P. 1
Maskin - Povijest Starog Rima

Maskin - Povijest Starog Rima

5.0

|Views: 11,663|Likes:
Published by Damir

More info:

Published by: Damir on Mar 29, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/22/2016

pdf

text

original

August je poduzeo sve mjere da u svojim rukama koncentrira neograničenu vlast nad vojskom,
a da se istovremeno oslobodi stalne kontrole nad svemoćnom vojskom. On je sam zapovijedao
vojskom, koja je trebala postati pouzdani oslonac njegove vlasti. Legije su bile raspoređene po
pograničnim provincijama, radi zaštite granica. Veterani su dobili zemljišne čestice. Ali je ubrzo
poslije Augustove smrti izbio ustanak panonskih legija ( 14. g. ). Ustanak je bio izazvan teškim
položajem vojnika-redova u legijama.
Zahtjevi vojnika nosili su profesionalni karakter: oni su se prije svega borili za povećanje
plaće, skraćenje vojnog roka, otpuštanje isluženih veterana.. U Panoniju je krenuo Tiberijev sin
Druz; on je ugušio ustanak, iskoristivši sva sredstva, u koja je spadalo čak i to da su njegovi
agenti pomrčinu mjeseca protumačili kao znak nepovoljan za ustanike.
Gotovo istovremeno i zbog istih uzroka pobunile su se i rajnske legije. Poslije Varovog poraza
one su bile popunjene rimskim plebejcima i oslobođenim robovima, koji su i bili glavni inicijatori
nemira.

Oni su postavili zahtjeve analogne zahtjevima panonskih legionara. Vojnici su htjeli za cara
proglasiti svog vojskovođu, u trupama popularnog Germanika, Tiberijevog nećaka. Ali Germanik
je smatrao da je nemoguće primiti vlast iz ruku ustanika. On je zadovoljio zahtjeve vojnika i
uvjerio ih da treba uspostaviti disciplinu i izdati inicijatore.

Tiberije i Germanik

289

Poslije toga Germanik je poduzeo niz pohoda protiv Germana. Ali je ubrzo opozvan u Rim, i
pohodi preko Rajne bili su obustavljeni. Tiberije nije želio nastaviti aktivne operacije, jer su one
iziskivale velika sredstva. U Tiberijevoj odluci mogli su igrati određenu ulogu i osobni razlozi.
Germanik je uživao veliku popularnost kako u vojsci tako i u prijestolnici. Opasnost od dinastičke
borbe bila je realna još od prvih dana Tiberijeve vladavine. Ubrzo nakon Tiberijevog dolaska na
vlast bio je ubijen najmlađi sin Julije i Agripe, koga je August bio poslao u progonstvo. Poslije
nekog vremena jedan od robova pogubljenoga počeo se je predstavljati kao poginuli gospodar i
privukao je na svoju stanu priličan broj pristaša, sve dok Tiberiju nije pošlo za rukom da sa njim
iziđe na kraj. Po povratku sa Zapada Germanik je bio udaljen iz Rima, njemu su povjereni važni
zadaci na Istoku. Germanik je doveo na armensko prijestolje rimskog kandidata i regulirao
odnose između Rimljna i Parta. Kapadokija i Komarena pretvorene su u rimske provincije.
Poslije završetaka tih poslova Germanik je otišao u Egipat, a zatim se vratio u Siriju. 19. g. on se
u Antiohiji iznenada razbolio i umro. U Rimu se pojavila sumnja da ga je otrovao namjesnik
Sirije, ne bez carevog znanja. Germanikovi ostaci preneseni su u Rim. Sahrani je prisustvovalo
ogromno mnoštvo ljudi. U svim slojevima rimskog stanovništva žaljena je smrt mladog
vojskovođe.

Poslije Germanikove smrti odnosi između Tiberija i Senata pogoršali su se. Senatorska oporba
pokazala se još prvih dana Tiberijeve vladavine; pored laskavih govora car je mogao čuti i niz
ironičnih primjedbi. Izraz oporbene orijentacije bila je i duboka žalost povodom Germanikove
smrti i izvanredna pažnja prema njegovoj udovici, Agripini Starijoj. U ovoj ili onoj mjeri ta je
oporba slabila carsku vlast, vojnu diktaturu, dok je, međutim, objektivna situacija zahtijevala
njeno učvršćenje. O tome su svjedočile pobune legija.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->