LEKSIKOLOGIJA

I. UVOD - leksem - ukupnost svih oblika i značenja jedne riječi - leksik - općeuporabni termini - tvore svi leksemi hrvatskoga jezika - leksikologija - jezikoslovna disciplina, proučava rječnički sustav (leksik) - područja leksikologije - tvorba riječi, frazeologija, onomastika, nazivoslovlje, leksikografija    lingvistika (jezikoslovlje) semiologija (znak i znakovni sustav) semantika (proučava sadržajnu stranu znakova)

II. JEDNOZNAČNOST I VIŠEZNAČNOST LEKSEMA - jednoznačnice - monosemija (jednoznačnost leksema) - višeznačnice - polisemija (višeznačnost leksema)  leksično - semantičke varijante leksema o metafora (On je lisica.) o metonimija (Čitam Kafku.) - semantičke komponente a) glavno (osnovno) b) sporedno (izvedeno) - denotativno (neutralno) značenje - izravno upućuje na pojam - konotativno (obilježeno) značenje - oznake ili asocijacije - podruštvljeno (socijalizirano) značenje - asocijacije zajedničke svima ili većini govornika hrvatskog jezika - individualno (okazionalno) značenje - konotacije ovisne o određenom kontekstu ili su svojstvene samo jednom piscu III. SINONIMIJA - sinonimija - semantički odnos dva ili više vrsta leksema (ista vrsta riječi; različit izraz, jednak sadržaj) -vrste sinonima:  bliskoznačnice (zamjenjuju samo u nekim kontekstima - generacija, naraštaj, pokoljenje)  istoznačnice (zamjenjuju u svim kontekstima - tuga, žalost)  standardnojezični (tuga - žalost)  nestandardnojezični (kulja, top, sulja, kolac, kec....) - kontaktni sinonimi - pripadaju različitim hrvatskim govorima - hiperonim - značenjska nadređenica - hiponim - značenjska podređenica (specifična sastojnica) - kohiponim - značenjske supodređenice (čovjek - muškarac, žena)

po usvojenosti a) općejezični .dva leksema istog izraza.laž b) stupnjeviti .završiti pisanje) c) glasovne promjene u prošlosti hrvatskoga jezika (klen .bos -obuven b) individualni ili kontekstualni .homonimi .antonimija .komplementarni odnos .leksemi jednakih izraza a) obični (morfološki) Djed ima pet unuka.praunuk .padina) V. ANTONIMIJA . (D. HOMONIMIJA .koji je u kasnijoj životnoj dobi > star .tvorbeni homonimi (dopisati .pradjed .vrsta četinjača > bor . lice jednine glagola parati) para (G.kemijski element) b) tvorba riječi .Sudbina što drugima nalijeva vina.oruđe > kosa .istina .upisati .visok .oksimoron (stilska figura . a različita značenja .izjednačenje izraza dvaju leksema različitih značenja .koji je rabljen) .homonimski parnjaci . b) leksički para (3.oštroumna ludost) .pojava znalenjske opreke između dvaju leksema .višestruka antonimija (star .homofoni (istozvučnice) Višnja .vrsta javora > klen .međustupnjevi .istina . mn.pripisati > dopisati . tebi će naliti žuči.četiri načina nastanka leksičkih homonima a) prilagodba posuđenica (lat.nizak * međustupanj = normalna rasta c) obratni .homonimija . imenice para) .djelomična antonimija (dan .IV.antonimi po naravi značenjske opreke: a) binarni antonimi .vrsta ribe) d) udaljavanje značenja višeznačnice (kosa .pas .laž .homografi (istopisnice) pas . Cesarić) .antonimi po podrijetlu a) istokorijenski .višnja . borax = bor .noć) .ispisati b) raznokorijenski .

