P. 1
Maskin - Povijest Starog Rima

Maskin - Povijest Starog Rima

5.0

|Views: 11,679|Likes:
Published by Damir

More info:

Published by: Damir on Mar 29, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/22/2016

pdf

text

original

August je sproveo niz mjera koje su trebale podvući granicu između robova i slobodnih. U
razdoblju koje je prethodilo principatu vlast gospodara nad svojim robovima bila je oslabljena.
Ali rimskom zakonodavstvu nisu bile potrebne specijalne dopune koje će potvrđivati prava
robovlasnikâ. Rimsko pravo uvijek je govorilo da gospodar ima pravo nad životom i smrću svoga
roba. I August je želio potvrditi nepokolebljivost tog načela.
U popisu djelâ on je sebi stavio u zaslugu što je za vrijeme robovskog rata ( bellum servile ),
pod kojim je on podrazumijevao borbu sa Sekstom Pompjem, zarobio trideset tisuća robova i
predao ih njihovim gospodarima da ih kazne. Dion Kaisje govori da je otac jednog mladog
senatora, osuđenog za pokušaj organiziranja urote protiv Augusta, nagradio i pustio na slobodu
roba koji je njegovom sinu pružio pomoć za vrijeme neuspjelog pokušaja bijega, a razapeo na
križ roba koji je otkrio urotu. August je ovaj postupak ostavio nekažnjenim. Ovim činom je
naglašeno princepsovo nemiješanje u odnose između robova i gospodara.
Za vrijeme građanskih ratova bilo je ljudi koji su po putovima hvatali prolaznike i pretvarali ih
u robove. Neki građani, da bi izbjegli pozivanje u vojsku, fiktivno su se zapisivali kao robovi, ali
su poduzetni ljudi tu funkciju pretvarali u realnost, i slobodni su postajali robovima. U cilju borbe
protiv ove pojave izvršena je po Augustovom naređenju revizija ergastulâ (prostorija za robove
koji su nešto skrivili; oni su ovdje radili u okovima ).
August je nastojao ograničiti puštanje robova na slobodu.
Zakon Elija Sencija ( 4. g. K. ) ustvrđivao je da se oslobađanje robova od strane
njihovih gospodara može vršiti samo pod određenim uvjetima; zakonom je predviđena starost
onog koji oslobađa i onog koje se pušta na slobodu. Zakon Fufija Kaninija ( 2. g. pr.
K. ) ograničio je broj robova koji se puštaju na slobodu na osnovu testamenta.
10. g. p. Kr. posebnom senatskom odlukom potvrđen je stari republikanski zakon po kome su
u slučaju gospodarevog ubojstva osuđivani na smrtnu kaznu svi robovi koji se nalaze u kući.
U komentarima za ovu odluku, koji pripadaju kasnijem vremenu, stoji: "Pošto nijedna kuća ne
može biti sigurna na neki drugi način nego na taj što će se robovi strahom od smrtne kazne
natjerati na čuvanje svoga gospodara od opasnosti koje mu prijete kako do strne ukućan tako i
od strane stranaca, - donesene su senatske oduke o odgovornosti svih robova koji pripadaju
građanima, poginulim nasilnom smrću".

Smrt od ruke kućnih robova uvijek je bila realna opasnost za robovlasnike. Država je
poduzimala mjere za zaštitu od ataka sa strane mnogobojnih ukućana. Nije prestajala ni opasnost
od masovnog ustanka robova. Tacit je govorio da je prefektu grada stavljano u dužnost da
obuzdava drskost robova i onih nemirnih građana koji se pokoravaju samo sili.
Prema tome, Augustovo zakonodavstvo imalo je za cilj učvrstiti temelje rimskog
robovlasničkog društva, uzdrmane za vrijeme građanskih ratova.

264

4. Augustova socijalna politika

Politički poredak koji je uveo August bio je završetak krize koju je rimska država
proživljavala. Taj poredak značio je trijumf vojne diktature i sve većeg birokratizma. Porast
carske vlasti, jačanje vojske i stvaranje birokratskog aparata neizbježne su posljedice pretvaranja
Rima od grada-države u Carstvo koje obuhvaća gotovo sve zemlje Mediterana. Augustovo doba
obilježeno je gospodarskim poletom u prvom redu Italije, koja se postepeno oporavljala od
strašnih pustošenja iz vremena građanskih ratova. Od vremena osnivanja Carstva nestaje
građanskih ratova i regulira se uprava provincijama. Novi politički odnosi vrše blagotvoran
utjecaj i na gospodarski razvoj provincija. Augustovo doba predstavlja za provincije prekretnicu u
razvoju privrednog i društvenog života. Na Zapadu postiže velike uspjehe romanizacija, a u
istočnim oblastima definitivno se učvršćuje rimska vladavina, za koju su zainteresirani najviši
slojevi lokalnog stanovništva. Novi politički režim doprinio je konsolidaciji i razvitku mnogih
oblasti. U tome se sastoje nesumnjivo progresivne strane tog poretka, koje su našle svog odraza
kako u gospodarstvu tako i u kulturi Augustova doba.
U Augustovom odnosu prema raznim slojevima slobodnog rimskog stanovništva naći ćemo
priličan broj crta zajedničkih sa socijalnom politikom Gaja Julija Cezara. I za Augusta je
karakteristično laviranje između raznih socijalnih grupa, ali tijekom svoje vladavine on pokazuje
veliku opreznost, nastoji naglasiti svoj konzervativizam i pokazati da se u rimskom životu nije
dogodilo ništa novo, već da su uspostavlja stari pradjedovski poredak.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->