KRIMINALISTIKA-je nauka koja proučava ,pronalazi i usavršava naučne

i na praktičnom iskustvu zasnovane metode i sredstva koja su naj pogodnija

da se otkrije i razjasni krivično djelo,te da se otkrije i privede krivičnoj
sankciji učinilac,da se obezbjede svi dokazi radi utvrđivanja istine kao i da
se spriječi izvršenje budućih planiranih i neplaniranih krivičnih dijela-
Vladimir Vodinelić

KRIMINALISTIKA je nauka koja se uz pomoć praktičnih metoda i

sredstava bavi sprečavanjem i suzbijanjem kriminaliteta.Kriminalistika ima
za zadatak da pronalazi ,primjenjuje i usavršava na osnovu metoda i
sredstava ,a sve sa culjem da se KD otkrije i rasvjetli,otkrije i uhvati
izvršilac i pronađu,fiksiraju i obezbjede dokazi radi uspješnog pokretanja i
vođenja krivičnog postupka i utvrđivanja čonjeničnog stanja odnosno istine-
Krivokapić

CILJ KRIMINALISTIKE-je
-Prevencija i Represija kriminaliteta
-Prevencija podrazumjeva sistem mjera koje se poduzimaju radi sprečavanja
izvršenja KD-a dok još nisu izvršena.
-Represija podrazumjeva sistem mjera koje se preduzimaju protiv učinioca
određenih ,već izvršenih KD.

RAZVOJ KRIMINALISTIKE
-Prva (etnička)faza obilježena je ocjenom na temelju ličnih i posebnih
iskustvenih saznanja.Dokaz je bio ostavljen empirizmu ličnih utisaka,a
zločin je uglavnom otkriven pri samom izvršenju.

-Druga(religijska,mistična)faza obilježena je dokaznim pprovjerama putem

različitih iskušenja (npr.božiji sudovi isl)

-Treća faza je nastupila kao reakcija na predhodnu ,apsolutno preovladava

formalna zakonska ocjena dokaza .Priznanje ili podudarnog iskaza dvojice
svjedoka .Što je rezultiralo torturom .Istovremeno odbacivani su gotovo svi
drugi dokazi.

-Četvrta faza predstavlja fazu slobodnog sudijskog uvjerenja ,gdje dolazi do

čitave glorifikacije ličnog sudijskog uvjerenja,koje je predstavljalo
moralnost koja vodi do takvog stepena uvjerenja koje ljudski um nemože da
prevaziđe.
PRAVCI KRIMINALISTIKE KAO NAUKE su:

-Heuristička kriminalistika
-Silogistička kriminalistika
-Preventivna kriminalistika
-Represivna kriminalistika

OSIVAČI KRIMINALISTIKE su:

-Hans Gross(1847-1915)
-1912g Krim.institut Grac
-istraživanje kriminalistike i kriminologije

-Rudolf Reiss(1874-1929)
-osnivač prvog instituta naučne policije u Evropi
-uveo kurs na pravnom fakultetu(sudske fotografije i lični opis)
Insitut je izvršio sledeće zadatke:
-školovao je visokokvalifikovane krim.kadrove
-izvodio složena kriminalistička vještačenja
-sarađivao sa policiom unoseći i razvijajući naučne metode u borbi protiv
kriminaliteta.

-Ivan Vučetić(1858-1925)
-porijeklom iz Hrvatske
-osnivač ureda za identifikaciju u Argentini 1891g
-tvorac sistema daktiloskopske kvalifikacije (otisci prstiju)
OSNOVNA NAČELA KRIMINALISTIKE su.

-Zakonitost-to je jedno od temeljnih načela kriminalistike ,što znači da se

organi koji sprovode istražne radnje moraju se strogo pridržavati
zakona.Ovo načelo još kaže da niko nemože biti kažnjen za krivično dijelo
ako ono kao takvo nije zakonom predviđeno.Pod ovim načelom se
podrazumjeva da se kriminalistička radnja i mjera mogu poduzeti pod
uvjetom da su ispunjene sve zakonske predpostavke u vezi krivičnog djela.

-Istina-prilikom otkrivanja i dokazivanja postojanja krivičnog djela i

njihovog počinitelja organi koji provode istražne radnje dužni su istinito i
potpuno utvrditi činjenično stanje kako bi se u postupku mogla donijeti što
objektivnija odluka.

-Objektivnost-objektivnost je uvijet za utvrđivanje istine a istina se može

tvrditi samo ako postupci nadležnih tijela koji sprivode istražne radnje budu
oslobođeni stavova koji negativno utiču utvrđivanje istine.Da bi se sprovelo
načelo objektivnosti ono od istražitelja zahtjeva-
savjesnost,odgovornost,kritičnost u radu,odmjeren,ispravan i pravedan
odnos prema licu čiji se postupci istražuju.Ovo načelo je i prepreka se često
krši npr.zbog prijateljstva,neprijateljstva,koristoljublja ,simpatija i sl.

-Planiranje i metodičnost-dabi čitav kriminalistički postupak bio učinkovit

potrebno je od samog početka sve dobro metodički isplanirati po određenim
planu i potplanovima.Ovo načelo kaže da se svaki korak prije nego se
poduzme mora biti planiran i proučen.
Primjeni ovog načela suprostavljaju se u svakodnevnoj praksi :
1.protok vremena od časa učinjenje k.djela pa do saznanja o njemu i nužne
namjerne ili nenamjerne promjene činjeničnog stanja
2.sam učinitelj ,kao i lažni svjedoci
3.preduvjerenje kriminalista
Kada se utvrdi da je neko dijelo k.djelo potrebno je utvrditi njegov
uzrok,otkriti počinitelja i dokazati njegovu krivnju,ali bez bez planiranja i
sistematskog planiranja kriminologu prijeti opasnost od brojnih grešaka .U
početnoj fazi kriminolozi neznaju šta treba eliminisati a šta zadržati tako da
se nađu u haotičnoj situaciji.
Planiranjem kriminolozima omogućava pravovremeno i pravilno uočavanje
nedostataka i pravilno uočavanje nedostataka praznina u
postupku.Postupanje bez planiranja i metodičnosti odlikuje se niskom
kvalitetom i neizvjesnim ishodom.Ovo načelo uključuje nužnost
organiziranja i planiranja kriminalističke djelatnosti ,postojanost i temeljitost
u ostvarenju cilja.Plan nesmije biti krut nego on mora biti elastičan i treba da
kriminolozi u svakoj radnji isplaniraju redoslijed pitanja na koja će dati
odgovor u cilju razrješenja djela
.
-Operativnost i brzina-pod ovim načelom se podrazumjeva
brzina,koordinacija u radu i saradnja jer što je kraći vremenski razmak
između učinjenog djela i započinjanja postupka to je veća šansa za
uspjeh.Ovo načelo posebno dolazi do izražaja kod hvatanja učinitelja na
djelu.Smatra se da je zatečen u krivičnom djelu osoba koju neko opazi u
radnji krivičnog djela tj.osoba koja je neposredno nakon izvršenja krivičnog
djela zatečena pod okolnostima koje upućuju da je upravo počinila k.djelo.
Brzim poduzimanjem mjera i radnji omogućava se i olakšava utvrđivanje
postojanja k.djela a samim tim i njegov počinitelj.U ovom načelu
kriminalisti moraju imati brz i siguran refleks te sposobnost brzog
odlučivanja i ostvarivanja odluka koja mora biti smišljena.Brz
kriminalistički poduhvat djeluje iznenađujuće na učinitelja ,saučesnike i
lažne svjedoke tj. zbunjuje ih i šokira U okviru ovog načela postoji
podnačelo,,iznenađenja,, koje podrazumjeva mjere i radnje iznenađenje tj
hvatanje na licu mjesta i ova radnja iznenađenja mora da bude munjevita i
osigurava puni uspjeh.Radnje iznenađenja zahtjevaju temeljito i metodično
postupanje i oraju biti dobro smišljene.
Drugo pod načelo je,,hitnost,, i ovo načelo je usko povezano sa načelom
,,blagovremenosti,,Ono označava grozničavu žurbu i usko je povezano sa
načelom ,,tačnosti i temeljitosti,,

-Blagovremenost-ovo načelo zahtjeva da se operativne mjere i radnje

policije tj.radnje dokazivanja moraju odmah poduzeti kad je nastala potreba
za njihovim privođenjem tj. kada se očekuje da se mogu postići naj
optimalniji rezultati i učinkovitost u procesnom smislu.

-Srazmjernost-ovo načelo zahtjeva da kriminalista da svaku mjeru i radnju

poduzimanja u zakonom određenim okvirima uz vođenje računa o
neophodnosti i sraznjernosti primjenjene mjere i radnje.
Drugim riječima znači sa se smiju primjeniti samo one mjere i radnje u
konkretnom slučaju koje uvažavaju težinu učinjenog djela,stvarne prilike i
alternativna rješenja koja eventualno postoje.
Željeni cilj treba postići uz što manje zahvata u prava i slobode građana
.
-Čuvanje tajne i diskrecija-ovo načelo ne odnosi se podjednako na sve
operativno taktičke mjere i radnje.Neke se poduzimaju u strogoj tajnosti
dok neke imaju javni karakter.Obično je riječ o državnoj,vojnoj,službenoj ili
poslovnoj tajni. Ovo načelo posebno dolazi do izražaja kod upotrebe
prikrivenih istražitelja,tajnih agenata i informatora.Čuvanje tajne je
profesionalna obaveza i svako curenje informacija može imati štetan
uticaj.Svakako ovo načelo podrazumjeva da ni sa ukućanima netreba
razgovarati o službenim stvarima.

-Temeljitost-ovo načelo je usko povezana sa načelima operativnosti i

metodičnosti što znači da u ovom načelu potrebno je temeljito otkrivati i
osiguravati sve dokaze i poduzimati mjere i radnje temeljito.Ovo načelo
zahtjeva da se sa jednakom pažnjom ispituju sve činjenice i okolnosti kako
one koje su na prvi pogled beznačajne do onih koje su očigledne

-Ekonomičnost postupka-osnovni elementi načela ekonomičnosti su:

1.brzo provođenje postupka ali ne na način da se time ugrožava utvrđivanje
istine i zaštita prava i sloboda građana
2.što jeftinije i kraće provođenje postupka
3.zabrana svega što se ne javlja kao potrebno.
4.nanošenje što manje štete
5.vođenje računa da se ovo načelo što više poklopi sa načelom srazmjernosti
u primjeni prinudnih mjera i dokaznih sredstava
6. kod manje značajnih slučajeva treba težiti za pojednostavljenjem postupka
7.odbacivanje dokaza koji nisu u vezi sa slučajem ako njihovo prihvatanje
nije neophodno i dovodi do uticaja na svjedoke isl.
Treba voditi računa da sva brzina u postupku nosi u sebi opasnost od
zabluda i primjena ovog nčela nesmije ići na štetu interesa postupka i prava
i slobode građana.

-Jedinstveno rukovođenje-ovo načelo zahjeva da rad na istraživanju teških

i složenih k.djela koji zahtjeva angažovanje većeg broja osl. i sredstava bude
organoziran iz jednog centra tako da njime rukovodi štab.Prilikom izbora
kriminologa za rad na slučaju mora se voditi računa o karakteristikama
konkretnog slučaja i svojstvima kriminologa koji će učestvovati u slučaju
-Koordinacija i saradnja-zovu ga i načelo jedinstva svih kriminalističkih
snaga.Koordinacija i saradnja manifestuje se i kroz međusobnu razmjenu
informacija o pojavama i oblicima kriminaliteta,te iskustvima o njegovom
suzbijanju,pri čemu treba izbjegavati nepotrebno dopisivanje i druge oblike
komunikacija kako zbog načela ekonomičnosti tako i zbog mogućnosti
otkrivanja službenih tajni.Ovo načelo posebno dolai do izražaja kada vršenje
k.djela prelazi lokalne okvire i ima međunarodni karakter.U okviru ovog
načela postoji i podnačelo,,međunarodna saradnja u borbi protiv
kriminaliteta,,.Ono se ostvaruje preko brojnih policiskih i drugih
međunarodnoh organizacija npr,,interpol,europol isl.

-Kritika i samokritika-ovo načelo usko je povezano sa načelom

metodičnosti.u O ovom načelu kriminolozi polaze od teze da se iza sitnica
mogu kriti teška krivična djela i pri najvještijem i najpažljivijem postupanju
događaju se greške ,ali ako se spoznaju i samokritički prihvate poslužit će za
pravilan rad u budućnosti.
Kriminalisti moraju u svakodnevnom poslu vježbati sposobnost kritičkog i
samokritičkog načina mišljenja.Kritički odnos samog prema sebi ,drugim
sudionicima u postupku.prema dokazima isl.
Ovo načelo posebno dolazo do izražaja u radu sa verzijama .Olako
prihvaćanje jedne verzije bez njene kritičke i temeljne analize i ocjene vodi
zabludama koje mogu biti veoma štetne i imati nepopravljive posljedice
.-Lojalno prikupljanje podataka-ovo načelo predviđa prikupljanje dokaza
na način koji je u skladu sa standardima koji se odnose na osumnjičenikova
prava u postupku
.
-Potpunost-ovo načelo upućuje da u toku postupka treba obuhvatiti sve
dokazne činjenice .Posebno dolazi do izražaja kod vršenja uviđaja
.
-Humanost-ovo načelo nam govori da u okviru procesnih radnji potrebno je
do krajnjih mogućnosti poštovati ljudska prava i slobode.Uokviru ovog
načela kriminalisti moraju voditi računa o osjećaju za pravdu i istinu što na
njihovoj strani stalno traži hladnokrvnost,strpljenje i poštovanje
čovjeka.Pred sobom uvijek treba vidjeti čovjeka bez obzira šta je počinio
.Ovo načelo posebno dolazo do izražaja kod primjene prinudnih sredstava

-Stručnost i specijalizacija-dabi se savremeni kriminalisti mogli uspješno

suprostaviti savremenim oblicima kriminala moraju se stalno usavršavati
.Kriminalisti ma koliko bili odani svom poslu nemogu biti uspješni ako nisu
adekvatno osposobljeni
ZLATNA PITANJA KRIMINALISTIKE

1.ŠTA? (učinjeno)
2.GDJE?
3.KADA? (način izvršenja)
4.KAKO?
5.ČIME? (sredstvo)
6.S KIM? (pomagač)
7.ZAŠTO? (motiv)
8.NAD KIM? (žrtva)
9.KO? (počinitelj)

PODJELA KRIMINALISTIKE(Trihotomna podjela)

Kriminalistika se djeli na :
-Kriminalističku taktiku
-Kriminalističku tehniku
-Kriminalističku metodiku

KRIMINALISTIČKA TAKTIKA –je nauka koja se bavi oblicima u

kojima se mogu pojaviti KD,motivima i ciljevima njihovog izvršenja.Dalje
izučava i usavršava sva ona osnovna pravila i radne metode koje služe
otkrivanju i razjašnjavanjuizvršenih i sprečavanju budućih KD-a a nisu
tehničke prirode i na kraju vrši organsko povezivanje tehničkih i taktičkih
načina rada.
Postoji Opšti dio kriminalističke taktike i posebni dio kriminalističke
taktike(metodika)
KRIMINALISTIČKA METODIKA-je dio taktike tz. Posebni dio
taktike .Metodika istražuje pojedine vrste KD-a primjenom metoda i
sredstava kriminalističke Tehnike i Taktike na određenim vrstama KD-a.
KRIMINALISTIČKA TEHNIKA-je primjena prirodno-znanstvenih i
tehničkih metoda u suzbijanju kriminaliteta.
Ona obezbjeđuje,fiksira i tumači makro i mikro tragove,kao i predmete
krivičnog djela da bi se razjasnile okolnosti koje su važne za rasvjetljavanje
KD-a i identifikaciju izvršioca ili drugog lica.
NAČIN SAZNANJA ZA PRIPREMANJE ILI IZVRŠENJE
KRIVIČNOG DJELA

ŠTA JE KRIVIČNO DJELO-Krivično djelo je djelo čovijeka koje je

opasno za određeno društvo,koje je protiv pravno i koje je određeno u
zakonu kao krivično dijelo.
Krivično djelo je svjesna ili voljna čovjekova radnja koja je društveno
opasna,protiv pravna i određena u zakonu kao krivično dijelo.

NAČIN I VRSTE SAZNANJA O KRIVIČNOM DJELU:postoje načini i

to-
-Prijavom fizičkih osoba(oštećenog,svjedoka i samoprijavljivanje učinitelja)
-Prijavom pravnih osoba(tjiela državne vlasti,inspekcijske
službe,carine,centri za socijalni rad,zdravstvene ustanove i druge pravne
osobe)
-Vlastitom djelatnošću ovlaštenih službi,osoba npr.policije
-Hvatanjem na djelu
-Putem anonimnih prijava
-Javnim pogovorom
-Putem masovnih medija
-Putem povjerljivih osoba (informatori)

KRIVIČNA PRIJAVA-krivičnom prijavom se smatra obavjest da učinjeno

ili je pokušano krivično djelo i eventualno počinitelj tog krivičnog djela.
Također pod krivičnom prijavom podrazumjeva se nečije saopštenje o
određenom događaju koji asocira na krivično djelo.Osl. koja zaprimaju
krivičnu prijavu ovlaštene su a i dužne su da procjene sadržaj krivične
prijave.Ako iz sadržaja proizilazi ,,osnovi sumnje,,da je izvršeno krivično
dijelo sa propisanom kaznom zatvora preko 5 godina osl. je dužno da odmah
obavjesti tužitelja i pod njegovim nadzorom poduzme potrebne mjere i
aktivnosti da se pronađe počinitelj k.djela te da se spriječi skrivanje ili
bjekstvo osumnjičenog i saučesnika te da se otkriju i sačuvaju tragovi
k.djela i predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz te da se prikupe sve
informcije koje mogu biti korisne u krivičnom postupku.
Ako postoje osnovi sumnje da je učinjeno k.djelo za koje je zakonom
određena kazna do 5 godina osl.je dužno o tome obavjestiti tužitelja o svim
raspoloživim informacijama ,radnjama i mjerama koje je poduzela naj
kasnije sedam dana od dana o saznanju o postojanju osnova sumnje da je
krivično djelo učinjeno.
KRIVIČNE PRIJAVE ILI DOJAVE FIZIČKIH OSOBA
Zakonski osnov prijavljivanja-prijava se podnosi nadležnom tužitelju u
pismenoj ili usmenoj formi.Ako se prijava podnosi usmeno ,prijavitelj će se
upozoriti na lažno prijavljivanje.Zatim će se sačiniti zapisnik ,a ako je
prijavljeno putem telefona sačinit će se službena zabilješka.Ako je prijava
podnesena sudu ,osl ili nekom drugom nadležnom sudu ili tužitelju oni će
odmah prijavu primiti i dostaviti nadležnom tužitelju ,ako je riječ o KD –
ukoja se gone po službenoj dužnosti.
Po članu 214 ZKP BiH građani imaju pravo prijaviti krivična dijela.To su
tzv.Neobavezne krivične prijave (moralna obaveza građana)
Neprijavljivanje KD-a predstavlja krivično djelo(obavezna krivična prijava)
Spremnost građana da prijve KD tzv. Energija prijavljivanja nije uvjetovana
samo zakonskom obavezom ,već zavisi od niza
faktora(moralnih,kulturnih,tradiciskih isl.kao i odnos pojedinca prema KD-u
i učinitelju i sredini u kojoj živi ili je djelo učinjeno.
Ovi faktori uvjetuju taknu brojku kriminaliteta.
Član 213 ZKP BiH definiše obavezu svih službenih i ogovornih lica u svim
organima vlasti u BiH ,javnim preduzećima i ustanovama da prijave KD o
kojima su obavještene ili upoznate(trebaju sačuvati tragove,predmete i druge
dokaze KD-a).Također stavka 2 istog člana definiše obavezu
roditelja,staratelja,nastavnika,ljekara i drugi koji su zaduženi za pružanje
pomoći i zaštite maloljetnima ukoliko primjete ili ocjena da je maloljetna
osoba žrtva seksualnog,fizičkog ili nekog drugog zlostavljanja dužni su o toj
sumnji odmah obavjestiti OSL ili tužitelja.
Zakonom o krivičnom postupku nije definisan pojam krivične prijave i njen
sadržaj osim kada je rječ o krivičnoj prijavi oplicije koja se naziva izvještaj.
Zakonom je samo regulisan postupak njenog zaprimanja,podnošenja i
postupanje nadležnih tijela.
Pod Krivičnom prijavom se smatra obavijest da je učinjeno ili pokušano
krivično djelo i eventualno učinitelj tog djela.
U najširem smislu pod krivičnom prijavom se podrazumjeva nečije
priopčenje o određenom događaju koji indicira na krivično djelo koje će biti
predmet krivičnog gonjenja.
Aki iz sadržaja krivične prijave proizilazi ,,osnovi sumnje,,da je učinjeno
KD-o propisanom kaznom zatvora preko 5 godina(ZKP BiH član 218) OSL
je dužno odmah obavjestiti tužitelja radi poduzimanja određenih mjera kao
što su npr.prikupljanje dokaza,spriječiti bjekstvo isl.
Ako je zakonom propisana zatvorska kazna do 5 godina OSL je dužno
obavjestiti tužitelja o svim raspoloživim informacijama ,radnjama i mjerama
u roku od sedam dana.
Tužitelj neće narediti sprovođenje israge ako je utvrdio da :
-iz prijave i pratećih spisa da prijavljeno dijelo nije krivično djelo
-ako postoji osnovi sumnje za određenu osobu
-nastupila zastarjelost
-pomilovanje isl.

