LEKSIKOLOGIJA

I. UVOD - leksem - ukupnost svih oblika i značenja jedne riječi - leksik - općeuporabni termini - tvore svi leksemi hrvatskoga jezika - leksikologija - jezikoslovna disciplina, proučava rječnički sustav (leksik) - područja leksikologije - tvorba riječi, frazeologija, onomastika, nazivoslovlje, leksikografija    lingvistika (jezikoslovlje) semiologija (znak i znakovni sustav) semantika (proučava sadržajnu stranu znakova)

II. JEDNOZNAČNOST I VIŠEZNAČNOST LEKSEMA - jednoznačnice - monosemija (jednoznačnost leksema) - višeznačnice - polisemija (višeznačnost leksema)  leksično - semantičke varijante leksema o metafora (On je lisica.) o metonimija (Čitam Kafku.) - semantičke komponente a) glavno (osnovno) b) sporedno (izvedeno) - denotativno (neutralno) značenje - izravno upućuje na pojam - konotativno (obilježeno) značenje - oznake ili asocijacije - podruštvljeno (socijalizirano) značenje - asocijacije zajedničke svima ili većini govornika hrvatskog jezika - individualno (okazionalno) značenje - konotacije ovisne o određenom kontekstu ili su svojstvene samo jednom piscu III. SINONIMIJA - sinonimija - semantički odnos dva ili više vrsta leksema (ista vrsta riječi; različit izraz, jednak sadržaj) -vrste sinonima:  bliskoznačnice (zamjenjuju samo u nekim kontekstima - generacija, naraštaj, pokoljenje)  istoznačnice (zamjenjuju u svim kontekstima - tuga, žalost)  standardnojezični (tuga - žalost)  nestandardnojezični (kulja, top, sulja, kolac, kec....) - kontaktni sinonimi - pripadaju različitim hrvatskim govorima - hiperonim - značenjska nadređenica - hiponim - značenjska podređenica (specifična sastojnica) - kohiponim - značenjske supodređenice (čovjek - muškarac, žena)

tebi će naliti žuči.homonimski parnjaci . (D.pas .oksimoron (stilska figura .visok .komplementarni odnos .međustupnjevi .oštroumna ludost) .vrsta javora > klen .djelomična antonimija (dan . imenice para) .antonimi po podrijetlu a) istokorijenski . ANTONIMIJA .pripisati > dopisati .noć) .nizak * međustupanj = normalna rasta c) obratni .IV.upisati .leksemi jednakih izraza a) obični (morfološki) Djed ima pet unuka.istina . lice jednine glagola parati) para (G.po usvojenosti a) općejezični .višestruka antonimija (star .laž b) stupnjeviti .dva leksema istog izraza. mn.Sudbina što drugima nalijeva vina.završiti pisanje) c) glasovne promjene u prošlosti hrvatskoga jezika (klen . borax = bor .homonimija .pojava znalenjske opreke između dvaju leksema .antonimija .vrsta četinjača > bor .koji je u kasnijoj životnoj dobi > star .kemijski element) b) tvorba riječi .homografi (istopisnice) pas .tvorbeni homonimi (dopisati .izjednačenje izraza dvaju leksema različitih značenja . HOMONIMIJA .četiri načina nastanka leksičkih homonima a) prilagodba posuđenica (lat.laž .bos -obuven b) individualni ili kontekstualni . a različita značenja .višnja .ispisati b) raznokorijenski .padina) V.pradjed .antonimi po naravi značenjske opreke: a) binarni antonimi .vrsta ribe) d) udaljavanje značenja višeznačnice (kosa .koji je rabljen) .homofoni (istozvučnice) Višnja . b) leksički para (3.oruđe > kosa .istina .homonimi .praunuk . Cesarić) .

.za etnografski dijalektizam hrvatski standardni jezik nema zamjena PURIZAM I JEZIČNA KULTURA .krivo) .opća standardnojezična norma: a) pravopisna (ortografska) b) pravogovorna (ortoepska) c) fonološka d) morfološka . kad je hrvatski leksem ne može zamijeniti.dijalektizmi .crkva)  etnografski dijalektizam (bevanda) .. kriterij. eponimi.regionalizmi ..puristička načela i kriteriji: novotvorenice i prevedenice. primitivan i prvotan.kuća)  leksičko .tovar)  tvorbeni dijalektizam (*bogatec . izraz posuđenice koji je prilagođen u višem stupnju ima prednost (prednost: klišej.) 6. portret. hrvatski leksem ima prednost pred posuđenicom (djelotvoran. ostaje posuđenica za koju nemamo zamjene ili je zastarjela (antena. standardnog jezika .Dubrovnik) . asimilacijski.leksemi svojstveni jednom mjesnom govoru (gospar . usvojenice.jezično čistunstvo ili jezični purizam .normiranost . a da to ne bude na štetu preciznosti iskaza (opsegom sadržaja ne podudaraju se leksemi autor i pisad.gramatička norma e) sintatička .) 3. dijalektizmi. te internacionalizmi ostaju 2. rječnici . ponovno posuđvanje i prilagođavanje je pogrešno (aktualan -točno.najveća prostorna proširenost .leksemi karakteristični za sve govore koji pripadaju istoj skupini govora (utvaj = pašnjak  posavski regionalizam) . posuđenicu treba rabiti samo ako je opseg sadržaja širi ili uži.. posuđenice .lokalizmi . ne efikasan) 4.semantički dijalektizam (magarac . tangenta.puristički zahtjevi ne obvezuju u stilski obilježenoj porabi standardnog jezika (ponajprije u jeziku književnog djela) .gramatička norma f) leksička (normiranje porabe leksema) g) stilistička (stilska funkcionalnost leksema) .leksemi karakteristični za cijelo područje jednog narječja . egzotizmi.osnovna puristička pravila 1.) 5..bogataš)  fonološki dijalektizam (*crikva . gramatika..normativni priručnici: pravopis.posebna skrb za pravilnost i čistoću hrv.vrste:  potpuni leksički dijalektizam (hiža . aktuelan .stilski obilježena upotreba . licencija.sustav pravila ..

toponomastika (grana onomastike ) U hrvatskoj antroponimiji razlikujemo: a) osobna imena b) nadimke c) prezimena .pojava ili stvari .ime stanovnika naseljena mjesta * onomastočka stilistika . Čileanci.imena gora (Gvozd) c) hidronimi . Beč..posebna skupina ojkonima .frazmeska istoznačnost . Nijemci.imena voda (potoci. frazem trn u peti ima inačicu trn u oku.podrijetlo.proučava podrijetlo..Petar je u svom poduzeću bog bogova (vrlo utjecajan čovjek). jezera .imenice kojima se imenuju svi pripadnici određene vrste bića.vlastita imena . Sama kost i koža > vrlo tanak.višečlane jezične jedinice. Suh kao bakalar. * frazemske višeznačnice .frazeologija: a) jezikoslovna disciplina disciplina koja proučava frazeme b) ukupnostz frazema nekoga jezika (npr.patronimi . u govornom aktu reproduciraju se kao cjelina .) TOPONIMI a) ojkonimi .prezimena nastala od očeva imena . frazeologija) * frazemske inačice ili varijante .matronimi .Mura) * egzonimi . mršav * frazemska antonimija . bića ili pojava Hrvatska imena dijele se u dvije osnovne skupine: a) antroponimi (imena ljudi) .hrvatska imena naseljenih mjesta koja se nalaze izvan hrvatskoga jezičnog područja (Atena.imena naseljenih mjesta (Dubrovnik) b) oronimi .hladan kao led.pojedinačni pripadnici ili skup pripadnika određene vrste. Juraj Dalmatinac) . sustavnost i značenje imena . Bilo nam je bog bogova (izvrsno). država i rijeka) .. * frazemske istoznačnice (sinonimi) .najčešće se razlikuju jednom sastavnicom.. žargone i razgovorni jezik IMENA .Živjeti na kruhu i vodi (oskudno živjeti) > Živjeti kao bubreg u loju (živjeti u izobilju) . hladan kao kamen .antroponomastika (grana onomastike) b) toponimi (imena mjesta kojima pribrajamo i imena zemalja.posvojni pridjev izveden od imena naseljenih mjesta * etnik .imena naroda i etničkih skupina (Baski.puristička ograničenja ne vrijede za narječja. rijeke.frazemski antonimi ..onomastika (imenoslovlje) .Tanak kao čačkalica. značenje i funkcionalnost imena u književnom djelu FRAZEMI .hladan kao mramor .opće imenice ili apelativi . Rim) * ktetik .pridjevci (župan Desimir.frazemi .prezimena nastala od majčina imena d) etnonimi .

a bavi se i tumačenjem odnosa među različitim riječima (sinonimi.proučava načine oblikovanja i sredstva za oblikovanje novih riječi .dio tvorenice koji joj je zajednički s osnovnim leksemom . preneseno).znanost o tvorbenim načinima leksikografiju.znanost o sastavljanju rječnika JEZIČNI ZNAK JEZIK je sustav (jezičnih) znakova čija je osnovna uloga sporazumijevanje (komunikacija) . homonimi) leksikologija se bavi i raslojenošću nekog jezika.čuva zajedničku značenjsku jezgru srodnih leksema SEMANTIKA Proučava značenje riječi LEKSIKOLOGIJA Proučava i opisuje riječi kao leksičke jedinice LEKSEM (grč. zamjenice. prilozi NEPUNOZNAČNICE. pridjevi.znanost o imenima frazeologiju.Izravna ili bliža tvorbena veza (praznak .Tvorbena osnova .leksem koji nastaje tvorbenim procesom . brojevi.TVORBA RIJEČI .Tvorenica . Stalno se obnavlja. područnom i funkcionalnom komunikacijska povezanost dovodi do posuđivanja riječi iz drugih jezika. glagoli.legein=govoriti.lexis-riječ) jedinica leksičkog sustava koja predočava sve oblike i sva značenja neke riječi LEKSIKOGRAFIJA Bavi se sastavljanjem rječnika ETIMOLOGIJA Proučava podrijetlo i razvoj pojedinih riječi UVOD U LEKSIKOLOGIJU LEKSEM je takav oblik riječi koji predstavlja skup svih svojih značenja i gramatičkih oblika svi leksemi jednog jezika čine njegov LEKSIK LEKSIČKO ZNAČENJE. pa je i to područje kojim se bavi leksikologija LEKSIKOLOGIJA u širem smislu obuhvaća i ove znanstvene discipline: onomastiku. tj.znak) .Korijen leksema .Posredna ili dalja tvorbena veza (učiteljica . antonimi.riječi imaju leksičko značenje koje upućuje na predmet ili pojam izvan jezika (maslima – drvo.riječi imaju gramatičko značenje koje se tiče sredstava unutrašnjeg strukturiranja jezika (maslina.Osnovni leksem i tvorenica stoje u tvorbenoj vezi .u tvorbenom procesu služi kao polazište .učiti) .ženski rod.Osnovni leksem .imaju i leksičko i gramatičko značenje imenice.imaju samo gramatičko značenje prijedlozi.vremenskom(aktivni i pasivni leksik).nominativ. usklici i čestice Leksik je promjenjiv.plod) GRAMATIČKO ZNAČENJE.novi leksemi tvore se prema tvorbenim uzorcima od leksema koji već postoje u hrvatskom jeziku . gubi ili dobiva nove izraze zato kažemo da teži otvorenosti LEKSIKOLOGIJA u užem smislu proučava i opisuje rječnik nekog jezika leksička semantika tumači prirodu riječi i određuje njezino leksičko značenje( osnovno.znanost o frazemima tvorbu riječi. veznici. jednina) PUNOZNAČNICE.

tj na nekim stvarnim odnosima(riba. grimase). on je izveden od njezinog osnovnog sadržaja na temelju neke zajedničke osobine ili asocijacije NEUTEALNO (DEKONOTATIVNO) ZNAČENJE riječi izravno upućuje na imenovani pojam i jednako je za sve govornike nekoga jezika OBILJEŽENO (KONOTATIVNO) ZNAČENJE riječi zadobiva u određenoj situaciji. sustav prometnih znakova.je znanost koja proučava život i ulogu znakova u društvu sustavi znakova za sporazumijevanje dijele se u dvije skupine: Jezični sustavijezik kao sustav znakova za sporazumijevanje (JEZIK je apstraktni sustav znakova i pravila po kojima se ti znakovi kombiniraju. zebra…) METONIMIJA je preneseno značenje utemeljeno na asocijativnom povezivanju stvari u vremenu i prostoru. gimnazija. Brailleovo pismo… Ferdinand de Saussure je osnivač struktukalizma po toj teoriji jezik je sustav apstraktnih znakova koji služe za sporazumijevanje. ono upućuje na predmet u stvarnom svijetu i isto je za sve članove jezične zajednice IZVEDENO ZNAČENJE riječi predstavlja njen prošireni sadržaj. list. a slušatelj obrnuto jezični znak nije isto što i riječ (pravila igre su 2 riječi. ali 1 jezični znak) crtež: SEMIOLOGIJA (semeion-znak. patiti od vlastite visine…) OKAMENJENE (LEKSIKALIZIRANE) METAFORE su riječi koje su izgubile svoju metaforičnost i doživljava ih se kao obične riječi (jagodica.PRIRODU (NARAV) jezičnog znaka čini izraz (označitelj) jezičnog znaka i sadržaj (označenk9. boca. logos. Tribuson) .govor). prometna signalizacija. to jest njezino prvo značenje. Morseova abeceda. trešnja. a lingvistika je dio opće znanosti koja se bavi ulogom znakova u društvu – dio semiologije JEDNOZNAČNOST I VIŠEZNAČNOST RIJEČI OSNOVNO (GLAVNO) ZNAČENJE riječi predstavlja njezin osnovni sadžaj. sam imenovni predmet pripada izvanjezičnoj zbilji odnos između izraza i sadržaja jezičnog znaka je reverzibilan govornik prelazi sa sadržaja na izraz. a povezano je s asocijacijama koje se uz nju vežu METAFORA je stilska figura koja preneseno značenje gradi na temelju neke zajedničke osobine (biti vezan obećanjima. dimni signali. a GOVOR je konkretna realizacija jezika) Nejezični sustavinejezični znakovi kao kodovi neverbalna komunikacija (geste.riječ.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful