LEKSIKOLOGIJA

I. UVOD - leksem - ukupnost svih oblika i značenja jedne riječi - leksik - općeuporabni termini - tvore svi leksemi hrvatskoga jezika - leksikologija - jezikoslovna disciplina, proučava rječnički sustav (leksik) - područja leksikologije - tvorba riječi, frazeologija, onomastika, nazivoslovlje, leksikografija    lingvistika (jezikoslovlje) semiologija (znak i znakovni sustav) semantika (proučava sadržajnu stranu znakova)

II. JEDNOZNAČNOST I VIŠEZNAČNOST LEKSEMA - jednoznačnice - monosemija (jednoznačnost leksema) - višeznačnice - polisemija (višeznačnost leksema)  leksično - semantičke varijante leksema o metafora (On je lisica.) o metonimija (Čitam Kafku.) - semantičke komponente a) glavno (osnovno) b) sporedno (izvedeno) - denotativno (neutralno) značenje - izravno upućuje na pojam - konotativno (obilježeno) značenje - oznake ili asocijacije - podruštvljeno (socijalizirano) značenje - asocijacije zajedničke svima ili većini govornika hrvatskog jezika - individualno (okazionalno) značenje - konotacije ovisne o određenom kontekstu ili su svojstvene samo jednom piscu III. SINONIMIJA - sinonimija - semantički odnos dva ili više vrsta leksema (ista vrsta riječi; različit izraz, jednak sadržaj) -vrste sinonima:  bliskoznačnice (zamjenjuju samo u nekim kontekstima - generacija, naraštaj, pokoljenje)  istoznačnice (zamjenjuju u svim kontekstima - tuga, žalost)  standardnojezični (tuga - žalost)  nestandardnojezični (kulja, top, sulja, kolac, kec....) - kontaktni sinonimi - pripadaju različitim hrvatskim govorima - hiperonim - značenjska nadređenica - hiponim - značenjska podređenica (specifična sastojnica) - kohiponim - značenjske supodređenice (čovjek - muškarac, žena)

nizak * međustupanj = normalna rasta c) obratni . HOMONIMIJA . imenice para) .višestruka antonimija (star .laž .pas . borax = bor .tvorbeni homonimi (dopisati .vrsta ribe) d) udaljavanje značenja višeznačnice (kosa .međustupnjevi . Cesarić) . ANTONIMIJA . b) leksički para (3.vrsta četinjača > bor .antonimi po podrijetlu a) istokorijenski .oksimoron (stilska figura .laž b) stupnjeviti .antonimi po naravi značenjske opreke: a) binarni antonimi .djelomična antonimija (dan .homonimija .višnja .pripisati > dopisati .leksemi jednakih izraza a) obični (morfološki) Djed ima pet unuka.četiri načina nastanka leksičkih homonima a) prilagodba posuđenica (lat.koji je rabljen) .pojava znalenjske opreke između dvaju leksema . tebi će naliti žuči.praunuk .kemijski element) b) tvorba riječi . mn.antonimija .noć) .ispisati b) raznokorijenski .IV.padina) V.homonimi .istina .homofoni (istozvučnice) Višnja .upisati .pradjed .vrsta javora > klen .bos -obuven b) individualni ili kontekstualni . (D.dva leksema istog izraza.koji je u kasnijoj životnoj dobi > star .visok . a različita značenja .oruđe > kosa .završiti pisanje) c) glasovne promjene u prošlosti hrvatskoga jezika (klen .oštroumna ludost) .komplementarni odnos . lice jednine glagola parati) para (G.homografi (istopisnice) pas .izjednačenje izraza dvaju leksema različitih značenja .po usvojenosti a) općejezični .homonimski parnjaci .Sudbina što drugima nalijeva vina.istina .

izraz posuđenice koji je prilagođen u višem stupnju ima prednost (prednost: klišej.kuća)  leksičko . primitivan i prvotan.) 6.opća standardnojezična norma: a) pravopisna (ortografska) b) pravogovorna (ortoepska) c) fonološka d) morfološka .stilski obilježena upotreba . gramatika.crkva)  etnografski dijalektizam (bevanda) .. portret. usvojenice. kriterij.jezično čistunstvo ili jezični purizam ..najveća prostorna proširenost .osnovna puristička pravila 1. dijalektizmi...semantički dijalektizam (magarac . egzotizmi.sustav pravila . eponimi.regionalizmi . posuđenicu treba rabiti samo ako je opseg sadržaja širi ili uži.leksemi svojstveni jednom mjesnom govoru (gospar .bogataš)  fonološki dijalektizam (*crikva .vrste:  potpuni leksički dijalektizam (hiža .Dubrovnik) . te internacionalizmi ostaju 2.normativni priručnici: pravopis. posuđenice .krivo) . asimilacijski.) 3. kad je hrvatski leksem ne može zamijeniti. hrvatski leksem ima prednost pred posuđenicom (djelotvoran.leksemi karakteristični za sve govore koji pripadaju istoj skupini govora (utvaj = pašnjak  posavski regionalizam) .gramatička norma f) leksička (normiranje porabe leksema) g) stilistička (stilska funkcionalnost leksema) . rječnici .leksemi karakteristični za cijelo područje jednog narječja ..gramatička norma e) sintatička . ne efikasan) 4.puristička načela i kriteriji: novotvorenice i prevedenice..dijalektizmi . a da to ne bude na štetu preciznosti iskaza (opsegom sadržaja ne podudaraju se leksemi autor i pisad.puristički zahtjevi ne obvezuju u stilski obilježenoj porabi standardnog jezika (ponajprije u jeziku književnog djela) . standardnog jezika . ponovno posuđvanje i prilagođavanje je pogrešno (aktualan -točno.. licencija.) 5. ostaje posuđenica za koju nemamo zamjene ili je zastarjela (antena.lokalizmi . aktuelan .za etnografski dijalektizam hrvatski standardni jezik nema zamjena PURIZAM I JEZIČNA KULTURA .posebna skrb za pravilnost i čistoću hrv.tovar)  tvorbeni dijalektizam (*bogatec .normiranost . tangenta.

Živjeti na kruhu i vodi (oskudno živjeti) > Živjeti kao bubreg u loju (živjeti u izobilju) .hladan kao mramor .hrvatska imena naseljenih mjesta koja se nalaze izvan hrvatskoga jezičnog područja (Atena.frazmeska istoznačnost . Suh kao bakalar.višečlane jezične jedinice.matronimi . frazeologija) * frazemske inačice ili varijante . jezera . mršav * frazemska antonimija .pojava ili stvari . bića ili pojava Hrvatska imena dijele se u dvije osnovne skupine: a) antroponimi (imena ljudi) . značenje i funkcionalnost imena u književnom djelu FRAZEMI . Sama kost i koža > vrlo tanak.. sustavnost i značenje imena . Nijemci.opće imenice ili apelativi ..najčešće se razlikuju jednom sastavnicom. rijeke..prezimena nastala od majčina imena d) etnonimi .pojedinačni pripadnici ili skup pripadnika određene vrste.onomastika (imenoslovlje) .ime stanovnika naseljena mjesta * onomastočka stilistika .) TOPONIMI a) ojkonimi .imena voda (potoci.frazemski antonimi . frazem trn u peti ima inačicu trn u oku.proučava podrijetlo.toponomastika (grana onomastike ) U hrvatskoj antroponimiji razlikujemo: a) osobna imena b) nadimke c) prezimena . Beč..imena naseljenih mjesta (Dubrovnik) b) oronimi .frazemi .pridjevci (župan Desimir. * frazemske istoznačnice (sinonimi) .antroponomastika (grana onomastike) b) toponimi (imena mjesta kojima pribrajamo i imena zemalja. država i rijeka) .posvojni pridjev izveden od imena naseljenih mjesta * etnik .hladan kao led.puristička ograničenja ne vrijede za narječja. Čileanci.Petar je u svom poduzeću bog bogova (vrlo utjecajan čovjek). hladan kao kamen .patronimi .imena gora (Gvozd) c) hidronimi . Rim) * ktetik .imenice kojima se imenuju svi pripadnici određene vrste bića.Tanak kao čačkalica..prezimena nastala od očeva imena .frazeologija: a) jezikoslovna disciplina disciplina koja proučava frazeme b) ukupnostz frazema nekoga jezika (npr. Bilo nam je bog bogova (izvrsno). u govornom aktu reproduciraju se kao cjelina .posebna skupina ojkonima .vlastita imena .imena naroda i etničkih skupina (Baski. žargone i razgovorni jezik IMENA . * frazemske višeznačnice .podrijetlo.Mura) * egzonimi . Juraj Dalmatinac) .

brojevi.učiti) .vremenskom(aktivni i pasivni leksik).leksem koji nastaje tvorbenim procesom .lexis-riječ) jedinica leksičkog sustava koja predočava sve oblike i sva značenja neke riječi LEKSIKOGRAFIJA Bavi se sastavljanjem rječnika ETIMOLOGIJA Proučava podrijetlo i razvoj pojedinih riječi UVOD U LEKSIKOLOGIJU LEKSEM je takav oblik riječi koji predstavlja skup svih svojih značenja i gramatičkih oblika svi leksemi jednog jezika čine njegov LEKSIK LEKSIČKO ZNAČENJE.Osnovni leksem .Korijen leksema . tj.Osnovni leksem i tvorenica stoje u tvorbenoj vezi .čuva zajedničku značenjsku jezgru srodnih leksema SEMANTIKA Proučava značenje riječi LEKSIKOLOGIJA Proučava i opisuje riječi kao leksičke jedinice LEKSEM (grč. pa je i to područje kojim se bavi leksikologija LEKSIKOLOGIJA u širem smislu obuhvaća i ove znanstvene discipline: onomastiku. veznici.znanost o imenima frazeologiju.imaju i leksičko i gramatičko značenje imenice.riječi imaju leksičko značenje koje upućuje na predmet ili pojam izvan jezika (maslima – drvo.u tvorbenom procesu služi kao polazište .riječi imaju gramatičko značenje koje se tiče sredstava unutrašnjeg strukturiranja jezika (maslina.Posredna ili dalja tvorbena veza (učiteljica .proučava načine oblikovanja i sredstva za oblikovanje novih riječi .Tvorenica . gubi ili dobiva nove izraze zato kažemo da teži otvorenosti LEKSIKOLOGIJA u užem smislu proučava i opisuje rječnik nekog jezika leksička semantika tumači prirodu riječi i određuje njezino leksičko značenje( osnovno. jednina) PUNOZNAČNICE.nominativ. područnom i funkcionalnom komunikacijska povezanost dovodi do posuđivanja riječi iz drugih jezika.znanost o tvorbenim načinima leksikografiju.Izravna ili bliža tvorbena veza (praznak . preneseno). pridjevi. antonimi. Stalno se obnavlja. a bavi se i tumačenjem odnosa među različitim riječima (sinonimi. glagoli. homonimi) leksikologija se bavi i raslojenošću nekog jezika.novi leksemi tvore se prema tvorbenim uzorcima od leksema koji već postoje u hrvatskom jeziku . zamjenice.legein=govoriti. prilozi NEPUNOZNAČNICE.ženski rod.znanost o sastavljanju rječnika JEZIČNI ZNAK JEZIK je sustav (jezičnih) znakova čija je osnovna uloga sporazumijevanje (komunikacija) .imaju samo gramatičko značenje prijedlozi. usklici i čestice Leksik je promjenjiv.TVORBA RIJEČI .znak) .znanost o frazemima tvorbu riječi.Tvorbena osnova .plod) GRAMATIČKO ZNAČENJE.dio tvorenice koji joj je zajednički s osnovnim leksemom .

logos. on je izveden od njezinog osnovnog sadržaja na temelju neke zajedničke osobine ili asocijacije NEUTEALNO (DEKONOTATIVNO) ZNAČENJE riječi izravno upućuje na imenovani pojam i jednako je za sve govornike nekoga jezika OBILJEŽENO (KONOTATIVNO) ZNAČENJE riječi zadobiva u određenoj situaciji. prometna signalizacija. sam imenovni predmet pripada izvanjezičnoj zbilji odnos između izraza i sadržaja jezičnog znaka je reverzibilan govornik prelazi sa sadržaja na izraz. Tribuson) . gimnazija. tj na nekim stvarnim odnosima(riba. a povezano je s asocijacijama koje se uz nju vežu METAFORA je stilska figura koja preneseno značenje gradi na temelju neke zajedničke osobine (biti vezan obećanjima. Morseova abeceda.je znanost koja proučava život i ulogu znakova u društvu sustavi znakova za sporazumijevanje dijele se u dvije skupine: Jezični sustavijezik kao sustav znakova za sporazumijevanje (JEZIK je apstraktni sustav znakova i pravila po kojima se ti znakovi kombiniraju. sustav prometnih znakova. a slušatelj obrnuto jezični znak nije isto što i riječ (pravila igre su 2 riječi. Brailleovo pismo… Ferdinand de Saussure je osnivač struktukalizma po toj teoriji jezik je sustav apstraktnih znakova koji služe za sporazumijevanje. list. ono upućuje na predmet u stvarnom svijetu i isto je za sve članove jezične zajednice IZVEDENO ZNAČENJE riječi predstavlja njen prošireni sadržaj. zebra…) METONIMIJA je preneseno značenje utemeljeno na asocijativnom povezivanju stvari u vremenu i prostoru.riječ. to jest njezino prvo značenje. trešnja. dimni signali. a lingvistika je dio opće znanosti koja se bavi ulogom znakova u društvu – dio semiologije JEDNOZNAČNOST I VIŠEZNAČNOST RIJEČI OSNOVNO (GLAVNO) ZNAČENJE riječi predstavlja njezin osnovni sadžaj.PRIRODU (NARAV) jezičnog znaka čini izraz (označitelj) jezičnog znaka i sadržaj (označenk9. patiti od vlastite visine…) OKAMENJENE (LEKSIKALIZIRANE) METAFORE su riječi koje su izgubile svoju metaforičnost i doživljava ih se kao obične riječi (jagodica.govor). a GOVOR je konkretna realizacija jezika) Nejezični sustavinejezični znakovi kao kodovi neverbalna komunikacija (geste. ali 1 jezični znak) crtež: SEMIOLOGIJA (semeion-znak. grimase). boca.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful