P. 1
hrv.g421

hrv.g421

|Views: 603|Likes:

More info:

Published by: Zvone ZolesamozaOlujić Jurkovic on Apr 07, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/25/2013

pdf

text

original

LEKSIKOLOGIJA

I. UVOD - leksem - ukupnost svih oblika i značenja jedne riječi - leksik - općeuporabni termini - tvore svi leksemi hrvatskoga jezika - leksikologija - jezikoslovna disciplina, proučava rječnički sustav (leksik) - područja leksikologije - tvorba riječi, frazeologija, onomastika, nazivoslovlje, leksikografija    lingvistika (jezikoslovlje) semiologija (znak i znakovni sustav) semantika (proučava sadržajnu stranu znakova)

II. JEDNOZNAČNOST I VIŠEZNAČNOST LEKSEMA - jednoznačnice - monosemija (jednoznačnost leksema) - višeznačnice - polisemija (višeznačnost leksema)  leksično - semantičke varijante leksema o metafora (On je lisica.) o metonimija (Čitam Kafku.) - semantičke komponente a) glavno (osnovno) b) sporedno (izvedeno) - denotativno (neutralno) značenje - izravno upućuje na pojam - konotativno (obilježeno) značenje - oznake ili asocijacije - podruštvljeno (socijalizirano) značenje - asocijacije zajedničke svima ili većini govornika hrvatskog jezika - individualno (okazionalno) značenje - konotacije ovisne o određenom kontekstu ili su svojstvene samo jednom piscu III. SINONIMIJA - sinonimija - semantički odnos dva ili više vrsta leksema (ista vrsta riječi; različit izraz, jednak sadržaj) -vrste sinonima:  bliskoznačnice (zamjenjuju samo u nekim kontekstima - generacija, naraštaj, pokoljenje)  istoznačnice (zamjenjuju u svim kontekstima - tuga, žalost)  standardnojezični (tuga - žalost)  nestandardnojezični (kulja, top, sulja, kolac, kec....) - kontaktni sinonimi - pripadaju različitim hrvatskim govorima - hiperonim - značenjska nadređenica - hiponim - značenjska podređenica (specifična sastojnica) - kohiponim - značenjske supodređenice (čovjek - muškarac, žena)

istina .nizak * međustupanj = normalna rasta c) obratni . borax = bor .Sudbina što drugima nalijeva vina. lice jednine glagola parati) para (G.oksimoron (stilska figura .istina .oruđe > kosa .antonimi po naravi značenjske opreke: a) binarni antonimi .višestruka antonimija (star .četiri načina nastanka leksičkih homonima a) prilagodba posuđenica (lat.visok . mn. (D.oštroumna ludost) .dva leksema istog izraza.bos -obuven b) individualni ili kontekstualni . imenice para) .antonimi po podrijetlu a) istokorijenski . b) leksički para (3. HOMONIMIJA .djelomična antonimija (dan .komplementarni odnos .leksemi jednakih izraza a) obični (morfološki) Djed ima pet unuka.laž .antonimija .praunuk .noć) .ispisati b) raznokorijenski .IV. a različita značenja .završiti pisanje) c) glasovne promjene u prošlosti hrvatskoga jezika (klen .pas .vrsta javora > klen .vrsta ribe) d) udaljavanje značenja višeznačnice (kosa .pojava znalenjske opreke između dvaju leksema .vrsta četinjača > bor .izjednačenje izraza dvaju leksema različitih značenja . ANTONIMIJA .homografi (istopisnice) pas . tebi će naliti žuči.upisati .homonimija .pradjed . Cesarić) .po usvojenosti a) općejezični .koji je u kasnijoj životnoj dobi > star .padina) V.homonimi .homofoni (istozvučnice) Višnja .homonimski parnjaci .međustupnjevi .pripisati > dopisati .laž b) stupnjeviti .koji je rabljen) .kemijski element) b) tvorba riječi .tvorbeni homonimi (dopisati .višnja .

osnovna puristička pravila 1. ponovno posuđvanje i prilagođavanje je pogrešno (aktualan -točno. kad je hrvatski leksem ne može zamijeniti.za etnografski dijalektizam hrvatski standardni jezik nema zamjena PURIZAM I JEZIČNA KULTURA .leksemi karakteristični za cijelo područje jednog narječja . eponimi.puristički zahtjevi ne obvezuju u stilski obilježenoj porabi standardnog jezika (ponajprije u jeziku književnog djela) .normativni priručnici: pravopis. licencija.stilski obilježena upotreba . te internacionalizmi ostaju 2.dijalektizmi . portret.. izraz posuđenice koji je prilagođen u višem stupnju ima prednost (prednost: klišej. posuđenice .vrste:  potpuni leksički dijalektizam (hiža . egzotizmi..) 5.leksemi karakteristični za sve govore koji pripadaju istoj skupini govora (utvaj = pašnjak  posavski regionalizam) .jezično čistunstvo ili jezični purizam ..normiranost . kriterij.. ne efikasan) 4.) 3.posebna skrb za pravilnost i čistoću hrv. usvojenice. primitivan i prvotan.gramatička norma e) sintatička .sustav pravila .Dubrovnik) . tangenta. hrvatski leksem ima prednost pred posuđenicom (djelotvoran.leksemi svojstveni jednom mjesnom govoru (gospar .bogataš)  fonološki dijalektizam (*crikva .gramatička norma f) leksička (normiranje porabe leksema) g) stilistička (stilska funkcionalnost leksema) .lokalizmi . a da to ne bude na štetu preciznosti iskaza (opsegom sadržaja ne podudaraju se leksemi autor i pisad.najveća prostorna proširenost . rječnici . asimilacijski. ostaje posuđenica za koju nemamo zamjene ili je zastarjela (antena.) 6.semantički dijalektizam (magarac . aktuelan . standardnog jezika ..puristička načela i kriteriji: novotvorenice i prevedenice. posuđenicu treba rabiti samo ako je opseg sadržaja širi ili uži.crkva)  etnografski dijalektizam (bevanda) .krivo) .tovar)  tvorbeni dijalektizam (*bogatec ...kuća)  leksičko . gramatika.regionalizmi . dijalektizmi.opća standardnojezična norma: a) pravopisna (ortografska) b) pravogovorna (ortoepska) c) fonološka d) morfološka .

imena naroda i etničkih skupina (Baski.ime stanovnika naseljena mjesta * onomastočka stilistika . Suh kao bakalar.matronimi . jezera . Rim) * ktetik .puristička ograničenja ne vrijede za narječja. * frazemske istoznačnice (sinonimi) . Sama kost i koža > vrlo tanak. značenje i funkcionalnost imena u književnom djelu FRAZEMI .imena naseljenih mjesta (Dubrovnik) b) oronimi .hrvatska imena naseljenih mjesta koja se nalaze izvan hrvatskoga jezičnog područja (Atena. * frazemske višeznačnice .toponomastika (grana onomastike ) U hrvatskoj antroponimiji razlikujemo: a) osobna imena b) nadimke c) prezimena .imena gora (Gvozd) c) hidronimi ..onomastika (imenoslovlje) .frazmeska istoznačnost .proučava podrijetlo.najčešće se razlikuju jednom sastavnicom.patronimi .) TOPONIMI a) ojkonimi .posebna skupina ojkonima . frazeologija) * frazemske inačice ili varijante . u govornom aktu reproduciraju se kao cjelina .Mura) * egzonimi .. Nijemci..pojava ili stvari .posvojni pridjev izveden od imena naseljenih mjesta * etnik .pojedinačni pripadnici ili skup pripadnika određene vrste.opće imenice ili apelativi .podrijetlo. frazem trn u peti ima inačicu trn u oku. žargone i razgovorni jezik IMENA .imena voda (potoci.vlastita imena . hladan kao kamen .prezimena nastala od majčina imena d) etnonimi . Beč.hladan kao led.prezimena nastala od očeva imena . država i rijeka) .imenice kojima se imenuju svi pripadnici određene vrste bića.Živjeti na kruhu i vodi (oskudno živjeti) > Živjeti kao bubreg u loju (živjeti u izobilju) .višečlane jezične jedinice. bića ili pojava Hrvatska imena dijele se u dvije osnovne skupine: a) antroponimi (imena ljudi) . Čileanci. rijeke.frazeologija: a) jezikoslovna disciplina disciplina koja proučava frazeme b) ukupnostz frazema nekoga jezika (npr.Tanak kao čačkalica.hladan kao mramor .Petar je u svom poduzeću bog bogova (vrlo utjecajan čovjek).frazemski antonimi . Bilo nam je bog bogova (izvrsno)..antroponomastika (grana onomastike) b) toponimi (imena mjesta kojima pribrajamo i imena zemalja. mršav * frazemska antonimija .pridjevci (župan Desimir.. sustavnost i značenje imena . Juraj Dalmatinac) .frazemi .

homonimi) leksikologija se bavi i raslojenošću nekog jezika.u tvorbenom procesu služi kao polazište .znanost o sastavljanju rječnika JEZIČNI ZNAK JEZIK je sustav (jezičnih) znakova čija je osnovna uloga sporazumijevanje (komunikacija) .Posredna ili dalja tvorbena veza (učiteljica . prilozi NEPUNOZNAČNICE.Korijen leksema .leksem koji nastaje tvorbenim procesom . područnom i funkcionalnom komunikacijska povezanost dovodi do posuđivanja riječi iz drugih jezika.plod) GRAMATIČKO ZNAČENJE.čuva zajedničku značenjsku jezgru srodnih leksema SEMANTIKA Proučava značenje riječi LEKSIKOLOGIJA Proučava i opisuje riječi kao leksičke jedinice LEKSEM (grč.znanost o frazemima tvorbu riječi.proučava načine oblikovanja i sredstva za oblikovanje novih riječi . Stalno se obnavlja.znanost o tvorbenim načinima leksikografiju. zamjenice. preneseno).Tvorenica . pa je i to područje kojim se bavi leksikologija LEKSIKOLOGIJA u širem smislu obuhvaća i ove znanstvene discipline: onomastiku.vremenskom(aktivni i pasivni leksik).novi leksemi tvore se prema tvorbenim uzorcima od leksema koji već postoje u hrvatskom jeziku .znanost o imenima frazeologiju. antonimi.legein=govoriti. pridjevi. jednina) PUNOZNAČNICE.TVORBA RIJEČI .ženski rod. tj.nominativ.imaju i leksičko i gramatičko značenje imenice. veznici. gubi ili dobiva nove izraze zato kažemo da teži otvorenosti LEKSIKOLOGIJA u užem smislu proučava i opisuje rječnik nekog jezika leksička semantika tumači prirodu riječi i određuje njezino leksičko značenje( osnovno. glagoli.lexis-riječ) jedinica leksičkog sustava koja predočava sve oblike i sva značenja neke riječi LEKSIKOGRAFIJA Bavi se sastavljanjem rječnika ETIMOLOGIJA Proučava podrijetlo i razvoj pojedinih riječi UVOD U LEKSIKOLOGIJU LEKSEM je takav oblik riječi koji predstavlja skup svih svojih značenja i gramatičkih oblika svi leksemi jednog jezika čine njegov LEKSIK LEKSIČKO ZNAČENJE.znak) .Tvorbena osnova .riječi imaju gramatičko značenje koje se tiče sredstava unutrašnjeg strukturiranja jezika (maslina.imaju samo gramatičko značenje prijedlozi.Osnovni leksem i tvorenica stoje u tvorbenoj vezi .riječi imaju leksičko značenje koje upućuje na predmet ili pojam izvan jezika (maslima – drvo. a bavi se i tumačenjem odnosa među različitim riječima (sinonimi.dio tvorenice koji joj je zajednički s osnovnim leksemom . usklici i čestice Leksik je promjenjiv.Izravna ili bliža tvorbena veza (praznak .učiti) .Osnovni leksem . brojevi.

govor). a GOVOR je konkretna realizacija jezika) Nejezični sustavinejezični znakovi kao kodovi neverbalna komunikacija (geste.je znanost koja proučava život i ulogu znakova u društvu sustavi znakova za sporazumijevanje dijele se u dvije skupine: Jezični sustavijezik kao sustav znakova za sporazumijevanje (JEZIK je apstraktni sustav znakova i pravila po kojima se ti znakovi kombiniraju. to jest njezino prvo značenje.riječ. gimnazija. Tribuson) . patiti od vlastite visine…) OKAMENJENE (LEKSIKALIZIRANE) METAFORE su riječi koje su izgubile svoju metaforičnost i doživljava ih se kao obične riječi (jagodica. grimase). list. Morseova abeceda. ono upućuje na predmet u stvarnom svijetu i isto je za sve članove jezične zajednice IZVEDENO ZNAČENJE riječi predstavlja njen prošireni sadržaj. on je izveden od njezinog osnovnog sadržaja na temelju neke zajedničke osobine ili asocijacije NEUTEALNO (DEKONOTATIVNO) ZNAČENJE riječi izravno upućuje na imenovani pojam i jednako je za sve govornike nekoga jezika OBILJEŽENO (KONOTATIVNO) ZNAČENJE riječi zadobiva u određenoj situaciji. Brailleovo pismo… Ferdinand de Saussure je osnivač struktukalizma po toj teoriji jezik je sustav apstraktnih znakova koji služe za sporazumijevanje.PRIRODU (NARAV) jezičnog znaka čini izraz (označitelj) jezičnog znaka i sadržaj (označenk9. a povezano je s asocijacijama koje se uz nju vežu METAFORA je stilska figura koja preneseno značenje gradi na temelju neke zajedničke osobine (biti vezan obećanjima. tj na nekim stvarnim odnosima(riba. trešnja. sam imenovni predmet pripada izvanjezičnoj zbilji odnos između izraza i sadržaja jezičnog znaka je reverzibilan govornik prelazi sa sadržaja na izraz. ali 1 jezični znak) crtež: SEMIOLOGIJA (semeion-znak. a lingvistika je dio opće znanosti koja se bavi ulogom znakova u društvu – dio semiologije JEDNOZNAČNOST I VIŠEZNAČNOST RIJEČI OSNOVNO (GLAVNO) ZNAČENJE riječi predstavlja njezin osnovni sadžaj. dimni signali. sustav prometnih znakova. a slušatelj obrnuto jezični znak nije isto što i riječ (pravila igre su 2 riječi. boca. prometna signalizacija. logos. zebra…) METONIMIJA je preneseno značenje utemeljeno na asocijativnom povezivanju stvari u vremenu i prostoru.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->