet) strašilo. lat. avis ptica. gradu Avignonu. avion. pelagra. logia znanost) grana biologije koja proučava uvjete pod kojima se živo biće može održati na životu u velikim visinama ili na drugim nebeskim tijelima aviofon (fr. avverso) num. skorbut. suprotno: revers averzija (lat. telefon od gumenih cijevi u ratnom zrakoplovu aviomehaničar zrakoplovni mehaničar avion (fr. oživljavati. avilir. sablast. suma novca kojom se plaća poprijeko. utvara. osvježiti boje . grč. ali tako da ovaj to ne primijeti averziona trgovina (lat. večernje zvonjenje u Kat. drvored. glava. aeroplan avional (fr. summa svota) trg..) do 1376. avizacio de peijurio vitando (lat. fil. avis ptica. iznos) trg. aversio) odvratnost. st. pojeftinjavati avinjonsko sužanjstvo razdoblje od 1305. averzionalni kvantum averzionalni kvantum (lat. bolesti koje nastaju zbog nedostatka vitamina u hrani. grč. kavez za ptice. a. avion) laka kovina od koje se prave neki dijelovi zrakoplova aviostrada (lat.) prav. bios život. mržnja. aviation. vita život. tal. (papa Grgur IX.

kutna udaljenost nekog nebeskog tijela ili predmeta na Zemlji od sjeverne ili južne točke podnevnika azobenzen narančasta kristalna tvar. pojava da smjese nekih tekućina u određenom omiem vriju pri stalnoj temperaturi i daju pare istog sastava kao i tekućina Azerbajdžan država u istočnom dijelu Zakavkazja. obavještavati. pravo azila u međunarodnom pravu: pravo političkih ili vojnih bjegunaca i si. Božja kazna azbest (grč. vrsta nesagorljivog minerala. aktiva avocentur acta čit.aviza 148 azoogenija aviza (tal. opozivati. nedodirljiv. suparnici su im bili vani. visus gledanje. a-zoon. ići prema) astr. nedostatak snage za život. azab. a-. avocentur akta (lat. a-. periodos) geol. akti avocirati (lat. divljak. sloboda. sila) med. izvještavati. knjigama: potraživanje. zygon jaram) neoženjenost. avocere) odazvati. imao je dvije karakteristike: 1. važan međuproizvod u proizvodnji azo-boja azojski period (grč. dynamis snaga. izvještaj o poslanoj robi ili novcu. neobuzdan čovjek azil (grč. dom za smještaj i izdržavanje sirotinje. prav. spisi avokacija (lat. tal.. opozvati. slojevi bez organskih ostataka azoodinamika (grč. avere. tal. rađam se) znanost o stvaranju anorganskog ili organskoga iz anorganskog . patnja. i 2. azap) muka. slabljenje azoogenija (grč. kao loš vodič topline. zyme kvasac. odazivati. a-. i za izolaciju azeotropija grč. nezauzetost azijanizam ret. avvisare. javiti. lat. utočište.) prav. avviso) brodica (ili: čamac) za izvještavanje. odazivanje. zoon živo biće. kiselo tijesto) židovski pashalni beskvasni kruh. skandinavski bogovi nebesnici. patetičnost Azijat (lat. avocatio) opozivanje. pribježište. a-sbestos neugasiv) min. a-zoon. gignomai nastajem. tražiti da se nešto pošalje. predstavljaju prirodne sile (na čelu im je vrhovno božanstvo Odin. kićenost. neudanost. a-sylos neopljačkan. ime dviju pokrajina u sjeverozapadnom Iranu azi mn. vađenje zuba. nedodirljivo mjesto na kojem progonjeni nalaze utočište. avizni brod poštanski brod za brzo prenošenje važnih vijesti avizirati (lat. zahtjev da se spisi vrate od nižeg suda višem avokatorij (lat. stvoren u maloazijskoj Joniji. komad zemljišta koji rijeka otrgne i odnese na drugu obalu azab (tur. lat. a sjedište im je Asgard). avulsio) med. Asia. magnezijev silikat vlaknastog sastava. mn. na utočište u nekoj stranoj državi azima (grč. inače služi. od njegovih vlakana izrađuju se tkanine za odijela vatrogasaca. v. mit. koje su pobjedili azigija (grč. zastora u kazalištima i dr. javljati avizo (tal. avizna lađa. fr. neka se traže spisi. avocatorium) naredba kojom se pozivaju podanici neke države da napuste službu strane države avulzija (lat. najstarije razdoblje Zemljine kore. samatha ići k. aviser) izvijestiti. izvidnički brod. u francuskim trg. avisare. a. prav. habere imati) kao imenica. npr. ad za. bombastičnost. pogled) trg.syle) sigurno sklonište. tzv. avoir. Asianus) stanovnik Azije. avviso. antički govornički stil. aviza avoar (fr. blagdan beskvasnog kruha azimut (ar. "stil isjeckanih rečenica" s jakim ritmičkim naglašavanjem. ali najčešće ima pejorativno značenje. obavijestiti.

agioter) špekulirati vrijednosnicama.) po talmudu anđeo smrti. veća vrijednost neke vrste novca. azotos. račun o dobitku odnosno gubitku pri promjeni neke vrste novca. lapis lazuli) plavetnilo. Lavoisierov naziv za nitrogen koji nije u stanju održavati život) kem. jedan od glavnih uzroka nesposobnosti oplođivanja Azori skupina otoka zapadno od Portugala (u Atlantskom oceanu) azot (grč. pomicanje. umnožavanje azotnih spojeva u krvi azotometar (grč. znak N.008. agioteur) osoba koja se profesionalno bavi špekulacijom vrijednosnica ažiotirati (fr. Cannes. plav mineral. od nominalne vrijednosti. a-. agio) trg. grč. ažioter (fr. ajour) praviti otvore. prisustnost velike količine dušika u mokraći Azrail (hebr. azur. ajustage) određivanje (ili: prilagođavanje) propisane težine novca. popularan naziv za talijansku državnu sportsku reprezentaciju (zbog modre boje njihovih majica) azurin (ar. zoo živim. prilagođavanje mjere. nebesko plavetnilo azuri mn. lazhward. Cote d'Azur) istočni dio francuske obale na Sredozemnom moru (graniči s Italijom). dotjerivanje ažur (fr. azotos. vrijednosnica i si. azotos. tal. azotos. vrijednosnicama. azur. Nica. St. neman u obliku krilatog guštera. glasovit po svojim pješčanim plažama i izvanredno lijepom plavetnilu morske vode (značajni gradovi. neke dionice. dušik. karbonat bakra Ažurna obala (fr. anđeo koji prihvaća i prati duše umrlih azur (fr. baviti se ažiotažom ažistaža (fr. plava boja neba. potpuni nedostatak muških sjemenih stanica (spermija. izrađivati šupljikavi vez . pers. sperma sjeme) med. spermatozoida) u izbačenom sjemenu. akcije ažio-konto (fr. namještanje. tj. aždaha) zmaj. nastavak -ites) min. vrijednosnica i si. rednog broja 7. a-zoon. urein mokriti) med. npr. onaj koji završava povjereni mu posao na vrijeme ažurirati (fr. doplata. metron) sprava pomoću koje se utvrđuje koliko neka zemlja oranica sadrži u sebi amonijaka azoturija (grč. dionicama i si. azzurro. element atomske težine 14. agio-conto) trg. haima krv) med. Tropez. a jour) točan i brz u poslu. ajour) otvor (na ručnom radu) ažuran (fr. trgovanje novcem. razlika između nominalne i tečajne vrijednosti. lazvardi) vrsta plave boje azurit (fr. ažiotaža (fr. Marseille) aždaja (tur. agiotage) špekulacija. višak. jedan od glavnih sastojaka zraka (4/5) azotemija (grč.azoospermija 149 ažurirati azoospermija (grč. može imati i više glava ažio (fr.

. otmjen. bezbožnost. punac. sastavljena od boje.) background čit.B B. dodiru nekog predmeta. očuh. očinstvo.) vrsta tenisa malom lopticom s krilcima. b drugo slovo hrvatske latinice B glaz. u radio-dramama) badecimer (njem. češka brza mazurka babu (ind. ansambl duhača i udaraljki koji prati svirku solista (u džezu).) velik broj porođaja. badinage) šala. bacillus prutić. med. tetanusa.) dadilja. zbrka. izopačenost. nagao porast nataliteta (primjerice u godinama poslije Drugog svjetskog rata) baby-sitter čit. toranj građen u Babilonu. background pozadina. bedminton (engl. mandule. nered. bekgraund (engl.) indijska titula. beibi (engl.) bot. kratica basso B kem. st. pr. izazivači tifusa. kratica za barij baba (tur. beibibum (engl. kratica za predikat (dok A označava subjekt) Ba kem. vrenja maslačne kiseline i dr. trpjeli u Babilonu kamo ih je odveo kralj Nebukadnezar baborak (češ. bacillum štapić. novorođenče. šaljiv. metež. drvo i plod iz porodice ruža.) omiljeni češki narodni ples. piše se iza imena (npr. društvu je cilj održavanje te jednakosti baby čit. osobina onih koji su u stalnom strahu da će se zaraziti klicama bolesti (pri rukovanju. Ali-baba). beba. kit što ga upotrebljavaju kipari. kaos. bacilofobija (lat. lakrdija. i 6. knez babuvizam socijalno-politička doktrina koju je utemeljio fr. čuvarica djece bacili (lat. kratica za element bor B log. tonzile badinaža (fr. ali je to spriječio Bog učinivši da graditelji počnu govoriti različitim jezicima. gospodar. tast. draga djevojka babyboom čit. trebao je doprijeti do neba. vapna i bizmutova klorida. očevina. djetešce. babilonski toranj prema Bibliji. grč. pren. zbrka. ozvučenje događaja na pozornici (npr. ali prazan razgovor badižon (fr. fobos strah) med. badigeon) vrsta fine obojene žbuke. bakterije koje imaju oblik štapića. pretjeran strah od zaraznih klica (bacila). Babilonija stara država u Aziji (simbol bogatstva i okrutnosti). babilonsko sužanjstvo sedamdeset godina ropstva koje su stari Izraelci u 7. ženina obitelj babel (hebr.) otac. dizenterije. zvučna kulisa. pren. podloga) glaz.) nered. n. štapić) med. razvrat Babilon stari grad u Aziji. baden kupati. dojenče. zabuna. utopist Babeuf (1760—1797): svaki čovjek ima jednako pravo zadovoljiti svoje potrebe i uživati sva dobra prirode. beibisiter (engl. Zimmer soba) kupaonica badem (sanskr. Kaldeja. e.) malo dijete. četka badminton čit. vožnji javnim prijevozom i dr. upotrebljava se i u medicini. jezgra je jestiva.

baidaki) mn. ološ. slične bagdadskim šalovima. Dnjestru i Bugu bajdara (rus. uzimati koga ili što previše olako bagaža (fr. balia) dojilja. grimiz. harlekin. klaun u napuljskoj narodnoj komediji. dewadasis = sluškinje bogova) koje se odmalena posvećuju službi bogovima i u svakom hramu ih ima 8 do 12. čamac za spašavanje bajdaki (rus. hramovima (ind. vrsta malih rubaca bajbok (njem. svjetina bagdalin vrsta šarene pamučne tkanine. vrsta morske ribe. lađe s neobično velikim krmama na Dnjepru. vrsta istočnoindijskih. malenkost.) kuh. otpaci koji ostanu pri proizvodnji šećera. Boot čamac) pomoćni čamac. bajaccio) lakrdijaš.) kornjačin oklop. sem. bei kod. pajac bajadere (port. insekt bagana (tur. bajbokana bajbot (njem. bagger) jaružati. tričarija. plesačice na službi u ind. buhara. nebesko kamenje. Burundiju. niska cijena. bagage) prtljaga. tamnica. Tanzaniji) bain-marie čit. v. baidara) mali sibirski čamac od riblje kosti ili lakog drveta. posuda vruće vode u koju se stavljaju posude s jelom da bi se održala toplina baitilije (grč. baganac bagasa (fr. poznavatelj židovskih zakona Bahutu (Hutu) narod iz skupine Bantu (žive u Ruandi. bagata) v.19). bachur) židovski student koji se bavi proučavanjem Talmuda. uvjerenje graditelja broda ili mjerodavnih vlasti da je brod propisno izrađen. rasprava. od davnina je poznat u Indiji i Francuskoj baft (perz. javne plesačice i pjevačice u Indiji. šljiva. bagasse) trop šećerne trske. plamenjača.baft 151 bajliti za igru nije potrebno posebno igralište. baft) trg. bei Wache pod stražom) zatvor. kvrgasta izraslina na konjskim zglobovima. dadilja. bahio) zaljev. bahys) govor. čistiti riječno korito od pijeska. kanala i si. njegovati dijete. ben-mari (fr. mulja bagra (rus. po čemu je i nazvana bager (niz. trop od grožđa. ponekad su i javne žene. obično bijelih katunskih tkanina baga (tur. Ugandi. a može se igrati na svakom terenu. bagatelle. betilije bajaco (tal. priznanica o novcu primljenom za gradnju broda bajliti (tal. Bylbrief) pisani ugovor o gradnji broda. omalovažavati. bigar bahija (šp. polemika. bailadeira) mn. bagatelle) ne mariti za nekoga ili nešto. bagrjanyj) crvena boja dobivena od borove kore. presvučen kožama bajla (tal. žulj na nozi. za čišćenje riječnog korita i kopanje prokopa. potcjenjivati. šaljivac. baithylia. bagger) jaružalo. diskusija bahur (hebr. maslina i dr. peronospora. samohodna sprava za vađenje pijeska s riječnog dna. kukac. bagana janje) janjeća kožica s krznom. kratko i lagano glazbeno djelo bagatelizirati (fr. balia) dadiljati. bagatella) sitnica. pjestovati . tal. vaditi pijesak iz rijeke. bagat (tal. pagat bagatela (fr. meteori koje su stari posvećivali bogovima ili ih samo obožavali (nazvano po kamenu na kojem je Jakov spavao i sanjao anđela — Post 28. njegovateljica male djece bajlbrif (niz. radi isušivanja zemljišta bagerovati (niz. bethel) mn. vrsta fmog duhana iz brazilske pokrajine Bahija bahs (tur.

G. ispit zrelosti bakana (tal. backboard) pom. vrsta ribe koštunjače iz porodice tovara. Wachter) stražar. pren. bacca laureus lovorova bobica) na njem. bokkancs) vrsta teške. fr. Bakchos. a slavi se 70 dana nakon prvog Bajrama bajronizam shvaćanje života i umjetnosti koje odgovara shvaćanju velikog engl. pren. tal. Kurban-bajram (Blagdan žrtve) zove se zbog toga što se tada kolju ovnovi koje dijele sirotinji. bacchans) mn. g. baionnette) voj. boga vina. šiparica bakhej (grč. baclage) pom. bakIjada svečanost s bakljama bakpulfer (njem. vino. baita)Jpotleušica. Bakcheios) metrička stopa od jednog kratkog i dvaju dugih slogova (bakhejski stih upotrebljavanje osobito u himnama bogu Bakhu) Bakho (lat. Bačke obraz.) bajvagn (njem. raskalašena. Bake) znak (obično komad drveta. boja bakalar (tal. bobičast. baccara) francuska kartaška hazardna igra bakbord (engl. dug nož s oštricom na obje strane koji se stavlja na pušku (ime po gradu Bayonne gdje je napravljen 1640. sveučilištima: najniži akademski stupanj. lat. baiocco) nekadašnji papinski bakreni novac (pet talijanskih čentezima) Bajram (perz.bajok 152 bakter bajok (tal. kolac premazan smolom. bobica. Facket. magisteriju i doktoratu. bakancs. živi u iz sjevernim morima. pijanac. u sr. vijeku: putujući daći (vaganti) bakara (fr. i engl. lola baklaža (fr. zublja. bacchans) Bakhov svećenik kod starih Rimljana bakanti (grč. backen peći. tovar bakalaureat (lat. grč. baccana) obična krčma bakanalije (lat. kod. lat. Bacchanalia) mn. terevenke. osobito njegovom pesimističkom shvaćanju "svijeta i života" bajta (tal. jagodičast bakenbart (njem. Pulver prah) prašak za dizanje tijesta (umjesto kvasca) bakter (njem. vinopija. Byrona (1788—1824). bejram) dva velika muslimanska blagdana u godini. pren. bei pri. baccalaureus. kod Rimljana: sudionici u Bakhusovim svečanostima. lijeva strana broda (kad je čovjek okrenut licem pramcu) bakciferan (lat. Bakchos. fenjer ili bačva) koji pliva na vodi i označava lađi put po opasnim mjestima. drugi. čuvar (nekada: noćni čuvar po selima) .. Bacchus. sin Zeusa i Semele (Grci su ga zvali i Dioniz). mlada djevojka. burno veselje bakanalije (lat. treska. baccalaureatum) dostojanstvo bakalareusa bakalaureirati (lat. pjesnika G. fiaccola) luč. zalisci. pijanke. baccalaureatum) polagati (ili: položiti) bakalaureus bakalaureus (lat. Bakchos) mit. Backfisch pržena riba). divlja. jagoda baka (njem. najčešće vojničke obuće bakant (grč. bacciformis) u obliku bobice. kod starih Rimljana: orgijske i mistične svečanosti u čast boga Bakha. bog vina. bučno veselje bakandža (mađ. Bacco Bahus. "VVagen kola) prikolica (osobito uz motocikl) baka (lat. baccala) zool. Bacchanalia) mn. koliba bajuneta (fr. bacca) bot. ispit koji prethodi licencijatu. pristojba koju plaćaju brodovi za pristajanje u luku bakler (fr. razvratna pijanka. Bart brada) brada samo na licu (podbradak je izbrijan). prvi se slavi odmah nakon posnoga mjeseca ramazana. zulufi bakfiš (njem. bacleur) zatvarač luke baklja (njem. pren. višednevne svetkovine i orgije starih Rimljana u čast Bakha.

najmanja. Filistejaca i drugih semitskih naroda bog — pokrovitelj plodonosnih sila prirode. backwoodsmen) mn. glumac. bakteriocidi bakteriofagi (grč. iz doba krede bakulometrija (lat. služeći se i dijaloškim oblikom. prašume. batina bakvuds (engl. kasnije se razvila u pjesmu lirsko-epskog sadržaja koja. balio. haima krv) med. grč. balle) smotak. vrsta hijerodula koje se posjetiteljima hramova nude za novac. od bakteria batina) mn. baculatio) batinanje. a ima ih pokretljivih i nepokretljivih bakteriocidi (grč. usp. golim okom nevidljiva. bailo. bakteria. prodiranje bakterija kroz krvne i limfne žile u krvotok bakterije (grč. baletni plesač baladine (grč. bakteria. krabuljni ples. ballare plesati) zabava s plesom. tvari i sokova u tijelu da uništavaju zarazne klice. priča o nekom događaju i istodobno pobuđuje lirsko raspoloženje. lysis) mn.) fosilni glavonožac s ravnom ljušturom. bajadere . bal u svečanom ruhu. ballade. bijelci naseljeni po divljim i neobrađenim krajevima Sjedinjenih Američkih Država. klicomori. caedere ubiti) biol. bal šanpetr (fr. uron mokraća) med. svežanj balada (fr. lat. biol. bakteria. bal an mask (fr. klicožderi. bal. Baal gospodin) mit. veoma sitna.) svečani. osobina nekih živih bića. bal champetre čit. Koch) bakterioterapija (grč. ples pod obrazinama. jednostanična živa bića. Pasteur i R. kem.) ples u polju Bal (hebr. pr. ballata pjesma za ples) poet. baculus) štap. palica. sastojci imunog seruma koji imaju moć da rastapanjem ubijaju bakterije bakteriolog (grč.bakter iemij a 153 baladine bakteriemija (grč. bakvuds bal (fr. dem. bakteria. prut. pripadaju biljnom carstvu. bakteria. mikroskopski nevidljiva bića koja žive u tijelu i uništavaju zarazne klice bakterioliza (grč. kažnjavanje batinom. lat. backvvoods) mn. lat. baculum štap. opći naziv za biljne bolesti koje uzrokuju bakterije bakteriurija (grč. baladin) šaljivac. bakteria palica. motke bakulus (lat. bakteria. prvobitno: pjesma koja se uz plesanje pjevala (balar = plesati). lat. kod Feničana. bakteria) bot. služenje Balu provodilo se katkada prinošenjem ljudskih žrtava bal pare (fr. usp. gorštaci. mokrenje zaraznim klicama bakulacija (lat. usp. metriaballo) mjerenje pomoću štapa. bakteria. štapom bakulit (grč. tal. bakteriocidnost bakteriocidnost (grč. slična štapiću. logos) znanstvenik koji proučava osobine i život bakterija bakteriologija (grč. tal.) otmjeni ples. bal en masque čit. bakteria. lakrdijaš.) ples pod maskama. žive kao nametnici i izazivaju razgradnju i često teške bolesti. rastapanje bakterija imunim serumom bakteriolizini (grč. lysis rastapanje) kem. sluškinje u azijskim hramovima. logia) znanost koja se bavi proučavanjem osobina i života bakterija (osnivači: L. ballare) mn. caedere) biol. therapeia) liječenje pomoću bakterija bakterioze (grč. sjajni ples bala (fr. bal pare (fr.-med. bakterion štapić. uništavači zaraznih klica. pjesnička pripovijetka baladen (fr. bakteria. divlji i neobrađeni krajevi na zapadu Sjedinjenih Američkih Država bakvudsmeni (engl. prisutnost bakterija u mokraći. fagos) mn.

balanos. žirojed balanofori (grč. galerija balazor trg. balkon oko zgrade. upala glavića i unutrašnje pokožice muškog spolnog organa balanoblenoreja (grč. glaz. balance.balagan balagan (rus. neodlučnost. strojne remene. podstrešje. ali elastičnija od njih. mucanje. Baldacco. bilanx) ravnoteža. zaplitati jezikom baldahin (tal. balahane) daščara. zamuckivanje. "nebo" koje stoji pred oltarom i nosi se na procesijama (naziv po materijalu ko- . pren. 154 baletan na. vrsta istočnoindijske pamučne tkanine balbucijes (lat. baldacchino) pokrivač od skupocjenog materijala nad prijestoljem ili krevetom. balbutire) med. napadaju korijenje drveća balanoidan (grč. stvar za odbacivanje balata (lat. tambura trokutasta oblika s tri žice balanca (tal. balanos. ruski narodni instrument.) paraziti tropskih i sub tropskih krajeva. šator. balbuties) med. fagos) zool. balanos. mucati. žirolik balanopostitis (grč. zaplitanje jezikom balbutirati (lat. Balander) plitka teglenica s jednom katarkom (u Nizozemskoj) balanitis (grč. ballata) 2. pjesma uz ples balatura (tal. kolebanje. potplate i u zubarstvu (dobiva se od osušenog mliječnog soka drva mimusops balata) balata (tal. baraka. onaj koji se hrani žirom. osobito cirkuski balalajka (rus. posthion kapica) med.) glaz. sličan gitari. bilancia) vaga. dvojba. ballatoio) trijem.. balanos. svaki nepotreban i suvišan teret. perz.) 1. tezulja balander (niz. upotrebljava se za električne izolatore. zamuckivati. veža. lat. balanos žir) med. rheo curim) zagnojavanje glavića balanofag (grč. nejasno izgovarati. blenna sluz. tvar vrlo slična kaučuku i gutaperki. tepati. eidos) koji ima oblik žira. upala glavića i kapice balans (fr.

balle. napusti svoje ležište i krene kroz cijev pa sve do pogotka u cilj balistogram (grč. 1581—1599) balija (tur. pod tlakom barutnih plinova. kasnije: svojeglav čovjek. u Genovi prvi poveo odlučnu borbu talijanskog naroda protiv Austrijanaca balina (fr. revolera) i ispaljenog zrna balistoskop (grč. balio bacam. protuha. samovoljno Balila (tal. gramma slovo) u sudskoj medicini: snimka napravljena pomoću balistoskopa. beznačelnost. ballhornisieren) htjeti nešto popraviti. med. političara Arthura Balfoura (1848—1930) iz 1917. nasrtljivac. skopeo gledam) u sudskoj medicini: naprava pomoću koje se utvrđuje iz kojeg je vatrenog oružja ispaljen metak (u slučajevima gdje je u pitanju više oružja istog modela i istog kalibra) balizam (grč. drhtanje. izraz koji označava način i sustav koji vlada u javnom životu balkanskih država i naroda. bacakanje balkanistika v. balio bacam. borba nedopuštenim . ballismos "plesanje") bolesna.Balfourova deklaracija Balfourova (Balfurova) deklaracija izjava engl. baline) vuneni mate- 155 balkon vanjem gibanja zrna od trenutka kad ono. rasipnik. na temelju te deklaracije stvorena je 1948. grčenje.) nekad: prostak. ballyzo. trzanje. neradnik.) fašistička omladinska organizacija za dječake od 8 do 14 godina. ponašati se kao balija ponašati se prostački. izraelska država balhornizirati (njem. balkanologija balkanizam 1. neotesanac itd. nazvana po dječaku Balili koji je 1746. lijenčina. histerična želja za plesanjem kod pojedinaca ili masa (u revolucionarnim vremenima). pa napraviti gorim nego što je bilo (po tiskaru J. g. u kojoj su sintetizirani zahtjevi za stvaranje nacionalnog zavičaja Zidova u Palestini. služi kao identifikacija između oružja (puške. obijesno.. Balhornu. bez obzira radi li se o muslimanima ili o pripadnicima drugih vjera.

balon kaptif (fr. ballottage) drugi krug glasovanja (biranje između dvojice koji su dobili najviše glasova u prethodnom glasovanju) balsamum anodynum čit. grč. ublažavanje bolova balsamum cordiale čit. therapeia) primjenjivanje mineralnih izvora u liječenju bolesnika. grafo) opisivanje kupališta balneologija (lat. pren.. balhausplac) bečki trg na kojem se nekad nalazilo sjedište austrijskog državnog kancelara. austrijska vanjska politika balneografija (lat. balon (obično u značenju: lopta). balustrirati (fr. staropruski). a kasnije ministarstvo vanjskih poslova. ballon) šuplje. istarski narodni ples u obliku kola (pleše se uz pratnju sopele ili gajdi. okruglo tijelo.. letonski. balno (fr. Letonce. balneum lakonikum (lat.) kupanje u pijesku balneum cineris (lat. ballotte) kuglica za glasovanje. dijal. bal-boj (engl. Litavce i negdašnje "Stare Pruse" baltički jezici skupina indoeuropskih jezika (litavski. balneum. znanost o mineralnim izvorima koji služe za liječenje balneotehnika (lat.) farm. balneum) kupalište. kupi lopte i donosi igračima Ballhausplatz njem. novinski članak koji se objavljuje da bi se opipalo raspoloženje i mišljenje javnosti. ballon d'essai čit.) kupanje u pari balnot čit.) vječno pero.) farm. dosta su bliski slavenskim jezicima baltoslavenski onaj koji je zajednički Baltima i Slavenima baltoslavistika znanost koja proučava veze i odnose između nekadašnjih Balta i Slavena balun dijal. balneum. grč.ball-boy do pozornice. balneum. fr. technike) vještina podizanja i cjelovitog uređenja kupališta (toplica) balneoterapija (lat. grč.) šport. topličko liječenje balneum (lat. pom. stražnji dio velikog broda ball-boy čit. kuglasta boca za tekućine. balzam za jačanje srca balsamum ophthalmicum čit. balzamum kordijale (lat. osobito zračni balon napunjen plinom lakšim od zraka (aerostat). ballon captif čit. pisaljka balon (fr. balneum kupalište.) farm. kod tenisa.) mala zračna kugla za ispitivanje smjera vjetra. glasačka kuglica balotada (fr. balustrer) ograditi stupićima.) znojna kupelj balneum vaporis (lat. grč. grč. (čit. toplice balneum arenae čit.) vrsta burgundskog vina balograf (tal. logia) proučavanje kupališta. balon d'ese (fr. balneum arene (lat. ograda kojom su ograđeni balkoni. bruh.) vezani balon kojim 156 balzam se može popeti samo do određene visine i spustiti na mjesto polaska balota (fr. stubišta. balzamum oftalmikum (lat. balzamum anodinum (lat. balsamon) kem. balzam za oči Balti zajedničko ime za Estonce. a dijelom i aromatičnim kiselinama. ballotade) skok konja ispruženim nogama balotaža (fr. jaka i većinom ugodna mirisa.) kupanje u toplom pepelu balneum laconicum čit. pren. također: umjetna smjesa za ublažavanje bolova i liječenje rana . dečko koji. balustrade) arhit. okrugla. naslon. a katkada i uz pjevanje plesača) balustrada (grč. priručje. kila. postaviti balustradu balzam (grč. balaustion. prirodna smjesa biljnih smola s eteričnim uljima. balzam za uminjavanje.

prodavač kirurškog pribora. svakidašnjim banalnost (fr. balsamica) mn. mambu. njem. banderillero) borac s bikovima naoružan banderiljom banderola (fr. umjetnosti) bambocciate čit. osobito zavoja. bandage) med. prikazivanje Krista kao djeteta (u tal. Bank) najdonji dio visoke peći za taljenje željeza gdje se skuplja rastaljeno željezo. banderole) vrpca na trubi. malo dijete. balsamon biljka roda Balsamodendron i njezina mirisna smola) namazati mirisnim mastima i uljima. bandera. omotač na cigaretnom papiru i na kutiji s cigaretama. bamboo) vrsta trske. banco. sete bandijere (tal. staviti utege (u mačevanju u boksu).. putujuće društvo svirača. bambus (malaj. "lijepi čovjek". Asiraca i Perzijanaca: učiniti da tijela umrlih budu sačuvana od truljenja (danas se ubrizgava u arterije sublimatova otopina i dr. previjanje. svakodnevan. čelični okov na kotaču. malajsko ime poznate istočnoazijske zeljaste biljke čiji je plod po obliku sličan krastavcu. previjati. jednogodišnja ukrasna biljka netik. bandager) med. odred. nabiti banak zasjesti u nečijoj kući i ne odlaziti do kasne noći. zastava na katarci.) manji instrumentalni sastav banda (tal. a tjelesna šupljina napuni svježim drvenim ugljenom) Bambi ime laneta u djelima austrijskog pisca Felixa Saltena i u crtanim filmovima Walta Disneya bambino (tal. tablica s cijenom neke robe bandijera dijal. često visoka do 20 m i 60—70 cm debela. veza. zavoj. konjička zastavica. engl. "lijepi dečko" balzaminke (lat. po običaju starih Egipćana. telefonski stup) banderilja (šp. bannarium) pravo prisile (različito od jus cogens) band čit. klupa. banderilla) koplje sa zastavicom koje se upotrebljava u borbi s bikovima banderiljero (šp. zaviti.) bot. "lijepi čovjek". banda) četa. tj. uteg (kod mačevalaca i boksača). platforma banalan (fr. tezga. banaliser) načiniti otrcanim. zavijanje. bambočate (tal. balsaminaceae) mn. metnuti okov na kotač bandažist (fr. banalite) otrcanost. bend (engl. glumaca. otrcan.) djetešce. Impaticus balsamina) bot. utroba se ispere karbolnom kiselinom. spojnica bandažirati (fr. vjetrokaz. odmorište na stubištu. bandiera) zastava. raste u Indiji banak (tal. trg. "lijepi dečko" (nazvana po tome što su se neke od njih nekada upotrebljavale kao lijek za rane) balzamirati (grč.) sedam zastava — podrugljiv naziv za političke prevrtljivce koji su spremni stati pod bilo čiju zastavu. banalna fraza otrcana. seljačke zabave i si. lutka. farm. bambu.balzamici 157 bandijera banalizirati (fr. čovjek koji se okreće prema vjetru. stijeg. stup o koji se vješa zastava. suviše ponavljana rečenica . svakidašnjost banana (šp. bot. vojna glazba bandaža (fr. opasač na kojem stoji naboj nj ača. v. utega i si. opći. biljna vrsta u kojoj je posebno poznat tzv. previti. bandera (tal. šaljive ili vulgarne slike nizozemskih slikara koje prikazuju seoske krčme.) mn. povez na poštanskim pošiljkama. gomila. stup (npr. šport. sette bandiere čit. družina (lopovska). sajmove. osobito. prilago- balzamici (lat. balzamska sredstva. balzamski lijekovi balzaminka (lat. banale) običan. a po okusu dinji banarij (lat. bandagiste) proizvođač.

Bank) novčani zavod. gitari sličan instrumenat sa 4 do 10 metalnih žica. bandeletette) uzak zavoj. posreduje u kreditnim poslovima. banco. nevaljalac. kratos snaga) pristaša vladavine i utjecaja novčara na javni život. bancarotta. cestovni razbojnik. usp. vladavina velikih novčanih zavoda i njihovih predstavnika bankokrat (tal. banchieri) mn. obustava plaćanja.. bandizar) izgon. gozba. banco. pristaša bankokracije bankokrat (tal.) jak udarac. pucanj. banditisme) razboj ništvo. bandola. šp. njem. nazvana po pronalazaču H. bendžo bang (engl. zgrada u kojoj se na- laze prostorije nekog novčanog zavoda. grč. bandito) razbojnik. strani novac itd. krateo vladam. stupnjevita uzvišica iza prsobrana za strijelce. odnosno njihovi predstavnici. bungalow) prizemni ljetnikovac od jednostavne grade u tropskim krajevima. sprovoditelj vladavine banaka i novčanih ustanova bankrot (tal.) glaz ukrajinski instrument sličan gitari i balalajci. turistička kućica od lake grade bank (tal. progon. nesposobnost plaćanja i odgovaranja svojim novčanim obvezama. banco) uplaćeni novac svih igrača u hazardnoj igri karata. banjo) glaz. mandola bandolin mast za kosu (da bi bila glatka i sjajna) bandoneon glaz. unutarnji naslon na prozoru bankijeri (tal. tal. vlasnik banke. bank bankar (fr. kupuje i prodaje vrijednosnice. daje zajmove uz kamatu. Americi i Meksiku. el bandola) glaz. štedionica. plaćeni ubojica. papirna novčanica banko-konto (tal. banchetto) svečani obred nekomu i nečemu u čast. propalica. v. "markiranje" bandleta (fr. Bandu bandura (rus. propast . usp. banco. harmonika rastezača s velikim brojem glasova (130 tonova). banquise) ledena santa. kratos snaga) zastupnik shvaćanja da banke. ustanova koja radi s novcem. banque. banka banka (tal. grad. banco. knjiga u koju trgovac bilježi svoje poslove s bankom radi obračunavanja bankokracija (tal. hajdučija bandiža (tal. banquet. potpuna propast. grč. gospodarim) gospodarenje banaka državnim poslovima. kreditnim i efektivnim poslovima. trebaju imati odlučujući utjecaj u državi i određivati njezinu politiku. prima novac na štednju. samo s više žica (8—24) bandžo (engl. zavojić. osobito prasak koji nastaje zbog probijanja zvučnog zida bangalo (engl. ledenjačka gomila (na moru). banda bandit (tal. grč. upotrebljava se posebno u Sjev. ledeni bedem (u polarnim krajevima) banknota (tal. banco) velika klupa u crkvi banket (fr. banco-conto) trg. mala vrpca. fr. bježanje iz škole. mandora. skitnja. lazaroni bankiza (fr. banquier) osoba koje se bavi novčanim. banco. v. igrač koji drži bank bankata (tal. oproštajna gozba banketa (fr. banda) član (svirač) u vojnoj glazbi. plosnata mala šipka bandola (tal. nota) mjenica koju izdaje banka umjesto gotova novca. rumpere slomiti) slom banke. banquette) voj. bancus klupa. pruga u boji. pren.bandist 158 bankrot davati se svim političkim promjenama bandist (tal. skitnica banditizam (fr. lat.

mangup baraban lupnjava koju katolici izvode u crkvi na Veliki petak kad se spomene ime razbojnika Barabe. toplice. baraba baraka (fr. šipka. tal.) 2.) bot. valuta) bankovni novac kao fingirana novčana jedinica bansek. nadjenuti ime bar (engl. kupanje uopće banja (tal. pivnica. slična platnu. članovi kršćanske sljedbe koji odbacuju kršte- 159 barakuda nje male djece. hrvač i dizač utega težak između 50. osnovom vjere smatraju Evanđelje baptizam (grč. krštenje baptizirati (grč.75 i 53. šiba kojom se izvodi ovakva lupnjava. motka. Adansonia digitata) baptisterij (grč. sprud naslaga. plod. berkan barakirati (fr. kupalište baobab (arap. pren. gomila pijeska ili stijenja na ušću rijeke ili na ulazu u luku. bagno) kada za kupanje. baptizo) mn. poligamija. fr. totemizam. osobito protiv groznice (lat. po imenu biblijskog razbojnika Barabe) razbojnik. vrsta tropskog drveta. barracano. lopov.5 kg (naziv po bantam-kokošima. možda podrijetlom s Jave) Bantu afrički narodi koji žive južno od Gvinejskog zaljeva i velikih jezera. kupanje u kadi. baros težina. teret) jedinica za mjerenje atmosferskog tlaka bara (fr. sperren zatvoriti) bank. zatvaranje isplatnih šaltera zbog teške novčane situacije u kojoj se našla banka. baptizo. bantam kategorija boksač. bantam pijetlić) šport. baptiser) krstiti. raste u tropskim krajevima Afrike. fr. nitkov. dućan od dasaka. tučnjava barabans vrsta najfinijeg ulja (najprije se proizvodilo u belgijskoj pokrajini Brabantu) baraber v. pronositi glasove banj (tal. trošna kućica. vrsta grabežljive ribe koštunjače iz porodice morskih štuka . pregrada između konja u konjušnici baraba (hebr. tj. pregrada. aglutinativnih jezika (još nije napravljena njihova točna podjela i potpuna karakterizacija) banzati (lat. bagno) drvena kućica za kupanje. magija bantu-jezici jedna od vrsta tzv. skitnica. banca. obično u blizini vojničkih logora i mjesta gdje radi veći broj terenskih radnika barakan (ar.. barr) poluga. drvo s osvježavajućim plodovima. gostionica. plesovi s maskama.banksija banksija bot. banseg (njem. banco. kapela pokraj crkve ili dio crkve u kojem se obavlja krštenje baptisti (grč. patuljastoj vrsti kokoši. baptisma) crkvena tajna krštenja. oni koji su svjesni čina koji se nad njima vrši. Sphyraena barracuda) zool. brana u sudnici. baptisterion) krstionica. divovski visoko (do 20 m) i debelo (do 9 m). Bandsage) strojna tračna pila bantam (engl. tlak. lupnjava. uličnjak. bannisare) skitati se. kavana s alkoholnim i drugim pićima. lišće i kora služe i kao lijek. rod grmova i drveta iz porodice prostolatičnica bankšpere (tal. karakteristike: negroidnost. kupaonica. rusvaj. straćara. široka arapska haljina od te tkanine. patrijarhat i matrijarhat. baraque) daščara. american-bar gostionica bez stolova i stolaca u kojoj gosti piju i jedu stojeći bar (grč. veoma gusta i teška. baraque) smjestiti u barake. barakan. daščarama barakuda (lat. obustava plaćanja bankvaluta (tal. bouracan) tkanina od kostrijeti i vune ili devine dlake. zahtijevaju da se krste samo odrasli. stanovati u logorskim kolibama.

polikord barbiturat (lat. barba brada) stric. trlja. zbrka baratati (tal. barattare) vješto poslovati. grub. barranda) ograda u areni gdje se izvode borbe s bikovima baraonda (tal. kod Rimljana: narodi koji nisu imali ni grčke ni rimske naobrazbe. divljaštvo Barbe-bleu čit. keltski i ovima slični oblici ornamenata barbarstvo (grč. spretno postupati baraterija (tal. baratteria) pom. šuster (krojač. skidati ljuske s ribe barbiton (grč. nečovječan. rampe barba (lat. pogrešno upotrijebljena riječ barbarizirati (grč. baraonda) metež.) u bradu. mokraćna kiselina) derivat barbiturne kiseline.) vitez iz starofrancuske priče koji je poznat po tome što je ubio svojih šest žena. barrage) brana. batoglavac barbula (lat. u lice barbakan (fr. kovanica. barbar barbarizam (grč. tj.: šnajder. barba. podvala. pučki liječnik (pušta bolesnicima krv) barbirati (fr. in barbam (lat. trilja. tuđinski. imate li što za jelo). pregrada. zaporna vatra baražist (fr. bardd) pjesnik i pjevač starih Gala i ostalih keltskih . kuh. Barb-ble (fr. govoriti u kovanicama. npr. vješto rukovati. (barbiere) brijač. ogriješiti se o pravila i čistoću jezika. neuljuđenost. bez da sam znao. danas: nenaobražen. ujak. barattare) trgovati davanjem robe za robu. barbacane. vreva. uricum acidum. barbula hirzi (lat. svaka nepoštena ili protuzakonita radnja kapetana ili mornara kojom se nanosi šteta vlasniku broda i ostalim zakonitim interesentima. imate li što za jesti (bez mog znanja. surov čovjek. stranac. dakle tudinac. vidar. suprotan duhu i pravilima jezika. barbarski ornament gotički. kaos. surov. kelt. pristojba za prelazak preko mosta. barbula hirsi čit. ranar. vanjski zid bedema s puškarnicama. šišati.) dlake koje kod muškaraca i staraca na$ rastu u ušima bard (engl. divlji. baražna vatra za prečna vatra. šp. gruba jezična pogreška na štetu jasnoće i čistoće jezika. buka. tal. voj. propust za vodu ili za svjetlost barbar (grč. barbarin barbarin (grč. barbaros) kod starih Grka: svaki onaj koji nije znao govoriti grčki. potkradanje. po imenu lišaja Usnea barbata. surovost. bard. upotrebljava se kao sredstvo za liječenje nesanice barbon (tal. trgovina kod koje se daje roba za robu. razumjeti se u nešto. divljak. barbifier) brijati. tal. grubost. baratto) razmjena. pobarbariti. greda kojom se preprečuje put. krijumčarenje baratirati (tal. barbarismos) gram. barbe. grub. barbarizo) učiniti nešto barbarskim. Modrobrad barbir (tal. naziv za starijeg čovjeka (u Dalmaciji). barbacana) voj. riba koštunjača'iz porodice trlja. rampa. stražarska kula. barba brada) bradica. osobito uobičajena u knjižarstvu baraža (fr. lat. barbarikos) prvotno: strani. mostarina. postolar). trgovati razmjenom barato-trgovina (tal. uporaba stranih riječi i izraza u govoru i pisanju. u brk. osobito za ona zna- čenja za koja imamo hrvatsku riječ. barbone) zool. barbaros) nenaobraženost. nepravilno barbarski (grč. prijevara.bara 160 bar baranda (šp. barbaros) v. sličan liri. iskvareno. barbiton) starogrčki glazbeni instrument s mnogo žica. barragiste) čuvar brane.

kentron) fiz. obrana. bariolage) šarenilo. prepreka barikadirati (fr. barys težak.) barisomatija (grč. bačvica. danas: narodni muzej za talijansku umjetnost i kulturnu povijest bari. barilla) kem. tal. vjerojatno. barretum) kapa uopće. fone) glaz. v. vrsta malih. brana. nazvana po mjestu Barege u Pirinejima.6 1 bareljef (fr. prepriječiti. med. pren. pogranično utvrđenje. dubok glas. barda. barys težak) kem. Japanu i dr. branik. otežano govorenje. Americi. težište barifon (grč. barys težak. izdvojiti se. lat. gotov novac bareta (fr. pren. šp. zabarikadirati se ograditi se. barilalija barij (lat. crnih medvjeda u Sjev. berretta. tj. barricade) brana. osamiti se barilalija (grč. pregrada uskih mjesta (ulica. glossa jezik) med. smetnja. gradska vrata. bardelo (tal. granica. meda. previše šareno slikarstvo bariolirati (fr. od teških elemenata (nikla. zatvoriti se dobro. u slavu junaka i bogova. bardiglio) vrsta tvrdog bijelog fiorentinskog mramora bardit (lat. pjesnik bardiljo (tal. barys težak. uglata ili okrugla kapa bez štita kakvu nose na službi suci. element. tal. zaklon. stabilizator toka barež (fr.) prije: guvernerova palača (podestata) u Firenci. neukusno. tromost. barrel) bačva. laleo govorim) med.(grč. barricader) pregraditi. mineral barij a (težac) . bareter (fr. prošarati. dizati (ili: praviti) barikade. sfaira kugla) geol. teško izgovaranje riječi barilja (šp. sastoji se. mostove) radi obrane.barij 161 bari naroda koji je pjevao. barrette. ulaz na kojem se plaća trošarina. sada: svi slično tkani materijali od vune. ugojenost. fone glas) glaz. čist. barrister) titula engleskih odvjetnika koji vode sporove pred visokim sudovima barit (grč. barys. uz pratnju harfe. zatvoriti uske prolaze (ulice. znak Ba barijera (fr. pren. ar. svećenici itd. čovjek koji nosi sve na svojim leđima barel (engl. soma tijelo) med. protkati šarenilom barisfera (grč. barditus) bardova ratnička pjesma. pregrada od rešetaka. barriere) pregrada. atomska težina 137. bas-relief) plići. Geld novac) gotovina. redni broj 56. barys težak. reljef bares geld (njem. barege) prvobitno: laka vunena tkanina. guslarska pjesma bardo (fr. baryum. svile i pamuka Bargello čit. pren. nečista španjolska soda koja se dobiva sagorijevanjem morskih biljaka barimetrija (grč. baricentar (grč. Zemljina jezgra. željeza i dr. barys. ulična borba. engleska mjera za tekućine od 36 galona = 136. barys. našaranost. barioler) šarati. gojnost barister (engl. zatim: sjedište kapetana policije i zatvor. pjevač koji pjeva dubok glas. našarati. barys. metria) barometrija bariolaža (fr. bas barifonija (grč. bas. bar gotov. mlada mazga. usp. barretter) otpornik od tanke žice u balonu napunjenom vodikom. smetnja. mostova) radi obrane. teško.36. prepreka barikada (fr. barys) predmetak u složenicama sa značenjem: težak baribal zool. barys težak) kem. albarda) tegleća životinja. građanski rat. grč. teškoća govorenja kao bolesno stanje bariglosija (grč. bardot. slabije ispupčen kiparski rad na ravnoj površini.

pjevati bariton baritonon (grč. metron) fiz. velika trgovačka lađa sa tri katarke barkarola (tal. paralelne (i vodoravne) motke. barokna poezija učena. pjevač koji pjeva bariton. barca. dvorska. st. razboj baro. barrocco. metron) vaga za djecu. baros. baros težina. riječ kod koje je posljednji slog nenaglašen barjak (tur. sadržaja i forme — izazivaju dojam nečega nastranog i ludog. smiješan. tuga. najniže stanje barometra . tonos ton) glaz. barjak) zastava. grč. kreće se otprilike između "A" do "a". i prvu polovicu XVIII. Barren. duboki tenor ili visoki bas. eufonij (u vojnoj glazbi) baritonirati (grč. iskrivljenostima i proturječnostima između sredstva i cilja. gramma slovo. "sin utjehe" barne (njem.. st. barokni stil barokan (port. barytoneo naglasim gravisom) gram. barytonon) gram. približi vši se gotičkoj umjetnosti XV. barkarola barketa (tal. konobar barn jedinica površine za mjerenje u nuklearnoj fizici Barnaba hebr. nastran. XVII. sprava za mjerenje zračnog tlaka (težine zraka) barometarski (grč. barometarski maksimum najviši zračni tlak. muški glas između basa i tenora. barometarski minimum najniži zračni tlak. baros. barok barokomora (grč.. barografsku krivulju. gondola. naprava koja bilježi promjene u zračnom tlaku. teško razumljiva poezija koja je cvjetala za vrijeme trajanja baroknog stila u arhitekturi i umjetnosti barokni stil (port. barcaza) pom. pismo) papir na kojem je bariograf ispisao liniju zračnog tlaka barok (port. barys jak. baros težina. barrocco) nepravilan. barque) mali čamac. istodobno mjeri i visinu i težinu barometar (grč. čudan. baroknim se nazivaju one pojave u životu i umjetnosti koje — svojim pretjeranostima. glaz. najviše stanje barometra. ladica. barcaruola) vesela pjesma venecijanskih gondolijera barkasa (šp. lađica. pritisak barofon (grč. st. v. najveći čamac na ratnim brodovima.baritimija 162 barometarski baritimija (grč. neraspoloženje bariton (grč. ovaj stil je potisnuo renesansu i predstavlja njezinu degeneraciju. baros težina. svaka učvršćena na dva stupa. barogram barogram (grč. barrocco) arhit. brodić barman (engl. fone glas) čovjek koji ima dubok ili grub glas barograf (grč. stijeg barka (tal. st.(grč. kamara soba) posebno izgrađena hermetički zatvorena prostorija u kojoj se tlak zraka može umjetno mijenjati. baros. makros visok. usp. barres) gimnastička sprava: dvije okrugle. baros) predmetak u složenicama sa značenjem: težina. bar) vlasnik ili poslovođa bara. baros težina. jedan slog ostaviti nenaglašen. barcherolla) čamac bez katarke. sjeta. grafo) meteor. s katarkama. dubok. osobito posljednji slog riječi.. barchetta) mali čamac. stylos) razdoblje u povijesti umjetnosti koje obuhvaća kraj XVI. jedrima i malim topovima barkerola (tal. dobilo ime po nazivu koji su Portugalci dali biseru nepravilna oblika (barrocco). glazbeni instrument sa žicama. usp. fr. fr. metron) koji se tiče barometrije. barometar koji sam sebe registrira praveći tzv. metron mjera. barythymia) zlovolja. a služi za ispitivanje sposobnosti pilota ili ronilaca da izdržavaju različite promjene u tlaku zraka baromakrometar (grč.

rodoslovno usamljen baslis (fr. ba breton (fr. tropos okret. baronet) titula engleskog nasljednog plemstva. Commercial. (uoči dana sv. prečaga (na ljestvama) baset (tal. grč.barometrija barometrija (grč. baro. metron. barunija barunija (fr. pravac) bot. američki. kolovoza 1572. pliš bartolinitis med. jak. fr. baros. mali kontrabas sa tri žice baseto (tal. junak. usminskih žlijezda Bartolomejska noć pokolj koji je u katoličkoj Francuskoj u noći na 24.) stuba. baronessa) barunova kći baronet (eng. instrument koji proizvodi bas-tonove bas bleu čit. kadifa. dazimetar barotermometar (grč. barimetrija barometrograf (grč. vrsta slova (naziv prema glasovitom engleskom tiskaru Baskervilleu) Baski narod na Pirinejskom poluotoku baskijska kapa (basketka) tamnomodra kapa bez štitnika i oboda. barograf baronesa (tal. trgovački) suvremeni umjetni engleski jezik s ograničenim brojem riječi basileus (grč. francuska kapa baskijski jezik jezik Baska. oprašivati) četka na dugačkom štapu. baron. najdublji glas u višeglasnim vokalima i instrumentalnim djelima.) mn. barunat barut (tur. geotropizam baršun (mađ. velur. danas: posebna vrsta barometra (s kamforom. baro) posjed za koji je vezana barunska titula. glaz. International. pren. vještina rukovanja barometrima. metron) termometar za mjerenje točke vrenja vode. pren. v. britanski. svirač koji svira bas baskervil tisk. amonijakovim kloridom i salitrom koji su preliveni alkoholom) kod kojega se po talogu poznaje hoće li vrijeme biti vedro ili oblačno. bariton Basic English čit. duboki tenor. bassiste) pjevač koji pjeva bas. barsony) vrsta tkanine. bassetto) glaz. Scientific. žena koja se pravi učenom. ba ble (fr. upala Bartholinovih žlijezda. jedini neindoeuropski jezik u zapadnoj Europi. "takozvana" spisateljica bas breton čit. ta je točka niža što je visina na kojoj se ona određuje veća. basso. hipsotermometar barotropizam (grč. stupanj plemstva između grofa i plemića. beisik ingliš (engl. najdublji muški glas. kratica od British. skopeo) stariji naziv barometra. Bartolomeja) izvršen u Parizu nad hugenotima bartviš (njem. bassetto) glaz. Bart brada. basse-lisse) vrsta vunenih ili svilenih zidnih tepiha s dubokom osnovom bason (fr. vitez barunat (lat. osnova harmonije. baronnie) v. sumpora i drvenog (lipo vog ili vrbovog) ugljena 163 bassa ottava bas (tal. smjesa kalijeva nitrata. tal. baros. titula drugog arhonta u staroj Ateni basist (fr. grafo) barometar koji sam bilježi promjene u zračnom tlaku.) plava čarapa. wischen brisati. hrabar čovjek. basson dorski komparativ od bathys dubok) glaz. barone) plemićka titula. samt. baros. basileus) kralj. međunarodni. v. pahalica barun (lat. thermos topao. fagot bassa ottava (tal. između baruna i viteza baroskop (grč. tj. znanstveni. baros. metria) mjerenje zračnog tlaka. član nižeg plemstva.) keltski dijalekt kojim se govori u Bretanji basa vrsta ličkog sira. "škripavac" basamak (tur. American. baros. mjesta koja treba izvoditi za jednu oktavu dublje . basson) glaz.) puščani prah.

zool. batarde) pokrivena laka bečka kočija na oprugama.) glaz. glas između baritona i basa. bastardo) izvanbračno dijete. voj. izraz sućuti u povodu smrtnog slučaja. ostaviti. slova između ronda i angleza batardo (fr. prsobran bastionirati (fr. telećak. batavia) polusvilena tkanina koja se izrađuje na Javi batelaža (fr. osobito.basso obbligato basso obbligato (tal. bastagma breme. borba bataljun (lat. bastare) dostajati. bassetaille) glaz. smjeti. mađioničarstvo. razmnožavati (se) križanjem različitih vrsta bastati (tal. fr. kopile. nosač. bašli što ima glavu) pribadača. basso mare duboko more) jato riba bašiti se (tur. teret) sluga. konja i magarca. osobito po tabanima baš-čauš (tur. utvrđen zamak s kulama koji služi kao tamnica. na stranu. kula. bastardo) bot. poremetiti. podijeljenih u 4 čete batar (fr. brzoplet govor batavija (lat. baščavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci 164 batelaža baš-čauš (tur. špenadl bašmalik (tur. mješanac (npr. Bastille poznata pariška tamnica koju je u XIV.) posebice. odgovara se sa: dostum-sagolsun! zdrav mi bio ti. battarizo mucam) med. trećinu ili četvrtinu pješačkog puka. pom. vrsta starih topova. battuere tući se. napraviti utvrđenje (ili prsobran) bastonada (fr. tj. uspijevati bastilja (fr.) narednik u turskoj vojsci bašama (tal. s potpisom osobe koja ne postoji. bastion) voj. obično s 800 do 1000 vojnika. po strani bašlija (tur. zanemariti. biljka koja je postala spolnim križanjem dviju različitih biljnih vrsta. batelage) opsjenarstvo. st. batinanje po tabanima u Turskoj bastonirati (tal. šp. basso ripieno) glaz. odbaciti batalja (tal. biti dovoljno. bristolski mesing bataliti (tur. bastion (fr. trg. bastardni prozor prozor s jednakom ili manjom visinom nego širinom bastardirati (tal. prateći bas basta! (tal.) glaz. sposoban. bastardna mjenica lažna mjenica.) glaz. srpnja 1789. bastille) tvrđava. utvrđenje. ranac. boj.) fort.) dosta! dosta o tome! bastah (grč. baša) ponašati se kao baša (paša). vuka i psa). dio prihoda sultanija koji se sastojao od novčanih kazni za šumske prekršaje bašunsagolsun! (tur. bašmaklik) "novac za papuče". polaziti za rukom. tisk. zamuckivanje. stalno ponavljanje jedne teme u basu basso profondo (tal. mucanje. utvrditi. biti hrabar. također: bareljef bastard (ta. bataglia) bitka. batal) pokvariti. bataillon) voj. sagradio Karlo V. praviti se važan baška (tur.) neka je tvoja glava zdrava! (česta muslimanska izreka. dubok bas basso ripieno (tal. dubok bariton. zapustiti. borbeni mač koji se u borbi držao u jednoj ruci. vrsta fine i guste pamučne tkanine. bastonare) batinati. napustiti. nasip od kamena batarizam (grč. okaniti se čega. prema formaciji. privremen zaklon. usuđivati se. i koja je razorena 14. glas basa koji vodi melodiju basso ostinato (tal. utovarivanje i istovarivanje broda čam- . prijatelju! bat-metal bijeložuta mješavina od 55% bakra i 45% cinka (upotrebljava se za svijećnjake i druge predmete). bot. bastak bastaj (fr. poluležeća fr. križanac. prijevara. za vrijeme Luja XVI. batardeau) voj. bastonnade) batinanje. odred vojske koji predstavlja.

sjedalo) med. batrachos žaba) med. bathys dubok. lupanje srca. fobos strah) med. brodski promet. battement) udaranje ruku i nogu pri plesanju. alka batifon (grč. bathys dubok. bios život) biol. lupetanje. bathron stuba. batiste) vrsta veoma finog i gustog platna batler (engl. vozarina baterflaj (engl. pipničar. brodarina. potpuno kristalizirane najdublje gromade plutonskih stijena. prostaštvo u govoru i pisanju batrahij (grč. battre. 1884—1962). batterie) voj. parodija Ilijade batrahus (grč. bathos dubina. rekordna dubina ronjenja: 11521 m batiskop (grč. butterfly leptir) plivački stil. jednostanično organsko biće u morskoj dubini batidur (tal. bathos dubina. battologia) nepotreban govor. prirodnjak Thomas Huxley (1825—1895) i njime nazvao organsku prasluz koje ima u morskim dubinama i koja ne spada ni u životinje ni u biljke. dubina. skopeo gledam) čamac sa staklenim dnom kroz koje se može gledati pod vodu 165 batrokefalija batist (fr. u mačevanju: udarac po protivnikovom maču. glasoviti starogrčki spjev nepoznatog autora. geol. baton. batimetrija baton (fr. skafos lađa) ronilačko zvono. batrachos žaba) med. dirigentski štapić. v. usp. batrachos žaba. batrahus Batrahomiomahija (grč. strah od dubine ili visine. batometrija batirati (fr. bathos. battitura udarac) kolut na vratima. radi većeg električnog punjenja. batuere udariti. lat. znak za mirovanje batonda (tal. kefale glava) lubanja koja ima oblik stube . tzv. butler) peharnik. bathys. lupiti) u mačevanju: izbiti protivniku mač iz ruke batiskaf (grč. basto) štap. machia borba) "Boj žaba i miševa". mys miš. onaj koji živi u dubini. metron) mjerenje dubine. klupa. bathos dubina) niskost. više istovrsnih topova (4 do 8) s potpunom opremom i priborom koji čine jednu borbenu jedinicu. metria) v. batrahij batrica (grč. puhački instrument s dubokim tonovima batimetrija (grč. prevoznina. zamašajni udarac njihala na satu batofobija (grč. sprava za namještanje iščašenih udova batriti (mađ. leptirov stil baterija (fr. bathron) terasa ispred kuće. bator hrabar) hrabriti. glaz. bathys dubok. kirurška postelja.baterflaj cima. prišt ispod jezika. kameni prag batrij (grč. bodriti. ponajviše granitoidnih batologija (grč. batuta batos (grč. ognjilo na starim puškama. kremen. metria) sprava za mjerenje morske dubine batometrija (grč. spoje tako da su svi vanjski oblozi sjedne strane i svi unutrašnji oblozi s druge strane međusobno povezani. battere) u cirkusu: saltomortale preko konja. bathos visina. galvanska baterija spoj više galvanskih elemenata u istom vodiču radi dobivanja jače struje ili višeg napona (paralelno ili uzastopno spajanje) batibijus (grč. dvostruki udar. čvrsta naprava za ronjenje koja ne ovisi o matičnom brodu (izumitelj švicarski fizičar August Piccard. sokoliti batrokefalija (grč. battere. palica. tal. prut. nego predstavlja neko neutralno meducarstvo prabića ili protista. fone) glaz. glaz. bitnica. naklapanje batometar (grč. lithos kamen) mn. izraz koji je stvorio engl. električna baterija više lajdenskih boca koje se. lat. obično praćen vrtoglavicom batoliti (grč. glavni sluga batman (fr. bathron postolje.

ubrzan rad srca. basis) kem. geom. tvar (supstanca. strana ili površina na kojoj zamišljamo da leži poligon ili poliedar. znojenje. arhit. spojevi koji s kiselinama oblikuju soli (njihove otopine u vodi pokazuju većinom alkalnu reakciju). metr. Bavius) ime dvojice loših pjesnika i drskih kritičara koji su pretenciozno kritizirali Horacijeve pjesme. osnova stupnja. udarac za takt. Bavijus bavarin (tal. 1799 —1854. skok pri kojem konj samo malo dodiruje zemlju kopitima. podnožje stupa. (nazvana po njem. otuda: loš pjesnik i pakostan kritičar. osnovna linija duga više kilometara koja se. obojiti crno bazanit (grč. odakle dobivaju pojačanja i ostalu pomoć. ovčja ili teleća koža za ukoričenje knjiga. Bausch nabor) naboran. u mačevanju: jak udarac duž protivnikovog mača s ciljem da se protivnikov mač izvede iz napadne linije ili da se napravi mjesta za izvođenje udara na protivnika. koji ju je prvi utvrdio i opisao) bazeitet (grč. pomoću motki za mjerenje. basane) obojena janjeća. kem. određen put na zemlji (npr. katkad. Basedowu. liječniku K. usp. mat. basin) umjetno izdubljen prostor napunjen vodom . krupne buljave oči. kipa ili svoda. Bavius) v. augita i magnetita. i odakle svi putevi vode k raznim jedinicama kako one napreduju. prema Pliniju riječ afričkog podrijetla) vulkanska stijena sastavljena od plagioglasa. proljev. ovčju. grčevi u trbuhu. basaner) obojiti kožu (janjeću. odličan materijal za građevine bazan (tur. baza Bazedovljeva bolest med.) sajam. u Europi: prodavaonica s jeftinom robom baze (grč. a Filemona u hrast baušig (njem. kronična bolest koja nastaje kao posljedica bolesti štitnjače. žena koja je sa svojim mužem Filemonom ugostila Zeusa kad on nigdje drugdje nije mogao nadi skloništa. temelj.) nekad. geod. teleću) za ukoričenje knjiga. svojstvo kiselina da se s određenim količinama baznih oksida pretvaraju u soli.batuta 166 bazen batuta (tal. bavaglino od bava slina. battuta) glaz. kem. bavella. Bauch trbuh. basis) osnova. točno izmjeri i koja onda služi kao osnova triangulacije. nabran Bav (lat. trema pred javni nastup Baukida mit. uvodna stihovna stopa. zwicken štipati) štipanje. nakon smrti Baukidu je pretvorio u lipu. bava) trg. zavijanje. Bauer seljak) u šahu: pješak. otpaci od svile Bavijus (lat. drhtanje prstiju. ponekad bazana (fr. basanos probni kamen) tvrd crni kamen od kojega su stari Egipćani izrađivali kipove bazar (perz. znaci: povećana štitnjača. dužine 3000 m) koji služi za mjerenje brzine leta zrakoplova. baze. pojačana probava tvari. za nagradu Zeus jo njihovu kolibu pretvorio u prekrasan hram. pjena) opršnjak. podloga neke stvari. basis) mn. prisutnost neke kemijske baze bazen (fr. basaltes. brzine automobila ili drugog motornog vozila bazalt (lat. saltomortale napravljen preko konja bauer (njem. mršavljenje i dr. Bav Bayer svjetski poznata njemačka tvornica lijekova baza (grč. pijun bauhcvikn (njem. elektro- pozitivna) koja se spaja s kiselinom i neutralizira je stvarajući sol. potencije ili logaritma. usp. siperak bavela (tal. voj. koža na konjičkim hlačama bazanirati (fr. mjesto ili zemljište s kojeg jedinice neke vojske napreduju.

kod Grka i Rimljana: zgrada za trgovanje 1 pravne poslove koja se sastojala od dviju dvorana na stupovima. v. vrsta pite s mnogo vrhnja bazni (grč. osnovno naučavanje bazicitet (grč. kratica za beril be-bop čit. basis. glavna crkva bazilikalan (grč. basis. tripsis trljanje) med. staklena sprava za isisavanje krvi. divna kuća) prvobitno kod starih Grka: dvorana sa sjedištem arhonta basileusa u Ateni. beach-la-mar morska obala) naziv za tzv. improvizacija u paru i skupini. basilike) zool. u slučajevima osobito teškog porođaja: lomljenje dječje glave u maternici i vađenje djeteta baziotribom baziotriptor (grč. oslanjati se na koga ili što. liječnički instrument za lomljenje dječje glave u maternici i za izvlačenje djeteta (upotrebljava se kod teških porođaja kad je to jedini izlaz).. bdella. kefalotriptor baziotripsija (grč. osnivati. basis) prid.) bazilika (grč.) vrsta džeza karakteristična po čestim disonancama u harmonizaciji. v. naziv za razvoj pri kojem se najmlađi novi organ pojavljuje pri dnu stabljike. logia) znanost 0 osobinama tijela. ubijao svojim pogledom baziotrib (grč. v. razrješavajući znak kojim se jedna povišena ili snižena nota vraća na prvobitni stupanj Be-mol (tal. e. Be-dur (tal. Be-moll) glaz. tempo umjeren . šp. supr. suprotno: Be-mol Be-kvadrat glaz. bazilisk (grč. bazlamač) slijevka. legendarni kraljevski zmaj koji je. n. baziotriptor. baziotrib bazipetalan (grč. geol. a druge za suce (tribunal). dolerita itd. tvrdo zvučanje s osnovnim tonom b. Be-dur beach-la-mar čit. tribo trljam) med. supr. akropetalan 167 beach-la-mar bazirati (grč. basilike tj. bazno kamenje bazlamača (tur. jedne za publiku. utemeljiti. mit. Basileus) mn. temno režem) zarezivanje liječničke pijavice (nakon što se nasisala krvi) ispred završetka repa s trbušne strane radi ispražnjavanja i održanja životinje Be kem.) glaz. kratica za British broadcasting Corporation čit. st. eruptivno kamenje s nešto malo bazalta. sličan bazilici Bazilike (grč. četverouglato "V". "kreolski" jezik (engleski temelj). petalon list) bot. v. bibop (engl. pouzdati se. bdella pijavica. bazalni bazuka voj. basis) osnovati. besežiranje bdelometar (grč.. saborna. učitelju Baziliju Velikom (4. vrsta bezopasnog guštera u Južnoj Americi i Aziji. basis. kraljevski zmaj. zatim. basis. počivati bazitet (grč. suvremeni društveni ples. bič la mar (engl. tip prvih kršćanskih crkava. zasnovati. basis. razvaruša. basis) kem. osloniti se. Britiš brodkasting korporejšn) Britansko radij sko društvo BCG v. ime po crkv. sredstvo sporazumijevanja u zapadnom području Tihog oceana . kefalotrib. oikia kraljevska. basis) kem. uljevuša. zakonik cara Basilijusa Velikog. tobože. basis) mn. 4/4 takt.bazeologija bazeologija (grč. zvučanje s osnovnim tonom b. tribe trljanje) med. bazeitet baziti (grč. pouzdavati se u. bazeitet bazilijanac pripadnik katoličkog reda (koji se služi istočnim obredima). metron) med. zamjenjuje liječničku pijavicu bdelotomija (grč. objavljen 887. Bibisi (engl. basilike) u obliku bazilike. ručni reaktivni bacač BBC čit.

cirkus. (najstariji red posvećen boguugodnom radu. čit. sirijskim i sjevernoafričkim pustinjama. bezzo) sitan mletački novac. bogomoljke. ugađati) svidjeti se. engleski admiral. engl.) kolač s medom. kvart Becquerelove zrake čit. Beaufort Francis (1774—1857).. beati possidentes) sretni su oni koji imaju. bedel odgovarajući. nalog.) na zapovijed.. u nekadašnjoj austrijskog vojsci odgovor podređenoga nadređenome kao izjava da će nalog biti izvršen beg-lokum (tur. pripadnice opatičkog reda koji je osobito bio raširen u XI.. pren. nomadska arapska plemena u arabijskim. begenmek činiti dobro. Gospa beatae memoriae čit. pristajati na nešto. pod vlašću svojih šeika i kadi befel (njem. bogomoljka beata virgo (lat) blažena Djevica.) blažene. sretna. uvrstiti u red svetaca beatifikacija (lat. tobožnja svetost. čovjek koji umjesto nekog drugog ide na hodočašće ili u vojsku bedem (tur. beta-zrake. blago onima koji imaju beatificirati (lat. begute beging (engl. svete uspomene (pokojnik) beati possidentes (lat. licemjerje beatus ille. beatus blažen) pravljenje svecem. njem. i XIII. gama-zrake) 168 beging beč (tal. zum Befehl čit. bagging) platno za pakiranje . pren. razmjeran) zamjenik. (po imenu francuskog izumitelja Henrija Becquerela) zajednički naziv za zrake koje izbijaju iz radioaktivnih elemenata (alfa-zrake. one koje se prave sveticama. bedienen poslužiti) sluga. qui procul negotiis. njegovanju bolesnih itd. zavoljeti. izabrati po svome ukusu. bedinter bedlam (engl.. umj. poslužitelj. begger) mn.). beatificatio) posvećivanje. onaj koji živi u ludnici (po velikoj londonskoj bolnici Sv. Bezirk) okrug. medenjak begenisati (tur. beate memorije (lat. beatus ile kvi prokul negocijis (lat. beden) vanjski zid oko tvrđave. ženski ogrtač sličan arapskoj nošnji beduini (ar." (Horacijev stih) beaufort v. uvrštenje u red blaženih od strane pape. Majka Božja.beanizam beanizam (lat.) luđak. Marije od Betlehema koja služi kao ludnica) beduina (ar. boufort. poželjeti. cum befel (njem. električna beatifikacija električni eksperiment koji se sastoji u stvaranju svijetlog svetačkog vijenca (aureole) beatikum (lat. Befehl) zapovijed. zaštita. bedavi) mod. odobriti.) "sretan onaj koji je daleko od poslova. beata) blažena. beatitudo vestra) Vaša Svetosti (oslovljavanje pape) beatizam (lat. sastavljač meteorološke skale za mjerenje brzine vjetra becirk (lat.. beguine.. beanus) glupo i neotesano držanje (ili: ponašanje) beata (lat. fiz. beaticum) posljednja pomast. biscia) smuk (vrsta neotrovne zmije) bedel (tur. stanovnici pustinje. beatificare) posvetiti. nakon čega dolazi čin kanonizacije. pričest umirućeg kod katolika beatitudo vestra (lat. Bekrelove . bagan. okružje. diviti se begine (lat. novac uopće beča (tal. bedavi) mn. proglašenje za sveca. obrana bediner (njem. tj. proglasiti svecem. Bogorodica. st. voljeti koga. žive od stočarstva i pljačke.

neprecizan udarac bel-esprit čit. belchite) vrsta španjolske vune. gužva.beglajter beglajter (njem. muka. vrsta nordijskih plitkih jedrilica belčite (šp. bunika. becassine) zool. beladona-ekstrakt sok koji se priprema od svježeg soka lišća ove biljke. fr. pomoćnica. v. hrptom ruke (u tenisu) bekon (engl. nepogoda. igrač iz uže obrane u nekim športskim igrama (svaka momčad ima dva beka. bacon) slanina sa slojevima mesa bekovski (prema engl. velebilje. bex. v. proljeće) cvijet (na voćkama) behemot (hebr). bekovski udarac u nogometu: snažan udarac sa svrhom da lopta ode što dalje od vlastitog gola. sin Glaukov. divovska životinja. begleiten pratiti) glaz. belanda. feljton. ružno vrijeme. močvarna šljuka bekhend (engl.) lijep duh. beggar) mn. estetska i književna kritika belfrid (engl. upotrebljava se kao sredstvo za uljepšavanje radi povećanja zjenica belaj (tur. med. vrsta istočnoindijske svilene tkanine. dakle pjesništvo u stihu i prozi. begine behanizam smjer u babizmu. ima pristaša i u Europi i Americi behar (tur. bella donna "lijepa žena") bot. bella donna) kem. organska baza koja se dobiva od korijena i lišća velebilja. lijevog i desnog) bekasina (fr. nazvana po istoimenom gradu beleca (tal. neman. bela) nevolja. bijeda. u Bibliji: naziv za vodenog konja behici (grč. back). base-ball) šport. bel-espri (fr. tj. backhand) šport. fosilni ostaci izumrlih glavonožaca iz razdooblja jure i krede Belerofont mit. strijela) geol. patnja. metež. belemnon oružje koje se baca. ona grana literature koja ne služi ni vjerskim. lijepa žena. back) šport. belles-lettres književnost) lijepa književnost. bekovski prostor dio nogometnog igrališta (šesnaesterac) koji je prvobitno pripadao samo bekovima (braničima). glavni sastojak atropina beladonin (tal. ni znanstvenim. begine begute (eng. bechos kašalj) mn. belfry zvonik) gradski zvonik spojen s vijećnicom (u srednjem vijeku i renesansi) . zove se i kazneni prostor budući da se prekršaji u njemu kažnjavaju izuzetno strogo. bun. šport. udarac okrenutom rukom. sredstva. svirač u tamburaškom orkestru na instrumentu dubljega glasa kojemu je zadatak praćenje glavne melodije (obično u tercama ili kvintama) begonija ukrasna biljka velikih mirisnih cvjetova (naziv po imenu Francuza Michaela Begona) beguine (engl. tj. jad. bellezza) ljepota. napast. vrag belanda (tal. sjevernoamerička igra loptom. pametan i duhovit čovjek 169 belfrid beladona (tal. belles lettres. beggar) mn. uz pomoć konja Pegaza ubio neman Himeru beletrist (fr. lijekovi protiv kašlja bejzbol (engl. slične taftu belemniti (grč. ni praktičnim ciljevima. (Atropa Belladonna) šumska biljka iz por. igraju dvije momčadi sa po devet igrača na igralištu u obliku romboida čije su strane duge 27 m bek (engl. vrsta levantskog pamuka slabe kakvoće belelaks trg. belandre) pom. nesreća. ljepotica beledin trg. unuk Sizifov. bahar miris. belletriste) onaj koji piše beletristiku. zabavni pisac beletristika (fr. zlo. zabavna književnost svake vrste.

blagoslivljanje. dobra volja bellum civile (lat. božanstvo starih Filistejaca. bellicosus) ratoboran. Salomon ben David = Salomon. belos strijela. tornjić na kući. uništenja bellum omnium contra omnes čit. lijepo pjevanje. benedicere) blagosloviti. štap za hokej Bendis tračka božica Mjeseca bendžo (engl. st.belikozan 170 benefakcija belikozan (lat. prvotno. blagoslivljati benedicite (lat. bei canto) glaz. benefactio) dobročinsL o. bellum rat) rimska božica rata.) zool. Belt) tjesnac beluga (rus. samostanima. kod Zidova i u Novom zavjetu: sotona. belotte) vrsta kartaške igre belt (skand. blagoslov benedictio apostolica čit. nazvana po gradu Benaresu bendi (engl. bene) dobro. lijepo bene valete! (lat. prije oblikovanja društva (Hobbesova pretpostavka) belmontin kem. belvedere Belzebub (hebr. Davidov sin benares (ind. svijeće izrađene od mješavine parafina i stearina ben (hebr. manteia) gatanje (ili: proricanje) iz strijela (na Istoku) Belona (lat. benedicite) molitva prije obreda u kat. moruna. sveopći rat. brokat. belum omnijum kontra omnes (lat. riba jesetra. ljetnikovcu ili kakvom uzvišenom mjestu odakle je lijep pogled (belvi). osnovan u VI. bema uzvišenje) starogrčka govornička tribina bematin-svijeće mn.) lijepo razdoblje. belvedere lijep vidik) vidikovac. čist parafin koji se dobiva od petroleja. bellevue) v. upotrebljava se osobito za pravljenje svijeća belomantija (grč. vrsta tenisa i hokeja na ledu. Bellona) mit. vrag bema (grč.) apostolski blagoslov koji papa. Benares) istočnoindijska srebrena tkanina. bei epok (fr. praveći znak križa. božica rata kod Rimljana.) dobro raspoloženje. ratnički belkanto (tal. npr. prirodno stanje čovječanstva. crkvi: blagoslov blagoslivljanje benediktinac (fr. katolički red sv.) rat do istrebljenja. beneficencija . osobitu ulogu danas ima u džez glazbi bene (lat. daje triput godišnje cijelom katoličkom svijetu benedikcija (lat. larpurlartizam belle humeur čit. Baal-Sebub) mit. sestra i pratiteljica boga Marsa belot (fr. doba ljepote. Benedikta (480—543).) građanski rat bellum internecinum (lat. ben sin) kod semitskih osobnih imena stavlja se uz očevo ime. usp. benedictin. stoljeća kad se u umjetnosti razvilo načelo "ljepote radi ljepote". razdoblje početkom 20. benedikcija apostolika (lat. fil. žena Marsova Belona (lat. kao kamen tvrda masa koja se u veličini kokošjeg jajeta ponekad nalazi u bubrezima velikih jesetri-moruna.) rat sviju protiv svih. bandy) šport. instrument sa 5 do 7 žica.) živjeli! benedicirati (lat. Benediktinca) vrsta finog likera (nazvana po tome što su ga najprije počeli pripremati redovnici jednog benediktinskog samostana u Francuskoj) benediktinci mn. banjo) gitari sličan sjevernoamerički crnački glaz. dio Vatikana u kojem se nalazi glasoviti Apolonov kip belvi (fr. njem. dobrotvorstvo. beluga kavijar najukusnija vrsta kavijara belvedere (tal. benedictio) u Kat. u Monte Casinu benefakcija (lat. bei imer (fr. glazbeni pravac koji teži za što suvremenijom reprodukcijom tona i za virtuoznošću u izvođenju belle epoque čit. nečastivi.

sklonost benevolentan (lat. s krovom od slame ili crijepa. pravilo. bene meritus) vrlo zaslužan čovjek benevole lector čit. naklonjenost. fr. nespretno. ugodna mirisa. životinje i biljke koje žive na morskom dnu Benvenuto (tal. benignitas) dobrota. gori sjajnim plamenom. od neke dobrotvorne predstave. odan. kada za kupanje Beoćani (grč. Boiotos) stanovnici starogrčke pokrajine Beotije koji su smatrani tromim i glupim ljudima. benevolens) blagonaklon. uzvisina bentonit vrsta svijetle i sitnozrnate gline koja u vodi snažno bubri i pri tom povećava svoj volumen. dobrotvorna predstava beneficijalni (lat. tj. muslin s višebojnim prugama bengali (engl. beneficiatus) v. benevolan Bengal (engl. zarada. otapa se u alkoholu. služi za turiste. benjui) kem. benjoin) kem. engleske trupe u Indiji sastavljene od urođenika bengalo (beng. iz Beotije. benthos dubina) biol. povlastica. beracha) židovska molitva zahvalnica berak (mađ. benjui.) "dobrodošli" benzin (šp. prolaznost bolesti bent (tur. prednost. beneficium) dobit. neplodno zemljište. propis. Boiotos) pril. močvarno tlo berat (ar. bengalska vatra poznata vatrometna smjesa salitre i sumpora. gaj. glupani beotski (grč. beneficijar. lovce itd. otapa se u alkoholu. bengal) polusvilena tkanina. nasip. primatelj crkvenog prihoda. važan za proizvodnju anilina benjoar (fr. lako zapaljiva smjesa tekućih ugljikovodika. zelenim ili bijelim plamenom benignitet (lat. upotrebljava se kao emulgator i stabilizator u emulzijama bentos (grč. vrije na 80 °C. benevolentia) blagonaklonost.is) dobročinitelj.) carsko pismo ili povelja kojom se nekom daju posebne povlastice. tromo beraha (hebr. bangla. benefactor) dobrotvor. npr. Bengal) mn. bend) brana. dobiva se iz petroleja. otuda: nespretnjakovići. darežljivost. naklonjen. carsko pismo kojim se netko postavlja na neki položaj. engl. prihod. žitka bezbojna tekućina. bungalow) indijska kuća jednokatnica od lakog materijala (bambusove trske ili dasaka). pismo kojim se davala egzekvatura europskim diplomatskim predstavnicima u Turskoj berberin (lat. paragraf. berberis) žuta boja koja se dobiva iz korijena biljke žutike . dobrotvor beneficijar (lat. gori pola- 171 berberin gano crvenim. med. pašnjak.benefaktor benefaktor (lat.) blagonakloni čitatelju! benevolencija (lat. beneficialis) koji pripada crkvenim prihodima ili se tiče crkvenih prihoda beneficijant (lat. stipendist Beneluks gospodarstveni i politički savez Belgije. korist. žutim. dobročinitelj beneficij (a) (lat.) lug. benefia«. također: đak koji prima novčanu potporu. bezopasnost. baignoire) kupalište. muslin s višebojnim prugama bengal stripe čit. služi kao pogonsko gorivo benzol (šp. dobrodušnost. benevole lektor (lat. Nizozemske i Luksemburga benemerit (lat. beneficij at beneficijat (lat. bengal strajp (engl. glupo. Bengal) područje u južnoj Aziji oko delte rijeke Gangesa i Brahmaputre te uz Bengalski zaljev bengal (engl.) trg. beneficiarius) onaj koji prima prihod od nekog beneficija.

služi za presvlačenje pokućstva berkeleizam fil. mal) židovski crkveno-vjerski obred: uvođenje u zavjet praoca Abrahama.) berdivan (tur. snažan bere (fr. fakin. žutika berdanka (engl. brelengo berlina (fr. vrlo raširena krvna bolest u sjev. berlingozza) talijanski narodni ples . elektrogimnastika bergsonizam idealistička filozofija francuskog filozofa Henrija Bergsona (1859—1941) beriberi (ind. tur. begarmudi) carska kruška. beryllos) min. lat. mutnozelene bo- 172 berlingoca je. berit. koja je svoju kosu žrtvovala kako bi zahvalila bogovima što joj se muž vratio iz rata) bergami (tal. obješenjak Berenika (grč. heksagonalni mineral. bez prednjeg sjedala. redni broj 4. berlingot) polu-berlina. subjektivno-idealistički smjer. birichino) mangup. berline) vrsta lake kočije s četiri sjedala. berkshire) po engl. stoljeća pr. ili zelenkastoplave (akvamarin) berilij (grč. znak Be. neproziran. gradu Berkshireu nazvana rasa crnih svinja. atomske težine 9. ruska pomorska mjera od 10 puda = 400 ruskih funti = 163. mila od glagola mal = obrezati pokožicu penisa) berkan (tal. izvor filozofije Macha i Avenariusa berkovec (rus. bergamo) mn. ar.805 kg berkšir (engl. n. nastala križanjem sijamske. poznat i po tome što je tamo umrla i Ana Frank — Nizozemka koja je ostavila svoj potresni Dnevnik bergonizacija med. ferein nositi.) berlinsko modrilo. Africi. zidni tepisi izrađeni u talijanskoj pokrajini Bergamo bergamota (tal. plemeniti beril je ili divne tamnozelene boje (smaragd). nazvana po pronalazaču. vragolan. tamnomodra boja (pariško plavo) berlingoca (tal. berberis vulgaris. kitajske i napolitanske rase berlengo (fr. obrezivanje (berit. postojan. proricanje budućnosti iz čarobnog zrcala (napravljenog od berila) berit mila (hebr. vezan uz ime engleskog biskupa Berkeleya (1685—1753). karakteristika mu je suprotstavljanje materijalizmu i tvrdnja da su stvari i pojave samo skup osjeta i da postoje samo u apercepciji subjekta. element. beryllium) kem. zavjet obrezivanja.e. Berdan) puška ostraguša. beri) med. berberis) bot. Berenikina kosa ime zviježđa (po ženi egipatskog kralja Ptolomeja III. nike pobjeda) "koja donosi pobjedu".02. beryllos) gatanje. Amerikancu Berdanu (11893. bardevam) moćan. baracane) tkanina od kozje dlake berkan (tal. kostrijeti ili devine dlake. beryllos. barracano) gusta i teška tkanina od vune. beret) plitka i okrugla francuska kapa berekin (tal. berlinska kočija berlinerblau (njem. berlingare. laka kočija sa dva sjedala. = beri skorbut. mila. bijela kovina koja ulazi u sastav berila berilistika (grč. Australiji i Indiji. javlja se kao posljedica prehranjivanja samo kuhanom rižom koja u sebi nema B vitamina. iz III.) pom. zavjet. bergamotto. beavitaminoza beril (grč. savez. v. vrsta plemenitih krušaka koje su iz Turske prenesene u Italiju Bergen-Belsen nacistički koncentracijski logor. glavni joj je znak: potpuno rasulo u funkcioniranju živčanog sustava koje se javlja u kočenju donjih dijelova tijela i slabljenju srca.berberis berberis (lat.

časna riječ. crvene i bijele. Bernarda (red je osnovan 1098. berme) 2. v. bestia) životinjstvo. u Francuskoj) berneskan (tal. beurt) mn. firma berna (fr. strijelci (vrsta pješaštva u tal. antropologu Alfonzu Bertillonu. bernijeskan bernijeskan (tal. baisse) 1. divlji. najbolje književno djelo . v. polumitski likovi u Norveškoj i na Islandu. surov. nazvan po švedskom kemičaru Henryju Bessemeru (1813—1898) Bessemerova metoda postupak pri pročišćavanju sirovog željeza pomoću toplog zraka. bijela braća. nečovječnost bestijarij (lat.) berseza (fr. pripadnici kat. plahoviti ljudi i ratnici beržerak (fr. stazica. trgovati. osnovano 1836. bestiarium) knjiga sa slikama životinja. reda sv. best najbolji. osobito knjiga koja se najviše traži. berceuse) glaz. nečovječan bestijalnost (lat. duge dlake. bernesco) v. ljudi koji.berma berma (fr. bestiarius) borac sa zvijerima u areni (kod starih Rimljana) bestseler (engl. strahoviti junak i njegovih dvanaest sinova koji su išli u boj bez oklopa. kao i robi koja kotira na burzi besežiranje cijepljenje preparatom BCG (čit. uspavanka bert-brodovi (niz. Bergerac) vrsta finog francuskog vina. kad pobjesne. vojsci. bijesni. nazvana po istoimenom departmanu na Dordogni Bes staroegipatsko božanstvo glazbe. besprizornyi) zapušteno i nenadzirano dijete Bessemerov aparat naprava za proizvodnju čelika i bakra Bessemerov čelik čelik koji se dobiva oksidacijom sirovog željeza. pren. bestialis) zvjerski.) 2. nalaziti prođu) dobro prodavana roba. naslon za ruke kod gađanja (u streljačkom rovu) berma 1. grub. puteljak. Berni. bertillonage) u kriminalistici: utvrđivanje istovjetnosti (identifikacija) neke osobe putem antropometrijske metode (naziv po fr. nastran (po načinu pisanja tal. nekome dati besu dati nekome čvrsto obećanje da mu se neće dogoditi nikakvo zlo od onoga koji je dao besu besa (fr. životinjski. Bessemerov čelik bestijalan (lat. ber-serkr) mit. zvjerska priroda. 1853—1914) berzerkeri (nord. knjiga s pričama iz životinjskog svijeta bestijarijus (lat. berne) pom. be-se-že) kao zaštita protiv tuberkuloze (BCG je kratica od bacil Calmette-Guerin) besprizorni (rus. bersaglieri) mn. Bernhardiner) rasa pasa između doge i ovčarskog psa. padanje cijena i tečajeva državnim dionicama i drugim vrijednosnim papirima. radosti i bračne sloge besa (arap. zastava kojom se mornari pozivaju da se vrate s kopna na brod. pjesnika Bernija koji je preradio Boiardov ep "Zaljubljeni Rolando") bersaljeri (tal. seli prodavati. dobiju snagu dvanaestorice ljudi. "oni koji se pojavljuju u koži medvjeda". izvježban za nošenje tereta i spašavanje putnika nastradalih u snježnim vijavicama bernardinci mn. samo u medvjeđoj koži i u borbi se 173 bestseler odlikovali divljim bijesom. bernesco) ćudljiv. kod Albanaca: čvrsto obećanje. zvjerstvo. zategnuta deka kojom se netko baca uvis (stara francuska igra) bernardinac (njem. nizozemski poštansko-trgovački brodovi koji redovito prometuju na određenim linijama i imaju povlasticu za prijevoz putnika i robe bertijonaža (fr. trg.

opšav bezacung (njem. žlica. kao uspomena na onu u kojoj se rodio Krist beton (lat.(lat. pančaratra Bi kem. bitumen asfalt. životinja. na mjenicama: adresa po potrebi. nesvjestica. rodno mjesto Isusa Krista. basistan) v. bisogno) potreba. bestemmia) psovka. podaničko cjelivanje ruke gospodaru u znak poniznosti ili kao dvorski ceremonijal bezoan (fr. Besatz) porub. potpuna smirenost bezac (njem. bilupa itd. farm. grdnja beta (grč. kvake i si. tj. bis) predmetak u složenicama koji kazuje da se značenje drugog dijela složenice dvaput javlja. npr. . kola i si beštek (njem. dio trga pod krovom. kuh. Besatzung) osoblje. basistan) u Turskoj: trg. rukoljub. tanjuri i ubrus beštija. žućkastosmeda boja. osobito dvopek bešlag (njem. tkanina za odijelo prirodne boje bhagavata (ind. Bett krevet.) vino. betlehem štalica od papira. vilica. im. upućivanje mjenice na treću osobu (ako bi trasant odbio primanje) bezoar (fr. čovjek-zvijer beštima (tal.) židovska sudnica. Besteck) pribor za jelo: nož. osobito kod nepreradenog šećera bezeta (fr. vazalsko. potrebitost. krevetnina bevanda (tal. kad bude nužno. bezistan bezmen (fr. beteg bolestan) bolest beth-din (hebr. stvrdne kao kamen. osobito u Carigradu. nesvijest. nečovjek. jako obojeno kotenilom. gama-zrake) beteg (mađ. kletva. bezemschoon) trg. bezette) crvena šminka. biandrija. au besoin čit. perz. ribom i si. beščatalm raketa koja se rasprskava u pet smjerova beškot kruh. odbitak na ime onoga što ostaje u sanducima ili bačvama pri ispražnjavanju. Beschlag) kovne stvari (brave. armirani beton beton u koji se dodaje željezo (radi pojačavanja) bettola v. protuotrovi bež (fr. Betlehem "Kuća kruhova") izraelski gradić.) trg. krčma. bettola) gostionica. upotrebljavaju ga slastičari za bojenje kolača bezistan (perz. tal. bezoard. posada beze (fr. kratica za bizmut bi. nužda. kreću se velikom brzinom (oko 298000 km/s). oskudica. alfa-zrake. tribunal koji sačinjavaju rabini radi vjerskih i obrednih pitanja Betlehem (hebr. vrsta protuotrova sastavljena od konkrecija iz želuca raznih sisavaca bezoardici (lat. betula betula (tal. ćatal rašlje) peterostruko. vrsta kolača punjenih pjenom od jaja i šećera bezemšon (niz. bechamelle) gust umak od mlijeka ili vrhnja s jajima i brašnom te mesom. beige) pr. neobojen.). o bezoan (fr. pomiješano s vodom (u Dalmaciji) bevut (tur. tržnica. kao dodacima beščatal (tur.) u slučaju potrebe. fino tanko platno. bezisten bezisten (perz. nakon što se ovlaži. baiser) poljubac. bezoardica) mn. beton) smjesa od šljunka i cementa koja se. željezni dijelovi kotača. prirodne boje.) v. fr. opojnost. bestia) zvijer. pokrivena tržnica. usp. bedesten. osobito crno. bihud) zanos. beš pet. birtija betveš (njem.bešamel 174 bi- bešamel (fr. adresse au besoin čit. besoin. adres o bezoan (fr. beta) ime drugog slova grčkog alfabeta (B = naše "b"). beštija (lat. beta-zrake fiz. badzahr) farm. siromaštvo. materijalne zrake koje nose negativne električne naboje i skreću pod utjecajem magneta. Wasche rublje) posteljina. baisemain) cjelivanje ruke.

skijaška disciplina s dvostrukom umješnošću: skijaško trčanje na 20 km i gađanje puškom u četiri mete bibaeitet (lat. grč. bi-. knjige) Sveto pismo. grč. aner. biblior „reia služba) pretjerano i zanesei. annus godina. razumijevanje u knjige bibliograf (grč. slijepo vjerovanje u sve što je napisano ili tiskano . dvozgloban biatlon (lat. suprotno: biblioman bibliofilija (grč. kad se u čije zdravlje pije onoliko čaša koliko njegovo ime sadrži slova ili koliko mu se još želi godina života). articulus zglob) koji ima dva zgloba. onaj koji se drži samo Biblije. knjiga. bibacitas) željaza pićem. razboj (naziv po pronalazaču) biarhija (lat. omnibus svima) putujući autobus s knjigama za posudbu bibliofil (grč.(od grč. bi. biblion) smjer u evangeličkoj teologiji koji Bibliju shvaća kao po sebi iedinstven otkriveni sustav mnli ili života Biblija (grč.) ženski šešir s malim štitom. arche vlada) dvovlašće. bibere graeco more čit. biblion) kao prefiks označava vezu s knjigom bibliobus (grč. athlon borba) šport. sklonost piću bibere (lat. bi-.) Biblija siromašnih. biblion) neodstupanje od Sv. običaje. bez obzira na predaju biblicitet (grč. biblijska arheologija znanost koja ispituje način uređenja i života. biblion. fr. pomoćna znanost koja se bavi što potpunijim skupljanjem i opisivanjem tiskanih djela ili nekog znanstvenog područja. biblion. knjige koje čine Stari (na hebrejskom) i Novi zavjet (na grčkom). bi-. biblia knjižice. objašnjavač Biblije. časopis biarda stroj za tkanje. biblista) poznavatelj Biblije. čovjek koji pretjerano poštuie Sv. biblion knjižica. bitne vrijednosti za znanost ili temu koja skupljača interesira. diarhija biartikuliran (lat. filia ljubav) ljubav prema knjigama radi njihove stvarne vrijednosti bibliognost (grč. onih naroda koji se spominju u Bibliji biblio. grč. ili cjelokupne književnosti nekog naroda. biblion knjiga. bibliofilos ljubitelj knjiga) onaj koji strasno skuplja knjige radi njihove stvarne.biandrija 175 bibliolatrija biandrija (lat. obično se sastoji u jednostavnom ispisivanju naslova djela. biblion knjižica. biblion. bibere ad numerum (lat.) ispiti uz zdravicu određen broj čaša bibi (fr. bibere greko more (lat. latreio služim) čovjek koji voli i cijeni knjige. npr. grafo pišem) poznavanje knjiga. angularis kutni) dvokutni bianualan (lat. grafo pišem) poznavatelj knjiga. kronološka ili sistematska. a rjeđe donosi i kritičke napomene bibliolater (grč. pismo bibliolatrija (grč. onaj koji se razumije u knjige bibliognozija (grč. andros muž) zakonom zabranjeni brak jedne žene sa dva muža u isto vrijeme biangularan (lat.) piti. bis. srednjovjekovno izdanje Biblije sa slikama i crtežima za vjersku pouku nepismenih biblicist (lat. strast za pićem. biblion. gnosis poznavanje) poznavanje knjiga. bis. lat. muški šešir s uskim obodom Biblia pauperum (lat. umjetnost i si. autos sam. gnostes poznavatelj) poznavatelj knjiga. pisma (u propovijedima) biblicizam (grč. biannuel) koji izlazi dvaput godišnje. pisac (ili: sastavljač) popisa knjiga jedne struke bibliografija (grč. ona može biti abecedna. knjiga. istodobno vladanje dvojice vladara u jednoj zemlji.) piti po grčkom običaju (tj.jačko -oštovanje Svetog pisma. biblion.

intra biduum (lat. posuda od pet litara biduum (lat. prilagodba svrsi bidon (fr. popravljanje oštećenih listova. biblion. lat. bikefalan biceps (lat. buffet. dvoglavi mišić nadlaktice bicikl (engl. buffetto) prodavaonica jela i točionica pića. grč. grafo opisujem) opisivanje biblioteka. st. mania oduševljenje. bis. dva lica (nadimak rimskog boga Janusa). cyclus krug) vozilo sa dva kotača koje se pokreće nogama biciklist (eng. bibliotheke zbirka knjiga) knjižnica.) u roku od dva dana bienalan (lat. tj. biblion. radi originalnosti tiska. biblion knjiga. rijetkosti. biblijski izraz bicefalan (lat. biennis) dvogodišnji bienalije (lat. bidon mijeh) kanta. bi-. kada u kojoj se kupa sjedeći bidens (lat. manteia proricanje) proricanje iz mjesta na koja najprije padne pogled kad se knjiga. npr. popravci uveza. njihove sudbine itd. mirni oblici. bicinium. spisateljstvo. poznavanje Svetog pisma (Biblije). bicycle. pravljenje (ili: izrada) knjiga bibliopol (grč. prostodušni naivac) umj. nomia) znanost o uređenju biblioteka i upravljanju bibliotekama biblioterapija (grč. onaj koji svoje knjige nerado posuđuje biblioteka (grč. therapeia liječenje) "liječenje knjiga". rukopisi koje je Vezuv (vulkan) zatrpao u Herkulaneju i Pompejima te su zato dobili mineralan izgled bibliologija (grč. biblion) stručno poznavanje Svetog pisma. tafos grob) "sahranjivač knjiga". canere pjevati) glaz. karakteristike: jednostavnost. bibliologia) znanost o knjizi i knjižarstvu uopće. bibliotheke. bibliomanija (grč. rasprava o raznim izdanjima Biblije biblioman (grč. ormar u kojem se drži piće. tj.. bibliotheke) knjižničar bibliotekografija (grč. biennis) mn. bicchiere) čaša bide (fr. osobito Sveto pismo. tal. biblion. anat. geol. biblion. okamine lišća. kefale glava) v. naziv za malograđanski jednostavni stil (posebice za pokućstvo) koji je nastao u Srednjoj Europi početkom 19. otisci lišća na kamenu. ushićenje) bolesna strast za skupljanjem knjiga iz sasvim osobitih razloga. bidet. kompozicija za dva glasa bićerin (tal. bibliopoles) knjižar. Biedermeier poštenjačina. znanost o Svetom pismu. dvozube vile bidermajer (njem. znanost o uređenju biblioteka bibliotekonomija (grč. biblion. limenka. bi-dens) dvozubac. bibliotheke. dvogodišnje biljke bienij (lat. tehničke opreme.biblioliti 176 bife biblioliti (grč. biblion. knjigoljublje bibliomantija (grč. nasumce otvori bibliopeja (grč. na nekoj zabavi) . zalogajnica. starosti. znanost o Svetom pismu biblizam (grč. biblistika (grč. biennium) razdoblje od dvije godine bife (fr. bis. rok od dva dana. lithos kamen) mn. bicyclist) vozač bicikla bicinij (lat. tal. poieo činim) vještina sastavljanja (ili: pisanja) knjiga. dezinfekcija i si. bidetto) posuda za pranje intimnih dijelova tijela. mainesthai oduševljavati se) onaj koji strasno skuplja knjige iz nekih sasvim osobitih razloga. biceps) koji ima dvije glave.) vrijeme od dva dana. bot. prodavač knjiga bibliotaf (grč.-fr. zbirka knjiga bibliotekar (grč. biblion) biblijska riječ. stol s hladnim jelima i pićima (npr. ploška.

dvoobličan biformitet (lat. bigener) dvospolan. bis. grč. srebrni novac bez propisne količine srebra bijonaža (fr. bigarrer. onaj koji se pravi daje strogo religiozan.bifedžija 177 Bikfordova vrpca bifedžija (fr. smjer u američkoj psihologiji koji zanemaruje neka unutrašnja (psihička) stanja ili procese. bis. kefale glava) dvoglav. rijeke Big Ben (engl. licemjerje bigotirati (fr. pretjerana pobožnost.) veliko zvono na zgradi Parlamenta u Londonu bigamija (lat. grananje ili cijepanje na dvoje. npr. nego se zasniva na određenoj zakonskoj vezi situacije i reakcije bihude (tur. vjerski zatucan. bikarbonat sode bikefalan (lat. bezrazložno bijon (fr. Biicherschrank) ormar za knjige biheviorizam (engl. biformis) s dva oblika. gamos brak) dvobračnost. iz perz. billon) slitina od srebra i bakra (sa znatno više bakra) od koje je prije pravljen sitan novac. billonneur) podmetač nepropisnog ili lažnog novca bijonirati (fr. licemjer bigotan (fr. po tom naučavanju ponašanje živih bića ne može se objašnjavati duševnim činjenicama. grč. biglizo) slavuj evo pjevanje (pjevati izvijajući melodiju) bigot (fr. billonnage) nedopuštena trgovina novcem male vrijednosti. konac) dvonitan.) onaj koji slijepo vjeruje. bicefalan Bikfordova vrpca stijenj. bogomoljac. bifer) bot. bogomoljstvo biheršrank (njem. a upotrebljava se za izazivanje eksplozije dinamitnih i piroksilinovih naboja . dvoženstvo bigamist (lat. licemjerje. bis. camera) dvodomni sustav u uređenju države bikarbonat (lat. grč. npr. krivotvorenje novca. bi-. bis. bi-. stupanje u nov brak prije nego što je stari poništen. bis. vrpca koja polako gori. bifluere) račvanje rijeke bifoličan (lat. bifurcatio) račvanje. bogomoljstvo. folium list) bot. koji ima dva cvijeta bifluencija (lat. bigot) praviti se svecem. bis. filum nit. hermafroditski biglisati (grč. koji dvaput godišnje nosi plod ili cvjeta bifilaran (lat. biformitas) dvoobličnost biftek (engl. buffet) vlasnik bifea biferan (lat. dvolisni biforman (lat. bi-. dijeljenje na dva kraka. beefsteak) kuh. floris cvijet) bot. bakreni novac s nešto srebra. bigot) koji pretjeruje u pobožnosti. dvoženac bigamistica (lat. išarati. lat. karbonat sa dva ekvivalenta ugljične kiseline prema jednom baznom. biglao.) uzalud. bicarbonas) kem. grč. ukrasiti šarama bigeneričan (lat. koji visi o dvjema nitima (u elektrotehnici) bifloran (lat. nego promatra samo ponašanje životinja i ljudi. gamos brak) čovjek koji ima dvije žene. flos. gamos brak) žena koja ima dva muža bigarirati (fr. bigoterie) vjerska zatucanost. goveđi odrezak debljine 4 cm napola pečen na jakoj vatri bifti (engl. bivariare) šarati. licemjeran bigoterija (fr. behaviour ponašanje. dvorodan. bigotisme) tobožnja svetost. vladanje) psih. sa dva cvijeta. pretvarati se bigotizam (fr. genus rod. podmetanje lažnog novca bijoner (fr. fitilj. billonner) podmetati nepropisan ili lažan novac bikamerizam (lat. koji ima dva spola. beef-tea) vrlo jaka juha od usitnjene govedine bifurkacija (lat.

bi-cornis) zool. bilis. ravno dno u sredini lađe. billeter) stavljati na robu ceduljice s cijenom. dvousneni suglasnik (b. saldiranje. bilden) šatr. vježbati. pren. billion) u Njemačkoj: milijun milijuna (1. novčanica biletirati (fr. s dva roga bikromatičan (lat. bilieran (lat. dvobojan. npr. izvesti završni račun. bije a ordr (fr. izvršiti usporedbu prihoda i rashoda u trg. billarder) u biljaru: jednim udarcem takom loptu dvaput dodirnuti. snažan čovjek. posjetnice i si. bis. bikromatični harmonij sprava za postizanje četvrtine tonova kod glasovirskog rasporeda tipki biksin (lat. bi-conjugatus) dvostruko sparen bikornan (lat. sitni tiskarski poslovi (karte. u dvije boje bikonkavan (ni.000.000.) preko telegrafa bildati (njem. bilanx) trg. bilge) pom. billiaire) koji se tiče žuči. umišljeni gizdavac. chroma boja) dvobojan. billet) trg. željezničke karte i dr. željezničkih karata itd. m) bilanca (fr. bilanx s dvije zdjelice) trg. Bild slika. bilateralni kontrakt ugovor koji obvezuje obje ugovorne strane bilboquet čit. izvesti zaključak o završenom poslu bilardirati (fr. bi-. razvijati mišiće bilder (njem. bi-concavus) opt. donji dio lađe bilet (fr. p.) vlastita mjenica. prodavaonica ulaznica. billiarde) tisuću bilijuna bilijun (fr.000) .) priznanica ili mjenica koja se isplaćuje donositelju. v. billet au porteur čit. bilden) čovjek koji posebnim vježbama razvija svoje mišiće. apparatus oprema) uređaj za prijenos slika (crteža. snob bildž (engl. od dviju boja. jednim udarcem udariti dvije lopte. obostran.) banknota. željezničkih karata. dvorog. labium usna) gram. latus strana. bixa) kem. krajnji ishod nečega. ispupčen s obiju strana. bikonveksna leća bikojajugiran (lat. četvrti stupanj (četvrta potencija) neke veličine. grč. saldo bilancirati (lat. bilateralis) dvostran. bi-quadratus) mat. bilancio. milijarda (1. tisk. bilis. pren.000). gimnasticirati. biletura (fr. knjigama. obično krajem svakog mjeseca i svake godine.bikoloran 178 bilijun bikoloran (lat. billet) prodavanje ulaznica. bije a porter (fr. udubljen s obiju strana npr. crvenožuta supstancija u žuči bilijarda (fr. lat. fotografija. tal. lat. bis. bilan. zaključiti neki posao. usmjeren na suprotne strane. pod orlean biku (sanskr. billet de batique čit. za konja: izbacivati prednje noge bilateralan (lat. bilboquet) igra u kojoj se lopta hvata na štap. u Francuskoj: tisuću milijuna. bhikku) budistički redovnik prosjak bikvadrat (lat. bikonkavna leca bikonveksan (lat. bi-convexus) opt. usporedba prihoda i rashoda na kraju jednog računa. bije a bank (fr. bilboke (fr. drveni prutić kojim se stavlja zlato pri pozlaćivanju bild (njem.000.000. ulvus smeđežut) kem. fizički razvijen. mjenica koja se isplaćuje samo izdavatelju. bikvadratne jednadžbe jednadžbe četvrtog stupnja. billet a ordre čit. žučni bilifulvin (lat. bicolor) bot. prodavati ulaznice. žučno žutilo.). bikvadratni korijen četvrti korijen neke veličine bilabijal (lat. suglasnik koji se izgovara s obje usne. završni račun o prihodima i gubicima koji se izvodi s vremena na vrijeme.000. fr. autografa i si.

kazalište binaran (lat. mrzovoljan bilirubin (lat. billard) društvena igra štapom i kuglama od bjelokosti na četverouglatom stolu presvučenom zelenim suknom biljariti (fr. prodavač ulaznica za predstave. bilis žuč. prijetvornost. žučno crvenilo. grč. loupe) opt. bulletin. naprasit. dvočlan bimenzan (lat. bi. kratak. listak. fr. binarius koji sadrži dva. cedulja. bis dvaput. bis. dvomjesečje. bimestar bimestar (lat. srdžba. slitine s više primjesa nego čiste kovine.). tek pošto bude triput pročitan i primljen u oba doma. billa. žutozelen. bijes biliskopija (lat. kristalno staklo biman (lat. od dva dijela. uporaba dvaju jezika u govoru. bis. ljutnja. dvoličnost biliozan (lat. govor) dva književna djela istoga pisca koja predstavljaju jednu cjelinu bilon (fr. prodavač karata (željezničkih itd. bille.bilin bilin (lat. dok je kovanje srebrnog novca zakonom ograničeno. monometalizam bimilenij (lat. služben dnevni izvještaj (npr. lingua jezik) dvojezičnost. žustar. pren. pren. zelena tvar žuči bili (engl. manus. sc. fr. millennium) jubilej od dvije tisuće godina. billard) igrati biljar biljetar (fr. fr. bulla) prijedlog. bilis žuč. bimenzis bimestran (lat. dobro se vidi i danju i noću 179 binaran bilupa (lat. billetier) kaz. skopein gledati) pregled žuči biliverdin (lat. lingua jezik) dvojezičan. rubinus) kem. crvena supstancija u žuči bilis (lat.) vrsta argentinskog pučkog tanga bilten (fr. o aktualnim političkim pregovorima i si. prijetvoran. dvojedinični . lux svjetlo) svjetlosna reklama proizvedene fluorescentnim cijevima.) biljetarnica (fr. razdražljiv. koji govori dva jezika. bilinguis. zakonski prijedlog (u Engleskoj). bis. bullettino) dnevno priopćenje. potvrda. billet) blagajna. glavni sastojak žuči bilingvičan (lat. dvotisućljeće bina (njem. bilis) kem. povećalo (lupa) s dvije leće biljar (fr. bimanus) dvoruk bimembričan (lat. lat. logos riječ.) med. mjesto gdje se prodaju karte. bimestris) dvomjesečni bimetalizam (lat. priznanica biluks (lat. biliosus. koji se sastoji od dvije jedinice. billon) manje vrijedno zlato i srebro. pren. ulaznice biljur (ar. bimestre. bimensis) razdoblje od dva mjeseca. bi. bimensis) dvomjesečni bimenzis (lat. pren. također: pisamce. tal. žuč. u Francuskoj: sitan bakreni novac bilonga (šp. podnosi kralju. mjenica bilogija (grč. koji se. nepotpuni bimetalizam onaj kod kojega i zlatni i srebrni novac vrijedi kao kupovno i platežno sredstvo. bilis. lat. priznanica. grč. prijek. beryllus. od dva) dvojni. dvoličan.dvaput. Buhne) pozornica. bilis) žučan. o stanju na bojišnici. bis. lat. o sjednici ministarskog vijeća. ballur kristal. cedulja. bili. bini po dva. sa dva člana. prepredenost. s tim što zlato vrijedi kao osnova i što se može neograničeno kovati. izborni listić. pun žuči. žučno zelenilo. tempus) v. berillos beril) gorski kristal. supr. metallum) dvojni novčani sustav neke zemlje po kojem zlato i srebro imaju stalnu i određenu vrijednost u međusobnom odnosu i oboje služe kao podloga papirnom novcu. bimembris) koji ima dva uda. prepreden bilingvitet (lat. o zdravstvenom stanju. vert zelen) kem.

dio fiziologije koji se služi fizičkim metodama u ispitivanju životnih pojava biofon (grč. ta fainomena pojave. bios. fysis) dio biologije koji se bavi stvarnim međusobnim odnosima živih bića. vrpca. naprava za prilagođavanje svjetlosti na pozornici i u kazalištu binenšprahe (njem. Biihne pozornica. logia znanost) v. životne jedinice manje od stanica živih bića.binda binda (njem. dynamis sila) znanost o životnim silama i životnoj djelatnosti. dvočlani. koinos zajednički) životna zajednica.(grč. bios. kolonija bioblasta). biodinamički bioenergetika (grč. koji se tiče binoma binub (lat. lat. bios život. ovratnik. knjiga. biol. foros koji nosi) mn. svih životnih procesa. scensko izražavanje. zemička binokl (fr. vladara i dr. Sprache jezik) kazališni govor. logia) znanost o životnim pojavama biofizika (grč. npr. biblion. regulator) kaz. pojas binen-regulator (njem. bios. bios. životni bioaritmetika (grč. biofori biocenologija (grč. veoma složena bjelančevinasta tijela koja su pravi i glavni nositelji života. govor kojim se trebaju služiti glumci na pozornici binica (tal. skup živih bića koja žive u nekom određenom dijelu "životnog prostora" (biotopa) biocentrično promatranje (grč. centrum središte) fil. koinos) znanost koja se bavi proučavanjem biocenoza. genos podrijetlo) biol. bios. bios) predmetak u složenicama sa značenjem: život. biocenotika biocenotika (grč. jednostrano promatranje prirode i njezinog razvoja. bini. energeia) fil. binsk taši) veliki kamen s kojega se uzjahuje na konja binjiš (tur. oculus oko) s oba oka. grč. na kojima se temelje prirodne pojave. život se sastoji u neprestanom raspadanju i obnavljanju tih biogen a . arithmetike) znanost koja se bavi izračunavanjem prosječnog trajanja ljudskog života biobiliografija (grč. zavoj za oba oka binokularan (lat. nomos zakon) fil. nomos) mat. promatranje prirode samo sa stajališta ljudskog života i njegovih vrijednosti biodinamika (grč. bios. bios. dvočlani izraz binomizam (lat. med. prema Altmanu. energetika cjelokupnog života. Biihne. binocle) naočale. zbivanja biofenomenologija (grč. uglađen i istančan govor. grafia) popis djela i knjiga koje se odnose na život i rad nekog čo- 180 biogen vjeka (pjesnika. petlja. binario udvojen) kruščic od dva dijela. nositelji života. povoj. Binde) veza. koji je prilagođen za oba oka istodobno binom (lat. lat. = bioblasti biogen (grč. bios. grč. dalekozor za oba oka. bios. veličina koja se sastoji od dva dijela. zavoj.) bioblasti (grč. filozofa. a ± b. prid. bios. sa dva člana. bios. fone glas) uređaj za prikazivanje fotografskih slika koje istodobno i govore ili pjevaju biofori (grč. polinom od dva člana. shvaćanje da postoje dvije vrste zakonskih odnosa: kauzalni (uzročni) odnosi. binyš) čohani ogrtač (s krznom) bio. bi-. bi-. bi-. i njima odgovarajući zakoni na kojima se temelje duševne (psihičke) pojave binomni (lat. nomos) mat. najmanja jedinica svih životnih pojava (stanica je. binubus) čovjek koji se dvaput ženi binjektaš (tur. bios. bios. biol. koinos zajednički. dio ekologije biocenoza (grč. blaste klica) mn.

genesis postanak. prema određenim znacima na tijelu. logos) fil. lat. dijeli se na fitogeografiju (geografiju bilja). pravac u teoriji spoznaje koji spoznavanje smatra činom održanja i unapređenja života. prid.-lat. crta na dlanu i drugih tjelesnih karakteristika biomehanika (grč. krijesnice. tj. bios. zakonima nasljeđa i prilagođavanja uvjetovano. manteia proricanje) 1. biologia) znanost o životu. genos) povijest razvoja života biogeografija (grč. ona filozofija koja na pojmu "života" izgrađuje cjelokupni pogled na život i svijet. bios. osobito pojave nasljeđa. bios. chemeia) dio fiziologije. grafo) umijeće opisivanja života. to klima nagib. u širem smislu: proučavanje i mjerenje životnih sposobnosti čovjeka. životopisac. šarlatansko pretkazivanje trajanja života na osnovi kucanja bila. bios. raznih zraka na ljudski organizam i uopće na sve što živi bioliti (grč. biologos) znanstvenik koji se bavi proučavanjem podrijetla i uvjeta života biologija (grč. zoogeografiju (geografiju životinja) i antropogeografiju (geografiju čovjeka) biograf (grč. logos) fil. bios. prid. ponavljanje filogeneze ili razvoja svih predaka koji čine razvojni lanac dotične jedinke" (Haeckel) biogeneza (grč. životopis biografika (grč.biogenetski 181 bionegativan tijela i pojava koje su za njih vezane (zoologija i botanika). bios. grafia) znanost o rasprostranjenosti živih bića. bios. bios. biografia) opisivanje (ili: opis) života. metria) grana biologije kojoj je cilj matematičko izračunavanje i određivanje raznih životnih pojava. poremećaji u razvoju. 2. bios. rađanje) razvoj života biogeneza (grč. magnes) magnetna sila koja se nalazi u organskim bićima. neke ribe) biomagnetizam (grč. biogenetski zakon zakon po kojem je "ontogeneza ili razvoj bića kratko i brzo. ge zemlja. genos) koji se tiče razvoja života. podrijetlo. pisac biografije. elektro-biologija znanost o električnim uvjetima života biljaka i životinja biologist (grč. bios. negare nijekati) koji je nepravilan i nepovoljan za život i životne funkcije ili za potomstvo (nakaze. je li se novorođenče rodilo živo ili mrtvo. mechanike) znanost o mehaničkim procesima na živim bićima i u njima biometrija (grč. bios. znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u zdravom i bolesnom organizmu bioklimatika (grč. grana sociologije koja postupa po biološkim analogijama biolominiscencija (grč. lithos kamen) geol. sudsko-liječničko utvrđivanje. grafo pišem) onaj koji opisuje život. predjel u pogledu zemljopisnog položaja) znanost koja proučava utjecaje atmosferskih promjena. umijeće pisanja biografija biokemija (grč. sredstvom u borbi za opstanak. biografski biografija (grč. kamenje koje je uglavnom nastalo od okamenjenih ostataka životinja i biljaka biolog (grč. nepovoljne varijacije duhovnih sposobnosti i sve što je izrazito bolesno ili boležljivo) biogenetski (grč. bios. osobito znanost koja se bavi proučavanjem organskih prirodnih . bios. bios.) svijetljenja živih organizama (npr. bios život. pristaša biologizma biologizam (grč. biomagnetni biomantija (grč. njegovih fizičkih i psihičkih osobina bionegativan (grč. bios.

ispitivanje je li u nekom tijelu bilo života. bios. bios. ovako je njem. lat. bios. člana društvene zajednice. pod biorizacija biosfera (grč. bios) 1912. bios. litosfcru i hidrosferu budući da živih bića ima i u zraku. razmnožavanja itd. orao vidim) med. technike) dio tehnike koji se tiče živih bića i života uopće: nasljeđa. i u zemlji. životinje i biljke koje potječu od jedne jedinke i pokazuju ujednačene i postojane odlike biotipologija (grč. npr. psyche. bios. panpsihizam biopsihologija (grč. slike stvari i bića koje se kreću kao da su žive 182 biotit bioskopija (grč. psyche duša) fil. skopein gledati) uređaj koji prikazuje žive slike. psihobiologija biopsija (grč. kao animalno biće biostatika (grč. sfaira kugla) cjelokupan prostor na Zemlji stalno nastanjen živim bićima. bios. skopein gledati) ispitivanje ima li neko tijelo sposobnosti za život. bios. pretpostavka da sve životne pojave imaju svoje psihičke procese. bios) znanost o životu biotip (grč. električna bioskopija utvrđivanje smrti pomoću električne struje biosociologija (grč. životni biotika (grč.bionika bionika (kratica od biologija — elektronika — tehnika) znanstvena grana koja traži polazne točke za rješenje tehničkih problema u uzorima što ih čovjeku pruža sama priroda bionomija (grč. logia) znanost o živim bićima biopsihizam (grč. bios život. biol. heksagonalni ili magnezijski tinjac (nazvan po fr. države itd. statike) znanost o zdravstvenom stanju i prosječnom trajanju života ljudi koji žive pod određenim okolnostima.. psihičke. znanstveniku Biotu) . organizama koji izazivaju vrenje itd. v. pronađena metoda sterilizacije mlijeka tako da zadrži karatker sirovog mlijeka. nomos zakon) znanost o zakonima koji vladaju životom bionti (grč. endokrine. prirodnjak Ernest Haeckel (1866. socius drug) dio sociologije koji proučava društveni značaj ljudskog životnog vijeka. typos otisak. techne. g. bios. bios. mehanike razvoja. logia znanost) znanost koja se bavi proučavanjem različitih tipova ljudi u istoj etničkoj skupini tako da ispituje biološke. i u vodi) bioskop (grč. nekog područja. tou ontos postojeće. životni prostor (obuhvaća: atmosferu. ontos. način kliničkog ispitivanja uzimanjem (operativnim putem) djelića nekog organa sa živog čovjeka kad se sumnja na kakav tumor (rak. logia) fil. bios. bios. seksualne i druge karakteristike biotit min. praktične eugenike i medicine biotehnologija (grč. usp. biće) mn. biotičan (grč. stanovnika nekog grada. bios. on. bios) koji se tiče života. npr. a čovjeka. typos) čist tip. bios. prilagođavanja. sarkom) biorizacija (grč. čista rasa. bios. bios) v. biotehnika (grč. to on.) nazvao fiziološke jedinice koje su većinom sastavljene od morfoloških jedinica i koje predstavljaju jedinstveno živo biće bioontologija (grč. logia) proučavanje i primjena životne djelatnosti najmanjih životinjskih i biljnih bića (mikroorganizama) na privrednu djelatnost. funkcionalne. tj. veoma brzo zagrijavanje mlijeka do 75 °C i naglo rashlađivanje pomoću posebnog uređaja — biorizatora biorizator (grč.

pretežno formalističkom duhu biroutenzilije (fr. poluvunene tkanine birago voj. bios. bipedis) koji ima dvije noge. raspolovljavanje biped (lat. okrećući balvan nogama. bios. sofia) životna mudrost. po drugi put. Wirtshaus) krčma. protivnika izbaciti iz ravnoteže i tako svaliti u vodu birmati (njem. ukočenost. birokracija birokratski koji se tiče birokracije biromanija (fr. Biragu (1792—1845) biraj (fr. vunom ili kostrijeti birarija (tal. bis. još jedanput.) šport u šumskim predjelima na sjeveru SAD-a: protivnici stoje svaki na jednom kraju balvana koji je spušten u brzu rijeku i nastoje. bipedalis) dug ili širok dvije stope. vinska plijesan. glatka ili keplana polusvilena tkanina s pamukom. s dva suprotna pola bira (fr. antička ratna lada sa dva reda vesala koji su stajali jedan nad drugim biren (fr. dvonog biplan (lat. Burger-meister) gradonačelnik. općinski sluga. werben) nagovarati nekoga da stupi u plaćeničku vojsku biro (fr. burat) trg. kancelarijski pribor birov (mađ. krateo) uskogrudna vladavina činovništva koja ispravnost forme pretpostavlja stvarnoj svrsi svojeg posla. sol vinske kiseline. planum ravan. ravna površina) zrak. bureaucrate) službenik koji je u obavljanju dužnosti strog. sustav upravljanja u kojem vlast drži činovništvo ne vodeći računa o stvarnim interesima ljudi. bakrorezac.biotomija biotomija (grč. znanost o stanju u kojem se tijelo nalazi u raznim životnim dobima biotop (grč. gostionica birza (lat.) ovca kratkog kudravog runa birling (engl. ponovno . predsjednik mjesnog odbora 183 bis birka (mađ. općinski starješina.i osobito u analitičkoj kemiji) birgermajster (njem.) točionica piva. bureau. kancelarijske potrepštine. burino) dlijeto. bi-pes) dvonožna životinja. sitničavost i uskogrudnost u službenoj dužnosti. biremis) čamac s dva vesla. nazvana po pronalazaču. bipartitio) dijeljenje na dva dijela. tj. topos mjesto) mjesto življenja neke životne zajednice (biocenoze) biozofija (grč. tal. temno režem) znanost o raščlanjivanju živih tijela. lat. bureau. vrsta lakih poljskih mostova. bureau. kancelarijsko osoblje birokracija (fr. tartarat bis (lat. burail) trg. utensilia) mn. vrsta popelina od fine svile i vune birema (lat. službenik koji misli da se sve rješava samo za uredskim stolom birokratizam (fr. biro sudac). navika) da se svi upravni poslovi urede u kancelarijskom. skalom (upotrebljava se za mjerenje malih količina ttku *u. bakrorez bireta (fr. austrijskom inženjerijskom časniku K. mania) želja (ili: težnja. burette) kem. ured. bureau. dvostopni bipedan (lat. predsjednik općine. bi-pes. zrakopolov s dvostrukim krilima bipolaran (lat. glaz. bis. poljar birtija (njem. polus stožer) dvopolan. burato) pisaći stol. naučavanje o praktičnoj mudrosti u životu biparticija (lat. pisarnica. pivnica biratina (fr. buratine) trg. čuvar polja. grč. staklena cijev s ljestvicom. birsa koža) prevlaka iznad (pokvarenog) vina.) dvaput. grč. krut i ohol. dvonožac bipedalan (lat. tal. krateo jak sam) v. kancelarija. grč. birokratizam birokrat (fr. pes noga. bios. burin. bis. bureau. odjel. vrsta polusvilene.

dvoredan bisernica (tur. bistro) nekada: vinotočje. naučavanju biskup je nasljednik apostola biskupija (grč. crkvi. bisextilis) prijestupni. episkopia) područje jednog biskupa biskvit (fr. biscuit. u dva niza. syllabe slog) gram. šećerni dvopek. dvostruka torba (u Lici). bistori) kir. bigeneričan bisekstilan (lat.) sitan novac od 12. bis. cimeta. čuvar) visoki dostojanstvenik u Kat. biscotin. temeljit bitevija (tur. bisextus) prijestupni dan. bis. masivan. ljudina. dvaput kuhan) dvopek. niz) koji ima dva reda.) nužda. biscotto. biisre) kuglasta tvorevina oko zrnca pijeska ili oko kojeg drugog stranog tijela koje je ušlo u ljušturu nekih školjki. bis. byssos pamuk. bis. pakostan bisilabičan (lat. bis dvaput) ponovno pjevati ili svirati nešto već izvedeno i tako udovoljiti publici biskoten (fr. vrsta najmanje tambure. obojiti) čađavom akvarelnom bojom bistro (fr. dvospolan. Bischof biskup) piće od crnog vina. lat. bizonjo (tal. polovljenje bisekcija (lat. bisekstus bisekstus (lat. sexus spol) v. tal. polovljenje biseksan (lat. obično dug 7 do 8 cm bisus (grč. po rimokat. lithos kamen) min. theos bog) vjerovanje u dva boga. klinčića i šećera bit (engl. torba na sedlu bisegment (lat. u slučaju potrebe (na mjenicama) bisolit (grč. segmentum odsječak) mat. buste. koji se može podijeliti na dva dijela bisegmentacija (lat. bis. polovica. tj. od dva sloga bisirati (lat. veljače biseksualan (lat. biscroma) glaz. bis coctus dvaput pečen. n. bistoquet) biljarski štap bistrirati (fr. sectio) dijeljenje na dva (obično jednaka) dijela. snažan. dvoboštvo biter (njem. segmentum) mat. al bisogno čit. byssos pamuk) veoma fina i skupocjena pamučna ili lanena tkanina starih naroda. osobito kip koji prikazuje glavu i gornji dio prsiju bistoke (fr. osobito Egipćana bišof (njem. tal. prim bisig (njem. dijeljenje na polovice ili na dva (obično jednaka) odsječka. segmentum) mat. bi-. grč. okrugli dvopek 184 bitevija biskroma (tal. bitevi čitav) jak. biisre) školjka koja proizvodi biser. bissac) mn. bissig) zajedljiv. temeljan. bistrer) slikati (ili: bojiti. narančine kore i soka. potreba. srodan s azbestom bista (fr. bitevi) plosnato koplje. usp. okrugli kolačić. episkopos nadzornik. tal. bisekstilna godina prijestupna godina (s 366 dana). čvrst. bitter gorak) vrsta gorke rakije bitevi (tur. trideset drugi dio neke note biskup (grč.5 centa (SAD) ili 3 penija (Velika Britanija) biteizam (lat. bis. nož s pokretnom oštricom koja se može zatvoriti. busto. bis. hermafroditski biser (tur. danas: ekspresni restoran bisturi (fr. bistouri. biscottino) mali. kao odsječak jedne linije ili površine bisegmentabilan (lat. s jednim prijestupnim danom. ljudeskara . dvaput pečen porculan bez cakline (glazure) bisogno čit. mineral svilenkasta sjaja. grč. bis. series red.bisage bisage (fr. onaj dan koji se svake četvrte godine dodaje nakon 28. al bizonjo (tal.) trg. sexus spol) koji ima oba spola. čovjek "kao od brijega odvaljen". stvara se od sedefa i ima lijep bjelkast sjaj s preljevima te se smatra dragocjenošću i upotrebljava za nakit biserijalan (lat. Brust) poprsje. tal. dvosložan.

prati pjevanje starih ljubavnih i ratničkih pjesama bivak (fr. asfaltirati bituminizacija (lat. beaverteen) trg. i radili na povijesti. bituminosus) sličan zemljanoj smoli. pri liječenju sifilisa i dr. Bizantion) znanstvenik koji se bavi proučavanjem duhovne i materijalne kulture u starom Bizantu bizantologija (grč. bivouac) voj. element atomske težine 209. grčki pisci koji su pisali od vremena Konstantina Velikog (325. trgovački posao bizon (grč. god. hebr. biver (eng. bizarre) čudak. engleska pamučna tkanina (upotrebljava se za zimske hlače) bivertin (engl. beaver) trg. redni broj 83. divlji bivol. neobičnost. buffalo. petrolej. bakar. Bizantion) 1. npr. Bizantion) koji se tiče Grčkog ili Istočnorimskog Carstva. logia) znanost koja se bavi proučavanjem cjelokupnog života (duhovne i materijalne kulture) starog Bizanta bizantski (grč.) pa do pada Carigrada (1453.) biznis (engl. nafta. zlatnici grčkih careva bizantinizam (grč. olovo. ili se zamjenjuje dvama atomima vodika. god. grub vunen porhet bivij (lat. kao npr.). geografiji. bi-. naziv za sve one elemente kod kojih se jedan atom spaja sa dva atoma vodika. koji ima dvije vrijednosti. teologiji. mošus 185 bizon bizantinci (grč. valere vrijediti) kem. raskrižje bizam (lat. pren. koji sadrži u sebi zemljanu smolu biva glaz. pren. business) posao. čudnovat. Bizantion.0. nalazi se kod nekih životinja. bisamum. osobito ugljikovodične tvari smolasta mirisa. premazati) zemljanom smolom. bythos dubina. do propasti Bizantskog Carstva. ima 4 žice po kojima se udara drvenim štapićima. sumpor. cink. dvovrijedan. željezo i dr. osebujnost bizmut (lat. osobito kod moškavca (upotrebljava se kao miris i kao lijek za jačanje živaca). 3. neobičan bizarnost (fr. znak Bi (upotrebljava se i kao antiseptičko sredstvo. Bizantion) 1. mn. bitumen) pretvaranje u zemljanu smolu. poljski logor. retorici i poeziji. analitici. filozofiji. pokorno služenje i podilaženje vladarima i njihovim prohtjevima. stanovanje vojske pod malim šatorima bivalentan (lat. čudesan. japanski narodni instrument. američki divlji bivol . sustav vladavine sličan onome u Istočnorimskom Carstvu gdje je neograničeni vladar bio istodobno glava države i Crkve te dopuštao svojim dvorjanima i ljubimcima da utječu na najvažnije državne poslove. 2. valens koji vrijedi. u asfalt bituminozan (lat. bizzare) čudnost. arheologiji. tj. kisik. besem) gust sok jakog i ugodnog mirisa. bizarre) čudan. 2. bison) zool. odnosno sa dva atoma drugog nekog jednovalentnog elementa. sličan lutnji.bitometrija bitometrija (grč. bituminirati (lat. osobenjak. bizantska umjetnost. bitumen) prevući (ili: pokriti. asflat i si. zubar (u Europi). bismutum) kem. metron) mjerenje dubine (pomoću viska ili proračunavanjem) bitumen (lat. bivium) mjesto gdje se sastaju dva puta. bitumen zemljana smola) smjese organskih zapaljivih tvari koje se javljaju u zemlji. puzanje pred višima. nastran. koji se dvolično ophodi bizar (fr. od dvije vrijednosti. nastran čovjek bizaran (fr. a umišljenost prema nižim od sebe bizantolog (grč.

belogvardeec) "bijeli gardist". blasfemos) bogohulan. bijela boja. blasfemos) bogohulnik. prazno. huljenje na Boga. koriti. im. tekućina iz koje nastaju čvršći sastojci u organizmu blastocistis (grč. neispisani papir. čist. prešućivanje. bijouterie) trgovina dragocjenostima. klica. neograničena punomoć. tvornička rukotvorna izrada nakita bjanko (tal. kystis mjehur) fiziol. tj. kuditi. grdnja. blanc bijel) neispisano ovlaštenje. dragocjenost. obeščašćivanje blasfemist (grč. blastos klica.) glaz.bizonalan 186 blastomikoza bizonalan (lat. bjelina. područje) podijeljen na dvije zone. nepopunjena mjenica (samo s potpisom) bjelogardijac (rus. huljenje. čist. mladica. blastos klica. tobožnje trgovanje radi špekulacije razlikom u cijenama. nakit. bi-. zametni mjehurić blastoderm (grč. psovka. uzorak priznanice ili ovlaštenja (prije nego što se ispuni) blankizam struja u francuskom revolucionarnom pokretu kojoj je začetnik francuski socijalist L. zaborav. iznijeti na loš glas. dragulji. bianco) v. grč. neispisan. akutna i kronična bolest . obrukati. koji se sastoji od dvije zone bizzarria bicarija (tal. kredit bez pokrića. pokuditi. onaj koji se temelji na osobnom povjerenju. oskvrnitelj blastem (grč. ukras. dragulj. Vrangelove i dr. neslužben i podrugljiv naziv za vojnika Denjikinove. Blanqui (1805—1881) blanko (tal. neispisan. pogrdan blasfemija (grč. bjelina) trg. blamage) sramota. bjanko mjenica čista. blekaut (engl. bogohuljenje.) vrsta američkog plesa u 4/4 taktu. blekvud (engl. blek-botom (engl. bjanko. punomoć samo s potpisom. nepopunjeno mjesto na mjenici ili punomoći. tj. bijou) nakit. mykes gljiva) med. bleichen) blijediti. čist formular. blaste klica. zone pojas. kuđenje blamirati (fr. A. fiziol. blankotrgovanje prividno. oksidirati (osobito: bojiti kosu u svjetliju boju) blamaža (fr. blanko-mjenica čista (ili: nepopunjena) mjenica blanš (fr. blankokredit otvoren kredit. blastos klica. bruka. blanchet) ljekarničko cjedilo od bijelog sukna. merizomai razdvajam) stanica nastala brazdanjem jajeta u početku embrionalnog razvoja blastomikoza (grč. blasfemia) pogrda. tal. potpuna sloboda djelovanja.) crno ebanovo drvo na Madagaskaru blajhati (njem. carte blanche čit. grditi blank (fr. dragi kamen bižuterija (fr. potpuno odriješene ruke. blastema) bot. činiti blijedim. pisum. blamer) osramotiti. kart blanš (fr. loš glas. osobito skrivanje nekih činjenica od strane službenih vlasti u političke svrhe blackwood čit. rizi-bizi) bižu (fr. kožica zametnog mjehura (blastule) blastomera (grč. blanko-oulaštenje neograničeno ovlaštenje. bianco bijelo. dragocjenosti. blanko-akcept primanje mjenice na kojoj još nisu ispisani svota i rok plaćanja.) šutnja. bijel. ukor. blanche) pr. nastao nakon Prvog svjetskog rata (kreatori američki Crnci) blackout čit. prijekor. pisello) grašak (usp. blanche) bijel. izdanak. đerma koža) fiziol.) čisti bijeli. vrsta pjenušca blanše (fr. bjelilo blanket (fr. vojske koja se za vrijeme građanskog rata u Rusiji borila protiv boljševika black-bottom čit. blanc. brz skok iz jedne vrste tona u drugu biž (lat. sukno za filtriranje blasfeman (grč.

očiju. blenna. dio dodan zidu s vanjske strane. bacati nekom prašinu u oči u cilju obmanjivanja blena (grč. bluff) plašiti. blefaron. znanost o grbovima. procurim) med. spoj blenda (njem. tzv. kapavac blenoreja (grč. smjesa. zametni mjehur blaufuks (njem. plašenje protivnika drskošću i hvalisanjem u pogledu snage i sredstava kojih zapravo nema blefaradenitis (grč.) mješavina. upala rubova i veznica očnih kapaka blefaroptoza (grč. prevrtanje. Gas plin) vrsta plinovitog pogonskog goriva za zrakoplove blavor (rum. zasićenost. suženost očnih otvora blefaroftalmija (grč. izlučivanje sluzave tekućine blenadenitis (grč. ptosis pad) med. blaser. curenje iz ušiju blenurija (grč. heraldika blef (eng.blastula kože izazvana posebnim gljivicama (blastomycetes) blastula (grč. blenna. blefaron. blefaron) med. treptanje blefarofimoza (grč. blason) grb. neosjetljivost. us gen. udubljenje sa svodom u zidu. emeo povraćam) med. sulfid cinka blenemeza (grč. nemir kod teških bolesnika. blau plav. blenna. blefaron očni kapak) med. blefaron.) blenotoreja (grč. spolnih organa i dr. obmanjivanje. slijepi prozor. zavaravati. upala veznice očnih kapaka blenometritis (grč. metra maternica) med. min. blau plav. upala očnih kapaka blefarizam (grč. upala žlijezda očnih kapaka blefaritis (grč. povraćanje sluzi blenenterija (grč. bluff) zavaravanje. sluz. zasijecanje vanjskog kuta očnog kapka blefirati (engl. hvaliti se. opt. vrsta morske ribe blaziran (fr. otos uho. spadnutost očnih kapaka blefarospazam (grč. žmirkanje. rat koji se vodi munjevitom brzinom i silinom i zbog toga . blenna. spasmos grč) med. praviti se. sluzna dizenterija blenoftalmija (grč. blenna) med. tome rezanje) med. blase) otupjelih osjećaja. balaur zmaj) zool. ofthalmos oko) med. uron mokraća) med. munjeviti rat. lat. živčana izmorenost blazon (fr. radi uklanjanja svjetlosti sa strane. grč očnih kapaka blefarotomija (grč. zasićen. rheo curim) med. obmanjivati. regnymi izbijam. ofthalmos oko) med. živčano izmoren. nalik na zmiju. tj. blaser) otupjelost. aden žlijezda) med. zbunjivati razmetljivom reklamom. rheo tečem) med. bacam tamo-amo) med. usp. varati. sluzni proljev. Blitzkreig) voj. enteron utroba) med. zaplašiti. blefaron. neosjetljiv blaziranost (fr. upala maternice s izlučivanjem sluzi blenoragija (grč. prema potrebi. aden žlijezda) med. plava lisica. vrsta guštera bez nogu. upala sluzničkih žlijezda blend (engl. silberfuks blaugas (njem. blenna. blenna. blenna. blastula) fiziol. Blende) arhit. blefaron. slijepa vrata. blenna. fimosis suženje) med. mali otvor na fotografskom aparatu pomoću kojeg se otvor objektiva može smanjiti i povećati. pre- 187 blickrig tvarati se. izlučivanje sluzavo-gnojne tekućine iz nekog organa (npr. španjolski zid. sluzavo mokrenje blestrizam (grč. Fuchs lisica) sjeverna (arktička) lisica s plavkastim krznom. blenna. bacakanje blickrig (njem. blefaron očni kapak. blestrizo bacakam. blastos klica.

blonde) čipka od sirove svile. zatvaranje sa svih strana grada.) naveliko. udruženje više različitih stranaka iz taktičkih razloga. gomila (knjiga). zaštićivanje od zrna (projektila). blokada blokirati (fr. pren. Blockhaus) voj. bloc) veliki komad (npr.) pom. blondin) mladić plave kose. velika količina (robe). oblaganje čeličnim pločama blinderica (njem. zatvoriti skretnicu.) šport.blindaža 188 blue peter se treba vrlo brzo završiti potpunim porazom neprijatelja blindaža (fr. naslaga listova papira koji se mogu otkidati. blu berd. signalna zastava koja znači slovo P . Blu buk (eng. čamac. tisk. od finog pšeničnog brašna. automobil. dobro. blocus. trupac. geol. knjiga koju izdaje britansko Ministarstvo vanjskih poslova. duhovita sitnica. veliki komad stijene. osobito za vrijeme izbora i radi sprovođenja određenih zahtjeva. streljiva i si. tal. svijetle boje. osigurati od zrna. udvarač ženama blondina (fr. zatvaranje jedne luke ili cije- le obale pomoću ratnih brodova radi sprječavanja svakog uvoza i izvoza. tvrđave. bilježnica za pisanje ili crtanje. bluette) iskra. klada. pojačavanje rova gredama. grad. blindage) fort. blondine) v. zatvoriti neku luku ili obalu ratnim brodovima i na taj način spriječiti svaki uvoz i izvoz (živežnih namirnica. opsada. blokiranje blokaža (fr. pojačati rov gredama. zrakoplov). slični palačinkama. tisk. karaula. en bloc čit. malo kazališno djelo puno dosjetaka. tvrdavica (obično na planinskim prijevojima i granicama). plavuša blondinka (fr. (engl) modra ptica. ispuniti šupljinu kamenčićima i komadima cigle. blind) tramvaj bez oznake određenog smjera blindirati (fr. prid. konjski naočnjaci blinji (rus. tal. poza. zajednica. blindiran blineta (fr. ruski kolači. blinder) fort. a koja sadrži diplomatsku korespondenciju britanske vlade s drugim državama o kakvom važnom pitanju međunarodne politike blue peter čit.). svjetlucav) varalica. gomila. žućkast blonda (fr. iskrica duha. zrakoplovu). mnoštvo. blu piter (engl. opsada. blocage) komadi kamenja ili opeka za popunjavanje praznina u zidovima. stavljati kovne umetke radi kasnije zamjene pravim slovima blond (fr. zatvaranje željezničke skretnice. an blok (fr. povoljno stanje u kojem konj stigne na cilj Blue Bird čit. vojnim postrojbama zatvoriti pristup nekom gradu. stavljanje kovnih umetaka radi popunjavanja redova ili radi kasnije zamjene pravim slovima blokiranje (fr. oklop (na ratnoj ladi. zatvor blok-pismo oznaka za slova (blok-slova) kod kojih svi potezi imaju istu debljinu blokada (fr. vojske. usp. blond. biondo) plav. farsa blinker (njem. bloquer) voj. cjelina. bluming kondišn (engl. bloquer) v. čamcu. blin) mn. bloccata) voj. nazvana zbog žućkastog sjaja blondin (fr. kulica. blondina blooming condition čit. blondine) djevojka ili žena plave kose. imitacija ribice (s udicom) kao mamac za veće ribe. Blue book čit. jedan od američkih umjetnih Zemljinih satelita iz programa Intelsat II. mramora). blink sjajan.) "Plava knjiga". pren. prženi na maslacu i premazani kavijarom i dr. poprijeko blok-haus (lat. oklopljivanje. blok (fr. kicoš. automobilu. čelikom ili željezom oklopiti (ratni brod. panj.

bord ov tred (engl. bubnjevi. man čovjek) pom. svitak od namotaja bakrene žice bobinet (eng. ali se potpuno opravdao i dobio punu zadovoljštinu) bobi (engl. a ostali igrači se trude baciti svoje kugle što bliže onoj crvenoj. najčešće plave boje. obliku Janne za tal. brodarski. (ime Bob je kod anglosaksonskih naroda hipokoristik imena Robert) bobina (fr. plemiću Franciscu de Bobadilli (f 1502. engleski til. Blume cvijet. Bokačo (tal.blue-jean 189 boćanje u međunarodnom signalnom kodu. stoljeća. u Engleskoj po plavim čarapama koje su nosili članovi jednog uglednog društva intelektualaca) blues čit. sologitara. boa constrictor) zool.) "plava čarapa". sir Robertu Peelu. boccia) igra raširena u mediteranskom području u kojoj sudjeluju dvije partije s raznobojnim drvenim kuglama: jedna se crvena kugla izbaci i služi kao cilj. harmonika) sve do danas. Blume cvijet. bob) nadimak londonskih policajaca koji su dobili po imenu organizatora londonske policije. bluejeans čit.) ime talijanskog pisca iz 14. bobine) svitak (za konac).) trgovačka komora bob (engl. to bob) v. skraćeno: bob Boccaccio čit. prema starofr. bobbinet. ili koje se vole razmetati svojim znanjem (izraz nastao u XVIII. plavo polje s bijelom četvorinom u sredini. grad Genovu. blu džins (engl. glavno djelo Dekameron bocman (niz. bas-gitara. boot lađa. bluz (engl. niži zapovjednik čija je dužnost održavanje čistoće na brodu. bozzone) velika boca. Stander stalak) stalak za uzgajanje cvijeća u kući blumirati (njem. udav (najveća zmija u Indiji i Africi). ali i drugi odjevni predmeti. žensko krzno u obliku zmije koje se ovija oko vrata board of trade čit. ples u paru uz takvu glazbu blumenštender (njem.) koji je lažno optužio Kolumba kod kralja Ferdinanda i kraljice Izabele da namjerava odcijepiti od Španjolske dio Amerike koji je otkrio (zbog toga je Kolumbo bio uhićen. gdje se prvobitno tkala) vrsta čvrste pamučne tkanine. bobine) prozirno pletivo od pamuka. bob-sleigh) saonice s više sjedala i dva para klizaljki od kojih je prednji par pokretan i služi za upravljanje. uzgoj cvijeća. pamučni til bobslej (eng. fiz. od koje se proizvode hlače karakterističnoga "traperskoga" kroja. Blume) poznavanje cvijeća. demižon boćanje (tal. cvjetnim uzorcima blumistika (njem. nadzor nad brodskim poslovima i izobrazba posade u pomorstvu bocun (tal. označuje da brod napušta luku blue-jean čit. bobslej bobadiljizam nepravedno. cvjećarstvo bluza (fr. balota .) hlače od takve tkanine. blumieren) ukrasiti neku tkaninu cvjetnim šarama. fr. zmijski car.. vojnički kaput koji se kopča po sredini BMW (be-em-ve) kratica za Bayerische Motorenvverke (Bavarska tvornica motora) boa (lat. st. blouse) laka gornja ženska haljina (do pasa). podrugljivo ime za žene koje za ljubav svojih duhovnih sklonosti zanemaruju svoje kućne poslove i obveze. popularan u različitim inačicama (pjevanje.) glazbeni stil nastao u Americi među Crncima prije 150 godina s osobitim ritmom uz instrument od 12 žica. "traperice" blue-stocking čit. lažno optuživanje — po šp. bludžin (engl. blu-stoking (engl.

boema (fr. plitak zaljev koji duboko zalazi u kopno Bodhisatva u budizmu: biće koje je postiglo toliko duhovno savršenstvo da bi moglo prijeći u nirvanu. pokvarena roba. savjetnik velikih kneževa i careva u staroj Rusiji. boycott) jedna od prisilnih mjera na tržištu rada kojoj je cilj da se poslodavac prisili na prihvaćanje određenih uvjeta: sastoji se u tome što radnici ne kupuju proizvode nekog tvorničara ili trgovca.) plemić koji je i ratnik. Dalmaciji. naš rujan—listopad.bodega bodega (šp. stručnjak u toj grani znanosti bohemistika znanost koja se bavi izučavanjem češkog jezika i književnosti bohemizam češki izraz u nekom drugom jeziku boit-tout čit. kablova Bojanusov organ mokraćni organ u školjaka bojar (rus. Bodden) zem. baka. pom. kod bojkota strane robe u nekoj državi). bohemes) mn. dromeo trčim. dualističko-manihejska vjerska sekta u XII. boheme) način življenja boema. Boedromija starogrčka svečanost u čast Apolona kao pomagača u ratu. iznos berbe grožđa. skladište robe u luci. bogdo-lama) vrhovni svećenik. Makedoniji.) irsko narodno piće od vode.) mala nizozemska lađa s jakom katarkom. duhovni poglavar u Tibetu koji. neuredan život. krčma. slavila se svečanim ophodom i gozbom boetetika (grč. u Rumunjskoj: plemić. ispičutura. šećera i drugih dodataka bohema. patareni bogus (ir. upravlja zemljom bogumili mn. npr. zajedno s dalaj-lamom. Boycotta. osobito plemić veleposjednik bojer (niz. vinara. st. pren. uzimanje zajma na brod ili na njegov teret. bottomry) trg. i XIII. ali se toga odriče za spas drugih bodi-ček (engl. roba za odbacivanje bogatiri (tur. ili na oboje istodobno boedromion (grč. Bosni. otpaci. bahader) mn. engl. studenti i dr. boemi (fr. boe vika. boetheo priskočim u pomoć) poznavanje pomoćnih znanosti bofl (tal. na brodu: dio koji se nalazi ispod palube boden (njem. pren. tchek zaustavljanje.-perz. organizirala ovakav način borbe i upropastila ga . upotrebljava se najčešće za postavljanje boja (baka) bojkot (engl. bavella. umjetnici. pijanac boja (niz. Bafel) trg. život od danas do sutra bohemi. rakije. prekid svakog odnosa s nekim. boedromeo pritječem u pomoć) treći mjesec u staroatičkoj godini. junaci iz ruskog narodnog epa bogdo-lama (mong. zapreka) šport. u Trakiji. Bugarskoj. ili što ne stupaju kod njih u posao (ovakav način borbe primjenjuje se često i u ostalim situacijama.) čaša bez postolja koja se ne može ostaviti dok se tekućina iz nje ne popije. boatu (fr. boei) v. protiv kojeg je irska Zemaljska liga 1880. bodega) podrum. zadržavanje protivničkog igrača tijelom (dopušteno u hokeju) bodmeraj (njem. njem. po pravilu neuredno. body tijelo. loša. književnici. J. koji 190 bojkot žive svojim osobitim. od danas do sutra Bohemija latinsko ime za Češku (po keltskom plemenu Boji koje je nekad živjelo na današnjem češkom tlu) bohemist znanstvenik koji se bavi bohemistikom. također: sprava za namotavanje brodskih konopaca. bodmerei. izraz potječe od imena upravitelja jednog velikog posjeda u Irskoj. nekonvecionalnim životom.

) španjolski narodni ples u 3/4 taktu. otvor. jedan od glavnih izvora aluminija. v. bucca) usta. loža u kazalištu. šp. šakač. boks bokun (tal. kineska tajna organizacija (osnovana oko 1890. buldogu slična rasa njemačkih pasa. naziv po mjestu Les Baux u Francuskoj bokskaf (engl. astr. strujom. "plemenitoj vještini". kutija. ženski proljetni ogrtač s rukavima ili bez rukava boleta (tal. box-match) javno natjecanje u šakanju amatera ili profesionalnih boksača (traje od 3 do 15 rundi. šećera.. tal. bollo. šport. šakanje u rukavicama. s 1 minutom odmora između svake runde) boksač (engl. boxcalf) štavljena i obojena teleća koža za obuću i dr. balanza) vaga. ušće.) zamka za bacanje. boycott) proglasiti protiv nekoga bojkot. tući se šakama u rukavicama bokser (njem. bukmol (norv. bocca. do struka. tal. bolis. šport. kratak. strijela) mn. bolites jestiva gljiva) geol. bocassino. bosco. šumica. mlet.) norveški književni jezik na čiji je razvoj utjecao danski jezik (prije su ga zvali riksmal. kastanjetima. tezulja bolas (šp. boka (tal. pregrada u konjušnici samo za jednog konja boks (engl. vrč. grč. tzv. bocal. zalogaj bola (engl. boccale. boks boksati se (engl. fr. lat. lug bokerica dvocijevka. boksanje boks (engl. bokskaf boks-meč (engl. boiler kotao) kotao za toplu vodu zagrijan el. boucassin) vrsta pamučnog sukna s perzijskim uzorcima bokaža (fr. državni jezik) boks (engl. boletus gljiva. plinom i si. bulletta) cedulja. bowle) staklena ili porculanska zdjela s pićem od rashlađenog vina. tjesnac. u ovoj borbi zabranjeno je udaranje ispod pasa i iza leđa. priznanica boletit (lat. boxcalf) 2. svaka runda po 3 minute. bolanča (tal. onaj koji je stručno izvježban u šakanju. po ugledu na antičke borbe šakama kod Grka i Rimljana. lat. bascagium) šumarak. pregrada u konjušnici za potkivanje nemirnih konja. tj. gitarom ili tamburinom. pren. ulaz. box) 1. okamenjena gljiva bolidi (grč. bolletta. nekog aromatičnog voćnog soka i dr. meteori kbji sjajem nadmašuju najljepše i najveće zvijezde te se mogu vidjeti i danju . srednje veličine Bokseri (kin. guranje i udaranje nogama. grč. fr. bouche. zaljev bokal (fr. boccone) komad. digla ustanak protiv kršćana i Europljana u Kini i time izazvala intervenciju stranih sila boksit min. kuglicama (kod južnoameričkih urođenika i gauča) bolero (šp. živa i okretna. bocage. boksači se dijele s obzirom na težinu u 12 kategorija: od kategorije "papir" (do 48 kg) do superteške kategorije (više od 91 kg) boksanje (engl. bolidos oružje za bacanje. box) šakati se. veća čaša s poklopcem bokasin (tal. Boxer) 2. box) šport.) vrsta mletačkog sitnog novca bolandža (tal. mod. vrsta lovačke puške koja ima jednu cijev iznad druge bokmal čit. opterećena olovnim i dr. prekinuti s nekim svaku vezu i suradnju bojler (engl. box) 3. praćen pjesmom. v.bojkotirati 191 bolidi bojkotirati (engl. boxer) 1. Ta-chuan) "udruženje saveznih prijatelja domovine". bokalion posuda s uskim grlićem) pehar. hidrat čiste gline. glavom i leđima.) koja je 1900.

smeđ ili crven mastan glineni silikat koji se upotrebljava za boje. veliki top. peso boliviano) novčana jedinica u Boliviji = 100 centavosa bolometar (grč. topnik.000001 °C). bole zrak. pristaše boljševizma. dubok ton) voj. svojim pjesmama i si.) dovela je u Rusiji boljševike na vlast boljševizam (od riječi boljšinstvo većina) oblik marksizma kako ga je shvatio i uspostavio Lenjin. prangija. bombast) lit. vrsta pamučne tkanine za podstavu bombaža (fr. konfetima). ali se raspadaju u sitne dijelove kad se u njih baci komadić kremena koji zapara površinu i time otklanja otpor kojim se površina u nedirnutom stanju protivi unutarnjem naponu mase) bolta (tal. lat. bombardeur) voj. bombast.) nekadašnja ratna sprava za bacanje kamena. lubarda. vata za ispunjavanje haljina i si. riječ koja kvari jezik i stil svojom pretjeranošću i neumjesnošću bombastičan (engl. kugla koja se izbacuje iz bombarde bombarder (fr. bombardare) voj. kongresu Socijal-demokratske radničke partije u Londonu 1903. boljševici. osnovao u Bologni L. svila) pamučna svila. ljubavnim izjavama. šator na sajmovima. izražavanja) bombaš (fr. lenjinizam. usp. vrsta keplane svilene tkanine. osobito: vrsta teških zrakoplova za nošenje velikih količina bombi i bombardiranje bombardir topnik. balon bombarda (tal. nazvani po tome što su.boliviano boliviano (šp. Oktobarska revolucija (1917. zračni termometar. kit i obloge radi zaustavljanja krvi boljševici (boljšinstvo većina) "članovi većine". pretjerano kićen. tući (ili: gađati) iz topova neprijateljske položaje ili utvrđenja. metron) fiz. bacati avionske bombe. bacač bombi bombazen (fr. bolos) kem. bombe. lat. bombos potmuo. željezna ili čelična kugla ili kutija ispunjena eksplozivom. s ciljem da se u svijetu uvede komunistički društveni i privredni poredak.) bombast (engl. bombycinus. pamuk. izvještačen (način pisanja. cirkuski šator bolus (lat. grč. atomska bomba. bombage ispupčenost) napuhnutost limenke s konzerviranom hranom izazvana razvijanjem plinova iz hrane koja se kvari i raspada . lemnoska zemlja. vodikova bomba ispunjena eksplozivom čije je razorno djelovanje jače od atomske bombe. besklasno društvo bez državne vlasti. pren. Carracci (1556—1619) i koja je težila da u sebi sjedini odlike starih majstora bolonjske bočice fiz. svod. grč. bombyx) 1. bujica riječi. tal. volta) luk. na II. marksizam bomba (fr. bombasin. onaj koji bombardira. temelji se na činjenici da električni otpor kovine raste što je temperatura viša bolonjska škola slikarska škola koju je potkraj XVI. prodavaonica. sprava za mjerenje veoma malih razlika u temperaturi (do 0. grč. brzo hlađene na zraku i s veoma debelim dnom (vrlo otporne na vanjsku silu.. bili u većini i otcijepili se od umjerenih manjinaša (menjševika). grč. bombyx dudov svilac. filozofska osnova boljševizma je di- 192 bombaža jalektički materijalizam. dosađivati komu (molbama. pretjeran. 2. bombarder. bombe) voj. hrabriti koga. gađati (ili: obasipati) nekoga (cvijećem. ručna granata. velika trbušasta boca. staklene bočice kruškasta oblika. st. bolus. lit. bomba. vojnik koji upravlja bombardom bombardirati (fr.

popust u cijeni bonis nocet quisque pepercit malis čit.. tuba za sprej bombon (fr. politika kojoj je cilj dovesti dinastiju Bonaparte na prijestolje u Francuskoj bond (engl. po viđenju bon enfant čit. brašna. proslavama njezina kulta (prvoga svibnja ili početkom prosin- 193 bonitet ca) nije smio biti nazočan nijedan muškarac bona fide (lat. popravljanje. dudov svilac. lat. bezvjetrica bonapartisti mn. aromatiziranog i obojenog šećera. Flemminga.) dobar za . bombyx pamuk) zool. poboljšati. po kojima izvođač udara prstima. bon-sens čit. odobravanje načina vladavine dinastije Bonaparte. nalozi koji se isplaćuju odmah. popravljati bonifikacija (lat. prav. facere. poboljšavanje. priznanica. voća i dr. unutarnja vrijednost. ukusno namještena soba. dobra (ili: imanje) maloljetnika bonaca (tal. prav. bonbon) poslastica od otopljenog.) mn.. bona dobra) mn. često s dodatkom želatine. bonifier) nadoknaditi. bombonijera (fr. bondir) skakati. obveza. imanja bona mente (lat. ostavština bona adventitia čit. kazati) bona hereditaria (lat. potječe iz Afrike.) trg. odšteta. odštetiti. imetak. poboljšanje.) tko zlima oprašta. bon enfant dobro dijete) dobroćudan čovjek.. bombyx. bon (fr. podskakivati (na konju) bondizam djelovanje i postupci u stilu tajnog agenta 007 Jamesa Bonda (lik detektivskih romana I. svilena tkanina bombo (engl. bona adventicia (lat. bon dobar. bonis nocet kviskve pepercit malis (lat. bonum dobro. potvrda primitka. prirodna nadarenost bona (lat. propeti se. vrsta ženske kape. dobronamjerno bona minorum (lat. prav. bonbonniere) kutija za bombone. u dobroj namjeri (učiniti. nalog za izdavanje neke robe. dobra. a pojavljuje se i u sastavima suvremenih plesnih orkestara bonificirati (lat. pristaše dinastije Bonaparte u Francuskoj bonapartizam odanost dinastiji Bonaparte. nego potječu od neke druge strane Bona Dea (lat. imanje. muškata i šećera u Sjev. obično ukusno i luksuzno izrađena.) vrsta rakije od ruma. svila. nalog za plaćanje.) mn. bonitas) dobrota. pren. metron) u pamučarstvu: tablica za određivanje finoće (numere) konca prema težini njegove određene dužine bombiks (grč. dijelovi imanja koji nisu ostali od oca. bonz a vi (fr.) dobronamjerno. starorimska božica plodnosti i djevičanske čistoće. bon pur (fr. dobričina bon mot (fr. nasljedna dobra. izvrsnost (u . popraviti. mjenica bondirati (fr.) "Dobra božica". bonum. bon anfan (fr. fr.) zdrav (ljudski) razum. bond) pisano jamstvo. mot riječ) dosjetka. vrijedi za . bonazza) potpuno tiho i mirno more. bons a vue čit.) u dobroj namjeri... bombyx pamuk. dobrima škodi bonitet (lat. duhovita izreka bon pour čit. priznanica. ukusno namješten stan i si.) mn. te brojnih filmova i stripova) bongos dva međusobno spojena manja bubnja. bon-sans (fr. Americi bombola (tal.) posuda za tekućine. naslijeđena dobra. propinjati se. raširen je među južnoameričkim Crncima. bonificatio) naknada.) mn. valjanost. naknadno pridošla dobra.bombikometar bombikometar (grč.

tal. kolegij koji se okuplja oko jednog stola. burakx) kem. bordeaux) boja crnog vina. bonhomme) dobričina. mirnim putem bonom (fr.82. borac. ured bord (njem. sudnica. stol. dobrodušnost. bordel. pren.) šport. Bord. rub lađe borda (ar. vrpca. nemetalno čvrsto tijelo. bon ton) lijepo ponašanje i lijep način izražavanja dobro odgojenih ljudi. porubiti. tj. kem. boarding-house) pansion sa stanom i hranom. mn. opšivanje.) u SAD naziv za bibliobus 194 brdo-vino bor (lat. porubljivanje bordel (fr. traka za opšivanje bordaža (fr. trg. Muhamedov ogrtač.) dobro države. bonum publikum (lat. novac za hranu. u diplomaciji: naziv za posredovanje treće države u nekom međunarodnom sporu između dviju zavađenih država. nalazi se otopljen u vodi nekih planinskih jezera u Tibetu.) dobro. "patuljasto" ukrasno drvo uzgajano u loncu ili sanduku za cvijeće bonton (fr. kozmetiku i medicinu borati (lat. naivnost bons offices čit. borde) 1. određen broj prekršaja do kojega je kriterij kažnjavanja blaži. onaj koji voli dobar život i tjelesne užitke bonzo (jap-) budistički svećenik u Japanu i Kini. korist. Bordeaux) opći naziv za sva francuska vina koja se šalju u trgovinu preko Bordeauxa . daska. pren. podrugljiv naziv za stranačkog funkcionara. otmjeno držanje. spoj bora. bank. opšivati. sud. odbor. prostodušan čovjekj naivac bonomija (fr. dar. gostionica. bonzofis (fr. hrana. državna korist. board) 1. stol za kojim se drže sjednice. platna sposobnost. bukmobil (engl. javna kuhinja bordirati (fr. fr. jednokratna isplata dioničarima iznad dividende zbog dobrog godišnjeg poslovanja. pretjerana jednostavnost. sred. ar. vrsta sive vunene tkanine koja se izrađuje u Egiptu. tamnocrvena boja bordo-vino (fr. soli borne kiseline bord (engl. vrlina. redni broj 5. pom. porubljivati. bord) 2. upute o lijepom ponašanju bonum (lat. okrajak. rub. sreća. odnosno treće stranke u zategnutim međustranačkim odnosima bonsai (jap. border) opšiti. element atomske težine 10. bonvivant) veseljak. važan za industriju. manji brod koji prima dio tereta s velikih brodova i time ih olakšava kako bi mogli preploviti plića mjesta bording-haus (engl. bordello) javna kuća. u slikarstvu: premazati platno osnovnom bojom. grundirati bordo-boja (fr. savjetovanje. bordat borda (fr.) dobrim načinom.) 2.) pom.) minijaturno. borax) kem. materijal za oblaganje lađe. natrija i kisika (Na 2 B 4 0 7 ).bono modo smislu izrade).) "dobre usluge". ne tali se na poznatim temperaturama. kupleraj bording (dan. obložiti brod daskama. kost. sigurnost nekog potraživanja (suprotno: veritet) bono modo (lat. na lijep način. a preko kojega se svaki prekršaj kažnjava izravnim slobodnim bacanjem. devizni bonus premija koja se u nekim zemljama daje radi stimulacije izvoza bonvivan (fr. borax) mn. borna kiselina spoj bora s kisikom (upotrebljava se kod očnih bolesti za obloge) boraks (lat. znak B. glavešina bookmobile čit. opće dobro bonus (lat. bona bonum publicum čit. bordage) oblaganje lađe daskama. Aziji i Kaliforniji. bonhommie) prostodušnost.

bosselage) izrada u ispupčenim. grč. bossare) praviti plastične predmete od ilovače. boseliran bosirati (lat. udarac. botane. postaviti granične znakove. mali. bohren bušiti) svrdlo. izvadak. ublažiti želje. okvir. šarama boselirati (fr. Borussia Pruska. borealis) sjeverni boreas (grč.bordro bordro (fr. kartaška igra s četiri igrača slična vistu. o biljkama i raslinju botanizirati (grč. bordure) rub. biljka. šare. fobos strah) strah od Prusa. pa odatle i sat. popis računa. ura-. mania) pretjerana ljubav prema Prusima i svemu što je prusko bos (engl.) talijanska velikaška porodica španjolskog podrijetla iz koje potječu papa Aleksandar VI. čvrga. slova od 9 tiskarskih točaka (po veličini između garmonda i petita) bormašina (njem. biljožder botanofil (grč. botanikos travni. gipsa bosoni mn. porub. Americi. lista.) omiljeno rusko narodno jelo: juha od prosenog brašna i raznog zelenja bortna (njem. bormašina Borgia čit. jedan bot jedanput. omeđiti. boss) šef. bušilica. botane trava) skupljati biljke. nešto jednostavnija vrsta valcera) boš (fr. ograničavati. bozza) grba. biljojed. vrsta plesa (američka. lat. biljni) poznavatelj bilja i raslinja. valovite oblike. bottana) obično. mjenica. ili s manjim brojem karata i tri igrača (tri-boston). sjever Borej mit. 2. valovitim oblicima. glup bornirati (fr. Boseu. (po J. ograničen. i njegova djeca Cesare i Lukrecija borgis (po fr. sjeverni vjetar. majstor bosa (fr. borda borusofobija (lat. bosseler) raditi ispupčene. boreas) sjeverac. botto) mah. bourgeois građanin) tisk. grubo tkano pamučno platno botaničar (grč. novčanih vrijednosti bordura (fr. bordereau) trg. grč. pr. Borussia Pruska. ograničiti se borsalino (tal. poslodavac. Borda (tal. Bohrmaschine) strojno svrdlo. voska. pren. onaj koji se bavi proučavanjem bilja i raslinja botanika (grč. nazvana po gradu Bostonu u Sjev. borne) ograničen. baviti se biljkama botano. boreios. okrugle kiparske fi- 195 botanofil gure koje stoje same (za razliku od onih koje stoje na reljefu. mržnja prema Prusima i svemu što je prusko borusomanija (lat. burgija. indijskom fizičaru i biljnom fiziologu. kamene međaše. gazda.) 1. borej sjeverni vjetar borer (njem. botane krmna trava) predmetak u složenicama sa značenjem. Borte) v. usp. brežuljkastim.(grč. fagos) zool. borner) ograničiti. kvrga. bossage) gruba kiparska obrada kamena koja služi kao priprema za konačnu izradu modela boselaža (fr. bosko napasam. ispupčeno kiparsko djelo izliveno od gipsa. skučen. tal. otkucaj sata. borer borniran (fr. knjiga u kojoj su računi. C. boche) ime kojim Francuzi podrugljivo i prijezirno nazivaju Nijemce bot (tal. bosse. u skupini) bosaža (fr. starogrčki bog sjevernog vjetra. pren. filos) ljubitelj bilja. po imenu proizvođača) vrsta talijanskih muških šešira boršč (rus. trava botanofag (grč. jednom botana (tal. onaj koji se voli baviti botanikom t . zamah.. 1858— 1938) subatomske čestice s cijelim kvantnim brojevima spina boston (engl. vijenac borealan (grč. botanike) znanost o biljnom svijetu. usp. gospodar. ublažavati. botane.

pustene ("filcane") papuče bouche-trou čit. služi kao osjetilo u manometrima i termometrima (naziv po izumitelju. Ch. bofor (prema vlastitom imenu Beaufort) ljestvica od 12 stupnjeva po kojoj se mjeri jačina vjetra: 0 = tišina. sa 3 do 4 tisuće članaka. compater) kum botarga (šp. -ites) mn. Burbonska palača pren. kratica za brom . koja se pruža ili savija pod utjecajem vanjskog tlaka ili temperature. botos) mn. 6 = jak. busur) bot. 1808—1884) bouts-rimes čit.) igralište za kuglanje u zelenilu boy (engl. botulus kobasica) med. trovanje pokvarenom hranom.) dečko. francuskom inženjeru E. logia) poznavanje i proučavanje biljaka. vinara. Bouleu (1642—1732) Bourbon čit. botrys grozd. lat. prid. naročito pokvarenim mesom (u kobasicama) i ribom botunada (tal. bockanje. okamine grozdasta oblika botriokefal(us) (grč. bul (fr. bota larga. pričvršćena na kožu jednom peteljkom botriotičan v. grafo) opisivač bilja i raslinja botanoliti (grč. a tek nakon toga stihovi bowie-knife čit. širokočlana trakavica. botane. geol. 12 = orkan boule čit. 2 = lagan. geol. kefale glava) zool. botarga. botane. sluga.. buš-tru (fr. boling-grin (engl. lithos kamen) min. unaprijed napisani srokovi za koje se tek trebaju naći stihovi. u obliku grozda. botrys) grozdast. bottarga) jelo slično kavijaru. logos) poznavatelj i proučavatelj bilja i raslinja botanologija (grč. okamenjene biljke botanolog (grč. u južnoj Europi i na Istoku botega (tal. Bowiea bowling-green čit. sluga. bottega. zrakoprazna ili tekućinom ispunjena (najčešće metalna) cijev prstenastog oblika.) ime poznate vladarske porodice. kamen grozdasta oblika botulizam (lat. crvena izraslina na ruci ili nozi.. botrion jamica.) mn. 196 br botuše (mad.) kuma botrinitičan (grč. konobar botelar (lat. botanika. manteia) gatanje (ili: proricanje) sudbine iz biljaka botar (lat. apotheca) dućančić. tal. botellarius) šef kuhinje. biljka s velikim 1 lijepim cvjetovima iz porodice žabnjača. 10 = jaka oluja. pronalazak američkog pukovnika J. tunjevine i dr. botritičan botroilit (grč. mykes gljiva) med. bottonata) zadirkivanje.) veliki lovački nož oštar s obje strane. pjesme kod kojih su najprije napisani srokovi. botrys grozd. boi-najf (engl. beaujolais) vrsta francuskog vina (po gorskim predjelima sjeverno od Lyona) božur (ar. Burbon (fr. botella. fr. peonija Br kem. trčkaralo. bortiotičan botrinti (grč.. bu-rime (fr. botane. lithos kamen) mn. psa i dr. Burdonova . botanički botanomantija (grč. od usoljene ikre morskog lipljena. 4 = umjeren. dječak. francuski parlament Bourdonova cijev čit. nazvan po francuskom rezbaru A. 8 = vrlo jak. botane. čuvar živežnih namirnica na brodovima botra (lat. krčma.botanograf botanograf (grč. znanost o biljkama. botane. Bourdonu. boule) rezbarija u drvu s metalnim umecima. sporedan lik ili sporedna uloga u kazališnim djelima boufort čit. teklić božole (fr. živi u tankom crijevu čovjeka. boutique. peckanje.) beznačajan. botriomikoza (grč. mala trgovina. botrys grozd. veličine zrna graška do sitnijeg lješnjaka.

suprotno: makrobiotika brahicefal (grč. braccatore lovački pas) snalažljiv. brachy-katalektikos) metr. bradys. brachium. nešto veća violina. grafla pisanje) vještina pisanja pomoću skraćivanja uopće. viola di braccio) glaz. osobito donji dio ruke. st. pren. moć. pepsis probava) med. uron mokraća) med. bragr) pjesnička umjetnost. bradys spor. brachion ruka.. bradys.) trg. koji živi kratko brahibiotika (grč. bragozzo) ribarski jedrenjak sa dva jarbola i dva jedra bragura (staronord. domišljat čovjek. bili u engleskoj ili francuskoj službi. težak govor. sporo izlaženje sjemena (pri spolnom odnošaju) 197 brahikatalektičan bradisurija (grč. bradys. brachys. "Marseljeza" belgijske revolucije brabansoni (fr. bradys spor. brabantski vojnici koji su. stenograf brahigrafija (grč. bradys. v. poznati zbog svojih pljačkaških izgreda po Francuskoj brabanta (fr. lat. kod koje je najveći poprečan presjek gotovo jednak uzdužnom presjeku brahidaktilija (grč. u užem smislu isto što i stenografija i tahigrafija brahij (lat. bradys. nepotpun. Brabangonne) belgijska nacionalna pjesma. brachys.brabansona Brabansona (fr. akuein slušati) med. frasis govorenje) med. brabangons) mn. hvalisavost bragoc (tal. loša probava bradispermatizam (grč. lalia govor) med. teško. usporen govor zbog nepotpunog svladavanja nekih smetnji (npr. čovjek koji ima kratku lubanju. spor i težak govor zbog mane u govornom organu. grafo pišem) onaj koji umije brzo pisati služeći se kraticama. masaomai žvakati) med. sporo probavljanje hrane. urođena kratkoća prstiju brahidromičan (grč. nasilnički brahikatalektičan (grč. brachion) mišica. v. nasilan. fren srce. braggard) razmetljivost. bradys. razum) sporost duševnog života (osobito: sporost u mišljenju) bradikardija (grč. bragagna) vrsta ribarske mreže bragerdizam (engl. pri mucanju) bradifrazija (grč. vrsta tambure za pratnju bradiekoja (grč. brachys. stih koji na kraju nema jedne ili dviju stopa . kardia srce) med. prst) antropol. brachialis ručni. brazzera = brački brod) drveni obalni jedrenjak od 18 do 40 t s jednim latinskim jedrom i prečkom brač (tal. bradys spor. tj. teško. brachys) predmetak u složenicama sa značenjem: kratak. malen. brachys. bolesni usporeni rad srca bradikineza (grč. bios život) težnja ili vještina skraćivanja života. mišićni) ručni. sperma sjeme) med. kineo krećem se) sporost u pokretima bradilalija (grč. teško žvakanje bradipepsija (grč.(grč. gluhoća. sitan brahibiotičan (grč. bradys spor. brachys. teško slušanje bradifazija (grč. pjesništvo brahi. ruka. mišica. njuškalo braganja (tal. strangurija bragadur (tal. femi govorim) med. daktylos . bradilalija bradimaseza (grč. osobito u XII. sporost u govoru bradifrenija (grč. viola. težak. brachys. bradys spor. dromikos sposoban za trčanje) koji ne može dugo trčati brahigraf (grč. kefale) glava antropol. vrsta nizozemskog platna bracera (tal. bios život) kratkovječan. sila brahijalan (grč. grč. bradilogija bradilogija med. brachys. od prstiju do lakta.

syllabe slog) metrička stopa koja se sastoji samo od kratkih slogova brahistohrona (grč. vrsta kratkih dalekozora sa zrcalima koja se odlikuju svojom praktičnošću Brahma (sanskr. brahma) indijska religija utemeljena. za ljude koji bacaju kratku sjenu zbog toga što im sunčane zrake 198 Brailleovo pismo padaju na tjeme gotovo vertikalno. brahmanizmom se i danas naziva religija koja vlada u Indiji. Brahma) u indijskoj filozofiji Veda ovako se zove vrhovno indijsko božanstvo brahmaizam (sanskr. i po tome nalikuju na školjke. zool. pus. ali se po gradi tijela od njih znatno razlikuju brahipteran (grč. tjesnoća prsiju i sporo disanje kao posljedica toga brahipneuma (grč. e. koji ima kratke cvjetne listiće. brachys. brachys. podos noga) kratkonog. astma brahipodan (grč. Brahma) starije naučavanje o Brahmi. metron) med. jagodicama prstiju opipljiv- . logia) vještina sažetog izražavanja u govoru i pisanju. ali se krije u samom smislu rečenice brahimetropija (grč. apsolutno Biće i nebiće u isto vrijeme Brahmana (sanskr. skopeo gledam) opt. kratkih latica brahipneja (grč. st. zubi s niskom krunom i dobro razvijenim korijenom. npr. koji ima kratku sjenu (kaže se za stanovnike najtoplijih dijelova svijeta. na udaljenosti. brachys. kratke latice. figura pri kojoj je prividno i formalno izostavljen kakav element važan za izlaganje misli. znanstvenike i političare. chronos vremenski) kratkotrajan. kratkovremen brahilog (grč. n. skia sjena) zem. brachion ruka. logos) koji umije biti sažet u govoru i pisanju brahilogija (grč. petalon list) bot. uskoća prsiju. skraćeni naziv za brahiteleskop brahiteleskop (grč. ali točnije ju je zvati neobrahmanizam i hinduizam Brailleovo pismo međunarodna abeceda za slijepe koja se sastoji od svega šest. brachy-pneuma) med. orao vidim) med. cikloida brahit opt. uspravno) brahisilab (grč. brachistos najkraći. Brahma) zbirka djela koja predstavljaju dogmatskospekulativne rasprave indijske književnosti. chronos vrijeme) mat. fil. kratak dah.. u sisavaca brahiometar (grč. pneo dišem) med. brachys. brachys. otprilike. brahmana) članovi najviše i najuglednije kaste u Indiji koji su. pjesnike. kratkih krila. metr.brahikroničan brahikroničan (grč. brachys. pr. odontos zub) zool. brachys. pus. brachys. onako kako je izloženo u Upanišadama (za razliku od naučavanja izloženog u Vedanti) Brahman (sanskr. a od svojih pristaša tražila je visoko moralan život. kratkih nogu brahipodi (grč. neku vrstu komentara Vedama brahmani (sanskr. koji ima kratke metričke stope brahipteri (grč. u 8. dajući oduvijek svećenike. brachys. Brahman) ind. sprava za mjerenje mišice. brachion. veoma rasprostranjene morske životinje. imaju dva kapka. linija najbržeg pada. brachys. insekti koji imaju kratka krila brahiscijan (grč. stalno zauzimali najistaknutiji položaj i uživali velik vjerski ugled brahmanizam (sanskr. ruke brahiotomija (grč. kratkovidnost brahiodonti (grč. životinje kratkih krila. tj. pteron krilo) kratkokrilan. brachion. brachys. temno režem) kir. podos noga) zool. tele daleko. metron. pren. brachys. brachys. pteron krilo) mn. brachys. rezanje ruke brahipetalan (grč.

posebno. prema tome. pergola brakadabra (bracadabra) v. vrlo lijepo. braten peći. branchion) mn. čovjek koji se bavi nedopuštenim lovom na tuđoj zemlji. ogranak (neke znanosti. poziv. puške i mitraljeze (po engleskom konstruktoru Johnu Mosesu Browningu. pristaše naučavanja Johna Brovvna. malen jedrenjak napunjen smolom. nekog posla). upala krajnika branša (fr. podrijetlo bolesti je. škrge branhus (grč. naziv za pojavu odlaženja školovanih stručnjaka iz manje razvijenih zemlja u zemlje višeg standarda brain-storming čit. brawning brauning naziv za različite vrste pištolja. braida od njem. brein dreining (engl. hvalisavac. Brand) med. odlično. med. branzino) lubin (morska riba) 199 bravo brand (njem. krivolovac. brein-trast (engl. hidraulični tijesak koji radi pod vodenim tlakom. bravvning) v. engleskom mehaničaru Bramahu. branchos) med. odlično! bravo (tal.) sastanak na kojem bez reda svaki sudionik iznosi sve što mu trenutačno pada na pamet u vezi s postavljenim problemom koji valja riješiti brain-trust čit.) 1. pren. sposobnost da vanjskim utjecajima. branche. preklopna postelja brander (njem. brendi (eng. struka. dio. ta. uže područje zanimanja bratvuršt (njem. 1855 —1926) braunizam med. nekroza branda (tal. tako je! . vinjak branhijati sve životinje koje dišu na škrge. lokalno izumiranje jednog dijela tijela. nedostatak ili postojanje prevelike podražljivosti organizma braunovci mn. branda) viseći (mornarski) krevet. bractea list) bot. branca) grana. prekršitelj zakona o lovu brakteja (lat. Wurst kobasica) vrsta kobasice za pečenje brauning (engl.) "isušivanje mozgova". pokrovni list na biljci Bramahova brava sigurnosna brava s više ušica nejednake veličine (obično 6 do 7) koje moraju biti jednako udaljene da bi se brava mogla otvoriti (nazvana po svom pronalazaču.) savjetodavna ekipa stručnjaka oko nekog političkog ili gospodarstvenog rukovoditelja brajda (lat. naučavanje engleskog liječnika Johna Browna (1735—1788) po kojem se živa bića razlikuju od neživih stvari po tome što imaju sposobnost podraživanja. bivaju pokretana na djelatnost. brein-storming (engl. breit širok) stupovi s letvama ili žicama po kojima se penje vinova loza. "podražajima". sjajno. braconnier) zvjerokradica. junak na riječima brancin (tal. usklik u znak odobravanja. škrgaši branhije (grč. Brand požar) požarnjak. tj. bramar rikati) ime glavnog lika nekih Holbergovih komedija. uljem i kučinom. promuklost. v.) alkoholno piće dobiveno destilacijom vina. gangrena. braunizam bravissimo (tal.) usklik u znak odobravanja: vrlo dobro.brain draining ih točaka (pronalazak slijepog francuskog učitelja slijepih Louisa Braillea) brain draining čit. odsjek. zool. Bramahova brava Bramarbas (šp. v. nekad se puštao zapaljen protiv ratnih jedrenjaka kako bi izazvao požar brandy čit. lovokradica. zaštitni. 1749—1814) Bramahova preša fiz. abrakadabra brakonijer (fr.

prodor (u zidu. gore široke a dolje tinju). osobito u glazbi s poveljom. breccia) voj. (fr. brevijatura dizanje djece brevijar (lat. bracelet. patent feus hranilac) nadstojnik. športske boj. tehnička vještina i okretbrev(e)te (fr. bravura (fr. utvrđeili za jahanje. deu (1795—1860) koji ga je prvi otbrevet) diploma. neustra-. tal. lat. poili izvedeno s velikom vještinom i krajini Bretanji stručnošću. valjan i vrijedan ples udvoje. break) otvorena kola na 4 kih svećenika za svakodnevna bokotača. s patentom. bretagne) stari francuski bravo (tal. darskih i šumskih poslova. brachiale) nabreve (tal. povelju brazleta (fr. bedemu. trofeus) zavod brevijacija (lat. Schere brevis (lat. vrsta odličnog francusčovjek. junačko djelo. Bremse) kočnica konog. brefos novorođenče. mn. bravour. voj. Bremse kočnica. kratkim putem brefotrofij (grč. lovačka kola s 3 do 6 sjedala. breviili poprijeko i s visokim bokom jacija bremsberg (njem. junaštvo. pokraubojica bravur-arija (fr. nost izvođenja. breviatura) v. izdati brazilskog drveta dekret. sažet i jezgrovit govor niz kosinu.) brefotrof (grč. = hipnotizam. upotrebljava se kod rubreviotipija (lat. s diplomom. brevet d'innoze i sugestije vention čit. grč. šteta. podmukli kog platna (naziv po Bretanji. brevis kratak. pes noga) kratbremza (njem. breviatio) skraćivanje. brevis. kosi položaj koji teškoćama povezuje dva uzastopna položaja. brefos. propolukratke časničke hlače. tiskanje nota dr. nazvan vladarima i dr. aria) jini u sjevernoj Francuskoj) glaz. bretonne) vrsta ženskog šivost.bravo 200 bričesi bretanja (fr. breche. kratkih nogu brenšer (njem. breve) svaki službeni pisani rukvica. srednji dio gled. glazbeno djelo (za sviranje ili bretela (fr.) otvoreno. bravura) vabretele naramenice. uštrb jesno priljubljene uz noge . loqui govoriti) Berg brdo) uređaj za spuštanje tereta kratak. brevis kratak) glaz. brevipedan (lat. plaćeni ubojica. patentiran brazilin crvena boja koja se pravi od brev(e)tirati (f. bravoure. bretelle) uprta. kratke ili breša (fr.. breviarium) kratak prebregma (grč. breve d'envansjon (fr.) 2. pren. bretona (fr. hlačnjaci ljanost. patent. brennen paliti. hrabrost. povlastica. nešto izrađeno kišnog ogrtača. junak. brevete) pr. brevis. bregma) anat. breveter) dati. kovrčalo bričesi (engl. tjeme kratak izvještaj. dekret. upravitelj brevi manu (lat. brevilokvij (lat. gradnje i typos otisak) glaz. koje nema strogo forpo engleskom liječniku Jamesu Braimalni oblik (za razliku od bule). bez uvijabrefotrofija nja. kratak popis. tal. grivna akt. remen za pjevanje) s osobito velikim tehničkim nošenje tereta. diplomu. kratak izvadak. tal. breeches) mn. povelja. nazvanog po fr. osobito Papino pismo državama. pikrio i ukazao na vezu između hipsmo. odmah. nota škare) željezna naprava u obliku škakoja vrijedi za dva cijela takta ra koja se zagrije i takva služi za : kovrčanje kose. bredizam med. patent. za nahočad. tropronalazačka povelja. goslužja s dvije klupe namještene po dužini brevijatura (lat. molitvenik katoličbrek (engl. lubanje. zavod za prehranu i pokraćenje.

kugle ili jajeta. bric-a-brac) starudija. pren. brillantine) gusto tkana pamučna tkanina s uzorcima briljantirati (fr. blistati) sjajan. akutna i kronična upala bubrega s izlučivanjem bjelančevine u mokraći (nefritis). u prah pretvo- 201 briljantnost ren materijal zbijati (prešati) u obliku cigle brikfastn (njem. list. brigadier) 1. kod biljara: odskok. zbijen u obliku opeke. veoma vatreno. brillant. cigle. odozgo jače. brigg) pom. te sa strane podijeljenog u mnogobrojne trokute i četvorokute (fasete) briljantan (fr. par brikol (fr. div s 50 glava i 100 ruku. vrsta mirisne masti za kosu. odboj lopte od ograde. za sto naoružanih ljudi. Brief pismo. mala jedrilica s dvije katarke Brightova bolest (lat. lukavo brikolirati (fr. raskoš. nazvana po engleskom liječniku R. udariti par bricole čit. bricola. pren. voj. osobito starinske. pljačkaš. prije: vrsta ratnih brodova s 10 do 20 topova brigada (fr. 2. fr. briketaža (fr. divan. blistavost. ne raditi časno. par bricole čit. živahno. plahovito briljant (fr. brigade. 2. jedna od najzanimljivijih igara s vrlo mnogo kombinacija brig (engl. briquetage) bojenje zida tako da izgleda kao zid od cigle. listovna uložnica (obično na javnim mjestima) brikola (lat. hajduk. odličan. otuda: pren. briller sjati. Egeon brikabrak (fr. ukrasiti (ili: optočiti) dragim kamenjem. brigata) 1. osobito briljantima briljantnost (fr. brycho škrgućem) škripanje zubima u snu. rukovoditelj radne brigade brigant (tal. voj. jajeta i si. ormarić. odskoči. tal. jedinica sastavljena obično od dva puka istog roda vojske. veličanstven briljantin (fr. odličnost . Brightu (1788— 1858) koji ju je prvi opisao brigma (grč. brignos škrgut) med. škrgutanje zubima Brijarej mit. raditi zaobilazno briksizam (grč. brigantine. konjički dočasnik u francuskoj vojsci. sa strane.) posredno. škrgut brillante (tal. izrada pročelja građevine (fasade) tako da se vide cigle. učiniti da se nešto odbije. blistav. bradu i brkove briljantina (fr. brillant) dijamant uglačan dijamantnim prahom tako da ima oblik dvostrukog (osnovama spojenog) stošca. 3. Brigantine) pom. sin Urana i Geje. morbus Brightii) med. a odozdo slabije zatupljenog. razne umjetničke stvarčice. brillantine) kozm. škrinjica za pisma. briquette) nešto u obliku cigle. osobito sitan ugljen verlo upotrebljiv kao gorivo. brigante) cestovni razbojnik. bridge) kartaška igra. svijetao. brigg. brig. brillanter) od dijamanata glačanjem praviti briljante. staretinarnica briket (fr. krasan. par brikol (fr. bricoler) odbiti.) glaz. bricole) srednjovjekovna ratna sprava za bacanje kamenja. pomoću odbijanja pogoditi sa strane. Kasten ormar) poštanski sandučić. zapovjednik brigade. kugle. brycho škrgućem. divota. zaobilazno. obojiti zid tako da izgleda kao zid od cigala. veličanstvenost. buntovnik brigantina (engl. fr. pren. briqueter) popločiti ciglama. slična vistu. odskočiti.bridž bridž (engl. laka jedrilica s dvije katarke i s veslima. sitan. fugiranje briketirati (fr. njem.) udariti loptu sa strane odbijenom loptom od ograde. skupina radnika koji rade na izvršenju određenog zadatka brigadir (fr. brillant) sjaj.

brunir) metalne predmete smeđe uglačati. rasprskava. Brodvej (engl. brusquer) obrecnuti se na nekoga. paljba iz topova s jedne strane broda Broadway čit. broyon) tučak za mrvljenje. pren. strana broda. brimera (9. uništavajući brizantnost (fr. mahovinast briologija (grč. bot. briller. prelijevati se u svjetlosti. razoran. brodkasting (engl.) veliki narodni muzej u Londonu (osnovan 1753. dugačka 25 km. usjajiti i na taj ih način sačuvati od hrđanja. brioche) vrsta peciva. brisant) koji lomi. mantis prorok) stručnjak u tumačenju snova brizomantija (grč. prednji valjak na spravi za predenje brizolete (njem. briozo (tal. razorna snaga brizer (fr. bryon. blistati. brizo spavam. manteia proricanje) vještina tumačenja snova brnistra (tal. koji razmrskava. živahno. sličan mahovini. prenagliti čime 202 broajon briškula (tal. morske.) glaz. briseur) lomitelj. brumaire. sendvič briozoe (grč. tal. od 23.) vrsta kvalitetnog francuskog vina brioso čit.) uzeo je Bonaparte. Britiš muzeum (engl. umjesto srebra. bučno. životinje nalik na mahovine. srebrnaste boje. okolišanje. lat.briljirati briljirati (fr.) s veoma bogatim znanstvenim i umjetničkim zbirkama brizantan (fr. fyton biljka) mn. svijetliti se. brimade) kod francuskih studenata: zbijanje šala s novim studentima. briser) sposobnost rasprskavanja. pečeni valjušci od mesa brizomant (grč. odskakati od ostalih brimada (fr. trljanje boja . brillare) sjati. upotrebljava se. žuka broad-casting čit. šumno. žive u kolonijama i mahovinasto su razgranate briskirati (fr. antimona i nešto bakra (ponekad i nikla i bizmuta). briscola) vrsta kartaške igre.) odašiljanje radio emisija. pocrniti briofiti (grč. za izradu stolnog pribora Briti naziv za keltska plemena naseljena u Britaniji u doba rimskih osvajanja British Museum čit. bryon. bruma najkraći dan) u republikanskom francuskom kalendaru: drugi mjesec u godini.) pom. briser. eidos oblik) bot. logia) bot. studenog 1799.) govorenje nebitnih stvari. dio botanike koji proučava mahovine brion (fr. Broadway široki put) glavna poslovna ulica u New Yorku. bryon mahovina. svi topovi na jednoj strani ratnog broda. Brisoleten) mn. radio emitiranje broad-side čit. rjeđe slatkovodne. 18. "krštenje" brucoša na taj način što ih stariji zgrabe za noge i ruke i bacaju uvis brimborium (lat. bijele. vladu u svoje ruke brinet (fr. osobito raširena u primorskim krajevima Hrvatske britanija-metal u Britaniji (Engleskoj) pronađena metalna smjesa cinka. ginestra) primorski grm s lijepim žutim cvjetovima. brunet) crnomanjast ili smedokos muškarac brineta (fr. brizo. srednjim dijelom centar američkog kazališnog života broajon (fr. con brio brioš (fr. kao prvi konzul. brunette) crnomanjasta ili smeđokosa žena brinirati (fr. razbijač. brod-sajd (engl. čajni kruščić. razornost. plameno. bojiti (ili obojiti) smeđe. značajno se isticati. sijati. pletenica. skupni naziv za mahovine brioidan (grč. listopada do 24. htjeti nešto brzo sprovesti. zoon životinja) zool. studenog. izmotavanje brimer (fr. bryon mahovina. magleni mjesec.

lat. osobito slikama. uljepšavanje brodet (tal. kožu i dr. srebrom. brocanter) trgovati umjetničkim stvarima. lat. logia) znanost o jelima. Brokhaus (njem. nazvan po velikom njem. staretinar brokantirati (fr. metron) sprava za odmjeravanje dnevne količine hrane bromizam (grč. kupovati i prodavati stare stvari brokat (tal. tal. brončati (fr. broccato) skupocjena i teška. uljepšavati izmišljenim dodacima brojler (engl. broder) vesti. to broil peći na otvorenoj vatri. bromos) med. broma jelo) znanost o pripremanju jela po znanstvenim i ekonomskim načelima bromatografija (grč. poznati lijek za živce bronca (fr. gips. crvenkastog ili ljubičastog talijanskog mramora broker (engl. vezivo. osobito slikama. grub metalni prašak od slitine bakra i cinka.). izdavačkom poduzeću u Leipzigu. dva kanala. posuđa i dr. bromos) farm. bromoformium) farm. tuberkulozna bolest nadbubrežnih žlijezda praćena velikom slabokrvnošću i smeđom bojom kože brončano doba geol. krasiti. broker) trg. nagrada koju trgovački posrednik dobiva za posredovanje brokula (tal.brockhaus Brockhaus čit. s utkanim velikim cvjetovima. bronchia) mn. bromov pripravak. od svile i pamuka. bronzo. an-i». pren. obično se jede s palentom brodirati (fr. mjedeničica. tj. smeđom. vrsta jela od ribe s gustim umakom od rajčica. znak Br. na roštilju) pile za pečenje. oštrog mirisa bromatika (grč. ili samo od pamuka. brokatni papir papir u boji s uzorcima. klepčica. pren. trovanje bromom bromoform (lat. npr. koji se tiče dušnika ili dušnica. tekućina veoma slična kloroformu. brocanteur) trgovac starim umjetničkim predmetima. broderija (fr. bronzo) zvonce. pretpovijesno razdoblje (između kamenog i ledenog doba) u kojem su se ljudi služili broncom za izradu oružja. oblicima i si. broccoli) vrsta cvjetače s mesnatim i sočnim cvjetovima i stabljikama 203 bronhije brom (grč. broma jelo. kićenje. nemetal atomske težine 79. crnom. poklepčica brončana bolest med. bromos smrad.. koji nastaju . bronzium) legura (slitina) bakra. vezenje. brodetto) kuh. redni broj 35. crvenkastosmeđa teška tekućina. bronhijalni katar = brrnnitis bronhije (grč. utisnutim u zlatu ili srebru brokatel (tal. bromium) kem. osnovanom 1805. zlatnim i srebrnim koncima protkana svilena tkanina. trgovina vezivom. fini obojeni tinjac u prašku (obje vrste ovog praška upotrebljavaju se za brončane boje). znanost o sredstvima za prehranu bromatometar (grč.916. broker) trgovački posrednik brokeraža (engl. upotrebljava se kao sredstvo protiv jakog kašlja bromural (grč. svilom. cinka i željeza bronce (tal. bronser) obojiti brončanom. izvesti zlatom. luka i maslinova ulja. bakrenom bojom (drvo. vrsta žutog. broma jelo. element. lijevi i desni. "pohanac" brokanter (fr. broccatello) brokatu slična polusvilena tkanina. bronze. broderie) vez. grafein opisivati) opisivanje jela i sredstava za prehranu bromatologija (grč. bronchos dušnik) dušnički.) veliki njemački konverzacijski leksikon s mnogo izdanja. obojiti modrikastim preljevima na vatri bronhijalni (grč. broma jelo.

bronchia) med. bronte grom. različitog kalibra (nazvan po pronalazaču. usp. bronchos. srebrom. bronchos. bronhijalni katar bronho. uvezati knjigu u mekan uvez. tuberkuloza pluća bronhoragija (grč. bronchos. bronhije . bratimstvc grč) med. kele kila. stvaranje kamena u dišnim kanalima bronhomikoza (grč. dušnik. malteška groznica). pren.) automatski revolver belgijskog sustava sa 7 i više metaka u šaržeru koji je smješten u kundaku. fone glas) med. pregled dušnika i dišnih kanala pomoću posebnog zrcala bronhospazam (grč. brontotherium) geol. Bruderschaft) bratstvo. dug preko 18 metara brontoterij (lat. bronchos) anat. N. upala bronhija.(grč. gnojna upala dišnih kanala bronhocela (grč. brontosaurus) geol. bronchos. bronchos. brochurier) pisac brošura browning čit. brocher) prošiti. mrmljati. golemi kralježnjak iz razdoblja krede. bronchos. stenos tijesan) sužavanje (ili suženost) dišnih kanala bronhotomija (grč. blemma sluz. nosorozima slična vrsta sisavaca iz srednjeg tercijara Sjeverne Amerike brontulati (tal. bronte grmljavina) sprava za izvođenje umjetne grmljavine na pozornicama brontofobija (grč. knjižica o aktualnim dnevnim pitanjima brošurist (fr. bronchos. Brovvningu) bruceloze zarazne bolesti uzrokovane bakterijama roda Brucella. Amerikancu J. pneuma dah) med. bronchos. bronchos) predmetak u složenicama sa značenjem: dušnik bronhoblenoreja (grč. rheo tečem) med. bronchos. brauning (engl. bronchos. prigovarati bronzin (tal. bronchos. fobeo plašim se) strah od grmljavine i nepogoda brontologija (grč. brontolare) gunđati. bronzo) lonac. bronte. prošivati (knjigu). temno režem) med. bronchos. a kod goveda. upala dušnika izazvana zaraznim gljivicama bronhoplegija (grč. protkivati tkaninu (zlatom. protkati. kila dušnika. logia) znanost o grmljavini. mykes gljiva) med. bronchos. regnymi skršim. divovska. piskutavost glasa (kod promuklosti) bronholitija (grč. broche) ženski nakit s kopčom (obično na prsima ili pod vratom) broširati (fr. skopeo gledam) med. kod čovjeka izazivaju dugotrajne vrućice (Bangova bolest. bronhotom instrument za umjetno otvaranje dišnih kanala bronhus (grč.bronhitis račvanjem dušnika od trećeg leđnog pršljena bronhitis (grč. guša bronhofonija (grč. upala bronhija koja prelazi na plućno tkivo i izaziva upalu pluća. uzetost (ili: paraliza) dišnih kanala bronhopneumonija (grč. bakreni kotlić broš (fr. pretjerano izlučivanje sluzi kod kronične upale dišnih kanala bronhoskopija (grč. grmljavina) uređaj za mjerenje jakosti gromova i grmljavine brontosaur (lat. krvarenje dišnih kanala bronhoreja (grč. plesso udarim) med. slomim) med. operativno otvaranje dišnih kanala. ovaca i svinja zarazne pobačaje bruderšaft (njem. grkljan. svilom). bronte grmljavina. grč u dišnim kanalima bronhostenoza (grč. brochure) mekano uvezana knjižica. učiniti nešto na brzinu brošura (fr. lithos kamen) med. bruh) med. spasmos 204 bruderšaft bronteum (grč. rheo tečem) med. o nepogodama uopće brontometar (grč.

Buddha) "Probuđeni. neprerađeno zlato brum (engl. bubon preponske žlijezde. 1799. Auschwitz bucina (lat. pržiti brut (fr. nije dodano nimalo šećera Brut (Marko Junije 85—42. grubost. surov. težina robe zajedno s težinom ambalaže. zvjerski brutalitet (lat. st. brimer (fr. antilopa bubikopf (njem. Buddha) v. 18. upala limfnih žlijezda u preponama (obično u vezi s mekim čankirom). kratka ženska frizura kao u dječka bubonadenitis (grč. kila bubonulus (grč. Budha budak (tur.) kraljevski dvor u Londonu Buda (sanskr. brogiotto) vrsta crne smokve. bubon. aden žlijezda) med. Dachau. v. Thiiringen). nezahvalni urotnik brutalan (lat. brougham) zatvorena laka kočija s dva sjedala i jednim konjem. n. glupan. brumalis) zimski brustbild (njem. med.) ime jednoga nacističkog koncentracijskog logora (u njemačkoj pokrajini Tiringiji.bruh bruh (njem. grub. brumaire datum (9. pr. bubon. n. bubon. upala preponskih žlijezda bubonalgija (grč. potpuno zanemariti brutto (tal. brutalitas) surovost. bubonulus) med. divljaštvo. Brust-bild) poprsje. pren. brutto) trg. lat. Bubikopf) "dječačka glava". brut sirov) oznaka za pjenušac (suhi) kojem. Prosvijećeni". učiniti da podivlja. nazvana po imenu poznatog engleskog državnika Brooma (1778—1868) bruma (lat. životinjsko ponašanje prema kome. trublja buckinghamska palača čit. XI. venerične otekline bubonocela (grč. rođen u Indiji polovicom VI. brutalitet brutificirati (lat. slika ili kip koji prikazuju glavu i gornji dio prsiju. bista brusthalter (njem. budak) trnokop. suprotno: netto bružeta (tal. prilikom dobivanja. Buhnvvald (njem. e. divljački. zima. pren. X. štovan kao . do 22. bez odbitka troškova.) najkraći dan u godini. poživotinjiti brutalnost v. neotesan. e. u staroj plemićkoj obitelji. od 22. Bruchgold) izlomljeno. XI. brustolare) paliti. bakingemska (engl. afrički jelen. Bruch lomljenje) med. bruh prepona. zvjerski (ili: grubo) postupati s nekim. životinjska požuda brutalizirati (fr. pr. brutal) životinjski. kele) med. osnivač po njemu nazvane religije (budhizma). zimski solsticij. hernija bruh-gold (njem. brutaliser) zlostavljati. bubon) mn.) najistaknutiji sudionik urote protiv Cezara. usp. algos bol) med. bubalis) zool. brutificere) napraviti nekoga životinjom. brunjača btto kratica za brutto bubalis (grč. oruđe s drškom kojemu je na vrhu s jedne strane željezni šiljak a s druge uska motičica. kramp. limfni triper (kapavac) Buchenwald čit. brutalis. ubio se nakon poraza Kasijeve vojske kod Filipija.) truba. bruto-pri- 205 Budha hod cjelokupan prihod. fr. velika budala Budha (sanskr. osobito poznatog po okrutnostima koje su u njemu vršene nad zatočenicima tijekom Drugoga svjetskog rata i prije njega (1937—1945). studen uopće brumaire čit. bolest prepona buboni (grč. Brust-halter) ženski prslučić za pridržavanje grudi bruštulati (tal.) mjesec francuskog republikanskog kalendara.) kad je general Bonaparte srušio Francusku republiku brumalan (lat.

izvolite. vrsta tkanine bujatrika (grč.. e. budhizam budo (jap. bolgia. lakrdijašenje buftalmičan (grč. bik buffo (tal. usp. n. ind. loš ples. prethodno odobravaju i prethodno raspoređuju svi državni (kao i gradski i dr. budžetska godina godina trajanja primljenog budžeta. volook. slavan 206 bujnim po svojoj okretnosti. woogie način plesanja crnaca iz Arizone) poseban oblik glasovirske interpretacije bluza nastao početkom 20. buffo caricato čit. odbojnik (na vagonu) buffa (tal.). čarlstona. bujrumte . vući lađu pomoću broda ili pomoću čamca na vesla za koji je lađa vezana konopcima buj (fr. komičar. liječenje goveda bujirati (fr. bus vol. karate i si. "sveti mudrac". buffa) šala. proračunska godina Buergerova (Birgerova) bolest bakterijska ili alergijska upala krvnih žila.) zajednički naziv za sve borbene vještine kao što su džudo. buffone) šaljivčina.budhisti bog. legendaran u poštanskoj službi i u američkom građanskom ratu. komične opere. južnoamerička ukrasna biljka penjačica bugi-vugi (engl. Buddha) v. bucare probijati. juha od povrća i mesa u kojoj se obično razmuti jaje bujon (fr. kao ples sadrži elemente bluza. Buddha) mn. stanju blaženog mira. buffer. iatrike liječništvo) stočno liječništvo. usp. bugsiren) pom.. osnovao glasoviti cirkus Wild West buffalo čit. bouille) carinski žig koji se udara na vunenu robu. bus govedo. lakrdija. posebno pripremljen papir za upijanje tinte izrađen od pamuka i sulfatne celuloze bugenvilija bot. buj bujon (fr. opera buffa komična opera Buffalo Bili čit. Buddha) mn. pristaše religije i filozofije budhizma budhizam (sanskr. bujurmak zapovijedati) zapovijedajte. bouille. bafelou (engl. laka komedija. bugazar upijati) sušilo. volja za životom). buffo) komični pjevač u talijanskoj operi. bi vol. američki pustolov. bez strasti i patnje. religija koju je osnovao Budha. s volovskim očima. ali je mnogo brži i s mnogo improvizacija bugzirati (niz.) pravim imenom William Frederick Cody (1846—1917). žeđ za životom. bouiller) staviti na robu carinski žig. buljon bujrum (tur. put prema oslobođenju vodi nirvani. venet. blek-botoma. bouillon) kuh. boudoir) mali. Bafelo Bil (engl. ofthalmos oko) med. budizam budisti (sanskr. bufon bufon (tal. budoar (fr. st. fr. čija se filozofija temelji na dvama pojmovima: patnji i spasenju. bouillon) kuh. tj. v. bouffonnerie) šala. lakrdijaš. bufo karikato (tal. lakrdija. obično u nogama bufer (engl. osloboditi se tih strasti znači osloboditi se patnje. tal. život je patnja. budhisti budizam (sanskr. v. proračun prihoda i rashoda uopće. Buddha) naučavanje Gautama Budhe (557—447 pr. lijepo uređen ženski salon (obično u blizini spavaće sobe) budžet (engl. i kao deveto utjelovljenje boga Višnua. dvorska luda bufonerija (fr. posušilo. boogie loša improvizacija na glasoviru. lat.) pretjeranost u lakrdijašenju tal. bulga novčanik) jednogodišnji zakon kojim se predviđaju. uzroci patnje su strasti (tj. budget.) prihodi i rashodi u jednoj budžetskoj godini. budhizam budhisti (sanskr.) zool. buljook bugačica (tal.

janjeća koža". g. pri kupnji zrakoplovnih karata i si. povećanje. poznat iz priča (bojao se svoje sjene i teško gaje bilo uzjahati) buket (fr. kranion lubanja) arhit. mutna. uvjerenje. pastirska pjesma. plik bula (tur. bouquet) lijepo uređen stručak cvijeća. isp. boucanier) lovac na bivole. bouquineur. antikvar bukirati (engl. bugsieren) vući lađu u luku bukskin (engl. bullarium) zbirka papinskih bula ili odredaba . kefale glava. bujrum) pašina ili valijina pisana zapovijed. boucassin) vrsta krutog francuskog platna. na željezinici. gusar bukanirati (ind. tj. čvor) hrapava vunena tkanina od kovrčavog prediva. obrazni mišić. potvrda.) sušiti komade mesa na suncu ili nad vatrom bukardija (grč. u obliku golih lubanja na žrtvenim volovima buks (engl. osobito na dorskom frizu. vina).bujruntija bujruntija (tur. booking) predbilježen dolazak gosta u neki hotel. najava dolaska. pečat od voska ili kovine na povelji. volovska glava) najmiliji konj Aleksandra Velikog (Aleksandra Makedonskog). v. krvava ili gnojna tekućina. bouquin) ljubitelj i skupljač starih knjiga buking (engl. tepih. točan bula (lat. za razliku od totalizatora bukoličar (grč. hrpa. bukirati bukinist (fr. book-making) sastavljanje knjiga. pisac pastirskih pjesama bukolički (grč. bus vol. bukolike) poet. bukle-sag sag. med. morski razbojnik. hipertrofija srca.). Americi. bulla) 1. povelja.) bula (lat. bukolička cezura metr. bouquet) miris (npr. turska žena. Turkinja bularij (lat. v. mišić puhač buke (fr. bus vol. pamučna tkanina za podstavu bukcinator (lat. bujurultu. buccinator) trubač. u duhu ili u obliku pastirskog pjesništva. books) prozirna i laka tkanina od finog pamuka buksa (šatr. rezervacija (u hotelu. običan način klađenja na konjskim trkama. idila (osobito kod rimskog pjesnika Vergilija) bukranij (grč. povelja s takvim pečatom. buckskin) "jelenja. booking) rezervirati.) zatvor. obaviti upis. boucle kopča. bukolikos) poet. book-maker) onaj koji na konjskim trkama priređuje klađenja ili se sam kladi. prvobitno: mala zlatna kutija u kojoj su se nosile hamajlije. bus govedo. ukaz. kardia srce) med. pastirski. Zlatna bula vladarska isprava Bele IV. najaviti dolazak. seoski. uobičajena cezura na kraju četvrte stope u heksametru grčkih bukoličara bukolika (grč. bulla) 3. bukolikos) poet. ukrasi. posrednik pri klađenju 207 bularij bukmejking (eng. buket Bukefal (grč. skup bukiner (fr. okruglo i jajoliko izdignuće pokožice ispod kojeg se skuplja čista serozna. pismo bukanir (fr. (1242. službena Papina povelja ili spis o važnim pitanjima na kojem je veliki crkveni pečat (za razliku od breve koja ima samo otisak pečata s prstena na kojem je riba). pren. tkan na čvoriće bukmejker (engl. tamnica buksirati (niz.) 2. predbilježiti se bukle (fr. bouquiniste) prodavač starih knjiga. anat. kao posljedica jačanja srčane muskulature bukasen (fr. zvjerokradica u Sjev. bukva slovo) doslovan. dokument (uopće). vrsta čvrste vunene tkanine za hlače i športsku odjeću bukvalan (starosl.

Bummler tumaralo) naziv za polagani poluteretni vlak koji se jako trese i u kojem je neugodno putovati. pločama ili grudama. gusta trnovita živica kroz koju konj. nastala križanjem buldoga i terijera. senzacija. voj. bedem buli (engl. hrpa. dugme) pribadača. široka i lijepa ulica zasađena drvećem. krasti buliran (lat. bilten 208 bund bull-finch čit. buljen (engl. buleuterion) vijećnica. buli bik) pren. bulla) pisac papinskih bula buli (engl. čioda (igla s glavicom) bumerang (austral. luk. das Bund) svežanj. neotesanost. gusjenično vozilo za iskopavanje i prekopavanje zemlje buleuterij (grč. očna jabučica buldog (engl.) zdenac. potvrđen pečatom. foltamente gusto. izbacivanje mjehurića bulimija (grč. bulbosus) lukovičast. vreva. bouliner) pom. nepošteno trgovati. liga. bullterier) vrsta engleskih pasa. . bul-finč (engl. onaj koji nije u optjecaju bulterijer (engl. glavičast bulbozan (lat. životinjska glad bulinirati (fr.) neprerađeno zlato ili srebro u šipkama. forma) koji ima oblik lukovice.) lukovica. bulbus oculi čit. spekulativan pothvat. lanaca i bačava na sidrima koja se stavlja u vodu za obranu od podmornica bumbača (mađ. bullatus) zapečaćen. na krajevima plosnata. velika. posebno se odlikuje time što se. stran novac. kratke i duboko usječene njuške. pren. veliki engleski pas širokih prsiju. gomb puce. bulletin (fr. (njem. nepočešljana. odličan lovac na miševe i štakore bulumenta (tal. urnebes. a u sredini koljenasto savijena). pren. rulja. studenac bunčela (tal. tvrđava. napomena ili kratka priča kod koje je šaljiva poanta u tome što joj nedostaje dosljednost glavne misli. glavna ulica. glavica. pregrada od brvana. glavičast. skok dionica na burzi. glupost. opskrbljen bulom bulist (lat. pljačkati. metež. nenadana aktivnost.bulbiferan bulbiferan (lat. bulbus lukovica. mnogo) mnoštvo ljudi ili stvari. u televiziji: posebna kolica koja mogu hvatati sve vodoravne i okomite pokrete bum (niz. započinjanje igre nakon prekida (u hokeju na ledu) bulicija (lat. gomila. za zatvaranje ulaza u zaljev). hladnokrvnosti i dr. vrsta džepnog revolvera sa 6 i više metaka buldožer (engl. ako ne pogodi u cilj. neočekivan razvoj. društvo. bulbus okuli (lat. kudrava i prljava glava bum (engl. John Buli oličenje engleskog naroda kao cjeline. bullitio) vrenje.) anat. bulbus. bulla.) kosa spletena i savijena uokrug bund 1. krumpirast bulbus (lat. nalet) šport. 2. Bund) savez. isto i buml bunar (tur.) velika splav (služi npr. bulimia) med. boulevard) šetalište. bully gužva. njegovih karakternih osobina: pretjerane ukočenosti. koji rađa lukovičastim podzemnim stablom bulbiforman (lat. tj. vraća bacaču bumler (njem. bullire. tuđi. mora projuriti bullion čit. tako da mu se vide prednji zubi. naziv za periodička i neperiodička izdanja. fero donosim) bot. sabornica. 2. (njem. skupštinska zgrada bulevar (fr. woomera) srpoliko oružje australskih domorodaca (uska i oko 60 cm dugačka daščica od tvrdog drveta.) šport. bulldog) 1. ploviti ukoso (po vjetru sa strane). na utrkama s preponama.) izvješće o nekom važnom događaju. neodoljiva. boom) buka. bulldozer) "kopnenojaružalo".

zavežljaj. zadirkivanje. lakrdijaš. duboki bas na orguljama. Burski rat rat između Bura i Engleza početkom 20. komoda buran (rus. stanovnici juž. iznenadan vihor. jedan od predstavničkih domova Njemačke bunker (engl. iskrcali na Rtu dobre nade u južnoj Africi.) žestok vihor sa snježnom vijavicom u ruskim i sibirskim stepama buraska (tal. sastoji se od metalne cijevi koja pri dnu ima dva otvora. poznati primjer za nemogućnost slobodne volje .) engleska laka vunena tkanina za izradu zastava Buonarroti glasoviti talijanski umjetnik (imenom Michelangelo) iz 15. pijesak i dr.. voj. burgu) svrdlo. zabadalo. bušilica. 1811—1899) buntdruk (njem. Bur (niz.) 1. podvala. izljev zlovolje. burattino) pokretljiva lutka. podvaljivač.) Muhamedov ogrtač. nesmisao. Gradišće burgija (tur. intrigant burgundska smola pročišćena žuta omorikova smola burgundska vina poznata crna i bijela francuska vina iz pokrajine Burgundije Buri (niz. u njemu se u određenim omjerima miješa zrak i plin i kad se tome prinese zapaljena šibica. betonsko sklonište (kućno. budalaština. bourdon) glaz. marioneta burda (ar. bukač. bourrasque) bura. zadirkivalo. koji želi sve znati i u svemu biti pametniji od drugih. Burg) zamak. nastaje veoma vruć plamen s neznatnim postotkom plina (po njem. ljutine buratino (tal. borale) ormar s ladicama. bourrette) tkanina od otpadaka svile burg (njem. i 16. podmetanje. 2.) savezna skupština. pren. cement. bora) žestok i hladan sjeverni vjetar na istočnojadranskom primorju. iznenadna nepogoda. mjera za staklo. mjera za konac Bundesliga (njem. spremište na brodu za ugljen. prostor. pom.Bundesliga smotak. puše s kopna na more 209 Buridanov magarac bural (tal. izmišljotina. st. mala tvrđava Burgenland austrijska pokrajina u kojoj živi mnogo Hrvata. st. ali je njihov jezik u javnim službama izjednačen s engleskim bura (tal. borer. također: naziv jedne arapske vjerske pjesme burdalu (fr. fizičaru i kemičaru Robertu Bunsenu. kasnije: osobiti znak abasidijskih kalifa. u kojem su Buri izgubili samostalnost. izostavljanje riječi pri slaganju buret (fr. tisk. usp. ulično) od zračnih napada. spletkar. 4. višebojni tisak bunting (engl. čovjek koji svuda "zabada nos". bourdalou) vrpca na šeširu s kopčom. burrasca. 3. Buntdruck) tiskanje u više boja. vrsta šarenog francuskog platna burdon (fr. a spojena je s rezervoarom plina. Afrike nizozemskog podrijetla Buridanov magarac fil. dvorac. poticatelj nereda. boer) "seljaci". besmislica. vikač. mali betonski fortifikacijski objekt stalne fortifikacije s dubokim podzemnim zaklonima za posadu. dio kombajna: sanduk u koji pada zrnje Bunsenov plamenik naprava koja se upotrebljava za zagrijavanje različitih supstanci i kemikalija. vječni buntovnik. Boer seljak) pripadnik nizozemskih doseljenika koji su se u 17.) Savezna liga (vrhunsko natjecanje u nogometu u Njemačkoj) Bundestag (njem. st. savezni parlament. smutljivac. komedijant. pren. fr.

gladak prsten (obično zaručnički). bursa.) mn. buržuj) 1. borsa. burra. komedijati. usp. barak) čupav krzneni kaput bez rukava. ekonomskim jačanjem bur- . fr. bursa vrećica. lakrdijaški burleta (tal. čireva. veselo i nestašno glazbeno djelo za ples burleskan (fr.) slaba bura. burzijanci ljudi koji se bave burzovnim poslovima.. bursa. burletta) mala vesela igra. kesica) akutna ili kronična upala sluznih vrećica burš (lat. (produktna burza). octenog mirisa. burka. tržište novca. pod burza burzovni uzansi trg.) seljak koji traži posao izvan svoga mjesta. vjenčani prsten burmut (tur. perz. neobuzdan. burner) natopiti drvo u otopini klor-cinka i time ga učiniti otpornim prema truljenju burnus (ar. lakrdija. bezbojna tekućina. burlesque) poet. vitica. s dlakom okrenutom prema van i valjanom tako da se voda ne može zadržavati (nose ga svi kavkaski narodi) burla (tal. mala burleska burma (tur. šaljivo prikazivanje velikih i ozbiljnih stvari. burla) šala burlak (rus. sladunjavog i trpkog okusa. nazvana po njem. byrsa koža. tal. glazbeno djelo humorističnog karaktera. osobito kao lađarski radnik na Volgi burlati (tal. bourgeoisie. kurir burza (fr. a koji vrijede za poslove obavljene na toj burzi buržoazija (fr. bournous) ogrtač bez rukava. prvobitno: naziv za građanstvo nasuprot višim staležima feudalnog društva (plemstvu i svećenstvu). tal. s kapom. osobito s mjenicama i vrijednosnim papirima (efektna burza). krzno) mjesto gdje se redovito sastaje poslovni i trgovački svijet radi zaključivanja poslova. zbog potpune jednakosti i ravnoteže pobuda. upotrebljava se za obloge kod rana. lupetati. bourse. burla šala) izvoditi šale. burlesco. burmak uvijati. koji trguju na burzi. grč. mjesni običaji koje je utvrdila uprava neke burze. glupariti burleska (lat. burlesque) smiješan. burza rada ustanova koja utječe na tržište radne snage time što posreduje između ponude i potražnje i na taj način utječe na suzbijanje nezaposlenosti burzijanci (fr. buri) sitan duhan za ušmrkavanje burnetirati v. Arapi (beduini) ga nose preko odjeće 210 buržoazija Burovljeva voda farm. usukati) zavoj. lagan istočnjak burka (rus. ne može odlučiti prići nijednom od ovih dvaju kupova burin (tal. zatim s robom: žitom. burze muskoze (lat. Bersianer) mn. Bursch) u Njemačkoj: član njemačkog studentskog društva. lakrdijati. burun. oteklina i dr. bourg. ugljenom i si.burin koji se pripisuje francuskom skolastičkom filozofu Jeanu Buridanu (1300—1358): gladan magarac koji stoji između dvaju potpuno jednakih i podjednako od sebe udaljenih kupova sijena mora skapati od gladi budući da se. lat. v. sluzne kesice bursitis (lat. bourse. momak. burnetizirati burnetizirati (engl. šaljiv.) vrećica od vrlo finog materijala u kojoj katolički svećenik nosi posljednju pomast i pričest umirućem bursae muscosae čit. njem. med. veseo. obično od bijele vunene tkanine. fr. pun života student ili mladić uopće. kirurgu Burovu (1809—1874) bursa (lat. nakaradan. burnus. šala. njem. burla. otopina baznog aluminijevog silikata. sluga. blebetati.

građanski stalež buržuj (fr. maslac butiga (tal. 2. boutade) duhovita šala. najviši cilj moralnih težnja kod Japanaca: kult predaka.buržuj žoazije jača i njezin politički položaj: ona ukida feudalno društvo i sama uzima vlast. 3. bourgeois. prodavaonica izabranim skupim stvarima butiraža (fr. glaz. trgovina. Etruščani i dr. danas malobrojna skupina nomada po pustinjama jugozapadne Afrike (nizak rast. pravednost. tvrđave. samozataj- 211 butirometar nost. preziranje smrti. malograđanin. potaja. a upotrebljavaju se u kazališnoj inscenaciji. neravnina (na svili) butada (fr. omnibus svima) = omnibus bus (tal. trgovina na malo. harakiri buširati (njem. Busch grm) "ljudi iz grmlja". u smjesi s propanom služi kao gorivo butelja (fr. napad iz busije business (engl. filistar buržujka pripadnica buržoaskog staleža. ruxis kutija. pren. najviše 1. bračna vjernost. seljaka. osobito prilagođena magnetna igla za određivanje pravca bustrofedon (grč. boso) šimšir busija (tur.50 m) bušon (fr. pyxis kutija od šimširovine) fiz. dućan. pripadnik buržoaskog staleža (v. bus govedo. hrabrost. na mahove butaforija (tal.) prema hiru. koriš. butyrum) kem. radionica. 2. nazvano je gornjim imenom bušel (eng. poslovna struka busola (tal. lažni predmeti koji služe za pokazivanje ili reklamu. Butter maslac) putar. v. = capriccio. nagao i neobičan nastup ćudi. butomon močvarna biljka. bottiglia) boca od 7 dl buter (njem. mornarički kompas. od bourg grad ili selo pod okriljem grada. burg) 1. za razliku od kmeta. boutique) prodavaonica. blagost prema slabima. bouturage) razmnožavanje biljaka izravnom sadnjom izdanaka u vlažnu zemlju butirin (lat. lat. odanost poglavarima.349 1 bušerizirati (fr. usp. pusu) zasjeda. a u slučaju povrijeđene časti obvezno samoubojstvo. maslačna kiselina. tal. prvotno: (francuski) građanin ili stanovnik grada. bussa udarac) nalet vjetra bus (tal. butirometar (grč. i plemića. par boutades čit. atrapa butan (grč. danas: stalež koji ima sredstva za proizvodnju. lokal butik (fr. zasićeni ugljikovodik. izraz kojim se označuje lovčevo lutanje poljima i šumama ne bi li slučajno naišao na divljač (za razliku od lova s hajkačima) Bušmani (njem. čep. bussola kutijica. Bucherie) telegrafske stupove natopiti u bakrenom vitriolu (postupak nazvan po pronalazaču) bušido 'jap ) kodeks časti. bouchon) zatvarač. brzi solo-ples bez pripreme. malogradanka bus (engl. biznis) posao. buttafuori kazališni inspicijent) umjetnički predmeti koji daju iluziju pravih. lat. bushel) engleska mjera za žito. budući da je takvo pisanje nalikovalo okretanju volova kod oranja. par butad (fr. bus. bouteille. Busch grm) lov. strofe okretaj) u davnini: način pisanja (Grci. metron) sprava za određivanje masnoće mlijeka . tzv. buržoazija 2). lisičji šaš) vrsta plina. grč. butyron. njemački Burg.) pri kojemu se nakon završetka jednog retka prelazilo u sljedeći odmah ispod posljednjeg slova prethodnog retka i tako pisalo natraške. mjerica = 36. dosjetka. prodavaonica. bogatašica. bottega) trgovina.

bodur) punašan. bugia svijeća) med. proširen butsel (fr. bottone) gumb. glupan.buton buton (fr. Halter držač) dio ženske odjeće koji služi za podržavanje grudiju. Busen dojke. ničija zemlja 212 bužija buzdovan (tur. bougie. stvarčica slična gumbu. bradavica (krupan) briljant naušnici butonomantija (fr. osobito mokraćnih. uranist bužija (fr. gume. bouteselle) voj. šp.. pederast. fiz. puce. bubuljica. sviranje trube za sedlanje (kod konjice) buzalak (tur. bozulmak biti napušten) imanje bez vlasnika. tal. električna svjećica . valjkasta šipka od voska. napušteno zemljište. divljak) prostački izraz za: homoseksualac. bouton. za proširivanje suženih kanala. topuz. buzzurro prostak. bouton. prebrojavanje gumba na kaputu ("hoće-neće") da bi se vidjelo hoće li nešto biti ili neće butrast (tur. zatim debelog crijeva i jednjaka. grudnjak buzurant (tal. grč. zadebljao. manteia proricanje) gatanje u gumbe. debeljuškast. budala buznhalter (njem. bucmast. pupoljak. pigist. tal. pren. kaučuka i si. bozdogan) vrsta hladnog oružja: teški bat sa željeznim šiljcima na debljem kraju.

istodobno i slabije i sporije calentura amarilla čit.) kavana. parožak) uvojak.) žuta groznica u tropskim predjelima Caliban čit.) trg. manjak. natkonobar. po prilici) cabinet separe čit. vremenski tjesnac. pren.) glaz. kalmato (tal. kalo di pezo (tal. med.) trg. kafe (fr. grubo i neotesano stvorenje calkelner (njem. blago. Kellner konobar) glavni konobar (kome se plaća). kalo di prečo (tal. kovrča calando čit. padanje cijene (nekoj robi) . Zeug) vrsta pamučne tkanine cajger (njem. zahlen platiti. potvrda cajtlupa (njem.) kavana i gostionica Cagliostro Alessandro čit. vitica. loupe) fot. tiho. da može općiti s pokojnicima. cajg (njem. 1743—1795) talijanski i europski pustolov i varalica. popuštajući u jačini tona i u tempu. škripac cajzić (njem. Kaljostro Alesandro (tal. fr. circa oko. kalando (tal.c C. šiljak. leća za rastavljanje brzog kretanja predmeta koji se snima (primjenjuje se osobito u filmskoj tehnici) cajtnot (njem. čudotvorac i vidovnjak (hvalio se da može načiniti "kamen mudraca". zasebna soba cafe čit. Zeit vrijeme. kratica za kalcij ca kratica za cirka (lat. Kalmetovo. Zacke zubac. kabine separe (fr. cafe-restaurant čit. kafe-restoran (fr. kratica za kulon C kem. kolgerl (engl. tj. Kaliban u Shakespeareovoj Oluji: čudovište koje samo upola nalikuje na čovjeka (suprotnost Arijelu). pravim imenom Giuseppe Balsamo.) posebna soba. mirno Calmetteovo cijepljenje čit. češljugar (ptica pjevica iz porodice zeba) cakna (njem. Zeisig) zool. c treće slovo hrvatske latinice C fiz.) glaz. Zeugniss) svjedodžba. kratica za karbon C kratica za Celzij (u mjerenju topline) c kratica za cent (novac) C kratica za centum (100) C kratica za osnovni ton tonskog sustava Ca kem. rašlje. Not nužda. tobožnji liječnik. Zeit vrijeme.. nedostatak u potrebnoj težini calo di prezzo čit. pren. kratica za cezij Ca kem. "ober" call-girl čit. Zeiger) kazaljka na satu cajgnis (njem. oskudica) u ruskom (šahovskom) jeziku uobičajen naziv za nedostatak vremena preostalog za razmišljanje o sljedećim potezima budući da je igrač veći dio propisanog vremena za igru potrošio na prethodne poteze. cijepljenje koje služi kao zaštita od tuberkuloze calo di peso čit. kalentura amarilja (šp.) prostitutka koja dolazi svojoj mušteriji na telefonski poziv calmato čit. da posjeduje moć proricanja itd.

pjevajući. pjevajući.) trg. "suha". kantabile (tal. tj. izvukavši od toga poniženja politič- 214 capriccetto ke koristi. trulja capin (tal. dronjak.) Pjesma nad pjesmama židovskog kralja Salomona. kantando (tal. instrument za precrtavanje i neosvijetljenih predmeta camera dei commercio kamera dei komerćo (tal. te se taj lik može nacrtati olovkom Camerata fiorentina čit. izvodeći tako kao da se pjeva cantehniker (njem. groblje. kamerata fiorentina (tal. bojište. "jasna komora". pri čemu se služi capinom. vlastita mjenica camera clara čit. Techniker tehničar) zubni tehničar. kambio di ritorno (tal. cunja.) fiz. gdje se sve zgrade.) glaz.. planinarski štap sa sjekiricom capiner tovarač.) prav. Kantikum kantikorum (lat.) američki tip sveučilišta ili koledža. mala. nalaze na jednom prostoru Campus Martius čit. n.) trg. privlačenje i smještanje balvana na pogodno mjesto za utovar. bojno polje candy-store čit.) glaz. vojno vježbalište u starih Rimljana. njemački car Henrik IV. Kanosa (tal. rita. Stein kamen) zubni kamenac. osobito: groblje okruženo otvorenim arkadama campus čit. pjevajući cantando čit.cambio conto cambio conto čit. kratka fantazija . kamera lucida (lat. zubotehničar. mjenični račun cambio di polizza čit. zappa motika) trnokop. Zahn zub. budak. Italiji u kojem se 1077. pokorio papi Grguru VII.) dvorac u sjev. e. Pulver prah) prašak za čišćenje i raskuživanje zubi canštajn (njem. rekreacijski tereni i si. (obično u mn.) glaz. kambio di polica (tal. Zahnstocher) čačkalica.. pren. osobito građanskih prava. kambio seko (tal. polje boga rata Marsa).) fiz. kambio konto (tal. "svijetla komora". Zahn zub. mjenično pismo cambio di ritorno čit. radnik šumarske struke koji vrši tovarenje tehničkih sortimenata. kantante (tal. kamera klara (lat. Zanke) krpa. predavaonice. koji su u svojim nastojanjima da ožive starogrčku tragediju stvorili novi glazbeno-scenski oblik — operu campo santo čit. kampo santo (tal.) glaz. kandi-stor (engl.) glaz. danas: ratište. Zahn zub. isto i capinaš capitis deminutio čit. kosturnica. Kampus Marcijus (lat. izvodeći tako kao da se pjeva cantante čit.) trgovačka komora camera lucida čit. što se može pjevati. kaprićeto (tal. kapitis deminucio (lat. otuda: ići u Canossu poniziti se pred pred nekim kome si se dotle suprotstavljao canpulfer (njem.) družina firentinskih znanstvenika i umjetnika u 16.) trg.) trg. kampus (lat. smanjivanje ili gubljenje prava. zubarski suradnik koji prema uputama liječnika zubara vrši sve tehničke poslove oko nadomještani a zubi Canticum canticorum čit. tj. povratna mjenica cambio secco čit. sriješ canšteher (njem. instrument u kojem se svjetlosne zrake od predmeta odbijaju pomoću prizme i oblikuju lik na papiru koji se nalazi dolje u instrumentu. st. tralja. pjevajući cantante čit. za pjevanje. knjižnice. 970—930 pr.) Martovo polje (tj. građanska smrt capriccetto čit. kantante (tal. tj.: canšteheri) tanke (ženske) noge cantabile čit.) engleska slastičarnica Canossa čit.) canjak (srednjonjem.) "sveto polje".

neke je od njih uglazbio njem. kosti zapešća. razlog zbog kojega se objavljuje ili vodi rat casus foederis čit. Kartezijus (lat. žrtva za tuđe grijehe. kad treba ispuniti obveze savezništva casus mixtus čit. carta bianca "bijeli papir") pren. kast stil (engl. slučaj u kojem postoji krivnja i oštećene osobe casus obliquus čit. neograničena vlast careva Carmina Burana čit.) glaz. keč-es-keč-ken (engl.) latinizirano ime francuskog filozofa Des Cartesa (Descartesa) čast steel čit. a kaprićo (tal.) uredbe o agrarnim odnosima u Slavoniji koje je izdao car Karlo III.) prav.) "uhvati kako možeš" — hrvanje slobodnim stilom. u obliku sonate.capriccio capriccio čit. kauza civilis (lat. mješovit slučaj. potpuna sloboda carte blanche čit. lov na milost CARE čit. nezavisni padež (nominativ i vokativ) catch-as-catch-can čit. per kazum oblikvum (lat. priglbok captatio benevolentiae čit. laskavo carizam carski apsolutizam. predmet građanske parnice causa criminalis čit. kart blanš (fr.) "iskoristi dan. kosi. zavisni padež u lat. kazus oblikvus (lat. a capriccio čit.) povod ratu.).) prav. g. predmet kaznene parnice . povrijeđeno dj e vičan stvo casus belli čit. tj. kazus rektus (lat.) gram.) prav. kosim putem. v. karecevole (tal. neograničeno povjerenje. kazus mikstus (lat.) pren. moli slušatelje za blagonaklonost. u početku govora. karpalistika 215 causa criminalis carpe diem čit.) "čisti. tj. keč causa civilis čit. vješto zadobivanje naklonosti.) kratica Cooperative form American Remittances to Everywhere (ili: to Europe) — udruženje od 25 američkih dobrotvornih organizacija koje je nakon Drugoga svjetskog rata pomagalo obnovu ratom opustošene Europe i drugih krajeva carezzando čit. usp. v.) glaz. 1737. po volji capriccioso čit.) glaz. carpalia čit. karecando (tal.) lijevani čelik castitas violata čit. neobično umjetničko. potpuno slobodne ruke. bijeli papir".) ćudljivo. med. ćudljivo. uzrok ratu. karta bjanka (tal. neograničena punomoć. akuzativ i ablativ). "jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta". carta bianca Cartesius čit. per casum obliquum čit. dativ. ulagujući se carezzevole čit. kazneni predmet. kaprum ekspijatorum (lat. jeziku (genitiv.) mn. kompozitor Carl Orff početkom našeg stoljeća Carolina Urbarialis Regulatio čit. karpe diem (lat. karpalija (lat.) prav. predstavljaju izvor za poznavanje srednjovjekovnog života i načina mišljenja. poglavito kraće šaljivo glazbeno djelo. kaprićozo (tal. kaptacio benevolencije (lat. kazus federis (lat. slučaj kad jedan savez stupa na snagu. Karmina Burana (lat. laskajući. kazus beli (lat. ker (engl. usp. ugrabi dan". naziv za poeziju srednjovjekovnih putujućih klerika (vaganata). kaprićo (tal. prema volji caprum expiatorum čit. građanski spor.) glaz.) retorička fraza kojom govornik. tj. povrijeđena nevinost. koristi se vremenom! carta bianca čit. Karolina urbarijalis regulacio (lat.) prav. zaobilazno casus rectus čit. kauza kriminalis (lat.) pomirbeno janje. kastitis violata (lat.) gram.

zlatnik cekum (lat. osobito u kovini celebracija (lat. siše krv domaćih životinja i čovjeka. 2. kure kauza (lat. ustupitelj. koja je začeta u svrhu obnove katoličke crkvene glazbe u duhu gregorijanskog pjevanja i klasične vokalne polifonije 216 celebritet cedar (grč. ustupiti. st. abnormalne tvorevine na biljkama koje izazivaju biljni (fitocedicije) ili životinjski (zoo-cecidije) nametnici Cecilija (prema Caecilius — ime jednoga starorimskog plemena) žensko ime. privremena priznanica. prav. tj. sudski prigovor Cb znak za kem. tako se zvala i jedna mlada rimska patricij ka iz 3. caveat) "neka se čuva. celebritas) slava. sam sebi uzrok. nota cefal. svećenik koji obavlja bogoslužje celebrirati (lat.causa efficiens causa efficiens čit. daje pravo na poštedu od rada za određeno vrijeme Ce kem. zembilj cekin (tal. cedere) prav. cefeide zvijezde promjenjiva sjaja po kojima se određuju udaljenosti u svemiru ceh (njem. na čovjeka prenosi opasnu bolest spavanja cecidije (lat. glavni. listić. zecchino prema Zecca — kovnica u Veneciji) dukat. a po nekima i za curae causa čit. priznati kome prednost cedrat (tal. proslaviti. staleška (profesionalna) organizacija obrtnika jedne struke ceker (njem. apsolutan cave! čit. osnovni uzrok causa sui čit. proslava. Katolička je crkva smatra zaštitnicom glazbe. cedens) prav.(grč. list papira. kave (lat. caecum) anat. struja u posljednjoj trećini 19. komadić papira. celebrans) kat. izrađivač reljefa celatura (lat. ustupati. Zeche) 1.) krajnji cilj causa sine qua non čit. znamenita osoba V . kratica za cerij ce-ce muha zool. stvarni uzrok (supr.) sto posto. schedula listić papira) 1. slavno ime.) uzrok koji prethodi djelu. neka se pripazi". onaj koji nešto ustupa nekom cedirati (lat. usp. cedrato) vrsta krupnih i sočnih limuna čija se kora ukuhava sa šećerom (kao poslastica) cedulja (lat.) fil. koja je primila kršćanstvo i postala mučenica. Kefeus) zviježđe na sjevernom nebu. radi njegovanja. caelator) umjetnik koji radi dlijetom. ziehen vući) košara s ručkom ceker (njem. svečano obavljati celebritet (lat. trg. cecidi ubijam. tj. kefale) v. polureljef. za lat. celebratio) proslavljanje. pod kefalCefej (latinizirano od grč. kauza eficijens (lat. trošak. Zoger od ziehen vući) torba s ručkom (za nošenje živežnih namirnica). kauza sui (lat. tj. isto što i niobij) c/c krat. bilješka koja se stavlja na bolesničke liste radnika i označuje stopostotnu nesposobnost za rad. kauza sine kva non (lat. glasovitost. centum per centum (lat. kauza finalis (lat.) čuvaj se! čit. cavere. proslavljati. po njoj je nazvan i cecilijanski pokret.). caedo. element kolumbij (columbium. kaveat (lat. rod muha iz tropske Afrike. kedros) ukrasno drvo iz porodice četinjača cedent (lat. razbijam) mn. caelatura) vještina izrađivanja polureljefa. odustati od čega.. 2. st. opomena. tj. slijepo crijevo celator (lat.) uzrok bez kojega se nešto ne bi uopće ni dogodilo. scheda vrpca. svetkovina celebrant (lat. caecus slep. cauza finalis) causa finalis čit. dem. celebrare) svetkovati. bot. bezuzročan. račun za jelo i piće u kavani.

kaučuk i si. pren. 18. zool. caelare) raditi (ili: izvoditi) u reljefu. cellularis) koji se sastoji od celula (stanica). cella ćelija) kem. metalurgijski postupak pri kojem se jedan metal (kovina) pokriva određenom supstancom u prašku koja treba putem zagrijavanja ući u taj metal (tako se od željeza i ugljičnog praha zagrijavanjem dobiva čelik. koja tvori čvrste sastojke biljaka. koilia trbuh. za zamatanje živežnih namirnica i u grafičkoj industriji celoidin papir fotogr. proziran) umjetna plastična masa. redovnik. st. nije zapaljiva kao celuloid. stvrdne kao kamen. caementum) 1. Posljednja večera. glasovita slika Leonarda da Vincija (tal. caementum) učvrstiti cementom. selinon) bot. Zellwolle) drvena umjetna vuna Celzije. prozirna. cella ćelija) 1. stanični celularna patologija med. blagovaonica u katoličkim samostanima. savitljiva i ne propušta vodu.celenterati celenterati (lat. pravi se od celulozina acetata. celularan celvole (njem. papir za kopiranje čija se površina. osjetljiva na svjetlost. teško prozirna.). il cenacolo) . eidos oblik) umjetna plastična masa koja se trljanjem i prešanjem dobiva od kamfora i piroksilina. 3. upotrebljava se osobito u proizvodnji šećera celialgija (grč. bez mirisa i okusa. vrlo dobro upija tekućinu te služi za brisanje raznih izlučevina 217 cenakul celularan (lat. izrada u cementu cementirati (lat. za filmove. posebna vrsta vapnenog praha koji se.) celirati (lat. važna sirovina u proizvodnji papira celulozan (lat. grč. kad se navlaži. najčešće modar mineral staklastosedefasta sjaja. prostor između crijeva i stijenki tijela. zbog čega se upotrebljava za filmove celštof (njem. celomati mn. lat. cellulosus) v. cella ćelija. algos bol) med. rožnata. svećenstva (ozakonio papa Grgur VII. prozirna. caementum) 1. 1074. bezoblična amorfna bijela masa. poznata vrtna biljka čiji se korijen upotrebljava kao začin celeritet (lat. tanka. grč. celeritas) brzina celestin (lat. a upotrebljava. monah celofan (lat. dobiva se od celuloze. cellula stanica. tj. anat. 2. mješinci. sastoji od klornog srebra i srebra salitrene kiseline ćelom (grč. g. grč. od bakra i cinka mesing itd. životinje u kojih je razvijen ćelom ili postoje njegovi tragovi celon (lat. učvršćivanje cementom. Celzijus švedski fizičar i astronom (Celsius. coenaculum) 1. raznobojan. Zellstoff) staničevinska vata. cellula stanica) kem. 2. koilos šupalj) tjelesna šupljina. 2. stanovnik ćelije. dupljaši celer (fr. biljarskih kugli. selinum. coelibatus) bezbračnost rimokat.). fotografskog pribora itd. fanos svijetao. a zamjenjuje i staklo. služi za izradu češljeva. coelestis nebeski) min. učiniti nešto solidno cenakul (lat. osobito metalnom celit (lat.). pozubica (sloj koštanog tkiva na zubnom korijenu) cementiranje (lat. Coelenterata) mn. koji je izumio toplomjer podijeljen na 100 stupnjeva iznad i ispod ništice cement (lat. vrlo elastična i lako zapaljiva. slika "Posljednja večera". gipka i teško zapaljiva acetilna celuloza (služi. trbušna bol celibat (lat. celuloza (lat. masa slična celuloidu. smjer opće patologije prema kojem cjelokupna životna djelatnost i zdravog i bolesnog tijela proizlazi iz stanica celuloid (lat. u obliku listova. umjesto lako zapaljivog celuloida. celeri. 2.

centrala). Centaurus) mit. u SAD-u 1/100 dolara. središte vrhovne vlasti ili uprave (neke ustanove. između Turske. skupiti u jedno. decentralizacija i federalizam centralizam (lat. razdoblje od sto godina. koji je u vezi sa središtem. pren. Pakistana i Velike Britanije centon (lat. telefonska. prijestolnica. ruža s mnogo latica. centilitre) = 1/100 litre centilitar (lat. centralis središnji) 1. centesimalis) podijeljen na sto jednakih dijelova. kenobit cent (lat. v. matica. zehn deset. centum sto. stoti dio. 2. usredotočenost. mjesto gdje su smješteni glavni uređaji neke veće tehničke ustanove (električna. gradus stupanj) podijeljen na sto stupnjeva centigram (fr. proslava stogodišnjeg postojanja. stoljeće. stolisnik centigrad (lat. grč. centum sto. folium list biljke) vrsta ruže s vrlo mnogo latica. gramma) stoti dio grama centilitar (fr. stogodišnjica centenar (lat. nagomilati u jednu točku . Centifolia rosa) bot.cenerjauzn cenerjauzn (njem. pedis noga) zool. središnjica. 2. čovjek od sto godina. centralis) usredotočiti. grč. glavni grad. bitni. gablec cenobij v. iz jednog centra (centralizam). centenarius) 2. geom. telegrafska. centum sto. ime najmanje novčane jedinice: u Nizozemskoj 1/100 guldena. stolisnik centifolija (lat. stonožan. Irana. centezimalna vaga vaga kod koje se teret drži u ravnoteži sa sto puta manjim utegom centibar stoti dio bara. srednji. za Centralni pakt (punim imenom Central Treaty Organization) — vojni pakt sklopljen 1959. sa sto nogu centner (lat. izričaja različitih pjesnika (uobičajena literarna vrsta u predbarokno doba) centrala (lat. centum sto. (drugi) doručak.) talijanski bakreni novac = 1/100 lire centezimalan (lat. centum sto. koji se nalazi u središtu ili mu pripada. centenarius) uteg od 50 kg Cento krat. polustihova odn. metron mjera. 3. stogodišnjak centesimo čit. centralis) središnji. ćentezimo (tal. poduzeća i dr. stoti. centralis) v. metrička centa = 100 kg Centaur (lat. pravac koji spaja središte dvaju krugova. centum sto. glavni. vodovodna. centralis) pristaša (ili: pobornik) centralizacije centralizacija (lat. sustav vladavine pri kojem sve državne funkcije dolaze s jednog mjesta. centrigramme) = 1/100 grama centigram (lat. elektronska itd. usredotočenje. cento "stokrpa". banke. grč. dužina između središta dvaju krugova. centralis središnji) 1. pes gen. centum sto) jedinica za mjerenje težine od 100 funti = 50 kg. litra) stoti dio litre centimetar (fr. Jause južina) obrok oko 10 sati prije podne. kenobij cenobit v. mjerilo) stoti dio metra centipedan (lat. koji djeluje u smjeru središta. središnjica centralan (lat. centenarium) 1. usredotočivanje. matični. 3. centimetre) = 1/100 metra 218 centralizirati centimetar (lat. Kentaur centenar (lat. centum sto. centrum središte. supr. centralizacija centralizirati (lat. krat. haljina od sto krpa) pjesma sastavljena od stihova. gradus stupanj) stupanj Celzijevog toplomjera (koji je podijeljen na sto stupnjeva — °C) centigradan (lat.). cb centifolija (lat. skupni centralist (lat.

odvajaju tekućine od čvrstih tijela. Zemljine kore) centrosom (lat. znanost o težištu (teži) centrosfera (lat. u nogometu: vođa navale centričan (lat. ili tekućine različitih specifičnih težina jedne od drugih) centripetalan (lat. geom. ali je suprotnog smjera. kugli) točka koja je od svih točaka obujma ili površine podjednako udaljena. za cijeđenje meda iz saća i dr. petere težiti čemu) koji teži prema središtu. centrum središte. glavni položaj. sila koja. kod centralnog gibanja. u geometrijskom liku (krugu. zamašajni stroj (upotrebljava se za sušenje rublja. glavni dio fronte (za razliku od "krila"). pluća. centrifugalna sila sila koja se javlja kao reakcija centripetalnoj sili.centralna pozicija centralna pozicija voj. centrum) 1.) težište centum (lat. sklonost kompromisima. grč. centrifugalni stroj centrifugalan (lat. po prvom Keplerovom zakonu. stanični centar (u blizini stanične jezgre) centrovertiran (lat. supr. centrum središte. matica centralni organi zool. jednake je veličine kao i centripetalna sila. kod banaka i industrijskih poduzeća s više podružnica: glavna uprava. centrum središte. vrši se po putanji koja je. pomoću cijevi provedenih kroz prostorije koje treba zagrijavati centre-forwards čit. sila koja teži udaljiti tijelo od središta njegove kružne putanje centrifugalni stroj fiz. centrum središte) "srednja linija". centrum centrobarika (lat. 2. utvrditi središnju osovinu. elipsa centralno grijanje zagrijavanje prostorija toplom vodom ili parom koja dolazi iz jednog kotla. kentron.) Za sto godina odgovarat ćete Bogu i meni — zna- . glavni životni organi (srce. centrum gravitatis (lat. centrum središte. centripetalna sila fiz.) šport. gibanje koje se vrši oko središta gibanja pod djelovanjem sile koja je usmjerena prema tome središtu gibanja (ne središtu krivulje!).) stotina Centum revolutis annis Deo respondebitis et mihi (lat. "desnice" i "ljevice". tjelešce. baros težina) fiz. voj. centrum središte. centrum središte) 1. grč. odrediti središte. zbog centrifugalne sile. povučen centrum (grč. budući da se kod njega. želudac) centralno gibanje fiz. sfaira kugla) geol. šport. centrum središte) v. geom. lat. dovesti u središte. sila koja je stalno usmjerena središtu gibanja. između tzv. 219 Centum revolutis. centralna jezgra Zemljine kugle (za razliku od litosfere. u parlamentarnom životu: stranka koja čini sredinu između ekstremnih stranaka i u dvorani parlamenta sjedi u sredini. postavljenog na najnižem mjestu zgrade (obično u podrumu). 3. svima zajednička uprava. oportunizmu. onaj koji je sa strategijskog stajališta najvažniji centralna projekcija v. centralan centrifuga v. šećera. Mjeseca oko Zemlje itd. sentr-fovedz (engl. perspektivna projekcija centralna sila fiz.. npr. gibanje Zemlje oko Sunca. vune. dobaciti loptu igraču centra centrizam (lat. usp. održava tijelo koje se giba na njegovoj putanji centralna uprava u saveznim državama ili pokrajinama: najviša.. grč. fugere bježati od) koji teži udaljavanju od središta. vertere okrenuti) okrenut (duševno) sam prema sebi. centrifugalan centrirati (lat. soma tijelo) bot. centrum središte. 2.

vršiti. census) v. cerebralna afekcija bolest mozga. skeptar cera (lat. porezni obveznik. nepromočivo platno (za pokrivanje vozila i izradu nepromočivog odijela) cerat (lat. žitarica. kritičar. djela i filmove. tj.) mjera za težinu u Velikoj Britaniji. 3. cera vosak) farm. v. centurio) zapovjednik centurije.) zool. 3. davao državne prihode pod zakup i pregovarao s poduzetnicima javnih građevina. vodio nadzor nad javnim moralom. činovnik koji je vršio procjenu imanja. popis stanovništva. porezni obveznik cenzor (lat. oboljela životinja stalno se vrti u krugu. cerebrum mozak) moždani.) centuplirati (lat. centum sto) ustostručiti. censura) 1. krušni cerebellum (lat. u zemljama bez općeg prava glasa: najmanja svota poreza koju mora plaćati jedan stanovnik da bi imao pravo glasa i politička prava cepelin (njem. kazališnih djela. jedan od 193 dijela na koje je Servije Tulije podijelio rimske građane (otuda "centurijske skupštine") centurion (lat. ceratio) premazivanje voskom nekog tijela da bi se sačuvalo od djelovanja zraka. cera) ceracija (lat. g. kaz. voštana mast cerazin (lat. žito: kod Rimljana: svetkovine u čast Cerere (9. ocjenjivanje. uzročnik oboljenja je ličinka trakavice cenz (lat. cenzus cenzit (lat. census procjena. postostručiti centurija (lat. "činženjak" cenzura (lat. visoki rim. Zeppelin) veliki motorni zračni brod krutog sustava (dirižabl). censor) 1. census popis imovine) u feudalizmu: slobodnjak koji je imao određene kmetske obveze prema vlastelinu. pregledavanje. nazvan po pronalazaču. cerasus trešnja) kem. služben prethodan pregled stvari za objavljivanje radi odobrenja ili zabrane tiskanja i puštanja u javnost (knjiga. do 18. kapetan centweight čit. taljenjem) cerada (lat. mali mozak (ispod i iza velikog) cerebralan (lat. Cerealia) mn. = 50. 220 cerebralan filmova i dr. cera vosak) voštano platno. cerebralni sistem dio živčanog sustava. centuria) kod Rimljana: četa od 100. Cerealis) koji se tiče Cerere.). tvar koja se dobiva od smole trešnje (drveta) Cerber (grč. 4. zemaljski plodovi. pretvaranje u masu sličnu vosku (otapanjem.centuplirati menita rečenica češkog vjerskog reformatora Jana Husa pred svoju mučeničku smrt (spalile su ga crkvene vlasti 1415. obuhvaća mozak i živce koji iz njega iz- . kasnije 60 vojnika. zemaljskih plodova. 2. Kerber cerealije (lat. Taenia coenurus vrsta trakavice) vrtičavost. censere procijeniti. časopise. Kerberos) mit. skeptron) v. kritičko ispitivanje. žitni. ocjena) procjenjivanje imanja. punjen plinovima lakšim od zraka. državna ustanova koja obavlja ovaj posao. pisanje tiska. grofu Ferdinandu Zeppelinu (1838—1917) ceptar (grč. travnja) cerealni (lat. kazališna i filmska djela prije nego što će ih odobriti ili zabraniti cenzualist (lat. 2. centvejt (engl. ocijeniti) službeno pregledati spise određene za tiskanje. časopisa. osoba koja pregledava privatnu poštu (za vrijeme rata) i kontrolira knjige. strog sudac. porez. ispitna ocjena (đačka) cenzurirati (lat.8 kg cenuroza (lat. izvršiti cenzuru cenzus (lat. koji se tiče mozga. kronična bolest na mozgu preživača (osobito ovaca). censitus) poreznik.

mast od rastopljenog voska i meda ceroplastika (lat. certe jamačno. grafia) v. cerebrum mozak. keroplastika cerozin (lat. veliki mozak ceremonija (lat. caerimoniarius) kat. 221 certifikat impregniranje tkanina i papira. cera vosak) bijeli ili žućkasti umjetni vosak. grč. cera vosak) vosku slično gorivo od sivozelenog praha koji se nalazi na kori šećerne trske certificirati (lat. grč.eerebrin laze. dokazivanje certifikat (lat. kerografija ceromantija (lat. upotrebljava se za izradu svijeća. pristojan. ovjeravanje. caerimonialis. broj 58. znak Ce. manteia predskazivanje. okružiti (utvrđenje. svečanost. circinare. rimska božica poljodjelstva i plodova zemlje (kod Grka: Demetra). gatanje u vosak ceromel (lat. zool. cercariae) mn. upotrebljava se za izradu raznih vrsta kresiva i kremena. grč. pretjerano ljubazan. mel med) farm. facere učiniti) pisano posvjedočiti. 2. baša glavar. facere učiniti) pisano uvjerenje. slikam. mozak. trupu itd. kerkos rep. ceres-mast biljna mast koja se dobiva iz kokosova oraha cerezin (lat. položaj. poglavar) ciganski starješina ceribašinica žena ceribašina cerij (lat. s puno formalnosti ceremonijar (lat. nazvan po božici Cereri cerin (lat.13. cera vosak) zelena smola. simbolična vanjska formalnost (ili simbolični obred) pri bogoslužju ili drugim svečanim činovima. čeri neredovita vojska.) zool. ceremonieux) svečan. svećenik koji vodi svečane obrede. glavni sastojak pčelinjeg voska cerkarije (grč. opkoliti. službeno utvrđen raspored neke svečanosti ceremonijal-majstor osoba koja se u određenim svečanim prilikama brine da se propisani običaji strogo vrše (na dvorovima itd. plastike vještina uobličavanja) v. praćena banalnim formalnostima ceremonijal (lat. crtam. proricanje) proricanje. cerner) voj. Ceres. također: ceremonijal-majstor Cerera (lat. sličan parafinu. upala mozga praćena bjesnilom cerebrum (lat. element iz skupine rijetkih ruda. repati mladi stadiji metilja cerkopitek (grč. fr. ovjeravati certifikacija (lat. ceribaša (tur. certificatio) potvrđivanje.) cerografija (lat. asteroid otkriven 1801. cera vosak. atomska težina 140. svjedodžba . cerium) kem. caerimoniale) skup običaja kojih se treba pridržavati u raznim svečanim prilikama. cera vosak. cera vosak. koji odgovara propisanim običajima (ceremonijalu). grafo pišem. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca leđne moždine eerebrin (lat. potvrđivati. ceremonie) 1. potvrditi. kerkos rep. lat. sa sigurnošću. caerimonia. red. fosforasta vrsta masti u mozgu cerebrospinalan (lat. mit. sa sigurnošću. certe jamačno. ovjeriti. koji se odnosi na mozak i hrptenjaču. cerebrum mozak) med. fr. astr. isprava. pithekos majmun) majmun s repom. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca hrptene moždine cerebroza (lat. spina hrptenjača) anat. 2. pretjerana i neprirodna ljubaznost i uglađenost u ophođenju s drugima. g. cerebrum mozak) zool. psetoliki majmun cernirati (lat. cera vosak.) ceremonijalan (lat. zamorac. fr. premazivanje podova i dr. Ceres) 1.

koji treba platiti cetaceae čit. ako je sve ostalo u redu. Carthaginem esse delendam "uostalom mislim da Kartagu treba razoriti") poznate riječi kojima je rimski državnik Katon Stariji završavao svaki svoj govor u senatu.) mjera za dužinu u Engleskoj = 66 stopa. cessionarius) prav. presjek. upala maternice. kasnije su ga uzeli.) mn. cessio) prav. v. vrši se samo pri neparnom zbroju gemova i . itd. caesura presijecanje) metr. cetaceje (lat.poglavar.. cerumen. et cetera (lat. znanost o kitovima Cezar (lat. ceterum censeo.. ceruminosus) koji sadrži usnu smolu.cerulin cerulin (lat. onaj na čiji se račun nešto ustupa. ceterum censeo. coeruleus tamnoplav) plavi karmin ceruloza (lat. Caesar) ime rimske patricijske obitelji Julija. cervicis vrat) med. čejn (engl. Caesar) demokratskoautokratski sustav vladavine kakav je uveo Cezar.. metritis cervikalan (lat.) poznato crveno vino. miješanje svjetovnih vladara u crkvena. tj. apsolutna vojnička vladavina s parlamentarnim formama.17 m chambertin čit. kost end freit) ugovor o prekomorskoj trgovini po kojem su troškovi utovara i prijevoza uračunani u cijenu robe CH kratica za Confederatio Helvetica čit. za pola tona sniženi ton c cesar (lat. znak Cs cezura (lat. zool. tj. cervix gen.) prav. cetus kit. čejndž (engl. prenošenje nekog prava na drugu osobu cesio bonorum (lat. Cezar cezaropapizam (lat. -umen nastavak) usna smola (izlučevina lojnih žlijezda u usnom kanalu) ceruminozan (lat. cervix gen. caesius sivoplav) kem.) to ti je rat.) pod inače jednakim okolnostima. Švicarska (na automobilskim oznakama) chain čit. zool. onaj kojem se ustupa neka stvar ili neko pravo c'est la guerre čit. vrat. papocezarija) cezij (lat. usjek. osobito papinska prava (supr. engl. vratni. ustupanje dobara (imanja) vjerovnicima cesionar (lat. Caesar.) mn. ritmički odmor u stihu cf. upotre- 222 change bljavaju se kad se. odustajanje. kaiser) cezarizam (lat. logia. Konfederacio Helvetika. tj. coeruleus tamnoplav) med. sličan usnoj smoli cervicitis (lat. opisivanje kitova.91. cessus) prav. cera vosak. tako ti je to u ratu cestode (lat. papa) odnos između Crkve i države po kojem je svjetovni vladar istodobno i vrhovni crkveni .) usporedi! sravni!. kitovi cetaceum (lat. vrat maternice. koji se tiče vrata cerviks (lat. usp. ustupanje.) kitova mast cetera (lat. cfr. atomska težina 132. kao titulu.. grlić maternice ces glaz. nazvano po istoimenom selu u gornjoj Burgundiji change čit.. cijanoza cerumen (lat.) isto što i car (u starijem jeziku) cesija (lat. onda. se la ger (fr. stanka. broj 55. kratica za confer čit. 1.) u tenisu: promjena strana u meču. red. = 20. trakavice cesus (lat.) zool.) i tako dalje. konfer (lat. cestodes) mn. druge stvari. ipak vraćamo na nešto što smatramo nužnim i prijeko potrebnim i što nam treba biti stalno pred očima cetologija (lat. grč. element iz skupine alkalnih kovina. na kraju krajeva. 2. ostale stvari. svi rimski carevi osim Vitelija (od ove riječi nastala je slavenska car i njem. šanberten (fr. ceteris paribus (lat. cervicis vrat) anat. cervix vrat) anat. (lat. cost and feight (čit.

spojen s vodikom daje veoma otrovnu cijanovodičnu kiselinu. kem. hrana. kao skrivenog. Ciceronov stil sjajan govornički stil ciceronijanizam težnja da se piše isključivo onim latinskim jezikom kojim je pisao glasoviti rimski govornik i filozof Ciceron ciclvajze (njem. osobito s kovinama . jednovalentan radikal. cijanidi (grč. indijskog podrijetla cicero (lat. znak kojim se piše broj.) zool. zitzeln dojiti. nekog zla. Cicero) veliki rimski državnik. Blatt list) brojčanik na satu. upotrebljava se u kozmetici ciborij (grč. chintz. slova. kratica u međunarodnoj trgovini kojom se označava da prodavač snosi sve troškove (vozarinu. poznata vrsta parfema. Cicero) tisk. živio u drugoj polovici XI. knez) španjolski narodni junak. kazalo ciferšlus (njem. šerše la fam (fr. malo krupnija od garmonda. brojni znak cigara (šp. govornik i pisac (106—43 pr. podrijetlom iz tropskih krajeva Afrike i Amerike. za tiskanje Ciceronovih pisama) Ciceron (lat. freight vozarina. Cid. Chat noir naziv jednog umjetničkog kabarea u Parizu (1881—1887) u kojem su prikazivani satirički spektakli cherchez la femme čit.) otpravnik poslova. plin bez boje. ukrcavanje. sid gospodar. šarže d'afer (fr. Ziffer brojka. osim uvozne carine ciferblat (njem. kiborion vrč. cikonija (lat. Sid (šp. prijestupa. oštra mirisa i jako otrovan. sićušne ribe promjenjivih boja iz porodice grgeča. živežne namirnice. isticao se u borbi protiv španjolskih Maura. insekti-cid. crvenkast.charge d'affaires charge d'affaires čit. rajsferšlus cifra (ar. s kalijem cijankalij (poznati veoma jak otrov) itd. često se drže u akvarijima cijan (grč. ša noar (fr. kulturo-cid cif (engl. cigarro) umotani duhanski listovi (za pušenje) cigareta (fr. sa željezom berlinsko plavilo. geno-cid. Ziegel cigla. occidere ubiti). prijevoz) trg. zamjenik izaslanika u inozemstvu chat noir čit. jestivo. žućkast cihlide (lat.) poznata talijanska marka različitih proizvoda za dojenčad i malu djecu Cibalae antičko ime današnjih Vinkovaca cibarije (lat. nasitno. roda Cid čit. rot crven) crven poput pečene cigle. kyaneos) mn. cichlidae) mn. Ziegel) opeka ciglrot (njem. kyaneos tamnoplav) kem. Kiko (tal. Verschluss zatvaranje. neke nesreće) Chicco čit.-ar.). zapor) v.511 mm (nazvana po tome što su prvi put upotrijebljena 1467. n. e. odličan govornik. cibosus) hranjiv cic (engl.) "crna mačka". insurance osiguranje. cibet mast oštra mirisa koju izlučuju cibetkine žlijezde. njem. -cid završni dio riječi sa značenjem: ubijanje. kastilijanski plemić i vojvoda. cibaria) mn. ar. potajnog pokretača nečega. visoka 4. ubojstvo (lat.) tražite ženu (tj. spojevi cijana. Zitz) pamučno platno sa šarama u boji. ziehen vući. mjerenje i osiguranje robe). cifr) brojka. pehar) kod katolika: posuda u kojoj se nalazi posvećena hostija cibozan (lat. st. pren. cigarette) u tanki papir uvijen sitno izrezani duhan cigla (njem. npr. Weise način) malo-pomalo. polako (u zagrebačkom govoru) 223 cijanidi ciconia čit. cif = cost trošak. obroci cibetka (tal. njegova djela još i danas žive u narodnim pjesmama (zapravo Ruy Rodrigo Diaz de Bivar. zibetto) mala krvoločna zvjerka slična mački ili kuni.

kao takvi. kyklos krug. kyklops) med. kykloo savijam. kyklos krug. nevolja) osjetljivost čovjeka na vremenske promjene. v. kyaneos tamnoplav) kemijski postupak izdvajanja zlata iz zlatonosnih ruda pomoću jako razblažene otopine natrij-cijanida (0. često žestoka u žarkom i umjerenom pojasu. koji se pravilno ponavlja. uzgaja se i kao lončanica) ciklici (grč. cicatrix ožiljak) med. kyanos tamnoplav. s obilnim padalinama i obično u promjeru od 50 do 1500 km. uništavati gamad ciklonom. foreo nosim) vrsta zrikavosti. cvrčak cikatrizirati (lat. cyclonette) automobil na tri kotača ciklonizirati kem. bilježim) teh. izgled. zickzack) linija (ili: crta) izlomljena u kratkim i oštrim zavojima ciklama (lat. bicycle. mješavina cijanovodične kiseline i klora. osobito u predjelu trepavica ciklobal (engl. meteor. Kiklop ciklopija (grč. kykloo okrećem u krug) 1. gorska ljubica (cvjetovi vrlo ugodno mirišu. npr. orama pogled. kyklos krug. kykloo savijam. kad se veže s kotačem vozila koje je u pokretu. kyanos. zarasti. kyklos krug. mjerenje kruga. kyklos krug. razrokosti ciklograf (grč. typos otisak. uglavnom. kyanos. koji se vraća u krug. modra boja kože zbog nedostatka kisika u krvi cikada (lat. v. vrtložim. sredstvo za uništavanje gamadi ciklonet (fr. tj. naprava koja.1%) cijanometar (grč. grčki epski pjesnici nakon Homera koji su. v. kyklos krug) kružni. cyclamen) biljka križalina. metria mjerenje) geom. 2. slika) postupak u fotografskom kopiranju pri kojem svjetlošću dodirnuta mjesta na papiru poplave cijanoza (grč. cicada) zool. simfonija. metron mjera) biciklistički putomjer ciklometrija (grč. vršiti dezinsekciju ciklonom. miholjica. klobučac. točkarica ciklometar (grč. Kyklops) mit. teh.-fr. svi uzorci (formule) koji prikazuju odnose kružnih lukova prema ravnim linijama koje im pripadaju ciklona (grč. kyklos krug. kyklos krug. pathos bolest) med. modra bolest. kyanos tamnoplav mineral) med. orao) krug sa slikama različitih predjela neke zemlje . upala očnih vjeda. bicycle. cijanoza cijanotipija (grč. metron mjera. kyklos krug) mn. kotač. nosos bolest) bolesne pojave u vezi s ciklonima Ciklop (grč. zaliječiti se (rana) cikcak (njem. naprava za suho pročišćavanje zraka i plinova od prašine. eidos oblik) mat. oluja ili sustav vjetrova.-fr. kem. automatski ucrtava na papiru trasu prijeđenog puta cikloida (grč. mjerilo) v. ciklične forme glaz. 3. ciklici ciklitis (grč. krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se kotrlja na pravcu. oblici koji se sastoje od više stavaka koji su rađeni po utvrđenim pravilima. vihor. kyklos krug) grč. kijanometar cijanopatija (grč..cijanidizacija cijanidizacija (grč. osobito u vezi s vjetrovima ciklonoza (grč. fr. opjevali grčko herojsko razdoblje (junake i bogove) i koji. vrtložim. njem. ciklični pjesnici v. menegled. Bali lopta) igra slična nogometu ili rukometu (protivnici vozeći se na biciklima nastoje ugurati loptu u protivnički gol 224 ciklorama cikloforija (grč. jednookost ciklopista (engl. pathos trpljenje. oluja u kovitlac. ciklon 3. grafo pišem. predstavljaju određeno jedinstvo ciklični (grč. ciklonopatija (grč. piste) utrkivačka staza za bicikliste ciklorama (grč. sonata itd.

kružnouste (ribe. dragocjenosti (npr. paklara) ciklotimija (grč. kraće: cimer cimerman (njem. cimaza (grč. Zimmer soba. ciklostome (grč. predavanja. orguljski registar s usklađenim zvoncima. cilia) mn. jačim ili slabijim. thymos srce. vrsta ludila s izmjeničnim. skupocjenosti. vodopija. vreti) ferment kvasnih gljivica koje uzrokuju alkoholno vrenje cimbal (grč. valjak. bundeve i si. pisaljka) stroj za umnožavanje dopisa. npr. Artemisia cina) biljka kojoj cvijet sadrži santonin i služi za lijek protiv glistavosti . provjeravati ispravnost (mjera i utega) cimerfarbe (njem. 3. Scheibe ploča) nišan. točka u koju se gada. razdoblje. cimet cimotičan (zyme kvas) koji izaziva vrenje. skopeo promatram) naprava za obilježavanje željezničkih zavoja ciklostil (grč. cimentare) baždariti. ciliaris) trepavični. kyklos krug. soba. meta cilj (njem. elektron = elektron) fiz. cicoria) bot. ciljati nišaniti. krug. vriježe. kyklos krug. skisnuće cina (lat. Farbe boja) bljedilo lica karakteristično za osobe koje mnogo borave u zatvorenim prostorima cimerher (njem. crkveno blago cimentirati (tal. kichorion. 2. prah ove biljke (kao dodatak ili nadomjestak kavi) cilijaran (lat. gađati. pokretne spolne stanice cilindar (grč. dio parnog stroja cilindričan (grč. konop. 1. bot. s trepavicama cilije (lat. Herr gospodar) podstanar. samac koji stanuje u iznajmljenoj sobi. određen niz godina nakon kojeg se neke pojave ponavljaju istim redom cikorija (grč. alfa-čestice) koje vrše kemijske transmutacije (pretvaranje jednog kemijskog elementa u drugi) i razbijaju atomske jezgre cikloturizam turizam na biciklima ciklus (grč. 1. nakana. 2. konos stožac) valjkasto-stožast cilšajba (njem. Ziel) meta. kylindros) geom. tropskog drveta čija je kora bogata eteričnim uljem cimetovac (grč. kyklos) 1. zool. smjerati. kymainein uzbibati se. kyk!os krug. v. namjera. stylos držak. stoma usta) zool. mjesto do kojega se utrkuje. dva "cimerhera" jedan prema drugome. težnja. tal. kinnamonon) fini začin od korice cimetovca. stanjima razdraženosti i duboke potištenosti ciklotron (grč. stari rukopisi neke biblioteke). nišan. Zimmer. staklo (na svjetiljkama). 3. cimerkolega sustanar u zajedničkoj sobi. duga i okrugla staklena cijev. cichorium. valjkast 225 cina cilindrokoničan (grč. 5. zaokružena cjelina. pjesama i si. liše u luka. valjkast zapinjač (u satu). koji su u vezi i čine zaokruženu cjelinu. trepavice. elektromagnetni uređaj koji proizvodi naelektrizirane čestice veoma velike brzine (protone. težiti. drvodjelja cimet (grč. cimelia) mn. okružnica i dr. 4. želja koju čovjek hoće postići. niz spisa. kyklos krug. kymbalon) glaz. kyklos krug.cikloskop cikloskop (grč. repe. kylindros valjak) u obliku valjka. Zimmermann) tesar. Ziel cilj. nastojati da se nešto postigne cima (tal. dlake kod praživotinja koje im služe kao organi za kretanje. kinnamonon) bot. lat. instrument u obliku trapeza sa žicama u koje se udara drvenim batićima cimelije (lat. duša) med. svrha. 2. kylindros valjak. neutrone. koji ima trepavice. visok paradni muški šešir od crne svile s tvrdim obodom.) uže.

cinkuš (mađ. bestidan. facere učiniti. cinerarium) posuda u kojoj se čuva pepeo mrtvaca. pren. bezočnost. znak Zn cinkati (iz njem. grafo crtam. bezobrazan. bezočan čovjek. iatreia liječenje) umijeće liječenja pasa. kynegetike) vještina lovljenja pomoću pasa. cinker potkazivač. umjetni bijeli slikarski pigment. cinici 226 cinober cinija (po imenu njem. neotrovna cinober (grč. cinici cinizam fil. Zinksalbe) bijela mast koja se upotrebljava za liječenje lakših ozljeda kože cinkove legure slitine cinka s drugim kovinama. optužiti. s posebnim naglašavanjem potrebe za što većom prirodnošću.38. odricanje i preziranje svih kulturnih vrijednosti cink (njem. kinnabaris) min.cinabarit cinabarit (grč. Zink. kynos pas. bezobrazluk. kinnabaris) min. doušnik. denuncirati. plavičastobijela kovina. žara u kojoj su stari Rimljani držali pepeo spaljenih pokojnika cinerarija (lat. s bakrom (mesing). tako da se izraz cinizam može smatrati tipičnim za oznaku ovakvog ponašanja. botaničara Gottfrieda Zinna) vrtna biljka iz porodice glavočika cinijatrija (grč. kynos pas. cingaresca) ciganska pjesma cingulum (lat. cinis pepeo. živin sulfid. kymbalon) zvonce koje se vješa stoci o vrat. anthropos čovjek) med. jedna od rudača žive. grč. cink. "tužibaba" cinkograf (njem. s bakrom i niklom (novo srebro). ludilo u kojem čovjek umišlja da je pas Cinecitta čit. zagriženost. pren. redni broj 30. kod kasnijih cinika ovo se naučavanje izvrgnulo u često bezočno zanemarivanje svih običaja i vrijednosti. grč. bestidnost. element. zanemarivanje vanjske pristojnosti. pretvaranje u pepeo cinegetika (grč. weiss bijel) bijela slikarska boja. citta grad) velika uređenja za produkciju filmova nedaleko od Rima. bilo koji "filmski grad" cinefakcija (lat. lov cineracija (lat. kvnegetikos lovački. slikam) onaj koji urezuje slike ili slova u cinkove ploče (radi tiskanja) cinkografija (njem. "otkucati". atomska težina 65. vrlo lijepe crvene boje cinantropija (grč. usp. s kositrom (bronca) itd. cinis. gen. cinabarit . cingulum) pojas uz svećeničku odjeću cinici fil. csengo) zvonce cinkvajs (njem. zajedljivost. spaljivanje. cinis. bezočan. naučavanje cinika. naziv po gimnaziji Kynosarges u kojoj je Antisten poučavao ciničan nepristojan. ZinkvveiB) bijela slikarska boja. slikam) urezivanje (nagrizanjem) slika ili slova u cinkove ploče (radi umnožavanja tiskanjem) cinkografirati (njem. grč. pristaše Sokratovog učenika Antistena koji su naučavali da su najveća dobra u životu nepostojanje želja. gen. cinefakcija cinerarij (lat. v. Zink. nepristojan. grafo) raditi pomoću cinkografije cinkova mast (njem. zinken dojavljivati) dojaviti vlastima. cineris pepeo) bot. načiniti) izgaranje. cineratio) v. usp. cineris pepeo) urna. cine kino. grafo crtam. Zink) min. pseće liječništvo cinik čovjek potpuno i podjednako ravnodušan prema dobru i prema zlu. pepeljuga (biljka krasnica pepeljaste boje. mjedenica cingareska (tal. urna cinerarij (lat. Zink. kyon gen. činečita (tal. cinčano bjelilo. autarkija i vrlina. vrsta glavočika) cingara (grč. kyon gen. po sastavu cinkov oksid cinkvajs (njem. npr.

rasprostiranje. okružje. tako da u dokazu nedostaje načelo dokaza ciriforman (lat. preko lat. circator) onaj koji obilazi i nadzire katoličke samostane cirkl (lat. circinus šestar) med. zijjon) židovski pokret kojem je svrha stvaranje slobodne i samostalne židovske države u Palestini. šestar (sprava za opisivanje kruga. reorganizaciju ovoga pokreta izveo je 1897. groblje Cion (hebr. dragi kamen. circa) otprilike.). orexis težnja. Herzl cipa (grč. kreditna pisma i si. cirkulus viciozus (lat.cinofil cinofil (grč.) "kruha i igara". Sion cionist (hebr.). fin. pogreška u dokazivanju i zaključivanju koja nastaje kad se stav koji treba dokazati uzme kao premisa. Crkva i njezini vjernici. 2. kao razlog koji dokazuje. kyon pas. lyssa bjesnilo) med. a on više ne traži (u doba propasti) circinus (lat.22. optjecaj (novca). sustav krvnih žila cirkulacijski papiri trg. mrena. kružnica. društvo cirkon (perz. pren. na mlijeku). salmonide ciragra (lat. agra plijen) med. krvne žile. cirkulus minor (lat. cirrus kovrča. natjecanja na konjima i kolima (najomiljenija zabava Rimljana). borbe sa životinjama. manji optjecaj krvi (kroz pluća) circulus vitiosus čit. krug. panem et circenses čit. promet (robe). "pogrešan krug". 3. glasova i si. kinologija cinoreksija (grč. 2.) kem. cionizam cionizam (hebr.) log. tj. kyon pas. neutaživa glad cintor (tal. mjenice. cephalus) zool. osip. cirkulus major (lat. lišaj oko pojasa circulus maior čit. štuka.) fizol. kynos pas. pseće bjesnilo cinologija (grč. skočac. circolo područje) negdašnji naziv (u Dalmaciji) za krug. kečiga. skakavac ciplar ptica koja se hrani ciplima ciplara mreža za lovljenje cipala ciprinide (lat. usp. Jeruzalem. zool.) min. usklik rimskog naroda da mu se dade hrana i cir- 227 cirkulacijski papiri kuske igre. grafo opisujem) opisivanje pasa cinolisa (grč. grč. ribe nizinskih voda (šaran. kyon pas. som. krvotok. mn. krug. oko cirkator (lat. circulatio) 1. kyon gen. područje. prohtjev) pseća. panem et circenzes (lat. circulus) 1. žute ili crvenkastosmeđe boje cirkonij (perz.) pristaša (ili: pobornik) cionizma cionistički pokret v. znak Zr cirkul (tal. trg. kruženje (vijesti. filos ljubitelj) ljubitelj pasa cinografija (grč. atomska težina 91. morska riba. kotar cirkulacija (lat. 4. poljska kečka (bolest u krajevima oko Visle) circenzijske igre (lat. crkveno dvorište. cimitero) prostor oko crkve. membrana cipal (grč. element. cirriformis) kovrčast cirka (lat. mjerenje udaljenosti itd. 3. kefale glava.) cirkulacijski organi anat. itd.) opna. circenses) cirkuske igre kod Rimljana: gladijatorske borbe. logia) v. karaš. Cyprinus carpio šaran) zool. (kao zamjena gotovog novca za neko vrijeme i bez sigurne podloge koja bi jamčila njihovu isplatu) . optjecanje. redni broj 40.) fiziol. kolanje. T. veliki optjecaj krvi (kroz cijelo tijelo) circulus minor čit. kožica (na jajetu. rijetka kovina. kyon pas. zijjon) najviši jugozapadni brijeg Jeruzalema s "Davidovim gradom" i Salomonovim hramom. uvojak. nalazi se u mineralu cirkonu (po čemu je i dobio ime).

ako barometar pada. usp. sunet cirkumferencija (lat. opkop (napravljen od bedema ili rovova) cirkus (lat. dug naglasak cirkumgestacija (lat. med. zatvaranje u odredene granice. tj. circulus) krug. circum. kružna putanja cirkum (lat. circus. teći. odvajanje jednog komada zemlje zbog prodiranja riječne vode i stvaranje otoka cirkummediteranski (lat. meteor. 4. kirros žut. oblaci koje čine slojevi snježnobijelih kuglica. meteor. ići od ruke do ruke. kirkos krug) 1. grč. ciroza jetara bolest praćena umnožavanjem jetrenog vezivnog tkiva koje očvrsne i pokazuje jaku žućkastu boju (posljedica kroničnog alkoholizma. monstranca cirkumgiracija (lat. okružnica. kružna pila cirkularan (lat. paperjasti oblaci. kružna linija. circum naokolo. cirrosus) kovrčast cirusi (lat. circulare) 1. circumlfexus) gram. potpuno bijeli.) cirozan (lat. stvaranje razdoblja cirkumskripcijska bula papinska bula kojoj je cilj uređivanje prilika Katoličke crkve u nekatoličkim zemljama cirkumspektivan (lat. kolati. ograničavanje. cirkularna nota pismo koje neka vlada šalje stranim vladama i u kojem izlaže svoja stajališta i odluke o nekom aktualnom političkom pitanju cirkulirati (lat. circum) prijeđi. u obliku kruga. = parafraza cirkumluvija (lat. circumvallatio) voj. ponovno destilirati cirkulus (lat. beskrajna. sastavljeni od ledenih iglica. nagovještavaju skoru kišu . u nizovima ili kao stada bijelih ovaca cirostratusi (lat. cirrostratus) mn. stjecaj događaja cirkumvalacija (lat. španjolska ogrlica = parafimoza cirkumlokucija (lat. koji se kreće u krugu. biti u tečaju. usp. koji ima osobinu cirkulara 1. 3. gyrus krug) vijuganje. oblaci u obliku tankog. circumluvio) geol. 2. sredozemni cirkumpolarne zvijezde astr. Mediteran) koji se nalazi oko Sredozemnog mora. pri lijepom vremenu. bjeličastog i prozirnog vela ciroza (grč. circumstare stajati uokolo) okolnost. opširno opisivanje. oko. ret. 2. opseg. cirrus kovrčava kosa. periferija cirkumfleks (lat. uvojak. optjecati. zvijezde koje ne silaze s vidika jer se 228 cirusi okreću u blizini zvijezde Sjevernjače cirkumskripcija (lat. unaokolo (u mnogim složenicama) cirkumcizija (lat. službeno pismo koje se šalje većem broju osoba i ustanova s istim sadržajem. circumcidere obrezati) obrezanje (kod Židova i muslimana). danas: okruglo mjesto s amfiteatralnim sjedalima za artističke i si. okolo. kružiti. vrtoglavica cirkumligatura (lat. biti u optjecaju. circumferentia) obujam. circumlocutio) ret. cirrus kovrča. circulare) 1.cirkular cirkular (lat. circularis) kružni. ovčja vuna. kružnica. optjecanje. meteor. 2. sifilisa i dr. pronositi se (glas). circumgestatio nošenje okolo) kod katolika: nošenje hostije u monstranci. kem. circumscriptio) opisivanje. circumligatura) med. kod Rimljana: duguljasto-okruglo trkalište za konje i kola u kojem su priređivane circenzijske igre. boje limuna) med. uvojak) mn. opkopavanje. opisivanje riječima. teh. cirrocumulus) mn. izvedbe (obično pod šatorom) cirokumulusi (lat. circumspicere ogledavati se) koji se ogledava oko sebe cirkumstancija (lat.

grč. onaj koji je pozvan pred sud citator (lat. citotoksična moć svojstvo imunih krvnih seruma da uništavaju stanice (eritrocite. skopeo gledam. mjesto doslovno navedeno iz neke knjige ili spisa.) 2. okrugla poput kugle (za razliku od drugih tvrdih izraslina) cistektomija (grč.) citra (grč. lat. toxikos otrovan) med. akutna ili kronična upala mokraćnog mjehura cistoskopija (grč. kitron limun) vitamin P. sadrži latinske i hrvatske pjesme za osam različitih prigoda (odatle joj i ime) 229 citrin citat (lat. altius. jedna od najvažnijih tvari u prirodi jer o njoj. kremen žute (limunove) . Cithara octochorda čit. petroleja i dr. hladetinasta tvar iz koje se razvija biljno stanično tkivo citogonija (grč. za (za vrijeme) cis (lat. citator) 1. onaj koji poziva sudu. prav. navod. kitron. kytos šupljina. citatum) 1. forcijus (lat. posebni vagon za prijevoz benzina. u Burgundiji) cisterna (lat. operativno otvaranje mokraćnog mjehura ili koje druge ciste citacija (lat. cicijus. zajedno s jezgrom. osmerostruna) katolička crkvena pjesmarica prvi put objavljena u 18. promatram) med. navod (citata). 2. fortius čit. ovise pojave života citostoma (grč. citra.) 1. prav. gone rađanje) biol. leukocite i dr. cisterna) 1. ulja. više. lat. razmnožavanje putem pojedinačnih stanica citologija (grč. ton C povišen za pola tona cisalpinski (lat. plasma tvorevina) bot.) brže. vrsta šupljikaste izrasline ispunjene tekućinom ili kašastim sadržajem. koji uništava stanice. kystis mokraćni mjehur. logia znanost) dio biologije koji se bavi proučavanjem stanice citometar (lat. bunar za skupljanje kišnice (osobito u bezvodnim krajevima). s ove strane (za prostor). temno režem) operativno uklanjanje neke ciste cistercit pripadnik jednog ogranka benediktinskog reda (ime po opatiji Citeaux. temno režem) med.cis cis (lat. veoma stari žičani instrument na kojem se tonovi proizvode metalnim prstenom citrat (grč. pozvati pred sud. citara oktokorda (lat. eidos lik) vrsta krivulje (trećeg stupnja) u geometriji cista (grč. st. prav. prozirna sluzava tekućina koja struji u stanici. kytos šuplje tijelo. Cistertium. cistitis (grč.. tvrđava za obranu grada citara v. omot. brzinomjer citoplazma (grč. pregled ciste cistoskopom cistotomija (grč. kytos šuplje tijelo. 2. citare) 1. kystis mjehur. citus brz. kytos šuplje tijelo. cis-alpinus) koji leži s ove strane Alpa cisoida (grč. s navodnim znacima i točnim navođenjem izvora citat (lat. kystis. kystis mjehur) med. glaz. cittadella) fort. hrabrije (geslo današnjih Olimpijskih igara) citoblast (grč. citatus) 2. prav. kissos bršljan. kystis mokraćni mjehur) med. citatio) navođenje. blastema klica. kytos šuplje tijelo. izdanak) bot. 2. alcijus. doslovno. stoma usta) biol. jezgra. citrus limun) kem. ušće stanice citotoksičan (grč. metron mjera) sprava za mjerenje brzine. navoditelj citata citirati (lat. točno navesti čije riječi ili mjesto iz nekog djela citius. kithara) glaz. kytos šuplje tijelo. omot. poziv pred sud citadela (tal. mala utvrda koja se nalazi u većoj i služi kao glavna utvrđena točka cjelokupnog utvrđenja. uvjetuje normalnu propustljivost kapilara. sol limunske kiseline citrin (grč.

školovanost. potajni zaručnici clandestinum coniugium čit. mandarine itd. kitron limun. kovinorezbar cizelirati (fr. limun (drvo i plod) citronat (lat. građanstvo. civilis građanski) 1. klavus okuli (lat. vidovnjaštvo clandestina possessio čit. ciseleur) rezač kovine. uljuđenost. sudac koji sudi u građanskim sporovima civilan (lat. žestok bol samo na jednom mjestu glave clavus oculi čit. civil list) stavka u državnom proračunu koja se svake godine isplaćuje vladaru radi uzdržavanja njega i njegovog dvora civilna služba (lat. privatnopravni civiliter mortuus (lat.) prav.) građanin. školovati. caedere rezati) dlijetom oklesati. titula) clavus hystericus čit. umjetnički dotjerivati površinu iskovanih predmeta tako da budu glatki. građanin (za razliku od vojnika). lat. prav. plodovi njihovi imaju koru koja sadrži eterična ulja i sočnu jezgru (u citruse spadaju: naranče.) mn. tj. klavus histerikus (lat. civis akademikus (lat. prosvijećenost. uljuđen. potajni brak clarissimus čit. klervoajans (fr. malo-pomalo. dlijetom otesati. ispadnutost šarenice (oka) kroz oteklinu na rožnici . pristojan. ciseler) fino. civilis) građanski. u metalnu ploču i staklo finim malim dlijetom urezivati razne figure i ukrase cizelirati (fr. osobito: dio Londona kao bankarsko i trgovačko središte (the City) civil (lat. građanski stalež (za razliku od vojničkog.) vidovitost. učiniti uglađenim. građansko odijelo.) građansko pravo cizeler (fr. građanski mrtav. citrus) bot. još zelena ušećerena limunova kora citrusi (lat.) prav. "kralju automobila" u Francuskoj) citrona (grč. 2. prid. sposobnost predviđanja. uljuđivati. ciseler. Visost. civilisare) provesti civilizaciju. klarisimus (lat. uglađen. kiparske radove izljevene u kovini dlijetom umjetnički popraviti i ukrasiti.citroen citroen čit.) poznata francuska marka automobila (prema Andreu Citroenu. uljudan. civis academicus čit. limuni. 2. cesello. cizeliran clairvoyance čit.) "najslavniji". civilis) građanska služba. lat. uljuditi. društvena usklađenost civilizirati (lat. imovina do koje je netko došao potajno clandestina sponsalia (lat. čovjek privikava življenju u skladnoj zajednici sa svojim bližnjima. student sveučilišta civitet (lat.) city čit. civilisatio) stupanj kulture koji dolazi nakon barbarstva i na kojem se.) grad. klandestina posesio (lat. 3. civis građanin) 1. tal.) med. posebno rimskog prava (za razliku od kanonista i kriminalista). citrus od grč. koji se smatra mrtvim iako je živ. klandestinum konjugijum (lat. militera). siti (engl.) med. citrus limun) nezrela. ići u civilu ići u građanskom odijelu civil (lat. nastavnik građanskog (civilnog). kitron limun) drveće i grmlje s trajnozelenim lišćem i mirisnim cvjetovima.) akademski građanin. proglašen umrlim. Svjetlost (grof. bez građanskih prava civilizacija (lat. prav. brak koji se sklapa pred državnim vlastima civilno pravo građansko pravo civis (lat. služba u građanstvu civilni brak građanski brak. sitroen (fr. civiliter mortuus) prav. učiniti ko- 230 clavus oculi ga skladnim članom ljudskog društva civilna lista (engl.

metar na kojem su označeni coli (palci). sabor kardinala u Rimu colštok (njem. baš kako treba. sanitetsko vijeće collegium privatissimum čit. kliring-haus (engl. komunikacio idiomatum (lat. kurje oko clearing-house čit. kolegijum privatisimum (lat. comme 9a čit. kome sopra (tal. komodamente (tal.) uzorno. klavus pedis (lat.) glaz. kogito. svakojako comme il faut čit. "uspon") vrsta društvenog plesa (pleše se u parovima uz beatglazbu. v.) med. zoll) starija mjera za dužinu: palac = 1/10 ili 1/12 stope = oko 2. pariško kazalište koje prikazuje poglavito klasična djela comme ci. koka-kola (engl. palačno mjerilo come prima čit. prva ovakva ustanova osnovana je 1775.) sveti sabor.) teol.) glaz.) glaz. kao prije. kodeks manuskriptus (lat. mislim. kold-krim (engl.) ustanova u kojoj bankari izmiruju svoja potraživanja (mjenična.) fil. kodeks kartaceus (lat.) i ovako i onako. osobito vojničke col (njem.clavus pedis clavus pedis čit. osobito: stari rukopis cogito.) osvježavajuće piće od različitih biljnih ekstrakta s dodatkom neznatne količine kofeina Code Napoleon čit. Zoll-stock) drveni metar na sklapanje. gudalom (svirati) colla parte čit.) francuski građanski zakonik koji je tako nazvan po tome što je izrađen pod predsjedništvom Napoleona 1. ergo sum (lat. kao što priliči.) glaz. kolegijum medikum (lat.) plaćeno predavanje samo za ograničen broj slušatelja collegium privatum čit. come prima come sta čit. teške i čvrste kožne cipele. valjano. Komedi fransez (fr.) djelo u rukopisu. kolegijum privatum (lat. primjerno.).) glaz. djelo s nepovezanim scenama Comedie francaise čit. kako jest. clog "drvena cipela. žulj na nozi. dakle postojim (osnovno načelo Descartesove filozofije) coitus animalium čit. otmjenost communicatio idiomatum čit. codex chartaceus čit. v. kome sta (tal. kao gore come sopra čit.) šaljivo kaz.) posebno predavanje koje slušatelji plaćaju collegium publicum čit. koitus animalijum (lat.) zdravstveno vijeće. oznaka za prateće glasove da se usmjeravaju prema glavnom glasu collegium medicum čit. climb "penjanje". kom il fo (fr.5 cm cold-cream čit. komedi a tiroar (fr. kola parte (tal.) bijela pomada za omekšavanje kože 231 comodamente coll arco čit.) glaz. čekovna i dr. kol aro (tal. kom sa (fr. sjedinjenost božanskih i ljudskih svojstava u Isusu Kristu comodamente čit.) javno besplatno predavanje collegium sacrum (lat. klog (engl.) stari rukopis napisan na papiru codex manuscriptus čit. klajmb (engl. kome prima (tal. ergo sum čit.) parenje životinja cokule (tal. zatim se okrenu jedno prema drugom leđima i tako završavaju ples) clog čit. zoccolo) mn. comodo . kolegijum publikum (lat. Kod Napoleon (fr. u Londonu climb čit. bez svojevoljnog ukrašavanja comedie a tiroir čit. cokula") irski narodni ples s udaranjem nogu o pod (iz njega se razvio step coca-cola čit. i objavljen 1804. kom si.) Francuska komedija. partneri ispružaju ruke jedno prema drugome i trljaju se nosevima "na mongolski način".

komplices delikti (lat. kon amore (tal. suglasnost svih naroda u pogledu vjerovanja u postojanje božanstva (uzima se često kao dokaz za postojanje Boga) consignatio bonorum čit. sa zadovoljstvom con anima čit. v. kon fuoko (tal. dostojanstveno.) prav. kon pasione (tal. pokajanje consecutio temporum čit.) glaz. kon anima (tal.) uvjet bez kojega se nešto ne može zamisliti ili izvršiti. s nježnošću.) gram. pren. pod motus con osservanza čit. prav.. pod konkurs conditio sine qua non čit.) glaz. ljupko.) v. izražajno con vivezza čit. kon tenereca (tal.) trg.) glaz. usp. umilno con moto čit. kon dilidženca (tal. pogodba kojom se službenik (npr. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: cf. kon dolore (tal. u korist svoga nekadašnjeg poslodavca. kompijaćevole (tal. nakon smrti onoga koji umre bez oporuke. s pažnjom. umilno. živahno. kon espresione (tal. živahno. vremenski slijed.) glaz.) glaz. izražajno con fuoco čit. radosno.) glaz. pokajna molitva u katoličkom bogoslužju. kon moto (tal. u slučaju bijega nekog prijestupnika). pažljivo con passione čit. manje glazbeno djelo. živahno. živahno.) glaz. apsolutan uvjet confer čit. s uzbuđenjem con suono pieno čit. živo concertino čit.) neka se usporedi Confiteor čit. Konfiteor (lat. trgovački pomoćnik) ograničava.comodetto comodetto čit. kon oservanca (tal. brižljivo con dolcezza čit. kondicio sine kva non (lat. kon gravita (tal.) glaz. tužno con amore čit. dirljivo 232 consignatio bonorum con variazioni čit.) glaz. ljupko.) glaz. s veselošću con amarezza čit. kod javnih prodaja. kon alegreca (tal. komplici composto čit.) teol. konsignacio bonorum (lat. žalosno con espressione čit. sudski popis imovine (npr. kon dolčeca (tal.) glaz. komodo (tal. s izrazom punim duše con brio čit.) glaz.) glaz. krjepko.) glaz. kon viveca (tal. s dostojanstvom con grazia čit. s bolom. složeno con allegrezza čit. kon vigore (tal. nužan. udobno. neophodan. slatko con dolore čit. sa živošću. pravilno slaganje vremena u rečenici consensus gentium čit. snažno. burno.) glaz. kon brio (tal.) mn.) glaz. simbolično oduzimanje imovine . komodeto (tal. nježno. konsenzus gencijum (lat.) glaz.) glaz. obično s jednim do tri samostalna stavka concurrentiae clausula čit. v. u svom privrednom radu concursus creditorum čit.) glaz. tužno. kon amareca (tal. konkurzus kreditorum (lat. umjereno compiacevole čit. končertino (tal. strasno. konsekucio temporum (lat. sa žarom. s ljubavlju.) glaz. s varijacijom. kon varijacioni (tal. konferatur conferatur (lat. strastveno. prav.) glaz.) glaz. konkurencije klauzula (lat. živahno con gravita čit. vatreno.) usporedi (upućivanje na neko mjesto u knjizi).) glaz. punim tonom con tenerezza čit. comodo comodo čit. ljupko. tj. pažljivo. komposto (tal. kon gracija (tal. dopadljivo complices delicti čit. konfer (lat.) glaz. vatreno con diligenza čit. s gorčinom.) "ispovijedam se". kon suono pjeno (tal. v. s djelomičnim odstupanjima od glavne teme con vigore čit.) glaz.

prav.) glaz. corona ciuica čit. tekući račun. tj. dobivao gaje vojskovođa koji je oslobodio grad od opsade.consilium abeundi consilium abeundi čit. odlikovanje vojniku koji je u boju spasio život rimskom građaninu. dobivao ga je vojnik koji se prvi popeo na neprijateljski nasip. kontradikcio simptomatum (lat. korona (lat. corona triumphalis čit.) savjet đaku da napusti školu (zbog slabog učenja ili ponašanja).) uobičajena formula za zaštitu autorskog i izdavačkog prava copy-right bili čit.) med. konzilijum medikum (lat. v. neka se nastavi (uzimanje lijeka) continuo čit.) brodski vijenac. konto korente (tal. alla zoppa čit. korona valaris (lat.) med. koro pjeno (tal. trgovci i industrijalci otvaraju jedan drugom mjenični ili akceptni kredit ili račun (konto).) opsadni vijenac.) nasipni vijenac. jedan od načina stjecanja vlasništva u pokretnim stvarima bez stvarne predaje. hladna vatra itd.) dobivao je vojskovođa kojemu je bilo dopušteno da slavi trijumf.) taborski vijenac (dobivao gaje vojnik koji je boreći se prvi ušao u neprijateljski tabor).) mn. corona obsidionalis čit. javno i otvoreno eorned beef čit. zoppo) sakato. kontinuet (lat. korona muralis (lat. tako da ta stvar i dalje ostane kod prijašnjeg vlasnika u uporabi contano čit.) vijenac. kontradikcio in adjekto (lat. kontraktus socide (lat. korona civika (lat. korona navališ (lat. kontinuo (tal. koram publiko (lat. kljasto. brojte.) građanski vijenac. corona muralis čit. liječničko mišljenje consortes litis čit.) zidni vijenac.) glaz. četvorokutan krug.) trg. konzilijum abeundi (lat. npr. ala copa (tal.) zakon o autorskom i izdavačkom pravu coque! čit. tj. korona obsidionalis (lat. kopi-rajt bil (engl.) pred skupljenim narodom. konstitutum posesorijum (lat.) glaz. kuhaj! (na receptima) coram populo čit. kokve (lat. kontano (tal. drugovi pred sudom.) prav. corona vallaris čit. kad banke.) glaz.) v. konto a meta (tal. korona trijumfalis (lat. corona navališ čit. nešto blaža vrsta relegacije consilium medicum čit.) prav. koram populo (lat. pa na temelju toga kredita međusobno posluju contractus socidae čit. konsortes litis (lat. drveno željezo. proturječnost u pridanome. dobivao ga je vojnik koji je prvi stupio na neprijateljski brod. corona castrensis čit. pravite stanku (u partituri kod onih glasova koji kasnije počinju) continuet čit. koram publiko coram publico čit.) log. pun zbor. coquere. pred cijelim svijetom. contradictio symptomatum čit. proturječnost znakova bolesti 233 corona copo (tal. tj. korona kastrenzis (lat. neka nastavi (bolesnik upotrebljavati lijek) continuetur čit.) usoljena govedina konzervirana u limenim kutijama (konzerva) ćoro pieno čit. svi koji pred sudom zajednički zastupaju isto pravo constitutum possessorium čit. nejednako copy-right čit.) liječnički savjet. ovaj posljednji vijenac bio je prvotno od svježeg .) med. kornd bif (engl.) konto o poslovima na zajednički račun. coque) farm. potpun zbor corona čit. kontinuetur (lat. socida contradictio in adjecto čit. odlikovanje vojniku koji se prvi popeo na zid neprijateljske utvrde. kopi-rajt (engl. bez prekidanja conto a meta čit. na dijeljenje gubitka i dobitka conto corrente čit. tj.

Kroacija (lat. koji mesar stavlja na vagu uz meso koje mušterija traži. Tijelovo (blagdan) Corpus juriš canonici čit. engleski srebrni novac od 5 šilinga cruciferae čit.) Cosa nostra čit.) glaz. no koja je tek u XVI. pričesna hostija kao tijelo Kristovo.) mn.) kruna. kraun (engl. biljke krstašice.) zbirka pravnih izvora kanonskog prava Corpus juriš civilis čit.) francuski orden: križ legije časti crown čit.Corona borealis lovorova lišća a kasnije od zlata. na njemačkoj zvjezdarnici KonigsstuhlHeidelberg.) zbornik prava. čujno. krimen lese majestatis (lat. Kroata (lat. krepitacio vezikularis (lat. gumeni ili plastični predmet u obliku sise i si. tj. čija se djela temelje na dekorativnosti i ukrašavanju crepitatio vesicularis čit. dobila ovaj naziv corpus vile čit. iz grč. diplomatsko tijelo corpus delicti čit. predmet koji dokazuje krivnju. Korpus juriš (lat. zviježđe na sjevernoj nebeskoj polutki (najsjajnija zvijezda Gemma) corona Veneris čit.) prav.) Hrvat Croatia čit. gumena sisaljka.) prav. "Venerin vijenac". kor diplomatik (fr. Koza nostra tal. korpus vile (lat. Cosa nostra "naša stvar") poznata ta- 234 cucla lijanska gangsterska organizacija mafije u SAD-u Cosmati (tal.) sisa. krucifere (lat. v. duda. škripanje u prsima koje se čuje pri udisanju zraka crepitus ventris čit. sifilisne ospice po čelu corps de logis čit. st. krešendo (tal. glasno puštanje vjetrova iz trbuha (kroz crijeva) crescendo čit.) popularni španjolski napitak (koka kola miješana s nekim alkoholima) cubok (njem. veleizdaja Croata čit. st.) med. dok su ostali vijenci bili od neke druge kovine. pojačavajući jačinu tona cretio čit. privaga cucla (njem.) Sjeverna kruna. ljuskari cuba libra (šp. priredio car Justinijan. a predstavljali su npr.) svi predstavnici stranih država u nekoj državi. krustaceja (lat. Korpus juriš kanonici (lat. izjava pred sudom i svjedocima o primanju nekog nasljedstva crimen laesae majestatis čit. kor d'loži (fr. Korpus juriš civilis (lat.) med. rakovi. zool. krečio (lat. (tal. korona Veneris (lat. obično kosti ili lošije meso.) prav. . uvreda veličanstva. st. oruđe kojim je djelo izvršeno ili objekt nad kojim je izvršeno corpus Domini čit. crkvi: tijelo Gospodnje (Kristovo). diplomatski zbor. ime Croatia dano je jednom planetoidu otkrivenom 3. kroa d'oner (fr. pripadaju porodici zeljastih dvosupnica crustacea čit.. korpus delikti (lat. kosmeo kitim) talijanski umjetnici u 12—14. razred člankonožaca.) u Kat. Corona borealis čit. pod vilis Cos-b astronomski laboratorij europskih zemalja u kojem se proučavaju gama-zrake iz galaktičkih i drugih visoko radioaktivnih izvora (lansiran je početkom kolovoza 1975. zločin prema državi. utvrdni zid.) mn. srednji glavni dio palače ili dvorca corps diplomatique čit. korpus Domini (lat.) arh. krepitus ventris (lat. Korona borealis (lat. ožujka 1906.) v.) zbirka Justinijanovih pravnih knjiga Corpus juriš čit. knjiga cjelokupnog rimskog prava: zbirka rimskog prava koju je u VI. i Kroacija croix d'honneur čit.) med. sve jače. Zuwage) dodatak.) Hrvatska. bot. "varalica". valove itd.

Zwick) vrsta kartaške igre. zurichten) spremiti. znak broja dva ili neki predmet druge kategorije (npr. sa dva sjedala. 4. zatvor koji ne lišava časti (osobito za manje političke prijestupe) cušnajder (njem.) prav. kurikulum vite (lat. posve mala krivnja cum grano salis čit. zuriick) natrag (izraz uobičajen kod kočijaša kad žele da konji povuku natrag) 235 cvika curikštos (njem. Zucker) šećer cukati (njem. . okruglice.) prav. Zuschneider) krojač (pomoćni) cušpajz (njem.) Rimska kurija. zrakoplov i si. a preko sebe) curriculum vitae čit. osim Cung-li-jamen (kin. propuh. zwei dva. 2. sudar cvajakter (njem. veoma laka. zwei dva. saonice. 5.) s pohvalom. povorka. sporedno jelo. Zucker šećer. zwanzig) nekadašnji novac od dvadeset krajcara cvebe (ar. konac. kad igrač ima kralja i damu iste boje). grožđice.) min. laka. bakar Curia romana čit. igra "mlin" cvika (njem. Zvvieback) kruh dvaput pečen.) cugšalter (njem. varivo cuštendig (njem. Wasser voda) zašećerena voda cuketo (tal. papin dvor u Rimu (središnje tijelo u upravi Katoličke crkve) curihtati (njem. američki somić cvibak (njem. kulicide (lat. cvikl klin). Zug) piti. pijuckati cugeher (njem. zuchetto) crvena kardinalska kapica culicidae čit. zabib. široka. zucken) vući. Zuspeise) dodatak uz glavno jelo. kustodija honesta (lat. biskvit cviblsos (njem. Zugehor) pribor za odijelo (podstava. zibibbo) mn. tj. Zweier) dvojka. kola.) prav. odlično (u ocjenjivanju uspjeha na ispitima) cum reservatione čit. dotjerati. kulpa levis (lat. kulpa lata (lat.) s iznimkom. dogotoviti curik (njem. cvinglijanci cvik (njem. Sitz sjedalo) vozilo. životopis custodia honesta čit. Zwiebel crveni luk. Zwetschke šljiva) mn. trgati cukerkrankhajt (njem.cug cug (njem. gutljaj. Zusammenstoss) sukob. voj.) mn. Akt čin) kazališna igra u dva čina. zool. Stoss udarac) udarac lopte u nogometu tako da je igrač usmjeri natrag (iza sebe. Kurija romana (lat. tal. 6. usp. gumbi i dr. 3. suho grožđe. zuriick natrag. zool. tzv. uz ogradu. kum laude (lat. nasamariti koga i si. kum rezervacione (lat. fr. sauce umak) umak od crvena luka cviglijanizam v. Zerge) patuljak.) kinesko Ministarstvo vanjskih poslova cuprum čit. rozine cvečknknedli (njem. komarči culpa lata čit. vlak.) tijek života. Schalter) električni prekidač na poteg. fircig cvancik (njem. mala krivnja culpa levissima čit. kum grano salis (lat. pohvalno. vrsta velike udice za lov somova. dvočinka cvajer (njem. Zug vučenje. teška krivnja culpa levis čit. dvopek. željeznica. Krankheit bolest) šećerna bolest cukervaser (njem. dvosjed cvancig (njem. pod granum salis cum laude čit.) prav. vod cugati (njem. Zug) 1. kuprum (lat. obično u frazi: zabiti cviku podvaliti kome. brašno) cvajzicer (njem.) v. kulpa levisima (lat. "knedli" sa šljivama cvergl (njem. zwanzig) dvadeset (obično kao figura u kartaškoj igri "šnapsl". vrsta sitne ribe. Zucker šećer. zustandig) zavičajan cuzamenštos (njem. potezna sklopka cukar (njem.

njegov je lik neoromantički idealiziran u istoimenoj drami Edmonda Rostanda . Zange kliješta) vrsta osobitih kliješta sa šiljastim štipaljkama cviker (njem. bez nožica cviki-pusa (njem. usp. kad treba proširiti hlače ili si. Zwicker) naočale koje se drže na nosu pomoću štipaljke. zvvicken štipati.) francuski prozni i dramski pisac (pravim imenom Hector Savinien. bilih dvonitni. jedno od blizančadi. umetkom u obliku klina) 236 Cyrano de Bergerac cvilih (lat. Zvvickel) klin. zwicken štipati. uklinak. naučavanja vjerskog reformatora Ulricha Zwinglija (1484—1531) Cyrano de Bergerac čit. bušenjem poništiti (kartu. zvvicken) bušiti. umetak (izraz osobito uobičajen kod krojača. triling cvinglijanci pristaše cvinglijanizma. od dvije žice. "pusa" poljubac) poljubac pri kojemu se cjelivana osoba uštine za obraz cvikl (njem. Sirano d' Beržerak (fr. Zwilling) blizanac.cvikati cvikati (njem. njem. 1619—1655). kudjeljno i pamučno platno) cviling (njem. Zwillich) dvonitka (jako i gusto laneno. ulaznicu) cvikcange (njem.

sajka) lak i brz čamac na Dunavu i Dnjestru (služio i kao ratni čamac).c Č. stražarska kula V . čanak (tur.) v.) bijeli platneni ovoj oko fesa kod muslimana.) v. gornji t ili katovi u takve zgrade. šator čaga (šatr. poturčiti se. šajka čakarita (šp.) kresivo. ansambl od tri svirača (melodijski instrument i udaraljke) čalma (tur. chapetonis) novi europski doseljenici u prijašnjim španjolskim pokrajinama Latinske Amerike (za razliku od kreolaca koji su rođeni u Latinskoj Americi) čapka (polj. ravan konj (koji istodobna diže obje desne pa obje lijeve noge). čamac od jelovine čama tur. čangrizati. glazbeni instrument.) hlače čalgija (tur. travnjak.) svileni rubac č' a rmađ.) kineska mjera za dužinu. čajyr) livada. cipllina) bot. mađ. poljska narodna kapa čapkun (tur. ognjilo čakov (mađ. imitacija (koracima i pokretima) pijanog svijeta (gubljenje ravnoteže) čabuk (tur. bor. (kjamis) gornja ženska haljina (drugo je čama — dosada) čamac (tur. jela. prijeći na islamsku vjeru čam (tur. čam 2. poljana.58 m čankir (fr.) zarada drvena ili zidan«* ili na stupovima s (izbočenim) drvenim gornjim katom. pijani ča-ča-ča varijacija spomenutog plesa. ali se kredu po točno određenoj shemi koraka. čaika. pašnjak.) cendrati. csaklya) motka sa željeznom kukom za privlačenje udaljenih predmeta. motka uz koju se penje loza.) ples čair (tur. č četvrto slovo hrvatske latinice ča-ča-ča (cha-cha-cha) latinskoamerički društveni ples u 4/4 taktu. smreka. nestaško čapljan (tal. csarda) krčma na pusti u Mađarsko1' čardak (tur. perorez čakija (mađ. prigovarati.-tur. csako) kožna vojnička kapa. chacarita) divovski inkvizicijski požar zabranjenih knjiga (proveo argentinski katolički kler) čakija (tur. gunđati čapetoni (šp. 2. zaviti čalmu pren. čakmak (tur.) putnička torbica čantrati (tur. čaki) džepni nožić.) brzo čador (perz.18—3. partneri se ne drže. čalgi) glazbalo. = 3. vragolan. svirka. šešir s remenom ispod brade čakra (šp. poriluk čaptija (tur. grah i si.) drvena zdjela čančara vrsta kornjače čang (kin. dolina čajka (rus. seoska kuda u Južnoj Americi čakšire (tur. spremište 7~ kukuruz.) konj sa sitnim i brzim hodom.) 1. csapka) četvrtasta ulanska kapa. pleše se u paru. chancre) čir uopće (obično se upotrebljava u vezi meki odnosno tvrdi čankir) opasna spolna bolest čantra (tur. sviranje. pren. chacra) seljačka koliba.

bohemizam ček (engl. 2. povlaštivati. tržnica. glava (šatr. čati) rubac. csardas) mađarski narodni ples u 2/4 taktu. onaj koji započinje čarke čarlston (engl. čehar su. čikrik) kotač. također: mladi gospodin. violončelo čembalo (tal. pričvršćen na kalpaku ili čalmi (odlikovanje za posječenu neprijateljsku glavu).) kovko željezo. čaršu) 1. čaryk) opanak častuška (rus. javno mnijenje. platno s plavim ili plavim i bijelim kvadratima ili prugama. kladivo. pren. debeli svat (koji zbija šale u svatovima). čembalo) glaz. trgovački stalež. gospodičić čelenka (tur. preplet. osobito za opće pravo glasa i tajno glasovanje čarug (tur. kasnije NKVD čekić (tur. dati brod ili zrakoplov pod zakup čartisti (engl. prekrivač čatma (tur. engleskom mehaničaru Chubbu) čehizam češki izraz u nekom drugom jeziku.132 1 čarka (perz. pa sve življi i burniji čarka (rus. općinski podvornik u Dalmaciji.) pleter. čeleb) gospodin. čekirdek koštica) ogrizak voćke (s košticama) čekrk (tur. srebrne. istaknutih dijelova vojnih postrojbi radi izazivanja i uznemiravanja neprijatelja ili kao počinjanje ozbiljnije borbe čarkaš (perz. charter povelja) politički i socijalni pokret engleskih radnika (1836—1848) protiv aristokracije. bankovna uputnica. alaj-čauš 238 čembalo čeb-brava vrsta brave sa 5 do 7 zatvarača od kojih se svaki treba dignuti na svoje mjesto kako bi se brava otvorila (nazvana po pronalazaču. nestručnjaci.) narodna pjesma vedroga karaktera. čalab. v.) 1. trgovački dio grada. borio se za široke demokratske slobode. svira se . neobaviješteni. bat. ugovor. poslovni. vitlo (za dizanje uvis izvlačenjem) čelebija (tur. kratka pjesmica (obično četiri stiha). čelenk) nakit u obliku perjanice.) vojnik na prednjem položaju.) kratica za "Črezvičajnaja komissija" ("Izvanredna komisija") — osnovana u Rusiji nakon Oktobarske revolucije. velikog posjeda i kapitala. check) 1. ugovor o najmu broda ili zrakoplova čartirati (engl. ruska mjera za tekućinu = 0. rjeđe zlatne. lijepo odgojen čovjek. tur. povlastica. ocal čelist (tal.čardaš čardaš (mađ. pravo. dokument. charter) povlastiti. ispočetka lagan. violončelist čelo (tal. koprena. žičani instrument u obliku trapeza.) kutija s ladicom (služi kao drvena kasa) čekrdak (tur. usp. usp. v. sajam. charleston) američki salonski ples u 2/4 ili 4/4 taktu čaršija (perz. nado. charter) mn.) čelesta (tal. 2. pristaše i pobornici čartizma u Engleskoj čartizam (engl. "čaršija priča" čarter (engl. charter) povelja. cello) glaz. čavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci. npr.-tur. isprava kojom osoba koja je deponirala određenu svotu novca kod druge osobe daje ovoj nalog da isplati nekoj trećoj osobi ili donositelju svotu koja je na toj ispravi označena. isprava. jedna od triju slušnih koščica u srednjem uhu čekmedže (tur. bank.) kladivac. 3. mornarsko platno Čeka (rus. poskočica čatija (tur. cheque. reorganizirana u veljači 1922.) 2. kuća od dasaka i brvana čauš (tur. puškaranje između prednjih. cello) glaz. kao državna politička uprava — GPU. celesta) vrsta glasovira s nizom metalnih pločica koje daju vrlo lijepe tonove (četiri oktave) čelik (perz. veo. kotur. nakit na kapi.

usp. ćićerone Čičikov tip iz Gogoljeva romana Mrtve duše ("junak" putuje po Rusiji i od vlastele kupuje "duše" njihovih mrtvih kmetova) Cifut(in) (tur. tschatur. csikos) čuvar konja. bunar. nazvanog po engl. pren. veliki rubac koji pokriva glavu i čelo do očiju (nosi se uz feredžu). šuplje kolo čempres (lat. male ženske cipele čerga (tur. chicchera) šalica čikoš (mad. vrsta afričkog antropoidnog majmuna. u nekadašnjoj Turskoj: danak od ovaca i koza što se davao sultanu čičerone (tal. kamiš. vjenčani dar či (kin. po duševnim osobinama životinja najbliža čovjeku. čengi) plesačica i pjevačica. mjera za žito od 100 činga = oko 100 1 čibuk (tur. šifon. čerge) mali šator. po slavnom rimskom govorniku Ciceronu). zbog svoje govorljivosti. cimarronada čopor divljih životinja) južnoamerički divlji konj čimbur (tur. lula. mađ. krzno s izrazito mekanom gustom sivom dlakom ove životinje činčila (šp. plivajući vrtovi u Meksiku činčila (šp.318 m. shinampas) mn. 3. gradovima (podrugljivo 239 činele nazvan. plitica činele (tal. jelo ili umak začinjen takvim paprom čimaron (šp. čoček čerevički (rus. s našim česati) česalo.) kineski puhački instrument s cijevima raznih veličina i zakrivljenom trubom u koju svirač puše čengija (tur. mjera za putove = 0.. chinchilla) 1. osobito ciganski čeri-brendi (engl.) jaja pripremljena s vrhnjem i češnjakom čimpanza (fr. glaz. cinelle) glazbena sprava u obliku diska (udara se jednom o drugu). čifutarija skup Čifuta (kao poruga) čikara (tal. kineska mjera za dužinu: stopa = 0. zool. ruske novčanice sa zlatnim pokrićem koje je 1923. plitice (udaraljke u obliku mesinganih tanjura. lat. kašagy. chester) vrsta odličnog engleskog sira. uvela sovjetska vlada (jedan červonec = 10 zlatnih rubalja) česma (tur. živi obiteljskim životom i lako se pripitomljava čin-čiplak (tur.) 1. chimpanze) vrsta antropoidnog majmuna. čyrčyplak) gol golcat. 2.čember udaranjem u žicu pomoću dvaju čekića čember (tur. trešnjevača červonci (rus. bez igdje ičega činampas (šp. cyparissus) rod crnogoričnog drveća iz porodice čempresovki (vrlo pravilno razgranjeni grmovi ili stabla) čeng (kin. čevre) četverokutni rubac izvezen srebrnim nitima. češme) kladenac. čember) veo muslimanskih žena. konjušar čilaš (tur. 2. cicerone) vođa stranaca. zec-miš.. izvor iz kojega voda teče na cijev (drugo je česma) čester-sir (engl.24 1 čevra (tur.. gradu Chesteru češagija (tur. cinelle) mn. csillas) konj sive dlake čili (engl. limena četka za timarenje konja i krava četverik (rus. "afrički divlji čovjek". čubuk) cijev lule. zdenac. sanskr.246 m. g. južnoamerički zec. chinchilla) vrsta južnoameričkog glodavca (love ih radi krasnog gustog i finog krzna) činela (tal. osobito u tal. cherry-brandy) rakija od trešanja. obruč. quattuor) mjera za žito u Rusiji = 26. srodnog gorili čimpanza (njem. iz meksičkoga: chilli) vrsta veoma ljutoga sušenog papra. služe za davanje posebnog tona pojedinim mjestima u glazbenom djelu) . "crvenjaci".) mn. Schimpanse) zool.) mn.) Židov. platno.

jarak. tal. cholo) potomak Zamba. sakat čovjek.) iz doba činkvečenta činkvečento (tal. stabljika kupusa. čuha) vrsta tvorničkog čvrstog valjanog sukna i odjeća od njega čok (engl. modrilo. usp. gruda. obično crnom vunom čuruk (tur. na ulju pečena tanka kriščica krumpira čir (ar. ovce s grubom. uobičajeni naziv za XVI. cacauati. čyrakman) svijećnjak. čolak (tur. čolak) jednoruk. zelenaš. chino) "Kinez". duhana čomor (mađ. chulo) pomoćnik borca s bikovima koji razdražuje bika čurma (tal. chip komad. cinquecento) mn. groznica praćena osjećajem gađenja i mučnine čorba (tur. dolina čulo (šp. rulja čuros (šp. kalfa čistka (rus. šegrt. njem. džirahat) med. čoha. čoma (mađ. mad. potomak crnca i Indijanke u Americi čino (šp.. tal.) i umjetnici (Rafael i dr. jeti. 2. bolest koja dolazi od masnih jela. "spoj" . oštećenje kože ili sluznice zbog raspada bolesnog tkiva čirak (tur. vanilije i dr. otrovni žabnjak (biljka). šp. klip bez zrna čokolada (meks. chino) mješanac od bijelca ili Indijanca i osobe neodređene rase čipolin (tal. csizma) kožna cipela s visokom sarom čoček (tur. chok) tehn. grizlica. japanska mjera za dužinu od 60 kenga ili 360 šaka = 109. družba. čorba) juha čota (tal. cliurros) mn. csomor) 1. povremena revizija članova stranke i provjeravanje njihove idejnosti. cinquecento) lit. Tasso i dr. miti čuvida (tal. cipollino) talijanski mramor sa zelenkastim žilama čips (engl. čokal) staklenka za rakiju od 1/8 litre. lihvar čizma (tur. pjesnici (T. zatvarač zraka na rasplinjaču koji služi za brže stavljanje motora u pogon 240 čvenk čokanj (tur. 1 dl i 1/2 dl. krinka.čing čing (kin.) sastanak. chocolate. ciurma) momčad. csomo) zamotuljak npr. plavi pigment biljnog podrijetla.) čišćenje. fr. "pet stotina". također: Indijanac koji je odrastao među Europljanima i koji govori španjolski čom.) kineska mjera za žito = 1/ 100 či = oko 11 činkvečentisti (tal. bogalj čolo (šp. invalid u jednu ruku. ćoček) plesač čoha (tur. okomak od kukuruza. prigušivač.573 a čukur (tur. šećera. mana čuti vrsta himalajskog majmuna za kojega neki misle daje ljudsko biće. momak. Schokolade) masa pripremljena od kaše prženog kakao-ploda u zrnu. mjera za površinu = 99. čivit) isto što i indigo. st. 2. ciovetta) maska. krabulja. svjetina. cioccolata. doba cvjetanja renesanse čino (šp. ciotto hrom) skvrčeno stopalo. obrazina. iver) vrsta sendviča. jama. (čyrak. chocolat. čuruk) nedostatak. skraćeno umjesto "tisuću pet stotina". pren. talijanske književnosti i umjetnosti.) rupa. xocoati. čerag) sluga. lažan izgled čvenk (šatr.310 m. grumen zemlje ču (jap. kriška.) 1. maškara. uklanjanje neprijateljskih elemenata iz neke zajednice uopće čivit (tur.

volja. ćeremid) krovni crijep ćerana (perz. oplata. nadstojnik.) cijena na veliko. pisac. starješina pastira ćeif (ar. sag ćilit (tur. kut. slijep na jedno oko. jantar čilim (perz. ćahje) domaćin. samodopadljivost ćifta (perz. ščepati ćar (tur.) v. kjar) trgovina. ciacole) brbljarije ćao! (tad. korist. keman) gusle. Biblija ćiveta (tal. ćiriš) v. zamjenik. ćiriš) postolarsko ljepilo ćiriz (perz. zemljana ili bakrena zdjela ćatib (ar. chiappare) uhvatiti. tur. venet. škrtac. kraj.) pisar. veselje. vrsta platna ćenevir (tur. ćehribar) "ono što privlači slamu". novčana kriza. bez oštrog i ubitačnog naboja . keča) bijela (albanska) kapa od uvaljane vune ćef (ar. kjafur) kamfor ćakule (tal.-tur) = Čifut. gordost. građa. pribor uopće (za pravljenje nečega) ćerpič (perz. ć peto slovo hrvatske latinice Ćaba (ar. čarčuve) okvir. ciao!) zdravo! ćapati (tal. starješina. uže ćeramida (tur. besparica ćesim (tur. violina ćenar (perz. ćorac. učenjak ćeča (tur. radost. kor) prid. dem. zakon. perz.) sreća. cella soba. mudrac. nevjernik (osobito kao pogrda) ćafurija (ar. brava ćiriš (perz. zakupnina ćesma (tur. ćeif) dobro raspoloženje. ćef ćela (tur. koketa ćor. ćerpidž) nepečena cigla ćesam (tur. cellula. osobito redovnička ćemane (tur. dobit ćelija (lat. ćorak slijepi metak. dobitak.) vrsta veza na šupljike ćeten (perz. paušal.) nedostatak novca. knjiga. užarska radionica ćerčivo (perz.) lokot. kibir) oholost. kelim) prostirač. nadzornik ćehaja (tur.) onaj koji ne priznaje Boga. strana. civetta) ćuk (ptica). filistar ćilibar (perz. kenevir) konoplja. naredba. kilim. upravitelj dobara. ćitab) pismo. zarada. plijen. pren. Kaba ćafir (ar.) 1. fosilna smola koja potječe od crnogorice. rub. kebap) komadić mesa pečen na žeravi ćibur (tur. kalia koliba) zasebna sobica. trgovački posao ćasa (tur. kefll) svjedok. kjase) duboka porculanska. kethhuda.Ć. samica. kel gol) glava bez kose ćelepir (tur. kelepir) ono do čega se dođe na lak način. uloviti. 2. uživanje. Ka'bah. prohtjev ćefil (tur. odijelo ćitab (ar. soba za ostavu.) lan ćevap (tur.) obala. ćar-hhane) radionica sapuna. kereste) materijal. ćiriš ćispet (ar. prozorski okvir ćeresta (tur. Ća'be) v. tepih. najam. ostava. jamac ćehaja (perz.-tur. kehruba. pljačka. lihvar. ćorav (tur. konopac. zgrabiti. tj. kupiti na ćesam kupiti na sreću ćesatluk (tur. grč. Kur'an. ćisvet) nakit. namiguša.

kursu) propovjedaonica. vrhnje i dr. tamnica. ujk) brežuljak ćuza (tal.ćoriti ćoriti (tur. kotu) nevaljalac.) 242 ćuza ćuprija (tur. kramp. tur.) kratak gornji zimski kaput podstavljen krznom. dug ženski kaput bez rukava od bijelog. spavati ćorka (tur. izrod.) polukružna vunena kapa. nosi se ispod fesa ćulbastija (tur. zatvor ćorsokak (tur. ćor slijep.) mn. batina. za žeravicu ćuskija (tur. ćor slijep. kućica ćumur (tur. ćor) šatr.) kokošinjac. bunda ćurdija (tur. kome je tamno) šatr. sokak ulica) slijepa ulica. govornica (u džamiji) ćurtauk (tur. pijuk ćutuk (tur. chiuso zatvoren. kuglice od mljevenog mesa s paprom i lukom ćulav (tur. kritična situacija ćotija (tur.) bolest koju živad dobiva za vrijeme parenja ćusegija (tur. bezizlazan položaj. nečovjek Cozot stanovnik talijanskog mjesta Chioggie (poznati kao vješti ribari) ćufte (perz. pren.) meso pečeno na žaru ćumez (tur.) željezna poluga. pren.) kratak krzneni kaput.) velika zemljana posuda (za pekmez.) drveni ugljen ćup (perz. motka. glupan ćuvik (perz.) most ćurak (tur.) panj. ćuk. kusegi) lopatica za ugljen. crnog ili crvenog sukna ćurs (tur. zaključan) zatvor .

kratica za da ili datur (lat.) nacistički koncentracijski logor u Bavarskoj. manteia) proricanje iz lovorove grane bačene u vatru dagerotip (fr. daća. ili uopće starija žena. porez. sestra. def. t. iznova. manja od titule ras. mnoštvo (osobito: naziv za skup vragova. alkaloid koji se nalazi u kori daphne mezereum Dafnis mit. nekorisno ili loše daira (tur. 2. Auschwitz dacija (tal.) daj. ispočetka.) majka. Dahau (njem. ovako Sokrat naziva onaj unutarnji glas koji on smatra božanskim nadahnućem. pronašao Daguerre i koja trajno zadržava sliku stvorenu djelovanjem svjetlosti na metalnoj ploči dagerotipija pravljenje fotografija na jodnom srebru pomoću žive. skup. kratica za da tales dozes (lat. naprava koju je 1838. dafne lovor) kem. na poseban način dadilja (tur. poznat po okrutnostima. danak dacit eruptivna površinska stijena.) daj takve količine da capo čit. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: dadžaz dafina (grč. tj. cijelu glazbenu partiju ponoviti do tog znaka Đachau čit. sin Herma i jedne nimfe. pastiri su ga poštovali kao heroja dafnomantija (grč. glaz. guvernanta dadžaz (etiop. 4. daire krug) 1. pa i prizivanje vragova). kratica za dextra manu čit. kći riječnoga boga Peneja dafnin (grč. naziv odmila za dadilju dadaizam prema dječjem tepanju dada nazvani smjer u književnosti i likovnoj umjetnosti koji obrađuje teme iz područja besmislenoga.) desnom rukom d. lijepi pastir na Siciliji.) v. maleni bubanj s praporcima. a koji ga odvraća i opominje da ne čini nešto što bi bilo nepravedno.D D. v. glaz. 3.) glaz. Daguerre. također: zapovjednik pokrajine. dagerotip daidža (tur. dvorana za primanje ili vijećanje. daimonion) fil. dajy) ujak daimonion (grč. dekstra manu (lat. dafne) lovorika. andezit u kojem ima kvarca Dačani stanovnici Dacije (nekadašnje rimske provincije na području današnje Rumunjske) dada (tur. dazio) carina. neka se dade (na receptima) d. da kapo (tal. zbor. Nimfa koju je Apolon pretvorio u lovor. dada. . usp. Buchenvvald. umro je vrlo mlad. lovorovo drvo dafizam irski fašizam (naziv po prezimenu generala 0'Duffyja) Dafna mit. primitivnoga i si. a znači što i general. d. d šesto slovo hrvatske latinice d. žena koja čuva djecu. grč. typos) fot.) titula u etiopskoj vojsci. dafne lovor. m. dadžazmač dadžazmač (etiop. dady) dojilja.

osobito grčkog. nazvana po švedskom botaničaru Dahlu (1789. manteia proricanje) proricanje iz prstenja. ispuh dima (pri pušenju) dalija bot. grafo) v. logia) govor pomoću prstiju. računanje na prste daktilosimfiza (grč. proricanje pomoću čarobnog prstenja daktilioteka (grč. daktylos. daktylos. daktilioglifika daktiliomantija (grč. daktylos) med. tithenai staviti) zbirka kamenja za prstenje (gema). mania bijes) med. valovlje. dalkilič gola sablja) pripadnik nekadašnjih turskih oružanih snaga (glavno oružje bila mu je sablja . curim) med. daktylios. rheo tečem. zbirka otisaka takvog kamenja. daktylos. gramma crta) otisak prstiju daktilologija (grč. stup dajdžest (engl. ispitivanje otisaka prstiju daktiloteka (grč. daktylios. na jagodicama. nalet. daktylos.dajak više skladišta oko zajedničkog dvorišta dajak (tur.(grč. glyfein rezbariti. aden žlijezda. 2. motka. sažet pregled. poet. daktylios prsten. dalga val) 1. suviše jako suzenje dakron sintetičko tkivo koje služi za pravljenje umjetnih krvnih žila daktil (grč. al segno dalaj-dama vrhovni budistički svećenik. bolest suznih žlijezda dakrioreja (grč. grafo pišem) onaj koji piše na pisaćem stroju daktilografija (grč. typos otisak) pisaći stroj dal segno čit. grafo pišem) opisivanje prstenja daktiliografika (grč. udar vjetra. valovi. urezivati) vještina urezivanja kamenja za prstenje daktiliografija (grč. algos bol) med. čir na prstu daktilograf (grč. smatram) vještina računanja na prste. predmetak u složenicama sa značenjem: prst daktilioglifika (grč. daktylos. daktylos. ljubičasta georgina. daktylos.) Dalila (hebr. a druga dva kratka (— U U) daktil. zbirka zakona dakma (dakhma) "tornjevi šutnje" (tvrđave u Iranu i Indiji na kojima Parsi izlažu tijela pokojnika da bi ih izjele ptice grabljivice) daknomanija (grč. 2. v. daktylos. dakno bodem.) v. promatram) metoda prepoznavanja zločinca po individualnoj razlici finih linija na unutarnjoj strani prstiju. upala prsta. daktylos) 2. skopeo gledam. daktylos. tithemi stavljam) med. bolestan nagon za ubijanjem dakrijadenalgija (grč. digest) 1. nomizo mislim. vještina iskazivanja misli pomoću prstiju daktilomantija (grč. pod Samson dalkilič (tur. bura na moru. dakryon. stihovna stopa od tri sloga od kojih je prvi dug. daktylos. symfysis) sraslost prstiju na ruci ili nozi daktiloskopija (grč. grafo) pisanje na pisaćem stroju 244 dalkilič daktilografkinja (grč. dakryon suza. g. daktylos.) glaz. manteia) proricanje (ili: vračanje) iz prstiju daktilomuzikograf stroj za pisanje glazbenih znakova daktilonomija (grč. daktylios. obožavani poglavar duhovne i svjetovne vlasti u Tibetu dalga (tur. daktylos) 1. dal senjo (tal. draguljarski sandučić daktilitis (grč. zavoj kojim se povrijeđeni prst održava u ravnom položaju daktilotip (grč. dajak) potporanj. podupirač (na zid). daktylios. grafo pišem) ona koja umije pisati na pisaćem stroju daktilogram (grč.

nazvana po tome što se nekada nosila u Dalmaciji. prokletstvo damnatio memoriae čit. usp. nesposobnost osjetila vida da razlikuje boje. dam nasip) uzvišenje od zemlje. damast damascirati (fr. gospa. domina gospoda. dame. oštećivanje damnifikat (lat. vlastelinka: otmjena žena koja drži do sebe. dio svečanog odijela njemačkih careva dalmatinac vrsta doge iz Dalmacije (pas srednje visine. 3. mišićava tijela.dalmatika dalmatika gornja odjeća katoličkih svećenika. damasquette) bogata damastna tkanina s cvjetnim šarama na atlasnoj osnovi 245 Damon i Fintija damast (tal. živac. dlake bijele s crnim mrljama) dalmatski jezik autohtoni romanski jezik koji se iz vulgarnog latinskog razvio na dalmatinskoj obali i Kvarneru daltonizam sljepilo za boje. tkaninu šarati (ili: išarati) cvjetovima damasket (fr. "kraljica" u šahu damar (tur. damenval (njem. puls.) kap. damnificare) nanijeti štetu. podzemni put vode do izvora na površinu zemlje. fr. figura na igraćim kartama. damnatur (lat. damnatio) osuda na vječne muke.) osuđen. žena iz višeg staleža. Wahl izbor) "dame biraju" tj. bilo. da bi mu pokazao kakva je to sreća. zabranjuje se (cenzorska formula kojom se zabranjuje tiskanje neke knjige ili nekog mjesta u knjizi) damnatus (lat. naredio je Dionizije da ga počaste za njegovim stolom kao kakva kralja. pa onda išarati zlatom i srebrom (postupak nazvan po sirijskom gradu Damasku) damasirati (fr. služi za zaštitu obale od poplave. Dame gospođa.) 1. 2. vunena ili platnena tkanina s cvjetovima damba (niz. zamolio je osuđenik da ga prije izvršenja osude pusti kući kako bi završio neke poslove. žila (arterija i vena). oštećeni damnum (lat. damnum) šteta. damasto) svilena. ali mu je iznad glave objesio mač o konjsku dlaku. običaj na plesovima da žene biraju svoje plesače damla (tur. grba i dr. kamena ili betona u obliku nasipa. dama) gospođa. osobito crvenu (naziv po engleskom kemičaru Daltonu koji je zamjećivao samo tri boje i prvi opisao ovu pojavu) daltonski plan (Dalton-plan) metoda učeničke samoradnje čija je karakteristika da učenici pod nadzorom nastavnika sami izabiru i proučavaju znanstvenu gradu (naziv prema američkom gradu Daltonu gdje je 1922. osobito oštricu noževa i mačeva. Fintija se zadržao na putu dulje nego je oče- .) odbacuje se. osuđenik damnificirati (lat. uništavanje (ili: oštećivanje ili pogrda) uspomene nekog imena. damasser) tkati na damastni način. oštetiti damnifikacija (lat. plemkinja. slike. gubitak Damoklo ime laskavca koji je tiraninu Dioniziju pozavidio na sreći. apopleksija damnacija (lat. prvi put primijenjena) dama dat.) prav. otuda: Damoklov mač opasnost koja čovjeku stalno prijeti Damon i Fintija prema starogrčkoj priči dva filozofa (pitagorovca) u službi sirakuškog vladara Dionizija Mlađeg. damnificatio) nanošenje štete. ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti. damnacio memorije (lat. paraliza. damnificatus) onaj koji je pretrpio štetu. kralj to dopusti. podrivanja i si. podzemna "žica" neke rude damasciran išaran. damasquiner) zažariti željezo ili čelik. kad je ovaj Fintiju osudio na smrt. izvezen. tal.

) kicoš. pren. osobito tvorničkih proizvoda. dans (fr. prodavanje robe. prodavanje robe u inozemstvu ispod cijene koštanja. dakryon. prid.) u proizvodnji papira: valjak za utiskivanje vodenih znakova 246 Darije danno (tal. autor Božanstvene komedije dantologija znanost o Božanstvenoj komediji. "suzbijač" . st.) glasoviti talijanski pjesnik iz 13. lokal (kavana. dendi (eng. izraz potječe od nekoga feničkog čarobnjaka Dardanusa koji je čarobnom vještinom skupljao žito u svoja skladišta pa ga prodavao kad mu je cijena bila najviša dardanarijus (lat. restoran i dr. pristaše se zovu: darbisti. smiješan pustolovni pothvat daosizam (kin. e.. dendi-valjak (eng. Darby i koja proroštva Starog i Novog zavjeta doslovno shvaća i tumači. dao put) religioznofilozofska znanost koja potječe od Laotsea (6. mjesto. poput onoga drvenog konja (u kojem su bili najbolji grčki junaci) što su ga Grci (Danajci) ostavili u svom logoru da bi ga Trojanci. tj.) trg. uvukli u svoj grad (Vergilije: "Timeo Danaos et dona ferentes" — "Bojim se Danajaca i kad darove donose". gizdelin. naziv po starom azijskom gradu Dardaniji koji je osnovao Dardanos: otuda i ime poznatog tjesnaca Dardanela darijadenitis (grč. pr. dvije kule s obiju strana Helesponta. lihvarenje. vidjevši ovakvu vjernost. smatrajući ga darom. N. po nižoj cijeni inozemstvu nego domaćim potrošačima radi osiguravanja monopola Danaide mit. dancing) ples. danteologija danuncijada pustolovina talijanskog književnika Gabrielea D'Annunzija koji je po završetku Prvoga svjetskog rata na svoju ruku okupirao Rijeku i ondje vladao nešto više od godinu dana. darbistički dardanarijat prav. i 14. neprijatelja se treba bojati i kad darove donosi. dardanarius) onaj koji zelenaši žitom. zelenašenje. dance plesati. majka Perzejeva (rodila ga je sa Zeusom koji joj se približio u obliku zlatne kiše) Danajci (grč. Danaos) pjesničko ime starih Grka danajski dar opasan dar iz neprijateljske ruke. Švicarskoj J. Dardanos) mn. čovjek koji se napadno oblači dandy-valjak čit.) darbizam hilijastička sekta koju je 1840. v. upala suznih žlijezda Darije (perz. aden) med. osnovao u franc. kći kralja starogrčkog Akrisitja.) ples dansing (engl. Dampf para. to dump prodavati po niskoj cijeni. kupovanje živežnih namirnica (osobito žita) da bi se dobila visoka cijena. šteta. vladar oprosti kaznu osuđeniku i zamoli oba prijatelja da ga prime kao trećeg u svoje društvo dampfbad (njem. gubitak danse čit. pa je Damon već stajao pod vješalima kad je pravi osuđenik stigao u posljednji trnutak. baden kupati) parna kupelj damping (engl. u staroj Grčkoj: 50 kćeri argoskoga kralja Danaja koje su poubijale svoje muževe u prvoj bračnoj noći i bile osuđene od bogova da pune vodom bačvu bez dna Danaja mit.) "ugušivač". dumping) trg. Aligijeri (tal. legendarnog osnivača Troje Dardaneli (grč. dardanarijat Dardanci mn. n. podanici kralja Dardana. st.) u kojem se posjetitelji mogu zabavljati i plesom Dante Alighieri čit. obično radi konkurencije i osvajanja tržišta.dampfbad kivao. što znači: uvijek) dandy čit. darbikršćani. izvoziti robu i prodavati je ispod cijene koštanja ili ispod cijene domaćeg tržišta.

dare dati.) Daviš cup čit. ono što je poznato. darling) ljubimac. Dejvis kap (engl. datum. rod. izdavanje i primanje datacija (lat.) titula francuskih prijestolonasljednika (1349— 1830) David (hebr. dare dati) podatak o vremenu. imati svoj početak. n. dodaci. ono što je dano. ona mjenica kod koje se rok plaćanja računa od dana izdavanja datulja (tal. mjestu. dano.) na mjenicama: naznačivanje istog vremena i mjesta kao i na prednjoj strani datum ut supra (lat. alkaloid koji se priprema od sjemena kužnjaka običnog (tatule) dau (ar. descendentna teorija data (lat. dan. darvinizam darvinizam naučavanje engleskog prirodnjaka Charlesa Darwina o razvoju i preobražavanju u životinjskom i biljnom carstvu i po kojem su se sve vrste u organskom svijetu razvile jedne iz drugih. g. datatio) stavljanje. dofen (fr. pov. taj se razvoj odvijao u borbi za opstanak. datarius) upravitelj papinske komore za molbe i žalbe. dareikos stater) novac perzijskog kralja Darija. pismima itd.li: pismo i dr.) vrsta jedrenjaka s 2 do 3 jarbola dauphin čit.) mjesto.) trg. padež cilja ili namjene datizam (grč..) međunarodno natjecanje tenisača. izdaci i primici. pr. npr. uporaba izmjeničnih struja vrlo visokog napona (Tesline struje) za liječenje živčanih i dr. danu i mjesecu (na spisima. non Edipus (lat. tj. trg. non Oedipus čit. sastoji se od četiri pojedinačna (singl) meča i jednog u paru (dabl). dater) stavljati na spis (~. mat. fiziologu J. e.) datum ut retro (lat. taturah) kem. određivanje datuma. st. osnivač Amerikanac Daviš 1900. v. poznate i utvrđene činjenice data et accepta čit. 1851. trajati od 247 Davus sum. nisam toliko oštrouman da bih se mogao upuštati u rješavanje zagonetaka (izreka roba Dava . non Oedipus dativ (lat. od danas. miljenik darsonvalizacija med. dattolo) vrsta palme s vrlo ukusnim slatkim plodovima datum (lat. data et akcepta (lat. bolesti. i to prirodnim odabiranjem (seksualnom selekcijom) i prilagodavanjem okolnostima u kojima su vrste trebale živjeti i s kojima su se morale boriti. treći padež. Davus sum.) mn. datarije datarija (lat. danas.) Ja sam Dav. mjesec i godinu pisanja.darik darik (grč. a ne Edip.) darvinist pristaša Darvvinovog naučavanja. magen David) šesterokraka zvijezda — stari simbol židovstva (naziv po biblijskom kralju Davidu iz 10. biscenzaciju. od dana potpisa (osobito na mjenicama kod određivanja dana plaćanja) dato-mjenica trg. odgovara na pitanje komu? čemu?. vrijedan 20 atičkih drahmi. Davus sum. nadnevka datar (lat. dataria) papinska komora za molbe i žalbe koja daje crkvene dozvole i zabrane. usp. potjecati. osobito kod onoga kome taj jezik nije materinski dato (tal. struje se ne propuštaju kroz tijelo. A. iz jednostavnijih u složenije.) na mjenicama: mjesto. zabranu sklapanja braka i dr. Davidova zvijezda (hebr. Datis perzijski vojskovođa) nepotrebno gomilanje sinonima u govoru. casus) gram. tal. data) mn. dattero. nego se pacijent izlaže djelovanju njihovog magnetnog polja (metoda nazvana po fr. darios darling (engl. dod) "ljubljeni". dativus sc. d' Arsonvalu. dan i godina kao gore daturin (perz. datirati (fr.

latus donesen) po zakonu koji postoji de luxe čit.) mit.) "iz dubina" (početak 130. de-baculare. doista.) o tebi se basna priča (rečenica kojom — kad netko "grijeh kaže a grešnika neće" — upozoravamo tangiranoga da se o njemu radi) de tempore (lat. dva i dva. de non prejudikando (lat.) šport. kad oba konja stignu istodobno na cilj dealbacija (lat. ded bol (engl. srozavanje. ne nanoseći štetu. tj. propast. deballer) trg. duo) 1. kratica deleatur (jat. ferendus koji treba.) po pravu. debaclage) pom. luksuzno de nihilo nihil (lat. de gravi kauza (lat. brodova itd.) prav. deux a deux čit. fr. de (fr. debaklirati (lat. bez oštećivanja nečijih prava de plano (lat. metron) fiz. ded hit (engl. pozlata debakl (fr. pren. de lege lata (lat.) neka se briše Dea Dia (lat. čišćenje luke. jednostavno. očigledno. snižavanje (npr. predmetak u složenicama sa značenjem: a) odvajanje. tzv. eks nihilo nihil de non praejudicando čit. demobilizacija). crkvi pokajnička 1 žalosna pjesma) 248 debalkanizirati de rigore juriš (lat. d'liks (fr.) zaista. uklanjanje istovarene robe. istovarene brodove ukloniti iz luke debalaža (fr.) boriti se za kozju kostret. raspakivanje svežnjeva i sanduka s robom debalirati (fr. kao očevidac De vi vis nil nisi verum (lat. de-articulatio) med. lat.) O živima (ne treba govoriti) ništa ako ne istinu de. "mrtva utrka". sanduke s robom debalkanizirati oduzeti nečemu balkanske karakteristike.(fr. izumitelj Švicarac Paul Miiller 1939.) šport. mora biti donesen) po zakonu koji bi trebalo propisati kako bi o nekom prijeporu mogao biti izrečen pravorijek. tj. raspakirati svežnjeve. de gustibus (et koloribus) non est disputandum (lat. profmiti. bez okolišanja de profundis (lat. b) padanje. s pravnog stajališta. mrtva lopta u tenisu.) "po viđenju". dez-a-de (fr. usp. rastavljanje.) po strogosti zakona de te fabula narratur (lat.) prav. de vizu (lat.) zbog važnog razloga de gustibus (et coloribus) non est disputandum čit. devalvacija. "mlatiti praznu slamu" de lege ferenda (lat. lopta izvan igre dead heat čit. di-di-ti (DDT = kratica za diklor-difenil-triklormetil-metan) sredstvo za uništavanje gamadi (bijela kristalna tvar slabog mirisa neškodljiva za bilje i više životinjske organizme). dasys gust. primjereno prilikama de visu čit. de lana kaprina riksari (lat.) v.) 0 ukusima (i bojama) ne treba raspravljati. de facto de lana caprina rixari čit. "iz viđenja". de fakto (lat. za nešto nevrijedno. degradacija) de. u Kat. de-aurare pozlatiti) pozlaćivanje.dazimetar u Terencijevoj komediji Djevojka s otoka Androsa) dazimetar (grč. lex zakon. deballage) trg.) raskošno.) kod biljara: dva po dva. deux. ukratko. de-albare pobijeliti) pobjeljivanje (ili: bijeljenje) kovina deartikulacija (lat.) u pravo vrijeme. dva. stvarno de gravi causa čit. de) 2. debacler) očistiti luku. pravdati se za sitnicu. ukidanje (npr. tj. psalma. sprava za mjerenje gustoće zraka DDT čit. staroitalska božica plodnosti zemlje dead bali čit. europeizirati . uganuće deauracija (lat. debacle) prolom leda. par i par de facto čit. ukusi su različiti de jure (lat. slom debaklaža (fr. iščašenje.

lišiti grubosti i surovosti debarkiranje (fr. pristupni govor debil (lat. dugovanje deblejirati (fr.) koja je pomogla oslobođenju Izraelaca od Kanaanaca. debet) trg. osloboditi se (nečega) debarbarizirati (lat. prvi put se pojaviti. debilitatio) slabljenje. debatre) raspravljati. debenture) trg. istovarivati. gradu Debreczenu) debri (fr. rasvijetliti. potvrda primitka debet (lat. krateo vladam) na- 249 deburziranje stojanje da se iz nekog rada ukloni birokratski postupak debiskirati (fr. dužnik debentura (lat. porušiti rovove i prokope nakon opsade deblokiranje (fr. kaparati deburziranje (fr. razglasiti debitirati (fr. za ženu: debitantica debitirati (fr. dug koji netko treba platiti za robu ili čije plaćanje prodavač očekuje. engl. pronijeti glas.debandada debandada (fr. debris) ruševine. rasprava. debarquer) istovariti. rasulo. potraživanje debi (fr. dug. izvršiti isplatu. sudjelovati u debati debelacija (lat.) trg. srediti deburizirati (fr. isplatiti. tučnjava: razuzdanost. davanje predujma. debanquer) dobiti cijeli bank (u kartama) debarasiranje (fr. obrnuta slova (privremeno upotrijebljena pri slaganju umjesto pravih) opet izvaditi i zamijeniti ih pravim Debora(h) (hebr. debarrassement) uklanjanje smetnji (ili: prepreka). n. oslobođenje od opsade. početak. prisiliti neprijatelja da prestane s opsadom. kancelarija. dug. debandade) voj. debauche) skandal. grč. pr. opteretiti račun. dugovanje. prvi nastup nekog glumca ili pjevača. preostali vojnici debrujirati (fr. debloquer) voj. ostaci trupa. prodavanje na malo debi (fr. debrouiller) razmrsiti. barbaros) uljuditi. iskrcavanje iz lađe. isplaćivanje. držati prvi govor debito (tal. kaparenje . raskalašenost. diskusija debatirati (fr. uzmicanje u najvećem neredu debandirati (fr. voj. pristati uz obalu debata (fr. oslobođenje od neke brige (ili: tereta) debarasirati (fr. prvo pokazivanje publici. trg. dužnik debitum (lat) trg. debut) 1. raspršiti se debankirati (fr. debit) 2. debourser) trg. e. iskrcati na kopno. postaj anje nemoćnim debirokratizacija (lat. iznošenje mišljenja. de. osobito na pozornici. istovarivanje robe debarkirati (fr. debarrasser) raskrčiti. idiot. priglup čovjek debilitacija (lat. dati predujam. debuter) 1.) "pčela". razularenost. borba bez ikakvog reda. deblayer) ukloniti (ili: raskrčiti) otkopanu zemlju. st. prepirati se. raspetljati. igrati svoju prvu ulogu. uračunati nešto u dug. carinski predujam koji se zadržava. razvrat debrecinka vrsta tankih kobasica (naziv po mađ. supr. debat) raspravljanje. debens) trg. prodavati. grč. otjerati (ili: potisnuti) s boljeg položaja debitant (fr. promet robe. troškovi. osloboditi od opsade. pobijediti) uništenje neprijatelja u ratu debent (lat. debilis slab) slaboumnik. raspremiti. debitor) prav. dugovanje debitor (lat. voj. debusquer) voj. v. debutant) onaj koji prvi put javno nastupa. deboursement) trg. fr. bureau ured. debentur. debander) rasuti se. rastrojstvo. njezina pobjednička pjesma ujedno je najstariji hebrejski ep deboš (fr. ime izraelske proročica (12. debiter) 2. deblokirati deblokirati (fr. trg. de uklanjanje — u složenicama. debellare završiti rat. prodaja. tisk. debloquement) voj. debarquement) pristajanje.

pristalost. struci ili vrsti poslova. grč. usp. decem.debuširanje debuširanje (fr.) prav. decentralisation) slabljenje jednog političkog tijela i. decipere varati) varljiv. decidendi rationes čit. krug poslova. prikladnost. pes stopa) motka za mjerenje od 10 stopa. pošten. decider) riješiti. prijevara. decempeda (lat. "Zakon na deset tablica" decemviralan (lat. pristojan. decemvirata decencija (lat. dekret decertacija (lat. naći priliku za dobru prodaju robe decedirati (lat. decessor) onaj koji odlazi. decemviri za pisanje zakona (Decemviri legibus scribendis) ili zakonodavna desetorica. decum) predmetak u složenicama sa značenjem: deseti dio (neke jedinice za mjeru) decidencija (lat. prolaziti. put i način da se roba proda debuširati (fr. litra) deseti dio litre . odlučiti. fr.(lat. prestajati. prethodnik u službi deci. nešto više od 3 m decem vir (lat. proda. decens) pristao. decidere završiti. popuštanje. trg. čestit. opadanje. groznice u bolesti decidirati (lat. izvući se iz tjesnaca. decem vir) član kolegija od 10 članova. razlozi sudske presude decigram (lat. nazadovanje u pogledu imovinskog stanja. decem. referent o nekoj temi. de. ostavljanje odredenih poslova nižim organima. prikladan.) dvanaesti mjesec u godini. tj. veća samostalnost pojedinih dijelova. v. kao poslje- 250 decilitar dica i cilj toga. voj. cadere pasti. deceptio) varanje. lažljiv.) deset decembar (lat. odlučna) borba decertirati (lat. riješiti. decidendi raciones (lat.) priredba koja se održava svake desete godine decentan (lat. grč. osobito u državnoj upravi decentralizirati (fr. prodaja robe. gramma) deseti dio grama. trg. decemviralis) koji se sastoji od deset članova decemvirat (lat. decennium) vrijeme (ili: razdoblje) od deset godina decennale (tal. izvjestitelj. fr. dekagram decilitar (lat. brojeći od ožujka decembristi pristaše L. mjerodavnost jednog decernenta decernent (lat. rješavati. decernatus) djelokrug. g. odlaziti. decernens) prav. decertare) voditi presudnu borbu decesija (lat. načelnik neke ustanove ii upravnog odjela decernirati (lat. decemviratus) vladavina desetorice. iz stare rimske povijesti. sastavljač (ili: pisac) presude. izlaz (ili: izlaženje) iz nekog tjesnaca. decedere) otići. preminuti. centrum središte. umrijeti decem (lat. sustav upravljanja koji svim upravnim odjelima daje što veću samostalnost. prosinac (31 dan). riješiti. decetraliser) podijeliti poslove na razne odjele i odsjeke. decernere) sudskim putem odlučiti. Napoleona i pomagači tzv. skladnost decenij (lat. decere. deseti mjesec po najstarijem rimskom kalendaru. laganje. spasti) pad. decenta) pristojnost. izvaditi čep. suzdržljiv (u umjetničkom smislu) decentivan (lat. decessio) odlazak. caedere. najpoznatiji su. koji su objavili tzv. decertatio) završna (ili: presudna. npr. debouchement) voj. prosinca (decembra) 1851. koji podvaljuje decentralizacija (lat. podvala decernat (lat. odlučivati. decidere pasti. državnog štrajka 2. odlaženje decesor (lat. presuditi. decem. deboucher) nešto začepljeno otvoriti. osobito u državnoj upravi deceptor (lat.

izborni sudac decizum (lat. potcjenjivanje. dedi) trg.decima decima (lat. dare dati) trg. dedicator) onaj koji nešto daruje s posvetom dedirati (lat. desetinski razlomak. dekoktor dolozus (lat.) glaz. svakog desetog kazniti (osobito smrću) kad su svi podjednako krivi. oštar decizivan glas (lat. votum decisivum) prav. decimalni sistem brojevni sustav čija je osnova broj 10. određeno decizija (lat. decimus deseti) mat. decisivus) presudan. unijeti nešto u knjige kao plaćeno. nekome neku knjigu). decisum) sud. desetkovanje. dedommager) obeštetiti. veoma izrazito. daidaleos) umjetnički. "živi kotač". mjesto koje se tako svira dedaleum (grč. sudska odluka. decimalna mjera podjela mjera na deset jedinica. sudska odluka declamando čit. dekametar decimirati (lat. dedirati dedomažirati (fr. platio je. deditirati dedit (lat. beščašćenje. postupno tiše. kićen dedekoracija (lat. decimare. dekrešendo (tal. strofa od deset stihova (španjolskog podrijetla) decimacija (lat. običan razlomak čiji je nazivnik dekadna jedinica. dekoktor bonorum (lat. zootrop. dedicare posvetiti. obeštećivati.) izlaganje prava. lijepo izrađen. dedit. decimole) glaz.) prav. dati odšetu . decimalni razlomak mat. omalovažavanje dedikacija (lat. darivanje dedikator (lat. objava engleskog parlamenta 1689. decem. usp. tj. vrsta fenakistoskopa ili stroboskopa dedalski (grč. Daidalos) fil. decisor) prav. osobito u sumnjivim slučajevima decizivan (lat. poet. decimus) desetinski. šaren. namijeniti dedignacija (lat. odlučan. posvećivati: pokloniti (npr. rasipnik vlastite i posuđene imovine decrescendo čit. nadoknaditi štetu. sve slabije. presudan glas 251 dedomažirati decizor (lat. g. s puno izražajnosti declaration of rights čit. deklarešn of rajts (engl. dare dati. metron) deseti dio metra. notna figura koja označuje da jednu skupinu od deset tonova treba odsvirati u vremenu za koje bi se inače odsviralo osam normalnih tonova deciso čit. poklanjanje. decimer) desetkovati. tj. presuda. fr. rasipnik svoje imovine decoctor dolosus čit. decisio) prav. dedicatio) posveta. deseti ton računajući po redu od osnovnog tona. decimalna vaga vaga koja ima krak utega deset puta duži od kraka tereta decimator (lat. decimatio) pravo na desetinu.) glaz. kapitulacija dedicirati (lat.) prav. brisati neki dug.) glaz. izdvajanje svakog desetog čovjeka radi decimiranja decimala (lat. deditio) predaja. kaljanje dedicija (lat. posvećivanje. grč. dedignatio) preziranje. skupljanje desetine. dedecoratio) sramoćenje. dedicare) posvetiti. o osnovnim načelima engleskog ustava decoctor bonorum čit. može biti osjetno smanjeno decimola (tal. glas koji odlučuje. desetinka decimalan (lat. dečizo (tal. deklamando (tal. dare) trg. decimalni račun račun s decimalnim razlomcima. koji se sastoji od deset dijelova. dao je. stanovništvo može biti decimirano kakvom velikom zaraznom bolešću. v. izmirio je deditirati (lat.) onaj koji skuplja desetinu decimetar (lat. decima) glaz. decem.

u blagajni defektan (lat. popunjavanje laboratorija. defectio) otpadanje. metoda mišljenja kojom se od općeg zakona dolazi do posebnih. defectus) krnji. defensus. gubljenje ženskih psiholoških i fizioloških osobina. kakvoća postojanja kao deduktivan deetatizacija (fr. rat koji se vodi samo radi obrane defenzivno oružje voj. popuštanje u snazi. dopunjavanje defeminacija (lat. supr. slabljenje. supr. izbacivanje izmeta defekcija (lat. deficere) tražiti i ispravljati pogreške u računanju. štićenik. defeminatio) psih. deducere) izvesti.) defektuozitet (lat. manjak.) po odbitku troškova dedukcija (lat. izvoditi. nepotpunost. za ženu: defendentica defenzija (lat. zaštitnik.) po odbitku onoga što se treba odbiti. obrambeni položaj. efeminacija defendend (lat. popunjavati. nepotpunost defektivni glagoli (lat. dedoubler) voj. na motoru. defensif) obrambeni. deductivus) log. izvođenje. s prazninama defektirati (lat. defensor) branitelj. mjesto izloženo unakrsnoj topovskoj ili puščanoj paljbi defenzivni položaj voj. kem. defectuositas) v. verba defectiva) gram. odbijanje od neke svote deduktivna metoda v. iscrpljenost. osobito šećernog soka pomoću vapna. izložiti. defectivus) nepotpun. praznina. koji je za obranu. defensive) obrana. defectura) u ljekarništvu: opskrbljivanje. pravni dokaz izvesti iz drugih. imenica ili glagol kod kojih se ne upotrebljavaju svi oblici 252 defenzor defektivan (lat.) znanost o pojedincima koji se po organskim. zastupnik. nepotpun. vanjsko zaštitno sredstvo radi zaštite od štetnih utjecaja defenzor (lat. deduktis impenzis (lat. obrambeni rat. pročišćavanje. objasniti. defaecatio) čišćenje od taloga. tj. već dokazanih činjenica deductis deducendis čit. fiziološkim ili psihičkim nedostacima razlikuju od prosječnog (normalnog) čovjeka.) izdvojenje iz državnog vlasništva (pojam suprotan etatizaciji) defekacija (lat. pokazati. pukotina u izrađevini od kovine i si. pronevjeriti. trg. odmetanje. npr. defectivum) gram. npr. koji nema svih dijelova i oblika defektivitet (lat. zaključiti (ili: zaključivati) iz općega o posebnom. skup metoda za otkrivanje pogrešaka u proizvodima (npr. oštećen. ispitivanje. deductio) log. oni koji nemaju svih oblika defektologija (lat. defensivum) med. smanjiti vojni odred napola deducirati (lat. zaštitni defenzivni kut voj. ofenziva defenzivan (lat. fr. nepotpuni glagoli. u pošti: javiti da je nešto nestalo defektiv (lat. ponovno naručivati. dedukcija deduktivnost (lat. defendendus) optuženik kojeg treba braniti.-grč. pravobranitelj . onaj na kojem se očekuje napad defenzivni rat voj. stanje u kojem je jedna strana samo u obrambenom stavu. defectivitas) krnjost. mana. malaksalost defekt (lat. pošto se dokaže ono što treba dokazati deductis impensis čit.dedublirati dedublirati (fr. defectus) nedostatak. manjkavost. obrambeno oružje (koje služi samo za obranu) defenzivno sredstvo (lat. dokazati. defensio) obrana defenziva (fr. dopunjavati. tj. pogreška. zaključivanje iz općega o posebnom. dedutkis deducendis (lat. defektivitet defektura (lat. kvar. klijent. manjkav.

). bez vjere u uspjeh ili pobjedu. onaj koji ima manjak na računu. klonulost. objasniti pojam drugim pojmovima. uređivanje. nevjerovanje u uspjeh ili pobjedu deficijent (lat. prav. nije tu) manjak. svaki uski put kojim se može kretati samo po jedan ili dvojica u redu (usjek. deflatio) bank. ukloniti. tj. svečani mimohod defilirati (fr. deficiens) otpadnik. inflacija deflacionisti (lat. pristaše financijske politike kojoj je cilj da smanjivanjem broja novčanica u optjecaju. prid. defiguratio) kvarenje. usp. deficere nedostajati. svečano prolaziti defilman (fr. defilement) voj. deferens) onaj koji traži prisegu. dostavljač. klanac. deflatio) bank. defaire) praviti malodušnim. definitivno definitivna sentencija (lat. defmere ograničiti. dužnik. klanac. nagrditi defile (fr. deficit nema. odbiti. pril. svota za koju su prihodi manji od izdataka. odrediti pojam. smanjivanje novčanica u optjecaju i time podizanje kupovne vrijednosti novca. na novcu: znak mjesta kovanja i majstora koji je pravio novac defetirati (fr. onaj koji zbog slabosti ili bolesti nije više sposoban obavljati svoju dužnost deficit (lat. posebnih oznaka koje pripadaju samo onome pojmu koji treba definirati. osiguravanje fortifikacijskog objekta od neprijateljske vatre. klonulim. praktični učiteljski ispit definitivan (lat. uzeti unaprijed. defmitivus) odlučan. defigurare) pokvariti. horizontalni defilman rov napravljen tako da se u njega ne može gađati ni upadati. genetička definicija definirati (lat.: Kvadrat je paralelogram (genus proximum) s jednakim stranicama i jednakim kutovima (differentia specifica) — to je rodna. podigne kupovnu moć novca. konačna presuda definitivni traktat konačni (ili: zaključni) ugovor definitor (lat. objašnjenje jednog pojma drugim pojmovima. određenje (ili: odredba) pojma. osobito onih za koje nema pokrića i podloge. most itd. završna redakcija ugovora. generička definicija. suprotno: inflacionisti deflacirati (lat. usp. definitio) log.) završni ispit. konačno uređenje (suprotno: provizorij) definitiva (lat. malodušan čovjek. oduzimati (ili: slabiti) vjeru u uspjeh ili pobjedu defetist (fr. nedostaje. zaključan. blagajni itd. konačan. defile) tjesnac.deferent deferent (lat. unakaživanje defigurirati (lat. faix srp) požnjeti srpom. defaitiste) pristaša defetizma. definitivum) končano objašnjenje.) odreditelj. prolaziti paradnim maršem. defaite poraz. onaj koji određuje. npr. koji nekome drugom nudi prisegu. defiler) pojedinačno prolaziti kakvim tijesnim putem. pomoćnik dekana u Katoličkoj crkvi deflacija (lat. određen. defetistički defetizam (fr. v. defaitisme) malodušnost. nagrđivanje. voj. defmitum) (nešto) određeno. manji iznos u jednom računu. nastaje naznačivanjem najbližeg roda (genus proximum) toga pojma i njegove specifične razlike (differentia specifica). de. odrediti) log. npr. unakaziti. svo- 253 deflacirati đenje jednog pojma na druge pojmove. vertikalni defilman rov napravljen tako da neprijatelj ne može u njega gledati ni gađati definicija (lat. definitiva sententia) konačni sud. (točno) određen pojam definitiv (lat. manjak u blagajni defiguracija (lat. odmetnik. presudan. jedan dio nasljedstva . definicija definit (lat.

deformitas) unakaženost. defraudare) pronevjeriti. deflagratio) kem. pogoršan. oduzimanje djevojačke nevinosti deflorata (lat. nagrđenost deforman (lat. vatrom očistiti deflegmacija (lat. osobito: prikriti porez. skinuti ukras s nečega. utaja. deflorare) oduzeti djevojci nevinost. degager) osloboditi. spretnost. unakaziti. pokvarenost oblika defraudacija (lat. utajivač. opadanje. u stanu napraviti tajni izlaz. v. degagement) sloboda. otpustiti iz vojske. defluxio) opadanje. skrenuti deflektor (lat. deformis) pokvarena oblika.) v. unakažena oblika. izopačen. unakaženje. neusiljen. utajiti. deflagrare) izgorjeti. defoliatio) opadanje lišća. naružiti. degage) slobodan. čišćenje (ili: pročišćavanje) pomoću vatre deflagrirati (lat. krijumčarenje defraudant (lat. opadati. prevariti. kidanje lišća s drveća deformacija (lat.) batina za udaranje po tabanima. deflexio) skretanje deflektirati (lat. pronevjeravati. nakaznost. obeščašćena deflorator (lat. batinati. oslobađanje alkoholnih tekućina od vode. degenerare) izrođen. lupati degeneracija (lat.deflagracija deflagracija (lat. nagrditi. obeščastiti defluksija (lat. unakažavanje. neku tekućinu isparavanjem ili destiliranjem osloboditi od nebitnog i nepotrebnog vodenog sadržaja defleksija (lat. riješiti. izopačenost. prav. nedolazak na suđenje defolijacija (lat.) bot. deflector) naprava na dimnjaku radi zaštite od vjetra i dima. koji se nalazi u stanju opadanja degenerirati (lat. deformis) v. izrođenost. izvući iz neprilike. de. pogoršavati se degenia velebitica čit. katar defo (fr. propadati. deformatio) kvarenje oblika. otvoren. okretan degažirati (fr. izopačivati se. sporedan. nedostatak. defraudant defraudirati (lat. flegma sluz) kem. med. izopačavanje.) djevojka kojoj je oduzeta nevinost. mač. deforman deformirati (lat. degarnir) ogoliti. oslobođenje od neke obveze. deflegmirati deflegmirati (lat. mana. defungere) prestanak života. razriješiti. defunkcija (lat. lakoća. izrođenje. grč. deformiran deformiran (lat. vrsta biljke koja raste samo u našem Velebitu (pronašao je . izvući ratnu opremu i vojnike iz utvrde degažiran (fr. carinu itd. prijevara. osloboditi od vode. izostanak s ročišta. flegma sluz) kem. deflectere) skretati. gubljenje. degenerare) izroditi se. naprava za dovođenje zraka (kod petrolejskih svjetiljki) defloracija (lat. tući. grč. oslobođenje mača od protivnikovog mača degenek (tur. mač. degenija velebitika (lat. izopačenje. tajni izlaz. deformare) kvariti (ili: pokvariti) oblik. iskvariti oblik 254 degenia velebitica deformitet (lat. mlatiti. neusiljenost. degarnirati utvrđenje voj. defraudatio) pronevjera. smrt degarnirati (fr. krijumčar defraudator (lat. izrođivati se. defaut) oskudica. defraudans) pronevjeritelj. pokvarenost oblika. degeneratio) izrođivanje. izopačiti se. defloratio) obeščašćenje. nagrđenje. propadanje. varalica. unakaženost. nagrđivanje. neopravdan izostanak. odvojiti. batinanje degenekom. pogreška. kvarenje degeneriran (lat. de. osoboditi mač od protivnikovog mača degažman (fr.) onaj koji je oduzeo djevojci nevinost deflorirati (lat.

degustare okusiti) kušač. degommer) osloboditi od ljepljive tvari. titulama itd. degradatio) poniženje. boje i izgleda vina degustator (lat. divovska pretpotopna životinja. lišen čina i zvanja. degustacija vina određivanje okusa. lišavanje čina i zvanja. sin. pročistiti degradacija (lat. ukloniti gumenu tvar na svilenim nitima iskuhavanjem u sapunici degustacija (lat. degustatio) kušanje. skinuti pjenu). mit. degmek) hrvati se. pokazna (deiktična) čestica (npr. preuveličavanje deintegrirati (lat. deificatio) obožavanje. u uporabi od Karla Velikog) deificirati (lat. stanjiti (srebro. pristaša deizma. deinos. opirati se degolizam politika i slaganje s politikom koju je vodio fr. degouter) ogaditi (nekome nešto). stalan pratitelj i kočijaš starogrčkog boga rata Aresa deinoterij (grč. ovog jutra) deiktičan (grč. cijeniti više od svega deifikacija (lat.) degustirati (lat. zjapiti dehortacija (lat. Deus Bog) fil. probati 255 deizam degutirati (fr. duhana i dr. s u prilogu jutros. fr. Dei gracija (lat. dehiscens) koji zjapi (sjemene čahure) dehiscirati (lat. fiz. čaja. na dokazima Deimos (grč.) po milosti Božjoj (uobičajena formula u vladarskim poveljama. žderanje degmati se (tur. deus) fil. mirisa. potcijeniti degrasirati v. dehiscere) raspuknuti se. znalac koji po okusu određuje svojstvo namirnica (vina. deintegrare) oduzeti od cjeline. facere učiniti) obožavati. degresirati degresirati (fr. dehiscentia) bot. kuh. ukazivati čast kao Bogu. savjetovanje da se nešto ne učini Dei gratia čit. odavanje božanske počasti deiksa (grč. deglutitio) gutanje. general Cherles de Gaulle (1890—1970). probanje. dehortatio) odvraćanje. masnih mrlja (vunu.. deiknymi pokazujem) lingv. potcijenjen degradirati (lat. ali ne priznaje nika- . deinos strašan) ret. usporedi: teist deitet (lat. smanjiti. degradare) zapostavljen. svođenje na stupanj manje sposoban za pretvaranje (energije) degradiran (lat. zvijer) zool. pokvariti nekome volju za nečim dehiscencija (lat. otvoriti se. vođa francuskog otpora protiv njemačke okupacije i kasnije predsjednik vlade i predsjednik države degoržirati (fr. degrasirati degrosirati (fr. Deus.degluticija i opisao mađarski botaničar Arpad Degen. pretjerivanje. lišiti nekoga čina i zvanja. čelik) degumirati (fr. 1866—1934) degluticija (lat. deiktikos) koji se temelji na primjerima. degustare) okusiti. therion divlja životinja. odvratiti nekoga od nečega. skinuti gumu s nečega. degradare. deitas) božanstvo deizam (lat. degrader) zapostaviti. zjapljenje dehiscentan (lat. tj. obrok jela) starogrčki mudraci koji su učene razgovore vodili za punim stolovima deist (lat. poniziti. mišljenje koje dopušta da je Bog prauzrok i tvorac svijeta. degorger) očistiti od mulja. degraisser) očistiti od masti.) "strah". svođenje na niže stanje razvoja. suziti deipnosofisti (grč. pronađen u okaminskim ostacima deinoza (grč. vraćanje s višeg položaja na niži po kazni (osobito u vojsci i kod svećenstva). degrossir) dotjerati. deipnos ručak. sisavac.

Lessing. usporedi: teizam Dejanira mit. decalquer) prenositi otiske. tijelo koje ima deset kutova dekagrad (grč. dekalogos) deset Božjih zapovijedi dekalumen (grč. delectio) prav. kovinu. tal. brat Hektorov i Parisov. v. decadenza) opadanje. jedna od sramotnih kazni u srednjem vijeku. glavni predstavnici: Voltaire. deka deset) 2. staklo. desetni sustav. sredstvo za otvaranje i reguliranje stolice Dejfob mit. kožu. Mendelsohn i dr. decimalni sistem 256 dekalvacija dekaedar (grč. decimalni sistem dekadni sistem mat. npr. litar) mjera od 10 litara dekalkirati (fr.) broj (piše se brojkom 1 sa 60 nula) dekalirati (tal.. npr. gonia) geom. dekalog (grč. decalcare ugaziti. mjera od deset grama deka (njem. deka deset. sin Prijama i Hekube. dekas. decalvatio) oćelavljavanje. dekas. lumen svjetlo) fotometrijska mjera (10 lumena) dekalvacija (lat. do dekadi). deizam je igrao glavnu ulogu u filozofiji XVII. st. mania pomama. edra sjedalo.) dekadika (grč. curenja itd. podigli u Petrogradu ustanak protiv apsolutizma dekada (grč. gubitak na težini neke robe zbog sušenja. Dečke) 1. mat. žena Heraklova. nehotice uzrokovala smrt svoga muža poslavši mu košulju namočenu u Nesovu krv dejekcija (lat. pogoršavanje. udaljavanje s položaja ili posjeda. gyne žena) s deset žena. ubio ga Menelaj deka (grč. deka. gramma) težina (ili: uteg) od 10 grama dekakord (grč. pravac u književnosti i umjetnosti postromantičkog razdoblja (19. decimalni sustav dekadenca (lat. grč. Livijeva "Rimska povijest".Dejanira kva čuda niti bilo kakav Božji utjecaj na tijek svijeta. deka deset. cvjetovi s deset stupića ili usta plodnice dekagon (grč. lat. prosinca 1825. s bakra ili kamena na drvo itd. sasto- . decadere opadati. bot.. prenijeti crtež na proziran papir dekalkomanija (lat. brojni sustav koji ima za osnovu broj 10.. deka deset. broj deset. osnova) geom. deiectorium) med. dekabr) mladi ruski plemići — časnici koji su 26. strast) vještina da se slike u bojama (tiskane na posebnom papiru koji je prevučen jednim lako rastopljivim slojem) vlaženjem stražnje strane prenose na drvo. med. pokrivač. osobito ne priznaje božansko otkrivenje. deka. deset komada. razdoblje od deset godina. st. dekados desetina) mat. acord suglasje više tonova) glazbalo koje ima deset žica dekalijun (grč.. decalo) trg. deka. oćelavljenje. propast. dekados desetina) desetorica. propadanje. lim i dr. ispražnjavanje stolice. izgubiti na težini zbog sušenja dekalitar (grč. tucati. desetokutnik. v. izlučivanje dejektorij (lat. zbirka ili djelo od deset knjiga. deka. metakromatipija dekalo (tal. raspad. porculan. de-calare) trg. fr. gradus stupanj) deset stupnjeva kao jedinica mjere za kutove (četrdeseti dio kružnice) dekagram (grč. lat. deset. gunj dekabristi (rus. u kalendaru Francuske revolucije: tjedan od deset dana (od primidi. v. Rousseau. lit. duodi itd. izmet. poliedar s deset površina dekaginičan (grč. nakon Parisove smrti muž Helenin. deka. za koju se borio s božanstvom rijeke Aheloja.

sjedište crkvenog kotara dekanski jezici (ind. 4. građevina s deset stupova ili svodova dekatirati (fr. caput glava. declamator) umjetnik u govorenju (stihova). ili o umijeću lijepog govorenja .Dekameron jala se u tome što je osuđenik bio oćelavljen Dekameron (tal. deka deset. odmah poslije biskupa (kod rimokatolika i protestanata). decantation) kem. neku tekućinu odvojiti od taloga koji se nalazi na dnu. decanter) kem. deka. majstor u izlaganju. decapitation) odsijecanje glave. zvanje i položaj dekana. knjiga koja sadrži pjesme za deklamiranje deklamatorika (lat. dekanat (lat. deka deset. predsjednik fakultetskog vijeća. Decamerone. decantare. deka. metron) mjera za dužinu od 10 metara dekan (lat. otočiti. danas: osoba na čelu nekog fakulteta. deseteroboj deker (njem. carte) post. deka. dekatirati dekatlon (grč. stichos) lit. declamare) upute (ili: znanost) o lijepom izlaganju. hemera dan) Deset dana (naslov poznate zbirke novela tal. aner čovjek. fr. deka. knjiga s pjesmama za deklamiranje deklamatorij (lat. muž) bot. strofa od deset stihova dekastilon (grč. pjesnika Boccaccia) dekametar (grč. deka. utvrđivati sadržaj pošiljki na osnovi karata dekasilabičan (grč. decarburer) v. razbistriti dekapirati (fr. 3. grč. kuhanjem u sodi. decapiter) odsjeći glavu. dekarbonizirati dekarbonizirati (lat. decatissage) postupak pri dekatiranju. u Italiji: najstariji sluga u kući nekog kneza. obezglaviti dekapod (grč. deset stera dekastih (grč. dravidski jezici dekantacija (fr. declamatio) umijeće usmenog izlaganja. stylos) arhit. area površina) mjera za zemljište od deset ara 257 deklamatorika dekarbirirati (fr. decaper) očistiti površinu kovine (zagrijavanjem. kolorist deklamacija (lat. syllabe slog) deseterosložan. dekarbirirati dekartirati (lat. teško razumljiv govornik. vježbanje govorenja u školi. koji ima deset slogova. de-charta. hermafroditne biljke s deset slobodnih prašničkih končića. Decker) bojadisač u crtanom filmu. prvi put upotrijebljen 1822. Dekham) v. čitanju. dekasilabičan stih deseterac dekaster (fr. lagano otakanje i odvajanje bistre tekućine od taloga dekantirati (lat. umjetničko govorenje neke pjesme. govorenje s puno izražajnosti. mjesto službovanja dekana dekandrija (grč. fr. decastere) deset kubičnih metara. fr. u rimskom logoru: starješina šatora u kojem je bilo 10 vojnika. u Linneovom sustavu deseta klasa dekanija dekanat kao crkvena ustanova. decanus) 1. declamatorium) vježbanje u deklamiranju. u naziv za lakoatletsko natjecanje u deset disciplina. v. deka. u Parizu. obezglavljenje dekapitirati (lat. decatir) obraditi sukno pomoću vodene pare da bi mu se dao blag i postojan sjaj i spriječilo kasnije skupljanje dekatisaža (fr. viši svećenik. pretjerivanje u izražajnosti govorenja i u govorničkom tonu deklamator (lat. deka lat. athlon natjecanje) šport. 2. carbo) osloboditi (ili: oslobađati) od ugljena ili ugljične kiseline. pus stopa) mjera za dužinu od deset stopa dekar (grč. decanatus) dekanstvo. kardinala itd. ocijediti. luženjem i ribanjem) i tako je prirediti za galvanoplastiku dekapitacija (fr.

declinare skretati) koji odstupa. declinare skretati) gram. de laser) brisati (ili: izbrisati. pridjeve. objavni. polazak zrakoplova dekolirati (lat. instrument za promatranje i bilježenje deklinacije dekokcija (lat. fr. popuštanje neke bolesti deklinator (lat. declamare) umjetnički i s puno izražajnosti govoriti neku pjesmu. pustiti deklaracija (lat. promjenjivost. kem. osobno prijavljivanje poreznim vlastima visine i izvora imanja i prihoda itd. zaruka. astr. odbija. grafo pišem) astr. rasipnik dekolacija (lat. npr. trg. prav. skretljivost. declinabilis) gram. declaratio) objava. deklarativan (lat. declinare skretati) fiz. ukuhavanje. odstupanje (ili: 258 dekolirati skretanje) magnetne igle od zemljopisnog podnevnika (ili: meridijana) nekog mjesta. objavljivati. grč. izjava o sadržaju poštanskih paketa (poštanska deklaracija). razreda. declinatio) gram. savijati. okomita udaljenost nebeskog tijela od nebeskog polutnika. objavljivanje. odvajanje zrakoplova od zemlje. decoctio) iskuhavanje. prokuhavanje dekoktor (lat. iščašenje. odstupanja deklinacija (lat. osoba koja je svoju imovinu prenijela na drugog da bi time oštetila svoje vjerovnike. isključiti) iz nekog društvenog staleža. izjašnjenje. iskazni. izjavljivati. odstupati. koji osporava deklinatorij (lat. v. trg. prijava (ili: prijavljivanje) robe carinskim vlastima radi carinjenja (carinska deklaracija). instrument za mjerenje magnetne deklinacije. ukuhava. declarare) objaviti. declinare skretati. skretljiv. poniziti deklinabilan (lat. reda. decollatio) odsijecanje (ili: odrubljivanje) glave dekolaža (fr. npr. ekvatora. također: slabljenje. declamare) govornički. udaljiti. objaviti svoju odluku. declancher) otvoriti. završavanje uzlijetanja zrakoplova. decollage odljepljivanje) zrak. prijaviti carinskim vlastima robu radi carinjenja deklasirati (lat. metron mjera) fiz. govorničkim i suviše vatrenim tonom govoriti o beznačajnim temama deklanširati (fr. npr. klase. uzlijetanje. neprirodno. decollare) odsjeći (ili: odrubiti) glavu. izjaviti. polijetanje. skreće. declinare skretati) fiz. zamjenice i brojeve). otkinuti vrat retorte zapaljenim sumpornim koncem ili usijanom žicom . nekog zakona preko za to ovlaštenih osoba ili tijela. grč. mijenjati po padežima (imenice.deklamatorski deklamatorski (lat. govoriti govorničkim tonom. izjavni. declinabilitas) gram. Mislim da ćeš poslati deklarirati (lat. astr. decoctor) onaj koji prekuhava. declassis. odbijati deklinograf (lat. prav. sposobnost skretanja. med. ne priznavati. sposoban za skretanje deklinabilitet (lat. skretati. sprava za mjerenje magnetne deklinacije deklinirati (lat. izraziti se. izlaganje. ukloniti. promjenjiv (po padežima). teško razumljivo deklamirati (lat. fiz. deklarativna ili iskazna rečenica zavisna rečenica kojom se kazuje što se izriče glagolom glavne rečenice. instrument za automatsko bilježenje deklinacije zvijezda mikrometrom deklinometar (lat. izjava. deklinatorij deklinatoran (lat. padežna promjena. declarativus) koji ima karakter objavljivanja (ili: objašnjavanja). ono što odgovara deklamatorskom umijeću. rječito. declinare skretati.

contaminare okaljati) voj. oduzeti boju. uresan. de uklanjanje. počasni znak dekorativan (lat. gol. potkopati nekome kredit. kombinirati dekompenzacija (lat. odbitak od računa za neku robu. izgubiti draž dekolte (fr.). urešavati. v. odbitak od duga ili računa. odlikovati ordenom. decolorare) izblijediti. kontrolni račun. bezbojnost dekolorimetar (lat. koji služi samo za ukras (suprotno konstruktivan). decor) ukras. tako da se vide grudi. otpisati dekor (lat. decor. 2. de-curtus.. odvojiti. rada srčanog mišica) dekompozicija (lat. razgolićenost dekoltiran (fr. uzajamni. ulice. ures.) naprava za određivanje sposobnosti gubljenja boje. sastavne dijelove. decorateur) onaj koji ukrašava prostorije. decompte) trg. decoloratus) izblijeđen. stanje rastresenosti. vrat. otpis. uljepšati. decombinare) rastaviti. (npr. ures. životinja i predmeta (pomoću vode i kemijskih sredstava. biti dekoriran dobiti orden. nakititi. osobito u keramici. iznos izgubljen postupnim .. trgove i dr. stavljanje stilskog pokućstva itd. odbiti od duga ili računa. truljenje dekompozit (lat. grč. usp. metron. kazališni slikar dekorirati (lat. decoloratio) gubljenje boje. decolleter) izrez na haljinama. ramena. uresiti. decompositum) tijelo koje je rastavljeno na svoje sastojke. ljepota. decolorare izblijediti. decrementum) gubljenje. decorativus) ukrasan. decompensatio) med. koji je izgubio boju. koji služi za ukrašavanje.65 m (naziv po imenu izumitelja: Decauville) dekreditirati (fr. imati na sebi orden dekort (lat. lijek koji je sastavljen od više različitih lijekova. koji teži samo za vanjskim djelovanjem boja. izbljedivanja određenih tvari dekoloriran (lat. decolleter) načiniti izrez na haljini oko vrata i na leđima. decrediter) lišiti povjerenja. kićenje neke prostorije (vješanje tepiha ili goblena po zidovima. bez udubljivanja u formu i značaj dekorator (fr. struganjem gornjeg zatrovanog sloja itd. koji resi. decompter) trg. razgolititi dekombinirati (lat. orden. prijenos nekih poslova sa središnjih organa vlasti na niže upravne organe. prestanak rada ili djelovanja nekog organa i si. decoratio) ukrašavanje nekog predmeta. slik. zakazivanje. kaz. izbljedivanje. tal.dekoloracija dekoloracija (lat. razgolićen. nesabranosti dekont (fr. koji je izgubio draž dekolorirati (lat. zatajivanje. decollete) s izrezom na haljini. fr. osobito zbog slabe mjere ili loše kakvoće. pren. koji ima prirodu ukrasa (ili: uresa). kaz. raspadanje. pren. decompositio) rastavljanje (ili: otapanje) nekog tijela na njegove sastojke. ukras. arhit. odličje. pren. uresni. uobičajeni odbitak zbog toga što se odmah plaća u gotovom dekoviljski kolosijek kolosijek u kojem su tračnice razmaknute 0. ugled. kojem je oduzeta boja. ostatak dekontaminacija (lat. uklanjanje 259 dekrement radioaktivne zatrovanosti s ljudi.) dekontirati (fr. izgubiti boju. namještanje pozornice pomoću kulisa. ukrasni. sastavne dijelove.) 1. oduzimanje boje. koji krasi. riječ sastavljena od više riječi dekoncentracija (lat. gram. povjerenje. med. de-corto) trg. osobito ženskim. decorare) ukrasiti. pozadine i dr. dekolte dekoltirati (fr. ukras u boji. ukrašavati. kićenje. čast dekrement (lat. sve dekoracije neke pozornice dekoracija (lat.

otapa se u vodi i tom se otopinom može lijepiti kao gumom. decernere. oduzeti nekome hrabrost ili volju za nešto. dekstrin) kem. v. smanjiti račun za odreden postotak zbog slabe mjere ili loše kakvoće robe dekurzus (lat. opadanjem. dekuražiran dekurija (lat. odbiti.) prav. glikoza dekubitus (lat. dekort dekurtirati (fr. skratiti. delatio) potkazivanje. umjesto na lijevoj. prid. dexios desni. decrepitatio) kem. lac mlijeko = odbijanje djeteta (od majčinog mlijeka) delat (lat. svaka viša naredba uopće dekretali (lat. koji je s desne strane dekstrin (lat. odrediti. dextralis) desni. delacio hereditatis (lat. de. ležanje. smanjiti. nametanje prisege delator (lat. dexios desni. decursus) tijek. delatum) potkazivački. narediti. suze u očima delaktacija (lat. dexios desni. izdati naredbu dekretisti (lat. zaležano mjesto na bolesnikovom tijelu. Deckung) voj. tvar koja se dobije kad se škrob grije na 160°C. način (ili: položaj) ležanja. dekstroza dekstroza (lat. papinske odluke ili naredbe i razne zbirke takvih odluka. desetina (u vojsci starih Rimljana) dekurion (lat. i koje kao kanonski zakonik predstavljaju drugi dio crkvenog prava (Corpus juriš canonici) dekretirati (lat. lacrima suza) med. za razliku od legista. dexter desni. slabljenje bolesti dekusorij (lat. npr. decretorius) odlučujući. grafo) pisanje s lijeve strane na desnu deksiografski (grč. nalazi na desnoj strani dekstralan (lat.) prav. decrescere) mn. naprava za pritiskivanje moždane opne pri bušenju lubanje delacija (lat. pozivanje nekoga da primi nasljedstvo delakrimacija (lat. sudsko prenošenje nasljedstva na najbližeg rođaka delatio iuramenti čit. decutere. decussorium) med. optuženik delatio hereditatis čit. kardia srce) med. de. zaključiti. zaklon. neke bolesti. suzenje. usp. taloženje sokova na nekom mjestu dekung (njem. uplašiti. osobito: odluke koje je izdao Grgur IX. inkrement dekrepitacija (lat. u srednjem vijeku: učitelji i pisci kanonskog prava. decourager) obeshrabriti. decourter) trg. pucanje. delatus) prav.dekrepitacija smanjivanjem. decretum) odluka. groždani šećer. naziv od svojstva okretanja polarizacijske rav- 260 delatoran nine nadesno. v. obeshrabrivati. decurrere. klevetnički . rov dekuražirati (fr. delacio juramenti (lat. zaležaj. riješiti. decurio) zapovjednik dekurije (u vojsci starih Rimljana) dekurt (fr. dekretoran dan (dies decretorius) bio je (u Vestfalskom miru) 1. decubitus) med. za sekularizacije koje su toga dana već stupile na snagu deksiografija (grč. decuria) klasa. npr. prav. izdajnički. siječnja 1624. rov. kuhinjska sol. dexter desni) kem. decretales) mn. prštanje.) potkazivač. potajni tužitelj delatoran (lat. grafo) pisano slijeva nadesno deksiokardija (grč. deferre. učitelja i pisaca rimskog prava dekretoran (lat. supr. rješenje. puckaranje dekret (lat. prelaženje imovine u nasljedstvo zbog nečije smrti ili po posljednjoj volji. decretare) odlučiti. de-court) trg. neprirodna pojava u gradi ljudskog tijela kad se srce. pucanje (zbog zagrijavanja) kristala koji imaju u sebi mehanički zatvorenu vodu. naredba vlasti.

) glaz. pr. prikraćivanje. sladak. deliberatio) savjetovanje. mio. dupin. dug itd. delphinus) morska životinja. Delfi delfin (lat. dok je Rim vijećao. deligatio) med. fin. težak. delegare) odrediti. delenimentum.) glaz. zavijanje rane. bajan deligacija (lat. ovlastiti. previjanje rane delikatan (lat. neka se izbaci (slovo ili riječi.delatura delatura (lat. prenijeti na koga (pravo. u umjetnosti: profinjen ukus.) potkazivanje. zavoj. slična kitu. delectum) biranje. opunomoćiti. delibatio hereditatis čit. ukusan. koji treba pažljivo raditi. deligere odabrati. kiće- . sredstva za ublažavanje (ili: uminjavanje. e. delibatio) smanjivanje. delicatamente deliciozan (lat. pažljivost. osobito u korekturi) delegacija (lat. vijećanje deliberante Roma Saguntum periit lat.) smanjivanje nasljedstva delibal (tur. kojoj se pripisuje odanost ljudima i ljubav prema glazbi. ukusan. "amerikanka" (naziv po američkom zem. deleatur) neka se briše. delfis. odlučno delicatamente čit. delenda Kartago (lat. izabrati. dele) briši. delfinos dupin) plivač koji pliva delfin-stilom delibacija (lat. Delfoi) glasovito Apolonovo proročište u Fokidi (u podnožju Parnasa) delfijsko proročište v. nježno. delegans) izdavatelj naredbe (ili: naloga). previjanje deligatura (lat.) glaz. delikatamente (tal. delicatus) nježan. mio. trg.) Kartaga koju treba razoriti delenimenti (lat. dužnik koji svome zajmodavcu ustupa potraživanje nekog duga kod neke treće osobe delegat (lat. delikato (tal. ustupanje potraživanja nekog duga ili nalog za plaćanje jednog dužnika na neku drugu osobu s njezinim pristankom delegant (lat. n. smisao za lijepo. razmišljanje. v. osjetljivost. izaslati. deleterion otrov) med. delibacio hereditatis (lat.) delekcija (lat. prav. prav. dogovaranje. Delfinion Apolonov hram) sudište u staroj Ateni (pored Apolonova hrama) koje je sudilo za ubojstva što su ih počinitelji prikazivali kao opravdana delfinist (grč. imenu Delaware) dele (lat. klevetanje. umilan. zavijanje. laskave riječi deleterij (grč. razorio — dok su Rimljani odlučivali hoće li mu se suprotstaviti deliberativan (lat. izbaci! deleatur (lat. delere uništiti. delegatio) izaslanstvo. deliciosus) divan. s nježnošću. delicato delicato čit.) med. tvar koja truje i uništava život. ocrnjivanje delavara vrst grožđa. deliberativus) koji savjetuje. osjetljiv. med. otrovna tvar Delfi (grč. veoma obziran. vjerovnik koji je upućen na neku treću osobu radi traženja nekog duga delegirati (lat. položaj) delikatesa (fr. savjetodavni deliberato (tal. Ijubak. pažljiv. deli. tzv. umirivanje). delegatus) izaslanik delegatar (lat. delegatarius) trg. bal) otrovni ili opojni med koji pčele skupljaju s biljke Daphne pontica na Crnom moru deliberacija (lat. izbor delenda Carthago čit. deleomai uništavam. delenire ublažiti) mn. pliskavica 261 delikatesa delfinij (grč. Sagunt je propao (rečenica se odnosi na grčki grad Sagunt u današnjoj Španjolskoj koji je Hanibal 219. neugodan (npr. delicatesse) kao moralna osobina: nježnost. obzirnost.

limitis) graničiti. predati. nekom dramskom djelu) osobina mjesta u kojem se radnja prvobitno zbiva i prilagođivanje novom mjestu radnje deložiranje (fr. nastaje zbog prekomjernog uživanja alkoholnih pića. delivrer) osloboditi. delirij um tremens (lat. delinquere) v. obilježavanje ili postavljanje granice delimitirati (lat. istup protiv zakona. limitis granica) graničenje. skicirati delinkvent (lat. pojavljuje se s nemirom i drhtanjem udova. deliquescens) topljiv. poslati.) nesvjestica delimitacija (lat. de. delinquere. s položaja. 2. trg. 1% olovo) za okivanje brodova. delirij delirant (lat. izdavanje delivrezon (fr. izaći.) on je to crtao (na crtežima i bakrorezima) delineirati (lat. svojstvo pretvaranja u tekućinu na zraku delikvescentan (lat. odseliti se delta (grč.delikt nost. ograničavanje. potisnuti neprijatelja s njegovog položaja. kao predmet za uživanje: poslastica. limes. de. omeđiti. deliquescere) topiti se (ili: rastapati se. d. delinkvent delikvescencija (lat. izbaviti: trg. delivrance) oslobođenje. glazbeni instrument starih Grka i Rimljana u obliku slova delta delta-metal zlatu slična slitina (56% bakar. de uklanjanje. limes. izdavanje robe delivrirati (fr. omeđivanje. topiti se delikvij (lat. deliquescere) topljenje (ili: rastapanje) na zraku. predaja. delirare) buncati. deliquescentia) topljenje. delinkventica prijestupnica deliracija (lat. delivraison) trg. brodske vijke. ludilo. D. bjesnjeti. delinquens) optuženi. logora ili trupa. gubiti se. delineatio) crtanje. per deliquium čit. delitescere) med. otapanjem na zraku. deloger) izbaciti. zlikovac. per delikvijum (lat. deliquium animi čit.) med. nacrt. predaja. pokret. delcredere) trg. locus mjesto) oduzimanje (npr.) ili skraćeno: p. delinquere. onaj koji boluje od delirija delirij (lat. da se na zraku otopi. delineare) crtati. ograničiti. skica delineavit (lat. istjerati iz stana. obilježavati ili postavljati granicu delineacija (lat. četvrto slovo grčkog alfabeta. omeđivati. v. prijestup. deliracija delirirati (lat. delirium) med. pretvarati se u tekućinu) upijanjem vlage iz zraka. izdati robu delkredere (tal. završava najčešće smrću delitescencija (lat. alkoholno ludilo. delogement) izlazak. odlazak. bunilo. prijestupnik. delirans) onaj koji bunca. isporučivanje. voj. luđak. istjerivanje s nekog položaja ili iz stana. delikvijum animi (lat. d. biti lud. med. buncanje zbog bolesnih duševnih predodžbi koje nastaju kao posljedica određene prenadraženosti mozga i moždane opne. nagrada koju posrednik prima za svoje jamstvo. delta) 1. delkredere delokalizacija (lat. ušće rijeke koje se grana u više rukava (u obliku grč. slova delta) 3. deliratio) med. rastopljiv delikvescirati (lat. strojne dijelove i oruđa . isporuka. iznenadno gubljenje (ili: naglo iščezavanje) bolesnih tvari delivrans (fr. jamstvo posrednika (ili: agenta) da će roba koju je on prodao na kredit biti plaćena u određenom roku delkredere-provizija trg. 40% cink. zločin delikvent (lat. osobito ukusno jelo delikt (lat. isporučiti. npr. zanositi se 262 delta-metal delirium tremens čit. 1% željezo. v. deložman deložirati (fr. delictum) prav. potiskivanje neprijatelja.

poricati.) vrsta letjelice. obilježiti granicu. demagog demaj (engl. četvorokut simetričan u odnosu prema jednoj dijagonali. oduhovljivanje demeblirati (fr. povući graničnu liniju demarš (fr. demasquer) skinuti obrazinu (ili: masku). demagogos) voda naroda. (isp. Marke. demos narod. demos. demarquer) ograničavanje. vršili velik utjecaj na narodne skupštine. voj. demos. čistiti. u staroj Grčkoj tako su zvali ljude koji su svojim ugledom. poricanje.delta-zrake delta-zrake fiz. vlasti demagogizam (grč. poreći. dementir) opovrgnuti. u narodnoj skupštini. poduzeti korake demaskirati (fr. trupe u pokretu otkriti neprijatelju i time ih izložiti njegovoj topničkoj ili puščanoj paljbi dematerijalizacija (lat. luere prati) geol. raskrinkati. rječitošću itd. tj. eidos oblik) geom. delta. dementia paralytica čit. demos narod. prozračiti. određivanje 263 demencija mjesta na kojem se nalazi brod na pučini demarkacijska linija granična linija. pom. postupak. prikazati u pravoj boji. zajednički naziv za duševne . sustav i metode kojima se služe demagozi da bi došli do svog cilja. govor pred narodom. radioaktivne zrake koje se uvijek pojavljuju zajedno s alfazrakama ako beta-zrake imaju veoma malu brzinu deltaplan (grč. odricati.) progresivna luđačka paraliza. učiniti demarš poduzeti potrebne mjere. demencija paralitika (lat. eidos oblik) med. danas se upotrebljava u prijekornom smislu za onoga koji zavođenjem naroda dolazi do vlasti demagogija (grč. agein voditi. omeđivanje. razvesti. ludilo.) mladenačko ludilo. delti sličan mišić gornjeg dijela ruke deluvij (de-. očistiti od štetnih isparavanja demegorija (grč. fr. graničari demarkacijski kordon granični lanac demarkirati (njem. agein) koji zavodi lažnim obećanjima v. iznositi. de-mephitiser) provjetriti. otkriti. agoreyo govorim) javni govor. de mephitis kužno isparenje. obilježavanje granične linije. osobito radi utvrđivanja prije spornih granica. te s dijagonalama koje se okomito sijeku deltoidan (grč. demarquer) ograničiti. demegoria. kod gangrene: crta na kojoj se ona zaustavlja demarkacijske trupe pogranične trupe. rastrgati. "zmaj" u obliku grčkog slova delta deltoid (grč. razgolićavati. dementi) opovrgavanje. onako kako jest. dementia praecox čit. agein) mišljenje i način rada demagoga demagoški (grč. delta. deltoeises) u obliku delte. demencija prekoks (lat. fr. de i materija) prijelaz u duhovno stanje. gubitak značajki tjelesnosti. razotkriti. med. dementia) med. proizvodi od raspadanja stijena koji se ispiranjem prenose s viših brdskih položaja i talože na padinama i u podnožju demagog (grč. demy) vrsta papira malog formata demanti (fr. ispraviti neistinu ili netočnost demarkacija (fr. ispravljanje neke neistine ili netočnosti demantirati (fr. demarche) korak. demeubler) ukloniti (ili: uklanjati. rastaviti na dijelove demencija (lat. demembrare) raskomadati. tj. trokutni deltoideus (grč. utjecanje na narod govorom demembrirati (lat. odreći. agein) vođenje naroda. pren. demos. iznijeti) pokućstvo demefitizirati (lat. razgolititi. zapravo: zavođenje naroda.

demi-coton) čvrsta polupamučna tkanina demilitarizacija (lat. Damaghani grad u kojem je bila razvijena staklarska industrija) pletenka. i izjednačavali ga sa židovskim Bogom demivolt (fr. viši činovnik u nekim starogrčkim polisima demisezonski (fr. ne držati) vojsku i porušiti vojne objekte u nekom mjestu. demissionner) dati ostavku. demijohn. fr. autor. npr. demergere. prijelazan demisija (lat. kuća — kućica deminutivan (lat. demi-john. manja mjesta demfati (njem dampfen) prigušivati. demi-parallele) voj. dementia senilis čit. demi-bastillon) voj. demeriter) skriviti. ergon djelo) 1. demos narod) predmetak u složenicama sa značenjem: narod. demi polu-. pripadnik staroatenskog trećeg staleža. raspuštanje. imanja. narodni . demencija senilis (lat. de-. fr. poluutvrđenje demikoton (fr. zataškavati demibastion (fr. 3. demissio) utučenost. ležarina (naplata za robu koja se ne podigne iz skladišta na vrijeme) demireljef (fr. tj. militarizirati deminutiv (lat. militaris) voj.(grč. malo utvrđenje. službenik u ostavci demisionirati (lat. različitih veličina (do 60 1) demižon (engl. sužava. graditelj svijeta. za razliku od najvišeg Boga. zanatlija. skraćuje demiparalela (fr. narod. demersio) potapanje. razoružavati. uvođenje civilne umjesto vojne uprave. demirelief) poluispupčena tvorevina. od perz.demens bolesti koje počinju za vrijeme puberteta ili odmah nakon njega. ovako Platon naziva Boga kao tvorca svega. demiurgos) fil. suprotno: militarizacija demilitarizirati (lat. opletena boca od nekoliko litara demo. tvorac. umanjenica. ogriješiti se o nešto demeritni dom u Katoličkoj crkvi: zavod za preodgoj i kažnjavanje svećenika koji nešto skrive demerzija (lat. umanjena riječ. ime boga tvorca kod grčkog filozofa Platona. tvorac svijeta. militaris) voj. diminitivus) koji smanjuje. demens) luđak. damejeanne) opletena staklena boca za vino. rukotvorac. uronjavanje demetropolizacija (lat. umanjuje.-grč. osobito: raspustiti (ili: znatno smanjiti. jahanje u polukrugu demižon (engl. dimittere. u "polusezoni". uvesti (ili: uvoditi) civilnu upravu umjesto vojne uprave.) ludilo koje dolazi s godinama kao posljedica starosti demens (lat. svijet. riba — ribica. supr. gnostičari su tako nazivali tvorca materijalnog svijeta. ocat itd. de-. demitour) polukrug. klonulost. polureljefna tvorevina demirug (grč. demissionnaire) primatelj ustupljenih dobara. otpustiti demitur (fr. demurrage) zakasnina.) preseljenje visokih ustanova iz glavnoga grada (metropole) u druga. razoružati. demos zemlja. polurov 264 demodemiraža (fr. umjetnik. nekom području ili državi. ostavka demisionar (fr. poluokret (nalijevo ili nadesno) demiurg (grč. demivolte) jah. zahvaliti se na službi ili zvanju. nekom području ili državi. saison godišnje doba) prikladan za nošenje u proljeće i jesen. obrtnik. razoružavanje. diminutivum) gram. slaboumnik demeritirati (fr. zgriješiti. 4. smanjivanje na najpotrebniju mjeru vojske i uklanjanje vojnih objekata u nekom mjestu. razvojačenje. 2.

lat. kratos vladavina. položaj. jednoj vrsti novca uki- demobilizacija (fr. bilo preko izabranih predstavnika (reprezentativna — predstavnička — demokracija) demokrat (grč. širokih pogleda demokratizam (grč. logia) znanost o narodu i njegovom duhovnom životu demon (grč. znanost o narodu i državi na osnovi statistike. demo. demolitio) v. prid. znanost Demokrit starogrčki filozof iz Abdere (460—370. demolicija demolirati (lat. narodna vlast. krateo moćan sam.) mit. demo. demos.i moneta novac) bank. e. pr. bilo da bi se prekovao demonetizirati (lat. demoliri. demo-geron) mn.demobilizacija 265 demonetizirati nosa u zajednici uopće. n. razoružati. krateo vladam. fr.. položaj i školovanost). sustav utvrđivanja po kojem se objekti.. osobito zao duh. daimon) natprirodno biće. zakonodavnu i izvršnu. čovjek slobodoljubivih. demos narod. povlačenje novca iz optjecaja. senatori u današnjoj Grčkoj demografija (grč. fr. vlast. demos. uništavanje. vladam) pristaša i zastupnik demokratskog uređenja države i od- . slijepi pjevač na dvoru kralja Alkinoja (pred Odisejem pjeva o Trojanskom ratu) demodoksologija (grč. filos prijatelj. najvišu vlast. krateo vladam) naziv za politiku "vladavine prijatelja naroda" demofobija (grč. demobilisation) voj. demos. demonetiser) bank. demolir) rušiti. npr.jV va. demokratia) vladavina naroda. de. državno uređenje u kojem. uništiti. demo. logos govor) proučavanje javnog mnijenja na temelju anketnog ispitivanja demofilokracija (grč. demos narod) pripadnik stranke kršćanskih demokrata (Democrazia cristiana) u poslijeratnoj Italiji. porušiti. staromodan Demodok (grč. vrši cijeli narod (bez obzira na imovinu. svesti vojsku u mirnodopsko stanje demode (fr. u običnom govoru: slobodoljubivost demokratizirati (grč.) izvan mode. bolestan strah od većih skupova ljudi demogeronti (grč. starješine po starosti i dostojanstvu. mogu odmah razoriti minama demoliranje (fr. krateo vladam) v. doksa mišljenje. grafia) opisivanje naroda. upropaštavanje. vraćanje vojske u mirnodopsko stanje demobilizirati (fr. znanost o stanovništvu demokracija (grč. demolir) rušenje. demokracija. kad ih neprijatelj zauzme.). učiniti nešto pristupačnim sredstvima i shvaćanjima širokih narodnih sIr.. sotona. zla sudbina demonetizacija (fr. bilo u obliku neposredne demokracije kad o državnim poslovima odlučuje skupština cijelog naroda (kao u staroj Ateni). demobiliser) voj. krateo vladam) uvesti ili sprovoditi mjere koje oslobađaju sve ljude i daju ravnopravnost bez obzira na imovinsko stanje. podrijetlo iti'. upropastiti. demos.prefiks sa značenjem: o ine? prema narodu. pripadnik stranke koja u svom programu naglašava kršćansku notu demolicija (lat. moneta. demos. demoliran demologija (grč. utemeljitelj atomi stike demokršćanin (grč. fobeomai bojim se) med. bilo da bi se sasvim izbacio iz optjecaja.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. duh.. po naučavanju o trima vlastima. demoliranje demolicijski sistem fort. razoružavanje vojske. demonetiser.

taj i dr. obožavanje vraga i klanjanje (ili: služenje) vragu demonologija (grč. demonstrans) tumač. daimon. Iatreia obožavanje) poštovanje duhova. demonstrativno (lat. daimon. voj. daimon. daimonios) vražji. onaj koji javno iskazuje svoje mišljenje ili raspoloženje demonstrativ (lat. gubljenje hrabrosti. demonstrare) pokazivati. osobito eksperimentiranje u prirodnim znanostima. u demokratskoj Ateni: općina. usp. lišiti nekoga osjećaja vlastite vrijednosti. pojedinca ili mase. tobožnji napad kako bi se izazvao neprijatelj da otkrije svoju snagu. izlagati. lišiti vojsku hrabrosti i vjere u pobjedu. demonstratio) dokaz. narediti da se sjaše. pokazna zamjenica. otvoreno. daimon. oštetiti neku spravu. manteia proricanje) vračanje pomoću demona koji se nalazi u onome koji vrača demonomelankolija (grč. demoralisation) kvarenje. lišiti morala. očigledno. anketiranje širokih slojeva pučanstva. demoraliser) učiniti razvratnim. slobodno. natprirodan demonstracija (lat. naklonjen narodu demulcencije (lat. izlagač. razvratnost. onaj. skopeo gledam) proučavanje javnog mišljenja. otuda: demostenska rječitost izvanredna. demo. onaj koji tumači. sotonski. pokvariti. objašnjavač 266 demuskacija demonstrirati (lat. svog raspoloženja. učiniti neupotrebljivim (ili: nesposobnim) za obranu. most itd. v. demotikos) koji pripada narodu. uvjerljiva i silna rječitost demotičan (grč. demonstracija demonstrator (lat. dokazivanje. demoralizirati demoralizirati (fr. de uklanjanje. očigledno prikazivanje. demos) narod. demonstrare) javno. demulcentia) mn. sredstva (ili: lijekovi) za umirivanje bolova demuskacija (lat. pokazivati raspoloženje demontaža (fr. oboriti s konja. daimon. daimon) vjerovanje u duhove i natprirodna biča uopće demonolatrija (grč. tumačiti. logia) naučavanje o duhovima. ovaj. demontirna baterija voj. narodni. dokazivati. demonter) rastaviti stroj na njegove sastavne dijelove. baterija koja frontalnom paljbom uništava neprijateljske topove demoralizacija (fr. ludilo = vjerovanje da je u nekoga ušao vrag i da je zbog toga poludio. akcija. ili da mu se odvrati pozornost od neke druge operacije demonstrant (lat. mania pomama. usp. prividan. izrazito. vjerovanje u sablasti demonomantija (grč. Demosthenes) najslavniji starogrčki govornik u Ateni (384—322). živo. odsjek jedne file demoskopija (grč. musca muha) organizirano uništavanje muha kemijskim sredstavima . npr. daimon. utjerati joj strah demos (grč. mageia) gatanje (ili: vračanje) pomoću duhova demonomanija (grč. demontirati demontirati (fr. demonstrativum) gram.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. malodušnost.demonizam nuti vrijednost i time je povuci iz optjecaja demonizam (grč. demontage) rastavljanje na sastavne dijelove. v. med. voj. rasplitanje. demonima demonomagija (grč. demodoksologija Demosten (grč. izlagač. pokvarenost morala (ili: naravi). upropastiti nekoga. melancholia) ludilo čovjeka koji vjeruje da su u njega ušli zli duhovi demonski (grč. prikazivač. pokazivač. voj. javno iskazivanje.) dokazivač. onesposobljavanje za uporabu.

u vezi s tim. odbijanje. denationaliser) oduzeti narodni karakter.) med.) stari rimski srebrni novac koji je najprije sadržavao 10. denegatio debiti coniugalis čit. dendrometar denegacija (lat. de uklanjanje. lišiti nekoga bitnih osobina naroda kome taj pripada. denegare) odlučno poricati. dendron drvo) prvi dio složenice sa značenjem: drvo. dendron. denaturer) izmijeniti svoju prirodu. natalis koji se tiče rađanja) opadanje broja rađanja (u nekom narodu. lithos kamen) mn. uskraćivanje. de. min. prid. prirasta te starosti pojedinih stabala i čitavih šuma. lat. dendron. onaj koji proučava drveće.(grč. grafia) opisivanje drveta.) i. dendron drvo) u obliku drveta. udio nekog trgovca u nekom brodu ili njegovom teretu. državi itd. dendron. veza s drvetom dendrografija (grč. mjera za svilu i zlato denatalitet (lat. gubljenje građanskog ili zavičajnog prava denaturirati (fr. eidos oblik. dendron. vrlo zarazna bolest. Nicot) oduzeti duhanu nikotin i time ga učiniti manje štetnim za zdravlje denivelacija (fr. usp. odroditi. dandy) kicoštvo. pomodarstvo dendritičan (grč. denegatio) odlučno poricanje (pred sudom). znanost o drveću (uzgoju i praktičnoj uporabi) dendrometar (grč. njegov uzgoj i praktičnu primjenu dendrologija (grč. namirnicama (npr. de-. dentritičan dendroliti (grč. denivellation) spuštanje razine (nivoa). denegatio audientiae čit. dendron. sličan drvetu. denaturalisation) otpuštanje iz podaništva. odnaroditi denar(ius) (lat. nasus nos) gubljenje nosnog izgovora kod nekih samoglasnika (npr. natio narod. uskraćivati denga (ar. lik) v. znanost koja određuje količinu drvne mase. logos) poznavatelj drveća. denationalisation) odnarodenje.) prav. de-. kasnije 16 asa ili 4 sestercija denaro (tal. denegacio debiti konjugalis (lat. izopačiti. smanjivanje broja stanovništva denaturalizacija (fr. vertikalno pomicanje . špiritu) dodavati različite tvari koje ga čine neprikladnim za uživanje denazalizacija (lat. facere raditi) nastojanje i poduzimanje mjera pobjedničkih savezničkih sila po svršetku Drugog svjetskog rata da u Njemačkoj uklone sve tragove Hitlerove antidemokratske i nehumane nacionalsocijalističke vladavine denacionaliziranje (fr.denacifikacija denacifikacija (fr. uskraćivanje saslušanja. metron) vještina mjerenja drveća. javlja se povremeno u toplim krajevima (samo ljeti) kao iznenadan napadaj groznice denikotinizirati (lat. gizdelinstvo. promijeniti prirodu neke stvari. odbijati. dendrografički dendroidan (grč. natio narod. pent postalo je u hrvatskom jeziku pet) dendizam (engl. kao i za određivanje njegovog volumena dendrometrija (grč. uzrokovanje neravnosti. fr. denegacio audijencije (lat. fr. dendron. logia) poznavanje drveća. starosl. okamenjene biljke i okamenjeno drveće dendrolog (grč. neizvršavanje bračne dužnosti denegirati (lat.) bakreni novac različite vrijednosti u bivšim pokrajinama sjeverne i srednje Italije. metron) instrument za mjerenje visine i jačine drveća. dendron. kao drvo 267 denivelacija dendro. trg. odnarođivanje denacionalizirati (lat.) prav.

zubni kirurg dentura (lat. prijava. zbijenost Deo gratias čit. paralvein klonuti) med. zamjenica. densus gust) zgušćivanje. grč. prid. oguliti. riječ izvedena od nomina (imenica. denotatio) označavanje. scalpere grepsti) sprava za čišćenje zuba dentist (lat. de. denominatio) imenovanje. dentifritium) sredstvo (ili: prašak) za čišćenje zuba dentikuli (lat. odvajanje kostiju od mesa. densus gust) gustoća. zubna kost. naučavanje o liječničkoj etici. dentales) gram. potkazivač. smatra da je potreba našeg uma pretpostaviti postojanje Boga kao osnove moralnog svijeta deparalizirati (lat. Deo gracijas (lat. dens zub. denuntiare) dostaviti sudu.denobilitirati se denobilitirati se (lat. soba. dens zub. deon dužnost. znanost o dužnostima (izraz potekao od engleskog filozofa Benthama). potkazivanje. denuntiatio) dostavljanje vlasti nekog kažnjivog djela. dati podatke dentagra (lat. departement) podjela određenih poslova između djelatnika jednog kolegija. nicanje zuba kod djece dentifricij (lat. objavljivanje denominativ (lat. denominare) nazvati. arpazo zgrabim. deon. okrug. ukrasi na svodovima i stupovima u obliku zuba dentin (lat. zubalo. obilježavanje. glavna masa od koje se sastoji zub dentiskalpij (lat. zguliti denuncijacija (lat. otkloniti uzetost. denuncijant 268 departman denudacija (lat. deontološki dokaz o postojanju Boga. denuntians) dostavljač. npr. djelokrug. davanje podataka denotirati (lat. imenovati denonsirati (fr. denticuli zubići) mn.) Bogu hvala (svršetak katoličke mise) deontologija (grč. dentitio) med. tužitelj denuncijat (lat. pridjeva i brojeva). zbijen. obilježiti. denoncer) obavijestiti. optužba denuncijant (lat. arhit. de uklanjanje i nobilis plemenit) izgubiti svojstva plemića. logia znanost) teol. o etičkom ponašanju liječnika u svim odnosima i oblicima liječničke djelatnosti deontološki (grč. tj. zubni glasovi. grč. instrument za vađenje zuba denticija (lat. postati pripadnik građanskog staleža denominacija (lat. 2. densus gust. metron) fiz. veslati od veslo. geol. oni kod kojih vrh jezika pri izgovaranju dodiruje zube u gornjoj čeljusti (d. otkazati denotacija (lat. dens zub. denominativan denominirati (lat. dens. stanje u kojem se nalaze zubi denucijator (lat. zgusnuće denzimetar (lat. tj. departitio) podjela departman (fr. tj. dens) zubni tehničar. vrsta areometra denzitet (lat. naprava za mjerenje specifične težine i gustoće tekućine. dentalis) zubni dentarpag (lat. grč. nazvan još i moralnim dokazom. fil. t) dentalni (lat. razgolićenje. logia znanost) 1. denudare) otkriti. odjeljak (stana) . izliječiti od paralize departicija (lat. dentis zub) zool.) zubi. ogoliti. denudatio) otkrivanje. optužiti denzacija (lat. denotare) naznačiti. grč. denuntiatus) optuženi denuncirati (lat. agra plijen) zubobolja dentali (lat. zajedničko djelovanje erozije i raspadanja zbog kojeg dolazi do snižavanja tla denudirati (lat. zubni liječnik. potkazati. denominativum) gram. deontos dužnost. ščepam) med. denuntiator) v.

side) deplantacija (lat. deplace) neumjesan. žaliti depo (fr. potiskivanje. dependere) mn. obično se šalje najhitnijim putem po posebnim kuririma depeširati (fr. lišiti kose. kemijska tvar (supstanca) koja sprječava slabljenje galvanskih elemenata zbog polarizacije .) i to posebno naplaćuje od deponenta depoetizacija (lat. de uklanjanje. depletio) pražnjenje. prilagodba običnom načinu izražavanja. en depot čit. lišiti nekoga imovine depistaža (fr. smjenjivanje. volumen dijela broda pod vodom. pom. gubljenje osobnih karakteristika. v. polos stožer) fiz. an depo (fr. pertinencije depenirati (lat. brzojaviti depilacija (lat. sredstvo za skidanje kose i dlaka depilirati (lat. deplantatio) presađivanje. grč. depilatio) opadanje kose. rasaditi deplasiran (fr. deplorare) oplakivati. poeta pjesnik) oduzimanje poetičnosti nekom pjesničkom djelu. sklonište: voj. loše) postavljanje. ministarstva vanjskih poslova svojim predstavnicima u inozemstvu. kad banka prima na čuvanje. dis. prav. de. svakodnevnost. uništavanje polarizacije galvanskom elementu depolarizator fiz. smijeniti nekoga s njegovog položaja. depeche) vijest dostavljena najhitnijim putem. u farmaceutskoj tehnici: što potpunije izdvajati jednu biljnu supstancu pomoću češćeg dolijevanja sredstva za otapanje (etera). persona osoba) med. bežični brzojav. uništavati uši i gnjide dependencije (lat. depilare) skinuti kosu (ili: dlake). uništavanje ušiju i gnjida depedikulirati (lat.u pangere pričvrstiti) hitno poslati ili otpremiti. pri čemu nezasićena ili manje zasićena otopina potiskuje potpuno zasićenu otopinu deplasman (fr. deplere isprazniti. koji nije na svom mjestu. pauper siromah) osiromašiti. dipennare) trg. npr. sažaljevanje. rasadivanje (bilja. sažaljevati. de. pediculus uš) kir. de. polus. deploratio) oplakivanje. skidanje dlaka depilatorij (lat. koji se događa ili čini kad mu nije vrijeme deplasirati (fr. ono što nekome pripada. deplantare) presaditi.depauperacij a depauperacija (lat. vojni materijal koji služi za dopunu. naopako (ili: pogrešno. ispražnjavanje deploracija (lat. povući nalog depersonalizacija (lat. volumen istisnine deplecija (lat.) na čuvanje depo-posao bank. pren. depistage) metodičko otkrivanje bolesti medu stanovništvom (npr. bolest pri kojoj čovjek izgubi svijest o vlastitoj osobnosti (ličnost) ili o svojoj okolini (npr. žaljenje deplorirati (lat. lat. spremište. ukloniti sa svog mjesta. u sefovima. depecher. račune u trgovačkoj bilježnici precrtati i time ih poništiti. depilatorium) med. tal. pediculus uš) kir. brzojav. mjesto gdje se čuvaju topovi i ostali ratni materijal. uopćavanje depeša (fr. loš položaj. brzo dostaviti. vojska koja služi za dopunu ostalih jedinica. ostava. de uklanjanje. kad tvrdi daje već davno umro). penna pero. promijeniti mjesto. planta biljka. depot) skladište. razne vrijedne stvari (dragocjenosti. npr. drveća) deplantirati (lat. uobičajenost depolarizacija (lat. deplacement) premještanje. de. vrijednosne papire i dr. deplacer) premjestiti. pogrešno ili loše 269 depolarizator postavljen. službeno pismo. osirotiti depedikulacija (lat.

nanos depozitna banka zavod koji prima novac uz manji interes da bi ga davao drugima uz veći i na toj razlici zarađivao depozitna mjenica mjenica koja se izdaje na novac uzet i uložen u posao depozitni novac novac koji se polaže sudu radi čuvanja. deposseder) prav. deponere) odložiti. protjerivanje. Rusa u Sibir. koji prividno napušta svoje prvotno značenje. onaj koji daje nešto na čuvanje. deponens (lat. deportatio) progonstvo. depositorium) odjel za čuvanje.dpolarizirati depolarizirati (lat. popularis narodni) otuđiti nekoga od naroda. izgnan. de. glagol koji ima pasivan oblik a aktivno značenje. fr. npr. de. svjedok pred sudom deponij (lat. poslati po kazni u koloniju. npr. protjeran. zalog. osobito: ostavljanje stvari i vrijednosnih papira u banci na čuvanje. deponere) v. pogoršanje deprefiksacija (fr. bank. politisare baviti se javnim poslovima) ukloniti iz politike. vladar koji je zbačen s prijestolja depostirati (fr.) gram.. iskvarenost. depravatio) moralno kvarenje. iskaz pred sudom depozit (lat. deport) u trgovini burzovnim papirima: razlika između sadašnjega i kasnijeg nižeg tečaja vrijednosnih papira (razlika između sadašnjega i kasnijeg višeg tečaja zove se report) deportacija (lat. neki stalež ili skupinu ljudi lišiti političkih prava.) na čuvanju. = arhiv depravacija (lat. poslan u zatočeništvo ili po kazni u koloniju deportirati (lat. npr. otjerati. grč. protjerati. mjesto u sudu gdje se čuvaju stvari i novac. depopulari opustošiti. ulog. razvratnost. službenicima. deponere odložiti. izgnati. poslati u zatočeništvo. dati. deposter) voj. deponens) ulagač. lišiti nekoga posjedovanja neke stvari ili zemlje. činovništvo.) dati ili primiti na čuvanje. raseliti (stanovništvo) deport (tal. depopulatio) raseljavanje. lišiti nekoga narodne naklonjenosti depopulirati (lat. otjerati s mjesta. deportare) prognati. dakle. položiti. depositio) ostavljanje stvari na čuvanje. ad depozitum (lat. novac uzet uz interes radi proširivanja posla depozitor (lat. u pohrani. upućivanje po kazni u neku koloniju. depositor) v. deportatus) prognan. de. ono što je ostavljeno na čuvanje. vojsku itd. Engleza u Tas- 270 deprefiksacija maniju. dati na čuvanje. depositum) povjereno dobro. opljačkati) raseljavati. deponentni glagol deponent (lat. pred sudom iskazati. pokvarenost. de prefixe predmetak) lingv. talog. polus. primiti ad depositum čit. in deposito čit. ulaganje. oduzimanje predmetka (prefiksa) od glagola s predmetkom . depozicija deponirati (lat. depossidere. smjestiti) odlagalište smetište deponiranje (lat. glatkoću depolitizacija (lat. prav. deposedirani npr. baciti u bijedu deposedirati (lat. potisnuti s položaja depozicija (lat. fr. prognati. izopačenost. depolitizirati (lat. prisilno upućivanje u logore. ostaviti u banci potpis radi uspoređivanja depopulacija (lat. depolir) oduzeti sjajnost. deportiran (lat. in depozito (lat. deponent depozitorij (lat. polos) fiz. galvanski element lišiti polarizacije depolirati (fr. smanjivanje stanovništva depopularizirati (lat. vojsci itd. službenike. uložiti. depolitisatio) oduzimanje političkih prava nekom staležu ili skupini ljudi. Francuza u Novu Kaledoniju itd. činovništvu.

ulegnuće. depreverbation) lingv. depurativan depurgacija (lat. iseljenik deracionirati (lat. fiz. operacija oka pri kojoj se živac potiskuje naniže. tj. tj. slabiti. izaslanik. ratio pamet. utučenost. dere vrat. odbor određen za pripremanje svega što je potrebno za rješavanje nekoga važnijeg pitanja deputat (lat. pročistiti. med. deputare) odrediti. ugnjetavati. razum) staviti u slobodnu prodaju.deprekacija 271 deranžman depurancije (lat. depurer) čistiti. zauzimanje za nekoga. proklinjanje. trg. deprimirana kapilarnost fiz. remetiti. oduzimanje depuracija (lat. med. depuratio) čišćenje krvi . deprimere) obeshrabriti. poremetiti svoje imovinsko stanje. meteor. otimanje. derangement) smetanje. trijebiti. zastupnici koji u ime neke veće organizacije imaju ovlaštenje za obavljanje nekog posla. poremećaj. izaslanici. nered da bi se dobio. smetati kome. privare lišiti) lišenje. rastužiti. aden žlijezda) med. de uklanjanje. potištenost. padanje žive u barometru zbog slabog tlaka zraka. područje najnižeg tlaka zraka depresorij (lat. depurgare) čistiti. trijebljenje depurgativan (lat. poremećenost. depurgatio) čišćenje. deputatum) 1. deprecatio) molba za koga ili za što. depressio) voj. lišavanje. uznemiriti. deprefiksacija deprimirati (lat. utući. prima godišnje u stvarima. depurantia) mn. drva. po značenju i obliku. otrijebiti depurirati (fr. očistiti krv deputacija (lat. pročišćavanje. zadužiti se deranžman (fr. poglavito osjetljivosti. svečano izopćenje. depressio) psih. pored plaće. živci koji šire krvne žile i time smanjuju krvni tlak depreverbacija (fr. 2. spuštanje. zadržavati (koga). kapilarno pritiskivanje žive u kapilarnim cijevima. deprimere. npr. slab puls koji znači oslabljelost. utvrđeni prihod koji netko. sredstva za čišćenje. v. astr. topovsku cijev usmjeriti niže. anatema. u naturi. očistiti. zastupnik. opadanje cijena. izvaditi iz preše depresivno područje meteor. uputiti deračine čit. kao jedan dio svojih primanja deputirati (lat. depuratorius) v. padanje cijena. osobito koji pomaže čišćenje krvi depuratoran (lat. depurgativan depurgirati (lat. depurgatorius) v. oneraspoložiti. deputatio) izaslanstvo. ukinuti racioniranje deradenitis (grč. geol. naznačiti. niže stanje žive u uskim cijevima nego u širim žilama koje opkoljavaju cijevi deprivacija (lat. osobito lijekovi koji čiste krv depurativan (fr. instrument za svlačenje. npr. knjigu. depressorium) med. izabrati. oduzimati snagu. posredovanje depresija (lat. osobito u zajednici s određenim afektima (briga itd. nizak tlak zraka. područje koje leži niže od morske površine. pasti u dug. depurgativus) koji čisti (ili: pročišćava) crijeva depurgatoran (lat. upala vratnih žlijezda deranžirati (fr. žito i dr. s priznanjem Božjeg suda. derasine (fr. deprimiran puls pritisnut. kutna udaljenost zvijezde ispod horizonta depresirati (lat.) i melankolijom. uznemiravanje u poslu. nov jednostavan glagol deprekacija (lat. poremetiti. pokvariti. deranger) uznemiravati. pobrkati.) otuđenik. klonulost psihičke energije. depuratif) koji čisti. tlačiti. potiskivanje moždane opne depresorni živci zool. nešto.

đerma. koji pripada koži. postati od. dlačica i dr. derivatio) gram. grč. dermatodinija dermatičan (grč. tj. kožni dermalni (grč. koji je nastao izvođenjem iz nečega. spojevi koji su nastali 272 dermatografij a iz drugih spojeva zamjenom određenih elemenata derivativan (lat. proizlaziti. grafo pišem) opisivanje kože . diferencijacija. stanovati — stanovnik derivati (lat. koji se tiče kože dermatijatrija (grč. rat štakor) ubijanje (ili: uništavanje) štakora i miševa derbi (engl. jugozapadno od Londona. napuštene stvari. odvoditi.) prvoklasan konj trkač koji sudjeluje u derbiju derealizacija (lat. izvesti. iskorijeniti. derivare odvoditi. izvod. đerma koža. derivantia) mn. đerma. prav. izvedenica. na poznatom trkalištu u Epsomu. dermatos) predmetak u složenicama sa značenjem: koža. derbi-krek (engl. đerma. na stazi od preko 2400 m (naziv po osnivaču lordu E. 2. pravilno skretanje duguljastih zrna izazvano njihovim okretanjem i promjena tlaka zraka koju to skretanje izaziva derivancije (lat. stvari bez gospodara derivacija (lat. derivare izvoditi. izvođenje. voj. prelazak od jedne funkcije prema nekoj izvedenoj funkciji. voditi podrijetlo od. šport. prema tome. zrak. koji odvodi na drugu stranu derivirati (lat. đerma) med. Derbyju). koji služi za porugu đerma. derelicta) mn. de. bolest kod koje čovjek osjeća da se izmijenila njegova okolina ili cijeli svijet derelikcija (lat. derivare izvoditi) dolaziti. izvoditi derivometar (lat. derivatum) gram. npr. metron mjera) zrak. koji je u vezi s kožom dermaskop (grč. npr. đerma koža) kožni.(grč. napuštanje. ostavljanje derelikta (lat. iseljenik) lišiti osobina neke sredine. đerma. de uklanjanje realizacija) med. đerma) kožni. riječ koja je nastala od neke druge riječi. med derivirajuća sredstva. pa i najmanja promjena na koži. v. derivare. đerma. osobito naziv za otiske nožnih prstiju. liječenje kožnih bolesti dermatitis (grč. održava se od 1780. izvođenje.prefiks sa značenjem: veza s kožom. glyfo dubem) urez na koži. mat. svaka pora. upala kože dermatodinija (grč. skretanje zrakoplova sa smjera svoje putanje zbog vjetra. popravlja smjer derizoran (fr. derivativus) izveden. đerma. iseliti deratizacija (fr. derelictio) prav. rivus potok. istrgnuti iz zavičaja. odyne bol) med. derivare izvoditi. skretanje s pravog puta. iatreia liječenje) med. instrument pomoću kojeg izviđač utvrđuje smjer i snagu vjetra i. bora. dlanova i tabana (primjenjuju u iste svrhe kao i daktiloskopski otisci) dermatografij a (grč. algos bol) med. bol kože.derasinirati derasinirati (fr. dermatalgija dermatoglif (grč. derisoire) smiješan. g. jedne riječi iz druge. derby) 1. utrka punokrvnih trogodišnjih konja u Engleskoj. skopeo gledam) sprava u obliku posebnog zrcala pomoću koje se može vidjeti svaka. kem. ona koja odvode sokove derivat (lat. derivata) mn. derivare odvoditi. važna športska utakmica derby-crack čit. deračine otuđenik. izvedena riječ. (upotrebljava se u salonima za uljepšavanje) dermatalgija (grč.

dermatijatrija dermo.(grč. dermatonoza dermatopatologija (grč. bezmirisan bizmutov prašak koji ima antiseptičko djelovanje i koji liječi rane dermatoliza (grč. veselje dernier eri čit. spasmos grč) med. đerma. ukidanje neke naredbe. oduzimati. pobrkati nečije namjere. kakvim tvrdim predmetom). đerma. kožni paraziti dermijatrija med. derogatio) krnjenje.) Daj . đerma. tj. smanjiti. dermatotilus derutirati (fr. đerma. u jahanju: zaobići zapreku koju je trebalo preskočiti derogacija (lat. znanost o kožnim bolestima dermatom (grč. opozivanje. đerma. oteklina kože dermatomikoza (grč. zoon životinja) mn. lat. smesti. grafo pišem) med.) muslimanski monahprosjak Des. osobito u modi. osujetiti. žućkast. zakidati. đerma) v. đerma. đerma dermografizam (grč. đerma. v. đerma. đerma. liječnik za kožne bolesti dermatologija (grč. koji ukida. đerma. činiti krivo. zakinuće. razbiti derviš (perz. skopeo gledam) med. v. posljednja novost derobirati (fr. stavlja izvan snage derogirati (lat. pathein patiti) med. grč u vratu derotilus med. nametnici koji žive na koži. dio plastične kirurgije koji se bavi umjetnim obnavljanjem i popravljanjem bolesnih dijelova kože dermatotilus (grč. pojave na koži kod nekih. dermatopatija dermatopatija (grč. npr. derober zakinuti) šport. koji opoziva.) skup. opozvati. v. tome rezanje) med. đerma) med. đerma. ono što je najnovije u modi. logos) onaj koji se bavi proučavanjem kože. prevlačenjem kakvog predmeta ili pisanjem po koži 273 Des. svadba. mykes gljiva) med. od ugovora). logia) znanost o koži. ubi consistam. bolest kože koju uzrokuju parazitske gljivice dermatonoza (grč. logia) znanost o kožnim bolestima dermatoplastika (grč. Des. plastike vještina uobličavanja) med. ukinuti. derogare) krnjiti. caelum terramque movebo čit. đerma) med. bolest kože dermatozoe (grč. đerma. oleum ulje) farm. derouter) skrenuti nekoga s pravoga puta.. osoba (nastaju trljanjem. ubi konzistam. pathos bol. dere vrat. odstup (npr. eidos oblik) kožasta masa koja se upotrebljava za povezivanje i ukoričenje knjiga dermatol (grč. dermatologija dermoplastika (grč. razrezivanje kože dernek (tur. bolest kože. lyo labavim) pretjerana rastezljivost i mlitavost kože dermatolog (grč. đerma. okrnjiti. zakona derogativan (lat. plastike vještina uobličavanja) vještina punjenja životinja dermoskopija (grč. đerma. neki zakon derospazam (grč. đerma. okrnjivati. staviti izvan snage. ukidajući. stavljanje izvan snage. nosos bolest) med. zbuniti. osobito nervoznih. smanjenje.. kožni žulj dermatoza (grč. raditi na štetu. ostavljaju trajan i jasan trag dermologija v. đerma. zakinuti. ubi consistam. ograničavanje. opozivajući. derogativus) koji šteti. tylos žulj) med. povrijediti. okrnjivanje. dernije kri (fr. udarcem. voj. zavesti. način ispitivanja kože i njezinih bolesti promatranjem pomoću posebnog povećavajućeg aparata dermotomija (grč. zakidanje.) posljednji krik. oduzimanje.dermatoid dermatoid (grč. celum teramkve movebo (lat.

sići. brodski teret. de uklanjanje. de uklanjanje. stvari koje su potrebne. decrescendo descendent (lat. naučavanje 0 postanku. descendencija (lat. prkos. skidati se.) descendentna teorija biol. potrebu. med. o činjenicama koje na taj razvoj ukazuju i koje ga dokazuju. sal sol) uklanjanje soli kemijskim putem desant (fr. koje su poželjne. nacrt. lamarkizam). smanjivanje osjetljivosti emulzija ploča i filmova pomoću posebnih boja (desenzibilizatora) otopljenih u vodi desenzibilizator (lat. za popunjavanje zbirki desiderativan (lat. dessin) trg. tal. neprijateljski upad u neku zemlju. rastaviti) uklanjanje rasne segregacije. nedostajanje. fot. 2. potreba. osobito ženu deservit (lat. glaz. pokaži mi uporište) i okrenut ću nebo i zemlju (latinizirana poznata Arhimedova rečenica) desakralizacij a (lat. dispetto) 1. inat desert (fr. descente) silaženje. Dekart fr. supstance (kod koprivnjače i dr. šara. potjecati desegregacija (lat. Darwin (v. nestale stvari. desideratio) nedostatak. descendens) potomak. uvreda. čega nema. uzorak.) prav.) glaz. dakle. spuštati se. lat. iskrcavanje vojske na neprijateljsko tlo. spuštanje. potreba. koljeno descendendo čit. izdanak (dijete. onaj koji zlonamjerno napusti neku zajednicu. podrijetlo. praunuk itd. dešendendo (tal. pod desenzibilizacija desept (tal. segregare razlučiti. tvorci ove teorije su stari grčki mislioci Anaksimandar i Empedoklo. dessein. osnova neke kompozicije 274 desiderativan desen-stroj stroj ža izradu tkanina po uzorku. silazak. dezertor maliciozus (lat. npr. glagoli koji izriču neku želju ili potrebu . desalinizacija (lat. cilj. stvari kojih nema. desiderativus) koji izražava želju. i o uzrocima toga 1 takvog razvoja. nešto što nedostaje. (fr. nedostatak. darvinizam) i Haeckl descendirati (lat. designare obilježiti) namjera. descendere) silaziti.). vrsta. tumačenje o prirodnom razvoju životinjskih i biljnih vrsta tijekom povijesti Zemlje. plan. težnja da između različitih rasa dođe do normalnih ljudskih odnosa desen (fr. poslastice) desertna vina vina koja se piju nakon objeda (obično slatka i jaka vina) desertni tanjur tanjur za voće i poslastice desertor malitiosus čit. desensibilisatio otklanjanje osjetljivosti) 1. honorar desideracija (lat. deservitum) braniteljeva (ili: zastupnikova) plaća.desakralizacij a gdje da stanem (tj.) mn. voditi podrijetlo. praznina koju bi trebalo popuniti desiderata (lat. nepravda. postupak kojim se otklanja ili smanjuje preosjetljivost nekih organizama na određene tvari. 2. stroj za deseniranje stroj koji se upotrebljava u proizvodnji tkanina i koji uzorak tkanine koji se treba izraditi najprije izbocka na tvrdom papiru (kartonu) desenzibilizacija (lat. desideratum) nešto što je poželjno. voće. st. de uklanjanje sacer — svet) oskvrnuće svetinje. descendentia) potomstvo. filozof. dessert) završno jelo kod objeda ili večere (sir. disegno. vojska dovedena vodenim ili zračnim putem na neprijateljsko tlo Descartes čit. desensibilisator onaj koji otklanja osjetljivost) v.) gram. želja desiderat (lat. svetogrđe. a kasnije osobito Lamarck (v. matematičar i fizičar iz 17. v. unuk. verba desiderativa (lat. obesvećenje.

krajnje ogorčen desperatist (lat. označenje. određivanje. desistere) odustati (ili: odustajati) od čega. pouzdan) odustati od prijašnjega mišljenja koje je bilo istovjetno s mišljenjem okoline desoliran (lat. ocrtavanje. razoren. ocrtava. designator) redar onaj koji pokazuje mjesta (u kazalištu itd. despectare) potcjenjivati. desidere) željeti. prezirati. zup umjesto zub) despekcija (lat. onaj koji određuje nagrade na javnim natjecanjima i utakmicama designatus (lat. de uklanjanje. naznačiti. koji označava. teško ožalostiti desonorizacija (lat. desolare) opustošen. gubljenje ljuske. imenovati (nekoga za nešto) desikacija (lat. neutješan desolirati (lat. med. designatio) označavanje. skromne. neutješnost desolidarizirati se (lat. duboka tuga. uništen: očajan.). nacrtna geometrija deskriptivan (lat. desperatus) očajan. designare) označiti. dobronamjerne želje (koje se obično ne ispunjavaju). žudnja. fr. razarenje. obilježavajući. osjećaj bezizlaznosti. obilježava. bezglavost. fr. despotes gospodar) prvobitno: gospodar roba ili sluge. disegnare) crtati. zahtjev desiderirati (lat. desquamare) oljuštiti. solidus stalan. desolare) pustošiti. . describere opisivati) mat. poruga despektirati (lat. desquamatio) ljuštenje. koji prikazuje. crtao. despectio) v. odrediti (nekoga). desiderium) želja. descriptif) opisan. despectus) preziranje. koji opisuje. imenovanje designacijska presuda prav. gubiti ljusku desolacija (lat. desiderija pija (lat. ocrtavan 275 despot deskvamacija (lat. pasti u očajanje. despicere. baciti u očajanje. descriptio) opisivanje. designitivus) označavajući. prezirati desperacija (lat. žudjeti. očajnik. suh. de. čežnja. dessine) crtano. isušivanje desine (fr. bez nade. neograničeni gospodar. gubiti svaku nadu despocija (grč. očajanje. čeznuti (za čim) designacija (lat. krajnje ogorčenje desperado (šp. skicirati desistirati (lat. dessiner. ljuštenje kože nakon kožnih bolesti deskvamirati (lat.desideria pia desideria pia čit. prikazivanje. prikazan. desinere završiti se. okaniti se nečega. desolatio) pustošenje. uništiti. neograničeni vladar. prestati s čime deskripcija (lat. desinence) gram. desperatio) očajanje. sonare zvučati) izgovaranje zvučnih suglasnika bezvučno (npr. desiccatio) sušenje. ostrugati ljuske. revolucionar koji je stavio sebe izvan zakona desperatan (lat. krajnje ogorčen čovjek desperirati (lat. nacrtano. grdnja. puste želje desiderij (lat. describere. kraj. tal. određujući. desperare) očajavati. nacrtao desinencija (lat. despotes) neograničena i samovoljna vladavina. presuda koja određuje kojim će se redom isplaćivati vjerovnici kod nekog stečaja designativan (lat. rušenje. klonuti duhom. siccus. određuje designator (lat. despekt despekt (lat. prijezir. omalovažavati. desperado očajnik) razbojnik. molba. opustošiti. klonuo duhom. desperare) čovjek bez nade. završetak riječi desinirati (fr. država neograničenog i samovoljnog vladara despot (grč. razoriti.) mn. a još nije uveden u dužnost designirati (lat.) onaj koji je određen za neki položaj. opis deskriptiva (lat.

destinataire) trg. nasilnički. tekući proizvod destilacije destilator (fr. samovolja. istovarivanje broda. razaranje. prevrat destruktibilan (lat. despotes) neograničena vladavina. neku tekućinu. preznojavanje desugestija (lat. loše obiteljske situacije i si. destillare. pročišćen. destra (tal. tiranstvo. proces prikazan pod destilirati. decharge) pom. destillateur) onaj koji pročišćava. destruere) razornost destruktor (lat. podupirač dešaržirati (fr. razoritelj. postupati nasilnički. isparavanje tekućine i ponovno zgušnjavanje u tekućinu. desuggestio) oslobođenje od sugestije i njezine moći dešarmirati (fr. dechet) trg. isparavanje. rušilački destruktibilitet (lat. kem. destructio) rušenje. destinati) određenje. kola destra (tal. gubljenje volje za rad ili želje za isticanjem (npr. uništitelj. plotun. uništavajući. despotizam se razlikuje od apsolutizma nepostojanjem neke uređene uprave despotizirati (grč. despotes) samovoljno. vršiti nasilje despotski (grč. uništavanje. tiranin. nezainteresiranost. despotes) vladati neograničeno i samovoljno. prekapavati. ljepote) dešarž (fr. uništenje. destructibilis) razoran. kapati. vraćanje duga ili neke obveze i priznanica o tome.) glaz. npr. opredjeljenje. destillare) dobiven destilacijom.despotizam samodržac. krajnji cilj. razriješiti. razrješnica. namjena. prosvijećeni despotizam despotizam koji se javlja u državnim tvorevinama naroda na nižem kulturnom stupnju. decharger) istovariti. zagrijavanjem u zatvorenim posudama (retortama i dr. primatelj. razoritelj) razarač (vrsta ratnog broda) destrukcija (lat. suha destilacija zagrijavanje organskih tijela (drveta. destructibilitas) razornost. desudatio) znojenje. pročistiti destimulacija (lat. destinatarius. tiranski destilacija (lat.) pretvoriti u paru. ishlapiti. rušilački destruktivnost (lat. a potom rashlađivanjem paru ponovno pretvoriti u tekućinu. iskrcavanje. adresat. kostiju i dr. destillatio) kem. samovoljan gospodar despotizam (grč. neograničeno. rušilaštvo destruktivan (lat. destroyer uništavač. podanici stoje pravno prema despotu u istom odnosu kao bilo koji predmet posjeda. ispaliti (iz puške ili topa) deše (fr. odužiti. decharmer) lišiti draži (ili: čari. destillatus) kem. prevratnik desudacija (lat. desnom rukom destrojer (engl. destinare) odrediti. destilla kap) ispariti. izravnati. odredište destinator (lat. dug ili obvezu. voj. arhit. konsignator destinirati (lat. pijeska i dr. namijeniti. . sudor znoj. istodobno ispaljivanje. izdvaja destiliran (lat. destra desnica) colla destra čit. popravljen destilirati (lat. de uklanjanje.) 276 deše destinacija (lat. opredijeliti. onaj kojemu zapovjednik lađe treba predati robu.) u zatvorenim posudama radi dobivanja tekućina i plinova destilacijski aparat naprava za destilaciju destilat (lat. stimulare nagoniti) bezvoljnost. podmiriti. poboljšava. destructor) rušitelj. fr. zbog slabe plaće. voj. destructivus) razoran. nosač svoda. dati razrješnicu. ponašati se kao tiranin ili nasilnik. manjak (ili: gubitak) u težini koji neka roba pretrpi zbog odvajanja prašine. skupna paljba. isparavanjem prekapati.

od lat. potankost. na komad) detaljist (fr. privatni detektiv detektiv koji po narudžbi i za nagradu potajno motri kretanje pojedinih osoba detektiv-aparat vrlo mali fotografski aparat kojim se može sasvim neprimjetno snimati detektor (lat. čitanje šifri dešifrirati (fr. tajni policajac.) državni.. javni dug detaksacija (lat. opisivanju) detalj iranje (fr. odvraćanje od zla prijetnjom kazne deterdžent (engl. v. upropaštenje deterirati (lat. engl. nezakonito zadržavanje. opisivanju) detant (fr. dešifrirati se pokazati se. dechiffreur) onaj koji rješava tajno pismo. onaj koji je suviše opširan u izlaganju (ili: pričanju. detacher) pojedine dijelove odvojiti od cjeline i odaslati. iscrpan u izlaganju (ili: pričanju. posjedovanje tuđe stvari na temelju ugovora. osobito državni dug.. dette) dug. detailler) opširno (ili: potanko) izlaganje. tumačenje nekog tajnog pisma.opuštenost detaširan (fr. uništavanje. iznošenje na vidjelo detektiv (lat. dette fiottante čit. detergere) obrisati. en detail čit. sitnica. lišavanje slobode putem zatvora ili pritvora detentor (lat. prodaja na malo. dechiffrement) odgonetanje. detailler) opširan. nabrajanje do sitnica. istjecanja itd. an detaj (fr. detectio) otkrivanje. protumačiti. tj. deterrere) zastrašiti.) prav. detaxatio) v. uređaj za otkrivanje mina detencija (lat. opisivati). engl. na sitno. detachement) voj. otirati. na komad detaljiran (fr. detailler) komadati. bez veze s ostalim dijelovima. prodavati na malo (ili: na sitno. detegere otkriti. prašak) detergirati (lat. poboljšanje u odnosima između dviju država. detacher) odvojen od cjeline. usitnjavati. riješiti znakove. taksacija detalj (fr. tobožnji vlasnik detercija (lat. izlaganje). det piblik (fr. zbog isušivanja. deterritio) zastrašivanje. šifru nekog tajnog pisma. nezakoniti posjednik. potanko. opširno pričanje (ili: opisivanje. dodijeliti. dette publique čit. detector) u radiotelegrafiji i telefoniji: uređaj za pretvaranje zvukova visoko frekventnih valova koji dolaze u radio-prijamnik u niskofrekventne titraje koji se čuju u telefon. deterior gori) pogoršavanje. detente) popuštanje zategnutosti u odnosima. dekalirati dešifrant (fr. zaplašiti determinabilan (lat. dati se prepoznati det (fr. kvarenje. dodijeljen detaširati (fr. dokučiti smisao. koji čita šifre dešifriranje (fr. pridodan. detentio) zadržavanje. odvojiti odred vojske ili flote i poslati ga na izvršenje zadatka. voj. odlučan što se u toj robi nalazi. detective) službenik koji otkriva zločine i njihove počinitelje. očistiti deterioracija (lat. determinabilis) presudan. detail) pojedinost. prav. uređaj koji otkriva bojne otrove u atmosferi. otcijepljen. pridodati detašman (fr. detegere otkriti. do sitnica pričati (ili: izlagati. detergere otirati. odred vojske (manji od divizije) odvojen od cjeline i upućen radi izvršenja nekog posebnog zadatka detekcija (lat. obustava.) trg. detailleur) trgovac na malo. det flotant (fr. čistiti. ot- . sitničar.) leteći dug. dechiffrer) odgonetnuti. opširno. pričanje (ili: opisivanje) do sitnica detaljirati (fr. trg. brisati) sredstvo za čišćenje (sapun. pren.dešifrant 277 determinabilan cijepiti.

opredijeljen. npr. odrednica. determinare odrediti) fil. indeterminist determinizam (lat. odlučnost. detersio) čišćenje 278 detronirati deterziv (lat. uzeti suviše visok ili suviše dubok ton. detoner) puknuti. oduzimati. determinatus) određen. determinabilitas) presudnost. određenje. izmiješane strane ponovno dovesti u red. opredijeliti. detritio) trljanje. presudan činitelj. (fr. detoner) glaz. fr. odrediti. determinare) ograničiti. krvi otvaranjem vene. detergere čistiti) med. ispadanje iz tona. detractor) klevetnik detransponirati (lat. detonatio) glaz. v. smanjivanje. supr. jus detractionis čit. sužavanje opsega pojma proširivanjem njegovog sadržaja čime se dolazi od općenitijih do manje općih pojmova.determinabilitet determinabilitet (lat. opredjeljenje. pristaša determinizma. 2. detersorium) med. ogovaranje. oduzimanje. detranspozicija detransportirati (lat. detractio) odbijanje.) pravo odlaska (ih: udaljavanja) detraktor (lat. određenost determinacija (lat.) upaljač. lako zapaljiv eksploziv kao sredstvo za paljenje teže zapaljivih eksploziva detonirati 1. šljunak. oduzeti. odlučiti. uskratiti. nego određena i uvjetovana tim uzrocima i motivima. detransportare) tisk. opredjeljivanje. rušenja detronirati (lat. utvrditi determinist (lat. determinativus) presudan. determinare odrediti) mat. određivati. Most slobode za razliku od Mosta mladosti) determinativan (lat. (lat. supr. de-. log. prasnuti. istrošen kamen. tresak. oštro naglašeno determiniran (lat. sredstvo za čišćenje deterzorij (lat. služe za rješavanje jednadžbi determinativ (lat. v. pogrešno pjevati. odbijati. činitelj koji određuje smjer i cilj determinante (lat. de. indeterminizam deterzija (lat. rana nastala trljanjem. detransponirati detranspozicija (lat. de-transpositio) tisk. gram. klevetanje. ograničen determinirati (lat. toxikon otrov) uklanjanje otrovnih sastojaka iz neke tvari. određenje. pucanj. odredba. prasak. proizvod raspadanja. detonare. odluka. skup brojeva koji.) glaz. detransportatio) tisk. deterziv detoksinizacija (lat. v. materije. grmljavina. med. češanjem detritus (lat. determinatio) određivanje. ispravljanje izmiješanih strana detricija (lat. grč. prema čemu ni ljudska volja ne može biti slobodna. detonacija (lat. detreminare odrediti) fil. naučavanje o određenosti ljudskog djelovanja i htijenja i njihovoj uvjetovanosti vanjskim i unutarnjim uzrocima i motivima (pobudama). tresnuti. određenost. determinativus) gram.) oblutak. jus detrakcionis (lat. spremnost. opredjeljivati. odlučnost. pogrešno pjevanje. u višečlanom pojmu onaj dio kojim se označuje osnova značenja (npr. eksplodirati detrahirati (lat. grč. poredani po određenom pravilu. detroner) v. ukloniti. detronizirati . koji određuje. thronos. determinare) fil. fr. ponovno rasporediti detransportacija (lat. odlučno. organizma i dr. determinativ determinato (tal. odredbeni. usp. oklevetati detrakcija (lat. sinteza općih pojmova u posebne determinanta (lat. de-transponere) tisk. distonirati. eksplozija detonator (lat. detrahere) odbiti.

prilaže se prijepis rasprave Deualion mit. tj. Ponovljeni zakon (dio Biblije) deuteronomija (grč. splašnjavanje. orobiti. deuce dvojka) šport. svrgnuti s prijestolja detruzorij (lat. 6 kg brašna. fiz. teški vodik. smanjivanje nominalne vrijednosti nekog . dewa. de. deuteros drugi po redu) kem. detur copia sc. devalvatio) bank. nomos zakon) peta knjiga Mojsijeva.) u antičkoj tragediji: "bog iz stroja". grč. kirurška sprava za potiskivanje tijela koja se zadrže u ždrijelu detto (tal. djus (engl. npr. opljačkati devalutacija (tal. stanje kad su za pobjedu potrebna još dva uzastopna boda deus (lat. pathein patiti. prestati oticati.) dvojka u kartama i u kocki. koji nastaje kao posljedica neke prijašnje bolesti deuteropatija (grč. deuteros) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi po redu. deuterij a Deuteronomij (grč. tj. u tenisu: jednak broj bodova. grč.detronizacija detronizacija (lat. iznenadna pomoć. neočekivano posredovanje deuterij (grč. izjednačeno stanje u nekim športskim igrama (npr. skopeo gledam) vidovit čovjek. oxys) kem. tj. theos sanskr.) napuštanje službeno utvrđenog tečaja neke državne novčana jedinice da bi se nakon određenog vremena odredio novi tečaj devalvacija (lat. deuteroskop deuteroza (grč. tj. deuteros. npr.) istoga dana detumescencija (lat. vidovnjak deuteroskopija (grč. dii (lat. pren. fiz. thronos) lišiti prijestolja. detumescere) med. deuteros. sposobnost da se vidi i ono što nije tu (vrsta somnambulizma).) mn. oksid drugog stupnja deuteroni (grč. deuteros. skopeo gledam) drugi vid. svrgavanje (ili: zbacivanje) s prijestolja detronizirati (lat. devaliser) krasti. dus (engl. idući deuterogamija (grč. deuteros drugi po redu) kem. starogrčki kralj u Tesaliji. detrusorium) med. naprijed imenovano. lat. bolest koja nastaje kao posljedica neke druge bolesti deuteroskop (grč. iznenadno posredovanje nekog boga (u teškoj situaciji) čiji je lik pomoću posebne naprave (stroja) bio spuštan na pozornicu. detto. drugi brak deuterokanonske knjige kanonske knjige Svetog pisma drugog ranga koje su tek kasnije primljene u kanon deuteroksid (grč. pathos bol) med. podnositi) med.) neka se dade detur copia čit. ukrasti. deus eks mah ina (lat. splašnjavati. deuteros. protocolli) prav. deuteros.(grč. dewas) bog. dictum) rečeno. 9 kg detto. deuteros) ponavljanje devalizirati (fr. deuteros. deus. kad obje strane imaju jednak broj bodova. popuštanje (ili: prestajanje) oticanja detumescirati (lat. spomenuto. nomia) drugo zakonodavstvo (u odnosu prema nekom prijašnjem) deuteropatičan (grč. popustiti (oteklina) detur (lat. toga istog. kad obje strane imaju "četrdeset" (forty) deuce čit. jezgra teškoga vodika. tj. bogovi deus ex machina čit. to isto. deuteros. usp. trg. znak D deutero. gamos brak) ženidba (ili: udaja) po drugi put. deuteros drugi. tenisu). grč. thronos prijestolje) lišavanje prijestolja. detur kopija (lat. neočekivana sila koja se iznenadno pojav- 279 devalvacija ljuje i rješava poteškoću. spasio se od općeg potopa zajedno sa ženom Pirom deuce čit. de. jedan od helenskih praotaca. detumescere) med. a detto (tal.

tegoban život. ostavljanje u nasljedstvo nekog naslijeđenog prava ili imanja devolucijsko pravo (lat. devergere) nagnuti se. strana mjenica.. šp. ona koja glasi na stranu valutu i koja se treba isplatiti u inozemstvu devocija (lat. uništavanje. smanjiti (ili: smanjivati) vrijednost novcu devanagari (sanskr. de. opustošivanje. jad. vitrum staklo.. udaljiti se devirginacija (lat. trg. izlaganje (ili: prikazivanje) građevine u planu sa svim njezinim dijelovima dever (tur. devolvere svaliti) neku pravnu stvar iznijeti pred viši forum. obrat. izljev. npr. sanskrtsko pismo. načelo. pretvaranje pare u tekućinu devastacija (lat. okolnosti. geslo. smirenost. otvor kroz koji otječe suvišna voda devestitura (lat. umrtvljivanje i vađenje zubne srži (pomoću lokalne anestezije) devitrificirati (lat. teškoće. naginjanje devergirati (lat. ploška deversoar (fr. naginjati se deverika (mad. skrušenost. vrijeme. dever) zool. strm developman (fr. devergentia) nagnutost. opustošenje. jednog odreda vojske. de. revalvacija devalvirati (lat.) "božansko pismo". jus devolutionis) pravo prenošenja nasljedstva po kojem. nevolja. umrtvljivanje. deviare) skrenuti (ili: skretati) s pravog puta. zastavi itd. developpement) razvijanje. potpuno povlačenje nekog novca. devexus) nagnut naprijed. veliko štovanje. . devirginare) oduzimanje (ili: lišavanje) djevičanstva (ili: nevinosti). devisa) lozinka. porculanu sličnu tvar (Reaumurov porculan) devitrifikacija (lat. facere činiti) pretvaranje stakla zagrijavanjem u neku vrstu porculana (Reaumurov porculan) devits (engl. vita život) lišavanje života. de. deviatio) skretanje nekog tijela od svoje putanje ili pravca. događaji puni nevolje deverbativan (lat. deflorirati devitalizacija (lat. licemjerje. željezne dizalice za izvlačenje sidra. danas: pobožnost. opustošenost deveksan (lat. supr. devitalizacija zuba med. facere) pretvoriti staklo putem jakog zagrijavanja u neprozirnu. devolutio svaljivanje) prav. doba. devastatio) pustošenje. devaporatio) fiz. skretanje (ili: otklon) magnetne igle (kod kompasa) na brodu zbog njegovih željeznih masa devijator (fr. davits) pom. 3. de. vrsta šarana. verbum glagol) gram. skretati. potpuna odanost.devalvirati novca. vrijeme) 1. devehere. kos. tj. pokretne brodske dizalice na kojima vise čamci za spašavanje deviza (lat. lišiti djevičanstva (ili: nevinosti). a drugi partner ima pravo samo doživotnog uživanja toga imanja devolutivno sredstvo pravno sredstvo kojim se jedna sporna stvar s nižega suda iznosi pred viši sud devolvirati (lat. devirginare) razdjevičiti. devotio) kod starih Rimljana: žrtvovanje života podzemnim bogovima u znak pokajanja. prijetvorna pobožnost. vitrum. devalere) bank. kratka izreka na grbu. poniznost (devotizam) devolucija (lat. puzavost. ako umre jedan bračni partner. tj. arhit. 2. devir krug. sanskrt devaporacija (lat. devestire) lišavanje čina ili feudalnog prihoda devijacija (lat. jedne armije. cjelokupno imanje pripada djeci. patnja. skrenuti. deversoir) odvod. pogonsko sidro kod zračnih lađa devijirati (lat. muka. koji je izveden od glagola devergencija (lat. deviateur) zrak. razaranje. defloriranje 280 devolvirati devirginirati (lat.

raspakivanje dezaneksija (fr. des-. formacija koja se oblikovala između silurske i karbonske devoracija (lat. desemballage) trg. pun poštovanja. povratiti. Djuerova . zakidati. povraćati. proždiranje devotan (lat. otklanjanje. prevariti u sigurnom očekivanju ili nadi. položiti oružje dezasortirati (fr. prijezirno: prijetvorno pobožan. unijeti razdor. nenaseljen. devomere) med. razočarati dezaproprijacija (fr. devotus) Bogu posvećen ili odan. poricanje. pust . desappointer) lišiti nekoga koristi koja se temeljila na nečemu utvrđenom i sigurnom.) dezanektirati (fr. aggregare pridružiti) raspad. pokoran. desertus) nenastanjen. ne priznavati. desaccorder) izazvati neslogu. desassortir) razdvojiti. odreći. raz-. desengager) raskinuti angažman. smanjiti stalni kadar. desavouer) poricati. desequiper) raspremiti brod dezen = desen dezercija (lat. lat. propuštanje da se učini neki pravni čin. gubljenje ljubavi dezagregacija (fr. zbuniti.ne-. des-. lat. devonski period devonski period geol. desavantager) oštetiti. plaću. poreći. nemilost. zbrku dezavantažirati (fr. dezinsekcija. odricati. devocija Dewarova posuda čit. skrušen. lat. ponizan. izbaciti devon (po engleskoj grofoviji Devonshire) geol. desaffection) nenaklonjenost. a organski svijet raznovrsniji i obilniji nego prije. zakinuti. des. desarmer) razoružati. osobito: ostaviti u nasljedstvo devomirati (lat. lat. osloboditi obveze. glaz. termos-boca (naziv po škotskom kemičaru i fizičaru Jamesu Devvaru 1842—1923) dez. odricanje (ili: napuštanje) vlasništva dezarmiranje (fr. dezodoracija) dezafekcija (fr. žderanje. propuštanje zakonskog roka za podnošenje priziva višem sudu (desertio appellationis) dezertan (lat. npr. desavouer) odricanje. osobito: oduzeti nekome zasluženu nagradu. desertio) voj.. sprječavanje (npr. razdoblje u razvoju Zemljine kore u kojem je transgresija mora trajala veoma dugo. raspuštanje vojske. raz-. prav. brisati vojnika s popisa. vevovere.(fr.ne-. osporavati nešto. napuštanje vojske. ponizan devotizam (lat. termosica. raspustiti vojsku. napraviti nered. activus djelatan) učiniti nešto neaktivnim. pobožan. iskorjenjivanje. pokvariti skladnost dezaktivirati (fr. nepriznavanje dezavuirati (fr. otpustiti dezapoantirati (fr. razdružiti. onesposobiti dezambalaža (fr. desarmer) razoružavanje. razdruživanje.devomirati prenijeti nešto na koga drugog. rasulo. devovere) v. smanjivanje stalnog kadra dezarmirati (fr. des-) predmetak u složenicama koji označava neko uništavanje. desappropriation) otuđivanje vlasništva. v. licemjeran. devoratio) gutanje. smesti. ne priznati svoju vezu s nekom osobom ili radnjom dezekipirati (fr. annectere) ukinuti (ili: prekinuti) aneksiju. des. okrnjiti dezavuiranje (fr. razjedinjavanje dezakordirati (fr.. bijeg iz vojske. annexio) ukidanje (ili: obustavljanje) aneksije (izraz koji su stvorili Francuzi pri 281 dezertan ponovnom zauzimanju Alsace-Lorraine 1919. vulkansko djelovanje bilo vrlo snažno. zavaditi. tj. smiren. odreći se aneksije dezangažirati (fr. rastaviti ono što treba biti zajedno.

dezinficirati (fr. odoratio mirisanje) oduzimanje neugodnog mirisa nečemu.ne-. oslobođenje od kisika. nesnosan. znanost o bolestima žila i spletova dezmotomija (grč. obnova) uništavanje veze. des-.) od zaraznih isparavanja i tvari. uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda i si. lat. inficere zaraziti) čišćenje zraka (ili: tijela. deglacija. ruke itd. = reducirati dezolantan (fr.ne-. inflatio nadimanje) bank. dezodorizirati dezodorizirati (fr. nesebičan. deserteur) bjegunac iz vojske. des-. a ne roba novac). ljut) kem. desistere) odustati. osoba koje taj posao vrši dezinfestacija (fr. oxys oštar. tj. pathein patiti) med. osloboditi od kisika. lat. bol. grč. osobito se upotrebljava za punjenje torpeda dezistirati (lat. pobjeći iz vojske deziderabilan (lat. lat. desmos žila. rezanje žila i spletova dezodorizacija (fr. integrare uspostaviti. desmos žila) med. tome rezanje) med. narušavanje neke cjeline. bol u žilama zglobova dezmitis (grč. grafo) zool. inflacija. izvlačenje (ili: izdvajanje) kisika dezoksidirati (fr. njihovim vezama itd. logia) med. iskren. dezinflacija (fr. razdvajanje. obnoviti) sprava za usit- 282 dezolantan njavanje raznih nežiličastih tvari. ugušivati neugodne i štetne mirise koji se razvijaju zbog kemijskih i bioloških procesa dezoksidacija (fr. pathos patnja. des-. npr. nepristran. des-. algos bol) med. lat. odjeću. kad novac traži robu. stana i dr. raz-. des-. odeur miris. des-. dosadan . inficere zaraziti) osloboditi (ili: očistiti) od zaraznih klica i tvari. grč. smanjivanje količine novca u optjecaju radi sprečavanja povećanja cijena (što se događa kad je na tržištu više novca nego robe. desinteresse) nekoristoljubiv. prestati dezmalgija (grč. okaniti se. lat. upala zglobnih žila dezmografija (grč. lat. dezintegracija atoma fiz. illudere igrati se. oxys) kem. prostodušan dezinjolni barut (fr. logia) znanost o žilama. sindezmologija dezmopatija (grč. lat. raz-. inficere zaraziti) sprava za čišćenje od zaraznih klica i tvari. des-. vojni bjegunac. prebjeg dezertirati (fr. odeur miris) učiniti da nešto izgubi miris. informatio objašnjenje) zlonamjerno pogrešno i lažno obavještavanje dezinsekcija (fr.. desmos veza. desmos žila. deserter) napustiti vojsku. des-. mješavina sumporne i pikrinske kiseline. dezinteresiran (fr. usp. insectum kukac) uništavanje (ili: tamanjenje) škodljivih insekata (osobito po kućama i stanovima) dezintegracija (fr. uništenje iluzije dezinfekcija (fr. reflacija dezinformacija (fr. desmos žila. des. vrlo žalostan. uništavanje zaraznih klica. bol žila i spletova dezmopatologija (grč. lat. opisivanje žila i spletova dezmologija (grč. desiderare željeti) poželjan deziluzija (fr. infestation pustošenje) popravak kvarova. lat. desmos žila. v. zrak. lat. designolles) voj. hig. varati) razočaranje. desolant) vrlo tužan. desmos žila. stan. tj. odjeće. des-.dezerter dezerter (fr. dezorganizacija dezintegrator (fr. integratio uspostava. des-. hig. neutješan. žila. sprava za vrcanje meda (vrcaljka) itd. okuživanje dezinfektor (fr. razbijanje atoma. des-. des-. des.

dvostruko) grč. nego se dijeli broj glasova svake kandidatske liste prvo s 1. zbuniti dežma (mađ. predmetak u složenicama sa značenjem: dva-. zatim sa 2. di-. loše probave dezorganizacija (fr. archo vladam) vlada dvojice. dežurati D'Hondtov sistem čit. dia) grčki prijedlog (po hrvatskom pravopisu dija-) znači: kroz. zbunjen. skrenut s pravoga puta. bez orijentacije dezorijentirati (fr. desorienter) koji se ne može snaći i opredijeliti u nekoj prilici ili u prostoru. u nekom mjestu.za dis dvaput. dešmek) onizak. javlja se i kao di-. dvo-. di-. skrenuti s pravog puta. kefale glava) dvoglav diceras (grč. desorientation) nedostatak (ili: gubljenje) sposobnosti snalaženja i opredjeljivanja u prostoru. rasulo. v. izgubljenost dezorijentiran (fr. poluvladar. nered: potpun preobražaj i poremećaj osjetillnih organa kod nekog čovjeka zbog tzv. dicis causa . itd. med.) dežurni (fr. među. nakaza rođena s dvije glave dicefalan (grč. polugospodar diarhičan (grč. omesti u nekoj prilici. desorienter) omesti u snalaženju u prostoru. di-kefalos) med. archo vladam) član vlade dvojice. liječnike itd. u određenim prilikama. decima deseta) deseti dio priroda koji je kmet davao feudalnom gospodaru. samo radi izgleda. du jour) biti u službi. upravljanje dvojice gospodara. dezsma od lat. diba) teška svilena tkanina protkana zlatom.) radi forme. Dontov izborni sustav kod razmjernog predstavni- 283 dicis gratia štva po kojem se ne dijeli ukupan broj glasača svake liste s ukupnim brojem izaslanika. di. navesti na pogrešan put. za ljubav forme. di-. dovesti u nered. sredstva protiv zatvorenosti. organske veze među sastavnim dijelovima. izgubljen. stihovna stopa od dvaju kratkih slogova: U U dibuk (hebr. di-. npr. des-. obstructum) mn. naveden na pogrešan put. u rastrojstvu dezopstruktivi (fr. duumvirat diba (tur. skretanje s pravog puta. desetina dežmek (tur. u ljudskom tijelu. dvovlašće. suvladar. npr. dioptrija diarh (grč. koji obavlja službu. vršiti službu (osobito se odnosi na časnike. archo vladam) sa dva vladara. jadan..(grč.dezolatan dezolatan (fr. iza. desorganiser) rastrojiti. keras rog) školjkaš iz razdoblja gornje jure. dicis gratia dicis gratia čit. lat. di-brachys) metr. zdepast i nezgrapan čovjek dežurati (fr. dibbug prodrijeti) prema židovskoj tradiciji: oznaka za dušu nekoga giješnika koju progoni zao duh te nalazi sklonište u tijelu nekoga živog čovjeka dicefal (grč. za. rastrojstvo. u. na okrajcima ljuštura ima dva izdanka zavijena poput roga dicis causa čit.(grč. brokat dibrah (grč. preko. obstruere začepiti. pro-. u nekoj prilici. u nekom mjestu. v. pa sa 3. raz-. dicis kauza (lat. koji ima dva gospodara diarhija (grč. desoler) opustošen. desorganisation) poremećaj ili uništavanje žive. dvaput. smeten.) v. unijeti rasulo dezorijentacija (fr. toliko da se kaže. dvostruko dia. du jour) koji je na službi. a za izborne količnike uzima onoliko najvećih rezultata koliko se treba izabrati izaslanika. dyo dva. na. rastrojavanje. vrlo bijedan. te se tako dobiveni rezultati sređuju. rastrojavati. dicis gracija (lat. raskinuti. magnetiziranja dezorgranizirati (fr. tvorac ovog sustava je Belgijanac D'Hondt di. zbunjivanje.

površina didekaedarski (grč. dvadeset. napisan oko 100. poliedar koji ima dvaput po dvanaest površina. poslovica. onaj koji umije dobro predavati didaktika (grč.) izreka. dicere reći. zool. npr. didymos) blizanac didinamičan (grč. dvostruka maternica. diegesis) ret. objasnidbeni. znanost o nastavnim metodama didaskaličan (grč. poučavati. koji izolira. dielektrična konstanta izolatora broj koji pokazuje koliko je puta kapacitet jednog istog kondenzatora veći kad su u njemu oblozi razdvojeni tim izolatorom. didaskein učiti. tj. g. znanost o uređenju i sprovodenju nastave kao sredstva duhovnog razvoja. čvrst sumpor. izdan 1883. supstanca) koja nije samo nevodič elektriciteta (izolator). što ne vrijedi za neke i pojedine. nego kad je izolator zrak. tvar (materija. didymos sa dva muda) med. tobolčar 284 dielektrik didim (grč. a sudjeluje u prostiranju električne sile. klasa u Linneovom biljnom sustavu. osnovno pravilo zaključivanja: što vrijedi za sve.. diktum faktum (lat. edra osnova) geom. ulje. poliedar koji ima dvaput po deset. didymos dvostruk) kem. već sudjeluje kao sredina (međutvar) u prostiranju električne sile. tj. kazivati. delfys maternica) med. dva duža) didinamija (grč. XIV. dvadeset četiri površine Didona mit. alkohol. utemeljiteljica i kraljica Kartage. tj. ne vrijedi ni za sve dictum factum čit. dodeka dvanaest. induktivitet dielektrik (grč. di-.dictum dictum čit. deka deset. elektron) koji ne provodi elektricitet. rijetka zemlja. stari kršćanski spis. di-. opširno izlaganje dielektricitet (grč. književnost koja se ne bavi samo umjetničkom obradom neke teme. elektron jantar) fiz. naprijed spomenuti Didahe (grč. voda . didynamis) mn. s četiri prašnika (dva duža) u jednom hermafroditnom cvijetu didodekaedar (grč. staklo. g. didaktična književnost poučna književnost. parafin. dvomoćne biljke. didaktikos) poučan. hermafroditni cvijet (kod kojega su. di-. didasko poučavam) poučan. autorove bilješke (upute) uz dramski tekst didekaedar (grč. vrijedi i za neke i pojedine. diktum de omni et nulo (lat. dielektrična tijela = dielektrik. tako se i dogodilo dictus čit. didaktikos) umijeće poučavanja. pričanje od početka do kraja. edra osnova) geom. iz njega vidimo kako se živjelo i mislilo u prvim danima kršćanstva didaktičan (grč. konstanta dielektriciteta = dielektrična konstanta dielektričan (grč. di-. didaskalia) mn. elemenata prazeodima i neodima didimitis (grč. na Istoku. objašnjenja. od četiri prašnika. di-. tj. apodiktičan didaskalije (grč.) rečeno — učinjeno. zrak. dielektrična polarizacija električna podjela koju trpi jedan izolator zbog influencije.) log. porculan. spalila se kad ju je ostavio Eneja diegeza (grč. upute. upala jaja didimos (grč. kako je rečeno. di-dynamikos) bot. edra) koji ima dvaput po deset (20) površina didelfis (grč. dictus) imenovani. bot. diktus (lat. didaskein poučavati) stručnjak u poučavanju. dvomoćan. mjesto iz nekog djela dictum de omni et nullo čit. deka. diktum (lat. izlaganja. di-. elektron) fiz. nego iznosi i pouke didaktičar (grč. smjesa kem. di-. spomenuti. didache) "Naučavanje dvanaestorice apostola". dielektrični kapacitet v.

beskrajno mala (infinitezimalna) razlika između uzastopnih vrijednosti neprekidno promjenjive veličine. izvanredna (ili: povlaštena) carina diferencijalni carinski sistem trg. u sposobnostima. neslaganje diferencija (lat. razlika u starosti itd. ugljena i si. iznijet na loš glas difamirati (lat. drva. mat. diffamatio) širenje glasina. burzovni posao (ili: trgovanje državnim vrijednosnicama) pri čemu se vrijednosnice stvarno ne izdaju. deffamare) ozloglasiti. pogrdan difamija (lat. različnost. 2. razlika. razglasiti. individualnih varijacija duševnog života i njihove uzročne zavisnosti diferencijalna sociologija znanost koja proučava oblikovanje društvenih slojeva iz oblikovanja profesija i podjela rada diferencijalna tarifa sustav u obračunavanju naplate prijevoza na željeznicama po kojem. tj. cilj im je pomaganje domaće trgovine (smanjivanje carinskih stavki za domaće trgovce). ozloglasiti. nezasićeni ugljične hidrate sa dvije dvostruke veze između C-atoma dies (lat. klevetanje. diffamare) iznijeti (ili: iznositi) na loš glas. rok. ogovaranje. difamacio civilis (lat. kočnica s dvostrukim djelovanjem diferencijalna psihologija znanost o duši koja se bavi razlikama u duševnim sposobnostima pojedinaca. sustav po kojem se carinske stavke za uvozne i izvozne proizvode za pojedine zemlje u koje se ti artikli uvoze ili iz kojih izvoze različito reguliraju i obračunavaju diferencijalni posao trg. po nejednakim carinskim stavkama. ili olakšavanje odnosno otežavanje uvoza iz određenih država. psihologija individualnih razlika. dio više analize koji uči kako se pronalazi vrijednost diferencijala . naranče) diferencija (lat. dan suđenja. diffamatus) ozloglašen.) "izgubio sam dan" — izreka rimskog cara Tita Flavija Vespazijana (41—81 n.dielektrin dielektrin (grč. elektron) kem. mat.) prav.) trg. manjak. nego se samo prima ili nadoknađuje razlika ukoliko im je vrijednost porasla ili pala diferencijalni račun mat. izvanredne prijevozne stavke diferencijalne carine trg. teh. di-. kad se netko hvali i razmeće kako ima na nešto veće pravo nego netko drugi difamator (lat. deficit. diffamator) klevetnik difamatorski (lat. psihologijom razlika u spolu. e. kod motornih vozila. dies dan) prav. razglašavati difenil tanki impregnirani papir u koji se umata južno voće (npr. psihologijom tipova. diffamare) klevetanje. mješavina sumpora i parafina diem perdidi (lat. spona (veza) između motora — mjenjačke kutije (razvodnika brzine) — i kotača 285 diferencijalni račun diferencijalna kočnica teh. dio za koji je neka veličina veća ili manja od druge. višak. termin difalco čit.. carine koje se za robu iste vrste različito obračunavaju. odbitak od cjelokupnog iznosa difamacija (lat. prijevozne stavke bivaju razmjerno sve manje što je veća udaljenost. oklevetati difamirati (lat. kod prijevoza u masama (žita.) za dan u kojem nije učinio ništa dobro dieni (diolefini) kem. differre razlikovati se) 1. differentia) razlika.). netočan iznos. nesuglasica. difalko (tal. npr. ozloglašavati. diffamatio civilis čit. ogovaranje difamiran (lat. diffamare) klevetnički.

kompozicija za dva glasa diforman (fr. diferencija specifika (lat. prekinuti. pretvaranje jednostavnog glasa u dvoglasnik difundirati (lat. diffidentia) nepovjerenje. skretanje svjetlosti zbog prolaska kroz uzak procijep. poružniti diformitet (fr. prav. uporan. dvolistan . nezgodan. širenje. pronalaženje vrijednosti količnika dviju beskrajno malih veličina ih diferencijala diferencirati (lat. ružan. difficile est satiram non scribere čit. diffusus) rasut. difforme) nagrdan. dvoglasnik. ao. prekinuti parnicu i odložiti je za drugi dan difisija (lat. odvajanje. nakazan. raširiti. raznolik diferentizam (lat. diffundere) izliti. diffissio) kidanje. razvučen. eo. razgrađuje difonij (grč. di-. u svim pravcima odbijena (reflektirana) svjetlost difuzija (lat. raspadanje. rasprostiranje. odlaganje pretresa difizer (fr. treći ton koji se čuje kad istodobno zvuče podjednako jako dva tona različite visine i čija je visina jednaka s razlikom broja titraj a onih dvaju tonova diferencijalno plaćanje isplata razlike pale vrijednosti državnih vrijednosnica ili akcija diferenciranje (lat. ne slagati se difesija (lat. nepriznavanje prisegom nekog djela. differre) fil. mat. potrošiti (novac. mat. fthongos glas) gram. itd. difthera oderana i uštavljena koža) med.diferencijalni ton 286 difuzija difindirati (lat. razgrađivanje difluentan (lat.) diftongiranje (grč. v. di-. determinizam diferirati (lat. dva različita samoglasnika koji su spojeni u jedan slog (npr. differre razlikovati se) v.) teško. di-. diffessio jurata) prav. diffluens) koji se razlijeva. sumnjičavost. dificile est satiram non skribere "teško je ne pisati satiru" (poznata Juvenalova izreka) dificilan (lat. akutna i veoma zarazna bolest koja se odlikuje upalom sluznice dušnika. koji pravi teškoće. imanje) difuzan (lat. pronalaziti diferencijal diferentan (lat. nesklad difrakcija (lat. stvaranje razlika i različitosti iz istovrsnoga. differre) biti različan. nagrditi. differens) različit. raščlanjivanje nečega istovrsnog u raznovrsne dijelove. jogunast. otvor ili pokraj uskog neprozirnog tijela i nastajanje pojava koje se temelje na interferenciji difterija (grč. difterija diftong (grč. neskladan diformirati (fr. nevjerovanje difilan (grč. io. diffuseur) naprava za izvlačenje repinog soka (u proizvodnji šećera) difluencija (lat. strog. di-. sudsko nepriznavanje valjanosti ili originalnosti nekog dokumenta difesijska prisega (lat. prav. razliti. diffindere) kidati. diffractio) fiz. fthongos glas) gram. drukčiji. difuzna svjetlost rasuta svjetlost. v. fyllon list) sa dva lista. miješati se difuzijom. koga je teško zadovoljiti. razlikovati se. nerazmjernost. npr. tvrdoglav difidencija (lat. diffusio) razlijevanje. tj. pod definicija difficile (lat. opširan. differre razlikovati se) razlikovati. mučan. diffessio) nepriznavanje. fone glas) glaz. praviti razliku. difformite) nakaznost. nejednak. diffluere) razlijevanje. difforme) napraviti nakaznim. osobito originalnosti rukopisa ili potpisa differentia specifica čit. ždrijela difteritis med. pretjerana opširnost i razvučenost u govorenju i diferencijalni ton fiz. prekidanje. dificilan čovjek. difficilis) težak. raspada.) log.

dostojanstvenost. peć za zagrijavanje pješčane kupelji. prid. gamos brak) drugi brak. češće. s dvije žene. prav. alkaloid koji se nalazi u pustikari digitalis (lat. digger) kopač. di-. digredi) skretati. digitus prst) način stavljanja prstiju pri sviranju (npr. hex šest. med. naslovima i paragrafima. tj. digitalis) prstni. sredstvo koje pomaže probavi. druga ženidba. sredstva za probavu digerirati (lat. podijeljena po knjigama. probavljati. glossa jezik) knjiga napisana na dva jezika. razdijeliti. digestio) probavljanje.difuzijski postupak pisanju. nj. u govoru). osobina biljaka koje imaju dva tučka. sisavci koji imaju slobodne prste na nogama diglota (grč. međusobno miješanje raznih plinova i tekućina difuzijski postupak način dobivanja soka putem osmoze iz veoma sitnih režnjića repe (uveden 1865. npr. digestibilis) probavljiv digestija (lat. metron) naprava za mjerenje brzine miješanja raznih vrsta plinova digama tj.) mn. pustikara (biljka iz porodice strupnikovica) digitar (lat. poliedar s dvaput po šest. dignitarius) nositelj visokog zvanja. di-. tj. zool. zbirka spisa koja je razdijeljena na pojedine odsjeke. površina.) Papinov lonac. životinje s prstima. digestorium) u kemijskim tvornicama. u proizvodnju šećera) difuziometar (lat. di-. dyo dva. poveća zbirka odlomaka iz spisa starijih rimskih pravnika (Pandekta). digerentia) mn. digerere) razdjeljivati. dignitas) dostojanstvo. astr.) bot. upotrebljava se za liječenje opeklina digestor (lat. visoko zvanje digrama (grč. a koju je priredio car Justinijan digestibilan (lat. parom. gyne žena) bot. laboratorijima itd. gyne) bot. Venere) od Sunca diheksaedar (grč. kem. probaviti. dvostruko "gama" (gamma). digesta) mn. digitalis) kem. probava. tvrdu tvar u zagrijanoj tekućini omekšati i otopiti digesta (lat. na žice) digitalan (lat. di-. udaljavanje od teme (npr. druga udaja diger (engl. fiz. pomaganje izlučivanja gnoja. . di-. koje se često čuje u njihovu govoru) diginičan (grč. koji se tiče prstiju (noge i ruke) digitalin (lat. slovo u najstarijem grčkom alfabetu. parna kuhinja digić podrugljiv naziv za Talijana (prema "digo" — kažem. dvožene biljke. dvanaest. sa dva tučka diginija (grč. čitalo se kao "v" (ime dobilo po tome što je imalo oblik dvostrukog "g") digamija (grč. mn. grč. sredstvo koje pomaže izlučivanje gnoja digestivna mast farm. digerirnoj peći) digestiv (lat. dž digredirati (jat. lj. udaljavati se od teme (osobito u govoru) digresija (lat. osobito kopač zlata u Australiji digerencije (lat. ugled. velikodostojnik digitata (lat. lonac za pripremanje hladetine od kostiju. med. digressio) skretanje.: 287 diheksaedar uređaj za kuhanje koji se zagrijava vrelom vodom ili. tj. diffusio. biljke sa dva tučka (drugi red većeg broja klasa u Linneovom biljnom sustavu) digitacija (lat. tj. gramma slovo) dvostruk znak za jedan glas. digestivus) med. najveća istočna ili zapadna udaljenost unutarnjih planeta (Merkura. edra površina) geom. biglota dignitet (lat. otapanje čvrstog tijela u nekoj tekućini na umjerenoj temperaturi (u tzv. mast pomiješana s terpentinom. autoklav digestorij (lat.

prevedem. gamos brak) bot.i dr. dichotomia. diabole) kleveta. zbijen) teh. šećerna bolest koja je vezana sa znatnim izlučivanjem mokraće koja je. binarni sustav dijadoh (grč. najčešće gust i tamnozelen dijabaza (grč. na. ili ima u sebi šećera (diabetes mellitus). temno režem) podjela na dva dijela. raz-. diabolos klevetnik. dijadoha dijadelfija (grč. a kod proteroginije ženski spolni organi dihotoman (grč. s obje strane. račvast dihotomija (grč. ne propuštati. u.dihogamija 288 dijadoh šećera u mokraći (kod šećerne bolesti) dijabl (fr. metron) med. kao znak vladarskog dostojanstva. prelazak ili preobražaj jedne bolesti u neku drugu. usp. sotona dijablerija (fr.(dia) predmetak u složenicama sa značenjem: kroz. vražji posao dijabolo (grč. dyas dvoje. mineral iz starijeg paleozojskog doba. diabolo) vrsta igre. adelfos brat) mn. diabaino prolazim. diable. za. vračarija. bolesnik koji boluje od šećerne bolesti. diabetes. osobito: nasljednici Aleksandra Velikog (dijadosi) u raznim dijelovima njegove države diheksaedarski. 2. diaballo prebacujem. nosili perzijski kraljevi i grčki carevi. dvojina) mat. dicha dvostruko. u težim oblicima izaziva veliko mršavljenje i malaksalost dijabetičar (grč. ženski ukras za glavu. diabaino prolazim. šećeraš dijabetin (grč. diablerie) 1. ili normalnog sastava (diabetes insipidus). podjela ljudskog biča na dušu i tijelo dihtati (njem. ne u isto vrijeme. bot. Mjesečeva mijena (faza) kod koje se vidi samo polovica njegovog osvijetljenog kruga: psih. med. gaz dijabetes (grč. diadijabaz (grč. diabasis) prolaz. kod proterandrije prije sazrijevaju muški. veličina određena proizvodom dvaju vektora dijadeksa (grč. tj. način oplođivanja kod biljaka pri kojem se spolni organi razvijaju jedni za drugima. pro. dicha dvostruko. ret. preko. klasa) dijadem (grč. diabetes) med. lat. dicht gust. sprava za određivanje količine . temno režem) podijeljen na dvoje. didodekaedar dihogamija (grč. igrokaz u kojem glavnu ulogu imaju vragovi (vrsta misterija) dijabola (grč. prijelaz. biljke s hermafroditnim cvjetovima čiji su prašnici srasli u dva snopića (u Linneovom sustavu XVII. dicha na dva. podjela koja sadrži dva člana. dyas dvojstvo) dijadski sustav brojeva. kruna. diabasis) geol. nasljedstvo. diabolos) vražje djelo. diheksagonalna piramida v. magija. diabolus) vrag. diadochos nasljednik) nasljednik prijestolja. sotonski dijabolizam (grč. dvostruki brak. diabetes) med. vragolija. diadeo vežem oko. diabetes) med. čarolija. diabolos) vražji. Leibnizova najjednostavnija podjela brojeva na klase. optuživanje protivnika s naznačivanjem kazne koja ga očekuje dijaboličan (grč. podjela roda na dvije vrste. biti čvrsto priljubljen dija.. grč. di-. sustav sa samo dvije znamenke (1 i 0). vladarsko dostojanstvo i vlast dijadika (grč. podrijetlom iz Kine. tal. slična igri jo-jo dijada (grč. diadema) plava ili bijela traka oko čela koju su. levuloza koja se upotrebljava kod dijabetičara umjesto šećera dijabetometar (grč. dakle. diadechomai preuzimam) naslijeđe. uza.

diafyein izniknuti) bot.dijadoha dijadoha (grč. međusloj dijafonija (grč. diagignoskein. diafaino prosjajim. dio duge kosti između dviju jabučica. diafoneo) v. dijadeksa dijadoza (grč. dijafanoradiranje fotografsko kopiranje bakroreza itd. diadidomi dijelim) med. diagnostike) med. disonanca. bolest dijafragme dijafragmitis (grč. preznojavanje dijafragma (grč. ali u različitom značenju u jednoj rečenici dijaforetičan (grč. diafragma) med. sredstvo koje pomaže isparavanje kože. prosvijetlim) proziran. diaglyfein izrezati) izduben. orao gledam. metron) fiz. diagnosis) med. nesklad. dijafane slike prozirne slike na staklu. nejednakost. diaglyptein) mn. diagnostikos) liječnik koji umije prepoznati i utvrditi bolesti prema njihovim bitnim oznakama ili simptomima dijagnostički (grč. diafragma. preznojavanje dijaforetik (grč. izrezan. diagignoskein prepoznati) med. prosvijetlim) prozirnost dijafanometar (grč. bot. posebno za ukrašavanje prozora. diaforeo) koji pomaže isparavanje kože. skopeo gledam) med. diaforeo raznosim) med. prepona u sjemenoj čahuri. sprava za mjerenje i određivanje prozirnosti atmosferskog zraka dijafanorama (grč. pren. neslaganje. prozirnom papiru dijafanitet (grč. pupanje. figure izrezane ili izdubene u ploči dijagnosticirati (grč. diakustika dijafonski (grč. med. spor. v. mehaničko kontracepcijsko sredstvo dijafragmalgija (grč.utvrditi kod bolesnika . znanost ili umijeće prepoznavanja i utvrđivanja bolesti dijagnoza (grč. diafero) razlika. nesloga. diagnosis) med. diafonia) prvobitno kod Grka: neslaganje u glasu. opt. izrezbaren dijaglipti (grč. okrugao začetak mladice ili cvijeta biljke: zool. diafaino prosjajim. na posebnom dijafanom. diafoneo) koji se ne slaže u glasu. koji zvuči nejednako dijafora (grč. dijagnostički znaci bitni znaci ili simptomi neke bolesti dijagnostika (grč. algos bol) med. diaftheiro kvarim. diadechomai preuzimam) med. preznojavanje dijaforeza (grč. diafoneo ne slažem se. v. popuštanje ili prestanak neke bolesti dijafan (grč. različnost. diafaino prosjajim. upala dijafragme dijaftoroskop (grč. diaforesis) znojenje. vidim) prozirna slika dijafanoskop (grč. pa postakljeno. disharmonija. oko. pregrada. isparavanje kože. dijafano posuđe stakleno posuđe. pokretni limeni prozorčić (blenda) za otklanjanje rubnih zraka kod velikih dalekozora. 289 dijagnozirati ponavljanje iste riječi. dijagnozirati dijagnostičar (grč. u novoj glazbi pod dijafonijom se pogrešno razumijeva kompozicija za dva glasa dijafonika (grč. diafragma) anat. tj. što je utemeljeno na pouzdanim znacima ili simptomima. prosvijetlim. u neskladu sam. obloženo ili išarano zlatnim listi ima. diagignoskein prepoznati) med. diafaino. ošit. nejednakost. naprava za osvjetljavanje mjehura pomoću električne svjetlosti dijafilm slike koje obrađuju jednu temu te su snimljene uzastopno na filmsku vrpcu kako bi se mogle povezano projicirati dijafiza (grč. geol. ret. diafaino. prepoznavanje i utvrđivanje kod bolesnika neke bolesti po njezinim bitnim oznakama i pojavama dijagnozirati (grč. diaglyptos izrezan. skopeo promatram) uređaj za ispitivanje zagađenosti zraka dijaglifičan (grč. razdioba (ili: razilaženje) hranjivih tvari kroz tijelo.

skica) radi objašnjenja nekog činjeničnog stanja. 2. promjena mišljenja. diagonalis) u smjeru dijagonale. za.. koji je u skladu s tom znanošću. diakuo) fiz. kos.dijagometar znakove i simptome neke bolesti i na osnovi njih samu bolest. savez) 1. lat. diagrafein) vještina izrade skica. dijahoretični organi organi za pražnjenje crijeva dijahoreza (grč. crtež (ili: nacrt. voda za ispiranje usta dijakopa (grč. vrsta rude (bogate željezom). omjera itd. diakrino prepoznajem. dosjetljiv. razlikovan. diagramma) lik ili geometrijski crtež. lat. glaz. diagrafein nacrtati) naprava za mehaničko crtanje perspektive prema prirodi dijagrafija (grč. narječje. kad se umjesto najljepše mi je kaže naj mi je ljepše. figura kojom se više razloga svodi na jedan dijalekt (grč. domišljat . prelamanje zraka dijakliza (grč. diakope rasjeklina. dijagonal vunena tkanina s gustim križićima dijagonalan (grč. dialegesthai razgovarati. prelamanje svjetlosti. statistike. u preko. ret. diaklyzo ispirem) ispiranje usta. vrsta ribe s bodljikavim perajama dijakritičan (grč. diakinema) med. diaklao prelamam) fiz. služi za umekšavanje ili ublaživanje dijahoretičan (grč. uređaj pomoću kojega se pronalazi i utvrđuje sposobnost pojedinih tijela za vođenje elektriciteta dijagonala (grč. diagonios. prijelomni. odrediti prirodu bolesnoga stanja dijagometar (grč. diallage razlika. diagrafein nacrtati. razmicanje. stolica. dijakritički znakovi znakovi na slovima koji označuju njihove posebne glasovne vrijednosti (npr. 2. diakrisis) procjenjivanje. dia kroz. chronos vrijeme) lingv. znakovi za prepoznavanje bolesti dijakriza (grč. vještina skiciranja dijagram (grč. note od pet linija. koji je nastao putem prelamanja dijaklaza (grč. dialektikos) koji odgovara znanosti o mišljenju. razdvajanje kostiju dijaklastičan (grč. juha) flaster od biljnih sokova. metron) fiz. koji pomaže urednu stolicu. razlikujem) koji je utemeljen na prepoznavanju. dužina koja u višekutniku spaja dva nesusjedna vrha. ret. povijest jezika dijakustika (grč. š i s). znanost o prelamanju zvuka dijalaga (grč. kod gnostičara: dva međusobno isprepletena trokuta u kojima je upisano neko mistično ime Boga i koji su im služili kao hamajlija (Salomonovo slovo) dijahilon (grč. dia. npr. med. chylos sok. diachorheo imam proljev) med. svaki lokalni govor koji se razlikuje od službenog i standardnog jezika dijalektičan (grč. pražnjenje crijeva 290 dijalektičan dijakinema (grč. diachoreo) med. grafičko (ili: crtežno) predočivanje nekog stanja. radi zornog predočivanja određenih odnosa. diaklyzo ispirem) med. duboka rana) 1. diagonalis) geom. poprečan dijagraf (grč. plan. grafia) umnožavanje na litografskom kamenu crteža prenesenih na gumirani taft dijagrafika (grč. razlikovanju. dia. diagonia. diaklao prelamam) fiz. di-agein provoditi. prepoznavanje (osobito stupnjeva bolesti) dijakronija (grč. slika rada ili snage. pomirenje. dialektos) filol. presjek. voda za ispiranje usta dijaklizma (grč. vrsta figure u kojoj se u neku smislovnu cjelinu umeću druge riječi.

rov bez dna (veoma dubok) za sprječavanje upada neprijatelja u zaklon dijamantin (fr. grč. filol. znanost o kretanju mišljenja kroz proturječnosti koje se. dialektike) umijeće razgovaranja (bilo s drugima ili sa samim sobom). od grč. dijalitički dalekozor vrsta dalekozora koji uklanja boje. dialektos. najsitnija vrsta tiskarskih slova. dosjetljivost. dialektos. vrata itd. v. bolesno stanje (osobito kod groznice) dijalitički (grč. umijeće znanstvenog raspravljanja. onaj koji je vješt u raspravljanju. dialysis) med. izmjena tekućina. iambos) metr. zlato. akromatičan dalekozor dijaliza (grč. razmak. izložiti neku misao itd. uređaj za mjerenje i ispitivanje dijamagnetizma dijamant (fr. najgušći. magnes. cink. domišljatost. najveća tetiva. u obliku razgovora dijamagnetizam (grč. dijaloški dijalogirati (grč. srebro. a sam odgovara dijalogizirati (grč. logos) filol. diametros) geom. diamant) vunena tkanina s figurama i križićima dijamantna boja mješavina lanenog ulja i grafita. kristaliziran ugljik. tj. magnes magnetni kamen) fiz. dialektikos) dobar govornik. krivulje . di' allelon.. fort. prid. allelon uzajaman) log. dia pomoću. živa. dialyo) koji rastavlja. tisk. dialyo rastavljam. mania strast) pretjerana uporaba dijalekta (narječja) u književnim djelima dijalelon (lat. antimon. figura u kojoj su udruženi pitanje i odgovor: pisac samoga sebe pita i odgovara. dužina koja prolazi kroz središte kruga. fosfor. fil. Sokrat i. od grč. meduvrijeme. najtvrđi. osobito. dijereza i asindeton dijalog (grč. dijamagnetne tvari ili dijamagnetna tijela su: bizmut.dijalektičar dijalektičar (grč. adamas) min. dia kroz. gubljenje ili iscrpljivanje snage. dvostruki jamb. metron) fiz. olovo. itd. literarni umjetnički ob- 291 dijametar lik u antičkoj filozofiji koju su stvorili sofisti. koji uništava. dialogos) lit. dijalela dijalelus (lat. znanost o dijalektima dijalektomanija (grč. fil. ponovno ukidaju dijalektolog (grč. poznavatelj dijalekata dijalektologija (grč. fiz. dialogos) razgovor dviju ili više osoba. razdvajam. diamant.) dijamb (grč. supr. dialeipo ostavljam razmak. koji primjenjuje dijalektičku metodu dijalektika (grč. logia) filol. dialektos narječje. dialegomai) dati nečemu oblik razgovora. dialeimma) prekid. služi za premazivanje željeznih predmeta (ograda. onaj koji ispituje i proučava narječja. smrt. tj. onaj koji se vješto služi dijalektikom. odvajanje kristaloida od koloida putem osmoze. najsjajniji i najskupocjeniji dragi kamen koji se može brusiti samo svojim vlastitim prahom. di-. određivanje pomoću pojma koji se treba odrediti. bakar. tijekom mišljenja. promjer. zaključak u krugu dijalema (grč. svojstvo nekih tvari u obliku prutića da se u magnetnom polju postave svojom dužinom okomito na pravac linija sile (ekvatorijalno). i ret. med. lat. dialegomai) uvoditi na scenu više likova koji razgovaraju dijalogizam (grč. adams. paramagnetizam dijamagnetometar (grč. koji razdvaja. snalažljivost u govoru. tropos diallelos) log. razlučivanje. dialegomai razgovaram. ili drugog pita. definicija u krugu. disputiranja. odvajanje sluzastih tvari kod osmoze. stihovna stopa od četiri sloga: U — U — dijametar (grč. Platon. dia. talij.

potpuno suprotan dijamorfoza (grč. razuman. svakodnevna groznica dijarizam (grč. bot. pyein) med. danas: dnevnik. zagnojavanje. slabo znojenje dijaporeza (grč. dianoia) fil. potpuno. diapneo isparavam) mn. prelomljene kosti dijaplazma (grč. pretvaranje u određen oblik dijanasologija (grč. npr. koji ima dva cvijeta. koji bujno cvjeta (npr. pyesis gnojenje. osobito za kućnu poslugu. sredstva koja pomažu gnojenje dijapijetičan (grč. znanost o podrijetlu i izvoru spoznaje dijanoetičan (grč. umjetnost). diapedao probijem. med. diapneo ishlapim) med. pril. diaplasma) med. oblog. dia. knjiga u koju se unose dnevna zbivanja dijarija (lat. dianassein puniti. biljke sa dva prašnika u jednom hermafroditnom cvijetu. dia lat. npr. izbijem. figura u kojoj se osobito podvrgava ruglu nečija neprilika ili nepriličnost.dijametralan (npr. dijametralno suprotan sasvim. diarium) kod Rimljana: dnevni obrok. zagnojenje) v. kod Francuza: zvučna vilica dijapedeza (grč. procurenje krvi kroz vene dijapente (grč. oblaganje ili mazanje cijelog tijela dijaplegija (grč. dia. kod Grka: oktava. diaria febris) med. diapedesis) med. dianoia mišljenje. posve. dyao unesrećim. gone rađanje) fil. sasvim. proljev dijarij (lat. diametros) pr. koji pomaže stvaranje gnoja. razum. dianoia razum) fil. karanfil) dijapasma (grč. npr. dijanoetične vrline vrline (kod Aristotela) u kojima dolazi do izražaja razum (znanje. pyein) mn. zagnojiti. dijapijema dijaplaza (grč. za razliku od etičkih vrlina kod kojih se razum pojavljuje kao gospodar želja i strasti dijanoja (grč. logia) punjenje životinjskih tijela dijandrija (grč. slika na posebnoj staklenoj ploči koja se pomoću projekcijskog uređaja (skioptikona) prenosi povećana na platno dijareja (grč. dia. pente pet) glaz. voden razumom. plegma udarac) med. tj. diaporesis zabuna. diaplasis) med. dia. blago isparavanje kože. kvinta 292 dijarizam dijapijema (grč. mišljenje. diandria) dvomuževnost. sumnja) neodlučnost. koji pripada promjeru. med. dia. mudrost. dianthes) bot. osobito pluća. elipse) i spaja dvije točke oboda kružnice dijametralan (grč. namještanje uganutog ili prelomljenog uda. sredstva koja izazivaju umjereno znojenje dijapnoja (grč. danas: opseg jednog glasa ili instrumenta. diarrheo protječem) med. pvein) med. dia. skroz. krvavo znojenje. sposobnost mišljenja. positivus) opt. razboritost. sredstva koja pomažu isparavanje kože. pas sav) glaz. opća klonulost. zagnojavanje dijapijeza (grč. upropastim) ret. diapassein posipati između) biljni prašak za posipanje rana dijapazon (grč. morfe oblik) oblikovanje. čir u prsima dijapijetici (grč. dia. mn. dia. maslina (II. neizvjesnost. neodlučnost. probijanje krvi kroz opnu vena. klasa u Linneovom sustavu) dijanoegonija (grč. sumnja (osobito kao retorička figura) dijapozitiv (grč. uzetost dijapnoici (grč.: Pristaje mu kao . pyein gnojiti. kroz pet tonova. značenje dijantus (grč.

diastema razmak. rastavljam) poet. u Novom zavjetu: Zidovi prognani iz Judeje i rasuti po drugim zemljama. metron) naprava za mjerenje udaljenosti. kratak. odrađivanje. spašava. naziv za prijevode četiriju evanđelja. dijashiza dijasirm (grč. dia. diathesis. razdvajanje.dij artroza magaracu sedlo. oi ili ai tessares. ugovor. sa- . v. koji pretvara škrob u šećer 293 dijateza dijastaza (grč. diastasis) kem. protuprirodno razdvajanje kostiju ili hrskavice. praznina. diastema) glaz. evangeličke harmonije dijateza (grč. sastavak zglobova dijas (grč. vještina održavanja života. razdvaja. na staklu (dijapozitivu) u propuštenoj svjetlosti dijasostičan (grč. svojstvo tijela da propuštaju toplinske zrake dijatermazija (grč. s intervalima dijastil (grč. diaspao razvlačim. koji čuva. odvajanje. uređaj. enzim ili ferment nađen u životinjama i biljkama koji djeluje na ugljikohidrate i čini da se škrob pretvara u šećer te znatno pridonosi metabolizmu dijastaza (grč. supr. širi dijastatičan (grč. koji propušta toplinske zrake. gramatici: znak za rastavljanje dijateka (grč. diasozo spasim) med. razdvojim) razdvajanje. prosvjetljavanje zrakama. velika dvorana s mnogo stupova. diaspasma razdvojenje. diaspora) rasipanje. ta tessara četiri) glaz. dia. prikazivanje prozirnih predmeta. degeneriranje biljaka dijastema (grč. adijaterman dijatermanzija (grč. diastello razdvajam. diastasis) razilaženje. diastasis razdvojenost) kem. stylos stup) arhit. osobito Homerove pjesme dijaskopija (grč. rastavljam) koji se rastavlja. u grč. produživanje. udaljenost. razvlači. s međuprostorima. njegovanje i održavanje zdravlja. Stari i Novi zavjet dijaterman (grč. dijasostici sredstva za odražavanje zdravlja i života dijaspazma (grč. razmaka dijastola (grč. kidanje. širenje srca i arterija zbog aktivnog skupljanja srčane muskulature (sistole). dia. čista kvarta. mn. pa i ona digla nogu itd. diastello razdvajam. ismijavanje. osobina tijela da propuštaju toplinske zrake dijatesaron (grč. Hrvati izvan domovine dijastaltičan (grč. rasutost. pauza. diasyrmos) ruganje. rastavljanje dijashizma (grč. interval dijastematičan (grč. glaz. stanka između dva stiha neke pjesme dijaspora (grč. diaskeuastes prerađujem) onaj koji kritički prerađuje neko staro djelo. aterman. koji se rasteže. diasozo spasim) med. rengenskim dijaskopska projekcija opt. Vidjela žaba gdje se konj potkiva. međuprostor. diathermaino progrijem) fiz. dyas) dvojstvo. di-arthron) spajanje zglobova tako da budu sposobni za gibanje. zool. diatithemi) savez. diaspeiro rasipam. dvojnost dijashiza (grč. diastema) razmak. diaskopeo svestrano razmatram) opt. diaschizein kidati) med. fiziol. tzv. thermasia toplina) fiz. sam po sebi. kod starih Grka: dvorana u kojoj su stupovi bili međusobno udaljeni za tri debljine stupa dijastimometar (grč. retorička figura koja se sastoji u pretjeranom umanjivanju. suprotno: hiperbola dijaskeuast (grč. thermaino grijem) fiz. ustrojstvo. diatithemi) raspoređivanje. cijepanje. štiti dijasostika (grč. rastajanje. razbacanost. dia. osobito sloga koji je inače. rastezanje. diaschizein) med. dijartroza (grč. osobito prozirnih slika. bot. npr.

razgovor. med. dijecezno pravo službeno pravo. narodni izaslanik itd. dnevničarski. razdvajanje. npr. dnevničar. diurnus) dnevnih . kućenje) gospodarstvo. diaita lat. u Kat. scala ljestvica) glaz. 294 dijurnist dijereza (grč. pril. paskvila. fil. njegovanje zdravlja. uprava. di-oikeo gospodarim. zabava. dnevnica dijurnist (lat. intervali u dijatonskoj ljestvici nisu jednaki dijatriba (grč. biljke kod kojih jedna stabla nose samo muške. piće. diatomos razdijeljen. razlika između velikoga i malog polutona. diaitetike sc. npr. dnevnice koje prima službenik. diaireo razdvajam. čas šaljivo. bot. svaka mala promjena u tonu. dietarius) v. dies dan) sluga ili službenik koji radi samo za dnevnicu. diaeta način života) med. topola. razdvajanje. a druga samo ženske cvjetove. dijetist dijetarski (lat. danas se upotrebljava samo u crkvenoj upravi (kod katolika: biskupija. korisno za zdravlje. spavanje i odmaranje). rastavljen) mn.dijateze stav. fr. di-iemi. diatomos podijeljen) min. uređenje. raščlanjivanje jednog dvoglasnika (diftonga) na dva samoglasnika. med. oikos) bot. dies dan. diatribe) zanimanje. sjednice narodnih izaslanika dijetetičar (grč. lat. di-. dies dan. vrba i dr. diese) glaz. bolesnička hrana. rastavljanje. od Dioklecijana naziv za 14 glavnih dijelova Rimskog Carstva. osobito krvnih žila dijeta (grč. četvrtina tona. ae u ae. čas ozbiljno. diaitao liječim) umjereno. diaitao liječim) onaj koji uči kako treba čuvati zdravlje. techne) znanost o načinu života korisnom za održanje zdravlja dijetetski (grč. pobornik urednog i umjerenog načina života dijetetika (grč. kritički polemični spis. oikos kuća. pripadnik (ili: član) dijeceze dijecije (grč. osobito: hrana koju u tu svrhu propiše liječnik. ckrvi: svećenik koji služi jutarnju misu dijeza (grč. nadnice. tzv. umjesto stalne plaće. dijetetski propisi propisi kojih se valja pridržavati da bi se očuvalo zdravlje. uredan način života (s obzirom na hranu. koji se može lako dijeliti samo u jednom smjeru: fiziol. diatithesis) med. kod protestanata: župa koja se nalazi pod jednim superintendantom). dieta) mn. dies dan) koji prima dnevnicu. diateino istežem. upravljam) biskup kao upravitelj dijeceze. dom) sa dva doma dijeceza (grč. dijetetska sredstva sredstva korisna za zdravlje dijetist (lat. dnevno dijete (lat. na granici između životinjskog i biljnog carstva (od njihovih ljušturica i nitroglicerina pravi se dinamit) dijatonička skala (grč. sklonost nekoj bolesti. ljestvica u kojoj je niz od 8 tonova podijeljen na 5 cijelih i 2 polustupnja. diairesis) gram. omiljena metoda cinika i stoika po kojoj su izlagali svoja naučavanja. veoma satirično i s grubim pikanterijama dijecan (grč. silikatne alge. dakle. kućim. držati dijetu živjeti jednostavno i umjereno dijetar (lat. "križić" kao znak da se jedna nota povisuje za pola tona dijurna (lat. jednostaničan dijatomeje (grč. diaitao liječim. dispozicija dijateze (grč. di-. mjerodavno pravo biskupa dijecezan (grč. "osnovne bolesti" ili sklonost bolestima dijatoman (grč. dioikesis gospodarstvo. diurna) dnevna plaća ili nagrada.

diktando. u Francuskoj: stupanj plemstva između princa i markiza. dictatum) 1. gitare (ili: bendža). kotyledon udubljenje.chros boja kože. kazivanje u pero. pravednost. govoriti nekome . dvobojan 295 diktirati dikroskop (grč. dikolička pjesma dikordij (grč. dikearhija dikeologija (grč. koji traži poslušnost bez pogovora diktatura (lat. klarinete. odjeljak) poet. di-. koji zapovijeda. prima ono što se govori i ponavlja kad se treba zapisati (služi umjesto stenograma) diktaman (lat. dictio) jezik ili stil nekog pisca. dikyrios dvojak) pravosl.) obrub. bezuvjetni mir koji se mora prihvatiti i potpisati diktirati (lat. 2. archo vladam) vladavina prava. znanost o pravu dikirion (grč. ukras. dichroos. dus. grč. svijećnjak s dvije ukrštene svijeće dikiš (tur. diksilend (engl. logia) pravo. dike) 1. kokkos jezgra) bot. dichroos. nego su podijeljeni na razne cvjetove. dictando)' pisanje po diktatu. vrsta mažurane) diktando (lat. biljke kod kojih se pri klijanju javljaju dva klicina listića dikroizam (grč. pravda. jednospolne biljke koje imaju ili samo muške ili samo ženske spolne organe dikokičan (grč. 2. herceg. govoriti nekome tako da onaj kome se govori to zapisuje. vojvoda. foneo zvučim) uređaj koji. dictionarium) rječnik koji ne sadrži samo pojedine riječi nego i frazeologiju nekog jezika dike (grč. luksuzna laka kola za dame. di-. lat.dik dik (fr. mit. pjesma koja se sastoji od dvije vrste stihova. instrument s dvije žice dikotiledone (grč. chroma boja) u dvije boje. koji ima dvije jezgre. Dike grčka božica pravde i pravedne osvete dikearhija (grč. pravna država. dike. dixieland) džez-orkestar kakav su razvili bijeli glazbenici. mast) dvobojnost. dictare) kazivati u pero. dvostruko mijenjanje boja dikromatičan (grč. naređenje. dvojezgreni dikolon (grč. zadatak napravljen po kazivanju u pero diktat (lat. dictare. dictator) 1. pijavčica) bot. šara diklinije (grč. slično fonografu. dictatura) vlast diktatora. basa (ili: suzafona) i od udaraljki diktafon (lat. dike pravo. pozaune. a sa stražnjim sjedalom za slugu dikcija (lat. kline ležaj. skopeo gledam) instrument za promatranje i utvrđivanje dikroizma kristala itd. bez sjedala za kočijaša. krateo vladam) v. režim koji uspostavlja diktator. rutvica (ljekovita biljka. onaj koji neograničeno vlada. zapovijed diktator (lat. način izražavanja. izražavanje dikcionar (lat. a kojega su birali u izuzetno teškim prilikama za državu: 2. dictamnum) jasenak. u starorimskoj državi: najviši službenik s neograničenom vlašću koja je mogla trajati najviše šest mjeseci. di-. neograničena vlast diktatura proletarijata prema povijesnom materijalizmu: državni oblik vlasti radničke klase (proletarijata) koji ona mora uspostaviti da bi osigurala ukidanje kapitalističke eksploatacije i kapitalizma te ostvarenje komunističkog društva diktirani mir mir koji se sklapa po diktatu drugih sila. chorde žica) glaz. glasovira. 2. sastoji se od trumpete. šav. dux) 1. zadatak rađen po kazivanju u pero. di-. suprotno: despocija dikeokracija (grč. di-. kolon dio. pravo. di. di-. biljke kod kojih se prašnici i tučci ne nalaze u jednom cvijetu. dike. pravda. postelja) bot.

dilogos) koji se može dvojako razumjeti. revnost. log. svijetli trenuci. dragi. dilatorius) koji razvlači. oprati. kaznu diktitis (grč. hitrina. nestručnost. dvosmislen dilogija (grč. gaseći se. površnost diletantsko kazalište kazalište u kojem glume oni kojima gluma nije struka diletirati (tal. diluere) razblažiti. diligentia) brižljivost. trenuci svijesti i prisebnosti kod bolesnika. lijep. otvarač. onaj koji se bavi nekom umjetnošću ili vještinom samo iz ljubavi prema njoj ili radi prikraćivanja vremena (za razliku od umjetnika kao znalca. propisati.) prid. oteže. odlaže dilatorij (lat. rastapanje. poplavljena zemlja. objasniti. voljen. nepovjerenje) diluvij (lat. zapovijedati. bez stručne spreme 296 diluvij diletantizam (tal. dvojba. dilutio) razblaživanje. rasteže. tzv. brižljivo. savjetovati. tj. grč. zavodnik dilema (grč. diluvium spiranje zemlje) poplava. con diligenza čit. npr. ljubimac. rane dilatatoran (lat. sprava za mjerenje volumenskog širenja pojedinih tekućina dilatoran (lat. pažljivost. razvlači dilatometar (lat. stručnjaka). protumačiti dilucija (lat. dilatatorius) koji proširuje. krasan. slavuj) dilogičan (grč. zanosan. dictus) gram. veseliti diligencija (lat. dilatere. diluentia) med. sumnju. onaj koji je u nekoj struci površan. kaz. razdiranje. vrijeme između činova diluencije (lat. sprava za proširivanje. tumačenje dilucidirati (lat. nedoučen. dilucidare) osvijetliti. diktyon mreža) med. dilacerare razderati.) mn. češće: lucida intervala dilucidacija (lat.) glaz. vino vodom. kon diliđenca (tal. marljivost. med. smanjivanje jačine diludij (lat. odugovlači. prav. dilatatio) rastezanje. otopiti. dilettante) prijatelj (ili: ljubitelj) umjetnosti. npr. razbiti (npr. propis (ili: naredba) o odgađanju roka dilber (tur. proširenje srca dilatator (lat. izjavan dilaceracija (lat. diligence) brzina. objašnjenje. proširivanje. zaključak u kojem je prva premisa hipotetičan sud. dvosmislica dilucida intervalla (lat. zatvorena kočija za prijevoz putnika. brza pošta. koji se može proširiti dilatacija (lat. raskomadati) rastrgnuće. upala mrežnice diktivan (lat. s postupnim slabljenjem jačine tona dok se potpuno ne izgubi diluirati (lat. a druga disjunktivan (polilela) diletant (tal. dilemma) neugodan položaj u kojem se nalazi čovjek kad se mora odlučiti između dviju podjednakih mogućnosti.) ptica (papiga. med. širenje. dicere govoriti. pažljivo diližansa (fr. bavljenje nečim iz ljubavi. odgađanje roka dilatabilan (lat. propisivati. brižljivo izbjegavanje površnosti u poslovima. dilucidatio) prav. dilettare) ljubav prema umjetnostima ili vještinama. im. dilogia) dvojako značenje. pruživ. poštanska kočija dilkuša (tur. miljenik. sredstva za razblaživanje diluendo (tal. dilatator) med. dilatio) odugovlačenje. rastopiti.) glaz. potop. . pren.diktitis što treba raditi. a ne profesionalno. dilatabilis) rastegljiv. rasvijetliti. metron) fiz. diludium) odmor pri gladijatorskim borbama. osobito duševnog bolesnika. zbrisati. differre odgoditi. dilettare) zabavljati. raskinuće dilacija (lat. pren. npr. dilatorium) prav.

v. usp. zahvaliti se. diminutor) mat. dyo dva. građanska smrt diminuedno (tal. demisija dimisionar (lat. da bismo to mogli odrediti. diminuere) smanjiti. smanjivati. dimetiri izmjeriti. proračunavanje veličine. smanjivati jačinu tonova) diminuirati (lat. dimissio) smjenjivanje s položaja.) sjevernoamerički novac = deseti dio dolara dimenzija (lat. doba u razvoju Zemljine kore kad su se ledenjaci počeli topiti. suptrahend dimirbaš (tur. ksilol dimijašuša žena koja nosi dimije. npr. koordinatni sustav dimenzioniranje (lat. dimissorium) isprava o otpuštanju. pružanje. osobito onaj koji je izdao premalo sukrivaca (nakon mučenja ovakvi su krivci spaljivani na lomači kao nepopravljivi grješnici) diminutor (lat. otjerati iz službe. dvočlan dimetar (grč. npr. dimensio) izmjeriti presjek. diminuto) u španjolskoj inkviziciji: optuženi za herezu koji nije. sve slabije (tj. stih koji se sastoji od dvije stope ili dva . dimenzionirano drvo drvo za građu. smanjenje. u snazi. dati ostavku dimorfan (grč. meros dio) koji se sastoji od dva dijela. umanjenost. površina dvije. suziti. umanjiti. a linija jednu dimenziju. smanjenost. jedan jampski stih od četiri stope. popuštanje. otpuštanje. zahvaljivanje na službi. postupno tiše. morfe.diluvij alan 297 dimorfija stihovna takta. tri pravca koji se sijeku pod pravim kutom: dužina. širina i visina (ili dubina). smjenjivanju dimitirati (lat. di-. odbijanje od svote. umanjivanje. zatucana. zamišljene ravne linije pomoću kojih se prostiranje nekog tijela i njegovih granica (površine. poplavljen. oblik) koji ima dva oblika. prostiranje. umanjenje. umanjitelj. di-. diluvijalni minerali minerali koji su nastali zbog posljednjih velikih promjena u Zemljinoj kori koje su nastale kao posljedica poplave. dimensio) mjerenje. a koje je neposredno prethodilo današnjem dobu diluvijalan (lat. tijelo ima tri dimenzije (ono je trodimenzionalno). diluvijalno tlo tlo poplavljenog zemljišta. dobro dimenzionirani zidovi zidovi čija je jačina dobro proračunana. diluvialis) potopni. dimensio) mjerenje. pračovjek dimaher (grč. jačini) diminuto (šp. jačine. usp. di-. dimorfne biljke biljke čiji se cvjetovi javljaju u dva oblika. diminucio kapitis (lat. nemoderna muslimanka) dimije (tur. prema teoriji relativiteta. diminutio) smanjivanje. otapalo za kaučuk i lak.) prav. dimorfizam dimorfija v. machaira mač) gladijator koji u borbi ima dva mača ili mač i bodež dime čit. metron) metr. dva člana. kvaternarij dimetilbenzol kem. skratiti. po mišljenju inkvizitora. ostavka. popustiti (npr. diminutio capitis čit. umanjenje. potrebne su nam tri dimenzije. sve priznao.) glaz. smanjenje. dimittere) otpustiti. ili nekog dijela prostora koji predočavamo kao prazan. dimorfizam geol. pren. mogu određivati i mjeriti. trg. dimissionarius) onaj koji daje ostavku na zvanje ili položaj dimisorij (lat. građa dimeran (grč. dajm (engl. demirbaš) imovina dimisija (lat. linije). dimi) vrlo široke hlače istočnjačkog kroja (za muškarce i žene) diminucija (lat. presjeka dimenzionirati (lat. četvrta dimenzija je "vrijeme". diluvijalni čovjek pretpovijesni čovjek. dvoobličan.

1833—1896) dinamizam (grč. pješčani sprud dinametar (grč. dinamometrijski dinamozoizam (grč. potencija dinamistika (grč. pomiješa s prahom slabo pečenog drvenog ugljena. preobražavanje ruda u velikim dubinama kamene ' kore (pod utjecajem visoke temperature. proizvode djelovanje i upravljaju njime u bilo kojem obliku. koji ima svoju snagu. dynamis) sila. crne oči. fiz. mješavina se tada zove celulozni dinamit (izumitelj švedski kemičar Alfred Nobel. dynamis. metron mjera) fiz. dynamis) pristaša dinamistike dinamična geologija v. min. mješavina koja se sastoji od 75% ni- 298 dinaroid troglicerina i 25% nekoga drugog. i pored istog sastava. grafo pišem) pokazivač sile. dynamike) 1. dynamis sila. pojavljivati u bitno različitim kristalnim oblicima. demos narod. temelji se na pučkom govoru. supr. često kukast nos dinaroid čovjek nalik na dinarida . energija koja djeluje). naučavanje o snazi obdarenoj sviješću i voljom dinarid (naziv prema planini Dinari) tip ljudske rase sa sljedećim karakteristikama: visok rast. snaga. naprava (obično s oprugom) za mjerenje sila dinamometrija (grč. stvarnosti) mogućnost. tamna kosa. metron) opt. sposobnost. kratka glava. obično s infuzorijskom ili dijatomejskom zemljom. dynamis. koji slobodno djeluje. logia) znanost o pojedinim prirodnim silama dinamometamorfoza (grč. umjesto s infuzorijskom zemljom. instrument za mjerenje snage povećavanja teleskopa dinamičan (grč. pješčani brežuljak. sile koje djeluju (ili sila. koji je stalno u pokretu. preanimizam dinamo (grč. mjera kojom se označuje jačina izvođenja dinamis (grč. dimorfija dimotiki (grč. koji proizvodi snagu dinamograf (grč. svojstvo nekih tijela da se mogu. dynamis sila. znanost o silama i o gibanjima koja te sile proizvode (dio mehanike). dynamis. dynamis) koji se temelji na dinamici. ako se. a visok po nekoliko metara. koji djeluje vlastitom unutarnjom i živom silom. dynamis. dynamis sila. (u Aristotelovoj filozofiji nasuprot energiji. dug po nekoliko stotina. dynamis sila) v. glaz. sposoban. dynamis sila. puk) varijanta novogrčkog književnog jezika. di-. dynamis) stroj za proizvodnju električne struje mehaničkim radom. kokoš i pijetao. dynamis) naučavanje koje tvar i pojave u prirodi izvodi iz sila prirode dinamit (grč. din (grč. dynamis sila) fiz. mjerenje sila. dinamo dinamoelektrični stroj v.dimorfizam dimorfizam (grč. prid. ali neeksplozivnog tijela. elastičnog. geodinamika dinamika (grč. genos podrijetlo) fiz. biol. 2. tlaka i vode) u nove rude dinamometar (grč. koji ima jako djelovanje. javljanje dvaju različitih oblika kod živih bića. din) geol. metria) fiz. npr. morfe oblik) dvoobličnost. jedinica sile u apsolutnom sustavu mjera: sila koja masi od lg daje ubrzanje od 1 cm u 1 sek. dynamis sila) eksploziv. okretanjem vodiča kroz magnetno polje dinamo-stroj v. naprava za automatsko bilježenje upotrijebljene sile dinamologija (grč. dinamo dinamogen (grč. dina (kelt. statičan dinamičar (grč. zoon živo biće) fil. metamorfosis) geol.

onaj koji prezire svijet. služi za unutarnje oblaganje peći s visokim temperaturama dinast (grč. strašan. šesnaest. s malom primjesom vapna. pristaše kršćanske sljedbe koja je smatrala da su u Kristu bile dvije prirode. di-. dajning-kar (engl. syz bez) bezvjerac. gozba dine (kelt. dyo dva. diinsten) pržiti jelo na poseban način. dajningrum (engl. gospodar. brjegovi od živog pijeska koje nanosi vjetar. komarča. svečan otmjen ručak. okto osam. Aziji (403—323 pr. e. da je Aleksandra Velikog (kad ga je ovaj posjetio i rekao mu da kaže jednu želju) zamolio da mu se skloni sa sunca. božanska i ljudska. ateist Dio (tal. tj. sin Aresov. strašan. kralj Trakije. Dioklecijanova palača ljetnikovac u obliku rimskog tabora koji je Dioklecijan izgradio nedaleko od svog rodnog mjesta Salone (Solina) — zametak današnjeg Splita dioktaedar (grč. dynastes vladar) odanost vladaru. mali čamac za jedrenje dingo (austral.) kola za ručanje. moć) vladarska loza. prud dingi (engl. podrijetlom Dalmatinac (3. strašan. Deus) Bog. sredstva protiv vrtoglavice. deinos užasan. sipine. moavke dinkohotizam (šp. med. usp. pržina. dynasteia vlast. glavni obrok. avanturama dinofonitet (grč.) divlji ili poludivlji australski pas dinici (grč. dyo. dynastes) koji pripada nekoj vladarskoj lozi. nazvan "Pas".) 1. din vjera. nije priznavao postojeće zakone i bio je prototip ciničnog filozofa. per Dio! (tal. točnije: antidinici dinigla podlanica. n. sauros gušter) zool. Diogenes "onaj koji vodi podrijetlo od Zeusa") filozof iz Sinope u M. današnje značenje: večera) 2. pijesci. prid. divovski pretpotopni gmaz (dugačak do 30 m) čiji kostur pokazuje karakteristike ptice i sisavca 299 Diomed dinoterij (grč. deinos. deinos užasan. dynamai mogu. bezbožnik. koji je pristaša neke vladarske loze. dining-room čit. dioktaedarski diolen naziv za sintetičke tkanine Diomed 1. Dio. privrženost dinastiji dine (fr. fone glas) lingv. dingey) šport. Sokratov pojam autarkije podigao je do askeze koja odbacujući svaku životnu udobnost traži krajnje odricanje želja. ornis ptica) v. mizantrop Dioklecijan rimski car. pirjati dinsuz (tur. u srednjem vijeku: posjednik viteškog imanja. jačina glasa dinosaur (grč. bio je veoma okrutan (svoje je kobile hra- . pren.diner ručak. lovrata (vrsta ribe) dining-car čit. n.dinas-cigle dinas-cigle na vatru veoma otporno kamenje od čistog kvarca. vlastelin dinastičan (grč. odnosno vladajućem domu. jak. dynastes) vladar. dinastije dinastija (grč. Don Quijote) sklonost pustolovinama. i 4. dinos vrtoglavica) mn. therion zvijer) vrsta pretpotopnog divovskog rilaša dinstati (njem. trioda diofiziti (grč. edra osnova) geol. suprotno: monofiziti Diogen (grč. st. o njemu se priča da je stanovao u bačvi.. lat. mn. anodos uspon) u radio-tehnici cijev sa dva elementa. poliedar s dvaput po osam. niz vladara iz iste loze dinastizam (grč.). da je u podne po Ateni svijećom tražio 'ljude" itd.). deinos silan.) blagovaonica dinirati (grč. dinghy. e. površina.) zaboga! dioda (grč. fysis priroda) mn. željeznog oksida i ilovače.

g. izumio Daguerre 1822. 2. jačina leće čija je žarišna udaljenost jedan metar. di-.. određuje diorit vrsta kamena vulkanskog podrijetla diorizam (grč. orao gledam. st. bakanalije dionizijska era računanje vremena od Kristovog rođenja koje je uveo Dionizije Mali (Dionisus Exiguus). teol. osmoza diostoza (grč. mješavina pikrinske kiseline.. sprava za viziranje. a drugi predmetu koji treba vizirati dioptričan (grč. nerazdvojni prijatelji diosmoza (grč. vidim) opt. Krist se rodio 754. g. prema njemu. okrugla slika na prozirnom materijalu koja pomoću umjetnog osvjetljavanja pokazuje promjenjive svjetlosne tonove (dnevne i večernje pejzaže) ili tonove boja (zima. diorizo ograničavam. ispravljanje uganutih ili iskrivljenih udova Dioskuri (grč. diorysso potkopavam) ekspolozivni prah. dia-. razlikujem) koji objašnjava. nakon povratka iz rata bio je prognan iz vlastite kuće te se preselio na zapad i osnovao nekoliko novih gradova (i Primošten zovu "Diomedov otok") Diomeje staroatenske svetkovine u čast Herakla (naziv po atenskom heroju Diomu. 2. dioptrikos) koji spada u dioptriju. svladao ga je Heraklo i dao ga za hranu tim kobilama. med. salitre i sumpora dioristički (grč. Dionysia) mn. pomicanje kostiju dioteleti (grč. izraz kojim Nietzsche naziva element pun snage i strastvenosti u životu i volji. pristaše naučavanja o dvije prirode i .20 m dioptrika (grč. sin Tidejev. orao gledam) opt. tumači. thelo hoću) mn. Kastor i Polideur (Poluks). drvenog ugljena. dioreksin (grč. piljevine. određivanje pojma diortotičan (grč. di-orao gledam kroz) prozirna slika. tiskanje) fiz. starogrčke svetkovine u slavu boga Dioniza. Dionysos) fil. činile su ih pretežito orgijanja i pijančevanja. prijatelj muza. odredba) fil. di-. Heraklovu ljubimcu) Diona mit. znanstvenik iz VI. Dioniz (grč. osobito na uređajima za mjerenje. anaklastika diorama (grč. starogrčki bog vina i vinogradarstva. sa Zeusom rodila Afroditu. dioptron sve kroz što se vidi) opt. nimfa. dia kroz. diorismos ograničavanje. bujno zelenilo). otkriven 1684. pren. dyo. od kojih je jedan okrenut oku onoga koji vizira. Dionysos) mit. Dios-kuri sinovi Zeusovi) mit. leća jačine 5 dioptrija ima žarišnu udaljenost 0. jedan od najvećih junaka pod Trojom. od osnivanja Rima dionizijski (grč. dia. suprotno: apolonijski diopter (grč. odvajam. Bakho dionizije (grč. dotjerivanje) diortoza (grč. namještanje. jedinica za mjerenje jačine leće (jačina leće = recipročna vrijednost žarišne udaljenosti). diorthosis uređivanje) popravljanje. sastoji se od dva dijela. blizanci. koji služi za ispravljanje (ili: namještanje. četvrti Saturnov unutarnji satelit.Diomeje nio ljudskim mesom). ponekad s likovima u pokretu. osteon kost) med. diorthoo ispravljam) koji ispravlja. osmos guranje. znanost o prelamanju svjetlosnih zraka kroz vodu. poboljšavanje. staklo i dr. kći Urana i Geje. dioptrične boje boje koje nastaju zbog prelamanja svjetlosti dioptričko ravnalo mesingano ravnalo koje ima dvije tanke metalne pločice s prorezima kroz koje se gleda (zastarjeli geodetski instrument za određivanje pravca na stolu za mjerenje) 300 dioteleti dioptrija (grč. v.

tj. državnički. ponašati se oprezno. umijeće u javnom i taj- 301 diplosija nom vođenju pregovora između pojedinih vlada diplomat (grč. diploma) poveljno. diploma) položiti posljednji i završni ispit na visokoj školi. diploma) osoba koja u međunarodnim odnosima predstavlja neku suverenu državu. dvostruko viđenje nekog predmeta. oprezno. uglađeno. vremena kad su izdane itd. diploma) formalno posredovanje u međusobnim odnosima između civiliziranih država. odlikovanje. osobito na fakultetu sveučilišta diplosija (grč. pyrriche) metr. diplasios dvostruk) udvostručenje. unutarnja stanična masa lišća i plodnice diploma (grč. ops. s dvije klavijature koje stoje jedna prema drugoj diplazijazam (grč. pren. dokos greda) izumrli golemi gušter iz skupine dinosaura. diple) kritički znak u obliku položenog velikog slova ipsilona za označavanje pogrešnog načina čitanja. osobito ona kojom se daju dostojanstva. pren. di-. dvostruki pirih. kao i sumnjivih mjesta u pjesničkim djelima. ali se tijelo ispod pupka udvostručuje. osobito na visokim školama diplomacija (grč. slobode. diploma) održavati vezu sa stranim vladama. pyge stražnjica) dvojna nakaza koja ima jednu glavu i jedan prsni koš. službeni organi koji se bave tim poslom. diplasis dvostruk) glaz. diplomatsko tijelo diplomiran (grč. znanost o poveljama. oslobođenju ili pomilovanju. što se temelji ili dokazuje na osnovi povelja. povelja kojom se ukazuje počast. na uglađen način skrivati svoje mišljenje i namjeru. bot. utvrđivanja njihove izvornosti. diploma) zbirka povelja diplomatski (grč. monoteleti dipetalan (grč. diploo. diploma) poznavatelj i znalac u čitanju i tumačenju starih povelja diplomatika (grč. imao je dugačak vrat i rep te je živio na kopnu i u vodi diploja (grč. svjedodžba o položenom ispitu. opos oko) med. kako bi se 'glumac upozorio da ne pogriješi u interpretiranju diplodok (diploos dvostruk. stihovna stopa od četiri kratka sloga: U U U U diplazija (grč. povlastice. diplon) fiziol. dokumentirano. diplomatski zbor (fr. pren. originalnosti. usp. povelju o imenovanju na neki položaj ili neko zvanje diplomirati (grč. oprezan i sumnjičav čovjek diplomatičar (grč. izaslanički.. djelovati kao diplomat. diplos dvostruk. di-. umijeće čitanja i pravilnog tumačenja starih povelja. petalon list) bot. diploma) koji je dobio pisanu potvrdu o nekoj počasti. diploo. dvostruki pianoforte. mudro i uglađeno diplomatrij (grč. svjedodžbu o položenom završnom ispitu. povelja o imenovanju. diploma) pomoćna povijesna znanost. osobito kod kostiju lubanje. mudro.. ambasadorski. pregovarati sa stranim vladama. osobito u drami. stanični sloj između dviju tankih koštanih ploča. što se tiče pregovora i veza između država. sa dva lista. načela i pravila koja vrijede u tom pogledu. podvostručenje diple (grč. prava itd. sa dva cvjetna listića dipigus (grč. s mnogo takta. diploma) povelja. ponekad = diplomacija diplomatizirati (grč. di-. tako da nakaza ima dvije stražnjice i dva para nogu dipirih (grč.dipetalan dvije volje u Isusu Kristu. što spada u poslove jednog izaslanika u stranoj državi. ditopsija . voditi pregovore. corps diplomatique) svi predstavnici stranih država akreditiranih kod neke vlade.

vrhovno upravno ili nadzorno tijelo u nekom poduzeću. v. zool. di-. directio) uprava. dvostopni dipodija (grč. pokućstvu i dr. bolest žeđi dipsetičan (grč.) dipterologija (grč. direbus (grč. directorium) vrhovna uprava. koja se tada pojavila i imala klasicističko-antički karakter direktor (lat. ali tako da se na njoj razlikuju dva lica dipsakus (grč. direktoar direktorijalni (lat. zvanje i djelokrug ravnatelja direktorij (lat. dipteros dipteri (grč. smjer rada. dvokrilci. per direktum (lat. directorialis) koji dolazi od direktora ili direktorija (npr. Dirndl djevojčica) ženska haljina u stilu tirolske nošnje. logia) zool. voj. znanost o dvokrilcima dipteron arhit. directoire) upravno vijeće. npr. cijelo razdoblje dok je ta vlast trajala.. osnovana 22. directiva) uputa. v. rebus stvar) rebus koji ima dvostruko rješenje 302 diribitor direkcija (lat. dvostruka stopa. riječ koja ima samo dva padeža dirandl (njem.. koji je u izravnoj liniji. pravilo o držanju u nekoj stvari. umj. po imenu američke tvrtke Du Pont de Nemours) sintetički kaučuk diprosop(us) (grč. koji voli piti.) uređaj koji se sastoji od dvaju nasuprot postavljenih jednakih električnih naboja dipren (fr. dipsa. XI.) pravim putem. pus. dipteralni hram. IX 1795. dupren. podos stopa) metr.. kod starih kršćana: popis rođenih. directus) izravan. sijamski blizanci) dipodan (grč. od dviju stopa. putanje jednog zrna direkcional (lat. strast za pićem. pteron krilo. ustanove i dr. smjernica. dat. res. sizigija dipol (grč. indirektni porezi posredni porezi. obadi. uputa za rad (u obliku naredbe) direktoar (fr. spajanje dviju metričkih stopa u osnovni metar ili takt jednog stiha. dipsakos) med. diribere brojiti glasove) brojač glasova . moda u načinu odijevanja. insekti sa dva neobrasla krila (muhe. per directum čit.) žiroskopski uređaj koji pokazuje smjer letenja u zrakoplovima kad zbog manevriranja magnetni kompas ne radi točno direkt (directus izravan) šport. 1799. direktni porezi neposredni porezi. neposredan. di-. koji izaziva žeđ dipsodičan (grč. od proizvođača direktiva (lat. pijaničko ludilo dipteralni hram arhit. director) ravnatelj. npr. ptito padam) gram. dipsao žednim) koji žedni. propis. na dvije ploče ili dva platna. direktorij. bez posrednika. vrhovno upravno i nadzorno vijeće nekog poduzeća. dipsao) v. a svrgnuta 9. di-. diploos. slika u dva dijela. dipsetičan dipsomanija (grč. npr. krštenih. dipteron diptih (grč. di-. dyo dva. komarči i dr. s dvije stope. na živežne namirnice itd. di-. pteron krilo) arhit. dipteros dipteros (grč. direkcijska linija voj. hram ograđen sa dva reda stupova. u boksu: udarac ispruženom rukom tako da ruka pođe najkraćim putem u smjeru protivnikova tijela direktan (lat. dipsa žeđ. porez na prihod. direktna. direktorijalno rješenje) diribitor (lat. trgovina kupovanje robe iz prve ruke. diptychon dvostruko presavinuto) dvostruka ploča na sklapanje. mania) med. di-pteron krilo) mn.diplosomija diplosomija (grč. soma tijelo) rađanje dvostrukih nakaza (npr. umrlih itd. prosopon lice) nakaza s dvije sljubljenje glave... zavoda. koji radi bez okolišanja. upravitelj. slika koja se može sklapati diptoton (grč. društvu i si. v. u Francuskoj revoluciji: najviša upravna vlast. di-pus) metr. smjer linije.

razlika između boljeg i lošijeg novca. disciplina arcana čit. odgovara hrvatskom nedis. neugodnost ili teškoća (u mnogim. crkveni). nastavna metoda. dis glaz. razvesti. nastava. disceptare) raspravljati. razdvajanje. okrutna žena tebanskoga kralja Lika. ipak se bog Dioniz smilovao na nju te je pretvori ujedan izvor kraj Tebe (Dirkino vrelo).) tajna znanost. disceptator) presuditelj.dirigent dirigent (lat. razdvajanje. držati u stezi.) po tonskoj ljestvici. na štetu lošijeg. disaccordare) ne slagati se. poništiti dirinčiti (perz. dirigere) upravljati. laktoza) 303 disciplinirati disakordirati (tal. tj. od jednog tona do drugog dirižabl (fr. dys ne. znanstvena grana. dirigens) ravnatelj. u redu. broj koji nam pokazuje koliko se jedinica u srebru manje plaća za jednu jedinicu u zlatu (npr. barys težak) naziv za pojave u organizmu koje uzrokuje smanjenje atmosferskog tlaka disborso čit. znanost. debatirati discernirati (lat. disciplinabilis) sposoban da se pouči ili dovede u red. predmetak koji odgovara našem raz. predmetak kojim se označuje loše stanje. vojni. discessio) odlazak. alla diritta (tal. u strogoći. raz. obavljati teške poslove diritta (tal. proboj Dis (lat.) trg. grčki Pluton.) stega. u pomorskom pravu: poslovođa brodskog društva dirigirati (lat. upućivati. maltoza. tj. prepreke za brak dirimirati (lat. onaj koji ravna izvođenjem glazbenog djela. raspravljanje o pitanju koje još nije izvedeno načisto.50 kn u srebru. upravljač. znanstveni predmet. ne suglašavati se. trošak disceptacija (lat. uredba o tajnama disciplinabilan (lat. u mnogim složenicama: dvaput. debata disceptator (lat. disagio) trg. pril. disciplina arkana (lat. dys) 3. diruptio) probijanje. razvod braka discidij (lat. red. glaz. glaz. dirimere) rastaviti. poredak (školski. ukinuti. tonska ljestvica. dis) 1.) glaz.) šećeri sastavljeni od dvije molekule monosaharida (saharoza. postupno. dives bogat) starorimski bog podzemlja. razvod braka disciplina (lat. mučila kraljevu nećakinju Antipu sve dok je sinovi (Amfion i Zet) ne spasiše privezavši Dirku za rogove bijesnoga bika. poluton koji se nalazi između tonova d i e dis. spoznavati discesija (lat. rukovoditi. disciplinirane trupe dobro uvježbani i na red naviknuti vojnici . disborzo (tal.(lat. dirupcija (lat. derendž na muci) kulučiti. a po jednoj zlatnoj kuni 0. predujam. teol. onda je disaža po zlatniku 0. disciplina) naviknuti (ili: navikavati) na stegu. smetnja. dirimentia) prav. dvostruko dis. razlozi za razvod braka. pretresati. discidium) raskidanje. tj. osobito medicinskim izrazima).(grč. sudac u sporu disceptirati (lat. uviđati. ravnati izvođenjem glazbenog djela dirimencije (lat. razlikovati. rukovoditelj. dis) 2. znanstvena struka. ne zvučati skladno disaža (tal.(grč. dirieable) aerostat s motorom za pokretanje i uređajima za upravljanje Dirka mit.te označuje razilaženje. na red. odvajanje. koji se može nečemu naučiti disciplinirati (lat.025 kn) disbarizam (grč. discernere) odvajati. izdatak.50 kn. raspoznavati. disceptatio) rasprava. ako je zlatnik 19. suprotnost uopće disaharidi (grč.

podnositelj disertacije sveučilištu disesteza (grč. stegovni. dvostruko prelamanje zraka disdijapazon (lat. širenje) nekog glasa. osjećaj) psih. dys. neistinitost. genos rod. disekcija disektor (lat. disgregatio) raspadanje. tupoglavost disfagija (grč. disseminare) rasijati. teškoće i jaki bolovi pri gutanju disfazija (grč. disgenika (grč. npr. bolestan sastav krvi. dys-. očituje se u zahtijevanju posebnih jela. independenti. octa. ne toliko po naučavanju koliko po ustrojstvu i obredima. disgregacija (lat. disertator disertator (lat.) diserirati (lat. fasis izreka. reda. dys.) otkrivač. dissertatio) znanstvena rasprava. dia. nesporazum. čest naziv za američke umjetne satelite disdijaklastičan (grč. pas sav) glaz. smetnja okusa. dissector) onaj koji vrši disekciju disemija (grč. dissenter) "onaj koji drukčije misli". nakaza disforija (grč. nakaznost. raščlanjivanje (ili: otvaranje) leša disektacija (lat. kao prezbiterijanci. dissentio) razlika (ili: razilaženje) u mišljenju. lat.disciplinski disciplinski (lat. razvod. dys-. koji pokazuje dvostruko prelamanje zraka disdijaklaza (grč. dis-. figuratio) unakažavanje. raspadanje krvi diseminacija (lat. diaklao prelamam) opt. dike pravda) nepravednost. nagrđivanje. nonkonformisti i dr. disserere) v. nagrdenje. rasipati. nesloga disenter (eng. diskoverer (engl. raz. dis-. smetnje pri djelovanju nekog tjelesnog organa. dys-. izumitelj. teško gutanje hrane. geuo kušam. soli itd. isp. neraspoloženje. dissectio) rezanje nekog tijela. funkcija) med. dissecare) v. rasijavanje sjemena živih bića po zraku. kvekeri. haima krv) med. pren. femi kažem) psih. pronositi glas. rasijavati. raznositi. dis. disciplinski postupak istraga pretpostavljene vlasti protiv službenika zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti i određivanje disciplinske kazne discoverer čit. isp. dis-.ne-. rasprostirati. vijesti diseminirati (lat. raspad na sastojke . razmimoilaženje s pravnim shvaćanjima disecirati (lat. disseminatio) sijanje. neosjetljivost. metodisti.ne-. baptisti. osobito: širiti lažno naučavanje disencija (lat. smetnja u govoru zbog nesposobnosti pronalaženja odgovarajućih riječi za predodžbe disfiguracija (lat. kvarenje oblika. suprotno: eugenika disgeusija (grč.ne-. dys-. disertirati disertacija (lat. heretik (ovako se na- 304 disgregacija zivaju u Engleskoj pristaše svih protestantskih Crkava koji su se. dissecare) razrezivati. dissertator) pisac znanstvene rasprave. dvs-. dys.ne-. raščlanjivati rezanjem disekcija (lat. osobito ona koja se podnosi sveučilištu radi habilitacije ili dobivanja doktorske titule (inauguralna disertacija) disertant (lat. interval od dvije oktave disdikija (grč. euforija) med. nepovjerenje u sebe disfunkcija (grč. podrijetlo) rađanje duševno i tjelesno zaostale djece. aisthesis osjet. okusim) med. grč. unakaženje. dissertare raspravljati) v. odvojili od državne. episkopalne Crkve. diaklao prelamam) opt. dys. disciplina) koji se tiče stege. rasprostiranje (ili: raznošenje. disciplinska vlast pravo da se potčinjeni silom i strogošću natjeraju na obavljanje dužnosti. fagein jesti) med.

dissidentia) rascijep. onaj koji se razilazi u mišljenju. dissimilaritas) nesličnost. dissimilis) ne biti sličan. razjednačavanje. dissimulare) kriti. dissimilatio) gram. dissimulator) onaj koji nešto taji ili krije. razvesti disjunkcija (lat. dis-. odijeliti. razgradivanje organske hrane u listu.) glaz. grč. hydor voda) med. disjunktivni pojmovi oni koji su po svom opsegu odvojeni jedan od drugog. ne slagati se. heretik disidij (lat. općenitijem pojmu. katabolizam. dima. razasut disjungirati (lat. razvod. koji remeti suglasnost disharmonija (lat. isključenje. raspadanje žive supstance. dys-. rastaviti. kakofonija). syllabe slog) gram. neusiljeno. s pojmovima koji se međusobno isključuju (npr. neslaganje tonova. Bečom umjesto Bečem). pogrešan ton (disonanca. dissidium) razvod. chylos sok) med. harmozo slažem se) ne biti skladan. nesuglasnost. asimilacija disimilaritet (lat. raspršavanje. grč. loš (ili: nepovoljan) sastav tekućina u tijelu (poglavito zbog loše prehrane) disidencija (lat. dissidens) otpadnik. različitost u mišljenju. harmonia) glaz. rascijep. kao srodni. prikrivanje. raspršen. rastresenost. razaranje metabolizma. nesloga. isključuje. pretvaranje jednog od dvaju jednakih glasova u neki drugi glas (npr. različitost u mišljenju disilab (grč. suprotan. osobito vjerskom disident (lat. razbacivanje. pas—mačka. disjunktivni silogizam (ili zaključak) zaključak u kojem je prva premisa disjunktivni sud. odvojan. grč. pogrješan u tonu. rastavan. neslaganje. gram. nesloga. tj. usp. isključan. npr: muškarac—žena. disjuncitvus) razdvojan. npr. tajiti. dis-. harmonia sklad) neskladan. di-. prijetvornost. pretvarati se disinvolto (tal. zatajivati. dvoličnost. rascijep disharmonirati (lat. licemjer disimulirati (lat. suprotnost. dissipator) raspikuća. ili piši". grč. riječ od dvaju slogova.: "Ili dođi. tj. razaranje promjena tvari u organizmu. griješiti u tonu. razlikovati se. prirodno disipacija (lat. nesklad. toplina iz parnog stroja koja zagrije zrak disipator (lat. napunjenih bistrom tekućinom i praćenih svrbežom dishimija (grč. magle. logično razdvajanje disjunktivan (lat. gram. prikrivač. dis-. disjunktivni veznik rastavni veznik (ili). nepažnja. prikrivati. nekom višem. javlja se u obliku mjehurića (sitnih plikova). disjectus) razbacan. odvaja. npr. razdor. a druga ne. bot. cijepanje. razjednačavati disimulacija (lqt. npr. dimnjak s više postranih otvora na gornjem dijelu radi ravnomjerne raspodjele plinova disjektan (lat. disjunktivne ili rastavne rečenice nezavisne rečenice koje izriču radnje od kojih se jedna može dogoditi.disharmoničan disharmoničan (lat. rasipnik. a druga potvrđuje ili negira jednu od alternativa postavljenih u prvoj premisi . dissimulatio) zatajivanje. licemjerje 305 disjunktivan disimulator (lat. dis-. ne biti složan dishidrozis (lat. kožna bolest na prstima ruku i nogu. rasipanje energije i njezino pretvaranje u oblike koji se više ne mogu ponovno iskoristiti za rad. disiunctio) razdvajanje. biol. ali oba pripadaju. dissipatio) rasipanje. log. različitost. disjicere. koji razdvaja. S je ili P1 ili P2). odmetnik. raznorodnost disimilirati (lat. disjungere) odvojiti. pretvaranje. dvosložna riječ disimilacija (lat. disjunktivni sudovi sudovi s disjunktivnim pojmovima.

disconto) trg. negirati. prestanak. diskontabilna mjenica ona koja se izdaje pouzdanim trgovačkim firmama u koje se ne sumnja da će ih točno i na vrijeme regulirati diskontni posao bank.-engl. osoba koja prima mjenicu u diskont. discolor) različite boje. clamare) poricati. željeza ili drveta. automatske kretnje. blijeđenje diskoloran (lat.) krug mladeži koja se okuplja kako bi slušala suvremenu glazbu i plesala. osoba koje daje mjenicu u eskont diskontar (tal. obično od drveta ili željeza. 2. ima promjer 22 cm. kod kojega je prestala veza. igra kod starih Grka već u Homerovo doba veoma poznata i omiljena. suprotno: eukolija diskoloracija (lat. izračunavanje sadašnje vrijednosti određene svote (tražbine) čije plaćanje tek kasnije dospijeva diskonto (tal. dis-. discantus) najviši glas (kod djece i žena) = sopran diskantist (lat. sličan tanjuru. odbiti. diskonto diskontant (tal.. v. npr. odračunati. trzanje mišića i si. diskos) šport. prekidan. disconto) trg. diskos. escompte) trg. prekidnost. dis-. fr. kataposis gutanje) med. disconto) trg. decompte.-engl. bot. discantare) pjevač koji pjeva najviši glas. odračunavanje. raznobojan. continuere) prekinut. neprohodnost disklamacija (lat. neraspoloženje. diskos. eskontni posao diskontni račun trg. suvremeni disk. koja je diskontira diskontinuiran (lat. neprodužnost diskontirati (tal. bez veza. disemija diskinezija (grč. pločast diskolija (grč. prav. naknada . v. CD-a) 306 diskonto diskoidan (grč.ne-. teškoća (ili: smetnja) pri gutanju hrane ili pića diskemija med. suncokreta diskant (lat. po odbitku određenih postotaka. kaseta. napravljena od kamena. oznaka tonskih ljestvica koja naznačuje da c (ce) pada na prvu crtu diskatapozija (grč. nepriznavanje. gubljenje boje. dys. neprekidnost) prekid. osobito mjenica čiji rok plaćanja još nije dospio. dis-. continuitas produžnost. ne priznavati disko-džokej (grč. disconto) trg. koji nije u vezi sa zakonom kontinuiteta diskontinuitet (lat. unutarnji krug složenih cvjetova. šaren diskont (tal. za gotovinu prije isteka roka. disconto. kineo krećem se) 1. a težak je 2 kg. kupovanje kratkoročnih tražbina. usp. discoloratio) obezbojenje. odbijanje postotaka pri isplaćivanju mjenica kojima još nije dospio rok plaćanja. sopranist diskantni ključ glaz. dyskolia) nezadovoljstvo. disko. u suvremenoj lakoj atletici bacanje diska ponovno je oživjelo. eidos oblik) sličan disku. turobnost. dys-. sjeta.) skupljač i ljubitelj nosača zvuka (gramofonskih ploča. osobito: kupiti ili prodati mjenice. katapinein progutati. disc-jockey) osoba koja upravlja razglasnim uređajem u disko-klubovima ili na radiju bira glazbu uz popratni komentar disko-klub (grč. npr. disclamatio) negiranje. bole hitac) bacanje diska diskofil (grč. med. tanjurast. lažno poricanje svojih obveza disklamirati (lat. neprodužan. okrugla ili obla ploča za bacanje. diskeo. diskač diskobol (grč.disk disk (grč. diskos. sklonost nekih ljudi da sve stvari i pojave tumače i gledaju u crnoj boji. bole hitac) bacač diska diskobolija (grč.

neskladno (ili: neparalelno) ležanje jednog sustava mlađih slojeva na nekom starijem sloju ili pokraj nekog starijeg sloja diskordija (lat. kontinuirana veličina. odudarati od pravilnog tona. pažljiv. fr. veličina koja nema mjere u sebi (jedinica se ne sastoji od razlomaka). loš glas. uzeti nekome dobar glas. šutljivost. discordans) neskladan. fil. diskos kolut. nejednak diskordantnost (lat. a diskresjon (fr. discredit) nepovjerenje. discrediter) lišavanje povjerenja ili ugleda. discordia) nesloga. ne slagati se. oprezan.diskonvenijencija 307 diskrimen vlast. discernere razdvojiti. a discretion čit. mudar. koji nije u skladu diskretan (lat. 2. discordance) nesklad. 3. geol. diskrecijsko doba doba u kojem netko ima pravo odlučiti se kojoj će vjeri pristupiti. veličina kod koje cjelina prethodi dijelovima. 2. diskretna veličina veličina kod koje dio prethodi cjelini. neprikladnost. osobito predsjedavajućeg. odvojiti. neograničeno sudsko pravo i . nepristojnost. razmak. kem. theke škrinja. koji se razlikuje od nekoga ili nečega. različit) 1. ne biti u skladu diskoteka (grč. nesuglasan. neskladnost. discernere. međa. dis. predati se na diskreciju predati se na milost i nemilost. krasis mješavina) med. razdor. razlika diskrepantan (lat. tj. oprezno.) glaz. fr. discretionnaire) ostavljen obzirnosti i osobnom mišljenju. diskrecijski dani trg. nanošenje štete nečijem dobrom glasu diskreditirati (fr. diskrecijske godine godine zrelosti. nesložan. presudan ili kritičan trenutak. odvojen. koji umije razborito praviti razliku među stvarima i si. različnost. vodeći računa o glavnom glasu i o namjeri kompozitora diskrimen (lat. razlika. neskladnost. na milost i nemilost. nesloga. povjerljiv. diskrecionaran diskrecionaran (fr. godine punoljetnosti. neskladnost diskordantan (lat. granica. discordare ne slagati se. ormar) 1. nesuglasnost diskordirati (lat.creditare. mat. šutljiv. vrijeme koje se može još čekati od dana kad mjenici dođe rok pa do njezinog slanja na protest diskrecijski v. diskreto. discretion) obzirnost i opreznost u govoru i ponašanju. kon diskrecione (tal. da tijekom rasprave po vlastitom uvjerenju bira sredstva koja mu se čine svrsishodna. discretus razdvojen. koji umije čuvati tajnu. loša izmjena organskih tvari u tijelu diskrecija (lat. discrediter) lišavati povjerenja ili ugleda. pouzdan. supr. ozloglašenje. dys-. zbirka nosača zvuka koje posjeduje neka osoba ili ustanova. veličina čiji dio služi kao mjera (stotina kao cijelo sastoji se od 100 jedinica). gubitak ugleda (ili: vrijednosti) diskreditiranje (fr. diskrecijski diskredit (lat. discrimen) nešto što odvaja. vođenje računa o osjetljivosti drugoga. ozloglasiti. međuprostor. disconvenientia) nepriličnost. discrepantia) nesuglasnost. gubitak kredita.. discordare) glaz. suzdržljiv.) prema uvjerenju. nesuglasnost. kriza diskonvenijencija (lat. con discrezione čit. po sebi različit ili odvojen. najveća opasnost. diskrecionarna vlast slobodno. velikodušnost (pobjednika). pažljivost. iznošenje na loš glas. discreto. discretio. ustanova koja posuđuje nosače zvuka pojedincima diskrazija (grč. neslaganje. ne ići usporedno s drugim tonovima. fr. disrepans) koji odudara. ugled ili povjerenje diskrepancija (lat. suzdržljivost.

razdioba. discussio) raspravljanje. med. razmještanje. nepodobnog diskvalifikacija (lat. geol. lalein tepati. iščašenje. dys-. govoriti) med. dys-. usnama. dis-culpare) pravdati. razmještaj trupa na nekom području. npr. predavanje. razmjestiti. disculpatio) opravdavanje. nesposobnost čitanja (bolesnik može samo započeti čitanje teksta. discriminare) mat. logos) psih. razgovoran. discriminare odvajati. onesposobljenost za obavljenje nekog posla. učiniti (ili: načiniti) nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. graničiti diskromatopsija (grč. praviti razliku. razgovarati diskurs (lat. lexis govorenje) med. intuitivan). istraživanje razgovorom. vojsku. obespravljivati. koji razlaže . razgovor. prikraćivati prava.diskriminacija 308 dislokacija diskutabilan (lat. discursivus) log. smanjivati prava. dis-. pucanje Zemljine kore i poremećaji koji su s tim u vezi. premještati. odvajati. dis-. razmještati. govor. qualis. razlikovati. dislocatio) premještanje. isključenje dislalija (grč. viđenje) med. proglasiti nesposobnim ili nevažećim. dys-. sporan. uganuće. dokazati nedužnost diskulpacija (lat. facere) onesposobiti. kod određivanja korijena (x : . izlaganje diskurzivan (lat. fr. dislocare) premjestiti. opravdavati. discutere) govoriti. dys-. discriminare) dijeliti. nekoga isključiti iz natjecanja zato što ne odgovara propisanim uvjetima natjecanja. med. podjela. rasna diskriminacija socijalnopravni odnos u nekim državama koji pripadnicima drugih rasa (npr. obilježiti nekoga kao nedostojnog. šport. raspravljati diskvalificirati (lat. isključivanje. zubima ili grkljanu) disleksija (grč. nekog posla. Crncima i Zidovima) i nacionalnim manjinama osporava ona prava i građanske slobode što ih uživaju pripadnici vladajuceg naroda. facere učiniti) onesposobljavanje. voj. usputan diskusija (lat. qualis kakav. discussivus) koji objašnjava. činjenje nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. polukolonijalnih naroda ili narodnih manjina od strane vladajućeg naroda diskriminanta (lat. discriminatio) u međunarodnim odnosima: davanje manjih prava pripadnicima jedne države nego što se daju pripadnicama drugih država. onaj koji je čisto misaone. nedostatak važnosti. objašnjavanje putem izmjene misli i različitih stajališta diskusijski (lat. ali nije sposoban pročitati do kraja dislocirati (lat. u razgovoru. chroma. x 2 ) kvadratne jednadžbe: izraz koji se nalazi pod korijenom diskriminirati (lat. obespravljenje kolonijalnih. discours) razgovaranje. nesposobnost osjetila vida da u podjednakoj mjeri zamjećuje sve boje spektra diskulirati (lat. discutere raspravljati) o kojem se može diskutirati (raspravljati). sljepilo za boje. prijeporan. nedostatak sposobnosti. dislokacijska karta zemljovid na kojem je prikazano diskriminacija (lat. boja. uganuti. poremećaji u govoru zbog nedostatka inteligencije dislokacija (lat. discursus. nesiguran diskutirati (lat. dokazivanje nedužnosti diskurirati (lat. poremećaj u izgovaranju riječi zbog bolesti ili kakvog nedostatka na vanjskim govornim organima (na jeziku. discutere) objašnjavati. iščašiti dislogija (grč. opsis vid. pojmovne prirode (supr.

razuzdan disolutivan (lat. biti neskladan. odnos dvaju ili više tonova čije zvučanje ne može zadovoljiti. koji pripada otopini disolvencije (lat. nesloga. države. dissolutio) rastapanje. membrum) odvajati dijelove iz neke cjeline. ne slagati se u glasu. men mjesec. dio) dezintegrator za žito dismembrirati (lat. elektrolitička disocijacija fiz. dissociatio) razdvajanje. npr. dys-. neobuzdanost. dis-. lakomislen. dissociare) rastaviti. diso- 309 dispareunija lucijski kontrakt trg. disparatni pojmovi log. dys-. dissociabilis) nespojiv. dissolutus) otopljen. dis-. ugodniji dojam na uho disonantni interval glaz. razvratnost. omekšavanje. koji ima prirodu otopine. disopsija disopsija (grč. rastopljiv. membrum ud. nejednak. dys-.). slabost vida. braka). supruga) med. koji rastavlja. nego traži veću konsonancu (u sekundi. noni i dr. mezalijansa disparatan (lat. dissonare) ne zvučati skladno. rastaviti disonanca (lat. nesuglasnost. raspuštanje (nekog društva). neslaganje. dissonantia) nesklad. raščlanjivanje. koji rastapa. slavan je postao 1928. tj. sentimi. razdor. dismembratio) komadanje. rastopiti. komadati. dissolubilis) otopljiv. razgradnja kemijskog spoja na njegove sastavne dijelove. dissolvere) otopiti. v. osobito djelovanjem topline. razdvojiti disolubilan (lat. Walt čit. nacrtao prve trik-filmove. raspadanje nekog tijela. slabo. raskomadati. slabovidnost. raščlanjivati dismenoreja (grč. razlikovati se disopija (grč. Alica u zemlji čudesa. dis-paragium) nepriličan brak (s osobom iz nižega staleža. reo tečem) med. Pepeljuga. osobito: podjela jednog kompleksa zemljišta na manje dijelove (parcele). rastajanje. 1922. dys-. Pinokio. jabuka i vrlina dispareunija (grč. razgradnja molekula otopine na jednostavnije sastojke (ione) disocirati (lat. med. glaz. nezdruživ disocijacija (lat. nedo\ j- . pareunos suprug.dismembr acij a kako su trupe razmještene na nekom području dismembracija (lat. društva. može biti i posljedica neke bolesti unutarnjih spolnih organa) Disney. kem. v. dissolventia) mn. osobito članova vladarske kuće). rastavljanje) disolvirati (lat. član. pojmovi koji ne pripadaju zajedničkom srodnom pojmu te nemaju nikakvih zajedničkih oznaka. dispensary) socijalna ustanova za besplatno liječenje sirotinje. opsis viđenje) med. rastavljiv disolucija (lat. izdvajanje crkvene općine iz njezine dosadašnje župe dismembrator (lat. menstruacija praćena bolovima (kao posljedica nedovoljne razvijenosti ili nepravilnog položaja maternice. (kreacijom Miki Mausa). raspuštenost. razum i biljka. razdružiti. neskladan. kasnije je u vlastitom filmskom poduzeću izradio svjetski poznate filmove s motivima iz priča za djecu (Snjeguljica. ugovor o prekidu suradnje disolutan (lat. opsis) med. i . onaj čije istodobno zvučanje tonova ne zadovoljava naš sluh disonirati (lat. sredstva za otapanje (ili: razblaživanje. neobuzdan. rastopni. zapravo Walter Elias (1901—1967). zdravstvena ustanova koja sprječava i liječi bolesti disparagij (lat. raspad (npr. Dizni Volt. disonija dispanzer (eng. dissolutivus) koji otapa. Petar Pan) disocijabilan (lat. disparatus) iz osnove različit.

sperma sjeme) fiziol.) prav..stihovna stopa od četiri duga sloga: disponenda (lat. poremećaji u probavnim organima (želucu i crijevima). osobito: slaba probava želuca zbog poremećaja u izlučivanju probavnih sokova . astma.) raseljene osobe displantacija (lat. spondeios) metr. sa dva sjemena disperzija (lat. 2. displicere) ne dopadati se. regulirati račune displaced persons čit. radnik koji iz jednog središta. procijeniti ili nadoknaditi brodsku štetu dispečer (eng. displicentia) nedopadanje. dys-. tvorim) nenormalan razvoj nekog organa ili cijelog organizma displicencija (lat. dispersio) opt. službenik koji regulira kretanje vlakova na jednom dijelu pruge. nadstojnik (osobito u samostanima) dispenzatorij (lak dispensatorium) ljekarnička knjiga s propisima za pripremanje lijekova. dis-par) nejednakost. upravitelj. farm. srca. sporne svote. upravlja cijelim tijekom proizvodnje nekog mehaniziranog poduzeća dispenzacija (lat. pripremati i izdavati lijekove. pojava da se složena svjetlost može prizmom razgraditi na svoje sastavne. dys. službenik koji vrši razdiobu električne energije na više međusobno povezanih električnih stanica. knjige koje je knjižar no raspoloženje žene za spolni odnošaj disparitet (lat. dis-pensare) podijeliti. oprost. sirotinjska ljekarna dispenzator (lat. elementarne. dys-. premještanje displazija (grč. rasap boja disperzivan (lat. djelitelj. dvosjemen. dis-plantatio) presađivanje. nesviđanje. osobito kod prepreka za brak. displicencije paktum (lat. razasut dispescirati (lat. oprostiti dispepsija (grč. ne biti po volji dispnoja (grč.) dispondej (grč. rasađivanje. groznice. podijeliti među zainteresirane (v. neskladnost dispaširati (fr. plasso oblikujem. dispacher) pom. ugovor o raskidanju zaključenog trgovačkog posla displicirati (lat. različitost. dispergere) rasipati. opremljenog potrebnom signalnom aparaturom i sredstvima veze. dispensatio) razdvajanje. pneo dišem. dispensator) darovatelj. nekih živčanih poremećaja. displeist persns (engl. dijeljenje. homogene svjetlosti (boje). dispenzacijski troškovi iznos koji treba platiti za jedno ovakvo razrješavanje ili oprost dispenzarij (lat.disparitet 310 disponenda dispeptičan (grč. osloboditi od obveze ili kazne. razdvojiti. displicentiae pactum čit. raspršivanje svjetlosti. ljekarnički zbornik dispenzirati (lat. dispersivus) raspršen. osobito u knjižarstvu. dispendere) zavod za besplatno davanje lijekova sirotinji. osobito u vezi sa štetom na moru. di-. razrješavanje od neke obveze ili smetnje u pojedinačnom slučaju. pepsis probava) koji teško probavlja dispeptičar (grč. razdijeliti. di-. pepsis probava) med. oslobođenje. ravnatelj. sipnja. dys-. 3. dvostruki spondej. dispaširati). raspršiti dispermatičan (grč. teško disanje (kod težih bolesti dišnih organa. ono što je stavljeno na raspolaganje. donator. dispatch hitno obaviti) 1. pnoe disanje) med. mehaničkih smetnji i dr. dys-.ne-. dispergere. dis-pescere) rastaviti.) mn. pepsis) onaj koji pati od slabe probave dispergirati (lat. ne sviđati se. rasuti.

prirediti. raspoloženje. raspolagati (novcem. nedostatak razumijevanja za praktičnu uporabu pojedinih predmeta disproporcija (lat. dispossessio) prav. sklonost. pobuditi nekoga na nešto. plan (npr.disponent primio radi rasprodaje. dysprositos teško pristupačan) kem. lišenje posjeda disposesirati (tal. mala apraksija. raspoređivati. nadmetanje riječima disputabilan (lat. velikih poduzeća itd. članka. element. disputator disputator (lat. sudionik u disputiranju disputirati (lat. dyspraxia) psih. krađu).) dispozicijska sposobnost prav. dobra volja. vedar. dispozicijski fond novac stavljen nekome na raspolaganje u određene svrhe. voj. danas se još vrši radi dobivanja akademskih počasti (inauguralna disputacija. razmještaj. roba koju naručitelj zbog loše kakvoće ili zakašnjenja neće primiti. disputare) prepirka. lišiti posjeda dispozicija (lat. raspoloživost. osobito: javna znanstvena rasprava u kojoj jedna strana (oponent) nastoji opovrgnuti ono što je druga strana (respondent ili defendent) tvrdila. zaduživanja ili otuđivanja imovine dispozitiv (lat. mala nesposobnost vršenja nekih pokreta. disputator) raspravljač. za bitku). kojim se može raspolagati disponibilitet (lat. sposobnost raspolaganja nečim. rješenje. atomska težina 162. sposobnost za samostalno obavljanje poslova 311 disputirati dispozicijsko dobro trg. vrijeme između aktivne službe i mirovine (dok se prima akontacija mirovine) disponiran (lat. zločin. točnog poimanja i razumijevanja značenja nečega. sklonost nekim bolestima. predavanja). disputans) v. srediti. ograničenje slobode primanja obveza. osobita sposobnost za nešto (npr. tj. oraspoložiti. sposobnost za pravne poslove.46. na raspolaganju. odlučuje dispraksija (grč. odluka. osobito: voditi znanstvenu raspravu . nejednak disprozij (grč. kod raznih ministarstava. promocijska disputacija. redni broj 66. raspravljanje. osoba koja je ovlaštena upravljati poslovima neke trgovačke kuće disponibilan (lat. dis-proportionalis) nerazmjeran. ali ih nije prodao te ih stoga ponovno stavlja na raspolaganje izdavaču disponent (lat. nacrt (rasprave. med. uređivanje. habilitacijska disputacija. dispossessare) prav. koji naređuje. lat. znak Dy disputa (lat. prilagoditi. dis-proportio) nerazmjer nost. pripremanje. disponibilitas) stanje nečega što je na raspolaganju. disputare) prepirati se. sređivanje. disponere) razmjestiti. dispositiva) prav. nego je stavlja prodavaču na raspolaganje dispozicijsko ograničenje prav. lišavanje posjeda. dispositivus) koji se tiče raspolaganja nečim ili uređenja nečega. raspolaganje novcem. disponens) raspoložen. skica. znanost. disputabilis) sporan disputacija (lat. imanjem). disputatio pro gradu) disputant (lat. spor. imanjem. dobre volje disponirati (lat. disputatio) raspravljanje. ukloniti (ili: otjerati) s posjeda. razmještati. nagovoriti disposesija (lat. disponens) upravitelj. formula presude dispozitivan (lat. poslovođa. disponibilis) raspoloživ. dispositio) raspored. nejednakost disproporcionalan (lat. predavanje). pripremiti (članak. a da se ne mora polagati račun (npr. propisuje. urediti. sporiti se. glazbu.

distencija distih (grč. reputation) loš glas. izraz za konja koji još nije stigao ni do distantnog stupa (koji se nalazi 200 metara ispred cilja) u trenutku kad je pobjednik već prošao cilj. stichos) 2. reforme) loš (ili: neuspio) preobražaj ili preokret disrekomandacija (lat. nesreća. distinctivus) koji odvaja. zaseban. distantia) udaljenost. fr. rađanje blizanaca distomatoza (grč. na lošem glasu disrenomirati (lat. razlikuje. različit. razlikovati nešto od nečega. jahanje na distancu dugotrajno jahanje (kad se konje ne zamjenjuje). borba s dušom. stichos) s dva reda. razmak. razlika. suviše visoko ili suviše nisko (pjevati. resommandation) loša preporuka. dis-. distans) šport. grč. truljenje jetara koje uzrokuju crvi u jetrima (Distomum hepaticum). nedaća. dis-. jasan. nepristupačan distancometar (lat. med. distincuts) odvojen.disreforma disreforma (lat. dys ne-. zla sudbina. dys-thanatos) teško umiranje. dvoredan distihija (grč. distantia rastojanje. distantna. dis-. nesklad. dvostih. stichos red) med. fr. dakle. napregnutost. disrumpere) fiz. razmjer) nedostatak ritma. otmjen distokija (grč. istaknut distingvirati (lat. heksametar i pentametar (koji dolaze jedan za drugim) distihičan (grč. fr. distenzija distendirati (lat. stvaranje dvostrukog reda trepavica (kao bolest) distingviran (lat. dva stiha zajedno. distentio) v. ozloglašenost disritmija (grč. kratkotrajno električno pražnjenje (za razliku od električne struje kod koje se električne mase kreću ravnomjerno i trajno utvrđenom putanjom) distanazija (grč. točno razlikovanje pojmova. di-. dis-. naglo pražnjenje elektriciteta. di-stinguere) odvajati. metron) instrument za određivanje udaljenosti disteleologija (grč. dis-tendere) zategnutost. dvostruki red. mjenica mjenica na drugo mjesto kod koje su. fr. distonare) glaz. fr. dis-tendere) med. renommer) ozloglašen. distichon) metr. nesretan slučaj distihija (grč. obujam. supr. di-stinguere) koji se razlikuje od drugih. rhytmos sklad. pri marširanju: držati propisan razmak. odnosi u prirodi i kulturi su 312 distonirati nesvrhoviti i štetni za život te. distingvirati se isticati se distinkcija (lat. silom istegnuti. resommander) loše preporučiti. rastegnuti distenzija (lat. stoma usta) med. ugledan. razlikovan. razgovijetan. dis-. teleios savršen. otmjenost. rezerviran. držati distancu voj. eutanazija distanca (lat. dystychia red) 1. svirati) . dis-. mjesto izdavanja i mjesto plaćanja različiti distanciran (lat. logia) fil. raz-. kuđenje disrekomandirati (lat. potpun. fr. otmjen. pokuditi disrenomiran (lat. di-. nepravilnost disruptivno pražnjenje (lat. renommer) iznijeti na loš glas disreputacija (lat. distinctio) razlikovanje. osobito trepavica distihijaza (grč. kao takvi. di-. izići iz r pravog tona. položaj distinktan (lat. metiljavost distonirati (tal. log. di-. tj. apsolutno proturječe teleološkom shvaćanju života i prirode distencija (lat. tikto rodim) med. dys-. iskazivati nekome posebnu pažnju. razumljiv distinktivan (lat. naučavanje koje poriče svrhovitost i savršenstvo svijeta. opseg. dis-.

razonoda. di-. iskrivljenje distrahirati (lat.) distrihijaza (grč. razdor. dithyrambos) oduševljeno. potpis na pismu. di-. otuđivanje. trofe hrana) med.) trg. odvajati slomljene ili oštećene udove distrakcija (lat. boga vina i uživanja. razmjestiti distributivan (lat. razmješta. rastavljanje na dva dijela ditonus (grč. odvući. razvoditi. distrahere) rastresti. mjerodavnost. districtus) sudski kotar. distributio) podjela. disunire) razjedinjen. razdjeljuje. razvesti. rastaviti. dvobožac diteizam (grč. velika terca ditopsija (grč. temno režem) razdvajanje. vlas) med. smetnje pri mokrenju. rasporediti. pristaše razjedinjenja SAD-a disuniran (tal. ukinuće disunija (tal. distringere. dys-. diplosija ditrohej (grč. interval koji se sastoji od dvaju cijelih tonova. uganuće nekog uda. disturbatio) rasap. zabavljati. podijeliti. prvobitno: burna i oduševljena pjesma u slavu Bakha. v. nepažnja. theos bog) vjerovanje u dva boga. razdijelni. stih ovna stopa od četiri sloga: — U — U ditta (tal. danas: lirska pjesma nadahnuta osjetilnim užicima što ih pruža život ditirampski (grč. skrenuti pozornost s nečega.distorzija distorzija (lat. razdvojiti disurija (grč. nesloga disunionisti (tal. distribuere) razdijeliti. ditonos) glaz. distribuens) razdjeljivač. područje. odvajanje slomljenih ili oštećenih udova. razvrgnuće. okrug. pojam koji se odnosi na svakog člana neke skupine ili klase (supr. distributivus) koji dijeli. sudsko rješenje o podjeli stečajne mase među vjerovnike. pjesma koja se sastoji od dvije strofe distrofija (grč. osujećenje. čitavog organizma 313 ditta disturbacija (lat. razdjeljivati. poet. iščašenje. distihijaza distrikt (lat. punomoć za popisivanje stvari distrof (grč. zanosno. burno. ime pod . disunire) razjedinjenje. thrix. razdavati. raspored distribuent (lat. rastavljen. di-. dvostruki trohej. strofe) poet. djelokrug distringas (lat. odcijepljenje. distributivan pojam log. kao u ditirambu ditomija (grč. dithyrambos) nadimak boga Bakha zbog njegovog tobožnjeg dvostrukog podrijetla od Semele i Zeusa. disuria psychica čit. dittos dvostruk. zabaviti. trochaios) metr. di-. razmještajni. poliedar s dvaput po četiri površine ditiramb (grč. rasporedni. med. dys-. di-. po dva itd. disunire) mn. nekog njegovog dijela L. odvojen disunirati (tal. razonoditi. razdavač darodavatelj distribuirati (lat. trichos dlaka. med. dys-. razvući. zabava. theos bog) onaj koji vjeruje u dva boga.) nemogućnost mokrenja pred drugima zbog stidljivosti diteist (grč. prodaja distribucija (lat. poremećaji u prehrani jednog organa. distractio) rastresenost. distortio) med. bolestan sastav mokraće.: kolektivan pojam). distringas) prav. dvoboštvo ditetraedar (grč. zabavljanje. razdioba. distributivno rješenje prav. uron mokraća) med. distributivni broj broj koji pokazuje koliko dolazi na svakoga (po jedan. tetra četiri. mjenice trgovca koje ima u trgovini. di-. naredba o pozivanju pred sud. disurija psihika (lat. disunire) razjediniti. orao gledam) v. edra površina. osnova) geom. raspoređuje. odvojiti. prav. prevrtanje (očiju). zbuniti.

skretanje.) glaz. di-. dat. razonoda.diuretik 314 dividenda se više članova uzima. Zeus. ljudeskara Div u nekim hrvatskim prrijevodima: ime za starogrčkog boga Zeusa (prema grčkoj deklinaciji: nom. odlutati. izdvajanje (ili: izlučivanje) mokraće div (tur.) podijeli na jednake dijelove (oznaka na liječničkim receptima) dividend (lat. konvergentan divergirati (lat. u određeno vrijeme. divagatio) tumaranje. udaljavanje divergentan (lat. mat. voditi ljubav. divertissement) zabava. divergentne linije linije koje se udaljuju jedna od druge. ples na pozornici. razgovarati. kolos. zbirka spisa ili članaka. različit oblikom diverzija (lat. diuretičan diureza (grč. razveseliti. obožavana. divergens) koji ide u različitom smjeru. zaboravljanje neugodnih misli i briga diverzitet (lat. udaljavati se od teme divan (perz. biće ljudskoga lika i izuzetno velike snage. divan) govoriti. gorostas. udaljavanje jednog od drugog. divaricatio) fiziol. čiji se zbroj članova neograničeno povećava ukoliko . Dii. prid. carinarnica. ak. med. popis poreznih obveznika. lako i ugodno glazbeno djelo. diversitas) različnost. razonoda.) mit. unošenje promjena diverziforman (lat. diversificatio) mijenjanje. dividendus) mat. pjesnika: ljubavnica.) trg. govoriti bez veze. svakovrstan (diverzna roba) diverzifikacija (lat. di-. kaz. raznovrsnost. govorenje bez veze.) podijeli pa vladaj! v. zabavljati divertisman (fr. divagari) tumarati. granasto razvijanje jedne žile divergencija (fr. odvratiti. biti različitog mišljenja divertimento (tal. različnost. med. ples i pjesma između činova. draga divagacija (lat. zabavna kompozicija divertirati (lat. forma) nejednakog oblika. neočekivan napad. sredstvo koje pospješuje mokrenje. raznolikost divide et impera (lat. osobito pjevačica. udio u dobitku koji. raznolik. diva) božanska. uron mokraća) med. raznorodnost. djeljenik dividenda (lat. lutati. razmicati se. mali balet. lutanje. med. diversus) različit. trabunjati. udaljavati se jedno od drugog. diversio) odvraćanje. Dios. ret. raznovrstan. razgranavanje. divertimento diverzan (lat. tajno vijeće bivših sultana. osobito pjesama (npr: Goetheov "Zapadno-istočnjački divan") divaniti (tur. uron mokraća) med. gigant. diversus. razonoditi. promjena smjera. ljudina. danas: poznata i slavna glumica. divertere) odvojiti. koji se razilazi. dividirati divide in partes aequales čit. lit. gen. firma diuretik (grč. promjena. ašikovati divarikacija (lat. pren. razdioba vlage po tijelu. kod tal. Dia) diva (lat. pripada svakom dioničaru u nekom dioničkom društvu prema broju njegovih dionica ili kojim se trgovina ili poduzeće vodi. skretanje neprijateljske pozornosti na drugu stranu. divergence) razilaženje.) tursko državno vijeće. divergere) razilaziti se. supr. divide in partes ekvales (lat. istočnjačka ležaljka s jastucima (za sjedenje i spavanje). voj. udaljavanje od teme (u govoru i pisanju) divagirati (lat. pren. trabunjanje (osobito kod duševnih bolesnika). osujećivanje određenih namjera. ret. odstupati.

vidovnjak. dividere dijeliti) znak za dijeljenje riječi divizibilan (lat. oblik: S je dijelom P 1? dijelom P2. dakle. stavljati u red bogova. ono što je djeljivo Divina comedia čit. npr. završio sam . dijelom tekuća. dividere) log. Divina komedija (tal.. mat. vilica za dijeljenje slova divizura (lat. rastanak. podijeli na jednake dijelove (na liječničkim receptima) dividualitet (lat. pretkazivanje budućnosti po snovima i raznim pojavama u prirodi. divulsio) kidanje.) onaj koji može predviđati. širenje informacija divulgirati (lat. divinatio) pogađanje. način slikanja francuskih impresionista iz druge polovice XIX. rekoh.. djeljivost dividuum (lat. nebeski dixi čit. raskidanje divulzivan (lat. 315 dixi 1 do 2 topnička puka i odgovarajućeg broja inženjerije. predviđa. gatanje. podijeliti. rastrubiti. dijelom plinovita divizma (lat. udio u podjeli dužnikova imanja dividirati (lat. npr. divulgare) razglasiti. divide in partes aequales čit. osnovna strateška jedinica sastavljena od svih rodova vojske (3 do 4 pješačka puka. divortium) prekid. jedno pokraj drugog. slućenje divinator (lat. jedan broj podijeliti nekim drugim brojem. divisorium) instrument za dijeljenje. podjela.. s pobožnošću. glasoviti spjev tal. da bi se dobio zeleni ton. divisor) mat.dividirati uloga. divinare pogađati. predviđanje. divide et impera (lat. divisura) odsjek.) tako da je sposobna za samostalne operacije divizionar (fr. kazati. razglašavanje. dixi) rekao sam. stavlja se. vrač. divisio dijeljenje) umj. diksi (lat.: tonovi se stavljaju na platno jedan pokraj drugoga.) božanski. "Božanstvena komedija". iznijeti na velika zvona divulzija (ni. proročki divinizacija (fr. dicere reći.) podijeli pa vladaj!. dividualitas) mogućnost dijeljenja. prorok divinatoran (lat. st. brojčanik kod urara. divide in partes ekvales (lat. zapovjednik divizije divizionizam (lat. divisionnaire) voj. štovati kao Boga diviš (lat. dizati do neba. pobožno. Verbascum thapsus) biljka s velikim dlakavim listovima (porodica zijevalica) divizor (lat. tisk. naznačivanje svih vrsta jednog roda putem determinacije jedne i iste oznake rodnog pojma. pjesnika Dantea Alighierija divinacija (lat.) lit.. divisibilis) djeljiv divizibilitet (lat. dijeljenje brojeva (jedna od četiriju osnovnih računskih operacija). razvod braka divotamente (tal. divinisation) stavljanje nekoga u red bogova. umjesto da se miješaju na paleti. bolničara itd. voj. proricati) koji vrača. djelitelj divizorij (lat. divulsivus) koji kida. diviniser) obožavati. divisio) dijeljenje. plavo i žuto te se na taj način u promatračevom oku izvrši optičko sjedinjavanje. divulgatio) iznošenje na velika zvona.) med. svečano divulgacija (lat. predviđački.. obožavanje divinizirati (fr. odjeljak divorcij (lat.).) glaz. log. podjela obujma jednog pojma. a boje dobivaju veću svježinu i živost divizivan sud (lat. vračanje. divisibilitas) djeljivost divizija (lat. dividere) dijeliti. razdijeliti.: Tijela su dijelom čvrsta. sud u kojem se subjektu (S) pridaje više predikata (P1? P2. mat.) ono što se može dijeliti. proriče. raskida divus (lat. pretkazuje. proricanje.

diksi et animam meam salvavi (lat. dodeka. dodarium) v. udovički dio. dvanaesterac.) prav. dajem da bi i ti dao. dodeka. doajen diplomatskog zbora strani izaslanik koji je najduže akreditiran na nekom dvoru ili pri vrhovnoj upravi neke države. sapnica pročišćivač dizajn (engl.) poučavajući (druge) učimo (i sami) (Seneca) docent (lat.(grč. enteron crijevo. seljačka djevojka Jeanne d'Arc (1412—1431) koja je u svojoj 17.) učeći drugoga i sami učimo dodarij (lat. doarium) prav. griža. do dajem) do ut des (lat. docens) učitelj. učiti drugoga. dodeka) predmetak u složenicama sa značenjem: dvanaest dodekadaktilon (grč. dys-. do ut facias (lat. dvanaestopalčano crijevo. starješina fakulteta. zarazni proljev Dizma jedan od dvojice razbojnika koji su bili razapeti zajedno s Isusom Kristom.lua. sad mi je savjest mirna diza (njem. gotov sam. odličan policijski pas (nazvan po uzgajivaču A. osobito na visokim školama (početno zvanje nastavnika visokih škola) docilan (lat. fone glas) glaz. docilis) poučljiv. doarij doarij (lat. dati. duodenum dodekadika (grč. Dobermannu) doboš-torta torta napravljena prema receptu nekadašnjeg bečkog slastičara Doboscha docendo discimus (lat. enteron) med. koji lako uči i shvaća. godini stala na čelo obeshrabrene francuske vojske i kod Orleana pobijedila Engleze. nego ubrizgava i. upalu crijevne sluznice (zarazni proljev) dizenterija (grč. tijelo omeđeno s dvanaest pravilnih peterokutnika (pentagonalni dodekaedar) dodekafonija (grč. desing) v. docendo discimus (lat. zlo-. tj. povjerovao je u Krista i zbog toga ga Katolička crkva slavi kao sveca Djevica Orleanska francuska narodna junakinja.) ja dajem. inženjeru Rudolfu Diesćlu. Diise) stožasto (konično) sužena cijev u kojoj se strujanje tekućina ili plinova pod tlakom pretvara u brzinu (tlačna diza) ili obrnuto (usisna diza). dysenteria) med. desen dizelski motor teh.vi čit. docere) poučavati. motor kod kojeg se tekuće gorivo ne pretvara prethodno u plin. edra površina. lokomotiva i dr. upotrebljava se za pogon brodova. hrvatsko ne-. teško. doalij doberman plemenita rasa pasa.) rekoh i spasih dušu svoju. mlaznica. pali samo sobom. najstariji po službi doalij (lat. zarazna bolest koju karakterizira upala crijevne sluznice. doyen) starješina. dixi et animam meam sa. dodeka dvanaest. daktylos prst) anat. a ne deseticama kao u dekadnom ili decimalnom sustavu dodekaedar (grč. doalium) prav. 316 dodekafonija nekoj ustanovi.predmetak koji označava nešto nesređeno. a ti radi doajen (fr. osnova) geom. dekan. upućivati. koji ima dizenteriju. imanje koje ostaje nakon muževljeve smrti ženi na uživanje. zbog visoke temperature i tlaka. automobila. dotarij dodeka. kem.diza što sam htio reći. (naziv po pronalazaču. tj. način glazbene notacije sustavnom uporabom dvanaest I . dys. dare davati. križanac njemačkog ovčara i velikog pinča. najstariji po godinama. ovi su je kasnije uhvatili i spalili kao vješticu do (lat. A. dvanaesnik. dodeka) mat. poslušan docirati (lat. najstariji po redu primanja u nekom društvu. 1858—1913) dizenteričan (grč. sustav računanja dvanaesticama. v.

klasa u Linneovom biljnom sustavu: cvjetovi s 12 do 19 prašničkih niti u jednom hermafroditnom cvijetu dodekapetalan (grč.dodekaginija zvukova kromatske ljestvice (napravio 1923. naučavanja o vjeri: neispitan.) carinarnica doger (niz. isključujući naučavanja o dužnostima i moralu (dio sistematske teologije) dogmatist (grč. postavljanje metafizičkih naučavanja i sustava bez prethodne kritike spoznaje. archo vladam) vladavina dvanaestorice dodekasilabičan (grč. onaj koji postavlja tvrdnje bez dovoljnog opravdanja i koji se. nekritičan. nekritično povjerenje u ljudsku sposobnost spoznavanja. andria muškost) bot. osobito: sustavno znanstveno izlaganje kršćanskih naučavanja o Bogu ili vjeri. buldog i dr. koji ima dvanaest cvjetnih listića dodekarh (grč. prvobitno: onaj filozof koji je. dogana (tal. koji prima ili tvrdi nešto jednostavno. dogessa) duždevica dogma (grč. uopće postavljao pozitivne tvrdnje i naučavanja. gonia kut) geom. koji se tiče dogme. athlon natjecanje) šport. kršćanske dogme formulirana kršćanska načela koja sadrže spoznaje o Bogu. dokeo mislim. engleska. koji ima dvanaest slogova. dodeka dvanaest) broj (piše se brojkom 1 sa 72 nule) dodekandrija (grč. dvanaesterokutnik dodekalijun (grč. prema Kantu dogmatičari su oni koji postavljaju pozitivne metafizičke tvrdnje ne pitajući ima li ljudski razum uopće prava na takve tvrdnje. dogma mišljenje) cjelina ili sustav naučavanja neke filozofske ili vjerske škole. syllabe slog) dvanaesterosložan. dvanaesteroboj Dodona Zeusovo svetište i proročište u Epiru u kojem su se proročanstva dobivala po šumu ogromnog hrasta ili po letu svetoga goluba doga (engl. u Novom zavjetu: carska naredba. dodeka. dvanaesterac dodekatlon (grč. dogma mišljenje) pravilo. petalon list) bot. bot. dogger) nizozemski ribarski čamac dogesa (tal. naziv za gimnastičko natjecanje u dvanaest disciplina. 1874—1951) dodekaginija (grč. XI. zaključak crkvenog sabora (koncila). pren. dogma) onaj koji uči pravilima vjere. dogma mišljenje) fil. pristaša dogmatizma. dodeka. osobito: uporaba pojmova koji služe samo u granicama mogućeg iskustva i radi ujedinjavanja iskustva u stvarima koje se nalaze s one strane svakog iskustva. u klasičnoj grčkoj književnosti: filozofsko pravilo. svijetu i o Božjim odredbama koje su u vezi sa spasenjem čovjeka dogmaticizam fil. dodeka. dodeka dvanaest. dodek-archos) član vlade dvanaestorice dodekarhija (grč. v. dogma mišljenje) fiz. onaj koji nešto uporno i odlučno tvrdi dogmatizam (grč. njemačka doga. uporno pridržava tih tvrdnji dogmatika (grč. dogmatizam dogmatičan zasnovan na dogmi. za razliku od skeptika koji su u sve sumnjali. gyne žena) mn. dodeka dvanaest. znanstvena metoda koja polazi od dogmi i ne dopušta ponovno ispitivanje točnosti tih dog- . austrijski kompozitor Arnold Schonberg. fil. pouka. dodekasilabičan stih stih koji ima dvanaest slogova. dodeka dvanaest. unatoč proturazlozima. pren. bez dokaza. bez obrazloženja i dokazadogmatičar (grč. za- 317 dogmatizam konska odredba. red Linneovog sustava biljaka koje imaju jedanaest ili dvanaest tučaka dodekagon (grč. dodeka. dog) rod velikih i snažnih pasa.

dokimos dokazan. kriticizam) dogmatizirati (grč. titula najvišeg akademskog dostojanstva (u teologiji. docket) trg. rezbar dogramadžiluk (tur. dokema privid) naučavanje da je Krist imao samo prividno tijelo i da su cijelo njegovo zemaljsko postojanje i patnje bili samo privid dokimastika (grč. govoriti odlučnim. dokei čini se) naučavanje jedne gnostičke (bogumilske) sljedbe prema kojem je Krist samo prividno imao tijelo. doctor) učen čovjek. v.) . dokimazo ispitujem. suhi dok radionica za izgradnju i popravljanje brodova. završna formula svih istočnopravoslavnih propovijedi i evangeličkog Očenaša doksomanija (grč. sofia mudrost) umišljena mudrost. kem. pravnim znanostima. dokimazo ispitujem) kem. dogma. stolarstvo dohmij (grč. n. osobito u medicini). Iatreia obožavanje) slijepa i nekritična privrženost nekom teološkom ili filozofskom naučavanju ili metodi dogmatologija (grč. toliko dubok da može primiti brod. pretjerano častoljublje doksozofija (grč. pisci koji služe kao važan izvor za poznavanje antičke filozofije doksologija (grč.: empirizam. tj. doxa. a brod se spusti i zadrži na posebnom postolju. drvodjelja. dokein činiti se. pošto ga poprave. dock) unutarnji dio luke. mnijenje. predavati o dogmama. (supr. dogramak isjeći. doxa slava. ludilo) težnja za isticanjem po svaku cijenu. stihovna stopa sastavljena od pet slogova. filozofiji. vodeni bazen opremljen branama kako bi mogao stalno imati duboku vodu radi prijama natovarenih brodova. jednog jamba i kretikusa: U U dok (eng. takav dok se pomoću vode potopi i brod na njega nasjedne. lista robe doketizam (grč. a zatim se voda iscrpe i on. dokimazija dokimologija (grč. doxa slava. dogramak isjeći. dovesti lađu u dok doksat (tur. ozidan bazen. dochmios) metr. dokimazija dokimazija (grč. to dock) pom. dokimasia) ispitivanje. fil. logos znanost) znanost koja proučava sustav ocjenjivanja (npr. izdrobiti) stolarski zanat. logia) "znanost" o dogmania dogramadžija (tur. iziđe na površinu. te prema tome 318 doktor i nije rođen kao čovjek (2—3. doktorska diploma svjedodžba o dobivenoj doktorskoj tituli e. znanstvenik. čestit. voda se ponovno pusti u bazen i brod opet isplovi. istraživanje. doksat) vrsta balkona. logia) kem. logia) slavljenje i veličanje Boga. pismo s popisom poslane robe. doketizam (grč. izbočeni dio prostorije preko vanjskog zida doksografi (grč. izdrobiti) stolar. v. vještina ispitivanja (dokimaziologija. voda se iz njega iscrpe. samo pomoću zraka doket (eng. mania bijes. u školi) dokirati (eng. zajedno s brodom.dogmatizirati mi. dogma. u staroj Ateni: poseban ispit kandidata za neki položaj u državnoj službi s obzirom na njihove građanske sposobnosti i spremu. grafo pišem) mn. mudrost naoko doktor (lat. odsječnim i uvjerljivim tonom. kada brod ude u takav dok. u svakodnevnom životu: liječnik. doxa mišljenje. skepticizam. plivajući dok podiže se tamo gdje ne može biti suhi. odredujem) postavljati znanstvene tvrdnje. govoriti o nečemu s visine dogmatolatrija (grč. popis. hidraulični dok sličan postupak. dokimastika) dokimaziologija (grč. dogmatizo donosim odluku. st.

biti proglašen za doktora nekog fakulteta doktrina (lat. pedantan doktrinarizam (lat. doktrinarstvo doktrinarstvo v. kusur izvratak. ona koju nije izdala vlast. bez obzira na stvarnost. slatko. s bolom.) javna isprava. documentare) pisano posvjedočiti. documentarius) ispravni. documentum) pisan dokaz. isplatiti dug. doctrina) sklonost odlučivanju samo na osnovi apstraktnih teorija. u crkvenom smislu: poučavanje u kršćanskoj vjeri. 2. pokazivati. koji može dokazati (ili: koji dokazuje) na temelju činjenica dokumentirati (lat. doctrina) učen. umilno dolentemente (tal. koji se temelji na ispravama. znanstvena tvrdnja koja ne vodi računa o stvarnosti ili se ne osvrće na nju. documentum publicum čit. dollyman) vozač kolica s televizijskom kamerom dolmen (bretonski dol stol. dollar) sjevernoamerička novčana jedinica = 100 centi dolce čit. prosopon lice) čovjek koji ima dugačko lice dolikran (engl. ubiti. kefale glava) svojstvo lubanja čija je širina manja od četiri petine dužine.) kabanica s rukavima. potkrijepiti dokazima. ili bez obzira što je uopće i očito nemoguće da se ta načela ostvare doktrinaran (lat. dolihocefali ljudi koji imaju takvu lubanju dolihokefalija v. 2. tj. isprava. katekizam doktrinar (lat. dokumentum publikum (lat. dokumentum privatum (lat. men kamen) grobnica iz mlađeg kamenog doba koja se sastoji od više velikih kamenih blokova naslaganih u obliku sanduka . doctor) položiti doktorski ispit. dolihocefalija dolihoprosopik (grč. vrijede kao sigurni i nesumnjivi.) glaz. dokrajčiti. doctrina) čovjek koji svoja shvaćanja i svoje svjetonazore temelji na već usvojenim principima (načelima) koji za njega. tužno. znanost.) glaz. koji ima više povjerenja u svoje mišljenje nego u ono čemu ga uče iskustvo i život.) glaz. žalosno dolerit (grč. v. činjenično do- 319 dolmen kazan. doctoratum) doktorski ispit. povelja. drvena naprava s konjskim pogonom koja je služila za navodnjavanje (primjerice u Makedoniji). ona koju je izdala vlast dokumentaran (lat. bolno. 3. dolap) 1. kandidat za doktora doktorat (lat. uopće uništiti dolama (tur. kratak konjanički gornji kaput dolap (tur. popuniti manjak. docere poučavati. dolichos dugačak. lako se možemo prevariti te ga zamijeniti s dioritom dolihocefalija (grč. poveljama. poveljni.doktorand doktorand (lat. podnijeti dokaz. doktorska titula doktorirati (lat. a da ih ponovno i ne ispituje. 4. dolichos dugačak. škrinja. niša. dolento dolento (tal. doctrina) učenost. dostorandus) onaj koji se sprema za doktorski ispit. tj. dolče (tal. dollycran) dizalica na kojoj se nalazi televizijska kamera te omogućuje snimanje iz svih položaja dolimen (engl. naučavanje o nečemu izloženo kao sustav. doktrinarizam dokument (lat. doleros prevarljiv) vrsta bazalta i dijabaza (struktura mu je jasnozrnasta do krupnozrnasta). documentum privatum čit. provesti u djelo bez obzira je li stvarnost za to već dozrela. tj. sprava za prženje kave dolar (engl. s uspjehom obraniti doktorsku disertaciju. pretjerano točan. tj.) privatna isprava. ormar u zidu. onaj koji teži konzekvence svojih shvaćanja ostvariti. otkriti dokusuriti (tur. ostatak novca nakon plaćanja) 1.

trg. vlada. dominator) vladar.dolomit dolomit min. svećenik koji još nema pravo biti nazočan na sjednicama Kaptola domicil (lat. domicilirana mjenica ili domicilna trata (fr. trg. tal. peti ton u dijatonskoj ljestvici. krunska imanja. engl. v. ima redovito primjesa željeza i mangana. mjesto u kojem se treba platiti mjenica domicilat (lat. dolosus) zlonamjeran. gospodarstvo. domesticatio) pripitomljavanje. stolna (ili: glavna) crkva (nadbiskupa. domino) mn. Dolomiti planinska skupina u Istočnim Alpama dolor (lat. domesticus) kućni. ali ga ima i bijelog. domicilium) koji stanuje. gospodari. vladanje. sivog. koji namjerno nanosi štetu dolus (lat. domicilium) trg. pretežit dominat (lat. effet a domicile.) prijevara. dominatio) vlast. tko u domicilu isplaćuje mjenicu domicilijant (lat. dominatus) vlast. domiciliated bili) mjenica koja se ne isplaćuje u mjestu izdavanja. zemljišta i posjedi koji su određeni za izdržavanje vladara. prebivati.) glaz. rat domicelar (lat. vladarskih ili državnih dobara domanijalizirati (lat. doma kuća. krunsko ili državno dobro domatofobija (grč. domaćica. zlonamjerna prijevara. bolovi. navikavanje na poslušnost domestiks (engl. pločice kojima se igra poznata društvena igra domino. glavna komponenta nekog zbivanja koja mu određuje smjer dominantan (lat. žutog. domanium) koji se tiče krunskih. gospodar domine (tal. dominium.) krov u obliku kupole domanijalan (lat. domestics) vrsta grube i čvrste pamučne tkanine 320 domine domestikus (lat. domaine) vladarsko. v. ukroćivanje. nego negdje drugdje domicilirati (lat. smeđeg i crnog. boraviti. bezbojan kristalast vapnenac. dominante) glaz. fil. prebivalište. unutarnji. nastaniti nekoga. fobeomai bojim se) med. zavičajni.) gospođa. saborna crkva. mn. samostana dominacija (lat. fr. patnje doloroso čit. označiti mjesto plaćanja mjenice domina (lat. dolorozo (tal. domus. oblik vladavine što ga je u starom Rimu zaveo imperator Dioklecijan dominator (lat. stalno mjesto stanovanja. a u nekim i kobalta. dolores (lat.) 2. domicilium) zavičaj. dolento dolozan (lat. glavni. don doma (lat. domicilium) trg. domicilium) stanovati. doma. . dominium. struka domestikacija (lat. dominans) koji vlada. djelokrug. domanium) pretvoriti u vladarsko. pakost. domino 3. obiteljski. dom. polje rada. bolestan strah od boravljenja u kući domena (lat. osobito ona čiji je krov izrađen u obliku kupola. domus kuća. dome. tj. gospodarstvo. vladanje. zloba dom (lat. lukavstvo. v. domicellus) mlad kat. fr. odrediti nekome mjesto stanovanja. nadmoćan. državna dobra. npr. krug djelovanja. u širem smislu: svaki krov izrađen u obliku kupola i svaka građevina s takvim krovom dom (port. njegovog dvora i za podmirivanje njegovih posebnih izdataka. glavna crkva u gradu. krunsko dobro. nadstojnica ženskog kat. područje.) bol. nadmoć dominanta (tal. vladarka. dolores) mn. biti nastanjen. biskupa ili Kaptola). glavni ton. duomo) 1. osoba na koju se trasira domicilirana mjenica domiciliran (lat. stan.

vlasnik. nadvisivati domino (tal. zemlja ili područje kojim se upravlja. gospodariti. vladar. isticati se. nedjeljom i blagdanskim danima. rezidencija dominij (lat. izdizati se nad kim ili nad čim. svoj zakonodavni parlament (one su u svojoj upravi potpuno samostalne. praviti se gospodin. dominicatum) gospodarski dvor. kneževskih sinova i svećenika u Rimu i Napulju (uvijek ispred krsnog imena. donatio) poklanjanje. dominicalis) gospodarski. zavodnik. vlasništvo. Don Juan Don Juan (šp. dominikalni porez porez koji plaćaju na svoje prihode posjednici i svećenici. svileni ogrtač za maske.) 1. Gospodov. biti na čelu. Mozartova opera Don Quijote čit. Don Kihot (šp. samo što im engleski kralj postavlja guvernere i ima pravo veta protiv donesenih zakona) dominirati (lat. taj je domino.) 1. don Frane) Don Huan (šp. dominica sc. Donald Dak (engl. kod poslova zaključenih na ograničen rok (ako roba nije mogla biti isporučena ili primljena) dona (lat. mn.) gospodin.) ime viteza lutalice od La Mancha u glasovitom istoimenom satiričnom romanu španjolskog pisca Cervantesa. misa dominion (engl. primatelj . igra u kojoj se 28.) gospodar. gospodarica. tj.) ime poznatog lika iz stripova za djecu donarij (lat. dragocjenosti koje su vlasništvo crkve. posjednik. dominicalia) ulomci iz evanđelja ili poslanica koji se. pravo vlasništva. donatarius) onaj koji prima dar. vlastelinski. lat. nedjelja. čitaju i tumače. obrazinama. donarium) žrtvenik donatar (lat. vlastelinski dvor dominikum (lat. 36 ili 45 pločica. 2. od donum dona (tal. doma kuća. osoba obuče- 321 donatar na u domino (na balu pod obrazinama). dominicalis) onaj koji plaća dominikalni porez. vlast. praemium) burz. domaćin.) legendarni šp. dominari) vladati. službeni naziv za britanske kolonije koje imaju svoju samoupravu. kao i titula kneževa. i koji je obično manji od poreza ostalih poreznih obveznika (u nekim državama Zapada) dominikalije (lat. Gospodnji.) dominikat (lat. dijeli igračima koji ih slažu naizmjenice jednu do druge tako da svuda dva ista broja stoje jedan pokraj drugog (tko prvi upotrijebi sve svoje pločice — domine. dont. dominicum) crkveno imanje. pod dominikalan dominikanac katolički redovnik iz reda Dominika de Guzmana (red osnovan u južnoj Francuskoj 1215. osobito sudskim putem. odjeća za balove pod maskama. gemein biti pun) naprava za centralno grijanje dompter (fr. biskupski dvori. donna) 2. dominium) pravo vladanja. dominika (lat. vladati nad kim ili nad čim. pustolova don-premija (fr. perikope.dominica dominica čit. dominikalne lekcije dominikalist (lat. zapovijedati. naknada štete koja se polaže na dan kad bi trebalo izvršiti plaćanje. krabuljama. biti na prvom mjestu. tj. obilježenih dvostrukim brojevima od 1 do 12. 3. slobodan posjed dominikalan (lat. v. Don Juan) v. dies) dan Gospodnji. gospodin domogem (grč. tip avanturista —zanesenjaka. dominion) suverenost. prije: sama crkva. počasno ime uglednih ljudi u Španjolskoj i Portugalu. dompteur) krotitelj životinja don (šp. akt o davanju poklona Donald Duck čit. vladarica donacija (lat. npr. posjed. gospodar igre) dominus (lat. gospođa.

dot-krojenje prenošenje krojeva s uzorka tako da na- donator (lat. hrbat. koji ide od kralježnice u smjeru trbuha dorzoventralan (lat. dossier) svi spisi koji se tiču jednog predmeta ili osobe dot (engl. narkotik. st. u nogometu: udarac lopte pri kojem lopta prije glavnog udarca dodirne zemlju doppel-eagle čit. mania bijes) bolestan nagon za darovanjem dorski (grč.) kopljonoša — znamenit Polikletov (5. majka Nereida Dorifor (grč. klobučine (filca) finom dlakom Dorida mit. dos. e. planinski prijevoj. v.) "dar od pisca" (bilješka na knjizi koju daruje autor) doping (engl. doppelt dvostruk. pozlaćivati. doriakos) svojstven Doranima. greben. doppio uso) trg. oleum) kem. doron dar. dvostruki rok plaćanja Dorado (šp. pr. kći Oceana. pustolovni (avanturistički) ludi podvizi. de-aurare. klobučinu (filc) za šešire prevući finom dlakom dorizam (grč. donum auctoris (lat. in dorso (lat. dotis) u starorimskom pravu: miraz. dorsum leđa. venter trbuh) anat. Stoss udarac) šport. amilinski kloral. s obratne strane (npr. n. dorsetteen) vrsta vunene tkanine sa svilenim umecima dorziventralan (lat. supr: aticizam i jonizam dormeza (fr. doppel. dopl-igl (njem. Don Quijote) mn. fr.) donkihoterije (šp. opijum) kažnjivo davanje sredstava protiv umora kako bi se povećala izdržljivost organizma dopltštos (njem. leđnotrbušni. darovatelj. engl. stražnja. poklon. dopio uzo (tal. dormitivum) med. dorsum. u izradi šešira: prevlačenje pusta. dorski stupovi po plemenu Dorana nazvani najstariji i najjednostavniji starogrčki stupovi s običnim kapitelima i frizom s triglifima i metopima dorsum (lat. leđni dorzetin (eng. dorage) pozlaćivanje. dormire. tvrdo i . Eldorado Dorani starogrčko pleme na Peloponezu. grubo narječje (dorski dijalekt) i ka- .) kip koji služi kao uzor za proporcionalnost dijelova muškog tijela dorirati (lat. dorer) pozlatiti. ležaljka za spavanje dormiol (lat. dormitorium) spavaća soba.) s druge strane. sjevernoamerički zlatnik od kalifornijskog zlata = 20 dolara doppio (tal. jednog starogrčkog plemena. dorsualis) v. dorski stil najstariji stil starogrčke arhitekture.) leda. koji se proteže od kralježnice prema trbuhu dorzualan (lat.) glaz. glavne karakteristike: užlijebljen i manje vitak stup koji se završava vrlo jednostavnim kapitelom doraža (fr. starogrčka božica mora. dormeuse) spavaća ili noćna kapa. dorzalan dos (lat. u pravu nekih srednjoeuropskih država: udovički dio (koji muž ostavlja ženi) dosje (fr. putnička kola u kojima se može i spavati. el Dorado) v. onaj koji nešto daruje ili ostavlja u nasljedstvo (crkvama. eagle) "dvostruki orao". zem. sredstvo za uspavljivanje dormitorij (lat.) točkica. ustanovama itd. donator) davatelj. leda. dope mazivo za stroj. dvostruko doppio uso čit. neke mjenice) dorzalan (lat. utemeljilo Spartu. groblje doromanija (grč. pozlata.) dar. kralježnica. obratna strana. donkihoterije donum (lat. pust. spavaonica (osobito u samostanima). služi kao sredstvo za uspavljivanje dormitiv (lat. Doris) snažno. donkihotijade donkihotijade pl. venter trbuh) ledno-trbušni.donator 322 dot rakter Dorana.) ili in tergo (lat. uljasta i poput vode bistra tekućina. dorsalis) anat. tj. pustolovine.

dotarium) prav. kratica za doktor filozofije dr. školu. dragon) prisilno preobraćenje protestanata na katoličanstvo za vrijeme Luja XIV.) dolje! lezi! (zapovijed psu da legne) Downing-street čit. usp. količina materije (tvari) koja ulazi u sastav nekog lijeka. darovanje zemljišta zaslužnim državnicima. dati miraz. g. dotalis) mirazni. dotalija pakta (lat. supstanci (šećera.) šport. tardžuman) tumač. dotare) opremiti. čistiti morske putove od podmorskih mina radi osiguravanja plovidbe i kretanja drugih brodova. darovati (Crkvu. logia) med. kratica za doktor medicine dracena (grč. dragon) laki konjanici koji se prema potrebi bore i kao pješaci. udovički dio imanja dotirati (lat. daase. med. dobrotvornu ustanovu) double-scull čit. kratica za doktor dr. dio imanja koji pripada ženi nakon muževljeve smrti. svaka odluka vlade koja se provodi pomoću vojne sile draguni (fr. današnja grčka novčana jedinica sadrži 100 lenti. prisilno naplaćivanje poreza pomoću draguna. osobito pri stranim predstavništima u Turskoj dragonada (fr. često se upotrebljava u diplomatskom i novinarskom jeziku umjesto imena ovih britanskih ministarstava doza (grč.. materije koja treba ući u sastav nekog lijeka. dosis davanje. određivanje količine tvari. drachme) starogrčki i starožidovski srebrni novac veoma različite vrijednosti.) dozimetar (grč. vojskovođama. dr. tassah) 1. davanje. počasni dar. ugovori o mirazu dotali (lat. ar. osobe obvezne plaćati porez Crkvi ili svećeniku dotalij (lat. Dauning-strit (engl. drager dragoman (ar. dosis davanje. dan. odrediti količinu lijeka koju treba davati bolesniku dr. metron mjera) sprava kojom se mjeri količina propisane mjere nekog lijeka (doze) 323 drahma doziologija (grč. trata drager (fr. prevoditelj. dotales) mn. (1681.) pomoću draguna. količina lijeka koju treba dati bolesniku doza (njem.) ime londonske ulice u kojoj se nalazi britansko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija. dotalia pacta čit. draguer) pom. dar Crkvi ili dobrotvornoj ustanovi. dubl-skul (engl. fil. vrsta uskog trkačkog čamca (skulera) koji voze dva veslača sa po dva vesla down! čit. dosis davanje) med. v. dotarij dotarij (lat. didomi dajem. dotatio) miraz.dotacija zupčani kotačić na papiru buši rupice uzduž linije koju slijedi dotacija (lat. mjenica. koji se tiče miraza. osobito: davanje lijeka. drakaina) bot. prihod dotalan (lat. zmajevac (biljka iz porodice ljiljana) draft (engl. vojna vlast. dosis davanje) odrediti količinu tvari koja treba ući u sastav nekog lijeka. duhana i dr. određivanje količine lijeka koju treba dati bolesniku dozirati (grč. daun! (engl. dosis davanje) 2. stara . Dose. pomoćni bojni brod za čišćenje mora od mina kod svoje obale i ispred svojih većih brodova dragirati (fr. narodni dar. dotalitium) prav.) sklapanje braka. zmajevo drvo. kutija za čuvanje suhih tvari. znanost o davanju lijekova s obzirom na količinu doziranje (grč. dragueur) pom. koji spada u miraz.) trg. vojske. phil. prvobitno (kod Francuza): pješaci koji su se služili konjima samo kad su se trebali brzo kretati drahma (grč.

) dramolet (grč. svijetlosmeda boja drapa (nord. draperie) tvornica čohe. okrutan drakonski v. Dreivierteltakt) glaz. trun. Drakon) atenski zakonodavac iz VII. neumoljiv. drapa.drajfirtl 324 draperija dramatičar (grč. rukavi) ima samo tri četvrtine dužine (npr. drama.32 g drajfirtl (njem. dramski pisac. povijesna. Drakon dralon naziv za sintetička vlakna (nalik na vunu) dram (perz. e. socijalna.). drama radnja) dramska književnost. pren. prikazi i si. tvornica sukna. književno djelo koje u formi dijaloga i monologa prikazuje neku ozbiljnu temu. čoha. gururlu koji se kiti. drama. s pripjevom draperija (fr. drei tri. psihološka itd. e.2 g = 1/100 oke dram čit. mala drama koja samo u jednom činu prikazuje dramatiziran događaj drangulija (tur. dramatičar dramaturgija (grč. ženska bluza s rukavima do ispod lakata) drajfirtlpolka polka u 3/4 taktu drajfirtltakt (njem. drap boja prljavožuta. teorija drame dramaturgika (grč. sukno. znanost o drami i dramskoj umjetnosti dramatizacija (grč. dramaturgija dramaturški (grč. st. drama) malo kazališno djelo. što je u vezi s dramaturgijom (npr. drama) prerađivati u dramski oblik. ergon djelo. grč. a temelji se na sukobu između likova (prema sadržaju drama može biti ljubavna. događaj ili doživljaj koji je po svojoj uzbudljivosti sličan drami dramatičan (grč. lat. članci. drem (engl. osobito pohvalna. zbog pretjerane strogosti ("krvlju pisani"). ludilo) pretjerana ljubav prema drami. dreissig trideset) tridesetogodišnjak drakar srednjovjekovni vikinški ratni brod Drakon (grč. ponosi) sitan nakit ili sitnica uopće drap (tal. drappo. dramaturgos) stručnjak koji sastavlja dramski repertoar. dramatikos) dramski pisac. živo i u razgovoru (dijaloški) . dramaturgikos) koji se tiče dramaturgije. suknar- atenska mjera za težinu. pr. čiji se zakoni. drama radnja) radnja. drao činim. otuda: drakonski pretjerano strog. tj. fr. drapur) u staroj nordijskoj poeziji: pjesma. strast za kazalištem dramatopeja (grč. dreiviertel tri četvrtine) odjevni predmet na kojem neki dio (npr. drama radnja) preradba nekog književnog djela u dramski oblik. dati dramski oblik. drachme) turska mjera za težinu = 3. st. od VI. radim. dramaturgike) v. pr. tročetvrtinska mjera tročetvrtinski takt drajrajig (njem. prilagođavanje za prikazivanje na pozornici dramatizirati (grč. koji se zbiva kao u drami. n. poet. čoharstvo. poieo pravim) pisanje i prikazivanje kazališnih djela dramaturg (grč. drap). drama radnja) koji se odnosi na dramu. jedan od triju književnih rodova (uz liriku i epiku). drama. nisu mogli održati. = 4. mania pomama. pisac drame dramatika (grč. s mnogo radnje. diram. Reihe red) troredan. prilagoditi za prikazivanje na pozornici dramatomanija (grč. n.) jedinica za mjerenje težine u Engleskoj i SAD-u = 1. do II. dirhem mrvica. dramaturgia) znanost o drami i dramskoj umjetnosti. koji je u tri reda drajsiger (njem.7718 grama drama (grč.

) društvena odjeća. strog.) prostorija za oblačenje. čišćenje gnoja putem odvođenja drener (fr. knjiga u kojoj je propisano sve stoje potrebno da bi se moglo snimati (npr. drao djelujem. vrtjeti. Dreh-biihne) okretna pozornica izgrađena u obliku kružnice s nekoliko odjeljaka te se pomoću nje mogu brzo mijenjati scene: dok je jedan dio velike okretne ploče okrenut publici. pom. Pakistanu. dresing-rum (eng. drastikos) koji ima jako. fali dress (engl. dekanski jezici draže(ja) (fr. Dryas) mit.) dret (tal. namjestiti zavjese drastici (grč. pren. drehen okretati. zastori drapirati (fr. francuski kapetan osuđen zbog špijunaže. drain) isušivanje pomoću odvodnih cijevi. dresser) obučavati. ali kasnije oslobođen i unaprijeđen drezina dvokolica koja se pokretala odgurivanjem nogama (preteča bicikla). odvodna cjevčica drenaža (fr. jaka sredstva za čišćenje drastičan (grč. uvježban. drifter) motorni ribarski brodić koji služi za lov mrežom potegačom Drijada (grč. poprečno zanošenje broda zbog vjetra i morske struje. drainage) isušivanje vlažnog ili močvarnog zemljišta pomoću podzemnih cijevi za odvođenje. čohana roba. med. malo tračničko vozilo na ručni ili motorni pogon. dress) odjeća. med. zavaravati drift (niz).) drednot (eng. cijevi od ilovače za isušivanje vlažnih i močvarnih zemljišta kako bi se napravila plodnim. draper) u slikarstvu i kiparstvu: namjestiti nabore (npr. neposredan. konja jahanju). neotesan. g. K. dragee) šećerno voće. 1. psa vještinama. odjeća neke organizacije. dritto) ravan. Iranu i Sri Lanki. vježbati. dresser) školovan. Draise po kojem je i dobila ime. šumska nimfa koja je živjela i umirala s drvetom u kojem je živjela. Draht žica) jak tanak konac kojim obućari prošivaju obuću. sačma drebina (njem. dribble) u nogometu: vješto voditi loptu između igrača. opipljiv. trgovina čohom. draineur) onaj koji postavlja cijevi za isušivanje podvodnog zemljišta drenirati (eng. dretva Dreyfus. Alfred čit. ukroćen dresirati (fr. Buch knjiga) knjiga snimanja. privikavati životinje (npr.drapirati stvo. morska struja koju uzrokuje pod trajno djelovanje vjetra. uvježbavati. direktan dreta (njem. izravan. neposredan. med. položaj kamere. predmeti ili ledene sante koje plutaju morem nošeni vjetrom ili strujom drifter (engl. na drugima se pripremaju sljedeće slike drebuh (njem. konstruirao ju je 1817. dreadnought) vrsta velikih i oklopljenih ratnih brodova s teškim dalekometnim topovima dren (engl. radim) mn. podzemne. konja. koristi se za prijevoz željezničkog osoblja koje pregledava i popravlja prugu driblati (eng. ptica i dr. uvježbati dressing-room čit. tj. osobito športskog društva. kretanje glumaca. grub. ušećereni badem. uniforma. na kipu). gorska vila . 2. Drajfus (1859— 1935). zvukovi itd. soba za uljepšavanje (ili: dotjerivanje) dresura (fr. gala-odjeća dresiran (fr. 3. očevidan dravidski jezici (sanskr. zavjese. snažno djelovanje. dresser) uvježbavanje (pasa. to drain) odvesti (ili: odvoditi) suvišnu vodu pomoću podzemnih cijevi 325 Drijada dres (engl. dravida) jezici koji se govore u južnoj Indiji.

drurilejn (engl. Drucker) sitni metalni gumb. suhi dok.) "osobito suh".dril-kultura dril-kultura (eng. starokeltski svećenici drukati (njem. druides) svećenici svetog hrasta kod starih Kelta (u Galiji. dry docks čit.) pom. osobina nekih jezika (npr. udarac po lopti nakon što je odskočila od zemlje drops (eng. jedenje ljutih. usp. šport. kopče.) suh.) londonsko kazalište osnovano 1663. otkrivena ruska kočija sa tri sjedala i niskim kotačima drozometar (grč. drogue) trgovac drogama i kemikalijama drolerija (fr. drosos rosa. drops) vrsta voćnih bombona. šport. metron) instrument za mjerenje količine rose koja padne drozometrija (grč. vilenjak druda (niz. udubljenje na trkačkoj stazi drosera (grč. pripadnici ratničkog naroda u Siriji. grčkog) koji imaju. drousse) u predenju: vunu namazati uljem Druži mn. dulais dvojan) gram.) laka. dropkik (engl. šport. muhamedanstva i kršćanstva dry čit. slene risarije čije ideje naziremo pomoću mašte. drut) vještac. (u 18. droodles) naoko besmi-. metria) mjerenje količine rose koja padne drud (niz.) druker (njem. bril. utrka) utrka (na kolima ili pješke) koju su stari Grci održavali na gimnastičkim-igrama. navijač. drimys ljut. tipfeler Drury-Lane čit.-kelt. kopča. cultura) sijanje ili sađenje po brazdama radi povoljnijeg i boljeg prinosa drilih (njem. draj doks (engl. bilo je poznato po izvedbama Shakespeareovih djela) drusirati (fr. metalosavijač. Druck tisak. osim jednine i množine. navijati za (igrača. a religija im je mješavina poganstva. vlažan) bot. cvilih drimifagija (grč. dromas. drucken) tiskati. vrsta gumba. a koji označava dvojstvo stvari ili radnju udvoje dualin (lat. vrsta brze jedrilice dromos (grč. konja i dr. kick udarac) šport. sanskrtskog. šport. Britaniji itd. extra dry čit. drop pasti. govore jednim arapskim narječjem. vrsta šampanjca trpkog okusa dual (lat. kudjeljna ili pamučna tkanina). staza koju je na takvoj utrci trebalo pretrčati drop-kick čit. duo dva) vrsta eksploziva koji se sastoji od nitroglicerina i piljevine dualist (lat. 3. duo dva. Drucker) 1. droseros rosan. fageo jedem) med. draj (eng. navijač drukfeler (njem.). lat. radnik koji ručno savija metalne dijelove druker (njem. još jedan broj za gramatičko mijenjanje imenica i glagola. drogue) osušeni dijelovi bilja koji služe za pripravljanje lijekova drogerija (fr. drolerie) smiješno prikazivanje ljudi i životinja u starijoj drami dromedar (grč. trpak. drill. drut) vještica. lat. Drillich. kibic. drosos rosa. st. ekstra draj (engl. vlaga. lat. čarobnica 326 dualist drudlz (engl. pristaša podjele upravne vlasti na dva samostalna dijela . droguerie) prodavaonica droga i kemikalija drogerist (fr. izumitelj umjetnik Roger Priče druidi (lat. gorkih ili kiselih jela droga (fr. biljka rosika kružnolista. 2. dromedarius) obična jednogrba deva. dvojina. Fehler pogreška) tiskarska pogreška. trilix trožičan) platno od triju niti (čvrsta lanena. zao duh. hrani se kukcima droška (rus. dualis) pristaša dualizma.

puška dvocijevka dublirati (fr. in dubio (lat. voj. drugo oblaganje broda daskama. politička podijeljenost nekog naroda na dva dijela koji djeluju jedan protiv drugog dub (engl.: Bog i Sotona (dobar i zao princip). Konrada Dudena. udvostručiti. "vinski brat" duče (tal. u sumnjivom slučaju. visoko bjelogorično drvo sa sitnim bijelim. dubiosus) sumnjiv.dualistički dualistički (lat. udvajati. neizvjesna i nesigurna naplata nekog duga dubiozan (lat. obići (npr. doublage) udvajanje. double dvostruko) filmski izraz za sinkronizaciju govora glumaca na nekom drugom jeziku pošto je već prvotna verzija snimljena na originalu dubij (lat. duodecimal- . sklon sumnjanju. crvenim ili crnim jestivim grozdastim bobama duden (njem. log. dualis) fil. usp. 3. gram. duša i tijelo.) u sumnji. glaz. priroda i duh. dva različita oblika iste riječi. 5.) u Njemačkoj: naziv za vrstu rječnika (po prezimenu filologa i izdavača jezikoslovnih priručnika . kolebanje.. greben). doubleur) dvojnik. osobito: sumnjivo potraživanje. načela. double) zlatni ili srebrni predmeti koji se sastoje od dviju kovina i kod kojih je samo vanjska prevlaka zlatna ili srebrna. oblik dvanaestine. naučavanje o postojanju dvaju različitih. 1829—1911). za oktavu viši od principala. duce) vođa dud (tur. fr. koji sumnja. čovjek kojemu govorimo "ti". u draguljarstvu: spajati dva kamena u jednu cjelinu ducbruder (njem. zakon logičkog raščlanjivanja misaonog sadržaja na dva dijela (subjekt — predikat) dualizam (lat. 4. udvostručavati. biti u neizvjesnosti dubi (fr. dvostruko dublaža (fr. duzen govoriti "ti". neodlučnost dubitativan (lat. pogleda na svijet itd. duo. dubitatio) sumnjanje. dualis) dvojstvo. dvojiti. dok glavnu masu čini kovina znatno manje vrijednosti. pogrešno dvo- 327 dudoec struko slaganje jedne riječi ili cijelog reda duble (fr. dva primjerka iste stvari u nekoj zbirci. tikati. larus dudoec (lat. dvojbenost. vrsta karanfila čija je glavna boja prevučena dugim prugama druge boje. načina mišljenja. u slučaju neizvjesnosti dubioza (lat. dubiosa) nešto što je sumnjivo. naučavanje o dvojstvu. neizvjestan. ugurati u borbenu liniju. osobito: format knjige kod koje je jedan tiskani arak podijeljen na dvanaest listova. neizvjesno. anorganska i organska priroda. Bog i svijet. pom. metalna stvar pozlaćena ili posrebrnjena dubler (fr.. dubitare sumnjati. dijeljenje na dvoje. potpuno suprotnih stanja. 2. nešto što je osobito malo. dualis) koji se temelji na dualizmu dualitet (lat. pom. murva. oploviti. koji pokazuje (ili: izražava) sumnju dubitirati (lat. podstaviti (haljinu). orguljski registar. osjetilna spoznaja i razum itd.) bot. dubium) sumnja. koji je u pitanju dubitacija (lat. dvojina. tisk. lažni dragi kamen. u biljaru: udariti loptu tako da se o jedan rub odbije i dođe do drugog. oklijevanje. duh i materija. Bruder brat) pobratim. umnožiti. in duodecimo) dvanaestina. udvostručavanje. doubler) udvojiti. metnuti podstavu (otuda: dubl-štof tkanina za podstavu). 6. dubitatif) sumnjičav. dvojba neizvjesnost. dubitare) sumnjati. principa. npr. ne biti u što siguran. lov. npr. subjekt i objekt. double) dvostruk. doublet) 1. zamjenik glavnog glumca (u kazalištu i filmu) dubleta (fr.

dolek) bundeva. magla. sukob duelant (lat. st. a due vodi (tal. mostova. uznemirenost. pseudočuga (lat. pren. zamišljenost dumdum-metak puščano zrno veoma razornog djelovanja zbog toga što mu je vrh plosnat i širi se u predmetu u koji udari (nazvan po indijskom taboru Dum-dum blizu Kalkute gdje se najprije izrađivao) Dunhill (engl. (1200—1299) duglazija bot. duellans) onaj koji vodi dvoboj duelirati se (lat. briga. a due voci čit. dudžento (tal.) glaz. a due corde čit. duel) dvoboj. ductor) vodič.) djevojka koju je Don Quijote izabrao za damu svoga srca. ducere vući. duften mirisati. rukopis dulce cum utili ugodno s korisnim (Horacije) dulce et decorum est pro patria mori čit. Douglasu koji joj je 1827. ducato) po imenu bizantskih careva (dukas) nazvan zlatni i srebrni novac različite vrijednosti. nezgrapna i zdepasta seoska djevojka dulek (tur. adhuk dulcius pro patria vivere (lat. tal. duca. knez. lat.) bot. ductio) vođenje. dulcis) kem. dvaput. duyong) zool. otuda (u podrugljivom smislu): ljubavnica. vrsta maloruskih narodnih pjesama koje se pjevaju uz pratnju bandure. brana. duo) dva. glupan. Dukas. tuman) dim. tijek. lat. blesan due (tal.) umj. hohštapler dugento čit. pren. put. dugong duhan (tur.) glaz.. Dulčineja (šp. duo tilis) rastegljiv (npr. tikva duma (rus. duktilitet duktor (lat. još je slade za domovinu živjeti (Horacije) dulcifikacija (lat. 200 puta slađi od šećera Dulcinea čit. jarbola i si. duellare) imati s nekim dvoboj.) vrsta čobanske frule. u talijanskoj povijesti umjetnosti naziv za 13. duellum.. dulce et dekorum est pro patria mori (lat. zviždaljka. due. skupština staleža. fućkalica. fr.) . donio prvo sjeme u Europu). glaz. instrumenta sličnog mandolini duman (tur. biljka iz porodice pomoćnica čiji osušeni listovi služe za pušenje duka (tal. dvoglasno. visoko američko drveće iz porodice borova (naziv po D. isparivati se) lijenčina. dux) vojvoda. osobito u Italiji. pjevanje u dva glasa. parlament. Pseudotsuga taxifolia). izvlačiti. s dvije žice duel (lat. upravljanje 328 Dunhill duktilan (lat. čit. probisvijet. bezbojan prašak.) slatko je i dično umrijeti za domovinu. dodekadika duduk (tur. tući se u dvoboju duet (tal. a due korde (tal.) glaz. due volte (tal.) ruska narodna skupština. duman. prašina. na dvije. v. zaslađivanje dulcin (lat. duodecimalni sustav v. za dva glasa. dovodnik (kod nekog stroja) duktus (lat. sabor. danhil) poznata britanska marka cigareta. morska krava. ductus) vođenje. zbog svoje čvrstoće upotrebljava se za gradnju dokova. potez pera. dulcificatio) slađenje. dugong (malaj. neradnik. sviranje udvoje dufter (njem. duetto) glaz. gospodar dukat (grč. pojavljuje se i s dodatkom: adhuc dulcius pro patria vivere čit. bivšoj Austro-Ugarskoj i Francuskoj dukcija (lat. upravljanje. sisavac u Indijskom oceanu iz porodice kitova dugung (jap.duduk no mjerenje mjerenje dvanaestinama. platina) duktilitet (lat. ductilitas) rastegljivost u vrlo tanke niti duktilnost v. duyung) zool. duhana i pušačkog pribora .

izdržljiv duracija (lat. duplum dvostruko. glaz. grč. skupljač elektriciteta. duplum) u dva primjerka. duplum. duodenum. dvanaestopalčano crijevo) med.) dakle Duns Scott čit. trajati. upala dvanaestopalčanog crijeva duodenostomija (lat. pren. duo dva. udvostručenje. duodeni. duplikacija duplir (lat. duodenum. osobito u slučaju sužavanja duodenotomija (lat. figura od 12 nota koja se smatra figurom od samo osam nota duodenalan (lat. usluga. ustrajan. grč. postojan. duodenalis) anat. dvostruka stranica (u časopisu ili novinama) s privlačnim slikovnim materijalom 329 durbin duplicirati (lat. podnositi. dur are trajati. duo) glaz. dunkve (tal. licemjerje. duplicator) 1. djelo za pjevanje ili sviranje udvoje. trpjeti. dvostruk izravni prijenos duplerica srednja. pogrdno: budala durati (tal. dvije note koje se izvode za isto vrijeme za koje bi se izvele tri takve note duper (tal. počevši od osnovnog tona duodecimola (tal. tur.dunlop dunlop vrsta gume za automobilske kotače (naziv po škotskom izumitelju Dunlopu Hohnu Boydu (1840—1921) dunque čit. duplo dur (lat. duplicatio) udvostručavanje. 3. teleskop . pisati ili dati drugi odgovor (odgovor na odgovor). životariti durbin (perz.) u cilju odgovora na tužiteljevu repliku. dvostruko duplum (lat. durus tvrd. koji se tiče dvanaestopalcanog crijeva duodenitis (lat.) luđak. melodrama sa dva lika duole (lat. operacija dvanaestopalčanog crijeva duodenum (lat. 2. duratio) med. dvoličnost. dvanaesti ton. duplare) udvostručiti. udvostručavati duplo (lat. dvanaesterac duodrama (lat. jedan od dva glavna tonska roda durabilan (lat. služiti) njega. prav. v. dvostruko. ad duplicandum čit. dvanaestopalčano crijevo. otvrdnjavanje durak (rus. šaljivac. tome rezanje) med. prevrtljivost duplika (lat. duo) dva. ad duplikandum (lat. duplare udvostručiti) pravo optuženika da odgovori na tužiteljevu repliku. duplicatum) prijepis nekog spisa u dva istovjetna primjerka duplikator (lat. udvostručenost. 2. stvrdnjavanje. lakrdijaš. dvostruka količina) velika voštana svijeća duplirati (lat. fiz. koji pripada dvanaeston^Ičanom crijevu. adoperare raditi. radijska ili televizijska emisija koja ide "uživo" istodobno iz dva različita mjesta. stroj za umnožavanje duplikatura (lat. skolastik koji je naučavao da volja zavisi od razuma duo (lat. duplicitas) dvostrukost. ili radi davanja posljednje riječi optuženoga prije izricanja presude duplicitet (lat. udvostručenje. ustrajati. ne prestajati. drama radnja) poet. duodenum) anat. duplex dvostruk) 1. durabilis) trajan. dvojnik — telefonski aparat za dva pretplatnika na jednoj liniji 2. briga oko nekoga dupleks (lat. optuženikov pisani odgovor na repliku duplikacija (lat. Dans Skot (1265—1308) škotski franjevac. jak. dur-bin dalekovidan) dalekozor. duplicare) udvostručiti. v. grč. durmak trpjeti) 1. duodecimola) glaz. neiskrenost. duodecim dvanaest) glaz. duplikatura duplikat (lat. stoma) med. presavinuti na dvoje. duet duodecima (lat. otvaranje dvanaestopalčanog crijeva u slučaju određenih bolesti. duplicatura) v. krjepak) glaz. duplum) pril. duodenum dvanaesterac.

mater. surovost. domina gospoda) opatica.) neprijatelj. duždevstvo. duumviratus) zvanje i dostojanstvo duumvira duvak (tur. zapovjednik jednog odreda vojske. član komisije od dva člana duumvirat (lat. lat. zlotvor dušmanluk (tur. optuženika teretiti na sljedećoj raspravi okolnostima težim od onih na prethodnoj raspravi .) voda. posebno dobacivanje lopte u nogometnoj igri upućeno u dubinu prema suparničkim vratima durhcug (njem. njemačka fraza koja označuje da je nešto samo natuknuto. vojvoda dužd (tal. zvanje i dostojanstvo dužda dvocifren dvoznamenkast durch die Blume čit. durh di blume (njem. uzglavlje. in durius (lat. ležaj. neljudskost durus (lat. prav. redovnica.) ili in pejus (lat.) tvrd. učiniti durmarš probančiti čitavu noć duritet (lat. da je oštra riječ rečena na blag način durh (njem. Durchmarsch) prolaz.) jastuk. titula nekadašnjeg poglavara Mletačke Republike. dura mater v. durch kroz) šport. doge. ducis voda) knez. časna sestra dux čit.durch die Blume 330 dvocifren dušek (tur. duks (lat.) "kroz cvijet". dušman neprijatelj) neprijateljstvo duumvir (lat. anat. duritas) tvrdoća: strogost.) optužiti. Durchzug) propuh durhmarš (njem.) nevjestina svadbena koprena duvna (lat. dux.) član vlade dvojice. madrac dušman (tur.

vrsta oklopa. džan baz) 1. džehennem pakao) grješnik u paklu. džellad) krvnik. kad ih "obuzme" unutrašnje prosvjećenje.). zlotvor. u boksu: oštar i iznenadan udarac ljevicom u protivnikovo lice džeba (tur. na dar.) muslimanski raj džentlmen (engl. ranka) džailum (perz. tj. 2.) 1. poznavatelj konja. vještak u jahanju. kretanje džaine mn. džemi) družba. jumper) majica koja se kopča sprijeda.) okno. "skakači" vjerska sljedba u Engleskoj i Sjev. okrutnik džem (engl.) 1. džemadan (tur.-tur. džadde) 1. pristaše džainizma džainizam vjerska sekta u Indiji čije pristaše ne priznaju autoritet Veda i svetih brahmanskih spisa džak (mad. 2. tvrdica džehenem (ar. 4. džabi) za vrijeme turske uprave: ubirač državnih i vakufskih prihoda džada (tur. džak) vreća džaltara (tur. cesta.) muslimanska vjerska općina. prostitutka džam (ar. prokletnik Džek (engl. džag. jam) kuhano voće. hipok. kovčeg. džami) veća muslimanska bogomolja. po tome što pri bogoslužju. 2. skupina džemijet (ar. put. manje bogomolje) džamperi (engl. društvo džemla (tur. frajer. zovu ih i barkeri (engl. zsak. putovanje. Americi (nastala oko 1760. dž sedmo slovo hrvatske latinice džaba (tur. sprovod dženet (ar. prtljaga džambas (perz.. "lajači". bogomolja prvog reda u kojoj se uči kotbah (za razliku od moteje. škrtac. 3. ogranak metodista. prozor.) kod muslimana: 1. prsluk vezen srebrom i svilom. džamaa. džalib koji privlači na sebe) nemoralna žena. nemilosrdan čovjek. jumpers) mn. pogreb. prema Džon — John) u šatrovačkom govoru: momak. onaj koji dresira konje. 2. 5. ljubitelj dobrih konja (koji ih zbog toga često mijenja).) muhamedanski pakao džehenem (tur.) udruženje. prosjak. čovjek koji je gospodin u punom i . trgovac konjima džamija (ar. bludnica. gentleman) gospodin. pren. skaču i proizvode glasove radosti kao da laju džanarika (tur. pletena od vune ili pamuka dženaza (tur. jab) šport. džemre) promjena džemper (engl. besplatno. naoružanje džebrak (češ. pekmez džemat (ar. oružje. 2. džebe) 1.Dž Dž.-perz.) dušo moja. zajednička molitva muslimana džeme (tur. izvršitelj smrtne kazne. tur. staklo džamadan. srce moje! džeb (engl. fakin. uzalud džabija (tur. 2. džanerigi) vrsta šljive (okruglica. jednoruki Džek vrsta zidnog automata za igre na sreću dželat (tur. žebrak) 1. 2. džehennem) pakao džehenemlija (tur. molitva za dušu umrloga. barkers).

gin rakija klekovača. pren. jeep) vrsta malih. ljubitelj konjskih utrka džokej-klub (engl. lopov . zahvati pri obrani ili napadu kojima se Japanci služe radi onesposobljavanja protivnika za napad i obranu. jingo) šovinistički i ratoborno raspoložen čovjek (u Engleskoj i Americi) džinistan (perz. rakija od raznog sjemenja. u vjerovanju muslimanskih naroda: vrsta dobrih i zlih duhova. zavat džiju-džicu (jap. veleposjednici itd. rat za obranu vjere.. gin) 1. ljenivac. po položaju. džezve) posuda s drškom za kuhanje crne kave džidža (tur. jazz) suvremena američkoengleska glazba za ples. dragocjenost džez (engl. uvedeni u američku vojsku džiterbag (engl.) naziv za kozačke viteške igre na konjima džihad (tur. gentry) stalež uglednih građana i privrednika koji nisu plemići (u Engleskoj): znanstvenici. broker. gill) engleska mjera za tekućinu i žito. nagla provala. jet mlaz. lakih i vrlo otpornih automobila. konjušar. kao titula: gospodin džentri (engl. džuhela) otrcan pas. posrednik. burzovni špekulant džokej (engl. osobito od ječma i raži džinfis (engl. obdarenih natprirodnom snagom i sposobnošću da se učine nevidljivim. irska rakija. 2. džerid) kratko koplje od elastičnog palminog drveta kojim arapski konjanici vješto rukuju i kad su im konji u najvećem trku džiljoz (tal. tj. pravnici. jersej) tkanina od tanke češljane vune i odjevni predmet od nje džet-strim (engl.) način japanskog hvatanja protivnika u borbi. jerk meso rezati na trake i sušiti na zraku) usoljeno meso na poseban način dimljeno i osušeno (kod kanadskih Indijanaca) džersej (engl. jockey) 1. orijaŠ džin (engl. jockey-club) društvo (ili: klub) ljubitelja konjskih utrka džoragan indijsko narodno glazbalo koje se sastoji od jednog većeg i jednog manjeg bubnja džudo. nagao izljev. zavidan džin (ar. profesionalni jahač na konju. jig) lak ples sitnim korakom i poskakivanjem džigetaj (mong.) dragi kamen. živi u južnom Sibiru) džigotovka (kavk. mit. izvođenja ponekad i neharmoničnim tonovima džez-band (engl. jazz-band) orkestar koji svira džez džezva (tur. stream struja) meteor. = 0. dakle: čovjek lijepo odgojen i otmjenog ponašanja. časnici. pustinja duhova ili demona džip (engl.džentri najljepšem smislu. jobber) trg.124 1 džilit (ar. flzz pjeniti se) džin izmiješan s nekim pjenušavim pićem džingo (engl. odgoju i školovanosti.) 2. gorostas. japanski hrvački šport. g. ga. jitterbug) društveni ples crnačkog podrijetla. nastao u Americi nakon Prvog svjetskog rata džober (engl. od 1944. uska i tisuće kilometara dugačka zona sa snažnim zračnim strujama koja se prostire 6—15 km iznad zemaljske atmosfere dževahir (tur. džihad) kod muslimana: sveti rat. v. judo šport.) polumagarac (vrsta brze i plašljive životinje iz porodice konja. sa strane otvoreni i prilagođeni za vožnju po svim terenima.duh džukela (tur. džerki (engl.) mit. razvija i tijelo i. vrsta sinkopiranog glaz. kao športska 332 džukela disciplina ima vrlo stroga i zahtjevna pravila džil (eng. geloso) ljubomoran.) dječja igračka džig (engl. div.

definiran umnoškom njutna i metra (naziv u čast engleskog fizičara J. joule) fiz. tropska šuma uopće (u njoj žive tigrovi. engl. slonovi.). mjesto nereda džura-dogan (tur. pren. buka džungla (od hinduskog jangal pustinja. nered. zmije otrovnice i dr. jungle) ravnica u 333 džus podnožju Himalaje. jedinica za rad u sustavu SI.) zool.džul džul (engl. Joulea (1818— 1889) džuma (ar. sokol) koja je uvježbana za lov na druge ptice džus (engl. šuma. ptica grabljivica (npr.) muslimansko klanjanje petkom džumbus (tur. nosorozi. džumbus) zabava. pren. obrasla prašumom te ispresijecana močvarama obraslim bambusovom trskom i travom. juice) sok od voća ili povrća. lavovi. P. veselje. tekućina .

Crkvi. giilbank glasno odobravanje) zajednička glasna molitva . giocolare) šala. gon koža) potplat. obješenjak. kicoš. ab) vir. divan) prid. draguljarnica. fr. zvanje. goz oko) naočale đul (perz. u najstarijoj kršć. grč.) dopušteno đaka (tal. pomoć. đilozija đeniza (ar. neradnik. stoljeća: starija žena koja se brinula o sirotinji. pren. diakonos sluga) upravitelj općinskih dobara i skrbnik sirotinje i bolesnika u najranije kršćansko doba. posluživanje (jelom i pićem). dostojanstvo i stan pomoćnog svećenika. đela mašalah! budi pozdravljen! đelozija (tal. giocata igra) igračka đon (tur. gers) gizdelin. ružica đul-behar (tur. pomoćni svećenik đakonat (grč. crkvi: udubljenje u zidu ili zasebna soba na desnoj strani oltara gdje se čuvaju posvećene posude đakonikon (grč. kicoš. gelosia) ljubomora. gentilezza) ljubaznost đenjuška (rus. girandola. gyilkos ubojica) vjetrogonja. đakona đakonica (grč. diaconicum) u pravosl. ispružiti. gizdelin. germek protegnuti. poslastica đakonik (grč. gelmek doći) dođi! hajde!. giorno dan) nadnica. posebno školovana za taj poziv. u samostanima: sestra koja služi oko oltara đakonija (grč. đirde. mladić uopće đilkoš (mad. dnevnica đozluci (tur. krjepak đel! (tur. girandole) v. njegovala bolesnike i vodila nadzor nad ženskim članovima crkvene općine. početni svećenički čin u crkvi. danas. giacca) kaput đakon (grč. diakonos) služiteljica crkve. lagan. ckrvi: kratka molitva koju čita ili pjeva đakon đakula (tal. kasnije: ckrveni sluga i pomoćnik pri bogoslužju. razbijač đirandola (tal. dženaza đentileca (tal. gioielleria) draguljarstvo. u protestantskim crkvama: sestra koja služi potrebitima. đon-obraz nepošten čovjek đornata (tal. nametljivac. diakonia) djelokrug đakona. draguljarski obrt. priča đederan (mađ. đ osmo slovo hrvatske latinice đaiz (tur. svjež. zdrav. dil) ruža. gyongy krasan. diakonos lat. vjetropir. potpora. diakonikos) u pravosl. sve do VI. giil ruža. u Evangeličkoj crkvi: bolničarka. veseo. geranion od geranos ždral) poluga s protutegom kojom se izvlači voda iz bunara đerdap (perz. kićenost dokada (tal. vrtlog đerz (tur. žirandola đojelerija (tal. poletan. denjga) ruski bakreni novac od pola kopjejke đeram (tur.Đ Đ.) molitva za umrlog kod muslimana. zavist. razdragan. bahar miris) rascvjetana ruža đulbek-dova (tur. diakonos) čin.

oblik. đune) vanjski izgled. su. ucijelo. meso s rajčicama. sredstvo. ružin pupoljak. gotiirii) sve skupa. kuh. đil. način 335 đuzel đuture (tur.đulić đulić (perz. lijep. giivegi) zaručnik. dil) mlada ruža. posuda. giizel) prid. tur. ujedno. giiveč) zemljana zdjela. usp. krasan. đul đulistan (perz. gyomber) bot. mladoženja đuzel (tur. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek i začin đunija (perz. bez pojedinačnog mjerenja ili brojenja. rižom i krumpirom pripremljeno u zemljanoj posudi đuvegija (tur. suju) ružina voda đumbir (mad. vrt s ružama đulsa (perz. skladan . paušalno. đilistan) ružičnjak. jedno na drugo đuveč (tur.

) "Rana ptica". ebanisteria) fina stolarija. grč. skopeo gledam) 1.) od dva zla valja birati manje e profundis (lat. lat. prvi komercijalni komunikacijski satelit. trzanje uzdom ako se konj neće okrenuti ebriometar (lat. metron mjera) naprava kojom se pomoću tekućine koja izgubi boju pod djelovanjem alkohola što se isparuje zajedno s dahom mjeri stupanj pijanstva ebriozitet (lat. Diospyros ebenum. ebyon siromah) židovsko-kršćanska sljedba (II.) kolonjska voda ebanirati (lat.) iz dubine. st. jedan od sudaca u podzemnom svijetu. o. ebeniste) stolar koji izrađuje pokućstvo od ebanovine. east. 2.) prijedlog = iz. fr. ebn Mustafa = Mustafin sin. ebrius pripit.—IV. abonos. crno. umjetnički izrađeni predmeti od drveta.E E. ebony) vrsta umjetne ebanovine. kako bi omogućio telefonske razgovore i prenošenje televizijskih slika na najveće udaljenosti eau de Cologne čit. instrument za mjerenje točke vrenja radi određivanja sadržaja alkohola u spirituoznim tekućinama promatranjem njihove točke vrenja. koji radi fine stolarske poslove ebionizam (hebr. crni kaučuk otvrdnuo vulkanizacijom ebriljada (fr. između dva imena piše se ben. irl (engl. veoma čvrsto i teško istočnoindijsko i afričko drvo ebenist (fr. vrenje tekućine (zbog topline). kratica za ex officio (lat. izbijanje sitnih bubuljica po tijelu zbog vrućice ebulioskop (lat. npr. obojiti crnom bojom da izgleda kao ebanovina ebanisterija (tal. travnja 1965. dragun. vulkanit. skopeo gledam) naprava za određivanje vrelišta tekućina ebulioskop (lat. grč. ebulire vreti. o d' Kolonj (fr. ebullire izbijati kipeći. priznavala je Mojsijev zakon i Matejevo evanđelje. osobito od ebanovine ebanovo drvo (hebr.) sjevernoamerički zlatan novac vrijednosti od 10 dolara Eak mit.) eagle čit. ebenus) bot. Erli Berd (engl. sprava za . a Isusa Krista nije smatrala Sinom Božjim.) engleska plemićka titula: plemić. strast za pićem ebulicija (lat.). eben. ebenare) obložiti ebanovinom. npr. grof Early Bird čit. pjevati e. npr: Ali ben Muhamed = Ali sin Muhamedov) ebonit (engl. igl (engl. ebullitio) kipljenje. ebano. otac Pelejev. grč. est) e (lat.) sin (pred nekim drugim imenom. eban. kem. djed Ahilejev earl čit. med. ebenos. ex e duobus malis minimum eligendum (lat. e deveto slovo hrvatske latinice E kratica za istok (engl. lansiran u Zemljinu orbitu 6. grč. sin Zeusa i Egine. ebrillade) jah. nego prorokom ebn (ar. ebriositas) sklonost piću. kem.

ebur. oidema) med. pauci. gmazovi. koji ima oteklinu. rheo tečem) med. ljuskavci edeoblenoreja (grč. oidao otičem. gljive. blenna sluz. oticanje kože edematizirati (grč. stid) med. npr.) 337 edeolatrija je udžbenik za mlade skalde. kao i jednu pjesmu posvećenu dvojici kneževa.) u kartanju: odbačene i umjesto njih kupljene druge karte. g. g. ekce homo (lat. oidao otičem) med. aidos stid. grč. npr. oticati. sanskr. Atzer) bakrorezac (vrsta tiskarskog radnika) echeance čit. metoda određivanja molekularne težine tvari prema povišenju vrelišta njihovih otopina ebulirati (lat.) ultrazvučni detektor. pren.) trg.) eda (edda) lit..) raj. sadrži nordijsku mitologiju i priče o starim junacima i herojima edacitet (lat. Eburones) keltsko pleme u Galiji (između današnjeg Liegea i Aachena). uređaj koji radi na principu radara te otkriva veća jata riba ecidija (lat.) francuska mjera za konac = 1000 m echosounder čit. alge. oteklina koja nastaje prelaženjem tekućine iz krvi u potkožno tkivo edematičan (grč.) Ed. patiti od vodene bolesti eden (hebr. maligan ebulioskopija (lat. aidos stid. v. ešans (fr. kratica za editio (lat. aidos sramljenje. naslov dvaju djela stare islandske književnosti: Mlađa ili Snora-eda (između 1220. vrt slasti. edafos tlo. bulla. Starija eda (između 1240. opisivanja i pjesničke izraze. svi organizmi koji na nekom području žive na tlu ili u njemu (bakterije. crvi. aecidium) vrsta snijeti na bilju ed. Cezar je ugušio njihov ustanak ecart čit. edacitas) pretjeranost u jelu. st. otečen. oidao otičem) med. naslada edentati (lat. tj.). veoma su korisni jer razgrađuju organske tvari te popravljaju fizička i kemijska svojstva tla. Iatreia obožavanje) obožavanje stidnih dijelova (spolnih organa) kao simbola plodnosti. ebur slonovača) smjesa koštanog praha i bjelančevine Eburoni (lat. žensko bijelo pranje edeolatrija (grč. uživanje. 54. eše (fr. sisavci bez prednjih zuba. i 1250. ekar (fr. dospijeće.) je zbirka s trideset pjesama iz IX. oidema) med. ekcehomo (lat. n.) "evo čovjeka!" riječi kojima je Pilat predstavio Krista Zidovima (Iv 19. bezupci. pr. s oteklinom edematija (grč. ebullire vreti. kratica za edidit (lat. slonovača eburin (lat.) umj. proždrljivost edafon (grč. rok plaćanja mjenice echee čit. slika Krista s trnovim vijencem na glavi u trenutku kad ga Pilat. razlika između dnevnog tečaja i tečaja isporuke ecce homo čit. upala stidnih dijelova tijela edem (grč.ebulioskopija brzo određivanje količine alkohola u vinu. kod Indijanaca . edematičan edamer vrsta masnog i vrlo hranjivog nizozemskog sira (naziv po mjestu Edam) edeitis (grč. ekosaunder (engl. edafobiont edamatozan (grč. i 1230. ibha) slonova kost. edentata) mn. zemlja) životna zajednica tla. skopeo gledam) kem. zool. natičem. ebullire) kipjeti.— XII.5) eccehomo čit. vreti ebur (lat. burz. oidao otičem) med. e. slast. riječima "ecce homo!" predstavlja Zidovima ecer (njem. kukci. puževi i dr. sadrži izlaganje nordijske mitologije.

dopustio. tzv. per ediktales (lat. hugenotima vjersku slobodu ediktale (lat. službeni ili sudski javni poziv. edicere. ediktalna citacija. editio princeps čit. operativno liječenje spolnih organa edepsuz (tur. postojale su dvije vrste: plebejski. temno režem) med. ediktalni poziv. aedicula hramić) maleno svetište u antičkim hramovima. riješio Sfinginu zagonetku i time oslobodio Tebu od toga čudovišta.. putem poziva preko javnosti. putem javnog poziva. aedificare) graditi. aidoia stid. podignuti na noge. v. npr. hramovima. utješiti edifikacija (lat. patricijski. editor) izdavački. ukras na zidu koji oponaša oblik kapelice edil (lat. koji se tiče izdavača edeološki (grč. Hadrianopolis. sudski izvještaj i priopćenje. 12 travnja 1598. Oidipus) mit. edictaliter) prav. zidati. u pratnji odane kćeri Antigone. u neznanju ubio oca i oženio se vlastitom majkom s kojom je imao djecu: Eteokla. pokvarenjak edicija (lat. ediktalitercitirati pozvati službeno. putem javnosti ediktalna citacija prav. im. bio prva turska prijestolnica u Europi editor (lat. logos govor) koji se odnosi na dijelove tijela ili djelatnosti koje nisu dostojne spominjanja edeotomija (grč. Corneilleove tragedije). Nanteski edikt povelja kojom je francuski kralj Henrik IV. spis Edirne (tur. Drinopolje. edilstvo Edip (grč. edictale) prav. do 1453. izdati. a Edip u očajanju sam sebe oslijepio i.edeološki 338 editorijalan edikula (lat. knjižar-izdavač editorijalan (lat. Polinika. tema mnogih umjetničkih i pjesničkih djela (Sofoklove.) prav. knjigu. "pretorski edikt" (jedan od najvažnijih izvora rimskog prava).) prvo izdanje. izgradnja u duševnom smislu. neuljudan. službena objava. editio) naklada. najstarije (ili prvo) tiskano izdanje nekog starog pisca nakon pronalaska tiskarstva. podizati građevinu. kad im je proročanstvo otkrilo ovaj grijeh. okrijepiti. editor) izdavač. glavno izdanje. tj. loš čovjek. aedilitas) čin i zvanje edila. podržati. prav. poučiti. poučavanje edikt (lat. aidos stid. koji su se brinuli o javnim igrama (ludi romani) i kurilski. došao na atički brijeg Kolon i tu se ubio. edilima se i danas u nekim gradovima nazivaju općinski vijećnici koji se brinu o javnim zgradama edilitet (lat. a značajan je po tome što je od 1361. Eshilove. razvijanje neke ideje. izdanje (knjige). per edictales čit. ukaz. najbolje izdanje edificirati (lat. Ismenu-i Antigonu. edere objaviti. Voltaireove. aedificatio) zidanje.) grad koji se još naziva Jedrene. edepsiz) prid. putem javnog poziva ediktaliter (lat. aedilis) starorimski viši činovnik koji se brinuo o građevinama. edere) objaviti. arhit. edictum) kod starih Rimljana: javna objava pretora u kojoj priopćava plan svog rada u idućoj godini. narodnim veseljima. Edipov kompleks u psihoanalizi: duševni poremećaj zbog sukoba između spolnog nagona prema roditeljima suprotnog spola i morala edirati (lat. podizanje građevine. sin tebanskog kralja Laja i Jokaste. neodgojen. o redu i sigurnosti na trgovima i ulicama. naredba. umiriti. građenje. Jokasta se ubila. ediktale . edicio princeps (lat. koji potječe od.

dodavanje lijeku kakve slatke tvari da bi mu se poboljšao okus. a čiji je instrument tečajna lista efektivan (lat. 2. weiss bijel