P. 1
Seksualno i reproduktivno zdravlje

Seksualno i reproduktivno zdravlje

|Views: 1,347|Likes:
Published by Goca2008

More info:

Published by: Goca2008 on Mar 29, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/03/2013

pdf

text

original

priručnik za

seksualno i
reproduktivno
zdravlje
Aida Perović – Ivanović
Ljupka Kovačević
Dr Nebojša Jokmanović
Ljiljana Raičević
Maja Raičević
Mr Mirjana Popović
Sigurna ženska kuća
Izdavač: NVO Sigurna ženska kuća, Podgorica
Urednica izdanja: Aida Perović - Ivanović
Za izdavača: Ljiljana Raičević
Lektura: Sanja Mijušković
Korektura: Sanja Marjanović
Dizajn i priprema za štampu: EXPEDITIO | Kotor
Štampa: Biro Konto | Herceg Novi
Tiraž: 3000
Podgorica, 2008.
Pripremai objavljivanje ove publikacije fnansijski su podržani odstrane Fondacije Institut zaotvoreno društvo
– Predstavništvo Crna Gora. Stavovi i mišljenja izneseni u tekstu predstavljaju stavove autora/ki i ne moraju
se obavezno poklapati sa stavovima i mišljenjima Fondacije Institut za otvoreno društvo – Predstavništvo
Crna Gora.
priručnik za
seksualno i
reproduktivno
zdravlje
Aida Perović – Ivanović
Ljupka Kovačević
Dr Nebojša Jokmanović
Ljiljana Raičević
Maja Raičević
Mr Mirjana Popović
Publikacija je dostupna i u elektronskoj verziji na:
www.sigurna-zenska-kuca.cg.yu
www.osim.cg.yu
Sigurna ženska kuća
Ilustracije: Fotografje i crteži najvećim dijelom su kupljeni na www.fotolia.
com; jedan broj ilustracija preuzet je sa www.ofce.microsoft.com; fotografja
na strani 25 preuzeta je sa www.anarheologija.org; ilustracije na strani 99
preuzete su sa www.rebracafond.okonas.com; fotografje na stranama 41, 45
i 145 - autorka Aida Perović-Ivanović; fotografja na strani 144 - autorka Maja
Đurić-Đorđević.
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
Uvod • 7
Psihološko-sociološki aspekti
seksualnosti i reprodukcije
Seksualnost • 11
Seksualnost je ... • 12
Šta utiče na seksualnost? • 12
Elementi za razumijevanje
seksualnosti • 13
Tri diskursa o seksualnosti • 15
Od srednjeg vijeka do danas
– kratak osvrt na razvoj ideje
seksualnosti u zemljama
hrišćanske tradicije • 16
Pol - rod – rodna
ravnopravnost • 20
Virdžine • 24
Politika rodne ravnopravnosti • 27
Seks i zdravlje • 27
Seksualna inteligencija • 30
Psihoseksualni razvoj • 37
Temelji dvojnog morala u
seksualnosti • 43
Sociološke implikacije –
paradoksi • 43
Prvi koraci ka seksualnosti
Masturbacija • 45
Seksualne fantazije • 47
Seksualna – erotska mašta • 49
Afrodizijaci • 49
Seks i opijati • 50
Seks i ishrana • 50
Djevičanstvo – nevinost • 51
Peting / dry sex • 52
Poljubac • 53
Higijena usne šupljine •55
Polucija • 56
Erogene zone • 56
G tačka • 57
Predigra • 58
Seksualni čin, seksualni odnos,
koitus • 59
Seks i emocije • 60
Prvi seksualni odnos • 62
Orgazam • 68
Klitoralni vs vaginalni orgazam • 73
Odloženi orgazam • 74
Multipli i serijski orgazmi • 74
Istovremeni orgazmi • 75
Poremećaji orgazma • 75
Vrste seksualnih odnosa • 76
Sajber seks / cyber sex • 79
Mali rječnik seksualnih
sklonosti • 81
Seksualna orijentacija • 83
Heteroseksualnost • 84
Homoseksualnost • 85
Biseksualnost • 86
Aseksualnost • 87
Kvir / queer • 87
Seksepil • 88
Apstinencija • 88
Promiskuitet • 88
Seksualni nagon i
reprodukcija • 93
Biološko-medicinski aspekti
seksualnosti i reprodukcije
Biologija seksualnosti • 93
Osnovi funkcionalne anatomije
polnih organa • 93
Muški polni organi • 94
Ženski polni organi • 95
Dojka • 97
Polni hormoni • 99
Pubertet • 99
Razvojne faze puberteta kod
djevojčica • 100
Razvojne faze puberteta kod
dječaka • 101
Menstrualni ciklus i
menstruacija • 102
Higijena genitalnih organa • 103
Trudnoća • 104
Porođaj • 105
Ginekološki pregled • 105
Kontracepcija –
kontrakoncepcija • 107
Vještački prekid trudnoće –
abortus • 110
Seksualno prenosive bolesti • 110
Poremećaji seksualnog
nagona • 114
Paraflije – kvalitativni poremećaji
seksualnog nagona • 116
Seksualna i reproduktivna prava
Važno je da znaš koja su tvoja
seksualna i reproduktivna prava • 119
Abortus kao seksualno i
reproduktivno pravo • 121
Seksizam • 123
Pornografja • 126
Seksualno nasilje
Oblici seksualnog nasilja • 129
Zablude i činjenice o seksualnom nasilju • 130
Najčešće brige žrtava koje su doživjele
seksualno nasilje • 133
Moguća osjećanja žrtve koja je preživjela
seksualno nasilje • 134
Podrška • 135
Medicinska pomoć • 135
Prikupljanje dokaza • 136
Prijavljivanje policiji • 137
Trgovina ljudima / sex trafcking • 138
Žrtve trgovine ljudima • 140
Trgovci ljudima • 140
Načini vrbovanja • 141
Seks trafking vs prostitucija • 143
Seksualno obrazovanje djece • 144
Literatura i izvori • 146
Korisne informacije • 148
Kratke biografje autorki i autora • 148
NVO Sigurna ženska kuća • 149
Donator • 149
Sadržaj
6
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
7
Ništa u vezi sa seksualnošću nije
jednostavno, pisalo je na kraju jedne
naučne studije koju sam pročitala da
bi mi seksualnost bila jasnija. Pomis-
lih: šta sad da radim? Po glavi mi se
već par godina vrzmala ideja da treba
napisati nešto što bi se zvalo baš kao
ovo što sad čitaš, nešto što bi doprin-
ijelo da ti i tvoji prijatelji i prijateljice
lakše pogledate svojoj seksualnosti u
oči, bez stida i bez straha da ćete se
o nju spotaći. Jer, obično se spotiču
oni koji ne paze kuda idu, u konkret-
nom slučaju – oni koji bez važnih
informacija uđu u svijet seksualnih
odnosa, sopstvene seksualnosti. Pa se
onda spotaknu o neki kamen zvani
neželjena trudnoća, polna infekcija
ili razočaranje jer je famozni užitak,
koji su nam naši „iskusni“ prijatelji
obećavali, izostao.
I, šta sam uradila – okupila sam neko-
liko svojih saradnica i saradnika, sa
kojima sam i privatno bliska, pa smo
podijelili teret. Slučajno ili ne, i oni su
imali istu ideju. Smatrali smo da ljudi-
ma, a pogotovu mladima, moraju biti
dostupne informacije o ovim temama.
I, evo, nakon godinu dana rada, i ti
držiš u ruci svoj primjerak Priručnika o
seksualnom i reproduktivnom zdravlju.
Osmislili smo ga baš za tebe, tvoje
drugarice, drugove, sestre, braću. . .
Među nama rečeno, znam da ni mnogi
roditelji neće odoljeti iskušenju da
ga pročitaju. I, znaš, dobro je da i oni
pročitaju, možda ćete sljedeći put lakše
razgovarati o ovoj vječnoj temi!
Najprije smo uradili istraživanje koje
nam je pomoglo da saznamo koliko
srednjoškolska i studentska populacija
Podgorice zna o ovim temama, koje
ih stvari zanimaju ili su im nejasne.
(Rezultate istraživanja možeš naći na
veb-strani „Sigurne ženske kuće“). Tako
smo odlučili da ti damo informacije iz
četiri oblasti: seksualna i reproduktivna
prava, psihološko-sociološki i biološko-
medicinski aspekti seksualnosti i
reprodukcije, i, na kraju, seksualno
nasilje.
Pisali smo o stvarima za koje sma-
tramo da je važno da ih znaš. Nadamo
Ovaj priručnik
je napravljen
za tebe !
Uvod
8
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
9
se da će te ovi redovi potaknuti na
razmišljanje i na ponašanje sa naj-
manjim procentom rizika. Takođe vje-
rujemo da će ti nešto od pročitanog
pomoći da osvijestiš prvenstveno
svoju seksualnost i uživaš u njoj bez
opterećenja koja nanose predrasude
i stid.
Pisali smo o onome što smatramo
važnim za zdrav i nesmetan razvoj
ljudske jedinke i onako kako mi
vidimo ovu problematiku. Ali, na
tebi je da odlučiš što ćeš iz ovog
priručnika prihvatiti, a što ne. U
vezi sa seksualnošću, pa i u vezi
sa reprodukcijom, oduvijek je bilo
mnogo misterija i tabua. Boreći se za
oslobođenu seksualnost, borimo se i
protiv tabua i misterija, jer smatramo
da je znanje blago koje ne smije biti
sakriveno od čovjeka. S druge strane,
važno je znati da oslobađati seksual-
nost nikako ne znači gurati osobu u
eksperimentisanje kojem nije dorasla,
niti u promiskuitet. Ovaj priručnik je
napravljen sa dobrom namjerom da
prave informacije posluže kako bi se
ljudi počeli dobro osjećati u svojoj
koži, sa svojom seksualnošću, te da
njihova reprodukcija bude izraz sop-
stvenih želja, a ne nametnutih normi.
Ciljevi su nam:
omogućiti mladima pravo na ob-
jektivnu, otvorenu i stručnu informis-
anost o seksualnom i reproduktivnom
zdravlju i obrazovanju;
učiniti im te informacije
dostupnim;
objediniti informacije u formi
koja će im biti uvijek dostupna i
poslužiti kao priručnik i podsjetnik;
neutralisati faktore koji su omet-
ali i koji ometaju pristup ovim infor-
macijama, kao što su: nepostojanje
adekvatne literature, predavačkog
kadra, nepostojanje seksualnog obra-
zovanja kao obaveznog i/ili izbornog
predmeta u školama, patrijarhalna
svijest, koja diktira stav da seksualno
obrazovanje nije potrebno jer se „o
tim stvarima priroda sama pobrinula
i dovela ih u red“, neinformisanost
roditelja ili stid da svojoj djeci daju
odgovore na ovu temu, stid djece
da pitaju, netačne ili polutačne
informacije do kojih se može doći
među vršnjacima, uticaj loših modela
ponašanja plasiranih kroz medije
i/ili kroz neposredno iskustvo, uticaj
rigidnih stavova vjerskih zajednica,
površne, šture, nedovoljne informaci-
je u medijima, činjenica da gotovo
ne postoje savjetovališta za mlade o
reproduktivnom zdravlju te da nema
nijednog savjetovališta koje bi pokri-
valo temu seksualnog obrazovanja;
pružiti informacije i posrednoj
ciljnoj grupi – roditeljima i nas-
tavnicima, koji su direktno upućeni
na mlade, kroz život, vaspitanje i
obrazovanje;
doprinijeti kroz obrazovanje
prevenciji neželjenih trudnoća i polno
prenosivih bolesti;
pomoći građenju osjećanja
sigurnosti i udobnosti u svom tijelu i
sa svojom seksualnošću;
suprotstaviti se znanjem sve
glasnijim crkvenim apelima da je
apstinencija jedini valjan način zaštite
od polno prenosivih bolesti, kao i da
abortus treba zabraniti;
Ovaj priručnik je napravljen sa
dobromnamjeromda prave
informacije posluže kako bi se
ljudi počeli dobro osjećati u svo-
joj koži, sa svojomseksualnošću,
te da njihova reprodukcija bude
izraz sopstvenih želja, a ne
nametnutih normi.
preduprijediti izlive bijesa i nasilja
nad ljudima koji nisu heteroseksualno
orijentisani;
upoznati mlade sa njihovim
reproduktivnim i seksualnim pravima i
konvencijama koje ta prava zastupaju;
upoznati mlade sa njihovim seksu-
alnim mogućnostima;
upoznati mlade, u cilju prevencije,
sa tamnom stranom ove teme – seksu-
alnim nasiljem;
borba protiv tabua, stereotipa i
predrasuda vezanih za ove teme.
Da li će ovi ciljevi biti ispunjeni,
zavisi od tebe i od nas, ali i od čitavog
društva. Mi smo dali sve od sebe. Neke
detalje smo preskočili iz prostog ra-
zloga što smatramo da bi bili suvišni za
tvoje godine, ili da zahtijevaju preduga
dodatna objašnjenja, koja prevazilaze
formu priručnika.
A sad te ostavljamo sa tvojim/našim
priručnikom ... i nemoj zaboraviti da
nam javiš kako ti se dopao!
Oni koji ne
znaju neka uče,
oni koji znaju
neka uživaju u
podsjećanju.
[Latinska izreka]
Uvod
10
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
11
Psihološko-sociološki
aspekti seksualnosti i
reprodukcije
Seksualnost
Mnoge zablude o čovjeku i o njego-
voj seksualnosti potiču od toga što
je on građen slično životnji. Ima iste
organe, s istim osnovnim funkcijama,
njegovo svakodnevno ponašanje
slično je ponašanju mnogih viših
sisara. Za razliku od životinja, čovjek
se prema okolini postavlja aktivno
(svjesno je mijenja), izgrađuje je i
formira svoj odnos prema njoj. U tom
procesu mijenja i vlastite osobine.
Može se reći da ni čovjekove tjelesne
funkcije nisu u potpunosti onakve
kakve je naslijedio, već su u velikoj
mjeri onakve kakvim ih je stvorio u
svom odnosu sa okolinom. „Okolinu”
u prvom redu čine oni koji su mu
emotivno najbliži – oni koji brinu o
njemu/djetetu. Produžena zavisnost
i bespomoćnost ljudske jedinke
stvara specifčne ljudske odnose,
nagonski život čini kontrolisanim, a
seksualnost specifčnom. Ljudi među
sobom uspostavljaju različite odnose
i razvijaju specifčne aktivnosti, koje
nisu u neposrednoj službi zado-
voljenja nagona (komunikacija, rad,
igra). Čovjek ima svijest o sebi, o svom
kontinuitetu, o svom bližnjem, o
svojoj prošlosti i budućnosti.
Kada osjećamo prisustvo drugog
čulnog bića, čak i u mašti, kroz naše
misli i osjećanja prolete utisci o stanju
svijesti tog bića. Mi opažamo da to
stanje svijesti uključuje – stvarno
ili potencijalno – neko znanje o
našem sopstvenom čulnom biću.
Osjećanje seksualne privlačnosti u
našem slučaju na taj način pre-
vazilazi trenutno i usamljeničko čulno
zadovoljstvo ili rasterećenje. Ono se
doživljava kao produžetak unazad
i unaprijed u vremenu i prožima se
sa – tačno ili pogrešno shvaćenom
– subjektivnošću bića koje nas
privlači. (D. Dinerstin)
Jasno je da je seksualnost kom-
pleksan fenomen, ne možemo ga
svesti samo na nagon koji usmjerava
subjekat ka objektu, ne možemo ga
svesti samo na praksu koja dovodi do
zadovoljstva, ne možemo ga smatrati
Čarolija
seksualnosti je
čarolija našeg
sopstvenog
razvoja u ljudsku
jedinku ...
[Doroti Dinerstin, autorica
knjige „Sirena i Minotaur”]
Za razliku od životinja, čovjek se
prema okolini postavlja aktivno
(svjesno je mijenja), izgrađuje je i
formira svoj odnos prema njoj.
12
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
13
samo dijelom vlastite ličnosti, ne
možemo ga prihvatiti samo kao sred-
stvo za reprodukciju vrste.
Seksualnost se doživljava i iskazuje
kroz misli, maštanja, želje, vjerovanja,
stavove, vrijednosti, aktivnosti,
praksu, uloge i odnose sa drugima.
Osim nas samih, našu seksualnost
oblikuju odnosi u društvu, zdravst-
veni i ekonomski sistem, sudstvo,
obrazovni sistem i, konačno, odnosi
među rodovima.
Seksualnost zauzima posebnu pozic-
iju u društvu. Upravo zbog njenog
izuzetnog značaja na društvenoj i
individualnoj ravni, od najranijih pa
sve do današnjih dana različite struk-
ture moći nastoje kontrolisati ljudsku
seksualnost i njome manipulisati.
Seksualnost je. . .
Stvar privatnosti, zato što pred-
stavlja lični i specifčan doživljaj, a
u svakodnevnom životu se krije od
javnosti. Krije se i od članova po-
rodice. Seksualnost je „ekskluzivni”
dio partnerskog odnosa i smatra se
intimom.
Društveno pitanje, zato što se
proučava kroz naučne discipline:
biologiju, medicinu, psihologiju,
seksologiju, sociologiju, flozofju,
politiku, komunikologiju. Nažalost,
mali je broj zemalja koje u svom
obrazovnom sistemu imaju seksualno
obrazovanje.
Pitanje kojim se bavi i država,
zato što je seksualnost regulisana
zakonima (brak, nasilje) ili normama
(preporuke o načinu, broju, proce-
duri u seksualnim odnosima). Istorija
je puna primjera ozbiljnih kršenja
seksualnih prava, koja do 20. vijeka
nisu ni smatrana pravima. Uloga
države je veoma značajna u projek-
tovanju populacione politike, braka,
majčinstva, roditeljstva, naravno i
obrazovanja – iz kojeg je, bar dosad,
seksualnost bila isključena.
Defnicija: Seksualnost se odnosi
na samo jezgro ljudskog bića koje
uključuje pol, rod, seksualni i rodni
identitet, seksualnu orijentaciju,
erotizam, emocionalnu privrženost
i ljubav, te reprodukciju. (Svjetska
zdravstvena organizacija, 2001)
Šta utiče na seksualnost?
Na ljudsku seksualnost mogu uticati
hormonalne promjene, i to one
nastale u najranijem periodu, čak
i prilikom razvoja fetusa tokom
trudnoće, kao i one do kojih dođe
mnogo kasnije, u raznim fazama razvoja
i života. Neki naučnici tvrde da način
ispoljavanja seksualnosti u velikoj mjeri
zavisi od genetskih predispozicija.
Drugi tvrde da se on formira tokom
ličnih eksperimenata u ranom peri-
odu života, pa se na taj način mijenja i
učvršćuje. Treći je stav da u oblikovanju
seksualnosti oba faktora igraju ulogu.
Tvrdi se da seksualnost utiče na
društvene norme, a da s druge
strane društvo utiče na seksualnost
normirajući načine na koje se ona može
izraziti, kontrolisati i mijenjati.
Masovni mediji sve više utiču na
seksualnost. Prije svega, putem njih
se ustanovljavaju obrasci izgleda i
ponašanja osoba koje su seksualno
atraktivne.
Savremeno doba pridaje nova značenja
ovoj temi, objašnjavajući prirodu
čovjekove seksualnosti, ali i određujući
sadržaj ab/normalnog seksualnog
ponašanja. Danas se smatra da je
seksualno ponašanje (zadovoljstvo)
lično pravo svakog pojedinca. Ljubav je
najvažniji sadržaj seksualnog ponašanja
ljudi. Vještina, umijeće ljubavi poželjna
je osobina i žena i muškaraca, a
predbračni seksualni život smatra se
uobičajenom pojavom. Ispoljavanje
seksualnosti je prirodna pojava i nije
potreba samo mladih i odraslih, već
i starijih ljudi, žena tokom trudnoće,
oboljelih, hendikepiranih i mentalno
retardiranih osoba. Svi ljudi, bez obzira
na različitosti i specifčna ograničenja,
imaju pravo na bezbjedno zadovo-
ljavanje seksualnih potreba i
interesovanja.
Danas se u velikom broju država u
svijetu smatra da homoseksualno
ponašanje treba osloboditi svake
krivične odgovornosti (ipak, u nekim
zemljama se i dalje smatra krivičnim
djelom).
Elementi za
razumijevanje
seksualnosti
• Sve su osobe seksualne, bez obzira na
to da li upražnjavaju ili ne upražnjavaju
seksualne aktivnosti.
• Seksualnost nije defnisana kontek-
stom ili činom, već je šira i složenija od
toga.
• Biti seksualna osoba ne znači samo
biti seksualno aktivan/na (ponašanje)
nego uključuje i misli, stavove i
osjećanja.
• Svako društvo reguliše seksualno
ponašanje svojih članova, a u tu svrhu
služe osnovne institucije društva, kao
što su porodica, crkva, škola, zdravst-
veni i pravni sistem i sl.
„Starost vas ne štiti od ljubavi.
Ali ljubav vas, do određene
mjere, štiti od starosti. “ [Žana
Moro, francuska glumica i
zagovornica prava na legalan
abortus]
Masovni mediji sve više utiču na
seksualnost. Prije svega, putem
njih se ustanovljavaju obrasci
izgleda i ponašanja osoba koje
su seksualno atraktivne.
Televizijska serija „Seks i grad”
doprinijela je rušenju tabua o
ženskoj seksualnosti.
Seksualnost
se doživljava
i iskazuje kroz
misli, maštanja,
želje, vjerovanja,
stavove,
vrijednosti,
aktivnosti,
praksu, uloge i
odnose sa
drugima.
Od najranijih pa sve do
današnjih dana različite
strukture moći nastoje
kontrolisati ljudsku seksualnost
i njome manipulisati.
Ispoljavanje seksualnosti je
prirodna pojava i nije potreba
samo mladih i odraslih, već
i starijih ljudi, žena tokom
trudnoće, oboljelih, hendikepi-
ranih i mentalno retardiranih
osoba.
14
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
13
• Adekvatnost ili neadekvatnost
nekog oblika seksualnog ponašanja
ustanovljava društvo i kultura u
kojima se on javlja. (Npr., u kulturi
Eskima uobičajen je gest gos-
toprimstva da domaćin gostu
ponudi svoju suprugu ili majku za
seks; odbiti tu ponudu znači jako
uvrijediti domaćina. U našoj kulturi
ovakvo ponašanje domaćina bilo bi
označeno kao podvođenje za prosti-
tuciju, a domaćinova žena kao žrtva
seksualnog nasilja. )
• Seksualnost se izražava stavovima i
ponašanjem. Oni mogu biti pozitivni
i negativni, a to zavisi od vaspitanja,
razmišljanja i iskustava:
Pozitivan odnos prema seksualnosti
izražava se kroz dogovorni, zajednički
i obostrano zaštitnički odnos, koji
uključuje poštovanje i podstiče uku-
pni kvalitet života.
Negativan odnos prema seksu-
alnosti izražava se kroz seksualno
nasilje, eksploataciju, osjećanje manje
vrijednosti i nisko samopoštovanje, a
može uzrokovati dugoročnu štetu za
pojedinku/ca i njene/njegove seksu-
alne partnere/ke.
• Razumijevanje seksualnosti dugo
je bilo određeno i normirano prema
muškarcima. U obzir su se uzimala
isključivo muška iskustva i muške
potrebe, a ignorisala, negirala i
obezvređivala iskustva i potrebe
žena. U odnosu na žensku seksu-
alnost često se zauzimao izrazito
moralistički stav.
• Seksualnost svih ljudi, a pogotovo
žena i osoba različite polne/rodne
orijentacije, pod jakim je uticajem
kontrole društva kroz nametnute
socijalne norme, vrijednosti i zakone.
(Npr., Istraživanje o seksualnosti i re-
produkciji – SŽK, A. Perović - Ivanović,
2007. – pokazuje da roditelji sinovima
uglavnom daju savjete o korišćenju
kondoma, a ćerkama o vremenu prije
kog ne bi trebalo da počnu sa seksu-
alnim odnosima, o izboru partnera za
prvi seksualni odnos, o trudnoći ...)
Može se prihvatiti sociološko
stanovište da se ljudsko seksualno
ponašanje zasniva na tri primarne
potrebe:
1. potrebi za afektivnom vezanošću;
2. potrebi za čulnim zadovoljstvom;
3. potrebi za produženjem vrste.
Temeljna ljudska potreba jeste
potreba za pripadanjem, to je težnja
čovjeka da bude društveno biće
i da u zajednici prevaziđe svoju
odvojenost i izolovanost. Čovjek u
ljubavi nastoji da se integriše, ali i da
sačuva svoj lični identitet formirajući
ljubavnu, bračnu ili partnersku
zajednicu, koja je osnov savremene
civilizacije.
Ljubav je sjedinjenje pod uslovom
očuvanja sopstvenog integriteta,
sopstvene individualnosti. Ljubav je
aktivna čovjekova moć ... moć koja ga
sjedinjuje sa drugima, ljubav pomaže
čovjeku da prevaziđe osjećaj izolacije
i izdvojenosti, a ipak mu dopušta da
bude svoj ... u ljubavi se događa para-
doks da dva bića postaju jedno, a ipak
ostaju dva. (Erih From)
Tri diskursa o
seksualnosti
Religijski – Vjerski autoriteti (i danas
veoma prisutni) dugo su polagali pravo
na regulisanje seksualnosti, defnišući
je prvenstveno kao etičko pitanje (prvi
grijeh, „nečistost”, „iskušavanje đavola”).
Crkva je uvodila pravila koja su mahom
bila veoma stroga za žene. Žena se
defnisala kao „podložna iskušenju” i
„opasna za muškarce”.
Naučni/medicinski – Seksualnost se
povezuje više sa zdravljem nego sa
zadovoljstvom.
Tržišni/medijski (industrija seksa)
– Seksualnost je roba koja se prodaje i
koja prodaje robu, pri čemu se u obje
svrhe najčešće koristi žensko tijelo i
ženska seksualnost. Npr.: da bi prodale
više albuma, estradne zvijezde sve više
erotizuju svoje nastupe, oblačenje,
ponašanje ... Ili, na sajmovima
automobila pored izloženih modela
rijetko možemo vidjeti stručnjake za
motor, mehanizam i dizajn, ali su zato
sveprisutne hostese – mlade i oskudno
odjevene djevojke, koje privlače po-
glede kupaca. Muški pogled dominira,
određujući standarde ljepote i granice
normalnosti. Nameću se standardi
fzičke privlačnosti, defnišu uslovi i
zadaci u dostizanju zadovoljstva.
Žensko tijelo je često eksp-
loatisano da bi se reklamirao
neki proizvod, pri čemu način
reklamiranja i ono što se
reklamira nemaju zajedničkih
tačaka.
Da bi prodale više albuma,
estradne zvijezde sve više eroti-
zuju svoje nastupe, oblačenje,
ponašanje ...
Kada bi muškarce i žene
vaspitavali tako da dolaze do
svojih seksualnih
zadovoljstava primarno
putem ljubavi, tj. kada bi se
učili i naučili da pored erotske
privlačnosti jedni prema
drugima osjećaju i
pokazuju nježnost,
razumijevanje, poštovanje
i prijateljstvo, nastale bi
tako čvrste veze, koje bi lako
prevazilazile klasne, rasne,
vjerske, nacionalne i razne
druge socijalne barijere. Sa
srećnim ljudima mnogo
teža bi bila svaka društveno-
politička manipulacija.
[Maja Kandido – Jakšić]
Ukulturi Eskima uobičajen je
gest gostoprimstva da domaćin
gostu ponudi svoju suprugu ili
majku za seks; odbiti tu ponudu
znači jako uvrijediti domaćina.
16 17
Od srednjeg vijeka do
danas – kratak osvrt na
razvoj ideje seksualnosti
u zemljama hrišćanske
tradicije
Pod uticajem crkvenih tumačenja,
sve do 16. i 17. vijeka o seksualnosti
se govorilo isključivo u kategorijama
dobra i zla, dužnosti i grijeha. Seks
je odobravan samo u reproduktivne
svrhe. Seksualnost je defnisana kao
moralna slabost, tamna strana ljudske
prirode koju treba kontrolisati. Ženska
seksualnost se smatrala opasnom,
mračnom, nekontrolisanom i trpjela
je veću represiju. Vladali su dvostruki
moralni aršini. Tako se, na primjer,
žensko nevjerstvo kažnjavalo ubist-
vom, dok je muškarac za nevjerstvo
bivao novčano kažnjen ili protjeran
iz grada.
Mnogi stavovi su bili zasnovani na ne-
dovoljnom znanju. Tako se, na prim-
jer, seksualno zadovoljstvo smatralo
neophodnim za začeće. Iz tog razloga
su se muškarci veoma trudili da žena
dođe do zadovoljstva, a žene su imale
mogućnost da odbiju partnera koji
im se nije sviđao. Međutim, u slučaju
silovanja, ukoliko bi žena ostala
trudna, silovatelj je oslobađan jer se
smatralo da je postojalo zadovoljstvo.
Predbračni odnosi su bili zabranjeni,
majke sa vanbračnom djecom su
isključivane iz zajednice, prostitucija
se smatrala zlom, a prostitutke su
kažnjavane.
Zanimljiva je situacija u srednjem
vijeku. To je doba kada je vladao zakon
viteštva, koji je ženi nametao čednost.
S druge strane, imovina i nasljeđivanje
postaju izuzetno važni, pa je trebalo
obezbijediti legitimitet potomstva.
A to je značilo obezbijediti muškarcu
sigurnost da njegova supruga ne
može imati kontakt genitalijama van
braka, pa tako ni roditi dijete nekog
drugog muškarca. U tu je svrhu razvi-
jen čitav sistem „pojaseva nevinosti”
koji su to garantovali, a žena se morala
povinovati bez pogovora. Muškarcima
su, kao potvrda vlastitog viteštva, bili
neophodni „ljubavni poduhvati”, pa
se tako na jednoj strani razvijao kult
romantičnog zanosa prema ženama
sa kojima nije bilo tjelesnog kontakta,
a na drugoj obezbjeđivalo tjelesno
zadovoljstvo sa prostitutkama. Od
tada pa nadalje, žene se dijele na
„svetice i kurve”. Abortus je bio zabran-
jen, kao i svaki oblik kontracepcije.
Ovo je podrazumijevalo i zabranu
prekida snošaja.
Razvoj građanskog društva donosi
sve izraženiju želju da se vlastiti
Dvostruki aršini: Usrednjem
vijeku žensko nevjerstvo
kažnjavalo se ubistvom, dok je
muškarac za nevjerstvo bivao
novčano kažnjen.
život uzme u svoje ruke i oslobodi
uticaja crkvenih dogmi. Promoviše
se individualizam. Što se ženske
seksualnosti tiče, ona je povezivana
i izjednačavana sa reprodukcijom,
što je predstavljalo još jedan način
kontrole žena. Ženski seksualni na-
gon smatrao se slabijim nego muški,
a ako se ispoljavao kao jak, žena je
etiketirana kao pohotna i nezasita
(problematična).
O seksualnosti je pisano, ali na
latinskom jeziku, pa tako ova znanja
nisu bila dostupna djevojčicama
i ženama, koje su mahom bile
nepismene. Neka znanja su se ipak
prenosila usmenim putem, kroz ona
svakodnevna, konkretna iskustva u
kojima su žene učestvovale –
pomažući pri porođaju, ali i abortusu
u slučaju potrebe.
Prvi značajan seksualni priručnik po-
javio se u Francuskoj 1683. godine, a
napisao ga je Nikolas Veneti, hirurg.
U priručniku se žene tretiraju kao
mentalno inferiorna bića. Veliča se
penis: „... ne postoji ništa izazovnije
ili više ushićujuće sa čime se može
uporediti.” Muška sperma se opisuje
kao jača i ukusnija od ženske, a
materica kao organ koji je nemoguće
zadovoljiti i sa kojim se povezuje
histerija. U priručniku se dalje tvrdi
da „nemiješanjem ženske i muške
sperme, ženska istrune i žena poludi”,
a nemogućnost ženskog zadovoljstva
tumači se viškom sperme i krvi kod
žena. Na klitoris se upućuje kao na
„vatru strasti i mjesto ženske pohote”
i predlažu seksualne poze u kojima
muška čast nije povrijeđena. Raspra-
vlja se i o hermafroditima, a homosek-
sualci se smatraju vrijednim žaljenja.
Krajem 19. vijeka seksualnosti se
pridaje važnost, jer se javlja ideja o
određivanju individue na osnovu
seksualnog ponašanja. Sigmund
Frojd, utemeljitelj psihoanalize, iznosi
seksualnost na vidjelo i ističe njen
značaj za razvoj i funkcionisanje
ličnosti. Traga se za tajnom seksual-
nosti i identiteta. Analizira se tehnika-
ma psihologije i psihijatrije. Međutim,
ovo interesovanje za seksualnost nije
dovelo do uvođenja seksualnosti u
obrazovanje već do njene „industri-
jalizacije”. Interes političkih i kulturnih
elita bio je da se seks unovči, a ne
da se poveća kvalitet obrazovanja i
ljudskih odnosa.
Prvi Institut za seksološka istraživanja
osnovan je 1918. godine, u Berlinu.
Osnovao ga je dr Magnus Hiršfld
(1868-1935), koji je 1932. godine
ustanovio i Svjetsku ligu za seksualnu
reformu.
Sigmund Frojd (1856-1939) -
tvorac psihoanalitičke teorije
i teorije o psihoseksualnom
razvoju.
Pojas nevinosti je sprava kojom
su srednjovjekovni vitezovi
osiguravali nevinost svojih
vjerenica.
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
Prvi značajan seksualni
priručnik pojavio se u
Francuskoj 1683. godine, a
napisao ga je Nikolas Veneti,
hirurg. Upriručniku se žene
tretiraju kao mentalno
inferiorna bića. Veliča se penis.
18 19
Hiršfld je smatrao:
• sve seksualne poremećaje više ili
manje patološkim pojavama, a ne
zločinom, porokom ili grijehom;
• zločinom jedino onaj seksualni čin
koji ugrožava tuđa prava;
• privatnom stvari svaki seksualni čin
koji odgovorne odrasle osobe vrše
između sebe uz obostrani pristanak.
Dr Gregorio Maranan (1887-1960),
u medicini poznat po epohalnim
otkrićima u oblasti seksualnih hor-
mona, smatrao je:
• da svako ljudsko biće po rođenju
nosi mogućnost ispoljavanja oba
pola. Kasnije će se, pod uticajem hor-
mona, jedan pol razvijati i prevagnuti,
ali nikada neće potpuno ugušiti ispo-
ljavanje osobitosti suprotnog pola.
Nakon Drugog svjetskog rata po-
javili su se psiholozi i sociolozi koji
su fašizam povezivali sa vjekovima
sputavanom seksualnošću. U knjizi
„Masovna psihologija fašizma“ soci-
jalni psiholog Vilhelm Rajh iznosi
stanovište da je seksualni nagon,
vjekovima potiskivan, stvorio duboke
frustracije i pretvorio se u agresivnost,
koju je fašizam zatim lako usmjerio
na osvajačke ratne ciljeve. Štaviše,
simbol fašizma – kukasti krst/svas-
tiku – Rajh tumači kao dvije osobe u
seksualnom činu.
U 20. vijeku seks postaje „sveprisutna
briga”. Šezdesetih godina javlja se
pokret čiji je cilj bio ukinuti seksualne
tabue i imperative društva u pogledu
toga što je prihvatljivo ponašanje
za muškarce i žene. Ovaj značajan
pokret poznat je pod nazivom sek-
sualna revolucija. Promocija antibebi
pilule trebalo je da oslobodi žene od
manipulacije ženskim tjelom. „Sek-
sualna revolucija konstruisala je seks
kao nešto poželjno, u šta se moramo
upustiti ako želimo uspostaviti svoju
individualnost. Reproduktivna funk-
cija odvajala se od seksualnosti i nije
više bila u prvom planu, dok se na
drugoj strani isticao značaj dobijanja
specifčnog zadovoljstva za razvoj
ljudskih potencijala.” (Mišel Fuko).
Međutim, seksualna revolucija
nije donijela dovoljno slobode za
žene. Žene se i danas prvenstveno
defnišu svojom reproduktivnom
sposobnošću i mjestom u porodici.
Žensko tijelo se sve više koristi kao
reklama za proizvod. Gotovo da
nema proizvoda široke potrošnje:
frižidera, deterdženata, automo-
bila, kozmetike, hrane ..., a da nije
reklamiran prikazivanjem naglašenih
i erotizovanih „ženskih” atributa, pri
čemu sam proizvod i način na koji se
on reklamira najčešće nemaju mnogo
veze. Seksualne usluge, seksualna
pomagala i pornografja prodaju se
kao roba dirigovana da poveća seksu-
alnu privlačnost žena i zadovoljstvo
muškaraca. Sve su češće intervencije
na tijelu kako bi se zadovoljile „ide-
alne” proporcije. A idealne su one koje
povećavaju muškarčevo uzbuđenje.
Seksualnost na različit način postaje
značajna za žene i za muškarce. Žene
tragaju za zadovoljstvom (orgaz-
mom) zbog njega samog, ali i zbog
uvjerenja da će im ovaj vid zado-
voljstva omogućiti duboko osjećanje
bliskosti, povjerenja kao i razvoj
njihovih potencijala i duhovnosti.
Muškarci, čiji orgazam nikada nije
bio misterija i čije zadovoljstvo nije
osporavano, u novonastalim uslovima
imaju sve više teškoća. Seksualnost
doživljavaju kao prisilu, jer se od
njih sve više očekuje da budu uvijek
spremni i dobri ljubavnici. Budući
da to nije jednostavno postići, da
bi zadržali moć, muškarci tragaju za
novim i novim vidovima uzbuđenja.
Otuda sve prisutnija erotizacija nasilja
u književnosti, flmu i, naročito, u
proizvodima mas-medija. Seksualnost
se sve više dehumanizuje. Kao poka-
zatelj i potvrdu ovog procesa danas
imamo trgovinu ženama i djecom u
cilju seksualne zloupotrebe i prinude,
kao jedan od najunosnijih oblika
kriminala.
S druge strane, nauka doživljava
nagli napredak u oblasti reproduk-
cije, pa danas roditelji mogu postati
i ljudi sa značajnim zdravstvenim
poteškoćama da to ostvare na
uobičajen način. I, još nešto, što u
ovoj eri ozbiljnih polno prenosivih
bolesti uliva nadu – ljubav ponovo
dobija na značaju, a kroz nju i sek-
sualnost i reprodukcija ostvaruju
svoj puni smisao.
„Vodimo ljubav, ne rat “ - slogan
seksualne revolucije koja se
šezdesetih godina 20. vijeka
javlja kao pokret čiji je cilj bio
ukinuti seksualne tabue. Seksu-
alna revolucija je konstruisala
seks kao nešto poželjno, u šta
se moramo upustiti ako želimo
uspostaviti svoju individualnost.
[Poster iz flma „Kosa” Miloša
Formana]
Tokom svih proteklih vjekova,
žena je služila kao ogledalo,
koje ima čarobnu i divnu moć
da dvostruko uveliča mušku
fguru koja se u njemu ogleda.
[Virdžinija Vulf, citat iz knjige
„Sopstvena soba”]
Prvi Institut za seksološka
istraživanja osnovan je 1918.
godine, u Berlinu. Osnovao ga
je dr Magnus Hiršfld (1868-
1935), koji je 1932. godine
ustanovio i Svjetsku ligu za
seksualnu reformu.
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije
20
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
21
POL - ROD – RODNA
RAVNOPRAVNOST
Defnicija Savjeta Evrope: Rod je
društveno konstruisana defnicija
muškarca i žene. To je društveno ob-
likovanje biološkog pola, određeno
shvatanjem zadataka, djelovanja
uloga pripisanih muškarcima i
ženama u javnom i privatnom
životu. Rod je kulturološki uslovljena
defnicija ženskosti i muškosti i,
prema tome, promjenljiva u vre-
menu i prostoru. Ali, rod nije samo
društveno konstruirana defnicija
žena i muškaraca, to je i društveno
konstruisana defnicija odnosa
između polova. Ovaj konstrukt
počiva na nejednakim moćima, što
se u većini životnih područja ispo-
ljava kao muška dominacija i ženska
subordinacija. Muškarci i njihovi
zadaci, uloge, ponašanje i vrijed-
nosti koje im se pripisuju u mnogim
aspektima vrednovani su više nego
žene i ono što se uz njih veže. Sve je
prepoznatljivija specifčna pristra-
snost kao karakteristika društva:
muška uloga je preuzeta kao norma
za društvo kao cjelinu, što se refek-
tuje u politici i strukturama vlasti.
Sa svoje strane, političke strukture,
često nenamjerno, reprodukuju rod-
nu nejednakost. (iz priručnika CESI-ja
Spol i rod pod povećalom – priručnik
o identitetima, seksualnosti i procesu
socijalizacije, A. Lidender, 2000)
Analiza razlika pola od roda najveći je
doprinos feminističke teorije savre-
menoj društvenoj misli. Temeljnu
postavku dala je još Margaret Mid (Pol
i temperament u tri primitivna društva,
1935), koja je smatrala da je pol
biološka kategorija, a rod društvena
konstrukcija.
POL JE BIOLOŠKA KATEGORIJA, A
ROD DRUŠTVENA KONSTRUKCIJA.
Zvanična medicina je veoma dugo
tvrdila da postoji jedan pol – muški.
Iako se anatomija ljudskog tijela
do danas nije promijenila, tadašnji
anatomski atlasi su prikazivali žene
kao da imaju penis, samo okrenut
unutra. Tek 1591. godine „otkrivena”
je specifčnost ženskih polnih organa
i klitoris (Renaldo Kolumbo), kao i
važnost ovog organa za seksualno
zadovoljstvo žene. Zahvaljujući ovom
otkriću, nauka je defnisala posto-
janje dva različita pola. Savremena
nauka dovodi u pitanje tu strogu
podjelu: razna fziološka i hormonska
istraživanja pokazala su da pojedine
polne hormone posjeduju i muškarci i
žene, samo u različitom procentu.
Postoje podaci da su još prije nove
ere transrodne i interseksualne
osobe bile gotovo svuda prihvaćene
u svojim zajednicama i čak izuzetno
cijenjene i poštovane. Već tada
su, međutim, postojala pravila
koja su jasno defnisala žensko i
muško ponašanje: „Žena da ne nosi
muškoga odijela niti čovjek da se
oblači u ženske haljine, jer je gad
pred Gospodom Bogom tvojim ko
god tako čini. ” (Stari zavjet, Knjiga
Mojsijeva, glava 22:5).
U poznatim Dionizijskim
svečanostima bilo je dozvoljeno da
se osobe ženskog pola oblače kao
osobe muškog pola i obrnuto, ali
se 186. godine n. e. ove svečanosti
ukidaju, a ovakav vid zabave
zabranjuje. Hrišćanstvo strogo
defniše rodno ponašanje. Zakon
koji propisuje smrtnu kaznu za sve
muške osobe koje se odriču „svog
tijela” i transformišu ga u „žensko”
stupa na snagu 380. g. n. e. Srednji
vijek je poznat po inkviziciji, čije su
žrtve u ogromnom broju bile žene
koje su optuživane da su vještice jer
su navodno imale moć da mijenjaju
pol. Jovanka Orleanka je spaljena u
svojoj 19. godini zato što je odbila
da prestane da nosi „mušku” odjeću
i kratku kosu. Ovakvo ponašanje
kažnjavano je smrću i u Americi, i u
Francuskoj, i u Engleskoj.
Važno je da znaš . . .
• Kada govorimo o polu, mislimo na
biološke i fzičke karakteristike: hromo-
zome, spoljašnje i unutrašnje polne
organe, hormonalni status, sekundar-
ne polne karakteristike. Kada gov-
orimo o rodu, uzimamo u obzir kako
društvo sagledava muške i ženske
karakteristike i uloge.
• Rod se mijenja od kulture do kulture,
određen je ekonomskim, društvenim
i političkim uslovima. Mijenja se i kroz
vrijeme. Za svaku rodnu ulogu vežu
se određena očekivanja, poželjne
osobine i ponašanja.
• Rod se uči kroz proces socijalizacije.
(Npr., kada roditelj kaže sinu: „Nemoj
da plačeš, suze su za djevojčice. ” Kroz
ovu poruku dječak uči da ne smije da
plače niti da pokazuje emocije zato
što je muško. ) To znači da se rod može
mijenjati. Zahvaljujući savremenoj
medicini, i pol se može mijenjati i tako
uskladiti sa rodnim identitetom. Ako
je na primjer osoba rođena kao muško
a osjeća se kao žensko, medicina joj
danas omogućava da promijeni pol,
pa se tada njen pol i rod poduda-
raju. Takve osobe, međutim, za sada
nemaju mogućnost reprodukcije
nakon promjene pola – osoba koja je
medicinskom intervencijom promije-
nila pol u ženski ne može da zatrudni
niti da rodi dijete.
Ženom se ne rađa – ženom se
postaje. [Simon de Bovoar,
francuska književnica, poznata
po eseju „Drugi pol”, koji
predstavlja detaljnu analizu
ugroženog položaja žene i
utemeljuje osnove feminizma]
Tokomsrednjeg i početkom
novog vijeka na našim
prostorima je ubijeno, prema
nekimizvorima, 7000 osoba,
većinomžena, zbog optužbe
da su vještice. Neke žene su bile
„krive” jer su previše lijepe, druge
jer su ružne itd.
Zvanična medicina je veoma
dugo tvrdila da postoji jedan
pol – muški. [Čas anatomije
doktora Nikolasa Tulpa,
Rembrant van Rajn, 1632]
„Ono što su kod njega
hvalili kao pamet i razbor,
u meni su okrutno gušili.”
[Meri Volstounkroft, britanska
spisateljica, flozofkinja i
femnistinja, 18. vijek]
Tek 1591. godine „otkrivena”
je specifčnost ženskih polnih
organa i klitoris (Renaldo
Kolumbo), kao i važnost ovog
organa za seksualno
zadovoljstvo žene.
22
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
23
A svakodnevni život nas uči. . .
• Ako se neka osoba ne ponaša u
skladu sa svojim rodom, na primjer
kada je muškarac isuviše nježan ili
obavlja kućne poslove, iako se od nje-
ga kao muškarca očekuje suprotno,
društvena sredina ne odobrava takvo
ponašanje. Slično je i sa ženama koje
su dominantne, pa se proglašavaju
neprivlačnim i muškobanjastim.
• Muškosti se pridaje veća vrijednost i
prestiž nego ženskosti.
• U procesu socijalizacije orodnjava se
i seksualnost, što utemeljava dvojni
moral. Na primjer, propagira se da
muškarac treba da bude seksualno
što aktivniji, a žena da ima što je
moguće manje seksualnog iskustva.
Neki teoretičari smatraju da se rod
sastoji od nekoliko aspekata:
Rodna odredba – pol
Pol je ono što doktor/ica utvrdi na
rođenju djeteta, a odnosi se na posje-
dovanje određenog polnog organa,
kod žena na vaginu, kod muškaraca
na penis.
Rodne uloge
To je zbir karakteristika, načina
ponašanja, obaveza i očekivanja koji
se pripisuju i propisuju svakoj osobi
u zavisnosti od toga da li je rođena
sa penisom ili vaginom. Rodne uloge
su usko povezane sa stereotipima,
pa tako na primjer djevojčicama
kupujemo lutke pripremajući ih za
ulogu majke; dječacima ne kupujemo
lutke. Uloge nam pomažu da bi nas
društvena sredina prepoznala kao
pripadnika/cu određenog roda. Na
osnovu toga nam se određuju: eko-
nomske uloge, zapošljenje, profesija,
kućni poslovi, vrste zabave, dozvoljivo
kretanje i sloboda. U kući, na primjer,
osoba ženskog roda kuva, a osoba
muškog roda popravlja aparate. I
zanimanja se dijele na tipično muška i
tipično ženska: ako čujemo da je neka
osoba pilot, odmah ćemo pomisliti
da je muškog roda. Ako se, pak, u
novinama nađe oglas za poslovnog
sekretara, na njega će se javljati samo
žene, a i poslodavac očekuje da se
jave isključivo žene.
Rodni identitet
To je odgovor na pitanje – da li sam
ja žena, ili muškarac, ili nešto sasvim
treće ...
Koliko je naš rodni identitet u
skladu sa našim polom?
Ovo pitanje se može i ovako
postaviti: koliko mi karakteristike
(ponašanje, osobine, emocije, uloge)
određenog roda prihvatamo kao
vlastite karakteristike? Ukoliko smo u
skladu sa „standardima” i zahtjevima
koji se u određenoj sredini prip-
isuju muškarcima odnosno ženama,
onda će nas okolina lako prihvatiti.
Ukoliko izbjegavamo stereotipe i
pasivno prihvatanje rodnog iden-
titeta, obično nailazimo na osudu i
neprihvatanje okoline. Dodatna je
teškoća što stereotipi koji se od-
nose na odgovarajuće ponašanje i
osobine muškaraca i žena podržavaju
neravnopravnu raspodjelu društvene
moći, pa se tako „odgovarajuće”
ponašanje/osobine muškaraca i
žena u određenom društvenom
kontekstu interpretira kao „prirodno”.
Tako dolazimo do spiska muških
osobina: agresivnost, ambicija, fzička
snaga, takmičarski duh, raciona-
lnost, uspješnost, dominantnost,
samopoštovanje, sposobnost preuzi-
manja rizika, hrabrost ...
S druge strane, ženske osobine su:
nježnost, nesigurnost, sposobnost
ljubavi i saosjećanja, sklonost da
zadovoljavaju potrebe drugih, odan-
ost, poslušnost, korisnost, pokornost...

U stvarnosti ima mnogo nježnih
muškaraca, ali se može dogo-
diti da ih sredina ne smatra „pravim
muškarcima”. Postoje agresivne žene,
ali okolina to neće tako nazvati, već
će reći: „ponaša se kao muškarac”.
Veoma je malo osobina ličnosti koje
nisu rodno podijeljene.
Ovakva raspodjela osobina defniše
društvene uloge, iz čega proističu i
različite društvene pozicije muškaraca
i žena. Takvom stanju pomaže i rodno
pripisivanje.
Rodno pripisivanje – ono što činimo
kada jednu osobu prvi put vidimo:
„automatski”, na osnovu usvojenih
„sistema znakova”, presuđujemo
da li je ta osoba žena, muškarac, ili
nešto neodredivo. U tu svrhu koris-
timo sljedeće karakteristike: fzički
izgled (tijelo, odjeća, glas, kretanje),
ponašanje (držanje, pristojnost, zauzi-
manje prostora, pogled), ali i kontekst
i upotrebu moći (načini i tehnike
komuniciranja, stepen agresivnosti,
asertivnosti, ambicioznosti, upornos-
ti, popustljivosti). Rod se pripisuje i na
osnovu tekstualnih znakova (imena,
dokumenta) i jezičkih stereotipa
(slabiji pol, bolja polovina ...).
Važno je napomenuti da i rodni
identitet koji nas seksualno privlači
mora biti određen tim dvjema kat-
egorijama – žena i muškarac. Privlače
nas ili muškarci, ili žene, ili oboje.
Seksualna privlačnost je vezana i za
pol i za rod, te se dvije odrednice
Rodni identitet
je lični izbor
– to je ono što
osjećamo da
jeste naš rod u
određenom
trenutku.
Mama kuva ručak, tata čita
novine ... Tata kuva ručak,
mama čita novine?!
Stereotipi su predstave koje
jedna grupa ljudi (narod,
zajednica, pol) ima o drugoj
grupi. Te se slike često jako
razlikuju od stvarnosti i
temelje na nelogičnom
rasuđivanju.
Kako nastaju
stereotipi ...
Ustvarnosti ima mnogo
nježnih muškaraca, ali se može
dogoditi da ih sredina ne
smatra „pravimmuškarcima”
Uobičajan stereotip: roze za
djevojčice, plavo za dječake
24
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
23
nadopunjuju. Na primjer, neku osobu
seksualno privlače muškarci (kao pol),
ali je neće privući svaki muškarac već
samo onaj koji ima određene rodne
karakteristike muškarca – na prim-
jer, dubok, muževan glas. Ovdje je,
dakle, vidan uticaj roda na seksualnu
privlačnost. Ali, kada ista ta osoba
začuje glas neke žene koji je takođe
dubok, najvjerovatnije neće osjetiti
seksualnu privlačnost prema njoj
(iako voli dubok glas) i to upravo zato
što je žene kao pol ne privlače.
Pri susretu, mi prvo pripišemo
nekome rod, a onda odlučimo da li
nas osoba privlači ili ne. Pitamo se:
je li ova osoba pravog roda za mene
(seksualno) – mogu li se u nju zaljubiti
– ili je ova osoba van „dozvoljene”
kategorije? Nelagoda nastaje u
situaciji kada nekome ne možemo
pripisati određeni rod, kada nam
kategorija pol/rod postane nerazum-
ljiva. Na primjer, u situacijama kada
se muškarac (žena) ponaša, osjeća
ili oblači na „ženski način” („muški
način”) – nastaje nelagoda zato što
nismo pripremljeni na mogućnost
slobode izbora rodnog identiteta.
Transrodnost/transseksualnost je
teško prihvatljiva jer se ne uklapa u
stereotip rodnih identiteta. Ipak, up-
ravo su ovakve pojave dokaz da rod
(rodne uloge, rodne identitete) treba
shvatiti kao neprestano mijenjanje,
kao proces, kao mnogostrukost naših
želja i ponašanja.
Virdžine
Polna diferencijacija je prirodno-
biološki, ali istovremeno i kulturno-
simbolički proces. Zdravorazumski
se tvrdi da je svijet ljudskih bića po-
dijeljen na dva, i samo dva, pola te da
sve njihove suštinske razlike moraju
biti polarizovane na isti način. Tako se
očekuje da će osoba sa genetičkim
kodom XX obavezno imati jajnike
i vaginu, a osoba sa genetičkim
kodom XY – testise i penis. Pri tom se
ide i mnogo dalje: dok se od osobe
XX očekuje da se u svakodnevnom
životu osjeća, ponaša i izgleda kao
žena, kao i da u društvu zauzme
„žensku” poziciju, dotle se od osobe
XY očekuje da bude „pravi muškarac”
- u svakom smislu.
Međutim, u ovim krajevima postoji
nešto što su istraživači krajem 19. i
početkom 20. vijeka nazvali „treći pol”
- „ni muško ni žensko, a istovremeno
oboje”.
Tadašnji istraživači bili su u nedoumici
jer im je nedostajalo znanje koje mi
danas posjedujemo – a to je znanje
o značaju razlikovanja pola (sex), kao
biološke odrednice, i roda (gender),
kao kulturološke i vaspitne odred-
nice. Pol i rod se često podudaraju.
Ipak, ova dva aspekta bića mogu se i
razići i biti na dijametralno suprotnim
stranama.
U nekim dijelovima Balkana postoji
posebna vrsta ženskog celibata,
udruženog sa djelimičnom ili pot-
punom zamjenom roda. Milorad
Medaković je 1855. godine u ple-
menu Rovci zabilježio slučaj djevojke
koja se zaklela, zato što nije imala
braće, da se nikada neće udati i da
će svome ocu biti zamjena za sina.
Johan Georg fon Han je 1867. godine,
u Beču, objavio putopis u kome je
opisao četiri albanske djevojke iz
plemena Mirdita, koje su se javno,
šta više, pod okriljem Katoličke crkve,
odrekle udaje i odlučile da postanu
muškarci – u socijalnom smislu.
Ova je promjena roda tradicionalno
bivala ozvaničena uzimanjem novog,
muškog imena, odsijecanjem kose,
nošenjem muške odjeće i oružja,
pušenjem, kao i sticanjem većine ili
svih muških povlastica u privatnom i
javnom životu.
Geografski, pojava virdžina locirana
je prvenstveno na prostoru Crne
Gore, Kosova, Metohije, Hercegovine
i sjeverne Albanije, to jest u oblastima
gdje su se najduže zadržali patrijarha-
lan način života i rodovsko-plemen-
ska organizacija društva. Konfesion-
alno, ova je pojava zastupljena kod
pravoslavaca, katolika i muslimana.
Pored naziva virdžina, koriste se i ter-
mini tobelija, ostajnica, zavjetovana
djevojka.
Do sada najobuhvatniju tipologiju
poznatih slučajeva virdžina dala
je dr Ljiljana Gavrilović. Kao ono
što je zajedničko svim virdžinama,
Gavrilovićeva navodi čin zavjetovanja
za život u celibatu, na osnovu kojeg
dolazi do promjene njihovog socijal-
nog, a ponekad i rodnog statusa. Zav-
jet može biti privremen ili doživotan.
U zavisnosti od vrste zavjeta, razlikuje
se pet tipova virdžina, odnosno to-
belija.
Prvi tip čine djevojke koje se odriču
prava na udaju i, zbog nedostatka
odraslih muškaraca, postaju tobelije
dok ne stasa neko od mlađih muških
članova porodice. Ovakav zavjet se
Privlače nas ili muškarci, ili žene,
ili oboje...
Mikaš Karadžić, poznata
crnogorska virdžina iz plemena
Drobnjaka
Reditelj Pedro Almodovar u
svojimflmovima poigrava se
identitetima.
Treći pol - ni
muško ni žensko,
a istovremeno
oboje...
26
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
27
obično ne daje javno već djevojka
svojevoljno šiša kosu i oblači neki dio
muške odjeće, obavještavajući tako
zajednicu da je postala tobelija. Za
vrijeme trajanja zavjeta ove osobe
stiču i neka prava. Tako na primjer
imaju pravo da prisustvuju plemen-
skim skupštinama, ali nemaju pravo
glasa. Kasnije se mogu i udati, mada
to u praksi nije zabilježeno.
Drugi tip čine djevojke koje se
privremeno zavjetuju na život u celi-
batu zato što se muški članovi njihove
porodice nalaze pod prijetnjom krvne
osvete, zbog čega su prinuđeni da
ostaju u kući pa ne mogu da obav-
ljaju uobičajene poslove. Prelaskom
u status viržine, takve se djevojke
mogu baviti i poslovima koje inače
rade samo muškarci. I one, po isteku
zavjeta, mogu da stupe u brak.
Treći tip djevojaka trajno se odriče
prava na udaju. Tu spadaju djevojke
koje se zavjetuju na celibat kako bi
raskinule vjeridbu. Zavjet se daje
javno, nakon čega virdžina preuzima
mušku rodnu ulogu u porodici i
društvu, kao i socijalni identitet
muškarca.
Četvrtom tipu ne pripadaju djevice,
već razvedene žene, koje se zavjetuju
da se više neće udavati. Zavjet se daje
u krugu dvije porodice i nije javni.
Međutim, ukoliko bi se takva osoba
ponovo udala, porodica bivšeg muža
imala bi pravo na krvnu osvetu. Ove
virdžine šišaju kosu, ali ne mijenjaju
ime i obično ne nose mušku odjeću;
kreću se u ženskom društvu i obav-
ljaju ženske poslove, a dozvoljeno im
je i da se druže sa muškarcima.
Peti tip čine djevojke koje se zav-
jetuju na celibat i preuzimaju ulogu i
identitet muškarca zato što u porodici
nema muške djece. Mnoge virdžine
koje pripadaju ovom tipu odmah po
rođenju proglašene su za „sinove” i od
malih nogu vaspitavane kao dječaci.
Ni u ovom slučaju zavjet se ne daje
javno, šta više, pravi pol ovih osoba
može ostati potpuna tajna za njihovu
okolinu. U javnom i privatnom
običajnom pravu one posjeduju sve
muške povlastice.
Austrijski istoričar Karl Kajzer smatra
da je za nastanak ove pojave od
suštinskog značaja izuzetna ra-
njivost balkanskog patrilinearnog
sistema srodstva, u kojem je konsti-
tutivna samo muška linija. U takvim
sistemima postoji stalna opasnost od
ugrožavanja mogućnosti reproduk-
cije, a uloga virdžine je prvenstveno
u tome da, kad zatreba, neutrališe
ovu grešku. Pošto logika patrilinear-
nog sistema ne dopušta da tu ulogu
obavi žena, fkcija produženja muške
linije ostvaruje se njenim simboličnim
pretvaranjem u muškarca. To je trebalo
i zaštititi zavjetom virdžine na vječno
djevičanstvo, kako princip ne bi bio
razoren eventualnim rođenjem djeteta
„tuđe” krvi.
Politika rodne
ravnopravnosti
Rodna ravnopravnost treba da bude jed-
na od osnovnih vrijednosti demokratsk-
og društva. To se prije svega odnosi na
razbijanje naučnih i društvenih stereo-
tipa vezanih i za muškarce i za žene.
Rodna ravnopravnost znači jednaka
prava, odgovornosti i mogućnosti
za žene i muškarce. Zastupati rodnu
ravnopravnost podrazumijeva uzeti
u obzir iskustva, interese, potrebe i
prioritete i žena i muškaraca, priznajući
pri tom različitost raznih grupa žena i
muškaraca.
Rodna ravnopravnost znači jednaku
prisutnost, jačanje i učešće oba pola
u svim sferama javnog i porodičnog
života.
Rodna ravnopravnost je u suprotnosti sa
rodnom nejednakošću, a ne sa rodnim
razlikama.
Rodna
ravnopravnost
nije „žensko”, već
društveno
pitanje. Ona
podrazumijeva
jednaka prava,
odgovornosti i
mogućnosti za
žene i muškarce.
Muškarci i žene nisu jednaki jer se
anatomski jasno razlikuju. Ali, treba
da budu ravnopravni, bez obzira na
polne razlike. Svi treba da imaju iste
početne mogućnosti, bez obzira na
pol, odnosno rod.
Seks i zdravlje
Pod seksualnim zdravljem ne podra-
zumijeva se samo odsustvo bolesti
ili poremećaja, nego i mogućnost
doživljavanja seksualnog zado-
voljstva, upuštanja u ravnopravne
i međusobno zadovoljavajuće
seksualne odnose, koji su rezultat
obostranog pristanka partnera/ki,
poštovanja i bliskosti. Seksualno
zdravlje doprinosi radosti življenja,
pomaže učvršćivanju partnerskih
odnosa, sazrijevanju ličnosti. Ono
uljepšava život.
Seksualno zdravlje uključuje:
• prihvatanje vlastitog tijela i seksu-
alnosti;
• mogućnost izbora – kada, kako i s
kim stupiti u seksualne odnose;
• pravo na lične vrijednosti i
poštovanje tuđih vrijednosti;
• otvorenu komunikaciju s part-
nerom/kom o seksualnim potre-
bama i željama, ne osuđujući i ne
presuđujući jedno drugom;
• uživanje u seksualnosti bez krivice,
CEDAW- The Convention on
the Elimination of all Forms of
Discrimination against Women
(Konvencija o ukidanju svih
oblika diskriminacije žena)
- najznačajniji međunarodni
ugovor koji predstavlja
pravni okvir u području rodne
ravnopravnosti. Generalna
skupština Ujedinjenih nacija
usvojila je CEDAWkonvenciju19.
decembra 1979.
Rosie the Riveter (Zakivačica
Rouzi) - američki propagandni
poster iz II svjetskog rata kojim
se vrbuju žene da se prihvate
poslova vitalnih za odbranu.
Iako je 80% od 6 miliona žena
obučenih da rade u industriji
željelo da zadrži radna mjesta,
podsticane su da ih prepuste
vojnicima koji su se vraćali iz
rata ili su otpuštane i primora-
vane da se vrate prostijim
poslovima.
28
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
29
straha i stida;
• zaštitu sebe i partnera/ke od infek-
cija i bolesti;
• slobodu u odlučivanju želi li se ili ne
želi dijete, i ako se želi, koliko djece;
• pristup informacijama i servisima
(npr. savjetovalištima za reproduk-
tivno zdravlje);
• slobodu od prisile i nasilja.
Seksualno zdrava osoba voli sebe
i svoje tijelo, odgovorna je za sebe
i svoje ponašanje, poštuje osobe
različitih polnih/rodnih orijentacija i
izražava ljubav i intimnost u skladu sa
svojim vrijednostima.
Ukoliko prevaziđeš strahove i nedou-
mice u vezi sa seksom, obezbijediš i
pravilno koristiš zaštitu od neželjene
trudnoće i polnih infekcija, tebi i
tvojoj voljenoj osobi seks može doni-
jeti mnogo užitka i radosti, potvrdu
ljubavi, a imaće i povoljan uticaj na
zdravlje. Seks, naime, zadovoljava
tvoje polne, ali i emocionalne potrebe
i stoga te relaksira, ublažavajući ten-
ziju koju stvara seksualna želja i ne-
zadovoljeni polni nagon. Jača imuni
sistem, zateže mišiće, vitalne organe
čini prokrvljenijim, prevenira arteri-
osklerozu, reguliše lučenje hormona,
štiti srčano-nervni sistem, čini nas
vitalnijim, krepkijim, raspoloženijim
i samopouzdanijim. Kod žena koje
imaju redovan seks menstrualni
ciklusi su redovniji. Kod djevojaka
koje imaju redovne seksualne odnose
zabilježen je veći nivo estrogena,
koji poboljšava rad srčano-nervnog
sistema, snižava holesterol, utiče na
veću gustinu kostiju i time smanjuje
rizik od osteoporoze, kožu čini glatki-
jom, kosu sjajnijom. Olakšava i men-
strualne tegobe i bolove, naročito ako
se koitus odigrao tokom ciklusa, jer
orgazmičko grčenje mišića materice
i vagine poboljšava izbacivanje men-
strualne krvi. Mnoge žene masturbi-
raju tokom menstruacije upravo da
bi olakšale bolne menstruacije, ali i
zbog toga što tokom ciklusa osjećaju
veću potrebu za seksom; to nastaje
usljed specifčne stimulacije zidova
vagine koju vrši oticanje menstrualne
krvi. Druge, pak, tada masturbiraju jer
smatraju da tokom menstruacije nisu
privlačne partneru. Seks i orgazam
olakšavaju i glavobolje, kao i mnoge
druge vrste bolova, zahvaljujući
lučenju endorfna – hormona zado-
voljstva. Ovaj se hormon luči tokom
orgazma, a ima opuštajuće dejstvo
na psihu i, uopšte, čitav organizam.
U toku seksa kroz znoj izbacujemo
brojne toksine, trošeći tako i kalorije.
Seks veoma pomaže smanjenju
stresa i njegovih posljedica. Sma-
njuje depresivna raspoloženja,
anksioznost, nasilničke i, uopšte,
agresivne porive. S druge strane,
čini nas raspoloženijim, okrenutim
ljudima, spremnijim za veće izazove
na poslovnom i privatnom polju,
privlačnijim ... No, ako voljena osoba
insistira na seksu baš onda kada si
umoran/na ili pod stresom, seks će
biti doživljen kao pritisak i dodatni
stres.
Statistički podaci kazuju da osoba,
što je zadovoljnija svojim seksualnim
životom, postiže bolje rezultate na
psihološkim testovima mentalnog
zdravlja. Treba, dakle, da znaš da:
• Redovan seks suštinski popravlja
fzičko i mentalno zdravlje ljudi (ako
se preduzme potrebna zaštita).
• Upražnjavanje seksa je korisna
kardiovaskularna vježba (seksualni
odnosi tri puta nedjeljno sagore 7500
kalorija godišnje).
• Seks snižava holesterol i reguliše
razmjeru dobrog i lošeg holesterola u
korist dobrog.
• Seks povećava nivo kiseonika u
mišićima i organima.
• Podiže nivo testosterona, što
učvršćuje kosti i mišiće i povećava
seksualni nagon.
• Ženama seks podiže opšti nivo
estrogena, štiti srce, a vaginalno tkivo
čini gipkijim.
• Neredovne menstruacije svodi
na najmanju mjeru, smanjuje bol i
psihološki stres zbog PMS-a.
• Redovan seks popravlja imunološke
funkcije, čini da budemo otporniji na
prehladu i grip.
• Korist po zdravlje vezana je i za hor-
mon zvani dehidroepiandrosteron,
ili DHEA, koji se oslobađa prilikom
orgazma. DHEA izoštrava mišljenje,
poboljšava funkcionisanje imunog
sistema, inhibira razvoj tumora,
pospješuje rast kostiju i djeluje kao
antidepresiv.
• Dokazano je da redovan seks
produžava životni vijek. Odnosno,
aktivan seksualni život utiče na duži
vijek ljudi.
• Seks pomaže da se lakše podnese
neminovan proces starenja.
Redovan seks suštinski
popravlja fzičko i mentalno
zdravlje ljudi (ako se preduzme
potrebna zaštita).
Seksualno
zdravlje
doprinosi radosti
življenja, pomaže
učvršćivanju
partnerskih
odnosa,
sazrijevanju
ličnosti.
Seksualno zdravlje uključuje
prihvatanje vlastitog tijela i
seksualnosti.
30
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
31
Što se krvotoka tiče, seks povećava
nivo endorfna, prirodnog sredstva
protiv bolova koje pomaže da se
stres smanji, a osjećaj opuštenosti,
zadovoljstva i opšteg raspoloženja
poveća. Oksitocin, hormon koji na-
glo raste prilikom orgazma, pove-
zan je sa afektivnim osjećanjima
i željom za bliskošću sa drugom
osobom.
Ljudi koji smatraju da je seks zdrav
i dobar, i koji njeguju svoju seksu-
alnost, zrače toplinom, vitalnošću
i seksepilom. Vibracije njihove
seksualnosti mogu uticati i na
druge oblasti života – druženje sa
prijateljima, ljubav prema porodici,
entuzijazam i predanost poslu,
smisao za humor, veća humanost ...
Seksualna inteligencija
Za zadovoljavajući seksualni život
nije dovoljno poznavanje činjenica
o reprodukciji, kontracepciji, o
egzotičnim tehnikama ili „manevr-
ima u krevetu”. Treba znati da
zadovoljavajući seksualni život nije ni
urođena sposobnost ili talenat, već
mogućnost da, osim reprodukcije
vrste, ostvarimo bliskost, samoispu-
njenje i sreću u odnosu sa drugom
osobom.
Seksualna inteligencija je posebna
vrsta inteligencije koja se može
razvijati i dorađivati u praksi. Najčešće
nas niko i nije ohrabrivao da budemo
„seksualno inteligentni”: da upoz-
namo svoje tijelo, da razumijemo
svoje želje, da istražujemo seksualna
iskustva, da se osjećamo sigurnim
i opuštenim ... ni kada i kako da se
ponašamo prilikom seksualnih sus-
reta, ni nakon neprijatnih situacija, ni
kome da se obratimo ako nije onako
kako smo očekivali/e. Kada se govori
o seksu, u bilo kojem okruženju – od
porodice do obrazovnih institucija
– uobičajeno je duboko osjećanje
nelagode i uznemirenja. Zapravo
nam cjelokupno društvo šalje poruku
koja je kontradiktorna: na jednoj
strani, opsjednutost seksom (svijest
o značaju seksa, erotizacija putem
štampe, idustrija seksa, tehnologija
seksa), a na drugoj tabui i zabrane koji
ohrabruju stid, strah i potiskivanje.
Iako često slušamo kako smo kao
društvo oslobođeni predrasuda o
seksualnosti, još uvijek postoji veoma
snažna tendencija da se učvrste
i očuvaju tradicionalna pravila
ponašanja u toj oblasti života. Tradi-
cionalni seksualni stereotipi uključuju
mišljenje da su muškarci zain-
teresovaniji za seks pošto imaju veći
nivo seksualne želje, pa ih, za razliku od
žena, seks radi seksualnog zadovoljenja
više interesuje. Žene navodno nisu
mnogo zainteresovane za seks, ljepše
izražavaju svoja osjećanja i trude se da
održe emocionalnu bliskost. Seksualni
stereotipi i dalje imaju moć da natjeraju
žene da osjećaju kako ne bi trebalo da
imaju jake seksualne želje, ili bar da to
ne bi trebalo da priznaju. I obrnuto, ti
isti stereotipi vrše pritisak na muškarce,
koji bi morali uvijek biti raspoloženi i
spremni za seks.
Po rezultatima nekih značajnih
istraživanja, 60 % muškaraca tvrdi da
muškarci češće vode ljubav. Ispi-
tivane žene, međutim, navode da
upražnjavaju seks jednako često kao i
muškarci! (Dr Šeri Konradn & dr Majkl
Milbern: Seksualna inteligencija, 132-
133, istraživanje u Americi, 1998)
Podaci iz domaćih i stranih
istraživanja ukazuju na nesnalaženje,
izostanak zadovoljstva, teškoće u
komunikaciji. Žene navode stid, strah,
kontrolu, kao faktore koji im ometaju
zadovoljstvo i opuštenost u aktivnosti
koju nesporno smatraju jednom
od najvažnijih u svakodnevnom
funkcionisanju. Veliki broj žena (čak
oko 40% odraslih žena) ukazuje na
izostanak zadovoljstva i samopouz-
danja. (Časopis ŽINEC, Žene o seksual-
nosti, istraživanje polaznica Ženskih
studija, Kotor, 2003)
Seksualna inteligencija podrazu-
mijeva usavršavanje triju oblasti,
koje su neophodne da bi se imao
zadovoljavajući seksualni život,
a to su: seksualno saznanje,
samoosvješćivanje i sposobnost
povezivanja sa drugima. Samo
jedna od ovih oblasti nije dovoljna!
Muškarci
su izloženi
društvenom
pritisku da
preuveličavaju
svoju vještinu,
a žene da
preuveličavaju
svoju vrlinu.
Seksualni život nije ni urođena
sposobnost ili talenat, već
mogućnost da, osim
reprodukcije vrste, ostvarimo
bliskost, samoispunjenje i sreću
u odnosu sa drugomosobom.
32
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
33
1. Seksualno saznanje
Prvi korak da neko postane pamet-
niji kada je riječ o seksulnom životu,
jeste sticanje znanja. Važno je da se
ova znanja zasnivaju na činjenicama,
a ne na predrasudama. Bilo bi dobro
informacije i znanja sticati tokom
obrazovanja u školi jer su znanja koja
se dobijaju van obrazovnog sistema
često problematična i pod uticajem
predrasuda. Nažalost, kao ni u mnogim
zemljama u svijetu, ni u našim školama
ne postoji predmet seksualno ob-
razovanje. Činjenica je da ovo obra-
zovanje izostaje u nedemokratskim
zemljama i u zemljama koje su pod
jakim uticajem religije – zadovoljnim
i slobodomislećim ljudima mnogo je
teže manipulisati. Znanja koja se nude
u okviru nekih školskih disciplina, npr.
biologije, zdravstvene higijene, često su
površna ili previše apstraktna, dosadna
i predavačima i učenicima.
Sticanje seksualnog znanja pomaže
da preispitamo mitove i predrasude o
seksualnosti koji postoje u kulturi kojoj
pripadamo, da mijenjamo stavove i
uvažavamo, ali i uvježbavamo nove
prakse.
Dva činioca naročito otežavaju sticanje
ovih znanja i neopterećen pristup sek-
sualnosti: stid i privlačnost.
Stid je osjećanje koje čovjeka zbu-
njuje i tjera ga da nešto krije. Stid se
temelji na uvjerenjima sredine, poro-
dice, ali i ličnim stavovima. Dijete već
u prvim godinama nauči da se stidi,
i to od onoga što uobičajeno izaziva
stid u društvu u kome živi. Na razvoj
stida najviše utiču norme i ponašanje
okoline, prvenstveno roditelja, i to je
veoma teško promijeniti. Na primjer,
golo tijelo u našoj kulturi uglavnom
izaziva stid. Ipak, u mnogim zem-
ljama ljudi se u moru kupaju goli, u
staroj Grčkoj mladići su vježbali goli,
velikodostojnike je pratila povorka
golih žena (Kreacija spola i roda,
Ženska soba, Zagreb, 2006.)
Iako nije zasnovano na logici, stid
je često i intenzivno osjećanje, koje
nas tjera na povlačenje ili na napad.
Nerijetko ga prati moraliziranje, koje
je najčešće odbrana od vlastitih
sklonosti i želja. U našoj kulturi
osjećanje stida je posebno izraženo
u oblasti seksualnog života. Ono
snažno utiče na naše seksualno
ponašanje i mišljenje. Kada gov-
orimo o seksualnim problemima,
najčešće i osoba kojoj se obraćamo
osjeća stid.
Prema podacima istraživanja prove-
denih u Crnoj Gori, preko 40 % žena
u zreloj dobi osjeća stid pri seksu-
alnom odnosu, a to zaista mnogo
govori o patrijarhalnom stanju
svijesti i neslobodi u seksualnosti.
(Časopis ŽINEC, Žene o seksualnosti,
istraživanje polaznica Ženskih studija,
Kotor, 2003)
Uslov sticanja znanja je
oslobađanje od stida. Ovo
najčešće znači: pričati i pitati!
Privlačnost je snaga takođe složena,
snažna i promjenljiva kao i stid, s tim
što je stid karakterističan isključivo
za ljudsku vrstu, a privlačnost nije.
Privlačnost postoji i u životinjskom
svijetu, gdje je vezana samo za
seksualni odnos i reprodukciju. Kod
ljudi, pak, odnos sa nekim ko nam
je prijatan i privlačan ne mora imati
erotski karakter.
Čovjek ulaže sopstvena osjećanja u
osobu koju voli i ona za njega postaje
različita od ostalih ljudi. Postaje
privlačnija nego drugi, jedinstvena i
nezamjenljiva. Osobine voljene osobe
u očima njenog partnera/ke ponekad
su izmijenjene do mjere da postaje
nemoguće sagledati je onakvom
kakva ona zaista jeste. To je stanje u
kome mi idealizujemo osobu u koju
smo uložili svoja osjećanja, i obično
se naziva zaljubljenost. Potom, kroz
svakodnevno iskustvo sa tom oso-
bom, uviđamo da ona nije baš ide-
alna, uspijevamo da je sagledamo u
realnijem svjetlu, pa nakon zalju-
bljenosti obično slijedi razočaranje,
koje se nekada prevazilazi, a nekada
ne. Drugim riječima, nekada se od-
nos raskida, a nekada razvija ljubav.
Ljubav je prisutna kada neku osobu
volimo ne zbog njenih vrlina već
uprkos njenim manama.
Dakle, čovjek se odnosi prema svojoj
okolini i ulaže vlastita osjećanja
na način kako je to naučio dok je
još bio beba. Uspostavljeni model
psihološke vezanosti ostaje u igri
i sa drugim ljudima, a često i do
kraja života. Veoma je važno da
razumijemo model ove vezanosti
kako bismo mogli da ga mijenjamo
ukoliko ne dovodi do povjerenja i
zadovoljstva. (Npr., kada beba plače
jer je gladna, u nadi da će tako doz-
vati roditelja da je nahrani, a roditelj
se dugo ne odaziva, ona nauči da ne
može imati povjerenja u roditelja.
To u odraslom dobu prenosi i na
druge ljude – ne razvija lako prisan
odnos sa njima i ne poklanja im
svoje povjerenje. Dakle, ako je neka
odrasla osoba nepovjerljiva prema
svom partneru/ki, najvjerovatnije
razlog leži u modelima ponašanja
koje je stekla u djetinjstvu.)
Ustaroj Grčkoj mladići su
vježbali goli.
Najbolji mogući
partner za
čovjeka je ona
osoba u koju
može da uloži
svoja erotska
osjećanja i da se
veže za nju.
Stid je osjećanje koje čovjeka
zbunjuje i tjera ga da nešto krije.
Zadovoljnim i
slobodomislećim
ljudima mnogo je
teže manipulisati.
34
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
33
2. Samoosvješćivanje - svijest o
tajnom (nesvjesnom) seksualnom
biću
Svako od nas posjeduje vlastito tajno
seksualno biće, koje je jedinstveno
kao otisak prsta. Ono se sastoji od
naših impulsa i ličnih afniteta, kao i
od svega onoga što smo o seksual-
nosti naučili u porodici, u kulturnom
okruženju i iz svih prošlih iskustava
sa seksom. Upoznavanje tajnog
seksualnog bića najvažnija je kompo-
nenta seksualne inteligencije; ako ne
upoznamo sebe same, nećemo moći
ni praktično da primijenimo iskustva
drugih, niti da koristimo znanja koja
smo stekli, niti ćemo biti u stanju
da dijelimo naša iskustva i znanja sa
drugima.
Prošla iskustva utiču na naše seksu-
alno ponašanje. Neprijatna iskustva
mogu ostaviti traumatične asocijacije,
koje nas sprečavaju da uspostavimo
zadovoljavajuće partnerske odnose.
Nezadovoljene emocionalne
potrebe mogu biti prepreka
zadovoljavajućem seksualnom životu.
Neprovjerena mišljenja, predubje-
đenja o tome šta se od nas očekuje
da osjećamo, šta treba da želimo ili
da nam se sviđa, mogu da pomute
naše istinske seksualne želje.Važno
je da tokom života pravimo vlastite
norme i da ne dozvolimo da nas
zbunjuju tuđa mišljenja o tome što
je „normalno”, a što ne. Najčešće
nas zbunjuju statistički podaci.
Treba, međutim, imati u vidu da oni
zanemaruju činjenicu jedinstvenosti
svakog čovjeka. Na primjer, možemo
se uklapati u statistički prosjek,
„normalnost”, a da to pri tom nema
nikakvog značaja! Podaci istraživanja
koje je 2006. godine sproveo
proizvođač kondoma „Durex”, govore
da parovi sa naših prostora u pros-
jeku vode ljubav tri puta sedmično.
No, ukoliko se neka osoba ne uklapa
u ovaj prosjek, to ne znači da sa njom
i njenim seksualnim životom nešto
nije u redu.
Važno je naučiti slijediti vlastito sek-
sualno biće, jer je ono vodič koji nam
može pokazati put do zadovoljstva
u seksualnom životu. Pri tom, treba
znati da je ono uslovljeno našim
iskustvima, emocijama i uvjerenjima.
Poznavanje i prihvatanje sopstvene
seksualnosti (tajnog seksualnog bića)
jeste važno, jer gubitak dodira sa njim
može dovesti do bola, usamljenosti,
zbrke, pa čak i do samodestruktivnog
ponašanja. O tom značaju upečatljivo
svjedoče iskustva osoba seksualno
zlostavljanih u djetinjstvu. Seksu-
alno zlostavljanje, pogotovo ono
koje se dogodilo u djetinjstvu, bitno
pogoršava svijest o sopstvenom
seksualnom biću.
Seksualno zlostavljanje ne mora
biti samo seksualni odnos; to može
biti i maženje, dodirivanje koje nije
željeno, ili čak samo pokazivanje
polnih organa djetetu. Veoma je
važno imati svijest o tome šta je sve
seksualna zloupotreba i znati da žrtva
ni u jednom slučaju nije odgovorna
za ono što joj se dešava.
Za ljude koji su u djetinjstvu bili
zlostavljani istraživanje vlastite seksu-
alnosti isuviše je bolno i oni to često
izbjegavaju. Međutim, upravo bi im
rad na tim neprijatnim iskustvima iz
ranog djetinjstva mogao pomoći da
shvate svoju sadašnju seksualnost.
Oni koji su bili seksualno zlostavljani
patiće od seksualnih poremećaja
i postoji rizik da stalno obnavljaju
traumu. A to znači da se može desiti
da: upražnjavaju seks sa mnoštvom
partnera; budu zavisni od seksa;
postanu seksualno nasilni; u potpu-
nosti izgube želju za seksom. Ipak,
posljedice seksualnog zlostavljanja
moguće je izbjeći – ukoliko ponovo
ispitamo svoju prošlost, otkrijemo
istinu o seksualnim iskustvima i
povežemo se sa drugom osobom
kroz vezu koja je zdrava i seksu-
alno uspješna. Jedini način da se
žrtva „oslobodi” tog traumatskog
iskustva jeste da ga ispriča osobi od
povjerenja kako bi to iskustvo inte-
grisala u vlastiti život i otkrila nove
mogućnosti zadovoljstva.
3. Sposobnost povezivanja sa
drugima
Kao što sa voljenom osobom pričamo
o svojim emotivnim potrebama i kon-
fiktima, trebalo bi da razgovaramo
i o svojim seksualnim osjećanjima
i iskustvima. Međutim, ljudima je
teško da otvoreno razgovaraju sa
svojim/om partnerom/kom o seksu.
Ni većina roditelja ne razgovara sa
djecom o seksu. Jedan od glavnih
razloga što je našim roditeljima teško
da otvoreno i iskreno razgovaraju
Treba da
prihvatimo
činjenicu da
smo svi mi
seksualna bića
i da počnemo
da njegujemo i
kultivišemo svoju
seksualnost, jer
je to suštastveni
dio nas samih,
fundamentalan
poput naših
emocija,
intelekta ili
ličnosti.
Važno je da tokomživota
pravimo vlastite norme i da
ne dozvolimo da nas zbunjuju
tuđa mišljenja o tome što je
„normalno”, a što ne.
UNacionalnoj biblioteci
Francuske nedavno je za javnost
otvoren odjeljak pod nazivom
„Pakao”, u kome su se u tajnosti,
više od 150 godina, čuvale
knjige i gravire protivne javnom
moralu. Naslovljena „Tajni
Eros” izložba donosi pregled pet
stoljeca erotizma, a među njima
su ilustracije rukopisa Markiza
de Sada, pjesnika Gijoma
Apolinera itd.
36
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
37
sa nama o seksu leži u tome što su
i njihovi roditelji tu temu takođe
izbjegavali. Dakle, ljudi u porodici
nauče da se o seksu ne razgovara.
Kada jednom zasnuju sopstvenu
porodicu, primjenjuju usvojeni model
i, ako do razgovora i dođe, njihov je
odnos opterećen osjećanjem stida,
a stav najčešće moralizatorski, što
automatski izaziva otpor kod njihove
djece. Tako dolazi do toga da se
razgovor na neki način zatvara.
Za funkcionisanje u seksu, a i za
komunikaciju u vezi sa seksom, od
velikog je značaja stav koji su naši
roditelji prema ovoj oblasti života
imali.
Ono što je važno za povezivanje
sa drugima jeste oslobađanje od
stida i straha da razgovaramo sa
svojim partnerima/kama, da učimo
da defnišemo ono što želimo i ono
što ne želimo, kao i da učimo da to
saopštavamo. Ovo znači da stalno
tragamo i upoznajemo svoje tajno
seksualno biće i da kroz komunikaciju
ostvarujemo bliskost sa svojim part-
nerima/kama u seksu.
Ovaj priručnik je i napravljen sa
željem da tebi, i svima koji ga čitaju,
pomogne u razvijanju sopstvene
seksualne inteligencije.
Psihoseksualni razvoj
Koliko god da je nauka napredovala,
i koliko god da se divimo savre-
menim tehničkim i tehnološkim
dostignućima, i koliko god da su
uslovi življenja danas olakšani raznim
pomagalima, psihički razvoj čovjeka
(od rođenja do zrelosti) i dalje je
za ljudsku svijest područje mnogih
tajni i nepoznanica. Neki smatraju
da je razvoj čovjeka i ljudskosti puki
mehanički rast. „Mali čovjek” treba
da poraste i nauči ono što se od
njega očekuje, pa da bude ljudsko
biće. Kao da je sve što se u djetetu
dešava nevažno, kao „da će sve proći”
kad ono poraste i postane pripad-
nik određene zajednice. (Đorđe
Bogićević: Društvo i seksualnost.
Ljubav, seks, porodica,1981) Takav
pristup čini okosnicu nehumanog
razvoja. Ljudska vrsta se svojski trudi
da razvijajući tehnologiju dođe do
saznanja o sebi i svijetu. Istina se traži
u galaksijama oko zemlje, daleko od
unutrašnjeg svijeta pojedinca/ke,
iako je jasno da svaki pojedinac/ka
daje smisao, značaj i značenje svemu
postojećem. Unutrašnji svijet čovjeka
ostaje neistraženo područje.
Čitav vijek nakon Frojdovih nalaza,
tehnike, teorije i prakse saznanja o
razvoju seksualnosti i ličnosti još nisu
Temelji psihodinamike
seksualnosti uspostavljaju se
do pete godine života.
uključene u opšte obrazovanje ljudi.
To u znatnoj mjeri onemogućava
osviješćenost o psihološkom i seksu-
alnom funkcionisanju, a i o značaju
seksualnosti za društveni, kulturni i
politički život. Frojdova, kao i mnoge
druge psihološke teorije, ističe
značaj prvih pet godina života za
razvoj cjelokupne ličnosti. Tvrdi se da
prvenstveno priroda najranijih veza,
a najčešće veza sa majkom, utiče na
kvalitet seksualnog zadovoljstva.
Rani psihoseksualni razvoj i razvoj
odnosa sa drugom osobom
Ljudi se rađaju nezreli za samostalan
život, a njihovo osamostaljivanje
dugo traje. U tom procesu, radi
održavanja života, neophodna je
interakcija sa drugima, odraslima i
okolinom. Prepoznaju se dvije „linije”
razvoja: razvoj odnosa sa drugom
osobom (u psihologiji se ona
označava kao „objekat”) i razvoj
seksualnih potreba - psihoseksu-
alni razvoj. Temelji psihodinamike
seksualnosti uspostavljaju se do pete
godine života. Naravno, do realizacije
seksualnog odnosa dolazi mnogo,
mnogo kasnije, tek u periodu adoles-
cencije, kada su zadovoljeni i drugi
uslovi razvoja – prije svega tjelesni i
intelektualni. Dakle, period pripreme
ljudske jedinke za seksualna iskustva
veoma je dug. Pri tom, tek kada su
zadovoljeni svi preduslovi možemo
prakticirati seks radi zadovoljstva,
razvoja i reprodukcije.
U psihoseksualnom razvoju razlikuju
se četiri perioda: oralni – do početka
druge godine; analni – od početka
druge do kraja treće godine; falusni
– od kraja treće do pete godine; geni-
talni period, koji traje čitav život.
Oralna faza - od rođenja do
druge godine
Nakon rođenja, izlaskom iz mirne
zaštite majčinog tijela, dijete stupa u
ljudsku zajednicu i biva prepušteno
bezbrojnim, često bolnim senzaci-
jama izvana i iznutra (iznutra – npr.
glad; izvana – npr. hladnoća). Pri-
morano je da plače i čeka promjenu
napetosti i bola (dok ne dođe roditelj
i promijeni to stanje), potpuno
bespomoćno, zavisno od volje i
procjene odraslog kakve su njegove
potrebe i kako ih treba, ili može,
zadovoljiti. Susret sa empatičnim i
brižnim odraslim omogućava djetetu
da ostvari vezu sa svijetom i drugom
osobom, da uzima ono što mu treba
bez konfikta. Ukoliko, pak, ovakav
susret izostane, čitav proces komu-
nikacije sa spoljnjim svijetom može
biti od samog početka konfiktan.
Oralna faza: Iskustva oralne
faze odgovorna su za to što
će čitavog života erotsko
(ne)zadovoljstvo biti vezano za
usne i usnu duplju.
Za funkcionisanje u seksu, a i za
komunikaciju u vezi sa seksom,
od velikog je značaja stav koji su
naši roditelji imali prema ovoj
oblasti života.
38
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
39
Ovaj značajan susret uzajamnog
povjerenja i prepoznavanja čini
osnovu osjećanja povjerenja u životu,
koje se refektuje na sve buduće
odnose sa drugim ljudima. Od prvog
dana dijete se vaspitava kroz čulne
kontakte – preko usana, usta i kože,
ljuljanjem, gledanjem. Ono živi i voli
kroz usta, upoznaje grudi, lice, majku,
ima prijatna i neprijatna iskustva.
Ako ovu fazu razvoja dijete prođe
uz umjerene nagrade i umjerene
zabrane, bez konfikata, njegov odnos
prema zadovoljstvima koja dolaze
putem usta neće biti ometen i biće
uspostavljeno bazično povjerenje.
Iskustva oralne faze odgovorna su
za to što će čitavog života erotsko
(ne)zadovoljstvo biti vezano za usne i
usnu duplju.
U ovom periodu počinju da se
formiraju psihičke strukture, dolazi do
razdvajanja libida i agresije i struk-
turiranja svjesnog dijela (ega). U ras-
koraku (konfiktu) između neodoljive
potrebe da bude u stalnom sigurnom
kontaktu sa osobom koja o njemu
brine (majkom) i nemogućnosti da
to ostvari (jer majka mora odsust-
vovati zbog odlaska u toalet, drugih
obaveza ili posla), dijete traži zamjenu
za majku i nalazi je u parcijalnom
objektu. Parcijalni objekat je predmet
ili dio tijela koji može da ublaži na-
petost zato što ga dijete prepoznaje
kao surogat objekta – kao zamjenu za
majku. Dijete uči da bude odvojeno
od osobe koja brine o njemu. To nije
jednostavno i za dijete predstavlja
veoma bolno iskustvo. (Zato plače
kad majka izađe iz prostorije – misli
da se ona više nikada neće vratiti.)
Tokom druge godine dijete postaje
svjesno svoje izdvojenosti od objekta
ljubavi; to je razvojno neophodno
da bi se uspostavile granice vlastitog
postojanja. Naime, do ovog perioda
dijete ne pravi razliku između sebe
i majke, već ima doživljaj jednog
jedinstvenog bića. Gubitak jedin-
stva s majkom koji se doživi u ovom
uzrastu ostaje kao stalna sjena tuge
i usamljenosti tokom života. Mi se,
na psihološkom nivou, i vezujemo
za druge ljude i volimo ih da bismo
na taj način i u tim vezama savladali
strah od samoće i prevladali tugu
koju smo osjetili shvativši da nismo
jedno sa svojom majkom.
Strahovi koji dominiraju u ovom
periodu su: strah od uništenja i strah
od gubitka voljene osobe – objekta.
Ovi strahovi se nastavljaju tokom
čitavog života, a manifestuju se
karakterističnom posesivnošću u
ljubavnim vezama.
Tokom druge godine života, naročito
u drugoj polovini, dijete zna svoje
tijelo i osjeća da je jedinka nezavisna
od drugih, sličnih i jednakih. Počinje
svjesno da koristi čula i mišiće kao
izvor zadovoljstva. Ovo je jako važan
momenat za psihoseksualni razvoj.
Analna faza - od početka druge do
kraja treće godine
„Žena je prva ljubav – prvo ljud-
sko sjedište tjelesne udobnosti i
zadovoljstva, obezbjeđuje vitalno
uživanje u društvenim odnosima;
prvi svjedok – ona je publika koja
slavi njegove najranije uspjehe kao i
prati ranjivosti, razočarenje i bol; i prvi
gospodar – spoljašnja volja u kojoj
dijete prvi put saznaje za neophod-
nost potčinjavanja; biće čijim željama
dijete može biti kaznom primorano
da potčini svoje želje, prvo moćno i
voljeno biće koje dijete svjesno želi
da zadovolji.” (Doroti Dinerstin)
Navikavanje na čistoću igra važnu
ulogu u procesu socijalizacije. Utiče
na doživljavanje sebe kao izdvojenog
i cjelovitog objekta u odnosu na isto
takav objekt ljubavi i na stvarnost i
vladanje njome. Proces uspostavljanja
higijenskih navika tiče se prije svega
učenje djeteta „na tutu”, od strane os-
obe koja brine. Centar interesovanja
i zadovoljstva pomjera se na analnu
zonu. Dijete postaje svjesno da ima
nešto što je značajno onome ko brine
o njemu te da je ono samo sposobno
to da kontroliše. Konkretnije, dijete
shvata da je sadržaj iz njegovih crijeva
jako važan za odrasle. Tako ono za-
pravo uspijeva da kontroliše odrasle
time što hoće, ili neće, da obavi veliku
nuždu. (Zamisli dijete koje sjedi na
tuti, oko njega hrpa rođaka koji ga
nagovaraju da kaki, a ono baš neće!)
Upravo u ovoj fazi ono se osposo-
bljava da kasnije kontroliše i osporava
kontakt sa drugim osobama. Od
razumijevanja i tolerancije od strane
osobe koja brine zavisi da li će se kod
djeteta stvoriti trajna sklonost sumnji
Analna faza: Po djetetovoj
logici: mama će prestati da ga
voli ako ne nauči da ide na tutu.
Tokomdruge godine života,
naročito u drugoj polovini,
dijete zna svoje tijelo i osjeća da
je jedinka nezavisna od drugih,
sličnih i jednakih.
40
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
41
i stidu. Ako odrasli kažnjava dijete
kada se ne pokaki u tutu već u pe-
lene, ono će razumjeti da je to nešto
jako loše, nešto čega treba da se stidi.
Roditelj obično i govori: „Stidi se, tako
veliki/a, a još kakiš u gaće!” Pomenute
sklonosti bitno utiču na seksualnost,
može se prerano razviti osjećanje
griže savjesti, što otežava otvorenost i
opuštenost.
Za period analnih zadovoljstava i
konfikata vezanih za uspostavljanje
higijenskih navika karakterističan je
„sukob volja” i svojevoljnost, razvoj
voljne kontrole i opuštanja, kao
i djelotvornost nagrade i kazne
(poslušnost i prkos). Strah od gubitka
objektove (majčine ili osobe koja
brine) ljubavi potiče iz ovog peri-
oda. (Po djetetovoj logici: mama će
prestati da ga voli ako ne nauči da ide
na tutu.)
Zahvaljujući funkciji čula i mišića,
veoma rano se počinju razvijati
tzv. fantazmi. To su želje za čulnim
dodirom i određenim odnosom sa
objektom ljubavi. Najčešće su ve-
zani za erogene zone djeteta: usta,
čmar, polni organ. Fantazmi stvaraju
neku vrstu vančulnog (mentalnog)
iskustva, iskustva koje dijete nije
realno doživjelo nego samo poželjelo.
Fantazmi su u ranom uzrastu veoma
intenzivni pa ih dijete ponekad ne
razlikuje od stvarnosti. Veoma su važni
za našu seksualnost: često nas erotska
iskustva koja se dešavaju u sadejstvu sa
fantazmima prenose, odnosno vraćaju
u stanje nirvane.
Napomenućemo da se u daljem
psihoseksualnom razvoju upravo na
podlozi fantazama stvaraju tzv. dječje
seksualne hipoteze. One dominiraju
do pete godine života i predstavljaju
osnovu iz koje će se razviti erotska
privlačnost i seksualne specifčnosti po-
jedinaca. Seksualne hipoteze su obično
vezane za: polne razlike (npr. predstava
da su žene kastrirane – zato nemaju
„pišu”), začeće (vjerovanje da žena os-
taje u drugom stanju gutanjem – jer se
beba nalazi „u stomaku”), porođaj (npr.
djeca se rađaju na čmar, mama pokaki
bebu) itd ... Seksualne hipoteze, kao i
fantazmi, utiču na kvalitet i zadovoljst-
vo u seksualnim vezama.
Falusna faza - od kraja treće do
pete godine
Oko četvrte, pete godine dijete je
dovoljno razvijeno, traži zadovoljstva
u svom tijelu, u tjelesnim funkci-
jama, u govoru, mašta, radoznalo je,
ambiciozno, već rodno defnisano
i genitalno uzbudljivo. Razvija se
živo interesovanje za polne organe
i za svjesno izazivanje zadovoljstva
(masturbacija), kao i za seksualne
odnose odraslih. Javlja se osjećanje
krivice, ljubomore i rivalstva. Izražava
se jasna privlačnost prema roditelju
suprotnog pola. Istovremeno, u ovom
uzrastu se pojačava strah od gubitka
i strah za život i udove, „kompleks
kastracije”, ili, frojdovski interpreti-
rano: kod dječaka se javlja strah da
se ne izgubi „cijenjeni” organ, kako se
to desilo djevojčicama, a djevojčice
uviđaju svoj „nedostatak” - da nemaju
penis.
Edipov kompleks
„Polnost odraslih nastaje psihičkim, a
ne biološkim razvojem.” ( Frojd, 1897)
Preedipalna djeca nisu svjesna kog
su pola, ispoljavaju erotske želje (npr.
dijete traži od majke da se ljube u
usta), a predmet želje je majka. Oko
četvrte, pete godine djeca otkrivaju
razlike među polovima i postaju
svjesna da svako dijete mora biti
pripadnik jednog ili drugog pola.
Shvataju da to zavisi od posjedovanja
određenog organa (falusa - penisa),
da je otac taj koji ga ima, a majka
nema. Značaj i značenje falusa u za-
padnom simboličkom sistemu i dalje
je dominantno; ono u sebi nosi razlike
između dva polna statusa (muškaraca
i žena) – falus je otjelovljenje muškog
statusa, muške moći. Dječak želi da
osjeti da ga majka voli više nego oca,
djevojčica želi da osjeti da je otac
voli više nego majku. Neophodno
je da dijete tada bude osujećeno
u pogledu tih svojih želja. U pro-
tivnom, u daljem životu neće umjeti
da ostvari zadovoljavajuće veze sa
osobama suprotnog pola, a tako ni
steći zadovoljavajuću sliku o sebi, o
svijetu i životu.
Dijete otkriva tabu rodoskrvnuća,
(„krivac” za socijalizovanje ljudske
vrste i razvoj simboličkih funkcija),
shvata da su neki vidovi polnosti
zabranjeni, to jest da ne smije imati
seksualne želje prema roditeljima i
rođacima. Takođe otkriva specifčnu i
ekskluzivnu vezu među roditeljima.
U ovoj fazi razvoja dijete je sposobno
da na pravi način osjeti odgovor-
nost, umije da dijeli nešto svoje
sa drugima, da brine o njima i ima
Edip - heroj iz grčke mitologije,
sin Laja, kralja Tebe i Jokaste.
Prorokovano je da će ubiti svog
oca i oženiti se sa majkom.
[Slika „Edip i sfnga” francuskog
slikara Gustava Moroa]
Seksualne hipoteze su obično
vezane za: polne razlike (npr.
predstava da su žene kastrirane
– zato nemaju „pišu”), začeće
(vjerovanje da žena ostaje u
drugomstanju gutanjem– jer
se beba nalazi „u stomaku”),
porođaj (npr. djeca se rađaju na
čmar, mama pokaki bebu) itd ...
Falusna faza: Uovoj fazi
razvija se živo interesovanje za
sopstvenu seksualnost i
seksualnost odraslih pa djeca
često vire kroz ključaonicu
ili upadaju u spavaću sobu
roditelja.
42
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
43
značajan stepen samodiscipline,
da razumije razloge mnogih
zabrana. Boji se kazne sopstvene
savjesti i gubitka roditeljske
ljubavi. Formirana je još jedna
struktura u ličnosti, super-ego
(sjedište socijalnih normi), koja
se formira kroz identifikaciju sa
idealizovanim roditeljem istog
pola i interiorizacijom zabrana.
Super-ego je djelimično svjesno,
a sadrži: osjećanje krivice,
samopromatranje, samokri-
tiku, zabrane, samopoštovanje,
formiranje ideala. Karakterističan
je strah od super-ega, plašimo se da
ćemo iznevjeriti svoj vlastiti sistem
vrijednosti.
Po razvojnim teorijama, nakon Edi-
palnog perioda nastupa tzv. period
latencije ili mirovanja, u kojem je
dijete smirenije jer dolazi do neu-
tralizacije nagonskih težnji. Temelji
ličnosti i seksualnosti su formirani.
U pubertetu se proces obnavlja s
tim što osoba postaje anatomski i
fiziološki zrela pa dolazi do seksual-
nih veza.
Temelji dvojnog morala u
seksualnosti
Proces seksualnog sazrijevanja različit
je za žene i muškarce. Ova različitost
je uslovljena time što u ranom razvoju
i dječaka i djevojčica dominira žena
(majka). U toj dominaciji i razvoju
koji iz takve situacije ishodi Doroti
Dinerstin vidi temelje dvojnog morala
u seksualnosti.
Mnoge predrasude vezane za muško-
ženske odnose proističu iz dvojnog
morala, koji počiva na:
• dvostrukim standardima u seksual-
nosti;
• prigušivanju ženske erotske impul-
sivnosti – primarnosti muške želje;
• ubjeđenju da je seksualno
uzbuđenje žena čvršće povezano sa
osjećanjima nego muškarčevo.
Sociološke implikacije
– paradoksi
Ako su žene zainteresovane za os-
tvarivanje većeg seksualnog zado-
voljstva, sumnjiče ih da žele da se
otrgnu kontroli i da sruše sveukupnu
dominaciju muškaraca u ljudskom
društvu.
Ako žene dovode u pitanje mušku
globalnu dominaciju, sumnjiče ih da
su frustrirane – da im je potrebno više
seksualnog zadovoljstva, da im to fali.
Ako žene dobiju mogućnost da
ostvare veće seksualno zadovoljstvo,
biće ih teže potčiniti kao ljudska bića,
i obrnuto, ako uspiju da osvoje realan
dio ljudske moći nad kojim danas
monopol imaju muškarci, postaće
seksualno zahtjevnije.
Upubertetu osoba postaje
anatomski i fziološki zrela pa
dolazi do seksualnih veza.
Jedna od prisutnih
redrasuda je da žene žele
ljubav dok muškarci žele
seks. Stereotipi imaju moć da
natjeraju žene da osjećaju kako
ne bi trebalo da imaju jake
seksualne želje, ili bar da to ne
bi trebalo da priznaju. I obrnuto,
ti isti stereotipi vrše pritisak na
muškarce, koji bi morali uvijek
biti raspoloženi i spremni za
seks. Treba prepoznavati i
prevazilaziti slijepo prihvatanje
stereotipa.
ljubav ili seks?!
seks ili ljubav?!
44
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
43
Kada počinje naš seksualni život?
Kada postajemo seksualna bića?
Zabluda je mnogih da se naša sek-
sualnost rađa početkom puberteta,
sa prvim osjećajima zadovoljstva u
genitalijama. Istina je da ona tada
ulazi u završnu fazu sazrijevanja,
a prethodio joj je psihoseksualni
razvoj koji teče od samog rođenja.
Štaviše, neka istraživanja pokazuju
da muške bebe još u majčinom
stomaku imaju erekcije, a ženske
pulsiranja vaginalnih mišića, koja se,
inače, dešavaju pri orgazmu. Frojd
je bio prvi koji je kao nepobitnu
istinu navodio činjenicu da je čovjek
od samog svog početka seksualan.
Ako ti je teško da povjeruješ u to,
pokušaj da se prisjetiš koliko si puta
vidio/la nekog dječaka kako se na
plaži „igra” svojom pišom?! Slično
rade i djevojčice. Problem nastaje
već tu – naša seksualnost biva spu-
tana strogim zabranama roditelja
da to više ne činimo, ponekad nas
i tresnu po ruci ... Elem, eto razloga
što su mnogi svoj seksualni identitet
izgradili uz jako osjećanje stida i
krivice.
Prvi koraci
ka seksualnosti
Ljudi su socijalna bića, što znači da
smo izgradili mnoge navike i životne
stilove koji nam omogućavaju da
živimo sa drugima. Ali, stid i krivica
nisu osjećanja koja tome doprinose.
Tvoja seksualnost biće dobro uk-
lopljena u tvoj život i živote ljudi koji
te okružuju samo ako bude dobro
spoznata, neopterećena predrasu-
dama, ako je doživiš i koristiš kao
sastojak života.
Masturbacija
Na jednom seminaru o seksual-
nosti i materinstvu predavačica
Ljupka Kovačević je dobro rekla:
„Nije roditeljima toliki problem kad
’uhvate’ svoje dijete kako vodi ljubav
sa drugom osobom; mnogo im je
veća frka kada vide svoje dijete da
masturbira.” I zaista, ta seksualnost
usmjerena na sebe nosi teret mnogih
teških predrasuda. Sjetimo se samo
prijetnji da će nam se osušiti ruka
ako nastavimo s tim ... Donedavno su
se i u popularnim izdanjima Kućnih
ljekara mogle naći tvrdnje da je mas-
turbacija opasna kako po psihičko
Koliko si puta vidio/la nekog
dječaka kako se „igra” svojom
pišom?!
Prvi koraci ka seksualnosti
46
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
47
zdravlje, jer smanjuje inteligenciju,
tako i po fzičko, jer će nam se zbog
nje osušiti ruke i kičma, možemo
dobiti bradavice po rukama, sterilitet
... te da treba da nastojimo da je se
odreknemo. Istina je, međutim, na
drugoj strani. Na sreću!
Prva polna zadovoljstva otkrili smo
u najranijem djetinjstvu, upravo
dodirujući sopstvene genitalije. Jako
je važno da znaš da je masturbacija
normalan i redovan oblik seksualnosti
tokom čitavog života. Mnogi to ne
priznaju, ali su zapravo svi to nekad
probali!
Masturbacija ili onanisanje je prvi,
najjednostavniji, najpristupačniji i
najčešći način da doživimo seksualnu
prijatnost i orgazam. Samozado-
voljavanje se vrši tako što se fzički
stimulišu genitalije ili neke druge
erogene zone sopstvenog tijela,
dodirivanjem, trljanjem, stiskanjem
ili na bilo koji drugi način koji osoba
sama otkrije kao odgovarajući, a cilj je
da se doživi seksualno zadovoljstvo.
Ovaj čin prate i različite fantazije, koje
pomažu da se orgazam doživi brže,
kao i da bude intenzivniji. Neke osobe
govore da su orgazmi koje dožive
tokom masturbiranja ljepši i jači
nego oni koje dožive sa partnerom/
kom. Razlog je vjerovatno u tome
što smo tada „sami sa sobom”, pa
tako i oslobođeni mnogih strahova,
prepreka, stida u vezi sa sopstvenim
izgledom, ponašanjem tokom seksa i
slično. (Masters i Džonsonova, 1966)
Istraživanja pokazuju da roditeljske
zabrane samozadovoljavanja kod
djece proizvode samo duboki osjećaj
krivice, ali ne utiču na učestalost nji-
hovih masturbacija. (Landis, 1940).
Samozadovoljavanje jeste odličan
način da upoznaš sopstveno tijelo,
otkriješ svoje erogene zone i saznaš
što ti prija. Kasnije, kada stupiš u sek-
sualne odnose sa drugom osobom,
lakše će ti biti da znaš što da tražiš
od svog partnera/partnerke. Treba
da znaš da se samozadovoljavaju i
osobe koje imaju redovan seks, a u
vezi su (ili u braku). Masturbacija se
može praktikovati i tokom seksual-
nog odnosa sa nekom osobom. Na
primjer, ženske osobe nekad mastur-
biraju i dok partner penetrira u njih,
jer tako osjećaju veće zadovoljstvo,
ili je to način, možda čak i jedini, da
dožive orgazam. Katkad partneri
upražnjavaju masturbaciju ako su iz
nekog razloga spriječeni da imaju
klasičan seksualni odnos (odnos
penetracijom, to jest ulaskom polnog
organa muškarca u polni organ
partnerke ili partnera). Razlog može
biti neka infekcija, menstruacija, ili
kada djevojka ima plodne dane. No, i
tada ti preporučujemo da ipak koristiš
i kondom. Što je sigurno, sigurno je!
Kao razlog za samozadovoljavanje u
prisustvu partnera/ke mlade osobe
nerijetko ističu i želju da odlože
stupanje u prave seksualne odnose,
to jest zadržavanje djevičanstva iliti
nevinosti.
Masturbacija je, dakle, način da se
zadovolji normalna potreba našeg
tijela i duha, jedna od mnogobrojnih
manifestacija naše seksualnosti. Ako
si u vezi, imaš seksualne odnose i
masturbiraš, to nikako ne znači da
sa tobom, tvojom partnerkom/tvo-
jim partnerom ili vašim seksualnim
životom nešto nije u redu. To napro-
sto znači da te masturbacija opušta,
prija ti i da nema razloga da se ne
samozadovoljavaš.
Ne postoje takođe nikakve mjere u
pogledu učestalosti masturbacije
– koliko često je normalno, a koliko
je previše. Normalno je onoliko često
samozadovoljavanje koje ti ne remeti
svakodnevni život. (Nije fora da zbog
toga pet dana zaredom zakasniš na
časove, na posao ili na ispit, zar ne?!)
A što sa osobama koje tvrde da ne
masturbiraju? Nikad? Pa, istraživanja
pokazuju da je takvih zaista malo.
Neki to ne čine jer su se opredijelili
za celibat. Ali, ako osoba ne pripada
toj grupi, onda su razlozi vjerovatno
duboko psihološke prirode i ute-
meljeni u krutom vaspitanju vezanom
za seksualni razvoj. Iako to može biti
svjesna odluka osobe, ne masturbirati
najčešće znači imati neki problem sa
sopstvenom seksualnošću. A svaki
problem treba i može da se riješi!
Seksualne fantazije
Seksualno uzbuđenje ne zavisi
samo od fizičke stimulacije genitali-
ja. Genitalna stimulacija je obično
neophodna za dostizanje orgazma,
ali sva stimulacija svijeta može
biti neuspješna da te dovede do
orgazma ako ti nemaš želju za tim,
ili ako je tvoja pažnja usmjerena na
nešto drugo.
Seksualne fantazije ćemo najjed-
nostavnije opisati kao mentalne
ili psihološke afrodizijake. Misleći
na sve one stvari koje te seksu-
alno uzbuđuju, lakše i brže možeš
doći do uzbuđenja, kao i izazvati
fiziološke reakcije organizma koje
su ti potrebne da bi uživanje bilo
potpunije (npr. erekcija kod mo-
maka, lučenje vaginalne sluzi kod
djevojaka ...).
Normalno je onoliko često
samozadovoljavanje koje ti ne
remeti svakodnevni život.
Seksualne fantazije su jedan
od načina da proširimo svoje
seksualno iskustvo, a da pri tom
stvarno ne pokušamo te stvari.
Gustav Klimt (1862-1918),
austrijski slikar , bio je okupiran
ženskomseksualnošću
Egon Šile (1890-1918),
autoportret na kome slikar
masturbira
Samozadovo-
ljavanje jeste
odličan način da
upoznaš
sopstveno tijelo,
otkriješ svoje
erogene zone i
saznaš što ti prija.
Prvi koraci ka seksualnosti
48
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
49
Takođe, seksualne fantazije ti pomažu
da više uživaš tokom samog seksual-
nog odnosa ili masturbacije.
Ovdje nećemo nabrajati što sve razne
osobe „zamišljaju”, o čemu fantaziraju
prije i tokom seksa, iz prostog razloga
što to nije ni moguće učiniti. Jer,
ljudi se veoma, veoma razlikuju po
tome što ih erotski uzbuđuje; gotovo
svako ima drugačije maštarije koje
ga uzbuđuju ili dovode do orgazma.
Neka te ova činjenica oslobodi pre-
drasude da tvog partnera, partnerku,
drugarice, drugove, roditelje i sve
ostale moraju uzbuđivati baš one
stvari o kojima ti fantaziraš. Ne. Neko
će smatrati da su tvoje fantazije
sasvim obične i neuzbuđujuće, neko
će ih doživljavati kao čudne, ili čak
grozne, a nekome će se dopasti.
Mada, ruku na srce, najvjerovatnije
sva ta gomila ljudi nikada neće ni
saznati o čemu fantaziraš. Ovo neka
posluži kao primjer da se svi mi
“palimo” na različite stvari, i kao savjet
da ne stvaraš očekivanja koja bi te
mogla omesti u uživanju. Brojnost i
različitost fantazija naučile su nas da
uvijek očekujemo neočekivano te
da ne postoji nikakva veza između
tipa fantazije i tipa ličnosti. Neka te
ne začudi ako nekad saznaš da tvoja
partnerka ili tvoj partner fantaziraju
da vode ljubav sasvim različito od
načina na koji to vas dvoje radite, ili
ako fantazira da vodi ljubav sa nekom
drugom osobom. Jer, naše erotske
fantazije služe tome da nas uzbude
i da naše uzbuđenje održavaju dok
god treba i – ništa više. Seksualne
fantazije su jedan od načina da
proširimo svoje seksualno iskustvo, a
da pri tom stvarno ne pokušamo te
stvari. Takođe, one ti mogu pomoći
da se usredsrediš tokom seksualnog
čina. Naime, priča o ovome može biti
privlačna, ali je istina da nije svima
lako da fantaziraju i to upravo zato
što su mnogi sputani raznim predra-
sudama, strahovima i osjećanjem
krivice, kao i osjećajem da je seks
nešto ružno, nemoralno, prljavo.
Zapravo, čini se potpuno prirod-
nim da tokom seksualne fantazije
zamišljamo zabranjene stvari – zar
nije sam seks (i sve u vezi sa njim)
uvijek, nekako, bio zabranjen?!
Seksualna – erotska
mašta
Mnogi ne prave razliku između mašte
i fantazije, ali u psihologiji su ta dva
pojma jasno razgraničena. Prethodno
smo istakli da je cilj seksualnih fan-
tazija da nas uzbude, ali ne i da to u
realnom životu pokušamo ostvariti.
Maštati, međutim, o nekim erots-
kim sadržajima znači misaono se
pripremati i mentalno „uvježbavati”
nešto što želimo da uradimo, što
želimo da nam se desi na seksualnom
planu, nešto čemu težimo.
Afrodizijaci
Za razliku od seksualnih fantazija, koje
su proizvod našeg uma, afrodizijaci su
razne supstance, namirnice i sred-
stva za koje se smatra da pospješuju
seksualno uzbuđenje: kod onih koji
imaju problema sa uzbuđenjem – da
ga postignu; kod onih koji takvih
problema nemaju – da budu još po-
tentniji, što će reći izdržljiviji u seksu.
Takođe se vjeruje da afrodizijaci
pomažu osobi da bude erotski
maštovitija, pri čemu se obično misli
na razne položaje u toku seksualnog
čina. Uvriježeno je mišljenje da oni
koji koriste afrodizijake postaju „ak-
robate” u krevetu. Naziv su dobili po
boginji ljubavi Afroditi.
Smatralo se, a i danas se smatra,
da kao afrodizijaci mogu poslužiti:
orasi, pauci, mravi, mješavina
krvi slijepog miša i majmunskog
mlijeka, menstrualna krv, sam-
ljevena krila pčela, jaja od kornjače,
artičoka, med sa kamiljim mlijekom,
izdrobljeni rogovi bika, jasmin,
meso od kamilje grbe, genitalije
ježa, lišće vinove loze, polen palme,
banane, ostrige, med i orasi,
španska mušica, cimet, vino, svježi
škampi…
U srednjem vijeku najpopularniji
afrodizijaci bile su biljke koje su
izgledom podsjećale na ljudsko
tijelo: mandragora (čiji korijen ima
oblik ljudskog tijela sa izraženim
polnim karakteristikama) i salep
tubor (zbog sličnosti sa testisima).
Kleopatra je na primjer topila bisere
u sirćetu, dok su Persijanci pravili
tablete od smješe isitnjenih bisera,
rubina, zlatne prašine i ambre.
Međutim, nijedna dosadašnja
naučna provjera dejstva ovih
supstanci nije potvrdila da one
zaista imaju efekta. Neke od njih
su provjereno zdrave i dobre za
organizam (med i orasi, na primjer),
ali to ne znači da u datom trenutku
mogu izazvati i erotsko uzbuđenje.
Afrodita (rođena iz morske
pjene) boginja je ljubavi, ljepote
i požude. Afroditin pandan u
rimskoj mitologiji je Venera.
[Skulptura iz Nacionalnog
arheološkog muzeja u Atini]
Kleopatra, egipatska kraljica,
topila je bisere u sirćetu u
pokušaju da napravi afrodizijak.
Seksualne fantazije se
najjednostavnije opisuju
kao mentalni ili psihološki
afrodizijaci.
Prvi koraci ka seksualnosti
30
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
31
Seks i opijati
Jedna od najvećih zabluda, koja ima
i dalekosežne i opasne posljedice po
zdravlje i život, naročito mladih oso-
ba, jeste vjerovanje da alkohol i droge
imaju afrodizijačko dejstvo. Istina je,
zapravo, da alkohol i droge smanjuju
tzv. inhibiciju, odnosno suzdržanost u
seksu i seksualnoj inicijativi. Jed-
nostavnije rečeno – oslobađaju te
straha i treme da nekoj osobi priđeš
sa predlogom za seks.
Međutim, ako ti nastup i uspije, teško
da će ti uspjeti da ostvariš seksualni
čin. A to je baš blamaža, zar ne?! Jer,
alkohol i droge većinom imaju tzv.
depresantno dejstvo na mozak, pa
dolazi do smanjenja seksualne moći i,
veoma brzo, do potpune impotencije
na fzičkom planu i prestanka seksu-
alne želje na psihološkom. Kokain, na
primjer, čini osobu potpuno nezain-
teresovanom za seks, neke druge
droge izazivaju suvoću i zapaljenja
vagine, zbog čega je penetracija
onemogućena, a i kod djevojaka i kod
momaka izazivaju nemir, anksioznost,
fzičku iscrpljenost. Sve to skupa
potpuno je suprotno onome što je
osoba na početku htjela da postigne
posegnuvši za drogom.
Oni koji piju izgube seksualnu moć,
zbog čega piju još više – da „utope
tugu”. Začarani krug. Zato u njega
nemoj nikada ući!
Seks i ishrana
Jedan od najuspješnijih hirurga
reproduktivnih organa i član
predsjedništva Seksološke sekcije
Srbije, urolog i seksolog Aleksandar
Milošević, koji najviše zahvata izvodi
upravo na pacijentima koji žele da
povrate izgubljenu seksualnu moć,
tvrdi da postoje namirnice koje štete
potenciji i slabe želju, potrebu za sek-
som. Tu prvenstveno spadaju slatkiši
i masna hrana. Mnoga psihološka
istraživanja pokazala su da se žene
često između čokolade i orgazma
radije opredjeljuju za čokoladu. Iako
toga možda nisu svjesne, razlog vjero-
vatno leži u činjenici da konzumiranje
čokolade dovodi do lučenja endorfna,
hormona zadovoljstva, koji se takođe
luči i pri lijepom seksualnom činu i
orgazmu. Razlika je u tome što dejstvo
čokolade osjetiš brže i jednostavnije,
možeš je jesti bez skidanja, u bilo kom
položaju, ne razmišljajući o „zaštiti” ...
Ali ... ali – opredjeljujući se za ovaj vid
zadovoljstva, osoba zapostavi uživanje
koje bi mogla imati na seksualnom
planu. Zbog toga trpe odnosi sa
voljenom osobom, a vremenom i
izgled i kondicija.
Kokain čini osobu potpuno
nezainteresovanomza seks.
S druge strane, hrana puna masnoća,
naročito onih životinjskog porijekla,
jako oterećuje sistem za varenje, pa
umjesto da krv pojuri tamo gdje treba
da pojuri, ona se zadrži u stomaku
kako bi obezbijedila dovoljno snage
organizmu da svari sve što smo pojeli.
Dakle, neke vrste hrane gase našu
seksualnu želju tako što nam
otežavaju varenje, čine nas tromim, ili
tako što toliko uživamo u njoj da nam
užitak bilo koje druge vrste više nije
ni potreban. A teško da je to opcija
koju mlada osoba želi za sebe, zar
ne?!
Nemoj, međutim, smetnuti s uma da
trend izgladnjivanja i održavanja vitke
linije po svaku cijenu takođe ima
negativan uticaj na seksualnu želju
i moć. Onaj ko insistira na mršavosti
nema fzičke snage za seks, a ni želje
za njim – budući da takva osoba sve
svoje misli koncentriše na prebroja-
vanje kalorija.
Djevičanstvo – nevinost
Kada se za nekog kaže da je nevin ili
djevica, želi se reći da ta osoba dotad
nije imala seksualnog iskustva bilo
koje vrste, a prvenstveno da nije ima-
la iskustvo punog seksualnog čina –
penetracije. Mada je termin nevinost
kod nas mnogo ustaljeniji, on možda
Na ulicama Milana, u vrijeme
održavanja nedjelje mode,
pojavile su se slike mlade
Francuskinje Izabele Karo, koja
boluje od anoreksije i ima samo
31 kilogram. Ove fotografje
izazvale su brojne reakcije.
Ne dozvoli da ti
trendovi govore
kako treba da
izgledaš!
i nije najbolji zato što isuviše asocira
na to da su oni koji nisu nevini, koji
su seksualno iskusni – krivi, za osudu.
A to nikako ne stoji. Istovremeno,
postoji sklonost da se osobe koje su
zaista seksualno neiskusne, naročito
muškarci, ismijavaju.
Nije sramota biti seksualno iskusan,
ali ni seksualno neiskusan. To je,
naprosto, samo stvar trenutnog sta-
nja. I zaista nije lijepo, a ni potrebno,
osuđivati nekoga bilo zbog toga što
jeste, ili zbog toga što nije nevin/a.
Ono što je zauvijek obilježilo
odnos ljudi prema seksualnosti
jeste činjenica da kod djevojaka
možemo znati da li su ranije stupale
u seksualne odnose, a kod momaka
ne. Pogađaš, govorimo o himenu,
djevičnjaku, to jest o krvarenju koje
se najčešće (ali ne kod svih djevojaka)
javlja pri prvom seksualnom odnosu.
Pa smo tako živote podijelili na „prije
Prvi koraci ka seksualnosti
Oni koji piju izgube seksualnu
moć, zbog čega piju još više
– da „utope tugu” ...
Izgladnjivanje radi održavanja
vitke linije, kao i prejedanje,
imaju negativan uticaj na
seksualnu želju i moć.
Bijela vjenčanica je tradicionalni
simbol djevičanstva, znak da
djevojka ulazi u brak bez
prethodnog seksualnog
iskustva.
32
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
33
toga” i „poslije toga”. Seks je važan,
i prvi seksualni odnos je važan, ali
djevičanstvo ne bi trebalo da služi
ni kao potvrda nečije podobnosti i
moralnosti, niti kao razlog za pod-
smijeh. Naime, u našoj patrijarhalnoj
sredini važe dvostruki aršini: dok je
neiskusna djevojka veoma „na cijeni”,
neiskusan momak je apsolutno
neprihvatljiv.
Pri pomenu riječi nevinost većina
ljudi i ne pomisli da se možda
radi o mladiću koji do tada nije
imao seksualne odnose. Neiskusni
mladići takođe imaju strah od osude
okoline, ali se plaše i da neće ispu-
niti očekivanja – a od muškaraca se
očekuje da budu potentni, spremni,
umješni i izdržljivi, maštoviti i iskusni.
Kada govorimo o dvojnom moralu,
evo nekih karakterističnih poruka
patrijarhata:
Muškarcu laskaju dvije stvari:
vrlina vlastite žene i slabost tuđih
supruga.
Muškarci uvijek žele da budu
prva ljubav svoje žene. To je njihova
urođena taština. Žene su prefnjenije:
one žele da budu njihova posljednja
ljubav.
Ideal muškarca je iskusna nevina
djevojka.
Pogrešno je mišljenje da „krunski”
dokaz djevičanstva znači i neiskustvo.
Neki parovi ne prođu kroz čitav
seksualni čin, u smislu da nema pen-
etracije, ali urade dosta, ili bar nešto
što ih čini iskusnim. S druge strane,
ako je osoba dovoljno opuštena i zna
što hoće, uz to još i u partnerskom
odnosu koji karakteriše osjećanje
zajedništva, povjerenja, zadovoljstva
vezom i ljubavlju, može se desiti da
se „sve kockice slože“ i da, uprkos
dotadašnjem djevičanstvu, u seksu-
alnom odnosu bude veoma aktivna i
maštovita.
Svi ovi razlozi, zabune, nepovjerenja,
ogromna očekivanja i pritisak sredine
da se bude takav i takav, dovode do
bizarnih postupaka. Tako se u nekim
sredinama bebama ženskog pola još
u porodilištu medicinskim putem
otklanja himen. S druge strane, u
patrijarhalnim sredinama djevojke iz
istih razloga pribjegavaju hirurškim
intervencijama „ušivanja“ himena,
pa se poslije operacione narkoze
probude kao vaskrsle djevice.
Peting – dry sex
Neki parovi koji, iz bilo kog razloga,
još nisu spremni da započnu prave
seksualne odnose, opijeni ljubavlju
i uzbuđenjem koje donosi bliskost,
Nije sramota biti
seksualno
iskusan, ali ni
seksualno
neiskusan. To je,
naprosto, samo
stvar trenutnog
stanja.
pribjegavaju petingu. Peting je simu-
lacija – imitacija seksualnog odnosa,
kad se partneri trljaju jedno o drugo,
najčešće obučeni ili bar djelimično
obučeni, izazivajući tako zadovoljstvo
kod oboje. Nekada dođe i do orgazma.
Dešava se i da su partneri nagi, ali ni u
tom slučaju ne dolazi do penetracije,
dakle, do ulaska penisa u vaginu. Zato
se peting naziva još i suvi seks – ne
dolazi do direktnog spajanja geni-
talija, pa tako ni do spajanja tjelesnih
tečnosti iz vagine, penisa i/ili anusa.
Neki parovi upražnjavaju peting zato
što smatraju da je to siguran način
da ne dođe do trudnoće ili do neke
polne infekcije. To je, međutim, samo
djelimično tačno. Ukoliko su partneri
nagi, vjerovatno će doći do miješanja
tjelesnih tečnosti, a ako muškarac
ejakulira u blizini vaginalnog otvora,
može doći i do trudnoće. Čak i ako
partnerka ima očuvan himen! Takođe,
hormoni bujaju i u toj ekspanziji strasti
lako se može zaboraviti na neopho-
dan oprez. Zato je jako važno da
se prije početka nježnosti i petinga
partneri dogovore što žele, a što
ne, i da bude jasno da se te granice
moraju poštovati. Ukoliko partneri
žele različite stvari, a prethodno to ne
saopšte jedno drugom, lako može doći
do nemilih situacija pa i do seksualnog
nasilja.
“Poljubac je
susret najveći
na svetu.”
[Pesma ženi, Jovan Dučić]
Peting je divan način da sa
voljenomosobomistražimo
sopstvenu, ali i njenu
seksualnost, svoje i njeno tijelo,
naše želje, fantazije, kao i da
produbimo osjećanje bliskosti.
Prvi koraci ka seksualnosti
U svakom slučaju, peting jeste
divan način da sa voljenom osobom
istražimo sopstvenu, ali i njenu
seksualnost, svoje i njeno tijelo, naše
želje, fantazije, kao i da produbimo
osjećanje bliskosti.
Poljubac
Neko je divno rekao da je poljubac
prva visibaba ljubavi… Prvi vjesnik
da nam nakon samoće u susret dolazi
neko kome se bezrezervno može
vjerovati i prepustiti. I to baš kroz
poljubac.
Iako i sam predstavlja oblik erotskog
ponašanja, poljubac je uglavnom
blagonaklono dočekan od strane
društva. Pa ipak, u svijetu postoje
različita shvatanja o tome da li je
poljubac društveno prihvatljivo
ponašanje ili ne, na kom mjestu,
kakav, sa kim itd ... U nekim kul-
turama poljubac je tretiran kao čudno
ponašanje. U nekim drugim poljubac
‘usta na usta’ upražnjavaju i najbliži
srodnici. Kod nas je, pak, takav
poljubac među srodnicima čudan, pa
i nedozvoljen.
Kada govorimo o seksu i poljupcu,
recimo da se u okviru seksualnog
ponašanja i opštenja obično pre-
poznaju obični (suvi) i duboki (vlažni)
34
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
33
poljupci (poljupci u kojima se jezici
partnera spajaju i prepliću). Usne su
pune nervnih završetaka, pa tako
izrazito osjetljive na dodir. Nekada
ljubljenje izaziva veće uzbuđenje
nego dodirivanje genitalija. Naravno,
iza takvog osjećaja stoje i psihološki
faktori: prije svega, činjenica da su
usne, usta i obrazi prvi izvor zado-
voljstva bebe, do kojeg dolazi kroz
dojenje i naslanjanje na tople majčine
grudi. Iz tih „fksacija” (pogledaj dio o
psihoseksualnom razvoju po Frojdu)
mi crpimo prva velika zadovoljstva, a
svakim strasnim poljupcem sa voljen-
om osobom iznova ih oživljavamo
i proživljavamo. Za mnoge, možda
tako i za tebe, poljubac je jako in-
timna stvar - ljubi se samo osoba koju
iskreno volimo. Baš kao što i izostanak
poljubaca obično znači da u vezi
nešto više ne ide kako treba.
Za neke osobe poljubac je do te
mjere intiman da ga na sve načine iz-
bjegavaju, smatrajući da je miješanje
tečnosti usnih duplji prevelika
bliskost. U svakom slučaju, poljubac
nikoga ne ostavlja ravnodušnim,
čest je znak tananih osjećanja,
sastavni dio petinga, predigre i
seksualnog odnosa. Najuzbudljiviji su
oni poljupci kod kojih se spajaju dva
osjetljiva mjesta na tijelu, na primjer:
usne i vrat, usne i stomak, usne i uši,
usne i ramena ... Sigrno ćeš i ti otkriti
još neka mjesta. Imaj na umu da jezik
nije jedino što treba da koristiš tokom
ljubljenja; veoma su uzbudljivi i nježni
„ugrizi” usnama, pa i sam tvoj dah u
nečijem uhu ili niz vrat može učiniti
da tebi dragoj osobi izmakne tlo pod
nogama.
Čak i poljubac poput majčinskog,
utisnut u čelo osobe sa kojom si, nosi
mnogo dubokih značenja: od površne
nježnosti do dubokog osjećanja
privrženosti i divljenja. Takav poljubac
ponajviše nagovještava zaštitnički od-
nos. Njime možeš da pošalješ poruku
da se on, ili ona, mogu osloniti na
tebe i u tvom zagrljaju, u razgovoru, u
vremenu provedenom s tobom naći
svoju mirnu luku.
Higijena usne šupljine
Mnoge mlade osobe plaše se
prvog poljupca jednako kao i
prvog seksualnog odnosa – nisu
Najuzbudljiviji su
oni poljupci kod
kojih se spajaju
dva osjetljiva
mjesta na tijelu,
na primjer: usne i
vrat, usne i stomak,
usne i uši, usne i
ramena ...
sigurne da znaju što zaista
treba uraditi. Kako je „duboki“,
„vlažni“, „francuski” poljubac
rezervisan za osobe kojima
smo snažno erotski naklonjeni
ili s kojima smo u romantičnoj
ljubavi, prije takvih iskustava
nemamo prilike da nešto više
saznamo o tome. Dobra je vijest
da se, kao i mnoge stvari u
životu, i ljubljenje uči. Praksa je
ključ uspjeha, ali evo i nekoliko
korisnih savjeta: nemoj zaborav-
iti da prije susreta sa voljenom
osobom temeljno opereš zube.
Ipak, ne čini to neposredno prije
poljupca jer ukus tvojih usta
nakon upotrebe paste za zube
osobi s kojom se ljubiš sigurno
neće biti prijatan. Dalje, čak i ako
opereš zube, tvoj dah može biti
“zadah” – neka uspjeh tvoje veze
bude razlog više da se posvetiš
brizi o svom zdravlju. Nemoj se
ljubiti ako imaš neku infekciju
jer je možeš prenijeti partnerki/
partneru, a i za tebe poljubac
može biti bolan zbog eventual-
nih ranica ili gnojnih čepova u
ustima. Izbjegavaj da pušiš neko
vrijeme prije ljubljenja – ukus
tvojih usta je tada veoma opor ...
Vidiš, i zbog toga bi svakako bilo
najbolje da nikada ne počneš sa
pušenjem.
Razmisli koji je pravi trenutak za polju-
bac – neka mjesta, okolina i situacije
zaista mogu biti posebno romantični i
podsticajni. Nemoj ljubiti nekoga tako
agresivno da počne da se guši od tvog
jezika – to možda nekome ne prija. A
nije ni dobar način da pokažeš svoju
ljubav ili strast – partner/ka će prije
steći utisak da ti je stalo jedino do toga
da što prije završite u krevetu.
Budite oboje opušteni, neka usne ne
budu zgrčene, neka te vodi sopstveni
dobar osjećaj, ali pažljivo prati pokrete
osobe sa kojom si. Provuci joj ruke kroz
kosu, zatvori ili otvori oči – već kako
ti najviše prija. Za mnoge je poljubac
„pravi“ jedino ako se ljube zatvorenih
očiju. Nema tu posebnih pravila,
ali računaj na to da osobi sa kojom
se ljubiš može biti neprijatno ako
otvori oči i shvati da je/ga sve vrijeme
posmatraš. Može se, na primjer, početi
laganim dodirom površina usana, a
potom ćeš već i sam/a osjetiti što dalje.
Mladi koji nose zubne proteze često
imaju osjećaj nelagode jer smatraju da
je proteza prepreka za svaki, a naročito
za romantičan poljubac. Ako je ovo i
kod tebe slučaj, najbolje je porazgov-
arati o tome. Pa, premda je spontanost
dobar saveznik u ljubljenju, mali
prethodni dogovor i oko ovoga neće
biti na odmet.
Robert Dojsnej, Poljubac kod
Hotela de Vil, 1950.
Budite oboje opušteni, neka
usne ne budu zgrčene, neka te
vodi sopstveni dobar osjećaj, ali
pažljivo prati pokrete osobe sa
kojomsi.
Poljubac, čuvena skulptura
francuskog umjetnika Ogista
Rodena (1840-1917)
36
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
37
Polucija
Polucije su ono što često nazivamo
„vlažnim snovima”. To su orgazmi
tokom spavanja i snijevanja, praćeni
izbacivanjem sperme. Dešavaju se
nevoljno, što znači bez svjesne nam-
jere. Mogu biti podstaknuti nekim
snom erotskog sadržaja. Uglavnom
se javljaju u adolescenciji i prestaju
sa stupanjem u redovne seksualne
odnose. Međutim, ponekad se,
mada rijetko, javljaju i kod odraslih
muškaraca.
Polucija je znak nabujalih hormona,
nabujale želje i potrebe za sek-
som, ali se može javiti i kod dugog
nepražnjenja testisa, kao i kada
smo u stanju prinudne apstinencije
(npr., kada nemamo osobu sa kojom
vodimo ljubav).
Erogene zone
Erogene zone su mjesta ili oblasti
na tijelu koje su posebno osjetljive
na seksualne nadražaje – dodir.
Dodirujući te djelove tijela, posebnim
pokretima, maženjem, golicanjem,
milovanjem, lizanjem, ljubljenjem i
slično, osoba sebe ili svog partnera/
partnerku dovodi u stanje seksualne
uzbuđenosti, održava to stanje, što
može kulminirati i orgazmom. Kod
polucija i orgazama koji nam se dese
tokom spavanja, san je taj koji nas
dovede do ekstaze, ali na javi – sami,
ili uz pomoć neke osobe, moramo
poraditi na dostizanju orgazma. E,
tada stupa na snagu naše znanje o
erogenim zonama svog tijela i/ili tijela
partnerke/partnera.
Uglavnom se smatra da su ero-
gene zone zapravo naši genitalni i
reproduktivni organi, no to je samo
djelimično tačno. Naime, čak ni
svi dijelovi genitalija nisu jednako
osjetljivi na dodir i nadražaje. Na
primjer, za dovođenje žene u stanje
ekstaze najčešće nije dovoljno stim-
ulisati samo vaginu, već i klitoris. Bra-
davice na grudima takođe su veoma
osjetljive na ovu vrstu nadražaja.
Grudi predstavljaju važan elemenat
oblika i ljepote ženskog tijela. Imaju
izuzetnu ulogu u buđenju polne želje
i polnom razdraženju već pri pogledu,
a naročito pri dodiru, i to kako kod
muškaraca tako i kod žena. Kod
muškaraca je osjetljiv penis, a pogo-
tovo glans i dio penisa ispod glansa
(strana penisa okrenuta nadolje).
Takođe su osjetljivi i testisi.
Postoje, međutim, mnogi drugi dijelo-
vi tijela koji su veoma osjetljivi na do-
dir, a najčešće se zanemaruju. Prosto,
što je neki dio tijela bogatiji nervnim
završecima, to će biti osjetljiviji na
dodir. Tako erogene zone mogu
biti: klitoris, male i velike usne, ulaz
u vaginu, dio prednjeg zida vagine,
glans penisa, posebno corona i zadnji
dio glansa, dio između anusa i polnih
organa, anus, unutrašnje strane
butina, usta, usne, uši, a naročito ušne
školjke, grudi, posebno bradavice.
Imaj na umu da su i kod muškaraca
bradavice osjetljive na dodir, s tim što
neki muškarci vole/prija im, a neki ne
vole kada im neko dodiruje bradavice.
Vjerovatno to smatraju nemuževnim.
Seksualne senzacije nastale dodirom
tijela refeksne su prirode, što znači
da se direktno sprovode do centara u
kičmenoj moždini. Zato je i paral-
izovanim osobama moguće dodirom
izazvati erekciju ili vlaženje vagine.
Neki drugi seksualni nadražaji, kao
što su izgled, miris, glas ... najprije se
šalju u veliki mozak na analizu, zatim
se kombinuju sa prethodnim iskust-
vom, pa sve to skupa određuje da li
će nam neka osoba biti seksualno
atraktivna ili ne. Dodir je, međutim,
gotovo uvijek atraktivan, što ne znači
da će osoba pristati na seksualni
odnos. To je ipak u sferi voljne odluke,
koju svaka strana u odnosu mora
poštovati.
Ovdje se priča ne završava jer ovi
dijelovi ne čine čitavu „erogenu
mapu tijela”. Za nekoga su u erots-
kom smislu jako uzbudljivi: vrat,
šake, stopala, nožni prsti, podlaktice,
milovanje glave tako što se nježno
raščešljava kosa ... Zapravo, svaki dio
tijela potencijalna je erogena zona,
specifčna za određenu osobu. Zato je
najvažnija lekcija koju treba da naučiš
iz seksualnog obrazovanja – dobra
komunikacija između tebe i tvoje
voljene osobe.
Ponešto o onome što nije ni
afrodizijak ni erogena zona u
klasičnom smislu, pa ipak ...
Nekada je dah uzbudljiviji
od najtananijeg dodira.
Nekada je romantična priča
uzbudljivija od pogleda na golo tijelo.
Nekada je boja glasa muževnija
od snažnih mišića.
Nekada je pogled upečatljiviji od
zagrljaja.
G tačka
Pravi naziv G tačke jeste Grafenber-
gova tačka, po imenu doktora koji ju
je prvi opisao. Mišljenja o tome da li
ona zaista postoji sasvim su oprečna.
Kako god, zamišljena je kao predio
(više nego kao tačka) u vagini, čija
stimulacija veoma brzo dovodi do
Polucije su ono što često
nazivamo „vlažnimsnovima”.
Svaki dio tijela potencijalna je
erogena zona, specifčna za
određenu osobu.
Osobe sa invaliditetomimaju
uspješan seks. [Autor slike: Rob-
ert Broderson]
Mišljenja o tome da li G tačka
zaista postoji su oprečna.
Prvi koraci ka seksualnosti
38
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
39
vrhunskog orgazma. Zagovornici
mišljenja da G tačka postoji, te da je
ima svaka ženska osoba, kažu da je ta
tačka u stvari brežuljak u unutrašnjem
gornjem dijelu vagine, površine od
0,5 do 3 cm
2
.
Danas su, međutim, sve brojnija
naučna mišljenja da G tačka ne post-
oji. Ako djevojka ne doživi orgazam,
to ne znači da partner nije našao G
tačku, već da se neke druge kockice
nisu složile. I zato, ne treba patiti
tražeći nešto što ne postoji. Ali, treba
se truditi, dati sve od sebe, i, zašto da
ne, potražiti Grafenbergov brežuljak,
možda može biti uzbudljivo!
Istraživanja ljekara i seksologa
pokazuju da se tačke našeg tijela čije
nas stimulisanje veoma uzbuđuje
tokom života mijenjaju, odnosno
premještaju i smjenjuju (dr Nebojša
Jokmanović). To nas samo može
dodatno ohrabriti da istražujemo i
uživamo!
Predigra
Kada su osobe voljne za seksualni
čin (penetraciju), to najčešće nije
dovoljno da bi odmah do njega i
došlo. Želja u mozgu treba da bude
potpomognuta spremnošću tijela,
što znači erekcijom penisa i vaginom
koja luči dovoljne količine sluzi.
Da bi se ovo postiglo, potrebna je i
fzička stimulacija tijela. Predigra služi
upravo tome: da opustimo naš um,
zaboravimo na sve stvari koje bi nas
mogle omesti u uživanju, a da istovre-
meno naše tijelo postane maksimalno
spremno za seksualni čin.
Prema novijim shvatanjima, nema
predigre i seksa, već je i sama pre-
digra seks. Sve je igra, to jest seks.
Važno je shvatiti da sve što radiš, a
tiče se seksualnog odnosa, jeste seks.
Seks se ne svodi samo na seksualni
čin, odnosno penetraciju.
Da je partner dovoljno uzbuđen,
znaćeš po erekciji, a da je part-
nerka dovoljno uzbuđena, znaćeš po
vlažnom međunožju (ovo omogućava
da se izbjegne bolno trenje tokom
penetracije), uzdignutim i naježenim
bradavicama, dubokom disanju i
nabreklom klitorisu. Mada, nije na
odmet pitati voljenu osobu da li je to
– to.
Predigra gubi svoj smisao i ne dovodi
do cilja ako je uvijek ista, predvidljiva,
po šablonu. Tačno je, postoji „tajni re-
cept” po kome se neka osoba „otvara”.
Ali, ako ostaneš pri „provjerenom”,
nakon nekog vremena to neće biti
dovoljno jer će on/a steći utisak da ne
želiš dalje da se trudiš. Jednoličnost
je pogubna za strast. Strast je uvijek
željna istraživanja. A predigra je i
način da fzički, tjelesno pokažeš
voljenoj osobi da ti je i dalje jako stalo
do nje.
Neka te ne ograničavaju natpisi u
novinama po kojima je djevojkama
potrebno 15 minuta predigre. Svaki
par treba da ostane u predigri onoliko
koliko to oboma odgovara. Ono što
važi jednom, možda će već sljedećeg
puta biti nedovoljno, ili previše. Svaki
seksualni odnos je priča za sebe. Igraj
na sigurnu kartu, ali neka to ne bude
razlog da ne pokušaš i nešto novo.
Seksualni čin, seksualni
odnos, koitus

Seksualni čin je spajanje genitalnih
organa bar dva seksualna partnera
koje se dešava kroz penetraciju
– prodiranje penisa u vaginu ili anus
partnerke/partnera, ili, ukoliko se radi
o lezbijskom paru – prodiranje jezika,
prstiju i/ili ruke u vaginalni i/ili analni
otvor partnerke.
Seksualni odnos ne mora podra-
zumijevati/uključivati seksualni čin,
dakle, penetraciju; to može biti i
samo peting. Da bismo nešto nazvali
seksualnim odnosom, potrebno je
da imamo bar dvije osobe koje imaju
seksualne želje i koje se ponašaju
na seksualan način: ljube se, miluju,
dodiruju, istražuju tijela, uzbuđuju
jedno drugo na razne načine,
međusobno masturbiraju ... Mastur-
bacija neke osobe kada je sama nije
seksualni odnos: za odnos je potreb-
no dvoje, dvije ili dvojica. Ponekad se
kaže da je došlo do punog seksual-
nog odnosa, što znači da je došlo i do
seksualnog čina, to jest penetracije.
Koitus ili snošaj je polno spajanje;
može se poistovjetiti sa seksualnim
činom. On je i najčešći oblik seksu-
alne aktivnosti. Načini vođenja ljubavi
različiti su od para do para. Dok se
kod životinja koitus odigrava uvijek
u istom položaju, i to u onom u kom
su polni organi ženke i mužjaka
najdostupniji, osiguravaju penetrac-
iju a time i začeće, ljudi praktikuju
mnogo položaja. Ti položaji, tokom
predigre kao i tokom samog seksual-
nog čina, zavise od iskustva partnera,
želja, umješnosti da se dati položaj za-
uzme i zadrži, kao i od prijatnosti koja
se doživljava u određenom položaju.
Ovaj posljednji faktor je i odlučujući
za manje-više redovno praktikovanje
ograničenog broja položaja – vodimo
ljubav u onom položaju koji nam
najviše odgovara, koji nas najviše
uzbuđuje i u kom najlakše postižemo
Predigra gubi
svoj smisao i ne
dovodi do cilja
ako je uvijek ista,
predvidljiva, po
šablonu.
Seksualni odnos ne mora
podrazumijevati/uključivati
seksualni čin, dakle, penetraciju;
to može biti i samo peting.
Istraživanja ljekara i seksologa
pokazuju da se tačke našeg
tijela čije nas stimulisanje
veoma uzbuđuje tokomživota
mijenjaju, odnosno premještaju
i smjenjuju. (dr Nebojša
Jokmanović)
Da bismo nešto nazvali
seksualnimodnosom, potrebno
je da imamo bar dvije osobe
koje imaju seksualne želje i
koje se ponašaju na seksualan
način: ljube se, miluju, dodiruju,
istražuju tijela, uzbuđuju
jedno drugo na razne načine,
međusobno masturbiraju ...
Prvi koraci ka seksualnosti
60
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
61
najjači orgazam. Razne „akrobacije”
u krevetu mogu zvučati primamljivo,
ali kod konkretnog ljubavnog para ne
moraju izazvati nikakvo uživanje, čak
ga mogu narušiti.
Učestalost snošaja neke osobe ili
nekog para jedinstvena je za taj par
i polne potrebe tog para. Učestalost
snošaja mijenja se tokom života, a
sa promjenom partnera može doći
do drastičnih razlika u pogledu broja
snošaja tokom sedmice ili mjeseca.
U svakom slučaju, kao i kod mas-
turbacije, ne postoji mjera koja će
odrediti koliko seksualnih odnosa
je malo, ili mnogo. Važno je imati
onoliko odnosa koliko ti je potrebno
da u ostalim sferama života normalno
funkcionišeš, a da pri tom ne budu
zapostavljene ni potrebe osobe
pored tebe.
Trajanje koitusa je takođe individual-
no. U principu, završava se onda kada
muškarac doživi orgazam i ejakulira,
ali se može nastaviti i na neki drugi
način koji ne zahtijeva erekciju. Ovo
stoga što je za ponovno postizanje
erekcije i sljedeći odnos potrebno
malo vremena. S godinama je to vri-
jeme sve duže. Doduše, (privremeni)
nedostatak erekcije ili, pak, ejakulacija
kod muškarca ne moraju značiti i kraj
seksualnog odnosa. Kako god, jedna
od ne baš dobrih stvari koju osoba
može da uradi nakon seksa jeste da se
okrene na drugu stranu i zaspi, ili da
odmah ustane do toaleta. Zato bi bilo
lijepo da ti ne zaboraviš da nakon or-
gazma i kraja seksualnog odnosa još
malo posvetiš pažnje dragoj osobi. To
možeš učiniti kroz poljubac, nježan
pogled ili zagrljaj u kojem se oboje
možete lijepo odmoriti.
Seks i emocije
Seks sa sobom uvijek nosi i dozu
emocija. Idealno bi bilo kada bi to
bila obostrana ljubav, ali to nije
uvijek slučaj. Seks može biti jako
uzbudljiv i dobar čak i kada među
osobama koje stupaju u seksualni
odnos nema zaljubljenosti ili ljubavi.
Loša strana takvog seksa jeste u tome
što ipak može, odmah ili vremenom,
doći do nekih osjećanja sa jedne
strane. Tada se ta osoba može jako
razočarati jer je očekivala da će joj
ljubav biti uzvraćena. Takođe, osobe
koje imaju redovne, ili bar djelimično
redovne seksualne odnose, bolje
poznaju tijelo, erogene zone, fan-
tazije i želje partnera/partnerke, lakše
i otvorenije razgovaraju o svojim
željama i potrebama u seksu, lakše i
brže se opuštaju i „zagrijavaju” za sek-
sualni odnos, u seksualnom činu ima
više nježnosti i romantike, manje je
prostora za neprijatna iznenađenja,
partneri su uigraniji i, naravno, time
je uživanje veće. Za neke osobe i seks
sa nepoznatim partnerom ima svojih
čari i može biti veoma uzbudljiv. Ne
treba ipak zaboraviti da takav seks
nosi rizik od polno prenosivih bolesti,
neželjene trudnoće – usljed prevelike
uzbuđenosti, a time i nemogućnosti
da se kontroliše ejakulacija – kao i
rizik od razočaranja što se nije dobilo
ono što se očekivalo.
No, ljubav ne mora biti jedino
osjećanje koje prethodi seksu, ili koje
se može javiti prema osobi sa kojom
imamo seks. To može biti i strah,
trema, depresivnost, razdraganost,
euforija, stid, ponos, sreća, panika ...
Nekada nas razočara to što smo od
seksa očekivali mnogo više, naročito
ako izostane željeni orgazam. A
nekada nas razočara baš to što se
desilo mnogo više nego što smo
željeli i na šta smo u tom trenutku bili
spremni.
Zbog svega toga, veoma je važno da
u pravo vrijeme i sa pravom oso-
bom stupiš u seksualne odnose. U
suprotnom, seksualni čin može biti
toliko traumatičan da u tebi proiz-
vede snažnu averziju prema daljem
seksualnom opštenju. Time bi na
gubitku bilo tvoje i emocionalno i
fzičko zdravlje, ali i sve one osobe
sa kojima si mogla/mogao ostvariti
predivne veze.
Treba da znaš da je seks i fzičko i
emocionalno iskustvo koje, ako je
doživljeno na pravi način, može besk-
rajno uljepšati i obogatiti tvoj život
i tebe kao ličnost. Seks je, međutim,
i rizičan – upravo zato što te može i
fzički i emocionalno povrijediti. Da
se to ne bi dogodilo, važno je da znaš
na koji način možeš izbjeći sve, ili bar
većinu rizika vezanih za seks.
Prvo, nemoj stupiti u seksualni
odnos koji ne želiš i na koji nisi spre-
man/spremna. Takođe, nemoj vršiti
pritisak na svog partnera/partnerku
da stupi sa tobom u seksualni odnos
ukoliko to i sam/a ne želi, ili iz bilo
kog razloga nije spreman/na. Nikada
ne očekuj da će seks sam po sebi
dovesti do ljubavi, ali isto tako ne
očekuj ni da će osoba sa kojom
stupaš u seksualne odnose samo
zbog seksa obavezno ostati „emo-
cionalno hladna” prema tebi. Ne
shvataj seks olako; ne shvataj svoje
seksualne partnere/ke olako. Daj svoj
maksimum. Sa osobom sa kojom
namjeravaš da imaš seks prethodno
porazgovaraj – o tome ko što voli,
ko što očekuje, što kome prija, dokle
namjeravate da idete u seksu, kakva
Trajanje koitusa je takođe
individualno. Uprincipu,
završava se onda kada
muškarac doživi orgazami
ejakulira, ali se može nastaviti
i na neki drugi način koji ne
zahtijeva erekciju.
Seks je i fzičko
i emocionalno
iskustvo koje,
ako je doživljeno
na pravi način,
može beskrajno
uljepšati i obo-
gatiti tvoj život i
tebe kao ličnost.
Prvi koraci ka seksualnosti
62
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
63
su tvoja i njena/njegova prethodna
iskustva, koju ćete vrstu kontracep-
cije i zaštite od polno prenosivih
bolesti koristiti ... Razgovarajte i o
svojim osjećanjima u vezi sa seksom,
kao i o osjećanjima jednog prema
drugom. Ovi razgovori sigurno neće
pokvariti spontanost.
Ne stupaj u seksualne odnose kako bi
sebi ili bilo kome drugome dokazao/
la da si zrela, odrasla osoba, naročito
ako to još nisi. Seks nije način da
procijeniš koliko si zreo ili nezavisan,
to nije način da neku osobu vežeš
za sebe, da je natjeraš da te voli, a
nije ni način da sebe natjeraš da
nekog zavoliš. Ne treba da stupaš u
seksualne odnose samo zato što su
ti „iskusnija“ drugarica ili drug rekli
da je seks super. (Možda i nisu ništa
probali, možda se samo hvale.) Ne
treba seks da nazivaš “najomiljenijim
sportom” – time pokazuješ da ne
poštuješ osobu sa kojom si, a uz to
banalizuješ i sopstvene kriterijume
za druženje i seks sa nekim. Neki ljudi
ponekad započnu seksualni odnos iz
dosade ili radoznalosti, da bi otkrili
da li će i njima biti uzbudljivo ono
što su čuli ili vidjeli da prija drugima
– prije toga dobro razmisli koliko
sebe nalaziš u takvom eksperimentu,
što možeš dobiti, a što izgubiti. I
koristi kondom!
Prvi seksualni odnos
Jedno od najčešćih pitanja mladih
jeste: kada je pravo vrijeme za prvi
seksualni odnos? Odgovor je da
neko jedinstveno pravo vrijeme
ne postoji, već je to individualna
stvar. Zato je mnogo bolje pitanje:
koji sve faktori traba da budu
prisutni i koji kriterijumi zado-
voljeni da bi mlada osoba mogla
da započne aktivan seksualni
život?
1. Informisanost
Kao što ne postoji gornja starosna
granica za prvi seksualni odnos (a
bogami ni za posljednji, jer osoba
nikada nije previše stara da bi mo-
gla da uživa u seksu), tako ne post-
oji ni donja, ali neke stvari svakako
treba da imaš u vidu: same godine
ne predstavljaju ništa, važno je
ono što se tokom njih naučilo i/ili
propustilo da nauči. Neophodno
je da budeš dovoljno zreo/zrela, u
smislu informisan/a. To znači da su
ti poznate bar osnovne činjenice
o trudnoći, polno prenosivim
bolestima, o načinima zaštite, kao i
da znaš gdje i kome ti i tvoj/a part-
ner/ka treba da se obratite ako do
neželjene trudnoće ili neke polne
infekcije dođe, kod jednog od vas
ili kod oboje.
2. Fizička zrelost
Među medicinskim podacima u
ovom priručniku možeš pročitati da je
za stupanje u seksualne odnose neo-
phodno da tvoje, kao i tijelo osobe
sa kojom želiš seks, bude potpuno
razvijeno, a posebno je važno da
bude dovršen rast i razvoj svih polnih
i reproduktivnih organa. Ukoliko se
ovaj kriterijum ne poštuje, seksualni
odnos može biti neizvodljiv, veoma
bolan, traumatičan i rizičan – jer može
dovesti do privremenih, ali i trajnih
oštećenja ovih organa. Može se desiti
i da ova oštećenja budu takva da dalji
rast i razvoj organa budu ometeni, da
zakržljaju i, čak, dovedu do potpunog
gubitka plodnosti. A traumatsko
iskustvo zbog bola i povreda, ili pak
zbog nemogućnosti da se seksualni
čin desi (usljed premalih organa, vagi-
nalnog grča, nepostojanja i/ili slabe
erekcije ...), može učiniti da ta osoba
ili par nikada više ne požele da imaju
aktivan seksualni život.
Prva menstruacija kod djevojčica, kao
ni prve spontane erekcije i ejakulacije
kod dječaka ne moraju značiti da je
kod te mlade osobe završen rast i
razvoj reproduktivnog sistema. To,
međutim, ne isključuje mogućnost
da djevojčica zatrudni. Trudnoća
u još nedovoljno razvijenom tijelu
djevojčice ostavlja ozbiljne posljedice,
koje su više nego opasne po njenu
ličnost i zdravlje, pa čak i po njen
život.
3. Emocionalna zrelost
Čini se da je emocionalna zrelost
ključ spremnosti za prvi seksualni
čin. Samo osoba koja je emocionalno
zrela, bez obzira na godine koje ima,
znaće pravilno da procijeni sopst-
venu, kao i spremnost svog part-
nera za početak seksualnog života.
Emocionalno je zrela ona osoba koja,
kada osjeća da nije spremna da vodi
ljubav, svom partneru, bez obzira na
pritiske, kaže „ne”. Svako ima pravo da
ne pristane na seksualni odnos i niko
ne treba da se osjeća krivim zbog
te odluke. Tako i ti treba dobro da
razmisliš „na čemu si”, što želiš, a što
ne. Uvijek odvoj dovoljno vremena da
razmisliš i ne popuštaj pod tuđim pri-
tiscima. Uzmi u obzir potrebe i želje
osobe sa kojom želiš da vodiš ljubav
– to je znak poštovanja i ljubavi. Ali,
ako ispunjenje tuđih želja osujećuje
tvoje, ne budi neodlučna/an da kažeš
„ne”. Ako osjećaš da bi te prvi (ali i
bilo koji sljedeći seksualni odnos) na
neki način povrijedio, ne započinji ga.
Mnogo je jednostavnije ne upuštati
se u nešto nego to prekinuti kad
je već započelo. Komplikovanije je
objasniti partneru da želiš da presta-
nete sa seksom nakon što je odnos
Neka seks bude
tvoja potreba, a
ne tvoj cilj.
Svako ima pravo
da ne pristane na
seksualni odnos i
niko ne treba da
se osjeća krivim
zbog te odluke.
Razgovarajte i o svojim
osjećanjima u vezi sa seksom,
kao i o osjećanjima jednog
prema drugom.
Prvi koraci ka seksualnosti
64
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
63
već počeo, nego odmah reći da nisi
spremna/spreman za taj čin. Svi koji
žele aktivan seksualni život treba da
znaju da ni muškarcu seksualni čin ne
mora uvijek da prija – a ne samo ženi,
kako se to pogrešno smatra.
4. Izbor partnera
Kada sa nekim namjeravaš da stupiš
u seksualni odnos, to treba da bude
osoba kojoj vjeruješ da te neće
iznevjeriti – ni po pitanju zadovoljstva,
ni po pitanju svih onih stvari o kojima
se treba pobrinuti da seks ne bi bio
rizičan. Idealna osoba bi bila ona koja
zadovoljava sve „tehničke” kriterijume,
a uz to te voli, a ti voliš nju/njega. Da
li je to osoba sa kojom si? Saznaj tako
što ćeš postaviti sebi sljedeća pitanja:
* Da li ti i tvoj/a partner/ka možete
slobodno da razgovarate o seksu,
trudnoći i polno prenosivim boles-
tima?
* Da li joj vjeruješ, poštuješ je i voliš?
* Da li on/ona tebe poštuje, voli te i
vjeruje ti?
* Da li, i koliko, znaš što tvoj/a partner/
ka voli, što mu/joj prija, a što ne?
* Da li on/a zna što ti voliš i što ti prija,
a što ne?
* Da li imaš želju da vodiš ljubav baš sa
njim/njom?
* Da li smatraš da će ti taj/ta part-
ner/ka pružiti dovoljno seksualnog
zadovoljstva?
* Da li misliš da možeš da računaš na
to da će on/ona biti uz tebe u slučaju
da dođe do neželjene trudnoće ili
polne infekcije?
Sve ovo zahtijeva vrijeme. Ipak, važno
je da ne žuriš! Možda nećeš stići da
odgovoriš baš na sva pitanja, ali su
to svakako teme o kojima treba da
razmisliš.
5. Alternativa
Ako ti i tvoja voljena osoba zajedno,
ili svako za sebe, shvatite da još
niste spremni za seksualni čin, to ne
znači da nema izbora. Postoji mnogo
načina da se zadovolji seksualna želja
i potreba, a da to ne bude učinjeno
kroz snošaj. Neke od alternativa su:
maženje, ljubljenje, grljenje, mastur-
bacija, masaža, milovanje, dodiriva-
nje, peting ... Zapamti, jako je važno
da se prije svega dogovorite dokle
želite da idete – u strasti jedan od
partnera može pomisliti da se ona
druga strana predomislila, opustila
i da je sada spremna za pravi seks.
Jer, predigra je jedno, ali milovanje u
zamjenu za seks usljed nespremnosti
partnera nije predigra, niti uvod u
seks na mala vrata! I šta je, u stvari,
predigra? Sve je zapravo igra – sve što
radimo sa drugom osobom čini seks;
predstava da je seks samo strogo
usmjerena prokreacija (penetracija)
jeste stereotip koji usmjerava i
muškarce i žene „ka cilju”. Ali, cilj je
ipak zadovoljstvo, a ne penetracija ...
6. Obostrano uvažavanje
Treba da poštuješ sebe i drugog i
da znaš što želiš. Vođenje ljubavi je
predivno iskustvo, ali samo ako ste
oboje spremni!
7. Zaštita
Obavezno koristi zaštitu pri prvom, ali
i pri svakom narednom seksualnom
odnosu! Zaštita je obavezna i za tebe
i za osobu sa kojom želiš da vodiš
ljubav. Kontracepcijom i sredstvima
za zaštitu od polnih infekcija štitiš
sebe, svoju voljenu osobu, vašu
ljubav i povjerenje!
8. Strahovi
Strahovi su, nažalost, prisutni od
samog početka našeg razvoja, jer
su nas učili da „vođenje ljubavi” prije
braka nikako nije bezbjedno i, uopšte,
da je to aktivnost o kojoj se ne priča,
tema koja se šapuće i drži veoma
misterioznom ... Usljed neizvjes-
nosti, tajna zadovoljstva istovremeno
privlači i plaši. Uz to, u popularnim
časopisima i flmovima sve izgleda
veoma jednostavno, a „neuspjesi”
se prikazuju tako rijetko da se može
steći utisak da se zadovoljstvo podra-
zumijeva. Međutim, do zadovoljstva
ipak treba doći. Kao što je već rečeno,
to zavisi od mnogih faktora, a ako
znamo da često postoji i dodatni
strah vezan za rana iskustva u poro-
dici i zajednici, stvari ne izgledaju baš
tako jednostavne ...
Bilo je već riječi o tome da su neo-
phodni i neki „tehnički” uslovi da bi
seksualni čin bio moguć i prijatan, da
bi trajao dovoljno dugo i pružio zado-
voljstvo. To su, prije svega, vaginalno
vlaženje kod djevojke i erekcija kod
momka. Ukoliko toga nema, koitus
(penetracija) biće ili nemoguć, ili
nepotpun, ili bolan za jednog, odnos-
no za oba partnera. Veliki razlog da
do vaginalnog vlaženja i erekcije ne
dođe može upravo biti strah da će se
desiti ono čega se pribojavaš! To jest,
strah da nećeš biti „dovoljno dobra,
odnosno dobar u krevetu”. Djevojke
najviše brinu zbog očekivanog bola
tokom prve penetracije, pucanja
himena i krvarenja. Usljed tog straha,
one najčešće i ne razmišljaju kako
da tokom prvog seksualnog odnosa
dožive zadovoljstvo. Istina je da prvi
seks za djevojku može biti bolan. Ali
– ne mora. To zavisi od konstitucije
himena, od toga da li je djevojka u
grču, kao i od umješnosti partnera da
bude nježan i strpljiv. Bol koji djevo-
jka osjeća pri prvom koitusu ne javlja
se samo zbog pucanja himena (čest je
Da li ti i tvoj/a partner/ka
možete slobodno da
razgovarate o seksu, trudnoći i
polno prenosivimbolestima?
Kontracepcijomi sredstvima za
zaštitu od polnih infekcija štitiš
sebe, svoju voljenu osobu, vašu
ljubav i povjerenje!
Treba da poštuješ sebe i drugog
i da znaš što želiš. Vođenje
ljubavi je predivno iskustvo, ali
samo ako ste oboje spremni!
Kod nekih djevojaka himen je
tako građen i elastičan da pri
prvomseksualnomčinu ona i
ne osjeti da je probijen, a nema
ni krvarenja.
Prvi koraci ka seksualnosti
66
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
67
osjećaj peckanja), već mnogo češće
– kao posljedica zgrčenih vaginalnih
mišića, nedostatka vaginalne sluzi,
kao i zbog ranije neaktivnosti tih
mišića. Treba znati da je kod nekih
djevojaka himen tako građen i
elastičan da pri prvom seksualnom
činu ona i ne osjeti da je probijen,
a nema ni krvarenja. Djevojka koja,
pak, osjeća bol, opiraće se partneru,
ali će istovremeno i željeti da se stvar
dovede do kraja. Ovdje je strpljenje
partnera ključno; on mora biti nježan
tokom prodiranja i vaditi penis iz
vagine svaki put kada djevojka ne
može dalje da izdrži bol. Nasilno
prodiranje, u jednom naletu, probiće
himen i izazvati bol velikog intenz-
iteta. Nedovoljno vlažna vagina za
mladića može biti jednako bolna,
usljed trenja, kao i za djevojku. Ova
situacija, koja je najčešće stresna,
pred mladića postavlja dodatan
zahtjev – da održi erekciju. Dešava
se da nedostatak partnerove erekcije
djevojka doživi kao poraz, misleći da
nije dovoljno privlačna za njega. Isti-
na je da gubljenje erekcije u ovakvim
situacijama može biti upravo rezultat
ljubavi – jer se momak plaši da je ne
povrijedi ili iznevjeri, odnosno ne želi
da dalje čini ono što djevojci izaziva
bol. Postoji bezbroj razloga zbog
kojih muškarac može da „zakaže” u
presudnom trenutku. To ni u kom
slučaju nije poraz, ali jeste uvijek
razlog da se razgovara.
Može se desiti da kod prvog sek-
sualnog odnosa himen bude samo
djelimično probijen. Krvarenje je u
tom slučaju slabo, pa se i sljedećeg
puta ponovo javlja.
Usljed straha od bola, djevojke u
početku malo razmišljaju o zado-
voljstvu, kao i o tome koliko će biti
umješne kao ljubavnice. Mladići,
međutim, i te kako razmišljaju o
ljubavnoj vještini jer je to nešto što
sebi postavljaju kao imperativ. Zato
su njihove najčešće dileme: što ako
ne budem mogao da imam erekciju;
treba li da joj kažem da mi je ovo prvi
put; da li će joj se svidjeti moje tijelo;
što ako je ne zadovoljim; što sve treba
da uradim, i kojim redosljedom; što
ako prebrzo doživim orgazam; da li će
pomisliti da je moj penis mali...
DA BI PENIS I KLITORIS BILI TVRDI,
UM TREBA DA BUDE OPUŠTEN !!!
Kod prvih odnosa česta je
nemogućnost da se postigne erekcija.
Uzroci su trema i strah. Ako mladić
prestane misliti na to, opusti se i
prepusti, problem će biti samo privre-
men, a može se desiti da nestane
već tokom tog odnosa. Dakle, ovo
Anatomska i neurološka
istraživanja (J. Toševski) govore
da se najosjetljiviji dio vagine
nalazi upravo na ulazu u nju
(predvorje), pa stoga muškarci,
bez obzira na dužinu svog
penisa, nemaju razloga da
osjećaju stid ili nesposobnost da
zadovolje partnerku. Psihološki
posmatrano, duži penis više
služi kao „mentalni” afrodizijak
nego kao neophodan uslov za
uspješan seksualni čin.
nikako ne znači da je mladić impo-
tentan. Strpljiva i nježna partnerka
može mnogo da doprinese da se
ova neugodnost riješi. Važno je da
podrži partnera, ulije mu samopouz-
danje i kaže mu da ne moraju ići „do
kraja”. Ako djevojka pokaže da njena
očekivanja nisu nerealna, njen part-
ner će se lakše opustiti. Od pomoći
može biti i saznanje da se to svakome
kad-tad desi i da se može prevazići.
Svaki naredni seksualni odnos koji
bude od početka do kraja uspješan
i relaksirajući, učvrstiće partnerovo
samopouzdanje, a time i sposobnost
postizanja erekcije. Takođe i part-
nerkino, jer će otkloniti sumnje u
svoje umijeće i seksepilnost.
Problem sa postizanjem erekcije
dešava se i iskusnima, muškarcima
sa dugim seksualnim stažom. Na
erekciju, naime, mogu uticati brojni
faktori: umor, ishrana, stres, dešavanja
na privatnom i poslovnom planu,
nedostatak adekvatnog prostora i
uslova za seksualni odnos, strah od
nove partnerke, strah od starosti,
neka bolest, korišćenje određenih
lijekova. Ovaj problem se redovno
javlja kod onih koji koriste droge i
alkohol.
Nepostojanje prethodnog iskustva
takođe je faktor koji mladića može
učiniti nesigurnim pri prvom odnosu.
Naročito ako mu je partnerka
iskusna. Neki se u takvim situacijama
stide. Čini mi se da je bolje porazgo-
varati sa partnerkom o tome – ona
tada može biti pažljivija i možda,
zašto da ne, preuzeti inicijativu.
Praksa pokazuje da takav pristup
obično veoma relaksira mladića. S
druge strane, ako je i djevojka virgo
intacta, to takođe može „razoružati”
mladića: mnogi muškarci se plaše
krvi, plus dodatni strah da li će nje-
gova erekcija biti dovoljna da probije
štit himena.
Svi, i gotovo u svakom periodu
života, ponekad imamo sumnje u
pogledu našeg tijela. Tako djevojke
brinu o kilaži, celulitu i bujnosti svo-
jih grudi, dok momci uglavnom brinu
o famoznoj veličini (dužini) svog pol-
nog uda. Staro geslo: nikad previše
mršava – nikad previše dugačak,
trebalo bi zamijeniti usvajanjem
jedne drugačije istine: atraktivni smo
za druge samo ako i sami vjerujemo
u sopstvenu atraktivnost i potkri-
jepimo je aktivnim učešćem u sek-
sualnom odnosu. Naročito je važno
da to čuju djevojke, koje, budući
vaspitavane u patrijarhalnoj sredini,
prisvajaju pogrešno mišljenje da ih
pasivna uloga u krevetu čini „dobrim
djevojkama, kojima se momci žene”.
Problem sa
postizanjem
erekcije dešava
se i iskusnima,
muškarcima sa
dugim
seksualnim
stažom.
Svi, i gotovo u svakomperiodu
života, ponekad imamo sumnje
u pogledu našeg tijela
Prvi koraci ka seksualnosti
68
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
69
Jedan od strahova kod mladića
vezan je i za sumnju u sopstvene
ljubavničke vještine. Sigurno je da
svaka osoba pored sebe želi dobrog
seksualnog partnera, ali to zaista nije
realno očekivati prvog puta. Najmu-
drije je zato na početku reći da ti je
prvi put. I ne hvaliti se, kao što mnogi
muškarci čine, nepostojećim iskust-
vima i osvajačkim moćima. To je kao
kada prvi put sjedneš za volan – niko
od tebe neće očekivati da budeš
Šumaher!
Ukoliko, pak, osoba sa kojom si počne
prigovarati zbog tvoje „nestručnosti”,
razmisli da li je vrijedna tvoje pažnje.
Svakako, imaj na umu i to da te
samo iskustvo neće učiniti dobrim
ljubavnikom, odnosno dobrom
ljubavnicom – to je nešto što se
uči, na čemu se radi, što se vježba i
postiže ne pukim „lupanjem recki”,
već pažljivim osluškivanjem damara
tijela osobe sa kojom vodiš ljubav!
Orgazam
Doslovan prevod ove riječi bio bi
bujanje, uspaljivanje, zanos, klimaks
... Orgazam je kulminacija, vrhunac
u seksualnom činu, kada se pre-
thodno opšte uzbuđenje pretvori u
naglo oslobađanje psihičke i fzičke
energije. To je trenutak kada osoba
doživljava vrhunac svog seksualnog
zadovoljstva u fzičkom smislu, a
najčešće ga prati i emocionalno zado-
voljstvo i ispunjenost.
Kod djevojaka se orgazam može pre-
poznati kroz takozvanu orgazmičku
platformu ili pulsaciju, koja se sastoji
od ritmičnih kontrakcija (grčenja) pri-
je svega vagine, ali i materice i anusa.
Kod mladića je orgazam najčešće
(ali ne uvijek!) praćen ejakulacijom,
odnosno izbacivanjem sperme
u spoljašnju sredinu. U trenutku
orgazma svijest o spoljašnjem svijetu
donekle je smanjena. Jaka samokon-
trola dok vodiš ljubav neprijatelj je
opuštenosti i inhibira doživljavanje
orgazma.
Orgazam kod muškarca ima dvije
podfaze: emisiju i ejakulaciju. Emisija
se sastoji iz kontrakcija glatkih mišića.
Ejakulacija predstavlja izbacivanje
sperme iz penisa. Orgazam kod žene
odgovara drugoj fazi orgazma kod
muškarca – ejakulaciji. Muškarac os-
jeti orgazmičko zadovoljstvo trenutak
ili par trenutaka prije nego što dođe
do ejakulacije.
Orgazam je jedna od faza seksu-
alne aktivnosti, bilo da se radi o
seksualnom odnosu ili da osoba
sama masturbira. Seksualni ciklus
se sastoji od četiri faze: seksualna
želja, uzbuđenje (fzičko-fziološke
promjene i subjektivni osjećaj
uzbuđenosti), orgazam i smirivanje.
Da li je doživjela orgazam?
Jedna od najvećih misterija za
svakog muškarca jeste dilema da li
je djevojka sa kojom je vodio ljubav
doživjela orgazam. Muški orgazam
je, s obzirom na ejakulaciju, vidljiv,
prepoznatljiv, pa u vezi sa njim
nema nedoumica. Muški orgazam je
neupitan bar još iz jednog razloga, a
to je društveno očekivanje: naime, ni
od jednog muškarca se ne očekuje
da odglumi orgazam i kaže da ga je
imao, ako nije!
Kod djevojaka i žena stvar je kom-
plikovanija upravo zato što je
ženska seksualnost veoma, veoma
društveno uslovljena i omeđena.
Patrijarhalno društvo, kakvo je naše,
doskoro je od djevojaka očekivalo
da budu smjerne te da ne pokazuju
ni interesovanje za seks, a još manje
uživanje u njemu. Uživati u seksu i
doživjeti orgazam, značilo je biti loša
djevojka. Društvo takvu seksualnost
nije moglo da kontroliše, pa ju je
zarobilo raznim zabranama i krutim
normama. S druge strane, to isto
društvo pred muškarca je postav-
ljalo zahtjev velikog ljubavnika, i
koja god da je žena „imala posla sa
njim” – nije se ni sumnjalo da je bila
maksimalno zadovoljena. Iz ovoga je
proizišlo tipizirano ponašanje dvoje
ljudi u krevetu: ona nepomična, on
pomičan ali bez mnogo inovacija i
truda. Jer, bože moj, ona je sigurno
doživjela seriju orgazama čim ju je
on pogledao ... Ili se, pak, smatralo
da ženi orgazam nije ni potreban,
jer muškarac kraj sebe želi poštenu
ženu!
Nekada je situacija bila malo povo-
ljnija po žene. Naime, u 16. vijeku
naučnici su mislili da je neophodno
da žena doživi orgazam da bi došlo
do začeća. Kako je u to doba rađanje
djece za ženu i, uopšte, porodičnu
zajednicu, bilo imperativ, muškarci
su se pri svakom vođenju ljubavi iz
sve snage trudili da zadovolje svoju
ženu i time obezbijede nastavak loze.
Uistinu, ženski orgazam pomaže da
se sperma „pogura” u matericu, ali je
ipak otkriveno da orgazam i začeće
nemaju mnogo veze. U suprotnom,
nijedna silovana djevojka nikada ne
bi ostala trudna, zar ne?! Nažalost,
zahvaljujući tom „otkriću”, muškarci
su ponovo počeli manje da se trude,
defnitivno ustoličivši svoj orgazam
kao cilj seksualnog odnosa, i kao
njegov kraj.
Kod djevojaka se orgazam
može prepoznati kroz
takozvanu orgazmičku
platformu ili pulsaciju, koja se
sastoji od ritmičnih kontrakcija
(grčenja) prije svega vagine, ali
i materice i anusa. Kod mladića
je orgazamnajčešće (ali ne
uvijek!) praćen ejakulacijom,
odnosno izbacivanjemsperme
u spoljašnju sredinu.
U16. vijeku naučnici su mislili
da je neophodno da žena doživi
orgazamda bi došlo do začeća.
Prvi koraci ka seksualnosti
70
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
71
Sredinom 20. vijeka, nakon sek-
sualne revolucije i „djece cvijeća”,
promijenjen je odnos prema seksu i,
uopšte, prema seksualnosti, pa tako
i prema ženskoj. Otišlo se u drugu
krajnost: u medijima se redovno
dijele uputstva tipa „lako do orgazma
u deset tačaka”, promoviše se imidž
žene prepune seksepila, nabujalih
grudi koje bi i dobrom koscu bile
teret, a kamoli djevojci od pedesetak
kilograma! Uz to, ljubavni romani i
ljubavni flmovi stalno prikazuju žene
koje doživljavaju orgazam s nevje-
rovatnom lakoćom – pri bilo kom
dodiru muškarca ili druge žene. Tako
se danas od žena i djevojaka očekuje
da obavezno dožive orgazam, pa
čak i seriju njih, bez obzira na vrstu
stimulacije i partnerovu vještinu.
Ono što nedostaje jeste naučiti
djevojke da treba sebi da dopuste
da uživaju u seksu i dožive orgazam.
Sve veća dostupnost seksa (mediji,
internet, svingovanje) sama po sebi
neće učiniti da ljudi, a naročito mladi,
i uživaju u njemu. Ukoliko djevojka
ne doživi orgazam, muškarac se
osjeća loše, čak nevoljeno i izdano,
sumnja više u njena osjećanja nego
u svoje seksualne vještine (otkud mu
ta ideja?!). Djevojka pomišlja da je
nenormalna i neseksepilna, da njeni
organi ne rade kako valja ... a možda
je zapravo i ne privlače muškarci.
Među ženama je razgovor o seksu još
uvijek tabu tema. Ako se poneka riječ
i omakne, neiskusna djevojka obično
sluša priču žena koje odreda lako
doživljavaju orgazme. A kad tako gov-
ore i njene drugarice, djevojka ostaje
u čudu i očaju – zašto baš njoj i samo
njoj ti orgazmi ne polaze za rukom?!
Sve počinje ličiti na nekakvu stihiju
koja nosi sve pred sobom, pri čemu
većina glumi da se sjajno zabavlja!
Glumiti – ključna riječ. Veliki broj
djevojaka i žena glumi da su doživjele
orgazam. Razlozi su: očekivanja
društva da je to lako, stav partnera da
je fenomenalan ljubavnik. („Ti si prva
koja sa mnom nije svršila”, govoriće
sa istim žarom sa kojim je tvrdio da
mu se nikada nije desilo da ne može
postići erekciju.). Zatim, bombardo-
vanje iz medija da ostale žene nemaju
problema da dožive orgazam, ljutnja
partnera, sumnja partnera u ljubav
i odanost djevojke ... Odglumljeni
orgazam ponekad je način da žena
navede muškarca da što prije završe
seksualni odnos, koji je za nju težak,
nezadovoljavajući, dosadan, namet-
nut, isuviše predvidiv, bolan i slično.
Muškarci su svjesni mogućnosti
odglumljenih orgazama i zbog njih
se osjećaju loše. Sasvim razumljivo.
Oni koji žele da se razviju u zrelu
ličnost potrudiće se oko toga, to jest
potrudiće se da njihova partnerka
tokom cijelog seksualnog odnosa
uživa. Ali, kako ženski orgazam ostaje
nevidljiv, ostaje dilema: da li je moja
partnerka doživjela orgazam ili ne?
Djevojka tokom seksa može biti
glasna, uzbuđena, zadihana, crvena
itd., baš kao i dok doživljava orgazam.
Kontrakcije vagine tokom orgazma,
koje ona jako dobro osjeća, za part-
nera mogu biti toliko blage da ih i ne
primijeti, naročito ako je i sam pred
orgazmom ili neiskusan.
Jedan od najjednostavnijih i najsig-
urnijih načina da se „tajna” otkrije
jeste da partneri porazgovaraju o
tome, da djevojka to saopšti ili da
neki, unaprijed dogovoreni, znak.
Saznanje da je ona doživjela orgazam
i za nju i za njega biće veoma radosna
vijest i veliki podsticaj da se oboje
i sljedećeg puta dovoljno potrude
da do toga ponovo dođe. Naravno,
nesmotreno je tokom seksa svaki čas
zapitkivati partnerku da li je doživljela
orgazam ili ne. To joj remeti zado-
voljstvo, a može predstavljati i smet-
nju za postizanje vrhunca. Mladić ne
treba da se iznenadi ili naljuti ako mu
voljena osoba kaže da ne zna da li je
doživjela orgazam. Možda ne umije
da ga prepozna, ili je osjećaj blag pa
ga i ne uzima u obzir. Takođe, ako
dođe do više uzastopnih odnosa,
svaki sljedeći orgazam biće teže i
sporije postići, a biće i sve slabijeg
intenziteta. Kod orgazama koji se
dožive par ili više puta u toku jednog
odnosa, može se desiti da djevojka
osjeti i bol. To je sasvim normalno i
nije za uzbunu – prije je znak da nešto
treba ostaviti i za sljedeći put.
Najbolji način da oba partnera dožive
maksimum zadovoljstva i dostignu
orgazam jeste da se oboje trude da
zadovolje sopstvene potrebe, is-
tovremeno ispunjavajući i želje onog
drugog.
Da bi djevojka doživjela orgazam,
važna je stimulacija klitorisa. Takođe
je važno da stimulacija bude ritmična
i neprekidna. Međutim, specifčan
raspored ženskih polnih organa
dodatno komplikuje stvar. Pa, iako su
penis i vagina donekle kompatibilni,
klitoris, kao glavni organ ženinog
zadovoljstva, najčešće ostaje van
domašaja stimulacije njenih erogenih
zona, naročito tokom penetracije. Što
se ovdje može uraditi? Najvažnija je
dobra komunikacija: razgovor part-
nera o tome što im prija, a što ne, i što
muškarac ili oboje treba da urade da
bi i klitoris bio stimulisan, a djevojka
doživjela orgazam. Parovi ne treba da
zaborave ni „praksu”! Samo aktivnim
Važno je da djevojke nauče da
treba sebi da dopuste da uživaju
u seksu i dožive orgazam.
Jedan od najjednostavnijih
i najsigurnijih načina da se
„tajna” otkrije jeste da
partneri porazgovaraju o tome,
da djevojka to saopšti ili da neki,
unaprijed dogovoreni, znak.
Prvi koraci ka seksualnosti
Da bi djevojka
doživjela orgazam,
važna je stimulacija
klitorisa.
72
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
73
isprobavanjem različitih položaja u
seksu otkriće onaj koji prija oboma i
u kojem žena na najlakši način može
doživjeti vrhunsko zadovoljstvo.
Istraživanja govore da se klitoris
najbolje stimuliše ako je žena gore.
Treba, dakle, postavljati pitanja i
testirati svoje ideje!
Mogu se koristiti i neka od pomagala
koja se nude u erotskim šopovima,
mada mladi ljudi najčešće ili nemaju
hrabrosti da uđu u takve radnje, ili
nemaju novca da tamo nešto kupe.
No, ono zbog čega biste morali pobi-
jediti stid jeste da uđete u apoteku i
kupite prezervative za svaki seksualni
odnos!
Ne preskačite predigru. Budite
usmjereni na partnera/ku i sebe i
potpuno svjesni da ste vas dvoje
jedinstvene i savršene osobe te da
se ovaj trenutak nikada više ne mora
ponoviti. Zato ga treba u potpunosti
iskoristiti, isključujući sve što nije
vezano za ono što se tu, među vama,
dešava. Ne postoji ništa izvan vas,
samo vas dvoje i vaše zadovoljstvo ...
Tokom odnosa, prepustite se
uživanju, a ne razmišljanju o or-
gazmu. Budite u sadašnjosti.
Orgazam nikako ne treba da bude
jedini cilj seksa i intimnog druženja.
Ljubavni par sebi treba da dozvoli
i da ne dožive orgazam svaki put,
a da to pri tom ne bude shvaćeno
kao katastrofa. Naročito ako oboje
pokazuju želju i aktivno rade na tome
da im vođenje ljubavi bude lijepo
i relaksirajuće iskustvo. Jer, kada
orgazam postane jedini cilj intimnog
odnosa, seks postaje dosadan, kratak
i nezadovoljavajući. Kada se orgazam
očekuje, on postaje frustracija, a ne
relaksacija.
Nisu samo žene te kojima može biti
problem da dožive orgazam. I kod
nekih muškaraca, mada daleko rjeđe,
može se desiti slično.
Da li ti se nekad desilo da kupiš neki
novi aparat, detaljno pročitaš uput-
stvo, spojiš sve dijelove tačno kako je
propisano ... a kad ga uključiš u struju,
on ipak ne radi?! E, takav je slučaj i
sa orgazmom i, uopšte, uspješnim
seksom – sva uputstva do kojih dođeš
neće biti dovoljna ako svemu što
radiš ne priđeš sa zadovoljstvom i
razumijevanjem.
Djevojke, ipak, u prosjeku imaju
više problema da dožive orgazam,
a to se odnosi i na žene u zrelom
dobu (Masters i Džonsonova, 1966).
Svjesno ili podsvjesno, one se plaše
da će, ukoliko počnu da doživljavaju
orgazme: postati „nevaljale”, izgubiti
kontrolu, isuviše glasno vrištati ili
ispuštati neartikulisane zvuke, pasti u
nesvijest, da će im izraz lica biti čudan
ili smiješan ... Neke djevojke strahuju
da će se, ukoliko sa nekim partnerom
dožive orgazam, u tolikoj mjeri vezati
za njega da kasnije to neće moći ni
sa kim drugim, niti u braku. Istina
je, međutim – a važi i za djevojke
i za mladiće – da će doživljavanje
orgazama dovesti do većeg uživanja
u seksu, bliskijeg odnosa sa voljenom
osobom, smanjenja seksualnih
inhibicija i veće izražajnosti na polju
seksualnosti.
Još jedna činjenica, do koje se
došlo anatomsko-neurološkim i
psihološkim istraživanjima, ostavlja
dosta prostora za optimizam: što veći
broj orgazama osoba doživi, više ih
može doživjeti i u budućnosti! (Meri
Džejn Šerf, 1972).
Klitoralni vs vaginalni
orgazam
Ako izuzmemo ejakulaciju, muški
i ženski orgazam se ne razlikuju
mnogo. Međutim, jedna naučna
teorija, koja je zbog autoriteta njenog
tvorca i popularnosti teme uticala
na cjelokupnu zapadnu civilizaciju
(kojoj i ti pripadaš), nametnula je
neutemeljenu priču o razlici između
dvaju orgazama kod žena. U svojoj
teoriji o psihoseksualnom razvoju
Frojd je iznio stav da tokom ovog
procesa žena ima zadatak više nego
muškarac: da prenese seksualno
zadovoljstvo izvana u unutra – da ga
izmjesti sa klitorisa u vaginu. Samo se
tako, tvrdio je Frojd, žena može razviti
u zdravu, kompletnu i zrelu ličnost.
Ukoliko do toga ne dođe, libido će
zauvijek ostati fksiran u klitorisu.
Od svog nastanka do danas ova je
teorija učinila da se ogroman broj
ljudi zabrine nad svojim vezama,
da posumnjaju u obostranu ljubav,
da obezvređuju žensku seksualnost
izraženu kroz postizanje klitoralnih
orgazama. Pa su potom – poput
hiljada djevojaka koje se čude svom
neuspjehu da dožive orgazam, o
čemu je već bilo riječi –postfroj-
dovske generacije muku mučile sa
nedoživljavanjem vaginalnog orgaz-
ma. Zanimljiv je slučaj izvjesne Meri
Bonapart, koja se operisala da bi mo-
gla da doživljava vaginalni orgazam,
no operacija nije proizvela željeni
efekat. Zahvalni na svemu dobrom
što je Frojd otkrio u psihi čovjeka,
ne možemo a da ne primijetimo
da je, tražeći od žena da orgazme
doživljavaju isključivo putem pen-
etracije u vaginu, bio na pogrešnom
putu. Jednako pogrešnom kao da je
Mogu se koristiti i neka od
pomagala koja se nude u
erotskimšopovima.
Tražiti od žena
da orgazme
doživljavaju
isključivo putem
penetracije u
vaginu,
jednako je
pogrešno kao da
se od muškaraca
traži da
ejakuliraju
stimulacijom
testisa.
Prvi koraci ka seksualnosti
74
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
73
od muškaraca tražio da ejakuliraju
stimulacijom testisa!
Ovo je dobra prilika da razbijemo tu
predrasudu. Zapamti, svaki orgazam
je dobar, važan i jednako vrijedan,
bez obzira na svoje porijeklo. Bilo da
je stimulisan klitoris, vagina, grudi ili
ma koji drugi dio erogene mape žene,
uvijek će se, ako si uradila/o sve što
treba, dostići orgazam. I uvijek će, na
organskom i fziološkom polju, reago-
vati isti mišići i lučiti se isti hormoni.
Odloženi orgazam
Odloženi orgazam zapravo predstav-
lja način/tehniku vođenja ljubavi,
kojom se postiže veće zadovoljstvo.
Koriste ga i djevojke i mladići. Princip
je jednostavan, mada zahtijeva
određeno iskustvo i uvježbanost,
odnosno dobru kontrolu nad svim što
se dešava tokom seksualnog čina. To,
ujedno, znači da sposobnost odlag-
anja orgazma imaju one osobe koje
mogu da prepoznaju baš onaj tre-
nutak nakon kojeg „neće moći nazad”.
Naime, kada osoba koja učestvuje u
seksualnom odnosu, ili masturbira,
predosjeti skori dolazak orgazma, ona
prestane sa stimulacijom, ili je uspori,
kako bi se pribrala a strast nakratko
smirila. To ponavlja nekoliko puta, da
bi na kraju stimulaciju vršila dovoljno
dugo da ona kulminira orgazmom.
Ovakvo „uzdržavanje” i odlaganje
orgazma na kraju dovede do vrhunca
izrazitog intenziteta.
Multipli i serijski orgazmi
Orgazam u prosjeku traje 5-7 sekundi.
Dugim orgazmom smatra se onaj to-
kom kojeg djevojka ima 7 kontrakcija
vaginalnih mišića. Ovakav orgazam
je i veoma intenzivan (Jovan Marić,
2006). Iako neke žene saopštavaju
da doživljavaju multiple ili višestruke
orgazme (što znači da osjete nekoliko
uzastopnih orgazama), za sada nije
utvrđeno da li se zaista radi o više
orgazama. Jer, postoji mogućnost da
je to zapravo jedan orgazam, a da one
svaku kontrakciju vagine doživljavaju
kao poseban vrhunac. Za razliku od
muškarca, kome je potrebno kraće
vrijeme do vrhunca, ali zato i pauza
do eventualnog sljedećeg, ženi treba
duža stimulacija. Ali, kada žena doživi
orgazam, on se ubrzo može ponovo
javiti, ukoliko se stimulacija nastavi.
Tako, na primjer, tokom jednog sata
vođenja ljubavi, neke žene dožive po
nekoliko orgazama u kratkim razma-
cima. Naravno, što je serija orgazama
duža, sve su slabijeg intenziteta.
Istraživanja govore da su serijski, a
naročito multipli orgazmi, prilično
rijetki. Stoga ti predlažemo da ih
ne doživljavaš kao imperativ. Jureći
orgazam po svaku cijenu, pa još i
višestruki, lako se može desiti su-
protno – da vrhunac izostane.
Istovremeni orgazmi
Ovo je ideal mnogih ljubavnih
parova. Kao što kroz vođenje ljubavi
težimo potpunom spajanju sa dra-
gom osobom, koje predstavlja i
fzičko i emotivno jedinstvo i prepli-
tanje dva bića, tako je istovremeno
dostizanje orgazma postalo vrhunski
ideal zaljubljenog para. Ono zahtijeva
uigranost partnera, dobro poznava-
nje jedno drugog kao i visok stepen
kontrole tokom seksualne aktivnosti.
Obično je muškarcu potrebno manje,
a ženi više vremena da doživi vrhunac
(mada to nije pravilo). Zato se istovre-
meni orgazam postiže samo pažljivim
praćenjem uzbuđenja partnerke i
odlaganjem muškog orgazma sve
do trenutka kada djevojka počne da
doživljava svoj.
Neki od parova sa iskustvom istovre-
menog orgazma izjavili su da je to
savršeno vođenje ljubavi. Drugi, pak,
kažu da je u seksualnom odnosu
svako usredsređen na svoj orgazam
dok ga doživljava, te da su pri istovre-
menom orgazmu partneri isuviše
mentalno udaljeni. Zato više vole da
tokom vođenja ljubavi orgazam jedne
osobe slijedi orgazam druge. Što
će se od ovoga dopasti tebi i tvojoj
voljenoj osobi, ostaje da procijenite
vas dvoje!
Poremećji orgazma – ne
misli na ovo, ali ako se
desi – da znaš!
Poremećaji orgazma se javljaju kod
oba pola.
Anorgazmija je nesposobnost
doživljavanja orgazma iako postoji
seksualna želja i uzbuđenje. Kod
djevojaka se to odnosi na teškoću
da se orgazam postigne, ili da se ne
može postići čak ni stimulacijom
klitorisa. Kod mladića se najčešće radi
o impotenciji, preranoj ejakulaciji i
inhibiranom orgazmu.
Nepostizanje orgazma kod djevojaka
prethodno je opisano. Dodatni razlog
može biti i to što u kopulacijskom
položaju licem u lice položaji vagine
i penisa nisu sasvim kompatibilni,
kao kada je, na primjer, muškarac sa
zadnje strane žene. Položaj licem u
lice naziva se i „misionarskim” jer je
u novootkrivene teritorije stigao sa
dolaskom sveštenika – misionara. Nije
teško zaključiti, religijske zajednice
sprovodile su uticaje u oblasti seksa
Odloženi orgazamzapravo
predstavlja način/tehniku
vođenja ljubavi, kojomse
postiže veće zadovoljstvo.
Kao što kroz vođenje ljubavi
težimo potpunomspajanju
sa dragomosobom, koje
predstavlja i fzičko i emotivno
jedinstvo i preplitanje dva bića,
tako je istovremeno dostizanje
orgazma postalo vrhunski ideal
zaljubljenog para.
Prvi koraci ka seksualnosti
76
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
77
ne samo zabranjujući ovo ili ono, već
i preporučujući određeni položaj kao
jedini moralan! Domoroci su do tada
praktikovali položaj odstraga. Autori
ovog priručnika ti predlažu da sam/
sama pronađeš položaje koji tebi i
osobi sa kojom vodiš ljubav najviše
prijaju. Ne postoji baš ni trunka
istine u tome da je ovaj ili onaj
položaj u seksualnom činu moralan,
odnosano nemoralan.
Impotencija je nemogućnost
doživljavanja orgazma usljed
nemanja erekcije. Međutim, to
nije pravilo: mnogi muškarci koji
imaju problema sa erekcijom nes-
metano postižu orgazme, ali je zato
nemoguće da penetriraju u vaginu
i/ili anus.
Prijevremena ejakulacija je
izlivanje sperme na samom početku
seksualnog odnosa, ili čak odmah
po postizanju erekcije, usljed čega je
dalji seksualni odnos onemogućen.
Inhibirani orgazam je
nemogućnost muškarca da postigne
orgazam, iako ima dobru erekciju i
svi ostali zahtjevi su zadovoljeni.
Svi oblici poremećaja orgazma
najčešće su uzrokovani psihološkim
faktorima. Nekada razlog može biti i
u nekim organskim oboljenjima (Par-
kinsonova bolest, dijabetes itd.).
Što pomaže? Opustiti se; prije
odnosa koristiti neku od tehnika za
relaksaciju; ne očekivati nemoguće,
ni previše; vjerovati u sebe. Ukoliko
problem i dalje traje, treba potražiti
pomoć ginekologa i urologa, kako
bi se otklonile eventualne organske
smetnje, ili otići kod seksologa–psi-
hologa, jer u većini slučajeva razlozi
za anorgazmiju leže u psihi osobe.
Vrste seksualnih
odnosa
Oblici seksualnih odnosa o kojima
ćeš sada čitati opisani su isključivo
pregleda radi; ovaj tekst ni u kom
slučaju ne predstavlja preporuku
za upražnjavanje, odnosno
neupražnjavanje bilo kog od njih.
Kada tokom seksualnog odnosa dođe
do penetracije polnog uda, jezika,
prstiju, nekog seksualnog pomagala
ili slično – moguće je to učiniti u tri
tjelesne šupljine: usnu, analnu i
vaginalnu.
Vaginalni seks ti je već sigurno
poznat kao pojam. Do njega dolazi
onda kada je stimulisana vagina, a
osobe koje vode ljubav mogu biti
različitih polova ili samo ženskog.
U nabrajanju vrsta seksualnog
odnosa često se propusti peting. Pet-
ing ne uključuje seksualni čin/pen-
etraciju, ali svakako jeste seksualno
ponašanje u kojem se sjedinjujemo sa
drugom osobom i nalazimo zado-
voljstvo. Dobro je da to imaš u vidu i
ne prihvatiš predrasudu da je za seks
obavezna penetracija, kao ni onu
da bez penetracije ne može doći do
zadovoljstva.
Analni seks je seksualni čin tokom
kojeg se stimulišu analna zona i
analni otvor. Mada se više vezuje za
homoseksualne parove, koriste ga i
heteroseksualci, bilo kao analnu mas-
turbaciju ili kao analni odnos. Anus
je pun nervnih završetaka i veoma
osjetljiv, pa zato ne treba da čudi što
neke osobe nalaze da je nadraživanje
ovog dijela tijela veoma uzbuđujuće.
S obzirom na to da se pražnjenje
crijeva vrši iznutra ka spolja, a princip
analnog seksa je penetracija izvana
u unutra, dakle suprotno, mora se
biti pažljiv da se ne bi povrijedila
osoba sa kojom vodimo ljubav. Nagla
penetracija, bez prethodno dobro
opuštenog analnog otvora i bez
upotrebe nekog lubrikanta, izazvaće
jak bol, a može doći i do krvarenja. Ne
treba vjerovati časopisima sa erots-
kim i pornografskim pričama, gdje se
tvrdi da ljudi vole i zahtijevaju naglu
analnu penetraciju, bez prethodne
pripreme. (Osim ako se ne radi o
mazohistima – osobama koje erotsko
uzbuđenje i uživanje nalaze u bolu.)
Nakon pražnjenja sadržaja iz crijeva
putem klizme i pažljive higijene,
penetracija se može olakšati upotre-
bom kreme i opuštanjem mišića tog
dijela davanjem napona (kao pri
pražnjenju crijeva).
Korišćenje lubrikanata ili „podma-
zivača” neophodno je zato što anus
ne luči sluz, poput vagine. Kao lu-
brikanti mogu se koristiti: vaginalna
sluz, ulje, masna krema ... S obzirom
na specifčnu primarnu funkciju
analnog otvora, kod analnog seksa
je jako važno koristiti prezervative
da ne bi došlo do infekcije. Da-
nas postoje prezervativi specijalno
napravljeni i testirani za ovaj vid
seksa, što, između ostalog, znači da
su deblji od ostalih.
Praktikovanje analnog seksa kod
heteroseksualnih muškaraca ne
mora značiti da je ta osoba poten-
cijalni ili skriveni homoseksualac.
Uz to, heteroseksualni partneri
treba da dozvole sebi da ne bude
samo djevojka/žena ta u koju će
biti penetrirano analnim putem,
već se i muškarac može stimulisati
dodirivanjem ove zone.
Ukoliko problemtraje, treba
potražiti pomoć ginekologa
i urologa, kako bi se otklonile
eventualne organske smetnje, ili
otići kod seksologa–psihologa,
jer u većini slučajeva razlozi za
anorgazmiju leže u psihi osobe.
Prvi koraci ka seksualnosti
Prvi američki muzej seksa,
otvoren 2002. godine, nalazi se
u Njujorku.
78
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
79
Oralni seks se više praktikuje i ljudi
su nešto slobodniji da to priznaju.
Na osnovu neformalnih istraživanja
u bračnom i predbračnom
savjetovalištu SŽK, nalazimo da je
ovo gotovo nezaobilazni dio seksa
kod parova, bez obzira na seksualnu
orijentaciju. Vrši se bilo lizanjem i
sisanjem muških i ženskih polnih
organa (penisa, anusa, testisa,
klitorisa, malih i velikih usana),
bilo penetracijom penisa u usta
partnera/ke. Naučni naziv u slučaju
da je oralno stimulisan muški
polni organ jeste felacio; u slučaju
da je oralno stimulisan ženski
polni organ, naziv je kunilingus.
Oralni seks upražnjavaju i životinje,
naročito kada žele da odobrovolje
dominantnog i agresivnog partnera
(dr Jovo Toševski, 1995). Naravno,
ovu informaciju treba shvatiti kao
zanimljivost, a nikako kao pre-
poruku da ti i tvoj/a partner/ka
treba da upražnjavate oralni seks da
biste na taj način neutralisali nečije
agresivne porive.
Što se gej (kvir - queer) parova
tiče, seksualni odnosi koji se
upražnjavaju među ovom popu-
lacijom, po sadržaju, praktikovanim
sredstvima i pozama, danas se
sve manje razlikuju od seksualnih
odnosa kod heteroseksualaca.
Grupni seks je seksualni odnos bar
troje ljudi, bez obzira na pol. Najčešće
kombinacije su: dva mladića i jedna
djevojka ili dvije djevojke i jedan
mladić. Kada se grupni seks odvija
između dva para (ljubavna ili bračna,
lezbijska ili gej – svejedno), tada ga
nazivamo sving seks (swing sex).
Ova sintagma se upotrebljava i da
se njome označi seks mnogo više
osoba (od četiri gorepomenute), kao
pristojnija verzija nekada korišćenog
izraza orgije. No, sving ipak možemo
razlikovati od orgija po tome što je,
po pravilu, intimniji i što je za orgije
karakteristična obilna upotreba alko-
hola, pa i droge. Nekada su orgije bile
neizostavna višesatna završnica slav-
lja zbog dobijene bitke i osvojenih
teritorija. Pri tome, glavni smisao nije
bio samo u multipliciranju uživanja
već i u zamjeni partnera. Naime, neke
ljude jako uzbuđuje da gledaju svoju
voljenu osobu u seksualnom odnosu
sa drugom osobom, ili drugim oso-
bama. Poseban oblik sving seksa jeste
tzv. doging (dogging): na nekom
mjestu u gradu, ili u njegovoj blizini,
okupi se više parova u automobilima,
vrši se razmjena partnera i seksualni
odnosi odigravaju se na parkingu.
Ponekada je to seks dostupan za
gledanje ostalim posjetiocima doging
lokacija, ukoliko se parovi koji su
akteri seksualnog čina slože sa tim.
Naziv sving seks potiče od is-
toimenog afroameričkog plesa u
kojem parovi svinguju uz muziku,
to jest izvode niz plesnih pokreta
koji podsjećaju na trljanje karličnih
pojaseva.
Sajber seks (Cyber sex)
Već je istaknuto da za seksualni od-
nos nije potrebno, tj. nije neophodno
da dođe do penetracije. Međutim,
nove tehnologije u komunikaciji
(telefon, internet, veb-kamera ...)
omogućile su jednu vrstu seksualnog
opštenja u kojoj nema nikakvog tjele-
snog kontakta. Nekada se kontakt
svodi samo na glas, a nekada ni toliko.
Riječ je o sve prisutnijem sajber seksu,
pretežno anonimnom seksualnom
kontaktu ili druženju koje se odvija
preko interneta, tačnije posredst-
vom chat-a (programi za ćaskanje),
ponekad i veb-kamere. Anonimnost,
jeftina i laka dostupnost fertovanja,
seksualnosti i romantičnog on-line
kontakta, brzo su stekli veliki broj
poklonika. Nezanemarljiv broj osoba,
svih uzrasta (mada je ova pojava
svojstvenija mladima) i oba pola, nalazi
zadovoljstvo u fertu ili seksualnom
odnosu putem interneta. Dešava se
da se neki kasnije upoznaju, pa čak
i da on-line započetu vezu ozvaniče
brakom.
Razlika između udvaranja uživo i ferta
preko interneta prvenstveno je u tome
što u ovom drugom slučaju postoji
anonimnost (koja često traje koliko
i kontakt, bez namjere da se otkrije
pravi identitet), a kontakt je intenzivniji
i brže se razvija. Razlog je upravo u
anonimnosti, koja osobi garantuje
da neće osjećati nelagodu ako bude
odbijena, niti ako se opet sretnu. Nema
stida, nema rizika. Tako fert veoma
brzo može preći u otvoreni seksualni
on-line odnos, uz vrlo malo informacija
o osobi „s druge strane kompjutera”.
Prepiske između osoba koje chat-uju
prepune su seksualnih aluzija. Nekada
se koriste i unaprijed pripremljeni
tekstovi – skice za razgovor. Dešava
se da osoba sebe predstavi kao lijepu,
atraktivnu, liberalnu po pitanju sek-
sualnosti, maštovitu, aktivnu, povjer-
ljivu, osjećajnu ili romantičnu – a da
to nema mnogo veze sa realnošću.
Nije rijetkost ni da osoba izjavi da je
određenog pola i seksualnih sklonosti,
pri čemu ni to ne odgovara stvarnom
Cyber sex na flmu - Closer
(Bliskost), 2004.
Scena iz flma „Ljepota poroka”
reditelja Živka Nikolića (1986).
Private member chat rooms
postale su elektronske spavaće
sobe, gdje se ljudi upuštaju u
najsmjelije fantazije, a da pri
tomne izlaze iz kuće, niti skidaju
odjeću.
Naziv sving seks potiče od
istoimenog afroameričkog
plesa u kojemparovi svinguju
uz muziku, to jest izvode niz
plesnih pokreta koji podsjećaju
na trljanje karličnih pojaseva.
Prvi koraci ka seksualnosti
80
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
81
stanju. Chat-eri gotovo redovno kao
sagovornike biraju osobe samo jednog
pola, i to one sa kojima procijene da
može doći do chat-a seksualne sadržine.
Anonimnost ovdje podstiče hrabrost i
ponašanje na koje se mnogi nikada ne bi
usudili u stvarnom kontaktu. Uobičajena
mjesta za izlazak, kao što su kafći i dis-
koteke, prepuna su mladih koji nemaju
odlučnosti da drugoj osobi upute čežnjiv
i značajan pogled, ili ma kakve „male sig-
nale”, dok su u sajber kafeima inicijatori
najslobodnijih erotskih predloga.
Private member chat rooms postale
su elektronske spavaće sobe, gdje se
ljudi upuštaju u najsmjelije fantazije, a
da pri tom ne izlaze iz kuće, niti skidaju
odjeću. U sajber seksu nema rizika od
polno prenosivih bolesti, niti od seksu-
alnog neuspjeha. Ohrabreni time, ljudi
slobodno eksperimentišu sa svojom
seksualnošću.
Ono što sajber seks čini suštinski
neadekvatnim jeste to što on:
1. favorizuje komunikaciju zasnovanu na
neistini; 2. otupljuje vještinu udvaranja
i zavođenja u realnom „oči u oči” svijetu;
3. lako stvara svojevrsnu zavisnost od
ovakvog vida komunikacije, ispolja-
vanja seksualnosti i zadovoljenja polnog
nagona; 4. predstavlja specifčnu vrstu
promiskuiteta; 5. predstavlja specifčan
vid preljube.
Postoje znaci koji ti mogu ukazati na
zavisnost od sajber seksa:
• ako provodiš veoma mnogo
vremena na chat-u, naročito u onim
sekcijama (chat-rooms) povezanim sa
seksom;
• ako razmišljaš o korišćenju interneta
radi uspostavljanja seksualnih veza;
• ako je u početku sve bilo nekako
slučajno, a sada aktivno tražiš ovakvu
situaciju svaki put kad si na internetu;
• ako te uzbuđuje anonimnost, možda
i više od ličnog kontakta;
• ako maštaš o masturbaciji ili
masturbiraš dok si on-line;
• ako osjećaš nestrpljenje dok nisi
on-line i kad ne vodiš „seksualne
razgovore”;
• ako nastavljaš kontakt sa jednom
ili više osoba na chat-u i sa njima
redovno ugovaraš razgovore;
• ako postaješ otvoreno seksualno
uzbuđen/a tokom ovih razgovora;
• ako nastojiš da ostvariš dalji kontakt
sa tom osobom putem sms-a ili e-
mail-a
• ako predlažeš, ili prihvataš, ponudu
za korišćenje veb-kamere tokom
chat-a, radi zajedničkog uzbuđivanja
i/ili masturbiranja;
• ako kriješ sve ili neke detalje o
ovim kontaktima od svog društva, a
naročito od partnera/ke;
• ako osjećaš krivicu ili stid zbog
ovakvih kontakata.
Lista medicinskih termina
nekih seksualnih sklonosti i
poremećaja
Ovdje možeš naći opsežan, ali ne i konačan,
spisak stvari koje u ljudima pobuđuju seksualnu
želju ili dovode do zadovoljstva, a takođe i spisak
nekih seksualnih poremećaja:
• agoraflija – uživanje u seksu na javnom
mjestu
• agreksoflija – uživanje u saznanju da drugi
znaju kako data osoba upravo vodi ljubav
• aikmoflija – strast prema golicanju
• akomoklitika – strast prema obrijanim, izde-
piliranim genitalijama
• akukulofalija – strast prema obrezanim
osobama
• albutoflija – uzbuđivanje vodom
• algolagnija – uzbuđenje zbog zadavanja ili
primanja bola
• alopelija – uživanje u gledanju drugih kako
vode ljubav (Različito je od voajerizma, jer se radi
o neskrivenom posmatranju. Na primjer, osoba
je u istoj prostoriji kao i partneri koji vode ljubav.
Isto značenje ima i pojam skoptoflija.)
• alotriorastija – uživanje isključivo u partneri-
ma druge vjere, nacije ili rase
• altokalciflija – fetiš visokih potpetica
• agonoflija – uživanje u partnerovom bolu
(Kod sadizma je bitan i momenat ponižavanja
partnera.)
• amauroflija – uživanje u seksu povezanih
očiju
• amomaksija – mogućnost da se seksualno
uzbuđenje doživi samo vođenjem ljubavi u parki-
ranom autu
• analinktus – lizanje anusa
• anastemaflija – sklonost prema osobi zbog
razlike u težini
• androsodomija – analni seks sa muškim part-
nerom
• anilalagnija – polna sklonost prema starijim
ženama
• anokratizam – analni seks
• asfksioflija – žudnja za gušenjem, osoba se
uzbuđuje davljenjem same sebe
• astenolagnija – uzbuđenje zbog ponižavanja
• bondaž – uživanje u vezivanju partnera
• bromidroflija – seksualno uzbuđenje zbog
tjelesnih mirisa
• ekuterstvo – seksualno zadovoljstvo u slušanju
drugog para pri koitusu
• efeboflija – seksualna sklonost prema ma-
loljetnicima (ne i prema djeci, što je razlikuje od
pedoflije)
• egzibicionizam – sklonost prema pokazivanju
vlastitog seksualnog organa nepoznatim oso-
bama
• fetišizam – seksualno uzbuđivanje nesek-
sualnim predmetima (ili dijelovima tijela) koji
određenoj osobi pripadaju, bilo stvarno ili
zamišljeno
• fsting – guranje cijele šake u vaginu
• froterizam – seksualno uzbuđivanje trljanjem o
tijelo nepoznatih osoba, npr. u autobusu ili vozu
• gerontoflija – seksualna sklonost isključivo
prema mnogo starijim osobama
• ginotikolobomasoflija – uživanje u grickanju
ženskog uha
Nezanemarljiv broj osoba, svih
uzrasta (mada je ova pojava
svojstvenija mladima) i oba
pola, nalazi zadovoljstvo u
fertu ili seksualnomodnosu
puteminterneta.
Sajber seks
otupljuje vještinu
udvaranja i
zavođenja u
realnom „oči u
oči” svijetu.
Prvi koraci ka seksualnosti
82
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
83
• grafolagnija – slično piktofliji, zanimanje za
opscene slike (ne moraju biti strogo pornograf-
skog karaktera)
• hamartoflija – uživanje u zabranjenom
• kanoflija – uzbuđenje psima
• kinezioflija – uzbuđenje tjelesnim vježbanjem
• kleptoflija – nesposobnost da se bez nekog
ukradenog predmeta doživi seksualno uživanje
• klistroflija – polna naslada u klistiranju
• koprolalija – polno uzbuđenje pri govorenju
prostota, lascivnih riječi i psovki
• kruroflija – obožavanje nogu
• lalioflija – polno uzbuđivanje držanjem javnih
govora
• ligiroflija – uživanje u glasnim zvucima
• maklenomanija – mazohizam kod žena
• mastigoflija – polno uzbuđenje u dobijanju
batina
• mazohizam – seksualno uzbuđenje pri trpljenju
poniženja, bola, patnje, nevolje
• mazoflija – strast prema stiskanju dojki
• miksoskopija – uživanje u gledanju partnera
kako vodi ljubav sa nekim drugim
• nanoflija – sklonost prema niskim, sitnim
partnerima
• naratoflija – nesposobnost da se doživi sek-
sualni užitak ako partner ili partnerka ne govori o
nekom svom seksualnom činu
• ofdioflija – uzbuđenje zmijama
• partenoflija – sklonost prema djevicama
• pedoflija – seksualna sklonost prema djeci
• pelotija – seksualna naslada u dodirivanju žena
• pigoflija – uzbuđenje zadnjicama
• piktoflija – osoba se može uzbuditi samo ako
gleda pornografske slike
• pirolagnija – seksualno uzbuđenje izazvano
plamenom
• pornolagnija – obožavanje prostitutki
• pteronoflija – uzbuđenje usljed dodira perja
• retifzam – uzbuđenje, zapravo, fetiš obuće
(Riječ je o svakoj vrsti obuće, ne samo kožnim
čizmama ili cipelama sa visokim petama.)
• sadizam – seksualna naslada u zadavanju
poniženja partneru, nanošenju boli, patnje
• somnoflija – seksualna potreba da se dodiruje
osoba suprotnog pola dok spava
• spanking – uživanje u davanju batina po
zadnjici
• stasivalence – mogućnost postizanja vrhunca
samo stojeći
• tetratoflija – uzbuđenje samo sa ružnim
ljudima
• trepteroflija – seksualna naklonost prema
medicinskim sestrama
• trihopatoflija – fetišizam kose
• tripsolagnija – uzbuđenje u šamponiranju kose
• troilizam – sposobnost da se doživi seksualno
uzbuđenje samo ako se aktivno učestvuje u pol-
nom odnosu triju osoba
• uroflija – seksualno uzbuđivanje mirisom
mokraće ili posmatranjem druge osobe dok mokri
• urolagnija – zadovoljstvo u uriniranju
• vincilagnija – uživanje u vezivanju
• voajerizam – uzbuđivanje tajnim posmatranjem
tuđeg polnog čina, pri čemu kod osobe najveće
uzbuđenje izaziva saznanje da može biti uhvaćena
• zonizam – obožavanje ženskih genitalija
• zeloflija – uzbuđenje u ljubomori
• zooflija (zoorastija) – sklonost ka seksualnom
opštenju sa životinjama
Seksualna orijentacija
Seksualna orijentacija je emotivna
i erotska usmjerenost na osobe
određenog pola, koja podrazumijeva tri
dimenzije:
1. konkretno seksualno ponašanje,
pol seksualnog partnera;
2. privlačnosti, erotski interes i
seksualne fantazije;
3. seksualni identitet – način na
koji defnišemo svoju seksualnu
opredijeljenost.

Autentičnost individualne
seksualne konstitucije
Svaki pojedinac ima individualni stil
seksualnog života. Taj stil formiraju
urođene i stečene osobine u okviru
psihofzičkih funkcija ljudskih bića. U
tom smislu, svaki pojedinac/pojedinka
autentičan je u svojoj seksualnosti, pa
je i iz tih razloga svaka kategorizacija
i uopštavanje sklona „grešci” i treba je
prihvatiti s rezervom. Kada se govori
o seksualnosti, većina ljudi pomisli na
heteroseksualnu vezu i heteroseksualne
odnose, te na prava i slobode unutar
njih. Međutim, znamo da odnosi među
partnerima mogu biti i homoseksualni
(partneri/ke su istog pola), a postoji i
čitav niz rodnih i seksualnih identiteta
kao što su biseksualni, aseksualni, tran-
srodni, kvir identiteti.
Među brojnim istraživanjima na
ovu temu ovdje ćemo pomenuti
dva, jer ukazuju na kompleksnost
defnisanja seksualnog identiteta i
orijentacije i pokazuju da je seksu-
alnost individualna karekteristika,
koja po sebi nije ni dobra, ni loša, ni
pravilna, ni nepravilna. Seksualnost
predstavlja ogromnu moć u nama,
a od našeg znanja i svijesti o tome
zavisi koje ćemo joj značenje i značaj
dati u individualnom i društvenom
funkcionisanju.
„Izvještaj o seksualnom ponašanju
Amerikanaca” je istraživanje koje
je sproveo i objavio Alfred C. Kinsi,
1948. godine. Ovaj autor je ukazao
na kontinuum seksualnog ponašanja
kod svake osobe i pružio nove
instrumente i metode za njegovo
mjerenje i analiziranje. Kinsijeva
skala predstavlja model kontin-
uuma seksualnog ponašanja od 0
(apsolutno heteroseksualno) do
6 (isključivo homoseksualno), uz
dodatnu kategoriju X, koja se odnosi
na osobe bez erotskih reakcija,
odnosno seksualnih kontakata. Ovim
istraživanjem Kinsi je želio da pokaže
da individualna seksualna orijent-
acija nije statična, nepromjenljiva
tokom života, kao i da gotovo niko
od nas nema osjećanje privlačnosti
isključivo prema jednom polu.
Individualna
seksualna
orijentacija nije
statična,
nepromjenljiva
tokom života,
gotovo niko
od nas nema
osjećanje
privlačnosti
isključivo prema
jednom polu.
Godine 1930. flm„Maroko”,
šokirao je publiku. Tada je
Marlen Ditrih, kao pjevačica
u noćnomklubu, obučena u
muški smoking sa cilindrom,
poljubila na kraju pjesme
djevojku iz publike u usta. To
je bio prvi put da žena poljubi
ženu u usta na flmu.
Prvi koraci ka seksualnosti
84
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
83
Drugo zanimljivo istraživanje objavio
je Fric Klein, 1990. godine. On polazi
od multidimenzionalnog modela sek-
sualnosti. Seksualnost se predstavlja
kao mreža sedam varijabli (seksualna
privlačnost, seksualno ponašanje,
seksualne fantazije, emocionalne
sklonosti, društvene sklonosti,
samoidentifkacija, hetero/homo
životni stil), a postavljena je na vre-
mensku skalu (prošlost, sadašnjost,
budućnost).
Polovinom 20. vijeka javljaju se teorije
koje objašnjavaju da se seksualna
orijentacija formira na osnovu zado-
voljstva koje je osoba imala (ili nije
imala) u prvim seksualnim iskustvima
s osobom/osobama određenog
roda. To su tzv. teorije zavođenja. Po
nekim drugim teorijama, seksualna
orijentacija formira se u odnosu
prema roditeljima, pa se nazivaju
teorije porodičnog razvoja. One se
oslanjaju na Frojdovu („Edipovu”)
teoriju, koja mušku heteroseksualnost
dovodi u vezu sa jakom identifkaci-
jom sa ocem i napuštanjem majke,
koja se zamjenjuje drugim ženama.
Identifkujući se sa ocem, dječak želi
isto što i on – žene; otuda korijen het-
eroseksualnosti. U sklopu iste teorije
muška homoseksualnost se povezuje
sa dominantnom majčinom fgurom
i pasivnim ocem. Sin se identifkuje
sa majkom jer je dominantna, želi da
bude kao ona, pa i želi isto što i ona
– muškarca; otuda korijen homosek-
sualnosti. Osnov lezbijstva nalazi se u
nemogućnosti približavanja majci, pa
dakle žena opšti sa drugim ženama
ne bi li na taj način bar donekle
nadoknadila ljubav koju nije imala od
majke.
Neke teorije povezuju seksualnu ori-
jentaciju sa (a)tipičnim ponašanjem
djeteta, navodeći da rano iskustvo
rodno netipičnog ponašanja ob-
likuje kasnije istopolne seksualne
želje. S druge strane, teoretičari/ke
društvene konstrukcije smatraju
da su kategorije seksualne orijent-
acije istorijski uslovljene i stvorene
od strane društva sa određenim
razlozima. Nema istraživanja koje je u
potpunosti dokazalo biološku osnovu
(homo)seksualne orijentacije.
Heteroseksualnost je seksu-
alna orijentacija u kojoj datu osobu
seksualno privlači osoba suprotnog
pola. Seksualni odnos muškarca i
žene je heteroseksualni odnos i, kako
se smatra, predstavlja najraspros-
tranjeniji oblik upražnjavanja
polnog nagona. Heteroseksualnost
je favorizovana od svih institucija
moći: crkve, politike, medija. Važna
je za reprodukciju – opstanak ljudske
vrste (mada se ovo danas može uzeti
sa rezervom jer živimo u eri u kojoj
je sve veći broj djece začet vantjeles-
nom oplodnjom). Za heteroseksual-
nost ponajviše se vezuje i institucija
braka, koji je u patrijarhatu čvrsto
vezan sa reprodukcijom. Zbog svoje
rasprostranjenosti i funkcionalnosti
(obezbjeđuje reprodukciju) het-
eroseksualnost se često defniše i kao
(jedina) „normalna” seksualnost. U
skladu sa tim, često se ljudima koji
imaju drugačiju seksualnu orijen-
taciju osporava pravo na brak i na
odgajanje djece.
Heteroseksualnost ne bi smjela držati
monopol nad pravom na brak i pra-
vom da se odgajaju djeca, kao što ni
brak ne bi trebalo da bude nametnut
kao jedini moralno prihvatljiv okvir
za zajednički život dvoje ljudi koji se
vole. (Aida Perović - Ivanović)
Homoseksualnost je seksu-
alna privlačnost prema osobi/ama is-
tog pola; seksualni odnos sa osobom
istog pola. Gej je muškarac koga sek-
sualno i emotivno privlače muškarci i
ima seksualne odnose sa muškarcem,
a lezbijka je žena koju seksualno i
emotivno privlače žene i koja ima sek-
sualne odnose sa ženama. Evidentira-
na je u svim zemljama svijeta i u svim
istorijskim periodima. Prisutna je u
svim rasnim i etničkim grupama, svim
socijalno-ekonomskim staležima i
svim generacijama. Može biti izražena
kao homoseksualni identitet, ali i kao
povremene seksualne prakse ili način
seksualnog života. Istraživanja po-
kazuju da se homoseksualni odnosi
češće dešavaju u određenom periodu
života, ili u nekoj specifčnoj situaciji,
a rjeđe kao konzistentna homoseksu-
alna orijentacija. Takođe je potvrđeno
da to nije svjestan izbor i da ljudi
homoseksualne orijentacije ne mogu
pobjeći, niti poreći svoje istopolne
želje. Nemoguće je promijeniti nečiju
seksualnu orijentaciju; napori psiho-
terapeuta u tom pravcu smatraju se
više štetnim nego korisnim.
Homoseksualnost je dugo bila sma-
trana kao neprirodna. U prilog tome
navođeno je da postoji isključivo
u ljudskom svijetu, te da je među
drugim živim bićima nema. Danas,
međutim, znamo da to nije istina jer
za sada postoje dokazi o homoseksu-
alnom ponašanju kod oko 450 vrsta
ptica i sisara. (Kako se orijentišemo?,
Standard 2, Beograd, 2004)
Komparativna istraživanja sprove-
dena na grupama homoseksualno i
heteroseksualno orijentisanih osoba
(muškaraca i žena) pokazala su da
i jedni i drugi smatraju da je uzrok
Prikaz homoseksualnog para na
grčkoj vazi, oko 500. g. p.n.e.
Oskar Vajld (1854-1900), čuveni
književnik homoseksualne
orijentacije, bio je osuđivan svog
„nakaznog ponašanja”.
Danas mnoge javne ličnosti
otvoreno pokazuju svoju
homoseksualnu ili biseksualnu
orijentaciju poput Džudi Foster i
Džordž Majkla.
Postoje dokazi o homoseksu-
alnomponašanju kod oko 450
vrsta ptica i sisara.
Prvi koraci ka seksualnosti
86
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
87
homoseksualnosti kombinacija gen-
etskih i socijalnih faktora. Statistički
proračuni potvrđuju da između ove
dvije grupe nema značajne razlike u
poimanju uzroka homoseksualnosti
(B. Popović, 2000).

Veliki broj ljudi suštinski ne prih-
vata postojanje homoseksualnosti, a
prema homoseksualcima se odnose
neprijateljski. Uz to, homoseksu-
alnu orijentaciju smatraju „bolešću”
opasnom po društvo. Ovakvi stavovi
najčešće su zasnovani na strahu i
neprijateljstvu (homofobija). Zato je
psihičko zdravlje homoseksualaca
često ugroženo, oni su primorani da
kriju svoje potrebe, želje, fantazije i
djelovanje, što dovodi do rizika i za
njihovo seksualno zdravlje.
Kod homoseksualaca postoji strah da
će ih osobe koje su im važne odbaciti
ukoliko saznaju za njihovu seksualnu
orijentaciju. Ne želeći da povrijede
one do kojih im je stalo, niti da sami
budu povrijeđeni, oni teško dolaze do
partnera/ke i teško pronalaze modele
ponašanja sa kojima bi se identi-
fkovali i osjećali sigurniji. Čak 90%
homoseksualaca trpi uvrede, 50% njih
je i fzički napadano zbog istopolne
orijentacije (istraživanje u SAD, 1996).
Ipak, u svijetu je sve snažnije prisutna
svijest o diskriminaciji ovih osoba,
a nastoji se da se u zakonodavstvu
za njih obezbijedi zaštita i ravno-
pravnost.
Biseksualnost je seksualna
privlačnost prema osobama oba pola;
seksualni odnos sa osobama oba
pola. Najmanje je izražena i najkon-
troverznija seksualna orijentacija.
U Kinsijevom istraživanju došlo se
do podatka da kod skoro polovine
muškaraca i četvrtine žena seksualna
osjećanja i ponašanja nisu isključivo
heteroseksualna ili homoseksualna.
Zaključak: oko 50% muškaraca i oko
25% žena pripadaju kategoriji bisek-
sualaca/ki. Prema istraživanjima u
Biseksualnom centru u San Francisku,
formiranje biseksualnog identiteta
prolazi kroz 4 faze:
- početna zbunjenost;
- pronalaženje i primjenjivanje imena;
- učvršćivanje identiteta;
- nastavak nesigurnosti.
Treba naglasiti da je prolazak kroz
faze individualan. Obično inicijalnu
fazu karakteriše zbunjenost, jaka
seksualna osjećanja prema oba
pola, što nekada mlade ljude plaši i
dezorijentiše. Ovaj period može da
traje veoma dugo, a često se u drugu
fazu prelazi nakon nekog specifčnog
događaja ili iskustva koji predstavljaju
okidač: npr. prvo hetero ili homosek-
sualno iskustvo, ali i saznanje da seks
sa oba pola zadovoljava. U sljedećoj
fazi dolazi do većeg samoprihvatanja
i manje zbunjenosti zbog negativnih
stavova okoline te učvršćivanja iden-
titeta. Neki ljudi tada u potpunosti
prihvataju svoj identitet. Međutim,
za biseksualce je karakterističan nas-
tavak nesigurnosti: i dalje će posto-
jati periodi sumnje i nesigurnosti u
sopstveni identitet. Biseksualci mogu
biti stigmatizovani iz dva pravca – od
heteroseksualnih, kao i od homosek-
sualnih osoba.
Aseksualnost najčešće
označava odsustvo svih parametara
seksualnosti.
Dva su saznajna okvira za defnisanje
aseksualnosti. Prvi aseksualnost
shvata kao hiposeksualnost (slab sek-
sualni nagon, intenzitet i učestalost
seksualne aktivnosti ispod prosjeka,
slaba potencija, izostanak orgazma,
nedovoljna seksualna nadražljivost,
slaba reakcija na seksualne stimu-
luse), koja je normalna ukoliko nije
posljedica nekih organskih oštećenja.
Međutim, u „proseksualnom” društvu
te osobe trpe pritisak jer su okarak-
terisane kao „nenormalne” zato što
se ne uklapaju u standarde okoline.
Društvo prihvata aseksualnost jedino
kada ona služi da bi se sva energija
osobe usmjerila na postizanje visokih
dostignuća, na primjer u sportu ili
u nauci; ili kao prevenciju od polno
prenosivih bolesti. Drugi pristup
proistekao je iz religioznog i flozof-
skog ubjeđenja da je askeza „pobjeda
duhovnog nad materijalnim”, pa je i
aseksualnost shvaćena kao karakteris-
tika koja poboljšava duhovni razvoj.
Drevna slika aseksualne reprodukcije
stvorena je brojnim mitovima i dog-
mama, a vezana je za partenogenezu
– „bezgrešno začeće”. Savremeni oblik
aseksualne reprodukcije – vantjelesna
oplodnja – sve je češći i moguć.
Kvir (queer) – ovim pojmom
se označavaju gej muškarci, lezbijke,
biseksualci, transvestiti i transsek-
sualci. Drugim riječima, osobe koje
svojom seksualnošću i rodnim iden-
titetima „remete” društvene norme.
Ljudski polni život uvijek će biti
podložan konvencijama i društvenoj
kontroli. Ipak, razvoj kulture pruža
nam mogućnosti da mi preuzmemo
kontrolu nad sopstvenim seksualnim
životom i reprodukcijom. Na nama
je da ljudski polni život oslobodimo
zastarjelih odnosa koji ga izvitoperuju
i založimo se za ostvarenje svih vi-
dova samoreprezentacije i seksualne
orijentacije koji ne ugrožavaju druge.
Oko 50%muškaraca i oko
25%žena pripadaju kategoriji
biseksualaca/ki.
Seksualna
orijentacija nije
stabilna već
može da bude
fuidna i
promjenljiva.
Zastava duginih boja ili na
engleskomRainbow Flage,
takođe i Pride Flag (Zastava
ponosa) najrasprostranjeniji je
simbol Queer zajednice.
Scena iz flma „Brokeback
Mountain” (2005) o homosek-
sulanoj vezi dvojice kauboja.
Prvi koraci ka seksualnosti
UBerlinu je 27. maja 2008
otkriven spomenik
homoseksualcima stradalim
tokomDrugog svjetskog rata,
zbog progona od strane
nacista. Utomperiodu osudjeno
ih je oko 50.000, a ubijeno više
od 7000.
88
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
89
Iz Kinsijevog izvještaja citiramo:
„Seksualna osjećanja i seksualno
ponašanje kod skoro polovine
muškaraca i četvrtine žena nisu
ekskluzivno ni heteroseksualna,
ni homoseksualna. Seksualno
ponašanje i seksualna privlačnost
nisu stabilni jer ih značajan broj
ljudi mijenja u toku života i zavis-
no od situacije tj. od društvenog i
kulturnog konteksta.”
Seksepil
Seksepil je specifčna energija koju u
sebi nosi osoba koja zrači erotskom
privlačnošću. Ona, pri tom, uopšte
ne mora biti „po standardima” što se
tiče izgleda. Seksepilnost je, naprosto,
više stvar duha i načina na koji neku
osobu doživljavaju drugi iz okruženja.
Apstinencija
Apstinencija, u kontekstu naše
teme, znači uzdržavanje od seksu-
alnih odnosa. Može biti trajna ili
privremena – u slučaju neke polne
infekcije, rizične trudnoće, kao način
da do trudnoće ne dođe, kao rezultat
neželjenja da se stupi u seksualni
odnos sa određenom osobom, usljed
nekih vjerskih zavjeta, tokom posta
itd ... Apstinencija je česta odluka kod
onih osoba koje su doživjele neko
traumatsko seksualno iskustvo, na
primjer silovanje. U načelu, apsti-
nencija ima osnovu u voljnoj odluci
osobe da se uzdržava od seksualnih
odnosa. To, obično, ne znači da se
prestaje sa masturbacijom. Nemanje
seksualnih odnosa kod osobe koja je
u tome spriječena zbog, na primjer,
boravka u zatvoru, bolnici i slično,
predstavlja prinudnu apstinenciju.
Zakonom o izvršavanju krivičnih
sankcija Krivičnog zakonika Crne
Gore od 1994. godine i osobama koje
se nalaze na odsluženju zatvorske
kazne omogućeno je da imaju
seksualne odnose sa svojim part-
nerkama/partnerima (tzv. pravo na
bračnu postelju), u prostoriji u okviru
ZIKS-a koja je posebno određena za
tu namjenu.
Promiskuitet
Šta je, u stvari, promiskuitet? Mije-
njanje partnera bez unošenja emocija
u odnos, ili nužna potreba da se ima
seks kako bi se oslobodili unutrašnje
napetosti? Ova napetost je obično
izraz nekog konfikta, a često i
preživljenog seksualnog nasilja.
Tradicionalno, pod promiskuitetom
se podrazumijeva često mijenjanje
ljubavnih i seksualnih partnera, koje
sa sobom nosi rizik od čestih infek-
cija polnih organa i izaziva moralno
odbacivanje okoline. Promiskuitet
je, zapravo, svojevrsni signal da
je osoba „gladna” prave ljubavi.
Korišćenje zaštitnih sredstava
donekle može spriječiti nega-
tivne posljedice promiskuitetnog
ponašanja. Međutim, ta sredstva
ne treba da služe kao ohrabrenje i
podsticaj da promiskuitet postane
široko prihvaćen način zadovolja-
vanja seksualnih potreba. Osoba
koja često i bez emocionalnog
vezivanja mijenja partnere treba da
se zapita čemu joj to služi, što time
dobija, a što gubi.
Promiskuitet je jednako diskutabilan
fenomen kao i frigidnost, odnosno
odsustvo seksualne želje i nagona.
Naime, ko može precizno odrediti
koliko je seksualnih partnera i/ili
odnosa u toku nekog vremenskog
perioda dovoljno, koliko je mnogo
i gdje je ta granica na kojoj se
može reći – to je previše? Ono što
društvena sredina određuje kao
mjeru nije eksplicitno „odmjereno”
i podložno je promjenama tokom
vremena, a razlikuje se i od jedne do
druge kulture. Pri tom se redovno
zaboravlja važnost pojedinca i po-
jedinke, te važnost njihovih potreba,
koje jedino mogu biti mjera stvari.
Promiskuitet je najčešće izraz
ili bunta ili nekog traumatskog
iskustva, i veoma je važno da osoba
utvrdi prave razloge ovakvog svog
ponašanja. Seks jednostavno nije
fskultura ni ftnes, već susret dvije
osobe u bliskosti i zadovoljstvu.
Neuvažavanje cjelovite osobe sa
kojom se stvara seksualni odnos
svakako dehumanizuje osobu koja
inicira takvu vezu.
U ratnim i kriznim vremenima
promiskuitet, naročito mladih ljudi,
u stvari je bijeg od budućnosti i
destruiranje ljudskosti u sebi.
Seksepilnost je više stvar duha
i načina na koji neku osobu
doživljavaju drugi iz okruženja.
[Merlin Monro]
Promiskuitet je najčešće izraz
ili bunta ili nekog traumatskog
iskustva.
Đakomo Kazanova,
venecijanski avanturista, jedan
od najpoznatijih predstavnika
muškog promiskuiteta u istoriji.
Alfred Čarls Kinsi (1894 -1956),
legendarni američki naučnik,
biolog, entomolog i zoolog koji
se smatra osnivačemseksologije
Prvi koraci ka seksualnosti
90
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
91
Seksualni nagon i
reprodukcija
Po psihoanalitičkoj teoriji (Frojd),
seksualni nagon je dio instikta života,
erosa, koji se realizuje kroz životnu
energiju, zvanu libido. On je urođen,
biološki dat i spada u osnovne ho-
meostazne motive. To znači da djeluje
po principu homeostaze – ravnoteže;
ona biva narušena kad određeno
vrijeme nismo seksualno aktivni. Sek-
sualna tenzija raste sve do trenutka
kada dođe do orgazma, a tada pono-
vo ulazimo u stanje ravnoteže, to
jest homeostaze. Seksualni nagon je
značajno socijalizovan tokom razvoja
ljudske vrste, pa se danas zadovoljava
na načine veoma različite od onih
koje su upražnjavali prvi ljudi. Proces
socijalizacije seksualnog nagona traje
i dalje, a vrše ga: ljudi oko nas, crkva
kao institucija, religija kao flozofja,
zakoni, javno mnjenje, javni moral,
roditelji i vaspitanje, mas-mediji ...
Među naučnicima postoje različita
mišljenja o tome da li čovjek uopšte
ima instikte, pa tako i da li postoji
materinski instikt. Autorki ovog
teksta bliska su shvatanja po kojima
je takozvani materinski instikt nešto
što ne postoji kod ljudi. Žene najčešće
ne rađaju djecu vođene instiktom, već
raznim ličnim i društvenim motivima
(Psihologija roditeljstva, Nila Kapor-
Stanulović). Uz to, ako bismo tvrdili
da postoji materinski instinkt, onda
bi moralo postojati i nešto što bismo
nazvali instinkt očinstva. Međutim,
patrijarhalno društvo forsira konstruk-
ciju da žene prirodno i iznad svega
žele da imaju djecu, dok muškarci
taj instikt nemaju; oni navodno žele
samo seks, ili pak žele djecu, ali samo
radi socijalnog statusa. Tako se pod
plaštom „prirodnog” (a protiv prirode
se ne može) lako plasira neistina. Na
osnovu ovakvih postavki konstruiše
se niz pravila i ubjeđenja koja diriguju
ljudskim odnosima, što ne bi trebalo da
se događa!
Kod velikog boja ljudi oba pola postoji
potreba za roditeljstvom, potreba da se
bude roditelj, koja prije podrazumijeva
brigu o potomstvu nego opštu težnju
ka rađanju. Ova je težnja, međutim, kod
nekih veoma jaka i te je osobe osjećaju
kao najvažniji zadatak, pa i smisao svog
života.
Potreba za roditeljstvom je društveno,
a ne biološki motivisana. Dokazi za
to su brojni. Recimo: da je roditeljski
nagon urođen, ljudi bi upražnjavali
seks isključivo sa ciljem da dođe
do trudnoće i rađanja potomstva;
svi bi imali seksualne odnose i ne
bi bilo razlika u intenzitetu seksual-
nog nagona; ne bi postojale pauze
između dvije trudnoće; ne bi se koris-
tila kontracepcija; ne bi bilo plani-
ranja porodice, niti ograničavanja
na određeni broj djece; ograničenja
ne bi bilo ni u pogledu godina kada
počinje i kada se završava period
reprodukcije; ne bi se vršili abortusi;
ne bi bilo favorizovanja određenog
pola djeteta; niko ne bi napuštao
svoju djecu, niti ih zlostavljao, zapos-
tavljao, tukao, silovao, ubijao; ne bi ih
čak ni slali u vrtiće ... Dakle, može se
jedino reći da kod velikog broja ljudi
postoji društveno uslovljena želja da
se, kako se to obično kaže, ostvare
kao roditelji. Ljudi postaju roditelji
ponajviše zato što se to od njih
očekuje i zato što trpe permanen-
tan pritisak a da toga nisu ni svjesni
(otkad se djevojčica rodi kupuju joj se
lutke-bebe, da ih „nina” i hrani; kasnije
djecu oba pola neprestano zasipamo
pitanjima kada će se već jednom
oženiti („pa da i ja šetam unučiće”);
zatim, veliko sažaljenje koje izazivaju
bračni parovi koji nemaju djecu, kao
i pritisak na njih da se razvedu ne
bi li sa drugim partnerima ostvarili
roditeljski motiv ...
Veoma je važno boriti se pro-
tiv stigmatizacije ljudi koji ne
mogu da imaju djecu, a žele
ih, a naročito protiv toga da se
nenormalnima proglašavaju
ljudi koji ne žele da imaju djecu.
Roditeljstvo je veoma ozbiljna,
odgovorna i zahtjevna uloga,
ono treba da bude izbor a
ne prinuda. Ljudi nisu
fabrički „naštelovani“
da budu roditelji.
Parovi koji nemaju
djece, a ostaju
zajedno uprkos
brojnim pritisc-
ima sa strane,
ljudi su koje
vjerovatno ve-
zuje duboka
i iskrena
ljubav. Poruka
mladima:
ljubav bi trebalo da
bude glavni motiv
za ulazak u brak. Ako
u brak ulazite da
biste imali djecu, a
ne zato što se volite,
razmislite još jednom
šta želite.
Mužjaci morskih konjica nose
trudnoću.
Žene najčešće ne rađaju djecu
vođene instiktom, već raznim
ličnimi društvenimmotivima.
Potreba za roditeljstvomje
društveno, a ne biološki
motivisana.
Seksualni nagon i reprodukcija
92
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
93
Biološko-medicinski
aspekti seksualnosti
i reprodukcije
BIOLOGIJA SEKSUALNOSTI
Osnovi funkcionalne
anatomije polnih organa
Interes za polne organe počinje u djetinjstvu
kroz upoznavanje svoga tijela, a posebno
dijelova koje se razlikuju kod djevojčica i
dječaka. U vrijeme polnog sazrijevanja interes
izazivaju promjene koje nastaju na polnim
organima. Njihov fzički porast i buđenje nji-
hovih funkcija manifestuje se prvom menstru-
acijom kod djevojčica i prvim erekcijama i po-
lucijama (izbacivanje sperme u toku sna) kod
dječaka. U doba zrelosti, javlja se interes za
spajanje polnih organa i zadovoljavanje sek-
sualnog nagona sa osobom/ama suprotnog
i/ili istog pola, čemu su često podređeni
mnogi lični, profesionalni i društveni interesi.
U odmaklom životnom dobu interes ljudi za
polne organe vezan je i za strah od različitih
bolesti koje ih mogu ozbiljno ugroziti. Polni
organi su mnogim ljudima ipak nedovoljno
poznati.
Polni život čovjeka (lat. vita sexualis) –
sudsko-medicinske defnicije
Polna sposobnost uslovljena je kod muškarca
pravilnim polnim nagonom, obljubnom i
oplodnom moći, a kod žena pravilnim polnim
nagonom, obljubnom i začetnom moći, moći
nošenja i rađanja.
Polni nagon (seksualna požuda – lat. libido sexu-
alis), nesvjesna ili svjesna želja muškarca ili žene
za polnim sjedinjavanjem sa osobom suprotnog
ili istog pola. Kod muškaraca je polni nagon
preduslov za seksualni odnos i oplodnju, dok kod
žena nije neophodan uslov za seksualni odnos i
začeće (npr. silovanje).
Obljuba (lat. cohabitatio) - prirodno polno
opštenje – spajanje – pri čemu u žensko tijelo biva
unesena muška sperma radi oplodnje.
Polno opštenje (lat. copulatio) - tjelesno sjedinja-
vanje (blisko i vremenski ograničeno) dvije osobe
u cilju zadovoljenja njihovog polnog nagona.
94
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
93
Karlični organi su pod kontrolom autonomnog
(vegetativnog) nervnog sistema. Oni su van
uticaja volje i svijesti čovjeka. Centri ovog dijela
nervnog sistema nalaze se u slabinskom dijelu
kičmene moždine, a povezani su sa većim dije-
lom mozga, pa i sa moždanom korom.
Erekcija muških i ženskih erektilnih tijela,
njeno nastajanje i održavanje pod kontrolom
su parasimpatičkog dijela nervnog sistema.
Kretanje sperme u polnim kanalima i ejaku-
lacija (izbacivanja sperme) obavljaju se nakon
kontrakcija glatkih mišića, koji su pod kontrolom
simpatičkog dijela. Kod žene na isti način dolazi
do kontrakcije mišića vagine.
Polni organi se kod muškaraca i žena razlikuju;
svi ostali ljudski organi su na prvi pogled slični. S
obzirom na izloženost pogledu i mjesto na kome
se nalaze, muški i ženski polni organi se dijele na
spoljašnje i unutrašnje.
Muški polni organi
Organa genitalia masculina
Unutrašnji polni organi:
1. sjemnik (testis) najvažniji je žljezdani organ,
stvara muške polne ćelije, spermatozoide, a istovre-
meno je žlijezda sa unutrašnjom sekrecijom;
2. sjemeni putevi (pasjemnik – epididymis;
sjemenovod – ductus deferens i briznici-ductus
ejaculatorii);
3. žlijezde pridodate sjemenim putevima, sjemene
kesice – vesiculae seminalis, prostata i Cowper-ove
žlijezde.
Spoljašnji polni organi muškarca:
1. polni ud (lat. penis; grč. falus);
2. mošnice (scrotum). Njima funkcionalno pripada
i mokraćna cijev (urethra masculina). U polnom
aktu (lat. actus = čin) polni ud je organ spajanja,
a sjemena tečnost (sperma) tada se izbacuje kroz
mokraćnu cijev (ejakulacija). Na kraju polnog uda
nalazi se udni glavić (glans penis), koji pokriva
kožna duplikatura koja se kružno pripaja na vratu
glavića i naziva se udna prevlaka (preputium).
Veličina polnog uda, njegova dužina i debljina ne za-
vise od tjelesne visine i razvijenosti kostura i mišića.
Najčešća dužina slobodnog dijela polnog uda kod
naših muškaraca je 10-12 cm u opuštenom stanju, a
14-16 cm u erekciji. Odstupanja od 3-4 cm u grani-
cama su uobičajenosti. Veličina polnog uda ne utiče
ni na polnu sposobnost, ni na njegov funkcionalni
zadatak u polnom aktu.
Obrezivanje (circumcisio ili „sunet”) djelimično je ili
potpuno operativno ili primitivno odsijecanje udne
prevlake. Obrezivanje se vrši iz higijenskih, a
naročito često iz obrednih razloga.
Erekcija je stanje napetosti i ukrućenosti polnog
uda, a nastaje nakon kontrakcije mišićnih snopo-
va i zastoja venskog oticanja. Mošnice (scro-
tum) su kožna kesa ispod polnog uda u kojoj se
nalaze sjemnici (testisi), pasjemnici i početni dio
sjemene vrpce.
Sjemnik (testis – od lat. riječi testis, što znači
svjedok) je jajastog oblika, pa otuda uobičajeni
naziv „jaje”. U sjemnicima nastaju muške polne
ćelije – sjemeglavci (spermatozoidi). Sper-
matogeneza je proces stvaranja spermatozoida
i traje oko 10 dana. Ovaj proces je uglavnom
stalan od doba polnog sazrijevanja do duboke
starosti. Pri spajanju muške polne ćelije (sperma-
tozoid) i jajne ćelije žene (ovum), koja takođe ima
redukovan broj hromozoma, a uvijek prisutan
samo X hromozom, dolazi do jedne od dvije
moguće hromozomske kombinacije:
1. X+X = plod ženskog pola
2. X+Y = plod muškog pola.
Spermatozoidi sa hromozomom X nazivaju se
ginoidni (oni koji stvaraju žensko), a sa hromozo-
mom Y androidni (oni koji stvaraju muško). Uloga
ili odgovornost za nastajanje određenog pola
pripada i ženi i muškarcu. Muškarac je nosilac Y
hromozoma, ispravnog ili ne, a žena omogućava,
ili ne omogućava, da se on ispolji – dobrom ili
lošom prohodnošću puteva do jajne ćelije. Koji
će spermatozoid iz sperme, X ili Y, prvi stići do
jajne ćelije i izvršiti oplodnju ne zavisi od volje ni
muškarca ni žene.
Interseksualizam je pojava nesklada između građe
polnih žlijezda, spoljašnjih i unutrašnjih polnih
organa, sekundarnih polnih osobina, psihičkog i so-
cijalnog pola. Interseksualne osobe imaju elemente
oba pola.
Pravi hermafroditizam (lat. hermaphroditismus
verus) je pojava kada postoji tkivo i ovarijuma i
testisa.
Sjemenu tečnost (spermu) čine spermatozoidi,
voda i drugi sastojci. Prosječna količina sperme
pri jednom izbacivanju (ejakulaciji) iznosi 3-5 ml, a
broj spermatozoida u 1 ml kreće se od 100 do 120
miliona.
Prostata (kestenjača) je žljezdano-mišićni or-
gan, ima oblik kestena i njen sekret ulazi u sastav
sjemene tečnosti.
Ženski polni organi
Organa genitalia feminina
Unutrašnji polni organi:
1. jajnik – ovaruim;
2. jajovod ili materična tuba – tuba uterina;
3. materica – uterus;
4. usmina – vagina.
Spoljašnji polni organi čine vulvu-pudendum
femininum, koju izgrađuju:
1. velike usne – labia majora;
2. male usne – labia minora;
3. trijem – vestibulum vagine;
4. erektilni organi: dražica – clitoris i trijemna
96
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
97
glavica – bulbus vestibuli;
5. trijemne žlijezde: velike – Bartholini-eve, i
male – minores
Spoljašnji polni organi žene - vulva (puden-
dum femininum) u cjelini su manji i nježniji
nego u muškaraca, po položaju skriveniji i stoga
manje uočljivi, pa i manje poznati. Veliki broj
žena u istraživanjima kazuje da ne poznaju svoje
polne organe, čemu, osim specifčnog položaja,
ponajviše doprinosi stid i/ili predrasuda da su
genitalije nečiste i zabranjene.
Djevičnjak (hymen) je tanka duplikatura
nježne kože. Njegov je otvor obično prolazan
za vrh malog prsta, što je dovoljno da propusti
menstrualnu krv. Pri prvom polnom odnosu
obično dolazi do prskanja ove tanke opnice,
što se naziva razdjevičenje (deforatio), koje
je obično praćeno kratkotrajnim bolom i lakim
krvarenjem. Jačina bola i krvarenja je individu-
alna, a zavisi od psiholoških i organskih faktora
(oblika himena). Ukoliko je djevičnjak elastičan,
ne mora doći do njegovog cijepanja, a time ni
do krvarenja.
Djevičnjak najvjerovatnije nema bitnu fziološku
ulogu, ali ima važnu sudsko-medicinsku (kod
utvrđivanja silovanja ili napastvovanja, u
slučajevima trudnoće, pobačaja, itd.) i vjerovatno
psihološku (prvi odnos).
Neki od oblika djevičnjaka (hymena):
1. polumjesečast djevičnjak
2. dvodjelni djevičnjak
3. rešetast djevičnjak
4. kvržice djevičnjaka, otvoreno ušće vagine
U unutrašnjim polnim organima žene stvaraju se i
sazrijevaju jajne ćelije. Unijete muške polne ćelije
ovdje će izvršiti oplođenje, a iz oplođene jajne
ćelije razviće se plod, koji do svoje pune zrelosti
ostaje u materici (uterusu). To je materični ili in-
trauterini život ploda.
U jajniku (ovariumu) stvaraju se i sazrijevaju
ženske polne ili jajne ćelije (ovula); jajnik
istovremeno djeluje i kao žlijezda sa unutrašnjom
sekrecijom. Ono što je kod muških polnih organa
testis, to je kod ženskih ovarium. Žena praktično
na rođenju ima konačan broj osnovnih jajnih ćelija,
oko 200 000 ukupno. Od njih će samo jedan dio
(oko 350-450) dostići punu zrelost. Kada jajna ćelija
sazri, bude izbačena na površinu jajnika i taj se
trenutak naziva ovulacija. Ona se najčešće događa
na sredini perioda između dvije menstruacije,
obično 14. dana u ciklusu od 28 dana (vidjeti dio
Prirodne metode kontracepcije).
Materica (uterus) je centralni unutrašnji polni or-
gan žene. Njena najvažnija biološka uloga je prih-
vatanje oplođene jajne ćelije, stvaranje svih uslova
potrebnih za razvoj ploda (njegov intruterini život)
i istiskivanje razvijenog i zrelog ploda (porođaj).
Za prihvatanje jajne ćelije materična sluzokoža se
stalno priprema. Ona se mijenja iz dana u dan, od
početka jedne do prvog dana sljedeće menstruaci-
je. Ove promjene su vezane za fziološku aktivnost
jajnika.
Usmina (vagina) je cjevast mišićno-opnast organ.
Vaginalni kanal je stalno prolazan, kroz njega
otiču sluz i menstruaciona krv. U polnom aktu, iz
trijema vagine u nju prodire muški polni ud i tu se
izliva sjemena tečnost. Ona je porođajni put kojim
prolaze plod, njegova posteljica i ovojnice. Prečnik
vagine je oko 2,5 cm a njena dužina 7-10 cm. Zbog
rastegljivosti i elastičnosti zida vagine njene di-
menzije se lako povećavaju do potrebne veličine u
toku polnog akta ili porođaja. Uostalom, u polnom
aktu polni ud u erekciji nikada cijelom dužinom ne
prodire u vaginu. U tome ga sprečava ispupčenje
polnog brežuljka.
Dražica (klitoris) je erektilni organ žene, a nalazi
se ispod velikih usana. Prednji kraj tijela je slobo-
dan i naziva se glavić dražice. On je djelimično
pokriven kožom malih usana koje grade prevlaku
– preputium clitoridis (kod nekih naroda se vrši nje-
govo obrezivanje kako bi se spriječio užitak žene).
Klitoris ima ulogu u nastajanju i razvoju polnog
razdraženja. Zbog erektilne sposobnosti, pogrešno
ga je smatrati ekvivalentnim penisu kod muškarca.
Njegova jedina svrha jeste zadovoljstvo žene.
Rektum ili pravo crijevo (rectus lat. znači prav) je
završni dio crijevnog kanala, ukupne dužine 12-15
cm. On ne pripada polnim organima, ali je često
objekt polnog akta. Čmar ili anus je završni otvor
rektuma.
Dojka
Dojka (mamma – otuda naziv za čitav rod sisara)
nije polni organ, ali je veoma bitna u polnom
98
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
99
životu žene i za sudbinu potomstva. Ishrana djeteta
na grudima majke ima brojne prednosti nad
drugim vidovima ishrane (poboljšava imunološki
sistem djeteta, omogućava pravilan razvoj, štiti od
zaraznih bolesti, omogućava blizak kontakt i djeluje
pozitivno na emocionalni i psihički razvoj...). Dojen-
je povoljno utiče i na zdravlje majke (dovodi do
bržeg oporavka poslije porođaja, bržeg vraćanja
materice u prvobitno stanje, smanjuje rizik od
pojave raka dojke, smanjuje ali ne isključuje rizik
od neželjene trudnoće ...).
Dojka je pod dejstvom polnih hormona hipofze i
jajnika. Dojku grade masno tkivo i mliječna žlijezda.
U djetinjstvu se dojka djevojčice gotovo ničim
ne ističe. U ranom periodu polnog sazrijevanja
mliječna žlijezda počinje da se razvija, a količina
masnog tkiva se uvećava. Uobičajena je pojava
da je kod žena jedna dojka različite veličine od
druge, što predstavlja prirodnu pojavu asimetrije
parnih organa.
Na kraju puberteta dojka dostiže svoju punu
razvijenost. U drugoj polovini menstrualnog
ciklusa ona je nabrekla, a neposredno pred men-
struaciju lako bolna, zbog povećanog priliva krvi.
U trudnoći se mliječna žlijezda naglo povećava.
U vrijeme dojenja, zbog povećanja žlijezde ili
priliva krvi, dojka se poveća 2-3 puta.
Preporučuje se:
• redovni mjesečni samopregled dojki koji se
obavlja 10. dana od početka menstruacije jer je
tada dojka najmanje otečena i bolna
• jednom godišnje redovan medicinski pregled
Samopregled dojke
Obratiti pažnju na promjene oblika i veličine,
kvržice ili zadebljanja i nabranost kože, na iscje-
dak iz bradavice i uvučenost bradavice. Pregled
se obavlja prstima, bez prevelikog pritiskanja,
idući kružno od unutrašnjeg dijela dojke ka
spoljašnjem. Dojke u početku treba pregledati u
raznim fazama menstruacionog ciklusa, kako bi
djevojka upoznala sve normalne promjene koje
se u dojci dešavaju tokom tog perioda.
Polni hormoni
Kod muškarca su hromozomi XY neophodni za
razvoj testisa, a kod žene XX za razvoj ovarijuma
(jajnika). Ovarijumi i testisi su mjesta nastanka i
razvoja polnih ćelija – ovuluma i spermatozoida,
ali su ujedno i endokrine žlijezde – žlijezde sa
unutrašnjim lučenjem.
U ovarijumima se sintetišu i luče steroidni
hormoni, koji se dijele u tri grupe: estrogene,
gestagene i androgene. Estrogeni regulišu
razvoj primarnih i sekundarnih polnih kara-
kteristika žene. Gestageni omogućavaju i
održavaju trudnoću (najpoznatiji među njima je
progesteron). Androgeni hormoni kod žene se
luče u dvadeset puta manjim količinama nego
kod muškarca i u fziološkim uslovima nemaju
većeg značaja. Osnovna funkcija ovarijuma je
dvostruka: sinteza polnih steroidnih hormona i
formiranje jajašca (ovuluma). Ove funkcije stim-
ulisane su hormonskom sekrecijom hipofze
(gonadotropina) i hipotalamusa.
Osnovna funkcija testisa je dvostruka: sintetišu
i luče androgene hormone (oni se u manjoj
mjeri stvaraju i u kori nadbubrežnih žlijezda) i
stvaraju spermatozoide. Ove funkcije kontrolišu
hipofza i hipotalamus. Androgeni regulišu
formiranje muških polnih karakteristika.
Najznačajniji androgeni hormon kod muškarca
jeste testosteron. U testisima se stvaraju i male
količine ženskih polnih hormona i, suprotno,
u ovarijumima male količine testosterona.
Pubertet
Pubertet kod djevojčica najčešće počinje u 11,
a završava se u 15. godini života. Promjene u
pubertetu nastaju vrlo postepeno. Najuočljivije
su spoljne promjene, ali i promjene u
duševnom životu djevojčica. Ukoliko se puber-
tet kod djevojčica javi prije 9. godine života,
riječ je o prijevremenom pubertetu, a ako se ne
pojavi ni nakon 17. godine, riječ je odloženom
pubertetu.
100
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
101
Razvojne faze puberteta kod djevojčica
Razvoj dojki Razvoj pubične dlakavosti
I stepen
Dječji stadijum, grudi u ravni grudnog koša,
iznad je samo bradavica – mamila
Nema pubičnih dlačica
II stepen
Dojka i bradavica su iznad ravni grudnog koša,
u obliku malog pupoljka, a povećan je dio oko
bradavice – areole
Dlačice se pojavljuju oko velikih
stidnih usana
III stepen Dalje povećanje dojke i areole
Dlačice su grublje, tamnije, a
pojavljuju se i iznad pubisa
IV stepen
Mamila i areola čine sekundarno izbočenje na
konturi dojke
Dlačice su dobro razvijene, ali je
površina koju pokrivaju manja nego
kod odraslih žena
V stepen Stadijum zrelih dojki
Pubična dlakavost je razvijena kao
kod odraslih žena
Stepeni razvoja dojki i pubične
dlakavosti kod djevojčica
Redosljed kojim se javljaju pojedini znaci puber-
teta dosta je pravilan, ali ima odstupanja. Pazušne
dlake se najčešće razvijaju poslije razvoja grudi
i pubične dlakavosti. Prva menstruacija – men-
arha – obično se javlja oko dvije godine nakon
početka razvoja dojki. Vremenski razmak između
prvih znakova puberteta i stepena zrelosti traje od
1,5 do 6 godina.
Razvojne faze puberteta kod dječaka
Razvoj genitalija Razvoj pubične dlakavosti
I faza Dječja faza kao kod male djece Nema pubičnih dlačica
II faza
Testisi i skrotum počinju da rastu, a koža ovih
dijelova postaje ružičasta
Dlačice se pojavljuju oko penisa
III faza
Dalji rast testisa i skrotuma, a uočava se i rast
penisa
Dlačice su grublje, tamnije, a ne
prelaze granicu pubisa
IV faza Penis i dalje raste, a koža genitalija postaje tamnija
Dlačice su dobro razvijene, ali ne idu
nagore
V faza Genitalije su kao kod odraslih muškaraca
Pubična dlakavost je razvijena kao
kod odraslih muškaraca
Doba kada djevojčice dostižu polnu zrelost naziva
se nubilitet.

Pubertet kod dječaka najčešće počinje u 11,
a završava se u 16. godini života. Prijevremeni
pubertet nastaje ako se pubertet kod dječaka javi
prije 10. godine života, a ako se ne pojavi ni do 18.
godine, riječ je odloženom pubertetu.
102
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
103
Menstrualni ciklus i menstruacija
Menstruacija nije bolest nego normalna pojava.
To je fziološka funkcija žene koja počinje u doba
puberteta pojavom menarhe (prva menstruacija
– menarcha – najčešće se javlja između 11. i 13.
godine). Na pojavu menarhe mogu uticati različiti
faktori kao što su opšte zdravstveno stanje i uhra-
njenost, mjesto rođenja, vrsta ishrane i uslovi života
(izuzetno mršave i izuzetno gojazne djevojčice
imaju kasniju menarhu).
Česta je pojava preosjetljivosti i promjena
raspoloženja (plačljivost) u vrijeme prije menstru-
acije. To se stanje naziva predmenstrualni sin-
drom – PMS. Ispoljava se 7 do 10 dana prije men-
struacije, a javlja se u vidu napetosti, razdražljivosti,
agresivnosti, povećanja tjelesne težine, glavobolje,
otoka, osjećaja nadutosti ... Pojava je jače izražena
kod žena koje imaju dugotrajnija i obilnija
menstrualna krvarenja. Dijagnoza se zasniva
na anamnestičkim podacima (koje žena sama
opisuje). Uzok PMS-a nije u potpunosti poznat,
mada je najviše teorija vezano za hormone. Postoje
tri vrste liječenja: 1. psihoterapija – bez lijekova; 2.
nehormonski lijekovi; 3. hormonski lijekovi. Nakon
nekoliko mjeseci – ukoliko nije postignut uspjeh
– terapija se mijenja.
Normalni menstrualni ciklus traje 28 dana, a odstu-
panja od nekoliko dana (24 do 32 dana) smatraju
se fziološkim. Na menstrualni ciklus utiču hormoni
koje luče endokrine žlijezde (hipotamus, hipofza
i jajnici). Jajnici luče hormone estrogene i proges-
teron. Na početku, kao i na kraju reproduktivnog
života, menstrualni ciklusi su obično neredovni
zbog čestog izostajanja ovulacije. Ukoliko ne dođe
do oplodnje jajne ćelije, nastupaju promjene u
sluzokoži materice, a počinju 4. i 5. dana prije
početka menstruacije. Tada nastaje odbacivanje
jajne ćelije u vidu krvarenja – menstruacije. Men-
struacija traje prva četiri dana ciklusa (krvarenja
traju i do 7 dana). Gubitak krvi u toku menstru-
acije iznosi od 30 do 180 ml. Veoma je važno da
se djevojčica pripremi – prethodno upozna sa
pojavom prve menstruacije, da bude spremna na
prvo krvarenje, koje se može desiti u toku spav-
anja, pri tuširanju itd.
Kod nekih djevojčica su prvih godina nakon
menarhe menstruacije nepravilne, ali i tada
postoji mogućnost oplodnje (isto kao i prije
potpunog nestajanja menstruacije, u periodu
pre-menopauze).
Seksualni odnos tokom menstrualnog krvarenja
nije zabranjen, ali treba voditi računa o mogućim
reakcijama na krv i miris. Neke osobe različito/
loše reaguju kada vide krv, a menstrualna krv
može imati i neprijatan miris. Zbog mogućeg
prenošenja infekcija putem krvi (nekih seksualno
prenosivih bolesti), kao i mogućnosti trudnoće
(ukoliko je ovulacija nastupila u tom periodu
– vidi dio Prirodne metode kontracepcije),
obavezna je upotreba kondoma.
Menstruacija se javlja do životnog doba oko 45-
55. godine, kada dolazi do njenog nestajanja (do
nastupa menopauze). Za početak menopauze
uzima se posljednja menstruacija nakon koje nije
bilo krvarenja godinu dana. Najčešći simptomi
koji se kod žena javljaju u ovo doba jesu ta-
lasi vrućine (valunzi) i noćno znojenje, praćeni
nesanicom, smanjenom seksualnom željom i
glavoboljom.
Higijena genitalnih organa
I tokom menstruacije higijenu treba spovoditi
svakodnevno, u vidu pranja sapunom (može i tečni
za osjetljivu kožu) i mlakom vodom prilikom mije-
njanja uložaka. Tokom menstruacije je preporu-
čljivo tuširanje, ali ne kupanje, tj. ležanje u kadi.
Kod menstrualnog krvarenja koriste se ulošci
– iz higijenskih razloga jer imaju svrhu upijanja
tečnosti. Prednost treba dati ulošcima naprav-
ljenim od prirodnih materijala, jer svako prisustvo
plastike i sintetike dovodi do kondenzacije tečnosti
i povećanja temperature u tom području, što je
idealna sredina za razvoj štetnih mikroorganizama.
Tamponi nisu preporučljivi jer mogu izazvati
ozbiljne zdravstvene probleme (infekcije, endome-
triozu ...).
104
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
103
Higijenu genitalnih organa inače treba sprovoditi
svakodnevno, nekoliko puta na dan, i to pranjem
od prednjeg ka zadnjem dijelu (zbog bakterija iz
crijeva, pranje i brisanje u obrnutom smjeru moglo
bi da izazove infekciju vagine). Takođe je važno
dobro oprati spoljašnje genitalne organe, posebno
između nabora velikih i malih stidnih usana, jer se
tu zadržavaju naslage sekreta. Izuzetno je važna
higijena poslije (i prije) seksualnog odnosa (ovo
je važno i za žene i muškarce), u vidu tuširanja ili
kupanja uz upotrebu sapuna ili kupke. Dezinfekcija
polnih organa nije preporučljiva. Treba izbjegavati
unutrašnje ispiranje vagine zato što se time izaziva
remećenje normalne vaginalne fore. Mlazom vode
usmjerenim u vaginu može se probiti i sluzni čep,
koji se nalazi u grliću materice a služi kao prirodna
barijera bakterijama. Ispiranjem vagine i probija-
njem tog čepa može se „otvoriti put“ bakterijama
u matericu. Pretjerana (kao i nedovoljna) higijena
je loša jer iritira sluzokožu i sprečava prirodnu
odbranu organizma. Isto se odnosi i na korišćenje
jakih hemijskih sredstava. Nije preporučljivo
koristiti talk u higijeni genitalnih organa zato što
može da prodre u unutrašnje organe i promijeni
bakterijsku foru. Dezodoransi se mogu koristiti, ali
u umjerenoj količini. Dnevni ulošci mimo men-
strualnog krvarenja nemaju medicinsko oprav-
danje, a mogu i štetno djelovati jer sprečavaju
normalno oticanje sekreta i pogoduju razvoju
infekcije. Preporučljivo je da donji veš bude od
prirodnog materijala i da se mijenja svakodnevno
kako bi se spriječila infekcija.
Ne preporučuje se nošenje uskih pantalona,
kao ni onih od čvrstih materijala – ni ženama ni
muškarcima; kod žena izazivaju pojačanu sekreciju,
a kod muškaraca mehanički vrše pritisak i stvaraju
povećanu toplotu, što nepovoljno djeluje na
testise.
Prilikom svakodnevnog pranja, muškarci treba
da obrate pažnju na higijenu dijela uda ispod
prepuciuma jer se tu zadržavaju naslage sekreta
– smegme (osim nakon obrezivanja).
Najčešći ginekološki problemi u adolescenciji su:
• problemi vezani za trudnoću: kontracepcija,
rana dijagnostika trudnoće i prekid trudnoće (ili
abortus, koji može imati neželjene medicinske i
psihološke posljedice);
• upale ginekoloških organa (nedovoljna higi-
jena, loši uslovi života, neredovna ishrana, loše
oblačenje, tj. neutopljavanje bubrega i jajnika,
nedovoljno sna), koje mogu imati negativne
posljedice u vidu seksualno prenosivih bolesti,
steriliteta (kod žena i muškaraca) i karcinoma grlića
materice (kod žena);
• bolne menstruacije (za ispitavanje uzroka potreb-
no je javiti se na ginekološki pregled ili potražiti
savjet ginekologa).
Trudnoća
Čovjek svjesno odlučuje i planira svoje potomstvo.
Par suočen sa trudnoćom, porođajem i roditeljst-
vom mora biti psihološki pripremljen. Trudnoća
i porođaj kod žena mlađih od 20 godina spada u
rizične, kao i trudnoća i porođaj žena koje imaju
više od 35 godina. Seksualne aktivnosti tokom
trudnoće nisu zabranjene, ali uz određene mjere
opreza i izbor pogodnog položaja (da ne pritiska
trbuh trudnice). Spajanje spermatozoida i zrele jajne
ćelije naziva se oplodnja (fekondacija, fertilizacija i
impregnacija). Nakon oplodnje, jajna ćelija putuje
kroz jajovod do šupljine materice, gdje se ugnijezdi
(nidira). Trudnoća počinje nidacijom oplođene jajne
ćelije.
Znaci trudnoće
Znaci trudnoće su izostanak menstruacije i
promjene na grudima, a simptomi su mučnina,
sa povraćanjem ili bez njega, često mokrenje i
zamor. Ovi simptomi obično počinju 6 nedjelja
nakon posljednje menstruacije i spontano nestaju
6-12 nedjelja kasnije. U slučaju trudnoće, ne mora
uvijek izostati prva menstruacija. U ranoj trudnoći
može se javiti manje krvarenje iz materice, obično u
vrijeme kada bi žena inače imala menstruaciju (da
nije trudna). Ukoliko krvarenje nije uobičajeno, a
postoji sumnja ili mogućnost trudnoće, treba uraditi
test za utvrđivanje trudnoće ili obaviti ginekološki
pregled. Može se desiti da menstruacija izostane je-
dan mjesec iz nekog drugog razloga, a ne trudnoće.
Međutim, ako menstruacija izostane i narednog
mjeseca, mora se otići na ginekološki pregled kako
bi se utvrdio razlog (jer se, u slučaju neželjene
trudnoće, može zakasniti, a prekid je dozvoljen do
10. nedjelje trudnoće).
Trajanje trudnoće
Prosječna trudnoća traje 280 dana ili 40 nedjelja ili
10 lunarnih mjeseci (1 lunarni mjesec traje 28 dana) i
to računajući od prvog dana posljednje menstruacije
(ili oko 9 kalendarskih mjeseci + 7 dana).
Dijete je živo od početka trudnoće, a prve pokrete
ploda žena može osjetiti od 18. do 20. nedjelje.
Ultrazvučnim pregledom otkucaj srca ploda može
se vidjeti od 7. do 8. nedjelje trudnoće.
Porođaj
Normalan porođaj (partus) je fziološko zbivanje
koje se završava rađanjem ploda i izbacivanjem
posteljice i plodovih ovojaka. Posljedica je nastalih
porođajnih materičnih kontrakcija (trudova) i
napona, koji se najčešće javljaju na kraju trudnoće.
Prema načinu na koji se završava, porođaj može
biti vaginalni (spontan, indukovan, stimulisan) i
abdominalni (carski rez).
Za ublažavanje porođajnog bola danas se i kod
nas primjenjuje metoda epiduralne analgezije.
Epiduralna analgezija treba da bude dostupna i
objašnjena svakoj trudnici kod koje nema medi-
cinskih prepreka za njenu primjenu. Žena se može
osloboditi straha i bola, ili ih ublažiti: u trudnoći
to postiže psihofzičkim vježbama kao pripremom
za porođaj, a u toku porođaja primjenom medika-
menata.
Porođaj počinje kontrakcijama: prskanjem
plodovih ovojaka nakon čega uslijede materične
kontrakcije, ili vaginalnim krvarenjem (kao
posljedica širenja grlića materice) nakon čega
takođe uslijede materične kontrakcije. Porođajnih
doba ima četiri: 1. doba dilatacije (otvaranje grlića
materice), koje traje od 8 do 12, ili čak 14 časova;
2. doba istiskivanja (ekspulzije) ploda u spoljašnju
106
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
107
isključivo radi pregleda, već žena može doći i
zbog savjeta, razgovora i informacija vezanih za
reproduktivno zdravlje i seksualni život (savjeti
za izbor kontracepcije, planiranje i praćenje
trudnoće, prekid trudnoće, informacije o
razlozima neplodnosti, o seksualno prenosivim
bolestima itd.).
Prije i tokom ginekološkog pregleda može se
javiti stid, ali treba uvijek imati u vidu da ovaj
pregled obavlja profesionalac/ka koji djevojku-
ženu gleda kao pacijentkinju, a ne kao seksualno
biće. Od razvoja povjerenja (ili, pak, nepovjeren-
ja) između ginekologa i pacijentkinje umnogome
zavisi uspješnost bilo koje vrste ginekološke
terapije, intervencije i slično.
sredinu, koje traje od pola do jednog ili dva časa;
3. doba odlubljivanja i istiskivanja posteljice i
plodovih ovojaka (placentno doba), koje takođe
traje od pola do jednog ili dva časa; 4. postplacent-
no doba (hemostaze), koje traje oko 2 časa. Babinje
(puerperium) počinju nakon četvrtog porođajnog
doba i traju oko 6 do 8 nedjelja.
Prisustvo bliske osobe (partnera, oca djeteta, os-
obe koja će se starati o djetetu ...) tokom porođaja
može pomoći, kao i prisustvo ginekologa koji
je pratio razvoj trudnoće i u kojeg trudnica ima
povjerenja. Porođaj i sve što se zbiva oko njega
predstavlja značajan događaj u životu žene, ali i
muškarca. Radi veće bliskosti među partnerima, a
naročito radi što bržeg stvaranja kvalitetne emo-
cionalne veze sa bebom nakon rođenja, važno
je da i partner – otac, odnosno onaj ko će se sa
majkom brinuti o bebi – bude uz trudnicu tokom
redovnih kontrola njene trudnoće i ploda.
Dijagnoza trudnoće
Dijagnoza (rane) trudnoće postavlja se testom iz
mokraće (Ima ih više vrsta, mogu se lako nabaviti
u apotekama i jednostavni su za upotrebu. Npr.
gravignost, babyrapid, gramem plus, baby test, BB
test, pregnancy test romed ...), određivanjem βHCG
iz krvi (u laboratoriji) i ultrazvučnim i ginekološkim
pregledom (u ambulanti).
Ginekološki pregled
Priprema za ginekološki pregled podrazumijeva
da se prethodno obavi higijena tijela, a posebno
genitalnih organa, kao i da se prije pregleda mokri
(neophodna je prazna bešika). Pregled ima dva
dijela: prvi dio, inspekcija, koji se obavlja instru-
mentom – ginekološkim spekulumom; drugi dio je
palpacija, a obavlja se prstima. Ultrazvučni pregled
može biti abdominalni i za njega je neophodna
puna bešika, ili vaginalni, za koji je neophodna
prazna bešika. Palpatorni ginekološki pregled
nije bolan ukoliko se žena opusti i ima povjerenja
u ginekologa. Posjeta ginekologu ne mora biti
Kontracepcija -
Kontrakoncepcija
Negativna posljedica seksualnog odnosa može
biti neželjena trudnoća. Da bi se ona spriječila,
pomažu mjere kontracepcije ili, kako bi bio
pravilniji naziv, kontrakoncepcije (mjere za
sprečavanje začeća). Kontracepciju treba početi
koristiti sa samim započinjanjem seksualnog
života.
U cilju sprečavanja neželjenog rađanja koriste
se dvije metode:
1. kontracepcija – sprečavanje začeća;
2. pobačaj – prekid trudnoće (dozvoljeni i ile-
galni, koji je ranije često bio uzrok narušavanja
zdravlja i/ili smrti žena).
Pri izboru kontraceptivnog sredstva treba
voditi računa o zdravstvenom stanju žene,
starosti partnera, opštoj i zdravstvenoj kul-
turi, učestalosti seksualnih odnosa i uslovima
u kojima se obavljaju (za pomoć se obratiti
ginekologu).
Kontracepcijska sredstva i metode možemo
podijeliti:
• po načinu djelovanja – na biološka, mehanička
i hemijska;
• po načinu upotrebe – na lokalna i opšta;
• po trajanju upotrebe – na privremena i trajna
(sterilizacija);
• u odnosu na korisnike – na muška (kondom,
sterilizacija) i ženska.
108
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
109
Vrste sredstava i metoda kontracepcije
• Prirodne metode: ritmička (Ogino-Knaus), tem-
peraturna, ovulacijska (Billings), dojenje. U apoteci
se mogu naći i testovi za određivanje vremena
ovulacije, npr. ovugnost ... U procesu oplodnje,
sposobnost spermatozoida da oplodi jajnu ćeliju
traje oko 48 sati, a sposobnost jajne ćelije da bude
oplođena oko 24 sata. Ovo čini osnovu prirodne
metode koja se bazira na vremenu ovulacije i
izbjegavanju plodnih dana ± 5 dana oko ovulacije.
Metoda nije sigurna, posebno kod žena koje
imaju neredovan menstrualni ciklus. Kod dojenja
je smanjena mogućnost začeća, no žene koje se
ne zaštite najčešće ostaju trudne i u tom periodu.
Ovulacija se može desiti u bilo kom periodu men-
strualnog ciklusa, pa je time oplodnja moguća i
van sredine ciklusa (kada je najčešće ovulacija), čak
i tokom menstrualnog krvarenja.
• Tradicionalne metode: prekinuti odnos (coitus
interruptus) – odnos se prekida prije ejakulacije,
koja uslijedi izvan vagine; i produženi odnos
(coitus reservatus), kada muškarac ne ejakulira.
Metoda nije sigurna jer i prije ejakulacije može doći
do izlivanja sperme, a time i trudnoće. Produženi
odnos može izazvati veliku psihičku napetost kod
muškarca, pa i privremenu nemogućnost dostiza-
nja orgazma.
• Mehaničke metode: kondom (prezervativ),
štiti od neželjene trudnoće i od polnih bolesti.
Smatra se najboljim metodom kod partnera koji
imaju povremene seksualne odnose i u svijetu se
najčešće upotrebljava. Postoji muški i ženski kon-
dom (femidon), dijafragma, cervikalne kape,
vaginalni tamponi, postkoitalno ispiranje.
Pri pravilnoj upotrebi, kondom obezbjeđuje
visok procenat zaštite od trudnoće i od infek-
cije. Iako nijedno sredstvo za kontracepciju ne
pruža stoprocentnu zaštitu i od trudnoće i od
infekcije, pa ni kondom, za sada je to jedino
sredstvo koje ima obje namjene. Kondom služi
za jednokratnu upotrebu. Ukoliko partneri
upražnjavaju više vrsta polnog odnosa u krat-
kom roku (vaginalni, oralni, analni), obavezno
treba promijeniti kondom zbog mogućnosti
prenošenja infekcija.
• Lokalna hemijska sredstva: paste, pjene,
želei, kreme i tablete. Ova sredstva nisu mnogo
pouzdana.
• Oralna hemijska sredstva (pilule):
-> kombinovana estrogensko-progestagenska
sredstva u tabletama;
-> kombinovane mjesečne injekcije;
-> vaginalni prsteni sa estro-progestagenom;
- progestagen (injekcije, potkožni implantati,
tablete sa samim progestagenom, vaginalni
prsteni, transdermalni sistem, aplikacija proges-
tagena u intrauterinim ulošcima);
-> polni antihormoni: antiprogestageni i anties-
trogeni;
-> nesteroidna hormonska kontracepcija.
Oralna hemijska sredstva, kao
metoda, preporučuju se
mladim, zdravim ženama
koje žele zaštitu od
trudnoće u kraćem
periodu. Najopasnija
od komplikacija koje
mogu nastati pri upotre-
bi oralnih sredstava jeste
tromboembolija. Zato korišćenje
ovih sredstava treba prekinuti pri prvoj po-
javi otoka i bolova nogu, bola u grudnom košu,
jake glavobolje ili smetnje vida.
• Intrauterini ulošci – spirale: postoji više
od 70 tipova, napravljene su od raznih materi-
jala i mogu biti raznovrsnih oblika. Zavisno od
materijala, dijele se na nemedicirane (inertne) i
medicirane (bioaktivne). Vrijeme za postavljanje
spirale jeste kraj menstrualnog krvarenja, a inter-
vencija se može uraditi i poslije prekida trudnoće
ili porođaja. Nakon postavljanja spirale obavezna
je redovna kontrola vaginalnog sekreta. Spirala
se može koristiti 3 do 5 godina, a onda se mora
odstraniti. Poslije određene pauze (1-2 mjeseca)
može se zamijeniti novom.
• Postkoitalna kontracepcija ili kontracepcija
za dan poslije (hitna, kratkotrajna), predstavlja
vid kontracepcije koji se primjenjuje u okviru peri-
oda od 72 sata poslije odnosa. Može se sprovesti:
- korišćenjem hormonskih pilula (prva doza se
uzme u periodu od 72 sata nakon odnosa, a druga
doza 12 sati nakon prve; u apoteci se mogu naći i
tablete „postinor“ – koristi se jedna tableta poslije
odnosa i ne više od četiri tablete mjesečno);
- ugradnjom intrauterinog uloška – spirale u
okviru perioda od 5 dana nakon odnosa.
• Sterilizacija: metoda kontracepcije koja pret-
postavlja operativni zahvat, a može se izvršiti kod
žene ili kod muškarca.
Adolescentima se preporučuje korišćenje:
• kondoma (od mehaničkih sredstava kontracep-
cije), kao jedinog sredstva zaštite od seksualno
prenosivih bolesti (ili u kombinaciji sa pilulama
ili spiralom);
• pilula sa malim dozama hormona (od hemi-
jskih sredstava);
• intrauterinih uložaka – spirala odgovarajuće
veličine.
Prije izbora kontraceptivnog sredstva treba da se
obratiš za savjet ginekologu.
Treba napomenuti da je nakon korišćenja spirale
i pilula (privremenih kontraceptivnih sredstava)
potrebna pauza od tri do šest mjeseci, poslije čega
se može planirati trudnoća.
Vaginalno ispiranje nakon ejakulacije unutar
tijela djevojke ili žene nema efekta te ne treba
da se koristi u svrhu kontracepcije.
110
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
111
Vještački prekid neželjene
trudnoće – abortus
Ukoliko dođe do seksualnog odnosa bez zaštite,
negativne posljedice mogu biti neželjena
trudnoća (koja može imati dva ishoda: vještački
prekid trudnoće i rađanje neželjenog djeteta) i
seksualno prenosive bolesti (za pomoć se obratiti
ginekologu – u oba slučaja).
Ako dođe do prekida trudnoće, komplikacije
mogu biti rane (infekcija, krvarenje ...) i kasne (ste-
rilitet ...). Abortus je zakonom dozvoljen do 10.
nedjelje, a za djevojčice mlađe od 18. godina neo-
phodna je pismena saglasnost roditelja ili staraoca.
Veoma je važno spriječiti neželjenu trudnoću. Uko-
liko to pak nije moguće, neophodno je rano otkriti
trudnoću – zbog mogućnosti njenog prekida. Uz
saglasnost komisije, trudnoća se može prekinuti
do 20. nedjelje i to ako postoje medicinski (npr.
silovanje, anomalije ploda, opasne infekcije, rizik
za život žene ...), socijalni ili psihološki razlozi.
Abortus se može uraditi uz primjenu lokalne ili
opšte anestezije.
Seksualno prenosive bolesti
Seksualni odnos je prirodan dio života, a cilj mu
je doživljavanje zadovoljstva, kao i reprodukcija.
Međutim, treba imati u vidu i njegove moguće
negativne posljedice, npr. stvaranje i prenošenje
raznih infekcija. Najopasnije su seksualno preno-
sive bolesti koje, ukoliko se rano ne prepoznaju i
ne liječe, mogu uzrokovati neplodnost muškarca
i žene (uzrok neplodnosti mogu biti muškarac,
žena ili oboje). One takođe mogu uticati na
zdravlje potomstva i čak ugroziti život. Ove bolesti
predstavljaju i faktor rizika za nastajanje raka grlića
materice.
Faktori koji povećavaju rizik za nastanak raka grlića
materice (uzrok bolesti je nepoznat) su:
• rani početak seksualnog života;
• promiskuitet – infekcija pojedinim humanim pap-
iloma virusima (HPV) – onkogeni tipovi – seksualno
prenosive bolesti (STD);
• pušenje cigareta.

Preporučuje se:
• redukcija faktora rizika;
• redovan ginekološki pregled – preporuka ACS-a
(American Cancer Society): jednom godišnje
pregled i PAP test za sve žene koje su seksualno
aktivne, odnosno starije od 18 godina;
• HPV test i tipizacija.
Seksualno prenosive bolesti najčešće se prenose
seksualnim odnosom koji se upražnjava bez
zaštite. Opasnost postoji kada se radi o odnosu os-
oba različitog, kao i istog pola, i bilo da je u pitanju
vaginalni, analni ili oralni polni odnos. Ove bolesti
ponekad nastaju i drugim putem, a u trudnoći se
mogu dodatno iskomplikovati.
Rizik je najveći među onim mladim ljudima koji
rano stupaju u seksualne odnose, ili su nedovoljno
informisani a skloni mijenjanju partnera (prom-
iskuitet), kao i među onima koji ne koriste kondom
kao zaštitno sredstvo. Rizik se povećava uzimanjem
alkohola ili droge, neplaniranim seksualnim
odnosima sa gotovo nepoznatim partnerima i,
naravno, u slučaju seksualnog nasilja.
Znaci, odnosno simptomi seksualno prenosivih
bolesti nisu karakteristični, a nekad mogu i
izostati, a treba imati u vidu i period inkubacije
(vrijeme do pojave bolesti, kada još nema njenih
znakova), čija dužina zavisi od tipa bolesti. Kod
muškaraca su simptomi manje uočljivi nego
kod žena. Lokalni simptomi (kod muškaraca i
žena) mogu biti: bolnost, svrab, promjene kože u
području genitalnih organa, iscjedak iz vagine ili
penisa, teškoće pri mokrenju, bolovi ili krvarenje
prilikom odnosa (obavezno se javiti na pregled
– muškarci kod urologa, a žene kod ginekologa
– radi otkrivanja zarazne bolesti i liječenja).
Posljedice ovih bolesti mogu uticati na zdravlje i
muškarca i žene, kao i potomstva.
Liječenje bakterijskih seksualno prenosivih infek-
cija sprovodi se antibioticima. Protiv hepatitisa
B i Humanog Papilloma Virusa (HPV) postoji
vakcina, jer kod virusnih bolesti nema djelotvor-
nog lijeka (riječ virus na latinskom znači otrov).
Infekcija HIV virusom izaziva AIDS, koji je i dalje
smrtonosan.
Postoji više vrsta seksualno prenosivih bolesti.
Bolesti poznate odranije, kao siflis i gonoreja, da-
nas su manje zastupljene, a sve su češće bolesti
čiji je uzročnik tek odskoro otkriven: hlamidija,
ureaplazma, HPV, HIV, virus herpesa (genitalnog),
hepatitis B i C...
Infekcija hlamidijom je u svijetu najraširenija
bakterijska seksualno prenosiva bolest. Uzročnik
je bakterija Chlamydia trachomatis, a najčešće
se javlja kod mladih osoba, naročito muškaraca.
Simptomi ove infekcije uglavnom izostaju; kod
muškaraca se može javiti lokalno crvenilo, pecka-
nje i pojačan iscjedak iz mokraćnog kanala. Kod
žena se ispoljava u vidu pojačanog vaginalnog
sekreta i osjećaja vaginalne iritacije. Dijagnoza se
postavlja mikrobiološkim pregledom brisa kod
žena i muškaraca. Nakon postavljanja dijagnoze,
liječenje se sprovodi antibioticima (liječe se oba ili
više partnera). Ukoliko se bolest ne liječi, dolazi do
problema vezanih za plodnost.
112
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
113
HPV infekcija je veoma rasprostranjena i izuzetno
se lako prenosi. Izaziva je humani Papilloma virus.
Ima preko 70 tipova ovih virusa, od čega oko 30
koji uzrokuju genitalne infekcije. Inkubacija, odnos-
no period do pojave bolesti, traje od nekoliko
nedjelja do osam mjeseci. Neki tipovi HPV-a mogu
izazvati nastajanje polnih bradavica-kondiloma
(condylomata) kod žena i muškaraca. Dijagnoza se
postavlja histološkim pregledom promjena. Ova
bolest je učestalija kod žena nego kod muškaraca,
a predstavlja faktor rizika za nastanak raka grlića
materice. Osim pojave kondiloma, drugih znakova
bolesti nema. Dijagnoza se postavlja pregledom
brisa, određuje se tipizacija virusa pa se zavisno od
toga sprovodi dalje liječenje („interferon“, lokalno:
krioterapija, ekscizija, kauterizacija, itd.).
Genitalni herpes je bolest koju izaziva virus Her-
pes simpleksa. U početku, bolest može biti bez
vidljivih znakova, a ako ih ima, javljaju se u obliku
mjehurića-vezikula na spoljašnjim polnim org-
anima i okolnom području. Promjene na koži prati
bol i osjetljivost, pečenje pri mokrenju, pojačani
iscjedak iz vagine žene i uretre muškarca, kao i
opšti simptomi infekcije: temperatura, glavobolja,
bolovi u mišićima i zglobovima. Nakon prolaska
ovih simptoma, bolest se kasnije ponovo javlja, sa
istim promjenama. Dijagnoza se postavlja uzima-
njem brisa. Za herpes ne postoji odgovarajući lijek,
ali neki lijekovi smanjuju broj ponovnih napada i
njihovo trajanje.
Gonoreja (triper, kapavac) je nekada bila
najrasprostranjenija polna bolest. Uzročnik je
bakterija Gonokok. Nekoliko dana nakon infekcije,
javljaju se simptomi: učestalo mokrenje uz bol i
peckanje, a potom gust gnojni iscjedak. Dijagnoza
se postavlja uzimanjem brisa. Liječenje se sprovodi
antibioticima, a liječe se oba partnera. Ukoliko se
bolest ne liječi, može izazvati neplodnost.
Siflis (Lues) je danas rijedak, predstavlja tešku
bolest koja je nekada bila neizlječiva. Uzročnik
bolesti je Spiroheta-treponema pallidum, koji pri-
likom polnog odnosa ulazi u krv kroz jedva vidljiva
oštećenja kože ili sluznice polnih organa. Bolest
se javlja u tri stadijuma. Prvi stadijum: nekoliko
nedjelja nakon ulaska uzročnika u tijelo, na tom
se mjestu javlja ranica ili čir (ulcus) i bezbolni otok
limfnih žlijezda u okolini. Drugi stadijum: javlja se
osip po koži i sluznicama, opadanje kose, uvećanje
limfnih žlijezda. Treći stadijum: uzročnici oštećuju i
razaraju srce, krvne sudove, mozak ... Dijagnoza se
postavlja ispitivanjem krvi. Liječi se antibioticima.
HIV bolest ili AIDS/sida zarazna je bolest koju
uzrokuje virus (Human immunodefciency virus), a
predstavlja sindrom stečenog nedostatka imunite-
ta – to je završni stadijum infekcije izazvane ovim
virusom. Uzročnik je iz grupe retrovirusa. Jedan od
puteva prenošenja jeste seksualni kontakt. Osoba
u početku ne mora imati znakove bolesti. Simpto-
mi zavise od stadijuma bolesti. U početku se javlja
uvećanje limfnih žlijezda, povišena temperatura,
malaksalost, koji mogu trajati do nekoliko mjeseci.
Dijagnoza se postavlja ispitivanjem krvi. Specifčno
liječenje za sada ne postoji. Vakcina i lijek protiv
HIV infekcije još uvijek nisu pronađeni. Virus
HIV-a može zaraziti bilo koju osobu – pogrešno je
uvjerenje da je sida bolest isključivo homoseksu-
alaca i intravenoznih narkomana.
Hepatitis B i C (žutica) zarazna je bolest, a
uzrokuje je virus. Jedan od puteva prenošenja
jeste seksualni kontakt. Simptomi bolesti vezani
su za upalne procese na jetri i njeno oštećenje.
Karakterističan znak je žutica kože i vidljivih
sluznica, povraćanje, tamna boja mokraće i
svijetla boja stolice. Može se javiti i povišena
temperatura. Dijagnoza se postavlja ispitivanjem
krvi. Liječenje je simptomatsko (ev. „interferon“).
Za hepatitis B postoji vakcina,
Ukoliko sumnjaš na moguću infekciju kod
sebe ili partnera, bez obzira na nepostojanje
simptoma, oboje se javite na ispitivanje
– radi ranog otkrivanja i liječenja bolesti, ili
makar radi svog mira.
Jedno od obilježja seksualno inteligentne osobe
– o čemu si mogao/la ponešto pročitati na
početku ovog priručnika – jeste i odgovorno
seksualno ponašanje. U kontekstu priče o polno
prenosivim bolestima, odgovorno seksualno
ponašanje jeste ponašanje osobe koja će, ukoliko
114
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
113
posumnja da ima neku polnu infekciju, o tome
obavijestiti svog seksualnog partnera/e, kao i one
sa kojima je imala odnos u periodu od mogućeg
nastanka infekcije pa do sadašnjeg trenutka.
Takvim postupkom osoba štiti sebe i druge od
bolesti i njenih posljedica.
Poremećaji seksualnog nagona
Cilj ovog priručnika nikako nije da te isprepada, ali,
da bi stekao/la što potpuniju sliku, dobro je da se
ukratko informišeš i o temi koja slijedi.
Poremećaji seksualnog nagona dijele se na kvan-
titativne, koji se odnose se količinu/ intenzitet
polnog nagona i/ili učestalost seksualnih odnosa
(npr. impotencija), i na kvalitativne, koji se odnose
na način na koji se seksualni nagon zadovoljava
(npr. egzibicionizam).
Poremećaji seksualnog nagona spadaju u
poremećaje ponašanja koji su udruženi sa
fziološkim poremećajima i somatskim – tjele-
snim faktorima. U ICD-10 klasifkaciji mentalnih
poremećaja i poremećaja ponašanja nabrojani su
sljedeći poremećaji ove vrste:
F52 – Seksualni poremećaji koji nisu uzrokovani
organskim poremećajem ili bolešću.
F52.0 – Nedostatak ili gubitak seksualne želje
(uključuje frigidnost). Javlja se kod oba pola, ali
češće kod žena. Vidovi ovog poremećaja su razni
i treba ih razlikovati: osobe koje nikada i ni na koji
način nisu doživjele orgazam, osobe koje orgazam
doživljavaju isključivo dok masturbiraju, a ne i kada
su sa partnerom i/ili kod vaginalne penetracije,
osobe kod kojih ne postoji nikakva želja – potreba
za seksom. Liječenje se sprovodi kroz psihoterapiju
i kod kuće. Naime, radi se na podizanju tenzije koja
je aktuelno odsutna.
Koja je to količina seksualne želje za koju
možemo sa sigurnošću reći da je dobra, ni preve-
lika, ni isuviše mala? Ako neko nema želju da vodi
ljubav određeni broj puta sedmično, ko zaista ima
pravo da kaže da to nije u redu?! Problem, realno,
postoji tek kada nedostatak seksualne želje,
odnosno frigidnost, zasmeta upravo toj osobi.
(Ljupka Kovačević)
F52.1 – Seksualna averzija ili odsustvo seksual-
nog uživanja.
F52.2 – Neuspješnost genitalnog odgovora.
Uključuje poremećaje seksualnog uzbuđenja kod
žena, poremećaj erekcije kod muškaraca i psiho-
genu impotenciju.
F52.3 – Orgazmički poremećaji: inhibirani
orgazam kod muškaraca i žena i psihogena anor-
gazmija.
F52.4 – Prijevremena ejakulacija. Predstavlja ne-
sposobnost kontrole ejakulacije u mjeri potrebnoj
da bi oba partnera uživala u seksualnom odnosu.
U teškim slučajevima dolazi do ejakulacije prije
penetracije u vaginu, ili čak i u odsustvu erekcije.
Prijevremena ejakulacija rijetko je organskog pori-
jekla, ali može da se javi kao psihološka reakcija na
neko organsko oštećenje (kao što je bolna erekcija
i sl.). Postoje tehnike za prevazilaženje ovog prob-
lema. Neke od najuspješnijih su: Masters & Johnson
metoda, tehnika stiskanja i tehnika mirovanja.
Masters & Johnson metoda zasniva se na strpljenju
i učenju – osoba treba da nauči da prepozna one
znakove koji govore da je orgazam blizu. Najprije
se to vježba tokom masturbacije, a zatim sa
partnerom. Princip je isti: kada osoba prepozna da
će uskoro doći do orgazma, treba da odustane od
dalje aktivnosti i da nastavi sa seksom tek pošto
se potpuno smiri. Tehnika stiskanja se primjenjuje
tako što partner neposredno prije orgazma čvrsto
stegne glavić pola minuta. Tehnika mirovanja
se sastoji u tome da mladić, kada penetrira, ne
smije da se pomjera (ni on ni njegova partnerka ili
partner), već se samo koncentriše; kada osjeti da
je blizu orgazma, treba da izađe iz vagine/anusa.
Ove tehnike se uvježbavaju sve dok osoba ne nauči
da uspostavi potpunu kontrolu nad ejakulacijom.
Još neke stvari mogu biti od pomoći: korišćenje
kondoma (jer smanjuje stimulaciju), masturbiranje
prije penetracije, kao i zauzimanje manje podsti-
cajnih položaja u toku seksualnog čina.
F52.5 – Vaginizam bez organskog uzroka. Vagini-
zam je spazam – grč mišića koji okružuju vaginu,
pa je penetracija penisa nemoguća ili jako bolna.
F52.6 – Dispareunija bez organskog uzroka. To
je bol prilikom seksualnog odnosa, a javlja se kod
oba pola. Važnu ulogu imaju emocionalni faktori.
Ova dijagnoza postavlja se samo ukoliko razlog ne
leži u vaginalnom grču ili vaginalnoj suvoći.
F 52.7 – Pretjerani seksualni nagon. Uključuje
nimfomaniju i satirijazu. Javlja se kod oba pola,
najčešće kod adolescenata i u ranom odras-
lom dobu. Dijagnostifkuje se kada je želja i
upražnjavanje seksa toliko da značajno, ili u
potpunosti, ometa normalno svakodnevno funk-
cionisanje osobe. Uzrok može biti odrastanje u
disfunkcionalnoj porodici, gdje je osoba kao dijete
bila psihički ili seksualno zlostavljana, pa je kroz to
razvila negativan stav prema seksu. Ta traumatična
iskustva pospješuju i razvijaju doživljavanje sebe
kao bezvrijedne osobe, nisko samopouzdanje, stid.
Za takvu osobu, seksualno kompulsivno ponašanje
predstavlja način da ispuni prazninu nastalu usljed
osjećaja odbačenosti i bezvrijednosti.
F52.8 – Drugi seksualni poremećaji koji nisu
uzrokovani organskim poremećajem ili bolešću.
F52.9 – Nespecifkovani seksualni poremećaji,
koji nisu uzrokovani organskim poremećajem ili
bolešću.
Seksualni poremećaji obuhvataju razne oblike
neuspješnog seksualnog funcionisanja, kada osoba
nije u stanju da učestvuje u seksualnom odnosu na
način na koji bi to htjela.
Jedan od poremećaja seksualnog funkcionisanja
jeste i prijapizam. Prijapizam je dugotrajna bolna
erekcija, pri kojoj krv koja je ušla u penis ne može
da izađe. Najčešći uzročnik je terapija injekcijama u
116
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
117
penis, sprovedena radi liječenja impotencije, kao i
korišćenje antidepresiva.
Paraflije – kvalitativni
poremećaji seksualnog nagona
Paraflije nisu klasični poremećaji seksualnog nag-
ona i ponašanja, već prije predstavljaju iskrivljenja
ovog nagona, odnosno načina njegovog zadovo-
ljavanja. Naime, seksualni nagon se u paraflijama
zadovoljava na načine koji drugim ljudima mogu
biti strani, čudni i odbojni. Neke paraflije, kao
pedoflija ili nekroflija, predstavljaju zločin i treba
da ostanu sankcionisane – i zakonom i moralno.
Pedoflija – seksualna sklonost ka djeci. Zabra-
njena je zakonom. Češća je kod muškaraca, bez
obzira na seksualnu orijentaciju. Pedoflija je
izuzetno opasna seksualna abnormalnost jer
pedofl može povrijediti dijete ili više njih. Ovakve
osobe obično ucjenjuju djecu, vršeći na njih priti-
sak da nikome ne govore o tome šta im se dešava
– bilo raznim nagradama, poklonima i slatkišima,
bilo zastrašivanjem i kaznama. Uvijek se radi o
silovanju ili vršenju bludnih radnji. Dakle, pedofl
je uvijek prekršilac zakona jer dijete je isuviše
malo da bi dalo jasan otpor i, uopšte, da bi
odlučivalo o seksualnoj aktivnosti sa nekim.
Voajerizam – posmatranje pojedinaca ili parova
dok se svlače, tuširaju ili imaju seksualni odnos.
Voajer posmatra tako što je skriven, masturbira i
postiže orgazam. Često doživljava orgazam i bez
erekcije. Voajeri nisu opasni po druge ljude – nisu
agresivni.
Egzibicionizam – karakterističan je za het-
eroseksualne muškarce; zadovoljstvo se postiže
pokazivanjem svojih genitalija na javnom mjestu,
najčešće slučajnim prolaznicama. Posebno ih
uzbuđuje stid osoba koje su ih vidjele, okretanje
glave na drugu stranu, vrisak itd. Ovo je prilično
lako razumjeti budući da je razlog egzibicionizma
osjećanje manjka muškosti. Egzibicionisti su bezo-
pasni po druge, a nakon ejakulacije obično bježe.
Pitanje je da li se može govoriti o egzibicionizmu i
kod žena, izraženom kroz sve obnaženije poka-
zivanje u javnosti, kratke suknje, duboke dekoltee,
providnu garderobu koja otkriva grudi, zadnjicu
itd ...
Sadomazohizam – zadovoljstvo se nalazi bilo
u nanošenju bola, ponižavanju i potčinjavanju
seksualnog partnera (sadizam), bilo u pasivnom
prihvatanju bola, poniženja i potčinjavanja
(mazohizam). Ovakvo seksualno opštenje veoma je
opasno zbog povreda, koje mogu dovesti čak i do
smrti. Takođe je problematično i koliko je mazo-
hista u tom odnosu dobrovoljno pristao na ovakav
tretman.
Fetišizam – upotreba raznih predmeta koji
služe za postizanje uzbuđenja i orgazma. Datim
predmetima pridaje se snažno erotsko značenje.
To ne moraju biti samo razna seksualna pomagala
(npr. vibrator), već ulogu fetiša može imati bilo koji
predmet za svakodnevnu upotrebu kojem osoba
pridaje erotsko značenje.
Transvestizam – podvrsta fetišizma. Javlja se
isključivo kod muškaraca. Zadovoljstvo se nalazi
u oblačenju ženske garderobe (omiljeni modno-
odjevni detalji transvestita su štikle, čarape sa
halterima, brushalteri, šminka ...).
Transseksualizam – oblačenje muškarca u žensku
garderobu, motivisano doživljajem sebe kao žene.
Transseksualci su bezopasni po druge. Mnogi
među njima rade kao prostitutke, a iznajmljuju ih
muškarci koji imaju biseksualne sklonosti.
Frotirizam (od riječi „frotir” – trljati) – frotiristi
nalaze zadovoljstvo i postižu orgazam trljajući
svoju karlicu i genitalije o drugu osobu. To rade
na nekom javnom mjestu, gdje je to zbog gužve
moguće izvesti – u autobusu, na koncertu ... Bezo-
pasni su ali, kao i egzibicionisti, veoma neprijatni.
Zooflija – seksualna abnormalnost izražena kroz
seksualnu sklonost i opštenje sa životinjama. Ug-
lavnom se radi o jako anksioznim i povučenim oso-
bama. Treba je razgraničiti od situacione zooflije,
kada osoba upražnjava seks sa nekom životinjom
zato što nema nikog za partnera, kao i od zooflije
prisutne u kulturama koje ovaj oblik seksulanosti
ne osuđuju.
Telefonoskatilija – označava poremećaj kada
osoba koristi specijalizovane telefonske linije i
brojeve, tzv. hot-line, kao jedini način za zadovol-
javanje seksualnog nagona. Mnogi iz znatiželje
pozivaju hot-line i potom odustaju zbog veoma
visokih cijena takvih poziva – u takvim slučajevima
ne govorimo o telefonoskatiliji kao poremećaju.
Uglavnom se sreće kod muškaraca, bez obzira na
godine, socijalni i bračni status.
Nekroflija – poremećaj koji se ogleda u zado-
voljavanju seksualnog nagona kroz čin sa mrtvim
ljudima. Zabranjena je zakonom.
Nekada su se u psihijatriji kvalitativni poremećaji
seksualnog ponašanja dijelili na inverzije i
perverzije. (Potom se ovaj drugi naziv kod laika
neopravdano odomaćio.) Inverzije su predstav-
ljale „izvrnutost” subjekta sa kojim se stupa u
seksualne odnose (lezbijstvo, homoseksualnost,
pedoflija, zooflija – jedino je heteroseksualnost
smatrana normalnom), a perverzije „izvrnute”
načine na koji se seksualni motiv zadovoljava
(fetišizam, frotirizam, transseksualizam, voajer-
izam ...). Danas je napravljena važna ispravka
nepravde, pa se homoseksualnost (i muška i
ženska) i biseksualnost smatraju normalnim
oblicima seksualne orijentacije – izbačeni su
iz zvanične medicinske klasifkacije mentalnih
poremećaja i poremećaja ponašanja. Oni nisu
više predmet proučavanja psihijatrije i psihopa-
tologije, niti liječenja, a u nekim državama nisu
više ni zakonski sankcionisani.
Nakon seksualne revolucije, seks počinje da se
prihvata kao krajnje individualna stvar i danas
uglavnom preovlađuje pravilo: u seksualnom
činu ništa nije zabranjeno, loše, nemoralno ili
nenormalno – pod uslovom da prija SVIM oso-
bama koje u njemu učestvuju. Naravno, ovakav
pristup dozvoljava veliku slobodu, a sloboda
može biti zloupotrijebljena. Zato je prije bilo koje
seksualne aktivnosti, naročito sa osobama koje
ne poznajemo dovoljno, izuzetno važno unapri-
jed dogovoriti što se može, a što se neće raditi.
118
Seksualna i reproduktivna prava
119
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
Seksualna i
reproduktivna
prava
Važno je da znaš koja su
tvoja seksualna i
reproduktivna prava
Prema defniciji Svjetske zdravstvene
organizacije, reproduktivno zdravlje
je stanje tjelesnog, psihološkog i
socijalnog blagostanja u svim oblas-
tima koje su vezane za reproduk-
tivni sistem. Namjera nam je da ovaj
priručnik bude upravo doprinos
stvaranju takvog blagostanja.
Reproduktivna prava obuhvataju
dvije široke oblasti ljudskih prava:
pravo na reproduktivnu zdravstvenu
njegu i pravo na reproduktivno samo-
opredjeljenje. Međunarodna feder-
acija za planirano roditeljstvo (IPPF)
donijela je, 1995. godine, Povelju
o seksualnim i reproduktivnim
pravima. Ova povelja utemeljena je
na principima Konvencije o ljudskim
pravima, a proklamuje da ljudi imaju
slobodu da uživaju u međusobno
zadovoljavajućoj i sigurnoj vezi,
slobodnoj od prisile i/ili nasilja i bez
straha od infekcije ili trudnoće, kao
i da imaju mogućnost da regulišu
svoju plodnost bez negativnih ili
opasnih posljedica:
Pravo na život
Nijedan život ne smije biti ugrožen
trudnoćom, rađanjem ili rodnom
pripadnošću.
Pravo na slobodu i sigurnost
osobe
Svi ljudi imaju slobodu kontrole
vlastitog seksualnog i reproduktivnog
života.
Pravo na jednakost i
oslobođenje od svakog oblika
diskriminacije
Svi ljudi su rođeni jednaki i niko ne
smije biti diskriminisan na osnovu
Reproduktivno zdravlje je
stanje tjelesnog, psihološkog i
socijalnog blagostanja u svim
oblastima koje su vezane za
reproduktivni sistem.
120
Seksualna i reproduktivna prava
121
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
rase, etničkog porijekla, boje kože,
siromaštva, pola ili seksualne orijen-
tacije, bračnog statusa, porodične
situacije, fzičke ili mentalne
hendikepiranosti, starosti, jezika, re-
ligije, političkog i drugog mišljenja,
nacionalnog ili socijalnog porijekla,
imovine, rođenja ili drugog statusa.
Pravo na privatnost
Svi ljudi imaju pravo da donose
autonomne odluke u vezi sa vlas-
titim seksualnim i reproduktivnim
životom, da imaju privatnost i da
budu poštovani.
Pravo na slobodu mišljenja
Svi ljudi imaju pravo da donose
odluke o seksualnom i reproduk-
tivnom zdravlju i pravima, i pravo
da traže, primaju i daju informacije
i razmjenjuju ideje kroz bilo koji
medij.
Pravo na informacije i edu-
kaciju
Svi ljudi imaju pravo na pristup
informacijama i edukaciji o seksu-
alnom i reproduktivnom zdravlju i
pravima.
Pravo na izbor
Ljudi imaju pravo slobodnog izbora
da li da uđu u brak ili ne, kao i pravo
da osnuju i planiraju porodicu.
Pravo na odluku da li imati
djecu ili ne
Sve osobe imaju pravo da odluče,
slobodno i odgovorno, o broju djece i
periodu između rađanja, što uključuje
i odluku da li uopšte imati djecu, kao
i pristup sredstvima za praktikovanje
ovog prava.
Pravo na zdravstvenu zaštitu i
njegu
Svi ljudi imaju pravo na najviše
moguće standarde fzičkog i mental-
nog zdravlja.
Pravo da se uživaju blagodeti
naučnog napretka
Pravo na slobodu udruživanja i
političkog učešća
Svi ljudi imaju pravo da formiraju ili
da se uključe u nevladinu organizac-
iju kako bi se unaprijedila seksualna i
reproduktivna prava.
Pravo da se ne bude žrtva
torture i drugih nehumanih
tretmana
Svi ljudi imaju pravo da ne budu sub-
jekti torture ili okrutnih, nehumanih
ili degradirajućih tretmana, kao i da
ne budu podvrgnuti medicinskom
tretmanu ili naučnom istraživanju
bez slobodnog i na informacijama
zasnovanog pristanka.
Abortus kao seksualno i
reproduktivno pravo
Pravo na abortus pripada korpusu
reproduktivnih prava. Ipak, pitanje
abortusa je veoma kompleksno i
sagledati ga znači sagledati sliku
odnosa društva prema ženi kroz
vrijeme.
Oduvijek su postojale žene is-
cjeliteljke, koje su znale tajne rođenja
i tajne abortusa, i oduvijek su
„odlučivale” o abortusu, često i po ci-
jenu vlastitog života. Jer, svaka vlast, i
državna i crkvena, htjela je da o ovom
pitanju odlučuje umjesto njih.
Stavovi prema abortusu su se
mijenjali, ali su dugo bili (i još uvijek
su!) pod jakim uticajem hrišćanske
religije, koja abortus smatra grijehom.
U Crnoj Gori abortus je do 1951.
godine bio zabranjen i smatran
je krivičnim djelom, i za ženu i za
izvođača, a 1960. godine je legalizo-
van.
Istraživanja u Crnoj Gori ukazuju da
preko 85% žena smatra da im pripada
neotuđivo pravo da odluče da li će,
kada i koliko djece roditi. Smatraju
da je odluka o abortusu izuzetno
teška, na šta upućuje i podatak da su
odgovori na pitanje „da li je abortus
grijeh” podijeljeni (Da 51%, Ne 49%).
Rezultati govore i o jakim patrijar-
halnim uticajima. Žene često imaju
moralnu dilemu po pitanju ove odluke.
(Časopis ŽINEC, Žene o seksualnosti,
istraživanje polaznica Ženskih studija,
Kotor, 2003)
Pravo na abortus je veoma važno
reproduktivno pravo, a povezano je
sa potrebom žene da kontroliše svoje
tijelo. Žena mora imati slobodu da iza-
bere da li hoće ili neće da bude majka,
kao i koliko će djece imati, bez obzira
na stav muškarca. U slučaju neželjene
trudnoće, ona mora imati pravo na
sopstveni izbor, pa i na abortus.
Ono što treba da znaš kad formiraš
svoj stav prema abortusu:
• broj abortusa je jako mali u odnosu
na broj rođene djece;
• svako dijete treba da bude željeno;
• niko nema pravo da nameće svoj
moral drugoj osobi;
• nijedno kontraceptivno sredstvo nije
potpuno sigurno;
• kontraceptivna sredstva nisu svima
jednako dostupna;
• i žena i dijete, ako je neželjeno, imaju
mnogo veće psihološke probleme
nego što ih izaziva abortus;
• legalizacijom abortusa smanjuje se
smrtnost žena, a ne povećava broj
abortusa;
Žena mora imati slobodu da
izabere da li hoće ili neće da
bude majka, kao i koliko će
djece imati, bez obzira na stav
muškarca.
Usvijetu je sve snažnije
prisutna svijest o diskriminaciji
homoseksualnih osoba, a
nastoji se da se u
zakonodavstvu za njih
obezbijedi zaštita i
ravnopravnost.
122
Seksualna i reproduktivna prava
123
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
• fetus tek nakon tridesete nedjelje
može da osjeti bol;
• odluka o abortusu nikada nije ženski
hir.
Materinstvo nije samo zadovoljenje
biološke mogućnosti, već je to
zadovoljenje mnogo više u sferi
psihološkog i socijalnog. Ima žena
koje ostvaruju svoje materinstvo, a da
nisu biološke majke, i ima bioloških
majki koje ne njeguju svoju djecu.
Teza da su žene koje zagovaraju pra-
vo na abortus protivnice materinstva
– jednostavno nije tačna. Protiv prava
na abortus obično su oni koji žele da
gospodare tijelom žene, koji sebi daju
pravo da presuđuju o „svetosti života”,
ali najčešće ne dignu glas protiv rata i
ubijanja ljudi.
U diskusijama o pravu na abortus
prisutna su dva stanovišta: „Pro-life” i
„Pro-choise”:
SEKSIZAM
„Seksizam je sveprisutno višeglavo
čudovište koje se na različite načine
pojavljivalo u različitim istorijskim
periodima i u različitim kulturama.
To je sistem uvjerenja zasnovan
na pretpostavci da su fzičke raz-
like između muškaraca i žena toliko
značajne da bi trebalo da budu
odlučujuće za praktično sve društvene
i ekonomske uloge muškaraca i žena.
U skladu sa takvim uvjerenjima, nisu
samo njihove reproduktivne funkcije
određene polom, već je pol faktor koji
vlada njihovim cjelokupnim životom,
svim njihovim funkcijama u društvu i
ekonomiji, njihovim odnosom prema
državi i svim javnim institucijama,
a posebno njihovim međusobnim
odnosom. Seksizam se ispoljava u svim
oblicima ponašanja, od suptilnih ges-
tova i jezika do eksploatacije i ugnjeta-
vanja, kao i u svim ljudskim instituci-
jama, od porodice do multinacionalnih
korporacija. Glavni temelj na kome
počivaju seksistički stavovi ogleda se
u uvjerenju da su muškarci biološki
i intelektualno superiorniji od žena.
Ovo uvjerenje dovodi do ponašanja
poznatog kao muški šovinizam – do
diskriminacije prema ženama, koja
obuhvata očigledne i opšte prihvaćene
društvene, ekonomske i političke
običaje i prakse, kao i pravne institucije
koje ozakonjuju i održavaju podređeni
položaj žena. Muški šovinizam
funkcioniše u svim sferama privatnog i
javnog života. Pođimo od činjenice da
su žene potčinjene očevima, muževima,
pa čak i sinovima, preko diskriminacije
koja se prema njima sprovodi na poslu,
pa do njihovog isključivanja iz sfera
moći, naročito iz tehnologije i politike.”
Beti Rijardon
Ovaj pojam se pojavio 1965. godine,
a formiran je po analogiji sa riječju
rasizam. Seksistički su oni društveni
odnosi u kojima muško osporava
vrijednost ženskog. Patrijarhat je
poredak koji se zasniva na seksizmu
i dominaciji muškaraca nad ženama
i otvoreno, ili neupadljivo, koristi sve
institucionalne i ideološke me-
hanizme kojima raspolaže (pravo,
ekonomiju, moral, nauku, medicinu,
modu, kulturu, obrazovanje, mas-
medije itd.) kako bi održao i reprodu-
kovao patrijarhalne odnose u društvu.
Stanovište savremenog feminizma
jeste da seksistička društvena
vjerovanja i prakse ne samo da
ograničavaju aktivnosti žena, već
uporno nastoje da naglašavaju
razlike između muškaraca i žena.
Seksizam se može uočiti i u medijima,
na primjer kroz forsiranje stereo-
tipne polne uloge žene kao majke
Protiv prava na abortus
obično su oni koji žele da
gospodare tijelom žene, koji
sebi daju pravo da presuđuju
o „svetosti života” , ali najčešće
ne dignu glas protiv rata i
ubijanja ljudi.
Pro-life – stanovište da ljudski
život počinje začećem, a abortus je
ubistvo. Razlozi:
• individualno pravo na život treba
poštovati, čak i ako postoji nedou-
mica da li je u pitanju „život”;
• obaveza je društva da kroz posre-
dovanje ili rad državnih organa
obezbijedi podršku onima u nevolji
(neželjena trudnoća), a ne da ih
okreće destruktivnim izborima;
• moralne vrijednosti i ideje kada
se radi o životu fetusa moraju biti
podržane, čak i po cijenu individu-
alnih teškoća i porođajnih muka;
• zaštita porodice kao jezgra
društva;
• odgovornost za podizanje djeteta
je osnovna dužnost žene;
• religioznost, a ne racionalno
viđenje života.
Pro - choice – stanovište koje
ne daje prednost abortusu nad
rođenjem, ali promoviše reproduk-
tivnu slobodu. Razlozi:
• negiranje slobode izbora jeste
negiranje individualne svijesti,
posebno u značenju moralne
svijesti;
• ilegalni abortusi su nepravedni;
• insistiranjem na brizi o izboru i
kontroli rađanja pažnja se usmjera-
va na odgovornost za roditeljstvo,
a podizanje djece odvaja od čisto
biološke i seksualne obaveze;
• treba se zalagati za emancipaciju
žene u pogledu njenog tijela;
• uloga žene u porodici ne može
se svoditi na rađanje i njegovanje
djece;
• racionalno viđenje života, umjesto
religioznog.
Seksizamje direktno povezan
sa ratnimsistemima, pa se
pretpostavlja da bi veća
integracija žena u sve sfere
ljudskih djelatnosti bila
prevencija ratnih sukoba.
Uautomobilskoj industriji čest je
slučaj da se radi privlačenja
pažnje uz proizvod koristi
žensko tijelo.
124
Seksualna i reproduktivna prava
123
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
i domaćice. Ovo možeš veoma lako
provjeriti prateći koji se proizvodi
reklamiraju preko televizije. To su, po
pravilu, proizvodi „za žene” - proizvodi
za kuću, higijenu i kozmetika. Smatra
se, naime, da žene više vremena
provode u kući nego muškarci, da više
gledaju televizijski program, pa su i TV
reklame napravljene u skladu sa tim.
Na seksizam ukazuje i činjenica da u
štampanim medijima i na internetu
ima više reklama „za muškarce” - žena
se apriori kvalifkuje kao manje inteli-
gentna, „ona koja ne čita i ne umije da
koristi internet”.
U našoj sredini i prostorima bivših
jugoslovenskih republika seksizam
je naročito uočljiv u tekstovima pop
i narodnjačkih „hitova”. U njima se
zapravo veoma eksplicitno govori o
seksu na veoma ružan način, veličaju
se prevara i promiskuitet, žene se
redovno opisuju bilo kao nezasite,
bilo kao frigidne u seksu, dok su
muškarci prikazani kao „mačo” ili kako,
eventualno, žale što su zbog strast-
venog seksa propustili pravu ljubav,
na drugoj strani. Ovakvi tekstovi,
naročito zbog ritmičnih melodija koje
uz njih idu, lako „ulaze u uho” i kreiraju
svijest naših mladih ljudi, na način da
im promiskuitet, prevara i vulgarnost
postaju prihvatljivi i uobičajeni oblici
ponašanja. (Aida Perović - Ivanović)
Kontinuirana istraživanja su poka-
zala da se u temeljima seksističkih
stavova i praksi nalazi mizoginija
(mržnja prema ženama) i ginofo-
ima blagonaklona osjećanja prema
muškarcima uopšte.
Kada se oba roditelja podjednako
bave odgajanjem i vaspitavanjem
djeteta, stiču se dobri uslovi da ono
„iskusi sva lica” i majke i oca, te da to-
kom života realnije doživljava ostale
žene i muškarce oko sebe. Realnije, u
ovom kontekstu, znači: ne pripisujući
apriori pozitivne ili negativne osobine
nekoj osobi na osnovu njenog pola.
Seksizam je štetan za oba pola i
predstavlja ozbiljnu prepreku za
razvoj odraslih i zrelih ljudi i, uopšte,
humanog društva.
Pristalice feminizma – i žene i
muškarci – insistiraju na jednakosti
žena u najosnovnijem i najpotpuni-
jem smislu te riječi. Drugim riječima,
zastupaju stav da žene imaju jednaku
društvenu i ljudsku vrijednost kao
muškarci, te da razlike između po-
lova, bez obzira na to da li su biološki
ili društveno uslovljene, ne smiju
predstavljati osnov za diskriminaciju
žena.
Seksizam je direktno povezan sa
ratnim sistemima, pa se pretpostavlja
da bi veća integracija žena u sve sfere
ljudskih djelatnosti bila prevencija
ratnih sukoba.
Jedna od mjera
za prevazilaženje
mizoginije
(mržnje prema
ženama) jeste
učešće oba
roditelja u brizi
i vaspitavanju
djece ...

Pijemvino i rakiju vruću i ne mislimna traktor
i kuću. Šta će meni vjenčanje i žena kad sa
tuđomživimbez problema.
Varao me dragi, nek je zdrav i živ, kad ga žene
vole nije, nije kriv!
Hop mala bosonoga, kako živiš bez onoga.
Sladak šećer, hladna voda, hajde mala dok
je zgoda.
Da te nisamprevarila, vjeruj mi,
ne bih znala da si bio najbolji,
voljela bih kad bi bili jednaki,
kad već nećeš da me ostaviš ...
Najbolji si najbolji, od svih faca slavnih, ti voziš
ferari, u gradu si glavni!
Kaži mala svoje muke, čiča ima zlatne ruke!
Neće čiča tu da srlja, hoće samo da podrlja!
Moja mala nosi suknju mini, ispod mini
napisala skini, moja mala nosi suknju maksi,
ispod maksi napisala taksi!
Nas dva brata, naučio tata, sa ženama kako
se barata!
Nisamlopov al’ bi znao tomčovjeku šta bi
krao!
...nećeš čak ni pasulj da mi skuvaš, a kamoli
djecu da mi čuvaš!
Moja mala lutkica, tvrdi da je devica, kaže pre
venčanja nema milovanja. Devo, devo device,
prelepa lepotice, nemoj sa mnomda se svađaš,
bolje decu da mi rađaš.
Obrati pažnju kada u medijima (npr.
kroz muziku koju slušaš) prepoznaš
seksizam kako ne bi podlegao/la
stereotipima:
Seksizamse može uočiti kroz
stereotipne prikaze: muškarca
kao uspješne poslovne osobe, a
žene kao majke i domaćice.
Kada se oba roditelja
podjednako bave odgajanjemi
vaspitavanjemdjeteta, stiču se
dobri uslovi da ono „iskusi sva
lica” i majke i oca, te da tokom
života realnije doživljava ostale
žene i muškarce oko sebe.
bija (strah od žena). Ove se pojave
smatraju univerzalnim, a posljedica
su dominacije žene u ranom djetin-
jstvu. Mizoginija ima svoje korijene
u poziciji djeteta u odnosu na majku
(majka je oličenje moći i djetetove
apsolutne zavisnosti) i zasniva se na
dubokoj ambivalenciji koja potiče
još iz preverbalnog perioda (strast).
Ambivalencija ovdje označava
istovremeno postojanje suprotnih
osjećanja prema majci: i volimo je
(jer je nježna prema nama, miluje
nas i hrani), i mrzimo je (jer je moćna,
kažnjava nas i potpuno smo zavisni
od njene volje). Svi smo iskusili taj
osjećaj bespomoćnosti i zavisnosti,
beskrajnog osjećanja povjerenja i
blaženstva, kao i doživljaj tuđe volje
kojoj se povinujemo „iz ljubavi”.
Dominaciju žena i isključivanje
muškaraca iz vaspitanja djece u
djetinjstvu podržavaju tradicio-
nalni mitovi i kulturne norme, što
neminovno dovodi do razvoja
necjelovitih ličnosti – i muškaraca
i žena – i do nelagodnosti među
polovima. Otac koji je mnogo manje
prisutan u vaspitavanju djeteta
realno nema priliku da svoje dijete
i nagrađuje i kažnjava; najčešće ga
samo nagrađuje (pažnjom, kroz igru,
poklone, šetnju ...), pa tako dijete
nema razlog da ga mrzi. Kroz taj pri-
marni odnos sa ocem, dijete kasnije
126
Seksualna i reproduktivna prava
127
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
Pornografja
Prvi poznati grafčki prikaz porno
materijala nalazi se na piramidama.
Danas postoje specijalizovani porno-
grafski časopisi, flmovi i veb-sajtovi.
Pornografja je postala industrija,
donosi ogromnu zaradu i stoga je
često pod okriljem kriminalnih
klanova.
Pornografski flmovi su flmovi koji
prikazuju eksplicitne scene seksa,
bilo između muškarca i žene ili više
osoba, između osoba istog pola, ali
i sa životinjama. Ovakvi flmovi nose
univerzalnu međunarodnu oznaku
XXX, koja potencijalne gledaoce
upozorava na njihov sadržaj.
Dokumentarni flmovi koji obrađuju
temu snimanja porno flmova ot-
krivaju neke istine: mada gledaocima
drugačije izgleda, pornografske scene
se ne snimaju odjednom, „iz jednog
kadra”, već iz više pokušaja; glumci
i glumice vrše razne pripreme da bi
olakšali snimanje pojedinih scena
(naročito scena analnog seksa) a
redovno se, nakon snimljenog video
materijala, dodatno nasnimavaju
glasovi – neki drugi glumci i glumice
snimaju zvučne efekte da bi flm bio
što uvjerljiviji. U dokumentarcima se
ističe i zanimljiv podatak da se čitava
flmska ekipa, kao po pravilu, zaljubi,
„otkači” za šminkerkom zakopčanom
do grla, a ne za obnaženim porno
glumicama i glumcima. (TV Via Sat
Explorer).
Prema djelu Patrika Robertsona
„Filmska fakta“, najraniji pornografski
flm za koji se sa sigurnošću može
reći kada je snimljen jeste francuski
“A l’Ecu d’Or ou la bonne auberge”, iz
1908. godine.
U ovim flmovima dijalozi su svedeni
na minimum i u funkciji su seksu-
alnog odnosa. Seksualni odnos se uvi-
jek završava muškom ejakulacijom po
tijelu žene, ili nekog drugog pasivnog
partnera.
Porno flmovi su koncipirani tako
da oslobode maštu. Međutim, oni
danas dobijaju potpuno novi značaj
– postaju zamjena za tjelesni kontakt
i polni odnos sa drugom osobom.
Stoga porno flmovi, umjesto da
doprinesu seksualnom obrazovanju
i oslobađanju pojedinca, sve češće
imaju sasvim suprotno dejstvo.
Sve je više porno flmova koji
propagiraju izopačene, pa i zakonom
zabranjene seksualne sklonosti, kao
što su pedoflija, nekroflija, sodomija,
koproflija. Osim toga, akcenat je na
muškom zadovoljstvu, što se ogleda
u neprikazivanju ženskog orgazma,
dok je muškom sve podređeno. Česta
je i fzička i verbalna brutalnost prema
akterkama flma. Ovakav pristup,
naročito među mlađom publikom,
može dovesti do razvijanja sklonosti
za pretjerano mačističku, kao i
nasilničku viziju seksualnosti.
Nema ničega lošeg u tome ako neko
masturbira gledajući neki pornograf-
ski materijal, ali je jako loše ako taj
materijal istovremeno šalje i dodatne
poruke, koje idu u prilog seksualnom
nasilju i seksizmu.
U svijetu su zabranjeni
i veoma strogo zako-
nom sankcionisani pravljenje,
prodaja, kupovina i konzumiranje
sadržaja dječje pornografje. Ovi
se sadržaji zato pokušavaju plasi-
rati putem veb-sajtova, čije se gle-
danje anonimo i skupo naplaćuje.
No, ipak postoje efkasni načini
za otkrivanje posjetilaca ovih saj-
tova i suzbijanje dalje distribucije
njihovih sadržaja.
Među parovima se sve češće dešava
da koriste porno flmove za izazivanje
uzbuđenja, što će reći, umjesto pre-
digre. Rezultat može biti pozitivan u
fziološkom smislu (može doći do er-
ekcije i vaginalnog vlaženja), ali ovim
se, zapravo, posmatrano na duže
staze, stimuliše pasivnost i otuđenje
među partnerima.
Najnoviji trend u mas-medijima,
pa tako i u pornografskoj indus-
triji, jeste prikazivanje takozvanih
„snimaka iz kućne radinosti”, gdje su
akteri bilo javne i poznate ličnosti,
bilo obični ljudi, no niko od njih
nije porno glumac. Ovakvi video
klipovi lako se „skidaju” sa interneta i
distribuiraju putem mms-a. Postav-
ljaju ih ili sami akteri snimka – zbog
egzibicionističkih sklonosti i/ili radi
zarade – ili neke druge osobe koje
se tih snimaka nekako domognu, a
zatim ih plasiraju – kako bi naudili i
osramotili prikazane ljude, odnosno,
takođe radi fnansijske dobiti. U ovom
drugom slučaju, riječ je o svojevrs-
nom seksualnom nasilju – zato je,
pri interpretaciji ovakvih „slučajeva”,
upravo to činjenica koja treba da
dobije primat, a ne senzacionalističko
akcentovanje sadržaja snimka.
Sve je više porno
flmova koji
propagiraju
izopačene, pa i
zakonom
zabranjene
seksualne
sklonosti, kao
što su pedoflija,
nekroflija,
sodomija i
koproflija.
Nema ničega lošeg u tome
ako neko masturbira gledajući
neki pornografski materijal, ali
je jako loše ako taj materijal
istovremeno šalje i dodatne
poruke, koje idu u prilog
seksualnom nasilju i seksizmu.
Seksizami mizoginija se
provlače kroz stripove i viceve.
Lolicon (naziv dolazi od
junakinje knjige „Lolita” Vladi-
mira Nabokova) - u japanskim
manga crtanimflmovma
Lolicon predstavlja
seksualizovani maloljetni ženski
karakter. Postoje kritike da je ovo
vrsta dječje pornografje. Opozit
u muškomrodu je Shotacon.
128
Seksualno nasilje
129
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
Tema nasilja, naročito nasilja
počinjenog nad ženama, u posljed-
njih desetak godina veoma je aktuel-
na. Pa ipak, iako se ženske nevladine
organizacije dosta bave ovim prob-
lemom, on je i dalje snažno prisutan
– prvenstveno zahvaljujući patrijar-
halnoj zatvorenosti, stavu da se radi o
privatnim stvarima i nepriznavanju da
nasilje stvarno postoji. Žrtve nasilja,
a to su najčešće žene i djeca, trpe
fzičko, psihičko, seksualno i eko-
nomsko nasilje. Smatrali smo da je
potrebno da tema seksualnog nasilja
nađe mjesto u ovom priručniku kako
bi se radilo na njegovoj prevenciji, a
time se stekle veće šanse za dobro
seksualno i reproduktivno zdravlje
svih ljudi.
Seksualno nasilje je opšti naziv za
brojne oblike seksualnog ponašanja
za koje je karakteristično da se od-
vijaju bez pristanka, odnosno da su
iznuđeni primjenom sile i/ili prijetnje.
Postojanje seksualnog nasilja ne
zavisi od njegovih žrtava već od
nasilnika i, u krajnjem, od društva
– koje ga ili sankcioniše, ili toleriše i
ne sankcioniše.
Dobacivanje, vulgarni komentari,
neželjena dodirivanja, seksistički
vicevi... dio su naše svakodnevice i
ogroman broj ljudi im se ne su-
protstavlja. Iako su sve osobe koje
su nekad iskusile ovakvo ponašanje
sigurno doživjele neprijatnost, stid
i strah, često čak ni one u tome ne
prepoznaju pravo seksualno nasilje.
Oblici seksualnog nasilja
Seksualno uznemiravanje --->
neželjeno seksualno ponašanje koje
žrtvu stavlja u neugodnu situaciju
poniženja ili stida (a koje ne mora
uključivati i fzički dodir). Najčešće
su to neželjene seksualne aluzije,
opsceni telefonski pozivi i ponude,
Seksualno nasilje
Treba stalno
imati na umu da
seksualno nasilje
nije samo
privatna (lična)
stvar žrtve.
Dobacivanje, vulgarni komen-
tari, neželjena dodirivanja,
seksistički vicevi ... dio su naše
svakodnevice i ogroman broj
ljudi imse ne suprotstavlja.
130
Seksualno nasilje
131
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
šale, neželjena izloženost pornograf-
skim sadržajima i ponašanjima (izraz
lica, pokreti, znakovi rukama) koja se
manifestuju na različitim mjestima
– na ulici, radnom mjestu, u školi,
na fakultetu, u gradskom prevozu,
restoranu, kafću ...
Seksualno ucjenjivanje ---> pred-
log ili zahtjev za usluge seksualne
prirode, dat od strane poslodavca,
direktora, profesora ili drugog hijer-
arhijski nadređenog lica, kojim se us-
lovljava napredovanje na poslu, veća
plata ili benefcije, obećava polaganje
ispita, dobijanje visoke ocjene i sl.
Prisilne seksualne radnje --->
seksualno ponašanje izvršeno pod
prisilom i/ili prijetnjom, kao što su
neželjeni/prisilni dodiri tijela, prisilno
dodirivanje intimnih dijelova tijela,
prisiljavanje na masturbaciju i sl.
Pokušaj silovanja ---> svaki pokušaj
bilo kog oblika seksualnog čina protiv
volje žrtve.
Silovanje ---> neželjeni/nasilni oblici
vaginalne, analne i oralne penetracije
penisom ili predmetima.
Incest ---> seksualno zlostavljanje
od strane osobe sa kojim je žrtva u
krvnom srodstvu ili koja je osoba od
povjerenja (kumstvo ...). Incestom se
smatraju svi oblici seksualnog nasilja,
od uznemiravanja do silovanja, pod
uslovom da se odvijaju među srod-
nicima.
Ostali oblici seksualnog nasilja nad
žrtvama su: seksualno ropstvo,
prisilna prostitucija, trgovina
žrtvama, seksualna zloupotreba
djece ... o čemu će biti riječi u daljem
tekstu.
Zablude i činjenice o
seksualnom nasilju
Seksualno nasilje prate mnoga
pogrešna vjerovanja i predrasude.
Nažalost, takva vrsta stavova je
široko rasprostranjena. Uz to, mediji
i reakcije institucija, porodice i pri-
jatelja, često doprinose učvršćivanju
predrasuda kod samih žrtava koje su
preživjele seksualno nasilje. Razumi-
jevanje i odbacivanje mitova od pre-
sudne je važnosti za podršku žrtvama
koje su prošle kroz ovo iskustvo.
Predrasude (zablude) o seksualnom
nasilju mogu lošu situaciju učiniti još
gorom (Ljiljana Raičević). Njima se
krivica često „prebacuje” sa silovatelja
na žrtvu.
Evo nekih od najčešćih i najdublje
ukorijenjenih zabluda o seksualnom
nasilju, a zatim i činjenica koje treba
da znaš kako bi formirao/la ispravan
stav.
ZABLUDA: Silovanje je prouzrokova-
no silovateljevim nekontrolisanim
seksualnim nagonom. Ili: Ljudi siluju
zato što ne mogu da kontrolišu svoj
seksualni nagon.
ČINJENICA: Silovanje je čin nasilja,
dokazivanja moći i kontrole, a ne
seksa. Silovateljev cilj jeste da ponizi
žrtvu i da joj potpuno oduzme ličnu
moć.
ZABLUDA: Žrtva je „sama tražila to
što je dobila”, jer je bila zavodljiva,
nepažljiva, pijana, drogirana, provo-
kativno obučena ili se provokativno
ponašala ...
ČINJENICA: Niko ne traži i ne želi da
bude zlostavljan/a, povrijeđen/a ili
ponižen/a. Osobe svih starosnih doba
i svih društvenih pozicija bile su mete
seksualnog zlostavljanja. Devedeset
procenata svih silovanja unaprijed
je isplanirano. Napadač često nosi
oružije ili prijeti žrtvi smrću, ako se
opire. Česta silovanja izvršena nad
mentalno retardiranim osobama
dodatno pobijaju gorenavedeni stav.
(Liskić, 1998)
ZABLUDA: Većina silovatelja su
nepoznati žrtvama.
ČINJENICA: Većina silovanja
počinjena je od strane nekog koga
žrtva poznaje: komšije, prijatelja,
poznanika, kolege, školskog druga,
muža, partnera ili bivšeg partnera,
porodičnog prijatelja koji dolazi u
kuću ... Silovanja su uglavnom plani-
rana i izvršena od strane intimnih pri-
jatelja, poznanika, članova porodice
ili nepoznatih kada se za to ukaže
prilika. Samo jedno od pet počinjenih
silovanja izvršeno je od strane žrtvi
nepoznate osobe (Ministarstvo
pravde SAD-a, 1996). Približno 28%
silovanja počinili su muževi i momci
žrtava, 35% poznanici, a 5% neke od
drugih, žrtvi bliskih osoba (Ministarst-
vo pravde SAD-a, 1994).
ZABLUDA: Većina silovanja dešava
se u parkovima, mračnim i pustim
ulicama i usred noći.
ČINJENICA: Većina silovanja (preko
60% slučajeva) dogodi se u poznatom
prostoru – u stanu žrtve ili počinioca,
koji je najčešće poznata osoba.
Silovanja se jednako često dešavaju
danju kao i noću.
ZABLUDA: Silovatelji su mentalno
bolesni ili psihotični i ne mogu se
obuzdati.
ČINJENICA: Ne postoji „tipičan”
silovatelj. Muškarci koji su silovali pri-
padaju svim socio-ekonomskim kla-
Predrasude (zablude) o seksual-
nomnasilju mogu lošu situaciju
učiniti još gorom. Na primjer:
Žrtva je „sama tražila to što je
dobila”, jer je bila zavodljiva,
nepažljiva, pijana, drogi-
rana, provokativno obučena
ili se provokativno ponašala ...
Činjenica je da niko ne traži i
ne želi da bude zlostavljan/a,
povrijeđen/a ili ponižen/a.
Samo jedno od
pet počinjenih
silovanja
izvršeno je od
strane žrtvi
nepoznate
osobe.
Love should never hurt
[Ljubav ne bi nikada smijela
da povrijeđuje]
132
Seksualno nasilje
133
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
sama, nacijama i rasama. Oni su često
ugledni, bogati i moćni ljudi, a ne
„ljudi sa margine”, pijanci, beskućnici,
bolesnici, i ne mogu se prepoznati po
specifčnom ponašanju. Jako je malo
silovatelja koji su mentalno nespo-
sobni i/ili bez dodira sa stvarnošću.
Većina silovanja je planirana.
Napomena: Prema policijskoj statistici
za Englesku i Vels (1980), samo 2%
muškaraca optuženih za seksualno
nasilje prethodno su psihijatrijski
liječeni.
ZABLUDA: Žrtve lažu o seksualnom
zlostavljanju da bi spasile svoju repu-
taciju, ili da bi se osvetile partneru
koji ih je napustio.
ČINJENICA: Seksualno nasilje je
zločin koji se u ogromnom broju
slučajeva ne prijavljuje. Žrtve će prije
lagati i reći da nisu bile seksualno
zlostavljane nego prijaviti silovanje,
i to zbog osjećaja krivice i straha od
daljeg zlostavljanja, ili uznemiravanja
i ucjenjivanja. Iskustvo SŽK pokazuje
da mnoge žrtve koje prijave silovanje,
usljed raznih pritisaka, odustanu
od daljeg procesa, tako da mnogi
slučajevi završe bez dokaza, kao da se
nisu ni dogodili. Jedno od najdetaljni-
jih istraživanja ove vrste, sprovedeno
na reprezentativnom uzorku od 12
300 žrtava u Kanadi, pokazalo je da
se samo jedan od 20 slučajeva svih
oblika seksualnog nasilja prijavi
(kanadska statistika, 1990). Broj lažnih
prijava za silovanje nije veći od broja
drugih lažno prijavljenih krivičnih
djela, a iznosi 2% (Istraživanje policije
u Njujorku, 1970, prema „Sexual
Violence”, London Rape Crisis Centre,
1984).
ZABLUDA: Da žrtve nisu pile, ne bi
bile seksualno zlostavljane.
ČINJENICA: Alkohol je oružje koje
neki silovatelji ciljano upotreblja-
vaju da bi kontrolisali svoje žrtve i
da bi ih učinili nemoćnima. Kao dio
svog plana, silovatelj će ohrabrivati
žrtvu da pije, ili će za žrtvu odabrati
osobu koja je već pijana. Alkohol nije
uzrok silovanja, to je samo jedno od
mnogih oruđa koje silovatelji koriste.
Od muškaraca koji su priznali silova-
nje, 75% je reklo da su ponekad napi-
jali žrtve da bi povećali vjerovatnoću
seksualnog odnosa (Kanin, 1985).
ZABLUDA: Ako se žrtva nije fzički
suprotstavila ili borila sa napadačem,
to nije bilo silovanje.
ČINJENICA: Napadači ne traže borbu.
Oni upotrebljavaju mnoge oblike
prinude, prijetnji i manipulacija da bi
izvršili silovanje. Često koriste alkohol
i droge da bi onesposobili žrtve.
U 87% slučajeva silovanja posto-
jala je prijetnja životu žrtve, a u 50%
slučajeva prijetnja oružjem. Treba
istaći da krivični zakoni nekih zemalja
defnišu seksualno nasilje onim što
čini nasilnik, a ne ponašanjem žrtve.
Dešava se da žrtve, da bi spasile goli
život ili prošle sa što manje povreda,
prestanu da se opiru. Većinu žrtava
parališe ogroman strah. Odustajanje
od borbe i opiranja nikako ne znači
da žrtva dobrovoljno pristaje na
seksualni čin.
ZABLUDA: Muškarci ne mogu biti
silovani.
ČINJENICA: Muškarci mogu biti, i
jesu bivali seksualno zlostavljani, kao
dječaci i kao odrasli. Statistički podaci
govore da među dječacima uzrasta
od 0 do 16 godina svaki šesti postane
žrtva seksualnog nasilja, najčešće
silovanja. (Hoper, 1997).
ZABLUDA: Ne postoji silovanje u
braku. Seksualni odnos sa mužem je
bračna dužnost.
ČINJENICA: Žena u braku/
vanbračnoj zajednici nije vlasništvo
muškarca. Svaka seksualna
aktivnost protiv volje supruge,
takođe je silovanje. Zajednički
život i/ili brak ne smiju nametati
seksualni odnos kao moranje, niti
je obaveza bilo koji oblik seksual-
nog odnosa koji jedan od partnera
ne želi.
Najčešće brige žrtava
koje su doživjele
seksualno nasilje
Ovo su neke od mnogih briga
koje mogu imati žrtve, bilo žene ili
muškarci, koje su preživjele seksualno
nasilje:
• briga da će njihova porodica i pri-
jatelji/ce saznati da su bile seksualno
zlostavljane;
• briga da će ljudi misliti da je krivica
njihova i da su one odgovorne;
• briga da će za silovanje saznati ljudi
koji ne pripadaju porodici;
• briga da će se njihova imena pojaviti
u medijima;
• briga da su zatrudnjele;
• briga da su dobile neku od polno
prenosivih bolesti.
Privatnost je briga mnogih žrtava koje
su preživjele seksualno nasilje. Ukoliko
se desi da tvoja poznanica ili poznanik,
ili pak član/ica tvoje porodice, bude
žrtva seksualnog nasilja, važno je da
ispoštuješ njen/njegov izbor i odluku
kome će otkriti što se dogodilo. Ako
žrtva ni tebi nije povjerila svoje iskust-
vo, važno je da ne vršiš pritisak da to
učini. Ono za što ti smatraš da bi žrtvi
sigurno pomoglo da prebrodi iskustvo
nasilja, ne mora i njoj da odgovara, ili
bar ne u tom trenutku.
Od muškaraca koji su priznali
silovanje, 75%je reklo da su
ponekad napijali žrtve da bi
povećali vjerovatnoću seksual-
nog odnosa (Kanin, 1985).
Odustajanje od borbe i
opiranja nikako ne znači da
žrtva dobrovoljno pristaje na
seksualni čin.
Napadači upotrebljavaju
mnoge oblike prinude,
prijetnji i manipulacija da
bi izvršili silovanje.
Zajednički život i/ili brak ne
smiju nametati seksualni odnos
kao moranje,
134
Seksualno nasilje
133
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
Moguća osjećanja žrtve
koja je preživjela
seksualno nasilje
Osobe koje su preživjele seksualno
nasilje često reaguju na način koji je
potpuno neočekivan. Spektar reakcija
može biti veoma širok. Žrtve svjedoče
da, poslije pretrpljenog nasilja, njihove
emocije idu iz jedne krajnosti u drugu.
Važno je da porodica i prijatelji ne
osuđuju reakcije žrtve.
Treba znati da ne postoji standardni
ili tipičan „odgovor”, odnosno reak-
cija žtrve na seksualno nasilje. U
tekstu koji slijedi navedene su neke od
takvih reakcija, no pravila ipak nema:
žrtva može proći kroz sve, samo kroz
neke, ali se dešava i da one potpuno
izostanu.
ŠOK I OBAMRLOST – Osjećanje
dezorijentisanosti, zbunjenosti, pre-
plavljenost osjećanjima; žrtva ne zna
što zapravo osjeća ili što treba da radi,
a može imati i reakcije karakteristične
za bilo koju životnu krizu: npr., plače,
lako se uzbudi, nervozno se smije,
povlači se ...
Što ti možeš da uradiš?
Možeš da uvjeriš žrtvu da su te reakcije
normalne, razumljive za svakog ko je
doživio traumu. Svako preživljava
krizu drugačije. Dozvoli joj da prođe
kroz krizu na svoj način.

GUBITAK KONTROLE – Osjećanje
da je čitav život okrenut naglavačke i
da više nikada neće povratiti kontrolu
nad svojim životom.
Šta ti možeš da uradiš?
Pomozi žrtvi da dobije informacije i
prepozna mogućnosti koje su joj na
raspolaganju. Ne preuzimaj stvar „u
svoje ruke” i nemoj donositi odluke
umjesto nje. Možeš je pitati: „Što
mogu da uradim za tebe?” Prilika da
žrtva napravi izbor, čak i veoma mali,
od presudne je važnosti za vraćanje
osjećanja kontrole nad vlastitim
životom. Poštuj njenu privatnost i
dozvoli joj da izabere kome će kazati
za ono što joj se dogodilo.
STRAHOVI – Strah da ih silovatelj
može ponovo napasti, strah za opštu
fzičku sigurnost, strah da ostane
sama, strah od drugih ljudi ili situacija
koje je mogu podsjetiti na ono što joj
se dogodilo.
KRIVICA I SAMOOKRIVLJAVANJE
– Osjećanje da je mogla, ili da je
trebalo da uradi nešto da izbjegne ili
spriječi napad, sumnja u sopstvenu
sposobnost procjenjivanja.
IZOLACIJA – Osjećanje da ju je ovo
iskustvo odvojilo od ostalih ljudi,
osjećanje da pri samom pogledu na
nju ljudi mogu da pogode da je bila
seksualno zlostavljana.
RANJIVOST, NEPOVJERENJE
Osjećanja sumnje i opreza, žrtva ne zna
kome da vjeruje.
SEKSUALNI STRAHOVI – Žrtva koja
je preživjela seksualno nasilje može
osjećati da ne želi seksualne veze;
pita se da li će ikada željeti seksualni
kontakt ili uživati u njemu; strahuje
da će je seksualni odnos podsjetiti na
traumatski događaj.
BIJES – Osjećanje bijesa prema
napadaču; može fantazirati o osveti;
može osjećati bijes prema cijelom svi-
jetu jer se više nigdje ne osjeća sigurno;
ako je religiozna, moguće je da osjeti
bijes što njena vjera nije spriječila ono
što joj se dogodilo.
PREKIDANJE DNEVNIH AKTIVNOSTI
– Tokom prvih dana ili nedjelja
nakon događaja, žrtva je često
okupirana razmišljanjem o napadu;
ima teškoća da se koncentriše,
poremećaj sna i apetita; dešava
se da se trza na svaki šum, osjeća
raznorazne strahove, uznemirena je
ili depresivna.
Podrška
Podršku mogu pružiti stručna lica, kao
i osobe od povjerenja: savjetodavka,
zastupnica, prijatelj ili prijateljica,
rođaci ...
U Sigurnoj ženskoj kući (SŽK) u
Podgorici žrtva može dobiti podršku i
pomoć i u slučaju da je od seksualnog
nasilja prošlo nekoliko godina.
Medicinska pomoć
Obezbjeđivanje medicinske njege
nakon napada, ali i kasnije, jedna je od
najvažnijih stvari koje žrtva treba da
učini za sebe.
Precizne informacije o kojima ćeš ovd-
je čitati mogu ti pomoći da razumiješ
sve mogućnosti koje su dostupne žrtvi
seksualnog nasilja. Ako se tvojoj pri-
jateljici ili prijatelju desi da bude žrtva
seksualnog nasilja, treba da je/ga pitaš
da li želi tvoju podršku i pratnju.
Poslije napada, žrtva može imati
povrede koje je potrebno liječiti, a
treba i da obavi ginekološki pregled
radi moguće trudnoće i polno preno-
sivih bolesti. Prijatelj/ica, rođak/a,
odnosno zastupnica iz SŽK-a ili SOS-a,
treba da ponudi podršku i pratnju kroz
bolničke procedure.
Glumica Nikol Kidman je
„ambasadorka dobre volje”
Razvojnog fonda Ujedinjenih
nacija za žene - UNIFEM (The
United Nations Development
Fund for Women)
Važno je da
porodica i
prijatelji ne
osuđuju
reakcije žrtve.
Žrtva osjeća da ju je ovo iskustvo
odvojilo od ostalih ljudi, osjeća
da pri samompogledu na nju
ljudi mogu da pogode da je bila
seksualno zlostavljana.
136
Seksualno nasilje
137
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
Ljekarski pregled je način da
se otklone posljedice tjelesnih
povreda, koje nekada mogu veoma
ozbiljno da ugroze zdravlje žrtve.
Neki napadači koriste droge kako bi
obezbijedili fzičku kontrolu žrtve.
Ako žrtva vjeruje da je bila drogi-
rana, treba o tome da informiše
ljekara/ku.
Prikupljanje dokaza
Još jedan važan razlog za neposred-
nu medicinsku intervenciju jeste
obezbjeđivanje dokaza za sudsku is-
tragu. Ukoliko žrtva, poslije napada,
prvo ode u zdravstvenu ustanovu i
kaže da je silovana, odnosno ukoliko
ljekar/ka osnovano posumnja da su
njene povrede posljedice nasil-
nog polnog akta, njegova/njena
je dužnost da obavijesti policiju o
sumnji za izvršeno krivično djelo.
(Ljekar koji to ne učini može zako-
nski odgovarati.)
Što žrtva nikako ne treba da radi
prije pregleda?
Da bi ljekar/ka stekao/la realnu
sliku i da bi se uvažili dokazi, žrtva
ne treba da se kupa, tušira, mijenja
odjeću ili na bilo koji način uređuje
prije ljekarskog pregleda. Ne treba
da obavlja vaginalno ispiranje ili
da se briše vlažnim maramicama, jer
su tragovi ejakulacije i stidnih dlaka
važni dokazi. Ukoliko je snošaj bio
analni, treba da odloži pražnjenje cri-
jeva. Ne treba da baca odjeću i druge
predmete koji bi mogli biti od koristi
za istragu.
Ohrabrite žrtvu, koliko god da joj je to
teško, da što prije ode u bolnicu, kao
i da sačuva sve eventualne dokaze.
Ipak, ni kasniji – odloženi pregledi
nisu bez značaja: nikada se pouzdano
ne zna šta je sve moguće naći i kako
će činjenice koje se ustanovljavaju
pregledom uticati na povezivanje
djela sa počiniocem.
Žrtva nije obavezna da obavi
medicinski pregled radi
obezbjeđivanja dokaza, ali joj on
omogućava mnogo veće šanse u
sudskom postupku – ukoliko se,
i kad god se za njega odluči. Po
obavljenom pregledu, bolnica je
zakonski obavezna da silovanje
prijavi policiji. Međutim, to
žrtvu ne obavezuje da razgo-
vara sa policijom. Možda će se
za nekoliko mjeseci osjećati
drugačije i imati drugačiji odnos
prema tome. Prijatelji i porodica
treba da ponude neosuđujuću
podršku, bez obzira na to što
žrtva odluči.
Prijavljivanje policiji
Prijavljivanje je način da žrtva
koja je preživjela seksualno nasilje
povrati osjećanje lične moći i kon-
trole. Žrtva time dobija mogućnost
da uradi nešto u vezi sa nasiljem
koje je nad njom počinjeno. Prijav-
ljivanje policiji takođe će pomoći da
od silovanja zaštitite druge moguće
žrtve – većina silovatelja ponavlja
napade.
Ipak, žrtva koja je preživjela si-
lovanje treba sama da odluči da li
će zločin prijaviti i da li će pokrenuti
sudski postupak.
Najčešći razlozi zbog kojih žrtva
ne prijavljuje seksualno nasilje

• Osjeća strah od okrivljavanja,
nevjerice, ismijavanja.
• Ne želi da se sazna što je preživjela
– boji se reakcije porodice, prijatel-
ja, kolega.
• Trpi pritisak od strane porodice i/ili
prijatelja da ne prijavi zločin - misle
da se neće moći dokazati; plaše se
osvete silovatelja; smatraju da je to
sramota za žrtvu i/ili porodicu; misle
da će biti izloženi poniženju; vjeruju
da je bolje da se sve „zaboravi”.
• Ne osjeća se dovoljno snažnom da
prođe kroz policijske i sudske pro-
cedure - strah od ponovnog susreta
sa silovateljem; ne želi da ponovo
proživljava traumatska iskustva; ne
želi dodatna poniženja i neugodnosti,
optužujuće komentare i pitanja; osjeća
nelagodu pri ispitivanju o njenom
prethodnom intimnom životu.
• Osjeća snažan strah od napadačevih
prijetnji.
Ako se žrtva odluči da postupak
prijavi policiji
Mnoge osobe koje su preživjele sek-
sualno nasilje odluče da prijave zločin
i da učestvuju u sudskom postupku
protiv nasilnika. To nije lak proces za
žrtvu, ali pomaže na putu ka ozdrav-
ljenju.
Žrtva treba da pozove telefon 92 ili
najbližu policijsku stanicu i prijavi
silovanje. Potom će iz dežurne službe
dobiti poziv da dođe kako bi sa njom
obavili razgovor i napravili prijavu o
zločinu (po službenoj dužnosti), ili
napravili zapisnik.
Prilikom prijave silovanja, žrtva nije
dužna da daje bilo kakvu izjavu u
stanici policije, niti da opisuje događaj.
Ona ima pravo da ne priča o događaju
dok ne stigne u dežurnu službu
Odjeljenja za suzbijanje seksualnih
delikata.
Žrtva koja je preživjela
silovanje treba sama da odluči
da li će zločin prijaviti i da li će
pokrenuti sudski postupak.
Žrtva nije obavezna da
obavi medicinski pregled radi
obezbjeđivanja dokaza, ali joj
on omogućava mnogo veće
šanse u sudskom postupku
– ukoliko se, i kad god se za
njega odluči.
138
Seksualno nasilje
139
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
Ako žrtva nije u stanju da dođe sama,
ima pravo da traži da po nju pošalju
policijska kola. Ako se nalazi u lošem
fzičkom i psihičkom stanju, odnosno
ako se radi o maloljetnoj osobi, inspe-
ktor/ka iz dežurnog odjeljenja može
obaviti razgovor u njenoj kući.
Ako se žrtva nakon silovanja prvo
obrati policiji, dežurna služba će orga-
nizovati njen odlazak na zdravstevni
pregled, a kompletni medicinski nalazi
postaju dio dokaznog materijala u
sudskom postupku.
Osoba koja je pretrpjela seksualno
nasilje ima pravo da traži da daje izjavu
u prisustvu neke osobe od povjerenja
– rođaka/e, prijatelja/ice, zastupnice
SŽK-a – ako se tako osjeća sigurnije.
Ako žrtva nije napravila prijavu policiji
neposredno poslije zločina ili ljekar-
skog pregleda (jer nije bila sigurna
da li želi da prijavljuje slučaj), može
to učiniti naknadno, kad osjeti da je
spremna (čak i nekoliko mjeseci ili
godinu dana nakon zločina).
Prije nego što potpiše svoju izjavu,
žrtva treba pažljivo da je pročita i
zatraži kopiju za sebe. Ukoliko se žrtva
naknadno sjeti detalja o zločinu, iskaz
u prijavi može se dopuniti. (Ljiljana
Raičević)
Prilikom davanja izjave i u kontaktima
sa inspektorom/kom, žrtva treba da
bude spremna na pitanja koja će
zalaziti u njenu intimu. Ne treba da
se plaši i/ili stidi. Treba da ispriča sve
što se dogodilo i da nastoji da se sjeti
što više detalja vezanih za događaj.
Ako bi, iz bilo kog razloga, prikrivala
podatke, na suđenju bi to moglo da
bude iskorišćeno protiv nje.
Razgovor koji žrtva seksualnog
nasilja obavi sa inspektorom/kom
ne obavezuje je da pokrene sudski
postupak.
Trgovina ljudima –
trafking
“Niko ne smije biti tretiran kao rob ili
sluga; ropstvo i trgovina robovima
zabranjuju se u svim njihovim oblici-
ma.” (Član IV Univerzalne deklaracije o
ljudskim pravima)
Trgovina ljudima – ili savremeno
ropstvo, kako se često naziva – jedan
je od najužasnijih oblika eksploatacije
jednog ljudskog bića od strane
drugog i jedan od najdrastičnijih
oblika kršenja ljudskih prava.
Ljudska prava su prava koja pripadaju
svim ljudima podjednako. Ona su
zaštićena univerzalnim ili regionalnim
konvencijama o ljudskim pravima,
kakva je npr. Univerzalna deklaracija
o ljudskim pravima, usvojena od
strane 58 država, 1948. godine.
I pored brojnih akcija na suzbijanju
trgovine ljudima, ovaj je problem
i dalje u porastu. Prema posljed-
njem izvještaju o trgovini ljudima
(Ministarstvo unutrašnjih poslova
SAD-a, Kancelarija za monitoring
i izvještavanje o trgovini ljudima,
2006), svake godine između 600
000 i 800 000 ljudi bude trafkovano
preko međunarodnih granica. Od
toga oko 80% čine žene i djevojčice,
a oko 50 % su maloljetne osobe. Ovi
podaci jasno pokazuju da je većina
žrtava trafkovana u svrhu seksualne
eksploatacije. Pri tome, navedeni
podaci ne uključuju milione žrtava
trafkovanih unutar granica svoje
zemlje, najčešće u svrhu ropskog
rada. Prema podacima Međunarodne
organizacije za rad (ILO), trenutno
u svijetu ima 12,3 miliona ljudi koji
su žrtve ropskog rada i seksualne
eksploatacije.
DOBRO JE ZNATI ...
Protokol Ujedinjenih nacija o sprečavanju, suz-
bijanju i kažnjavanju trgovine ljudima, posebno
ženama i djecom, donesen 2000. godine, kao
dopuna Konvencije Ujedinjenih nacija protiv
transnacionalnog organizovanog kriminala, prvi
je dokument koji nudi međunarodno priznatu
defniciju trgovine ljudima. Ona glasi:
„Trgovina ljudskim bićima“ znači vrbovanje,
prevoženje, prebacivanje, skrivanje i primanje
osoba, putem prijetnje silom ili upotrebom sile,
i drugih oblika prisile, otmice, prevare i obmane,
zloupotrebe ovlašćenja ili teškog položaja, ili
davanja ili primanja novca, ili koristi kako bi
se dobio pristanak lica koje ima kontrolu nad
drugom osobom u cilju eksploatacije.
Eksploatacija obuhvata, kao minimum, eksp-
loataciju drugih ljudi u svrhu prostitucije ili
drugih oblika seksualne eksploatacije, prinudnog
rada ili usluga, ropstva ili odnosa sličnog ropstvu,
ili uklanjanje organa. (Zvanična defnicija, objav-
ljena u Službenom listu SRJ 2001. god.)
Žrtva može
direktno otići
u Odjeljenje za
suzbijanje
seksualnih
delikata, ili
nazvati 112
sa mobilnog
telefona.
Većina žrtava trafkovana je
radi seksualne eksploatacije
140
Seksualno nasilje
141
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
Žrtve trgovine ljudima
Žrtve trafkinga pripadaju svim
socijalnim grupama i gotovo uvijek
su žrtve prevare, prinude, torture
... Upoznali smo obrazovane, ali
nezaposlene žene, koje su krenule
da traže posao kako bi pomogle
svojim porodicama i tako upale
u zamku trafkinga, žene iz gra-
dova i žene iz sela, mlade žene sa
roditeljima ili bez njih, 14-godišnje
djevojčice, prevarene ili jednostavno
kidnapovane od strane trafkanata,
djecu koju su prodali sopstveni
roditelji, trafkovane muškarce ko-
jima je obećan dobro plaćen posao
u inostranstvu. Ipak, ako bismo
pokušali da napravimo „profl“ žrtve
trafkinga, istakli bismo sljedeće
činjenice.
Većina žrtava iskusila je siromaštvo i
ekonomsku i političku nestabilnost
zemalja u tranziciji, oružane sukobe,
lične i porodične drame, porodično
nasilje. Sve su one željele da
poboljšaju svoje živote i vjerovale
da u tome mogu uspjeti same. Zato
je i najmanja mogućnost da ostvare
san o boljem životu u njima budila
nadu koja ih je često činila slijepima
za prevare – i to takve da drugim
ljudima mogu djelovati krajnje
očigledne. Najveći broj žrtava dolazi
iz disfunkcionalnih porodica, koje
karakteriše porodično nasilje, alko-
holizam, incest. Ako tome dodamo
uslove ekstremnog siromaštva, bezi-
zlaznost i apatiju koje ono sa sobom
nosi, onda ne treba da nas čudi da i
najmanja naznaka da je negdje drugo
moguć ljepši život, život kakav viđaju
na reklamama i u flmovima, pred-
stavlja snažan motiv da se krene na
rizično putovanje. (Maja Raičević)
Treba uvijek imati na umu da su žrtve
trgovine ljudima izložene užasnom
nasilju. Često ih prisilno drogiraju i
izuzetno surovo tretiraju. Podložne
su fzičkim i psihičkim poremećajima
zbog preranog ulaska u svijet sek-
sualnih odnosa, zlostavljanja, polnih
infekcija. Kod velikog broja žrtava
dolazi do trajnog oštećenja reproduk-
tivnih organa. Posljedice trgovine
ljudima pogubne su – ne samo za
žrtvu već i za članove njene porodice i
čitavo društvo.
Trgovci ljudima
Ljudi obično misle da su trgovci
ljudima okorjeli kriminalci, ljudi sa
margina društva, oni od kojih se svi
sklanjaju. Otuda nevjerica i zbunjen-
ost kada se objelodani da je, zbog
trgovine ljudima i brutalne torture
nad žrtvama, osuđen neki naš pozna-
nanik, tzv. običan čovjek, „ugledan“
član društva, otac porodice, biznis-
men, ili čak visoki državni funkcioner.
Ogromna zarada koju ova vrsta krimi-
nala donosi čini da mnogi zaborave
na humanost i moralne skrupule.
Trgovac ljudima može biti svako
– mlađa ili starija osoba, muškog ili
ženskog pola, nepoznata ili poznata.
Često je to žrtvi vrlo bliska osoba, iz
njene neposredne okoline. U svakom
slučaju, ta će osoba potencijalnoj
žrtvi prići na najljubazniji način i tru-
diti se da zadobije njeno povjerenje.
Načini vrbovanja
Postoji mnogo načina vrbovanja, a
neki od njih su:
1. poslovne ponude
Ženama i muškarcima se preko
raznih oglasa sumnjivih agencija
(npr. agencije za posredovanje pri
zapošljavanju) nude razne, na prvi
pogled primamljive, poslovne
ponude. Obično se u oglasima, uz
odličnu zaradu, nudi i plaćen smještaj,
putni troškovi, viza, ishrana itd. Slične
poslovne ponude mogu poteći i od
strane poznanika, prijatelja, rođaka ...
2. otmice
To je takođe jedan od načina na koji
djeca, žene i muškarci bivaju uvučeni
u trgovinu ljudima. Poznat je slučaj
djevojčica sa Kosova koje su traf-
kanti oteli iz dvorišta njihove osnovne
škole.
3. lažni brakovi
Djevojke bivaju namamljene u neku
od zemalja destinacije tako što im
se obeća brak. Čim stignu u zemlju
destinacije, oduzimaju im se lična
dokumenta i postaju žrtve trgovine
ljudima.
4. prodaja
Ovaj vid trafkinga je na Balkanu
prilično poznat, pogotovo među
romskom populacijom. Zna se
za slučajeve da roditelji prodaju
svoju maloljetnu kćerku za određenu
Poster švedskog flma
“Ljilja zauvijek” koji govori o
šesnaestogodišnjoj djevojčici iz
bivšeg Sovjetskog Saveza koja
postaje žrtva trafkinga.
Posljedice trgovine ljudima
pogubne su – ne samo za žrtvu
već i za članove njene porodice i
čitavo društvo.
Poster kojimkanadsko Ministar-
sto pravde nastoji da podstakne
povećanje svijesti o trgovini
ljudima.
Svake godine
između 600.000 i
800.000 ljudi
bude trafkova-
no preko
međunarodnih
granica. Od toga
oko 80% čine
žene i djevojčice,
a oko 50 % su
maloljetne osobe.
142
Seksualno nasilje
143
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
sumu novca. Ovakvi primjeri nalaze
uporište u romskoj tradiciji, gdje
roditelji mlade za nju dobijaju novac.
Upravo zato ova vrsta trafkinga pro-
lazi nezapaženo i ne sankcioniše se.
Zabilježeni su i slučajevi prodaje beba
i djece radi usvojenja, prinudnog
rada, prošnje ...
5. internet
U posljednje vrijeme sve je više
vrbovanja djevojaka putem interneta.
Dešava se da djevojka chat-uje sa
osobom koja trguje ljudima – čega
ona, naravno, nije svjesna – potom
izvjesno vrijeme izlazi sa njim, da bi
na kraju ušla u tipičan lanac trgovine
ljudima.
Ovaj vid kriminala je u velikom poras-
tu i njegove žrtve su uglavnom mladi
ljudi. Upravo oni najčešće posjećuju
sajtove za društveno umrežavanje.
Jedan od relativno novih načina
za upoznavanje i druženje je
„fejsbuk”(facebook), koji je sve
popularniji i u Crnoj Gori, gdje
trenutno ima oko 5000 korisnika.
(Maja Raičević)
Na „fejsbuku“ i drugim sličnim saj-
tovima, mladi često ostavljaju svoje
podatke i fotografje te „čatuju” sa
virtuelnim poznanicima, ne sluteći da
tako mogu postati potencijalne žrtve
trafkinga.
Mladi ljudi koji „surfuju” internetom
mogu biti vrbovani za sumnjive
poslove, a čest je slučaj i nuđenje
posla u hotelima i na prekookeanskim
brodovima, posao dadilje (bebisiter-
ke) i ponude za odlazak u inostrans-
tvo radi učenja jezika.
Zato je važno dobro se informisati,
odnosno provjeriti vjerodostojnost
ovih oglasa, bilo da se nalaze na inter-
netu ili u drugim sredstvima informis-
anja. Ukoliko neko odluči da prihvati
ponudu, obavezno treba da ostavi
kod kuće kopiju pasoša i zabilježi po-
datke o organizacijama koje u zemlji
destinacije nude pomoć, kao i kon-
takte diplomatskih predstavništava
naše zemlje u inostranstvu.
Seks trafking vs
prostitucija
Doskoro se trgovina ljudima
poistovjećivala sa prostitucijom, a
djevojke koje su radile u „seks-in-
dustriji” smatrane su prostitutkama.
Takav je bio i odnos medija i institucija
prema ovom problemu. Situacija se
u Crnoj Gori počela mijenjati 2001.
godine, kada je ustanovljen Program
za zaštitu žrtava trgovine ljudima,
a ženske nevladine organizacije
otpočele edukativne aktivnosti na
razbijanju stereotipa vezanih za ovaj
problem. Razlika između prostitucije
i trafkinga je ogromna, a mi ćemo ti
ovdje ukazati na nekoliko najbitnijih
elemenata.
Sloboda izbora ne postoji kada je u pi-
tanju trafking. Dok prostitutka svjesno
prihvata da se bavi prostitucijom, žrtva
trafkinga je na to prisiljena. Ovom
prilikom se nećemo baviti pitanjem da
li je prostitucija izbor ili nastaje usljed
nepovoljnih životnih okolnosti kao što
su siromaštvo, nasilje u porodici itd ...
Prostitutka ima mogućnost zarade,
odnosno dobija izvjesnu novčanu
nadoknadu, koju najčešće dijeli sa
vlasnikom noćnog kluba ili makroom,
dok žrtva trafkinga ne dobija ništa ili
je taj iznos simboličan.
Prostitutke imaju slobodu kretanja,
dok je žrtvi trafkinga to uskraćeno.
Lična dokumenta joj se najčešće
oduzimaju, a kontakti sa porodicom
su onemogućeni ili strogo kontro-
lisani. Dakle, jedna od bitnih karakter-
istika trgovine ljudima jeste izolacija
i odsustvo komunikacije sa spoljnim
svijetom.
Pored toga, žrtva trgovine je uvijek
izložena nasilju, mora da radi sve što
se od nje traži i nema nikakvu kon-
trolu nad svojim životom.
Kada je u pitanju
trafking, sloboda
izbora ne postoji.
Razlika između prostitucije i
trafkinga je ogromna.
MTV Networks Europe je
2003. pokrenula MTV Europe
Foundation. Misija fondacije,
sa sjedištemu Londonu – Free
Your Mind – jeste da informiše
evropsku omladinu i odrasle o
gorućimdruštvenimpitanjima,
uključujući i trgovinu ljudima
www.mtvexit.org
Borba protiv svih oblika
seksualnog nasilja važan je
doprinos poboljšanju
reproduktivnog i seksualnog
zdravlja svake osobe, bila ona
direktno ugrožena timnasiljem
ili ne. [Aida Perović - Ivanović]
144
Seksualno obrazovanje djece
143
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
Seksualno obrazovanje
djece
Većina autora ovog priručnika imala
je prilike da razgovara sa mnogim
roditeljima, osobama koje su prošle
kroz naše, ginekološke i psihološke,
ordinacije. Često se dešavalo da žene,
one koje su u odraslom dobu stekle
bolji uvid u značaj seksualnosti i
reproduktivnog zdravlja, pitaju što se
može učiniti da njihova djeca, naročito
ćerke, ne odrastu sa istim inhibicijama i
pogrešnim stavovima iz ovih oblasti, za
čije je prevazilaženje kasnije potrebno
zaista mnogo energije.
Djeca su po svojoj prirodi radoznala
– to im pomaže da lakše uče. Ona
istražuju tijelo, što je prirodni dio razvo-
jnog procesa koji uključuje istraživanje
tijela majke, oca, druge djece, sop-
stvenog. Mi djecu često tretiramo
kao aseksualna bića, a ona to nisu.
Od rođenja imaju sve polne organe i
sposobnost da putem njih osjete zado-
voljstvo. Dječja seksualnost je drugačija
nego ona kod odraslih, ali je ipak
seksualnost. Neka njihova ponašanja
vezana za polne organe i polnost pred-
stavljaju imitaciju ponašanja roditelja
ili onih koji se o njima brinu; neka su,
pak, rezultat prirodne radoznalosti. No,
to su seksualna ponašanja, iako odrasli
toga često nisu svjesni, ili ne žele da
budu svjesni.
Osnovni problem u vaspitanju veza-
nom za ovu oblast jeste stid i nelagoda
odraslih, prvenstveno roditelja. Oni ta
osjećanja prevazilaze tako što ignorišu
dječja pitanja o seksu; zauzimaju
stav da na takva pitanja ne treba da
odgovaraju jer „dijete i ne zna što
pita“; na pitanja o reprodukciji daju
pojednostavljene odgovore koji često
liče na bajke („Donijela te roda.“) ... Na
taj način se poriče dječja seksualnost,
ističe se samo važnost reprodukcije,
a i to u zavijenoj formi. Dijete prima
poruku odraslih i shvata da je postavilo
neprikladna pitanja te da to više ne
treba da čini. Ono počinje da osjeća
stid i neprijatnost, pri čemu ostaje bez
ikakvih znanja o ovim temama. Takav
pristup čini da se formira kao osoba
koja će u odraslo doba vjerovatno
ući sa velikim inhibicijama, predrasu-
dama, neznanjem vezanim za polno
prenosive bolesti, neželjenu trudnoću,
problemima u vezi sa doživljavanjem
orgazma, kao i sa sopstvenom
Na pitanja o reprodukciji
roditelji daju pojednostavljene
odgovore koji često liče na
bajke: „Donijela te roda” ...
sputanošću da traži pomoć kada mu
zatreba. Tako stasava još jedna gener-
acija ljudi koji će na isti, neadekvatan
način vaspitavati svoju djecu po
pitanjima reprodukcije i seksualnosti.
Autorke i autori ovog priručnika
zalažu se za seksualno obrazovanje
djece, u okviru kojeg će dobijati
direktne odgovore, prilagođene
njihovom uzrastu. Važno je da u tom
procesu ne šaljemo „duple“ poruke,
verbalne i neverbalne. To, konkretno,
znači da, ako djetetu kažemo nešto
a pri tom je jasno da smi i sami
zbunjeni i zacrvenimo se, dijete će
prije zapamtiti ono što je „reklo“ naše
tijelo nego naše riječi. Naravno, to ne
znači da roditelji treba u potpunosti
da ignorišu sopstvena osjećanja, ali
bi bilo dobro da ih objasne djetetu.
Ako roditelj nije siguran što dijete
zapravo pita, najbolje je da ga prvo
upita što ono misli o tome. No, nakon
toga, svakako nije dobro ostaviti ga
bez odgovora.
Ne postoji razlog zbog kojeg roditelji
treba da kriju od djece da je seks
prijatna aktivnost, kao ni to da služi
za pravljenje beba. Dijete treba da
vidi svoje roditelje kako se grle, ljube,
maze i nježno ophode jedno prema
drugom. Ono će to usvojiti, a tako i
samo postati pozitivno nastrojeno
prema osobama koje voli. Međutim, to
ne znači da treba da posmatra roditelje
dok vode ljubav: prvo, to dijete može
jako zbuniti, i drugo – to je ipak intima
isključivo roditelja.
Djeca ne znaju za stid i krivicu dok im
odrasli ne usade ove osjećaje. Ukoliko
od svojih roditelja ne dobiju pozitivne
poruke o seksu i reprodukciji, društvo,
rođaci, religija ... veoma brzo će im
prenijeti negativne poruke o tome.
Način da se i roditelj bolje osjeća u pro-
cesu seksualnog i reproduktivnog ob-
razovanja svoje djece jeste da najprije
spozna sopstvenu seksualnost. U toku
rada na sebi, kao i rada na obrazovanju
svoje djece, važno je oslobađati se pre-
drasuda, straha, stida i osjećaja krivice.
Autorke i autori ovog teksta nadaju se
da će im u tom procesu ovaj priručnik
biti korisno štivo.
Danas se prave lutke sa
muškimi ženskimpolnimorg-
anima, te se djeca spontanije
upoznaju sa seksualnočću i,
uopšte, karakteristikama
ljudskog tijela.
Seksualno obrazovanje
trebalo bi da postane predmet u
redovnomškolskomsistemu.
Autorke i autori ovog priručnika
zalažu se za seksualno
obrazovanje djece, u okviru
kojeg će dobijati direktne
odgovore, prilagođene
njihovomuzrastu.
146 147
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
LITERATURA I IZVORI
• Bauk, dr Sanja: Hrišćanstvo i transrod, Anima,
Kotor, 2007.
• Božović, Borislav, Devečerski, Miloje: Klinička
endokrinologija, Endokrinološki institut zaštite
na radu, Beograd, 1986.
• Bovoar, Simon: Drugi pol I i II, BIGZ, Beograd,
1982.
• Članak iz dnevnih novina Vijesti: Otvorena
vrata Pakla, Vijesti, Podgorica, 2007.
• Dinerstin, Doroti: Sirena i Minotaur;
Feministička 94, Beograd, 2000.
• Dinulović, Dušan: Opstetricija, NIU, Beograd,
1996.
• Dokumentarni flmovi o snimanju porno
flmova, tv Via Sat Explorer, 2006, 2007.
• Domnić - Stošić, Tatjana: Anatomija male
karlice, Savremena administracija, Beograd,
1990.
• Frojd, Sigmund: O ženskoj seksualnosti, časopis
„Kruh i ruže“, br.14, Ženska infoteka, Zagreb,
2001.
• From, Erih: Umijeće ljubavi, Naprijed, Zagreb,
1985.
• Fuko, Mišel: Istorija seksualnosti 1. i 2. dio,
Prosveta, Beograd, 1978.
• Garfld - Loni, Barbara: Žena i orgazam:
ostvarenje vaše seksualnosti, Skripta
internacional, 1999.
• Gidens, Entoni: Transformacija intime
(poglavlje Sexuality, Repression and Civilisation);
Rekonstrukcija - ženski fond, Beograd, 2007.
• Gojković, V.: Ličnosni i okolinski činioci sticanja
seksualnog iskustva djevojaka, Sociološki
pregled, br. 28, Beograd, 1994.
• Haralambos, M., Heald, R..: Uvod u sociologiju,
Globus, Zagreb, 1989.
• Intervju sa dr Miloševićem, časopis „Gloria“,
Beograd, 2006.
• Iskustvo u radu sa žrtvama trgovine ljudima,
izvještaj, NVO Sigurna ženska kuća, Podgorica
ICD-10 Klasifkacija mentalnih poremećaja i
poremećaja ponašanja, Svjetska zdravstvena
organizacija Ženeva, Zavod za užbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 1992.
• Izbrisano iz teksta kako se seksualnost koristi
da bi se napalo organizovanje žena, brošura,
Rekonstrukcija - ženski fond, Beograd, 2007.
• Izvještaj o trgovini ljudima, Stejt dipartment,
Kancelarija za nadzor i borbu protiv trgovine
ljudima, 2007, http:/www.state.gov/g/tip/rls/
tiprpt/2007/
• Kako se orijentišemo?, grupa autora, Studija
o seksualnoj orijentaciji, Standard 2, Beograd,
2004.
Kreacija spola i roda, brošura, Ženska soba,
Zagreb, 2006.
• Kornet, Drusila: U srcu slobode, Centar za
ženske studije, Beograd, 2002.
• Kandido - Jakšić, Maja: Polnost i politika,
Beogradski krug, Beograd, 2001.
• Konstantinović - Vilić, Slobodanka;
Milosavljević, Mileva; Petrušić, Nevena: Abortus,
Ženski istraživački centar za edukaciju i
komunikaciju, Niš, 1999.
Klimenkova, Tatjana: Žena kao kulturni fenomen,
Centar za ženske studije, Beograd, 2003.
• Kapor - Stanulović, dr Nila: Psihologija
roditeljstva, Nolit, Beograd, 1985.
Sigurna ženska kuća | Donator
• Kaplan, Helen: Poremećaji seksualnih želja,
Medicinska knjiga, Beograd, Zagreb, 1986. •
• Kecmanović, Dušan: Psihijatrija, Medicinska
knjiga, Beograd, Zagreb, 1980.
• Konrad, dr Šeri, Milbern, dr Majkl: Seksualna
inteligencija, Timgraf, Beograd, 2001.
• Kovačević, Ljupka: Materinstvo i seksualnost,
Ženske studije, Kotor, 2005.
• Kosović, dr Dušan: Stres, Unireks, Podgorica,
1997.
• Krstić, Dragan: Psihološki rečnik, Savremena
administracija, Beograd, 1991.
• Lacković – Grgin, K., Verner, S., Vilis, S.: Psihologija
odraslosti i starenja, Naklada, Slap, 2001.
• Lamb, M. E.: The role of the father in child
development, Wiley&Sons, Inc., 2004.
• Liskić, Čedomir: Seksualna nasilja – iz sudske
beležnice psihologa, Grafopromet, Kragujevac,
1998.
• Litender, A.: Priručnik CESI / Spol i rod pod
povećalom, priručnik o identitetima, seksualnosti i
procesu socijalizacije, 2000
• Ljubav, seks i porodica, grupa autora, Sloboda,
Beograd, 1981.
• Magezis, Džoj: Ženske studije, Civitas, Sarajevo,
2001.
• Marić, dr Jovan: Klinička psihijatrija, Nauka i
društvo, Beograd, 2005.
• Milovanović, Milovan: Sudska medicina,
Medicinska knjiga, Beograd, Zagreb, 1979.
• Mladenović, Dragomir: Ginekologija i akušerstvo,
Zavod za užbenike i nastavna sredstva, Beograd,
1998.
• Pejtmen, Kerol: Polni ugovor, Feministička 94,
2001.
Polni stereotipi, časopis za društvena istraživanja,
grupa autora, FOSI/USAID, Beograd, 2002.
• Perović - Ivanović, Aida: Istraživanje stavova i
informisanosti o seksualnosti
i reprodukciji, 2006, http:/www.sigurna-zenska-
kuca.cg.yu/
• Plećaš, Darko: Ginekologija i akušerstvo, CIBID,
Beograd, 2006.
• Popović, Budimir: Morfo-funkcionalne osnove
homoseksualnosti (seminarski rad), Medicinski
fakultet, Novi Sad, 2000.
• Prelević, Gordana: Klinička reproduktivna
endokrinologija, Beograd, 1992.
• Rajh, Vilhelm: Masovna psihologija fašizma,
Jesenski Turk, Beograd, 1998.
• Savijak, Nadežda: Ravnopravnost polova
– zaljubljenici stereotipa, Banja Luka, 1998.
• Seksualnost, brošura, Anima, Kotor, 2006.
• Stipanić, Ana Lena: Društvena konstrukcija
seksualnosti, Sveučilište, Zagreb, 2002.
• Zloupotreba interneta u svrhu regrutovanja
žrtava trgovine ljudima, Studija Savjeta Evrope:
http:/www.coe.int/t/dg2/trafcking/campaign/
Source/eg-thb-int-2007_Proceedings.pdf
• Šasget - Smiržet, Žanin: Ženska seksualnost,
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,
Beograd, 2003.
• Toševski, dr Jovo: Skrivena seksualnost, Papiruss
Prozaik, Beograd, 1997.
• Tripković, Gordana: Materinstvo, Matica Srpska,
Novi Sad, 1997.
• Veinrajt, R., Gordon: Govor tijela, Alnari i Puna
kuća, Beograd, 2001.
• Vukićević, S.: Sociologija: flozofske pretpostavke i
temeljni pojmovi, Plato, Beograd, 2005.
148 149
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje Literatura i izvori
NVO SIGURNA ŽENSKA KUĆA
Projekat „Priručnik za
seksualno i reproduktivno
zdravlje“ realizovala je
NVO Sigurna ženska
kuća, uz pomoć sarad-
nica i saradnika. Ovu nevladinu organizaciju
osnovala je Ljiljana Raičević, sadašnja izvršna
direktorica, 1999. godine. SŽK je pionir u borbi
za ženska ljudska prava, ali se njene članice
zalažu i za prava drugih marginalizovanih gru-
pa: siromašnih, samohranih majki, Romkinja ...
U okviru organizacije postoji i sklonište za žene
i djecu žrtve nasilja, prvo, a za sada i jedino te
vrste u Crnoj Gori. Od 1999. godine, u skloništu
SŽK-a zbrinule smo preko 2 000 osoba; ovu
cifru nekoliko puta uvećava broj onih koji su
nam se obratili putem telefona, ili koji su u
našoj kanacelariji zatražili i dobili pomoć – kroz
konkretan savjet, besplatne pravne usluge i
psihoterapiju.
Vizija
Život bez nasilja.
Misija
Poštujući, uvažavajući i promovišući
međunarodna načela o ženskim i dječjim pravi-
ma i ravnopravnosti polova, Sigurna ženska
kuća radi na unapređenju pozicije žena i djece
u svim društvenim procesima u Crnoj Gori,
kroz realizaciju programa javnog zastupanja i
edukacije, pružajući žrtvama domaćeg nasilja
i trgovine ljudima sklonište, besplatnu pravnu
i psihološku pomoć, podršku pri kontaktu
s institucijama, obučavanje u vještinama
koje će im omogućiti ekonomsko osamo-
staljivanje i privremeno zaposlenje.
DONATOR
Projekat je fnansijski i savjetima podržala
Fondacija Institut za otvoreno društvo
– Predstavništvo Crna Gora (FOSI ROM).
FOSI ROM je nevladina i neproftna fondaci-
ja, osnovana marta 2002. godine, nakon
reorganizacije Instituta za otvoreno društvo
– Crna Gora. Cilj ove organizacije jeste da
podržava razvoj otvorenog građanskog
društva i reformi u Crnoj Gori. Misija
Fondacije jeste da crnogorskom društvu
pomogne da se, poštujući vrijednosti i prin-
cipe otvorenog društva, razvija u skladu
sa standardima i pozitivnim iskustvima
Evropske unije.
Ovom prilikom se zahvaljujemo FOSI
ROM-u i direktorici gđi Sanji Elezović, što su
prepoznali značaj ovog projekta za zdrav
razvoj naših mladih ljudi, kao i za veću
otvorenost crnogorskog društva uopšte.
Zahvaljujemo se i koordinatorki ženskog
programa i programa reforme obrazovanja,
gđi Maji Kovačević, na superviziji ovog
projekta. Posebno joj se zahvaljujemo na
brojnim konstruktivnim sugestijama koje
nam je tokom rada na ovom projektu,
zajedno sa kolegom g. Begom Beguom,
zdušno davala.
BIOGRAFIJE AUTORKI I AUTORA
Aida Perović - Ivanović, psihološkinja, feministkinja i
pacifstkinja. Rođena u Podgorici, 1975. Radi u NVO Sig-
urna ženska kuća u Podgorici, kao psihološkinja. Bavi se
pitanjima ženskih i dječjih ljudskih prava, obrazovanjem
i zdravljem žena i djece, kroz feministički diskurs. Idejni je
tvorac ovog projekta.
Ljubomirka Ljupka Kovačević, psihološkinja i
seksološkinja. Rođena u Podgorici, 1951. Osnivačica
Ženskih studija u Crnoj Gori. Radi kao psihološkinja
i koordinatorka ženskog programa u NVO „Anima“ u
Kotoru. Zalaže se za ženska ljudska prava i kulturu mira i
nenasilja.
Dr Nebojša Jokmanović, specijalista ginekolog i akušer,
subspecijalista onkologije reproduktivnih organa. Rođen
u Podgorici, 1958. Radi na Ginekološko-akušerskoj klinici
Kliničkog centra Crne Gore. Životno opredjeljenje – da
pomaže ljudima.
Ljiljana Raičević, izvršna direktorica NVO Sigurna ženska
kuća i stručnjakinja za porodično i seksualno nasilje.
Rođena u Podgorici, 1947. Dobitnica Amnesty Interna-
tional nagrade za borbu za ženska ljudska prava i borbu
protiv trgovine ljudima.
Maja Raičević, rođena u Podgorici, 1974. Stručnjakinja
za trgovinu ljudima, posebno za seks-trafking. Zaposlena
u NVO Sigurna ženska kuća kao program-menadžerka.
Mr Mirjana Popović, sociološkinja. Rođena u Nikšiću,
1971. Radi kao asistentkinja na katedri za sociologiju
Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
I JOŠ NEŠTO ZA KRAJ...
Ukoliko tokom i nakon čitanja ovog
priručnika budeš imao/la nekih pitanja
iz bilo koje od obrađenih tema, možeš
se putem e-maila obratiti koordinatorki
projekta Aidi Perović - Ivanović:
aidaperovic@yahoo.com
Ako želiš da saznaš nešto više o ženskim
ljudskim pravima, porodičnom nasilju, ili
da se priključiš našoj organizaciji i radu,
možeš se javiti na sljedeću adresu:
NVO Sigurna ženska kuća
Ul. Slobode 78
Podgorica
081/213-153 i 081/232-352
shelter@cg.yu
O nama, našem radu, rezultatima i misiji
možeš saznati više na našem sajtu, gdje
ćeš pronaći i rezultate istraživanja koje
smo sprovele u okviru rada na ovom
priručniku:
www.sigurna-zenska-kuca.cg.yu
priručnik za
seksualno i
reproduktivno
zdravlje
Aida Perović – Ivanović Ljupka Kovačević Dr Nebojša Jokmanović Ljiljana Raičević Maja Raičević Mr Mirjana Popović
NVO Sigurna ženska kuća
Priručnik za seksualno i reproduktivno zdravlje je
realizovao tim od desetak ljudi, koji se okupio da za tebe i
sve mlade napiše i dizajnira ovu knjigu, sa ciljem da ti pruži
objektivne, važne pa i dosad skrivane činjenice o seksualnosti
i reprodukciji. Namjera nam je da te informišemo ali i da ti
pomognemo da prevaziđeš predrasude, dvojni moral, zablude,
stid i strah. Želimo da se svi ljudi dobro osjećaju u svojoj koži
sa svojom seksualnošću a da njihova reprodukcija bude izraz
sopstvenih želja, a ne nametnutih normi društva. Na tom
putu razvoja u zrelu ličnost, koja je na pravi način osvijestila
svoje seksualno i reproduktivno zdravlje, vjerujemo da će ovaj
priručnik biti korisno štivo.
Aida Perović - Ivanović, urednica
Priprema i objavljivanje ove publikacije fnansijski su
podržani od strane Fondacije Institut za otvoreno
društvo – Predstavništvo Crna Gora. Stavovi i mišljenja
izneseni u tekstu predstavljaju stavove autora/ki i
ne moraju se obavezno poklapati sa stavovima i
mišljenjima Fondacije Institut za otvoreno društvo
– Predstavništvo Crna Gora.
p
r
i
r
u
č
n
i
k

z
a

s
e
k
s
u
a
l
n
o

i

r
e
p
r
o
d
u
k
t
i
v
n
o

z
d
r
a
v
l
j
e
Priručnik za seksualno i reproduktivno zdravlje je
realizovala NVO Sigurna ženska kuća iz Podgorice, uz pomoć
saradnica i saradnika. Vizija Sigurna ženske kuće je život bez
nasilja. [ www.sigurna-zenska-kuca.cg.yu ]

Izdavač: NVO Sigurna ženska kuća, Podgorica Urednica izdanja: Aida Perović - Ivanović Za izdavača: Ljiljana Raičević Lektura: Sanja Mijušković Korektura: Sanja Marjanović Dizajn i priprema za štampu: EXPEDITIO | Kotor Štampa: Biro Konto | Herceg Novi Tiraž: 3000 Podgorica, 2008.

Sigurna ženska kuća

Aida Perović – Ivanović Ljupka Kovačević Dr Nebojša Jokmanović Ljiljana Raičević Maja Raičević Mr Mirjana Popović

Ilustracije: Fotografije i crteži najvećim dijelom su kupljeni na www.fotolia. com; jedan broj ilustracija preuzet je sa www.office.microsoft.com; fotografija na strani 25 preuzeta je sa www.anarheologija.org; ilustracije na strani 99 preuzete su sa www.rebracafond.okonas.com; fotografije na stranama 41, 45 i 145 - autorka Aida Perović-Ivanović; fotografija na strani 144 - autorka Maja Đurić-Đorđević.

priručnik za seksualno i reproduktivno zdravlje

Publikacija je dostupna i u elektronskoj verziji na: www.sigurna-zenska-kuca.cg.yu www.osim.cg.yu

Priprema i objavljivanje ove publikacije finansijski su podržani od strane Fondacije Institut za otvoreno društvo – Predstavništvo Crna Gora. Stavovi i mišljenja izneseni u tekstu predstavljaju stavove autora/ki i ne moraju se obavezno poklapati sa stavovima i mišljenjima Fondacije Institut za otvoreno društvo – Predstavništvo Crna Gora.

Sadržaj

priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje

Uvod • 7 Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije Seksualnost • 11 Seksualnost je ... • 12 Šta utiče na seksualnost? • 12 Elementi za razumijevanje seksualnosti • 13 Tri diskursa o seksualnosti • 15 Od srednjeg vijeka do danas – kratak osvrt na razvoj ideje seksualnosti u zemljama hrišćanske tradicije • 16 Pol - rod – rodna ravnopravnost • 20 Virdžine • 24 Politika rodne ravnopravnosti • 27 Seks i zdravlje • 27 Seksualna inteligencija • 30 Psihoseksualni razvoj • 37 Temelji dvojnog morala u seksualnosti • 43 Sociološke implikacije – paradoksi • 43 Prvi koraci ka seksualnosti Masturbacija • 45 Seksualne fantazije • 47 Seksualna – erotska mašta • 49 Afrodizijaci • 49 Seks i opijati • 50

Seks i ishrana • 50 Djevičanstvo – nevinost • 51 Peting / dry sex • 52 Poljubac • 53 Higijena usne šupljine •55 Polucija • 56 Erogene zone • 56 G tačka • 57 Predigra • 58 Seksualni čin, seksualni odnos, koitus • 59 Seks i emocije • 60 Prvi seksualni odnos • 62 Orgazam • 68 Klitoralni vs vaginalni orgazam • 73 Odloženi orgazam • 74 Multipli i serijski orgazmi • 74 Istovremeni orgazmi • 75 Poremećaji orgazma • 75 Vrste seksualnih odnosa • 76 Sajber seks / cyber sex • 79 Mali rječnik seksualnih sklonosti • 81 Seksualna orijentacija • 83 Heteroseksualnost • 84 Homoseksualnost • 85 Biseksualnost • 86 Aseksualnost • 87 Kvir / queer • 87 Seksepil • 88 Apstinencija • 88 Promiskuitet • 88

Seksualni nagon i reprodukcija • 93 Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije Biologija seksualnosti • 93 Osnovi funkcionalne anatomije polnih organa • 93 Muški polni organi • 94 Ženski polni organi • 95 Dojka • 97 Polni hormoni • 99 Pubertet • 99 Razvojne faze puberteta kod djevojčica • 100 Razvojne faze puberteta kod dječaka • 101 Menstrualni ciklus i menstruacija • 102 Higijena genitalnih organa • 103 Trudnoća • 104 Porođaj • 105 Ginekološki pregled • 105 Kontracepcija – kontrakoncepcija • 107 Vještački prekid trudnoće – abortus • 110 Seksualno prenosive bolesti • 110 Poremećaji seksualnog nagona • 114 Parafilije – kvalitativni poremećaji seksualnog nagona • 116

Seksualna i reproduktivna prava Važno je da znaš koja su tvoja seksualna i reproduktivna prava • 119 Abortus kao seksualno i reproduktivno pravo • 121 Seksizam • 123 Pornografija • 126 Seksualno nasilje Oblici seksualnog nasilja • 129 Zablude i činjenice o seksualnom nasilju • 130 Najčešće brige žrtava koje su doživjele seksualno nasilje • 133 Moguća osjećanja žrtve koja je preživjela seksualno nasilje • 134 Podrška • 135 Medicinska pomoć • 135 Prikupljanje dokaza • 136 Prijavljivanje policiji • 137 Trgovina ljudima / sex trafficking • 138 Žrtve trgovine ljudima • 140 Trgovci ljudima • 140 Načini vrbovanja • 141 Seks trafiking vs prostitucija • 143 Seksualno obrazovanje djece • 144 Literatura i izvori • 146 Korisne informacije • 148 Kratke biografije autorki i autora • 148 NVO Sigurna ženska kuća • 149 Donator • 149

Smatrali smo da ljudima. dobro je da i oni pročitaju. Pomislih: šta sad da radim? Po glavi mi se već par godina vrzmala ideja da treba napisati nešto što bi se zvalo baš kao ovo što sad čitaš. braću. Tako smo odlučili da ti damo informacije iz četiri oblasti: seksualna i reproduktivna prava.priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Uvod Ništa u vezi sa seksualnošću nije jednostavno. i oni su imali istu ideju. nešto što bi doprinijelo da ti i tvoji prijatelji i prijateljice lakše pogledate svojoj seksualnosti u oči. pisalo je na kraju jedne naučne studije koju sam pročitala da bi mi seksualnost bila jasnija. I. Među nama rečeno. šta sam uradila – okupila sam nekoliko svojih saradnica i saradnika. sa kojima sam i privatno bliska. i ti držiš u ruci svoj primjerak Priručnika o seksualnom i reproduktivnom zdravlju. polna infekcija ili razočaranje jer je famozni užitak. koje ih stvari zanimaju ili su im nejasne. pa smo podijelili teret. Pa se onda spotaknu o neki kamen zvani neželjena trudnoća. Pisali smo o stvarima za koje smatramo da je važno da ih znaš. Slučajno ili ne. evo. Jer. tvoje drugarice. . izostao. znaš. Osmislili smo ga baš za tebe. moraju biti  dostupne informacije o ovim temama. sestre. znam da ni mnogi roditelji neće odoljeti iskušenju da ga pročitaju. koji su nam naši „iskusni“ prijatelji obećavali. bez stida i bez straha da ćete se o nju spotaći. I. možda ćete sljedeći put lakše razgovarati o ovoj vječnoj temi! Najprije smo uradili istraživanje koje nam je pomoglo da saznamo koliko srednjoškolska i studentska populacija Podgorice zna o ovim temama. seksualno nasilje. na kraju. Nadamo Ovaj priručnik je napravljen za tebe !  . nakon godinu dana rada. psihološko-sociološki i biološkomedicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije. drugove. i. I. obično se spotiču oni koji ne paze kuda idu. a pogotovu mladima. u konkretnom slučaju – oni koji bez važnih informacija uđu u svijet seksualnih odnosa. . sopstvene seksualnosti. (Rezultate istraživanja možeš naći na veb-strani „Sigurne ženske kuće“).

Boreći se za oslobođenu seksualnost.. upoznati mlade. otvorenu i stručnu informisanost o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i obrazovanju. Mi smo dali sve od sebe. i nemoj zaboraviti da nam javiš kako ti se dopao! Oni koji ne znaju neka uče. doprinijeti kroz obrazovanje prevenciji neželjenih trudnoća i polno prenosivih bolesti. kao što su: nepostojanje adekvatne literature. pomoći građenju osjećanja sigurnosti i udobnosti u svom tijelu i sa svojom seksualnošću. niti u promiskuitet. u cilju prevencije. koja diktira stav da seksualno obrazovanje nije potrebno jer se „o tim stvarima priroda sama pobrinula i dovela ih u red“. uticaj loših modela ponašanja plasiranih kroz medije i/ili kroz neposredno iskustvo. kroz život. činjenica da gotovo ne postoje savjetovališta za mlade o reproduktivnom zdravlju te da nema nijednog savjetovališta koje bi pokrivalo temu seksualnog obrazovanja. neutralisati faktore koji su ometali i koji ometaju pristup ovim informacijama.Uvod priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Ovaj priručnik je napravljen sa dobrom namjerom da prave informacije posluže kako bi se ljudi počeli dobro osjećati u svojoj koži. jer smatramo da je znanje blago koje ne smije biti sakriveno od čovjeka. predavačkog kadra. Da li će ovi ciljevi biti ispunjeni. Neke detalje smo preskočili iz prostog razloga što smatramo da bi bili suvišni za tvoje godine. te da njihova reprodukcija bude izraz sopstvenih želja. Pisali smo o onome što smatramo važnim za zdrav i nesmetan razvoj ljudske jedinke i onako kako mi vidimo ovu problematiku. sa svojom seksualnošću. kao i da abortus treba zabraniti. nedovoljne informacije u medijima. ili da zahtijevaju preduga dodatna objašnjenja. vaspitanje i obrazovanje. pružiti informacije i posrednoj ciljnoj grupi – roditeljima i nastavnicima. a ne nametnutih normi. pa i u vezi sa reprodukcijom. površne. nepostojanje seksualnog obrazovanja kao obaveznog i/ili izbornog predmeta u školama. neinformisanost roditelja ili stid da svojoj djeci daju odgovore na ovu temu. U vezi sa seksualnošću. sa tamnom stranom ove teme – seksualnim nasiljem. stid djece da pitaju. važno je znati da oslobađati seksualnost nikako ne znači gurati osobu u eksperimentisanje kojem nije dorasla. koji su direktno upućeni na mlade. a ne nametnutih normi. Takođe vjerujemo da će ti nešto od pročitanog pomoći da osvijestiš prvenstveno svoju seksualnost i uživaš u njoj bez opterećenja koja nanose predrasude i stid. objediniti informacije u formi koja će im biti uvijek dostupna i poslužiti kao priručnik i podsjetnik. borimo se i protiv tabua i misterija.. a što ne. borba protiv tabua. uticaj rigidnih stavova vjerskih zajednica. suprotstaviti se znanjem sve glasnijim crkvenim apelima da je apstinencija jedini valjan način zaštite od polno prenosivih bolesti. te da njihova reprodukcija bude izraz sopstvenih želja. patrijarhalna svijest. šture. S druge strane. preduprijediti izlive bijesa i nasilja nad ljudima koji nisu heteroseksualno orijentisani. učiniti im te informacije dostupnim. netačne ili polutačne informacije do kojih se može doći među vršnjacima. [Latinska izreka]   . oduvijek je bilo mnogo misterija i tabua. Ciljevi su nam: omogućiti mladima pravo na objektivnu. na tebi je da odlučiš što ćeš iz ovog priručnika prihvatiti. se da će te ovi redovi potaknuti na razmišljanje i na ponašanje sa najmanjim procentom rizika. koja prevazilaze formu priručnika. Ovaj priručnik je napravljen sa dobrom namjerom da prave informacije posluže kako bi se ljudi počeli dobro osjećati u svojoj koži. sa svojom seksualnošću. upoznati mlade sa njihovim seksualnim mogućnostima. A sad te ostavljamo sa tvojim/našim priručnikom . oni koji znaju neka uživaju u podsjećanju. stereotipa i predrasuda vezanih za ove teme. ali i od čitavog društva. Ali. upoznati mlade sa njihovim reproduktivnim i seksualnim pravima i konvencijama koje ta prava zastupaju. zavisi od tebe i od nas.

ne možemo ga svesti samo na nagon koji usmjerava subjekat ka objektu. Kada osjećamo prisustvo drugog čulnog bića. rad. Ljudi među sobom uspostavljaju različite odnose i razvijaju specifične aktivnosti. izgrađuje je i formira svoj odnos prema njoj. čak i u mašti. Za razliku od životinja. Dinerstin) Jasno je da je seksualnost kompleksan fenomen. autorica knjige „Sirena i Minotaur”] Za razliku od životinja. a seksualnost specifičnom. Čovjek ima svijest o sebi. U tom procesu mijenja i vlastite osobine. već su u velikoj mjeri onakve kakvim ih je stvorio u svom odnosu sa okolinom. nagonski život čini kontrolisanim. [Doroti Dinerstin. Mi opažamo da to stanje svijesti uključuje – stvarno ili potencijalno – neko znanje o našem sopstvenom čulnom biću. koje nisu u neposrednoj službi zado10 voljenja nagona (komunikacija.. Osjećanje seksualne privlačnosti u našem slučaju na taj način prevazilazi trenutno i usamljeničko čulno zadovoljstvo ili rasterećenje. Ono se doživljava kao produžetak unazad i unaprijed u vremenu i prožima se sa – tačno ili pogrešno shvaćenom – subjektivnošću bića koje nas privlači. Ima iste organe. izgrađuje je i formira svoj odnos prema njoj. igra). Produžena zavisnost i bespomoćnost ljudske jedinke stvara specifične ljudske odnose. s istim osnovnim funkcijama. kroz naše misli i osjećanja prolete utisci o stanju svijesti tog bića. ne možemo ga svesti samo na praksu koja dovodi do zadovoljstva. 11 .Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije Seksualnost Mnoge zablude o čovjeku i o njegovoj seksualnosti potiču od toga što je on građen slično životnji. (D. „Okolinu” u prvom redu čine oni koji su mu emotivno najbliži – oni koji brinu o njemu/djetetu. čovjek se prema okolini postavlja aktivno (svjesno je mijenja). njegovo svakodnevno ponašanje slično je ponašanju mnogih viših sisara. Može se reći da ni čovjekove tjelesne funkcije nisu u potpunosti onakve kakve je naslijedio. ne možemo ga smatrati Čarolija seksualnosti je čarolija našeg sopstvenog razvoja u ljudsku jedinku . o svom bližnjem.. o svom kontinuitetu. o svojoj prošlosti i budućnosti. čovjek se prema okolini postavlja aktivno (svjesno je mijenja).

zato što se proučava kroz naučne discipline: biologiju. Od najranijih pa sve do današnjih dana različite strukture moći nastoje kontrolisati ljudsku seksualnost i njome manipulisati. Tvrdi se da seksualnost utiče na društvene norme. seksologiju. francuska glumica i zagovornica prava na legalan abortus] samo dijelom vlastite ličnosti. Televizijska serija „Seks i grad” doprinijela je rušenju tabua o ženskoj seksualnosti. a da s druge strane društvo utiče na seksualnost normirajući načine na koje se ona može izraziti.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje „Starost vas ne štiti od ljubavi. psihologiju. bar dosad. žena tokom trudnoće. Šta utiče na seksualnost? Na ljudsku seksualnost mogu uticati hormonalne promjene. zato što predstavlja lični i specifičan doživljaj. • Biti seksualna osoba ne znači samo biti seksualno aktivan/na (ponašanje) nego uključuje i misli. bez obzira na različitosti i specifična ograničenja. stavove i osjećanja. vijeka nisu ni smatrana pravima. Osim nas samih. naravno i obrazovanja – iz kojeg je. zdravstveni i ekonomski sistem. praksu. praksu. Ljubav je najvažniji sadržaj seksualnog ponašanja ljudi. . Elementi za razumijevanje seksualnosti • Sve su osobe seksualne. žena tokom trudnoće. • Seksualnost nije definisana kontekstom ili činom. kao i one do kojih dođe Masovni mediji sve više utiču na seksualnost. politiku. Danas se smatra da je seksualno ponašanje (zadovoljstvo) lično pravo svakog pojedinca. Definicija: Seksualnost se odnosi na samo jezgro ljudskog bića koje uključuje pol. mali je broj zemalja koje u svom obrazovnom sistemu imaju seksualno obrazovanje. medicinu. pa se na taj način mijenja i učvršćuje. uloge i odnose sa drugima. Savremeno doba pridaje nova značenja ovoj temi. Treći je stav da u oblikovanju seksualnosti oba faktora igraju ulogu. Ispoljavanje seksualnosti je prirodna pojava i nije potreba samo mladih i odraslih. kontrolisati i mijenjati. maštanja. Vještina. konačno. broju. stavove. već je šira i složenija od toga. a u tu svrhu služe osnovne institucije društva. štiti od starosti. zdravstveni i pravni sistem i sl. obrazovni sistem i. oboljelih. vrijednosti. putem njih se ustanovljavaju obrasci izgleda i ponašanja osoba koje su seksualno atraktivne. ali i određujući sadržaj ab/normalnog seksualnog ponašanja. zato što je seksualnost regulisana zakonima (brak. želje. kao što su porodica. seksualnost bila isključena. vjerovanja. rod. a u svakodnevnom životu se krije od javnosti. Pitanje kojim se bavi i država. Upravo zbog njenog izuzetnog značaja na društvenoj i individualnoj ravni. objašnjavajući prirodu čovjekove seksualnosti. hendikepiranih i mentalno retardiranih osoba. Ispoljavanje seksualnosti je prirodna pojava i nije potreba samo mladih i odraslih. seksualnu orijentaciju. putem njih se ustanovljavaju obrasci izgleda i ponašanja osoba koje su seksualno atraktivne. Masovni mediji sve više utiču na seksualnost. odnosi među rodovima. u raznim fazama razvoja i života. 13 . Prije svega. želje. majčinstva. i to one nastale u najranijem periodu. Ali ljubav vas. već i starijih ljudi. Društveno pitanje. “ [Žana Moro. 12 Stvar privatnosti. umijeće ljubavi poželjna je osobina i žena i muškaraca. Svi ljudi. Seksualnost zauzima posebnu poziciju u društvu. Uloga države je veoma značajna u projektovanju populacione politike. u nekim zemljama se i dalje smatra krivičnim djelom). Neki naučnici tvrde da način ispoljavanja seksualnosti u velikoj mjeri zavisi od genetskih predispozicija. sociologiju. Prije svega. 2001) mnogo kasnije. erotizam. nasilje) ili normama (preporuke o načinu. a predbračni seksualni život smatra se uobičajenom pojavom. Danas se u velikom broju država u svijetu smatra da homoseksualno ponašanje treba osloboditi svake krivične odgovornosti (ipak. proceduri u seksualnim odnosima). • Svako društvo reguliše seksualno ponašanje svojih članova. (Svjetska zdravstvena organizacija. filozofiju. maštanja. crkva. Seksualnost je „ekskluzivni” dio partnerskog odnosa i smatra se intimom. hendikepiranih i mentalno retardiranih osoba. aktivnosti. bez obzira na to da li upražnjavaju ili ne upražnjavaju seksualne aktivnosti. aktivnosti. Nažalost. već i starijih ljudi. Seksualnost se doživljava i iskazuje kroz misli. Seksualnost se doživljava i iskazuje kroz misli. Krije se i od članova porodice. škola. imaju pravo na bezbjedno zadovoljavanje seksualnih potreba i interesovanja. koja do 20. našu seksualnost oblikuju odnosi u društvu. ne možemo ga prihvatiti samo kao sredstvo za reprodukciju vrste. uloge i odnose sa drugima. sudstvo. . vjerovanja. te reprodukciju. oboljelih. od najranijih pa sve do današnjih dana različite strukture moći nastoje kontrolisati ljudsku seksualnost i njome manipulisati. vrijednosti. emocionalnu privrženost i ljubav. braka. Drugi tvrde da se on formira tokom ličnih eksperimenata u ranom periodu života. roditeljstva. komunikologiju. čak i prilikom razvoja fetusa tokom trudnoće. stavove. seksualni i rodni identitet. Istorija je puna primjera ozbiljnih kršenja seksualnih prava. Seksualnost je. do određene mjere.

koja je osnov savremene civilizacije. U obzir su se uzimala isključivo muška iskustva i muške potrebe. razmišljanja i iskustava: Pozitivan odnos prema seksualnosti izražava se kroz dogovorni. Naučni/medicinski – Seksualnost se povezuje više sa zdravljem nego sa zadovoljstvom. Npr. ali su zato sveprisutne hostese – mlade i oskudno odjevene djevojke.. nacionalne i razne druge socijalne barijere. određujući standarde ljepote i granice normalnosti.. a pogotovo žena i osoba različite polne/rodne orijentacije. A. a to zavisi od vaspitanja. to je težnja čovjeka da bude društveno biće i da u zajednici prevaziđe svoju odvojenost i izolovanost. potrebi za čulnim zadovoljstvom.. zajednički i obostrano zaštitnički odnos. ) • Seksualnost se izražava stavovima i ponašanjem. • Seksualnost svih ljudi. definišu uslovi i zadaci u dostizanju zadovoljstva. negirala i obezvređivala iskustva i potrebe žena. koje bi lako prevazilazile klasne. (Npr. U našoj kulturi ovakvo ponašanje domaćina bilo bi označeno kao podvođenje za prostituciju. – pokazuje da roditelji sinovima uglavnom daju savjete o korišćenju kondoma. ponašanje . u ljubavi se događa paradoks da dva bića postaju jedno. U odnosu na žensku seksualnost često se zauzimao izrazito moralistički stav. Kada bi muškarce i žene vaspitavali tako da dolaze do svojih seksualnih zadovoljstava primarno putem ljubavi. ali i da sačuva svoj lični identitet formirajući ljubavnu. estradne zvijezde sve više erotizuju svoje nastupe. a ipak ostaju dva. oblačenje. pod jakim je uticajem kontrole društva kroz nametnute socijalne norme. a ćerkama o vremenu prije kog ne bi trebalo da počnu sa seksualnim odnosima. Crkva je uvodila pravila koja su mahom bila veoma stroga za žene. Sa srećnim ljudima mnogo teža bi bila svaka društvenopolitička manipulacija. a ignorisala.. osjećanje manje vrijednosti i nisko samopoštovanje.. eksploataciju. „nečistost”. Tržišni/medijski (industrija seksa) – Seksualnost je roba koja se prodaje i koja prodaje robu.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje U kulturi Eskima uobičajen je gest gostoprimstva da domaćin gostu ponudi svoju suprugu ili majku za seks. poštovanje i prijateljstvo.Ivanović. o trudnoći . • Razumijevanje seksualnosti dugo je bilo određeno i normirano prema muškarcima. vjerske. bračnu ili partnersku zajednicu. 2007. Perović . 14 15 . a domaćinova žena kao žrtva seksualnog nasilja. Ili. Ljubav je sjedinjenje pod uslovom očuvanja sopstvenog integriteta. nastale bi tako čvrste veze. o izboru partnera za prvi seksualni odnos. estradne zvijezde sve više erotizuju svoje nastupe. sopstvene individualnosti. Žena se definisala kao „podložna iskušenju” i „opasna za muškarce”. tj.. odbiti tu ponudu znači jako uvrijediti domaćina.. koji uključuje poštovanje i podstiče ukupni kvalitet života. Oni mogu biti pozitivni i negativni. potrebi za produženjem vrste. Temeljna ljudska potreba jeste potreba za pripadanjem. Negativan odnos prema seksualnosti izražava se kroz seksualno nasilje. na sajmovima automobila pored izloženih modela rijetko možemo vidjeti stručnjake za motor. Tri diskursa o seksualnosti Religijski – Vjerski autoriteti (i danas veoma prisutni) dugo su polagali pravo na regulisanje seksualnosti. Istraživanje o seksualnosti i reprodukciji – SŽK. 2. odbiti tu ponudu znači jako uvrijediti domaćina. 3. Nameću se standardi fizičke privlačnosti. (Npr. u kulturi Eskima uobičajen je gest gostoprimstva da domaćin gostu ponudi svoju suprugu ili majku za seks. Ljubav je aktivna čovjekova moć . vrijednosti i zakone. mehanizam i dizajn.) Može se prihvatiti sociološko stanovište da se ljudsko seksualno ponašanje zasniva na tri primarne potrebe: 1. a može uzrokovati dugoročnu štetu za pojedinku/ca i njene/njegove seksualne partnere/ke. rasne.. Čovjek u ljubavi nastoji da se integriše. (Erih From) Žensko tijelo je često eksploatisano da bi se reklamirao neki proizvod. Da bi prodale više albuma. koje privlače poglede kupaca. kada bi se učili i naučili da pored erotske privlačnosti jedni prema drugima osjećaju i pokazuju nježnost. a ipak mu dopušta da bude svoj . razumijevanje. ljubav pomaže čovjeku da prevaziđe osjećaj izolacije i izdvojenosti. moć koja ga sjedinjuje sa drugima. [Maja Kandido – Jakšić] • Adekvatnost ili neadekvatnost nekog oblika seksualnog ponašanja ustanovljava društvo i kultura u kojima se on javlja.. ponašanje .: da bi prodale više albuma.. pri čemu način reklamiranja i ono što se reklamira nemaju zajedničkih tačaka. Muški pogled dominira. pri čemu se u obje svrhe najčešće koristi žensko tijelo i ženska seksualnost.. definišući je prvenstveno kao etičko pitanje (prvi grijeh.. „iskušavanje đavola”). oblačenje. potrebi za afektivnom vezanošću.

Veliča se penis. Od tada pa nadalje.. dok je muškarac za nevjerstvo bivao novčano kažnjen. ne postoji ništa izazovnije ili više ushićujuće sa čime se može uporediti. Prvi značajan seksualni priručnik pojavio se u Francuskoj 1683. a napisao ga je Nikolas Veneti. Međutim. hirurg. jer se javlja ideja o određivanju individue na osnovu seksualnog ponašanja. kroz ona svakodnevna. a napisao ga je Nikolas Veneti. žensko nevjerstvo kažnjavalo ubistvom. bili neophodni „ljubavni poduhvati”. Iz tog razloga su se muškarci veoma trudili da žena dođe do zadovoljstva. imovina i nasljeđivanje postaju izuzetno važni. pa se tako na jednoj strani razvijao kult romantičnog zanosa prema ženama sa kojima nije bilo tjelesnog kontakta. a homoseksualci se smatraju vrijednim žaljenja. ovo interesovanje za seksualnost nije dovelo do uvođenja seksualnosti u obrazovanje već do njene „industrijalizacije”. godine ustanovio i Svjetsku ligu za seksualnu reformu. koje su mahom bile nepismene. kao i svaki oblik kontracepcije. Muškarcima su. Sigmund Frojd. Ovo je podrazumijevalo i zabranu prekida snošaja. vijeka o seksualnosti se govorilo isključivo u kategorijama dobra i zla. Tako se. prostitucija se smatrala zlom. iznosi seksualnost na vidjelo i ističe njen značaj za razvoj i funkcionisanje ličnosti. Razvoj građanskog društva donosi sve izraženiju želju da se vlastiti Dvostruki aršini: U srednjem vijeku žensko nevjerstvo kažnjavalo se ubistvom. a žena se morala povinovati bez pogovora. silovatelj je oslobađan jer se smatralo da je postojalo zadovoljstvo. i 17. U priručniku se žene tretiraju kao mentalno inferiorna bića. pa tako ni roditi dijete nekog drugog muškarca. Na klitoris se upućuje kao na „vatru strasti i mjesto ženske pohote” i predlažu seksualne poze u kojima muška čast nije povrijeđena. na primjer. Ženska seksualnost se smatrala opasnom. koji je ženi nametao čednost. Analizira se tehnikama psihologije i psihijatrije. Traga se za tajnom seksualnosti i identiteta. a ako se ispoljavao kao jak. ali na latinskom jeziku. seksualno zadovoljstvo smatralo neophodnim za začeće. Veliča se penis: „. U priručniku se dalje tvrdi da „nemiješanjem ženske i muške sperme.” Muška sperma se opisuje kao jača i ukusnija od ženske. Međutim. mračnom. Mnogi stavovi su bili zasnovani na nedovoljnom znanju. dok je muškarac za nevjerstvo bivao novčano kažnjen ili protjeran iz grada. utemeljitelj psihoanalize. Abortus je bio zabranjen. Prvi Institut za seksološka istraživanja osnovan je 1918. Seks je odobravan samo u reproduktivne svrhe. Osnovao ga je dr Magnus Hiršfild (1868-1935). Sigmund Frojd (1856-1939) tvorac psihoanalitičke teorije i teorije o psihoseksualnom razvoju. život uzme u svoje ruke i oslobodi uticaja crkvenih dogmi. pa tako ova znanja nisu bila dostupna djevojčicama i ženama.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Od srednjeg vijeka do danas – kratak osvrt na razvoj ideje seksualnosti u zemljama hrišćanske tradicije Pod uticajem crkvenih tumačenja. Krajem 19. dužnosti i grijeha. žene se dijele na „svetice i kurve”. Neka znanja su se ipak prenosila usmenim putem.. Seksualnost je definisana kao moralna slabost. sve do 16. ali i abortusu u slučaju potrebe. kao potvrda vlastitog viteštva. što je predstavljalo još jedan način kontrole žena. Što se ženske seksualnosti tiče. a prostitutke su kažnjavane. Prvi značajan seksualni priručnik pojavio se u Francuskoj 1683. ona je povezivana i izjednačavana sa reprodukcijom. a žene su imale mogućnost da odbiju partnera koji im se nije sviđao. Predbračni odnosi su bili zabranjeni. majke sa vanbračnom djecom su isključivane iz zajednice. pa je trebalo obezbijediti legitimitet potomstva. Interes političkih i kulturnih elita bio je da se seks unovči. a materica kao organ koji je nemoguće zadovoljiti i sa kojim se povezuje histerija. ukoliko bi žena ostala trudna. U priručniku se žene tretiraju kao mentalno inferiorna bića. O seksualnosti je pisano. godine. a na drugoj obezbjeđivalo tjelesno zadovoljstvo sa prostitutkama. u slučaju silovanja. Zanimljiva je situacija u srednjem vijeku. žena je etiketirana kao pohotna i nezasita (problematična). koji je 1932. Promoviše se individualizam. ženska istrune i žena poludi”. a nemogućnost ženskog zadovoljstva tumači se viškom sperme i krvi kod žena. Raspravlja se i o hermafroditima. Tako se. na primjer. 1 1 . To je doba kada je vladao zakon viteštva. godine. godine. konkretna iskustva u kojima su žene učestvovale – pomažući pri porođaju. U tu je svrhu razvijen čitav sistem „pojaseva nevinosti” koji su to garantovali. Ženski seksualni nagon smatrao se slabijim nego muški. a ne da se poveća kvalitet obrazovanja i ljudskih odnosa. Pojas nevinosti je sprava kojom su srednjovjekovni vitezovi osiguravali nevinost svojih vjerenica. S druge strane. nekontrolisanom i trpjela je veću represiju. A to je značilo obezbijediti muškarcu sigurnost da njegova supruga ne može imati kontakt genitalijama van braka. hirurg. Vladali su dvostruki moralni aršini. u Berlinu. tamna strana ljudske prirode koju treba kontrolisati. vijeka seksualnosti se pridaje važnost.

ali nikada neće potpuno ugušiti ispoljavanje osobitosti suprotnog pola. smatrao je: • da svako ljudsko biće po rođenju nosi mogućnost ispoljavanja oba pola. u šta se moramo upustiti ako želimo uspostaviti svoju individualnost. Sve su češće intervencije na tijelu kako bi se zadovoljile „idealne” proporcije. koji je 1932. Žene se i danas prvenstveno definišu svojom reproduktivnom sposobnošću i mjestom u porodici. povjerenja kao i razvoj njihovih potencijala i duhovnosti. pod uticajem hormona. još nešto. Međutim. u šta se moramo upustiti ako želimo uspostaviti svoju individualnost. • zločinom jedino onaj seksualni čin koji ugrožava tuđa prava.. jer se od njih sve više očekuje da budu uvijek spremni i dobri ljubavnici. vijeku seks postaje „sveprisutna briga”. Žene tragaju za zadovoljstvom (orgazmom) zbog njega samog. vjekovima potiskivan. u novonastalim uslovima imaju sve više teškoća. „Seksualna revolucija konstruisala je seks kao nešto poželjno. pri čemu sam proizvod i način na koji se on reklamira najčešće nemaju mnogo veze. koju je fašizam zatim lako usmjerio na osvajačke ratne ciljeve. u proizvodima mas-medija. Seksualna revolucija je konstruisala seks kao nešto poželjno.. da bi zadržali moć. seksualna revolucija nije donijela dovoljno slobode za žene. vijeka javlja kao pokret čiji je cilj bio ukinuti seksualne tabue. Osnovao ga je dr Magnus Hiršfild (18681935). I. Seksualnost na različit način postaje značajna za žene i za muškarce. Budući da to nije jednostavno postići. muškarci tragaju za novim i novim vidovima uzbuđenja. filmu i. hrane . čiji orgazam nikada nije bio misterija i čije zadovoljstvo nije osporavano. automobila. a da nije reklamiran prikazivanjem naglašenih i erotizovanih „ženskih” atributa. stvorio duboke frustracije i pretvorio se u agresivnost. godine. Tokom svih proteklih vjekova. Šezdesetih godina javlja se pokret čiji je cilj bio ukinuti seksualne tabue i imperative društva u pogledu toga što je prihvatljivo ponašanje za muškarce i žene. A idealne su one koje povećavaju muškarčevo uzbuđenje. naročito. Štaviše. u Berlinu. jedan pol razvijati i prevagnuti. a ne zločinom. 1 1 . Kasnije će se. Seksualnost doživljavaju kao prisilu. Žensko tijelo se sve više koristi kao reklama za proizvod.slogan seksualne revolucije koja se šezdesetih godina 20. Gotovo da nema proizvoda široke potrošnje: frižidera. Ovaj značajan pokret poznat je pod nazivom seksualna revolucija. simbol fašizma – kukasti krst/svastiku – Rajh tumači kao dvije osobe u seksualnom činu. Seksualnost se sve više dehumanizuje. Otuda sve prisutnija erotizacija nasilja u književnosti. [Poster iz filma „Kosa” Miloša Formana] stanovište da je seksualni nagon. ali i zbog uvjerenja da će im ovaj vid zadovoljstva omogućiti duboko osjećanje bliskosti. U knjizi „Masovna psihologija fašizma“ socijalni psiholog Vilhelm Rajh iznosi U 20. Muškarci. Seksualne usluge. Reproduktivna funkcija odvajala se od seksualnosti i nije više bila u prvom planu. u medicini poznat po epohalnim otkrićima u oblasti seksualnih hormona. koje ima čarobnu i divnu moć da dvostruko uveliča mušku figuru koja se u njemu ogleda. ne rat “ . dok se na drugoj strani isticao značaj dobijanja specifičnog zadovoljstva za razvoj ljudskih potencijala. Dr Gregorio Maranan (1887-1960).. Kao pokazatelj i potvrdu ovog procesa danas imamo trgovinu ženama i djecom u cilju seksualne zloupotrebe i prinude. • privatnom stvari svaki seksualni čin koji odgovorne odrasle osobe vrše između sebe uz obostrani pristanak. seksualna pomagala i pornografija prodaju se kao roba dirigovana da poveća seksualnu privlačnost žena i zadovoljstvo muškaraca. žena je služila kao ogledalo. Promocija antibebi pilule trebalo je da oslobodi žene od manipulacije ženskim tjelom. deterdženata. S druge strane. pa danas roditelji mogu postati i ljudi sa značajnim zdravstvenim poteškoćama da to ostvare na uobičajen način. godine ustanovio i Svjetsku ligu za seksualnu reformu. porokom ili grijehom. Hiršfild je smatrao: • sve seksualne poremećaje više ili manje patološkim pojavama. Nakon Drugog svjetskog rata pojavili su se psiholozi i sociolozi koji su fašizam povezivali sa vjekovima sputavanom seksualnošću. nauka doživljava nagli napredak u oblasti reprodukcije. citat iz knjige „Sopstvena soba”] „Vodimo ljubav. što u ovoj eri ozbiljnih polno prenosivih bolesti uliva nadu – ljubav ponovo dobija na značaju.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Prvi Institut za seksološka istraživanja osnovan je 1918. [Virdžinija Vulf. kozmetike. a kroz nju i seksualnost i reprodukcija ostvaruju svoj puni smisao.” (Mišel Fuko). kao jedan od najunosnijih oblika kriminala.

Lidender. kada roditelj kaže sinu: „Nemoj da plačeš. Knjiga Mojsijeva. glava 22:5). vijek] 20 21 . hormonalni status. koja je smatrala da je pol biološka kategorija. suze su za djevojčice. kao i važnost ovog organa za seksualno zadovoljstvo žene. Kada govorimo o rodu. [Simon de Bovoar. Sa svoje strane. ali se 186. promjenljiva u vremenu i prostoru. Zahvaljujući ovom otkriću. što se u većini životnih područja ispoljava kao muška dominacija i ženska subordinacija. društvenim i političkim uslovima. seksualnosti i procesu socijalizacije. čije su žrtve u ogromnom broju bile žene koje su optuživane da su vještice jer su navodno imale moć da mijenjaju pol. prema nekim izvorima. POL JE BIOLOŠKA KATEGORIJA. u meni su okrutno gušili. ponašanje i vrijednosti koje im se pripisuju u mnogim aspektima vrednovani su više nego žene i ono što se uz njih veže. Zvanična medicina je veoma dugo tvrdila da postoji jedan pol – muški. A. međutim. U poznatim Dionizijskim svečanostima bilo je dozvoljeno da se osobe ženskog pola oblače kao osobe muškog pola i obrnuto. političke strukture. poznata po eseju „Drugi pol”. Tek 1591. ” Kroz ovu poruku dječak uči da ne smije da plače niti da pokazuje emocije zato što je muško. a ovakav vid zabave zabranjuje. kao i važnost ovog organa za seksualno zadovoljstvo žene. koji predstavlja detaljnu analizu ugroženog položaja žene i utemeljuje osnove feminizma] ere transrodne i interseksualne osobe bile gotovo svuda prihvaćene u svojim zajednicama i čak izuzetno cijenjene i poštovane.. i u Engleskoj. Rod je kulturološki uslovljena definicija ženskosti i muškosti i. Ako je na primjer osoba rođena kao muško a osjeća se kao žensko. To je društveno oblikovanje biološkog pola. g. Srednji vijek je poznat po inkviziciji. prema tome. Temeljnu postavku dala je još Margaret Mid (Pol i temperament u tri primitivna društva. mislimo na biološke i fizičke karakteristike: hromozome. medicina joj danas omogućava da promijeni pol. reprodukuju rodnu nejednakost. godine „otkrivena” je specifičnost ženskih polnih organa i klitoris (Renaldo Kolumbo). 7000 osoba.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje POL . (iz priručnika CESI-ja Spol i rod pod povećalom – priručnik o identitetima. A ROD DRUŠTVENA KONSTRUKCIJA. Mijenja se i kroz vrijeme. Takve osobe. Sve je prepoznatljivija specifična pristrasnost kao karakteristika društva: muška uloga je preuzeta kao norma za društvo kao cjelinu. a rod društvena konstrukcija. često nenamjerno. Rembrant van Rajn. ) To znači da se rod može mijenjati. Zahvaljujući savremenoj medicini. samo u različitom procentu. Hrišćanstvo strogo definiše rodno ponašanje. nauka je definisala postojanje dva različita pola. i pol se može mijenjati i tako uskladiti sa rodnim identitetom. i u Francuskoj. Zvanična medicina je veoma dugo tvrdila da postoji jedan pol – muški. druge jer su ružne itd. postojala pravila koja su jasno definisala žensko i muško ponašanje: „Žena da ne nosi muškoga odijela niti čovjek da se oblači u ženske haljine. 1632] Tek 1591. Iako se anatomija ljudskog tijela do danas nije promijenila. e. 1935). za sada nemaju mogućnost reprodukcije nakon promjene pola – osoba koja je medicinskom intervencijom promijenila pol u ženski ne može da zatrudni niti da rodi dijete. uzimamo u obzir kako društvo sagledava muške i ženske karakteristike i uloge. djelovanja uloga pripisanih muškarcima i ženama u javnom i privatnom životu. Savremena nauka dovodi u pitanje tu strogu podjelu: razna fiziološka i hormonska istraživanja pokazala su da pojedine polne hormone posjeduju i muškarci i žene. Muškarci i njihovi zadaci. Važno je da znaš . Neke žene su bile „krive” jer su previše lijepe. n. godini zato što je odbila da prestane da nosi „mušku” odjeću i kratku kosu. • Rod se mijenja od kulture do kulture. većinom žena. . tadašnji anatomski atlasi su prikazivali žene kao da imaju penis. jer je gad pred Gospodom Bogom tvojim ko god tako čini. (Npr. određeno shvatanjem zadataka.ROD – RODNA RAVNOPRAVNOST Definicija Savjeta Evrope: Rod je društveno konstruisana definicija muškarca i žene. zbog optužbe da su vještice. uloge. međutim. britanska spisateljica. spoljašnje i unutrašnje polne organe. godine „otkrivena” je specifičnost ženskih polnih organa i klitoris (Renaldo Kolumbo). e. [Čas anatomije doktora Nikolasa Tulpa. godine n. samo okrenut unutra. sekundarne polne karakteristike. Postoje podaci da su još prije nove Ženom se ne rađa – ženom se postaje. francuska književnica. • Rod se uči kroz proces socijalizacije. Ovaj konstrukt počiva na nejednakim moćima. .” [Meri Volstounkroft. rod nije samo društveno konstruirana definicija žena i muškaraca. Za svaku rodnu ulogu vežu se određena očekivanja. „Ono što su kod njega hvalili kao pamet i razbor. • Kada govorimo o polu. filozofkinja i femnistinja. Jovanka Orleanka je spaljena u svojoj 19. Ovakvo ponašanje kažnjavano je smrću i u Americi. 2000) Analiza razlika pola od roda najveći je doprinos feminističke teorije savremenoj društvenoj misli. pa se tada njen pol i rod podudaraju. to je i društveno konstruisana definicija odnosa između polova. poželjne osobine i ponašanja. 18. što se reflektuje u politici i strukturama vlasti. određen je ekonomskim. Zakon koji propisuje smrtnu kaznu za sve muške osobe koje se odriču „svog tijela” i transformišu ga u „žensko” stupa na snagu 380. ” (Stari zavjet. ove svečanosti ukidaju. Već tada su. Tokom srednjeg i početkom novog vijeka na našim prostorima je ubijeno. Ali.

Ako se. dozvoljivo kretanje i sloboda. propagira se da muškarac treba da bude seksualno što aktivniji. Tako dolazimo do spiska muških osobina: agresivnost. Rodne uloge su usko povezane sa stereotipima.). osoba ženskog roda kuva. na primjer. I zanimanja se dijele na tipično muška i tipično ženska: ako čujemo da je neka osoba pilot. odjeća. Privlače nas ili muškarci. racionalnost. emocije. kućni poslovi. pol) ima o drugoj grupi. pa se tako „odgovarajuće” ponašanje/osobine muškaraca i žena u određenom društvenom kontekstu interpretira kao „prirodno”. na osnovu usvojenih „sistema znakova”. korisnost. odanost. Takvom stanju pomaže i rodno pripisivanje. Dodatna je teškoća što stereotipi koji se odnose na odgovarajuće ponašanje i osobine muškaraca i žena podržavaju neravnopravnu raspodjelu društvene moći. takmičarski duh. nesigurnost. • Muškosti se pridaje veća vrijednost i prestiž nego ženskosti. plavo za dječake 22 23 . ili muškarac. ili nešto neodredivo. ambicija. a osoba muškog roda popravlja aparate. ambicioznosti. stepen agresivnosti. pogled)... vrste zabave.. U tu svrhu koristimo sljedeće karakteristike: fizički izgled (tijelo.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Rodni identitet je lični izbor – to je ono što osjećamo da jeste naš rod u određenom trenutku. Seksualna privlačnost je vezana i za pol i za rod. dominantnost. samopoštovanje. uloge) određenog roda prihvatamo kao vlastite karakteristike? Ukoliko smo u skladu sa „standardima” i zahtjevima koji se u određenoj sredini pripisuju muškarcima odnosno ženama. mama čita novine?! Stereotipi su predstave koje jedna grupa ljudi (narod. a odnosi se na posjedovanje određenog polnog organa. Te se slike često jako razlikuju od stvarnosti i temelje na nelogičnom rasuđivanju.. pa tako na primjer djevojčicama kupujemo lutke pripremajući ih za ulogu majke. dječacima ne kupujemo lutke. Važno je napomenuti da i rodni identitet koji nas seksualno privlači mora biti određen tim dvjema kategorijama – žena i muškarac. U stvarnosti ima mnogo nježnih muškaraca. kod žena na vaginu. osobine. ponašanje (držanje. te se dvije odrednice U stvarnosti ima mnogo nježnih muškaraca. glas. presuđujemo da li je ta osoba žena. ali se može dogoditi da ih sredina ne smatra „pravim muškarcima”. društvena sredina ne odobrava takvo ponašanje. pristojnost. Rodne uloge To je zbir karakteristika. ili žene. ali okolina to neće tako nazvati. Postoje agresivne žene. Rodno pripisivanje – ono što činimo kada jednu osobu prvi put vidimo: „automatski”. Uobičajan stereotip: roze za djevojčice. S druge strane. . Mama kuva ručak. • U procesu socijalizacije orodnjava se i seksualnost. kretanje). sposobnost preuzimanja rizika. sklonost da zadovoljavaju potrebe drugih. već će reći: „ponaša se kao muškarac”. muškarac. dokumenta) i jezičkih stereotipa (slabiji pol... . na njega će se javljati samo žene. Ovakva raspodjela osobina definiše društvene uloge. Neki teoretičari smatraju da se rod sastoji od nekoliko aspekata: Rodna odredba – pol Pol je ono što doktor/ica utvrdi na rođenju djeteta. iako se od njega kao muškarca očekuje suprotno. ili oboje. obaveza i očekivanja koji se pripisuju i propisuju svakoj osobi u zavisnosti od toga da li je rođena sa penisom ili vaginom. pa se proglašavaju neprivlačnim i muškobanjastim. pak. Na primjer. Rod se pripisuje i na osnovu tekstualnih znakova (imena. Uloge nam pomažu da bi nas društvena sredina prepoznala kao pripadnika/cu određenog roda. pokornost. zapošljenje. Slično je i sa ženama koje su dominantne. odmah ćemo pomisliti da je muškog roda. hrabrost .. tata čita novine . na primjer kada je muškarac isuviše nježan ili obavlja kućne poslove. što utemeljava dvojni moral. asertivnosti. Koliko je naš rodni identitet u skladu sa našim polom? Ovo pitanje se može i ovako postaviti: koliko mi karakteristike (ponašanje. zauzimanje prostora. upornosti. a i poslodavac očekuje da se jave isključivo žene. iz čega proističu i različite društvene pozicije muškaraca i žena.. fizička snaga. a žena da ima što je moguće manje seksualnog iskustva.. A svakodnevni život nas uči. Ukoliko izbjegavamo stereotipe i pasivno prihvatanje rodnog identiteta. sposobnost ljubavi i saosjećanja. U kući. kod muškaraca na penis. Tata kuva ručak. • Ako se neka osoba ne ponaša u skladu sa svojim rodom. Na osnovu toga nam se određuju: ekonomske uloge.. ali se može dogoditi da ih sredina ne smatra „pravim muškarcima” Kako nastaju stereotipi . profesija.. zajednica. ženske osobine su: nježnost. uspješnost. obično nailazimo na osudu i neprihvatanje okoline. Veoma je malo osobina ličnosti koje nisu rodno podijeljene. ali i kontekst i upotrebu moći (načini i tehnike komuniciranja. popustljivosti). bolja polovina .. načina ponašanja. poslušnost. Rodni identitet To je odgovor na pitanje – da li sam ja žena. u novinama nađe oglas za poslovnog sekretara. onda će nas okolina lako prihvatiti. ili nešto sasvim treće .

Pri tom se ide i mnogo dalje: dok se od osobe XX očekuje da se u svakodnevnom životu osjeća.. katolika i muslimana. Tako se očekuje da će osoba sa genetičkim kodom XX obavezno imati jajnike i vaginu. Pri susretu. odnosno tobelija. kao i da u društvu zauzme „žensku” poziciju. vidan uticaj roda na seksualnu privlačnost. pola te da sve njihove suštinske razlike moraju biti polarizovane na isti način. Na primjer. Hercegovine i sjeverne Albanije. Prvi tip čine djevojke koje se odriču prava na udaju i. godine. kao biološke odrednice. ali istovremeno i kulturnosimbolički proces. dotle se od osobe XY očekuje da bude „pravi muškarac” . osjeća ili oblači na „ženski način” („muški način”) – nastaje nelagoda zato što nismo pripremljeni na mogućnost slobode izbora rodnog identiteta. nadopunjuju. Reditelj Pedro Almodovar u svojim filmovima poigrava se identitetima. ili oboje. ili žene. Zavjet može biti privremen ili doživotan. dakle. ostajnica. Gavrilovićeva navodi čin zavjetovanja za život u celibatu. i roda (gender). Kao ono što je zajedničko svim virdžinama. pojava virdžina locirana je prvenstveno na prostoru Crne Gore. Transrodnost/transseksualnost je teško prihvatljiva jer se ne uklapa u stereotip rodnih identiteta. Ovakav zavjet se 25 Mikaš Karadžić. to jest u oblastima gdje su se najduže zadržali patrijarhalan način života i rodovsko-plemenska organizacija društva. zato što nije imala braće. ova je pojava zastupljena kod pravoslavaca. udruženog sa djelimičnom ili potpunom zamjenom roda. mi prvo pripišemo nekome rod. neku osobu seksualno privlače muškarci (kao pol). Konfesionalno. Tadašnji istraživači bili su u nedoumici jer im je nedostajalo znanje koje mi danas posjedujemo – a to je znanje o značaju razlikovanja pola (sex). postaju tobelije dok ne stasa neko od mlađih muških članova porodice. godine u plemenu Rovci zabilježio slučaj djevojke koja se zaklela. objavio putopis u kome je opisao četiri albanske djevojke iz plemena Mirdita.. i samo dva. najvjerovatnije neće osjetiti seksualnu privlačnost prema njoj (iako voli dubok glas) i to upravo zato što je žene kao pol ne privlače. Pol i rod se često podudaraju. dubok. 24 .. Geografski.„ni muško ni žensko. rodne identitete) treba shvatiti kao neprestano mijenjanje. Ipak. ponaša i izgleda kao žena. u ovim krajevima postoji nešto što su istraživači krajem 19. Ipak. Pitamo se: je li ova osoba pravog roda za mene (seksualno) – mogu li se u nju zaljubiti – ili je ova osoba van „dozvoljene” kategorije? Nelagoda nastaje u situaciji kada nekome ne možemo pripisati određeni rod. Johan Georg fon Han je 1867. upravo su ovakve pojave dokaz da rod (rodne uloge. zavjetovana djevojka. Milorad Medaković je 1855. u situacijama kada se muškarac (žena) ponaša. i Treći pol . kao mnogostrukost naših želja i ponašanja. kada ista ta osoba začuje glas neke žene koji je takođe dubok.. pod okriljem Katoličke crkve. početkom 20. a ponekad i rodnog statusa. u Beču. odrekle udaje i odlučile da postanu muškarci – u socijalnom smislu. kada nam kategorija pol/rod postane nerazumljiva. kao kulturološke i vaspitne odrednice. ova dva aspekta bića mogu se i razići i biti na dijametralno suprotnim stranama. koriste se i termini tobelija. a istovremeno oboje”. pušenjem. koje su se javno. razlikuje se pet tipova virdžina. vijeka nazvali „treći pol” . Do sada najobuhvatniju tipologiju poznatih slučajeva virdžina dala je dr Ljiljana Gavrilović. odsijecanjem kose. ali je neće privući svaki muškarac već samo onaj koji ima određene rodne karakteristike muškarca – na primjer. kao proces. na osnovu kojeg dolazi do promjene njihovog socijalnog.u svakom smislu. Pored naziva virdžina. U nekim dijelovima Balkana postoji posebna vrsta ženskog celibata. kao i sticanjem većine ili svih muških povlastica u privatnom i javnom životu. a onda odlučimo da li nas osoba privlači ili ne. muževan glas. muškog imena. šta više. Na primjer. a istovremeno oboje. Ovdje je. da se nikada neće udati i da će svome ocu biti zamjena za sina. a osoba sa genetičkim kodom XY – testise i penis. Zdravorazumski se tvrdi da je svijet ljudskih bića podijeljen na dva. nošenjem muške odjeće i oružja. Međutim. Ova je promjena roda tradicionalno bivala ozvaničena uzimanjem novog. poznata crnogorska virdžina iz plemena Drobnjaka Virdžine Polna diferencijacija je prirodnobiološki. U zavisnosti od vrste zavjeta. zbog nedostatka odraslih muškaraca. Metohije. Ali. Kosova.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Privlače nas ili muškarci.ni muško ni žensko.

koji su rezultat obostranog pristanka partnera/ki. Za vrijeme trajanja zavjeta ove osobe stiču i neka prava. Zavjet se daje 2 u krugu dvije porodice i nije javni. odgovornosti i mogućnosti za žene i muškarce. Ove virdžine šišaju kosu. Zastupati rodnu ravnopravnost podrazumijeva uzeti u obzir iskustva.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje obično ne daje javno već djevojka svojevoljno šiša kosu i oblači neki dio muške odjeće. obavještavajući tako zajednicu da je postala tobelija. interese. podsticane su da ih prepuste vojnicima koji su se vraćali iz rata ili su otpuštane i primoravane da se vrate prostijim poslovima. kako i s kim stupiti u seksualne odnose. potrebe i prioritete i žena i muškaraca. Seksualno zdravlje doprinosi radosti življenja. već društveno pitanje. Politika rodne ravnopravnosti Rodna ravnopravnost treba da bude jedna od osnovnih vrijednosti demokratskog društva. To se prije svega odnosi na razbijanje naučnih i društvenih stereotipa vezanih i za muškarce i za žene.američki propagandni poster iz II svjetskog rata kojim se vrbuju žene da se prihvate poslova vitalnih za odbranu. a ne sa rodnim razlikama. već razvedene žene. Rodna ravnopravnost znači jednaku prisutnost. ukoliko bi se takva osoba ponovo udala. U javnom i privatnom običajnom pravu one posjeduju sve muške povlastice. ali nemaju pravo glasa. fikcija produženja muške linije ostvaruje se njenim simboličnim pretvaranjem u muškarca. Međutim. šta više. Ono uljepšava život. Četvrtom tipu ne pripadaju djevice. nego i mogućnost doživljavanja seksualnog zadovoljstva. Seks i zdravlje Pod seksualnim zdravljem ne podrazumijeva se samo odsustvo bolesti ili poremećaja. mada to u praksi nije zabilježeno. • uživanje u seksualnosti bez krivice. Muškarci i žene nisu jednaki jer se anatomski jasno razlikuju. Seksualno zdravlje uključuje: • prihvatanje vlastitog tijela i seksualnosti. bez obzira na polne razlike. Austrijski istoričar Karl Kajzer smatra da je za nastanak ove pojave od suštinskog značaja izuzetna ranjivost balkanskog patrilinearnog sistema srodstva. Rosie the Riveter (Zakivačica Rouzi) . Prelaskom u status viržine. 2 . odgovornosti i mogućnosti za žene i muškarce. ali ne mijenjaju ime i obično ne nose mušku odjeću. nakon čega virdžina preuzima mušku rodnu ulogu u porodici i društvu. Rodna ravnopravnost nije „žensko”. mogu da stupe u brak. neutrališe ovu grešku. Tu spadaju djevojke koje se zavjetuju na celibat kako bi raskinule vjeridbu. pomaže učvršćivanju partnerskih odnosa. kad zatreba. porodica bivšeg muža imala bi pravo na krvnu osvetu. a dozvoljeno im je i da se druže sa muškarcima. kako princip ne bi bio razoren eventualnim rođenjem djeteta „tuđe” krvi. poštovanja i bliskosti.najznačajniji međunarodni ugovor koji predstavlja pravni okvir u području rodne ravnopravnosti. Zavjet se daje javno. Tako na primjer imaju pravo da prisustvuju plemenskim skupštinama. Iako je 80% od 6 miliona žena obučenih da rade u industriji željelo da zadrži radna mjesta. Rodna ravnopravnost je u suprotnosti sa rodnom nejednakošću. To je trebalo i zaštititi zavjetom virdžine na vječno djevičanstvo. po isteku zavjeta. ne osuđujući i ne presuđujući jedno drugom. treba da budu ravnopravni. Peti tip čine djevojke koje se zavjetuju na celibat i preuzimaju ulogu i identitet muškarca zato što u porodici nema muške djece. upuštanja u ravnopravne i međusobno zadovoljavajuće seksualne odnose. I one. Ni u ovom slučaju zavjet se ne daje javno. Ali. zbog čega su prinuđeni da ostaju u kući pa ne mogu da obavljaju uobičajene poslove. priznajući pri tom različitost raznih grupa žena i muškaraca. Ona podrazumijeva jednaka prava. Mnoge virdžine koje pripadaju ovom tipu odmah po rođenju proglašene su za „sinove” i od malih nogu vaspitavane kao dječaci. kao i socijalni identitet muškarca. koje se zavjetuju da se više neće udavati. Treći tip djevojaka trajno se odriče prava na udaju. kreću se u ženskom društvu i obavljaju ženske poslove. • mogućnost izbora – kada. CEDAW . jačanje i učešće oba pola u svim sferama javnog i porodičnog života. odnosno rod.The Convention on the Elimination of all Forms of Discrimination against Women (Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena) . Pošto logika patrilinear- nog sistema ne dopušta da tu ulogu obavi žena. bez obzira na pol. Svi treba da imaju iste početne mogućnosti. Rodna ravnopravnost znači jednaka prava. pravi pol ovih osoba može ostati potpuna tajna za njihovu okolinu. Kasnije se mogu i udati. decembra 1979. u kojem je konstitutivna samo muška linija. takve se djevojke mogu baviti i poslovima koje inače rade samo muškarci. a uloga virdžine je prvenstveno u tome da. sazrijevanju ličnosti. Drugi tip čine djevojke koje se privremeno zavjetuju na život u celibatu zato što se muški članovi njihove porodice nalaze pod prijetnjom krvne osvete. • pravo na lične vrijednosti i poštovanje tuđih vrijednosti. Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je CEDAW konvenciju19. • otvorenu komunikaciju s partnerom/kom o seksualnim potrebama i željama. U takvim sistemima postoji stalna opasnost od ugrožavanja mogućnosti reprodukcije.

ublažavajući tenziju koju stvara seksualna želja i nezadovoljeni polni nagon. Seksualno zdrava osoba voli sebe i svoje tijelo. a ima opuštajuće dejstvo na psihu i. • Korist po zdravlje vezana je i za hormon zvani dehidroepiandrosteron. spremnijim za veće izazove na poslovnom i privatnom polju. a imaće i povoljan uticaj na zdravlje. zadovoljava tvoje polne. obezbijediš i pravilno koristiš zaštitu od neželjene trudnoće i polnih infekcija. Jača imuni sistem. jer orgazmičko grčenje mišića materice i vagine poboljšava izbacivanje menstrualne krvi. okrenutim ljudima. Odnosno. snižava holesterol. Ovaj se hormon luči tokom orgazma. to nastaje usljed specifične stimulacije zidova vagine koju vrši oticanje menstrualne krvi. • Seks pomaže da se lakše podnese neminovan proces starenja. pomaže učvršćivanju partnerskih odnosa. pospješuje rast kostiju i djeluje kao antidepresiv. • slobodu u odlučivanju želi li se ili ne želi dijete. što je zadovoljnija svojim seksualnim životom. Kod djevojaka koje imaju redovne seksualne odnose zabilježen je veći nivo estrogena. privlačnijim . poboljšava funkcionisanje imunog sistema. anksioznost. agresivne porive. Kod žena koje 2 Seksualno zdravlje uključuje prihvatanje vlastitog tijela i seksualnosti. kao i mnoge druge vrste bolova. Seks veoma pomaže smanjenju stresa i njegovih posljedica. zateže mišiće. tada masturbiraju jer smatraju da tokom menstruacije nisu privlačne partneru. Mnoge žene masturbiraju tokom menstruacije upravo da bi olakšale bolne menstruacije. postiže bolje rezultate na psihološkim testovima mentalnog zdravlja. Druge. koliko djece. • slobodu od prisile i nasilja. • Seks snižava holesterol i reguliše razmjeru dobrog i lošeg holesterola u korist dobrog. poštuje osobe različitih polnih/rodnih orijentacija i izražava ljubav i intimnost u skladu sa svojim vrijednostima. štiti srčano-nervni sistem. • Redovan seks popravlja imunološke funkcije. 2 . i ako se želi. utiče na veću gustinu kostiju i time smanjuje rizik od osteoporoze. kosu sjajnijom. aktivan seksualni život utiče na duži vijek ljudi. čini nas vitalnijim. pak. kožu čini glatkijom. čitav organizam. potvrdu ljubavi. trošeći tako i kalorije. naročito ako se koitus odigrao tokom ciklusa. Olakšava i menstrualne tegobe i bolove. savjetovalištima za reproduktivno zdravlje). DHEA izoštrava mišljenje. čini nas raspoloženijim. Statistički podaci kazuju da osoba. uopšte. No. uopšte. ali i emocionalne potrebe i stoga te relaksira. prevenira arteriosklerozu. Seks. smanjuje bol i psihološki stres zbog PMS-a. Ukoliko prevaziđeš strahove i nedoumice u vezi sa seksom. reguliše lučenje hormona. dakle. • Dokazano je da redovan seks produžava životni vijek. Smanjuje depresivna raspoloženja. • pristup informacijama i servisima (npr. odgovorna je za sebe i svoje ponašanje. a vaginalno tkivo čini gipkijim.. da znaš da: • Redovan seks suštinski popravlja fizičko i mentalno zdravlje ljudi (ako se preduzme potrebna zaštita). ako voljena osoba insistira na seksu baš onda kada si umoran/na ili pod stresom. • Ženama seks podiže opšti nivo estrogena. S druge strane. koji poboljšava rad srčano-nervnog sistema..Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje straha i stida. • Seks povećava nivo kiseonika u mišićima i organima. • Podiže nivo testosterona. seks će biti doživljen kao pritisak i dodatni stres. Seksualno zdravlje doprinosi radosti življenja. štiti srce. Seks i orgazam olakšavaju i glavobolje. ali i zbog toga što tokom ciklusa osjećaju veću potrebu za seksom. krepkijim. • Neredovne menstruacije svodi na najmanju mjeru. • zaštitu sebe i partnera/ke od infekcija i bolesti. imaju redovan seks menstrualni ciklusi su redovniji. raspoloženijim i samopouzdanijim. čini da budemo otporniji na prehladu i grip. zahvaljujući lučenju endorfina – hormona zadovoljstva. vitalne organe čini prokrvljenijim. • Upražnjavanje seksa je korisna kardiovaskularna vježba (seksualni odnosi tri puta nedjeljno sagore 7500 kalorija godišnje). inhibira razvoj tumora. naime. što učvršćuje kosti i mišiće i povećava seksualni nagon. tebi i tvojoj voljenoj osobi seks može donijeti mnogo užitka i radosti. U toku seksa kroz znoj izbacujemo brojne toksine. ili DHEA. Redovan seks suštinski popravlja fizičko i mentalno zdravlje ljudi (ako se preduzme potrebna zaštita). koji se oslobađa prilikom orgazma. Treba. nasilničke i. sazrijevanju ličnosti.

istraživanje polaznica Ženskih studija. erotizacija putem štampe. zadovoljstva i opšteg raspoloženja poveća. Podaci iz domaćih i stranih istraživanja ukazuju na nesnalaženje.. idustrija seksa. Treba znati da zadovoljavajući seksualni život nije ni urođena sposobnost ili talenat. prirodnog sredstva protiv bolova koje pomaže da se stres smanji. da se osjećamo sigurnim i opuštenim . Ispitivane žene. već mogućnost da. ni kome da se obratimo ako nije onako kako smo očekivali/e. 1998) Seksualni život nije ni urođena sposobnost ili talenat. hormon koji naglo raste prilikom orgazma. seks radi seksualnog zadovoljenja više interesuje. Seksualni stereotipi i dalje imaju moć da natjeraju žene da osjećaju kako ne bi trebalo da imaju jake seksualne želje.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Što se krvotoka tiče. da razumijemo svoje želje. 2003) Seksualna inteligencija podrazumijeva usavršavanje triju oblasti. a osjećaj opuštenosti. Oksitocin. zrače toplinom. povezan je sa afektivnim osjećanjima i željom za bliskošću sa drugom osobom. navode da upražnjavaju seks jednako često kao i muškarci! (Dr Šeri Konradn & dr Majkl Milbern: Seksualna inteligencija. samoispunjenje i sreću u odnosu sa drugom osobom. opsjednutost seksom (svijest o značaju seksa. koji bi morali uvijek biti raspoloženi i spremni za seks. Žene navode stid. već mogućnost da. tehnologija seksa). 30 31 . a žene da preuveličavaju svoju vrlinu. vitalnošću i seksepilom. o egzotičnim tehnikama ili „manevrima u krevetu”. 132133.. Po rezultatima nekih značajnih istraživanja. Iako često slušamo kako smo kao društvo oslobođeni predrasuda o seksualnosti. Kada se govori o seksu. Tradicionalni seksualni stereotipi uključuju mišljenje da su muškarci zainteresovaniji za seks pošto imaju veći nivo seksualne želje. Samo jedna od ovih oblasti nije dovoljna! Muškarci su izloženi društvenom pritisku da preuveličavaju svoju vještinu. strah. kontracepciji. istraživanje u Americi. ljepše izražavaju svoja osjećanja i trude se da održe emocionalnu bliskost. Žene o seksualnosti. seks povećava nivo endorfina. veća humanost . I obrnuto. ni nakon neprijatnih situacija. a na drugoj tabui i zabrane koji ohrabruju stid. osim reprodukcije vrste. Najčešće nas niko i nije ohrabrivao da budemo „seksualno inteligentni”: da upoznamo svoje tijelo. Seksualna inteligencija je posebna vrsta inteligencije koja se može razvijati i dorađivati u praksi. teškoće u komunikaciji. 60 % muškaraca tvrdi da muškarci češće vode ljubav. samoosvješćivanje i sposobnost povezivanja sa drugima. u bilo kojem okruženju – od porodice do obrazovnih institucija – uobičajeno je duboko osjećanje nelagode i uznemirenja.. Ljudi koji smatraju da je seks zdrav i dobar. smisao za humor. entuzijazam i predanost poslu. i koji njeguju svoju seksualnost. ljubav prema porodici. Seksualna inteligencija Za zadovoljavajući seksualni život nije dovoljno poznavanje činjenica o reprodukciji. ostvarimo bliskost. još uvijek postoji veoma snažna tendencija da se učvrste i očuvaju tradicionalna pravila ponašanja u toj oblasti života. ni kada i kako da se ponašamo prilikom seksualnih susreta. kao faktore koji im ometaju zadovoljstvo i opuštenost u aktivnosti koju nesporno smatraju jednom od najvažnijih u svakodnevnom funkcionisanju. ti isti stereotipi vrše pritisak na muškarce. koje su neophodne da bi se imao zadovoljavajući seksualni život. a to su: seksualno saznanje. ostvarimo bliskost. Žene navodno nisu mnogo zainteresovane za seks. Vibracije njihove seksualnosti mogu uticati i na druge oblasti života – druženje sa prijateljima. pa ih. međutim. (Časopis ŽINEC. samoispunjenje i sreću u odnosu sa drugom osobom. Kotor. Zapravo nam cjelokupno društvo šalje poruku koja je kontradiktorna: na jednoj strani. Veliki broj žena (čak oko 40% odraslih žena) ukazuje na izostanak zadovoljstva i samopouzdanja. ili bar da to ne bi trebalo da priznaju. da istražujemo seksualna iskustva. kontrolu. izostanak zadovoljstva. za razliku od žena. osim reprodukcije vrste.. strah i potiskivanje.

Važno je da se ova znanja zasnivaju na činjenicama. Ipak.. a često i do kraja života. a to zaista mnogo govori o patrijarhalnom stanju svijesti i neslobodi u seksualnosti. koje nas tjera na povlačenje ili na napad. Čovjek ulaže sopstvena osjećanja u osobu koju voli i ona za njega postaje različita od ostalih ljudi. jeste sticanje znanja. snažna i promjenljiva kao i stid. U našoj kulturi osjećanje stida je posebno izraženo u oblasti seksualnog života.) Iako nije zasnovano na logici. često su površna ili previše apstraktna. Dakle. s tim što je stid karakterističan isključivo za ljudsku vrstu. a privlačnost nije. Dva činioca naročito otežavaju sticanje ovih znanja i neopterećen pristup seksualnosti: stid i privlačnost. ona nauči da ne može imati povjerenja u roditelja. stid je često i intenzivno osjećanje. Ljubav je prisutna kada neku osobu volimo ne zbog njenih vrlina već uprkos njenim manama. Dakle. odnos sa nekim ko nam je prijatan i privlačan ne mora imati erotski karakter. a nekada razvija ljubav. Osobine voljene osobe u očima njenog partnera/ke ponekad su izmijenjene do mjere da postaje nemoguće sagledati je onakvom kakva ona zaista jeste. Dijete već u prvim godinama nauči da se stidi. porodice. (Npr. Nažalost. biologije. Bilo bi dobro informacije i znanja sticati tokom obrazovanja u školi jer su znanja koja se dobijaju van obrazovnog sistema često problematična i pod uticajem predrasuda. Znanja koja se nude u okviru nekih školskih disciplina. najčešće i osoba kojoj se obraćamo osjeća stid. pak. Veoma je važno da razumijemo model ove vezanosti kako bismo mogli da ga mijenjamo ukoliko ne dovodi do povjerenja i zadovoljstva. Činjenica je da ovo obrazovanje izostaje u nedemokratskim zemljama i u zemljama koje su pod jakim uticajem religije – zadovoljnim i slobodomislećim ljudima mnogo je teže manipulisati. Kod ljudi.) Najbolji mogući partner za čovjeka je ona osoba u koju može da uloži svoja erotska osjećanja i da se veže za nju. Ono snažno utiče na naše seksualno ponašanje i mišljenje. Stid je osjećanje koje čovjeka zbunjuje i tjera ga da nešto krije. Privlačnost postoji i u životinjskom svijetu. npr. a ne na predrasudama. istraživanje polaznica Ženskih studija. Kada govorimo o seksualnim problemima. ako je neka odrasla osoba nepovjerljiva prema svom partneru/ki. i obično se naziva zaljubljenost. uspijevamo da je sagledamo u realnijem svjetlu. Zagreb. a nekada ne. Stid je osjećanje koje čovjeka zbunjuje i tjera ga da nešto krije. koje je najčešće odbrana od vlastitih sklonosti i želja. Sticanje seksualnog znanja pomaže da preispitamo mitove i predrasude o seksualnosti koji postoje u kulturi kojoj pripadamo. uviđamo da ona nije baš idealna. ali i ličnim stavovima. ni u našim školama ne postoji predmet seksualno obrazovanje. dosadna i predavačima i učenicima. u mnogim zemljama ljudi se u moru kupaju goli. To je stanje u kome mi idealizujemo osobu u koju smo uložili svoja osjećanja. Potom. Drugim riječima. u nadi da će tako dozvati roditelja da je nahrani.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje 1. a roditelj se dugo ne odaziva. To u odraslom dobu prenosi i na druge ljude – ne razvija lako prisan odnos sa njima i ne poklanja im svoje povjerenje. Uspostavljeni model psihološke vezanosti ostaje u igri i sa drugim ljudima. Žene o seksualnosti. 2006. 32 Zadovoljnim i slobodomislećim ljudima mnogo je teže manipulisati. u staroj Grčkoj mladići su vježbali goli. prvenstveno roditelja. ali i uvježbavamo nove prakse. kada beba plače jer je gladna. nekada se odnos raskida. velikodostojnike je pratila povorka golih žena (Kreacija spola i roda. Na razvoj stida najviše utiču norme i ponašanje okoline. Seksualno saznanje Prvi korak da neko postane pametniji kada je riječ o seksulnom životu. i to od onoga što uobičajeno izaziva stid u društvu u kome živi. najvjerovatnije razlog leži u modelima ponašanja koje je stekla u djetinjstvu. preko 40 % žena u zreloj dobi osjeća stid pri seksu- alnom odnosu. 33 . Nerijetko ga prati moraliziranje. Prema podacima istraživanja provedenih u Crnoj Gori. čovjek se odnosi prema svojoj okolini i ulaže vlastita osjećanja na način kako je to naučio dok je još bio beba. Ovo najčešće znači: pričati i pitati! Privlačnost je snaga takođe složena. Stid se temelji na uvjerenjima sredine. Ženska soba. pa nakon zaljubljenosti obično slijedi razočaranje. Postaje privlačnija nego drugi. zdravstvene higijene. golo tijelo u našoj kulturi uglavnom izaziva stid. Kotor. (Časopis ŽINEC. kroz svakodnevno iskustvo sa tom oso- bom. da mijenjamo stavove i uvažavamo. i to je veoma teško promijeniti. kao ni u mnogim zemljama u svijetu. U staroj Grčkoj mladići su vježbali goli. koje se nekada prevazilazi. jedinstvena i nezamjenljiva. 2003) Uslov sticanja znanja je oslobađanje od stida. gdje je vezana samo za seksualni odnos i reprodukciju. Na primjer.

No. emocijama i uvjerenjima. Međutim. Poznavanje i prihvatanje sopstvene seksualnosti (tajnog seksualnog bića) jeste važno. to ne znači da sa njom i njenim seksualnim životom nešto nije u redu. Na primjer. ili čak samo pokazivanje polnih organa djetetu. to može biti i maženje. mogu da pomute 34 Važno je da tokom života pravimo vlastite norme i da ne dozvolimo da nas zbunjuju tuđa mišljenja o tome što je „normalno”. 3. zbrke. u kome su se u tajnosti. usamljenosti. imati u vidu da oni zanemaruju činjenicu jedinstvenosti svakog čovjeka. Ipak. Nezadovoljene emocionalne potrebe mogu biti prepreka zadovoljavajućem seksualnom životu. Neprovjerena mišljenja. budu zavisni od seksa. pa čak i do samodestruktivnog ponašanja. govore da parovi sa naših prostora u prosjeku vode ljubav tri puta sedmično.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje 2. nećemo moći ni praktično da primijenimo iskustva drugih. koje je jedinstveno kao otisak prsta. jer je to suštastveni dio nas samih. ako ne upoznamo sebe same. 35 . niti da koristimo znanja koja smo stekli. čuvale knjige i gravire protivne javnom moralu. Oni koji su bili seksualno zlostavljani patiće od seksualnih poremećaja i postoji rizik da stalno obnavljaju traumu. naše istinske seksualne želje. Seksu- alno zlostavljanje. godine sproveo proizvođač kondoma „Durex”. Seksualno zlostavljanje ne mora biti samo seksualni odnos. šta treba da želimo ili da nam se sviđa. bitno pogoršava svijest o sopstvenom seksualnom biću. U Nacionalnoj biblioteci Francuske nedavno je za javnost otvoren odjeljak pod nazivom „Pakao”. Treba. a što ne. posljedice seksualnog zlostavljanja moguće je izbjeći – ukoliko ponovo ispitamo svoju prošlost. Veoma je važno imati svijest o tome šta je sve seksualna zloupotreba i znati da žrtva ni u jednom slučaju nije odgovorna za ono što joj se dešava. u potpunosti izgube želju za seksom. Ono se sastoji od naših impulsa i ličnih afiniteta. jer je ono vodič koji nam može pokazati put do zadovoljstva u seksualnom životu. dodirivanje koje nije željeno. intelekta ili ličnosti. niti ćemo biti u stanju da dijelimo naša iskustva i znanja sa drugima. O tom značaju upečatljivo svjedoče iskustva osoba seksualno zlostavljanih u djetinjstvu. postanu seksualno nasilni. pjesnika Gijoma Apolinera itd. Upoznavanje tajnog seksualnog bića najvažnija je komponenta seksualne inteligencije. Za ljude koji su u djetinjstvu bili zlostavljani istraživanje vlastite seksualnosti isuviše je bolno i oni to često izbjegavaju. kao i od svega onoga što smo o seksualnosti naučili u porodici. u kulturnom okruženju i iz svih prošlih iskustava sa seksom. Ni većina roditelja ne razgovara sa djecom o seksu. Sposobnost povezivanja sa drugima Kao što sa voljenom osobom pričamo o svojim emotivnim potrebama i konfliktima. Samoosvješćivanje . treba znati da je ono uslovljeno našim iskustvima.Važno je da tokom života pravimo vlastite norme i da ne dozvolimo da nas zbunjuju tuđa mišljenja o tome što je „normalno”. Pri tom. više od 150 godina.svijest o tajnom (nesvjesnom) seksualnom biću Svako od nas posjeduje vlastito tajno seksualno biće. predubjeđenja o tome šta se od nas očekuje da osjećamo. međutim. pogotovo ono koje se dogodilo u djetinjstvu. koje nas sprečavaju da uspostavimo zadovoljavajuće partnerske odnose. A to znači da se može desiti da: upražnjavaju seks sa mnoštvom partnera. ljudima je teško da otvoreno razgovaraju sa svojim/om partnerom/kom o seksu. možemo se uklapati u statistički prosjek. trebalo bi da razgovaramo i o svojim seksualnim osjećanjima i iskustvima. a među njima su ilustracije rukopisa Markiza de Sada. upravo bi im rad na tim neprijatnim iskustvima iz ranog djetinjstva mogao pomoći da shvate svoju sadašnju seksualnost. Naslovljena „Tajni Eros” izložba donosi pregled pet stoljeca erotizma. ukoliko se neka osoba ne uklapa u ovaj prosjek. jer gubitak dodira sa njim može dovesti do bola. a da to pri tom nema nikakvog značaja! Podaci istraživanja koje je 2006. fundamentalan poput naših emocija. „normalnost”. Prošla iskustva utiču na naše seksualno ponašanje. Međutim. Važno je naučiti slijediti vlastito seksualno biće. Neprijatna iskustva mogu ostaviti traumatične asocijacije. Jedan od glavnih razloga što je našim roditeljima teško da otvoreno i iskreno razgovaraju Treba da prihvatimo činjenicu da smo svi mi seksualna bića i da počnemo da njegujemo i kultivišemo svoju seksualnost. Jedini način da se žrtva „oslobodi” tog traumatskog iskustva jeste da ga ispriča osobi od povjerenja kako bi to iskustvo integrisala u vlastiti život i otkrila nove mogućnosti zadovoljstva. Najčešće nas zbunjuju statistički podaci. a što ne. otkrijemo istinu o seksualnim iskustvima i povežemo se sa drugom osobom kroz vezu koja je zdrava i seksualno uspješna.

kada su zadovoljeni i drugi uslovi razvoja – prije svega tjelesni i intelektualni. ovakav susret izostane. Pri tom. a njihovo osamostaljivanje dugo traje. porodica. odraslima i okolinom. glad. da uzima ono što mu treba bez konflikta. Čitav vijek nakon Frojdovih nalaza. Prepoznaju se dvije „linije” razvoja: razvoj odnosa sa drugom osobom (u psihologiji se ona označava kao „objekat”) i razvoj seksualnih potreba . daleko od unutrašnjeg svijeta pojedinca/ke. Neki smatraju da je razvoj čovjeka i ljudskosti puki mehanički rast. „Mali čovjek” treba da poraste i nauči ono što se od njega očekuje. U psihoseksualnom razvoju razlikuju se četiri perioda: oralni – do početka druge godine. Dakle. a i za komunikaciju u vezi sa seksom. i koliko god da su uslovi življenja danas olakšani raznim pomagalima. Tvrdi se da prvenstveno priroda najranijih veza. i svima koji ga čitaju. (Đorđe Bogićević: Društvo i seksualnost. Rani psihoseksualni razvoj i razvoj odnosa sa drugom osobom Ljudi se rađaju nezreli za samostalan život. Ono što je važno za povezivanje sa drugima jeste oslobađanje od stida i straha da razgovaramo sa svojim partnerima/kama. 3 Oralna faza: Iskustva oralne faze odgovorna su za to što će čitavog života erotsko (ne)zadovoljstvo biti vezano za usne i usnu duplju. a stav najčešće moralizatorski. izlaskom iz mirne zaštite majčinog tijela. ističe značaj prvih pet godina života za razvoj cjelokupne ličnosti. zadovoljiti. teorije i prakse saznanja o razvoju seksualnosti i ličnosti još nisu uključene u opšte obrazovanje ljudi. Naravno. Primorano je da plače i čeka promjenu napetosti i bola (dok ne dođe roditelj i promijeni to stanje). Kada jednom zasnuju sopstvenu porodicu. seks. Ukoliko. sa nama o seksu leži u tome što su i njihovi roditelji tu temu takođe izbjegavali. kulturni i politički život. potpuno bespomoćno. a i o značaju seksualnosti za društveni. i koliko god da se divimo savremenim tehničkim i tehnološkim dostignućima. značaj i značenje svemu postojećem. čitav proces komunikacije sa spoljnjim svijetom može biti od samog početka konfliktan. Za funkcionisanje u seksu. period pripreme ljudske jedinke za seksualna iskustva veoma je dug. Ovo znači da stalno tragamo i upoznajemo svoje tajno seksualno biće i da kroz komunikaciju ostvarujemo bliskost sa svojim partnerima/kama u seksu. genitalni period. razvoja i reprodukcije. tehnike. Frojdova. Temelji psihodinamike seksualnosti uspostavljaju se do pete godine života.od rođenja do druge godine Nakon rođenja. ako do razgovora i dođe. ljudi u porodici nauče da se o seksu ne razgovara. neophodna je interakcija sa drugima. od velikog je značaja stav koji su naši roditelji imali prema ovoj oblasti života. dijete stupa u ljudsku zajednicu i biva prepušteno bezbrojnim. kao i mnoge druge psihološke teorije. Ljudska vrsta se svojski trudi da razvijajući tehnologiju dođe do saznanja o sebi i svijetu. primjenjuju usvojeni model i. Oralna faza . Dakle. hladnoća). koji traje čitav život. pak. iako je jasno da svaki pojedinac/ka daje smisao. mnogo kasnije. što automatski izaziva otpor kod njihove djece. U tom procesu. psihički razvoj čovjeka (od rođenja do zrelosti) i dalje je za ljudsku svijest područje mnogih tajni i nepoznanica. ili može. do realizacije seksualnog odnosa dolazi mnogo. falusni – od kraja treće do pete godine. Ljubav.1981) Takav pristup čini okosnicu nehumanog razvoja. Psihoseksualni razvoj Koliko god da je nauka napredovala. utiče na kvalitet seksualnog zadovoljstva. njihov je odnos opterećen osjećanjem stida. analni – od početka druge do kraja treće godine. pa da bude ljudsko biće. radi održavanja života. Istina se traži u galaksijama oko zemlje. To u znatnoj mjeri onemogućava osviješćenost o psihološkom i seksualnom funkcionisanju. da učimo da definišemo ono što želimo i ono što ne želimo. Tako dolazi do toga da se razgovor na neki način zatvara. Kao da je sve što se u djetetu dešava nevažno. a najčešće veza sa majkom. tek u periodu adolescencije. kao i da učimo da to saopštavamo. a i za komunikaciju u vezi sa seksom. tek kada su zadovoljeni svi preduslovi možemo prakticirati seks radi zadovoljstva. Susret sa empatičnim i brižnim odraslim omogućava djetetu da ostvari vezu sa svijetom i drugom osobom. Temelji psihodinamike seksualnosti uspostavljaju se do pete godine života. kao „da će sve proći” kad ono poraste i postane pripadnik određene zajednice.psihoseksualni razvoj. 3 . Unutrašnji svijet čovjeka ostaje neistraženo područje. izvana – npr. često bolnim senzacijama izvana i iznutra (iznutra – npr. Ovaj priručnik je i napravljen sa željem da tebi. od velikog je značaja stav koji su naši roditelji prema ovoj oblasti života imali.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Za funkcionisanje u seksu. zavisno od volje i procjene odraslog kakve su njegove potrebe i kako ih treba. pomogne u razvijanju sopstvene seksualne inteligencije.

dijete zna svoje tijelo i osjeća da je jedinka nezavisna od drugih. dijete shvata da je sadržaj iz njegovih crijeva jako važan za odrasle. upoznaje grudi. sličnih i jednakih.” (Doroti Dinerstin) Navikavanje na čistoću igra važnu ulogu u procesu socijalizacije. razočarenje i bol. drugih obaveza ili posla). Od razumijevanja i tolerancije od strane osobe koja brine zavisi da li će se kod djeteta stvoriti trajna sklonost sumnji Tokom druge godine života. Ako ovu fazu razvoja dijete prođe uz umjerene nagrade i umjerene zabrane. Tokom druge godine života. dijete traži zamjenu za majku i nalazi je u parcijalnom objektu. sličnih i jednakih. gledanjem. biće čijim željama dijete može biti kaznom primorano da potčini svoje želje. usta i kože. ili neće. Gubitak jedin- stva s majkom koji se doživi u ovom uzrastu ostaje kao stalna sjena tuge i usamljenosti tokom života. To nije jednostavno i za dijete predstavlja veoma bolno iskustvo. Strahovi koji dominiraju u ovom periodu su: strah od uništenja i strah od gubitka voljene osobe – objekta. njegov odnos prema zadovoljstvima koja dolaze putem usta neće biti ometen i biće uspostavljeno bazično povjerenje. prvi svjedok – ona je publika koja slavi njegove najranije uspjehe kao i prati ranjivosti. Dijete postaje svjesno da ima nešto što je značajno onome ko brine o njemu te da je ono samo sposobno to da kontroliše. Od prvog dana dijete se vaspitava kroz čulne kontakte – preko usana. U ovom periodu počinju da se formiraju psihičke strukture. i prvi gospodar – spoljašnja volja u kojoj dijete prvi put saznaje za neophodnost potčinjavanja. Ovi strahovi se nastavljaju tokom čitavog života. U raskoraku (konfliktu) između neodoljive potrebe da bude u stalnom sigurnom kontaktu sa osobom koja o njemu brine (majkom) i nemogućnosti da to ostvari (jer majka mora odsustvovati zbog odlaska u toalet. od strane osobe koja brine. (Zamisli dijete koje sjedi na tuti. Naime. Tako ono zapravo uspijeva da kontroliše odrasle time što hoće. dijete zna svoje tijelo i osjeća da je jedinka nezavisna od drugih. koje se reflektuje na sve buduće odnose sa drugim ljudima. Ono živi i voli kroz usta. Dijete uči da bude odvojeno od osobe koja brine o njemu. Iskustva oralne faze odgovorna su Analna faza: Po djetetovoj logici: mama će prestati da ga voli ako ne nauči da ide na tutu. ljuljanjem. do ovog perioda dijete ne pravi razliku između sebe i majke. 3 3 . Proces uspostavljanja higijenskih navika tiče se prije svega učenje djeteta „na tutu”. obezbjeđuje vitalno uživanje u društvenim odnosima. Mi se. prvo moćno i voljeno biće koje dijete svjesno želi da zadovolji. dolazi do razdvajanja libida i agresije i strukturiranja svjesnog dijela (ega). Počinje svjesno da koristi čula i mišiće kao izvor zadovoljstva. ima prijatna i neprijatna iskustva. već ima doživljaj jednog jedinstvenog bića. a manifestuju se karakterističnom posesivnošću u ljubavnim vezama. na psihološkom nivou. lice. a ono baš neće!) Upravo u ovoj fazi ono se osposobljava da kasnije kontroliše i osporava kontakt sa drugim osobama. Analna faza . (Zato plače kad majka izađe iz prostorije – misli da se ona više nikada neće vratiti. Centar interesovanja i zadovoljstva pomjera se na analnu zonu. da obavi veliku nuždu. bez konflikata. naročito u drugoj polovini. Utiče na doživljavanje sebe kao izdvojenog i cjelovitog objekta u odnosu na isto takav objekt ljubavi i na stvarnost i vladanje njome. Parcijalni objekat je predmet ili dio tijela koji može da ublaži napetost zato što ga dijete prepoznaje kao surogat objekta – kao zamjenu za majku.) Tokom druge godine dijete postaje svjesno svoje izdvojenosti od objekta ljubavi.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje za to što će čitavog života erotsko (ne)zadovoljstvo biti vezano za usne i usnu duplju. i vezujemo za druge ljude i volimo ih da bismo na taj način i u tim vezama savladali strah od samoće i prevladali tugu koju smo osjetili shvativši da nismo jedno sa svojom majkom. Ovo je jako važan momenat za psihoseksualni razvoj. Ovaj značajan susret uzajamnog povjerenja i prepoznavanja čini osnovu osjećanja povjerenja u životu.od početka druge do kraja treće godine „Žena je prva ljubav – prvo ljudsko sjedište tjelesne udobnosti i zadovoljstva. naročito u drugoj polovini. to je razvojno neophodno da bi se uspostavile granice vlastitog postojanja. Konkretnije. majku. oko njega hrpa rođaka koji ga nagovaraju da kaki.

da nemaju penis. iskustva koje dijete nije realno doživjelo nego samo poželjelo. [Slika „Edip i sfinga” francuskog slikara Gustava Moroa] 40 41 . Dijete otkriva tabu rodoskrvnuća. ispoljavaju erotske želje (npr. kao i za seksualne odnose odraslih. Neophodno je da dijete tada bude osujećeno u pogledu tih svojih želja. Falusna faza . kako se to desilo djevojčicama. radoznalo je. sin Laja. Javlja se osjećanje krivice. a djevojčice uviđaju svoj „nedostatak” . 1897) Preedipalna djeca nisu svjesna kog su pola. Ako odrasli kažnjava dijete kada se ne pokaki u tutu već u pelene.heroj iz grčke mitologije.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje i stidu. Značaj i značenje falusa u zapadnom simboličkom sistemu i dalje je dominantno. Takođe otkriva specifičnu i ekskluzivnu vezu među roditeljima. ono u sebi nosi razlike između dva polna statusa (muškaraca i žena) – falus je otjelovljenje muškog statusa. Fantazmi stvaraju neku vrstu vančulnog (mentalnog) iskustva. odnosno vraćaju u stanje nirvane. nešto čega treba da se stidi.od kraja treće do pete godine Oko četvrte.penisa). Za period analnih zadovoljstava i konflikata vezanih za uspostavljanje higijenskih navika karakterističan je „sukob volja” i svojevoljnost.. porođaj (npr. o svijetu i životu.) Seksualne hipoteze su obično vezane za: polne razlike (npr. Izražava se jasna privlačnost prema roditelju suprotnog pola. Oko četvrte. U ovoj fazi razvoja dijete je sposobno da na pravi način osjeti odgovornost. može se prerano razviti osjećanje griže savjesti. Istovremeno. začeće (vjerovanje da žena ostaje u drugom stanju gutanjem – jer se beba nalazi „u stomaku”). veoma rano se počinju razvijati tzv. a tako ni steći zadovoljavajuću sliku o sebi. ili. a još kakiš u gaće!” Pomenute sklonosti bitno utiču na seksualnost. ljubomore i rivalstva. muške moći. a ne biološkim razvojem. utiču na kvalitet i zadovoljstvo u seksualnim vezama. to jest da ne smije imati seksualne želje prema roditeljima i rođacima. mašta. umije da dijeli nešto svoje sa drugima. djeca se rađaju na čmar. razvoj voljne kontrole i opuštanja.. Napomenućemo da se u daljem psihoseksualnom razvoju upravo na podlozi fantazama stvaraju tzv. tako veliki/a. kralja Tebe i Jokaste. čmar. dječje seksualne hipoteze. shvata da su neki vidovi polnosti zabranjeni. a predmet želje je majka. dijete traži od majke da se ljube u usta). kao i fantazmi. u ovom uzrastu se pojačava strah od gubitka i strah za život i udove.” ( Frojd. u tjelesnim funkcijama. predstava da su žene kastrirane – zato nemaju „pišu”). kao i djelotvornost nagrade i kazne (poslušnost i prkos). u govoru. Najčešće su vezani za erogene zone djeteta: usta. Razvija se živo interesovanje za polne organe i za svjesno izazivanje zadovoljstva (masturbacija). traži zadovoljstva u svom tijelu.. ambiciozno. začeće (vjerovanje da žena ostaje u drugom stanju gutanjem – jer se beba nalazi „u stomaku”). Edipov kompleks „Polnost odraslih nastaje psihičkim. predstava da su žene kastrirane – zato nemaju „pišu”). U protivnom. Prorokovano je da će ubiti svog oca i oženiti se sa majkom. fantazmi. Zahvaljujući funkciji čula i mišića. pete godine djeca otkrivaju razlike među polovima i postaju svjesna da svako dijete mora biti pripadnik jednog ili drugog pola. ono će razumjeti da je to nešto jako loše. djevojčica želi da osjeti da je otac voli više nego majku. porođaj (npr. „kompleks kastracije”. frojdovski interpretirano: kod dječaka se javlja strah da se ne izgubi „cijenjeni” organ. već rodno definisano i genitalno uzbudljivo. u daljem životu neće umjeti da ostvari zadovoljavajuće veze sa osobama suprotnog pola. Strah od gubitka objektove (majčine ili osobe koja brine) ljubavi potiče iz ovog perioda. da brine o njima i ima Falusna faza: U ovoj fazi razvija se živo interesovanje za sopstvenu seksualnost i seksualnost odraslih pa djeca često vire kroz ključaonicu ili upadaju u spavaću sobu roditelja. („krivac” za socijalizovanje ljudske vrste i razvoj simboličkih funkcija). Veoma su važni za našu seksualnost: često nas erotska iskustva koja se dešavaju u sadejstvu sa fantazmima prenose. Seksualne hipoteze su obično vezane za: polne razlike (npr. Edip . mama pokaki bebu) itd . djeca se rađaju na čmar. Roditelj obično i govori: „Stidi se. da je otac taj koji ga ima. Fantazmi su u ranom uzrastu veoma intenzivni pa ih dijete ponekad ne razlikuje od stvarnosti. što otežava otvorenost i opuštenost. (Po djetetovoj logici: mama će prestati da ga voli ako ne nauči da ide na tutu. mama pokaki bebu) itd . Dječak želi da osjeti da ga majka voli više nego oca. Seksualne hipoteze. pete godine dijete je dovoljno razvijeno. To su želje za čulnim dodirom i određenim odnosom sa objektom ljubavi. One dominiraju do pete godine života i predstavljaju osnovu iz koje će se razviti erotska privlačnost i seksualne specifičnosti pojedinaca. a majka nema. Shvataju da to zavisi od posjedovanja određenog organa (falusa . polni organ..

Sociološke implikacije – paradoksi Ako su žene zainteresovane za ostvarivanje većeg seksualnog zadovoljstva. Treba prepoznavati i prevazilaziti slijepo prihvatanje stereotipa. sumnjiče ih da 43 42 . zabrane. su frustrirane – da im je potrebno više seksualnog zadovoljstva. da im to fali. ti isti stereotipi vrše pritisak na muškarce. Jedna od prisutnih redrasuda je da žene žele ljubav dok muškarci žele seks. I obrnuto. i obrnuto. Ako žene dovode u pitanje mušku globalnu dominaciju. Ova različitost je uslovljena time što u ranom razvoju i dječaka i djevojčica dominira žena (majka). biće ih teže potčiniti kao ljudska bića. super-ego (sjedište socijalnih normi). • prigušivanju ženske erotske impulsivnosti – primarnosti muške želje. nakon Edipalnog perioda nastupa tzv. Temelji ličnosti i seksualnosti su formirani. Stereotipi imaju moć da natjeraju žene da osjećaju kako ne bi trebalo da imaju jake seksualne želje. Ako žene dobiju mogućnost da ostvare veće seksualno zadovoljstvo. Mnoge predrasude vezane za muškoženske odnose proističu iz dvojnog morala. Po razvojnim teorijama. samopoštovanje. formiranje ideala. • ubjeđenju da je seksualno uzbuđenje žena čvršće povezano sa osjećanjima nego muškarčevo. da razumije razloge mnogih zabrana. ako uspiju da osvoje realan dio ljudske moći nad kojim danas monopol imaju muškarci. Karakterističan je strah od super-ega. U pubertetu se proces obnavlja s tim što osoba postaje anatomski i fiziološki zrela pa dolazi do seksualnih veza. period latencije ili mirovanja. Formirana je još jedna struktura u ličnosti. značajan stepen samodiscipline.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Temelji dvojnog morala u seksualnosti Proces seksualnog sazrijevanja različit je za žene i muškarce. koja se formira kroz identifikaciju sa idealizovanim roditeljem istog pola i interiorizacijom zabrana. postaće seksualno zahtjevnije. samokritiku. plašimo se da ćemo iznevjeriti svoj vlastiti sistem vrijednosti. u kojem je dijete smirenije jer dolazi do neutralizacije nagonskih težnji. U toj dominaciji i razvoju koji iz takve situacije ishodi Doroti Dinerstin vidi temelje dvojnog morala u seksualnosti. Boji se kazne sopstvene savjesti i gubitka roditeljske ljubavi. koji bi morali uvijek biti raspoloženi i spremni za seks. Super-ego je djelimično svjesno. samopromatranje. a sadrži: osjećanje krivice. ljubav ili seks?! seks ili ljubav?! U pubertetu osoba postaje anatomski i fiziološki zrela pa dolazi do seksualnih veza. sumnjiče ih da žele da se otrgnu kontroli i da sruše sveukupnu dominaciju muškaraca u ljudskom društvu. ili bar da to ne bi trebalo da priznaju. koji počiva na: • dvostrukim standardima u seksualnosti.

Donedavno su se i u popularnim izdanjima Kućnih ljekara mogle naći tvrdnje da je masturbacija opasna kako po psihičko 45 . Štaviše. 44 Ljudi su socijalna bića. Frojd je bio prvi koji je kao nepobitnu istinu navodio činjenicu da je čovjek od samog svog početka seksualan. Istina je da ona tada ulazi u završnu fazu sazrijevanja. dešavaju pri orgazmu. inače.” I zaista. mnogo im je veća frka kada vide svoje dijete da masturbira. eto razloga što su mnogi svoj seksualni identitet izgradili uz jako osjećanje stida i krivice. Koliko si puta vidio/la nekog dječaka kako se „igra” svojom pišom?! Masturbacija Na jednom seminaru o seksualnosti i materinstvu predavačica Ljupka Kovačević je dobro rekla: „Nije roditeljima toliki problem kad ’uhvate’ svoje dijete kako vodi ljubav sa drugom osobom. ta seksualnost usmjerena na sebe nosi teret mnogih teških predrasuda. pokušaj da se prisjetiš koliko si puta vidio/la nekog dječaka kako se na plaži „igra” svojom pišom?! Slično rade i djevojčice. neka istraživanja pokazuju da muške bebe još u majčinom stomaku imaju erekcije. Ali. sa prvim osjećajima zadovoljstva u genitalijama. Problem nastaje već tu – naša seksualnost biva sputana strogim zabranama roditelja da to više ne činimo. a prethodio joj je psihoseksualni razvoj koji teče od samog rođenja. neopterećena predrasudama... Elem. stid i krivica nisu osjećanja koja tome doprinose. ako je doživiš i koristiš kao sastojak života. a ženske pulsiranja vaginalnih mišića.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Prvi koraci ka seksualnosti Kada počinje naš seksualni život? Kada postajemo seksualna bića? Zabluda je mnogih da se naša seksualnost rađa početkom puberteta. što znači da smo izgradili mnoge navike i životne stilove koji nam omogućavaju da živimo sa drugima.. ponekad nas i tresnu po ruci . Sjetimo se samo prijetnji da će nam se osušiti ruka ako nastavimo s tim . Tvoja seksualnost biće dobro uklopljena u tvoj život i živote ljudi koji te okružuju samo ako bude dobro spoznata. koja se. Ako ti je teško da povjeruješ u to..

ili ako je tvoja pažnja usmjerena na nešto drugo. to jest zadržavanje djevičanstva iliti nevinosti. (Masters i Džonsonova.. Istina je. Na sreću! Prva polna zadovoljstva otkrili smo u najranijem djetinjstvu. Normalno je onoliko često samozadovoljavanje koje ti ne remeti svakodnevni život. Treba da znaš da se samozadovoljavaju i osobe koje imaju redovan seks. onda su razlozi vjerovatno duboko psihološke prirode i utemeljeni u krutom vaspitanju vezanom za seksualni razvoj. Ne postoje takođe nikakve mjere u pogledu učestalosti masturbacije – koliko često je normalno. ženske osobe nekad masturbiraju i dok partner penetrira u njih. najpristupačniji i najčešći način da doživimo seksualnu prijatnost i orgazam. prija ti i da nema razloga da se ne samozadovoljavaš. to jest ulaskom polnog organa muškarca u polni organ partnerke ili partnera). možemo dobiti bradavice po rukama. bio je okupiran ženskom seksualnošću biti neka infekcija. jedna od mnogobrojnih manifestacija naše seksualnosti. erekcija kod momaka. i tada ti preporučujemo da ipak koristiš i kondom. koje pomažu da se orgazam doživi brže. Neki to ne čine jer su se opredijelili za celibat. to nikako ne znači da sa tobom. ponašanjem tokom seksa i slično. kao i da bude intenzivniji. Što je sigurno. međutim. Razlog može Gustav Klimt (1862-1918). lučenje vaginalne sluzi kod djevojaka . kada stupiš u seksualne odnose sa drugom osobom. imaš seksualne odnose i masturbiraš. No.). autoportret na kome slikar masturbira Seksualne fantazije su jedan od načina da proširimo svoje seksualno iskustvo. Neke osobe govore da su orgazmi koje dožive tokom masturbiranja ljepši i jači nego oni koje dožive sa partnerom/ kom. otkriješ svoje erogene zone i saznaš što ti prija. upravo dodirujući sopstvene genitalije. te da treba da nastojimo da je se odreknemo. prepreka. Na primjer. Egon Šile (1890-1918).Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje zdravlje. jer tako osjećaju veće zadovoljstvo. Samozadovoljavanje se vrši tako što se fizički stimulišu genitalije ili neke druge erogene zone sopstvenog tijela. 1966) Istraživanja pokazuju da roditeljske zabrane samozadovoljavanja kod djece proizvode samo duboki osjećaj krivice. (Nije fora da zbog toga pet dana zaredom zakasniš na časove. da dožive orgazam. Masturbacija je. Katkad partneri upražnjavaju masturbaciju ako su iz nekog razloga spriječeni da imaju klasičan seksualni odnos (odnos penetracijom. ili je to način. na drugoj strani. Ako si u vezi. istraživanja pokazuju da je takvih zaista malo. (Landis. Misleći na sve one stvari koje te seksualno uzbuđuju. Masturbacija se može praktikovati i tokom seksualnog odnosa sa nekom osobom. ne masturbirati najčešće znači imati neki problem sa sopstvenom seksualnošću. Razlog je vjerovatno u tome što smo tada „sami sa sobom”. A svaki problem treba i može da se riješi! Normalno je onoliko često samozadovoljavanje koje ti ne remeti svakodnevni život. Seksualne fantazije Seksualno uzbuđenje ne zavisi samo od fizičke stimulacije genitalija. a cilj je da se doživi seksualno zadovoljstvo. dakle. a da pri tom stvarno ne pokušamo te stvari. austrijski slikar . pa tako i oslobođeni mnogih strahova. ali sva stimulacija svijeta može biti neuspješna da te dovede do orgazma ako ti nemaš želju za tim. ali ne utiču na učestalost njihovih masturbacija. ali su zapravo svi to nekad probali! Masturbacija ili onanisanje je prvi. 4 4 . Iako to može biti svjesna odluka osobe. Samozadovoljavanje jeste odličan način da upoznaš sopstveno tijelo. stida u vezi sa sopstvenim izgledom. sigurno je! Kao razlog za samozadovoljavanje u prisustvu partnera/ke mlade osobe nerijetko ističu i želju da odlože stupanje u prave seksualne odnose. možda čak i jedini.. stiskanjem ili na bilo koji drugi način koji osoba sama otkrije kao odgovarajući. tvojom partnerkom/tvojim partnerom ili vašim seksualnim životom nešto nije u redu. 1940). tako i po fizičko. Genitalna stimulacija je obično neophodna za dostizanje orgazma. sterilitet . dodirivanjem. Seksualne fantazije ćemo najjednostavnije opisati kao mentalne ili psihološke afrodizijake. Ali. zar ne?!) A što sa osobama koje tvrde da ne masturbiraju? Nikad? Pa. jer smanjuje inteligenciju. ako osoba ne pripada toj grupi. lakše će ti biti da znaš što da tražiš od svog partnera/partnerke. jer će nam se zbog nje osušiti ruke i kičma. lakše i brže možeš doći do uzbuđenja. menstruacija. trljanjem. otkriješ svoje erogene zone i saznaš što ti prija.. način da se zadovolji normalna potreba našeg tijela i duha. To naprosto znači da te masturbacija opušta. a koliko je previše. Ovaj čin prate i različite fantazije. Mnogi to ne priznaju. Samozadovoljavanje jeste odličan način da upoznaš sopstveno tijelo. najjednostavniji. ili kada djevojka ima plodne dane.. na posao ili na ispit. Kasnije. kao i izazvati fiziološke reakcije organizma koje su ti potrebne da bi uživanje bilo potpunije (npr. a u vezi su (ili u braku). Jako je važno da znaš da je masturbacija normalan i redovan oblik seksualnosti tokom čitavog života.

ali je istina da nije svima lako da fantaziraju i to upravo zato što su mnogi sputani raznim predrasudama. međutim. da kao afrodizijaci mogu poslužiti: orasi. genitalije ježa. o čemu fantaziraju prije i tokom seksa. na primjer). Jer. Takođe. artičoka. kod onih koji takvih problema nemaju – da budu još potentniji. nijedna dosadašnja naučna provjera dejstva ovih supstanci nije potvrdila da one zaista imaju efekta. Prethodno smo istakli da je cilj seksualnih fantazija da nas uzbude. priča o ovome može biti privlačna. Zapravo.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Seksualne fantazije se najjednostavnije opisuju kao mentalni ili psihološki afrodizijaci. Maštati. afrodizijaci su razne supstance. što će reći izdržljiviji u seksu. vino. bio zabranjen?! Seksualna – erotska mašta Mnogi ne prave razliku između mašte i fantazije. Ovdje nećemo nabrajati što sve razne osobe „zamišljaju”. nekako. Mada. rubina. pauci. kao i osjećajem da je seks nešto ružno. Jer. iz prostog razloga što to nije ni moguće učiniti. nemoralno. gotovo svako ima drugačije maštarije koje ga uzbuđuju ili dovode do orgazma. Afrodita (rođena iz morske pjene) boginja je ljubavi. partnerku. meso od kamilje grbe. roditelje i sve ostale moraju uzbuđivati baš one stvari o kojima ti fantaziraš. Brojnost i različitost fantazija naučile su nas da uvijek očekujemo neočekivano te da ne postoji nikakva veza između tipa fantazije i tipa ličnosti. koje su proizvod našeg uma. pri čemu se obično misli na razne položaje u toku seksualnog čina. Neka te ova činjenica oslobodi predrasude da tvog partnera. Naziv su dobili po boginji ljubavi Afroditi. med i orasi. mješavina krvi slijepog miša i majmunskog mlijeka. Neko će smatrati da su tvoje fantazije sasvim obične i neuzbuđujuće. neko će ih doživljavati kao čudne. a i danas se smatra. prljavo. nešto čemu težimo. Ne. Kleopatra je na primjer topila bisere u sirćetu. a nekome će se dopasti. Takođe. najvjerovatnije sva ta gomila ljudi nikada neće ni saznati o čemu fantaziraš. ostrige. Neka te ne začudi ako nekad saznaš da tvoja partnerka ili tvoj partner fantaziraju da vode ljubav sasvim različito od načina na koji to vas dvoje radite. ili čak grozne. ali to ne znači da u datom trenutku mogu izazvati i erotsko uzbuđenje. Međutim. a da pri tom stvarno ne pokušamo te stvari. Neke od njih su provjereno zdrave i dobre za organizam (med i orasi. veoma razlikuju po tome što ih erotski uzbuđuje. namirnice i sredstva za koje se smatra da pospješuju seksualno uzbuđenje: kod onih koji imaju problema sa uzbuđenjem – da ga postignu. ili ako fantazira da vodi ljubav sa nekom drugom osobom. egipatska kraljica. lišće vinove loze. naše erotske fantazije služe tome da nas uzbude i da naše uzbuđenje održavaju dok god treba i – ništa više. cimet. što želimo da nam se desi na seksualnom planu. polen palme. o nekim erotskim sadržajima znači misaono se pripremati i mentalno „uvježbavati” nešto što želimo da uradimo. drugarice. [Skulptura iz Nacionalnog arheološkog muzeja u Atini] Kleopatra. one ti mogu pomoći da se usredsrediš tokom seksualnog čina. izdrobljeni rogovi bika. med sa kamiljim mlijekom. topila je bisere u sirćetu u pokušaju da napravi afrodizijak. čini se potpuno prirodnim da tokom seksualne fantazije zamišljamo zabranjene stvari – zar nije sam seks (i sve u vezi sa njim) uvijek. Afrodizijaci Za razliku od seksualnih fantazija. jasmin. Naime. ali ne i da to u realnom životu pokušamo ostvariti. ljudi se veoma. ruku na srce. Ovo neka posluži kao primjer da se svi mi “palimo” na različite stvari. Takođe se vjeruje da afrodizijaci pomažu osobi da bude erotski maštovitija. Seksualne fantazije su jedan od načina da proširimo svoje seksualno iskustvo. Afroditin pandan u rimskoj mitologiji je Venera. samljevena krila pčela. Uvriježeno je mišljenje da oni koji koriste afrodizijake postaju „akrobate” u krevetu. svježi škampi… U srednjem vijeku najpopularniji afrodizijaci bile su biljke koje su izgledom podsjećale na ljudsko tijelo: mandragora (čiji korijen ima oblik ljudskog tijela sa izraženim polnim karakteristikama) i salep tubor (zbog sličnosti sa testisima). jaja od kornjače. i kao savjet da ne stvaraš očekivanja koja bi te mogla omesti u uživanju. zlatne prašine i ambre. drugove. ljepote i požude. strahovima i osjećanjem krivice. dok su Persijanci pravili tablete od smješe isitnjenih bisera. Smatralo se. menstrualna krv. banane. mravi. seksualne fantazije ti pomažu da više uživaš tokom samog seksualnog odnosa ili masturbacije. 4 4 . španska mušica. ali u psihologiji su ta dva pojma jasno razgraničena.

Ove fotografije izazvale su brojne reakcije. veoma brzo. Kokain. koji najviše zahvata izvodi upravo na pacijentima koji žele da povrate izgubljenu seksualnu moć. čine nas tromim. a ni želje za njim – budući da takva osoba sve svoje misli koncentriše na prebrojavanje kalorija. postoji sklonost da se osobe koje su zaista seksualno neiskusne. inhibiciju. razlog vjerovatno leži u činjenici da konzumiranje čokolade dovodi do lučenja endorfina. Mada je termin nevinost kod nas mnogo ustaljeniji. A teško da je to opcija koju mlada osoba želi za sebe. želi se reći da ta osoba dotad nije imala seksualnog iskustva bilo koje vrste. ali – opredjeljujući se za ovaj vid zadovoljstva.. neke druge droge izazivaju suvoću i zapaljenja vagine. u bilo kom položaju. Iako toga možda nisu svjesne. u vrijeme održavanja nedjelje mode. da alkohol i droge smanjuju tzv. koja boluje od anoreksije i ima samo 31 kilogram. a vremenom i izgled i kondicija. čini osobu potpuno nezainteresovanom za seks. osuđivati nekoga bilo zbog toga što jeste. Zbog toga trpe odnosi sa voljenom osobom. tvrdi da postoje namirnice koje štete potenciji i slabe želju. anksioznost. jako oterećuje sistem za varenje. To je. imaju negativan uticaj na seksualnu želju i moć.. Ono što je zauvijek obilježilo odnos ljudi prema seksualnosti jeste činjenica da kod djevojaka možemo znati da li su ranije stupale u seksualne odnose. ako ti nastup i uspije. fizičku iscrpljenost. ne razmišljajući o „zaštiti” . samo stvar trenutnog stanja. pojavile su se slike mlade Francuskinje Izabele Karo.. naročito muškarci. Onaj ko insistira na mršavosti nema fizičke snage za seks. 50 zbog čega piju još više – da „utope tugu”. zapravo. koji se takođe luči i pri lijepom seksualnom činu i orgazmu. jeste vjerovanje da alkohol i droge imaju afrodizijačko dejstvo. Mnoga psihološka istraživanja pokazala su da se žene često između čokolade i orgazma radije opredjeljuju za čokoladu. zbog čega je penetracija onemogućena. potrebu za seksom. Razlika je u tome što dejstvo čokolade osjetiš brže i jednostavnije. pa dolazi do smanjenja seksualne moći i. znak da djevojka ulazi u brak bez prethodnog seksualnog iskustva.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Seks i opijati Jedna od najvećih zabluda. Zato u njega nemoj nikada ući! Seks i ishrana Jedan od najuspješnijih hirurga reproduktivnih organa i član predsjedništva Seksološke sekcije Srbije. alkohol i droge većinom imaju tzv. a kod momaka ne. Ali . i nije najbolji zato što isuviše asocira na to da su oni koji nisu nevini. kao i prejedanje. urolog i seksolog Aleksandar Milošević. zbog čega piju još više – da „utope tugu” . naprosto. ismijavaju. Jednostavnije rečeno – oslobađaju te straha i treme da nekoj osobi priđeš sa predlogom za seks. smetnuti s uma da trend izgladnjivanja i održavanja vitke linije po svaku cijenu takođe ima negativan uticaj na seksualnu želju i moć. do potpune impotencije na fizičkom planu i prestanka seksualne želje na psihološkom. ona se zadrži u stomaku kako bi obezbijedila dovoljno snage organizmu da svari sve što smo pojeli. to jest o krvarenju koje se najčešće (ali ne kod svih djevojaka) javlja pri prvom seksualnom odnosu.. Međutim. Začarani krug. Kokain čini osobu potpuno nezainteresovanom za seks. za osudu. Oni koji piju izgube seksualnu moć.. međutim. osoba zapostavi uživanje koje bi mogla imati na seksualnom planu. 51 . koja ima i dalekosežne i opasne posljedice po zdravlje i život. možeš je jesti bez skidanja. I zaista nije lijepo. koji su seksualno iskusni – krivi. hormona zadovoljstva. S druge strane. Izgladnjivanje radi održavanja vitke linije. ili zbog toga što nije nevin/a. odnosno suzdržanost u seksu i seksualnoj inicijativi. Istina je. Ne dozvoli da ti trendovi govore kako treba da izgledaš! Djevičanstvo – nevinost Kada se za nekog kaže da je nevin ili djevica. depresantno dejstvo na mozak. djevičnjaku. a prvenstveno da nije imala iskustvo punog seksualnog čina – penetracije. a ni potrebno. pa umjesto da krv pojuri tamo gdje treba da pojuri. zar ne?! Nemoj. naročito onih životinjskog porijekla. govorimo o himenu. on možda Bijela vjenčanica je tradicionalni simbol djevičanstva. Oni koji piju izgube seksualnu moć. Sve to skupa potpuno je suprotno onome što je osoba na početku htjela da postigne posegnuvši za drogom. ali ni seksualno neiskusan. naročito mladih osoba. A to je baš blamaža. teško da će ti uspjeti da ostvariš seksualni čin. hrana puna masnoća. na primjer. Tu prvenstveno spadaju slatkiši i masna hrana. Dakle. ili tako što toliko uživamo u njoj da nam užitak bilo koje druge vrste više nije ni potreban. Pa smo tako živote podijelili na „prije Na ulicama Milana. Pogađaš. Nije sramota biti seksualno iskusan. A to nikako ne stoji. a i kod djevojaka i kod momaka izazivaju nemir.. Istovremeno. zar ne?! Jer. neke vrste hrane gase našu seksualnu želju tako što nam otežavaju varenje.

ali urade dosta. samo djelimično tačno. To je njihova urođena taština. u svijetu postoje različita shvatanja o tome da li je poljubac društveno prihvatljivo ponašanje ili ne. takav poljubac među srodnicima čudan. na kom mjestu. još nisu spremni da započnu prave seksualne odnose. naše želje. sa kim itd . Dešava se i da su partneri nagi. neiskusan momak je apsolutno neprihvatljiv. iz bilo kog razloga. a prethodno to ne saopšte jedno drugom. nepovjerenja. ali ni seksualno neiskusan. naprosto. ogromna očekivanja i pritisak sredine da se bude takav i takav. dovode do bizarnih postupaka. do ulaska penisa u vaginu. Tako se u nekim sredinama bebama ženskog pola još u porodilištu medicinskim putem otklanja himen. ali i njenu seksualnost. kad se partneri trljaju jedno o drugo.. U nekim kulturama poljubac je tretiran kao čudno ponašanje. Neki parovi ne prođu kroz čitav seksualni čin. Zato je jako važno da se prije početka nježnosti i petinga partneri dogovore što žele. najčešće obučeni ili bar djelimično obučeni. spremni. uprkos dotadašnjem djevičanstvu. i da bude jasno da se te granice moraju poštovati. Peting – dry sex Neki parovi koji. u smislu da nema penetracije. Pogrešno je mišljenje da „krunski” dokaz djevičanstva znači i neiskustvo. ali se plaše i da neće ispuniti očekivanja – a od muškaraca se očekuje da budu potentni. dakle. Neki parovi upražnjavaju peting zato što smatraju da je to siguran način da ne dođe do trudnoće ili do neke polne infekcije. može doći i do trudnoće. niti kao razlog za podsmijeh. Jovan Dučić] Poljubac Neko je divno rekao da je poljubac prva visibaba ljubavi… Prvi vjesnik da nam nakon samoće u susret dolazi neko kome se bezrezervno može vjerovati i prepustiti. Naime. lako može doći do nemilih situacija pa i do seksualnog nasilja. kao i da produbimo osjećanje bliskosti. penisa i/ili anusa. kakav. Kada govorimo o seksu i poljupcu. Muškarci uvijek žele da budu prva ljubav svoje žene. fantazije. maštoviti i iskusni. Nekada dođe i do orgazma.. toga” i „poslije toga”. Žene su prefinjenije: one žele da budu njihova posljednja ljubav. svoje i njeno tijelo. 52 . Seks je važan. ako je osoba dovoljno opuštena i zna što hoće. ali djevičanstvo ne bi trebalo da služi ni kao potvrda nečije podobnosti i moralnosti. vjerovatno će doći do miješanja tjelesnih tečnosti. ali i njenu seksualnost.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Nije sramota biti seksualno iskusan. i prvi seksualni odnos je važan. U svakom slučaju. peting jeste divan način da sa voljenom osobom istražimo sopstvenu. evo nekih karakterističnih poruka patrijarhata: Muškarcu laskaju dvije stvari: vrlina vlastite žene i slabost tuđih supruga. a što ne. Iako i sam predstavlja oblik erotskog ponašanja. pa se poslije operacione narkoze probude kao vaskrsle djevice. Peting je simulacija – imitacija seksualnog odnosa. naše želje. uz to još i u partnerskom odnosu koji karakteriše osjećanje zajedništva. Ideal muškarca je iskusna nevina djevojka. pribjegavaju petingu. hormoni bujaju i u toj ekspanziji strasti lako se može zaboraviti na neophodan oprez. međutim. Pa ipak. u seksualnom odnosu bude veoma aktivna i maštovita. može se desiti da se „sve kockice slože“ i da. zadovoljstva vezom i ljubavlju. Neiskusni mladići takođe imaju strah od osude okoline. fantazije. Čak i ako partnerka ima očuvan himen! Takođe. u našoj patrijarhalnoj sredini važe dvostruki aršini: dok je neiskusna djevojka veoma „na cijeni”. recimo da se u okviru seksualnog ponašanja i opštenja obično prepoznaju obični (suvi) i duboki (vlažni) 53 Peting je divan način da sa voljenom osobom istražimo sopstvenu. kao i da produbimo osjećanje bliskosti.” [Pesma ženi. pa tako ni do spajanja tjelesnih tečnosti iz vagine. Svi ovi razlozi. Ukoliko su partneri nagi. To je. poljubac je uglavnom blagonaklono dočekan od strane društva. Pri pomenu riječi nevinost većina ljudi i ne pomisli da se možda radi o mladiću koji do tada nije imao seksualne odnose. Zato se peting naziva još i suvi seks – ne dolazi do direktnog spajanja genitalija. pa i nedozvoljen. U nekim drugim poljubac ‘usta na usta’ upražnjavaju i najbliži srodnici. u patrijarhalnim sredinama djevojke iz istih razloga pribjegavaju hirurškim intervencijama „ušivanja“ himena. samo stvar trenutnog stanja. “Poljubac je susret najveći na svetu. umješni i izdržljivi. a ako muškarac ejakulira u blizini vaginalnog otvora. ali ni u tom slučaju ne dolazi do penetracije. opijeni ljubavlju i uzbuđenjem koje donosi bliskost. povjerenja. S druge strane. zabune. Kada govorimo o dvojnom moralu. izazivajući tako zadovoljstvo kod oboje. I to baš kroz poljubac. pak. Ukoliko partneri žele različite stvari. S druge strane. svoje i njeno tijelo. To je. ili bar nešto što ih čini iskusnim. Kod nas je.

Ako je ovo i kod tebe slučaj. na primjer: usne i vrat.ljubi se samo osoba koju iskreno volimo. „vlažni“. Za mnoge. utisnut u čelo osobe sa kojom si. Mladi koji nose zubne proteze često imaju osjećaj nelagode jer smatraju da je proteza prepreka za svaki. poljupci (poljupci u kojima se jezici partnera spajaju i prepliću). Vidiš. neka te vodi sopstveni dobar osjećaj.. Budite oboje opušteni. Poljubac kod Hotela de Vil. usne i ramena . zatvori ili otvori oči – već kako ti najviše prija. Poljubac... mali prethodni dogovor i oko ovoga neće biti na odmet. prije takvih iskustava nemamo prilike da nešto više saznamo o tome. i ljubljenje uči. Dobra je vijest da se. a svakim strasnim poljupcem sa voljenom osobom iznova ih oživljavamo i proživljavamo. poljubac je jako intimna stvar . Nemoj se ljubiti ako imaš neku infekciju jer je možeš prenijeti partnerki/ partneru. pa i sam tvoj dah u nečijem uhu ili niz vrat može učiniti da tebi dragoj osobi izmakne tlo pod nogama. Dalje. smatrajući da je miješanje tečnosti usnih duplji prevelika bliskost. a i za tebe poljubac može biti bolan zbog eventualnih ranica ili gnojnih čepova u ustima. usne i stomak. ali pažljivo prati pokrete osobe sa kojom si. sastavni dio petinga. premda je spontanost dobar saveznik u ljubljenju. početi laganim dodirom površina usana. predigre i seksualnog odnosa. usta i obrazi prvi izvor zadovoljstva bebe. okolina i situacije zaista mogu biti posebno romantični i podsticajni. neka usne ne budu zgrčene. neka te vodi sopstveni dobar osjećaj. usne i stomak. nosi mnogo dubokih značenja: od površne nježnosti do dubokog osjećanja privrženosti i divljenja. Razmisli koji je pravi trenutak za poljubac – neka mjesta.. Imaj na umu da jezik nije jedino što treba da koristiš tokom ljubljenja. na primjer. čest je znak tananih osjećanja.priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Robert Dojsnej. Pa. ne čini to neposredno prije poljupca jer ukus tvojih usta nakon upotrebe paste za zube osobi s kojom se ljubiš sigurno neće biti prijatan. Čak i poljubac poput majčinskog. usne i uši. pa tako izrazito osjetljive na dodir. Praksa je ključ uspjeha. možda tako i za tebe. a potom ćeš već i sam/a osjetiti što dalje.. neka usne ne budu zgrčene. Može se. i zbog toga bi svakako bilo najbolje da nikada ne počneš sa pušenjem.. Kako je „duboki“. ali pažljivo prati pokrete osobe sa kojom si. U svakom slučaju. do kojeg dolazi kroz dojenje i naslanjanje na tople majčine grudi. mogu osloniti na tebe i u tvom zagrljaju. Budite oboje opušteni. Nemoj ljubiti nekoga tako agresivno da počne da se guši od tvog jezika – to možda nekome ne prija. Baš kao što i izostanak poljubaca obično znači da u vezi nešto više ne ide kako treba. na primjer: usne i vrat. Nekada ljubljenje izaziva veće uzbuđenje nego dodirivanje genitalija. u razgovoru. Naravno. Izbjegavaj da pušiš neko vrijeme prije ljubljenja – ukus tvojih usta je tada veoma opor . Ipak. usne i uši. iza takvog osjećaja stoje i psihološki faktori: prije svega. Takav poljubac ponajviše nagovještava zaštitnički odnos. čak i ako opereš zube. ali računaj na to da osobi sa kojom se ljubiš može biti neprijatno ako otvori oči i shvati da je/ga sve vrijeme posmatraš. usne i ramena . čuvena skulptura francuskog umjetnika Ogista Rodena (1840-1917) Najuzbudljiviji su oni poljupci kod kojih se spajaju dva osjetljiva mjesta na tijelu. Provuci joj ruke kroz kosu. Sigrno ćeš i ti otkriti još neka mjesta. Nema tu posebnih pravila. ili ona. „francuski” poljubac rezervisan za osobe kojima smo snažno erotski naklonjeni ili s kojima smo u romantičnoj ljubavi. A nije ni dobar način da pokažeš svoju ljubav ili strast – partner/ka će prije steći utisak da ti je stalo jedino do toga da što prije završite u krevetu. Za neke osobe poljubac je do te mjere intiman da ga na sve načine izbjegavaju. Najuzbudljiviji su oni poljupci kod kojih se spajaju dva osjetljiva mjesta na tijelu. 1950. Iz tih „fiksacija” (pogledaj dio o psihoseksualnom razvoju po Frojdu) mi crpimo prva velika zadovoljstva. ali evo i nekoliko korisnih savjeta: nemoj zaboraviti da prije susreta sa voljenom osobom temeljno opereš zube. u vremenu provedenom s tobom naći svoju mirnu luku. 54 55 . Njime možeš da pošalješ poruku da se on. činjenica da su usne. najbolje je porazgovarati o tome. poljubac nikoga ne ostavlja ravnodušnim. tvoj dah može biti “zadah” – neka uspjeh tvoje veze bude razlog više da se posvetiš brizi o svom zdravlju. veoma su uzbudljivi i nježni „ugrizi” usnama. a naročito za romantičan poljubac. Higijena usne šupljine Mnoge mlade osobe plaše se prvog poljupca jednako kao i prvog seksualnog odnosa – nisu sigurne da znaju što zaista treba uraditi. Usne su pune nervnih završetaka. Za mnoge je poljubac „pravi“ jedino ako se ljube zatvorenih očiju. kao i mnoge stvari u životu.

Svaki dio tijela potencijalna je erogena zona. Nekada je romantična priča uzbudljivija od pogleda na golo tijelo. To su orgazmi tokom spavanja i snijevanja. Takođe su osjetljivi i testisi. Uglavnom se smatra da su erogene zone zapravo naši genitalni i reproduktivni organi. Polucije su ono što često nazivamo „vlažnim snovima”. nožni prsti. golicanjem.. nabujale želje i potrebe za seksom. Imaju izuzetnu ulogu u buđenju polne želje i polnom razdraženju već pri pogledu. a najčešće se zanemaruju.. podlaktice. pa ipak . zamišljena je kao predio (više nego kao tačka) u vagini. Mišljenja o tome da li ona zaista postoji sasvim su oprečna. a pogotovo glans i dio penisa ispod glansa (strana penisa okrenuta nadolje). Polucija je znak nabujalih hormona. Neki drugi seksualni nadražaji. Ponešto o onome što nije ni afrodizijak ni erogena zona u klasičnom smislu. stopala. Zato je i paralizovanim osobama moguće dodirom izazvati erekciju ili vlaženje vagine. ponekad se. Nekada je boja glasa muževnija od snažnih mišića. Kod muškaraca je osjetljiv penis. unutrašnje strane butina. Dodirujući te djelove tijela. ali na javi – sami. i to kako kod muškaraca tako i kod žena. po imenu doktora koji ju je prvi opisao. polucija i orgazama koji nam se dese tokom spavanja. gotovo uvijek atraktivan. javljaju i kod odraslih muškaraca. glans penisa.. za dovođenje žene u stanje ekstaze najčešće nije dovoljno stimulisati samo vaginu. praćeni izbacivanjem sperme. E. čak ni svi dijelovi genitalija nisu jednako osjetljivi na dodir i nadražaje. Kod G tačka Pravi naziv G tačke jeste Grafenbergova tačka. a naročito pri dodiru. što može kulminirati i orgazmom. osoba sebe ili svog partnera/ partnerku dovodi u stanje seksualne uzbuđenosti. usne. šake. Imaj na umu da su i kod muškaraca bradavice osjetljive na dodir. no to je samo djelimično tačno. dio između anusa i polnih organa. specifična za određenu osobu. Ovdje se priča ne završava jer ovi dijelovi ne čine čitavu „erogenu mapu tijela”. mnogi drugi dijelovi tijela koji su veoma osjetljivi na dodir. milovanjem. lizanjem. posebno corona i zadnji dio glansa. ali se može javiti i kod dugog nepražnjenja testisa. svaki dio tijela potencijalna je erogena zona. male i velike usne. Tako erogene zone mogu biti: klitoris. Međutim. najprije se šalju u veliki mozak na analizu. pa sve to skupa određuje da li će nam neka osoba biti seksualno atraktivna ili ne. specifična za određenu osobu. kada nemamo osobu sa kojom vodimo ljubav). Nekada je dah uzbudljiviji od najtananijeg dodira. Zato je najvažnija lekcija koju treba da naučiš iz seksualnog obrazovanja – dobra komunikacija između tebe i tvoje voljene osobe. Zapravo. kao i kada smo u stanju prinudne apstinencije (npr. Osobe sa invaliditetom imaju uspješan seks. milovanje glave tako što se nježno raščešljava kosa . zatim se kombinuju sa prethodnim iskustvom. koju svaka strana u odnosu mora poštovati. Bradavice na grudima takođe su veoma osjetljive na ovu vrstu nadražaja. Za nekoga su u erotskom smislu jako uzbudljivi: vrat. uši. Kako god. Naime. Grudi predstavljaju važan elemenat oblika i ljepote ženskog tijela. Seksualne senzacije nastale dodirom tijela refleksne su prirode. međutim. već i klitoris. 5 5 . posebnim pokretima. grudi. ulaz u vaginu. ljubljenjem i slično.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Polucija Polucije su ono što često nazivamo „vlažnim snovima”. posebno bradavice. što znači bez svjesne namjere. Nekada je pogled upečatljiviji od zagrljaja. moramo poraditi na dostizanju orgazma. Na primjer. anus. a naročito ušne školjke. što znači da se direktno sprovode do centara u kičmenoj moždini. kao što su izgled. [Autor slike: Robert Broderson] Erogene zone Erogene zone su mjesta ili oblasti na tijelu koje su posebno osjetljive na seksualne nadražaje – dodir. maženjem.. Prosto. Dešavaju se nevoljno. ili uz pomoć neke osobe... Vjerovatno to smatraju nemuževnim. čija stimulacija veoma brzo dovodi do Mišljenja o tome da li G tačka zaista postoji su oprečna. a neki ne vole kada im neko dodiruje bradavice. To je ipak u sferi voljne odluke. Dodir je. miris. Mogu biti podstaknuti nekim snom erotskog sadržaja. tada stupa na snagu naše znanje o erogenim zonama svog tijela i/ili tijela partnerke/partnera. Uglavnom se javljaju u adolescenciji i prestaju sa stupanjem u redovne seksualne odnose. Postoje. to će biti osjetljiviji na dodir. međutim. održava to stanje. što je neki dio tijela bogatiji nervnim završecima. s tim što neki muškarci vole/prija im. usta. glas .. što ne znači da će osoba pristati na seksualni odnos. dio prednjeg zida vagine. mada rijetko. san je taj koji nas dovede do ekstaze.

uzbuđuju jedno drugo na razne načine. Jednoličnost je pogubna za strast. znaćeš po vlažnom međunožju (ovo omogućava da se izbjegne bolno trenje tokom penetracije). te da je ima svaka ženska osoba. dati sve od sebe. Mada. predvidljiva. Ali. A predigra je i način da fizički. potrebna je i fizička stimulacija tijela. Seksualni odnos ne mora podrazumijevati/uključivati seksualni čin. Danas su. što znači erekcijom penisa i vaginom 5 5 . Predigra služi upravo tome: da opustimo naš um. ako ostaneš pri „provjerenom”. Prema novijim shvatanjima. već je i sama predigra seks. zašto da ne. Svaki seksualni odnos je priča za sebe. želja. potrebno je da imamo bar dvije osobe koje imaju seksualne želje i koje se ponašaju na seksualan način: ljube se. Strast je uvijek željna istraživanja. nakon nekog vremena to neće biti dovoljno jer će on/a steći utisak da ne želiš dalje da se trudiš. Zagovornici mišljenja da G tačka postoji. Ovaj posljednji faktor je i odlučujući za manje-više redovno praktikovanje ograničenog broja položaja – vodimo ljubav u onom položaju koji nam najviše odgovara. to jest seks. to najčešće nije dovoljno da bi odmah do njega i došlo. što znači da je došlo i do seksualnog čina. koitus Seksualni čin je spajanje genitalnih organa bar dva seksualna partnera koje se dešava kroz penetraciju – prodiranje penisa u vaginu ili anus partnerke/partnera. po šablonu. a da je partnerka dovoljno uzbuđena. Da bismo nešto nazvali seksualnim odnosom. Ponekad se kaže da je došlo do punog seksualnog odnosa. međusobno masturbiraju . nije na odmet pitati voljenu osobu da li je to – to. ukoliko se radi o lezbijskom paru – prodiranje jezika. Da bi se ovo postiglo. može se poistovjetiti sa seksualnim činom. već da se neke druge kockice nisu složile. kao i od prijatnosti koja se doživljava u određenom položaju. uzdignutim i naježenim bradavicama. možda može biti uzbudljivo! Istraživanja ljekara i seksologa pokazuju da se tačke našeg tijela čije nas stimulisanje veoma uzbuđuje tokom života mijenjaju. odnosno premještaju i smjenjuju (dr Nebojša Jokmanović). Tačno je. zavise od iskustva partnera. zaboravimo na sve stvari koje bi nas mogle omesti u uživanju. međutim. sve brojnija naučna mišljenja da G tačka ne postoji. međusobno masturbiraju . uzbuđuju jedno drugo na razne načine. Igraj na sigurnu kartu. ali neka to ne bude razlog da ne pokušaš i nešto novo.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Istraživanja ljekara i seksologa pokazuju da se tačke našeg tijela čije nas stimulisanje veoma uzbuđuje tokom života mijenjaju. nema predigre i seksa. ne treba patiti tražeći nešto što ne postoji. Predigra Kada su osobe voljne za seksualni čin (penetraciju). i to u onom u kom su polni organi ženke i mužjaka najdostupniji. Masturbacija neke osobe kada je sama nije seksualni odnos: za odnos je potrebno dvoje. treba se truditi. to može biti i samo peting. Seks se ne svodi samo na seksualni čin. To nas samo može dodatno ohrabriti da istražujemo i uživamo! koja luči dovoljne količine sluzi.. penetraciju. to može biti i samo peting. koji nas najviše uzbuđuje i u kom najlakše postižemo Seksualni odnos ne mora podrazumijevati/uključivati seksualni čin. I zato. dodiruju. Neka te ne ograničavaju natpisi u novinama po kojima je djevojkama potrebno 15 minuta predigre. a da istovremeno naše tijelo postane maksimalno spremno za seksualni čin. tjelesno pokažeš voljenoj osobi da ti je i dalje jako stalo do nje. penetraciju. miluju. da imamo bar dvije osobe koje imaju seksualne želje i koje se ponašaju na seksualan način: ljube se. ili previše. možda će već sljedećeg puta biti nedovoljno. Važno je shvatiti da sve što radiš..5 do 3 cm2. po šablonu. potrebno je Predigra gubi svoj smisao i ne dovodi do cilja ako je uvijek ista. Ono što važi jednom. to ne znači da partner nije našao G tačku. ljudi praktikuju mnogo položaja. površine od 0. a tiče se seksualnog odnosa. znaćeš po erekciji. odnosno penetraciju. dakle. Seksualni čin. Da je partner dovoljno uzbuđen. Predigra gubi svoj smisao i ne dovodi do cilja ako je uvijek ista. ili. Svaki par treba da ostane u predigri onoliko koliko to oboma odgovara. odnosno premještaju i smjenjuju. osiguravaju penetraciju a time i začeće. Ako djevojka ne doživi orgazam. dodiruju. Koitus ili snošaj je polno spajanje. umješnosti da se dati položaj zauzme i zadrži. Da bismo nešto nazvali seksualnim odnosom. tokom predigre kao i tokom samog seksualnog čina. prstiju i/ili ruke u vaginalni i/ili analni otvor partnerke. kažu da je ta tačka u stvari brežuljak u unutrašnjem gornjem dijelu vagine. dubokom disanju i nabreklom klitorisu. Dok se kod životinja koitus odigrava uvijek u istom položaju. Načini vođenja ljubavi različiti su od para do para. istražuju tijela. predvidljiva. postoji „tajni recept” po kome se neka osoba „otvara”. dvije ili dvojica. potražiti Grafenbergov brežuljak.. Ali. i. seksualni odnos.. Sve je igra. miluju. jeste seks. On je i najčešći oblik seksualne aktivnosti. to jest penetracije. Ti položaji. Želja u mozgu treba da bude potpomognuta spremnošću tijela. dakle. (dr Nebojša Jokmanović) vrhunskog orgazma. istražuju tijela.

sreća. ne shvataj svoje seksualne partnere/ke olako. fantazije i želje partnera/partnerke. panika . međutim. nježan pogled ili zagrljaj u kojem se oboje možete lijepo odmoriti. stid. U suprotnom. ili bar većinu rizika vezanih za seks. euforija. ili iz bilo kog razloga nije spreman/na. Seks može biti jako uzbudljiv i dobar čak i kada među osobama koje stupaju u seksualni odnos nema zaljubljenosti ili ljubavi. U principu. Ne treba ipak zaboraviti da takav seks nosi rizik od polno prenosivih bolesti. a sa promjenom partnera može doći do drastičnih razlika u pogledu broja snošaja tokom sedmice ili mjeseca. nemoj stupiti u seksualni odnos koji ne želiš i na koji nisi spreman/spremna. završava se onda kada muškarac doživi orgazam i ejakulira. seksualni čin može biti toliko traumatičan da u tebi proizvede snažnu averziju prema daljem seksualnom opštenju. naravno. kao i kod masturbacije. pak. erogene zone. No. što kome prija. Učestalost snošaja mijenja se tokom života. ili mnogo. Tada se ta osoba može jako razočarati jer je očekivala da će joj ljubav biti uzvraćena. ponos. može beskrajno uljepšati i obogatiti tvoj život i tebe kao ličnost. (privremeni) nedostatak erekcije ili. ali se može nastaviti i na neki drugi način koji ne zahtijeva erekciju. ne postoji mjera koja će odrediti koliko seksualnih odnosa je malo. a time i nemogućnosti da se kontroliše ejakulacija – kao i rizik od razočaranja što se nije dobilo ono što se očekivalo. Treba da znaš da je seks i fizičko i emocionalno iskustvo koje. Seks i emocije Seks sa sobom uvijek nosi i dozu emocija. Važno je imati onoliko odnosa koliko ti je potrebno da u ostalim sferama života normalno funkcionišeš. ili bar djelimično redovne seksualne odnose. važno je da znaš na koji način možeš izbjeći sve. ako je doživljeno na pravi način. Zbog svega toga. dokle namjeravate da idete u seksu.. trema. Seks je i fizičko i emocionalno iskustvo koje. 1 . U svakom slučaju. Trajanje koitusa je takođe individualno.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje najjači orgazam. depresivnost. ili koje se može javiti prema osobi sa kojom imamo seks. odmah ili vremenom. bolje poznaju tijelo. To može biti i strah. Razne „akrobacije” u krevetu mogu zvučati primamljivo. veoma je važno da u pravo vrijeme i sa pravom osobom stupiš u seksualne odnose. ali isto tako ne očekuj ni da će osoba sa kojom stupaš u seksualne odnose samo zbog seksa obavezno ostati „emocionalno hladna” prema tebi. Seks je. Doduše. ali kod konkretnog ljubavnog para ne moraju izazvati nikakvo uživanje. To možeš učiniti kroz poljubac. u seksualnom činu ima više nježnosti i romantike. Učestalost snošaja neke osobe ili nekog para jedinstvena je za taj par i polne potrebe tog para. doći do nekih osjećanja sa jedne strane. i rizičan – upravo zato što te može i fizički i emocionalno povrijediti. Da se to ne bi dogodilo. Takođe. Prvo. Za neke osobe i seks sa nepoznatim partnerom ima svojih čari i može biti veoma uzbudljiv. Takođe. razdraganost. Nikada ne očekuj da će seks sam po sebi dovesti do ljubavi. ali se može nastaviti i na neki drugi način koji ne zahtijeva erekciju. lakše i brže se opuštaju i „zagrijavaju” za seksualni odnos. time je uživanje veće. Kako god. nemoj vršiti pritisak na svog partnera/partnerku da stupi sa tobom u seksualni odnos ukoliko to i sam/a ne želi. neželjene trudnoće – usljed prevelike uzbuđenosti. Nekada nas razočara to što smo od seksa očekivali mnogo više. naročito ako izostane željeni orgazam. Sa osobom sa kojom namjeravaš da imaš seks prethodno porazgovaraj – o tome ko što voli. Loša strana takvog seksa jeste u tome što ipak može. ako je doživljeno na pravi način. A nekada nas razočara baš to što se desilo mnogo više nego što smo željeli i na šta smo u tom trenutku bili spremni.. lakše i otvorenije razgovaraju o svojim željama i potrebama u seksu. Zato bi bilo lijepo da ti ne zaboraviš da nakon orgazma i kraja seksualnog odnosa još malo posvetiš pažnje dragoj osobi. kakva Trajanje koitusa je takođe individualno. partneri su uigraniji i. a da pri tom ne budu zapostavljene ni potrebe osobe pored tebe. ejakulacija kod muškarca ne moraju značiti i kraj seksualnog odnosa. Time bi na gubitku bilo tvoje i emocionalno i fizičko zdravlje. ljubav ne mora biti jedino osjećanje koje prethodi seksu. jedna 0 od ne baš dobrih stvari koju osoba može da uradi nakon seksa jeste da se okrene na drugu stranu i zaspi. ali i sve one osobe sa kojima si mogla/mogao ostvariti predivne veze. ili da odmah ustane do toaleta. čak ga mogu narušiti. završava se onda kada muškarac doživi orgazam i ejakulira. U principu. Idealno bi bilo kada bi to bila obostrana ljubav. manje je prostora za neprijatna iznenađenja. ko što očekuje. može beskrajno uljepšati i obogatiti tvoj život i tebe kao ličnost. Daj svoj maksimum. ali to nije uvijek slučaj. osobe koje imaju redovne. Ovo stoga što je za ponovno postizanje erekcije i sljedeći odnos potrebno malo vremena. S godinama je to vrijeme sve duže. Ne shvataj seks olako.

odrasla osoba. već je to individualna stvar. znaće pravilno da procijeni sopstvenu. Razgovarajte i o svojim osjećanjima u vezi sa seksom.) Ne treba seks da nazivaš “najomiljenijim sportom” – time pokazuješ da ne poštuješ osobu sa kojom si. A traumatsko iskustvo zbog bola i povreda. Emocionalna zrelost Čini se da je emocionalna zrelost ključ spremnosti za prvi seksualni čin. Uzmi u obzir potrebe i želje osobe sa kojom želiš da vodiš ljubav – to je znak poštovanja i ljubavi. Zato je mnogo bolje pitanje: koji sve faktori traba da budu prisutni i koji kriterijumi zadovoljeni da bi mlada osoba mogla da započne aktivan seksualni život? 1. Ako osjećaš da bi te prvi (ali i bilo koji sljedeći seksualni odnos) na neki način povrijedio. polno prenosivim bolestima. kao i tijelo osobe sa kojom želiš seks. seksualni odnos može biti neizvodljiv. Razgovarajte i o svojim osjećanjima u vezi sa seksom. što želiš. važno je ono što se tokom njih naučilo i/ili propustilo da nauči. možda se samo hvale. Informisanost Kao što ne postoji gornja starosna granica za prvi seksualni odnos (a bogami ni za posljednji.). međutim. traumatičan i rizičan – jer može dovesti do privremenih.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Neka seks bude tvoja potreba. Komplikovanije je objasniti partneru da želiš da prestanete sa seksom nakon što je odnos Svako ima pravo da ne pristane na seksualni odnos i niko ne treba da se osjeća krivim zbog te odluke. Tako i ti treba dobro da razmisliš „na čemu si”. kao i da znaš gdje i kome ti i tvoj/a partner/ka treba da se obratite ako do neželjene trudnoće ili neke polne infekcije dođe. vaginalnog grča. čak. ili pak zbog nemogućnosti da se seksualni čin desi (usljed premalih organa. ali neke stvari svakako treba da imaš u vidu: same godine ne predstavljaju ništa. 2... Svako ima pravo da ne pristane na seksualni odnos i niko ne treba da se osjeća krivim zbog te odluke. 2 3 . Ukoliko se ovaj kriterijum ne poštuje. ne budi neodlučna/an da kažeš „ne”. ne isključuje mogućnost da djevojčica zatrudni. Emocionalno je zrela ona osoba koja. Neophodno je da budeš dovoljno zreo/zrela. kao ni prve spontane erekcije i ejakulacije kod dječaka ne moraju značiti da je kod te mlade osobe završen rast i razvoj reproduktivnog sistema. bude potpuno razvijeno. ali i trajnih oštećenja ovih organa. koje su više nego opasne po njenu ličnost i zdravlje. da bi otkrili da li će i njima biti uzbudljivo ono što su čuli ili vidjeli da prija drugima – prije toga dobro razmisli koliko sebe nalaziš u takvom eksperimentu. Neki ljudi ponekad započnu seksualni odnos iz dosade ili radoznalosti. kaže „ne”. može učiniti da ta osoba ili par nikada više ne požele da imaju aktivan seksualni život. to nije način da neku osobu vežeš za sebe. a ne tvoj cilj. nepostojanja i/ili slabe erekcije . I koristi kondom! Prvi seksualni odnos Jedno od najčešćih pitanja mladih jeste: kada je pravo vrijeme za prvi seksualni odnos? Odgovor je da neko jedinstveno pravo vrijeme ne postoji. Samo osoba koja je emocionalno zrela. Prva menstruacija kod djevojčica. tako ne postoji ni donja. kod jednog od vas ili kod oboje. pa čak i po njen život. o načinima zaštite. Ovi razgovori sigurno neće pokvariti spontanost. veoma bolan. bez obzira na pritiske. Mnogo je jednostavnije ne upuštati se u nešto nego to prekinuti kad je već započelo. a nije ni način da sebe natjeraš da nekog zavoliš. Može se desiti i da ova oštećenja budu takva da dalji rast i razvoj organa budu ometeni. kao i o osjećanjima jednog prema drugom. a posebno je važno da bude dovršen rast i razvoj svih polnih i reproduktivnih organa. To. Ne stupaj u seksualne odnose kako bi sebi ili bilo kome drugome dokazao/ la da si zrela. Seks nije način da procijeniš koliko si zreo ili nezavisan.. Ne treba da stupaš u seksualne odnose samo zato što su ti „iskusnija“ drugarica ili drug rekli da je seks super. a što izgubiti. To znači da su ti poznate bar osnovne činjenice o trudnoći. Trudnoća u još nedovoljno razvijenom tijelu djevojčice ostavlja ozbiljne posljedice. bez obzira na godine koje ima. kao i spremnost svog partnera za početak seksualnog života. su tvoja i njena/njegova prethodna iskustva. (Možda i nisu ništa probali. u smislu informisan/a.. jer osoba nikada nije previše stara da bi mogla da uživa u seksu). Ali. Fizička zrelost Među medicinskim podacima u ovom priručniku možeš pročitati da je za stupanje u seksualne odnose neophodno da tvoje. kao i o osjećanjima jednog prema drugom. 3. što možeš dobiti. kada osjeća da nije spremna da vodi ljubav. naročito ako to još nisi. ne započinji ga. a što ne. a uz to banalizuješ i sopstvene kriterijume za druženje i seks sa nekim. da je natjeraš da te voli. ako ispunjenje tuđih želja osujećuje tvoje. dovedu do potpunog gubitka plodnosti. svom partneru. da zakržljaju i. Uvijek odvoj dovoljno vremena da razmisliš i ne popuštaj pod tuđim pritiscima. koju ćete vrstu kontracepcije i zaštite od polno prenosivih bolesti koristiti .

ili nepotpun. Zapamti. Ali.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje već počeo. Idealna osoba bi bila ona koja zadovoljava sve „tehničke” kriterijume. 4. Ukoliko toga nema. što mu/joj prija. Zaštita Obavezno koristi zaštitu pri prvom. To zavisi od konstitucije himena. To su. Obostrano uvažavanje Treba da poštuješ sebe i drugog i da znaš što želiš. to ne znači da nema izbora. ali samo ako ste oboje spremni! 7. kako se to pogrešno smatra.. one najčešće i ne razmišljaju kako da tokom prvog seksualnog odnosa dožive zadovoljstvo. vaginalno vlaženje kod djevojke i erekcija kod momka. tema koja se šapuće i drži veoma misterioznom . Istina je da prvi seks za djevojku može biti bolan. predigra? Sve je zapravo igra – sve što radimo sa drugom osobom čini seks... Vođenje ljubavi je predivno iskustvo. Vođenje ljubavi je predivno iskustvo. Bilo je već riječi o tome da su neophodni i neki „tehnički” uslovi da bi seksualni čin bio moguć i prijatan. Djevojke najviše brinu zbog očekivanog bola tokom prve penetracije. dodirivanje. milovanje.. a što ne? * Da li on/a zna što ti voliš i što ti prija. voli te i vjeruje ti? * Da li. Usljed tog straha. prije svega. shvatite da još niste spremni za seksualni čin. Jer. predigra je jedno. trudnoći i polno prenosivim bolestima? * Da li joj vjeruješ. ali su to svakako teme o kojima treba da razmisliš. svoju voljenu osobu. predstava da je seks samo strogo usmjerena prokreacija (penetracija) jeste stereotip koji usmjerava i muškarce i žene „ka cilju”. opustila i da je sada spremna za pravi seks. a ne penetracija . 6. uopšte. tajna zadovoljstva istovremeno privlači i plaši. Ali – ne mora. Kao što je već rečeno. masaža. ili bolan za jednog. Usljed neizvjesnosti. stvari ne izgledaju baš tako jednostavne . niti uvod u seks na mala vrata! I šta je. to zavisi od mnogih faktora. ali milovanje u zamjenu za seks usljed nespremnosti partnera nije predigra. znaš što tvoj/a partner/ ka voli. Treba da poštuješ sebe i drugog i da znaš što želiš. strah da nećeš biti „dovoljno dobra. masturbacija. a ti voliš nju/njega. jer su nas učili da „vođenje ljubavi” prije braka nikako nije bezbjedno i. a ako znamo da često postoji i dodatni strah vezan za rana iskustva u porodici i zajednici. a uz to te voli. važno je da ne žuriš! Možda nećeš stići da odgovoriš baš na sva pitanja. Veliki razlog da do vaginalnog vlaženja i erekcije ne dođe može upravo biti strah da će se desiti ono čega se pribojavaš! To jest. da bi trajao dovoljno dugo i pružio zadovoljstvo. Alternativa Ako ti i tvoja voljena osoba zajedno. Svi koji žele aktivan seksualni život treba da znaju da ni muškarcu seksualni čin ne mora uvijek da prija – a ne samo ženi. trudnoći i polno prenosivim bolestima? Kod nekih djevojaka himen je tako građen i elastičan da pri prvom seksualnom činu ona i ne osjeti da je probijen. nego odmah reći da nisi spremna/spreman za taj čin. da je to aktivnost o kojoj se ne priča. do zadovoljstva ipak treba doći. 5.. od toga da li je djevojka u grču. to treba da bude osoba kojoj vjeruješ da te neće iznevjeriti – ni po pitanju zadovoljstva. cilj je ipak zadovoljstvo. a da to ne bude učinjeno kroz snošaj. vašu ljubav i povjerenje! 8. ali i pri svakom narednom seksualnom odnosu! Zaštita je obavezna i za tebe i za osobu sa kojom želiš da vodiš ljubav. Međutim. koitus (penetracija) biće ili nemoguć. a što ne? * Da li imaš želju da vodiš ljubav baš sa njim/njom? * Da li smatraš da će ti taj/ta partner/ka pružiti dovoljno seksualnog zadovoljstva? * Da li misliš da možeš da računaš na to da će on/ona biti uz tebe u slučaju da dođe do neželjene trudnoće ili polne infekcije? Sve ovo zahtijeva vrijeme. peting .. Kontracepcijom i sredstvima za zaštitu od polnih infekcija štitiš sebe. grljenje. i koliko. nažalost. vašu ljubav i povjerenje! 4 5 . odnosno za oba partnera. Izbor partnera Kada sa nekim namjeravaš da stupiš u seksualni odnos. jako je važno da se prije svega dogovorite dokle želite da idete – u strasti jedan od partnera može pomisliti da se ona druga strana predomislila. Postoji mnogo načina da se zadovolji seksualna želja i potreba. Bol koji djevojka osjeća pri prvom koitusu ne javlja se samo zbog pucanja himena (čest je Da li ti i tvoj/a partner/ka možete slobodno da razgovarate o seksu. ni po pitanju svih onih stvari o kojima se treba pobrinuti da seks ne bi bio rizičan. a „neuspjesi” se prikazuju tako rijetko da se može steći utisak da se zadovoljstvo podrazumijeva.. prisutni od samog početka našeg razvoja. svoju voljenu osobu. Ipak. poštuješ je i voliš? * Da li on/ona tebe poštuje. u popularnim časopisima i filmovima sve izgleda veoma jednostavno. ili svako za sebe. Strahovi Strahovi su. odnosno dobar u krevetu”. ali samo ako ste oboje spremni! Kontracepcijom i sredstvima za zaštitu od polnih infekcija štitiš sebe. pucanja himena i krvarenja. Uz to. Da li je to osoba sa kojom si? Saznaj tako što ćeš postaviti sebi sljedeća pitanja: * Da li ti i tvoj/a partner/ka možete slobodno da razgovarate o seksu. ljubljenje. kao i od umješnosti partnera da bude nježan i strpljiv.. u stvari. Neke od alternativa su: maženje. a nema ni krvarenja.

nedostatak adekvatnog prostora i uslova za seksualni odnos. neka bolest. prisvajaju pogrešno mišljenje da ih pasivna uloga u krevetu čini „dobrim djevojkama. zašto da ne. on mora biti nježan tokom prodiranja i vaditi penis iz vagine svaki put kada djevojka ne može dalje da izdrži bol. duži penis više služi kao „mentalni” afrodizijak nego kao neophodan uslov za uspješan seksualni čin. Strpljiva i nježna partnerka može mnogo da doprinese da se ova neugodnost riješi. Naročito ako mu je partnerka iskusna. Dakle. strah od nove partnerke. mogu uticati brojni faktori: umor. i te kako razmišljaju o ljubavnoj vještini jer je to nešto što sebi postavljaju kao imperativ. a time i sposobnost postizanja erekcije. u jednom naletu. Uzroci su trema i strah. učvrstiće partnerovo samopouzdanje. da li će pomisliti da je moj penis mali. Psihološki posmatrano. naime. Nepostojanje prethodnog iskustva takođe je faktor koji mladića može učiniti nesigurnim pri prvom odnosu. Ako mladić prestane misliti na to. Djevojka koja. Važno je da podrži partnera. ako je i djevojka virgo intacta. koja je najčešće stresna. Krvarenje je u tom slučaju slabo. plus dodatni strah da li će njegova erekcija biti dovoljna da probije štit himena. pred mladića postavlja dodatan zahtjev – da održi erekciju. što ako prebrzo doživim orgazam. celulitu i bujnosti svojih grudi. Nedovoljno vlažna vagina za mladića može biti jednako bolna.. Usljed straha od bola. Takođe i partnerkino. muškarcima sa dugim seksualnim stažom. probiće himen i izazvati bol velikog intenziteta. i kojim redosljedom. trebalo bi zamijeniti usvajanjem jedne drugačije istine: atraktivni smo za druge samo ako i sami vjerujemo u sopstvenu atraktivnost i potkrijepimo je aktivnim učešćem u seksualnom odnosu. jer će otkloniti sumnje u svoje umijeće i seksepilnost. stres. Dešava se da nedostatak partnerove erekcije djevojka doživi kao poraz. ali će istovremeno i željeti da se stvar dovede do kraja. opusti se i prepusti. Svaki naredni seksualni odnos koji bude od početka do kraja uspješan i relaksirajući.. da li će joj se svidjeti moje tijelo. i gotovo u svakom periodu života. usljed trenja. ishrana. ovo nikako ne znači da je mladić impotentan. Čini mi se da je bolje porazgovarati sa partnerkom o tome – ona tada može biti pažljivija i možda. S druge strane. Problem sa postizanjem erekcije dešava se i iskusnima. UM TREBA DA BUDE OPUŠTEN !!! Kod prvih odnosa česta je nemogućnost da se postigne erekcija. treba li da joj kažem da mi je ovo prvi put. pa stoga muškarci. korišćenje određenih lijekova. kao i za djevojku. nemaju razloga da osjećaju stid ili nesposobnost da zadovolje partnerku. strah od starosti. muškarcima sa dugim seksualnim stažom.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Anatomska i neurološka istraživanja (J. Ako djevojka pokaže da njena očekivanja nisu nerealna. problem će biti samo privremen. Ova situacija. ulije mu samopouzdanje i kaže mu da ne moraju ići „do kraja”. opiraće se partneru. osjećaj peckanja). kojima se momci žene”. Treba znati da je kod nekih djevojaka himen tako građen i elastičan da pri prvom seksualnom činu ona i ne osjeti da je probijen. već mnogo češće – kao posljedica zgrčenih vaginalnih mišića. Naročito je važno da to čuju djevojke. Praksa pokazuje da takav pristup obično veoma relaksira mladića. Nasilno prodiranje. Svi. kao i zbog ranije neaktivnosti tih mišića. Ovdje je strpljenje partnera ključno. nedostatka vaginalne sluzi. pak. a može se desiti da nestane već tokom tog odnosa. što ako je ne zadovoljim. međutim. Mladići. dok momci uglavnom brinu o famoznoj veličini (dužini) svog polnog uda. budući vaspitavane u patrijarhalnoj sredini. DA BI PENIS I KLITORIS BILI TVRDI. Može se desiti da kod prvog seksualnog odnosa himen bude samo djelimično probijen. odnosno ne želi da dalje čini ono što djevojci izaziva bol. djevojke u početku malo razmišljaju o zadovoljstvu. njen partner će se lakše opustiti. Problem sa postizanjem erekcije dešava se i iskusnima. Toševski) govore da se najosjetljiviji dio vagine nalazi upravo na ulazu u nju (predvorje). Postoji bezbroj razloga zbog kojih muškarac može da „zakaže” u presudnom trenutku. kao i o tome koliko će biti umješne kao ljubavnice. osjeća bol. Od pomoći može biti i saznanje da se to svakome kad-tad desi i da se može prevazići. bez obzira na dužinu svog penisa. Zato su njihove najčešće dileme: što ako ne budem mogao da imam erekciju. Neki se u takvim situacijama stide. misleći da nije dovoljno privlačna za njega. pa se i sljedećeg puta ponovo javlja. i gotovo u svakom periodu života. što sve treba da uradim. ali jeste uvijek razlog da se razgovara. Ovaj problem se redovno javlja kod onih koji koriste droge i alkohol. a nema ni krvarenja. Istina je da gubljenje erekcije u ovakvim situacijama može biti upravo rezultat ljubavi – jer se momak plaši da je ne povrijedi ili iznevjeri. koje. ponekad imamo sumnje u pogledu našeg tijela. Na erekciju. preuzeti inicijativu. To ni u kom slučaju nije poraz. ponekad imamo sumnje u pogledu našeg tijela   . Staro geslo: nikad previše mršava – nikad previše dugačak. Tako djevojke brinu o kilaži. to takođe može „razoružati” mladića: mnogi muškarci se plaše krvi. dešavanja na privatnom i poslovnom planu. Svi.

Naime. ali i materice i anusa. odnosno dobrom ljubavnicom – to je nešto što se uči. Iz ovoga je proizišlo tipizirano ponašanje dvoje ljudi u krevetu: ona nepomična. Kod djevojaka se orgazam može prepoznati kroz takozvanu orgazmičku platformu ili pulsaciju. pak. pa ju je zarobilo raznim zabranama i krutim normama. Orgazam kod muškarca ima dvije podfaze: emisiju i ejakulaciju. Muški orgazam je. zahvaljujući tom „otkriću”.. Svakako. doživljava vrhunac svog seksualnog zadovoljstva u fizičkom smislu. vijeku naučnici su mislili da je neophodno da žena doživi orgazam da bi došlo do začeća. U trenutku orgazma svijest o spoljašnjem svijetu donekle je smanjena. muškarci su se pri svakom vođenju ljubavi iz sve snage trudili da zadovolje svoju ženu i time obezbijede nastavak loze. To je trenutak kada osoba   . on pomičan ali bez mnogo inovacija i truda. imaj na umu i to da te samo iskustvo neće učiniti dobrim ljubavnikom. u 16. doskoro je od djevojaka očekivalo da budu smjerne te da ne pokazuju ni interesovanje za seks. To je kao kada prvi put sjedneš za volan – niko od tebe neće očekivati da budeš Šumaher! Ukoliko. uzbuđenje (fizičko-fiziološke promjene i subjektivni osjećaj uzbuđenosti). vidljiv. bilo imperativ. U 16. kakvo je naše. Kod mladića je orgazam najčešće (ali ne uvijek!) praćen ejakulacijom. Emisija se sastoji iz kontrakcija glatkih mišića. Patrijarhalno društvo. Jaka samokontrola dok vodiš ljubav neprijatelj je opuštenosti i inhibira doživljavanje orgazma. Orgazam Doslovan prevod ove riječi bio bi bujanje. ona je sigurno doživjela seriju orgazama čim ju je on pogledao . ni od jednog muškarca se ne očekuje da odglumi orgazam i kaže da ga je imao. S druge strane.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Jedan od strahova kod mladića vezan je i za sumnju u sopstvene ljubavničke vještine. Ili se. U suprotnom. osoba sa kojom si počne prigovarati zbog tvoje „nestručnosti”. Muškarac osjeti orgazmičko zadovoljstvo trenutak ili par trenutaka prije nego što dođe do ejakulacije. Seksualni ciklus se sastoji od četiri faze: seksualna želja. Jer. veoma društveno uslovljena i omeđena. Kod mladića je orgazam najčešće (ali ne uvijek!) praćen ejakulacijom.. zanos. pa u vezi sa njim nema nedoumica. bilo da se radi o seksualnom odnosu ili da osoba sama masturbira. Orgazam kod žene odgovara drugoj fazi orgazma kod muškarca – ejakulaciji. a najčešće ga prati i emocionalno zadovoljstvo i ispunjenost. vijeku naučnici su mislili da je neophodno da žena doživi orgazam da bi došlo do začeća. i kao njegov kraj. Kako je u to doba rađanje djece za ženu i. a to je društveno očekivanje: naime. nepostojećim iskustvima i osvajačkim moćima. razmisli da li je vrijedna tvoje pažnje. Da li je doživjela orgazam? Jedna od najvećih misterija za svakog muškarca jeste dilema da li je djevojka sa kojom je vodio ljubav doživjela orgazam. Muški orgazam je neupitan bar još iz jednog razloga. značilo je biti loša djevojka.. Uistinu. pak. zar ne?! Nažalost. orgazam i smirivanje. prepoznatljiv. Društvo takvu seksualnost nije moglo da kontroliše. i koja god da je žena „imala posla sa njim” – nije se ni sumnjalo da je bila maksimalno zadovoljena. Sigurno je da svaka osoba pored sebe želi dobrog seksualnog partnera. ali to zaista nije realno očekivati prvog puta. kada se prethodno opšte uzbuđenje pretvori u naglo oslobađanje psihičke i fizičke energije. kao što mnogi muškarci čine. ali je ipak otkriveno da orgazam i začeće nemaju mnogo veze. Orgazam je jedna od faza seksualne aktivnosti. odnosno izbacivanjem sperme u spoljašnju sredinu. odnosno izbacivanjem sperme u spoljašnju sredinu. porodičnu zajednicu. uopšte. koja se sastoji od ritmičnih kontrakcija (grčenja) prije svega vagine. muškarci su ponovo počeli manje da se trude. Ejakulacija predstavlja izbacivanje sperme iz penisa. nijedna silovana djevojka nikada ne bi ostala trudna. ako nije! Kod djevojaka i žena stvar je komplikovanija upravo zato što je ženska seksualnost veoma. Uživati u seksu i doživjeti orgazam. već pažljivim osluškivanjem damara tijela osobe sa kojom vodiš ljubav! Kod djevojaka se orgazam može prepoznati kroz takozvanu orgazmičku platformu ili pulsaciju. ali i materice i anusa. bože moj. smatralo da ženi orgazam nije ni potreban. klimaks . definitivno ustoličivši svoj orgazam kao cilj seksualnog odnosa. vrhunac u seksualnom činu. jer muškarac kraj sebe želi poštenu ženu! Nekada je situacija bila malo povoljnija po žene. što se vježba i postiže ne pukim „lupanjem recki”. Orgazam je kulminacija. koja se sastoji od ritmičnih kontrakcija (grčenja) prije svega vagine. ženski orgazam pomaže da se sperma „pogura” u matericu. s obzirom na ejakulaciju. a još manje uživanje u njemu. Najmudrije je zato na početku reći da ti je prvi put. I ne hvaliti se. na čemu se radi.. to isto društvo pred muškarca je postav- ljalo zahtjev velikog ljubavnika. uspaljivanje.

Saznanje da je ona doživjela orgazam i za nju i za njega biće veoma radosna vijest i veliki podsticaj da se oboje i sljedećeg puta dovoljno potrude da do toga ponovo dođe. sumnja partnera u ljubav i odanost djevojke . pri čemu većina glumi da se sjajno zabavlja! Glumiti – ključna riječ. nezadovoljavajući. istovremeno ispunjavajući i želje onog drugog. Mladić ne treba da se iznenadi ili naljuti ako mu voljena osoba kaže da ne zna da li je doživjela orgazam. Među ženama je razgovor o seksu još uvijek tabu tema. ljubavni romani i ljubavni filmovi stalno prikazuju žene koje doživljavaju orgazam s nevjerovatnom lakoćom – pri bilo kom dodiru muškarca ili druge žene. uopšte. neiskusna djevojka obično sluša priču žena koje odreda lako doživljavaju orgazme. Naravno... a kamoli djevojci od pedesetak kilograma! Uz to. Razlozi su: očekivanja društva da je to lako. kako ženski orgazam ostaje nevidljiv. 0 1 . i uživaju u njemu. To joj remeti zadovoljstvo. Da bi djevojka doživjela orgazam. a što ne. važna je stimulacija klitorisa. ostaje dilema: da li je moja partnerka doživjela orgazam ili ne? Djevojka tokom seksa može biti glasna. znak. crvena itd. svingovanje) sama po sebi neće učiniti da ljudi.). svaki sljedeći orgazam biće teže i sporije postići. i što muškarac ili oboje treba da urade da bi i klitoris bio stimulisan. Sasvim razumljivo. Tako se danas od žena i djevojaka očekuje da obavezno dožive orgazam. Takođe je važno da stimulacija bude ritmična i neprekidna. koji je za nju težak. Najbolji način da oba partnera dožive maksimum zadovoljstva i dostignu orgazam jeste da se oboje trude da zadovolje sopstvene potrebe. stav partnera da je fenomenalan ljubavnik. najčešće ostaje van domašaja stimulacije njenih erogenih zona. Odglumljeni orgazam ponekad je način da žena navede muškarca da što prije završe seksualni odnos. unaprijed dogovoreni. a možda je zapravo i ne privlače muškarci. Ali. da djevojka to saopšti ili da neki. Parovi ne treba da zaborave ni „praksu”! Samo aktivnim Jedan od najjednostavnijih i najsigurnijih načina da se „tajna” otkrije jeste da partneri porazgovaraju o tome. Oni koji žele da se razviju u zrelu ličnost potrudiće se oko toga. promoviše se imidž žene prepune seksepila. ili je osjećaj blag pa ga i ne uzima u obzir. vijeka. Otišlo se u drugu krajnost: u medijima se redovno dijele uputstva tipa „lako do orgazma u deset tačaka”. A kad tako govore i njene drugarice. Pa. specifičan raspored ženskih polnih organa dodatno komplikuje stvar. Međutim. pa tako i prema ženskoj. koje ona jako dobro osjeća. baš kao i dok doživljava orgazam. pa čak i seriju njih. a može predstavljati i smetnju za postizanje vrhunca. klitoris. prema seksualnosti. Kontrakcije vagine tokom orgazma. a biće i sve slabijeg intenziteta. Muškarci su svjesni mogućnosti odglumljenih orgazama i zbog njih se osjećaju loše. unaprijed dogovoreni.. kao glavni organ ženinog zadovoljstva. Da bi djevojka doživjela orgazam. Kod orgazama koji se dožive par ili više puta u toku jednog odnosa. Što se ovdje može uraditi? Najvažnija je dobra komunikacija: razgovor partnera o tome što im prija. a djevojka doživjela orgazam. Djevojka pomišlja da je nenormalna i neseksepilna. Ako se poneka riječ i omakne. Ukoliko djevojka ne doživi orgazam. muškarac se osjeća loše. govoriće sa istim žarom sa kojim je tvrdio da mu se nikada nije desilo da ne može postići erekciju. znak. bez obzira na vrstu stimulacije i partnerovu vještinu. to jest potrudiće se da njihova partnerka tokom cijelog seksualnog odnosa uživa.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Važno je da djevojke nauče da treba sebi da dopuste da uživaju u seksu i dožive orgazam. Možda ne umije da ga prepozna. Veliki broj djevojaka i žena glumi da su doživjele orgazam. bombardovanje iz medija da ostale žene nemaju problema da dožive orgazam. može se desiti da djevojka osjeti i bol. zadihana. Ono što nedostaje jeste naučiti djevojke da treba sebi da dopuste da uživaju u seksu i dožive orgazam. dosadan. isuviše predvidiv. Zatim. internet. čak nevoljeno i izdano. („Ti si prva koja sa mnom nije svršila”. Jedan od najjednostavnijih i najsigurnijih načina da se „tajna” otkrije jeste da partneri porazgovaraju o tome. nabujalih grudi koje bi i dobrom koscu bile teret. da njeni organi ne rade kako valja . naročito ako je i sam pred orgazmom ili neiskusan.. iako su penis i vagina donekle kompatibilni. da djevojka to saopšti ili da neki. nesmotreno je tokom seksa svaki čas zapitkivati partnerku da li je doživljela orgazam ili ne. nakon seksualne revolucije i „djece cvijeća”. uzbuđena. Takođe.. To je sasvim normalno i nije za uzbunu – prije je znak da nešto treba ostaviti i za sljedeći put. ljutnja partnera. djevojka ostaje u čudu i očaju – zašto baš njoj i samo njoj ti orgazmi ne polaze za rukom?! Sve počinje ličiti na nekakvu stihiju koja nosi sve pred sobom. bolan i slično. za partnera mogu biti toliko blage da ih i ne primijeti. sumnja više u njena osjećanja nego u svoje seksualne vještine (otkud mu ta ideja?!). promijenjen je odnos prema seksu i. nametnut. a naročito mladi. Sredinom 20. ako dođe do više uzastopnih odnosa. važna je stimulacija klitorisa. Sve veća dostupnost seksa (mediji. naročito tokom penetracije.

mada mladi ljudi najčešće ili nemaju hrabrosti da uđu u takve radnje. Kada se orgazam očekuje.. Naročito ako oboje pokazuju želju i aktivno rade na tome da im vođenje ljubavi bude lijepo i relaksirajuće iskustvo. Zato ga treba u potpunosti iskoristiti. ili nemaju novca da tamo nešto kupe. dakle. jednako je pogrešno kao da se od muškaraca traži da ejakuliraju stimulacijom testisa. Orgazam nikako ne treba da bude jedini cilj seksa i intimnog druženja. Istraživanja govore da se klitoris najbolje stimuliše ako je žena gore. dvaju orgazama kod žena. Neke djevojke strahuju da će se. ne možemo a da ne primijetimo da je. Ne postoji ništa izvan vas. uopšte. žena može razviti u zdravu. Ljubavni par sebi treba da dozvoli Tražiti od žena da orgazme doživljavaju isključivo putem penetracije u vaginu. No. no operacija nije proizvela željeni efekat. Djevojke. smanjenja seksualnih inhibicija i veće izražajnosti na polju seksualnosti. a da to pri tom ne bude shvaćeno kao katastrofa. više ih može doživjeti i u budućnosti! (Meri Džejn Šerfi. u prosjeku imaju više problema da dožive orgazam. bio na pogrešnom putu. Pa su potom – poput hiljada djevojaka koje se čude svom neuspjehu da dožive orgazam. Međutim. kratak i nezadovoljavajući. Budite usmjereni na partnera/ku i sebe i potpuno svjesni da ste vas dvoje jedinstvene i savršene osobe te da se ovaj trenutak nikada više ne mora ponoviti. da obezvređuju žensku seksualnost izraženu kroz postizanje klitoralnih orgazama. ipak. detaljno pročitaš uputstvo. I kod nekih muškaraca. koja se operisala da bi mogla da doživljava vaginalni orgazam. i da ne dožive orgazam svaki put. on postaje frustracija. 1972). do koje se došlo anatomsko-neurološkim i psihološkim istraživanjima. Samo se tako. 1966). U svojoj teoriji o psihoseksualnom razvoju Frojd je iznio stav da tokom ovog procesa žena ima zadatak više nego muškarac: da prenese seksualno zadovoljstvo izvana u unutra – da ga izmjesti sa klitorisa u vaginu. ukoliko sa nekim partnerom dožive orgazam. Zahvalni na svemu dobrom što je Frojd otkrio u psihi čovjeka. Ukoliko do toga ne dođe. izgubiti kontrolu. muški i ženski orgazam se ne razlikuju mnogo.. a ne razmišljanju o orgazmu. Svjesno ili podsvjesno. dešava. kada orgazam postane jedini cilj intimnog odnosa. kompletnu i zrelu ličnost... Klitoralni vs vaginalni orgazam Ako izuzmemo ejakulaciju. mada daleko rjeđe. uspješnim seksom – sva uputstva do kojih dođeš neće biti dovoljna ako svemu što radiš ne priđeš sa zadovoljstvom i razumijevanjem. koja je zbog autoriteta njenog tvorca i popularnosti teme uticala na cjelokupnu zapadnu civilizaciju (kojoj i ti pripadaš). on ipak ne radi?! E.. spojiš sve dijelove tačno kako je propisano . postavljati pitanja i testirati svoje ideje! Mogu se koristiti i neka od pomagala koja se nude u erotskim šopovima. Tokom odnosa. isuviše glasno vrištati ili ispuštati neartikulisane zvuke. a ne relaksacija. može se desiti slično. seks postaje dosadan. Da li ti se nekad desilo da kupiš neki novi aparat. a kad ga uključiš u struju. Zanimljiv je slučaj izvjesne Meri Bonapart. Jednako pogrešnom kao da je Ne preskačite predigru. samo vas dvoje i vaše zadovoljstvo . Još jedna činjenica. nametnula je neutemeljenu priču o razlici između 2 3 . među vama. takav je slučaj i sa orgazmom i. prepustite se uživanju. da posumnjaju u obostranu ljubav. ono zbog čega biste morali pobijediti stid jeste da uđete u apoteku i kupite prezervative za svaki seksualni odnos! Mogu se koristiti i neka od pomagala koja se nude u erotskim šopovima. Od svog nastanka do danas ova je teorija učinila da se ogroman broj ljudi zabrine nad svojim vezama.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje isprobavanjem različitih položaja u seksu otkriće onaj koji prija oboma i u kojem žena na najlakši način može doživjeti vrhunsko zadovoljstvo. Nisu samo žene te kojima može biti problem da dožive orgazam. tvrdio je Frojd. one se plaše da će. Istina je. isključujući sve što nije vezano za ono što se tu. da će im izraz lica biti čudan ili smiješan . libido će zauvijek ostati fiksiran u klitorisu. niti u braku. ostavlja dosta prostora za optimizam: što veći broj orgazama osoba doživi. u tolikoj mjeri vezati za njega da kasnije to neće moći ni sa kim drugim. a to se odnosi i na žene u zrelom dobu (Masters i Džonsonova. bliskijeg odnosa sa voljenom osobom. jedna naučna teorija. pasti u nesvijest. Budite u sadašnjosti. o čemu je već bilo riječi –postfrojdovske generacije muku mučile sa nedoživljavanjem vaginalnog orgazma. Jer. tražeći od žena da orgazme doživljavaju isključivo putem penetracije u vaginu. međutim – a važi i za djevojke i za mladiće – da će doživljavanje orgazama dovesti do većeg uživanja u seksu. Treba.. ukoliko počnu da doživljavaju orgazme: postati „nevaljale”.

lako se može desiti suprotno – da vrhunac izostane. dugo da ona kulminira orgazmom. mada zahtijeva određeno iskustvo i uvježbanost. sve su slabijeg intenziteta. Kao što kroz vođenje ljubavi težimo potpunom spajanju sa dragom osobom. Bilo da je stimulisan klitoris. ili masturbira. neke žene dožive po nekoliko orgazama u kratkim razmacima. prilično rijetki. Stoga ti predlažemo da ih Istovremeni orgazmi Ovo je ideal mnogih ljubavnih parova. kojom se postiže veće zadovoljstvo. I uvijek će. Kod djevojaka se to odnosi na teškoću da se orgazam postigne. Obično je muškarcu potrebno manje. pak. Naravno. Ovakav orgazam je i veoma intenzivan (Jovan Marić. a da one svaku kontrakciju vagine doživljavaju kao poseban vrhunac. reagovati isti mišići i lučiti se isti hormoni. što je serija orgazama duža. Ovakvo „uzdržavanje” i odlaganje orgazma na kraju dovede do vrhunca izrazitog intenziteta. Kod mladića se najčešće radi o impotenciji. a ženi više vremena da doživi vrhunac (mada to nije pravilo). on se ubrzo može ponovo javiti. da bi na kraju stimulaciju vršila dovoljno Kao što kroz vođenje ljubavi težimo potpunom spajanju sa dragom osobom. ženi treba duža stimulacija. ujedno. Princip je jednostavan. Multipli i serijski orgazmi Orgazam u prosjeku traje 5-7 sekundi. Ali. vagina. religijske zajednice sprovodile su uticaje u oblasti seksa Odloženi orgazam Odloženi orgazam zapravo predstavlja način/tehniku vođenja ljubavi. Nepostizanje orgazma kod djevojaka prethodno je opisano. kada osoba koja učestvuje u seksualnom odnosu. koje predstavlja i fizičko i emotivno jedinstvo i preplitanje dva bića. kojom se postiže veće zadovoljstvo. Što će se od ovoga dopasti tebi i tvojoj voljenoj osobi. znači da sposobnost odlaganja orgazma imaju one osobe koje mogu da prepoznaju baš onaj trenutak nakon kojeg „neće moći nazad”. Dodatni razlog može biti i to što u kopulacijskom položaju licem u lice položaji vagine i penisa nisu sasvim kompatibilni. kao kada je. postoji mogućnost da je to zapravo jedan orgazam. Dugim orgazmom smatra se onaj tokom kojeg djevojka ima 7 kontrakcija vaginalnih mišića. 2006). tako je istovremeno dostizanje orgazma postalo vrhunski ideal zaljubljenog para. Iako neke žene saopštavaju da doživljavaju multiple ili višestruke orgazme (što znači da osjete nekoliko uzastopnih orgazama). dostići orgazam. 4 5 . bez obzira na svoje porijeklo. Za razliku od muškarca. To ponavlja nekoliko puta. ali ako se desi – da znaš! Poremećaji orgazma se javljaju kod oba pola. ne doživljavaš kao imperativ. Zapamti. ostaje da procijenite vas dvoje! Poremećji orgazma – ne misli na ovo. Neki od parova sa iskustvom istovremenog orgazma izjavili su da je to savršeno vođenje ljubavi. Zato više vole da tokom vođenja ljubavi orgazam jedne osobe slijedi orgazam druge. pa još i višestruki. Naime. Drugi. tako je istovremeno dostizanje orgazma postalo vrhunski ideal zaljubljenog para. na organskom i fiziološkom polju. na primjer.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje od muškaraca tražio da ejakuliraju stimulacijom testisa! Ovo je dobra prilika da razbijemo tu predrasudu. kažu da je u seksualnom odnosu svako usredsređen na svoj orgazam dok ga doživljava. a naročito multipli orgazmi. Jureći orgazam po svaku cijenu. za sada nije utvrđeno da li se zaista radi o više orgazama. Koriste ga i djevojke i mladići. preranoj ejakulaciji i inhibiranom orgazmu. uvijek će se. ali zato i pauza do eventualnog sljedećeg. grudi ili ma koji drugi dio erogene mape žene. Istraživanja govore da su serijski. tokom jednog sata vođenja ljubavi. koje predstavlja i fizičko i emotivno jedinstvo i preplitanje dva bića. Nije teško zaključiti. Položaj licem u lice naziva se i „misionarskim” jer je u novootkrivene teritorije stigao sa dolaskom sveštenika – misionara. važan i jednako vrijedan. predosjeti skori dolazak orgazma. kada žena doživi orgazam. svaki orgazam je dobar. ukoliko se stimulacija nastavi. na primjer. Zato se istovremeni orgazam postiže samo pažljivim praćenjem uzbuđenja partnerke i odlaganjem muškog orgazma sve do trenutka kada djevojka počne da doživljava svoj. kako bi se pribrala a strast nakratko smirila. Ono zahtijeva uigranost partnera. ili da se ne može postići čak ni stimulacijom klitorisa. odnosno dobru kontrolu nad svim što se dešava tokom seksualnog čina. Odloženi orgazam zapravo predstavlja način/tehniku vođenja ljubavi. ako si uradila/o sve što treba. Anorgazmija je nesposobnost doživljavanja orgazma iako postoji seksualna želja i uzbuđenje. kome je potrebno kraće vrijeme do vrhunca. te da su pri istovremenom orgazmu partneri isuviše mentalno udaljeni. dobro poznavanje jedno drugog kao i visok stepen kontrole tokom seksualne aktivnosti. ona prestane sa stimulacijom. muškarac sa zadnje strane žene. Tako. To. Jer. ili je uspori.

Peting ne uključuje seksualni čin/penetraciju. izazvaće jak bol. ne očekivati nemoguće. S obzirom na specifičnu primarnu funkciju analnog otvora. treba potražiti pomoć ginekologa i urologa. prije odnosa koristiti neku od tehnika za relaksaciju. odnosno neupražnjavanje bilo kog od njih.  . odnosano nemoralan. dijabetes itd. Mada se više vezuje za homoseksualne parove. ili čak odmah po postizanju erekcije. ne samo zabranjujući ovo ili ono. Dobro je da to imaš u vidu i ne prihvatiš predrasudu da je za seks obavezna penetracija. kod analnog seksa je jako važno koristiti prezervative da ne bi došlo do infekcije. mora se biti pažljiv da se ne bi povrijedila osoba sa kojom vodimo ljubav. već se i muškarac može stimulisati dodirivanjem ove zone. Praktikovanje analnog seksa kod heteroseksualnih muškaraca ne mora značiti da je ta osoba potencijalni ili skriveni homoseksualac.. ili otići kod seksologa–psihologa. Nekada razlog može biti i u nekim organskim oboljenjima (Parkinsonova bolest. dakle suprotno. vjerovati u sebe. jezika. ni previše.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Ukoliko problem traje. Uz to. Anus je pun nervnih završetaka i veoma osjetljiv. iako ima dobru erekciju i svi ostali zahtjevi su zadovoljeni. koriste ga i heteroseksualci. prstiju. ovaj tekst ni u kom slučaju ne predstavlja preporuku za upražnjavanje. ali je zato nemoguće da penetriraju u vaginu i/ili anus. kako bi se otklonile eventualne organske smetnje. ili otići kod seksologa–psihologa.) Nakon pražnjenja sadržaja iz crijeva putem klizme i pažljive higijene. nekog seksualnog pomagala ili slično – moguće je to učiniti u tri tjelesne šupljine: usnu. penetracija se može olakšati upotrebom kreme i opuštanjem mišića tog dijela davanjem napona (kao pri pražnjenju crijeva). Impotencija je nemogućnost doživljavanja orgazma usljed nemanja erekcije. poput vagine. heteroseksualni partneri treba da dozvole sebi da ne bude samo djevojka/žena ta u koju će biti penetrirano analnim putem. Međutim. bez prethodne pripreme. S obzirom na to da se pražnjenje crijeva vrši iznutra ka spolja. znači da su deblji od ostalih. Korišćenje lubrikanata ili „podmazivača” neophodno je zato što anus ne luči sluz. Svi oblici poremećaja orgazma najčešće su uzrokovani psihološkim faktorima. Što pomaže? Opustiti se. jer u većini slučajeva razlozi za anorgazmiju leže u psihi osobe. Prvi američki muzej seksa. to nije pravilo: mnogi muškarci koji imaju problema sa erekcijom nesmetano postižu orgazme. gdje se tvrdi da ljudi vole i zahtijevaju naglu analnu penetraciju. analnu i vaginalnu. ali svakako jeste seksualno ponašanje u kojem se sjedinjujemo sa drugom osobom i nalazimo zadovoljstvo. otvoren 2002. U nabrajanju vrsta seksualnog odnosa često se propusti peting. između ostalog. masna krema . Prijevremena ejakulacija je izlivanje sperme na samom početku seksualnog odnosa. Autori ovog priručnika ti predlažu da sam/ sama pronađeš položaje koji tebi i osobi sa kojom vodiš ljubav najviše prijaju.. Kao lubrikanti mogu se koristiti: vaginalna sluz. Inhibirani orgazam je nemogućnost muškarca da postigne orgazam. nalazi se u Njujorku. Ukoliko problem i dalje traje. Danas postoje prezervativi specijalno napravljeni i testirani za ovaj vid seksa. ulje. Ne treba vjerovati časopisima sa erotskim i pornografskim pričama.  Vrste seksualnih odnosa Oblici seksualnih odnosa o kojima ćeš sada čitati opisani su isključivo pregleda radi. usljed čega je dalji seksualni odnos onemogućen. a može doći i do krvarenja. kao ni onu da bez penetracije ne može doći do zadovoljstva. treba potražiti pomoć ginekologa i urologa. kako bi se otklonile eventualne organske smetnje.). a princip analnog seksa je penetracija izvana u unutra. (Osim ako se ne radi o mazohistima – osobama koje erotsko uzbuđenje i uživanje nalaze u bolu. Do njega dolazi onda kada je stimulisana vagina. Analni seks je seksualni čin tokom kojeg se stimulišu analna zona i analni otvor. Kada tokom seksualnog odnosa dođe do penetracije polnog uda. jer u većini slučajeva razlozi za anorgazmiju leže u psihi osobe. već i preporučujući određeni položaj kao jedini moralan! Domoroci su do tada praktikovali položaj odstraga. bez prethodno dobro opuštenog analnog otvora i bez upotrebe nekog lubrikanta. godine. što. Nagla penetracija. Vaginalni seks ti je već sigurno poznat kao pojam. Ne postoji baš ni trunka istine u tome da je ovaj ili onaj položaj u seksualnom činu moralan. a osobe koje vode ljubav mogu biti različitih polova ili samo ženskog. pa zato ne treba da čudi što neke osobe nalaze da je nadraživanje ovog dijela tijela veoma uzbuđujuće. bilo kao analnu masturbaciju ili kao analni odnos.

klitorisa. a kontakt je intenzivniji i brže se razvija. ponekad i veb-kamere. sving ipak možemo razlikovati od orgija po tome što je. pa i droge. Tako flert veoma brzo može preći u otvoreni seksualni on-line odnos. nove tehnologije u komunikaciji (telefon. Pri tome. osjećajnu ili romantičnu – a da to nema mnogo veze sa realnošću. Naravno.Closer (Bliskost). ukoliko se parovi koji su akteri seksualnog čina slože sa tim. Prepiske između osoba koje chat-uju prepune su seksualnih aluzija. Grupni seks je seksualni odnos bar troje ljudi. Dešava se da osoba sebe predstavi kao lijepu. atraktivnu. a nekada ni toliko. intimniji i što je za orgije karakteristična obilna upotreba alkohola. nije neophodno da dođe do penetracije. Naučni naziv u slučaju da je oralno stimulisan muški polni organ jeste felacio. Dešava se da se neki kasnije upoznaju. testisa. Oralni seks upražnjavaju i životinje. Nekada se koriste i unaprijed pripremljeni tekstovi – skice za razgovor. tada ga nazivamo sving seks (swing sex).) omogućile su jednu vrstu seksualnog opštenja u kojoj nema nikakvog tjelesnog kontakta. seksualni odnosi koji se upražnjavaju među ovom populacijom. 2004. to jest izvode niz plesnih pokreta koji podsjećaju na trljanje karličnih pojaseva. veb-kamera . koja osobi garantuje da neće osjećati nelagodu ako bude odbijena. niti skidaju odjeću. aktivnu. No. liberalnu po pitanju seksualnosti. Na osnovu neformalnih istraživanja u bračnom i predbračnom savjetovalištu SŽK. doging (dogging): na nekom mjestu u gradu. bez obzira na seksualnu orijentaciju. Ova sintagma se upotrebljava i da se njome označi seks mnogo više osoba (od četiri gorepomenute). po pravilu. neke ljude jako uzbuđuje da gledaju svoju voljenu osobu u seksualnom odnosu sa drugom osobom. Najčešće kombinacije su: dva mladića i jedna djevojka ili dvije djevojke i jedan mladić. Riječ je o sve prisutnijem sajber seksu. nema rizika.queer) parova tiče. a nikako kao preporuku da ti i tvoj/a partner/ka treba da upražnjavate oralni seks da biste na taj način neutralisali nečije agresivne porive. ili u njegovoj blizini. Nekada su orgije bile neizostavna višesatna završnica slavlja zbog dobijene bitke i osvojenih teritorija. malih i velikih usana). naziv je kunilingus. Ponekada je to seks dostupan za gledanje ostalim posjetiocima doging lokacija. danas se sve manje razlikuju od seksualnih odnosa kod heteroseksualaca. jeftina i laka dostupnost flertovanja. kao pristojnija verzija nekada korišćenog izraza orgije. naročito kada žele da odobrovolje dominantnog i agresivnog partnera (dr Jovo Toševski. Nema stida. Već je istaknuto da za seksualni odnos nije potrebno. povjerljivu. Anonimnost. Nezanemarljiv broj osoba. Razlika između udvaranja uživo i flerta preko interneta prvenstveno je u tome što u ovom drugom slučaju postoji anonimnost (koja često traje koliko i kontakt. Razlog je upravo u anonimnosti. bez namjere da se otkrije pravi identitet). Scena iz filma „Ljepota poroka” reditelja Živka Nikolića (1986). anusa. po sadržaju. lezbijska ili gej – svejedno). ili drugim osobama.   . pretežno anonimnom seksualnom kontaktu ili druženju koje se odvija preko interneta.. Nekada se kontakt svodi samo na glas. Vrši se bilo lizanjem i sisanjem muških i ženskih polnih organa (penisa. brzo su stekli veliki broj poklonika.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Naziv sving seks potiče od istoimenog afroameričkog plesa u kojem parovi svinguju uz muziku. Međutim. uz vrlo malo informacija o osobi „s druge strane kompjutera”. ovu informaciju treba shvatiti kao zanimljivost. u slučaju da je oralno stimulisan ženski polni organ. niti ako se opet sretnu. Poseban oblik sving seksa jeste tzv. Nije rijetkost ni da osoba izjavi da je određenog pola i seksualnih sklonosti. nalazi zadovoljstvo u flertu ili seksualnom odnosu putem interneta. bez obzira na pol. Cyber sex na filmu . to jest izvode niz plesnih pokreta koji podsjećaju na trljanje karličnih pojaseva. a da pri tom ne izlaze iz kuće. nalazimo da je ovo gotovo nezaobilazni dio seksa kod parova. Sajber seks (Cyber sex) svih uzrasta (mada je ova pojava svojstvenija mladima) i oba pola. maštovitu. 1995). internet. gdje se ljudi upuštaju u najsmjelije fantazije. Oralni seks se više praktikuje i ljudi su nešto slobodniji da to priznaju. seksualnosti i romantičnog on-line kontakta. Naime. Naziv sving seks potiče od istoimenog afroameričkog plesa u kojem parovi svinguju uz muziku. glavni smisao nije bio samo u multipliciranju uživanja već i u zamjeni partnera. tj. Što se gej (kvir . pri čemu ni to ne odgovara stvarnom Private member chat rooms postale su elektronske spavaće sobe. okupi se više parova u automobilima. praktikovanim sredstvima i pozama. Kada se grupni seks odvija između dva para (ljubavna ili bračna.. bilo penetracijom penisa u usta partnera/ke. pa čak i da on-line započetu vezu ozvaniče brakom. vrši se razmjena partnera i seksualni odnosi odigravaju se na parkingu. tačnije posredstvom chat-a (programi za ćaskanje).

Prvi koraci ka seksualnosti

priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje

stanju. Chat-eri gotovo redovno kao sagovornike biraju osobe samo jednog pola, i to one sa kojima procijene da može doći do chat-a seksualne sadržine. Anonimnost ovdje podstiče hrabrost i ponašanje na koje se mnogi nikada ne bi usudili u stvarnom kontaktu. Uobičajena mjesta za izlazak, kao što su kafići i diskoteke, prepuna su mladih koji nemaju odlučnosti da drugoj osobi upute čežnjiv i značajan pogled, ili ma kakve „male signale”, dok su u sajber kafeima inicijatori najslobodnijih erotskih predloga.
Nezanemarljiv broj osoba, svih uzrasta (mada je ova pojava svojstvenija mladima) i oba pola, nalazi zadovoljstvo u flertu ili seksualnom odnosu putem interneta.

Sajber seks otupljuje vještinu udvaranja i zavođenja u realnom „oči u oči” svijetu.

Private member chat rooms postale su elektronske spavaće sobe, gdje se ljudi upuštaju u najsmjelije fantazije, a da pri tom ne izlaze iz kuće, niti skidaju odjeću. U sajber seksu nema rizika od polno prenosivih bolesti, niti od seksualnog neuspjeha. Ohrabreni time, ljudi slobodno eksperimentišu sa svojom seksualnošću. Ono što sajber seks čini suštinski neadekvatnim jeste to što on: 1. favorizuje komunikaciju zasnovanu na neistini; 2. otupljuje vještinu udvaranja i zavođenja u realnom „oči u oči” svijetu; 3. lako stvara svojevrsnu zavisnost od ovakvog vida komunikacije, ispoljavanja seksualnosti i zadovoljenja polnog nagona; 4. predstavlja specifičnu vrstu promiskuiteta; 5. predstavlja specifičan vid preljube.

Postoje znaci koji ti mogu ukazati na zavisnost od sajber seksa: • ako provodiš veoma mnogo vremena na chat-u, naročito u onim sekcijama (chat-rooms) povezanim sa seksom; • ako razmišljaš o korišćenju interneta radi uspostavljanja seksualnih veza; • ako je u početku sve bilo nekako slučajno, a sada aktivno tražiš ovakvu situaciju svaki put kad si na internetu; • ako te uzbuđuje anonimnost, možda i više od ličnog kontakta; • ako maštaš o masturbaciji ili masturbiraš dok si on-line; • ako osjećaš nestrpljenje dok nisi on-line i kad ne vodiš „seksualne razgovore”; • ako nastavljaš kontakt sa jednom ili više osoba na chat-u i sa njima redovno ugovaraš razgovore; • ako postaješ otvoreno seksualno uzbuđen/a tokom ovih razgovora; • ako nastojiš da ostvariš dalji kontakt sa tom osobom putem sms-a ili email-a • ako predlažeš, ili prihvataš, ponudu za korišćenje veb-kamere tokom chat-a, radi zajedničkog uzbuđivanja i/ili masturbiranja; • ako kriješ sve ili neke detalje o ovim kontaktima od svog društva, a naročito od partnera/ke; • ako osjećaš krivicu ili stid zbog ovakvih kontakata.

Lista medicinskih termina nekih seksualnih sklonosti i poremećaja
Ovdje možeš naći opsežan, ali ne i konačan, spisak stvari koje u ljudima pobuđuju seksualnu želju ili dovode do zadovoljstva, a takođe i spisak nekih seksualnih poremećaja: • agorafilija – uživanje u seksu na javnom mjestu • agreksofilija – uživanje u saznanju da drugi znaju kako data osoba upravo vodi ljubav • aikmofilija – strast prema golicanju • akomoklitika – strast prema obrijanim, izdepiliranim genitalijama • akukulofalija – strast prema obrezanim osobama • albutofilija – uzbuđivanje vodom • algolagnija – uzbuđenje zbog zadavanja ili primanja bola • alopelija – uživanje u gledanju drugih kako vode ljubav (Različito je od voajerizma, jer se radi o neskrivenom posmatranju. Na primjer, osoba je u istoj prostoriji kao i partneri koji vode ljubav. Isto značenje ima i pojam skoptofilija.) • alotriorastija – uživanje isključivo u partnerima druge vjere, nacije ili rase • altokalcifilija – fetiš visokih potpetica • agonofilija – uživanje u partnerovom bolu (Kod sadizma je bitan i momenat ponižavanja partnera.) • amaurofilija – uživanje u seksu povezanih očiju • amomaksija – mogućnost da se seksualno

uzbuđenje doživi samo vođenjem ljubavi u parkiranom autu • analinktus – lizanje anusa • anastemafilija – sklonost prema osobi zbog razlike u težini • androsodomija – analni seks sa muškim partnerom • anilalagnija – polna sklonost prema starijim ženama • anokratizam – analni seks • asfiksiofilija – žudnja za gušenjem, osoba se uzbuđuje davljenjem same sebe • astenolagnija – uzbuđenje zbog ponižavanja • bondaž – uživanje u vezivanju partnera • bromidrofilija – seksualno uzbuđenje zbog tjelesnih mirisa • ekuterstvo – seksualno zadovoljstvo u slušanju drugog para pri koitusu • efebofilija – seksualna sklonost prema maloljetnicima (ne i prema djeci, što je razlikuje od pedofilije) • egzibicionizam – sklonost prema pokazivanju vlastitog seksualnog organa nepoznatim osobama • fetišizam – seksualno uzbuđivanje neseksualnim predmetima (ili dijelovima tijela) koji određenoj osobi pripadaju, bilo stvarno ili zamišljeno • fisting – guranje cijele šake u vaginu • froterizam – seksualno uzbuđivanje trljanjem o tijelo nepoznatih osoba, npr. u autobusu ili vozu • gerontofilija – seksualna sklonost isključivo prema mnogo starijim osobama • ginotikolobomasofilija – uživanje u grickanju ženskog uha 
1 

0

Prvi koraci ka seksualnosti

priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje

• grafolagnija – slično piktofiliji, zanimanje za opscene slike (ne moraju biti strogo pornografskog karaktera) • hamartofilija – uživanje u zabranjenom • kanofilija – uzbuđenje psima • kineziofilija – uzbuđenje tjelesnim vježbanjem • kleptofilija – nesposobnost da se bez nekog ukradenog predmeta doživi seksualno uživanje • klistrofilija – polna naslada u klistiranju • koprolalija – polno uzbuđenje pri govorenju prostota, lascivnih riječi i psovki • krurofilija – obožavanje nogu • laliofilija – polno uzbuđivanje držanjem javnih govora • ligirofilija – uživanje u glasnim zvucima • maklenomanija – mazohizam kod žena • mastigofilija – polno uzbuđenje u dobijanju batina • mazohizam – seksualno uzbuđenje pri trpljenju poniženja, bola, patnje, nevolje • mazofilija – strast prema stiskanju dojki • miksoskopija – uživanje u gledanju partnera kako vodi ljubav sa nekim drugim • nanofilija – sklonost prema niskim, sitnim partnerima • naratofilija – nesposobnost da se doživi seksualni užitak ako partner ili partnerka ne govori o nekom svom seksualnom činu • ofidiofilija – uzbuđenje zmijama • partenofilija – sklonost prema djevicama • pedofilija – seksualna sklonost prema djeci • pelotija – seksualna naslada u dodirivanju žena • pigofilija – uzbuđenje zadnjicama • piktofilija – osoba se može uzbuditi samo ako gleda pornografske slike 
2

• pirolagnija – seksualno uzbuđenje izazvano plamenom • pornolagnija – obožavanje prostitutki • pteronofilija – uzbuđenje usljed dodira perja • retifizam – uzbuđenje, zapravo, fetiš obuće (Riječ je o svakoj vrsti obuće, ne samo kožnim čizmama ili cipelama sa visokim petama.) • sadizam – seksualna naslada u zadavanju poniženja partneru, nanošenju boli, patnje • somnofilija – seksualna potreba da se dodiruje osoba suprotnog pola dok spava • spanking – uživanje u davanju batina po zadnjici • stasivalence – mogućnost postizanja vrhunca samo stojeći • tetratofilija – uzbuđenje samo sa ružnim ljudima • trepterofilija – seksualna naklonost prema medicinskim sestrama • trihopatofilija – fetišizam kose • tripsolagnija – uzbuđenje u šamponiranju kose • troilizam – sposobnost da se doživi seksualno uzbuđenje samo ako se aktivno učestvuje u polnom odnosu triju osoba • urofilija – seksualno uzbuđivanje mirisom mokraće ili posmatranjem druge osobe dok mokri • urolagnija – zadovoljstvo u uriniranju • vincilagnija – uživanje u vezivanju • voajerizam – uzbuđivanje tajnim posmatranjem tuđeg polnog čina, pri čemu kod osobe najveće uzbuđenje izaziva saznanje da može biti uhvaćena • zonizam – obožavanje ženskih genitalija • zelofilija – uzbuđenje u ljubomori • zoofilija (zoorastija) – sklonost ka seksualnom opštenju sa životinjama

Seksualna orijentacija
Seksualna orijentacija je emotivna i erotska usmjerenost na osobe određenog pola, koja podrazumijeva tri dimenzije: 1. konkretno seksualno ponašanje, pol seksualnog partnera; 2. privlačnosti, erotski interes i seksualne fantazije; 3. seksualni identitet – način na koji definišemo svoju seksualnu opredijeljenost. Autentičnost individualne seksualne konstitucije Svaki pojedinac ima individualni stil seksualnog života. Taj stil formiraju urođene i stečene osobine u okviru psihofizičkih funkcija ljudskih bića. U tom smislu, svaki pojedinac/pojedinka autentičan je u svojoj seksualnosti, pa je i iz tih razloga svaka kategorizacija i uopštavanje sklona „grešci” i treba je prihvatiti s rezervom. Kada se govori o seksualnosti, većina ljudi pomisli na heteroseksualnu vezu i heteroseksualne odnose, te na prava i slobode unutar njih. Međutim, znamo da odnosi među partnerima mogu biti i homoseksualni (partneri/ke su istog pola), a postoji i čitav niz rodnih i seksualnih identiteta kao što su biseksualni, aseksualni, transrodni, kvir identiteti.

Među brojnim istraživanjima na ovu temu ovdje ćemo pomenuti dva, jer ukazuju na kompleksnost definisanja seksualnog identiteta i orijentacije i pokazuju da je seksualnost individualna karekteristika, koja po sebi nije ni dobra, ni loša, ni pravilna, ni nepravilna. Seksualnost predstavlja ogromnu moć u nama, a od našeg znanja i svijesti o tome zavisi koje ćemo joj značenje i značaj dati u individualnom i društvenom funkcionisanju. „Izvještaj o seksualnom ponašanju Amerikanaca” je istraživanje koje je sproveo i objavio Alfred C. Kinsi, 1948. godine. Ovaj autor je ukazao na kontinuum seksualnog ponašanja kod svake osobe i pružio nove instrumente i metode za njegovo mjerenje i analiziranje. Kinsijeva skala predstavlja model kontinuuma seksualnog ponašanja od 0 (apsolutno heteroseksualno) do 6 (isključivo homoseksualno), uz dodatnu kategoriju X, koja se odnosi na osobe bez erotskih reakcija, odnosno seksualnih kontakata. Ovim istraživanjem Kinsi je želio da pokaže da individualna seksualna orijentacija nije statična, nepromjenljiva tokom života, kao i da gotovo niko od nas nema osjećanje privlačnosti isključivo prema jednom polu.

Individualna seksualna orijentacija nije statična, nepromjenljiva tokom života, gotovo niko od nas nema osjećanje privlačnosti isključivo prema jednom polu.

Godine 1930. film „Maroko”, šokirao je publiku. Tada je Marlen Ditrih, kao pjevačica u noćnom klubu, obučena u muški smoking sa cilindrom, poljubila na kraju pjesme djevojku iz publike u usta. To je bio prvi put da žena poljubi ženu u usta na filmu. 

3

Prvi koraci ka seksualnosti

priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje

Drugo zanimljivo istraživanje objavio je Fric Klein, 1990. godine. On polazi od multidimenzionalnog modela seksualnosti. Seksualnost se predstavlja kao mreža sedam varijabli (seksualna privlačnost, seksualno ponašanje, seksualne fantazije, emocionalne sklonosti, društvene sklonosti, samoidentifikacija, hetero/homo životni stil), a postavljena je na vremensku skalu (prošlost, sadašnjost, budućnost). Polovinom 20. vijeka javljaju se teorije koje objašnjavaju da se seksualna orijentacija formira na osnovu zadovoljstva koje je osoba imala (ili nije imala) u prvim seksualnim iskustvima s osobom/osobama određenog roda. To su tzv. teorije zavođenja. Po nekim drugim teorijama, seksualna orijentacija formira se u odnosu prema roditeljima, pa se nazivaju teorije porodičnog razvoja. One se oslanjaju na Frojdovu („Edipovu”) teoriju, koja mušku heteroseksualnost dovodi u vezu sa jakom identifikacijom sa ocem i napuštanjem majke, koja se zamjenjuje drugim ženama. Identifikujući se sa ocem, dječak želi isto što i on – žene; otuda korijen heteroseksualnosti. U sklopu iste teorije muška homoseksualnost se povezuje sa dominantnom majčinom figurom i pasivnim ocem. Sin se identifikuje

sa majkom jer je dominantna, želi da bude kao ona, pa i želi isto što i ona – muškarca; otuda korijen homoseksualnosti. Osnov lezbijstva nalazi se u nemogućnosti približavanja majci, pa dakle žena opšti sa drugim ženama ne bi li na taj način bar donekle nadoknadila ljubav koju nije imala od majke. Neke teorije povezuju seksualnu orijentaciju sa (a)tipičnim ponašanjem djeteta, navodeći da rano iskustvo rodno netipičnog ponašanja oblikuje kasnije istopolne seksualne želje. S druge strane, teoretičari/ke društvene konstrukcije smatraju da su kategorije seksualne orijentacije istorijski uslovljene i stvorene od strane društva sa određenim razlozima. Nema istraživanja koje je u potpunosti dokazalo biološku osnovu (homo)seksualne orijentacije.

vrste (mada se ovo danas može uzeti sa rezervom jer živimo u eri u kojoj je sve veći broj djece začet vantjelesnom oplodnjom). Za heteroseksualnost ponajviše se vezuje i institucija braka, koji je u patrijarhatu čvrsto vezan sa reprodukcijom. Zbog svoje rasprostranjenosti i funkcionalnosti (obezbjeđuje reprodukciju) heteroseksualnost se često definiše i kao (jedina) „normalna” seksualnost. U skladu sa tim, često se ljudima koji imaju drugačiju seksualnu orijentaciju osporava pravo na brak i na odgajanje djece. Heteroseksualnost ne bi smjela držati monopol nad pravom na brak i pravom da se odgajaju djeca, kao što ni brak ne bi trebalo da bude nametnut kao jedini moralno prihvatljiv okvir za zajednički život dvoje ljudi koji se vole. (Aida Perović - Ivanović)

Danas mnoge javne ličnosti otvoreno pokazuju svoju homoseksualnu ili biseksualnu orijentaciju poput Džudi Foster i Džordž Majkla.

svim rasnim i etničkim grupama, svim socijalno-ekonomskim staležima i svim generacijama. Može biti izražena kao homoseksualni identitet, ali i kao povremene seksualne prakse ili način seksualnog života. Istraživanja pokazuju da se homoseksualni odnosi češće dešavaju u određenom periodu života, ili u nekoj specifičnoj situaciji, a rjeđe kao konzistentna homoseksualna orijentacija. Takođe je potvrđeno da to nije svjestan izbor i da ljudi homoseksualne orijentacije ne mogu pobjeći, niti poreći svoje istopolne želje. Nemoguće je promijeniti nečiju seksualnu orijentaciju; napori psihoterapeuta u tom pravcu smatraju se više štetnim nego korisnim. Homoseksualnost je dugo bila smatrana kao neprirodna. U prilog tome navođeno je da postoji isključivo u ljudskom svijetu, te da je među drugim živim bićima nema. Danas, međutim, znamo da to nije istina jer za sada postoje dokazi o homoseksualnom ponašanju kod oko 450 vrsta ptica i sisara. (Kako se orijentišemo?, Standard 2, Beograd, 2004) Komparativna istraživanja sprovedena na grupama homoseksualno i heteroseksualno orijentisanih osoba (muškaraca i žena) pokazala su da i jedni i drugi smatraju da je uzrok

Prikaz homoseksualnog para na grčkoj vazi, oko 500. g. p.n.e.

Oskar Vajld (1854-1900), čuveni književnik homoseksualne orijentacije, bio je osuđivan svog „nakaznog ponašanja”.

Heteroseksualnost je seksualna orijentacija u kojoj datu osobu seksualno privlači osoba suprotnog pola. Seksualni odnos muškarca i žene je heteroseksualni odnos i, kako se smatra, predstavlja najrasprostranjeniji oblik upražnjavanja polnog nagona. Heteroseksualnost je favorizovana od svih institucija moći: crkve, politike, medija. Važna je za reprodukciju – opstanak ljudske

Homoseksualnost je seksualna privlačnost prema osobi/ama istog pola; seksualni odnos sa osobom istog pola. Gej je muškarac koga seksualno i emotivno privlače muškarci i ima seksualne odnose sa muškarcem, a lezbijka je žena koju seksualno i emotivno privlače žene i koja ima seksualne odnose sa ženama. Evidentirana je u svim zemljama svijeta i u svim istorijskim periodima. Prisutna je u

Postoje dokazi o homoseksualnom ponašanju kod oko 450 vrsta ptica i sisara. 

4 

5

želje. fantazije i djelovanje. jaka seksualna osjećanja prema oba pola. transvestiti i transseksualci. Uz to. takođe i Pride Flag (Zastava ponosa) najrasprostranjeniji je simbol Queer zajednice. . koja je normalna ukoliko nije posljedica nekih organskih oštećenja. maja 2008 otkriven spomenik homoseksualcima stradalim tokom Drugog svjetskog rata. slaba reakcija na seksualne stimuluse). Savremeni oblik aseksualne reprodukcije – vantjelesna oplodnja – sve je češći i moguć. osobe koje svojom seksualnošću i rodnim identitetima „remete” društvene norme. što dovodi do rizika i za njihovo seksualno zdravlje. 1996). Ljudski polni život uvijek će biti podložan konvencijama i društvenoj kontroli. Treba naglasiti da je prolazak kroz faze individualan. Najmanje je izražena i najkontroverznija seksualna orijentacija.učvršćivanje identiteta. u svijetu je sve snažnije prisutna svijest o diskriminaciji ovih osoba. oni su primorani da kriju svoje potrebe. lezbijke. homoseksualnu orijentaciju smatraju „bolešću” opasnom po društvo. Biseksualnost je seksualna privlačnost prema osobama oba pola. Prema istraživanjima u Biseksualnom centru u San Francisku. . zbog progona od strane nacista. Zaključak: oko 50% muškaraca i oko 25% žena pripadaju kategoriji biseksualaca/ki. Ovaj period može da traje veoma dugo. izostanak orgazma. a često se u drugu fazu prelazi nakon nekog specifičnog događaja ili iskustva koji predstavljaju okidač: npr.000. Scena iz filma „Brokeback Mountain” (2005) o homoseksulanoj vezi dvojice kauboja. Zato je psihičko zdravlje homoseksualaca često ugroženo. niti da sami budu povrijeđeni. Zastava duginih boja ili na engleskom Rainbow Flage. Dva su saznajna okvira za definisanje aseksualnosti. sualno iskustvo. Biseksualci mogu biti stigmatizovani iz dva pravca – od heteroseksualnih. Ovakvi stavovi najčešće su zasnovani na strahu i neprijateljstvu (homofobija). Ipak. oni teško dolaze do partnera/ke i teško pronalaze modele ponašanja sa kojima bi se identifikovali i osjećali sigurniji. prvo hetero ili homosek- U Berlinu je 27. pa je i aseksualnost shvaćena kao karakteristika koja poboljšava duhovni razvoj. biseksualci. ili kao prevenciju od polno prenosivih bolesti. U tom periodu osudjeno ih je oko 50. U Kinsijevom istraživanju došlo se do podatka da kod skoro polovine muškaraca i četvrtine žena seksualna osjećanja i ponašanja nisu isključivo heteroseksualna ili homoseksualna. u „proseksualnom” društvu te osobe trpe pritisak jer su okarakterisane kao „nenormalne” zato što se ne uklapaju u standarde okoline. a vezana je za partenogenezu – „bezgrešno začeće”. Statistički proračuni potvrđuju da između ove dvije grupe nema značajne razlike u poimanju uzroka homoseksualnosti (B. Drugim riječima. Društvo prihvata aseksualnost jedino kada ona služi da bi se sva energija Kvir (queer) – ovim pojmom se označavaju gej muškarci. nedovoljna seksualna nadražljivost. . kao i od homoseksualnih osoba. razvoj kulture pruža nam mogućnosti da mi preuzmemo kontrolu nad sopstvenim seksualnim životom i reprodukcijom. ali i saznanje da seks sa oba pola zadovoljava.   . slaba potencija. Ne želeći da povrijede one do kojih im je stalo. U sljedećoj fazi dolazi do većeg samoprihvatanja i manje zbunjenosti zbog negativnih stavova okoline te učvršćivanja identiteta.pronalaženje i primjenjivanje imena. Oko 50% muškaraca i oko 25% žena pripadaju kategoriji biseksualaca/ki. na primjer u sportu ili u nauci. osobe usmjerila na postizanje visokih dostignuća.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje homoseksualnosti kombinacija genetskih i socijalnih faktora. Drevna slika aseksualne reprodukcije stvorena je brojnim mitovima i dogmama. intenzitet i učestalost seksualne aktivnosti ispod prosjeka. Prvi aseksualnost shvata kao hiposeksualnost (slab seksualni nagon. Popović.početna zbunjenost. a ubijeno više od 7000. seksualni odnos sa osobama oba pola. 50% njih je i fizički napadano zbog istopolne orijentacije (istraživanje u SAD. Drugi pristup proistekao je iz religioznog i filozofskog ubjeđenja da je askeza „pobjeda duhovnog nad materijalnim”. Veliki broj ljudi suštinski ne prihvata postojanje homoseksualnosti. Seksualna orijentacija nije stabilna već može da bude fluidna i promjenljiva. što nekada mlade ljude plaši i dezorijentiše. 2000). Ipak. Obično inicijalnu fazu karakteriše zbunjenost. Čak 90% homoseksualaca trpi uvrede. a prema homoseksualcima se odnose neprijateljski. Međutim. a nastoji se da se u zakonodavstvu za njih obezbijedi zaštita i ravnopravnost. Neki ljudi tada u potpunosti prihvataju svoj identitet. Međutim. Na nama je da ljudski polni život oslobodimo zastarjelih odnosa koji ga izvitoperuju i založimo se za ostvarenje svih vidova samoreprezentacije i seksualne orijentacije koji ne ugrožavaju druge. Kod homoseksualaca postoji strah da će ih osobe koje su im važne odbaciti ukoliko saznaju za njihovu seksualnu orijentaciju. formiranje biseksualnog identiteta prolazi kroz 4 faze: .nastavak nesigurnosti. Aseksualnost najčešće označava odsustvo svih parametara seksualnosti. za biseksualce je karakterističan nastavak nesigurnosti: i dalje će postojati periodi sumnje i nesigurnosti u sopstveni identitet.

boravka u zatvoru. obično.. U ratnim i kriznim vremenima promiskuitet. uopšte ne mora biti „po standardima” što se tiče izgleda. Naime. usljed nekih vjerskih zavjeta. ko može precizno odrediti koliko je seksualnih partnera i/ili odnosa u toku nekog vremenskog perioda dovoljno. svojevrsni signal da je osoba „gladna” prave ljubavi. tokom posta itd . Seksualno ponašanje i seksualna privlačnost nisu stabilni jer ih značajan broj ljudi mijenja u toku života i zavisno od situacije tj. Seksepilnost je. kao način da do trudnoće ne dođe. entomolog i zoolog koji se smatra osnivačem seksologije Iz Kinsijevog izvještaja citiramo: „Seksualna osjećanja i seksualno ponašanje kod skoro polovine muškaraca i četvrtine žena nisu ekskluzivno ni heteroseksualna. venecijanski avanturista. Promiskuitet je najčešće izraz ili bunta ili nekog traumatskog iskustva. ili nužna potreba da se ima seks kako bi se oslobodili unutrašnje napetosti? Ova napetost je obično izraz nekog konflikta. Apstinencija je česta odluka kod onih osoba koje su doživjele neko Promiskuitet Šta je. i veoma je važno da osoba utvrdi prave razloge ovakvog svog ponašanja.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Alfred Čarls Kinsi (1894 -1956). od društvenog i kulturnog konteksta. sa sobom nosi rizik od čestih infekcija polnih organa i izaziva moralno odbacivanje okoline. promiskuitet? Mijenjanje partnera bez unošenja emocija u odnos.” traumatsko seksualno iskustvo. a često i preživljenog seksualnog nasilja. naročito mladih ljudi. u prostoriji u okviru ZIKS-a koja je posebno određena za tu namjenu. Seksepil Seksepil je specifična energija koju u sebi nosi osoba koja zrači erotskom privlačnošću. zapravo. Neuvažavanje cjelovite osobe sa kojom se stvara seksualni odnos svakako dehumanizuje osobu koja inicira takvu vezu. bolnici i slično. znači uzdržavanje od seksualnih odnosa. Može biti trajna ili privremena – u slučaju neke polne infekcije. U načelu. koje jedino mogu biti mjera stvari. ni homoseksualna. što time dobija. [Merlin Monro] Apstinencija Apstinencija. u kontekstu naše teme. više stvar duha i načina na koji neku osobu doživljavaju drugi iz okruženja. jedan od najpoznatijih predstavnika muškog promiskuiteta u istoriji.. godine i osobama koje se nalaze na odsluženju zatvorske kazne omogućeno je da imaju seksualne odnose sa svojim partnerkama/partnerima (tzv. pod promiskuitetom se podrazumijeva često mijenjanje ljubavnih i seksualnih partnera. na primjer. kao rezultat neželjenja da se stupi u seksualni odnos sa određenom osobom. Korišćenje zaštitnih sredstava donekle može spriječiti negativne posljedice promiskuitetnog ponašanja. Đakomo Kazanova. u stvari je bijeg od budućnosti i destruiranje ljudskosti u sebi. Tradicionalno. Osoba koja često i bez emocionalnog vezivanja mijenja partnere treba da se zapita čemu joj to služi. pravo na bračnu postelju). Ona. odnosno odsustvo seksualne želje i nagona. Seksepilnost je više stvar duha i načina na koji neku osobu doživljavaju drugi iz okruženja. Zakonom o izvršavanju krivičnih sankcija Krivičnog zakonika Crne Gore od 1994. legendarni američki naučnik. apstinencija ima osnovu u voljnoj odluci osobe da se uzdržava od seksualnih odnosa. Promiskuitet je. te važnost njihovih potreba. Međutim. To. a razlikuje se i od jedne do druge kulture. Seks jednostavno nije fiskultura ni fitnes. koje   . a što gubi. Promiskuitet je jednako diskutabilan fenomen kao i frigidnost. ne znači da se prestaje sa masturbacijom. biolog. ta sredstva ne treba da služe kao ohrabrenje i podsticaj da promiskuitet postane široko prihvaćen način zadovoljavanja seksualnih potreba. koliko je mnogo i gdje je ta granica na kojoj se može reći – to je previše? Ono što društvena sredina određuje kao mjeru nije eksplicitno „odmjereno” i podložno je promjenama tokom vremena. u stvari. Promiskuitet je najčešće izraz ili bunta ili nekog traumatskog iskustva. Pri tom se redovno zaboravlja važnost pojedinca i pojedinke. već susret dvije osobe u bliskosti i zadovoljstvu. naprosto. pri tom. na primjer silovanje. rizične trudnoće. predstavlja prinudnu apstinenciju. Nemanje seksualnih odnosa kod osobe koja je u tome spriječena zbog.

niko ne bi napuštao svoju djecu. Ako u brak ulazite da biste imali djecu. ljudi bi upražnjavali seks isključivo sa ciljem da dođe do trudnoće i rađanja potomstva. ne bi se vršili abortusi. ubijao. pa i smisao svog života. crkva kao institucija. zakoni. dok muškarci taj instikt nemaju. a tada ponovo ulazimo u stanje ravnoteže. ne bi se koristila kontracepcija. Potreba za roditeljstvom je društveno. ne bi bilo favorizovanja određenog pola djeteta. već raznim ličnim i društvenim motivima (Psihologija roditeljstva. Parovi koji nemaju djece. ako bismo tvrdili da postoji materinski instinkt. Žene najčešće ne rađaju djecu vođene instiktom. javni moral. kasnije djecu oba pola neprestano zasipamo pitanjima kada će se već jednom oženiti („pa da i ja šetam unučiće”). ali samo radi socijalnog statusa. međutim.. zvanu libido. ona biva narušena kad određeno vrijeme nismo seksualno aktivni. religija kao filozofija. seksualni nagon je dio instikta života. Dokazi za to su brojni. a vrše ga: ljudi oko nas.. ne bi bilo planiranja porodice. roditelji i vaspitanje. Seksualni nagon je značajno socijalizovan tokom razvoja ljudske vrste. veliko sažaljenje koje izazivaju bračni parovi koji nemaju djecu. On je urođen. Međutim. a ne biološki motivisana. Ljudi nisu fabrički „naštelovani“ da budu roditelji. zatim. 0 1 . Roditeljstvo je veoma ozbiljna. a naročito protiv toga da se nenormalnima proglašavaju ljudi koji ne žele da imaju djecu. Autorki ovog teksta bliska su shvatanja po kojima je takozvani materinski instikt nešto što ne postoji kod ljudi. Ljudi postaju roditelji ponajviše zato što se to od njih očekuje i zato što trpe permanentan pritisak a da toga nisu ni svjesni (otkad se djevojčica rodi kupuju joj se lutke-bebe. ograničenja ne bi bilo ni u pogledu godina kada počinje i kada se završava period reprodukcije. ostvare kao roditelji. Tako se pod plaštom „prirodnog” (a protiv prirode se ne može) lako plasira neistina. a žele ih. erosa. To znači da djeluje po principu homeostaze – ravnoteže. a ostaju zajedno uprkos brojnim pritiscima sa strane.. da ih „nina” i hrani.. tukao. kao i pritisak na njih da se razvedu ne bi li sa drugim partnerima ostvarili roditeljski motiv . Nila KaporStanulović). pa se danas zadovoljava na načine veoma različite od onih koje su upražnjavali prvi ljudi. Žene najčešće ne rađaju djecu vođene instiktom. već raznim ličnim i društvenim motivima. to jest homeostaze. Poruka mladima: ljubav bi trebalo da bude glavni motiv za ulazak u brak. može se jedino reći da kod velikog broja ljudi postoji društveno uslovljena želja da se. koji se realizuje kroz životnu energiju. onda bi moralo postojati i nešto što bismo nazvali instinkt očinstva. niti ograničavanja na određeni broj djece. oni navodno žele samo seks. koja prije podrazumijeva brigu o potomstvu nego opštu težnju ka rađanju. ili pak žele djecu. mas-mediji . ne bi ih čak ni slali u vrtiće .Seksualni nagon i reprodukcija priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Seksualni nagon i reprodukcija Po psihoanalitičkoj teoriji (Frojd). Dakle.. patrijarhalno društvo forsira konstrukciju da žene prirodno i iznad svega žele da imaju djecu. što ne bi trebalo da se događa! Kod velikog boja ljudi oba pola postoji potreba za roditeljstvom. Među naučnicima postoje različita mišljenja o tome da li čovjek uopšte ima instikte. Ova je težnja. potreba da se bude roditelj. a ne biološki motivisana.. ljudi su koje vjerovatno vezuje duboka i iskrena ljubav. svi bi imali seksualne odnose i ne bi bilo razlika u intenzitetu seksualnog nagona. ne bi postojale pauze između dvije trudnoće. Uz to. Seksualna tenzija raste sve do trenutka kada dođe do orgazma. pa tako i da li postoji materinski instikt. Na osnovu ovakvih postavki konstruiše se niz pravila i ubjeđenja koja diriguju ljudskim odnosima. Recimo: da je roditeljski nagon urođen. Potreba za roditeljstvom je društveno. razmislite još jednom šta želite. Mužjaci morskih konjica nose trudnoću. a ne zato što se volite. kako se to obično kaže. biološki dat i spada u osnovne homeostazne motive. niti ih zlostavljao. zapostavljao. odgovorna i zahtjevna uloga. kod nekih veoma jaka i te je osobe osjećaju kao najvažniji zadatak. Proces socijalizacije seksualnog nagona traje i dalje. silovao. ono treba da bude izbor a ne prinuda. Veoma je važno boriti se protiv stigmatizacije ljudi koji ne mogu da imaju djecu. javno mnjenje.

dok kod žena nije neophodan uslov za seksualni odnos i začeće (npr. 3 . nesvjesna ili svjesna želja muškarca ili žene za polnim sjedinjavanjem sa osobom suprotnog ili istog pola. javlja se interes za spajanje polnih organa i zadovoljavanje seksualnog nagona sa osobom/ama suprotnog i/ili istog pola. silovanje). vita sexualis) – sudsko-medicinske definicije Polna sposobnost uslovljena je kod muškarca pravilnim polnim nagonom. Kod muškaraca je polni nagon preduslov za seksualni odnos i oplodnju. cohabitatio) . čemu su često podređeni mnogi lični. moći nošenja i rađanja. 2 Polni život čovjeka (lat. U vrijeme polnog sazrijevanja interes izazivaju promjene koje nastaju na polnim organima.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije BIOLOGIJA SEKSUALNOSTI Osnovi funkcionalne anatomije polnih organa Interes za polne organe počinje u djetinjstvu kroz upoznavanje svoga tijela.tjelesno sjedinjavanje (blisko i vremenski ograničeno) dvije osobe u cilju zadovoljenja njihovog polnog nagona. Njihov fizički porast i buđenje njihovih funkcija manifestuje se prvom menstruacijom kod djevojčica i prvim erekcijama i polucijama (izbacivanje sperme u toku sna) kod dječaka. libido sexualis). U doba zrelosti.prirodno polno opštenje – spajanje – pri čemu u žensko tijelo biva unesena muška sperma radi oplodnje. a kod žena pravilnim polnim nagonom. profesionalni i društveni interesi. U odmaklom životnom dobu interes ljudi za polne organe vezan je i za strah od različitih bolesti koje ih mogu ozbiljno ugroziti. a posebno dijelova koje se razlikuju kod djevojčica i dječaka. obljubnom i začetnom moći. obljubnom i oplodnom moći. copulatio) . Polno opštenje (lat. Polni organi su mnogim ljudima ipak nedovoljno poznati. Polni nagon (seksualna požuda – lat. Obljuba (lat.

Obrezivanje (circumcisio ili „sunet”) djelimično je ili potpuno operativno ili primitivno odsijecanje udne prevlake. Erekcija je stanje napetosti i ukrućenosti polnog uda. spermatozoide. X+Y = plod muškog pola. Ženski polni organi Organa genitalia feminina Unutrašnji polni organi: 1. X+X = plod ženskog pola 2. hermaphroditismus verus) je pojava kada postoji tkivo i ovarijuma i testisa. trijem – vestibulum vagine. X ili Y. Spermatogeneza je proces stvaranja spermatozoida i traje oko 10 dana. Sjemnik (testis – od lat. koju izgrađuju: 1. 3. pa otuda uobičajeni naziv „jaje”. ili ne omogućava. male usne – labia minora. 3. a sa hromozomom Y androidni (oni koji stvaraju muško). Oni su van uticaja volje i svijesti čovjeka. voda i drugi sastojci.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Karlični organi su pod kontrolom autonomnog (vegetativnog) nervnog sistema. S obzirom na izloženost pogledu i mjesto na kome se nalaze. ima oblik kestena i njen sekret ulazi u sastav sjemene tečnosti. ni na njegov funkcionalni zadatak u polnom aktu. Interseksualizam je pojava nesklada između građe polnih žlijezda. ispravnog ili ne. a 14-16 cm u erekciji. prostata i Cowper-ove žlijezde. Kretanje sperme u polnim kanalima i ejakulacija (izbacivanja sperme) obavljaju se nakon kontrakcija glatkih mišića. a istovremeno je žlijezda sa unutrašnjom sekrecijom. prvi stići do jajne ćelije i izvršiti oplodnju ne zavisi od volje ni muškarca ni žene. Veličina polnog uda. Polni organi se kod muškaraca i žena razlikuju. usmina – vagina. a sjemena tečnost (sperma) tada se izbacuje kroz mokraćnu cijev (ejakulacija). penis. stvara muške polne ćelije. Na kraju polnog uda nalazi se udni glavić (glans penis). Veličina polnog uda ne utiče ni na polnu sposobnost. jajovod ili materična tuba – tuba uterina. muški i ženski polni organi se dijele na spoljašnje i unutrašnje. dolazi do jedne od dvije moguće hromozomske kombinacije: 1. materica – uterus. 4. svi ostali ljudski organi su na prvi pogled slični. Spoljašnji polni organi muškarca: 1. 3. Mošnice (scrotum) su kožna kesa ispod polnog uda u kojoj se nalaze sjemnici (testisi). falus). što znači svjedok) je jajastog oblika. U polnom aktu (lat. Njima funkcionalno pripada i mokraćna cijev (urethra masculina). Pri spajanju muške polne ćelije (spermatozoid) i jajne ćelije žene (ovum). spoljašnjih i unutrašnjih polnih organa. Ovaj proces je uglavnom stalan od doba polnog sazrijevanja do duboke starosti. 2. U sjemnicima nastaju muške polne ćelije – sjemeglavci (spermatozoidi). psihičkog i socijalnog pola. a povezani su sa većim dijelom mozga. mošnice (scrotum). Muškarac je nosilac Y hromozoma. sjemeni putevi (pasjemnik – epididymis. njegova dužina i debljina ne zavise od tjelesne visine i razvijenosti kostura i mišića. koji pokriva kožna duplikatura koja se kružno pripaja na vratu glavića i naziva se udna prevlaka (preputium). a uvijek prisutan samo X hromozom. Kod žene na isti način dolazi do kontrakcije mišića vagine. Spoljašnji polni organi čine vulvu-pudendum femininum. Centri ovog dijela nervnog sistema nalaze se u slabinskom dijelu kičmene moždine. erektilni organi: dražica – clitoris i trijemna 5 4 . a žena omogućava. a nastaje nakon kontrakcije mišićnih snopova i zastoja venskog oticanja. Pravi hermafroditizam (lat. 4. 2. 2. Spermatozoidi sa hromozomom X nazivaju se ginoidni (oni koji stvaraju žensko). Prostata (kestenjača) je žljezdano-mišićni organ. Prosječna količina sperme pri jednom izbacivanju (ejakulaciji) iznosi 3-5 ml. actus = čin) polni ud je organ spajanja. a broj spermatozoida u 1 ml kreće se od 100 do 120 miliona. Erekcija muških i ženskih erektilnih tijela. grč. sekundarnih polnih osobina. riječi testis. da se on ispolji – dobrom ili lošom prohodnošću puteva do jajne ćelije. Koji će spermatozoid iz sperme. velike usne – labia majora. njeno nastajanje i održavanje pod kontrolom su parasimpatičkog dijela nervnog sistema. jajnik – ovaruim. Odstupanja od 3-4 cm u granicama su uobičajenosti. koja takođe ima redukovan broj hromozoma. Sjemenu tečnost (spermu) čine spermatozoidi. koji su pod kontrolom simpatičkog dijela. a naročito često iz obrednih razloga. sjemene kesice – vesiculae seminalis. polni ud (lat. žlijezde pridodate sjemenim putevima. Muški polni organi Organa genitalia masculina Unutrašnji polni organi: 1. Uloga ili odgovornost za nastajanje određenog pola pripada i ženi i muškarcu. sjemenovod – ductus deferens i briznici-ductus ejaculatorii). pasjemnici i početni dio sjemene vrpce. Interseksualne osobe imaju elemente oba pola. sjemnik (testis) najvažniji je žljezdani organ. pa i sa moždanom korom. Najčešća dužina slobodnog dijela polnog uda kod naših muškaraca je 10-12 cm u opuštenom stanju. Obrezivanje se vrši iz higijenskih. 2.

obično 14. pobačaja. stvaranje svih uslova potrebnih za razvoj ploda (njegov intruterini život) i istiskivanje razvijenog i zrelog ploda (porođaj). jajnik istovremeno djeluje i kao žlijezda sa unutrašnjom Dojka Dojka (mamma – otuda naziv za čitav rod sisara) nije polni organ. Žena praktično na rođenju ima konačan broj osnovnih jajnih ćelija. ne mora doći do njegovog cijepanja. Djevičnjak (hymen) je tanka duplikatura nježne kože. otvoreno ušće vagine sekrecijom. To je materični ili intrauterini život ploda. Od njih će samo jedan dio (oko 350-450) dostići punu zrelost. a iz oplođene jajne ćelije razviće se plod. Prečnik vagine je oko 2. pa i manje poznati. osim specifičnog položaja.5 cm a njena dužina 7-10 cm. u polnom aktu polni ud u erekciji nikada cijelom dužinom ne prodire u vaginu. Zbog erektilne sposobnosti. ali je često objekt polnog akta. a time ni do krvarenja. iz trijema vagine u nju prodire muški polni ud i tu se izliva sjemena tečnost. U tome ga sprečava ispupčenje polnog brežuljka. 5. Ona se mijenja iz dana u dan. ukupne dužine 12-15 cm. Prednji kraj tijela je slobodan i naziva se glavić dražice. ponajviše doprinosi stid i/ili predrasuda da su genitalije nečiste i zabranjene. ali ima važnu sudsko-medicinsku (kod utvrđivanja silovanja ili napastvovanja. polumjesečast djevičnjak 2. i male – minores Spoljašnji polni organi žene . Djevičnjak najvjerovatnije nema bitnu fiziološku ulogu. od početka jedne do prvog dana sljedeće menstruacije. koji do svoje pune zrelosti ostaje u materici (uterusu). Vaginalni kanal je stalno prolazan. Uostalom. On je djelimično pokriven kožom malih usana koje grade prevlaku – preputium clitoridis (kod nekih naroda se vrši njegovo obrezivanje kako bi se spriječio užitak žene). Njegova jedina svrha jeste zadovoljstvo žene. Klitoris ima ulogu u nastajanju i razvoju polnog razdraženja. Ona je porođajni put kojim prolaze plod. Kada jajna ćelija sazri. Za prihvatanje jajne ćelije materična sluzokoža se stalno priprema. bude izbačena na površinu jajnika i taj se trenutak naziva ovulacija. oko 200 000 ukupno. čemu. Materica (uterus) je centralni unutrašnji polni organ žene. Njegov je otvor obično prolazan za vrh malog prsta. Veliki broj žena u istraživanjima kazuje da ne poznaju svoje polne organe.) i vjerovatno psihološku (prvi odnos).vulva (pudendum femininum) u cjelini su manji i nježniji nego u muškaraca. što se naziva razdjevičenje (defloratio). Neki od oblika djevičnjaka (hymena): 1. kroz njega otiču sluz i menstruaciona krv. znači prav) je završni dio crijevnog kanala. Čmar ili anus je završni otvor rektuma. a nalazi se ispod velikih usana. Rektum ili pravo crijevo (rectus lat.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje glavica – bulbus vestibuli. koje je obično praćeno kratkotrajnim bolom i lakim krvarenjem. dana u ciklusu od 28 dana (vidjeti dio Prirodne metode kontracepcije). Pri prvom polnom odnosu obično dolazi do prskanja ove tanke opnice. itd. rešetast djevičnjak 4. ali je veoma bitna u polnom  . U jajniku (ovariumu) stvaraju se i sazrijevaju ženske polne ili jajne ćelije (ovula). Dražica (klitoris) je erektilni organ žene. U polnom aktu. što je dovoljno da propusti menstrualnu krv. Usmina (vagina) je cjevast mišićno-opnast organ. Ono što je kod muških polnih organa testis. Njena najvažnija biološka uloga je prihvatanje oplođene jajne ćelije. pogrešno ga je smatrati ekvivalentnim penisu kod muškarca. njegova posteljica i ovojnice. Jačina bola i krvarenja je individualna. On ne pripada polnim organima. Ove promjene su vezane za fiziološku aktivnost jajnika. Zbog rastegljivosti i elastičnosti zida vagine njene dimenzije se lako povećavaju do potrebne veličine u toku polnog akta ili porođaja.  U unutrašnjim polnim organima žene stvaraju se i sazrijevaju jajne ćelije. trijemne žlijezde: velike – Bartholini-eve. Ukoliko je djevičnjak elastičan. po položaju skriveniji i stoga manje uočljivi. u slučajevima trudnoće. dvodjelni djevičnjak 3. to je kod ženskih ovarium. kvržice djevičnjaka. a zavisi od psiholoških i organskih faktora (oblika himena). Ona se najčešće događa na sredini perioda između dvije menstruacije. Unijete muške polne ćelije ovdje će izvršiti oplođenje.

Osnovna funkcija testisa je dvostruka: sintetišu i luče androgene hormone (oni se u manjoj mjeri stvaraju i u kori nadbubrežnih žlijezda) i stvaraju spermatozoide. riječ je odloženom pubertetu.. Preporučuje se: • redovni mjesečni samopregled dojki koji se obavlja 10.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje životu žene i za sudbinu potomstva. Ishrana djeteta na grudima majke ima brojne prednosti nad drugim vidovima ishrane (poboljšava imunološki sistem djeteta. godini života. zbog povećanog priliva krvi. Najuočljivije su spoljne promjene. omogućava blizak kontakt i djeluje pozitivno na emocionalni i psihički razvoj. Pregled se obavlja prstima. dojka se poveća 2-3 puta. U ranom periodu polnog sazrijevanja mliječna žlijezda počinje da se razvija. U ovarijumima se sintetišu i luče steroidni hormoni. zbog povećanja žlijezde ili priliva krvi. riječ je o prijevremenom pubertetu. U trudnoći se mliječna žlijezda naglo povećava. suprotno. Androgeni hormoni kod žene se luče u dvadeset puta manjim količinama nego kod muškarca i u fiziološkim uslovima nemaju većeg značaja. koji se dijele u tri grupe: estrogene. Ukoliko se pubertet kod djevojčica javi prije 9. u ovarijumima male količine testosterona. Ove funkcije kontrolišu hipofiza i hipotalamus. U testisima se stvaraju i male količine ženskih polnih hormona i. što predstavlja prirodnu pojavu asimetrije parnih organa. Najznačajniji androgeni hormon kod muškarca jeste testosteron. kako bi djevojka upoznala sve normalne promjene koje se u dojci dešavaju tokom tog perioda. Androgeni regulišu formiranje muških polnih karakteristika.). a završava se u 15. U vrijeme dojenja. Estrogeni regulišu razvoj primarnih i sekundarnih polnih karakteristika žene. dana od početka menstruacije jer je tada dojka najmanje otečena i bolna • jednom godišnje redovan medicinski pregled Samopregled dojke Polni hormoni Kod muškarca su hromozomi XY neophodni za razvoj testisa. gestagene i androgene.. Promjene u pubertetu nastaju vrlo postepeno. Ove funkcije stimulisane su hormonskom sekrecijom hipofize (gonadotropina) i hipotalamusa.  ne ističe. kvržice ili zadebljanja i nabranost kože. a kod žene XX za razvoj ovarijuma (jajnika).. smanjuje rizik od pojave raka dojke. a količina masnog tkiva se uvećava. godine života. Dojke u početku treba pregledati u .  Obratiti pažnju na promjene oblika i veličine. a ako se ne pojavi ni nakon 17. ali su ujedno i endokrine žlijezde – žlijezde sa unutrašnjim lučenjem. idući kružno od unutrašnjeg dijela dojke ka spoljašnjem. ali i promjene u duševnom životu djevojčica. Pubertet Pubertet kod djevojčica najčešće počinje u 11. na iscjedak iz bradavice i uvučenost bradavice. Dojku grade masno tkivo i mliječna žlijezda. štiti od zaraznih bolesti. Osnovna funkcija ovarijuma je dvostruka: sinteza polnih steroidnih hormona i formiranje jajašca (ovuluma).). a neposredno pred menstruaciju lako bolna. U djetinjstvu se dojka djevojčice gotovo ničim raznim fazama menstruacionog ciklusa. Dojka je pod dejstvom polnih hormona hipofize i jajnika. Ovarijumi i testisi su mjesta nastanka i razvoja polnih ćelija – ovuluma i spermatozoida. Na kraju puberteta dojka dostiže svoju punu razvijenost. bržeg vraćanja materice u prvobitno stanje.. Dojenje povoljno utiče i na zdravlje majke (dovodi do bržeg oporavka poslije porođaja. godine. omogućava pravilan razvoj. bez prevelikog pritiskanja. Uobičajena je pojava da je kod žena jedna dojka različite veličine od druge. smanjuje ali ne isključuje rizik od neželjene trudnoće . U drugoj polovini menstrualnog ciklusa ona je nabrekla. Gestageni omogućavaju i održavaju trudnoću (najpoznatiji među njima je progesteron).

Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Razvojne faze puberteta kod djevojčica Razvoj dojki Dječji stadijum. Prva menstruacija – menarha – obično se javlja oko dvije godine nakon početka razvoja dojki. Prijevremeni pubertet nastaje ako se pubertet kod dječaka javi prije 10. a ne prelaze granicu pubisa Dlačice su dobro razvijene. I stepen Nema pubičnih dlačica Dlačice se pojavljuju oko velikih stidnih usana Dlačice su grublje. ali ne idu nagore Pubična dlakavost je razvijena kao kod odraslih muškaraca III faza IV faza V faza Genitalije su kao kod odraslih muškaraca 100 101 . a ako se ne pojavi ni do 18. Pubertet kod dječaka najčešće počinje u 11. a uočava se i rast penisa Penis i dalje raste. u obliku malog pupoljka. ali je površina koju pokrivaju manja nego kod odraslih žena Pubična dlakavost je razvijena kao kod odraslih žena II stepen III stepen IV stepen Razvojne faze puberteta kod dječaka Razvoj genitalija Razvoj pubične dlakavosti V stepen I faza Dječja faza kao kod male djece Testisi i skrotum počinju da rastu. godini života. tamnije. riječ je odloženom pubertetu. Doba kada djevojčice dostižu polnu zrelost naziva se nubilitet. iznad je samo bradavica – mamila Dojka i bradavica su iznad ravni grudnog koša. a koža ovih dijelova postaje ružičasta Dalji rast testisa i skrotuma. Vremenski razmak između prvih znakova puberteta i stepena zrelosti traje od 1. a pojavljuju se i iznad pubisa Dlačice su dobro razvijene. a povećan je dio oko bradavice – areole Dalje povećanje dojke i areole Mamila i areola čine sekundarno izbočenje na konturi dojke Stadijum zrelih dojki Razvoj pubične dlakavosti Stepeni razvoja dojki i pubične dlakavosti kod djevojčica Redosljed kojim se javljaju pojedini znaci puberteta dosta je pravilan. Pazušne dlake se najčešće razvijaju poslije razvoja grudi i pubične dlakavosti. tamnije. godine života. grudi u ravni grudnog koša.5 do 6 godina. ali ima odstupanja. a završava se u 16. godine. a koža genitalija postaje tamnija Nema pubičnih dlačica II faza Dlačice se pojavljuju oko penisa Dlačice su grublje.

dana prije početka menstruacije. Veoma je važno da se djevojčica pripremi – prethodno upozna sa pojavom prve menstruacije. agresivnosti. otoka. Menstrualni ciklus i menstruacija Menstruacija nije bolest nego normalna pojava. psihoterapija – bez lijekova. a menstrualna krv može imati i neprijatan miris.. menstrualni ciklusi su obično neredovni zbog čestog izostajanja ovulacije. a počinju 4. Menstruacija se javlja do životnog doba oko 4555. hipofiza i jajnici). Nakon nekoliko mjeseci – ukoliko nije postignut uspjeh – terapija se mijenja. godine). da bude spremna na prvo krvarenje. Tokom menstruacije je preporučljivo tuširanje. a odstupanja od nekoliko dana (24 do 32 dana) smatraju se fiziološkim. nehormonski lijekovi. Tada nastaje odbacivanje jajne ćelije u vidu krvarenja – menstruacije. glavobolje. mada je najviše teorija vezano za hormone. hormonski lijekovi. kao i na kraju reproduktivnog života.. Ispoljava se 7 do 10 dana prije menstruacije. u vidu pranja sapunom (može i tečni za osjetljivu kožu) i mlakom vodom prilikom mijenjanja uložaka. Na početku. ali i tada postoji mogućnost oplodnje (isto kao i prije potpunog nestajanja menstruacije. a javlja se u vidu napetosti. To se stanje naziva predmenstrualni sindrom – PMS. i 13. Kod nekih djevojčica su prvih godina nakon menarhe menstruacije nepravilne. Menstruacija traje prva četiri dana ciklusa (krvarenja traju i do 7 dana). jer svako prisustvo plastike i sintetike dovodi do kondenzacije tečnosti i povećanja temperature u tom području. vrsta ishrane i uslovi života (izuzetno mršave i izuzetno gojazne djevojčice imaju kasniju menarhu). Na pojavu menarhe mogu uticati različiti faktori kao što su opšte zdravstveno stanje i uhranjenost. Prednost treba dati ulošcima napravljenim od prirodnih materijala. u periodu pre-menopauze). To je fiziološka funkcija žene koja počinje u doba puberteta pojavom menarhe (prva menstruacija – menarcha – najčešće se javlja između 11. Neke osobe različito/ loše reaguju kada vide krv. povećanja tjelesne težine. nastupaju promjene u sluzokoži materice. obavezna je upotreba kondoma. ležanje u kadi. Pojava je jače izražena kod žena koje imaju dugotrajnija i obilnija 102 Higijena genitalnih organa I tokom menstruacije higijenu treba spovoditi svakodnevno. Kod menstrualnog krvarenja koriste se ulošci – iz higijenskih razloga jer imaju svrhu upijanja tečnosti. Dijagnoza se zasniva na anamnestičkim podacima (koje žena sama opisuje). osjećaja nadutosti . Seksualni odnos tokom menstrualnog krvarenja nije zabranjen. kada dolazi do njenog nestajanja (do nastupa menopauze).. endometriozu . Česta je pojava preosjetljivosti i promjena raspoloženja (plačljivost) u vrijeme prije menstruacije. Jajnici luče hormone estrogene i progesteron. ali treba voditi računa o mogućim reakcijama na krv i miris. tj. ali ne kupanje. Tamponi nisu preporučljivi jer mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme (infekcije. Na menstrualni ciklus utiču hormoni koje luče endokrine žlijezde (hipotamus. Najčešći simptomi koji se kod žena javljaju u ovo doba jesu talasi vrućine (valunzi) i noćno znojenje. Normalni menstrualni ciklus traje 28 dana. mjesto rođenja. kao i mogućnosti trudnoće (ukoliko je ovulacija nastupila u tom periodu – vidi dio Prirodne metode kontracepcije). razdražljivosti. praćeni nesanicom. Za početak menopauze uzima se posljednja menstruacija nakon koje nije bilo krvarenja godinu dana. Gubitak krvi u toku menstruacije iznosi od 30 do 180 ml.. pri tuširanju itd. Uzok PMS-a nije u potpunosti poznat. smanjenom seksualnom željom i glavoboljom. i 5. 3. Postoje tri vrste liječenja: 1. 2. što je idealna sredina za razvoj štetnih mikroorganizama.). koje se može desiti u toku spavanja. godine. Zbog mogućeg prenošenja infekcija putem krvi (nekih seksualno prenosivih bolesti).Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje menstrualna krvarenja. Ukoliko ne dođe do oplodnje jajne ćelije. 103 .

do 8. Preporučljivo je da donji veš bude od prirodnog materijala i da se mijenja svakodnevno kako bi se spriječila infekcija. U ranoj trudnoći može se javiti manje krvarenje iz materice. a mogu i štetno djelovati jer sprečavaju normalno oticanje sekreta i pogoduju razvoju infekcije. indukovan. Takođe je važno dobro oprati spoljašnje genitalne organe. Za ublažavanje porođajnog bola danas se i kod nas primjenjuje metoda epiduralne analgezije. Može se desiti da menstruacija izostane jedan mjesec iz nekog drugog razloga. nedjelje trudnoće. kod žena izazivaju pojačanu sekreciju. jajna ćelija putuje kroz jajovod do šupljine materice. steriliteta (kod žena i muškaraca) i karcinoma grlića materice (kod žena). Porođaj počinje kontrakcijama: prskanjem plodovih ovojaka nakon čega uslijede materične kontrakcije. nedjelje. treba uraditi test za utvrđivanje trudnoće ili obaviti ginekološki pregled. neredovna ishrana. Trudnoća počinje nidacijom oplođene jajne ćelije. što nepovoljno djeluje na testise. Znaci trudnoće Znaci trudnoće su izostanak menstruacije i promjene na grudima. gdje se ugnijezdi (nidira). a prve pokrete ploda žena može osjetiti od 18. Međutim. Ne preporučuje se nošenje uskih pantalona. do 20. ako menstruacija izostane i narednog mjeseca. Izuzetno je važna higijena poslije (i prije) seksualnog odnosa (ovo je važno i za žene i muškarce). jer se tu zadržavaju naslage sekreta. porođaj može biti vaginalni (spontan. ali uz određene mjere . Posljedica je nastalih porođajnih materičnih kontrakcija (trudova) i napona. sa povraćanjem ili bez njega. Dnevni ulošci mimo menstrualnog krvarenja nemaju medicinsko opravdanje. opreza i izbor pogodnog položaja (da ne pritiska trbuh trudnice). ili vaginalnim krvarenjem (kao posljedica širenja grlića materice) nakon čega takođe uslijede materične kontrakcije. i to pranjem od prednjeg ka zadnjem dijelu (zbog bakterija iz crijeva. obično u vrijeme kada bi žena inače imala menstruaciju (da nije trudna). koji može imati neželjene medicinske i psihološke posljedice). ali u umjerenoj količini. mora se otići na ginekološki pregled kako bi se utvrdio razlog (jer se. Isto se odnosi i na korišćenje jakih hemijskih sredstava. nedjelje trudnoće). Ultrazvučnim pregledom otkucaj srca ploda može se vidjeti od 7. 2. Dezodoransi se mogu koristiti. Prilikom svakodnevnog pranja. Pretjerana (kao i nedovoljna) higijena je loša jer iritira sluzokožu i sprečava prirodnu odbranu organizma.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Higijenu genitalnih organa inače treba sprovoditi svakodnevno. a kod muškaraca mehanički vrše pritisak i stvaraju povećanu toplotu. a u toku porođaja primjenom medikamenata. Dijete je živo od početka trudnoće. a ne trudnoće. doba dilatacije (otvaranje grlića materice). Porođajnih doba ima četiri: 1. tj. • upale ginekoloških organa (nedovoljna higijena. Seksualne aktivnosti tokom trudnoće nisu zabranjene. loše oblačenje. kao ni onih od čvrstih materijala – ni ženama ni 104 muškarcima. • bolne menstruacije (za ispitavanje uzroka potrebno je javiti se na ginekološki pregled ili potražiti savjet ginekologa). loši uslovi života. nedovoljno sna). Ispiranjem vagine i probijanjem tog čepa može se „otvoriti put“ bakterijama u matericu. koji se nalazi u grliću materice a služi kao prirodna barijera bakterijama. Trudnoća i porođaj kod žena mlađih od 20 godina spada u rizične. koje mogu imati negativne posljedice u vidu seksualno prenosivih bolesti. Porođaj Normalan porođaj (partus) je fiziološko zbivanje koje se završava rađanjem ploda i izbacivanjem posteljice i plodovih ovojaka. porođajem i roditeljstvom mora biti psihološki pripremljen. a prekid je dozvoljen do 10. Najčešći ginekološki problemi u adolescenciji su: • problemi vezani za trudnoću: kontracepcija. Mlazom vode usmjerenim u vaginu može se probiti i sluzni čep. Spajanje spermatozoida i zrele jajne ćelije naziva se oplodnja (fekondacija. koje traje od 8 do 12. u vidu tuširanja ili kupanja uz upotrebu sapuna ili kupke. doba istiskivanja (ekspulzije) ploda u spoljašnju 105 Trudnoća Čovjek svjesno odlučuje i planira svoje potomstvo. kao i trudnoća i porođaj žena koje imaju više od 35 godina. ili čak 14 časova. Treba izbjegavati unutrašnje ispiranje vagine zato što se time izaziva remećenje normalne vaginalne flore. pranje i brisanje u obrnutom smjeru moglo bi da izazove infekciju vagine). a simptomi su mučnina. U slučaju trudnoće. nekoliko puta na dan. koji se najčešće javljaju na kraju trudnoće. Nije preporučljivo koristiti talk u higijeni genitalnih organa zato što može da prodre u unutrašnje organe i promijeni bakterijsku floru. Prema načinu na koji se završava. rana dijagnostika trudnoće i prekid trudnoće (ili abortus. Nakon oplodnje. može zakasniti. muškarci treba da obrate pažnju na higijenu dijela uda ispod prepuciuma jer se tu zadržavaju naslage sekreta – smegme (osim nakon obrezivanja). Ovi simptomi obično počinju 6 nedjelja nakon posljednje menstruacije i spontano nestaju 6-12 nedjelja kasnije. često mokrenje i zamor. u slučaju neželjene trudnoće. Par suočen sa trudnoćom. posebno između nabora velikih i malih stidnih usana. stimulisan) i abdominalni (carski rez). Epiduralna analgezija treba da bude dostupna i objašnjena svakoj trudnici kod koje nema medicinskih prepreka za njenu primjenu. Trajanje trudnoće Prosječna trudnoća traje 280 dana ili 40 nedjelja ili 10 lunarnih mjeseci (1 lunarni mjesec traje 28 dana) i to računajući od prvog dana posljednje menstruacije (ili oko 9 kalendarskih mjeseci + 7 dana). fertilizacija i impregnacija). ili ih ublažiti: u trudnoći to postiže psihofizičkim vježbama kao pripremom za porođaj. Žena se može osloboditi straha i bola. a postoji sumnja ili mogućnost trudnoće. neutopljavanje bubrega i jajnika. ne mora uvijek izostati prva menstruacija. Ukoliko krvarenje nije uobičajeno. Dezinfekcija polnih organa nije preporučljiva.

inspekcija. razgovora i informacija vezanih za reproduktivno zdravlje i seksualni život (savjeti za izbor kontracepcije. prekid trudnoće. ali treba uvijek imati u vidu da ovaj pregled obavlja profesionalac/ka koji djevojkuženu gleda kao pacijentkinju.). postplacentno doba (hemostaze). ili vaginalni. pak. o seksualno prenosivim bolestima itd. mogu se lako nabaviti u apotekama i jednostavni su za upotrebu. • u odnosu na korisnike – na muška (kondom. a posebno genitalnih organa. Porođaj i sve što se zbiva oko njega predstavlja značajan događaj u životu žene. babyrapid. starosti partnera. intervencije i slično.) tokom porođaja može pomoći. gramem plus. isključivo radi pregleda. pregnancy test romed . mehanička i hemijska. ali i muškarca. učestalosti seksualnih odnosa i uslovima u kojima se obavljaju (za pomoć se obratiti ginekologu). drugi dio je palpacija. odnosno onaj ko će se sa majkom brinuti o bebi – bude uz trudnicu tokom redovnih kontrola njene trudnoće i ploda.. Babinje (puerperium) počinju nakon četvrtog porođajnog doba i traju oko 6 do 8 nedjelja. kako bi bio pravilniji naziv. pomažu mjere kontracepcije ili. Ultrazvučni pregled može biti abdominalni i za njega je neophodna puna bešika. 4. a ne kao seksualno biće. koji se obavlja instrumentom – ginekološkim spekulumom. Prije i tokom ginekološkog pregleda može se javiti stid. koje traje oko 2 časa. Posjeta ginekologu ne mora biti 10 . pobačaj – prekid trudnoće (dozvoljeni i ilegalni. Kontracepcijska sredstva i metode možemo podijeliti: • po načinu djelovanja – na biološka. Od razvoja povjerenja (ili. informacije o razlozima neplodnosti. doba odlubljivanja i istiskivanja posteljice i plodovih ovojaka (placentno doba).. Kontracepcija Kontrakoncepcija Negativna posljedica seksualnog odnosa može biti neželjena trudnoća.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje sredinu. Da bi se ona spriječila. Pregled ima dva dijela: prvi dio. sterilizacija) i ženska. koje takođe traje od pola do jednog ili dva časa.. Palpatorni ginekološki pregled nije bolan ukoliko se žena opusti i ima povjerenja u ginekologa. 10 Dijagnoza trudnoće Dijagnoza (rane) trudnoće postavlja se testom iz mokraće (Ima ih više vrsta. opštoj i zdravstvenoj kulturi. gravignost.. koji je ranije često bio uzrok narušavanja zdravlja i/ili smrti žena). već žena može doći i zbog savjeta. osobe koja će se starati o djetetu . • po trajanju upotrebe – na privremena i trajna (sterilizacija). kao i prisustvo ginekologa koji je pratio razvoj trudnoće i u kojeg trudnica ima povjerenja. oca djeteta. Radi veće bliskosti među partnerima. kao i da se prije pregleda mokri (neophodna je prazna bešika). Prisustvo bliske osobe (partnera. a obavlja se prstima. planiranje i praćenje trudnoće. određivanjem βHCG iz krvi (u laboratoriji) i ultrazvučnim i ginekološkim pregledom (u ambulanti). kontracepcija – sprečavanje začeća. • po načinu upotrebe – na lokalna i opšta. U cilju sprečavanja neželjenog rađanja koriste se dvije metode: 1. koje traje od pola do jednog ili dva časa. za koji je neophodna prazna bešika. BB test. 3. 2. baby test. a naročito radi što bržeg stvaranja kvalitetne emocionalne veze sa bebom nakon rođenja.). Pri izboru kontraceptivnog sredstva treba voditi računa o zdravstvenom stanju žene. kontrakoncepcije (mjere za sprečavanje začeća). Npr. važno je da i partner – otac. Kontracepciju treba početi koristiti sa samim započinjanjem seksualnog života. Ginekološki pregled Priprema za ginekološki pregled podrazumijeva da se prethodno obavi higijena tijela. nepovjerenja) između ginekologa i pacijentkinje umnogome zavisi uspješnost bilo koje vrste ginekološke terapije.

-> kombinovane mjesečne injekcije. pa ni kondom. poslije čega se može planirati trudnoća. cervikalne kape. • Oralna hemijska sredstva (pilule): -> kombinovana estrogensko-progestagenska sredstva u tabletama. Vrijeme za postavljanje spirale jeste kraj menstrualnog krvarenja. • intrauterinih uložaka – spirala odgovarajuće veličine. bola u grudnom košu. štiti od neželjene trudnoće i od polnih bolesti. Adolescentima se preporučuje korišćenje: • kondoma (od mehaničkih sredstava kontracepcije). • Mehaničke metode: kondom (prezervativ). tablete sa samim progestagenom. a sposobnost jajne ćelije da bude oplođena oko 24 sata. Ovo čini osnovu prirodne metode koja se bazira na vremenu ovulacije i izbjegavanju plodnih dana ± 5 dana oko ovulacije. Iako nijedno sredstvo za kontracepciju ne pruža stoprocentnu zaštitu i od trudnoće i od infekcije. Zato korišćenje ovih sredstava treba prekinuti pri prvoj pojavi otoka i bolova nogu. želei. Treba napomenuti da je nakon korišćenja spirale i pilula (privremenih kontraceptivnih sredstava) potrebna pauza od tri do šest mjeseci. kreme i tablete. ovulacijska (Billings). kao jedinog sredstva zaštite od seksualno prenosivih bolesti (ili u kombinaciji sa pilulama ili spiralom). a onda se mora odstraniti. Najopasnija od komplikacija koje mogu nastati pri upotrebi oralnih sredstava jeste tromboembolija. Nakon postavljanja spirale obavezna je redovna kontrola vaginalnog sekreta. pjene. Metoda nije sigurna. Kod dojenja je smanjena mogućnost začeća. Može se sprovesti: . pa je time oplodnja moguća i van sredine ciklusa (kada je najčešće ovulacija). -> nesteroidna hormonska kontracepcija. jake glavobolje ili smetnje vida. • Tradicionalne metode: prekinuti odnos (coitus interruptus) – odnos se prekida prije ejakulacije. pa i privremenu nemogućnost dostizanja orgazma. no žene koje se ne zaštite najčešće ostaju trudne i u tom periodu. a druga doza 12 sati nakon prve. vaginalni . za sada je to jedino sredstvo koje ima obje namjene. predstavlja vid kontracepcije koji se primjenjuje u okviru perioda od 72 sata poslije odnosa. . temperaturna. Kondom služi za jednokratnu upotrebu. . Vaginalno ispiranje nakon ejakulacije unutar tijela djevojke ili žene nema efekta te ne treba da se koristi u svrhu kontracepcije. potkožni implantati. u apoteci se mogu naći i tablete „postinor“ – koristi se jedna tableta poslije odnosa i ne više od četiri tablete mjesečno). • Postkoitalna kontracepcija ili kontracepcija za dan poslije (hitna. Ovulacija se može desiti u bilo kom periodu menstrualnog ciklusa. Metoda nije sigurna jer i prije ejakulacije može doći do izlivanja sperme. • Intrauterini ulošci – spirale: postoji više od 70 tipova. zdravim ženama koje žele zaštitu od trudnoće u kraćem periodu. i produženi odnos (coitus reservatus). dijafragma. analni). kada muškarac ne ejakulira. U procesu oplodnje. aplikacija progestagena u intrauterinim ulošcima). napravljene su od raznih materijala i mogu biti raznovrsnih oblika. -> polni antihormoni: antiprogestageni i antiestrogeni.. postkoitalno ispiranje. ovugnost . Pri pravilnoj upotrebi.. U apoteci se mogu naći i testovi za određivanje vremena ovulacije. preporučuju se mladim.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Vrste sredstava i metoda kontracepcije • Prirodne metode: ritmička (Ogino-Knaus). Postoji muški i ženski kon10 dom (femidon). dojenje. čak i tokom menstrualnog krvarenja. sposobnost spermatozoida da oplodi jajnu ćeliju traje oko 48 sati. Produženi odnos može izazvati veliku psihičku napetost kod muškarca. transdermalni sistem. Poslije određene pauze (1-2 mjeseca) može se zamijeniti novom. oralni. koja uslijedi izvan vagine. dijele se na nemedicirane (inertne) i medicirane (bioaktivne).progestagen (injekcije. a intervencija se može uraditi i poslije prekida trudnoće ili porođaja. Zavisno od materijala. Ova sredstva nisu mnogo pouzdana. Prije izbora kontraceptivnog sredstva treba da se obratiš za savjet ginekologu. • pilula sa malim dozama hormona (od hemijskih sredstava).korišćenjem hormonskih pilula (prva doza se uzme u periodu od 72 sata nakon odnosa. prsteni. Spirala se može koristiti 3 do 5 godina. obavezno treba promijeniti kondom zbog mogućnosti prenošenja infekcija. Smatra se najboljim metodom kod partnera koji imaju povremene seksualne odnose i u svijetu se najčešće upotrebljava. a time i trudnoće. Ukoliko partneri upražnjavaju više vrsta polnog odnosa u kratkom roku (vaginalni. kao metoda. Oralna hemijska sredstva. vaginalni tamponi. posebno kod žena koje imaju neredovan menstrualni ciklus. -> vaginalni prsteni sa estro-progestagenom. • Sterilizacija: metoda kontracepcije koja pretpostavlja operativni zahvat.ugradnjom intrauterinog uloška – spirale u okviru perioda od 5 dana nakon odnosa. a može se izvršiti kod žene ili kod muškarca. 10 • Lokalna hemijska sredstva: paste. npr. kratkotrajna). kondom obezbjeđuje visok procenat zaštite od trudnoće i od infekcije.

Bolesti poznate odranije. Ako dođe do prekida trudnoće. kao i reprodukcija.) i kasne (sterilitet .. trudnoća se može prekinuti do 20. analni ili oralni polni odnos. Rizik se povećava uzimanjem alkohola ili droge. a najčešće se javlja kod mladih osoba. nedjelje i to ako postoje medicinski (npr. peckanje i pojačan iscjedak iz mokraćnog kanala. • pušenje cigareta.. Rizik je najveći među onim mladim ljudima koji rano stupaju u seksualne odnose. i žene (uzrok neplodnosti mogu biti muškarac. godina neophodna je pismena saglasnost roditelja ili staraoca. neophodno je rano otkriti trudnoću – zbog mogućnosti njenog prekida. treba imati u vidu i njegove moguće negativne posljedice.). Kod žena se ispoljava u vidu pojačanog vaginalnog sekreta i osjećaja vaginalne iritacije. Protiv hepatitisa B i Humanog Papilloma Virusa (HPV) postoji vakcina. nedjelje. promjene kože u području genitalnih organa. ukoliko se rano ne prepoznaju i ne liječe. Faktori koji povećavaju rizik za nastanak raka grlića materice (uzrok bolesti je nepoznat) su: • rani početak seksualnog života.. kao i potomstva. kod muškaraca se može javiti lokalno crvenilo. Abortus se može uraditi uz primjenu lokalne ili opšte anestezije. neplaniranim seksualnim odnosima sa gotovo nepoznatim partnerima i.. Opasnost postoji kada se radi o odnosu osoba različitog. silovanje. bolovi ili krvarenje prilikom odnosa (obavezno se javiti na pregled – muškarci kod urologa. rizik za život žene .. u slučaju seksualnog nasilja. Seksualno prenosive bolesti Seksualni odnos je prirodan dio života. Infekcija HIV virusom izaziva AIDS. komplikacije mogu biti rane (infekcija. Preporučuje se: • redukcija faktora rizika. mogu uzrokovati neplodnost muškarca 110 . Simptomi ove infekcije uglavnom izostaju. hepatitis B i C. One takođe mogu uticati na zdravlje potomstva i čak ugroziti život. liječenje se sprovodi antibioticima (liječe se oba ili više partnera). a žene kod ginekologa – radi otkrivanja zarazne bolesti i liječenja). • redovan ginekološki pregled – preporuka ACS-a (American Cancer Society): jednom godišnje pregled i PAP test za sve žene koje su seksualno aktivne. HPV. Posljedice ovih bolesti mogu uticati na zdravlje i muškarca i žene. Ukoliko to pak nije moguće. a za djevojčice mlađe od 18. anomalije ploda.. a sve su češće bolesti čiji je uzročnik tek odskoro otkriven: hlamidija. naročito muškaraca. Uzročnik je bakterija Chlamydia trachomatis. Postoji više vrsta seksualno prenosivih bolesti.). teškoće pri mokrenju. svrab. opasne infekcije. čija dužina zavisi od tipa bolesti. naravno. Veoma je važno spriječiti neželjenu trudnoću. jer kod virusnih bolesti nema djelotvornog lijeka (riječ virus na latinskom znači otrov). negativne posljedice mogu biti neželjena trudnoća (koja može imati dva ishoda: vještački prekid trudnoće i rađanje neželjenog djeteta) i seksualno prenosive bolesti (za pomoć se obratiti ginekologu – u oba slučaja). ili su nedovoljno informisani a skloni mijenjanju partnera (promiskuitet). HIV. Abortus je zakonom dozvoljen do 10. odnosno starije od 18 godina. a cilj mu je doživljavanje zadovoljstva. koji je i dalje smrtonosan. Liječenje bakterijskih seksualno prenosivih infekcija sprovodi se antibioticima. a u trudnoći se mogu dodatno iskomplikovati. • promiskuitet – infekcija pojedinim humanim papiloma virusima (HPV) – onkogeni tipovi – seksualno prenosive bolesti (STD). krvarenje .. kao i među onima koji ne koriste kondom kao zaštitno sredstvo. danas su manje zastupljene. Znaci. a treba imati u vidu i period inkubacije (vrijeme do pojave bolesti. • HPV test i tipizacija. npr. virus herpesa (genitalnog). kao sifilis i gonoreja. Kod muškaraca su simptomi manje uočljivi nego kod žena. a nekad mogu i izostati. socijalni ili psihološki razlozi. kao i istog pola. Najopasnije su seksualno prenosive bolesti koje.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Vještački prekid neželjene trudnoće – abortus Ukoliko dođe do seksualnog odnosa bez zaštite.. iscjedak iz vagine ili penisa. Lokalni simptomi (kod muškaraca i žena) mogu biti: bolnost. i bilo da je u pitanju vaginalni. 111 Infekcija hlamidijom je u svijetu najraširenija bakterijska seksualno prenosiva bolest. kada još nema njenih znakova). žena ili oboje). stvaranje i prenošenje raznih infekcija. Dijagnoza se postavlja mikrobiološkim pregledom brisa kod žena i muškaraca. Ove bolesti ponekad nastaju i drugim putem. Seksualno prenosive bolesti najčešće se prenose seksualnim odnosom koji se upražnjava bez zaštite. Međutim. Ukoliko se bolest ne liječi. Uz saglasnost komisije. Nakon postavljanja dijagnoze. odnosno simptomi seksualno prenosivih bolesti nisu karakteristični. dolazi do problema vezanih za plodnost. ureaplazma. Ove bolesti predstavljaju i faktor rizika za nastajanje raka grlića materice.

