LEKSIKOLOGIJA

I. UVOD - leksem - ukupnost svih oblika i značenja jedne riječi - leksik - općeuporabni termini - tvore svi leksemi hrvatskoga jezika - leksikologija - jezikoslovna disciplina, proučava rječnički sustav (leksik) - područja leksikologije - tvorba riječi, frazeologija, onomastika, nazivoslovlje, leksikografija    lingvistika (jezikoslovlje) semiologija (znak i znakovni sustav) semantika (proučava sadržajnu stranu znakova)

II. JEDNOZNAČNOST I VIŠEZNAČNOST LEKSEMA - jednoznačnice - monosemija (jednoznačnost leksema) - višeznačnice - polisemija (višeznačnost leksema)  leksično - semantičke varijante leksema o metafora (On je lisica.) o metonimija (Čitam Kafku.) - semantičke komponente a) glavno (osnovno) b) sporedno (izvedeno) - denotativno (neutralno) značenje - izravno upućuje na pojam - konotativno (obilježeno) značenje - oznake ili asocijacije - podruštvljeno (socijalizirano) značenje - asocijacije zajedničke svima ili većini govornika hrvatskog jezika - individualno (okazionalno) značenje - konotacije ovisne o određenom kontekstu ili su svojstvene samo jednom piscu III. SINONIMIJA - sinonimija - semantički odnos dva ili više vrsta leksema (ista vrsta riječi; različit izraz, jednak sadržaj) -vrste sinonima:  bliskoznačnice (zamjenjuju samo u nekim kontekstima - generacija, naraštaj, pokoljenje)  istoznačnice (zamjenjuju u svim kontekstima - tuga, žalost)  standardnojezični (tuga - žalost)  nestandardnojezični (kulja, top, sulja, kolac, kec....) - kontaktni sinonimi - pripadaju različitim hrvatskim govorima - hiperonim - značenjska nadređenica - hiponim - značenjska podređenica (specifična sastojnica) - kohiponim - značenjske supodređenice (čovjek - muškarac, žena)

međustupnjevi .antonimi po podrijetlu a) istokorijenski .visok . b) leksički para (3.oksimoron (stilska figura .po usvojenosti a) općejezični .homonimija .višnja .istina . borax = bor .homonimski parnjaci . imenice para) .djelomična antonimija (dan .pripisati > dopisati . ANTONIMIJA .noć) .oruđe > kosa .dva leksema istog izraza.nizak * međustupanj = normalna rasta c) obratni .komplementarni odnos .završiti pisanje) c) glasovne promjene u prošlosti hrvatskoga jezika (klen . a različita značenja .oštroumna ludost) .vrsta javora > klen .četiri načina nastanka leksičkih homonima a) prilagodba posuđenica (lat. mn. HOMONIMIJA .pojava znalenjske opreke između dvaju leksema .laž .antonimija .bos -obuven b) individualni ili kontekstualni .kemijski element) b) tvorba riječi .koji je u kasnijoj životnoj dobi > star .praunuk .istina .pas . lice jednine glagola parati) para (G.izjednačenje izraza dvaju leksema različitih značenja .ispisati b) raznokorijenski .vrsta ribe) d) udaljavanje značenja višeznačnice (kosa .leksemi jednakih izraza a) obični (morfološki) Djed ima pet unuka.homografi (istopisnice) pas .višestruka antonimija (star . (D.koji je rabljen) .tvorbeni homonimi (dopisati .upisati .laž b) stupnjeviti . tebi će naliti žuči. Cesarić) .homofoni (istozvučnice) Višnja .homonimi .padina) V.antonimi po naravi značenjske opreke: a) binarni antonimi .IV.vrsta četinjača > bor .Sudbina što drugima nalijeva vina.pradjed .

