hrv.g421

LEKSIKOLOGIJA

I. UVOD - leksem - ukupnost svih oblika i značenja jedne riječi - leksik - općeuporabni termini - tvore svi leksemi hrvatskoga jezika - leksikologija - jezikoslovna disciplina, proučava rječnički sustav (leksik) - područja leksikologije - tvorba riječi, frazeologija, onomastika, nazivoslovlje, leksikografija    lingvistika (jezikoslovlje) semiologija (znak i znakovni sustav) semantika (proučava sadržajnu stranu znakova)

II. JEDNOZNAČNOST I VIŠEZNAČNOST LEKSEMA - jednoznačnice - monosemija (jednoznačnost leksema) - višeznačnice - polisemija (višeznačnost leksema)  leksično - semantičke varijante leksema o metafora (On je lisica.) o metonimija (Čitam Kafku.) - semantičke komponente a) glavno (osnovno) b) sporedno (izvedeno) - denotativno (neutralno) značenje - izravno upućuje na pojam - konotativno (obilježeno) značenje - oznake ili asocijacije - podruštvljeno (socijalizirano) značenje - asocijacije zajedničke svima ili većini govornika hrvatskog jezika - individualno (okazionalno) značenje - konotacije ovisne o određenom kontekstu ili su svojstvene samo jednom piscu III. SINONIMIJA - sinonimija - semantički odnos dva ili više vrsta leksema (ista vrsta riječi; različit izraz, jednak sadržaj) -vrste sinonima:  bliskoznačnice (zamjenjuju samo u nekim kontekstima - generacija, naraštaj, pokoljenje)  istoznačnice (zamjenjuju u svim kontekstima - tuga, žalost)  standardnojezični (tuga - žalost)  nestandardnojezični (kulja, top, sulja, kolac, kec....) - kontaktni sinonimi - pripadaju različitim hrvatskim govorima - hiperonim - značenjska nadređenica - hiponim - značenjska podređenica (specifična sastojnica) - kohiponim - značenjske supodređenice (čovjek - muškarac, žena)

HOMONIMIJA .pradjed . imenice para) .antonimi po podrijetlu a) istokorijenski . Cesarić) .pojava znalenjske opreke između dvaju leksema .izjednačenje izraza dvaju leksema različitih značenja . mn. lice jednine glagola parati) para (G.pas .pripisati > dopisati .leksemi jednakih izraza a) obični (morfološki) Djed ima pet unuka.četiri načina nastanka leksičkih homonima a) prilagodba posuđenica (lat. tebi će naliti žuči.dva leksema istog izraza.laž b) stupnjeviti .ispisati b) raznokorijenski .homonimija .homonimi .antonimija .nizak * međustupanj = normalna rasta c) obratni .praunuk .tvorbeni homonimi (dopisati .vrsta ribe) d) udaljavanje značenja višeznačnice (kosa .vrsta četinjača > bor . (D.upisati .višestruka antonimija (star .međustupnjevi .završiti pisanje) c) glasovne promjene u prošlosti hrvatskoga jezika (klen .homonimski parnjaci .koji je rabljen) .vrsta javora > klen .koji je u kasnijoj životnoj dobi > star .oruđe > kosa .istina .Sudbina što drugima nalijeva vina.bos -obuven b) individualni ili kontekstualni .homografi (istopisnice) pas .oštroumna ludost) .višnja .po usvojenosti a) općejezični .kemijski element) b) tvorba riječi .istina .antonimi po naravi značenjske opreke: a) binarni antonimi . a različita značenja . ANTONIMIJA .djelomična antonimija (dan .komplementarni odnos .laž . borax = bor .homofoni (istozvučnice) Višnja .visok . b) leksički para (3.padina) V.oksimoron (stilska figura .IV.noć) .

puristička načela i kriteriji: novotvorenice i prevedenice. tangenta.. egzotizmi.leksemi karakteristični za sve govore koji pripadaju istoj skupini govora (utvaj = pašnjak  posavski regionalizam) . gramatika.lokalizmi .opća standardnojezična norma: a) pravopisna (ortografska) b) pravogovorna (ortoepska) c) fonološka d) morfološka .) 3.stilski obilježena upotreba .dijalektizmi .leksemi svojstveni jednom mjesnom govoru (gospar .Dubrovnik) . ne efikasan) 4. posuđenice . aktuelan .gramatička norma f) leksička (normiranje porabe leksema) g) stilistička (stilska funkcionalnost leksema) . eponimi...posebna skrb za pravilnost i čistoću hrv. kad je hrvatski leksem ne može zamijeniti. licencija. asimilacijski. ostaje posuđenica za koju nemamo zamjene ili je zastarjela (antena. primitivan i prvotan. hrvatski leksem ima prednost pred posuđenicom (djelotvoran. kriterij. posuđenicu treba rabiti samo ako je opseg sadržaja širi ili uži.normiranost .) 5.) 6. a da to ne bude na štetu preciznosti iskaza (opsegom sadržaja ne podudaraju se leksemi autor i pisad..regionalizmi .crkva)  etnografski dijalektizam (bevanda) .kuća)  leksičko . ponovno posuđvanje i prilagođavanje je pogrešno (aktualan -točno. usvojenice. te internacionalizmi ostaju 2.bogataš)  fonološki dijalektizam (*crikva ..osnovna puristička pravila 1.jezično čistunstvo ili jezični purizam .normativni priručnici: pravopis.najveća prostorna proširenost .sustav pravila .krivo) . izraz posuđenice koji je prilagođen u višem stupnju ima prednost (prednost: klišej.. rječnici . standardnog jezika . dijalektizmi.gramatička norma e) sintatička ..tovar)  tvorbeni dijalektizam (*bogatec .semantički dijalektizam (magarac .vrste:  potpuni leksički dijalektizam (hiža .puristički zahtjevi ne obvezuju u stilski obilježenoj porabi standardnog jezika (ponajprije u jeziku književnog djela) .za etnografski dijalektizam hrvatski standardni jezik nema zamjena PURIZAM I JEZIČNA KULTURA .leksemi karakteristični za cijelo područje jednog narječja . portret.

* frazemske istoznačnice (sinonimi) .. Nijemci.opće imenice ili apelativi .hladan kao led. država i rijeka) .vlastita imena ..hrvatska imena naseljenih mjesta koja se nalaze izvan hrvatskoga jezičnog područja (Atena.Tanak kao čačkalica.frazemi .imena gora (Gvozd) c) hidronimi .pojava ili stvari .onomastika (imenoslovlje) .matronimi .najčešće se razlikuju jednom sastavnicom. frazem trn u peti ima inačicu trn u oku.imena naseljenih mjesta (Dubrovnik) b) oronimi .pridjevci (župan Desimir.patronimi . mršav * frazemska antonimija . rijeke.hladan kao mramor . sustavnost i značenje imena .) TOPONIMI a) ojkonimi . značenje i funkcionalnost imena u književnom djelu FRAZEMI .frazmeska istoznačnost .frazemski antonimi .Živjeti na kruhu i vodi (oskudno živjeti) > Živjeti kao bubreg u loju (živjeti u izobilju) .frazeologija: a) jezikoslovna disciplina disciplina koja proučava frazeme b) ukupnostz frazema nekoga jezika (npr.posvojni pridjev izveden od imena naseljenih mjesta * etnik . * frazemske višeznačnice . frazeologija) * frazemske inačice ili varijante .imena voda (potoci... Rim) * ktetik .antroponomastika (grana onomastike) b) toponimi (imena mjesta kojima pribrajamo i imena zemalja.Petar je u svom poduzeću bog bogova (vrlo utjecajan čovjek).toponomastika (grana onomastike ) U hrvatskoj antroponimiji razlikujemo: a) osobna imena b) nadimke c) prezimena .višečlane jezične jedinice. Čileanci.prezimena nastala od majčina imena d) etnonimi . u govornom aktu reproduciraju se kao cjelina .prezimena nastala od očeva imena . žargone i razgovorni jezik IMENA . Juraj Dalmatinac) . Beč.pojedinačni pripadnici ili skup pripadnika određene vrste.proučava podrijetlo. jezera .posebna skupina ojkonima . Suh kao bakalar.Mura) * egzonimi .puristička ograničenja ne vrijede za narječja. hladan kao kamen .imenice kojima se imenuju svi pripadnici određene vrste bića.. Bilo nam je bog bogova (izvrsno).podrijetlo.ime stanovnika naseljena mjesta * onomastočka stilistika .imena naroda i etničkih skupina (Baski. Sama kost i koža > vrlo tanak. bića ili pojava Hrvatska imena dijele se u dvije osnovne skupine: a) antroponimi (imena ljudi) .

ženski rod.Posredna ili dalja tvorbena veza (učiteljica . prilozi NEPUNOZNAČNICE.Osnovni leksem i tvorenica stoje u tvorbenoj vezi .novi leksemi tvore se prema tvorbenim uzorcima od leksema koji već postoje u hrvatskom jeziku . antonimi. brojevi. glagoli.vremenskom(aktivni i pasivni leksik). tj.Tvorenica . pa je i to područje kojim se bavi leksikologija LEKSIKOLOGIJA u širem smislu obuhvaća i ove znanstvene discipline: onomastiku. preneseno).znak) .lexis-riječ) jedinica leksičkog sustava koja predočava sve oblike i sva značenja neke riječi LEKSIKOGRAFIJA Bavi se sastavljanjem rječnika ETIMOLOGIJA Proučava podrijetlo i razvoj pojedinih riječi UVOD U LEKSIKOLOGIJU LEKSEM je takav oblik riječi koji predstavlja skup svih svojih značenja i gramatičkih oblika svi leksemi jednog jezika čine njegov LEKSIK LEKSIČKO ZNAČENJE. veznici.znanost o frazemima tvorbu riječi.znanost o sastavljanju rječnika JEZIČNI ZNAK JEZIK je sustav (jezičnih) znakova čija je osnovna uloga sporazumijevanje (komunikacija) .riječi imaju leksičko značenje koje upućuje na predmet ili pojam izvan jezika (maslima – drvo.Korijen leksema .učiti) .znanost o imenima frazeologiju.znanost o tvorbenim načinima leksikografiju.proučava načine oblikovanja i sredstva za oblikovanje novih riječi .imaju i leksičko i gramatičko značenje imenice. područnom i funkcionalnom komunikacijska povezanost dovodi do posuđivanja riječi iz drugih jezika.TVORBA RIJEČI . usklici i čestice Leksik je promjenjiv.čuva zajedničku značenjsku jezgru srodnih leksema SEMANTIKA Proučava značenje riječi LEKSIKOLOGIJA Proučava i opisuje riječi kao leksičke jedinice LEKSEM (grč.legein=govoriti.leksem koji nastaje tvorbenim procesom . jednina) PUNOZNAČNICE.Osnovni leksem . Stalno se obnavlja. homonimi) leksikologija se bavi i raslojenošću nekog jezika.Tvorbena osnova .imaju samo gramatičko značenje prijedlozi.Izravna ili bliža tvorbena veza (praznak .riječi imaju gramatičko značenje koje se tiče sredstava unutrašnjeg strukturiranja jezika (maslina. gubi ili dobiva nove izraze zato kažemo da teži otvorenosti LEKSIKOLOGIJA u užem smislu proučava i opisuje rječnik nekog jezika leksička semantika tumači prirodu riječi i određuje njezino leksičko značenje( osnovno.u tvorbenom procesu služi kao polazište .nominativ. a bavi se i tumačenjem odnosa među različitim riječima (sinonimi. zamjenice.plod) GRAMATIČKO ZNAČENJE. pridjevi.dio tvorenice koji joj je zajednički s osnovnim leksemom .

on je izveden od njezinog osnovnog sadržaja na temelju neke zajedničke osobine ili asocijacije NEUTEALNO (DEKONOTATIVNO) ZNAČENJE riječi izravno upućuje na imenovani pojam i jednako je za sve govornike nekoga jezika OBILJEŽENO (KONOTATIVNO) ZNAČENJE riječi zadobiva u određenoj situaciji. sustav prometnih znakova. ali 1 jezični znak) crtež: SEMIOLOGIJA (semeion-znak.PRIRODU (NARAV) jezičnog znaka čini izraz (označitelj) jezičnog znaka i sadržaj (označenk9. tj na nekim stvarnim odnosima(riba. grimase). a GOVOR je konkretna realizacija jezika) Nejezični sustavinejezični znakovi kao kodovi neverbalna komunikacija (geste. Brailleovo pismo… Ferdinand de Saussure je osnivač struktukalizma po toj teoriji jezik je sustav apstraktnih znakova koji služe za sporazumijevanje. Tribuson) . dimni signali. to jest njezino prvo značenje.govor). boca. gimnazija. logos. a lingvistika je dio opće znanosti koja se bavi ulogom znakova u društvu – dio semiologije JEDNOZNAČNOST I VIŠEZNAČNOST RIJEČI OSNOVNO (GLAVNO) ZNAČENJE riječi predstavlja njezin osnovni sadžaj. zebra…) METONIMIJA je preneseno značenje utemeljeno na asocijativnom povezivanju stvari u vremenu i prostoru. prometna signalizacija. Morseova abeceda. list. sam imenovni predmet pripada izvanjezičnoj zbilji odnos između izraza i sadržaja jezičnog znaka je reverzibilan govornik prelazi sa sadržaja na izraz. a slušatelj obrnuto jezični znak nije isto što i riječ (pravila igre su 2 riječi.riječ. ono upućuje na predmet u stvarnom svijetu i isto je za sve članove jezične zajednice IZVEDENO ZNAČENJE riječi predstavlja njen prošireni sadržaj.je znanost koja proučava život i ulogu znakova u društvu sustavi znakova za sporazumijevanje dijele se u dvije skupine: Jezični sustavijezik kao sustav znakova za sporazumijevanje (JEZIK je apstraktni sustav znakova i pravila po kojima se ti znakovi kombiniraju. a povezano je s asocijacijama koje se uz nju vežu METAFORA je stilska figura koja preneseno značenje gradi na temelju neke zajedničke osobine (biti vezan obećanjima. patiti od vlastite visine…) OKAMENJENE (LEKSIKALIZIRANE) METAFORE su riječi koje su izgubile svoju metaforičnost i doživljava ih se kao obične riječi (jagodica. trešnja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful