P. 1
Povrtnjak u proljece

Povrtnjak u proljece

|Views: 1,602|Likes:
Published by emoulis

More info:

Published by: emoulis on Mar 30, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/05/2013

pdf

text

original

Povrtne kulture

ISSN 0350-9664

G L AS NI K Z AŠ T I T E B I L J A
Glavni urednik: Katarina Lučić, dipl.oecc. Izvršni urednik: Dorotea Kekuš, dipl. ing. agr.

UDK 632 Glasnik svibanj/lipanj 2008. godine, str. 1-80zaštite bilja 3/2008

Martina Bronzović, dipl. ing. agr. mr. sc. Drago Dretar mr. sc. David Gluhić, znanstveni novak Berislav Lasović, dipl.ing. agr. Mirjana Perica, dipl. ing. agr. prof. dr. sc. Milan Pospišil prof. dr. sc. Dragan Škorić, akademik dr. Tanas Trajčevski doc. dr. Vojislav Trkulja

Stručno uredništvo:
-

Lektor za hrvatski jezik: Zrinka Sabadoš, prof. Lektor za engleski jezik: Sanja Šimunović, prof.

Gospić, R. Hrvatska Zagreb, R. Hrvatska Poreč, R. Hrvatska Osijek, R. Hrvatska Split, R. Hrvatska Zagreb, R. Hrvatska Novi Sad, R. Srbija Skoplje, R. Makedonija Banja Luka, BiH

Izdavač: “Zadružna štampa”, d.d. Direktor: Katarina Lučić, dipl.oecc. Grafička priprema: Pixel Art, d.o.o. Zagreb Tisak: COPYGRAF, d.o.o. Zagreb
Radovi objavljeni u časopisu „GLASNIK ZAŠTITE BILJA“ referirani su u svjetskim referalnim časopisima: CAB Abstracts (CAB INTERNATIONAL), FSTA (Food Science and Technology Abstracts).

GLASNIK ZAŠTITE BILJA, punih 52 godine prati razvoj poljoprivrede kod nas i u svijetu, te pod istim naslovom izlazi 31 godinu. Putem razmjene i citiranja GLASNIK ZAŠTITE BILJA dostupan je čitateljima diljem svijeta. GZB izlazi dvomjesečno - 6 brojeva godišnje. Pretplata za 2008. godinu iznosi 440,00 kn, a za inozemstvo 80 eura Zagreb, Jakićeva 1, tel./fax: 2301-347, 2316-050, 2316-060 E-mail: zadruzna-stampa@inet.hr ili info@zastitabilja.com.hr www.zastitabilja.com.hr

3

Glasnik zaštite bilja 3/2008

Sadržaj
1. 2. PREGLEDNI RAD Autor: Darko Kantoci POVRTNJAK U PROLJEĆE......................................................................................................4 PREGLEDNI RAD Autor: Ivan Buturac NEISKORIŠTENA RAZNOLIKOST KRUMPIRA, KRUMPIR OBOJENOG MESA I VAŽNOST ANTIOKSIDANSA U KRUMPIRU..................................7 1. 2.

Content
SURVEYING STUDY Author: Darko Kantoci VEGETABLE PATCH..................................................................................................................4

3.

4. 5.

STRUČNI RAD Autor: Zdravko Matotan UTJECAJ OKOLIŠNIH UVJETA NA RAZVOJ RAJČICE I POJAVU FIZIOLOŠKIH POREMETNJI................................................................................................17 PREGLEDNI RAD Autor: Valerija Pokos Nemec NAVODNJAVANJE U POVRĆARSTVU NA OTVORENOM..........................................24

3.

SURVEYING STUDY Author: Ivan Buturac THE UNUSED VARIETY OF POTATO, POTATO OF COLORED FLESH AND THE IMPORTANCE OF ANTIOXIDANTS IN POTATO.............................................7

4. 5. 6. 7.

PROFESSIONAL PAPER Author: Zdravko Matotan THE INFLUENCE OF ENVIRONMENTAL CONDITIONS FOR THE GROWTH OF TOMATO AND MANIFESTATION OF PHYSIOLOGICAL DISORDERS.................17 SURVEYING STUDY Author: Valerija Pokos Nemec IRRIGATION IN VEGETABLE FARMING IN THE OPEN................................................24 PROFESSIONAL PAPER Author: Sanja Fabek CULTIVATION OF BROCCOLI..............................................................................................32 SURVEYING STUDY Author: Darko Kantoci CROP ROTATION......................................................................................................................38

STRUČNI RAD Autor: Sanja Fabek UZGOJ BROKULE....................................................................................................................32 PREGLEDNI RAD Autor: Darko Kantoci PLODORED................................................................................................................................38

6. 7.

8. 9. 10. 11.

ZNANSTVENI RAD Autor: Vojislav Trkulja POJAVA COLLETOTRICHUM COCCODES U BIH I MOGUĆNOSTI NJEGOVA SUZBIJANJA.............................................................................41 PREGLEDNI RAD Autor: Darko Kantoci ZABORAVLJENE VRSTE POVRĆA......................................................................................52

8. 9.

SCIENTIFIC STUDY Author: Vojislav Trkulja THE OCCURRENCE OF COLLETOTRICHUM COCCODES IN BOSNIA AND HERZEGOVINA AND THE POSSIBILITIES OF ITS SUPRESSION................................41 SURVEYING STUDY Author: Darko Kantoci THE FORGOTTEN VEGETABLE SPECIES.........................................................................52

ZNANSTVENI RAD Autor: Tanas Trajčevski PSEUDOPERONOSPORA CUBENSIS NA DINJI I USPJEH KEMIJSKE ZAŠTITE......55 STRUČNI RAD Autor: Darko Topolovec HERBICIDI I MEHANIZMI DJELOVANJA I.......................................................................61

10. 11.

SCIENTIFIC STUDY Author: Tanas Trajčevski PSEUDOPERONOSPORA CUBENSIS (BERK. AND CURT.) ROSTOV. ON MELON AND EFFICIENCY OF CHEMICAL PROTECTIONS........................................................55 PROFESSIONAL PAPER Author: Darko Topolovec HERBICIDES AND MODES OF ACTION.............................................................................61 SURVEYING STUDY Author: Darko Kantoci CULTIVATION OF VEGETABLES IN PROTECTED SPACE.......................................67

PREGLEDNI RAD Autor: Darko Kantoci UZGOJ POVRĆA U ZAŠTIĆENOM PROSTORU................................................................67

Časopis GLASNIK ZAŠTITE BILJA prijavljen je u uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske pod brojem 897. Prispjeli rukopisi podliježu recenziji. Sadržaj časopisa je potpuno autoriziran, te ni jedan njegov dio ne može biti reproduciran bez odobrenja izdavača. Rukopisi se ne vraćaju. 4

The Herald of plant protection journal is recorded at the public relation office of the Government of the Republic of Croatia under the number 897. The manuscripts are subject to review. The contents of the journal are completely authorized, and none of its part can be reproduced without the publisher’s approval. Manuscripts are not returned to the authors. 5

Glasnik zaštite bilja 3/2008

Kantoci, D.1 Pregledni rad

POVRTNJAK U PROLJEĆE
Proljeće je vrijeme kada u povrtnjaku ima mnogo različitih poslova. Obavlja se osnovna obrada tla, ako to nije učinjeno u jesen, priprema se tlo za sjetvu i sadnju, gnojenje, sjetva i sadnja. Ranije sijani nasad se njeguje. Ključne riječi: obrada tla, gnojenje, sjetva, sadnja, zalijevanje, malčiranje, njega nasada. Travanj i svibanj su proljetni mjeseci u kojima se u povrtnjaku intenzivno obavljaju različiti poslovi. Vremenske prilike pogodne su za rast većine povrtnih vrsta tako da je vegetacija u povrtnjaku bujna. Kako bi nasad održali bujnim, zdravim, a time osigurali dobar urod i kvalitetu plodova, od početaka rasta pojedinih povrtnih kultura potrebno je redovito njegovati nasad. U zaštićenom prostoru (staklenik, plastenik ili klijalište) već su posijane razne vrste povrća koje se uzgajaju iz prijesadnica. Za sunčanih i toplih dana potrebno je redovito prozračivanje zaštićenog prostora, osobito sredinom dana kada su temperature najviše. Na taj se način mlade biljke prilagođavaju vanjskim uvjetima. Biljke u zaštićenom prostoru također treba i redovito zalijevati. Na gredice koje su gnojene stajskim gnojem sadi se rani kupus, rani kelj, rani kelj pupčar i rana cvjetača. Sije se mrkva, peršin, cikla, korabica, bob, grašak, kasni kupus, kasni kelj, kasna cvjetača, poriluk, šparoge, salata i blitva. Ako duboka obrada nije obavljena u jesen, sada je vrijeme kada se može obaviti. Nakon toga slijedi gnojidba i priprema tla za sjetvu ili sadnju. Na gredicu se sije mrkva, peršin, cikla, rotkva, koraba, salata, špinat, blitva, krastavci, dinje, lubenice i tikvice, grah i grašak. U zaštićeni prostor sije se kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača i poriluk za uzgoj prijesadnica. Na gredicu gnojenu stajnjakom sadi se rajčica, paprika i patlidžan. Bere se salata, jesenski luk, špinat, peršin, rotkvica, šparoga i rabarbara.
1

Sažetak

Ako iz bilo kojeg razloga niste obavili obradu tla u jesen, sada je krajnje vrijeme da to obavite. Zemlja u povrtnjaku prekopa se (“preštiha”) na dubinu lopate, 20 do 30 cm. Prije obrade tla po površini se razbaca gnojivo koje se prekopavanjem unosi u zemlju. Ovisno čime raspolažemo, gnojiti se može stajskim gnojem, kompostom ili mineralnim gnojivom. Treba voditi računa da neke povrtne biljke ne podnose direktnu gnojidbu stajnjakom pa se uzgajaju kao druga kultura u plodoredu, odnosno nakon onih vrsta koje traže gnojenje stajnjakom. Nakon prekopavanja tla površinu zemlje treba što bolje usitniti i poravnati kako bi sjeme imalo što bolje uvjete za klijanje i daljnji rast. Na pripremljenoj površini povrtnjaka prije same sjetve ili sadnje formiraju se gredice. Gredica je obično širine 1,2 do 1,5 m dok je dužina proizvoljna. Povrtne vrste koje uzgajamo direktnom sjetvom najčešće se siju u redove, rjeđe omaške, iz ruke. Između redova ostavlja se potreban razmak kako bi se biljke tijekom rasta što bolje razvijale i kako bismo mogli obavljati obradu tla. Na gredici se napravi plitki jarčić u koji se sije sjeme nakon čega se jarčić zatrpa zemljom, zemlja se lagano pritisne kako bi što bolje prilegla uz sjeme i sve se dobro zalije. Neke vrste povrća uzgajamo iz prijesadnica, a za sadnju koristimo samo dobro razvijene i zdrave prijesadnice. Pomoću sadilice ili lopatice napravimo jamicu, prijesadnicu zajedno s grumenom zemlje položimo u jamicu, biljku zagrnemo zemljom, dobro pritisnemo zemlju oko korijena biljke i nakon sadnje sve dobro zalijemo. Biljke se sade na potreban razmak među redovima i u redu. Povrtne biljke koje smo sijali ili sadili u vegetaciji treba njegovati kako bi što bolje rasle i razvijale se. Biljke koje sijemo obično izrastu pregusto. Kako bi se te biljke što bolje razvijale, potrebno ih je prorijediti. Ovisno o biljci, obično se ostavlja razmak u redu među biljkama od 5 do 10 cm. Ostavimo li pak biljke da rastu suviše gusto, same će sebe zagušiti, odnosno neće se dobro razviti i prinos će biti manji ili nikakav. Jedna od važnih mjera njege je zalijevanje. Tu vrlo značajnu mjeru svakako treba provoditi, osobito za sušnog vremena. Najbolje je zalijevati u rano jutro ili predvečer, kada je temperatura zraka niža. Nikako ne zalijevajte tijekom dana, za sunčana i topla vremena jer ćete takvim zalijevanjem napraviti više štete nego koristi. Biljke su osobito osjetljive na nedostatak vlage na početku rasta i u vrijeme plodonošenja pa u tim razdobljima zalijevanje treba biti obilnije.
7

Priprema tla za sjetvu i sadnju

Sjetva i sadnja

Uvod

Kalendar radova u travnju

Njega nasada

Kalendar radova u svibnju

Darko Kantoci, dipl.ing. agr.

6

rasipanjem granula po površini tla i laganim okopavanjem. tlo se nastire nekim od navedenih materijala. ali sve je više i onih koji su počeli uočavati razlike u namjeni i kvaliteti (Sl. ljubičasto. Surveying study Buturac. Korovi su biljke koje samoniklo rastu i ometaju rast i razvoj povrtnih kultura te ih redovito treba uklanjati. ekološki krumpir i krumpir posebne namjene te krumpir s “brand” zaštićenim imenom i zaštićenog geografskog porijekla kao npr. nakon kiše ili zalijevanja površina tla je zaštićena malčem pa se ne stvara pokorica i nije potrebno okopavanje. a krumpir bijeloga mesa neznatno. tj. watering. shading. a onima koji polažu više pažnje na “zdravu prehranu” dati priliku da i jedenjem jela od krumpira obogate unos antioksidansa. a vrlo su rijetke sorte obojenog mesa čije prehrambene vrijednosti moderni svijet postaje tek danas svjestan. planting. Key words: soil cultivation. Tim okopavanjem tlo na gredici ostaje razrahljeno.hr VEGETABLE PATCH Spring is the time when there are many different things to do in vegetable patch. U kućnim povrtnjacima ta se borba svodi na plijevljenje. Materijali za malčiranje su različiti. Postupak je vrlo jednostavan. KRUMPIR OBOJENOG MESA I VAŽNOST ANTOKSIDANSA U KRUMPIRU Na iznenađenje mnogih.. I. malčirano tlo bolje zadržava vlagu. Da bi se to izbjeglo. o salatnom. plijevljenje je obavezno. što u konačnici rezultira boljom strukturom tla. fertilization. lakše ih je iščupati.P. a odnedavno i krumpir obojenog mesa. Za žutu boju mesa (mekote) gomolja krumpira odgovorni su karoteni.1 Pregledni rad NEISKORIŠTENA RAZNOLIKOST KRUMPIRA. ali ne alfa i beta karoten koji su provitamini A (oni se nalaze u mrkvi i u tikvama kojima također daju žutu boju). Još je jedna mjera njege vrlo važna. a dobivenom otopinom prskamo biljke. Otuda je krumpir plavo. Općenito uzevši. sc. e-mail: hzpc@ri. Možemo upotrijebiti i folijarno gnojivo koje se također u određenom omjeru razrjeđuje s vodom. pokošenom travom. upotrebom nekog tekućeg gnojiva koje se razrjeđuje vodom i tom se otopinom zalijeva tlo oko biljaka. nutricionizam Sažetak Malčiranje Kakve krumpire poznajemo i jedemo i što se trži na našim tržnicama i u supermarketima? Trženje krumpira u nas poprima moderne oblike i velik dio stolnog krumpira trži se u supermarketima.C. Povrtne kulture u vegetaciji najčešće prihranjujemo nekim mineralnim gnojivom. a ako i izrastu. Malčiranje ili nastiranje tla višestruko je korisna mjera koju primjenjujemo u povrtnjaku. neće biti označeno radi li se o univerzalnom krumpiru za kuhanje i pečenje. bolje se čuva vlaga u tlu i povećava se prozračnost površinskog sloja tla. Ključne riječi: antioksidansi. antioksidansi su obilno sadržani i u krumpiru obojenog mesa (mekote).1). Krumpirom obojenog mesa možemo obogatiti našu gastronomsku ponudu. krumpiru za pire i krumpirna tijesta ili pak krumpiru specijalne namjene. postupno će se raspadati i obogatiti tlo organskom tvari. d. Saršoni 4. “Lički krumpir”. sowing and planting. mob: 098/425-210. mr. fax: 504-103. korovi slabije rastu. Najbolje ga je obaviti kada je zemlja mokra pa korovne biljke možemo iščupati zajedno s korijenom. Osim toga. The basic soil cultivation has to be done. 51216 Viškovo. then follow fertilization. Kako u nas prevladavaju sorte žutog mesa. ljubičasto ili crveno obojenog mesa nutricionistički daleko vredniji i kulinarski interesantniji. u krumpiru kao antioksidansi djeluju različiti bioflavonoidi koji meso (mekotu) krumpira boje crveno.o. no ako želimo čisto tlo. slamom ili piljevinom. crop maintenance. H. sowing. odnosno. Nakon što biljke na gredici izrastu. koje može biti naporno i dosadno. tel: 051/257-112. nekoliko dana nakon svakog zalijevanja ili kiše površinu gredice među biljkama treba lagano okopati. Sve dok kupci ne postanu zahtjevniji. The earlier sowed crop is maintained. sijenom.o.htnet. jedenjem krumpira unosimo i zdravstveno poželjan karoten. U mjere njege još se ubraja prihrana koja se obavlja prema potrebi za pojedinu kulturu koju uzgajamo te zaštita biljaka. a osim toga nepovoljno djeluje na zračni režim. smanjen je dotok zraka u površinski sloj tla. plavo. Gomolji obojenog mesa izvorne su divlje forme u pradomovini krumpira i domaće stanovništvo troši ih od pamtivijeka do danas. Krumpir krem boje mesa ima ga manje. 8 Summary 1 9 . soil is prepared for sowing and planting.Z. Nažalost uglavnom se uzgajaju sorte žutog i rjeđe krem-bijelog i bijelog mesa. Kao prvo. Unatoč tome mnogi još uvijek raspoznaju samo “crveni” i “bijeli”. unless it was already done in autumn. a to je borba protiv korova. Mnoge bi posebno obradovalo da se nudi i specijalni krumpir kao npr. Ivan Buturac.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Nakon kiše ili zalijevanja na površini tla stvara se pokorica. Tlo možemo malčirati kompostom. krumpir obojenog mesa. Malč će u vegetaciji čuvati tlo od isušivanja i pretjeranog zakorovljenja. krumpir će se tržiti kao “krumpir” bez oznake kulinarskog tipa odnosno namjene. Pokorica na površini tla uvjetuje brži gubitak vlage iz tla zbog njena pojačanog isparavanja.

o čemu se često piše i govori kada je riječ o zdravoj prehrani. što trebaju fizički aktivni ljudi i sportaši. što krumpir ponovo čini zanimljivim povrćem “zdrave prehrane”. Mislili smo da o krumpiru znamo sve ili bar ono najvažnije: bogat je ugljikohidratima. brzo oslobađa glukozu. Uputno je znati da je priznatim sortama prije priznavanja utvrđeno da imaju manje od maksimalno dopuštene količine alkaloida (to je maksimalno dopuštena količina za koju se smatra da nije štetna). Prije svega. U prosjeku gomolji sadrže 2-10 mg/ 100 g svježeg gomolja alkaloida (solanina i kakonina). Zanimljivo je da je crveni grah prvi na toj listi (porcija od 92 g). mnogi neće prepoznati da se radi o krumpiru ili ako ga i prepoznaju. a njihovo povećano prisustvo lako se prepoznaje po gorkom okusu i “žarenju” u ustima tako da tu opasnosti nema. Krumpire vrlo različite boje pokožice i mesa nalazimo u njegovoj pradomovini i stanovnici Perua i Bolivije ga od davnina koriste. sadrži oko 1-2. Dakle nema bojazni da je krumpir obojene pokožice i mesa neka današnja najnovija GMO kreacija jer je takav od iskona i nema razloga da od njega zaziremo. “Kruh naš svagdanji” . starim i pozelenjelim gomoljima) nalazi ispod kožice. Na osnovu ukupnog antioksidativnog kapaciteta načinjena je top lista od 20 vrsta povrća i voća i krumpir je svrstan na 18 mjesto (mjerena je porcija kuhanog krumpira od 10 299 g). 1. Upozoravam da ne treba miješati smetnje koje nastaju jedenjem sirovog krumpira s alkaloidima (solaninom i kakoinom) jer su one druge prirode i nastaju. pitat će se kakvog je okusa i je li zdrav za jelo? Takav krumpir je dapače vrlo zdrav i okusa je kao i krumpiri koje već poznajemo. oni uzrokuju nakupljanje neurotransmitera acetilkolina. a od minerala kalij. antioksidativna su svojstva krumpira. oštećenom ili u pozelenjelom gomolju. Veće količine ovih alkaloida javljaju se samo u starom naklijalom. štite od žderanja nametnika.5% sirovih vlakana i oko 2% bjelančevina. bijelog. brusnica (porcija od 95 g). plitkih okaca. slično kao i kod prijesne soje. Druga zamjerka je da može sadržavati toksične količine alkaloida solanina i kakonina. makrobiotičari. ubrzati starenje ili oštetiti nasljednu tvar DNK. 11 . kako se većina alkaloida (ako su prisutni. Upoznajmo detaljnije zanimljivosti o krumpiru obojenog mesa Je li krumpir obojenog mesa. važan je u prehrani stanovništva. sa stajališta prehrane stanovništva. artičoka (porcija od 84 g). ali ne i alkaloidi. Ako su alakloidi (solanin i kakonin) prisutni. “crveni” i “bijeli” (moderne sorte glatke pokožice. Alkaloidi su stabilni do 280ºC i termičkom obradom krumpira (kuhanjem. zbog prisustva inhibitora proteolitičkih encima kojima se krumpir. zatim slijede borovnica (porcija od 144 g). u naklijalim. povećala se i raznolikost ponude. Krumpir je u nas treća poljoprivredna kultura. Nadalje. pečenjem) uništavaju se samo inhibitori proteolitičkih encima. kao i soja i druge biljke. važna je spoznaja da krumpir ima visoku antioksidativnu vrijednost i da nas čuva od slobodnih radikala (reaktivnih spojeva) koji nastaju u procesu oksidacije u našem organizmu i mogu oštetiti važne strukture naše stanice. a prema novim spoznajama. Ono novo.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Napokon. ali ne i osobe s povišenim sadržajem šećera u krvi. bit će to i sutra.krumpir na kakav smo navikli. U kiselo-baznoj ravnoteži krumpir pridonosi baznoj reakciji našeg organizma. Sl. Prema nutricionističkoj preporuci 80% naše hrane treba biti metabolički alkalno a samo 20% metabolički kiselo. Nadam se da će vam biti zanimljiva spoznaja da i krumpir možemo svrstati u “zdravo obojeno povrće” bogato bioflavonidima. Dopuštenim se drži oko 15 mg. krumpir i dalje ostaje neizostavna i nezaobilazna zdrava namirnica. tj. krem-bijelog i žutog mesa).Već i s toga aspekta krumpir je važna zdrava namirnica u našoj prehrani. tako i u individualnoj prehrani zdravstveno osvještenih pojedinaca koji vode brigu o “zdravoj prehrani”. Neki zamjeraju krumpiru visok “šećerni indeks”. i to kako u ishrani stanovništva. kao npr. “stari” ili novi GMO krumpir i zašto ga do sada nismo uzgajali? Krumpir obojenog mesa nije ništa novo za stanovnike pradomovine krumpira već samo za mnoge od nas. Unatoč spomenutim zamjerkama do kojih drže npr. Kako u nas nema iskustva u korištenju krumpira obojenog mesa. te su i mnoge njihove domaće sorte također obojenog mesa i pokožice. slobodno ga kupite i kušajte. od vitamina važni su vitamin C i vitamin B. pojavom krumpira plave pokožice i plavog mesa u našim supermarketima. guljenjem se odstrani najveći dio prisutnih alkaloida. Mjerena je ukupna antioksidativna vrijednost porcije različitog voća i povrća i krumpir se neočekivano visoko pozicionirao. a već 14 mg daju gomolju gorak okus i takve gorke krumpire ne jedemo te ni opasnosti od trovanja nema.

a i zbog toga što pozelenjeli i stari krumpir može sadržavati i otrovni solanin (solanin i kakonin). Kako se naše tijelo štiti od viška oksidansa . vitamin C i karotenoidi.sadrži glikozide pelargonidina i peonidina . stoga “kradu” elektron od susjednih molekula kako bi se stabilizirale i time tvore nove slobodne radikale i nastaje lančana reakcija (domino efekt). Krumpir plave. U Europi su se već odavno udomaćile sorte žutoga i bijeloga mesa i zato nam je krumpir drugih boja mesa. rezveratol i drugi. Boja kožice gomolja osim nama uobičajeno znane i nazivane “bijele” (stvarno nijanse žute) i “crvene” može kao i meso gomolja biti i ljubičasta.nasljedne osnove). plava. kao što je i spomenuto. usporava starenje i oštećenja organizma). delfinidiidin i malvidin. Najvažniji antioksidansi su vitamini A. tj. lutein. sl. Dakle “Kralj je umro. za crvenu i ljubičastu obojenost mesa krumpira (sl. nakon što se ispitaju njihova hortikulturna svojstva. krumpir ne umire nego ide dalje. visokog “šećernog indeksa”.Meso ljubičaste boje . neobičan ili bolje reći stran.4) odgovorni su sljedeći antocijanini: Meso crvene boje . selen i bioflavonoidi . i to s još boljim preporukama! Prihvatili smo da je obojeno povrće zdravo pa stoga slobodno svrstajmo i krumpir obojenog mesa u “zdravo” povrće jer i on čuva zdravlje.masti u krvi. u krumpiru obojenog mesa nalazimo pelargonidin. • Fenolni spojevi klorogenska. a od kojih se možemo zaštiti jedenjem raznolikog obojenog povrće koje obiluje antioksidansima.3.). živio krumpir”. Taj proces “krađe” elektrona zove se oksidacija i normalno se odvija u našem organizmu. Slobodni radikali (oksidansi) oštećuju stanične strukture (npr. ljubičasta.npr. smeđa (glatka ili hrapava) Spoznaja da je krumpir obojenog mesa bogat antioksidansima ponukala je i mnoge oplemenjivače u Europi da stvore nove moderne sorte obojenog mesa i može se očekivati. Mnogi su nas htjeli uvjeriti da krumpir. U širem smislu riječ je o bioflavonidima koji su prisutni u povrću. Osim karotena. djeluje preventivno (čuva 12 Važni antioksidansi u krumpiru su sljedeći spojevi: fenolni spojevi. plava.sadrži glikozide malvidina i petunidina • Vitamin C 13 Koje antioksidanse nalazimo u krumpiru? . 2. Nema napisa s temom o “zdravoj” prehrani. naš krvožilni sistem. krem-bijele i bijele. 2. kofeinska i kumarinska kiselina • Antocijanini biljni pigmenti koji ovisno o pH mijenjaju boju. Slobodni radikali su nestabilne molekule (imaju nespareni elektron). i mnoge lokalne sorte također obojenog mesa (Sl.biljni pigmenti . a koji imaju antioksidativna svojstva.Višak slobodnih radikala može izazvati različite bolesti (rak. osim žute. tj. vrlo je štetna oksidacija LDL. koji je odgovoran za žutu boju mesa (mekote). šećernu bolest. Raznolikost oblika i boje kožice: “bijela” (žuta). alfa i beta karoten. u južnoameričkim Andama gdje su. roza .Glasnik zaštite bilja 3/2008 Kožica gomolja može biti različite boje te glatka i hrapava. a naročito obojeno povrće. nije naodmet da ih radi daljnjeg razumijevanja malo podrobnije objasnimo. antocijanini. crvena i smeđa. a postaje štetan kada se stvara više radikala nego ih tijelo uspijeva uništiti. unatoč tomu što je četvrta poljoprivredna kultura u svijetu. bolesti krvno-žilnog sustava. roza. Sl. likopen. sivu očnu mrenu). a najjednostavnije ih možemo opisati kao tvari koje nas čuvaju od reaktivnih slobodnih radikala koji oštećuju naš organizam. Oni očvršćuju stijenke kapilara i time sprječavaju proširenje vena i pojavu moždane kapi. peonidin. Govorimo o antioksidansima. a da nas ne upozori da u naš jelovnik moramo uvrstiti povrće.slobodnih radikala? Pomoću antioksidansa! Što su antioksidansi i koji od njih nas štite od slobodnih radikala? Antioksidansi su tvari koje sprječavaju porast broja slobodnih radikala i zaustavljaju lančanu reakciju formiranja novih radikala (antioksidansi se oksidiraju i time sprječavaju oksidaciju ostalih molekula). crvena. C i E. štite vitamin C od razgradnje. živio kralj” ili “Krumpir je umro. U malim količinama organizam koristi radikale za ubijanje bakterija. oštećenja DNK . da će se pojaviti na tržištu. ljubičaste i crvene boje mesa nalazimo i danas u divljim izvornim formama u njegovoj pradomovini. Da bi pojam antioksidansa i slobodnih radikala bio jasniji. petunidin. Nove spoznaje o antioksidansima ponovno su ga izdignule iznad mnogog drugog cijenjenog povrća. Živimo u vremenu brzog protoka informacija i nužno je da se brže prilagođavamo novome i brže koristimo nove spoznaje. u slučaju vlastitog izbora ishrane i nije baš najbolji izbor (zbog visokog sadržaja ugljikohidrata škroba.

promovirana sorta krumpira Adora s malo kcal (“low-carb” svega 60 kcal/100g kuhanog gomolja) i pravi je hit nakon popularnosti Atkinsove dijete bez ugljikohidrata. kao i da je prema njemu općenito dobra tolerantnost. brži je porast šećera glukoze u krvi! Bijeli kruh Kukuruzne pahuljice Zobene pahuljice Mahune Krumpir kuhan Instant pire krumir Čips od krumpira Saharoza (bijeli šećer) Marelice Datulje NAMIRNICA GI .naročito one s malom molekularnom težinom (octena. Kako krumpir ne sadrži alfa i beta karoten. zakiseljena krumpir. tj.glikemijski index Sl. Krumpir plave kožice i ljubičastog mesa Prije svega. kuhanog krumpira kao što je slučaj kod krumpir-salate. narančasta.5) ima za 25% niži glikemijski indeks od samog krumpira. povećaju kalorijsku vrijednost. ali ne alfa i beta karoten). 4. Usporedba glikemijskih indeksa (GI) nekih namirnica i krumpira: Što je GI veći. npr. Namirnica NAMIRNICA KRUMPIR. mliječna) usporavaju pražnjenje želuca bolje od npr. gomolj žutog mesa ima više karotena nego onaj krembijelog ili bijelog mesa! Od prisutnih karotena važan je lutein. roza. crvena. snizuje GI za 25%! • Kiseline . Glikemijski ineks krumpira možemo smanjiti miješanjem s drugom hranom niskog glikemijskog indeksa kao i zakiseljavanjem hrane. jabučne i limunske koje nalazimo u citrusima • Miješanje hrane u obroku . Evo usporedbe s namirnicama koje su sličan prilog jelima. Novina je i “kristalni škrob” koji nastaje pri postupnom hlađenju. neprobavljiv je i na taj način ne pridonosi kalorijskom unosu pri obroku ugljikohidratima bogate namirnice kao što je krumpir. Dakle. mit o krumpiru kao namirnici koja deblja nije točan. mi iz njih ne stvaramo vitamin A kao što je to slučaj iz karotena mrkve te su u našoj prehrani važni kao antioksidansi. NJENE SPECIFIČNOSTI I KAKO IH BOLJE KORISTITI 70 84 55 31 63 86 54 65 31 103 Krumpir Riža Tijesto Kruh Mrkva Grašak kcal/100g 78-100 147 94 240 30 80 Neke od preporuka za snižavanje glikemijskog indeksa hrane: • Ocat.plava. ljubičasta Sl.6 mg na 100 g kuhanog krumpira. u krumpir-salati. pa tako i jelu od krumpira. Važan je jer se ne probavlja u tankom crijevu i potpomaže razvoj korisne crijevne flore u debelom crijevu. Boja mesa (mekote) gomolja .salata (sl. 3.miješajte npr.Glasnik zaštite bilja 3/2008 • Karotenoidi . zaštitnik naših očiju koga prosječno ima 0. npr. Tako npr. Ponaša se slično inulinu (sadržanom u artičokama i topinamburu). Trenutno je u SAD-u 14 15 . grah s rižom ili krumpirom u obroku jer će rezultirati srednjim vrijednostima GI • Jedite salatu začinjenu octom uz obroke koji sadrže namirnice s visokim GI • Pijenje soka od grejpa i naranče također će pomoći. ali ne toliko kao OCAT! Najčešći razlog za takav stav je gotovljenje krumpira s puno masnoća koje svakom jelu. karoteni iz krumpira žutog mesa ne ponašaju se kao provitamini vitamina A.žuti pigmenti koji boje krumpirovo meso u nijanse žute boje (različiti karotenoidi. Važno je i istaknuti da krumpir ne izaziva alergijske reakcije.

Tubers of colored flesh are original wild species in potato habitat and local inhabitants have been using them from times immemorial to this day. cream-colored white and white flesh. the modern world has mostly grown the species of yellow. but not alpha and beta carotene. and to those who pay more attention to healthy diet. “Lički krumpir”. potato of colored flesh. možemo očekivati da će sorte obojenog mesa biti još bolje rangirane na listi povrća i voća. od mrkve. Key words: antioxidants. rajčice i mahuna. Surveying study THE UNUSED VARIETY OF POTATO. 2004” povrće i voće svrstano je prema ukupnom antioksidativnom kapacitetu (TAC). by eating potato we take in carotene which is recommendable regards health. mjesto (173 g/TAC 2. We can enrich our gastronomic offer with colored flesh potatoes.649). Krumpir-salata . na osamnaesto krumpir Russet (299 g/TAC 4. because the modern world has just begun to be aware of its nutritional value. na sedmo artičoka (84g/ TAC 7.) krumpira “bijelog i žutog mesa “ dobro vrednovane prema antioksidativnom kapacitetu.obojeni čips Zaključak . Nove sorte krumpira obojenog mesa su obećavajući dodatni bogati izvor antioksidansa u našoj prehrani.727). Unfortunately. 9 June. etc. Since the species of yellow flesh prevail here. a jači je npr. Stoga potrošači moraju poticati i zahtijevati da se postojeća ponuda krumpira poboljša kulinarskom raznolikošću. Uspoređen samo s povrćem. Na prvo mjesto svrstan je mali crveni grah (92g/TAC 13.427). neka ne zaborave da ocat i miješanje hrane mogu pomoći! Trebat će vremena da se nove sorte krumpira obojenog mesa pojave na tržištu i da budu prihvaćene. Francuska. Kako su uobičajene sorte 16 Sl. Isto tako treba znati radi li se o krumpiru opće ili specijalne namjene kao npr. 6. antioxidants are abundantly contained in potato of colored flesh (pulp). purple or red colored flesh more valuable in nutritionist terms and more interesting in culinary art. krumpir crvene pokožice na 38. That makes potato of blue. paprikom. blue. Potrošači će tada znati koja mu je osnovna namjena tj. to which they also give yellow color).od krumpira ljubičastog mesa . Gomolji ovako žive boje pokožice bili bi interesantni i u uskrsnim košaricama! Sl.7. Speaking generally. na drugo borovnica (144 g/TAC 13. POTATO OF COLORED FLESH AND THE IMPORTANCE OF ANTIOXIDANTS IN POTATO To surprise of many. To bi mogao biti prikladan posao za obiteljsko gospodarstvo. zavisno od porcija (serving size). Trgovci moraju također bolje poznavati namirnicu krumpir kako bi u ponudi mogli navesti kulinarska svojstva određene vrste krumpira.904). 2005. 17 Summary Prerađevine od krumpira obojenog mesa danas također već nalaze svoje mjesto na tržištu “zdrave” hrane (sl. za krumpir-salate. which are the provitamine A (they are contained in carrot and pumpkin. There is less of it in potato of cream-colored flesh and insignificant quantity in the white one. proizvodnju krumpira obojenog mesa i preradu u obojeni čips (sl. je li nakon kuhanja čvrste voštane konzistencije ili je prhak i raskuhava se. 5. The species of colored flesh are very rare. and rarely. sl.6). nutrition science.od krumpira plave boje mesa Sl. crvenog luka. different bioflavonoids as antioxidants function in potato to color the flesh (pulp) of potato red.8). we can give an opportunity to enrich taking in antioxidants by eating potato dishes. Carotene is responsible for yellow color of flesh (pulp) of potato tubers. Oni koji moraju voditi računa o glikemijskom indeksu. 7. Prerađevina . Tada nam se neće dogoditi da se potrošnja krumpira svede na pire i pomfrit. sličnog je antioksidativnog kapaciteta sa: šparogom. slatkog krumpira. ili pak o krumpiru čije je zaštićeno “brand” ime oznaka kvalitete krumpira određenog geografskog porijekla kao npr. Prema podacima u “The Journal of Agricultural and Food Chemistry. purple.294) od ukupno 50 razvrstavanja. Ponuda “mladog” i “luksuznog” krumpira na zelenoj tržnici (Nica . 8. travanj.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Sl. crvenim kupusom.

a review.“ na 88. i čitatelje da uvaže pogrešku autora. L. Z... F. Viškovo.pdf Reuben. Clowes Ltd.C.o. P.htm http://www. Molimo tvrtku Bayer d. J. Zdravko Matotan.sciencedaily. Logotip Zagreb. Slika 1: Presadnice rajčice stradale od niskih temperatura 19 18 . Czech University of Agriculture in Prague.o. 1 dr. Direktor razvoja sirovinske osnove.proteinpower.healthyeatingclub.C. Niske temperature u početnim stadijima razvoja negativno utječu na kasniji razvoj biljaka uvjetujući njenu preranu cvatnju što uzrokuje niži prinos i lošiju kvalitetu plodova.P. D. okolišni uvjeti. http://www. (2004): New Optimum Nutrition Bible.o. negativno utječu na rast i razvoj biljaka...25 oC. 2005 (11): 477-482 Goktepeand. (2003): Krumpir . Miller.org/info/articles/nutrients/resisstarch. American Journal of Potato Research. Ključne riječi: rajčica. Jul/Aug 2005 Internet: http://www.1 Stručni rad UTJECAJ OKOLIŠNIH UVJETA NA RAZVOJ RAJčICE I POJAVU FIZIOLOŠKIH POREMETNJI Za uspješan rast i razvoj rajčice neophodno je osigurati što povoljnije okolišne uvjete kako bi se fiziološki procesi u biljci što nesmetanije odvijali i kako bi u konačnici ona dala što veći i kvalitetniji prinos. I. Agricultural Experiment Station.o. a treba pisati Bayer CropScience. sc. fiziološke poremetnje. cjelovit vodič. Plant soil environ. kao i prevelika količina. svjetlost i vlaga čiji nedostatak. (2007): An Update of the Colorado Potato Breeding and Selection Program.com/releases/2004/06/040608065835. (2005): Red and purple coloured potatoes as a significant antioxidant source in human nutrition . Cisneros-Zevallos. L. (2005): Antioxidant Capacity. Luis Valley Research Center. Podravka d. Ponekad manje iskusni proizvođači te simptome poistovjećuju sa simptomima pojedinih bolesti ili napada štetnika i neopravdano primjenjuju određene mjere zaštite. Department of Horticulture & Landscape Architecture. Okolišni uvjeti Rajčica je povrtna kultura dosta visokih zahtjeva prema toplini i njezina proizvodnja na otvorenom limitirana je trajanjem bezmraznog perioda. Sažetak ISPRAVAK NETOČNOG NAVODA U broju 1-2/´08. Beccles Lachman.com/ http://www. 1998 Reyes.G.com/drmike/metabolism/resistant-starch/ Literatura: Matotan. Pripravak Laudis upisan je kao pripravak tvrtke Syngenta. K. 2003 Holford. Carolyn (1998): Antioksidansi. H. Najznačajniji okolišni uvjeti su toplina. a biljke na njih reagiraju određenim simptomima.d. Jr. Optimalne temperature za rast i razvoj rajčice tijekom dana su 20 . Ovaj rad je napisan u svrhu boljeg upoznavanja pojedinih fizioloških poremetnji tijekom rasta i razvoja rajčice i njihovih simptoma na biljkama i plodovima rajčice. U radu se opisuje utjecaj osnovnih okolišnih uvjeta na rast i razvoj rajčice te fiziološke poremetnje na biljkama i plodovima uvjetovane abiotskim čimbenicima. stranici došlo je do pogreške. Holmsan. „Sredstva za zaštitu bilja 2008.and Red-Fleshed Potato (Solanum tuberosum L. Bayer d. Colorado State University.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Buturac.sunfreshofflorida.Z. a tijekom noći 15 . Na temperaturi nižoj od 0 oC rajčica trajno stradava..18 oC.F.edu/Depts/SLVRC/research/2007SR MAC/2007SRMACHolm. Hamouz.colostate.. Anthocyanins and Total Phenolics in Purple.o. god. J.kulinarske i gospodarske osobine.htm http://www. d.. 51. Posljedice nesklada vanjskih uvjeta očituju se na različite načine.) Genotypes.o.

posebice ako su povezane s nedostatkom vlage u tlu. Rajčica je naročito osjetljiva na temperaturne uvjete tijekom uzgoja presadnica. nastaviti normalan razvoj biljke. 21 . Rast biljaka potpuno prestaje na temperaturi od 35 oC. posebice ranog. listovi su bljeđi i često puta dolazi do otpadanja cvjetova.24 14 . Slika 5: Šupljikavost ploda kao posljedica suboptimalnih temperatura tijekom oplodnje Na visoke je temperature rajčica znatno tolerantnija no i one mogu štetno djelovati na rast i razvoj biljaka. a spriječiti pad ispod minimalnih. Ako su biljke rajčice u ranim stadijima razvoja kada imaju razvijen svega jedan pravi list. Temperaturni režimi u proizvodnji rajčice Faza razvoja biljke Klijanje i nicanje Vegetativni porast Plodonošenje (danju) Plodonošenje (tijekom noći) Zrioba 16 . cvatnja prolongirati. prvi cvatovi će se zametnuti nisko na biljci već nakon 5 . U kasnijim stadijima razvoja suboptimalne temperature također mogu značajnije utjecati na prinos i kvalitetu plodova. ako se temperaturni režim poboljša. Niske temperature tijekom diferencijacije staničnog tkiva generativnih organa mogu uzrokovati razvoj većeg broja karpalnih listova plodnice zbog čega dolazi do pojave srašćivanja dvaju ili više plodova.17 20 .6 listova. zbog intenzivnog svjetla i visokih temperatura mogu biti oštećeni. Za uspješnu bi proizvodnju rajčici trebalo osigurati temperaturne uvjete što je moguće sličnije optimalnima. Duži period izloženosti temperaturama nižim od 15.24 Optimum oC Minimum oC 11 18 18 10 16 Slika 4: Srašćivanje plodova kao posljedica suboptimalnih temperatura 20 Osim topline. Uz nedovoljno osvjetljenje biljke se sporije razvijaju.24 19 . nekoliko noći izložene temperaturama nižim od 10oC kod krupnoplodnih se sorti može Slika 3: Stvaranje kalusa na površini na vrhovima plodova javiti kalus pa ploda inducirano niskim temperaturama površina plodova ima izgled naknadnog srašćivanja čime im je tržna vrijednost značajno smanjena. ali će se ako niske temperature duže potraju. Tablica 1. Plodovi koji su se razvijali u suboptimalnim temperaturnim uvjetima lošije su obojenosti jer se crveni pigment ne stvara na temperaturama nižim od 16 oC. što naročito nepovoljno utječe na kvalitetu rajčice namijenjene za preradu. izuzetno je važno kakvim je uvjetima biljka tada bila izložena.29 21 . za normalan rast i razvoj rajčice izuzetno je značajan intenzitet svjetla koji može biti ograničavajući čimbenik proizvodnje.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Budući da se komponente prinosa diferenciraju u ranijim stadijima razvoja biljke. kakve se gotovo isključivo uzgajaju u zaštićenim prostorima. rebravosti plodova i različitih njihovih deformacija.5 oC može kod indeterminantnih sorti neograničenog tipa rasta stabljike. U godinama s manje sunčanih dana tijekom vegetacije manji je sadržaj suhe tvari. U periodu cvatnje niske temperature mogu uzrokovati lošije i nepotpune oplodnje što opet za posljedicu može imati otpadanje cvjetova ili pojavu šupljikavosti plodova s komorama nepopunjenim želatinoznom pulpom i s vrlo malo sjemena. a ako plodovi nisu dobro zaštićeni lišćem. Temperature više od 30 oC usporavaju proces fotosinteze. Visoke temperature praćene niskom relativnom vlagom zraka uzrokuju otpadanje cvjetova. uzrokovati pojavu Slika 2: Presadnice rajčice terminalnog cvata čime biljka poprima obilježje stradale od niskih temperatura tipa sorti ograničenog rasta. No posljedice će biti očite: smanjenje priroda. Naime već kod razvijena tri prava lista započinje zametanje cvatova pa ako su u to vrijeme presadnice izložene temperaturama 13 15oC. naročito u zaštićenim prostorima tijekom zimskog perioda. a zbog niskih se temperatura na vršnom dijelu ploda javljaju i sivosmeđe pjege koje ulaze i u unutrašnjost ploda te uzrokuju neujednačene zriobe. U takvim slučajevima najviše formirani zaperak se ne zakida jer će se iz njega.

Sunčane se opekotine javljaju na plodovima kao posljedica intenzivnog sunčevog zračenja i visokih temperatura. Ti se uvjeti javljaju kada je tlo presuho. Preobilna gnojidba dušikom koja značajnije utječe na vegetativni rast i stvaranje bujne lisne mase velike transpiracijske površine također zbog pojačane akumulacije kalcija u listovima na račun njegova sadržaja u plodovima može imati za posljedicu pojavu simptoma njegova nedostatka u plodovima. tako da do plodova zbog intenzivne transpiracije ne dolazi dovoljna količina kalcija što sprečava razvoj staničnih stijenki i uvjetuje odumiranje tkiva. Primjena folijarnih gnojiva koja sadrže kalcij učinkovita je samo ako se primijeni preventivno na početku intenzivnog razvoja plodova. Vršna trulež na plodovima rajčice javlja se neposredno uz vrhove plodova u fazi intenzivnog razvoja u vidu malih vodenastih zona koje se brzo povećavaju i tamne. Na plodovima koji su nakon razvoja u zasjeni lišćem. Diskontinuitet u opskrbi vodom uzrokuje pojavu vršne truleži i pucanja plodova. Spriječiti pojavu vršne truleži plodova moguće je jedino izbjegavanjem uvjeta koji pogoduju njezinom stvaranju. Preobilna pak vlaga. Mjesto puknuća koloniziraju gljivice i bakterije uzrokujući truljenje plodova.Glasnik zaštite bilja 3/2008 na tom dijelu ostaju blijedi. Najveće potrebe za vodom rajčica ima tijekom perioda intenzivnog rasta i formiranja plodova. Do pucanja plodova rajčice dolazi najčešće kada nakon dužeg sušnog perioda padnu izdašnije oborine. kada nakon dužeg sušnog razdoblja padnu obilnije oborine ili se prekasno započne s navodnjavanjem. vršne truleži i pucanja plodova. U takvim uvjetima plodovi naglo upiju puno vode čime se volumen stanica toliko poveća da zbog jakog unutarnjeg pritiska dolazi do pucanja plodova. Na odumrlo tkivo naseljavaju se saprofitske gljivice pa se zahvaćena zona ploda osuši. Optimalna vlažnost tla za uspješan uzgoj rajčice je 60 70% maksimalnog kapaciteta tla za vodu. posebice kod proizvodnje izravnom sjetvom. pa 22 Slika 8: Sunčana palež plodova rajčice . nepovoljna je zbog mogućnosti intenzivnijeg razvoja bolesti. kako u tlu tako i u zraku. Slika 6: Dodatno osvjetljenje pri zimskom uzgoju u zaštićenim prostorima Slika 7: Vršna trulež plodova kao posljedica diskontinuiteta u opskrbi vodom Slika 9: Vršna trulež plodova rajčice uvjetovana visokim temperaturama i nedostatkom vlage Iako rajčica ima dobro razvijen korijen. te može koristiti vlagu iz tla bolje nego većina drugih povrtnih kultura. Na mjestu zahvaćenom vršnom truleži nastaju uleknuća smeđe do crne boje. Do pojave vršne truleži dolazi najčešće u uvjetima visokih temperatura tijekom dužeg sušnog razdoblja kada se većina vodenog tijeka s kalcijem kroz biljku usmjerava prema listovima. 23 Fiziološki poremećaji u razvoju rajčice Fiziološki poremećaji na plodovima rajčice nastaju negativnim djelovanjem okoline uzgoja. kada je korijen biljke oštećen i nije u mogućnosti u dovoljnoj mjeri opskrbiti biljku kalcijem te kao posljedica neizbalansirane ishrane. najčešće zbog gubitka lisne mase. za sigurnu proizvodnju i u klimatski prosječnim godinama treba računati s navodnjavanjem. izloženi izravnom sunčevom svjetlu zbog visokih temperatura ne dolazi do stvaranja pigmenata. Pojava sunčanih opekotina može se spriječiti uzgojem sorata dobre lisnatosti i kvalitetnom zaštitom kojom se sačuva lisna masa. a na listovima njihovim uvijanjem. Pojavljuje se na kiselim tlima deficitarnim kalcijem kao i u uvjetima kada je njegovo usvajanje iz tla otežano. Vršna trulež plodova nastaje kao posljedica fiziološke poremetnje u usvajanju kalcija. a očituju se u vidu sunčanih opekotina.

light and moist. Washington. P.. N. Nonnecke. John Wiley and sons.. and Motton. Maynard.. so that physiological processes inside the plant could proceed freely. Sa smanjenjem intenziteta osvjetljenja i temperature i intenzivnijim razvojem reproduktivnih organa simptomi uvijanja listova nestaju. Elezović. (1989): Vegetable production. E. M. It happens sometimes that less experienced cultivators identify those symptoms with the symptoms of certain rots or pest invasion. I.. Često puta se u proizvodnji uvijanje listova poistovjećuje s bolestima pa se primjenjuju nepotrebne mjere kemijske zaštite.. Hochmuth G. Literatura 24 25 . environmental conditions. L. Consequences of imbalance of external conditions are manifested in different ways on plants. J. Lešić. a zametanje i razvoj plodova na biljkama je slab. Key words: tomato. Poljoprivredni institut Sarajevo. D. Siviero. (2002): Povrćarstvo.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Professional paper THE INFLUENCE OF ENVIRONMENTAL CONDITIONS FOR THE GROwTH OF TOMATO AND MANIFESTATION OF PHYSIOLOGICAL DISORDERS For the successful growth and development of tomato. Osvald. The review describes the effect of basic environmental conditions on the growth and development of tomato and physiological disorders on plants and fruits conditioned by abiotic factors.. which then react in certain symptoms. M. i Hadžiomerović. (2007): Handbook for vegetable growers. J. (2004): Suvremena proizvodnja povrća. The most influential environmental conditions are warmth. R. Zrinski. (2003): Proizvodnja paradajza i plavog patlidžana. O. L’Informatore Agrario. Do uvijanja listova prema Slika 12: Uvijanje listova uvjetovano središnjoj žili dolazi na najdoljnjim intenzivnim svjetlom i visokim temperaturama etažama kada su uvjeti za fotosintezu izuzetno povoljni.. Čakovec. This review has been written for the purpose of getting a better insight into particular physiological disorders during the growth and development of tomato and their symptoms on plants and fruits of tomato. Benton. Verona. Maksimović. which can equally have the negative effect on the growth and development of plant. Z. Van Nostrand Reinhold. CRC Pres.. Matotan. and that in the end it can give optimum crop in number and quality. New York. (1999): Tomato plant culture. Kogalj-Osvald. P.. New Jersey. Zagreb.. Inc. Smederevska Palanka. (1996): Gojenje vrtnin v zavarovanem prostoru. Ljubljana. i sur. Centar za povrtarstvo. Summary Slika 10: Uzdužna puknuća ploda Slika 11: Radijalna puknuća ploda Jedini način da se izbjegne pucanje plodova je kontinuirano održavanje optimalne vlažnosti tla neophodne za normalan rast i razvoj plodova. Kmečki glas. U takvim se uvjetima asimilati stvoreni u listovima nedovoljno brzo translociraju u reproduktivne organe biljke pa povišeni sadržaj škroba i šećera u listovima uvjetuje njihovo uvijanje. if they are insufficient or exceeding certain limits. physiological disorders. J. Kurtović. (1995): La coltivazione del pomodoro da mensa. S. and then they use some protection measurements without good reason. Nakladni zavod Globus. Sarajevo. M. (1997): Gajenje povrća.. (2001): Proizvodnja povrća u plastenicima.. it is necessary to provide for as permitting environmental conditions as possible. Jedna od fizioloških poremetnji koja se očituje na listovima je njihovo uvijanje. Agronomski fakultet Čačak. J. Grupa autora.

Ona je ne samo sastavni dio građe biljke. Razlog tome je slab i relativno plitak korijenov sustav kao i neekonomično trošenje vode preko lišća koje ima razmjerno veliku površinu.navodnjavanje pri sadnji i nakon sadnje sadnica ili sjetve . Ako u tlu nedostaje lako pristupačne vode. Postoje velike razlike među pojedinim povrćarskim kulturama u načinu i količini trošenja vode. Dakle. Kemijska voda je kemijski vezana za čestice tla pa je nekorisna za kulturne biljke. opnena. već i nosilac mnogih fizioloških procesa tijekom vegetacije: regulira režim ishrane biljke. Povrćarske kulture imaju brzi razvoj i proizvode veliku biljnu masu te zbog toga zahtijevaju znatne količine vode. Navodnjavanje prije sadnje ili predsjetveno navodnjavanje . U uvjetima navodnjavanja njihov uspjeh ne izostaje.dopunsko navodnjavanje Navodnjavanje sadnog materijala (presadnica) vrši se u natkrivenim ili toplim rasadnicima. Najčešće se primjenjuje ručno navodnjavanje.zavisno od osobina tla i vrste presadnice. Kulture koje imaju razvijeniji korijenov sustav. Razlikujemo razne metode i rokove navodnjavanja. hranjive tvari. i voda je jedan od faktora koji uvjetuju život biljke pa je bez vode nemoguć njen uzgoj. U odnosu na tu zavisnost. Najčešće je ovim navodnjavanjem potrebno navlažiti sloj tla do 20 cm dubine. presadnicama se obično uništi jedan dio korijenovih dlačica pa im zbog „prebolijevanja“ treba lako 27 NAVODNJAVANJE U POVRĆARSTVU NA OTVORENOM Za uspješnu proizvodnju povrćarskih kultura moraju se osigurati vegetacijski faktori: voda. svjetlost i zrak. odnosno veliki gubici a manji prihodi 1 Valerija Pokos-Nemec. kemijske i biološke procese u tlu. Kulture koje za normalan rast i razvoj zahtijevaju stalno visoku vlažnost tla.1 Pregledni rad vode. postoji pet karakterističnih rokova navodnjavanja: . jesu: krastavci. - stručni savjetnik za navodnjavanje E-mail: Valerija. salata. već bez bilo kojeg od njih biljka ne može živjeti. toplina. fiziološki procesi.hr 26 . higroskopna.Pokos. prethodno treba ispitati fizikalne osobine tla i trenutačno stanje vlage u tlu. navodnjavanje Sažetak Vrste vode u tlu - U tlu se nalazi: kemijska. ali i nisku vlažnost tla mogu dobro podnijeti. potrebno je navlažiti tlo do veće dubine: 30. ona se ocjeđuje pa je biljke praktički ne koriste.Nemec@hzpss. Međutim. a u ovom radu pobliže ćemo opisati mogućnosti navodnjavanja u povrćarstvu na otvorenom. Međutim.izvodi se samo onda kada je zbog nedostatka vlage u tlu otežana priprema tla za sadnju ili sjetvu. a posijano sjeme će teže niknuti.navodnjavanje prije sadnje ili predsjetveno navodnjavanje . Zbog vrlo slabo razvijenog korijenovog sustava. luk i češnjak također zahtijevaju visoku vlažnost tla. Opnena voda obavija u obliku tanje ili deblje opne čestice tla pa može biti samo djelomično pristupačna biljkama. Kulture kao cikla i repa vrlo dobro koriste vodu iz tla i intenzivno je troše. ako je tlo i ispod 20 cm suho. Rokovi navodnjavanja povrćarskih kultura zavise od uvjeta života biljke. Pri uzgoju na otvorenom veći broj kultura ima vegetacijski period tijekom ljetnih mjeseci kada su veće temperature i manje oborine. Prilikom vađenja iz rasadnika.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Pokos-Nemec. regulira fizikalne. Navodnjavanje pri sadnji i poslije sadnje presadnica ili sjetve zavisi od stanja vlažnosti tla. njenih faza razvoja i od postavljenih ciljeva proizvodnje. 40 ili čak do 50 cm . Zašto je voda tako značajna za biljku nije teško objasniti. dipl.navodnjavanje sadnog materijala (presadnica) . špinat. kupus. regulira toplinski režim biljke i tla. posađene mlade biljke će se teže primiti. Higroskopnu vodu također biljke ne mogu koristiti jer se drži jakim silama u tlu. Bez ovih faktora ne samo da se ne može ostvariti planirana proizvodnja. kapilarna i gravitacijska voda. Ključne riječi: voda. otapa hranjive tvari tla i preko korjenovih dlačica unosi ih u biljku. U svakom slučaju.vegetacijsko navodnjavanje . ing. posreduje u procesu fotosinteze. dobro koriste vodu i ekonomično je troše. ove kulture troše znatno manje vode jer imaju manju površinu lišća. odnosno otežana sadnja presadnica. V. odnosno češće navodnjavanje. Gravitacijska voda je svakako pristupačna biljkama. kao što su rajčica i mrkva. agr. Kapilarna voda se nalazi u porama tla i najvećim dijelom je pristupačna biljkama. ali budući da je pod utjecajem sile teže. Ovim navodnjavanjem treba dodavati manje količine vode kako bi se spriječio bujni rast i bolesti te održala potrebna toplina u rasadniku.

Svaki se sustav navodnjavanja kišenjem sastoji od vodozahvata. Pri navodnjavanju kišenjem uređaj sustava zahvaća vodu iz izvora. Za uzgoj povrćarskih kultura razmak brazdi je 50-100 cm. • Navodnjavanje kišenjem Metodom navodnjavanja kišenjem voda se raspodjeljuje po površini tla u obliku prirodne kiše. Rasprskivači imaju završnu ulogu u sustavu kišenja. ne zauzima obradivu površinu. glavnog cjevovoda i kišnih krila.sve su to razlozi zašto se ta metoda. U prenosivom sustavu svi dijelovi su prenosivi. imaju na sebi otvore čiji se razmak može regulirati radi mogućnosti ulijevanja vode u brazde s različitim razmakom. zamijeniti cijevima. Glavni cjevovod je najčešće postavljen u tlu pa na površinu tla izlaze samo hidranti na koje se spajaju kišna krila. Pumpni agregat se sastoji od pogonskog motora i pumpe. Navedeni način navodnjavanja ne narušava strukturu 28 . rotkvicu i druge kulture. gumenim ili metalnim cijevima koje prebacuju vodu iz razdjelnog kanala u brazde. odnosno razvodne brazde. Cijevi koje zamjenjuju razvodne kanale. a cijevi se spajaju brzopriključnim spojkama. Međutim ako u tlu ima dovoljno vode. a najviše se koriste centrifugalne pumpe. uzgajane kulture i trenutačne vlažnosti tla. Stabilni sustav ima sve dijelove stabilne. a to su značajni faktori za startno vegetiranje mladih biljaka. mogućnost ekonomičnog korištenja raspoložive vode zbog točnog doziranja. tla i smanjuje uvjete za stvaranje pokorice. Razdjelne brazde mogu se zamijeniti plastičnim. Promjer im je obično 15 cm. Sustav navodnjavanja brazdama sastoji se od dovodnog kanala. Vegetacijsko navodnjavanje . Obrok navodnjavanja zavisi od osobina tla. kao i razdjelne brazde. mogućnost navodnjavanja tek zasijanih polja i mladih nasada. Unaprjeđenje sustava može se vršiti upotrebom prenosivog cjevovoda. brazda i prenosivih ustava. tlo je manje izloženo pogoršanju fizikalnih svojstava. U vodozahvatu pumpnim agregatom voda se usisava iz izvora i tlači potrebnim tlakom kroz mrežu cijevi do rasprskivača. navodnjavanje može i štetiti jer razrjeđuje koncentraciju hranjiva i smanjuje toplinu tla. Metoda kišenja ima mnoge prednosti: mogućnost upotrebe u različitim topografskim uvjetima. rasprskivača i armature. mikrorasprskivačima. održala i do danas. a time se postižu i veći prinosi. Oni prskaju (razdjeljuju) vodu 29 Metode navodnjavanja povrćarskih kultura na otvorenom • Navodnjavanje brazdama Navedeno navodnjavanje pripada starijim metodama uzgoja povrćarskih kultura. Dopunsko navodnjavanje moguće je primijeniti za rajčicu. Tim načinom mogu se dovodni i razdjelni kanali. tlači je kroz cijevi i na kraju je preko rasprskivača. Poželjno je da teren bude relativno ravan. održavati optimalnu vlažnost tla u sloju rizosfere. dok su kišna krila i rasprskivači prenosivi. u obliku prirodne kiše. Sustav navodnjavanja može biti prenosiv.Glasnik zaštite bilja 3/2008 pristupačna voda i hranjivo te je zato fertirigacija vrlo korisna mjera. Tim navodnjavanjem je potrebno. Dubina brazda je 15-25 cm. produžava se berba plodova. Rasprskivači se priključuju na cijevnu mrežu koja je najčešće postavljena u tlu. brazdama. Glavni uvjet za ovo navodnjavanje je toplo vrijeme na kraju ljeta i početkom jeseni. s ravnomjernim padom. Cijevi su napravljene od lakog materijala zbog lakšeg prenošenja. kapanjem. polustabilan i stabilan. Polustabilni sustav ima stabilni uređaj za zahvaćanje vode i glavni cjevovod. ne smanjuje korištenje mehanizacije. produžava se vegetacija.počinje kad su se biljčice primile ili niknule i dobro zakorjenile. Neophodno je uskladiti snagu pogonskog motora sa zahtjevom pumpe. Cijevna mreža služi provođenju vode od izvora do rasprskivača. Ta se mreža sastoji od usisne cijevi. koja je jedna od najstarijih. Dvije su vrste vodozahvata: jedan je gravitacijski a drugi primjenjuje pumpni agregata. razdjelnih kanala. mogućnost primjene fertirigacije. tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja. kupus. razdjelnih brazda. Najpovoljniji je pad 2-4%. Ako se uz toplinu osigura dovoljno vode i hranjiva u tlu. pripremni radovi na zemljištu su nepotrebni ili minimalni. Na kišnim krilima se na određenim razmacima nalaze odvojci za spajanje rasprskivača. mreže cijevi. a troši i manje vode . Dopunsko navodnjavanje se izvodi pred kraj vegetacije sa svrhom njezina produženja. Navodnjavanje se može vršiti na nekoliko načina: kišenjem. raspodjeljuje po površini koju navodnjava.

za svaku parcelu je potrebno prethodno razmotriti prirodne. U pravilu. tehničke. može biti različit. a pri potpovršinskom navodnjavanju one su ukopane u tlo. Uređaj kapanja karakterizira kapaljka kao mjesto na kojem se reducira radni tlak iz cijevi i u obliku kapljice ispušta vodu na tlo ili u tlo. zaslanjivanje.5 bara) i što se navodnjava samo dio površine gdje se razvija glavna masa korijena.Glasnik zaštite bilja 3/2008 po površini tla u obliku kapljica. U slučaju kišenja koje traje kraće nego što je potrebno. topografskim uvjetima te veličini i obliku parcela. Dobrim kapaljkama smatraju se one koje osiguravaju mali ujednačeni tok vode ili kapanje s konstantnim istekom. intenzitetu kišenja. 31 • Navodnjavanje minirasprskivačima Ovim načinom navodnjavanja. Ako kišenje traje duže nego što je to potrebno. Obrok navodnjavanja će zavisiti od osobina tla.0-2. voda na tlo pada u obliku malog mlaza ili kapljice. Jedan od najznačajnijih problema navodnjavanja kapanjem je začepljenje kapaljki. pri kišenju je vrlo važno najpovoljnije rasporediti cijeli uređaj. Kemijsko začepljenje se javlja kao posljedica stvaranja netopivih soli na samom otvoru ili unutar kapaljke. Pri površinskom navodnjavanju cijevi i kapaljke postavljene su iznad tla ili na površini tla. 30 . koje predstavlja tip lokaliziranog navodnjavanja. Da bi se ostvarilo što ravnomjernije kišenja po cijeloj površini. Jedna od najvažnijih osobina rasprskivača jest ravnomjernost kišenja. površini kišenja. Budući da je njihova uloga vrlo važna. moraju pravilno i kvalitetno raditi. Položaj zahvata vode. eroziju. kulture i trenutačnog stanja vlažnosti Mlaznice rasprskivača zbog veličine imaju manju potrebu filtriranja vode u odnosu na navodnjavanje kapanjem. ispiranje hranjiva. tlo se neće do potrebne dubine saturirati vodom u vrijednosti poljskog vodnog kapaciteta. koji značajno ne varira na površini pod sustavom. rasprskivači se prikladno razmještaju po površini koja se navodnjava. mogu biti različitog dometa i intenziteta navodnjavanja. Rasprskivači se mogu razlikovati prema vodnom tlaku. Za primjenu kišenja potrebno je u svakom slučaju izvršiti pravilan izbor rasprskivača. glavnog cjevovoda. Osim rasporeda rasprskivača. Začepljenje kapaljki je izravno povezano s kakvoćom vode za navodnjavanje te s njezinim fizikalnim. filterskog uređaja. dometu bacanja vode. količini izbacivanja vode. načinu pogona i načinu kišenja. Tom metodom može se najpreciznije dodavati voda potrebna u tlu. bilo mehaničko ili kemijsko. tehnološke i ekonomske prilike i nakon toga odrediti položaj pojedinih dijelova uređaja. Idealno kišenje narušava puhanje vjetra pri navodnjavanju. Jedna od značajnijih prednosti navodnjavanja kap po kap jest mogućnost primjene tekućih gnojiva (fertirigacija) istovremeno s navodnjavanjem. vrsti i broju mlaznica. Današnje tržište nudi više tipova minirasprskivača različitih konstrukcija: kontinuirane i pulsirajuće minirasprskivače. pri kišenju najviše vode padne oko samog rasprskivača. Oni mogu navodnjavati cijeli krug ili samo dio kruga. dodat će se tlu (kulturi) veća ili prevelika količina vode. glavnog cjevovoda i kišnih krila. Navedeni način navodnjavanja ima dva sustava: površinsko i podpovršinsko navodnjavanje. • Navodnjavanje kapanjem Temeljni princip metode kapanjem je da voda iz sustava gusto postavljenih plastičnih cijevi izlazi kroz posebne kapaljke (postavljene uzduž cijevi) i „kap po kap“ vlaži tlo uz svaku uzgojenu biljku. Uređaj za kapanje sastoji se od pogonskog dijela s glavom sustava. Filterima se može spriječiti mehaničko začepljenje kapaljki. lateralnih ili razvodnih cijevi i kapaljki. Za navodnjavanje povrćarskih kultura najpovoljnije je lagano kišenje pa će najbolji biti rasprskivači malog intenziteta i malog dometa. koja može uzrokovati niz posljedica: pogoršanje fizikalnih svojstava tla. kemijskim i mikrobiološkim čimbenicima. Pri navodnjavanju kišenjem vrlo je važno poznavati trajanje kišenja s jednog položaja rasprskivača. tla. Prema tome. Od navodnjavanja kišenjem razlikuje se po tome što sustav radi pod manjim tlakom (od 1. a prema kraju dometa sve manje. Pri izboru je potrebno voditi računa o izvoru vode.

chemical and biological processes in the soil. so its cultivation is impossible without it. It isn’t difficult to explain why water is so important for the plant. Od svih povrtlarskih kultura paprike i krastavci iskazuju najveće potrebe za vodom te ih zbog toga treba i najviše navodnjavati. a početkom dozrijevanja treba započeti s obilnijim zalijevanjem. Kišenje tih kultura nije preporučljivo zbog razvoja bolesti na istima. Tijekom ljeta povrće je preporučljivo navodnjavati više puta s manjom količinom vode. light and air. Different methods and time of irrigation can be differentiated. it mediates in the process of photosyntesis. and it regulates physical. Without these factors. 32 33 . irrigation. nema ni rentabilne proizvodnje povrća. Surveying study IRRIGATION IN VEGETABLE FARMING IN THE OPEN For successful production of vegetable crops. Sve vrste kupusnjača. a navodnjavamo hladnom vodom. zbog najmanjih razlika između temperature vode i temperature zraka. it regulates the plant’s nutritional regime. vegetational factors have to be provided for: water. but it is also a holder of many physiological processes during vegetation. paprike i patlidžana najbolje je navodnjavati (npr. Key words: water. physiological processes. and this review more closely describes possibilities of irrigation in vegetable farming in the open. što izaziva šok kod biljke i biljke su sklonije obolijevanju. Rajčicu i krastavce u trenutku cvjetanja minimalno treba zalijevati. To su biljke kojima je potrebna veća količina vode u tlu. a plant cannot live. Therefore. posebno ljeti. zelena salata i krastavci za optimalni uzgoj zahtijevaju istodobno dobru vlagu u tlu i zraku te se preporuča njihovo zalijevanje kišenjem. It is not only a constituent part of the plant. Korjenasto povrće je potrebno navodnjavati kontinuirano tijekom cijele vegetacije. nutrients. Iz svega navedenog može se zaključiti da je navodnjavanje neophodna uzgojna mjera u poljoprivrednoj proizvodnji jer utječe na kvalitetu i stabiliziranje prinosa svih kultura. Najlošije rezultate postižemo ako navodnjavamo kada su visoke dnevne temperature. kapanje) bez kvašenja nadzemnih dijelova povrća. water is also one of the factors which the life of the plant depends on. a manje vlage u zraku. but also in the absence of any of them. Povrtlarske kulture poput rajčice.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Navodnjavanje po vrstama kultura Ukupne količine vode u različitim vrstama povrća kreću se u intervalu od 85 do 95%. Najbolji rezultati navodnjavanja postižu se rano ujutro. Glavati kupus najviše vode treba u trenutku formiranja glavice. it regulates the thermal regime of the plant and soil. warmth. iz čega se može zaključiti da bez intenzivnog navodnjavanja. it dissolves nutrients of the soil and carries them in the plant through root’s little hairs. not only that the planned production cannot be realized.

srednjekasne do 130 dana. Temperature iznad 22 °C mogu produžiti vegetaciju i povećati broj listova do zametanja cvata (Lešić i sur. te bi brokula odgovarajućim izborom kultivara. Za potrošnju u svježem stanju prikladne su sorte koje nakon berbe vršnog cvata razvijaju više postranih cvatova jer se zbog višekratnih berbi ostvaruju veći prinosi i duže je razdoblje korištenja usjeva. U Hrvatskoj je od davnina bila poznata u dubrovačkom području pod sinonimom kaulin. Kod nižih temperatura nakon berbe vršnog cvata razvija se više postranih cvatova. prednost imaju sorte s dužom glavnom stabljikom i s manje lišća u blizini cvata te s istovremenim formiranjem vršnog cvata sa što manjim grananjem. Tako u agroekološkim uvjetima kontinentalne Hrvatske 35 Morfološko . Ovisno o sorti. Ključne riječi: brokula. brokula se izdvaja kao značajan izvor glukozinolata koji imaju dominantnu ulogu u antikancerogenoj aktivnosti jer njihovom enzimatskom hidrolizom nastaje sulforafan.). italica) je u stalnom porastu zbog povećanog zanimanja za ovu namirnicu visoke hranidbene vrijednosti ali i dokazanog kemoprotektivnog djelovanja. 2004. I kod ovih sorata uslijed viših temperatura tijekom vegetacije povećat će se produkcija listova do forrmiranja cvata te će cvat biti sitniji. Rane sorte formiraju vršni cvat 50 do 70 dana nakon sadnje. Svetošimunska 25. Zdravstvena osvještenost stanovništva Hrvatske. zbijenošću cvata te veličinom pupova. no kod brokule su internodiji izduženi pa cvjetna stabljika brokule naraste 50 do 90 cm. Sorte kratke vegetacije ne zahtijevaju niske temperature za formiranje cvata. U Hrvatskoj raznolikost klimatskih prilika pruža veliki potencijal za uzgoj brokule. a tijekom rasta 15-18 °C. brokula mora proći stadij vernalizacije (određeno razdoblje treba biti izložena djelovanju nižih temperatura).biološka svojstva brokule Uzgoj brokule iz presadnica Sanja Fabek. var. Kao namirnica koristi se cvat i vršni dio cvjetne stabljike. Za mehaniziranu berbu i industrijsku preradu. stoljeća.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Sanja Fabek1 Stručni rad UZGOJ BROKULE Svjetska proizvodnja brokule (Brassica oleracea L. te se odgovarajućim izborom kultivara. no prema Björkmanu i Paersonu (1998. veličinom.) visoke temperature zaustavljaju razvoj cvatova i uzrokuju neujednačenu veličinu cvjetnih pupova u cvatu. 1 Sažetak Slika 1: Vršni cvat brokule Slika 1: Postrani cvat brokule Uvod Na tržištu je prisutan velik broj hibridnih sorata brokule koje se razlikuju duljinom vegetacije. ali i oblikom. gdje je berba jednokratna. rokova uzgoja i proizvodnog područja mogla biti na tržištu cijele godine. U slučaju zakašnjele berbe. (2004. Na vrhu stabljike se formira zbijeni cvat zelene. Biološki zahtjevi brokule za toplinom nakon sjetve i sadnje su nešto viši (20 do 24 °C). agr.. povećani uvoz i značajne potrebe prerađivačke industrije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj potaknuli su zanimanje za komercijalni uzgoj brokule. kemoprotektivno djelovanje. ing. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. a sadrži vitamine. 2001). Za prijelaz u generativnu fazu. grane unutar cvata se izdužuju. Brokula je po svojim morfološkim (ali i biološkim) svojstvima slična cvjetači. Lešić i sur. 10000 Zagreb 34 .. a kasne i ozime do 200 i više dana. Zavod za povrćarstvo. cvat postaje rahliji i otvaraju se cvjetovi na rubnim granama. uzgoj. Naime. današnje Turske odakle je još u rimsko vrijeme stigla u Italiju. vrlo snažan inicijator enzima koji efikasno zaustavljaju razvoj različitih tumora (Stuart i sur.. Osobito su cijenjeni zbijeni cvatovi sa sitnim pupovima. dok u kontinentalnom podneblju uzgoj brokule započinje tijekom ranih devedesetih godina 20. U Hrvatskoj raznolikost klimatskih prilika pruža veliki potencijal za uzgoj brokule. rokova uzgoja i proizvodnog područja može osigurati kontinuiranost opskrbe tržišta i prerađivačke industrije tijekom cijele godine. srednjerane do 100 dana. dipl. ljubičaste ili bijele boje te se bere zajedno s dijelom stabljike do prvih većih listova.) navode kao optimalne srednje dnevne temperature zraka za klijanje i nicanje 20 °C. Kasne i ozime sorte moraju proći stadij vernalizacije pri temperaturi nižoj od 10 °C kroz 2 do 4 tjedna. esencijalne minerale i brojne bioaktivne tvari značajne za pravilnu i zdravu prehranu. hranidbena vrijednost. brokula ima izraženu vršnu dominantnost što znači da nakon berbe vršnog cvata iz pazuha donjih listova potjeraju sekundarne grane s manjim cvjetovima. odnosno zametanje cvata. Brokula potječe iz Male Azije.

golog korijena ili s grudom supstrata. dok je ljetni uzgoj moguć samo u planinskim područjima gdje srednja dnevna temperatura zraka ne prelazi 20 °C. Kao i ostale kupusnjače.VIII/2 VIII/3 . ujednačen rast presadnica i usjeva. Slika 1: Uzgoj presadnica brokule u polistirenskim kontejnerima Sorte Sjetva (mjesec/tjedan) Sadnja (mjesec/tjedan) Berba (mjesec/tjedan) Jesenske Jesenske Ozime Rane V/2 .XI/2 IX/4 . Brokula se većinom uzgaja iz presadnica. Iza proljetnog roka uzgoja (zbog kratke vegetacije) moguć je uzgoj naknadnog usjeva kao što je grah mahunar ili cikla. brže ukorjenjivanje u tlu.VI/2 VII/3 .VIII/2 VI/3 . nema zastoja u rastu i gruda sprečava isušivanje korijena tijekom transporta do sadnje.IV/1 IX/1 . ranija berba te smanjenje utroška rada.8. sadnje i berbe sorata brokule Za uzgoj brokule potrebno je dobro drenirano tlo.IV/4 V/3 .Glasnik zaštite bilja 3/2008 prednost ima jesenski uzgoj brokule. koje se ovisno o terminu uzgoja presadnice proizvode u zaštićenom prostoru ili na otvorenom.VI/2 II/3 .VII/2 III/4 . 36 37 . uz pH 6 do 6. Mogući rokovi sjetve. a razmak u redu 30 do 40 cm. U mediteranskom području prikladan je uzgoj jesenskih i ozimih sorata brokule. bogato humusom.XII/4 I/1 . Kod proizvodnje brokule za preradu traže se sitniji cvatovi što se postiže gušćom sadnjom te se sadi 8 do 20 biljaka/m2. Za potrošnju u svježem stanju (kad je cilj proizvodnje vršni cvat) sadi se 4 do 5 biljaka/m2.III/1 Kontinentalno područje VII/3 . Razmak redova je 60 do 80 cm. brokula se ne može saditi na istu površinu najmanje 3 do 4 godine.IX/2 Tablica 1. U povoljnim uvjetima presadnice razviju 4 do 5 listova za 25 do 35 dana i takve su najpovoljnije za sadnju.VII/2 Mediteransko područje VI/2 . Brojne su prednosti uzgoja presadnica s grudom supstrata: bolje iskorištenje sjemena.

2004. međunarodnog znanstvenog simpozija agronoma. Zbornik radova XXXIX znanstvenog skupa hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem. Brokula se može održati u hladnjači pri temperaturi 0 °C i relativnoj vlazi zraka 95 % tijekom 8 do 10 dana. B. italica) is constantly increasing as a result of increased interest for this highly nutritious food and evidencebased chemoprotective effect as well. botrytis (L. italica). In Croatia. J. uz dodatak 500 kg/ha mineralnog NPK gnojiva formulacije 5:20:30. Borošić. cilju proizvodnje i broju berbi prinosi variraju od 5 do 30 t/ha. Neddermann.J. Zbog racionalnog iskorištenja. Lešić. S. Journal of Experimental Botany 49(318). Romić (2004): Povrćarstvo. Žutić. B. Poljoprivredna znanstvena smotra 63 (dodatak 4). dok biljke ne zatvore redove. I.poluautomatska • Gredičari za povrće • Polagači folije Također proizvodimo veoma praktične vrtne plastenike iz pocinčanih cijevi širine 4. 215 kg K2O i 25 kg MgO. a continuous supply of fresh broccoli to the processing industry and the market can be realized by selecting a suitable hybrid broccoli cultivars. Poljak.6 m) Navedeni proizvodi dokazali su se u radu kako na domaćem. var. Professional paper Literatura Björkman T. Benko (2004): Introdukcija sorata brokule u sjeverozapadnu Hrvatsku. 339345.agroservis-proizvodnja. B. Toth. Smith. D.65 m. J. Fax: 033 /73 02 44 E-mail: agroservis. Buturac. 337-338.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Prema Fritzu i Stolzu (1989. Berba postranih cvatova počinje nakon 2 do 3 tjedna.hr Iz raznolikog proizvodnog programa izdvajamo: • Sadilice rasada diskosne • Sadilice rasada s čašama • Sadilica krumpira . a optimalna količina vode tijekom vegetacije je 400 l/m2. Key words: broccoli.. chemoprotective effect.D. HortScience Vol. A. italica). Za rast i razvoj brokule. optimal growing periods and production area. cultivation. Toth. AGROSERVIS . Lešić. Da bi se održala površinska struktura tla te spriječio rast korova. Opatija. Toth. Vršni cvat se reže s dijelom stabljike (15 do 20 cm) i odstranjuju se postrani listovi. K. Zrinski. R.) Alef. Paerson (1998): High temperature arrest of inflorescence development in broccoli (Brassica oleracea var. followed by reversed-phase HPLC and HPLC/MS analysis.).o. Novak. a zadnja prihrana 3 tjedna prije očekivane berbe još može imati učinka na prinos.PROIZVODNJA d. a prije otvaranja cvjetova. Žutić. N.proizvodnja@vt. hrvatskog i 1. Novak. I. var. nutritional value. M. Opatija. Ostali proizvodi: • Kompletna linija za uzgoj i sušenje duhana • Samohodna prskalica visoke prohodnosti za kulture duhana i suncokreta (klirens 1. Brokula se bere kad se razvije željena veličina cvata. M. Brokula dobro reagira na gnojidbu organskim gnojivima (pogotovo zrelim stajskim gnojem u količini od 40 t/ha). Summary 38 39 . Benko (2006): Agronomska svojstva brokule uzgajana u kopnenom podneblju. dobar prinos i kvalitetu cvatova vrlo je važna ravnomjerna opskrba vodom. 2004.. italica Plenck. tako i na inozemnom tržištu.t-com. A. Herak-Ćustić.9 m pogodne kako za svako domaćinstvo. te dužine po volji u koraku 1. Ovisno o sorti. Čakovec. 67-77 Stuart. 2006. B. Borošić. U.. 101-106.T.. Zbornik radova 41. Provatas.hr www. Agronomski glasnik 1-2. botrytis var.A. 512. Tijekom vegetacije potrebno je i prihranjivanje dušičnim gnojivima. treba provesti međurednu obradu. tako i za profesionalne proizvođače. B. (1990): Brokula (Brassica oleracea conv. by reversed-phase solid phase exstraction (SPE). I. I. CULTIVATION OF BROCCOLI The world production of broccoli (Brassica oleracea L. 80 kg P2O5. N. Palaniswamy (2001): Isolation of sulforaphane in broccoli sprouts. Novak (1998): Komponente prinosa i kvalitete kultivara brokule (Brassica oleracea L. dušik je bolje primijeniti u više navrata. i oni se beru s 15 do 20 cm postrane grane. J. Budući da brokula formira veliku vegetativnu masu u odnosu na dio zbog koje je uzgajamo (cvat) više od polovice tih hraniva ostaje u biljnim ostacima nakon berbe. R.5 m.. J. Borošić.) potreba hraniva za prinos od 12 t/ha brokule u proljetnom i rano jesenskom roku uzgoja kultivara kraće vegetacije je 200 kg N.. N. Berba i prinosi HR-33000 Virovitica Tel: 033 /73 02 44.o. convar. 36(3). 425-426. . visine sljemena 2. Žutić.

Njihovom smjenom dobiva se trogodišnji ciklus uzgoja povrća. Za biopovrtnjak je karakteristično uzgajanje dviju ili više vrsta zajedno: red do reda. Poznate miješane vrste su mrkva i luk. Drugu grupu čine vrste s manjim zahtijevom za stajnjakom i često se uzgajaju nakon unošenja stajnjaka. luk. Neko povrće se uspješno uzgaja poslije velikog broja vrsta (osobito grašak). Broj kombinacija ovisi o biološkim svojstvima povrća i uvjetima uzgoja. Pravilnim plodoredom racionalno se koristi tlo u povrtnjaku. vodom. dipl. Znanje o tome kako biljke uspijevaju jedna pored druge. rabarbara. D. 1 Sažetak Specifičnost povrtnjaka su intenzivni plodored i miješane vrste. različite bujnosti. svjetlom i hranjivima. U tropoljnom plodoredu prvo polje uvijek zauzimaju vrste iz prve grupe. Intenzivni plodored Uvod Darko Kantoci. biljke plitkog i dubokog korijena. naizmjenično u istom redu. red paprike uz red rajčice uvijek je slabijeg rasta od ostalog usjeva paprike. a ovu grupu čine korijenaste vrste povrća. Nasuprot plodoredu. papriku.ing. U odnosu prema gnojenju stajnjakom povrće dijelimo u tri grupe. salata i luk. Plodored se ostvaruje na osnovu zahtjeva vrsta prema obradi tla. grašak.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Kantoci. agr. bolesti. sprečava pojavu istih bolesti i nagomilavanje štetnika. vodi i svjetlu. Na vrtnoj i visokoj gredici vrlo su uspješne kombinacije miješanih vrsta različite dužine vegetacije. špinat. značajno je ne samo u vrtu već i na oranici. rotkva i rotkvica. smanjuju se opasnosti od pojava bolesti. vlasac i druge. U takvoj kombinaciji na gredici se stalno smjenjuju povrtlarske i začinsko-ljekovite biljke i biljke za zeleno gnojivo. a najvažnije je da su to vrste koje uspijevaju jedna pored druge. ali ima jak utjecaj na naknadnu kulturu dok vrlo slab utjecaj imaju kupusnjače. smanjuje zakorovljenost. dolazi do narušavanja strukture i plodnosti tla. Za miješane kulture koriste se vrste različite visine. salata. a to su grašak. ali i sličnih zahtjeva za toplinom. gnojenju stajnjakom i predusjevu. kupus. mladi luk). Kao mješavina mogu se uzgajati visoke i niske biljke. špinat. Broj redova miješanih vrsta ovisi o tipu gredice. Na odvojenom dijelu vrta uzgajaju se višegodišnje vrste: šparoga. štetnika i korova. bujne i manje bujne vrste. ako se jedna te ista vrsta uzgaja duže godina na istom zemljištu (monokultura). biljke sličnih potreba prema toplini. grah i bob. Broj miješanih vrsta i broj smjena povrća u tijeku godine veći je na uzdignutoj gredici. Plodored se ostvaruje na osnovu zahtjeva vrsta prema obradi tla.1 Pregledni rad PLODORED Plodored je vrlo značajan kod planiranja sjetve i sadnje povrtnih kultura. cik-cak u dva reda. hranjiva u tlu. špinat. glavnu kulturu koja ima najdužu vegetaciju (paprika. Negativan se učinak u vrtu umanjuje razmakom među gredicama. patlidžan. uzgaja više vrsta povrća. To znači da se odmah po skidanju jedne vrste sije ili sadi druga. drugo polje iz druge. razlika u zahtjevima za toplinom i otpornosti na niske temperature. poriluk i češnjak. biljke duge i kratke vegetacije. Intenzivni je plodored moguć zbog različite dužine vegetacije povrća. Treću grupu čine vrste koje tlo obogaćuju dušikom. Za biopovrtnjak karakterističan je uzgoj dviju ili više vrsta zajedno. štetnika i toksina koje luči korijen. a nekad i istovremeno. 40 41 . na primjer. rajčicu. Kod njega se u tijeku jedne vegetacijske sezone ili godine na istom zemljištu uzastopno. gnojenju stajnjakom i predusjevu. Osnova za uspješno uzgajanje miješanih vrsta je njihova međusobna trpeljivost (alelopatija). Prvu grupu čine vrste koje se obično gnoje stajnjakom. Ključna riječ: plodored. Biološke specifičnosti povrća su osnova za izbor predusjeva (pretkulture). U povrtnjaku plodored omogućuje pravilno i racionalno gnojenje stajnjakom. rotkvica. a za neke je sužen izbor predusjeva. Tako. čuva plodnost zemljišta. U intenzivnom plodoredu razlikujemo pretkulturu (najčešće rana proljetna ili ozima vrsta kao što su salate. Plodored je smjena vrsta u prostoru i vremenu. povećava se opasnost od korova. Tako je poriluk osjetljiv na monokulturu. a tu ubrajamo kupusnjače. celer. luk) i naknadnu kulturu koja se uzgaja poslije glavne kulture (salata. ali je moguće i njihovo smjenjivanje u tijeku godine. Povrće različito reagira na uzgoj u monokulturi. a treće polje vrste iz treće grupe. Intenzivni plodored oslanja se na princip tropoljnog povrtlarskog plodoreda. Tako se na vrtnoj gredici može istovremeno uzgajati više vrsta povrća. dobro ili loše. rani krumpir i mladi luk).

Glasnik zaštite bilja 3/2008 Surveying study Trkulja V.) na području Lijevče polja. kao i njihovo veliko variranje na pojedinim proizvodnim parcelama. zahtijevaju i intenzivno nadvodnjavanje. 1 Sažetak Uvod doc. dipl. te površine pod krumpirom na području Romanijske regije. na području Lijevča polja. prof. With orderly crop rotation. and decrease dangers of breaking out of diseases. Površine pod krumpirom. uz ostale razloge. kao i ciklus razvoja. često su.-2007. nutrients in the soil. posebno na kojima se uzgaja krumpir. ali i na onima s paprikom i rajčicom. Nada Zavišić1 Znanstveni rad CROP ROTATION Crop rotation is very important in planning the sowing and planting of vegetable crops. Ključne riječi: paprika. Postotak napadnutih biljaka bio je različit.. rajčica. utvrđena je pojava oboljelih biljaka s izraženim simptomima antraknoze. Colletotrichum coccodes. uvjetovane i načinom uzgoja krumpira. Banja Luka. krumpir. dipl. koje. ing. s posebnim naglaskom na mjere za njeno suzbijanje. kao i na području Posavine i Semberije. Gordana Brkljač. polj. morfoloških i uzgajivačkih odlika izoliranog patogena. Jovo Stojčić. ali se na pojedinim parcelama kretao od 5-15%.. Nada Zavišić. Summary POJAVA COLLETOTRICHUM COCCODES U BIH I MOGUĆNOSTI NJEGOVA SUZBIJANJA Tijekom posljednje tri godine (2005. Vojislav Trkulja. Na osnovu proučavanja patogenih. uz druge agrotehničke mjere. Gordana Brkljač. ing. mogu značajno umanjiti prinos i uzrokovati velike ekonomske štete. relativno niski prosječni prinosi navedenih uzgajanih povrćarskih biljaka kod nas u odnosu na razvijene zemlje svijeta. na pojedinim proizvodnim parcelama. Stojčić J. što često ograničava upotrebu plodoreda zbog čega se te biljne vrste često uzgajaju na istim površinama i više godina uzastopno. ako se ne suzbijaju. značajne su zahvaljujući povoljnim klimatskim i zemljišnim uvjetima. Semberije i šireg područja Romanijske regije. paprikom i rajčicom u okolini Banja Luke. Solanaceae. polj. Međutim.. rajčica i paprike koji. dr. U radu je opisana važnost navedene vrste te simptomi koje ona uzrokuje i domaćini koje napada. kao i dugoj tradiciji uzgoja tih povrćarskih biljnih vrsta u navedenim proizvodnim područjima.. U takvim uvjetima nerijetko dolazi do pojave raznih bolesti među kojima se posebno ističu plamenjača. crna pjegavost i nekoliko ekonomski štetnih bakterioza i viroza. utvrđeno je da je uzročnik uočenih simptoma bolesti fitopatogena gljiva Colletotrichum coccodes. Posavine. suzbijanje. Key word: crop rotation. Poljoprivredni institut RS. zbog čega su nastale i velike ekonomske štete. pests and weeds. dr. a nisu bile rijetke ni proizvodne parcele na kojima je došlo do većeg postotka zaraze. u pojedinim godinama. BiH 42 43 . you can rationally use the soil in the vegetable patch.

ali i na mlađim zelenim plodovima u obliku sitnih. sastavljene od zbijenih kratkih konidiofora na kojima se stvaraju brojne jednostanične konidije koje su okružene crvenkastonarančastom želatinoznom masom (matriksom). unutar inficiranog tkiva domaćina iz acervula se razvijaju brojne sitne setozne crne sklerocije. ako su plodovi smješteni na toplom i vlažnom mjestu. U okviru pjega. vodenastih. Simptomi antraknoze javljaju se na nadzemnim i podzemnim dijelovima oboljele biljke krumpira.) pojačano naseljavanjem saprofitnih mikroorganizama (sl. Na osnovu proučavanja patogenih (sl. Suprotno vlažnom vremenu. domaćine koje napada te njen ciklus razvoja. poslije čega se ti simptomi javljaju i na lišću srednjeg i donjeg dijela biljke. poslije berbe. ali i činjenicu da antraknozu navedenih biljnih vrsta iz familije Solanaceae može uzrokovati nekoliko različitih vrsta iz roda Colletotrichum. 2). Jače zahvaćene biljke prestaju rasti. Osim toga. zbog čega plodovi mogu brzo u potpunosti istruliti. 2.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Međutim. razarajući mesnato tkiva ploda zbog čega pjege postaju udubljene. kada je povećana vlažnost zraka. Simptomi se na nadzemnom dijelu prvo uočavaju na vršnom lišću u obliku uvenuća. Izgled različit. Colletotrichum coccodes. koje smo potom analizirali u Fitopatološkom laboratoriju Poljoprivrednog instituta RS u Banjoj Luci radi utvrđivanja točne etiologije bolesti. odnosno determinacije uzročnika navedenih siptoma. Imajući to u vidu. kao i da ukažemo na njenu važnost. a samo truljenje je prema Cvjetkoviću (1987. 4. uvijanja. plodovi postaju vodenasti i brzo trunu. 1. 1). a zatim se. Postotak napadnutih biljaka bio je Sl. Ogled provjere patogenosti proučavanih izolata gljive na plodovima paprike. plod desno). Na pojedinim parcelama iznosio je kolonija gljive na krumpir-dekstroznoj od 5-15%. 44 Sl. morfoloških (sl.) Hughes. posebno krumpira. Dolje: kontrola. 5d. zbog čega je i došlo do velikih ekonomskih šteta. Colletotrichum coccodes.-2007. Početni simptomi bolesti na plodovima paprike i rajčice uočavaju se uglavnom na zrelim. koje u početku zahvaćaju površinski dio ploda. Izgled konidija patogena (10x10). tijekom posljednje tri godine (2005. 3. formirajući karakteristične simptome poznate pod nazivom “antraknoza” (sl. Međutim. s posebnim naglaskom na mjere za njeno suzbijanje. Colletotrichum coccodes. šire i spajaju. žućenja i na kraju sušenja. Colletotrichum coccodes. Za vrijeme kišnog vremena. plodovi inokulirani vodom. a nisu bile rijetke ni proizvodne podlozi.acervule. To nam je i poslužilo kao povod za detaljniji opis determinirane fitopatogene gljive za koju smo utvrdili da je uzročnik navedenih simptoma. često na pjegama u blizini sjemene lože s perikarpa micelija parazita prodire u unutrašnjost šupljine ploda gdje inficira novoformirane sjemenke. u povoljnim uvjetima za razvoj parazita. Izgled kolonija izolata Pap-1 na pet različitih podloga 7 dana nakon sijanja. 5). suho vrijeme može zaustaviti daljnji razvoj bolesti. Sl. parcele na kojima je došlo do većeg postotka zaraze. pjege se brzo šire i spajaju. 3) i uzgajivačkih odlika (sl. često se formiraju sitna crna tjelešca . utvrđena je pojava oboljelih biljaka s izraženim karakterističnim simptomima antraknoze. ali i paprike i rajčice. simptome koje uzrokuje. crvenkastomrkih pjega eliptičnog oblika. Kako se pjege šire i udubljuju. Iz prikupljenih uzoraka standardnom laboratorijskom procedurom izoliran je veći broj čistih kultura gljive (sl. Sl. 4) izoliranog patogena utvrđeno je da je uzročnik uočenih simtoma bolesti fitopatogena gljiva Colletotrichum coccodes (Wallr. ranije 45 Simptomi bolesti . u uvjetima povećane vlažnosti. prikupili smo veći broj uzoraka oboljelih biljaka.) na navedenim područjima. na većem broju proizvodnih parcela.

e) potpuno propadanje oboljelih biljaka u polju. završavaju vegetaciju (sl. f) plod rajčice sa simptomima antraknoze (foto: V. detalj (foto: B. d) simptomi izraženi na oboljelim plodovima paprike u tipu kapije. a) Izgled oboljelog usjeva krumpira u polju. b. Rajčević). 5. Trkulja). e) tipičan simptom antraknoze na plodu paprike.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Sl. d) detalj simptoma antraknoze na stabljici krumpira. c) simptomi antraknoze na stabljikama krumpira u kasnijoj fazi s obiljem sklerocija patogena. a. b) simptomi antraknoze na stabljikama krumpira (ranija faza) s pojavom crnih sitnih sklerocija patogena. 6e). c) Izgled oboljelih biljaka paprike u polju (foto: B. Colletotrichum coccodes. Trkulja). Rajčević). f) formiranje ogromnog broja crnih sitnih sklerocija patogena u unutrašnjosti oboljelih stabljika krumpira (foto: V. 46 47 . prirodna zaraza (foto: V. Sl. Colletotrichum coccodes. Trkulja). 6a) i u povoljnim uvjetima za razvoj patogena na kraju u potpunosti propadaju (sl. 6.

raži. (2000. 1953.). 2006. godine u okolini Sarajeva (Klindić. Australiji. zob. coccodes. Klindić i Buturović. poslije čega se oboljela biljka suši i propada. kao što su pšenica. Prema rezultatima navedenih autora C. zobi i korovskih biljaka Abutilon theophrasti. Međutim. Upotrebom inficiranog sjemena i zaraženog zemljišta dobija se znatan broj oboljelih biljaka. dok je smanjenje prinosa kod sorti Agria iznosilo 19-27%. Sklerocije se posebno obilno formiraju u unutrašnjosti izumrlih stabljika (sl. coccodes većeg broja usjeva koji se mogu koristiti ili se preporučuju u plodoredu s biljkama iz familije Solanaceae. raž. rajčice (Lycopersicon esculentum L. d). njena važnost se u posljednje vrijeme povećala jer je uzrokovala ekonomske štete dovoljno velike da zahtijeva mjere suzbijanja u SAD-u i u Izraelu. coccodes navode se razne biljne vrste. cit. Europi. Dactylis glomerata i Setaria glauca (Nitzan et al. skladištenim na temperaturi od 1°C dolazi do pojave ulegnutih pjega. SAD-u i Francuskoj. coccodes je na području BiH kao parazit krumpira opisan još 1953. dok prema Mooi-u (1959.). potočarke. Međutim. ječam. 2006. kao i nekih korovskih biljaka poput Abutilon theophrasti. 49 Rasprostranjenost i ekonomska važnost Domaćini Epidemiologija patogena . odnosno krumpir (Solanum tuberosum L.. u okviru kojih se ispod pokožice uočavaju sitne crne mikrosklerocije. Južnoj Africi i Izraelu. simptomi uočeni na gomoljima krumpira koji su skladišteni pri nepravilnom temperaturnom režimu (Gaucher. Setaria glauca i Phleum pretense. coccodes trebalo voditi računa. U tijeku vegetacije parazit se širi kapljicama vode koje rastvaraju želatinoznu masu (eksudat) s oboljelih plodova paprika i rajčice. kupusa i salate (Dillard i Cobb. kukuruza i korovske vrste Dactylis glomerata. U zemljištu se C. Jake infekcije mogu dovesti do smežuravanja gomolja. Prema Tsroru i Johnsonu (2000. acervule i sklerocije (sl. važno je istaknuti da pri tim istraživanjima C. lucerka i uljana repica. soje. Među domaćinima fitopatogene gljive C.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Karakteristični simptomi uočavaju se u osnovi inficirane stabljike. coccodes ili unošenjem sklerocija tog patogena u zemljište u polju smanjile su prinos kod kasne sorte Russet Burbank. što je karakterističan dijagnostički znak za prepoznavanje ove bolesti.. gdje je C. vapamom ili formalinom prije sadnje krumpira.. Oboljeli dio stabla i stoloni kod nekih sorti u početku postaju crvenkastopurpurni. Prema Cannonu et al. 1998. o čemu postoje brojni literaturni podaci. Solanum nigrum. coccodes. coccodes prije svega patogen biljaka iz familije Solanaceae i Cucurbitaceae. ima širok krug domaćina koje čini nekoliko biljnih familija.). Iako je C. Fagbola i Abang (2004. 6f). antraknoza krumpira se smatrala ekonomski manje važnom bolesti u područjima u kojima se uzgaja krumpir širom svijeta.). Karakteristični simptomi antraknoze javljaju se i na površini oboljelih gomolja u vidu sivkstih do smeđih pjega. lucerke. ječma. U Sjevernoj Americi proučavana je osjetljivost prema C. uljane repice. c.) taj patogen u zemljištu može održati i do 8 godina.). pri čemu su najvažnije biljke iz familije Solanaceae. poslije čega stabljika tamni i suši se. Prema Tsroru i Johnsonu (2000. Alpha 5-30%. u povoljnim uvjetima konidije tog parazita vrlo brzo klijaju.) na gomoljima inficiranim sa C. paprika (Capsicum annum L. još uvijek nije poznat potpuni spektar domaćina. žuta slačica..). Čileu.) i plavi patlidžan (Solanum melonenga L. U okviru oboljelog prizemnog dijela stabljike javljaju se sitna crna tjelešca. Desiree 3-27%.) do 1990-tih. coccodes nije izoliran iz pšenice..) za C. Solanum nigrum.). 2007. tako da kiša ili navodnjavanje mogu raspršiti spore na veću udaljenost ili se one prenose na odjeći ili alatu. C. Ta ulegnuća treba razlikovati od drugih sličnih simptoma ili oštećenja.). 1998. Tako se prema istraživanjima Dillarda i Cobba (1988. Izoliran je iz korijena krizanteme. bijele slačice. a kao patogen rajčice u Kanadi.. Tozze et al. 2005.). Phleum pratense. koje su bitan izvor zaraze za ostale zdrave biljke. cit. a prošle godine zabilježen je i na paprici (Tozze et al. I u Brazilu je C.). kao i za većinu vrsta iz roda Colletotrichum. Tipičan simptom je i propadanje stolona i korijena na kojima se također javljaju crne sklerocije. loc. coccodes je kao parazit krumpira utvrđen u SAD-u.) C. 1988. Lopes i Avila.. coccodes uzrokovao ekonomske štete na nekoliko komercijalnih polja. zbog čega se vidljivi simptomi bolesti pokazuju već nakon 3-5 dana. kao i ostacima oboljelih biljaka domaćina u polju. kukuruz. 1956. coccodes se iz jedne vegetacije u drugu prenosi zaraženim sjemenom paprike i rajčice te zaraženim gomoljima sjemenskog krumpira. prema Tsroru i Johnsonu (2000. ali ne i kod rane sorte Norgold Russet. i to iz žute slačice. o čemu bi se pri izboru plodoreda za uzgajane biljke iz familije Solanaceae domaćine vrste C. coccodes u obliku mikrosklerocija može održati nekoliko godina. u stakleniku 29-43%. 48 Colletotrichum coccodes je rasprostranjen širom svijeta kao parazit različitih domaćina iz familija Solanaceae i Cucurbitaceae. coccodes je izoliran iz devet od 14 ispitivanih domaćina. dok je kod usjeva koji se mogu naći u plodoredu najveća zaraza ostvarena kod žute slačice (59%). soja. smanjujući prinose i inficirajući zemljište i gomolje.. zatim kod uljane repice (33%) i soje (30%). Najveći postotak zaraze zabilježen je kod korovskih vrsta Solanum nigrum (87%) i Abutilon theophrasti (80%). coccodes zabilježen na krumpiru i rajčici (Mendes et al.) inokulacije prskanjem lišća krumpira konidijama C.). C. posebno na poljima na kojima je izvršena fumigacija metil-bromidom. 2007.. Također. godine (Trkulja et al. Smanjenje prinosa kod sorte Russet Burbank na polju je iznosilo 8-12%. dok je kao parazit paprike utvrđen na području Lijevča polja tijekom 2006. Cara 11-25% i Nicola 4-22%. loc. malo iznad nivoa zemljišta. 6 b. kao što su to npr. Prema Chupp et Sharfu (1960.). Tako npr.

a Baxter et al. tamnosmeđe do crne. plektenhimski sloj. 3). inficiranih biljnih dijelova prije sadnje.5 μm.. kao što su pšenica. dimenzije konidija naših izolata su 17-22 x 3-4. Konidije su jednostanične.) navodi da su konidije istog parazita veličine 16-22 x 3-4 μm. odnosno na biljkama na kojima je došlo do jake pojave stresa. dimenzija 9-17 x 6-10. Okruglastog su ili nepravilnog oblika. oboljele biljke treba ukloniti. Optimalna temperatura za razvoj patogena je oko 31°C. cilindričnim. 1996.).5-4. Njihov oblik i veličina su varijabilni (150-450 μm promjera). 1996.).). prozenhimski sloj (loc. Byrne. potrebno je koristiti zdrav sjemenski materijal podrijetlom s parcela na kojima nije utvrđeno prisustvo patogena.5 μm. kao alternativne domaćine. Upotreba fungicida na bazi klortalonila može u znatnoj mjeri umanjiti pojavu 51 Suzbijanje Osobine patogena . Osim toga. Da bi se spriječila pojava antraknoze ploda paprike i rajčice. Mordue (1971. a ako je to nemoguće. 1988. 1997. Sklerocije se razvijaju iz acervula i formiraju se u obilju u kulturi i na tkivima domaćina. Međutim. Tako npr. coccodes se na inficiranom tkivu domaćina (sl. maneba i stobilurina može umanjiti pojavu antraknoze kod paprike i rajčice.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Pri toplijim i vlažnijim uvjetima. relativno duge i uske. paprike i krumpira omogućava održavanje visoke populacije patogena u zemljištu (Dillard i Cobb. Tome u prilog idu i naša zapažanja da je do jače pojave bolesti došlo kada je poslije obilnih kiša i niskih temperatura nastupila suša praćena visokim temperaturama te na parcelama sa skeletnim zemljištima na kojima usjevi nisu navodnjavani. Formiraju se na hialinim do svijetlosmeđim.) sklerocije se sastoje iz tri sloja. C.). coccodes u zemljištu. U okviru navedenih proučavanja nije otkriven teleomorfni stadij ove gljive. što objašnjava pojavu bolesti za vrijeme toplih i suhih razdoblja. kada biljke dostignu pun razvoj. coccodes. naročito preko rana. 1955. tretiranje se može nastaviti i u polju. U tijeku vegetacije potebno je izbjegavati prekomjerno navodnjavanje i gnojenje. Dillard. Prema Schwartzu i Gentu (2007. i 3) unutrašnji. onda sjeme treba tretirati fungicidima na bazi TMTD i kaptana. kao i one koji su povrijeđeni ili oslabljeni na neki način. hialine. crnim mikrosklerocija koje se vide golim okom.) da su 50 dimenzije konidija 15-22 x 3-5 μm.... često ka vrhu malo suženim konidiogenim stanicama. Imajući u vidu da se C. Illman. Podaci o dimenzijama konidija su varijabilni. dimenzija 170240 μm.). krumpir treba skladištiti na hladnom i suhom mjestu (Meijers i Wustman. I Hadden et Black navode da upotreba fungicida i fungicida na bazi maneba može u znatnoj mjeri umanjiti pojavu antraknoze u polju. 2) srednji. sklerotizirani sloj. Tako će se smanjiti povećanje inokuluma C. ječam.5 μm. crne.) primjena preparata na bazi kaptana. a formiraju se na hijalinim hifama tankog zida. treba korisiti i plodored.) navodi da su dimenzije konidija vrste Colletrichum coccodes 16-24 x 2. coccodes (Nitzan et al. coccodes parazit slabosti te da napada biljke oslabljene drugim uzročnicima ili abiotskim činiocima vanjske sredine. kao i kod plavog patlidžana. mikrosklerocije klijaju. Micelija proučavanih izolata je hijalina i septirana. kako ne bi došlo do pojave stresnih uvjeta. kukuruz ili raž. 2006. 1) prepoznaje po brojnim sitnim. dimenzija 70-250 x 5-17 μm i obično su neprevilno razbacane u okviru acervula.). Također treba uništavati srodne korove koji mogu biti prenositelji parazita (Chupp et Sharf. Ako je potrebno.). Krumpir treba uzgajati u dobro dreniranim zemljištima s izbalansiranim i optimaliziranim hranjivim elementima. Duboko oranje ostataka razloženih. cit. stabljikama i korijenu oboljelih biljaka domaćina. Svakako treba skrenuti pažnju i na korovske vrste.. U uvjetima povećane vlažnosti dolazi do klijanja spora na zaraženim plodovima i ostvarivanja sekundarnih infekcija. Parazit inficira mlade zelene ili zrele plodove paprike i rajčice na zdravim biljkama. Pri rotaciji usjeva (najmanje 3-4 godine) prednost treba dati biljnim vrstama na kojima nije zabilježena pojava patogena. Formiranje sklerocija na podzemnim dijelovima rajčice. Prema Haddenu i Blacku (1989. koji u odsustvu uzgajanih biljaka pridonose održavanju inokuluma C. Također. obrnuto jajastog do eliptičnog oblika. coccodes iz jedne u drugu vegetaciju prenosi gomoljima sjemenskog krumpira. 1992. preporučuje se upotreba fungicida na ditiokarbamata.). koju uzrokuje C. cilindrične ili se neznatno sužavaju ka zaobljenim vrhovima (sl. tipično ravne. 6) i u kulturi (sl. 1960. 1997. s 1-4 septe. dok Sutton (1980. Acervule u okviru kojih se stvaraju konidije i sete formiraju se u okviru nekrotičnih pjega na plodovima. osnovna mjera je korištenje sjemena dobijenog od zdravih biljaka i s parcela gdje bolest nije utvrđena. et al. Apresoriji su cimet-tamnožute do smeđe boje. cit. Sete su uspravne. Prema Tu (1980. mada povrede nisu neophodan preduvjet za infekciju. Smatra se da je C. i to: 1) vanjski. također pridonosi smanjenju inokuluma patogena. poluuronjenim. 1986. loc. što se slaže s rezultatima citiranih autora. (1983. Na intenzitet razvoja bolesti presudan utjecaj imaju vlažnost i visoke temperature. Širenju bolesti na gomoljima krumpira u skladištu pridonose uvjeti povećane vlažnosti i temperature (Meijers i Wustman. Budući da razvoju oboljenja pridonose vlažniji i topliji skladišni uvjeti. odnosno rotaciju paprike s biljkama koje nisu iz familije Solanaceae. ostvarujući izravnu infekciju domaćina ili se iz inficiranih biljnih ostataka u zemljištu u okviru acervula formiraju konidije koje predstavljaju primarni izvor inokuluma (Pantidou i Schroeder. Preporučuje se i tretiranje rasada istim fungicidima u intervalima 5-7 dana.). Plodovi paprike i rajčice koji se pak nalaze u blizini ili na površini zemljišta vrlo lako bivaju inficirani: zbog pojave jačih kiša ili izravnim kontaktom ploda sa zemljištem (Byrne. povremeno s prisutnim nepravilnim režnjevima.

Kod krumpira. (2007): Anthracnose . Wallingford.K. B. B. Semberija and wider area of Romanijska region. pp. Devi. The percentage of infected plants was various. Gaucher. South African J. Lucas.. no. Black. (1989): Anthracnose of pepper caused by Colletotrichum spp.A. (Eds D.C. (1980): Colletotrichum coccodes.. L. plant age. Olga (1953): Pojava i ekonomski značaj bolesti “venuća” . OSU Extension Service. G. inoculation method and cultivar resistance on infection of pepper plants by Colletotrichum coccodes.M. suppression.L. Bailey and M.173.. D. American Journal of Potato Research. str. Paris. Eicker. (1983): Morphology and taxonomy of South African isolates of Colletotrichum. pp. 454-455. org/HpIPMSearch/Docs/Anthracnose-EggplantPepperTomato. Wahab. (1967): Colletotrichum coccodes.C. C. Westhuizen.K. (2006): Colonization of rotation crops and weeds by the potato black dot pathogen Colletotrichum coccodes. pp. CMI Descriptions of Pathogenic Fungi and Bacteria.F. J. Neum.) diseases in Kerala.K. McIntyre. Commonwealth Mycological Institute 530-531. R. H.P. Devleta (1956): Uvelost “venuće” krompira u Butmiru.J. Gordana. In: “Colletotrichum: Biology.A. and Hammerschmidt. J. European Potato Journal 2: 58-68.E.J. (2007): Natural occurrence of Colletotrichum coccodes (Wallr.S...C. Suzuki. Pathology. Buturović. M. Plant Dis. Zagreb. Christ. S. Meijers. Vol. (1986): Pepper anthracnose. on certain production plots. Baxter.R. but on those with pepper and tomato as well. (2003): Black dot (Colletotrichum coccodes): an increasingly important disease of potato. M. as well as the cycles of development. Black dot. APS Press. Plant Disease 82: 1079-1083. and Host-Pathogen Interaction” (Eds D.J. Journal of Spices and Aromatic Crops 4: 86-87. Summa phytopathol. (1996). morphological and cultivation distinctions of isolated pathogen.. Based on studying of pathogen. Hwang. Plant Dis.S. Brkljač. The Roland Press Company. wetness duration.A.C. which was the reason of great economic damage. The American Phytopathological Society.. N. Hilton A. potato. Colletotrichum coccodes. J. izgleda da nije moguće kemijsko suzbijanje navedenog patogena. 33.S. R. No. American Potato Journal 56: 289-306. Sutton. 2: 259-289. (1998): La dartrose.H. Hadden. Plant Pathology 52: 3-12. Nakladni zavod Znanje. Ocamb. Byrne. Massola N.). bolesti i korova” autora Maceljski et al. J. Schwartz.R. 52 53 . (1997): Conidial germination and appressorium formation of Colletotrichum coccodes on tomato foliage. Minnesota.M. 131.K.) in Brazil. S. U knjizi: “Zaštita povrća od štetnika. Nenj York. In: “Colletotrichum: Host Specificity. Scientific study THE OCCURRENCE OF COLLETOTRICHUM COCCODES IN BOSNIA AND HERZEGOVINA AND THE POSSIBILITIES OF ITS SUPRESSION During the last three years (2005-2007) throughout the areas of Lijevce polje. Solanaceae. Braga R.). 503-507. France: ITCF-ITPT. (1998): Survival of Colletotrichum coccodes in infected tomato tissue and in soil. CAB Internacional. J. 6. Pepper. In: Maladies de la Pomme de Terre. 52. Johnson.R. http://highplainsipm. Trkulja. (1987): Smeđa pjegavost plodova paprike. H. and losses associated with silver scurf and black dot on Colorado potatoes. O. Cvjetković. In: The Coelomycetes. prema navodima Meijersa i Wustmana (1996. J.F. Posavina.. The review describes the importance of specified species and symptoms which it causes and hosts which it attacks. 4. Pathology and Control” (Eds J..Eggplant.M... Surrey. tomato.J. (1995): Seasonal occurrence of chilli (Capsicum annuum L.) Hughes causing anthracnose on pepper (Capsicum annuum L. 33. (1998): Influence of inoculum density. Wustman. G. J.. Klindić.Black Dot. Hong. Gioria. Poljoprivredni pregled 2(6): 208-210.. 82:235-238. Rajčević. C. D.) navode da fungicidi na bazi klortalonila mogu u znatnoj mjeri umanjiti pojavu antraknoze u polju. R.J.. Paul. (1979): Occurrence.. was identified the occurrence of diseased plants with noticeable symptoms of anthracnosis. van der Zaag et al. 190-199. Nivaa Holland. with special emphasis on measurements for its suppression. Cobb.Glasnik zaštite bilja 3/2008 anatraknoze kod rajčice.N. it has been identified that the causative agent of noticed symptoms of plant diseases is phytopathogen fungus Colletotrichum coccodes. 81:715-718. Zaštita bilja 33: 67-73. (1959): A skin necrosis occurring on potato tubers affected by black dot (Colletotrichum coccodes) after exposure to low temperatures. USA. 362-373.A.. S. pri čemu i Hadden i Black (1989. Key words: pepper. (2007): Potato (Solanum tuberosum) . (2006): Pojava Colletotrichum coccodes prouzrokovača antraknoze plodova paprike na području Lijevča polja. Stojčić. Hunger.F. Jeger). Mooi. A. H. Gent. Mordue. Hausbeck. St...B.E.A. Klindić. 225-236. Bot. Dickman). H.. 83. Lees A.P.. Nitzan. Summary Literatura Dillard. In: “Vegetable diseases and their control”. A. Tsror (Lahkim). Olga. development. Mathew. Oxon. Dillard.. A. UK. and Tomato. Prusky. especially on those where potato is grown. It was from 5-15 % on some parcels and production plots with higher percentage of infection weren’t rare as well.. (2000): Colletotrichum coccodes on potato.. A. India.C. III Simpozijum o zaštiti bilja u BiH. Freeman and M. Commonwealth Mycological Institute. Zbornik rezimea: 13-14. In: “Potato diseases: diseases. B. K. C. Kew. R. pests and defects”.M. Tozze. van der. Brunelli. (1992): Colletotrichum coccodes: The pathogen and its hosts.htm.Colletotrichum atramentarium na kulturi krompira. B.J. Chupp. L. V. England. Sharf. D. B.

Teška tla miješaju se s većom količinom pijeska. Ponekad se u njima nađe i pokoja začinska biljka. Neke se vrste lisičjeg repa kod nas uzgajaju kao ukrasne vrste. Biljka je zelena cijele godine. Uzgoj žličnjaka moguće je pratiti od 1557. kod nas poznate. Listovi se priređuju poput špinata. Podnosi i malo sjene. Žličnjak (Cochlearia officinalis) je raširen po obalama zapadne i sjeverne Europe. čak i slano. dipl. Pogodan je preduzgoj u toplom klijalištu ili u lončićima promjera 6 do 8 cm. mrkve i salate. napunjenim nekim sjetvenim supstratom. Biljku napada muha kupusarica. a kultura traje 12 do 14 tjedana. a rasađuje se od sredine svibnja na razmak 70 x 30 cm. U povrtnjaku je lisičji rep posijan u odgovarajućem razmaku redova idealan susjed krastavcima. edulis se sije od početka do sredine travnja ispod folije ili u stakleniku. Sije se pod staklo od polovice ožujka do polovice svibnja. odnosno promijeniti mjesto uzgoja. a u jesen sjemenje koje sadrži mnogo bjelančevina. Tlo se nikada ne smije potpuno zasušiti. Štir ili lisičji rep (Amaranthus lividus var. U nasadu treba stalno uništavati korov i redovito zalijevati u sušnom periodu. npr. Tlo bi trebalo biti rahlo. a osobito su pogodna močvarna mjesta. no postoje vrste koje su zaboravljene. paprika. Tla bogata stajskim gnojem ili kompostom nije potrebno prihranjivati. obješenima ili uspravnima. oleraceus) je vjerojatno kultivirani srodnik A. Listovi su dugi oko 9 cm. Za vrijeme rasta sadnica tlo se prekriva slojem komposta debljine oko 1 cm. ali također i po slanim staništima srednje Europe. Nema posebnih zahtjeva prema tlu. Osim sorti uzgojenih za ukras. Biljka je dvogodišnja i otporna na hladnoću. Šteta je što se neke vrste slabo ili nikako ne uzgajaju jer predstavljaju zdrave namirnice i dobrodošlu promjenu u prehrani. prugasti. a razmak između redova 30 cm. vlažno. Sadnice se presađuju od polovice travnja do polovice lipnja. A. Ima gradskih povrtnjaka u rubnim dijelovima pa i onih u centru grada. Ukratko: visine je 20 do 40 cm. U Kini i istočnoj Indiji to se povrće često sije. stoljeću poznavali su njegovo djelovanje protiv skorbuta. a između redova 40 do 50 cm. istina. A. žličnjak. Sažetak svibnja ili početkom lipnja. a odgovaraju mu sva duboko obrađena i humusom bogata vrtna tla. Kada biljke narastu 3 do 4 cm. humusno ilovastim tlima. i 17. Na otvoreno se sije od polovice veljače do polovice lipnja i od polovice srpnja do polovice rujna. narančastim. D. godine. Uzgaja se na sunčanom i toplom mjestu. luka. Ključne riječi: štir. Cijelo se ljeto beru listovi. Svijetlozelene su boje s razgranatim žilicama bjeličaste boje. A. tricolor) koje se uzgajaju kao lončanice. Okus je sličan rotkvicama. godina). Šteta. Razmak između biljaka u redu je 10 cm. na gredicu miješanu od vrtne zemlje i treseta u omjeru 1:1. Od polovice travnja do polovice svibnja može se presađivati na otvoreno. ascendeus. s izuzetkom biljaka iz iste porodice i pripadnika porodice jurčica. liječnici u 16. uzgajaju u toplijim krajevima. sve do početka cvatnje u travnju i svibnju. Na stalno mjesto se presađuju tek krajem Darko Kantoci. Biljke niču za 3 do 4 tjedna nakon sjetve. aureantus. Ukratko: visina biljke je 30 do 150 cm. koja potječe iz srednje i južne Europe. U prvoj godini nakon sadnje trgaju se osnovni listovi. bijelo izbrazdane stapke. U povrtnjacima raste različito povrće. stoljeća.5 m. no uglavnom su to dobro poznate vrste poput rajčica. kao prilog mesu. a danas se vrlo rijetko susreće. agr. One su. Koristi se kao dodatak salatama i juhama od povrća. Razmak između biljaka je 30 do 70 cm. Biljka je dvogodišnja. Podvrsta Oleraceus bila je uzgajana u 16. Nakon klijanja se po potrebi prorjeđuje. Postoji velik broj hibrida i podvrsta koje se. biljka je vrlo promjenjiva. jednostavne su za uzgoj i obogaćuju nam izbor. Unutar ove vrste postoje sorte s bijelim. hypochondriacus su amaranta vrste koje se koriste kao povrće. Sjeme se lagano pokrije i lončići se stavljaju na svijetlo mjesto. purpurnocrvenim ili ljubičastim cvjetnim stapkama. Znatno prije otkrića vitamina C (1928. no nekoliko ih ipak treba ostaviti. jajoliki i izmjenično razmješteni. Neke su vrste gotovo zaboravljene i nepoznate. osim što ono mora stalno biti vlažno. Biljke oblikuju grmiće koji mogu biti visoki oko 1. uspravne. Uvod Žličnjak Štir 1 54 55 . Prema građi i izgledu. Danas gotovo uz svaku kuću možemo naći povrtnjak. U drugoj godini može se brati više puta. Svake dvije godine zemlju treba zamijeniti. postoje i sorte s pjegavim (Splendeus ili Salicifolius) ili šarenim lišćem (A. kao kod nas špinat. postupno očvrsnu. Sve vrste najčešće imaju crvene peteljke. ali im je ponuda prilično slaba. Kao pretkultura pogodne su sve vrste kojima odgovara svježe pognojeno tlo. A. Sijati rijetko. stoljeću kao špinat. caudatus (vrtni lisičji rep). Najbolje uspijeva na pjeskovitim. Podjednako podnosi svijetla i sjenovita mjesta.ing. žutim.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Kantoci.1 Pregledni rad ZABORAVLJENE VRSTE POVRĆA U kućnim povrtnjacima uglavnom susrećemo uobičajene povrtne vrste. Stvara jake. Tu biljku nije moguće uskladištiti. lividus var. loboda. prije svega. Zaštita je redovito okopavanje i razrahljivanje tla. U Europi se vrtni lisičji rep uzgaja od 16. Tlo treba razrahljivati sve dok ga biljke dobro ne pokriju. Sije se u redove razmaknute 30 cm.

dinja.) ROSTOV.1 znanstveni rad PSEUDOPEROnOSPORa CUbEnSIS (BERK. Fungicidi Ridomil gold MZ 68 WP 84. i 2005. gdje je dosta zastupljen (Baharijev i sur. Ne smije ostati suviše suha jer listovi postaju previsoki. no dobro podnosi i svjetliju sjenu. ET CURT. Sije se na otvoreno.2002). Surveying study Loboda Trajčevski. Key words: amaranth. Razmnožava se i samoosjemenjivanjem. Za uzgoj su prikladna toplija mjesta. T.e Cucurbita spp.36% u 2005. fungicidi. 1992). pored nekih drugih činitelja. na crnoj foliji ili bez nje. cubensis napada i druge predstavnike fam Cucurbitaceae t. Proizvodnju dinja ugrožava. but there are some species which have been forgotten. a između redova također 30 cm.godini. Skopje 57 . čak joj ubrzava rast.) Rostov. kao što su bundeve.Na dinji se parazit javlja u godinama s prohladnim ljetnim mjesecima s obiljem oborina. Ako je tlo dobro pognojeno stajnjakom ili kompostom.19% u 2004. Bere se sve do početka cvatnje. celerom i kupusnjačama. Kada izboji narastu oko 5 cm visine. osobito u plastenicima u strumičkom-đevđelijskom području. Ako se redovito ubire. jagoda u selu Saraj u okolici Skoplja. Ključne riječi: Pseudoperonospora cubensis. godini. Razmak između biljaka je 30 cm. Osobito joj pogoduje okopavanje nakon kiše. a fungicid Antracol combi 81. Najviše joj odgovara pjeskovito tlo i humusna ilovača. UVOD Summary CERERA RASADNIK SADNICA MASLINA I UKRASNOG BILJA SPLIT MOB: 098 1674169 56 dr.-uzročnik plamenjače dinje. Plodovi su nalik na male jagode i služe samo kao ukras. Kemijska se zaštita provodi u kombinaciji sa zaštitom od uzročnika pepelnice. Dinja se uzgaja i u plastenicima: za ranu proizvodnju ili kao drugi usjev poslije proizvodnje nekih drugih kultura npr. Tanas Trajčevski. 1 Sažetak THE FORGOTTEN VEGETABLE SPECIES We mostly see regular vegetable species in vegetable patches. potrebno je provoditi i kemijske mjere zaštite.14% u 2005. Mladi izboji i listovi spravljaju se svježi. Sije se na otvoreno u ožujku.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Loboda (Chenopodium foliosum) raširena je u Europi sve do zapadne Azije.64% u 2004. Plodovi su i ukras na gredici. nije potrebno dodatno prihranjivanje. počinje se rasađivati na stalno mjesto. trogodišnji plodored i prostorna izolacija od zaraženih površina). gdje unose živost i boju. et Curt. P. 2002). It’s a pity that some species are cultivated rarely or not at all. godini i 90. Parazit se širi zračnim strujanjima iz susjedne Bugarske. napad bolesti i štetočina kojima pripada i patogen Pseudoperonospora cubensis (Berk. neće narasti previsoka i neće smetati ostalom povrću. godini i 84. tikvice. buče. Zemjodelski institute. sorrel. godine vršili smo ispitivanje djelotvornosti fungicida za zaštitu dinje od napada patogena Pseudoperonospora cubensis (Berkeley et Curtis) Rostovzew - uzročnika plamenjače dinje u OPO Ovče Pole u okolici Svetog Nikole. a rijetko napada lubenicu Citrulus lanatus var. Ispitivanjima smo utvrdili da je fungicid Aliette flash pokazao indeks djelotvornosti 87. godini. Osim preventivnih mjera zaštite (dobar zračno-vodeni režim s dovoljnim razmakom među biljkama pri sadnji.67% u 2004. kao špinat ili za juhu od povrća. Loboda je prikladna kao pretkultura ili potkultura među rajčicama. Ukratko: biljka je visoka 25 do 50 cm. Njegovom širenju pridonose jaki vjetrovi kojima se parazit prenosi na veće daljine (prenosi se iz Grčke vjetrovima koji pušu dolinom Vardara (Trajčevski. negdje do početka srpnja. zaštita. Dinja (Cucumis melo) je kao povrtna biljka više zastupljena u toplijim područjima Republike Makedonije: u vrtovima na manjim parcelama ili na njivama i na većim parcelama. Kultura traje oko 12 tjedana. Dinja je u Republici Makedoniji manje zastupljena od lubenice. i 86. god. NA DINJI I DJELOTVORNOST KEMIJSKE ZAŠTITE U tijeku 2004. gdje ponekad raste po humcima ruševina i uz putove. vulgaris.78% u 2005. scurvy grass. because they are healthy food and a welcome change in a diet. antarknoze i bakterijskih bolesti dinje. Parazit je zastupljen i u Albaniji (Merkuri i sur. Taj je parazit u Makedoniji vrlo čest na krastavcu.

Djelotvornost primijenjenih fungicida u zaštiti dinje od napada patogena P. kao i u okolici Skopja u s.1.6% Syngenta Makthesim -Agan 0. S donje strane pjega stvara se u početku jedva vidljiva sivkasta navlaka konidija gljive. i 2005. U tijeku 2004. cubensis predstavljeno je u tablici br.). Tretiranja su vršena lijehnom prskalicom od 10 litara. lipnja. te gljivice. Tab. lipnja. Obavili smo pokuse u 2004. Ispitivanja su vršena u pet ponavljanja po 50 biljaka.Sveti Nikola.20 Indeks zaraze lišća Index of diseases % 3. doses % kg . Tab.20 % Materijal i metode istraživanja Konc. god. Simptomi napada manifestiraju se pojavom žutih sitnih pjega na licu lišća koje kasnije prelaze u tamniju boju i uvećaju se kako se parazit širi. godini izvedeno je 1. po lišću. Medena rosa. lipnja i treće 30. Skačkovci. Ocjena djelotvornosti ispitivanih fungicida u zaštiti lišća vršena je 25.37% 0. Hibridi 1 i 15 (Stančeva. parazit uzrokuje velike štete: u sjeveroistočnom Brazilu 80% površina s dinjom parazitirane su tim patogenom (Cordoso i sur. u s.14 5.20% 0. Za pokuse je korištena sorta dinje Medena rosa. Starenjem pjega. srpnja. U nekim dijelovima svijeta.Glasnik zaštite bilja 3/2008 U toplijim godinama s manje oborina kemijska se zaštita ne provodi. Ispitivali smo djelotvornost različitih fungicida za zaštitu dinje od napada P. Rad na selekciji otpornih hibrida i sorti provodi se u mnogim zemljama svijeta (Epinat i Pitrat). gdje je vlažnost zraka visoka. 1. cubensis.). cubensis (Palti. Sasušeno lišće dinje nakon napada patogena manje sporonosnih nakupina konidija Fig. Za zaštitu od ovog parazita svakako je potrebno uzgajati i otporne sorte dinje kao što su Džordžija 47. fosetil 80% CropScience Antracol WP 70 Antracol combi Bravo 500 SC Dithane M-45 Propineb Propineb + cimoksanil Klortalonill Mankozeb 70% 70+6% 500 gr/l 80 % Ridomil gold MZ 68 WP Shavit F Metalaksil + mankozeb folpet + triadimenol 4+64 % 72+1. utvrdili smo napad gljivice P. Primijenjeni fungicidi Tab. Pripravak Djelatna tvar Proizvođač a.37 0.25% 0. pogotovo ako se uzgajaju otporne sorte dinje.50 81. 1) Dok su kod krastavca pjege zbog napada patogena ograničene s lisnim živcima.31 3.41 8. drugo 18. U 2005.25% 0. godine na oglednom dobru Poljoprivrednog instituta. lipnja. Fungicides Active ingredient Producer %. kg Bayer Aliette flash Al. cubensis. Pobeditel F1. god. i 27. Pri povoljnijim uvjetima parazit za 10 -12 dana može uzrokovati sušenje lišća i izumiranje cijele biljke.t.1. Prvo tretiranje u 2004. Review of examined fungicides in the investigation. Praćena je simptomatologija i razvoj patogena P. zbog kišnog ljeta.78 59 58 . Efficacy results of evaluated fungicides for protection against pathogen P. Osjetljive sorte su Deserna. cubensis. srpnja 2004.1. l/ha 0.1975. 1.i. 2000). kod dinje pjege nisu ograničene. Napadi navedene gljivice bili su češći i jači u u 2004.26 Djelotvornost Eficacy % Rezultati i rasprava Syngenta Crop Protection Dow AgroSciences Bayer CropScience Bayer CropScience 2004 g.19 2005 g. Seminol. godini u OPO Ovče Pole .25% Na dinji uzgajanoj u okolici Svetog Nikole u OPO Ovče Pole. vršili smo ispitivanje djelotvornosti nekih fungicida u zaštiti dinje od patogena P.25 0. 2. 87. 2002.21 84. Djelotvornost primijenjenih fungicida u zaštiti dinje od napada parazita P. i 2005. a djelotvornost fungicida po Abbottu. drugo 18. god. 90. Fungicid Fungicides Aliette flash Antracol WP 70 Antracol combi Koncentracija Concentration % 0. i doza Conc.19 2.64 70. Ako nakon prve zaraze nastupi sušno razdoblje. cubensis. Dobiveni rezultati o zarazi lišća obračunati su po formuli Townend-Heubergera. njihov se broj i veličina uvećava kako se lišće suši (sl. Oboljeli dio lista se suši i pri jakom vjetru oboljeli i osušeni dijelovi se lome. srpnja 2005. na površini lišća stvara se Sl. 2. Tab 2. a. cubensis na dinji i u okolici Skoplja. lipnja i treće 3. Skačkovci. godini prvo je tretiranje izvedeno 4. 2004g. koja se kasnije jasno vidi i makroskopski.25% 0.11 5.14 75. 2005 g. OPO Ovče Pole u okolici Svetog Nikole. Dried melon leaves after a pathogen attack. Ispitivani fungicidi predstavljeni su u tablici br.

64% u 2004.5 WP Kako se iz tablice br. 14:249-257 Lebeda. indeks djelotvornosti pri primjeni fungicida Aliette flash iznosio je 87.36% u 2005. u cvatnji ili nakon cvatnje.27 (4): 378-383.21 86. Vidal. u početku cvatnje. Varaku.19% u 2004. Velev. godini u OPO Ovče Pole u okolici Svetog Nikole.36% u 2005. Sofia.60 6. (1975): Descriptions of Fungi and Bacteria. 2 vidi. U fenofazi 4 lista mogu se primijeniti fungicidi na bazi bakra ili u kombinaciji s bakrom. J. u kojoj je bilo dosta oborina. Stefanov. i 84. C. Prema ispitivanjima Lebede i Urbana (2004). kiše su ispirale fungicide.38 2.14% u 2005. azoksistrobina. kao i na dinji u OPO Ovče Pole u okolici Svetog Nikole. Fitopathology bros july /aug . Dugogodišnjom primjenom određenih fungicida može nastati rezistentnost nekih populacija navedene gljivice.67 73. U tijeku 2004. Loginova Ekaterina (1992): Bolesti pleveli i nepriateli po zelenčukovite kulturi. S. (2004): Temporal changes in pathogenicity and fungicide resistance in Pseudoperonospora cubensis populations. 46.36 70.78% u 2005. 1992. godini pokazali su nešto manje indekse djelotvornosti.19% i 84. E. godini.64% u 2004. godini. melon.01 8. mogu se primijeniti i drugi fungicidi na bazi: propamokarba. J. i 90. Casulli.20 - 8. C (2002): Effect of downy mildew caused by Pseudoperonospora cubensis on the total soluble solids content of melon. godini. 67% in 2004 and 86. na dinji u okolici Skoplja u s.Phytopathology Mediterr. 731: III International symposium on Cucurbits. godini. mankozeba + benalaksila. a novoporasli dijelovi nisu imali zaštitu pri primjeni kontaktnih fungicida. god. B. dimetamorfa + metalaksila. Nešto manji indeks tog fungicida i drugih kontaktnih fungicida bio je zbog toga što su vegetacijske sezone u tijeku ispitivanja bile s dosta oborina. Agronomie. godine.14% u 2005.. AND CURT. Acta Horticulturae. Osim navedenih fungicida. utvrdili smo napad patogena Pseudoperonospora cubensis . Fungicide Ridomil gold MZ 68 WP showed the index of 84. bakar oksiklorida + metalaksila. Fungicid Antracol combi pokazao je indeks djelotvornosti 81. Epinat. B.92 6. ON MELON AND EFFICIENCY OF CHEMICAL PROTECTION During the years of 2004 and 2005.67% u 2004. godini i 60 90.64 84. propineba + iprovalikarba i dr. godini i 70. Kombinacije različitih aktivnih tvari su djelotvornije. cubensis osobito su djelotvorni fungicidi na bazi al fosetila+ propamokarba. godini. 19% in 2004 and 84. protection Bahariev.uzročnika plamenjače dinje.31 6.21% u 2005. A. god. Santos. The examinations have shown that fungicide Aliette flash showed the index of efficiency of 87.64% u 2004.) ROSTOV. Summary Literatura Zaključak 61 . 457. Skačkovci. i 2005. fungicides. Kontaktni fungicidi zbog kišovitog razdoblja u 2004.25 0. J. Fungicid Ridomil gold MZ 68 WP (metalaksil + mankozeb) je pokazao indeks djelotvornosti od 84. 64% in 2004 and 90. mogu se primijeniti neki od gore navedenih fungicida te fungicidi na bazi gore navedenih aktivnih tvari. nakon tri tretiranja utvrdili smo da su najveći indeks djelotvornosti pokazali fungicidi Aliette flash (al-fosetil) 87. II Generation means analysis of 5 genitors . cubensis koristiti različite fungicide različitih aktivnih tvari. Kasnije. Zemizdat . bilo je dosta porasta.25 0. we have been evaluating the efficiency of fungicide for the protection of melon from the invasion of pathogen Pseudoperonospora cubensis (Berkeley and Curtis) Rostovzew . S. Najmanji indeks djelotvornosti je pokazao kontaktni fungicid Dithane M-45 (mankozeb) s indeksom 67. dinokapa. Za zaštitu krastavca od patogena P.55 - 70. Scientific study PSEUDOPEROnOSPORa CUbEnSIS ( BERK. 41:157-159. bakar-hidroksida. Palti. Fungicide Antracol combi showed the index of efficiency of 81. Pitrat. J.67% u 2004. cineba. Preporučljivo je pri zaštiti dinje od napada patogena P. cimoksanila + famoksadona. Urban.91 - Shavit F 71. D. (1994): Intherance of resistance to downy mildew (Pseudoperonospora cubensis) in muskmelon (Cucumis melo).23 7. 14% in 2005.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Bravo 500 SC Ridomil gold MZ 68 WP Kontrola Control Dithane M-45 0. Izvedenim pokusima zaštite dinje fungicidima u 2004. A.54 70.93 4.25 0. godini.42 70. J. Merkuri. F (2002): Fungal diseases of vegetable crops in Albania. 36% in 2005. Cordoso. cineba + metalaksila. Fungicid Ridomil gold MZ 68 WP pokazao je indeks djelotvornosti 84. godini i 86. Key words: Pseudoperonospora cubensis.23 21. Fungicid Antracol combi (propineb+cimoksanil) je pokazao indeks djelotvornosti od 81. Prvo tretiranje mladih dinja do fenofaze 4 razvijena lista mogu se izvesti s fungicidom Previcur (propamokarb). which is the causative agent of Plasmopara viticola of melon. javlja se rezistentnost spomenute gljivice prema metalaksilu.30 27. 78% in 2005.78%. i 2005. kao i metalaksila+ bakar oksiklorida. godini i 86.97 67. A. in OPO Ovce Pole near Sveti Nikola ( Republic of Macedonia).

o. Osim mehaničkih. Rad se nastavlja u idućem broju 62 63 . mehanizam djelovanja. fizikalnih i bioloških metoda. odumiranjem biljke. Način djelovanja herbicida obuhvaća sve procese koji se odvijaju od trenutka prvog kontakta herbicida s biljkom do konačnog efekta (apsorpcija listom ili korijenom. sc. način na koji ga inhibiraju kao i posljedice koje se javljaju kao produkt inhibicije predstavlja njihov mehanizam djelovanja. rezano cvijeće. . translokacija floemom ili ksilemom odnosno kretanje simplastom ili apoplastom. Glasnik zaštite bilja. D.1 Stručni rad HERBICIDI I MEHANIZMI DJELOVANJA I2 Biljne vrste koje se javljaju na površinama a nisu cilj uzgoja smatramo neželjenim vrstama - korovima. Herbicidi u biljci mogu utjecati na više procesa.sustava za navodnjavanje Mehanizam djelovanja Iz ponude izdvajamo široku paletu supstrata za uzgoj povrća proizvodnje Klasmann-Deilmann mr. Topolovec. rezultira herbicidnim učinkom tj. Ključne riječi: herbicidi.Dubrovnik Radno vrijeme od 07 – 19 sati M. Sofia-Moskva. Marojice 4.opreme za hidroponski uzgoj povrća. Proces koji je najviše pod utjecajem herbicida predstavlja njegovo primarno djelovanje. Pensoft. mehanizam djelovanja. AHAS. Kako i na koji način to ostvaruju nazivamo mehanizmom djelovanja. u konačnici.svih vrsta plastenika. razvoj i plodonošenje biljnih vrsta koje su cilj uzgoja te ih je stoga poželjno eliminirati odnosno spriječiti im daljnji razvoj. primjenom herbicida odnosno herbistatika. Ta sredstva eliminiraju neželjene biljne vrste tako što u određenim stadijima inhibiraju (ometaju) biokemijske procese neophodne za njihov rast i razvoj bez negativnog utjecaja na vrstu koja je cilj uzgoja. Agromais d. 5: 30-35. fotosintezu. Ako molekule herbicida remete i neki drugi proces. njihovu prisutnost možemo spriječiti i primjenom kemijskih metoda tj. 1 2 Sažetak Stanica za južne kulture . bolesti po zelenčukovite kulturi. Te vrste ometaju rast. sintezu masnih kiselina. T (2002): Pseudoperonospora cubensis vrlo štetan parazit na krastavcima u plastenicima i djelotvornost mjera zaštite. ukrasno bilje • presadnice sezonskog cvijeća Laboratorijske analize vina. herbicidne molekule translocirajući se do mjesta djelovanja blokiraju normalno odvijanje raznih fiziološko-biokemijskih procesa (npr.) što. ali ne u tolikoj mjeri. Trajčevski. 20000 DUBROVNIK Centrala (020) 332-423 • Vrtni centar prodaja (020)332-403 PRODAJA: sve vrste sadnica voćaka • lončanice. 2000. učinak na taj proces predstavlja sekundarno djelovanje. . ACCasa. Darko Topolovec. Nakon apsorpcije od strane biljke. .Glasnik zaštite bilja 3/2008 Stančeva Jordanka (2000): Atlas na bolestite po zemedelskite kulturi .sustava za grijanje i prozračivanje. Pri tomu je pojam “mehanizam djelovanja herbicida” potrebno razlučiti od pojma “način djelovanja herbicida”. Rečeno ostvaruju inhibirajući pojedine segmente odnosno spojeve uključene u te procese. metabolizam. maslinova ulja i tla Uvod Višegodišnje iskustvo u projektiranju i proizvodnji: . Sam proces.o. toksični učinak). sintezu aminokiselina i dr.

spoja iz kojeg.i O-dealkilacije. translociraju u meristem biljaka gdje ostvaruju svoj herbicidni učinak inhibirajući sintezu masnih kiselina preko inhibicije acetil koenzima A karboksilaze. No. a cijeli proces se odvija uz katalizaciju nekoliko enzima od kojih najvažniju ulogu ima enzim acetil CoA karboksilaza (ACCasa). a biljka ugiba obično nakon dva do tri tjedna. ACCasa katalizira sintezu malonil CoA.masne kiseline koja (uz katalizacije nekoliko enzima) služi kao osnova za sintezu epikutikularnog voska i suberina ili nezasićene alfa-linoleinske masne kiseline. ariloksifenoksi propionati se deesterificiraju u fitotoksičnu kiselinu). u većini slučajeva. a herbicidne molekule inhibiraju samo pojedine dijelove odnosno pojedine reakcije (npr. Na mladim se listovima uočavaju klorotična mjesta (destrukcija plastida). selektivnost ovisi i o procesima inaktivacije (detoksifikacije) molekule herbicida. Isto tako bit će prikazan kratak osvrt na sudbinu odnosno metabolizam herbicidne molekule u biljci koji je. Kako se svaka od rečenih skupina odnosi na čitav niz procesa i reakcija. Acetil CoA karboksilaza je enzimatsko proteinski kompleks sastavljen od 3 dijela. Herbicidi koji inhibiraju acetil-CoA karboksilazu se. herbicidi ne iskazuju isti (fitotoksičan) učinak prema svim biljnim vrstama. Enzim je nađen u svim biljnim dijelovima. ali na različita mjesta na tom području.područje vezivanja molekule herbicida. čime se sprečava karboksilacija acetil CoA u spoj malonil CoA. Pojedine vrste su u stanju otrpjeti njihov učinak te u tom slučaju govorimo o selektivnom učinku herbicida odnosno o vrstama koje su tolerantne na pojedine herbicide. Inhibirajući fiziološke procese u biljci. Do sada su poznate dvije kemijske skupine herbicida koji inhibiraju acetil CoA karboksilazu. herbicide možemo svrstati u četiri osnovne skupine : inhibitore fotosinteze inhibitore biljnog rasta inhibitore biosintetičkih procesa herbicidi nepoznatog mehanizma djelovanja. alkil i aril hidroksilacije.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Općenito. flavoina. Po toj osnovi herbicidi su razvrstani u 25 skupina označenih slovima od A do Z. ariloksifenoksi propionati i cikloheksanoni. vežu se na isto područje. produktu sinteze masnih kiselina u kojem sudjeluje ACCasa. karboksilaciju ili oksidaciju nekog spoja) unutar tih procesa. dolazi do inhibicije enzima. U radu će biti iznesena podjela herbicida na osnovi mehanizma djelovanja odnosno dosadašnje spoznaje o samom tijeku herbicidnog djelovanja. Procesi detoksifikacije odvijaju se uz prisustvo čitavog niza enzima koji kataliziraju inaktivaciju molekula herbicida transformirajući ih u netoksične spojeve koje zatim biljna stanica ili eliminira iz citoplazme ili uskladišti u vakuolama ili ih ukomponira u stanične membrane. Od enzima koji sudjeluju u takvim reakcijama kao značajniji navode se citokrom p450 monooksigenaze koje sudjeluju u procesima oksidacije. biotin karboksilaze. Pet do sedam dana nakon aplikacije uočavaju se prve nekroze meristemskog tkiva. a sintetiziraju se u kloroplastu i citoplazmi. kao i količine (doze) i vremena primjene herbicida odnosno osobina tla i klimatskih prilika. Tako je HRAC (Herbicide Resistance Action Committee) organizacija podržana od GCPF-a (Global Crop Protetcion Federacion). ali je posebno aktivan u mladom razvojnom tkivu (korjenova kapa i lisni meristem). Oba su u biljkama prisutna u većem broju izoformi. svaka se skupina može dalje rasčlaniti. izomeracije i redukcije te glutation-S-transferaze koje sudjeluju u procesima konjugacije. Inhibitori acetilkoenzim A karboksilaze (ACCasa) 65 . Acetil koenzim A karboksilaza (ACCasa) je enzim koji sudjeluje u procesu sinteze masnih kiselina. između ostalog. Osim anatomsko-morfoloških i fizioloških razlika između kulture i korova. jedna locirana u plastidima i druga locirana u citoplazmi. kvinona i drugih spojeva. Obje skupine inhibiraju isti enzim. epikutikularnog i kutikularnog 64 voska. herbicidi dovode do njezina odumiranja. nakon što bivaju transformirani u aktivnu formu (npr. Iz te kiseline moguća je sinteza trans-heksadekanoinske kiseline (sudjeluje u izgradnji tilakoida) i stearata . kloroplasta. omogućuju propusnost membrana). Poznato je da na nezasićenu alfa-linoleinsku kiselinu. Posljedica inhibicije enzima acetil CoA karboksilaze je prestanak formiranja membrana i umnožavanja kloroplasta. Ova potonja je manje osjetljiva na herbicide. otpada 70% ukupnih masnih kiselina lista odnosno 40-80% lipidnog sadržaja kloroplasta. jedan od glavnih činitelja selektivnog učinka herbicida. dok stariji gube pigmentaciju. prema mehanizmu djelovanja. nastaje i zasićena masna kiselina palmitat. diobe stanice i niz drugih procesa u kojima sudjeluju spojevi sintetizirani ovim putem. izdala novu klasifikaciju herbicida na osnovi mehanizma djelovanja. Nakon što se molekula herbicida veže na rečeno područje. N. Okom vidljivi simptomi na osjetljivim biljkama javljaju se već drugi dan nakon aplikacije u vidu redukcije rasta koji potpuno prestaje nakon tri do četiri dana. u suradnji s WSSA (Weed Science Society of America). Selektivnost herbicida je pod utjecajem čitavog niza činitelja. Masne kiseline imaju važnu strukturalnu i biokemijsku ulogu u biljci (sudjeluju u izgradnji staničnih membrana. Osnovni spoj iz kojeg započinje sinteza masnih kiselina (vidi prikaz 1) je acetil koenzim A (acetil CoA). Utvrđene su dvije izoforme ACCase. a samim time i sinteza nezasićenih i zasićenih masnih kiselina. biotin karboksil proteinskog nosača i acetil CoA transkarboksilaze .

biljke postupno odumiru. Sintetizira se. kao i većina enzima. 1992) ariloksifenoksi propionati cikloheksanoni Acetil CoA Malonil CoA Palmitat Stearat epikutikularni vosak i suberin alfa linoleinska kiselina trans-heksadekanoinska kis. omogućilo je. a trava prije faze 2 lista. Prikaz 1. odnosno 2-acetohidroksibutirata. Iako navedeni procesi prestaju nekoliko sati nakon aplikacije herbicida. diobe stanice i izduživanje mladog korijena i lišća. oksidacije. u citoplazmi odakle biva transportiran u kloroplast. Time je čitav proces sinteze navedenih aminokiselina zaustavljen. Kako glavni fiziološki procesi kao što su fotosinteza i disanje nisu direktno pod utjecajem herbicida. Sulfonilureja spojevi se u tolerantnim kuturama detoksificiraju procesima hidroksilacije. dok su prema dikotiledonskim biljkama selektivni. AHAS) je genom kodiran enzimatski kompleks smješten u kloroplastu viših biljaka gdje katalizira sintezu razgranatog lanca esencijalnih aminokiselina valina. pretpostavlja se da se molekule rečenih skupina herbicida vežu na isto aktivno kvinon mjesto enzimatsko proteinskog kompleksa (piruvat+ALS. Iako se molekule ariloksifenoksi propionata jednakom brzinom deesterificiraju u toksičnu kiselinu u obje skupine biljaka. Iako precizni mehanizam inhibicije acetolaktaze nije poznat. Herbicidi koji inhibiraju ALS svoje djelovanje ostvaruju već u prvoj stepenici sinteze aminokiselina valina. leucina i izoleucina.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Herbicidi inhibitori acetil koenzim A karboksilaze su vrlo djelotvorni u suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih korovnih trava. odnosno 2-ketobutirat+ALS) čime onemogućavaju spajanje sljedeće molekule piruvata i stvaranje 2-acetolaktata. Prisustvo tog enzima je naročito uočeno u mladom meristemskom tkivu. odnosno unutar 10 do 60 dana ako je rast biljaka spor. nukleinskih kiselina (DNA). Escherichia coli. vidljivi simptomi se pokazuju tek za nekoliko dana. one ugibaju unutar 10 dana od aplikacije. Rast širokolisnih korova zaustavljen je u fazi kotiledona. stvaranje kultura rezistentnih na herbicide inhibitore acetolaktaze. U skupinu inhibitora acetolaktaze svrstane su tri kemijske grupe herbicida: sulfonilureja. aril hidroksilacije i konjugacije. Aminokiseline valin. Vladaju li optimalni uvjeti za rast osjetljivih biljaka. odnosno treonina preko niza reakcija koje katalizira 4 do 5 enzima. Saccharomyces cerevisiae) u kojima je utvrđeno nekoliko izoformi tog enzima. I cikloheksanoni se u tolerantnim biljkama vrlo brzo inaktiviraju procesima sulfoksidacije. enzim acetolaktaza pronađen je i u bakterijama (Salmonella typhimurium. Pojednostavljen shematski prikaz sinteze masnih kiselina u biljci (modificirano prema Cobbu. Herbicidi iz skupine inhibitora acetolaktaze selektivnost prema kulturama u kojima se primjenjuju ostvaruju apsorpcijom manjih količina herbicida u određenim fazama razvoja te zatim njihovom brzom metabolitičkom inaktivacijom ili je ta selektivnost posljedica prostorne izolacije osjetljivih biljnih dijelova kultura i molekula herbicida. odnosno u drugoj stepenici sinteze aminokiseline izoleucina. u dikotiledonama se aktivna forma vrlo brzo inaktivira arilhidroksilacijom i konjugacijom. 66 Inhibitori acetolaktat sintaze (ALS. osjetljivi korovi niknu i rastu dok ne utroše rezerve hrane u sjemenu. genetičkim inženjeringom. Pretpostavlja se da je selektivnost prema dikotiledonama posljedica metabolitičke inaktivacije molekule herbicida te niske osjetljivosti enzima ACCase u tim biljkama. hidrolize i konjugacije već unutar 2 sata. AHAS) . leucin i izoleucin sintetiziraju se iz spojeva piruvata. s različitom osjetljivošću na herbicide. Meristemsko tkivo postaje isprva klorotično a zatim nekrotizira. Posljedica inhibicije acetolaktaze je vrlo brzi prestanak sinteze proteina potrebnih za razvoj biljke. Ako se ALS inhibitori apliciraju prije sjetve ili prije nicanja kulture i korova. I različita količina apsorpcije 67 Acetolaktat sintaza ili acetohidroksi acid sintaza (ALS. Acetil CoA karboksilaza Postojanje različitih izoformi acetolaktaze. Osim u višim biljkama. imidazolinoni i triazolopirimidini. Karakterističan simptom herbicida koji inhibiraju ALS je crvenilo lisnih žila monokotiledonskih biljaka (povećan nivo antocijana). a takav izgled poprima i čitava biljka. za razliku od osjetljivih korova kojima je za to potrebno i do 2 dana. među kojima je i ALS (vidi prikaz 2). Mlado lišće izgleda uvelo. dok se u osjetljivih trava stvara glukozid ester iz kojeg se toksična forma tih herbicida brzo i lako stvara.

that is. sadnju i berbu. međutim lomljivo te teže od plastike. development and fruit-bearing of plant species which are the goal of cultivation. uzgoj prijesadnica ili uzgoj kulture tijekom cijelog vegetacijskog perioda. without having any negative impact on the species which is the goal of cultivation. Osnovna namjena zaštićenog prostora je privremena zaštita nasada od hladnoće i mraza. U novije se vrijeme sve više koristi plastični materijal u obliku folija ili ploča. Slabije propuštaju svjetlo od stakla. Uzgoj povrća u zaštićenom prostoru može trajati gotovo cijele godine.1 Pregledni rad UZGOJ POVRĆA U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Povrće se osim na otvorenom može uzgajati i u zaštićenom prostoru. sastav zraka i tla). a i slabije zadržavaju noćnu toplinu. by using herbicides.ing. 1992) sulfonilureja. therefore it is recommendable to eliminate them. Svi tipovi ili načini zaštite bilja od nepovoljnih klimatskih utjecaja mogu se definirati kao zaštićen prostor. folija postaje mutna i lomljiva pa se zato koristi samo jednu sezonu. natkriven prozirnim materijalom. Zaštićeni prostori nam omogućuju raniju sjetvu. ovisno o tipu zaštićenog prostora. Stoga se povrće uzgaja u zaštićenom prostoru.e. triazolopirimidini piruvat acetolaktaza Kantoci. dipl. dok se u osjetljivim rapidno deesterificiraju u toksičnu kiselinu. ACCasa. staklom ili plastikom. Prikaz 2. osobito ako se zaštićeni prostor zimi može grijati. moguće je mnoge povrtne kulture uzgajati i u klimatski nepovoljnom dijelu godine. their presence can also be prevented by chemical methods. Zaštićeni prostor se. plastenicima ili staklenicima. i. Staklo se dugo koristi. weed. prevent their further development. a također produžuju vegetacijsku sezonu. Tolerantne ih biljke sporije deesterificiraju i brzo inaktiviraju metil hidroksilacijom i konjugacijom. staklenik. Znamo li koji sve čimbenici utječu na dobivanje visokih prinosa i koji su optimalni uvjeti za uzgoj pojedinih povrtnih vrsta te navedene spoznaje kombiniramo s tehničkom opremom koju posjedujemo. AHAS. uz činjenicu da se pojedine djelatne tvari primjenjuju nakon sjetve a prije nicanja (prostorna izolacija) objašnjava njihovu selektivnost. a njegov uzgoj tako započinje znatno ranije i traje duže. svjetlo. that is. Dobro propušta svjetlo i noću zadržava toplinu koju isijava zemlja. uglavnom je debljine 2 do 4 mm. Those species interfere with growth. zaštićeni prostor. Key words: herbicides. Nešto su skuplje UV stabilizirane folije koje se 1 Sažetak treonin 2-ketobutirat Uvod valin izoleucin Professional paper HERBICIDES AND MODES OF ACTION I Plant species which appear on areas without being the goal of cultivation. Pojednostavljen prikaz sinteze aminokiselina valina i izoleucina sa mjestom djelovanja herbicida (modificirano prema Cobbu. kao što je već rečeno. vlagu zraka i tla. Ključne riječi: plastenik. Such means eliminate unwanted plant species in certain phases by inhibiting (interfering with) the biochemical processes necessary for their growth and development. D. U takvim objektima moguće je manje ili više mijenjati vegetacijske čimbenike (temperaturu. are considered to be unwanted species. čvrste i elastične. agr. The way they do that is called modes of action. 68 69 . physical and biological methods. od sjetve do berbe. imidazolinoni. mechanism of acting. Koriste se polietenske folije jer su lagane.Glasnik zaštite bilja 3/2008 odnosno različit metabolizam molekula imidazolinona. Summary Pokrovni materijal Darko Kantoci. točnije nevidljivih UV zraka. Dugotrajno je. pokriva prozirnim materijalom. Zbog djelovanja sunca. Except for mechanical.

20 12 . kelj.3 mm. Moguće je unutar visokog tunela. Otporne su na djelovanje mikroorganizama. Prilikom izvedbe zaštićenog prostora treba voditi računa o izboru lokacije. Važno je dobro izabrati kulture koje se uzgajaju u pojedinom dijelu godine kako bi se smanjili troškovi grijanja. I u stakleniku i u plasteniku moguće je uzgajati različite kulture.18 7 . Prosječno traju desetak godina. Mjesto mora biti zaštićeno od hladnog vjetra. na koju se postavlja plastična folija. matovilca. I ovdje je nosiva konstrukcija lučnog oblika. postaviti niski tunel. no najviše o financijskim sredstvima za investiranje u takvu proizvodnju i isplativost investicije s obzirom na visoke troškove energije za zagrijavanje. Pomična strana tunela omogućuje prozračivanje tunela i otvaranja radi njege nasada.20 8 .03 do 0. zime i ranog proljeća u negrijanim tunelima (ozima salate. neke možemo uzgajati tijekom jeseni. Prilikom podizanja zaštićenog prostora važna je i blizina vode za navodnjavanje. U plastičnim tunelima povrće se uzgaja uglavnom bez grijanja tako da izbor kultura i vrijeme uzgoja određuje klima. Svjetlo propuštaju gotovo poput stakla. Druge kulture. dok se bočne ukopaju. One koje traže više temperature.20 7-9 2-3 18 10 . Izbor tipa zaštićenog prostora ovisi o izboru kulture i tehnici uzgoja. Tuneli mogu poslužiti i za uzgoj prijesadnica povrtnih vrsta koje zahtijevaju manje topline (kupus. Teren mora biti ravan ili blago nagnut ka jugu. Ploče se mogu savijati pa konstrukcija može biti lučna. Osobito su velika kolebanja tijekom dana i noći jer folija slabije zadržava akumuliranu toplinu od stakla ili plastičnih ploča. Ploče su najčešće debljine od 1 do 3 mm i znatno su lakše od stakla.20 12 . ali znatno jača nego kod niskog tunela. Još postoje ploče od pleksistakla i polistirolne folije. rotkvice. U tablici su prikazane minimalne i optimalne temperature za klijanje sjemena te optimalne temperature za rast i razvoj biljaka. Lukovi su obično širi od 3 m i visoki oko 2 m. peršina. Za održavanja što više temperature i noću.12 25 . S jedne strane tunela folija se ukopa u zemlju dok se druga učvršćuje opekama ili sličnim materijalom. u obliku tunela.20 2-3 18 . Oštećena ploča lako se može popraviti ili zamijeniti.10 4-5 20 16 . a sade se na otvorenom prostoru. Njihova veličina omogućuje nesmetano kretanje i obavljanje poslova. cvjetača.29 18 . izvedena od različitih materijala.30 18 .25 15 . Pokriveni su folijom ili plastičnim pločama. Poznavajući zahtjeve pojedinih kultura za toplinom.Glasnik zaštite bilja 3/2008 koriste nekoliko godina i pritom ostaju prozirne. Površina krova je ravna. Zbog znatno nižih investicija. trošit će i više energije. iznad biljaka. tunel se pokriva još jednim slojem folije. a imaju i izveden sustav grijanja.13 25 . samo dio vegetacijskog perioda mogu biti u 70 negrijanom tunelu.30 26 . poliesterske i polikarbonatne. Povrće je moguće uzgajati u svim tipovima zaštićenih prostora. Tehnički gledano. paprike. Tlo i zrak u tunelima se mogu grijati bioenergetskim materijalom. korabica i salata). blizina prometnica za dovoz repromaterijala i odvoz proizvoda te ostala komunalna struktura. Razina podzemnih voda ne smije biti viša od 1. poput rajčice. Staklenici i plastenici napredni su zaštićeni prostori. špinata. Obje varijante tunela uvijek se izvode u smjeru sjever-jug zbog što boljeg iskorištavanja sunčevog svjetla. a bolje čuvaju akumuliranu toplinu od stakla. Nosiva armatura je u obliku lukova. Temperaturna kolebanja u negrijanim tunelima vrlo su velika i ovise o vanjskoj temperaturi. najlakše je prilagoditi uvjete proizvodnje i kontrolirati ih u grijanim staklenicima i plastenicima. zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva.18 12 71 Izbor i lokacija Različiti oblici Proizvodnja povrća vrsta povrća rajčica paprika krastavac salata špinat mrkva rotkvica korabica . mrkve.2 m od razine tla tijekom kišnog dijela godine.30 18 . Temperatura pod dvostrukom folijom je za oko 5 °C veća nego u tunelu s jednom folijom. Za sunčanog vremena temperatura u tunelu može biti viša od vanjske za 15 °C dok je za oblačnog dana temperatura u odnosu na vanjsku viša za oko 5 °C.16 13 25 . krastavaca i tikvica. Također se dosta koriste i plastične ploče. Dužina može biti do 25 m. govorit ćemo o tehnici proizvodnje nekih povrtnih vrsta u negrijanom prostoru. Najjednostavniji zaštićeni prostor je niski tunel koji pokriva površinu zemlje u obliku gredice. no prolaskom kroz plastiku svjetlo se raspršuje što odgovara biljkama.30 26 . Temperaturne vrijednosti nekih faza rasta i razvoja za neke vrste povrća u °C temperatura za klijanje sjemena optimalna za rast i razvoj minimalna optimalna danju noću 10 .16 7-9 2-3 18 . Najčešće se koriste folije debljine 0. ovisno o namjeni.20 12 . no ti se materijali rjeđe koriste. Za provjetravanje tunela otvaraju se strane na kojima folija nije ukopana u zemlju. obično s čeonih strana. mladog luka i ozimi kelja). patlidžana.14 2-3 20 15 . Visoki tuneli razlikuju se od niskih samo po tome što se u njima možemo slobodno kretati i obavljati razne poslove. Raspršivanje vode po biljkama ili prskanje tunela s vanjske strane također smanjuje pad temperature u tunelu.

o. Surveying paper Salata Paprika CULTIVATION OF VEGETABLES IN PROTECTED SPACE Besides in an open space. planting and harvesting.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Za uzgoj prijesadnica najpovoljnije temperature kreću se između 22 i 25 °C danju i 15 °C noću. ovisno o podneblju. ili duže. Optimalna temperatura za cvatnju i oplodnju je 25 do 28 °C. a poslije pikiranja 22 do 25 °C danju i oko 20 °C noću. 10 do 12 °C danju i 4 do 5 °C noću.Hrvatska 72 73 . potrebne su niže temperature. Za jesenski uzgoj direktno se sije (bez uzgoja prijesadnica) u lipnju. zemljani radovi. dolazi za berbu u prosincu. a tijekom plodonošenja više temperature. Temperatura tla za pikiranje treba biti 18 do 20 °C uz relativnu vlagu zraka od 85%. U kontinentalnim krajevima to je prva polovica travnja. Cultivation of vegetables in protected space can last almost through entire year. Za oblačnog vremena optimalne se temperature održavaju za 6 do 8 °C niže. U isto vrijeme. iskopi. U kasnijem rastu optimalna temperatura za oblačnog vremena je 21 do 23 °C. especially if the protected space can be warmed up during wintertime. Brnik 5 • tel. Biološki je minimum za neke sorte 15 °C. Folija se skida kada su vanjske temperature iznad 22 °C. The protected spaces enable us earlier sowing. transport i građevinska mehanizacija d. vegetables can be cultivated in protected space as well. export-import . Berba traje do polovice studenog. Ako se u kontinentalnom području sadi u rujnu.780 E-mail: tajnica@antonio-trade. Temperatura tla ne smije biti niža od 17 °C. sezonsko cvijeće. oko tri mjeseca. Folija se postavlja u prvoj polovici rujna. uz relativnu vlagu zraka od 70%. U negrijanom zaštićenom prostoru salata se može uzgajati u 2 turnusa u kontinentalnom području ili u 3 turnusa u priobalju. a zatim 22 do 25 °C danju i 18 do 20 °C noću. a ispod 10 °C dolazi do znatnih poremećaja u rastu. a sije početkom lipnja. Za berbu u jesen (rujan . 18 do 20 °C. Skidanje folije ovisi o vanjskim temperaturama (u kontinentalnim krajevima početkom lipnja). 18 do 20 °C danju. presadnice povrća • KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA I SISTEMI NAVODNJAVANJA: projektiranje. Temperatura tla u vrijeme sadnje treba biti oko 16 °C. a u priobalju u ožujku. Optimalna temperatura za oprašivanje je 18 do 21 °C. hothouse. za sunčanog 28 do 29 °C. uz 65 do 70% vlage zraka. Na istoj površini idući turnus dolazi za berbu početkom travnja.Split . in polythene greenhouses or hothouses. Optimalna temperatura za cvatnju i oplodnju kreće se oko 25 °C pri 60% relativne vlage zraka. u priobalju su moguća tri turnusa. Nakon nicanja pa do pikiranja održava se temperatura od oko 20 °C. • GRAĐEVINSKA OPERATIVA: niskogradnja. Za berbu u jesen (rujan . a zatim iduća tri tjedna više. odnosno u drugoj polovici travnja (u priobalju u ožujku). Kada se kotiledoni (prvi listići) razdvoje pa do pikiranja. a kasnije se povećava.TRADE 21000 SPLIT. Key words: polythene greenhouse. Sadi se kada je temperatura tla najmanje 18 °C. Berba počinje krajem svibnja.studeni) sije se krajem svibnja. deponiranje. a 12 do 14 °C noću. Optimalna vlažnost zraka kreće se od 80 do 90%. a krupnoplodnih 60 do 70 dana poslije sadnje. a ispod 10 °C prestaje rasti. Folija se može skinuti kada su jutarnje temperature iznad 14 °C. Rajčica Za rast salate optimalna je relativna vlaga zraka 75 do 85%. ne ispod 14 °C. Do početka plodonošenja održavaju se niže.o. a u priobalju početkom listopada. Sije se u drugoj polovici siječnja u grijanom prostoru. od sadnje do berbe. Folija se postavlja u rujnu. Kod temperatura ispod 15 °C rajčica odbacuje cvjetove. Pri formiranju rozete temperatura se opet snižava. dendrološki materijal. Berba počinje već krajem svibnja ili početkom lipnja i traje cijelo ljeto. and also they prolong the vegetational season. a sadi u prvoj polovici srpnja. loznih cjepova i ukrasnog bilja • BILJNA PROIZVODNJA: sadnice maslina iz vlastitog matičnog nasada. Sjetva se obavlja 8 do 10 tjedana ranije. Nakon nicanja pa do pojave prvog pravog lista održava se niža temperatura. a u fazi savijanja glavica još više. za proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim repromaterijalom. centrala: (021) 453-340 • fax: (021) 374. protected space Summary Krastavac ANTONIO .hr • VRTNI CENTAR „ANTONIO-BRNIK“: veleprodaja i maloprodaja voćnih sadnica. Prijesadnice se uzgoje tako da se sjeme odmah sije ili se biljke pikiraju u tresetno-zemljane blokove ili lončiće. a u priobalju 20 do 25 dana ranije. izvođenje i održavanje. Berba sitnoplodnih sorata počinje za 40 do 60 dana. Srednji turnus traje najduže. Neposredno nakon sadnje održavaju se niže temperature.početak studenog) sadi se u prvoj polovici srpnja. Sadi se u negrijane zaštićene prostore krajem travnja. Rokovi za sadnju rajčice u negrijane zaštićene prostore ovise o podneblju u kojem se sadi. Prijesadnice se uzgajaju u grijanom prostoru.

Maksimalan broj tretiranja u toku vegetacije je 4 puta. CROPAID PRUŽA biljci nekoliko prednosti: 1. Primjena u vinovoj lozi preporučuje se 2-4 puta u toku vegetacije zavisno od potrebe. Toksikološka svojstva su vrlo povoljna i fungicidi su dozvoljeni u integriranoj zaštiti bilja kao i u plastenicima gdje se koristi biološka zaštita. dokazano je izuzetno dugo rezidualno djelovanje Revusa i Pergada. vitamina i minerala. Za daljnje obavijesti i stručne savjete obratite se na: Syngenta Agro d. šećera. proteina. To će pomoći biljci da se zaštiti od hladnoće i ozeblina. Svi enzimi i minerali u biljku će ući putem stoma. Aktivna tvar pokazuje izuzetnu efikasnost na klijanje spora. Aktivna tvar ima odlična translaminarna svojstva (prelazak s jedne na drugu stranu lista). Uskoro se očekuje proširenje dozvole na kupusnjače. Za zaštitu rajčice preporučujemo prije berbe kombinaciju s mankozebom (Revus MZ). dok u drugim kulturama preporučujemo mandipropamid u kombinaciji s mankozebom (Revus MZ) ili folpetom (Pergado) kao pravi vinogradarski fungicid. koristeći minerale koje joj pruža CROPAID. rast micelije i sporulaciju. bez obzira što aktivna tvar ima kurativna svojstva. teži. krastavac. U zaštiti krumpira preporučujemo Revus 250 SC i Revus MZ koji su pozicionirani u fazi najvećeg pritiska bolesti (nakon formiranja cime). Najbolji rezultati se postižu ukoliko se primjeni preventivno. ulja. luk i sl.o. aplikacijom pravilne doze u pravo vrijeme. ulja i proteini. kako sami tako i u kombinaciji sa standardnim pesticidima koji se koriste u spomenutim kulturama. 013887 670 3. a pupoljcima će se povećati otpornost na previsoke i preniske temperature. tijekom pupanja. Plodovi postaju veći. Tijekom rasta biljke. biljka će u kratkom vremenskom periodu reagirati stvaranjem AFP (ANTIFRIZ PROTEINA) i AAA (ANTIFRIZ AMINIKISELINA) čime će se povećati njena otpornost na hladnoću i smrzavanje. dolazi do izrazitog povećanja uroda i kvalitete. Snižava točku smrzavanja pa omogućuje biljci povećanje otpornosti na ozljede od hladnoće. Samoborska cesta 147 10090 Zagreb tel.Glasnik zaštite bilja 3/2008 REVUS i PERGADO novi fungicidi Syngente za suzbijanje plamenjača Fungicidi Revus i Pergado sadrže u sebi novu aktivnu tvar mandipropamid. a kreću se od 7-12 dana. lenticela i korijena. prije simptoma bolesti. cvatnje i razvoja plodova. a kvaliteta i urod se povećavaju. rajčica. U nizu pokusa kad je završena faza intenzivnog rasta biljke.7°C KAKO DJELUJE CROPAID NPA CROPAID je proizveden od Thiobacillus subspecies bakterija i minerala koji u specijalnoj formuli čine proizvod koji je PRIRODAN i SIGURAN za okoliš. U krumpiru. Ove proteine biljka će upotrijebiti i konzumirati te pretvoriti u potrebne joj spojeve kao što su šećeri. Razmaci između prskanja u fazi intenzivnog pritiska bolesti s dosta oborina trebaju biti 7-10 dana. a primjena na kraju faze razvoja listova povećava otpornost od oštećenja uzrokovanih ranim jesenskim zahlađenjima. Fungicidi su registrirani u Hrvatskoj za suzbijanje bolesti na važnijim kulturama kao : krumpir. Revus i Pergado ne pokazuju nikakva fitotoksična svojstva. U kratkom periodu enzimi će potaknuti biljku da proizvodi vlastiti antifriz proteine = AFP i antifriz aminokiseline = AAA. salatu. Kao posljedica. Bakterije će nastaviti djelovanje na površini biljke i u tlu te crpiti minerale iz tla i zraka kako bi pružile više hrane za biljku. Formula CROPAIDA je pažljivo stvorena za absorbciju od strane listova i korijena biljke. U kratkom vremenskom periodu biljka reagira povećanjem metaboličkog rasta i povećanjem sadržaja antifriz amino kiselina. 75 74 . Razmaci između prskanja zavise od pritiska bolesti. kulture. Čvrsto vezanje za kutikulu lista osigurava odličnu otpornost na ispiranje kišom. povećava se otpornost biljke na ozljede zbog kasnih proljetnih zahlađenja.Revus SC 250. Potrebno je dva tjedna kako bi se navedeni procesi dovršili. špinat. Primjena CROPAIDA na plodonosne biljke u jesenskom razdoblju smanjiti će opadanje lišća. Pergado (mandipropamid + folpet) u zaštiti vinove loze pokazuje najbolje djelovanje iza faze zametanja grozdića i usporenog rasta mladica. duhan te vinova loza. sjajniji i ukusniji. 2. CROPAID NPA / Natural Plant Antifreeze / CROPAID Prirodni biljni antifriz otpornost na smrzavanje i hladnoću do . nakon toga se teško ispire kišom.o. a u vrijeme berbe zbog kratke karence (3 dana) mandipropamid kao samostalnu aktivnu tvar . Dovoljno je da se kapljica sredstva osuši na listu (1 sat). intenziteta porasta i količine oborina. Unutar biljke povećati će se fotosinteza i osmotski tlak. rajčici i krastavcu dozvolu ima mandipropamid kao samostalna aktivna tvar (Revus 250 SC). CROPAID se primjenjuje pomiješan sa vodom (omjer približno 1/200) atomizirano poprskan po lisnoj površini. izuzetno učinkovitu na gljivice iz skupine plamenjača (peronospora). Primjenom u početku vegetacije. vitamini. Fungicidi Revus i Pergado imaju odlična svojstva prianjanja na zelene dijelove biljke odakle se aktivna tvar apsorbira u površinski sloj i veže za voštane materije lista gdje čini nepremostivu barijeru za gljivice iz skupine plamenjača.

Ako to nije moguće primijenite sredstvo u vrijeme kada je najtopliji dio dana. rezanom cvijeću.zemlje@si.34 75 700 DALMACIJA: e-mail: plodovi. no ukoliko ima tu sposobnost CROPAID će ju potencirati.9-2. CROPAID će imati različiti efekt na različitim biljkama. Kad se CROPAID primjeni u tlo. CROPAID daje biljci veću fotosintetsku sposobnost. a kao što je opisano privremeno će pomoći biljci do 15 dana od primjene. Izaberite mirno vrijeme za primjenu CROPAIDA. Preporuča se primjena u vremenu 10 -16. osim u slučaju ako nakon primjene padne jaka kiša. Stupanj zagrijavanja tada može biti smanjen. CROPAID ne uzrokuje promjene u habitusu biljke. citrusima i voću kojemu ne pada lišće.hr ZAGREB: e-mail: plodovi-zemlje@zg. bakterije uzimaju slobodan dušik iz zraka u tlo i na godinu u tlo vežu oko 60-80 kg/ha čistog dušika. pastrnjaku. kruški. jedna aplikacija bar 6 sati prije smrzavanja dati će dobru zaštitu. Koncentrirani CROPAID ima kiselu pH vrijednost 1. Thiobacillus ssp. pšenici. ječmu. kupusnjačama.plodovizemlje.t-com. lješnjaku. nektarini. CROPAID neće djelovati ako je biljka već pod stresom od hladnoće. raži. vinovoj lozi. Stoga biljka može odolijevati vrućini i hladnim uvjetima bolje. ISKORISTIVOST PAKIRANJA 1 l CROPAIDA će ovisiti o: a) atomizirajućoj sposobnosti prskalice b) veličini biljke c) površini biljke d) razmaku među biljkama U staklenicima će CROPAID povećati otpornost biljaka na hladnoću i ozljede.00 h pri temperaturi iznad 12°C za bilje u zatvorenim prostorima i iznad 9°C za biljke otvorenih prostora. To je ovisno o starosti biljke. a za najbolje rezultate uvijek koristiti nekloriranu vodu. a u nekim slučajevima grijanje možda neće ni trebati. krumpiru. orahu. marelici.hr fax: 022. kućnim i vrtnim lončanicama. Za sve aplikacije razrijediti CROPAID sa vodom. paprici. Za najbolju zaštitu primijeniti CROPAID 2 dana prije hladnog vremena. salati..t-com. uvjetima i temperaturi tla te primijenjenim gnojivima. Primjenjuje se na travnjacima.. slanutku. CROPAID će biljci pružiti zaštitu nakon 6 sati od primjene. Svaka biljka ne može proizvesti antifriz proteine i aminokiseline. okolini. rajčici.hr fax : 01. trešnji. zobi. A NEĆE IZLIJEČITI EVENTUALNE OZLJEDE NA BILJCI. jabuci.Glasnik zaštite bilja 3/2008 4. grašku. snižava pH tla. šljivi. kiwiju. jagodama.1 i ne smije se miješati sa kemikalijama i pesticidima sa pH većim od 7 ili sa močivima jer bi moglo doći do blokade opreme za pulverizaciju pa bi CROPAID izgubio efekt. Lišće postaje deblje i zdravije. PLODOVI ZEMLJE: www. plavom patlidžanu. primijeniti pri cvatnji i nastaviti prskati svakih 15 dana. genetici. CROPAID ĆE DATI BOLJE REZULTATE NA ZDRAVIM BILJKAMA. 76 CROPAID može reducirati točku smrzavanja biljke za 7°C 77 . mrkvi. grahu. Da bi se poboljšala kvaliteta i prinos.331 972 tel: 098 347482 VODIČ ZA KORISNIKE: OPĆE INFORMACIJE Primjenjuje se prskanjem atomizirane maglicu preko cijele biljke dok se pripremljena količina škropiva ne potroši. Sve to čini biljku otpornijom i jačom za vanjske neželjene ozljede. To povećava osmotski tlak te ulaz vode i hranjiva u korijen biljke.

prodaja i iznajmljivanje vlastitih nekretnina.Glasnik zaštite bilja 3/2008 http://www. • skladištenje roba. • vanjskotrgovinski promet uvoza sredstava za zaštitu bilja isključivo za vlastite potrebe i ostale djelatnosti Telefoni: Centrala (Knežine): +385 (21) 896 316 Pogon (Resnik): +385 (21) 895 121 Fax: +385 (21) 896 383 E-mail: staklenici@staklenici. • prijevoz robe i putnika u cestovnom prometu. • uslužne djelatnosti u biljnoj proizvodnji.staklenici.hr Poduzeće „Kaštelanski staklenici“ d.hr Uprava (Knežine): Ivana Pavla II 404 21216 Kaštel Štafilić Pogon (Resnik): Ulica dr. ukrasnog bilja i rasada. • uzgoj voća. oraha i sl.d.d. • kupnja. bavi se uzgojem ranog povrća: krastavaca. cvijeća. za začine i napitke. salata i rajčice kao i uzgojem sadnica maslina. paprike. registrirano je i za obavljanje slijedećih djelatnosti: • uzgoj povrća. • trgovina na veliko i malo. Franje Tuđmana bb 21216 Kaštel Štafilić 78 79 . Pored aktivnog stanja u uzgoju poduzeće „Kaštelanski staklenici“ d.

hr INSTRUCTIONS TO THE AUTHORS In the GLASNIK ZAŠTITE BILJA /The herald of plant protection/ journal all categories of scientific papers. časopis ili izdanje. Ispred referenci ne stavljati redne brojeve.hr.com. Neposredno ispod sažetka treba navesti tri do pet ključnih riječi. Rad se predaje uredništvu u dva primjerka. 2005). Svaka rasprava mora imati kratak sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. 81 . at the end of the work. Titles and addresses should be indicated on a separate sheet of paper. authors’ reviews and expert papers are published. surname and first letter of the authors name (whole name for women). OFFPRINTS To each author of the article one copy of the GZB journal will be delivered. 2005). HR-10 000 Zagreb Articles delivered on floppies/CD-ROM: Articles with supplements can be handed to the Editorship on floppies as well. veličina 11pt. Naslov rada treba biti što kraći. info@zastitabilja. A printed copy of work should also be enclosed together with the floppy/CD-ROM. dijagrami i slike) se prilažu zasebno. as well as other thematically acceptable articles. drawings. Supplements (charts. to use Word (Microsoft) or Excel (Microsoft) for charts. crteže i dijagrame. Prilozi (tablice. Ako je citirani rad napisalo više od tri autora. Right under the summary three to five key words must be stated. Disketi treba priložiti i jedan otisnuti primjerak rada. za tablice koristiti Word (Microsoft) ili Excel (Microsoft).com. followed by the year of publishing (in brackets).hr. journal or edition.d. Article can also be sent by electronic mail on e-mail: zadruzna. The original (up to 15 typed pages) should have all the pictures. te izlaganja sa stručnih i znanstvenih skupova. info@zastitabilja. year and headline. “Zadružna štampa”.Glasnik zaštite bilja 3/2008 UPUTE AUTORIMA U časopisu GLASNIK ZAŠTITE BILJA se objavljuju sve kategorije znanstvenih radova. The article should be delivered to the editorship in two copies and sent to the address: The editorship of the Glasnik Zaštite Bilja journal. Autorima citiranim u tekstu navodi se prezime i godina objavljivanja (Kantoci. ” is added. godina i naslov rada. te godina objavljivanja (u zagradama).stampa@zg. broj strane i mjesto izdanja. a u tekstu se treba pozivati na svaki prilog. na kraju rada. Mjesto gdje prilozi dolaze u tekst treba označiti na vidljiv način. Titule i adrese navode se na posebnom listu papira. a navodi se prezime i prvo slovo imena autora (kod žena puno ime). a šalje na adresu: Uredništvo časopisa GLASNIK ZAŠTITE BILJA “Zadružna štampa”.. diagrams and pictures) are enclosed separately. Under the headline the name and surname of the author should be pointed out.d. Every discussion must have a short summary in Croatian and English. number of the page and publishing place. stručni radovi. kao i drugi tematski prihvatljivi članci. 10000 ZAGREB. The herald of plant protection The headline of the article should be as short as possible. Ispod naslova navode se imena i prezimena autora. Jakićeva 1. Radovi se mogu poslati i elektroničkom poštom na e-mail: zadruzna.hr SADRŽAJ I OPSEG RUKOPISA CONTENT AND VOLUME OF ARTICLES SEPARATI 80 Svakom autoru dostavit će se 1 primjerak časopisa Glasnika zaštite bilja. The papers are subject to review. It is recommended to write in Word (Microsoft) programme. Radovi podliježu recenziji.stampa@zg. If the quoted article was written by more than three authors. and “et all. autorski pregledi. Predaja rukopisa na disketama/CD-ima: rukopis s prilozima može se Uredništvu dostaviti i na disketi/CD-u. References should be written without ordinal number. and diagrams. navodi se prezime prvog autora uz oznaku i sur. Preporuča se pisanje rada u Word (Microsoft) programu. Obavezan je font Arial. d. Original rada (do 15 stranica sa svim prilozima) treba imati sve slike. A list of References should be arranged alphabetically.t-com. the surname of only the first one is mentioned. d.t-com. Jakićeva 1. Supplements must have reference in the text. U popisu literature autori se navode abecednim redom. The names of those authors that are quoted in the text and the year of publishing must be stated (in brackets: Kantoci..

Đurđevačka cesta 16. Dežanovac 264. 031/699-039 Đakovački Selci. 035/466-198 Našički Markovac. 033/683-062 Staro Petrovo Selo.Starčevića 1. Franje Strapaca 97. 035/425-056 Vetovo. Mitrovica 11. 043/524-490 Garešnica. Narta 260.Vladimira Nazora 48. 043/531-757 Badljevina. Trg kralja Tomislava. Alojza Stepinca 32. 048/811-335 Virje. Glavna 33. 043/716-011 Bjelovar. Bodovaljci 87.Pavla Radića 44.Radića 99. 043/887-209 Narta.Tesle 17 . A. 043/381-079 Končanica. Moslavačka 55 a. Jelačića 178. 035/387-207 Lužani .Vinogradska 25. Dežanovac 277. Sv.Gradiška PODRUŽNICA POŽEGA Pavla Radića 44. 035/371-231 Šemovci. 034/248-933 Antunovac. Požeška 80. A.MALOPRODAJNE PRODAVAONICE: Nova Gradiška. 031/833-031 Bodovaljci. V.Hrvatskih Branitelja 4. 048/897-581 Virje. 034/221-233 Vladislavci. 035/483-194 Dežanovac. 048/897-581 Gudovac 132a. 033/728-234 Pitomača. Kralja Tomislava 67. Velička 1. Gradiška. Augusta Cesarca 1. 031 /810-543 Virovitica. Kralja Tomislava 133.L. 035/345-018 N. 034/267-342 Kaptol. 035/351-524 Prvča. Gupca 26. A. Vinogradska 4. M. Marka 50. 033/782-960 Đurđevac. Požega Tel: 034/211-580 Fax: 034/211-050 82 .S. Mitrovica 3.Požeška 7.044/545-104 PRVČA PZ Baruna Trenka 28. 043/325-289 Nova Kapela.J. Ljudevita Gaja 75. 034/236-009 Budimci. B. Matije Gupca 20. 035/482-606 Stari Perkovci.Nazora 12. 034/231-696 Požega. 035/330-065 Dežanovac. B. 035/422-667 Okučani. Strossmayerova 157. N. 031/381-744 Crnac. Starčevića 75. Matije Lovraka 43. Bana I.Stepinca 129.S. 035/384-305 Đakovo. 031/832-024 Caglin. 034/436-346 Ivanska.Radićeva 3. Kralja Tomislava 33. 034/411-471 Slavonski Brod. 031/693-303 Gornja Bebrina. 043/238-065 Sisak. Gornja Bebrina 69. 031/391-011 Čepin. 035/226-295 Sikirevci. Kolodvorska 37. Kralja Zvonimira 15. 034/431-100 Gradac. 035/436-736 Trnjani. N. 043/427-194 Hercegovac. 035/363-832 Dervišaga.Baruna Trenka 28. 034/266-190 Trenkovo.Preradovićeva 69. Braće Radića 2. 048/891-474 Veliki Zdenci.Radića 145.Mažuranica 27a. 034/211-009 Ferovac. 043/381-057 Pakrac. Ribara 15. S. 034/263-081 Sibinj. 043/231-329 Budrovci.Radića 148. Končanica bb. I.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->