Dijagnoza se postavlja ispitivanjem krvi. Dijagnoza se postavlja uzimanjem brisa. Virus HIV-a može zaraziti bilo koju osobu – pogrešno je uvjerenje da je sida bolest isključivo homoseksualaca i intravenoznih narkomana. opadanje kose. Jedan od puteva prenošenja jeste seksualni kontakt. Osim pojave kondiloma. lokalno: krioterapija. određuje se tipizacija virusa pa se zavisno od toga sprovodi dalje liječenje („interferon“.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje HPV infekcija je veoma rasprostranjena i izuzetno se lako prenosi. a liječe se oba partnera. na tom se mjestu javlja ranica ili čir (ulcus) i bezbolni otok limfnih žlijezda u okolini. Uzročnik je bakterija Gonokok. Dijagnoza se postavlja histološkim pregledom promjena. Ukoliko se bolest ne liječi. bolovi u mišićima i zglobovima. Nekoliko dana nakon infekcije. itd. Liječi se antibioticima. pojačani iscjedak iz vagine žene i uretre muškarca. a predstavlja faktor rizika za nastanak raka grlića materice. koji mogu trajati do nekoliko mjeseci. odgovorno seksualno ponašanje jeste ponašanje osobe koja će. ekscizija. pečenje pri mokrenju. Dijagnoza se postavlja uzimanjem brisa. Ima preko 70 tipova ovih virusa. malaksalost. uvećanje limfnih žlijezda. kauterizacija. predstavlja tešku bolest koja je nekada bila neizlječiva. U početku. Gonoreja (triper. Sifilis (Lues) je danas rijedak. Simptomi zavise od stadijuma bolesti. Može se javiti i povišena temperatura. od čega oko 30 koji uzrokuju genitalne infekcije. Liječenje se sprovodi antibioticima. Izaziva je humani Papilloma virus. odnosno period do pojave bolesti. kapavac) je nekada bila najrasprostranjenija polna bolest. bolest se kasnije ponovo javlja. Treći stadijum: uzročnici oštećuju i razaraju srce. glavobolja. Dijagnoza se postavlja ispitivanjem krvi. Uzročnik je iz grupe retrovirusa. povraćanje. Drugi stadijum: javlja se osip po koži i sluznicama. koji prilikom polnog odnosa ulazi u krv kroz jedva vidljiva oštećenja kože ili sluznice polnih organa. Promjene na koži prati bol i osjetljivost. kao i opšti simptomi infekcije: temperatura. drugih znakova bolesti nema.). Simptomi bolesti vezani su za upalne procese na jetri i njeno oštećenje. Nakon prolaska ovih simptoma. Bolest se javlja u tri stadijuma. Jedan od puteva prenošenja jeste seksualni kontakt. Liječenje je simptomatsko (ev. povišena temperatura. traje od nekoliko nedjelja do osam mjeseci. Ova bolest je učestalija kod žena nego kod muškaraca. javljaju se simptomi: učestalo mokrenje uz bol i peckanje.. mozak . Karakterističan znak je žutica kože i vidljivih sluznica. a predstavlja sindrom stečenog nedostatka imuniteta – to je završni stadijum infekcije izazvane ovim virusom. Ukoliko sumnjaš na moguću infekciju kod sebe ili partnera. bez obzira na nepostojanje simptoma. U kontekstu priče o polno prenosivim bolestima. bolest može biti bez vidljivih znakova.. Uzročnik bolesti je Spiroheta-treponema pallidum. Osoba u početku ne mora imati znakove bolesti. „interferon“). Specifično liječenje za sada ne postoji. 112 HIV bolest ili AIDS/sida zarazna je bolest koju uzrokuje virus (Human immunodeficiency virus). Hepatitis B i C (žutica) zarazna je bolest. sa istim promjenama. javljaju se u obliku mjehurića-vezikula na spoljašnjim polnim organima i okolnom području. ukoliko 113 Genitalni herpes je bolest koju izaziva virus Herpes simpleksa. a ako ih ima. a potom gust gnojni iscjedak. ili makar radi svog mira. tamna boja mokraće i svijetla boja stolice. oboje se javite na ispitivanje – radi ranog otkrivanja i liječenja bolesti. Dijagnoza se postavlja pregledom brisa. Za hepatitis B postoji vakcina. Vakcina i lijek protiv . ali neki lijekovi smanjuju broj ponovnih napada i njihovo trajanje. HIV infekcije još uvijek nisu pronađeni. a uzrokuje je virus. može izazvati neplodnost. Za herpes ne postoji odgovarajući lijek. Dijagnoza se postavlja ispitivanjem krvi. krvne sudove. Inkubacija. Neki tipovi HPV-a mogu izazvati nastajanje polnih bradavica-kondiloma (condylomata) kod žena i muškaraca. U početku se javlja uvećanje limfnih žlijezda. Jedno od obilježja seksualno inteligentne osobe – o čemu si mogao/la ponešto pročitati na početku ovog priručnika – jeste i odgovorno seksualno ponašanje. Prvi stadijum: nekoliko nedjelja nakon ulaska uzročnika u tijelo.

stid. Masters & Johnson metoda zasniva se na strpljenju i učenju – osoba treba da nauči da prepozna one znakove koji govore da je orgazam blizu. Poremećaji seksualnog nagona spadaju u poremećaje ponašanja koji su udruženi sa fiziološkim poremećajima i somatskim – tjelesnim faktorima. i na kvalitativne. Postoje tehnike za prevazilaženje ovog problema. Takvim postupkom osoba štiti sebe i druge od bolesti i njenih posljedica. Tehnika stiskanja se primjenjuje tako što partner neposredno prije orgazma čvrsto stegne glavić pola minuta. Princip je isti: kada osoba prepozna da će uskoro doći do orgazma. Za takvu osobu. doživljavaju isključivo dok masturbiraju. Uzrok može biti odrastanje u disfunkcionalnoj porodici. ometa normalno svakodnevno funkcionisanje osobe. ali. To je bol prilikom seksualnog odnosa. F52 – Seksualni poremećaji koji nisu uzrokovani organskim poremećajem ili bolešću. zasmeta upravo toj osobi. Prijevremena ejakulacija rijetko je organskog porijekla.7 – Pretjerani seksualni nagon. a ne i kada su sa partnerom i/ili kod vaginalne penetracije. Javlja se kod oba pola. F52. koji nisu uzrokovani organskim poremećajem ili bolešću. ni prevelika. ili čak i u odsustvu erekcije. pri kojoj krv koja je ušla u penis ne može da izađe. U ICD-10 klasifikaciji mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja nabrojani su sljedeći poremećaji ove vrste: F52. Ta traumatična iskustva pospješuju i razvijaju doživljavanje sebe kao bezvrijedne osobe.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje posumnja da ima neku polnu infekciju. impotencija). gdje je osoba kao dijete bila psihički ili seksualno zlostavljana. da bi stekao/la što potpuniju sliku. koji se odnose se količinu/ intenzitet polnog nagona i/ili učestalost seksualnih odnosa (npr. osobe kod kojih ne postoji nikakva želja – potreba za seksom. Predstavlja nesposobnost kontrole ejakulacije u mjeri potrebnoj da bi oba partnera uživala u seksualnom odnosu. Uključuje nimfomaniju i satirijazu. postoji tek kada nedostatak seksualne želje. Još neke stvari mogu biti od pomoći: korišćenje kondoma (jer smanjuje stimulaciju). F 52. masturbiranje prije penetracije.5 – Vaginizam bez organskog uzroka. Liječenje se sprovodi kroz psihoterapiju i kod kuće. Koja je to količina seksualne želje za koju možemo sa sigurnošću reći da je dobra. ali češće kod žena. najčešće kod adolescenata i u ranom odraslom dobu. dobro je da se ukratko informišeš i o temi koja slijedi. poremećaj erekcije kod muškaraca i psihogenu impotenciju. ni isuviše mala? Ako neko nema želju da vodi ljubav određeni broj puta sedmično. Ova dijagnoza postavlja se samo ukoliko razlog ne leži u vaginalnom grču ili vaginalnoj suvoći. Najprije se to vježba tokom masturbacije. kao i zauzimanje manje podsticajnih položaja u toku seksualnog čina. ne smije da se pomjera (ni on ni njegova partnerka ili partner). kada osoba nije u stanju da učestvuje u seksualnom odnosu na način na koji bi to htjela. F52.4 – Prijevremena ejakulacija. egzibicionizam). seksualno kompulsivno ponašanje predstavlja način da ispuni prazninu nastalu usljed osjećaja odbačenosti i bezvrijednosti.6 – Dispareunija bez organskog uzroka. a javlja se kod oba pola. Vaginizam je spazam – grč mišića koji okružuju vaginu.8 – Drugi seksualni poremećaji koji nisu uzrokovani organskim poremećajem ili bolešću. pa je penetracija penisa nemoguća ili jako bolna. Dijagnostifikuje se kada je želja i upražnjavanje seksa toliko da značajno. Poremećaji seksualnog nagona dijele se na kvantitativne. Naime. radi se na podizanju tenzije koja je aktuelno odsutna. penetracije u vaginu. Javlja se kod oba pola. ko zaista ima pravo da kaže da to nije u redu?! Problem. kao i one sa kojima je imala odnos u periodu od mogućeg nastanka infekcije pa do sadašnjeg trenutka. Uključuje poremećaje seksualnog uzbuđenja kod žena.9 – Nespecifikovani seksualni poremećaji. F52. ali može da se javi kao psihološka reakcija na neko organsko oštećenje (kao što je bolna erekcija i sl. a zatim sa partnerom. treba da izađe iz vagine/anusa. Vidovi ovog poremećaja su razni i treba ih razlikovati: osobe koje nikada i ni na koji način nisu doživjele orgazam. odnosno frigidnost. F52. osobe koje orgazam 114 F52. Jedan od poremećaja seksualnog funkcionisanja jeste i prijapizam. (Ljupka Kovačević) Poremećaji seksualnog nagona Cilj ovog priručnika nikako nije da te isprepada. pa je kroz to razvila negativan stav prema seksu. F52. Važnu ulogu imaju emocionalni faktori.0 – Nedostatak ili gubitak seksualne želje (uključuje frigidnost). treba da odustane od dalje aktivnosti i da nastavi sa seksom tek pošto se potpuno smiri. kada osjeti da je blizu orgazma. . Seksualni poremećaji obuhvataju razne oblike neuspješnog seksualnog funcionisanja.1 – Seksualna averzija ili odsustvo seksualnog uživanja. nisko samopouzdanje. koji se odnose na način na koji se seksualni nagon zadovoljava (npr.2 – Neuspješnost genitalnog odgovora. ili u potpunosti. o tome obavijestiti svog seksualnog partnera/e. Ove tehnike se uvježbavaju sve dok osoba ne nauči da uspostavi potpunu kontrolu nad ejakulacijom. U teškim slučajevima dolazi do ejakulacije prije F52. Neke od najuspješnijih su: Masters & Johnson metoda. već se samo koncentriše. Tehnika mirovanja se sastoji u tome da mladić. Najčešći uzročnik je terapija injekcijama u 115 F52. Prijapizam je dugotrajna bolna erekcija.). realno. tehnika stiskanja i tehnika mirovanja.3 – Orgazmički poremećaji: inhibirani orgazam kod muškaraca i žena i psihogena anorgazmija. kada penetrira.

) Inverzije su predstavljale „izvrnutost” subjekta sa kojim se stupa u seksualne odnose (lezbijstvo. Telefonoskatilija – označava poremećaj kada osoba koristi specijalizovane telefonske linije i brojeve. masturbira i postiže orgazam. voajerizam . Uglavnom se sreće kod muškaraca. čudni i odbojni.). Mnogi među njima rade kao prostitutke. Zoofilija – seksualna abnormalnost izražena kroz seksualnu sklonost i opštenje sa životinjama. transseksualizam. (Potom se ovaj drugi naziv kod laika neopravdano odomaćio. pedofil je uvijek prekršilac zakona jer dijete je isuviše malo da bi dalo jasan otpor i. bilo u pasivnom prihvatanju bola. Oni nisu više predmet proučavanja psihijatrije i psihopatologije. zadovoljstvo se postiže pokazivanjem svojih genitalija na javnom mjestu. već prije predstavljaju iskrivljenja ovog nagona. koje mogu dovesti čak i do smrti. tzv. bilo zastrašivanjem i kaznama. Transvestizam – podvrsta fetišizma. Fetišizam – upotreba raznih predmeta koji služe za postizanje uzbuđenja i orgazma. providnu garderobu koja otkriva grudi. vibrator). Transseksualci su bezopasni po druge. naročito sa osobama koje ne poznajemo dovoljno. a sloboda može biti zloupotrijebljena. Ovo je prilično lako razumjeti budući da je razlog egzibicionizma osjećanje manjka muškosti. Pitanje je da li se može govoriti o egzibicionizmu i kod žena. kao jedini način za zadovoljavanje seksualnog nagona. ovakav pristup dozvoljava veliku slobodu. a perverzije „izvrnute” načine na koji se seksualni motiv zadovoljava (fetišizam. najčešće slučajnim prolaznicama. Naime. Voajeri nisu opasni po druge ljude – nisu agresivni. loše. a u nekim državama nisu više ni zakonski sankcionisani.. homoseksualnost. zadnjicu itd . Pedofilija – seksualna sklonost ka djeci. a nakon ejakulacije obično bježe. veoma neprijatni. bez obzira na seksualnu orijentaciju. Zadovoljstvo se nalazi u oblačenju ženske garderobe (omiljeni modnoodjevni detalji transvestita su štikle. tuširaju ili imaju seksualni odnos.. uopšte. duboke dekoltee. niti liječenja. Transseksualizam – oblačenje muškarca u žensku garderobu. kao i korišćenje antidepresiva. Mnogi iz znatiželje pozivaju hot-line i potom odustaju zbog veoma visokih cijena takvih poziva – u takvim slučajevima ne govorimo o telefonoskatiliji kao poremećaju. Bezopasni su ali. Danas je napravljena važna ispravka nepravde. kada osoba upražnjava seks sa nekom životinjom zato što nema nikog za partnera. da bi odlučivalo o seksualnoj aktivnosti sa nekim. izuzetno važno unaprijed dogovoriti što se može. socijalni i bračni status. Javlja se isključivo kod muškaraca. Zabranjena je zakonom. Dakle. vrisak itd. gdje je to zbog gužve moguće izvesti – u autobusu. Uglavnom se radi o jako anksioznim i povučenim osobama. Uvijek se radi o silovanju ili vršenju bludnih radnji. Ovakvo seksualno opštenje veoma je opasno zbog povreda. Takođe je problematično i koliko je mazohista u tom odnosu dobrovoljno pristao na ovakav tretman. pa se homoseksualnost (i muška i ženska) i biseksualnost smatraju normalnim oblicima seksualne orijentacije – izbačeni su iz zvanične medicinske klasifikacije mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja.. Datim predmetima pridaje se snažno erotsko značenje. Treba je razgraničiti od situacione zoofilije. To ne moraju biti samo razna seksualna pomagala (npr. odnosno načina njegovog zadovoljavanja. Zato je prije bilo koje seksualne aktivnosti. 11 Egzibicionizam – karakterističan je za heteroseksualne muškarce. Voajer posmatra tako što je skriven. Često doživljava orgazam i bez erekcije. Nekada su se u psihijatriji kvalitativni poremećaji seksualnog ponašanja dijelili na inverzije i perverzije. To rade na nekom javnom mjestu. a što se neće raditi. motivisano doživljajem sebe kao žene. hot-line.. seks počinje da se prihvata kao krajnje individualna stvar i danas uglavnom preovlađuje pravilo: u seksualnom činu ništa nije zabranjeno. sprovedena radi liječenja impotencije. kao i egzibicionisti. Pedofilija je izuzetno opasna seksualna abnormalnost jer pedofil može povrijediti dijete ili više njih. Nekrofilija – poremećaj koji se ogleda u zadovoljavanju seksualnog nagona kroz čin sa mrtvim ljudima. kratke suknje. ponižavanju i potčinjavanju seksualnog partnera (sadizam). Egzibicionisti su bezopasni po druge. čarape sa halterima. nemoralno ili nenormalno – pod uslovom da prija SVIM osobama koje u njemu učestvuju. bez obzira na godine.. okretanje glave na drugu stranu. kao i od zoofilije prisutne u kulturama koje ovaj oblik seksulanosti ne osuđuju.. na koncertu . Posebno ih uzbuđuje stid osoba koje su ih vidjele. izraženom kroz sve obnaženije pokazivanje u javnosti. poklonima i slatkišima. 11 .. Ovakve osobe obično ucjenjuju djecu. poniženja i potčinjavanja (mazohizam). zoofilija – jedino je heteroseksualnost smatrana normalnom).. Neke parafilije. Frotirizam (od riječi „frotir” – trljati) – frotiristi nalaze zadovoljstvo i postižu orgazam trljajući svoju karlicu i genitalije o drugu osobu. a iznajmljuju ih muškarci koji imaju biseksualne sklonosti. kao pedofilija ili nekrofilija. Naravno.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje penis. Češća je kod muškaraca. Voajerizam – posmatranje pojedinaca ili parova dok se svlače. Zabranjena je zakonom. brushalteri. Sadomazohizam – zadovoljstvo se nalazi bilo u nanošenju bola. predstavljaju zločin i treba da ostanu sankcionisane – i zakonom i moralno. već ulogu fetiša može imati bilo koji predmet za svakodnevnu upotrebu kojem osoba pridaje erotsko značenje. vršeći na njih pritisak da nikome ne govore o tome šta im se dešava – bilo raznim nagradama. Nakon seksualne revolucije. šminka . seksualni nagon se u parafilijama zadovoljava na načine koji drugim ljudima mogu biti strani. Parafilije – kvalitativni poremećaji seksualnog nagona Parafilije nisu klasični poremećaji seksualnog nagona i ponašanja. frotirizam.). pedofilija.

Međunarodna federacija za planirano roditeljstvo (IPPF) donijela je. . slobodnoj od prisile i/ili nasilja i bez straha od infekcije ili trudnoće. rađanjem ili rodnom pripadnošću. Namjera nam je da ovaj priručnik bude upravo doprinos stvaranju takvog blagostanja.Seksualna i reproduktivna prava priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Seksualna i reproduktivna prava Važno je da znaš koja su tvoja seksualna i reproduktivna prava Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije. psihološkog i socijalnog blagostanja u svim oblastima koje su vezane za reproduktivni sistem. kao i da imaju mogućnost da regulišu svoju plodnost bez negativnih ili opasnih posljedica: Pravo na život Nijedan život ne smije biti ugrožen trudnoćom. godine. Povelju o seksualnim i reproduktivnim pravima. a proklamuje da ljudi imaju 11 slobodu da uživaju u međusobno zadovoljavajućoj i sigurnoj vezi. Pravo na jednakost i oslobođenje od svakog oblika diskriminacije Svi ljudi su rođeni jednaki i niko ne smije biti diskriminisan na osnovu 11 Reproduktivno zdravlje je stanje tjelesnog. reproduktivno zdravlje je stanje tjelesnog. Reproduktivna prava obuhvataju dvije široke oblasti ljudskih prava: pravo na reproduktivnu zdravstvenu njegu i pravo na reproduktivno samoopredjeljenje. Pravo na slobodu i sigurnost osobe Svi ljudi imaju slobodu kontrole vlastitog seksualnog i reproduktivnog života. psihološkog i socijalnog blagostanja u svim oblastima koje su vezane za reproduktivni sistem. Ova povelja utemeljena je na principima Konvencije o ljudskim pravima. 1995.

starosti. kao i pristup sredstvima za praktikovanje ovog prava. Pravo na informacije i edukaciju Svi ljudi imaju pravo na pristup informacijama i edukaciji o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima. rođenja ili drugog statusa. Žene često imaju moralnu dilemu po pitanju ove odluke. Istraživanja u Crnoj Gori ukazuju da preko 85% žena smatra da im pripada neotuđivo pravo da odluče da li će. Oduvijek su postojale žene iscjeliteljke. primaju i daju informacije i razmjenjuju ideje kroz bilo koji medij. što uključuje i odluku da li uopšte imati djecu. Pravo da se ne bude žrtva torture i drugih nehumanih tretmana Svi ljudi imaju pravo da ne budu subjekti torture ili okrutnih. a povezano je sa potrebom žene da kontroliše svoje tijelo. Pravo na slobodu mišljenja Svi ljudi imaju pravo da donose odluke o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima. pitanje abortusa je veoma kompleksno i sagledati ga znači sagledati sliku odnosa društva prema ženi kroz vrijeme. Pravo na izbor Ljudi imaju pravo slobodnog izbora da li da uđu u brak ili ne. o broju djece i periodu između rađanja. • legalizacijom abortusa smanjuje se smrtnost žena. Ipak. U slučaju neželjene trudnoće. nacionalnog ili socijalnog porijekla. fizičke ili mentalne hendikepiranosti. • niko nema pravo da nameće svoj moral drugoj osobi. Pravo na odluku da li imati djecu ili ne Sve osobe imaju pravo da odluče. Žene o seksualnosti. nehumanih ili degradirajućih tretmana. kao i koliko će djece imati. porodične situacije. • nijedno kontraceptivno sredstvo nije potpuno sigurno. 121 Pravo na privatnost Svi ljudi imaju pravo da donose autonomne odluke u vezi sa vlastitim seksualnim i reproduktivnim životom. Ono što treba da znaš kad formiraš svoj stav prema abortusu: • broj abortusa je jako mali u odnosu na broj rođene djece. i pravo da traže. godine bio zabranjen i smatran je krivičnim djelom.Seksualna i reproduktivna prava priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje rase. ako je neželjeno. političkog i drugog mišljenja. imovine. siromaštva. • svako dijete treba da bude željeno. koje su znale tajne rođenja i tajne abortusa. bračnog statusa. imaju mnogo veće psihološke probleme nego što ih izaziva abortus. Kotor. kao i pravo da osnuju i planiraju porodicu. istraživanje polaznica Ženskih studija. često i po cijenu vlastitog života. kao i koliko će djece imati. Pravo da se uživaju blagodeti naučnog napretka Pravo na slobodu udruživanja i političkog učešća Svi ljudi imaju pravo da formiraju ili da se uključe u nevladinu organizaciju kako bi se unaprijedila seksualna i reproduktivna prava. da imaju privatnost i da budu poštovani. bez obzira na stav muškarca. pa i na abortus. • i žena i dijete. • kontraceptivna sredstva nisu svima jednako dostupna. Žena mora imati slobodu da izabere da li hoće ili neće da bude majka. i za ženu i za izvođača. a ne povećava broj abortusa. ona mora imati pravo na sopstveni izbor. etničkog porijekla. Rezultati govore i o jakim patrijarhalnim uticajima. U Crnoj Gori abortus je do 1951. Smatraju da je odluka o abortusu izuzetno teška. boje kože. 120 . godine je legalizovan. svaka vlast. pola ili seksualne orijentacije. slobodno i odgovorno. (Časopis ŽINEC. bez obzira na stav muškarca. 2003) Pravo na abortus je veoma važno reproduktivno pravo. a 1960. kada i koliko djece roditi. a nastoji se da se u zakonodavstvu za njih obezbijedi zaštita i ravnopravnost. i državna i crkvena. Abortus kao seksualno i reproduktivno pravo Pravo na abortus pripada korpusu reproduktivnih prava. U svijetu je sve snažnije prisutna svijest o diskriminaciji homoseksualnih osoba. kao i da ne budu podvrgnuti medicinskom tretmanu ili naučnom istraživanju bez slobodnog i na informacijama zasnovanog pristanka. Ne 49%). Jer. jezika. Pravo na zdravstvenu zaštitu i njegu Svi ljudi imaju pravo na najviše moguće standarde fizičkog i mentalnog zdravlja. Stavovi prema abortusu su se mijenjali. religije. Žena mora imati slobodu da izabere da li hoće ili neće da bude majka. i oduvijek su „odlučivale” o abortusu. na šta upućuje i podatak da su odgovori na pitanje „da li je abortus grijeh” podijeljeni (Da 51%. ali su dugo bili (i još uvijek su!) pod jakim uticajem hrišćanske religije. koja abortus smatra grijehom. htjela je da o ovom pitanju odlučuje umjesto njih.

Seksizam je direktno povezan sa ratnim sistemima. čak i ako postoji nedoumica da li je u pitanju „život”. pa čak i sinovima. kao i u svim ljudskim institucijama. Seksizam se ispoljava u svim oblicima ponašanja. svim njihovim funkcijama u društvu i ekonomiji. već je to zadovoljenje mnogo više u sferi psihološkog i socijalnog. Glavni temelj na kome počivaju seksistički stavovi ogleda se u uvjerenju da su muškarci biološki i intelektualno superiorniji od žena. naročito iz tehnologije i politike. nisu samo njihove reproduktivne funkcije određene polom. • obaveza je društva da kroz posredovanje ili rad državnih organa obezbijedi podršku onima u nevolji (neželjena trudnoća). Stanovište savremenog feminizma jeste da seksistička društvena vjerovanja i prakse ne samo da ograničavaju aktivnosti žena. a posebno njihovim međusobnim odnosom. • odgovornost za podizanje djeteta je osnovna dužnost žene. već je pol faktor koji vlada njihovim cjelokupnim životom. • insistiranjem na brizi o izboru i kontroli rađanja pažnja se usmjerava na odgovornost za roditeljstvo. kulturu. U diskusijama o pravu na abortus prisutna su dva stanovišta: „Pro-life” i „Pro-choise”: SEKSIZAM „Seksizam je sveprisutno višeglavo čudovište koje se na različite načine pojavljivalo u različitim istorijskim periodima i u različitim kulturama. čak i po cijenu individualnih teškoća i porođajnih muka. muževima. Ovo uvjerenje dovodi do ponašanja poznatog kao muški šovinizam – do diskriminacije prema ženama. • fetus tek nakon tridesete nedjelje može da osjeti bol. godine. • racionalno viđenje života. ali najčešće ne dignu glas protiv rata i ubijanja ljudi. od suptilnih gestova i jezika do eksploatacije i ugnjetavanja. a abortus je ubistvo. ili neupadljivo. već uporno nastoje da naglašavaju razlike između muškaraca i žena. Seksizam se može uočiti i u medijima. Pođimo od činjenice da su žene potčinjene očevima. • uloga žene u porodici ne može se svoditi na rađanje i njegovanje djece. koji sebi daju pravo da presuđuju o „svetosti života”. Ima žena koje ostvaruju svoje materinstvo.” Beti Rijardon Ovaj pojam se pojavio 1965. Materinstvo nije samo zadovoljenje biološke mogućnosti. koristi sve institucionalne i ideološke mehanizme kojima raspolaže (pravo. a formiran je po analogiji sa riječju rasizam. medicinu. Muški šovinizam funkcioniše u svim sferama privatnog i javnog života. preko diskriminacije koja se prema njima sprovodi na poslu. a ne racionalno viđenje života.) kako bi održao i reprodukovao patrijarhalne odnose u društvu. pa se pretpostavlja da bi veća integracija žena u sve sfere ljudskih djelatnosti bila prevencija ratnih sukoba. • moralne vrijednosti i ideje kada se radi o životu fetusa moraju biti podržane. 123 . To je sistem uvjerenja zasnovan na pretpostavci da su fizičke razlike između muškaraca i žena toliko značajne da bi trebalo da budu odlučujuće za praktično sve društvene i ekonomske uloge muškaraca i žena.choice – stanovište koje ne daje prednost abortusu nad rođenjem. ali najčešće ne dignu glas protiv rata i ubijanja ljudi. Razlozi: • negiranje slobode izbora jeste negiranje individualne svijesti. modu. a da nisu biološke majke. Protiv prava na abortus obično su oni koji žele da gospodare tijelom žene. • religioznost. obrazovanje. pa do njihovog isključivanja iz sfera moći. ekonomske i političke običaje i prakse. koji sebi daju pravo da presuđuju o „svetosti života” . posebno u značenju moralne svijesti. • odluka o abortusu nikada nije ženski hir. ali promoviše reproduktivnu slobodu. a ne da ih okreće destruktivnim izborima. Teza da su žene koje zagovaraju pravo na abortus protivnice materinstva – jednostavno nije tačna. Seksistički su oni društveni odnosi u kojima muško osporava vrijednost ženskog. moral. njihovim odnosom prema državi i svim javnim institucijama. 122 Pro . • zaštita porodice kao jezgra društva. a podizanje djece odvaja od čisto biološke i seksualne obaveze. U skladu sa takvim uvjerenjima. kao i pravne institucije koje ozakonjuju i održavaju podređeni položaj žena. Patrijarhat je poredak koji se zasniva na seksizmu i dominaciji muškaraca nad ženama i otvoreno. koja obuhvata očigledne i opšte prihvaćene društvene. umjesto religioznog. • ilegalni abortusi su nepravedni. ekonomiju. Pro-life – stanovište da ljudski život počinje začećem. od porodice do multinacionalnih korporacija. nauku. Razlozi: • individualno pravo na život treba poštovati.Seksualna i reproduktivna prava priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Protiv prava na abortus obično su oni koji žele da gospodare tijelom žene. i ima bioloških majki koje ne njeguju svoju djecu. na primjer kroz forsiranje stereotipne polne uloge žene kao majke U automobilskoj industriji čest je slučaj da se radi privlačenja pažnje uz proizvod koristi žensko tijelo. masmedije itd. • treba se zalagati za emancipaciju žene u pogledu njenog tijela.

Šta će meni vjenčanje i žena kad sa tuđom živim bez problema.. sa ženama kako se barata! Nisam lopov al’ bi znao tom čovjeku šta bi krao! .. čiča ima zlatne ruke! Neće čiča tu da srlja. što neminovno dovodi do razvoja necjelovitih ličnosti – i muškaraca i žena – i do nelagodnosti među polovima. Seksizam je štetan za oba pola i predstavlja ozbiljnu prepreku za razvoj odraslih i zrelih ljudi i. hoće samo da podrlja! Moja mala nosi suknju mini. bez obzira na to da li su biološki ili društveno uslovljene. Smatra se. veličaju se prevara i promiskuitet. dok su muškarci prikazani kao „mačo” ili kako. te da razlike između polova. Seksizam je direktno povezan sa ratnim sistemima. Da te nisam prevarila. vjeruj mi.žena se apriori kvalifikuje kao manje inteligentna. pa tako dijete nema razlog da ga mrzi. To su. Kroz taj primarni odnos sa ocem. nemoj sa mnom da se svađaš. nek je zdrav i živ. najčešće ga samo nagrađuje (pažnjom. Realnije. kao i doživljaj tuđe volje kojoj se povinujemo „iz ljubavi”. voljela bih kad bi bili jednaki. prelepa lepotice. hajde mala dok je zgoda. u ovom kontekstu. (Aida Perović . na način da im promiskuitet. nije kriv! Hop mala bosonoga. ne bih znala da si bio najbolji. U njima se zapravo veoma eksplicitno govori o seksu na veoma ružan način. Dominaciju žena i isključivanje muškaraca iz vaspitanja djece u djetinjstvu podržavaju tradicionalni mitovi i kulturne norme. Jedna od mjera za prevazilaženje mizoginije (mržnje prema ženama) jeste učešće oba roditelja u brizi i vaspitavanju djece .. na drugoj strani. poklone. Ove se pojave smatraju univerzalnim. Varao me dragi. ti voziš ferari. Sladak šećer. ne smiju predstavljati osnov za diskriminaciju žena. Pristalice feminizma – i žene i muškarci – insistiraju na jednakosti žena u najosnovnijem i najpotpunijem smislu te riječi. a kamoli djecu da mi čuvaš! Moja mala lutkica. pa se pretpostavlja da bi veća integracija žena u sve sfere ljudskih djelatnosti bila prevencija ratnih sukoba. a posljedica su dominacije žene u ranom djetinjstvu. Najbolji si najbolji. ispod maksi napisala taksi! Nas dva brata. bolje decu da mi rađaš. naročito zbog ritmičnih melodija koje uz njih idu. Kada se oba roditelja podjednako bave odgajanjem i vaspitavanjem djeteta. šetnju . da više gledaju televizijski program. uopšte. Mizoginija ima svoje korijene u poziciji djeteta u odnosu na majku (majka je oličenje moći i djetetove apsolutne zavisnosti) i zasniva se na dubokoj ambivalenciji koja potiče još iz preverbalnog perioda (strast). Kontinuirana istraživanja su pokazala da se u temeljima seksističkih stavova i praksi nalazi mizoginija (mržnja prema ženama) i ginofo- bija (strah od žena).. stiču se dobri uslovi da ono „iskusi sva lica” i majke i oca. moja mala nosi suknju maksi. kroz igru.).. devo device. pa su i TV reklame napravljene u skladu sa tim.Ivanović) Obrati pažnju kada u medijima (npr. te da tokom života realnije doživljava ostale žene i muškarce oko sebe. u gradu si glavni! Kaži mala svoje muke. da žene više vremena provode u kući nego muškarci. bilo kao frigidne u seksu. Ambivalencija ovdje označava istovremeno postojanje suprotnih osjećanja prema majci: i volimo je (jer je nježna prema nama. Ovo možeš veoma lako provjeriti prateći koji se proizvodi reklamiraju preko televizije. humanog društva. beskrajnog osjećanja povjerenja i blaženstva. kako živiš bez onoga. eventualno. zastupaju stav da žene imaju jednaku društvenu i ljudsku vrijednost kao muškarci. tvrdi da je devica. U našoj sredini i prostorima bivših jugoslovenskih republika seksizam je naročito uočljiv u tekstovima pop i narodnjačkih „hitova”.proizvodi za kuću. žale što su zbog strastvenog seksa propustili pravu ljubav. Drugim riječima. naučio tata. Devo. Ovakvi tekstovi.. Svi smo iskusili taj osjećaj bespomoćnosti i zavisnosti. proizvodi „za žene” . Na seksizam ukazuje i činjenica da u štampanim medijima i na internetu ima više reklama „za muškarce” . 124 125 . kad već nećeš da me ostaviš . od svih faca slavnih. kažnjava nas i potpuno smo zavisni od njene volje). i mrzimo je (jer je moćna.. hladna voda.Seksualna i reproduktivna prava priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Seksizam se može uočiti kroz stereotipne prikaze: muškarca kao uspješne poslovne osobe. lako „ulaze u uho” i kreiraju svijest naših mladih ljudi. Otac koji je mnogo manje prisutan u vaspitavanju djeteta realno nema priliku da svoje dijete i nagrađuje i kažnjava. prevara i vulgarnost postaju prihvatljivi i uobičajeni oblici ponašanja. a žene kao majke i domaćice. miluje nas i hrani). Kada se oba roditelja podjednako bave odgajanjem i vaspitavanjem djeteta. žene se redovno opisuju bilo kao nezasite. kroz muziku koju slušaš) prepoznaš seksizam kako ne bi podlegao/la stereotipima: Pijem vino i rakiju vruću i ne mislim na traktor i kuću. dijete kasnije ima blagonaklona osjećanja prema muškarcima uopšte. te da tokom života realnije doživljava ostale žene i muškarce oko sebe. „ona koja ne čita i ne umije da koristi internet”.nećeš čak ni pasulj da mi skuvaš. znači: ne pripisujući apriori pozitivne ili negativne osobine nekoj osobi na osnovu njenog pola. i domaćice. po pravilu. kad ga žene vole nije. ispod mini napisala skini.. kaže pre venčanja nema milovanja. higijenu i kozmetika. stiču se dobri uslovi da ono „iskusi sva lica” i majke i oca. naime.

akcenat je na muškom zadovoljstvu. a zatim ih plasiraju – kako bi naudili i osramotili prikazane ljude. pa tako i u pornografskoj industriji. Dokumentarni filmovi koji obrađuju temu snimanja porno filmova otkrivaju neke istine: mada gledaocima drugačije izgleda. dodatno nasnimavaju glasovi – neki drugi glumci i glumice snimaju zvučne efekte da bi film bio što uvjerljiviji. Seksualni odnos se uvijek završava muškom ejakulacijom po tijelu žene. Ovakvi video klipovi lako se „skidaju” sa interneta i distribuiraju putem mms-a. Česta je i fizička i verbalna brutalnost prema akterkama filma. pornografske scene se ne snimaju odjednom. koje idu u prilog seksualnom nasilju i seksizmu. ili nekog drugog pasivnog partnera. zaljubi. Lolicon (naziv dolazi od junakinje knjige „Lolita” Vladimira Nabokova) . pri interpretaciji ovakvih „slučajeva”. Pornografija Prvi poznati grafički prikaz porno materijala nalazi se na piramidama. filmovi i veb-sajtovi. kao i nasilničku viziju seksualnosti. bilo obični ljudi. kao što su pedofilija. „iz jednog kadra”. pa i zakonom zabranjene seksualne sklonosti. što će reći. umjesto predigre. odnosno. Pornografija je postala industrija. Stoga porno filmovi. Ovakvi filmovi nose univerzalnu međunarodnu oznaku XXX. Najnoviji trend u mas-medijima. Nema ničega lošeg u tome ako neko masturbira gledajući neki pornografski materijal. između osoba istog pola. kupovina i konzumiranje sadržaja dječje pornografije. godine. Opozit u muškom rodu je Shotacon. posmatrano na duže staze. Rezultat može biti pozitivan u fiziološkom smislu (može doći do erekcije i vaginalnog vlaženja). ali ovim se. stimuliše pasivnost i otuđenje među partnerima. sodomija i koprofilija. Među parovima se sve češće dešava da koriste porno filmove za izazivanje uzbuđenja. iz 1908. Nema ničega lošeg u tome ako neko masturbira gledajući neki pornografski materijal.Seksualna i reproduktivna prava priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Seksizam i mizoginija se provlače kroz stripove i viceve.u japanskim manga crtanim filmovma Lolicon predstavlja seksualizovani maloljetni ženski karakter. a ne za obnaženim porno glumicama i glumcima. što se ogleda u neprikazivanju ženskog orgazma. kao što su pedofilija. Prema djelu Patrika Robertsona „Filmska fakta“. U ovom drugom slučaju. Sve je više porno filmova koji propagiraju izopačene. riječ je o svojevrsnom seksualnom nasilju – zato je. Međutim. ali je jako loše ako taj materijal istovremeno šalje i dodatne poruke. takođe radi finansijske dobiti. upravo to činjenica koja treba da dobije primat. koprofilija. sodomija. sve češće imaju sasvim suprotno dejstvo. čije se gledanje anonimo i skupo naplaćuje. nakon snimljenog video materijala. glumci i glumice vrše razne pripreme da bi olakšali snimanje pojedinih scena (naročito scena analnog seksa) a redovno se. Postoje kritike da je ovo vrsta dječje pornografije. može dovesti do razvijanja sklonosti za pretjerano mačističku. naročito među mlađom publikom. Pornografski filmovi su filmovi koji prikazuju eksplicitne scene seksa. Osim toga. a ne senzacionalističko akcentovanje sadržaja snimka. nekrofilija. bilo između muškarca i žene ili više osoba. prodaja. Danas postoje specijalizovani pornografski časopisi. jeste prikazivanje takozvanih „snimaka iz kućne radinosti”. U svijetu su zabranjeni i veoma strogo zakonom sankcionisani pravljenje. kao po pravilu. (TV Via Sat Explorer). nekrofilija. ipak postoje efikasni načini za otkrivanje posjetilaca ovih saj- tova i suzbijanje dalje distribucije njihovih sadržaja. Postavljaju ih ili sami akteri snimka – zbog egzibicionističkih sklonosti i/ili radi zarade – ili neke druge osobe koje se tih snimaka nekako domognu. pa i zakonom zabranjene seksualne sklonosti. oni danas dobijaju potpuno novi značaj – postaju zamjena za tjelesni kontakt i polni odnos sa drugom osobom. Sve je više porno filmova koji propagiraju izopačene. Ovi se sadržaji zato pokušavaju plasirati putem veb-sajtova. Porno filmovi su koncipirani tako da oslobode maštu. umjesto da doprinesu seksualnom obrazovanju i oslobađanju pojedinca. „otkači” za šminkerkom zakopčanom do grla. no niko od njih nije porno glumac. ali je jako loše ako taj materijal istovremeno šalje i dodatne poruke. No. najraniji pornografski film za koji se sa sigurnošću može reći kada je snimljen jeste francuski “A l’Ecu d’Or ou la bonne auberge”. zapravo. U dokumentarcima se ističe i zanimljiv podatak da se čitava filmska ekipa. koje idu u prilog seksualnom nasilju i seksizmu. gdje su akteri bilo javne i poznate ličnosti. U ovim filmovima dijalozi su svedeni na minimum i u funkciji su seksualnog odnosa. dok je muškom sve podređeno. već iz više pokušaja. ali i sa životinjama. donosi ogromnu zaradu i stoga je često pod okriljem kriminalnih klanova. koja potencijalne gledaoce upozorava na njihov sadržaj. Ovakav pristup. 12 12 .

. opsceni telefonski pozivi i ponude. Oblici seksualnog nasilja Seksualno uznemiravanje ---> neželjeno seksualno ponašanje koje žrtvu stavlja u neugodnu situaciju poniženja ili stida (a koje ne mora uključivati i fizički dodir). Seksualno nasilje je opšti naziv za brojne oblike seksualnog ponašanja za koje je karakteristično da se odvijaju bez pristanka. Treba stalno imati na umu da seksualno nasilje nije samo privatna (lična) stvar žrtve. u posljednjih desetak godina veoma je aktuelna. ili toleriše i ne sankcioniše. trpe fizičko. Dobacivanje. psihičko. često čak ni one u tome ne prepoznaju pravo seksualno nasilje. Najčešće su to neželjene seksualne aluzije. seksualno i ekonomsko nasilje. Iako su sve osobe koje su nekad iskusile ovakvo ponašanje sigurno doživjele neprijatnost. dio su naše svakodnevice i ogroman broj ljudi im se ne suprotstavlja. 12 . neželjena dodirivanja. Dobacivanje. 12 Postojanje seksualnog nasilja ne zavisi od njegovih žrtava već od nasilnika i. odnosno da su iznuđeni primjenom sile i/ili prijetnje. Pa ipak. od društva – koje ga ili sankcioniše.. seksistički vicevi . dio su naše svakodnevice i ogroman broj ljudi im se ne suprotstavlja. naročito nasilja počinjenog nad ženama. stid i strah. iako se ženske nevladine organizacije dosta bave ovim problemom. on je i dalje snažno prisutan – prvenstveno zahvaljujući patrijarhalnoj zatvorenosti. neželjena dodirivanja. vulgarni komentari. Žrtve nasilja. a time se stekle veće šanse za dobro seksualno i reproduktivno zdravlje svih ljudi. a to su najčešće žene i djeca.. u krajnjem..Seksualno nasilje priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Seksualno nasilje Tema nasilja. vulgarni komentari. Smatrali smo da je potrebno da tema seksualnog nasilja nađe mjesto u ovom priručniku kako bi se radilo na njegovoj prevenciji. seksistički vicevi. stavu da se radi o privatnim stvarima i nepriznavanju da nasilje stvarno postoji.

.. u školi. Zablude i činjenice o seksualnom nasilju Seksualno nasilje prate mnoga pogrešna vjerovanja i predrasude. direktora. prisiljavanje na masturbaciju i sl. 1994). Prisilne seksualne radnje ---> seksualno ponašanje izvršeno pod prisilom i/ili prijetnjom.. ZABLUDA: Silovatelji su mentalno bolesni ili psihotični i ne mogu se obuzdati. često doprinose učvršćivanju predrasuda kod samih žrtava koje su preživjele seksualno nasilje.. Samo jedno od pet počinjenih silovanja izvršeno je od strane žrtvi nepoznate osobe. provokativno obučena ili se provokativno ponašala . kafiću . povrijeđen/a ili ponižen/a. 35% poznanici. seksualna zloupotreba djece . ako se opire. porodičnog prijatelja koji dolazi u kuću . Uz to. Ili: Ljudi siluju zato što ne mogu da kontrolišu svoj seksualni nagon. članova porodice ili nepoznatih kada se za to ukaže prilika. radnom mjestu.. takva vrsta stavova je široko rasprostranjena. 1998) ZABLUDA: Većina silovatelja su nepoznati žrtvama. partnera ili bivšeg partnera. Silovanja se jednako često dešavaju danju kao i noću. kao što su neželjeni/prisilni dodiri tijela. pijana.. Njima se krivica često „prebacuje” sa silovatelja na žrtvu. Česta silovanja izvršena nad mentalno retardiranim osobama dodatno pobijaju gorenavedeni stav. pokreti. dokazivanja moći i kontrole. Osobe svih starosnih doba i svih društvenih pozicija bile su mete seksualnog zlostavljanja. prisilna prostitucija.. jer je bila zavodljiva. analne i oralne penetracije penisom ili predmetima. ČINJENICA: Niko ne traži i ne želi da bude zlostavljan/a. muža. prisilno dodirivanje intimnih dijelova tijela. Nažalost. Predrasude (zablude) o seksualnom nasilju mogu lošu situaciju učiniti još gorom (Ljiljana Raičević). ZABLUDA: Većina silovanja dešava se u parkovima. nepažljiva. dat od strane poslodavca. Love should never hurt [Ljubav ne bi nikada smijela da povrijeđuje] 131 . Seksualno ucjenjivanje ---> predlog ili zahtjev za usluge seksualne prirode.Seksualno nasilje priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje šale. Pokušaj silovanja ---> svaki pokušaj bilo kog oblika seksualnog čina protiv volje žrtve. Na primjer: Žrtva je „sama tražila to što je dobila”. ČINJENICA: Ne postoji „tipičan” silovatelj. pod uslovom da se odvijaju među srodnicima. pijana. ZABLUDA: Žrtva je „sama tražila to što je dobila”. Napadač često nosi oružije ili prijeti žrtvi smrću. o čemu će biti riječi u daljem tekstu.. ČINJENICA: Većina silovanja (preko 60% slučajeva) dogodi se u poznatom prostoru – u stanu žrtve ili počinioca. a 5% neke od drugih. na fakultetu. Približno 28% silovanja počinili su muževi i momci žrtava. Incestom se smatraju svi oblici seksualnog nasilja. nasilju. ČINJENICA: Silovanje je čin nasilja. a zatim i činjenica koje treba da znaš kako bi formirao/la ispravan stav. Incest ---> seksualno zlostavljanje od strane osobe sa kojim je žrtva u krvnom srodstvu ili koja je osoba od 130 povjerenja (kumstvo . 1996). a ne seksa. nepažljiva. Silovanje ---> neželjeni/nasilni oblici vaginalne. Evo nekih od najčešćih i najdublje ukorijenjenih zabluda o seksualnom ČINJENICA: Većina silovanja počinjena je od strane nekog koga žrtva poznaje: komšije. žrtvi bliskih osoba (Ministarstvo pravde SAD-a. trgovina žrtvama. školskog druga. jer je bila zavodljiva. Devedeset procenata svih silovanja unaprijed je isplanirano. koji je najčešće poznata osoba. drogirana. povrijeđen/a ili ponižen/a. dobijanje visoke ocjene i sl. Razumijevanje i odbacivanje mitova od presudne je važnosti za podršku žrtvama koje su prošle kroz ovo iskustvo. obećava polaganje ispita. Samo jedno od pet počinjenih silovanja izvršeno je od strane žrtvi nepoznate osobe (Ministarstvo pravde SAD-a.. znakovi rukama) koja se manifestuju na različitim mjestima – na ulici. (Liskić. kolege. od uznemiravanja do silovanja. Muškarci koji su silovali pripadaju svim socio-ekonomskim kla- Predrasude (zablude) o seksualnom nasilju mogu lošu situaciju učiniti još gorom. mediji i reakcije institucija. kojim se uslovljava napredovanje na poslu.. ZABLUDA: Silovanje je prouzrokovano silovateljevim nekontrolisanim seksualnim nagonom.. porodice i prijatelja. profesora ili drugog hijerarhijski nadređenog lica. prijatelja. poznanika. mračnim i pustim ulicama i usred noći.. u gradskom prevozu. veća plata ili beneficije. restoranu. Ostali oblici seksualnog nasilja nad žrtvama su: seksualno ropstvo. poznanika. Silovanja su uglavnom planirana i izvršena od strane intimnih prijatelja. provokativno obučena ili se provokativno ponašala . Silovateljev cilj jeste da ponizi žrtvu i da joj potpuno oduzme ličnu moć. Činjenica je da niko ne traži i ne želi da bude zlostavljan/a. neželjena izloženost pornografskim sadržajima i ponašanjima (izraz lica.). drogirana.

Statistički podaci govore da među dječacima uzrasta od 0 do 16 godina svaki šesti postane žrtva seksualnog nasilja. 1984). Svaka seksualna aktivnost protiv volje supruge. Ako žrtva ni tebi nije povjerila svoje iskustvo. a iznosi 2% (Istraživanje policije u Njujorku. Napomena: Prema policijskoj statistici za Englesku i Vels (1980). najčešće silovanja. Ukoliko se desi da tvoja poznanica ili poznanik. kao da se nisu ni dogodili. Oni su često ugledni. Jedno od najdetaljnijih istraživanja ove vrste. a u 50% slučajeva prijetnja oružjem. Od muškaraca koji su priznali silovanje. a ne „ljudi sa margine”. Većinu žrtava parališe ogroman strah. ili pak član/ica tvoje porodice. bolesnici. 1985). beskućnici. Odustajanje od borbe i opiranja nikako ne znači da žrtva dobrovoljno pristaje na seksualni čin. Kao dio svog plana. ili će za žrtvu odabrati osobu koja je već pijana. bude žrtva seksualnog nasilja. da bi spasile goli život ili prošle sa što manje povreda. Alkohol nije uzrok silovanja. • briga da će se njihova imena pojaviti u medijima. to nije bilo silovanje. • briga da su dobile neku od polno prenosivih bolesti. važno je da ispoštuješ njen/njegov izbor i odluku kome će otkriti što se dogodilo. ili uznemiravanja i ucjenjivanja. niti je obaveza bilo koji oblik seksualnog odnosa koji jedan od partnera ne želi. 1970. Jako je malo silovatelja koji su mentalno nesposobni i/ili bez dodira sa stvarnošću. ili da bi se osvetile partneru koji ih je napustio. (Hoper. Zajednički život i/ili brak ne smiju nametati seksualni odnos kao moranje. pokazalo je da se samo jedan od 20 slučajeva svih oblika seksualnog nasilja prijavi (kanadska statistika. Oni upotrebljavaju mnoge oblike prinude. Dešava se da žrtve. Odustajanje od borbe i opiranja nikako ne znači da žrtva dobrovoljno pristaje na seksualni čin. ČINJENICA: Seksualno nasilje je zločin koji se u ogromnom broju slučajeva ne prijavljuje. Većina silovanja je planirana. Često koriste alkohol i droge da bi onesposobili žrtve. Ono za što ti smatraš da bi žrtvi sigurno pomoglo da prebrodi iskustvo nasilja. to je samo jedno od mnogih oruđa koje silovatelji koriste. Seksualni odnos sa mužem je bračna dužnost. ZABLUDA: Da žrtve nisu pile. sama. Privatnost je briga mnogih žrtava koje su preživjele seksualno nasilje. ČINJENICA: Napadači ne traže borbu. ne mora i njoj da odgovara. ZABLUDA: Žrtve lažu o seksualnom zlostavljanju da bi spasile svoju reputaciju. U 87% slučajeva silovanja postojala je prijetnja životu žrtve. samo 2% muškaraca optuženih za seksualno nasilje prethodno su psihijatrijski liječeni. pijanci. prema „Sexual Violence”. ne bi bile seksualno zlostavljane. 1990). Najčešće brige žrtava koje su doživjele seksualno nasilje Ovo su neke od mnogih briga koje mogu imati žrtve. Treba istaći da krivični zakoni nekih zemalja definišu seksualno nasilje onim što čini nasilnik. 1997). Iskustvo SŽK pokazuje da mnoge žrtve koje prijave silovanje. ČINJENICA: Žena u braku/ vanbračnoj zajednici nije vlasništvo muškarca. i ne mogu se prepoznati po specifičnom ponašanju. silovatelj će ohrabrivati žrtvu da pije. ZABLUDA: Muškarci ne mogu biti silovani. sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 12 300 žrtava u Kanadi. ČINJENICA: Alkohol je oružje koje neki silovatelji ciljano upotrebljavaju da bi kontrolisali svoje žrtve i da bi ih učinili nemoćnima. ČINJENICA: Muškarci mogu biti. London Rape Crisis Centre. usljed raznih pritisaka. 75% je reklo da su ponekad napijali žrtve da bi povećali vjerovatnoću seksualnog odnosa (Kanin. važno je da ne vršiš pritisak da to učini. i to zbog osjećaja krivice i straha od daljeg zlostavljanja. tako da mnogi slučajevi završe bez dokaza. odustanu od daljeg procesa. Napadači upotrebljavaju mnoge oblike prinude. Žrtve će prije lagati i reći da nisu bile seksualno zlostavljane nego prijaviti silovanje. ZABLUDA: Ne postoji silovanje u braku. prijetnji i manipulacija da bi izvršili silovanje. takođe je silovanje. bilo žene ili muškarci. bogati i moćni ljudi. prestanu da se opiru. i jesu bivali seksualno zlostavljani. 1985). Broj lažnih prijava za silovanje nije veći od broja drugih lažno prijavljenih krivičnih djela. Zajednički život i/ili brak ne smiju nametati seksualni odnos kao moranje. ili bar ne u tom trenutku. prijetnji i manipulacija da bi izvršili silovanje. ZABLUDA: Ako se žrtva nije fizički suprotstavila ili borila sa napadačem. koje su preživjele seksualno nasilje: • briga da će njihova porodica i prijatelji/ce saznati da su bile seksualno zlostavljane. 75% je reklo da su ponekad napijali žrtve da bi povećali vjerovatnoću seksualnog odnosa (Kanin. • briga da će za silovanje saznati ljudi koji ne pripadaju porodici.Seksualno nasilje priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Od muškaraca koji su priznali silovanje. • briga da će ljudi misliti da je krivica njihova i da su one odgovorne. 132 133 . • briga da su zatrudnjele. a ne ponašanjem žrtve. nacijama i rasama. kao dječaci i kao odrasli.

razumljive za svakog ko je Medicinska pomoć Obezbjeđivanje medicinske njege nakon napada. Poštuj njenu privatnost i dozvoli joj da izabere kome će kazati za ono što joj se dogodilo. Spektar reakcija može biti veoma širok. U Sigurnoj ženskoj kući (SŽK) u Podgorici žrtva može dobiti podršku i pomoć i u slučaju da je od seksualnog nasilja prošlo nekoliko godina. Podrška Podršku mogu pružiti stručna lica. preplavljenost osjećanjima. Svako preživljava krizu drugačije. pita se da li će ikada željeti seksualni kontakt ili uživati u njemu. a treba i da obavi ginekološki pregled radi moguće trudnoće i polno prenosivih bolesti.. žrtva je često okupirana razmišljanjem o napadu. strah od drugih ljudi ili situacija koje je mogu podsjetiti na ono što joj se dogodilo. treba da ponudi podršku i pratnju kroz bolničke procedure. uznemirena je ili depresivna. rođak/a. zastupnica. SEKSUALNI STRAHOVI – Žrtva koja je preživjela seksualno nasilje može osjećati da ne želi seksualne veze.. Ne preuzimaj stvar „u svoje ruke” i nemoj donositi odluke umjesto nje. samo kroz neke. njihove emocije idu iz jedne krajnosti u drugu. Poslije napada. strahuje da će je seksualni odnos podsjetiti na traumatski događaj. odnosno zastupnica iz SŽK-a ili SOS-a. U tekstu koji slijedi navedene su neke od takvih reakcija. osjećanje da pri samom pogledu na nju ljudi mogu da pogode da je bila seksualno zlostavljana. BIJES – Osjećanje bijesa prema napadaču. Žrtve svjedoče da. STRAHOVI – Strah da ih silovatelj može ponovo napasti. sumnja u sopstvenu sposobnost procjenjivanja. plače. PREKIDANJE DNEVNIH AKTIVNOSTI – Tokom prvih dana ili nedjelja nakon događaja. Važno je da porodica i prijatelji ne osuđuju reakcije žrtve. ako je religiozna. Treba znati da ne postoji standardni ili tipičan „odgovor”. ili da je trebalo da uradi nešto da izbjegne ili spriječi napad. strah da ostane sama. ima teškoća da se koncentriše. treba da je/ga pitaš da li želi tvoju podršku i pratnju. odnosno reakcija žtrve na seksualno nasilje. Šta ti možeš da uradiš? Pomozi žrtvi da dobije informacije i prepozna mogućnosti koje su joj na raspolaganju. čak i veoma mali. KRIVICA I SAMOOKRIVLJAVANJE – Osjećanje da je mogla. zbunjenosti. osjeća da pri samom pogledu na nju ljudi mogu da pogode da je bila seksualno zlostavljana. poremećaj sna i apetita. može osjećati bijes prema cijelom svijetu jer se više nigdje ne osjeća sigurno. nervozno se smije.. moguće je da osjeti bijes što njena vjera nije spriječila ono što joj se dogodilo. lako se uzbudi. GUBITAK KONTROLE – Osjećanje da je čitav život okrenut naglavačke i da više nikada neće povratiti kontrolu nad svojim životom. rođaci . osjeća raznorazne strahove. no pravila ipak nema: žrtva može proći kroz sve. Dozvoli joj da prođe kroz krizu na svoj način.UNIFEM (The United Nations Development Fund for Women) Žrtva osjeća da ju je ovo iskustvo odvojilo od ostalih ljudi. Što ti možeš da uradiš? Možeš da uvjeriš žrtvu da su te reakcije normalne. prijatelj ili prijateljica. IZOLACIJA – Osjećanje da ju je ovo iskustvo odvojilo od ostalih ljudi. Možeš je pitati: „Što mogu da uradim za tebe?” Prilika da žrtva napravi izbor. Važno je da porodica i prijatelji ne osuđuju reakcije žrtve. kao i osobe od povjerenja: savjetodavka. NEPOVJERENJE Osjećanja sumnje i opreza. žrtva ne zna kome da vjeruje.. poslije pretrpljenog nasilja. doživio traumu. jedna je od najvažnijih stvari koje žrtva treba da učini za sebe. ali se dešava i da one potpuno izostanu. strah za opštu fizičku sigurnost.. ali i kasnije. RANJIVOST. Glumica Nikol Kidman je „ambasadorka dobre volje” Razvojnog fonda Ujedinjenih nacija za žene . Prijatelj/ica. a može imati i reakcije karakteristične za bilo koju životnu krizu: npr.Seksualno nasilje priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Moguća osjećanja žrtve koja je preživjela seksualno nasilje Osobe koje su preživjele seksualno nasilje često reaguju na način koji je potpuno neočekivan. ŠOK I OBAMRLOST – Osjećanje dezorijentisanosti. Precizne informacije o kojima ćeš ovdje čitati mogu ti pomoći da razumiješ sve mogućnosti koje su dostupne žrtvi seksualnog nasilja. Ako se tvojoj prijateljici ili prijatelju desi da bude žrtva seksualnog nasilja. povlači se . žrtva ne zna što zapravo osjeća ili što treba da radi. žrtva može imati povrede koje je potrebno liječiti. dešava se da se trza na svaki šum. može fantazirati o osveti. 134 135 . od presudne je važnosti za vraćanje osjećanja kontrole nad vlastitim životom.

prvo ode u zdravstvenu ustanovu i kaže da je silovana. Međutim. koliko god da joj je to teško. Ona ima pravo da ne priča o događaju dok ne stigne u dežurnu službu Odjeljenja za suzbijanje seksualnih delikata. tušira. žrtva nije dužna da daje bilo kakvu izjavu u stanici policije. plaše se osvete silovatelja. Ipak. i kad god se za njega odluči.strah od ponovnog susreta sa silovateljem. osjeća nelagodu pri ispitivanju o njenom prethodnom intimnom životu. njegova/njena je dužnost da obavijesti policiju o sumnji za izvršeno krivično djelo. ali pomaže na putu ka ozdravljenju. To nije lak proces za žrtvu. ili napravili zapisnik.Seksualno nasilje priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Ljekarski pregled je način da se otklone posljedice tjelesnih povreda. . odnosno ukoliko ljekar/ka osnovano posumnja da su njene povrede posljedice nasilnog polnog akta. jer su tragovi ejakulacije i stidnih dlaka važni dokazi. Ukoliko je snošaj bio analni. Potom će iz dežurne službe dobiti poziv da dođe kako bi sa njom obavili razgovor i napravili prijavu o zločinu (po službenoj dužnosti). bolnica je zakonski obavezna da silovanje prijavi policiji. ne želi da ponovo proživljava traumatska iskustva. ni kasniji – odloženi pregledi nisu bez značaja: nikada se pouzdano ne zna šta je sve moguće naći i kako će činjenice koje se ustanovljavaju pregledom uticati na povezivanje djela sa počiniocem. i kad god se za njega odluči. treba o tome da informiše ljekara/ku. • Ne želi da se sazna što je preživjela – boji se reakcije porodice. ali joj on omogućava mnogo veće šanse u sudskom postupku – ukoliko se.misle da se neće moći dokazati. Žrtva koja je preživjela silovanje treba sama da odluči da li će zločin prijaviti i da li će pokrenuti sudski postupak. 13 Prikupljanje dokaza Još jedan važan razlog za neposrednu medicinsku intervenciju jeste obezbjeđivanje dokaza za sudsku istragu. Možda će se za nekoliko mjeseci osjećati drugačije i imati drugačiji odnos prema tome. Prijavljivanje policiji Prijavljivanje je način da žrtva koja je preživjela seksualno nasilje povrati osjećanje lične moći i kontrole. žrtva ne treba da se kupa. ismijavanja. Žrtva nije obavezna da obavi medicinski pregled radi obezbjeđivanja dokaza. bez obzira na to što žrtva odluči. Ukoliko žrtva. optužujuće komentare i pitanja.) Što žrtva nikako ne treba da radi prije pregleda? Da bi ljekar/ka stekao/la realnu sliku i da bi se uvažili dokazi. prijatelja. žrtva koja je preživjela silovanje treba sama da odluči da li će zločin prijaviti i da li će pokrenuti sudski postupak. vjeruju da je bolje da se sve „zaboravi”. treba da odloži pražnjenje crijeva. da se briše vlažnim maramicama. (Ljekar koji to ne učini može zakonski odgovarati. misle da će biti izloženi poniženju. • Trpi pritisak od strane porodice i/ili prijatelja da ne prijavi zločin . kolega. • Osjeća snažan strah od napadačevih prijetnji. Ipak. mijenja odjeću ili na bilo koji način uređuje prije ljekarskog pregleda. Neki napadači koriste droge kako bi obezbijedili fizičku kontrolu žrtve. Prijavljivanje policiji takođe će pomoći da od silovanja zaštitite druge moguće žrtve – većina silovatelja ponavlja napade. Ne treba da obavlja vaginalno ispiranje ili 13 Žrtva nije obavezna da obavi medicinski pregled radi obezbjeđivanja dokaza. Ohrabrite žrtvu. Ako se žrtva odluči da postupak prijavi policiji Mnoge osobe koje su preživjele seksualno nasilje odluče da prijave zločin i da učestvuju u sudskom postupku protiv nasilnika. poslije napada. to žrtvu ne obavezuje da razgovara sa policijom. ali joj on omogućava mnogo veće šanse u sudskom postupku – ukoliko se. koje nekada mogu veoma ozbiljno da ugroze zdravlje žrtve. Ne treba da baca odjeću i druge predmete koji bi mogli biti od koristi za istragu. Žrtva time dobija mogućnost da uradi nešto u vezi sa nasiljem koje je nad njom počinjeno. smatraju da je to sramota za žrtvu i/ili porodicu. Po obavljenom pregledu. niti da opisuje događaj. Ako žrtva vjeruje da je bila drogirana. kao i da sačuva sve eventualne dokaze. Prilikom prijave silovanja. Najčešći razlozi zbog kojih žrtva ne prijavljuje seksualno nasilje • Osjeća strah od okrivljavanja. da što prije ode u bolnicu. ne želi dodatna poniženja i neugodnosti. Prijatelji i porodica treba da ponude neosuđujuću podršku. • Ne osjeća se dovoljno snažnom da prođe kroz policijske i sudske pro- cedure . nevjerice. Žrtva treba da pozove telefon 92 ili najbližu policijsku stanicu i prijavi silovanje.

kad osjeti da je spremna (čak i nekoliko mjeseci ili godinu dana nakon zločina). a oko 50 % su maloljetne osobe. svake godine između 600 000 i 800 000 ljudi bude trafikovano preko međunarodnih granica. žrtva treba da bude spremna na pitanja koja će zalaziti u njenu intimu. 1948. zastupnice SŽK-a – ako se tako osjeća sigurnije. Ako žrtva nije napravila prijavu policiji neposredno poslije zločina ili ljekarskog pregleda (jer nije bila sigurna da li želi da prijavljuje slučaj). odnosno ako se radi o maloljetnoj osobi. Ako se žrtva nakon silovanja prvo obrati policiji.) 13 13 . prevoženje.3 miliona ljudi koji su žrtve ropskog rada i seksualne eksploatacije. prijatelja/ice. iskaz u prijavi može se dopuniti. žrtva treba pažljivo da je pročita i zatraži kopiju za sebe. Pri tome. ili davanja ili primanja novca. Od toga oko 80% čine žene i djevojčice. ropstva ili odnosa sličnog ropstvu. trenutno u svijetu ima 12.. otmice. (Zvanična definicija. dežurna služba će organizovati njen odlazak na zdravstevni pregled. godine. eksploataciju drugih ljudi u svrhu prostitucije ili drugih oblika seksualne eksploatacije. putem prijetnje silom ili upotrebom sile. (Ljiljana Raičević) Prilikom davanja izjave i u kontaktima sa inspektorom/kom. Ljudska prava su prava koja pripadaju svim ljudima podjednako. Ako bi. Ukoliko se žrtva naknadno sjeti detalja o zločinu. prevare i obmane. ropstvo i trgovina robovima zabranjuju se u svim njihovim oblicima. navedeni podaci ne uključuju milione žrtava trafikovanih unutar granica svoje zemlje. skrivanje i primanje osoba. Ona su zaštićena univerzalnim ili regionalnim Većina žrtava trafikovana je radi seksualne eksploatacije konvencijama o ljudskim pravima. a kompletni medicinski nalazi postaju dio dokaznog materijala u sudskom postupku. kao dopuna Konvencije Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala. usvojena od strane 58 država. i drugih oblika prisile.” (Član IV Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima) Trgovina ljudima – ili savremeno ropstvo. I pored brojnih akcija na suzbijanju trgovine ljudima. Osoba koja je pretrpjela seksualno nasilje ima pravo da traži da daje izjavu u prisustvu neke osobe od povjerenja – rođaka/e. Ona glasi: „Trgovina ljudskim bićima“ znači vrbovanje. god. objavljena u Službenom listu SRJ 2001. Ako žrtva nije u stanju da dođe sama. kakva je npr. Ne treba da se plaši i/ili stidi. inspektor/ka iz dežurnog odjeljenja može obaviti razgovor u njenoj kući. ili koristi kako bi se dobio pristanak lica koje ima kontrolu nad drugom osobom u cilju eksploatacije. Ovi podaci jasno pokazuju da je većina žrtava trafikovana u svrhu seksualne eksploatacije. najčešće u svrhu ropskog rada. Razgovor koji žrtva seksualnog nasilja obavi sa inspektorom/kom ne obavezuje je da pokrene sudski postupak. Eksploatacija obuhvata. Treba da ispriča sve što se dogodilo i da nastoji da se sjeti što više detalja vezanih za događaj. ovaj je problem i dalje u porastu. prvi je dokument koji nudi međunarodno priznatu definiciju trgovine ljudima. 2006). Protokol Ujedinjenih nacija o sprečavanju. ili uklanjanje organa. donesen 2000. iz bilo kog razloga.. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima. zloupotrebe ovlašćenja ili teškog položaja. prebacivanje. suzbijanju i kažnjavanju trgovine ljudima. Prije nego što potpiše svoju izjavu. Ako se nalazi u lošem fizičkom i psihičkom stanju. može to učiniti naknadno. Trgovina ljudima – trafiking “Niko ne smije biti tretiran kao rob ili sluga. Kancelarija za monitoring i izvještavanje o trgovini ljudima. kao minimum.Seksualno nasilje priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Žrtva može direktno otići u Odjeljenje za suzbijanje seksualnih delikata. na suđenju bi to moglo da bude iskorišćeno protiv nje. DOBRO JE ZNATI . godine. kako se često naziva – jedan je od najužasnijih oblika eksploatacije jednog ljudskog bića od strane drugog i jedan od najdrastičnijih oblika kršenja ljudskih prava. ima pravo da traži da po nju pošalju policijska kola. Prema podacima Međunarodne organizacije za rad (ILO). prinudnog rada ili usluga. posebno ženama i djecom. prikrivala podatke. Prema posljednjem izvještaju o trgovini ljudima (Ministarstvo unutrašnjih poslova SAD-a. ili nazvati 112 sa mobilnog telefona.

Ogromna zarada koju ova vrsta kriminala donosi čini da mnogi zaborave na humanost i moralne skrupule. ljudi sa margina društva.. „ugledan“ član društva. prinude. rođaka . uz odličnu zaradu. biznismen. osuđen neki naš pozna- Poster kojim kanadsko Ministarsto pravde nastoji da podstakne povećanje svijesti o trgovini ljudima. poslovne ponude. muškog ili ženskog pola. prodaja Ovaj vid trafikinga je na Balkanu prilično poznat. alkoholizam. nanik. tzv. poslovne ponude Ženama i muškarcima se preko raznih oglasa sumnjivih agencija (npr. lažni brakovi Djevojke bivaju namamljene u neku od zemalja destinacije tako što im se obeća brak. oni od kojih se svi sklanjaju. nudi i plaćen smještaj. putni troškovi. Načini vrbovanja Postoji mnogo načina vrbovanja. prijatelja. Upoznali smo obrazovane. život kakav viđaju na reklamama i u filmovima. koje su krenule da traže posao kako bi pomogle svojim porodicama i tako upale u zamku trafikinga. koje karakteriše porodično nasilje. otmice To je takođe jedan od načina na koji Posljedice trgovine ljudima pogubne su – ne samo za žrtvu već i za članove njene porodice i čitavo društvo. (Maja Raičević) Treba uvijek imati na umu da su žrtve trgovine ljudima izložene užasnom nasilju. viza. Ipak. iz disfunkcionalnih porodica. U svakom slučaju. zlostavljanja. Trgovci ljudima Ljudi obično misle da su trgovci ljudima okorjeli kriminalci. Najveći broj žrtava dolazi Poster švedskog filma “Ljilja zauvijek” koji govori o šesnaestogodišnjoj djevojčici iz bivšeg Sovjetskog Saveza koja postaje žrtva trafikinga. agencije za posredovanje pri zapošljavanju) nude razne.000 ljudi bude trafikovano preko međunarodnih granica. ili čak visoki državni funkcioner. žene i muškarci bivaju uvučeni u trgovinu ljudima. mlade žene sa roditeljima ili bez njih. prevarene ili jednostavno kidnapovane od strane trafikanata. djeca.. nepoznata ili poznata. iz njene neposredne okoline. Od toga oko 80% čine žene i djevojčice. 14-godišnje djevojčice. Čim stignu u zemlju destinacije. djecu koju su prodali sopstveni roditelji. žene iz gradova i žene iz sela. 4. 2. Slične poslovne ponude mogu poteći i od strane poznanika. bezizlaznost i apatiju koje ono sa sobom nosi. ta će osoba potencijalnoj žrtvi prići na najljubazniji način i truditi se da zadobije njeno povjerenje. Zna se za slučajeve da roditelji prodaju svoju maloljetnu kćerku za određenu Svake godine između 600.. običan čovjek. Trgovac ljudima može biti svako – mlađa ili starija osoba. otac porodice. torture . porodično nasilje. Često ih prisilno drogiraju i izuzetno surovo tretiraju. polnih infekcija. onda ne treba da nas čudi da i najmanja naznaka da je negdje drugo moguć ljepši život. Većina žrtava iskusila je siromaštvo i ekonomsku i političku nestabilnost zemalja u tranziciji. Podložne su fizičkim i psihičkim poremećajima zbog preranog ulaska u svijet seksualnih odnosa.. Sve su one željele da poboljšaju svoje živote i vjerovale da u tome mogu uspjeti same. Ako tome dodamo uslove ekstremnog siromaštva. incest. na prvi pogled primamljive. predstavlja snažan motiv da se krene na rizično putovanje.000 i 800. Poznat je slučaj djevojčica sa Kosova koje su trafikanti oteli iz dvorišta njihove osnovne škole. a oko 50 % su maloljetne osobe. Zato je i najmanja mogućnost da ostvare san o boljem životu u njima budila nadu koja ih je često činila slijepima za prevare – i to takve da drugim ljudima mogu djelovati krajnje očigledne.Seksualno nasilje priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Žrtve trgovine ljudima Žrtve trafikinga pripadaju svim socijalnim grupama i gotovo uvijek su žrtve prevare. a neki od njih su: 1. oružane sukobe. ako bismo pokušali da napravimo „profil“ žrtve trafikinga. Često je to žrtvi vrlo bliska osoba. Posljedice trgovine ljudima pogubne su – ne samo za žrtvu već i za članove njene porodice i čitavo društvo. 140 141 . Obično se u oglasima. istakli bismo sljedeće činjenice. ishrana itd. zbog trgovine ljudima i brutalne torture nad žrtvama. trafikovane muškarce kojima je obećan dobro plaćen posao u inostranstvu. oduzimaju im se lična dokumenta i postaju žrtve trgovine ljudima. Otuda nevjerica i zbunjenost kada se objelodani da je. pogotovo među romskom populacijom. ali nezaposlene žene. lične i porodične drame. Kod velikog broja žrtava dolazi do trajnog oštećenja reproduktivnih organa. 3.

ne sluteći da tako mogu postati potencijalne žrtve trafikinga. Razlika između prostitucije i trafikinga je ogromna. internet U posljednje vrijeme sve je više vrbovanja djevojaka putem interneta.Ivanović] Razlika između prostitucije i trafikinga je ogromna. Jedan od relativno novih načina za upoznavanje i druženje je „fejsbuk” (facebook). kao i kontakte diplomatskih predstavništava naše zemlje u inostranstvu. Dakle. sa sjedištem u Londonu – Free Your Mind – jeste da informiše evropsku omladinu i odrasle o gorućim društvenim pitanjima. Seks trafiking vs prostitucija Doskoro se trgovina ljudima poistovjećivala sa prostitucijom. žrtva trafikinga je na to prisiljena. Situacija se u Crnoj Gori počela mijenjati 2001. nasilje u porodici itd . Takav je bio i odnos medija i institucija prema ovom problemu. sloboda izbora ne postoji. Upravo zato ova vrsta trafikinga prolazi nezapaženo i ne sankcioniše se. 5. Prostitutka ima mogućnost zarade. sumu novca. Zabilježeni su i slučajevi prodaje beba i djece radi usvojenja. a kontakti sa porodicom su onemogućeni ili strogo kontrolisani. prošnje . a ženske nevladine organizacije otpočele edukativne aktivnosti na razbijanju stereotipa vezanih za ovaj problem. obavezno treba da ostavi kod kuće kopiju pasoša i zabilježi podatke o organizacijama koje u zemlji destinacije nude pomoć. a čest je slučaj i nuđenje posla u hotelima i na prekookeanskim brodovima. koji je sve popularniji i u Crnoj Gori.. a djevojke koje su radile u „seks-industriji” smatrane su prostitutkama.. Pored toga. dok je žrtvi trafikinga to uskraćeno. mladi često ostavljaju svoje podatke i fotografije te „čatuju” sa virtuelnim poznanicima. da bi na kraju ušla u tipičan lanac trgovine ljudima. nije svjesna – potom izvjesno vrijeme izlazi sa njim. odnosno dobija izvjesnu novčanu nadoknadu.. prinudnog rada. koju najčešće dijeli sa vlasnikom noćnog kluba ili makroom. uključujući i trgovinu ljudima www. pokrenula MTV Europe Foundation.org 142 143 . Dok prostitutka svjesno prihvata da se bavi prostitucijom. mora da radi sve što se od nje traži i nema nikakvu kontrolu nad svojim životom. Zato je važno dobro se informisati. odnosno provjeriti vjerodostojnost ovih oglasa. [Aida Perović . Ovakvi primjeri nalaze uporište u romskoj tradiciji. Mladi ljudi koji „surfuju” internetom mogu biti vrbovani za sumnjive poslove. gdje trenutno ima oko 5000 korisnika. Upravo oni najčešće posjećuju sajtove za društveno umrežavanje. MTV Networks Europe je 2003. (Maja Raičević) Na „fejsbuku“ i drugim sličnim sajtovima. dok žrtva trafikinga ne dobija ništa ili je taj iznos simboličan. a mi ćemo ti ovdje ukazati na nekoliko najbitnijih elemenata. Lična dokumenta joj se najčešće oduzimaju.Seksualno nasilje priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Kada je u pitanju trafiking. Ovom prilikom se nećemo baviti pitanjem da li je prostitucija izbor ili nastaje usljed nepovoljnih životnih okolnosti kao što su siromaštvo. Misija fondacije. godine. kada je ustanovljen Program za zaštitu žrtava trgovine ljudima. Ukoliko neko odluči da prihvati ponudu. žrtva trgovine je uvijek izložena nasilju. jedna od bitnih karakteristika trgovine ljudima jeste izolacija i odsustvo komunikacije sa spoljnim svijetom. naravno. gdje roditelji mlade za nju dobijaju novac. bilo da se nalaze na internetu ili u drugim sredstvima informisanja. posao dadilje (bebisiterke) i ponude za odlazak u inostranstvo radi učenja jezika.mtvexit. Ovaj vid kriminala je u velikom porastu i njegove žrtve su uglavnom mladi ljudi.. Borba protiv svih oblika seksualnog nasilja važan je doprinos poboljšanju reproduktivnog i seksualnog zdravlja svake osobe. bila ona direktno ugrožena tim nasiljem ili ne. Dešava se da djevojka chat-uje sa osobom koja trguje ljudima – čega ona. Prostitutke imaju slobodu kretanja. Sloboda izbora ne postoji kada je u pitanju trafiking.

problemima u vezi sa doživljavanjem orgazma. svakako nije dobro ostaviti ga bez odgovora. a tako i samo postati pozitivno nastrojeno prema osobama koje voli. to ne znači da roditelji treba u potpunosti da ignorišu sopstvena osjećanja. Ako roditelj nije siguran što dijete zapravo pita. veoma brzo će im prenijeti negativne poruke o tome. religija . zauzimaju stav da na takva pitanja ne treba da odgovaraju jer „dijete i ne zna što pita“. konkretno. to ne znači da treba da posmatra roditelje dok vode ljubav: prvo. Često se dešavalo da žene. Na taj način se poriče dječja seksualnost. za čije je prevazilaženje kasnije potrebno zaista mnogo energije. Autorke i autori ovog teksta nadaju se da će im u tom procesu ovaj priručnik biti korisno štivo.. što je prirodni dio razvojnog procesa koji uključuje istraživanje tijela majke. te se djeca spontanije upoznaju sa seksualnočću i. Neka njihova ponašanja vezana za polne organe i polnost predstavljaju imitaciju ponašanja roditelja ili onih koji se o njima brinu. dijete će prije zapamtiti ono što je „reklo“ naše tijelo nego naše riječi. neadekvatan način vaspitavati svoju djecu po pitanjima reprodukcije i seksualnosti.. Djeca ne znaju za stid i krivicu dok im odrasli ne usade ove osjećaje. uopšte. ali je ipak seksualnost. No. neka su. pri čemu ostaje bez ikakvih znanja o ovim temama. na pitanja o reprodukciji daju pojednostavljene odgovore koji često liče na bajke („Donijela te roda. pak. ne odrastu sa istim inhibicijama i pogrešnim stavovima iz ovih oblasti. naročito ćerke. Osnovni problem u vaspitanju vezanom za ovu oblast jeste stid i nelagoda odraslih.. Ona istražuju tijelo. Autorke i autori ovog priručnika zalažu se za seksualno obrazovanje djece. druge djece. Tako stasava još jedna generacija ljudi koji će na isti. Autorke i autori ovog priručnika zalažu se za seksualno obrazovanje djece. najbolje je da ga prvo upita što ono misli o tome. Ne postoji razlog zbog kojeg roditelji treba da kriju od djece da je seks prijatna aktivnost. kao ni to da služi za pravljenje beba. i drugo – to je ipak intima isključivo roditelja. ali bi bilo dobro da ih objasne djetetu. Naravno. Oni ta osjećanja prevazilaze tako što ignorišu dječja pitanja o seksu. rezultat prirodne radoznalosti. kao i rada na obrazovanju svoje djece. znači da. ako djetetu kažemo nešto a pri tom je jasno da smi i sami zbunjeni i zacrvenimo se. No. Ono počinje da osjeća stid i neprijatnost. ginekološke i psihološke. kao i sa sopstvenom sputanošću da traži pomoć kada mu zatreba. Dijete prima poruku odraslih i shvata da je postavilo neprikladna pitanja te da to više ne treba da čini.. rođaci. ističe se samo važnost reprodukcije. nakon toga. prilagođene njihovom uzrastu. oca. u okviru kojeg će dobijati direktne odgovore. u okviru kojeg će dobijati direktne odgovore. Ono će to usvojiti. Važno je da u tom procesu ne šaljemo „duple“ poruke. društvo. Takav pristup čini da se formira kao osoba koja će u odraslo doba vjerovatno ući sa velikim inhibicijama.Seksualno obrazovanje djece priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Seksualno obrazovanje djece nego ona kod odraslih.. Način da se i roditelj bolje osjeća u procesu seksualnog i reproduktivnog obrazovanja svoje djece jeste da najprije spozna sopstvenu seksualnost. to dijete može jako zbuniti. a ona to nisu. osobama koje su prošle kroz naše. Mi djecu često tretiramo kao aseksualna bića. verbalne i neverbalne. neznanjem vezanim za polno prenosive bolesti. a i to u zavijenoj formi. sopstvenog. 144 145 .. stida i osjećaja krivice. neželjenu trudnoću. Ukoliko od svojih roditelja ne dobiju pozitivne poruke o seksu i reprodukciji. predrasudama. ili ne žele da budu svjesni. ordinacije. prvenstveno roditelja. to su seksualna ponašanja.“) . Djeca su po svojoj prirodi radoznala – to im pomaže da lakše uče. Dijete treba da vidi svoje roditelje kako se grle. one koje su u odraslom dobu stekle bolji uvid u značaj seksualnosti i reproduktivnog zdravlja. To. U toku rada na sebi. karakteristikama ljudskog tijela. prilagođene njihovom uzrastu. iako odrasli toga često nisu svjesni. važno je oslobađati se predrasuda. Od rođenja imaju sve polne organe i sposobnost da putem njih osjete zadovoljstvo. maze i nježno ophode jedno prema drugom. pitaju što se može učiniti da njihova djeca. Većina autora ovog priručnika imala je prilike da razgovara sa mnogim roditeljima. Dječja seksualnost je drugačija Danas se prave lutke sa muškim i ženskim polnim organima. Na pitanja o reprodukciji roditelji daju pojednostavljene odgovore koji često liče na bajke: „Donijela te roda” . straha. ljube. Međutim. Seksualno obrazovanje trebalo bi da postane predmet u redovnom školskom sistemu.

• Krstić.: The role of the father in child development. 1989. Beograd. • Tripković. Doroti: Sirena i Minotaur. Medicinska knjiga. Tatjana: Žena kao kulturni fenomen.ženski fond. Novi Sad. 2001. Studija Savjeta Evrope: http:/www. Ženski istraživački centar za edukaciju i komunikaciju. Beograd. Medicinska knjiga. Mišel: Istorija seksualnosti 1. Studija o seksualnoj orijentaciji. dr Jovan: Klinička psihijatrija. Zagreb. 1992. 2001. • Toševski. 1985. 1992. dr Majkl: Seksualna inteligencija. K. • • Kecmanović. Anima.cg.: Uvod u sociologiju. 2006. • Iskustvo u radu sa žrtvama trgovine ljudima. Medicinska knjiga. 2006. Zagreb. BIGZ. dr Jovo: Skrivena seksualnost. • Prelević. Nauka i društvo.Smiržet. Beograd. NIU.14. • Lacković – Grgin. Gordana: Materinstvo. • Seksualnost. Beogradski krug. Beograd. 14 . http:/www. Timgraf. R. Barbara: Žena i orgazam: ostvarenje vaše seksualnosti. Papiruss Prozaik. Beograd. 1978. Ženske studije. Kotor. brošura. 2006. M. Vilis. • Članak iz dnevnih novina Vijesti: Otvorena vrata Pakla. Svjetska zdravstvena organizacija Ženeva. • Kovačević.: Priručnik CESI / Spol i rod pod povećalom. 1994. Drusila: U srcu slobode. grupa autora. Kancelarija za nadzor i borbu protiv trgovine ljudima. 28. Podgorica ICD-10 Klasifikacija mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja. Beograd. Milosavljević. seksualnosti i procesu socijalizacije. dr Sanja: Hrišćanstvo i transrod. Ženska soba. Petrušić. Entoni: Transformacija intime (poglavlje Sexuality. Budimir: Morfo-funkcionalne osnove homoseksualnosti (seminarski rad). Beograd. Kerol: Polni ugovor. 2001.pdf • Šasget . Niš. brošura. Kotor.Sigurna ženska kuća | Donator priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje LITERATURA I IZVORI • Bauk. Beograd. dio. Matica Srpska. i 2.ženski fond. Rekonstrukcija .. 2005. • Dinulović. 1998. Dušan: Psihijatrija. • Stipanić. Beograd. 2001. 1998. E. Beograd. Beograd. Zagreb. • Domnić . Gordon: Govor tijela. • Izbrisano iz teksta kako se seksualnost koristi da bi se napalo organizovanje žena. Novi Sad. • Intervju sa dr Miloševićem. FOSI/USAID. CIBID. Sociološki 14 pregled. Repression and Civilisation). Zagreb. 2004. Sigmund: O ženskoj seksualnosti. 2006. Feministička 94. 1997. br. 2005. Devečerski. • Frojd. 2007. • Kornet. • Božović. Beograd. seks i porodica. Beograd. 2007. Globus. Beograd. Milovan: Sudska medicina. • Lamb. 1996. Centar za ženske studije. • From. br.. Beograd.: Sociologija: filozofske pretpostavke i temeljni pojmovi.Ivanović. 2007.gov/g/tip/rls/ tiprpt/2007/ • Kako se orijentišemo?. Beograd. Anima. • Dokumentarni filmovi o snimanju porno filmova. Kragujevac. Nadežda: Ravnopravnost polova – zaljubljenici stereotipa. Slap. Zavod za užbenike i nastavna sredstva. dr Dušan: Stres. • Konstantinović . 2003. M. Čedomir: Seksualna nasilja – iz sudske beležnice psihologa. • Zloupotreba interneta u svrhu regrutovanja žrtava trgovine ljudima. grupa autora. 1986. 2002. Vilhelm: Masovna psihologija fašizma. Podgorica. 1982. Beograd. 2002. Podgorica. Beograd. • Pejtmen. Ana Lena: Društvena konstrukcija seksualnosti. priručnik o identitetima. Naprijed. NVO Sigurna ženska kuća. časopis „Kruh i ruže“. Banja Luka. Darko: Ginekologija i akušerstvo. • Haralambos. A. • Konrad. Zagreb. Beograd. Savremena administracija. 1981. 2004. Zagreb. Heald.. • Kaplan. Dragan: Psihološki rečnik. 2000. Beograd. Beograd. Verner. • Marić. Slobodanka. Beograd. 2007. • Izvještaj o trgovini ljudima. • Gojković. Beograd. • Litender. 2001. 2007. Medicinski fakultet. Ljupka: Materinstvo i seksualnost. Beograd. • Savijak. Zagreb. Beograd. dr Nila: Psihologija roditeljstva.Vilić.: Ličnosni i okolinski činioci sticanja seksualnog iskustva djevojaka. http:/www. Inc. R. Nolit. • Kandido . 1998.Stanulović. Ženska infoteka. 1998. • Rajh. • Mladenović. 1990. brošura. • Gidens. Beograd. Skripta internacional. • Perović . Klimenkova. • Garfild . Milbern. Beograd.Loni.yu/ • Plećaš. 2007. Rekonstrukcija .int/t/dg2/trafficking/campaign/ Source/eg-thb-int-2007_Proceedings. 1991. Aida: Istraživanje stavova i informisanosti o seksualnosti i reprodukciji. Beograd. Vijesti. Kotor. 2002. V. časopis „Gloria“.. Miloje: Klinička endokrinologija. • Vukićević. Erih: Umijeće ljubavi.. Naklada. dr Šeri. Beograd. 1999. Prosveta. Jesenski Turk. 2006. Plato. • Magezis. Beograd. Wiley&Sons. 2001. Nevena: Abortus.sigurna-zenskakuca. 1980. 1999.Jakšić. Standard 2. Centar za ženske studije. Sveučilište. • Liskić.. Sarajevo. • Fuko. S. 2001. 1997. 1986. Endokrinološki institut zaštite na radu. časopis za društvena istraživanja. Unireks. Žanin: Ženska seksualnost. Feministička 94. • Milovanović. Beograd. 1985. • Bovoar. 2005.state. Zagreb. • Popović. Tatjana: Anatomija male karlice. • Veinrajt. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. S. Helen: Poremećaji seksualnih želja.coe. grupa autora. 2000. Civitas. 2006. Alnari i Puna kuća. 1979. • Kapor . 2003. Dušan: Opstetricija. Mileva. 2000 • Ljubav. Kreacija spola i roda. Stejt dipartment. izvještaj. • Dinerstin.: Psihologija odraslosti i starenja. • Kosović. Polni stereotipi. Savremena administracija. Beograd. Džoj: Ženske studije. Zavod za užbenike i nastavna sredstva. Gordana: Klinička reproduktivna endokrinologija. S. Maja: Polnost i politika. Sloboda. Borislav. tv Via Sat Explorer. Simon: Drugi pol I i II. Dragomir: Ginekologija i akušerstvo. 1997. Grafopromet.Stošić.

Dr Nebojša Jokmanović. godine.Ivanović. Osnivačica Ženskih studija u Crnoj Gori. DONATOR Projekat je finansijski i savjetima podržala Fondacija Institut za otvoreno društvo – Predstavništvo Crna Gora (FOSI ROM). Rođen u Podgorici. Mr Mirjana Popović. gđi Maji Kovačević. Radi kao psihološkinja i koordinatorka ženskog programa u NVO „Anima“ u Kotoru. Ljubomirka Ljupka Kovačević. Posebno joj se zahvaljujemo na brojnim konstruktivnim sugestijama koje nam je tokom rada na ovom projektu. godine. obučavanje u vještinama koje će im omogućiti ekonomsko osamostaljivanje i privremeno zaposlenje. kao psihološkinja. Dobitnica Amnesty International nagrade za borbu za ženska ljudska prava i borbu protiv trgovine ljudima. sociološkinja. sadašnja izvršna direktorica. U okviru organizacije postoji i sklonište za žene i djecu žrtve nasilja.sigurna-zenska-kuca. 1975. Vizija Život bez nasilja. besplatne pravne usluge i psihoterapiju. Ovu nevladinu organizaciju osnovala je Ljiljana Raičević. Misija Fondacije jeste da crnogorskom društvu pomogne da se. Cilj ove organizacije jeste da podržava razvoj otvorenog građanskog društva i reformi u Crnoj Gori. osnovana marta 2002. Zalaže se za ženska ljudska prava i kulturu mira i nenasilja.. uvažavajući i promovišući međunarodna načela o ženskim i dječjim pravima i ravnopravnosti polova. Idejni je tvorac ovog projekta.Ivanović: aidaperovic@yahoo. zdušno davala. Sigurna ženska kuća radi na unapređenju pozicije žena i djece u svim društvenim procesima u Crnoj Gori. FOSI ROM je nevladina i neprofitna fondacija. poštujući vrijednosti i principe otvorenog društva. gdje ćeš pronaći i rezultate istraživanja koje smo sprovele u okviru rada na ovom priručniku: www. samohranih majki. ili koji su u našoj kanacelariji zatražili i dobili pomoć – kroz konkretan savjet. Maja Raičević. NVO SIGURNA ŽENSKA KUĆA Projekat „Priručnik za seksualno i reproduktivno zdravlje“ realizovala je NVO Sigurna ženska kuća. 14 14 . Begom Beguom. godine. što su prepoznali značaj ovog projekta za zdrav razvoj naših mladih ljudi. kroz feministički diskurs. Ovom prilikom se zahvaljujemo FOSI ROM-u i direktorici gđi Sanji Elezović. možeš se javiti na sljedeću adresu: NVO Sigurna ženska kuća Ul. Rođena u Podgorici. ovu cifru nekoliko puta uvećava broj onih koji su nam se obratili putem telefona. u skloništu SŽK-a zbrinule smo preko 2 000 osoba. rođena u Podgorici. besplatnu pravnu i psihološku pomoć. specijalista ginekolog i akušer. razvija u skladu sa standardima i pozitivnim iskustvima Evropske unije. Romkinja . prvo. zajedno sa kolegom g. psihološkinja. 1971. Radi kao asistentkinja na katedri za sociologiju Filozofskog fakulteta u Nikšiću. nakon reorganizacije Instituta za otvoreno društvo – Crna Gora. kao i za veću otvorenost crnogorskog društva uopšte. Ukoliko tokom i nakon čitanja ovog priručnika budeš imao/la nekih pitanja iz bilo koje od obrađenih tema. 1974.com Ako želiš da saznaš nešto više o ženskim ljudskim pravima. 1958. 1951..Literatura i izvori priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje I JOŠ NEŠTO ZA KRAJ. Stručnjakinja za trgovinu ljudima. možeš se putem e-maila obratiti koordinatorki projekta Aidi Perović . rezultatima i misiji možeš saznati više na našem sajtu.. Rođena u Podgorici. subspecijalista onkologije reproduktivnih organa. Životno opredjeljenje – da pomaže ljudima. obrazovanjem i zdravljem žena i djece.. Zaposlena u NVO Sigurna ženska kuća kao program-menadžerka. SŽK je pionir u borbi za ženska ljudska prava. kroz realizaciju programa javnog zastupanja i edukacije. Ljiljana Raičević. porodičnom nasilju. pružajući žrtvama domaćeg nasilja i trgovine ljudima sklonište. Od 1999. Bavi se pitanjima ženskih i dječjih ljudskih prava. ili da se priključiš našoj organizaciji i radu. 1999. Misija Poštujući. a za sada i jedino te vrste u Crnoj Gori.yu O nama. Zahvaljujemo se i koordinatorki ženskog programa i programa reforme obrazovanja. Radi u NVO Sigurna ženska kuća u Podgorici. uz pomoć saradnica i saradnika. psihološkinja i seksološkinja. podršku pri kontaktu s institucijama. Radi na Ginekološko-akušerskoj klinici Kliničkog centra Crne Gore. Rođena u Nikšiću. Slobode 78 Podgorica 081/213-153 i 081/232-352 shelter@cg.cg.yu BIOGRAFIJE AUTORKI I AUTORA Aida Perović . na superviziji ovog projekta. posebno za seks-trafiking. ali se njene članice zalažu i za prava drugih marginalizovanih grupa: siromašnih. izvršna direktorica NVO Sigurna ženska kuća i stručnjakinja za porodično i seksualno nasilje. Rođena u Podgorici. 1947. našem radu. feministkinja i pacifistkinja.

.

[ www. koja je na pravi način osvijestila svoje seksualno i reproduktivno zdravlje.cg. sa ciljem da ti pruži objektivne. a ne nametnutih normi društva.yu ] Priprema i objavljivanje ove publikacije finansijski su podržani od strane Fondacije Institut za otvoreno društvo – Predstavništvo Crna Gora.sigurna-zenska-kuca. Namjera nam je da te informišemo ali i da ti pomognemo da prevaziđeš predrasude. koji se okupio da za tebe i sve mlade napiše i dizajnira ovu knjigu. uz pomoć saradnica i saradnika. Na tom putu razvoja u zrelu ličnost. Želimo da se svi ljudi dobro osjećaju u svojoj koži sa svojom seksualnošću a da njihova reprodukcija bude izraz sopstvenih želja. Stavovi i mišljenja izneseni u tekstu predstavljaju stavove autora/ki i ne moraju se obavezno poklapati sa stavovima i mišljenjima Fondacije Institut za otvoreno društvo – Predstavništvo Crna Gora. dvojni moral. urednica Aida Perović – Ivanović Ljupka Kovačević Dr Nebojša Jokmanović Ljiljana Raičević Maja Raičević Mr Mirjana Popović Priručnik za seksualno i reproduktivno zdravlje je realizovala NVO Sigurna ženska kuća iz Podgorice. zablude.Priručnik za seksualno i reproduktivno zdravlje je realizovao tim od desetak ljudi. Aida Perović .Ivanović. vjerujemo da će ovaj priručnik biti korisno štivo. važne pa i dosad skrivane činjenice o seksualnosti i reprodukciji. priručnik za seksualno i reproduktivno zdravlje NVO Sigurna ženska kuća priručnik za seksualno i reproduktivno zdravlje . stid i strah. Vizija Sigurna ženske kuće je život bez nasilja.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->