P. 1
Andrea Kern-Vrtlarski Trikovi

Andrea Kern-Vrtlarski Trikovi

5.0

|Views: 6,079|Likes:
Published by Dubravka Jovanović

More info:

Published by: Dubravka Jovanović on Apr 14, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/06/2015

pdf

text

original

YRTLARS 1<1 TRI KOYI

iz starih vremena

Sjetva i sadnja • Gnojenje i njega • Berba i skladisten]e

:5adlr'zaj

Sjetva i sad,njal

7

INicanje sjemenal ••. ' "' •• " .•• ' •• ' .'. ' •• ' ••• ' •• '. • • • • • •• • • • •• 7

Biljna kupka koja potice rast 7 - Stirnulirejuci stajski gnoj 9- Zagrijavanje tla 10 - Milovanje snaii 11 - Jamice na grediei 12 - Prokletstvo Hi blagoslov? 12 - Sitna je mjesavina - 12 Stop prevelikaj taplini kod salete 12 - Pohvala bobu 13

Seoba 1111 vrtlll "' ••••••••••••••••••••• " ••• "'"' ••• " ••• ,," 15

Ne ide bez rodne grude 15 - Ka~a od ilovate daje snagu 15- Zelenila lspod voea'ka 16 - Ne presaeJujte nikada poslije 10 sati! 18 - Naizmjenitna sadnja 19 - Poriluk: skracivanje korljena 20 - Sadnja ukase 20 - Krastavci i cvjetata 21 - Krumpir tz vlastita vrta 21

Sadnj'a kao po II~oju ••• ".'. ' •• ' ••••••• ' ••••••• ' •••••• '.... 23

Sijanje pcrnocu soljenke 23 - Preeizan rad s pletacim iglama 23 - Drvena sadilica 24 - Driite adstojanje! 25

Ljetnil gosti •••••• ' •••••••••••. ' •...• "' .•. " .••. " ..•• "' • ,27'

Ukrasni afri~ki Ijlljan: bezgranitna sloboda 27 - Izlet u vrt 27

Cvije.:'e z,a 'ya~e' "" .. "." .• ' ..••• " ...• "' .•••.•• " " .. " " • • 29'

Ranija iii kasnija cvatnja 29 - NJegovanje zijevalica 30- Pitomi vratic u vjencanid 31 - C::aroban sebo] 31

Razno " ..•..... "' ..• "" ..•.... " .. "."' ,,"'...... 32

Macke u cvjetnam loncu 311 -l:ivice i kosare ad kaline 33 - Granitniei 34 - Nema tutnjave bez zdravieice 35

Vrtlarenje 5 Mjesecom ••••••• ' •• ' •••• ' •••• ' ••• ' •••••• '. • ,34

Gnojidba i njega 37

Kompost: krllg se zatvasa ." " .. " " ". .37

Kompostod li~ca 37 - Kompost od pokosene trave 38 - Puzevi: unutra ili van? 38 - Kama sa stajskim gnojem? 38-

I sltna sroka stvara gnoj 3

BUjno, gill oj ivo, i otop'ine .". , • , •• ' ." •• , , •• ' ••• '. , , ••• ' • , ,39

Tajna casnih sestara 40 - Potrebno je ... 40 - Upotrebljava se sarno razrjjedenol 42 - U bacvu 5 njimal42

Zeleni drumsld ra·zboJnid .... " ... "' ... " ... "......... 43

Micite sel 44 - Price 0 sedmolistu 46-

Uzbuna zboq pirike 48

l lijevanj;e - molim na lispravan nae,in! .....•....•...... 50

to csmo s"pijancima"? S2 - Voda za stabla 53

Kopanje i malciranje .....•..•...••..•• • . . •• • • • •• . 53

"'ratka povljest motike 53 - Do grla u zernlji 55 -

Maltiranje za zdravlje 56

R zno .... .... .••..... ••••• •••.• •••• .•••...... ... 57

Oobro privezano 57 - Ostanite uspravni 57

Vrtlarenje 5 Mjesecom .•........••......•........•. 58

cavanje i zastita 61

ve ovisi 0 susjedu .•• .•.••.••...... ..•... ... . ... .. . .. 61

Magican savez iii losa caralija? 61 - Voce i povrce u dobru drustvu 62 - Prikladni susjsdi za bilje i cvliece 64

Borba od pocetka •.•.........•..••............•.• 61

Oezinficiranje rana 67 - Prva pomoc perstnu 68 -Ispari! 67

Nikad neometani 68

Jedan gutljaj za zdravlje 68

Hiljni ekstrakti i cajevi 69 -Iz vrtlarova kotla 70 - Kompostna otopina 72 - Ekstrakt mahovine73 - MliJeko protiv gljivica 74

Male i vel ike muke 74 ......... .... ....... ..... . .. . 74

velldba rnrava 74 - Otopina od krumpira protiv us! 75- Namamiti licinke zicnjaka 76 - Buhaci se boje vode 76- Begonije protiv puzeva 76 - Vratile se price selice 78- 'dbranjen pristup! 79 - Selidba voluharica 80

Razno ..•••.•••...•..•................••.•••••••• 81

lastitni zastor od smreke 81 - Siamnati ogrtac kao zastlta od sunca 82 - Zastita cvjetova vocaka od mraza 83

rba i skladistenje 85

Dobro uskladisteno voce. . . • . . . . . • • • . . . • • • • • • • • • . . 85

Pravilno uskladisteno povrce . • . . • • • . . • . • . . . . . . . • • • 85

Povrce u trapu ....•..•••••..•....••..•...•..•.••. .89

Uber;i, strucak (vijeta ....•........••••••....•...... 90

Razno ....•.••••........................•...•••.. 91

I'ravilno prostrijeti 91 - Cvatuca buducnost 91 - rdrzavanje vrtnog alata 92

Mjesec.ev l!calendar radcva u vrtu .••••.•............ 92

ala 93

Sjetva i sadnja

Va~e ce bllJke s uspjehorn krenuti u zivot akosjemenkama ugodite biljnom kupkom, a tek iznikle biljcice redovito pomilujete. Stari vrtlarski savjeti olakset ce yam i njlhovo premjestanje na grediee I nagraditi vas raskosnom evatnjom iii plodovima.

Nicanje sje:mena

Mnoge vrste .sjemena domadh biljaka sadrze tvari kaje ne omogucuju nlcanje. Majka prirod a to je tako uredila kako bi sprijecila mlade blljdce da u nezgodno doba ugledaju svjetlo dana, na primjer zimi. Tek kad su sjemenke upile devol]no vode, a tvari koje ometaju nlcanje isprale se iii razgradile. sjemenka se budi i dize prema svjetlu.

Biljna kupka koja police rasl

Kako bi biljci oleksall taj tezak posao i istodobno potaknuli klijanje sjemena, vrtlari su primjenjivafi mnoge trikove."Prije nego tto pocnefe sa sjetvom:

.. Nij"ika da ~e vise sj m I'Iki poSiJE: na [edno mjesto (sjetVa II skuplnl) potJeee jOs Iz vrernena kad kvallteta sJemena nlJe bas bila naJbolja.

plse Johann Sigismund Emholtz u svojoj knjizi a vrtlarenju (1684), usve vece I tvrde sjemenke trebo omek~ati kako bi ba/je izniknule te imale ljep~e cvjetove iii ukusnije plodove." l.ukovlcasto sjeme omeksavao le u otopini vade i kravljeg qnoja, qrasak, grah i rotkviee u lzvorskoj vodi, artkoke u atopini vade I secera iii meda.

Starom i vee suhom siemenju "aka ima jOs imaio iivota u njemu, bit ce od velike pomoa" ako ga se narnocl u proeijedenu vodu od kvasa za ktseli kruh. Mikroorganizmi (bakterije mlijecne kiseline i kvasae) u kvasu za kiseli kruh potku klljanje taka da odvajaju bolesne dijelove kliea S ovojniee sjemenke, a istodobno je hrane i stite od gljivica u tlu .

• Vee prije 2000 godina rimski su vrtlari kupali sjemenke krastavaca, bute, lubenice te astalih biljaka izporodice tika,v.a (Cucurbitaceae) u sirutki iii mlijeku.

Za brz pofetak j zdrav, bujan rast sjemenke treba dobro .okupati" u biljnom caju.

• Leplrnjace poput graska, graha cucavca,graha pritkasa, turskoga graha, mahunastoga kriloboda (vrsta graska, Tetragonolobus matitimus),

SJemenkama buce, krastavaca I slienl h vrsta pornod ee kupka umllJ ku,

Gra~ak, qrah.teca, grahorice i estate leplrnJate vo'le osvjezojucu kupku

u tal u od kamilice.

Ieee, boba (Vida (abo) iii vucike najbolje je narnakaf najmanje sat vremena prije sjetve u Eaju od kamilice (2 cajne zlici:e suhihcvjetova na 1 saliclI, astaviti 10-12 sati da odstoji).

• Valerijana potke rast korije- 1ja i"grije". Ovu biljnu kupku /ole luk, porillu'k. rajcica,

Uva rak od poljske preslice lrna mnogo silicljske kiseline, Ako umoflmo gomolje krumpira u to, stitit ce ih od gljivi~nih bolesti,

paprika, peruanska jagoda (Physalis peruviana) te Ijetno cvijeee. Visesarna kupka u ekstraktu cvjetova valerijane pomoci ce vrstama osjetljivim na hladnocu poput 'krastava.ca i tikvica da i po nepovolJnu vremenu uspjelo krenu .

• U tlu vrebaju razlieite vrste glJivica, koje napadaJu jos nezastlcene biljciee, presijecaju im .stabljike iii razgraduju korijenje. Zastltu ad bolestt "erna noga:" iii belesti odlumiranja bilijke dobit ce od hrena. ii cesnjaka.

Usitnimo po mcqucnostl sto bolje 100 - 150 9 od svake vrste i prelijemo kasu mlakom prokuhanom vodom iii kisnicom. Poslije 1 - 2 sara procijedimo. Ako smobiljke usitnili grublje, o.stavimo da cdstoje do jednog dana. Kupka od cesnjaka godi ra!jeici, krastavcirna" cinij'arn'a, kokoticu i nevenu, Naprotiv, sjemenke lepirnjaca i kupusnjaca ne vole ovu kupku. Natapanje u vodi od hrena adgovara svlm povrtnim i cvjetnjm sjemenkama oslrn kupusnjaca i ostalih krstaska.

• Jednako take nase ce sjemenke osnaiiti prethodan tre-

Kupka u mje~av,ni hurnofix god,! te svirn sjemenka ma cvljeca i povrca,

tman 5 uvarkom odilPoljslke preslice. Ova biljka koja je na losern glasu kao korav bogata je silicijskom kiselinom. Silicij ko}i je u bilj.ci sadnlca ce uqradliti u svoje stanice i ojacati ih, !ito gljivicama. otezava posao ..

'" Casne sestre iz benedlktinskog samostana u Fuldi vrtlare vee stoljecirna na prirodan nacin i svoja iskustva prenose

5 generacije na generaciju. Neee posijati ni jednu sjemenku a da je prije toga nisu namodle u bil!jnom cajll, a najvise vjeruju jednoj srare] engleskoj recepturi, koja sadrii cvjetove valerijane, stolisnika, maslacka, koprive, kamilice i hrastove kore,

=COPKILLER=

Njihova mjesavlna bilja paklrana je u vrecice i maze se kupiti pod imenom hurnofix.Istrafivanja su pokazala da stollsnik i kamilica sprjecavaju rast bakterija i gljivica. Ostali sastojci biljne rnjesavlne razvijaju korisne mikroorganizme, Cine Ijusku sjemena propusnorn, poricu rast korijenja te pornazu klijancima da postanu otporni.

oreptnu humofix posebno vole kao kupku:

• kelj, hren 15 minuta

• rotkva i rotkvica 30 min uta

• cikorija, kopar, korornac, endivija, poriluk, blitva, paprika, persln, cikla, salata,

luk vlasac, rajclca,

luk 60 minuta

• mrkva, celer 90 minuta

• 5jeme natopljeno u otopini bilja ne samo sto brzo klija nego i raste bujno i zdravo.

ako ce osteceno i lose sjeme phvati na povrsinl, mod ce se poslije kupke lako odstraniti; natopljeno, zdravo sjeme Pdda na dno posude.

U rasadniku samaSlona u Fuldi pasebno dobra raslu biljCice m/adag povr<'o i cviieco pod briinim okom sesrre Paule.

Mokro sjeme treba raslriti

na kuhinjskoj krpi (papirnatoj iii pamucnoj) da se posusi i zasijati ga isti dan jeT je klijanje vee zapocelo,

Stirnulirajuci stajski gnoj

Vee u antkko doba bHo je uoblcajeno namakanje sjemena u vodi od stajskoga gnoja kako bi nabubrllo. U meduvremenu je ta metoda odbacena jer su neiskusni vrtlari satima kupali sjerne u nerazrijedenoj gnojnici, 5tO je unistl- 10 i sjeme i klijance. Ali aka se upotrijebi ispravno, povoljno ce djelovati na klijanje. Za

kupku sjemena upotrebljavamo kravlji gnoj jer sarno on sadrzl dovoljno mikroorganizama koji ce poboljsatl kiljanje i rast. Kako su krave jos i visoko specijalizirani biljozderi, u njihovim su zeluctrna i cri jevima bakterije koje savrseno rastvaraju biljno tkivo sve do cijepanja celuloze. (ovjek te balastne tvari izbacuju nepro bavljenejer Ijudske crijevne bakterije ne mogu usitniti ce lulozu. Prije nije nedostajalo kravljega gnoja, a za razliku od danas, zivotinjama se n kada nisu davali lijekovi u obliku antibiotika niti ih s hranilo zlvotinjsklrn bra~norn

Stare seljacke mudrosti o vr,emenu

Od 21. prosmw dani su sve duljr.

Bozic za duzinu muhina koroka,

Nova god/na za duiinu pijet/ova kamka,

Tn kral]« za duimu je/enjeg skoka,

No Svijecnlcu za cije/i sat. Magla u sijetnju tini mokra proljece.

Mnogo snljega u sijecnju nasi bogatu ietvu cije/e gadine. Ako je na Svijecnicu (2. ve/jate) svijeClo I bistro, bit if' jOs duga zima.

Ako no SVljecnicu puse j snijeii, proljece nije do/eko.

Oiujski snijeg nanosi

bol usjevima.

Sveta Kunigunda (3. ozujka) zagfJjava odozdo.

Gregor (12. oiujka) kazuje seljaku do mote sijat! u polju.

Kravlji gnoj psvorazredne kakvoce koji nam je potreban za kupku naseg sjernena moze se danas naci samo na bloirnanji-

Gno] slobodnlh krava koje pasu na otvorenom mnoqostruko se rnoze upolrebljavati U vrtu,

ma. Svaki vrtlar Imao je svoj I dobro cuvan tajni recept za vodu od gnaja. Pravilo iz prakse glasl: staviti jednu lopatu svjezega kravljeg gnoja (najbolje od krava koje pasu vani) u kantu, dodati vade do vrha I dobro promijesati. Kantu ostaviti na toplu mjestu (20 - 25 °C) - prlje je to bilo u stali, danas to rnoze biti staklenlk, topla supa iii podrum. Jednom u danu dobra prornljefamo I pazlmo da ne poprskarno odjecu kako blsmo I sebe I druge postedjeli neugodnlh mirisa. Posllje 3 - 6 dana vodu prodjedimo. Kako su nam za namakanje sjemena potrebne samo

male kolitlne, napunimo otopinom jednu casicu ad jogurta, statu kuhinjsku grabllicu III nesto slkno i lizlijemo u vecu posudu; potom dodamo jos devet diljelova ktsrnce, Oslm ovog razrjedivanja (1: 1 0) bilo je uobicajeno napraviti otopinu do 1 :20. Namakanje traje ad 3 do 24 sara, sto je sjeme manje, prije cemo ga izvaditi liz otoplne. Preostala voda ad gnoja bit ce dobra gnojivo za povrce iii cvljece.

U danasnje doba vrtlari tesko mogu nabavlti kravlji 9noj. Kako su u kompostu takoder mn091 mlkroorganizmi koji odqovaraju bilJkama, mogu se postlci sllcni rezultatl namakanjem sjemena u vodu od komposta (str, 72).

Zagrlijavanjetlla

(im se dani znatno pmdullje, podnierno 5 uzgojem na prozorsko] dasci. Zemlja za sjetvu koju imamo u vrtu, supi ill podrumu abicno je jako hladna. Klijanje cerno ubrzatl ako je napunimo u kantu iii drveni sanduk te je nekollko dana drzimo na kaminu, u podrumu u kojem je central no grijanje iii u toploj sobi.

Nd prozorsko] dascl bilJtiCf' eesto n .. rnsju dovohno svjella I podlo:!ne SU 9ljilll~nim bolesurna

2elimo Ii unaprijed u kud uzgojiti dalije, kako bismo ih zastltili od puzeva zagrijat cerno zernlju prije nego sto stavimo qomolje u sandudce iii posud.

Milovanje snaii

Da bi biljeice koje su na prozorsko] dasci iii u klijalistu narasl cvrste i kompaktne poII bno im je sto vise svjetla (ali. dakako, ne smiju se prilti nil jaku suncu). Ako nemaju

vletla, one ce se izduljiti na labirn stabljikama ina kraju

I c 511. Za vrtlare iz azijskih zen1dlJel kaiu da se posebno njuzno ophode s biljkama pa Illl€' cudno da su japanski vr- 11m pronasll posebno blag IIrl~Jn da pomognu svojim bilj-

I irna: oni su - imitirajud vjer u prirodi -Iepezom iii sarno

rukom svaki dan od dva do tri puta odlucno prelazili lznad dobro osvijetljenih biljaka. Isti cerno rezultat postld drvenom letvieom, malom dasckorn iii preslozenlm novinama. Dobro .mtlcvane" biljke ne samo sto su kompaktnije nego i taj svakodnevan ritual potice njihovu otpornost.

Jamice na gredici

U proljece kad se tlo posusl i kad vise ne ostaje blato na cipelama pocinje sjetva. Mnoge vrste sjemenja najprije razviju korijenje, a onda tek kotiledone (supke) i prave listove kako bi sebi osigurale opskrbu hranjivim tvarima. Ali dok podzernni dijelovi biljke preuzmu funkciju i pocnu iz tla usvajati vodu i hranjive tvarl, klijajuce sjeme ovisi 0 ravnomjernoj vlazi u svojoj neposrednoj blizini.

USiln,avan, v hk'h qrumena zemlJe ~ Jarke r dlrro drlkom motik ..

S,emenke slJe,no poJed,nalno Posh, sjel\le dobro za",eno

SjemeJe

1l.1 sc mrkve cesto posuse dok su jos u zemlji i prije nego

to Je prvo zelenilo izniknulo.

Staga je debar i provjeren nadn posijati povrce u male [arke, U tu svrhu drskom motlk povladrno atprilike 5 em duboke brazde, u njih stavljama sjeme, pokrijemo ga s malo zernlje i dobro pritlsnemo da ne viri van. U tim udubinama vlaga se odrzava dulje nego na glatkoj povrsinl. Poslije nekoliko tjedana kisnlca ce naplavlti udubine u zemlji koje ce se take ispuniti. To je dobra jer ce se time ucvrstiti stabilnost mladih biljaka.

Redovitim enerqicnirn .maienjem· cosnte se kornpakran i zdrav rast blljaka.

Prokletstvo iii b'lagoslov? Vrtlari u Rimskom Carstvu obicavali su pohvalama iii psovkama potaknuti biljke na rast. Tako je bilo pravilo da se bosiIjak sije uz psovke i pogrde jer su srnatrali da biljku treba provocirati kako bi bujno rasla. Pri sjetvi kima, naprotiv, trebalo je Izgovarati molitve. U krscansko doba obka] je da se pri sjetvi i sadnji malih biljaka izrekne blaqoslov.rastite i razvijajte se"

Bitna je mjesavina

• Prije je tu i tame bio obica] da se pornljesa sjeme mrkve Iii poriluka te da se posiju zajedno. Poriluk u prvim mjesecima raste vrlo polako i gotovo da ne zauzima prostor. Posto se ubere mrkva, poriluk prorijedimo tako da na svakih 15 em ostane po jedna biljka.

• Sjemenke persma, mrkve, celera i ostalih biljaka iz porodice stitarkl jako su male tako da ih se cesto sije pregusto. Stoga su vrtlari mijesali vlazan pijesak sa sjemenjem 1 ostavIjali 9a na toplom u blizlnl peci ill kamina. Toplina i vlaga pogodovali su klijanju. Poslije

dva do tri dana Iii najkasnije za tjedan dana posljalJ 5U sjeme s pljeskom na gredicu; dan je morae biti suh I bez vjetra. Celer kojl raste vrlo sporo uzgajao se u kuci u posudama III drvenim sanduckirna,

Salata ne podnosi preveliku toplinu

Articoke te jos neke druge glavocike poput salate tesko ce ill uopce nece proklijatl ako je suvise toplo. Na temperaturama od 20 O( I vise sjeme padne u neku vrstu toplinske ukocenosti. 5t09a je najbolje da sjeme poslpamo na vlazan komad kuhinjskog papira i stavirno ga na dva dana u hladnjak; poslije toga sijerno ga 5 papirom, tj. stavirno ga u tlo 5 paplrom i tanka prekrijemo zernljom. Sjeme se niposto ne smije posusitl pa treba redovito zalijevati. To ce rnu

kao prvo dati potrebnu vlagu, a.11 ga istodobno i rashladiti. Isti cerno rezultat postki ako radi hladenja i sjene na gredici raslrtrno vlazno platno Iii pamuk (komad stare plahte

ill stolnjaka).

Pohvala bobu

Bob (Vida iaba) dolazllz Europe, a grah cucavac (nlski grah), grah mahunar (visoki qrah, snaseotu: vulgaris) i rnnoqocvjetni grah (saren] grah, Phoseouss cocclneus) juznoameric- ' ke su vrste. Grah iz Novaga svijeta sadi se tek oko 500 godina u nasirn geografskim sirinama: medutim Ijudi kojima

I 'li vrtlarenje pokusavaju u

uropi vjerojatno jos od kamenog doba ubratl sto vise, i 5to krupnijeg boba. Mljeveno

zrn] boba kuhalo se kao j uha Umjesro da bob sijemo u kucice boljeje potoiit! sjeme pojedinotno u razmak»

IIi kase, mladi bi se bob jeo kao od lOdo 15cmdrJOptimolnoisKoristimopro5tor.

povrce. Pry! seljaei sijali su bob \.:1 zltom. a tek su poslije abje kulture sijane svaka za sebe.

to je medutim bilo tekjedno peboljsan]e. Generacije sljede-

lib poljoprivrednika i vrtlara nnele su sve viSe lskustva, pa vu radile ovo:

.' Radi ranijeg uroda bob se \1.'( neko vrijeme sije na pocet-

II veljace u klljallste.Jzniknule I we ocvrsnule bilJke sele se

I 51ije otprilike cetirl tjedna na u-dicu, a istodobno se stavlja I jedan niz zrnja u tu istu u-rlicu, (U narodu se grah ill

I ih ne"sije" vec"stavlja" iii lldze".)

• Cesto biljke napadne gomila cmlh grahovih usiiju. Aka je grah posijan kasna iii je vrljeme bilo toplo I suho, one mogu pociniti toliku stetu da uopce necerno imati uroda. Ali i biljke same rnoqu skrivin tu stetu jer svojim kapljicama nektara privlace mrave, a ani opet dovode usi iii njeguju one koje su vee na biljci jer

se hrane njihovam mednom rosorn. lzvor nektara oblljezen je crnlrn tockicarna koje mravima iz daljine, a vjerojatno i iz blizine izgledaju

kao lisne usi.

Bob: Bubamare ne mogu bir) od pomOi!I pri rokvoj Invuziji usiju. Stoqa]« sana sJervo bolja jer te sprijeciti navalu ~tetoclnQ.

Bob nije zaruievna kulrura, a isro tako nl mnogocvjetnl grah keji dolazi iz Amerike. On podnosl vetu hladnocu nego grah lucavQc iii grah mahuner.

Mravi svojim ticalima dotaknu erne tocke i kratko potom procuri secerni sok iz biljnih zlijezda. U tropskim zemljama postoje akaeije koje takoder hrane mrave svojim nektarom

i daju im staniste. Zauzvrat mravi tjeraju sve zlvo sto se pribliii tom drvetu i sto bi 9a moglo dovesti u opasnost, bila to zivotinja iii covjek,

blijcice stltl od

Nije vazno dobije li biljka boba tu vrstu .zahvalnosti za svoj nektar iii ne ako joj rnnostvo usiju lzvuce sve zivotne sokove. Medutim, to se rnoze preduhitriti: rana sjetva bila je jedna metoda da se umanji steta koju nanose usi. Druga je metoda uzgoj boba u redovima na rubu gredice iii uz putove. Zracno stantste ne godi uslma, a osim toga lako previde pojedlnacne biljke-domaclne. Cirn bob paraste vise od visine diana, mora se prigrnuti. Zemlja oko korijena stabillzirat ce biljku i zastltl bar dio nektara u blizini tla.

• Kako mahune boba dozrijevaju postupno, biljku treba poslije zadnje berbe odrezati gotovo do vi sine tla. Otpaei biljke posluiit ce na pavrtnoj gredici kao neka vrsta rnaka, Odrezani dijelovl jOs ce jednom potjerati i u jesen dati drugu berbu. Potom se usitnjeni zeleni ostaci ukopali u gredicu kao zeleno gnojivo .

• U toku mnogih tisudjeca nastale su razlklte vrste boba; one s velikim zrnjem sluiile su za Ijudsku prehranu, s malim zrnjem kao stocna hrana (u nekim predjelima zvao se svinjski iii konjski grah). Sadnja boba bila je vrlo rasirena. Jako slrornasnl Ijudi upotrebljavali su slamu ove vrste graha kao punjenje za madrace pa je 5 vremenom nastao izraz"grub kao grahova slama', sto se poslije odnosilo i na pnglupe, grube !jude.

Preseljenje u v

eseljenje u vrtu

presadivanje i sadnju nasi LJ tari znali mnogo trikova

ll su se odrzaf do danasnjeg

N Ide bez rodne grude

to su se Ijudi podsmjehivali 'IJ tu starih vrtlara da novim IllJkllma u vrtu treba dati

" to od rodne grude, dakle

mlJe u kojoj su se prije nalalilt 1I jamicu za sadnju, kako

I irn se ublazila"zudnja za

I mom': Ali poruga ovdje nije " mjestu. Naime, zemlja oko 'JPna puna je mikroorgani- 11,], koji razgraduju hranjive v II I salju Ih u prihvatljivu hllku u vodu u tlu. Neke glji-

• (Mykorrhiza) cak i zive na

rljl'nju iii oko njega te po-

u pri uzimanju vaznih hravih tvari kao npr. tesko do-

t I na zeljeza i stite biljku od truh gljivica. Kao zahvalu

,Illvaju secer i ostale tvari biljka stvara i kojima ih

m. Gotovo sve raslinje zivi u b,ozi s tim korisnim gljivi- 1,. na korijenju, a neke kao umske borovnice bez 111(' mogu ni prezivjeti; one

umiru ad gladi iii stetne gljivice uniste njihovo karijenje. Staga iskusni vrtlari uvijek paze na to da sadnice iz prirode i iz vrta uvijek iskapaju sa zemljom. Aka se gruda raspadne, tu zemlju treba staviti u jamicu za sadnju. Pornaqacl koji su u rodnoj grudi pomod ce u prilagodbi i rastu pa ih niposto ne bi trebalo zaboraviti. Neovisno 0 pozitivnu djelovanju mikroorganizama, dakako, opcenito vrijedi ovo: sto se manje nasteti korijenju pri iskapanju, to ce se brze biljka primiti na novome mjestu.

Kasa od ilovace daje snagu

Vee u antkko doba bila je uobkajeno da se korijenje vocaka iii ostalih drvenastih biljaka prije presadivanja uroni u gustu kasu ad ilovace.

Vrtlari su s vremenom oplemenili kasu od ilovace uvarkom od poljske preslice, cajem od kamilice, ekstraktom cesnjaka iii otapinom od koprive. Osim toga bio je obica] da se grubo usitnjena kopriva iii listovi gaveza lagano umijesaju u zemlju u jamicu za sadnju. Prokli-

Jabuke, kruske, dunje, musrnule i ostalo jezgricavo voce te orahe stari su vocari sadili u jesen oko blagdana Svih svetih, posto Je lisee gotovo posve otpala, i to od dva do tri dana prije punog mjeseca. Tresnje, marelice, bre skye, sljive i ostalo kosttcavo voce te bademi sadili su se u ozujku iii travnju, isto tako neko liko dana prije punog mjeseca.

jala zrna jecma koja ukopamo u tlo grijat ce korijenje odozdo i ubrzati rast. Kako bi se zastitl- 10 Ijetno cvljece iii trajnice ad trulezi korijenja, ispod njih

Biljke tretirane uvotkom ad cesnjaka snaina su rasta i ne napadaju ih gljivitne bolesti.

Kadifica iii ragetes sprjecava napad sirnih crvica koji live u zemlji i taka stvara zdravo 110.

treba ukopati nekoliko zdrobljenih zrna cesnjaka iii zaliti te~c biljke uvarkom od cesnjaka iii preslice. Glavati kelj,

vrt.1V1 kel], cvjetacu, kupus,

prokulicu i ostale kupusnjace uranjamo u kasu od ilovace koju smo napravili ad uvarka poljske preslice.

Zelenilo lispod vocaka

• Poslije presadivanja deblo ostaje godinu dana bez biljnog pokrova, sve dok se korijenje ne prihvati, kako bi se 05igurao neometan rast. U susnim predjelima treba radije cekati dvije godine. No nakon toga zeleni i cvatuci biljni pokrov oko vocaka - grmolikih. patuljastih iii visokih stabala - bit ce koristan za preuzimanje hranjivih tvari i zdravlje vocke, • Oblikovane nlske vocke sa slabim korijenjem ne vole bil] ni pokrov oko sebe. One ce vldljtvo procvjetati ako tlo oko njih posipamo grubo usitnjenom koprlvorn, gavezom. rnatkruakoro ili narezanom djetelinom.

• Ako tijekornljeta imamo dovoljno vlaqe, korisno je oko vocaka posijati trajne iii Ijetne vucike (lupine). Vuiike spadaju u rod lepirnjaca. ulaze duboko u tlo i pornocu korisnih bakterija na svojem korijenju usvajaju duslk koji koristi vockama, eim korijenje vudke odumre. Medutlrn, vucike se ne siju neposredna oko stable jer ondje nema korijenja koje prima hranjive tvari, nego u

Preseljenje u vrt

~ rugu oko vanjskog ruba iii licna su za zdravo tlo jer se

I.pod ruba krosnje. Kako vuei- gotovo sve raslinje osjeca

zahtijevaju dosta vode i u dobra u njihovoj blizinl,

nuzdi je oduzimaju vocki, ur-ba ih za susna vremena obi- 1.110 zalljevatl,

Ciorusica koja se odmah poIIJI cvatnje pokosi i ostane na lu kilo male cini tlo ispod vo-

k. rahlijim i odrzava vlagu.

• Nven i kadi,fice (Tagetes) I okrtt ce za kratko vrijeme

I r.rznu zemlju ispod vocaka, N v n, skromna biljka koja siri Ie bro raspolozenje, treba po-

Ij,lll, a kadifice je bolje posaJI I Ova dva Ijetna cvijeta od-

IIUb (ado roSIe u vlainoj palusjeni

• Metvi'cal stvara gusti mirisan pokrov oko debla. Start vrtlari tyrde da tresnjlna stabla, aka kojih raste metvica, godinama ne napada vocna rnusica. Isto vrijedi i zajabuku i njenu litetodnu jabukov savijae (Cydia pomonella).

• Dragolljiub se takoder osjeca dobro u polusjeni vocaka, Ako vee u proljece ima dovoljno vlage, razvijat ce se brzo i zacas prekriti sve povrslne. To ne sarno sto dobro izgleda nego i stiti jabu'kova stable od lisnih usiju, pogotovu ako prekrije cijelu povrsinu oko stable, a poslije smrzavanja osrane kao male.

Postoji obka] da se oko jabuka visckostablaslca uzgoji siroki pojas maticnjaka. Unutar pojasa rastu neveni,grahorice iii drugo Ijetno cvijece.

• M.edvjedi luk takocfer je debar pokrlvac tla ispod stabala vocaka. Kad se jed nom ukorijeni, brzo ce prekriti cijelu povrsinu pa konkurencija nema nikakve izglede. Kako se

U daba cvatnje medvjedl cemo luk prlJe namirisati nego vidjeti, Aromatlcna blljka rado buja.

povrstnski dijelovi luka poslije cvatn]e povlace, a lukovice ostatak godine ostanu u miravanju ispod zemlje, ova je biljka sjajna u Ijetnim susnim razdobljima kao podloga. Kad u tim mjesecima padne kisa, ona ce posve koristiti sarno stablu. Mali savjet iz samostana u Fuldi: Ako drvo !krusk.e ima pozutjele listove, ispod drva treba posaditi maslacak. Ako [e stable jos nisko i rnoze se doseci prskallcorn, rnozerno llsto ve poprskati razrijedenom oto pinom koprive (1 :20).

jedan do dva puta na rnjesec zalijevalo iii poprskaloi tom

Ne presaldujte njkada poslije 10 sati!

• Termin za sadnju: Kako bi se istom razrijedenom otopinom presadnicama olaksao rast i (1:10). To je ojacalo otpornost

zastltilo ih se ad isuslvanja, za presadivanje je uvijek vrijedilo pravilo: nikada posllje 10 sati ujutro i nikada prije 4 sata poslije podne, a osobito nikada za vjetrovita vremena!

"Ako je nebo posve sivo, vrijeme je povoljnoza presaaivanje" bila je austrijska poslovica. Vrtlari, koji su jOs pazl;jivije promatrali vrijeme, sazeli su to pravilo na ova] nadn: .Dobro je saditi pos/ije kise, dok kisa pada. aii najboljeje saditi, prije nego ito padne kiSa."To se odnosi i na zalijevanje s otopinom gnoja.

• Priprema: Presadnice su se pojedinacno stavljale u sanducice iii kosare posto se razmrsilo srasteno korijenje pa su se pokrivale novinskim papirom kako bi izgubile sto manje vlage i dobro podnijele preseljenje. Ako im se naime objesi lisee, treba ih osobito dobro zalijevatl, a to se nastojalo lzbjecl. Prokusan je i stari obicaj stavljanja presadnica prije presadivanja

na sat vremena u otopinu pol]ske pres lice te bi ih se do otprllike cetiri tjedna prije berbe

na gljivicne bolesti koje nastaju od gljivica (polijeganje, pepelnica, rnrjje na listovima .... )

• Rezerva vode: Kroz pjescano iii sljunkovito tlo voda brzo otlece pa se gredice osuse, Presadnice na takvu tlu tesko se primaju. Kako bi se ubrzao rast i poboljsalo zadrzavanje vade u tlu, vrtlari su ispod korjenaste bale potkopali grubo usitnjen novinski papir ill valovitu Ijepenku pornijesanu s konjskom balegom. Usitnjena mahovina, stare prirodne spuzve, poderane vrece od priradnih vlakana iii ostali organski materijal koji dobra upija vlagu is vremenom propada posluzit ce kao podzemni spremnik vode.

• Visina sadnje: Pocetnlci sade biljke cesto tako visoko da stoje na.klirnavlrn nogama" i na kraju padnu, Prije je bilo dovoljno recl.staviti u zemlju do visine korijerra" ali danas se vrtlari hobisti vise ne snalaze s pojrnom.do visine korijena" (a korijen zavrsava ondje gdje podn]u prvi donji listovi).

, I mladih biljcica iz kojeg

11" u prvi llstici ne srnije se prell! i zemljom jer ce se u protivrom uguslti.

., II salete su listovl rasporedef U obliku rozete u cl]oj je sreIjlll srce, Kako posto]i opa-

", t da kisa iii voda od IhJevanja nanesu zemlju na

l valatu uvijek treba saditi I 1111 no vlsoko.

• ko smo presadnice eelera I l)pali preduboko, razvit ce

ovalni gomolJi.

l lstovl glavatoga kelja, kovrV()(_J kelja, cvjetace, prokulice !tllih kupusnjaca visoko su I , t<!bljici pa se zbog toga te .huce ukapaju duboko.

~va sadnja "do qrla" sprijecit oslrn toga da na bilje! polowo]a jajasca kupusna pipa karrca i kupusna muha. 11I1lmke: Aka je koraba posaCI n.1 preduboko, biljka ce po-

II gnjiliti, a i zadebljala stahlJlkd ce biti prljava, 5t09a se iii plitko i poslije sadnje

lobro pritisne.

podzemne kerabe predurka sadnja zaustavlja rast i n.mjuje prirod. Aka pri pre-

hvan]u skratimo korijenje, Ir,lba ce imati okrugli korijen llJf'sto duguljastog.

Preseljenje u

Biljke s grumenom zemlje na korijenu pod nose presadivanje mnogo bolje nego presadnice s qolim korijenjem i malo zemlje na njemu.

• Neke presadnice i sadnice voca, koje rastu u posudama za uzgoj, tjeraju na svojim stabljikama bijele korjencice, Medu njih spadaju biljke pornocnlce kao r,a,j:cica, peruanska jagoda, I(fizalis), i paprika. Kako bismo ih potakli da razviju gusto korljenje, ove biljke s korjenastim stabfjikama ukapamo duboka u rahlu vrtnu zemlju. Rajcice s dugim stabljikama polazu secak i ukoso do prvog lista u pripremljenu jamicu. Kadlfice se takoder sade dubako (prije svega visoke vrste paput Tagetes erecta), kako bi im se omoguCila stabilnost.

Naiz;mjenicna sadnja

Cak i najjednostavnija pravila vrtlarenja dan as su zaboravljena. Taka vidirno povrce, salatu i ostale biljke kako rastu na

Umjereno vlaino tlo idealno je za sadnju luka.

Ako vrijeme nije povoljno pa se lucice posade u suhu zemlju, na povr~lni ce se pojaviti poslije nekollko dana kad se napiju dovoljno vode. Ako medutlm lu~1 ce prije sadnje namacerno 24 sata u kiSnicl iii prokuha noj vodi, upit ce dovoljno tekudne i primiti se u tlu, umjesto da se istisnu

na povrslnu,

lee u anncko doba poril uk s dugi!ckim srabljlkama bto Je [ako cijenJen; [akve stabljike uspijevale su same U tlu boqa.orn hranlvlma,

;Jredicama poput vojnika u -avno] crti jedan pokra] i lza :lrugoga, Takav jecetverokutni 'as pored rasipanje rnjesta, PoJrsinu koju imamo bolje cerno skoristiti sadimo Ii u obliku .rokuta. U prvome redu salate Ii cvjetace pazimo na ispravne -azmake, a biljke u drugom 'edu posadit cerno tccno u neduprostor prethodna reda. Dva shema sadnje ne vrijedi .arno Z3 povrtnjak nego i za .vt" sadnice koje sadimo u vise

davJ: zivlce, vockeltd ...

Porilulk:

skracivanje ko,rljena

Car Neron jeo je poriluk redovito kako bi 01acao svo] glas pa je tako ova pavrte u Rimskom Carstvu do!to na dobar glas, Jesenska ravnodnevica smarrala se povoljnirn terminom za sljanje. Ovaj se Iluk sijao gusto i upotrebljavao na sllcan nadn kao luk vlasac. Kad su i.eIjeli dobiti deblje stabljike, vrtlari su skratili lisee mladog porlluka otprillke treclnu i presadili prst debete mlade biljke ria razmak od otprilike sirine diana, Bio je obica] staviti s!ljunak Iii kcmadtce cigle ispod korijena da bi se do bile deblje stabljike. Danas su posrijedi hraniva u tlu ali u presac1ivanju modems znanost daje starim Rimljanima za pravo.

Jos dugo u 20. stoljecu iskusni su vrtlari preporudvali da se lisce I k.orijenje presadnical IPori.luka sk1rati otprilike trecinu. Potom su aqrarni strucnjaci izjavili kako [e to zastarjelo i da umanjuje I kvalitetu i prlnos. Medutim, najnovija su isnailva n ja d okaza 1 a da j e s kradvanje i te kako dobro. Bilje ce

rasti cvrste i kompaktnije, a prinos ce biti ved, To vrijedi i

za celer, kojem kratimo korijenje.

Sadnja ukoso

Tijekom stoljeca vrtlari u poriluka nisu cijenili sarno debe Ie stabljike nego i bijele jer imaju blaii okus od zelenih. Prije su se biljke zagrtale zemljom, ali poslije su se razvlle nove tehnike.

• "Kako se bijeli dio poriluka nojvise traii i ciieni; pise u jednoj stare] knjizi, biljke su se polagale ukese u zemlju, "tako do same malo vire izvan zemlje; takopokriven dio biljke postat ce bijel i rnekan;

• Poslije se doslo na Jdeju da se sadi u jame duboke 20 - 25 ern, !koje su se tijekom Ijeta postupno punile zemljom.

'. Tako se razvlla praksa koju toplo preporucojerno: u humusno tlo probuslrno pornocu stapa duboke jarnlce, a presadnlce stabtllztrarno tako da staporn sa strane na njih pritisnemo zernlju. Prl zalijevanju ce se jam ice postupno ispuniti zemljorn. (U teskorn ilovastom tlu jame ce se brzo napuniti blatorn, a biljke nece imati dovoljno klsika te ce se uqusiti i slabo rasti.)

PreselJenj. u

• 11 'I tko zeli ubrati poriluk s

I ~lIn, bijelim i cistim stabljlI hi, bez pijeska i zemlje

1I gustim llstovima, ornot' svaku pojedinu biljku tri l 'lUI tjedna prije branja 5

I mirn papirom za umatanje.

Kr stavci Ii cvjetaca

In trik iz Austrije: seljanke

nd)p sade krastavce na uzdiJt1111e gredice, a is pod toga

II' cvjetacu. Obje vrste povrvole dobru zemlju, krastavci

plmu, a cvjetaca vlagu i hlad, ,Ie' take te kulture upotpu'ill na vlastitu korist. Onaj

)1 svom povrcu ieli dobra

rnaklrar ce gredicu i udubinu obranim biljkama boba iii narezanom djetelinom.

Krump.ir lz vlastita vrta

Stare seljac'ke mudrosti:

HPosadis iJ me u oiuiku, so mnom se saliS.

Posadis Ii me u travnju, iziti cu kadhoCu.

Posadii Ii me u svibnju, narast (uzacas:

U danasnje doba kad topli prekrivaCi od flisa stite kulture od rnraza i hladnocs mnogi vrtlari sade krumpir na poretku travnja, pogotovu u suhim predjelima, kako bi iskoristili proljetnu vlagu. Korisno je driatl sjemenski krumpir u svljetlu prostoru na temperaturi od 10 do 15 O( da potjera kllce. Medutirn, oprez: klke su krhke i mogu lako puknutl.

• Kad su vremena bila teska, a sjemenski se krumpir nije mogao nabaviti, ,razdiljel'ilisu se v@liki gomolji na pola iii c@tvrtine. Svaki komad bio je veliCine kokosjeg jaJeta i imao je otprilike trl oka - tako se nazlvaju mjesta lz kojih izlaze kllce, To se dakako moie primi-

jeniti jos i danas. Dakako, komadi krumpira ne idu odmah u zemlju jer ce izgnjiliti. Bolje je da ih ostavimo od dva do tri dana na suhu mjestu radi zarasCivanja rana, da ne prodru mikroorganizmi. lzdasno namakanje u otopini poljske preslice prije sadnje dodatno ce oja~ati otpornost krumpira.

Sjemensk. krumpir koji Ie pOljerdo

klice daje bogal urad. Najbolje je vrijeme za sadnju od sredme trallnja do po(etkd sV1bnja

Nekad je bilo mnogo vise sortl krurnpira nega sto ihje danas, Prije svega sorte s crvenom iii plavorn Ijuskom II rneduvrernenu su postale sve popularnije.

• Krumpir iz vlastita vrta 5Vakako je boljeg okusa nego onaj iz samoposluzlvenja. To 5 jedne strane ovisi 0 vrsti, as druge a gnojidbi. Na zalosr, neke stare sorte vise nam nisu dostupne. Prije otprilike 100 godina najbolja rana sorta bio je bijeli krumpir 'Sechswochen' (sestotjednl) iii duguljasti .bubreiasti krurnpir" a njih danas vise nitko ne poznaje. Tzv. Pf/i.jckm6l1e bio je poseban krumpir kod kojeg su se pojedini gomolji iskapali vee prije berbe; zemlja se pritom oprezno odgurala na stranu, ubrali ~11 se krumpiri koji su dosegli vl'lleinu kokosjeq jajeta, a

111m Sl' zemlja ponovno cvrII Ihi!Jrnula, Poslije dva do tri

tjedna preostali su gomolji udvostructli svoju velldnu. Osobito ukusna i lijepa salata od krumpira dobiva se od sorte 'Bamberger H6rnchen, krurnpifa u abliku rascica,

• Vrtlari koji se sjecaju ukusnih jela od krumpira iz 5VOg djetinjstva sve vise sade krumpir u svame vrtu, makar mnogih sorta vise nema. U starim vrtlarskim prirucnlcirna stoji upozorenje da se krumpir "ne smije gnojiti gnojnicom iii fekalijama jer ce se posve upropastiti OkU5." Danas to vrijedl

pasaden u lose tlo dobiva pola kante kampasta u svaku udubinu za sadnju. Ako se uz to u brazdu stave usitnjeni listavi gaveza iii paprati, svajim ce razgradivanjem opskrbiti biljku kalijem i astalim vainim hranjivim tva rima, osnazltl atparnost na balesti i hladnocu te poboljsatl akus. Stavljanje lisnataga gnojiva pagadno je medutim samo za humusna i rahla tla; na teskom tlu prije ce izgnjiliti nego se razgraditi. Tada je bolje nanijeti male od obicne paprati, orlovske bujadi i gaveza, sve dok blljke nisu dovoljno velike da same stvara]u sjenu na tlu,

• Osobito ranu berbu imat ce onaj tko ubrza IklijanjegomoIja i stvori optirnqlne uvjete u kIijalistu. Lukavi vrtlari krumpire ne ukapaju u zemlju vee ih stavljaju na zemlju koja je obogacena kompostom te ih prekrivaju slamom. Sto biljka postaje veca, to se vise slame podrnece ispad nje. Povremeno se dodaje malo otapine od ko-

opcenito samo za pretjerano prive. Pri berbi treba samo od-

gnojenje dusikovim gnojivom. straniti sloj slame. Kako ova

Kompo.st i krumpir idu za- tehnika zahtijeva dobru kontro-

jedno, kazu priznati vrtlarski lu od najezde rniseva, korisna je

znalci. Zbog toga svaki gomolj sarno na manjim povrsinama.

jglupljli seljak ...

111 te najbolji i najdeblji

t nu zemlju, koja prije nije I II nI za vrtlarenje ni kao

I' privredno zernljiste.

1 korov i rasre zdravo na vo.m tlu jer je zemlja jOs relaflO bez steroctna poput sith qolom oku nevidljivih ern matoda) koji su Ij.llizirani za krumpir i sisu ovo korijenje.1 kad sami

vto planiramo vrt i posa-

I' stabla i zlvicu, zamolimo It] poljoprivrednika da svo'hlktorom izore i drljacom

, ,II zernlju: tek tada sadimo unpir. Cak i posve neuki vrhnat ce bogat urad.

d'nja kao spagici

nticko doba sjeme se puniII suplju trsku ill koju drugu IpIJl! biljnu stabljiku kojoj [e d.in kraj bio zatvoren yo-

m re se tada jedna po

d'lLl sjemenka ispustala iz su- 1n09 otvora. Poslije su se

IV' vrtlari dosjetili da sjeme , pune u malu platnenu vreci-

cu, u otvor umetnu slamku i otvor cvrsto zavezu. Sjemenke su pralazile kroz slamku i padale uredno u zemlju.

Sijanje pomotu soljenke Kako bi izbjegli pregusto sijanje iii grumenJe vrtlari bi napravih neku vrstu soljenke tako sto bi u poklopac metalne limenke izbusili rupe. Da se sjeme ne bi zadrzavalo, izbrusili su i izgladili rupice 5 unutarnje strane iii su odmah napravili otvore iznutra prema van. I soljenke su dobra poslu-

zile kad je sitno sjeme trebalo jednakomjerno rasporediti po tlu. Dobro odmjereno sijan)e moze se uvjezbati, Iskusnim vrtlarima sjeme samo od sebe pada iz sjemenske vreCice iii s preslozena komada papira tocno u pravom omjeru.

Precizan Fad s pletacim iglama

U posudicama za sadnju pre' sadnice cesto stoje pregusto i mora ih se jed nom iii dva puta presaditi (pikirati) kako bi se lijepo razvile.

Presad1vanje ill pik',anje rnallh pre~~dni(a lako je pornocu pletace igle iii stapica za raznjlce iii mikado.

- -~,-- -- ---

e zalijevaju presadniee, u

dicerna za uzgoj cesto se da da male sjemenke

ve, cak i ako prskamo sitprskalicom. Ako se zemlja rije komadom papirnate jske mara mice, papir ce

vodu I rasporediti je ravjerno, bez opasnosti za uce sjeme.

'ritom sebi pomazerno stapiima za pikiranje koji obavljaju ini posao umjesto prstiju. Molerni stapiCi za pikiranje nairavljeni su od plastike te ce se lomiti prije iii poslije. Drveni tapic bolji je u ruei, a kad je ibavio svoje, vratit cerno 9a rrirodi. Pojedine starije seljanre jOs imaju drvene pletace gle razlicitlh debljina koje se

. uvaju medu vrtnim ala tom i idqovaraju svakoj velicini biljre. Plasticne pletace igle tako[er su dobre premda lake pu.aju. Metalne su teske u ruei, a -naju i kliznuti izmedu prstiju. llclPICi za pikiranje prijeko su

1 HI1 potr bni za busenje rupa

o pr sadnlca. Stare vlllI I \I pri vadenju biljcica v IJU d,l grumenciC

I In orl] -nja dok

mi oprezno s dva prsta podif • mobiljku i prenosimo je na njezino novo mjesto.

Ako ih primamo prstima, osobito njezne presadniee mogli bismo i zdrobiti. Tada bi nam mogla pomocl tupa pineeta. Nekoc su je vrtlari pravili sami od kornadlca zice (ije su krajeve spljostili cekicem,

Drvena sadHica

Drvena sadiliea mora dobra stajati u ruei kako bi rad i vrtlaru i njegovim biljkama bio ugodan, opomenuo je prije stotinjak godina iskusan sarnostanski vrtlar svoje pomocnike. Dobre drvene sadiliee nasljedivali su od majstora vrtlara njihovi nasljedniei, a djedovi ih predavali svojim unueima .

• Za sadnju vrtlari su najprije upotrebljavali jednostavne drvene kolee, poslije kolee 5 ku glastom drskorn, T drskorn, 5iIjatom iii tupom drskom kao u plstol]a. Prve su sadilice bile drvene, poslije su doblle m t • 10m oblozen vrsak da bi se lakse cistile. Moderne su posv izradene od metala te tm se n

t skom tlu lako odlomi drIka

j r su iznutra supl]e, Najvlse

(' 'I div nih gld tam dl korn, najmanje ad onlh dl om poput pistolja. AI \ I V ruzlike zapaziti s rno vrtl II kojl [ako mnogo sad

.Spr Inl)1 ~1I vrtlan sami lzradiv II drv nt vadlljke. Najjednest vnlj U ~ radlle od Ijesnj kov drv j r su njegovi grmovi obi no rash u blizini kuce, Z 0 bl posluflo komad drv lrok orpnllke 3 em i dug ( k 20 em, p moqucnosti bel bal-nih :rana, koji bi se na j dnom kralu za iljio.

• pruvrmo U zeml]1

lspravna sadnja: drvena se sadillca zabode u zemlju i njome se napravi dovolJno velika [amrca.

Osobito je pozeljan bio komad drva na kojem je prirodno prirasla T drska iii drska kao u pistolja, na primjer od tresnjina drva.

• Kratile su se i drske od 510- mljenih lopata iii ostalih alatki, jedan se kraj zasiljio i upotrebljavao kao drvena sadiljka. Lopate koje su imale T drske bile su prikladnije za to nego o drske,

• Posebno velika vlesttna bila je potrebna za sadnju zrnja graha pornocu ljesnjakove grane, stapa iii drske od metle. Desnom su rukom.majston sadnje bez sagibanja" stap zabili u zemlju, okrenuli ga nekoliko puta prema van kako bi prosirili jamicu te lijevom rukom ubacivali zrnje graha u jam ice. Nogom su potom vratill zemlju u jamicu, malo je nagazili, a kad su bili gotovi, mo tikom su jos jed nom prosli uz

BilJka se stavi u [arnku i pornocu drvene sadilice zemlja potisne pr rna korljenlrna.

redove i nagrnuli zemlju na zrnje graha.

Kalko se time rukuje?

I najljepsa drvena sadilica nimalo nam ne koristi ako ne znamo kako se njome rukuje. Mnogi vrtlari, ako je uopce i imaju, upotrebljavaju je kao lopaticu za biljke: drvenom sadilicom lzbuse jamicu u zemlji, stave biljku te poguraju zemlju na nju. To doduse nije krlvo, ali drvena se sadilica rnoze upotrijebiti mnogo lukaviJ@.

CD Drvena se sadillca zabode u zemlju.

<Zl Kruznlm pokretima jamica se uokolo prosiri,

Q) Biljka s korijenjem okomito se stavi u jamicu.

® Drvenom sadilicom, vee prema vrsti zemlje, ubode s na oko 5 em od jamiee u z - mlju i ~vrsto se pritlsn n: ko rijenje.

voda se uUje u novonastalu jamieu kako bi se sprlJetilo da se presadn iee otplave sa svog mlesta,

® Druga jamica koja je nastala tako ostaje otvorena, sluf kao otvor za zalijevanje te se s vr menom sama naplavi i zatvorl Ovom tehnikom sadnje ruke gotovo nikako ne dolaze u dodir sa zemljom. Sarno 4 ko raka bit ce dovoljna za st bll nost biljke, a nakon malo vjl'l banja uspijevat ce nam b 'Z problema, Za biljku je v Irk prednost da voda koja joJ J ' potrebna da se primi dolazr bez gubitka do njena kOriJI nl

a takoder se sporije iSptlHlJI nego na gredici. Ovako (II, zalijevanj stedi vodu I d ill

je zastite od pUZPVd.

Driite odstoj nj

Pornocu cvorova na uzetu za sadnju bit ce lako odrediti razmak izrnedu pojedmih sadnlca.

Jos bolje uze za sadnju moze se katkad naCi u starim sarnostanskim vrtlarijama: posrijedi je grubo uze koje na tocno odredenim razmacima ima cvorove, Dakle, tada nije bila rijec samo 0 ravnoj sadnji vee i o tocnlrn razmacima izmedu biljaka. Komadi uzeta duga,cki su kao jedna gredica. Oni se medutim moraju pazljivo postavljati te poslije rada smotati i spremiti jer se inate lako zapetljaju.

• U strucnirn se knjigama nade katkad podatak da saditi treba u razrnaku od 18,5 ill 22,S em. Onaj tko bi zel!o na uzetu zavezati cvorove u millmetar tocno uskoro bi odustao od jalova posla. Cetiri uieta s (Vorovima u razmaku ad po 20,

30,40 i 50 em bit ce posve dovotjna za povrtnjak. Jako lukavi vezu u jedno uze ivotov« svakih 10 em tako da im je jedno jedino dovoljno za sadnju. Razmacl izmedu cvorova, koji su centimetar duz] iii kracl, nece stvoriti kaos na gredieama; prema tome, razmaci od 19 iii 21 em na 20-eentimetarskom uzetu bit ce posve u redu.

Uze odrefite s klupka tek onda kad ste zavezali cvorove jer cvorovl.pojedu" poprllicno od duzlne. Ako ste ga odrezali odoka, ispast ce yam prekratko.

• Isto kao uze za sadnju znatizeljne ce poglede na sebe privuci i komadi letvica razlicitih duiina koji vise pokraj motike,

lopate iii kantiee za zalijevanje u supi s alatom. Mnoge takve letviee imaju na sebi iigove s oznakama 20/30/40/50 iii dva. tri, ceti ri i pet u reza.

Zapravo im je svrha vrlo jednostavna: uze za sadnju napnemo pornocu dvaju kolcica po duflni grediee, a letviee pomkerno od jedne presadnice do druge. Djeea i mladi odusevit ce se tom "igrackom" i pomagati pri sadnji. Mudri rod ltelji nece im darovati samo centimetarske letvice neqo i vlastite biljclce koje ce prema svojoj volji moci posaditi na gredicu S oznakom.rodlteljlrna zabranjeno"

Kao mjerne letvice za razmak izmedu biljaka prikladni su bambusovi stapovi, ali i ostaci glatko izblanjanih letvica. Ako naime letvice nisu glatke, postoji opasnost da nam pri sadnji ude iver u ruku. Ako letvicama jos lzbusirno i rupicu, rnozerno ih objesiti na cavae, Slomljeni stolarski metar takeder ce nam posluiiti za odredivanje razmaka pri sadnji.

J tnl gosti

1 10J blljaka u loncicirna na

I onu iii terasi nije rnoda 20.

t IJI a Vee su bake nasih h k,1 uzqsjale i njegovale

I vor, mirtu, nar, pitospor (piIto~porvm) i ostale lijepe, ali na mr z neotporne biljke. One su ukra~avale ulaz u kucu, stuol-

t iii dvonste, au otmjenim kucama i zimski vrt.

Ukrasni africkl Ijiljan: zgranicna sloboda

r fllt' nepunih 400 godina, u

7. stoljecu, u Europu je s Rta dobre nade stiqao ukrasni iii ,llrlckl IjilJan (Agapanthus). Ta vrlo otporna biljka koja se lako uzqaja brzo je osvojila srea

VIIl vrtlara. Kako su samo statlJ blljke, koje su posve lspurill cvjetm lonac korijenjem,

r dovlto eva Ie, svakome tko je arnolio za presadnicu davao

~iwJet .. da presaditi treba tek kad korijenje pocne izlazitli iz lonca"

No ani koji su imali vrt preselili u svo] Ijiljan poslije ledenih

v t ca sredinom svibnja na otvoreno, na neko suncano

rn] sto, To Je ubrzalo fast i obi-

latu cvatnju. U jesen su se.Jjetni gosti" iz vrta ponovno presadivali u lance, a ako je bilo potrebno, prije toga se biljka razdijelila, vratila u kutu i prezimila na hladnu mjestu bez mraza (na otprilike '0 <>C).

Ijeee ukapaju u vrt, sto drugim rijecima znaci da ih s Ion eem ukapamo u zernlju. Tako ukopane biljke znatno se opo rave, cek i one napola uvenut ponovno zivnu, Uz ostalo se razvijaju tako dobro jer temp ratura oko njihova korijenja manje varira nego u samosto Jecih cvjetnih lonaca, Za vrtla ra to znact da ce lmati zdrave i bujno cvatuce biljke, kojima

Izlet U! vrt

Gotovo da SOlO zaboravili na praksu da se loncanice u pro-

Ukrasni africk,ljiljan cvate samo ako mote nesmeteec rasrl i ako prezrrm na hladnu mjestu. LJelo provod. n"jradije na otvcrenorn.

sarno na dvije trecine u zernlju, druqi gotovo do ruba, a tred su posve zakapall vece loncenice s Jakim deblam, poput citrusa, te su cak i njihove lonce prekrili zemljam.

U pokrajinama Tiringiji i Fra-

bl] ukapamo cvjetne

u zemlju, to je manja potvodom. Nakan ukapanja u dobro zalijemo u loncima 10, da bisrno zajarncil] kama prianjanje tla aka lonca.

illjkama u velikim loncima koje smo sreko ljeta ukopall u zemlj u potrebno je nanje vade nego slobodncstojedrn,

treba manje njege I vade za zalijevanje jer se vlaga u zemlji duze zadrzava

Kad biljke posadimo u glinene I'once kao sto je to ne'kad blo obka], upit ce vlagu ca'k iz svoje okoline aka izmedu

lance koji su virili iz zemlje, a najbolje su za to posluzili rnaslacak, gavez iii mirisno bilje poput maticnjaka i metvice koje je stltilo biljku od stetodna, U ono doba spanjolski pui: gollac (Arion lusitanicus) .livio je iskljucivo na Pirenejskom poluotoku i nije se jos bio rasirlo po srednjoj Europi. Stoga, aka zelimo mah::irati, svakako trebamo 5 vremena na vrijeme pogledati. ispod maka zbog puzeva.

U svih ballkonskih biljaka i blljaka loncanlca rnoramo pri ukapanju obratitl pozornost na sletocinu zvanu pipa fotio.,hyncus} ..

Razliciti nadnl ukapanjai

• l.oncanice u velikim londrna treba postaviti na zemlju u klijalistu, a meduprostor i.spuniti slamorn.

.• Kositrene posude, drvene kace iii kamene posude treba ispuniti pijeskom, ukopati lon-

lonca i zemlje nema supljina. 0 nae'koj bioje obicaj malcirati

potrebama biljke ovisit ce izbor mjesta u vrtu, sjenovita iIiI suncana polozaja. Vranjemil (Plumbago), nar, bogumila iii nekoc take omiljen limunovac zahtijevaju mnogo svjetla i topline; u naslm geografskim sirinama bit ce im najsuncanije mjesto u vrtu taman po voljl. KameJijama je potrebno mnogo svjetla,ali ne izravno jako sunce. Arnarllls i ciklarne, koje se zimi iserpe svojom cvatnjam, najbolje ce IjeU skupiti snagu na suhu i sjenovitu mjestu .. Ondje ce se dobra osjecati i azaleje, ali treba paziti da im se korjenasta bala nikada ne OSIlSi.

Omiljena Ijetna mjesta oduvijek su bili zasticeni polozaji ispod strehe krova na istocnoj iii zapadno) strant zg:rade iii klijalista. Svakl vrtlar imao j.e svoju posebnu tehnologiju: oni koji su zivjeli u klsovttlrn podrudlrna ukopali su lonce

=COPKILLER=

nice te potom navlazlrl pijek. Ovo je pogodno za male i lencanke srednje velicine. <

Cvijece za vaze

Svakog dana u europske zracn Juke slijecu teretni avioni prepuni rufa, frezija i peruanskih Ijiljana (Alstromer;a).

Prij se cvijece nije dovozilo ci[ele godine iz toplijih krajeva, a nisu postojale ni cvjecarnke. Onaj tko je kucu zello ukrasiti cvijecem morao je upotrijebiti ana sto mu je bile dostupno u vlastitu vrtu. U vazama je bilo I~kljucivo dornace cvijece, a i ana je cvalo same u sezoni.

Ranija iii kasnija. cvatnja

VI tlari ne samo sto sve zele postlci nego za to pronalaze i nucin, kaie stara uzrecica, pa

u pronasf mnoge trikove k, ko postid raniju iii kasniju

vatruu.

Z raniju evatnju dobro su pnhranjene biljke tretirali tophnom. Vrtlari su ih stavljali u arnot zernlje i konjske bale-

I u klijalistu, iii su ih unijeli u II u lako je debeli sloj zernlje IV<ljaO biljke od top Ie balege,

KiUce cvljeea lz vlasnta vrta ne nsdmesuju one kupllene sa mo svojom 5vj~2lnom II. janjem vee 5U same po sebi jedmstvene,

testa je korijenje lzqorjelo zbog prevelike koncentracije soli u gnoju;"tako ce propasti majke sa svojom preuranjenom djecom" cesto su upozoravale stare knjige, pri (emu su .djecorn" nazivali evjetov .

Manji je rizik bio u onih kO)1 1I svoje blljke potie Ii n rtl \ U staklenicima iii hladnim pI storijama.

Do cetiri tjedna kasl1 J ell' nju postizall su n tlan time sto su

Dandanas u mnogim seoskim vrtovima vjd,mo gredlCe pune Sareru! cvlJeea koje se cijelo IJeto bere za vaze.

• biljke izgladnjivali iii kasnije presadivali

• otkldall prve pupoljke:"ako malim karanfjlimo stalno otkidamo prve pupoljke, moiemo jh po telji zodriati do cvatu tek u kasnu jesen iii cak zimi", .Iukoviee tulipana i nareisa koje su izvadili oko sv, Jakova (25. srpnja) nisu posadili oko sv. Mihovila (29. rujnal, vee rano u idute pmljeee. Lukoviee su zimi ostavlJali na hladnu mjestu koje je bilo zastlceno od miseva, Najvece umijeee sastojalo se u tome da u pojedrnih vrsta biljaka postignu dugotraJallu cvatllju. Tratln-

IU pururn evjetovima to su

postizale same od sebe,

• tjiljani su se sad iii na razlicite dubine (5, 10 i 15 em), pri cemu su najjace lukoviee dosle najdublje; kad su i posljednji dosli na svjetlo dana, preko nekih se stavljalo glinene lonee prije nego 5to su razvili IiUe pa im se oduzimanjem svjetla zaustavio rast. .lukovice anem.ona nisu se stavljale u zemlju istodobno, nego mjesee za mjesecom.

Njegovanje zijevalica Sarene zijevalice bile su do dugo u 20. stoljece najomiljenije Ijetno cvljece jer su cvale

od lipnja pa sve do kasno u listopadu.

Dobrom njegom srrucak se rnoze odrzatl i do deset dana, a odstranimo Ii uvenule cvjetove, otvorit ce se novi pupoljei. Zijevaliee su se tijekom stolleca tako dobro prilagodiIe zivotu u vazi da same stvaraju sve viSe pupoljaka 5tO ih se vise bere.1 plodovi zijevaliea dobra izgledaju u suhim buketkima.

Kako u pravilu ove biljke u nasirn geografskim sirinama ne mogu prezimiti, treba ih svake godine ponovno uzgojiti. Vrtlari su se nekad natjecali Cije ce biljke ranije proevasti. Sijali su ih u svibnju iii lipnju, iskopali bi biljke u kasnu jesen, a p~ije prvog rnraza stavljali ih u glinene posude iii njihove grumene u drvene sanduclce. a zatim u klljaliste iii staklenik.

U sijecnju su zijevalice unijeli u kucu na svijetlo, ali hladno mjesto, slicno kao 5tO se cinilo u uzgoju vlasea iii medvjedeg luka. Ovako njegovane biljke proevale su vee vrlo rano iduce godine.

mi vratic u vjencanici

J I pitomi vratk (Tanacetum ttnenium) morala je zbog mnogostruke prednosti II u svakorn seoskom vrtu.

Iu II je kao Ijekovita blljka za n k bolesti, obrubljivala je

I 1Jno cvatuce grediee povrca IIU,))nlCa i neumorno stvarala v love za Ijetne strucke.

Mnustvo cvjetova pitomog

r III(LI dugo [e trajalo u vazi, a

mna blljka pitorm vratic bila je neka- 111m vnovima jer Je bila Ijekovita i

upotrebljavali su se i u suhim aranzrnanlma

Ovoj je skromnoj biljci za rast potrebno same toplo i suncano mjesto i ne prevrse vapnenasto tlo. Rado se prostrt i sama sebi u vrtu traii svoje omiljeno mjesto. ad lipnja do rujna pitomi se vratlc odijeva u vjenl"anieu 5 mnogim sitnim iutim cvjetlclrna okruienim bijelim laticama. Jako arornatlcan miris moida srneta osjetljivim Ijudima, a zbunjuje i neke insekte. Kako bi odbile rnrkvinu muhu seljanke bi okruzile gredice mrkve pitomim vraticern, a posijale bi nesto sjemenja i u samu gredicu.

(aroban seboj

Sebo] je od svih najljepsi i najzahvalniji cviiet za vaze; ni jedan vrtlar nece se odrecl njegovih mirisnih cvjetova. Vee vise od 500 godina ova sarena Ijepotica raste u nasim vrtovirna, a pradomovina mu je Mediteran. Vrtlari su je od konca veljace uzgajali u loncima na prozorskoj dasci, a ad sredine travnja presadivall na otvoreno da bi ubrzali cvatnju. Rana je sjetva dod use povecavala

Hoee Ii sebo] 1m iii popunjene cVJ t vee na mladim bilJk uzgojene u hladnoJ PtCIStC_ Presadnice koje posllJ malih listica imaju vet. pra stove treba na 14 dana I I temperaturi ispod 100( S vremenom ce listovi paprim t razlicite nijanse zelene boJ u jednostavnih evjetova listovl u tamnozeleni, a u popunJ nih evjetova svijetlozeleni. Tamno

zelene se biljCice od tran v

jetlozelene treba piklratl dalJ kultivirati na 12 - 15 C, t po I je presaditi na gredice.

opasnost ad erne noge, bol 5ti kod koje su stabljike izgnJilil blizu tla, a blljke propale, no iskusni vrtlari u seoskim vrtov: ma borili su se protiv toga zracnlm suhim tlom i zalij v II biljke cajem od kamilice. Od pocetka travnja sijalo s izrav no u gredice.

Seboj spade, kao i kupusn] rotkve i hren, u porodicu krst sica. U suhoj i tvrdoj z mlJI h iz humusa napada ga buhu . No makar ce im lisce zbog tOqil biti izbus no, biljke ce sv J cI nocvasti.

s korijenjem. Kako ne bi u vodi izqnjille, maknule su donje listove. Svaki drugi dan mijenjaIe su vodu i u svjezu stavljale dva-trt prstohvata secera. Ovaj recept do danasnjeq dana nije nadmasen.

Osobito je seboj s popunjenim cv] etovirna oduvijek traien. On ne stvara sjerne, ali posije Ii 5 sjerne jednostavno cvatuceg seboja. izniknut ce iz njega v Ilk broj popunjenih. elm seboj pocne evasti, vrtlari bl svaka tri do cetiri dana provjeravall gredicu te izvlacill lz zemlje biljke sa siljatim oblikom cvjetova. Ostale popunjene biljke ubrzo su zatvorile prazno mjesto. Manje je znano da mlade i njezne biljclce spadaju u najomiljenije poslastice kis-

nih glista. One najprije uvuku slabe biljke u zemlju, pa kad uvenu, pojedu ih. Ako medutim izmedu tek posadenih biIjaka seboja posipamo sakudvije pokosene trave, gliste ce ostaviti cvijece i umjesto njega uvuci svjeze pokosenu travu pod zemlju.

Kako je seboj bio prije svega jako cijenjen u seosklm vrtovirna paje cesto ubiran za vazu, seoske su zene ubrzo zapazile da su struccl mnogo dulje rra[all kad su u vodu stavile sebo]

Vee po bojl sadnica vldl 5 hOCI! Ii ~"boj irnati jednostavne iii Ispunjene evJetove. Da bi nam dulle vajall, s(avljamo ih u vazu s konJenlem.

iRazno

Macke u cvjetnom Iencu

Uzgoj grana ukrasnoga

9 rmlja i voea u kud do konea 19. stojeca bilo je visoko cijenjeno vrtlarsko umljece, Jedan autor vrtlarskih knjiga otpriJe 100 godina smatrao [e zgodnlm uzgoj vrba iva ill tumth vrba u evjetnim lonclrna, kOJi je uspljevao i pocetnlcima. Za to su se u sijecnju iii veljaci rezale grane duqacke otprilike 30 ern, utaknule bi se u razrnaku od po 5 em u lonce ispunjene zemljom i stavile u toplu sobu na prozor. Ako je zemlja bila stalno vlazna, vrbe su ubrzo pustile korijenje I poslije nekoliko dana .rasvile !istice najnjeznije zelene boje, a male su se macice ispruzi/e prema svietta:

Ivlce'i kosare od kaline

(lima je poznati grm ad kojeg tad tivice: piSe u vrtlarsko] knJizl Iz 1684. gadine. Kalina je diuqo ime za biljku ligustrum (vj~roJatno dolazi od latinske

r Ij i ligare - vezati). Od gipkih ( rana kaline Ijudi su pleli otperne kosare za kucu i vrt.

ora Je sluiilal za bojenje vune u zuto,

K hna [e odavna najomiljenija vrsta zivree jer

• nema gotovo nikakvih zahtjeva prema tlu

• opl menjuje tlo, a izvadi Ii se, ono ostaje rahlo

• n smeta )oj ni jako astra or zivanje

• IZU7 tno dobra tjera mladiee. Da bi s potaknuo gust rast mladih biljaka, bocno ih se podupirala stapovima Islpkama te ispr pletalo grane prije

n go sto bi ih se posliJe tri do

Uri godine ostrirn rezam prlslliIo da sa svih strana gusto patjeraju, PrlJe su vrtlarl sami uzgaJali sadniee za iivieu, Zimi, n gdje patkraj slJecnja, odrezall 5U od kaline rezniee duge ad 20 do 25 em i utaknull ih m.110 ukase u zemlju tako da

U van vinlasamo jOs tri pupa.

Hrabra kucna sreca. Biljka koja je udornacene na KorzlC!, S rdlnlJl1 otoku Elbi nekad je rasla kao gust sag ispod vi nov loz III vc k na spaliru. Aka je postojala opasnost ad jakih i dugotraJnih mr

va, vrtlari su je pokrivali suhlrn liscem iii borovirn gr n m v k

ko, uzimali su I nekoliko sadnlca u kucu

Vrtlarenje 5 Mjesecom

• Cikla i stocna repa siju se kad ie MJesee u opadanju jer tad a tvore velike gomolje. Ako sjerne dode u zemlju pri rastucemu Mjesecu. biljke ce potjeran mnogo hsca,

- Rotkve I rotkvice narast ce vrlo velike posiju Ii se kad [e Mjesee U opadanju.

- Krumpir su seljaei sadili kratko nakon punog mjeseca, dakle kod Mjeseca u opadanju ako su zeljeli lrnatl bogatu berbu i velike gomolje. Berba je takoder bila za Mjeseea u opadanju, da se sprijeci gnjiljenje i klijanje u skladlstu,

• leli Ii se izbjeCi izbijanje mladiea lz lisnate salate i salate glavatice, treba ih sijat! pri Mjesecu u opadanju.

• Bob ce imati mnogo evjetova i velike mahune ako dodu u zemlju prj rastucemu Mjesecu.

• Grah cucavac, obitan grah i grasak, naprotiv, siju se kad je Mjesec u opadanju.

-lukje posve neebicen: voli dOCI u zemlju za punog rnjeseca. Bude Ii to ina Veliki petak, berba ce bitl obllara, a uskladi-

t n luk dugo ce potrajati,

• Kukuru~ secerac imat ce velike klipove I biti izvrsne kakvoce posije Ii se pri rastucemu Mjeseeu, ali brati se mora kad je Mjesec u opadanju

• Glavato zelje sije se kad je Mjesec u opadanju, a isto je tako povoljno kiseliti zelje u toj Mjesecevoj fazi.

• Uljani i vlaknasti Ian sije se u razlicito vrijeme. Tho zeli ubrati lanena sjerne, sije za punog mjeseca. Cvrsta lanena vlakna dobiju se aka je Ian po sijan pri rastucernu Mjesecu.

• Ako ad biljaka zasa(fenih u velikim loncima uzmemo presadnice pri rastucernu Mjeseeu, brzo ce se primiti i

dobro napredovatl.

• Povrce posijano iIi posadeno izmedu Velikog cetvrtka i Uskrsa nece napredovati (oslm luka, v. gore) i vrtlari nece biti zadovoljni.

Granicnici

Kako bi grediee ostale lijepo oblikovane nisu se sarno u seoskirn vrtovima obrubljivanje otpomlrn i lake odriivim bil:jkama. Jedna od popularnih za tu svrhu bio je dubacac (Teucrium chamaedrys), koji spada u porodicu usnlaca, Zimzelena biljka koja na donjem kraju odrveni raste sarno 30 em u visinu i cvate od lipnja do rujna. Purpurni iii ruiicasti cvjetovi privlace brojne insekte. Kako dubacac pruia mnoge lzbojke na sve strane, bilo je uobkajeno da ga se reze duz napeta uieta kao i SimSir.

N kat je bro abltaj obrubliivati gredice zelenlm I cvatudm biljkarna paput dubal'ca.

Nppravedno zaboravlJena zdravktca tako dobra zacjeljuje Jane da se cak i d.ln.lsnJI lijetnici tude.

Niske (30 em visoke) njezne grmove ima velecvjetna gorska~ metvica -marulja (CaJamintha qrandiiloro), ListiCi joj zavodljivo rnirlsu na metvieu. Od lipnja do kolovoza biljke se oslpaju ruzicastlm evjetovima, oko kojih se roji bezbroj pcela i osralih insekata. Malo visa vrsta (40 em), prirnorska maruIja (Calamintha nepetoides), od srpnia do studenog ima njeinoliublcaste evjetove. Godi joj suncano mjesto, ali i polusjena pa moze obrubljivati grediee povrca i cvijeca te vocke,

INema tucnjave bez zdravicice (mUogl:eda,)

Zdravicica iii milogled (Sanicula europaea) danas gotovo da je nepoznata biljka. To je prije bilo nezamislivo: svaki ranar nosio JU je u svojoj opremi za prvu pornoc, vojnici su je imali u svojim rancima, a brijad su je drzali pokraj skara, ce.sljeva i britviea. Mladi momei stavljali su njen suh korijen u diep

prije nego sto su krenuli na seoski pies iii koju drugu priredbu koja je obkno znala zavrsiti tucnjavorn. Ako bi potekla krv, zdravklca bi se stavila na ranu koja se odmah zatvorlla pa se tucniava mogla nastaviti. 0 zdravicici pise Lonieerus u svojoj knjizi 0 bilju iz 1679 godine:

"Taka je Ijekovita do cak sastavlja meso u lukama ako se no njega stavi korijen."To dakako nije lstlna, ali ova ljekovita biljka doista zaustavlja manja krvarenja i potpornaze lijecenje tako da ofiljaka gotovo i

nema .. Moderni znanstveniei potvrdili su to djelovanje nakon 5tO su istrazili sastojke biljke. Ta u Europi udornacena biljka iz porodiee stitarkt bila je u prirodi siroko rasprostranje-

na pa su je travari skupljall kad je Mjesee bio u opadanju te je potom susili. Postupno je dosla u samostanske i Ijekar nicke vrtove. Zdravklca se sa dila ispod vocaka kako bi pota kla cvatnju i za meta nje vocke te uz zivice. Njezini su listovi davali izvrstan male za sad nice kupusa i salate. Vjerovalo se da ce potaknuti rast jer ce ostece no korijenje brzo zaeijeliti.

• Ako se sjemenke nemacu, br ce proklijati.

• Redovito milovanje osnazit proklijare bilJcice.

• Presaduje se samo ujutro I uvecer, nikada za najjace pod nevne vrudne,

• Za presadivanje dobro C posluziti drvena sadilica I ui d cvorovlma za razmak,

• Sobne biljke i loncanlce u v II kim posudama zivnut Cl' .iko presele u vrt poslue ledenih svetaea,

• Ranija iii kasnija cvarnja r '1 nog evijeca moze se posner I borom term ina sj tv' i <IdOl

nojidba i njega

IUk!:' su uvijek imale potrebu za hranom. Nasi stari davali su im ompest iii biljni gnoj od gaveza iii nevena. Plijevili su, okapali i zallI VJIi na nacin koji je stedlo snagu i da bi prolijevali sto manje znoja.

Kompost: krug se zatvara

Uporaba komposta svakakoje povezana 5 dobrim ukusom jer bilo da je rijee 0 krumpiru, rnrkvi, rajcici iii kojem drugom povrcu - sve ce imati bolji okus pognoji Ii se kompostom! lfravnotezeno prihranjivanje osrrn toga potpornaze zdrav

r st, a povrce se rnoze dobro \kladistiti.

Kompost je oduvijek bila kasi(3 prasica svakog vrtlara. Vee pr ma regiji, hrpa komposta

I zala je ispod stabla oraha, qrrna bazge iii ljesnjaka. Lisnata krosnja stltila je od isusivarua zbog sunca iii ispiranja zboq kise, Moderni prekrivaCi od f1isa danas ispunjavaju istu svrhu, Medutim, vocke niposto n ' bi srnjele biti u blizini kom-

.. N or V'I nije bio zlata vrijedan sarno u vrernernrna nes!a~lce. vec le obi tel)

0[1 kluIJI'~o vocern i povrc':em tijekom

( Id.l' qodme,

posta. Zbog prevlse gnoja stabla bi mogla biti neotporna na rnraz i gljivicne bolesti poput pepelnice.

Neki vrtlari betoniraju mjesto svoga kompostlsta.ckako bi sve izgJedalo uredno i cisto:' Medutirn, kompost bas treba dodir sa tlom, jer kisne gli5te i ostale male iivotinjice ulaze unutra kroz zemlju. Onaj tko nema nikakve druge rnoqucnosti, stavit ce na betonsku povrslnu najprije sloj cigle prema velicini hrpe, pa na to sloj dasaka, kako se kompost ne bi uqusio u vlastitu soku,

Kompost od lisca

U jesen u svakom vrtu ima jako mnogo lisca. Najjednostavniji nacln kako ga pretvoriti u vrijedan humus grabljanje je lisca oko vocaka iii grmova s bobkastim vocem, koje onda lagano ukopamo u tlo. Ostats k ce napraviti kisne gliste I ml

Zreli kornpost spreman za upotrebu tamne je boje, rahle konzlstencjje I In' I ugodan miris na zemlJi.

kroorganizmi. Ako te povrslru jos zalijemo j gnojivom otopi nom od koprive, proces ce 51' ubrzati jer razgradnja ovlsi 0 kolicini dustka, Uz ovaj na In kompostiranja lisca na ravnirn povrsinama rnozerno od nl 'ric napraviti i hrpe. Usitnj"no II prije ce izgnjiliti n go II.IV

pa je najbolj skupltl q I I I vrsini travnjukLl I ko\th I I prod preko nll ().I

.' 511rilO lzrezano liSee, porniie-

ano 5 pokosenorn travom iz kosilice slazerno 5 ostalim otpaclrna iz kuhinje Ii vrta na hrpu, Onaj tko nema dodatnih otpadaka, mora: usitnjeno lisce poprskati sl'oj po slo] naizmjenicno gnojivom atopinom ad koprive i karnilice, Aka ]05 po tome pesiparno saku kamenag brasna, dodatno cerno ubrzatl razgradnju. Kalka nam vjetar ne bi odnio I'isee, prelko hrpe nabacujema jos nekollko lopata zemlje.

U dana~nje Je vrijeme komoostilte ad li~ca I pokosene trave gotava zaboravljeno.

IKompost ,od poko5'ene trave

Mnogi vrtlari srnatraiu daHPokosena trava ne trune" pa je bacaju na otpad. Mekana, zelena trava doista stvara grumene i na kraju postane pljesniva ostane Ii leiati u debe 10m slolu. Zato je bolje pokosenu travu rasiriti i pustlf nelkoliko dana da se susl, pa je tek tada u tan kim slojevima rasprostrti po kompostu. Aka se nakupi veca kolkina, skuptrno povenutu rnasu, pomijesamo je sa zemljom i atpacima, posipamo kamenim brasnorn i slozimo u trap. Takav kompost sadrii mnogo duslka i stoga je idealno gnojivo za rajclce, glavati Ikelj i ostale bilJke kojima je potrebno mnogo prihranjivanja. Pckosena tra.va dobra je osim toga i za malciranie iii kao Ikampost na vecim povrslnama pad uvjetom da je ne nanesemo u debelom sloju.

Puzevi: unutra m van?

Makar na gredici s povrcem nanose velike stete, puzevi u kompostu usitnjuju meke sastojke i time ispunjavaju vazan zadatak .. Nadu li ,ondje dovolj-

no hrane, nece traiilti sadnlce satate iii korabice. U kasno Ijeto puzevi nesu jajasca u kompostu. Ako u prollece tim kompostom gnojimo svoje gredice, mladi ce puzevi krenuti u napad. Kaka vrudna ubija jajasca, iskusni vrtlarl u jesen prevrcu kornpost i pomijesaju ga sa svjeie pokosenom travorn, Ona zatirn pocinje rrunuti i fermentirati pa ta toplina unlstava jajaSca.

Kalmo sa 5.tajskim gnojem?

"Bez stajskoga gnoja svakl ce vrtlardoiivotno ostoti dlletant" govorilo sejos prije 100 g,odina. Gotovo da i nije postojala biljka u vrtu koja nije dobila svaj obro'k. gnoja. SIu,iio je kao gnojive, zastita ad mraza iii grijac tla U jesen su se lijevo i desno od vocaka iskapale jame i puniIe istrunulim kravljim gnojem.1 povrce se time izdasno tretiralo, katkad cak i pretzdesno, Nerijetko su cikla iii kUpU5 imali okus po gnojnici, a rezani je kupus u kaci izgnjilio umjesto da se ukiseli jer su biljke bile prezaslcene dusikom. Osim toga takve su biljke bile neotporne na bolesti i stetocine,

U kl'jalisllma)e u rano proljece debeo, cvrst obrok konjskoga gnoja potaknuo rast presad nica povrca

Kravlji [e gnoj doduse izvan-

r dna gnojivo, ali iskljucivo u kornpostlranu obliku, Stoga ga pornijesarno sa zemljom i 51azerno na hrpu, a imamo ll ih, moiemo dodati i vrtne otpatk . Posta smo ga dva puta prevrnuli, tamni i mrvicastl kompost spreman je za upotrebu. Osobito se dobra razvijaju paprike i rajeice tretirane kravljim kompostom.