KRIVIČNA PRIJAVA I PRIJAVITELJ

-Krivična prijava može biti pismena.usmena,telefonska,i e-mail
-Može biti anonimna,istinita,djelimično ili potpuno neistinita tj.lažna
-Prijave mogu podnjeti djeca,maloljetnici i odrasle osobe.
Kada je riječ o prijavi djece i maloljetnika,krim pravila nalažu da se
kontaktiraju roditelji ili skrbnici(osim ako se sadržaj ne snosi na njih)

SADRŽAJ KRIVIČNE PRIJAVE

-Osobni podaci prijavitelja(ime,prezime,adresa,zanimanje)
-Činjenično opisani prikaz KD-a(kvalifikacija)
-Mjesto,vrijeme i način izvršenja,eventualni motiv
-Vrijeme saznanja za krivično djelo
-Detaljan opis mjesta događaja KD-a
-Tko ili šta je napadnuto
-Da je prijavitelj izvršio bilo kakve promjene na mjestu događaja
-Osobni opis sudionika ili njihove podatke(osumnjičeni)
-Podatke o prirodi štete
-Podatke o osobama koje mogu potvrditi navode prijave

NAJČEŠĆE GREŠKE PRILOKOM PRIJEMA KRIV.PRIJAVE

-Postupak se neprilagođava prijaviteljovoj predožbi
-Radi se po određenoj ustaljenoj šemi
-Ne pristupa se opuštajućem razgovoru
-Naglo se prelazi na ,,glavnu temu,,
-Zaboravlja se da je prijavljivanje za neke osobe novi način razgovora sa osl.
-OSL preuzima dominantnu ulogu ili pak izgubi kontrolu nad tokom
zaprimanja prijave,nisu koncentrisani isl.
-Prilikom postavljanja pitanja ne ide se od općeg ka posebnom (tehnika
lijevak)
KRIV. PRIJAVA NEPOSREDNIH I POSREDNIH SVJEDOKA
-Prijave mogu podnjeti neposredni svjedoci tj.očevici koji su izravno opažali
i posredni svjedoci (neočevici)ili svjedoci po čuvenju
-Svjedoci očevici su svjedoci koji su opažali KD-o .Taj pojam je uži od
pojma svjedok ,jer obuhvata određenu kategoriju svjedoka.
-Svjedoci po čuvenju su osobe koje raspolažu obavjestima o KD-u do kojih
nisu došli vlastitim neposrednim opažanjem nego opažanjem drugih pojava i
činjenica koje su posredno povezane sa KD-om(priopćile im treće osobe)
Policija prilikom zaprimanja prijave od svjedoka po čuvenju mora voditi
računa o sledećem:
-da li je svjedok očevidac uopće nešto oaopštio svjedoku po čuvenju
-ako mu je saopštio,kako je to svjedok po čuvenju reproducirao
-dali se u dokaznom smislu smatra tačnim
-da li je iskaz svjedoka po čuvenju istinit
-vjerodostojnost i kvalitet krivičnih prijava svjedoka očevidaca su bolja
-poštovati dob,spol,zanimanje i psihofizičko stanje svjedoka
-imati u vidu da djeca i maloljetnici kao prijavitelji KD-a po svojim
psihofizičkim svojstvima predstavljaju posebnu kategoriju ali mogu biti
koristan izvor informacija(treba izbjegavati prisustvo roditelja,djeca imaju
bujnu maštu,utjecaj drugih osoba,davati primjere i predmete za sjećanje,OSL
treba da bude mlaže životne dobi)
-kod svjedoka starije zrelosne dobi zahtjeva se taktičko prilagođavanje tj.
prilagoditi se starijim osobama
KRIVIČNA PRIJAVA OŠTEĆENOG
-Zaprimanje ovakve vrste krivične prijave predstavlja poseban oblik
ispitivanja svjedoka koji je pretrpio štetu
-Prijavu treba kritički posmatrati,zbog stanja i osjećaja oštećenog
-Emocionalna nepismenost(uzbuđenje,strah,šok)
-Često govore o onom što su zaključili kao da su zapazili zbog popunjavanja
praznina u sjećanju zbog zaboravljanja
-Kad je riječ o materijalnoj šteti na sadržaj krivične prijave može snažno
uticati vlastiti materijalni interes
-Poveća se uvećati izgubljena šteta
SAMOPRIJAVA UČINITELJA
-Istinite samoprijave učinitelja policiji su kad je KD-o učinjeno u afektu,iz
nehata ili kad je o samoodbrani ili krajnjoj nuždi
-Lažno samoprijavljivanje se vrši zbog načina razmišljanja prijavitelja da će
im se vjerovati što sami prijave zbog npr.ljubavi,prijateljstva,rodbinskih
veza,prometna nesreća isl.-Profesionalni kriminalci često lažno prijavljuju iz
razloga da nebi bili osuđivani ili saznalo za drugo krivično djelo
HVATANJE NA DJELU
-U članu 133ZKP BiH propisano je da osobu zatečenu na učinjenju KD-a
svako može zadržati i odmah predati ili pozvati nadležne organe države.
-Ako policija zatekne počinioca KD-a na licu mjesta lišit će ga slobode.

ANONIMNE I PSEUDONIMNE PRIJAVE

-Anonimne prijave su prijave bez potpisa i osobnih podataka podnosioca
prijave
-Pseudonimne prijave su prijave na kojima se nalaze podaci ili potpis lažnog
prijavitelja,koji također može biti lažan
-Sadržaj ovih prijava može biti istinit,djelimično neistinit,istinit ili lažan
-Često ove prijave imaju za uzrok psihološko stanje,a motivi su zaštita
nekog isl.
JAVNI POGOVOR
-U krim.nauci ovaj način saznanja KD-a podrazumjeva oblik prenošenja
vijeati tj.Glas o nekom krivičnom djelu a da se nezna dali je vijest tačna ili
netačna.Dolazi do transformacije informacija.
-U pravilu dosta teško je pronaći izvor javnog pogovaranja a često se radi o
anonomnom svjedocima
-Javnost pogovora može također da sadrži i određeni stepen istinitosti što
može pomoći pri otkrivanju i rasvjetljavanju krivičnog djela.

MASOVNI MEDIJI
-Sredstva koja se koriste za komuniciranje sa javnošću
-Nerjetko osibe iz kriminalnog miljea,osobito organizovanog kriminala
koriste masovne medije za slanje poruka zakamufliranih u razne oblike
reklama,ponuda,oglasa,članaka isl.
-Savremene policije imaju posebne odjele ili jedinice za obavezno praćenje
masovnih medija.
-Kodiranje poruka od strane kriminalaca

POVJERLJIVE OSOBE
-Povjerljive osobe često predstavljaju izvor saznanja o postojanju KD-a .
-To su pretežno ,,informatori,,a to su osobe koje povremeno ili stalno ali
uvijek tajno policiji prenose određene informacije
-Pojam informator obuhvata-informante,pouzdanike,provokatore,prikrivene
istražitelje.
-Pogrdni nazivi za informante su-špicl,policiski špijun,doušnik isl
IZVJEŠĆA OVLAŠTENIH SLIŽBENIH OSOBA

Krivino procesno zakonodavstvo u BiH ne poznaje krivičnu prijavu

policije.Donošenjem novog krivičnog zakona iz 2003g. ranja krivična
prijava naziva se ,,izvješće,, i o tome se govori u članu 219 ZKP BiH.
Na osnovu svih prikupljenih dokaza osl.sastavlja izvješće a uz ovo izvješće
dostavljaju se i dokazi npr.slike,skice,pribavljene izjave isl.koji mogu biti od
koristi za vođenje postupka.Ako osl.poslije podnošenja izvješća sazna za još
neke nove činjenice i dokaze ili tragove krivičnog djela dužna je svoje
predhodno izvješće dopuniti i ovim dokazima.
U osnovi razlikujemo izvješće protiv poznatog i nepoznatog izvršioca
k.djela.

Kriminalistička obrada –je radnja osl.koja se poduzima kada postoji

osnova sumnje da je učinjeno k.djelo.
Postoje formalni i neformalni poslovi osl. unutar kriminalističke obrade i to:
-utvrđivanje postojanja k.djela
-pronalaženje i osiguranje tragova i predmeta u vezi sa krivičnimdjelom.
-otkrivanje nepoznatog počinioca k.djela bili da bježi ili se krije

Sadržaj izvješća ovlaštenih službenih osoba-sadržaj izvješća osl.mora biti

potpun,istinit,iscrpan,alternativan i povjerljiv.Također važan je i redosljed
unošenja podataka koji bi trebao biti kronološki.Podaci i dokazi moraju biti
jasno i ne dvosmisleno formulisani i mora biti vidljiv stupanj njihove
sigurnosti.Kvalitet sadržaja izvješća osl. izravno ovisi od kvalitete
provedene kriminalističke obrade.On je usko vezan i sa zlatnim pitanjima
kriminalistike.Izvještaj osl. mora biti takav da nadležni tužitelj na osnovu
njega može podnijeti odgovarajuću odluku a ne da dođe do odbacivanja
izvještaja ili njegovog vraćanja na dopunu.Ovo podrazumjeva da izvješće
osl. mora da sadrži kratak opis krivičnopravnih činjenica i ukazati na sve
potrebne dokaze koji nadležnim tužiteljstvu služe za donošenje odluka.
Iz ovog se može utvrditi da je službeno izvješće osl.akt nadležnom tužitelju
o određenom k.djelu i učinitelju tog k.djela
Izvješće osl. treba da sadrži podatke i to:
1.ko je i kada saopštio osl.krivični događaj,osim ako bi otkrivanje izvora išlo
na štetu neke fizičke ili pravne osobe
2.dali je neposredno nakon saznanja za krivični događaj došlo do izlaska na
mjesto događaja,kad i ko je izlazio na mjesto događaja
3.koje su mjere i radnje poduzete na mjestu događaja a naručito:
-dali su dobivene obavjesti od građana,s naznakom osobnih podataka
građana koji su dali obavjest,dali su neki građani odbili dati obavjest i zašto i
dali je neka osoba zadržana do dolaska tužitelja ili upućena njemu i zašto.
-dali je izvršeno privremeno oduzimanje predmeta ,kad i koji te broj potvrde
-dali je izvršena pretraga stana i drugih prostorija ili osoba i kojih i kakvi su
rezultati postignuti
-dali je izvršen uviđaj ,kad i ko je ga izvršio te dali je u okviru izvještaja
vršeno vještačenje i koje vršio vještačenje
-dali su na mjestu događaja poduzete druge mjere i radnje i koje,sa kojom
svrhom i rezultati
4.koje su mjere i radnje kad su poduzete izvan mjesta krivičnog događaja
5.na temelju kojih činjenica se izvodi zaključak da postoji osnovi sumnje da
je činjeno k.djelo tj da je neka osoba počinitelj k. Djela
6.činjenički opis i zakonski naziv krivičnog dijela te dali je prijavljena osoba
učinila i druga k.djela i dali je imala saučesnike
7.što je sporno u vjerodostojnosti dokaza u vezi sa njihovim izvorima
saznanja(izvori materijalne i personalne prirode)
8.raspoloživi osobni podaci za osobu za koju postoje osnovi sumnje da je
učinitelj krivičnog djela i dali je prijavljena osoba lišena slobode
9.prilozi uz izvješće(obično je riječ o zapisnicima npr skice,zapisnik o
uviđaju sa prilozima npr.slike te medicinski izvještaj,alko test,poligraf isl.

Obaveza dostavljanja izvještaja-ZKP nije tačno precizirao vrijeme

dostavljanja izvještaja. ZKP-om je precizirano da izvještaj o k.djelu podnese
prije njegovog zastarjevanja ili dok osl. sami ne ocjene da su ispunjeni
uslovi za podnošenje izvještaja .Upraksi ovo zavisi od mnoštva faktora npr.o
dovoljnom broju dokaza kako bi izvještaj bio što potpuniji sa dokazima.
Izvještaj se podnosi tužitelju a podnošenje izvještaja u praksi zavisi od
slučaja do slučaja ovisno o vrsti krivičnog djela te načinu,mjestu i
sredstvima izvršenja.
POSTOJANJE OSNOVA SUMNJE-ovaj pojam se definira kao polazni
oblik sumnje za osl.kojim obavezno započinju kriminalističku obradu.
Riječ je o obliku vjerovatnosti koji se temelji na određenim okolnostima
koje ukazuju na mogućnost postojanja krivičnog djela i neke osobe kao
mogućeg počinitelja.Osnova sumnje ponekad je nazivaju i ,,dovoljna sumnja
te utemeljenom i ozbiljnom sumnjom,,.
Osl. i nadležna tužiteljstva moraju prilikom izvođenja zaključka o postojanju
,,osnova sumnje,,voditi računa da ona bude utemeljena na pouzdanim i
vjerodostojnim izvorima informacija i dokazima.
Osnovi sumnje su i svojevrsna zabrana osl da započnu sa kriminalističkom
obradom prije njenog postojanja jer time se izbjegava nepotrebno
uznemiravanje građana i šikaniranje od strane osl.

Podaci o podnosiocu izvještaja-u osnovi ovaj izvještaj treba da sadrži:

-podatke o državnom tjelu koje podnosi izvješće
-podatke o krivičnom djelu i učinitelju koji se prijavljuje
Iz izvješća osl treba biti vidljivo ko je podnositelj tj.naziv organizacione
jedinice,adresa,broj pod kojim je predmet vodi,datum i mjesto sastavljanja
izvještaja,podaci o osl. koja je sastavila izvještaj i rukovodioc te
organizacione jedinice.Nadalje treba biti vidljivo kome se izvješće dostavlja.
Ako je ranije nešto rađeno u vezi sa prijavljenim djelom ili osobom treba u
prijavi naznačiti vrstu,broj i datum ranijih podnesaka kako bi se objedinili.
Podaci o krivičnom djelu i učinitelju-pod ovim se podrazumjeva činjenično
pravni opis krivičnog djela osobito u smislu vremena,mjesta,načina i
sredstva učinjenja te zakonski naziv k.djela.Kada se daju ovi podaci
potrebno je voditi računa da se odgovori na zlatna pitanja kriminalistike
kako bi ovaj akt bio potpun.

Podaci o prijavljenoj osobi ili osobama-u ovom dijelu izvješća treba

navesti osobne podatke prijavljene ili prijavljenih osoba.
Ti podaci bili bi:
-ime i prezime,nadimak ili druga imena,ime i prezime roditelja,djevojačko
porodično prezime majke,mjesto rođenja,datum rođenja,mjesto
stanovanja,državljanstvo,porodične prilike,zanimanje,služenje vojnog
roka,eventualni čin,imovinsko stanje,dali je i zašto osuđivan,dali je i gdje je
izricana kazna,vodi li se kakav postupak,ako je maloljetnik ko je zastupnik
isl.
Podaci o objektu napada,šteti i oštećenom-kada je oštećeni fizičko lice
onda je potrebno navesti podatke i to:podaci o oštećenom,adresa,zanimanje
Te kakva je uloga bila oštećenog tj.provocirajuća,pasivna isl.
Kada je riječ o šteti potrebno je navesti vrstu i visinu štete,popis i detaljan
opis štete,oštećeni ili otuđeni predmeti,tjelesne povrede,smrt isl.Visinu štete
treba uvijek izraziti u novčanom iznosu.
Vrijeme činjenja krivičnog djela-u izvješću treba navesti
godinu,mjesec,dan u sedmici,sat i eventualno minute činjenja krivičnog
djela.
Mjesto činjenja krivičnog djela-je mjesto gdje je učinjeno k.djelo i treba
razlikovati mjesto učinjenja k.djela u širem i u užem smislu.
U užem smislu to je mjesto na kojem je pokušano ili je učinjeno k.djelo a u
Širem smislu to su sva mjesta koja su u vezi sa učinjenim k.djelom i na
kojima se mogu naći tragovi koji mogu pomoći razrješavanju
slučaja.Naprimjer to su mjesta na kojem je propremano k. djelo,gdje su
sakriveni predmeti u vezi izvršenja k. djela,pokopano mrtvo tjelo isl.
Način činjenja krivičnog djela-prema ZKP BiH krivično djelo se može
učiniti činjenjem i nečinjenjem.
Način počinjenja potrebno je detaljno opisati jer uz ostalo pokazuje i
karakteristike učinitelja,njegovu kriminalnu volju.Osobito su važni ti podaci
kombinirani sa utvrđenim ili predpostavljenim sredstvom činjenja tako da se
može utvrditi o obliku krivnje dali je namjera ili nehat.Ovo je osobito važno
kada je riječ o hladnim i vatrenom oružju.Ukoliko se utvrde vještine
učinitelja u upotrebi sredstava činjenja dajenam sliku o počinitelju dali je
profesionalac,zanimanje isl.Osobito su važni podaci o pripremi ili najavi
činjenja k. djela.Osim opisa samog načina činjenja k.djela treba opisati i
radnje koje je poduzeo počinitelj nakon počinjenja k.djela ili ih nije poduzeo
npr.uništavanje tragova ,nepružanje pomoći žrtvi isl.
Podaci o mjerama i radnjama u toku kriminalističke obrade-u ovom
djelu izvješća potrebno je navesti mjere i radnje koje su provedene i to
hronološkim redom.U izvješću treba biti vidljivo:
-ko je ,kad i kako dojavio krivično djelo
-ko je dojavu i kad zaprimio
-kada su osl.i kada su izašli na teren radi provjere tačnosti dojave
-kad su započeli sa osiguranjem mjesta krivičnog djela i kako su ga proveli
-koje su mjere i radnje poduzete u smislu provizornog osiguranja tog mjesta
-dali je došlo do kakvih promjena mjesta izvršenja k.djela i koji je razlog
-prikupljene obavjesti od građana i očevidaca
-dalo je nko dbio dati obavjest i zašto
-dali su privremeno oduzeti neki predmeti,koji,ko ih je oduzeo i broj potvrde
-kako su predmeti upakovani,gdje se nalaze,zašto su oduzeti
-dali je izvršena pretraga i koja i koji je rezultat pretrage
-uviđaj i rezultati uviđaja
Ukoloko su na mjestu činjenja k.djela preduzete i neke druge radnje treba
navesti koje su to poduzete radnje,ko ih je poduzeo,zašto i koji je rezultat
Podaci o dokazima-ZKPBiH propisuje da dokaze radi njihove preglednosti
potrebno ih je locirati na jednom mjestu .To su dokazi iz kojih se izvode
zaključci o postojanju osnova sumnje o postojanju krivičnog djela i neke
osobe kao počinitelja.Pod dokazima podrazumjevaju se podaci na temelju
kojih nadležno tijelo u postupku utvrđuje postojanje ili nepostojanje
krivičnog djela,krivnju određene osobe i druge okolnosti za donošenje
odluke.
Predmet dokazivanja osl-su posebni elmenti pojedinih krivičnih
djela,otežavajuće ili olakšavajuće okolnosti
Prilozi uz izvješće-u ove priloge navode se :skice,fotografije,pribavljeni
izvještaji,spisi o poduzetim mjerama i radnjama,službene zabilješke,izjave i
drugi materijali koji mogu poslužiti za uspješno vođenje postupka te izjave i
dokazi koji idu u korist osumnjičenog
Dopuna izvješća-ako osl saznaju za nove činjenice ili dokaze ili tragove
krivičnog djela dužne su sve to prikupiti i kao dopunu predhodnom
izvještaju dostaviti tužitelju.

PROBLEMATIČNI IZVJEŠTAJI OSL-sadržaj izvješća OSL.presudni su

za polaznu situaciju određenog krivičnog postupka.
Za sudbinu izvješća i ugleda osl.problematični su potpuno ili u djelu netačni
podaci u prijavi.Može se raditi o nemarnosti osl.,njihovom neznanju ali i
prevelikom oprezu kao faktoru koji utiče na deformaciju podataka.Opasno je
i prisustvo pristrasnosti na strai prijavitelja u vidu navijanja za oštećenog a
protiv prijavljene osobe,npr prijavljuju se samo činjenice koje idu na teret
prijavljene osobe a ne onih koje idu u korist.
Daljnji problem koji se javlja u vezi sa izvješćem koje podnose osl.po
vlastitoj inicijativi su slučajevi kad su osnovni podaci na kojima se temelji
izvješće dobiveni od informatora.
Najčešći nedostaci i greške u izvještaju-nedostatke u izvještaju osl.
možemo podjeliti na sadržajne i formalno pravopisne nedostatke i to:
-neadekvatan i nepotpun činjenični opis krivičnog djela kao što je ispuštanje
pojedinih općih i posebnih elemenata krivičnog djela.Iz sadržaja izvješća
često nije vidljiv ili je nedovoljno jasan način saznanja o krivičnom
djelu,način poduzimanja i mjere preventive
-prilikom navođenja načina učinjenja k.djela nevode se strukturalni odnosi i
veze učinitelja sa načinom učinjenja i drugim okolnostima slučaja tako da
slučaj nije jasan
-pogrešna krivično pravna kvalifikacija prijavljenog krivičnog djela
-nepotpuno i netačno navođenje pronađenih i osiguranih tragova i predmeta
jer ponekad se zbog nemara ne navode određeni bitni tragovi i predmeti
,način na koji su pronađeni i tko ih je pronašao
-nvode se nepotpuni i netačni identifikacioni podaci za prijavljene sobe kao i
svjedoke a naručito njihova adresa stanovanja
-unose se neprovjereni podaci koji kasnoje u postupku otpadaju
-redosljed unošenja kriminalističke obrade u vezi sa prijavljenim krivičnom
djelom nije dobar
-ponekad se vie daje značaja formi izvješća a ne njegovom sadržaju
-zbog ljenosti osl skraćuje se izvještaj
-osl koriste neki svoj riječnik koji je nerazumljiv
-ne navodi se utvrđeni ili predpostavljeni motiv
-ne navodi se vrsta ni visina štete i ne izražava se u novcu
-grubo se narušavaju jezička pravila tj pogrešni izrazi

KRVNI DELIKTI-pod krvnim deliktim u širem smislu podrazumjevaju se

sva krivična djela koja imaju za svoju posljedicu smrt ili tjelesno oštećenje
neke osobe.
Pod krvnim deliktima u užem smislu podrazumjevaju se krivična djela
protiv života i tjela.
Kod izvješća u vezi krvnih delikata trebaju biti vidljivi:
-način saznanja za krvni delikt
-način,mjesto i vrijeme učinjenja i mjere koje je poduzelo osl(ko,kad,zašto)
-način identifikacije mrtve osobe
-provedene radnje(uviđaj,rekonstrukcija,pretrage,izizeti predmeti)
-način otkrivanja,osiguranja i ocjena predmeta i tragova u vezi k.djela
-na temelju kojih činjenica se izvodi zaključak da je riječ o k.djelu
-ako je učinitelj k.d.nepoznat kako je otkriven,identifikovan i dostupan
-zaključci o motivu k.d.koji proizilazi iz činjeničnog stanja
-dali je izvršena provjera alibija,po kom,kad i kako i dali je korišten poligraf
-kako su pronađeni svjedoci i dali su sarađivali sa policiom
-činjenice iz kojih se može izvesti zaključak o ličnosti žrtve
-podaci o načinu činjenja djela i vremenu smrti
-ako nije izvršena identifikacija otisaka navesti šta je poduzeto u tom pravcu
Delikti u vezi sa drogom-izvještaj osl treba da sadrži
-podatke o vrsti i težini oduzete droge u gramima ili kilogramima
-mjesto i vrijeme ilegalne transakcije ili zapljene
-podatke o mjestu gdje je droga bila skrivena
-način pakovanja droge
-porijeklo droge
-mjesto proizvodnje droge
-kako je droga nabavljena
-način navođenja na konzumiranje droge
-opis pribora za konzumiranje droge
-metode i sredstva za proizvodnju droge

PRETRESANJE-pretresanje je pocesna radnja,materijalnig,stvarnog,

Fizičkog istraživanja koja se poduzima u cilju pronalaska osobe i njenog
hapšenja ili u cilju pronalaska predmeta važnog za potrebe krivičnog
postupka na kojima će se obaviti uviđaj,vještačenje ili će se predočiti radi
prepoznavanja.
Pretres uključuje mjere prisile kojima se:
-osigurava prisutnost osobe
-pronalazi predmet važan za krivični postupak
Pretresanje možemo podjeliti prema nekoliko kriterija i to:
prema fazama postupka te prema zakonskom osnovu,prema cilju i objektu.
Pretresanje može biti :
-kao radnja u istrazi
-kao radnja izvan istrage
-kao radnja nakon podizanja optužnice
-kao radnja kojom se pruža međunarodna krivično pravna pomoć
Razgraničenje pretresa od pregleda-
-pregledanje podrazumjeva korištenje svih čula npr.čula vida,sluha,njuha i
eventualno dodira dabi se nešto učinilo dostupnim bez da se
odmotava,otvara isl.može biti preventivna i represivna kriminalistička radnja
Pretres je radnja kojom prilikom se koriste sva čula a često i tehnička
pomagala.Daljnja razlika između pregleda i pretresa ogleda se i u pogledu
pravnog osnova.Pregled osl.se obavlja na osnovu zakonske norme dok
pretres se obavlja po nalogu suda a i ne zavisno od situacije tj sumnje.
Objekti pretresanja-objekti pretresanja mogu biti sve one prostorije i
prostori koji se mogu koristiti za skrivanje bilo lica ili predmeta,od kojih
možemo nagrojati:kuće,vikendice,podrume,šupe,auta,avione ,otvoreni
prostor isl.
Pretresanje sa naredbom suda-sa obzirom da je pravo na privatnost jedno
od osnovnih ljudskih prava logično je da samo sud može izdati nalog za
pretres stana.Zahtijev za pretres stana može podnjeti tužitelj ili osl.koja je
dobila odobrenje od tužitelja.Pismeni zahtjev mora sadržati:
-naziv suda kao i ime i funkciju podnositelja zahtjeva
-činjenice koje ukazuju na vjerovatnost da će se osobe,tragovi ili predmeti
koji se traže naći na označenom ili opisanom mjestu ili kod određene osobe
-zahtjev da sud izda naredbu za pretres radi pronalaženja osoba ili
oduzimanje predmeta.
Zavisno od situacije uz zahtijev se može predložiti :
-da se naredba za pretresanje izvrši u bilo koje vrijeme zato što špostoji
osnovana sumnja da pretresanje neće moći biti izvršeno u vremenskom
periodu od 6do 21sat,da će se traženi predmeti skloniti ili uništiti ako se
naredba odmah ne izvrši,kao da će osoba koja se traži pobjeći ili učiniti neko
drugo krivično djelo
-da osl.izvrši naredbu bez predhodne predaje naredbe ako postoji osnovana
sumnja da se traženi predmeti mogu lako i brzo uništiti ako se odmah ne
oduzmu ,te da predaja naredbe može ugroziti sigurnost osl ili druge osobe.

Prema odredbama ZKP-a naredba za pretresanje sadrži:

-naziv suda koji izdaje naredbu,osim kada se izdaje na osnovu usmenog
zahtjeva i potpisa sudije za predhodni postupak koji je izdao naredbu
-izdavanje naredbe na usmeni zahtjev
-ime,odjel i rang osl.na koje se naredba odnosi
-svrha pretresanja
-opis osobe koju treba pronaći ili opis stvari koje treba pronaći
-određivanje i opis mjesta prostorija ili osoba koje se traže
-uputstvo da se naredba ima izvršiti u terminu od 6do 21h ili ovlaštenje da se
pretres može izvršiti u drugom vremenskom intervalu
-ovlaštenje izvršitelju naredbe da može bez prethodne najave ući u prostorije
koje se imaju pretresti ako to sud izričito odredi
-upustvo da se naredba i oduzete stvari donesu u sud bez odlaganja
-pouku da osumnjičeni ima pravo obavjestiti branitelja i da se pretres može
izvršiti bez prisustva branitelja

Nadalje ZKP-om je predviđeno da se naredba mora izvršiti u roku od 15

dana od dana izdavanja i to bilo kojeg dana u sedmici i nakon toga odmah se
taj nalog mora vratiti sudu.
Prilikom pretresa postoje slučajevi kada je potrebno upotrijebiti i silu a
uppotreba sile u pretresu definisana je u naredbi od suda ali nije definisano u
kojoj mjeri je upotrijebiti.Sila se upotrebljava najčešće u slučajevima kada
su vrata zaključana ili vlasnik stana ne želi da otvori vrata.Također sila se
može upotrebljavati i kod zaključanih sefova koje vlasnik ne želi da otvori
ili kod slučajeva kada je predmet potrage sakriven ispod parketa isl.ali mora
se voditi računa da učinjena šteta bude minimalna

Pretresanje bez naredbe suda-u tačno određenim situacijam osl.može ući u

stan ili druge prostorije bez naredbe ili bez svjedoka i po potrebi izvrši
pretres ,kada se radi o usmenoj naredbi koja se izdaje na licu mjesta.
Riječ je o slučajevima kada stanar tog stana želi ,ako neko zove u pomoć,ako
je potrebno uhvatiti počinitelja k.djela koji je zatečen na djelu ili radi
sigurnosti ljudi ili ako se u stanu nalazi osoba koju je potrebno uhapsiti.
Osnovi za pretresanje bez sudske naredbe navedeni su u ZKP-u primjenjeni
na postupanje u otkrivanju ,istraživanju i dokazivanju k.djela narko
kriminala npr.
-kada bi to slučajevi bili kada stanar želi ulazak osl. u njegov stan i druge
prostorije radi vršenja pretresa iz razloga kada sumnjaju da im sin posjeduje
narkotike ili se bavi nedozvoljenim radnjama a ponekad i kada se sumnja na
stanara da se bavi nedozvoljenim radnjama a ovaj dabi sprao ljagu sa sebe
traži pretres stana
-ukoliko neko iz stana zove u pomoć također osl. može izvršiti pretres
-i ako je potrebno izvršiti uhićenje lica a ako je ovaj zatečen u stanu

Vrijeme pretresa-prem odredbama ZKP-a naredba za pretres mora se

izvršiti najkasnije 15 dana od dana izdavanja i nakon toga se bez odlaganja
mora vratiti sudu.Naredba se može izvršiti bilo kojeg dana u sedmici u
terminu od 6do 21h.Izuzetno naredbom suda može se dati da se pretres može
izvršiti u bilo koje dana ili noći samo ako imaju opravdani argumenti.

Zapisnik o pretresanju-ZKP predviđa obavezno sastavljanje zapisnika o

svakom pretresanju .U zapisnik unose tačno opisani predmeti i isprave koji
su u vezi sa svrhom pretresa.Također se unose u zapisnik svi predmeti i
dokumenti koji su oduzeti,a o oduzimanju predmeta izdaje se potvrda koja
se odmah uručuje osobi od koje su predmeti oduzeti.Zapisnik vodi
zapisničar ali kada je u pitanju pretres stana ili osobe a zapisničar se nemože
osigurati zapisnik mogu voditi i osobe koje poduzimaju radnju.
Ukoliko pretresu prisustvuje zapisničar smatramo da se sa vođenjem
zapisnika može otpočeti prije započinjanja pretresanja,odmah po uručenju
naredbe tj.saopćavanja razloga pretresanja.Zapisnik treba da sadrži tačno
vrijeme početka i završetka pretresa te ,dalje se evidentiraju osobe koje su
učestvovale u pretresu,korisnik stana ili njegov zastupnik ,te njegovo ime
adresu stanovanja,broj lične karte,broj lične karte svjedoka ,ime lica koje je
vodilo zapisnik,zatim se upisuju svi pronađeni predmeti i tragovi sa svojim
opisom te u posebnu rubriku trebaju se potpisati svjedoci pretresa koji imaju
pravo u posebnu rubriku primjedbi da upišu primjedbe koje su uočili u toku
pretresa ali prije počinjanja pretresa biće zamoljeni od lica koja vrše pretres
da prate tok pretresa.Ukoliko prilikom pretresa stana dođe do oštećenja
stvari npr.slika.tv isl vlasnik može pokrenuti postupak da naplati štetu.

Pripreme za pretres-ovo je veoma važna radnja i potrebno je :

-odrediti mjesto pretresa,vrijeme pretresa,osobine lica kod kojih se vrši
pretres,pravilan izbor i broj službenika i potrebnu opremu za pretres.
Uručenje naredbe o pretresu stana-tek nakon oredhodno obavljenih mjera i
radnji rukovodilac pretresanja obavještava osumnjičenu osobu o svojoj
funkciji i razlogu dolaska i predaje joj naredbu za pretresanje te se pristupa
angažovanju svjedoka pretresanja.

PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA I IMOVINE-to je

samostalna krivično procesna radnja dokazivanja i sastoji se u privremenom
oduzimanju predmeta i to onih.
-koji se prema krivičnom zakonu imaju oduzeti
-koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica u krivičnom postupku
Privremeno oduzimanje predmeta je radnja oduzimanja predmeta koji
mjenjaju svog vlasnika i daju se sudu na čuvanje.
Prema odredbama ZKP-a mogu se oduzeti tri vrste stvari a to su:
-predmeti koji su upotrebljeni za činjenje krivičnog djela
-predmeti koji su bili namjenjeni za učinjenje krivičnog djela
-predmeti koji su nastali učinjenjem krivičnog djela
Načini oduzimanja predmeta-oduzimanje predmeta može se izvršiti na
načine i to:prilikom pretresa,prilikom lišenja slobode,prilikom
racije,prilikom uviđaja.
Zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta-u odredbama ZKP-a
propisano je da će se pri oduzimanju predmeta naznačiti gdje su pronađeni
i opisat će se te će se na kraju izdati potvrda vlasniku o oduzetom predmetu.
Mnogi kriminolozi ističu da je potrebno kod ove radnje da se sačini zapisnik
o izuzetom predmetu jer se radi o radnji dokazivanja u kojem stoji opis
predmeta ,kod koga je oduzet i kada.
POSEBNE ISTRAŽNE RADNJE
Posene istražne radnje su takvog karaktera da se njima značajno poseže u
ustavom zaštićeno ljudsko pravo i slobode ali i u privatnost porodičnog
života,slobodu i tajnost dopisivanja i drugih oblika komunikacija.
ZKP-om propisani su uvjeti za njihovo korištenje,postupak primjene i
njihovo vrijeme trajanja.Propisivanje ovih pravila u skladu je sa Evropskom
konvenciom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Pravni uvjeti za primjenu posebnih istražnih radnji-za određivanje

posebnih istražnih radnji predviđeni su uvjeti i to:
-postojanje osnova sumnje da je neka osoba sama ili sa drugim osobama
učestvovala ili učestvuje u učinjenju tačno određenih krivičnih djela
-da se dokazi o kriminalnoj djelatnosti nemogu pribaviti na drugi način ili bi
njihovo prikupljanje bilo povezano sa nesrazmjernim teškoćama

Nadležnost za određivanje posebnih istražnih radnji-posebne istražne

radnje se provode na osnovu pismene ili usmene naredbe sudije za
predhodni posupak.Međutim da bi sudija mogao izdati naredbu potreban je
obrazloženi prijedlog tužitelja.Tužitelj u svom prijedlogu mora navesti
podatke o osobi zbog koje se zahtjeva sprovođenje posebne istražne radnje i
osnove sumnje iz kojih se vidi da je ta osoba sama ili sa drugim osobama
učestvovala ili učestvuje u učinjenju konkretnog krivičnog djela.Ukoliko je
riječ o osobi koja nije počinitelj k.djela onda tužitelj mora navesti osnove
sumnje iz kojih se vidi da određena osoba prenosi učinitelju ili od učinitelja
informacije o određenom k.djelu ili mu stavlja na raspolaganje svoje
sredstvo komunikacije.Nadalje tužitelj mora navesti razloge i ostale bitne
okolnosti koje opravdavaju određivanje jedne ili više posebnih istražnih
radnji .
Iz tih okolnosti i razloga sudija treba steći uvjerenje da se dokazi ,u
konkretnom slučaju nemogu prikupiti na drugi način ili bi njihovo
prikupljanje naišlo na velike teškoće.Tužitelj mora navesti koju posebnu
istražnu radnju zahtjeva,način njenog provođenja,te obim i vrijeme trajanja.
Ukoliko sudija za predhodni postupak uvaži prijedlog tužitelja izdat će
pismenu naredbu koja sadrži sve elemente ,odnosno podatke kao i prijedlog
tužitelja te tačno vrijeme trajanja određene posebne istražne radnje.
Izuzetno u hitnim slučajevima sudija može izdati naredbu i usmeno nakon
obrazloženja prijedloga tužioca.U tom slučaju posebna istražna radnja se
sprovodi nakon dobijanja usmene sudske naredbe s tim da pismena naredba
mora biti dostavljena najkasnije 24 sata od izdavanja usmene naredbe.
Korištenje dokaza pribavljenim posebnim istražnim radnjama-policiski
organ koji je okočao poslove provođenja posebnih istražnih radnji dužan e
odmah sačiniti izvještaj o tome i predati ga tužitelju.Uz taj izvještaj tužitelju
moraju se predati i sve informacije i podaci i predmeti koji su pribavljeni
poduzetom radnjom.ZKP također propisuje dužnost tužitelja da dostavi
pismeni izvještaj o provedenoj istražnoj radnji sudiji za predhodni postupak
koji je izdao naredbu u konkretnom slučaju.

Ovaj izvještaj trebao bi da sadrži:

-vremenski početak i završetak posebne istražne radnje
-broj i opis poslova osl.koje su radnju provele
-vrstu i broj tehničkih sredstava koja su promjenjena
-broj i identitet osoba obuhvaćene radnjom
-krivično djelo čije je eventualno učinjenje sprečeno upotrebom radnje
-kraća procjena o tome u kojoj je mjeri primjena konkretne radnje doprinjela
njenom cilju opisanom u naredbi suda ili taj cilj nije ostvaren
Novi ZKPBiH prvi put uvodi posebne istražne radnje koje su tajnog
karaktera u koje spadaju:
1-nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija-ove posebne istražne
radnje sastoje se u tajnom nadzoru ili snimanju razgovora koji se vode
sredstvima komunikacije na daljinu.Ova radnja može trajati najduže do
mjesec danaali iz posebno važnih razloga može na obrazloženi prijedlog
tužitelja da se produži još jedan mjesec.
2-pristup kompijuterskim sistemima i kompijutersko sravnavanje
podataka-to podrazumjeva pristup centralnoj bazi podataka ,a kod nas CIPS
gdje stoje podaci o svim građanima koji su pohranjeni u jednu bazu
podataka.
3-nadzor i tehničko snimanje prostorija-ova radnja sastoji se u tajnom
snimanju prostorija upotrebom odgovarajućih sredstava.Tehnički gledano
radnja može da se izvede na dva načina i to ulaskom u prostoriju i
postavljanjem kamera na odgovarajuća mjesta i snimanjem iz vana sa
odabrane lokacije.Ova radnja duboko zadire u privatnost porodice
osumnjičenog.Ova radnja može da vrši najviše mjesec dana i tužilac
opravdano može da je produžava po mjesec ali ne više od šest mjeseci.
4-tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta-ova radnja se
sprovodi u cilju tajnog prikupljanja podataka o osumnjičenom.Ova radnja
može se izvoditi na dva načina i to
-osmatranjem sa predhodno odabranog mjesta sa kojeg se snima i osmatra
-tajnim praćenjem i snimanjem koje se može obavljati pješice,motornim
vozilom isl.Ovim praćenjem moguće je otkriti i snimiti tajno skrovište
droge,sredstva transporta,kurire i mjesta transakcije.Ove vradnje mogu se
provoditi najviše jedan mjesec a akompostoji potreba najviše tri mjeseca.
5-prikriveni istražitelj i informant-prikriveni istražitelj je policiski
službenik posebno pripremljen sa promjenom identiteta koji je uspio da uđe
u kriminalnu organizaciju i koji prikuplja podatke o toj organizaciji i na
određen način ih dostavlja policiji.Ove istražitelje netreba dovoditi kao
svjedoke.
Infirmatori su građanska lica koja za policiju tajno prikupljaju podatke
kriminalnog karaktera i tajni oh dostavljaju policiji.
6-simularni otkup i simularno davanje otkupnine-simularni otkup je
važan kao i narko kriminal .To je radnja kada policiski službenik ili
informator kupuje drogu ili daje mito sa označenim novčanicama a cilj je da
se te osobe koje uzmu obilježen novac da im se dokaže da se one bave tim
poslom
7-nadziranje prevoza i isporuka predmeta krivičnog djela-ove radnje se
u kriminalističkoj teoriji nazivaju ,,propuštanje,,.Sastoji se u nadziranju
prevoza tj. transporta droge .Istovremeno policija ne reagira tj,ne poduzima
nikakve radnje prema osobama koje vrše prevoz droge sa ciljem da odrede
maršutu kretanja transporta te proizvođače,posrednike i naručioce druge sa
ciljem razbijanja lanca droge.

UVIĐAJ
U praksi ne postoji jedinstvena definicija uviđaja jer ako se zna da je to
jedna kompleksna radnja dokazivanja sa veoma složenim kriminalističkim
sadržajem.Za jedne je to rad na mjestu krivičnog djela tj. neposredno
opažanje uviđajnog organa na mjestu krivičnog djela te poslovi izvan mjesta
krivičnog djela ali te radnje su od uviđaja neodvojive.
Postij uviđaj u užem i u širem smislu.Ova podjela je isključivo teoretskog
karaktera dok je u u praksi to jedinstvena cjelina koja ima svoj tok sadržaja.
Vodinelić smatra da uviđaj mora da sadrži 4 elementa i to:
1.čulno opažanje subjekata uviđajauz istovremenost misaonih logičkih
operacija kao jedinstva čulnog i racionalnog
2.neposredno ispitivanje i proučavanje materijalnih objekata kao predmeta
uviđaja
3.istovremenost kriminalističko-procesnog sadržaja rada
4.stvaranje verzija
Po Vodineliću ,,uviđaj,,je procesno regulisan sistem kriminalističko-
tehničkih i tehničkih radnji ,pri čijem obavljanju čulnim opažanjem i
izučavanjem materijalnih objekta ,uz pomoć verzija koje se planiraju i
provjeravaju paralelno sa hodom uviđaja ,vrši fiksiranje cjelokupne situacije
na licu mjesta kao materijalno idealnog sistema (stanja,svojstva)u njegovom
nepromjenjenom orginalnom obliku radi razjašnjavanja strukture krivičnog
događaja.
Karakteristike uviđaja-prema odredbama ZKP-a uvđaj se poduzima kada je
za utvđivanje neke važne činjenice u postupku potrebno neposredno
opažanje.Uviđaj je krivično procesna dokazna radnja koja se provodi po
kriminalističkoj metodologiji .Prema ZKP-u uviđaj je svrstan u dokazne
radnje ,a ima i istražnu funkciju.
O karakteristikama uviđaja u velikoj mjeri može poslužiti mišljenje
Dimitrijevića prema kojem ,,uviđaj,,počiva na određenim odlikama koje mu
daju punu dokaznu vrijednost.
Kao odlike uviđaja ističu se :blagovremenost,objektivnost i potpunost.
-Blagovremenost govori da se uviđaj mora u trenutku kada je nastala
potreba za njim tj kada postoji najveća vjerovatnoća njegove efikasnosti i
korisnosti. U pojedinim slučajevima blagovremenost može da preraste u
hitnost
-Objektivnost je izražena u svestranosti,potpunosti i realnosti uviđaja
Ovo se postiže tako što se sve verzije ispituju ravnopravno i što se opažanje,
ispitivanje i fiksiranje činjenica vrši bez ikakvih predubjeđenja.
-Potpunost se ostvaruje obuhvatanjem svih činjenica koje imaju dokaznu
vrijednost

Zadaci uviđaja-postoje tri zadatka uviđaja i to:

1.pronalaženje,prikupljanje i osiguravanje stvarnih dokaznih informacija u
vidu objektivnog nalaza.
2.istraživanje stvarnh dokaznih informacija i drugih raspoloživih informacija
radi dobivanja saznanja o načinu učinjenja krivičnog djela.
3.identifikacija učinitelja i žrtve ako su nepoznati i osiguranje njihove
dostupnosti,ako su poznati.

Navedeni zadaci uviđaja po pravilu postižu se:

-pregledom mjesta događaja u užem i širem smislu u cjelini
-pregledom objekata napada i ostalih objekata na mjestu događaja za koje se
predpostavlja da su u vezi sa učinjenim krivičnim djelom
-pregledom tragova u vezi sa krivičnim djelom
-pregledom sumnjivih osoba,oštećenog i drugih osoba
-korištenjem personalnih izvora informacija
Svaki uviđaj trebao bi se planirati i vršiti na osnovu zlatnih pitanja
kriminalistike:šta kad,gdje,kad,kako,čime,s kim,zašto i ko.
Zadatak uviđaje prvenstveno je da odgovori na pitanje radi ili se o krivičnom
djelu ili ne i gdje je kivičn djelo učinjen.
Ukoliko bi se uvijek polazilo od predpostavke da je mjesto radnje činjenje
isključivoondje gdje je prijavljeno onda bi mnoga krivična djela ostala
nerasvjetljena.Ako se uviđajni organ ne zapita gdje je dijelo učinjeno onda
postoji mogućnost pogrešnog zaključka o bitnim pitanjima.
Ako je npr.učinjenog ubojstva leš prebačen u vodu( ili na neko drugo
mjesto)a voda ga izbacila na neko mjesto na tim mjestu nemogu se naći
nikakvi tragovi.

Utvrđivanje načina učinjenja k.djela također je zadatak uviđaja te način i

sredstva učunjenja a sve teodgovore daju zlatna pitanja kriminalistike.

Uviđajni organi-odredbama ZKP-a o uvđaju nije izričito propisano ali jasno

je da uviđaj vrši nadležni tužitelj uz pomoć stručnih osoba kriminalističke ili
druge struke.Tužitelj nemože vladati svim vještinama koje su potrebne za
prilikom vršenja uviđaja.Stoga je ZKP predvidio da će stručne osobe pomoći
u pronalaženju,osiguranju ili opisivanju tragova te izvršiti potrebna mjerenja
i snimanja,sačiniti skicu ili prikupiti druge podatke.U današnje vrijeme
organiziranog kriminala uviđaj je kompleksna radnja dokazivanja koju
uspješno mogu izvršiti samo kadrovsko dobro osposobljen i tehnički
opremljen uviđajni tim.
Uviđaj može vršiti i ovlaštena službena osoba,nakon obavještenja tužitelja o
događaju.Naravno samo kada je riječ o hitnosti tj.u situacijama gdje vršenje
uviđaja ne trpi odlaganje.

Stručne osobe-ZKP-om je predviđeno da uviđaj vrše stručne osobe

kriminalističko-tehničke ili druge struke koja će pomoći u pronalaženju
,opisu tragova,pravljenju skica i snimanju pomoći u rješavanju k.djela.
Riječ je o osobama koje raspolažu posebnim stručnim znanjem koja mogu
pomoći uviđajnom organu u efikasnom vršenju uviđaja.
Pojam i vrste stručnih osoba-u krivičnom postupku pojtoje stručne osobe u
širem i u užem smislu.
Prema Miloševiću pod stručnim osobom u krivičnom postupku u najširem
smislu podrazumjeva svaku osobu koja doprinosi razjašnjenju krivične stvari
primjenom vlastitog znanja iz bilo koje oblasti pod uvjetom da je to znanje
veće od laičkog znanja.U ove kategorije mogu se ubrojato osl. koja su
specijalisti u svojim poslovima dok su npr doktori,ili drugi inžinjeri
specijalisti u svojim poslovima i u saradnji sa osl mogu pomoću u
razrješenju krivičnih djela.

Uviđaj i vještaci-ZKP-om je predviđeno da na uviđaj može da se pozove

vještak ako bi njegovo prisustvo bilo od koristi za davanje nalaza i mišljenja.
Potrebu za vještačenjem prilikom uviđaja treba poistivjetiti sa hitnosti
postupanja.To znači da se vještačenje kasnije nebi moglo obaviti ili bi
njegovo obavljanje moguće uz velike teškoće ali i veliku neizvjesnost
rezultata.
Uviđaj kao hitna radnja dokazivanja-postoje odredbe kojima je
regulisano da uviđaj mogu vršiti i ovlaštena službena lica i to pod određenim
uvjetima.
U procesnoj i kriminalističkoj teoriji postoji saglasnost oko hitnosti oko
postupanja oko uviđaja.Razloga ima mnogo ali u osnovi je da se na mjestu
učinjenog djela zatekne baš onako stanje kako je bilo neposredno po
izvršenju krivičnog djela.Na licu mjesta mogu se naći tragovi i predmeti koji
ukazuju na krivični događaj,učinitelja,žrtvu ili očevice.
Vremenski faktor je ovdje veoma značajan.Prije svega učinitelj k.djela bilo
da je profesionalac ili specijalista nastoji ostaviti što manje tragova na licu
mjesta ,a one koji su bili neizbježni po mogućnosti ukljnja ili uništava.
Isto je i sa predmetima krivičnog djela.Do promjena na tragovima i na
predmetima može doći usljed raznih djelovanja kao što su vremenske
prilike,kiša,snijeg,magla te svjesnim ili nesvjesnim činjenjem ljudi.
Sam učinjtelj nastoji da se udalji što prije sa mjesta k.djela i tako izbjeći
uhićenje ali i zakašnjela pomoć žrtvi može imati katastrofalne posljedice.

Načela kriminalistike u vezi sa uviđajem-za vršenje uviđaja postoje

kiminalistička načela i to:
1.načelo planiranja i metodičnosti postupka-ovo načelo podrazumjeva da
se nijedna radnja netreba poduzimati neplanski i neorganizovano.Kada
dežurni operativni zaprimi prijavu da se desili k.djelo on tu informaciju
provjerava preko najbliže policiske stanice i ako je prijava tačna nalaže se
osiguranje lica mjesta i o tome se odmah obavještava dežurni tužilac.Postoje
planovi rada od okvirnih pa do konkretnih.Planiraju se mjesečni,tromjesečni,
šestomjesečni i godišnji planovi.Planiraju se konkretne policiske
akcije,racije,zasjede isl.
2.načelo metodičnosti i dosljednosti kod provođenja uviđaja-ovo je
načelo posebnog tipa i konkretno se odnosi na uviđaj .Ovdje se vodi računa
o sastavu uviđajnig tima što znači da tim bude ekipa i da se zna da svak radi
svoj posao tako da nema ,,slobodnih strijelaca,,i da se nezna šta ko radi.
3.načelo tačnosti u toku uviđaja-tačnost podrazumjeva precizan stručni rad
od svih učesnika u uviđaju
4.načelo temeljitosti i upornosti-ovo načelo govori da prilikom uviđaja
potrebno je uložiti puno znanja i napota da bo se pronašli i obradili tragovi.
Ovo načelo treba da inspiriše i tužitelja i kriminalistu da svojim postupcima
pozitivno okončaju slučaj.

POSTUPAK SLUŽBE operativnog dežurstva po saznanju za krivični

događaj-operativno dežurstvo predstavlja žilu kucavicu svakog policiskog
organa i postupak dežurnog operativnog predstavlja jedan od važnijih
poslova vezanih za efikasnost uviđaja.

Zaprimanje krivične prijave-prijavljivanje krivičnog djela ili događaja vrši

se najčešće od strane oštećenog ili očevica a ponekad i od lica koje je
posredno saznala za određeni događaj.Kriminalistička praksa pokazuje da
postupak prijavljivanja može biti neposredni kontakt prijavitelja i
operativnog dežurnog ili preko telefona.Poželjan je neposredni kontakt ali to
zavisi od prijavitelja.Podnošenje krivične prijave neposrednim putem
podrazumjeva kontakt prijavioca i operativnog dežurnog koji o tome
sačinjava zapisnik .Dežurni će prvo identifikovati prijavitelja a potom
zapisnički konstatovati njegovu njegovu prijavu.Nakon slobodnog izlaganja
dežurni će po potrebi postaviti dodatna pitanja kako bi dobio informacije o
svim elementima događaja koji se prijavljuje koji su prijavitelju u prvu ruku
nebitni .Ukoliko se prijavljivanje vrši telefonom postupak dežurnog
operativnog mora biti isti ukoliko je to moguće.Prvo treba identifikovati
prijavitelja.Mada to uvijek nije moguće ukoliko se on ne želi predstaviti.Ako
niša rugo dežurni operativni mora biti snadbjeven telefonom sa displejom
koji mu daje podatke o broju prijavitelja a ako se radi o telefonskoj
govornici operativni treba zapisati broj telefona govornice.Dežurni
operativni će i u ovakvoj prijavi sastaviti zapisnik o krivičnoj prijavi putem
telefono.Prilikom anonimne prijave operativni mora voditi računa o boji
glasa,specifičnim izrazima,šumovima i zvukovima koji dolaze od strane
anonimnog prijavitelja.Jedan od razloga telefonskog prijavljivanja i
neotkrivanja identiteta prijavitelja može biti i lažna prijava.
Međutim može se raditi i o strahu od eventualne osvete od učinitelja
krivičnog djela ukoliko sazna da ga je prijavio.
Provjera krivične prijave-operativni dežurni će odmah nakon prijema
prijave u skladu sa načelima brzine i saradnje putem mjesne policiske
stanice izvršiti provjere.Putem sredstava veze kontaktirat će nadležnu
policisku stanicu koja je dužna izvršiti takvu provjeru.Sa obzirom na hitnost
operativni dežurni u nadležnoj policiskoj stanici ,također putem sredstava
veze naređuje policajcu ili patroli na reonu u kojem je pijavljen krivični
događaj da se se odmah provjeri istinitost prijave.Povratna informacija
odmah se upućuje operativnom dežurnom koji je tražio provjeru.Ukoliko je
prijava stvarna policajac ili više njih istovremeno pristupaju osiguranju lica
mjesta kako bi se osigurali uvjeti za vršenje uviđaja.Ako je prijava lažna
nadležni operativni dežurni će se također izvjestiti kako bi se utvrdio razlog
lažnog prijavljivanja.
Obavještavanje ovlaštene službene osobe i stručne osobe-ako je
prijavljeno krivično djelo i ako se utvrdi da ono stvarno postoji u skladu sa
pravilima kriminalistike dežurni operativni će odmah obavjestiti nadležnu
ovlaštenu osobu i stručnu osobu da postoji događaj zbog kojeg je potrebno
izvršiti uviđaj.Time bi posao dežurnog operativnog bio okončan.

Obavještenje nadležnog tužitelja-u zavisnosti na koje krivično dijelo

asocira konkretni događaj proizilaze i dalje obaveze osl.Ako je riječ o
hitnosti onda će osl.bez obzira na vrstu i težinu krivočnog djela odmah
obavjestiti nadležnig tužitelja i u svojstvu uviđajnog organa izvršiti uviđaj.U
takvim slučajevima osl.je obavezno uviđaj izvršiti uz pomoć stručne osobe
kriminalističke struke.

Osiguranje mjesta krivičnog događaja-mjesto krivičnog događaja

najvažniji je izvor relevantnih informacija,s obzirom da tokom učinjenja
krivičnog dijela ostaju tragovi bilo da su vidljivi ili nevidljivi.Osiguranje
mjesta krivičnog događaja započinje momentom izlaska osl. na to
mjesto.Ukoliko se ovaj posao ne uradi kako treba ,uviđajni organi će jedva
ili nikako ispraviti određene propuste i na kraju to će uticati na sami
uviđaj.Iz ovog prizilazi da osobe koje osiguravaju mjesto krivičnog djela
moraju poznavati vrste tragova te ih zaštititi.

Osiguranje mjesta krivičnog događaja obuhvata niz kriminalističkih

radnji i to:
-zbrinjavanje povrijeđenih ukoliko ih ima,pružanje prve pomoći i zvati hitnu
-pravilno lociranje obima mjesta događaja i njegovo blokiranje
-zadržavanje učesnika događaja,ukoliko su zatečeni
-djelimični pretres osumnjičeenih,ukoliko su zatečeni
-po potrebi pokrenuti potjeru za osumnjičenim
-zadržati svjedike,identifikovati ih i kraće informativno ispitati
-odstranjivanje znatiželjnika
-zabrana pristupa svim nepozvanim osobama na mjesto događaja
-zaštititi tragove od uništenja ili oštećenja
-ako je riječ o saobraćaju ,regulisati saobraćaj
-ukoliko prijeti opasnost od požara ili eksplozije zvati KDZ
-zabilježiti zatečeno stanje u cilju izvještavanja uviđajnog organa

Faze uviđaja na mjestu krivičnog događaja-postoje faze provođenja

uviđaja na mjestu k.djela i to:
-informativno-orjentacisko-organizacijska faza (u ovoj fazi uviđajni organi i
stručne osobe informišu se o stanju na mjestu događaja vlastitim opažanjem
i na osnovu izjava koje zateknu npr.policajce koji su tu,svjedoke,očevidce.
To praktično znači da tužitelj ili osl. odmah po izlasku na mjesto krivičnog
događaja stupaju u kontakt sa rukovodiocem ekipe koji vrši osoguranje
mjesta u cilju informisanja.Nakon prikupljanja ovih informacija donosi se
odluka trebali ili ne vršiti uviđaj.ukoliko uviđajni organi utvrde da postoje
tragovi koji ukazuju na postojanje krivičnog djela onda će se uviđaj izvršiti a
ako utvrde da nepostoje tragovi koji ukazuju na postojanje krivičnog djela
onde neće všiti uviđaj)
-identifikacisko-statička faza uviđaja (u ovoj fazi se vrši pregled mjesta
događaja i šire okoline,fotografiše se zatečeno stanje,opisuju se i
obilježavaju brojevima pronađeni tregovi ili predmeti koji se dovode u vezu
s učinjenim djelom,vrše se potrebna mjerenja bez da se išta dodiruje ili
pomjera.Dabi se ovo uradilo potrebno je po predhodnom planu rada detaljno
osmotriti mjesto događaja kako se nebi desilo da se ne opazi nešto što je
očigledno.Radi orjentacije najbolje je uraditi misaonu rekonstrukciju
događaja i onda krenuti sa uviđajek koji mora biti temeljit.
-dinamična faza uviđaja(u ovoj fazi uviđajni organ traži,otkriva,
razgleda,proučava,fiksira i osigurava pojedine objekte uviđaja u vidu
tragova i predmeta ,pomjera ih,izdvaja,uzima ih u ruke(u rukavicama)
detaljno ispituje,proučava raspored tragova i predmeta i njihov međusobni
odnos tako da stvara jednu sliku o događaju.
-kontrolna faza uviđaja(u kontrolnoj fazi uviđaja sagledava se dotadašnji
tok uviđaja,pravi kratka analiza urađenog i eventualno donosi odluka o
poduzimanju još nekih radnji i mjera.Ukoliko je potrebno izvršiti ponovo
neke radnje onda će se one izvršiti u ovoj fazi npr jesuli uzeti svi tragovi
,trebali pomoć vještaka isl).
-zapisnik o uviđaju(sadržaj zapisnika o uviđaju treba da da bude vjerna
slika mjesta događaja tj.opisna fotografija stanja utvrđenog neposrednim
opažanjem i poduzimanjem drugir radnji od strane uviđajnih organa i drugih
učesnika u uviđaju.
Zapisnik o uviđaju sastoji se od :uvodnog ,opisnog i završnog djela uviđaja.
-uvodnog dijela uviđaja koji treba sadržati:naziv organa koji vrši
uviđaj,ime zapisničara,krivični događaj povodom kojeg se vrši
uviđaj(požar,leš isl),ime krim tehničara koji učestvuje kao stručna
osoba,imena i zvanja drugih stručnih osoba koja su učestvovala u
uviđaju,precizne podatke mjesta k.djela
Dali je mjesto k.djela osigurao ili ne ako jeste inda ima policajca,precizno
navesti vrijeme početka i završetka uviđaja.
-opisni dio zapisnika o uviđaju-sadrži prikaz faktički utvrđenog
činjeničnog stanja na mjestu krivičnog događaja tj. zatečeno stanje.
-završni dio zapisnika:sadrži tačno vrijeme kada je završen te potpis
uviđajnog organa,potpis zapisničara i eventualne primjedbe učesnika u
uviđaju.
Vodentić prezentira da u fazi uviđaja postoji 20 pitanja na koje je potrebno
odgovoriti i to:
-kojim putem je počinitelj šao na mjesto događaja
-kuda se sve učinitelj kretao po mjestu događaja
-vrijeme bavljenja učinitelja na mjestu događaja
-koje je vrijeme učinjenog djela
-kakve su atmosferske prilike
-koja su sredstva i način učinjenja
-broj ljudi koji su u vrijeme učinjenja bili na mjestu događaja,gdje su bili
-tačno mjesto učinjenja i položaj učinitelja
-sva mjesta oakle se moglo vidjeti ili čuti činjenje djela
-dali je na mjestu događaja ostala kakva stvar od učinitelja
-veličina nanesene štete
-put kojim se učinitelj udaljio sa mjesta učinjenja
-trebali vršiti nadzor mjesta učinjenja u vrijeme vršenja uviđaja
-ukoliko su za vrijeme uviđaja uhapšene neke osobe treba nad njima izvršiti
uviđaj tj.jesuli pijani,drogirani isl
-hoće li se određenoj osobi dozvoliti prisustvo uviđaju da se vidi njihovo
raspoloženje
REKONSTRUKCIJA UVIĐAJA-prema odredbama ZKP-a radi provjere
izvedenih ili utvrđivanja činjenica koje su od značaja za razjašnjenje
stvari ,organ koji vodi postupak može odrediti rekonstrukciju događaja koja
se vrši tako što se ponavljaju radnje ili situacije u uvjetima pod kojima se
prema izvedenim dokazima događaj odigrao.Ono što je veoma važno
naglasiti za rekonstrukciju jeste da se ona uvijek izvodi u vještački
stvorenim uslovima na mjestu krivičnog djela.
Najvažniji ciljevi rekonstrukcije su:
-provjeravanje izvedenih dokaza ili utvrđivanje činjenica
-da se nadoknadi propust koji je učinjen prilikom vršenja uviđaja
-da se utvrdi način učinjenja k.djela,ako se to nije moglo utvrditi uviđajem
-da se potvrdi odbrana osumnjičenog ili da se rovjeri tačnost njegova
priznanja
-da se provjeri tačnost iskaza oštećenog ili svjedoka(jesuli mogli vidjeti,čuti)
-da se provjeri nalaz i mišljenje vještaka
Provođenje rekonstrukcije uviđaja-prilikom rekonstrukcije potrebno je
izvršiti predhodne pripreme i sve isplanirati.

Po Krivokapiću za rekonstrukciju potrebne su sledeće faze i to:

-određivanje mjesta i vrijeme rekonstrukcije.Mjesto rekonstrukcije je mjesto
samog krivoičnog dijela a vremenski uslovi moraju biti otprilike ist kao u
vrijeme činjenja djela
-odrediti lica koja će vršiti rekonstrukciju npr krim tehničar,tužitelj isl
-određivanje osoba koje će učestvovati u rekonstrukciji a u rekonstrukciji
mogu učestvovat ili osumnjičeni ili oštećeni ili optuženi ili svjedoci
-isplanirati obim i sredstva rekonstrukcije npr dali će biti potpuna ili
djelimična trkonstrukcija i obezbjediti sredstva koja će biti u rekonstrukciji tj
ona sredstva koja su bila sredstva činjenja
-treba uraditi metod provođenja rekonstrukcije i način fiksiranja npr.
potrebno je osigurati materijal za sačinjavanje zapisnika,skice,foto i filmsku
tehniku,magnetofon i druga sredstva zavisno od slučaja.
VJEŠTAČENJE-je radnja dokazivanja

Pojam vještačenja-vještačenje je radnja dokazivanja i neki kriminolozi daju

svije definicije vještačenja.Na primjer prema Dimitrijeviću vještačenje kao
dokazna radnja je stručna radnja vještaka koja se obavlja prema pravilim a i
u skladu sa odredbama zakona o krivičnom postupku,na temelju koje vještak
izrađuje i daje svoje stručno mišljenje i stručni nalaz o važnim činjenicama
čije mu je utvrđivanje i rasvjetljavanje povjereno od strane suda ili drugog
nadležnog organa.
Po Krivokapiću vještačenje je primjena naučnih i tehničkih postupaka i
metoda za utvrđivanje neke važne činjenice koja je od značaja za rješavanje
pojedinih pitanja u krivičnim postupku ,a za to utvrđivanje potrebno je
stručno znanje sa kojim ne raspolaže organ koji vodi postupak.
Po ZKP-u vještačenje je procesna radnja u okviru koje se od strane
vještaka ,kao osobe koja raspolaže posebnim naučnim i stručnim znanjem i
umjećem
primjenjuju naučna i stručna znanja ,vještine i metode na činjenice koje
predstavljaju predmet vještačenja.

Određivanje vještačenja-vještačenje se kože odrediti kako u pred

krivičnom tako i u krivičnom postupku.
Vještačenje u predkrivičnom postupku može se odrediti kada se radi o
hitnoj radnji dokazivanja,a tada je određuje ovlaštena službena osoba.To
proizilazi iz procesnih odredbi prema kojima je ovlaštena službena osoba
nakon obavještavanja tužitelja dužna izvršiti uviđaj i odrediti potrebna
vještačenja osim ako nije riječ o obdukciji ili ekshumaciji leša.Prije svega to
se odnosi na slučajeve kada je prilikom vršenja uviđaja na mjestu događaja
ili pretresanjem pronađena nepoznata materija za koju se sumnja da je
kontrolisana droga.
Na mjestu događaja nemogu se obaviti složena vještečenja,već je to moguće
samo u laboratoriji a vještačenja droga upravo su takva.Prem zakonskim
odredbama ovlaštena osoba može odrediti i takva vještačenja.
Praksa koja se provodi kod nas kazuje nam da se vještačenje nepoznatih
materija za koje se sumnja da su droge uvijek povjeravaju državnom organu
ili stručnoj ustanovi.
Da bi uopšte došlo do vještačenja potrebno je pronaći i pravovremeno
oduzeti nepoznatu materiju za koju se smatra da je droga.To se najčešće vrši
pretresom a moguće je i uviđajem.U kladu sa procedurom pronađena
materija se upućuje odjelu istražne ili laboratoriske kriminalističke tehnike
MUP-a.Uz zahtijev za vještačenje treba navesti kada,gdje i kod koga je
materija pronađena,količina i na koju se drogu sumnja.
Kada primi zahtijev za vještačenje ndležna ovlaštena osoba organa
unutrašnjih poslova određuje jednog ili vše vještaka koji će provesti
vještačenje.Sam izbor vještaka je jedno od centralnih pitanja
vještačenja.Prilikom izbora vještaka mora se vodit računa i to:koja je
specijalnost vještaka,karakteristike poslova koje obavlja vještak,raspolaže li
vještak osobinom mirnog i zrelog rasuđivanja i iskustvo vještaka.

Dužnosti i prava vještaka-dužnost vještaka proizilazi iz odredaba ZKP-a

kojom je propisano da soba koju tužitelj ili sud odredi za vještaka poslije
vještačenja dužna je tužitelju ili sudu dostaviti svoj izvještaj koji sadrži:
Dokaze koje je pregledala,obavljene testove,nalaze i mišljenje do kojeg je
došla i sve druge podatke koje vještak smatra potrebnim za provedenu
analizu.Vještak će detaljno obrazložiti kako je došlo do određenog mišljenja.
Akoj je viještak uredno pozvan a na glavni pretres on se nije odazvao niti je
opravdao voj izostanak sudija može da naredi njegovo prisilno dovođenje i
može biti kažnjen kaznom do 5 000 km.
Prava vještaka proizilaze iz odredaba ZKP-a i iz dužnosti tužitelja,suda ili
ovlaštenih službenih lica prema vještaku i to ovi su dužni da:
-upoznaju vještaka o zakonskim odredbama vještačenja
-vještaku su dužni predočiti predmet vještačenja
-vještaku omogućiti uvid u krivične spise
-vještaku predočiti dokaze sa kojima se raspolaže
-omogućiti uvjete vještaku za izvođenje vještačenja

Predmet vještačenja-predmet veštačenja su važne činjenice za čije

utvrđivanje i ocjenu je potrebno pribaviti nalaz i mišljenje vještaka.Te
činjence mogu se odnositi na mjesto,stvari i živa bića.Kada je u pitanju
narko kriminal onda se pojavljuju materije i supstance za proizvodnju droge

Postupak vještačenja-postupak vještačenja zavisi od vrste vještačenja,ali se

bez obzira može se prihvatiti mišljenje Vasiljevića prema kojem postupak
vještačenja ima tri faze i to:uvodnu,operativnu i zaključnu.
-uvodna faza u njoj se rešavaju određena procesna pitanja i vrši priprema za
operativni rad npr.pozvani vještak se upoznaje sa pravnim normama
-operativna faza je rad vještaka po naredbi i zavisi od samog predmeta
vještačenja npr.razgledanje predmeta,spisa isl.
-zaključna faza u njoj vještak daje svoje mišljenje
Izvještaj o vještačenju-je izvjštaj vještaka koji se sastoji od uvodnog djela
nalaza i mišljenja.U uvodnom dijelu navode se podaci o organu koji je
naredio vještačenje,predmet vještačenja te uvjeti pod kojima je vještačenje
obavljeno.Vještak je dužan sudu ili tužitelju dostaviti svoj izvještaj koji
sadrži :dokaze koje je pregledao,obavljene testove,nalaz i mišljenje do kojeg
je došao i sve druge podatke koje vještak smatra važnim.Vještak će detaljno
obrazložiti kako je došao do određenog mišljenja.Mada zakonom nije
propisano izvještaj bi trebao da sadrži i podatke o vještaku,njegova
specijalnost i stručnu spremu.
Nalaz i mišljenje vještaka čine njegov iskaz i moraju biti zasnovani na
provjerenim činjenicama i izneseni precizno i jasno.U nalazu vještak iznosi
sve ono što je zapazio i otkio,metod koji je primjenio te iznosi zaključke do
kojih je došao te kojim se pravilima nauke koristio.
U analizi se detaljno opisuje predmet vještačenja i to stanje u kakvom je
konkretno predmet dostavljen na vještačenje.
Ocjena dokaza vještačenjem-prema odredbama ZKP-a vještak iznosi svoj
nalaz i mišljenje na glavnom pretresu.U tom slučaju vještak će biti unakrsno
ispitan.