PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

SUDSKA MEDICINA
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
SMRT, AGONIJA, MOZDANA SMRT, PRIRODA SMRTI TANATOLOGIJA Naucna disciplina koja proucava smrt, proces umiranja i promjene koje se razvijaju nakon umiranja. Ireverzibilni prestanak funkcije CNS-a, KVS-a Respiratornog sistema Teorijski: Prava smrt pretstavlja prestanak svih zivotnih pojava Prakticno : Smrt je prestanak disanja i krvotoka koji dovode do prestanka funkcije CNS-a i dr zivotnih pojava te su prakticno i krajnji uzrok smrti Prelazak zivota u smrt - umiranje Prate ga odredjene pojave koje se manifestiraju agonijom. AGONIJA Borba izmedju zivota i smrti Predstadij smrti Omedjena u vremenu i prostoru Traje razlicito dugo Neminovni ishod agonije je klinicka smrt koju karakterise : Tjelesne funkcije gotovo u potpunosti prestale EEG pokazuje minimalnu elektricnu aktivnost mozga Osoba se moze vratiti u zivot mjerama reanimacijc Mjere reanimacije obavezne su kod klinicke smrti (cardiac arest) Agonija pocinje slabljenjem funkcija svih vitalno vaznih organa : CNS KVS RS MOZDANA SMRT (autolisis intravitalis cerebri) - Nekroza velikog i malog mozga tj nekroza kompletnog CNS-a tj zazivotno odumiranje mozga - Mozak mrtav ali ostali dijelovi tijela zivi Karakterise je : Duboka koma Prestanak spontanog disanja Gubitak refleksa SMRT

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nema cirkulacije u krvnim sudovima mozga Za pravnike je bitno da postoji PRAVILNIK O POBLIZIM MEDICINSKIM KRITERIJIMA I NACINU UTVRDJIVANJA MOZDANE SMRTI OSOBE OD KOJE SE MOGU UZIMATI DIJELOVI TIJELA RADI PRESADJIVANJA U SVRHU LIJECENJA, a on ima svoje clanove. Jedan od tih clanova a to je clan 4 govori o kriterijima za utvrdjivanje mozdane smrti 1. Duboka koma i nepostojanje reakcije na bilo kakve vanjske i unutrasnje podrazaje 2. Nepostojanje mozdanih refleksa 3. Postojanje sirokih zjenica bez refleksa 4. Nepostojanje pokreta ocnih jabucica na pokrete glave i fleksiju vrata 5. Nepostojanje vestibulo-kohlearnog refleksa 6. Nepostojanje refleksa carine tracheae 7. Nepromjenjen puls nakon testa sa atropinom ili nakon pritiska na o cne jabucice 8. Potpuna misicna atonija 9. Nepostojanje spontanog disanja 3 min nakon iskljucenja sa respiratora, uz normalnu vrijednost CO u krvi Clan 5. Mozdana smrt se utvrdjuje: 1. klinickim pregledom, tri puta u toku 6h, i potvrdjuje 2. cerebralnom angiografijom, 3. EEG (Elektro encefalo grafija) 4. radioizotpskim ispitivanjem mozdane cirkulacije Sudsko-medicinski znacaj agonije: - Ljekar mora prepoznati stanje agonije - Obavijestiti clanove porodice te porodici nagovjestiti skori dolazak smrti - Obavijestiti istrazne organe PRIRODA SMRTI PRIRODNA SMRT (MORS NATURALIS) FIZIOLOSKA PRIJEVREMENA NASILNA SMRT (MORS VIOLENTA) ZADESNA (AKCIDENTALNA) SAMOUBILACKA (SUICIDALNA) UBILACKA (HOMICIDALNA) Za sudsku medicinu bitno, razlikujemo 3 grupe prirodne smrti : MORS E CAUSA IGNOTA - NEPOZNATA ili NEZNANA SMRT MORS SUSPECTA - SUMNJIVA SMRT

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
MORS SUBITA - NAPRASNA SMRT - MORS MOMENTANEA - TRENUTNA SMRT - MORS RAPIDA s. ACCELERATA - UBRZANA SMRT Uzrok naprasne smrti : Koronama oboljenja Ruptura aneurizme Krvarenje u mozgu Vanmatericna trudnoca Krvarenje iz ulcus ventriculi ili ulcus duodeni Masivna tromboembolija pluca Osobe sa timikolimfatickom konstitucijom Psihicka oboljenja i stanja koja imaju ulogu podsticajnih faktora povod smrti - occasio mortis Alkoholizam Infekcija Uzbudjenje Naprezanje tokom polonog odnosa - "slatka smrt" SVAKA SMRT MOZE BITI PREDMETOM PRA VNOG RAZMATRANJA I SUDSKO-MEDICINSKOG VJESTACENJA TJ. MOZE IZAZVATI SUMNJU NA NASILNU SMRT OBDUKCIJA SE PODU ZIMA AKO POSTOJI SUMNJA O NASILNOJ SMRTI MEHANICKE POVREDE Mehanicke povrede su tjelesne povrede (smrtonosne, nesmrtonosne) koje su nanesene mehanickim orudjima odnosno predmetima kojiposjeduju kineticku energiju. Nastaju na tri nacina Udarom (kretanjem meh orudja prema tijelu) Padom (kretanjem tijela prema orudju) Sudarom (istovremenim kretanjem i tijela i meh orudja) Npr pri naletu vozila na pjesaka Velicina mehanicke povrede zavisi od vise faktora kao sto su : Obimnost i velicina meh. orudja Tezina Brzina kretanja Podjela mehanickih orudja

4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

ruptura 5.destruetio 8. Ubodna rana (vulnus punetum. svrdlo. bodez.BH-PRAVNICI.oruzja : Sva vatrena oruzja (puska. vulnus ictum) 13. noz. Ujedina (vulnus morsum) 14. Raskomadina . makaze) U poljoprivredi (vile. Rascjep . pistolj. Krvni podliv 3.Tackaste 5 WWW. Nespecificne — ozljede 1. Nespecificne povrede — ozljede 1. grablje) U zanatstvu (cekic.luxatio 7. Prema obliku oguljotine mogu biti : . asov.BH-PRAVNICI.deetractio 9.Crtaste (ogrebotine) .COM Sredstva namjenski napravljena za nano senje povreda . Prelom . Oguljotina . Rezna rana (vulnus scisum) 12. Iscasenje .COM . Nagnjecina . Razorina . turpija) H Ostala Sredstva podobna da tijelo tesko povrede : Cvrsta (kolac. Sjekotina (vulnus secatum) 11. stolica) Gasovite materije (kipuca voda.contusio 4. gvozdena sipka.rane 9.excoriatio 2. korbac. Specificne . bic.fractura 6. lopata. kamen. Ogrebotina na unutrasnjim organima zove se erozija. Razderina (vulnus lacerum) 10. vrela para) Hemijske materije (otrovi) Podjela mehanickih povreda 1. OGULJOTINA Nespecificna mehanicka povreda lokalizovana na kozi ili sluzokozi. boca. Decolmant 2. kama) Sredstva koja sluze u korisne svrhe : U domacinstvu (kuhinjski noz. Strijelna rana (vulnus sclopetarium) I. klijesta. revolver) Hladna oruzja (bajonet.WWW.

nije proslo duze od!8h od nastanka podliva. Nastaje prskanjem krvnih sudova u potkoznom tkivu a zavisi od kalibra krvnih sudova i od gradje tkiva.COM . Krvni podliv nastaje djelovanjem mehanickog orudja.BH-PRAVNICI. Zbog koagulacije krvi hematom ocvrsne i ne moze se isprati vodom za razliku od mrtva ckih mrlja.COM Oguljotina ima veliki pravno-medicinski znacaj jer moze biti : Nasilnog porijekla Izvor infekcije Namjera izvrsioca (npr zagusenje) 2.VANJSKI IZLIV Dovodi do : ISKRVARENJA SOKA i SMRTI Zavisi od : Kolicine Lokalizacije Vrste tkiva Pri obdukciji Ustanoviti osteceni organ Utvrditi kolicinu izlivene krvi kod unutrasnjih izliva ili procjenu iskrvarenja kod vanjskih izliva 6 WWW.zuckast Mjenjanje boje nije cvrst dokaz za odredjivanje vremena nastanka podliva ali zasigurno znamo da ako mu je boja modra i donekle pla. b. HEMATIZAM (IZLIV) Krvarenje u neku tjelesnu supljinu .Tjelesne supljine ili vani pa prema tome moze biti vanjski i unutrasnji .UNUTRASNJI IZLIV Krvarenje u vanjsku sredinu .vicasta.BH-PRAVNICI. Vremenom mjenja boju: Modra – ljubicaste – zelenkast .Tkiva .WWW. KRVNI PODLIV Rezultat isticanja krvi iz ostecenih krvnih sudova i prozimanja tkiva krvlju koja se koagulise nakon 5 min.izliv (hematizam) Krvarenje takodjer moze biti: Ununtrasnje Vanjsko te Kombinovano Arterijsko Vensko Kapilarno a.podliv . KRVARENJE Krvarenje moze bili u : .

FRACTURA Prekid kontinuiteta kosti (fractura oseum) Prekid kontinuiteta hrskavice (fractura cartilaginis) Sudsko-medicinski znacaj: Tezi stepen ostecenja tjelesnog integriteta Povreda mekih tkiva i krvnih sudova Mogucnost nastajanja masne embolije Vazno je mjesto preloma kako bi znali da li se radi o prirodnoj ili nas smrti 6.CONTUSIO Moglo bi se reci da pretstavlja kombinaciju podliva i oguljotine.NATEGNUCE Nategnuce elemenata zgloba ali su intaktni 9.UGANUCE Nepotpuno iscasenje i zglobne povrsine su u nepotpunom kontinuitetu. RASCJEP . 5. LUXATIO .COM .COM 3.rane 7 WWW. SUBLUXATIO .DETRACTIO Nasilno odvajanje dijela tijela od ostalog ili dijeljenje tijela na nekoliko slobodnih komada pod uticajem nespecificne mehanicke sile II. PRELOM . Pretstavlja prekid kontinuiteta nekog kompaktnog tkiva/organa (jetra. Nastaje djelovanjem sile pod uglom koji je priblizno 90° .RUPTURA Nastaje kao rezultat djelovanja mehanicke sile velike snage na vecu povrsi tijela.WWW. DISTORSIO . 8. aorta). Specificne povrede . prometnih nesre ca 10. 4. NAGNJECINA .BH-PRAVNICI. RAZORINA . djelomicno u kontaktu.45°na povrsinu upotrebom tupo tvrdog mehanickog sredstva.RASKOMADINA .BH-PRAVNICI. slez bubrezi) ili rje dje supljeg organa (crijeva.DESTRUCTIO Tesko unistenje sklopa svih tkiva Zahvaceni dio tijela je razoblicen a tkivo je mrtvo Najcesce kod nagaza na minu.ISCASENJE Potpuni prekid kontinuiteta zglobnih povrsina uz probijanje zglobne cahure prskanja ligamenata 7.

a na mjestu izvlacenja najplice. Karakteristike : Moze se pomjesati sa reznom ranom (sjekotina) Za razliku od sjekotine prekid dubljih tkiva nije potpun Najcesce nastaje na arkadi gdje su koza i potkozno tkivo tanki..WWW. Moze biti poprecna ili uzduzna. udarom ili pritiskom ostrog dejstvenog dijela orudja.BH-PRAVNICI.. Na mjestu kontakta ostrice sa kozom najdublje.. Na osnovu ovoga se moze odrediti smjer nanosenja povrede. Djeluju sile kidanja. Ako dodje do odizanja koze sa krova lobanje u vidu poklopca nastaje poseban vid razderine .. zategnuti preko kosti Prema porijeklu: Zadesne Samoubilacke Ubilacke SJEKOTINA .VULNUS SECATUM Podvrsta rezne rane najcesce nanesena sjekirom. Djeluju sile kidanja i gnjecenja. KLANJE 8 WWW. Najcesce su ubilacke..COM To su one povrede kod kojih se na osnovu karakteristika povrede moze ustanoviti djejstveni princip tj orudje kojim je povreda nanijeta.COM . Preovladava duzina u odnosu na dubinu ..BH-PRAVNICI.. Kombinacija djejstva ostrice i i mehanicke sile. REZNA RANA (VULNUS SCISSUM) Nastaje tangencijalnim prevlacenjem. Kod rane razlikujemo : > Otvor ili ulaz rane Ivice ili rubovi Uglovi rane > Prostor ili kanal rane Strane Sadrzaj > Dno ili > Izlaz RAZDERINA (VULNUS LACERUM) Specificna mehanicka povreda nanesena tupo-tvrdim/cvrstim predmetom okomito na kozu.avulsio ili decollment Ako pored razderine imamo nagnje cenje onda govorimo o vulnus lacero-contusum..

P1ST01 2.35 .5 .65 . Unutrasnja balistika ili balistika oruzja 2. 12 mm .COM To su specificne rezne rane prisutne na vratu.3 mm Kalibar : U zavisnosti od toga da li je projektil pro sao ili nije : 9 WWW. revolver. kod kojih se prerezu velike krvne zile vrata-obligatno. VATRENO ORUZJE SA KRATKOM CIJEVI (REVOLVER.prema naprijed i rotaciono Kalibar oruzja Kalibar projektila Kalibar pistolja : 6. klin.62 . Kalibar revolvera i vojnickih pusaka : 5. VATRENO ORUZJE SA DUGOM CIJEVI (PUSKA) Projektil : Ispaljeni projektil ima malu masu i veliku kineticku energiju Krece se propulzivno tj. makaze.VULNUS PUNCTUM S.BH-PRAVNICI. Po porijeklu moze biti: Ubilacko Samoubilacko UBODNA RANA .19. misic pregibac vrata). automat. mogu biti manje ili vise osteceni. Balistika cilja (mete) ili balistika rane Rucno vatreno oruzje se dijeli na : 1. 7. puska. ICTUM Specificna mehanicka ozljeda nastala djejstvom nekog siljatog predmeta u smjeru uzduzne osovine (noz.4 . 10 . a duzina kanala nije uvijek u direktnoj vezi sa duzinom djejstvenog principa povrednog sredstva. 9 . dok ostale strukture vrata (grkljan.COM . STRIJELNA RANA –VULNUS SCLOPETARIUM Specificna mehanicka povreda nastala djejstvom projektila ispaljenog iz rucnog vatrenog oruzja : pistolj.14 mm Kalibar lovackih pusaka : 4 . igla). Vanjska balistika 3.BH-PRAVNICI.WWW. BALISTIKA Dijeli se na : 1. 7.23. Dubina rane preovladava u odnosu na duzinu.

u lozionicama.WWW. SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE b. TOPLOTNI UDAR Nastaje u posebnim situacijama kad uz veliku temperaturu sredine postoji i velika vlaznost sredine.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Onemoguceno je odavanje toplote sa povrsine tijela te dolazi do povisenja tjelesne temperature. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE a.INSOLATIO Usljed direktnog. BAROTRAUMA TERMICKE POVREDE Sve povrede nastale na ovaj nacin dijele se na : 1. SIDERATIO (OMARA) TOPLOTNI GRCEVI SUNCANICA . neadaptibilni rubovi defekta koze Prljavi prsten. Najcesce pri vojnickim marsevima. Narocito su osjetljivi drogirani. smedji. alkoholisani.COM USTRJEL PROSTRJEL ZASTRJEL Strijelna rana ima sljedeci sematski izgled: Otvor strijelne rane.COM . POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE 2.INSOLATIO TOPLOTNI UDAR. oguljenog povrsinskog sloja koze FIZICKE POVREDE 1. RADIJACIJSKE POVREDE 4. Javlja se disbalans vode i elektrolita. POVREDE NASTALE ELEKTRICNOM ENERGIJOM 3. ostro ogranicen prema periferiji Prsten nagnjecenja. duzeg djelovanja jakih suncevih zraka na vratni i potiljacni dio uz negativan uticaj UV zraka. sasuseni. TOPLOTNA ISCRPLJENOST. TERMICKE POVREDE 2. 10 WWW. LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATU RE SUNCANICA .

Posmrtne promjene na le su iz vatre : Opsta karbon i zacija Poseban stav : Koitalni kod zene Borilacki kod muskarca Pukotine na kozi koje lice na sjekotine ili rezne rane a nastaju usljed skupljanja koze Lazni epiduralni hematom Bule cije je dno blijedo Zazivotne promjene na lesu iz vatre : Pacija noga . usijani predmet. vatra.BH-PRAVNICI. Zakljucak donijeti na osnovu vitalnih reakcija.SMRTNI ISHOD .kada je zahvacena veca povrsina i/ili veci stepen opekotine smrt uslijedi brzo pod slikom akutnog (hipovolemickog) sok ili moze nastati smrt zbog teske intoksikacije . III. LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE 1. II.osoba se namrsti pod djejstvom toplote te se stvore nabori u vanjskom (lateralnom) dijelu ocnog otvora (rimae occuli) 11 WWW. Stepen . spaljuje dla cice uz ogarenost Tekucina curi prema dolje ili se.OPEKOTINE (COMBUSTIO) 2.BH-PRAVNICI.carbonificatio (karbonizacija) . Ishod opekotina .WWW.stadium erithematosum (stadij crvenila) Stepen .COM Gubi se Na+ a povecava K1. zra cenje . IV. Tecna toplota : vruca tekucina ili para . Nastaju GRCEVI koji se mogu javiti samostalno ali mogu biti pra ceni i narusavanjem opsteg stanja organizma .OPARJNE (AMBUSTIO) Razlika opekotine i oparotine : Plamen ide prema gore.COM .stadium vesiculosum et bulosum (stadij mjehurica) Stepen — stadium necroticum (stadij nekroze) Stepen .ne mogu ga izazvati vruce tekucine. Suha toplota : plamen. zadrzava na u natpljenoj odjeci S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 4 stepena : I.Kod manjih povrsina Opekotinski sok Sekundarne infekcije Intoksikacija LES IZ VATRE Ako se radi o lesu iz vatre vazno je utvrditi da lije u vatru dospio zazivotno ili posmrtno.

gangrenosum POVREDE NASTALE DJEJSTVOM ELEKTRICITETA Dijele se na : 1. POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) Kada covjekovo tijelo dodje u strujno kolo i kada ona prodje kroz njega. POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) 2.PROMRZLINE (PERNIONES) PROMRZLINE Na okrajnama kod duzeg izlaganja hladnoci.OPHTALMIA ELECTRICA Efekat struje na ljudsko tijelo determinisan je sljede cim faktorima : Napon 12 WWW.stadium necroticum s. Stepen .SMRZOTINE (CONGELATIO. ELEKTRICNI STRUJNI UDAR . SISTEMSKO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE .BH-PRAVNICI. ELEKTRICNA OPEKOTINA .BH-PRAVNICI. Stepen . LOKALNO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE . S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 3 stepena : 1. ICTUS ELECTRICUS 2. SVJETLECI UDAR ILI FOTOTRAUMA . Tijesna i vlazna obuca. slabost cirkulacije pogoduje njihovom nastanku.COM .ELECROCUTIO S.WWW.stadium vesiculosum et bulosum 3.COMBUSTIO ELECTRICA 3.COM Gar na sluznici donjih disajnih puteva Hiperemija (crvenilo) sluznice disajnih puteva Gutanje gara Karboksi-Hb u krvi Bule cije je dno crveno Identifikacija lesa iz vatre Zubni status (silikatne i cementne plombe) Kosti Ostaci odjece i obuce POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE 1. Stetno djejstvo elektricne struje na tijelo ispoljava se kao : 1. Stepen .eritematozni stadij (stadium erithematosum) 2. HYPOTERMIA) 2.

BH-PRAVNICI.COM Intenzitet Izmjcnicnost ili naizmjenicnost Frekvenca Smjer prolaska kroz tijelo Otpor koze na mjestu kontakta Velicina kontaktne povrsine Opste stanje organizma Elektricni biljeg .nesmrtan ishod Kod nesmrtnog ishoda dolazi do : Gubitak svijesti Amnezija Bol u misicima Nesanica 13 WWW.nema izgleda da prezivi Naknadnim praznjenjem iz tla . Povreda je opseznija.COM . POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRIC ITETOM Geofizicki proces praznjenja elektriciteta koji se stvara u atmosferi a najcesce u oblacima Ako dode do priblizavanja oblaka medjusobno ili sa zemljom nastaje izravnanje potencijala i izbijanja munje U podrucju izbijanja dolazi do : Praznjenje elektricne energije visokog napona Naglog zagrijavanja zraka (toplotno djejstvo) .eksplozija Sirenje eksplozivnog talasa Povisena T jonizovanog vazduha Skisni efekat .prasak groma .WWW.takodjer nema izgleda da prezivi Djelovanjem indukovanih napona sa okolnih metalnih povrsina -nesmrtni ishod Naknadno elektricno praznjenje iz okolnih elektricnih provodnika (prekidaci) . To je termicka ozljeda usljed pretvaranja elektricne u toplotnu energiju pri prolazu kroz ko zu .Jouleov efekat.Zracenje Povredjivanje moze nastati : Direktnim udarom u covjeka .signum electricum Ako djeluje elektricna struja napona do 1000 V na mjestu dodira sa vodicem. Ako djeluje struja preko 1000 V nastaju ostecenja po tipu Voltinog luka Ne daje karakteristican biljeg To su termicka ostecenja III i IV stepcna.BH-PRAVNICI.

BH-PRAVNICI. Hemijska asfiksija (trovanje CO. Prema nacinu nastanka : 1. Asphyxia suffocativa -zapusenje (zapusenje nekog dijela respiratornog trakta) a. Obturatio pharyngo-laryngis (completa et incopleta) 14 WWW. Ugusenje moze nastati iz 2 razloga : 1. Nenasilan (u sklopu oboljenja : astma. Mehanicka asfiksija MEHANICKA ASFIKSIJA Svako ugusenje izazvano nasilnim putem. Fizicka asfikcija (udar struje) b.COM Gubitakkoncentracije "Munjina sara " .COM . anoksija (potpuni nedostatak O?). pneumotoraks) 2.WWW.promjena na kozi sa izgledom grananja grancice (arborizacija) a pretstavlja izraz vidljivog potkoznog venskog crteza Kod smrtnog ishoda dolazi do : Elektricni biljezi Opekotine (karbonifikacij a) Arborizacija Spaljene i osmudjene dlake i kosa Otisci na tijelu metalnih predmeta Spaljena odjeca i obuca Razderotine ASFIKTICKE POVREDE Osnovni uslovi za pravilan proces disanja su : Normalna funkcija centra za disanje Normalan sastav zraka Prohodnost disnih puteva Normalni sastav tkiva i odvijanje celijskog disanja Kod poremecaja nastaje hipoksija (smanjenje 0 2).BH-PRAVNICI. Nasilan : a. Hiperkapnija i acidoza paralisu funkciju centra za disanje i dolazi do uguscnja (anoksija) i smrti. Occlusio cavi oris c. edem grkljana. hiperkapnija (povecanje koncentracije C0 2u krvi). Occlusio nasi et oris b. HCN) c. mehanickim sredstvima.

II. Samoubisvo nije moguce jer u drugoj fazi osoba gubi svijest. Faza : jaka cijanoza lica. Vjesanje (suspcnsio) 3. ASPHYXIA SUFFOCATIVA . unutrasnji organi punokrvni Pojava sitnih krvarenja u scrozama. Obturatio tracheobronchiorum e. izbuljene oci. Traje oko 2 min. Osoba se sje ca samo pojedinih fragmenata i sklona je konfabulaciji (popunjavanje rupa u sje canju). Gura se meki predmet u dubinu usne duplje pri cemu se dize meko nepce i zatvori i nosne otvore. zbog hipoksije i anoksije mozga dolazi do grceva. glad za vazduhom. Compresio thoracis et abdominis je posebna skupina mehanickih asfiksija koja bi se mogla svrstati u drugu grupu ali se vrlo cesto od strane nekih autora navodi kao posebna skupina mehanickih asfiksija Obdukcioni nalaz Jako izrazena opsta cijanoza(plavilo).COM d. Strangulatio colli manualis (zagusenje) b. Traje 2-3 min. Javljaju se tackassta krvarenja na veznjacama. sluznici usne duplje. Ako se osoba u ovoj fazi spasi postoji retrogradna amnezija.WWW. Lokalno se nadju : oguljotine i krvni podlivi. OCCLUSIO CAVI ORIS (ZAPUSENJE USNE DUPLJE) Zapusenje usne duplje. Aspiracija zelcanog sadrzaja 2.. Kod naglog i potpunog prekida dotoko krvi u mozak usljed vjesanja. Cesce je ubilackog porijekla -cedomorstvo.BH-PRAVNICI. veznjacama Akutni alveolarni emfizem Obimne. Traje ukupno 6-7 min kod odraslih zdravih ljudi.COM . OBTURATIO PHARYNGO-LARYNGIS (ZAPUSENJE ULAZA U GRKLJAN) COMPLETA 15 WWW. oko nosa i retroaurikularno. Moze biti zadesnog i ubilackog porijekla.stezanje a.BH-PRAVNICI. Asphyxia compressiva . najcesce kod cedomorstva-ubilacko. svijest u potpunosti ocuvana. linijasti tragovi. tj oguljotine na zatiljku ili u predjelu nosnih otvora. pred smrt dolazi do nekoliko terminalnih pokusaja udisanja i nastaje potpuni grc tijela a onda se umiri.ZAPUSENJE OCCLUSIO NASI ET ORIS (ZACEPLJENJE NOSA I USTA) Istovremeno zapusenje nosa i usta koje mora trajati dovoljno dugo. Ako je ucinjeno rukama mogu se naci polumjesecasti. hipertenzija (povecan krvni tlak). Stragulatio colli funalis (zadavljenje) c.o lakoj tjelesnoj povredi i osoba je sposobna da daje odgovore (izjavi) tj izjava je vjerodostojna. Ako se osoba u ovoj fazi spasi. smrt moze nastati za par sekundi. III. a krace kod bolesnika. Duboki gubitak svijesti. Traje oko 2 min. slivene mrtvacke mrlje Faze asfiksije I. napregnuti pokusaji udisanja. Pocinje gubitkom svijest. beonja cama. radi se. Submersio (utopljenje) f. Srece se i kod grupnog silovanja. duze kod novorodjenceta zbog vece rezerve kisika. a izjava nije vjerodostojna.

Dolazi do refleksnih odbrambenih reakcija organizma u smislu zatvaranja ulaza grkljana i ulaska tecnosti u digestivni trakt. Svaki le s iz vode nije utopljenik. kospice) u disne puteve.osoba sama sebi zaveze ruke. Zadesno 2. Prati ga kasalj. stvara se pjenusava tecnost bjelicaste boje. Najcesce su to alkoholizirane osobe kod kojih je poremecen refleks gutanja pa zalogaj skrene u grkljan mjesto u jednjak. epilepticara. Ako je pronadjen les u vodi zavezanih ruku i nogu u cvorove. Posebnu opasnost prestavljaju tzv vegetabilna tijela. .COM Zapusenje ulaza u grkljan zaglavljenjem nekog cvrstog predmeta. Primarno . Ako dodje do potapanja samo nosa i usta ispod nivoa vode.dospijevanje u vodu padom i ono moze biti : a. Preduslov za nastanak je da su nos i usta ispo d nivoa vode. Najcesce je zadesno kod male djece usljed dospjevanja nekog malog stranog tijela (igracke.WWW. Kasljem se ona nastoji izbaciti. Zapusenje tracheae (dusnika) i bronha (dusnica). Utopljenje moze biti : 1.BH-PRAVNICI. c. Dolazi do popustanja sfmktera i gubitka refleksa gutanja.BH-PRAVNICI. kukuruza. Traje 60-100 sek. II) Faza. Organizam pokusava da izbaci dospjelu tecnost. OBTURATIO TRACHEOBRONCHIORUM (ZAPUSENJE DUSNIKA I DUSNICA). neki drugi nacin a da naknadno dospije u vodu. ASPIRACIJA ZELCANOG SADRZAJA To se desava kada zelucani sadrzaj dospije u disne puteve. pri.imersio. Ubilacko . Najcesce prilikom povracanja u snu. pa uz stalni kasalj. Covjek moze umrijeti (ili biti usmrcen) i na . modrilo lica i moze indirektno. dakle ne mora citavo tijelo.najcesce novorodjencad i dojencad.INCOMPLETA Laksi oblik ovog zapusenja je zagrcavanje. Ovdje znacajnu ulogu igraju i inhibitorni refleksi. Pokusaji izbacivanja tecnosti jos su 16 WWW.). pa se kod utpoljenika oko usta vidi karakteristicna pjena oko usta i nosa . najcesce zalogaja-bolusa (mors e bolo).veze za sebe neki teret i baci se u vodu. Sekundarno Uzrokovano je nekim prethodnim stanjem : infarkt. Samoubilacko . zrno graha.UTOPLJENJE Oblik sufokativne asfiksije gdje dolazi do zapusenja donjih disnih puteva nekom tecnoscu (voda i si. pokretanjem inhibitornih refleksa.pecurka. oni se prekidaju na udaljenosti od cvorova kako bi se kasnije mogao rekonstruisati dogadjaj. da dovede do smrti. b. SUBMERSIO . Faze utapanja : I) Faza . bronhe i pluca. onsvjescenost. to se naziva imersio. povreda glave.COM . Nakon toga dolazi do otvaranja ulaza u grkljan (aditus ad larvngis) i dospijevanja te cnosti u dusnik. odrasli moraju biti prethodno onesposobljeni. zraka i tecnosti. od sluzi. Dospjevanje nosa i usta ispod nivoa tecnosti. a padom u vodu osoba je udise. koje onesposobljava osobu. epilepsija. Pocinje gubitkom svijesti.

Odredjivanje koncentracije hlorida. Javi se nekoliko terminalnih grceva. Pri padanju se povreduje a predilekciona mjesta su : celo.WWW. 8. 6-7 nedjelje dolazi do saponifikacije potkoznog masnog tkiva 10. Osoba je u besvjesnom stanju. a 14-og cijelo lice. Uporedivanje boje endokarda lijevog i desnog srca 4. Procjena duzine boravka lesa u vodi. Daljim boravkom u vodi dolazi do stvaranja naslaga mrlja mulja. ne treba ga vaditi dok ne dode strucna ekipa. Naboranost. stopala.BH-PRAVNICI. Ako zelimo dobiti otiske prstiju ubrizga se glicerin u vrh prsta i izgladi se koza.6-og mjeseca dolazi do saponifikacije misica.7 -1 0 dana. 3.. 11.ruke pralje". Promjene na lesu iz vode. Javlja se najezenost koze i misicna ukocenost. III) Faza. U predjelu nosa i okoline pjenasta tecnost .fenomen pecurke. Lesevi iznijeti iz vode na suho pod uticajem suncevih zraka brze truhnu. Identifikacija je otezana.12-og mjeseca dolazi do kompletne saponifikacije tijela. "Nastaju i povrede djelovanjem vodenih zivotinja. Maceracija koze i dalje se nastavlja pa 2-3 sedmice je toliko uznapredovala da se natkozica vrlo lako skida u vidu rukavice ili nogavice (carape) zajedno sa noktima. kostiju i organa. nabubrenost i izbjeljivanje koze dlanova i tabana .. kosa. Promjene na svjezem lesu : 1. koljena.COM grcevitiji. koza vlazni. Tecnost nesmetano prodire u disne puteve. kostanoj srzi 3. sake. 6. samoubistvu. 2.kod utopljenika u morskoj vodi Sudsko-medicinski znacaj: Dokazati zazivotno utapanje Utvrditi da li se radi o zadesu. Spumozni (spuzvasti) emfizem ili edem pluca. cak 1 0 -20x nego lesevi iz vode. Trulezni emfizem i transudat koji prozinaju tkiva i tjelesne duplje. ubistvu. Namreskavanje i smezuravanje koze spolnog uda. ostaju udubljenja od prstiju i predmeta. Odjeca. Dolazi do modrila tijela i grceva. naslage od mulja i pjeska. 5. 17 WWW. a zatim se tijelo umiri i pocne padati prema tlu. plucna krila su enormno povecana i imaju tendenciju da prokuljaju vani. 4. Treba ga negdje fiksirati i opteretiti nekim teretom da ostane u vodi. 7. skripanje. 1. algi na otkrivenim dijelovima tijela. 2. Nalaz algi kremenjacica u jetri. mosnica.COM . zenskih polnih organa 5-1 Oh. Zato po pronalasku lesa u vodi. Na pritisak spolja cuje se pucketanje.BH-PRAVNICI. Obicno zahvata prvo lice djelomicno . 9. dojki. Prve promjene na kozi javljaju se 2-5h.

Na kozi vrata prisutni su tragovi prstiju u obliku ravnih ili polukruznih ogrebotina.remen. Nalaz na vratu : u donjem i srendjem dijelu vrata ispod jabucice. zica) koju aktivno zateze neka ziva sila. kod silovanja. Mehanizam smrti kao kod ugusenja. Cesto se nalaze i prelomi hrskavica grkljana i dusnika Oguljotine u predjelu nosa i usta nastaju djelovanjem vrhova noktiju. ogrebotine.COM . oziljci) STRANGULATIO COLU MANUALIS (. Ispod noktiju pretpostavljenog pocinioca traze se djelici kose zrtve (nokti se podsjeku i pregledaju pod mikroskopom) ili krvna grupa i DNA. Nalazimo znake otpora : oguljotine. Ugusenje rukama najcesce nastaje kod cedomorstva. rijetko odraslih (kada postoji faktor iznenadjenja . opisati sve detalje. tackastih ili okruglastih oguljotina. zbog premjestanja ruku da se zrtva usutka (znakovi borbe). U kozi i potkoznom tkivu u predjelu bocnih i prednjih dijelova vrata nalaze se krvni podlivi. VJESANJE (SUSPENSIO) Stezanje vrata omcom koju pasivno zateze tezina tijela ili dijela tijela.cesto kod pljacki). Opisuju se i drugi osobeni podaci (tetovaze. horizontalno polozena. STRAGULATIO COLLI FUNALIS (ZADAVLJENJE) Stezanje vrata omcom (konopac.ZAGUSENJE) Aktivno stezanje vrata prstima jedne ili obje sake. Unutra su prisutni podlivi. Mehanizam nastanka smili je trojak: : Cista asfiksija Dolazi do kompresije a. tamnija). dublja. nalazi se trag stezanja u obliku pruge (sira. krvni podlivi. odjevne predmete osusiti i Cuvati sve do zavrsetka procesa identifikacije. ubilackog karaktera. Obaviti toaletu lica : Skinuti alge Otkloniti nadutost koze Otpale obrve nacrtati kreonom Paziti na kosu Eventualne povrede usiti i tek onda vrsiti fotografiranje Odjecu pazljivo skidati i nabrojati redosljedom skidanja. Najcesce je ubilackog karaktera -cedomorstvo.BH-PRAVNICI. bijeda) ili brazde (uza. tragovi prstiju. U odnosu na podlogumoze biti 1.COM Identifikacija lesa iz vode Obicno se radi o truhlim lesevima pa je identifikacija otezana.carotis communis i prekida se dotok krvi u mozak Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma i njegove reperkusije na rad srca Lokalni nalaz na vratu otkriva da lije ugusenje nastalo prstima ruke ili nekom omcom. kajs. ubistva starijih osoba.WWW. plica. vi se nego prstiju.BH-PRAVNICI. Ima ih mnogo. podjednake dubine u svim dijelovima (za razliku od vjesanja gdje je dubina najveca suprotno od cvora). potpuno (ne dotice nogama tlo) i 18 WWW.

nogama. zujanje u usima 2. u trag udubljenja ce se utisnuti dijelovi koze . Konvulzivna . omca se zateze podjednako sa obje strane i dolazi do naglog prekida krvi. Zbog napunjenosti krvlju vene pucaju i nastaju brojna sitna krvarenja na nogama . Cvor 3. 19 WWW. nepotpuno kada se dijelom ili potpuno oslanja na podlogu. 2. To su posmrtne pojave. glavi 3. Kod objesenih koji su visili duze od 12h (potpuno vjesanje). Atipicno . Najcesce se radi o ubistvu na neki drugi nacin. na vanjskom spolovilu (od prsa ka stopalima). Luk 2. mrtvacke mrlje su locirane na podlakticama. Pokusaj ubistva vjesnjem . izbaci spermu. nakon cega se osoba naknadno objesi (fingirano vjesanje).„kozni grebencici . Pokusaj ubistva . Tipicno .nakon nekoliko terminalnih grceva slijede posljenji pokusaji disanja. u ovoj fazi moze doci do kontakta tijela sa okolnim predmetima : povrede na laktovima. Omca se zateze nejednako. Nastupi smrt za 4-5 min. Najdublja je gdje je pritisak bio najveci tj suprotno od cvora. kipa). Anesteticka . polagano pa je lice cijanoticno (krvotok djelomicno ocuvan). defecira. Fiksirane Svaka omca ima : 1. na mjestu gdje se povrsni dio koze uklijesti izmedju snopica od kojih je omca nacinjena.tentamen suicidi. Najcesce je samoubilackog karaktera. sakama. dolazi do pasivnog istiskivanja krvi iz vena.cvor je na bilo kojem drugom dijelu vrata (naprijed ili bocno). Otvorene (nema cvor) 2. Sudsko-medicinski je bitno razluciti da lije smrt nastupila vjesanjem.tentamen suspensionis (psihijatrija). Postoje 3 faze vjesanja : 1. Ubistvo vjesanjem je rijetko.COM . Zatvorene (ima cvor) 3.cvor je u sredini i straga. sto se naziva medjugrebensko tackasto krvarenje.BH-PRAVNICI. Liceje blijedo jer istovremeno dolazi do istovremenog zatvaranja svih krvnih sudova.vibices.BH-PRAVNICI. Asfikticna faza . potkoljenicama i stopalima.WWW.30 sek poslije stezanja omce. Nalazimo sve karakteristike asfikticne smrti. urinira. jedva vidljiva.\ Ako je vjesanje zazivotno. neosjetljivost na bol. Mehanizam nastanka smrti je trojak : Cista asfiksija Dolazi do kompresije a.grcevi lica i ekstremiteta.COM 2.carotis communis i prekida sc dotok krvi u mozak Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma Omce mogu biti: 1. brazda je anemicna. Ako je trag na vratu nastao omcom koja ima nabore. Ako je omca od mekanog materijala (peskir. Krakove S obzirom na polozaj omce vjesanje moze biti : 1. Brazda je iznad stitne hrskavice a zatvara se na zatiljku.

pritisnuti dio je blijed Krvarenje na kozi i sluznicama Krvarenje iz nosa Ozljede na kozi. to mjesto se na luku obiljezi. Uvidjaj slucaja vjesanja Licu mjesta brzo pristupa kriminalisticki tehnicar.pjesak biva ubrzan) 2. Obdukcijski nalaz : Jaka cijanoza lica i vrata. sa vrata. odroni tla. prinjecenje vozilom). kostima SAOBRACAJNE POVREDE (SAOBRACAJNI TRAUMATIZAM) Najcesci uzrok nasilnog ostecenja zdravlja. dlanovi). Ljekar konstatuje smrt. Odlikuju se visokim stopama mortaliteta (smrtnosti). Obratiti paznju na povrede a posebno na cipele jer kod fingiranog vjesanja prethodno ubijena osoba se vuce po psodlozi.BH-PRAVNICI. Ako je omca fiksirana luk se sjece. Mnogo je uzroka prometnih nesreca ali je covjek glavni akcidentalni faktor (pjesak. COMPRESIO THORACIS ET ABDOMINIS Mehanicka asfiksija koja nastaje stezanjem grudnog kosa ili pritiska na njega i trbuh. sto dalje od cvora (u predjelu luka). Da bi doslo do kompresije potrebno je opterecenje 40-50kg . fiksira tragove i priprema sve za fotografisanje.COM Pruga je kosa od gore prema dole. Krak omce se presjeca po sredini.ubrzanje tijela pod djejstvom povrednog objekta (npr. Nakon toga pristupa ljekar i ucestvuje kod skidanja . Najcesce nastaje zadesno (zemljotresi.WWW. Krimi tehnicari uzimaju mikrotragove selojtepom sa ruku (jagodice. AKCELERACIJA (UBRZANJE) . Objesenog ne treba uzimati za ruke. morbiditeta (bolesnosti) i invaliditeta. Radi se o nemogucnosti pokretanja respiratorne i trbusne muskulature. OSNOVNI MEHANIZMI POVREDJIVANJA Su prema principu njutnovih zakona mehanike dvojaki : 1. a onda ponovo spaja zbog kasnije rekonstrukcije dogadjaja. Zatim se skida omca.BH-PRAVNICI. od naprijed prema natrag.povreda jer dolazi do promjene kolicine kretanja tijela kojom je tijelo bilo snabdjeveno prije povredjivanja.COM . vozac). Bitan faktor je vrijeme . Ostali uzroci od vozila i/ili od druma. KLASIFIKACIJA SABRACAJNIH POVREDA 20 WWW. Alkoholisanost sudionika je od posebnog znacaja. pa ako je to zemlja. rezu se nokti i salju na vjestacenje.krace vrijeme udara povreda intenzivnija.nalet vozila na pjesaka u mirovanju .vozac biva usporen) U oba slucaja nastaje ista bioloska posledica . njeni tragovi ostaju na cipelama. Obiljezi se onaj dio luka gdje bi mogao biti cvor. vjesanik se prihvata i spusta na pripremljeni carsaf.usporenje tijela na manju brzinu (suadar sa preprekom . organima.omca se sacuva u sto orginalnijem izgledu. DECELERAC1JA (USPORENJE) .80-100kg. a ako ima cvor.

) 4. STIJENA. DRVO. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PJESAKOM 2. podlivi.dolazi do primarnog kontakta prednja ceceg dijela vozila sa (branik) sa nogama pjesaka Obicno je to gornji dio potkoljenice (40 cm od tla) Za sudsko -medicinsko vjestacenje vazno je : Na kozi se nalaze povrede usljed primarnog kontakta .. bamper prelomi (ukazuju na smjer djelovanja sile) 21 WWW.BH-PRAVNICI. UDAR VOZILA ISPOD TACKE TEZISTA TIJELA (PUTNICKO VOZILO) Najcesci tip kolizije Podrazumjeva odraslu osobu i uspravan polozaj tijela Ne odnosi se na djecu zbog njihove visine Prilikom naleta motornog vozila na pjesaka neophodno je utvrditi : Naletni polozaj Naletnu brzinu vozila Nacin kretanja pjesaka u trenutku naleta NALETNI POLOZAJ FRONTALNI TIP KOLIZIJE Kolizija frontalnog dijela vozila sa pje sakom. OBJEKAT.COM . KOLIZIJA MOTORNO VOZILO I BICIKLISTA / MOTOCIKLISTA 3. PREGAZENJE Ovo je gruba klasifikacija a postoje i podvarijante ovih varijanti sudara. razderotine Prelomi kostiju (kosti potkoljenice): poprecni.WWW. visestruki.BH-PRAVNICI. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PUTNICIMA U NJEMU I NEKA PREPREKA (DRUGO VOZILO. Motociklista / Biciklista c. U saobracaju mogu ucestvovati a time i biti povrijedjeni sljedeci ucesnici : a. zavisno od toga da lije u pitanju : Putnicko ili transportno vozilo Da li je primarni kontakt ostvaren iznad ili ispod tacke tezista tijela (karlica kod vecine ljudi).PJESAK Dva su osnovna tipa. trouglasti tzv.COM Saobracajna povreda podrazumjeva svako povredjivanje nastalo direktnom kolizijom sa unutrasnjim ili vanjskim dijelom vozila. PREVOZENJE. Vozac b.. jedan u odnosu na drugi prije ili poslije suadara. Pjesak Mehanizmi povredjivanja nisu isti kod svih pa prema tome mozemo razlikovati sljedece varijante kolizija (sudara) : 1. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO . dolazi do odbacivanja pjesaka u smjeru suprotnom od smjera kretanja vozila Ima 3 faze : I) Faza . u zavisnosti od smjera kretanja ucesnika u sudaru.primarne povrede : oguljotine.

ULAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece prema vozilu i zahvacen je samo dijelom sirine vozila Kontakt sa vanjskim bocnim dijelom vozila Dolazi do okretanja tijela oko svoje uzduzne osovine (rotacije 2.BH-PRAVNICI. kada tijelo pada na tlo i nastaju tercijarne povrede Manje su obimne i zavise od obucenosti pjesaka.tijelo kontaktira velikom povrsinom iznad karlice sa prednjim dijelom vozila. Lokalizovane su na suprotnoj strani od primarnih III.COM . faza .TRANSPORTNO VOZILO) I.dolazi do nabacivanja tijela na vozilo Kod brzine do 60 km/h tijelo se nabacuje na haubu ili sofersajbu Preko 60 km/h na krov vozila Preko 100 km/h tijelo se prebacuje preko vozila (pri ekstremnim brzinama cak i bez kontakta sa vozilom) U ovoj fazi nastaju sekundarne povrede . faza .cesto smrtonosne povrede glave i grudnog kosa Lokalizovane su na istoj strani kao i primarne povrede III) Faza . blatobran) Nema odbacivanja na vozilo nego odmah nastupa II faza ..tijlo se rotira i pada na tlo. vreste tla. ruke i imaju bolju prognozu UGAONI TIP KOLIZIJE Moze biti : ulazni i izlazni s obzirom na kretanje pjesajka u odnosu na vozilo 1..Vozilo gura tijelo naprijed i ono pada na tlo.MOTOCIKLISTA/BICIKLISTA Pojam motocikiista i biciklista se cesto izjednacavaju.COM Polozaj i pomjeranje okrajaka kosti Izmjeriti visinu od ruba stopala (obicno 40 cm od tla ali moze i 1 0 cm nize jer se vozilo pri naglom kocenju dodatno spusta) II)Faza . Na kozi se cesto ne vide povrede dok su unutrasnje destruktivne -primarne povrede II.BH-PRAVNICI. Najcesce oguljotine. prelomi kostiju .vezana je za kocenje vozila. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO . Trpi sekundarne povrde. 22 WWW. Cesto teze povrede kod motocikliste zbog vece brzine kretanja.Ako se vozilo ne zaustavi nastaje pregazenje . faza .WWW. Tijelo pjesaka ce biti odbaceno na onu stranu sa koje jei doslo Nema ostecenja na prednjem dijelu vozila i krivicna odgovornost pjesaka ne postoji ! UDAR VOZILA IZNAD TACKE TEZISTA TIJELA (TERETNO. IZLAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece od vozila Ako je zahvacen manji dio povrsine tijela pjesak se se snazno odbacuje u stranu uz okretanje oko oko uzduzne osovine BOCNO OKRZNUCE Pjesak kontaktira sa bocnim dijelom vozila (vanjski retrovizor. Povrede su razlicite lokalizacije.

BH-PRAVNICI. gubi oslonac na ledjima i zato statisticki vise stradaju suvozaci od vozaca. Vanjska manifestacija te povrede je Brill-haemathoma oko ociju obostrano. Osobe koje sjede na zadnjem sjedistu dolaze u kontakt sa krovom i naslonima prednjeg sjedista nastaju povrede gave i gornjeg dijela trbuha .ekstenzija.kretanje prema nazad.TRANSITIO Prelazak tockova vozila preko tijela koje lezi na drumu . II) Faza -tockovi se penju vrseci pritisak i deformaciju tog dijela tijela.to nas opredjeljuje koje vozio.komplicirano pregazenje. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO .ruptura jetre i slezine. na vrhu tocka i na suprotnoj strani jer se tocak polako penje Kod vece brzine tocak s ebrzo popne osteti tijelo i brzo preskoci na drugu stranu pa povreda i nema na suprotnoj strani od one na kojoj je pocelo pregazenje Smjer pregazenja odredjuje se tako sto su povrede intenzivnije na strani na kojoj pregazenje pocinje U svim ovim slucajevima moze doci do kompresivnog Perthes-Brovvn sy i smrti zbog asfiksijc .COM I ovdje postoje varijante s obzirom na polozaj ucesnika u koliziji. PREGAZENJE .dolazi do hiperlleksije vratne kicme te ostecenja frontoetmoidalne regije. Kada vozilo naidje na prepreku.30 km/h)povrede su na strani penjanja. Do ove faze povrede su iste kod vozaca i suvozaca. Ako je frontalni udar dolazi do padanja tijela sa motocikla/bicikla na prednju stranu vozila te nabacivanje motocikliste/bicikliste a nakon kocenja do padanja na tlo. Nakon udara glave u gornji prednji dio unutrasnje strane vozila dolazi do savijanja glave prema naprijed . naglo se zaustavlja a tijelo u tom djelicu sekunde nastavlja da se krece istom brzinom kao sto se kretalo prije kolizije Naglo usporenje vozila naziva se deceleracija a povrede koje pri tome nastaju nazivaju se deceleraeione. Tijelo ide naprijed i gore. trazeci oslonac rukama.jednostavno pregazenje ili prelazak tockova u II fazi kolizije vozilo-pjesak ako se vozilo ne zaustavi a tijelo nade u putanji kretanja vozila .BH-PRAVNICI.PREPREKA (oba u kretanju ili jedno miruje) Svako tijelo koje se nalazi u nekom vozilu koje se kre ce krece se istom brzinom kao i samo vozilo. Zbog jakog otpora po sistemu poluge nastaju prelomi donjih ekstremiteta. Suvozac ne moze formirati uporni trougao. 23 WWW.kod pregazenja grudnog kosa. II) Faza .tijelo se gura po podlozi. Ako ima i suvozac motocikla/bicikla povrede kod njega su obimnije jer je veci luk nabacivanja. glave. Kod manjih brzina (20 . Ako je poluprecnik tocka manji dolazi do guranja objekta i nagnje cenja. I) Faza . To nam govori daje motociklista/biciklista sjedio a ne isao pored motocikla/bicikla. I) Faza . Osnovni preduslov je daje poluprecnik tocka veci od visine prevozeceg objekata. Kod vozaca na lijevoj a kod suvozaca na desnoj strani . vratna kicma se isteze .COM .WWW. Pri zbacivanju najcesce nastaju izolovane povrede ramenog pojasa. dolazi do kontakta glave i trupa sa bocnim unutrasnjim dijelom vozila vrata. krvni podlivi medjice/skrotuma zbog udara od strane cica.kada vozac osjeti opasnost formira uporni trougao prabeci otpor rukama na volanu i nogama na kontorlnim papucicama a nazad oslonac na ledjima. prelomi vratne kicme.

oguljotine ili krvni podlivi 2.potentio ereetionis. 2.generatio sexualis POLNO OPCENJE (CONJUGATIO SGOPULATIO SEXUALIS) Tjelesno blisko i vremenski ograniceno spajanje dviju osoba u cilju zadovoljenja njihovog spolnog nagona.COM Kod pregazenja se povrede dijele na : 1 .COM .javljaju se samo kod pregazenja . Snosaina (obljubna) moc muskarca Osnovni preduslov za snosajnu moc muskarca je stanje erekcije . opekotine (od donjih dijelova vozila) d. Polna sposobnost muskarca Odredjena je : Snosajnom (obljubnom) moci muskarca Oplodnom moci muskarca 1. ocuvan i pravilno usmjeren polni nagon i ocuvanu snosajnu i oplodnu moc.svako drugo koje sluzi zadovoljenju izopacenog spolnog nagona na nacin koji iskljucuje mogucnost oplodjenja. Polni nagon moze biti izmjenjen kvalitativno i kvantitativno. Polno opcenje (conjugatio s.WWW. Neprirodno (perversitas sexualis) . Polni nagon (libido sexualis) 2. paralelne oguljotine b. U sirem smislu preduslov za polno opcenje je polna sposobnost.nisu siguran znak pregazenja SUDSKO-MEDICINSKA PROBLEMATIKA IZ OBLASTI SPOLNIH ODNOSA Polni zivot covjeka odredjen je sa 3 faktora : 1. Specificne . Moze biti: 1. Karakteristicne a. Uslovljena je djelovanjem psihoseksualnog centra u mozgu i centra u slabinskom dijelu ki cmene mozdine (L2-L4) cija disfunkcija moze dovesti do nemogucnosti erekcije 24 WWW. POLNA SPOSOBNOST Podrazumjeva normalan anatomski razvoj. Oplodjenje . Prirodno (copulatio sexualis naturalis) .BH-PRAVNICI. OBLJUBA ili SNOSAJ. ogrebotine 3. To je COITUS. prskotine koze (u predjelu prepona) e.nastaju djelovanjem profila gume (pneumatika)sa otiskom sare . decolment (avulsio) c. nekarakteristicne .spajanje raznopolnih osoba pri cemu cemu dolazi do uvlacenja muskog polnog organa u vaginu i izlivanja sjemene te cnosti u istu.copulatio sexualis) 3.BH-PRAVNICI.

.. stecena oboljenja testisa-zauske. Oplodna moc muskarca Odredjuje se uzimanjem sjemene tecnosti na analizu i utvrdjivanjem stanja spermatozoida spermogram. Oplodna moc muskarca stupa nesto kasnije kod muskarca u odnosu na zenu... neprolaznoscu jajovoda. Moze pretstavljati : Mogucnost zaceca (potentio nidationis) Mogucnost nosenja (potentio gestandi) Mogucnost radjanja (potentio parturiendis) Nemogucnost zaceca (impotentio nidationis) moze biti uslovljena nedostatkom jajnika.. povreda ili oboljenja (koja mogu promjeniti anatomske osobine). funkcionalnih poremecaja (vaginismus) . Snosajna (obljubna) moc zene Snosajna (obljubna) nemoc moze postojati usljed urodjenih anomalija vagine ili usmine (zakrzljalost). preosjetljivosti vagine na podrazaj tj dodir 2. b. 2. Muskarac je oplodno sposoban sve dotle dok u spermogramu postoji i jedan zivi spermi].bolni grc muskulature karlicnog dna koji nastaje usljed psihickih smetnji. Nemogucnost nosenja (impotentio gestandi)i nemogucnost radjanja (impotentio parturiendis) .kod povreda kicmenog stuba. straha od polnih odnosa (prvi po Ini odnos ili prethodnih silovanja). zalost.WWW.BH-PRAVNICI.. psihoze. hronicnih alkoholicara. pretjeran strah. Sudsko-medicinski znacaj : 25 WWW. Oplodna moc zene (potentio generandi) Traje od menarhe do menopauze.COM Obljubna nemoc muskarca moze biti : a. Trajna .COM .zbog nepravilnosti maternice i nepravilnosti/suzenja karlice.sa izuzetcima Polna sposobnost zene Odredjena je : Snosajnom (obljubnom) moci zene Oplodnom moci zene 1.BH-PRAVNICI. mala ili velika duzina polnog organa) Funkcionalni poremecaji (hronicnc bolesti... Privremena (uslovna) Organski poremecaj (oboljenje polnog organa. Traje u prosjeku do 55-60 god.

vise od 15 dana od polnog odnosa Rascjepa vagine Oplodnje Pri vjestacenju treba razlikovati : Razlikujemo : Pri razdjevicenju moze doci do : Prenosa spolne bolesti (zarazavanja) Nalaz svjezeg rascjepa znak je samo defloracije. Himen je nabor sluznice smjesten na ulazu u vaginu. Pracen je bolovima. ali moze nastati i na neki drugi nacin : prilikom masturbacije. Polno opcenje izmedju normalno razvijenog muskarca i djevojcice 6-8 pa cak i do 11 god nije moguce jer nastaju velika razaranja medjice. Razlikuje se od prirodnog nacina izvodjenja. zupcast himen) . polne bolesti ili trudnoca nije siguran znak defloracije.WWW. Moze biti razlicitog oblika : Prstenast Polumjesecast Zpcast Resicast Pregradjen Himen se sastoji od : Otvora Oboda koji ima : Ivicu Osnovicu Strane Urodjen i rascj ep (usjek) Steceni rascjep (razdor) Svjeze razdjevicenje . uvijek izostalim polnim oplodjenjem. Nalaz sperme u vagini.maksimalno do 15 dana od polnog odnosa Davnasnje razdjevicenje . 26 WWW. psihijatra.BH-PRAVNICI. kod nekih oboljenja. Smatra se daje moguce poslije 11 god.specijaliste sudske medicine.COM . ginekologa. Nalaz intaktnog himena ne znaci da nije doslo do snosaja(elastican himen.COM Pitanje diferenciranja spola Kombinovano vjestacenje ljekara . nepazljivim ljekarskim pregledom. sociologa.BH-PRAVNICI. debljine 1-3mm.RAZDJEVICENJE Obicno nastaje pri prvom spolnom odnosu.. DEFLORATIO . NEPRIRODNO POLNO OPCENJE (POLNA NASTRANOST ILI PERVERSITAS SEXUALIS) Radi se o kvalitativnom poremecaju polnog nagona trajne prirode. blazim ili jacim krvarenjem.. psihologa.

2. rublje. ponizavan je. Biseksualnost . Najcesce nalazimo mnogo povreda i cesto su brutalne 6. : povredjivanje. Nastaje obicno posle puberteta. gledanje) dijelova tijela ili predmeta koje pripadaju osobi koja je objekat zudnje.izmedju osoba muskog pola Lezbijstvo ili tribadija . Fetis moze biti : dojka.postizanje polnog zadovoljenja pokazivanjem svojih polnih organa drugim osobama. Fetisizam .BH-PRAVNICI.zadovoljenje izopacenog polnog nagona culnim opazanjem (dodirivanje. Javlja se kao : a.prema lesevima 9. 5.neprirodno polno opcenje izmedju osoba koje su u krvno-srodnickim vezama (obicno se podrazumjeva prvo koljeno krvno-srodnickih veza) 4.COM . Najcesci poremecaji su : 1. Autoerotski zades . b.prema djeci Gerontophilia .BH-PRAVNICI..polni nagon usmjeren prema osobama posebne zivotne dobi ili stanja : a. 7. anatomskih i hormonalnih cinilaca i odgoja. b. kombinacijom nasljednih. Pederastija .bolovi pri vezivanju omce oko vrata sluze postizanju orgazma. Sadizam . Mazohizam .neprirodno polno opcenje izmedju osoba istog pola. Homoseksualnost . 8. Egzibicionizam .osoba muci samu sebe. c. Zoophilia (sodomia) . Incest .polni nagon usmjeren prema zivotinjama 27 WWW.osoba dozivljava polno zadovoljstvo trpeci fizicku ili psihicku patnju koju nanosi partner. 3. Paedophilia .izmedju osoba zenskog pola Vazan je kod homoseksualnih ubistava.seksualno zadovoljenje jednog partenera nanosenjem tjelesnih ili psihickih patnji drugom partneru npr. Paraseksualnost .neprirodno polno opcenje sa osobama oba pola.COM Moze se javiti i kod psihicki zdravih kao prolazni poremecaj..Najtezi oblik je sadisticko ubistvo.WWW. Automazohizam .prema starim osobama Necrophilia .

trajan. 8. protiv zelje jednog partnera. optrebom sile ili prijetnje da ce se neposredno napasti na zivot ili tijelo te ili njoj bliske osobe. Silovanje moze biti: Izvrseno (ako je polna radnja u potpunosti izrscna) Pokusano Zapoceto 28 WWW. Dokaz stalnog. Djelo se sastoji u prisiljavanju na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe. napada se istovremeno i na spolni moral. Sudsko-medicinski znacaj Otpor koji pruza osoba nad kojom se vrsi cin silovanja mora biti stvaran. moze da zivi ili ne zivi u bracnoj zajednici sa osobom nad kojom je izvrseno krivicno djelo. ozbiljan. 7.BH-PRAVNICI. Pocinitelj ovog krivicnog djela moze biti musko ili zensko lice. SILOVANJE . koja cini bitnu komponentu ljudkog dostojanstva. 5.COM . 11. Spolni odnos sa Objekat zastite ovih krivicnih djela je dvojako odredjen kao : Spolna sloboda i Spolni moral (spolni integritet) Napadom na spolnu slobodu (slobodu odlucivanja pasivnog subjekta u pogledu stupanja u spolne odnose). 3. Obicno se radi o naslju muske osobe nad zenskom. 4. 2.COM KRIVICNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA 1. 6. ozbiljnog otpora su povrede na izvrsiocu i predmetu silovanja. Silovanje Spolni odnos sa djetetom (maloljetnom osobom) Spolni odnos sa nemocnom osobom Spolni odnos zloupotrebom polozaja Prinuda na spolni odnos Bludnje radnje Navodjenje na prostituciju Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom Iskoristavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije Upoznavanje djeteta sa pornografijom Rodoskrvnuce (incest) U ovu grupu krivicnih djela spadaju : 1.WWW. 9. Prema tome krivicna djela iz ove glave nisu usmjerena protiv integriteta i dostojanstva licnosti uopste i morala u cjelini. Medjutim ceste su simulacije ovog krivicnog djela. kaoi na spolnu cast (spolni integritet). 10.BH-PRAVNICI. Silovanje 2. savladan od strane jedne. dvije ili vise osoba. ali nije iskljucivo. vec protiv integriteta licnosti i morala u oblasti spolnog zivota.STUPRUM Spolni akt izveden prisilno.

odjece i dr predmeta na kojima se mogu na ci bioloski tragovi (krv.BH-PRAVNICI. oguljotine. vrata.WWW. sperma. niti do ejakulacije. Silovanje kvalificirano nacinom ucinjenja Postoji u dva oblika : Ako je istom prilikom prema istom pasivnom subjektu ucinjeno vise spolnih odnosa ili kada je ucinjeno od strane vise pocinitelja Ako je djelo ucinjeno na svirep i narocito ponizavajuci nacin Silovanje maloljetne osobe 29 WWW. unutrasnjih strana bedara i spolovila -krvni podlivi. lica.COM . uzeti bris vagine Pregled rublja. 2. Pri pregledu u ambulanti treba : Potpuno i tacno identificirati Uvesti u protokol Detalno pregledati : o o Osoba treba daje naga Evidentirati i opisati i najmanju povredu te obratiti paznju na starost povrede Kod zenske osobe povrede su najcesce : u predjelu vrata. pa prema tome krivicno djelo silovanja postoji i bez defloracije.BH-PRAVNICI. nekad ugrizi. ogrbotina na licu. nosa. Kod izvrsioca : ugrizi narukama tj prstima. Djelo kvalificirano tezom posljedicom Djelo kvalificirano nacinom ucinjenja Silovanje maloljetne osobe Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja Silovanje kvalificirano tezom posljedicom Postoji kada je usljed ucinjenja osnovnog oblika djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili tesko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe. dojki. razdor vagine Dokaz sperme u vagini ali i ne mora Infekcija spolnom bolesti (ali i ne mora) Znaci nasilja Postojanje krivicnog djela utvrdjuje sud a ne ljekar! Za odredjivanje kazne kod izvrsenja ovog krivicnog djela postoje 4 kvalifikacije 1. dlake) Izvrsiti psihijatrijski pregled (cesti su psihijatrijski poreme caji) Obaveza ljekara je da zensku osobu pozove i ukaze joj na mogucnost zatrudnjenja i zarazavanja pa se mora ponovo za 1 mjesec ginekoloski pregledati. 4. vratu. Sudsko-medicinski dokaz silovanja : Defloracija (ali i nemora). 3. rukama.COM Obljuba postoji kada penis ulazi u vulvu a pri tome ne mora doci do potpunog ulazenja u vaginu (imissio penis in vaginam). Ginekoloski pregled i pregled spolovila muskarca (utvrditi znake polnog odnosa i eventualne defloracije).

WWW. ali se ne dogodi polni odnos (pipanje. Ako je djelo ucinjeno na narocito okrutan ili ponizavajuci nacin ili je ucinjeno vise odnosa ili s njim izjednacenih radnji. NAVODJENJE NA PROSTITUCIJU Djelo se sastoji u navodjenju. 3. SPOLNI ODNOS ZLOUPOTREBOM POLO ZAJA ) Djelo se sastoji u navodjenju zloupotrebom svog polozaja na spolni odnos ili drugu sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe koja se zbog imovinskog. Ako je izvrsilac djela sam ucestvovao u onesposobljavanju djelo se tretira kao silovanje.COM . porodicnog. golisanje) ZADOVOLJENJE POHOTE PRED DJETETOM ILI MALOLJETNIKOM Kada se pred djetetom ili maloljetnikom cine radnje namjenjene zadovoljenju vlastite ili tudje pohote ili ko navede dijete da pred njim ili drugom osobom vrsi takve radnje. drustvenog zdravstvenog ili drugog stanja ili teskih prilika nalazi prema njemu u odosu zavisnosti. Postoje 4 teza oblika ovog djela : 1. kao i u slucaju kada je usljed djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili te sko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe. stipanje. SPOLNI ODNOS (OBLJUBA ILI PROTIVPRIRODNI BLUD) SA DJETETOM (MALOLJETNOM OSOBOM) Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa djetetom. a u pogledu krivnje potreban je umi sljaj koji mora da obuhvati svijest ucinitelja o uzrastu pasivnog subjekta. nacionalne. prislanjanje tijela. ljubljenje.COM To je narocito tezak oblik ovog krivicnog djela i ono ima posebnu tezinu i drustvenu opasnost Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja Kada je djelo ucinjeno zbog etnicke. Ucinitelj djela moze da bude svaka punoljetna osoba. ili pak upotrebom sile. podsticanju ili namamljivanju druge osobe na pruzanje seksualnih usluga ili na drugi nacin omogucavaju njegove predaje drugome radi pruzanja seksualnih usluga ili na bilo koji 30 WWW. to ce se uzeti kao otezavajuca okolnost. 4.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. BLUDNE RADNJE Bludna radnja je svaka radnja koja se vrsi radi polnog zadovoljenja. Djelo ucinjeno nasiljem ili iskoristavanjem nemoci Djelo ucinjeno zloupotrebom polozaja Djelo ucinjeno na psoeban nacin Djelo kvalificirano tezom posljedicom SPOLNI ODNOS SA NEMOCNOM OSOBOM Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjedna cene spolne radnje sa drugom osobom iskoristavajuci dusevnu bolest ili dusevnu nerazvijeost ili bilo kakvo stanje te osobe zbog kojeg ona nije sposobna za otpor. PRINUDA NA SPOLNI ODNOS Kada se druga osoba prisili na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju ozbiljnom prijetnjom nekim teskim zlom. 2. rasne ili jezicke netrpeljivosti prema zrtvi. Prinuda na obljubu postize se prijetnjom koja ima oblik ucjene za odredjenu osobu ili njoj blisku osobu.

Ustanoviti postojanje ili nepostojanje trudnoce Utvrdjivanje doba trudnoce Utvrditi eventualne nepravilnosti trudno ce Otkriti neznane. mladim. jer naprasna smrt zene cija trudnoca nije bila poznata izgleda kao nasilna (npr. Njen znacaj je u njenom otkrivanju i prekidanju. starijim zenama. SKRIVENA TRUDNOCA 31 WWW. nije svjesna toga.dijetetu ili maloljetniku. podmetanje. vanbracnosti). cedomorstvo.WWW. Obicno se radi o umno poremecenim zenama. Ekspertizni postupak u sudskoj medicini se sastoji u : Dokazivanju snosaja Eventualnim povredama Eventualnom razdjevicenju Obljubnoj sposobnosti pocinitelja TRUDNOCA I NJEN SUDSKO-MEDICINSKI ZNACAJ To je fiziolosko stanje zene uslovljeno intraueterinim razvojem ploda.upotrebom sile ili prijetnje. materinstva. specifican ili opasan nacin .COM nacin ucestvuju u organiziranju ili vodjenju pruzanja seksualnih usluga od sirane osobe koja tako postupa u namjeri ostvarenja koristi. 4. bilo krivicno-pravnih (silovanje. obmanom ili nanosenjem vece stete pasivnom subjektu. lazne i uobrazene trudnoce POSTOJANJE ILI NEPOSTOJANJE TRUDNOCE Ginekoloski pregled Testovi za otkrivanje trudnoce Krvne pretrage UZ UTVRDJIVANJE DOBA TRUDNOCE NEPRAVILNOSTI TRUDNOCE Sudsko-medicinski znacaj ima vanmatericna turdnoca. NEZNANA TRUDNOCA Osoba ne zna daje trudna. 3. Ove trudnoce mogu biti previdjene od strane ljekara i ostati nedijagnostikovane. Djelo ima 3 teza oblika : Kada se radnja navodjenja ostvari na poseban.BH-PRAVNICI. skrivene.INCEST Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje izmedju srodnika po krvi u pravoj liniji ili izmedju brata i sestre. 2. Sudsko-medicinski zadaci u vjestacenju su : 1. ubistvo) ili gradjansko-pravnih (utvrdjivanje ocinstva.sumnja na otrovanje povracanje). Kada se radnja navodjenja ostvari koristenjem teske situacije koja je proistekla iz boravka te osobe u inostranstvu Kada se radnja navodjenja ostvari prema posebnoj kategoriji pasivnog subjekta . neiskusnim.BH-PRAVNICI. RODOSKRVNUCE . Sa sudsko-medicinskog aspekta pretstavlja posebno stanje zene koje je predmet raznih rasprava. bracnosti.COM .

Namjerni . prisile za brak.BH-PRAVNICI. Prirodni (spontani) . ili skriva vanbracnu trudnocu od drugog muskarca sa kojim je u vezi ili za kojeg sc udala. Sudsko-medicinski aspekti : Uzrocno-posljedicna veza izmedju povrede trudnice i eventualne smrti fetusa (spontani pobacaj) . kod nje je i stomak stvarno uvecan ali na UZ nema „gestacjjskog mjeska". U izuzetnim slucajevima.WWW. b. staratelj ili socijalna ustanova. ako je maloljetna osoba starija od 16 godina i ako ima poslovnu (radnu) sposobnost i sredstva za egzistenciju. ako mu se ne moze pomoci ni pruzanjem specijalnih uslova. inkorporiran u pravilni! o prekidu trudnoce i oabvljen u za to ovlastenim ustanovama) Nedozvoljeni ili kriminalni (svaki drugi prekid trudnoce obavljen van nadlezne ustanove i mimo pravilnika. te pretstavlja krivicno djelo. pojava ploda u onom periodu kada je apsolutno nesposoban za vanmatericni zivot.abortio spontanea Nasilni S obzirom na pristanak trudnice. Ako ga vrsi sama trudnica ne postoji krivicna odgovornost. nasilni poba caj moze biti : a. Obicno su u pitanju malodobne zene koje u slucaju vanbracne trudnoce skrivaju trudnocu iz straha od roditelja i okoline. POBACAJ je pojava ploda maternice prije navrsenih 180 dana trudnoce odnosno 28-30 gestacijske nedjelje. ucjene.BH-PRAVNICI. bez obzira na to ko ga vrsi). Zlonamjerni (ne postoji pristanak trudnice) PRAVILNIK O USLOVIMA I POSTUPKU ZA PREKID TRUDNOCE Clan 3 Prekid trudnoce vrsi se po zahtjevu trudne zene Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili trudnici lisenoj poslovne (radne) sposobnosti. kod psihickih poremecaja). Danasnji stav : pravo svakog covjeka je da odlucuje o radjanju djece. Za razliku od prethodne. 2.COM .abortio artefitialis (uz pristanak trudnice) o • Dozvoljeni (u skladu sa propisima. tada zahtjev za prekid trudnoce podnosi roditelj. ali se uskracuje ako postoji opasnost po zivot i zdravlje trudnice. Ako je mlada od 14 god mora psotojati saglasnost roditelja. Prekid trudnoce moze biti : 1. LAZNA TRUDNOCA Osoba svjesno i namjerno simulira trudnocu koje nema : zbog koristoljublja. moze sama podnijeti zahtjev. UOBRAZENA TRUDNOCA Zena i pored toga sto nije trudna oponasa trudnocu (starije zene koje namaju djecu za kojima ceznu. 32 WWW.COM Svjesno prikriva postojanje trudnoce. Danas je rijetka u praksi zbog pojave sofisticiranih trhnika za otkrivanje trudnoce i ocinstva.zades ili namjera Lokalizacija povrede na trudnici Kontinuitet simptoma od poverede do pobacaja Da li je plod do momenta kriticnog dogadjaja bio ziv Da li je postojalo jos neko oboljenje PRAVNI ASPEKTI POBACAJA Abortus je najstariji nacin kontrole radjanja. Takve zene planiraju pobacaj ili cedomorstvo.

Za dokazivanje ocinstva vanbracnog djeteta potreban je : Iskaz majke daje taj muskarac otac Da se taj muskarac slozi sa njenim iskazom (bez prisile ili obmane) Ako otac ne prizna dijele potrebno je dokazivanje oplodnje majke od strane tog muskarca : Mogucnost oplodnje majke od strane presumptivnog oca Da li je taj muskarac sposoban oploditi zenu Kriticno vrijeme kontakta (starost djeteta) Antropolosko-genetske slicnosti : odredjivanje krvne grupe ABO i Rh sistema Dermatoglifske komparacije : otisak dlanova i stopala Antropometrijska ispitivanja (lice.COM Clan 4 Zahtjev se podnosi zdravstvenoj organizaciji koja ima organizovanu ginekolosko-akusersku sluzbu. Sudsko-medicinski aspekti kriminalnog abortusa : Ustanoviti da li je trudnoca postojala Ustanoviti da li je plod bio ziv ili ne Ako je doslo do ostecenja zdravlja . socijalni radnik i predsjedavajuci komisije-ginekolog). Zahtjev odobrava ginekolog najkasnije 2 dana od podnosenja zahtjeva. udaljenost ociju. Odobrenje ove komisije je konacno u roku od 8 dana od podnosenja zahtjeva.WWW.100% vjerovatnoca Svi ovi dokazi idu na sud a sud donosi presudu. 33 WWW.99% vjerovatnoca DNA identifikacija . Za materinstvo nije bitno da lije dijete bracno ili vanbracno a vjestacenje materinstva je rijetko (cedomorstvo. obljube.ustanoviti stepen ostecenja zdravlja ISKLJUCIVANJE I DOKAZIVANJE MATERINSTVA I O CINSTVA Materinstvo se utvrdjuje porodjajem. zamjena djece u porodilistu). rodoskrvnuca Ne moze se odobriti ako je trudnoca starija od 20 sedmica. Clan 8 Ova komisija moze odobriti prekid trudnoce : Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili onoj koja je lisena poslovnih sposobnosti Ako je trudnoca starija od 12 aline od 20 sedmica Ako dalje odrzavanje trudnoce moze ugroziti zivot trudnice Ako se na osnovu saznanja medicinske nauke moze utvrditi ocekivati da ce se roditi dijete sa teskim tjelesnim ili psihickim nedostacima Ako se radi o trudnoci koja je nastala kao rezultat krivicnog djela : silovanja. Trudnice koje ne zadovoljavaju ove uslove podnose zahtjev drugostepenoj komisiji koja se sastoji od 5 clanova (3 ljekara.COM . nosa) poslije godine starosti Metode tipizacije tkiva . Sam prekid trudnoce (fetalnu smrt) treba prijaviti sudsko-medicinskom organu u roku od 3 dana. Clan 5 Regulise uslove odobravanja Zahtjev za prejkid trudnoce punoljetne osobe ili trudnice sa 16 god sa poslovnom sposobnosti. odobrice prvostepena ljekarska komisija ako trudnoca nije starija od 12 sedmica i ako se prekidom trudnoce nece neposredno ugroziti zivot i zdravlje trudnice.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. glava.

vezani za sam porodjaj ili period neposredno posle porodjaja . Koliko je vremena proslo od smrti do pronalaska tijela ili obdukcije e. Nasi pravnici podrazumjevaju one poremecaje koji nastaju usljed samog akta radjanja (bol. neki 7 dana. Sudsko-medicinska ekspertiza ovih slucajeva ukljucuje : 1. kada taj poremecaj ne postoji.BH-PRAVNICI. Znaci na subjektu (pociniocu) . zakon i predvidja blazu kaznu. Cedomorke se svrstavaju u 2 grupe : Psihofizicki nezrele i emocionalno nestabilne koje se poradjaju u objektivno teskim socioekonomskim uslovima Mentalno retardirane ili dusevno oboljele majke kod kojih porodjaj izazove zamah dusevne bolesti Osoba nije krivicno odgovorna ako je u vrijeme krivicnog djela nedostajala sposobnost rasudjivanja i upravljanja postupcima. sredina unaprijed osudjuje trudnicu koja nosi vanbracno dijete. Elementi krivicnog djela : Majka kao subjektivni krivac . c. b. Uzroci mogu biti : Eksterni . 2.pocinitelj djela(ako djete ubije neko drugi-ne majka radi se o pravom ubistvu) Zivo novorodjence kao objekat krivicnog djela Poremecaj sto gaje kod nje uzrokovao porodjaj Ovo je posebno krivicno djelo specificnog privilegovanog ubistva a pivilegiju mu daje psihicka alteracija izazvana porodjajem. krverenje.WWW. drugi 2-3 dana. psihicki poremecaj) i njihovog djelovanja na sposobnost rasudjivanja. 34 WWW.COM . Znaci skorasnjeg porodjaja Laktacija Psihicki status Da lije novorodjence rodjeno zivo ili mrtvo (dokaz zivorodenosti) Ako je rodjeno zivo odrediti duzinu zivota Uzrok smrti Znaci na objektu : d.COM CEDOMORSTVO . a. Koliko traje poremecaj poslije porodjaja? Jedni navode 24h.. b.BH-PRAVNICI. losi materijalni uslovi Interni . c..majka a.stav sredine u kojoj zena zivi. tako da nije mogla shvatiti znacenje svog djela.porodjajni bolovi. uzbudjenje zbog kojih se porodilja nalazi u psihickoj I somatskoj neuravnotezenosti Medicinski gledano taj poremecaj ne postoj i nije opravdan. Odluku o ubistvu majke donose u trudnoci. Identifikacija Pravno : cedomorstvo je privilegovano ubistvo i gotovo uvjek se odredjuje psihijatrijsko ispitivanje majke a zbog specificnosti koje ima u vezi sa psihickom alteracijom.INFANTICIDIUM To je ubistvo djeteta od strane vlastite majke za vrijeme porodjaja ili neposredno nakon porodjaja.

BH-PRAVNICI. Vaznost organa ili dijela tijela 3. odnosno svrstavanja tjelesne povrede prema zakonom odredjenim kriterijima da bi se za potrebe krivicno-pravnog procesa pomoglo u procjeni tezine krivicne odgovornosti. Teska tjelesna i po zivot opasna povreda b.COM . teorijska. Teska tjelesna sa trajnom posledicom c.infekcija Unistenje ili ostecenje vaznog dijela tijela ili organa Ovdje postoje 3 uslova: o Znatno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali prolaznog karaktera Npr. Obicna ili nekvalifikovana TTP 2.pneumotoraks . Unakazenost 3. Teska tjelesna sa smrtnim ishodom OBICNA ILI NEKVALIFIKOVANA TESKA TJELESNA POVREDA Razlikuju se dva nacela kojima se povodimo. Kvalifikovana TIP. Teska tjelesna povreda .LTP (kaznjava se po clanu 173 KZ FBiH) TESKA TJELESNA POVREDA (TTP) Zakonom su predvidjena 3 oblika TTP 1. dijeli se na: a.BH-PRAVNICI. ubod nozem u prsa . kada kvalificiramo TTP Opasnost po zivot Ovdje je ona posredna. Sposobnost za rad 4. ali da u konkretnom slucaju nije nastupila Npr. sto znaci da postoji. Osnovni kriteriji o kojima se vodi racuna prilikom kvalifikacije su : 1. Opasnost po zivot 2. II. daje zbog tezine povrede mogla nastupiti realna opasnost po zivot (komplikacija). Nije znatno ostecenje jer saka nije u cjelosti ostecena o Ostecenje odnosno oslabljenje dijela tijela ili organa trajno i znatno ali dio tijela ili organ nisu narocito vazni 35 WWW.COM KVALIFIKACIJA TJELESNIH POVREDA Kvalifikacija tjelesnih povreda pretstavlja oblik graduacije. Estetski kriterij (unakazenost) Zakonom se razlikuju dvije vrste tjelesnih povreda : I. povreda sake sa presjekom tetive fleksora za IV i V prst ima za posledicu nemogucnost fleksije ta dva prsta. Narusenje zdravlja 5. Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad d. prelom nadlakticne kosti-humerusa o Trajno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali ono ne smije biti znatno Npr.TTP (kaznjava se po clanu 172 KZ FBiH) Laka tjelesna povreda .WWW.

Ako se oziljci ostrane to nema uticaja. Naime. O posljedicama se izjasnjavamo poslije zavrsenog lijecenja i rehabilitacije (npr.COM Npr. Pojedine osobe mogu reagovati stvaranjem duboki h oziljaka (keloidi) i to se sudu mora naznaciti. Unakazenost Trajna i vidljiva estetska izmjenjenost vidljivih i moguce vidljivih dijelova tijela. Sudu treba predociti vaznost povrijedjenog organa ili dijela tijela za opravdanje kvalifikacije tjelesne povrede. ako je funkcija drugog ocuvana Najvaznije je procijeniti staje to vazan organ ili dio tijela. a povreda evolucijom u velikom procentu zavrsava smrtno. Pri vjestacenju ne smiju se praviti razlik prema spolu. konkretna. Ostecenje jednog bubrega. izdrzljivost ili jacina funkcije vaznog organa osim ovog kvalitativnog gubitka.COM . koja kod drugih osoba koje gledaju izaziva gadjenje i odbojnost. LAKA TJELESNA POVREDA . mada je ona ocigledno mjerljiva. Medicinska procjena se zasniva na anatomo-funkcionalnim svojstvima i njihovom znacenju za funkciju cijelog organizma (npr slezina „nije vazan" dio tijela).WWW. Opsta nesposobnost za rad smatra se kad se nekom tjelesnom povredom desi takvo ostecenje da ne moze dobiti standardno ljekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti i kada povrijedjeni zbog toga ne moze zasnovati radni odnos.BH-PRAVNICI. posttraumatska paraliza noge). upotrebljivost. Plasticne operacije ne uticu na kvalifikaciju. KVALIFIKOVANA ili OSOBITO TESKA TJELESNA POVREDA Teska tjelesna i po zivot opasna povreda Zivotna opasnost je u karakteru povrede neposredna. Teska tjelesna sa trajnim posledicama Vazan organ je u potpunosti unisten ili trajno i znatno oslabljen u anatomskom smislu (npr. Ljckari zato vjestace opstu tjelesnu nesposobnost za rad bez obzira na profesiju (ne kvalifikuju profesiju). Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad Zakon uzima u obzir nesposobnost za rad koji je obavljan do trenutka povre djivanja kao profesiju. ili u funkcionalnom smislu (trajna oduzetost nekog dijela tijela). jer bi pocinilac morao znati cime se povrijedjeni bavi da bi mu unistio profesionalnu sposobnost. ventilni pneumotoraks. Za trajnost je dovoljna vremenska nesagledivost otklanjanja oslabljenja il djelomi cnog unistenja organa ili dijela tijela.LTP 36 WWW. Ostecenje testisa i ovarija kod starijih osoba su obicne TTP. realna. Znatnost nema mjeru.BH-PRAVNICI. amputacija). Npr. Unakazenost poslije brojnih operativnih zahvata ne uzima se u obzir. Ako ne izaziva nepovoljan efekat onda je to samo estetska izmjenjenost i radi se o lakoj tjelesnoj povredi. profesiji. hematopneumotoraks. odnosno neprekidno trajanje odnosno izrazena neizvjesnost da ce se oslabljenost otkloniti. razdor velike krvne zile. zivotnoj dobi. za znatnost pretstavlja i jaku kvantitativnu izrazenost. Medicina ne moze ovo prihvatiti. a kod ostecenog psihicku patnju bez obzira na vrstu povrede.

s tim da se na tijelu mora naci neki vidljivi trag. 4.WWW. 2. a ako je ostecenje u gornjem dijelu. odnosno uzeti u obzir dodatna razmatranja : Kvalifikacija se vrsi po karakteru povrede. mada se u praksi gotovo nikada ne desavaju. Postoji i kombinacija : ako se izbije 1 zub a vise od 2 zuba pomjerena i ako se ostali zubi ne vade to je LTP. Prelom dva i vise rebara vezanih za stemum (grudnu kost) je TTP. veliki broj krvnih podliva ako ugrozava zivot (moguc sok) u grupnoj kvalifikaciji je TTP. Tu spadaju : 1. ako postoji ostecenje pleure . to je TTP. Prelom jednog rebra (bilo kojeg).COM . poremecaj olfaktivne funkcije) radi se o LTP. Nije dovoljan samo osjecaj boli.ako nema znatnog pomjeranja ulomaka i posttraumatske fenomenologije nosa (opstrukcija nosa. LTP nema elemenata TTP i ustvari je negacija TTP. 5. Prelom nosnih kostiju .BH-PRAVNICI. Prelom jednog zuba . 7.Krvni podliv . jer je njihova funkcija pri disanju manja. treba primjenjivati jos neka nacela.gledano izolovano radi se o LTP.TTP. Ako postoji dislokacija i o stecenje pleure. Prelom lisne kosti (fibule) . poremecaj disanja. 3.u donjem dijelu gdje formira vazan skocni zglob je TTP. a ako ima to je TTP. a ako se moraju vaditi to je TTP.koji je nosilac ili moguci nosilac proteze je TTP (kada je vise od 2/3 krunice izbijeno) 6. tj kakve efekte ta povreda uzrokuje kod ve cine ljudi 37 WWW. ako nema znatne dislokacije ulomaka i nema ostecenja pleure to je LTP. Potres mozga objektivno dijagnostikovan. ali medicinsko iskustvo nas uci da postoje takve izuzetne situacije.ako nema pomjeranja ulomaka to je LTP. pa je i funkcija disanja manje kompromitirana. 8. lije cen u bolnici kvalifikuje se kao LTP ako simptomi iscezavaju do 7 dana po pvrijedivanju. Prelom do dva slobodna rebra (VIII-XII) bez dislokacije kada je LTP. 9. Medjutim. Prelom vise od 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je TTP. Ovo su osnovna pravila kod vjestacenja tjelesnih povreda medjutim. 1 0 . Prelom falange prsta . Prelom 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je LTP.COM Svaka povreda koja nije teska. ali bez ostecenja mekih tkiva to je LTP. Ako je izbijeno 8 i vise od 8 zuba to je unakazenost. LTP ima sljedece karakteristike : Ne dovodi zivot u opasnost Nije unisten ni jedan dio tijela niti organ Nije oslabljen ni jedan dio tijela niti organ Ne dovodi do nesposobnosti za rad ili je ona kratko trajala Postoji apstraktna opasnost po zivot ili uopste ne postoji. u praksi postoje neki granicni slucajevi povreda koji se pod odredjenim uslovima mogu kvalificirati i kao LTP i kao TTP.ako traju oreko 7 dana onda je to TTP.BH-PRAVNICI. a ako do dje do pomjeranja ulomaka i ostecenja funkcije palca to je TTP. Moglo bi se reci da su previse teske za LTP a previse lake ta TTP.

a ne nakon medicinske intervencije (kako je ve c ranije navedeno) Npr.WWW. Takodjer treba uzeti u razmatranje na koji je na cin nanijeta povreda i kojim orudjem ili oruzjem? Neophodno je dati medicinske dokaze o nacinu povredjivanja. ali mo ze da zavrsi smrtno. Npr. neravna povreda sa tkivnim mosliciina. usljed rupture arterije na bazi lobanje zbog posebnog stanja organizma (ruptura anuerizme zbog prevelikog uzbu djenja) ili Npr. prelom butne kosti je obicna TTP.COM . jer mnoge povrede u svom toku nisu konacne tj ne moraju biti po tezini iste kakve su u momentu nastanka Npr. te izvrsiti identifikaciju povrednog orudja ili oruzja. Npr.da li se radi o odbrambenoj ili ciljajucoj povredi. jer je takva bila u momentu nanosenja (znaci ne ulazi u karakter povrede). skupna kvalifikacija nema smisla Npr. Treba utvrditi kakvo je djejstvo povreda izazvala u konkretnom slu caju kod odredjene osobe. Veliki broj krvnih podliva ugrozava zivot (moguc je sok). u ticu i prethodno stanje. a nepravilnim srastanjem moze nastati lazni zglob (pseudoartroza) te je ta povreda teza od obicne. Tada je u grupnoj kvalifikaciji TTP. Svaka povreda se na drugom covjeku drugacije reperkutira. najblazi stepen povrdjedjivanja.BH-PRAVNICI. gledano izolovano ne ugrozava zivot i uvijek pretstavlja LTP. Odrediti starost povrede 38 WWW. tj svjesnim nehatom oteza(rana se zagnoji). Posljedice mogu da se ukazu godinama poslije nanosenja povrede. Naime ako postoji vise povreda. odrediti karakter povreda i do kakvih je tezih posledica doslo zbog posebnog stanja organizma. kvalifikuje se opet kao LTP.ako ostavlja manifestni trag to je LTP.COM Vazno nacelo je da kvalifikaciju povrede vrsimo na osnovu toga kakva je bila u trenutku nanosenja. I ovdje postoje odredjena razmatranja a koja se odnose na definitivnu kvalifikaciju.. Tada povrijedjena osoba ima pravo da ta ostecenja nadoknadi putem gradjanske parnice (materijalno obestecenje) i to vise nije krivicni postupak. i mala povreda kod hemofilicara moze izazvati obilno krvarenje pa i iskrverenje Bitno nacelo je i grupna (skupna) kvalifikacija povreda. Ako je veci broj osoba nanio veci broj povreda jednoj osobi. nanesena tupinom mehanickog orudja.BH-PRAVNICI.. udarac pesnicom u predjelu lica . Reci samo ono sto smo apsolutno sigurni i sto mozemo obrazloziti i objektivizirati. savku posebno kvalificirati (odrediti joj tezinu) i dati skupnu kvalifikaciju tek na zahtjev suda. udarac pesnicom u trbuh koja izaziva pucanje ehinokokne ciste te obilno krvarenje Npr. svaku povredu treba posebno pregledati i opisati (jer povrede mogu biti nanijeti od strane vise lica). krvni podliv. Na ishod tjelesne povrede. laka tjelesna povreda koja se zakomplikuje zbog zapustanja. nepravilna.

pocinilac nije svjestan da moze doci do zabranjenih posljedica. RESORPCIJA.pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota. Koncentracija od 0. Svjesni nehat . Koncentracija od 1 % 0 povecava greske do 30x Djelovanjem preko CNS-a alkohol znatno smanjuje paznju i moc rasudjivanja. Ubistvo iz nehata . ali smatra da do nje ne ce doci ili ako do nje dode. obrazovanju. ali ne i da ga lisi zivota TROVANJE ALKOHOLOM. Upravo uzimajuci u obzir tu cinjenicu. Brutalno ubistvo . Nesvjesni nehat .pocinilac je svjestan zabranjene posljedice koja mo ze da nastupi njegovim djelovanjem. Takodjer kod koncentracije od 1%0 smanjena je ostrina vida. Dozvoljena koncentracija alkohola u krvi prosjecno iznosi 0. i sva sudsko-medicinska razmatranja.BH-PRAVNICI. da ce je on moci otkloniti. Te se povrede moraju iskljuciti. Npr.3% o i ne pravi nikakve smetnje mada i to je individualno. Alkohol u krvi izrazava se u promilima ( %0).WWW. ljekar u medicinskoj dokumentaciji konstatuje 2 podliva. uzimaju u obzir samo ono sto se moze objektivizirati tj jasno predstaviti sudskim organim na osnovu cega sud moze donijeti presudu.BH-PRAVNICI. Kvalifikacija tjelesnih ozljeda.6% o 2x povecava greske u voznji zbog poremecene percepcije i psihomotorike. Jos neki pravno znacajni pojmovi : 1 . 2.8% o ne pravi nikakve smetnje.pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota. Milioni ljudi ga povremeno konzumiraju radi obicaja. pri tome zeli da zrtva pati. sa svim njegovim posljedicama i/ili njenog ishoda. uvijek se mora opisati boja podliva. RAZGRADNJA I DJELOVANJE Etanol je najcesce upotrebljavana supstancija u obliku alkoholnih pica. ali ima i znatan broj onih koji su ovisni o alkoholu. Ima veliki socioloski i toksikoloski znacaj. ali je uprkos tome i cini. s tim u vezi. u cilju prouzrokovani a tih posljedica. 3. drugi zuto-zelen (nastao ranije). slusne (akusticke) i motorne podrazaje (virjeme koje je proslo od trenutka opazanja do reagovanja). Alkohol i saobracajne nesrece Alkohol je jedan od najvecih krivaca koji indirektno utice na saobracajni traumatizam. postoji prostorna dezorjentacija (kriva procjena brzine i udaljenosti vozila. Kod koncentracija iznad 1. narocito moc brzog reagovanja. prihvatajuci ili odbacujuci misljenje sudsko-medicinskog vjestaka. kvalifikaciji. b.pocinilac ide s tim da nekome nanese povredu. suzeno je vidno polje. dakle konacnu odluku donosi sud. Ubistvo sa umisljajem . jedan modar. 39 WWW.pocinilac djela svjestan je krivicnog djela. Kod nekih osoba koncentracija od 0.COM Takodjer je bitno za praksu da se odredi da li je osoba imala neku povredu prije inkriminisanog dogadjaja. Produzeno je vrijeme reakcije na vizuelne.COM .2% 0 nijedan covjek nije sposoban za upravljanje motornim vozilom. morao biti svjestan tih posljedica Kod ubistva imamo sljedece pojmove : a.. te smanjenom sposobnosti prilagodjavanja na svetlost i farove). iako bi po svojim karakteristikama. Zbog smanjene moci zapazanja mogu ispasti pojedini objekti i nastati duple slike. Umisljaj .

stanje izme dju sna i jave. 4. oslabljen je njen inhibitorni efekat prema nizim sferama CNS-a.5%0 ) Intelektualne funkcije su smanjene. Mentalna sfera Usljed uslovno receno stimulirajuceg djejstva alkohola na mozdanu koru. 2.COM . smrt usljed paralize centra za disanje. zelja za isticanjem. subjektivno se dobro osje caju. 8. vremenska i prostorna dezorjentacija. LD (Letalna Doza) = 5-8 a smrt nastupi 5-10h od pocetka kome sa izuzecima. Trijezno stanje (0. prisutna je nedovoljna samokriticnost u donosenju odluka.BH-PRAVNICI. pad koncentracije.5-1. I faza (ispod 0. II faza (0. tuce 3.5-l. Pijano stanje (l.WWW. Pripito stanje (0.COM KLINICKA PROCJENA STANJA ALKOHOLISANOSTI Pri procjeni alkoholisanosti (na osnovu koncentracije apsolutnog alkohola u krvi) klinicki razlikujemo : 1. 5.5%o ) Nekriticnost. III faza . DJELOVANJE ALKOHOLA NA OPSTU SPOSOBNOST VOZNJE Razlikujemo 6 faza alkoholisanosti : 1. precjenjivanje vlastitih sposobnosti. ) Koma.5-3. To se ogleda u pove canom licnom isticanju i precjenjivanju svojih sposobnosti sa istovremenim padom koncentracije.1 -0. gubitak refleksa. Stanje teskog troavnja alkoholom (3. nesvjestica.faza stimulacije . povremeni gubitak svijesti. nekad su prisutni znaci euforije 2. usporeno disanje. Tesko pijano stanje (2. posebno ako se posmatra objekat u pokretu. stupor i koma. svadje. konfliktne situacije. smanjena sposobnost pamcenja i zapazanja.nema znacajnih promjena funkcija tjelesnih sistema 3. osobe su tesko kontakti bi Ine. grubost.BH-PRAVNICI. razdrazljivost.5%o) .5-2. 6.05-0. Javaljaju se promjene u mentalnoj.osoba vidi „duple slike". Donja granica letalne doze (4%. motornoj i culnoj sferi.5%0) Gubitak svijesti. sinhrono kretanje o cnih jabucica Culna sfera Poremecaj daljinskog ocjenjivanja i lose procjenjivanje udaljnosti objekata.1 %0) ne moze se sa sigurnoscu dokazati daje nadjeni etanol porijekla iz alkoholnog pica.0.3 %0. Motorna sfera Poremecaj slozenih refleksnih radnji kao sto su pokreti prstiju.5-4%0 ) Zamucen pogled.5%o) Osobe su razgovorljive. Produzava se zabljestavanje zbog usporene adaptacije a javlja se 40 WWW. surovost..

2%o Preko koze (alkoholni oblozi) Unosenjem vecih kolicina voca i soka .BH-PRAVNICI. koncentracija alkohola je 40% 40x0. vrlo se tesko uocavaju slabo osvjctljeni predmeti sto je od velikog znacaja za nocnu voznju. najcesce sasvim izgubljena.8 = 3. Fenomen zasljepljivanja znatno je produzen. poremecena prostorna i vremenska orjentacija.WWW. VI faza . V faza . pospanost.2%o Konzumiranjem alkoholnih pica Jacina alkoholnog pica Zavisi od kolicine koncentrovanog alkohola u 1L pica. 4. IV faza . 5.8 g/ml Kada se radi o konjaku.faza konfuzije .8 = 32g alkohola/lOOml pi ca Kada se radi o pivu. Naro cito je izrazen nesinhronizam pokreta ocnih jabucica usljed cega se tesko centrira ocna osovina Culna sfera U sferi vida bitno je poremeceno vidjenje i daljinsko procjenjivanje posebno ako su predmetu u pokretu. Ovakve osobe su u potpunosti nesposobne za ucestvovanje u saobracaju.COM .ne prelazi 0.2-3%0 Jasno ispoljeno djejstvo alkohola na sve funkcije koje se integrisu preko CNS-a. Kriticnost u donosenju odluka je bitno smanjena Motorna sfera Sposobnost tacnog izvodjenja svjesnih i automatskih pokreta je bitno ostecena.1 kg grozdja 0.Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 30-100% zavisno od saobracajne situacije. Nacini unosenja alkohola : - Preko disajnih organa (kod radnika koji rade u pivarama) . Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 20-30%. Izrazava se u vol% (ml alkohola/lOOml pica) Koncentracija alkohola u alkoholnom picu Izrazava se u gramima apsolutnog alkohola prema formuli: A (apsolutni alkohol) = p (specificna tezina) x V (ml alkohola) Treba prevesti vol% u grame preko specificne tezine : p — 0. Deprseija kolornog vida za crvenu i zelenu boju. koncentracija alkohola je 3-4% 4x0. Postoji tesko intelektualno ostecenje.79 g/ml za alkohol pa se priblizno uzima da je 0.l. djelovanje alkohola na CNS je takvo da moze dovesti do gubitka svijesti i smrti. jer se njihova kroz CNS odigrava usporeno i neprecizno.faza inkordinacije .faza stupora i kome .2g alkohola/lOOml pica 41 WWW.> 3%Q Prisutan je visok stepen dezorjentacije i zbunjenosti izazvan teskom depresijom.3-2%0 Mentalna sfera Ostecenje ili sasvim izgubljen inhibitorni efekat visih mozdanih centara nad nizim. pojava duplih i laznih slika. 6. upadljiva je agresija a kod nekih i depresija.BH-PRAVNICI.COM i depresija kolornog vida (narocito na crvenu i zelenu boju).

dok se vrsi apsorpcija prvog pica.Brzine konzumiranja alkohola. Ako se pije brzo i kratko resorpcija je brza. Kada bi se alkohol konzumirao u intervalima od po 60 min. pa se koristi redukcioni faktor (r): .BH-PRAVNICI. .redukcioni faktor Prema VVHO (World Health Organisation) dozvoljena koncentracija alkohola je 0.COM . Biotransformaciju 4. ostalih 80% se resorbuje u tankom crijevu. Kretanje supstancije podrazumjeva : 1.tjelesnamasa u kg r . Resorpciju 2.7 . tako da bi u krvi samo zaostajala koncentracija posljednjeg pi ca koje je konzumirano.5 % 0 a alkoholisanim stanjem smatra se koncentracija preko 1% 0 42 WWW.WWW. Sadrzaj alkohola u jetri je veoma mali je se on u jetri veoma brzo razgradjuje pod uticajem enzima alkohol dehidrogenaze.Stanja probave . Apsorpcija u krvotok zavisi od vise faktora: .Prisustvo hrane usporava resorpciju jer se alkohol veze za proteine hrane Distribucija alkohola Distribucija alkohola kroz zidove krvnih sudova je razlicita i podlijeze istim zakonima kao i apsorpcija. nastupila bi eliminacija prvog.Za zene i gojazne muskarce iznosi 0. koja je u njega unijela oralnim putem.Koncentracije alkohola u picu. nego u kostima i masnom tkivu). Ako je konc. dok se ona usporava kod vecih i manjih koncentracija . vrsi se u digestivnom traktu.kolicina alkoholnog pica u gramima c .6 Za izracunavanje grama popijenog pica u tijelu koristi se VVidmarkova formula : A=cx pxr Ona daje omjer kolicine alkohola u tijelu i koncentracije u krvi gdje je : A .alkohola u picu 15-30% tada je apsorpcija najveca.COM FARMAKOKINETIKA ALKOHOLA Farmakokinetika je naucna disciplina u okviru klinicke farmakologije koja proucava kretanje neke supstancije u organizmu. a uglavnom se odnosi na onu. Eliminaciju Resorpcija alkohola Nakon oralnog unosenja resorpcija alkohola je veoma brza. Postoje alkohol topiv u vodi najvise ce se zadrzati u tkivima bogatim vodom (vise u misicima i mozgu.koncentracija alkohola u krvi p . mora se vodi racuna o tjelesnoj tezini (masi) osobe.Za normalno gradjene muskarce on iznosi 0. To je razlog sto kod misicavih ljudi ili mrsavih osoba ima vise alkohola u tkivima a kod gojaznih vise u krvi. Alkohol dolazi do zeluca gdje se resorbuje 20 % unesenog alkohola. Kod izracunavanja kolicine alkohola u organizmu.BH-PRAVNICI. Distribuciju 3.

Da li govori istinu ? A =cx px r A = 1. Vrijednost apsorbancije. On apsorbuje svjetlo. moze se odrediti pomocu fotometra.1 % 0 dakle radi se o pripitom stanju. Prema intenzitetu boje moze se i ocitati kolicina alkohola u picu.8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl). alkohol prelazi u acet-aldehid. Primjer 2 Svjedoci tvrde daje osoba teska 96 kg popila 6 viskija. jedino moze doci do smedkastog prebojenja kristalica indikatora. redukuje se u NADI f . a na drugi plasticni balon.8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl).8/ 96 x 0. ADH metoda Predstavlja biohemijsku enzimatsku metodu koja posjeduje visoku specifi cnost. Kolika ce biti koncentracija alkohola u krvi ? Jacina viskija je 40% pa je 40x0.8 g c = A/ p x r . Puhanje se mora izvesti u jednom dahu.BH-PRAVNICI. Tako se. Alko-test "Widmarkova metoda ADH metoda Plinska hromatografija ALKO-TEST Koriste se cjevcice u kojima se na silika gelu nalazi hromal-sulfatna kiselina.WWW. Na sredini indikatorskog sloja hromata. dakle 16g pa je : 80 : 16 = 5 Dakle osoba je popila 5 konjaka.7 c = 1. te se na jedan stavi usnik.COM Primjer 1 Analizom je utvrdjena koncentracija alkohola u krvi od l. prolazi zrak u kome ima alkohola. 4. 2.4dl (40ml) onda u ovih 40ml nalazi 12.4 x 80kg x 0. 12. a NAD (NikotinAdeninDinuklotid) .4% 0 kod muskarca TT 80 kg.COM . Pri testiranju se krajevi cjevcice odrezu. 3. Osoba tvrdi daje popila 2 konjaka. Ako preko hromata. pri duvanju.8 g apsolutnog alkohola (A).76. sestovalentni hrom prelazi u trovalentni koji je zute boje. u UV dijelu spektra sa maskimumom kod 340 nm talasne duzine.1 %0 Koncentracija alkohola u krvi iznosi 1. U case se sipa obicno 0.8 x 6 = 76.7 A = 79 tj priblizno 80 Jacina konjaka je 40% pa je 40x0.oksidacioni koenzim.BH-PRAVNICI.5dl (50ml) onda u ovih 50ml nalazi se upola manje apsolutnog alkohola. Pusenje ne smeta reakciji. Pod utjecajem alkoholdehidrogenaze (ADH). ODREDJIVANJE ALKOHOLA I METODE Vazno je za utvrdjivanje stanja alkoholisanosti Ima vise metoda : 1. nalazi se zuti prsten. Posto se konjak sipa obicno u casice od 0. indirektno 43 WWW.

44 WWW. a na osnovu koga je opet moguce. potrbno je vise NADH+ a lime je i veca vrijednost apsorbancije na fotometru.COM .COM pomocu fotometra moze odrediti kolicina apsorpcije. indirektno odrediti vrijednost alkohola u krvi. koja je proporcionalna vrijednosti enzima koji je ucestvovao u reakciji. stoje vise alkohola u krvi.WWW. Dakle. potrebno je vise enzima ADH za njegovu katalizu.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful