PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

SUDSKA MEDICINA
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
SMRT, AGONIJA, MOZDANA SMRT, PRIRODA SMRTI TANATOLOGIJA Naucna disciplina koja proucava smrt, proces umiranja i promjene koje se razvijaju nakon umiranja. Ireverzibilni prestanak funkcije CNS-a, KVS-a Respiratornog sistema Teorijski: Prava smrt pretstavlja prestanak svih zivotnih pojava Prakticno : Smrt je prestanak disanja i krvotoka koji dovode do prestanka funkcije CNS-a i dr zivotnih pojava te su prakticno i krajnji uzrok smrti Prelazak zivota u smrt - umiranje Prate ga odredjene pojave koje se manifestiraju agonijom. AGONIJA Borba izmedju zivota i smrti Predstadij smrti Omedjena u vremenu i prostoru Traje razlicito dugo Neminovni ishod agonije je klinicka smrt koju karakterise : Tjelesne funkcije gotovo u potpunosti prestale EEG pokazuje minimalnu elektricnu aktivnost mozga Osoba se moze vratiti u zivot mjerama reanimacijc Mjere reanimacije obavezne su kod klinicke smrti (cardiac arest) Agonija pocinje slabljenjem funkcija svih vitalno vaznih organa : CNS KVS RS MOZDANA SMRT (autolisis intravitalis cerebri) - Nekroza velikog i malog mozga tj nekroza kompletnog CNS-a tj zazivotno odumiranje mozga - Mozak mrtav ali ostali dijelovi tijela zivi Karakterise je : Duboka koma Prestanak spontanog disanja Gubitak refleksa SMRT

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nema cirkulacije u krvnim sudovima mozga Za pravnike je bitno da postoji PRAVILNIK O POBLIZIM MEDICINSKIM KRITERIJIMA I NACINU UTVRDJIVANJA MOZDANE SMRTI OSOBE OD KOJE SE MOGU UZIMATI DIJELOVI TIJELA RADI PRESADJIVANJA U SVRHU LIJECENJA, a on ima svoje clanove. Jedan od tih clanova a to je clan 4 govori o kriterijima za utvrdjivanje mozdane smrti 1. Duboka koma i nepostojanje reakcije na bilo kakve vanjske i unutrasnje podrazaje 2. Nepostojanje mozdanih refleksa 3. Postojanje sirokih zjenica bez refleksa 4. Nepostojanje pokreta ocnih jabucica na pokrete glave i fleksiju vrata 5. Nepostojanje vestibulo-kohlearnog refleksa 6. Nepostojanje refleksa carine tracheae 7. Nepromjenjen puls nakon testa sa atropinom ili nakon pritiska na o cne jabucice 8. Potpuna misicna atonija 9. Nepostojanje spontanog disanja 3 min nakon iskljucenja sa respiratora, uz normalnu vrijednost CO u krvi Clan 5. Mozdana smrt se utvrdjuje: 1. klinickim pregledom, tri puta u toku 6h, i potvrdjuje 2. cerebralnom angiografijom, 3. EEG (Elektro encefalo grafija) 4. radioizotpskim ispitivanjem mozdane cirkulacije Sudsko-medicinski znacaj agonije: - Ljekar mora prepoznati stanje agonije - Obavijestiti clanove porodice te porodici nagovjestiti skori dolazak smrti - Obavijestiti istrazne organe PRIRODA SMRTI PRIRODNA SMRT (MORS NATURALIS) FIZIOLOSKA PRIJEVREMENA NASILNA SMRT (MORS VIOLENTA) ZADESNA (AKCIDENTALNA) SAMOUBILACKA (SUICIDALNA) UBILACKA (HOMICIDALNA) Za sudsku medicinu bitno, razlikujemo 3 grupe prirodne smrti : MORS E CAUSA IGNOTA - NEPOZNATA ili NEZNANA SMRT MORS SUSPECTA - SUMNJIVA SMRT

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
MORS SUBITA - NAPRASNA SMRT - MORS MOMENTANEA - TRENUTNA SMRT - MORS RAPIDA s. ACCELERATA - UBRZANA SMRT Uzrok naprasne smrti : Koronama oboljenja Ruptura aneurizme Krvarenje u mozgu Vanmatericna trudnoca Krvarenje iz ulcus ventriculi ili ulcus duodeni Masivna tromboembolija pluca Osobe sa timikolimfatickom konstitucijom Psihicka oboljenja i stanja koja imaju ulogu podsticajnih faktora povod smrti - occasio mortis Alkoholizam Infekcija Uzbudjenje Naprezanje tokom polonog odnosa - "slatka smrt" SVAKA SMRT MOZE BITI PREDMETOM PRA VNOG RAZMATRANJA I SUDSKO-MEDICINSKOG VJESTACENJA TJ. MOZE IZAZVATI SUMNJU NA NASILNU SMRT OBDUKCIJA SE PODU ZIMA AKO POSTOJI SUMNJA O NASILNOJ SMRTI MEHANICKE POVREDE Mehanicke povrede su tjelesne povrede (smrtonosne, nesmrtonosne) koje su nanesene mehanickim orudjima odnosno predmetima kojiposjeduju kineticku energiju. Nastaju na tri nacina Udarom (kretanjem meh orudja prema tijelu) Padom (kretanjem tijela prema orudju) Sudarom (istovremenim kretanjem i tijela i meh orudja) Npr pri naletu vozila na pjesaka Velicina mehanicke povrede zavisi od vise faktora kao sto su : Obimnost i velicina meh. orudja Tezina Brzina kretanja Podjela mehanickih orudja

4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

vrela para) Hemijske materije (otrovi) Podjela mehanickih povreda 1. vulnus ictum) 13. Prelom . Specificne . Ogrebotina na unutrasnjim organima zove se erozija. kama) Sredstva koja sluze u korisne svrhe : U domacinstvu (kuhinjski noz. Rascjep . Nagnjecina . kamen. Nespecificne povrede — ozljede 1. gvozdena sipka.COM Sredstva namjenski napravljena za nano senje povreda . turpija) H Ostala Sredstva podobna da tijelo tesko povrede : Cvrsta (kolac.excoriatio 2. Raskomadina . grablje) U zanatstvu (cekic. Krvni podliv 3. boca. bic.deetractio 9.rane 9.Crtaste (ogrebotine) . Razorina .BH-PRAVNICI. revolver) Hladna oruzja (bajonet. Sjekotina (vulnus secatum) 11.BH-PRAVNICI. bodez. Oguljotina . stolica) Gasovite materije (kipuca voda. asov. svrdlo. pistolj. Ubodna rana (vulnus punetum. noz. korbac. Prema obliku oguljotine mogu biti : . lopata. Razderina (vulnus lacerum) 10.WWW.COM . klijesta. Decolmant 2.fractura 6. makaze) U poljoprivredi (vile.luxatio 7.oruzja : Sva vatrena oruzja (puska. Iscasenje .contusio 4. Strijelna rana (vulnus sclopetarium) I. OGULJOTINA Nespecificna mehanicka povreda lokalizovana na kozi ili sluzokozi.Tackaste 5 WWW. Rezna rana (vulnus scisum) 12.destruetio 8. Ujedina (vulnus morsum) 14. Nespecificne — ozljede 1.ruptura 5.

zuckast Mjenjanje boje nije cvrst dokaz za odredjivanje vremena nastanka podliva ali zasigurno znamo da ako mu je boja modra i donekle pla. HEMATIZAM (IZLIV) Krvarenje u neku tjelesnu supljinu . Zbog koagulacije krvi hematom ocvrsne i ne moze se isprati vodom za razliku od mrtva ckih mrlja. Krvni podliv nastaje djelovanjem mehanickog orudja.podliv .BH-PRAVNICI.izliv (hematizam) Krvarenje takodjer moze biti: Ununtrasnje Vanjsko te Kombinovano Arterijsko Vensko Kapilarno a. Vremenom mjenja boju: Modra – ljubicaste – zelenkast . KRVARENJE Krvarenje moze bili u : . Nastaje prskanjem krvnih sudova u potkoznom tkivu a zavisi od kalibra krvnih sudova i od gradje tkiva. KRVNI PODLIV Rezultat isticanja krvi iz ostecenih krvnih sudova i prozimanja tkiva krvlju koja se koagulise nakon 5 min.BH-PRAVNICI.Tjelesne supljine ili vani pa prema tome moze biti vanjski i unutrasnji .COM . b.Tkiva .vicasta.COM Oguljotina ima veliki pravno-medicinski znacaj jer moze biti : Nasilnog porijekla Izvor infekcije Namjera izvrsioca (npr zagusenje) 2.UNUTRASNJI IZLIV Krvarenje u vanjsku sredinu .WWW. nije proslo duze od!8h od nastanka podliva.VANJSKI IZLIV Dovodi do : ISKRVARENJA SOKA i SMRTI Zavisi od : Kolicine Lokalizacije Vrste tkiva Pri obdukciji Ustanoviti osteceni organ Utvrditi kolicinu izlivene krvi kod unutrasnjih izliva ili procjenu iskrvarenja kod vanjskih izliva 6 WWW.

DETRACTIO Nasilno odvajanje dijela tijela od ostalog ili dijeljenje tijela na nekoliko slobodnih komada pod uticajem nespecificne mehanicke sile II.RUPTURA Nastaje kao rezultat djelovanja mehanicke sile velike snage na vecu povrsi tijela. 4. DISTORSIO .45°na povrsinu upotrebom tupo tvrdog mehanickog sredstva. Nastaje djelovanjem sile pod uglom koji je priblizno 90° . 5. 8. NAGNJECINA . SUBLUXATIO . Pretstavlja prekid kontinuiteta nekog kompaktnog tkiva/organa (jetra.rane 7 WWW.NATEGNUCE Nategnuce elemenata zgloba ali su intaktni 9.COM 3. djelomicno u kontaktu.FRACTURA Prekid kontinuiteta kosti (fractura oseum) Prekid kontinuiteta hrskavice (fractura cartilaginis) Sudsko-medicinski znacaj: Tezi stepen ostecenja tjelesnog integriteta Povreda mekih tkiva i krvnih sudova Mogucnost nastajanja masne embolije Vazno je mjesto preloma kako bi znali da li se radi o prirodnoj ili nas smrti 6.BH-PRAVNICI. prometnih nesre ca 10. PRELOM .BH-PRAVNICI.UGANUCE Nepotpuno iscasenje i zglobne povrsine su u nepotpunom kontinuitetu.ISCASENJE Potpuni prekid kontinuiteta zglobnih povrsina uz probijanje zglobne cahure prskanja ligamenata 7. Specificne povrede . aorta).WWW. RAZORINA .CONTUSIO Moglo bi se reci da pretstavlja kombinaciju podliva i oguljotine. LUXATIO . slez bubrezi) ili rje dje supljeg organa (crijeva.DESTRUCTIO Tesko unistenje sklopa svih tkiva Zahvaceni dio tijela je razoblicen a tkivo je mrtvo Najcesce kod nagaza na minu.COM .RASKOMADINA . RASCJEP .

. Na osnovu ovoga se moze odrediti smjer nanosenja povrede.WWW.COM To su one povrede kod kojih se na osnovu karakteristika povrede moze ustanoviti djejstveni princip tj orudje kojim je povreda nanijeta. udarom ili pritiskom ostrog dejstvenog dijela orudja..VULNUS SECATUM Podvrsta rezne rane najcesce nanesena sjekirom. Na mjestu kontakta ostrice sa kozom najdublje.BH-PRAVNICI. a na mjestu izvlacenja najplice. Preovladava duzina u odnosu na dubinu . KLANJE 8 WWW..avulsio ili decollment Ako pored razderine imamo nagnje cenje onda govorimo o vulnus lacero-contusum. Karakteristike : Moze se pomjesati sa reznom ranom (sjekotina) Za razliku od sjekotine prekid dubljih tkiva nije potpun Najcesce nastaje na arkadi gdje su koza i potkozno tkivo tanki.BH-PRAVNICI..... Djeluju sile kidanja i gnjecenja.COM . Kombinacija djejstva ostrice i i mehanicke sile. Moze biti poprecna ili uzduzna. zategnuti preko kosti Prema porijeklu: Zadesne Samoubilacke Ubilacke SJEKOTINA .. Ako dodje do odizanja koze sa krova lobanje u vidu poklopca nastaje poseban vid razderine . REZNA RANA (VULNUS SCISSUM) Nastaje tangencijalnim prevlacenjem. Kod rane razlikujemo : > Otvor ili ulaz rane Ivice ili rubovi Uglovi rane > Prostor ili kanal rane Strane Sadrzaj > Dno ili > Izlaz RAZDERINA (VULNUS LACERUM) Specificna mehanicka povreda nanesena tupo-tvrdim/cvrstim predmetom okomito na kozu. Djeluju sile kidanja. Najcesce su ubilacke.

10 .VULNUS PUNCTUM S. misic pregibac vrata). a duzina kanala nije uvijek u direktnoj vezi sa duzinom djejstvenog principa povrednog sredstva. Unutrasnja balistika ili balistika oruzja 2.4 .65 . BALISTIKA Dijeli se na : 1. ICTUM Specificna mehanicka ozljeda nastala djejstvom nekog siljatog predmeta u smjeru uzduzne osovine (noz. puska.WWW. VATRENO ORUZJE SA DUGOM CIJEVI (PUSKA) Projektil : Ispaljeni projektil ima malu masu i veliku kineticku energiju Krece se propulzivno tj. Balistika cilja (mete) ili balistika rane Rucno vatreno oruzje se dijeli na : 1. Po porijeklu moze biti: Ubilacko Samoubilacko UBODNA RANA . 12 mm . Dubina rane preovladava u odnosu na duzinu. VATRENO ORUZJE SA KRATKOM CIJEVI (REVOLVER.BH-PRAVNICI. Kalibar revolvera i vojnickih pusaka : 5. dok ostale strukture vrata (grkljan. kod kojih se prerezu velike krvne zile vrata-obligatno. P1ST01 2. 7.COM To su specificne rezne rane prisutne na vratu. 9 . makaze.23. igla). automat.COM . klin.19. revolver. 7.35 .BH-PRAVNICI.3 mm Kalibar : U zavisnosti od toga da li je projektil pro sao ili nije : 9 WWW. mogu biti manje ili vise osteceni.5 .prema naprijed i rotaciono Kalibar oruzja Kalibar projektila Kalibar pistolja : 6. Vanjska balistika 3.14 mm Kalibar lovackih pusaka : 4 . STRIJELNA RANA –VULNUS SCLOPETARIUM Specificna mehanicka povreda nastala djejstvom projektila ispaljenog iz rucnog vatrenog oruzja : pistolj.62 .

10 WWW.INSOLATIO Usljed direktnog. SIDERATIO (OMARA) TOPLOTNI GRCEVI SUNCANICA . ostro ogranicen prema periferiji Prsten nagnjecenja. duzeg djelovanja jakih suncevih zraka na vratni i potiljacni dio uz negativan uticaj UV zraka.COM USTRJEL PROSTRJEL ZASTRJEL Strijelna rana ima sljedeci sematski izgled: Otvor strijelne rane. Onemoguceno je odavanje toplote sa povrsine tijela te dolazi do povisenja tjelesne temperature. alkoholisani. neadaptibilni rubovi defekta koze Prljavi prsten. RADIJACIJSKE POVREDE 4.INSOLATIO TOPLOTNI UDAR. TOPLOTNA ISCRPLJENOST. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE a. LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATU RE SUNCANICA . u lozionicama.BH-PRAVNICI. smedji. Najcesce pri vojnickim marsevima. Narocito su osjetljivi drogirani. Javlja se disbalans vode i elektrolita. TOPLOTNI UDAR Nastaje u posebnim situacijama kad uz veliku temperaturu sredine postoji i velika vlaznost sredine. TERMICKE POVREDE 2. POVREDE NASTALE ELEKTRICNOM ENERGIJOM 3. sasuseni.COM .WWW. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE 2. SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE b.BH-PRAVNICI. BAROTRAUMA TERMICKE POVREDE Sve povrede nastale na ovaj nacin dijele se na : 1. oguljenog povrsinskog sloja koze FIZICKE POVREDE 1.

SMRTNI ISHOD . Ishod opekotina .BH-PRAVNICI. Stepen .carbonificatio (karbonizacija) . spaljuje dla cice uz ogarenost Tekucina curi prema dolje ili se. vatra.kada je zahvacena veca povrsina i/ili veci stepen opekotine smrt uslijedi brzo pod slikom akutnog (hipovolemickog) sok ili moze nastati smrt zbog teske intoksikacije . IV.OPARJNE (AMBUSTIO) Razlika opekotine i oparotine : Plamen ide prema gore. LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE 1. Zakljucak donijeti na osnovu vitalnih reakcija. Suha toplota : plamen. Tecna toplota : vruca tekucina ili para .stadium erithematosum (stadij crvenila) Stepen . III.osoba se namrsti pod djejstvom toplote te se stvore nabori u vanjskom (lateralnom) dijelu ocnog otvora (rimae occuli) 11 WWW. zadrzava na u natpljenoj odjeci S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 4 stepena : I.COM Gubi se Na+ a povecava K1.OPEKOTINE (COMBUSTIO) 2.WWW.BH-PRAVNICI. II. Posmrtne promjene na le su iz vatre : Opsta karbon i zacija Poseban stav : Koitalni kod zene Borilacki kod muskarca Pukotine na kozi koje lice na sjekotine ili rezne rane a nastaju usljed skupljanja koze Lazni epiduralni hematom Bule cije je dno blijedo Zazivotne promjene na lesu iz vatre : Pacija noga .ne mogu ga izazvati vruce tekucine. usijani predmet.stadium vesiculosum et bulosum (stadij mjehurica) Stepen — stadium necroticum (stadij nekroze) Stepen . Nastaju GRCEVI koji se mogu javiti samostalno ali mogu biti pra ceni i narusavanjem opsteg stanja organizma .Kod manjih povrsina Opekotinski sok Sekundarne infekcije Intoksikacija LES IZ VATRE Ako se radi o lesu iz vatre vazno je utvrditi da lije u vatru dospio zazivotno ili posmrtno.COM . zra cenje .

COM Gar na sluznici donjih disajnih puteva Hiperemija (crvenilo) sluznice disajnih puteva Gutanje gara Karboksi-Hb u krvi Bule cije je dno crveno Identifikacija lesa iz vatre Zubni status (silikatne i cementne plombe) Kosti Ostaci odjece i obuce POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE 1.BH-PRAVNICI. Stepen .PROMRZLINE (PERNIONES) PROMRZLINE Na okrajnama kod duzeg izlaganja hladnoci. SISTEMSKO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE . Tijesna i vlazna obuca. SVJETLECI UDAR ILI FOTOTRAUMA .COM . ELEKTRICNA OPEKOTINA . POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) 2.stadium necroticum s.COMBUSTIO ELECTRICA 3. POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) Kada covjekovo tijelo dodje u strujno kolo i kada ona prodje kroz njega.SMRZOTINE (CONGELATIO.stadium vesiculosum et bulosum 3.eritematozni stadij (stadium erithematosum) 2. LOKALNO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE . Stetno djejstvo elektricne struje na tijelo ispoljava se kao : 1. HYPOTERMIA) 2.WWW. ICTUS ELECTRICUS 2. S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 3 stepena : 1. Stepen . Stepen .BH-PRAVNICI. slabost cirkulacije pogoduje njihovom nastanku. ELEKTRICNI STRUJNI UDAR . gangrenosum POVREDE NASTALE DJEJSTVOM ELEKTRICITETA Dijele se na : 1.OPHTALMIA ELECTRICA Efekat struje na ljudsko tijelo determinisan je sljede cim faktorima : Napon 12 WWW.ELECROCUTIO S.

takodjer nema izgleda da prezivi Djelovanjem indukovanih napona sa okolnih metalnih povrsina -nesmrtni ishod Naknadno elektricno praznjenje iz okolnih elektricnih provodnika (prekidaci) . POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRIC ITETOM Geofizicki proces praznjenja elektriciteta koji se stvara u atmosferi a najcesce u oblacima Ako dode do priblizavanja oblaka medjusobno ili sa zemljom nastaje izravnanje potencijala i izbijanja munje U podrucju izbijanja dolazi do : Praznjenje elektricne energije visokog napona Naglog zagrijavanja zraka (toplotno djejstvo) .COM .Zracenje Povredjivanje moze nastati : Direktnim udarom u covjeka .BH-PRAVNICI.Jouleov efekat.BH-PRAVNICI.COM Intenzitet Izmjcnicnost ili naizmjenicnost Frekvenca Smjer prolaska kroz tijelo Otpor koze na mjestu kontakta Velicina kontaktne povrsine Opste stanje organizma Elektricni biljeg .eksplozija Sirenje eksplozivnog talasa Povisena T jonizovanog vazduha Skisni efekat . Ako djeluje struja preko 1000 V nastaju ostecenja po tipu Voltinog luka Ne daje karakteristican biljeg To su termicka ostecenja III i IV stepcna.prasak groma .nesmrtan ishod Kod nesmrtnog ishoda dolazi do : Gubitak svijesti Amnezija Bol u misicima Nesanica 13 WWW.signum electricum Ako djeluje elektricna struja napona do 1000 V na mjestu dodira sa vodicem.nema izgleda da prezivi Naknadnim praznjenjem iz tla . Povreda je opseznija.WWW. To je termicka ozljeda usljed pretvaranja elektricne u toplotnu energiju pri prolazu kroz ko zu .

Obturatio pharyngo-laryngis (completa et incopleta) 14 WWW. anoksija (potpuni nedostatak O?). Mehanicka asfiksija MEHANICKA ASFIKSIJA Svako ugusenje izazvano nasilnim putem.COM Gubitakkoncentracije "Munjina sara " .promjena na kozi sa izgledom grananja grancice (arborizacija) a pretstavlja izraz vidljivog potkoznog venskog crteza Kod smrtnog ishoda dolazi do : Elektricni biljezi Opekotine (karbonifikacij a) Arborizacija Spaljene i osmudjene dlake i kosa Otisci na tijelu metalnih predmeta Spaljena odjeca i obuca Razderotine ASFIKTICKE POVREDE Osnovni uslovi za pravilan proces disanja su : Normalna funkcija centra za disanje Normalan sastav zraka Prohodnost disnih puteva Normalni sastav tkiva i odvijanje celijskog disanja Kod poremecaja nastaje hipoksija (smanjenje 0 2). Occlusio nasi et oris b. mehanickim sredstvima. Nenasilan (u sklopu oboljenja : astma. Occlusio cavi oris c.BH-PRAVNICI. edem grkljana.COM . hiperkapnija (povecanje koncentracije C0 2u krvi). Asphyxia suffocativa -zapusenje (zapusenje nekog dijela respiratornog trakta) a. pneumotoraks) 2. Fizicka asfikcija (udar struje) b.WWW. Ugusenje moze nastati iz 2 razloga : 1. Nasilan : a.BH-PRAVNICI. HCN) c. Prema nacinu nastanka : 1. Hiperkapnija i acidoza paralisu funkciju centra za disanje i dolazi do uguscnja (anoksija) i smrti. Hemijska asfiksija (trovanje CO.

WWW. Moze biti zadesnog i ubilackog porijekla. Traje ukupno 6-7 min kod odraslih zdravih ljudi. a izjava nije vjerodostojna. Samoubisvo nije moguce jer u drugoj fazi osoba gubi svijest.BH-PRAVNICI. hipertenzija (povecan krvni tlak). Cesce je ubilackog porijekla -cedomorstvo. Osoba se sje ca samo pojedinih fragmenata i sklona je konfabulaciji (popunjavanje rupa u sje canju). Kod naglog i potpunog prekida dotoko krvi u mozak usljed vjesanja. veznjacama Akutni alveolarni emfizem Obimne. sluznici usne duplje.. ASPHYXIA SUFFOCATIVA . OBTURATIO PHARYNGO-LARYNGIS (ZAPUSENJE ULAZA U GRKLJAN) COMPLETA 15 WWW. Gura se meki predmet u dubinu usne duplje pri cemu se dize meko nepce i zatvori i nosne otvore. pred smrt dolazi do nekoliko terminalnih pokusaja udisanja i nastaje potpuni grc tijela a onda se umiri. duze kod novorodjenceta zbog vece rezerve kisika. glad za vazduhom. linijasti tragovi. oko nosa i retroaurikularno.COM d. Traje oko 2 min. slivene mrtvacke mrlje Faze asfiksije I. II. Ako se osoba u ovoj fazi spasi. Pocinje gubitkom svijest. Compresio thoracis et abdominis je posebna skupina mehanickih asfiksija koja bi se mogla svrstati u drugu grupu ali se vrlo cesto od strane nekih autora navodi kao posebna skupina mehanickih asfiksija Obdukcioni nalaz Jako izrazena opsta cijanoza(plavilo).o lakoj tjelesnoj povredi i osoba je sposobna da daje odgovore (izjavi) tj izjava je vjerodostojna. tj oguljotine na zatiljku ili u predjelu nosnih otvora. Stragulatio colli funalis (zadavljenje) c. beonja cama. Strangulatio colli manualis (zagusenje) b. unutrasnji organi punokrvni Pojava sitnih krvarenja u scrozama. Obturatio tracheobronchiorum e. Submersio (utopljenje) f. III. zbog hipoksije i anoksije mozga dolazi do grceva. Lokalno se nadju : oguljotine i krvni podlivi. Srece se i kod grupnog silovanja. najcesce kod cedomorstva-ubilacko.BH-PRAVNICI.stezanje a.ZAPUSENJE OCCLUSIO NASI ET ORIS (ZACEPLJENJE NOSA I USTA) Istovremeno zapusenje nosa i usta koje mora trajati dovoljno dugo. OCCLUSIO CAVI ORIS (ZAPUSENJE USNE DUPLJE) Zapusenje usne duplje. Javljaju se tackassta krvarenja na veznjacama. Traje oko 2 min. smrt moze nastati za par sekundi. Faza : jaka cijanoza lica. Duboki gubitak svijesti. napregnuti pokusaji udisanja.COM . Aspiracija zelcanog sadrzaja 2. svijest u potpunosti ocuvana. Ako je ucinjeno rukama mogu se naci polumjesecasti. izbuljene oci. a krace kod bolesnika. Asphyxia compressiva . radi se. Ako se osoba u ovoj fazi spasi postoji retrogradna amnezija. Traje 2-3 min. Vjesanje (suspcnsio) 3.

najcesce zalogaja-bolusa (mors e bolo). onsvjescenost. b. II) Faza. Dolazi do refleksnih odbrambenih reakcija organizma u smislu zatvaranja ulaza grkljana i ulaska tecnosti u digestivni trakt. Ako je pronadjen les u vodi zavezanih ruku i nogu u cvorove.INCOMPLETA Laksi oblik ovog zapusenja je zagrcavanje.osoba sama sebi zaveze ruke. Ubilacko . Najcesce je zadesno kod male djece usljed dospjevanja nekog malog stranog tijela (igracke. Preduslov za nastanak je da su nos i usta ispo d nivoa vode. koje onesposobljava osobu. Najcesce prilikom povracanja u snu. Faze utapanja : I) Faza . c. zraka i tecnosti. epilepsija. stvara se pjenusava tecnost bjelicaste boje. Primarno . pri.BH-PRAVNICI. .imersio.najcesce novorodjencad i dojencad. Ovdje znacajnu ulogu igraju i inhibitorni refleksi. odrasli moraju biti prethodno onesposobljeni. bronhe i pluca. pa se kod utpoljenika oko usta vidi karakteristicna pjena oko usta i nosa . Pokusaji izbacivanja tecnosti jos su 16 WWW. epilepticara. kukuruza. Nakon toga dolazi do otvaranja ulaza u grkljan (aditus ad larvngis) i dospijevanja te cnosti u dusnik.veze za sebe neki teret i baci se u vodu. da dovede do smrti.COM Zapusenje ulaza u grkljan zaglavljenjem nekog cvrstog predmeta. Zadesno 2. SUBMERSIO . modrilo lica i moze indirektno. Dospjevanje nosa i usta ispod nivoa tecnosti. Ako dodje do potapanja samo nosa i usta ispod nivoa vode. Posebnu opasnost prestavljaju tzv vegetabilna tijela. Sekundarno Uzrokovano je nekim prethodnim stanjem : infarkt. Covjek moze umrijeti (ili biti usmrcen) i na . Kasljem se ona nastoji izbaciti.pecurka. neki drugi nacin a da naknadno dospije u vodu. Dolazi do popustanja sfmktera i gubitka refleksa gutanja. Samoubilacko . pa uz stalni kasalj. pokretanjem inhibitornih refleksa.). OBTURATIO TRACHEOBRONCHIORUM (ZAPUSENJE DUSNIKA I DUSNICA). Organizam pokusava da izbaci dospjelu tecnost.WWW. Utopljenje moze biti : 1.BH-PRAVNICI. a padom u vodu osoba je udise. Prati ga kasalj. to se naziva imersio.UTOPLJENJE Oblik sufokativne asfiksije gdje dolazi do zapusenja donjih disnih puteva nekom tecnoscu (voda i si. zrno graha. ASPIRACIJA ZELCANOG SADRZAJA To se desava kada zelucani sadrzaj dospije u disne puteve.COM .dospijevanje u vodu padom i ono moze biti : a. Najcesce su to alkoholizirane osobe kod kojih je poremecen refleks gutanja pa zalogaj skrene u grkljan mjesto u jednjak. Svaki le s iz vode nije utopljenik. kospice) u disne puteve. Pocinje gubitkom svijesti. povreda glave. Traje 60-100 sek. od sluzi. dakle ne mora citavo tijelo. Zapusenje tracheae (dusnika) i bronha (dusnica). oni se prekidaju na udaljenosti od cvorova kako bi se kasnije mogao rekonstruisati dogadjaj.

WWW.7 -1 0 dana. nabubrenost i izbjeljivanje koze dlanova i tabana . Dolazi do modrila tijela i grceva. Osoba je u besvjesnom stanju. Spumozni (spuzvasti) emfizem ili edem pluca. kostanoj srzi 3. cak 1 0 -20x nego lesevi iz vode. Odredjivanje koncentracije hlorida. Nalaz algi kremenjacica u jetri.BH-PRAVNICI. sake. Maceracija koze i dalje se nastavlja pa 2-3 sedmice je toliko uznapredovala da se natkozica vrlo lako skida u vidu rukavice ili nogavice (carape) zajedno sa noktima. Trulezni emfizem i transudat koji prozinaju tkiva i tjelesne duplje. Odjeca. Prve promjene na kozi javljaju se 2-5h. "Nastaju i povrede djelovanjem vodenih zivotinja.COM . III) Faza. Obicno zahvata prvo lice djelomicno .kod utopljenika u morskoj vodi Sudsko-medicinski znacaj: Dokazati zazivotno utapanje Utvrditi da li se radi o zadesu. 5. 17 WWW. ubistvu. Javi se nekoliko terminalnih grceva. Procjena duzine boravka lesa u vodi. 7. Na pritisak spolja cuje se pucketanje. Promjene na svjezem lesu : 1. Javlja se najezenost koze i misicna ukocenost. Lesevi iznijeti iz vode na suho pod uticajem suncevih zraka brze truhnu. 1.ruke pralje".BH-PRAVNICI. 11. Zato po pronalasku lesa u vodi. algi na otkrivenim dijelovima tijela. Identifikacija je otezana. Naboranost.COM grcevitiji. 8.. zenskih polnih organa 5-1 Oh. 3. Promjene na lesu iz vode. 9. ostaju udubljenja od prstiju i predmeta. mosnica. Daljim boravkom u vodi dolazi do stvaranja naslaga mrlja mulja. kosa. 6. stopala. Tecnost nesmetano prodire u disne puteve. plucna krila su enormno povecana i imaju tendenciju da prokuljaju vani. Treba ga negdje fiksirati i opteretiti nekim teretom da ostane u vodi. a zatim se tijelo umiri i pocne padati prema tlu. 2. Ako zelimo dobiti otiske prstiju ubrizga se glicerin u vrh prsta i izgladi se koza. naslage od mulja i pjeska.12-og mjeseca dolazi do kompletne saponifikacije tijela. U predjelu nosa i okoline pjenasta tecnost . kostiju i organa.6-og mjeseca dolazi do saponifikacije misica. ne treba ga vaditi dok ne dode strucna ekipa. Uporedivanje boje endokarda lijevog i desnog srca 4. 6-7 nedjelje dolazi do saponifikacije potkoznog masnog tkiva 10. koza vlazni. Pri padanju se povreduje a predilekciona mjesta su : celo. a 14-og cijelo lice.fenomen pecurke.. Namreskavanje i smezuravanje koze spolnog uda. samoubistvu. dojki. 4. 2. skripanje. koljena.

U kozi i potkoznom tkivu u predjelu bocnih i prednjih dijelova vrata nalaze se krvni podlivi. Unutra su prisutni podlivi. Na kozi vrata prisutni su tragovi prstiju u obliku ravnih ili polukruznih ogrebotina. STRAGULATIO COLLI FUNALIS (ZADAVLJENJE) Stezanje vrata omcom (konopac. vi se nego prstiju. krvni podlivi. Opisuju se i drugi osobeni podaci (tetovaze. tackastih ili okruglastih oguljotina. Ima ih mnogo.BH-PRAVNICI. potpuno (ne dotice nogama tlo) i 18 WWW. U odnosu na podlogumoze biti 1.remen. zbog premjestanja ruku da se zrtva usutka (znakovi borbe). kajs. opisati sve detalje.cesto kod pljacki). plica. Mehanizam smrti kao kod ugusenja. odjevne predmete osusiti i Cuvati sve do zavrsetka procesa identifikacije. dublja.BH-PRAVNICI. zica) koju aktivno zateze neka ziva sila. Nalazimo znake otpora : oguljotine.ZAGUSENJE) Aktivno stezanje vrata prstima jedne ili obje sake.WWW. nalazi se trag stezanja u obliku pruge (sira.COM Identifikacija lesa iz vode Obicno se radi o truhlim lesevima pa je identifikacija otezana. Cesto se nalaze i prelomi hrskavica grkljana i dusnika Oguljotine u predjelu nosa i usta nastaju djelovanjem vrhova noktiju. Obaviti toaletu lica : Skinuti alge Otkloniti nadutost koze Otpale obrve nacrtati kreonom Paziti na kosu Eventualne povrede usiti i tek onda vrsiti fotografiranje Odjecu pazljivo skidati i nabrojati redosljedom skidanja. ogrebotine. tamnija). oziljci) STRANGULATIO COLU MANUALIS (. Ugusenje rukama najcesce nastaje kod cedomorstva. ubilackog karaktera. VJESANJE (SUSPENSIO) Stezanje vrata omcom koju pasivno zateze tezina tijela ili dijela tijela. ubistva starijih osoba.carotis communis i prekida se dotok krvi u mozak Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma i njegove reperkusije na rad srca Lokalni nalaz na vratu otkriva da lije ugusenje nastalo prstima ruke ili nekom omcom. bijeda) ili brazde (uza. tragovi prstiju. Mehanizam nastanka smili je trojak: : Cista asfiksija Dolazi do kompresije a. kod silovanja. rijetko odraslih (kada postoji faktor iznenadjenja .COM . Najcesce je ubilackog karaktera -cedomorstvo. Nalaz na vratu : u donjem i srendjem dijelu vrata ispod jabucice. horizontalno polozena. podjednake dubine u svim dijelovima (za razliku od vjesanja gdje je dubina najveca suprotno od cvora). Ispod noktiju pretpostavljenog pocinioca traze se djelici kose zrtve (nokti se podsjeku i pregledaju pod mikroskopom) ili krvna grupa i DNA.

Brazda je iznad stitne hrskavice a zatvara se na zatiljku.\ Ako je vjesanje zazivotno. brazda je anemicna. neosjetljivost na bol. Krakove S obzirom na polozaj omce vjesanje moze biti : 1. izbaci spermu. Ubistvo vjesanjem je rijetko. polagano pa je lice cijanoticno (krvotok djelomicno ocuvan). Pokusaj ubistva vjesnjem . 2. Asfikticna faza .COM .tentamen suicidi. Atipicno .cvor je u sredini i straga. zujanje u usima 2. Luk 2. Sudsko-medicinski je bitno razluciti da lije smrt nastupila vjesanjem. Najcesce je samoubilackog karaktera. Cvor 3. Ako je omca od mekanog materijala (peskir. Nastupi smrt za 4-5 min.cvor je na bilo kojem drugom dijelu vrata (naprijed ili bocno). Zbog napunjenosti krvlju vene pucaju i nastaju brojna sitna krvarenja na nogama . To su posmrtne pojave.vibices. nakon cega se osoba naknadno objesi (fingirano vjesanje). Anesteticka . potkoljenicama i stopalima. Konvulzivna . jedva vidljiva. nogama. urinira. Najdublja je gdje je pritisak bio najveci tj suprotno od cvora.30 sek poslije stezanja omce. mrtvacke mrlje su locirane na podlakticama. Tipicno . omca se zateze podjednako sa obje strane i dolazi do naglog prekida krvi. defecira. nepotpuno kada se dijelom ili potpuno oslanja na podlogu. Zatvorene (ima cvor) 3. Otvorene (nema cvor) 2. glavi 3. Liceje blijedo jer istovremeno dolazi do istovremenog zatvaranja svih krvnih sudova. Najcesce se radi o ubistvu na neki drugi nacin.WWW.BH-PRAVNICI.nakon nekoliko terminalnih grceva slijede posljenji pokusaji disanja.BH-PRAVNICI. 19 WWW. Omca se zateze nejednako. Mehanizam nastanka smrti je trojak : Cista asfiksija Dolazi do kompresije a. kipa). Fiksirane Svaka omca ima : 1. Ako je trag na vratu nastao omcom koja ima nabore.grcevi lica i ekstremiteta.„kozni grebencici . sto se naziva medjugrebensko tackasto krvarenje. sakama.tentamen suspensionis (psihijatrija).carotis communis i prekida sc dotok krvi u mozak Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma Omce mogu biti: 1. Pokusaj ubistva . Postoje 3 faze vjesanja : 1. dolazi do pasivnog istiskivanja krvi iz vena. Kod objesenih koji su visili duze od 12h (potpuno vjesanje). u ovoj fazi moze doci do kontakta tijela sa okolnim predmetima : povrede na laktovima. u trag udubljenja ce se utisnuti dijelovi koze .COM 2. na mjestu gdje se povrsni dio koze uklijesti izmedju snopica od kojih je omca nacinjena. Nalazimo sve karakteristike asfikticne smrti. na vanjskom spolovilu (od prsa ka stopalima).

povreda jer dolazi do promjene kolicine kretanja tijela kojom je tijelo bilo snabdjeveno prije povredjivanja. Odlikuju se visokim stopama mortaliteta (smrtnosti). Ostali uzroci od vozila i/ili od druma. odroni tla.nalet vozila na pjesaka u mirovanju . to mjesto se na luku obiljezi. pa ako je to zemlja. a ako ima cvor. Obratiti paznju na povrede a posebno na cipele jer kod fingiranog vjesanja prethodno ubijena osoba se vuce po psodlozi. njeni tragovi ostaju na cipelama. morbiditeta (bolesnosti) i invaliditeta.BH-PRAVNICI. Zatim se skida omca. KLASIFIKACIJA SABRACAJNIH POVREDA 20 WWW. Alkoholisanost sudionika je od posebnog znacaja. pritisnuti dio je blijed Krvarenje na kozi i sluznicama Krvarenje iz nosa Ozljede na kozi. Bitan faktor je vrijeme . Radi se o nemogucnosti pokretanja respiratorne i trbusne muskulature.vozac biva usporen) U oba slucaja nastaje ista bioloska posledica .ubrzanje tijela pod djejstvom povrednog objekta (npr. a onda ponovo spaja zbog kasnije rekonstrukcije dogadjaja.COM Pruga je kosa od gore prema dole. vozac). Da bi doslo do kompresije potrebno je opterecenje 40-50kg .80-100kg.BH-PRAVNICI. Krimi tehnicari uzimaju mikrotragove selojtepom sa ruku (jagodice. kostima SAOBRACAJNE POVREDE (SAOBRACAJNI TRAUMATIZAM) Najcesci uzrok nasilnog ostecenja zdravlja. organima.omca se sacuva u sto orginalnijem izgledu. COMPRESIO THORACIS ET ABDOMINIS Mehanicka asfiksija koja nastaje stezanjem grudnog kosa ili pritiska na njega i trbuh. DECELERAC1JA (USPORENJE) . Ljekar konstatuje smrt. dlanovi). rezu se nokti i salju na vjestacenje.pjesak biva ubrzan) 2. Objesenog ne treba uzimati za ruke. sa vrata. Obiljezi se onaj dio luka gdje bi mogao biti cvor. OSNOVNI MEHANIZMI POVREDJIVANJA Su prema principu njutnovih zakona mehanike dvojaki : 1.usporenje tijela na manju brzinu (suadar sa preprekom . Ako je omca fiksirana luk se sjece.WWW. Uvidjaj slucaja vjesanja Licu mjesta brzo pristupa kriminalisticki tehnicar. fiksira tragove i priprema sve za fotografisanje. Krak omce se presjeca po sredini. Mnogo je uzroka prometnih nesreca ali je covjek glavni akcidentalni faktor (pjesak.COM . od naprijed prema natrag. Nakon toga pristupa ljekar i ucestvuje kod skidanja . Obdukcijski nalaz : Jaka cijanoza lica i vrata. prinjecenje vozilom). AKCELERACIJA (UBRZANJE) . Najcesce nastaje zadesno (zemljotresi. vjesanik se prihvata i spusta na pripremljeni carsaf.krace vrijeme udara povreda intenzivnija. sto dalje od cvora (u predjelu luka).

bamper prelomi (ukazuju na smjer djelovanja sile) 21 WWW.) 4. Vozac b. DRVO. STIJENA. Motociklista / Biciklista c.PJESAK Dva su osnovna tipa.. podlivi. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PJESAKOM 2.primarne povrede : oguljotine. jedan u odnosu na drugi prije ili poslije suadara. PREGAZENJE Ovo je gruba klasifikacija a postoje i podvarijante ovih varijanti sudara. PREVOZENJE. u zavisnosti od smjera kretanja ucesnika u sudaru. dolazi do odbacivanja pjesaka u smjeru suprotnom od smjera kretanja vozila Ima 3 faze : I) Faza . Pjesak Mehanizmi povredjivanja nisu isti kod svih pa prema tome mozemo razlikovati sljedece varijante kolizija (sudara) : 1. UDAR VOZILA ISPOD TACKE TEZISTA TIJELA (PUTNICKO VOZILO) Najcesci tip kolizije Podrazumjeva odraslu osobu i uspravan polozaj tijela Ne odnosi se na djecu zbog njihove visine Prilikom naleta motornog vozila na pjesaka neophodno je utvrditi : Naletni polozaj Naletnu brzinu vozila Nacin kretanja pjesaka u trenutku naleta NALETNI POLOZAJ FRONTALNI TIP KOLIZIJE Kolizija frontalnog dijela vozila sa pje sakom.COM . visestruki.. zavisno od toga da lije u pitanju : Putnicko ili transportno vozilo Da li je primarni kontakt ostvaren iznad ili ispod tacke tezista tijela (karlica kod vecine ljudi).COM Saobracajna povreda podrazumjeva svako povredjivanje nastalo direktnom kolizijom sa unutrasnjim ili vanjskim dijelom vozila.BH-PRAVNICI. trouglasti tzv.BH-PRAVNICI. razderotine Prelomi kostiju (kosti potkoljenice): poprecni. U saobracaju mogu ucestvovati a time i biti povrijedjeni sljedeci ucesnici : a. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO . KOLIZIJA MOTORNO VOZILO I BICIKLISTA / MOTOCIKLISTA 3.dolazi do primarnog kontakta prednja ceceg dijela vozila sa (branik) sa nogama pjesaka Obicno je to gornji dio potkoljenice (40 cm od tla) Za sudsko -medicinsko vjestacenje vazno je : Na kozi se nalaze povrede usljed primarnog kontakta . KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PUTNICIMA U NJEMU I NEKA PREPREKA (DRUGO VOZILO. OBJEKAT.WWW.

Trpi sekundarne povrde. vreste tla.vezana je za kocenje vozila. IZLAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece od vozila Ako je zahvacen manji dio povrsine tijela pjesak se se snazno odbacuje u stranu uz okretanje oko oko uzduzne osovine BOCNO OKRZNUCE Pjesak kontaktira sa bocnim dijelom vozila (vanjski retrovizor. prelomi kostiju .WWW. ULAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece prema vozilu i zahvacen je samo dijelom sirine vozila Kontakt sa vanjskim bocnim dijelom vozila Dolazi do okretanja tijela oko svoje uzduzne osovine (rotacije 2.. Povrede su razlicite lokalizacije.tijlo se rotira i pada na tlo.BH-PRAVNICI. blatobran) Nema odbacivanja na vozilo nego odmah nastupa II faza . Na kozi se cesto ne vide povrede dok su unutrasnje destruktivne -primarne povrede II. Najcesce oguljotine.Ako se vozilo ne zaustavi nastaje pregazenje . 22 WWW.Vozilo gura tijelo naprijed i ono pada na tlo. Tijelo pjesaka ce biti odbaceno na onu stranu sa koje jei doslo Nema ostecenja na prednjem dijelu vozila i krivicna odgovornost pjesaka ne postoji ! UDAR VOZILA IZNAD TACKE TEZISTA TIJELA (TERETNO. faza .tijelo kontaktira velikom povrsinom iznad karlice sa prednjim dijelom vozila.dolazi do nabacivanja tijela na vozilo Kod brzine do 60 km/h tijelo se nabacuje na haubu ili sofersajbu Preko 60 km/h na krov vozila Preko 100 km/h tijelo se prebacuje preko vozila (pri ekstremnim brzinama cak i bez kontakta sa vozilom) U ovoj fazi nastaju sekundarne povrede . kada tijelo pada na tlo i nastaju tercijarne povrede Manje su obimne i zavise od obucenosti pjesaka.MOTOCIKLISTA/BICIKLISTA Pojam motocikiista i biciklista se cesto izjednacavaju. faza .COM Polozaj i pomjeranje okrajaka kosti Izmjeriti visinu od ruba stopala (obicno 40 cm od tla ali moze i 1 0 cm nize jer se vozilo pri naglom kocenju dodatno spusta) II)Faza . faza .. Lokalizovane su na suprotnoj strani od primarnih III. ruke i imaju bolju prognozu UGAONI TIP KOLIZIJE Moze biti : ulazni i izlazni s obzirom na kretanje pjesajka u odnosu na vozilo 1.COM . Cesto teze povrede kod motocikliste zbog vece brzine kretanja. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO .BH-PRAVNICI.TRANSPORTNO VOZILO) I.cesto smrtonosne povrede glave i grudnog kosa Lokalizovane su na istoj strani kao i primarne povrede III) Faza .

COM I ovdje postoje varijante s obzirom na polozaj ucesnika u koliziji. Zbog jakog otpora po sistemu poluge nastaju prelomi donjih ekstremiteta. II) Faza . 23 WWW.tijelo se gura po podlozi. I) Faza .ruptura jetre i slezine.30 km/h)povrede su na strani penjanja.TRANSITIO Prelazak tockova vozila preko tijela koje lezi na drumu . Osnovni preduslov je daje poluprecnik tocka veci od visine prevozeceg objekata.komplicirano pregazenje. trazeci oslonac rukama. Ako je poluprecnik tocka manji dolazi do guranja objekta i nagnje cenja. Osobe koje sjede na zadnjem sjedistu dolaze u kontakt sa krovom i naslonima prednjeg sjedista nastaju povrede gave i gornjeg dijela trbuha . To nam govori daje motociklista/biciklista sjedio a ne isao pored motocikla/bicikla. Kod vozaca na lijevoj a kod suvozaca na desnoj strani . PREGAZENJE . Kod manjih brzina (20 . prelomi vratne kicme. Vanjska manifestacija te povrede je Brill-haemathoma oko ociju obostrano. Ako ima i suvozac motocikla/bicikla povrede kod njega su obimnije jer je veci luk nabacivanja. Do ove faze povrede su iste kod vozaca i suvozaca. Ako je frontalni udar dolazi do padanja tijela sa motocikla/bicikla na prednju stranu vozila te nabacivanje motocikliste/bicikliste a nakon kocenja do padanja na tlo.ekstenzija. Suvozac ne moze formirati uporni trougao. naglo se zaustavlja a tijelo u tom djelicu sekunde nastavlja da se krece istom brzinom kao sto se kretalo prije kolizije Naglo usporenje vozila naziva se deceleracija a povrede koje pri tome nastaju nazivaju se deceleraeione. Pri zbacivanju najcesce nastaju izolovane povrede ramenog pojasa.dolazi do hiperlleksije vratne kicme te ostecenja frontoetmoidalne regije. vratna kicma se isteze . II) Faza -tockovi se penju vrseci pritisak i deformaciju tog dijela tijela.COM . glave. krvni podlivi medjice/skrotuma zbog udara od strane cica.kretanje prema nazad. I) Faza . na vrhu tocka i na suprotnoj strani jer se tocak polako penje Kod vece brzine tocak s ebrzo popne osteti tijelo i brzo preskoci na drugu stranu pa povreda i nema na suprotnoj strani od one na kojoj je pocelo pregazenje Smjer pregazenja odredjuje se tako sto su povrede intenzivnije na strani na kojoj pregazenje pocinje U svim ovim slucajevima moze doci do kompresivnog Perthes-Brovvn sy i smrti zbog asfiksijc .kod pregazenja grudnog kosa.kada vozac osjeti opasnost formira uporni trougao prabeci otpor rukama na volanu i nogama na kontorlnim papucicama a nazad oslonac na ledjima. Nakon udara glave u gornji prednji dio unutrasnje strane vozila dolazi do savijanja glave prema naprijed . gubi oslonac na ledjima i zato statisticki vise stradaju suvozaci od vozaca. Tijelo ide naprijed i gore.BH-PRAVNICI. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO .to nas opredjeljuje koje vozio.BH-PRAVNICI.PREPREKA (oba u kretanju ili jedno miruje) Svako tijelo koje se nalazi u nekom vozilu koje se kre ce krece se istom brzinom kao i samo vozilo. Kada vozilo naidje na prepreku. dolazi do kontakta glave i trupa sa bocnim unutrasnjim dijelom vozila vrata.jednostavno pregazenje ili prelazak tockova u II fazi kolizije vozilo-pjesak ako se vozilo ne zaustavi a tijelo nade u putanji kretanja vozila .WWW.

potentio ereetionis. Neprirodno (perversitas sexualis) .svako drugo koje sluzi zadovoljenju izopacenog spolnog nagona na nacin koji iskljucuje mogucnost oplodjenja.COM . Prirodno (copulatio sexualis naturalis) . nekarakteristicne . Specificne . Polno opcenje (conjugatio s. Oplodjenje .generatio sexualis POLNO OPCENJE (CONJUGATIO SGOPULATIO SEXUALIS) Tjelesno blisko i vremenski ograniceno spajanje dviju osoba u cilju zadovoljenja njihovog spolnog nagona. Snosaina (obljubna) moc muskarca Osnovni preduslov za snosajnu moc muskarca je stanje erekcije . Uslovljena je djelovanjem psihoseksualnog centra u mozgu i centra u slabinskom dijelu ki cmene mozdine (L2-L4) cija disfunkcija moze dovesti do nemogucnosti erekcije 24 WWW. Polni nagon (libido sexualis) 2.nisu siguran znak pregazenja SUDSKO-MEDICINSKA PROBLEMATIKA IZ OBLASTI SPOLNIH ODNOSA Polni zivot covjeka odredjen je sa 3 faktora : 1. ocuvan i pravilno usmjeren polni nagon i ocuvanu snosajnu i oplodnu moc. OBLJUBA ili SNOSAJ.BH-PRAVNICI.javljaju se samo kod pregazenja .BH-PRAVNICI. U sirem smislu preduslov za polno opcenje je polna sposobnost.COM Kod pregazenja se povrede dijele na : 1 . paralelne oguljotine b. 2.oguljotine ili krvni podlivi 2. opekotine (od donjih dijelova vozila) d. POLNA SPOSOBNOST Podrazumjeva normalan anatomski razvoj. ogrebotine 3. Moze biti: 1. Polna sposobnost muskarca Odredjena je : Snosajnom (obljubnom) moci muskarca Oplodnom moci muskarca 1. Polni nagon moze biti izmjenjen kvalitativno i kvantitativno. prskotine koze (u predjelu prepona) e.spajanje raznopolnih osoba pri cemu cemu dolazi do uvlacenja muskog polnog organa u vaginu i izlivanja sjemene te cnosti u istu. decolment (avulsio) c.WWW.copulatio sexualis) 3. To je COITUS. Karakteristicne a.nastaju djelovanjem profila gume (pneumatika)sa otiskom sare .

Snosajna (obljubna) moc zene Snosajna (obljubna) nemoc moze postojati usljed urodjenih anomalija vagine ili usmine (zakrzljalost).BH-PRAVNICI.. Oplodna moc zene (potentio generandi) Traje od menarhe do menopauze. hronicnih alkoholicara.BH-PRAVNICI. pretjeran strah... Oplodna moc muskarca stupa nesto kasnije kod muskarca u odnosu na zenu.. 2. Moze pretstavljati : Mogucnost zaceca (potentio nidationis) Mogucnost nosenja (potentio gestandi) Mogucnost radjanja (potentio parturiendis) Nemogucnost zaceca (impotentio nidationis) moze biti uslovljena nedostatkom jajnika. povreda ili oboljenja (koja mogu promjeniti anatomske osobine).. stecena oboljenja testisa-zauske.zbog nepravilnosti maternice i nepravilnosti/suzenja karlice. funkcionalnih poremecaja (vaginismus) . psihoze. Privremena (uslovna) Organski poremecaj (oboljenje polnog organa. Muskarac je oplodno sposoban sve dotle dok u spermogramu postoji i jedan zivi spermi]. neprolaznoscu jajovoda. straha od polnih odnosa (prvi po Ini odnos ili prethodnih silovanja).. mala ili velika duzina polnog organa) Funkcionalni poremecaji (hronicnc bolesti.bolni grc muskulature karlicnog dna koji nastaje usljed psihickih smetnji. b. Trajna .. zalost.sa izuzetcima Polna sposobnost zene Odredjena je : Snosajnom (obljubnom) moci zene Oplodnom moci zene 1. preosjetljivosti vagine na podrazaj tj dodir 2. Oplodna moc muskarca Odredjuje se uzimanjem sjemene tecnosti na analizu i utvrdjivanjem stanja spermatozoida spermogram. Nemogucnost nosenja (impotentio gestandi)i nemogucnost radjanja (impotentio parturiendis) .COM Obljubna nemoc muskarca moze biti : a.COM ..kod povreda kicmenog stuba. Sudsko-medicinski znacaj : 25 WWW.WWW. Traje u prosjeku do 55-60 god.

ali moze nastati i na neki drugi nacin : prilikom masturbacije.maksimalno do 15 dana od polnog odnosa Davnasnje razdjevicenje . zupcast himen) . psihijatra. debljine 1-3mm. Nalaz intaktnog himena ne znaci da nije doslo do snosaja(elastican himen. uvijek izostalim polnim oplodjenjem. Nalaz sperme u vagini.. kod nekih oboljenja.BH-PRAVNICI. Himen je nabor sluznice smjesten na ulazu u vaginu. NEPRIRODNO POLNO OPCENJE (POLNA NASTRANOST ILI PERVERSITAS SEXUALIS) Radi se o kvalitativnom poremecaju polnog nagona trajne prirode. blazim ili jacim krvarenjem.RAZDJEVICENJE Obicno nastaje pri prvom spolnom odnosu. ginekologa. Smatra se daje moguce poslije 11 god.vise od 15 dana od polnog odnosa Rascjepa vagine Oplodnje Pri vjestacenju treba razlikovati : Razlikujemo : Pri razdjevicenju moze doci do : Prenosa spolne bolesti (zarazavanja) Nalaz svjezeg rascjepa znak je samo defloracije.COM Pitanje diferenciranja spola Kombinovano vjestacenje ljekara . Pracen je bolovima.. Razlikuje se od prirodnog nacina izvodjenja.WWW. DEFLORATIO .specijaliste sudske medicine.COM . 26 WWW. polne bolesti ili trudnoca nije siguran znak defloracije. Moze biti razlicitog oblika : Prstenast Polumjesecast Zpcast Resicast Pregradjen Himen se sastoji od : Otvora Oboda koji ima : Ivicu Osnovicu Strane Urodjen i rascj ep (usjek) Steceni rascjep (razdor) Svjeze razdjevicenje . psihologa. Polno opcenje izmedju normalno razvijenog muskarca i djevojcice 6-8 pa cak i do 11 god nije moguce jer nastaju velika razaranja medjice.BH-PRAVNICI. nepazljivim ljekarskim pregledom. sociologa.

Mazohizam ..izmedju osoba zenskog pola Vazan je kod homoseksualnih ubistava. kombinacijom nasljednih. Paedophilia . Pederastija . gledanje) dijelova tijela ili predmeta koje pripadaju osobi koja je objekat zudnje.BH-PRAVNICI. 8. Nastaje obicno posle puberteta. b. Javlja se kao : a.izmedju osoba muskog pola Lezbijstvo ili tribadija .polni nagon usmjeren prema osobama posebne zivotne dobi ili stanja : a.neprirodno polno opcenje sa osobama oba pola. ponizavan je. Automazohizam .prema lesevima 9.neprirodno polno opcenje izmedju osoba koje su u krvno-srodnickim vezama (obicno se podrazumjeva prvo koljeno krvno-srodnickih veza) 4. Zoophilia (sodomia) .polni nagon usmjeren prema zivotinjama 27 WWW. rublje.zadovoljenje izopacenog polnog nagona culnim opazanjem (dodirivanje. Incest .postizanje polnog zadovoljenja pokazivanjem svojih polnih organa drugim osobama. Egzibicionizam . Paraseksualnost .bolovi pri vezivanju omce oko vrata sluze postizanju orgazma. b. Homoseksualnost .seksualno zadovoljenje jednog partenera nanosenjem tjelesnih ili psihickih patnji drugom partneru npr.prema djeci Gerontophilia . Najcesci poremecaji su : 1. 7. 2.BH-PRAVNICI.WWW.COM Moze se javiti i kod psihicki zdravih kao prolazni poremecaj.osoba dozivljava polno zadovoljstvo trpeci fizicku ili psihicku patnju koju nanosi partner. Fetis moze biti : dojka. Autoerotski zades . Najcesce nalazimo mnogo povreda i cesto su brutalne 6. anatomskih i hormonalnih cinilaca i odgoja. Fetisizam .COM . : povredjivanje. Sadizam .osoba muci samu sebe. c. Biseksualnost .Najtezi oblik je sadisticko ubistvo.neprirodno polno opcenje izmedju osoba istog pola. 5.prema starim osobama Necrophilia .. 3.

Obicno se radi o naslju muske osobe nad zenskom. moze da zivi ili ne zivi u bracnoj zajednici sa osobom nad kojom je izvrseno krivicno djelo. Silovanje Spolni odnos sa djetetom (maloljetnom osobom) Spolni odnos sa nemocnom osobom Spolni odnos zloupotrebom polozaja Prinuda na spolni odnos Bludnje radnje Navodjenje na prostituciju Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom Iskoristavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije Upoznavanje djeteta sa pornografijom Rodoskrvnuce (incest) U ovu grupu krivicnih djela spadaju : 1. 9.BH-PRAVNICI. Silovanje 2. 5. Silovanje moze biti: Izvrseno (ako je polna radnja u potpunosti izrscna) Pokusano Zapoceto 28 WWW. Pocinitelj ovog krivicnog djela moze biti musko ili zensko lice. protiv zelje jednog partnera. ozbiljan. 2. Sudsko-medicinski znacaj Otpor koji pruza osoba nad kojom se vrsi cin silovanja mora biti stvaran. Prema tome krivicna djela iz ove glave nisu usmjerena protiv integriteta i dostojanstva licnosti uopste i morala u cjelini. Djelo se sastoji u prisiljavanju na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe. koja cini bitnu komponentu ljudkog dostojanstva. dvije ili vise osoba. savladan od strane jedne.COM . ozbiljnog otpora su povrede na izvrsiocu i predmetu silovanja. Dokaz stalnog. 10. 6. 4. napada se istovremeno i na spolni moral. kaoi na spolnu cast (spolni integritet).STUPRUM Spolni akt izveden prisilno. Medjutim ceste su simulacije ovog krivicnog djela.COM KRIVICNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA 1.WWW. Spolni odnos sa Objekat zastite ovih krivicnih djela je dvojako odredjen kao : Spolna sloboda i Spolni moral (spolni integritet) Napadom na spolnu slobodu (slobodu odlucivanja pasivnog subjekta u pogledu stupanja u spolne odnose). 11. 3. optrebom sile ili prijetnje da ce se neposredno napasti na zivot ili tijelo te ili njoj bliske osobe. ali nije iskljucivo. 8. 7. trajan. vec protiv integriteta licnosti i morala u oblasti spolnog zivota.BH-PRAVNICI. SILOVANJE .

BH-PRAVNICI. Silovanje kvalificirano nacinom ucinjenja Postoji u dva oblika : Ako je istom prilikom prema istom pasivnom subjektu ucinjeno vise spolnih odnosa ili kada je ucinjeno od strane vise pocinitelja Ako je djelo ucinjeno na svirep i narocito ponizavajuci nacin Silovanje maloljetne osobe 29 WWW. Pri pregledu u ambulanti treba : Potpuno i tacno identificirati Uvesti u protokol Detalno pregledati : o o Osoba treba daje naga Evidentirati i opisati i najmanju povredu te obratiti paznju na starost povrede Kod zenske osobe povrede su najcesce : u predjelu vrata. odjece i dr predmeta na kojima se mogu na ci bioloski tragovi (krv. unutrasnjih strana bedara i spolovila -krvni podlivi.WWW. dojki. nekad ugrizi.COM . niti do ejakulacije.COM Obljuba postoji kada penis ulazi u vulvu a pri tome ne mora doci do potpunog ulazenja u vaginu (imissio penis in vaginam). rukama. 3. vratu. oguljotine. Kod izvrsioca : ugrizi narukama tj prstima. pa prema tome krivicno djelo silovanja postoji i bez defloracije. uzeti bris vagine Pregled rublja. ogrbotina na licu. lica. sperma. vrata. dlake) Izvrsiti psihijatrijski pregled (cesti su psihijatrijski poreme caji) Obaveza ljekara je da zensku osobu pozove i ukaze joj na mogucnost zatrudnjenja i zarazavanja pa se mora ponovo za 1 mjesec ginekoloski pregledati. Ginekoloski pregled i pregled spolovila muskarca (utvrditi znake polnog odnosa i eventualne defloracije). Sudsko-medicinski dokaz silovanja : Defloracija (ali i nemora).BH-PRAVNICI. razdor vagine Dokaz sperme u vagini ali i ne mora Infekcija spolnom bolesti (ali i ne mora) Znaci nasilja Postojanje krivicnog djela utvrdjuje sud a ne ljekar! Za odredjivanje kazne kod izvrsenja ovog krivicnog djela postoje 4 kvalifikacije 1. Djelo kvalificirano tezom posljedicom Djelo kvalificirano nacinom ucinjenja Silovanje maloljetne osobe Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja Silovanje kvalificirano tezom posljedicom Postoji kada je usljed ucinjenja osnovnog oblika djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili tesko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe. 2. nosa. 4.

a u pogledu krivnje potreban je umi sljaj koji mora da obuhvati svijest ucinitelja o uzrastu pasivnog subjekta.WWW. BLUDNE RADNJE Bludna radnja je svaka radnja koja se vrsi radi polnog zadovoljenja. Prinuda na obljubu postize se prijetnjom koja ima oblik ucjene za odredjenu osobu ili njoj blisku osobu. SPOLNI ODNOS ZLOUPOTREBOM POLO ZAJA ) Djelo se sastoji u navodjenju zloupotrebom svog polozaja na spolni odnos ili drugu sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe koja se zbog imovinskog. podsticanju ili namamljivanju druge osobe na pruzanje seksualnih usluga ili na drugi nacin omogucavaju njegove predaje drugome radi pruzanja seksualnih usluga ili na bilo koji 30 WWW. kao i u slucaju kada je usljed djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili te sko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe. prislanjanje tijela. Postoje 4 teza oblika ovog djela : 1. 4. Djelo ucinjeno nasiljem ili iskoristavanjem nemoci Djelo ucinjeno zloupotrebom polozaja Djelo ucinjeno na psoeban nacin Djelo kvalificirano tezom posljedicom SPOLNI ODNOS SA NEMOCNOM OSOBOM Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjedna cene spolne radnje sa drugom osobom iskoristavajuci dusevnu bolest ili dusevnu nerazvijeost ili bilo kakvo stanje te osobe zbog kojeg ona nije sposobna za otpor. NAVODJENJE NA PROSTITUCIJU Djelo se sastoji u navodjenju. porodicnog. PRINUDA NA SPOLNI ODNOS Kada se druga osoba prisili na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju ozbiljnom prijetnjom nekim teskim zlom. ali se ne dogodi polni odnos (pipanje. 2. golisanje) ZADOVOLJENJE POHOTE PRED DJETETOM ILI MALOLJETNIKOM Kada se pred djetetom ili maloljetnikom cine radnje namjenjene zadovoljenju vlastite ili tudje pohote ili ko navede dijete da pred njim ili drugom osobom vrsi takve radnje. ili pak upotrebom sile. nacionalne. ljubljenje.BH-PRAVNICI. Ako je djelo ucinjeno na narocito okrutan ili ponizavajuci nacin ili je ucinjeno vise odnosa ili s njim izjednacenih radnji. 3. to ce se uzeti kao otezavajuca okolnost. rasne ili jezicke netrpeljivosti prema zrtvi. SPOLNI ODNOS (OBLJUBA ILI PROTIVPRIRODNI BLUD) SA DJETETOM (MALOLJETNOM OSOBOM) Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa djetetom. stipanje. Ucinitelj djela moze da bude svaka punoljetna osoba.COM .BH-PRAVNICI. drustvenog zdravstvenog ili drugog stanja ili teskih prilika nalazi prema njemu u odosu zavisnosti. Ako je izvrsilac djela sam ucestvovao u onesposobljavanju djelo se tretira kao silovanje.COM To je narocito tezak oblik ovog krivicnog djela i ono ima posebnu tezinu i drustvenu opasnost Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja Kada je djelo ucinjeno zbog etnicke.

skrivene. Kada se radnja navodjenja ostvari koristenjem teske situacije koja je proistekla iz boravka te osobe u inostranstvu Kada se radnja navodjenja ostvari prema posebnoj kategoriji pasivnog subjekta . starijim zenama. lazne i uobrazene trudnoce POSTOJANJE ILI NEPOSTOJANJE TRUDNOCE Ginekoloski pregled Testovi za otkrivanje trudnoce Krvne pretrage UZ UTVRDJIVANJE DOBA TRUDNOCE NEPRAVILNOSTI TRUDNOCE Sudsko-medicinski znacaj ima vanmatericna turdnoca. 4. bilo krivicno-pravnih (silovanje. podmetanje. 3. mladim. Ekspertizni postupak u sudskoj medicini se sastoji u : Dokazivanju snosaja Eventualnim povredama Eventualnom razdjevicenju Obljubnoj sposobnosti pocinitelja TRUDNOCA I NJEN SUDSKO-MEDICINSKI ZNACAJ To je fiziolosko stanje zene uslovljeno intraueterinim razvojem ploda.COM . SKRIVENA TRUDNOCA 31 WWW. Ove trudnoce mogu biti previdjene od strane ljekara i ostati nedijagnostikovane. bracnosti.BH-PRAVNICI.COM nacin ucestvuju u organiziranju ili vodjenju pruzanja seksualnih usluga od sirane osobe koja tako postupa u namjeri ostvarenja koristi. nije svjesna toga. jer naprasna smrt zene cija trudnoca nije bila poznata izgleda kao nasilna (npr. Njen znacaj je u njenom otkrivanju i prekidanju.sumnja na otrovanje povracanje). cedomorstvo. RODOSKRVNUCE .WWW.dijetetu ili maloljetniku. specifican ili opasan nacin .INCEST Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje izmedju srodnika po krvi u pravoj liniji ili izmedju brata i sestre. Ustanoviti postojanje ili nepostojanje trudnoce Utvrdjivanje doba trudnoce Utvrditi eventualne nepravilnosti trudno ce Otkriti neznane. vanbracnosti). obmanom ili nanosenjem vece stete pasivnom subjektu. Sudsko-medicinski zadaci u vjestacenju su : 1. 2. Obicno se radi o umno poremecenim zenama.upotrebom sile ili prijetnje. Sa sudsko-medicinskog aspekta pretstavlja posebno stanje zene koje je predmet raznih rasprava. NEZNANA TRUDNOCA Osoba ne zna daje trudna. materinstva. ubistvo) ili gradjansko-pravnih (utvrdjivanje ocinstva.BH-PRAVNICI. Djelo ima 3 teza oblika : Kada se radnja navodjenja ostvari na poseban. neiskusnim.

Danas je rijetka u praksi zbog pojave sofisticiranih trhnika za otkrivanje trudnoce i ocinstva. Za razliku od prethodne. prisile za brak.BH-PRAVNICI. te pretstavlja krivicno djelo. 2. Takve zene planiraju pobacaj ili cedomorstvo. tada zahtjev za prekid trudnoce podnosi roditelj. ako je maloljetna osoba starija od 16 godina i ako ima poslovnu (radnu) sposobnost i sredstva za egzistenciju. ili skriva vanbracnu trudnocu od drugog muskarca sa kojim je u vezi ili za kojeg sc udala. inkorporiran u pravilni! o prekidu trudnoce i oabvljen u za to ovlastenim ustanovama) Nedozvoljeni ili kriminalni (svaki drugi prekid trudnoce obavljen van nadlezne ustanove i mimo pravilnika.abortio artefitialis (uz pristanak trudnice) o • Dozvoljeni (u skladu sa propisima. Prekid trudnoce moze biti : 1. Namjerni . pojava ploda u onom periodu kada je apsolutno nesposoban za vanmatericni zivot. kod nje je i stomak stvarno uvecan ali na UZ nema „gestacjjskog mjeska". LAZNA TRUDNOCA Osoba svjesno i namjerno simulira trudnocu koje nema : zbog koristoljublja.COM . Sudsko-medicinski aspekti : Uzrocno-posljedicna veza izmedju povrede trudnice i eventualne smrti fetusa (spontani pobacaj) . U izuzetnim slucajevima. kod psihickih poremecaja). Zlonamjerni (ne postoji pristanak trudnice) PRAVILNIK O USLOVIMA I POSTUPKU ZA PREKID TRUDNOCE Clan 3 Prekid trudnoce vrsi se po zahtjevu trudne zene Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili trudnici lisenoj poslovne (radne) sposobnosti. nasilni poba caj moze biti : a. ako mu se ne moze pomoci ni pruzanjem specijalnih uslova. Ako ga vrsi sama trudnica ne postoji krivicna odgovornost.zades ili namjera Lokalizacija povrede na trudnici Kontinuitet simptoma od poverede do pobacaja Da li je plod do momenta kriticnog dogadjaja bio ziv Da li je postojalo jos neko oboljenje PRAVNI ASPEKTI POBACAJA Abortus je najstariji nacin kontrole radjanja. Prirodni (spontani) . ucjene. Ako je mlada od 14 god mora psotojati saglasnost roditelja.WWW.COM Svjesno prikriva postojanje trudnoce. b. POBACAJ je pojava ploda maternice prije navrsenih 180 dana trudnoce odnosno 28-30 gestacijske nedjelje. 32 WWW. ali se uskracuje ako postoji opasnost po zivot i zdravlje trudnice.BH-PRAVNICI. UOBRAZENA TRUDNOCA Zena i pored toga sto nije trudna oponasa trudnocu (starije zene koje namaju djecu za kojima ceznu. bez obzira na to ko ga vrsi). moze sama podnijeti zahtjev. Danasnji stav : pravo svakog covjeka je da odlucuje o radjanju djece. Obicno su u pitanju malodobne zene koje u slucaju vanbracne trudnoce skrivaju trudnocu iz straha od roditelja i okoline. staratelj ili socijalna ustanova.abortio spontanea Nasilni S obzirom na pristanak trudnice.

100% vjerovatnoca Svi ovi dokazi idu na sud a sud donosi presudu. zamjena djece u porodilistu).WWW. Za materinstvo nije bitno da lije dijete bracno ili vanbracno a vjestacenje materinstva je rijetko (cedomorstvo.BH-PRAVNICI. Trudnice koje ne zadovoljavaju ove uslove podnose zahtjev drugostepenoj komisiji koja se sastoji od 5 clanova (3 ljekara. udaljenost ociju. glava.99% vjerovatnoca DNA identifikacija .ustanoviti stepen ostecenja zdravlja ISKLJUCIVANJE I DOKAZIVANJE MATERINSTVA I O CINSTVA Materinstvo se utvrdjuje porodjajem. 33 WWW. rodoskrvnuca Ne moze se odobriti ako je trudnoca starija od 20 sedmica. Clan 8 Ova komisija moze odobriti prekid trudnoce : Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili onoj koja je lisena poslovnih sposobnosti Ako je trudnoca starija od 12 aline od 20 sedmica Ako dalje odrzavanje trudnoce moze ugroziti zivot trudnice Ako se na osnovu saznanja medicinske nauke moze utvrditi ocekivati da ce se roditi dijete sa teskim tjelesnim ili psihickim nedostacima Ako se radi o trudnoci koja je nastala kao rezultat krivicnog djela : silovanja. socijalni radnik i predsjedavajuci komisije-ginekolog). Zahtjev odobrava ginekolog najkasnije 2 dana od podnosenja zahtjeva. Sam prekid trudnoce (fetalnu smrt) treba prijaviti sudsko-medicinskom organu u roku od 3 dana. Za dokazivanje ocinstva vanbracnog djeteta potreban je : Iskaz majke daje taj muskarac otac Da se taj muskarac slozi sa njenim iskazom (bez prisile ili obmane) Ako otac ne prizna dijele potrebno je dokazivanje oplodnje majke od strane tog muskarca : Mogucnost oplodnje majke od strane presumptivnog oca Da li je taj muskarac sposoban oploditi zenu Kriticno vrijeme kontakta (starost djeteta) Antropolosko-genetske slicnosti : odredjivanje krvne grupe ABO i Rh sistema Dermatoglifske komparacije : otisak dlanova i stopala Antropometrijska ispitivanja (lice. Sudsko-medicinski aspekti kriminalnog abortusa : Ustanoviti da li je trudnoca postojala Ustanoviti da li je plod bio ziv ili ne Ako je doslo do ostecenja zdravlja .COM Clan 4 Zahtjev se podnosi zdravstvenoj organizaciji koja ima organizovanu ginekolosko-akusersku sluzbu. obljube.COM . Odobrenje ove komisije je konacno u roku od 8 dana od podnosenja zahtjeva.BH-PRAVNICI. odobrice prvostepena ljekarska komisija ako trudnoca nije starija od 12 sedmica i ako se prekidom trudnoce nece neposredno ugroziti zivot i zdravlje trudnice. nosa) poslije godine starosti Metode tipizacije tkiva . Clan 5 Regulise uslove odobravanja Zahtjev za prejkid trudnoce punoljetne osobe ili trudnice sa 16 god sa poslovnom sposobnosti.

COM .WWW. b.BH-PRAVNICI.. uzbudjenje zbog kojih se porodilja nalazi u psihickoj I somatskoj neuravnotezenosti Medicinski gledano taj poremecaj ne postoj i nije opravdan. Odluku o ubistvu majke donose u trudnoci. a.INFANTICIDIUM To je ubistvo djeteta od strane vlastite majke za vrijeme porodjaja ili neposredno nakon porodjaja. Nasi pravnici podrazumjevaju one poremecaje koji nastaju usljed samog akta radjanja (bol. losi materijalni uslovi Interni . Koliko je vremena proslo od smrti do pronalaska tijela ili obdukcije e. psihicki poremecaj) i njihovog djelovanja na sposobnost rasudjivanja. drugi 2-3 dana. 2.stav sredine u kojoj zena zivi. c.vezani za sam porodjaj ili period neposredno posle porodjaja .majka a. Elementi krivicnog djela : Majka kao subjektivni krivac . tako da nije mogla shvatiti znacenje svog djela. 34 WWW. Uzroci mogu biti : Eksterni . Identifikacija Pravno : cedomorstvo je privilegovano ubistvo i gotovo uvjek se odredjuje psihijatrijsko ispitivanje majke a zbog specificnosti koje ima u vezi sa psihickom alteracijom. kada taj poremecaj ne postoji. c. krverenje. Sudsko-medicinska ekspertiza ovih slucajeva ukljucuje : 1. Znaci na subjektu (pociniocu) . sredina unaprijed osudjuje trudnicu koja nosi vanbracno dijete.. neki 7 dana. b.BH-PRAVNICI.porodjajni bolovi. zakon i predvidja blazu kaznu.pocinitelj djela(ako djete ubije neko drugi-ne majka radi se o pravom ubistvu) Zivo novorodjence kao objekat krivicnog djela Poremecaj sto gaje kod nje uzrokovao porodjaj Ovo je posebno krivicno djelo specificnog privilegovanog ubistva a pivilegiju mu daje psihicka alteracija izazvana porodjajem. Cedomorke se svrstavaju u 2 grupe : Psihofizicki nezrele i emocionalno nestabilne koje se poradjaju u objektivno teskim socioekonomskim uslovima Mentalno retardirane ili dusevno oboljele majke kod kojih porodjaj izazove zamah dusevne bolesti Osoba nije krivicno odgovorna ako je u vrijeme krivicnog djela nedostajala sposobnost rasudjivanja i upravljanja postupcima.COM CEDOMORSTVO . Znaci skorasnjeg porodjaja Laktacija Psihicki status Da lije novorodjence rodjeno zivo ili mrtvo (dokaz zivorodenosti) Ako je rodjeno zivo odrediti duzinu zivota Uzrok smrti Znaci na objektu : d. Koliko traje poremecaj poslije porodjaja? Jedni navode 24h.

ali da u konkretnom slucaju nije nastupila Npr. sto znaci da postoji. povreda sake sa presjekom tetive fleksora za IV i V prst ima za posledicu nemogucnost fleksije ta dva prsta. Kvalifikovana TIP. II. Teska tjelesna povreda . prelom nadlakticne kosti-humerusa o Trajno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali ono ne smije biti znatno Npr. Unakazenost 3. Teska tjelesna i po zivot opasna povreda b.pneumotoraks . Opasnost po zivot 2. Teska tjelesna sa smrtnim ishodom OBICNA ILI NEKVALIFIKOVANA TESKA TJELESNA POVREDA Razlikuju se dva nacela kojima se povodimo. teorijska. Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad d. Vaznost organa ili dijela tijela 3. dijeli se na: a. Obicna ili nekvalifikovana TTP 2.LTP (kaznjava se po clanu 173 KZ FBiH) TESKA TJELESNA POVREDA (TTP) Zakonom su predvidjena 3 oblika TTP 1. Osnovni kriteriji o kojima se vodi racuna prilikom kvalifikacije su : 1.COM . odnosno svrstavanja tjelesne povrede prema zakonom odredjenim kriterijima da bi se za potrebe krivicno-pravnog procesa pomoglo u procjeni tezine krivicne odgovornosti.COM KVALIFIKACIJA TJELESNIH POVREDA Kvalifikacija tjelesnih povreda pretstavlja oblik graduacije. Teska tjelesna sa trajnom posledicom c. Narusenje zdravlja 5. ubod nozem u prsa . daje zbog tezine povrede mogla nastupiti realna opasnost po zivot (komplikacija).BH-PRAVNICI.infekcija Unistenje ili ostecenje vaznog dijela tijela ili organa Ovdje postoje 3 uslova: o Znatno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali prolaznog karaktera Npr. Nije znatno ostecenje jer saka nije u cjelosti ostecena o Ostecenje odnosno oslabljenje dijela tijela ili organa trajno i znatno ali dio tijela ili organ nisu narocito vazni 35 WWW.WWW.TTP (kaznjava se po clanu 172 KZ FBiH) Laka tjelesna povreda . kada kvalificiramo TTP Opasnost po zivot Ovdje je ona posredna. Estetski kriterij (unakazenost) Zakonom se razlikuju dvije vrste tjelesnih povreda : I.BH-PRAVNICI. Sposobnost za rad 4.

a kod ostecenog psihicku patnju bez obzira na vrstu povrede. ventilni pneumotoraks. Medicina ne moze ovo prihvatiti.BH-PRAVNICI. Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad Zakon uzima u obzir nesposobnost za rad koji je obavljan do trenutka povre djivanja kao profesiju.COM . Opsta nesposobnost za rad smatra se kad se nekom tjelesnom povredom desi takvo ostecenje da ne moze dobiti standardno ljekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti i kada povrijedjeni zbog toga ne moze zasnovati radni odnos. Ostecenje jednog bubrega. Npr.LTP 36 WWW. Pri vjestacenju ne smiju se praviti razlik prema spolu. Unakazenost Trajna i vidljiva estetska izmjenjenost vidljivih i moguce vidljivih dijelova tijela. Ljckari zato vjestace opstu tjelesnu nesposobnost za rad bez obzira na profesiju (ne kvalifikuju profesiju). a povreda evolucijom u velikom procentu zavrsava smrtno. Sudu treba predociti vaznost povrijedjenog organa ili dijela tijela za opravdanje kvalifikacije tjelesne povrede.COM Npr. ili u funkcionalnom smislu (trajna oduzetost nekog dijela tijela). Teska tjelesna sa trajnim posledicama Vazan organ je u potpunosti unisten ili trajno i znatno oslabljen u anatomskom smislu (npr. za znatnost pretstavlja i jaku kvantitativnu izrazenost. odnosno neprekidno trajanje odnosno izrazena neizvjesnost da ce se oslabljenost otkloniti.BH-PRAVNICI. Ostecenje testisa i ovarija kod starijih osoba su obicne TTP. Medicinska procjena se zasniva na anatomo-funkcionalnim svojstvima i njihovom znacenju za funkciju cijelog organizma (npr slezina „nije vazan" dio tijela). Znatnost nema mjeru. posttraumatska paraliza noge). Pojedine osobe mogu reagovati stvaranjem duboki h oziljaka (keloidi) i to se sudu mora naznaciti. koja kod drugih osoba koje gledaju izaziva gadjenje i odbojnost. LAKA TJELESNA POVREDA . realna. Unakazenost poslije brojnih operativnih zahvata ne uzima se u obzir. konkretna. razdor velike krvne zile. ako je funkcija drugog ocuvana Najvaznije je procijeniti staje to vazan organ ili dio tijela. izdrzljivost ili jacina funkcije vaznog organa osim ovog kvalitativnog gubitka. amputacija). upotrebljivost. hematopneumotoraks. jer bi pocinilac morao znati cime se povrijedjeni bavi da bi mu unistio profesionalnu sposobnost. Za trajnost je dovoljna vremenska nesagledivost otklanjanja oslabljenja il djelomi cnog unistenja organa ili dijela tijela. zivotnoj dobi. KVALIFIKOVANA ili OSOBITO TESKA TJELESNA POVREDA Teska tjelesna i po zivot opasna povreda Zivotna opasnost je u karakteru povrede neposredna. profesiji. Naime. Ako se oziljci ostrane to nema uticaja. Ako ne izaziva nepovoljan efekat onda je to samo estetska izmjenjenost i radi se o lakoj tjelesnoj povredi. mada je ona ocigledno mjerljiva. O posljedicama se izjasnjavamo poslije zavrsenog lijecenja i rehabilitacije (npr.WWW. Plasticne operacije ne uticu na kvalifikaciju.

koji je nosilac ili moguci nosilac proteze je TTP (kada je vise od 2/3 krunice izbijeno) 6. a ako do dje do pomjeranja ulomaka i ostecenja funkcije palca to je TTP. 5. s tim da se na tijelu mora naci neki vidljivi trag. Nije dovoljan samo osjecaj boli. Prelom jednog rebra (bilo kojeg). treba primjenjivati jos neka nacela.BH-PRAVNICI. mada se u praksi gotovo nikada ne desavaju. poremecaj olfaktivne funkcije) radi se o LTP. LTP nema elemenata TTP i ustvari je negacija TTP. lije cen u bolnici kvalifikuje se kao LTP ako simptomi iscezavaju do 7 dana po pvrijedivanju.BH-PRAVNICI.Krvni podliv . Prelom jednog zuba . Moglo bi se reci da su previse teske za LTP a previse lake ta TTP. Ako postoji dislokacija i o stecenje pleure.gledano izolovano radi se o LTP. Prelom do dva slobodna rebra (VIII-XII) bez dislokacije kada je LTP. ako postoji ostecenje pleure . a ako se moraju vaditi to je TTP. 4. u praksi postoje neki granicni slucajevi povreda koji se pod odredjenim uslovima mogu kvalificirati i kao LTP i kao TTP. 3. odnosno uzeti u obzir dodatna razmatranja : Kvalifikacija se vrsi po karakteru povrede. Prelom falange prsta . Ovo su osnovna pravila kod vjestacenja tjelesnih povreda medjutim. Potres mozga objektivno dijagnostikovan. Prelom 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je LTP.TTP.COM . ali medicinsko iskustvo nas uci da postoje takve izuzetne situacije. pa je i funkcija disanja manje kompromitirana. 9. 2.ako nema pomjeranja ulomaka to je LTP.WWW. jer je njihova funkcija pri disanju manja. Ako je izbijeno 8 i vise od 8 zuba to je unakazenost. poremecaj disanja. 1 0 . Medjutim. 8. 7. Prelom vise od 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je TTP.ako traju oreko 7 dana onda je to TTP. tj kakve efekte ta povreda uzrokuje kod ve cine ljudi 37 WWW. Tu spadaju : 1. Postoji i kombinacija : ako se izbije 1 zub a vise od 2 zuba pomjerena i ako se ostali zubi ne vade to je LTP. a ako ima to je TTP. ako nema znatne dislokacije ulomaka i nema ostecenja pleure to je LTP. LTP ima sljedece karakteristike : Ne dovodi zivot u opasnost Nije unisten ni jedan dio tijela niti organ Nije oslabljen ni jedan dio tijela niti organ Ne dovodi do nesposobnosti za rad ili je ona kratko trajala Postoji apstraktna opasnost po zivot ili uopste ne postoji. ali bez ostecenja mekih tkiva to je LTP. to je TTP.COM Svaka povreda koja nije teska. Prelom nosnih kostiju . a ako je ostecenje u gornjem dijelu. veliki broj krvnih podliva ako ugrozava zivot (moguc sok) u grupnoj kvalifikaciji je TTP.u donjem dijelu gdje formira vazan skocni zglob je TTP. Prelom dva i vise rebara vezanih za stemum (grudnu kost) je TTP.ako nema znatnog pomjeranja ulomaka i posttraumatske fenomenologije nosa (opstrukcija nosa. Prelom lisne kosti (fibule) .

ali mo ze da zavrsi smrtno.BH-PRAVNICI. Na ishod tjelesne povrede.WWW. jer je takva bila u momentu nanosenja (znaci ne ulazi u karakter povrede). u ticu i prethodno stanje. svaku povredu treba posebno pregledati i opisati (jer povrede mogu biti nanijeti od strane vise lica). Naime ako postoji vise povreda. udarac pesnicom u predjelu lica .COM Vazno nacelo je da kvalifikaciju povrede vrsimo na osnovu toga kakva je bila u trenutku nanosenja.da li se radi o odbrambenoj ili ciljajucoj povredi. tj svjesnim nehatom oteza(rana se zagnoji). kvalifikuje se opet kao LTP. Tada je u grupnoj kvalifikaciji TTP. nepravilna. usljed rupture arterije na bazi lobanje zbog posebnog stanja organizma (ruptura anuerizme zbog prevelikog uzbu djenja) ili Npr. a nepravilnim srastanjem moze nastati lazni zglob (pseudoartroza) te je ta povreda teza od obicne. neravna povreda sa tkivnim mosliciina. nanesena tupinom mehanickog orudja.COM . udarac pesnicom u trbuh koja izaziva pucanje ehinokokne ciste te obilno krvarenje Npr. I ovdje postoje odredjena razmatranja a koja se odnose na definitivnu kvalifikaciju. Svaka povreda se na drugom covjeku drugacije reperkutira. te izvrsiti identifikaciju povrednog orudja ili oruzja. a ne nakon medicinske intervencije (kako je ve c ranije navedeno) Npr. Odrediti starost povrede 38 WWW. laka tjelesna povreda koja se zakomplikuje zbog zapustanja. skupna kvalifikacija nema smisla Npr. Tada povrijedjena osoba ima pravo da ta ostecenja nadoknadi putem gradjanske parnice (materijalno obestecenje) i to vise nije krivicni postupak.BH-PRAVNICI. Reci samo ono sto smo apsolutno sigurni i sto mozemo obrazloziti i objektivizirati. Posljedice mogu da se ukazu godinama poslije nanosenja povrede. odrediti karakter povreda i do kakvih je tezih posledica doslo zbog posebnog stanja organizma. Veliki broj krvnih podliva ugrozava zivot (moguc je sok). Npr.ako ostavlja manifestni trag to je LTP. savku posebno kvalificirati (odrediti joj tezinu) i dati skupnu kvalifikaciju tek na zahtjev suda. jer mnoge povrede u svom toku nisu konacne tj ne moraju biti po tezini iste kakve su u momentu nastanka Npr. Takodjer treba uzeti u razmatranje na koji je na cin nanijeta povreda i kojim orudjem ili oruzjem? Neophodno je dati medicinske dokaze o nacinu povredjivanja.. Ako je veci broj osoba nanio veci broj povreda jednoj osobi. najblazi stepen povrdjedjivanja. prelom butne kosti je obicna TTP. i mala povreda kod hemofilicara moze izazvati obilno krvarenje pa i iskrverenje Bitno nacelo je i grupna (skupna) kvalifikacija povreda.. Npr. Treba utvrditi kakvo je djejstvo povreda izazvala u konkretnom slu caju kod odredjene osobe. krvni podliv. gledano izolovano ne ugrozava zivot i uvijek pretstavlja LTP.

Zbog smanjene moci zapazanja mogu ispasti pojedini objekti i nastati duple slike. iako bi po svojim karakteristikama. slusne (akusticke) i motorne podrazaje (virjeme koje je proslo od trenutka opazanja do reagovanja). pri tome zeli da zrtva pati.BH-PRAVNICI.pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota. prihvatajuci ili odbacujuci misljenje sudsko-medicinskog vjestaka. Alkohol i saobracajne nesrece Alkohol je jedan od najvecih krivaca koji indirektno utice na saobracajni traumatizam. Milioni ljudi ga povremeno konzumiraju radi obicaja.6% o 2x povecava greske u voznji zbog poremecene percepcije i psihomotorike. obrazovanju. narocito moc brzog reagovanja. b. Ubistvo iz nehata .2% 0 nijedan covjek nije sposoban za upravljanje motornim vozilom. Produzeno je vrijeme reakcije na vizuelne. Svjesni nehat . Te se povrede moraju iskljuciti.. Ima veliki socioloski i toksikoloski znacaj. sa svim njegovim posljedicama i/ili njenog ishoda. Nesvjesni nehat . suzeno je vidno polje. i sva sudsko-medicinska razmatranja. Upravo uzimajuci u obzir tu cinjenicu. RESORPCIJA. Npr. Koncentracija od 1 % 0 povecava greske do 30x Djelovanjem preko CNS-a alkohol znatno smanjuje paznju i moc rasudjivanja. u cilju prouzrokovani a tih posljedica. uvijek se mora opisati boja podliva. 2.pocinilac je svjestan zabranjene posljedice koja mo ze da nastupi njegovim djelovanjem. te smanjenom sposobnosti prilagodjavanja na svetlost i farove).8% o ne pravi nikakve smetnje. ali ne i da ga lisi zivota TROVANJE ALKOHOLOM. morao biti svjestan tih posljedica Kod ubistva imamo sljedece pojmove : a.3% o i ne pravi nikakve smetnje mada i to je individualno. uzimaju u obzir samo ono sto se moze objektivizirati tj jasno predstaviti sudskim organim na osnovu cega sud moze donijeti presudu. 3. dakle konacnu odluku donosi sud. Brutalno ubistvo . ali smatra da do nje ne ce doci ili ako do nje dode. Kod nekih osoba koncentracija od 0.WWW. da ce je on moci otkloniti. Takodjer kod koncentracije od 1%0 smanjena je ostrina vida.COM .pocinilac ide s tim da nekome nanese povredu. jedan modar.COM Takodjer je bitno za praksu da se odredi da li je osoba imala neku povredu prije inkriminisanog dogadjaja. Jos neki pravno znacajni pojmovi : 1 . Koncentracija od 0. 39 WWW. Ubistvo sa umisljajem . ali ima i znatan broj onih koji su ovisni o alkoholu.pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota.pocinilac nije svjestan da moze doci do zabranjenih posljedica.pocinilac djela svjestan je krivicnog djela. Kvalifikacija tjelesnih ozljeda. Umisljaj . RAZGRADNJA I DJELOVANJE Etanol je najcesce upotrebljavana supstancija u obliku alkoholnih pica. postoji prostorna dezorjentacija (kriva procjena brzine i udaljenosti vozila. Alkohol u krvi izrazava se u promilima ( %0). drugi zuto-zelen (nastao ranije). kvalifikaciji. ljekar u medicinskoj dokumentaciji konstatuje 2 podliva. s tim u vezi.BH-PRAVNICI. Dozvoljena koncentracija alkohola u krvi prosjecno iznosi 0. ali je uprkos tome i cini. Kod koncentracija iznad 1.

2. Pripito stanje (0. osobe su tesko kontakti bi Ine.5%0) Gubitak svijesti. konfliktne situacije. sinhrono kretanje o cnih jabucica Culna sfera Poremecaj daljinskog ocjenjivanja i lose procjenjivanje udaljnosti objekata.5-4%0 ) Zamucen pogled. prisutna je nedovoljna samokriticnost u donosenju odluka. subjektivno se dobro osje caju.nema znacajnih promjena funkcija tjelesnih sistema 3. povremeni gubitak svijesti. oslabljen je njen inhibitorni efekat prema nizim sferama CNS-a. DJELOVANJE ALKOHOLA NA OPSTU SPOSOBNOST VOZNJE Razlikujemo 6 faza alkoholisanosti : 1. zelja za isticanjem.5-l.3 %0. Produzava se zabljestavanje zbog usporene adaptacije a javlja se 40 WWW.5%o) . Donja granica letalne doze (4%.COM KLINICKA PROCJENA STANJA ALKOHOLISANOSTI Pri procjeni alkoholisanosti (na osnovu koncentracije apsolutnog alkohola u krvi) klinicki razlikujemo : 1. stupor i koma. Trijezno stanje (0. Javaljaju se promjene u mentalnoj. grubost.05-0. razdrazljivost. stanje izme dju sna i jave.BH-PRAVNICI.0. posebno ako se posmatra objekat u pokretu. gubitak refleksa.5%o) Osobe su razgovorljive. Motorna sfera Poremecaj slozenih refleksnih radnji kao sto su pokreti prstiju. nekad su prisutni znaci euforije 2. 6.5-1.5%0 ) Intelektualne funkcije su smanjene.osoba vidi „duple slike". svadje. II faza (0. LD (Letalna Doza) = 5-8 a smrt nastupi 5-10h od pocetka kome sa izuzecima. I faza (ispod 0. III faza . pad koncentracije.5-2. usporeno disanje. smrt usljed paralize centra za disanje.1 %0) ne moze se sa sigurnoscu dokazati daje nadjeni etanol porijekla iz alkoholnog pica.1 -0. vremenska i prostorna dezorjentacija.5%o ) Nekriticnost. surovost. Pijano stanje (l.5-3. precjenjivanje vlastitih sposobnosti. nesvjestica. Tesko pijano stanje (2. ) Koma. tuce 3.. To se ogleda u pove canom licnom isticanju i precjenjivanju svojih sposobnosti sa istovremenim padom koncentracije. 5. smanjena sposobnost pamcenja i zapazanja.COM .faza stimulacije .WWW. motornoj i culnoj sferi. 4. Mentalna sfera Usljed uslovno receno stimulirajuceg djejstva alkohola na mozdanu koru.BH-PRAVNICI. 8. Stanje teskog troavnja alkoholom (3.

Naro cito je izrazen nesinhronizam pokreta ocnih jabucica usljed cega se tesko centrira ocna osovina Culna sfera U sferi vida bitno je poremeceno vidjenje i daljinsko procjenjivanje posebno ako su predmetu u pokretu. Nacini unosenja alkohola : - Preko disajnih organa (kod radnika koji rade u pivarama) . pojava duplih i laznih slika.ne prelazi 0.2%o Konzumiranjem alkoholnih pica Jacina alkoholnog pica Zavisi od kolicine koncentrovanog alkohola u 1L pica.faza stupora i kome . 4. Fenomen zasljepljivanja znatno je produzen. koncentracija alkohola je 40% 40x0. 5. poremecena prostorna i vremenska orjentacija. djelovanje alkohola na CNS je takvo da moze dovesti do gubitka svijesti i smrti. Deprseija kolornog vida za crvenu i zelenu boju.3-2%0 Mentalna sfera Ostecenje ili sasvim izgubljen inhibitorni efekat visih mozdanih centara nad nizim. vrlo se tesko uocavaju slabo osvjctljeni predmeti sto je od velikog znacaja za nocnu voznju. Postoji tesko intelektualno ostecenje.BH-PRAVNICI.l. pospanost.8 g/ml Kada se radi o konjaku.2g alkohola/lOOml pica 41 WWW.WWW. V faza . Izrazava se u vol% (ml alkohola/lOOml pica) Koncentracija alkohola u alkoholnom picu Izrazava se u gramima apsolutnog alkohola prema formuli: A (apsolutni alkohol) = p (specificna tezina) x V (ml alkohola) Treba prevesti vol% u grame preko specificne tezine : p — 0.BH-PRAVNICI.Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 30-100% zavisno od saobracajne situacije.> 3%Q Prisutan je visok stepen dezorjentacije i zbunjenosti izazvan teskom depresijom.8 = 3.faza konfuzije .faza inkordinacije .79 g/ml za alkohol pa se priblizno uzima da je 0. jer se njihova kroz CNS odigrava usporeno i neprecizno.8 = 32g alkohola/lOOml pi ca Kada se radi o pivu. najcesce sasvim izgubljena.1 kg grozdja 0.2%o Preko koze (alkoholni oblozi) Unosenjem vecih kolicina voca i soka . 6. Ovakve osobe su u potpunosti nesposobne za ucestvovanje u saobracaju. Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 20-30%. VI faza .COM i depresija kolornog vida (narocito na crvenu i zelenu boju). koncentracija alkohola je 3-4% 4x0. Kriticnost u donosenju odluka je bitno smanjena Motorna sfera Sposobnost tacnog izvodjenja svjesnih i automatskih pokreta je bitno ostecena.COM .2-3%0 Jasno ispoljeno djejstvo alkohola na sve funkcije koje se integrisu preko CNS-a. upadljiva je agresija a kod nekih i depresija. IV faza .

koncentracija alkohola u krvi p . Kretanje supstancije podrazumjeva : 1. Alkohol dolazi do zeluca gdje se resorbuje 20 % unesenog alkohola. tako da bi u krvi samo zaostajala koncentracija posljednjeg pi ca koje je konzumirano.5 % 0 a alkoholisanim stanjem smatra se koncentracija preko 1% 0 42 WWW.Stanja probave . Ako je konc. ostalih 80% se resorbuje u tankom crijevu.COM FARMAKOKINETIKA ALKOHOLA Farmakokinetika je naucna disciplina u okviru klinicke farmakologije koja proucava kretanje neke supstancije u organizmu. Postoje alkohol topiv u vodi najvise ce se zadrzati u tkivima bogatim vodom (vise u misicima i mozgu. Resorpciju 2.BH-PRAVNICI. Kod izracunavanja kolicine alkohola u organizmu. koja je u njega unijela oralnim putem.alkohola u picu 15-30% tada je apsorpcija najveca.redukcioni faktor Prema VVHO (World Health Organisation) dozvoljena koncentracija alkohola je 0.Koncentracije alkohola u picu. Ako se pije brzo i kratko resorpcija je brza. nastupila bi eliminacija prvog. Distribuciju 3.Za zene i gojazne muskarce iznosi 0. To je razlog sto kod misicavih ljudi ili mrsavih osoba ima vise alkohola u tkivima a kod gojaznih vise u krvi. Kada bi se alkohol konzumirao u intervalima od po 60 min.6 Za izracunavanje grama popijenog pica u tijelu koristi se VVidmarkova formula : A=cx pxr Ona daje omjer kolicine alkohola u tijelu i koncentracije u krvi gdje je : A .WWW.BH-PRAVNICI. a uglavnom se odnosi na onu. . Apsorpcija u krvotok zavisi od vise faktora: . Eliminaciju Resorpcija alkohola Nakon oralnog unosenja resorpcija alkohola je veoma brza. Biotransformaciju 4. mora se vodi racuna o tjelesnoj tezini (masi) osobe.Brzine konzumiranja alkohola.Prisustvo hrane usporava resorpciju jer se alkohol veze za proteine hrane Distribucija alkohola Distribucija alkohola kroz zidove krvnih sudova je razlicita i podlijeze istim zakonima kao i apsorpcija. dok se vrsi apsorpcija prvog pica. vrsi se u digestivnom traktu.tjelesnamasa u kg r .7 . pa se koristi redukcioni faktor (r): . nego u kostima i masnom tkivu).kolicina alkoholnog pica u gramima c . dok se ona usporava kod vecih i manjih koncentracija .Za normalno gradjene muskarce on iznosi 0. Sadrzaj alkohola u jetri je veoma mali je se on u jetri veoma brzo razgradjuje pod uticajem enzima alkohol dehidrogenaze.COM .

8 g c = A/ p x r . dakle 16g pa je : 80 : 16 = 5 Dakle osoba je popila 5 konjaka. u UV dijelu spektra sa maskimumom kod 340 nm talasne duzine. Pri testiranju se krajevi cjevcice odrezu. Alko-test "Widmarkova metoda ADH metoda Plinska hromatografija ALKO-TEST Koriste se cjevcice u kojima se na silika gelu nalazi hromal-sulfatna kiselina.COM Primjer 1 Analizom je utvrdjena koncentracija alkohola u krvi od l.7 c = 1.1 %0 Koncentracija alkohola u krvi iznosi 1. a na drugi plasticni balon.8/ 96 x 0. indirektno 43 WWW.8 x 6 = 76. Da li govori istinu ? A =cx px r A = 1. te se na jedan stavi usnik. ADH metoda Predstavlja biohemijsku enzimatsku metodu koja posjeduje visoku specifi cnost.4 x 80kg x 0. Prema intenzitetu boje moze se i ocitati kolicina alkohola u picu. Puhanje se mora izvesti u jednom dahu.BH-PRAVNICI.4% 0 kod muskarca TT 80 kg.8 g apsolutnog alkohola (A).7 A = 79 tj priblizno 80 Jacina konjaka je 40% pa je 40x0. nalazi se zuti prsten. Pusenje ne smeta reakciji.4dl (40ml) onda u ovih 40ml nalazi 12. pri duvanju.COM .8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl).8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl). prolazi zrak u kome ima alkohola. Ako preko hromata. On apsorbuje svjetlo. Na sredini indikatorskog sloja hromata. jedino moze doci do smedkastog prebojenja kristalica indikatora. Vrijednost apsorbancije. Primjer 2 Svjedoci tvrde daje osoba teska 96 kg popila 6 viskija. Osoba tvrdi daje popila 2 konjaka. Tako se. 2. Pod utjecajem alkoholdehidrogenaze (ADH). 4. sestovalentni hrom prelazi u trovalentni koji je zute boje.5dl (50ml) onda u ovih 50ml nalazi se upola manje apsolutnog alkohola. Posto se konjak sipa obicno u casice od 0.76. 3. Kolika ce biti koncentracija alkohola u krvi ? Jacina viskija je 40% pa je 40x0. a NAD (NikotinAdeninDinuklotid) . moze se odrediti pomocu fotometra.1 % 0 dakle radi se o pripitom stanju. U case se sipa obicno 0.WWW. 12.BH-PRAVNICI. ODREDJIVANJE ALKOHOLA I METODE Vazno je za utvrdjivanje stanja alkoholisanosti Ima vise metoda : 1. alkohol prelazi u acet-aldehid. redukuje se u NADI f .oksidacioni koenzim.

koja je proporcionalna vrijednosti enzima koji je ucestvovao u reakciji. a na osnovu koga je opet moguce.COM pomocu fotometra moze odrediti kolicina apsorpcije.BH-PRAVNICI. potrbno je vise NADH+ a lime je i veca vrijednost apsorbancije na fotometru. 44 WWW. indirektno odrediti vrijednost alkohola u krvi.WWW. stoje vise alkohola u krvi.COM . potrebno je vise enzima ADH za njegovu katalizu.BH-PRAVNICI. Dakle.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful