LEKSIKOLOGIJA

I. UVOD - leksem - ukupnost svih oblika i značenja jedne riječi - leksik - općeuporabni termini - tvore svi leksemi hrvatskoga jezika - leksikologija - jezikoslovna disciplina, proučava rječnički sustav (leksik) - područja leksikologije - tvorba riječi, frazeologija, onomastika, nazivoslovlje, leksikografija    lingvistika (jezikoslovlje) semiologija (znak i znakovni sustav) semantika (proučava sadržajnu stranu znakova)

II. JEDNOZNAČNOST I VIŠEZNAČNOST LEKSEMA - jednoznačnice - monosemija (jednoznačnost leksema) - višeznačnice - polisemija (višeznačnost leksema)  leksično - semantičke varijante leksema o metafora (On je lisica.) o metonimija (Čitam Kafku.) - semantičke komponente a) glavno (osnovno) b) sporedno (izvedeno) - denotativno (neutralno) značenje - izravno upućuje na pojam - konotativno (obilježeno) značenje - oznake ili asocijacije - podruštvljeno (socijalizirano) značenje - asocijacije zajedničke svima ili većini govornika hrvatskog jezika - individualno (okazionalno) značenje - konotacije ovisne o određenom kontekstu ili su svojstvene samo jednom piscu III. SINONIMIJA - sinonimija - semantički odnos dva ili više vrsta leksema (ista vrsta riječi; različit izraz, jednak sadržaj) -vrste sinonima:  bliskoznačnice (zamjenjuju samo u nekim kontekstima - generacija, naraštaj, pokoljenje)  istoznačnice (zamjenjuju u svim kontekstima - tuga, žalost)  standardnojezični (tuga - žalost)  nestandardnojezični (kulja, top, sulja, kolac, kec....) - kontaktni sinonimi - pripadaju različitim hrvatskim govorima - hiperonim - značenjska nadređenica - hiponim - značenjska podređenica (specifična sastojnica) - kohiponim - značenjske supodređenice (čovjek - muškarac, žena)

završiti pisanje) c) glasovne promjene u prošlosti hrvatskoga jezika (klen . imenice para) .vrsta ribe) d) udaljavanje značenja višeznačnice (kosa .antonimi po podrijetlu a) istokorijenski . mn.bos -obuven b) individualni ili kontekstualni .praunuk .vrsta četinjača > bor .homonimski parnjaci . b) leksički para (3.kemijski element) b) tvorba riječi .istina .komplementarni odnos .koji je rabljen) .ispisati b) raznokorijenski .homografi (istopisnice) pas .koji je u kasnijoj životnoj dobi > star .izjednačenje izraza dvaju leksema različitih značenja . borax = bor .laž .laž b) stupnjeviti .antonimija .oksimoron (stilska figura .pradjed .IV.dva leksema istog izraza. a različita značenja . HOMONIMIJA . tebi će naliti žuči.noć) .leksemi jednakih izraza a) obični (morfološki) Djed ima pet unuka. (D.homonimija .antonimi po naravi značenjske opreke: a) binarni antonimi .nizak * međustupanj = normalna rasta c) obratni .međustupnjevi .homonimi .vrsta javora > klen .višestruka antonimija (star . Cesarić) .pojava znalenjske opreke između dvaju leksema .po usvojenosti a) općejezični .djelomična antonimija (dan .upisati .homofoni (istozvučnice) Višnja .pas .istina . lice jednine glagola parati) para (G.četiri načina nastanka leksičkih homonima a) prilagodba posuđenica (lat.padina) V.oruđe > kosa .visok .višnja .tvorbeni homonimi (dopisati .Sudbina što drugima nalijeva vina.oštroumna ludost) .pripisati > dopisati . ANTONIMIJA .

puristička načela i kriteriji: novotvorenice i prevedenice.posebna skrb za pravilnost i čistoću hrv. a da to ne bude na štetu preciznosti iskaza (opsegom sadržaja ne podudaraju se leksemi autor i pisad.leksemi karakteristični za cijelo područje jednog narječja .normativni priručnici: pravopis.. ne efikasan) 4. posuđenicu treba rabiti samo ako je opseg sadržaja širi ili uži.semantički dijalektizam (magarac . primitivan i prvotan. rječnici .Dubrovnik) .krivo) . posuđenice .. portret.osnovna puristička pravila 1.gramatička norma e) sintatička .jezično čistunstvo ili jezični purizam . eponimi. usvojenice. licencija.crkva)  etnografski dijalektizam (bevanda) . egzotizmi.normiranost .) 3. tangenta.) 6..leksemi svojstveni jednom mjesnom govoru (gospar .opća standardnojezična norma: a) pravopisna (ortografska) b) pravogovorna (ortoepska) c) fonološka d) morfološka .leksemi karakteristični za sve govore koji pripadaju istoj skupini govora (utvaj = pašnjak  posavski regionalizam) . ostaje posuđenica za koju nemamo zamjene ili je zastarjela (antena. kriterij.za etnografski dijalektizam hrvatski standardni jezik nema zamjena PURIZAM I JEZIČNA KULTURA .puristički zahtjevi ne obvezuju u stilski obilježenoj porabi standardnog jezika (ponajprije u jeziku književnog djela) .) 5. standardnog jezika . aktuelan .bogataš)  fonološki dijalektizam (*crikva . asimilacijski.vrste:  potpuni leksički dijalektizam (hiža . kad je hrvatski leksem ne može zamijeniti.regionalizmi . izraz posuđenice koji je prilagođen u višem stupnju ima prednost (prednost: klišej..lokalizmi .sustav pravila . gramatika.kuća)  leksičko . ponovno posuđvanje i prilagođavanje je pogrešno (aktualan -točno...gramatička norma f) leksička (normiranje porabe leksema) g) stilistička (stilska funkcionalnost leksema) .. hrvatski leksem ima prednost pred posuđenicom (djelotvoran.stilski obilježena upotreba .tovar)  tvorbeni dijalektizam (*bogatec .dijalektizmi .najveća prostorna proširenost . te internacionalizmi ostaju 2. dijalektizmi.

u govornom aktu reproduciraju se kao cjelina .imena gora (Gvozd) c) hidronimi .Živjeti na kruhu i vodi (oskudno živjeti) > Živjeti kao bubreg u loju (živjeti u izobilju) .pojava ili stvari . frazem trn u peti ima inačicu trn u oku.prezimena nastala od majčina imena d) etnonimi .višečlane jezične jedinice.podrijetlo.pojedinačni pripadnici ili skup pripadnika određene vrste.imena voda (potoci.imenice kojima se imenuju svi pripadnici određene vrste bića.hrvatska imena naseljenih mjesta koja se nalaze izvan hrvatskoga jezičnog područja (Atena. hladan kao kamen .opće imenice ili apelativi .proučava podrijetlo.Tanak kao čačkalica..pridjevci (župan Desimir.Mura) * egzonimi . * frazemske višeznačnice .. sustavnost i značenje imena .. * frazemske istoznačnice (sinonimi) .patronimi .ime stanovnika naseljena mjesta * onomastočka stilistika .hladan kao mramor . frazeologija) * frazemske inačice ili varijante .imena naroda i etničkih skupina (Baski. mršav * frazemska antonimija . rijeke.posvojni pridjev izveden od imena naseljenih mjesta * etnik .hladan kao led. država i rijeka) . Bilo nam je bog bogova (izvrsno).. Juraj Dalmatinac) .toponomastika (grana onomastike ) U hrvatskoj antroponimiji razlikujemo: a) osobna imena b) nadimke c) prezimena .vlastita imena .puristička ograničenja ne vrijede za narječja.frazemski antonimi .prezimena nastala od očeva imena .frazemi . Suh kao bakalar.) TOPONIMI a) ojkonimi .Petar je u svom poduzeću bog bogova (vrlo utjecajan čovjek).imena naseljenih mjesta (Dubrovnik) b) oronimi .frazmeska istoznačnost . Sama kost i koža > vrlo tanak.antroponomastika (grana onomastike) b) toponimi (imena mjesta kojima pribrajamo i imena zemalja. bića ili pojava Hrvatska imena dijele se u dvije osnovne skupine: a) antroponimi (imena ljudi) . Nijemci. Rim) * ktetik .posebna skupina ojkonima .najčešće se razlikuju jednom sastavnicom.onomastika (imenoslovlje) . Čileanci. značenje i funkcionalnost imena u književnom djelu FRAZEMI . Beč..matronimi . žargone i razgovorni jezik IMENA .frazeologija: a) jezikoslovna disciplina disciplina koja proučava frazeme b) ukupnostz frazema nekoga jezika (npr. jezera .

Stalno se obnavlja.imaju i leksičko i gramatičko značenje imenice. jednina) PUNOZNAČNICE. veznici.riječi imaju gramatičko značenje koje se tiče sredstava unutrašnjeg strukturiranja jezika (maslina.Tvorenica .ženski rod.nominativ. zamjenice.legein=govoriti.vremenskom(aktivni i pasivni leksik).dio tvorenice koji joj je zajednički s osnovnim leksemom .znanost o tvorbenim načinima leksikografiju.Osnovni leksem .leksem koji nastaje tvorbenim procesom .Korijen leksema .u tvorbenom procesu služi kao polazište .znanost o frazemima tvorbu riječi.Tvorbena osnova . usklici i čestice Leksik je promjenjiv. antonimi.proučava načine oblikovanja i sredstva za oblikovanje novih riječi .novi leksemi tvore se prema tvorbenim uzorcima od leksema koji već postoje u hrvatskom jeziku . pa je i to područje kojim se bavi leksikologija LEKSIKOLOGIJA u širem smislu obuhvaća i ove znanstvene discipline: onomastiku. preneseno).Posredna ili dalja tvorbena veza (učiteljica .Izravna ili bliža tvorbena veza (praznak . područnom i funkcionalnom komunikacijska povezanost dovodi do posuđivanja riječi iz drugih jezika.riječi imaju leksičko značenje koje upućuje na predmet ili pojam izvan jezika (maslima – drvo. pridjevi.učiti) .Osnovni leksem i tvorenica stoje u tvorbenoj vezi . tj. prilozi NEPUNOZNAČNICE.znanost o sastavljanju rječnika JEZIČNI ZNAK JEZIK je sustav (jezičnih) znakova čija je osnovna uloga sporazumijevanje (komunikacija) . glagoli.čuva zajedničku značenjsku jezgru srodnih leksema SEMANTIKA Proučava značenje riječi LEKSIKOLOGIJA Proučava i opisuje riječi kao leksičke jedinice LEKSEM (grč.lexis-riječ) jedinica leksičkog sustava koja predočava sve oblike i sva značenja neke riječi LEKSIKOGRAFIJA Bavi se sastavljanjem rječnika ETIMOLOGIJA Proučava podrijetlo i razvoj pojedinih riječi UVOD U LEKSIKOLOGIJU LEKSEM je takav oblik riječi koji predstavlja skup svih svojih značenja i gramatičkih oblika svi leksemi jednog jezika čine njegov LEKSIK LEKSIČKO ZNAČENJE. gubi ili dobiva nove izraze zato kažemo da teži otvorenosti LEKSIKOLOGIJA u užem smislu proučava i opisuje rječnik nekog jezika leksička semantika tumači prirodu riječi i određuje njezino leksičko značenje( osnovno.znak) . homonimi) leksikologija se bavi i raslojenošću nekog jezika. a bavi se i tumačenjem odnosa među različitim riječima (sinonimi. brojevi.znanost o imenima frazeologiju.imaju samo gramatičko značenje prijedlozi.plod) GRAMATIČKO ZNAČENJE.TVORBA RIJEČI .

ali 1 jezični znak) crtež: SEMIOLOGIJA (semeion-znak. dimni signali. ono upućuje na predmet u stvarnom svijetu i isto je za sve članove jezične zajednice IZVEDENO ZNAČENJE riječi predstavlja njen prošireni sadržaj. gimnazija. sam imenovni predmet pripada izvanjezičnoj zbilji odnos između izraza i sadržaja jezičnog znaka je reverzibilan govornik prelazi sa sadržaja na izraz. boca. patiti od vlastite visine…) OKAMENJENE (LEKSIKALIZIRANE) METAFORE su riječi koje su izgubile svoju metaforičnost i doživljava ih se kao obične riječi (jagodica. grimase). a lingvistika je dio opće znanosti koja se bavi ulogom znakova u društvu – dio semiologije JEDNOZNAČNOST I VIŠEZNAČNOST RIJEČI OSNOVNO (GLAVNO) ZNAČENJE riječi predstavlja njezin osnovni sadžaj.govor). Morseova abeceda.PRIRODU (NARAV) jezičnog znaka čini izraz (označitelj) jezičnog znaka i sadržaj (označenk9. a slušatelj obrnuto jezični znak nije isto što i riječ (pravila igre su 2 riječi. a povezano je s asocijacijama koje se uz nju vežu METAFORA je stilska figura koja preneseno značenje gradi na temelju neke zajedničke osobine (biti vezan obećanjima. logos.riječ. on je izveden od njezinog osnovnog sadržaja na temelju neke zajedničke osobine ili asocijacije NEUTEALNO (DEKONOTATIVNO) ZNAČENJE riječi izravno upućuje na imenovani pojam i jednako je za sve govornike nekoga jezika OBILJEŽENO (KONOTATIVNO) ZNAČENJE riječi zadobiva u određenoj situaciji. Tribuson) . trešnja. tj na nekim stvarnim odnosima(riba. Brailleovo pismo… Ferdinand de Saussure je osnivač struktukalizma po toj teoriji jezik je sustav apstraktnih znakova koji služe za sporazumijevanje. prometna signalizacija. to jest njezino prvo značenje. a GOVOR je konkretna realizacija jezika) Nejezični sustavinejezični znakovi kao kodovi neverbalna komunikacija (geste. list.je znanost koja proučava život i ulogu znakova u društvu sustavi znakova za sporazumijevanje dijele se u dvije skupine: Jezični sustavijezik kao sustav znakova za sporazumijevanje (JEZIK je apstraktni sustav znakova i pravila po kojima se ti znakovi kombiniraju. zebra…) METONIMIJA je preneseno značenje utemeljeno na asocijativnom povezivanju stvari u vremenu i prostoru. sustav prometnih znakova.