I sitna stoka stvara gnoj Gnoj od ostalih biljojeda poput zeceva, zarnoraca,

ovaca, koza, golubova iii kokosi dobra je gnojivo, ali takoder u kompostiranu obliku. Prije se mijesao s ostalim vrstarna gnoja, ali u danasnje vrijeme kucni ga vrtlari imaju u malim kolklnarna koje se mogu ubaciti U obkan kompost.

Ako je vrtlaru potrebno gnojivo brza djelovanja, valja pomijesati kokos]: iii golublji gnoj s vodom i ostaviti da odstoji 14 dana. Potom se otopina procijedi i jako razrijedi (1 :50) te upotrebljava kao gnojivo.

Seljacke mudrosti

Koliko magle u Oiujku, koliko mraza u svibnju, toliko ne vtemena u ljetu.

Travonj vietrovit i suh zaus tavlja sve usjeve.

Ako je travanj lijep i vedat, SVJ banj ce biti utoliko ieSCi.

Topla trovanjska kisQ nasi najveCi blagoslov.

Svibanjska kisa na usjevima J kisa zlatnih dukata.

Biljno gnojivo i otopine

Priprema i upotreba biljnog gnojiva nije izum 20. stolJ ca, vee stara i u samostanskim VI tovima lskusana metoda. C"k I pocetnici mogu napraviti 0(0 pinu za gnojenJe jer ne zuhti] va ni vremena ni mnogo po I.] Potrebni su nam sarno kilil', vode i bilJe.

Biljke koje pognojimo r IIll I

tiranom tekudnorn 13L -I II \

ce se i eporavltl jer dohiv ju sve hranjlve tvan l. v j n

Vlastorucno pricrernlleno gnojivo od koprlve i ostalth biljaka pornod ce da nam biljke rastu bujno t zcravo - I ne stoje ni novdca,

predak, Mnoga kupovna gnojiva sadrze samo duslk, kalij i fosfor. Ali za zdrav rast potreban je niz sastojaka, rnedu ostalim ieljezo, mangan, cink j molibden te tvari koje potku rast korijenja i jacaju otpornost. Neagresivna biljna gnojiva daju brze rezultate i optlmalno upotpunjuju polagana qnojiva po put komposta.

Tajna casnih sestara

MajsroriC€ su u izradi billjnih gnojiva casne sestre iz samostana u Fuldi. Svoja iskustva prenose na predavanjima i u brosuri.Biljn! sok daje snagu bllikarna'; Sestra Agatha Krischer, koja se vee vise od 60 godina brine 0 samostanskom vrtu, osim komposta upotrebljava iskljudvo biljna gnojiva, jer .ne postoji jeftinije i bol]e gnojivo': Postala je takav srrucnjak da vise ne upotrebljava samojednostavna" gnojiva od koprive iii gaveza, vee se spectjalizirala za rnjesavine, "I biljke vole promjenu, a osirn toga tako se mogu iskoristiti prednosti pojedinih otopina". Na

temelju duqoqodisnjih pokusa i iskustva ona zna koje biljke vole koju rnjesavlnu. Pocetnlcirna ova iskusna casna sestra preporucu]e da sebi nabave dvije posude. U [ednu, vecu. stave se kopriva, gavez, listovi kornoraca, cikla i ostale biljke koje imaju mnogo hranjivih tvari, pogotovu duslka, Takva ce otopina potaknuti rast. Drugu posudu napunimo cvjetovima kamilice, lavande, metvice, stolisnika, kadulje, majcine duslce i rnaticnjaka, Ova ce otopina ojacati biljke i potaknuti otpornost na bolesti i stetodne. Prikladne su posude drvene kace, kante za zbuku, lonei od kamenine iii plastkne bacve, Metalne posude nisu dobre jer ce otopina naceti metal i otopiti neke sastojke, postati time neupotrebljiva, a posuda s vremenom porozna.

Potrebno je ...

• Priprema: Biljke treba grubo usitniti i staviti u posudu za gnojivo dok ne bude puna do tri cetvnine.

Preostall prostor u posudi Ispunite kisnkom do 10 em ispod gornjeg ruba: biljke moraju blti posve polkrivene. usltnjavanje nije nuzno, all onda ce ferrnentaclja dulje trajati. Poklopae ce sprijeciti da zedne ptiee iii neke druqe iivotinje ne padnu u bacvu. Da bi ipak prodiralo dovoljno zraka, izmed'u poklopea i posude treba staviti drvenu dascicu iii koji drugi komad drveta.

., Fermentacija: Vee dva do tri dana poslije toqa pocinje fermentacija i na povrsinu se dizu pjenasti mjehurtcl. Kalka se i biljke pocinju dizati na povrsi-

nu, svakoga dana sadrza] treba nekoliko puta dobra prornjjesati drvenim stapom, da ih se rasporedi, aotopinu dobro prozrad, Vee prerna vremenu i temperaturi gnojivo je poslije dva do tri tjedna fermentiralo i gotovo za upotrebu. To cerno prepoznati po tome da se viSe ne pjeni, a boja rnu je tamna, Aka irna ostataka bilja,. past ee na dno ..

'. Miris: Gotovo sve biljne otopine imaju jak miris, prije svega kad ih mijesamo i poslije toga; zato posude treba pastaviti davoljno daleka ad stambenih prosrora Aka urniiesa-

BilJno gnojlvo i

Na 10 I kisnice dodaje se otprilike 1 kg 5vjeieg bilja. Ako se bilje stavlja rahlo u posudu, ne treba ga vagatl. To bi trebalo odgovarati na vedenoj kolicini. Pojedini vrtlari cvrsto natisnu bilje, ali onda gatovu otopinu [ace razrjeduju,

rno kameno brasno, ano ce malo ublaziti rniris. Lasn se stre iz Fulde otapaju karneno brasno i njihov bil'jni prah (hu mofix} u vodi prije nego ste g ... dodaju u gnojivo. Time izbJ gavaju neugodne miris

Bil,e se stallija raffia u posude. Ako se usltnl, ubrzat ce fermelltaclju. Vezivne IVan poput kamenog brasna. hurnoflxa IIr IJ ko uklanjaju neugodne rnirlse.

a i Injega

vee posve supremo, sjemenke postaju j05 klijavije.

Za pripremu biljnih otopina za gnojidbu mktadne su posude od plaSl,ke. drva iii earnenlne.

Upot,r'ebljava se samo ranijeaeno!

• Razrjedivanje: Biljne otopi- 1e svakako je potrebno razrlje:liti; ako ill ne razrljedlrno, iz~orjet ce korijenje il I'isee. U 111adih sadnka I ostallh mladih :Jiljaka, kojima se gnojlvo do:taje svaka dva tjedna, omjer je 1 :20, a pri gnojenju svaka tri

:10 cetiri tjedna 1:10.

I' Uporaba; Najbolje je vrijeme Zi.I gnojidbu kratko prije, za vriIErne iii poslije kise. Gnojivo se rukada ne smije dodavati za

arka sunca, vee sarno kad je

nebo pokriveno cblaclma. Takoder se biljke ne smij,u zalijevati qnojivorn, nego samo tlo oko njill1. Nakon toga kantu za zalijevanie treba napuniti kisnicom, jos jednom prod kroz vrt i pri tome isplahnuti gnojivo koje je eventualno palo po liseu, a dodatnlm ce se zalijevanjem otopina bolje upiti u zemlju.

Ostatkom bllja,ka koji je ostao na dnu posude poslije ferrnentadje maldramo vocke i grmove bobkastoq voce iii ga dodame na kompost.

U bacvu s njim!a.!

Otopina zagnojenje od koprive i gaveza osoblto je hranjlva pa godi gotovo svim biljkama u vrru, 5toga vrtlari za te biljke imaju u pricuvi dvije najvece posude. Ali i mnoge druqe bll]ke daju nam korisne otopine, npr. borac (bora,ilna). ljupcac I kornorac te sve one sto smo oplijevili. Dusikom su bogati misjakinja, loboda, zabnjak 1 c.estoslavica. Sve zelene biljke koje rastu uz puteljke dobre SUI za otopinu gnoja, samo ne smiju jOs nositi sjeme. Fermentacljom se sjeme ne unistava

Gav,ez: Siaga otopina za gnojenje bogata duslkcm i kalljem, koja gotovo da nema rttlrlsa, a sve je biljke dobro

pod nose. Jako je koristan za rajcice, zelje, celer i krumpir. Razrijeclen U omjeru 1 :500 dobro je lisno gnojivo ako se sprica po listovima biliaka, Upotrebljava se jednom do dva puta na mjesec.

Kopr,i'la: Otoplna bogata duslkom; standardno gnojivo za povrtnjake, vocnjake i ukrasne vrtove, za sve biljke kojima je potreban snazan stimulans. Povroe se od svibnja pa do cetiri tjedna prije berbe gnoji svaka dva tjedna,a cvijete dok ne zametne prve-pupotjke, Kamillic:a: Otprilike 10000 9 suhih cvjetova moci se tjedan dana u 1 litri klsnice: prije zalljevanja razrijedite u omjeru

1 :5. Potiee zdravlje biljaka i .stiti presadnice i korijenje od gljivlca u tlu. Ako se nerazrijedena jednom na mjesec polije posvuda po kompostu, ubrzat ce razgradivanje i sprijeeiti tru'lei . .Ze'lj:e i kelj: Upotrebljivi SUI listovi svlh vrsta, 3- 4 kg na 101

Zeleni drumskl razbojnlc

kisnlce, Osobito dobru otopinu do bit cerno od kovrcavoq kelja i kupusa jer su bogati dusikom, Dobro je gnojivo za sve povrce: prije svega zahvalni ce biti oblcan grah, grah cucavac, krastavci, krumpir, buce, paprika, celer i rajclee.

Maslacak: Upotrebljavaju se lisce i cvjetovi, 2 - 31kg na 101 kiSnice. Zalijevanjeobicnih i drvenastih grmova bobkastoq voca nerazrijedenom otopinom ubrzava rast i povecava kakvocu plodova, a priJe svega je ta otopina odllcna za stabla kruske sa zutirn liseem. Neven: Upotrijebite listove iii cvatucu biljku (bez sjemena),

1 :2 kg na 110 I kisnice; razrje-

uje se u omjeru 1:10 do 1 :20.

Dobar je za sve biljke, a prije svega za stalno gladne poput hljtica te glavatih i lisnatih vr~la zelja. Poboljsava fast i zdravlje biljaka.

Cikla: 1 - 2 kg liSea (otpad od b rbel na 101 kisnlce. Jednako kilo I pinat daje gnojivo jako

v posijanu iii jako izgaze-

n i u VU, brzo ce se oporaviti. e : Nakon sadnje upotripr ostal pr sadnice i

borne izbojke. Razrijedeno u amjeru 1 :20 za rajeice, grah, krastavce, zelje, buce, poriluk, papriku, persin, celer i luk.

Z,elen:i drumslki' razbojnici

"Taka je to u vrtlarenju, ito je bolje tlo, to bolje raste ; korov" zalia se vee prije 300 godina jedan autor knjige 0 vrtlarenju. Divlje su rastuce biljke u prednosti pred povrcern, Mnoge

od njih rastu ;, na niskim ternperaturama, a misjakinja cak i zimi. Dobra se osjecaiu na slabo iii previse pognojenoj zemlji, u ilovaci i na pjescanom tlu te u lose prozracenoi zemlji. Kako ce se tek onda razvi· ti na dobraj zemlji! U borbi za svjetlam, zrakom, vodom i hranjivim tvanma uvijek ce zauzeti najbolji poloza] na gredici. Osim toga mnoge od njih sty - raju tisuce i ttsuce sjemenki, koje se i posro smo cplijevlll

Dobriclca se prije upotreblJavala kao Ijekovita blljka I povree, Nalazlia se U 5VdkoJ Juhi koja se tradicionalno kuhala na Vellkl tetvrtak.

gl'avnu biljku pohrinu za to da vrsta ne iz.umre.

Korov medutim nije uvij.ek korov: nasi su preci tacna promatrali svoJu zemlju i sve sto [e na njo) raslo, Znal! su proturnadti znakove i shvatiti 5to su im divlje biljke govorile 0 stanju njihove njive iii vrta. Poljska preslica, pirika, rnaslacak iii puz.avi zabnjak upozoravali su na zbijeno tlo, Ondje gdje se dobra osjecaju biljke koje vole kalij, povrce ce rasti snazno i otporno. Biljke koje upozoravaju na dusik u tlu daju izvanredne otopine 9nojiva. Dobre su i za malEiranje.

Mozerno se za,liti na divlje bJlJke iii ih prokllnjatl, Ali - oslrn metode br. 1 (iscupati ill do korijena.) postoji jos nekolika dobrlh i u meduvremenu gotovo zaboravljenih naclna da se obracunarno 5 konlcorn, koja potjece iz Perua, a koju su okol 800. godine francuskl volnld na svojim Cizmama donijeli u Europu, te ostalirn gusto rastuclm korovom,

• No prije toga jOs nekoliko rijeei o.optuzenktrna"; kenlea, dobricica, mrtva ~opriv,a, misja'kinja, ,i ce5tos'lavica

Koruca dolazi iz Perua. a francuski su je vojnici oko 11100. godine prenij Ii preko citave Eu rope.

Na sto upoz.oravaju divlje bUjke:

Vapn~nasto do IClselodo PjeUanotlo
WI ki ladolpz;li obi- JjJpan~kill metvrca Trolisna t .. stosla-
can slak (Convolvu- (Mentha arvenm) viea (Veronica tnp-
Ius arvenSlS) 17yllos!
Lje!nl gorocvij"t Mekanl dvornik Zuticava srba
(Adoms (J~'flv"lis) (PaiygcJIlum mire, P. (GaleaI'll,
minul) ,egelUm)
Poljskl rnak Mala klseltca Volujskl [ezik (An,
(Papaver moeos) (Rumex aceroselJa) ehusa officina lis)
Polj,kl kukolJ (Agro· Motvarnl cistac
II roma lJ,t/1ago) (StaehYl pafustris)
Pol i IJub'GI
VIOla Q(vensll) T10 bogato kalijem

110 bogato duSikom

Polj,ka pn',lica (ConVO/~JUl OIveMil)

Polj,ka krlka (Anagollil arvensis)

Cestoslavica (Verol1lcQ afvens,s. V. hederfoliaJ

Koprivd (urlica dioica U. urens)

ljekovl[a dlmnJaca Komca (Golmsoga pafVJflora)

(Fumaria officianli,)

BIJela loboda (Che' I'astlrska torbrca (prava rusorna

nopodium album) C~, Cap,el/a bursa-pas tori$)

Crnogl~vac (Ballora nigra)

Bijela rnrtva kopriva (Lam/urn album}

MI~jakinja (5telJarla media)

Vellkl trputac (Plalltago major P. lanceokno)

~------------------------------------------------------- --------------~

IIlOgU se uglavnom bez veeeg otpora izvuci iz zemlje.

OVP divlje rastuce biljke ne lnst mposto smjeli uvrstlti u

kupinu karova. U vrijeme kad J qnojivo bilo rijetkost, stavIJ.!I su se na gredice kao lake probavljiva hrana. No i u kuhinjl su se upotrebljavali mladi IlstOVI i vrSci izbojaka od prve

ctiri biljke kao salata, povrre i dodatak juhama.

• Posadite neven (Calendula) rzrn du presadnica povrca iii s.rlate, kao sto je to bio obka] u starlrn samostanskim vrtovirna. Dobar ce biti i spinal, pornodne biljke poput kadifice (Ioqetes) te ostalo jednogodisoJe Ijetno cvijece. Vaino je da brzo popune praznine kako

I kusnt w11arl plijeve divlje biljke poput

blste preduhitrili brze divljake. Ako bi cvijece s vremenom poceto gus;ti povrce, jednostavno izvucite nekoliko cvjetova, stavite ih u vazu iii ostavite na gredici kao male.

• Prije svega u Ijeti susnim podruqima gredice su se prije obrubljivale 10 - 20 em sirokim rubom ad vunastog (,istaca (Stachys byzantine) iii majcine dustce (Thymus serpyllum) kako bi se sprijecllo prodlranje divljih biljaka izvana u njih. Nasi su preei dobro zapazili da su obje zastitne biljke uspjelo potiskivale korov c:im su se udomaclle. Vjerojatno to nije bilo 5t09a sto su sebi uzimale svjetlo, vodu i hranjive tvari, nego je njihovo korijenje lspustalo tvari kOje su biokemijski sprjecavale razrnnazan]e uljeza. Ondje gdje su se ukorijenili srebrnastobijeli izbojci vunastag eistaca vrtlari vise gotovo da i nisu morali plijeviti. Mora se medutim reei da puievi ispod vunastih llstova rado polaiu svoja jajasea. U suhim predjelima iii u pjeskovitom tlu ova ce opasnost biti minimalna, a zeleni granienici na rubovima grediea dugo ce godina ispunjavati svoj zadatak.

nijes1 I PO\I~kuJe korov kao rijetko kold bdjka,

• Istu svrhu ispunjavali su obrubi grediea od maticnjak Od njega SU se osim toga ad dva do tri puta u sezoni mo It brati mirisni listiei za raj ill male.

• Stara vrtlarska mudrost kalp' dva puta temeljito plijevlj . nje grediee 5 povrcern bit ce dovoljno, i to vee prema vr menskim prilikama otprilik u cetvrtorn i osmom tjednu po slije sjetve iii sadnje. Tlo n bl smjelo biti nl presuho ni pre vlazno, Iskusni vrtlari imaju n pogresiv osjeca] kad je.vrtj

me za to" i kad ce im korov pruiati najmanji otpor,

• Ovo vrtlarsko pravilo vr ·dl jos iz prastarih vr m n, pllJ viti prije nego sto u ilJk pocele evastil

ba i njega

za gnojenje. Aka se u pasudu stavi i kopriva, ubrzat ce se fermentacija. Tek najranije za tri tjedna ostatak zelene rnase bacite na kompost.

u gusto posadenlm vrtovima divlje biljke nemaju prilike prekritl veee povrsine,

Ako su naime pastirska torbica i ostale biljke koje se rado razmnazaju vee uspjele posijati svoje sjeme uokolo, posao ce se bitno povecati.

• Oa bismo sebi pristedjeli dugotrajno"cupkanje" u proljece, stavit cerno u jesen na obrane gr dice novinski papir (u 5 -

1 0 slojeva) i posipati ga tank.im loj ern zemlje. Zbog nedostatk vjetla korov nece moci

I roklljatl Do proljeca ce papir

I I lna za susna pod rucr J I' dohro zalijte otpriIn. pdje sjetve iii I [ako suho,

,t dana,

ga motikom. Neki od aurora povijesnih vrtlarskih knjiga preporucuju provedbu ove metode jos jed nom netorn prije sadnje, Ali kako vada, vjetar i zivotinje poput mrava raznose sjeme divljih biljaka, bolje je poslije prvog iskapanja karaya admah zapocetl sadnju iii sjetvu povrca,

• Grabljama u jesen rasporedlte orahovo lisce na prazne gredice te ga pokrijte tankim slojem zemlje. Tanin kojlce s kisom dospjeti u zemlju sprijecit ce klijanje. Do proljeca ee njegovo djelovanje popustiti i gredice se mogu zasaditi.

• Korjenasti korov poput pirike i sedmolista nlposto ne bacajte na kornpost, nego od njega prvo napravlte otopinu

Price 0 sedmolistu Sedmolist (Aegopodium podagraria) voli ilovasta i vlazna tla puna duslka i hurnusa, Rado se u polusjeni stisne oko vocaka i svojim dugim korijenjem, koje ide u svirn smjerovima, stvara guste pokrove koji ne podnose nikoga u svojoj blizini.1 u starim knjigama pise da sedmolist potiskuje sve te da zbog njega mogu odumrijeti trajntce, pa ~ak i niski zimzeleni i listopadni grmovi. NJegovo se korijenje poput okova steie oko ostalih biljaka i postupno ih uqusi, makar one bile deblje i jace od njega.

• Najbolja obrana bila je da se ga iskoristi za jelo, napisali su autorl, Ali tko ieli svakog dana imati sedrnohst na tanjuru? Na zemlji koja se redovito obradivala sedmolist je 5 vremenam nestao; to su vee zapazili nasi pred.

Zeleni drumskl razbojnl

Problem bi nastao kad bi se udornacio na grediei koju smo 5 mnogo Ijubavi zasadili trajnieama iii izmedu evjetnih lukeviea. Tada bi preostalo samo prekapanje i pregledavanje zemlje lopatu po lopatu, odstranjivanje svakog kcrjencica, a onaj tko je zelio biti potpuno siguran, zemlju je prosij;ao;i najmanji kornadk sjemena

koji bi preostao upropastio bi sav trud, jer bi se nakon nekoli-

lmalr,[ aqresivno taste i prozdire goIOVu I ..... aka sebe pa vrtlari Q r1Jemu

JU proturjecna mlsljenja.

ko godina pojavila jos veca ,i jaea kolonija tog korova.

• Prije su se vrtlarl borili protiv sedmolista i taka 5to su dvijetri godine u jesen prekrivali povrsine zarasle tim korovom baleg:om pomijesanom sa slamom, koju su prekrili 510- jem od ro do 20 em zemlje, a u proljece na to zasijali brzo i gusto rasruce biljke poput repiee iii poljske gorusice. Isti uclnak postlze se i sa dva do tri sloja eiste Ijepenlce, koji se opterete 20 - 30 em debelim slojem vrtnih otpadaka, pokosene trave iii neke druge vrste malca,

.' Akoje korov prekrio vecu povrsinu, dvije godine .la: redom treba posaditi krumpir. Sad it! se mora gusto da se sedmolistu aduzme svjetla, dakle gomolje valja polozlti na razmak ad 15 do 20 em. Prije toga povrsrnu treba sarno grubo ocistiti ad korova .

• Ispod drvenastih biljaka oko kojih s 'rasirio sedmolist rake der rnozerno dviJ do tri godl n posaditi krumplr .

• ' M n] povr~ln sedmcllsra bogata, m Wrilrl'lO ~lrOVUIl IJlI

kelm,1 krumplr I koj. II 111111

povrce, Njegovi cvjetovi privlate o~oll~f muhe i ostale korisne insekte.

gavezom iii slicnirn z lenllom Dvostruki slo] Ijepenk brru hi ljusaka i rnalca jos ce poj.] I uctnak.

• Puza,va ivic·a, (Ajuga ,,'/1 " takoder potiskuj SC'dll)lIl1 I Ako ga prij jo~ loph]l'lIir magli blsrno 9 ~e r v r

• U starim vrtlarskim knjigama sedmolist se dod use povrerneno kudi, ali istodobno i hvali kao dobar prekriva.c tla, "koji potiskuje ostall korov".

Neki autori stoga preporucuju da se ta agresivna biljka tolerira na rubu vrta ispod neke ziviceo Drveni kolei iii kamene ploce u dubini od 20 em u zemlji sprijecitce mu prolaz u vrt. Njegovi cvJetovi prlvlace osollke muhe i mnoge ostale korisne insekte. Prije nego sto sjeme sazori, cvjetove treba odstraniti,

'. U kuhinji gurmani upotrebljavaju ukusne mlade listove biljke koja jOs nije procvala.

P"ika preko svojlh korijena pusta mirise u tlo koji omle biljke sprjecavaju u rastu.

Oni su puni minerala, karotinoida i vitamina, prije svega vitamina C. OnaJ tko je kusao sedmolist kao delikatesu promijenit ce svoje misljenje 0 tom zivahnom drumskom razbojniku. Umjesto korovom nazivat ce ga povrcern, pa c€ brzo isceznuti iz vrta Cim shvati vrtlareve namjere.

Uzbuna zbogl pirike

Akojoj pruzlte mali prst, uzet ce yam cijelu ruku. To se cdnosi na piriku i ostale korjenaste vrste korova. U sedmolista pretpostavljamo, a u pirike znamo da zauzima prostor rnirisom koji puste u tlo, a koji sprjecava druge biljke da rastu, Ptrlka svojim korijenjem cak zna probusitl rupe u gomoljima krumpira.

U njernackom nazivu za piriku, "Quecke'~ krije se korijen staronjemacke rijeei za nesto"zivahno, brzo". Obkno govorimo 0 njenim korijenima, ali taj se korov zapravo siri podzemnim rizomima. Cesto se javlja na vapnenastom i zbijenom tlu; ako se nade na rahloj, hurnusno] vrtno] zemlji iii debelom sloju rnaka. rnoze se izvudl u

Guskama, patkarna i ostaloj :peradi hranjivl su listovi pirike prave posla'ti~a.

punoj duzini i stoga ondje ne opstaje dugo.

• U stara vremena ljudi bi potjerali svinje na oranice prekrivene pirikom prije neqosto bi se zemlja iduce godine preorala i zasijala. Zivotinje su iskopaIe cak i korijenje.

• I guske obozavaju zeleni dio pirike te ga popasu sve do tla, Uz nadzor, gus'ke ce op.lijeviti cak i, kultivirane povrslne ada ne nanesu stetu.To npr. ima smisla kod sadnica krumpira pri]e nego 5tO prekriju cijelu povrsinu.

• Stoqodlsnja j.e vrtlarska tradicija sadnja krumpira dvije godine na jako obrasloj povrslni. Isto kao i u sedmolista, dovoljno ce biti dva puta prekopati zemlju i nagmuti sad nice dok ne narastu tako velike da pre-

kriju eijelo tlo jer ce tako pirika ostati bez svjetla i uginuti.

Poslije toga polje ne bi vise smjelo ostati neobradeno. Pravodobna sjetva zelenoqa gnojiva pirlki nece dopustiti da se ponovno udomacl.

• Grediee pod korovom nema srnisla samo okopati; posve suprotno. Time piriki samo dajemo poticaj da iz komadiCa koriJenja potjera bezbroj novih Izbojaka.

• Debeli slo] malca, podlozen ,I dva Iii tri sloja smede Ije-

pt nk takoder ce unlstitl piriU lJ pljive vrpee iii metalne or> (' moraju se prije toga

u I nlti s Ijepenke. Folija za

hi 9 nje jezerca daje isti relilt, I, ali kroz nju ne prolaze ni r k nl voda.

post, znat ce koja je to katastrofa, Korov ce prekriti eijelu hrpu komposta prije nego sto rnozerno i zamisliti. Ali usprkos tome, pirika daje izvanredan kompost. Samo kako bismo to uspjeli postlcl, najprije iskopamo travnate busene i stavimo ih na predvideno mjesto sa zelenilom okrenutim na dolje. Dva do tri sloja ciste smede Ijepenke takoder ce dobro posluziti. Na to slazerno oplijevljenu piriku do 1,5 m visine: njen zeleni dio, pojedine korijene iii grumene zemlje te izmedu posipamo malo vapna. Onaj tko ima pokosenu travu iii neki drugi zeleni otpad koji ce dobro istrunuti, neka na to stavi jedan takav sloj debljine od 5 do 10 em. Svakako, hrpu potom trebamo zagrnuti 510- jem zemlje, otprilike u debljini diana, i to sa svih strana. Pirika se rnoze kompostirati i u modernu spremniku od drvenih letvi te se tada treba prekriti zemljom samo s gornje strane. Najranije poslije pola godine, a najkasnije poslije godinu dana hrpa se lopatorn mora preo

kr nuti i prozraCiti. U pravilu ( biti potr bno jOs j dno pr b,1 elv nj I prozra iv,ln) II k 'lit

Najbolje je temeljito plijevitl I iscupati i najmanji korjenclC U proljece kad biljka jos nije potjerala nove zelene izdan ke. Ostatke korijenja koje smo previdjeli treba odlucno odmah odstraniti jer ce u protivnom grediea izgledatl divlje kao i prije i biti puna iivahne pirike.

Debeli sloj malta koji apsohrrno ne propusra svjetlo izgladnit ce neunl~"\lU piriku.

su korijeni jos svjeii j mekani, ruke nam nece biti pune zuljeva. Potom ill temeljito posuslmo u aparatu za susenje voca, na toplu kaminu iii radijatoru (najvise do 50 Q(). Za caj nam je potrebno: 3 cajne zliciee komadka korijena koje stavirno

u lontic, dodamo \4 I hladne vode i poJako zakuhamo, Kad zakipi, ostavimo 5 - 10 minuta da odstoji. Pijemo.2 - 3 sallce na dan.

Pirika daje izvanredan kompost. Najbolje je vrlJeme za plijevljenje prolJece.

korijenje posve ne istrune. Takav fini i rahli kompost hranit ce biljke na gredicama i ujedno potiskivati rast ostalog korova jer kad se pirikino korijenje raspadne, oslobodit ce tvari koje sprjecavaju rast. Buducl da ga obkno Ima sarno u malim kolicinarna, a potice rast i otpornost, vrtlar ce cuvati kompost od pirike za bolefljive biljke, npr ... beskrvfie" breskve koje pate od kovr-

< vosn hsta, Vocke koje su bile II rtlrarte takvim kompostom 111\0 II se zazelenjele i ubrzale , t II su n ekl vrtlari poceli

vjerovati u cuda. U drvenastih biljaka kompost se stavlja oko korijena i izdasno prekrije zelenim malcom. na gredicama povrca iii trajnica ukopamo ga povrstnsk: u tlo prije sadnje.

• Ako nas pas ima rnucninu, rado ce pojesti piriku, a vjerojatno potom i povrarlti, Ljekovit korijen, prije nego sto je pirika proqlasena korovom, upotrehljaval.i su i Ijudi za neke bolesti. Pucki lijecnici prop is ivall su je zbog toga jer je ubrzavala iskasljavanje te poticala znojenje i mokrenje kod kaslja, bronhitisa te bolesti bubreinih i mokracnih kanala. Odllcno je djelovala i kod zutice i ostalih problema s jetrom.

U 21. stoljecu usitnjeno korijenje pirike u mnogim je Ijekovitim cajevima, pogotovu onima za jetru i rnokracnl mjehur. U meduvremenu se biljka {ak kultivira na velikim povrslna-

ma u medicinske svrhe.

• 2elimo Ii kusat! ukusan caj od pirikina Ikorijena, moramo u rano proljece vilama iskopati iz zemlje mlade izdanke mesnata korijena. Odaberemo najljepse, dobro ih operemo te vrtnim skarama izrezerno u male kornadice (1 - .2 em). Ako

Zalijevanje - molim na ispravan nacin

"Zemlja je biljkama otac, a voda im je majka" kaie latinska poslovica. A najbolje zalijevanje za mlade biljke oduvijekje ono "koje dolazi s dobrog neba" No katkad.dobro ~ebo" zna i predobro zaliti: cvjetovi opadaju, biljke istrunu, a vocke napadnu gljivice. U stara vremena vrtlarima je stoga bilo milije da klsu koja je nedostajala nadomjeste kantom za zalijevanje, nego da dobiju prevlse blagoslova odozgo. Ako je kisa bila dugotrajna, micali su se lonci s biljkama S otvorenoq pod krov, da se zemlja ne bi previse isprala,

a hranjive tvari otopile.

• v su anticki pisei pazili na

kyo u vode za zalijevanje.

N"Jbolju oejenu dobivala je n kot, kao i danas, IkiSnica.

V da jz bunara bila je pretvrda f rrova, Tvrda, dakle puna

lora cesto je i voda iz vodovo(I pa je osim za oleandar i

I k druge biljke koje vole

lor neuporabiva za zalijevarll .

• I osta!a pravila iz antickog

I ba rusu se mnogo promijenil ; Ijeti nikada ne zalijevajte podne jer ce se stvoriti "stetn kora'; a najveCi ce dio vode I hlapjeti.

Blljke se ne smiju prestrasttn Iijevajte sarno mlakom

it dam, nikada hladnom iz unara Hi eisterne. Vodu zagriv: mo tako da je ulijemo u koriro, staru kadu iii bacvu za nrcu, a ostatak ce ucinitl unc . PriJl" svega krastaveima ko sm ta hladna voda. Tavnn zimogroznim bilJkama \ke 5U iene pornaqale tako u u vodu ulile zagrijanu slrut 1I

•• T 0 svaki dan zalijeva, taj dJ 9rIJe~i". Poc':etnici

I uJu takvo upozorenje, p dne 20 litara kise na ce-

Skupljanje se ki~nlce isplati. Go,ovo sve biljke vole meku vodu viSe ad one pune klQf ;z vodovode.

snuti do gole koze i vjerojatno A kad se vee potrudimo zallj

se prehladiti; ista ta kiSa, kad vati, onda molim na ispravan

padne na suho tlo, nece namo- naEin!

eiti zemlju viSe od 2 em u dubi- Ovdje rijee#ispravan" mnogo

nu. Prl prolomu oblaka voda znaci. Ako kantu punu vede hI

ce atjecati po jarcicima i uopce zalijevanje (10 Ii) poUjemo nd

nece namaciti isusenu zemlju. gredicu ad c':etvornog rnetr I,

5t09a pouka: kratka Ijetna kisa nismo nista zalili, bar m n 1

ne oslobada nas od zalijevanja. onako da bi povrc' od tag

objesi'li neku staru krpu iii vunenu vrpcu i navlazlll je. Drugi su kraj ukapali oko korijena tikvi.

Ako bi se vrpca tijekom vremena pokidala iii posuslla [er je bila prekratka i nije dosezala do dna kante, ponovno bi je navlazili, vratili u punu kantu i

voda je opet potekla prerna

Imalo koristi. Kako voda ne ulazi dovolJno duboko u zemlju, korijenje [e prisiljeno rasti u vis kako bi ulhvatilo koju kapljicu koju im je udijeHo vrtlar, Time biljke postaju jos osjetljivije na susu. Ovo vrijedi za zeljaste bil'jke jednako kao i za drvenaste. ~to je korijenje dublje u zeml'ji, to [e veca vjerojatnost da je stalno u vlaznu okruzenju. U ralhlom hurnusnorn tlu eak i saiata lrna do rnetar duboke korijene, a mnoge druge vrste povrca idu

Tlo sirornasno humusom napun i se muljem I doblje k.oru. U vfljeme lIe1ike suse povrslna se raspuce,

Moogim biljhma U nasirn geD9rafskim sirinama ljeti nije dovoljna v,\da kOja pada kao ki5a te ih redovlto (reba zalijevati.

jos i dublje. Ako stoga poslije temeljita zalijevanja oko biljaka stavimo malo malta, one ce nekoliko vrucih dana biti dobro opskrbljene vodom.

• Nasi su preci poboljsavali vodu za .zalijevanje taka da su usitnili suhu ovcju i kravlju balegu i umijesali je u vodu. Dodavalo se i mlijeka, sirutka

iii krv zaklanih zivotinja jer se tlu,

take u jednom potezu zalijeva- • Jednostavna metoda zalije- 10 i prihranjivalo. vanja sastoji se ad toga da se

veli!k'igliineniliionci ukopaju pokraj rajdca, tikava i ostalih iednih biljaka te redovito

:~to ,cemos "lPiijanc:ima"?

" U pojedinim su podruc:jima vrtlart u bJi;zini uvijek zednlh i gladnih tlkava i lubenica stavljali kantu punu vade malo povisenu na neki karnen. U nju su

punevodom.

• 1 kuvnl vrtlari poslije sadnje JlJ I drvenastih biljaka oko

IJ naprave tzv. magican

kl UQ od zemlje. Takav nasip iii r II Id zalijevanje nece doputil da voda otjece u svlm

1)1 rovirna. vee sarno na korlI I Brizni vrtlari cak podizu i latan naslp otprllike 20 cm "I vtubla. Taj nasip ,stitl donjl

II J srabla i vrh korijenja od Vlaga ubrzava razvo] IJlvl( a zbog kojih se razvija rul 1 stable i korijenja.

Voda za stabla

iko velikih vocaka njihovi II vlasnici iskopali na vanjkorn obodu krosnje otprilike 1 ern dubok okrugli jarak

ko bl ciljano doveli vodu do

vrha korijenja, koje ju je potom IpiJ.llo. U rano Ijeto s vodom

II pornijesaf kravlJu balegu te It ko zalijevali i istodobno

J rlhrandl biljku,

r ko U susnom razdoblju nije JIlt man svojirn stablirna po-

I s najmanje SO I vade, odmah ostane u vrtnoj

I) I Manje ad toga bilo bi I1J vremena i vade jer bi onjenja doprla samo mala

kolicina. Manje truda zahtijeva ova metoda: Crijevo za vodu stavi se na vanjski obod srabla, na kosom terenu na najvise mjesto, te se slavina otvori samo toliko da voda kaplje iii curi u vrlo tanku mlazu. Takvo crijevo ostavimo na jed nome mjestu oko pola dana, a po potrebi preko noel iii dulje, dok sva stabla ne dobiju dovoljno vode. Nakon nekoliko sati poloi.aj oko aboda stabla treba promijeniti.

• Stabla cerno osobito dobra opskrbiti vodom ako pri sadnji aka njih u jamu za sadnju stavirna drenaino crijevo otprilike debljine ruke. Iskopana jama mora biti dosta siroka da drenaznl prsten ne bi stisnuo sustav korijenja kaje ce se rastom siriti. Jedan kraj crijeva ostavit cerno na povrsiniispod vanjskog dijela krosnje. Po potrebi zalijevamo vodu izravno u crijevo. Bud uci da je crijevo perforirano, voda ce lagano prodirati do korijena. U doba mlrovanja otvor crijeva zatvaramo kako ne bi usli rnisevi i ostala gamad. Siroko crijevo koje ima rupe takoder rnoze posluziti za to.

Pogre!no posadena stabla kod kQjlh k r jenasta bala napola vorj iz zemlJ Idk ( se posuhtl.

Kopanje ii malcira,nj_

.Jedno kopanJe jednaka koristl kao dva puta zalijevanj "killu vrtlari. Kopanjem rahlimo I zr eimo tlo, a kisikje za kon] n jednako vazan kao veda

Kratka povij t IUD' k

u

I

Kopanje nije sarno nadomjestak za zalijevanje dva puta, vee tako rahlimo skorenu zemlju. zractmo tlo i rnkerno korov koji je poceo rasti.

" Prvo vrtlatsko orude bioje ~rap za iskapanje korijenjo, a drugo koje su izumili nasi stari blla je motika da se zemljo prekopa kako bi se maglo sijoti.

toga uvijek poitu! motikul" ,>t.m vrtl r nije blo u pravu jer I polt. J postojala prije motin, J rzravan potomak

stapa za kopanje, a danas je u sHe nom obliku Jo~ uvijek upotrebljavaju mke u Andama. Lopate su prvotno bile drvene, a vjerojatno i prve motike, no da bi se dobilo trajno orude, bio je potreban metal i nesto zanatske vjestine. Nasi su preci sve to imali, ali znanje za izra-

du broncanoq iii zeljeznog alata morale se tek usvojiti. Motika Je medutim tollko stara da nltko vise ne zna kad je nastala prva.1 njeni raznovrsni oblici svjedoce 0 njenoj starosti. Gotovo svaka regija, svako pleme imalo je svoje motike koje su se upotrebljavale sarno na odredenome podrucju, Postojale su motike za zelje, hmelj iii sparoqe. Stanovnici brdskih dijelova imali su rnotike 5 kratkom drskorn i slljatim metalnim dijelom koji je u ostrom kutu bio savinut prema unutra. Na kamenom tlu u Gornjoj Bavarskoj upotrebljavale SUI se motike koje SUI sprljeda bile ~iljate. "iroke motike rabile su se na kosom, rahiom terenu kakav nalazimo UI vi nogradima.

Prije su se upotrebljavale udarne motike koje su zahtijevale [acu tjelesnu snaqu, a danas SUI se udornaclle lakSe motike na potezanje. Udarnom motikom trebalo je uzetii zamah iz ramena, udariti njome u tlo, izvaditi [e i protresti pa ponovno zamahnuti. .. Prj tome se islo naprijed, a dlo rahle zemlje opet se ugazio u tlo.

Pornocu motike na potezanje krecerno se unatrag; posto srno motiku zaboli u tlo, izvlaelmo je cetvrt do pola koraka prema tijelu, dizemo do vi sine koljena, ponovno je zabijamo u tlo, izvlacirno prema tijelu ... Smisao tog kopanja nije duboko prekapanje tla, vee razbljanje skorena povrslnskoq sloja i tzvlacenje korova. Sa-

VJ sni vrtlan dva do tri puta

Ij Ii prekapaju svoje gredice s povrcern. Motike su se brusile brusnirn kamenom, a danasnjl rnajstori rabe stroj za brusenje

No, '~mo lopate vee sav vrtlarskl alat ,,, b,l nJegovati i, aka je potrebno,

Sto je veee povrcs i SID Je gusce posadeno, to rjede vrtlar mora prekapatl,

(svakako treba nositi zastitne naocalel). Povremeno se 0131- bavi i drska pa motiku i drsku stavimo na dan-dva u bacvu s klsnlcorn iii u kantu vode. Drvo ce nabubriti i opet biti cvrsto U svom lezistu,

Do grla u zemlji

Za stabilnost i jako korijenje povrce treba zagrtati zernljorn, a to je prije bilo osnovno znanje svakog vrtlara. Zagrtati treba bob, grasak, krastavce, rajdce, sve lisnat i glavate kupusniace, krumpir i poriluk. Jagode, salara, spin.ll. matovilac i sve drug bilJk ,

zbijenim stabljikama i liSe m poput rozete ne trebaju ttl pornoc. Njihova srce nisko [e pri tlu pa bi stoga istrunul III se zaqusile.

Iskusan vrtlar istodobno kopa i naqrce: motikom povuce suhu zemlJu eko biljke sve do stabljtkr

I njega

'rekriveno maktrano tlo polakse se sus; nego neprekriveno. Onaj tko prirnlenjuje tu staru prokusanu metodu nece morati cesta kapati i zalijevati.

Malciranje za zdravlje

• Mafciranje ima mnoge pred- 10sti: tlo prekriveno biljnim otpadorn dulje zadrzava vlagu, astaje rahlo i dobro prozrace- 10 te hrani zlva bica u zemlji co]a daju hranjive tvart korijeljU, a zemlji vodu i humus, to /azno skladiste hrane. Osim

p broj jedan pri rnaldranju:

S€ prekrivac ne smije nasina stabljike iii stabla, vee ostati mala slobodna

a". $to je sloj rnalca deblji, aznije postcvati ovo praviobi se izbjeglo truljenje i n infekrije,

toga prekrlvac od rnaka sprjecava kl,jjanje karaya.

• Obkno zelenja za male nema u izobilju pa se svima kojima je potrebno mora pravedno podijeliti. Sadnice koje su dulje od tjedan dana na gredici dobit ce vise. Njima je rahla i ravnomjerno vlazna zemlja najpotrebnija. Ako male iramo odmah poslije sadnje, rnorarno se zastitltl od puzeva

Sve kulture koje rastu polagano i dugo ostaju na gredici, kao celer i zelje, jako vole taj zeleni pokrovo On ih stiti od buhaca, koje vole zeljaste biljke i skoreno tlo, jer im treba

glatka povrsina da bi mogle skakati. Maleirani krumpir dulje odolijeva krumpirovoj plijesni iii plarnenjaci (Phytophthofa iniestans) ad krumpira bez rnalca. Kisne kapi prskaju qljivicne spore sa zemlje na gamalje; aka padaju po rnaku, infekcija ce se sprijecitl.

Uvijek gladne i zedne raji'ice bit ce zahvalne za debeli sloj rnelca .

• Velikim potrosadrna hranjivlh tvari, rajcicamai Ii paprikaIma, takoder je potrebno ravnomjerno vlazno tlo jer ako je suho, dotok ce se hrane prekinuti, Maline i kupine kaje lrnaju plitko korijenje brzo ee propasti ako se gornji sloj zemlje posusi, One su kao nekadasnje sumske biljke navikle na gust, prozracan i lagan zastitm sloj Mea. Sarno lavanda, kadulja, busm, kaktusi i ostale biljke navikle na susu ne vole da ih se ovako razmazi.

• Ako ne zelite stalno ponovno gnojiti svoje povrce, maklra]te ga na gusto hranjivim listovirna poput koprive, maslacka, spinate. lobode iii cestostavice. Rajcica i krurnpir vole gavez, orlovsku bujad i tresetnu paprat jer ani sadrze mnogo kalila.

• Gdje je svjetlo, ondje je i sjena, a kad je posrijedi male, to su puzevi i misevi. Dobro .zasticeni ispod zelenog pokrivaea ti glodavci pogotovou llmi mogu nanijeti veliku stetu mladim stablima vocaka, Stoga ih treba redovito kontrolirati.

• U podruqima u kojirna i Ijeti lma dosta kise dobra je ispod

vocaka zasijati djetellinu iii m,jesavinu slderata pa to otprilike pokositi tri puta u godini. Redovita je kosnja vazna kako se ne bi ostetio podzemni iii nadzemni rast stabala te da im zastitne biljke ne bi oduzele zrak, svjetlo, vodu i hranjive tvari.

• Odlicno je ako se izrnedu redova povrca posipaju nasjeckane trakice djete'line iii spiinata, koje ce djelovati kao trajni male. Djetelina i splnat rezu se eim dosegnu visinu diana, da ne budu konkurencija povrcu, Dobri su za rahljenje tta, kao sjena, te opskrbljuju povrce hranjivim tvarima.

Razno

Dobro privezano

Za privezivanje vinove loze i ostallh drvenastih biljaka upotrebljavaju se vee vise od 2000 godina meki i savitljivi izdanci razlicitih vrba. U nasim geografskim sirlnarna to su prije svega grane bijele vrbe (Salix alba), Omiljena je i bademasta vrba (Salix triandra) grane koje se nisu upotrebljavale samo za privezivanje vee i za pletenje

Suho granje ubodeno u zernlju pruza potporan] blljkarna da ne padnu,

kosara, Slama je takoder sluzila za vezanje loze. I slarna i vrbin grane nama kale su se prije toga do tri dana u vodi kako bi postale mekse i savitljive. Je~ mena slama bila je previSe 10 mljiva i nije mogla pcslufltlzu to,

Ostanite uspravni

Vecina zeljastih biljaka ko]o narastu vise od 80 em u vlslnu prije iii poslije izgube rIlVno!, ZU i padnu prerna n prIJ"" II na stranu. To se edncs! 1M kotic i dalij te n. ~ III If U ( I jer) i zvj zdan (il~t:l'l)

I nj.ga

Vrtlarenje 5 Mjesecom

• Pod utjecajem rastuceq Mjeseca gnojivo ce brze doci do tla I biljaka i biti posve iskoristeno. Mjesec u opadanju usporava upijanje hranjlvih tvari.

• Kad kopamo i plijevimo korjenaste, gomoljasto i lukovicasto povrce, neka to bude kad je Mjesec u opadanju jer prema staroj predajl u to] Mjesecevoj fazi povrce upija energiju i skladisti je u svojim podzemnlm plodovima.

• Lisnato, cvjetno i plodovito povrce njeguje se pri rastucernu Mjesecu. Energlja u toj fazl izlazi te koristi nadzemnim dijelovima

biljaka. Ovo se odnosl na salatu, glavato zelje, cvjetaCU, mahunasto povrce, krastavce, rajclce, bobicasto voce I vocke na stablu te cvijece za rezanje.

• Gnojivo od stajskog gnoja nanosilo se na llvade za punog mjeseca kako sloj trave i korova s korljenjem ne bi Izgorlo.

• Vocke su se cijepile prl rastucern Mjesecu jer su tako vrlo brzo srasle,

a rezovi zacljeljeli.

• Tko zeli da mu iivica sporije raste neka je reze za punog mjeseca ill kratko pos!ije toga te neka je nlposto ne gnoJI.

Svaki je vrtlar prlje dobro poznavao pravila vrtlarenja u skladu s Mj"secom.

Ovakav dr1at za zelJaste trejntce svatko rnoze lako sam Izraditl. Okvir je od vrbovih grana III drvenog obruca, oko kojeg razapnemo tankl konopac iii uze.

Najjednostavnije je rjesenje da ih povezerno uokolo, ali to nije i najbolje. Kad ih stisnerno, U njihovoj lose prozraceno] sredini rado ce se ugnijezditi stetocine poput gljivica, puzeva i ostalih. Osim toga, i vjetar cesto jako njise zavezane biljke pa uskoro sve zajedno padne na gredicu. To se dogada i ako pornocu stapa i uzeta podupremo njihovo lisee.

5toga je mnogo bolje utisnuti u zemlju po jedan kola, s dvije, a jos bolje cetiri iii vise suprotnlh strana, a oko njih zavezati uze, koje smo prije toga dva puta omotali oko svakoga kolca. Lijepi bambusovi kolci dobro ce posluzttl, No kako su iznutra supl]! na zalost svakog vrtlara i bilja, u njima se mogu ugnijezditi razlkite stetne zivotinjice.

U blizini daiija u suplje se stapave rado uvlace uholaze koje prije svega za susnih Ijetnih dana napadaju scene cvjetove da utaze zed. Vrtlari su prije zbog toga zatvarali otvor bambusova koka s malo voska.

• I vrbove grane posluzlle su za pridriavanje zeljastih trajntca Spretni su vrtlari od narnocenlh grana vee Ijeti napravili obruce kojima su krajeve spojili i zavezali. (Tko

N.'\Jpadljivi p01pornji u quvtorn liscu pornocl ce visa kim luplnarna da ostanu uspravne.

u tome nije uspio, krajeveje dobro omotao zlcorn da se obruc ne bi otvorio.) U rnracnim zimskim vecerirna sjedili su potom oko tople peei i pleli zvijezde unutar obruca, Za to su svezali uie u obliku trokuta u okvir, Potom su obruc okrenuli take da je jedan vrh trokuta bio prema tijelu, pa su na suprotnoj strani svezali prvi vrh drugog trokuta.

Potom su krajeve uzeta oblikovali u trokut i svezali ga na svih sest mjesta na kojima su se krizali 5 prvim trokutom, prije nego 5tO 5U ga pricvrstili na suprotnoj strani na okvir. Kad su zatvorili drugi trokut, dobili 5U pravilnu sestokraku zvijezdu (v. crtez na prethodnoj stranici), Prije su djeca imala za igru drvene obruce koji su se takoder mogli povezati u obliku zvijezde i upotrijebiti u vrtu. Ova metoda jos i danas rnoze posluiiti: eim biljka naraste na visinu ruke, obruc se oprezno stavi oko nje. U tijeku rasta ona polake dlze obruc sa sobom. U vjetrovitirn podrucjirna obruc se U odrasle biljke rnoze odozdo dodatno poduprijeti

racvastrm Ijesnjakovlm 'gr nama. I suho s.iblje koje ut knemo u tlo neopazice podu pire biljke jer je zapravo nevidljivo i ljetl ga blljke posve prekriju.

• Kompost je vrtlarova kd~k ~ prasica. Njime se gnoji. tlo dobiva vrijedan humus i [W staje rahlo,

• Biljke nam daju hranjivo gnojivo koje se lake rnozr pll premiti.

• Divlje biljke i korov daju vrt laru informacije 0 stanju III gova tla.

• Tko pametno plijevi IlH) se zauvijek rijesiti sedmoh I pirike i ostallh zelenih drum kih razbojnika.

• Jednom okopano [e k~( lv puta zalijevano.

• Malciranje odrzava III JlI' tlu i stedi vrtlaru rnnoqo posla.

SprecavalnJe i zastital

f tjerati, zbuniti, izlijeciti - vrtlari se uzdaju u snagu biljakad ~.U.ZeVi ill gljivice napadnu sve bilje u vrtu. Ako imaju dobre susjede CI)I . miris tjera sternike, vocke, povrce i cvijece nece zaostajati u rastu I obradovat ce vas i cvi!jetom i ptodom.

Sve 'OViSlii 0 sUlsjedUi

uVrt uCi svogo vntara strpljenju i smirenosti", kaze kineska poslovlca. No neki Ijudi brie uce od drugih. Obicno pocetnici pobjesne kad otkriju kakvu zivotinju na svorn povrcu iii cvi-

I 'cu. No nisu sve zivotinje stetne; sve stetoclne i bolesti dio vu prirode iii, kako se prije vjerevelo, "dobrohotnl ih je otac peslao kako biljke i vrtlari ne bi posrali oholi" Na razllclte se Ildcine iz vrta pokusevalo ukloIllt; puzeve i krtice, a da bismo III se posve rijesilil nije devol]no sarno nekoliko vrlo odlucruh vrtlara.

~tariji iskusni Ijudi ; danas kazu da vrtlar mora naudti diif'llti. To ne znad sarno zavaliti

I' u naslonjac i cekati hoce Ii

4 [)''''JoIIUb ,ado raste u podnoiju svth 1 ~'~I'ti koru drveca od isusivanja.

sto preostati, nego obraniti se odqovarajucirn sredstvima.

Magican savez iii I!osa caroHja?

Koliko god se pri sadnji, odrzavanju i ubiranju imalo na umu Mjeseeev sjetveni kalendar, kada buhao napadnu kupus il; golubovi nasade, mora se .zaboraviti na Mjesec i pozuriti, Trebalo je sprljedti, a pritom su se prihvacala ista pravila kao i za ostalo u odrzavan]u, Pazljivi vrtlan promatraju kako susjedi utjecu jedan na drugog, sprjecava Ii npr. neka biljka rast druge iii ga potke pa te spoznaje primjenjuju prj sadnji gredica. U meduvremenu je moderna znanost potvrdila razmjenu informacija medu biljkama .. Preko korijenovih 50- kova i mirisa one uspostavljaju veze [edna 5 drugom, a, kad je neka biljka napadnuta, njezini susjedi to odmah doznaju i ja-

Kfasicna kornbmactja: fuk I rnrkva cesto su u lsto] gredici. Oni se vrlo dobro

pod nose.

caju svoju otpornost. Pametni vrtlan ne cekaju da nastane steta, nego reagiraju prije uzbune, take sto prskaju povrce primjerice biljnim cajem. Poprskane biljke reagiraju na navedan napad mobilizirajuci svaje zestltne trupe. Aka nekagljivica potom doista pokusa prodrijeti u listove, biljka je zbog pokusne uzbune spremna i za tvara svoje pore. No obrana zahtijeva mnogo energiJe i zbog toga s vremenom popu sta pozornost biljke dok po novnim prskanjern n dmpiJ

u stanje uzbune.

Uzgoj povrca, salate i jagoda u mjesovitoj kulturi ima mnogo prednosti

Mjesovite kulture

Cikla: grah, krastavd, koraba

Celer: cvjetace, mahune, poriluk

Luk: mrkva, salata, endlvlja, Jag ode

Dobri susjed,il:

Grah: salata, cikla, koraba, celer

Grasak: rnrkva, salata, kupus

Kupus: poriluk, celer, grasak

Salata: koraba, poriluk, rotkva, rotkvlca, cesnjak, splnat, jagode

PorUuk: mrkva, celer, salata,jagode

Mrkva: luk, poriluk, blitva, grasak

Losi susjedi:

Grah: grasak, luk Krastavci: rajcica Krumpir: celer, suncokret, rajCica

Kupus; lu k, jag ode Salata: persin Spinat: cikla

VlJesovita kultura i prskanje stlrna u pojedinim godinama

)iljnim cajem ne jarnce stopo- veclna vrsta iii sorata napad

.totnu zastitu, no ni kernijska sterntka podnosi malo bolje iii

.redstva kojima se prska nisu gore, a to ovisi 0 kondieiji bll]-

I 'tdl pornoc. Na nekim stani- ke, stetnlku i vrtlaru,

=COPKILLER=

Kako bismo izvukli najvecu rnoqucu korist iz mjesovitih kultura i biljnih kura, biljkama ne smijemo davati previse dusika, nego trebamo biti strpljivi, promatrati i skupljati svoja iskustva,

Voce i povrce u dobru drustvu

• Celer, osobito jako aromaticni lisnati celer, stiti k.'upusnjace od kupusnog bijel'ca i kupusne muhe i drzi podalje buhace,

• Dragoljub, korijander i neven potku razvoj i zdravlje krumpira ako rastu izmedu njih u redovima. Usjevi sprjecavaju plarnenjacu listai gomolja (Phytophtora intstans), zeleni prekrivac tla od biljaka sprjecava da kisnica odbaeuje glJivicne spore sa zemlje na Iisce krumpira.

• Prekobrojne mladice raJcice posadene bllzu stabla visnje rastjeruju emu us. Visnje i sorta 'Lotova' ('SchattenmoreHe') niska rasta osobito profitiraju od rajcice, a kod vlsoke tresnj~ djelotvornost je slaba. Tko nema viska biljaka, ali ima prijetecl problem s llsnorn usi,

neka otkinute izbojke objesi na drvo visnje iii drugog drveta kojima su vrhovi prekriveni lisnim uslrna. 5 qrandcama pelina iii rute postii:u se slicni rezultati.

• Prije su vocarl dopustali da kopriva raste blizu bobicastog voca. Redovito su sjekli hranJiVLl koprivu i upotrebljavali je kao male povrtnih gredica, kao gnojivo iii su je ostavljall da leii na mjestu. Stari korljen ko-

prlve bio je najbolje mjesto za sadnju crnog iii crvenog ribiza. Kopriva daje rahlu zemlju bogatu humusom i hranjivim tvarima. Tko nema vremena iIi volje redovito prlkracivati koprivu, mora prije sadnje pazljivo odstraniti sve korijenje jer bi kopriva istisnula i obrasla biljku.

.' Zimska raz posijana u listopadu nije samo dobra za zelenu gnojidbu povrtnih gredica

(,rancice rajtlce 111 pelina objesene na grane srabla vl~nJe ~llte od erne lisne usi

Pucke izreke

o lipnju ovisi sve, hare It bill nesto oa ietve.

M/adi i puni miesec u /ipnJu aonose ustaja/a vrijeme.

Aka /iponj ntadnocu i kiSu do nese, tokyo vrijeme ; clje/o go dina ponese.

Kisni juli ietvu zouui:

Kod groh puna ponese, bujno nom povrce donese.

5to srpanj ; kolovoz ne skuhaju, ne mole ni rujan ispec;.

nego se i dokazala u mjesovi to] gredlci sa sparogom spr] cavajuCi sparoginu rnusku da lefe jaja. Kad muslce u travnju izlaze iz svojih kukuljica, raz j vee toliko visoka da kratkovid ne zivotinje ne mogu pronaci svoju biljku domaclna,

.. Luk voli mazuran. On ga stit! od pepelniee I povecava duljinu skladistenla. Ovo zac.insko billje mrave drzi daleko od gredica.

• Slicno kao j rnazuran djeluje i blizak mu rodak mravlinac (origano). Voll drustvo luka, bllJki za kamenjaru, vocaka i bobkastoq voca ako je posaden na izravnu suncu,

• U podnoiju stabala vlsnje prlje su se sadlle du!rttice' jer potku zdrav razvoj I sprjecavaju trulez i napad ose tresnjariceo U nekim pcdrucjirna srednje Europe upotrebljavao se i medvjedi luk iii lazarkinja (Asperu/a odoroto).

Raz drti podalje ~paroginu musku ad nasade ~pa 'age

Pr,ikla.dni susjedi za Ibiillje i cvijece

• Krastavci djene blizlnu bosiljka; tada do. kasna ljeta odolijevaju pepelnici i obilno radaju. I kopar pozitivno djeluje na zdravlje krastavaca. Bosiljak posaden pokraj ljlljana tjera IjiIjanovu bubu.

• Cubar drii ernu us podalje te potice zdrav rast salate.

U blizini graha kamilica se sama od sebe rasiJava, a ona je dobar susjed i grasku, salati, blltvi, crveno] repl, sptnatu, celeru, luku i poriluku. Povecava i ctpornost povrca prot I'll napadd gljivica. Kamiliea drii podaIje porilukova moljca.

.' Krabul1jica (Anthriscus Cerefolium) sttn salatu od Iisne usi i pepelniee. Salata se sadi izmedu redova krabuljiee iii se tom arornatkno mirisnom bifjkom ogwadi gredica. Ovu zapreku obifaze i puzevi i mravi.

.. Cesnjak, ikojeg neki cesto u sail, ali is pravom nazivaju lijecnikom, ne smije lzostatl ni u jed nom vrtu, On jaca otpornost protiv plljesni, trulef i ostallh gljlvicnih bclesti Cesnjak zauzlma vrlo rrtalo prestora pa se sad! izmedu salete, mrkve, ruza, Ijlljana iii u podno.iju vocaka Posaden blizu debla stiti breskvu od kovrcavosti Ilsta, a jagode od grinja. Voluharlce ce se nevoljko probljati kroz debeli obruc ad cesnjaka posaden oko stabla jabuke,

Umjesto cesnjaka neki vrtlari sade gust obruc sunovrsta oko mladih stabala jabuka kako bl ih zastitif da in voluharice ne pojedu. Miris lukovlca odbija iivatinje.

• Otporna vuc;ika, (Lupinus polyphyl/us) potiCe rast arisa, borova i smreka. Grm takoder obogacuje tlo dusikorn, a 0'110 uelnkovito gnojlvo vockarna vrlo dobra dode.

U bliziru kamilice mnoge se povrme bllJ· ke o~Jecaju ugodno: grall, blitva, celer, poriluk ..

• Pokrivac ad paprene metM,ice u podnczju vocaka osigurava sjenu tlu te olaksava stablu bolje upijanje hranjivih elemenata i poboljsava aromu plodova. Za to [e osobito prikl'adna stara vrlo arornatkna sorta Mltcham'sa svojim tamnozelenim, ljubicasto prelivenim listovima. PosaClena u redovima izrnedu krumpira, rnetvlca sprjecava plarnenjacu i pot ice zdrav razvoj partnera.

• Neven sklapa prijateljstvo sa wlm biljkama i porice zdravlje tla i biljaka. Treba rasuti sjeme po povrtnoj gredici i poslije qdje smetaju pocupati biljke. Hajcice, kupus i grah vrlo dobra podnose neven ko]] je ,,,k i u podnoiju vocaka vrlo ucinkovit, On smanjuje napad lisnih usi jer privlaci mnoqabrojne korisne insekte kao npr. muhe cvjetare (osolike muhe).

• Kupusni bijelac i puzevi ne vole miris kadulje. Ova Ijekovita biljka stoga sluzi za ogradlvomje (vedh) gredica kupusa. Ako se uz nju posadi i timijan, dJPlovanje se pojacava,

• Povrce i cvijece dobro uspijeV,I u bllzini stolisnika, koji djeI 1]1' protiv stetocina i poboljsa-

Neveo ne smije nedOS[aja[i oi U lednom II'[U. ~arkonaranCas.e Cvaluce biljlte dJl>lUJU vrlo povolJno na zdravlje rla I blljaka.

va zdravlje. Njime se mogu uokviriti povrtne gredice, no bolje je bilike.rastrkan" po gredici, kao sto se prije govori- 10, dakle pojedine biljke stolisnika rasporediti po gredici.

• Na zdravlje tla pozitivno djeluje i kadifica (Tagetes). Nova istrazivanja porvrduju da zaustavlja razvaj nematada kaje Si5U korijenje. Buduci da ih puievi rado jedu, sade se da bi odvratile pozornost izmedu salatei sadnica kupusa. 5 kadificam kaa neposrednim susje-

dom salatu i povrce postediet ce i lisne usi. PosaCleni u r do ve izmedu krumpira,"smrdljiv ci': kako kako ih neki nazivaju, tjeraju krurnpirovu zlaticu.

• Jak miris timijana tjera lisn uSi, mrkvinu musku, cak i pu i.eve i ostale nepozvane go~tl u vrtu. Kupus posaden lzm lu redova timljana nece n pc d. I gusjenice velikog i maloq ku pusnog bijelca i buh c Pu

vi ce izbjegavatl salatu k okrufi krupno iSJ ckanim, 1I senlrn granCiCi:1I1lt tlmij ,

J

ldrav ra~. , boqat urod rajcice pokazuJu da je okruzena bilJkama tlje susjedsrvo djeru.

Dok u Europi jos nije bilo danasnjih velikoplodnlh vrtnlh

• Pelin stiti rlbiz od hrde. Graneke povezane oko stabla viS-

Jagoda (elji roditelji potjecu iz nje sprjecavat ce mrave da se

AmerikeJ, u vrtu su se uzgajale penju do kolonija lisnlh usi.

dornace dlvlje jag ode. Gredice Ispod stabala jabuke, kruske i

se okruzlvalo mlrlsnom Ijubicleorn I sadllo se te dvije kulture izrnjenicno u redove kako bi se pojacao rast Jagoda I aroma plodova .

• Ruta posadena u njenoj blizini iii razasuta kao male odbija mrave. Povjesane graneice rute na oboljelu biljku odbijaju mrav i prarece lisne usl,

ostallh vocaka rado uspijeva rnaticnjak. On poboljiava aromu plodova. Kod stabala bresaka sprjecava bolest kovrcanja lista. Povrh toga c:vjetovi privlaee pcele, bumbare I druge insekte u vrtu.

Pokrly.,t maticl1jaka ispod srable jabuke

BOlrbal od pocetka

NajveCi uspjeh oosnie onaj tko kroz vrt hoda otvorenin ociju i prati alarmantne .signale iii - j05 bolj'e - no vrijeme zaustaviia mogucu stetu

Oezinfkiranje rana

Kod nekih grmova sa snaznom korijenskom balorn iii lukovicestoq cvljeca vrlo su e,este ve-

like rane. U njih ulaze gljivi'ce Ve~ le u antlcl svaki v,!lar mao da rnrkva ne podnosl slajsko gnojlvo jer njegov mjrl~

koje zlve u tlu i uzro'kuju rrulez prililati rnrkvlnu rnustcu u rojevima,

Takve 5vjeie rane prije bi se posipale mrvljenim ugljenom i tako dezinficirale. Prije nego sto bi se biljke ponovno posadile cuvale bi se dan, dva na mjestu zasticenu od 'kise kako bi imale dovoljno vremena da rane zacijele.

Prva pomoc persi.nu

Persin testo obolijeva i 'kri:lja; prije se govorilo da pati od umora tla.IKrivci su za to, medu ostalim, i nematode u tlu koje si5u 'korijenje. Kako se ovi nametnici, koji se ne mogu vidjeti gollm okom, ne bi previse razrnnozjli, persin se ne ~mije saditi vise ad dVlije godi-

ne naisto mjesto. Ako se biljke redovito zalijevaju cajem od tesnja'ka, od pocetka ee biti u prednosti pred stetocinama i bolestima i rasti zdravo i snazno. Ovaj kuhlnjsk] zacln takoder se dobra osjeca izmedu ruza, koje cndeItitl ad lisnil1 lISi.

Ispari!

Vee SUI prije 2000 godina vrtlari znali da svjeii gnoj iz daljine privlaci musice mrkve, kupusa i ostalog povrca, Zbog sigurnosti se kod ovih kultura treba odreci ikompostnoga gnoja. Budud da IPovrtne musice

prate svo] nos, lako se daju prj vucl, Osusena, usitnjena paprat posuta u redove za sjetvu d'rzi mr'kvinu rnuslcu na ud I), nosti. Mrkve bez licinkl ubir onaj ko)i poslpa usitn] n Vld sac uzduz izniklih rnrkvl, Mlrls vlasca odvraca pozorncst l musicama kupusa od kupu snjeca. Vazno je ceste ponav Ijati mirisnu prepreku, 5101 k pokrlva tlo od vrattca (fOlIC!

repe i luka tjera povrtm mu ce (mrkve, kupusa, lu ) II I re i kupusov bij '1,1(

zilltitil

Koko.~i rje5avaju mnoge probleme za~tite biljaka na svojo] Hvadi. One iz tla tzvlere i jedu Ilflnke, pu~evajaja!ca I ostale poslastlce.

Niikad neometanl

Neki Insekti, tj, njihova jajasca, Ilclnke i kukuljice i:ive potpuno Iii djelomkno u tlu. Mnog! se povlace na prez.imljavanje u tople slojeve zemlje, Prije se sa stetodnarna izlazilo na kraj dubokirn kopanjem I posipavanjem zemlje i:lvim vapnorn, Duboko se pritorn podrazu-

Protlv kupusove muhe I kupusne pipe dokazalo se dubeko sadenje I nagrtanje

upusnjaca, Ustovi korabe, oji izlaze iz zemlje jer se ne ~ogu duboko saditl, prema-

. uju se glinom koja se prlpreInl 5 (ajem od metvice. Glina fe u~i i pravi nepropusnu eoru.

mljevalo naJmanje duljinu dviju lopata, no naustrb korlsnih orqenizarna u tlu. Balje je nevoljene .i:lvotinje, kao sto su llclnke moljaca I hrustova, zienjake III Ueinke pipe uznerniravati cestlm okopavanjem suhoq tla. Stetu ad ovlh stanovnlka tla i muhe tresnjarice, ljeskotoca Iii malinlna staklokrllca vrtlarl .sprjecavaju taka da drze kokosi u vocnlaku. One irn cestlm ceprkanjern po zernlji ne ostavljaju nl minute mira .. Take stradaju i puzeva jajaScd, Perad stalno Cisti tlo pa se malo koji vrtlar ieli odreci takve pornocl,

Jedan ,gulUaj za .zdravlje

Vrtlari su vee u antlci tjerali kupusnog bijelca iz kupusne qredice uz pornoc ekstrakra kadulje, r drugo zadnsko bllje drzi podalje puieve Iii odbija voluharlce. UCinkovitost ovlh bil]nih ekstrakata danasnja znanost patvrduje lake je blla dugo ismijavana ;i strucnjaoi su je smatrall besmislicom. U meduvremenu je i lndustrlja zastite biljaka posegnula za zelenom medicinom pa se sad u trgovinama mogu nad pri-

U Indlji i ostailm aziiskim zemljama ulje iz ~JI'men ~i rurna upotrebfjava se ad davnina kao sredsrvo za za~!itu biljaka

pravci koji sadrze cesnjak iii ekstrakt drveta nirna (Azadirachta indica). Nim je autohton

1I Aziji i njegovo sjeme daje draqocjeno ulje. Ulje i ostalt prcizvodi ad nima upatrebljavaju se 1I Indiji ad davntna kao sredstva za zastitu biljaka, Kad' SP primjerice ostaci ad prerade ulja dodaju 1I zemlju, smanjuje se polaganje puzevlh jajasaca do 90%.

Biljni ekstrakti Ii cajevl

U Europi se rabe tradicionalni ekstrakti od razlidtih biljaka kao npr, od cesnjaka, vratlca

.11 preslice, koji se rnoqu naCi pojedinacno iii kao rnjesavine. Casne sestre iz samostana u Fuldi sku pile su mnogobrojne recepte, lskusale ih i lzabrane objavile u svojim brosurama, Njima, medu ostalirn, treba zahvaliti sro se ovo drevno znanje nije zagu'bilo.

U rano Ijeto od listova breze pripravite otopinu od 1 kg/l I vode i prskajte razblazeno 1I omjeru 1:5 stabla jabuke i kruske kako biste ih zastitil: ad krastavostl, U jesen skupljajte otpalo liSee hrasta i narnocite ga u vadi (1 kg/1 0 I);

Dugo smatrano besmlshcorn, pozitivno dJelovanJe bilJnilllajeva i ostalih prtpravaka Lt jalanje biljaka u meduvremenu je znanstveno dokazano

nerazrijedenom otoplnorn uklonite mrave; razblazeno ad 1:5 do 1:10 prskajte protiv insekata koji jedu iii sisu biljks. Od osusena bosiljka (2 ilicite na 1A I vode) caslle sestre kuhaju caji upotre'bljavaju ga nerazrijedena protiv licinki pauka i ltsnlh usi kod loncanlca time sto prskaju [ zemlju i biljke. Mjesavina ad caja preslice i bosiljka sprjecava pepelnicu na krastavcima, a uvarak od praska za pedvo pepelnicu na arnerlckorn oqrozdu,

Laj od grancica tuje zagorcava apetit licinkama krumplrove zlatke taka da prestaju

jesti i veclnom ugibaju, Slitno, ali ipak slabije djeluju ekstr k ti vratka i kiselog ruja, Laj od ostrugane kore vr'be iii uslt njene m'lade granrice jara I osnazu]e blljke, Isti udnak po stize seesplrlnem otopljenim u vodi, Njegova djelotvorna tvar salicllna kiselina prije se dobivala iz vrbe, a U rneduvr. menu se pocela praviti IJ [abo ratoriju. Istrazivaci su pron; II da salkilna kiselina ima va FlU ulogu u.Irnunosnorn susiuvu billja" ona daje 5ign.11 da prozove najvisa alarmn

ra,zina i da se oboruf protlv svih napada iivotinj,llli gljivica.

na bolje lijepiti na lisee. Sve otopine za prskanje spremite na sigurno izvan dohvata

dj ce i kucnih Ijubimaca. Ekstrakti biljaka djeluju preventivno. Prska se najmanje triput u razmaku od tjedan dana. Bolje djeluje ipak ako se redovito nanosi od prolieca nadalje. Kako bi se izbjegle rane na biljkama prska se za oblacna vremena iii vrlo rano ujutro. Otopina mora narnociti sve nadzemne dijelove biljke.

Otrovne tvart sadrzane u granclcama tuje zagoreavaju dpe(i! krumpirovoj zla uo J nJenlm licinkama

Slicno djeluju i ostali ekstraktl biljaka. Etericna ulja i druge tvari u biljnim sokovirna potieu obranu i navode biljke da stvaraju deblje stanicne membrane iii sprjecavaju gljiviene spore da klijaju. Druga ulja svojim mirisom toliko zbunjuJU osjete stetoclnarna da vise

o irna mali vrt i ne zeli naViti rasprsivac, moze upotbllavati rucnu metlku od

mote se u tekudnu i prska bllJ ama snaznim polim ruk .

ne mogu pronacl svoju biljku za hranjenje, a neka sadrze i otrove.

U pravilu bilJke se usitne, pr liju kipucorn vodom i poslije odredena vremena procijede i upotrebljavaju. 0 kolicini i pripremi posto]e razliciti recepti. Kolidne navedene u sljedecirn receptlma sluze same kao orijentir. 5 vremenom svaki vrtlar razvije svo] osjeca] sto je i u kojoj kolicini dobro za njegOY vrt i biljke te odgovara Ii im eaj iii otopina. IskoriSteni ostaci biljaka bacaju se na kompost iii sluze za makiranje.

Koncentracija djelotvornih tvari ovisi 0 upotrijebljenim biljkama, stanistu, vremenu, razdoblju ubiranja i sl. Pazljivi vrtlar prska prvo slabijom otopinom i povecava po potrebi dozu pri sliedecern terminu prskanja. Kod nerazblazenih ekstrakata preporucljlvo je prvo obaviti pokusno prska nje kako bi se testiralo podnosenje. Buduci da otopina lako sklizne s biljaka, treba dodati malo neutralnog sapuna iii jednu kap sredstva za pranje ruku. To ce sniziti povrsinsku napetost vode te ce se otopi-

Iz vrtlarova kotla

Evo nekoliko provjerenih klasitnih recepata kaje su iskusaIi mnagi narastaji vrtlara, Preslica: Ljeti prikupljeno bilje natopite r dan u kisnici (1,5 kg/ 10 I), naposljetku kuhajte 1 sat. Razrijedite u omjeru ad 1:5 do 1 :10. DJeluje preventivno i jaea biljku protiv gljivicnih bolesti kaa sto su hrda, krastavost, pepelnlca, smeda trulez i crna pjegavost. Sve izdanke redovito prskajte i zalijevajte kaka biste zastltill bilJke od bolesti polijeganja stabljike (gljivice na tlu).

Bazga: Napravite otopinu

od lisca (1,5 kg/1 0 I)' nerazblazeno iz.lijte u tunele voluharica III temeljito natopite tlo oko ugroiena stabla jabuke kako biste otjerali iivotinje. Dragoljub: Lisee krupno narelite i prelijte klpucorn vodom, da ga prekrije najmanje 5 em, ostavite da odstoji 3 seta. tesce prornljesajte. Neraz.rijedeno upotrijebite za cetkanje

rvavih usiju; razrijedeno od 1.10 do 1 :20 protiv lisnih i stitastih usiju.

Cesnjak: 100 g usitnjena cesnjaka prelijte sa 1 1 kipuce

Pte,lIea o,naiuje tkivo blljke i oteiava ptodlranje gljivica u nju

vode. Razblazeno u omjeru 1:7 upotrijebite protiv grinja na jagodama, kupinama i lozi. Potkraj travnja i poslije branja 4 puta u razmaku od tri dana prskajte zemlju i biljku. Protiv kovrcavosti lista breskve od veljace do istrebljenja svaka 2 tjedna ponavljajte postupak nerazblaienim tajem.

Hren: 300 9 lisca i koriJenja usitnite, 3 sata natopite u vodi

i naposljetku kuhajte 30 minuta; caj izlljte u 101 kisnlce i ostavite da odstoji jedan dan. Nerazblaienim cajem prskajte vocke uvecer (posto se pcele povuku u kosnke) za evatnje i poslije nje; sthl ad srnede tru'Ieii plodova (Monilia) stabla jabuke i visnje i drugoga kostieavog voce.

Vratii: U kolovozu prikupljene, osusene evjetove skuhajte (30 g/ 1 I). Nerazblazeno prskajte stabla jabuke prije pupanja protiv pepelniee; poslije jed nom u tjednu razblazlte u omjerul :3. limll u: proljece nerezblezeno prskajte protiv grinJa siskariea na crnom ribizu.

Rabarbara: Usitnjeno lisce!1 kg/51) kuhajte pola sata. Poslije sadnje tjedno prskajte nera-

Nerazbla:zen caj od vrallca Stili 'Idhl~ jabuke od pepetnke

zblazeno protiv moljea (min raj poriluka. Protiv erne u~i na qrahu, bazgi i visnjama prskaJ te 3 dana zaredom. Ca] je u pravilu vrlo u~inkovit protlv stetcona. npr. mravi, lisne U I. grinje, buhaca, korijensk U I

a stiti i od ugriza divljaci. usro vi rabarbare sadrze i za ljud otrovne sastojke (antrahmcnl) Kadulja: Lisee i vrhove qran I ea (500 g) prelijte klpucoru vodom, izlijte u 5 I kiSnlc .. 1 dana ostavite da odstc]t N r zblafenorn otopinorn 1 2 pull u tjednu prskajt kupu nj da drze podalj kupu n jelea i muh . R zbl pina 1:1 pr II ntjvn

10 I vode) prskajte protiv stitastih usl.

Crvelli luk: Ostatke od kuhanja (kore, lupine) skupljajte i ostavite 8-10 dana da uvrije (l kg /10 I). Kao i rastvorod ceslljaka pojacava otpornost biljke. Razblazenc 1 :1 0 prske} te protiv sive plijesni na jagodama i mrkvine rnuslce. Protlv plamenjace na krumpiru razblai.ite1:5 i zalijevajte zernlju kako bi se ubile spore.

Caj od stolisnika upotrebljava se od davnina kao za~tlta od gljivl~nih bolesti bliJa ka

protiv plarnenjace na rajcic:i I krumpiru, takoder protiv hrde na grahu, sive plijesni i lazne pepelnice na lozf. Za caj su prikladne samo vrlo arornatkne zelenolisne sorte, mad erne Iljubkaste iii iutobijela satlrane sorte nisu djelotvorne.

Stolisnik: SOD 9 cvjetova prokuhajte u vodl pa potom ulijte u1 () I kisnice i ostavlte 3 dana da odstoji pa procijedite. Razblazeno 1:1 () preventivno djeluje protiv gljivicnih bolesti. Rajcica: Izdanke i prekobrojne mladice (1 kg/ 10 I) 14 dana

modte u vodi. Hazblazeno 1:1 prskajte kupusnjace 1-.2 puta u tjednu kako blsre kupusnog bijelca drzali podalje, a zaliJevanje (11:1) zemlje oko sadnlca otjerat ce puzeve.

Pe'lin: Od cvatuce biljke napravite otopinu (500 g/1 0 I) i nerazblaieno upotrijebite protiv mrava, povrtnih muha, buhaca, gusjenica i llsnlh usi. Rastvor: 3009 cvatuce biljke prokuhajte, u l'ljte u 10 I klsnice i ostavite dva dana da odstoji. Razblazeno 11:3 jed nom u tjednu prsks} te protiv kovrcavosti ltsta jabuke od kraja svibnja do kraja srpnja, protiv lukove muhe zaHjte zemlju na gredici luka. S'umska pap rat: Krupno !jeti lsjeckaite prikupljene llstove, prokuhajte pola sata (5 kg/1 0 I). Razblazite1:1 0 i prskajte protiv svih insekara koji jedu iii sisu biljke. Aka se dodaju i istucant divlji kesteni iii zelena ljuska oraha, pojacava se djelotvomost. Ekstrakt se pravi ad osusenih listova: 0,5 I ki~nice ulijte u jednu bocu i urnrvite unutra 5 g paprati j ostavite

3 dana da odsto]i. Nerazblaienim ekstraktom premaztte krvave usi na stablima jabuke. 'Razblaieno (D,S I ekstrakta/

Vrllari se vee odavno oslanjaju na obrambeno djelovanje ~urnske papran proliv ~le'otina

Kompostnaotopinal

Mladi kompost vrlo je prikladan za pripremanje otopine za [acanje biljaka. Njegovi rnlkroorganizmi (gljivice, bakterije) prevuku biljku zastltnlm filmom koji parazitnim gljivicarna oteiava iivot.

Sivoj plijesni (Botrytis cinerea), Za pripremanje taJa ad komposta uporrijeblte obveznc rnladl kompostjer samo on

plarnenjacl na raj~ici 1 krumpi- uvellke i sadrZi obrambene mlkroorganizme

ru IPhytophrora infestans} i ra-

zlicitirn gljivicama prave pepelIlICe (npr: Erysiphe) skodl otopina komposta. Biljke popr-

kane cajem od komposta rnolnhziraju svoj otpor, ojacavaju tankne membrane i salju poretne zastitne trupe u patrolu. ( .1J od komposta vrlo se jednostavno pripravlja. Posuda se napuni do polovice svjezim kompostom i zalije kisnlcom do vrha. Za odriavanje zivota nukroorqanlzama dodaju se

d dvije do tri pune ilice kamenog brasna. jedna puna salie.1 ekstrakta algi iii lako prohavljlv secer (S gil). Kanta se ovtavl na toplorn (20-25 DC) ]

vaki dan snazno promilesa od dva do tri puta. Nakon otprili-

t' tjedan dana caj se procijedi, , Ilblazi kisnicorn od 1:5 do

1 10 i time temeljito prska biljk [ednom u tjednu. Vazno je

poprskati i donju stranu lista. Budud da ekstrakt sadrf zivuce mikroorganizme, ima ogranlcen rok trajanja te ga treba upotrijebiti u roku od tjedan dana pa pravltl novi caj od komposta svakih tjedan, dva.

Ekstrakt rnahovine

Dobri su prornatraci odavna zapazili da je mahovina pestedena svih bolesti i stetocina. Istraiivaei su otkrili da i puievi obilaze scene. zelene biljke te ce radije gladovati nego ih kusati, Mal'lovina nema trnja iii gorke listove, nego se stiti tvarima koje je cine nejestivom. Prije se brala saka llvadne rnahovine, prelilo bi se kipucorn vodom i ostavilo caj da odstoji 2-3 dana. Nerazblaienom bi se otopinom prskalo povrce,

Znanstvenici sa Sveucilista u Bonnu u meduvremenu su po tvrdili djelovanje ekstrakt mil hovine i preporucuju 50 9 05U· sene mahovine narnociti u 1 I vode. Ekstrakt ostavite da odstoji jedan dan, procijedite 9 I upotrijebiti nerazblazena. Sada vee i u trgovinama ima gotovih ekstrakata od vrlo udnkovite jetrene mahovin (jerrenjaca),

Otopina mahovine drzi poda Ije puzeve, ali i stiti biljke od gljivicnih bolesti, npr. od prtlvl pepelnice (npr. Erysiphe), pi .. menjace na rajcici i ktumpiru (Phytophtora infestans) te sobne biljke, jagode] tot

ad sive plijesni (Botryti5 rill rea). Sredstvo djeluje pr v n tivno samo ako se bilJk , It I donja stran Ilstova ( rn IJII prskaju svakih lJ d n, dVII

I zaltlt.

Mrijeko protiv gljivica Tjedno prskanje mlijecnom vodom (2 1/ 101) sprjecava plamenjacu kod rajcica i krumpira (Phytophtofa infestans) ako se prska u rano jutro za suncanih dana. Katkad se za potpomaganje kure mozezaliti i biljka. Kod krastavaca, tikvica i bundeva mlijecni tus jaea otpornost biljke od pepelnice. Umjesto svjezeg mlijeka upotrebljava se nepasteriziran prirodni jogurt (bez dodatka voca iii vezivnih sredstava) Hi cisti rasol kupusa.

R dovno prskilnJe rezblazemm mlijekom ~lIti rajeicu od pl~menja(e

Male i veUke muke

Ostavite kemijska srsdstva u orrnarul I nasi preci upotrebljavali su jednostavne kucne pripravke.

Selidba mrava

Vec prije 2000 g. vrtlari SU razmjenjivali savjete kako se rijesiti dosadnih i stetnih mravi. Rimljanin Plinlje preporucuje., Najucinkovitlje ih se unittava biljkom suncocem (Hellotropium). Skod; im i namoceno aveno brasno ad opeka" Poslije su se mravinjaci posipali pepe- 10m, obradenom korom hrasta, vapnom iii eadom iIi bi se poplavili otopinom mljecike. Omiljeno je eak bilo staviti .pojedenu, suplju kost 5 rnozdinom od vola iii glavu od ovce pokraj mravinjaka" j tada ih unistiti.vatrom iii vodom". Danas irn se ponudi prevrnuta glinena posuda kao novi dom i onda ih se preseli u priradu. Aka ih se zel; potaknuti na dobrovoljnu selidbu, jer su postali naporni u kuci i ztmskom vrtu, umetne se jedna k.ora cimeta u mravinjak iii se po njihovim stazarna pospe

Mtavl zaobilaze clme~ I ostale vrlo m.rlsne tvan jer tm zbunJuJe osjenla

cimet iii prasak za pecivo. Ako se pocnu gnijezditi u cvjetne posude, temeljito zalijevajte biljke eesce cajem ad pelina. l:ista im voda doduse smeta, ali ih ne pctice na seljenje jer se bez muke mogu kretati po njenoj povrsinl a da ne patonu. Jedan strcajsredstva za pranje posuda brzo to izmijeni. no nije zdravo ni za biljke. Mravi ce se dobrovoljno odseliti ako se izravna u mravinjak iii pokraj njega posadi ruta, lavanda iii ruzrnartn iii se u ,oj zabodu njihove graneice.

Ako mravi i dalje ne odustaju od smjestaja i njege u vtlarovaj kuci. rnoze ih se namamiti kamadom pekarskoga kvasca velicine Ijesnjaka koji se pcrnljesa s jednom zllcorn vode u cvrstu smjesu i postavi kao mamac po mravljim stazama.

Kako se smjesa ne bl brzo 05Usila, sravl se u nju malo meda. Postavljajte obrok toliko puta dok ne nestane i posljednji mrav.

Kako bi sprijecili rnrave da rnarsirajugore-dolje po drvecu i njeguju kolonije lisnih uSi, omotavali su debla slamom iii ueopranorn ovcjom vunom. Paslije su vrtlari mazali sirok obruc ad vazelina po kori drveta: a kako bi pojacall djelov<mje. umijesali bi u to i nekoli- 1(0 kapi ulja od rnetvice IIi rekoq drugog vrlo mirisnog "t.ericnog ulja.

OtolPina od IkrumlPira IProtiv usi

trsne usi iive u velikoj koloniji na vrhovima izbojaka, ali ne prave veliku stetu jer ih brzo pojedu bubamare, licinke rnuha cvjetara iii muha siskari(<1 ako u blizini nisu mravi kajli ljeraju sve neprijatelje Ilisnih LISI. Samo se uholaee ne boje mrava,

Prskanje cajem od rabarbare iii pelina vrlo je korisno. Takcder je provjerena i otoplna od krumpira protiv zelenih lis nih usi na ruiama iii drugim biljkarna. Upotrebljava se nerazblazena zutosmeda otopina u kojoj su se kuhali krumpiri u kori iii se sarno skuhaju krurnpirove kore.

Lisne u~i, koie rnravi njeguju. iako se razmnozavaju [er njihovi zastilari brane neprljateljima prlstup koloniji

Grijesiti je Ijudskl

Rimskl prirodoslova Phi'll) Stariji pisao je ntprillke UIJ 2000 godina:" Bolestl napa doju biljke u vrtu sao ISV druge biljke no zemlji. Bosllja se u starosti izopati u umqo» a oranj {Sisymbriuml u mervi cu; iz staroq sjemena kupusa nastaje (epa i obrarno~ Jasno da biljke ne mijenjaJu sve] oblik. Da su vrtlarl teste pll [evili, ne bi timijan obrastac bosiljak. To se dogada kad sr neoznaeeno sjeme pospr III I i nakon nekoliko godina 12: vadi - 0 ovirn vesellrn pltall csrna .pogodi koje je sjern - i danas vrtlari zneju pjevatl pjesme.

Begonije prot1iv puzeval Dornisljatost proizlazi iz nuzde, a puzevi nas prisiljavaju da budemo. osoblto domisljati, Neki vrtlari stavljaju listove rabarbare iii pljesnive daske medu povrtne gredice. Danju puzevi upuzu pod njih i anda se magu lako skupiti.

Namamiti licinke iicnjaka l.iclnke zicnjaka ponajvtse se pajavljuju na svjeze preoranim livadama i travnjacima .. LiCinke razlii':itih brzih kukaca koji zive nekolika godina u tlu prije nego sto se pretvore u kukce na:jvise vole mrkve pa salatu i krumpir. Ta se sklonost rnoze iskoristiti taka da im se za mamae postave njihava najdraza jela: u qredicu salate postavite prepolavljene mrkve, S presjecenorn polovlcorn prema dolje, 3 - 4 em duboko u zernlju, astavite sarno vrh da viri za lalde pronalazenje. Provjeravajte svaka tri, cetiri dana. licinke zicnjaka ko]e su u mrkvi in, na njo] pakupe se te

se i okolo rnarnca potrazl jas IiCinki. Lako ih je takoder namamiti polovicama krumpira; no. eim se presjecena strana csust, lieinke izgube apetit, Kao biljka mamae izmedu krumpira sadi se salata, redovito se kontrolira i takoder se U okolici kodjena porraze liCinke. Aka se grediee u kajima obitavaju licinke zienjaka zaliju nekoliko puta cajem ad rabarbare, stetnici ce otlci,

Buihacil se boje vode

Vet. tisucljet.ima buhaci salijecu listove kupusnjaca i drugih krstaslce, Tu se, uz mnoga div Ijeg bllja kao npr. divlje rotkve,

Buhaci prave rupe na Iistovima kupusnjaca. Posebno su ugrozene mlade biljke (lji rast staqnira zbog suse,

divlje garusice ubrajaju i ratkva, rotkvica iii Ijubicina (Mathiola).

Nasrecu, nekoliko jednostavnih trikova pomaze vrtlarima da ave zivahne iivatinjice obuzdaju. Jedan je ad njih redovito akopavanje skorjele zemlje i rnalclranje jer buhad vole glatke povrslne za skakanje. Bosiljak, salata, spinat i mahune vrlo dobra uspijevaju na rahloj, vrlo prozracnoj zemlji, a tada kupusnjace ostaju postedene buhaca, Mokro tlo takoder otezava zlvot zivatinjama kaje se boje vode. Obicno. su ove mjere dovoljne da se rnetezu u kupusnoj grediei stane na kraj. Jace udaree zadat ce im ona] koji povrce i zemlju pospe kamenim brasnom iii zal!ije tlo otoptnom ad pelina iii vratlca,

• Provjerena metoda koja se duga primjenjivala ukcpavanje jeglinene djevi ukase u zernlju, s time da jedan kraj viri vani. Unutra bi se narlskalo otpalo lisee iii nesto sllcno. 5 vremena na vrijeme cijevi se vade, ciste od puzeva i, ponovo ih se zakopava.

• Kako bi pronasle i pojele puleva [ajasca, u jesen bi se na wdan tjedan pustile kokosi na Kiscene qredlce da slobodno , eprkaju po zemlljl.

• U jesen bi se takoder pokrivale gredice vrlo tan kim slou-rn li.5ca od hrasta illi eraha, l.minske kiseline koje ispiranjern udu u tlo sprjecava]u klil.Jnje korova te skade puzevirn Jajascima. Neki vrtlari grade pregradu od staroq lisca hrasta rzrnedu povrtnih gredica, koja prekida promet stetnika u sezoni,

• Kako bi se zivotinj'ama odvranla pozornost od sadntca kupuss, lzrnedu povrca posipavala se nasjeckana stocila repa. Puzevi bi sve ostalo ostavljali po strani zbog scene repe. Kadifice. uvenuli listovi satate iii tanak sloj pokosene trave imaju isti udnak.

Nezasitna pahlepa puzeva qolaca 'lee adavna mnage vrtlare stoj i zasluzene ietve i davad I lh da ocaja

• Puievi nerado prelaze preko suhog rnaka od izdrobljene preslice. Bilje puno silicija istodobno utjeee na zdravlje tla i sprjecava gljivicne bolesti, Vrtlarice iz Austrije ograduju povrtne gredice sadeCi prepreku (10 - 15 em) od grbice (Leoidium sativum). Drugdje se daje prednost perslnu. On se sije vrlo rano tako da zelena ograda vee bude dovoljno visoka da onernoqud puzevlrna pristup prije pocetka sezone.

• Begol1ije. stalnocvjetajuca iii druge sorte kvare puzevima apetlt za salatorn iii kupusom. 500 9 stabljike i tistova begonije usitni se i namoci 1 dan u 10 I kisnice, Prije presadivartja korijen sadnica salate i kupusa

umoci se u tu otopinu iii se cl jeta korijenska bala uronl atprilike 1 sat, kako bi se pasve natoplla. lJ iduCim tjednima svakih nekoliko dana zalljeva

Puzevi izbjegavaju mladtce bliJaka pe prskane i zallvene taJem ad begofllJ~

J me kukuruza, koje ptice 050- blto vole, iskusni vrtlari jedan dan prije sijanja namoce u caju od hstova rabarbare. (aj smanJuJe napade licinki iicnjaka, a tak i neizbirljive vrane ad njega Izgube apetit.

se tlo oko Ibiljaka nerazrijedenom otopinom od begonija.

• Puievi ce takoder odustati od napada ako biljke malo pospemo praskorn odllljekoV:i-

Ie glin.e. Djel'ovanje se pojadava aka se pospe i zemlja oko biljke. Slicni uc;inci postlzu se i brasnorn ad bazalta.

• Pregrada ad gusto pasadena :uk,rasnog duhana sprjecava puievima ulazak u vrt iii povrtne gredice.

Vratile se ptke sellice

Kasovi rado kljuju pozutim safranlma I unBtavaju ih, Ako se oko safrana napravi obruc ad namrvljena sjemena kadifice, kosovi ce radilje lzabrati miri-

Kad" pIle;> PU$fOS" nabl" visnje, to cine terneliito. Pritom pojedu I vecmu licinkl O~ lIesnjarice. ad legate vrtlari imati kori.ti lek iduel! godi ne.

sno sjeme. Kupljenoje sjeme u jednu ruku stera dati kosovima, au drugu ruku oCiSceno je od cvjetnih latlca pa im nlje zanirnljivo .

Od vocaka koje u proljece cvjetaju takoder se maze odvratiti pozornost pa su se jos prije 100 godina plahim"sumskim ptlclcarna" za hranu davale trule jabuke iz smocnice,

• Kada ptice grizu pupoljke. cesto to cine zbog zedi. Ako lm se postave posude s vodom na nekom slobodnom, preglednome mjestu, problem se sam od sebe rjesava .

• Svjeze posijan qrasak i ostali usjevi pokrivaju se prucern kako bi ih se zastltilo od zainteresiranih prlca,

'. Kada pladovi doznjevaju, pri ubiranju visanja, borovnica, aronije iii nbiza treba biti brii od kosova i cvoraka. Pokraj niskih uqrozerrih biljaka zabijaju se stapovi lijeske u tlo, na vrhove se stavljaju preokrenute posude za cvljece iii! staklenke od marmelade i preko toga se navuce rnreza. Ako se mreza prevuce izravno preko stapova, brzo puca, a i teze se namjesta.

Golubovi u lovUl na pUlzeve?

U 19. stoljecu znanstvenici su se zestoko prepirali jesuli golubovi stetni iii korisni., Bez

umnje su nasi poljski golubovi /0 ietve iltarica, graska itd. kortsni istrebljivaCi kukaca i koro\1(1", navodi se u jednom starom casopisu 0 vrtu. "Ne samo ito rado jedu m/ade vrhave korova neqo i za proljetnih rnjesec; po noiim poljima

kupljaju poljske puieve i nebtoiene milijune ostalih ma/ih

ietoano: Kaka bl napokon IljPsila problem, minlstarstvo -oljoprivrede provelo je ankeu: 2/5 ispitanika glasale su za

korisnost, a 3/5 bile su protiv.

I danasnje vrijeme najveca su J<lla gofubova u gradovima, a

J vrtovima ne prave gotovo mkakve stete.

Zabrana slijetanja kosovima

! Wpovi na netom cijepljenim

t.iblirna, koji su posve izbo','ni, doslovce pozivaju ptice d.1 se na njima odmaraju. Pod Ie'Linam teskth pernatih zivo-

11Jd cjepovi se cesto lome j naporen rad propada. Kako bi

Zdravac miri~i vrlo lnrenzlvno pa kunia gube interes za hranu kOJa je okruiena ovtrn pokrivacern ua

to sprijecili. vocarl oko cijepa preplecu vrbove grane. Drugi pak pricvrseuju grancice lijevo i desno od cijepa na granu, koje su izrazito dulje od cijepa i sluie kao zastlta,

Zabran;en pristup!

Za srednjeg vijeka i poslije t09 razdoblja vrtlarl su se ialili na dvonoine i cetveronoine sretnike koji su uzrokovali velike gubitke na povrtnim gredicama: lopove, pse, macke,koz~zeCeve.Uz

po moe guste ograde i cvrstih

vrata mogu se dri:ati izvan granica vrta.

Kako bi zimi zastitili mlad vocke od gladnih divljih zivo tinja, mnogi bi vrtlari na gre dkarna ostavljali kupusnjace kao hranu zecevlrna. Pruc od stabala jabuka, koje se po stavlja na gran ice vrta, tako der drii zeceve podalj od vocaka.

Zdravac (Geranium maaotthi zum) miriSi vrlo intenzivno p I kunici gube lnteres za hranu koja je okruiena ovim pokrr vacern tla.

Ilstjerivanje voluharica "Voluharica iIi podzemni 910- davac vrlo je podlo stvorenje" navodi jedan autor knjiga 0 vrtu prije otprilikel 00 godina, .mnoqa se njena ruina zlodje/a pripisuju mnogo nevjnijoj i vecinom korisnoj krtici:

Uzirnajucl u obzir njenu korisnost, jer jede licinke i ostale .stetne crve': krtici se oprasta kad katkad zabunom iskopa biljke. J05 se prije 500 godina na to nije gledalo tako:"Prijasnji 5U narastaji na svakakve naCine progonili krttce" pa je

stavio je da ntsu radlli dobro svoj posao te preporucuje kako treba statl pred rupe s topatorn i cekati da se krtice pojave. U meduvremenu krticama vise ne prijeti opasnost, jer su zakonski zastkene.

Zastititi iii protjerati? Kako bi mlade vocke zastitili od voluharica, djedovi nasih djedova pri sadnji su korijensku balu urnatali u gustu iicanu kosaricu, Neki je Ijutiti vttlar u 19. stoljecu imao

autor stekao dojam , kao da su originalnu ideju kako da cijeli

htjeli iskorijeniti cijeJu vrstu", Buduci da je ipak ostalo mnogo tih iivotinja, pretpo-

Voluhance prave veliku stetu. one IZgrizu korijen)e mladlh stabala sve do debla.

vrt oslobodi od rovaca: grane pune trnja od ruza, gloga, ogrozda, bagrema koje je skupio orezivanjem, rezao je na manje komade i ukopavao ih u zemlju. Tijekom godine vocnjak i povrtnjak uokvirio je trnovitom podz mnom ogradom i imao mir ad .nernanl" koja, razumljivo, pri rovanju ne voli biti ometana trnjem i bodljikama. "Oni odlaze i ne vracaju se nikad vise." U proslosti se pucalo, trovalo i postavljalo zamke. Mrkvu, pastrnjak iii celer posjeklo bi se po dui:ini, izdubilo i u krticnjak bi se stavljalo sjeme mljecike

=COPKILLER=

Ko. IJenska bala stabala jabuka umotana u gustu lllanu kosaricu zastkena je od voluharica.

(Euphorbia lathyris) iii neki drugi otrov. Osim toga, u hodnike voluharica stavljale su se staklenke iii Ilrnenke napunjene do pola vodom. Zlvotinje koje bi upale u njih utopile bi se, Ova je metoda vrlo uspjesna, no osim voluharlca u hodnike bi upadale tu Ii tamo i rovke, korisni istrebljivaci stetnika. Redovito zalijevanje hodnika koncentriranom otopinom od bazge takoder odbija voluharice. vazno je pritom temeljito .zaliti jer nekoliko kapi otopine od bazge na tesko tlo nece ih omesti.

Voluharice odbija i oleander. U njihove otvore uguraju se qrancice s listovima iii na qrubo nasjeckano osuseno Isee. Voluharice i misevi ne vole mlris oleandra pa ce daeko pobjeci, no sve ovisl 0 tome koliko ste spremnl zrtvovati oleandar.

Oleandar je otrovan, pripada ibitelji otrovnih zimzelenovki Apocynaceae) pa pri rukovalU ovom biljkom treba navu-

, I rukavice.

'flreka od ukopanih krupno

"jPok.nih izbojaka oqrozda lauslavlja

Marellce cVJetaJu prerano u pro/jeee pa se cVJetavi gotava svake godlne smrznu. Zastor od smreke grljat ce marelicu I taka spasitl berbu.

Gdje macke nocu vrebaju, pro- blja hladnoca prelazi u veliku

blem voluharica rijesit ce se vrucinu. U nastrn klimatskim

sam od sebe. podrucjlma prve tople zrake sunca u kasnoj zimi bud ov vocke iz zimskog sna i daju rm

dojam: .Ljero je, moiemo po ceti cvjetati." U srednjo] Europi zima i Ijeto odreduju vr mill ske prilike do duboko U WI banj. Zbog toga se cvjetovi marelice i breskve, koji omblt rano pocnu pupatl, obi 11

Razno

Zastitni zastor od smreke

Marelice i breskve stepske su biljke. Pod nose hladne zime i vruca Ijeta. U njlhovoj domovinl ne postoje proljece I jesen te za kratka prljelaznog razdo-

..... " ... ,. I u tlta

zacjeljuju ako ih se sto brze poveze povezom od blata i kravljega gnoja, zamije5ano s otopinom od preslice. Smjesu prlje nanosenja ostavite da odstoji jedan dan i povremeno je prornijesajte. Kao povoj moze posluzltl jutena vreca iii stara plahta Ii neka druga propusna tkanina. Povremeno ovlazlvanje povoja otopinom od preslice ubrzava zacjeljenje,

I druge rane na kori drveca koje su nastale od glad nih zeceva, radnih strojeva iii kosllice lijece se smjesom od gnoja. Ako se kravlji gnoj ne moze nabaviti, rnoze se napraviti kasasta smjesa od brasna od gline i otopine od koprive i preslice. Neki vrtlari dodaju i jako koncentriran caj od karnilice i karneno brasno.

smrzavaju. Kako bi odgodlll cvjetanle, vocari stite vocke vrecama iii pletivorn od trske od toplih suncevih zraka.

Prije su se nasadl marelice cesce sadili nego u danasnje vrijeme. Vednorn su se sadile u redu ispred zidova kuca iii sjenika. Uvrijezen je bio obka] da se ispred njih postavi drvena konstrukcija ill poslije zicana iii celiena rnreza, na udaljenosti od 30 em na koju bi se u proljece objesile grane smreke, Iza zelenog zastora cvjeta-

Siamnati oqrtac omotan oxo stable sprjecava stele nastale od jakih promjena temperatura

juce bi vocke ostale zastkene od mraza. Tkanina od flisa ima isti utinak i lake se postavlja. No ako se izravno navute preko krosnje, otrgnut ce pritom mnogo cvjetova, a i blokirati pristup mnogim pcelarna - a bez pcela nema ni plodova.

Zastorom od smreke stitili su se cvjetovi vocaka od mraza. Za lijepih dana uklonilo bi se nekoliko grana i ponovno bi ih se vratilo uvecer, Ako bi prijetili jaki mrazovi, postavile bi se i slamnate tende.

Siamnati ogrtac kao zaStita od sunca

U jesen posadene biljke omotavale su se oqrtacern od slame iii jutenorn vrecorn oko debla. To ih je stltilo od jarkoga zimskog sunca. U kasnu zimu drvece je lzlozeno Jakim promjenama temperatura, zbog nocnoq mraza i dnevnog sunca Na sjevernoj je strani kora cesto jos smrznuta dok su na juzno] strani debla vee Ijetni uvjeti. Tkivo tu veliku napetost izjednacuje taka da puca Ovi rascjepi najbolje

Zastita cvjetova vocaka od mraza

U nasim klimatskim podrucjirna pupovima vocaka prijeti velika opasnast od nocnoq mraza. Prode rijetko koja godina a da se zbog temperature oko nlstlce jedan dio pupova ne srnrzne. Kako bi se odgodi-

1I prcslostl vrtlan rusu marili za trud i troskove kako bl zas!.tlli \loCke od rnreza i spas iii ,h"9oclen urod

10 cvjetanje, podnoije stabala treba prekriti makem jer nepokriveno se tlo brze zagrijava od pokrivenog. Najhladnije je

rano ujutro prije svitanja Zbog toqa se kasno uvecer postavljao uzareno, velika kamenje "pod stabala iii nekollko posunil s uiarenim ugljenom koje

bi se prekrile krporn namoceflam u ulje kako bi se napravilo \(0 vise dima. Vatra ne smije plamtjeti, nego samo tinjati tdko da se stabla zaviJu u dim.

Jos su se prije 100 godina u trgovinama mogle kupiti peci za zastitu od mraza, u kojima bi se loiilo kamenim iii smedim ugljenom taka da bi se za jednu nee potroslla otprillke 24 briketa. Upotrebljavali su se i parafinski plamenici - kartonska kutija 5 otpriJike 10 kg parafina. Danas su poieljne metode s manje dima: najbolje je omotati mlado drvece pletivern od trske. Trajnice iii niske grmove, koji su osjetljivi na

rnraz, zagnijavalo ~t liZ P In provjerenih uljnih wJ til) se oblcno upotr bljav JU n grobljima. Postav s na J

logu od gline (kod plastikl' pn stoji opasnost od pczara), upale se i preko toga se ~tdVI preokrenuta veca glinena po suda. Glina se zagrijava i po tu pno otpusta toplinu u okolinu.

• Pravilnim kombiniranJ biljke ce jedna drugu ad bolesti i slernik .

• Mirisne su biljke zdrav vrt. Nijedan se vrtlar n. bl srnlo odrecl njlhove pornoct,

• Ranije iii kasnlje SIJ nj zbunjuje povrtne muh

• Biljni cajevi tjeraJu I zl nJu ju stetnike i otezavsju Iv 1 gljlvicama.

i male pcsasri mo 1I obvzdati uz porn razlicitih tnkova

Berba i skladistenje

Prije su Ijudi iurili poslije oluje pokupiti otpalo voce sa stabala po ulicama i po livadama. Voce i povrce bilo je draqoqeno,

d osobito se pomno postupalo sa. zimnicom. Jabuke se umotavalo J svileni papir, a kupus se vjesao naopako na uie za vjesanje rublja LJ podrumu.

Dobro uskladlsteno voce

• Osobito d'ragocj;ene plodove vecaka vocari su podupirali rake da bi nedozrele jabuke iii kruske polegli na dasclcu koja bi bila pricvrsc.ena na stap zaboden u zemlju. Da vocki podloga ne bi bila pretvrda, izrnedu ploda i dasciee stavljala bi ,e mahovina. Takvo voce razvi- 10 bi se u prave izlozbene primjerke. Poseban se tretman ponajvise primjenjivao za sortu bijelu zimsku rebracu (Calville blanc d'h;ver), najbolju sortu jabuka uopce, Njezine rzrazlto rebraste plodove sa socnlrn, mekim mesom i jedinstvenorn aromom prije je sebi moglo priustiti sarno plem.tvo, U danasnje vrijeme u njoj

<II Ulg~jivaei vocaka prije su osoblto

/I IJ!'II"oslikavati" jabuke uz pomoc sunca

mogu uzivati i smrtnici ako udovolje visokim zahtjevima stabla za tlom, klimom i njegom.

• Preko plodova bijele zimske rebrace i ostalih dragoejenih sorti prevladla bi se 4 - 6 tjedana prije berbe papirna,ta vrecica kako bi kora ostala mekana i njeina. Ako bi se vreclca skinula nekoliko dana

prije berbe, kora bi se obojila, ovisno 0 sorti, zuto iii erveno. Na izbijeljene plodove ervenih sorti kao npr. u bozlcnice (Rote Sternrenette) lijepila bi se gumena sablona poslije skidanja vreclce, pozeljne su bile sablene U obliku krune iii inicijali. Pod sablonom bi kora ostala bijela, a ostatak ploda obojio

bi se u crveno. Takve , uz pornoc sunea oslikane jabuke" posluzivale su se kao desert na svecanlm gozbama i slufile su za razonodu.

• "U pravilu svaka sorto pakazuje kada treba bit; ubtana", go-

Bijela zirnska rebraca poznata je kao n, jukusnija [abuka, ali i kao najosjetlJ,vIJ,' za uzgOj

vorilo se u proslosti, "taka ~ro odbacuje pojedine plodove". Na pocetku bi se ubrala polovica plodova, i to prvo najvecl, a ostale bi se ostavilo da jo~ ma'lo sazriju, pri cemu bi znatno dobivali na kvaliteti.

• JabukeI kruske nacelno bl se brale ujutro, posto bi se dobro osusile.

Vlasmcima vocnjaka omlljene "uz pornoc ~UnCd osllkane jabuke"

Puike izreke

Ako u (ujnu puno grm/jovine imo, i u pro/jece no vackama puna cvijera ima.

Kakvo vrijeme pun mjesec u rujnu donese, takvo vtijeme jesen ponese.

SeD se list du/je no grani drii. to se vise stetnika odrii.

SrD prije snijeg u Iistopadu padne, to ce zimo s/abija do budne.

$to je u /istopadu hladnlje. no godinu Iii~inke sve g/adnije.

Aka 5U Svisvete ad snijega bile/e, bit ce snijega zime cije/e.

Za novembra izo wake biljke drugo vrijeme vreba.

>lIh prosinac, suno Jjeto.

ke kasnih iii dragoejenih sorti jabuka kao sro je biJela zlrnska rebraca vocar: bi umotavali pojedinacno u masni pa!plr, polagali u kosaru te meduprostor popunjavali piljevinom iii nasjeckanim papirom.

• Uobicajeno voce visokeg rasta, koje nije bile predvideno za plernicke stolove, bralo se u vrece za Ibranje. Tornu moze posluiiti clsta vreca, na cijem se duljern kraju napravi omca, kako bi je se moglo objesiti i take na Ijestvama imatiobje ruke slobodne.

• Voce koje se treba pojesti slobodne i rnoze se neometa-

lstoqa dana, kao npr, visnje, no brati.

sljive iii ostalo :kiosticavo vote, .. Zrele. besprijekome primjer-

bralo se za rana jutra. dok jos ima rose na plodovima. Ujutro voce sacuva vise vade, boljeg je okusa i ostaje svjeze dulje nego one ubrano po najveco] vrurlnt

., Ubiranje voca tresenjem odavna je .neprjkladan nadn" berbe., Rukajesti ostaie najboIji beracU, navodilo se U svakorn prirucniku, a do danas se nije ntsta promijenilo. labuke se polazu u podstavljene kosa,rice' od vrbe, koje se uz pomoc kuke objese na granu iii Ijestve. Tako su obje ruke

Mekano bobicavo voce ne moze se dugo sktadiftiti od njega se prave sokovl, kompotl iii rnarrnetade i naravno konzumlra se svje£e.

• Jabuke, kruske, dunje i ostalo voce pazljivi vrtlari nisu samo rstresali iz vrece u sanduke iii kosare nego su plodove pojedlnacno slagali u posude, sa sto manje pritiskanja kako bi produljili vrijeme skladistenja.

Ne tako!

Podrum je u pravilu najnepovoljnije mjesto za iuvanje voca. Rijetko ima cist, dobar zrak, vednornje zagusljiv, vlaian pa voce kOje je izuzetno osjet/jivo na okus brzo preuzima neugodan mirts podruma, a kako se ondje svaita cuva, one poprima sve moguce okuse. A ko se jos ispod voca poloii tanak sloj slame, a ona se navlati, pJemeniti plodoYi poprime odvratno sladak okus slame, ko)i svakom Ijubitelju voco mote pokvariti apetitza vocem dulje vrijeme." Iz Vrtnog prlrucnlka za pccetnike aurora Johannesa Bbttnera, 7. izdanje, Hanover, 1906·9·

Rukom ubrani zdravl plodovi, poslagani ujednom sloju, s peteljkom prema gore, ad vojenl prema sortama - ovejabuke i kruske uskladistene 5U prema svim proplslrne

Vocu je potreban svjez zrak

• Zlrnske sorte jabuka kao sro su.Boskoopt.Boikent.Ontario' ili,Roter Eiserapfel' ostaju i u skladistu dugo svjeze na temperaturi ad 3 do 6 °C i pri visckoj vlainostl zraka (80 - 90%). Redovito prozracivanje sprjecava trulei: i plijesan.

• Podrum s jabukama za miseve je mjesto iz snova pa se redovito mora provjeravati. U

vlaznlrn prostorijama gnijez de se eesto podrumske babure, kojima su takoder uku sne scene jabuke. Postave ll im se pljesnive daske, rado t se skrivati pod njima. 5 vr - mena na vrijeme babure s pokupe s daske u jednu posu du i odloze na kompost.

• Za skladistenje je prikladno same besprijekorno voc , nezrelo i udareno iskorlsli ~ sto prije. Aka stable rod] vrlo

malo jabuka, uglavnom ce biti vrlo krupne. Ovakvi ce plodovi u skladlstu postati tockast], pa ce meso biti prozeto srnedlrn, odumrlim grumenima tkiva. Buducl da su vrtlari ova zna!l, plodove 5 mladih vocaka nisu dugo skladistill, nego su ufivaIi u malo] kosarl punoj velikih plodova.

• Kruske i jabuke polalu se na police u jed nom sloju ,5 peteljkom nil gore. Samo plodove hrapave kore i cvrsta mesa sorti reneta, kao npr. siva francuska reneta, 'Koeniglicher Kurzstiel' iii 'Boskoop' slagato se u dva, tri sloja, kako bi se smanjito isparavanje vode, a time i isusivanje

• Ako se ne bi pronasla prikladna prostorija za skladistenje, jabuke bi se poslozile po sortama, u slojevima 5 razdvajajucim slojem od slame u sanduke iii male bacve iii bez 109' siloja, a u njegovu bi se podnicu, poklopac i stranice izbusile rupe za zrak. One bi se onda srnjestale na tavan, sjenike iii supe. Ako prostorija nije bila zasticena od mraza, sandud iii bacve po potrebi bi se omotavali dekama ..

Stare sorte jabuka

(rvelli kardinal (Danziger Kantapfel): 1758. g.; skladistenje do sijlO'cnja; jabuka s crvenom, svilenkastorn korom (Nikolausapfel), nezahtjevna, otporna na rnraz, veliki roza cvjetovi,

Zlatna pramena: 1510.: skladistenje do sijecnja; sitni do srednje veliki crvenoprugasti plodovi, osjetIjiva na krastavost i pepelnicu. Graham (Graham, Jubil(;ium,apfel): 1888., skladistenje do sijecnja; zutl plodovi, nezahtjevna, otporna na mraz i bolesti. Korbinijeva jabuka (Korbiniansapfel): Korbinian Aigner uzgojio ju je tajno 1944. g. u koncentracij skom logoru Dachau; skladlstenje do svibnja, socna, crvenoprugasta jabuka, robusna. otporna. Mosallcelj (Maschanzker): 1841., skledistenje do svibnja, sitnl do srednje veliki plodovi [idealan obrok za dje(u); robusna, uspijeva do 600 m nadmorske visine. Carevic (Prinzenapfe/): '829., skladistenje do sijecnja; crvenoprugasti plodovi, prikladna za su-

serue, uspijeva na obalnom podrucju i do 1800 m nadmorske

tamnocrveni plodovi, prikladna visine: kasno cvjeta pa nije osjet-

kao boiicni ukras, otporna Ijiva na mraz: ne podnosi suha tla.

gore des no; zlatna pramena ,redina: 9 raha m

delje: bo;l:icnica

Boiicnica (Rote Sternrenette): 1790.; skladistenle do sijecnja;

no mraz i bolesti, ne podnosi suha tla.

Wiltschire: '800., skladistenje do ozujka, svijetlozuti, malo crvenoprugastl plodovi, prikladni zajelo, sokove j pecenje,

vrlo robusna, otporna na mraz

i bolesti.

Pravillno uskladisteno povrce

• Ako se vanjski listovi spinata Jtkidaju prstima, a ne rezu, biljke ce bolje podnijeti zimu nego ako su bile rezane, Pri rezanju vecinorn se ostere unu- • tarnji listovi i biljka postaje vrlo osjetljiva na rnraz, Za proljetnu berbu rnoze se ipak upotrijebiII noz.

• Lisnati kel1j, eiji se listovi ubiru tijekom zirne, u proljece uera borne izbojke. Ovi njezni Itstovi prije su smatrani delikalesom; ubirali su se i stavljali u salate i juhe.

• Blitva iii novozelandski spinat moraju se redovito rezati kako bi se potakao rast. Ustovi koji dugo rastu iilavi su i imaju jak okus. Tko trenutacno ne zeli pripremati blitvu za jelo, treba je ipak pobrati i iskoristiti za maleiranje grediea.

• Kako bi odgodili klijanje cesnjaka, prije 2000 godina vrtlari bi objesili vijenee iznad uzarena ugljena. U mediteranskim J zemljama ovaj dimljeni cesnjakjos vrlo omiljen.

• Diljem svijeta vrlo je rasiren nacin cuvanja povrca u jami iii trapu (60 - 100 em dubine,

1 - 1,5 m sirine). Kupusu se odreie korijen, korjenastom povrcu llstovi i treba paziti da se ne ostef biljka. Bijeli i erveni kupus te kelj polazu se glavicom prema dolje u trap, korjenasto povrce slaze se po volji do 10 em ispod ruba, Pokrije se slamom, zatim preko toga zemljom, a za jakog mraza jos i slamnatlrn gnojem. Uobkajeni su bili i otvoreni trapovi, prekriveni samo daskama iii slamom. Kako bi se sprijecilo miseve, na dno trapa prije slaganja povrca postavljala bi se gusta iicana rnreza. Ako je tlo bilo propusno i suho, u ovakvim bi se trapovima povrce odrzalo svjeze. Za vlazna tla ovaj naCin cuvanja nije prikladan.

lID celer C2l mrkva

<D Zemlja <Zl slama Glcikla ® koraba ~ erni korljen

CuvanJe povrca u trapovlma pIIJe J" bll vrlo rasprostranjeno. Tako usklad,ltl'1l0 povrce ostajalo je dugo svJeze.

~rotkva

lID kupU'"1 (

• Ako se posadila mala kolitin.l kupusa, biljke bi se vadil tz zemlje s korijenom, otresla bl se zemlja i objesilo bi ih se u

Lukava metoda cuvanja kupusa v.1I1\j\kl listovl potute, no qlavica ostaje sVlel

Ne taka! Pavrce se sprerna take da se odvaJ j pa vrstama, rnrkve se ne peru prije slaganja u pijesa k.

hladnoj, vlazno] prostoriji 5 qlavicom prerna dolje iii bi ih se pclozilo na neku drvenu policu.

ace i povrce ne smiju se kladiStiti zajedno u istoj prostoji jer povrce onda prije uvene 1 stari. Povrce ce se dulje odriati hladnim, prozracnim prestonma s visokom vlainoscu zraka. ako bi se uskladiSteno povrce u him podrurnima ocuvalo od nuca, u prostorlje su se stavl-

I op ke namocene u vodi i revlt u s prozracivale.

'. Isto kao i poriluk, I glav.ice kupusa s korljenjem ukopavale bi se u pijesak koji bi se odrzavao vlafnim. Korjenasto povrce kao mrkva, pastrnjak, korijen persina ill celer slaqalo se slojevito i razvrstano po vrsti u vlaian pijesak. Pijesak bi se u proljece ocistio od ostataka blljaka, prosijao I osusio taka 5tO bi ga se prostr!o po ravno] po-

vrsini I ostavllo na suncu da ga Uberi st:rucak cviJeca osusl i dezinficira.

• iKrum;pire, koji su ubrani s bl- • Najbolje je vrijeme za rezanje

Ijaka oboljelih ad plamenjace, cvijeca rano ujutro, poslije ne

prije skladistenla umjerena bi se poprskalo nerazrijedenim eajem od cesnjaka.

• Buduci da su rnoqucnosti skladlstenja bile oqranicene, velike bt se koliCine povrca ukuhavale ill kiselile. Mnogo bi se susilo, gotovo sve vrste povrca, osim sparoga, krastavaca i salate.

Buketi ce se duga odrzati u vazi aka se svjeze ubrano (vijeee stavl u mlaku vodu i

voda mijenja sva ka dva dana

_II!I!!

jako vruceq dana iii uvecer, Ra-

kos cvjetova II vazi brzo ce prod ako se cvijece bere poslije dulje kise iii po jarku suneu. • Prije nego sto se cvijece stavi u mlaku vodu, me kane se stabljike odrezu ukoso, suplje kao u eiklame jOs i poorecno: drvenastima se oguli komadic kore Iii se raskoli kraj stabljlke.

• Buketi izgledaju osobito dugo dobro ako im se voda mijenja svaka dva dana. Tko nema volje tako cesto mijenjan vodu, neka ubaei novdc u yaw. Bakar ce sprijeciti razvoj bakterija koje razqraduju stabljiku biljke i zaustavljaju dotok vode do evjetova.

• Prije se stavljala nastrugana kara vrbe iii nekoliko usitnjenih kornadlca qranclce vrbe u vodu za cvuece. I tableta aspirina otopljena II vodi produljuj(' vijek rezanu cvijecu. Jedna zlicica secera daje hranu biljkama bez korilena. ali i bakterijama. Mali magnet na dnu vaze povecava takoder dugotrajnost srrucka,

Kako bl se plodovi zastitili od osa i cvoraka. nekollko tjedana prlje ubiranJa stavIJah.· bl se vrecice na dragocjeno gratOe.

Razno

Pravilno prostrijet,i

Kako bi se jagode zastitHe od trulezl, stonoga i puzeva, ispod njih bi se stavljale krhotine glinenih posuda.lspod bundeva bi se stavljale daske sa slojem mahovine. Konzumno grozde zamatalo bi se otprilike cetiri tjedna prije zrenja u vreclce od gaze kako bi se zastltilo od 05a.

Cvatuca buducnost

Nasi su preei puni iscekivanja ocekivali proljece: Jesu Ii biljke

dobro podnijele zimu? Hoc Ii vocke ponijeti dovoljno evj tova? Kakva ce biti berba na g:odinu? Zbog toga se s vre menom uvrljezio obicaj da s

u veljaci odreze nekoliko gr n clca vocaka i unese ih se u kucu, Ako se redovito mij nja la voda u vazi, izbojei bi se brzo rasevjetali pa bi vrtlar mogao nagadati je Ii vrtlarska godina dobro pocela,

Vocke vrlo bujno cvjetaju, a 0 punom prinosu govori se kad se u [abuka i krusaka oplodl 5% cvjetova, a u kostlcavoq voca kao sto su marelice, sljlvt' iii visnje 25%.

Mjesecev kalendar radova u vrtu

• R zano cvijece i izbejci ukrasruh grmova u vazi ce dulj~ trajati ako ih se ubire netom poslije mladog rnjeseGI, dakle tijekom uzlaznog mjeseca.

• Zacinsko bi1je i salate ubiru se takoder tijekom uzlaznog mjeseca.

• Kupus, kel], kineski kelj iii prokulice ubrani tijekom uzlaznog mjeseca dulje se mogu skladfstlti.

hrdava mjesta i naulje metalni dijelovi kako bi se sprijecilo hrdanje. Vrtlar iz sarnostana dosao je na ideju da ocisceno orude prije posprernanja dva, tri puta uroni u kantu s pljeskorn natopljenim jestlvim uljern.

Premazlvanje drvenih dr.ski lanenim uljem, kao ~to je prije bio oblca], u danasnjih alata nlje potrebno. Oni SI..! u pravilu

taka dobra obradeni da ne puke iii lopate narnoce se u kantu caju cak ni pod veliklm optere-

• Celer, cikla. pastrnjak, krumpir, mrkva, korijen persina, hren i ostalo korjenasto povrce koje ce se skladlstitl ubire se netom poslije punog mjeseca. dakJe tijekom sllaz nog mjeseca.

• Povrce ubrano tijekom punog mje.seca dulje ostaje svjeze i zastlceno od trulezi, Drvece se orezuje tijekom punog mjeseca kako bi rane ~to brze I bolje zacijeljele.

Odriavanjie vrtnog alata

Dobar aiat olaksava POS(JO posl'ovica je koja je bila uobkajena prije 500 godina, no danas je malo tko zna; odrzavanje alate trebalo bi biti sarnorazurnljivo i u 21. stoljecu, Poslije zavrsetka radova stihac.e, moti-

S vodom i temeljito ih se oriba cetkom 5 grubim cekinjama iii metlicom.s prirodnim cekinjarna, Zicana ce cetka izgrepsti metal. Posta sunce iii vrtlar krporn osuse alate, treba ih pospremiti. Prije zime provjeri se ima Ii gdje hrde, obtuse se

Na kraju vrtlarske godlne svi se vrtni alatl briiljlvO ociste i ako je potrebno, poprave, ukloni se hrlla i naulJe se prije pespremanja.

cenjern.

Ukratko

• Tko nedozrele plodove u u vredce, ubire besprijeko [abuke, bez krastavosti i gljivicnih naslaga.

• Berite sarno dobro osusene plodove i najprije sarno cu uroda.

• Cuvajte kruske i jabuke pri temperaturi od 3 do 6 =C i na visokoj vlaznostl zraka, u jednom sloju i s peteljkom p gore.

• Voce i povrce cuvaju se jena. Prostorije za skladl redovito prozracujte,

Kazalo pojmova

10j straruce s • -nacava llustractje

Adams aesuvaus qopadium podagraria 46

iI'Irastemma 911hago 44 "1",,0 r"plans 47 """ga/.s orvensis 44 1\,,( /.,"0 o((jcinalis 44 1\·'''l1)one.90moljl 30 ~"o" IUlicon'CIJS 28

'fl'''" 69.91

8"demasra vrba 57 H,'zga 71.81 ,"gonlJe 76, 77 ,,'rba 85

"lia loboda 44

B .. "la mrtva kopnva 44 B'jl'la zimska rebraca'

as, 85

Illke loncemce 27 • ukepanje 27 II)'M kupka 7', 8' II)n" otopina 9

1l11)"e otopine ZiI 9no-

Wnl<' 39, 40,42' BIIJlII ekstraku 70

;.J 69~

1l1,1va 64

!lob 13,13'

Bobicavo voce 63 Bolest paderua llsta 8 Ilmlljak 12,64,69 Bouyus cmerea 73 lIouner, Johannes 87

ozrcruca' 88,88 R,p,kva SO, 66, 81 "Z" 69

• kord breze 69 llul"'ll1dre 75 IhICJl'nvilea 28 IhI11,1.;I 56,62,66, TI,

17,76.76'

C nepetoide: 3S ,/wnmtho g'andiflora l5

J/r'ncJula 45

'/I' ella bursa-pastorlS 44

• uevic 88

Celer 1 9, 62, 64 Chenopodium album 44 Clkla 43,64

Clmet 74

Convolvulus arvensls 44 (rna pjegavost 70 Crnoglavae 44 CVjetaca 21

Cvjetovi vocaka 83

~estoslaviea 44 Cesnjak 8, 15, 64. 69, 71,89

• caj IS' Cuber 64 Cvo,eI 78

Dali;e 11

OijelJenje "7

Olvlje biljke 56

Oivlje jagode 66

OlvUI kesten 72 Djetellna, trakice 57 Dobritlca 43", 44 Dragol}ub 17,17',61",

62,71

Drvena sadilica 24,24', 25,25"

Drveni ugljen 67

Oriac zeljastih bi Ijaka

57,57" Dubacac 34,34"

9urdlca 65

EiBholtz, Johann Sigis-

mund 7

Ekstrakt algi 73 Ekstrakt mahovine 73 Ektrakl kiselog ruja 69 Erysiphe 73

E!eri~na ulja70, 75 Euphorbia lathyris 80

F umaria officlnalis 44

GateopSjS segerum 44 Galinsaga parvlflora 44 Gavez 15,42

Geranium macrorrhlzum 79

Glineni lonci (tegle) 52, 74

Gljlvicna obolJenja 111 Gnoj ad ovaca 52 GnoJ 38,67

'. voda od gnoja 10 Gnoj, poreija 39" Gnojenje 37 Gnojnica 4 1',42 Golubovi 39.79

Grah 64

Grah lU~ilv~c 13 'Grahams Jubrlaumsap-

fel' BB,88' Grahova slama 14 Grahove erne u~i 13 GraSak 64

Grbica n

Grin)e 71

Groide 91" Gus}enica 72

Guske 48,48"

Hrast 69 Hrast list 77 H(d" 70

Hrda grana 64 Hrda rrblza 66 Hren 8,71 Humofix SO,9

Ilgle za pletenJe 23 Insektl68

Jabucna krvava us

(ilsna us) 17 Jabukov sdvijat 17,72 Jagode 62", 71 Jama89

Japansk~ rnetvica 44 Je2gfltavo voce 15 Jogurt 74

Kadlfica 16', 17,45,65 KadulJa 65, 67,68,71 Kalina, Uguster 33 Kamelije 28

Kameno bra~no 41,73 Kamiliea 15,42,64,64'

• caj 8

Kasnlja cvarnja 29 Kasa od ilovace 15 Kim 12

Kiseli(a 44

Kiselo lelje 38 Kisne gllste 32 Ki~nlca 51,51+ KIiJaliste 28, 39+ Karaba 19

Komp051 ad lisea 37, 38'

Kompost od trave 38, 38"

Kornpost 37, 37", 49

• mjesto za kompost 37

• veda ad komposta 10,72

Konlca 44, 44" KonJskl 9 ra h (bob) 14 Kapa,64

Kopriva

• otoplna za gnojenje 40", 82, 15, 42, 44, 63 'Korblnransapfel' 88 Konjander 62 KOlljenasti korov 46 KOlljenske usi 71 Korijenski sokovi 61 Koroy 43

Ko~tunr~avo voce 1 5 Kov,tavost !ista [abuke

17,72 Koze 39 KrabulJiea 64

Kraslavci 21,64,69,74 KrastavoSI 69, 70 KravlJI gnoj 9, 38, 52,

82 Knlee 80

Krumplr 21,21',48. 57,62,65,74,90 Krumprrova plijesan

515,62

Krumpirova ztanca 69 Kunk], zecevi 39,79 Kupus 89'

Kupusna muha 62, 67, 71

Kupu,", brjelac 62. 65. 66,67,68,71,72 Kvasac 74

LamlUm album 44 Lavanda 74 Leplfnjace 7,8 16

tetvke 5 ,<'nllm I t kom oznakoru " tetvke za raznldk

izmedu bilJak., " Llcinke hrusta 68 Licin'e moljae liCin~e pauka 69 umunovec 28 Lisnat' keb 89

Lisne u~i 64,66,69,

71f. 75. 75" lI~ce 77

luk 19,61·,64,72 lukova muha 72 lukoviee narelsa 30 lukovlee ruhpa n,1 30 Lukovicasto CVIJt'Ct' tr 7

Ljekovita dimnjJca 44 ljekovitazemlJd 78

Lj skotoc68

Ljetn. qorocvnet 4,' LJiljanl 30. 64 LJlljanova bub.] 64 Ljubitlca 66

Mactee (vrbine) 33' Matke 61

Maj~lna dusica 45 Male 56 Maleirano 110 56· Maleiranje 53,56 Mallnoy staklokrrl Marelrce81,81 Maslacak 43

Matlena zemlJd (.",dna gruda") 15 Malltnjak 17,45, (,(,

66

Maruran 64 Mednavoda Medvjedi luk II, 1",

65

Meka nl dvornlk 4~ Men tho orvensJ! j.1 M tvica 17 65, 6? Mi~"vi 57,87 MI~Jo1krnJil 44 45' Mjprnp I"!vlce '1(, Mjl"f'trv kdl n I I I I

nov,. 34 58 1 Mje~eva pr 'vl~ I

Velecvjetna gorska

metvica 35

Ve1ikl rrputac 44 Veronica arvellSis 44 Viola otvmsts 44 Visina sadnje 18 Vi~nje 63, 63',65,66 V1asac 67

Voda Iz bunara 7,51 \looa ad kvssa za klseli

kruh 7

Voda za zalijevanJe 52 Voluharica 71, BO, BO' Volujski jezlk 44 Vranjemil 28

Vralit 67, 69, 71 capI"

V~ba 32,57,79,91 vrbove ~;be 57

VreG!i za bra nje 86 Vrijeme sadnje 18 Vrs!e krum pira 22' vrtla renje 5 Mjesecom

34,58,9.2

Vrlni alati 92

Vucika 16, 59',64 Vuclka, luptna 16,59",

64

Vunas!i cistac 45, 45· Wiltschire' 88

_ hljt"" 63 MIiI"~O 1,52,74 Mlj 1i(.180 M<XII"rnl crsrac 44, MomlJaG5,71 Mo~ncelf88

Motlka 53,54,54',55- Mravl 13, 64, 66, 69, 71,

n. 74,75' Mravinac64 M,n 83

Mrkve 12,61,67' slaganje u pljesak 90' Mrkvina mu~jca 66, 67,

n

Mrlva koprlva 44 Muha mkarlca 75 Muhe cvJetare 75 Mykorrhiza 15

NagrtanJe 55 NarcisM

Nematode, crvici 23,

65

Neven 17,45,62, 65" Nirn 68',69 Novozelandsk i spina!

89

'Obitan qrah 13 Oblikovane ntske vofke

16

Ogrtac od siame 82" Oleandar 51,81 Orah 46

kora 72

Oscilacije temperatura 82

Oshkavanje voca 86· Oropina od komposta 73'

Otopina ad krumpira 75

Otopin~ za gnojenje 40'

Ovce 3g

Ovcja vuna 7S

P,mO}OI44 "mite 44 Popoverrhoeas 44 Paprika 56

P~~llrska torbrca 44,

446

Pelln 63, 66, 72, 74, 75 Pepeln'ca 64, 69, 70, 7 1, 73

Pepelnlca a merickog oqrozda 69 Per~in67 Phytaphrhora tntestat»

56,62,73,74 Pi ki ranJe 23' Pinceta 24 Pipa68

Pirika 4B, 48", SO' Pitomi vratlc 31,31· Plamenjata 56,6.2, €IS,

zr, 72, 73, 74- PlamenJata 56,62,

65,71,72, 73, 74, 74" Plantago lanceolara 44 PlijevljenJe 45

Plinije Slarl)1 75

Pod rumska babura 87 PoliJeganje 31 Polygonum minus 44 Poljska krlka 44 Poljska IJubica 44 Poljska preslka 8, 15,

70

• uvara k od poljske presllce 21,82

Poljski grah, bob 14 Poljski kukolj 44 Poljski rnak 44 Poljski slak 44 Pomocni a'ati za piki-

ranje 24

Poriluk 12,20,21-,64 Porlluk 20,20",64 Portlukov molJac 64, 71 porodka IIkvl 7 PotporanJ za bUjke 57- PovlalenJeJara ka 11' Povrte 62"

Povrtne rnuslce 67,72 Prasak za pedvo 69 Presa~ivanjel8 Presllca 69, 7 1·, rt otopina8"

caj69

Prlvezlvan] 57 probno prskanje 70 Ptice78

Pucke Izreke 10, 39, 63, 86

Puzava ivica 47 PliZeva jaja~ca 68 PLlfevi golacl 77" Puzevi 1 1,38,57,64,

65, 66, 72, 76, 77"

Rabarbara 71, 75, 78 Rajc;ce 19, 43, 52, 56,

56',63,66",74, 74" Rani)a cvatnja 29 Raspdlvaf 70

Razrnak kod sadnJe 25 Repa 19

Ribiz63,66

RovkeBl

Hub za zalljevanje S3 'Ruena metlica70 RUmeJt QcefOsdl(l 44 'Rut" 63, 66, 74 Ruzmarln 74

S. palustris 44 5.. tnandra 57 Sadnja 7,23

Salata 12, IS', 19,62', 64

Salix alba 57 5amostan u fuldi a',

9",17,40,69 Sanicuk: eutopaea 3S Sedrnollst 46, 47" Senf. gorcicil 17 Sirutka S2

SIva pliJesan 71,72,73 Sjerne kukuruza 78 Sjernenke j~ma 15 SJerva 7,11",23 Skladi~tenje voca 87' Skladistitl as

Slama 57,82

Sloj malta 49" Srneda trulef 70 Sorte jabuka 88 Stabla vocaka 16, 53,

57,61',64,65,91 Stachys byzantina 'IS Stare seljacke rrnrdrostl

10, 39, 63, 86 Stellaria media 44 Stocna repa 77

Stolisnik 65, 72, 72· Suho granje 57',59,78 $vljetlo 11

SlIlnje 48

Svinjsk; grah (bob) ''I

$aflan 78

Sareni grah 13,14- Seboj 31,32·

Secer 73, 75, 91 Secerna veda 7 Spanjolskl pui! gola~

28

Sparoga 63, 64'

• muha 64

~pinat 57,64,89

Slap za kopanje 54 St.elnici 71

Stitarke 12

Stltaste u~1 71. 72 Sumska paprat 72 Sumske borovnke 1 5 T agefeJ 16", 17,45,65,

78

Tanacelurn parrhenium 31

Teucrium chamaedrys

34

Thymus serpylllum 45 11kve, buc.e 52 11kvice 74

Tlmijan 65, 66 TraJnice 67

Trap 89'

Trska 23 Trulefgomolja 56,62 Trulez voca 71

Tu]a 69, 70'

Tvarl koje zaustavljaju klijanje 7

Tvari koje zauslavljaju rest 49

u'urens 44

Uholaie 59,75 Ukrasni (africklllJlljan

27,27'

Ukrasni du ha n 78 Vlje ad metvice 75 Urlico dioica 44 Usi75

uverak od presllce 8 Uzgoj u kuti 32

Uie za sadnju 25,26, 26'

V. hederj(olla 44 II. trlphyllos 44 Valerijan.a B vaza 29,31,91

ZalijevanJe 50 Zamorac 39 Za,~tita od mraza za

cvje!ove voeaka 83 Zdravac 79, 79' Zdravicica, m ilogled

,35,35" le.:evi 79

lelena gnojidba 63 Zelje, kelj 19,42,56,68,

71

Zemlja, oko stahla 16,

61

Zemlja za sJetvu 10 Zemlja 10 .Z;jevalica 30 llmska ,at 63 llama prerncna B8

Z'lCana kosara 80" Zitnjacl68, 76 2:utlcava srba 44

=COPKILLER=

olografije:

11111 Fulda: 9 IIrchlvkraut& ruben: 85

umuohanrc 11 mar, 11 or, 11 ur, 47u, 52u, 80u or ,lell: 4u, 16, 170,30,58,60,65,660, 90u IPl 46, 11 ol,lBm, 180, .24, 26, 40, 740, 770 Jilt mer: 13u, 710

!lA/Dldi lion: 2, 40, 77u

ijAIGPL: 1,640, 21u

BA'Noun: 38, 520, 550, 560, 86u, 181,1,19,22 !lA/Wothe: 720

H ItJPn: 450,70

I r-lshofen: 88m

'II 'l~chinger/Angermayer: 7.5

Pforr: 68u, 7, 71 1,1, 721,1, 78 PPZlZunke: 76

Redeleil:, 11 mur, 15, 171,11,20,37,39, 42. 480, 48u, 49, 50,51,53,54,551,1, 61,641,1,680,69, 88ul, 89, 92 Reinhard: 5, 10, 14, 23. 28, 31, 33, 340,

35,36,41,43,44,451,1,62,670,79, 810,811,1,82,83,87,900

Sammer: 470, 860

Stangl: 32, 800, 91

Stem: 6, 12, 130, 210, 34u, 56u,66u, 741,1

StrauB: 27, 29, 57, 59,63,84,880

~v" prava zadrzana, Nljeddn

d 0 ovog i.idanj. ne smiJe se oomnozavati u bilo kojem obliku 110 na bilo koji naan bel p"menog odobrenja Izdavata.

Za Hrvatsku STANEK d.o.o.

Varafdtn 2010.

.Slanelll. Matofska 45, Kucan Maror 42000 Varazdl n

E-mail: infO@stanek.hr Tel.: 0421207·21 5

Fax,: 0421641 215 www.stanek.hr

PTljevod: Dubravka Mandant,

Nata~a Nimak Lelftura: Maja Matkovlc Urednicll: Jelena Kutan

5trulna redoktoricll: Mara Bogovi, ZIl nllk/adnika: NadiC(l Stanek Grllfitka pflpremo: Mi~ d.o,c, Zagreb Nllslav;zvomlka:

GartentriCks sus altern Zeit Tiwk: Stega !isak d.c.o,

CIP zapls dostupan u racunalnom katalogu Nadonalne i sveuci!isne knjiZnice u Zagrebu pod brojem 736146

ISBN 978-953-6926-80-0

Cl8LV Verlagsge.sellschafl mbH, Munchen 2004

Naslovnlca: Ursel Borstell. Studio Schub I, M"Jnchen

Graflckl dlzajn: StudiO Schubel, Munch n

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->