asimilacijski.) 6.leksemi karakteristični za cijelo područje jednog narječja .krivo) .za etnografski dijalektizam hrvatski standardni jezik nema zamjena PURIZAM I JEZIČNA KULTURA ...normativni priručnici: pravopis.vrste:  potpuni leksički dijalektizam (hiža .leksemi karakteristični za sve govore koji pripadaju istoj skupini govora (utvaj = pašnjak  posavski regionalizam) .bogataš)  fonološki dijalektizam (*crikva . hrvatski leksem ima prednost pred posuđenicom (djelotvoran.leksemi svojstveni jednom mjesnom govoru (gospar .stilski obilježena upotreba .opća standardnojezična norma: a) pravopisna (ortografska) b) pravogovorna (ortoepska) c) fonološka d) morfološka .normiranost ... ne efikasan) 4.jezično čistunstvo ili jezični purizam . usvojenice. posuđenice .puristički zahtjevi ne obvezuju u stilski obilježenoj porabi standardnog jezika (ponajprije u jeziku književnog djela) . te internacionalizmi ostaju 2. posuđenicu treba rabiti samo ako je opseg sadržaja širi ili uži.lokalizmi . kad je hrvatski leksem ne može zamijeniti. kriterij. izraz posuđenice koji je prilagođen u višem stupnju ima prednost (prednost: klišej.. portret.osnovna puristička pravila 1.kuća)  leksičko .gramatička norma e) sintatička . standardnog jezika .Dubrovnik) . dijalektizmi. eponimi. aktuelan . licencija..regionalizmi .sustav pravila .dijalektizmi . ponovno posuđvanje i prilagođavanje je pogrešno (aktualan -točno. gramatika.puristička načela i kriteriji: novotvorenice i prevedenice.semantički dijalektizam (magarac .crkva)  etnografski dijalektizam (bevanda) . a da to ne bude na štetu preciznosti iskaza (opsegom sadržaja ne podudaraju se leksemi autor i pisad.) 5.posebna skrb za pravilnost i čistoću hrv.gramatička norma f) leksička (normiranje porabe leksema) g) stilistička (stilska funkcionalnost leksema) . tangenta..tovar)  tvorbeni dijalektizam (*bogatec . primitivan i prvotan. ostaje posuđenica za koju nemamo zamjene ili je zastarjela (antena. egzotizmi.) 3. rječnici .najveća prostorna proširenost .

. Nijemci.opće imenice ili apelativi .Petar je u svom poduzeću bog bogova (vrlo utjecajan čovjek). Beč.Živjeti na kruhu i vodi (oskudno živjeti) > Živjeti kao bubreg u loju (živjeti u izobilju) .hrvatska imena naseljenih mjesta koja se nalaze izvan hrvatskoga jezičnog područja (Atena.hladan kao mramor .posvojni pridjev izveden od imena naseljenih mjesta * etnik .imena naseljenih mjesta (Dubrovnik) b) oronimi .prezimena nastala od majčina imena d) etnonimi .posebna skupina ojkonima .višečlane jezične jedinice.najčešće se razlikuju jednom sastavnicom.. Sama kost i koža > vrlo tanak.onomastika (imenoslovlje) .podrijetlo. jezera .frazemski antonimi .imena gora (Gvozd) c) hidronimi .proučava podrijetlo.Mura) * egzonimi . mršav * frazemska antonimija ..) TOPONIMI a) ojkonimi .ime stanovnika naseljena mjesta * onomastočka stilistika .matronimi . frazeologija) * frazemske inačice ili varijante .prezimena nastala od očeva imena . Bilo nam je bog bogova (izvrsno). frazem trn u peti ima inačicu trn u oku. država i rijeka) . bića ili pojava Hrvatska imena dijele se u dvije osnovne skupine: a) antroponimi (imena ljudi) . značenje i funkcionalnost imena u književnom djelu FRAZEMI .Tanak kao čačkalica.imenice kojima se imenuju svi pripadnici određene vrste bića..puristička ograničenja ne vrijede za narječja.pojava ili stvari .frazemi . sustavnost i značenje imena . * frazemske istoznačnice (sinonimi) . * frazemske višeznačnice .frazeologija: a) jezikoslovna disciplina disciplina koja proučava frazeme b) ukupnostz frazema nekoga jezika (npr. Čileanci. Rim) * ktetik .antroponomastika (grana onomastike) b) toponimi (imena mjesta kojima pribrajamo i imena zemalja. u govornom aktu reproduciraju se kao cjelina .imena naroda i etničkih skupina (Baski..imena voda (potoci. Suh kao bakalar.hladan kao led. hladan kao kamen . Juraj Dalmatinac) .vlastita imena . žargone i razgovorni jezik IMENA .toponomastika (grana onomastike ) U hrvatskoj antroponimiji razlikujemo: a) osobna imena b) nadimke c) prezimena . rijeke.frazmeska istoznačnost .pojedinačni pripadnici ili skup pripadnika određene vrste.pridjevci (župan Desimir.patronimi .

pridjevi.Osnovni leksem .dio tvorenice koji joj je zajednički s osnovnim leksemom . tj. antonimi.Izravna ili bliža tvorbena veza (praznak . glagoli.u tvorbenom procesu služi kao polazište .novi leksemi tvore se prema tvorbenim uzorcima od leksema koji već postoje u hrvatskom jeziku .znanost o frazemima tvorbu riječi.Korijen leksema .TVORBA RIJEČI . homonimi) leksikologija se bavi i raslojenošću nekog jezika.ženski rod.Tvorbena osnova .znanost o tvorbenim načinima leksikografiju.učiti) .znanost o imenima frazeologiju.nominativ.vremenskom(aktivni i pasivni leksik).plod) GRAMATIČKO ZNAČENJE.imaju samo gramatičko značenje prijedlozi.riječi imaju leksičko značenje koje upućuje na predmet ili pojam izvan jezika (maslima – drvo. jednina) PUNOZNAČNICE.proučava načine oblikovanja i sredstva za oblikovanje novih riječi .lexis-riječ) jedinica leksičkog sustava koja predočava sve oblike i sva značenja neke riječi LEKSIKOGRAFIJA Bavi se sastavljanjem rječnika ETIMOLOGIJA Proučava podrijetlo i razvoj pojedinih riječi UVOD U LEKSIKOLOGIJU LEKSEM je takav oblik riječi koji predstavlja skup svih svojih značenja i gramatičkih oblika svi leksemi jednog jezika čine njegov LEKSIK LEKSIČKO ZNAČENJE. zamjenice.imaju i leksičko i gramatičko značenje imenice. brojevi. usklici i čestice Leksik je promjenjiv.leksem koji nastaje tvorbenim procesom . veznici.Osnovni leksem i tvorenica stoje u tvorbenoj vezi . pa je i to područje kojim se bavi leksikologija LEKSIKOLOGIJA u širem smislu obuhvaća i ove znanstvene discipline: onomastiku.legein=govoriti.znanost o sastavljanju rječnika JEZIČNI ZNAK JEZIK je sustav (jezičnih) znakova čija je osnovna uloga sporazumijevanje (komunikacija) .Posredna ili dalja tvorbena veza (učiteljica .znak) . a bavi se i tumačenjem odnosa među različitim riječima (sinonimi. područnom i funkcionalnom komunikacijska povezanost dovodi do posuđivanja riječi iz drugih jezika. gubi ili dobiva nove izraze zato kažemo da teži otvorenosti LEKSIKOLOGIJA u užem smislu proučava i opisuje rječnik nekog jezika leksička semantika tumači prirodu riječi i određuje njezino leksičko značenje( osnovno. Stalno se obnavlja. preneseno).riječi imaju gramatičko značenje koje se tiče sredstava unutrašnjeg strukturiranja jezika (maslina.čuva zajedničku značenjsku jezgru srodnih leksema SEMANTIKA Proučava značenje riječi LEKSIKOLOGIJA Proučava i opisuje riječi kao leksičke jedinice LEKSEM (grč. prilozi NEPUNOZNAČNICE.Tvorenica .

sam imenovni predmet pripada izvanjezičnoj zbilji odnos između izraza i sadržaja jezičnog znaka je reverzibilan govornik prelazi sa sadržaja na izraz.riječ. logos. sustav prometnih znakova. on je izveden od njezinog osnovnog sadržaja na temelju neke zajedničke osobine ili asocijacije NEUTEALNO (DEKONOTATIVNO) ZNAČENJE riječi izravno upućuje na imenovani pojam i jednako je za sve govornike nekoga jezika OBILJEŽENO (KONOTATIVNO) ZNAČENJE riječi zadobiva u određenoj situaciji. list. dimni signali. gimnazija. grimase).je znanost koja proučava život i ulogu znakova u društvu sustavi znakova za sporazumijevanje dijele se u dvije skupine: Jezični sustavijezik kao sustav znakova za sporazumijevanje (JEZIK je apstraktni sustav znakova i pravila po kojima se ti znakovi kombiniraju. patiti od vlastite visine…) OKAMENJENE (LEKSIKALIZIRANE) METAFORE su riječi koje su izgubile svoju metaforičnost i doživljava ih se kao obične riječi (jagodica. tj na nekim stvarnim odnosima(riba. ono upućuje na predmet u stvarnom svijetu i isto je za sve članove jezične zajednice IZVEDENO ZNAČENJE riječi predstavlja njen prošireni sadržaj. Brailleovo pismo… Ferdinand de Saussure je osnivač struktukalizma po toj teoriji jezik je sustav apstraktnih znakova koji služe za sporazumijevanje. to jest njezino prvo značenje. Tribuson) .PRIRODU (NARAV) jezičnog znaka čini izraz (označitelj) jezičnog znaka i sadržaj (označenk9. zebra…) METONIMIJA je preneseno značenje utemeljeno na asocijativnom povezivanju stvari u vremenu i prostoru. trešnja. prometna signalizacija. ali 1 jezični znak) crtež: SEMIOLOGIJA (semeion-znak. a GOVOR je konkretna realizacija jezika) Nejezični sustavinejezični znakovi kao kodovi neverbalna komunikacija (geste.govor). a slušatelj obrnuto jezični znak nije isto što i riječ (pravila igre su 2 riječi. a povezano je s asocijacijama koje se uz nju vežu METAFORA je stilska figura koja preneseno značenje gradi na temelju neke zajedničke osobine (biti vezan obećanjima. boca. a lingvistika je dio opće znanosti koja se bavi ulogom znakova u društvu – dio semiologije JEDNOZNAČNOST I VIŠEZNAČNOST RIJEČI OSNOVNO (GLAVNO) ZNAČENJE riječi predstavlja njezin osnovni sadžaj. Morseova abeceda.