Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Andrea Kern-Vrtlarski Trikovi

    Uploaded by

    Dubravka Jovanović
    12K views93 pages

    Copyright

    © Attribution Non-Commercial (BY-NC)

    Available Formats

    PDF, TXT or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    Attribution Non-Commercial (BY-NC)
    Download as PDF, TXT or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    12K views93 pages

    Andrea Kern-Vrtlarski Trikovi

    Uploaded by

    Dubravka Jovanović

    Copyright:

    Attribution Non-Commercial (BY-NC)
    Download as PDF, TXT or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 93
    Vir TRIKOVI iz Starih vremena _ Sjetva i sadnja Nicanje sjemena Biljna kupka koja potice rast 7 ~ Stimulirajuci stajski gnoj 9~ Zagrijavanje tla 10 - Milovanje snazi 11 - Jamice na gredici 12 ~ Prokletstvo ili blagoslov? 12 - Bitna je mjeSavina - 12 Stop prevelikoj toplini kod salate 12 ~ Pohvala bobu 13, Seobauvrtu . 15 Ne ide bez rodne grude 15 ~ Kaa od llovage daje snagu 15 ~ Zelenilo ispod voéaka 16 - Ne presadujte nikada poslije 10 sati! 18 - Naizmjenitna sadnja 19 - Poriluk: skrativanje korije- na 20 ~ Sadnja ukoso 20 - Krastavci i cvjetaéa 21 - Krumpir iz viastita vrta 21 Sadnja kao po loju .. aa Sljanje pomotu soljenke 23 — Precizan rad s pletacim iglama 23 - Drvena sadilica 24 ~ Drdite odstojanje! 25 Ljetni gosti . Ukrasni africki ljiljan: bezgranigna sloboda 27 Ilet u vrt 27 Cvijece za vaze . Rania ili kasnija cvatnja 29 - Njegovanje zijevalica 30 ~ Pitomi vrati¢ u vjenéanici 31 - Caroban Seboj 31 Razno : 32 Macice u cvjetnom loncu 31 ~ Zivice i koéare od Kaline 33 ~ Granignici 34 — Nema tuénjave bez zdravitice 35, Vrtlarenje s Mjesecom Gnojidba injega Kompost: krug se zatvara ets Kompost od liS¢a 37 - Kompost od pokoiene trave 38 ~ Puzevi: unutra ili van? 38 - Kamo sa stajskim gnojem? 38 ~ I sitna stoka stvara gnoj 3 Biljno gnojivo i oto e: Tajna éasnih sestara 40 - Potrebno je... 40 - Upotrebljava se samo razrijedeno! 42 ~ U baévu s njima! 42 Zeleni drumski razbojnici .. Mitite se! 44 — Prige o sedmolistu 46 ~ Uzbuna zbog pirike 48 Zalijevanje - molim na ispravan nagin! . to Cemo s,pijancima” ? 52 - Voda za stabla 53 Fare 250) Kopanjeimaléiranje .........+.+++ 53 Kratka povijest motike 53 - Do grla u zemlji 55 ~ Maldiranje za zdravije 56 Razno .. eee 57 sbro privezano 57 ~ Ostanite uspravni 57 Vrtlarenjes Mjesecom .. rte 58 Sprecavanje i zastita 61 Sve ovisio susjedu..........++ es fagigan savez ili loa éarolija? 61 - Voce i povrée u dobru {rustvu 62 ~ Prikladni susjedi za bilje i cvijece 64 Borba od potetka .... 67 Jezinficiranje rana 67 ~ Prva pomoé persinu 68 - Ispari! 67 Nikad neometani 68 Jedan gutljaj za zdravije .... epecarseev=! 68 ini ekstrakti i Zajevi 69 — Iz vrtlarova kotla 70 - Kompostna topina 72 - Ekstrakt mahovine73 - Mlijeko protiv gljivica 74 Male i velike muke 74 .. goon 74 elidba mrava 74 - Otopina od krumpira protiv usi 75 smamiti litinke Zitnjaka 76 ~ Buhati se boje vode 76 .gonije protiv puzeva 76 - Vratile se ptice selice 78 branjen pristup! 79 — Selidba voluharica 80 Ramo) «scene ae 81 titni zastor od smreke 81 ~ Slamnati ogrtaé kao zastita { sunca 82 ~ Zaitita cyjetova vocaka od mraza 83 Herba i skladistenje 85 Dobro uskladisteno voée .... 85 Pravilno uskla 85 Povrée utrapu 89 Uberi struéak cvijeéa .... 90 Razno Oars 1 wvilno prostrijeti 91 ~ Cvatuéa buduenost 91 irZavanje vrtnog alata 92 Mjesetev kalendar radova u vrtu .......6++++ 92 Kezalo 93 Sjetva i sadnja Vaie €e biljke s uspjehom krenuti u Zivot ako sjemenkama ugodite bilinom kupkom, a tek iznikle biljgice redovito pomilujete. Stari vrt- larski sayjeti olakéat ¢e vam i njihovo premjestanje na gredice i na-~ graditi vas rasko3nom cvatnjom ili plodovima. Nicanje sjemena Mnoge vrste sjemena domacih biljaka sadrze tvari koje ne omoguéuju nicanje. Majka pri- roda to je tako uredila kako bi sprijetila mlade biljéice da u nezgodno doba ugledaju svje- tlo dana, na primjer zimi. Tek kad su sjemenke upile dovolj- no vode, a tvari koje ometaju nicanje isprale se ili razgradile, sjemenka se budi i dize prema svjetlu, Biljna kupka koja potige rast Kako bi biljci olakéali taj tezak posao i istodobno potaknuli Klijanje sjemena, vrtlari su pri- mjenjivali mnoge trikove. ,Prije nego Sto poénete sa sjetvom’, “4 Navika da se vide sjemenki posijena jedno mjesto (sjetva u skupind potjete jo8 iz viemena kad kvalitet sjemena nije bas bila najbolja, pige Johann Sigismund EIBho!- tzu svojoj knjizi o vrtlarenju (1684), ,sve vece i tvrde sjemen- ke treba omeksati kako bi bolje izniknule te imale ljepse cvjeto- ve ili ukusnije plodove.’ Lukovi- Easto sjeme omekSavao je u otopini vode i kravljeg gnoja, graiak, grah i rotkvice u izvor- skoj vodi, artiéoke u otopini vode i 3e¢era ili meda. Starom i ve¢ suhom sjemenju ako ima jo3 imalo Zivota u njemu, bit ée od velike pomoci” ako ga se namoti u procijede- nu vodu od kvasa za kiseli kruh. Mikroorganizmi (bakteri- je mlijeéne kiseline i kvasac) u kvasu za kiseli kruh poti¢u kli- janje tako da odvajaju bolesne dijelove klica s ovojnice sje- mente, a istodobno je hrane i Stite od gljivica u thu. © Ve¢ prije 2000 godina rimski su vrtlari kupali sjemenke kra- stavaca, buée, lubenice te ostalih biljaka iz porodice ti- kava (Cucurbitaceae) u sirutki ili mlijeku. Za brz potetak i zdray, bujan rast sjemenke treba dobro ,okupati" ubiljnom éaju. * Lepirnjace poput graska, graha éugavca, graha pritka- 3a, turskoga graha, mahuna- stoga kriloboda (vrsta graska, Tetragonolobus maritimus), ‘SJemenkama bute, krastavaca i sli vista pomoé! ée kupka umiljeku. atak, grah leéa, grahorice i ostale lepimjace vole osvjezujucu kupku 1 Zaju od kamilice leée, boba (Vicia faba) ili vudi ke najbolje je namakati najma- aje sat vremena prije sjetve u taju od kamilice (2 éajne 2lici- ze suhih cyjetova na 1 Salicu, dstaviti 10-12 sati da odstoji) » Valerijana potiée rast korije- 3ja i,grije”. Ovu biljnu kupku sole luk, poriluk, r Uvarak od poljske prestice ima mnogo siliciske kiseli- ne. Ako umotimo gomolje krumpira u to titit Ge ih od glivignih bolest paprika, peruanska jagoda (Physalis peruviana) te jetno evijeée. Viesatna kupka u ek- straktu cvjetova valerijane po- moti ée vrstama osjetljivim na hladnoéu poput krastavaca i tikvica dai po nepovoljnu vre- menu uspjelo krenu. © U tlu vrebaju razlidite vrste gliivica, koje napadaju jos ne- zasti¢ene biljéice, presijecaju im stabljike ili razgraduju kori- Jenje. Zastitu od bolesti,crna noga’ ili bolesti odumiranja biljke dobit ¢e od hrena i ée3- njaka. Usitnimo po moguénosti sto bolje 100 - 150 g od svake vrste i prelijemo kau mlakom prokuhanom vodom ili kisni- com. Poslije 1 - 2 sata procije- dimo. Ako smo biljke usitnili grublje, ostavimo da odstoje do jednog dana. Kupka od é njaka godi rajeici, krastave ma, cinijama, kokoticu i ne- venu. Naprotiv, sjemenke lepimjaéa i kupusnjata ne vole ‘ovu kupku. Natapanje u vodi ‘od hrena odgovara svim po- vrtnim i cyjetnim sjemenkama ‘osim kupusnjaéa i ostalih kr- stasica. * Jednako tako nage ée sje- menke osnaiiti prethodan tre- Kupka u mjezavini humofix godit ée svim sjemenkama cvijeca i povréa, tman s uvarkom od poljske preslice. Ova biljka koja je na lo8em glasu kao korov bogata je silicijskom kiselinom. Sili koji je u biljci sadnica ée ugra- diti u svoje stanice i ojacati ih, 3to gliivicama oteZava posao. « Casne sestre iz benediktin- skog samostana u Fuldi vrtlare ve¢ stoljecima na prirodan natin i svoja iskustva prenose s generacije na generaciju. Nece posijati ni jednu sjemen- ku a da je prije toga nisu na- moiile u biljnom éaju, a najvi- 3e vjeruju jednoj staroj engleskoj recepturi, koja sadréi cyjetove valerijane, stolisnika, maslacka, koprive, kamilice i hrastove kore. =COPKILLER= Njihova mjegavina bilja pakira na je u vrecice i moze se kupiti pod imenom humofix. Istrazi- vanja su pokazala da stolisnik i kamilica sprjeavaju rast bak- terija i gljivica, Ostali sastojci biline mjesa cu rast korijenja te pomazu Otopinu humofix posebno vole kao kupku: kelj, hren 15 minuta + rotkva i rotkvica 30 minuta + cikorija, kopar, koromaé, endivija, poriluk, blitva, paprika, persin, cikla, salata, luk vlasac, rajéica, luk 60 minuta +mrkva,celer 90 minuta * Sjeme natopljeno u otopini bilja ne samo 8to brzo klija rego i raste bujno i zdravo. ako €e o8teéeno i loge sjeme livati na povrsini, mo¢i ce se poslije kupke lako odstraniti; vatopljeno, zdravo sjeme ada na dno posude. \ razvijaju kori- sne mikroorganizme, éine Iju- sku sjemena propusnom, poti- klijancima da postanu otporni. Urasadniku samostana u Fuldi posebno dobro rastubiljéice mladog povréa icvijeéa pod briénim okom sestre Paule Mokro sjeme treba ragiriti na kuhinjskoj krpi (papirnatoj ili pamuéno}) da se posuai i zasijati ga isti dan jer je klijanje ve¢ zapotelo. Stimulirajuéi stajski gnoj Veé u anti¢ko doba bilo je uo- bigajeno namakanje sjemena u vodi od stajskoga gnoja kako bi nabubrilo. U medu- vremenu je ta metoda odba- éena jer su neiskusni vrtlari satima kupali sjeme u nerazri- jedenoj gnojnici, to je unisti- loi sjeme i klijance. Ali ako se upotrijebi ispravno, povoljno ée djelovati na klijanje. Za kupku sjemena upotrebljava- mo kraviji gnoj jer samo on sadrii dovoljno mikroorgani- zama koji ée poboljéati klija- nje i rast. Kako su krave jos i visoko specijalizirani biljozde- ri, u njihovim su Zelucima i cri jevima bakterije koje savrseno rastvaraju biljno tkivo sve do cijepanja celuloze. Covjek te balastne tvari izbacuju nepro- bavljene jer Ijudske crijevne bakterije ne mogu usitniti ce. lulozu. Prije nije nedostajalo kravijega gnoja, a za razliku od danas, Zivotinjama se ne- kada nisu davali lijekovi u obliku antibiotika niti ih se hranilo Zivotinjskim brasnom. Stare seljatke mudrosti ovremenu (0d 21. prosinca dani su sve dulj: Bodié za duzinu muhina koraka, Nova godina za duzinu pijetiova koraka, Tri kralja za dusinu jelenjeg skoka, Na Svijecnicu za cijeli sat. Magia u sijeénju ¢ini mokro proljece. Kravlji gnoj prvorazredne ka- kvoée koji nam je potreban za kupku naieg sjemena mote se danas nati samo na bioimanji- ‘Gno) slobodnih krava koje pasu na >tvorenom mnogostruko se mode rebljavati u vrtu, ‘Mnogo snijega u sijecnjunosi bogatu Zetvu cijele godine. Ako je na Svijecnicu (2. veljace) svijetlo i bistro, bit ée jo8 duga zima. Ako na Svijeénicu puse isnijedi, proljece nije daleko. Oujski snijeg nanosi bolusjevima. Sveta Kunigunda (3. o2ujka) zagrijava odozdo. Gregor (12. ozujka) kazuje seljaku da moze sijatiu polju. ma. Svaki vrtlar imao je svoji dobro éuvan tajni recept za vodu od gnoja. Pravilo iz prak- se glasi: staviti jednu lopatu svjezega kravljeg gnoja (naj- bolje od krava koje pasu vani) u kantu, dodati vode do vrha i dobro promijegati. Kantu osta- viti na toplu mjestu (20 - 25 °C) — prije je to bilo u Stali, danas to moie biti staklenik, topla Supa ili podrum. Jednom u danu dobro promijesamo i pa- zimo da ne poprskamo odjecu kako bismo i sebe i druge po- Stedjeli neugodnih mirisa Poslije 3 - 6 dana vodu proc jedimo. Kako su nam za nama- kanje sjemena potrebne samo male kolitine, napunimo oto- pinom jednu éasicu od jogur- ta, staru kuhinjsku grabilicu ili ne’to sligno i izlijemo u vecu posudu; potom dodamo jos devet dijelova kignice. Osim ovog razrjedivanja (1:10) bilo je uobiéajeno napraviti otopi- nu do 1:20. Namakanje traje 0d 3 do 24 sata; sto je sjeme manje, prije éemo ga izvaditi iz otopine. Preostala voda od gnoja bit €e dobro gnojivo za povrée ili cvijece. U danainje doba vrtlari tesko mogu nabaviti kravlji gnoj Kako su u kompostu takoder mnogi mikroorganizmi koji odgovaraju biljkama, mogu se postici sligni rezultati namaka- njem sjemena u vodu od kom- posta (str. 72) Zagrijavanje tla Cim se dani znatno produlje, potinjemo s uzgojem na pro- zorskoj dasci. Zemlja za sjetvu koju imamo u vrtu, supi ili po- drumu obiéno je jako hladna. Klijanje ¢emo ubrzati ako je napunimo u kantu ili drveni sanduk te je nekoliko dana dr- Zimo na kaminu, u podrumu u kojem je centralno grijanje ili u toploj sobi. imo li unaprijed u kuéi {alije, kako bismo ih 1 puzeva zagrijat cemo 1 prije nego sto stavimo Ije u sandugi¢e ili posu Milovanje snazi e koje su na pro: u klijaligtu na rste i kompaktne po im je 8to vie svjetla kako, ne smiju se priiti 4 jaku suncu). Ako nemaju a, one ¢e se izduljiti na ) stabljikama ina kraju azijskih ze 2u da se pc phode s biljkama pa udno da su jaf ansk aili posebno bi {a pomognu svojim bil} oni su - imitirajuc irodi - lepezom ili samc rukom svaki dat dva do tri puta odlueno prelazili iznad dobro osvijetljenih biljaka. Isti emo rezultat posti¢i drvenom letvicom, malom dasticom ili eslozenim novinama. Dobro milovane” biljke ne samo &tc aktnije nego i taj sva an ritual pe iée njihovu otpornost Jamice na gredici 2 kad se tlo posusi i Uprolje kad vise n ostaje blato a ci pelama potinje sjetva. Mnog: vrste sjemenja najprije razviju korijenje, a onda tek kotiledo- ne (supke) i prave listove kako ebi osigurale opskrbu hra- bi njivim tvarima. Ali dok podze ini dijelovi biljke preuzmu funkciju i poénu iz tla usvajati vodu i hranjive tvari, klijaju sjeme ovisi o ravnomjernoj J svojoj neposrednoj blizini Bad se mrkve éesto posuse dok su jos u zemijii prije nego to je prvo zelenilo izniknulo. Stoga je dobar i provjeren nagin posijati povrée u male jarke. U tu svrhu drékom moti- ke povlacimo otprilike 5 cm duboke brazde, u njih stavija- mo sjeme, pokrijemo ga s malo zemlje i dobro pritisne- mo da ne viri van. U tim udubi- nama vlaga se odrzava dulje nego na glatkoj povrsini. Posli- je nekoliko tjedana kignica ¢e naplaviti udubine u zemlji koje €e se tako ispuniti. To je dobro jer ée se time uévrstiti stabil nost mladih biljaka. Redovitim energignim,mazenjem* postize se kompaktan i zdrav rast biljaka. Prokletstvo ili blagoslov? Vrtlari u Rimskom Carstvu obi- éavali su pohvalama ili psov- kama potaknuti biljke na rast. Tako je bilo pravilo da se bosi- jak sije uz psovke i pogrde jer su smatrali da biljku treba pro- vocirati kako bi bujno rasla. Pri sjetvi kima, naprotiv, trebalo je izgovarati molitve. U krs¢an- sko doba obi¢aj je da se pri sjetvi i sadnji malih biljaka izrekne blagoslov ,rastite i ra- zvijajte se”. Bitna je mjeSavina + Prije je tu i tamo bio obitaj da se pomijega sjeme mrkve i poriluka te da se posiju zajed- no. Poriluk u prvim mjesecima raste vrlo polako i gotovo da ne zauzima prostor, Posto se ubere mrkva, poriluk prorijedi- mo tako da na svakih 15 cm ostane po jedna biljka # Sjemenke pergina, mrkve, celera i ostalih biljaka iz poro- dice stitarki jako su male tako da ih se éesto sije pregusto. Stoga su vrtlari mijesali viazan pijesak sa sjemenjem i ostav- \jali ga na toplom u blizini pe¢i ili kamina. Toplina i viaga po- godovali su klijanju. Poslije dva do tri dana ili najkasnije za tiedan dana posijali su sjeme s pijeskom na gredicu; dan je morao biti suh i bez vjetra. Celer koji raste vrlo sporo uz~ gajao se u ku¢i u posudama ili drvenim sanduci¢ima Salata ne podno: preveliku toplinu Artigoke te jos neke druge glavozike poput salate tesko €e ili uopée nece proklijati ako je suvige toplo. Na temperatu- rama od 20°C i vide sjeme padne u neku vrstu toplinske ukoéenosti. Stoga je najbolje da sjeme posipamo na viazan komad kuhinjskog papira i stavimo ga na dva dana u hladnjak; poslije toga sijemo ga s papirom, tJ. stavimo ga u tlo s papirom i tanko prekrije- mo zemljom. Sjeme se niposto} ne smije posusiti pa treba re- dovito zalijevati. To ¢e mu kao prvo dati potrebnu viagu, ali ga istodobno i rashladiti. Isti €emo rezultat posti¢i ako radi hladenja i sjene na gredici ragirimo viazno platno ili pamuk (komad stare plahte ili stolnjaka). Pohvala bobu Bob (Vicia faba) dolazi iz Euro- pe, a grah éuéavac (niski grah), grah mahunar (visoki grah, Phaseolus vulgaris) i mnogo- cvjetni grah (areni grah, Pha seolus coccineus) juznoameri¢- ke su vrste. Grah iz Novoga svijeta sadi se tek oko 500 go- dina u nagim geografskim siri- nama; medutim Ijudi kojima lezi vrtlarenje pokugavaju u Europi vjerojatno jos od kame- nog doba ubrati sto vise, i sto krupnijeg boba. Mijeveno zrnje boba kuhalo se kao juha ili kaa, mladi bi se bob jeo kao povrce. Prvi seljaci sijali su bob sa Zitom, a tek su poslije obje kulture sijane svaka za sebe. To je medutim bilo tek jedno poboljsanje, Generacije sljede- éih poljoprivrednika i vetlara imale su sve vise iskustva, pa wu radile ovo: * Radi ranijeg uroda bob se ved neko vrijeme sije na pocet- ku veljage u klijaligte. zniknule \ veé oévrsnule biljke sele se poslije otprilike Cetiri tjedna na gredicu, a istodobno se stavija jedan niz zrnja u tu istu Jicu. (U narodu se grab ili b ne, sije" ve¢,stavlja” ili Umiesto da bob sijemo u kucice bolje je polozit seme pojedinaéno u razmaku (od 10 do 15 cm da optimalno iskorstimo prostor. *# Cesto biljke napadne gomila 5,» s,pomorene maou bod pomo crnih grahovih uBiju. Ako je pritokvojinvazi sia Stogajerana grah posijan kasno ili je vrije- _boliajerce spree navalustetotina, me bilo toplo i suho, one mogu poéiniti toliku Stetu da uopée ne¢emo imati uroda. Ali i biljke same mogu skriviti tu 3tetu jer svojim kapljicama nektara priviace mrave, a oni opet dovode uii ili njeguju one koje su ve¢ na biljci jer se hrane njihovom mednom rosom. Izvor nektara obiljezen je crnim totkicama koje mravima iz daljine, a vjerojat- no iz blizine izgledaju kao lisne ui Mravi svojim ticalima dotaknu ne tocke i kratko potom pro: curi §e¢erni sok iz biljnih Zlijez: tropskim zemljama po- toje akacije koje takoder hrane mrave svojim nektarom i daju im stani8te. Zauzvrat mravi tjeraju sve Zivo sto se priblizi tom drvetu i sto bi ga moglo dovesti u opasnost, bila to Zivotinja ili Covjek b koji usvaja dusik dobra pretkultura za prokulice te liéna medukultura za gla- i kel). On kelju olaksava Her mlade biljéice stiti od og sunca. * Kako mat ine boba dozrije- vaju postupno, biljku treba po- slije zadnje berbe odrezati go- tovo do visine tla. Otpaci biljke posluzit ¢e na povrinoj gredici kao neka vrsta malta, Odreza ni dijelovi jos ée jednom potje: rati iu jesen dati drugu berbu. Potom se usitnjeni zeleni osta: ciukopali u gredicu kao zelengy gnojivo. #U toku mnogih tisu¢ljeca na- stale su razli¢ite vrste boba; one s velikim zrnjem sluzile su za Ijudsku prehranu, s malim Nije vazno dobije li biljka boba zrnjem kao stoéna hrana (u tu vrstu za valnosti za svoj nekim pre nektar ili ne ako joj mnostvo jelima zvao se svinjski ili konjski grah). Sadnjal usiju izvuge sve Zivotne soko fi boba bila je vrlo ragirena. Jako ve. dutim, to se moze pre- fee Bi siromagni ljudi upotrebljavali duhitriti: rana sjetva bila je su slamu ove vrste graha kao Ina metoda da se umanji f ke njenje za madrace pa je s Steta koju nanose ui. Druga enom nastad izraz ,grub toda uzgoj boba u redovi ; kao grahova slama’, Sto se po- ma na rubu gredice ili uz pu : slije odnosilo i na priglupe e. Zraéno staniste ne godi grube Ijude asima, a osim toga lako prev de pojedinaéne biljke-doma¢i e. Cim bob pore d sine dlana, mora se prigr Zemija oko korijena stat €e biljku i zastitit rau blizini tla dio ni Preseljenje u vrtu Iza presadivanje i sadnju nasi 4u stari znali mnogo trikova koji su se odréali do dananjeg dana je bez rodne grude Cesto su se Ijudi podsmjehivali Savjetu starih vrtlara da novim biljkama u vrtu treba dati nesto od rodne grude, dakle zemije u kojoj su se prije nala- aile, u jamicu za sadnju, kako bi im se ublazila,Zudnja za domom’. Ali poruga ovdje nije ‘na mjestu. Naime, zemlja oko korijena puna je mikroorgani- gama, koji razgraduju hranjive tvari i Salju ih u prihvathjivu obliku u vodu u tlu. Neke gli vice (Mykorrhiza) éak i zive na korijenju ili oko njega te po- mazu pri uzimanju vagnih hra- njivih tvari kao npr. te8ko do- stupna Zeljeza istite biljku od Metnih gljivica. Kao zahvalu dobivaju Secer i ostale tvari koje biljka stvara i kojima ih tani. Gotovo sve raslinje Zivi u simbiozi s tim korisnim gljivi- ama na korijenju, a neke kao ‘pr. Sumske borovnice bez pyih ne mogu ni prezivjeti; one umiru od glad ili §tetne gljivi- ce uniste njihovo korijenje. Stoga iskusni vrtlari uvijek paze na to da sadnice iz priro- de iiz vrta uvijek iskopaju sa zemijom. Ako se gruda raspad- ne, tu zemlju treba staviti u ja- micu za sadnju. Pomagati koji su u rodnoj grudi pomo¢i ée u prilagodbi i rastu pa ih niposto ne bi trebalo zaboraviti. Neovisno 0 pozitivnu djelova- nju mikroorganizama, dakako, opéenito vrijedi ovo: Sto se manje nasteti korijenju pri iskapanju, to ée se brie biljka primiti na novome mjestu. Kaia od ilovate daje snagu Ve¢ u antizko doba bilo je uo- bi¢ajeno da se korijenje voca- ka ili ostalih drvenastih biljaka prije presadivanja uroni u gustu ka8u od ilovate. Vitlari su s vremenom opleme- nili kau od ilovage uvarkom od poljske preslice, Cajem od kamilice, ekstraktom ée8njaka ili otopinom od koprive. Osim toga bio je obitaj da se grubo usitnjena kopriva ili listovi ga- veza lagano umijesaju u ze- miju u jamicu za sadnju. Prokli jala zrna jeéma koja ukopamo u tlo grijat ée korijenje odozdo i ubrzati rast. Kako bi se zastiti- lo Ijetno cvijece ili trajnice od trulezi korijenja, ispod njih Biljketretrane uvarkom od éeinjaka snaina su rasta ine napadajuih gliviene bolest. Kadifica ili tagetes sprietava napad sitnih crvicakojl ve treba ukopati nekoliko zdro: bljenih zrna €esnjaka ili zaliti ées¢e biljke uvarkom od ée8- njaka ili prestice. Glavati kel koviéavi kelj, cvjetacu, kupus, zemjjitako stvara zdravo to prokulicu i ostale kupusnjace uranjamo u kau od ilovace koju smo napravili od uvarka poljske preslice. Zelenilo ispod voéaka © Poslije presadivanja deblo ostaje godinu dana bez bilj- nog pokrova, sve dok se korijes nje ne prihvati, kako bi se osi- gurao neometan rast. U susnim predjelima treba radije éekati dvije godine. No nakon toga zeleni i cvatuci biljni po= krov oko voéaka ~ grmolikih, patuljastih ili visokih stabala = bit ée koristan za preuzimanje hranjivih tvari i zdravije vocke, * Oblikovane niske vocke sa slabim korijenjem ne vole bilj= ni pokrov oko sebe. One ¢e Vvidljivo procyjetati ako tlo oko) njih posipamo grubo usitnje= nom koprivom, gavezom, matiénjakom ili narezanom djetelinom. * Ako tijekom, |jeta imamo do= voljno viage, korisno je oko votaka posijati trajne ili ljetne vucike (lupine). Vuéike spada- ju u rod lepirnjaéa, ulaze du- boko u tlo i pomocu korisnih bakterija na svojem korijenju usvajaju dusik koji Koristi voé= kama, cim korijenje vucike odumre. Medutim, vucike se ne siju neposredno oko stablal jer ondje nema korijenja koje prima hranjive tvari, nego u krugu oko vanjskog ruba ili Ispod ruba krosnje. Kako vuci- ki nuedi je oduzimaju vocki, treba ih za su3na vremena obi- la zahtijevaju dosta vode i u » zalijevati. * Gorusica koja se odmah po- siije cvatnje pokosi i ostane na tu kao malé éini tlo ispod vo- aka rablijim i odrZava viagu * Neven i kadifice (Tagetes) pokrit ce za kratko vrijeme praznu zemlju ispod votaka. Neven, skromna biljka koja Siri dobro raspolozenje, treba po- \jati, a kadifice je bolje posa- dit). Ova dva Ijetna cvijeta od- lina su za zdravo tlo jer se gotovo sve raslinje osjeca dobro u njihovoj blizini * Metvica stvara gust i mirisan pokrov oko debla. Stari vrtlari tvrde da tresnjina stabla, oko kojih raste metvica, godinama ne napada vocna muiica. Isto vrijedi i za jabuku i njenu ste- toginu jabukov savijaé (Cydia pomonella). * Dragoljub se takoder osjeca dobro u polusjeni voéaka, Ako veé u proljece ima dovoljno vlage, razvijat ée se brz0 i zacas prekriti sve povrsine. To ne samo 8to dobro izgleda nego i titi jabukova stabla od lisnih u8iju, pogotovu ako pre- krije cijelu povrsinu oko stabla, a poslije smrzavanja ostane kao male Postoji obi¢aj da se oko jabuka visokostablasica uzgoji siroki pojas matignjaka. Unutar po- jasa rastu neveni, grahorice drugo ljetno cvijece. + Medvjedi luk takoder je dobar pokrivaé tla ispod sta bala vocaka, Kad se jednom ukorijeni, brzo ¢e prekriti cijelu povrsinu pa konkurencija nema nikakve izglede. Kako se U doba cvatnje medyjedi éemo luk prije rnamirisati nego vidjeti. Aromatiéna billka rado buja. povrsinski dijelovi luka poslije cvatnje povlaée, a lukovice ostatak godine ostanu u miro- vanju ispod zemlje, ova je bilj ka sjajna u Ijetnim susnim raz: dobljima kao podloga. Kad u tim mjesecima padne kia, ona ée posve koristiti samo stablu, Mali savjet iz samostana u Fuldi: Ako drvo kruske ima poiutiele listove, ispod drva treba posaditi maslacak. Ako je stablo jo$ nisko i moze se do: se¢i prskalicom, mozemo listo: ve poprskati razrijedenom oto: pinom koprive (1:20) a salatu da se el nba Ne presadujte nikada poslije 10 sati! Termin za sadnju: Kako bi se presadnicama olakéao rast i zastitilo i se od isusivanja, za presadivanje je uvijek vrijedilo pravilo: nikada poslije 10 sati jutro i nikada prije 4 sata po- slije podne, a osobito nikada za vjetrovita vremena! Ako je nebo posve sivo, vrijeme je povoljno za presadivanje” bila je austrijska poslovica. Vrtlari, koji su jo8 pazijivije promatrali vrijeme, sazeli su to pravilona ovaj natin: , Dobro je saditi po- slije ki8e, dok kia pada, ali naj- bolje je saditi, prije nego sto padne kia." To se odnosi i na zalijevanje s otopinom gnoja. * Priprema: Presadnice su se pojedinaéno stavijale u sandu- Gée ili koSare posto se razmrsilo srasteno korijenje pa su se po- krivale novinskim papirom kako bi izgubile sto manje viage i dobro podnijele preseljenje. Ako im se naime objesi lise, treba ih osobito dobro zalijeva- tia to se nastojalo izbjeci. Pro- kusan je i stari obi¢aj stavijanja presadnica prije presadivanja na sat vremena u otopinu polj- ske preslice te bi ih se do otprili- ke Cetiri tjedna prije berbe jedan do dva puta na mjesec zalijevalo ili poprskaloi tom istom razrijedenom otopinom (1:10). To je ojagalo otpornost na gliiviéne bolesti koje nastaju od gliivica (polijeganje, pepel- nica, mrije na listovima. ...) + Rezerva vode: Kroz pjeséa- No ili SIjunkovito tlo voda brzo otjece pa se gredice osuse. Presadnice na takvu tlu tesko se primaju. Kako bi se ubrzao. rast i poboljéalo zadrzavanje vode u tlu, vrtlari su ispod kor- jenaste bale potkopali grubo usitnjen novinski papir ili valo= vitu ljepenku pomijesanu s konjskom balegom. Usitnjena mahovina, stare prirodne spu- 2ve, poderane vrece od prirods nih viakana ili ostali organski materijal koji dobro upija viagu is vremenom propada posluzit ée kao podzemni spremnik vode. * Visina sadnje: Pocetnici sade biljke esto tako visoko da stoje na,klimavim nogama’ ina kraju padnu. Prije je bilo dovoljno re¢i ,staviti u zemlju do visine korijena’, ali danas se vrtlari hobisti vise ne snalaze s pojmom do visine korijena® (al korijen zavriava ondje gdje potinju prvi donjilistovi) Srce mladih biljéica iz kojeg Niu prvi listici ne smije se pre kriti zemljom jer ¢e se u protiv hom ugusiti #1 salate su listovi rasporede niu obliku rozete u cijoj je sre- dini srce. Kako postoji opa snost da kisa ili voda od Zalijevanja nanesu zemlju na to, salatu uvijek treba saditi priligno visoko. + Ako smo presadnice celera ukopali preduboko, razvit ¢e se ovalni gomolji. * Listovi glavatoga kelja, kovr- tavog kelja, cvjetaée, prokulice Jostalih kupusnjaga visoko su bljici pa se zbog toga te ukapaju duboko, adnja,do grla" sprijedit é¢ osim toga da na biljci polo- te svoja jajasca kupusna pipa karica i kupusna muha lznimke: Ako je koraba posa Jena preduboko, biljka ¢e po- ( gnjiliti, ai zadebljala sta bljika ¢e biti prijava. Stoga se 1i plitko i poslije sadnje Jobro pritisne. podzemne korabe predu- adnja zaustavija rast prirod. Ako pri pre anju skratimo korijenje, 1ba ¢e imati okrugli korijen to duguljastog. Biljke s grumenom zemlje na korijenu podnos presadivanje mnogo bolje nego presadnice s golim korijenjem i malo zemlje na njemu. # Neke presadnice i sadnice vota, koje rastu u posudama za uzgoj, tjeraju na svojim sta- bljikama bijele korjenéi¢e. Medu njih spadaju biljke po- moénice kao rajéica, peruan- ska jagoda (fizalis) i paprika. Kako bismo ih potakli da razvi- ju gusto korijenje, ove biljke s korjenastim stabljikama uka- pamo duboko u rahlu vrtnu zemlju. Rajéice s dugim stablji- kama polazu se éak i ukoso do prvog lista u pripremljenu ja~ micu. Kadifice se takoder sade duboko (prije svega visoke viste poput Tagetes erecta), kako bi im se omogucila stabilnost Naizmjenitna sadnja Cak i najjednostavnija pravila vrtlarenja danas su zaboravije- na. Tako vidimo povrée, salatu i ostale biljke kako rastu na Umjereno viaino tlo ideal- no je za sadnju luka. ‘Ako vrijeme nije povoljno pa se lucice posade u suhu zemlju, na povriini ée se pojaviti poslije nekoliko dana kad se napiju dovolj- no vode. Ako medutim luéi- ce prije sadnje nama¢emo 24 sata u kignic ili prokuha- Noj vodi, upit ée dovoljno tekucine i primiti se u tly, umjesto da se istisnu na povrsinu, Vee w antigko doba poruks dugackim stabjkama bio je jako cienjen;takve stabljke uspljevale su samo u thy boga gredicama poput vojnika u avnoj erti jedan pokraj iiza drugoga. Takav je éetverokutni ‘aspored rasipanje mjesta. Po- v8inu koju imamo bolje ravljeni su od plastike te ée se lomiti prije ili poslije. Drveni tapi¢ bolji je u ruci, a kad je sbavio svoje, vratit €emo ga rrirodi, Pojedine starije seljan- pskrbijivao vocem i povréem tijekom dave godine. posta. Zbog previse gnoja sta- bla bi mogla biti neotporna na mraz i gljivitne bolesti poput pepelnice. Neki vrtlari betoniraju mjesto svoga kompostista, ,kako bi sve izgledalo uredno i gisto” Medutim, kompost ba’ treba dodir sa tom, jer kine gliste i ostale male Zivotinjice ulaze unutra kroz zemlju. Onaj tko nema nikakve druge mogué- nosti, stavit €e na betonsku povrdinu najprije sloj cigle prema veligini hrpe, pa na to sloj dasaka, kako se kompost ne bi ugusio u viastitu soku. Kompost od lisa Ujesen u svakom vrtu ima jako mnogo li8¢a. Najjedno- stavniji natin kako ga pretvori- tiu vrijedan humus grabljanje je li8éa oko voéaka ili grmova s bobigastim vocem, koje onda lagano ukopamo u tlo, Ostatak ée napraviti kigne gliste i mi Zreli kompost spreman za upotrebu tamne je boje, rahle konzistencije | ima tugodan miris na zemji kroorganizmi, Ako te povraine jo8 zalijemo i gnojivom otopi: nom od koprive, proces ¢e se ubrzati jer razgradnja ovisi o koligini dusika. Uz ovaj nacin kompostiranja liséa na ravnim povrsinama mozemo od njega napraviti i hrpe. Usitnjeno lise prije ¢e izgnjiliti nego éitavo pa je najbolje skupiti ga po po: vrSini travnjaka | kosilicom proci preko njega. # Sitno izrezano lisée, pomije- Sano s pokosenom travom iz kosilice slazemo s ostalim ot- pacima iz kuhinje i vrta na hrpu. Onaj tko nema dodatnih otpadaka, mora usitnjeno lise poprskati sloj po sloj naizmje- nigno gnojivom otopinom od koprive i kamilice. Ako jos po tome posipamo Saku kame- nog brasna, dodatno éemo ubrzati razgradnju. Kako nam vjetar ne bi odnio li8ée, preko hrpe nabacujemo jos nekoliko lopata zemlje. U danainje je vijeme kompostiste od liséa | pokotene trave gotovo zaboravijeno. Kompost od pokoSene trave Mnogi vrtlari smatraju da,,po- koSena trava ne trune” pa je bacaju na otpad. Mekana zele- na trava doista stvara grumene ina kraju postane pljesniva ostane li leZati u debelom sloju. Zato je bolje poko’enu travu raéiriti i pustiti nekoliko dana da se sui, pa je tek tada utankim slojevima rasprostrti po kompostu. Ako se nakupi veéa koliina, skupimo pove- nutu masu, pomijesamo je sa zemiljom i otpacima, posipamo kamenim brasnom i slozimo u trap. Takav kompost sadrdi mnogo du8ika i stoga je ideal- no gnojivo za rajéice, glavati kelj i ostale biljke kojima je po- trebno mnogo prihranjivanja. Pokodena trava dobra je osim toga i za maléiranje ili kao kompost na vecim povrsinama pod uvjetom da je ne nanese- mo u debelom sloju. Puzevi: unutra ili van? Makar na gredici s povréem nanose velike stete, puzevi u kompostu usitnjuju meke sa- stojke i time ispunjavaju vazan zadatak. Nadu li ondje dovolj- no hrane, nece traziti sadnice salate ili korabice. U kasno Ijeto puzevi nesu jajaca u kompostu. Ako u prolje¢e tim kompostom gnojimo svoje gredice, mladi ¢e puzevi kre- nuti u napad. Kako vrucina ubija jajasca, iskusni vrtlari u jesen prevréu kompost i pomi- jeSaju ga sa svjeze pokoSenom travom. Ona zatim pocinje tru- nuti i fermentirati pa ta toplina unistava jajasca. Kamo sa stajskim gnojem? ‘Bez stajskoga gnoja svaki ée vr- tlar dozivotno ostati diletant” govorilo se jo prije 100 godina. Gotovo da i nije postojala biljka uvvrtu koja nije dobila svoj ‘obrok gnoja. Sluzio je kao gno- jivo, zastita od mraza ili grijaé tla. U jesen su se lijevo idesno od votaka iskapale jame i puni- le istrunulim kravijim gnojem.1 povrée se time izdasno tretiralo, katkad ¢ak i preizdasno. Nerijet- ko su cikla ili kupus imali okus po gnojnici, a rezani je kupus u kaci izgnjilio umjesto da se uki- seli jer su biljke bile prezasi¢ene dugikom. Osim toga takve su biljke bile neotporne na bolesti i Stetozine. ljalistima je u rano proljece debeo, évrst obrok konjskoga gnoja potaknuo rast Kraviji je gnoj doduse izvan- redno gnojivo, ali iskljugivo u kompostiranu obliku. Stoga ga pomijesamo sa zemljom i sla- 2emo na hrpu, a imamo liih, mozemo dodati i vrtne otpat ke. Posto smo ga dva puta pre- venuli, tamni i mrvigasti kom- post spreman je za upotrebu. Osobito se dobro razvijaju pa- prike i rajéice tretirane kravjim kompostom. | sitna stoka stvara gnoj Gnoj od ostalih biljojeda poput zeéeva, zamoraca, ovaca, koza, golubova ili koko- 3i dobro je gnojivo, ali takoder u kompostiranu obliku. Prije se mijesao s ostalim vrstama gnoja, ali u danasnje vrijeme kuéni ga vrtlari imaju u malim koliginama koje se mogu uba- citi u obigan kompost. Ako je vrtlaru potrebno gnoji- vo brza djelovanja, valja pomi- jeSati koko§ji ili golublji gnoj s vodom i ostaviti da odstoji 14 dana. Potom se otopina proci jedi i jako razrijedi (1:50) te upotrebljava kao gnojivo Seljacke mudrosti Koliko magle u o2ujku, koliko mraza u svibnju, toliko ne- vremena u Jjetu. Travanj vjetrovit i suh zaus- tavlja sve usjeve. Ako je travanjlijep ivedar, svi- banj ¢e biti utoliko 2es¢i. Topla travanjska kiSa nosi najveci blagoslov. Svibanjska kiga na usjevima je Kiga zlatnih dukata, Biljno gnojivo otopine Priprema i upotreba biljnog gnojiva nije izum 20. stoljeca, ve¢ stara i u samostanskim vr- tovima iskugana metoda, Cak | poéetnici mogu napraviti oto pinu za gnojenje jer ne zahtije vani vremena ni mnogo posla, Potrebni su nam samo kanta vode i bilje Biljke koje pognojimo fermen tiranom teku¢inom zazelenjet ¢e se i oporaviti jer dobivaju sve hranjive tvari za svoj nw Viastoruéno pripremljeno gnojivo od koprive yjno i zdravo — ine stoje ni noveica, predak. Mnoga kupovna gno: jiva sadrze samo dusik, kalij i fosfor. Ali za zdrav rast potre- ban je niz sastojaka, medu ostalim Zeljezo, mangan, cink i molibden te tvari koje potitu ast korijenja i jazaju otpor rost. Neagresivna biljna gnoji a daju brze rezultate i opti- malno upotpunjuju polagana nojiva poput komposta. Dodatak lina podnose samo rijetke Hike; ribize i rute stablasice (Wl od bras [RO Ne voli taj njegov miris: stra Agatha kaze: ali povrée apso- ostalih biljaka pomoti¢ Tajna éasnih sestara Majstorice su u izradi biljnih gnojiva casne sestre iz samo- stana u Fuldi. Svoja iskustva prenose na predavanjima iu broguri,Biljni sok daje snagu biljkama’. Sestra Agatha Kris- cher, koja se vec vie od 60 go- dina brine o samostanskom vrtu, osim komposta upotre- bijava iskljuzivo biljna gnojiva jer ne postoji jeftinije i bolje gnojivo". Postala je takav strut njak da vige ne upotrebljava samo, jednostavna" gnojiva od koprive ili gaveza, ve se speci biljke vole promjenu, a osim toga jalizirala za mjesavine. tako se mogu iskoristiti pred nosti pojedinih otopina’. Na temelju dugogodisnjih pokusa i iskustva ona zna koje biljke vole koju mjegavinu. Poéetnicima ova iskusna ¢asna sestra preporucuje da sebi na bave dvije posude. U jednu, vetu, stave se kopriva, gavez, listovi komoraéa, cikla i ostale bilike koje imaju mnogo hra njivih tvari, pogotovu dusika Takva ¢e otopina potaknuti rast. Drugu posudu napunimo cyjetovima kamilice, lavande, metvice, stolisnika, kadulje, majéine dusice i mati¢njaka. Ova ée otopina ojacati bilke i potaknuti otpornost na bolesti i Stetodine. Prikladne su posu de drvene kace, kante za Zbuku, lonci od kamenine ili plasti¢ne batve. Metaine po sude nisu dobre jer ée otopina nageti metal i otopiti neke sa- stojke, postati time neupotre bijiva, a posuda s vremenom porozna, Potrebnoje... * Priprema: Biljke treba grubo usitniti i staviti u posudu za Jnojivo dok ne bude puna do tri cetvrtine. Preostali prostor u posudi is punite kiinicom do 10 cm ispod gornjeg ruba; biljke mo raju biti posve pokrivene. Usit njavanje nije nuzno, ali onda €e fermentacija dulje trajati. Poklopac ¢e sprijetiti da Zedne ptice ili neke druge zivotinje ne padnu u baévu. Da bi ipak prodiralo dovoljno zraka, iz medu poklopca i posude treba staviti drvenu dagéicu ili koji drugi komad drveta * Fermentacija: Ve¢ dva do tri dana poslije toga potinje fer mentacija i na povrsinu se dizu pjenasti mjehurici, Kako se i biljke pocinju dizati na povrsi ile se stavja rahlo u posude. Ako se usitni, ubrzat ce ferm nu, svakoga dana sadrzaj treba nekoliko puta dobro promije ati drvenim stapom, da ih se rasporedi, a otopinu dobro prozraci. Ve¢ prema vremenu i temperaturi gnojivo je poslije dva do tri tjedna fermentiralo gotovo za upotrebu. To tpadom dulje zadréava vlagu, dstaje rahlo i dobro prozraée- 0 te hrani Ziva biéa u zemiji vom biljkom treba nav rukavice. lice no u proljece pa se cvjetovi gotovo svake godine smr Zastor od smreke grijat Ce marelicu itako spasiti berbu. Gdje matke no¢u vrebaju, pro- _ blja hladnoéa prelazi u veliku blem voluharica rijesit €ese ——_vrucinu. U nasim klimatskir sam od sebe. podrugjima prve tople zrake sunca u kasnoj zimi bude ove Razno vo¢ke iz zimskog sna i daju irr dojam: ,Ljeto je, mozemo pe ZaStitni zastor od smreke = ¢eti cvjetati” U srednjoj Europ! zima i ljeto odreduju vremen: Marelice i breskve stepske su ske prilike do duboko u svi biljke. Podnose hladnezime i t,anj, 2bog toga se cvjetovl vruéa ljeta. U njihovoj domovi a marelice i breskve, koji osobit nine postoje projjece ijesen sang pognu pupati, obi¢no te za kratka prijelaznog razdo smrzavaju. Kako bi odgodili cyjetanje, vocari stite vocke vreéama ili pletivom od trske od toplih sunéevih zraka. Prije su se nasadi marelice ée8ée sadili nego u danasnje vrijeme. Vecinom su se sadile u redu ispred zidova kuca ili sjenika. Uvrijezen je bio obi¢aj da se ispred njih postavi drve- na konstrukcija ili poslije zi¢a- na ili €eliéna mreza, na udalje- nosti od 30 cm na koju bi se u proljece objesile grane smre- ke. Iza zelenog zastora cvjeta- Slamnati ogrtaé omotan oko stabla spriegava Stete nastale od jakih promjena temperatura juce bi vocke ostale zasti¢ene ‘od mraza. Tkanina od flisa ima isti uéinak i lako se postavija. No ako se izravno navuée preko krosnje, otrgnut ée pri- tom mnogo cvjetova, a i blo- kirati pristup mnogim péela- ma -a bez péela nema ni plodova. Zastorom od smreke stitili su se cvjetovi vo¢aka od mraza. Za lijepih dana uklonilo bi se nekoliko grana i ponovno bi ih se vratilo uvecer. Ako bi pri- jetili jaki mrazovi, postavile bi se i slamnate tende. Slamnati ogrtaé kao zastita od sunca U jesen posadene biljke omo- tavale su se ogrtatem od slame ili jutenom vreéom oko debla. To ih je stitilo od jarko- ga zimskog sunca. U kasnu zimu drveée je izlozeno jakim promjenama temperatura, zbog noénog mraza i dnev- Nog sunca. Na sjevernoj je strani kora €esto jos smrznuta dok su na juznoj strani debla vee Ijetni uvjeti, Tkivo tu veli- ku napetost izjednaguje tako da puca. Ovi rascjepi najbolje zacjeljuju ako ih se sto bre poveze povezom od blata i kravljega gnoja, zamijesano s otopinom od preslice. Smjesu prije nanosenja ostavite da odstoji jedan dan i povreme- no je promijesajte. Kao povoj mode posluziti jutena vreéa ili stara plata li neka druga pro- pusna tkanina. Povremeno oviazivanje povoja otopinom od preslice ubrzava zacjelje- nje. I druge rane na kori drveéa koje su nastale od gladnih ze- éeva, radnih strojeva ili kosili- ce lijege se smjesom od gnoja. Ako se kraviji gnoj ne moze nabaviti, moze se napraviti kaSasta smjesa od bragna od gline i otopine od koprive i preslice. Neki vrtlari dodaju i jako koncentriran aj od ka- milice i kameno brasno. ZaStita cvjetova vocaka od mraza Unnagim klimatskim podru ma pupovima votaka prijeti velika opasnost od no¢nog mraza. Prode rijetko koja godi- naa da se zbog temperature oko ni8tice jedan dio pupova ne smrzne. Kako bi se odgodi- mraz, zagrijavalo se uz pomot provjerenih uljnih svjetiljki koje se obiéno upotrebljavaju na ‘obljima. Postave se na pod: gu od gline (kod plastike po toji opasnost od po: upale se i preko toga se stavi preokrenuta veca gline a se zagrija pno otpusta toplinu u dn Jo8 su se prije 100 godina u t orekriti male no se tlo brze govinan gle kupiti peci za titu od mraza, u kojima bi se kameni ugljenom tako da bi s medim rivenog. Najhladni jutro prije svitanja. Zbog jednu no€ potrosila otprilike 24 kasno postavija areno, veliko kamenj priketa. Upotrebljavali su se tabala ili nekoliko posu- _parafinski plamenici - karton kutija s otprilike 10 kg pa szarenim ugljenom koje rafina. Danas su pozeljne mi Wie je omotati mlado drvece pleti prekrile krpom namoée ‘ode s manje dima: na, je kako bi se napravilo u 1a. Vatra ne smije nego samo tinjati vom od trske. Trajnice ili niske grmove, koji su a se stabla zaviju u dim, _ Berbai skladistenje Prije su judi Zurili poslije oluje pokupiti otpalo voce sa stabala po ulicama i po livadama. Vote i povrée bilo je dragocjeno, » osobito se pomno postupalo sa zimnicom. Jabuke se umotavalo 1 svileni papir, a kupus se vjeSao naopako na uze za vjeganje rublja 1 podrumu. Dobro uskladisteno voce * Osobito dragocjene plodo- ve voéaka vocari su podupirali tako da bi nedozrele jabuke ili kruske polegli na dascicu koja »i bila priévr8éena na stap za- boden u zemlju. Da vocki pod- oga ne bi bila pretvrda, izme- Ju ploda i daadice stavijala bi se mahovina. Takvo voée razvi- 10 bi se u prave izlozbene pri- mjerke. Poseban se tretman ponajvige primjenjivao za cortu bijelu zimsku rebraéu Calville blanc d'hiver), najbolju sortu jabuka uopée. Njezine zrazito rebraste plodove sa soénim, mekim mesom i jedin- stvenom aromom prije je sebi noglo priustiti samo plem- stvo. U danainje vrijeme u njoj “4 Uzgajivaci votaka prije su osobito oljeli,oslikavati jabuke uz pomoé sunca mogu uZivati i smrtnici ako udovolje visokim zahtjevima stabla za tlom, klimom i nje- gom. # Preko plodova bijele zimske rebraée i ostalih dragocjenih sorti previacila bi se 4 ~ 6 tje- dana prije berbe papirnata vre€ica kako bi kora ostala mekana i njeZna. Ako bi se vre- éica skinula nekoliko dana prije berbe, kora bi se obojila, ovisno 0 sorti, Zuto ili crveno. Na izbijeljene plodove crvenih sorti kao npr. u bodiénice (Rote Sternrenette) lijepila bi se gu- mena Sablona poslije skidanja vretice; pozeljne su bile Sablo- ne u obliku krune ili inicijali. Pod Sablonom bi kora ostala bijela, a ostatak ploda obojio bise u crveno. Takve, uz pomoé sunca oslikane jabuke" posluzivale su se kao desert na sveéanim gozbama i sluzile su za razonodu. *,U pravilu svaka sorta pokazu- je kada treba biti ubrana’, go- Bijela zimska rebraéa poznata je kao na jukusnijajabuka, ai kao najosjetjivija za uzgo} vorilo se u proglosti, ,tako sto odbacuje pojedine plodove". Na pocetku bi se ubrala polovica plodova, i to prvo najve¢i, a ostale bi se ostavilo da jos malo sazriju, pri €emu bi znat- no dobivali na kvaliteti * Jabuke i kruske naelno bi se brale ujutro, posto bi se dobro osuiile Pe Viasnicima voenjaka omiljene “uz pomot unca oslikane jabuke" Pucke izreke Ako u rujnu puno grmljavine ima, iu prolje¢ena vockama uno cvijeta ima. Kakvo vrijeme pun mjesec u rujnu donese, takvo vrijeme jesen ponese. Sto se list dulje na grani dri, to se vige Stetnika odréi. Sto prije snijeg u listopadu padne, to ¢e zima slabija da budne. Sto je u listopadu hladnije, na godinu licinke sve gladnije. Ako su Svisvete od snijega bi- Jele, bit ¢e snijega zime cijele. Za novembra iza svake biljke drugo vrijeme vreba. Suh prosinac, suho jeto. # Voce koje se treba pojesti istoga dana, kao npr. visnje, Sljive ili ostalo koStiéavo voce, bralo se za rana jutra, dok jos ima rose na plodovima. Ujutro vote satuva vige vode, boljeg je okusa i ostaje svjeze dulje nego ono ubrano po najvecoj vrutini. © Ubiranje vo¢a tresenjem odavna je ,neprikladan naé berbe.,, Ruka jest jostaje najbo- i berae”, navodilo se u svakom prirucniku, a do danas se nije nista promijenilo. Jabuke se polazu u podstavijene ko8a- rice od vrbe, koje se uz pomo¢ kuke objese na granu ili ljestve. Tako su obje ruke slobodne i moze se neometa- no brati. © Zrele, besprijekorne primjer- ke kasnih ili dragocjenih sorti jabuka kao 8to je bijela zimska rebraéa vo¢ari bi umotavali pojedinaéno u masni papir, polagali u ko8aru te medupro- stor popunjavali piljevinom ili nasjeckanim papirom. © Uobigajeno voce visokog rasta, koje nije bilo predvideno za plemicke stolove, bralo se u vrece za branje. Tomu moze posluziti éista vreéa, na gijem se duljem kraju napravi oméa, kako bi je se moglo objesiti i tako na ljestvama imati obje ruke slobodne. Mekano bobigavo voce ne mode se dugo skladititi od njega se prave sokovi, kompoti Wi marmelade i naravno konzumira se svjeze, + Jabuke, kruske, dunje i ostalo 2

    You might also like