.regionalizmi .krivo) .normativni priručnici: pravopis.sustav pravila .crkva)  etnografski dijalektizam (bevanda) . usvojenice.semantički dijalektizam (magarac .) 3.lokalizmi . ponovno posuđvanje i prilagođavanje je pogrešno (aktualan -točno.bogataš)  fonološki dijalektizam (*crikva ..leksemi karakteristični za sve govore koji pripadaju istoj skupini govora (utvaj = pašnjak  posavski regionalizam) . te internacionalizmi ostaju 2.. posuđenice .tovar)  tvorbeni dijalektizam (*bogatec . rječnici . ne efikasan) 4. kad je hrvatski leksem ne može zamijeniti. licencija.leksemi svojstveni jednom mjesnom govoru (gospar . standardnog jezika .puristička načela i kriteriji: novotvorenice i prevedenice.vrste:  potpuni leksički dijalektizam (hiža .leksemi karakteristični za cijelo područje jednog narječja .Dubrovnik) . egzotizmi.. eponimi.osnovna puristička pravila 1..najveća prostorna proširenost . tangenta. gramatika. asimilacijski. primitivan i prvotan.) 6. ostaje posuđenica za koju nemamo zamjene ili je zastarjela (antena. posuđenicu treba rabiti samo ako je opseg sadržaja širi ili uži.) 5.dijalektizmi .posebna skrb za pravilnost i čistoću hrv. hrvatski leksem ima prednost pred posuđenicom (djelotvoran. dijalektizmi.opća standardnojezična norma: a) pravopisna (ortografska) b) pravogovorna (ortoepska) c) fonološka d) morfološka .stilski obilježena upotreba . kriterij.puristički zahtjevi ne obvezuju u stilski obilježenoj porabi standardnog jezika (ponajprije u jeziku književnog djela) ..za etnografski dijalektizam hrvatski standardni jezik nema zamjena PURIZAM I JEZIČNA KULTURA . portret.normiranost .gramatička norma e) sintatička .gramatička norma f) leksička (normiranje porabe leksema) g) stilistička (stilska funkcionalnost leksema) . izraz posuđenice koji je prilagođen u višem stupnju ima prednost (prednost: klišej. a da to ne bude na štetu preciznosti iskaza (opsegom sadržaja ne podudaraju se leksemi autor i pisad. aktuelan .jezično čistunstvo ili jezični purizam .kuća)  leksičko ..

prezimena nastala od očeva imena . Nijemci.Petar je u svom poduzeću bog bogova (vrlo utjecajan čovjek). Beč.ime stanovnika naseljena mjesta * onomastočka stilistika .najčešće se razlikuju jednom sastavnicom.. značenje i funkcionalnost imena u književnom djelu FRAZEMI ..imena naroda i etničkih skupina (Baski. bića ili pojava Hrvatska imena dijele se u dvije osnovne skupine: a) antroponimi (imena ljudi) .frazeologija: a) jezikoslovna disciplina disciplina koja proučava frazeme b) ukupnostz frazema nekoga jezika (npr.hrvatska imena naseljenih mjesta koja se nalaze izvan hrvatskoga jezičnog područja (Atena. Juraj Dalmatinac) .hladan kao led. * frazemske istoznačnice (sinonimi) . Rim) * ktetik . Čileanci.. Sama kost i koža > vrlo tanak.frazmeska istoznačnost . mršav * frazemska antonimija .onomastika (imenoslovlje) .Živjeti na kruhu i vodi (oskudno živjeti) > Živjeti kao bubreg u loju (živjeti u izobilju) . Suh kao bakalar.. država i rijeka) .pojedinačni pripadnici ili skup pripadnika određene vrste.imenice kojima se imenuju svi pripadnici određene vrste bića. frazem trn u peti ima inačicu trn u oku. žargone i razgovorni jezik IMENA .imena voda (potoci. frazeologija) * frazemske inačice ili varijante .posvojni pridjev izveden od imena naseljenih mjesta * etnik . rijeke.antroponomastika (grana onomastike) b) toponimi (imena mjesta kojima pribrajamo i imena zemalja.imena gora (Gvozd) c) hidronimi .imena naseljenih mjesta (Dubrovnik) b) oronimi .Mura) * egzonimi .) TOPONIMI a) ojkonimi . u govornom aktu reproduciraju se kao cjelina .višečlane jezične jedinice.opće imenice ili apelativi .podrijetlo.frazemski antonimi .proučava podrijetlo.prezimena nastala od majčina imena d) etnonimi .Tanak kao čačkalica.matronimi . sustavnost i značenje imena .frazemi .hladan kao mramor . hladan kao kamen .vlastita imena .pojava ili stvari . jezera ..patronimi .puristička ograničenja ne vrijede za narječja. Bilo nam je bog bogova (izvrsno).toponomastika (grana onomastike ) U hrvatskoj antroponimiji razlikujemo: a) osobna imena b) nadimke c) prezimena . * frazemske višeznačnice .pridjevci (župan Desimir.posebna skupina ojkonima .

znanost o frazemima tvorbu riječi. glagoli.nominativ.Korijen leksema . zamjenice. preneseno). tj.Tvorenica . antonimi. područnom i funkcionalnom komunikacijska povezanost dovodi do posuđivanja riječi iz drugih jezika.Osnovni leksem i tvorenica stoje u tvorbenoj vezi .učiti) . gubi ili dobiva nove izraze zato kažemo da teži otvorenosti LEKSIKOLOGIJA u užem smislu proučava i opisuje rječnik nekog jezika leksička semantika tumači prirodu riječi i određuje njezino leksičko značenje( osnovno.znanost o sastavljanju rječnika JEZIČNI ZNAK JEZIK je sustav (jezičnih) znakova čija je osnovna uloga sporazumijevanje (komunikacija) .Posredna ili dalja tvorbena veza (učiteljica . homonimi) leksikologija se bavi i raslojenošću nekog jezika.dio tvorenice koji joj je zajednički s osnovnim leksemom .znanost o tvorbenim načinima leksikografiju.Osnovni leksem .znak) .imaju i leksičko i gramatičko značenje imenice. Stalno se obnavlja.riječi imaju leksičko značenje koje upućuje na predmet ili pojam izvan jezika (maslima – drvo.lexis-riječ) jedinica leksičkog sustava koja predočava sve oblike i sva značenja neke riječi LEKSIKOGRAFIJA Bavi se sastavljanjem rječnika ETIMOLOGIJA Proučava podrijetlo i razvoj pojedinih riječi UVOD U LEKSIKOLOGIJU LEKSEM je takav oblik riječi koji predstavlja skup svih svojih značenja i gramatičkih oblika svi leksemi jednog jezika čine njegov LEKSIK LEKSIČKO ZNAČENJE.proučava načine oblikovanja i sredstva za oblikovanje novih riječi . jednina) PUNOZNAČNICE. prilozi NEPUNOZNAČNICE. pridjevi.čuva zajedničku značenjsku jezgru srodnih leksema SEMANTIKA Proučava značenje riječi LEKSIKOLOGIJA Proučava i opisuje riječi kao leksičke jedinice LEKSEM (grč.znanost o imenima frazeologiju.vremenskom(aktivni i pasivni leksik). veznici. usklici i čestice Leksik je promjenjiv.imaju samo gramatičko značenje prijedlozi.novi leksemi tvore se prema tvorbenim uzorcima od leksema koji već postoje u hrvatskom jeziku . brojevi. pa je i to područje kojim se bavi leksikologija LEKSIKOLOGIJA u širem smislu obuhvaća i ove znanstvene discipline: onomastiku.legein=govoriti.TVORBA RIJEČI .Izravna ili bliža tvorbena veza (praznak .riječi imaju gramatičko značenje koje se tiče sredstava unutrašnjeg strukturiranja jezika (maslina. a bavi se i tumačenjem odnosa među različitim riječima (sinonimi.u tvorbenom procesu služi kao polazište .Tvorbena osnova .plod) GRAMATIČKO ZNAČENJE.ženski rod.leksem koji nastaje tvorbenim procesom .

gimnazija.govor). a lingvistika je dio opće znanosti koja se bavi ulogom znakova u društvu – dio semiologije JEDNOZNAČNOST I VIŠEZNAČNOST RIJEČI OSNOVNO (GLAVNO) ZNAČENJE riječi predstavlja njezin osnovni sadžaj. sustav prometnih znakova. prometna signalizacija. ali 1 jezični znak) crtež: SEMIOLOGIJA (semeion-znak. a povezano je s asocijacijama koje se uz nju vežu METAFORA je stilska figura koja preneseno značenje gradi na temelju neke zajedničke osobine (biti vezan obećanjima. grimase). ono upućuje na predmet u stvarnom svijetu i isto je za sve članove jezične zajednice IZVEDENO ZNAČENJE riječi predstavlja njen prošireni sadržaj. boca. to jest njezino prvo značenje. Brailleovo pismo… Ferdinand de Saussure je osnivač struktukalizma po toj teoriji jezik je sustav apstraktnih znakova koji služe za sporazumijevanje. patiti od vlastite visine…) OKAMENJENE (LEKSIKALIZIRANE) METAFORE su riječi koje su izgubile svoju metaforičnost i doživljava ih se kao obične riječi (jagodica.PRIRODU (NARAV) jezičnog znaka čini izraz (označitelj) jezičnog znaka i sadržaj (označenk9. list. a GOVOR je konkretna realizacija jezika) Nejezični sustavinejezični znakovi kao kodovi neverbalna komunikacija (geste. logos. a slušatelj obrnuto jezični znak nije isto što i riječ (pravila igre su 2 riječi. Tribuson) . sam imenovni predmet pripada izvanjezičnoj zbilji odnos između izraza i sadržaja jezičnog znaka je reverzibilan govornik prelazi sa sadržaja na izraz. on je izveden od njezinog osnovnog sadržaja na temelju neke zajedničke osobine ili asocijacije NEUTEALNO (DEKONOTATIVNO) ZNAČENJE riječi izravno upućuje na imenovani pojam i jednako je za sve govornike nekoga jezika OBILJEŽENO (KONOTATIVNO) ZNAČENJE riječi zadobiva u određenoj situaciji. zebra…) METONIMIJA je preneseno značenje utemeljeno na asocijativnom povezivanju stvari u vremenu i prostoru.je znanost koja proučava život i ulogu znakova u društvu sustavi znakova za sporazumijevanje dijele se u dvije skupine: Jezični sustavijezik kao sustav znakova za sporazumijevanje (JEZIK je apstraktni sustav znakova i pravila po kojima se ti znakovi kombiniraju. trešnja.riječ. tj na nekim stvarnim odnosima(riba. dimni signali. Morseova abeceda.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful