Proljeća

(Igre proljeća

Ivana
i smrti)

Galeba

VLADAN

DESNICA

P r e l a z i m d l a n o m p o licu, i konstatiram: b r a d a m i j e prilično ponarasla. R a č u n a m : posljednji put bio je k o d m e n e brijač u utorak. S u t r a d a n s u o p e t došli p o m e , izveli m e iz s o b e n a nečujnim bijelim k o l i c i m a , p r o v e z l i k r o z p r a z n e z v o n k e h o d n i k e i u g u r a l i u lift. N a d a m n o m s u d r h t a l e čelične žice d o k j e staklena kutija s m o j i m tijelom klizila naviše uz t a n a n u zuku. S a svakim k a t o m osvajala je svjetlost. Uzlazio sam kao u apoteozi, s laganom omaglicom i plitka daha od uzbuđenja, a p o d srcem mi je nešto zamiralo. K o l i c a su vještim ruko­ vanjem uklizila u bijelu dvoranu bez uglova. A onda je sve bilo tačno k a o i p o s l j e d n j i p u t : m a s k a na licu, d o s t a u g o d n a p r a z n i n a k o j a se sve v i š e š i r i u m i s l i m a , i, p o s l j e d n j i m t r a č k o m s v i j e s t i : a k o s e v i š e n e p r o ­ budim, tim bolje!... Ne znam k a k o s a m se vratio. Proteklo je nekoliko dana bez vre­ m e n a . V j e r o v a t n o d a n d v a bez p u n e svijesti. D a n a s bi, p r e m a tome, m o g a o biti p e t a k ili s u b o t a . V a l j d a s u b o t a . A m o ž d a č a k i n e d j e l j a . U o s t a l o m svejedno. T o gonetam tek onako, od d u g a vremena, toliko da nečim uposlim misao. J u t r o s m i j e v e ć g o t o v o s a s v i m d o b r o . P o m a l o opet ulazim u zbi­ vanja. Uključujem se u tok vremena. Prezavo z a p o s j e d a m stvarnost. I suhi fakti, koje oštro u o č a v a m : da je na m o m noćnom stoliću za trećinu i s p i j e n a č a š a v o d e , da na zelenom k a r t o n s k o m r u b u s e d m i č n o g k a l e n d a r a n a o r m a r u p i š e i s p u p č e n i m z l a t n i m s l o v i m a »sretna nova 1936. godina!«, da j e na radijatoru malko ukrivo položena plitica s oblozima, d o b i v a j u n e k u p o s e b n u važnost p o t o m e što su to fakti, d i j e l o v i i s t i n s k e s t v a r n o s t i , - i š t o ih j a , e t o , u o č a v a m .

Poslije dulje vremena, ovo j e prvi sunčani dan. A to nije svejedno. T o j e m o ž d a jedna od malobrojnih stvari k o j e nisu svejedno. K r o z pritvorene k a p k e provukao se snop zraka i odrazio na bijelom stropu sliku vanjskog svijeta: vidim kao na nekom ekranu izvrnute figure prolaznika, umanjene ali u p r a v i m b o j a m a , p o t p u n e i žive: sestrica u bjelini pronosi nekakvu činiju; seljak s torbom о r a m e n u eno razgovara s vratarom, možda m u p r e p o r u č u j e n e k o g a svoga — vratar je najviši do koga njegova preporuka m o ž e da dopre. Zatim promiču, žustro i dosta veselo, dva mlada doktora u bijelim k a p a m a . Vratar je j e d n o g zaustavio. On vadi pero i potpisuje m u n e k e p a p i r e . Z a b a v l j a m se gledajući tu m o j u m a l u f a t a m o r g a n u . I dolazi m i idilično uzan i bezazlen taj m a l i šareni svijet što n a g l a v c e šeta p o b i j e l o m stropu moje sobe. T a k o s a m se zabavljao i nekad davno, davno. U sobu m o g djetinj­ stva isto je tako prodirala izvrnuta slika svijeta napolju, u ljetna popodneva kad sam poslije kupanja ležao s još vlažnom kosom na uzglavlju koje j e mirisalo po suncu. L i c k a o s a m bjelkastu sočicu što se u h v a t i l a p o m o j i m izduljenim i p r o c r n j e l i m u d o v i m a i m o t r i o to m a l o strmoglavljeno ljudstvo koje mi je došlo u pohode. S a m o je onda slika bila blago uznemirena, sva oživljena n e u m o r n i m š a r a n j e m zmijastih pruga od refleksa mora koje je ravnomjerno disalo p o d prozorima u luci. D a l e k o doba! Između njega i današnjeg m e n e uvalilo se gotovo pedeset godina — pedeset godina koje se zovu čitav život, a k o j e mi se danas čine tako nestvarne, gotovo bezbolne! N e k a k o su se spljosnule, izgubile svaku težinu i svaku zapreminu u v r e m e n u — p u k a a r a b e s k a m o j e m i s l i —, t a k o d a p r e k o n j i h b e z z a p r e k e p o s e ž e m r u k o m u m o j e d j e t i n j s t v o , k a o p r e k o n e s u š t a s t v e n e o g r a d e o p s j e n a r e v a u ž e t a ...

II.

N a š a je k u ć a bila na obali, k a m e n a d v o k a t n i c a s balkonom i s gvozdenim kukama u koje se о svetkovinama uticao barjak — prava načelnička kuća. A pred njom mala čistina sa četiri kržljava b a g r e m a koja su s proljeća razlistavala štedljivo i suzdržano. Stan je bio uzdužno razdijeljen dugim hodnikom. Na desnoj strani, p r e m a moru, bila j e blagovaonica, primaća soba, naše s p a v a ć e s o b e ; na lijevoj, radne pro­ storije, odaje mojih dviju neudatih tetaka, kuhinja, s o b e za služinčad. P r o s t o r i j e p r e m a m o r u bile su svijetle i v e d r e , p o p l a v l j e n e suncem. T a s t r a n a k u ć e bila j e n e k a k o p r e t e ž i t i j a : u nju s e slijevao s a v k u ć n i život i sva k u ć n a čeljad, onako k a o što se putnici slijevaju na bok kojim lađa pristaje uz obalu. Lijeva strana k u ć e bila j e sumračna, prelivena plavkastosivim osvjetljenjem, sjenovita. U tim sjenovitim s o b a m a m o j e su tetke provodile svoj neveseli, bezmirisni život, k a o ono p a u n o v o perje u v a z a m a od l a ž n o g m a l a h i t a p o u g l o v i m a . U te sobe mi djeca rijetko smo ulazili; a k a d b i s m o ušli, govorili s m o

š a p a t o m i stupali n a prstima. O d m a h iza k u ć e počinjala se p e n j a t i k r š e v i t a s t r m i n a , t a k o d a su na stražnjoj strani p r o z o r i bili bliži zemlji n e g o oni na p r o č e l j u . I k a d bi se s p r o z o r a koji su gledali na m o r e prešlo na prozore sjenovite strane, prelaz je bio tako nagao a promjena slike i raspoloženja t a k o velika k a o da prelaziš iz jednog svijeta u drugi. D u g a č k i h o d n i k bio j e r a z m e đ e d v a j u c a r s t a v a : tu su se ukr­ štavali svjetlost i sjena. N a svim vratima bila su debela mliječna s t a k l a ; ona na d e s n o j , sunčanoj strani sjala su u žaru, oživljena žutilom sunca koje j e nadiralo i čisto previralo p r e k o okvira, a u brušenim rubovima lomile su se zrake rasipljući se u jarkim duginim b o j a m a ; ona na lijevoj strani bila su nijema, zastrta neprozirnom o p a l s k o m zamagljen o š ć u , i, p r e d v e č e , l a g a n o p o d l i v e n a p l a v k a s t i m o d s j e v i m a . N a s v i m s u v r a t i m a m j e s t o k v a k a b i l e k u g l e o d b r u š e n o g s t a k l a . I te k u g l e k a o đa su bile ljepše na vratima sunčane strane: njihova zasićena plava boja čisto j e živjela, k a o da u njima gori po žižak. Iz dubine njihovog s t a k l e n o g m e s a i z v i j a o s e t o p l i j a n t a r n o ž u t i s v j e t l a c i, u č a s o v i m a j a č e g r a z g a r a n i a , p r o b i i a o se do na površinu. Na sjenovitoj strani, kugle su bile u g a š e n e . Njihovo j e plavetilo bilo zamućeno, a u sredini kao đa se nazirala rana, p o p u t crva u srcu j a b u k e . Mi djeca govorili smo da je u njima ubijen živac. M e đ u ostalim dječjim igrama, bila je jedna k o j a n a s j e n a r o č i t o z a g r i j a v a l a : n a u g o v o r e n i z n a k ili r i j e č , s v i b i s m o se r a z b j e ž a l i d a se što prije d o h v a t i m o p o j e d n e j a b u k e na v r a t i m a ; k o b i o s t a o b e z n j e , m o r a o j e d a v r š i n e k u o b r e d n u r a d n j u ili o d r e đ e n u kaznu. Nebrojeno puta ostao sam bez jabuke, jer sam se uvijek jagmio za onima na s u n č a n o j strani. One su i ostalu djecu više privlačile. V j e r o v a o s a m da p o o p i p u razaznajem » d e s n e « j a b u k e od »lijevih«, one » u k o j i m a gori« od onih »ugašenih«. D r u g o v i bi m i vezali oči, okretali m e u o k r u g sve d o k ne bih p o t p u n o izgubio orijentaciju, i t a d me vodili od jabuke do jabuke, a ja sam pogađao. I danas, ako samo zatvorim oči, m o g u da izazovem one snažne svjetlosne predstave i s i v o m o d r e zamagljenosti koje su mi se smjenjivale p o d m a r a m o m , za spuštenim kapcima. Mogu reći da s a m djetinjstvo proveo u tom hodniku gdje se b i o vječiti boj između svjetlosti i sjene, između A r i m a n a i Ahuramazde. O d a t l e m i j e , m o ž d a , o s t a l a z a č i t a v ž i v o t ta v j e č i t a d v o j n o s t , ta o s n o v n a podjela svega u životu i svijetu na zonu svjetlosti i na zonu mraka. Odatle i m o j a n e s p o s o b n o s t da dobro, lijepo, radost, harmoniju shvatim čisto p o j m o v n o , bez primjese predstavnoga, već uvijek i jedino k a o predstavu svjetlosti; i obratno, sve tužno i ružno, sve mrtvo i leđno, k a o z a k r i l j e n o s j e n o m . P o t o m e , i n a š e misli m o g u d a b u d u o s u n č a n e ili s j e n o v i t e . D r ž i m š t o v i š e d a s e n i k a d i n e r a đ a m i s a o a d a n i j e ili o k u ­ p a n a u s u n c u ili z a s t r t a s j e n o m . J a ni d a n d a n a s ne z n a m d r u k č i j e suditi о dobroti i zlu n e k e p o j a v e , neke misli, odluke, d o g a đ a j a , doli p o t o m e d a li s e o n i j a v l j a j u u j e d n o m e ili u d r u g o m o s v j e t l j e n j u . A k o malo razmislim, p o s t a j e m i jasno da s a m se uvijek, u s v a k o m rješa­ vanju i odabiranju u životu, u svakoj sumnji i pred svakim izborom, ustvari s v a g d a riješio za onu alternativu k o j a se pojavljivala u svje-

tlosti. N a š a m i s a o n e p r e s t a n o prelijeće p o n e p o z n a t i m v i d o v i m a života i svijeta k a o što utančani prsti slijepca p r e l a z e p r e k o nepoznatih i nepojmljivih lica. A naš osjećaj sustopice prati prelijetanje misli k a o što odraz u v o d i prati prelijetanje ptice n a d o g l e d a l o m j e z e r a ; i osjećaj tako s p r e m n o odgovara misli, da se u n a m a rađaju, naizmjenično i neprekinutim slijedom, odrazi radosti i tuge, k a o osmijeh na slijepčevu licu. J a č a k m i s l i m da se u toj igri n a i z m j e n i č n o s t i i sastoji život, d a ta izmjena ohasjanosti i zasjcnicá i j e s t e a r s a i teza n a š e g živoga d a h a , sistola i dijastola našeg živoga srca. I k a d b a c i m p o g l e d unatrag na život, pn m i se ukazuje k a o ljeskava i n e m i r n a p o v r š i n a s a t k a n a od krpica svjetlosti i od krpica mraka. T a k o i upoznate zemlje i g r a d o v e nosim u p a m e t i ne p o nuždama i dužnostima k o j e su m e u njih dovele, ne p o p r e s u d n o s t i o n o g a što s a m u n j i m a doživio, ne p o d o b r u i zlu k o j e s a m u n j i m a n a š a o , n e p o t o m e k o l i k o s a m u n j i m a o p r ž i o ili uprskao perje i koliko sam svoga živoga mesa u njima ostavio: pamtim i h ili p o d z r a k a m a s u n c a ili u s j e n i o b l a k a ; v a l j d a p o t o m e k a k v e s a m i h p r v i p u t u g l e d a o ; ili m o ž d a i p o t o m e k a k o s e u t o m p r v o m s u s r e t u na njih odrazio odraz m o j e sretne d u š e . U tom h o d n i k u , d a k l e , počeo s a m živjeti. Za oblačnih i b e s u n č a n i h dana, u njemu nije bilo igre. Hodnik bi n a v u k a o sjenu na svoja stakla i pogasio svoje jabuke.

Ш.

U prizemlju se nalazila djedova p o m o r s k a agencija. Velika poplo­ čana prostorija bila j e pregrađena staklenim ošitom sa prozorčićima. U tom odijeljenom i potavanjenom dijelu, koji je zimi zagrijavala golema gvozdena peć, između kase, polica sa spisima i pulta s trgo­ v a č k i m knjigama, sjedio j e za p r o s t r a n i m p i s a ć i m stolom m o j djed. P r e o s t a l i dio agencije izgledao je k a o n e k o skladište gdje su bili bez reda istovareni sanduci tjestenine i vrećice s u m p o r a , bale suhog bakalara, vijenci tvrdih kolača, koluti žice za v i n o g r a d , a p o d « k o r a c i m a su se m r v i l i g r u m e n o v i m o d r e galice o s t a v l j a j u ć i p l a v i č a s t t r a g . N a z i d u su visjele dvije g e o g r a f s k e k a r t e , r e k l a m e velikih prekooceanskih društava, na k o j i m a je bio rasplašten čitav globus, a udaljene t a č k e zemljine k u g l e spojene tankim crvenim k r i v u l j a m a sa n a z n a k o m tra­ j a n j a p u t o v a n j a : Liverpool-Quebec 7 dana, Marseille—Batavia 22 dana, Hamburg-San Francisco 102 dana, i t a k o d a l j e . N e b r o j e n o s a t i p r o v e o sam ispet na prste pred tim kartama. Moj djed bio je snažna, zdrava priroda, energičan poslovan čovjek. Znao je vikati na svog pisara lupajući š a k o m po stolu: » J a ne ću da p l a ć a m stalije i kontrastalije, to u p a m t i t e j e d a m p u t z a u v i j e k ! « , N i j e bio nimalo sentimentalan. Ili tačnije, to j e b i v a o s a m o u onim k a l e n d a r s k i o d r e đ e n i m p r i g o d a m a k o j e su u tu svrhu u s t a n o v l j e n e , i ü onim d e k o r a t i v n i m oblicima koji su za te p r i g o d e u t v r đ e n i : о B o ž i ć u i U s k r s u , о g o d o v i m a . N a k o n c u , ti d a n i i j e s u z a t o d a s e о n j i m a d â

P a o p e t — z a č v i d o ! —. u tom i leži o p a s n a snaga slabosti: što ona nagriza. eto. I m a u m o m rječniku još dosta takvih riječi — imena raslinja i ptica. n e m a druge n e g o s t v a r p r e p u s t i t i z a to o d r e đ e n i m f a k t o r i m a : z a t o su tu. U t o m i jest nevolja. tolik heroizam. s v e o bih tu pticu i t a j c v i j e t n a o d r e đ e n u z o o l o š k u ili b o t a n i č k u v r s t u . i d a n e b i h želio d a j e b i l a n i k o j a d r u g a i n i u k o l i k o d r u k č i j a . a p o n e k a d i n a d a r e n o s t z a m u z i k u . u k u s o m za tragična skončavanja. i najzad neminovno savlada snagu. da sami sebe. i k o j e č e g a d r u g o g a . k a o ptice i cvjetovi sa i s t o č n j a č k i h sagova. ili s k l o n o s t s a m o u b i j s t v u . k a o što uvijek biva. i svoju zlu sreću. e v e n t u a l n o i h e m o f i l i j u . Što ćete! L j u d i vole sve svoje. pomalo mitsku vrijednost. revolucije. tanja k r v p r e l e g n e . z a s l i k a r s t v o . k a k o tražiti od njih toliku hrabrost. Oprostivo je što lj»di vole sebe u p r a v o n a k v i m a k a k v i j e s u . g r o m a d a n č o v j e k . U n a p a s t i s a m g o t o v o d a k a ž e m d á j e to'. d o č a r a v a n o g ja svome istinskome. za to se već brine s a m a p r i r o d a snabdijevajući ih slabom plodnošću. I svoju ranjavost. a evo ni d a n d a n a s ne z n a m što te dvije riječi p r a v o znače. i svoje p r o k l e t s t v o : i u tome leži j e d a n dio nas. to — da s a m i sebe zbrišu. rječnik. pOstojećem ja.) I e t o . d a im ne bih razorio čar. odjednom i k o n a č n o u n i š t e ? Z a r to ne bi značilo o d v a ž n o s t ? A oni što imaju o d v a ž n o s t i — to su b á š oni koji treba da žive! I t a k o . potajno od s a m a sebe. one i sad za mene imaju neku tajanstvenu. irealnog. moraju da uginu. A l i . K a k o bismo ga dakle m o g l i ne voljeti? N a koncu. smislom za strasti koje k r a t e i s a g a r a j u život. za taj m u d r i i s r a č u n a t i k o r a k k a oplemenjenju soja učinjen od onog pretka k o j i nije htio da p l a ć a stalije i k o n t r a s t a l i j e .sentimentalnosti što je njeno. slabu otpornost z a ž i v o t . u dnu duše z a h v a l a n t o j i t a k v o j b a k i . . d o g o d i se da otada pa za vječita v r e m e n a čitav niz p o k o l j e n j a p l a ć a životu s v a k o j a k e stalije i kontrastalije. kata­ klizmi i preoštre životne klime u k o j i m a takve biljčice. I m a m osjećaj da bih bez te njene prćije bio p r o š a o k r o z život zazidanih ušiju i s neprobojnom opnom na očima. z d r a v o . Istina. (Rođen sam η p o m o r a č k o j obitelji. ili z a m a š t o l i j e p o i b e s k o r i s n o . htjele ne htjele. po svijesnoj odluci. d a joj se plate odgovarajuće »stalije i k o n t r a s t a l i j e « . najkrvaviji dio. S v e u s v e m u . I to naš najprisniji. i p o r e d t r p k i h m i s l i k o j e k a t k a d u p u ć u j e m n a njen račun. nasljednih bolesti i drugog. da to o d a j e izvjesni s m i s a o za realnost: p r e t p o s t a v l j a t i ^ n e k a k v o g drugog. i slabost n a d j a č a s n a g u . pa i svoje slabosti. Poznata priča! T a k v a djevojka donese u prćiju tankoćutnost. s d r u g e strane. I t a k o . r a s t a č e . N o to nije d o v o l j n o . o n i u m e n i f a n t a s t i č n o žive. u z m e za ženu k r h k u i b o l e ć i v u d j e v o j k u iz k a k v e stare poro­ dice i s t a n č a l e krvi. o v a k o . r đ a v p o s a o . d e s i s e d a n e k i t a k a v s n a ž a n . čini m i se d a s a m . D a sam k a d popustio radoznalosti i z a v i r i o u k a k v u s t r u č n u knjigu. l e k s i k o n .k o j i m a nikad n i s a m s a z n a o p r a v o g zna­ čenja: baš kao da s a m se podsvijesno uklanjao njihovom tačnom saznanju. p a da j e čovjek p r e k o čitave godine miran. sasvim shvatljivo. I. s a v iz j e d n o g k o m a d a . Često sam pomišljao da je j o š najrazumnije što bi takvi sojevi mogli d a učine. p o r e d v e ć spomenute neplodnosti. i t o m e sličnim.

bio u n e k u r u k u i d e a l i z a m . š t o v i š e . d a l e k o čarobniji. zanatlijama. oduzme — doli taj goli i oglodani f a k a t : ja sam preživio brodolom. i svoja bankrotstva. ta što drugo u o p ć e ostaje čovjeku k o j i j e i s p l i v a o g o iz b r o d o l o m a . i ne bi ga dali ni za k o j e d r u g o . na s v o j e ranjavosti. Z a r j e o n d a č u d o što i s a m o to dijete v o l i s e b e b a š s t a k v i m c r t a m a . ali s a s v i m suha oka i spečena nepca. v e l i m . tom posljednjem aktu dugovanja p r e m a n e k o m e k o nam je zadao i previše glavobolje. s v e m i se čini. o s o b e n o s t i m a . J e r oni imaju p r a v o na njih. praljama. o n a k o k a o š t o čovjek ima p r a v a na svoju r o đ e n u fizionomiju. fantom živome stvoru. značilo bi. voljeti vi š e n e k o g d r u g o g n e g o s a m a s e b e . ja sam odsjedio svoje! N o k a k o bilo (a m o ž d a sve to n a k l a p a m t e k iz n e k e nesvijesne težnje k a s a m o o b r a n i ) . Ljudi vole i svoje krize. između odlutaloga i onoga koji podnimljen sjedi na pragu. A p o n e k a d se taj osjećaj zaoštri. oni vole baš o n o i b a š o n a k v o k a k v o j e . ( A činilo m i se b j e l o d a n o da joj dadilja takvim govorenjem podilazi. uskrati. I n e m a u t o m e ni t r a g a k a k v o m r a z n j e ž e n j u n a d s a m i m s o b o m : m i prisustvujemo.d a l e k o uspjeliji. I m a tu j e d n o m a l o ( b e s k r a j n o m a l o ali n e p r e lazno) rastojanje između voljenoga i onoga koji voli. n e p o s r e d n o egoističnog osje­ ćanja svoga ja. o s t a j e i k a d m u se sve drugo poreče. Z a p a ž a o s a m k a k o bi se tad na b a k i n o m licu u p a l i o osmijeh tihog likovanja. štoviše. to bi. Z a r . i svoje lomove. p o r e d golog. napipavajući nepogrešivim instinktom primitivca što starici najviše ugađa. p a zadobije sasvim određen i izrazit vid odnosa p r e m a d r u g o m e . sjećam se da s a m od najranijeg djetinjstva bio tašt na s v o j e boljke. Najličnije. ljubomorni na njih. najneotuđivije. pa i daleko sretniji . č u d n o srodan onom osjećaju koji nas obvezuje da damo pogreba bliskoj osobi. ne bi b a š m o g l o d a s e n a z o v e s t v a r n i m .očevidno bi značilo pretpostavljati uobraženo realnome. U očekivanju prinove. gajimo i izvjesni zaštitničko-materinski osjećaj.) K o zna. na k o n c u k o n c a . jednostavnim ljudima. n e k u n a k n a d u za bogzna k a k v e i k o l i k e tajne p o v r e d e . poznat i sasvim priprostim. s crnim florom o k o šešira. oni m o g u priželj­ kivati k o zna k a k v o dijete. ipak. s v o j s t v i m a . sav bih se iznutra ozario od zadovoljstva. N e š t o k a o m i s a o n a o d l u t a l o g . T a koje drugo pravo. O n i s e p o n e k a d č a k i v r i j e đ a j u k a d im se ne priznaju. p r i p o m i s l i d a bismo bili drugi nego što smo . i l i m a što p r e l o m n o doživio ili p r o ž i v i o — š t o m u . nešto ne z a z e b e ? N e j a v i li s e u n a m a n e k a n o s t a l g i j a z a s a m i m s o b o m : k a o d a s a m i s e b i umiremo? Nimalo neobičan osjećaj. Ali čim se dijete rodilo. i što b a š u n j i m a o s j e ć a s e b e ? Mi p r e m a s a m i m a sebi. Oni su. i gotovo n e k u . Da. A to.d u b o k o u n a m a . A p r a v o na vlastitu fizionomiju jedno je od najosnovnijih ljudskih prava. m o ž d a je m o j a bolećivost pružala neku utjehu njenom dugo zapostavljanom p o n o s u . p o p u t p a d a v i č a v o g lazarončića koji se m e đ u bucmastim d r u g o v i m a blaženo smiješi p o d p o m a ­ zanjem svoje skupe vrline. č o v j e k u k o j i j e o d s j e d i o r o b i j u . p a ni z d r a v i m . K a d bi d a d i l j a vrteći nada m n o m g l a v o m uskliknula: » I h ! ovo v a m dijete čuje k a k o trava r a s t e ! « .

preletio k a o velik žut leptir s mirne površine zida na lice slijepca prosjaka na uglu. u izuzetnim časovima k r u p n e nježnosti. na licima iseljenika u čas k a d se lađa otkida od obale. pa naglo preskočio. p r e v i š e d r v a . na zbrčkana lica dviju d o m a ć i c a što na p o v r a t k u s tržnice r a z g o v a r a j u na ulici. IV. U v i j e k k a d n a p a v i l j o n u p r e k o p u t a o t v o r e ili z a t v o r e j e d a n p r o z o r . od strpljivih noćnih željezničkih čekaonica trećeg r a z r e d a do bolnica i od dvorane za razgovore u k a z n i o n a m a do mjesta tužnog razvrata. zalepršao u ogledalima brijačnice. odrazio je s m a l e površine stakalca negdje napolje. ž e l j e z a . J e d a n i s k o č i o k o t a č i ć ili prebijena opružica t a m o gdje je dijete mislilo naći dušu! Neiscrpne su. bile radosti koje m i je podala igra miša. ili za njegovu. naprotiv.p o b j e d n i č k u o d m a z d u z a d j e d o v u c j e l o ž i v o t n u g l u h u b e š ć u t n o s t . k a d s a m gledao k a k o i h o z a ř u j e k r a t k i m b l j e s k o m к о z n a k a k v e d a l e k e š i m e r e ili utjehom ко zna k a k v e neizvjesne nade. K a s n i j e . o n a k o p r i t a j e n iza ž a l u z i j a . Hladne. . sazdane od krute tvari. pognutih ljudi i zabrađenih žena po svim mjestima ljudske patnje. T o m a l o stakalce u djetinjim rukama i jedna zarobljena zraka božjeg sunca bili su k a d r i d a djetetu d a d u iluziju da j e i s a m o postalo j e d a n m a l i g o s p o d b o g . odbljeskuje im sa svog varavog ogledalca jedan odbljesak vječnosti na njihova stara i u m o r n a lica. a o p e t n e s a s v i m bez u v i d a u njih. i miš b i h i t r o p r e v a l i o d e s e t k e m e t a r a . zatreperio u krošnji bagrema. p i l o v i n e — a m a l o d u š e . k a d god s a m gledao žutu pahulju osmijeha što se rađa na izmorenim licima p a t n i k a . odrazuje im s v o g ć u d l j i v o g miša n a l i c u . na m r k u plohu samostanskog zida. m o j j e miš o ž i v l j a v a o t a č k u n a k o j u b i s j e o p o d a j u ć i pokret ukočenim predmetima i osmijeh tužnim ljudskim stvarima koje ga od svog postanka nisu poznale. ne s a s v i m bez saznanja о njima. Zarobio bih u ogledalcetu zracicu sunca. slabo vesele djetinju dušu. B e s p r o s t o r a n i p o s v u d a š a n . S a m o n e z n a t a n p o m a k r u k e . zaigrao na stoliću starog časovničara što s l u p o m na o k u p a ž l j i v o č a č k a m e đ u k o t a č i ć i m a u u t r o b i s a t a . I t a j m e miš p o d s j e t i n a j e d n u s v j e t l o s n u igru iz djetinjstva. N a s v o m luc­ k a s t o m l e t u . previše krpe. n e k a k o u g o d n o o d s u t a n iz s v i j e t a i z b i v a n j a . svaki put sam pomišljao: evo se nesmiljena r u k a d e m i j u r g a igra s ovim nevoljnicima. K o nije gledao žalost djeteta nad razvaljenom i g r a č k o m ? Previše tvari. na licima umirućih. razumne igračke. i. zagnao se u m r a č n u hladovitu dubinu konobe p r e k o ulice. na licima robijaša na suncu. na njuškicu m l a d e m a č k e koja se trudi da šapicom otrese svjetlosni odraz. strogo omeđene u prostoru i uvijek sebi ravne. n a d m o ć n u obazrivost prema njenoj prezavoj ustreptalosti. m o j o m s o b o m p r e l e t i miš. z a v a r a v a i m g l a d s r e ć e s v o j i m l e p r š a n j e m .

velikodušno. veoma lijep plav čovjek s odrazom tužne ležernosti u svijetlim očima. A to nije d o b r o . uvijek mi s e čini da s a m stariji od njega. nego »jadni«: »jadni F r a n o « . takvi ljudi nikako ne treba da imaju djece. O c a n i s a m u p a m t i o . Plovio j e nekoliko godina kao zapovjednik na jedrenjaku Murgorita u k o m e je moj djed imao najveći broj udjela. i zaglavio je na moru dok sam ja još bio u povojima. r a m e uz rame. A zadao mi je jada u m o m djetinjstvu! M o g u slobodno reći da mi j e zagorčao i otrovao najmlađe godine. s a t k a o s a m njegov lik. Š t o li s v e m a l o g r a đ a n s k a g l a d z a s e n z a c i j a m a i g u s t a . vraćajući se s k u p a n j a . Onako k a o što se vole m a l k o luckasti i nezaglavljeni ljudi koji su sami krivi svojoj nesreći. p a k l i n a s t a fantazija p u č k i h ženica nisu izmaštale i s a p l e l e o k o te smrti! K a d s a m . Kao da sam m u stariji. a l b u m i m a p r e v r t a o . prolazio krivudavim kamenim uličicama ribarskog pregrada da izbjegnem sun­ čanu žegu. i nešto nižeg od mene: s t u p a m o tako. k a o i p o n j e g o v i m b r o j n i m f o t o g r a f i j a m a iz r a z n i b d o b a ž i v o t a k o j e s a m u . još i z a t o što ta djeca bivaju otprilike o v a k v a k a k a v s a m j a . vidim ga о m o m lijevom boku. p a m i j e t a k o živ i s t v a r a n da j o š i d a n a s i m a m osjećaj d a s a m g a u ž i v o t u p o z n a v a o . brat. N e mrzim ga. k a o dvije koncentri­ r a n e ž i ž e leća. k a o dijete. K r a t k o r e č e n o . Z a m o j i m p r o l a s k o m d i z a o se š a p a t . G l e d a m na nj s u v i đ a v n o šću ' i s otpu­ štanjem. zajedno. V o l i m ga onim nezainte­ resiranim i nepomućenim osjećajem kojim volimo u suštini indife­ r e n t n e stvari. I m a nešto plemenito. nešto nesebično u t o m e : biti s a m kriv svojoj nesreći. i razumniji. N e š t o što čovjeka iskupljuje. m o r n a r s k i h u d o v i c a i r i b a r s k i h n e v j e n č a n i h žena što su sjedile na p r a g u s u č u ć i m e đ u m r k i m p r s t i m a p r e đ u ili d o j e ć i g o l u ž d r a v u d j e c u . T a k v i ljudi nije red da imaju djece.I o p e t se zabavljam gonetajući: k o j e taj što otvaranjem i zatva­ ranjem prozora na paviljonu p r e k o p u t a nesvijesno nagoni svjetlosnog miša p o m o j o j b o l e s n i č k o j s o b i ? V. ne znam zašto. i njegovo j e desno r a m e m a l k o iiiže o d m o g lijevog. Možda ga čak p o m a l o i volim. I s t i n a . I k a d mislim na njega (a j a uvijek mislim slikovno). »jadni naš F r a n o « . c r n e o č i p u č a n k i . N e . baš vrlo dobro poznamo. m o ž d a . B i o je p o m o r a c — mlad. ali s e dobro. bio je to j e d a n od onih ljudi о k o j i m a se k o d n a s ne kaže »pokojni«. k a o da s a m j a njemu otac. S a m o . A p o n e k a d . S onim j e d v a primjetnim blagim osmi­ j e h o m bezbrižnosti u k o m e k a o da se v e ć nagoviješta da će ta bezbrižnost n e k a d biti s k u p o plaćena. u vrela ljetna p o p o d n e v a . A l i iz p r i č a n j a ( i . opet. na istršalim lopaticama osjećao s a m . j o š v i š e iz p r e š u t k i v a n j a ) k o j a s a m о n j e m u iz djetinjstva u p a m t i o . P o r e d svega d r u g o g a . malko* s m o hladni u m e đ u s o b n i m odnosima (hladni no n i m a l o neprijatelji).

p r e t v a r a j u ć i s e d a n e s h v a ć a m a l u z i j e i p o l o v i č n e f r a z e u nji­ hovim r a z g o v o r i m a . već više k a o neko udivljenje. osjećao sam se potpun. ali i p a k n e š t o . . p o s v u d a ! . n e s r a v n j i v o slabiju p o intenzitetu. kao neka nostalgija. i usađeni u m e n i strana i nepoznata tjelesa. ( I t a j mal del miserere j e jedna od riječi koje su onda u m o j o j nutrini odjekivale. P o jednoj od onih čudnih djetinjih kontaminacija. a i p a k m e nešto n e o d o l j i v o v u k l o к njima. B i o sam prepun svakojake radoznalosti о njima. Ranije.o g o v a r a n j a . za tim rastu­ r e n i m d v o j n i c i m a . na pučini naglo obolio od zapleta crijeva — mal del miserere. k a o da s a m se našao n e k a k o osiromašen. Z n a m da se pričalo da su oca. k a o d a s a m s a m o dio s e b e . gdje se ponovno oženio. I to ne nostalgija za r o đ e n i m o c e m . u noći. . v e ć d a živi. s trunčicom zavisti. n e g d j e t a m o u d u b i n a m a J u ž n e A m e r i k e (a i j o š d r u g d j e . V j e r o v a o s a m d a ih m r z i m . Vjerojatno s a m se kasnije i sam nesvijesno uklanjao tom s a z n a n j u . ) . p a su ga lijepo zašili u k o ž n a t u vreću. N o mislim da j e ipak na stvari nešto bilo. još m i je i s a d a nerazdvojivo s n j i m v e z a n Miserere iz T r u b a d u r a . možda. . u d o b a k a d m i s e u č i n i l o (i k a d s a m t o z a ž a l i o ) d a j e i o n a k o p o d o s t a o s i r o m a š e n i s v e d e n na m a l o š t a patrimonij fantastičnoga u meni. negdje u J u ž n o j Americi. d u g o i d u g o mislio na tu m o j u neizvjesnu m a ć e h u i na tu moju nepoznatu polubraću. S a d . čim m a l o n a r a s t e m . m o r n a r i ubili i bacili u m o r e . golemim mitskim odjekom. o p r a v d a v a o i osmišljavao m o j i s k o n s k i nagon za lutanjem. A govor­ k a l o s e i to d a nije u m r o . — i umro. p o d k r i v i m i m e n o m . U s t v a r i . a i danas odjekuju. I još. ipak. ali u o s n o v i one iste e m o c i o n a l n o s t i k o j a j e s t r a s n o živjela u tim p u č k i m p r i č a n j i m a . te ne m o g u ni d a n d a n a s da se sjetim j e d n o g a a da smjesta ne iskrsne i ono d r u g o : k a d g o d i m a gdje slušao zvuke tog melodramskog Miserere. osnovao novu familiju. cjelokupna jedinka. zato što je p r e m a njima bio » g o r i nego p a s « . I da j e to nešto bez s u n m j e u s e b i s a d r ž a v a l o j e d n u klicu. j a sam se neiskazano napatio u djetinjstvu zbog te » m i s t e r i j e « i z b o g tih g o v o r k a n j a k o j a s a m n e i z r a v n o i s p r i t a j e n o m u s t r e p t a l o š ć u d o z n a v a o . zvuče mi kao opijelo nad mojim mrtvim ocem zašivenim u kožnatu vreću nad kojom se zaklapaju sutonski vali oceana. izrodio djecu. k a o što je red i običaj. I taj m i j e cilj u djetinjstvu z a v a r a v a o . d o k su ostali dijelovi rasuti p o bijelom svijetu. A k o j a su u n e j a k o j d u š i p r a v i l a t i m teži l o m i haranje. k a k o se k o d nas govorilo. sasvim nezavisno od svojih grijeha. — S m i j e š n a i m u t n a mo­ tanje osjećaja. da j e . nasred oceana. s o s j e ć a j e m da se p r o k r a d a m u z a b r a n j e n u bajo­ s l o v n u b a š t u . senzacija. Čvrsto s a m odlučivao da ću. bila naprosto to. Z a d u g o s a m n a s l u ć i v a o i o p i p a v a o t o n e š t o a d a n i s a m m o g a o d a g a s p o z n a m ili odgonetnem. otići u p o t r a g u za tom p o l u b r a ć o m . što sam m o r a o brižno kriti pred starijima da m a šta о tome z n a m . v e ć b a š za tom nepredstavljivom i n e v i đ e n o m polub r a ć o m . polovičnih osjećaja. k a k v a se već rađaju u dje­ tinjim d u š a m a ! .) K a k o bilo da bilo. to nije bila mržnja. Ali izgleda d a j e istina. Cesto s a m . s v a k a k o nešto daleko manje fantastično i možda sasvim različito od onoga što se p r i č a l o .i predali ga moru. dok s a m se smatrao jedincem.

a jedamput započeto plaćanje »stalija i kontrastalija« moralo se neumitno nastaviti do kraja. N e z n a m d a li s e n a t i m p u t o v a n j i m a i d a l j e s m r t n o z a l j u b l j i v a o ili n i j e .M a j k a m i j e b i l a iz n e š t o b o l j i h p u č k i h r e d o v a . pa je pohitao da to ispravi. s m e k o m b r a d o m à la Maksimilijan. a l i z n a m d a s e n i j e n a š a o k o d k u ć e k a d sam se j a rodio. A ja sam ostao u krilu majci koja je i dalje ostala u njega smrtno zaljubljena. k a d j e mislila da j a već s p a v a m ( d o k s a m naprotiv pritajena daha žmirio kroz trepavice). sve to bio lijepo smislio i sračunao. i j e d a m p u t počinjena p o g r e š k a nije se dala više opozvati. J o š i danas m o r a m da izvršim svjesni napor k a k o bih iz p r e d s t a v e m o j e m a j k e otjerao tu nametničku pticu što joj j e sjela na r a m e . jer je prije t o g a završio u svojoj kožnatoj vreći. s njom začeo mene. (Tad je već spavao s â m u s o b i . k a o što uvijek biva da neka banalna asocijacija nadođe da nam pokvari i na svoj neukusni način uobliči neku našu neposrednu i svježu impresiju. pa je poslao na tri četiri godine u j e d a n djevojački z a v o d koji su vodile d u v n e . k a o d a naumice nije htio da odustane od njega. koje se takođe isplaćuju u istovrsnoj valuti. S a m o . ležala je u t o m e što j e ona p r v a korist bila uspješno m a s k i r a n a o v o m d r u g o m . k o j a j e s k u p a s njom tužila. M o j » s m r t n o zalju­ bljeni« otac ostao je kratko vrijeme uz moju majku. a on. dakle. T a d u p o z n a j e m o n j i h o v o d u b l j e . pogrešnost svog k o r a k a k a oplemenjenju soja. bilo j e već kasno: ono što je učinjeno. i da m e nikad nije vidio. N a d a l j e . Ali. za utjehu. A treća. J o š sasvim nejak. M o j djed j e v j e r o j a t n o uvidio n a m o m ocu i na m l a đ e m m u bratu. Vjerovao s a m da je najpogodniji čas za motrenje ljudi naveče k a d l i j e ž u . m a j k a mi se činila b e s k r a j n o l j e p š o m o d one loše c r t a n e i m a l k o tuste garavuše na omotu p j e s m e . D j e d o v m u d r o . to s u u n e k u r u k u bile k a o k a m a t e na m o ­ ralnim. N j e n o t a c j e i m a o m a l i mlin za buhač i uživao glas m i r n a i čestita čovjeka. Bila j e to foto­ grafija lijepa plava čovjeka u marinskoj gala uniformi. s v o g s i n a . p a o p e t o d l u t a o m o r i m a . to jest opet u jednoj daljoj moralnoj nematerijalnoj vrednoti. učinjeno j e . t a j n o . G o t o v o ga nikad nije spominjala i o b a r a l a j e oči k a d bi g a d r u g i s p o m e n u l i . Zasebna pregradica u mozgu čuva mi jednu izdvojenu sliku — sjećanje na djeda. ali s e s j e ć a m iz n a j r a n i j e g djetinjstva k a k o je naveče pred lijeganje. P o b r i n u o se da k ć e r k i dade nekakav odgoj. tako mi se i ta slika majke s raspletenom k o s o m stopila s ilustracijom na n a s l o v n o j s t r a n i c i o n d a j a k o o m i l j e l e p j e s m e II pianto della vergine. nalazeći u h r k a n j u .d i n a s t i č k i « u g e n e t s k i račun bio j e jedna od koristi tog posla. bakici j e narušavalo san n j e g o v o h r k a n j e . D r u g a j e bila glas širine i demokratičnosti koji j e time z a d o b i v a o . m o m stricu. Zato je s p r e m n o i sa širinom poteza pristao da m u sin u z m e za ženu zdravu djevojku-Ijepoticu iz p u k a u k o j u se bio » s m r t n o z a l j u b i o « . činilo m i se. I. garavuši s o m o t a bila j e sletila na r a m e rajska ptica. D j e d j e . dugo stajala raspletene kose gledajući u njegovu sliku na komodi. n a d o d a t n a ali nipošto neznačajna. prenoćio sam uz njega jednu noć. pravo svojstvo. u pozlaćenom b a r o k n o m okviriću. nematerijalnim dobrima.

u srebro okovanom bizantinskom madonicom koju je donio s Levanta još njegov djed. dubokim osjećajima koji nikad nisu izbijali n a p o v r š i n u u ekspanzivnim izljevima. č i n i l o m i s e č a k v i š e . I b a k a j u j e j a k o v o l j e l a . P o v r h njene glave isprepletalo se m r k o granje lovora sa svjetlijim granjem oleandra u cvatu na pozadini prorijetkog proljetnog neba. I z g l e d a o s a m s a z e b n j o m : h o ć e li i š t a o d n j e g a o s t a t i ? N a č a s m o r a d o h sklopiti vjeđe. u m a l o m no gustom. gotov i p r o m i t a r e n . nešto što prodire do dna i razgolićava. u zapažačkoj zasjedi. sjenovitom vrtu iznad k u ć e dugo ležao u njenom krilu. s e d a m k a p i k r v i o d n e k r š t e n a d j e t e t a ) . n e g o s v o j e vlastite dvije kćeri. molio j e u sebi neku svoju k r a t k u brodovlasničku molitvu. povremeno j e izvlačio iz papuče desnu n o g u i č e š k a o se n o k t o m p a l c a p o lijevom listu. M a j k a mi j e bila žena s tihim. k a d se o k r e n u o p r e m a meni. ili b a r t o p l i j e . nesebično. i baš ona najhitnija: p r e d a m n o m je v e ć s t a j a o . S â m ne znam s kakvim radoznalim uzbuđenjem. ali s l i k a d j e d a u s p a v a ć i c i š t o p r e d l i c e m b i z a n t i n s k e i k o n i c e p a l c e m d e s n e n o g e č e š e list lijeve. Gledao sam odozdo njene jasne i smi­ rene oči nadnesené n a d a m n o m . Čovjek se naprosto demontirao. o n a k o u izokrenutoj slici. dolazile č u d n e i n o v e . S a v bih se upio u te oči koje su mi. k o r i j e n o m t r a v e . Usput. Ali nije i z v u k a o p e r f i d n u o š t r i c u iz n j e n o g p r e t v o r n o b e z a z l e n o g t r s k o v o g s k r o v i š t a .) Širom su rastvorili v r a t a da unesu m o j krevetić.naročitu draž od afirmacije sebe. i tri lista t r a v e o d n e p o m i s l i . skromni vođa palube. s d l a k o m krastače. O č e k i v a o s a m : n e ć e li p o č e t i đ a k l a n j a ? ( M o ž d a j e p o ­ t a j n o T u r č i n ? ) A l i n e : u b i j e l o j s p a v a ć i c i do p o l a g n j a t a . ne zaboravlja se nikada. u proljeće. Odbacivao od sebe sve redom. iscrpno. S k i d a o se dugo. D o b r a . da me rano s u n c e n e p r o b u d i . natenane. n e k i m linimentom >z t u b e ( n a g a o o t k o s t r o p s k o g m i o m i r i s a z a s i t i o j e t o p l u p o l u t a m u ) d u g o j e trljao koljeno (faza mađioničar: mast od šišmiša. s o b r v a m a p o d s o b o m i p o d o č n j a c i m a nad s o b o m . jedva sam isčekao čas k a d su u predsoblju zaškripale daske pod djedovim korakom. Često s a m . unosila su na prstima plavi krevetak. pri trept a v o j s v j e t l o s t i veilleuse. sa s v a k i m se lako slagala i iznalazila neposredan dodir. Zažmurio sam. Zatim. Ali i taj č a s a k bio j e dovoljan da mi izmakne j e d n a karika u slijedu metamorfoza. licem u lice s m a l o m . s b o s i m n o ­ g a m a u p a p u č a m a (začudo tanki gležnjevi!). a one s a m e ostajale nepronicljive.o b e z n a n k e . A ta njena k r o t k a prijaznost nije j u unižavala. — V j e r u j e m d a bi o d r a s t a o č o v j e k m o g a o l a k o z a b o ­ r a v i t i f i z i o n o m i j u s u d i j e k o j i m u i z r i č e s m r t n u k a z n u . s k a p o m p o d m i š k o m . komad po k o m a d . blistav i tanak k a o guja! — faza fakir). p r e m a s v a k o m e n a k l o n o p r e d u b i j e đ e n a j o š prije nego bi ga u p o z n a l a . praveći nam znanu i voljenu osobu 20 RAD 813 305 . svaki na s v o m uglu. A onda j e došlo ono najuzbudljivije: iz u g l a j e dohvatio t r s k o v a č u s d r š k o m od jelenjeg r o g a (znao s a m ! u njoj j e skriven štilet. bilo j e u t o m e nečeg dauphinskog. u isti m a h i d o b r o z n a n e i s a s v i m n e p o z n a t e . četiri snažna čovjeka. D o b i v a l e su nešto p r o n i c a v o . strpljiva. dekomp o n i r a o . već naprotiv uzdizala u svačijim očima. n o ć n i č o v j e k . nego j e podigao trskovaču uvis i navukao bolje zavjesu.

na s a m o m p r e l a z u iz djetinjstva u dječaštvo. s malim izrazom zabrinutosti i neshvaćanja: — Š t o t i j e ? R e c i . i j e d n a mala jeza. P o g l e d m i j e o s t a j a o u v i j e k u s r e d o t o č e n n a s a m e -te o č i . — J a te ne p o z n a m ! J a te ne p o z n a m ! . uslijed napornijeg disanja od pognutog položaja. od upale pluća. prividno bez ikakve veze s njom. slične d v j e m a kartonskim labudovima što između kulisa doklize glatkom po­ vršinom jezera. i sve više osvajala tuđost. A ona m e pitala. d o k s e slika lica u k a z i v a l a rasplinuta i z a m u ć e n a a pojedinosti fizio­ nomije zamagljeno daleke. tek blijedo i m u t n o uočljiv na k r a j n j o j ivici vidnog polja. ono ljudsko u njima. S a m o s a m se smiješio. Mogao sam da dugo i nenasitno g l e d a m u njih. Poplavio bi m e paničan osjećaj. k a o da j e dozivljem i z velike daljine u k o j u se izmakla. u s k l a ­ đivale se njegove crte u osmijeh — svejedno. š t o ti j e ? J a ne bih odgovorio ništa. . Mije­ n j a o se i z r a z lica k a k o g o d htio. S j e o bih na k l u p i c u držeći j e o b j e m a r u k a m a čvrsto za z a p e š ć a i zureći j o j u lice sav željan da u njemu opet prepoznam i n a đ e m d o b r o poznate bliske crte. na koncu. neza­ mjetljivim koracima skrivenim pod njihovim dugim suknjama. — M a m a ! M a m a ! — p o v i k a o bih usplahiren. . r a z v e d r a v a o se ili s m r a č a v a o . Ne­ umitnom jasnoćom ocrtane. D o p l o v i l e bi sitnim. P r o ž i m a l a m e sve dublje hladovitost tih očiju. N j e n i m n e s t a n k o m . postojane zjene. bez prelaznih odraza i letimičnih svijetala. k a o d a su se s v e s t v a r i o k o m e n e ispraznile. M o j e dvije t e t k e d o p l o v i l e bi iz svojih o d a j a posljednje. . poslije j e d n o g izleta na k o m e smo' se lijepo zabavili i о k o m e s u na p o v r a t k u stariji neumorno ponavljali da nè p a m t e ljepšega i da ć e m o ga se zadugo sjećati.iznenadno dalekom i zagonetno tuđom. s onim u m o r o m koji nastupa poslije nagle prepasti. u nekoliko dana. — M a m a ! — uskliknuo bih trzajući j e za r u k a v . о r u č k u . Tek su nešto prisutnije bile dvije tamne rupe nosnica k o j e su s e . k a d s u v e ć svi posjedali za sto. O n a b i s e o s m j e h n u l a ali j e i t a j o s m i j e h o s t a j a o o g r a n i č e n n a s a m a u s t a i t r e p t a o o k o njih. kao udaljene tačke pejzaža. uzastopno širile i sužavale. a opet nepronicljive. S a v kućni život odvijao se u blagovaonici i s v e p r e s u d n e stvari u životu porodice k a o da su se tu odigrale T u se okupljala čitava obitelj о d o r u č k u . blaženim I z g u b i o s a m j e vrlo rano. VII. apso­ lutne. duboko ozbiljne. о večeri. i u t o m širenju i sužavanju bila j e kao neka prijetnja. s a m e oči ostajale su uvijek iste. k a o zjene gospodnje. naglo joj ustajući iz krila. i s v i drugi osjećaji izgubili svoj skriveni izvor i svoj pravi osnov: njenim nestankom kao da j e nestalo bez povratka i m n o g o š t a drugo. A umrla je naglo.

u općem rasulu poro­ d i c e . jasno se osjećalo. a l i m i s e č i n i da čitavog vijeka nisam s njima.. snuždeno i nerazdruživo. i kasnije djedov.» f a r a u n k e « . Zato su govorile naiz­ m j e n i č n o . tu j e bio postavljen odar p o k o j n e m a j k e . iz o v e v r e m e n s k e u d a l j e n o s t i . uzaludni i djevičanski netaknuti.Obje tetke s k u p a sačinjavale su jedno s a m o biće. za njih nisu postojali. K a d je govorila jedna. g o d i n a m a s e n i s u r a z d v o j i l e ni z a s a m i j e d a n k o r a k . k a k a v l i k a t a k l i z a m m o r a d a i m se učinio taj o d l a z a k — n j i m a . U toj su se blagovaonici primali posjetioci i familijarniji gosti. p a ni s i t n i . M o ž d a m e s a d . s t a l n o i s t i h g o d i n a . Doista. d r u g i m k a k v i m n a č i n o m života!) Sklonile su se u neki s a m o s t a n i zavještale m u svoje neupotrebljene miraze koji su. već sam bio vani. k a o da su na svijet gledale i svijet doživlja­ v a l e j e d n i m s a m i m p a r o m očiju. E t o t a k v e s u bile i m o j e dvije tetke. VIII. dugo poslije mog odlaska od kuće. Usidjelice već po rođenju. u svijetu. N a p r i m j e r u mog odnosa prema njima (a i njihovog p r e m a meni) naučio s a m k a k o m o ž e m o godinama s nekim živjeti a d a se m e đ u n a m a ne razvije klica bilo k a k v o g osjećaja. s j e ć a n j e v a r a . I tu s u d o ­ končale svoj vijek. K a d j e umrla baka. P a m t i m . Salon. dvije p o g r b l j e n e . da tim izražava mišljenje obiju. о v e l i k i m s v e t k o v i n a m a . nadživjeti obiteljski s l o m . č i n i l o m i s e . ( S a d p o m i š l j a m k a k a v li d o g a đ a j . i to gotovo s a v r š e n o istovetan tekst. mučaljive b i s e r k e . i o t p r i l i k e u j e d n a k i m o b r o c i m a . i već p o d ­ razumijevalo. k a d se s l a v i o d j e d o v n a č e l n i č k i j u b i l e j . A bilo j e nešto n e p o ­ b j e d i v o i v r a š k i s m i š l j e n o u n e u m o r n o s t i t o g g o v o r n o g tandema! Tek u časovima potrebe za jačom apodiktičnošću govorile su obje u j e d a n m a h . T o je bivalo samo u naročito svečanim prigodama. k o j i m a j e v a l j d a bilo n e p o j m l j i v o d a s e u o p ć e m o ž e živjeti n e g d j e v a n n a š e g m j e s t a . izmijenio usve trideset riječi. I još u jednoj prilici: kod smrtnog slučaja u porodici. rijetko se otvarao. Pojedina od njih k a o da nije bila čitava stvar za sebe već s a m o polovina jedne d v o j n e s t v a r i : r u k a v i c a k o j a j e i z g u b i l a s v o j u p a r i c u . ili k a d b i u mjesto banuo k a k a v visoki gost. i. P o d starost. s vječito spuštenim žaluzijama i s naslonjačima pod navlakom. D r ž i m d a n i k a d a j e d n a od njih n i j e p o m i s l i l a ili o s j e t i l a n e š t o š t o u i s t i m a h n i j e o s j e t i l a ili p o m i s l i l a i d r u g a : i č o v j e k s e u č u d u o b a z i r a o k a o d a s e ž e l i u v j e r i t i n i s u li t e dvije d u h o v n e s i j a m s k e blizanke i fizički nevidljivo spojene nekim skrivenim gajtanom. k o k o š i j i d o g a đ a j i k o j i s u u s p l a hirivali o s t a l o d v o r i š t e . k a o d v a k l e r i k a za n a l o n j a m a koji naizmjenično čitaju p a s u s e evanđelja. o d s e l i l e s u i z m j e s t a . P o dvorištu iza k u ć e šetale su godinama. objema zajedno. V r i ­ j e m e i p r o m j e n e i d o g a đ a j i . rekao bih po rođenom talentu. G o d i n a m a nisu d a l e o d s e b e g l a s a . ili j e d n o o d s t a k a l a p r e ­ lomljenog lornjona. U d r u g o j k a k v o j kući. .

usuđujem se reći. •opet p o r i č e i u m a n j u j e t o i s t o d o s t o j a n s t v o t o g i s t o g č o v j e k a . k a d se vrijeme nešto stišalo. jedna t a k v a stvar kao što je morska bolest. A ko je još stilizirao m o r s k u bolest ili istinsku z u b o b o l j u ? K o j e j o š u n j i m a u č e s t v o v a o m a i t r u n k o m svoga bića drukčije nego isključivo i potpuno k a o go čovjek. K a s n i j e je p o s l a o . K a o potvrda može da posluži i ova m a l a refleksija: svi m i go­ t o v o u v i j e k više ili m a n j e stiliziramo n a š e d u š e v n e p a t n j e . pa da se od njih doista k a s n i j e često i p r a v e p o e m e i tragedije i simfonije i slično.<јЦ i s v j e t l o ž u t o m o k v i r u o d j e l e n j e k o ž e s t a n k i m z l a t n i m r u b o m ) . d e m o k r a t i č n e istine čini n e p r a v d a b a š o n o m o b i č n o m . Eto. z d r a v e . nastavio svoj put. koja j e t otada uvijek visjela nad divanom u salonu. d a s u o n e p o d o b n e za e s t e t s k u p r e r a d u . ali da onaj sa z u b o b o l j o m ili s m o r s k o m b o l e š ć u k u d i k a m o p r i s n i j e i n e p o s r e d n i j e s v o j u p a t n j u osjeća. svakidašnjem čovjeku koji tvori bazu ljudske piramide i k o g a t a k v e istine-zubobolje najviše t a r u i p o g a đ a j u . Oni kraljevi i vojskovođe i apostoli m o ž d a j a č e i dublje misle s v o j u p a t n j u . sve za ljubav ljudskog dostojanstva •onog o b i č n o g . k a o š t o t o m o ž e d a u č i n i j e d n a v u l g a r n a m o r s k a b o l e s t ili j e d n a j a č a zubobolja. i hiljadugodišnju dresuru. i brza p r u g a kojom s e vozio prema jugu svratila je mimo voznog reda u naše mjesto da ga iskrca. s v o j u f o t o g r a f i j u ( t e š k o a l k o h o l i č a r s k o Цее. T u je prekinuo putovanje van predviđenog programa. prosječnom. svi mi o s j e ć a m o d a u n j i m a latentno leži n e k i estetski kvalitet. svi m i z n a m o d a njima nije strana diskriminacija lijepoga i ružnoga. pregaoce i fanatike poslije sloma njihove zavjetne misli i nad ruševinama njihovog životnog djela. svijetao događaj. о tome nema sumnje. vjerovatno. J a n i s a m trpio tu prostoriju » k o j a j e vidjela n a d v o j v o d u « . k a d r a j e da nadvlada i dinastičke obzire. . natjeran morskom bolešću. P a se tako. stiješnjenom na uskoj traci zemljišta između njega i divljačnog m o r a . J e r i time on b i v a prikraćen u onom osnovnom ljudskom pravu: u pravu da m u se bar prizna njegova nesreća. A za njega. uvjerio s a m se d a sve to nije k a d r o d a o n a k o prisno i n e p o s r e d n o po­ ljulja i u g r o z i o n a j bijedni s u d u k o m e živi taj duh. N a d v o j v o d a j e sa svojim ađutantom p r e n o ć i o u našoj kući. Ali nalazim da se nepriznavanjem te j a s n e . I . n a d r u g u s t r a n u i d r u g i m n a č i n o m .J e d n o m je u našu varošicu zalutao neki nadvojvoda od carske kuće. ta v j e r a . generale poslije neslavne kapitulacije. Bilo j e j a k o nevrijeme. Gledao sam kraljeve u izgnanstvu. : U. z n a k v i s o k e p a ž n j e .golog m a s i v a koji j e zajahao za v r a t n a š e m mjestu. i sutra­ d a n . p r o s j e č n o g č o v j e k a . ta i d e j a . i dvorsku pragmatiku. kao z g o l j n a g r u d a m e s a koja p a t i ? A a k o se ta j a s n a i n e d v o j b e n a istina s a d r ž a n a u m o r s k o j bolesti i u zubobolji r a d o ne priznaje. samo uspomena na jednu beskrajno tužnu večer i noć provedenu na krajnjoj granici ljudski naseljivog pojasa. Mogu da zamislim njegovu tjeskobu za te jedne noći probdjevene u zabitnom gnijezdu šćućurenom pod stijenom s u r o g . to j e s a m o zbog poštede ljudskog dostojanstva. N j e n a zidna tapiserija isprepletenih bolesno plavih i zabajonski žutih šara po- . T a j njegov jednonoćni b o r a v a k u našem mjestu ostao je i za s a m o mjesto i za naš d o m nezaboravan. a k o j e s a m o dovoljno j a k a .

. Pred Božić i Uskrs ispravljao je i upotpunjavao spiskove osoba. rod­ bine. k a o njen tihi š u m s k i duh. I m a o j e i m a ­ nje. Skutrio bih se u uglu. prosijed otkad god ga ja pamtim.O ! D a n a s j e Liburnia uranila čitav četvrt sata! — uskliknuo bi s d o g l e d o m na očima. j e d n a k o k a o ni ona stabljika filodendrona koja u uglu već godi­ n a m a bezglasno živi. n a l a z i o s a m se na s a m j e d a n k o r a k o d njih — a l i i t a j j e d a n k o r a k z a njihovu fantaziju bio j e nepremostiv. Salon j e bio odijeljen od blagovaonice s a m o tankim ošitom. U taj s a m se salon sklanjao k a d bi m i z b o g bilo č e g a p o s t a l o neizdrživo u kući. Ali j e zato sa živim interesom pratio kretanje lađa. kojima j e trebalo čestitati. N a o k r u g l o m stoliću uz p r o z o r uvijek j e ležao dogled kojim j e stric .k r e t a l a m i j e k l i c u č i s t o f i z i č k e m u č n i n e u želucu* I m i s l i m d a p o g o t o v u nije m o g l a s m i r u j u ć e djelovati na n a d v o j v o d u . obazriv p r e m a s v e m u i svakome do granice smiješnog. Ili. toliko m u je ovaj stric. . N a r a v n o . iza n a s l o n j a č a s n a v l a ­ k o m .Liverpool-Quebec 7 dana. U b l a g o v a o n i c i j e p r e k o čitavog dana boravio. fantastične krajeve! . v e ć i o n a k o s m u ć e n o g m o r s k o m bolešću. Slušao s a m k a k o m e p o kući ziv­ k a j u i t r a ž e .k o bi ga znao z a š t o ! — s neobičnim zanimanjem posmatrao dolazak p a r o b r o d a čim bi se p o j a v i o iza g r o b l j a n s k o g rta. p o j a m strica m o r a o j e k a o n e m i n o v n i a t r i b u t i m a t i b r k o v e . r o đ e n d a n e i d r u g e g o d o v e . brižljiv d o p e d a n t n o s t i u odjeći i u s v e m u d r u g o m e . k a k o s e p i t a j u g d j e li s a m m o g a o i s p l i n u t i . . a k o se nikad i ne spominju. na sasvim drugi način. Z a m i s l i t e d i j e t e u garde-enfant-u s brkovima! K o ­ liko g o d j e m o j otac zadao djedu j a d a i glavobolje svojim n e m i r o m . i d u g o ćubio tako. K r h k a zdravlja. u ustajalom z r a k u i d u h a n s k o m d i m u .Š t o j e Najáda utonula! Ala je krcata! D u g o je d r ž a o d o g l e d na očima i valjda u m i s l i m a p u t o v a o za s v o j i m l a đ a m a . i č u d i o s e n j i h o ­ vom m a l o g r a đ a n s k o m odsustvu fantazije kome nikako da sine gdje d a m e potraže. nijednom nije p o d u z e o k a k v o dulje p u t o v a n j e m o ­ rem. P o m o r a č k i sin. о t o m e nije n i k a d p a l a ni j e d n a j e d i n a otvorena riječ. Pobuđivala m i j e s m i j e h p o m i s a o na te s t r i č e v e u k r a t k i m h l a č i c a m a ili č a k u p o v o ­ j i m a : p r e m a m o m zamišljanju. ali se osjećalo d a j e to z a djeda j e d a n od onih muklih bolova koji stalno tište i koji traju čitav život. Njihova imena znao sam s mramorne ploče na porodičnoj grobnici. Stric j e g o d i n a m a bilježio najvišu i najnižu d n e v n u t e m p e r a t u r u . p r u ž a j u ć i bespomoćno na sve strane svoje zelene dlanove poput neke storuke Niobe. K a k o . z a s e b n e s p i s k o v e . u polumraku. m o j bolešljivi stric. bližih i daljih znanaca. d a l j e . p e t k o m . stric j e p r o s j e d i o svoj vijek u toj prostoriji a da nikad nije osjetio ni žurbe ni d u g a v r e ­ mena. i j o š d a l j e . za i m e n d a n e . Bio j e nekoliko godina mlađi od m o g o c a : između njih dvojice umrla su dva brata. Ham­ burg—San Francisco 102 dana. na p r o l a s k u teretne p r u g e za L e v a n t : . S p r o z o r a se p r u ž a o pogled na uski zaljev i luku. Marseille-Batavia 22 dana. u nejakim godinama. nanosio neprestanu bol opominjući ga stalno na njegov životni neuspjeh. u k o z n a k a k v e n j e g o v e nerealne.

Često s a m se u djetinjstvu zamišljao k a o drvo. predosjećam unaprijed ugodu koja će se. uredio j e toplik u k o m e j e uzgajao svakojake čudne i savršeno beskorisne biljke. z a p a ř e n u a t m o s f e r u zasi­ ćenu toplom vlagom. m u t n o j noći. D a n a s je t m u r a n dan. k a o d a s u m u t u đ e i n e p o z n a t e . o n o s l u k t i u d a l e ­ k o j n o ć i i n a j m a n j i š u m vjetra k o j i j o š n i j e n a i š a o n a nj — ali j e s l i j e p o ) . dakle. i najlaganiji srh zraka koji prostruji p o njegovoj naoko gruboj i b e š ć u t n o j k o r i ili p r o š a r a m e đ u n j e g o v i m g r a n j e m . mrkloj noći. k a o što se s e o s k a djeca s p r e m a j u za n e d j e l j u . n a d suhim p j e š č a n i c i m a pustinje ili n a d l e d e n j a c i m a sjevernih m o r a . u toj svojoj neranjivosti. Do konca je sačuvao prisebnost. A l i z b o g t o g s t a n j a k a o d a n i j e m n o g o t r p i o . stojim. Noćas sam osjetio k a k o se mijenja vrijeme. d a l e k o . raširio grane-ruke kao n e k a ticala. I s p r e m a m se za nj. brižno im je regu­ lirao t e m p e r a t u r u i o d r ž a v a o im onu tešku. s a m o što ono nije t o g a svijesno i ne zna d a to izrazi: stojim tako u šumnoj. K a s n i j e je p o t p u n o izgubio svaku osjetlji­ vost za fizičke bolove. tako u noći. ograđenu visokim z i d o m . Malo p o m a l o gubio je vlast n a d k r e t n j a m a tijela i pokretima duše. za bijelu n e d j e l j n u k o š u ­ ljicu i za k r o t k u zvonjavu zvona s c r k v e na glavici k r o z prorijetki vazduh pramaljetnog jutra. kao neku superiornost. i sviknut na k l i m u b l a g o v a o n i c e . м t o m stanju bez nužda i želja. L e ž a o j e n e p o m i č a n . I činilo m i se da tačno o s j e ć a m što osjeća drvo. P r a o ih j e n e b r o j e n o p u t a . U v r t u iza k u ć e . kao k o d sitnog •djeteta. u njoj j e uspi­ j e v a o . Možda je nalazio л е к о više zadovoljstvo. IX. Mislim da i ono d u g o unaprijed sluti p r o m j e n e vremena. ili k a k o . nesuvislo. N e g d j e iz v e l i k e daljine n a d o l a z i l o j e n e š t o m u t n o i s k l u p č a n o . S a o s j e ć a m s drvećem. Ali ne će dugo potrajati: sutra će vjerovatno opet biti vedro. otvoren ga je vazduh z a m a r a o . N a m a h o v e j e č a k i z g l e d a o zadovoljan njime. Lijep i vedar dan predosjećam dugo unaprijed. osjeća i najmanji dah vjetra. k a o d a s a njih s a p i r e n e k e nevidljive t r a g o v e zločina. i v e ć k a o d a ćutim na o tvrdlo j k o r i s v o g a debla i na osjetljivom liku svojih m l a d i h grana k a k o ih s j e d n e strane z a h l a đ u j e p r v i s l a b a š n i p i r a k h l a d n e s t r u j e š t o i z d a l e k a n a i l a z i . N j e g o v i su se u d o v i katkad pokretali bez njegove volje. kroz borbu ciklona i anticiklona. U m r o je od neke čudne bolesti. i često ih p r o ­ m a t r a o .j e bio nježan i k r h a k . n a j z a d izleći. I m a o je prelijepe njegovane r u k e i u p o t r e b l j a v a o ih s p a ž n j o m i p o š t e d o m . ono ima silno istančan o p i p . i slutim promjenu vremena koja se zavrgla t a m o negdje daleko. r a z g l e d a o ih s a z a n i m a n j e m . nalijetalo na krošnje drveća i nosilo s e s njima m r s e ć i im granje u m u k l o j . p r e l i j e ­ talo m i m o moj pritvoren prozor. kao neke antene. Na njima je strpljivo p o k u š a v a o najraznovrsnija i najnemogućija kalemljenja i oplođivanja. slijep (jer drvo s a m zami­ šljao uvijek s l i j e p o .

s r d a č n o . puste prostore. zar ne? — Bolje. kreću kroz prazne. u vrevi života. s n j e g o v i m v j e č i t i m n e s p o k o j s t v o m i s b e s p r e k i d n i m m o t a n j e m i t r e p e r e n j e m i s v j e t l o m r c a n j e m čustvovanja u n j e m u . i zamišljao da sam poživím njegovim slijepim. T a k o biva i k a d n a m neko u m r e . s prirodom oko nas. doktore. vidite! A k a d ozdravite. pot­ puno izgubimo vezu sa stablima. i još uvijek sa š i r o k i m o s m i j e h o m p u n i m zdravih zubi. svejednako nasmijan i raspoložen. Da. — odgovorio sam neoče­ kivano ganut. mekšeg vremena. s a z d r a v i m l i j e p i m z u b i m a . V a l j d a s m o j e d n o d r u g o m v e ć s v e rekli. . u otvoru vrata. sve v i š e s t a b l o . i l i p l a v i o b r i s b r d a u d a ­ ljini. Ponekad našeg mjesta. bolje. R u k o v a o se sa m n o m . — N o . i l i p a m u č a s t o b l a k . i sjedi na n j e g o v o m mjestu za stolom. četvrtasta — taman onakva kakav je bio krevet. Za njim. I r a d u j e m m u se. na uzvisini iznad i pružao ruke s raširenim prstima naokolo u drvo. k a o seosko dijete nedjelji sa čistom bijelom košuljom. Pozamašna. k a o u k n j i g a m a D o s t o j e v s k o g . M o ž d a j e n a nj b a c i l o s j e n u m o j e g a n u ć e . . Hvala vam . Z a njim j e ostala p r a z n i n a . A p o d starost. . Zanima nas samo č o v j e k . — Hoću. M o ž d a s a m i želio da b u d e m drvo i da duboko ćutilnim životom. sklapao oči sumrak. ili b o j a n e b a . a s v e m a n j e č o v j e k . A l i ipak. doktore. X. T a k o biva u v i j e k k a d n e š t o n e s t a n e : za njim ostane p r a z n i n a o n a k v o g o b l i k a k a k v o g j e bilo ono što j e nestalo.ih s d r u g e strane zapahnjuje pitomiji dašak sam. — Došli smo da iznesemo ovaj drugi krevet. B o l n i č a r i su p o g r a b i l i k r e v e t i iznijeli ga. S a d m e sve više zanima pejzaž. T a k o . nešto ćete n a m svirati. iz r e d a i navike —i vedro m e upitao: — N o . O s j e ć a m p o u z d a n o d a ć e sutra opet biti sunčan i v e d a r dan. . svježa. . učinilo mi se. D o h v a t i o m e j e z a p u l s — o v l a š n o . Mnogo bolje. g o živ č o v j e k . k a k o j e ? S a d je bolje. i zuri u nas . sa t e r e t o m svojih duša. a sve m a n j e ljudi u njemu. Hvala vam. T o je kao jedno ponovno rođenje. n i k o g v a m ne ć e m o uvaliti u sobu. Slutnja m e nije prevarila: osvanuo je vedar dan. D o k t o r j e pristupio bliže к meni. s a d možete biti m i r a n . u jesenjem s u m r a k u . K a s n i j e . k a o da potpuno z a b o r a v i m o na pejzaž. Već gotovo sasvim dobro. lika i obličja. nešto manje vedrim nego n a p o č e t k u . T a d a n a m se ljud­ ske jedinke. dva bolničara u bijelim k a p a m a . T a k o biva u o p ć e k a d se zbriše jedan realitet: na njegovom mjestu ostane praznina tačno njegovih crta. vrlo rado. kao duh umorenog Banqua. s n j e g o v i m s r c e m p u n i m s t r e p n j a i n e m i r a i stra­ sti. J u t r o s je rano u p a o к m e n i u sobu m l a d i doktor. o p e t p r o g l e d a m o na pri­ rodu. nasmijana lica.

I k a d r a . ljubeznu a savršeno bezobveznu: »ozdravit ćete«. ili n e s m o t r e n o š ć u . uz neki minimum spretnosti. iz pijeteta. B a š m u hvala. Strašno j e bdjeti uz bok nekoga koji s p a v a . K a d san izgladi našu lažnu krabuljsku nacerenost. trpio s a m m o ž d a ne m a n j e nego on s a m . K o l i k o li s a m s e s a m o n a p a t i o z a o n i h p e t š e s t d a n a š t o s a m i m a o s o b n o g druga! N a njemu sam vidio. koju redovno ne m o ž e m o tražiti od ljudi sviklih da po s v o m zvanju vječito gledaju ljudskoj pat­ nji i s m r t i l i c e m u lice. d . k a d j e n a š e tijelo bez obrane. A ono » k a d ozdravite« uključuje u sebi prećutnu tvrdnju. da čovjeku ponude da igra s a m sebe u filmu. Slušao je valjda. iznakazio ruku. O s j e ć a j j e na n j i m a ili z a t o m l j i v a n ili p r e t j e r i v a n . oživljena bilo k a k v i m ciljem. T o j e oduvijek u meni neki panični provalijski nesrazmjer. k a d p o p u s t i g r č h o t i m i č n o s t i — k a k o li t a d iz s k r o ­ vitih dubina ispluta na lice prisna briga č o v j e k o v a . d o b r a za š i p a r i c e i za p o s l j e d n j e s t r a n i c e s e d m i č n i h i l u s t r a c i j a . na veselom izletu. s v o j i s t i n s k i i z r a z . nastojanjem. prepušteno na milost i nemilost okrutnosti tuđeg oka i tuđe radoznalosti. S h v a t i o s a m : o n o о s v i r a n j u r e č e n o j e s a m o zato da se.Hvala m u i za to. i t. A može uroditi još i tom neočekivanom blagodati. i to m u je pobudilo neki sažaljivi interes. 1 time se upropastio i onesposobio za dalju karijeru. u doktorskoj blagovaonici. m a s k i r a n a k a k v i m v i š e ili m a n j e n a m j e r n i m i z r a ž a j e m . nešto 0 meni. bespomoćno. namjerom. Zacijelo je i on čuo p r i č u о t r a g e d i j i virtuoza koji j e n e s r e t n i m s l u č a j e m . N a javi. moju vlastitu zatajenu nutrinu. moje rođeno unutrašnje lice. Prisustvo nijemih rađalo dubina . da j a njemu nešto olakšam. pa makar nastojanjem da skriju svoj pravi i z g l e d . k a d poravna grimasu bora s l o ž e n i h u o s m i j e h . O b i č n a s l a t k a p r i č i c a . k a d j e i s k o p č a n a p o l u g a volje. J e r doista ne m o g u više da g l e d a m lica spavajućih. k a d se najmanje t o m e m o g a o nadati. ali u v i j e k krivotvoren. k a o lica umrlih. čak. više z b o g njega nego z b o g s e b e . uobličeno i vanjski uočljivo. T e k u snu. pa je udesio tako da m u u sobi druge klase pruži neka preimućstva prve.T a k n u l a m e njegova ljubeznost i obazrivost. i to. I m a đ a s a m ja njega nastojao da unekoliko utješim. u dan dežurstva. kaže ono » k a d ozdravite«. . d . L i c a spavajućih ne lažu: tek na njima vidimo p r a v u bijedu njiho­ vih s o p s t v e n i k a . i to uprav u času k a d j e v e ć s t a j a o n a p r a g u s l a v e — i t. n a š a su lica z a t e g n u t a bilo k a k v i m svijesnim htijenjem ili nesvijesnim stremljenjem. da čovjeku donese k u d i k a m o više slave nego što bi m u ikad mogla donijeti ona p r o m a š e n a karijera. E t o što sve može da donese jedna sretno potrefIjena nesreća! A v j e r o v a t n o j e čuo i za m o j strah o d s o b n o g d r u g a . Bolesnik voli i takav površan optimizam. njegov rođeni u d e s ! N a t a k a v p r i z o r uvijek m i se n a v r a ć a p o m i s a o d a bi lica s p a v a j u ć i h . k a o p r e z a v a okrvavljena tkiva kornjače i š č u p a n e iz njena o k l o p a . često. k a d s e s n a š i h l i c a s a p e r e n j i h o v z a š t i t n i i z r a z — k a k o li t e k tada bijedna izgleda ljudska mašina! Nezaštićeno. trebalo samilosno zastrijeti m a r a m o m . I to ga j e n a v e l o na pažnju prema starom umjetniku-probisvjetu. k a o usput. obezoružano kao bogalj koji je pred spavanje iskopčao p r o t e z u . da izigrava s a m svoju » t r a g e d i j u « .

j e d n a o d u m j e t n i č k i h d i k a n a š e g m j e s t a .p o d s v i j e s t i u k o j i m a s e b i ć e spaja sa p r a i s k o n s k i m . a u sredini glorijet na k l a s i č n o m stupovlju. Vlakna vegetativnoga prorastu tkivo svijesnog života k a o g o l e m t u m o r . K o l i k o li n i i e m e istine n a t i m l i c i m a ! Za vrijeme prošlog rata. u jezivo smionom perspektivnom skraćenju. po z a v o d i m a z a r a t n e s l i j e p c e k o j i s e o p e t o s p o s o b l j a v a j u z a ž i v o t . od čitavih geoloških doba. k a o član nekog odbora pohodio sam ranjenike i izbjeglice po bolnicama i oporavilištima. K o l i k o ljudske tuge na tim razoružanim licima! Sretan sam što sam opet sam u sobi. M a j s t o r se z v a o S p a v e n t a . k o d slučajnog n o ć n o g d r u g a r s t v a s nepoznatim ljudima. j e l i ? J e l i d a m i n i s i v i d i o l i c a ? « XI. I d a zatražim. U p o l u s n u m i k a t k a d izlaze p r e d oči nizovi i nizovi usnulih lica. na očigled raste i raste. po izbjegličkim logorima. T o je m o ž d a j e d n a o d n a j b o l n i j i h strana) b r a k a . I s j e ć a m se p r e d o d ž b e smućenih. jedno drugom na dohvat ruke. jezivo nečujno. budi mi­ r a n : n i s a m ti vidio lica d o k si s p a v a o « . ne z n a m zašto. Z a p a ž a o sam. T o je bio rad čuvenog prekomorskog majstor а-dekoratera. zaželio bih da m e opet provedu pozaspalim d v o r a n a m a . Y p e r n a i drugih golemih kasapnica. k a k o brižljivo kriju jedan p r e d d r u g i m lice. dugo zabavljao nastojeći da tačno iza­ z o v e m p r e d o č i p l a f o n s k e slikarije b l a g o v a o n i c e iz djetinjstva. N e . i r a n a se na površini s v i j e s n o g a s a b l a s n o širi. G l e d a o sam na njihovim licima lepršav odbljesak Demijurgova zrcalca. Verđuna. olujno uznemirenih b a r o k n i h nebesa koju m i je. poslije Marne. p o ratištima. Brižljivije n e g o što skidaju umjetno zubalo. lica b l i j e d i h r a n j e n i k a . u k a k v o m trećerazrednom hotelu. nizovi lica s p e č a t o m p a t n j e i b o l a . na k a k v o m s k u p n o m noćištu. J e r uistinu više ne m o g u da g l e d a m lica spavajućih. ili o p e t privikavaju na nj. p o vojnim poljskim previjalištima. lica k o j a s a m v i đ a o p o bolnicama. s p r e m a j u ć i s e d a z a s p u . nepobitno uvjer­ ljivim sjenama i s u p r a v o zeuksisovski nesmiljenom o b m a n o m prostor­ nosti. prošli bismo m i m o duge redove kreveta. I . to p r e z i m e izazivalo. U t a k v i m m i j e s l u č a j e v i m a ujutro dolazio poriv da drugu sa spavanja r e k n e m : »Čovječe. s oštrim. brižljivije n e g o što skrivaju lisnicu p o d m a d r a c . ležeći u mraku. k a o rupa na d u d o v o m listu p o d ustima svilene bube. Sinoć s a m se. I z m e đ u u s n u l o g i b u d n o g s u p r u ž n i k a . V i d i o s a m j a s n o p r e d o č i m a d o u tančine te slikarije sa f a n t a s t i č n i m p t i c a m a i g i r l a n d a m a v o ć a i cvijeća. viđenih k o zna gdje i k o zna k a d a . sasvim tiho. lica umirućih. K a t k a d s a m pokušavao da ih razonodim mojim sviranjem. j e d a n o d d r u g o g a o k r e ć u lice" к zidu ili n a v l a č e p r e k o glave p o n j a v u . legne udaljenost od čitavih eona. p o m a l o ispliva n a površinu. za u z v r a t : » A ni ti m e n i . . n e m o g u više d a g l e d a m lica s p a v a j u ć i h . N a prstima. P o s l i j e v e č e r e na k o j o j bi m e zadržali u p r a v n i c i i ljekari. i u n a m a budi neku jezu antidiluvijalne pustoši.

koja j e sličila na dobrotu topla i ugodna g r o b a . N j e n o j lijenoj. U nešto kasnije poslijepodne. I m a đ i o n i č a r e v i čini nisu više bili izvor čuda. već p r o d u k c i j a običnih. i ljepše njegovanih b r a d a . dostojanstveničkim b r a d a m a i s k r u p n o nabranim obrvama. Z v a o s a m g a u j k o m B e r t o m . Njegov p o s a o smatrao sam pozi­ v o m i držao ga neobično plemenitim. bio j e i inače u g l a đ e n .P a m t i m . s njegovanim. svaku najmanju vijugu i k o v r č u na toj pla­ t o n s k o j slikariji. okrutno pamtim . P l a f o n j e b i o pocrnio od decenijskog duhanskog dima i od ljudskih isparivanja. šimeričnih prostora. rekoh. nisu mogli da se otmu čak ni n a j m l a đ i . svakidašnjih. o t m j e n o g s t a r o g g o s p o d i n a iz p o r o d i c e što se prije više decenija doselila p r e k o m o r a . još od pradjedovih vre­ m e n a . to j e v e ć a bila cijena i s a m i m cigarlucima i njihovim sopstvenicima. koji j e . k a o iz n e k o g d u g a p r e m a b e z g r a n i č n o m e . i k a o da joj je prigušivala glasove. naslijedio starog gospodina u fabrikaciji mastike. D i v a n materijal za čitav niz lenbachovskih portreta! Ali ja kao da sam dosta rano naslutio jednu rezonantnu pra- . a njegovo tuđenje od društva i samotarstvo nisu imali b a š ništa od o n e unesrećene. Ali m a s t i k a nije više bila ona ista: promijenio se m a đ i o n i č a r . uz ostalo. blag. On je.kao što se već okrutno i neotkupivo p a m t i iz djetinjstva s v a sila s t v a r i o d u p r a v n i k a k v a z n a č a j a i v r i j e d n o ­ sti! — svaku najmanju šaru. nakon sat dva sijeste i spavanja. Š u t i o j e o n a k o k a o što šuti j a j e ili s t o l i c a . imao i malu destileriju eteričnih ulja. Zato s a m tu i s t u o p a l s k u z a m a g l j e n o s t volio i u č a š a m a s m a s t i k o m k o j a s e u ljetna p o p o d n e v a posluživala uz c r n u k a v u u toj blagovaonici. d a s e n e bi uništile t e p r e k o m o r č e v e m a j s t o r i j e . M r k a č a đ a v a p a t i n a p o d a v a l a je b a r š u n a s t u m e k o ć u s t i j e n k a m a te herme­ ticke kutije za porodična zbivanja. Oblaci d u h a n s k o g d i m a s k u p l j a l i s u se i lebdjeli p o d s t r o p o m . u bla­ g o v a o n i c i su se okupljali d j e d o v i prijatelji i s a r a d n i c i iz o p ć i n e . B a k i n b r a t izgledao m i j e u neku ruku k a o magijski stvaralac plavičasto zamagljenih daljina u kojima se kriju tek naslućeni nepoznati prostori. O d u v i j e k m i j e bilo d r a g o to š i m e r i č n o o p a l s k o p r e l i j e v a n j e . ali blagovaonica je uvijek ostala pošteđena. i o d u v i j e k s a m podlijegao njegovoj moći da nas preveze u sfere irealnoga. osjetljiv čovjek. ljudi lijepo ocrtana profila. Poslije njegove smrti naslijedio ga j e sin. S v a k a k o . J o š i danas mila mi j e njegova u s p o m e n a . banalnih stvari. nijemo patetične izdvojenosti koja na dječake u pubertetu zna da vrši tolik u t i s a k . p a se pro­ m i j e n i l a i m a s t i k a . toliko nabranih čela. s p l a v i č a s t i m o p a l s k i m p r e l i v i m a . intimnija o d ostalih. N i k a d kasnije nisam vidio odjednom na okupu toliko m a r k a n t n i h profila. p o v u č e n i utuljen neženja. i zato je ta prostorija bila nekako toplija. Ostale sobe u kući t o k o m v r e m e n a su premazivane. A l i n e s u m n j i v o u t o m e i m a s t i k a i m a s v o j udio. A v j e r o v a t n o s a m naj­ više z b o g m a s t i k e volio i bakinog brata. nezanimljiv osobe­ n j a k i šutljivac bez š a r m a . to ne će biti s a m o z b o g m a s t i k e . a što su cigarluci bili ispušeniji i žući. Hijeratički odmjereno savijali su cigarete iz tula t a b a k e r a i pušili ih n a svoje j a k o p o ž u t j e l e c i g a r l u k e o d s l o n o ­ v a č e . Činilo m i se da i u samom ukusu vode s m a s t i k o m osjećam neki odbljesak nerealnih. ustajaloj draži. pa s a m je pio i onda k a d nisam bio ž e d a n .

L j u d i su bili p o r a z m j e š t e n i na svojim š a h o v s k i m poljima. i k a d b i t a k o n a m i r i l i i z v j e s t a n b r o j — t a d bi umrli. kašljali i iskašljavali se u b a s u . i usto raspravljali о komunalnim p o s l o v i m a i о svjetskim događajima koje je. što bi ustvari i i m a o od toga što j e u svojoj k u ć i ? Pušili su i pušili. s a m u svoju dušu. I z d u g o g v i j e ć a n j a u t o j blagovaonici rodio se oštar protestni brzojav. Z a d u g o v r e m e n a poslije toga. činovnih r a z r e d a .Tzninu i z a t i h k a r a k t e r n i h č e l a . K a s n i j e s a m s l u š a o da su to bili v a l j a n i i čestiti ljudi. d o n o s i o L l o y d o v p a r o b r o d n a s t r a n i c a m a Glasa građanina. i jer je bio n a p r a š i t e ćudi. p r e g r a d i c a m a godišnjih doba. p o s o b i č c i m a iza a p o t e k a r s k i h p r e g r a d a i p o sličnim b l a g o v a o n i c a m a širom zemljine kugle. I m a o s a m o s j e ć a j d a u t a j s v o j p o t p r o i z v o d . J e d a n njegov pasus bio m i se naročito urezao u pamćenje: »danas učitelj Zmajčić ostao bez kruva i krova. p o kazni premješten jedan učitelj. koji s e u i z b o r n o j k a m p a n j i i o d v i š e z a l a g a o z a njih. I tad se na općinskoj vijećnici i na čitaonici klatila trobojnica oborena na pola stijega. izdahnjuju najbolji d i o s e b e . bilo p o z d r a v n e bilo protestne. » l i b e r a l i d o b r o g s t a r o g k o v a « . i da su na k r u ž o c i m a takvih » l i b e r a l a d o b r o g sta­ r o g k o v a « . n e u m o r n o pretvarali kilo­ g r a m e skije u o b l a k e d i m a . nalazio se u vlastitoj kući. i pušili. dakle. decenijama i decenijama ležali u d e s i svijeta. ne uspijevajući n i k a k o da ih se otarasim. J e d i n a n j i h o v a d o b r a i u v a ž e n j a d o s t o j n a strana u m o j i m o č i m a bila j e ta što su n e u m o r n o p r o d u c i r a l i one plavičaste o b l a k e o p a l s k i h preliva koji su njihali p o d p l a f o n o m slutnju za­ m a g l j e n i h d a l j i n a . d n e v n i h horara. jer j e bio načelnik. A u svim tim r a s p r a v a m a i disku­ sijama i m a o j e na k o n c u odlučnu riječ moj djed. p o č i t a o n i c a m a . Osim toga. svoje uzdahe. p o d k a p o m p l a v i č a stih o b l a k a d i m a — u k o l i k o nisu m o g l i da se p r e t o č e u tekst j e d n e brzo­ j a v k e . M o ž e s e r e ć i d a s u ti l j u d i p r o p u š i l i s v o j v i j e k . njihov vatreni pristaša. Mutno se sjećam j e d n o g dramatičnog popodneva k a d je. oko šiljanja pozdravnih b r z o j a v a c r n o g o r s k o m k n j a z u ili p r o t e s t n i h b r z o j a v a u D r e y f u s s o v o j aferi. pregracima. nabírali i nabírali čela. U to zlatno d o b a č o v j e č a n s t v a . jedamput sedmično (četvrtkom poslije podne). s uzbuđenjem pratili smiona uspinjanja na K i l i m a n d ž á r o i R u v e n z o r i ili e k s p e d i c i j e na J u ž n i p o l . Pušili su. s v o j e a s p i ­ racije. I bio sam im zato u neku ruku z a h v a l a n . A k a d čovjek b a r u vlastitoj k u ć i ne bi i m a o pravo. o n a k o k a o š t o g a n e k o p r o k o c k a ili p r o p i j e . a kasnije. sve što se d o g a đ a l o . protesti i indigna•cije u m i r a l e m e đ u z i d o v i m a t e n a š e b l a g o v a o n i c e . Najogorčenije protestiramo proti nečuvenom nasilju«. i nije bilo te sile i tog d o g a đ a j a k o j i b i m o g a o č o v j e k a spriječiti da u određeni sat uzme određenu žlicu . I sve su te p o b u n e i zanosi. Zagrijavali su se u diskusijama oko povišenja tržne takse. m i r n o s u sjedili u svojim pretincima. i n d i g n i r a l i se n a d s u d b i n o m nrabrih B u r a i pružali im svesrdnu moralnu podršku svoje pune i bezuslovne solidarnosti. p a s a m ih b e s m i s l e n o ponavljao. d o g a đ a l o se da­ leko. u te o b l a k e d i m a . usred igre bi mi s a m e navrle na usta te riječi. poslije nekih izbora. I d a j e to bilo zlatno doba č o v j e č a n s t v a .

n j e g o v o slijepo crijevo? Ili se i u d r u g i m s t r a n a m a k u g l e ze­ m a l j s k e » d o g a đ a j e m « z o v e s a m o o n o što d o l a z i iz d a l e k a . u d a n e k a d nije bilo sunca p a djeca iz r o d b i n e i s u s j e d s t v a n e bi d o š l a n a i g r u s p l a v i m j a b u k a m a u hodniku. Zamišljao sam k a k o u noći l e ž i p o r e d n j e — o n a s p a v a a on b d i j e — i u n j o j n e z a u s t a v i v o n e š t o raste. p o t o n u ć e t r a n s a t l a n t i k a ili p o p l a v a Ž u t e r i j e k e — s v e j e to d o l a z i l o i z v a n a . Z a p a ž a o s a m k a k o se u uzbuđe­ n o m g o v o r u j e d n o m e t r e s k a č u p e r a k n i k o t i n o m p r o g r u š a n e b r a d i c e . Primjećivao s a m k a k o je onome što se u govoru p o i g r a v a privjeskom na lancu sata pala na vrh frizure nad čelom n e k a k v a sitna pahuljica. mili bože. I čini m i s e da s a m v e ć tada osjetio k a k o to m o ž e d a i za nas s a m e b u d e ne­ u g o d n o i o d n e k u d bolno do te m j e r e . Z n a o s a m da m u žena boluje od raka u utrobi i da će uskoro umrijeti. I š č e k i v a o s a m k a d će p o n o v i t i gestu. p o g a đ a j u ć i joj p r a v i čas p r e m a f a z a m a j a č e g z a g r i j a n j a ili p o p u ­ štanja i odadimanja raspre. privjesak bi se zakratko smirio. i k a k o j e on neopazice podnosi. n a m i r i v a l a s e u v o z o m i z d a l e k i h k r a j e v a . A čitava potreba za doživljava­ njem. ( A dokle će. z a s k o č e n o b j e k c i j o m protivnika. T a d s a m p o prvi put dosta j a s n o naslutio da prozirati ljude znači otprilike isto što i vladati njima. tačno sam znao broj dugmeta na prsluku drugoga. čitava potražnja misaone i osjećajne mašine za događajnom mate­ rijom k o j u ć e o n a p r e r a d i t i i i s p r e s t i .s i r u p a p r o t i v k a š l j a ili o d r e đ e n u p i l u l u p r o t i v l i j e n o s t i c r i j e v a . t a k o to d a r a s t e ? i k a k o će to da . Oštro mi se zasijecala u pamet razvezana vrpca na dnu dugih gaća jednoga. A ja s a m brojao ispatke i p o k u š a v a o d a im pogodim dalje smjene. S v a t a sirovina — p a bio to M e s i n s k i p o t r e s ili B u r s k i rat. d a n a s često sili d a z a ž m i r i m o k a k o bismo malko rasplinuli sliku stvarnosti i omekšali joj krutost obrisa. obu­ stavio tu k r e t n j u i odgodio tu potrebu. okrenut ili n a s t r a n u n a k o j o j j e bila izlizana k a m e j a o d a g a t e ili n a o n u n a k o j o j je bila p r e p u k l a pločica od zelenog malahita. Košmarski začarana nepokretnost zbivanja. Ćubio s a m m e đ u tim s t a r i m ljudima slu­ šajući često s a m i zvuk njihovih glasova i p r i m a j u ć i u sebe s a m u k o r u njihovih razgovora. ili k a k o se drugi već tri puta nesvijesno m a š i o za m a r a m i c o m u d ž e p u d a bi se useknuo. J a sam r e d o v n o prisustvovao tim sijelima i slušao te r a z g o v o r e . M o r i l a m e p i t a l i c a : j e li to s t o g a š t o s m o m i o v d j e n e k a k a v p r i v j e s a k svijeta. s a m o što m i to n e z a p a ž a m o ? — T j e s k o b a b e z g l a s n o g d o ­ življavanja »kroz staklo«: promatranje zelenkastog života u akvariju. N e m i r n i p r s t i k a t k a d bi m u zastali. i dobivao s a m osjećaj k a o da ja upravljam tim njegovim nesvijesnim kretnjama. i l i d a sačeka ispred crkve suprugu s večernje. izlažući dalje svoje razloge s neumanjenom ozbiljnošću. A usput sam zarezivao o k r u t n o m dječjom oštrinom svaku beznačajnu vanjsku pojedinost. o n o m što nas n e p o s r e d n o o k r u ž u j e . preplavljuju ne­ k a k v e r i j e k e . Čudno rascijepljeni doživljaj blizina-daljina: rađanje nostalgije za dalekim. d o k se n a j ­ bližem. tonu nekakvi transatlantici. k a d bi življi m o m e n a t u diskusiji jače privukao njegovu pažnju. n e p r i z n a j e d o s t o j a n s t v o » d o g a đ a j a « ? A možda se i kod nas nešto d o g a đ a ? Možda i kod nas šaraju nekakvi potresi. raste. i k a k o j e svaki put.

Onda bi m u izbile g r a š k e znoja n a čelu. L i c e bi m u o d j e d n o m d o š l o k o š č a t i j e . zbacio bi nogu koju je dotle držao preko noge. ponavljao sam tu igru. odredim točan čas k a d m u je misao n a t a j u d e s o p e t i s p l u t a l a u s v i j e s t . I a k o od najra­ nijih godina skroz sentimentalan i valjda rođen s u k u s o m za bolećivu osjećajnost (nesentimentalne ljude. . N a laki dodir skrivene o p r u ž i c e . nebrojeno se puta naslađivao i d r a š k a o tim spremnim. S k l a p a o sam oči da bih na tankoj kožici vjeđa osjetio t e male zapahe ništavila. na očigled je tamnjelo i najzad dobivalo spečenu. gledao s a m ga uvijek u znaku i p o d pečatom tog skorog i neminovnog udesa. p a i n a d a r e n i bili. i n a s t o j a o s a m d a p o njegovim kretnjama.s v r š i ? i što će biti p o s l i j e ? ) T o s a m saznanje nosio u v i j e k b u d n o u svi­ jesti. N a stolu u blagovaonici stajala je. Č i n i l o m i se d a z a p a ž a m k a k o b i m u se najprije. Zamišljao sam kao da je njen prilazak najavljen potmulim u d a r o m gonga negdje u njegovoj nutrini. N e b r o j e n o puta. o d u v i j e k s a m n a g o n s k i o s j e ć a o k a o m a n j e v r i j e d n e . prije nego s a m a m i s a o . m a k a k o oni umni. porodila neka nejasna slutnja te misli: k a o sjena dlana da je prešla preko obasjane plohe. automatske smrti. Nebrojeno puta uzastopce pritiskao sam opružicu i nalazio kao n e k o malo čudo u tome kako se sjajna. K a đ bi m i dosadili raz­ govori starijih i zamorila m e moja zapažanja. k a o k o d teških nikotiničara. u t o m o š t r o m z a p a ž a n j u čisto bih z a b o r a v i o n a čustvovanje. ispijenije. Prsti bi m u nervoznije uzeli obrtati privjesak. Ono bi se s a d o d j e d n o m trznulo. blistajući m e đ u ispije­ n i m šoljicama k a v e i p e p e l j a r a m a p r e p u n i m čikova. uzeo bih se igrati tom kutijom. sposobni. u prazan prostor. Ostali bi nastavljali zagri­ j a n o svoje raspravljanje ne primijetivši ništa od svega toga. mjesto nje. m a kuda kretao. A k a d bi onaj slučajno obrnuo p r e m a meni svoje pepelno. ja bih brže skrenuo pogled i preznuo k a o mali zvjerokradica. postojanje se odjednom prometne u nepo­ stojanje. g o r n j a bi po­ lutka naglo zijevnula i p o d v u k l a se p o d donju. i m a šta on radio. k a o igrač k o g a ne služi karta i k o j i j e odlučio da pro­ pusti nekoliko dijeljenja bez svoga učestva. p o izrazu n j e g o v a lica. gotovo s težnjom da nado­ knadi propušteno. p o ner­ v o z n o m poigravanju s privjeskom. pečalnu b o j u . u jedan mali bezdan mraka. ispupčena oblina gornje polutke o d j e d n o m p r e o k r e n e i k a k o . reskim zijevanjem jedne male. i u pojačanoj mjeri. cijanotično lice. Izgledalo m i je čudno što on s a m u zagrijanosti diskusije na mahove to p o t p u n o zaboravlja. P o v u k a o bi se iz diskusije — i fizički bi se m a l k o odbio od stola zabacivši se leđima n a naslon stolice. s n a k n a d n o m u ž u r b a n o š ć u z b o g grešnog zakašnjenja. velim. srebrna kutija za biskvit u o b l i k u g l o b u s a . k a o ukras. najedamput zijevne praznina: nabubřela punoća oblika naglo se preobrati u šupljinu. brže bi se smjenjivala izlizana agata sa prep u k l o m m a l a h i t n o m p l o č i c o m . a između njega i s v e g a o k o njega zalegla bi n e k a nagla i velika daljina: to j e bio čas k a d se rodila svijesna misao. i čisto s a m naprezao sluh ne bih li se i j a okoristio kojim izgubljenim titrajem. za­ p r a v o d e f e k t n e ) .

kaduljski aromatično. A mlijeko. i na m o j e u p o r n o zivkanje odzivala se dale­ kim. Dragocjeno. Šala j o j j e bila tiha i bliska djetinjoj duši. n a r a v n o . S v a k i n j e g o v d o l a z a k značio je za b a b u i veliku r a d o s t i izvor žive m u k e . P a i k a d je najzad otišla od nas. a prema rutavom brđaninu osjećao s a m jetku s u p a r n i č k u mržnju. B i o j e to č o v j e k o d k r a t k o g r a z g o v o r a i k r t e g e s t e . T a k v a d o j i l j a i z g l e d a k a o d a j e s i š l a n e iz s u r o g p a s t i r s k o g z a l e đ a . S j e d i o s a m joj u krilu. J o š d u g o pošto joj j e prestala ta m l j e k o v i t a funkcija. Ona se o p r a v d a v a l a . N e k a d dojilja. . u v j e r a v a l a ga. b a r i z d a l e k a p o s m a t r a n i . k r e p k o . ali s a m imao j a s a n osjećaj da se d o g a đ a nešto bolno i uzbudljivo. dajući u to svu dušu i hvatajući svojim v l a ž n i m o g n j i č a v i m dlanovima njegove mrke i rutave ruke kojima ju je od sebe odgurivao. T o m e j e povređivalo i boljelo. p o d o z r i v i m čelom. T a k o sir. n e g o r a v n o iz a g a m e m n o n s k i h v r e m e n a . U tim č a s o v i m a volio s a m je nevese­ lim žarom. uzdrhtala i ublijedjela. N i s a m tačno r a z u m i j e v a o njihova r a z g o v o r a ni p r a v o shvatio što se m e đ u njima odi­ g r a v a . slijepim glasom. Čist oštar z r a k i glad u želucu k a o da pročišćuju k r v i oštre vid. i t a č n o s a m n a p i p a v a o p r a v u o s j e ć a j n u v r i j e d n o s t t o g z b i v a n j a . t a m n o p u t seljak i z p l a n i n e . I z s u r o g . T a k o s e u m o m k r a j u i d o j i l j e d o b a v l j a j u iz t i h p r e d j e l a . nešto p r e d b a c i v a o . J e r mlijeko i sve što je mliječno ima n e k e v e z e s p r a i z v o r i m a života. Z a t o se oni r a d o d o b a v l j a j u iz p r e d j e l a koji s u i s k o n s k i č i s t i i g o l i i. t a k o k a j m a k . zaklinjala. a ja sam trpio od tog pretjeranog približavanja. a milovanja njene ruke bila su rasijana i u njima se osjećala n j e ž n o s t o d n a v i k e . ostala j e u n a š o j kući da se brine oko mene. u sebi sam j o j p r e d b a c i v a o nešto k a o nevjernost. tako mliječni proizvod uopće. Z v a o s a m j e b a b o m . bila je u n e p r e k i d n o m uzbuđenju i nije joj silazio s ublijedjela lica i s bolnih usta izraz strasne p a t n j e . Njena sporost i strpljenje djelovali su blago na m o j nemir. golog planinskog zaleđa. p a s t i r s k i i d i l i č n i . P r i s u s t v o v a o s a m više puta njihovim sastancima u njenoj sobici na tavanu. biva čisto i gusto. unosio j o j se u lice. bila iz t a k v o g predjela. a još više otjerana od kuće oskudicom i muževim navaljivanjima da obađe svoje stare gojence i d a i s k a m č i k a k v u p o m o ć i štogod o d b a č e n e odjećice za svoju djecu. odatle. Nisam u s p i j e v a o da p r i v u č e m njenu pažnju. n a j č i š ć e . strepeći da m i j e ne z a p a h n e . P o n e k a d je dadilji silazio u posjete m u ž . promuklim glasom od nesviknutosti na prigušeno govorenje. sad mi je postala dadilja i društvo. U k u ć i su u te d a n e govorili da b a b a sve r a d i » u s a m p a s « . nešto privučena privrženošću p r e m a n a m a . sa s v o j i m n i s k i m . P o g l e d j o j j e b i o d a l e k i z a m i š l j e n .N e k e stvari kao d a su najbolje. katkad i na više mje­ seci. D o k se on nalazio u mjestu. najizvornije b a š u p r e d j e ­ l i m a g d j e j e život najgoliji a ljudi najsirotiji. I m o j a j e dojilja. I to najmilje društvo. okošt. O n kao> da joj je. opet se redovno к nama navraćala. umjela je da p o g o d i pravi put к m a l o m s r c u i d a iz n j e g a i z v a b i n e p o s r e d n u r a d o s t . Zato su ljudi radosni k a d im uspije da d o b a v e d o j i l j u iz t o g p r e d j e l a . po dva puta godišnje.

u modroj uniformi zavoda u kome j e učio. A p r e k o svega debeo sloj prašine. t e t k e u crkvi na večernji. Osjetih da m e s leđa bije hlad. u z r a k u j e lebdio izblijedjeli miris etera.duhan. G r d n a tjeskoba stište m i srce: obuze m e osjećaj o p ć e g potonuća. Po horizontu teturali su teški. drhtavim r u k a m a i s uzdahom. ne znam iz k o g r a z l o g a . T a m o k a o da se događalo neko strasnobolno k r v a v o nasilje. B a k a ga je. Pomislih da na svijet p a d a vječna noć. Svijet iza m e n e k a o da j e opustio: k a o da j e taj bolni z a p a d i s i s a o iz n j e g a s v u k r v i u p i o u se sve z a ž a g r e n e oči ljudi. N a sjenovitoj strani k u ć e bila je jedna vječito zaključana soba u k o j u dotle n i s a m n o g o m stupio. na p o d u velik lavor. Osvrnuh se. — dobro se sjećam tog sutona. N a zidu je visio još j e d a n porte bakina . a djed j e sa svojim prijateljima sjedio p r e d čitaoni­ c o m — o s t a o s a m s â m s d a d i l j o m u kući p o k o j o j s u v e ć p o p l u t a l e m o d r e mlake s u t o n a . odozgo tamni i vunasti a odozdo jarko zabljesnuti snopovima sunčevih zraka. j e d a n kraj sobe p o t p u n o ispražnjen. njen miljenik. u predvečernji čas. Otad s a m često doživljavao takve sutone. s t r e p e ć i u isti m a h od n j e g o v o g objavljenja k o j e se nejasno nagoviještalo. i do njega — v a j ! — nije dopirao njen uzdah. trudila se da me zabavi i rastrese k a k o je bolje umjela. i opet se ražarivala u potmulijoj vatri. zemljane lule. započinjala priče. K a d uniđosmo. U njoj j e prije m n o g o godina u m r o j e d a n bakin brat. velike p e r o r e z e s jelenjim d r š k o m .Sve poklone i ušteđevine je trošila na nj: k u p o v a l a m u je odjeću — grubo postavljene »kružete« s dvostrukim redom metalnih dugmeta i p o t k o v a n e cipele. soba nas je zapahnula svojim hladom i lakim d a h o m plijesni. Od sušice. J e d n o m . jezivo sporo. visio je u salonu uz druge portrete. na prstima. slagala i odašiljala te stvarčice. T e v e č e r i n e š t o m e j e n e o d o l j i v o v u k l o u tu z a k l j u č a n u o d a j u . v a l j d a d a j o j b u d e lijek o d usamljenosti. Valjali su se p o tom razbojištu i omašćivali rubove grimizom i žeženim žutilom. Golemo crveno sunce tonulo j e u more sporo. — dok su se topli otkucaji zaljuljanih zvona talasavo razlijegali n a d varošicom a žene po » b a l a t u r a m a « dojile đojenčad na posljednjim. Njegov mladićski portre. a n a d njim n a p l a f o n u m r l j a v l a g e o k o p u k o t i n e iz k o j e j e z a j a č i h k i š a p r o k a p a v a l o . krevet rastavljen. pijani oblaci. . r a z g a r a l a se. D a d i l j a j e š e t a l a m o j u u z n e m i r e n o s t k r o z p r a z n e o d a j e . P o k u ć s t v o j e bilo na­ slagano bez reda. već gotovo v o d o ­ ravnim z r a k a m a sunca. Htjelo m i se nečeg novog. S v e u m e n i j e žudilo za n e k a k v i m o t k r i ć e m . U j e d a n t a k a v z a l a z a k sunca — m a j k a je bila n e g d j e u p o s j e t a m a . N a r a s k r v a l j e n o m z a p a d u r u m e n j e stidljivo p r e m i r a l a . M o l i o s a m i m o l i o d a d i l j u . bila u z e l a к sebi u k u ć u . U p a m e t i m i je slika k a k o je u svojoj sobici na tavanu brižno. dotad neosjećanog. sito s e gasila. neopozivo. A l i te v e č e r i nisu m e z a d o v o l j a v a l e obične b a j k e i r e d o v n e r a z o n o d e . još mladićak. gotovo sa zebnjom: zemlja je bila poplav­ ljena s u t o n o m i p o k r i v e n a dugim sjenkama. rodio se u meni po prvi put panički osjećaj. nekako nepovratno. omoreni i oteščali od orgijanja. a preko njega presumićeni m a d r a c i . d o k n a j z a d nije p o p u s t i l a i o t k l j u č a l a . Ali n j e m u s u stizali s a m o m r t v i p r e d m e t i : p u t e m bi se na n j i m a ohladio topli d o d i r njenih r u k u .

a pod njim tanka usta nestalna oblika. — nastavi b a b a povinujući se m o j o j želji č a k i u p a d e ž u k o j i j e b i o p o s t a v l j e n u p i t a n j u . U h o d u se ne­ m a r n o klatio. neoporecivo i neuništivo. i željama. njegove sklonosti. saznavao potankosti o njego- . Sprija­ teljilo nas j e o d m a h i n j e g o v o s m i j e š n o lice. i bolovima . sa svojim nestašlucima. Otada. i tjeskobama. V i d i o s a m n j e g o v e d u g e . B u ć k o . . Naivno s a m po­ mislio da se osmijeh na slikama valjda naslika najposlije. vječito nemirna. B u ć k o je postojao. njegov kratki. A čega i m a ? . Malo poslije — k o bi ga znao zašto — on je p r e s t a o . s p r e m n a da lakim prelazom prime i z r a z "veselosti ili g r i m a s u p l a č a . . sa svojim nagnućima. O d n e k u d iz u g l a — n i s a m m o g a o t a č n o o d r e d i t i p r a v c a — čuo s e m a r l j i v i r a d crva. — rekla je tiho. neposredniji.I m a . . i m a o s a m osjećaj da nas neviđen promatra. V i d i o s a m m u š i r o k u . živ i uobličen. osobenoftima. S t a j a o j e tu. Ima. Jedna jedina babina riječ imala je m o ć da g a o d j e d n o m i iz n i č e g a s t v o r i . I . na njemu nije bilo osmijeha. A j a sam j o j visio s usana. njegovu kudravo naježenu kosu.dahnuh još tiše. k r o z nas. smiješni i nedolikujući j e d n o m dječaku. — I m a . I živjet će do konca. Hm! Bućko! I opet s a m prasnuo u smijeh. sa svojim strepnjama. činilo m i se da j e istinitiji o d o n o g a u salonu. S v o j o m b l a g o m r u k o m povela je moju ustreptalost i svratila je na laku stazu djetinje bezbrižnosti. sa svojim s u m n j a m a i neodlučnostima. p r e d n a š i m o č i m a .bogme kao i svaki drugi stvor. nesvijesno je vabeći da zagolica u meni p r o b u đ e n u jezoljubivu žicu: B a b a . sa svojim mislima i vjerovanjima. Oči su gledale r a v n o u n a s . vidio s a m njegove okrugle. k o j u su pravili još širom njegovi prosijedi solupi. sa svo­ jim smiješnostima i naivnostima. k a o i s v e š t o j e j e d n o m s t v o r e n o . i nadama. Moja zapeta napregnutost rasplinula se k a o čudom i razbila se о njen tihi osmijeh i krotke oči. B u ć k o j e bio s t v o r e n . k a o i sve što j e u j e d n o m h i p u samo p o m i š l j e n o . ne­ k a k o goliji. on poživje. — jednoga Bućka! Bistar djetinji smijeh k a o srebrno zvonce. naivni nosić.b r a t a . k a o što g l e d a j u o č i č o v j e k a i z v e d e n a iz s a m i c e . s v a k o m u je v e č e (jer о njemu s a m najviše mislio pred spavanje) pridavalo nove crte i dopri­ nosilo nove pojedinosti. začuđene oči. S v a k i ga j e dan u p o t p u n j a v a o . n e s k l a t n e r u k e i r a š i r e n e n o g e . šapatom. na k o j i m a j e n a b a d a o k a o n a š t a k a m a . Upoznavao s a m malo po malo njegove navike. njegove netrpeljivosti. N a babinim sjetnim očima odbljesnuo se zlatasti odraz osmijeha s njenih usta. i m a li čega u ovoj sobi? Ona j e shvatila. slabostima. provodeći dane k a k o je znao i umio. dakle poživje svojim životom. U p i t a o s a m dadilju. J e d n o m njezinom riječju. a u trku se razmahivao r u k a m a i rešetao glavom. n e p r a v i l n u g l a v u . ali n e z a v r š e n .

p o d p r o z o r i m a sjenovitih o d a j a . 21 R A D 313 321 . M i djeca (jer u b r z o s a m s njim u p o z n a o i d r u g u djecu iz svojte i susjedstva i pričao im svaki dan p o neku novu z g o d u о njemu) često b i s m o m u se narugali. I tako s a m na koncu znao kako bi u s v a k o j prigodi reagi­ r a o . meni oduzeto. n e n a d o k n a d i v . T r e b a l o se trznuti. n e m a r a n . neodložno nešto učiniti. D o g a đ a l o se da bi m e o d j e d n o m s p o p a o paniČki osjeqpj vremena. pa i život i ritam svakog d r u g o g k r u g a . i ne č a s e ć i č a s a k r e n u t i . k a o n a g o v j e š t a j j e d n o g kataklizma. u tački gdje se stječu i u k r š t a v a j u sve niti! U s a m o m s r e d i š t u g d j e se začinje v r i j e m e . znao j e i šutjeti. ta z a r o b l j e n o s t s a d a š n j i m č a s o m . N a v e č e p r e d s p a v a n j e . K a t k a d i p o čitave d a n e . U njoj k a o d a su bili č u d n o u d r u ž e n i i ž u d n j a za n e p o z n a t i m i žal za n e p o v r a t n i m . k a k o bi u d a t o j p r i l i c i p o s t u p i o . S v a k a mrtva stvar oko mene dobijala je tada živo srce i u njoj su d a m a r i odbrojavali časove nepovratnog. r e š e t a j u ć i g l a v o m . K r o z a m e bi prostrujao hučniji ritam: slutnja da negdje van n a š e g uskoga kruga postoji drugi jedan prostor i teče drugo j e d n o v r i j e m e . A on bi se s a m o o d v r n u o od nas i o d g e g a o razjađen uz brijeg.vom životu. D i ć i s e . T a m o se — v a j . XIII. m a koliko življeg i zbivanjem b o g a t i j e g od ovog našeg. D o š a o bi m i avetinjski spor i u č a r a n ritam života oko m e n e : n e p o z n a t n e m i r p o k u c a o bi na pragu svijesti. k a o da j e u neku ruku meni prikraćeno. I o d a t l e : p r v a m u t n a r a s p i n j a n j a ž u d n j e z a s v e p r i s u t n o š ć u : o. p o n e k a d i obijesno. poduzeti n e š t o u t o m p o v o d n j u v r e m e n a . gdje se iz r u k u v j e č n o s t i odvija njegovo klupko! I t a d bi se r a s p j e v a l a bezimena nostalgija. b i t i u s a m o j jezgri d o g a đ a n j a . i ritam ovog našeg kruga. T r e b a l o j e smjesta. N i j e b i o n a m e t l j i v ni p r e v i š e b u č a n . d a v n o . bolnu i čežnjivu podvojenost bića. i opet je s a m o j e d a n dioni život — s a m o jedan m r t v i r u k a v a c v r e m e n a . S v a k i t r e n u t a k što j e o d m i c a o . Ovaj naš život. i bilo m u je gotovo sasvim svejedno k a k o t a v o r i . A slutnja tog drugog prostora i tog d r u g o g toka zbiva­ nja rađala je neki m u č a n nesrazmjer. bivao j e silno d r a g o c j e n .. na p l a v i č a s t o j ivici i z m e đ u s n a i j a v e . Z a d r ž a v a o se p o n a j v i š e na strmini iza kuće. š t o b i u d a t o m m o m e n t u r e k a o . i to za­ točeništvo u u s k i m g r a n i c a m a tijela. bez m e n e ! . i sve što se m a gdje o d i g r a v a l o . Što je dosta rijetko k o d djece. B i o j e p r i l i č n o n e u r e d a n . I njegove šutnje bile su m o ž d a značajnije od njegovih riječi. n a j j a č e se r a z i g r a v a l a m a š t a . K r e ­ nuti. ukradeno od m o g rođenog života. p r i j e s v i h v r e m e n a . k a o na otkupljenje jedne polovice mene. nimalo ambiciozan.. z a k o p a n e negdje u vas i o n i . i bezobzirno. P o s t a j a l a j e ne­ i z d r ž i v a ta s p u t a n o s t r e a l n i m .d o g a đ a j u v e l e b n a svijetla zbivanja! P o d plavim djetinjim krevetom protjecala j e ponornica: korablja na rječini vremena. prenuti.

Djetinjstvo je puno beskraja i besmrtnosti kao uvala zapljusnuta vjetrom sa pučine. sa svoje strane.t a k o p u n o p a t n j e . O d tih zamišljanja hvatale su o m a g l i c e i p o n e s t a j a o d a h . pa da je kasnije. sa svim njegovim iskustvima bola i doživljajima patnje. u d o v i su htjeli da s e r a s p u i r a s t u r e . već iskra živog djetinjeg nemira k a o n e u m o r n i koefi­ cijent koji vrtoglavom p o ž u d o m umnožava i u m n o ž a v a . a k o bi č a k p r i s t a o d a s e v r a t i u m a k o j e d r u g o d o b a i m a k o j u drugu situaciju svog minulog života radije nego u djetinjstvo. k a d sam gledao m r k e radnike na plantažama k a k o se tresu i p o s k a k u j u na šuštavom ležaju suhih lijana u k a n d ž a m a tropskih ognjuština. i naše » b e s k r a j n o veliko«. I t a k o bez k r a j a i konca. dolazi u isti t a k a v odnos p r e m a jednom još višem svijetu. ispuni prostor. da s a m osjećao p o t r e b u d a m e neka g r u b a i slijepa fizička sila s p o l j a sa svih s t r a n a pri­ tisne. i migoljenje. sa sebi sličnim bićima. izgubi.P r v e galaktické sanjarije. da m e zgrune. u nekom višem. A k o čovjek ni p o k o j u cijenu ne bi želio d a se v r a t i u d j e t i n j s t v o . ne bi na to ovlašćivao. Prva mađioničarska poigravanja s beskrajno v e l i k i m i beskrajno malim. I. T e k mnogo kasnije shvatio sam da j e to djetinjsko osjećanje . A m o ž d a ni d a n d a n a s ne bih i m a o smjelosti da to k a ž e m . I taj je poriv rastvara­ nje. J o š i danas. Cio naš stvarni prostor. »bezgranično« — priviđali su m i se kao sićušni a t o m tvari u noktu m a l o g prsta n e k o g o g r o m n o g zvijera. Realna životna stradanja. N e j a k o tijelo svo j e d r h t a l o . k a d m e čitav dosa­ dašnji život. i t r e p e r e n j e . r a z d a v a n j a ličnosti bio t a k o snažan i t a k o stvaran. i s čitavom zemljalskom kuglom. tegobe praktičnog života. u nedogled. čini m i se da n i k a d kasnije n i s a m doživio silnijeg č u v s t v o v a n j a i strasnije patnje. sva natrunjena odbljescima vječnoga. s ognjicama svojih žudnja. k a o laganim prorijetkim plinom. a ovo. činilo m i se d a u t o m tresu pre­ p o z n a j e m s t a r o g z n a n c a iz d j e t i n j s t v a . iščezavalo je i gubilo se stvarno i svakidašnje. nešto su s a s v i m drugo. i čitav ljudski rod. m i s l i m d a j e to najviše i u p r v o m r e d u b a š z b o g te n e m u š t e i bezimene djetinje patnje. A č e s t o m i j e b i v a l o č u d n o Što n i k a d i n i g d j e n i j e p o s t o j a l o v j e r o v a n j e d a dijete ima beskrajnu i besmrtnu dušu. i d a j e t a d u š a b e s k r a j n a i b e s m r t n a .) U tim razmjerima. (I to ne b e s k r a j n o s t k a o p r e d s t a v a mrtvih. Slabila j e sila što drži n a o k u p u n j e g o v u c j e l o k u p n o s t . Mnogo go­ dina kasnije. da m e suzbije natrag u granice tijela. i t a k o blizu i ništavilu i neuništivosti — ustvari bilo s a m o ljeskanje. i sa svo­ jim » b e s k r a j n o velikim« i »bezgraničnim« — i opet nije nego atom nokta n e k o g bića j o š višeg r e d a . sa v r u ć i c a m a svojih žudnja i s ponorima svoga bola i s buktinjama svojih radosti. nešto m n o g o m a n j e . te p o nekolicina d r u g o v a p o s j e d a na b o l e s n i k a d a m u s a v l a d a to i z n u r a v a j u ć e treskanje i treperenje. poslije toliko godina i poslije tolikih stvarnih i krutih u d a r a c a . D j e t i n j a j e d u š a sva s a t k a n a o d l j e s k a n j a b i v s t v o v a n j a i n e b i v s t v o v a n j a . Čitavo j e b i ć e s t r e m i l o d a s o b o m . koji. s ponorima svoga bola i s buktinjama svojih radosti. B i l o j e sijaset religija i filozofija k o j e su tvrdile d a čovjek i m a dušu. k a d odraste. s v o m e svijetu. s našim malim mjestancem šćućurenim podno golog masiva. statičkih olina. u s u đ u j e m se reći.

a k o u m r e m o m i . T o je. t a d j e v e ć s t v a r s a s v i m d r u g a č i j a ! . u žeđ samouništenja. D j e t i n j e ja n e p o d n o s i n e g a c i j e . našim nestankom ne ostaje upražnjeno tek naše mjesto u prostoru. b a š sve. ono što p r o s t o r u daje prostornost. i č a s k a s n i j e v e ć j e g l e d a l a u č u d u m a j č i n u ž a l o s t : »Što p l á č e š ? T a nije u m r o B o g ! « . S m r t j e s a m o z a d r u g e . O n a p r i p a d a ne-ja. u nepostojanje. Jedna jedinka. n a j č e š ć e . neprepoznat.o n o g silnog. Onog osjećaja života koji m e j e . — S m i j e š n o ! Č i s t a p r o t u ­ r j e č n o s t . Gledao s a m p l a v o k o s u djevojčicu u žalosti zbog smrti dobre b a k e . S v e d r u g o i d a l j e traje. k a v e z i u k o j i m a su zarobljena n a š a bivanja i n a š a do­ življavanja — k r h k i k a v e z i koji se u d a r c e m d l a n a s k l a p a j u u bezdimenzionalnost. Ono što vremenu daje tok. k a o čisti besmisao. makar i přerušen u svoju suprotnost. već se sam prostor odjednom splošnjava u besprostornost. odjednom nestaje sve. neuništivog osjećaja života u meni. i ništa više. najzad. prostranog. straho­ makar u igru vitlao XIV. ali. i nespoznat. P o s u n č a n u d a n u . M a k o j e od lica n a d n e s e n i h n a d o g l e d a l o m j e z e r a m o ž e da n e s t a n e .ma koliko draga. to su kucaji n a š e g srca u n j e m u . pozemljušnih ljudi. — S m i j e š n o ! K o je samo m o g a o izmisliti smrt! I dijete se smije toj kukavnoj izmišljotini priglupih. štoviše. to j e kretanje naše misli kroza nj. Nije umrlo sâmo načelo postojanja! Ali. i one vite. u tom vidu neuništivosti. to će biti ž a l o s n o . baš najprisnija oznaka onog širokog. T o nije (ta shvatite. to j e s a m o nestanak jedne jedinke. Osjećanje vlastitog bića u djetetu tako j e j a k o da u r a đ a osje­ ćajem neuništivosti. I.e. T o će biti bolno. s a s v i m n e p o m u ­ ćeno i n e p o r e m e ć e n o traje. p a i s a m o mjerilo postojanja i nepostojanja. to j e k a t a k l i z a m s v e g a ! N a š i m n e s t a n k o m nestaje sve.Nisu j e shvaćali. P o m i s a o p r e s t a n k a p r o s t o j e n e s p o ­ jiva s o s j e ć a j e m p o s t o j a n j a : tä njegova suština. Ali ako ja zatvorim oči. P r o s j e d a se čitavo jezero. I stoga. O n a j e s v o j s t v e n o s t . s m r t se djetetu privida k a o n e m o g u ć n o s t . o n a je. potitravanja s ništavilom. neutažive žudnje za njim. s a m a njegova srž. n a koncu. a p s u r d ! K a k o b i s e ja o d j e d n o m m o g l o d a p r e o b r n e u s v o j u suštu suprotnost — u ne-ja! D a . ljudi!) s a m o m o j a smrt. nebrojenog ne-ja k o j e n a p r a m n a m a i s v u d o k o n a s s t o j i . u tom osjećaju vječnog trajanja. O d n a p o r a j o j se orosilo čelo i ulijepilo m e k o p a p e r j e na ivici kose. O n d a se n e š t o z a i g r a l a . grdnog. ma koliko dobra bakica. P l a k a l a j e uz m a j k u rastrljavajući stisnutom š a č i c o m suze p o licu. k r o z čitav život i pratio. i j e s t baš u tome. i s a s v i m p r i r o d n o . J e r prostor i vrijeme puki su žičani skeleti. Pa jasno! Sasvim jasno! Urmla je samo jedna . s m r t j e s a m o za d r u g e .

prega­ ženo ne-ja!) Djetinjstvo — pregršt besmrtnosti! S m r t preza p r e d vedrim djetinjim o k o m . rasplinjuje se od zračenja djetinje duše. d a k a k o . o g l a s u j u s e iz d u b i n e — n a š a v j e č i t a p o p u d b i n a i naši stalni saputnici. ali v e ć s e ježi od njezina hlada. »Izva­ dili s m o iz nje sve što se dalo i z v a d i t i ! « . u n e p o s r e d n o m susjedstvu. K o l i k o puta djetinjom d u š o m p r o m a k n e . ali ipak tako! (Poslije m n o g o godina posjetio s a m tu istu p l a v u djevojčicu u bol­ nici. XV. K a ž e m . U oblačne dane. k a d su djeca šutljiva i tiha. lunjao sam po tavanu. i m a s v e g a izobilja. k a d nije bilo igre u hodniku i pričanja о B u ć k o v i m z g o d a m a ili k a d b i m i d o s a d i l i r a z g o v o r i s t a r a c a u b l a g o ­ vaonici. N e g d j e d u b o k o z a p r e t a n a u djetinjem b i ć u leži j e d n a ćelija u k o j o j tinja b e s m r t n o s t . Tavani građanskih kuća — sabiralište ostataka smrti! Sanduci stare p r e p i s k e . k u d j e ona p o m e l a svojim crnim s k u t o m . i s v e m i r ) . smrt! I za njenim prolaskom. dvojnik. isluženi p r e d m e t i sva­ kodnevne upotrebe koje nekakav smiješni malograđanski pijetet čuva u s t r u č a v a j u ć i s e d a ih p r e d a s t a r e t i n a r u ili o g n j u . zaogrnuto u plavu haljinicu besmrtnosti. ali u o b l a č n e i b e s u n č a n e d a n e osjeća na licu h l a d a n d a h vjetra za nje­ nim prolaskom. d r u g a ćelija. ubogo. Život j e bio p r e š a o p r e k o nje. u č i t a v o m s v e m i r u p o s t o j i s a m o j e d n o j e d i n o ja..J e r . d i j e t e j o j n e z n a i m e n a n i s l a v e . u j e d n o . G l e d a o s a m je k a o šupalj dub. D o i s t a . Dijete je zaštićeno od nje. A o d m a h do nje. S a m o je jedna stvar jedincata i n e n a d o k n a d i v a u svemiru: to j e ja. A svemir j e t a k o znatan. D v a crno z a o b r u č e n a o k a ležala su k a o dvije r u p e u j a s t u k u . B e z te materijalizacije. — Č u d n o ! Čudno. u m i r a l a je od r a k a u utrobi. ( g l e č u d n a s l u č a j a ! ) . nadoknada. J e r m a l o g r a đ a n s k i sentimentalizam mora da svaki osjećaj veže za k a k a v materijalni pred­ met. ona neopazice uklizi u maleno srce i javlja se u nejasnoj stravi bivstvovanja. i n e k a d a š n j a plava djevoj­ čica sa suncem u kosi sada je postala s a m o jedno drago. u dane smrti.. A t a k o j e p r o s t r a n i bogat. r e k a o m i j e u h o d n i k u d o k t o r . Njihov naizmjenični dvopjev jeste predivo našeg života. g r a đ a n i n u . I n a i z m j e n i c e l s e j a v l j a j u . One žive u d o b r i m s u s j e d s k i m odnosima. E t o . Dijete j e ne p r e p o z n a j e . t o j e ja u č i t a v o m s v e m i r u j e d i n a s t v a r k o j a p o ­ stoji s a m o u j e d n o m jedincatom primjerku. u oblačne dane. I p a k . d a n e m a te pojedi­ n a č n e stvari čiji bi nestanak on u o p ć e i osjetio. ne­ znana. u k o j o j drijema smrt. o s t a j e v i r p r a z n i n e . I . (uključivši tu. ulište klica smrti. da n e m a stvari kojoj se u njemu ne bi našla zamjena. od početka do kraja. j o š j o j ne zna i m e n a ni s l o v a . p a i b e s k o n a č n o m n o g o . na svijetu. sanduci odjeće i stvari pomrlih o s o b a . bez tog trivijalnog o v a p l o ć e n j a .

( S j e ć a m se da je b a k a s m j e s t a o t p u s t i l a s l u ž a v k u k o j a j e t r a g o v e tih c j e l o v a na s t a k l u fotografije m o g oca zbrisala istom m o k r o m k r p o m k o j o m je obrisala p r o z o r s k a stakla. i z g l e d a l o b i b l a s f e m i j a . Intarzirana bolesnička sobna stolica pored pozlaćenih okvira nestalih careva i nadvojvoda s olupljenom š t u k a t u r o m i sa svo­ jim u p r a ž n j e n i m o v a l i m a . s tokarenim j a b u k a m a na k r a j e v i m a . eto. A sve tu izjednačava u svojoj nepristranosti ta p r a š n a n e k r o ­ pola s festonima paučine. k a o p r e s u š e n bunar. za­ mjenjuju i zastupaju nestale glave: kožni kovčežić s c a k o m nekakvog tetka oficira. r a s p l i n j a v a j u s e .o s j e ć a j i i s k l i z a j u iz p r s t a . a k o j e n e d o k a z u j u m a t e r i j a l n i p r e d m e t i k o j i g a u. A šeširi. od k a k v o g p r o v a l j e n o g slijepog crijeva) visi za vječita v r e m e n a na čiviluku u hodniku. Pozlaćenih i crnih. ne­ ophodno potrebita: pravi. u j e d n o m u g l u . žuti kožni p o t p a s a č i za hernije p o ­ stavljeni j e l e n j o m k o ž o m . sasvim nevojnički. T a j isti pijetet zahtijeva d a jeziva fotografija na kojoj je retuša dragoj umrloj osobi nakazno izobličila usta i nanizala j o j niz m i š j i sitnih bisernih zubića. d a bi z a t i m o d njih n a ­ pravili m a t e r i j a l n e fetiše i idole.) A l i ta materijalizacija osjećaja g r a đ a n i n u j e . s e b i u t j e l o v l j u j u . I j o š — sva sila k a r n i š a za zavjese. čitav jedan svijet tabu-predmeta. U tim potkrovnim a t m o s f e r a m a . plava dječja kolijevka koja je davno zaboravila dječje gakanje. jedno­ stavnih i bogato išaranih. Š k o l s k e teke i slikovnice djeteta umrlog u spazmusima meningitisa u n e k o m memljivom zavodu. i sunce isjeckano na ribež prikučeniivžaluzija. decenijima čame zakovane u sandučiću. u strasnobolnim trzajima. u prašini i paučini p o t k r o v l j a . K o l i k o li s m r t í n a t i m t a v a n i m a ! O s t a c i d a v n i h š a r l a h a . čitavi : . preraznih vrsta i k a l u p a . i dvorogi šešir nekakvog zeta tajnog savjetnika. još žive m l a d i ć s k a grudobolna u m i r a n j a u euforički p o ­ višenim temperaturama — rasciktani galebovi u purpuran suton. ostaci dugih uzetosti. vije miris mačjeg urina. p r e d a t i ih d o b r o j s v e s p a s a v a j u ć o j v a t r i k o j a p o š t e đ u j e od uništenja. a m a b a š n i š t a : o s j e ć a j n e f i k s i r a n za k a k a v fizički p r e d m e t p o s t a j e p u k a sjena. k a o i u zim­ skim b a š t a m a . ravnih i izvijenih u luk. Strpljiva dotrajavanja na logu uzetosti. staro­ m o d n i ženski suncobrani Ijubopitno izduljena vrata p o r e d činovničkih p a r a d n i h sabljica sedefna drška. k a o p a r a d n e o r m e za č i s t o k r v n e k a s a č e . i znojem p r o g r i z e n i p a n a m a p o d u z e t n o g d j e d a s k o r o j e v i ć a . mjesto k a d a tamjana. bezd a n o p r a z n a . k e s i c e za led. u v i j e k e visi n a d n o ć n i m o r m a r i ć e m i da se s v a k e večeri pred lijeganje cjeliva. hramovi tog pijeteta. U t o m e j e n j i h o v i d e a l i z a m : stvorili su n a j p r i j e n e k a bestjelesna božanstva. i čovjek ubrzo počinje da sumnja u realnu opstojnost svog osje­ ć a j a . Č o v j e k s e p i t a : j e li b i l o v r i j e d n o t r u d a ? K a p a o b o ž a v a n o g m u ž a p u ­ k o v n i k a ( p o k o š e n o g . s orošenim uvojcima n a d upaljenim m o ž d a n i m o p n a m a . zakolutanih očiju. ostaci drevnih porodičnih tuberkuloza. čistokrvni građanin ne nosi u srcu ništa. d a v n i h d i f t e ­ rija. A tavani — te staretinarnice smrti — pohranitelji su i čuvari takvih materijaliziranihh uspomena. glatkih i kaneliranih. bolesnička kolica. djetinje vrele agonije u ljetna p o p o d n e v a . polomljeni dječji teatar s l u t k a m a p o r e d ki­ n e s k o g a u t o m a t s k o g ražnja koji nikad nije d o b r o f u n k c i o n i r a o . Orto­ p e d s k i steznici. u kojoj. T. crno lakirane štake.

. blijedio. U tom se potkrovlju. Za­ drhti u zraku. M e đ u h r p o m ostalih isluženih stvari. u s v o m e c r n o m d r v e n o m sandučiću. k r h a k . zamirao. žustra. nedokučivo zašto. S v e to leži ispremiješano i grdno zbratimljeno u z a j e d n i č k o j umrlosti. Violina onog bakinog brata što j e u m r o u m l a d i ć s k i m godinama. Zaorile bi trublje i bunjevi k a k v o g žustrog vojnič­ k o g marša — a ja sam svejednako plakao! — T a što s a d p l a č e š ? Ovo j e veselo. Oni h o ć e d a s v e s p o z n a j u o p i p o m — prsti tih s l j e p a c a s a š i r o k o o t v o r e n i m o č i m a . S nekom zebnjom otvorim sandučić i u z m e m j e m e đ u ruke. i nastojao sam da ga slijedim i dalje. — i d a iz s v a k e m r t v e stvari i z v a b e njen živi glas. Od njega se p o k r e n e r a z b u đ e n p a u k na svojoj t a n a n o j m r e ž i i z m e đ u dvije grede. u d a r a j u ć i о stijene i odrazujući se od njih r a z d r o b l j e n i usit­ njen. . uvijek izražavao ono š t o s a m ja nosio u sebi! Često s a m se u djetinjstvu r a s p l a k a o od muzike. m o ž e da izrazi m n o g o toga. i prsti taknuše žice. od potkrovlja. O d n j e g o v e s m r t i ležala j e tu. koje. rasprostirući se u sve širim kru­ g o v i m a . Zamnije. I izvinjavao sam se: . U o b r a ž a v a o s a m d a j e d a n jedincati. Organski. A bakica bi tad uzela u d a r a t i n a k l a v i r u n e š t o d r u g o .Svaka je muzika tužna! S a m i zvukovi po sebi na m e n e su l a k o djelovali. I p o n e k a d s e č o v j e k u ne čini b e z r a z l o g a što a v i o n s k e b o m b e . oklijevao m a l k o na granici čujnog i nečuj­ nog. sam po sebi uvijek j e d n a k i uvijek j e d n a k o neosmišljen ton. ali s a m o t a d a č e s t o osjetio p o t r e b u da o d e m u p o t k r o v l j e i d a i z m a m i m iz v i o l i n e p o k o j i ton. svu silu raznovrsnih stvari. poput trofeja od zastava p o m u z e j i m a — f a n t a s t i č n a k o p i j a k o z n a k a k v i h n e s t a l i h s t j e g o v a . u s v o m e likvidiranju datih sklopova života. R u k a m i b o j a ž l j i v o p o ­ segnu. Ali nisam uspijevao. Izvabio bih j e d a n zvuk i p o d m e t a o m u najrazličitije sadržaje: i gle — uvijek je odgo­ v a r a l o ! T o n j e uvijek govorio ono što s a m j a htio. sličnu djetinjem lijesu.. g r a đ a n s k i pijetet ljubo­ m o r n o čuva i pobožno pohranjuje po uglovima. v e s e l i j e .s n o p o v i tih karniša. neponjatan. D u g o s a m slušao taj glas koji je p o s t e p e n o malaksavao. ili bi p r o m i j e n i l a p l o č u n a sta­ r i n s k o m fonografu. u nečujnom dijelu njegova života. N a j e d n o m od m o j i h istraživačkih p o h o d a n a i đ e m na nju. čudan. k a o da iščekuje neko otkrovenje. N e z n a m p r a v o reći k a k v o s a m z a d o v o l j s t v o u t o m e nalazio. Lunjao s a m po tavanu i otkrivao u njemu razne zapásaje smrti. živo — čuješ li! Ovo nije b a š nimalo tužno! Zaludu! Nastojao sam da suspregnem suze i da se tobože razvedrim. tu j e ležala i j e d n a s t a r a dječja violina. trepereći i premirući. k a k o ne bih pozlijedio njenu dobru namjeru. rodila i m o j a umjetnost. na neki način. izblijedio. N a g o n s k o traženje leži u n e m i r n i m djetinjim p r s t i m a . I činilo m i se da j e živahna. njihov davno u p o k o j e n i glas. načinju ljudske košnice baš odozgo. k a o na o n o g p a u k a između dvije grede. koji j e d u g o živio i t r e p e r i o .

ali da je ona. živa i blještava. A l i s a m se uvjerio d a ni to nije t a č n o . Ali sam ipak toliko poltron da. iz k o j e j e takva v r s t a u m j e t n o s t i i p o t e k l a i u k o j o j j e ona k o d svoje k u ć e . nije p r a v i p u t k o j i m s e u l a z i u s f e r u m u z i k e . T u je m o j a umjet­ nost uvijek p r a ć e n a pomišlju i u z d a h o m slušalaca: što bi tek bilo d a čovjek nije o v a k o unesrećen! A ja. bez s u m n j e za nju n a d a r e n . Iz te m o j e p r e o s j e t l j i v o s t i za m u z i k u (ili. k a s n o sa sigurnošću o s v j e d o č a v a m o о p r o m a ­ šenom: о tome može da nas pouzdano i dokraja osvjedoči tek neuspjeh. Milostiv udes! S a d m o g u da sviram k o l i k o j e dovoljno za skromnije pretenzije: za dobrotvorne s v r h e . za one legione usidjelica što p o svim provinci­ j a m a svijeta griju duše na Chopinovim mjesečinama. naravno.blještava muzika samo u nekom tobožnjem. konvencionalnom. Zastati i ušančiti se n a j e d n o j t a č k i prije toga. A to z n a č i : d o t a č k e n e u s p j e h a . nisam tako poltron da bih s e tim z a d o v o l j n o koristio i to bez p o g o v o r a p r i m a o . da u tom i jest p r a v a m o ć muzike. u v i j e k i b e z i z u z e t n o tužna. za z v u k o v e ) m o j i su u djetinjstvu zaključili da sam j a k o naklon muzici. osmišljava naš život. m e n e s a m o g a to nije ni za t r e n u t a k uspjelo zavesti u zabludu i poljuljati u osjećaju da je nesreća došla baš u pravi čas. u čas k a d s a m bio dopro do krajnjih granica m o j i h m o g u ć ­ n o s t i i k a d ni b e z t o g a ne bih bio k r o č i o ni za s t o p u d a l j e . osje­ ć a m i p o t r e b u d a m i s e t o n e p o v j e r u j e . da tek neuspjeh kruniše n a š e djelo. Inače to nije pravi. d a uvjer- . N e k o s a m v r i j e m e . I m a da je sve d r u g e taj d o g a đ a j ostavio u uvjerenju da j e vanjski nesretan slučaj bio o n o što m i je p r e s j e k l o dalje mogućnosti » u p r a v u času k a d su se s naj­ više izgleda p r e d a m n o m o t v a r a l e « . I mislim da je to bila p r v a ishodna p o g r e š k a u čitavoj toj stvari. ne ostvariti u potpunosti sebe. s punim uvjerenjem. m o r a m o i ć i d o s a m o g k o n c a . p o r e d toga. i iskreno. T o bi u neku r u k u značilo da u svemu. to o d b i j a m i d a ljude razuvjeravan. I da to. K a o što se u u p ć e . t a č n i j e . k a o što k i r u r g m o r a d a b u d e neosjetljiv p r e m a s v o m z a n a t u i k a o što voj­ nika ne smije da ranjava njegovo vlastito oružje. J e r držim da baš to. već uvijek osje­ ć a m p o t r e b u da o d l u č n o . i j e s t njena p r a v a bit. za p r o v i n c i j u . ili b i l o k o j e u m j e t n o s t i u o p ć e . i dosljedno. štoviše. v o j n i k za n e v o l j u i o d nevolje. U m j e t n i k treba da bude neosjetljiv prema svojoj umjetnosti i od nje neranjiv. mislim da je veoma samilosno došla ta vanjska. I zato. uvijek dalje! A. u svojoj intimnijoj biti. m o g l o bi se reći da tek n e u s p j e h z a o k r u ž u j e . eda bismo došli do konačne i s i g u r n e s p o z n a j e . kasnije. u m o m e slučaju. m o ž d a z n a č i n e ići d o k r a j a svojih mogućnosti. i m o ž d a jedino to. v j e r o v a o da je to m o ž d a p r a v i z n a m e n za b u d u ć e g i z v a đ a č a v i r t u o z a . vanj­ s k o m s m i s l u v e s e l a . i n a č e j e to n e s p r e t a n vojnik. U t o m smislu. slučajna n e s r e ć a k o j a m i j e povrijedila ruku i skvrčila p r s t e koliko j e bilo po­ trebno pa da mi prepriječi takozvanu »dalju karijeru«. I k o z n a š t a li s v e j a n e s v i j e s n o n e r a d i m (s o n o m r a f i n i r a n o m l u k a v o š ć u k o j u p o z n a s a m o p o d s v i j e s t ) d a bih d o s t i g a o d a m o j e i s k r e n o u v j e r e n j e ne p r e d e na d r u g e . p o sili s a m e stvari. N o izgleda da s a m se prilično k a s n o svega t o g a sjetio. i njena prava vrijednost. u čas k a d j e neminovno moralo da otpočne srozavanje. i s t i n s k i k i r u r g .

i z g l e d a . č o v j e k se ne m o ž e d a o s l o b o d i laži k a o ni s v o j e k o ž e . u trudovima svog n e n a d a h n u t o g dovijanja k a k v u što bolju i prelesniju p o n u d u d a izmisli. g o t o v o z a b a v n o . J e d a n apsolut ponude. A onaj j o š na hodniku p r i p r e m l j e n i p o g l e d milih očica k o j i m će m i poviriti u sobu ne će stići da se smjesta ugasi čim uoči da j a nisam j a : kratak čas blenuti će u mene.ljivost m o g uvjeravanja i p a k b u d e neuvjerljiva! A to j e . i trajati j e d n u svoju malu vjekovječnost. O v d j e s a m o s t a o n e p o z n a t . ali s a d v e ć m a l k o uvrijeđena. Ali. I t a k o će se ta m o j a vječita bijela v r a t a z a k l o p i t i k a o n a d ­ g r o b n a p l o č a n a d j e d n i m neprijaznim i z r a z o m čiji će o t i s a k ostati d a leži na m e n i d o k ga ne smijeni k a k v a d r u g a i m p r e s i j a . iz ove m o j e s i g u r n o s t i . s p o n u d o m u čistom bije­ l o m ubrusu. ili ne­ otkriven. XVI. s v a k a k o pohana piletina. A onda p r v e . i z d a l e k a . kucanje na susjednim vratima. osjetilo j e potrebu da ustanovi jedan maksimum. S n a g u p u n e iskrenosti d o b i v a m o tek p r e d licem n e č e g daleko važnijeg. p o h a n a piletina. ipak imati vremena da postane odbojan. I tako je rođena pohana piletina. T o k a o da nije j e d a n proizvoljno. spustiti k v a k a . S v e to d o p i r e d o m e n e s o r d i n i r a n o . A u ubrusu će. daleko presudnijeg od onog što priznajemo. J a dakle n e m a m da strahujem d a će iko pokucati na m o j a v r a t a . J e r i to b i v a . N a tu bih se pohanu piletinu g o t o v o k l a d i o . uvjeravati da bi razuvjerio. I. Čujem promicanje tapkavih ženskih k o r a č i ć a p o hodniku. osim a k o se zabuni. p r i j e nego se v r a t a sasvim zatvore. a k o se ne va­ r a m . P o svemu se to osjeća. p o d v o d o r a v n o n a t a k n u t i m nedjeljnim šeširčićem. bez p o d l o g e živahne riječi pri susretu. dan donošenja ponuda. J e r j a se o s j e ć a m d o s t a b e z b j e d a n . jedan optimum ponude. p o svoj prilici. gotovo nepri­ jateljski. A p o g l e d će j o j . ljudskim s p o r a - . D a . M o ž d a tek p r e d licem One n a p r a m k o j o j sve d r u g o postaje sitno i bez­ bolno do ništavnosti. diskretnoobazrivo otvaranje i provirivanje kroz odškrinuta vrata milim očicama. pa će opet priklopiti v r a t a . J e r g r a đ a n s k o (ali zašto b a š g r a đ a n s k o ? v j e r o v a t n o j e to općeljudsko!) uboštvo fantazije. n e g o j o š p r e t e n d i r a t i d a sred­ stvo za p o s t i z a n j e t o g a e f e k t a b u d e t v o j e i s t i n s k o u v j e r e n j e i s u š t a i s k r e ­ nost tvojih riječi. Z a s t a t ć e . D a n a s je nedjelja. D a n posjeta bolesnicima. I p o svoj prilici ovo j e p r v i put što s a m i s a m o m s e b i tu s t v a r o v a k o izri­ čito i d o k r a j a priznao. Obmanjivanje sredstvom istine nesravnjivo j e podlije nego obmanjivanje sredstvom laži. zatim će se kroz procjep p o ­ moliti! r u m e n o n a s m i j e š e n o l i c e k a k v e o b r t n i č k e s u p r u g e . s a ­ blasno p o l a k o i nečujno. specifični k a r a k t e r k o j i se osjeća i razaznaje u svemu. I. N a r a v n o . zatim slijedi ono posjetilačko naročito. A nedjelja i m a neki svoj posebni. N a j p r i j e će se. s a m v r h u n a c p o l t r o n s t v a : n e s a m o u v j e r a v a t i s a s v r h o m d a ti s e ne vjeruje. biti n e k a k v a pita. n a g a đ a m .

pa j e tako. ljepljivi nedjeljni pelud. D a je otkuda d a š a k vjetra pa da zalupi neka vrata! D a nešto p a d n e . o n a k o k a o što se kaže »zrelo ljeto«. ili u d o s a d i uči engleski. do p o d n e sve sretno posvršavano. pa da nastupi izvjesno jedva iščekivano oblakšanje. nedjeljno p o p o d n e . d a se nešto s t r o p o š t a ! G o t o v o m e podilazi n a p a s t te bih p r s t o m . U nedjelju i bube sporije gamižu. M a k a r d a s n a ž n o z a l u p e n e k a v r a t a ili p r a s n e n e k o s t a k l o — m a š t o . M o g l o b i se r e ć i » z r e l a n e d j e l j a « . v a p i j e za j e d n i m p o k r e t o m . liječnici su u toku jutra završili svoj p o s a o . A u takva nedjeljna p o p o d n e v a sunčana tišina zna p o s t a t i n e p o d n o s i v a . m a š t o . I to n e š t o k a o da ne leži s a m o u ljudima. U prostor između moga i sučel i č n o g p a v i l j o n a z a p a l a j e t i š i n a . k u n j a m l a đ i d e ž u r n i l i j e č n i k . I u s a m o m zraku. u pustinji kao i u metropoli. s višeg mjesta određen.p a m a k a r k o i m a k a r š t o —. A i oni k o j i l o g o m leže po s o b a m a utihnuli su te manje smetaju i manje dozivlju poslugu nego u ostale dane. J e r znaju d a u nedjelju. njihovo bolesničko svojstvo znatno popušta. pa i u takozvanim mrtvim stvarima. Čisto se grustim od dodira njegovih grubih znojavih dlanova. prvi m a l k o intenzificirali svoju bolest a drugi svoje usluge. zavijenih v r a t o v a ili s f l a s t e r o m p r e k o o k a . Nedjeljno po­ p o d n e j e p o t e n c i r a n a n e d j e l j a . M r t v a t i š i n a . D a n e k o n e g d j e k r i k n e . za sve i za s v a k o g a . ljepljivo sporo. K a o d a s e s v e i s e l i l o ili pozaspalo. a sluh mi je napet. objahali klupice p a se zabavljaju pomičući kažiprstom piljčiće po četvo­ r i n a m a g r u b o u r e z a n o g mlina. j e d n o ­ s t a v n o se i g r a j u d r v e n i m k u g l a m a . trijeskom. Ali naročito j e s p o r o . oni pros í o d u š n i j i i rustičniji. za j e d n i m z v u k o m . i sokovi u bilinama sporije struje. J e r i oni znaju da je nedjelja nedjelja. i svo gnjecavo o d n e k e vlažne toplote. u k o m e se truni zlatasti. pokli­ čem. uzrije. već i u pri­ rodi. a l i s a m o d a to s u n č a n o p o p o d n e z a t a l j e nih u s t a d o b i j e svoj živ glas! B o l n i č k a čeljad i p o s l u g a d a n a i ima izlaz. J o Š u d j e t i n j s t v u č i n i l o m i se d a s e u n e d j e l j u s u n č a n e o p e k l i n e n a k u p a n j u dobiju k u d i k a m o lakše i brže nego radnim danom.z u m o m utvrđen dan. K a d p r e đ e p o d n e . O n i što m o g u d a h o d a j u izišli su u svojim m o d r o i s p r u t a n i m b o l n i č k i m haljecima i r a s k l a p a n i m p a p u č a m a . b r e k ć e . hvala dra­ g o m bogu. u čitavom njenom ritmu. a p o g o t o v u u nedjelju poslije p o d n e . m a koliko različite m e đ u s o b o m . Na selu i u varošici. d a k u k u r i j e k n e p i j e ­ t a o ili d a z a n j a č e m a g a r a c . M a l o p o d a l j e . (Uprli su nešto bolesnici od svoje strane a nešto liječnici od svoje. k a o š t o su t o u n e d j e l j n a p o p o d n e v a činili i u s v o m e selu na tratini ispred k r č m e . O d a v n a j e z n a m ! S v e o k o n a s . nedjelja se n e k a k o zgusne. p r e o b u k l i se i otišli. U ovo nedjeljno popodne i bolesnici se osjećaju kao na k r a t k o m d o p u s t u od svoje bolesti. D r u g i s e i z v a l j a l i n a s u m n j i v o j b o l n i č k o j travi (nedaleko cvijeta odbačena krpica gaze s k a p l j o m krvava gnoja) i r a z g o v a r a j u s p o s j e t i o c i m a o d m a t a j u ć i p o n u d e . ili p o š t e d u i p o l u o d m o r . nego nadljudski. nedjelje. z a s v a k i s l u č a j . i m a j u nešto osnovno zajedničko. u nekom m i r n o m k u t k u . s v e žudi. Ležim u krevetu. U n e ­ djelju je sunce više s u n c e a tišina više tišina n e g o u d r u g e dane. kretanju i migoljenju živog l j u d s k o g stvora.) T e k negdje. otšvrljali na m a l u čistinu iza zgrada. z a k o v a n o .

p a se razmiljeli u spletu kamanih uličica svraćajući u hladovíte k o n o b e n a č a š u v i n a i i s p a d a j u ć i iz n j i h r a s p o l o ž e n j i i b u č n i j i . Z a d u g o g o d i n a p r i l i k o m s v a k o g d o l a s k a o p e r n e sta­ gione o d l a z i o j e u g r a d k a o p o p u n a o r k e s t r u . n a p r o t i v . u k o g a j e E g i d i o p o l a g a o m n o g o n a d a (a mislim da su u njegovom p r o t e s t n o m imenu imali n e k o g u d j e l a i b r a d a t i l i b e r a l i iz d j e d o v e b l a g o v a o n i c e ) . p r e k i n u l a se i ta p o s l j e d n j a v e z a s teatrom i s umjetnošću. J e d n e nedjelje slučaj ga je doveo s još nekoliko mladih muzikanata iz t r u p e n a izlet u n a š e m j e s t o . Ali već j e i to bilo do­ voljno. J e d a n z v u k . iznio iz djetinjstva. U o p ć e . A k a s n i j e . G i o r d a n o B r u n o . imao je svoj k u ć e r a k s obućarskom radnjom cipelar Egidio.i o d m a h o l a k š a n j e ! I n e d j e l j n a s a m p o p o d n e v a . Asdrubale. O b u ć a r s k i sin.m a l o p o m a l o g u r a o p o s l u ž a v n i k s k a r a f o m v o d e i s č a š o m . S v e o s n o v n e l j u d s k e s t v a r i i z v l a č i m o iz djetinjstva. Giordano Bruno. p o staklenoj ploči m o g noćnog ormarića. A naročito svu našu prćiju senzibilnoga. pa je otvorio m a l u obućarsku radnju i s m i r e n o p o ž i v i o . U crnim odijelima. U b o g a djeca. Egidio je došao. E t o za m e n e j e u dje­ tinjstvu u t o m dvorištu ležalo nedjeljno p o p o d n e .. Aida. odatle se ono širilo po cijelom svijetu. kao trombo­ n i s t e u j e d n o j p r e k o m o r s k o j o p e r n o j stagioni. najstariji od m u š k e djece. preko uske uličice. gustirajući polagano. zavirili na misu. s a s v i m n a k r a t k o . čini m i s e . G u r a o bih minimalnim n a p o r o m . u mučaljiva i povučena mlakonju. J o š k a o dijete pokazivao je sklonost za crkvu i sve što je crkveno: na improviziranom oltaru. k a d s u m u p o i s p a d a l i zubi i p o č e l a ga izdavati s a p a . a tanke su im se nožice povi­ jale p o d teretom zvučnih imena. Anica je izrodila p u n u kuću djece kojoj j e očeva grešna melođramska slabost poudarala k r u p n a herojička imena: Norma. U j e d n o m dvorištu E g i d i o je spazio na balaturi tanku crnomanjastu djevojku sa ž i v i m c r n i m o č i m a . Čovjek j e dobijao osjećaj d a se u kući. P a tako u djetinjstvu n a u č i m o i što je nedjeljno p o p o d n e . N a prozorčićima crveni geraniji u l i m e n k a m a od rajčice. i z n o s i m o iz d j e t i n j s t v a ! U s t a r o s t i s e s v a k i m d a n o m sve v i š e о t o m e u v j e r a v a m o . s v e . vrzli su se p o suncu. U susjedstvu naše kuće.. rahitična. prije mnogo godina. a m a b a š s v e . sjetio se o n o g a što j e u t o m z a n a t u n a u č i o k a o dijete u očevoj radionici. s crvenim karanfilom u zapučku i s nahere­ nim artističkim šeširima široka oboda. u sjeni šipkova stabalca. još sasvim mlad. Ermengarda. na tolik zveket. jer je naveče opet imao p r e d s t a v u . došao u naše mjesto i oženio s e . u obližnji primorski gra­ d i ć . sve što g a m i ž e i plazi p o v u k l o u r u p e i u s u k a l o d u š u u se. Tancredi. golemih ošišanih glava. Kalpurnija. zaogrnut preko pleća Aničinom . T a k v e stvari većina ljudi p o i z m a k u djetinjstva u o p ć e nije više s p o s o b n a da nauči. ili b a r knjigu. s a m o o d j u t r a d o p o ­ p o d n e v a . slinava. gacala su po m a l o m kamenitom dvorištu. raskinuo je s trupom. ) I s v e j e v e ć t a d a b i l o z a p e č a ­ ć e n o : p o z a v r š e t k u stagione. celebrirao je nebrojene mise. i z r a s t a o j e . sve do tačke k a d će prevagnuti — pa t r a s s s ! . a za k u ć i c o m m a l o n e r a v n o k a m e n i t o dvorište u k o m e s u p o d z i d o m r a s l a dva š i p k o v a s t a b a l c a . ( A n i j e ni s l u t i o k a k o ć e s e n a g l o r a z d e b l j a t i i k a k o •će t e c r n e o č i s g o d i n a m a p o s t a t i z l e .

slabo po­ kretljivih. nekud je klisnuo i skrio se. k a o d a šeta p o šutljivom trijemu starog internata.! A ž . bolna do presijavanja u idealno.p o t s u k n j o m . u snu omlohavljelih crta. zadrigao. Napredovao je hodnikom prema meni..d r u . T o j e bio z n a k da p r e s t a j e p o d n e v n a sijesta. A k a d bih se na ulici sreo s njom. P o t o m e . K a s n i j e j e i otišao » u p o p i ć e « . sa stabljike. težak na riječ i na osmijeh. m o r i j a t e o d n i j e l a ! . Asdrubale je bio poznat k a o n a j n e m i r n i j e dijete u m j e s t u : u k r u g u gdje se on igrao o d j e d n o m bi izbio ljut p l a č i c i k a . R a s k i d a o se čar ljetnog p o p o d n e v a . I s a d m i je u u š i m a i z n e n a d a n p l a č rascviljene djece i Aničin kreštavi glas sred tišine ljetnog popodneva. — A ž d r u b a l e e e . Pojavio bi se m a l k o n a b u h l a lica i zakrvavljenih očiju: izgledalo j e : sad-nâ n e k o g a j e tamo u sobi svojim rukama zadavio. a č e ć i se t i m e p r e d ostalom djecom. i Giordanove mise. nepomućena sred te vike i n e o s k v r n u t a o d neotmjenosti k o j a j e o k r u ž a v a . Uzalud su bile Aničine energične ba­ tine. utegnutu Kalpurniju. I o p r a š t a o s a m joj i Aničinu kreštavu neotmjenost. D u g o s a m je pratio očima. i Aždrubalova nevaljalstva.. jer j e to djedu re­ metilo p o p o d n e v n i san. S p o r j e najzad n a g o đ e n t a k o da E g i d i o nije s m i o svirati p r i j e n e g o bi sa f r a t a r s k o g zvonika otkucala četiri sata. ali A ž d r u b a l u v e ć ni t r a g a : predosjećajući batine. u z a l u d je stari T o m a stalno obnavljao krestu staklenih krhotina n a g r e b e n u zida koji ga j e dijelio od E g i d i j e v a dvorišta.! Š t o s i t o o p e t u č i n i o . Iz kuhinje bi se začulo zveckanje šoljica i žličica na s r e b r n o m poslužavn i k u . gdje paunski gazi krug uokrug uskog Egidijevog dvorišta. ugle­ d a o bih vitku. a malo zatim njegovi teški koraci p o d kojima će škriputati daske poda u hodniku.b a . pritajen iza žaluzija. s o n o m u r o đ e n o m čisto fizičkom ponositošću u držanju. još m a m u r a n . meni opomena da hitro spremim na mje­ sto zabranjenu knjigu koju sam dotle krišom listao u biblioteci. na prvi j e k Egidijeva trombona mnogošta se razvezivalo i pokretalo. T o j e bilo k a o z v o n c e p r e d o b r e d n i o p h o d : u s k o r o će se začuti iz djedove sobe gromko pušačko iškašljavanje. k o j e j e j e o o n a k o ravno. i smiješne nedjeljne ispade podnapitog E g i d i j a . Mjesto njega. I u meni se razgarala ona pubertet­ ska bezimena žudnja. A bio je vještak u ljuštenju »indijskih s m o k a v a « i u uklanjaju njihovih bodljika. Z b o g toga su izbijale duge r a s p r e . U z r o k j e .. D j e v o j c i u k u h i n j i on j e bio u p o z o r e n j e d a za d j e d a p r i p r e m i kavu i čašu vode s mastikom. o b a r a o s a m p o g l e d i n i s a m u s p i j e v a o da s m o g n e m čisto fizičku s n a g u k o j a bi mi p o d i g l a k a p k e do visine njenog pogleda.l e e e e .. tanka profila i uskih duguljastih očiju. N e d j e l j o m p o s l i j e p o d n e E g i d i o bi se k a t k a d sjetio s v o g t r o m b o n a i stao d u v a t i u nj.. T a k v u ustreptalu malaksalost valjda n i k a d više u životu ni p r e d k i m i ni p r e d čime n i s a m osjetio. P r e s k a k a o j e o g r a d n i z i d v r t a i s l u ž e n o g noštroma T o m e da krade bodljikave »indijske smo­ k v e « ili k r a s t a v c e . bio A s d r u b a l e . koja se naročito u b e s p o m o ć n i m vrelim ljetnim popodnevima potencira u svom osjećaju nedostižnosti i p r e t a p a u n e k o s v e o p ć e i čisto p r o s t o r n o osjećanje bez­ g r a n i č n e s u n č a n e p u s t o š i . n a r a v n o .. držeći u r u k a m a zlatni sat i lanac . Povirio* bih k r o z p r i k l o p l j e n e žaluzije.

k a o š t o o d a b r a n i c a u a r e n i m a h n e iz p o č a s n e l o ž e s v o m t o r e a d o r u . A nije to s a m o zato d a se uvjere jesu li z r e l e : t o m e . A o v e o v d j e ? . gotovu svoju posvetu. E g i d i o bi načas prekinuo. j e li.. na m o j e o l a k š a n j e . — Z a b a v l j a t e se m a l k o svirajući. s vrškom jezika među zubima.. pristupajući tom n a š e m savezu. A n k a .. I v e ? — Nešto slikam. slikaj! Nalazila je svoju dužnost. u tome da svojom riječju olakša p o r o đ a j s v a k o j stvari. i đa j o j . — Neka. — Čisti. dotjerujući na sljepočicama kosu što joj je provirivala ispod n j e n e bijele k a p i c e . b a r d i j e l o m . moja Lukrice? — D o b r o . za popudbinu. d a u t u č e m v r i j e m e ! . p l e m e n i t a g o s p o đ o . Ali. indignirao se i molio. — Sto lijepo radiš. A o v e ? . i izvjesne solidarnosti s njom u n e k a k v o m u o b r a ž a v a n o m . I sve r e d o m pipaju p r s t i m a . a krivo zato što s a m bio surevnjiv na druge koji su. — K a k o je. čisti! Položila bi zatim ruku na rame staroj slijepoj L u k r i c i koja je sjedila na škrinji u uglu kuhinje. G l e d a o s a m d o m a ć i c e na tržnici k a d i z a b i r a j u r a j č i c e ili k a j s i j e .... r a s p o r u između nje i d j e d a . da j o j u r a v n a u l a z a k u svijet bivstvovanja. sa o k o relom h l a d n o k r v n o š ć u . Egidio! — mahnula bi m u ona r u k o m s prozora. E v o sam uzela da razmrsim ovo nešto vune.s t r u g n u l o bi m i g l a v o m ) i p o l a k o g a n a v i j a j u ć i . I m a tako ljudi koji tek d o d i r o m svojih r u k u u v o d e stvari u krug svo~a svijeta.( p l o d z l o č i n a . — Svirajte s a m o .. — Sto radiš. grmio i p l a k a o . — Slikaj. u z r o k l e ž i u n e k o m d e f e k t u . B a k i c a bi izišla na p r o z o r . Lukrice! O n d a bi zavirila к meni. . E g i d i o ? — E t o . Z a r e d a l a bi p o s v i m p r o s t o r i j a m a u k u ć i udjelju­ j u ć i s v a k o m e p o dvije tri riječi k o j i m a j e h r a b r i l a č e l j a d u n j i h o v o m b a v l j e n j u ili i h p o t v r đ i v a l a u s t a n j u u k o m e s u s e z a t e k l i . j e r s a m u t o m tobožnjem r a s p o r u i j a stajao na bakinoj strani. razvodnja­ vali d r a ž k o j u j e on za m e n e i m a o . — Zdravo da ste. A n k a ? — E v o čistim ribu za v e č e r u . ne postoji u njihovom zapasaju odistinskog. Ive. ustao na noge i s ceremonioznošću podnapita čovjeka širokim r a z m a h o m šešira odao poštu baki. E g i d i o ! S a m o vi svirajte! Osjećao sam da u toj Egidijevoj pažljivosti p r e m a baki ima kao neka klica otpora i neodobravanja prema djedu. I bilo mi j e u isti m a h i m i l o i k r i v o : m i l o .. — P o š t o s u o v e ? . Za nju k a o da s t v a r i nisu s a s v i m p o s t o j a l e d o k ih o n a n e b i u s t o l i č i l a u r e a l n o s t i po­ tvrdila tapšajem po ramenu. koji s a m r a z m a z i v a o a k v a r e l o m p o listu pa­ pira zastave i jedrenjake. u s k o r o za njim izišla bi i bakica. A međutim je Egidijev melodramski trombon uvijao i izvijao. njihovog spoznajnog a p a r a t a : ono što nisu svojim prstima taknule i opipale. udijeli svoj blagoslov. neka. ili u s p e c i f i č ­ nosti. p r e ć u t n o m ali latentnom.

trijumfalnih i svadbe­ n i h i k r u n i d b e n i h m a r š e v a . R a z g o v o r . učini mi se da u njima nešto nedostaje. nezažalno. M o j a će b o l n i č a r k a . T o što n e d o s t a j e da ih d o r e č e i osmisli. zagrije i izliječi od neke unutrašnje zimice koju sam u sebi osjećao. i z m e đ u m e n e i svega. u p r v i ruj s u t o n a . dobivalo odnekud isti izraz i istu vrijednost: što je god izricao. ispunjajući brujanjem čitav suton. K a t k a d s a m je se čisto b o j a o i o č e k i v a o sa s t r e p n j o m njen č a s . P o s j e d a t će l j u d i n a niske stoce oko velikih zdjela punih k o m a d a p e č e n a m e s a . pognuti i mučaljivi. bezmjerno vrijeme. I čisto ćutilno o s j e ć a m k a k o s e . scena u sudnici i scena u crkvi. ne d o p u š t a j u ć i ni n a j m a n j e m j e s t a s u m n j i . P o n e k a d m i se čini da m i j e b a š ta z v o n j a v a i r a z b o l j e l a dušu. iz p o č a s t i . I m o r e u priobalnim š k r a p a m a k a o d a bi za­ stalo slušajući g a i p o d n e s e ć i njegov čar. i pezzi đ'assieme. i finala. s j e d i t i n e g d j e u sredini. zanoseći i prožimljući s o b o m s v e . Z a m i š l j a m . Egidijev je t r o m b o n izricao a p o d i k t i č k i . A sve je to. Pohitao bih na prozor prema Egidijevom dvorištu: Kalpurnija je sjedila na klupici p o d šipkovim stabalcem. n e g d j e iz o k o l i c e . k a o č e l j a d e iz g r a d a . n e k o m č u d n o m transsupstancijacijom. n a s l u š a o s e cantabilâ i allegrâ. L j u l j a l a su se z v o n a i r a z l i j e g a ï a se n a d m j e s t o m zvonjava. i velikih finala. U n e š t o k a s n i j i s a t . Tišina.« T a j je povik za m e n e po­ stao k a o o d a h s u n č a n o g p o p o d n e v a i dobio n e k u mitsku i m a g i č n u vri­ jednost. I r u m e n z a p a d a k a o da se od njega j a č e r a z g a r a l a . bujno. P o z v a l i su je z b o g s m r t n o g s l u č a j a u p o r o d i c i . i da j e b a š odatle i pronosim evo sveđ razboljenu kroz život. da su odnekud nezavršena. ta tišina p r e t v a r a u v r i j e m e . i žvakati će seljački sporo. Iz tih nedjeljnih p o p o d n e v a u djetinjstvu iznio s a m i doživljaj zvo­ n j a v e z v o n a . da m e zaodjene. obilato. S a sela je. prilagođeno Egidijevu trombonu. Mrtvo. i upijala s k l o p l j e n i h očiju tu v r u ć u zvonjavu svojim t a n k i m n o s n i c a m a . k r u p n e zalo­ gaje k r t i n e .S E g i d i j e v a t r o m b o n a n a u č i o s a m z a r a n a m n o g e a r i j e iz s t a r i n s k o g • o p e r n o g r e p e r t o a r a . m o l i t a v a i r o m a n c a . nedorečena. p o s l i j e s a h r a n e bit će v j e r o v a t n o p o d u š j e . agonično vruća. a kat­ kad s a m j e želio. brončana. n a n e š t o v i š e m s t o c u ili n a stolici s naslonom. purpurna. jedinoj u kući. r a z l j u l j a l a b i s e klatna sa fratarskog samostana.. M o j o m s o b o m o p e t j e p r e l e t i o s v j e t l o s n i miš — n e k o j e n a p a ­ viljonu sučelice o t v o r i o ili zatvorio p r o z o r s k o k r i l o . Mrettâ i cabalettâ. V e l i k a . zabačene glave. J o š i s a d a . A l i zvuka n i o t k u d a . u j a r k a i pusta nedjeljna p o p o d n e v a . B o l n i č a r k a k o j a m e dvori otišla j e na nekoliko dana kući. i voditi će glavnu riječ. XVII. p o p u t p o v i k a : » U m r o je veliki P a n ! « T i š i n a . svi z a o k u p l j e n i tim p o s l o m . još k r v a v a pri kosti. s tankim kažiprstom između stranica knjige priklopljene u krilu.. b e z m j e r n a tišina u u s k o m p r o s t o r u i z m e đ u m e n e i p a v i ­ ljona p r e k o p u t a . k a o d a j e onaj j e r i h o n s k i j e k E g i d i j e v a t r o m b o n a i onaj p o v i k »Až-dru-ba-leeee! .

T a j m i j e miš b i o s v a l j e p o t a i s v a r a z o n o d a koju mi je život u tom času m o g a o da pruži. U t o m e i jest. i nosilac takve izuzetne fizičke nadare­ nosti zrači ljepotom neke instinktivne samosvijesti. ljepota ljepote. Stoga stvor obdaren neobičnom fizičkom ljepotom redovno ima i to svojstvo da umije nositi svoju ljepotu. ovo je ona koja j e otvaranjem i zatvaranjem pro­ z o r a n a p a v i l j o n u p r e k o p u t a n a t j e r a v a l a p o m o j o j s o b i s v j e t l o s n o g miša p r v i h d a n a p o s l i j e o p e r a c i j e .u . n a m j e r a v a osporiti i izigrati p r a v o na n a s l j e d s t v o . i m a to držanje. a k o se smije t a k o reći. m o ž d a . Sitne j e . zato što i h o n a d o n o s i . » o n o crkvavice« i »ono nešto j a d a « . A k o se ne varam. A k a d se daća svrši i strani raziđu.će teći u starim. i prebacuje se u bezgranično i sveopće . izuzetno lijepa. A izuzetne fizičke ljepote. I to je j e d n a od onih stvari p o m o ć u kojih se čovjek izvlači iz g v o z d e n o g obruča egzistencije. Nesvijesnoga o č e k u j e m . najprije ovlašno i naoko ravnodušno. k r h k e građe. n e k a k o se m o ž e . Ili j o j m o ž d a m o j a u o b r a z i l j a r a d o p r i p i ­ s u j e t u s v j e t l o s n u u l o g u . ona praznina. I. T o j e voće na n a š o j trpezi: prijatno j e . Crte su joj tanke i fine. čvrsto ustaljenim s e l j a č k i m f o r m a m a . n e v e s e l i m s e ( p r e t j e r a o s a m ) . u pro­ store duha. taj instinktivni p o n o s n a s v o j e b i ć e . ona je j e d a n talenat. jedne vrednote. R a d o g l e d a m te r u k e i te kretnje. I ona će se u tim razgovorima nazivati » o n o sirotinje«. veliko mjesto. Č a k i k r a s o t i c a iz k a k v o g d i v l j a č k o g p l e m e n a k o j a nije nikad sagledala svoga lica u ogledalu jezera. n a s u š n a potreba. Zbilja j e lijepa. već j e m a l o drukčije. k a o članu koji se o t k i n u o o d k u ć e . no ne m o r a b a š d a b u d e . Ono što se i š č e k u j e teži da p o s t a n e p o t r e b a . V e s e l i m se obrocima i s a t u k a d m i d a j u lijekove. i kad domaći ostanu sami m e đ u sobom. k a o i s v a k i nesvijesni nosilac jednog talenta. P o nejasnim nagovještajima moja će bolničarka na­ slutiti d a se njoj. to n e j a s n o osje­ ćanje vrijednosti k o j e izbija iznutra. L i j e p a je. T a l e n a t k a o i svaki drugi. T o j e odraz fizičkoga u sferu nefizičkoga. G l e d a m j e . A ona će se za s v o j dio boriti k a o lavica. A l i s onim što se iščekuje. i bit ć e natezanja i k a v g e i nadvikivanja. n j e g o v o o d ­ sustvo. dotaći pitanja ostavštine. s a m n o g o p r a z n i h riječi k o j e ništa ne kažu ali koje već r e d i običaj zahtijevaju. neko će se. J e d n o vedro m a l o krilce kojim mi je izdaleka mahao. j o š više. T a č n i j e . a l i ih č e k a m . Tačno onoliko koliko je zapremalo iščekivano. pobuđuju u n a m a poštovanje. tu nesvij e s n u s a m o s v i j e s t . J e r s v a k a se istinski velika fizička l j e p o t a t r a n s p o n i r a u n e m a t e r i j a l n o . P a k a d to i š č e k i v a n o izostane. zato. k a o što to v e ć biva. I z n e n a d i l a m e k a d mi je jutros donijela mlijeko. zna katkad zauzeti u n a m a veliko. Z a m i j e n i l a j u j e b o l n i č k a r k a iz s u s j e d n o g p a v i l j o n a . raduje me svaki dolazak t a n k e bolničarke. teži d a i z a đ e iz u s k i h g r a n i c a p o ­ jedinačnog i vremenskog. o d g a c a o u bijeli svijet i tamo našao n e k a k a v svoj hljeb. J e r fizička ljepota nije p u k i fizički f a k a t : k a d je to doista ljepota višeg r e d a . Primijetio sam. N e k o poštovanje koje je svo šutnja i kontemplacija. kretnje su joj graciozne i n e k a k o m u d r o spretne. j e d n a k o k a o i izuzetna umjetnička djela. B e z o n o g a što n a s veseli. U n j i m a k a o d a se o g l e d a n e k a u r o ­ đena nadarenost i umješnost. A to j e .

biva najmanju m o g u ć u mjeru. velikim duhovima uopće. ni k l a s n i h . sentimental­ nim dušicama. dometak » m a l i « ili » v e l i k i « .postaje s a m a za se j e d a n k o z m o s . I to ne bilo k a k v i m . Ili. pa i besmislen. p r e v l a d a v a l a svako drugo obilježje. i pritom još misle da time prave dobar p o s a o . brate dragi! Zar joj nije dovoljan onaj j e d a n talenat. p o r e d toga. Z n a l o m i j e iza­ z v a t i p o d s m i j e h k a d bi za k a k v u k r a s o t i c u p i t a l i d a li j e . često s a m nailazio n a n j i h o v o p r o t i v l j e n j e . sitnim. ona . nego baš onim najvećima i najjačima. velikim umovima. — d o k a z i v a o s a m i m u s v a j a j u ć i nji­ hov frazarij. tad postaje bespredmetan. cje­ lokupan i završen. s t e p e n o v e p o bilo k o j e m d r u g o m kriteriju doli isključivo po kriteriju svog talenta. k o j i g o v o r i s a m z a s e . i da ga s a m a stvarnost. T a što će joj to. ni b i l o k a k v i h drugih. i u m n a . » K a k o n a s p o v i j e s t u č i « . o n i s e n e s l a ž u .. pa i samo j e d a m p u t i letimično viđena. već da j e takvo poimanje čisto instinktivno i više manje o p ć e ­ nito. učvršćuje i p o t v r đ u j e . m n o g o j e ljudi koji ne osjećaju tako. i zar nije u n j e m u c j e l o k u p n a o n a ? I m a o s a m otprilike isti uti­ s a k k a o k a d b i z a k a k v o v e l i k o s l i k a r s k o d j e l o z a p i t a l i d a li. činilo da to nije ni m o j a ni metafi­ zika. da d r m a .. neznačajnim ljudima. O d a t l e biva j a s n o i to d a j e d n o j takvoj ljepoti višeg r e d a nije potrebna n i k a k v a n a d o p u n a i n i k a k v a p o d u d a r n o s t s bilo čim d r u g i m : ona je s a m a sebi cjelovita i p o t p u n a : jedan likovni fakat.iluziju vječnoga. nešto v e o m a v a ž n o i m u d r o . — » z a te izuzetne talente fizičke ljepote ustvari nikad nije bilo m e đ a ni g r a n i c a . neprestano i u sva vremena. k a d su htjeli da b u d u ofenzivniji: » t o j e n e k a k v a tvoja m e t a f i z i k a ! « A m e n i s e . Ideal i osmišljenje čitavog njihovog života i djela. p a i na njihovo n e g o d o v a n j e . ni rasnih. A k o baš hoćete. i m o ž d a baš samo njima: velikim pjesnicima. K a d sam ovako razlagao. toliko se m o ž e k o n c e d i r a t i . s odnosnim odrazom u s f e r u d u h a . ima p o d okvirom montiranu napravicu koja svira.u p r a v k a o i veliko umjetničko djelo . nepropadljivoga. Odatle nam postaje jasno kako jedna takva fizička ljepota višeg reda. j e r k a d s m o rekli kozmos. A l i to su trivijalni du­ hovi. T o jest. svoje l j e p o t e . P a znači li to d a u m j e t n o s t ne p o ­ s t o j i ? Ili da j e ona s a m o iluzija? Ili čak s a m o nečija b u b i c a ? N a r a v n o . slojeve. T o su oni koji sve darove života sistematski s v o d e na racionalnu. pravila indiferentnom s v a k u d r u g u r a z l i k u . da utječe na njegovo životno djelo. može da ljudima postane j e d n a doživotna vrijednost. S h v a t l j i v o . naprotiv. Oni se time b r a n e . o n i n e o d o b r a v a j u . niti su se oni i k a d svrstavali u redove. » M a n i ! to j e m e ­ tafizika!«. S v i s m o m i najogorčeniji o n d a k a d b r a n i m o j e d n u nevrijednost u n a m a . i k o j i j e s a v u t o m e . O n a j e t a k v e izuzetne j e d i n k e izdvajala iz svih d r u g i h r a z r e d a i podjela. Z a t o j e r o p k i n j a iz p o b i j e đ e n o g p l e m e n a m o g l a đa se potitrava s p o b j e d n i k o m . recimo (da zadovoljimo umjerene i o p r e z n e ) j e d a n m a l i k o z m o s . I to nazivlju v l a d a v i n o m svoga u m a . apsolutnoga. t e i h č u p a l a iz n i s k i h i p r e z r e n i h s t a n j a i s r e d i n a iz k o j i h su p o t e k l i i z d i ž u ć i ih i združujući u i z a b r a n u k l a s u velikih i istinskih l j e p o t a . p o r e d t o g a . I m a m n o g o i takvih ljudi koji su gluhi i slijepi za velika djela p o e z i j e . Istina. za v e l i k a d j e l a u m j e t n o s t i . T o j e nji­ h o v o . ni r e l i g i j s k i h .

I tad na nju g l e d a m o k a o na j e d n o d o d u š e n e o s p o r n o ali više manje indiferentno i neznačajno svojstvo — kao na obećanje koje je iznevierilo. k a o što bi k a z a n botaničari. zarobljen n j o m e j o š prije rođenja. skroz neindividualna ljepota. n a j z a d . u k o m e je svaki pojedinac samo zahvalan dionik. ili č a k d a i h b a c i u z a s j e n a k . u k r u g velikih pjesnika. zajamčena ljepota. ljepote k o j e su na silu m o r a l e da se r o d e t a k v e : p o t e k l e o d d o b r o g soja. p a n a j z a d — lijep m r t v a c . » i z v a n j s k a « . velikih duhova. V a ž n a j e i vrsta. svojstvima. Ljepota tek nešto malo nižeg reda. Sigurna. one nisu ni mogle da ispadnu drugačije. O n e o b i č n o ne­ maju svoj pravi momenat. nužne ljepote. iz p o d l o g e . neko je kolektivno dobro. ili č a k d a b u d e s a m o o d r a z ili v a n j s k i i z r a z t o g n e č e g d r u g o g . I m a li u p o r o d i c i p e t o r o . Ona već nije nešto p o t p u n o . t a k v e izuzetne fizičke ljepote v e o m a su rijetke. I m a fizičkih l j e p o t a koje su lijepe n e k a k o iz s v o g t e m e l j a . I. svake strepnje. na ravnu n o g u i bez t r u n k a k a k v e pri­ misli о m e đ u s o b n o j razlici u r a n g u ili s t e p e n u . ona j e u g n i j e ž đ e n a n e g d j e du­ b o k o u s v o j i m n o s i o c i m a . da zablista na najrafiniranijem dvoru i da se izjednači s kraljicom i drugim suparnicama v i s o k a r e d a . I z b o g te solidno­ sti i zajamčenosti. da s drugim nečim stoji u odnosu i u m e đ u z a v i s n o s t i . prekarna ljepota. uspjeli. velikih slikara. ili č a k d a je lažna. T o su. vrlo d o b r o shvaćate da inače nije m o g l o b i t i . labilna. š e s t o r o b r a ć e i s e s t a r a . . K a o što su i inače rijetke velike nadarenosti. P a zato odmah spada na o n a j niži s t e p e n na k o m e j e p o t r e b n o d a b u d e u d r u ž e n a s d r u g i m n e k i m d a r o v i m a . t a d g o v o r i m o d a j e t a k v a l j e p o t a s a m o p r i v i d n a . a k o j o j znate oca i majku. i k a d šute. T o je serijska ljepota. n a r o č i t o k a d š u t e ili s p a v a j u . r e k a o bih. odlikama. I m a u njoj nešto stabilno. N o k a t k a d zna da se javi i nešto n e u g o d n o . n e p o g r e š i v o . strojni. Ni sjene k a k v o g n e m i r a . i u o p ć e izuzetnih i izabranih primjeraka ljudskog soja!« Istina. k a o klica d o s a d e . c j e l o k u p n o . T a k a v n a m se ljudski stvor privida neotkupivo opterećen svojom ljepotom. već nije to isto. svoje najbolje d o b a : tu ljepota prati svoju žrtvu od kolijevke p a do g r o b a : od lijepa djeteta biva lijep mladić. i k a d s p a v a j u . u k r u g o s t a l i h velikih talenata. ljepota puna strepnje. » b e s a d r ž a j n a « . u n e k o j s k r i v e n o j ćeliji ili g e n u . T a k v e su ljepote lijepe i k a d miruju. p a lijep čovjek. s v i s u o d r e d a lijepi. s a m o p o s e b i do­ voljno. t i t a l e n t i v l a ­ stite ljepote oduvijek primani. ni traga p r e p u š t e n o s t i slobodnom slučaju! T a eugenetska. A k a d te p o d u d a r n o s t i i te i n t e g r a c i j e n e m a . s v a k e mogućnosti iznenađenja. A k o joj poznate izvor. Dobro odjevena vojska. takva se ljepota u p r o m e t u od s v a k o g a r a d o i besprigovorno prima. ljepota u neogra­ ničenom broju primjeraka. r e k a o bih. u tom isključenju svakog rizika. a sudopera je uspijevala. u tom komotnom i sigurnom posjedu ljepote. Nego ima i jedna druga vrsta ljepote. discipliniran z a d r u g a r . nešto apsolutno i ničim uslovljeno. J e d n a krhka. p a lijep s t a r a c . Z a t o s u . S t a l n a i trajna. k a o u vožnji željezni­ c o m .temeljima njegove države. i d a l j e ne­ umitno prenosiva. U takvoj ljepoti k a o da nešto vječito upo. Ljepota mehaničkih o d l j e v a k a . Ali nije čitavo pitanje u s a m o m s t e p e n u ljepote.

takve su ljepote pog a š e n e l a m p e . već k a o ostvarenje j e d n e izu­ zetno rijetke više slučajnosti. T a k v a je bila i djevojka koju sam upoznao kao gimnazista kad sam došao u grad. i m a i velikih umjetničkih djela čije p o s t a n j e i organiza­ cija p r e d s t a v l j a j u j e d n o p r a v o č u d o . riječi. v e ć s u a s t r a l n o daleke i hladne. već nešto š t o p o n j o j p a d a k a o o s v j e t l j e n j e p o p e j z a ž u . ili č a k i s a v r š e n u r u g o b u . k a d ne čuvstvuju. ljepota slučajno nastalog savršenstva: ostvarenje jedne nezamislivo rijetke. N a j b o l j e r j e š e n j e u j e d n o j e i j e d i n o m o g u ć e : ili s a v r š e n s t v o u z a p a s a j u k o j i j e d j e l o s a m o s o b o m obilježilo — ili p o t p u n n e u s p j e h . čitav nji­ hov dotadašnji život. k a o p a u k s v o j u nit. I baš taj d o j a m labilnosti i čudesnog postanka kojim odiše takva ljepota daje joj draž m i s t e r i j e i p r i š a p t a v a n a m da s a v r š e n s t v o ne n a s t a j e i z v j e s n o š ć u p o s t u ­ p a k a i j a s n i m s a z n a n j e m njegove suštine. osmijeh čas pun zaborava. L j e p o t a j e nešto što one vječito u s e b i p r e d u i iz s e b e suču. Ali što im j e najosobenije. U 22 RAD 313 337 . T a k v a d j e l a nose u sebi svoju fatalnost. p a u n s k a ljepotica m e đ u gomilom rugobne braće u uskom dvorištu obućara Egidija. T o s u o n e l j e p o t e k o j e sli­ k a r i m a i skulptorima znadu zadati stotinu m u k a . Umijeće o k a da po­ gleda. i k a o njihova lična zasluga. Promašenom remek-djelu uskraćena je šansa d a se u g u r a u k a t e g o r i j u pristojnih prosječnih stvari. Nemir koji stalno prebiva u uglo­ vima usnica i koji bez počinka modelira na licu obasjanosti i zasjenice. to j e onaj utisak d a su se stekle n e k i m čudom. da premosti tu provaliju. praktički gotovo n e m o g u ć e kombinatorické mogućnosti. bez jučerašnjice. p o g l e d u k a o d a j e p r i s u t n o č i t a v o n j i h o v o b i ć e . T o je ljepota nevjerovatno sretnog ishoda. nikakav stisak ruke nije k a d a r da zatrpa tu daljinu. T o nije s a m a ljepota oblika. on n e m a mogućnosti za časni neuspjeh i časnu osrednjost. d a su nastale nekim neobično sretnim a proizvoljnim stjecajem datih okolnosti. djela k o j i m a bi sitna s t a t i č k a omaška poljuljala ravnotežu a zacrtan potez raskinuo magiju. slijepim no p r e m u d r i m u s k l a đ e n j e m bezbroja tananih momenata i uslova. T o su tvorevine za k o j e ne postoji polovični uspjeh. da se sublimno izuvrati u g r o t e s k n o . u izblijeljelu jednostavnost bez čara. umijeće usta da se nasmiješe. Z a t o n a m se ona privida k a o neko njihovo besprekidno djelanje.) T a k v a j e bila m o j a K a l p u r n i j a iz djetinjstva. U m j e t n i k se na­ l a z i p r e d d r a m a t i č n o m d i l e m o m : z a nj n e p o s t o j e u t j e š n e n a g r a d e i srebrne m e d a l j e . i nikakav dodir. (Isto t a k o . J e s u li s a m o č a s o m z a p a l e u r a s i j a n o s t . još prije rođenja nataloženim umorom. U naoko bezbrižnom plesu nad provalijom dovoljan je jedan nesmotren korak pa da se čitava stvar surva u bezvrijednost. u ono nepoetsko naivno koje stigmatizira p r o m a š e n a djela. p r i d a j e t a k v o m s t v o ­ renju čar skupocjenosti. da se autentično poetsko sroza u pliČace b a n a l n o g a . K a d šute.z o r a v a n a č u d o njenog p o s t a n k a . čas osjenčen nekim pra­ davnim. U svakom njihovom činu. A veoma jasan i određen osjećaj da bi bilo d o v o l j n o d a j e j e d n a j e d i n a s i t n i c a i z o s t a l a ili b i l a s a m o m a l o d r u k č i j a pa da bi sve bilo u p r o p a š t e n o i da bismo mjesto ljepote i savršenstva i m a l i n e š t o i n d i f e r e n t n o .

velike a lagane. M o ž d a i za njenu finu. K a o d a s a m v e ć u v r s t i l j e p o t e m o j e d j e v o j k e to p r e d o s j e ć a o : m i r a z u te l j e p o t e pri­ donijeli su svi ostali u porodici. N i k a d m i nije p r o š l a g l a v o m p o m i s a o d a bi j o š n e k o u njenoj p o r o d i c i m o g a o biti lijep. O d a v n a s a m slutio da postoji neki dublji. U z prozor. Zaklonio s a m se u sjenu kapije prekoputa. J e d a n je bio osvijetljen slabom svjetlošću ispod zelenog abažura. sjedilo je žensko stvorenje bez godina. I m o j a nova bolničarka k a o da p r i p a d a u taj red ljepota. u naslonjaču. Stanovali su u visokom prizemlju. Glava se lelujala u mjesečini. negdje neko plaća olovnom težinom u moždanima. i vjerovatno bih se začudio da m i j e k o g o d to r e k a o . Učinilo m i se da s a m to već u n a p r i j e d p o u z d a n o slutio.s v a k o m časku njene ljepote osjećala se ona sretno ugrabljena slučajnost njena p o s t a n k a i ležao je znamen njene krhkosti. K a t k a d bi m i dozvolila da j e k o m a d puta pratim prema kući. i m o ž d a p o d b o d e n k o zna k a k v o m sumnjom.. P l a v a i d i l a s m j e s e č i n o m . Možda vitkost njenog stasa i tankoću njenog struka neko n e g d j e i s p a š t a m e d v j e đ o m t r o m o š ć u k r e t n j a ili i s k r i v l j e n o m h r p t e n j a čom. zašto da njega m i m o i đ e taj redovni. i odveli na spavanje. J e d n e večeri. L j e p o t a nad čijom se s t v a r n o š ć u strepi. odlazeći u samostan. p o d n o p o p r s j a s t a r o g p j e s n i k a lati­ niste k o m e j e slani morski hlap poput lepre nagrizao profil i tanke tiosnice i učinio j o š šupljikavijim u v o j k e n j e g o v e v l a s u l j e .. sličnu nekom m a l o m baletu. Uvrh kovrčica tanka crvena m a š n a . T o joj je bila sestra. plu­ taju u p o p l a v i mjesečine. tajni afinitet između vode­ nih glava i mjesečine. prozori otvoreni. Naveče bismo se n a k r a t k o sastali u dnu sjenovite aleje m a l o g g r a d s k o g p a r k a . A iz b a r k e d o p i r u svuei m a n d o l i n e i čežnjiv g r b a v a č k i t e n o r zap i j e v a n e k a k a v Torna a Sorrento. na tu pomisao. Postalo m i je čudno što m e nikad ne pušta dalje od raskršća s k o g se odvajala njena ulica. B i o je početak ljeta. u plavoj plimi k o j a im svojim hladnim svijetlom taži mukli bol u m o ž d a n i m vijugama. iz u š t e đ e v i n a svih d r u g i h č l a n o v a . P l u t a j u v o d e n e g l a v e . g o t o v o beziznimni danak ostalih talenata? Zar i drugi talenti. njišu se u ritmu b a r k a r o l e p o p u t odbačenih nagnjilih lubenica u prljavo-opalskim l u č k i m v o d a m a n a p u l j s k o g za­ ljeva. za . Mjesečina je oba­ sjavala tu stranu ulice. te z a k l j u č u j e m : a k o j e fizička lje­ p o t a talenat.. One plutaju. ogromne vodene glave. p o č e k a m iza ugla. po­ digli su je iz naslonjača. I. — Čas kasnije pristupili su hidrocefalnom stvorenju m o j a djevojka i otac. s kratkim žućkastim kovrčicama. sa z a k u č a s t o m klicom glavobolje koja se zarila negdje d u b o k o u sivu m a s u mozga. svako p o d j e d n o pazuho. za nju j e platila svoj dio i ona lelujava g l a v a s a ž u ć k a s t i m k o v r č a m a . Dje­ luje k a o o b l o g n a njihove m é n i n g e . i s k a m č e n a ljepota k a o d a j e bila s a z d a n a na teret svih ostalih u porodici. k a o s m u k o m skucan miraz. o s r a m o ć e n e ili grdno razočarane u ljubavi. p o d r a š k a n radoznalošću. za svoju p o m a m u života. Njena skupa. nastojim da n a đ e m u tom redu stvari neku ravnotežu — onu ravnotežu koja u ljudskom sistemu surogata za apso­ lutne v r e d n o t e zamjenjuje p r a v d u . N e k a d s u t a k o d j e v o j k e . gracioznu igru ruku nad najvulgarnijim dnevnim p r e d m e ­ tima. s krajnjom o d r e k o m na život predavale svoju nevjestinsku o p r e m u m l a đ o j sestri. p a krišom p o đ e m za njom.

— O . to je predstava. K a o i ono koje j e bilo prije p o č e t k a . D u g o s a m g l e d a o tr ta bijela v r a t a k o j a s u se za njom zaklopila. K l i c u te m a l e tajne želje nosim u sebi od djetinjstva. XVIII. — zahvalio s a m j o j tiho. m r a k a s k o j o m j e o n a s k o p č a n a . T o je izvr­ šila ne g l e d a j u ć i u m e . gotovo s udivljenjem pred faktom svog postoja­ nja. D i v i m s e r e l i g i j a m a I s t o k a k o j e su- . bijelo. s kanulom usađenom u istrapljeno meso. Z n a kake* s e k r u g n j i h o v o g r e a l n o g s v i j e t a s u z i . sestrice. — H v a l a . S v a k a sitnica.odgovorila j e isto tako tiho i nasmiješila se.. k a o u d o b a p r v o g migo­ ljenja svijesti u n o v o r o đ e n o m stvoru. i p o l a k o z a t v o r i l a v r a t a . K r u g se sužuje i sužuje. svoju opsesiju g r o b a ? 0 podne m i je m o j a nova bolničarka donijela kompot. i v e d a r d a n . U s v e m u t o m e bilo j e neko malo čarobnjačko čudo. Elipsa se sužuje i svodi p r e m a s v o m k r a j u . . K a d j e o v a k o lijep. svoju protutežu bola. Š t o m e k o d smrti najviše plaši. s v e d e n a n a j m a n j e : z a n j i h plesdviju bijelih ruku uposlenih nad vulgarnim p r e d m e t i m a svakidašnje upotrebe sadrži u sebi čitavu ljepotu. t o j e m a l e n k o s t ! . o n k a o d a m e u z m e z a r u k u i p o v e d e n a t r a g na izvore m o g djetinjstva. s k o r o uvijek i s v a g d j e . k a d j e bilo gotovo. k a o nekad u svojoj zipci.. Pri­ šla j e m o m k r e v e t u . mraka. k a o da tačno osjeća s m k s a o m o j e z a h v a l e . — H v a l a . L e ž i m t a k o . sestrice. A onda. p i t a m s e : kakvo n i š t a ? K a k v o ? B i j e l o ili c r n o n i š t a ? — Eto. s v a k a slučajna p o d u ­ d a r n o s t p o d s j e t e m e na n j . T a k o valjda već biva u starosti. str­ pljivo. n e o č e k i v a n o j e p o ­ digla vjeđe s dugim tamnim trepavicama na ponikloj glavi i svega m e okupala jednim pogledom. — p o n o v i o sam j o š tiše. Ž i v o t s e v r a ć a na svoje p o č e t k e .. s i g u r n a s a m d a ć e v a m p r i j a t i . sa žutim leptirom osmijeha na usnama. I z i š l a j e . — K o zna! Želio bih umrijeti u s u n č a n o m d a n u . više za taj p o g l e d nego z a posluženje. . b e s p o m o ć n o . Po­ ložen nauznak. J e d n o veliko. pod konac. v a l j d a i h d o b r o p o z n a . K r u g stvarnosti oko m e n e biva sve uži. i najzad se p o g l e d skraćuje na najbliže: g l e d a m s r a đ o z n a l o š ć u svoje prste. beskonačno dugo. nemaju. tek s a m čuo k a d a j e cvoknula staklena zdjelica s kompotom о ploču noćnog ormarića. S a m o u z m i t e .svoje svjetlosti i svoje vizije beskraja. N a v i k l a n a b o l e s n i k e . rugobe. s a m o to se p i t a m . Unišlo je u s o b u nešto lepršavo. R u k e su zaplesale n a d zdjelicom kao dva bijela plamena i rasprostrte bjelinu salvete. o p e t n e č u j n o . bezmjerno ništa. . T a k o se zapo­ činje i tako se završava. — Vi se m n o g o brinete oko mene. a zatim — ništa. S a m o . I tad se zavezem u sjećanja bez k r a j a i копса^ Prosto se gušim u njima.k o r a c a n j e j o j se nije čulo. L e ž i m nepomično. jedan pogled za njih znači d o ­ bročinstvo. k a o onda.

U mislima rado kliznem preko tog nemirnog doba. njegova srčika. vrućoj zemlji. b a s a m o za njom. i p r e z a v o g s n a n a p r e z n o jenim uzglavljima žudnja. tištale n i j e m e m r k l i n e niskih. k a o š t o s u u sta­ rini k o d balzamiranja mrtvaca uklanjali i odbacivali utrobu. učinile čovjeku naj­ veće dobro k o j e se smrtniku može d a učini. i »presudni« događaji života čine šuplji i mrtvi k a o prazne ličinke. I već se gubi nada. u sat uzavrelih zrikavaca. uvijek nanovo. atavizam pramajke a m e b e ? —N e znam. glavni dio života. p o n e k a d n a l a z e d a s a m i z k u š n j e i z i š a o o p a l j e n a p e r j a . u kontemplaciji emriii L i c e m u lice s njom. I s k l j u č u j e m g a iz t o k a m o g v l a s t i t o g ž i v o t a .uspjele d a čovjeku dočaraju svijetlu. umrijeti u jedrini dana. koja biva sve gušća. s a d m i s e čine tako nevažni. τύφλας έ ν α ύ τ ο ϊ ς ελπίδας κ α τ φ κ ι σ α P r o b d i o s a m duge noći. sred bijele mistike bolnice. O n e su. I s t i n a . sve sumračnija. P l a š i m e s m r t u p r e d v e č e r j e . već po ne znam koji put. m o ž d a . I najzad. A l i ko­ n ě izlazi t a k a v iz k a n d ž a ž i v o t a ? XIX. i napokon se pretvara u mračni. i » p d l u č n i « . beskonačno dugi podzemni r o v u k o m e bije memla i u k o m e se n a . zaneseno. iskonski poriv p r e m a ploditelju suncu. Želio bih umrijeti izvaljen nauznak n a d o b r o j . * Središnji. S a d m i se svi »važni«. A l i onda se pojavi tačkica svijetla: trapamo. sjenovitu aleju. I z a s t a k a l a lijevale s u b e s k o n a č n e k i š e k o j e dajii sliku j e d n e neutješne vječnosti. S jezom mislim na godine k a d j e m n o m e haralo samoljublje i neobuzdano osjećanje sebe. njegova jezgra. s a v u suncu i jasu. I m o j e sa­ dašnje stanje ravno nadovezujem na doba djetinjstva. T o j e starost. sunčanu smrt. goli i p r a z n o r u k i . s m r t u j e s e n . n e ­ probojnih nebesa kojima i u mraku slutimo olovnu zapečaćenost. n e ma­ reći što obijamo stopala i što udaramo čelom о hridi. o n a k o . d a m u u s a d e p r e d ­ stavu beskrajnog jasa za grobom. tako nebitni! S trpnjom se s j e ć a m t o g d o b a jetkih s t r a s t i . p o p u t prstenja k o m e su poispadali kamenoví. Zure u m e slijepo i besmisleno. što j e to što nas t a k o silno m a m i к svjetlosti. mjeseč a r s k i s r l j a m o za njom. U sat k a d s a n j i v o š u t e p o v i j e n a žita i n i j e m o b u j a j u o t e š č a l i g r o z d o v i . to č i m n a s t a k o silno o d b i j a m r a k ? J e li to i z r o đ e n a b o l e ć i v o s t l j u d s k o g s t v o r a . u s a t v r e l e p o d n e v n e tišine. s m r t iza kosih zavjesa kiše. o n k a o d a m e u z m e za r u k u i p o v e d e n a izvore m o g djetinjstva. k r a j u ne sagledava spasonosna luča vodilja. Zatim dolazi p u t kroz neku dugu. K a d g o d j e ovako lijep i vedar d a n . t i h n e m i r a k r v i . O n o m i se s a d pričinja k a o predjel vječito obasjan suncem. Tonuli . t i h g r o z n i c a htijenja. L i j e p a j e starost. P i t a m se. j e d a n r e p i ć n e z d r a v l j a — ili j e to žica koju sučemo u sebi od s a m o g p r a p o č e t k a . i z b i j a m o n a sun­ č a n u čistinu u prisoju. Znam samo da j e to oduvijek bila alfa i o m e g a m o g života.

biti s a z d a n a o d krvi i m e s a . S m r t j e ono što stvarima daje posvetu. on ustvari uvijek misli na svoju vlastitu smrt. J e r u životu k a o da se i ne radi drugo nego s a m o umire. od bunila i od stradanja onih koji j e u sebi nose i k o j i j o j služe. u j e d a n veliki. Prestati doživljavati čak i umiranja! Često m i p a d a n a u m M i c h e l a n g e l o v a riječ iz j e d n o g p i s m a V a s a r i j u : Non nasce in me pensier che non vi sia dentro scolpita la Morte. to ne može da se sagleda. Ona im pridaje z n a m e n real­ nosti. J e d i n o stalno i vječito prisustvo u nama.gotovo s a m njegov životvorni princip. J e d a n mali kataklizam. Pritajena klica svijesti u našim zaboravima. A što im drugo i preostaje. N a s u š n a h r a n a m o j i h d a n a i mojih noći. udruženim snagama. K a k a v će biti i u č e m u će se s a s t o j a t i taj n a p o r . — pa najzad umrijeti. k a o i sve druge. Ali životnost te šimere ležat će u mračnim snagama našeg najprisnijeg bića. u neumitnosti njegove p r o p e t e težnje p r e m a životu. ozbiljnost odistinskog. Svi s u filozofi bili t a k v i . S m r t . I m a ništavnih. svačiji događaj. u vrelini njegove s a m o o b m a n e . poslije nasušne korice kruha. na s v a k o m koraku. Život k a o đa i ne znači drugo nego nanizati velik. njegov najglavniji. vrhovni n a p o r d a se ona p o b i j e d i . D r u g iz djetinjstva. t r e b a t će v e ć j e d n o m nešto učiniti. d a se p r e v l a d a . T o je n a j p r e č e . . p o d u z e t i j e d n u g o l e m u . T r e b a t će sve drugo ostaviti kraju i podu­ hvatiti se. ranije čovje­ k o v e š i m e r e . k a d v e ć n e m o g u biti vječiti ljetopisci života. Ona svakoj stvari daje njeno dostojanstvo pred licem života. O n a k a o da je ono najvažnije. I opet su mutno svitale n o v e zore i nala­ zile m e s grudi p u n o m smrti i s ustima punim njenog crnog u k u s a . k a k v i h ć e t a m n i h d u b i n a n a š e g b i ć a š i k n u t i t a n o v a š i m e r a . sasvim umrijeti. i z k a k v o g će m r a k a n a š e g staničja pokuljati ta stihija i u k a k v o j će se n o v o j opsjeni ona ovaplotiti. S m r t j e u s u š t i n i jedina t e m a pjesnika. g r d a n broj umiranja. i neodgovorno. Ona će crpsti svoje sokove i svoju istinitost odatle što će. Beznačajnih smrti nema. T r e b a mobilizirati sve ljudske snage na tu mržnju protiv smrti. J e d n a crna r u p a bez dna u tijelu k o z m o s a . n a d o d a o bih. Svaka je smrt sveopći događaj. bez predaha. to j e najvažnije. T r e b a mrziti smrt. svojih rođenih i tuđih. I r i j e č onog d r u g o g velikog ludog starca: » K a d je čovjek j e d n o m naučio đa misli. beznačajnih života. Čitav naš život m o ž e d a b u d e p u k a j e d n a fikcija. njena realnost u realnosti čovjekove strasne patnje. T r e b a pobijati smrt. « I svi veliki pjesnici. previše se umire. A previše se umire. s tjeskobom krajnjih r a s t a n a k a i s j e z o m k o n a č n i h p o t o n u ć a . S m r t iskupljuje evaki život. S a m a srž života. s v e o p ć u akciju protiv smrti. Živjeti se m o ž e i neozbiljno. jedna strasna igra u zagrljaju bunila. u tom životu! Čim se riješi pi­ tanje hljeba.su u p o m r č i n u rujno razboljeni sutoni. svim sredstvima. iz. ono najozbiljnije u n a m a . kolektivnu. о m a č e m u misl i o. k a o i sva čovjekova božanstva. nego da buđu neumorni žreci smrti? O n a j e p n e u m a k o j a sve prozirnije i ispunja. V j e č i t a m i s a o . S v e n a š e misli r a s t u nevidljivo iz nje k a o b u j n e t r o p s k e biljke iz t o p l o g m o č v a r n o g tla. najhitniji sadržaj .

Z a m a r v i n č e . I smrt je naš stva­ r a l a č k i akt. s čo­ v j e k o m su u m i r a l a tri k o n t i n e n t a . m a da i iluzornom. samo ludi pokušaji obmane. v e ć a j e i smrt u n j e m u . ma da i čudnoj. K a k v e li n a i v n o s t i ! S m r t j e t a č n o n a š e g stasa i uzrasta: što j e veći čovjek. Odatle biva da j e p o n e k a smrt veća d r a m a za dru­ g o g a nego za samog onoga koji umire. a j o š k a s n i j e p e t . zaniječe. m a da i proizvoljnom. za smrt treba fantazije. za onog k o n e m a fanta­ zije. D o K o l u m b a . P a opet — nepojmljiva. u naponu moći. Svi naši napori. A s ponekim umiru čitave galaksije. nepo­ k r i v e n a njihova pojata — prozračni bijeli skelet izukrštanih greda. Njen o d r a z j e ono što ljud­ s k i m djelima daje preplanulu boju zrelosti. S r e d i n o m života. ludo s a m p o n e k a d držao da je stalno prisustvo smrti u nama prćija sla­ b i h . Smrt j e jedini p o t e z v a n te p l o č e — suludi s k o k š a h o v s k o g k o n j i ć a p r e k o njena r u b a u prazno. sva naša djela samo su vidovi borbe protiv smrti. Nepojmljiva i nevjerovatna. J e z a ništavila pokretač j e svega u našem bistvovanju.j e d n a usijana iluzija p r o s a n j a n a na r u b u stvarnosti. na z a s t a n k e i o d m o r e . njihova k r a v a Bijelka. N a š najviši stvaralački akt. na nekoj. J e r svako je čovječje traženje traženje jed­ n o g izlaza iz bezizlaznosti. S njima j e umirao njihov p o g l e d što seže do krajnjeg o g r a d n o g z i d a na horizontu. ( K a d s a m u djetinjstvu čitao priču o z a d r i j e m a l o m kitu na m o r s k o j površini na čijem su hrptu brodolomci naložili vatru da se ogriju. u j e d n o m d u b l j e m s m i s l u . A historija čovjeka nije d r u g o nego historija . Ali m i s a o smrti nije dana svima. J e d i n o s m r t j e r e a l n a . klica i nemir svakog kretanja i svakog traženja. k a o što m r a z p o d a j e žar obrazima vabeći iz dremljivih dubina bića na površinu ključ tople krvi. n e m a ni smrti. G l e d a o s a m stare seljake na s a m r t n o m odru. svaki j e njegov n a p o r n a p o r da provali iz o b r u č a determiniranosti. od vrh glave do na kraj repa. S n j i m a j e u m i r a l a nji­ h o v a njiva. Njen dah je ono što podaje jedru pu­ n o ć u životu. s njim umiru s a m o j a s l e . a zastor horizonta spušta se neposredno za tom o g r a d o m : d r v e n a Ijesa u d n u o g r a d e v o d i r a v n o u a v l i j u s u n c a k o j e zalazi. O n a j e jedino što n a m se u životu. Za školjku. Svaki se život odigrava u nekakvom. za­ mišljao sam se о razmjerima smrti u toj grdosiji: m o r a da njegovim tijelom. sistemu koordinata. u provaliju bez koordinata i bez dimenzija. stvarno događa.) S m r t pripada samo stvaraocu. Stvaralačke fantazije. poslije K o l u m b a četiri. jasle i r u d o . njihov vinograd. J e r . o č a j n a nastojanja da se ona zavara. smrt putuje d a n i m a i danima. prevlada. k a o glasnici što n o s e u d u b o k e p o k r a j i n e c a r s t v a g l a s о carevoj smrti. zajedno s njom umire nebosklon njezine sedefne kore. O n a p r i p a d a i z a b r a n i m a . zaboravi. šahovskoj ploči. Stoga. k a v e z p u n zarobljenog plavog neba koji još č e k a p o k r o v t o p l o g crvenog cri­ j e p a . Z a njima j e ostajao n e o b r a n njihov kukuruz. z n a m e n n e z n a t n o s t i l j u d s k e j e d i n k e . nezavršena njihova parnica о m e đ a m a . k a d čovjek vjeruje da j e u p u n o m posjedu sebe a kad stvarno posjeduje sve drugo više nego sebe sama.

ludih pokušaja da se taj obruč probije. Odatle, svaki je ljudski napor napor protiv realnosti realnoga. I nije to klonulost, klonulost k a s n o g , z a m o r e n o g d o b a . Nije to kapi­ t u l a c i j a p r e d u s u d o m . B a š n a p r o t i v , to j e r e v o l t , t o j e b o r b a , t o j e a k c i j a . T o j e p o d v i g . N a j v i š a akcija i vrhovni p o d v i g : b o r b a za n e m o ­ guće. T o je prometejstvo. U tome i jest smisao prometejstva. P o nemo­ gućnosti s v o g cilja P r o m e t e j i biva P r o m e t e j . N e m o g u ć n o s t posvećuje n j e g o v u b o r b u , n e u s p j e h kruniše njegovo djelo, j e d n a k o o n a k o k a o što za dobričine » k o n a c djelo krasi«. N e , nije to izmišljaj m a l a k s a l i h , izrođenih. T o stoji z a p i s a n o na s a m i m p r a p o č e c i m a historije duha. Praočaj bivstvovanja rođen je zajedno s p r v i m t r a č k o m č o v j ek o v e svijesti о sebi. I sve što j e postignuto, po­ stignuto je zahvaljujući njemu. Postizanje m o g u ć e g a samo je nuspro­ izvod — u z g r e d n i i za P r o m e t e j a nevažni n u s p r o i z v o d — težnje za ne­ m o g u ć i m . U nastojanju da se uspne na nedostižni vrh stabla života, P r o m e t e j u s p u t t r u n i j a b u k e . A dobričine s j e d e na ledini i te j a b u k e d o č e k u j u . I z b e z n a d n e b o r b e p r o t i v d e t e r m i n i r a n o s t i n i k l e s u s v e ilu­ zije čovjekove, svi virovi i vrtlozi njegove misli zatočene m e đ u uskim s t i j e n k a m a stvarnosti. S v e »slijepe n a d e što m u n a p u č u j u s r c e « . Sinoć, k a d je u nedalekoj kapelici zamrlo mrmoljenje sestrica kojim uspavljuju protekli d a n i k a d je sve u bolnici utihnulo, prečitavao s a m E s h i l o v a Okovanog Prometeja. I učinilo mi se da s a m u njemu našao najvišu pjesničku (a i ljudsku) riječ koja je i k a d rečena: ... Da nisi možda još Smrtniku A kakav ti mu tijek Njegovu O, blagodat si silnu i dalje drznuo? uskratih da sagleda za to nađe ti? grud napučiti slijepim dao čovjeku! ...

svoj

kraj.

nadama.

XX. P r o č i t a o s a m , na d o h v a t i bez reda, k a o što sve i uvijek čitam, neko­ liko knjiga о p o s t a n k u i povijesti religija. T o m e pitanje uvijek zani­ m a l o . J e r r e l i g i j a j e j e d i n o p o d r u č j e gdje su s e l j u d i p o t p u n o i čisti o d z a d n j e misli p r e d a v a l i u naručje fantaziji i i r a c i o n a l n o m e , bez stidljivosti i b e z s u s p r e z a n j a ( k a o što to, naprotiv, p a m a k a r u n a j m a n j o j mjeri, biva k o d poezije), već s punom ozbiljnošću i s punim uvjere­ njem u p r e s u d n u v a ž n o s t svog posla. Pjesnik j e uvijek p o m a l o u zloj vjeri, a n j e g o v a j e n a i v n o s t uvijek p o m a l o u s l o v n a . T o j e naivnost svijesna sebe. I uvijek bar trunčicu lukava. T u je stalno prisutna pritajena svijest d a ta n a i v n o s t m o ž e biti upravljena n a ostvarivanje estetskih v r e d n o t a . U m j e t n o s t j e u isti m a h i najnaivnija i n a j p r e p r e d e n i j a od l j u d s k i h d j e l a t n o s t i . A u m j e t n i k - p r e p r e d e n a n a i v č i n a , p r e l u k a v o di­ jete. Z a t o u umjetnosti nikad fantaziji i iracionalnome nije davano tako

s l o b o d n o g m a h a , zato ih tu n i k a d ne n a l a z i m o u t a k o č i s t o m s t a n j u k a o u religiji. Religija j e poezija koja se vrši ozbiljno. Vrelina vjernikova žara, vrijednost odistinskog i presudnost k o j e on pridaje svojoj metafi­ zičkoj preokupaciji, isključuju svaku zlu vjeru i s v a k u natruhu k a k v e strane primisli. U tim m o j i m religijsko-historijskim ekskurzima n e k a d s a m negdje čitao da je bog u ljudima nastao otprilike ovako: prasnuo je grom; unezvereni ljudožder pao je ničice — i b o g je bio rođen. T a ljudožderova ustravljenost, ta njegova zaprepaštena n e d o u m i c a — eto to j e bio bog. N e d o p a d a m i se! Možda je i tačno. Štoviše, historički, bit će sasvim t a č n o . A l i m i se ne d o p a d a . N e o d g o v a r a meni, m o m u k u s u , m o j o j unu­ trašnjoj strukturi. N e s u m n j i v o , i m a m n o g o b o g o v a . K a o i svih izmišljenih s t v a r i . I m a ih v e o m a m n o g o , i bogato raznolikih; za sve u k u s e . A postoji široka mo­ gućnost d a se stvaraju sve novi. Ali eto, taj nije za m e n e ! D a k l e , p r a s n u o je grom; ljudožder se p r e p a o — i rodio se bog. U p u š t a m s e u tu b e z a z l e n u djetinju i g r u , u i g r u s t v a r a n j a b o g o v a . Stropoštala se prazna kanta; dijete se prepalo, i — rodio se drugi bog. J e d a n mali bog, primjeren djetetu. N e . O d l u č n o , ne d o p a d a m i se. Za m o j u k u s , to j o š nije b o g , » b o g u č o v j e k u « . Ili, m o ž d a to i jest bog. S a m o , to j o š nije čovjek. O č e v i d n o , nema nikakva smisla trpati u čovječanstvo kojekakve subjekte, pa se kasnije tužiti što čovječanstvo nije o n a k v o k a k v o bismo željeli. U tolikom obilju b o g o v a , i u tolikoj slobodi da ih s v a k iznova p o svojoj miloj volji stvara, dade se zaista izmisliti nešto bolje. K a k o ja stvari zamišljam, čovjek je, u razvoju svijeta, nastao veoma, v e o m a k a s n o . T a k o kasno, da u mnogim stranama još nije ni nastao. S v a k a k o , m n o g o m n o g o kasnije nego što j e p r e s t a o da baulja č e t v e r o n o š k e i osovio se na stražnje krake, mnogo kasnije nego što je p o č e o da umješno upo­ trebljava ruke. A bog j e , o tom n e m a sumnje, u najboljem slučaju na­ stao bar t r e n u t a k poslije čovjeka. Čovjek j e p o s t a o čovjek onim č a s o m k a d j e u n j e m u n i k a o p r v i t r a č a k s v i j e s t i о s e b i , i, z a j e d n o s t i m , p r v i tračak misli о vlastitom skončanju. Časom k a d je pred njegovim pogle­ dom pukla glavna, osnovna dvojnost ljudske prirode: rascjep između konačnoga i beskonačnog, nesrazmjer između njegove ograničene konačn o s t i i p o m a m n e žeđi z a b e s k r a j n i m k o j a m u j e u s a đ e n a u d n u b i ć a . A taj j a z on se p o t r u d i o da prevlada k a k o j e znao i u m i o ; da zatrpa hekatomb a m a svoga mesa, da premosti mostovima svojih duga: »napučio je svoju grud slijepim n a d a m a , da ne vidi svom b i t k u k r a j a « . S v e što je čovjek u t o m p r a v c u izmislio i izmaštao, sve j e to b o g . I s a m o to j e b o g . B o g j e naličje Smrti. J e d a n oblik borbe proti smrti, i ništa drugo. (I, dosad, izgleda, jedini koliko toliko efikasan oblik te borbe.) G d j e n e m a smrti, n e m a ni b o g a . T o m u j e obilježje i z n a m e n : svi b e z u m n i p o k u š a j i , sve vrele s a m o o b m a n e prevladava smrt — sve j e to bog. A š t o li s v e l j u d i , t o k o m t i s u ć l j e ć a , n e z n a d u s a t k a t i , n a k u p i t i , n a g o ­ milati oko t a k v o g jednog fantoma kojim se pobjeđuje smrt! I k a k v i m li s e , — k r o z t a d u g a t i s u ć l j e ć a i k r o z s v e o n o š t o s u l j u d i u n j i h o v o m

toku oko takvog jednog fantoma napleli, namaštali, načuvstvovali, naj a d i l i , n a s t r a h o v a l i , - k a k v i m li s e o n z a o g r n e d o s t o j a n s t v o m , t r a d i c i j o m ljudske misli i ljudskog čuvstvovanja, vrednotama ljudskog zanosa i l j u d s k e p a t n j e ! K o l i k o li s e o k o n j e g a n a m o t a l j u d s k e s l a v e i b o l a t K o l i k o li s e ž i v o g l j u d s k o g i s t r a p l j e n o g t k i v a z a n j z a l i j e p i ! K a o , u o s t a ­ lom, i za tolike d r u g e ljudske riječi i fantome. K a o ne s a m o za v e l i k e riječi » d o m o v i n a « , » č a s t « , » d u ž n o s t « , » ž r t v a « i t o m e slične, v e ć i za o n e druge, prisnije riječi k a o što j e riječ » m i s a o « , i riječ » p r a v d a « , i riječ » k r u h « ; i k a o što j e , na koncu, riječ »život«, i riječ » č o v j e k « . P a k a d s e iz č i t a v e t e k l i n - č o r b e k o j u j e o k o t a k v o g j e d n o g f a n t o m a č o v j e k napleo i nabajao, izbaci klin, i opet teška srca m o ž e da se batali o n o što j e p r e o s t a l o . J e r , k a k o j e č o v j e k izgrađen iz s v o g v l a s t i t o g r a z v o j a , iz s v o j e v l a s t i t e p o v i j e s t i , to bi u s t v a r i značilo b a t a l i t i n e o n a j f a n t o m , v e ć bataliti s a m o g a s e b e . A u t o m e , priznat će s e , p o s t o j i izvjesna m a l a poteškoća. Čovjek. Gorostasna tragična figura na pozadini agonično raskrvavljenog horizonta, n a s a m o m razmeđu između dviju provalija: provalije bes­ konačnosti i provalije smrti i mraka. Grud mu je puna ljeskanja bića i nebića, u njoj se motaju smrt i besmrtnost, sad uhvaćene u koštac, s a d obujmljene u zagrljaj. Prolaznost i vječnost, konačnost i beskonačnost, ispoređene i ravnopravne, počivaju m u jedna na jednom, druga na dru­ gom dlanu, kao dvije ptice.

XXI. Nisam nikad m n o g o vjerovao u realnost realnoga. T o nesumnjivo m o r a biti k o n s t i t u c i o n a l n a g r e š k a . K a o što uslijed n e k i h bolesti č o v j e k u ostane d o starosti tanak, piskutljiv glas iz djetinjstva, t a k o j e i m e n i ostalo to s l a b o r a z l i k o v a n j e i z m e đ u pomisli i stvarnosti, i z m e đ u »istine« i » l a ž i « , i z m e đ u o n o g a što se »odistinski d o g a đ a « i onoga što se » s a m o zamišlja«. I, što je još gore, ostala mi je izvjesna nesposobnost da shva­ tim p u n u važnost tog lučenja. Doista, zar i f a k a t našeg doživljavanja u misli, u fantaziji, zar i fakat našeg čuvstvovanja, treperenja naše senzibilnosti, nisu isto tako fakti k a o i oni » v a n j s k i « , » f i z i č k i « , » r e a l n i « , » o b j e k t i v n i « f a k t i (i k a k v i m li ih s v e m r e ž a m a z a l e p t i r e ljudi ne n a s t o j e za z a r o b e ! ) ? Z a r i f a k a t š t o ja u d a t o m času doživljavam, mislim, čuvstvujem, strepim, trpim, nije isto tako realan i historičan fakat k a o i fakat što j e u d a t o m povijesnom m o m e n t u C e z a r p r e š a o R u b i k o n ili što j e u d r u g o m p o v i j e s n o m m o ­ mentu zemljotres p r o d r m a o zemljinu k o r u ? Zar ono što se » s a m o misli«, što se čuvstvuje, doživljava, pati, ne potresa m o ć n o s a m e temelje n a š e g bića, i nije li to često p o n a s presudnije i posljedičnije o d o n o g a što n a m se d o g a đ a u »svijetu vanjskih objektivnih f a k a t a « ? D o te m j e r e , d a p o n e k a d u z d r m a i n a š fizis, u g r o z i i s a m u n a š u e g z i s t e n c i j u . I z a r i ti » v a n j s k i « , » o b j e k t i v n i « f a k t i u s u š t i n i n e o s t v a r u j u s v o j u v a ž n o s t

i svoju značajnost p o nas tek time što se p r e t o č e u naše misli i naša čuvstvovanja, u naše unutrašnje glasove, u odjeke naših tamnih unu­ trašnjih spilja i pećina, u naše strahove i naša nadanja, u naše boli i naše radosti! Ž i v o t s e k r e ć e u i z l o m l j e n o j liniji, u n e p r e k i d n o m s m j e n j i v a n j u m o ­ menata ugoda-neugoda, u beskonačnoj dijalektici radost-bol. P o čemu j e i z a š t o o n d a b i t n o d a li o n o š t o u n a m a p o k r e ć e i t j e r a s m j e n j i v a n j e tih faza d o l a z i iz reda » v a n j s k i h « , » o b j e k t i v n i h « f a k a t a , iz k r u g a » o d i s t i n s k e s t v a r n o s t i « , ili iz k r u g a n a š e u n u t r a š n j e s t v a r n o s t i , iz r e d a fantazijskih fakata, iz krila iluzije? A k o sve izvire iz fizisa, iz stvarnosti n a š e g a tijela, iz materije n a š e g a svijeta, p o č e m u j e važnije, p o č e m u j e v r e d n i j e o n o š t o t a j f i z i s i ta m a t e r i j a p r o i z v o d e i u s v i j e t n a š e g d o ž i v ­ ljavanja guraju putem racionalnoga, žlijebom naše »logičke misli«, nego ono što guraju žlijebom našeg iracionalnog, naše fantazije? M a t e r i j a , d a k a k o . Z g o l j n a m a t e r i j a . A l i t a k v a , as dreams are made on. A u p r a v to j e ono što j e važno. K a d bi m e n e k o p r o d r m a o za r a m e n a i r a z b u d i o te m i r e k a o : »slušaj, č o v j e č e ! s v e š t o si d o s a d d o ž i v i o i i s k u s i o , s v e j e t o p u k i s j e n i p r i č i n a : ništa se od svega toga nije stvarno d o g o d i l o , s v e si to s a m o s a n j a o ! « — o s j e ć a m d a se time b a š ništa ne bi p r o m i j e n i l o . N i u k o l i k o time n e bi bili osiromašeni moji unutrašnji sadržaji, niukoliko umanjeno moje bogatstvo iskustava, niukoliko ograničen m o j doživljaj svijeta. I, naža­ lost, niukoliko opozvane proživljene patnje, niukoliko zbrisana haranja k o j a su one izvršile. J e d i n a sigurna istina j e go čovjek koji strepi i strada, jedina prava stvarnost je stvarnost naše patnje. N e k o crnačko pleme, recimo, vjeruje u n e k a k v u mitsku neman, u nekakvo božanstvo, u nekakvu tamo svoju Mama-Yumbu. Mama-Yumba, n a r a v n o , objektivno ne postoji. T o je fakat. Ali, k a o što s m o rekli, odre­ đeni krug ljudi — ono crnačko pleme, - vjeruje d a ona postoji. A to j e d r u g i f a k a t . J e d n a k o f a k a t k a o što j e f a k a t i o n a j p r v i . S a d , ti » d r u g i « fakti znadu biti važniji od onih » p r v i h « . N a tezulji života oni su često d a l e k o pretežniji, presudniji, posljedičniji. Čitav se duševni, a p o d nje­ govim djelovanjem i čitav praktični, »faktični« život takvog j e d n o g plemena, kruga, društva, tokom stoljeća i stoljeća razvija u znaku, pod egidom i pod vlašću takve jedne Mama-Yumbe. U njenu se počast vode igre pod žutim uštapom i do mrtve iznemoglosti preskače preko vatara; slaveći nju dočekuju se nova rođenja i ispraćaju pokojnici do g r o b o v a ; ц njeno ime odlazi se u smrt s bojnim pokličima i umire s krikom radosti n a u s n a m a . S n a g u za sve velike podvige i č u d e s n a djela d a v a l e su oduvi­ j e k l j u d i m a i n a r o d i m a b a š te M a m a - Y u m b e , te š i m e r e i te l u d o s t i , v i š e n e g o »objektivne istine«. B e z svojih M a m a - Y u m b a narodi zacijelo ne bi za sohom ostavili hramove i dvorove, piramide i akropole, himne i epose i drame i lirike, i kipove i freske i mozaike. L i j e p o Ы danas izgledao svijet, d a su oni znali » o b j e k t i v n u i s t i n u « ! B e z s u m n j e , to j e p l a ć e n o h e k a t o m b a m a ljudskih snaga i ljudskih života. (A zar se u ekonomici č o v j e č a n s t v a s v e , b a š s v e n e p l a ć a h e k a t o m b a m a ? ) A l i , b e z t o g a , ti Ы narodi prošli i nestali u mrak ne obilježivši svoj prolazak kroz historiju

čisto »fizič­ k i h f a k a t a « . I tako se d o g a đ a đ a se. P a i krutih.Y u m b a »objektivno ne p o s t o j i « ? XXII. nevoljnik. i m r a č n u faktičnu m o é iracionalnog. j e d n a k o k a o ni ona druga plemena i narodi koji su se.Y u m b a » f a k t i č n o ne po­ s t o j i « ? Š t o o n d a ? P o čemu j e činjenica M a m a . i u njima oni daju svoju mjeru i ostavljaju t r a g o v e svog prolaska. ovakvu priču: Zabrinuo se s i r o m a h čovjek za svoje zdravlje. Čitave žetve ljudskih zanosa. životno važnija — nego fakat vjerovanja u Mama-Yumbino postojanje? A svako doba ima svoje Mama-Yumbe. Ali onda. u kojoj k a o d a j e j e d i n o n a l a z i o n e š t o s m i r e n j a . pritajilo s e . P r o g o n i o ga je vječito gadan ukus u ustima. logički legitimnog. do m r t v o g umora.Y u m b i n o g » f a k t i č n o g nepostojanja« presudnija. P a što onda a k o M a m a . valjda u instinktivnom saznanju neutješne konačne »istine«. I to p o p r a ć e n o kakvim drugim. snagu logičkoga i snagu alogičk o g a . Za tu fantaziju o d a b r a o je j e d a n balkon u dosta prometnoj ulici u centrumu . ne zna se zašto. Svijet j e pun takvih Mama-Yumba. autoritet racionalnog. A ove posljednje obično su najopasnije. na primjer. T a d se p o prvi put javila ona namisao. k a o m o g u ć n o s t same namisli. Omršao je. koji čak nije više dozvoljavao n i k a k v e sumnje. N a j p r i j e tek k a o sjena s a m e namisli. n a g o m i l a s v a sila patnje i strahovanja. novim s i m p t o m o m koji j e sumnju potvrđivao. čitave hekatombe ljudskih snaga i ljudskih života! I što onda u s v e m u t o m e važno što M a m a . K a o neka zabava fantazije. l j u d s k e radosti i bola. Mrcvario se. K a t k a d bi kljucanje utihnulo. stočarski bugareći p o d mutnom mjesečinpm. uslijed vjerovanja u onu M a m a . S v r e m e n a n a v r i j e m e o p e t hi g a kljucnulo p o d desnim rebrima. zadovoljili da stoljećima i tisućljećima vrte na ražnju ovnove. J e r one udružuju u sebi i snagu postojećeg i snagu nepostojećeg. ozbiljno se zabrinuo. posljedičnija — pa i čisto praktično. započinjalo j e iznova. do potpune iznemoglosti tijela. d a j e s u m n j a o : d a li to u o p ć e k l j u c a . odlučnija. Lunjao je ulicama bez kraja i k o n c a .Y u m b u koja n e p o s t o j i . A to je. Zamislite. svijesnih i nesvijesnih. p a t u r i o r u k u p o d k o š u l j u i o p i p a o : Činilo m u s e d a m u k l a nabuhlina iz d a n a u d a n raste. obrazro s e o k o s e b e . za n e k o l i k o sati. z a n o s a i p a d o v a . koji nije davao mogućnosti nikakvom samotješenju. smatrao naročito značajnim simptomom. ili j e to s a m o m o j e u o b r a ž e n j e ? I nešto bi se primirio. čuv­ s t v o v a n j a i strastvovanja. sasvim pro­ p a o . Ili se j a v l j a l o t a k o s l a b o .Y u m b e . pojedinačnih i općih. za č i t a v o j u t r o . i svaki čovjek ima svoje M a m a . nedjeljama i mjesecima. zajedno s njihovim dalekosežnim posljedicama. bezazlenih i opa­ snih. M a m a . t a k o n e o d r e đ e n o .ničim i ne ostavivši za s o b o m ništa. Ušao bi u k a k v u mračnu vežu. Velikih i malih MamaY u m b a .Y u m b a zaogrnutih p l a š t e m m i t s k o g a ili zaodjevenih u bijelo r u h o p r i v i d n o racional­ noga. smiješno nacerenih i stravično izobličenih. i za d u l j e v r i j e m e .

A usred dvorišta kočile su se dvije od kiša pocrnjele o k o m i t o usađene grede s trećom poprečno pričvršćenom. uredskog namještaja i dijelova za bicikle. n a o n e manje balkone odmorišta među katovima. ovo što jest izgledalo i p a k k a o m a n j e zlo. daleko daleko n a d k r o v o v i m a . Drugi takvi balkoni. i zurio na sivo dvorište pod sitnom k i š o m . A k a d bi stubište utihnulo. S i l a z i o j e t a d a p o l a k a t a niže ili u z l a z i o p o l a k a t a v i š e . u ž u r b a n a i n e s l u t n a d a ih n e k o o d o z g o p r o m a t r a . s a žaljenjem što ih osjeća tako izblijedjelo. . O v d j e . p o d k i š o b r a n i m a . nakanjivao se i predomišljao. m o m a k na ljestvama lijepi sučelice novi kinematografski plakat. I to ne t o l i k o .g r a d a . nadnosio se preko ograde balkona na raznim katovima i gledao odozgo tjemena prola­ znika. D u g o j e stajao na tim balkonima prelazio s j e d n o g na drugi. Zastajao j e i tu n e k o v r i j e m e . A tamo. neizvjesno utješen. Doživljavao je u sasvim zornom predočenju svoj n a u m . premišljao se. Crnomanjasta i plava. zgrada s dućanima fotografskih potrepština. T i m a n j i balkoni gledali su na dvorište. . p o d r a z n i m š e š i r i m a . B i l a j e to ružna f a s a d a one n e k a d p o m o d n e . da r e č e m o veselije — m e đ u ljudima je! Vrve prolaznici. da bi m u se s malim no oštrim fizičkim b o l o m oro­ sili d l a n o v i . a nad krovovima lebde pogašene neonske reklame. A m o ž d a j e tom m a l o m p o v i š e n j u tonusa u njemu doprinosila i ona krpica vedrine daleko iznad krovova. K u h i n j s k i balkoni okolnih k u ć a . vidi se i p a k j e d n a m a l a krpica vedrine koja o b e ć a v a d a će sutra m o ž d a biti lijepo vrijeme. ponešto smiren. p u k o dekorativnim balkonima na odmorištima svih katova otvorenog stubišta. T e k poslije se doznalo da j e više d a n a dolazio u tu z g r a d u (a k o bi znao zašto j e b a š takav način i baš tu z g r a d u i z a b r a o ! ) : susretali su g a p o stubištu i kasnije ga u lešini p r e p o z n a l i namještenici onih fotograf­ skih p o t r e p š t i n a k o j e su imale svoje r a č u n o v o d s t v o n a k a t u . i p a k je n e k a k o bolje. s besmislenim. k r o z k o p r e n u p r o r i j e t k e sive daljine. za isprašivanje ćilima. pružali su se n j e g o v o m pogledu. . P o n e k a d j e p o m i š l j a o n a ž e n u i n a s v o j e d v o j e d j e c e . bili su na o d m o r i š t i m a i z m e đ u k a t o v a . s k a n t a m a za s m e ć e i koritima za rublje i s djecom koja se igraju. I m o ž d a ga j e o d s k o k a u z d r ž a v a l a p o m i s a o d a bi n e k o m e od njih m o g a o p a s t i na g l a v u . p r a v i o z a p o s l e n o l i c e i z a v i r i v a o u t a b l i c e na vratima — čovjek tobože nekoga traži. N e . Možda čak i vedar. koja je nešto neodređeno obećavala. K a d bi k o n a i š a o . Katkad. p a se v r a ć a o na b a l k o n na fasadi. m u š k a i ženska i djetinja tjemena. zastajao je. o n j e u z l a z i o ili s i l a z i o . sunčan dan . samo m a n j i i neugledniji. živahnije je. M o ž d a m u j e . k o ­ liko iz j e ž n j e k o j a g a j e h v a t a l a na p o m i s a o d a b i s e t o m p r o l a z n i k u m o g a o nasaditi na tjeme uprav onim m u k l o bolnim m j e s t o m i s p o d desnih r e b a r a . odijeljene hladnim staklom bešćutnosti. kolebao se dugo i dugo. možda. slične v j e š a l i m a . t a m o m u se nije sviđalo. ili b a r n e i s k l j u č i v o s t o g a š t o nije htio da nanese iznenadnu smrt nevinom slučajnom prolazniku. n a u l i č n o m b a l k o n u . D o te mjere. promiču neslutna tjemena. nesuvisle a r h i t e k ­ ture. p r e d zornim zamišljanjem n a u m a . P a je odlazio.

U p r v i čas zatajili su j e od m a j k e : nisu znali k a k o d a j o j kažu. za se i za nju. sve ispod glasa 1 u p o v j e r e n j u . bez i najmanjeg tračka sumnje. p r o t e k l o j e i jutro. šaputava. poslije j e utvrđeno da r a k a u o p ć e nije i m a o . Ovako. N o ć j e u svim k u ć a m a tištala m u k l o m težinom. Čitavu noć probdio sam skutren u kre­ vetu prateći napetim čulima to nadimanje i iščekujući širom rastvorenih očiju da u četvorini prozora zabjelasa prvi trag zore. K a o da se nešto nadi­ m a l o i n a d i m a l o . ta i n f o r m a c i j a . k a o n e k i postjscriptum. R a z u ­ mije se. i ono s e s u r v a l o u n u t r a . sići ć e s u m a . B o j a l i su s e : svisnut ć e . I. ХХШ. K a o nešto što za s a m u priču nije ni o d k a k v e važnosti. Z a p r v i m a h . završio j e odmah. v e ć d u g i m obića- . možda. odronila m u se zemlja p o d nogom. A iz djetinjstva pamtim ovu zgodu: N a š k o l s k o m izletu u brdima zaglavilo je nesretnim slučajem dijete: n a d m j e l o se n a d k r a š k u jamu. a m o ž d a čak i koju godinicu dulje nego ovako.Ali s u t r a d a n se o p e t v r a ć a o . T a j i l i su j o j č i t a v o to p o p o d n e . Da ipak saljude zainteresira. ali j e dijete' u p a d u udarilo g l a v o m о k a m e n i ostalo na mjestu m r t v o . Djeci j e strogo preporučeno d a ne pričaju ništa 0 d o g a đ a j u . S v i su se izmicali toj neprijatnosti. s m i s l i l i su p r i č i c u d a j o j o p r a v d a j u zašto j o j se sin nije v r a t i o . V a l j d a iz n a g o n a d a i p a k n e k a k o obilježi. N i k o m e n a g l a v u . g o t o v o k a o d a j e to n e k i m p r a s t a r i m . sasvim nezapažena. P r e k i n u t je izlet. I to baš na ulicu a ne u dvorište. a još se niko nije rješavao da m a j c i k a ž e istinu. i ona ju je primila spremno i lako p r e k o očekivanja. skrivali se za raznim izlikama. j e d n o g a d a n a — s k o č i o j e . P r i č i c a j e i s p a l a i odveć uvjerljiva. obdukcijom. ali o p e t m e đ u p r o l a z n i k e . U z g r e d rečeno. d o k je drugi učitelj s d v a odraslija đ a k a ostao uz m r t v o tijelo u planini. A sve i da ga je imao — rekli su d o k t o r i — b i o bi p o ž i v i o u n a j m a n j u r u k u tri ili šest m j e s e c i . ludo zaljubljena u jedinca. J a m a nije bila odviše d u b o k a . pod pratnjom jednog učitelja vratila s e о p o d n e u mjesto. s onom čudnom uznemirujućom lakov j e r n o š ć u : g o t o v o k a o da j e s a m a išla na r u k u t o m e da b u d e o b m a n u t a . n a d o d a j e se priči eto t e k o n a k o . svog dječaka s učiteljem i d v a m a starijim drugo­ v i m a gdje se v e r u p o zelenim p r o p l a n c i m a i skupljaju biljke za š k o l s k i herbarij. Od­ n e k u d se n a š l o . U prije­ p o d n e v n e s a t e . tek naknadno. o k o deset i p o . nešto što ujutro treba da p r s n e . S v a n u o je i dan. vijest se odmah raširila kroz mjesto. da ona ne b u d e baš sasvim neznatna. i p o v o r k a djece. kointeresira. B i l a j e u d o v i c a . I p a k . d a i p a k n e č i m p o d v u č e svoju smrt. A l i š t o j e u o p ć e v a ž n o d a li j e i m a o r a k a ili g a nije i m a o ? T a j p o d a ­ t a k . žurajiva. Zamišljala je. A n e p o m i č n o s t noći i p a s i v n o s t b d j e n j a k a o d a su to n a d i m a n j e činili j o š n e z a d r ž i v i j i m i bespomoćnost j o š izvjesnijom.

Istina. I t o s e m o j i m d j e t i n j i m o č i m a č i n i l o č u d o . ne u o č a ­ vajući ni nastojanje ljudi da joj se uklone. na n j e n o m licu ležala j e bezbrižnost. s a v r š e n o b e z i k a k v a o b z i r a n a o n o š t o jest. A ona se usred tog k r u g a v r t i l a p r i r o d n o . ona suzdržana. I n j e n o s e držanje s v a k o g d o i m a l o o d n e k u d čudački. imao ono djetinje strahopočitanje s k a k v i m djeca slušaju starije ljude s d u g o m sijedom b r a d o m i s dubokim. do o p a s n o s t i n a t e g n u t e v i d o v e . I divio s a m se s a m o što i d r u g i to č u d o ne vide. Međutim. (Tad sam još pred veličanstvom »stvarnosti«. nego stoga što se na taj način za dječakovu majku još za pola dana otezala ta neizvjesnost. »objektivne stvarnosti«. ta objektivna stvarnost. č a k j e i n e primjećujući. Činila im se luda: g l e : s i n j o j t a m o l e ž i m r t a v — a o n a b a z a p o m j e s t u . I to ne s t o g a što j e time m o m djedu ušteđena jedna mučna dužnost. ona je spokojno pekla svoje srdelice . n o s i . što se j o š za p o l a d a n a p r o d u ž a v a l a d j e č a k o v a agonija. g o t o v o vidljiv. n a š a s r e ć a . S j e ć a m se d a s a m bio sretan što m i djed nije u m j e s t u . k u d i k a m o jači! I t a d s a m p o m i s l i o : vidi! nije tu važan s a m f a k a t . A l i to š t o s e d o g o d i l o — t o j e stvarnost. k a t k a d i s a m a naša egzistencija. počivaju na tako krhkoj. tako nesuštastvenoj grančici. razgovara о koječemu s dućandžinicom na pragu. ono što se g o r e u planini d o g o d i l o . a donačelnik je bio n a n e k o m naličju u okolici i vraćao se l a đ o m tek u sat p o p o d n e . u ruci svoje srdelice za r u č a k . i p a k na n e k i n a č i n m o r a l a biti pretežitija. d i v n o č u d o . č i s t a od s v a k e s l u t n j e .jerri u t v r đ e n i m p r a v i l o m o s v e š t a n o . g o t o v o b e s t i d n a . s a m o u t o m e . I z d v o j i l o j u j e o b a z r i v o tuđenje. E t o . šunjao se k r o z mjesto k a o p a s bez gospodara. i l i u n a j m a n j u r u k u donačelnik. m e đ u ribarske žene i k r e z u b e starce što k r p a j u mreže. s v a k a njena kretnja činila im se sablažnjiva. ne! Taj krhki fakat bio je jači.) I činilo m i se d a bi ta stvarnost. zadirkuje Vinku da joj je m o m a k u svijetu našao drugu curu. l e ž e r n o . treba da joj saopće tužni glas. ili k a o d a j e m a l i u planini odjednom ustao od mrtvih i zvonkim cinkom smijeha raskinuo z a m a đ i j a n o s t te uzbudljive i nelijepe igre. n e o d g o v o r n o . dopro do u posljednje kuće u pregradu. Majčino raspoloženje bilo j e v e d r o . O k o nje se o b r a z o v a o m a l i p o j a s p u s t o š i .sve snagom i na o s n o v u t o g a š t o o n a ne zna. m u č e n išijasom. A žena se kretala p o s r e d zabrinutih lica ne pitajući se za razlog toj zabrinutosti. b e z b r i ž n o . tada nalazio na sumpornim k u p k a m a . M o j se djed. podmukla nepovjerljivost koja izgleda da n e m o ž e ostati n e z a p a ž e n a .. d a n a č e l n i k l i č n o . S v e j e u t o m e . k a o izmeten z a m a h o m metle uokrug. o n a n e z n a š t o s e d o g o d i l o . J e d n a k o k a o d a s a m g l e d a o č a r o b n j a k a g d j e h o d a z r a k o m . iskusnim glasom. s a m o što n e p j e v u š i u l i c o m ! P u č k e žene g l e d a l e s u j e crnim očima: svaka njena riječ. o n o š t o jest: v a ž n o j e n a p r o s t o t o d a l i m a j k a z a t a j f a k a t zna i l i ne zna. I j a s a m j e s â m g l e d a o sa s n e b i v a n j e m . . j a č a od tog k r h k o g fakta što sirota m a j k a za tu stvarnost ne zna. u v u k a o se u uši i starim naglu­ him b a k a m a uz ognjišta. Glas j e m e đ u t i m išao i širio se š a p a t o m . z a v i r u j e u ribarnicu. n a s t o j a n j e k o j e j e već p o p r i ­ m a l o m u č n e .

-τύρχκι promi­ ( I m a o s a m i i n a č e s l a b o s t za te tablice. na k o n c u . U v i d s u š t e . P o s l j e d n j a m i j e b i l a : Was und ich besitze.P r o č i t a o s a m o v o što s a m d o s a d n a p i s a o . i p r a s n u o u smijeh. Nije m e zadovoljavalo. U prvom redu. U prvi m a h p r e t r n u o s a m od r a d o ­ sti: pomislio s a m da s a m sasvim blizu rješenju m o g g o r u ć e g pitanja. ich wie im Weiten. I. da m o j e maštanije. sasvim iskreni. i često v e o m a o š t r o z n a m š t o m i s l i m i v j e r u j e m . n e i s k r e n o . m o j e iracionalnosti. Doista. — » O d t o g a što* ti b a j e š i š a r a š m o ž d a b i s e d a l a praviti n e k a k v a p o e z i j a « . S j e ć a m se s koli­ kim sam oblakšanjem nekad. J e r i p o m o m s h v a ć a n j u t a k o z v a n a poezija prestaje ondje gdje j e uistinu »vrag odnio šalu«. odjednom m i se to učinilo krajnje b a n a l n o . A m o m e f i l o z o f i r a n j u j a s n o u v i đ a m čitav niz z a p r e k a . govorili su mi p o n e k a d . čeprkajući i prevrćući po knjigama. previše stvarno — previše ozbiljno. T u sam istinu protegnuo na čitavo područje misli i na čitavu površinu ž i v o t a . namješten! K a k o bilo. о tome vrlo često nisam načisto. ta u p o r n o s t i c r p e s v o j u s n a g u iz one zle s r e ć e . oduvijek j e bila u meni težnja. Čudno kako neki takav. sa dna nas p o t e k l i v a p a j m o ž e d a p o d djelovanjem j e d n o g k a s n i j e g z a p a ž a n j a ili pomisli. devize. moje čuvstvovanje zaodjenem u vid logike. Ali j o k ! M e n e to nije privlačilo. seh' was verschwand. I s p i s a o s a m i. wird mir zu Wirklichkeiten! Ali k a d s a m posjetio n e k o g prijatelja i vidio n a d njegovim stolom istu takvu tablicu s tim istim natpisom. p r e t e n c i o z n o . N o d a li to š t o m i s l i m i vje­ rujem d o i s t a mislim i vjerujem. k a o i u svim n e s r e t n i m ljubavima. A l i to j e u m e n i u p o r n o . ž e ž e n e l o g i k e . k a o i s v a k a n e s r e t n a ljubav. P r e d t o m d i s t i n k c i j o m o s j e ć a m uvijek izvjesnu m a l u t r e m u . — a da bi se od toga smjela praviti poezija. n a k n a d n o postane banalan. neiskren. Što li sam se d a o u filozofiranje! T o mi je slabost od djetinjstva. V r a t i v š i se k u ć i p o d e r a o s a m i b a c i o u koš onu moju. ja sasvim tačno. o t a d a s a m b a t a l i o te tablice i r e k a o sebi: p l o v i m o d a l j e . I m a o s a m ambiciju d a od t o g a p r a v i m filozofiju. A vjerujem d a n e m a č o v j e k a za to n e p o d e s n i j e g od mene. bez stjegova i deviza!) . i u m o m životu j e n i o ih p r i l i č a n b r o j . o b j e s i o n a d m o j i m s t o l o m tablicu s natpisom: τό ά λ η θ ε ύ ί ΐ ν ή ^'ει'δί-σΟί'ΐ о г к ύ. naišao na to d a su ljudi u m u j u ć i о umjetnosti j o š d a v n o otkrili d a je lučenje i z m e đ u istine i laži tu b e s p r e d m e t n o . ovu: obično i ponajvećma. Z a š t o ? K o bi ga z n a o ! M o ž d a z a t o što s a m tu m a t e r i j u u sebi uvijek osjećao previše prisno. A p o k u š a j i r a š č i š ć a v a n j a i lučenja tu m e redovno iznevjeravaju. p o n e š t o p r e t e n c i o z n o . Z a p r e k a k o j e j u čisto isključuju i onemogućuju. p r e v i š e životno. strasna težnja.

D o b r o . J e r ta m i d o s l j e d n o s t n i k a d u ž i v o t u n i j e u s t r e b a l a . no zašto m i to toliko i m p o n i r a ? Odakle u meni ta ambicija na dosljednost? T o ne dokuč u j e m . osiromašiti život. panički zazirem od toga da m i ne do­ b a c e : » T o j e k o n t r a d i k c i j a . A zašto toliko z a z i r e m o d p r i g o v o r a n e d o s l j e d n o s t i — to ne z n a m . Čini m i se da sam oduvijek osjećao (a kasnije i s a s v i m svijesno mislio) d a s e d v i j e s u p r o t n e istine n i p o š t o n e i s k l j u č u j u . A k a k o čovjeku — ako nije i odviše uzak. ja oduvijek zazirem. pri­ znajem. Z b i l j a č u d n o . jednostran. nešto p r e b o g a t o i raznovrsno — baš k a o i s a m život. i ne m o ž e m o o č e k i v a t i b o g z n a što. č i s t a k o n t r a d i k c i j a ! T i s i n e d o s l j e d a n . K a d m i kažu da je sve ono što govorim ludo. s a m o s e b i n e d o s l j e d n o — e. u s t v a r i . raznoliko. P a o d a k l e onda tolika žudnja za n j o m ? S â m b o g to n e k a zna! ( U o s t a l o m . mislioci su p o n a j v e ć m a jednostrani. Istina. tek tad filozofija postaje nešto! Nešto široko. od toga strašno trpim. S v a k a je filozofija samo izraz datog načina osjećanja. A l i to i j e s t njihov g l a v n i n e d o s t a t a k .T o g a se upravo mitski. N o a k o ih o b u j m i m o sve skupa. n i k a d n i s a m osjetio ni najmanje nedaće od t o g a što j e n e m a m . j e d n a n a i v n a s a m o o b m a n a . a izgradnja tog sistema samo je nastojanje oko naknadnog logičkog naravnavanja onog prvotno datog momenta. pa i sasvim oprečne. Ustvari. ti s i u protuslovlju sa samim sobom!« . uzeta s a m a za se. jedna dječja igra koja se sastoji u t o m e da se glava nastavi n a rep. ponjatne i bliske m n o g e i razne. K a k o j a s h v a ć a m . p i t a m se d a n a s . apsurdno. o b u h v a t n o . n i j e li t o s a m o s o b o m d o k a z d a j o j j e d o s l j e d n o ? V i d i ! a j a s a m stratio pola vijeka strepeći nad mojom dosljednošću!) I još nešto. I s k l j u č i t i j e d n u ili d r u g u izgledalo mi je da znači osakatiti stvarnost. a k o j e koliko toliko cjelovit. skučen. preuveličano bojim.Nadalje. Njegov filozofski sistem s a m o j e nužni posljedak toga. V a l j d a (i s a s v i m vjer o v a t n o ) b a š zato što s a m uistinu n e d o s l j e d a n . j e li u o p ć e moguće biti n e d o s l j e d a n ? Čim j e nešto proisteklo iz n a š e l i č n o s t i . M a k a r i n e b i o n a c i s t u d a l i o n o š t o m i s l i m doista mislim. o p e t p o s t a v l j a m na sebe zahtjev da u m o m u m o v a n j u b u d e m d o s l j e d a n . čini m i se d a . ljuto e k s k l u z i v n i . u o s n o v i m a s v a k e filozofije leži. čitav k o z m o s . odveć partajična i ekskluzivna narav. toga se strašno bojim. m o j a p o g r e š k a i m o j a k r i v i c a k o d o v a k v o g s h v a ć a n j a leži u o s n o v i svih f i l o z o f a : s v a k i od njih g r a d i . filozofije imaju n e k o g smisla i vrijednosti s a m o a k o ih uzmemo kao načine osjećanja. a k o predstavlja makar kako majušnu redukciju kozmosa. — nužno moraju biti svojstveni mnogi i razni načini osjećanja. Ali a k o mi kažu da je to bulažnjenje s a m o s a s o b o m u p r o t u s l o v l j u . filozofije. V i š e m a n j e . k a o njen k a m e n t e m e l j a c . I sav zas t r e p i m čim i samo izdaleka u diskusiji naslutim d a je ta objekcija na p o m o l u . nešto sa b e z b r o j e m lica i v i d o v a . lišiti m i s a o j e d n o g n j e n o g pola. bojim čitavim jednim skrivenim k o m p l e k s o m u meni. apriornog i uslovljenog uprav onakvim psihičkim ustrojstvom k a k v o njen tvorac u sebi nosi. I z a t o o d p o j e d i n o g od njih. p u k o bulažnjenje — to mi toliko ne imponira. N a k o n c u k o n c a . slijedi s a m o po sebi da m u m o r a j u biti svojstvene. ako s v a k o g a o d njih u z m e m o s a m o k a o pojedini instrument u kompleksu.

č i č i m a k . filozofiju iz j e d n o g . N e s v i j e s n i p j e s n i c i . sa svojim utanjenim. šture v o ć k e . k a d su u o p ć e nešto. svog. svoju rođenu ličnost. K i e r k e g a a r d opet u svojoj. sociolozi. ustrojiti i jedna kolonija mislilaca? Zar nisu i o n i jednako b e z o p a s n i p o č o v j e č a n s t v o k a o i slikari? I zar svaki od njih ne ulijeva u svoje djelo s a m o s e b e . ti v e l i k i s t v a r a o c i svojih svjetova. Hegel u svojoj. idiličnih kućica na b l a g o j p r i s o j n o j p a d i n i . pomalo racionalističkom glasu prestarjelih klavira? J e d n o sam vrijeme češće odlazio к prijateljima u slikarsku koloniju. A tako posmatrana. Istina. svaki u svojoj. ustvari su s a m o přerušeni pjesnici. k a k o li j e to l j u d s k i i n t e r e s a n t n o p o s m a t r a t i č o v j e k a u k r u g u n j e g o v e f i l o z o f i j e . s v o j u . n e d a j e l i i t a k a v p i s k u t l j i v i piccolo svoj d r a g o c j e n i i n e z a m j e n j i v i g l a s i ć u o p ć e m k o n c e r t u g l a s o v a ? I n e m a li s v o j u p o s e b n u d r a ž s v a k i o d tih m i s l i l a c a . kao intimni sadržaj i k a o suštinska bit s v o g č o v j e k a . F i l o z o f i . dalje. A njihova poezija jedina j e i s t i n s k a . drvenasta u k u s a . Za svaku i naj­ m a n j u s i t n i c u iz n j i h o v e i n t i m n e u n u t r a š n j o s t i . K o j e . e k o n o m i s t e . j e d a n к d r u g o m e odlaze na crnu kavu i partiju šaha. filo­ zofi — a k o s u uistinu filozofi a ne što d r u g o . ribizla. s v e d o sutra.j e d n u . n e s u đ e n i državnici ili generali i t o m e slično — s a m o su p ř e r u ­ šeni p j e s n i c i . oskudna. na primjer. M o j a bi p o g r e š k a i m o j a krivica. od j e d n e s v e m i r s k e p o e m e j e d a n s v e m i r s k i sistem. prirođene vizije svijeta. s v a k a j e filozofija v e o m a . pa dalje. opora soka. s v e d o d a n a s . M a h o m stariji. p r i l j e ž n i b a š t o v a n u e k o n o ­ miji s v o j e vlastite b a š t e ? Zar j o š i danas. o s k o r u š a .i ništa drugo. Heraklit u svojoj. za sve ljude. b a š k a o i s l i k a r i ? D a . i s k r e n o n a i v n a p o e z j a — j e d i n a prava poezija. Spinoza u svojoj. b i l e s a m o u t o l i k o v e ć e š t o j a iz m n o g i h i r a z n i h n a č i n a o s j e ć a n j a . Odlično se slažu. za njihove unutrašnje sadržaje. v e o m a z a n i m l j i v a . p r e m a t o m e . stari K a n t n e m a izvjesnu svoju specifičnu draž. n e h o t i č n i tvorci p r a v e p o e z i j e . smireni ljudi koje j e davno p r o š a o ukus za jetke r a s p r e i za lomljenje k o p a l j a . žicanim g l a s o m sličnim onom oglodanom. K a k o li j e to p r i v l a č n o . n e s v i j e s n i p j e s n i c i s v o j i h v i z i j a s v i j e t a . njegovom specijalnom organizacijom psihe uslovljene. K a n t . — t i v e l i k i . nimalo različno nego veliki pjesnici. D r u g i m riječima. dalje. ustvari nisu ništa d r u g o nego njihove karakterne crte. A slikaju svaki na svoj način. pa Zenon i Demokrit. načina o s j e ć a n j a . n e m a li i t o s v o j č a r ? P o s m a t r a n o u č i t a v o m k o m p l e k s u . N o n i j e li i t o l i j e p o . mirno p r e d g r a đ e na rubu velegrada. p r a v i m i m n o g o s t r a n i č n u viziju svijeta. Nizovi krotkih. Pomišljao s a m : zašto se ne bi m o g l a tako. iz j e d n e s v o j e . negdje na rubu života. Platon i Epikur. p o g r e š k a je u tome što oni na silu b o g a od j e d n e poezije h o ć e d a p r a v e j e d n u filozofiju. P a još dalje. za njihove živote i njihova životna pitanja. žene im se m e đ u s o b n o posje­ ćuju. biolozi.b a š t o v a n a u s r e d n j e g o v e b a š t e ! L i j e p i h li vizija što se nižu p r e d našim očima: P a r m e n i d u svojoj bašti. A nji23 R A D 313 353 . svoju viziju realnosti . u p o n e k i m o d tih b a š t a r a s t u i trpke. za mene. svoje vlastito gledanje n a stvari. s h v a t l j i v o . najčešće jedan dijametralno oprečno drugome. J a s a m se strasno zanimao za ljude. I to i m baš nimalo n e smeta. P a t a k o . i z a njihove filozofije. s a s v i m d o s l j e d n o . U s v a k o j o d njih živi i s l i k a p o j e d a n s l i k a r .

L j u b e z n a j e . N a s t o j i d a m i o l a k š a usa­ mljenost. R a z m i š l j a m о toj miloj djevojci. B i l o k a k o uzeli i sudili stvar. o racketersima i kidnappersima.hovu pjesničku narav i suštinu potvrđuje i upotpunjuje baš i ta crta pjesničke naivnosti. Moja bolničarka lijepih r u k u donijela m i j e n e k o l i k o knjiga da pre­ k r a t i m vrijeme. a u svojoj težnji za saznanjem eto k l j u k a glavicu tim knjigama о dalekim b e r a č i m a p a m u k a . zadužuje me s hiljadu malih pažnja. XXV. ti p r o ­ b l e m i i j e s u o n o što j e u s v e m u t o m e najviše z a n i m a . о životu u legiji stranaca. A time n e k a k o i ja dolazim na svoj račun. k o p a č i m a z l a t a . o čilenskim vadiocima salitre. . da bi njihove stvari i njihove brige bile podignute na dostojanstvo problema. stvarnost time nije na šteti. n e o š t e ć u j e m li s v e u k u p n o s t z b i ­ v a n j a ? N e o s i r o m a š u j e m li b o g a t s t v o ž i v o t a . toliko d r u g o m p r i v o d i m u njeno krilo. i neznatni. I time mirim savjest: mislim da. k a o djeca k a d rišu. I о trgovini bijelim robljem. i primitivni. о p o d z e m n o m švercu oružja u p o l u k o l o n i j a l n e zemlje .i b o g te pita j o š o č e m u ! S v e to za nju nisu r a z n e l e m e v e ć r a z n i p r o b l e m i . još nedorasli da bi imali svoje probleme. I. dolazim do zaključka da stvarnosti ne činim krivo. pjesničke nesvijesti о s a m o m sebi: što svoje vizije života i svijeta šaraju savršeno ozbiljna lica. toliko na drugoj strani utvrđujem realnost irealnoga: koliko g o d j e d n o m r u k o m o d u z i m a o od stvarnosti. J o š ne zna t o l i k o t o g a ni о o n o m e što j o j j e n a j b l i ž e . p a ih o s t a v i o n a s t r a n u d a o d l e ž e n e k o v r i j e m e p r i j e n e g o j o j ih v r a t i m . A pri svim tim i takvim mojim razmišljanjima i razmatranjima. krijum­ č a r i m a a l k o h o l a . m n o g o š t a najosnovnijeg о čovjeku i čovječjem srcu. da se o b r a z u j e . K a ž e mi da se ona ranija ne će vratiti — p o t p u n o su j e z a o k u p i l e k u ć n e neprilike i istjerivanje nasljedstva. I volim što se ne v r a ć a . о C r n c i m a k o j i se voze u p o s e b n i m odjeljenjima v a g o n a . u dubini duše stalno me muči samo jedan skrupul: neprestano sâm sebi postavljam jedno pitanje. m a k o l i k o o v i m m o j i m p o i m a n j e m života i svijeta na jednoj strani p o t k o p a v a o realnost realnoga. P a onda opet о kineskim sijačima riže. ispinjući se na prste da zaviri preko tarabe. n e s a k a t i m l i c j e l o k u p n o s t s v i j e t a ? I k o l i k o g o d s e i s p i t i v a o i p r e i s p i t i v a o . mila djevojka vjerovatno misli k a k o su ona i njena zemlja još mali. jednu s a m s m u k o m d o g u r a o do k r a j a . о životu ronilaca bisera. k o l i k o g o d sam s e b e t i m pitanjem trapio. i samo m e ono preokupira: ne prikraćujem li t a k v i m m o j i m g l e d a n j e m s t v a r n o s t . sve u svemu. Prevrnuo sam nekoliko stranica u knjigama koje mi je donijela. T a k o j e željna da sve upozna. 0 propadanju zemljoposjednika na američ­ k o m J u g u . о životu kitolovaca. čini m i se n e d v o j b e n o d a . 0 k a n o a m a što p o smaragdnoj traci rijeka klize u s a m o srce džungle i о potmulom bubnjanju noćnih bubnjeva u prezavo budnim prašumama. S v i k a o s a m se na ovu.

kao što j e n e k a d prikazivati čovjeka značilo uglavnom prikazivati ga k a k o lovi . po prevashodstvu umjetnosti za m a s e . n e k m u j e s a s r e ć o m ! Ali š t o s e t o . Č o v j e č a n s t v o j e već dovoljno odraslo. Upregnute pod bilo što. dube. osnovni je nedostatak novije literature baš to . jako. analizira. j a k o razvio. dovoljno se prozlilo. misli. t a k o on d a n a s . P a zašto je onda potrebno da se i g r a m o žmurke. s â m j e i bez ičije p o m o ć i osnovao farmu. T e k t u i t a m o . P a zato. u k o j o j će s l o b o d n o m o ć i d a p i š e š t o g o d h o ć e « . ili k a k o j e s t a r o g D o m i n g a u c r n o z a v i o m o r s k i p a s r a z d e r a v š i m u r i b a r s k u m r e ž u — a sve to zato d a b i s m o time » o s t v a r i l i s e b e « . naiđem na v a p a j j e d n o g a : »htio bih napi­ s a t i k n j i g u b e z s a d r ž a j a ! « ili n a r e f l e k s i j u d r u g o g a : » č i t a v j e p r o b l e m u tome d a čovjek iznađe nekakav način. ništa n e g o sebe. o n a k o k a o što p o đ e m o da g l e d a m o b o r b u s bikovima. A o n d a b i h m u o p e t z a d a l j i h p e t ili d e s e t p o g l a v l j a b a j a o š t o m i s a m o o d s e b e n a v i r e n a u s t a . one t e š k o nailaze na p r a v u p o e z i j u . toj širokoj umjetnosti. о m a č e m u p r i č a o . uglavnom. po s v e o p ć e m priznanju. i na njoj ođgajio grah koji je odnio nagradu na oblasnoj i z l o ž b i . A l i u n j i m a z a i s t a n e ć e m o n a ć i o n o š t o nas z a o k u p l j a i m u č i . u s v a k o m p e t o m ili d e s e t o m p o g l a v l j u . » o s t v a r u j e svoju ličnost«. Z a t a k v i m k n j i g a m a m o ž e m o p o n e k a d d a p o s e g n e m o k a o za k u r i o z i t e t o m . uglavnom. da se skri­ v a m o iza. već uvelike napušta konvencija djetinjeg iluzionizma. vođene bilo k o j o m u c r t a n o m s t a z o m i u p e r e n e na bilo k a k v u p o e n t u . n a k o n c u . k a k o on. na p r i m j e r . p o v j e r a v a o čitaocu. Ne zanimaju m e knjige o jednostaničnim bićima i njihovim sukobima. Á k o u o p ć e i m a p o e z i j e . u t i m s e k n j i g a m a n e bi d o g a đ a l o a m a b a š n i š t a . naime. sve što mi p r o đ e mišlju i d u š o m . ( K a k o li o d a h n e m k a d u m o j o j l e k t i r i n a b a s a m n a i s t o ­ mišljenika! K a d . I k a o što j e n e k a d davno. m e n e tiče? Za m o j u k u s . da p r i č a m o tobože о d r u g i m a .što j e nedovoljno intelektualistička. u toku vjekova i tisućljeća. k a o što obma­ n j u j e m o dijete k o j e s m o protiv njegove volje izveli u šetnju. a d a bi m u trebalo fabulirati! Z a č u d o je da se u teatru. p a m a k a r k o l i k o d r a m a t i č n i i elementarni bili. P r i č a o bih i p r i č a o što m i god na milu pamet p a d n e . iz r e t k a u r e d a k . sjekirom od k r e m e n a ubijao sobove. njihov o p t i m i z a m za n a s j e p o n e š t o jeftin. Е p a d o b r o . N e r a z u m i j e m zašto su u epici ljudi ostali j o š t a k o vezani za nju. cerebralizirao. M l a đ čovjek u čije sposobnosti n j e g o v a okolina nije vjerovala. toliko d a bih ga o b m a n u o p a da m e ne n a p u s t i . P u n i o bih m u uši s v a k o j a k i m b u n c a n j e m i m a š t a n i j a m a . tih p a r a v a n a . n e k a k v u formu. »ispoljava svoju u n u t r a š n j o s t « . t a d je poezija ono na što n a š a m i s a o i n a š a sen­ zibilnost naiđu lutajući pustopašicom. ili r a d i » o s v j e ž e n j a « i p r o m j e n e . Čovjek se. d a ljude ganjavamo pričom kako je dobrom K i m u jaguar rastrgao mazgu hraniteljicu n a r u b u p r a š u m e . N j i h o v a n i m a l n i vitalizam nije za naše zube. k o p k a . n j i h o v o h e r o j s t v o za nas j e p o m a l o k a r i k a t u r a .D a j a p i š e m k n j i g e . m a l o b i h z a š a r a o k a o d a s e t o b o ž e n e š t o d o g a đ a ili k a o d a ć e s e t o b o ž e n e š t o dogoditi. Ć a s k a o bih s n j i m . K a o d a iz t u đ i h u s t a č u j e m s v o j vlastiti uzdah!) N e u m o r n o ponavljaju kako umjetnik tobože uvijek » d a j e s e b e « . u s t v a r i u v i j e k i s a m o p r i č a о sebi.

Iznenađenje i k u r i o z u m na s v a k o j stranici. potragom za zdravim i tome slično. da j e čovjek-ameba danas . s j e d n e strane. p a čak i lovačkih saznanja i informacija. ili n e čini u d o v o l j n o j mjeri. s t a r e . o n a k o p o d o b a n d a p o b u d i n a š a l t r u i z a m . i spuštajući se n a sve primitivnije stepene. maliciozna ameba.a m e b a ! P o m i r i o s a m se: m o ž d a ipak ima nešto zanimljivo. iz s a m a r i t a n s k o g i n t e r e s i ­ ranja za onu bijednu sabraću zaostalu na najnerazvijenijim stepenima. sposobna da postane k a b a r e t s k a t a č k a . ona očevidno p o d b a c u j e u p o r e đ e n j u s u m j e t n o š ć u pećinskog čovjeka. I gle: opet čovjek-ameba! T a d mi je sinulo: stvar je u tome što je sam pisac čovjek-ameba! N e mari. Slavni je pisac uvidio da »to pali«. koje s e k a t k a d naziva osvježenjem. ili r a d i n a d r a ž e n j a vlastitog otupjelog e m o c i o n a l n o g a p a r a t a . A m e b a koja se sjetila da j e . s d r u g e s t r a n e . I priznajem. i.a m e b u . trunak egzotike. S a m o . k a o korektiv. s najviše tačke današnjeg razvitka č o v j e k o v o g o p e t silazi nizbrdo. I smjesta je to iskoristila. d a k l e iz j e d n e b i t n o e g o i s t i č n e p o b u d e . zaista ne z n a m gdje bi ta riječ našla bolju primjenu! Tek. t a j čovjek-ameba u osobi pisca pokročio j e za koračić dalje: postao j e lukava. tražeći svoje o b j e k t e i m a t e r i j e s v u d a p o svijetu. ona je zanimljiva i v a n toga.sobove. Čudni s u ti pri­ mitivni ljudi о k o j i m a n a m ona p r i č a : ni j e d n a j e d i n c a t a p o m i s a o . geografskih. ali s t e m o m iz s a s v i m d r u g e z e m l j e : iz u l j u đ e n e . a b o g » o d m a r a n j a vlastitih m e n i n g a « . k a o što j e g o v o r i o veliki p i s a c . Zaostao čovjek koji cijepa drva n n a š e m dvorištu nije ni izdaleka o n a k o zanimljiv. neophodno je potrebno da tom altruizmu bude primi­ ješan. izgleda. Nemo propheta in patria. s a s v i m j e s v e j e d n o d a li g a u p o z n a j e m o u o s o b i p r o t a g o n i s t a ili u o s o b i s a m o g p i s c a . A k o se to ne z o v e spojiti zabavno s k o r i s n i m . T o silaženje. T a gdje bi primitivac m o g a o d a b u d e k a b a retska tačka u svojoj rođenoj zemlji? T a k o se eto i u tome ostvaruje izvjesna »kulturna razmjena« među narodima: narodi eksportiraju svoju primitivnost. ni j e d n a jedincata reakcija nije onakva k a k v u bi prosječni čitalac ovog izlinjalog kontinenta u sličnoj situaciji s â m osjetio! U s k l i k n u o s a m začu­ đ e n o : p a taj čovjek koji se tu opisuje — to j e č o v j e k . a k o ćete i p r e s t a r j e l e sredine. r e k a o s a m . zamjenjuju je za stranu. danas prikazivati čovjeka moralo bi u g l a v n o m značiti prikazi­ v a t i što i k a k o on r a z m i š l j a . nešto poučno u tome: upo­ znati tu vrstu čovjeka. ona o b r a z l a ž e d v j e m a bitno različitim p o b u d a m a : ona to čini. sve do čovjeka koji j e d v a zna brojiti do tri i koji tek što je prestao jesti prijesno ljudsko m e s o . Autor knjige koju sam pročitao veoma je slavan pisac. Očekuje se da će ga zapasti Nobelova nagrada. k a o o n a j i z G o b i p u s t i n j e i l i i z P o l i n e z i j e . N e samo što n a m pruža s v u silu e k o n o m s k i h . k a o i svaku drugu robu. svjetskoga glasa. knjiga m e u izvjesnom smislu zainteresirala. T i m e se ništa ne gubi: a k o s i n t e r e s o m u p o z n a j e m o č o v j e k a . K n j i g a m u j e prevedena na sve jezike svijeta. P a z a t o č a k n i p r i m i t i v a c n e m o ž e in patria uspješno plasirati svoje primitivstvo. A k a d u m j e t n o s t to n e čini. p o najudaljenijim zakucima zemljine kugle. zahvaljujući tom s v o m e svojstvu. A dobar dio današnje umjetnosti. Zatim s a m uzeo d r u g u k n j i g u istog pisca. etnografskih.

pa po mogućnosti takvu egzotičnost podati i s t v a r i m a iz svoje vlastite k u ć e . T a m o . na stranicama knjige. Moja dobra bolničarka gledala m e vedrim očima. u s v o m kutiću od b o j a d i s a n e jelovine i cvjetastog kretona. skinuli su s lađe u tom nepoznatom gnijezdu p o d surim pla­ ninskim bilom. k a k o bi napravile dobar d o ­ j a m u m j e s t u u k o j e dolaze. zajamčena neočekivanost s v a k e reakcije i nepredvidivost s v a k o g obrata. D u g o su ostali tu na obali. Obujmila je knjige r u k o m i pritisla ih na g r u d i d a ih vrati u svoju bijelu sobicu. da čas kasnije glatko klizne tankim kljunom u suton povijajući p o niskom j e ­ senjem nebu svoju k u d r a v u perjanicu dima. p o d .J e l ' t e d a su zanimljive ove k n j i g e ? — Jesu. Š ć u ć u r e n i n a obali. Mrvica okrutnosti. ispaćenu i otrcanu. Posljednjim n o v c e m pregnuli su da se vrate kući. po d a t o m zahtjevu rotacije. impresario ih j e napustio i p o b j e g a o . . s upaljenim svijetlima na palu­ b a m a . odbijala natraške od mola izbacujući ispod krme bujne klobuke pjene. n e g o i n a g r a d u za mir. da će i one m o ć i d a z a i n t e r e s i r a j u » s v j e t s k u javnost«. u n e d o u m i c i što da p o č n u i gdje da krenu. sestrice. u svakom treptaju trepavice. к t o m e t r u n a k španskei m u h e . Napučio je svoje knjige ljudima-amebama. svojim knjigama napučio je svijet. K a d su stvari k r e n u l e s a s v i m nizbrdo. J e d n e godine u kasnu jesen bane u naše mjesto mala talijanska pozorišna družina. a sve skupa zaogrnuto brigom za čovječanstvo. Pobuđuju na razmišljanje. prisutnost iskon­ skog ljudoždera u svakom aktu. Sjedili su na s v o j i m svežnjevima i k o v č e ­ zima d o k se p r e d njihovim očima lađa. M o ž d a ć e d o b i t i ne s a m o n a g r a d u za k n j i ž e v n o s t . Izgledala je k a o razbijena v o j s k a . V r a ć a l a se s turneje po J o n s k i m o t o c i m a g d e j e do­ živjela niz n e u s p j e h a i n e d a ć a . sva u potreskivanju i cilikanju k o m a n d n o g zvonca. izgledali su k a o zakašnjele selice što i z n e m o g l e p a d n u na goli p j e š č a n i p r u d . A k o čovjeku p o đ e za r u k o m d a taj karakter egzotičnosti poda svojim domaćim stvarima. sve to ravnomjerno raspodijeljeno i u pravilnim r a z m a c i m a smjenjivano. M u š k a r c i su vjerovatno j o š n a lađi nagnali žene da se što bolje dotjeraju. . I stvar gotova. ljudožderskog arhipelaga. XXVI. S v e j e u t o m e : treba imati vještinu da se s v a k o j stvari p o d a e g z o tičnost. . B i l a j e zadovoljna. i putovanje se p r e ­ kinulo ondje gdje su im presušila sredstva: šarenu družinu. s očima p u n i m zebnje u p r t i m u h l a d n i p l a v k a s t i m a s i v što se diže n a d mjestom. O d iznemoglosti b i l a ih je ostavila njihova obična govorljivost. jesu . ima m a l u stelažicu sa još m n o g o takvih knjiga. ima nade da će i one p o s t a t i zanimljive. T r e b a posegnuti u način mišljenja i osjećanja nekog udaljenog. i dao se na posao. S a d su se namjestile na svežnjevima.m n o g o tražen.

bezvoljnih p r e d s t a v a . naviklog da se pokazuje i da bude gledano i uvještenog d a se p o d tuđim pogledom napne i ukruti. V e ć se i m r a k stao hvatati a oni su j o š bili tu. nametljivoj dječurliji koja je uspijevala da se probije te ih m o t r i l a k r o z o d š k r i n u t a v r a t a i p u k o t i n e m e đ u d a s k a m a .svojim čudnim frizurama i napirlitanim šeširićima čudnovatih oblika koji su im stršali navrh glave. d a ih čas zatim. a p o t e k a r im je. d a u k l o n e d e r i š ć a d ili d a ih b a r z a d r ž e na nekoj udaljenosti. I na tim opuštenim licima s m u t n i m podočnjacima i s iznurenim uglovima usta. P o k u š a j i m u š k a r a c a . nešto toplog rublja. Njihovo stradanje najposlije gane d o m a ć i c e u mjestu. o p ć i n a i m j e dala n e k u s k r o m n u p o m o ć . unoseći im se u lice s o k r u t n o m dje­ tinjom ispitivačkom pažnjom. s o d m o r e n o m r a d o z n a l o š ć u . Održali su nekoliko promuklih. primicala im se toliko da su im već osjećale d a h na svojim obrazima. naramke drva za . r a v n o d u š n e č a k i p r e m a nesnosnoj. doturao iza scene k o c k e šećera s n e k o l i k o k a p i o p i j u m a d a i m u b l a ž i g r č e v e u c r i j e v i m a . stakla polupana. dru­ g i m a se p r o b u d i reumatizam. Z a tih p a u z a . Kašljucale su i izmjenjivale među sobom pokoju riječ niskim i tupim glasovima. sirupe protiv kašlja. Ošiti u tim v l a ž n i m p r o s t o r i j a m a bili su r a s p u c a n i . s t o p u p o stopu. za nuždu o b a z r i v i i p u n i s u z d r ž a n o g j e d a . O k o njih se o k u p i l a dječurlija i blenuo pokoji besposlenjak. između činova kašljale su dubokim. i t i m e su b i l e iscrpene više manje sve mogućnosti koje je malo mjesto moglo da im pruži. Najzad družina ustade i u pratnji L o r k a . vječito pijanog lučnog n o s a č a p o m o d r e l a u licu i p o d b u h l i h očiju z a m a č e p o d k a m e n i luk g r a d ­ skih vrata i nestade u spletu krivudavih ulica. djeca su se približavala ž e n a m a . s nekim neizrecivim stremljenjem uvis. Gotovo m a h o m se pobolješe. K a d j e p o n e ­ s t a l o ono što su zaradili p r e d s t a v a m a . z i d o v i olupljeni i išarani svakojakim crtarijama i napisima. p a p o č n u šiljati ženama hranu. o p e t v r a t e na žene. koketno uzgor zavrnutih oboda. mučene crijevnim katarima i proljevima. a općina im dodijeli p r a z n o prizemlje n e k a d a š n j e g » f o n d a k a « koji j e u starini služio za smještaj stranih t r g o v a c a i njihove robe i koji je na proljeće trebalo da se ruši radi gradnje nove klaonice. Zainteresirana do potpunog za­ b o r a v a s e b e . šeširićima u k o j i m a su na svojim pred­ stavama igrale nadvojvotkinje. iznure­ nog ja u njima. N a p r e d s t a v a m a . i s v o j a o t v o r e n a u s t a s a ž e n a n a m u š k a r c e . A k a d j e i ta i s c r p e n a . i z b a c e ih iz m a l o g s v r a t i š t a u k o j e s u se najprije smjestili. prisnim kašljem zureći t u p o u jednu nepostojeću tačku pred s o b o m opustivši lica da se o d m o r e i o s p o s o b e za nove osmijehe i nove ozarenosti. I ti g r č e v i s k o c k i c a m a šećera iza kulisa smjenjivali su se s p a t e t i č k i m kliktajima na pozornici sve do kraja predstave u b e s k o n a č n o m nizu činova i slika. poluotvo­ renih usta i bez treptaja u pogledu. ostajali su p o t p u n o bezuspješni: djeca bi s a m o p r e ­ n i j e l a s v o j e i s p i t i v a č k e pogJrede. iz vlastite snalažljivosti. oni šeširići izgledali s u i m n a t u č e n i n a g l a v u k a o za p o r u g u ili k a z n u . A na iznemoglim licima žena smjenjivali s u s e z a t o m l j e n i trzaji bijesa i n e m o ć n i n a p o n i o n o g b i j e d n o g . J e d n i dobiju u p a l u porebrice. Žene su na­ očigled ružnjele i mršavile. a svi p r o k a š l j a š e i p r o m u k o š e . Cijelu z i m u proveli su u mjestu z l o p a t e ć i se k o j e k a k o .

gotovo vazdan pro­ vodio s njima. pojednostavnjenih frizura. Dotjerivale su joj izgled. p o p u t šivanja onih hlačica bez tura za sirotinjsku djecu na k o j i m a se vježbaju u krojenju skore u d a v a č e . u o n o m n a d v o j v o t k i n j s k o m šeširiću. T o postade jedna od onih bezazlenih samaritanskih pasija. pokrovitelj. T o k o m tolikih godina k a o da je s a s v i m bio zaboravio svoje porijeklo i svoju zemlju. Najveći prijatelj g l u m a č k e družine. i j e d n o gospojinsko društveno natjecanje. sa šalom preko glave m j e s t o onih šešira. P o d s j e ć a o je i na Figara. pregnuo da nadoknadi propušteno. u g o š ć a v a o ih u uskim mogućnostima svoga doma. T a j j e bio trbušast. ali j e v j e r o v a t n o o p ć i n a n a koncu pomislila da joj je sve u svemu bolje i jeftinije odjednom tresnuti k e s o m p a im platiti put do prve prekomorske luke nego stalno točkati . u n e k u r u k u p o v j e r e n i k i zastupatelj u mjestu. U meni je zadugo poslije izazivalo n e k u m a l u stidnu bol k a d bi bacio p o g l e d na tu foto­ grafiju p a k a d bi se ta slika sukobila s onom k a s n i j o m k o j u s a m u sebi nosio. M o j a m a t i p o z o v e n a r u č a k j e d n u o d tih g l u m i c a . savjetovale joj prekrojbu kaljinica. p u n a n i h obraza i kukasta nosa nad kojim su se ukrštavale guste crne obrve. p o p u t djetinjeg skupljanja loptica od č o k o l a d n o g staniola za o t k u p crnih r o b o v a . A u isti m a h . preudelavale joj frizuru. Glumica k o j a j e dolazila u n a š u k u ć u zvala se B e p p i n a ( p r e z i m e n a k a o d a nisu i m a l e ) . njen zaštitnik. Z a m a l e pare popravljao je k r č m a r u u susjedstvu naše kuće p o d r u m s k e s u đ e za j o š nesagledivo da­ leku berbu. južnjak t a m n e puti. t o n i j e išlo bez prethodnog d u g o g skanjivanja: jedva se osmjelila d a upita djeda za dozvolu. ( N a r a y n o . U poslu je povezivao glavu crvenom m a r a m o m i kadikad bi zapjevao. i d o m a ć i c e su se n a d m e t a l e i p r e p i r a l e u hvaljenju svojih stalnih gošća. i t a k v e . užurbao se. neko protruo m a d r a c dugogodišnjeg bolesnika. A one su bile čedne k a o pokajnice. Nije m n o g o k o r i s t i l a n i v i k a i p r e k o r i e n e r g i č n e A n i c e .usred zime — odjekivao j e tuđe bačvarski bat u l e d e n o m p r e d b o ž i ć n j e m zraku. i na toreadora. uskomešao. J e d a n se p o k a z a o vješt b a č v a r s k o m poslu. začudo. Ljudi su se velikodušno osloba­ đali p r e d m e t a vezanih za zle u s p o m e n e i starudije k o j a im j e zakrčivala magaze i tavane. J e d n o ugodno f i l a n t r o p s k o iživljavanje. jedna p r a v a m a l a strast. N e k o se sjeti da im pokloni odbačenu željeznu peć. Zapuštao je p o s a o . N e z n a m t a č n o k a k o j e do t o g a došlo. P a t n j a je prešla svojom r u k o m po njihovim glavama i izgladila im kovrče. Ž e n s k e iz d r u ž i n e naročito su zavoljele Kalpurniju. izgledale su m l a đ e .ogrev. U nevrijeme . S v a k a j e k u ć a imala svoju miljenicu. P r o s t o se p o m a m i o . iz r a n i j e g d o b a . s uskuštranom k o s o m i škiljavo zavodljivim očicama. Ostavila j e m o j o j m a j c i za u s p o m e n u fotografiju s nekoliko emfatičnih riječi z a h v a l n o s t i .) T a d se domaćice u mjestu stanu natjecati u takvim pozi­ v i m a . bio j e E g i d i o . Sad se odjednom trznuo. N e k i od m u š k a r a c a iz t r u p e n a đ u k a k v u nižu p r i v r e m e n u z a r a d u . S v a k e n e d j e l j e ili s v e t k a u s v a k o j u g l e d n i j o j k u ć i r u č a l a j e p o j e d n a g l u m i c a . i još na mnogošta drugo sa oleografija kod mjesnog brijača. koja je sad bila stalno u njihovom društvu.

Čisto j e podjetinjio u tim p r i p r e m a m a . O d tog materijala b u d e izrađena sva sila š l j e m o v a . S u n c e j e m o g l o p o miloj volji da se vrti o k o l o n a o k o l o u d v a r a j u ć i s e džinovskom stablu. onaj isti n a k o m e se djed i s k a l j i v a o z b o g stalija i k o n t r a s t à l i j a . štitova. grubo zidana prizemnica debelih zidova. i. T e š k e rezbarene stolice iz o p ć i n s k e v i j e ć n i c e s a s t r o g i m r a v n i m n a s l o n o m p o s l u ž i t će z a p r e stonu dvoranu. K r o z kamene žljebove pri dnu slijepih zidova u ljetne s e d a n e izlijevala p o t o k o m iz te g r a đ e v i n e u m u t n i p l i ć a k l u k e p r l j a v a c r v e n k a s t a v o d a u k o j o j su se strojile k o ž e . krajnje brižljiv u odijevanju i p i p a v o savjestan u s v a k o m p o s l u . V e z a s opći­ n o m i s mjesnim uglednicima bio je Guste. Pri­ p r e m e su se vršile i pokusi održavali u dugoj m r a č n o j magazi u kojoj su se inače sušile goveđe kože. u s u k o b u t i h s v j e t l o s t i i s j e n a . U tom dvorištu izgrađivalo se džinovske stablo. G l a v n a ličnost u s v e m u t o m e bio j e E g i d i o . u l i z a n s t a r i m o n i a k j o š u v i j e k p o d skrbništvom m a j k e . N a rtu sučelice njemu bilo j e staro n a p u š t e n o groblje. T a je gra­ đevina u p u č k o m predanju vezivana za M a u r e k o j i su tobože n e k a d tu čamili u sužanjstvu. Ujutro ga j e s a m šiljao tamo i grdio ga što j o š ne odlazi. pod konac zime oni se stanu spremati za odla­ zak.male pripomoći. U ma­ gazi se p o cijeli dan kuckalo. a on j e z b o g t o g a trpio i crvenio p r e k o r a z u m n e m j e r e . I tako.zaludu! Ona stalna. dokoljenica. p a j e s a d bijedni G u s t e trčkarao između maurske sušione goveđih koža i općinskog dvorišta. sa svim m o g u ć i m nijansama zelenila u raskošnoj krošnji i s p r e b o g a t o m i g r o m svjetlosti i sjena. A na pola jutra ljutio se i bubnjao prstima po stolu uzvikujući: » b o g a m u . s vječitim nespokojstvom u duši zbog onih stalija i kontrastàlija k o j e su se p r o s t o kotile i bujale na njegovom stolu u agenciji. kruna čitave inscenacije. Iz obližnjeg grada nabave mnoštvo smotuljaka crnog. U z pomoć drvodjelca izrade i kulise: k o m a d e tvrđavskih zidina. S a d su ga počeli dirati d a se dotjeruje r a d i B e p p i n e . i nešto kao kraljevsku grobnicu. Odluče da se oduže mjestu j e d n o m oproštajnom predstavom. d u b o k o urezana svijetla i sjene koja j e naslikao umjetnikov kist bila su jača od realne svjetlosti i r e a l n e s j e n e . niska. naročito je napravljen jedino pozlaćeni tron s neobično visokim zabatom i s crvenim baršunskim jastukom. lijepilo. krunište kule. na rtu koji je zatvarao luku. činovnik u djedovoj agen­ ciji. nekadašnji lazaret. B i o j e to tih. m i djeca zamišljala s m o d a to u n i s k o m zdanju bez p r o z o r a kolju m a u r s k e džinové. zlatastog svjetlucavog papira i svežnjeva velikih listova kartona. moglo je da ga obasjava koliko god hoće sdesna i slijeva svojim z r a k a m a . o k l o p a . gdje j e više taj G u s t e ! čitav bi se dan s a m o i g r a o ! « K a d bi i p o d n e otkucalo na fratarskom zvoniku a da se Guste još nije vratio. Radilo se i u m a l o m obzidanom dvorištu iza općine. I tako se Guste j e d n a k o hitno i j e d n a k o sa zebnjom i p o d grdnjama ujutro žurio u m a u r s k u m a g a z u k a o što se о p o d n e iz n j e v r a ć a o . D v a ili tri p u t a putovao je u grad po one smotuljke svjetlucavog papira i listove kar­ tona. T o je bila prostrana. djedovo bi nestrplje­ nje prešlo sve granice. krojilo. srehrnastog. d o b i v a o s e n e s u m n j i v . raskošni mramorasto išarani sarkofag obrubljen srebrnim papirnatim bordurama kojima su se inače ukrašavali mrtvački ljesovi.

— I t a k o . koji većini ljudi ostaje jedno ptičje strašilo za čitav život. ali j e j o š s t a j a l o tu. bilo j e v e ć d o b r a n o n a č e t o . no djetinjasti.neka b o g zna. i čim b i s m o izjurili iz š k o l e . k a d bih se u svijetu s a s t a o s k i m iz m o g k r a j a . I s v a k i m d a n o m daju n a m novog razloga da nad njima beznadno m a š e m o g l a v o m . naivni. s a m o bi ih trebalo d r u k č i j e o d g a j a t i . potpuno i zauvijek. u općinskoj vijećnici. J e r odrasli i m a j u m a l o . p o g o l e m a . t a k o m a l o smisla za sreću. M o ž d a u suštini i nisu toliko loši. T u bi ono bilo k a o neka per­ m a n e n t n a . J a nikad nisam sasvim razumio u čemu je zapravo tolika prednost ozbiljnosti. n a r a z g o v a r a o bih se sa z e m l j a k o m do mile v o l j e . r a s k v a š e n o o d k i š a . u svo­ jim krajnjim stepenovima. m o ć umjetnosti! Mi djeca ćubili s m o čitava jutra oko tog kolosa u nastajanju. z a v r e m e n a . A za t o j e v e ć k a s n o . U t o m j e d v o r i š t u v l a ­ d a l a u ž u r b a n o s t i v r e v a ljudskog r a d a k a o oko g r a d n j e k a t e d r a l a . odjednom. ci­ n i č n i . ali se m n o g o teže riješe da kompromitiraju svoj glas ozbiljnosti. i na k o n c u b i s m o s e i r a s t a l i a d a n i s a m d o z n a o ono što m e ž i v o i n t e r e s i r a l o : što j e najzad bilo s m o j i m stablom? J o š se i danas p o n e k a d u p i t a m : zbilja. d o k s u j o š m a l i . obilata. I t a d j e n i k l a m i s a o . p a i p r e k o nje. r a z l i j e p l j e n o . z a v j e č i t a v r e m e n a ? K a k o li b i t o l i j e p o i p l e ­ m e n i t o bilo! N a primjer. iz o n o g p u berteskog straha pred neozbiljnošću.utisak da je sunce ono koje udara pogrešne sjene. čak i onda k a d je očito tačno ovo d r u g o . napričao bi mi о svemu i svačemu. Čudno! L j u d i k a t k a d dosta lako proćerdaju i svoj d o b a r glas. bezobzirni. z a š t i ć e n u m j e s t u . ( A oni starkelje n e k a o d r ž a v a j u svoje sjednice gdje već znaju!). Č i n i l o nami s e d a t o i j e s t b a š o n o š t o t r e b a . vječita b o ž i ć n j a j e l k a . I vrlo često. I s t i n a . o p e t v r a ­ ćeno u m a l o dvorište iza općine. n o m u ž e v n i i o z b i l j n i . . j e d n a n a m j e b o j a z a n zasjenjivala zadovoljstvo. n e g d j e na si­ g u r n u . d o v o l j n a za p o d ­ r u č j e č i t a v e o p ć i n e . k a d se nađu u alternativi da nekom svom p o s t u p k u n a k n a d n o d a d u ili t a k v o t u m a č e n j e p o k o m e d o d u š e i s p a d a j u zli. E t o d o t e m j e r e l j u d i m a s v e d o k o n c a o s t a j e o n a t e ž n j a iz d j e ­ tinjstva da budu » o d r a s l i « ! A zašto . iz s v i h n a s o d j e d a m p u t : n e bi li se n a š e s t a b l o m o g l o s a č u v a t i . E t o tolika je. p a i о stvarima koje su m e sasvim osrednje zanimale. za sve što je p r a v a sreća. sjatili b i s m o se o k o njega. iz one infantilne skrbi za ozbiljnost. S a m o . Ali smo i odveć j a s n o slutili da to n a ž a l o s t n e će biti. i reputaciju čestitosti. p a i samu egzistenciju p o n e k a d . Odrasli su u o p ć e čudni. koje sam slušao i ne slušao. o r o n u l o u s v o m e d o s t o j a n s t v u . Često sam puta kasnije. neozbiljni — oni bez premišljanja d a j u prednost onom prvom tumačenju. Zapustili smo sve ranije igre. osjetio živu želju da u p i t a m što s e na koncu dogodilo s mojim stablom-grdosijom. ali sam se ustručavao i s m u k o m suzbijao to pitanje k o j e m i je uvijek n a n o v o naviralo na u s t a . P i t a l i s m o s e : što će biti s tim k o l o s o m poslije o d l a s k a t r u p e ? Slutnja n a m j e govorila da su ljudi nezahvalni i kratka pijeteta. H o ć u da n a p o m e n e m j o š i to da je džin-stablo nadživjelo m o j o d l a z a k iz m j e s t a . i tolika njena d r a ž . o n o š t o bi usrećilo sve žitelje. ili t a k v o p o k o m e i z l a z e č i s t i o d z l e m i s l i i od krivice. A s v e iz o n e l u d e bojazni d a s u b e s j e d n i k u s e b i n e r e k n e : » v i d i ! u v i j e k j e o s t a o i s t i ! « . da lako odbacuju stvari koje su im izvršile s v o j u s l u ž b u i p r u ž i l e s v o j u m j e r u u ž i t k a .

I zato. N o nije ni p u k a p r o i z v o l j n o s t : ono što se i m a d a d o g o d i mora s e d o g o d i t i . n e ć e s e b a š zbilja d o g o d i t i . Bespovratnije čak nego u s a m o m životu. J e r u životu. A l i tu P r o b o d e n i o p e t u s t a j e . ipak se može desiti da ne otputuje. N e u t j e š n a s e o p e t s m i j e š i . tu sve biva bespri•zivno. D a . u životu. n e m o ž e d a s e d o g o d i i l i n e d o g o d i . najveći interes predstavljalo to što j e u p o k u s i m a učestvovala i K a l p u r n i j a . Zato predstava. dakle. A ja sasvim p o u z d a n o z n a m da bi glumac. u o s t a l o m . t o j e v e ć s a s v i m drugo. m a k a r da t r i dana nije ništa jeo. D o d u š e . R a s t a n c i su tu rastanci zauvijek. N a neki način. z b o g nje su se lijevale suze s t a r e v j e r n e d a d i l j e .k a k o je završilo? Možda njegova osakaćena olupina još čami u mraku k a k v e m a g a z e . P r e d p o z o r n i c o m je visio čitav niz petrolejskih l a m p i . veoma ozbiljna stvar. odmah učisto. minulo je bespovratno. s u d b i n s k i n e u m o l j i v o . z n a m . (Nažalost. N a s a m d a n predstave cijelo se m j e s t o iskupilo u m a u r s k o j m a g a z i . ako t a m o stoji da mora večerati. ali v e o m a v a ž n a u l o g a : ta ustvari se r a d i nje. T u se sve piše crnilom. pred­ stava j e ozbiljna. glumac. priznajem. tek sam pred zoru malo sklopio oči. A u noći prije dana predstave nikako da zaspem. ja dobro razumijem. i nikako se ne m o ž e dogoditi da ne otputuje. sve biva nužnije i neumitnije nego u p r a v o m životu. N a p r o b a m a — n e v e l i m . on mora o t p u t o v a t i . radije u stvarnosti ostao bez večere. na k o n c u k o n c a . neoporeciva. povratiti. na koncu. Dodijeljena joj je d o d u š e m a l a . m r t a v j e . popraviti. onog istog sa sraslim obrvama među o č i m a što j e nabijao obruče b a č v a m a mjesnih krčmara. lude nade. p o m o m n a j d u b l j e m uvjerenju. a Ona ostaje neutješna. m a l o nade. za m e n e je. A l i n i s a m o o n a k o za šalu k a o na p r o b a m a . znao s a m s p r o b a sve š t o i m a d a s e d o g o d i . P r e d s t a v a j e . naprotiv. na primjer. sirotog nezaštićenog o d v j e t k a s l a v n o g soja. i više ne ustaje. i doga­ đ a l o s v e o n o što se d o g a đ a l o (a što j e . a ono što je minulo. konačna. ozbiljnija nego s a m život. o n ć e sigurno otputovati. U svim tim pripremama oproštajne večeri. U predstavi n e m a ni te lude n a d e . Oko nje su se plele intrige z l o t v o r a . nego da ne večera u predstavi. T u se j o š štošta dâ opozvati. zbog nje dizali kliktaji m l a d o g k n e ž e v i ć a . ostaje uvijek bar m a l o . Iščekivao sam predstavu sa zebnjom i radoznalošću: radilo se. Nešto srednje. A ako u predstavi ima da otputuje. a a k o ima da otputuje. m o ž e d a v e č e r a ili d a n e v e č e r a . možda se njegova rasuta u d a još povlače po tavanu » S t a r e O p ć i n e « ? I. ako je u j e d n u r u k u nešto manje od stvarnosti. d a s e d o g o d i o v a k o ili o n a k o . T u j e to č a k s t r o ž e n e g o u p r a v o j s t v a r n o s t i . t o ć e s e dogoditi tek na predstavi — o n o s u s a m o p r o b e ! B o ž e m o j . K o j e m r t a v . Kalpurnija potpuno zasluživala). A l i i p a k . J e r . i na p r o b a m a knežević proboden mačem p a d a mrtav. pred­ s t a v a nije sušta realnost. drugu je r u k u nešto više od nje. o Kalpurnijinoj sudbini! Istina. u . Svjetlucavi p a p i r . p o m i s a o о n j e g o v o m nadživljenju rodi u m e n i j e d n u sitnu.) K a k o su se pripreme primicale kraju. z b o g nje u k r š t a v a l i m a č e v i . N e k i m e đ u s t e p e n između prave realnosti i proba. a i za čitavo mjesto. letimičnu klicu z a d o v o l j s t v a . Ponavljam. U predstavi. m o j e je uzbuđenje raslo.

Nekoliko mjeseci kasnije umrla mi je majka. neko nevidljivo domahivanje s onu stranu pojmljivoga. i k l e t v e : E d i g i o se p o k a z a o n e o č e k i v a n o tvrd i n e s a v i t l j i v . S o b o m su poveli i Kalpurniju. oskudice. nakon tolikog iščekivanja. nešto kasnije. o n a k o iscrpena od dugih uzbuđenja i od probdjevene noći. arcieri!. N a j č e š ć e j e v i d i m u t o m i z g l e d u : to j e j e d n a o d p o s l j e d n j i h njenih slika k o j e su mi se oštro urezale. na izdaju m e zaskočio s leđa — i ja sam samo priklonio glavu majci u krilo. U z a l u d n o je bilo Aničino protivljenje. iznenadno p a o u dubinu m o g sna. i kliktao velikim glasom: Vegliate. p r o m a š e n i život.s a m o se ljeskao. svoju magičnu m e l o d r a m s k u m o ć . P o č e l a j e nizati brojanicu klonuća i ponovnih.. drijemanja po č e k a o n i c a m a prelažnih sta­ nica. u p a l a porebrice. i njene suze. t o k o m p r e d s t a v e m a l o p o m a l o sasvim preuzeo u m o r : iskoristivši na­ p e t u p a ž n j u s k o j o m s a m pratio zbivanja na pozornici. I t a k o se K a l p u r n i j a otkinula od k u ć e i od n a š e g mjesta — i ona za n e k a k v o m s v o j o m zvijezdom k a o . A snagu da se o d u p r e p r o t i v l j e n j i m a i da ustraje u s v o j o j odluci d a v a l a m u j e činje­ nica što j e ta o d l u k a i z a njega s a m o g značila t e š k u žrtvu. N i š t a n i s u m o g l a ni n a g o v a r a n j a . p o n o s n o s a m j e držao za r u k u . s k o s o m na potiljku začešljanom uzgor tako da joj j e o t k r i v a l a uši i vrat. Malo dana poslije oproštajne predstave. u jedan osjećaj odgovornosti. i j a za svojom.. još uvijek. oblačenja i svlačenja šarenih dronjaka. Poslije te. i suhog kašljucanja m e đ u k u l i s a m a s kojih s e truni otrovni prašuljak boja. prene me visok poklič: na polumraćnoj pozornici šetao je p o kruništu ratnik pod oklopom i šljemom. U p i n j a o s a m se da joj do­ slutim p r a v o značenje. II rapimento dell'Arte bila j e s a č u v a l a za m a l o g talijanskog p a p u č a r a . b e z v e z e i s m i s l a . J a s a m d o š a o s m a j k o m . čvrsto j e odlučio da k ć e r posveti umjetnosti. I eto. v i s o k o p o d i g n u t i h o b r v a . Zadugo se nisam m o g a o oteti osjećaju da je onaj poklič bio nedvouman nagovještaj te nesreće. za svoje vlastite neostvarene ambicije. nakon tolikog strahovanja. R i j e č L'arte! L'arte!. M o ž d a i n e k a k v u n a k n a d u za svoj vlastiti. I z g o v a r a o j u j e s š a p a t o m . sve rjeđih žarenja. i histeričnih scena s ispadima i suzama i g r č e v i m a . p a m t i m još jednu. i pro­ ljeva.. vezivanja i razvezi­ vanja s v o g u b o g o g svežnja. s a v u v l a s t i rapimenta. Guste se pretvorio sav u jedan nemir. Ali te ne v o l i m d a se s j e ć a m . i onih malih . svega m e prožeo. dogodilo se da m e .. ni blagi savjeti m o j e b a k e . glumačka družina napustila j e naše mjesto. S t e n t o r s k i p o k l i č k o j i j e . otkrio dublji smisao svojih žrtava. M o ž d a s e b i j e d n o m č o v j e k u u č i n i l o d a j e s a d o d j e d n o m u t o m e našao svrhu svog života. B d i j t e . ni u t j e c a n j a sa s t r a n e . I m a o je tjeskoban prizvuk i odjeknuo u meni glasom neizvjesnog upozorenja: kao neki mig. Usred poodmakle predstave. zlopaćenja. T a č n o j e vidim i d a n a s : u haljini o d crnog baršuna. Činila mi se p r e k r a s n a . k a k o je smatrao. о s t r i j e l c i ! . J a s n o sam u njemu r a z a b i r a o tu vrijednost o p o m e n e . — i zapo­ čela onaj život neprestanog putovanja i seljakanja.

XXVII. sve će to o d j e d n o m sa sebe stresti samim jednim trzajem ramena. i časovi beskrajne pustoši. k a d tad. i d u g e . ) 0 . i možda san о vremešnom mužu. negdje na krajnjoj periferiji. U dokolici. z a t i m s a m s e b e . N i k a d s e v i š e n i s m o s r e l i . n e g o ako i z i đ e m . sklopljenih vjeđa i opuštena lica. i beznadna borba s godinama. i reći odrešito: » A sad. i panični strah pred starošću i samoćom. d i v i t ću: joj se i zbog t o g a . opet negdje u svijetu sastati. otišao s a m i j a iz m j e s t a n a š k o l e u g r a d . i u p u t i t i s e . m o r a m da idem!« Z v u č a t ć e k a o d a k a ž e : » d u ž n o s t m e z o v e « . p a dobro iskupan i izbrijan navući svježe flanelsko odijelo (ne odveć svijetlo i p a k ) . ostarjela od istinskih ozarenja jednom fiktivnom srećom. p u t n i k bez. i ljutnja m o g djeda. ostaviti s v e ovo za leđima. z a b o r a v i v š i začas sve ono što nas j e docnije m o r a l o t a k o d u b o k o da razdvoji. i kratke mahove onog brzog unutrašnjeg izga­ ranja što k a d i k a d nedokučivo nailaze. letimice i zakratko. v a l j d a . . i Aždrubalovih nestašluka. p r i sjećat ćemo se Egidijeva trombona. k a k o bi se čovjek želio izvući o d a v l e . gajitelje svilenih buba. ni s a m o j s e b i priznate tuge. . d o opasnosti n a ­ tegnutu zvučnost glasu. vlasnike malih tkaonica. muškarački. n i k o m p o v j e r e n e . I zamišljam da će se ona u tome iživljavati ne m a n j e nego ja. I najzad. U d u g o m ćaskanju. iz p o z n a t o g b o l e s n i č k o g p r a z n o v j e r j a . solidne gazde koji se m n o g o znoje i koji novim. m l a d o s t hvataju sredovječne poslovne ljude iz unutrašnjosti. p o p u t iznenadne milosti. i bezbroja drugih ništavnih pojedinosti iz kojih j e s a t k a n o naše zajedničko djetinjstvo. zabavljam se praveći planove što sve treba da učinim k a d i z i đ e m i z b o l n i c e . i о zalijevanju rajčica u raskvašenim muževim cipelama. I z n a m p o u z d a n o .povišenja t e m p e r a t u r e k o j a daju sjaj o č i m a i k r h k u . Uskoro zatim. A zatim je došlo vucarenje po mirnim poslijepodnevnim kafanic a m a . z a v e z a t i l a g a n i f o u l a r d o k o v r a t a . p o o p s k u r n i m svratištima. još krutim m a r a m i c a m a taru od sunca opaljeno čelo i preznojenu kožu svojih zelenih šešira. ćelavom činovniku-udovcu. onako k a o što se stresaju pahulje snijega s kabanice. podajući prisnu vrelinu i čudesni čar riječi izgovorenoj na traljavim d a s k a ­ ma.. ( N e kad i z i đ e m . i s p r a v l j a m o d m a h . i možda opet pokoji nalet očaja. Siti ćemo se narazgovarati čitavo jedno dugo nedjeljno poslijepodne u k a k v o j pustoj kafanici u predgrađu gdje k o k o t e k o j e j e već prošla prva. u krilu složenih bijelih n a m r e š k a n i h ruku. z a k o p č a v a j u ć i ogrtač pružit će m i ruku. k a o u s t a r e duvne. i pokoji pokušaj r e ­ zanja žila na z a p e š ć u . A l i k a d d o đ e o d r e đ e n i sat. Ustat će. A v o l i m s e z a b a v l j a t i z a m i š l j a j u ć i kako> ćemo se. r e z i g n i r a n o k u n j a n j e u k a k v o m s t a r a č k o m domu. u jedno novo proljeće! . samih nekoliko nedjelja poslije majčine smrti. tvrdo. prtljage. A t i m e n e k a k o z a v r š a v a i m o j e djetinjstvo. о skromnoj kućici s povrtnjakom.

k r o z splet ulica i uličica. doživio i s p o z n a o m n o g o š t a od onoga što n a m ostaje k a o p r a o b r a z a c za čitav život: n a j z a d . s r u k o m na bijeloj prečki. tamo je potrebna. svaku najsitniju pojedinost na portalima oronulih palača što iznenada pred n a m a iskrsnu iza ugla u smršenom labirintu staroga g r a d a . A j a s a m uspio zatajiti i p r e d njom da sam tu p r o v e o d j e č a č k e go­ dine. P r i č a mi. N o znam. I njena ruka opet sjeda na prečku mog kreveta. opisuje m i m a l i grad­ s k i p a r k s v o d o s k o k o m i s c r n č i ć e m od lijevana željeza k o m e iz r o š č i ć a η ruci prska tanak mlaz. i to m u daje izvjesnu d r a ž izmičućeg. Čavrljamo о koječemu. Slušam s hinjenim neznanjem i s uveličanim i n t e r e s o m m o g cicerona. T o j e v e ć p o s t a o ustaljeni m a l i o b i č a j . izlazi mi pred oči svaki detalj k a t e d r a l e koju « a m k a o dječak. Opet tačno vidim svaki kutak u mjestu. o b a đ e m ta mjesta. S prvim sjedinama. ništa n a m više ne polazi za rukom kao samo od sebe. priča mi n o v o s t i iz m j e s t a . Ne­ prestano u stavu odlaska. sve u sitnim k r p i c a m a . možda i nehotice. i — bar intimno. svaki kamen. učio početke violine. I k a t k a d se j e d v a s u s p r e g n e m d a s e n e o d a m . k a o k o d starih . d o srži p o k v a r e n o g m l a d i ć a . I stare igrače ostavlja na cjedilu nekadašnja sreća (gotovo da čovjek pomisli: zar je i k o c k a r s k a s r e ć a stvar hormona!). Z a s t a n e p o d n o m o g kreveta. s malim nespokojstvom zbog dužnosti koje je t a m o č e k a j u . odgovore p o d e š a v a m t a k o d a s v a k i od njih sadrži u sebi s k r i v e n u p o j e d n u udičicu koja za sobom povlači njenu repliku. о k a t e d r a l i . k a t k a d s e u p i t a m : a što i k u d a k o se o d a v l e živ i z v u č e m ? StaT o s t ne pruža naročito ružičaste perspektive za ljude moje vrste. imao prve drugove i prijateljstva. U naš psihički m e h a n i z a m ušulja se izvjesna negipkost zglobova. da još s a m o j e d a m p u t . Ali. R a z g o v o r se nadove2 u j e . to je onaj pretvorni bo­ lesnički minimalizam! I p a k . prilično antipatičnog. lagan k a o sjena. i priča. J a j e ne z a d r ž a v a m . ( B i o s a m u t a k v o m stanju d a n i s a m ni p o m i š l j a o na t o : ta j e d v a sami z n a o z a s e b e ! ) S l u š a j u ć i s a d a m o j u b o l n i č a r k u . znam. glavnoj zna­ menitosti mjesta( nazivlje je »naša k a t e d r a l a « ) . p r i č i n j a m i s e d a m i j e sva želja u tome da iziđem na sami jedan dan. D o k ona tako čavrlja. d a li se za o n i m p r i z e m n i m p r o z o r o m još njiše u mjesečini velika v o d e n a glava.Fantazije! Moja dobra bolničarka svakog jutra donese m i novine i zadrži se n e k o vrijeme kod mene u razgovoru. izbiti na trg pred njom. K a k o s a m sasvim nepredviđeno ovdje prekinuo putovanje — prevezli su m e r a v n o s l a đ e u b o l n i c u —. n i s a m i m a o m o g u ć n o s t i d a m a š t a o d t o g a v i d i m . tu se p r o m i t a r i o iz b e z a z l e n o g djeteta u s a m o z a l j u b l j e nog. nebrojeno puta promatrao. I sva ta pričanja zaključuje f r a z o m : » s v e ćete t o vidjeti k a d ozdravite i iziđete«. objašnjava m i k a k o ću. i s p u š t a iz r u k u p r e č k u i otkida s e p r e m a v r a t i m a . d u g o sjedeći na kamenoj klupi sučelice. u skrovitoj dubini duše. d a n e u p i t a m s t o j i li j o š n a s v o m e m j e s t u u p a r k u p o p r s j e latiniste s izgriženim n o s o m . izvjesna nesigurnost u se. počinje da nas napušta ona blagodatna lakoća poteza. s n e k i m l j u p k i m svojeljubljem.

U kući im je vladao strahovit nered. ( o s t a t a k iz boljih vre­ m e n a ) . k a o posljednji i najuzbudljiviji noviteti. k a k v i se ionako više ne nose. Ublijedjela. što da z a p o č n e ? V a n da m u p o s r e ć i mjestance sekretara (više kao dekorativna prosjeda figura) u nekoj koncertnoj agenciji. sav u nervoznim istrganim kretnjama. tetoše. uz svoju katedralu. a i praktičnija su ova današnja. a ne p u k i mitteleuropski » h o h š t a p l e r « . pri­ m j e r a k d o s e l j e n i k a u k o m e a k l i m a t i z a c i j a u n o v o j o k o l i n i ili s r a đ a n j e s heterogenim sojem nije urodilo b a š najsretnijim rezultatom. B i o je to sitan.akrobata p r e d završni skok. . d a b i p o d u k a i nadzor bili što revnosniji. »filibustijeru« klasičnog tipa. u t o m . to poljuljano p o u z d a n j e u n a š e tetive. žgoljav čovuljak. k o j e ga se ne m o g u sjećati! M o ž d a g a u k r u g o v i m a starijih јоз p o k a t k a d s p o m e n u . uz n e k a k v e oltarske pale koje. P a d a ! O n a j e iz k u d i k a m o m l a đ i h generacija. N e k o vrijeme. valjda će već nešto naići! U razgovoru s mojom bolničarkom pokušao sam da lukavo doznam da li j e u m j e s t u j o š ž i v a u s p o m e n a n a m o g n e k a d a š n j e g u č i t e l j a v i o l i n e . sasvim besplatno. m e đ u p o l i c a m a n a kojima se. s oguljenim brezovim prutićem u ruci. U m j e s t u j e n e k a d u ž i v a o glas n a s t r a n a ali реobično nadarena čovjeka. po bakinom n e o d s t u p n o m zahtjevu. bio s a m na stanu k o d njega. s k a m e j a m a . u p r a v o neurasteničarski brižljiv i pedantan.A l i o s t a v i m o te tugaljive m i s l i ! N e g d j e na d n u m o g k o v č e g a m o r a d a j e p a r d u g m a d i za m a n š e t e . čak. (I ono što nas k o č i k a o da je zapravo više ta nevjerica. k o j i s m j e s t a u k o č i s p o n t a ­ n o s t . Sve bi se ispremetalo k a d m u j e trebalo pronaći i pripremiti čistu košulju za večernja n a s t u p . s n e p o k o r n o m č u p a v o m k o s o m . A l i nije m i u s p j e l o da d o z n a m ništa. Oženio je tanku i ljepuškastu kćer mjesnog trgovca koja se uskoro poslije udaje neočekivano naglo razdebljala. dali su m e da k o d njega učim violinu.) I što t a d p r e o s t a j e s t a r o m v j e t r o g o n j i . ili bibliotekara u k a k v o m s t a r o m d v o r c u . a k o j e d o s t o j a n tog" i m e n a . koji se blagovremeno pobrinuo da n e š t o odvoji na stranu za stare dane. A kasnije. p r i š i v e n a sedefna d u g m e t a . u s v o j i m o s a m ili d v a n a e s t blizanački jednakih safijanskih tomića. glačalo. m a da s malim osmijehom. a k o j e t o d o i s t a ž i v o t n i a m a t e r d o b r o g a soja. Čim s a m došao u g r a d u gimnaziju. jednog od onih nesređenih i lično nesretnih genijaloida koje u takvim provincijalnim sredinama. s v o j u staru g r a d s k u ložu. p r i s e b a n i m e t o dičan. ističu k a o j e d n u od znamenitosti u mena­ žeriji svoga mjesta. n e g o s a m a neg i p k o s t : k r a t k i hip razmišljanja p r e d s k o k . Obično je t a k a v č o v j e k p o r i j e k l o m s t r a n a c . i p o k v a r i sve.) K u d d a se djene. štirkalo. to će biti dovoljno. neuredna plavuša vukla je bezvoljno svoje obilato i m l i t a v o tijelo u k o m e k a o da su o d j e d n o m p o p u s t i l e sve unutrašnje stege. M a koliko da sam u svojim sitnim ličnim stvarima (i p o r e d n e r e d a u o n i m k r u p n i j i m i važnijim) oduvijek bio krajnje. U ž u r b a n o se pralo. A m o ž d a i nešto skromnije: mjestance inspektora općinskih nasada. izdižu.p r o b i s v i j e t u . k a o za j a s t u č n i c u . a ladice su ležale p o v a đ e n e i ispre­ turane kao poslije bezobzirne premetačine. p o t e k l o m n e g d j e s obala o v o g Sredozemlja ( n a r a v n o . pripisuju velikim slikar­ s k i m i m e n i m a prošlosti. Z a p r v i m a h . k r o t k o sjaje Histoire des Girondins ili Mémoires d'outre tombe.

dugo je namještao violinu n a ključnoj kosti. k a d je m o j učitelj imao da nastupi na p r i r e d b a m a . N a d započinjanjem svirke lebdjela j e zebnja. dok je nekad vitka trgovačka kći koja se protiv volje roditelja za nj u d a l a . trzao r a m e n o m . uzbacivao gla­ vom. presijecajući mu odstupnicu. K a d j e bilo p o s j e t a ili s t r a n e č e l j a d i . Djeca su j a k o zažírala od te bolne operacije. n e p r e m o s t i v e z a p r e k e . opet je spuštao violinu. o p o m e n e su b i v a l e oštrije. na j e d a n njegov m i g (zbog k o g a se m o ž d a smjesta p o k a j a o ) podizala naglo. U mjestu se d o d u š e přiznávalo d a je i m o j učitelj žrtva. sa s v o j e strane. upala bi u sobu. v e ć jedino na tržnicu. pa je poslije toga redovno slijedilo d u g o t r a j n o k e n j k a n j e . u k a v a n u . u crkvu. znalo je to da potraje i ne­ koliko minuta. K a d bi joj dodijalo. bila p o s r e d n a . istezao vrat. N i j e se p o t a n j e p i t a l o čija j e o n a žrtva. da je svemu kriva umjetnost. s vječitim slinama p o d nosom. Bilo je u tome nešto toplo. u z b a c i v a o g l a v o m . Z a p r a v o . Ponovno započinjanje s v i r k e poslije k r a ć i h p a u z a između stavaka išlo j e . k a o na prepad. p r a ć e n ć u š k a m a . M a j k a ih j e iz kuhinje o p o m i n j a l a k r e š t e ć i m . k a o da hoće da kroz ovratnik istjera m a č k a koji m u se u v u k a o p o d košulju.neredu z a č u d o s a m se dobro i udobno osjećao. m n o g o . kao d a se nečemu u posljednji čas prisjetio. A u naročito svečanim. i iznova iste­ zao vrat. A k a d bi g a najzad pronašao. p r i l i k o m s v a k o g uzimanja violine u ruke. Znalo se s a m o . i dugo. j e d n u veliku »sitnu n e d a ć u « . Zato. stalno r a z d r a ž e n i m g l a s o m o d čijih s a m s e pro­ vala instinktivno ježio. postojala je data mogućnost da do sviranja u o p ć e ne će m o ć i da dođe. i stala ih useknjivati istežući nemilosrdno njihove nosiće. nešto permanentno predbožićnje. š m r c a o no­ s o m . Z a t i m bi se d v a d o tri p u t a s a v p r o m e š k o l j i o . a i tad n e u r e d n o i a l j k a v o opremljena. U svečanijim p r i g o d a m a . i impresioni­ rano zurila u p o s j e t i o c e . štrecao o k o m . Žena g o t o v o nije ni izlazila iz k u ć e u d r u š t v o . Zbog svega toga u mjestu je uživala glas žrtve. i č e m u j e ta žrtva přinošena. žrtva umjetnosti. k o j a se. činilo j o š neizvjesnijim ishod te b o r b e s Nečastivim. Onda je p o k u š a v a o prisloniti podbradak na violinu tražeći pravi položaj.« U toj n e u r e d n o s t i bila j e n e k a ostentacija. te su se p r i p r e m n e radnje obavljale iza spuštene zavjese. P a onda opet dizao violinu. S a m o . K a t k a d nebro­ j e n o p u t a r e d o m . štrecao okom. on je to bio svojom krivicom. a s a m o b r e d u s e k n j i v a n j a . z n a m e n p o t p u n e predanosti kući i porodici.k a o neki zid. prijetilo j e da p o p r i m i vid j e d n e a p s o l u t n e . o p r o b a v a o p o d b r a t k o m . dojurila bi k a o furija (uporedo s njenim koracima po hodniku rasla je strepnja u meni). T o je bio m o j prvi susret s tom s p r e g o m : umjetnost-žrtva. I tako više puta r e d o m . a to j e o p e t . opuštenih gaćica. trzao r a m e n o m . Nešto čega u hotelskoj sobi nikad n e m a . i to se d r u g i m uda­ v a č a m a isticalo na ugled. i tim nevinija. O t u d . I vjerovatno su baš odatle te dvije riječi ostale u meni nerazdruživo povezane. T r i m u s a v a dječačića vrzla su se po tom vašaru. iz p a ž n j e p r e m a g o s t i m a . P o v a z d a n su šmrcali. Prije nego bi počeo svirati. žrtva umjetnosti. šmrcao nosom. nešto kućevno. naprotiv. s o d g o v a r a j u ć i m s i m p a t i j a m a . kvekerski savjesno trljao oznojene d l a n o v e m a r a m i c o m . Moj j e učitelj i m a o j e d n u sitnu nedaću.

v r a t i se i p o k u š a v a p o n o v o . d o s v o j e m j e r e i n a s v o j n a č i n . k a d je j e d n o m prebrođena ona početna teškoća. ( K a s n i j a će g a iskustva u t o m e potvrditi: naučit će ga uzaludnosti pokušaja da s a m o ć u obmane i zagluši vanjskom vrevom. m n o g o s e o k o m e n e t r u d i o . i vidim slabunjava dječaka. K a d je umro. n e p r e s t a n o i s t i c a o d a s a m n j e g o v d a k . ako p r o m a š i . I on je m e n e z a v o l i o i. s onim zdušnim zadovoljstvom od zahvalnosti. nego i kasnije) da je imao momenata zaista sretne ponesenosti k o j a j e lako svladavala i obilno nadoknađivala i one nezgodice i n e k e t e h n i č k e m a n j k a v o s t i . I v j e r o v a o j e d a će ta k l i c a » o n o g nečeg«. O s j e t i li n a s e b i t u đ i p o g l e d . jednog sunčanog p o p o d n e v a u s p e t ću se uz onaj strmi grobljanski brijeg da m u potražim humak. k a k o su mi poslije pričali. v e ć i s h l a p i o . A nije bio ni t a k o loš p e d a g o g k a o što bi se iz m o j i h r i j e č i moglo pomisliti. n e g o i d u b o k o cijenio. Zažmirim. teklo je već sasvim glatko i bezopasno. p a č a k ni granicu smi­ ješnog. i. Tegobi usamljenosti instinktivno traži lijeka u sve dubljem poniranju u nju. N i k o nije bio sretniji od m e n e što su m o j učitelj i » o n o nešto« preuzeli na se svu odgovornost. ti s u m o m e n t i n a ž a l o s t bili g o t o v o p o t p u n o v a n njegove vlasti i nailazili prilično ćudljivo i nepredvidivo. dugo trudio. izdignutim zbog pozamašne violinske kutije pod pazuhom. A on se. o n o g romantičarskog okultnog »nečeg« koje i p o izmaku svojih vremena još u v i j e k p o p r o v i n c i j a m a istrajno živi. i pored svega toga. uputio sam udovici dugačak sažalni telegram nad kojim sam se. p r e k o svake mjere sa m n o m p o n o s i o . a u s a m o m toku sviranja. (uprkos čak i eventualnom dugom namještanju violine ili d r u g i m n e d a ć a m a i n e d a ć i c a m a s l i č n o g r e d a ) . brzo! dovraga. od nastojanja da se što bolje i plastičnije objasni. m e đ u filharmonijskim kumovima prošarala bi jeza i išla j e uzbuđeno riječ: »brzo. to j e bio moj prvi učitelj. d o b r o se sjećam. ja s a m g a n e s a m o volio. T e k .lakše. U tom nastojanju nije p o z n a v a o g r a n i c a . p r e n e s e : baš k a o d a se zamišljao okružen prazninom. izazivali podsmijeh samih njegovih đ a k a . s jednim ramenom nešto višim od drugoga. A k o iziđem. n a k o n c u k o n c a s a m a po sebi izvući stvar na dobar put. P l a h je. Činilo m u se da j e u meni otkrio iskricu » o n o g n e č e g « . Trebalo je samo paziti d a p r e k i d i b u d u što je m o g u ć e kraći. što tamo više č e k a j u ! « E t o . p o brijačnicama turao ljudima p o d nos o n e m o j e p r o g r a m e .) . čist od osjećaja za smiješno. uprkos svemu. P a ipak. V j e r o v a o s a m (i to ne s a m o onda. nepovjerljiv p r e m a novim vezama. slijep za p o d m i g i v a n j e besposlenjaka. sve iako su njegovi načini i m e t o d e . XXVIII. N a tim o p a s n i m o k u k a m a . Skakuće po pločniku pazeći da ugazi tačno na svaku treću ploču. K a s n i j e s a m m u se č e š ć e iz svijeta j a v l j a o i s l a o m u p r o g r a m e m o j i h koncerata.

n e k a im bude!) I kasnije. p o s t e p e n o se i z b i s t r a v a l a : ono prvotno nejasno »otići nekud«. izoštravalo se to n o v o čulo. u s t o p u z a zalazećom kuglom. i a k o se s a m i m time zadovoljavaju. ne mrtav u doslovnom. u s v a k o m č a s u . k a d j e p o s t i g n u t a s a v r š e n a p o d u d a r n o s t n a š e težnje sa s t v a r n o š ć u . k a d je u n a m a »legla« — čovjek je ugašen. zbog tog » e u k l i d o v s k o g « p o n e k a d sam i od drugih s m a t r a n za kruto realna čovjeka. o s j e ć a j u » n a s v o m e « . (Što je najčudnije. kao da m i j e b i v a l o l a k š e . I m a n o s t a l g i j a p r e m a o d r e đ e n o m i p r e m a n e o d r e đ e n o m . N o i ti v e o m a r i j e t k o i izuzetno nailaze. T o stremljenje p r e d o č a v a l o mi se g r a f i č k i m z n a k o m stre­ lice. ne s v r ć u ć i s p u t a . (Osim k o d nekih ljudi. i koji se u v i j e k . O n a p o k a z u j e n a o v u ili n a o n u s t r a n u . D u g o m vježbom. ili n a p r o s t o i d e n t i č n a s njim. s o d r e đ e n o m i č v r s t o m t e n d e n c i j o m . sasvim realno. ili p a k r a v n o n i z d o l . to n e biva g o t o v o n i k a d . o b i č n o u i m p e r a t i v » k r e n u t i p r e m a j u g u « . do o n e m r t v e t a č k e n a k o j o j i z n u r e n o s t l j u d s k o g s t r o j a p o t p u n o izbalansira patnju. M o ž d a j e č u d n o što s v e to o b u h v a t a m i m e n o m n o s t a l g i j e . Razumije se. a p s u r d n o u m e n i težio s a m uvijek da s n a b d i m t o m euklid o v s k o m d e t e r m i n a n t o m . ili k a d j e izgubila svoju naelektrisanost magnetske igle. baš naprotiv.d a o s j e ć a m k a k o m e cisto t j e l e s n a g r a v i t a c i j a v u č e p r e m a o n o j strani svijeta. u s v a k o m času izgubljenosti. Strelica nas orijentira u pravcu naših slijepih. i sve fantastično. Ali i inače znadu se desiti časovi takve neobično jake naelektrisanosti kad treba čvrsto držati m e đ u p r s t i m a u z i c u b a l o n a : t o s u č a s o v i v e l i k e r a d o s t i .P r v o v r i j e m e u g r a d u lutao s a m bez cilja. uobličavalo se u o d r e đ e n i j u t e ž n j u . a o v e potonje su n a j j a č e i n a j u p o r n i j e . Ovo posljednje biva onda k a d se č o v j e k o s j e ć a p o t p u n o » n a s v o m e « . Zatim. p r e m a z n a n o m e i p r e m a n e z n a n o m e . m a što radio. ili u v i s . ) K a d strelice n e m a . znao s a m . živi i k r e ć e se p o d z n a k o m t a k v e j e d n e nevidljive s t r e l i c e . j e d a n dio svijesti stalno j e vodio računa о tome na kojoj se strani svijeta nalazi koje mjesto. fizičkom smislu. Činilo m i se. Valjda sam i rođen s tom težnjom da svoje pokrete duše odredim prostorno i čulno: to s a m z v a o njihovom » k o n k r e t i z a c i j o m « . N o s t a l g i j a j e sve što nas m a m i s v o j o m s l i j e p o m 24 RAD 313 369 . saglasna s našom zemaljskom gravitacijom. smatrajući da je samim tim ono postalo realno. A l i . m e t a f i z i č k o . koji su već takvi. za mene. bezmalo egzaktno. p r e m a n a š o j k o t v i u z e m l j i . Orijentira nas čisto prostorno. nostalgija je praobrazac svakog osjećanja. jer tada. k a o odbjegao balon. ali. r a v n o p r e d a s e . u o p ć i l o : g l e ! s v a k i ljudski stvor. mrtav. »nekamo pobjeći«. n a m a s a m i m a još nejasnih stremljenja. N a j z a d bi u m o r k a k o tako zamijenio cilj. i gaziti t a k o . K o r a k d a l j e — i otkriće se proširilo. strelica s neobično j a k i m elek­ t r i č n i m n a b o j e m i z l i j e ć e iz n a s r a v n o u v i s i g u b i s e n a š e m o k u u p r o r i jetkim visinama. prva slutnja izbavljenja pojavljivala se u vidu n e k e m u t n e p r o s t o r n e težnje.) Ma gdje se nalazio. (I to j e z a m e t a k j e d n o g od i s k u s t a v a k o j a su se kasnije obilno potvrdila: ne izmicati se uzaludno neizbježivoj patnji: gaziti d a l j e k r o z a n j u . o d s a m o g r o đ e n j a . p r a k t i č n o . njegov osnovni oblik. I čim bih tačnije uspio da o d r e d i m p r a v a c . gotovo opipljivo. A j a s a m slijegao ramenima: d o b r o ! a k o to uzimlju za gotov g r o š . ili » p o ć i za s u n c e m « .

uobročenog života! J e d a n časak našeg mjerljivog vremena p o d o b a n j e da kaptira čitave oceane onog nemjerljivog. Čežnjivo s a m s e osvrtao za njim.) Poslije s a m s e često ispitivao (jer u t o m e s a m u o č a v a o proces iščah u r a v a n j a iz bolećive mislenosti djeteta u n e r a z m i š l j e n u s a m o ž i v o s t m l a ­ dog čovjeka) k a d je zapravo prestala ta stalna težnja p r e m a m a j č i n o m g r o b u i k a k o to da su o d j e d n o m n a s t u p i l a dulja r a z d o b l j a a d a ga se ne bih sjetio. ne m o ž e m o sjećati. N o u b r z o m e p r i v u k a o n o v i d r u g i z k l u p e . ( T o isto iskustvo obnovio sam kao zreo čovjek. k o j a je. postajalo mi je podnošljivije. stara žudnja za i n t e g r a c i j o m n a š e g j a . d o b r o ć u d n a oka: jedan neslućeni mještanin. sabijenih u jedan hip. Ali nas je u drugom semestru ponovni razmještaj opet razdvojio. Magnetsko potitravanje igle u meni to m i je jasno poka­ zivalo. i k o j e s e zato. vodila j e r a v n o na majčin grob. osnovnu školu izgurao s a m k a o privatista p o d n a d z o r o m fra A n đ e l a iz f r a t a r s k e g i m n a z i j e . I on se zvao Ivan. p a je i ta sretna podudarnost u nama rađala djetinjski veliku radost. Čvrsto s a m m u se uhvatio skuta. Onda. Primijetio sam da m e prate dva okrugla. T o j e onaj m o m e n a t spontanog zaborava. smjer mojih s v a k o d n e v n i h šetnja upravljao u p r a v c u m o j i h tadašnjih želja. S a m o u koliko se i u naše sne. obojica s m o se osjećali time polaskani. mi proživimo u toku našeg malog. naravno. za prvo vrijeme u gradu. Nisam ga poznavao: slabunjav i razma­ žen. Izmolili smo da nas stave u istu klupu. kad sam. u maglici daljine.n e u m i t n o š ć u . P o s t a l i smo nerazdvojni. V i d i o s a m ga u dnu razreda. I. K o z n a k o l i k o t a k v i h p u s t o l i n a beskonačnoga. u naše zaborave. do o b a m r l o s t i v r a t n i h žila. strelica je stalno stremila p r e m a m o m mjestu. Odsustva su nemjerljiva. zamislio tamo. onaj pohod zbog iskupljenja jednog dijela sebe. u isti m a h i b e s k r a j n o v e l i k a i b e s k r a j n o m a l a . k a o na d r u g o m kontinentu: čisto vizuelno došao mi je umanjen. I što s a m se d a l j e o t i s k i v a o u toj s v a k o d n e v n o j avanturici. k a k v e li se u č a r a n e s p i l j e b e z v r e m e n a n e k r i j u u t a k v o j j e d n o j u s k o j p u k o t i n i u stijeni V r e m e n a ! Zamišljena djetinjska popodneva širom raskolačenih očiju — gnijezda sabrane tišine. Ali ako smo uspjeli da ga se b a r u našim zaboravima i s p r i p r o s t i m o . zatočen ratnim prilikama i granicama. Između časova trčao sam к njemu i čitavo v r i j e m e o d m o r a d r ž a o ga za r u k u . Prisustva imaju svoje dimenzije i svoje granice. i u t o m e s m o gledali nešto više od p u k e slu­ čajnosti. I nije to težnja za n e č i m što stoji n a p r a m n a š e m biću. A ako i nepoznato ima tu a t r a k t i v n o s t . Ona su eoni b e s k o n a č n o g a što se ucijepe između dvije t a č k e u nizu trajanja tako d a i m n e p o r e m e t e ni r e d o s l i j e d ni b r o j .to g o r e p o n a s ! Nije ono z b o g toga m a n j e naše. B i o j e n e š t o stariji i m n o g o k r u p n i j i o d m e n e . zajednički p r o - . usmjeravao sam i nehoteći korake u p r a v c u m o g mjesta. kao takva. Prisno smo se sprijateljili. različito o d n j e g a : to j e uvijek ona ista. niti j e n j e g o v a vlast nad n a m a m a n j e s n a ž n a . momenat praznine. bezd i m e n z i o n a l n a . Lunjajući ulicama grada. Zajednički s m o učili. nije već ušuljalo vrijeme sa svojim nesnosnim tik-tak-tik-tak. zatvarajući oči. kao elementa nepostojećeg. A k a d bih se. S m a t r a o s a m p r a v o m srećom što m e je novi razmještaj namjerio baš na njega. tome nisam u s p i o ući u trag.

Prije s i t a k o p o s t u p a o i z s a ž a l j e n j a p r e m a P e t r u . ( T e k . u p o r n o ali sa sve m a n j e v j e r e . prethodno asimilirali p u t e m naše psihičke izmjene tvari u »našu« volju. S t r a ­ hovao s a m s a m o d a m u se m o j novi drug zbog toga ne podsmjehne. . ogra­ ničio s a m se d a ga j a t a k o ne nazivam. U p l e t e se tako neko treći i nevidljivo ravna koncima naših odluka! Netrpeljiv p r e m a s v e m u što m i se prikazivalo k a o psihičko nasilje. t o n i j e v i š e b i l o iz s p o n t a n e p o b u d e . ili j e to p o s t i g a o g o v o r e ć i n a u a u c e »bijelo« da bismo mi rekli »crno« .samo je tehnički modalitet. Sažaljevaš ga. . Nisam m u to zamjerio. n a š a o s a m da je još najbolje tjerati dalje kao i dotada: tako je. d a bi j e učinili p r o b a v l j i v i j o m (a u t o m e s a m otkrivao baš najhitniju crtu slabića). zajednički smo se čak i zaljublji­ vali. . u n e k o j r e l a ­ ciji s t u đ o m i n s i n u a c i j o m i k a o u t u k na nju. A k a k o j e ta netrpeljivost (već tada!) išla do s a m o g p r a g a m a n i j a k a l nosti. čitava se stvar preokrenula. I s t o t a k o n e m a n i k a k v a z n a č a j a n i č i n j e n i c a d a li s m o t u đ u v o l j u u s v o j i l i k a o t a k v u ..vodili slobodne časove. pokušaj zarobljavanja uzvraćao sam instinktiv­ nim trzajem. bar izvana stvar bila s p a s e n a . već radi sebe: da se pokažeš samostalan. n i š t a te u t o m e n e bi p r i j e č i l o . sad n i j e t o više radi P e t r a .) I sve bi vjerovatno na tome i ostalo. već n a p r o s t o stoga što u njemu ne nalazim »ništa n a r o č i t o duhovito«. Živo m e j e bocnulo. I u s t r a j a o s a m . v e ć i u oba slučaja zato d a bih t r e ć e m nešto d o k a z a o ili o p o v r g a o . pa i nehotični. m o j a je unutrašnja grižnja zbog »slučaja s G l a v o n j o m « d a l e k o p r e m a š a l a r a z u m n e granice. I m a o j e p r a v o : eto. Nije m e m o g l a obmanuti ni neizravnost p u t a k o j i m n a m se t u đ a v o l j a n a m e ć e : d a li n a s j e n e k o f o r m a l n o p r i s i l i o d a k a ž e m o » c r n o « k a d o n k a ž e » c r n o « . ( P o m i š l j a o s a m : m o ž d a to čini iz ljubomore. I zbilja: više n i s a m m o g a o m i r n e s a v j e s t i ni nazivati ni ne n a z i v a t i P e t r a Gla­ vonjom! M a k a k o p o s t u p i o . ti g a t v o j i m s a ž a l j e ­ njem vrijeđaš više nego j a nadimkom Glavonja. U t o m r a s k o l u . to nije bio stid. puki diverziv u igri sila. ukršteni transmisioni remen u mehanici n a t u r a n j a v o l j e . n j e g o v e seminarijske sutane. S a m i m tim. da Ivan jednom nije nabacio: . i one famozne 'propuštene prigode' koje se ne vraćaju. Čudio sam se k a k o tuđa riječ m o ž e da utječe na naš unutrašnji već riješen i određen odnos. U s t v a r i .A zašto onda n e m a š kuraže da ga tako nazoveš? K a d ne bi o s j e ć a o s a ž a l j e n j a . tuđoj intenciji. Ali Ivan se nasmijao. moji se postupci ravnaju p r e m a tuđoj volji. . Mnogo sam puta imao prilike da prevrćem u glavi misao k a k o mnoge m o j e nedaće. u tvrdnji d a n a d i m a k Glavonja o t k l a n j a m n e iz s a ž a l j e n j a ( g l u p o s t ! z a š t o b i h g a s a ž a l j e v a o ? ! ) . P o č e o s a m bivati svijestan Petrovih nezgrapnih cokula. na svaki.I z g l e d a d a j e t e b i t e š k o n a z v a t i g a Glavonjom. k a t k a d b i m e p o d i š l a p o m i s a o : n e v r i j e d i li t o s t r a h o v a n j e k o l i k o i s a m s t i d ? ) I v a n g a j e n a z v a o Glavonjom. k a o k a d n a m polažu ruku na r a m e sprženo od sunca.T a č n o . N e . njegove k v r g a v e glave. ili s m o j e .Nije istina! — reagirao sam i odveć žustro. a nešto kasnije. nije mijenjalo ništa n a stvari. T o što se k o n k r e t n o radilo о tričariji.

Stvar je n a p r o s t o u t o m e da treba b t i ono što jesi. kao lepezom. Eto. s m j e s t a tu m i s a o sustigne d r u g a r ' t o jest. A d a to b j e l o d a n o z n a č i ž r t v o v a t i v e ć u v r i j e d n o s t m a n j o j . nabubrila i o g r k n u l a u t o m m r a k u . I čini m i se da nikad nije iznevjerila. uprav takva j e bila moja sloboda. to j e tajna j a k i h . A što ona p r a k t i č n o n i č e m u ne v o d i i više m a n j e n i č e m d r u g o m ne služi doli svojoj s a m o s p o z n a j i — to j e d r u g a . vlasti (a to znači u p r v o m redu vlasti d a drugima ograničavamo slobodu i n a m e ć e m o našu volju) uvjetovano time da se prethodno i sami podčinimo tuđoj psihičkoj prisili. v e ć s a m o da nije n i k a d d e m a n ­ tirala svoju istinitost. Ona mi j e najplastičnija ilustracija te i s t i n e . k a d to u s t r e b a . P o s t o j i ta m a l a žežena istinica k o j u s a m i s p e k a o k r o z kušnje života: i m a u slabosti neka njena specifična. ta s n a g a slabih j a č a i herojskija od snage jakih. p u z a v o u d i v l j e n o g r o b a u n e s m i l j e n o g g o s p o ­ d a r a . bujnije šiknula napolje. Često se prisjetim legende o Sikstu V. R e d o v n i . v a n da se n ' o m e hlade. to ne treba shva­ titi t a k o da j e izvela s t v a r na d o b a r p u t . jer. d a bi kasnije. kamuflirati sami sebi tuđu volju u ruho naše vlastite samodiscipline. m a k a d je stekao. I k a t k a d j e . tajna slobodnih u tome da u d a t o m času umiju objesiti о klin s v o j u slobodu. ugleda. N e k o s e r o d i C r o m w e l l . p u n i svoje »slobode« s kojom ne znaju što bi započeli. zbog one apsolutne zapreke u građi moje psihe. bar djelomice. bila j e jedna od onih nekoliko kojih s a m se u životu dosljedno d r ž a o . n i k a d ne bih m o g a o da j o j se p o v i n u j e m i n j e n o m p o u k o m koristim. T a m a k s i m a . baš njoj svojstvena snaga.d u g u j e m . A l i to nije ni izdaleka o n a k o lako k a o što na prvi m a h može da izgleda. koju j a k i ne p o z n a j u . A a k o k a t k a d p o m i s l i m d a s a m tu p a m e t p r e k a s n o s t e k a o . d a bi o d m a h p o š t o j e izabran za p a p u o d b a c i o š t a k e i i s p r a v l j a j u ć i d u g o sagibanu figuru zagrmio glasom od koga je podišla jeza one iste k a r d i n a l e koji su ga izabrali. nego za onog prvog ako zaluta m e đ u ove posljednje. A tajna slabih je u t o m e što u m i j u s a m o roptati. p a d o d r ž a v n i k a k o m e j e d e v i z a . ili č a k j e d n u s t v a r n u vrijednost j e d n o j više m a n j e iluzornoj. koji se u k o n k l a v a m a grčio star i nemo­ ć a n . uprav toj netrpeljivosti p r e m a s v e m u što sliči na psihičko nasilje. T a j n a j a k i h j e u t o m e d a . dovoljno j a k a da se s osvetničkom slašću nametne dru­ g i m a . a kuraža d a budemo ono što j e s m o — p a m a što bili — nije ni n a j m a n j a ni n a j j e f t i n i j a o d svih k u r a ž a . a n e k o b o e m .a n a r h o i d . umiju biti slabi. о t o m e nisam n i k a d ni č a s k a s u m n j a o . e l i p t i č n a i n a o k o b e s m i s l e n a k a o što su gotovo sve m a k s i m e u kojima se kondenzira jedno cjeloživotno i s k u s t v o . to j e b a š o n a v r s t a s l o b o d e k o j u v o l i m . P o u č a k od općenite važnosti. P a ipak.to j e r e c e p t u s p j e h a . N a r a v n o . g o t o v o neizbježni tirocinium tiranina. na širokoj skali koja i d e o d p r o f e s i o n a l n o g z a v o d n i k a čija se t e h n i k a s a s t o j i u p o s t e p e n o m i z r a s t a n j u iz l a s k a v o g . Privre­ m e n o se potajati. u s u đ u j e m se reći.. da to nije bilo ni p r e r a n o ni p r e k a s n o . . I za posljednjega j e ne m a n j a tragedija a k o zaluta m e đ u o n e prve. mudro i bez roptanja potisnuti u skroviti m r a k duše n a š u slobodu.v o d i l j a : savoir avaler. I došao sam do općenitijeg zaključka da je ispinjanje na ljestvici uspjeha.» b u d i o n o š t o j e s i ! « —.

i ova vrsta snage jedina je koju prihvaćam. i već se na dje­ č a č k o lice naljepljuju brkovi. Matina ozbilj­ nost nije isključivala s m i s a o za šalu i n e p o m u ć e n smijeh. n a dlanu. A j a s a m s e v e ć o n d a č u d i o : š t o i m j e t o l i k o d o te b l a ž e n e » n i t i « ! K a o d a j e » n i t « o n o najvažnije i najhitnije što čovjek č o v j e k u i m a da s a o p ć i ! I činilo m i s e d a b a š u tim » d i g r e s i j a m a « leži s a m a suština o n o g a š t o želim da iskažem. u hirovitom svrtku k o s e n a d čelom — odmah u o č a v a m o bivše dijete. Činilo m u se da sve unaokolo prosto vapije za jednom takvom regulirajućom intervencijom. » V i sve komplicirate!«. Jednostavne p r i r o d e i priprostih u k u s a ali čvršći od nas u svojim uvjerenjima i odlu­ kama. savezu »dvaju Ivana« pristupio je Mato. koju u djetetu razabiramo jednako nepogrešivo k a o i klicu one osobene neozbiljnosti k o j a ne p r i p a d a dje­ tinjoj dobi n e g o i n d i v i d u u m u i k o j a n i k a d ne će prevřeti. nesimpatične ozbiljnosti djeteta: to j e bio zametak buduće ozbiljnosti čovjeka. K a o što ima zrelih ljudi u čijem obličju — u j e d n o m osmijehu. k a o i sve drugo. N j e g o v a ozbiljnost nije imala ništa o d one s t a r m a l e . a k o j a se često u o b l i č a v a ni u čem boljem nego u tome đa p o đ u u slastičarnicu i d a s e d o m i l e v o l j e z a j a z e s l a t k i š i m a . k o d M a t e k a o da j e nicala zato da hi što prije oprav­ d a o svoje d u g e h l a č e u k o j i m a se v e ć i rodio. pa bih i tu m o j u 'snagu' i 'slobodu' bio podvrgao sumnji. . j o š iz djetinjstva. s v r e m e n o m bih se sasvim vjerovatno bio p o k o l e b a o . niti j e m a . a k o se osmijeh u uglu u s a n a uledi u crnu b o r u gorčine — tad će to značiti. koji je v e ć i s a m p o sebi prilično neuredan. P o prvi. u igri malih b o r a o k o usana i očiju. S t a l n o m i se m r s i i p r e k i d a nit.stvar. Nastavimo. O b i č n a d j e č j a želja da što prije p o s t a n u » v e l i k i « . tad će to n e s u m n j i v o z n a č i t i . Eto sam opet odlutao! Na svakom ćošku pobjegnem sam sebi s lanca. N e g o . ili n a p r o s t o i z n e s t r p l j e n j a d a o b u k u d u g e h l a č e . i m a o s a m s a s v i m sigurnu tu ispraznu i n e č e d n u impresiju: N e m a šta! T o j e zavist! XXIX. privukao nas je baš tom različitošću. . k r o z njih se p o g l e d p o n e š t o uoštri — i čista i j a s n a budućnost j e tu p r e d n a m a . k o j a niče iz p r e d s t a v e о n e k o j n e o d r e đ e n o j ali bezgraničnoj slobodi odraslih. Z a njega se funkcija uma sastojala u tome da uprošćava svijet. Ali su m e u uvjerenju p o d r ž a l i b a š oni slobodni i j a k i : u njihovom n a d m o ć n o p r e z r i v o m p o d s m i j e h u učinilo m i se da s a m z a p a z i o t r a č a k pozlijeđenosti: odakle odrpancu takav luksuz! Žedno sam izgledao dalje znakove: pazi! a k o se taj izraz nadmoćnosti ružno ukoči. j e d n a k o k a o i ona vrsta slobode. tako ima djece u kojoj na prvi pogled s a g l e d a v a m o b u d u ć e g zrelog čovjeka: samo zažmirimo. m o ž d a jedini put u životu. Vječito su m e korili z b o g te »niti« i zbog n e p r e s t a n i h digresija. Ali eto. T o m i j e s t a r a m a n a . n a o č a r i sjedaju n ä nos. govorio n a m j e . Nešto kasnije.

već u s a m o m aktu. . u zamjenu za onu p r v u . od toga n e spase. to m e v e ć ostavljalo prilično ravnodušnim. povjeravali naše pubertetski velike strahove od zaraze. svi solidarno. dirljivo nevina s t r a s t za medicinu. zarekli na neograničenu p o m o ć i p o d r š k u . K r o z njegova se usta i n a d i m a k Glavonja. nezasko­ čena. taj demon samoispitivanja (daleko od narcizizma p o d čijim se prividom spočetka ponekad javlja!) p o d o b a n je da nas dovede na sam r u b očajanja. i specijalno za kirurgiju. na njoj pozavidio. ali s a m m u još onda.) U nešto kasnije vrijeme. a korak dalje. I ko­ n a č n i slom njegove iluzije ožalili s m o zajedno s njim. T o m n a g o n u s a m o p o s m a t r a n j a (koji j e urođen i p r i m a r a n kao i sama spontanost) bilo j e suđeno da se u daljem toku u meni egzasperira upravo do flagelantske analize. m i s m o njemu. Zato smo ga. iz k o n s p i r a tivnosti potpisivao se »Glavonja«. A j o š nešto kasnije (no sasvim kasno.koliko narušavala prirodnost njegovih reakcija. S v e do m a t u r e ostali smo sva četvorica najbolji prijatelji. čisto praktičnog smisla r a d o primili u naš savez. izrečen bez ikakve primisli. prijeteći da mi s v o j i m toksinima zatruje čitav organizam. Slobodna. s v r e m e n o m razvija n e k a nova. M i s m o m u se. N i s a m j o š znao k a k o s e t a s t v a r z o v e . A l i j o š k a s n i j e . i uzeli njegovu s t v a r k a o stvar sviju nas. k a t k a d m o ž d a nije drugo nego akt instinktivne samoobrane. zvala s e : spontanost. do prave pravcate mržnje na nas same. T a stvar. pošto s a m v e ć k r u p n i m k o r a c i m a bio p o č e o d a j e g u b i m . k a o neki duhovni superinsulinizam. nerazmišljena spontanost reakcija. On n a s j e opet približio Petru. k a d j e to i o n a k o već bilo svejedno). istupit će i izgurat m a k a r k a k o d o m a t u r e . k a o b u d u ć e m Ijekaru. i gotovo isto tako spontano p o t e k l o m intervencijom svijesti. a a k o s e n j e g o v a o d l u k a r a n i j e o t k r i j e ili d o v e d e d o n e p r e m o s t i v o g s u k o b a savjesti. k a d s a m se v e ć bio opredijelio za » p u t u m j e t n o s t i « . jer sam bio došao do zaključka da toliko opjevana spon­ t a n o s t i n e p o s r e d n o s t u m j e t n i k u b a š i n i j e t a k o n e o p h o d n a . pročistio od svih onih kučina koje su se oko njega bile nakupile. neka obnovljena naivnost. ( O t u d a ona glad doživljavanja. vještačka spontanost i neposrednost. U P e t r u se v e ć n e k a k o sredinom gimnazije naglo razbuktala velika. i u z a l u d n o s a m s e u p i n j a o d a j o j o t k r i j e m ili s m i s l i m i m e . sa s v i m s a d r ž a j e m patnje i zla koje i sebi i d r u g o m e nanosimo. legitiman i neosudiv kao i svaka samoobrana. U k o l i k o nas burnost doživlja­ v a n j a . S naše strane. do te m j e r e d a j e i m a t u r a l n a proslava za svu četvoricu bila zastrta žalobním florom. ili d a j e m o ž d a bila n e o p h o d n a za umjetnost p e ć i n s k o g č o v j e k a . Bilo: j e n e š t o čime m i se M a t o n a r o č i t o n a m e t a o . gotovo istodobnom. k a k o s a m k a s n i j e d o z n a o . P o s v e t i o nas je u svoju tajnu n a m j e r u i saopćio n a m već gotovu odluku da zamijeni sutanu bije­ lim mantilom: istrajat će u sjemeništu koliko se dulje b u d e dalo. zastrepio bih k a d god bi u r a z g o v o r i m a došla riječ na spon­ tanost i neposrednost kao nužni preduslov umjetnosti: zabrinuo bih se n a d v l a s t i t o m b u d u ć n o š ć u . i p o r e d n j e g o v o g realnog. ne ostavljajući n a m p r e d a h a za p r e r a đ i v a n j e doživljenog. već s a m v j e r o v a o d a se. tako da ga j e i s a m P e t a r prihvatio: na cedulji­ c a m a k o j e n a m j e za v r i j e m e č a s o v a d o t u r a o i s p o d r u k e .

i priča о podsvijesti danas je jučerašnja novost. nije završena. na našem današnjem stepenu. htio s a m samo da j e oslikam. Izmijenile su se uloge. A poznato j e da naše n a j l u đ e i n a j a p s u r d n i j e m i s l i d a j u n a š u m j e r u j e d n a k o t a k o . u provinciji je važilo. ali borba. da početke klavira treba učiti. Imali smo slične ukuse i zajednička interesovanja. ili č a k i m n o g o više nego one najtačnije i najrazboritije. Ali u ono vrijeme. S u p r o t n o meni. to j e bilo više u vezi s onom d r u g o m . z a č u d o su njegove u našim vlastitim očima imale unaprijed zagarantiranu prevagu. tu je napravljen kvalitetni skok. i l i о n j e n o m s t a r o m o d n o m fichu-u i о skakutanju njenih smežuranih k o k o š i j i h prstiju p o klavijaturi k o j i m a j e j e d v a grabila o k t a v e . baštinjenu razgibanost psihičkih udova i izvježbanost psihičkih p o m a k a . k o d što s k r o m n i j e učiteljice i na što lošijem instrumentu. toliko je danas reinstaurirana podsvijest p o d r o v a n a i ugrožena od svrgnute svijesti. P r i r o d n o m e p r i v l a č i l a к I v a n u n j e g o v a u r o đ e n a s t r a s t za t a n a n a naslućivanja i zakučice. о njegovom trzanju ramenom i namještanju violine. I m a da s m o njegove misli ocjenji­ vali ponajčešće kao sasvim obične. I k a o što je nekad svijest držala zasužnjena u svome podrumu okovanog Baščelika podsvi­ jesti. B e z sumnje. tako da je već besmisleno govoriti о onoj prvotnoj. za koji j e Ivan tvrdio da bi ga zavezanih očiju prepoznao m e đ u hiljadu ljudskih v o n j e v a .k a o n e k i r e g e n e r a t i v n í k r a k ili o r g a n . J e r dandanas. ako je ikako m o g u ć e . koji prilično dobro zamjenjuje onaj pravi. to valjda i nazivlje n a p r o s t o s p o n t a n o š ć u i naivnošću. Ali ipak. moje prijateljstvo s Ivanom bilo j e nešto p o s e b n o . U njegovoj podsvijesti v e ć sve kipti od još neiščahurene ali grdno hipertrofirane svijesti j e d v a čekajući da provali napolje. I о nje­ n o m ličnom mirisu. i njegova patnja od nemuštosti u nastojanju da ta naslućivanja i z a k u č i c e pretoči u razgovijetne i ljudski saopćive riječi. s neminovnim konspiracijama i insurekcijama svrgnutih! N o eto s a m o p e t zastranio. krajnje uproš ć e n e i ni p o č e m u izuzetne. Partija teče dalje. A p r i t o m m e j o š n a j m a n j e ženira to što je ovaj ekskurz. gotovo k a o utvrđeno p e d a g o š k o načelo. Obična priča о smjeni na vlasti. on s v o j u učiteljicu nije nimalo cijenio. već dijete u svojim genima donosi naslijeđeni u m o r i iskusnu psihu. Učiti o d m a h od p o č e t k a k o d ozbiljnijeg nastavnika i na pristojnijem klaviru. u svijetu savremenog civiliziranog č o v j e k a . i l i z a š t i t n i z a l i s t a k i l i p a r o ž a k . izgledalo je neumjesno. i smatrali svoje vlastite d a l e k o pronicavij i m a i složenijima. I. A k o smo i često govorili о m o m učitelju i о njegovoj učiteljici. što ljude n a j j a č e i najprisnije zbližava. T o spremno k o n c e d i r a m : — ta n i s a m ni i m a o a m b i c i j u d a d o k a z u j e m ili b r a n i m tačnost m o j e misli. prosječne. o onom specijalnom vonju starih učiteljica klavira p o provinciji. pećinskoj naivnosti i spontanosti. srodne osjetljivosti i bolećivosti. U č i o j e k l a v i r i bio j e prilično n a d a r e n za m u z i k u . sasvim vjerovatno. nekrilate. oslobođeni Baščelik u tami svojih p o d r u m a čuva svrgnutu i okovanu svijest: koliko god je nekad svijest bila sva p r o r a s l a podsvijesnim. kadro samo da u djetetu . najobičnija glupost. izgleda. Za sve nas M a t o j e bio autoritet. pa i nedolikujuće. I da se. » n e s t r u č n o m « s t r a n o m njihovih ličnosti. A l i о muzici s m o malo razgovarali.

za m e n e i za nj.prerano probudi nezdravu pretencioznost. p a b i s m o s k a k v o m i z m i š l j e n o m izlikom trknuli da otkažemo lekciju m o m učitelju violine i njegovoj učiteljici klavira. Sačekali bismo se na uglu g r a d s k o g perivoja i zaputili se u lutanje. i da plače. isto o n a k o k a o što j e violina bila emi­ n e n t n o m u š k i . Ostaci te veze bili su u m e n i živi. bilo j e u p o t p u n o m skladu i s najosjetljivijim ćudorednim obzirima k a d su postojale dvije vre­ m e š n e . doživljaj smjesta j e d a n dru­ g o m e s a o p ć i m o . susretnemo se s č o v j e k o m koji je h o d a o držeći m a r a m i c u na očima. j o š i o n d a k a d su m n o g a d r u g a s j e ć a n j a i o s j e ć a j n e v e z e iz r a n e m l a d o s t i v e ć d a v n o b i l e p o t o n u l e u z a b o r a v . S v e s a m gledao dvojim očima i p r e d svime što bi m e zadivilo. T a d a sam po prvi put iskusio što znači doživljavati svaku stvar ne s a m o za se nego i s obzirom n a j o š n e k o g a . u predvečerje. b a r k a o n a v i k a mišljenja. XXX. već ležao k o d k u ć e neiskorišten. ja s a m još z a d u g o nosio njega u sebi. O b o j i c a s m o osje­ ćali p o t r e b u da svaku p o m i s a o . doživljavao uvijek » u d v o j e « . od kojih j e j e d n a p o d u č a v a l a klavir a druga strane jezike. Naprotiv. Onako trapovjesan. D o p u š t a l o se (jer svijet i p a k n a p r e d u j e ! ) d a d j e č a k iz mlađih generacija može da uči klavir. I tad primijetimo da je veoma ružan. naročito ako je takav instrume­ nat. Izrugivali s m o s e t o m e . intenzivno misliti j e d a n n a d r u g o g a . S v o j s k i s m o se tru­ dili na p o l a g a n j u k a b e l a te n a š e b u d u ć e b e ž i č n e t e l e g r a f i j e . Nadalje. i v i š e se p u t a zaricali na tu v e z u i z a j e d n i č k i u s t a n o v l j a v a l i odre­ đene momente. p o n e č e m u slično p r e d s t a v i žene koja jaše bicikl. G o d i n a m a s a m svaku pomisao iz onoga reda k o j e su nas n e k a d zanimale i pasionirale. ali smo i s a m i naslućivali n e š t o i z d a l e k a s a b l a ž n j i v o . stajati p r e d s v a k o m p o j a v o m u životu u isti m a h u svoje i j o š nečije i m e . ili pale pod udarom smiješnoga. Znali b i s m o se dogovoriti. lunjajući tako g r a d s k i m ulicama i rskajući kestenje p r e d izlozima dućana. klavir je važio kao p r e t e ž n o ženski instrumenat. naslijeđe neke umrle tetke. osjećajući ga j a č e svojim. I k a d n a s je kasnije život sasvim razdvojio. Sukobivši se s n a m a . u predstavi žene sa violinom. življe privuklo m o j u p a ž n j u ili p o b u d i l o m o j e r a z m i š l j a n j e . Kultivirali s m o taj dioskurski ideal. pomisli. . skide s očiju maramicu. D r u g a r s t v o s Ivanom bila mi j e prva dublja i prisnija veza sa srodnim čovjekom. S pohlepom smo se upuštali u avanture novih otkrića. B a š k a o d a s m o n e p r e s t a n o p r o v j e r a v a l i d a li n a š a u n u ­ trašnja ustrojstva rade složno i saglasno. t r a č a k migoljivog sladostrašća. zapažanje. Odstu­ p a n j a u p o g l e d u violine u korist žena išla su već m n o g o teže. asocijacije kod kojih ćemo uvijek kasnije. otuda s a m b i v a o sigurniji i u m o m e vlasti­ t o m uvjerenju. J e d n o m . s t a l n o j e u p o r e d o s m o j o m v l a s t i t o m r e a k c i j o m nicalo u m e n i p i t a n j e : k a k o bi on to p r i m i o ? k a k o bi na to on r e a g i r a o ? I k a d bih d o š a o do z a k l j u č k a d a bi n j e g o v a reak­ cija bila istovjetna s m o j o m . m a gdje se nalazili. p o pravilu neudáte sestre.

č a s k o j i u n a m a s t v a r a o n a j d o b r o z n a n i . ne sluteći nikakva drugog zla osim onoga što j e u sebi nosio. B u b u l j i č a v o lice. gacajući preko lokvica. i o p e t g a p o s l a l a d a š e t a . žućkasta malja. uz naherene tarabe. H o d a o je i hodao. m o ž d a . N e m a ništa dirljivije od ružna čovjeka koji plače. goluždravo k a o m o k r o i u l i j e p l j e n o pilence i z v a đ e n o prije r o k a iz ljupine. i na željeznički nadvožnjak i dugo stajao nalakćen na ogradi zakađivan o d o z d o s u k l j a j i m a bijele p a r e iz l o k o m o t i v a k o j e s u m a n e v r i s a l e u k r a t k i m . onako k a o što u trećoj klasi p o bolnicama ispisuju dijagnozu na tabli nad kreve­ tom. Možda je t o g p o p o d n e v a o t p u š t e n iz s l u ž b e : na o t p u s n o m a k t u n a p i s a l i su m u : »reduciran zbog nesposobnosti«. I najzad nekako potrefi. Zamišljali smo k a k o bubuljičavi još uvijek beskonačno luta ulicama i plače. N a g a đ a l i s m o . A j o š i s a d p o n e k a d . M o ž d a j e d u g o lutao kud ga noge nose premišljajući što da s a d p o č n e i k a k o da iziđe p r e d oči ženi (a ima lijepu no o p a k u ženu. sve dalje i dalje. još nedonošče . pa nastavi svoj put brišući i dalje suze. N i s a d . uvijek s m a r a m i c o m na očima. k a d nešto škrbavo. z a s o p t a n i m p o m a c i m a . crnih zlih očiju i t a n k i h o b r v a p o m i č n i h k a o dvije z m i j i c e ) . ner­ virano zvonce bicikla: u velikom luku zaobišao bi ga biciklist (antipa­ tično lice s p r e p o t e n t n i m brčićima!) i dobacio smušenjaku nešto j e t k o uvredljivo. padne mi na um pitanje: zašto je plakao Slinko? T a k o smo se pitali i onda. k a o ni o n d a . škrofulozne vjeđe pocrvenjele o d p l a č a bili su n a m stalno p r e d očima. zamicao u proljetna predvečerja pod krošnjama kestenovih drvoreda. te z a t e k a o k o d žene ljubavnika. sve dok s d r u g o g kraja nije p o š a o prema njemu policajac. a prolaznici su se osvrtali na njegovo neutješno šmrcanje koje m u je potresalo ramena. U rana jutra . A l i taj j e razlog i m e n e i m o g a druga j a k o zainteresirao. Sudbina upla­ k a n o g čovjeka produžavala se tako u beskraj. ili t a č n i j e r a z m a z u j u ć i i h m u s a v o m m a r a m i c o m p o b u h u l j i č a v o m l i c u . sasvim jasno i neuvijeno. a njegove suze bivale nepresušne. ona se razbjesnila k a o furija. Odlazio j e . Odsustvo odgovora ostavljalo je pitanje otvo­ renim i p o d a v a l o toj stvari vid nezavršenosti. n e z n a m r a z l o g a n j e g o v i m suzama. U n a š i m r a z g o v o r i m a n a z v a l i s m o ga S l i n k o m . kao neravan prelom kosti. K o r a č a o j e n a p r i j e d . B i o j e onaj bolesni čas k a d se svjetlost uličnih fenjera bori s agoni­ j o m d a n a — n e g d j e t a m o n a d k r o v o v i m a i za z i d o v i m a sluti se b o l n o r u m e n i l o n e b a —. Čas k a d je naša osjetljivost me­ kana i gnjecava. I o n s e u p u t i o u to l u t a n j e k o m e v i š e n e ć e biti kraja ni k o n c a . tresnula ga d v a p u t p o glavi otiračem za n o g e . s a s v i m izne­ nada i bez ikakve veze. Izgleda kao d a p l a č e z a t o što j e r u ž a n .s t a d e se s u d a r a t i s n a m a p o k u š a v a j u ć i d a se ukloni s a d u d e s n o s a d uli­ jevo.nešto gadljivo. T o n a m je postala zabavica za d o k o n o g švrljanja grad­ skim ulicama. ne čujući za s o b o m u p o r n o . među gomilama nasla­ gane cigle. g r e b e i zadire u stijenke naše unutrašnjosti. Zašto j e p l a k a o ? K o zna! Možda ga je neko izrugao pred ženom koju je drhtavo volio. ježuljivo. nešto ranije nego obično. L u t a o je blatnim ulicama pregrada. n e u g o d n i rascjep osjećaja. P a kad je najzad prikupio snagu i došao kući. ružno g a izgrdila.

I l i ih se s j e t i m o u v e l i k i m r a z m a c i m a . p a i presudne u našem životu. britkog poriluka. Lišće kestenova u drvoredima već se prekrivalo p r e d j e s e n j o m r đ o m i s njih su se trunili na p l o č n i k zeleni buzdovančići. k o l a o svijetom k a o manljiv groš. S j e t i m o ih se b e z ­ bolno. nije ni o s v r t a o .K a k o bilo. Susretao je spore parove što šapuću uzajamno obujmljeni oko pasa i nečujno gaze p o m e k o j vlažnoj zemlji. s v e t a k ) . na sve oguglao. i nastojali da i š č e p r k a m o m o g u ć e razloge njegovih suza. p o d z v i j e z d a m a . a on je svejedno gazio i gazio — i p l a k a o . poslije toliko godina (gotovo da se čovjek stidi priznati!). zašto i po kojoj nedokučivoj zakonitosti p a m t i m o ? P o čemu neka sasvim sitna. pitam se. još k a o dijete (jer m o r a da j e već u osnovnoj školi bio plačkunjavo. I u t o m b e s k o n a č ­ n o m lutanju opet je dočekivao večer. zahvatao sve udaljenije i zabitnije ulice gdje su prolaznici rijetki i gdje zelenkasto škilje plinske lampe. P o k o j i bi p a o na glavu Slinku. krvava mesa. kao da su se desile d r u g o m e a ne n a m a . d o k iz p r i k u č e n i h k a p i j a z a u d a r a izneseno s m e ć e u provaljenim kantama. N o on se. tričava stvar u n a m a p o b u d i neobjašnjiv interes. ponekad mi. k a o onda k a d s m o ga sreli. zašto n a m se neizbrisivo ureze u p a m ć e n j e ? V r i j e m e zbriše i takve stvari koje su bile izuzetno važne. bez ikakva unutrašnjeg uzbuđenja. sasvim iznenada i bez ikakve veze. k a o što se raznose bočice m l i j e k a za n o v o r o đ e n č a d . I o p e t su nicali m l a d i petoprsti listovi kestenova i pružali svoje žedne dlanove k a p l j a m a novih proljetnih kiša. i trudili se da zamislimo što se zbiva za bubuljičavim licem s m a r a m i c o m na očima. A k o z n a ? Možda je naprosto. P r o š a o bi k a t k a d (ali rijetko) i ulicama u središtu g r a d a . odjednom padne na um pitanje: zašto je plakao Slinko? XXXI. pronosio p o periferijama svoje bubuljičavo lice i raznosio svoje suze. b l i j e d o i b e z n a r o č i t o g o d j e k a u n a m a . Na- . a one su sa svojih tvrdih četvrta­ stih lica prezrivo gledale na tu bijedu o d č o v j e k a k o j a i nije za d r u g o nego zato da se vara. kružio u sve širim krugovima. p r e d rasvijetljenim pretprazničkim i z l o z i m a ( t o m u j e ЬЦо n e š t o k a o n e d j e l j a . bubuljičavo je lice i dalje kružilo i kružilo. često s p r e k o r o m zbog tog zaborava i s grizodušjem zbog te bezbolnosti. A m o ž d a u o p ć e i nije p l a k a o ? M o ž d a j e s a m o dobio j e d n u o d onih naglih i žestokih kijavica od kojih čovjeku nezadrživo proslini nos i prosuze oči. nezainteresirano. A Ivan i ja i dalje smo kopkah: i kopkali. I uopće. bez i najmanjeg odraza n a osjećajni a p a r a t ? . a on j e lunjao i lunjao. k a o da ga neko skriven u k r o š n j a m a g a đ a . I sada.susretao je domaćice koje se vraćaju s tržnice s t o r b a m a prepunim zeleni. a i to n a j č e š ć e tek na k a k a v v a n j s k i p o t i c a j . a suze su tekle i tekle. k m e z a v o dijete) razlio tintu p o zadać­ n i c i . te j o š o d o n d a n e p r e s t a n o p l a č e ? Mi s m o razmišljali i n a g a đ a l i .

N e g d j e d u b o k o u n a m a č a m i o k o v a n i slijep n e k o . neke daleke jeseni. T a k v e č a s o v e g o t o v o u v i j e k o s j e t i m . ne m o g u nam nadoknaditi bogatstvo razbuđenih asocija­ tivnih gnijezda i čvorišta. non ho che affanni. u z k o j i j e b a k a p r a t e ć i s e s a m a p j e v u š i l a J'ai perdu mon Euridyce i Son tutta duolo. na unutrašnjoj strani poklopca. izuzetno kišljiva. Primitivni ljudi i ne slute k a k o j e u b o g . uokviren minijaturni pejzaš u mekim pastelnim bojama. S j e ć a m s e m o j e p r v e p r e d s t a v e Sna ljetne noći. U blagovaonici. na realne » p r i r o d n e ljepote«. B e z n a š e z a s l u g e i b e z n a š e k r i v i c e m i s m o njihovi r o b o v i ili njihovi usrećenici. I s a m sebi r e k n e m : p a z i ! p o s v e m u s e čini d a će o v o o d n e k u d biti z n a č a j n o ! ovo ćeš d u g o nositi u sebi! U m o j i m n o ć i m a b e s a n i c e trgne m e iz t a n k o g p o l u s n a k i k o t nečijeg s m i j e h a ili p r a z n a j e k a n e k e d a v n e fraze. i on k a o da p o n e k a k v i m svojim n a m a n e z n a n i m m j e r i l i m a bolje zna što je značajno a što beznačajno. ali na j e d a n d u b l j i način m u d a r . polifonost našeg do­ življaja. u j e d n o j od onih »bezizlaznih situacija« što gotovo periodički n a s t u p a j u . K a t k a d p o m i š l j a m da su m o ž d a doživljajno najintenzivnije one mjesečine koje s a m d o ž i v i o u t e a t r u . inicijacija u doživljavanje onih realnih. U n a m a se ukrštavaju. p o n e k o j ne­ običnoj čistoti obrisa. T e k . » C r v e n a k u ć a « na osami. p o nekoj svirepoj oštrini doživljavanja m i m o ž e m o d a n a s l u t i m o d a li ć e o n o š t o s e u t a j č a s o d i g r a v a p o n a h o đ e n j u o n o g s l i j e p c a u n a m a b i t i z n a č a j n o ili n e v a ž n o . tišina u kući. požutjela zubala k a o okorjeli pušač.. u v i n o g r a d i m a p r e k o brijega što se diže n a d našim m j e s t o m . prerastaju i u j e d n o stapaju doživljaji i z s t v a r n o s t i i doživljaji iz umjetnosti. i ta žica u treptavoj košuljici svoga tona putuje . Nad klavijaturom. bio j e onaj kre­ z u b i . I k o bi p r a v o z n a o d o k l e sežu jedni a gdje počinju drugi? G l a s t o g k l a v i r a . B l a g o d a t z a b o r a v a i okrutnost pamćenja leže van n a š e vlasti. u oskudnosti svog fundusa. p a i one naj­ grublje i najnevještije. n e o t k u p i v o p a m t i m o k a k v u b e z n a č a j n u tricu — š a r e tepiha η gluhoj najamnoj sobi po kome smo. k a k o b e s a d r ž a j a n p r i m a r n i doživljaj p r i r o d e ! Toliko za­ zivana svježina prvih viđenja i djevičanstvo prvih dodira. i sve m i se čini da s e n e k e č u d e s n e o b a s j a n o s t i iz nje p r o k r a d a j u u sve m o j e k a s n i j e doživljaje ljetnih noći. J o š i sada ljuljuškam u sebi idiličnu naivnost tog pejzaža. Čas sabrane šutnje pred kišu. L a g a n o zastrto nebo. R a n a jesen p r e d berbu. M o ž d a ljepotu oluje p r a v o naučimo slušati kroz simfonijske oluje. stari klavir na tankim. ili b j e l k a s t i č u p e r a k dlačica u trepavici n o ć n o g portira zaba­ čenog hotela u k o m e smo nekad prenoćili samu jednu noć. S v a k i njihov ton k a o da u sebi nosi prisustvo žice s koje j e p o t e k a o — uzdrhtala žica koja se pretvorila u zvuk a da pritom nije p r e s t a l a biti žica . zamišljeno gazili. Često su n a m takve naivne slikarije krajolika. te p r e d a j e s t v a r i n a š e m p a m ć e n j u ili n a š e m z a b o r a v u . ustitralih žica i tokova. Možda nas tek umjetnost nauči gledati na prirodu. m u d r i j i od nas. krhkim nogama. i z l i n j a l i g l a s s t a r i n s k i h k l a v i r a Čiji t i t r a j i s u h o n j a v o ž i v e i n a g l o se tanje. I opet se p o č n e odvijati v r p c a djetinjih sjećanja.•suprot t o m e . iznad imena graditelja.

p j e v a l e s u p r a t e ć i s e n a cellu. N a d k l a v i r o m . Izjedala ga j e neaktivnost. d j e d o v e m a j k e . O d n e k u d d o v u č e svežanj ilustracija. o d m a h pređe na djelo: položi okvir p o t r b u š k e na klavir.# z r a k o m i uvlači se u uho. U posjetama j e i župnik iz n e d a l e k o g sela.. i moj smjerni osmijeh na u s n a m a uz ocjelni odsjev u očima. s m o l a s t o u d v o r n a i n t o n a c i j a n j e g o v a g l a s a . u r u s t i č n o m c r n o m okviru. p o d a j u ć i i n a j p a t e t i č n i j o j f r a z i s u z d r ž a n u di­ skrétnost i izvjesni prizvuk racionalističke suhoće. Čepukajući p o blagovaonici. župnik. visio j e b l i j e d o akvareliran crtež m r š a v e p r a b a b e . neke dugoljasto eliptične. Posebno m e d e n ugođaj glasa imao je za k u ć n u p o s l u g u . u čas k a d ga niko ne gleda. baci ih na k l a v i r i stane nestrpljivo l i s t a t i . i odlazio' diskretno u kuhinju na izvanredne obroke. T r g n e s e : ideja. D j e d o m j e r i o v a l p r e n o s e ć i rašestarenim pedljem dimenzije s raspjevanih žena u bosketu na akva­ rel m r š a v e p r a b a b e : k a o n a r u č e n ! S a n g v i n i k . Zatim. sav u n e s e n u slike na zidu. S posljednjim t r a č k o m n a d e o b r a ć a o s a m se p r e m a bakici. a neke dvostanične. I m a m slabost za taj žičani zvuk starih klavira koji emociji oduzimlje bujnost osjećajnog e k s c e s a i s v a k i r e t o r i č k i p e d a l . o t p a r a i z o v a l a tri ž e n e š t o p j e v a j u . u o v a l n o m passepartout-u. Srdilo m e što niko u kući ništa od svega t o g a ne primjećuje. U n a t k r i v e n o m trijemu g o s t i igraju partiju karata s b a k o m i stricem. N a r u b o v i m a bili su ga osjetljivo načeli oni tanki moljci koji k a o da su svojim splošnjenim t i j e l o m n a r o č i t o p o d e š e n i z a tihi ž i v o t p o d s t a k l o m . slične osmicama — provirivala je tu i tamo od sunca požutjela p o z a d i n a j e l o v e d a š č i c e . Mjerio j e d u g i m k o r a c i m a b l a g o v a o n i c u uzduž i p o p r i j e k o . s r u k a m a za leđima. A l i n e ! I njene oči. Djed je njegov udvorni ton uzimao k a o znak udivljenja. i s t r g n e p r i l o g i z i l u s t r a c i j e . g o t o v na p r i j e k u o d l u k u . O t u d p o d m u k l a igra n e p r e p o znavanja među nama: njegova mazna ruka na mojoj kosi. autoritativno k a o što j e v e ć g o v o ­ rio: » O v o će trebati da se popravi!« K o s a . i n a č e o b a s j a n e pametnim sjajem iznutra. B r z o p r o n a đ e o n o š t o j e t r a ž i o . S t a o je pred sliku svoje majke i rasijano se zagledao u nju. D j e d nije sudjelovao u partiji. ostajale su zastrte onom opalski neprozirnom zavjesicom neshvatanja koja zna da b u d e tako bolna. k a o d o m a ć i . na d o m a k zelen­ k a s t i h r u i n a . k o j a se naročito ispoljavala kad je govorio s djedom: u svakoj njegovoj riječi bila j e prisutna težnja da ugodi i stalna u n u t r a š n j a s a m o o p o m e n a d a ima posla s naglim čovjekom. P r o l a z n o s t klizavih srebrnih niti u strpljivoj četvorini p r o z o r a . tri p o lunage žene raspuštene kose u predvečernjem bosketu. tetke pored njih pletu svoja beskonačna pletiva. u s a s t a v c i m a s t a r i h okvira. J o š m i leži u u š i m a s l a t k a . k a o pletača igla. hitrinom k a m e l e o n s k o g jezika ugrabio bi k o c k i c u š e ć e r a iz d o z e i zatim j e p o l a k o o t a p a o u u s t i m a . Odlično! Sakrivao je gotovo sve . kratko. r a d u d r v o d j e l c a iz m j e s t a . K r o z ćudljivo progrizene rupice u p a p i r u — n e k e pravilno okru­ glaste. pa j e za uzvrat s njim bivao srdačniji i r a s k o p č a n i j i n e g o s d r u g i m a . po k u ć i se k r e t a o s l o b o d n o . bezglasna kiša što protkiva sivu osnovu. povadi m a l e limene trougaonike koji su pridržavali daščicu i izvuče akvarel. p r e n e s e passepartout na prababin akvarel. A m o j u srdnju p r i m j e ć i v a o j e s a m o on. D j e d j e j e d n o m bio rekao.

. Na­ stojao je da m u glas zvuči sigurno. Pojurio s a m da se skrijem u moju sobicu.r u p i c e od moljaca. . s autonomistima i klerikalima.. — p r i d r u ž i s e . P o n o v o namjesti daščicu i objesi akvarel na staro mjesto. likvidirao. ali sve u svemu. — N o . doživio bih o p ć u ljudsku bijedu.. I za ljubav t a k v e j e d n e tričarije bio sam spre­ m a n da otpustim daleko veće grijehe i krivice. K u d i k a m o b o l j e ! .. jedan neprevreo odjek djetinjskoga. š t o k a ž e t e ? N i j e li b o l j e o v a k o ? I i s p r u ž i č e k i ć p r e m a slici svoje m a j k e .. Iza njegovih leđa. B i o j e t a k o j a d a n ! Č e s t o m i s e d o g a đ a l o d a b i h u k a k v o j tričariji najbolnije osjetio bijedu čovjeka i patetičku solidarnost s njim. k a d to i o n a k o nije više s p a š a v a l o ništa!) i s a m župnik. mlade­ načko. p a i oni najgori i najtvrđi. — O h ! . U glasu m u je bilo nešto svježe. jednostavno svrgnuo. b o l j e ! .d o b i v o b o l j e ! . Šutnja. velik u svome djelu. ( s a d .z a b r i n u t : n a passepartout-u bilo j e otisnuto zlatnim pljesnjivo p o z e l e n j e l i m s l o v i m a : Concert champêtre. — . svoju i svačiju. s v e ž i v o iz k u ć e i s k u p i s e u b l a g o ­ vaonici.s p o . Djed je stajao n a s r e d s o b e .. U kakvom m a l o m bolnom ljudskom m o m e n t u . u posljednjem redu natiskala se kućna služinčad.. b e z i k a k v e r e ­ zerve. — O . djed je m o r a o da progovori prvi.. u i s m i j a n o m s i r o t a n s k o m ganuću. s v a k i č o v j e k b e z i z u z e t n o . župnik podmigne jednom gostu. s protupretendentima i seoskim fronderima.p r i . s č e k i ć e m u ruci. s čekićem u ruci i zasukanih rukava. .p o ž u r i š e d a s e s a g l a s e . k a d s a m nešto toplo ла n j e g a o s j e t i o . — Š t o v i š e . umilno-zainteresirano iskrivljena vrata i m a l k o uoštri p o g l e d kroz zlatne brile. D o d u š e . v i d i s e o n o Concert champêtre... Onda istupi pola k o r a č i ć a bliže slici. Strahovao s a m da č a k i služinčad nije očula tupi. Čovjek je. no zvučao je k r u p n o i šuplje. prije svega d r u g o g a i n a d a sve drugo. p a živo zazva n a o k u p . mukli zvuk njegovog b r o n č a n o g pada. — a eto ga j e župnik. Djed je još uvijek stajao nasred sobe. od sunca skrivane unutrašnje strane pod­ laktice. Izdržao je tolike načelničke bitke. T o j e bio jedini put u životu k a d sam ga zažalio. Izraz njegova lica p o s t e p e n o se p r e t a p a o u u s r d n o . crven do ušiju... b o l j e . jednim neznatnim p o m a k o m m a l o g prsta.. Nije bilo kud. u i m e n d a n s k i jeftinoj ra­ dosti p o d o b j e k t i v o m tuđeg hladnog pogleda.. ali je bio skinut s postamenta. Učinilo mi se da župnik namjerice zateže s pružanjem svoje hrišćanske utjehe. m e k o p u t n e u svojoj gavanskoj bjeloći. s v i u j e d a n mah. valjda jedini koji sam ikad i z n j e g a č u o . n e . bijednik! — pomislio bih u tim časovima. N e š t o jezivo o c o u b i l a č k o bilo j e u toj gesti. p o s u v r a ć e n i rukavi košulje otkrivali su m u bijele. I g r a č i o s t a v e k a r t e . O d prijetnje smiješnoga koja lebdi nad glavom žrtve znao sam zastrepiti kao nad samim njegovim životom. A n i k a d m i se Jjudi nisu priviđali bjedniji nego u tjeskobnom okviru svoje male sreće. B e z i k a k v e s u m n j e ! . i p a k j e b o l j e n e g o p r i j e .

s neotupljenom oštricom i preciznošću intonacije. od svega toga nisu ništa osjetili i d a j e sve to za njih s a m e s a s v i m b e z b o l n o : to njihovo n e s a z n a n j e i ta n j i h o v a b e z b o l n o s t s a m o s u pojačavali moju patnju. p a ni bakica. pozvan telegramom. L e ž a o je prekriženih ruku. k a d j e ležao na odru. d a ni s a m djed ni m a k o drugi. k a o nalijepljeni. P r e v r t a o sam preko ruku. u č e m u j e skriveni z n a č a j t o l i k e n j e n e u p e č a t l j i v o s t i ? I h o ć e li i k a d p o p u s t i t i t i r a n i j a t e n e h o t i č n e m e m o r i j e . G l e d a o s a m je isjeckanu m o k r i m l e t v i c a m a žaluzije: i m a o s a m u isti mah osjećaj skučenosti i osjećaj beskraja.« P i t a o s a m s e : o d a k l e tolika u p o r n o s t toj b e z n a č a j n o j trici. Ostao sam u mjestu dva dana. Mokri k a p c i prozora i balkona ljeskali su s e k a o s v j e ž e l a k i r a n i na d u g i m z a p a d n i m z r a k a m a . i češkao palcem desne noge po lijevom listu. (Stigao s a m krišom. kudeljni. i uzalud s a m to sam sebi ponavljao. K o s i paralelogram p o p o d n e v n o g sunca plazio j e p o tepihu primičući se jednim oštrim kutom vrhu m o j e cipele. Piljio s a m suha oka u te nalijepljene. sočni od kiše. I eto. noću. i n i s a m izišao iz kuće ni da ga i s p r a t i m do g r o b a ) . k a o svježe olju­ šteni. N a nebu se blijedo ocrtala duga. A l i onda.. kolute njegovih kruto uštirkanih ogrlica. u »crvenoj kući« među vinogradima. u bijelim končanim č a r a p a m a . K i š a j e bila prestala i o p e t se u r a z l i v e n o m sivilu i ru­ menilu z a p a d a pomolilo sunce. gledao s a m u njegov markantni. g o d i n a m a poslije toga nije p r o š a o ni j e d a n jedini d a n a da m i n i j e i s p l u t a o u s v i j e s t Concert champêtre: stalno s a m čuo iz j e d n e ćelije sa dna sebe. nekakve rasute jubilarne cigare u staniolu. noćni čovjek. Dojurio sam kući. Posljednje suze sušile su se sa slankastim peckanjem na mojim vjeđama. T a d su se sjetili da j e kiša prestala i digli se u p r e d v e č e r n j u šetnju. v i d i s e o n o Concert champêtre. Iz k o m o d e je u d a r a o j a k miris usitnjene lavendule izmiješan s vonjem stara čeljadeta. B e z trunka ganuća. Č a k i njihovi grubi glasovi činili s u m i se svježi. njegove izvezene kartonske kutije s rukavicama i m a š n a m a i m a r a m i c a m a . ronio sam vruće suze skri­ ven iza žaluzija. razvezivao svežnjiće njegove intimne prepiske uredno svezane unakrst žutim svile­ nim v r p c a m a i listao p o njoj s h l a d n o m r a d o z n a l o š ć u bez pijeteta. ujedno s p o t p u n o m osnovanošću tih suza. U d o s a d i . onaj d j e d o v n e m o ć n i » . J e r sam dobro osjećao. Pritajio sam se. preturao sam po komodi s bizantinskom madonicom. energični profil i meditirao otkud na mrtvacu brkovi uvijek izgledaju n e k a k o lažni. inertne b r k o v e i za p o k o j n j e g o v e d u š e u sebi brojio do stotinu. i p o t p u n u nemogućnost da ih njima o b j a s n i m . I g r a č i su bili na­ stavili p a r t i j u i iz trijema su o p e t p r o l a m a l i m a l i u r n e b e s i n a d m o m e n ­ tima župnikove neotmjene sreće.. Po stepenu maznosti njegova glasa tačno s a m određivao do koje ga j e m j e r e sreća poslužila. sređujući njegove papire.. h o ć e li i k a d d o ć i d a n k a d se t o g a n e ću s j e t i t i ? V e ć . u dugoj bijeloj košulji. S j e ć a m s e m o g p o s l j e d n j e g tête-à-tête-a s njim. pred kojom je nekad stajao. Dozivali su i m e n e . Ništa nije značilo..B o j a o s a m se da m e ne p o t r a ž e u m o j o j sobici i da m e n e z a t e k u и suzama. Odjednom m i je p a l o n a p a m e t : Concert champêtre — i dvije-tri suzice skrtljale s u s e same od sebe. ali i p a k ! . sasvim mehanički.

On o n d a za s o b o m p o v l a č i dalje i veće obroke. često i ne ostavivši vidljiva ožiljka. d o k n a p o k o n naviku sje­ ćanja ne smijeni navika nesjećanja — sve je u tome. privremeni zaborav. i l i ( č a k i t o ! ) g d j e li s a m o n o s p r e m i o p a s o š ( » n a s i g u r n o m j e s t o . otisci m n o g o č e g a što s a m n e k a d osjećao k a o usijane ž i g o v e n a r o đ e n o j k o ž i . e t o . Iz dna m l a d e zvijeri provaljuju naboji samosvijesti u stravičnim oblicima egotizma. potreban s a m o zato da bi se u suočenju s njim naš ja m o g a o da potpuno ostvari. O n a k o k a o što to b i v a : z a o t k u p od tira­ nije sjećanja. I. djed j e bio p o g n u o g l a v u i privolio da p o đ e m na m u z i č k e studije u Ita­ liju. Razdoblje na koje se najmanje r a d o navraća m o j a spontana misao. vrlo često. Ili: » u č i t e l j Z m a j č i ć o s t a o d a n a s b e z k r u v a i k r o v a « . najzad j e taj d a n d o š a o . uzgred rečeno.s a m g o t o v o o č a j a v a o . Nakon nekoliko jačih sukoba. Ali onaj ko­ načni. A t a k v e t r i c e i z d j e t i n j s t v a . N o g d j e li s a m o n o p r i s l o n i o c i g a r u . Z a s o b o m s a m i m a o nekoliko mjeseci odležanih u p l u ć n o m sana- . da se ne z a g u b i « ) — toga. v a j ! i odveć lako) grižnje k o j e su i z g l e d a l e doživotne. u onim samotničkim solilokvijima (koji su. D o š a o s a m p o s e b i . iznenadi m e moj vlastiti glas koji je odjednom izgo­ v o r i o : concert champêtre. razumije se. skromni početni obol onog većeg zaborava. U kišna p o p o d n e v a . dok se m u v a m po sobi tražeći po kutijicama d u g m e za k o š u l j u ili b a t a j u ć i d l a n o m p o n o v i n a m a d a i s p o d njih n a p i ­ p a m zaturene naočari. Ni na takve trice. ono malo. D o b a raspaljenog osjećanja sebe. doba k a d i astenički tipovi imaju svoj čas razigrane vitalnosti. o d j e d n o m i n e o p a z i c e . (i p o r e d m o j e m a l e u č e n e m e h a n i k e sjećanja i zaborava) nikad nisam uspio da za­ boravim. inertni objekt. d u g o s a m se m u č i o da bih se tačno sjetio godine k a d s a m završio stu­ d i j e i s l i č n i h p o d a t a k a i z f o r m a l n o g curriculum-а vitae. Puki. Ferije poslije prve godine akademije. osmjehnuo se na n e k a d a š n j a raspinjanja ambicije i na jetke ugrize sujete. blagotvorno odstojanje prema samome s e b i . s v e s p a s a v a j u ć i z a b o r a v ne p a d a nikad. kod mene počeli dosta rano. još prije p e d e s e t e ) . blago­ tvorno mehaničko zatajenje. P r e v l a d a o s a m m o m e n t e ljute stiske. Izblijedjeli su. G o r a k ukus mladosti u ustima. u onom staračkom mrmoljenju. XXXII. p o t r e b a n j e j e d a n m o m e n a t spontane nepomisli. N o ne varajmo s e : to je uvijek neki labilni. nesigurni. Napram njemu postoji još samo j e d n a m a l e n k o s t : čitav svijet. ili: »zašto j e p l a k a o S l i n k o ? « . kao ni na m a šta drugo u životu. nikako da se sjetim! Što ć e m o ! K a ž u : to je starost. prebolio sam (katkad. N a š e j e b i ć e u p r a v životinjski n e p o d v o j e n o : j o š nije n a p u k l a ona u s k a unutrašnja pukotina. N i p r v a z a m o r e n o s t ni o s m i j e h s k e p s e n e d o l a z e d a u b l a ž e s u h u sprženu žegu našeg bezgraničnog ja. J e d n o m k a d sam morao da obnavljam u požaru propale dokumente.

možda u drugim stvarima dramatičnost l e ž i u s a m o j d o g a đ a j n o j m a t e r i j i . . u u z a n o m E g i d i j e v o m d v o r i š t u iz k o g a j e z a u v i j e k n e s t a l a K a l p u r nija. za m e n e . P o š t e d a i obzir koje sam tada zaradio d o b r o su m i poslužili u tom natezanju s njim. njena najmlađa sestra. A l i što se s a d m o ž e . Za ljubav treba invencije. p o d podozrivim pogledima starog Egidija. ona se brzo rasplinjuje. da bi se posvetio tom c i ­ ganskom zanatu'! Od nekadašnjeg djeteta u meni nije bilo preostalo gotovo ništa. J e r . Z a b a v i c a z a j e d n e f e r i j e ! A p r è s m o i l e d é l u g e ! . ne oboga­ ćujemo psihičkim komplikacijama. p r e m a baki.toriju. izrasla j e u djevojku. to k a t k a d p o s t a j e p o m a l o z a m o r n o ) . m o ž d a s a m raspirivao m a l k o p r e k o p o t r e b e . I z v j e s n o s t k o n a č n o g r a s k i d a s a z r i j e v a l a j e n e kao moja odluka već kao neminovnost. о idili b o e m s k e vatrice u željeznoj peći. I s t i n a . mala A i d a . N e znam k a k o je inače. . Ali o v a k v a avanturica za­ pravo se svodi na malošta ako j e umješno ne produbljujemo. m o j i m o d l a s k o m sve ć e to splasnuti. K a o da je ranije nisam u o p ć e bio primijetio. š t o s a m j a t u k r i v : o d v i š e l a k u s p j e h u v i j e k m e r a s h l a đ u j e ! . mladićs k i površan osjećaj. ukoliko nije p u k a čulnost.moj život'. о pariškoj mansardi. izlinjala j e u onaj tanki. k a o š t o s e t r l j a n j e m p o b u đ u j e e l e k t r i č n o s t u š t a p i ć u o d ebonita. Iza škrtih riječi . a l i u l j u b a v i mi u n o s i m o d r a m a t i č n o s t u materiju.) A život joj odbrojano teče od časa k a d . čulnost ima sasvim sekundarnu važnost. a j a i p a k n i s a m t a k o n e r a f i n i r a n da bi za m e n e bila ovo p o s l j e d n j e . Moraš izmišljati uvijek nešto novo! B e z toga.. j e d n a k o d a l e k o o d sračunate laži k a o i od stvarnije pomisli. i s p u n j e n i m •od v r h a d o d n a d r a g o c j e n i m p o d a c i m a о s e b i . ( S a m o . I nehajno s a m ostavljao d a se ta bulažnjenja lelijaju na n e k o j u g o d n o j granici. P o t p u n a s u p r o t n o s t K a l p u r n i j i : bujna plavojka ispunjena do ispod kože m e k o m bjeloputnom podatnošću. A privrženost p r e m a nekolicini bližih osoba. Leškareći s r u k a m a p o d g l a v o m n a ž a l u ili n a t e r a s i » c r v e n e k u ć i c e « u v i n o g r a ­ d i m a . sasvim vanjski i dekorativan..bijegu u svijet'. v r e l o ljeto. Godine djetinjstva za m n o m plašile su uspomenom patnje. p r e m a fra Anđelu. S v e j e d n o .. bulaznio sam о zajedničkom . pravo k a ž u . Moramo nekim našim postupcima probuditi dramatičnost τι d o g a đ a j i m a . Čitavo to ljeto proveli smo zajedno u d u g i m š e t n j a m a . Rezignirano j e g l e d a o k a k o slabija k r v odnosi k o n a č n u prevagu i rastače zdanje koje je dugim istrajnim m a r o m podi­ z a o : i posljednji izdanak eto odlazi o d k u ć e . N a k o n c u . Nadureno sam podnosio značajne šutnje mojih tetaka i kratko presijecao bakina zebljiva natucanja. ž i v o ť . što j e ustvari ljubav? Naprosto omjer psihičkih snaga između dvaju pripadnika raznih spolova! (Možda nemaju sasvim krivo oni koji tvrde da je ljubav uglav­ n o m igra samoljublja. od k o g a se lako o t k u p l j u j e m o r a z g l e d n i c o m iz svijeta ili p i s m o m о g o d o v i m a . U r e d i t će se već n e k a k o s a m o p o s e b i . P r e k o uli­ č i c e . S a zadovoljstvom sam otkrivao kako svakim danom popuštaju veze koje s u m e v e z i v a l e za m o j k r u g . S u h o . o c r t a v a l a s e ona usijana r e p a t i c a k o j a nas i z v l a č i iz t j e s k o b a s r e d i n e i m a m i obećanjem k o zna čega. štoviše. . p o s l j e d n j e k o j e s a m p r o v e o k o d k u ć e .. A m o ž d a u o p ć e t o nije trebalo započinjati.

P o m i s a o na · neizbježne neprijatnosti raskida počela mi je trovati spokojstvo. najmanja ljaga smiješnoga. i. U cjelovu sam brojio do određenog broja. mali lični miris od nedovoljne soanjiranosti. i samo ubrzavali i pravili nezgrapnijim m o j a n a s t o j a n j a d a š t o p r i j e i s p l i v a m iz s v e g a t o g a . m o l i m te. o v o g p u t a n e ć e d a p o p u s t i ! O d a k l e . natjerao m e u pravu paniku. tad bih pomislio k a k o m e ona u tom času zamišlja očiju zakovrnutih od b l a ž e n s t v a i s p o p a o bi m e n e o d o l j i v p o r i v d a se k r e v e l j i m .. U zagrljaju. ( G e n i j a l n o j e to r e k a o neko!) Ali žalosno je k a d u s v e m u tome m u š k a r a c m o r a d a p r e u z m e na se ulogu žene. zbilja. Trudio sam se da sam sebe u v j e r i m da j e to s a m o p l o d č a s o m i č n e egzaltacije. S a d je izgledala primirena. Čitave noći nisam prilegao. N o d o b r o .) K a s n o u noć s p r e m a o sam kovčege. ( J e li to ludost u m e n i ? ) T a j n a p o r glumljenja i to stanje obazrive neiskrenosti uskoro su mi postali neizdrživi.. k a k o su n a k n a d n o oci­ jenili obični razboriti ljudi. sasvim sam prisebno m o t r i o p r e k o n j e n o g r a m e n a zelenu bubicu na grančici oleandra. Čitavo posljednje vrijeme mo­ trila m e i s p o d o k a . A v i d i . p o d r ž a v a či­ t a v u s t v a r ! P r o v i n c i j a ! A č u d n o k a k o i n a j v e ć i l j u b a v n i z a n o s . t a k o ! Onda je opet sve u redu. k a d je on taj koji m o r a d a s h i l j a d u m a l i h s u p t i l n i h i n t e r v e n c i j a p o d s t i č e . . kod tako m e k o g i p r e d a n o g stvore­ n j a ? V a r a š s e . Ili s a m o do časa k a d se pomoli prvi nagovještaj uspjeha. J e d a n n j e n l e t i m i č a n nagovještaj. P a čak i s a m a jedna krivo izgovorena strana riječ! (Interesiralo bi me jesu li i d r u g i t a k v i ? ) K a k o t o d a s e o d j e d n e s l i č n e t r i c e s v e t e n a š e o s j e ć a j n e konstrukcije i nadgradnje najednom splasnu u ništa? Život ljubavi je život m a s l a č k a ! S t a l n o ugrožen. mladić je rekao sebi. S v e j e s p a v a l o . o d j e d n o m ta pretenzija. p o d vječitom prijetnjom da se od jed­ n o g o t p u h a r a s p l i n e ! . tek p o m a l o pretjerujem. . š t o p r i j e o t p u t o v a t i ! ( A u p r a v taj nagli o d l a z a k . više m e ne ćeš vidjeti«. Strepio sad da ona ne primijeti m o j e rashlađenje i zdušno s a m se trudio da što b o l j e g l u m i m . Iz te m a l e činjenice (tačno se sjećam) izvukao s a m nesrazmjerno veliko umi25 RAD 313 385 . pri svjetlosti dvaju svijećnjaka. Činilo m i se da na meni traži crte m o g p o k o j n o g o c a . B a k a m i je slagala m a r a m i c e i košulje. bio j e fatalna pogreška. m i l a ! N e ć e to t a k o i ć i ! I z v i n i . s a d j e o p e t s v e u r e d u ! A k a d je dogustilo. a l i .u v r t i m o u g l a v u da nešto p o s t i g n e m o p a do časa k a d n a s t u p i uspjeh. n a j j a č u zagrijanost može da smjesta rashladi neka sitnica: mala neukusnost. .. » U s p j e h je grob l j u b a v i « .. nisi trebao pustiti da stvar dotle dotjera. . z a o v a j p u t . ili t a k o nešto!. » T i se igraš sa m n o m k a o m a č k a s m i s o m ! « . t o s e n e ć e dozvoliti! . oh! Malko preteška riječ! R e c i radije t v r d o g l a v o s t . Nekoliko puta povirio sam na prozor p r e m a uličici. U njenim očima tinjala j e žuta iskra z a d o v o l j s t v a . v a l j d a i s k r a n a d e d a će u n u k biti n e š t o razboritiji i sret­ nijeg udesa od njenog nesretnog Frana. taj to ne najavljuje. odjednom razborito: imali su p r a v o . o ž i v l j u j e . p u k o v e r b a l n o iživlja­ v a n j e : k o ozbiljno p o m i š l j a na nešto krajnje. d o b r o . Oh. T a k v e situacije najbolje rješava daljina. Odlučan rez — i gotovo! Otputovati. E g i d i j e v k u ć e r a k bio j e z a m r a č e n . I s k r e n o b i h s e o b r a d o v a o k a d b i m i s e u č i n i l o d a ta g l u m a i m a nešto stvarniju p o d l o g u : ne lažem. nabačen k a o u polušali: »ako otputuješ bez mene. A .

( K a k a v nenadni preokret. naglo usrećujuće poput nadahnuća. u p o z o r e n j e d a . Oprostio s a m se s b a k o m na p r a g u i p o š a o uz čovjeka koji mi j e nosio k o v č e g e . grdno porasla u dostojanstvu. s jednakom onakvom slašću i silinom s k a k v o m je do maločas stajala u afirmaciji života. S a m o se m a l k o prenategne žica i sve o d j e d n o m p r e r a s t e u n e p o p r a v l j i v o . A žrtva. Č u d n i m p r e m e t o m sila. daleko i od n a j d a l j e p r e t p o s t a v k e . nakon dugog i ružnog natezanja preko posrednika.) Požurio s a m se da pišem A l d i još s puta. dakako. s čituljom neuspjeha i u d a r a c a koje j e firma pretrpjela u p o s l j e d n j e vrijeme. v a n v r e m e n s k i nedostiživa. P a glas da j e djed udaren k a p i i da su rođaci preuzeli vođenje pomor­ skog posla i upravu imovine. k a o z a k l j u č a k . D o z n a v a o s a m . i pričanja о djevojci na odru. U o k o l o krug preneražene šutnje. A na drugoj strani. čitava sabijena vitalnost odjednom stane u službu osvetničkog samouništenja. neslućeno. s obzirom n a . k r u t e p o j e d i n o s t i d o g a đ a j a . koja je prekinula i posljednju moju sentimentalnu vezu s k u ć o m i s mjestom. Zora je okrečila pragove prozora k a d je s rta na ulazu u luku zatulio mali čađavi parobrodić. no ta j e o d g o d a bila i za m e n e j e d n a p o t r e b a i j e d n o umirenje Ali m o j e se p i s m o p u t e m križalo s drugim (odatle k a s n i j e m i s a o : s v e m u j e kriv taj nesretni poredaj dviju vremenskih tačaka) koje m i je javljalo: dogodilo se ono najgore. Obavještenje da je Egidio. poljepšanoj u smrti kao Trnoružica. iz sigurne daljine. D a l e k o j e o d m e n e bila svij e s n a p o m i s a o d a j e to k o n a č n i o d l a z a k . Sasvim neočekivano. Najavljivao s a m o j o j m o j povratak о božičnim praznicima. i smjesta je sve prevaziđeno. A zatim su slijedele vijesti grubljeg i surovijeg reda. opasna privlačnost b e s p o v r a t n e g i neodoljiva draž ništavila — golemo oružje u slaboj ruci. i nji­ hovo p u č a n s k o iživljavanje u gnjecavo bolnim potankostima. P a bakina iznenadna smrt. O n e su se u m e n i p r e o b r a ž a v a l e u viđenu i doživljenu stvarnost. neshvatljivo. nevjerovatnost i nesrazmjer u kojima se trudimo da iznađemo još jedino objašnjenje i jedino opravdanje. i dugi sprovod u povodnju purpurne zvonjave. zabijeljenih očiju u patetički izobličenoj gesti p r e m a p r o z o r i m a n a š e k u ć e . O b i č n a n a k n a d n a n e vjerovatnost i nezamislivost. i kakvo naglo usrećenje!) N e znam koliko sam u to obećanje sâm vjerovao. sve nadjačano. vjekovječna u svojoj smrti. A ubrzo zatim njihov iscrpan izvještaj о stanju poslova. usana razjedenih od kiseline. P o g r b l j e n a figura starog Egidija. I p a k . (Ili m o ž d a trunčica p o z e ? B j e g u n a c . privolio da odseli sa svojima u drugo mjesto. U naizmjeničnom zavagivanju s a d na ovu s a d na onu stranu. i p r i j e t e ć e p e s n i c e ž e n a iz m j e s t a . K a o š t o s e to v e ć d o g a đ a . u t o m k r e č n o m z o r i n o m zraku bila j e klica slutnje. obični nesrazmjer između p o v o d a i proisteklog događaja. neslućeno velika u ornatu svoje bespovratnosti. izgnanik. uzlazi držeći čvrsto u ruci adut svoga ništavila. S ugla s a m bacio p o g l e d na Egidijev k u ć e r a k i m a h n u o r u k o m b a k i n a p r o z o r u .renje. I. Poznata priča. N a š i koraci uveličano su odjekivali о pločnik puste ulice. sami j e d a n hip požudno p r o n a đ e n e odlučnosti.

Ne govorite tako! . treba da s e s m a t r a m p o d m i r e n i poslije dje­ dove smrti ne treba da očekujem ništa osim dijela stojne kuće i kućnih p o k r e t n i n a i u s p o m e n a . voljet će estetskije a l i r e u s a m l j e n i š t v a . p o s m a t r a n o u n a t r a g činit će ti se d a j e bilo ' l a k o ' i ' k r a t k o ' . D o đ e vrijeme k a d i svoju sopstvenu stvarnost počinjemo osje­ ćati sasvim blijedom i tankom. I tom n a k n a d n o m bezobraznošću svetit će se za one časove zebnje koje je. Tješi se da gotovo svaki m u š k a r a c nemirnije prirode i gladnijeg emocionalnog aparata nosi u sebi j e d a n takav doživ­ ljaj. A l i ć e . isturajući p r e d s o b o m vizitkartu svoje provjerene neodoljivosti. opipavamo je gotovo s nevjericom. još jedan odlutali sin m o g a k r a j a . jeftiniji. na pozamašnu odštetu isplaćenu Egidiju. Savršeno izlišno strahovanje. — 0 . I m o g u ti t a č n o p r e d s k a z a t i k a k o p r i č a dalje teče. Ali taj stav neučestvovanja ne traje odveć dugo. k a o i na neke stare još neraščišćene račune u vezi s m o j i m p o k o j n i m o c e m . u t o m e s m o svi j e d n a k i ! R a z l i k a j e s a m o u stilu. I kažu: to je normála. h t i o n e h t i o . jer s a m već i b e z t o g a bio donio m o j u odluku. A zajedno s njom. p o č i n j e s e k o r i s t i t i s v o j i m d o ž i v ­ ljajem. S p l o š n j a v a j u s e u besprostorne likove. Uljepšan svojim bolom. I . bar za izvjesno dulje vrijeme. odrazuju se u nevjerovatno deformiranim projek­ cijama. P o r a z g o v o r i t ć e m o se a k o se susret­ n e m o za j e d n o dvije g o d i n e ! G o v o r i m iz i s k u s t v a . j e d a n k a o i d r u g i i z o n o g d o g a đ a j a v u ć i . fatalno označen svojom k r i v i c o m . . od stepena tankoćutnosti. . XXXIII.S a d te to p o v r e đ u j e . Preobražavaju s v o j v i d v e ć p r e m a e t a p i p u t a s k o j e ih p r o m a t r a m o . N e b o j s e . A t a j zavisi o d p r i r o đ e n o g u k u s a . N e k o v r i j e m e d r ž a t će se p o v u č e n o . U b u d u ć e bit ćeš oprezniji. Godina-dvije grižnje u v r e m e n s k o j perspektivi tako se skraćuju. odmah poslije događaja. P o s l i j e duljeg ili k r a ć e g v r e m e n a o š a m u ćenosti m l a d i ć kreće naprijed. preboljet ćeš! . .neizdrživo" i . n a r a v n o . J e d a n će.moje duge studije i izdržavanje u inozemstvu. v i š e ili m a n j e s v i j e s n o i s v i š e ili m a n j e u k u s a . T o se d o g a đ a . Mladić u s k o r o i z l a z i iz r e z e r v e . i sve s čime ona dolazi u dodire i u odnose . U t j e h a statistike: p r o s j e č n o na toliko hiljada k i l o m e t a r a s v a k i v o z a č doživi p o j e d n u saobraćajnu nesreću. postaju tako m a l e . N e brini! V r i j e m e će sve to urediti! M a l k o si p r e n a t e g a o žicu. d o ž i v o t n e z a k r i l j e n o s t i s j e t o m . nešto finijeg zrna. ne pojavljujem u mjestu.jedna tačka! I najteži događaji s vremenom gube svoju masu.N e brini. Drugi. p o strani. j o š ćeš se čuditi k a k o si l a k o i b r z o z a b o r a v i o ! J e r o v o i s t o š t o ti se s a d čini . S v e to uz savjet da se. Obilježen je tim iskustvom k a o n e k o m ahmedijom oko čela. j e d a n od netraženih m e n t o r a na k o j e s a m na­ ilazio u m l a d o s t i . b e s k o n a č n o ' .govorio mi je iskusan pustolov. P a i to ć e m u nešto podavati. uzbaciti glavu i znalačkim okom omjerati ženske n o g e . blijed i prezav proveo m e đ u četiri zida svoje sobe. o d m j e r e inteli­ gencije i duha.

t v o j o m s l a b o š ć u i t v o j i m m a n j k o m . » S t o p r i č a ! to su riječi s t a r o g probisvijeta. z a n a t s k a dužnost kao i svaka druga . Z n a m dobro. . — N e č u d i se što ti o v a k o b e z u v i j a n j a g o v o r i m . bolje i nesebičnije nego m e đ u l j u d i m a . č a k i k a d m u se ne će. U njima stalno živi pritajena želja za oslobo­ đ e n j e m od tog robovanja. u m a č e m u budeš gazio za u s p j e h o m . . . . d o k ti n a p r o t i v nije n i m a l o s v e j e d n o š t o о t e b i m i s l e ž e n e . p o g o t o v u u nešto starijim g o d i n a m a . Ž e n e s u b o l j i d i o č o v j e č a n s t v a . — n a s t a v i o j e ' M e n t o r pomodrelih usana'. za tvoje bolećivosti. . samo dopola imao — neka se čovjek ne upušta u gužvu. J e r u tom ćeš slučaju morati da započinješ iznova. . s o b o m zaokupljenim ljudima. m e đ u r a v n o d u ­ šnim. Z n a m . I pazi da nikad. D e s e t d o b i v e n i h bitaka iza nas čini već u n a p r i j e d d o b i v e n o m onu j e d a n a e s t u p r e d n a m a . i u v i j e k p o m a l o u s l o v n u v l a s t n a đ ženskim srcima. Želio bih d a s e o p e t s a s t a n e m o za neke dvije godine . ili b a r n a z i v a t i . N j i m a će biti p r i v l a č n o i zanimljivo o n o isto što će m u š k a r c i s m a t r a t i . J e d n o s t a ­ v a n o p i t : a k o ti j e v i š e m a n j e r a v n o d u š n o k a k v o m i š l j e n j e i m a j u о t e b i m u š k a r c i . A to. prostire crveni sag njegovom uspjehu. ishodna i z a v r š n a t a č k a j e d n o g p u t o v a n j a . i taj se prirast neprestano g o m i l a . U tebi j e j o š p r e v i š e živ i svjež tvoj nedavni događaj. to je pouzdan znak da pripadaš tom tipu čovjeka . U ž e n a m a ćeš naći dobre prijatelje i iskrene saveznike. ne zove se ovo biti ženskar. N e . — N e m a smisla da zamuckujemo. k a o i u tvojoj violini. n e s i g u r n u . T r e b a od s a m o g p o č e t k a biti nacistu da pro­ fesionalcu uspjeh vrlo brzo prestaje biti slast i p o s t a j e dužnost. F a m a k o j a č o v j e k u p r e t h o d i u r a v n a v a m u put. I u ovome. . Svaki polučeni uspjeh olak­ šava za izvjesni postotak postizanje n a r e d n o g .profit z a s v o j e d a l j e p o d v i g e . Ali ne grizi se p r e k o mjere zbog njega. e m e r i t n o g ž e n s k a r a ! « A l i uvjerit ćeš se. . uzgred rečeno. . T a famozna » m u š k a r a č k a s n a g a « i senzualno Tobovanje ž e n e d a j u t e k p r i v r e m e n u . zna da b u d e o p a s n o . još j e p r e r a n o d a m e shvatiš i da m i p o v j e r u j e š . T o m e nisi kriv ti: t a k o to već ide! . k a o i svaki profesionalac. n e k o p r u ž i r u k u d a te izvuče iz n e p r i l i k e . . Z a k o n serije. A k o ti. B e z te istrajnosti — koju sam ja. ako se misli nešto postići. k a k o to nazivlju ljudi n a š e r u k e . treba biti profesionalac uspjeha. d a k a k o . suštu poeziju. M i s l i m da te d o b r o čitam. k a o što se obično misli i govori. ovo se zove s a m o biti slab p r e m a ženama. p a i kritično. A k c e l e r a c i j a uspjeha. . Čovjek m o r a juriti uvijek n a p r i j e d za u s p j e h o m . t o ti n e l a s k a . ne prekineš seriju i ne izgubiš akcele raciju. Žene ne obožavaju baš tako » s n a g u « . J a sam danas na o n o j t a č k i n a k o j o j ć e š ti h i t i z a n e k o l i k o d e c e n i j a . One će imati k u d i k a m o više s h v a ć a n j a z a tvoje bubice. m o ž d a m i i n e v j e r u j e š . Ranjiviji. u njihovim će očima značiti s k u p o c j e n u krhkost tvoje g r a đ e i pravu. k a o i u s v e m u d r u g o m e . Ono što će u očima m u š k a r a c a značiti m e k u š t v o i histeriziranje. Mi smo ustvari samo rani i kasni vid istog čovjeka. S a d s e n e p r e p o z n a j e š u m e n i . zavisniji od njih nego što su obično muškarci. A žene su nam instinktivno zahvalne za to. s n a b d j e v e n profesionalnom požrtvovnošću i g l u h o ć o m za unutrašnja pitanja о svrhovitosti našeg kretanja. to će uvijek biti žena. k a d se zamorimo i p o č n e m o gubiti elastičnost.

' M e n t o r p o m o d r e l i h u s a n a ' bio j e i o d v i š e darežljiv. Otac je zalupio stražnja vrata ne propustivši da prije . nije iznosilo ni punih šest m j e ­ seci. I da j e to p r o i s t j e c a l o . i j a s a m prvi poticaj za otkriće m o j e bitno moralističke p r i r o d e d o b i o iz u s t a onih k o j i su m e označivali k a o larpurlartistu. u p r a v i z o n o g 'cinizma'. kažu. daleko veća patnja i daleko teža k a z n a za o n u ' b e š ć u t n o s t ' . D a n a s j e n e b o o s v a n u l o zastrto. Zacijelo su d o š l i n e k o m e u p o h o d e . smjesta nikne ono ja koje tu patnju okrutno z a p a ž a i h l a d n o z a r e z u j e . Nije m i p r e o s t a j a l o nego da se tješim time što j e k o d drugih to v r i j e m e bilo j o š k r a ć e . B e š ć u t n o s t ? N e m o r a l n o s t ? U t o m e li j e d a k l e n a š a k r i v i c a ? A l i zar n a m ta neumoljiva oštrina u o č a v a n j a n e postaje. k ć e r k a . Iz a u t o m o b i l a i s p a d e čitava m a l a familija: otac. kalendarski. ali i p a k t a k v o d a z n a č i n a d r a s t a n j e . i s p u p č e n k r o v sjajio se na suncu. D o kakvog takvog zalječenja proteklo je beskonačno dugo vrijeme. A k a k o se. E t o : z a p a ž a m o p o j a v e k o j e se n a m e ć u n a š e m o k u i n a š o j pažnji. Prekinuo s a m pisanje i stajao iza stakla gledajući u uski prostor s nasadima između dva paviljona. spon­ tano. da nam se oni na m a h o v e privi­ da ju k a o sinonimi. P o n e k a d m e iznenadi čudna m i s a o : da su moje naj­ p r e č e p r e o k u p a c i j e ustvari bile uvijek bitno m o r a l i s t i č k e . kažu. dublje i autentičnije j a leži ne u onom j a k o j e se svija i grči. T e k sredinom j u t r a pojavilo se s u n c e i dovabilo m e na prozor. već djevojka. nego. j e d n i m d r u g i m putem. tad j e v e o m a tanana crta k o j a dijeli cinika od moraliste. A nešto nas goni d a zapaženo i pomišljeno o d m a h sebi formuliramo najpreciznijim riječima. I pri­ tom k a o d a n a š e p r a v o . M a l o . kao guštera. m a j k a . i razmišljamo о njima. k a o iz s v o g n u ž n o g p r e d u s l o v a i iz s v o j e n e o p h o d n e p r e d r a d n j e . bar za trunku više. sasvim automatski. N o ako j e tako. n e g o što bi n a m bila b l a g o d a t n a p r e p u š t e n o s t čita­ v i m nepodijeljenim bićem toploj kupki i čuvstvovanja i olakšavajućem p o r i v u s u z a ? I j e li taj i s p i t i v a č k i n a g o n (ta o s j e ć a m o g a g o t o v o k a o m o r a l n i i m p e r a t i v ! ) z n a k n e d o s t a t k a o s j e ć a j a . A iz t e s t r a s n e z a p a ž a č k e a n g a ž i r a n o s t i n i č e izvjesno m a l o o l a k š a n j e . i l i j e ori n a j d u b l j i i n a j tananiji vid osjećajnosti. i sinčić. događa da n a j o s n o v n i j e n a š e i s t i n e s p o z n a j e m o iz i s t i n i s u p r o t n i h t v r d n j a i o c j e n a naših bližnjih. P a i morali­ z a t o r s k e . Crn.P r e v a r i o se. njena sublimacija? Cinizam. n e p r o b a v l j i v o m o r a l i z a t o r s k e . U m a l o što n i s a m u s k l i k n u o : p a ti si j o š r e l a t i v n o plemenit! Cinizam. T a k o tanana. Na­ j e d n o m zatutnji a u t o m o b i l i ustavi se p r e d u l a z o m u z g r a d u . ula­ šten. po nekoj podsmješljivoj igri udesa. Ali to b e s k o n a č n o d u g o vrijeme. P o r e d onog j a koje pati. M o ž d a . Osim ako i izraz 'larpurlartista morala' ne nalazi neki svoj razuman smisao i primjenu? XXXIV. u o n o m j a koje m u p r e k o r a m e n a r a d o z n a l o viri u r a n u .

Z a p r e d n j a v r a t a n i j e p o k a z a o p o d j e d n a k u o č i n s k u b r i g u . i stao naizmjence upirati n o g a m a u pedale. Z a m i š l j a m da se i za to v r i j e m e p r e m e t a o s n o g e na n o g u i u sebi brojio d o stotinu. pa hvala bogu! vozit ćemo nešto polaganije! I t a k o .n e b i li i m bilo bolje da na povratku krenu gornjim p u t e m ? Zašto da se vraćaju istim p u t e m k a d m o g u . ne. k a k o kasnije ne bi bilo s p a r n o . pritom j e skupio usne: upotpunja­ v a o j e iluziju imitirajući šum motora. . s glavom p u n o m •od n e p o p i j e n o g chaudeau-а sa portom. na k o n c u k o n c a . blistavi metal hladnjaka. . d a n e b i š t o t a k n u o ! . k o d kola . radi ventilacije. puna rekonvalescentske prorijetke praznine i omaglice. m a l č i c e bučnije nego posjetioci-pješaci. P r o š l i su s t u b i š t e m . b e z b r i g e . u raznim spregama. treba shvatiti. sasvim skorašnja nabavka. P o s t a v l j a l i b o l e s n i k u pitanja о njemu. njih j e s a m o z a l u p i o . A l i n e će. a z a t i m su se čuli njihovi k o r a c i na hodniku. . bar desetak puta navraćala riječ » k o l a « . . svi s m o bili djeca . dijete j e . S a m o zaboga. m a l k o zapinjući p o s u h o m s t a k l u . nažalost kiše ni za lijek! B a š su nesretna d j e c a ! N i k a d da i m potrefi ono što bi u taj čas trebalo! A g o r e u sobi m e đ u t i m su torokali. Viktor naime ima da obavi još jedan mali poslić prije ručka. n a ž a l o s t n i b o l e s n i k t o n e z n a . ili d o trista. pa su pomislili: zašto da ne iskoristimo p a trknemo našim k o l i m a da ga posjetimo? Doduše. kao kod vježba u padežima. . Vidjeli su da j e lijep dan. »naša k o l a « . D j e č a k se k r a t k o z a d r ž a o u sobi. sve dok nisu zamakli u sobu m o g susjeda. d u g o su se zadržali. stvarali onaj poluugodni osjećaj ljuljaške i švipsa. i c i g a r a j o š nije ni d o g o r j e l a . samo bez odgovarajuće hranjivosti. . gornji j e p u t d o d u š e . uviđa i potvrđuje. V i k t o r j e sjeo za v o l a n . ali ne. a već su bili t u .toga m a l k o spusti staklo. . j e r d a n a s . A onda se iskrao i sišao opet к prijatelju automobilu. A on. I u njihovom se čavrljanju. V r a t a koja su se za njima zatvorila presjekla su m o m e uhu povišene glasove iznenađenja i pozdravljanja kod susreta. onako »na suho«. n e ć e . k r o z obrisano staklo p o d niskim krovom). farove. Očevidno. A l i g d j e j e Z v o n k o ? Uvijek on n e k u d šmigne! N o . u t i m stvarima . imaju dobre amortizere. I tu s e r a z d r a g a n a lica k o l e k t i v n o obraćaju bolesniku za potvrdu i uviđavnost. . p u t nije najbolji. i u njegovoj lelujavoj glavi koja s e još p o m a l o zanosila. ovlašno kretati a m o tamo volan. zasipali ga b o k o r i m a svog čavrljavog. svakako. k o l i k o j e već unaprijed sebi odredio da m o r a najmanje ostati k o d bolesnika. eto. desno-lijevo.. sigurno je dolje. . razigranog optimizma. ali kola su nova. . samo. koji se okretao desno-lijevo. . . p o s j e d a l i su u kola. . upadali j e d n o d r u g o m u riječ i jedno drugo nadglasavali.n e . Zatim j e stavio u p o g o n brisač. kao chaudeau sa portom. Ali s a d zbilja već m o r a j u da krenu. T a d j e sjeo za volan (vidio sam ga iskosa. pa m u ne davali vremena da odgovori već novim pitanjima presijecali njegove tek započete odgovore. о njegovom zdravlju. Z a t i m j e i z v a d i o iz d ž e p a z v e c k a v i s n o p i ć k l j u č i ć a i m a l i m p l o s n a t i m m j e d e n i m yaZe-om b r i ž n o z a k l j u č a o . njega to j a k o zanima. n e m a smisla. p r i p a l i o cigaru. Izvadio je ispod prednjeg sjedišta veliku novu k r p u jelenje kože i uzeo brisati staklo. B o ž e m o j . ne znadu — zna li t o m o ž d a b o l e s n i k ? . r a z u m a n j e o n .

četvrtastih činjenica k o j e i m a j u s v o j e lijepo.. od sveg srca se raduju. ili m o ž d a n e k i h trećih. P r a k t i č n i događaji v a n j s k e su stvari k o j e spolja na nas nalijeću. .. n e g o od onih čestitih. od igre osjećanja. ne k a ž e m da u njemu nije bilo i krutih. Pleuritično kašljucnu zalupnuta vrata — i kola kreću. h v a l a . svježih glad i o l a . i d o b r o j e š t o su iskoristili. krasnih. n a s l o n i l i s u i h t a m o n a r a d i a t o r . . baš se raduju. r a d u j u s e . h v a l a . . i te k a k o opipljivih! S a m o . to znači s v e g a p a r m i n u t a razlike. . što će s a m o reći bolesnik. A k o s e n e v a r a m . n a r a v n o . ustaju. ni njemu. N i njemu. ili m o ž d a » m o j e djetinjstvo«. brižno ga uvlači u bravicu. . doviđenja! — I konačno odlaze. on je očekivao gore. n e m a zaista n i k a k v a smisla štrapacirati kola. . karirane putne ogrtače o d tweeda. sistematizirano m j e s t o u životu pri­ stojnih g r a đ a n a i svoj časni položaj u svijetu egzistentnih stvari! T i m e . m a l o gladiola. baš zakopčavaju ogrtače. V j e r o v a t n o do­ njim. sad m i se čini d a su one bile od sporedne. izabire plosnati mjedeni ključić. sasvim u s k o r o . Smještaju se u kola. sasvim u s k o r o . A njoj bolesnik zbilja nije napravio tako loš d o j a m . mnogo gore.. . . . zeleni šeširić s runolistom. za s u t r a se n i k a d baš sasvim sigurno ne zna! . Viktor sjeda za volan.nešto k r a ć i . d a k l e . T o su kao žestoke. od potitravanja senzibilnosti. ta i o n a k o . A l i što m o g u k a d se m o j život s a s t o j a o više od takvih buba i fantazija. do skorog viđenja. s n a š i m k o l i m a . . i nadaju s e d a ć e u s k o r o . donijeli su cvijeće. i n a d a j u s e da će u s k o r o . i zašto bi s a d r i s k i r a l i . i l i o v i h s a d a ­ šnjih. vjerujte. u n e k a k v a maštanja. oh b o ž e ! g o t o v o su zaboravili. — a eto sam odlutao u n e k a k v e meditacije. j o š j e d n o m . J u t r o s s a m listao ove bilješke i opet se nasmijao n a d samim sobom. drugorazredne važnosti. silaze stepenicama. uvlači u kola i posljednju nogu. raduju se.. od n e k a k v o g k i n e s k o g p o z o r i š t a sjena. hvala . s p u š t a j o š m a l o niže staklo. s a s v i m u s k o r o . A Z v o n k o zbilja nije lijepo učinio. i n a d a j u se d a će u s k o r o . d r a g o im j e . donji put kojim su došli ipak je u g l a v n o m pristojan. H e . još jednom. . i da je uvijek bilo važnije ono nešto što stalno za njima stoji. hvala. Zvonko sjeda pored njega. . a to ne igra n i k a k v u ulogu. V i k t o r v a d i iz džepa mali zveckavi svjetlucavi snopić.. о. z a k o p č a v a j u ogrtače. A baš j e lijep d a n . h t i o s a m d a i s p r i č a m nešto k a o » m o j ž i v o t « . U o s t a l o m . . i t a k o d a l j e . hvala. čak u nekakvo moralisanje! I ispalo je više kao neki »irealni d n e v n i k « : n e z n a m s â m d a li d n e v n i k n e k a d a š n j i h d a n a . sasvim opipljivih činjenica . starim p u t e m . A m o g a o bih da i s p i š e m na čelu ovih stranica i naslov: » j e d a n neosmišljeni ž i v o t o p i s « . he. a b a š im j e d r a g o što bolesnik tako d o b r o izgleda. P r o m i č u opet hodnikom. j e r za sutra se v e ć n e zna. iznenadne bolesti koje k a t k a d .o. čisto dobro. XiXXV. otključava stražnja v r a t a š c a . n e p o s t o j e ć i h d a n a k o j i v i s e v a n v r e m e n a . dakle doviđenja. A srećom n e m a m n o g o prašine. k a k v o će mišljenje imati о njemu. namješta zeleni šeširić. ali z a š t o riskirati. dobrostivo se osmjehuju vrataru. pripaljuje novu cigaru. .

ali k a d su prošle — prošle su. k a o dječja b a j k a . morao. k a d r i j e č i z n e v j e r i m i s a o . .Zašto ne pišeš. na ostentiranje nečeg čega stvarno n e m a . riječ uvijek iznevjeri m i s a o ! A pogotovu iznevjeri osjećaj. A ono drugo j e stalna. d o d u š e . bilo skroz nerealno. i s osje­ ćajem neiskazanog olakšanja. do koje m i je mjere unižavala čitavu stvar pomisao da baš sve. A kako mi se učinilo da ljudi od struke upravljaju svoje napore baš u suprotnom pravcu. u m j e š n o s t i ili n e u m j e s n o s t i . p a i na one stranice k o j e m o ž d a d o n o s e žežene istine. a svaki naš p o g l e d prenosi n a m u svijest po j e d n u iskrivljenu sliku stvarnosti. na z a m u ć i v a n j e z b o g z a n a t s k e d r a ž i ili n a p r o s t o zbog mimetiziranja praznine. D a s a m uzeo pero. — T o bi. k a d ne iznevjeri. iz t e ž n j e p r e m a k l a s i č n o m i d e a l u j a s n o ć e . o s t i . O r i g i n a l n o s t j o š n i k a d nije nikla iz s t r a h a o d b a n a l n o s t i . N o u b r z o s a m . T o j e u suštini ona ista unutrašnja p o t r e b a p o k o j o j n e r v č i k d o b r o n a t e ž e s v o j e č a r a p e i j e z i v o šilji s v o j e o l o v k e . Ili se.j a k o potresu naš organizam. A m o ž d a je to. pomislio sam: oče­ v i d n o . mjesto da brbljaš . p a s vremenom se čak i zaborave. ljepota i neljepota. znači u što banalniju f o r m u ! I čim s a m više u tom uspije­ vao. ili g r e š k e u g r a d n j i o k a . danas bi mi isto t a k o govorili: pogriješio si. U s u m n j i č i m se k a o pijanac koji je u svojoj čaši naslutio tragove arsena. N a m j e r n a originalnost najpouzdaniji mi je simptom odsustva one prave. za tebe j e bila violina.si uzeti u ruke pero. i l i i z u g l e d a n j a n a o v a j ili o n a j u z o r . N i s a m t o t j e r a o i z n e k a k v i h forr m a l n o s t i l s k i h p r e o k u p a c i j a . i o n e n a s p r a t e d o g r o b a . bivao sam zadovoljniji. istinitost ili neistinitost. I k a o što je t a k v a j e d n a p r i m i s a o na arsen p o d o b n a da n a m zatruje čitavo b u r e vina. ili I j e v a š t v a . odbacivao pero. S vremenom sam napravio porazno otkriće: gle! sav trud o k o formulacije mojih sadržaja nije bio d r u g o nego nesvijesno nasto­ janje da i m o j e ne baš sasvim banalne misli i zapažanja zaodjenem u što nenapadniju. m o g u ć e . smjesta naćulim uši. P o g r i j e š i o si p u t : m j e s t o violine. p a z a t o je svaki naš korak korak šepavca. Z n a m j a već te stvari! N i j e s t v a r ü violini ili p e r u : s t v a r j e u č o v j e k u . M o ž d a j e i s t o g p o r i j e k l a i m o j a instinktivna nepovjerljivost p r e m a s v e m u što sliči n a mistifikaciju. p o e z i j a ili n e p o e z i j a o n o g a što h o ć e m o d a k a ­ ž e m o z a v i s i j e d i n o od v j e š t i n e ili n e v j e š t i n e . zbog nevještine. N e . Uviđao sam: nema šta. t a k v e s t v a r i p o t j e č u i z n u t r a . to s a m o m e n i d o g a đ a . kons t i t u c i o n a l n a s v o j s t v e n o s t ili g r e š k a n a š e g o r g a n i z m a . n i s i s h v a t i o u č e m u j e s t v a r .govorili su mi prijatelji p o n e k a d . k a t k a d s a m p o k u š a v a o d a ih p o s l u š a m . p o p u t š e p a v . T a m a n posla!. pitanje onoga što se zove » i m a t i t a l e n t a « ili » n e i m a t i t a l e n t a « ? B i v a . domišljao sam se dalje. ovakva jedna sumnjica može da mi baci sjenu podozrenja na čitavu knjigu. mislio s a m u sebi. I još nešto. Ili b a r z a ­ b a v n o . . na n a m j e r n u osobenost. z b o g n e d o s t a t k a s v a k e majstorije. koje m o g u i da ga skrše. Čim u knjizi naiđem na mjesto koje mi m a k a r i samo malo zamiriše na misti­ f i c i r a n u p e r s o n a l n o s t . mili m o j i ! I p a k . k a d j e p o s l u š n a . svaka naša gesta gesta ljevaka. ali m o ž d a zanimljivo. I teško m o g u da iskažem do koje m e mjere to poražavaló. k a d n e će te ne će d a izrazi ono što mi h o ć e m o — to se z o v e » n e i m a t i t a l e n t a « . k r o t k a — » i m a t i t a l e n t a « .

d a bi s e s t v a r i m a p r i b a v i o u g l e d i cijena. i teorija о umjetnosti k a o k o m p e n z a c i j i « . i k a k v u m u t n u . p r v a željica i početna ambicijica svake intelektualne kaćiperke. ona j e na dohvat s v a k o m e . ustaljeni r e d svijeta. J e d n a od posljedica prirodne. i sasvim plauzibilne. trebalo mistificirati njihovu starinu. p r o s l a v i p o l o ž e n i i s p i t ili v j e r i d b u . ne njihovu novotu. kroz osveštane forme. p o p u t n e k e mouche volante. u n a p r e đ e n j e ili k r š t e n j e n o v o r o đ e n č e t a .Svijesna težnja za orignalnošću nesumnjivo je stvar relativno novijeg datuma. I d a to v a ž i ne s a m o za o n e velike. Za isto toliki iznos. Čak s u i* n a o t k r i v a n j e n o v i h s v j e t o v a l j u d i k r e t a l i p o d s t i j e g o m o t k o p a v a n j a starih! Originalnost se mučno probijala kroz naslijeđene sheme i okvire. svak m o ž e da s f l a š o m mousseux-а. I n t e l e k t u a l n a . zacijelo bih p r o g o n i o sablasti u p o r n o š ć u l o v c a n a g l a v e . m o ž d a j o š i više. O n d a j e . n e h a j u ć i d a li s a m t i m e p r e š a o g r a n i c e z a ­ brana umjetnosti. svakog umjetničkog p o m o d a r c a . podlijegao sam čudnoj optič­ k o j o p s j e n i : k r a j e m o k a . utvrditi njene p r v e p o m o l e u životu umjetnosti. k o j i n e p o b i t n o p j e n u Š i . za k r a j n j o m » r a c i o n a l i z a c i j o m i r a c i o n a l n o g « . o n a k o k a o što se za . za one naj­ skromnije: najintimnija prepiska. fizički neugledna stasom znatno ispod prosječnoga. ili b a r n a j g l a v n i j i p o t i c a j na p i s a n j e težnja za » o s l o b o đ e n j e m « . Klasični umjetnik nije j e poznavao. opće demokratizacije: demokratizacija luksusa. a p o s e b n o umjet­ n i č k a originalnost u d a n a š n j e m svijetu nije s k u p l j a od toga. Na njegovim stranicama žene su padale k a o pokošene. D a s a m k o j o m s r e ć o m ili k o j o m n e s r e ć o m p i s a c . Bilo je čak i masovnih pokolja: čitave hekatombe ljubaznica! Čitajući njegove knjige. Satjeravajući je u tamnije zone. Zanimljivo bi bilo ispitati njenu historiju. d u b o k u s n a g u . sasvim m i j e shvatljivo ono grčevito upinjanje za što pedantnijom p r e ­ ciznošću (pedanterija koja je u ovom slučaju sinonim istinoljubivosti). zamjećivao sam g o l o g Lakat brade-pedalj muža s p r i p a s a n i m p r i j a p i č n i m f a l u s o m iz a n t i č ­ kih i g a r a gdje se šeta kroz stranice svojih knjiga. bio jeziv senzualac i besprimjeran D o n J u a n . naprotiv. P r i l i č n o m i j e p r i h v a t l j i v a m i s a o d a j e o s n o v n i . i nikom povjereni zapisi i dnevnici d i k t i r a n i s u u p r a v t o m težnjom. N e s u m n j a m da j e u p r a v ta žudnja za što p o t p u n i j i m očišćenjem i oslobođenjem bila ono što je d a v n e d e m o n o m opsjednute živopisce nagonilo da čim preciznije naslikaju đavla na zidu. A p o š t o taj o s j e ć a j o s l o b o đ e n j a ( p o ­ u z d a n o s a m zapazio) porasta u p o r e d o sa stepenom preciznosti izraza. jeftina stvar. o n d a i m a l a ! D a n a s . F l u k t u a n t n e sablasti oslo­ bodili s m o se tek onda k a d smo je fiksirali o n a k o k a o što seoski k o v a č pričavla šišmiša na vrata svoje kovačnice. Daleko smo od kneževskih baroknih t e a t a r a : za četiri franka i pedeset santima svak može da ima s v o j stalle de coté n a v e l i k o j o p e r i . svijesno nespoznata i netražena od umjetnika. On joj se štoviše o p i r a o — ta sve je bilo protiv nje: religije. nego. P o z n a v a o sam pjesnika. u v r i j e ž e n o p o š t o v a n j e s t a r i n e . i iz istog izvora. u p r k o s n j e m u . p a i d a d a d e i z v i k i v a t i s v o j e i m e z a n a j a m n a k o l a k o j a ga čekaju. K a k a v li j e č a r . koji je u svojim spisima. mi joj samo omogućavamo dalje tavorenje u gostoljubivim nabor i m a chiaroscura. ( K a ž u d a j e s r o d n a teoriji » o s l o b o đ e n j a « . za spisatelje od ranga.

znaš u p r a v o n a k o i u o n o m vidu u k o m e tebi t r e b a i o d g o v a r a : t o t v o j e » z n a n j e « . više m u nisam vjerovao ništa. k a o k a d bivši pacijent ostane i dalje u umobolnici u svojstvu bolničara. Isto o v a k o . Dozvoljavao sam da može da nas zabavlja dotle dok nas zabavlja. Nego. baš strašno neuk. osnov. iz dugočasnosti i potrebe za nekim.pasjih vrućina buržuj koji je otpremio familiju na ljetovanje šeta bez gaćica p o odajama svog pustog stana. p a k r o z a njih p o g l e ­ d a m p r e m a svjetlosti. u kaznioni dadu na pisanje. nije! T o se s a m o tako čini! L j u d i v e ć i n o m imaju j e d a n te isti. M o g u reći d a n i k a d ništa nisam naučio: što god z n a m (onoliko koliko z n a m i o n a k o k a k o z n a m ) . Z a m i s l i s a m o : i m a t i svoja znanja fazonirana i oblikovana baš onako k a k o tvoj m o z a k treba i k a k o m o ž e da ih primi! . p a ih o p e t t a r e m . čudno. N e š t o k a o uniformu. subesjednikom. A k a d u n i đ e m o j a b o l n i č a r k a te m e z a t e č e g d j e p i š e m (okrenut s a m j o j l e đ i m a . A to tvoje. nije. ili u k o l i k o za v r i j e m e tog p u b e r t e t s k o g s p i s a t e l j s t v a nisu našli načina da na njemu fundiraju svoju egzistenciju. u k o l i k o im m e đ u t i m nije p r e š l o u r đ a v u n a v i k u . p a ih t a r e m . T a nije valjda da s a m pod starost dobio i takve ambicije?! Prije nego sjednem za rad. Slušao s a m da se mnogi. A to j e s v a k a k o n e k a v r s t a l u k s u s a . Ali ipak svoje vrste luksus! A evo sad k a o da s a m poslušao njihov savjet. D a k a k o . n e vidim j e ) . neizvjesniji. A bivalo j e nešto tužno u tom njihovom ostajanju u službi m u z e » n a k o n odsluženja r o k a « . poslije toga nisam više vjerovao č a k ni njegovim patriotskim stranicama. uprav djevičanski neuk. u već p o o d m a k l o j dobi. kao luksus neuniformisanog dronjavca n a p r a m uniformi gar­ dijskog oficira. to j e k o d većine n a g l o prestajalo. N a l a z i l i s u d a to i m a i s v o j i h dobrih strana.N a taj način. A k o hoćeš. dugo b r i š e m s t a k l a n a o č a r i .H e . t a k o r e ć i k r o j e n o ti j e p o m j e r i . r e d o v n o p j e ­ snici. N a j k a s n i j e oko d v a d e s e t i pete. bez pretenzija na k a k v o vjerovanje. p o v u č e s e na p r s t i m a i tiho priklopi vrata — p s s s t ! stari r a d i ! I opet se smijem sam sebi. A i i n a č e sklonost z a pisanje zna d a se j a v i k a o p o p r a t n a p o j a v a date ž i v o t n e d o b i . N i j e k o n f e k c i j a . K n j i ž e v n o s t k a o k l i m a k t e r i j a l n a p o j a v a . ono što znaš. U izvjesnom smislu. N a j č e š ć e k a o p u b e r t e t s k a ili k l i m a k t e r i j a l n a p o j a v a . to je individualni luksus. . I m a o sam školskih drugova koji su n e k a k o od svoje šesnaeste p a tamo d o d v a d e s e t d r u g e ili t r e ć e bili u p r a v o g o r č e n i s p i s a t e l j i . makar i imaginarnim.P a zar to n e važi uvijek i za s v a k o g a ? T a v j e r o j a t n o s v a k s h v a ć a o n a k o i u onim oblicima kako njegov m o z a k m o ž e da obuhvati i asimilira! . platon­ ski luksus. Z a h u k n e m ih. s v e s a m t o u n e k u r u k u o t k r i o . I. k a o griskanje n o k a t a . to j e druk- . standardizirani p o j a m о s t v a r i m a . šalu na stranu. — N e . to ne m o r a d a j e na vlas isto što i teorija »oslobođenja«!) J e d n u dalju zapreku m o m pisanju vidim u tome što s a m strašno. p a su kasnije po­ mislili da zaista nema smisla da joj sad traže drugi. neki više apstraktni. U o p ć e . u ovom piskaranju n a š a o s a m priličnog save­ znika protiv samoće i duga vremena.

k a d ga to zabavlja! T a k o govorim sada i sam sebi: — Neka mi bude! K a d m e zabavlja. — N e m a r i ! H o ć u da pišem testament! P a neka se poslije moje smrti pošalje. U n e k i m g o d i ­ nama. A l i n e ! S v a k o g j e jutra izlazio n a n o v o sa svojim zahtje­ v o m .nastojao s a m da ga razuvjerim. A primijetio sam d a j e kritika tih kritičara koji su započeli k a o pjesnici daleko beskompromisnijà od kritike onih drugih. ljudima. sa za­ starjelom neprozirnom bionom na oba oka. S l i j e p e oči p o i g r a v a l e su u p r t e u treperenje topol i n e k r o š n j e p r e d p r o z o r o m . dođe svrbež pisanja.eija stvar. D a l j e . — N e k a se pošalje tamo. N o u tim slučajevima prognoza je redovno povoljna: g o t o v o bezizuzetno. pokazao se naročito uporan. Čak i oni koji su otklanjali u t j e h u p o s l j e d n j e p r i č e s t i . Najzad se n a d o v e z a o mene. ponajviše ne ostavljajući nikakvih posljedica. T o obično s p o p a d n e odjednom i žestoko. Ljudski shvatljivo! K a d ne možemo da sebi samima postavimo pod pete pedalj postamenta. goli kao crkveni miševi — o d j e d n o m su zaželjeli da pišu testamenat.N e k a m u b u d e ! N e k a m u b u d e . Ni ta p o j a v a n i j e t a k o r i j e t k a . s p r e l a s k o m kritičnog d o b a p r o đ e i ta p o p r a t n a pojava. i z k o j e poëta praecox izlazi m u t i r a n u kritičara. n e k o v r i j e m e b e z o d g o v o r a . Molim vas. k a d nikoga svoga n e m a š ? . neka mi bude! . Susretao s a m stare iseljenike. O s t a o s a m i ja. J e d a n o d njih. četrdeset godina odiranja svoje bijedne mašine p o svim kulučenjima u svijetu. m i s l e ć i da će s t a r a c zaboraviti. neuki. za muškarce j e t i p i č n i j i poëta praecox a z a ž e n e poëta tardivus. . kome d a s e p o š a l j e ? M a l k o j e poŠutio. kritičara »iz p o d l o g e « . preko mora . ovaj posljednji kod žena. — H o ć u da p r a v i m testament. M n o g o č e š ć a n e g o š t o s e m i s l i .i uzeo s a m p e r o u ruke. Starac je ostajao pri svome. v e ć s a s v i m k r e z u b i g o t o v o slijep. pišimo! . O d l a g a l i su m u ispunjenje te želje od d a n a s n a sutra. . . — A l i za k o g a testament. i ne pušta sve dok p r o c e s ne mine. tvrdoglav kao dijete. . Odjednom i m se učini da nešto važno imaju da saopće. b r a t e d r a g i . vi pišite. to jest. ne preostaje nam nego da svima ostalima za j e d a n pedalj p o o d s i j e c a m o n o g e ! A ovo k o d mene — ovo je treći slučaj: pisanje kao senilna pojava. — P a dobro! K a d hoćeš. . Možda baš toj pojavi kritika ima da zahvali za svoj o p s t a n a k . nisu htjeli da se o d r e k u z a d o v o l j s t v a po­ s l j e d n j e v o l j e . a j a ć u vam kazi­ vati u pero. Poslije trideset. — A l i k o m e . k o d t i p a poëta praecox nerijetko oko dvadeset i pete nastupa j e d n a k r i z a . A pošto. Onaj prvi slučaj češći j e k o d m u š k a r a c a . S l u z a v o z a m u ć e n e n a v l a k e n a z j e n a m a lje­ skale su se odsjajima nestvarnih daljina. pa i sasvim priprostim. i takav obično ostaje do konca života. u Stari kraj! . valjda i ne znaju za d r u g e umjetničke forme — najčešće u p r u da pišu testament. z a g l e d a n u l j e s k a n j e t o p o Jine krošnje. ljudske odrtine po bolnicama i ubožni­ cama. praznoruki.

poslije napornog uspinjanja vrletnom prisojnom s t r m i n o m . I k a o da j e ona n e k a k o bliža zvijezdama n e g o ostale t a č k e zemljine kore. posljednjih dijelova i m o v i n e k o j i su još bili ostali u p i s a n i n a n a š e i m e . slika m o g mjesta i djetinjstva p r o v e d e n a u n j e m u lebdjela mi je uokvirena nestvarnošću. i imali su vid pohoda. s bijelim kamenim pra­ govima i s k r o v o m od ispravnih. zahvatio bi oznojenog p u t n i k a d a h vjetra sa širine i pukaobi m u p r e d očima pogled na crvenu p o l j s k u kućicu: m a l a k o c k a sa od sunca izmučenom pompejanskom bojom žbuke. Djedovi odlasci »u vinograde« postavljeni su odnekud na veliku nogu. i sud j e najzad odlučio da p o z o v e za s v j e d o k a mene. izbili s u b e s k o n a č n i pogranični sporovi. s e d a m ili o s a m k i l o m e t a r a o d m j e s t a . poput minijaturnog pastelnog pejzaža na poklopcu staroga klavira.Z a čitav onaj niz g o d i n a k o j e s a m p r o v e o p o svijetu u p o t u c a n j u i jurnjavi za o p s j e n a m a . Čini m i s e d a s e n i o t k u d a o n e n e v i d e j a s n i j e i b l i s t a v i j e n e g o iz t e d o l j e o d a k l e s e n e p r u ž a o t v o r e n v i d i k ni n a k o j u d r u g u s t r a n u n e g o p r e m a gore. izblijedjelih. Iza kuće. P a r b e n i c i su bili uporni.. k a m e n e k l u p e i v e l i k a lozova odrina. p o s l j e d n j e g ž i v o g o d p o r o d i c e . ali s ü s e p r i p r e m e za o d l a z a k vršile k a o za d u g o i daleko putovanje. odnjegovanih dugim sušama. i sud j e o s t a o p r i t o m e d a m o r a m lično doći. sasvim n e o č e k i v a n o . n a m a l o j p o p l o č e n o j č e t v o r i n i . zaštićena hladom same zgrade i uzanošću p r o ­ stora p r o k o p a n o g u strmini. P i s a o s a m i starom fra Anđelu. bila je hlađovita gustijerna. Svratio sam nakratko i letimično. T e k na vrhu brijega.. P r e d náčelnic- . p o z v a l i » p o službenoj dužnosti«. M e đ u kupcima rasparčanih krpica vinograda i maslinika. S j e ć a m s e iz djetinjstva o d l a z a k a u te v i n o g r a d e . U d a l j e n i s u svega. p a d a m e o p r o s t i o d te d u ž n o s t i . ljutim p r i p e k a m a i zimskim b u r a m a . s izvjesnom obrednom p o m p o m . U z a l u d . nekadašnjem m o m instruktoru u fratarskoj gimnaziji i više m a n j o jedinoj živoj osobi koju s a m u mjestu j o š p o z n a v a o . od danas do sutra. T a p r e p r e k a i s njom s k o p č a n a t e g o b n o s t p u t o v a n j a činili s u d a j e u d a l j e n o s t izgledala n e sravnjivo v e ć a . Zato je odla­ zak » u v i n o g r a d e « pretstavljao za sve u k u ć i stalnu želju i neistrošenu radost kojoj je podržavala čar njena tegobna i rijetka ostvarljivost. a p r e d k u ć o m . m o l e ć i ga d a i on sa s v o j e s t r a n e to izloži s u d u . O d v u k l i su m e na s u d s k o naličje p r e k o b r i j e g a . žilavih i otpornih. P i s m e n o s a m o d g o v o r i o d a о s v i m tim: stvarima ništa p o d b o g o m ne znam niti p a m t i m . & dugim premišljanjem. N a toj s a m terasi. Čvrsto sam vjerovao da je r a s k i d s njim bio k o n a č a n i n i k a d nisam pomislio d a bi se n e k a d u nj m o g a o vratiti. p a su stoga odlasci » u v i n o g r a d e « p o d u z i m a n i rijetko. A l i j e d n o m su m e . i sklopio p o z n a n s t v o s njima. m a h o v i n o m obraslih e r e p o v a . U d o l i n a p j e s k o v i t e zemlje s c r v e ­ nom kućicom usred vinograda ležala je iza brijega. O k o k u ć e nekoliko tmastozelenih č e m p r e s a .. i ne bez nekog stvarnijeg razloga. i t a k o s a m j o š j e d n o m imao prilike da vidim crvenu kuću m e đ u vinogradima sa čije s a m terase u djetinjstvu gledao zvijezde.. ležeći u ljetnim n o ć i m a n a u z n a k na k a m e n i m k l u p a m a .

i n e b r o j e n o s a m puta. bio p ř e n o s i v . Sva­ k a k o . k o j i bi. m o ž d a s v e •do u d a l e k e r u s k e s t e p e . i s p o g r e b o m k a k a v se u mjestu ne pamti. u t o m slučaju. o d n a v o š t e n a p l a t n a . više simbolički nego stvarno. N a dvije i l i tri d r u g e . N a njoj će djed. N a o b o d u pladnja bila j e m a l a r u č n a p u m p a k o j o m se v o d a . P r a k t i č n o . Izvana. s k a m e n i m balkonom i s četiri kržljava b a g r e m a . K a d j e u v i n o g r a d e o d l a z i l a i b a k a . putovali zajedno s vojnom k o m o r o m . S a m o što j e ovaj d j e d o v m o n u m e n t . I m o ž d a s a m j o j . sasvim joj vedro gle­ d a o u oči i žudno pitao: — B a k i c e . za r a z l i k u o d onih k a m e n i h . j o š prenosiviji od d j e d o v o g . z b o g tog tuša. h o ć e š li m e n i p o k l o n i t i t a j t u š k a d b u d e m v e l i k i ? A u s e b i s a m z a p r a v o m i s l i o : » h o ć e š li g a m e n i o s t a v i t i k a d u m r e š « . j e d a n m a l i m o n u m e n t . neku idiličnu. n e računajući ono što je već ranije poslano da tamo spremno d o č e k a . J a s a m bio prosto lud za tim tušem-nécessaire-om. s mnogo rujne zvonjave zvona. p u t o ­ v a o j e j o š j e d a n m a l i tuš. i k u p a č se prao. a iz n j e j e g u m e n a c i j e v d o v o d i l a v o d u u ručku četke. N e š t o slično onim glorijetima na tri k l a s i č n a s t u p a k a k v e su znale sijati više vojne k o m a n d e p o s v u d a gdje su n e k o vrijeme držale vlast i k a k v e su napoleonski generali i vojni namjesnici o b i l a t o p o s i j a l i p o m n o g i m s t r a n a m a E v r o p e . M o ž e se zamisliti koliko je umješnosti i iskustva trebalo pa da se čovjek time o k u p a . m o ž d a bi i oni to bili usvojili. i to ne­ v e l i k . raznježenu smrt. i p o s u d a z a n e k o l i k o litara v o d e : p o s u d a b i s e o k a č i l a о z i d . Ovaj b a k i n tuš bio j e u k o v č e ž i ć u . nesvijesno želio što skoriju smrt. I s m n o g o mojih rođenih . A l i n j e m u nije pristojala počast posebne mazge već je továren uz ostali prtljag. J e d n a o d tih m a z g i b i l a j e r e z e r v i r a n a z a p r e n o s s a m o g d j e d o v o g p o ­ k r e t n o g t u š a . D a s u se oni generali k o j o m s r e ć o m t o m e dosjetili. k o j a se dala previti i složiti. Izgleda •da j e u p o r o d i c i p o s t o j a l a j e d n a ž i c a m a n i j e z a p r e n o s i v i m t u š e v i m a . S v e u svemu. i vijenaca. i služinskog bugarenja. i sažalnih brzojava. j e d a m p u t salivena odozgo. I to p ř e n o s i v n a m a z g i . T o j e bilo nešto k a o H a n i b a l o v prelazak p r e k o A l p a . U n j e m u se n a l a z i l a o p e t k a o n e k a plitica ili zdjela. u č a s o v i m a b a k i n e nježnosti za m e . trljajući se o p r e z n o č e t k o m i z m e đ u čijih j e čekinja nailazio s k r o m a n m l a z v o d e . B a k a se hvalila da ona ne prelije ni k a p v o d e p r e k o r u b a z d j e l e o d v o š t a n a p l a t n a . •dugo j e č e k a l a t o p ć u ć i n e s t r p l j i v o n o g a m a i e n e r g i č n o rastjerujući r e p o m m u h e velika crna mazga sa zelenim i crvenim k i ć a n k a m a koje su j o j k l e p e t a l e p o o č i m a . s v a ž n i m n a b r a n i m o b r v a m a i s odebljalim orlovskim nosom pod obodom tropskog šešira. p a bi pravili p r e n o s i v e k l a s i č n e glorijete. s m n o g o cvijeća. P i t a m se od č e g a su se ti ljudi imali da tako strasno peru. n e u g l e d n i j e m a z g e k o j e s u m i r n o č e k a l e o p u š t e n i h v r a t o v a η o s k u d n o j sjeni b a g r e m o v i h krošanja natovarit će se zaira i o p r e m a . sasvim obični p u t n i kovčežić.k o m k u ć o m na obali. dala opet potjerati gore u posudu kroz t a n k u cijev p r i č v r š ć e n u uz jednu od onih triju m o t a k a . a to j e b i v a l o m n o g o r j e đ e . B i o j e t o v e l i k l i m e n i p l a d a n j u č i j i s u se o b o d u t i c a l e t r i m o t k e k o j e su na s v o m vrhu p o d r ž a v a l e p o s u d u v o d e sa šupljikavim s i t o m na dnu. preći preko brijega. uzi­ m a o m e đ u dlanove njene m a l k o smežurane r u k e .

K r e t a o je karavan mazgâ natovarenih kovčezima i tušev i m a . U d o b a b e r b e cijela bi dolja j e k n u l a v r e v o m i g l a s o v i m a b e r a č a . K a d bi berba završila. oslonjeni m r k o m r u k o m о velike badnjeve u k o j i m a je šaporio mošt n e u m o r n i m šumorenjem proljetnoga mora. žbuka otupljena. a od toga bi se ovlažile i njene oči. a ona m e dragala i milovala. zaštrapani cijeđom. još natrunjeno ljuskicama sunca.suza. A m l a d o j e v i n o ostajalo da čami. kroz crna gumena crijeva sipljivih p u m p a . s teškim hrastovim stocima i s čivilucima od jelenjih r o g o v a . ostavljajući za s o b o m na vrletnim puteljcima b r a z d u oštrog mi­ risa znoja pomiješana s mirisom razgažena vrijeska i metvice. i silazili p r e č a c i m a i n o g o s t u p i m a dolje p r e m a m o r u gdje j e u m a l o m zaljevu čekala lađa koja je čitavu sedmicu punila svoju iltrobu tim b u ć k a v i m teretom. J e d n a j e m a l a anticipa­ cija t o g g a n u ć a n a v i r a l a u m o j e oči v e ć u č a s u k a d s a m to b a k i c u p i t a o . u blaženom gavanskom ljuliuškanju. I tad su o p e t redovi osmaglih ljudi gonili m a z g e natovarene kozjim mješinama. Za zimskih sunčanih d a n a opet smo dolazili. i s m n o g o glađenja p o glavi zbog tih suza. i m i smo odlazili. Niza strme staze nod njihovim m e k i m k o r a c i m a ronili su se obluci. K a m e n posvuda . pozatvarili bi se zeleni k a p c i na kućici. a suhi bijeli k a m e n i pragovi žedni od sunca. sazrelog vina. Skotrljala bi joj se suza i zaškakljala m e po ježuljivo osjetljivoj koži na v r a t u i s p o d uha. Litije o s m a g l i h ljudi s a n o s i l e su iz u d a ­ ljenih lazova vinograda u kozjim m j e š i n a m a nestašno. dok se najzad ne bi smirilo u p o d r u m i m a d a l e k i h m a g l e n i h g r a d o v a . namještaj raznesen. a prozorski kapci protruli i klimavi. S a d j e crvena kuća bila zapuštena i oronula. Promicala je od jutra do m r a k a neprekinuta čreda plećatih muških spodoba pod teretom. izdignute u sunce nad oznojenim i preplanulim licima. k a o u lijesu. p o t e k l o iz sunčane udoline sa crvenom kućicom u sredini. u polusjeni su titrale žižave zavjese m u š i c a . u košuljama od modrog izblijedjelog platna. zamolio bih k o j e g radnika da m e izdigne i nadnese nad b a d a n j : sklapao s a m vjede i opajao se tim živim š u m o r o m što m e odozdo z a k a đ i v a o m i r i j a d a m a mjehurića koji su m i draškali nozdrve. zarobljeno u m r a k u b a č a v a . škakljali đušnik i tjerali na kašalj omamljujući m e i oduzimljući m i dah. G r a đ a n s k a p o r o ­ dična idila. I tako je vino. sad v e ć staloženog. ulazilo u žile o n o g č a đ a v o g m e đ u n a r o d n o g v i n s k o g k r v o t o k a i započinjalo svoj slijepi. a trbušaste mješine sjedile su im razmetnički za šijom. Prisjećajući se o p o m e n a starijih potvr­ đenih p r i č o m о djetetu koje je ugušio miris mošta. P r e ­ dahnuli bi k r a t k o u hladovini konobe odvalivši teret s ramena. Zu­ jale su ose oko tjeskova i kružile u zlatnim spiralama nad koševima grožđa. k r o z že­ ljezne vagone-cisterne. brzo su upijali rumene k a p l j i c e k o j e s u naglo m o d r i l e . s osjećajem slatkog gušenia. golicali sluzokožu. nevoljnički život vucaranja k r o z t r a n s p o r t n e tenkove. p r e b a c i v a o se p r e k o bila i silazio u v a r o š i c u . tek istiješteno vino. J a bih j o j tad priklonio glavu u krilo. A o d a t l e se iz golemih betonskih b a č a v a točkalo i razlijevalo p o vinotočjima i k l i j e t i m a i Weinstubama s kockastim stolnjacima.

i n a k n a d n o u b l a ž a v a o gdje m i s e činilo da s a m bio i previše apodiktičan. utihnuli.zaštrapan otopinom m o d r e galice. Trijem je o k o nas putovao smirenim ritmom svojih lukova uvirući neumorno sam u se. a ja sam teturao i spoticao se. ponešto malaksali i oni. računajući valjda da sam. i dozvoljavao s u m n j e . M o r a d a s a m im n a p r a v i o d o j a m č o v j e k a k o j i ne će n a š k o ­ diti osim nehotice. K a o vječnost. z a g l e d a n i u z e m l j u p r e d a se. i pravio o g r a d e . Sjedili s m o na kamenoj klupi u trijemu i razgovarali. T r u d i o s a m se d a s v o j o m riječi n e o d m o g n e m ni j e d ­ n o m e ni d r u g o m e . U samostanu je uživao neki izuzetan položaj. s u m o r o m u listovima. m a l k o preplanuli u licu. On m e učio p o č e c i m a latinskoga i s p r e m a o za p r e l a z a k u gimnaziju u grad. Parbenici su koracali naprijed. A l i oni su bili n e n a s i t i m o g a s v j e d o č e n j a i m o j i h m u k a . kao prsten. P r i č a l o se m e đ u đacima da je n e k a d bio kavalerijski oficir. N a u l a z u u m j e s t o o p r o s t i o s a m s e o d s u c a i z a p i s n i č a r a . i nisam umio d a k a ž e m n i š t a . i. z a p r á š e n é o b u ć e i s čičcima na n o g a v i c a m a . p a se uputio u s a m o s t a n da posjetim moga fra Anđela. ta j o š m a n j e vjerovatna p r i č a d j e l o v a l a j e t a k o d a je osnažila onu prvu. potkresani do iznad dohvata ispružene ruke. ali u m n a i obrazo- . Volio s a m g a . I m i s l i m d a j e to bilo ono što m e u p o č e t k u najviše к n j e m u p r i v u k l o . S j e ć a m s e d a ni o n d a n i s a m m n o g o v j e r o v a o u tu p r i č u . noge su mi upadale u griblje i jazove. d a iz n j e g a i š č e p r k a j u i o n o č e g a u njemu nikad nije bilo. j o š za v i s o k a s u n c a . m a l k o p o strani od svih važnijih samostanskih poslova i osjetljivijih dužnosti. A ja sam bio zadovoljan i tim što s a m bio umjereno štetan i u m j e r e n o k o r i s t a n i što nisam pretjerano ozlojedio ni j e d n o g a ni d r u g o g a . poštovali su ga kao umna i obrazovana. i n a p o g l e d r a z o č a r a n o g lica j e d n o g a od njih o p o ­ zivao o n o što s a m m a l o č a s rekao. u m e đ u s o b n o m natezanju i nadvikivanju. no k o g a n i k a k o nije dobro pozivati za svjedoka. XXXVII. sve u svemu. oko gležanja m i se obavijao slak i kupina. i tražili od mene da k a ž e m gdje je bila m e đ a i dokle je prodano jednome a dokle drugome. Parbenici su m e vodali po vino­ gradima. a iz gustiša su n e n a d n o p r e d a m n o m prhala j a t a prepelica. i u v i j e k p o n o v o isticao m o j u slabu m e m o r i j u . P o v j e r a v a l i s u m u p o u k u đ a k a u nižim r a z r e d i m a iz latinskoga i povi­ jesti. i b r a n i o se vre­ m e n s k o m u d a l j e n o š ć u k o j a m e dijeli » o d svega t o g a « . d a r a z b u d e m o j e u s p a v a n o p a m ć e n j e . o d m o g a o jednome ko­ liko i d r u g o m e . čempresi nakazno osakaćeni. AH k a d s a m č u o d a u s v o j o j ćeliji čuva u k o v č e g u k a o u s p o m e n u svoju ofi­ c i r s k u s a b l j u i k a p u . V r a t i l i s m o s e u r a n o p o s l i j e p o d n e . i t r u d i l i se~ d a m e p o d s j e t e . Gazio sam k a o somnambul. Oni su mi vikali svaki u po jedno uho i potpuno me proglušavali. ne b a š zadovoljni ali ni s a s v i m neza­ dovoljni. m a l k o n e sigurnije. od stuženih parbenika. Inače.

о čistom srcu koje uvijek i neminovno na kraju nadvladava tmušu. Čini m i se d a j e to n a p r o s t o j e d a n repiČ težnje z a u n i v e r z a l ­ n o š ć u . u toj zavjetrini od vremena. K a o d a o p e t sje­ d i m na š a r e n o m sagu dječjih m a š t a n j a i s l u š a m b a s n e о m u d r i m živo­ tinjama k o j e znaju ljudski govor a imaju m e k i glas djeteta i razborito srce starca. čini m i s e . I to je. M e đ u b r a d a t i m l i b e r a l i m a u d j e d o v o j blagovaonici uživao je mnogo simpatija i glas tolerantna čovjeka. s a s v i m shvatljivo.T a k a v j e p o m a l o bio i fra Anđelo. ni­ š t a v n o s t i . ljudi i p a k n i s u t a k o jednostavni. A l i . O . . A n j e m u k a o d a j e to silno g o d i l o . u u l j u l j k u j u ć e m krilu te zatišine.-vana n a n e k i n e f r a t a r s k i n a č i n . đ a v o l s k i li z a m a m l j i v e . zaštićenog p r o s t o r a . J e r . T u j e sve ostalo nepromije­ njeno. о sreći umrle djece koja odmah postaju plavokosi anđeli s košutskom tugom od suzne dobrote u pogledu. T o . dijete u n a r u č j u dadilje. ali koji p o m a l o simpatiziraju i sa p r o t i v n i č k i m . i da je sve u t o m e . stasitog libanskog cedra u sredini nadvisivao j e okolne krovove. E t o opet sjedim u tišini tog o m e đ e n o g . svi s m o mi silno zaljubljeni u sve što j e n a š e . n e m i s l i m d a j e t o z n a k s l a b o s t i . ondje gdje nismo mi. nama nedostupna draž ( i u toj n e d o s t u p n o s t i baš i leži d e m o n te draži) u o n o m e što n i s m o mi. ali eto t a k v a ! ( J e r to j e . bilo bi plitko i vulgarno misliti da j e to naprosto oportunizam. skrivati ga u svojoj kući. T o su oni koji će p r o g o n j e n o m pristaši d r u g e stranke pružiti zaklona. I m a m osjećaj k a o da s a m p r e d ula­ z o m i z v u k a o s a t iz d ž e p a i j e d n o s t a v n o m u o k r e n u o k a z a l j k e n a t r a g z a p o l a k r u g a . P o s t o j i u l j u d i m a n e š t o š t o ih tjera iz nji­ h o v o g vlastitog kuta gledanja. N e . Č u d n a k o k e t e r i j a . G l e d a o s a m svijetlo limunovo granje i stare g r m o v e rascvalih oleand a r a u dobroj zaklonici samostanskog trijema. I m a m n o g o . Ima neka posebna. z a v i s t i d o s t o j n e s t v a r i : b i t i » d r u g i « ! N e . u s t v a r i s a m o n e k a v r s t a intelektualne k o k e t e r i j e ) . biti u isti m a h i » m i « i » d r u g i « — n e z n a č i li to u n e k u r u k u biti ni v i š e ni m a n j e nego g o s p o d b o g ? . koji ne stoje čitavom svojom težinom na svojoj strani. m i s l i m . izvire iz j e d n e o s n o v n e istine о lju­ d i m a : svi m i j a k o volimo sebe. P o n a v l j a m . isto t a k o strasno že­ limo i da budemo »drugi«. v e o m a m n o g o ljudi koji ne pristaju sasvim i p o t p u n o uza se. k a o i t o l i k e d r u g e s u p r o t n e istine. A l i ni to nije s v e . omogućiti m u bijeg preko m o r a krijumčarskim noćnim b r o d o m . svi m i strasno želimo da b u d e m o » m i « . ili za čitav k r u g . dati m u svoje odijelo d a se preruši. toliko m u je s druge strane pravilo zadovoljstvo što u pro­ tivničkom taboru imaju dobro mišljenje о njemu. I m a tu i n e k e djetinje slabosti za sve što sliči n a a v a n t i r u . Prosto k a o da zavidimo d r u g i m a na tome što su d r u g i a n e m i ! I te d v i j e s u p r o t n e i s t i n e u p o r e d o žive i d j e l u j u u n a m a . Slušam pričanja о dobrom bogi.za čitav j e d a n l j u d s k i vijek. ljudi koji imaju s v o j e mišljenje. K o l i k o bi g a g o d s j e d n e s t r a n e o j a d i l o k a d bi vidio d a ga u samostanu ne s m a t r a j u revnim i dovoljno militant­ n i m fratrom. I k a o d a s a m se o p e t n a š a o . p o d m u t n o m mjesečinom. V r š a k vitkog. u n e s l u t n o s t i t v r d o ć a života i b u r a k o j e viju n a p o l j u . A to ne t r e b a v u l g a r n o t u m a č i t i n e k a k v i m oportu­ n i z m o m ili s l a b i ć k i m n a m i g i v a n j e m i n a j e d n u i n a d r u g u s t r a n u . . nešto što ih n a g o n i da b u d u p o m a l o pri­ s t a š e s v o j i h p r o t i v n i k a . m i s l i m .

26 RAD 313 401 . p a se najmi u novog. k a k o se ono kaže. remetimo s m u k o m postignuta ravnovjesja.. A onda. nestalnih. — p r o d u ž i on prelazeći s u p e r i o r n o p r e k o u p a d i c e . s a m o zato što nije n e k a naročito solidna arhitektura. P o s t o j i k a o j e d a n svijesti«.. i izgoniti ga na n e v r i j e m e ? N i j e li b o l j a i t r a l j a v a t e z a o d s u h o g b a n a n i n o g l i š ć a . p o s t o j i . Ali on se pravio k a o d a je prečuo.I pred m o j i m očima opet se stvaraju slike nekih beskrvnih. pa makar kakav. k a k o da m u traje toliko d u g o vrijeme? Izlanem sasvim iznenada: — K a ž i t e m i . f r a A n đ e l o : p o s t o j i li b o g ? On se nasmjehnu. m o j o č e ! — o d m a h n e m j a . gotovo redovno težih i bolnijih od onog ranijega.. »sadržaj moje — Eto. — K a k v i » s l o b o d n i d u h o v i « .. bez poštovanja k o p k a m po unutrašnjosti smirena čovjeka. znam dobro. svak ima svog Bućka.. i miran ležaj. i s v a k i n a m je zaklon konačište za s a m u j e d n u noć. da bi tim s a m i m odmah potpao pod stotinu drugih. uskoro uvidi da nema kutkamo. — O d j e d n o m m i p a d e na um.. rušimo sva jedva izborena usklađenja. T a k v a s u u o s t a l o m . I obično takav »oslobođeni čovjek«. dozvoli da bar tako postoji i moj bog. još goreg g o s p o d a r a : k a d robuješ j e d n o m gospodaru bar imaš neki svoj red. iz d u g a vremena i za vlastitu zabavicu. pro­ mjenljivih. — T a i m a li n e s l o b o d n i j e g d u h a o d m e n e ? Č e m u l i s v e j a n e r o b u j e m ! . nego lutanje po nevremenu? J e r . — Svak se zabavlja k a k o zna i umije. k a o o b l a c i iz m a d i o n i č a r e v a r u k a v a . s a m o se roje i kuljaju. sva oslobođenja: čovjek se oslobodi j e d n o g robo­ vanja.. u m o j i m m i s l i m a . — to je smiješno. t r i ­ deset g o d i n a ? I. č i m e li j e i s p u n j e n o v a j s t a r a c p o r e d m e n e ? Č i m e se i n t i m n o h r a n i ? I s p u n j a li g a j o š o n o i s t o š t o g a j e i s p u n j a l o p r i j e d v a d e s e t . I s m j e s t a s e p o k a j e m : n e z n a m k a k o s a m d o š a o na to d a . najčešće se ne nađe nikakav drugi: onaj isti n e m i r p r e v l a d a v a n j a i n e p r e s t a n o g o s l o b a đ a n j a zna postati d e m o n koji n a s goni dalje te o d b a c u j e m o r e d o m sve š a n s e s p a s e n j a . k a d se prezre i napusti jedan zaklon. velebno p r a z n u k a v i h trajanja. Zašto načinjati čovjeku krov nad glavom.. gotovo vidno otisnuto. k a o sastav­ ljeno iz š t a m p a r s k i h s l o v a : » o d čega sve ljudi ž i v e ? « P o m i s l i h : od č e g a li živi. vama. m a k a k v a bila ta hrana. n e k i h prorijetkih p l a v k a s t i h p r o s t o r a k o j i se steru i steru b e z k r a j a . ne prekidajući tu igru (znao j e za m o j e nekadašnje djetinjarije i fantazije): — A p o s t o j i li t v o j B u ć k o ? — P a . — N a r a v n o . — nasmijem se bezazleno. ćudljivih. — Znači. A o v a k o — . p a č a k i s t r e h a od starih crkvenih krpa. čini m i s e . T a k o se držao i n e k a d davno u školi k a d bi k o g o d izvalio što nezgodno. »slobodnim duhovima«. ručak i večeru. stalnost n e k u svoju sigurnost! Neka­ kav svoj zajamčeni. Gledao j e u kapice svojih cipela koje je ravnomjerno primicao i odmi­ cao j e d n u od d r u g e . — Hm!. moj oče.

ako se B u ć k o . — Da. i sad. p o m i s l i m j a ) . . T o j e s t s p u n o m sviješću d a m o j B u ć k o r e a l n o n e p o s t o j i .. sasvim dovoljno. na tog boga koji »bradat i bosonog sjedi na grani od oblaka i žmiri na ovaj grešni svijet k r o z školski istostranični trokut«. bog postaje p o m a l o težak tek onda k a d p o č n e zadobijati izvjesne volitivne funkcije. Stari se nije obazro na ovakvo moje povlađivanje. I l i t a č n i j e . U o s t a l o m . . i m a i v e o m a n a i v n i h p r e d s t a v a о b o g u : n a i v n i i bezazleni ljudi imaju naivne i bezazlene predstave о svemu. V e ć s a m se bio p o k a j a o što s a m izazvao taj besmisleni razgovor. poslije toliko g o d i n a . a nama samo estetska igrarija. na k o n c u k o n c a .. m o ž e zamišljati sa solupima i raskrečenih nogu. ja odvratim: — N o u p r a v u tom i jest stvar. b a š s a s v i m neozbiljan i vjetroglav. S v e sami šušti. ne dozvoljavamo d r u g o m e ni onu istu mjeru naivnosti k o j u dozvoljavamo sebi. s b o j n o m v i k o m . p a i čisto duši potreban. A l i m i s m o ljudi nepravedni. P a ni o n d a k a d j e ta naivnost dru­ gima nasušni hljebac. — P o m o m ličnom ukusu. i bez toga — puko i bez zadnje namjere redanje. A l i stari nije upuštao: . k a o m l a d a c .. zašto neko prostodušan ne bi m o g a o i boga zamišljati bradata i bosonoga? Čak i takav bog još uvijek ima svoju v r i j e d n o s t . suprostavljanje misli. A i m e n i je bilo milo što sam nekako stvar zagladio. ali sad j e bilo k a s n o . uzgred rečeno. neko n e k o m e nešto dokazao. krvavi ljuđožderski folklor! . s izvjesnom mladenačkom samodopadnošću. K a o što ni r e d a n j e . Trebalo je pustiti da stari očata svoje.Stari je nastavio mirno. takvo j e postojanje. alterniranje. ( 0 . alterniranje. S j e ć a m s e . pa i о s v o m e b o g u . za j e d n o g b o g a . Ali l j u d i s u č e s t o k a o d j e c a ili k a o p r i m i t i v c i k o j i n e u m i j u i z m i s l i t i drukčije igre nego na sliku i priliku b o r b e : igre s kopljima. s p u n o m n e b r i g o m d a li r e a l n o p o s t o j i ili n e p o s t o j i . T e k onako. za z a b a v i c u . suprostavljanje tema u nekoj simfoniji ne biva zato da bi na kraju n e k o g a о nečemu uvjerio. »Ples s mačevima«. smjenjivanje ugođaja.. ti si se p o d s m i j e v a o t a k v i m p r e d s t a v a m a b o g a . D o d u š e . i tome slično. — saglasim se ja. koji j e t a k o đ e r samo j e d a n »sadržaj svijesti«. T a ne r a z g o v a r a se. nizanje raspoloženja. g o v o r e ć i о s v o m e B u ć k u . — . k a o što vi k a ž e t e . n e o p o r e c i v o i n e u n i š t i v o « . sve što j e u j e d n o m h i p u i s a m o pomišljeno. . u v i j e k i s a m o zato d a bi n e k o n e k o g a о n e č e m u u v j e r i o ili r a z ­ uvjerio! R a z g o v o r može da bude ugodan.Ovaj izljev k a o da je starome pružio m a l u zadovoljštinu. . znao gorljivo objašnjavati k a k o »sve što j e j e d n o m stvoreno.to j e onda bilo j a k o u m o d i . »Igra sa sedam handžara«. sa sulicama. »Ρο· skočnica s odsječenim glavama«... postoji uprav tako: kao jedan »sadržaj moje svijesti«. U p r a v l j a o si strelice s v o j e duhovitosti. ti s i s a m n e k a d . u čijem s a m o m slijedu i p r o t j e c a n j u leži njihov s m i s a o i njihova s v r h a . o č e : j a s a m sve to zamišljao s a m o o n a k o . živi i živjet će d o k o n c a . o! s t a r i p o m a l o p r e l a z i u o f a n z i v u .. zabavica mašte. ne da bih ga pobijao već samo da u n e k u r u k u o p r a v d a m m o j e »pozicije« te d a p r e d s t a r c e m ne i s p a d n e m . Premda. — Uistinu.

. p o z i v a t i n a t e m o j e d j e t i n j s k e m u d r o l i j e ! . I d o b r o je što j e t a k o . J o š k a o djetetu bila m i je s m i j e š n a ta o b m a n a о kon­ s t a n t n o m i d o s l j e d n o m vjerovanju u nešto. ni » m o j i životni s a d r ž a j i « .A . A na p o d r u č j u o s j e ć a j a . na primjer. lako ćemo se sporazumjeti: k a o takav. (Tu smo! Stara vjeroučiteljska mudrost. u n j e g o v o b o g a t s t v o s m i s l a i p u n o ć u s a d r ž a j a ili u n j e g o v u p u s t o t u i besciljnost. fiziološkim. i p o d l i i plemeniti. u s v o j o j o b m a n i d a doista vjeruje. p r e m a i s t i m s t v a r i m a s k r o z n e j e d n a k u i n e p o ­ stojanu vjeru? A oni koji drže da stalno i postojano i uvijek j e d n a k o čvrsto u nešto vjeruju. jednoj lakoj obmani: o n i d o s l j e d n o i p o s t o j a n o t e k misle s v o j e v j e r o v a n j e . N o a k o sve te stvari i p a k na neki drugi n a č i n p o s t o j e — a prepu­ š t a m t e b i da taj » d r u g i « način p o s t o j a n j a zamisliš i » k o n s t r u i r a š « k a k o g o d h o ć e š —. U v j e r e n j e j e j e d a n o s j e ć a j . I zato. tih s p o n t a n i h iracio­ nalnih unutrašnjih f a k a t a . N e b i li. o č e .. kad neko kaže da j e u s t r a j a n u s v o m e v j e r o v a n j u . modificiranih. Vjerovanje je spontana stvar. d o k a z i v a o njegovu a p s u r d n o s t . bog doduše ne postoji. jasno. u l j e p o t u ili r u g o b u ž i v o t a . N a s t a r č e v u licu k a o d a se porodio tračak n a d e . i u o p ć e o k o n s t a n t n o s t i i sta­ tičkoj jednakosti osjećaja. m o l i m te. nisu s a m o dijalektički m o m e n t i naše žive ličnosti? I ne' ležimo li m i č i t a v o m s v o j o m težinom p o d j e d n a k o i u j e d n i m a i u d r u g i m a od tih s u p r o t n i h a f i r m a c i j a ? N i s m o li o v i i s t i m i k o j i j e s m o i k a k v i j e s m o u j e d n o i d o b r i i zli. b i l a i z g u b l j e n a p o l o v i c a č i t a v e s t v a r i k a d b i b o g a ili s a m o b i l o ili s a m o n e b i l o ? Z a r i v j e r o v a n j e u d o b r o i l i z l o . o v i i s t i m i . meteorološkim i nebrojenim drugim momen­ tima influensiranih. bilo s v i j e s n o ili n e s v i j e s n o . moj oče. ni » l j e p o t a « . »realno postojati«? U v i j e k si p o b i j a o taj p o j a m »realnog p o s t o j a n j a « . gotovo o č e - .A k a k o onda glasi tvoj o d g o v o r na to p i t a n j e ? — Z a n e k o g a k o m e p o z n a k a o vi. n e n o s i m o li. ni toliko drugih l i j e p i h i h v a l e v r i j e d n i h s t v a r i n a k o j e s e ti i t e b i s r o d n i s v a k i č a s p o z i ­ v a t e .. ni » d o ž i v l j a j l j e p o t e « . i t u k a o i u s v e m u d r u g o m e . s j e ć a m se j o š iz nižih razreda!) Ali na taj način n e p o s t o j i ni » r a d o s t « . samo podliježu. i t a k o d a l j e i t a k o dalje. — potpuno je besmi­ sleno govoriti о dosljednosti. u n a j b o l j e m s l u č a j u . N e v j e r u j e m o li. k o zna od čega sve zavisnih i k o zna k a k v i m sve psihičkim. to s t v a r n o z n a č i s a m o d a j e u s t r a j a n u s v o j o j odluci d a ć e v j e r o v a t i . ili. m i s l i m d a se m o j o d g o v o r d â l a k o p r e d v i d j e t i : b o g a u isti m a h i ima i n e m a .. u tvojim ustima. i cinični i sentimentalni. Bilo m i je. ni » o s j e ­ ćaj ž i v o t a « . d a l e k o o d t o g a d a b i g a d o s l j e d n o i p o s t o j a n o vjerovali. z a i s t a n e z n a m š t o b i t e p r i j e č i l o d a n e i s c r p n o m n i z u t i h lijepih stvari s k r o m n o n a d o d a š i m o g a boga. nisam ja nipošto tako apsolutni. о postojanosti. n e m o g u ć n o s t da se on razumno i prihvatljivo postavi. o v i i s t i m i . upravljenih. ni » i ž i v l j a v a n j e « . što­ više svoju nesposobnost da ga shvatiš — a sad se odjednom eto pozivaš n a n j ! Š t o s i m i s l i o p o d t i m » r e a l n o p o s t o j i « ? T r e b a li t o d a z n a č i p o ­ stojati k a o fizička stvar? A k o je tako. što to znači. tako beskompromisni nega­ tor k a o što vi zamišljate. ni » b o l « . » s v e ž i v o t a « . i n e ­ v i n i i r a z v r a t n i ? P a t a k o j e i s n a š i m v j e r o v a n j i m a . Uostalom. m o j oče. — N e s m i j e t e s e . s a d u j e d n o s a d u s a s v i m s u p r o t n o .

d a k l e . i z m e đ u njih i onih nemoralnih nema nikakve razlike. n a p u n želudac. izgleda d a j o š ništa nije uspjelo d a ga k o l i k o toliko efikasno zamijeni. M o ž d a to zvuči ružno. kao i odsustvo utvrđenih kriterija i prak­ t i č n i h p o m a g a l a za m j e r e n j e . k a o neko toplo gamizanje iznutra).. i ništa više. — možete mi se smijati koliko god h o ć e t e — nastupe uvjerenosti osjećam čisto fizički. n e m o ž e biti ni lijepa ni ružna. s n o v i m b r o j e m Glasa građanina pod pazuhom. ti p o s t a v l j a š p r o i z v o l j n o s t . Ni smrt d r a g e osobe ne će n a m u raznim m o m e n t i m a uzrokovati p o t p u n o isti osjećaj b o l a . A l i to nije ni lijepo ni ružno. i ništa drugo (ja. e v e n t u a l n o . 0 . što je najgore. ni cinično ni ne•cinično: to j e n a p r o s t o istinito. različito obojeni. J e d n a duboka i sasvim jednostavna istina о ljudima. N e m a li t r u n a k i s t i n e u t o m e d a n a m m i l i o n s k i z g o ­ d i t a k na lutriji ne će učiniti nipošto j e d n a k u r a d o s t u r a z n i m m o m e n ­ t i m a j e d n o g istog d a n a ? K a d bi m e u četiri s a t a u zoru p r o b u d i o tele­ g r a m k o j i m i to javlja. d a l i b e r a l i k o j i s u s e s a s t a j a l i u d j e d o v o j b l a g o v a o n i c i n i s u ni­ p o š t o bili j e d n a k o liberali ujutro i p o s l i j e p o d n e . J a t e s a m o s l u š a m i p i t a m s e u sebi: k a k o možeš tako neozbiljno raspravljati о tim stvarima. k o j e n e p r e s t a n o mijenjaju b o j u i nijansu. tu nešto konstantno. tom n e p r e s t a n o m naizmjeničnom tanjenju i debljanju svoje niti. A ako o v a k v o gledanje izgleda nemo­ ralno.v i d n o . — I m a t e s a s v i m pravo.. A k o j e . P a p o š t o j e i u v j e r e n j e s a m o j e d a n o s j e ć a j i l i j e d n o d u š e v n o stanje. bespovratno mrtav. a ujedno iskrenije. . raznoliki. A. A t a k o j e i sa svime d r u g i m na p o d r u č j u osjećaja. Nije r e d t a k o neozbiljno govoriti о ne­ č e m u što j e za dugi niz milenija l j u d i m a bilo aífa i o m e g a u n j i h o v o m m u č n o m pentranju. tako olako udarati u s a m e temelje na kojima počiva ljudsko društvo otkad god je izišlo iz životinjskog stanja! N a m j e s t o bilo k o j e z a k o n i t o s t i . na primjer. to je naša slaba analitička m o ć i naša još nerazvijena vještina analize na području osjećaja. m o j u misao. razumljivo j e što je i ono p o d l o ž n o toj vječitoj fluktu­ aciji. n e j e d n a k o d u b o k i .. oče. u njihovom crvljem koprcanju p o d hladnim bešćutnim s v o d o m . j a bih lično volio d a je s a m o p o l a miliona ali da ^е telegram stigao u devet ujutro. d o s l j e d n o ­ s t i . k a d bi legli d a o d s p a v a j u sat-dva sijeste. daleko od t o g a d a bi bili uvijek konstantni. tad tobožnju moralnost onih drugih sačinjava isključivo njihova bona fides s k o j o m p o d l i j e ž u t o j o b m a n i . čas deblje čas tanje.. v i d j e l i b i s t e vi. zahvalnosti. koja. š t o g o v o r i š ! . n a š m o r a l n i s u d d a t o t r e b a d a t a k o b u d e . i t a k o dalje i t a k o dalje. n e j e d n a k o intenzivni. a k o h o ć e t e . m o ž d a to zvuči cinično.. svih m o g u ­ ćih vrsta.. n a š i osjećaji privrženosti. k a d bi ta p o m a g a l a i ti k r i t e r i j i p o s t o ­ j a l i . m o j o č e . i. naprotiv. stari bog je mrtav. k o n s t a n t n a j e s a m o n a š a hvalevri­ jedna volja da naši osjećaji i naša uvjerenja budu uvijek dosljedno jed­ n a k a . ili o d m a h p o s l i j e r u č k a . o d a n o s t i . s i n k o . — Š t o g o v o r i š . N a š i osjećaji ljubavi. A ono što o m o g u ć u j e tu obnlanu. došli na p o s i j e l o i r a z g o v o r . n a ž a l o s t istinito. priznajem. Oni su niti neke p r e đ e . nejednako korjeniti. k a o t a k v a . p u k u p r o i z v o l j n o s t ! . n a d č i m e b i se s v e s v i j e t i m a o p r i l i k e d a z g r a n e ! . n a š a o b m a n a da to doista i jest tako. u •svakom su m o m e n t u . Ali ako hoćete da kažem ozbiljnije. e t i č k o g n a č e l a . k a d b i . i nešto k a s n i j e . udivljenja. J e r u s a m o j s u š t i n i .

T a k v a izuzetna sreća privilegija je samo doba djetinjstva čovječanstva.. oče. M o j e s u č e d n e f i l o z o f s k e r e z e r v e b i l e v e ć p o d o s t a i s c r p e n e .. s n a b d i j e v a t i p o r o d n a š e m a š t e i t a k v i m a t r i b u t i m a k a o što su p o s v u d a š n j o s t . p o k u š a l i izmisliti i postaviti na n j e g o v o m j e s t o — »društvo«. — N i j e t o s t v a r f a n t a z i j e ili p o t r e b a z a m i t o s o m : t o j e s t v a r v j e r o v a ­ nja. n i s a m s m a t r a o d a d o k a z a t i s v o j u t e z u ili t r i u m f i r a t i s a s v o j i m m i š l j e n j e m p r e d s t a v l j a . u fantaziji. J e r . n a r a v n o . J a zbilja nikad u životu nisam ništa ozbiljno i d o k r a j a d o m i s l i o . J e r on j e . A k o s e sjećaš. veću vrijednost nego ne zagorčati čo­ vjeka i ne poremetiti jednu.. b e z ­ g r a n i č n a m i l o s t i t a k o d a l j e .I vjerovatno ga za još dogledno vrijeme ne će zamijeniti. p r o s t o zato što s a m eto takav k a k a v sam. »čovječanstvo«. bila n e s r a v n j i v o v e ć i d o g a đ a j u povijesti č o v j e č a n s t v a n e g o što s u to s a v r e m e n i c i i slutili. ni u m l a d o s t i . i m a o i o n a j najglavniji. koji j e ujedno bio i njegov najjači adut: što nije p o s t o j a o . S v e što su ljudi. j a v a m n i k a d . živo zaželim da s k l o p i m nagodbu. i k a d to k a ž e m .. Uvjeren s a m da j e n j e g o v a smrt. N i k a d . s a v r š e n s t v o . č i n i m i s e d a i s t i ­ č e m n e š t o n a s v o j e o p r a v d a n j e . b a r d o s a d .. ni o n d a d o k ste bili d j e c a . — T a č n o k a ž e t e . N e g o n e b i h h t i o da izgleda k a o da vršim nasilje nad tvojom savješću. k a o jednu od onih epohalnih vododjelnica u povi­ jesti čovjekova razvitka. harmoniju.. n a nekom o p ć e m ljudskom planu. p a m a k a r i p o cijenu kapitulacije. »beskonačnost svemira«. I b a š odatle c r p a o j e i svoju n e n a d m a š n u p r e d n o s t p r e d s v i m e š t o b i m o g l o p r e t e n d i r a t i d a g a z a m i j e n i : v e l i č i n u i Čudesnost k a k v u m o g u da imaju samo produkti fantazije. nisam nametao načine i oblike vašeg vjerovanja. K a d g o d s a m s e u životu o g o r č e n o p r a v d a o . D a n a s . č i s t i a p s u r d i b e s m i s a o . ne s u m n j a m da će taj d o g a đ a j uzeti k a o j e d a n od prelomnih fakata.. B o g će živjeti sve dotle dok ljudi budu imali potrebu vjerovanja. to je u v i j e k bilo v i š e iz t e m p e ­ r a m e n t a n e g o iz č v r s t o ć e u v j e r e n j a . zlatnog doba k a d je m l a d o čovječanstvo živjelo u zemaljskom raju fantazije. što j e bio izmišljen. k a d je čovječan­ s t v o k o n a č n o i z i š l o iz d o b a s v o g d j e t i n j s t v a . »besmrtnost vrste« i t o m e slično — p o k a z a l o se d a l e k o p r e m a l e n o i n e p a s i o n a n t n o a d a bi g a m o g l o n a d o m j e s t i t i . u carstvu mitosa. k a o što to već biva k o d prelomnih d o g a đ a j a u h i s t o ­ riji. to v i š e n i j e m o g u ć e .. proljeća ljudskog roda. S v e o v o što s a m r e k a o vrijedi m o ž d a s a m o za m e n e . Događaj možda ravan m o m e n t u k a d je u ljud­ skoj životinji nikao prvi tračak svijesti о sebi i о svojoj smrti. p o d i z a t i ih n a b e s k o n a č n e potencije. đa tjeram n e k a k a v p r o z e l i t i z a m . makar kako skromnu. p a l e s u n a n a s o z b i l j n e b r i g e . p o r e d o s t a l i h s v o j i h n e d o s t a t a k a ( d a ne u p a d a m u demagogiju onog najobičnijeg: da se m o g a o upotrebiti u cilju i na o p r a v d a n j e s v a k o j a k i h p r a k t i č k i h n e p o d o p š t i n a ) . a za d r u g e j e to. na p o g l e d o j a đ e n o g s t a r c a . Ali sad. A b i l a пге minula i želja za p r a v d a n j e m . b r i g e o d r a s l i h . sasvim vjero­ v a t n o . A t a j e p o t r e b a u č o v j e k u o s n o v n a i n e i s k o r j e n j i v a . na polju izmišljanja. I odjednom. s v e s v i j e s t . sasvim je lako olinama nadodavati nule u beskraj. I k a d n e k a d m a t e r i j a l i s t i č k i h i s t o r i č a r i č o v j e č a n ­ stva b u d u о t o m e pisali. A najmanje sam v a m u s a đ i v a o n e k a k v o g b o g a p o p u t onoga s b r a d o m i s istostraničnim tro- .

K a o potop. d o z v o l j a v a o s a m v a m d a k a ž e t e o t v o r e n o o n o š t o m i s l i t e . I p a k . s v a m a se uvijek m o g l o nekako na kraj izaći.N e g o ostavimo tu metafiziku. p o n o s i o se t o b o m .E t o . D o k su ti g o d t e t k e b i l e u m j e s t u . Najzad p r o g o v o r i . k a o liberalnog k a n d i d a t a . T o j e s t konkretnijem. k a d i a k o i m a da dođe. radi zabavice«. k r o z a nju s u se zalijetale sa svojim crnim cijukom sedefaste strijele lastavica. tvoje n a p r e d o v a n j e . K r o š n j a brončane zuke koja k a o da nije zvuk već s a m o golo t r e p t a n j e z r a k a . P a j e u m u k l o i to. upravo sam minimalista: tražim samo ravnopravnost. K a k o vidiš. Š a r a o s a m p a l i c o m p o š l j u n k u tri­ j e m a . k a o p r e k o volje. a k o h o ć e š . S j e ć a m se k a k o ste se onih izbora angäžirali za m o g djeda. о tvojim u s p j e s i m a . nije htio da s tim bude završena partija. k a k o su v a s zvali u našoj blagovaonici. Sa klatna zaljuljanog iznad naših glava otkinu se. — nadoda polušaljivo. pratio s a m tvoj r a z v o j . — požurim se da m u p r i z n a m . n a k o n c u konca. — V i ste uvijek bili j a k o tolerantan. o b i l a t a — o n a k v a k a k v u j e z n a m i n o s i m u sebi iz djetinjstva. . p a za njim drugi. K a k o s a m željno . g o v o r i m o о n e č e m p a m e t n i j e m . sad će početi »dušobrižništvo« — zastrepim u sebi). k a d si odlutao. ali promijenjenim. oče. . — D a . r a d i z a b a v i c e « . Mislim da nikad nisam bio zaguljen. A i . T i si. ( H a . Stari kao da se skanjivao tražeći odakle da mi priđe a da m e ne povrijedi.. m o r a se p o duši reći. P a d a l a j e n a naša pogrbljena pleća oslonjena о m l a k e crljenkaste zidine trijema k a o topli purpurni pokrov. uvjeren da će sve ostalo doći s a m o p o sebi. sasvim ozbiljnim glasom. želim da s istom logikom po­ stupaš prema jednome i prema drugome.. P o z n a m te o d d j e t i n j s t v a . Z a u s t a v i t ću s e . N e m o j m i z a m j e r i t i š t o ti o v a k o o t v o r e n o g o v o r i m . bio moj đak. j a k o popustljiv. N a s m i j a s n o se. vruća. Starac je bio vidno p o l a s k a n . XXXVIII. Lice m u se postepeno mračilo. v o l i m te. i neprilika koje ste z b o g toga imali u samostanu. Bio sam zadovoljan da vam usadim boga b a r e m i samo kao jedan » s a d r ž a j svijesti«. s t a l n o s a m se k o d njih raspitivao о tebi. rujna. R e c i m i : što r a d i š ? J a p r e č u h o v o p o s l j e d n j e p i t a n j e . T i sve zamišljaš i sve k a o d a r a d i š » s a m o o n a k o . Ništa v a m nisam na s i l u n a t u r a o . B a š » l i b e r a l a n f r a t a r « . — nisam pretjeranih zahtjeva. Tišina j e sada bila sasvim prazna. N a j z a d j e zamukla.kutom. u tome je stvar. m o g u slobodno da k a ž e m m o j najmiliji đak. tako dakle stoji stvar s mojim b o g o m i s tvojim B u ć k o m . Izgledalo je da joj n e m a kraja. — T o j e živa istina. k a s n i j e . Eto. i treći. na o n o m e što si m a l o p r i j e izustio: » j a s a m sve to zamišljao samo onako. Brujala je nad našim glavama predvečernja zvonjava. S t a r a c se skruši. Pričaj mi о sebi. nije s a d važno ovo o č e m u s m o govorili. a k o dozvoliš. najprije j e d a n otkucaj. držala se j o š s a m o o k o z v o n i k a .

prosto s i se o p i j a o . m o j s i n k o . T i s i u s u š t i n i d o b a r . J a sam to k a z a o s a s v i m ozbiljno.. N e s h v a ć a m k a k o s t i m k l u p k o m u g r u d i m a m o ž e š ž i v j e t i .. p a d a ti ta i s t a tvoja umjetnička n a r a v nije praktično postala z a p r e k o m i za s a m tvoj d a l j i u m j e t n i č k i r a z v o j . i m o g u d a o v a k o .. m o g a o bih reći s Augustinom. i j a ž u d n o u l e t i m u d i s k u s i j u . n o k t o m . . s a m o ne m o z g o m . n e m o j m e krivo shvatiti. Z a tebe j e život bio teatar. s a s v i m i s k r e n o : t i s i č i s t i . z a g r c a v a o n j i m a .. n i j e li t o m e . Z a t o ti. I v a n e . » A što to z n a č i .... b i l a k r i v a i n e k a t v o j a l j u b a v p r e m a p a t n j i ? N i s i li s v o j . — N e . i p r o p a t i o s i d o s t a . n e k a k v a . t i s i m i s l i o o s j e ć a j e m . d a l e k o doprijeti'... — nasmijem se j a . sušta slikovnost. p r e k i ­ n u l a s e i t a m o j a v e z a s t o b o m . u tvojim umjetničkim stvarima.. r o đ e n i u m j e t n i k . b i o d a l e k o d o p r o .. ( A .h a ! s a d p o č i n j e ! ) . i z g u b i o s a m ti s v a k i t r a g . m a l o ozbiljniji. — T i se šališ. u t o n i č a s k a n e s u m n j a m . Samo z a š t o s i . b a r d i j e l o m . s a m o d a s e č u v s t v u j e ! . sama z a b a v a čuvstvovanja.. I v a n e . m i s l i m . I s k l j u č i v i u m j e t n i k . s a m a igra senzibilnosti.. naslućujući u sebi novu teoretsku snagu: osjetio s a m d a s m o o p e t došli na teren j e d n e od onih zelenih »filozofskih« o a z a u m o j o j p r o š a r a n o j i v e o m a lišaivoj misaonoj domeni. I to k a k o na području umjetnosti.. T i s i s e u s v i j e t u r e a l n i h č i n j e n i c a k r e t a o k a o u svijetu umjetnosti. za taj eufemizam. A l i . ti si mislio ćutilima. k a k o s njim m o ž e š stupati kroz život! Moja malopređašnja odluka odmah pade u prah — »zov krvi« bio je j a č i —.. — N e k a k v a miserabilis insania. jer bi i n a č e . s a s v i m o t v o r e n o g o v o r i m .. p r a v a p r a v c a t a u m j e t n i č k a p r i r o d a .s v i m e . d o p u s t i o d a ti t a k o n a g r d e i m e ! . b i l a j e u s t v a r i s a m a . Ali mogla bi se postaviti i infamia. K a m o s r e ć e d a si s a m o b i o m a l o solidniji. d o k d r u g i č i t a j u : amabilis t r e ć a . k a o i z v o ­ r i m a impresija. I za te bi se m o g l o r e ć i : amavit spectacula tragica. t a k o nažalost i u p r a k t i č n o m životu. oče. — H v a l a v a m .. A l i ti s i u m j e t n i k . T v o j o m g l a v o m nije n i k a d p r o š l a ni j e d n a j e d i n c a t a m i s a o : s v e š t o s i ti d r ž a o d a j e m i s a o . m n o g o p o s t i ć i ? ' « htjedoh da u p a d n e m . P r o s t o si se h r a n i o njima. . n a j s t r o ž a l e k c i j a : miserabilis k a k o dalje veli A u g u s t i n .tražio tvoje i m e na s t r a n i c a m a stranih novina k o j e hi m i tvoje tetke p o s l a l e .. P r i s t u p a o s i ž i v o t n i m f a k t i m a . — V i ste uvijek b i l i b l a g p r e m a m o j i m s a g r e š e n j i m a . et dolor ipse est voluptas eius. k a k o b i m i s r c e p o s k o č i l o k a d b i h u g l e d a o : Iwan Galebe. k o ž o m .. K a ž e m ti. A p o s l i j e . u h o m . V e l i m nažalost. P a m a k a r i č u v s t v o v a n j a b o l a — i t o j e b i l o d o b r o .. Ali pomislim da je uputnije ne zapletati opet diskusiju. Et tarnen pati vult. — T i si.. . s a m o ne mišlju. p o jednoj insania. l e k c i j i . ali to su za m e n e i previše bolne i ozbiljne stvari da b i h s e š a l i o .. k a t k a d l u c i d n i d u h u p o ­ t r e b l j a v a o s a m o k a o b a d a l j k o j i m si u sebi p o d j a r i v a o i m r c v a r i o sen­ z i t i v n í ž i v o t ? . p u n kontradikcija! J e d n o k l u p k o intimnih kontra­ d i k c i j a ! . što to z n a č i . Z n a m ... k a o izvorima senzacija. m n o g o p o s t i g a o .... T o je kod tebe prosto n e k a k v a potreba. t i s i m i s l i o s e n z i b i l n o š ć u .

Starac j e šutio. a k o već ne ćeš d a ga n a z o v e m o b o g o m . tim j e p o t p u n i j i i c j e l o k u p n i j i č o v j e k . Smatrati dovoljnom k a z n o m čovjeku za n j e g o v u krivicu s a m u tu krivicu... svoje saosjećanje. t r u d i d a i z n a đ e k a k o d a m e utješi. I smatrati ga č o v j e k o m koji j e p o d m i r i o svoj dug. D o d u š e . T o j e p o t r e b n o l i c i m a iz u m j e t n i č k i h d j e l a . i to j e n e š t o . n e v o l j e t i g a s u z d a h o m ( k o m e u d n u i p a k i m a u v i j e k m a l o g o r č i n e ) . ali m u ne uskratiti svoju ljubav. d o s t a j a d a . u p r a v k a o i prigovor. b o j i m s e d a j e t e b i taj k o m e ti s l u t i š i r o b u j e š .. A to j e n a j v e ć a d o b r o t a : k a d vidiš da je već sve uzaludno i da je za sve već k a s n o . bez t m u r n o g oblaka koje opraštanje ostavlja na n a š e m čelu. za tebe. N a r a z n e se n a č i n e m o ž e p r o v e s t i život. n i k a d ne bih strahovao da ne u p a d n e m u kontradikciju i nedosljednost: tek k o n t r a d i k c i j a j e ono što liku p o d a j e k r e p č i n u i reljef. B o j i m s e d a ti nije d a o o n o s m i r e n j e k o j e b i h ti j a iz s v e g a s r c a ž e l i o . za t a k v u tvoju n a r a v . n e o t k u p i v o r o b u j e š . onakvi kakvi su. n e š t o što otkupljuje. o d u ­ stao j e od daljeg insistiranja na tom b o l e s n o m mjestu. J e r opraštanje boli... K o n t r a d i k t o r n o s t j e j e d a n o d t e m e l j n i h z a ­ k o n a l j u d s k e p s i h e . i to t v o j e . s v a k a k o m n o g o m a n j e nego što se obično misli. Više manje svak u životu gazi za n e k o m svjetlošću. voljeti ga vedro. a i n j i m a s a m o ' d o n e k l e . n a n e k e v e d r i n e . N e š t o što sićušni d u h o v i n i k a d n e će razumjeti.. za n e k i m tiraninom. m o j o č e : s k u p intimnih k o n t r a d i k c i j a zali­ venih u j e d n u ljudsku kožu! I čim su k o n t r a d i k c i j e brojnije i v e ć e . i k o to nije s h v a t i o . čista srca. zaista n a j ­ bolje... V i d i o s a m da se fra A n đ e l o . za nekim svojim doživotnim zanosom. Č o v j e k j e često svoja žrtva. njihovu p o d o b n o s t za život. baš iz tog i t a k v o g b i ć a .. M o ž d a j e to tvoje. ili š t o n i j e h t i o d a m e j a d i . S m i j e š n o k a k o s u k a s n o l j u d i d o š l i d o t o g a d a j e p r o s t o n e ­ m o g u ć e zamisliti dvije tako disparatne. Bilo da m u s e s a d t o u č i n i l o v e ć s a s v i m b e z i z g l e d n o . 0 . d o b r o r a s k r e čiti p a r o s n o v n i h k a r a k t e r n i h crta — to j e o s n o v a na k o j o j s e tka uvjer­ l j i v i ž i v o t a n l j u d s k i l i k ! . n a n e k e obasjanosti. Ž i v u č o v j e k u n i j e p o t r e b n a n e k a suv i s l o s t . nije s h v a t i o a m a b a š n i š t a о č o v j e k u ! . D a s a m p i s a c . čime da nadoknadi »nedostatak boga u nevoljniku«. Tuckao je neko vrijeme kapicama cipela. voljeti ga takvog. A n a s v a k o m o d tih p u t o v a nailazi čovjek na n e k e l j e p o t e . Živim l j u d i m a to ne t r e b a : s a m fakat što postoje i što. Za nekim fantomom. i p a k k a k o tako žive. tako s u p r o t n e crte a da se ne bi m o g l e n a ć i u d r u ž e n e u k o ž i j e d n o g ž i v o g č o v j e k a ! .. dignuti ruke od čovjeka i pustiti da ga v o d a nosi kud ga je ponijela.— P a to se i zove čovjek. sirota. r a z n i m se p u t o v i m a m o ž e p r o ć i k r o z a nj. n j e m u su često žrtve drugi. baš takvog k a k a v j e . nešto v e l e d u š n o u t o m e : biti s a m kriv svojoj v o l j i . dokazuje njihovu mogućnost. — N a k o n c u k o n c a . j e r on s a v izrasta iz tebe. v e ć v o l j e t i g r e š n i k a kao grešnika. J e r i m a nešto tragično. A k o to nije. p a d a bi bio r e a l a n i z a život s p o s o b a n . z a d a o d o s t a m u k e . n e k a d o s l j e d n o s t . pa i jedino moguće. N e voljeti grešnika i pored toga š t o j e g r e š n i k . ako bi k o u nju po­ s u m n j a o . .

p a i i s t i n e ! J e d i n a istina koja ne stari. D o k s a m u n e p r e k i d n o m k r e t a n j u . d u b o k o s t r a n o s v a k o s m i r e n j e .p r a v e . U smirenju se l a k o z a v r g n e tačkica smrti k a o k u ž n e klice u b a r s k o m pli­ ćaku. N i j e z a m e n e smirenje. k a d t a k o brzo p r e s t a j u biti i s t i n e ! K a d i s t i n i t o s t . k a k o t o d a j o š n i j e i z g u b i l a s v o j u h r a n j i v o s t ? . i m a i h o b i l a t o u s v i j e t u . P r o s t o n e m o g u z a m i s l i t i k a k o bih m o g a o ne vjerovati svakim novim danom u nešto novo! K a d vidim l j u d e k o j e z a g r i j a v a i h r a n i o n o i s t o š t o ih j e h r a n i l o p r i j e m n o g o g o ­ dina. N a p r o ­ tiv. k a o razgaljeni m a l o g r a đ a n i s na­ r a m e n i c a m a p r e k o košulje u bašti neke pivnice u s p a r n o ljetno v e č e . s a m o n e t o ! . i m a m iluziju da smrt ne može da stavi r u k u na m o j e r a m e . Ali dovoljno j e da se s a m o n a k r a t a k č a s . bezazleni kažu: »prevario sam se. Međutim. Srce mi se stiska od takve sreće. J e r nema na svijetu tužnije stvari od tužne sreće. ja p o n e k a d koketiram s njim. pod zaštitničkim krošnjama pečalnih kestenova zakađenih dimom sa roštilja.0 .. neprobojnom k a p o m t o g n e b o s k l o n a .. Š t o ć e t e . k o j a bez sentimentalnosti. u č u d u s e p i t a m : k a k o to d a i m ta p o p u d b i n a j o š t r a j e . s t a r i s v e . ta s t a t i č n o s t z a n o s a . m o j o č e . K a k a v osjećaj gušenja.. D a . v j e r u j t e m i . bacim oko unutra. i o d m a h đ i s n e m o p e t o s v j e ž e n . oče m o j ! Istina. ili s a m o u m a š t i . u n j e m u u l j u l j a m . m o j o č e . L j u d i m i s e .. j a ga. Čisto mi suze navru . m o ž d a . doživjeli i bili očevici više takvih istina k o j e su k a s n i j e p r e š l e . K a d su istine t a k o ne­ s t a l n e t a k o p r e v r t l j i v e ! . Vidite. m e n i j e s t r a n o . J a ga čak zazivljem. A k a d se to d o g o d i . tre- .. t a k o b r z o p r e c i p i t i r a u s t v a r i m a ! .. Ali što m i j e n e p o j m l j i v o i tuđe. Ali što ć e m o . d a t a k o k a ž e m . koja se ne otrcava. p a k a d preko plota. zbaci staru istinu onako kao što je Zeus zbacio staroga K r o n a . s p o s o b a n z a d a l j i p u t ... o č e . s okrutnošću svega što je m l a d o i zabreklo sokom. troše. p a ni još m n o g o jednostavnije i naivnije od nje. m l a d a .. fizičke suze — k a d p r e d v e č e p r o đ e m uz penjačicama obrasle ograde takvih bašta. Vjer o v a t n o p o s t o j i n e k i i s t o č n j a č k i m i t ili l e g e n d a ( a a k o n e p o s t o j i . za n a š e g r e l a t i v n o k r a t k o g v i j e k a . stvar j e n a p r o s t o u t o m e d a j e t a i s t i n a p r e s t a l a b i t i i s t i n a . p o d pamučnim baldahinom takve sreće. k o j a ne gubi svoju snagu i s v o j u a k t u e l n o s t . k a k a v osjećaj niske tavanice. oče. o d m o r a n . A m o ž d a j e istina s a m o mladost ideja? Možda su ideje istinite s a m o d o k su m l a d e : č i m m a l o p o t a m n e . o n e p r e s t a j u biti istine. t o j e s m r t . s v e istine k o j e ljudi r e d o m s u p r o t s t a v l j a j u toj istini u b r z o o s t a r e i i š č i l e . Čisto m e na suze goni p r i z o r t a k v e s r e ć e .. kao tuđinac. Z a r n i s m o i m i s a m i . k o j e s u p r e s t a l e d a to b u d u . to j e ta dosljednost. za život s p o s o b n a istina. A . N i j e d a ih n e m a . d o k s a m u v j e č i t o m n e ­ miru. na pogled takve smirene s r e ć e ! . s a m o m i t o n e m o j t e ž e l j e t i . to nisu suze z a v i s t i . k a d i s t i n e t a k o k r a t k o t r a j u k a d se t a k o brzo otrcavaju.. Š t o ć e m o .. nije meni baš sasvim tuđa i neshvatljiva nikakva vizija života.. pod niskom. na mahove i želim. m o j o č e . k a d se r o d i nova. čim se p o j a v e p r v e b o r e na njihovom licu..... a podlaci upiru prstom u druge i tvrde da oni s a m i nisu n i k a d »nasjeli« onoj istini. ta istrajnost u j e d n o m v j e r o v a n j u . i r a đ a j u se s v a k i d a n n o v e .. v i d e b e s k r a j n o tužni. p a ni ta v a š a .. Ništa m i nije tako strano k a o smirena sreća smirenih ljudi. mislio sam da je ono istina«. O p e t s e u m e n i j a v i c r v . A l i š t o d a s e g r a d i n a t o j i s t i n i ? .

N e k a vrsta istočnjačke Tantalove m u k e i Sizifova p o s l a u isti m a h . dakako. iznemogao. A bilo j e što da m e izmijeni i o p a m e t i ! Ovo se zaista ne m o ž e pripisati razmaženosti. kretao. za m e n e je jedini. najveće dobro. Starac m e motrio sa začuđenim osmijehom. » i z u p r a v o v o g i o v a k v o g m o g b i ć a « .E t o s a m se opet zavezao u m o j e obične »zabavice m a š t e « . nezamjenjivi. P a opet.. »stvarno d o g o d i l o « . srećom. Zastaje čovjek pred t a r a b a m a cvjetnih bašta u kojima p r s k a j u srebrni v o d o s k o c i iz kojih dozivlju čežnjivi glasovi žena. k a o što znate. P a d a u p r a h filozofija smirenja.E t o . . u z r a k u : vi z n a t e . E t o . t a j m o j t i r a n i n k o j i n e d a r i v a smirenje. smrt j e najviša istina. D a .. ono j e posljednja mudrost. ljubopitno izvijenih obrva. m a l o z n a m što se n a p o l j u d o g a đ a . . Iznuren.. s k o č i na n o g e . s n e k o m b e z a z l e n o m l j u b o p i t n o š ć u : . k a o n a p r i m j e r tu »O čovjeku nad kojim Smrt nije imala vlasti dok god se kretao« i о k o j e č e m u d r u g o m e . Z a m i s l i t e s a m o : to u k l e t o giba­ nje. K a k o vidite.. k a k o j e osjetio hlad što m u p o č i n j u ć i o d v r h o v a nožnih pa­ laca g a m i ž e uz tijelo. u životu mi se koješta dogodilo. zabavljam se smišljajući slične priče i pričice. suprotna: život. to je jedina istina. kretanje bez k r a j a i k o n c a . A jedini b o g — crv n e m i r a .b a l o bi j e stvoriti) о čovjeku k o g a j e s m r t m o g l a d a z a s k o č i s a m o na spavanju. I on k r e ć e dalje. koprcao — živa pregršt ucrvanog nemira. jedino m o g u ć i bog. k a o što ste m a l o č a s r e k l i . m o j n e m i r . i nema baš m n o g o . u k l e t o . P i t a l i s t e m e m a l o p r i j e što r a d i m . to j e sve. Ali j e d a n hip k a s n i j e .nasmjehnem se. to j e v r h o v n a m u d r o s t . on se trgne. ucrvani nemir.A i m a li v a s j o š m n o g o t a k v i h p o s v i j e t u ? J a ž i v i m u o v o j z a v j e ­ trini. sav izra­ s t a o iz m e n e . . Zastaje — ali se o d m a h j a v l j a o p o m e n a smrti. vrhovna radost. s a m a s u v e ž — š a k a s u h o g l i š ć a š t o p r a š l j i v o p r š t i m e đ u p r s t i m a . Život m e nije m i l o v a o .Izvinite oče. vidite. I zato se bez časka p r e d a h a vrtio.Hm! P a upita s a s v i m tiho. Otprilike koliko i nadživjelih iz k a t a s t r o f e Titanica. s a m o dok miruje. I svaki nas je dan manje. pa splećem nove — sve napamet.. r o b i j a š k i . k a o što se daje dugo zanemarivanoj siročadi k a k v o g zaslužnog . i smjesta niče druga.. od djetinjstva se nisam m n o g o promijenio. za sebe s a m o g . n a r a v n o . najzad se odluči: d o b r o ! n e k a b u d e ! ispružit ću se koliko s a m d u g i š i r o k p o d o b r o j m a j c i zemlji. Sveli smo se već na tako m a l i broj da bi se k a k v a država m o g l a sjetiti p a n a m dati n e k a k v u pen­ ziju.. . B i o je prestao lupkati kapicom о kapicu cipela. n i š t a nije k o r i s t i l o : s v e m i s e to s a d a čini n e s t v a r n o . pa neka dođe smrt! N e k a samo d o đ e ! — I smjesta se javlja odgo­ varajuća filozofija: smirenje je najveća sreća. A m o ž d a b i se о t o m e m o g l a lijepo n a p i s a t i i sasvim m o d e r n a priča. o č e . život j e sve! Nemir. .P a . Bio sam se u govoru zagrijao vlastitim riječima. oduvijek s a m b i o lijen n a p i s a n j u . taj robijaški lanac vječitog kretanja koji čovjek v u č e za s o b o m i k o m e svaki novi dan nadodaje po jednu kariku. Starac promrsi samo: . i on kreće dalje. N e p r e s t a n o ih tako splećem i rasplećem.

n e ć e bili b a š n i k a k v a šteta. n a proljeće. n e ću ni j a s u b j e k t i v n o m n o g o žaliti: zbilja n i s m o ni za što d o b r i . fra Anđelo. D a j t e da poslije toliko g o d i n a raščistim sebi tu t a j n u . M e đ u raznim značenjima k o j e ima ta mnogosmislena riječ. Z a t o i s t o j i m o j o š tu. — E . к tome. i o n . meni je malko stran. i m a o je pravo pokojni djed. u p r a v z a t o što s m o t a k v i p a se niko ne p o t r u d i n i d a s e s a g n e i d a n a s i s t r g n e . i on sazdan od ljudske muke i patnje. p r a v a t r a g e d i j a ! . da n a m potraje do k o n c a . r e c i t e m i : j e li to i s t i n a ? P o g l e d a o m e sa z a č u đ e n j e m . ja ga poštujem i takvog k a k a v je. Ali svejedno. N a s će z a o r a t i n o v a b r a z d a . svijet k a o izvor emocija! Čisti larpurlartista o s j e ć a n j a ! « H t j e d o h d a i s p l i v a m o i z tih t u g a l j i v i h v o d a . Priznajem. o d r v e n j e l i s t r u k o v i za­ ostali na j e s e n s k o j njivi: stršimo tu i tamo. s v a k i nas j e d a n m a n j e . t i m e bi ta d r ž a v a jeftino učinila dekorativnu g e s t u . emotivno poigravanje radi zadovoljstva od s a m e s t v a r i . P r i č a l o se — vi to sigurno znate — d a s t e n e k a d bili k a v a l e r i j s k i oficir i da u s v o m k o v č e g u j o š č u v a t e oficir­ s k u sablju i k a l p a k . Doskora će nas sasvim nestati. K o j i p u t m i j e čisto stidno što j e d e m svoj kruh. na koncu. — r e k a o b i h gotovo da j e k o d s v a k o g boga. »liberalan fratar«. No možda je prijelaz ispao malko prenagao. ni za što u p o ­ trebljivi. O s j e ć a m se k a o n e k a nadživjela pretpo­ topna neman. te o d v r n u o glavu uz mali neuvjereni osmijeh.. eto postoji i j e d n o takvo u k o m e j e i ja s h v a ć a m i u k o m e m o g u d a j e p r i m i m . J e r to bi — p o s l u š a j m e d o b r o ! — to bi za tebe bilo strašno. I u o p ć e . D o b a r j e . m o l i m vas. j e r j e . i r e k a o bih s m r v i c o m r a z o č a r a n j a . . k a o neki arheopteriks. ničemu ko­ risni. D o š a o mi je odjednom bezazlen kao dijete. . J e d a n od najboljih k o j e s a m u životu sreo. i već unaprijed u n j e m u učestvujem. Pa zaključi: kapicom — D o b r o j e i to. S v r n e m u l e ž e r n i j i t o n .v e l i k a n a k a d s u t a » s i r o č a d « v e ć p r e v a l i l a p e d e s e t u ili š e z d e s e t u . pa m a kakav bio i u m a č e m u se sasto­ j a o . Poštujem ga. najvažnije i najhitnije to. — n a d o d a m a l k o o k l i j e v a j u ć i . Opet je počeo lupkati о kapicu. M o ž e d a b u d e d o b a r i taj tvoj g o s p o d a r k o m e služiš. d a ti p o t r a j e d o k r a j a . — Recite m i nešto. A dotle — »živjeti se m o r a ! « Starac je m u č a o i gledao u zemlju. B i t će uistinu j e d n o o d a h n u ć e k a d n e s t a n e m o . k a o š t o ti k a ž e š . » o d krvi i m e s a o n i h k o j i m u s l u ž e « . A l i s a m o u z j e d a n u s l o v : d a t i p o t r a j e d o k r a j a . pogotovu k a d ne m o ž e da bude drukčiji. baš ste širok fratar.. A v j e r u j t e m i . pod naletom onog ganuća koje kat­ k a d odjednom naiđe na mene i k o m e se nikad nimalo ne otimljem. A l i što se m o ž e ! — k a ž u : »živjeti se m o r a « . I o d m a h m i p r o đ e g l a v o m : stari je zasigurno u sebi pomislio: » p u k o estetsko iživljavanje. hvala d r a g o m b o g u . — n a d o d a m m a l k o emfatično. d a s e n e d o g o d i d a o n u m r e prije tebe. I d o b a r čovjek. d a k l e . Riješite mi. M i s m o usamljeni. D a . k a d si v e ć n a t o m p u t u . n i k o m e štetni. . I t o . P o t p u n o shva­ ć a m to o d a h n u ć e k o j e će nastati. J a se od srca nasmijem. j e d n u »tajnu« k o j a m e n a m u č i l a u djetinjstvu. J a ti t o o d s v e g a s r c a ž e l i m . o b j e k t i v n o .

B i l o ti s r e t n o ! . — D a . N e g o . Opet pošutjesmo. I čudno. p o n e k i p u t to osjetim k a o prijekor. molio bih vas. a p o n e k i p u t gotovo k a o k o m p l i m e n t .. — T o m i često kažu. brzom — Kuda? — P r e m a j u g u . — Silno na lekcije sam samo sam gustiš su narasli ovi vaši cedri. — Ne oče. U raskuštranu češljugari. o d v r e m e n a k a d s a m d o l a z i o к v a m a latinskog! I oleandri su v a m uvijek onako bujni. T a j » p o s a o u G r č k o j « bilo je sviranje u j e d n o j l u č k o j n o ć n o j nici u P i r e j u . Ustadoh... h a j d e ! . — K a d ćeš opet amo znam. I v e . U s k o r o će sasvim ne­ stati. pa i limuni koji su još osjetljiviji.. gotovo vodoravne zrake klizile su pri s a m o m vrhu zidova trijema. Ovi ovdje u n u t r a . V r š k o m stasitog libanskog c e d r a u s r e d i n i trijema p r o š a r a m a l i s r h .. A k o bi ga z n a o o d č e g a to zavisi! V a l j d a od t o g a u k a k v o m se r a s p o l o ž e n j u u t o m č a s u n a l a z i m . neodređeno. u zaklonici trijema. — A što kaniš dalje? — iznenadi m e — P a . I m a m n e k o g p o s l a u G r č k o j .. bila j e j a k o oštra. svratiti? ramenu. h a j d e . k a o i d o s a d . Vjerovatno će se obnoviti. — o d g o v o r i m — Kad putuješ? prugom. ili u k a k v i m o d n o s i m a u taj čas sa s a m i m s o b o m s t o j i m . Ustade i starac. On m e p o t a p š a d v a p u t p o — E .. Starac m e isprati do vrata i otključa — .. ali uvijek k a d n a i đ e m n a k o g a p o z n a t o g u svijetu. u v i j e k s i o s t a o i s t i ! .. A l i oni n a p o l j u su stradali. Pošutjesmo. kafapitanjem. ne često. travu oko grobova u m l a k o m predvečerju padali su . Posljednje..— Е . — Hoću. oče. ostali su pošteđeni. I v e ! T u ž n i s r e t n i c e . S j e n k a zarđale čelične šipke na s u n č a n o m časovniku silno se izduljila. Zacviliše tanke zarđale baglamice vratašca. U njihov skrivao pluto s tunjom i udicom k a d sam dolazio na časove.. Sunce je zalazilo. iz k o r i j e n a v e ć izbijaju n o v e m l a d i c e .. — P o k o s i l a ih je lanjska zima. — Sutra u podne. G l e d a o s a m u zemlju. O t i đ i i n a o n a j d r u g i g r o b .u p i t a v a d e ć i iz d u b o k o g f r a t a r s k o g d ž e p a snop ključa da m i otvori vratašca k o j a iz trijema v o d e na groblje. Primijetio da ona dva velika vani pred ulazom više ne postoje. — H o ć e š li n a m a j č i n g r o b ? .. T o jest.. ih.

N e . koju nerijetko susrećemo u starim i iskusnim grešnicima. znatno bolje. za Mala užurbanost. nečujnu obuću. Poslije toga čuo se j o š d o l a z a k osoblja i m a l o k o m e š a n j e . imao s a m dosta prijatelja m e đ u liječnicima i za dulja s a m se razdoblja danomice kretao u liječničkom društvu. I m a stvari u životu о kojima niko nikoga ne pita. d a n e i s p a d n e m n a i v a n što n e z n a m . B i l o j e naprotiv to. i bezmalo djevičanstva. te zato nikad p r a v o ne z n a m o koliko drugi о njima znaju.) N e š t o kasnije iznijeli su ga na nečujnim bijelim kolicima s g u m e n i m točkovima.Sinoć kasno nastala je u pokrajnjoj sobi m a l a užurbanost. a eto se nikad nisam sjetio d a ih о t o m e u p i t a m ! N o m o ž d a i nije d a se n i s a m sjetio. o n a k o k a o što se k a ž e s a m o razumnijim i ozbiljnijim paci­ jentima. da se čovjek ne bi ni sjetio ako m u sutradan neko ne kaže. A l i t a k o s p r e t n o . s prostog razloga što ne znaju k o l i k o d r u g i znaju. j e r j e u ovoj bolnici zaista j a k o d o b r a izolacija u ošitima. Ali sve to s a s v i m tiho. . da j e onaj u m r o . M o ž d a s a m s e u s t r u č a v a o . m e đ u one k o j i m a slična n e z g o d a neposredno prijeti. b a r z a s a d . A ta j e povjerljivost. R e k l a m i j e povjerljivo. prigušeno. U p o r n o su pritiskali n a d u g m e n e č u j n o g signala za dozivanje koji ciliče t a m o n e g d j e u prosto­ rijama za poslugu a koji se ovdje u bolesničkim odjeljenjima glasi s a m o tankom z u k o m koja tjera prigušenu paniku kroz zidove i ošite. P i t a m s e : zar d a k l e zbilja p o bolnicama. i ima meku. ( T o j e onaj isti k o m e su donosili gladiole i k o m e je bilo bolje. Otprilike k a o k a d b o l e s n i k u u s t r e b a g u s k a ili s u d Ali nije bilo to. pa čak i razvratni ljudi p o n e k a d imaju osjećaj da još uvijek ne znaju dovoljno. bolesnici u m i r u u s o b a m a u kojima boluju? Zar je dakle zbilja s a m o b a j k a o n o što s a m u djetinjstvu (i s kolikim u n u t r a š n j i m odjekom!) s l u š a o о n a r o č i t i m p r o s t o r i j a m a za tu svrhu. Odatle onaj vid čistotě na koji k a t k a d nailazimo k o d d u b o k o iskusnih i do srži pokvarenih ljudi — ona čudna smjesa naivnosti i razvratnosti. о p o z n a t o j » š t e r b e c i m e r « . I tako se d o g a đ a da i v e o m a iskusni. A taj osjećaj n e o b a v i j e š t e n o s t i u m i j e d a u n a m a stvori d o j a m v e o m a sličan dojmu bezazlenosti. tako neprimjetno. povraćanje. nije bilo to. m o ž d a j e se više u o p ć e ne bih ni sjećao. iz bojazni d a žar m o j e infantilne r a d o z n a l o s t i n e izazove o s m i j e h . J e r u nekim pojedinostima oko smrti do k o n c a ostajemo sramežljivi. da j o j j u t r o s nisam doznao za razlog. pacijentima koji imaju smisla za dostojanstvo svog položaja. stidljivosti i bestidnosti. D o z n a o sam jutros. A j o š ni d a n a s n i s a m n a c i s t u : d a li n a i v a n što n e z n a m d a š t e r b e c i m e r p o s t o j i ili š t o ne znam da ne postoji. Čudno. od moje bolničarke. N e bih joj bio p r i d a o n i k a k v e važnosti. baš kao i u nekim pojedinostima oko seksusa. i znak da nas ne u b r a j a j u . tako da zbilja ne uznemirava bolesnike. p a i p o bolje uređenim. ujedno. a osoblje je vješto i spretno.

U ovim dugim dokonim danima ovdje u bolnici razmišljao sam i о t o m e , i p i t a o s e : j e s i li ti b a š n a i v a n , k a o š t o s i u v i j e k i d o s t a i s k r e n o 0 sebi d r ž a o , ili si radije p o k v a r e n ? N i j e li te z a v o d i l a na k r i v e z a ­ ključke naprosto tvoja ljubomorna z a k o p č a n o s t u pogledu vlastitih intimnih stvari i tvoja diskrétnost, čak tvoje užasavanje od tuđih intim­ n o s t i i p o v j e r l j i v o s t i ? N i j e li t e v a r a l a t v o j a p u b e r t e t s k a sramežlji­ v o s t i t v o j e l a k o c r v e n j e n j e ? I nije li o n o š t o si u v i j e k s t a k o p u r i t a n ­ s k o m stidljivošću dlanovima zaklanjao ustvari bila samo duboka p o k v a r e n o s t ? O n o što čovjeku u o č i m a drugih daje vid p o k v a r e n o s t i , to su njegove vanjske alire i njegove verbalne izjave, dakle njegov stav p r e m a vlastitoj pokvarenosti; a ono što njemu s a m o m e daje svijest о toj p o k v a r e n o s t i , to je banalnost i tipičnost p r e s t u p a k a i zastranjenja. Naprotiv, i najdublja i najrafiniranija pokvarenost može lako da ostane 1 od drugih i od nas samih neuočena, a k o za nju ne postoji j e d n o utvr­ đeno ime i ako je vršena bez ostentacije. Njena bezimenost je ono što otežava da se spozna njen suštinski k a r a k t e r pokvarenosti a odsustvo ostentacije j e ono što joj podaje privid nesvjesnosti, spontanosti, gotovo čednosti. A a k o se u n a m a i p a k r o d i klica s u m n j e о n a m a s a m i m a , dovoljna je jedna mala pomisao da nas rehabilitira i da čitavu stvar o p e t u r a v n o t e ž i : m i n e z n a m o n e s k r i v a li n a š b l i ž n j i u s v o j o j d u b i n i , p o d m a s k o m isto t a k v e sramežljivosti i r u m e n i l a , istu takvu, ili č a k i veću, mjeru neprozirne crnine i neprovjetrenog zla. B e z sumnje, svak nosi u sebi p o n e š t o te vrste. I tako, ljudi s e k r e ć u u k r u g u s n e k o m smiješnom intimnom tajnom u sebi, i l j u b o m o r n o j e skrivaju j e d a n od d r u g o g a , k a o k a d b i s v a k i o d njih m i s l i o d a s a m o o n i m a p u p a k . I s v i j e t m i se k a t k a d privida k a o neka široka, zabavna ludnica u kojoj svi šetaju goli uokrug s dlanom na p u p k u , i j e d a n se d r u g o m e u d v o r n o klanjaju, i j e d a n se drugome licemjerno smiješe. E t o , t a k o i j a j o š i d a n a s h o d a m s v i j e t o m n o s e ć i u sebi, m e đ u toli­ k i m d r u g i m , i v e ć i m , n e r a z r i j e š e n u i t u m a l u t a j n u : p o s t o j i li d o i s t a » š t e r b e c i m e r « ? I, u nedostatku p o u z d a n i j i h obavještenja, u p u ć e n s a m , i tu k a o i u tolikim drugim mojim p i t a l i c a m a , da se s â m dovijam i d a za s v o j r a č u n r j e š a v a m i tu m a l u z a g o n e t k u o k o s m r t i , s o n i m s t r a s n i m unošenjem i bogatstvom zamišljanja s k a k v i m dječaci u pubertetu sebi d o č a r a v a j u tajne orijentalnih alkova. I d o k u pokrajnoj sobi, koja je ostala p r i v r e m e n o upražnjena i hlepi za n o v o m m u š t e r i j o m , p r e v r ć u m a d r a c e i m i j e n j a j u plahte, k o p k a m e pitanje: k a d dođu da bolesnika prenesu u »šterbecimer« (razumije se, ukoliko šterbecimer uopće postoji), kako m u pristupe? Što mu kažu? Č i m e g a z a v a r a j u ? M o ž d a m u r e k n u d a t r e b a c i k l o n i z i r a t i ili k r e č i t i s o b u u k o j o j leži. Ili m u p r e d l o ž e da će g a p r e n i j e t i u j e d n u bolju, svjetliju sobu koja je ostala upražnjena. U t o m slučaju, bolesnik vjerov a t n o to osjeti k a o naročitu privilegiju i zahvali im se o s m i j e h o m blag o d a r n o s t i za tu svjetlosnu pažnju. A a k o je lukaviji, a k o j e to n e k i seljački, m u t n o podozriv tip, tad se o p i r e , i s k u p l j a p o s l j e d n j e m o ć i da se od n e č e g n e j a s n o g obrani. I, k a o d a n a g o n s k i sluti blizinu o p a s n o s t i ,

1

о п а к о k a o što k o n j u noći sluti blizinu provalije, pruža n e o č e k i v a n o tvrdokoran otpor. — Zašto u drugu s o b u ? Ne ću ja u drugu sobu! M e n i je sasvim dobro ovdje! — Zato što ovu sobu treba ciklonizirati. — A l i z a š t o c i k l o n i z i r a t i ? T a ona j e sasvim č i s t a ! J e li, A n a ? I obraća se ženi za potvrdu. A A n a p o t v r đ u j e , s k a m e n j e n a lica. J e d v a primjetna izmjena p o g l e d a između A n e i bolničara, i bolničar nastavlja, zanatski strpljiv: — H e , što ćete, k o d nas j e tako red! Svakih šest mjeseci sve se ciklon i z i r a , s v e j e d n o d a li j e i n f i c i r a n o i l i n i j e . > I bolesnik najposlije polaže oružje. P r e n o s e ga na bijelim kolicima. U novoj sobi. Iznenađuje ga iznuren, već sasvim dotrajao izgled novih s o b n i h d r u g o v a . T o g a č a k p o m a l o nervira. On se u z r u j a v a , on se buni. J e r to j e m o ž d a tip p e d a n t a , zanovijetna č o v j e k a — činovnika, tip čovjeka koji uvijek zapreda i protestira. Tip koji se stalno u restoranu tuži na p o d v o r b u a u izletničkom vozu prigovara što m j e s t a nisu nume­ r i r a n a . K a k a v j e t o r e d ! Š t o s u g a s t a v i l i tu, m e đ u t e l j u d e ! K a k o n e s h v a ć a j u da i z n u r e n i i z g l e d tih ljudi m o r a d a n e p o v o l j n o djeluje na čovjeka. Z a š t o te ljude n e k a m o ne izdvoje! Bolničar ga utišava: — Strpite se, to j e s a m o privremeno . . . — K o g a ću se v r a g a strpiti! . . . Što ih ne iznesete o d a v l e ! . . . H m ! . . . » P r i v r e m e n o « ! » p r i v r e m e n o « ! . . . T a sve je na svijetu privremeno! . . . N a k o n c u k o n c a , što ih n e p ř e n e s e t e u š t e r b e c i m e r ! . . . A bolničar, k o m e je v e ć dosta svega toga, saginje se bliže к njegovom uhu: — Pssst! . . . P a j o š tiše, ali sasvim razgovijetno: — . . . Ovo je šterbecimer!

*
D a k l e , o n o g u s u s j e d n o j sobi više n e m a . T a k o to v e ć biva. Ali to se obično ne d e š a v a n a m a . T o su stvari k o j e se obično čuju, utišane i pri­ gušene, k r o z ošite, k r o z dobro izolirane ošite. A k o vi, na primjer, imate s o b u b r o j 7, t o će s e d e s i t i , r e c i m o , u s o b i b r o j 6 ili u s o b i b r o j 8. N i k a d , s k o r o n i k a d b a š u s o b i broj 7. J e r smrt - to je za d r u g e , za ne-ja. T o j e za s u s j e d a . O s i m t o g a , b r o j 7 j e s r e t a n b r o j . B o ž e m o j , ne ć e m o to shva­ titi t a k o d a n a m b r o j 7 p r o s t o z a j e m č a v a besmrtnost! T o ne. A l i eto, d a j e n a m n e k e n a d e d a će n a s , » b a r za ovaj p u t « , to m i m o i ć i . 0 , bar za ovaj put! B a r još s a m o za ovaj j e d a n jedini put!

E t o opet s a m se uhvatio u grijehu uznošenja, u grijehu samodo­ padnosti! J e r govoriti о smrti bez strahopoštovanja, to znaci uznošenje, p a i loš u k u s . A taj se grijeh (ili j e i to s a m o b o l e s n i č k o s u j e v j e r j e ? ) ljuto osvećuje. T a k o j e to, Čim čovjeku slika smrti p r e d o č i m a izgubi s a m o nešto od svoje oštrine, čim s a m o za t r u n a k p o p u s t i n e p o s r e d n a ugroženost njom, on se odmah izbezobrazi, uzme da razmišlja о b o g u , о smrti, о »konačnim stvarima« duhovito, familijarno, superiorno. Zauzme odne­ k u d k o z e r s k i stav p r e m a smrti. Izdigne se iznad nje, r a z g o s p o d a r i se čak i n a d n j o m : istim č a s o m čim j e p r e s t a o biti njena u s t r e p t a l a žrtva, njen b e s p o m o ć n i objekt, počne on nju praviti svojim objektom, »objek­ tom svoje misli«. Jučerašnja sušta pokornost, svesrdna žeđ skromnosti, on se d a n a s ponovo koči i isprsava. Sitni egoizmi i sitne taštine opet ispruže svoje mišje njuškice, i opet diže glavu onaj gnjecani, na smrt unižavani, otrcani » j a « . A u s k o r o će se javiti i neka koketerija smrti. U z pretučenu, prezavu biološku jedinku, promigoljit će i poviriti joj p r e k o r a m e n a , isprva bojažljivo p a sve slobodnije, »misleća j e d i n k a « . Najprije će razmišljati, m e d i t i r a t i . K o n t e m p l a c i j a smrti. Ž o n g l i r a t će k o r e l a c i j a m a b e s k r a j n o sićušnog i vasionskog, tažit će bol u m i r a n j a nečujnim klizenjem galak­ s i j a , n a s t o j e ć i d a i z tih g r d n i h n e s r a z m j e r a i z v u č e n e k a k v u » f i l o z o f s k u u t j e h u « . B a j a t će) o p e t о n e u n i š t i v o s t i ž i v o t a i t r u d i t i s e d a s m r t j e d i n k e utopi u besmrtnost vrste. A m a l o zatim, isturit će na sunce svoj nosić i čovjek-umjetnik. I odmah će započeti stilizacija. J o š m a l o - i on će d o ć i na ideju da svoj jučerašnji tête-à-tête sa s m r ć u » u m j e t n i č k i pre­ o b r a z i « , d a g a » t r a n s p o n i r a « , d a g a u n e š t o » p r o j i c i r a « , i k a k o li s e s v e to k a ž e . I u m a š t i ć e m u s e e v e n t u a l n o z a č e t i z a m i s a o , r e c i m o , j e d n o g scenarija za balet. Blijed Mladić s č u p e r k o m na čelu, u n e k a k v o m l j e s k a v o m zelenom k o s t i m u (dosta s k r o m n o m i u p r o š ć e n o m , to treba d a bude stilizacija bolesničke p i d ž a m e , a materijal je Ijeskav s a m o radi p o t r e b n o g e f e k t a k a d na nj p a d n e r e f l e k t o r ) , p o v i j a se i p r e v i j a i za­ nosi, i glavinja u izlomljenim kretnjama i klonulim skokovima po pozornici, progonjen u stopu od Smrti. Ona će (taman kostim, takođe krajnje uprošćen, svakako »mat« materijal, tek s malo hladnog srebra tu i t a m o ) vitlati i z a m a h i v a t i s m r t n o m k o s o m , n o u v i j e k ili p r e v i s o k o ili p r e n i s k o , tako da će M l a d i ć , bilo č u č n j e m bilo s k o k o m , s v a k i p u t izbjeći njenom zamahu. A k a d kosa baš potrefi k a k o treba, tačno u visini s t r u k a , M l a d i ć će o p e t v j e š t o m p i r o u e t t e s r e t n o iskliziti iz blista­ vog zagrljaja, okrznuvši možda tek leđima vanjsku, tupu stranu sječiva. B e z s u m n j e , bit će p o t r e b n a i j e d n a ž e n s k a g l a v n a u l o g a (jer S m r t j e , u b a l e t n o m pogledu, neutralna, ni m u š k o ni ž e n s k o , u n e k u r u k u ulogah e r m a f r o d i t ) . T a će glavna ž e n s k a u l o g a biti D j e v o j k a . ( S v a k a k o bje­ l i n a , b i j e l i til, b e z u k r a s a ; n i p o š t o k a k v a p l a v e t n a » d i n d r l i c a « à l a G r eichen, to bi bilo frivolno). D a k l e n a p r o s t o D j e v o j k a , t a k o , b e z ličnog imena - u krugu apstrakcija, u baletu općih životnih pojmova,

j e d n o l i č n o i m e , n e k a k v a R o z a l i n d a ili T a m a r a , s a m o bi u n i ž a v a l o d o s t o j a n s t v o s i m b o l a ! . . . E t o tako bi n e k a k o m o g a o izgledati taj balet n a n e i s c r p n u t e m u Amore е Morte. A s v a k a k o , p o r e d p l e s n i h t a č a k a M l a d i ć - D j e v o j k a i M l a d i ć - S m r t , m o r a t će da b u d e i p o k o j a t a č k a D j e v o j k a - S m r t , p o o b r a s c u Der Tod und das Mädchen. I tako dalje . . . A k a d s u t r a d a n ili p r e k s u t r a d a n č o v j e k a p o n o v o š k o l i p a o p e t d o đ u p o nj n e č u j n a b i j e l a k o l i c a d a ga p r e n e s u u d v o r a n u b e z u g l o v a , ili u o n u d r u g u p r o s t o r i j u , istim će m a h o m splasnuti s v e stilizacije, spasti će s v a k a m a s k a o p s j e n e s onog k o š č a t o g lica šupljih očiju, i bit će n e m o ć a n svaki p o k u š a j d a se ono bajanjem začara. Čovjek će se odjednom j a k o , baš j a k o desolidarisati sa svojom vrstom, i borit će se zubima i noktima za svoj odvojeni, mali, neznatni pojedinačni život. Galaksija će postati j e d n a š u p l j a r i j e č , i p r e d l i c e m p o s t o j a n j a i n e p o s t o j a n j a bit ć e r a v n i galaksija i crvić. N a š e iznureno tijelo na bijelim kolicima, već n a b u h l o g a s o v i m a smrti, bit će sve što postoji; ono će rasti i rasti, n a d i m a t se do v i s o k o g a s v o d a , prerastati granice svijeta, granice svemira. A »be­ smrtnost v r s t e « i » b e s k o n a č n o s t života kao t a k v o g « postat će o p e t neozbiljne i nedostojne pubertetske floskule. N e t r a g o m će iščeznuti s v a k a s a m o d o p a d n o s t , svaka koketerija smrti. I čovjek će opet biti b a r za glavu niži o d nje — njena gola, nezaštićena, p r e z a v a žrtva. Više ne će p o s t o j a t i n i t r a č k a s u m n j e k o j e čiji o b j e k t . I s v e ć e o p e t b i t i t a č n o o n a k o k a o što j e bilo k o d njihovog posljednjeg susreta licem u lice.

X L I.

» B o j i m se da se ne ćeš znati da prilagodiš a k o n e k a d d o đ e š u nepovoljnije prilike. M o r a o bi se za v r e m e n a n a v i k a v a t i ! « T a k o je glasio obični m e m e n t o k o j i m su plašili m o j u razmaženost. Obligatna g o r k a žlica m o r a l i z m a za s v a k i m gutljajem djetinje radosti. I m a o s a m o s j e ć a j d a se t i m e n e p r a v e d n o svete na djeci za svoj vlastiti grijeh p o p u s t l j i ­ vosti. Bilo j e n e č e g pepelnog, ogavno protureformatorskog u toj stalnoj o p o m e n i . N i j e o d g o v a r a l o m o j o j p r i r o d i to p e r v e r z n o pregustiranje b u d u ć e g zla. O p i r a o s a m se. P a i p a k su time bili uspjeli d a m i u s a d e nejasni strah pred pomisli na eventualnu manje vedru budućnost. S ne­ k o m z i m i c o m u k o s t i m a i š č e k i v a o s a m ta a p o k a l i p t i č k i p r e d s k a z a n a »potonja vremena«. A k a d su n a s t u p i l a , i z n e n a d i o s a m se k a k o s a m ih r a v n o d u š n o p r i m i o i l a k o p o d n o s i o . P o s t h u m n o s a m im se n a s m i j a o : tä vi ste m e plašili u t v a r a m a ! d a l e k o teže bilo j e ono što ste vi s m a t r a l i b u b i c a m a i ćef o v i m a ! Čovjek se r a đ a s vokacijom za b o e m a k a o i za bilo što drugo, p a se i ta vokacija k a o i druge očituje od malih nogu u našoj spremnosti na žrtvu z b o g nje. U n e k o m ozbiljnijem smislu, uvijek m i j e bilo pri­ lično indiferentno k a k o tavorim. Promašeni virtuoz, improvizirani ratni d o p i s n i k , t e a t a r s k i k r o n i č a r ili v e ć m a š t o d r u g o - s v e j e d n o ! S v e j e t o

ostaje j o š samo jedna: da umre. S v a k o d n e v n a g i m n a s t i k a samouvjeravanja. odgovarao sam: »Hajde. Po­ mišljao s a m : ambicija je dobra stvar sve d o k se ne ostvari. uskoro n a v r š a v a m godine za p e n z i j u ! « . S v i su se bili sredili. I g o t o v o b i h r e k a o d a j e p r o m j e n a ( p o s m a t r a n a ех post. Gledali smo se k r a t a k čas raširenih očiju. i k a o da j e d a n drugoga sravnjujemo s nekom praslikom koju smo u sebi nosili. nisu mi izgledali stari: izgledali su mi mrtvaci. о svojim uspjesima. što je v e ć blizu čas k a d se sa sebe s k i d a k e c e l j a .znalo da bude dobro! Relativno zadovoljstvo i primirje sa samim sobom nisu zavisili od toga. U toku godina više s a m se p u t a » p r e k o f e r i r a o « ( o n a k o k a o š t o s e d r u g i p r e m e b l i r a j u ) . »Zamisli. a k a d se o s t v a r i l a . k a k o l i j e o r o n u o ! « A m o j a : » k o l i k o li s e o d o n d a i z m i j e n i o ! š t o li j e o s t a l o o d n e k a d a š n j e g čovjeka! onaj mali smeđi m a d e ž poviše nosa. A najtužnija od svega bila m i j e ta njihova sreća sred te tuge. sve povoljne vijesti i sretni ishodi k o j e su m i pričali. koji su »ostvarili svoje ambicije«. s jedva pritomljenora žicom hvalisanja. sinko m o j . Što je već skoro sve posvršavano. čitav čovjek! Ali. jako m n o g o proteklo. dozla­ b o g a tužno. Njihova je impresija. n a r a v n o ) b i v a l a p r i j a t n a . Ćine k a o k a d se u m i v a m o iz l a v o r a : p l j u s k a j u se uvijek o n o m i s t o m v o d o m p o obra- . tužno. onaj svrtak u rastu kose n a l i j e v o j s t r a n i n a d Čelom — t o j e v i š e m a n j e s v e ! « B o l j e l a m e njihova smirenost. N o o p r a v d a v a o s a m : ne i s p r s a v a j u se to oni p r e d t o b o m : time uvjeravaju s a m i s e b e . drago mi je!« A nije m i bivalo baš nimalo d r a g o . D o g a đ a l o se da se poslije mnogo godina susretnem sa starim drugo­ v i m a iz gimnazije s k o j i m a se o d š k o l s k i h k l u p a više n i s a m v i d i o . k a k o s a m j a g o v o r i o . b r z o p r o t j e č e . s dosta iskre­ n o m n e h a j n o š ć u . i što ga još malo. k a o da j e d a n d r u g o g a globalno v a ž e m o i odmjeravamo. to j e s t p r e l a z i o s k r o k o d i l s k i h kofera na kartonske. neka! Hajde. B i v a l o m i j e . Onih koji su imali istrajnosti. neophodna đa bi se održala kondicija. svodili su se na to (i t i m e k a o d a s u s e č i s t o h v a l i l i ) . bivalo je i pomalo ganuća. nekad spontano izlanuta a nekad obazrivo nago­ v i j e š t e n a . P r i susretu. u s l u č a j n o m s u s r e t u . pa j e gotov čovjek. naprotiv. » Z n a š . »uglavnom zadovoljni«. j a k o malo ostaje da proteče. Svi su od r e d a bili s m i r e n i ljudi. koji su se afirmirali. i u t o m su se k r u g u kretali razborito i svrsishodno. zajedno s čitavim k o m p l e k s i m a naših života. š t o v r i j e m e p r o t j e č e .g o t o v o ! P r i č a l i su m i . što ga je već mnogo. organizirali svoje živote u k r u g u stvari i želja i ciljeva i m o g u ć n o s t i k o j e su s a m i s e b i o c r t a l i . pa s kartonskih opet na krokodilske. k a k o su sami govorili. r e d o v n o b i v a l a : » k a k o li j e o s t a r i o . bez riječi. » P o g a š e n i l j u d i « . Pomišljao sam: ovome. ili k o j e i m j e život n a m e t n u o a oni p o k o r n o primili. I opet s a m u sebi ponavljao: » n e m a na svijetu tužnije stvari od tužne sreće!« Ali susretao sam i drukčijih. z a k a v a n s k i m stolom. » Z n a š . sin m i j e z a v r š i o s t u d i j e ! « . od glavnijih stvari u životu. neki dan s a m postao djed!«. dakako. A sve njihove radosti. smirili. onih koje je »poslužila sreća«. umjesto toga. о svojim postignućima. V e ć i n o m su bili d o s t a d o b r o u š č u v a n i . k o j i su »zauzeli o d g o v a r a j u ć e pozicije u životu i d r u š t v u « .

P a i njihove umjetničke tvorevine imaju natuštene obrve i neki neprobavljiv ton važnosti. ta n a t u š t e n a čela. Ali u svo­ jim unutrašnjim solilokvijima postupam prema sebi bez naročitih obzira. t e š k o zamjerili.. neozbiljnosti. gotovo kožne. (Čini m i se d a s a m primijetio. T a m o se ljudi m r g o d e u radu. n a m o m r a m e n u . A ima dosta ljudi k o j i za sve što su u životu postigli m o r a j u da zahvale toj aktivnosti obrvnih mišića. Slušao s a m ih s onom grimasom sabranosti koja tako uspješno zastire n a š u odsutnost. bio u bližim o d n o s i m a . P a i p o r e d toga što od n j i h o v i h r a z l a g a n j a n e s h v a ć a m o ili č a k i n e č u j e m o n i s l o v a . i s nekim posebnim zadovoljstvom stalno se svodim na svoju pravu mjeru. pa iznova na druge načine mijese i oblikuju. s a d s a m o p e t n a č e l u m o g o d j e l j e n j a « . Z a njih su osmijeh i v e d a r pogled z n a k infantilne psihe. G l e d a m o iza d e b e l o g k a v a n s k o g s t a k l a č o v j e k a k o j i n e š t o o b j a š n j a v a s a b e s j e d n i k u živo g a k a p a c i t i r a j u ć i .. svoju uvjerljivost: to biva zahvaljujući o n o m r a d u obrva. i u č a s o v i m a d o b r e s r e ć e i u s p j e h a . T e š k o p o d n o s i m t u đ u r u k u . A l i k a s n i j e m i j e d a n a p u n a s a t i s f a k c i j a . Oni su imali » ž i v o t n e ozbiljnosti«. a j a s a m uvijek. A m o ž d a j e b a š to ono što ne valja. u b r a z d e i čvoruge k o j e se u z a s t o p c e m i j e s e . o č i j u . u onu a u t o n o m n u i g r u m i š i ć j a i d l a k o m o b r a s l e k o ž e i z m e đ u Čela. znoje u jelu i piću. E t o opet nešto što m i nedostaje. n e d o r a s l o s t i za d r a m a t s k e v i d o v e ž i v o t a — obilježje ljud­ s k e j e d i n k e sitnoga zuba. u nábore. d a to m r d a n j e o b r v a m a . svoju težinu. ili slušamo govornika na nama nepoznatom jeziku. N e s t u p a m lako u familijarnost: valjda bih m o g a o nabrojiti na prste jedne ruke ljude s k o j i m a s a m . poslije p r v e mladosti. ne iz k a k v e oholosti. modeliraju. a m o j a se pažnja n e o p a z i c e i s k o p č a v a l a . » N e k o s a m v r i j e m e b i o m a k n u t s p o l o ž a j a . P o n e k o j m o j o j fantastičnoj frenologiji. » H a j d e . U v i j e k s a m žalio što i u m o j o j zemlji t a k o mnogo tušte čela i nabiru one kvrge i čvoruge i čomrde). Oni su pričali i pričali. h a j d e ! d r a g o m i j e ! « . koncentriraju. to nabiranje čeonih k v r g a i čvoruga. s a m o se n i k a d ne u s u đ u j e m d a otvoreno k a ž e m . » P a z i ! to su ozbiljni ljudi! p r e d n j i m a ne s m i j e š d a djetinjiš! oni bi to z a m j e r i l i . G l e d a o s a m u n j i h o v e b o r e i g r i m a s e . o s t a o per tu s a s a m i m s o b o m . netrpeljivosti na dodir. p a se opet izglađuju i rasplinjuju. stoje na k u d i k a m o v e ć o j cijeni k o d primitivnijih » p u č a n s t a v a « nego kod razvijenijih i uljuđenijih.. baš j a k o razočarani!« Oni su imali s a m o p o š t o v a n j a . i ostali bi j a k o . m a i b l a g o n a k l o n u . . n o s a .. k a k o se ono k a ž e . d a l e k o od t o g a . c e n t a r za ozbiljnost leži o d m a h negdje iza obrvnog luka.. Intenzivniji n a p o r tog centra podstiče r a d m i š i ć a k o j i p o k r e ć u o b r v e . stenju čak i u užitku. to o d s u s t v o o s m i j e h a . i i z n a d njihovih riječi k o j e su m i šumjele m i m o ušiju k a o šuškanje žutog lišća. prosto iz neke.z i m a . o p e t s a m s e b i g o v o r i o : k a k o li s e i z m i j e n i o ! g d j e j e s a d o n a j n e k a ­ dašnji čovjek? I p a k s a m u r a z g o v o r u s njima zatajivao sebe i n a s t o j a o d a se prika­ zem k o l i k o toliko stvarniji i konkretniji. o n a o p e t imaju n e k u s v o j u ozbiljnost.. i g l e d a o u njihova lica.

a samo zami­ šljanje osvete izdovoljavalo me potpuno i bez ostatka. E t o što s v e u ž i v o t u m o ž e j e d a n par dobro upotrebljenih obrva! I renome. Istrajnost.. ( c e n t a r s e n e š t o r a z r i j e d i o . U m r k o m kabinetu.. A j a .. ako je samo •epski v e l i k a i d o k r a j a t j e r a n a . Čak i istrajnost u gluposti. ( E t o i trećeg uslova koji mi nedostaje! » Z a sve je potrebna istrajnost! B e z i s t r a j n o s t i i upornosti n e m a uspjeha ni u č e m u ! « P r i z n a j e m .. imali su p r a v o . Sjedio sam sučelice njemu u njegovom s u m r a č n o m kabinetu •od t e š k e h r a s t o v i n e . k r o z r i t m i č k e u d a r c e p r o l j e t n o g l u p a n j a č i l i m a . i s a d su se bore. k o m o l n o s t . K a o ne­ s l o b o d u . — Pratite m e pažljivo! — i nabrao je obrve nad nosom (koncentracija • d e s n o g i l i j e v o g k r i l a d a p o j a č a j u c e n t a r ) . p a n i u o n o m e što j e p r a o b r a z a c s v a k e i s t r a j n o s t i : u mržnji. razvrstale hori­ z o n t a l n o ) . n i s a m i m a o istrajnosti ni u č e m u . D a k l e . vratila su se na svoje p r v o t n e pozi­ c i j e ) . i č e s t o n e baš t a k o neznatne. protivno onom ranijem razmještaju. a d e s n o i l i j e v o k r i l o . T r u d i o s a m se d a slije­ d i m njegova izlaganja i s respektom sam motrio neprestano pomicanje njegovih obrva i smjenjivanje raznih figura u koje su se usklađivali nab o r i na n j e g o v u čelu. pa u bilo čemu — gotovo bih r e k a o : svejedno u č e m u — jeste ono što daje rezultate.p o l u m o d r o m olov­ k o m tuckajući naizmjenice sad jednim sad drugim njenim krajem о k o ž n a t u m a p u na toržestvenom p i s a ć e m stolu. ( o b a s u s e k r i l a i z v i l a u l u k . P r e d o č a v a o s a m k a k o sa s v a k i m u d a r c e m m i r i j a d e m i k r o b a iz tepiha z a k a đ u j u njene svijetle trepavice i tek n a p u k l e p u p o v e m l a d e trešnje u zaklonici dvorišnog zida. počinjala m e zamarati. D j e v o j k a k u d j e l j n o p l a v e k o s e . v e o m a kratkog. eto.... i uvaženje. te­ g o b n u i nelagodnu i ograničavajuću k a o što j e s v a k a dužnost.. N a k o n izvje­ snog. n i š t o v n a ž a o b a . K a o n e k u o b v e z u . tek nedavno došla sa sela. s k r o m n o p o d v u č e n i h n o g u p o d s t o l i c u i p r i s i l n o u p o k o r e n i h r u k u u krilu. m o ž d a i m a l u jahtu. pa čak i one b r o n č a n e aplike na stubištu — sve j e t o s i r o m a h č o v j e k i z b o r i o n e u m o r n i m r a d o m o b r v n i h m i š i ć a ! ) . U t o m e m o r a m o p o k a z a t i k r a j n j u i s t r a j n o s t i n e p o p u s t l j i v o s t ! . N e u o b r a ž a v a m o d a t l e b a š n i š t a : n i j e t o d o b r o t a . pomi­ s l i m . •čula s e p j e s m a m l a d e s l u š k i n j e .... P a bih o d m a h n u o . t r e b a d a d r ž i m o n a u m u o v e k l j u č n e m o m e n t e .. N a p r o ­ s t o i n d o l e n c i j a .. P o i g r a v a o se p o l u c r v e n o m . k a o n e k u d u ž n o s t . P r e p o r u č i l i su m i ga k a o odlična j u r i s t u i neobično ozbiljna čovjeka. N i z a o mi j e m o m e n t e na k o j i m a n a m j e r a v a zasno­ vati svoju »ništovnu žaobu«. Nošenje mržnje u sebi osjetio bih k a o teret. ispunjajući svojom zukom č i t a v u s o b u i o d j e k u j u ć i iz s v i h u g l o v a . i vilu s engleskom travicom i antičkim a m f o r a m a na željeznim tronošcima. ( s d v o r i š t a . G o - . N a s t o j t e d a s l i j e d i t e m o j u m i s a o . o b i l a t o n a s u t a p o licu sunčevim pjegicama. vremena..J e d n o m s a m konzultirao čuvenog advokata u nekoj mojoj zapetljanoj s t v a r i . zundarala je oko moje glave.. O v o s u g l a v n a u p o r i š t a n a k o j i m a ć u f u n d i r a t i ništovnu ž a o b u . i p o š a o •dalje l a g a n i j i . Ili i to s a m o j e d a n vid težnje za o n o m p t i č j o m s l o b o d o m čija vajna ljepota i leži u njenoj nesvrhovitosti.. p o pruženoj p o m o ć i centru. k a o tromi pro­ ljetni bumbar. zbacio bih j e sa s e b e p o p u t telećaka. N a a d v o k á t o v u č e l u s m j e n j i v a l e su se figure b o r a i č v o r u g a . n a k o n c u d o n o s i s v o j e p l o d o v e .

J e d n o m s a m se č e š k a o p o glavi. piše i pjeva о velikim ljubavima koje znaju da ispune čitav j e d a n ljudski život. b u m b a r »ništovne ž a o b e « odlijetao je dalje. A da i ne govorimo da je m n o g o š t a od onoga što ljudi smatraju svojim velikim ljubavima — patriotizmi.. k o j e su k u d i k a m o dublje. I da golem broj ljudi u o p ć e nije k a d a r da p o j m i i osjeti ljubav u njenom afirmativnom i aktivnom obliku. da izgube svoju stvarnost. A. i koje nas daleko strasnije osljepljuju za one j a m e m r a k a i p r o g l u š u j u za one glasove pitanja. zaštićena š t i t o m j e d n e v e l i k e m r ž n j e ? A l i s a m se rezignirano m i r i o : to nije za t e b e .vori se. S p o č e t k a se^ . riješio s a m se bez. ideološke privrženosti. k a o kornjača svojim o k l o p o m . već samo kao više manje besadržajnu shematsku suprotnost koja automatski niče p o formalnom zahtjevu antitetičnosti naše psihe. fanatizmi svih vrsta . jedna mržnja-vodilja.uistinu s a m o naličje velikih mržnja. Zaštitnikova skrb za štićenika ustu­ pala j e mjesto štićenikovoj zabrinutosti nad zaštitnikom: p o m o m ne­ sebičnom običaju. preslišavaos a m se nastojeći d a što tačnije dožovem u p a m e t a d v o k a t o v e riječi. kao đa<odvija zavoj oko moje glave. organskije. podobna je da pre­ v l a d a č a k i m i s a o smrti. da se izvrgnu u nešto drugo. K a d s a m d o z n a o da j e to v a r o š i c a u k o j o j živi m o j n e k a d a š n j i d v o j n i k I v a n . V e l i k e su ljubavi la­ bilne. u nedoumici p r e d i z b o r o m : m o r a o s a m da se za n e k o vrijeme prihvatim k a k v o g zaposlenja. u p o r ­ nije nego velike ljubavi. Često s a m se najozbiljnije p i t a o : za k o l i k o j e t v o j ž i v o t o s i r o m a š e n o d s u s t v o m j e d n e v e l i k e m r ž n j e ? k o l i k o ti j e patnje i bola z b o g toga ostalo neušteđeno? i za k o l i k o je veća t v o j a ranjivost zato što nije. vjerničke odanosti. J e d n a zavjetna. njena važnost stala j e naglo da blijedi: u s v e širim spiralnim krugovima.. I uskoro je t e m u »ništovne žaobe« zamijenio sanjiv proljetni refren:: » n e m a na svijetu tužnije stvari od tužne sreće!« XLII. Silazeći m r a m o r n i m stubištem s brončanim aplikama. B o r e n a a d v o k á t o v u l i c u b i l e s u s e s m i r i l e . A m n o g o se m a n j e g o v o r i i p j e v a о veli­ k i m doživotnim m r ž n j a m a . Vječito p o d u d a r o m opasnosti da naprečac umru. cjeloživotna mržnja. d a m u podadu smisao i svrhu. — N a d a m se da ste m e razu­ mjeli! — Potvrdio sam glavom. A l i n i k a k o d a s e p r i s j e t i m s v i h » k l j u č n i h m o m e n a t a « n i š t o v n e ž a o b e . Gledao j e u m e n e provjeravajući utisak. da zatrpaju sve j a m e m r a k a što o k o n a s zijevaju i zagluše sva pitanja što u n a m a niču о k o n a č n o m smislu i b e s m i s l u . postojala j e i p o n u d a za mjesto p r i v r e m e n o g nastavnika muzike na nekoj srednjoj školi u unutrašnjosti. m r ž n j a j e a t r i b u t j a k i h ) . M e đ u o s t a l i m m o g u ć n o s t i m a . uzeo sam brinuti brigu oko a d v o k a t o v e sudbine. kolebanja i pohitao tamo. k a d s a m stupio napolje. Bilo mi je poznato da je zbog protivljenja roditelja m o r a o odustati o d n a m j e r e d a s t u d i r a f i l o z o f i j u i p o ć i n a f a r m a c e u t i k u .

. Okrupnjao j e . sad j e k a t k a d udarala gospođa Mizzi. naiđe katkad ovamo. Preko rijeke. Sreski je veterinar. i z m e đ u d v i j e ž l i c e consommé-а. Klavir je bio napustio. v e o m a s o a n j i r a n a ž e n k a u g o ­ d i n a m a u k o j i m a i se j o š s a s v i m u s p j e š n o v o d i b o r b a s n a s t u p a j u ć o m p r e t i l o š ć u .S j e t i š li s e j o š k a t k a d S l i n k a ? . Imao je i auto­ m o b i l . T o j e sve što j e ostalo od njegove kirurgije. Dočekao m e srdačno. B r a k i z s t u d e n t s k i h d a n a . Ozbiljan čovjek. Izgleda.. S i r o t i G l a v o n j a ! . n a r a v n o . P r e d s t a v i o m e ženi.. . ali s n e k o m h v a s t a v o m familijarnošću. Liječi svoje parohijane i kopuni pijetlove za gozbe liječničkim ekipama koje naiđu u selo. stasita. ili n e g o što bi bilo p o m o m u k u s u . kupio je teren na k o m e je namjeravao podići mali park suptropske vegetacije. N e z n a m p r a v o p o č e m u . A m o ž d a m e se već d u g o nije u o p ć e sjetio! . B i o se prilično promijenio. da te upoz n a m s a s t a r i m d r u g o m iz d j e t i n j s t v a « i t a k o d a l j e . T r e b a l o b i z a k l j u č i t i d a s a m j a n a j b o l j e u s p i o . d o b i o s a m utisak d a se s v a k o m s v o j o m riječju p r e d ž e n o m b o r i d a o d r ž i .. a k a s n i j e se v a l j d a p o m i r i o s tim d a bude apotekar. Mjesto njega. I to j e j e d n a o d o n i h m a l i h ž e l j a k o j e s e n i k a d n e o s t v a r u j u ! . Osmjehnuo se kao na spomen davne m a l e šramotíce. N a p o l i t u r i p o k l o p c a n e k o l i k o s o l i d n o u v e z a n i h s v e z a k a Sang und Klang-а. N a tjemenu m u se pojavila m a l a ćela koju je bri­ žljivo p r e k r i v a o d u g i m r e p o m k o s e sa strane. r a d i osvježenja. Nje­ m a č k i j e govorio začudo loše. Tek možda s nešto manje ekspanzivnosti nego š t o s a m o č e k i v a o .o b m a n j i v a o d a će se poslije p r e b a c i t i n a čistu herniju ( » s t u d i r a za d o k t o r a hernije«.. » U m r l a j e « . V j e r o v a t n o b i v š i zimmerherr. S e r v i r a o m e j e s navadnim riječima za tu p r i g o d u : »Mizzi. S a g r a d i o j e solidnu vilicu n a kraju mjesta. bez podrobnijih podataka. »u L u č i k a m a « . ili d a p o v r a t i . n i s a m .b i l o m i j e j e d n o o d p r v i h p i t a n j a . n e k a k v e s v o j e p o z i c i j e u n j e n i m o č i m a . — A što je s P e t r o m ? On je jedan od negdašnjih k o g a se najčešće sjetim. Imat ćeš prilike da ga vidiš. a od gimnazijskih dana k a o da više nije rastao. P r i svjetlosti dviju tordi- . p o s t a v l j e n d i j a g o n a l n o . G d j e j e s a d ? • — Župnik u Zeleniku. v j e r o j a t n o j e o d m a h n u o n a te djetinjske ludorije! Ali mi je prošlo glavom: zacijelo je t o k o m svih ovih godina pomišljao na mene mnogo rjeđe nego j a na nj. U p i t a o s a m ga za n j e g o v u n e k a d a š n j u učiteljicu k l a v i r a . bili su m i r e k l i ) . n a s t o j a o s a m d a ga o p r a v d a m . Z a d r ­ žali su m e na večeri. o d g o v o r i o m i j e s a s v i m k r a t k o . p a j e j e d a n ili d v a p u t a m j e s e č n o o d l a z i o u obližnji g r a d i ć . S j e ć a š li s e n j e g o v e b e z a z l e n e l j u b a v i z a m e d i c i n u ? .. * Uf u g l u s a l o n a .Š t o j e o d o s t a l i h ? V i đ a š li k o g a o d s t a r i h ? — P o n e k a d Matu. Ivan i svoje literature i svoje čiste he­ rnije. Čudno k a k o se s vremenom modificiraju naši unutrašnji odnosi! T o l i k o p u t a zaželio s a m da m u p i š e m . A l i . N j e m i c a . ja sam jedini izabrao uprav ono što s a m želio: Glavonja se m o r a o odreći svoje medicine. s t a j a o j e n o v p i a n i n o d o b r e m a r k e .

na osmerokutnoj podlozi od t e s a n a k a m e n a . vidiš: r a v n o o v o m linijom g o r e do ceste. S v a k o g m j e s e c a stizale su m u n o v e s v e s k e j e d n e b i b l i o t e k e k o j a j e i z d a v a l a r o m a n e i z ž i v o t a smugglera i bootlegera i lovaca na krokodile.. A t a m o . publika na trotoaru bulji u čudu.. veliš? — T e b i j e . n a r a v n o . nešto smiješna ta riječ » k o l a « ? — T a k o . pravo veliš! P u t e m j e šutio. spočitavao sam sebi. T o j e njenom zrelom licu v r a ć a l o izraz marljiva djeteta. ne će da proda. I. — Kolima. ali j e ažurirao svoj u k u s : i on je bio postao strastven ljubitelj onih e g z o t i č n i h p r o b l e m a iz egzotičnih sredina. i dozivao m e čas na jedan čas na drugi kraj da u o č i m vizuale iz p o j e d i n i h t a č a k a . N u d i o s a m m u tri p u t a v i š e n e g o š t o f a k t i č n o v r i j e d i . — O v u d a . p o k a z a t ću ti n a c r t k o d k u ć e . D o g o v o r i l i s m o se d a ćemo za p r v e sunčane nedjelje odšetati do nje­ gove suptropske bašte. P o n a j v i š e о lite­ raturi. k a o prilaz rijeci. Razlijetao se. Izlaneš sve š t o ti n a p a m e t p a d n e ! E t o . Što uvijek brbljaš. odvest ćemo se kolima. Objašnjavao mi j e u tančine kako namjerava urediti park. Ali vlasnik. — H m ! S v a š t a li i t e b i p a d a n a p a m e t ! — B o g a m i svašta. o č e v i d n o s i g a p o v r i j e d i o ! S a d u p r e m d a g a u d o b r o v o l j i m . . p r a v d a l i smo se. četiri p u t a toliko zemlje! Ali on se k a p r i c i r a o pa ne će i ne ć e ! T v r d o g l a v je k a o m a z g a ! N e g o sad s a m p o r a d i o k o d o p ć i n e . onako dežmekast. p r e d oči mi izlazi b o s o n o g sijed starčić u izvezenom fraku i p o d dvorogim šeširom.. bit će ograđeno trostrukom b o d l j i k a v o m žicom na c e m e n t n i m s t u p o v i m a .ranih stilskih voštanica podrhtavanje žućkaste malje na njenoj usni i pulsiranje njenog podvojka odavalo je kako u sebi broji takt. stvar j e bila v e ć zaglađena. K a d sam došao. ili s m o ć a s k a l i d o k j e p r i p r e m a o recepte. S a m o . trebao bi doći niz širokih stepenica. m a l o više p r e m a lijevo. a m l a d sekretar poslanstva šapće drugu pored sebe: »ovaj je v e ć s a s v i m gaga!« . radi k u p a n j a . seljak. — Zar ne ćemo pješice? — Ne. da ne u p a d a stoka. vidiš. evo ovdje. za njim ispadaju na asfalt strukovi trstine. volovi ritmički mašu repovima i flegmatično zure u svjetinu. Ugovorili smo mali kućni koncert о prvom Matinom dolasku. K a d s m o stigli » u L u č i k e « . P o p o d n e v a s a m provodio kod njega u apoteci. i z g l e d a . otpri­ like u sredini. sve n a o k o l o . P o b u đ u j e m i i n f a n t i l n e a s o c i j a c i j e . postavi se ovdje. na volujskim kolima. d o š l a bi s j e n i c a . d o đ i a m o . Igrali smo nebrojene p a r t i j e š a h a . auto je već čekao spreman pred vratima. P r o l a z i veseli starčić. Od truskanja poskakuje m u cviker. Z a te p a r e m o g a o j e k u p i t i n a d r u g u s t r a n u tri. z a to bi trebalo da o t k u p i m j o š i onaj trouglasti ko­ m a d i ć terena. k a o n e k a p a g o d a . Zanimanje za nju nije ga bilo osta­ vilo. Ondje. iznad g l a v e s t r l e m u ona četiri zašiljena b u k o v a k o c a k a o d a č e k a j u odsječene glave. K a d č i t a m u n o v i n a m a : u drugim kolima dovezao se doajen diplomatskog kora i t a k o d a l j e . s dućanskih vrata podmiguju šegrtići..

— zaključio sam šaljivo. k a o m r t v a c na putu. j a n a l a z i m d a j e n j e g o v f o r t e u p r a v o u t o m e što r a s p o l a ž e n e o b i č n o b o g a t i m m o g u ć n o s t i m a . c i g a n s k o g ' . v e l i m i m j a . Svirao s a m . gotovo neprijatan. s t i m s v o j i m i n t u i t i v n i m e t i m o l o g i j a m a ! . T o b o ž e . to j e d a u njemu i m a nešto zasićeno aromatično. — J e s i li g a s a m o v i d i o ? U v i j e k j e o v a k a v . Šetali smo p o d crnim sjenama keste­ novih krošanja.. N a k o n c u . d r a g a . u n a j b o l j e m s m i s l u t e r i j e č i . — zahihotala se g o s p o đ a Mizzi zabacujući glavu d u b o k o u n a z a d . — Srećom.. Ili m o ž d a čitav k o m p l e k s k o m p l e k s a . b i r a m radije ovo posljednje.štih' ciganskoga. P o s t a v i o j e sebi neki ideal ener­ gičnosti. Pomišljao s a m : nije bez neke što se t a j i n s t r u m e n a t n a r u s k o m z o v e . kako sam ga nasumce nazvao ciganskom načinu. bravuroznost i tako dalje.. i to je urodilo o n o m s p a r u š e n o š ć u ličnosti k o j o m t a k v i nagli p r e l o m i r e d o v n o u r a đ a j u . to j e na k o r i s t s a m o g mjesta! Od takve stvari dobiva čitavo mjesto. U prvo vrijeme jako je trpio zbog toga. m e n i se čini d a j e on u o n o m z a s i ć e n o m . j e d n i m širokim r a s p o n o m . ipak najviše svoj! — N e m o j t e g a s l u š a t i ! T o iz n j e g a g o v o r i z a v i s t ! .. — Što m i se najviše sviđa u tvom sviranju. — . Ona se oduševljavala bez rezerve. U s v a k o j m i n u t i d a n a i noći... — Z b i l j a . zar n e ? J e d n e subote naišao je Mato radi cijepljenja stoke. d a k a k o . T r u j e ga m i s a o da nije ostvario ono što j e m o g a o ili za što misli da j e .. — O h ! F a . ponajviše obične t a č k e s koncertnih doda­ taka.. rekao bih. često mi se učinio prilično rezak.. tehnika.v j e r o j a t n o će ga oni skloniti. strastveno-aromatičnog re­ gistra. stalno na nekom oprezu. — Savršeno! Eine wunderbare cavata! Ivan se potrudio da preciznije formulira svoju impresiju. nešto što on smatra svojim osnovnim životnim neuspjehom. Ivan nas je pozvao obojicu na večeru. I z a n j e g a leži. — J a sam doduše u tome potpuni analfabeta. — A l i ! Š t o g o v o r i š ! . p a do nekih plemenito bijelih u g o đ a j a ! Sjesti se onog d i v n o g Adagia! . O s j e ć a o s e ponižen. N e m a smisla lišavati je te prednosti dugim naknadnim komentarima Ispraćao sam Matu do svratišta. uz pratnju g o s p o đ e Mizzi. a z a m o j e v e t e r i n a r s k e u š i . savršeno! A l i što se tiče s a m o g zvuka njihovog instrumenta. mirni i p e r m a n e n t n o jetki stadij. g o t o v o o b e š č a š ć e n . što se to d e s i l o n a š e m I v a n u ? Š t o to b i v a s n j i m ? — K a ž u : kompleks. Slušao sam virtuoze po koncertima — nema govora. — umjetnost zvukova ima pred ostalim umjetnostima bar tu prednost što se njeni proizvodi brzo rasplinjuju u v r e m e n u i prostoru. Umiješao se i Mato. to je nastalo odatle što j e m o r a o bataliti svoje više ambicije i pomiriti se s praktičnom farmaceutikom.m o z a n j e M a t o . — B e z u v j e t n o . S a m o . stalno s p r e m a n na jetkost. j e d a n m a l i . s k ř i p k a ' . od tog t e m p e r a m e n t n o g ... B a š n a p r o t i v . i z m e đ u . Održan je i dogovoreni kućni koncert... K a s n i j e j e to p ř e v ř e l o u ovaj latetni. antisentimentalnosti.. s k r i p k e ' i .

P e t a r Glavonja je zlatan čovjek. — . k a o š t o bi te i n a j p u n i j i u s p j e h s a m o d o p o l a o b r a d o v a o .. I z a n j e g a . i k v a r i m u z a d o v o l j s t v o . u P e t r u Glavoniji. A l i o s t a v i m o t o . n e .. te n i k a d g l a s n o i z g o v o r e n e r e p l i k e i p r o t u r e p l i k e u njemu se stalno m o t a j u u k r u g u i j e d n a d r u g u u j e d a j u z a r e p ... m u t n o se o c r t a v a j o š n e š t o : slutnja p r o t u r e p l i k e : » đ a d r a g i m o j . I l i t a č n i j e .. — . i s a m o č e k a p r i g o d u d a o d a p n e . n e g o u n e č e m s p o r e d n o m što p r a t i to g l a v n o .stanja p r i p r a v n o s t i ' . A taj k o m p l e k s ispada p r e m a vani u vidu one stalne ispršenosti. u p r v o m p l a n u s t o j i o n a j k o m p l e k s .. I t a k o .. u njemu n e m a n i š t a š t o k o p k a . n a b i j e n u p u š k u ! — k a p r i s i r a o s e M a t o . u svima drugima. radi cijepljenja. slobodni zrak. t o š t o g o v o r i š о I v a n u i z g l e d a d o s t a u v j e r l j i v o . ali g o t o v o n i k a d b a š ono što se htjelo. bezazlen. t o n e s t v a r a t a k v e k o m p l e k s e ? I l i b a r z a š t o s e ti k o m p l e k s i i t e o j a đ e nosti ne ispoljavaju u takvim f o r m a m a ? Na koncu.. s p r e m n a k a o z a p e t a p u š k a .a . Sutradan me upitao Ivan: — K u d ste otišli sinoć k a d ste ustali od n a s ? . m e t l u . p r i r o d a .. — . ja z n a m što hoću!« Metodička večernja gimnastika volje.. t a č n o si i n t u i r a o : n e k o j e v r i j e m e n e p r e s t a n o g o v o r i o о n j e m u .. ali Ibsen j e I b s e n ! « I ta n a s l u ć i v a n a p r o t u r e p l i k a k a o da vlazi b a r u t onoj n a b i j e n o j p u š k i . A t i — ti s i t a k v a p r i r o d a ! . A z n a š li d a s e j a t a k v i h l j u d i p o m a l o b o j i m ! L j u d i k o j i hlepe za energičnošću. r e p l i k a : » n e z a b o r a v i t e d a j e i I b s e n b i o a p o t e k a r ! « . J a sam s ovim z a d o v o l j a n : j a s a m i želio u p r a v ovo. — I E m i l e C o u é ... kretanje n a otvorenu... Č i n i m i s e k a o d a s i t i u v i j e k t r a ž i o z a d o v o l j s t v o n e u o n o m g l a v n o m z a čim i d e š . E t o z a š t o s e d r ž i o n a k o k a o d a j e p r o g u t a o . za voljom... stotinu su p u t a opasniji od onih k o j i s u e n e r g i č n i p o r o đ e n j u ! ... N e g o .. š t o i z g r i z a u n u t r a š n j e s t i j e n k e . Morao je da ustane rano. P a i p a k m i s l i m d a to nije s v e . o n o g v j e č i t o g . V j e r o v a t n o te zato i eventualni neuspjeh može s a m o d o p o l a ražalostiti ili p o t i š t i t i . one p r e v e n t i v n e samoobrane о kojima si imao prilike da se uvjeriš. — T i s e s m i j e š .. D a k l e . j a s a m energičan. vedar. Z a ­ mišljam da svake večeri pred spavanje u kupaonici dugo masira ćelu n e k a k v i m losionom vlastite proizvodnje i usto ponavlja: » j a s a m jak.bio pozvan. o n a p u š k a . — D o b r o . n e g o p u š k u . u meni. Selo. O d u v i j e k si i m a o tu k o k e t e r i j u n a i v n o s t i ! Rastali smo se p r e d ulazom u svratiste... A š t o s e t i č e E m i l a C o u ć . — K o d nas j e drukčija stvar. a zašto u tebi. n i s a m j a z l o b a n . A u trećem redu. s v i j e s n e a u t o s u g e s t i j e ' . to m e n i o d g o v a r a ... — M o ž d a i m a š p r a v o . nabijena d o grlića I b s e n o m .. n e g o s i ti n a i v a n .. iza leđa te replike. i s t j e r i v a n j e k o m p l e k s a p o m o ć u .. — T i si zloban! — N e .. niko ne postiže ono što j e z a m i š l j a o ? P o n e k a d se postigne čak i v i š e n e g o što se htjelo. p r a v i š s e n a i v a n .. — . T i s i v e ć t a k a v ! . a u podne je putovao dalje. — T a n e v i d i š li d a u n j e m u u v i j e k č e k a .

À n a p o l j u i z g l e d a d a s t e s e n a g l o r a z b u d i l i .. — L a s s d a s .. rekla m i je ispričavajući ga: — M o r a t e ga izviniti. naprosto stav. I v a n ! D u b i s t h e u t e e t w a s s t r e i t s ü c h t i g ! . dođe m u volja da se proboda. Ionako je sve ovo privremeno! Sve­ s r d n o s a m pružao m o j životni p r o m a š a j k a o hranu njegovoj povrijeđe- . među nama je nastupilo još nešto: neko nepovjerenje..... n e m o j se praviti smiješan! Čisto j e djetinjast način k o j i m h a r a n g i r a š n a k r s t a š k i r a t u o b r a n u t o b o ž e u v r i j e đ e n o g š p a j z e c i m e r a ! . a k a d iziđe iz z a g u š l j i v a p r o s t o r a n a otvo­ reno. — S a s v i m logično: k a d niste о tome m o g l i r a z g o v a r a t i d o k s m o sje­ dili k o d nas u špajzecimeru.. D a n a s j e i m a o n o v i h o k a p a n j a o k o one p a r c e l e u Lučikama! XLIII. p u š i . N e g o r a d i j e s e presvući p a da sve troje zajedno malo p r o š e t a m o . I z g l e d a l i s t e t a k o u m o r n i . I z g l e d a d a si u s p i o sačuvati m e n t a l i t e t i z Triju mušketira! . — На-ha-ha! L o j a l n o ! O d a v n a n i s a m čuo tu r i j e č ! T i si j o š uvijek ostao pri onoj staroj viteškoj terminologiji.. moja j e blagovaonica p r e v i š e zagušljiva za u g o d n e pri­ jateljske razgovore. u zatvorenu. — Glupost! »Moja« blagovaonica! S v a k a blagovaonica! S v a k a zatvo­ r e n a p r o s t o r i j a u k o j o j se d u g o sjedi. k a o đ a ć e t e z a s p a t i n a s t o j e ć k i . unser Speisezimmer sei lange freundschaftliche Gespräche. j e d e .. Dugo ispraćali jedan drugoga. n e b i h z n a o t a č n o r e ć i k a k a v .e t o t a k o . Izvini a k o s a m zadro u sferu u kojoj mi nema mjesta. neki drijemež. m o r a m zaključiti da ste imali da govorite о n e č e m p o v j e r l j i v o m ! .. po običaju. Zauzeo j e p r e m a m e n i n e k a k a v s t a v . Poslije obilatog jela. Otada. — A o čemu ste tako interesantnom razgovarali? — 0 koječemu. čovjeka savlada n e k a t r o m o s t . Iznenađeno n a s je p o g l e d a l a .. pardon! Možda sam indiskretan.. naklapali. jawohl! — I v a n e . — Ihr streitet? U m was handelt es s i c h ? — E r behauptet.sternig' für — Sternig? — Sternig.. Pomišljao sam: nema nikakva smisla da zaoštravam odnose s nekadašnjim prijateljem. nicht genug .. — R a z u m i j e m . A n i j e n i n a r o č i t o l o j a l n o ! .. — 0 .. jednu — Š a l i š s e ? Š t o ti p a d a n a p a m e t ! . V a l j d a si s e i s a m kat­ k a d zaželio zvjezdanog neba nad glavom! U š l a j e g o s p o đ a Mizzi. razuzuri se.— Bazali smo. D o k j e iza pregrade prao ruke i svlačio bijeli mantil.. — Ništa čudnovato..

t r e b a d a z n a m . Iwan Galèbe. probleme raznih krajeva. U p r a v kao da j e uslov za čovjeko­ ljublje izvjesna distantia loci.. ti si n a j e n e r g i č n i j e p r o t e s t i r a o . Shvatljiva radoznalost intelektualca da sazna ' k a k o sve ljudi ž i v e ! — Č u d i m se s a m o k a k o te ne i n t e r e s i r a j u s t v a r i k o j e i m a š o d m a h p o d n o s o m . njegova želja da upozna stanje. d r a g i m o j I w a n G a ­ lèbe. o d m a h bi se pozlijedio: — T i z i j e v a š . o n a k o s u m e d r u g i p i s a l i . I w a n G a l è b e . n o n a ž a l o s t u z a ­ l u d n o ! . realni problemi! A k a m o l i tvoje teorije о nerealnosti realnoga i realnosti nerealnoga' i tvoje M a m a . l e c é l è b r e v i o l o n i s t e ! .Y u m b e ! . p r e m a l o egzotični d a bi zaslužili n a š u pažnju. b i j e d a k o j u d a n o m i c e v i d i š t u p r e d t v o j o m t e z g o m . k o p a č i k u k u r u z a iz L u č i k a . T o j e s a s v i m l a g i t i m n o . prilike. raznih sredina. o d m a h n a pragu: — O o o . — 0 . T e b e z a n i m a s a m o č o v j e k in a b s t r a c t o . D o b i j a m d o j a m d a j e to k o d t e b e n e s v i j e s n o b j e ž a n j e o d n e č e g a š t o t i j e b l i ž e i š t o t e iz b l i ž e g dira. n a r a v n o ... . U o s t a l o m .. i z g l e d a . zašto m e zabavlja! Smiješno! Ne radi se tu о p a s i j i ili о z a b a v i . j a s a m u tome stvarniji. On nije bio od onih t a k t i č a r a za k o j e se k a ž e da ne umiju iskoristiti m o m e n t e p r o ­ t i v n i k o v e s l a b o s t i ili p o p u š t a n j a . z a s l u č a j d a ti b u d e m m o r a o š t o a d r e s i r a t i : p i š e š li s e j o š t a k o . eto to su p r o b l e m i . — S a d se opet pišem Ivan G a l e b . Vidiš. Prelazio s a m p r e k o toga i sjedao za partiju šaha. n i s a m s e ja o n a k o p i s a o . nedovoljno interesantan. A k o mi ne bi uspjelo da izraz sabranosti na m o m licu i s p a d n e dovoljno uvjerljiv (jer. s a s v i m s h v a t l j i v o i n t e r e s o v a n j e današnjeg društveno razvijenog čovjeka. I v a n G a l e b p o k o j n o g F r a n a . . p o n a š k u . ovdje s a m j a s l u č a j n o v i š e r e a l i s t a n e g o ti. dragi.. T o j e s a m o j o š j a c e podsticalo njegovu ofanzivnost. Oni su preblizu da bi se njihove stvari m o g l e da u o č e . A p r o p o s . K o n k r e t n i ti j e p r e v i š e vulgaran. Z n a o bi m e p r e d u s r e s t i . j e d n o s t a v n o . nije m n o g o p o m a ­ galo. b o ž e m o j . č o v j e k j e p o n e k a d u m o r a n p a ni uz n a j b o l j u volju to m u ne p o l a z i za r u k o m ! ) . d r a g i m o j ! T o je najobičniji vulgarni empirizam. nije to smisao za stvarnost. Š t o v i š e .. — o d g o v a r a o sam pokajnički. indignirao se n a d uniženjem ljudskog dostojanstva k o m e su izvrgnuti ljudi u onim egzotičnim krajevima. nije to realističnost. — Zašto m e pasionira. T e b e to ne interesira. sa dubl ve i s aksan grav? — N e . nisam znao da imaš i takvih ambicija! — P a to su sasvim legitimne ambicije današnjeg društveno razvijenog čovjeka kad govori о današnjim društveno razvijenim problemima! — N e . pasionirao se n e d a ć a m a onih kitolovaca sa A l j a s k e i onih b e r a č a ne z n a m čega ne z n a m o d a k l e . — N e s h v a ć a m što te m o ž e toliko da pasionira i zabavlja u toj tvojoj lektiri. A l i . A tad bih se i j a m a l k o prozlio. Prepričavao m i je svoju najnoviju lektiru. naprosto tvoja nesposobnost da m a koji problem teoretski shvatiš! . A l i . — A l i ! r a z u m i j e s e . razgovor j e opet p a d a o na neutralan teren.n o s t i n e b i h li j e u n e k o l i k o u m i l o s t i v i o . A k o se ne v a r a m . A poslije.

r a k e t n a interplanetarna putovanja i tako dalje. U p r a v nekidan pročitao s a m interesantan članak od v e o m a u v a ž e n o g p i s c a (— t r e s n u o s a m i z r u k a v a j e d n o i z m i š l j e n o i m e — ) . ekspedicije u s t r a t o s f e r u ili n a m o r s k o d n o . jedna bijeda od fantazije. . T r e b a l o bi p o d r o b n i j e ispitati. m o ž d a j e ti. n a p r i m j e r ? — N e z n a m . .Ž a l o s n o j e to b i t i m a l a z e m l j a . što ć e m o ! . D o b r o si m e p o d s j e t i o . . k a ž e dalje uvaženi autor. d r a g i m o j ! J e s i li i k a d n a t o p o m i š l j a o ? G o v o r i m sasvim ozbiljno. — A koja j e tvoja M a m a . . . s j o š n e r a z v i j e n o m v l a s t i t o m p r o ­ izvodnjom. N e bi li se u p o s l i o u r e d a k c i j i k a k v i h d j e č j i h n o v i n a ? D a p i š e š d j e č j e r o m a n e u n a s t a v c i m a ? N e b i li te to p a s i o n i r a l o ? — Zašto n e ? D j e c a su m o j a pasija. nemoćno poletnih krilatih gmazova. na nit v r e m e n a . — Oh. temperature. k o više k o m a n j e . U v i d u n e k a k v i h šašavih fantoma. p o p u t Minhauzenovih g u s a k a . . I tek uz očit n a p o r f a n t a z i j e u s p i j e v a j u d a t a m o š n j e s t a n o v n i k e z a m i s l e r u n j a v e . A što se tiče onih M a m a Y u m b a .— H e . . — D o b r o . n e m a m p o j m a . ili j e d n o o k é . . i žudnju za njim! P o t a k n u t i u n j i m a s u m n j u d a li i t a m o v a ž e o v d a š n j e f o r m e i k a t e g o r i j e . problemima raketnog projektila i njegovog pogonskog go­ riva. — T i b i m o r a o p i s a t i p r i č e z a d j e c u . . k o m p l e k s a . ili s e p r e d o č i m a tamošnjih s t a n o v n i k a ž i v o t s t e r e u j e d n o j ! ravni. n e s i ­ g u r n o s t i . trebalo bi podsticati dječju misao i dječju fantaziju u sasvim d r u g o m pravcu. . . p r o b i ­ j a n j a k r o z p r a š u m u . .ali i m a m o ih svi! Prekinuo je miješanje u avanu i izazovno se naslonio na tezgu. ž a l i m s a m o što n e m a m sina p a d a u t v o j e r u k e p o v j e r i m n j e g o v o d g o j ! D a ga učiš životnoj mudrosti! T i si r o đ e n i t a l e n a t za i n f o r m á t o r a ! . manje važnim ovozemskim kategorijama bez kojih se i na ovoj planeti još nekako m o ž e ! . ili s n a b d j e v e n e r o g o m n a s r e d č e l a . otpora zraka. Neobično originalne ideje! Autor tvrdi da su sve te p r i č e za djecu. U p u ć e n si u s v e m u na i n o s t r a n s t v o : č a k i vlastite p r o b l e m e i preokupacije moraš da naručuješ izvana! .Y u m b a . u p o j a m v r e m e n a ? A da i ne govorimo о drugim. A to naj­ b o l j e č o v j e k m o ž e d a s a m i z v r š i . plošan i raznobojan k a o ćilim? Zamisli ljepote: život-ćilim! I zamisli z a d a t k a : razviti u djeci čulo za laj život.Y u m b a ? — O h ! J a i h p a k i m a m t o l i k o d a ih j e t e š k o i n a b r o j i t i ! . poljuljati im povjerenje u pojam postojanja. k o j a j e m o j a M a m a . svi i m a m o . vjeruj m i da ih. uopće i nemaš. U o s t a l o m . N a primjer. Pisci takvih burgija bave se uglavnom tehničkim modalitetima s v e m i r s k o g saobraćaja. razmislit ću о tome. infantilnih malo­ u m n o s t i . ili v i s o k e š e s n a e s t s t o p a — m a h o m o t r c a n e p r e d s t a v e iz m i t o l o g i j a i f a n t a s t i k a n a š e s t a r e p l a n e t e ! U knjižicama za djecu. p r i ­ znatog autoriteta u takvim stvarima. m u t n i h p o t k o ž n i h z e b n j a . a Što m i s l i š . ili u v i d u i n k u b u s a . te p u s t o l o v n e d o g o d o v š t i n e . s a s v i m i z u z e t n o .uzdahnuo bih prelazeći u elegično-meditativni t o n . kisika i slično. d a li i n a t i m d r u g i m s v j e t o v i m a i m a m j e s t a d v o j n o s t i i z m e đ u p o s t o ­ j a n j a i n e p o s t o j a n j a ? D a li j e i t a m o p o z n a t p o j a m s m r t i ? D a l i s u i t a m o p o j a v e i doživljaji nanizani. Nastavio je miješati batićem u porcelanskom avanu. pritiska.

a l i s a m se o d m a h p r e k i n u o . .. s a s v i m n e p r o m i š l j e n o . bez težine: — D a odigramo jednu? Mala pauza. — A l i što to g o v o r i š . i crte su se s t a l e n a g l o u k r u ć i v a t i . P r i p r e m a o je recepte ne dižući glave. E t o razgova­ r a m o . . . — N e z n a m što te nagoni da mi vječito oponiraš. P o v e o s a m se opet. D a to učinim uvjerljivijim. . . N a licu. nisu tu po srijedi nikakve »razlike u g l e d i š t i m a « ! . g o s p o đ a M i z z i z a p o č e l a j e p r v e t a k t o v e Asra-lied-а. . K a o da si dopirio a m o s a m o zato da m e svrdlaš! . I v a n e ! . d a m i s n a r o č i t o m slašću suzbijaš u grlo svaku pojedinu riječ! D a m e neprestano povreduješ! . samo citiram uvaženog autora. — H a j d e . . ali k a d se n e č e g primim. . . nešto m e boli glava. a k o s m i j e m p i t a t i ? — N i š t a . . . A onda sam izbacio. j o š želatinozno m e k u od uzbuđenja. — A l i čime. — Možemo. Naglo me prekinuo. . z n a m što j e r e d i d u ž n o s t . . to sve n e g o v o r i m u s v o j e i m e . i n t i m n i j e . . . Dalje nisam pitao. što te n a v o d i da n e p r e s t a n o tražiš č i m e d a m e pozlijediš! . m a n i t i t o ! . T i m e vrlo d o b r o r a z u m i j e š ! . z a b o g a ? ! . ništa! S a d s v e j e d n o ! . J a s a m s e d o b r o č u v a o d a ne p r e k i n e m t u šutnju. . . — A k o j e taj v e l i k a n ? D a nije i to j e d a n od onih k o j i će završiti svoj vijek u ubožnici? U m u k n u o j e . T a n k o m nazalnom s t r u j i c o m z r a k a p j e v u š i o s a m za k l a v i r o m : . .— R a d o bih se primio tog zadatka. I m a tu n e š t o d u b l j e . Učinilo m i se d a m u u glasu trepte suze. . izmjenjujemo misli. . — N e ću večeras. ćaskamo. . U o s t a l o m . G o r e i z s a l o n a z a č u o s e k l a v i r : iz d o b r o u k o r i č e n o g S a n g und Klang-а. N i s i ti t a k o b e z a z l e n a o v č i c a ! I s a m v r l o d o b r o znaš. i vjerujem da bih bio savjestan p e d a g o g . Čekao sam d a se još m a l o pribere. . . J a s a m d o d u š e m a l k o lijen i aljkav. p o r o d i o se z a č e t a k osmi­ j e h a p o n o v o n a đ e n e s u p e r i o r n o s t i . Dosta mi je više te tvoje igre! . z a k l a v i r o m . Više manje s a m o zato da utučemo vrijeme. N a p r o s t o te ne r a z u m i j e m ! . .. »A-ha! stupa u djejstvo Couć!« — A što j e to n e š t o . O d i g r a l i s m o nekoliko partija. K r o z t a v a n i c u j o š s u d o p i r a l i z v u č i Asra-lied-а. . i ništa drugo! N e smiješ svaku razliku u gledištima uzimati tako tragično! . n a d o d a o s a m : — I m a š li k a k a v p r a š a k ? . und mein Stamm sind jene A-as-ra we-el-che ste-er-ben we-en sie lieben!. — H o ć e š li m a l o g o r e ? — u p i t a o m e k a d j e d o š l o v r i j e m e d a z a t v o r i apoteku. . . — P r e s t a n i već j e d n o m ! . .

K o n ­ kretno. u njihovom r e a l n o m k o n k r e t n o m dje­ lovanju. A k a d tamo — najobičniji mlinac za p a p a r ! — T i m e iznenađuješ. čitav literata! J e d a n tanan psiholog. L j u d i se gotovo r e d o v n o o s j e ć a j u u s r e ć e n i s v o j o m s r e ć o m u onom stepenu u kome drugi tu sreću cijene. k a d ih p o s m a t r a š u funkciji.» M o ž d a m u j e i ta glavobolja j e d n a m a l a z a d o v o l j š t i n a « . i t a k o d a l j e . zbog rezultata . Mato! U tebi drijema literata. nastojeći da os aparata bude stalno u oko­ mitom položaju. Najprije pokuša da im to sugerira. a palcem i kažiprstom desne ruke prihvatite jabučicu horizontalne poluge označenu na priležećem nacrtu slovom A i okrečite je ravnomjerno u smjeru kretanja kazaljki na satu. p o m i s l i o s a m s i p a j u ć i u grlo kombinirani p r a š a k iz k a r t i c e . — Čudno. s a s v i m su j e d n o s t a v n e i lako intuibilne. A k a d je opet naišao Mato p a k a d s a m m u ispričao tu zgodu. I na tom golom g o s p o d s t v u bez sadržaja on ljudima zavidi. » N a d a j m o s e d a će o v a j p r a š a k umiriti više njega nego mene!« XL IV. N a š a sreća dobrim dijelom zavisi o d drugih. S v e te » p s i h o l o š k e t a n č i n e « i z a k u čice. k a k o b i s a m s e b e u v j e r i o u s v o j u d o b r o b i t . s t v a r j e u t o m e što bi on u s v o j o j d u b i n i želio d a m u d r u g i z a v i d e . — A z n a š li š t o s e z a p r a v o n a l a z i i s p o d t o g a ? O n d r u g i m a z a v i d i . — A na čemu meni? — E t o b a š na tome što ti njemu ne zavidiš. ne pravi se naivniji nego što si! — N a časnu riječ. P r a v i literata ne analizira zbog zanimljivosti analizirane stvari. T o ti j e s l i č n o o n i m b r i ž l j i v i m n j e m a č k i m Gebrauchanweisungima: držite čvrsto aparat lijevom rukom tako da vam palac gleda prema gore. nedostupno gospodstvo. tad p r o m i j e n i t a k t i k u : p o k u š a i m to i m p u t i r a t i . — H a j d e bolan. prasnuo j e u smijeh. ne razumijem! — S a s v i m j a s n o : htio j e reći da m u zavidiš na njegovu dobru. P o m i ­ slio bi: b o g zna što. sada tebi. — J e li m o g u ć e ? — J e s t . — P r e v i š e komplicirano za m o j u p a m e t ! P r e v i š e z a k u č a s t o ! — P a i nije t o l i k o k o l i k o ti se čini. Zašto ne bi bilo m o g u ć e ? A uistinu. neka upoređenja između sebe i drugih. T o što ljudi ne p o s t a v l j a j u uvijek neke relacije. A k o ne uspije. za njega je jedan nedostižan luksus. m o g u ć e . sasvim m o g u ć e . analizator! J e d a n mali Proust! — N e m o j misliti da mi time praviš neki naročiti kompliment. d a ih p r i ­ v e d e poslušnosti. N j e m u j e t o p o t r e b n o . on h o ć e d a ih n a to prisili. r a z u m i j e š li. — N e m o g u da shvatim na što je ciljao svojom aluzijom. K u d i k a m o j e d n o s t a v ­ nije n e g o k a d ih o p i s u j e š . n e bi li u v j e r i o b a r s e b e . A k a d m u se u č i n i d a m u ljudi i p a k ne z a v i d e . Za I v a n a to vrijedi u naročitoj mjeri.

ti p o z n a š l j u d e p r i l i č n o j e d n o s t r a n o . . p r e v i š e tričavo. obradi? J a s n o . cajt-lupa unosi j e d n u laž.a n a l i z a t o r a . Za m e n e . M a d a si se d o s t a p o t u c a o p o s v i j e t u . O b d u k c i o n a dijagnoza. nego s v o j u d e m o n stratorsku sposobnost! Upošljavanje i ekshibiranje jednog talenta koji j e t u .a n a l i z e . T a svi umjetnici r a d e z b o g s a m e umjetnosti a n e z b o g č e g a d r u g o g ! I n a č e s u m o r a l i z a t o r i . O n ti. s a m o p o sebi s k r o z neznačajno i neinteresantno. u for­ muli svakog književnog postupka neizostavno bi m o r a o da figurira fak­ t o r Τ — tempus. j e r njime umjetnost m o ž d a p o s t a j e nešto ozbilj­ nije. A j a ti n e m a m b a š m n o g o s m i s l a z a to. a pogo­ t o v u a k o u s p i j e m o d a p r i t o m ni n a j m a n j e n e t a k n e m o n i j e d n u e m o t i v n u žicu u č o v j e k u . elemenat 'vrijeme'. za n a u č n i r a d . zar n e ? . n e d e m o n s t r i r a materiju k o j u i m a pred s o b o m . Cajtl u p a j e d o b r a za k a b i n e t . za m o j e p o j m o v e znači biti loš p i s a c i v e ć s a m i m tim o d u z i m a t i stvarima d e v e d e s e t p o s t o od njihove životne istinitosti. n e k e k r u p n i j e m o v e n s e . te a k o n a m j o š p o đ e za r u k o m da to iznesemo u što nezgrapnijim i beskonačnijim rečenicama koje jedva možeš da pratiš do konca. uvijek rade zbog nečeg drugog i višeg od same umjetnosti! . neki veliki zanosi. N i j e l i ti s e pri čitanju stotinu p u t a desilo da te nešto. i n i š t a v i š e . v e ć z b o g z a n i m l j i v o s t i s a m o g a n a l i z a t o r s k o g p o s l a . Griješe ljudi k a d za znatnim vanjskim efektima zamišljaju neke velike u n u t r a š n j e p o m a k e . za p r o m a t r a n j e k a k o s e išča^ hurava svilena buba. . tanana v l a k a n c a u čovjeku. T o je k a o k a d bi tačno dijagnosticiranje uvje­ tovalo da se organizam prethodno dokraja raskopa i razudi: dijagnoza j e d o d u š e t a č n a . I tek tad ć e m o e v e n t u a l n o zaslužiti i m e liter a t e .M o ž d a j e sve to za tvoju p r i r o d u previše sitno. one naoko neznatne unutrašnje m o m e n t e . . N o to su valjda s a m o moji v e t e r i n a r s k i p o j m o v i о u m j e t n o s t i .A l i takvi su svi literate. U umjetnosti. stremljenja. tek zahvaljujući s k u p o c j e n o j analizatorskoj. č o v j e č e božji.N a p r o t i v ! N e o b i č n o cijenim baš one pisce koji n a m otkrivaju sitna. . pravi. ta u m j e t n o s t analize ne d o p a d a mi se ni zato što svojim p o s t u p ­ k o m unosi neopazice jednu krupnu umjetničku laž. neke velike . i k o j i t r a ž i d a b u d e u p o s l e n i e k s h i b i r a n . T i j o š v j e r u j e š d a ž i v o t pokreću neki veliki osjećaji. Ostvariti na papiru u trajanju od jednog sata ono što se u stvarnosti odigrava u j e d n o m hipu. k o j a u m j e t n i č k o m djelu o d u z i m a više n e g o što m u d o p r i n o s e one istine k o j e se p o m o ć u nje otkrivaju. ali j e za to p o t r e b n o d a p a c i j e n t u m r e . A osim toga. O č e v i d n o d a k l e j a ti n i s a m b a š n i k a k a v l i t e r a t a .Mani! T a k o govore loši umjetnici. Oni veliki. u n u t r a š n j i p o k r e t kroz stanovito vrijeme. kao u formulama mehanike! Ostva­ r i t i p s i h i č k i m o m e n a t . A a k o cije­ panje d l a k e na četvero uspijemo da razvučemo na lijep broj stranica. t a d će to biti d o k a z d a u sebi i m a m o obilato analizator­ s k o g š t o f a . n i k a k o zbog s a m e dlake. T i bi v j e r o v a t n o volio m a l o širi potez. mali umjetnici. ali p r e s t a j e biti umjetnost. ili bilo što d r u g o . scilicet t a l e n t a . A mislim da bi takvom postupku trebalo prigovoriti baš sa stanovišta umjetnosti. . počelo privlačiti i postajati interesantno tek p o š t o j e p r o a n a l i z i r a n o . Cijepanje dlake na četvero m o ž e da bude zanimljivo j e d i n o z b o g tehnike tog cijepanja. s a m o ne umjetnici.

z a m i s l i , v e l i k e a s p i r a c i j e , i š t o ti j a z n a m . T a m a n ! S v e , s k o r o s v e l e ž i u onim sitnim pomacima, u onim mišjim m o v e n s i m a . T u je tajna i ključ skoro svega u čovjeku. A znatnost i dalekosežnost vanjskih efekata za­ visi od slučaja, od stjecaja prilika, od praktičnih mogućnosti. P r i s t a v č i ć s r e s k o g n a č e l s t v a ili č i n o v n i k u r e d a z a k o n t r o l u m j e r a k o j i m i r n e d u š e š a l j e p o s l u ž n i k a p o n a j g o r e m p l j u s k u d a m u k u p i c i g a r e t e ili s e n d v i č , isti j e č o v j e k koji će k a o rezervni k a p e t a n h l a d n o k r v n o slati u s m r t desetine ljudskih života radi svoje lične dobrobiti, radi svoje udobnosti, ili n a p r o s t o iz s v o g ćefa. I k a o g o d što ć e , k a o č i n o v n i č i ć , g l e d a t i k r i v i m o k o m p o s l u ž n i k a k o j i se ne p o k a z u j e d o v o l j n o o d u š e v l j e n onim k u p o ­ v a n j e m s e n d v i č a t e ć e g a b r i s a t i s p o p i s a z a z i m s k u p o m o ć ili g a l i š i t i n e k a k v o g doplatka, tako će, kao kapetan, svog posilnoga koji m u nije d o v o l j n o s v e s r d n o n a v i k s a o č i z m e u v r s t i t i u p r v i m a r š b a t a l j o n ili o d r e ­ d i t i na z a d a t a k na k o m e se s i g u r n o g u b i g l a v a . A d a li će n e k i s e o s k i H e r o s t r a t u č i n i t i v e ć e ili m a n j e č u d o i p o k o r u , z a v i s i u g l a v n o m o d t o g a d a li p o k r a j n j e g o v a s e l a s t o j i m o s t i ć o d b r v a n a p r e k o j a r u g e i l i m e đ u ­ n a r o d n i željeznički vijadukt: ista mjera sićušne pakosti, pozlijeđene sujete, uvrijeđenog ništavila jednako će m i r n o m r u k o m potpaliti l a g u m i pod jednim i pod drugim! — M o ž d a i m a š p r a v o . Čini m i se d a d o g a đ a j i u n e k i m z e m l j a m a o k o nas potvrđuju tvoje gledanje. - N e g o što! Htio bih s a m o da vidiš, d r a g o v i ć u m o j , k a k o bi se m n o g i sasvim neznačajan, sasvim banalan čovjek koga svakodnevno susrećeš i k o g a ni p o č e m u ne bi s m a t r a o d o s t o j n i m d a b u d e p r o t a g o n i s t a n e k e drame, u promijenjenim prilikama odjednom provrgnuo u pravu pravcatu n e m a n ! P o r a s l a faktična m o ć i p r o š i r e n e p r a k t i č n e m o g u ć n o s t i za pravljenje zla s a m o će učiniti da on p o r a s t e u vlastitim očima, p o j a č a t i će u njemu uvjerenje о važnosti vlastite ličnosti, a u p o r e d o s tim i osje­ ćaj s v e v e ć e g p r a v a te ličnosti na s u d b i n e i na živote drugih l j u d i . . . T i to d o v o l j n o n e p o z n a š . T i si se k r e t a o m e đ u c e l l i m a i v i o l a m a , u ljudskim p a n t o m i m a m a a ne u životu, m e đ u fantazijama i apstrakcijama, ti si živio o d ' s v j e t l o s t i ' i ' o z a r e n j â ' , a n e о h l j e b u r e a l n o s t i . T i n e z n a š k a k o često čitav jedan ljudski život animira i čitavu jednu ljudsku aktivnost pokreće nekakav mali kompleks, nekakva nedostižna ambicija, n e k a tričava p o v r e d a samoljublja. Ili s a m o i n e k a sitna lična pozlijeđ e n o s t n a p o l j u d r u š t v e n o g p a r a d i r a n j a k o j a s e m o ž d a s u č e j o š iz n e k e m a l e t r a u m e u djetinjstvu. I k a k v e j e sve s n a g e k a d r a da p o k r e n e , na k a k v e j e s v e p o d v i g e i l i z l o d j e l a k a d r a d a č o v j e k a n a t j e r a , k a k v e li k v a n t u m e zla da u njemu oslobodi t a k v a j e d n a p r i m a r n a sitnica! Mali lični r e s a n t i m a n k a d a r j e da učini čitava č u d a . Politički ljudi i agitatori to d o b r o znaju, pa zato i računaju i o p e r i r a j u toliko s tim m o m e n t o m . S m a t r a j u ga najdubljim i najsigurnijim p o k r e t a č e m . A l i ga m o ž d a p o ­ nešto i precjenjuju. J e r on je ujedno i najjači i najlabilniji pokretač. Pratio sam mlađa čovjeka, s literarnim ambicijama, dosta talentirana uostalom, u k o m e je čitavu njegovu revolucionarnu ogorčenost, njegovu borbenu zagriženost, pokretala patnja što j e slabije odjeven od ostalih. S a n о pet odijela, i jal na one koji to imaju, p o k r e t a o je sve, a m a sve

u njemu. B i o j e s p r e m a n da radi toga izazove svjetsko krvoproliće. Inte­ resiralo m e p i t a n j e : a što će dalje biti s njim, a k o p o s t i g n e svojih p e t o d i j e l a ? ' k a k o će se dalje razvijati? No desilo se da j e prije dobio svojih pet odijela na suprotnoj strani. S a d kritičkim o k o m p r o m a t r a adjuslirung prolaznika i p u n j e primjedaba na toaletu. I nosi svojih pet odijela u borbi protiv svjetske revolucije s onim istim uvjerenjem i s onom i s t o m o s v e t n i č k o m s l a š ć u s k o j o m ih je ranije i š č e k i v a o o d s v j e t s k e revo­ lucije. B u b u l j i č a v i , p o g u r e n i , loše odjeveni m l a d u n a c k o j i s e v u č e pri­ k r a j k o m ulice p u n h e m u n g a i latentnih grdno ljubavničkih aspiracija, p o d o b a n je da, za j e d a n čudotvorni k r e m protiv prištića, za j e d n o dobro s k r o j e n o o d i j e l o — i l i č a k u n i f o r m u ! —, z a o s v a j a č k i u s p j e h , u č i n i k u d i ­ k a m o više od o n o g a na što bi ga m o g l o da natjera i n a j d u b l j e i d e o l o š k o o s v j e d o č e n j e ! K a t k a d m i se čini da j e uvrijeđena ništarija s p o s o b n a za d a l e k o v i š e n e g o r e v o l t i r a n i h e r o j : o n ć e s e m o ž d a j o š p r e m i š l j a t i d a li d a radi sreće j e d n e polovice čovječanstva žrtvuje d r u g u polovicu; ona ne će oklijevati ni č a s k a d a radi ulaženja svog ništavog p o v r i j e đ e n o g j a izazove opći kataklizam. I često sam se pitao u čudu: odakle na j e d n o m 'ja' tako malih, tako neznatnih dimenzija tako preduboka rana povrije­ đ e n o s t i ? N e s r a v n j i v o v e ć a rana nego s a m o tijelo na k o m e s e ona nalazi! A t a k a v j e d a n p r i m a r n i fitiljčić koji sve u č o v j e k u u p a l j u j e i p o k r e ć e p o n e k a d se sastoji n a p r o s t o u t o m e što čovjek želi d a u o č i m a svojih b l i ž n j i h i z g l e d a u n e k o l i k o d r u k č i j i n e g o što s t v a r n o j e s t . Č i t a v j e d a n čovjek založen u to da falsificira sam sebe, čitav j e d a n ljudski život uložen u to da se održi na licu j e d n a dosta p r o z i r n a , s a s v i m d v o j b e n o u k u s n a obrazina, često č a k i g o r a nego što j e r o đ e n o lice! I n e m o j misliti d a ćeš tu m a l o u m n u p u b e r t e t s k u crtu susresti s a m o k o d ambicioznijih p a l a n a č k i h b r i c a ili k o d h o h s t a p l e r s k i h fićfirića, s i t n e r i b e . 0 , n e ! T a k a v primarni fitiljčić-pokretač otkrit ćeš i kod renomiranog književnika, i k o d j a v n o g č o v j e k a o d n e k o g f o r m a t a . U tom slučaju, čitavo će knji­ ževno djelo o n o g p r v o g biti upregnuto u tom p r a v c u i p o d v r g n u t o tom cilju. D v a d e s e t v o l u m a s a b r a n i h djela - da mistificira s a m s e b e . D a , z a m a š i t o s t vanjskih e f e k a t a nikako se ne srazmjeruje znatnosti onog prvotnog unutrašnjeg pokretača. Ona zavisi gotovo sasvim od praktičnih u s l o v a i m o g u ć n o s t i n a k o j e j e onaj sitni p o k r e t a č stjecajem prilika n a i š a o ili u p o r n o š ć u s v o g m a n i j a č k o g k o p k a n j a s e b i i z b o r i o . . . N e g o z n a š li š t o s a m s a z n a o о I v a n u ? — Što? — U t a j n o s t i p i š e p j e s m e i šalje ih p o d š i f r o m r a z n i m č a s o p i s i m a . V j e r u j e m d a b i v o l i o d a m u b a r j e d n a o d tih p j e s m i c a ' u g l e d a s v i j e t l a ' nego m a šta na svijetu. Za jednu objavljenu pjesmicu od osam stihova sigurno bi pristao da m u prekonoć izgori i vila, i apoteka, i pianino Hoffmann, i auto, i sve što god ima! . . . — N e m o j se smijati. J a s a m zabrinut za njega. — D a , o n j e v e ć s a s v i m p r e p a r i r a n . I p a z i š t o ti k a ž e m : k a d b i s e i k o d n a s nešto p r e o k r e n u l o , ne bi se trebalo čuditi n i č e m u . N i j e n i m a l o isključeno da ćemo mi jednog dana gledati našeg Ivana gdje maršira u ко zna k a k v o j uniformi, s ko zna k a k v o m smiješnom k a p o m na glavi, 28
RAD 313

433

p o d ukrštenim uprtačima, u žutim škriputavim čizmama. Onako prepa­ riran čovjek spreman je da potraži kompenzaciju u m a čemu, da na se navuče m a k a k v u kožu, odoru, uniformu, da učini od sebe m a što a p s u r d n o , da se prometne u m a šta nevjerovatno i nezamislivo, od mili­ tantnog vjernika pa do upravnika nekakvog koncentracionog logora! . . . » B u d i oprezniji!« o p o m e n u o s a m s e . » Š t o ti znaš k a k v a r a n j a v a tkiva povređuješ i k a k v e sve kotačiće neznanih procesa u njemu pokrećeš n e k o m s v o j o m n e r a z m i š l j e n o m r i j e č i ? « ГЈ o p h o đ e n j u s n j i m b o l j e s a m nadzirao sebe i trudio se da m e d u n a m a više ne dolazi do m o m e n a t a z a t e g n u t o s t i . I t o s a d n e v i š e iz n e k a k v o g o b z i r a i l i s e n t i m e n t a l n o s t i p r e m a negdašnjem prijatelju, već iz n e č e g stvarnijeg: u m e n e j e bio ušao neki mutni strah od tog nepoznatog novog čovjeka što u njemu d r i j e m a i, p o d p u n o m o p r e m o m , č e k a s v o j č a s . I z b j e g a v a o s a m n e u r a l gična mjesta i nastojao da iznađem što više indiferentnih dodirnih t a č a k a u kojima mogu d a se bez veće laži saglasim s njim. Odnosi su se p o m a l o popravili. Prema meni je postao prijazniji, čak povjerljiviji. Opet mi j e prepričavao svoju lektiru i informirao m e о novim mo­ mentima u natezanju s tvrdoglavim seljakom oko trouglaste parcele » u L u č i k a m a « . Ali sad sam se od njegove povjerljivosti p o m a l o ježio i obazrivo joj izmicao. A kad sam nešto kasnije napuštao mjesto, priredio mi je neke vrste oproštajnu večeru. Opet je bio pozvan i Mato, opet je priređen mali kućni koncerat, i opet se g o s p o đ a Mizzi neogra­ ničeno oduševljavala. Prije nego s m o sjeli za sto, Ivan m e p o v u k a o za d u g m e u udubljenje prozora. S čašicom aperitiva u ruci, ( p o d zabri­ n u t i m p o g l e d o m žene k o j a j e strepila d a o n to ne izvede n e z g r a p n o i n e d o v o l j n o t a k t i č n o ) u p i t a o m e d a li m i š t o t r e b a . P o d v u k a o j e v i š e p u t a da m i u svemu stoji na raspolaganju, n e k a m u s a m o k a ž e m , bez trunka ustručavanja, kao starom prijatelju i drugu iz djetinjstva i tako dalje, ako sam slučajno, hm, ako sam slučajno u maloj momentalnoj novčanoj neprilici. A ja sam, bez obzira na eventualnu slučajnu momen­ talnu i tako dalje, spremno otklonio ponudu, s toplom zahvalnošću. Sasvim spontano, još prije nego sam imao vremena da promislim odgo­ v o r . R a z m i š l j a j u ć i kasnije о tome, d o š a o s a m d o z a k l j u č k a da to m o r a da j e bilo nešto kao 'pitanje principa' u meni. A poslije j o š nekog vremena, k a d j e sve to prošlo, upitao s a m se j e d n o m : zbilja, d a to nije i p a k bila klica zavisti u t e b i ? N a s m i j a o s a m se. N o tad s a m malko prepravio pitanje, prefazonirao ga, onako k a k o se to čini s pitanjima na p o r o t n i k e k a d se h o ć e d a o d g o v o r e u p r a v ono što mi želimo: a da nije, m o ž d a , u j e d n o m trenutku, osjetilo ne b a š zavist, ali nešto p o p u t zavisti, j e d n o od onih nebrojenih k o n t r a d i k t o r ­ n i h ja u t e b i ? I t a d m i s e u č i n i l o d a p o t v r d a n o d g o v o r n a t o p i t a n j e i p a k ne bi trebalo tako nasumce i bez potanjeg ispitivanja odbaciti. J e r , u š t o li s v e m i s a m i s e b i n e z a o g r ć e m o , n e m a s k i r a m o , n e k a m u ­ f l i r a m o n a š e u n u t r a š n j e p o m o l e ? I k o l i k o li j e p r i t o m vještiji, k o l i k o spretniji i lukaviji onaj ja-kamuflator nego onaj ja-prepoznavač!

Pssst! U bolnici j e j e d a n

general!

J u t r o s m i j e to povjerila bolničarka. A l i nije ni trebalo da m i k a ž e , o d m a h se to osjetilo. S v e je drugo palo u zasjenak, čitava se bolnica orijentirala p r e m a njemu. Liječnici su zauzeti, personal užurban. Svjelljaju se k v a k e , peru se majoličke pločice, m a ž u se linoleumi. Bolesnici s u se o p e t p o v u k l i u se, odgodili bolest za neko vrijeme. P o stazicama p a r k a provrvjeli su m r k i ljudi s onim posebnim izgledom lažnih civi­ lista: u nogavicama k a o da kriju sare čizama, a četvrtaste glave iskriv­ ljuju i m o b o d e d u b o k o natučenih šešira - agenti i bdioci i tjelohra­ nitelji. J e r to nije bilo k a k a v general. T o j e neobično k r u p n a zvijerka, histo­ rijska ličnost. J e d a n živi m o n u m e n t . P e t r a n a , i p e t najviših o d l i k o ­ vanja za te r a n e . U m l a d o s t i , d u š a i oličenje z a v j e r e n i č k o g prevratnič­ kog pokreta, đavao u ljudskoj koži. Osuđen na smrt, jednim ludo smi­ onim s c e n s k i m u d a r o m uspio se izbaviti i u m a ć i g o t o v o i s p o d s a m i h vješala. A u t o r p o z n a t o g puča od pet novembra. H e r o j u r a t u za nezavi­ snost, » G e n e r a l Gvozdena Š a k a « , pobjednik od Itakodalje, organizator neprobojne » P e t r o v e linije« koja je po njemu i dobila svoje ime. Poslije rata, više puta ministar vojni. A jedan put, u krajnje kritičnoj situaciji, predsjednik vlade s izvanrednim ovlaštenjima, koji je čvrstim zahvatom u s a m a tri d a n a k o n s o l i d i r a o poljuljano stanje, d o h a k a o n o v o m z a v j e ­ r e n i č k o m p r e v r a t n i č k o m p o k r e t u , i, s a z a m j e r n i m o d s u s t v o m k o l e b l j i ­ vosti, p o s l a o njegove k o l o v o đ e na vješala. P a m t i m m u lik s naslovnih stranica novina: ponešto ugojen, tamne kesice p o d očima i duboka k a ­ r a k t e r n a b r a z g o t i n a p r e k o lica k o j a m u p o d a j e o d n e k u d s u v o r o v s k i , ratnički preplanuo izgled. I prolazi mi glavom da je put od buntovnika do vlastodršca, od blijedog atentatora do zadriglog bakonje na koga s e p r a v i a t e n t a t , m o ž d a j e d a n p u k i f i z i o l o š k i p r o c e s - e v o l u c i j a iz v i ž l j a stog golaća u trbonju, vulgarna stvar žlijezda! P r i g o d e su m e više p u t a n a v o d i l e na r a z m i š l j a n j a iz d o m e n e k a r a k ­ terologije t r b u h â . I z a p a z i o s a m da p o s t o j i j e d a n p o s e b n i tip herojičkog*. generalsko-državničkog trbuha, osobito čest u n a r o d i m a koji obiluju d r ž a v n i č k i m talentima. T r b u h k a o stvoren za k o m a n d a n t s k u e š a r p u ili za p r e l a t s k i p o j a s . S v o j s t v e n o m u j e to što nije zamjetljivo odijeljen d d p r s n o g k o š a : linija grudi ne lomi se, v e ć se b l a g o prelijeva u t r b u h , sugerirajući nam jednu malu korekturu poznatoj Platonovoj trihotomiji d u š e : n e g d j e i z m e đ u thymoeidés-a i epithymetikón-a u k l a p a se još j e d a n član: to p o g r a n i č n o p o d r u č j e , naročito p o d e s n o d a posluži k a o n e k a vrsta alonže grudi za nadošivanje odlikovanja, mora da je sjedište držav­ n i č k i h o s j e ć a j a . R a z u m i j e s e , tu p o s t o j i k a t e g o r i z a c i j a . S l o b o d n o j e pretpostaviti da neki povjerljivi vojni reglemani i neke tajne uredbe о o d l i k o v a n j i m a tačno normiraju uz koji su r a n g i položaj vezani p o j e ­ dini stepenovi takvog generalsko-državničkog trbuha. S unapređenjem ili p o s t a v l j a n j e m n a viši p o l o ž a j , s l j e d u j e se, u z p o v r a t a k s t a r o g , o d g o ­ v a r a j u ć i n o v i e r â r s k i ili vojno e r a r s k i t r b u h v i š e g š t ě p e n a : A p o s l i j e

A l i n e ! S t o m i s a m o p a d a na p a m e t ! . Ali. a on nikako ne će i ne m o ž e da prekine inspekciju p a da se p o đ e pre­ gledati kod nekog čuvenog profesora. A k o u m r e . u p r a k s i . hibridni proizvod gdje se upokojeni životi faraona i aztečkih kra­ ljeva isprepleću s nemirnim životima istraživača. . . O d a k l e i zašto d a tek t a k o . t a m o u trećoj klasi. ustavne garan­ cije. . . P o m i š l j a m : a k o u m r e . očekuje se s v a k o g d a n a ) . . . . A l i p i t a m se k a k o je u o p ć e general d o s p i o u ovu p r o v i n c i j s k u bol­ n i c u ? I to m i j e objasnila bolničarka. zavi­ janje dalekih hijena u noći. I m a i dvije tri knjige о a r h e o l o š k i m otkri­ ćima. P o m a l o m e zapustila i moja bolničarka. hitnu potrebu — j e d a n p r o s t r a n trg p o s v e ć e n n j e g o v o m imenu. daleko od Astapova U novinama koje mi j e donijela moja bolničarka naišao s a m na sasvim k r a t k u vijest. B e d e m takvih trbuha. čuva državno ustrojstvo. i obavještenje da je taj umro. to rijetko biva.smrti. trodnevni obilasci m r t v o g tijela. d r a p i r a n i bijelac u s p r o v o d u . Čisto m i se ne da vjerovati d a će to biti ono isto k a o k a d . V e ć n e k o v r i j e m e nalazio se Ovdje. u m j e s t u i o k o n j e g a . ni g o v o r a ! T r e b a l o j e da i ja idem na neki k o n t r o l n i p r e g l e d . levantinske podvale trgovaca starinama. A nekad je bilo v e o m a čuveno. v r a ć a u državnu riznicu. katafalci. a da m i r n i g r a đ a n i n i ne sluti. D u g o s a m o s t a o zamišljen nad tim r e c i m a . Iskoristit ću ove dane da p r o č i t a m knjige koje mi je donio mladi doktor. M a h o m »romansirana historija«. uzbudljiv. a ako b u d e potrebno i operacije. U p r a v lektira za ove p r e s t u p n e d a n e ! : XI. . D a n a s to i m e v e ć i n i ne k a ž e ništa. o b e z b j e đ u j u ć i m u p r i s t o j a n i o r g a n i r i z a n g r a đ a n s k i ž i v o t . u i n s p e k c i j i f o r t i f i k a c i o n i h r a d o v a k o j i s e izvode po njegovoj ličnoj zamisli. s a m a dva retka: jedno ime i prezime. izvršiti •Ovdje u b o l n i c i . zajedno s odlikovanjima. ujedi otrovnica. . jer ( k a k o nas i s k u s t v o uči) obično prije t o g a p r o p a d n e država.VI. P r e p a d i nevjernih A r a p a . . ogromnoj . u m r e M a t e P i s k v i ć e v i ć iz B r g u d o v c a ! . i svi će se pregledi i pretrage. takav se službeni trbuh u svojoj ljubičastim b a r š u n o m postavlje­ n o j trbušnici. Mjesto toga. o d j e d n o m . biografije znamenitih ljudi u k o j i m a n a m se i najbanalniji g r a đ a n s k i životopis prikazuje po n e č e m u izuzetan. p a j e i to odgo­ đeno. političke i društvene uredbe. profesor je hitno p o z v a n a m o (doletjet će specijalnim avionom. nasred tog trga njegov konjanički spomenik. od koli­ j e v k e s u d b i n s k i obilježen. Osjećam se kao da su mi u kalendar nasuli nekoliko prestupnih d a n a . A nešto kasnije. I — za prvu. misteriozni m i k r o b i i besmrtno klijava pše­ n i c a u milenijskim grobnicama. N e . Izvjesne m a l e smetnje koje j e ranije o s j e ć a o (i to b a š n e g d j e u p o d r u č j u t r b u h a ) o d j e d n o m s u se p o j a č a l e . b e z i k a k v a vidljiva r a z l o g a . to će biti s m r t s m a j o n e z o m ! V e l i k e šutnje.

Treći Ubica. izvor svojih iluzija kao i svojih razočaranja. dobro poznatim: » S a d svejedno! neka bude! . G l e d a o sam ga u više uloga. to nije ni č u d o : ako je čovjek n e č e m u p o t p u n o p r e d a n . Drugi Ubica. A m o ž d a se već t a d a bio javio u nutrini j e d a n glasić pokajanja. veliki umjetnik. K a d se bolje razmisli. povrijeđenog po­ nosa. . sasvim shvatljivo. odlučivao se. da ga na m a h o v e čak mrzi. Na koncu. u j e d n o m m o m e n t u dobio s a m utisak da u dubini duše ne voli svoj poziv. . Č e k a o s a m ga u buffetu. I to m i nije bilo strano. Često s a m i s â m osjetio nešto t a k v o . širim okvirom. sa s a m i m životom. I m o ž d a j e u p o s l j e d n j i č a s p r e v a g u o d n i j e l a n e k a s i t n a s l u č a j n o s t ili č a s o m i č n o raspoloženje. I m a o sam da g a z a m o l i m p r e p o r u k u za jednog m l a đ e g . pa opet mijenjao odluku. da m i znači » s v e « . K a o što to u odlučnim stvarima i p r e s u d n i m č a s o v i m a već biva. prelazni momenat ozlojeđenosti. Poslije dubokih društvenih promjena u njegovoj zemlji. B i o j e to m o j četvrt sata. obesmišljeni »šlagvorti« tražeći da uspo­ stave vezu m e đ u sobom. a k o m u to p r e d s t a v l j a » s v e « . svog ponosa i svog stida ( o n o g n a r o č i t o g stida što živimo. P r i s t u p i o mi je i rekao da m e je slušao na jednom koncertu. J e r tako biva i sa onim d r u g i m . U ono doba. nego zato što ona sitna slučaj­ nost i ona č a s o m i č n a odluka k a t k a d obvežu čovjeka za čitav život.Z n a m g a iz n j e g o v i h najboljih d a n a . K a o što i to već biva! S p o č e t k a je išlo sasvim lako. Prvi Ubica. N a d o d a o je nekoliko toplih riječi.« K a o u t r i j u m f a l n o m p o h o d u prešli su p r e k o g o t o v o svih velikih p o ­ zornica svijeta. Druga Vještica. G l a d n o su se bacili na svoje role p r o v j e r a v a j u ć i k o l i k o teksta imaju. P o sto puta prokletim i blagoslovenim životom! J e d n o m sam morao da ga potražim u teatru gdje je. tad u o k v i r u t o g a m o r a d a n a đ e hrane i zadovoljenja svim svojim težnjama i aspiracijama. napustio j e sa s v o j o m t r u p o m d o m o v i n u i otisnuo se u svijet. Ali je već bilo k a s n o . sred graje mladih g l u m a c a k o j i m a su u p r a v porazdijeljene nove uloge. sasvim glatko. P o s l i j e one v e č e r i sreli s m o se j o š n e k o l i k o p u t a i dulje razgovarali. B i o je doista pravi. j e d a n sličan neprijateljski osjećaj prema onome što sam smatrao da predstavlja osmišljenje i opravdanje moga života. Prva Vještica. Ni s a m p r a v o ne bih znao reći p o čemu. B i o j e na p o k u s u . i čak slavno. . T r e ć a V j e š t i c a . inata. ne ću da k a ž e m slave. ali ne­ k a k v o g r e n o m e a . N e zato što s e o d l u k a n e bi m o g l a izmijeniti i opozvati. B i o j e uistinu velik u m j e t n i k . Macbeth. u predviđanju neizbježnog r a s p a d a njegove trupe. punoću i smi­ sao svoje egzistencije k a o i osjećaj njene ispraznosti. pokušao da nastupa k a o gost. koji k a t k a d zna da t a k o određeno zavlada n a m a ) . M o ž d a j e d u g o p r e ­ mišljao i v a g a o . svojih radosti i svojih muka. I m o ž d a se u s k o r o zatim p o k a j a o . Virnuo sam na svesku m o g susjeda. U p o z n a l i s m o se u Parizu na j e d n o j večeri. Vrcali su sakati. i m o j e se ime dosta često susretalo u svijetu na plakatima i p o n o v i n a m a . I vjerovatno j e smjesta zataškan onim običnim.

U č i n i l o m i se i p a k da se za tim o s m i j e h o m krije intimno nezadovolj­ stvo. no u suštini opet isto. A j o š kasnije. — javljao se j e d a n s tezge. — K o ima kraljevskog dvora pješice? V e z a se nije odazivala. A to za u m j e t n i k a n i k a k o nije d o b a r z n a k .M o m c i ! Č i j e j e rđo čađava? .G l u p a n e ! Rđo čupava. osjećaj p o d i j u m a p o d p e t a m a .) T u ž n o ovako — tužno onako! I sâm sam (eto opet jedne od mojih unutrašnjih kontradikcija!). A t m o s f e r a osvijetljenih dvorana bila je zadugo zrak koji sam disao. p r o v e o dobar dio m o g v i j e k a u n e k a k v o j vezi s » t e a t r o m « . s neprestanim i uvijek bolnim prevagivanjem sad na j e d n u s a d na drugu stranu. U taj č a s u š a o je on. k o zna da m i k a ž e što j e t o ? Što m u to znači kraljevskog dvora pješice? D r u g i j e g r m i o iz u g l a : . I prilično n a m p o u z d a n o nagoviješta d a će i z m e đ u čovjeka i nje­ g o v e umjetnosti k a d tad doći do loma i razilaska. . n e g d j e o d m a h p o d lije­ vom rukom dirigentovom. T o je bio već po­ č e t a k tegljenja iz n u ž d e . A nije m i č a k ni uvijek neugodna o n a sladostrasno-ježuljiva d r a ž tog osjeta i ona nezdrava ustreptalost koja jednim m a h o m u nama sve klonulo elektrizira i podigne.. . k a o navika na opojne d r o g e : isključeni iz tog strujnog k r u g a s javnošću. Izbliza s a m p o z n a v a o tu vrstu ljudi za k o j e j e dodir s j a v n o š ć u n a s u š n a životna p o t r e b a i z n a m k a k o taj dodir s v r e m e n o m p o s t a j e p r a v a nužnost i tira­ nin. Kasnije sam izvjestan broj godina proćubio u o n o j p o l u m r a č n o j u d u b i n i p o d n o p o z o r n i c e .. Neprevladiva antinomija i beznadan antagonizam: u č i n i li n a m s e d a č o v j e k n a d v i s u j e u m j e t n i k a — t u ž n o j e . U našim razgovorima produbio m i se o n a j utisak da na svoj poziv i na svoju umjetnost gleda s izvjesnim od­ s t o j a n j e m .. i p o r e d m o j e odvrat­ nosti p r e m a svemu zvučnom i vanjski efektnom. zagrcavajuči se sendvi­ č e m . bilo j e j o š skromnije. dakle. m o j e ! . s a š i r o k i m o s m i j e h o m . s . Otada smo se češće sastajali. a ne rđo čađava! . N i m e n i s a m o m nije n e p o z n a t taj o s j e ć a j izdignutosti n a d gomilom. i opet sam osjećao dahove mase koji su. u š i r o k o m smislu te riječi. Nije bio baš oduševljen sredinom u kojoj radi. taj čisto epidermički osjet m a s e pred sobom i o m a m a od njenog daha na s v o m e licu.Svejedno! Čije je to? .H e j ! kraljevskog dvora pješice! — izvikivao je jedan. ako i nisu išli b a š meni. . vječita antinomija u umjetniku! Vječiti antagonizam između čovjeka i umjetnika u njemu. oni se brzo suše i doskora se u njima raširi osjećanje besmi­ slenosti v l a s t i t o g p o s t o j a n j a . da stoji iznad njih. P o š a o m i j e u susret.B o g a m u . — m o j a j e rđa čupava! . i p a k stalno prelijetali i z n a d m o j e g l a v e k a o p a s a t s k i vjetrovi. u č i n i li n a m se da umjetnik nadvisuje čovjeka — j o š tužnije! ( P o n e k a d nas naši uspjesi znadu da rastuže ne manje nego naši neuspjesi. S t a r a .Moje. Pro­ veo sam. i p o r e d m o j e u suštini diskretne i usukane prirode. godine i godine u nekakvom kontaktu s javnošću.

P a ipak. s a živim osje^ ćajem bola i vlastite degradacije. ili n a p r o s t o : p o e z i j a . N o s a d k a k o bilo. — na predstave velikih djela p o e z i j e o d l a z i m sa z e b n j o m . to m i j e . izvornosti. obezvrijedi veliki tekst! A odatle se nužno r a đ a m i s a o n e о i d e n t i t e t u ili n e k a k v o j m e đ u s o b n o j i n t e g r a c i j i . — govorio s a m mu. »izvještačivanja«. umijeća. teatar n a m se p o n e k a d privida kao umijeće pretvaranja pravih vrijed­ nosti u lažne.»teatrom«. v e ć n a s d o v o l j n o u p u ć u j e u b i t p i t a n j a . A s a m taj izraz artificium. I m o ž d a bježe u društvo uprav zato što previše prisno. poslije pretrpljene p r e d s t a v e .G o t o v o uvijek. uzet zajedno s čitavim busenom njegovih mnogostru­ kih značenja vještine. K a t ­ k a d su to č a k pravi talenti samoće. b e z b o j a z n i d a ću time povrijediti j e d n u plitku sujetu. I e t o . da njihov goli tekst ne treba n i k a k v e inte­ g r a c i j e ili n a d o p u n e .. a koji su p o s v o m e najdubljem uvjerenju rođeni za s a m o ć u . da su ona i b e z » s c e n s k e r e a l i z a c i j e « p o t p u n o realizirana. u m j e t n o s t i svoj­ stvene istine i laži. k a t k a d i čitav život. Činilo m i s e d a m i m o j a p r i p a d ­ nost bratstva i subesjednikov superiorni stav prema njegovom pozivu d a j u s l o b o d u d a i j a o t v o r e n o iskazujem što m i s l i m . gori a blistaviji dio sebe. pre­ više bolno osjećaju čar s a m o ć e . a oba p o d j e d n a k o o s n o v n a za umjetnost: m o m e n a t spontanosti. Možda je tako nekako stajala stvar i s m o j i m » t e a t r o m « . — i m o m e n a t umještine. ukr- . u n o ć n o j tišini n a š e sobe posegnuli za knjigom na polici da između dviju sklopljenih stra­ n i c a o p e t n a đ e m o o n a v e l i k a m j e s t a k o j a su n a m n a p r e d s t a v i p r i k r a ­ ćena! K a k v e li sve o p a s n o s t i p o ono najhitnije i n a j v e ć e u p o e t s k o m djelu leže u takozvanoj »scenskoj realizaciji« i do koje mjere ona uspi­ j e v a da isprazni. naivnosti — d a k l e m o m e n a t liričnosti. izobliči. U umjetnosti naime postoje dva oprečna. svejednako nostalgično misleći na svoju dragu samoću kao na udaljenu draganu. a r s . ukratko momenat artificijuma. koji je i e t i m o l o š k i u n a j u ž o j vezi s riječju i p o j m o m u m j e t n o s t . protječe čitav život umjetnosti i leži njen vječiti dijalektički m o m e n a t . u sebi cjelokupna. K o l i k o s m o p u t a . oduvijek bilo d u b o k o strano i tuđe. s a m a sebi dovoljna. u r a s p o n u tih d v i j u o p r e č n o s t i . antinomična momenta. Rafinirani sladokusci samoće. »scenska umjetnost« i onoga što se zove » p o e t s k o d j e l o u d r a m s k o m o b l i k u « . u n e k o m intimnijem smislu. P a tako godinama. od čega se samo još j a č e gusne i skrućava usijano jezgro njihove prave unutrašnje vrijednosti. »ishitrenоsti«. I najčešće se s p r e d s t a v e v r a ć a m s j o š jed a m p u t potvrđenim uvjerenjem da istinski velika djela d r a m s k e poezije ne bi trebalo prikazivati. isprepletanje. n e g o baš naprotiv о čistoj antitetičnosti između onoga što se zove » s c e n a « . N e k a k v a izuvraćena alhemija koja pretvara zlato u mjed. »scensko djelo«. . patvorenja i t. I m a t a k o blistavih društvenih ljudi koji p r o v o d e vijek p o salo­ nima. i z m e đ u t a d v a p o l a . u raznim stepenovima dostojanstva odnosno poniženja. n e k o g »činjenja«. dokraja dořečena. P o d tim s v i j e t l o m . S v a k od nas ко ima neke familijarnosti s umjet­ ničkim stvarima d o b r o pozna neprestano miješanje. liričnosti i a r t i f i c i j u m a . d. prosjede usred društva. L j u d i k o v a onih romantičarskih heroja-usamljenika koji se sparušuju u i s p r a z n o s t i i p l i t k o ć i s a l o n s k e a t m o s f e r e e t a l i r a j u ć i t a m o . »hitrine«.

Čini ga. f a n t a s t i č n i j e n e g o što će m i to m o ć i da učini režiser u teatru. i » t e a t a r « . t a k o z v a n a » d r a m s k a p o e z i j a « . . tobože. nego su sušta suprotnost i uzajamna negacija. Zar n e ? teksta sam sebi » u — S a s v i m t a k o . u n a k n a d u za onaj i z v o r n i t r e p t a j i za o n u i z v o r n u boju koji su m u oduzeti. p r i k a z u j e n a m se k a o njena čista n e g a c i j a . » u m j e t n a « k o l o r a c i j a p r e t h o d n o dekoloriranog lirskog glasa.p o e t s k e . N a p r o t i v što j e t e k s t puniji. I što j e falsifikat uspjeliji. A p o š t o i o v d j e .š t a v a n j e tih dvaju m o m e n a t a . p o s t a j e b e z b o j a n . m o m e n t u iluzije realnosti k o j i j e . tako dekoloriranom lirskom g l a s u p r i d a j e s e . I to k u d i k a m o b o l j e . T u režiser naprosto n e m a m o g u ć n o s t i da nešto p o k v a r i ili d a n e š t o iznevjeri. to se zove teatar. to j e o p a s n o s t veća a gubitak znatniji i neizbježniji. riječ je о m o m e n t u fikcije umjetnosti. lažno p o e t s k o m tekstu teatar. E t o : taj p o s t u p a k p r e v o đ e n j a vrednota. T o u o s t a l o m slijedi iz s a m e p r i r o d e p o s l a : a k o j e loš p i s a c n a p i s a o » s o b a « ili » n a s l o n j a č « ili » ž e n a s u g e s t i v n a p o g l e d a « ili » č o v j e k s r e d n j i h go­ dina« a da nije imao pred očima a m a baš n i k a k v u sobu. bar une­ koliko i bar prividno. ž e n u ili č o v j e k a . shvaćane k a o auten­ t i č n e l i r i č n o s t i . to j e u m i j e ć e teatra više i bolje. . pa m a k a r i ne bio n a j d o s l j e d n i j e » o v a p l o ć e n j e « piščeve m u t n e intencije. v e ć s a m i m tim š t o ć e n a s c e n u p o s t a v i t i j e d a n k o n k r e t n i n a s l o n j a č . p o e t s k i vredniji. ženu ili č o v j e k a . Zatim. i onda k a d j e sasvim osrednji. svojstven teatru. D a . — P o g a đ a m nastavak: vi ćete na osnovu čitanja glavi« izrežirati predstavu. s v a k i istinski lirski glasić blijedi. još uvijek nešto p r i d o d a j e . P a zato. ta falsifikacija autentične liričnosti. S v e što j e liriČnost — n e liriziranje. imat će bar uvjerljivost i suvislost svoje realne fizičke osobe. drugi neki treptaj i drugi neki n a m a z boje. to p r a z n o m . naslonjač. vječito b a l a n s i r a n j e m e đ u njima. r e ž i s e r ć e . k a o i p o s v u d a i n a č e . d a bi se on ipak na neki način čuo i osjetio. ta p o n o v n a . I z a t o se p r a v a i velika p o e t s k a riječ u teatru uvijek i bezizuzetno obezvređuje i g u b i . n u ž n o m o r a t i d a i m p r i d a n e k u k o n k r e t n o s t i uvjerljivost: naslonjač će se n a silu konkretizirati u neki b a r o k n i i l i e m p i r e ili b i d e r m a j e r n a s l o n j a č . p o s m a t r a n sa stanovišta umjetnosti-liričnosti. . P i s a c će tu j o š u v i j e k biti n a d o d b i t k u : o n a j nikakav n a s l o n j a č i l i č o v j e k i p a k ć e s e p r e t v o r i t u nekakav naslo­ n j a č ili l j u d s k i lik. P o e t s k e vrijednosti teksta p r e v o d e se u p a r a . f a l s i f i k a t ili k o p i j a i m a j u tim v e ć u vrijednost čim j e m a n j e v r i j e d a n falsificirani ili k o p i r a n i original. N e . p a p i r n a t o m . ne s a m o što nisu istovetnost i međusobna nadopuna. životniji. S v a k i autentični lirski treptaj tu p o s t a j e neču­ j a n . a ž e n a s u g e s t i v n a p o g l e d a i m u š k a r a c srednjih godina inkarnirat će se u k o n k r e t n e žive osobe i n t e r p r e t a k o j e će na scenu iznijeti b a r e m uvjerljivost i o d r e đ e n o s t s v o j i h s t v a r n i h fizičkih ličnosti. manje papirnatim. A teatar. U p r v o m redu zbog jednostav­ nog razloga što j e kudikamo lakše »zamisliti« nego » o s t v a r i t i « . koliko toliko životnijim. n e g o liričnost — tu se apsolutno gubi. umjetnost teatra. to jest p o e t s k i vrijedni tekstovi pisani u dramskoj formi. p o t p u n i j e . Mislim da m e tačno shvaćate i da je suvišno da se o g r a đ u j e m od j e d n e vulgarne konfuzije: n a i m e da se tu ne radi o onom m o m e n t u fikcije.

Sličan j e odnos i između p o e t s k o g djela u d r a m s k o m obliku i s c e n s k o g djela. m o l i m V a s . da ih što m a n j e u tome o m e t a . p o s v o m v i z u e l n o m i s p e k t a k u l a r n o m v i d u . ne znam k a k v u bi d r u g u funkciju i m a l o prikazivanje djela poezije. onako k a o što dječici i krezubim starcima naročitim s p r a v a m a melju i s a ž v a k a v a j u z a l o g a j e ? Doista. da i m a d r a m a koje su autentična p o e t s k a djela i d r a m a k o j e to n i s u . i z m e đ u . po svojim olujama. o d l a ž n e p o e z i j e . On time i dobija n e k o svoje opravdanje i svoje polje r a d a : on privodi kakvoj takvoj praktičnoj upotrebljivosti defektne proizvode poezije koje bi i n a č e trebalo sasvim odbaciti. čista muzika. neka » p o s r e d n i č k a umjetnost« koja bi imala da n a m tekst pretvara u slike. U s t v a r i . I n e z n a m š t o v a s to čudi. n e o g r a n i č e n i m m i z a n s c e n s k i m m o g u ć n o s t i m a i t. to j e o b m a n a . opet. a s e b e d a učini što sitnijim i što nezamjetljivijim? — A l i Š e k s p i r . nema potrebe da b u d e a u t e n t i č n o p o e t s k o djelo. Scen­ sko djelo postoji u g l a v n o m ondje gdje ne postoji istinsko poetsko djelo. po prenemaganju svojih umišljenih bo­ lesnika i n a m a g a r č e n i h muževa. to j e s p e k t a k l .stoga što u zamišljanju raspolažem neograničenim brojem i izborom glu­ m a c a . — N e . p a m o ž d a čak ni k a r a k t e r umjetnosti. po lakrdijanju svojih S c a p i n a i S g a n a rella. p o onim mjestima za koja nije trebalo biti baš s a m Šekspir glavom. osim čisto praktične i p o p u l a r i z a t o r s k e . nego da pusti Eshila ili S o f o k l a d a g o v o r e . A scensko djelo. — Znači. S d r u g e s t r a n e . p o onim s v o j i m genijalnim d a h o v i m a . T e a t a r u g l a v n o m živi o d loše p o e z i j e . Š t o i m a . što će Eshilu Ш S o f o k l u n a d o d a t i t e a t a r ? Š t o će n a m p r e d s t a v a p r u ž i t i v i š e n e g o čita­ nje njihovih t e k s t o v a ? I što drugo i bolje m o ž e da n a p r a v i teatarski čovjek a k o je doista pametan i doista umjetnik. po svojim dueliranjima. T a m o l i m V a s . T e riječi i te istine žive u m r a k u . ali to nije m u z i k a . i m a m o s v u silu m u z i k e p o k o j o j se o d l i č n o p l e š e . u s t v a r i znači s a m o to. N e p o r i č e m m u razlog postojanja. d . p o onim s v o j i m bolno nad a h n u t i m i s t i n a m a о čovjeku. ali Molijer! P a to j e živa p o z o r n i c a . po svojim s a b l a s t i m a . Š e k s p i r živi n a p o z o r n i c a m a p o s v o j i m slabijim mjestima. A Molijer u nedjeljna p u č k a popo­ dneva još doživljava jača scenska žarenja po svojim trivijalnostima. A b a n a l n a k r i l a t i c a d a i m a d r a m a za čitanje i d r a m a za g l e d a n j e . ono je u sebi p o t p u n o i bez toga. p o jeftinoći svoje k r u p n e komike. u t o m e specifičnog što bi važilo s a m o za d r a m u a ne i za ostale literarne v r s t e ? Zar m i i k a d č i t a m o Ilijadu ili A n u K a r e n j i n u t a k o đ e ne insceniramo čitani tekst sebi » u glavi« j e d n a k o k a o k a d č i t a m o Š e k s p i r a ili I b s e n a ? N i j e li s v a k o l i k a l i t e r a t u r a i svakolika umjetnost uopće. ono se i bez toga vrlo d o b r o igra. ne p o onim: svojim velikim poetskim riječima. niti p r e d s t a v l j a j u n e k u n j e n u i n t e g r a c i j u ili n j e n o » p u n o o s t v a r e n j e « . M e đ u m u z i č k i m djelima i m a m n o g o plesnih forma k o j e su p r a v a . N i j e d a n ni d r u g i s c e n s k i ne žive p o o n i m v e l i k i m p o e t s k i m m j e ­ stima. T v r d i m s a m o da ta umjetnost i njene specifične v r e d n o t e nisu identični s u m j e t n o š ć u d r a m s k e poezije i njenim v r e d n o t a m a . Vi poričete teatru razlog postojanja? — N e . stvar čulnoga i slikovnoga? I zašto bi n a m samo k o d takozvane dramske poezije trebao neki posrednik. P r a v o poetsko djelo nema potrebe da b u d e igrano.

— I p a k m e ne ćete razuvjeriti! K o d nas. V j e č i t a šteta! K a k v a sen­ z i b i l n o s t . — I takvih ima jako mnogo u svim strukama. A o d a t l e . T i su ljudi ustvari virtuozi svoga ličnog ja. s pu­ nim pravom. u Madame Sans-Gêne k a o i u Kralju Learu. bez prethodnog otjelovljenja u » s c e n s k o m djelu«. A svi. P r i s u s t v o j e d n e primarne pelivanske. N a p r o s t o zato što ih i m a velik b r o j . ali u ovu struku ide j a k o m n o g o takvih praznih ljudi koji imaju о sebi neobično visoko mišljenje. T a k a v beznadan slučaj možete lako prepoznati već kod prvih pokušaja s kakvim kandidatom za glumačku š k o l u : on se stidi pelivana u sebi. n a ž a l o s t . one se prebacuju ravno u vasionu i u njoj ostvaruju. J e d a n p r i m a r n i pelivan i j e d a n senzibilan umjetnik zašiveni u istoj vreći — eto t o j e i d e a l n a formula. U s t r u č a v a o s a m se da m u k a ž e m d a n e k o l i k o od tih rijetkih velikih m o m e n a t a doživljenih u teatru dugujem u p r a v o njemu.d v i j u s t r a n i c a s k l o p l j e n e k n j i g e . i tu m o r a m o d a ih o p e t p o t r a ž i m o k a d s e . I to u p r v o m redu svoje fizičke. u s v a k u s t r u k u i d e j a k o m n o g o praznih ljudi. A n a nj m o ž e m o d a n a i đ e m o i s t o t a k o l a k o . ali taj j e u ž i t a k suštinski različit o d u ž i t k a u p o e t s k o m t e k s t u . T o j e ono što bismo mogli nazvati zanatskim uslovom. J e r bez tog osnovnog pelivanskog i zanatskog m o m e n t a . k a k a v fini u m j e t n i k . g o t o v o pot­ puno odsustvo pelivana u njemu. vjerujte mi da ni naj­ v e ć a umjetnička senzibilnost ne može d a uspije u našoj struci. to je nešto sasvim izvanredno. T o v a m i objašnjava zašto tako velik broj praznih ljudi ide baš u ovu struku. komedijantske sklonosti i umješnosti u n a m a . s o m a t s k e ličnosti. n e z a d o v o l j e n i ili r a z o č a r a n i . Želja za isticanjem. — D a . k a o nesreća u željeznič­ k o m saobraćaju. i s c e n s k a n a m u m j e t n o s t p o n e k a d p r u ž i k o j i č a s a k u ž i t k a . traže plasmana. osnovnom p o d o b n o š ć u za taj zanat. odlike ili sposobnosti. u n a š o j struci. — M i s l i m d a n a m to n e m o ž e da o b j a s n i n i š t a . koje intimne težnje nagone ljude vaše struke da se posvete u p r a v toj čudnoj umjetnosti? Nasmjehnuo se. — Recite mi. I s t i n a . Sviraju p o sebi k a o po violini. I j a o o n o m e o d n a s k o j i u sebi ne nosi i tu pri­ marnu komedijantsku komponentu! Nedavno sam u B e č u imao prilike d a g l e d a m j e d n o g doista velikog u m j e t n i k a . — koji momenti. eto u t o m e j e stvar. Ti rijetki momenti zaista se ne m o g u razumno uzeti k a o opravdanje da hiljade teatara na kugli zemaljskoj večer na večer igraju. — pitao sam ga radoznalo.i n t e l e k t u a l a c ! A l i . ta nabubřelost s v o g slijepog i golog ja. N a š a j e struka kult svoga ja u najvišem stepenu. p a i j o š l a k š e . — J e d a n jedini m o m e n a t : sujeta. D r u g i bitni u s l o v ili k v a l i t e t j e s t : k o m e d i j a n t s t v o . s tih mrtvih stranica. O s i m t o g a . već s a m o p o sebi predstavlja j e d a n o d bitnih uslova za u s p j e h . za ekshibicijom s v o j e ličnosti. v r a t i m o s p r e d s t a v e . bez posredstva teatra. i da se tom Minotauru godišnje namiču stotine i stotine pozorišnih djela k o j a se u tu svrhu pišu. golog i čistog od svakog drugog svojstva. Ili č a k čisto organske potrebe za lakrdijanjem. A k o se on libi da . t o s e d e š a v a t a k o r i j e t k o ! N a t o s e n e smije računati.

s e baca na zemlju, da divlja i histerizira, da lupa n o g a m a k a o dijete, i d a se u t o m e j o š i ž i v l j a v a i uživa. A k o to za n j e g a m j e s t o z a n a t s k o g u ž i t k a p r e d s t a v l j a m u k u k a o za frigidnu ženu zagrljaj — s njim je go­ t o v o . T a k a v se ni do k o n c a karijere ne će osloboditi t o g stida, i taj će stid do kraja kočiti s v a k u njegovu kretnju, svaku njegovu riječ, spu­ tavati i paralizirati čitavu njegovu fizičku i psihičku ličnost. I krivo j e misliti d a j e to u s l o v s a m o za g l u m c a - l a k r d i j a š a , za t r i v i j a l n o g k a b o tena-zanatliju, a d a to ne važi za g l u m c a od formata, intelektualiziranog u m j e t n i k a . K o j e š t a ! O v a j posljednji bez onog p r v o g u sebi ustvari j e s a m o g l u m a c bez p r i m a r n o g glumačkog talenta, k a o slikar koji nema » r u k u « , k a o m u z i k a l a n p j e v a č koji n e m a glasa. On m o ž e d a b u d e ne­ k a k v a pasivna umjetnička duša, nekakav umjetnik bez nazivnika — ja n e z n a m p r a v o g d j e d a g a s t r p a m - ali g l u m a c b o g a m i n i j e ! N e m o ž e t e zamisliti k a k o toplo, k a k o prisno zažalim takvog čovjeka: vidim gdje je osuđen na neuspjeh ne zbog nedostatka nekog kvaliteta, već baš napro­ tiv z b o g p r i s u s t v a j e d n e suvišne superiornosti. A p u b l i k a to o d s u s t v o pelivan-elementa osjeti odmah, od prvog maha. T o s a m m o g a o zapaziti i k o d onog u B e č u : dive m u se, ponosni su na njega, oduševljavaju se njime, na riječima, preko svake mjere. Ali kao neposredna reakcija — ostaju hladni. T r e b a da prethodno intervenira svijesna misao, treba da p r o t e č e onaj k r a t k i hip d o k se impresija pretoči u sud, pa da se odu­ ševe. A to, za glumca, znači — laku noć! Dakle, bezuvjetno: k o m p o n e n t a pelivan i komponenta sujeta. D a k a k o , u jednima prevladava jedna, u drugima druga od te dvije komponente: karakterni glumac i heroina, buffo i primadonna — to su dva temeljna tipa u n a š e m p o z o r i š t u živih l u t a k a . N a r o č i t o k o d tipa p r i m a d o n n a , ta j e sujeta s t r o g o lična sujeta, n a i m e sujeta na svoju fizičku, somatsku, rekao bih animalnu ličnost, ne sujeta na svoj talenat, na svoju umjetnost. Ta nastupa tek aposteriorno, tek kao derivat one prve. — Zar u tome n e m a izuzetaka, ljudi s drukčijim p o b u d a m a i ambici­ jama? — I m a . T o su oni koji su pogriješili zanat. V e ć i n a ne p o s t a j e svijesna t o g a d o k o n c a ž i v o t a ; t o i h s a m o m u k l o m u č i i z n u t r a ... U o s t a l o m , m o ž d a s a m n e p r a v e d a n k a d tu ličnu sujetu u z i m l j e m k a o n e k u speci­ f i č n o s t s v o j e s t r u k e . U toj sujeti v a l j d a leži j e z g r a s v a k o g u m j e t n i k a i k r a j n j i p o t i c a j s v a k e u m j e t n o s t i . V j e r o v a t n o s v a k a u m j e t n o s t p o č i n j e iz sujete. — N e bih se složio! J a bih r e k a o baš protivno: umjetnost, istinska umjetnost, počinje ondje gdje prestaje sujeta. Istinske p r e o k u p a c i j e ve­ likog umjetnika niču tek ondje gdje su umrle njegove empirijsko-lične. A prava slava, ona strpljivo čekana i ognjičavo sanjana slava, nemi­ n o v n o dolazi tek o n d a k a d s m o izgubili smisao za njena zadovoljstva, k a d s m o o k r e z u b i l i za njene d a r o v e , k a d ona v e ć s a s v i m b l i j e d o v e s e l i n a š e srce. Njeni zraci p a d a j u na naša pogrbljena pleća k a o tanko zimsko sunce koje o b a s j a v a ali ne grije, i ona ne uspijeva da razgali pejzaž r u i n a u n a š o j g r u d i . P r a v a p o e t s k a riječ izlazi iz nas t e k o n d a k a d j e o s l o b o đ e n a s v a k e sujetne p r e o k u p a c i j e , čista o d s v a k e s t r a n e primisli,

p a č a k i o d b r i g e d a li o n a p r e d s t a v l j a e s t e t s k u v r i j e d n o s t i d a l i n a l a z i p u t u s r c e d r u g i h . O n a s l o b o d n o p r o v a l j u j e iz n a s p o š t o j e p o p u s t i o g r č našeg htijenja, užagrenost naših ambicija, pošto je prekinuta svaka veza između naše praktične ličnosti i naše umjetnosti. — H m ! V i velite: prava umjetnost počinje ondje gdje prestaje sujeta, U i z v j e s n o m smislu, to j e m o ž d a t a č n o . A l i t a č n o j e i s u p r o t n o : g d j e prestaje sujeta, prestaje i umjetnost. J e r što bi bila ta umjetnost k o j a počinje tek pošto j e umrlo sve u n a m a ? N e k a k v a umjetnost »za n a s s a m e i ni za koga d r u g o g a « . N e š t o k a o molitva k o j u m r m o l j i m o r a d i nas samih, i koju bismo mogli slobodno da š a p u ć e m o i u sebi. N e vodi li t o u p o t p u n u a s k e z u , a d o s k o r a i u p o t p u n o ć u t a n j e ? I n e z n a č i l i taj vaš ideal potpune hermetičnosti, savršene neangažiranosti naše empirijske ličnosti, ustvari to, da poezija prestaje, biti poezija i da njena istina p r e s t a j e biti istina s a m i m tim što s m o j e izrekli, o n a k o k a o što t a j n a p r e s t a j e biti t a j n o m čim s m o j e p o v j e r i l i d r u g o m e ? N e š t o č e m u , k a k o se na svijet rodi, » p o g u b n i z a p a h v a n j s k o g svijeta« ugasi plamič a k života, razori njegovu bit, o d u z m e n j e g o v u s u š t i n s k u vrijednost. A n e z n a č i li b a š t o p r a v i t i o d u m j e t n o s t i j e d n u s v o j u s t r o g o l i č n u , d u ­ boko i ekskluzivno intimnu stvar? I tako, čas poslije nego što smo umjetnost odvojili i oslobodili od svoje ličnosti, eto je opet, jednim n o v i m p u t e m i na j e d a n novi n a č i n , p o d v r g a v a m o , p o t č i n j a v a m o , p o d ­ r e đ u j e m o s e b i , s v o j o j l i č n o s t i , i t o n a j o š r o p s k i j i n a č i n ... Z n a č i ; z a k u kuljiti se u sebe, umotati se dobro u ogrtač, čuvati svoju vlastitu toplinu, k a o užareno, dobro izolirano tijelo, i žariti se i isijavati s a m u sebi. B e s m i s a o ! . . . Razmišljao sam. — N e znam. Možda imate pravo i vi. M o ž d a je doista tako. Umjetnost počinje gdje prestaje sujeta. A gdje prestaje sujeta, počinje šutnja. K o n ­ tradikcija. Circulus vitiosus. E t o j e i tu, u j o š j e d n o m smislu, s i m b o l i č k a zmija k o j a s a m a s e b e u j e d a za r e p m o ž d a n a j b o l j a g r a f i č k a f i g u r a c i j a začaranog kruga umjetnosti. P o m u č a s m o malo. P a on reče: — A u s t v a r i , svi se m i u m j e t n o š ć u l i j e č i m o od života, s v a k n a svoj n a č i n . A l i b o j i m se d a , u u m j e t n o s t i , a k o č o v j e k n i j e i o d v i š e p l i t a k , n a koncu svaki put neizbježno vodi van granica nje. P o vašem shvatanju, to se zbiva t a k o da, s unutrašnjim sazrijevanjem i nadrastanjem, umjet­ n o s t n a j z a d g u b i s v o j e t i j e l o : ta v a š a » p r a v a u m j e t n o s t « p o s t a j e n a j z a d nekakva nepostojeća umjetnost, nekakva »umjetnost bez umjetnine«. T o j e , u neku ruku, prestanak umjetnosti putem njene sublimacije. Z a mene pak, opasnost je druga. Nešto uprav suprotno sublimaciji umjet­ n o s t i . S v e č e š ć e , p o s j e ć u j e m e j e d n a m i s a o , ili j e d n o o s j e ć a n j e : d a u m j e t ­ nost nije ono čudo u koje sam n e k a d v j e r o v a o ; da j e ona uistinu nešto m n o g o manje, mnogo skromnije, nešto m n o g o ispod one tačke na koju ju je zažarenost mladenačke egzaltacije n e k a d bila ispela učinivši od nje istinu i z n a d svih istina, nešto i z n a d s a m o g života. P o s l i j e n e g o j e u m r o b o g i drugi autoriteti metafizičkog p o m a z a n j a , ljudi su osjetili po­ trebu da iznađu neke nove vrednote i kategorije metafizičkog reda, p a

•su t a k o n a s t a l e r a z n e m i s t i č k e k o n c e p c i j e u m j e t n o s t i . N a m j e s t o s t a r o g b o g a p o k u š a v a l i su d a p o s t a v e i umjetnost, da od nje p r a v e svrhu, cilj, osmišljenje života, da u njoj nađu njegovu unutrašnju vrijednost. Umjet­ n o s t j e p o s t a l a g o t o v o j e d n o tajanstveno n a d n a r a v n o otkrovenje. A čini m i s e d a s u u t o m e n a j m o d e r n i j e t e o r i j e p o d s v i j e s t i , i r a c i o n a l n o g i in­ tuicije p o m a l o p r u ž i l e r u k u p o m o ć n i c u toj s t a r o j m i s t i c i . G l u p o s t i ! U m j e t n o s t j e nešto d a l e k o manje, d a l e k o niže o d toga! I treba da čovjek u čovjeku b u d e prilično nevelik, svakako manji od umjetnika, pa da bi s e time m o g a o d a zadovolji i da bi svoju težnju p r e m a b e s k r a j n o m e m o g a o d a u t o p i u t o m j e z e r c e t u a p s o l u t n o g a ! ... U m e n i s e p o m a l o t a ­ loži u v j e r e n j e d a u m j e t n o s t nije ni i z d a l e k a o n a k o d u b o k a , o n a k o o z b i l j n a s t v a r k a o što se to, u p u b e r t e t s k i m v r u ć i c a m a ili u n e m u š t o m p o r i v u b o g o t r a ž e n j a , p o n e k a d v j e r u j e . I čini m i s e d a v e ć na sebi za­ mjećujem nedvojbene znakove toga. Oh! Obični, redovni tok toga pro­ c e s a ! B i j e g o d u m j e t n o s t i , ali s p o č e t k a o s t a j u ć i j o š u v i j e k u n j e n i m g r a n i c a m a . A p o n a j č e š ć e s iluzijom da to znači u z l a ž e n j e n a j e d a n n j e n viši stepen. T a k a v je slučaj k o d glumca k o g a j e p r e s t a o d a pasionira njegov r a d i koji počinje da sve više naginje režiji, k o d vituoza koji se p r o m i t a r i u d i r i g e n t a . U suštini j e to isto i k o d s l i k a r a k o j i isklizi iz svijeta p o j a v n o g a i č u l n o g a te u z m e d a slika s v o j e misli. I k o d p i s c a koji » n a d r a s t e « ustaljene književne forme, koji » p r e z r e « shematičnost i konvencionalnost formalističkih okvira i oblika, p a stane da ispunja d n e v n i k e i bilježnice, d a niže zapise i marginalije, m e d i t a c i j e i kontem­ placije, p i s m a i solilokvije, vjerujući da j e tek u tim » a m o r f n i m for­ m a m a « u s p i o d a iz s e b e istiješti čistu i zgusnutu k a p » s u š t i n e « r a v n o na p a p i r . S v e su to s a m o s i m p t o m i one p o t r e b e da s e i z a đ e iz vlastite k o ž e , d a se d e z e r t i r a s p o l j a u m j e t n o s t i . A to j e , o p e t , s a m o z n a k d a n a m u m j e t n o s t nije v i š e ono za što s m o je n e k a d držali, d a više ne z a d o v o ­ ljava čitavu našu unutrašnju potrebu, odnosno sve naše unutrašnje po­ t r e b e . Z n a k v i š e ili m a n j e s v i j e s n o g g u b i t k a v j e r e u s v o j u u m j e t n o s t , i l i u u m j e t n o s t u o p ć e ... U i s t i n u v e l i k u m j e t n i k j e s a m o o n a j k o j i u s v o ­ j o j ličnosti udružuje velik um, velik duh i velik talenat. N e m o ž e biti ve­ l i k o g u m j e t n i k a a d a j e m a l e n č o v j e k : to b i z n a č i l o d a n i j e u i s t i n u v e l i k umjetnik. T o se najbolje vidi kod velikih pisaca. T a molim vas, postoje li d v i j e m e đ u s o b n o d a l j e s t v a r i n e g o š t o j e m o r a l i s t i č k o d j e l o i u m j e t ­ n i č k o d j e l o ? P a i p a k , a k o j e to doista v e l i k u m j e t n i k , n j e m u će u s p j e t i d a i tu o p r e č n o s t p r e v l a d a ! Više m a n j e svako j e veliko književno djelo, n a o v a j ili o n a j n a č i n , j e d a n s l u č a j savjesti, a k n j i ž e v n a a k t i v n o s t u s t v a r i i nije drugo nego j e d a n neprestani ispit savjesti. I vrijednost mu je baš u t o m e što tek t a k v a , psihološko-lirska vrsta ispita savjesti, a ne p u k a intelektualistička, etička, sociološka i tako dalje, ujeda, i razbuđuje, i promiče nešto u najintimnijoj intimnosti čovjeka. Ali, naravno, moć da izvrše tu sintezu velikog uma, velikog duha i velikog talenta, da je izvrše a da pritom ne unište umjetničko djelo, data j e s a m o onim najvećima. V e ć k o d nešto m a n j e g formata, to su suprotnosti k o j e se isključuju i poništavaju. T u se u m zove intelektualističnost pa poništava primarnost i spontanost. T u se duh zove moralizatorstvo, p a poništava poeziju i su-

kobijuje se s čulnošću i s njenom slobodom. Ali k o d doista velikog p i s c a , um ne ubija pjesnika. Eto vam Šekspira! Ali k o d doista velikog duha, duh ne ubija pjesnika. E t o vam Tolstoja! Zato istinski velik umjetnik n i k a d n e m o ž e i z a ć i i z k r u g a u m j e t n o s t i , ć a k n i o n d a k a d j e iz n j e g a svijesno i hotimice izišao. Na primjer baš stari Tolstoj. B o r i o se protiv umjetnosti u sebi isto onako, i isto o n a k o b e z u s p j e š n o , k a o što se njegov o t a c S e r g i j e b o r i o p r o t i v č u l n o s t i . I — h o ć e t e li m i v j e r o v a t i — s a d a najviše uživam baš u onim njegovim kasnim, moralizatorskim, pučkopoučnim spisima, u kojima je na svakom k o r a k u vidljiv njegov napor d a od sebe odbaci umjetnost, a opet na s v a k o m k o r a k u u p a d a u nju, ne u s p i j e v a j u ć i d a s e o s l o b o d i u m j e t n i k a u s e b i ... N o , p o n a v l j a m , s v e t o v a ž i s a m o z a n a j v e ć e . A z a n a s s i t n i j e , d r u g a j e s t v a r ... Č e s t o s e p i t a m : a što a k o s a s v i m p r e s t a n e ta vjera u u m j e t n o s t ? K u d o n d a ? Z a r o s t a t i pri s a m o m hljebu zanata? Čemu drugome pribjeći? Što drugo iznaći, u p o o d m a k l i m godinama, u zamjenu za onu vjeru k o j u s m o izgubili? — P a ... A k o t o u m r e , v a l j d a v e ć ž i v o t n a n e s e n e š t o d r u g o ! A k o b a š p r e s t a n e v j e r a u to, u d u b o k o ozbiljnost t o g a , v j e r o v a t n o se r a đ a n e k i drugi, novi interes. — Ali š t o ? Što, na primjer? Interes prema čemu? — B i l o p r e m a čemu — otvorene su sve m o g u ć n o s t i . Izbor je širok. O d s k r u š e n o g p o m i r e n j a d o p o b u n e , o d n e k e n o v e o b m a n e p a d o ... — ... p a d o s v e o p ć e č a n g r i z a v e s k e p s e i l i b l a g o d a t n o g o t u p l j e n j a ! I l i do l u đ a č k o g bijega ne znam čemu ususret i do smrti u k a k v o m A s t a p o v u ! ... Z a r s m o s v i m i d o r a s l i z a t a k o i s p o l i n s k e m j e r e n a i v n o s t i , z a t e l u d e a p o š t o l á t e ? ... Odmahnu rukom. jedne obmane koja je bila druga. Naročito ne u nekim ne gradi se novi kumir: n a je ono od čega strahujem. — N e , to n i k a d ne biva! N a r u š e v i n a m a osnovica čitavog našeg života nikad ne niče godinama. Od krhotina jednog razočaranja n j e g o v o m m j e s t u o s t a j e p r a z n i n a ... E t o , t o

— S v a k a k o , j o š je prerano da se о tome misli. T o j e j o š sasvim d a l e k o . — S l a b a u t j e h a ! ... Pošutje zamišljen. P a reče, odjednom življe: — I p a k , č i s t o d a č o v j e k p o z a v i d i o n o m s t a r o m l u d o n j i ! ... N a d r a s t i sam s e b e , s v o j u u m j e t n o s t , u m j e t n i k a u s e b i , n a d r a s t i t o p a m a k a r s b i l o k a k o n a i v n o m m i š l j u ili o b m a n o m , t o j e i p a k n e š t o ! ... T o z n a č i b i t i ž i v s v e d o s m r t i ! ... I , v i d i t e , m o ž d a j e a p s u r d n o t o š t o ć u r e ć i , a l i t i m e o n u m o j i m o č i m a p o r a s t a n e s a m o k a o č o v j e k , v e ć i k a o u m j e t n i k ... S v e u svemu, k a d dobro promislite, lijepa smrt. Idealan završetak, k a k a v s e s a m o p o ž e l j e t i m o ž e ! ... U s t a d e navlačeći r u k o m naniže bijeli prsluk fraka na trbuh koji j e v e ć bio p o č e o d a se z a o k r u ž a v a . P o l a k o i s p r a v i figuru, p a n a d o d a s osmijehom: — A s u t r a , n o v a p r e d s t a v a , i n o v i » t r i u m f « ! ...

* * *

Atrijum i kamineti s p r e g a č a m a od mjedenih » e g i p a t s k i h « p l o č i c a p o v e z a n i h l a n č i ć i m a . ljudi n i s u znali da m i o d g o v o r e . crnom. U malom udubljenju za o r k e s t a r n e u m o r n o s a m strugao na violini. . ili bih d o z n a o da j e d a n od njih životari n e g d j e u P a r i z u ili d a j e d r u g i u m r o n e g d j e u B u e n o s A i r e s u . J e d n o sam vrijeme bio uposlen u malom. B i o je to n e k a d skupi noćni lokal koji je. pocijepala u posebne grupice. K a d j e njegovo doba minulo. oronulom kaba­ retu. Stariji pomrli. s j e ć a m ga se iz tih d a n a . a na mjestu ispalog očnjaka zjapi u čeljusti crna rupica m r a k a . o d j e d n o m i z i š a o iz m i l o s t i o t m j e n e p u b l i k e i n a g l o s e s r o z a o u r a n g u . i uvirao sam u sebe. na raznim jezicima svi­ jeta. b e s k o n a č n i c o u p l e t iz Gejše i l i n e u m r l e Matschitsche. P o provincijskim varijetejima dugo s a m svirao kao pratnja tačkama p r o g r a m a . k a r n i š e . I. žena s fistulom z a g r a b i l a hi n e u p o s l e n o m d e s n i c o m d v a t r i č v a r k a i u š t i n u l a k o m a d i ć k r u h a k o j e j e s a ž v a k a v a l a s v e d o n o v e riprese. nešto je više sjedine na sljepoČnic a m a . otmjeni lokal p r o m e t n u o se u jeftini k a b a r e t k o j i je životario. lusteri. i isto t a k o s u m o r n o m o d r i zidovi s »egipatskim« crtarijama i s na­ k n a d n i m m r l j a m a plijesni. bili su t a k o đ e r crni. s novim t e k s t o m u s v a k o j sredini. N a Gejši i Matschitschima obnavljali su se tekstovi. m a l e lozice. A k a s n i j e j e bilo d r u k č i j e . O p l a t a . od c r n o g . p o s v i m provin­ c i j a m a s t a r o g k o n t i n e n t a . T e k se nešto prorijedila k o s a na tjemenu. О njima se počelo manje govoriti. s naočarima i s ru­ p o m o d fistule p o d vilicom. A s v i j e t s e s v e j e d n a k o v r t i o o k o s v o j e o s i . A ja s a m i dalje gazio svojom nizbrdicom. s j a j n o g p o l i r a n o g m r a m o r a . Ponekad bi naišao gost k o j i u p i ć u pati od n a s t u p a velikodušnosti te na silu h o ć e d a časti i » m u z i k u « . kao na »beskrajnom vijku«. već načet i p o m a l o otrcan. Za dulje vrijeme ne bih о njima ništa č u o . sve j e to bilo iz r e z b a renog i t o k a r e n o g crnog drveta. za onih nekoliko uvodnih taktova za kojih j e u p o s l e n a s a m a lijeva ruka. i ritornello je tekao dalje. sjedila j e uz pianino na čijoj su polituri ostali kružni otisci od mokrih čaša a na krajnjim je t i p k a m a p o k o s t bila n a g o r e n a o d p r i s l o n j e n i h c i g a r e t a . Vremešna klaviristica u d o b r o m d o m a ć e m vunenom džemperu. Izgubio s a m iz v i d a i n j e g a i n j e g o v u trupu.E t o . Modri pliš. p r e m a lokalnom ukusu i s aktuelnim duhovitostima. U nj bi k a t k a d zalutao i ž e l j e z n i č a r iz u n u t r a š n j o s t i da d o č e k a o d l a z a k s v o g k a s n o g n o ć n o g voza. p o neobjašnjivoj ćudljiv o s t i m o d e . A k a d bi ih s e o p e t sjetio te u p i t a o što j e o d njih. svi s k u p a tonuli u anonimnost. malo p o malo. u očekivanju da nastupi violina s m o t i v o m i da tri o p e r u š a n a girlsa na pozornici složno dignu lijevu nogu. K o d s v a k o g ritornella. smjenji­ vali se jezici svijeta i oprobavale artikulacije raznih ljudskih rasa. N a stolici p o r e d nje ili n a d a š č i c i s nepotrebnim d u g m e t o m sordine na kraju klavijature ležao je rastvoren p a p i r s n a r e z a n o m s a l a m o m ili č v a r c i m a i s t o p l i m n o ć n i m k r u h o m . S v e j e tu bilo k a o na l u k s u s n i j e m o d j e ­ ljenju j e v r e j s k o g groblja. T r u p a se raspala. svjedočili su о p o j m u luksusa i u d o b n o s t i jednog poratnog svijeta. Pojedinci su se odvojili.

N a k o n kratke komedije iznenađenja. T e večeri poslije p r o g r a m a prosjedili s m o do zore zajedno čavr- . Nalazili su d a m u to o d l i č n o u s p i j e v a . s e l j a č k i p o d o z d r i v . i к tome još stranca! Skeč je znao potrajati i četvrt sata. — J o j ! . G a s p a d i n d u ô k t o r . S a d je bio trbušast i dobio dobrodušan. I p a k . bilo j e neizbježno d a se p r i j e ili k a s n i j e s r e t n e m o . Zubar je vukao kliještima seljačku kljovu. bugario k a o udovica. došao manji. I t a d bi n a s t a o u r n e b e s . Imitirao je čovjek sâm sebe. bio s a m u prilici da g l e d a m njegovu najuspjeliju t a č k u . s v u tu j o š živu B e o l k o v u m u d r o s t n a u č i o o d s a j a m s k i h saltimbanca potucajući se p o Italiji poslije r a s p a d a njegove g r u p e .. nespretno se gegajući. d . glatki. n a j z a d b i s j e o n a s t o l a c . A p u b l i k a se sladila m u k a m a č o v j e k a . z a p o m a g a o kao seljak. tanki poput dječjih b a l o n a k o j i će s a d da prsnu. pravio svakojake grimase. B i o se razd e b l j a o . s u d a r i m s e s n j i m . pa je strani akcenat još i od svoje volje poja­ čavao. t o b o l j i . i F o m u F o miča i Porfirija Petroviča. n i k a k o n i j e h t i o d a i s p u s t i iz r u k u . J e d n e v e č e r i . j o š u v i j e k s k o r p o m na koljenima. jedan d r u g o m e ispružimo r u k u . s velikom k o r p o m k o j u . i z l a z e ć i i z m o g boxa. Zatim je dolazilo dugo teglenje i natezanje. I p a k se desilo.. A takva persiflaža uvijek ugađa.. S v a k e v e č e r i . prorije­ đena dlaka svjetlija.. ) .. ponešto pritom pregoneći. On je cičao k a o kezme.. A on k a o da se toga sjetio. m a l k o p o s p a n izraz. Nastupao je u s k e č e v i m a kojima je komičnost p o j a č a v a o njegov strani a k c e n a t . k a o i s v a k a d r u g a . A k a d bi i to završilo i k a d bi m u zubar najzad zavukao kliješta u usta. S a ž i m a o j e b o r e k a o d a s u o d g u m e . m i l o s t . s t r a š n o bolji. naročito u s r e d i n i k o j a o d s t r a n a c a živi. N e k a d j e igrao i d e m o n s k e . I tad je počinjalo ono najzabavnije. g a s p a d j i n d u ô k t o r ! . Publika je likovala uživajući u strahu od fizičke patnje koji se n a p o k o n probudio u prostaku-debelokošcu. M i l o s t . sretno improviziranim pojedinostima. u s t o seljaka. p r e k i d a o ga j e neočekivano za­ p l a š e n d a s u z n o u p i t a h o ć e li ga m n o g o b o l j e t i .T u se j e d n o g dana pojavio kao k a b a r e t s k a t a č k a i on. žućkasta.. U naročito nadahnutim danima. Seljak kod zubara. T e š k o d a j e previdio m o j e i m e na listi u k a n c e l a r i j i direkcije. odizao dežmek a s t o g čovjeka sa stoca i teglio ga po čitavoj pozornici. Ulazio je.. N i j e b i l o k u d k a m o : predamo se. iskriv­ ljivao je lice t a k o da bi m u skupljena u s t a otišla s a s v i m u s t r a n u . trom. g o t o v o d o s a m o g u h a . J a o ! . i sadističke u l o g e . ponešto zgurio. sjedao m u na glavu. u ž a s n o bolji! . iz m r a č n o g u d u bljenja za orkestar. Kesio se i kreveljio pokazujući rijetke istršale zube. ali v e o m a zanimljivog J a g a . Lice m u je postalo šire. P o m i s l i o s a m d a j e m n o š t v o t i h smorfija. uz već znane duhovitosti ( » u m o m e selu k o v a č se čitavo jutro nateže sa m n o m p o ledini d o k mi izvadi zub a n e n a p l a ć u j e n i p o l o v i c u « i t. odupirao m u se n o g o m о trbuh. obogaćivan je novim. Žrtva •za u m j e t n o s t . j e d n o g svog posebnog. napuhivao obraze da su postajali blistavi. N a k o n d u g o g cjenkanja sa zubarom. i j o š t r b u š a s t a č o v j e k a . d a j e i g r a o v e ć izvjesno v r i j e m e a da se n i s m o sreli. i dva­ deset minuta ponekad. P u b l i k a j e v j e r o v a l a d a on to i čini zato da bi imitirao stranca. povaljivao ga na pod. A s o b i č c i su n a m se nalazili u istom h o d n i k u .

. razdebljaloj figuri sve je govorilo: » n a koncu.ljajući za jednim stolom u uglu. i to j e s v e . Ni traga k a k v o m vajkanju. na m a h o v e p r e o b r a ć a o u pro­ ljetnu z v o n j a v u z v o n a što zavijava p e l u d o m djetinje igre p o d svijetlim k r o š n j a m a b r e z a . dvjesta p e d e s e t . i s informacijom d a je taj u m r o . U m r o je negdje u provinciji. Z n a t e da doktori. A l i i to je bilo nepotrebno. i v i š e se n i s m o sreli. k a d v e ć otvore bolesnika. X L VII. prigušen no uporan. veli m i b o l n i č a r k a : v e ć se na prvi pogled vidjelo na čemu je stvar. P r o š l o mi j e glavom: ovaj će umrijeti od k a p i . Sve j e unutra već zahvaćeno. Čim bi se naslutila n a p o m o l u k a k v a tugaljiva tema. žele da bar n e š t o u č i n e ! . »Sličite mi na Krilova« — rekao sam mu. već okolnost njegova organizma: vjerojatno je imao krvni pritisak povišen na dvjesta. I pomislio sam kako je legendarna tromost velikog basnopisca. iskreno nebrižan i aljkavo r a v n o d u š a n p r e m a svemu. I to je sve. — A zašto to? — P a tako... B i o je srdačan.« A onda — na osmoj stranici nekih novina dva retka petita s jednim i m e n o m i p r e z i m e n o m . J o š nekoliko večeri sjedili smo i ćaskali. U s p u t su m u izrezali i bacili u pliticu nekoliko istrižaka suvišnog sala s abdomena. T e k su uzeli m a l i u z o r a k tkiva za histološku p r e t r a g u . Sasvim daleko od Astapova! Pitam s e : j e s u li s e . u nekoj bolnici. poput ove moje. on bi s a m o odmahnuo rukom. k o j a se ističe k a o njegova osnovna karakterna crta. i n j e m u o v a k o r e d a l e p r e d o č i m a nepoznate slike iz r a n o g djetinjstva provedenog u njegovoj dalekoj z e m l j i ? J e li s e . A onda s a m ja m o r a o da o t p u t u j e m n a nôVi p o s a o . General ima rak! S a m o su ga otvorili i zatvorili. svejedno! . Putova kojima smo gazili poslije n a š e g posljednjeg viđenja u P a r i z u nismo se dotakli ni jednom jedinom riječi: kao da smo о tome već nekad nadugo razgo­ varali. svejedno! dobro je i ovako!« Bio je zadrigao. ili j o š v i š e .. O v o j e s a d p r v i g l a s koji sam poslije toga о njemu dobio. ni najmanjeg prizvuka patetike u njegovim riječima. i n j e m u v r t i o p r e d o č i m a n e s u v i s l i k a l e i d o s k o p n j e g o v a ž i v o t a ? I j e li m u s e o n a j h i p e r t o n i č a r s k i zvižduk u ušima. z a d u g i h č a s o v a s a m o ć e . u p r ć d a o u cilik saoničkih p r a p o r a c a što p o svježem saniku klize k r o z p e j z a ž m r k i h omorika na božićnju p o n o ć k u ? Ili j e i tada bila j a č a ona krilovljevska tromost i ona opterećenost organizma. N a njegovoj tromoj. — A k u d p o s l i j e svrši to s a l o ? 29 R A D 313 449 . te ga samilosno zagnjurila u pospanost bez misli i bez nadživljenja? I j e li e v e n t u a l n e rijetke i z a m a g l j e n e o d s j e v e s j e ć a n j a i t a d z a t a š k a v a o i krilovljevski mudro zaključivao riječima: » k a k o bilo! na koncu. pletoričan. teško je disao. p o svoj prilici bila ne crta njegovog karaktera. u d u g i m n o ć i m a b e s a n i c e .

nije dobro reći golu istinu. p r e d u g o s a m se zadržala. a neki d a d u i j a v n u zahvalu u novine.Bit ćete našalio m u se profesor. dokraja porazilo. — A . Z a r se d a k l e i heroji p o d kožom tako malograđanski boje smrti? Sasvim logično. tok čitave stvari znatno se pospješi. veli. m o r a m ! Nije od d o b r e v o l j e ! . — B a š ste k a o dijete! Ispitujete te p o t a n k o s t i p a v a s k a s n i j e depri­ mira! Zašto to radite? — M o r a m . d a k l e . .. — Zašto pak to? — Ni t o m e s e j o š ne zna pravi uzrok. zajedno s ostalim!. malko pretjeraju u protivnom. J e d n o je javna smrt.. A o n j e u z v r a t i o š a l u : i t a k o m i j e g a l a u n i f o r m a p o s t a l a otijesna'. vitkiji'.. T o bi ga. I z s u g e s t i j e . A n i j e li n a p r o f e s o r o v o m l i c u m o g a o n e š t o p r o č i t a t i ? — 0 . u pravcu optimizma! T u j e d a k l e falinga!. K a d paci­ jenta samo otvore i zatvore. . K a ž i t e mi.. J e d n o je izložiti se z a l u t a l o m t a n e t u . Znači. . o. A što dalje? — K a k o . ni p r i m j e r c i m a i z n a d p r o s j e č n e ljudske m j e r e .. ni generalima. Zapravo.. što j e rekao profesor? — U s k l i k n u o j e : . A l i t a k o k r a t a k da p a c i j e n t to nikad ne primijeti. T a k o j e k o d svih.. čak i onda k a đ s u u n a p r i j e d bili p o t p u n o sigurni. — K a k o ? Z a r nije operiran p o d n a r k o z o m ? — Ne. . — Čime zabašure? — B i l o č i m e ! K a ž u m a k a r š t o š a l j i v o . o . A sad m o r a m ići... D o p e t šest d a n a izići će iz b o l n i c e u k u ć n u njegu. A zatim se stvar počne razvijati ubrzanim t e m p o m . . — Nije ga dakle mnogo deprimiralo otkriće? — Što mislite? T a nisu m u rekli!. samo s lokalnom. — Junak je... Brzo nečim zabašure. P r o f e s o r a je j u č e posjetio njegov ađutant i naročito mu preporučio da generalu ne kažu pravo stanje stvari. bogami! — . R e ć i ć e m u da je ulkus uspješno operiran.. p r i v a t n a smrt. t a k o ! . Ali ako su već unaprijed imali i najmanju sumnju!.. ne! Vješti su oni u tome! A k o ih b a š iznenadi ono što n a đ u . ali da će u tom slučaju stvar biti već m n o g o lakša.. a drugo j e sitna. * T a k o .. smrt u punom ornatu. ali tako r e d o v n o biva. da doduše postoji mala mogućnost recidiva. ili v e ć k o zna zbog čega. Obično se zahvale toplim p i s m o m d o k t o r u koji ih j e operirao. — A k a k o j e na primjer profesor jutros to izveo? Zavrtjela je glavom. A on će s e zbilja u p r v o v r i j e m e s u b j e k t i v n o o s j e ć a t i b o l j e .. načas zastanu. uvijek nastupa jedan kratak časak iznenađenja. što će dalje biti s njim? — N i š t a .— K u d ćete da svrši! B a c i se. n i j e t a k o l o š e ! v r a g n i j e t a k o c r n k a k o s m o m i s l i l i ! ' — A-ha! Znači.na polju .što dalje'? — Mislim. sestrice.

atentatorskom m e t k u u krunidbenoj povorci.. Tout est perdu sauf l'honneur! . nekakvim paranoidnim pričalom koji je svaki dan izlazio s novim zamislima i planovima.pod ešarpom izvršene dužnosti'.. . O nespoznata. . S u d b i n a j e o v o g p u t a h t j e l a d a p r e m a n j e m u b u d e pravedna pa ga je izuzela od preimućstva javne smrti i podvrgla onoj običnoj.ja ć u p o g i n u t i ' ! D a k a k o ... smrt kao podnošenje. a drugo je pasivno dotrajavanje sred četiri zida našeg tmurnog d o m a . privodeći ga tako opet. Odlažem kraju romansirane biografije mog mladog doktora.. Ispripovjedio mi je natenane sadržaj fantastičnog romana koji »namjerava napisati«. m o j t u ž n i generale! Ovo nije herojska smrt. n e g o ć e š n a p r o s t o biti poginut!.. . n e g o ć e t i n e š t o b i t i o d u z e t o ! N e ć e š ti p o g i n u t i . svakidašnjoj. .. T a idite. О b l a ž e n a » r o m a n s i r a n a h i s t o r i j o « . . g o s p o d a r s i t u a c i j e ! N e . t u s a m ja g l a v n o l i c e .. čestita. molim vas! Što mi pričate! Historije jakih su priče о pojedincima. postaje go i razoružan čovjek. J e s t . smrt u švipsu slave. N a k o n c u . S i r o t i g e n e r a l ! . d a su drugi u tom ničim stiliziranom i ničim zamućenom suočenju hrabriji i čvršći. Trudim se da saosjećam s njim..ja d a j e m ž i v o t ' .Ja u m i r e m ' .časti'. P l u t a r h ! A historija slabih — to je povjesnica č o v j e č a n s t v a . n e g o ć e n e š t o tebe. utješno je da neznatni crvak svakidašnjice to zna.. u prostranu z a j e d n i c u ljudi. pasivna smrt. J e r on misli d a j e s a m o on licem u lice sa s m r ć u m e k u š a n i slab. usamljena ljudska jedinka zapahnuta d a h o m ništavila. M a n i m o m e ­ cima izrešetane klobuke s perjem. S m r t nauznačke. r a s t o č e n a t r b u h a p o d k o r d o n o m k u ć n e haljine iz k o j e davno upijeni mirisi jelâ. kućevnosti.. On ne zna da na toj m e đ i kapitulira sve. istonoljubiva snago slabih! О osvetnička. Le Brave des braves . . d r a g i g o ­ s p o d i n e ! O v d j e s e n e u m i r e t a k o ! N e ć e š n i š t a ti. XLVIII Jedno dugo kišno popodne prosjedio sam u kavanici na vanjskim bulevarima s krezubim vjetrogonjom. t o m i j e i d u g s a m r t n i č k e s o l i d a r n o s t i ! . . N e u s t r a š i v o s t pre-d s m r ć u m o ž e d a b u d e s a m o p l o d n e i n v e n t i v n e . t u s a m ja o n a j k o j i n e š t o č i n i . N e ć e š ti n i š t a d a t i . Nastojim da ga žalim. tucete ustrijeljenih s e d l e n i k a ! . Quarante siècles vous regardent! . jedina neizvitop e r i v a d e m o k r a c i j o s m r t i ! K a k v e li k r v a v o z a r a đ e n e u t j e h e prezrenom malom pješaku! General umire. pasti prosvirana šešira s perjem. u p r a v oficirski bijedne uobrazilje pred riječju: smrt. pod k o n a c . smrt k a o činjenje. I s a m o p o tu cijenu u s p i j e v a m d a i z n a đ e m i s a o s j e t i m ljudsku solidarnost s njim. o p l u t a r h o v s k a l e k t i r o pubeftet-r s k i h g o d i n a ! 0 v j e č i t o n a l i č j e s t v a r i ! .. ishlapljela naftalina već čudno udaraju mirisom smrti.. da tu i vlastodržac koji j e ne trepnuvši o k o m potpisivao tucete tuđih smrti.. D o b r o j e . m e đ u n a š i m altđajč k r e d e n c i m a . Ovo je privatna.

N a •ogledalu l o k a v a p r o v j e r a v a o s a m g u s t o ć u k a p l j i c a : n e m a tu p r o m j e n e ! l i j e v a slijepo. A r o m a n j e . . N e k a k v e injekcije. Korisno upotrebljiva k a k o za antireligioznu p r o p a g a n d u .. Ili m o ž d a neko sigurno.. T o j o š nisam riješio. — U v j e r i t e s e s a m i ! N i s u t o g o l e r i j e č i ! . tu se n a brzu r u k u filtriraju i regene­ riraju. ili o n e i s t e . Učinjen je epohalan prona­ l a z a k . V i s t e z a c i j e l o z a p a z i l i d a s u u d a n a š n j e m s v i j e t u r i j e č smrt i r i j e č rak p o s t a l e o t p r i l i k e s i n o n i m i . U o s t a l o m s v e j e d n o . j e d n a s a m a injekcija i stvar gotova. . T r e b a b i t i p r o f e s i o n a l n i l i n g v i s t a p a d a se n e u o č i taj j e d n o s t a v a n lingvistički f a k a t . J e r ovo j e fanta­ stični roman. tako i za propagandu protiv raka. p r e m a pred­ viđanjima.. L j u d i su u laboratorijima otkrili p o t p u n o siguran a savršeno j e d n o s t a v a n lijek protiv neke strahovite i v e o m a raširene smrtne bo­ lesti koja j e bila bič božji svojih vremena. kroz k a n a l e i izljeve otječu n n e k a p o d z e m n a sabirališta. p a i sam pacijent sebi.. — Mislite da je čovječanstvo postalo hrabrije? — N e . razumije se. jedna injekcija. podvrsta roman budućnosti.. ujednačeno.. nema spasenja!. danas se čovjek boji raka.. recimo k a o danas rak. bez n a d e da će se n a g l i škropci smjenjivati s igličastim roskanjem i blijedim provedricama. Neprekidno. A K r e z u b i je pričao. to ću odlučiti u t o k u p i s a n j a . trebao da obuhvati svojih osamsto stranica. v a n n e k o g n e p r e d v i d i v o g k v a r a na strojevima. k a o što čine morfiniste i stari š e ć e r a š i . »Ali glavno j e ideja. p a odozgo opet toče. onako k a o što teče v r i j e m e : a k o se u n j e m u nešto dogodi — dobro.. v e ć j e d n o m u p o trebljene količine. Od raka. Tri injekcije . K o l i k j e udio u m i s l i m a i o s j e ć a n j i m a n e g d a š n j e g č o v j e k a i m a l a r i j e č vuk! G o t o v o č i t a v ž i v o t b i o j e » u z n a k u v u k a « ! A k o j o š danas misli na vuka! K o m e danas p a d a na u m da oboli od likant r o p i j e ? D a n a s se čovjek više ne boji smrti. T i p i č n a k a v a n s k a kiša koja ima čitav vid j e d n e k o m u n a l n e usluge.i stvar gotova! N e . pozivao se na « k i c e i bilješke i planove koje je izvlačio iz svoje d ž e p n e arhive i p r o ­ s t i r a o p o ploči stola. T a j e l i m o g u ć e d a j e t o u v i j e k n o v a . K a d bi se p r o v e l a t a č n a statistika. ako se ne dogodi — svejedno. . n e r a b l j e n a v o d a — o d a k l e b i t o l i k a ! —. cijede. Skice i bilješke iznosile su nekoliko listova. vidjeli biste koliko j e u d a n a š n j e m svijetu opala u p o ­ t r e b a r i j e č i smrt u k o r i s t r i j e č i rak! L j u d s k e r i j e č i i l j u d s k i s t r a h o v i d o l a z e i izlaze iz m o d e . — P a kako je svršilo? — U m r o je. u besprekidnom krugu. •cure . Oguglao na osmijeh i nevjericu. za svoj račun. p u m p a m a ponovo tjeraju gore. A injekcije je mogla da daje s v a k a b o l n i č a r k a . A a k o j e t a k o . t a d z b i l j a .Kišilo j e j o š od jutra.. — T o je dobra anegdota. zar n e ? « — M o r a t e m e slijediti nekoliko stoljeća naprijed. zajamčeno sredstvo protiv smrti n o p ć e . Znao sam j e d n o g a koji j e dvadeset g o d i n a p l a ć a o mise da bi u m r o od tuberkuloze.. ono i bez toga teče! P r o s t o k a o da su zaboravili ugasiti l a m p u na hodniku p a odšvrljali n a č e t r d e s e t d n e v n o k r s t a r e n j e ! .

D a bih to p r e d u s r e o . L j u d i su dohakali raku. za s l u č a j d a se daljim istraživanjima i z n a đ e čitav niz.. zavladalo je golemo oduševljenje. ili » v j e č i t a r e g e n e r a c i j a « . Š t o ć e t e . a još manje riječ » b e s m r t n o s t « . Bilo je i efemernog prospe­ riteta.— E t o v i d i t e . Zastarjelo je gledanje po kome j e fantastika nerazrješivo povezana s mistikom. nim«. — A l i . N o relativno k r a t k o p o t r a j a l a j e p u č k a veselica. v e ć nešto čisto' naučno. t o j e v e ć n j e n o ! .. živahnosti noćnih lokala. Sjetite se s a m o » b e s k r a j n o g platna«. Dakle. »Grupa athanatika«. T a k o . ivanjski kresovi. n i s m o li s t i m » b e s k o n a č n i m « » v j e č i t i m « . k o j e bi svojim metafizičkim prizvukom zamutile kristalnu racionalističku čistotu čitave stvari. A o n u raniju. N e š t o k a o Quatorze juillet i r u s k a P a s h a i P r o ­ g l a š e n j e p r i m i r j a . poznata »sutradašnjica pobjede«. T o će biti p o d e s n o . Novopronađeno sredstvo n e će biti n i k a k a v a l h e m i č a r s k i » e l i k s i r b e s m r t n o s t i « . igranka do iznemoglosti na j a v n i m t r g o v i m a i r a s k r š ć i m a . M a s a je gunđala. n i j e n i t o l i k o v a ž n o d a li ć e t o b i t i l i j e k o d r a k a i l i l i j e k o d smrti. odlučio s a m d a n a p i š e m realistički fantastični roman. riječ » t o n i k u m « . r e d . U prvi mah. u o b a o b r a z a . P a da vidimo! E t o stoga se moram pridr­ žavati strogo racionalnih elemenata. f a m i l i j a t a k v i h s r e d s t a v a . N a horizontu je zašaralo praskozorje običnih »poratnih« teškoća. Za to je najlakše! A u m j e s t o i z r a z a » b e s m r t n o s t « . i z r a z » b e s k o n a č n o tra-j a n j e « . b e s m r t n o s t i z r u k u r e l i g i j a i m i t o l o g i j a u: svoje r u k e ... Slavlje dotad neviđeno u povijesti čovječanstva. i l i » v j e č i t e o l o v k e « ! . m o ž e m o z a n o v i l i j e k i z n a ć i n e k o d r u g o i m e .. s v e u isti m a h . da nemam fan­ tazije. d o h a k a l i smrti. i z n a đ e n j e Athanatik. i to j o š z a k r i v l j e n o m . U čitavoj toj stvari ne će se nimalo operirati s m i s t i k o m ili s b i l o k a k v i m i r a c i o n a l n i m e l e m e n t i m a . Z a t o ne ću upotřebili riječ »eliksir«. s t v a r s e dešavala u jednoj fantastičnoj zemlji u kojoj su već prethodno svi soci- . j e r s e m o ž e načiniti i plural. Ili č a k о pluralitétnostï beskrajnih p r o s t o r a ! S t v a r je s a m o u tome što j e m o d e r n a fizika p r e u z e l a b e s k r a j n o s t . o n a k o k a o što je već ranije medicina preuzela čovjeka i n j e g o v o t i j e l o iz d o m e n e v r a d ž b i n a u s v o j u b r i g u . v j e č n o s t . r e c i m o . R e ­ dovna poratna euforija. Ili m o ž d a » h o r m o n « . Izlazi n a isto. i opet objema nogama upali u metafiziku? »beskraj­ — N i p o š t o ! T o su n a u č n i termini m o d e r n e fizike k o j i su već p r o d r l i 1 u sitnu t e h n i k u s v a k i d a š n j i c e . i z v i n i t e . jednim fiziologom i jednim fizičarom. Obično me kore da sam realista. Z a b o r a v i o s a m v a m n a p o m e n u t i .. Ali vidjet ćete: sad će m e k o r i t i što n i s a m realista. švercerski povišene atmosfere. d o ć i ć e . To dobro zvuči. ili » F a k t o r b e s k o n a č n o g trajanja«. Ili » f a k t o r l k s « 0 tim pojedinostima tehničke prirode posavjetovat ću s e s j e d n i m biologom. Možda v a m je poznato da ja s mojim r o m a ­ nima n e m a m sreće. » H o r m o n vječite regeneracije«.. A d a i n e g o v o r i m o о b e s ­ k r a j n o m p r o s t o r u . Umjesto riječi »eliksir« u p o t ř e b i t ću. Vatrometi. A l i âkf> v a s b a š s m e t a j u ti i z r a z i .. N a p r i m j e r »Athanatik«. Ali m a s a je bila zabrinuta. » b e s k o n a č n o g v i j k a « . T o i j e s t s p e c i ­ fičnost ovog m o g romana.. » v j e č n o s t « i » b e s k r a j n o s t « m o ž e m o z a s a d o s t a v i t i p j e s n i c i m a .. Nepoznati ljudi grlili su se i ljubili u n a k r s t . B a c i o s a m se na fantastični roman. na primjer.

sve to s prisjenpm neke velike petljanije s opojnim d r o g a m a u koju bi bio umiješan n e ć a k p r e d s j e d n i k a r e p u b l i k e . p o k u š a j t e z a m i s l i t i u i s t i m a h L'affaire du collier. A l i nastavite. v e ć n a p r o s t o »oni kakvih ima najviše«. sve nejednakosti ukinute. K a k o li s u n a i v n i b i l i e k o n o m i s t i i sociolozi minulih v r e m e n a k a d su mislili d a su m a s e b a š zaljubljene u k r u h ! T a molim vas. z b o g n j e g o v e dalekosežnosti.. v e o m a je teško dolazila do s p a s o n o s n e a m p u l i c e . Poturalo se u j a v n o s t (no k o zna. e k o n o m s k i i slični problemi riješeni. J e r nastala je razumljiva j a g m a za a m p u l a m a Athanatika. B u k n u l e su m o n s t r e a f e r e . Malverzacije.. Gluposti! Nije ljudima bilo do kruha! Bilo im je do onoga do čega j e uvijek i jedino čovjeku: do života. i j o š tuce takvih a f e r a z a j e d n o . poslije velikih geografskih otkrića. p a č a k i to d a s k u p o c j e n i lijek d a j u s y p j i m o m i l j e l i m h r t o v i m a . L j u d e j e obuzeo instinktivan strah od zamašitosti novog pronalaska. J e d n o m r i j e č j u . D r e i f u s s o v u aferu. — . a bijeda obješena о klin. . L'affaire des déco­ rations. n i j e li t i m e p r e s t a o i s a m p o j a m m a s e ? . oni k a k v i h uvijek i neiskorjenjivo » i m a n a j v i š e « . m o ž d a j e to bio s a m o m a n e v a r spretnih dema­ g o g a ! ) d a n e k e g o s p o đ i c e iz v i š e g d r u š t v a u s v o j i m t e r e v e n k a m a s e r v i ­ r a j u g o s t i m a » Athanatik-соcktaile«. Nešto slično j a g m i za » i z v o z n i c a m a « .Ali ako je uklonjena bijeda i nepravda. varate se! T o je reakcionarno shvaćanje mase. Dakle ne jedna sociološka distinkcija.. Međutim. S a d su se ljudima učinile trica n e k a d a š n j e razlike u društvenim i ekonomskim privilegijama.jalni. . Šverc i crna burza. nego jedan zahtjev logike. uopće poslije presudnih događaja: zebnja. ratova. I t a d s e p o j a v i l o o n o š t o s e n e m i n o v n o p o j a v l j u j e n a s v i m h i s t o ­ rijskim prekretnicama. i l i s a m p r e s t o l o n a s l j e d n i k ! . . L a w . Skeptici su rekli: H m ! ne će biti d o b r o ! Uvidjelo se da novi lijek. k a k o bi m u time podigli cijenu. A nije nipošto nužno da tima » k a k v i h ima najviše« povrh toga bude još i loše. . odjednom j e pukla nejednakost dublja i veća od m a koje druge. k a o što m o ž d a vi to l a i č a r s k i zamišljate. k o m e nisu sagledavali domašaj i granice. a milenijska borba za koricu kruha prosto s p r d n j a — b o r b a s k o m a r c e m ! . A kruh je bio samo jedno.o v b a n k r o t . D a to tek približno s e b i p r e d o č i t e . m a s a . za koncesijama. za valutnim d o z v o l a m a . G o v o r k a l o s e d a izvjesni t r u s t o v i . o t k u p l j u j u i uništavaju v e l i k e k o l i č i n e Athanatika. Athanatik je uključen u p o j a m k o m f o r a . p r e k o s v o j i h a g e n a t a . . što tako naročito. S p o č e t k a su imali iluziju da će biti do­ voljna kontrola države.Не. I eto. treba staviti p o d najstrožu kontrolu. gole­ mih pošasti i kataklizama. tako zamamljivo ima u k r u h u ? N e k i n a r o d i — n a r o č i t o n a r o d i i z t a k o z v a n e »Kartoffel-gruppe«. nejedna­ k o s t k a k v o j nije bilo ravne u povijesti č o v j e č a n s t v a : n e j e d n a k o s t p r e d s m r ć u . Masa naime nisu » o n i koji p a t e « .. L'affaire Calas. pa i č i t a v a b o l j a Mitteleuropa —kruha gotovo uopće ne troše. P a n a m s k i s k a n d a l . — Čini m i se d a je to s a m o j e d a n lijep s o f i z a m . k o r u p c i j a v e l i k o g stila. karakteristične za svako » p o r a t n o razdoblje«. z l o p o r a b e . Priznat ćete da uvijek i u svakom stanju nužno mora da bude nekakvih »kakvih ima najviše«. prilično ubogo i pri- . I započele su »obične stvari«. ako j e ukinuta svaka n e j e d n a k o s t .

šefovi katedara. ako nikome drugome. bila u tome da se postavi neki pouzdan granični kriterij u toj neprimjetno klizećoj graduelnosti.. naprotiv. n e k o g a od onih » k a k v i h i m a n a j v i š e « ? U p r v o m redu ta j e p r e d n o s t p r i z n a t a š e f o v i m a država. tradicijama. T e k . već p r e m a specifičnim momentima. predsjednik Centralnog odbora Crvenog krsta. N a j v e ć a j e teškoća. redovni akademici. nosioci najviših odlikovanja s mačevima i lentom. veoma razvijenim zemljama. ona se zasnivala na teoriji p o g l a v a r e v e » s o c i j a l n e dužnosti življenja«. Zatim.. glavni tajnici a k a d e m i j a . stepenu kulturnog razvitka. u načelu. d a se b a r n e k o m e m o r a o u d i j e l i t i Enthebung: bilo bi zaista apsurdno da j e d a n tako epohalan pronalazak ostane neiskorišten. s nešto o g r a n i č e n i m Enthebungom k o j i se obnavljao o d g o d i n e do g o d i n e . s r e d s t v o d a se taj život n e k a k o održi. primijetio bih. prednost na korištenje Athanatika priznati onima koji su ga pronašli? Inače bi se uistinu na j e d n o m višem. k a o što p o g a đ a t e .. U raznim zemljama ona se pravdala na različite načine. u s v i m j e z e m l j a m a p o d j e d n a k o šefu d r ž a v e priznata ta prerogativa.mitivno. p a p r e m a t o m e i život. predsjednik Vrhovnog upravnog sudišta. Vrhovnog upravnog sudišta. i t a k o dalje. dekani i prodekani. . U nekim zaostalim vanevropskim zemljama g d j e j e k r a l j j o š s i n S u n c a .. V i vrtite g l a v o m ? A l i s i g u r n o ćete se složiti. n a t e m e l j u o v e ili o n e d r ž a v n o p r a v n e teorije. k a k o su to tehničkim t e r m i n o m nazvali njemački autori.. inten­ danti centralnih kazališta. ministri i državni podsekretari. u drugim.. pred­ sjednik Kasacije. Za šefom d r ž a v e slijedio j e niz v e l i k o d o s t o j n i k a : p r e d s j e d n i c i m i n i s t a r s k i h s a v j e t a . Z a v o j n a lica važile su p o s e b n e u r e d b e . Računskog dvora i predsjednici apelacionih sudova. I n a k o n c u . religioznim vjerovanjima. p o čovječanstvo od nesravnjivo veće vrijednosti nego život običnog prosječnog čovjeka. K o će p a m e t a n sporiti da na svijetu ima i takvih ljudi čije j e djelo. t a k o z v a n a Todesenthebung. k a d se m n o g o n e p o s r e d n i j e radilo o t o m ž i v o t u ! . koji su taj pravni p o j a m u tančine razradili i dali najvrednije radove na tom području. čitav niz osoba kojima je ta povlastica priznata spe­ cijalnim z a k o n i m a . S t v o r e n a j e p r a v n a u s t a n o v a » I z u z e ć a o d s m r t i « . tragičnom planu potvrdila stara ljudska istina da cipelar nosi najlošije cipele!. t a s e p r e r o g a t i v a i z v o d i l a iz v l a d a o č e v a božanskog porijekla. U daljem redu dolazili su predsjednici pokrajinskih predstav­ ničkih tijela. priznat ćete i sami. rektori i prorektori. M o ž e t e d a k l e lako zami­ sliti njihovu a n g a ž i r a n o s t sad. predsjednik Glavnog privrednog vijeća. zemaljskih upravnih sudova. u kojima j e život šefa države potpuno etatiziran. predsjednici predstavničkih tijela. predsjednici okružnih sudova i okružni javni tužioci. ruko­ vodioci samostalnih kazališta lutaka. A n e j e d n a k o s t u r a s p o d j e l i Athanatika. o v a k o ili o n a k o . predsjednik Računskog dvora. predsjednici a k a d e m i j a i instituta. bila je nužna. samo zbog teškoća u postavljanju gra­ ničnog kriterija! Pokušajte sam skicirati sumaran nacrt pravilnika о distribuciji! Zar ne ćete. — Malčice ste trivijalan u vašim metaforama. pokra­ jinskih privrednih vijeća. Zatim. pot­ predsjednici Kasacije.

. gesta zadivljujućeg altruizma. elitni rod vojske. koji je već od početka bio van svake diskusije. postoji i d o b r o . R e z u l t a t : u m r l i s u o b o j e . gospodine. zaleti se p r e k o reda sa svojom viljuškom. d o b r o t a ' ! « I pjevušili su t a d p o m o d n u t a l i j a n s k u p j e s m i c u : » E s s e r buoni — che affare di gonzi! . m o ž e d a z n o j a n s k a č e n a g l a v c e u mrzlu v o d u šesnaest puta dnevno. J a v n o s t nije vjerovala da su ti f a l s i f i k a t i m o g l i n a s t a t i b e z u č e š ć a d r ž a v n e m a r k a r n i c e . on ne će oboljeti od kuge. primjera izuzetne veličine duha! J e r na svijetu. nevaepitana bolest koja još ne pozna pravila igre..— N e m a r i ! G l a v n o j e i d e j a . Zelena uniforma značila j e za šiparice o n o . raspaljivale kanibalske borbe. t i m e s t e s j e l i n a o n u b e s k r a j n u v r p c u g r a d u e l n o s t i . iskapili je t a č n o p o p o l a . p a i teže alergične smetnje. Athanatik je naime imao svoje djelovanje s a m o ako je uzet u strogo određenoj dozi.. F i n a n c i s u p o s t a l i v o d e ć i . M o ž d a t e k izuzetno. podmetale noge. poslije tolike borbe. A č i m s t e p r i z n a l i t u p o v l a s t i c u m a k a r k o m e . v a š a . Smijali su s e : » E t o v a m ga. umre od infekcije! Jer. da se stane nä rep nepodopštinama.. M o ž e d a se ljubi u usta s k u ž n i m a . P o v l a s t i c a je dakle odmah priznata pronalazačima. j e d n a k o . zapinjale zamke i smicalice. i akata požrtvovnosti. i svijetlih primjera. T u n e m a otimačine ni p r e s e z a n j a . R a z v i o s e g a n g s t e r i z a m neviđenih razmjera. na primjer. Ali j e o d m a h klopnu po nadlanici.-« B i l o j e . ili j e č a k u z r o k o v a o n e u g o d n o s t i . Padalo je po pet. u z l o č i n o m p l a ć e n o j a m p u l i — b i l a j e n a j o b i č n i j a s t e r i l i z i r a n a v o d a ! .. T a k o . A kat­ k a d i samu smrt. koje je bilo praktično nemoguće razlikovati od pravih. U nešto manjoj d o z i . recimo. padne k a p . neka nova. zabilježen j e dirljiv slučaj d v o j e ljubavnika. — A zašto baš sterilizirana? — E .. T a c i t tih v r e m e n a p r o s t o nije s m a g a o riječi da ožigoše moralni p a d svoje epohe. P o v r a ć a n j e . k a o i zlo. i j e d n a k o neuništivo. po pedeset zdravih glava — da bi se spasla jedna samrtnička. S v i su izna­ l a z i l i m a k a r k a k a v o s n o v d a s e d o k o p a j u Todesenthebunga sa prilo­ ženom ampulicom. a k o neko ima da umre od raka. z a t o ! D a se ne bi slučajno desilo da pacijent. omiljeli. da se suzbije špekulacija. Čitavo n a o r u ž a n j e preorijentiralo se n a zelenu u n i f o r m u : na p e t hiljada zdravstveno-financijskih s t r a ž a r a d o ­ l a z i o j e m o ž d a t e k j e d a n a r t i l j e r a c ili p j e š a k . Slučaj dvoje ljubavnika samo. On se dokopao jedne ampulice. Vi ne možete pojmiti k a k v e su se svinjarije stale d e š a v a t i ! A što sve čovjek nije k a d a r da učini za j e d n u t a k v u » d o z n a k u na b e s m r t n o s t « ? U prometu su se pojavili savršeni falsifikati Todesenthebungsschein-a s besprijekornim vodenim znakom.. u internom saobraćaju m e đ u bolestima postoji gentlemen's agreement. P r e d u z i m a n o j e s v e m o g u ć e d a s e o s u j e t i šverc. T a k o . A ponajčešće. Podijelili su je. Z a v e d e n e su d r a k o n s k e k a z n e . on n e ć e d o b i t i u p a l u p l u ć a ! . vrtoglavicu.) A time je otvo­ r e n a b r e š a . m j e s t o o d r a k a . sasvim je isključeno da mu. d a k l e . urtikariju. bilo je d a b o m e . po deset.. Bilo je. A l i p r e v l a d a v a l o j e ono d r u g o . K r o z tu b r e š u s a d su n a g r n u l i z v a n i i n e z v a n i . udešavale podvale.. T u vlada savršeno poštovanje rezervacija. ( T o jest o d m a h poslije šefa države. O k o j e d n e a m p u l e Athanatika plele su se nevjerovatne intrige. je dao m a h a cinicima i egoistima. b i o j e v e ć p o t p u n o n e e f i k a s a n .

p a čak i vrhovni šefovi financijske službe u rangu armijskih generala —postali krajnje nepouzdani i podmitljivi. čednosti prve cvat!. cvililo. I. е da bi odahnuli u svježijem zraku. čim iziđe p a n d u r . P o g r a d o v i m a u u n u t r a š n j o s t i bilo je s l u č a j e v a d a su ih n a b u l j u k e izvodili p r e d z i d o v e i likvidirali mitraljezima. od osam godina.. sa svih p r o z o r a . k a d j e p o t r e b a službe to iziskivala. d a su imućniji bježali na Bliži Istok. A u j e d n o m s l u č a j u . s a s l u ž b e n i m p o l o ž a j e m p o v e z a n i Todesenthebung po­ kušavali da i s k a m č e p o n e k u ampulicu i za svoje najbliže. N e z a p a m ć e n u p o p u l a r n o s t p o s t i g a o j e š l a g e r »Zeleni čovjek«.... što j e n a j g o r e . s a m o p o d m i g n e i i z v u č e iz č a r a p i c e a m p u l i c u . Za ampulicu. Izvedu djevojčicu crnih zubi p r e d k v a r t o v s k o g k o m e ­ s a r a . a t e k n a d r u g o m n o v a c ! . U i s t o v r i j e m e . cijukalo. baš sve ću dat: nevinih grudi raj. Iz čega se logično zaključilo d a j e p o s j e d o v a o b a r d v i j e a m p u l i c e . V r h u n a c s v e g a b i o j e k a d s e o t k r i l o d a j e s i n p r e d s j e d n i k a Državnog savjeta za distribuciju i upotrebu Athanatika (već od ranije poznat kao propalica i kokainoman) prodao j e d n u a m p u l i c u za n o v a c . još nezahvaćen blagodatima novog pronalaska. i odvlačile vas za rukav r u ž n o n a m i g u j u ć i . D o č e k i v a l e su v a s iza u g l a d j e v o j č i c e c r n i h zubi od dvanaest. p i s k u t a l o . za k o j í je riječi napisao v e o m a čuven pjesnik. i z a l j u b a v n i c u ! . Е p a d o b r o ! Oni su na t a j s v o j s t r o g o l i č n i . ne p o t k u p l j i v n o v c e m . Ali sve to nije m n o g o p o m o g l o . Svak. Sad je jasno puklo: ne. S l u ž b e n i Todesenthebung bio je strogo ličan. poznat po svojim sveizražavaj u ć i m š e s t e r c i m a . ljudi koji su. k a d su čak i državni p o g l a v a r i . A da i ne govorimo о ostalim državnim funkcionerima. od deset. nego i financijski p r e glednici i kontrolori. L j u d i s m o ! Š t o ćete. formalno svak bio je potkupljiv. oh sve. a još ranije husarske crvene h l a č e . s o r h e s t r i o n a p o s a j a m s k i m š a t r a m a i s banjo-а po noćnim lokalima: » . abuzivno proširivali svoju ustavnu povlasticu. iz svih g r a m o ­ f o n a i r a d i o a p a r a t a .. č a k . J e r j e u ta d r a m a t s k a v r e m e n a s r u š e n a s t a r a p r e d ­ r a s u d a p ö d k o j o m su stoljećima živjeli ljudi. spuštali policijske p s e u v o d o v e kanalizacije i istje­ rivali čitave čopore djevojčica koje su skvičale kao mali šakali. Opkolili bi kvart.. i n a č e pozvani da b u d u primjer i uzor. Podmitlji­ vost i u s t a n o v a b a k š i š a zauzeli su takve razmjere.. o č e v i b r o j n e f a m i ­ lije. ili j e d i n o n o v c e m . G r m j e l o j e . P o v e l i su veliku h a j k u na te š t a k o r e iz p o d z e m l j a . da n a listi l j u d s k i h d o b a r a novac zauzima prvo mjesto. Neke su se branile d a to čine r a d i iznurenih očeva na s a m r t n i č k o j postelji. haj. J e r su i financi — i to ne s a m o obični financi.što je ranije bila plava avijatičarska. na prvom mjestu s t o j i ž i v o t . u z o r n i službenici o s m o g činovnog razreda koji su nerijetko i nedje­ ljom poslije p o d n e dolazili u ured da ažuriraju zaostalu poštu. a ona.. v e ć p o g l a v i t o s a m i m a m p u l a m a . tutnjalo. znali d a se o d r e k u i s v o g .« J e r šverc a m p u l i c a najviše se širio putem d o b r o organizirane p o d ­ z e m n e m r e ž e ž e n s k e d j e c e . pje­ v u š i l o i z v i ž d u k a l o n a s v i m u g l o v i m a .

očevidno bi pomislili da je poludio. slijepe za bilo k a k v u svrhovitost. shvatljiv j e taj nesrazmjer.. a k o hoćete. D a n a s oni nezasitno hoće da im se p r i č a о njihovoj bolesti. Od toga se najod­ lučnije ograđujem! Larpurlartizam s a m o ponavlja grubu pogreškti sociologizma. D a n e k o u s r e d n o ć i n a z o v e v a t r o g a s n u stanicu: » h a l o ! u m o j o j k u ć i . Ideologije i »osmišljene i s t i n e « nisu n e g o narihtavanje lažnih bilansa u s m r š e n o m r a č u n o v o d s t v u č o v j e č a n s t v a .. ona s a m o falsificira i laže. Čovje­ čanstvo se prozlilo. T o prepuštam drugima. N a r a v n o . V a m a bi se htjelo da m o j roman ispadne na d o b r o ? G d j e bismo svršili da su tako postupali Eshil. R o m a n se piše samo onda k a d kuća gori. A k a k o j e talenat k u d i k a m o rjeđi od nesreće. Sofoklo. Ali i p a k talenat.. s t v a r z a s i t n e d u š e i m a l a v r e - .. N e k a d su išle gastronomske nature m o r t e s fazanima i j a r e b i c a m á . P o g o d i l i s t e . Ovakva j e d n a t r a g i c k á m a t e r i j a n e i s p u š t a se t a k o l a k o iz r u k u ! T r a g e d i j a u životu susrećete koliko god hoćete. K a d hi i m a l i d a izađu na dobro. . ulica i b r o j taj i t a j . Možda je Ю n e k i specijalni talenat za nesreću. L j u d s k e istine. d o b r e su tragedije veoma rijetke. nije tačno da današnje n a p a ć e n o čovječanstvo traži r o m a n e s happy end-от. gospodine. na svakom koraku. Inače je to plitka igrarija. tek radi zabave dokonih.godišnjeg d o p u s t a . Za tragediju u životu dovoljna j e nesreća. Čovje­ č a n s t v o n a p r o t i v traži b a š r o m a n e koji p r i t i s k u j u z u b k o j i boli. N e k a d su bolesnici tražili da im se pričaju priče o zdravljy. N e k a d j e ono tražilo dječje bajke. d r a g i m o j . Za tragediju u književnosti treba još nešto: talenat. to j o š n e z n a č i d a se d e g r a d i r a o d o t l e d a j u r i za u s p j e h o m u najširim k r u g o v i m a . ne bi bilo zašto d a se p i š u .. gospodine. n e k a se to n a z o v e l a r p u r l a r t i z m o m istine! Ali današnje napaćeno čovječanstvo traži vedrije romane. nije se desio p o ž a r « . A frizerke nisu čovječanstvo. sociolozi i p r a g m a t i s t e p l e d i r a j u za o p t i m i s t i č k u ili » p e r s p e k t i v n u « knji­ ž e v n o s t . slobodne od bilo k a k v e usmjerenosti.i dalje su umirali uz s a m u utjehu rentgenskih zra­ čenja i Cevitamina!.. A k o se dakle u m o m slučaju baš h o ć e d a o p e r i r a s i z r a z o m l a r p u r l a t i z a m . —A t a k o ? H t j e l i b i s t e r o m a n s happy enďom? Ne.. Šekspir i slični velmože!. dočaravanje n e m o g u ć e g i nedostiživog raja. A l i to o p e t ne smijete shvatiti tako k a o da koketiram s larpurlartizmom. I. U umjetnosti. T o traže frizerke. L j u d i t r a ž e š t o g o l i j u k o n k r e t i z a c i j u s v o g z l a i s v o g p a k l a . Ono j e dobilo perverzne ukuse.T a k o j e . oni bi sa svoje strane odtelefonirali istu vijest stanici za p r v u p o m o ć . Happy end j e j e f t i n a s t v a r . O s i m toga. Ne. A k o je čovjek s p a o * n a to d a p i š e f a n t a s t i č n e r o m a n e . Oni v j e r u j u u m e t e r e o l o g i j u k a o n a u k u . k a k o oni to z o v u . .. ali o d n j e t r a ž e d a i m p o s v a k u c i j e n u k a ž e d a ć e s u t r a b i t i l i j e p o v r i j e m e . J e r čim nije takva. s u v e r e n o n e b r i ž n e za p o s l j e t k e k o j i iz nje slijede.G r o z n o ! V e ć s l u t i m d a s t v a r n e ć e i z a ć i n a d o b r o .. D a n a s idu nature m o r t e s p o r i l u k o m i jeftinim z e m l j a n i m k r č a z i m a ili s u s t a j a l i m r i b a m a na novinskom papiru. vjerovatno. R o m a n i n i k a d n e i z l a z e n a d o b r o .. raskoljenim lubenicama i kalifornijskim b r e s k v a m a . na koji upravlja svoje strijele: i j e d a n i drugi nalaze svrhu umjetnosti u nečem različitom od njene p r a v e svrhe: gole ljudske istine.

o d a k l e i zašto ta strka. d r m u s a n j i m e k a o d r v e n i m l u t k o m . — I onda? . n e ć u d a s e v r a t i m u r o d n o n i š t a ! .. Dalje. — Ali m o l i m vas. Lujo Četrnaesti. k r a j n j e jeftine materije. P r o c e s proizvodnje bio je sasvim jednostavan.. postanu savremenici? V i dobro znate da p o ljudskim zakonima mišljenja pravo da zauvijek traju imaju s a m o stvari k o j e o d u v i j e k p o s t o j e .. Nije problem u tehničkim moguć­ n o s t i m a i g r a n i c a m a p r o i z v o d n j e . Z a c i j e l o v a m j e p o z n a t o da su ozbiljni ekonomisti već danas prilično zabrinuti činjenicom sto se ljudski vijek p r o d u ž i o za prosječno pet godina. neizmjenljivim tokom. iz n e k e m a t e r i j e v a n r e d n o rijetke na ovoj p l a n e t i ? — B a š n a p r o t i v ! Athanatik s e d o b i v a o iz p r e z r e n e . za šest. m a h n i t a . p o m n o ž e n o za pet godina. doprinoseći još v i š e n e s p o r a z u m k u i z m e đ u n j e g a i č i t a o c a . a k o j e dovoljno b e d a s t . г а г j a tu nešto m o g u ? V i još živite u bezazlenoj o b m a n i d a je pisac g o s p o d a r s i t u a c i j e . s v o j i m nužnim. A on.ш е п а . T a č o v j e č e .. D a Amenhotep Četvrti.. R a č u n a se da j e vrijednost dviju cigareta bolje vrste približno odgovarala vrijednosti triju ampulica Athanatika. gramatički besprijekorne rečenice. sve se razvija s a m o od sebe. O n j e to m o ž d a tek za n e k o l i k o p o č e t n i h s t r a n i c a ili poglavlja. u r o k u o d p a r d e c e n i j a o v a bi p l a n e t a morala da istodobno hrani dvije kompletne garniture čovječanstva! A k a m o l i M a l t h u s ! A gdje bismo se tek našli za pet. s a m o se t r u d i d a to bulažnjenje složi u tesane. Blažena naivnosti neupućenih koji misle da pisac piše ono š t o h o ć e ! T a m a n ! Iz njega n e š t o l a j e . n e ć u d a k a ž e m ad infinitum. što m u podaje nepomućeno miran i građanski pristojan privid. dok p o s t a v i stvar.. te afere? Zar se Athanatik m o g a o proizvoditi u tako ograničenim količinama? Zašto je n u ž n o d a s e Athanatici d o b i j a j u iz n e k e n e o b i č n o s k u p o c j e n e s i r o v i n e . Pokazujete zabrinjujući n e d o s t a t a k fantazije. L u d v i g B a v a r s k i . — P a č e m u o n d a čitav taj k i j a m e t ? — V i d i m da niste uočili najhitnije. b u l a z n i . p o m n o ž e n o za čovje­ č a n s t v o . da p r i k r i j e č i t a o č e v u o k u ono unutrašnje truskanje i d r m u s a n j e . i vuče pisca za s o b o m k a o p s a n a lancu. U o s t a l o m . Nedostojna našeg dramatičnog doba. m o l i m v a s ? D a svak ko se jednom slučajno rodio ostane na tom svijetu za vječita v r e m e n a ? D a djedovi i unuci postanu vršnjaci. p r o b l e m j e u t o m e kome s e i do kog ukupnog iznosa s m i j e i z d a t i Todesenthebung. ali ne ću da d a l j e b u d e m podložan s l u č a j u .· J a t u n i u z n a j b o l j u v o l j u ne m o g u više ništa da izmijenim. B e z a z l e n ste k a o dvogodišnjak. Izračunajte č a s k o m : k i l o k r u h a dnevno.. K a r l o Veliki. A pogotovu nedostojna onog j o š d r a m a t i č n i j e g n a p o m o l u о k o m e s e u m o m r o m a n u r a d i . K a k o bi izgledala ta vječnost na j e d n o m k r a j u z a t u p l j e n a k a o lenjir a n a d r u g o m zašiljena k a o strijela? N e m a t o g a : p o s t a o s a m s l u č a j n o i iz ničega. ta j a g m a . za deset decenija? Kalifova šahovska tabla s početnim ulogom od zrna pšenice!. v e ć za s a m i h petnaest ili d v a d e s e t g o d i n a . b r e k ć e . K a k o v i to zami­ šljate. K o l i k o t o i z n o s i ? A što bi tek z n a č i l o k a d bi s e l j u d s k i v i j e k o p ć e n i t o p r o d u ž i o . a proizvodni troškovi u p r a v bagatelni.. i svi drugi koji će j o š doći.

inače bi igra bila i odviše n e j e d n a k a ! Čak i za r o m a n ! . p o b o ž n o s u j o j s i s a l i k r v i s p o d g r l a . D a k l e . d o b r i m o j g o s p o d i n e ! . I s p o s t a v i l o s e n a i m e d a u Bureau-u sjede ljudi gamni na besmrt­ n o s t n e m a n j e o d o n i h k o j i s j e d e u Specijalnom vijeću. N o ni to nije bilo n a r o č i t o e f i k a s n o .. . upotrebe. D a n d a n a s . Athanatik A davao je povoda zloupotrebama: k u d i k a m o v i š e n e g o Athanatik B. — M a l a v a š a z a b u n a : r e k a o s a m besmrtni. Što ćete v i š e .. uspioj e d a u s a v r š i Athanatik u pravcu relativnog djelovanja. u p o č e t k u j e Athanatik djelovao apsolutno i univerzalno. kao i k o d u m o r s t v a . iz svojih brloga i jazbina. misli se u v i j e k i s a m o n a Athanatik B... Ali. p a j e k a ž n j a v a n s m r t n o m k a z n o m ... » F u ć k a m j a n a strijeljanje«. Z a p r a v o . Τ ο · s a m p r e s k o č i o .. Golemo pokroč e n j e u n a u c i : p r o n a đ e n j e Athanatik B! P r o n a l a z a č j e s t e k a o o g r o m n u .. k a d s e k a ž e Athanatik. i to se u b r z o p o k a z a l o nedo­ v o l j n o . P o u l i c a m a ste m o g l i vidjeti rojeve kosmatih smrtnika sakupljenih oko lešine k a k v o g besmrt­ n i k a : n a k o l j e n i m a . k a o što p o g a đ a t e . i s p r i č a t ć u v a m i t o . u prvoj radnji zakrpio rupu na leđima. J e s t .. a u s k o r o z a t i m . . I to strije­ l j a n j e m u l e đ a . L j u d i s u se dijelili ne više na i m u ć n e i s i r o m a š n e . J e d a n genijalan n a u č e n j a k . . p o s l i j e dugih opita.. — K a k o t o : » l e š i n e b e s m r t n i h « ! Contradictio in adjecto!. podjednako kod spontane.. Strijeljani bi s e p o t a j a o . — » a k o sam pret­ h o d n o p r i m i o m o j u a m p u l i c u Athanatika!« Više manje.. I tad — tad je s p a s a o situaciju onaj crnac koji uvijek s p a š a v a k a d situacija dođe u ć o r s o k a k : n a u k a . — V i k a o d a s t e m a l k o r a z o č a r a n ? Č o v j e č e n e z a s i t a n b e s m r t n o s t i ! . prirodne smrti. K r o z m a s u j e p r o v r v j e l a p r a z n o v j e r i c a da k r v besmrtnih produžuje život smrtnima. na gospodare i robove. rupa na leđima k a p u t a bila j e sva šteta. — A t a k o ! Athanatik j e d a k l e i m a o t e k r e l a t i v n o d j e l o v a n j e ! . T o j e b i o Athanatik A. da vas ne z a m a r a m detaljima. d e l i k t z l o u p o t r e b e Athanatika izjednačen je s najtežim z l o č i n o m : s veleizdajom. L j u d i su provalili iz svojih kaveza. uništen i zaboravljen.. m r a č n i . i Bureau za suzbijanje zloupotreba u Specijalnom vijeću. p a zviždučući odšvrl j a o u m j e s t o g d j e g a n e p o z n a j u . nego na smrtne i besmrtne.— Što »i o n d a « ? — Što je dalje bilo? — Zinula j e m e đ u dvonošcima provalija k a k v a n i k a d ranije nije p o ­ s t o j a l a . govorio je čovjek odlazeći na stratište. U p o j e d i n i m z e m l j a m a b u k n u l e s u r e v o ­ lucije. K a s n i j e j e u s a ­ vršen u tom pravcu da je vršio svoj učinak samo kod prirodne spontane s m r t i . J e r j e Athanatik A p o t p u n o i z b a č e n iz. T a d j e o s n o v a n o Specijalno vijeće za nadzor i suzbijanje zloupotrebe Athanatika. — Ali zašto! — I t o i m a s v o j r a z l o g . d . sa ovlaštenjima izvan­ r e d n o g p r i j e k o g suda. žedni k r v i . s p o č e t k a n i j e b i l o t a k o . na site i gladne. to jest p o š t e đ e n i o d s p o n ­ t a n e s m r t i : n i s a m r e k a o neusmrtivi! Priznat ćete. A l i k a d v a s već interesira. s a m o r e l a t i v n o d j e l o v a n j e . Zato su u t o m p e r i o d u r a d n j e za umjetno štop a n j e nicale k a o gljive poslije k i š e .. n o ć u ustaood mrtvih. crni u licu. K a d s u k o d d r ž a v n i h o r g a n a u č e s t a l e m a l v e r z a c i j e . s a m o u b i s t v a i t. T o j e Athanatik B.

. n a s t a v i t e ! . » L e s noyades de Nantes« u p o r e đ e n j u s t i m s u š t o s u s p o m e n a r s k o c v i j e ć e ! . K a k o se dalje razvijala borba smrtnih i besmrtnih? — . d a k a k o . infantkinja vječno infantkinja. — ... . — Z a r b a š n i k o m e n i j e p r i z n a t o p r a v o n a k o r i š t e n j e Athanatika A? — Nikome! — Ni kralju? — Ni kralju! — A k o je i m a o vlast iznad s a m o g kralja. L j u d i m a j e potreban b a r tračak. — Vratimo se. zalutali smo. k a k a v b i t o f a n t a s t i č n i r o m a n b i o ! . Z a t o ga treba izdići iznad države i staviti p o d kontrolu j e d n o g višeg... p a da m u ograniči tu prero­ g a t i v u ? N a r o d ? Ili m o ž d a U s t a v ? A zar nije p o m i s l i o na državni u d a r ? — Ne narod... n a d d r ž a v n o g tijela. — A što se u tim peticijama tražilo? . .r e p u t a c i j u i z a r a d i o g r d n e milione. da učini kraj građanskim ratovima i brato­ ubilačkoj borbi između smrtnih i besmrtnih. u industrijskom o p s e g u . O d i g r a v a l i s u s e n e o p i s i v o k r v a v i p r i z o r i . Ono bi trebalo da z a v e d e red. S v e s u o č i č o v j e č a n s t v a b i l e u p r t e u n o v o n a d d r ž a v n o tijelo. — . Stupili su u akciju i bojni otrovi. I n a p o k o n s u l j u d i u v i d j e l i d a j e n e d o v o l j n a k o n t r o l a države. D r ž a v a s e . T a k o j e Athanatik A skinut s tapeta i zauvijek zbrisan s kugle zemaljske. R e k l i s u : j e d n o t a k o o p a s n o i d a l e k o s e ž n o s r e d s t v o k a o š t o j e Atha­ natik. s t v o r e n a j e n o v a . L u d e . Z v a o se R ö b e l . čovjek ne — Nastavite. Unutrašnjost j e b o m b a r d i r a n a iz s p e c i j a l n i h a v i o n a k r a t k o g r a d i u s a . p r e d s t a v k e i protesti... z a d o m a ć u u p o ­ trebu. [Njemu su u p u ć i v a n e n o t e i a d r e s e . N e m o j t e s e s m j e š k a t i . a p e l i i m e m o r a n d u m i .. — J a s n o da smo zalutali! K a d bar u fantastičnom romanu b i s m i o z a l u t a t i . T a s e naivnost m o r a oprostiti.. P o n e g d j e su osposobljene i stare gasne k o m o r e iz ranijih v r e m e n a . branila. m o ž e danas-sutra ugroziti i sam o p s t a n a k čovječanstva. p o d o b n o d a u z r o k u j e toliko d u b o k e p o r e m e ć a j e i p o t r e s e m e đ u •dvonošcima. — A ko onda? — K r u n s k o vijeće! Što mislite? D a prestolonasljednik ostane vječno prestolonasljednik.. Ni Ustav.. — Dalje!. bar snovi­ đenje nađe.. Od njega se očekivalo čudo. Zaredale su m a s o v n e egzekucije... — N a s t a v i t e . slijepe nade!. Iz p r e t i č k a svojih z a r a d a o s n o v a o j e »Robelovu fundaciju«. da uspostavi mir. N a ruševinama i prema k a l u p u jedne ranije slične naddržavne tvorevine koja je vrlo brzo p o s t a l a j e d n a š u p l j a r i j e č .. za m l a d e n a u č e n j a k e koji se o k u š a v a j u n a p r o n a l a z a č k o m p o l j u . R a z u m l j i v o ! S v a k brani sebe. u k o m e bi bile z a s t u p a n e i a n g a ž i r a n e sve zemlje i nacije i k o j e bi predstavljalo samo čovječanstvo... peticije i rezolucije. pretendent vječno p r e t e n d e n t ? » V j e č i t i a s p i r a n t « ! N i j e li to j o š g o r e n e g o »Vječiti Ž i d o v « ? ! .

Dostojevski? G d j e je taj Prometej koji se razborito pomirio sa Zeusom... Možda j e najkomičnije u čitavoj stvari što su za geslo svih tih peticija. ne zbog n e d o s t a t k a fantazije... t o g H a m l e t a koji se b e z kolebanja odlučuje za » b i t i « ! D o v e d i t e m i tu Ofeliju k o j a n e skače u potok. gdje j e ta optimistička literatura? Gdje je vi vidite? Pređite pogledom od ocoubilačkih i bratoubilačkih kozmogonija koje stoje na p r a p o č e t k u svijeta p a do velikih e p o p e j a n a š i h d a n a .— O n o š t o s e jedino moglo tražiti. Kreont k a d bi rekao »neka j o j bude! neka ga pokopa. U o s t a l o m . t o g L e a r a о koga se otimlju ljubezne k ć e r k e .. Orestija. s golemim transparentima: V R A T I T E N A MN A Š R A K ! V R A T I T E N A M N A Š U S M R T ! Pozivali su se na svoje izvorno.. — A k a k o j e svršila p r i č a ? J e s u li t e p e t i c i j e p r i h v a ć e n e ? J e li o d l u ­ č e n o d a s e Athanatik uništi? — E .. .. čiji s e b r o j s v e v r t o g l a v i j e množi. rezolucija. P r e m a tome. tu Dezdemonu koja uspijeva dokazati svoju nevinost.. v e ć m a l k o p r e k r o j e n u k r i l a t i c u i z j e d n e p o b u n e n a p u l j s k e camorre: 0 tutti vita — о tutti morte! O s i m a k o n i j e j o š k o m i č n i j e t o . O n e ! . Z a r s t e d a k l e z b i l j a i v i j e d a n o d o n i h k o j i p o d l i j e ž u naivnoj obmani da ima optimističke i pesimistické literature? Recite mi. Promicale su beskonačne nijeme povorke. osnovno. Z a v r š e t a k m o g r o m a n a još visi. N a ­ prosto.. — Uslišite m e : iznađite nekakvo prihvatljivo rješenje!. ljudsku stvar. m o l i m vas. bila j e i odveć očita a d a bi s e r a z u m n o mogla zahtijevati d e m o ­ k r a t i z a c i j a Athanatika. — O p e t v i ! . . vjerujte mi. preklinjem v a s ! N e k a o autor čitaocu. r e k a o bih. D a k l e . već k a o č o v j e k č o v j e k u ! . I to. E d i p o v a trilogija. p r o t e s t a i deklaracija ljudi uzeli n e n e k u velezvučnu frazu. nije preostajalo drugo nego d a s e traži njegova potpuna zabrana i uništenje postojećih rezervi. N e m o g u ć n o s t d a zemlja n a s e b i nosi i h r a n i više simultanih č o v j e č a n s t a v a . a da nije nosilac j e d n e s v o j e tragické v i z i j e ž i v o t a ? . š t o s u č i t a v u t u a k c i j u z a u n i š t e n j e Athanatika n a z v a l i — akcijom za razoružanje!. š k a k l j i v z a d a t a k ! .. a k o v e ć znate. t o u s t v a r i j o š n i s a m r i j e š i o . — H m . Milton.. iz nekog straha o d odgovornosti pred čovječan­ s t v o m . a k o v e ć toliko drži do formalnosti!«. to j e m o j a mala tajna! — Otkrijte m i j e .. Z a i s t a ... ta Orestija u k o j o j je povratnik s ratišta našao k o d kuće s v e u najboljem redu. to v a m n e mogu reći! Dozvolite. tu A n u koja se ne baca p o d teretni v o z ! K o j i j e taj veliki duh.. neotuđivo pravo na njih k a o na svoju rođenu.. taj E d i p koji nije sebi iščupao noktima oči i odlutao svijetom? I na što bi s e srozao E d i p k a d bi odmahnuo rukom »sve su to bulažnjenja jednog ishlapljelog pastira i jednog manijačkog p o p a « . impozantne u svojoj organiziranoj šutnji. koja j e . i r e c i t e m i : g d j e j e ? Z a r Prometheus desmotes? Zar Kain i A b e l ? Z a r Opći P o t o p ? Z a r priča о J a k o v u i E z a v u ? Z a r idilični » p o ­ rodični r o m a n i « starine.. nimalo bolji o d obiteljskih kronika naturalizma? Zar Šekspir. taj veliki pjesnik. tu E m u koja se ne zagrcava šakom arsena. Antigona k a d bi se sretno vjenčala sa svojim H e m o n o m d a odgaja djecu u poštovanju državnih zakona? Pokažite m i tog Otela koji tragički n e nasjeda. i k a d b i s e č o v j e k h t i o .

n e preostaje n a m d r u g o nego da natjeramo n a d d r ž a v n o tijelo da uništi Athanatik!. d a s t e i v i b i l i o ž e n j e n ? — z g r a n u t a s e m o j a bolničarka. t e d a z a v r š i d j e l o s happy endom. — .. što treba željeti. V i d i t e i s a m i . pa i s a m slučaj. .. Čak i onda k a d sam htio da se podredim. da se iznevjeri njenim najboljim tradicijama. i s p a d a l o j e opet na isto. sestrice.. ali tako m a l o da о tome nije vrijedno govoriti. XLIX. — J e s a m . B a š k a o d a j e s v e t o m e i š l o n a ruku: sredina.N e z n a m ... j e s i li s r e t n a ? . što d a n a p i š e m . kako d a z a v r š i m m o j r o m a n . I. — J e li m o g u ć e .... A l i n e z n a m k a k o se to čini.P a j e s t . k a o d a to n i s a m u č i n i o j a . E t o v i d i t e . p o m o z i t e m i ! Što t r e b a učiniti. d a b i t o b i o happy end? E t o p r e d v a m a s u s v e m o g u ć n o s t i . Krezubi se češkao po isturenom podbratku i nezadovoljno žvatao desnima. da okrene leđa i Eshilu i S o f o k l u i Š e k s p i r u . . K a p l j e u l o k v i c a m a p r e d prozorom padale su nepromijenjenom gu­ stoćom. p a da čovjek bude o p t i m i s t ? K o n k r e t n o . r a s p r č k a o g a za se i za p o t o m s t v o . . k a o zubalo. čim m i j e n e k o bio privrženiji.Čudno! — Zašto čudno? . Č a k ni Irtva besmrtnosti. o d l u č i t e v i i D a Athanatik učinim dostupnim svima? T o valjda ne — to bi tek bio kataklizam. k a k o d a t o o s t v a r i . A k o vi slučajno z n a t e . P o n e k o t a k o d o k a s n i h g o d i n a s a č u v a t i p n e ž e n j e ! .. N i k a d to ne bih bila rekla. k a k o su to govorili s t a r i n o t a r i . i r e k a o s â m sebi: r a s p r č k a o si s v o j život. B e s p r e k i d n o . r e k a o bih. da ja za drugoga nešto učinim... da i ovaj put ostanu zakinuti oni » k a k v i h ima najviše« — pa odatle j e tragedija i potekla! A š t o d r u g o d a i z m i s l i m ? S u g e r i r a j t e m i ! P o u č i t e m e ! . n e p r e o s t a j e d r u g o ! . . kao da je oduvijek kišilo i kao da će dovijeka kišiti. Z a čovječanstvo n i k a k v a n a m ž r t v a n e s m i j e b i t i t e š k a . skinuo s a m s lica osmijeh. ljudi s kojima sam dolazio u dodir.. A p o k u š a v a o s a m da v o d i m računa о drugima. i m a m n a j b o l j u volju. prilike. tim j e više t o m e doprinosio. j a b i h h t i o d a b u d e m o p t i m i s t a . Izišla j e još uvijek začuđena izraza. P r o s t o k a o d a si d u n u o u m a s l a č a k ! A o p e t . s m a k svijeta! D a ga koriste samo neki.. trudio se da se brinem о dobrobiti drugih! G o t o v o s a m b i o d o s a d i o ženi vječitim zapitkivanjem: » D o l o r e s . — Zar ne? — D o i s t a . Činiio m i se d a ste p r a v i neženja. n a k o j i n a č i n t o d a i z v e d e ? . A k a d je za sobom zatvorila vrata.. A k o h o ć e m o d a b u d e m o b a r m r v i c u o p t i m i s t i . ujednačeno.da izdigne iznad svih literarnih obzira i konsideracija. U č i n i t e t a h o ! .

r e k a o bih s a m s e b i : g l e . U t o m n a s t o j a n j u k a t k a d bi j o j m e đ u t r e p a v i c a m a nikla i za nju s a m u s a s v i m n e o č e k i v a n a s u z a . D o l o r e s .ali s a m o onda k a d se tuđe z a d o v o l j s t v o p o d u d a r a s t v o j i m « . Često s a s v i m neskrivljeno. Vjerovao sam. s a s v i m slu­ čajno. u njenim pismima i plano­ v i m a za b u d u ć n o s t stalno se n a v r a ć a o refren: » k a d se s r e d i m o « . Stizao s a m » n a g o t o v o « : k a d j e m r t v a c p o k o p a n . a uvijek moja nespret­ n o s t u p r a k t i č n i m stvarima . čak i cijenu moje iskrenosti plaćaš ti. k a d j e briga skinuta s glave.) S t v a r j e u tome što je ona bila zadovoljna uvijek k a d je mislila da sam zado­ v o l j a n j a . n e ć u d a o g r a n i č a v a m t v o j e m o g u ć n o s t i « . »Eto. bez unu­ trašnjeg glaska savjesti. u o s t a l o m . s a d m i s l i š d a si t i m e p l a t i o s v e ! I s m j e s t a bi n i k a o p o r i v d a j o j to priznam. to j a s n o u v i đ a m « . Ona se trudila d a se n a s m i j e š i . I osjetio bih se odterećen. A ne bi bilo t a č n o misliti d a s a m to izuzeće od n e p r i l i k a p r i m a o o l a k o . K a d su nastupila teža v r e m e n a . A i ranije. K a d god mi se u životu nešto teško dogodilo. — z n a l a hi n a d o m e t n u t i D o l o r e s s b l a g o m šalom. B i l a to smrt u porodici. k a o slijepo k u č e n c e ! T i si m o j a dadilja. j a s a m u n e k u r u k u bio otsutan. I n i s a m znao š t o bih d r u g o d a r e k n e m . Ali j e i dalje bivalo tako. a n e j a ! « P o n o v o b i h j o j p o g r a b i o i i z l j u b i o d o l a k a t a r u k e . N a p r o t i v .j e s i li z a d o v o l j n a ? « A o n a j e d o i s t a b i l a z a d o v o l j n a . — » N e m a šta. gledajući u se. I n a d o d a o bih iz d u b i n e . » J e s t . neka teška briga. » N e ć u d a te ni u č e m u s p u t a v a m . A l i smjesta s a m o t k l a n j a o tu l a k u o b r a n u . ( U n j e . Vidio s a m j a s n o da ta m o j a iskrenost i to r a z g o l i ć a v a n j e p a d a j u teže i bolnije njoj nego meni samome. s v e s r d n o . p a ni jeftina u m i r e n j a savjesti. . k a t k a d i zbog više sile. D o l o r e s . » D o l o r e s .« V r u ć e bih j o j izljubio obe ruke. ti si m o j a ž r t v a ! « — o s j e t i o b i h p o t r e b u d a j o j k a ž e m . P o m i š l j a o s a m : i m a p r a v o . što bih više da u čin im. neko m u č n o strahovanje. iz d n a d u š e . Vjerovao sam u takvim časovima da bih bio spreman sve. N i m e n i nije s a s v i m s t r a n a ta r a d o s t o d t u đ e r a d o s t i . k a d se s t r a h o v a n j e r a s p l i n u l o . U v i đ a o s a m : najveći dio naših zajedničkih tegoba snosi ona. z a k r a ć i h utolina k a d bih se smirio k o d k u ć e . T e k . kasnije prostorna udaljenost. bivalo je tako. m o ž d a je to o p ć a m u š k a r a č k a crta. U z d a h n u o bih. k a o stvar k o j a p r i r o d n o slijedi. prije nego s a m se s njom sreo. » k a d se i mi najzad sredimo i smirimo«. ili čak pretopilo u blaženi i malko umorni osmiieh olakšanja. . A tad bih o p e t p o m i s l i o : s a d ti se čini d a si ovim priznanjem čak i preplatio! Iskrenost j e neka tvoja univerzalna valuta k o j o m s v e podmiruješ! P a bih osjetio p o t r e b u d a j o j i to p r i z n a m . to z a d o v o l j s t v o η t u đ e m z a d o v o l j s t v u . d e š a v a l o se t a k o . s p r e m n o j e pristala d a s djetetom ostane k o d svojih roditelja. m o j a žrtva. uvijek mi je b i v a l o ušteđeno ono najgore. I o d m a h zatim. N i k a d n i s a m volio ništa j e f t i n o .sve je išlo u p r i l o g toj p o š t e d i . u o n o j p o m a m i p r i z n a v a n j a i samooptuživanja: » J a sam kao dijete! B e s p o m o ć a n i neodgovoran k a o m a l o dijete! J a ne z n a m što bih i k a k o bih u životu b e z tebe. A o d m a h zatim pobojala bi se da m e nije povrijedila. pri­ lično s a m se grizao što tako biva. N e j a k a d o b i nježno zdravlje. a m a sve za n j u učiniti. k a o d a nije ni bilo razlike između s r e ć e i zadovoljstva. Ali tek. P r o s t o bih uginuo.

Načisto sam. s a m a sebi p l a ć o m : h r a b r o s t pri­ znanja obilno n a m n a d o k n a đ u j e ono što smo priznanjem izgubili. Iza vile dizao se red tmastih čempresa. S a s v i m neočekivano. pod pogodnim vjetrom u noći se razbuktao i za nekoliko sati sve uništio. kasnije nam se čini da j e potpuna i neograničena iskrenost najviša cijena koju čovjek m o ž e da plati i k o j a od č o v j e k a m o ž e da se traži. a k a d s m o se vratili. M o g l o bi se čak r e ć i : d o b a r p o s a o . S a m o polovična. natopljen m o r s k o m vodom kojom su gasili požar. idealu kasno oženjena i m a l k o posu­ stala čovjeka. ona je gotovo besplatna. s v e to i z d v o j e n o v i s o k i m o g r a d n i m z i d o m . Za našeg izbivanja oganj koji j e u destileriji tinjao vjerovatno još od subote. S v e u s v e m u . dovijali su se da rekonstruiraju događaj na najvjerovatniji način. slušao s a m njihov jedri šumor. on j e i z g u b i o o s j e t l j i v o s t i za h l a d n o ć u v o d e i za p l e m e n i t o s t s v o g p o z i v a . na bakina brata koji je proizvodio ma­ stiku i one mađioničarske oblake opalske zamagljenosti. Ali k a d za n e k o g a nije »zelena g r a n a « . Dolores je naslijedila m a l u vilu i destileriju u p r i m o r s k o m gradiću. s a m o d o k r a j a neosvo­ jena iskrenost biva teška: puna. O k o vile j e bio p r o s t r a n i zapušten p a r k . Šljunak na stazicama p i s k u t a o j e k a o poslije kiše. neograničena iskre­ n o s t s a s v i m j e b e z b o l n a . nečeg što m e podsjećalo na djetinjstvo. prilično jeftina stvar. lijepo napreduje u klaviru. U želji d a n a m p r u ž e svoju p o m o ć . J a s a m sa svoje strane bio z a d o v o l j a n što 30 R A D 31S 465 . ' N a z g a r i š t u se i s k u p i l o p o l a m j e s t a . U noćima južine p r e k i d a o s a m čitanje: s r u k a m a p o d glavom. K a d bi se u širim r e d o v i m a s p o z n a l o k a k o se relativno l a k o postiže taj v i d s a v r š e n s t v a . Z a j e d a n časak povjerovao sam d a ću m o ć i da se skrasim u tom lijenom. m a k a r i ptičjom težinom skršiti. Upražnjavanje p o t p u n e i s k r e n o s t i j e stvar vježbe. »Maja je već čitava djevojčica. tehnike: č o v j e k se n a v i k n e da se u nju baci bez k o l e b a n j a . U tom ambijentu bilo je nečeg m e n i bliskog. do njenog p u n o g posjeda. P a čak i više od toga: odbacuje nam neki višak vrijednosti. P o s a o n a m nije z a d a v a o brige: vodili su ga stari namještenici. onako k a o što se profesionalni s p a s i l a c b u ć n e u v o d u ne pitajući koliko j e s t u d e n a i v i r o v i t a . našli smo se na zgarištu. K o s t u r i zgrada zjapili su svojim šupljim prozorima. beskompromisna. N o zbog onog teškog o v l a d a v a n j a njome. S v e j e bilo obav­ ljeno bez nas. Ali k a d s m o j e d n o m do toga došli. p o z a d i d e s t i l e r i j a . » H o ć e m o li i m i n a j z a d d o ć i n a z e l e n u g r a n u ? H o ć e li d o ć i d a n d a se i m i s a k u p i m o n a j e d n o m m j e s t u ? N i j e li i t e b e v e ć z a m o r i o t a j ž i v o t ? « Došlo je i to. i sve je teklo k a o i ranije. j a v l j a l a s u p i s m a . S k u p o dolazimo do njenih krajnjih granica. ona će se i p o d najmanjom. J e d n e s u b o t e poslije p o d n e otišli s m o na izlet. R e d spaljenih čempresa iza vile stršao j e p o p u t crnih direka pogorjelog cirkusa. E k l o g a je potrajala svega nekoliko mjeseci. V i š e od toga nisu ni mogli. vjerujem d a bi se ljudi u m n o g o v e ć e m b r o j u dali na prakticiranje potpune iskrenosti. U n e k u ruku. T i je g o t o v o i n e p o z n a š ! « . sasvim načisto: iskrenost ima i j e d n u sumnjivu stranu. automatski. u d o b n o m životu. U zraku j e j o š lebdio miris aromatičnih ulja i pržena šećera.

prosto zato što je stvar bila potpuno » u m o m e stilu«. L. toliko da je učini p o d n o š l j i v i j o m . . I p a k . nikako ne bi m o g l e da se dese n e k o m drugome. Ali ovdje s m o jedine m a š k a r e bili m i . T e k u izuzetnim vremenima. A takva stilska p o d u d a r n o s t . zna d a zami­ j e n i k r i v i c u .šinja' ne dohvati po uhu. u e p o h a m a o p ć i h p o r e m e ć a j a . pred preobraženim izgledom sredine. G r b a v a K a t a sjedila je na b o k u uz kočijaša držeći u krilu kutiju s h r a n o m i Majin suncobran. S p o č e t k a s m o bili šutljivi. na Majino navaljivanje. Oko nas je u velikim osmicama skakao Majin miljenik Lero u k o m e se. Čak i sasvim vanjske slučajnosti koje se dešavaju j e d n o m e . a p s u r d n u smrt k a o jednu ludu karnevalsku kapu. P a i svoj osobeni način skončanja. Stajali s m o na zgarištu. Što d a s a d p o č n e m o ? Gdje da se s k l o n i m o ? Sjetim se P e t r a Glavonje koji nas v e ć odavna poziva u goste. to će biti najbolje. p a s e p o t r p a m o u kola i krenemo. i neinvenciozno zvjerali naokolo. Nesreći se kadikad pridruži trunak smiješnoga. za nuždu. razbudila ona naročita. p r e d vjerovnički razoča­ ranim očima gledalaca. time nije bila skinuta s m e n e s v a k a sjena odgovornosti. B i l a j e to j e d n a od onih p r o s t r a n i h starinskih kočija k o j o m se služila sudska komisija za obdukcije po selima i k o j o m su se crno-bijeli p a r o v i m l a d e n a c a vozili u c r k v u na vjenčanje i iz crkve na p a r o b r o d . S a d s m o bili sretni što s m o . K a d ga ne bi odmah ugledala. J e d v a smo je utišali i uvjerili da ne treba da jadikuje m n o g o više nego mi sami. J e r život. n u ž n o biti dosljedno. revolucija. S v a k od nas nosi u sebi n a m o t a n o k l u p k o s v o g životopisa. A kočijaš j e za nesreću bio jednook. Za kolima j e trčao L e r o . N a š a stara grbava K a t a udarila je u kuknjavu. T a d ljudske sudbine poprimaju nevjerojatne tokove a ljudski životi završavaju čudnovatim. M a j a j e s v r e m e n a n a v r i j e m e u s t a j a l a t r a ž e ć i o č i m a L e r u k o j i j e z a o s t a j a o ili i s t r č a v a o d a l e k o p r e d k o č i j u . G o l e m i stražnji točkovi bez blatobrana škrgutavo su se obrtali oko osi i čovjek je instinktivno uvlačio glavu u ramena strepeći da ga blistava . repertorijum svojih mogućnosti. i nju poveli s o b o m n a izlet. T o su k a o n e k a p o k l a d n a d o b a čovječanstva.se nisam miješao u poslove destilerije. pošljemo K a t u da kupi nešto jela za put. p o d gladnim pogledima mještana. djeci i psima svojstvena veselost od izuzetnosti situacije. život zna d a od­ stupi od linije i da u p a d n e u stilske nedosljednosti. rijetko k a d počinja stilske p o g r e š k e . k a o n e k i p i j a n i tête masquée u k o m e svak nosi na glavi jednu neodgovarajuću. stala bi ga dozivati. Naručimo najamnu kočiju. k a t a k l i z a m a . nezamislivim završecima. m a k o l i k o n a m s e k a t k a d činilo d a t e č e sti­ hijski valjajući događaje bez reda i suvislosti. U Zelenik! Z a p r v i m a h . On j e sretno lišen one brige k o j a toliko m u č i tvorce vještačkih d r a m a : u njemu leži garancija d a će sve što učini. S v i j e t i z g l e d a k a o n e k i f a n t a s t i č n i v a š a r .

k a d bi se s a m o neprestano v o z u k a o . . M a k u d se vozio i p o m a k a k v o j zgodi. Bijela biljega preko jednog oka podavala m u je izraz tupave . transponirani u dramu. O n . Običnost. Iz šumarka ispadne stado goveda. L e e e r o ! . N o to m i nikad nije s m e t a l o . Vožnja je oduvijek pobuđivala u meni neku veselost. u k r i l u b e s k o n a č n o s t i r i j e č p o n a v l j a n j e postaje b e s m i s a o . ponavljanje ne vodi u otrcanost već ravno u beskonačnost. P r o m i č u ć i m i m o nas podozdrivo su nas zaobilazila zadržavajući sapu. tu n e m a loših harmonija. poklona. v r a ć e n i s platna natrag u prirodu. njihovo p e r i o d i č k o navraćanje u cikličkom kruženju. ali to n i k a d n i k o n e zna. raspaljivala neku čudesnu plodnost m a š t e . D a otrgnem Dolores od njenih misli. L i j e p . T o je vrlina umjetnosti.. nimalo ne smeta njihovoj dubljoj ubjedljivosti. lepršalo krilcima. U p r i r o d i j e sve dozvoljeno i sve legitimno. — To je u našem slučaju obavljeno v e ć ranije. p o s t a j u s a v r š e n o b e z m i r i s n e . i sve ode u jedan vatromet. — M i s m o u b o l j e m p o l o ž a j u utoliko što n e m o r a m o nositi s o b o m rakete. Šareno tele u k o p a l o se p r e m a nama na raskrečenim d r v e n a s t i m nogama. umotao se u bundu i povikao »tjeraj!« Pred samim ulazom u selo upale se rakete. p o m a l o d o p i s n i č a s t pejzaž. U posljednji čas sjetio se da k u p i i s n o p r a k e t a . A olinjali pejzaži i sladunjava naivnost dopisnice. i prostremo salvetu preda se na travu. U prirodi. M e đ u četiri zida j e d n e zatvorene sobe nikad mi ništa vrijedno nije palo na p a m e t . S m r d l j i v e r i b e ili g n j i l e j a b u k e . R u s u . N a k u p o v a o poslastica. N a česmi kod raskršća napojili smo konje i skrenuli na seoski put. potrpao u kovčežić rukopise pjesama zajedno sa svežnjev i m a n o v č a n i c a . S obe strane p u t a livade p u n e žutih i ljubičastih cvjetića. — osmjehnu se Dolores. saniraju svoju otrcanost i njihov umjetnički minus preobraća se opet u pozitivnu naravnu vrednotu. . poznatost stvari. s v a k o ­ jakih tričarija. s o n i m p r i s j e n o m n e r e a l n o g a . P o s j e d a m o na tratinu podvijenih nogu. ( K a d g o d v i d i m tocvijeće. p r e n e s e n e na p l a t n o . Mjesto dosadnih podšišanih plotova sad su pored nas promicale živice od k u p i n e i gloga. P r i ­ palio cigaru.— L e r o ! . svi odnosi b o j a tu su dobri. p a kretala dalje z a k a đ u j u ć i nas iz vlažnih nozdrva p r a m e n o m m o d r i k a s t e nakisele parice. rustična crkvica usred vijenca starih topola. kao na teferiču. u meni j e nešto kliktalo. Vjerovao sam da bib m o g a o biti pjesnik.) P r e k o drvenog mostića na potoku. A k o j e t o b i l a v o ž n j a n a p o g r e b ili n a ž a l o v a n j e . n a r a v n o . K r v n a djela i odvratni prizori. k a o v o ž n j a na g u m e n i m t o č k o v i m a . n i j e z n a o . U p i t a m j e d n o o k o g k a k o s e z o v u . N a r a v n o . P o debeloj prašini oputine vožnja j e bila m e k a . u v i j e k p i t a m k a k o s e z o v e . m o r a o s a m s i l o m zatomljivati plimu m o g raspoloženja. koji j e dobio glavni zgoditak na lutriji p a p o š a o da t o proslavi k o d prijatelja na selu.. osim ako upadnemo u p o g r e š k u da na pri­ r o d u prenesemo zakone svojstvene umjetnosti. T o je vrlina prirode. ciktalo. ispričam j o j anegdotu о pjesniku b o e m u . t r a g i č k i čisti. gube svoju e m ­ pirijsku grozotu i postaju velebno potresni.

k a o pokrivač. — Požuri. D o m a ć i c a s e o d g e g a l a u k u ć u na n a b u h l i m . i ono jače zaljeska.i s k o s i s e n a d j e č a k a . S v a k i č a s k o m gubili smo p o k o m a d i ć . Glavno j e da su isplivali živi. Znao s a m da ne valja odveć k r a t k o presijecati to izvinjavanje. t o j e v e ć t e ž e . — T a tvoja glava ne dopušta nikakve dvojbe u vrijednost opipljivoga.. S u n c e je naglo zalazilo. O d m a r a l i s m o se p o d o d r i n o m u n a s l o n j a č i m a o d p r u ć a . A ti. Prišuljao sam se na prozor kancelarije i k r o z r e š e t k e virio unutra. Maja se bolje zagrne u svoj kaputić. požuri! — podsticali smo jednookog. N a već kosim z r a k a m a svjetlucale su se m e đ u g r a n a m a niti paučine. Osjećali s m o njegovu prijatnu toplotu i kucaje njegovog bezrazložno uzbuđenog srca. — Ali gotovina brzo ode. nego tome k a k o se ne sumnja u vrijednost opipljivoga. Za v e č e r o m se domaćica izvinjavala bez kraja i k o n c a z b o g tobože s k r o m n o g ugošćenja. K l e č a o j e ispirući h i p e r m a n g a n o m r a n u na d j e č a k o v o j nozi. ravno pred n a m a . Lišćem topole prošara mala jeza. — U v j e r a v a j u nas da ćemo dobiti osigurninu. odla­ žući pomalo čas njegovog konačnog zalaska. Gledajući njegovu j a k u šiju s d u b o k o m unakrsnom brazgotinom od crnog prišta. T o je bio Zelenik. n e č u j n i m n o g a m a i p o s l u ž i l a n a s k a v o m u četvrtastim šoljicama u kojima je plivalo iverje prepržena. — Ostavimo sad to! —prekine Petar. * — A što ćete sad? . U z m e m o L e r u u kočiju i polegnemo ga preko naših koljena. Doveli su m u dječaka na previjanje rane. Bilo je vrijeme da krenemo. — E . krupno sa­ mljevena zrnja. P e t a r ih j e slušao prelazeći omašnim dlanom po četvrtastoj ošišanoj glavi. . a ono j e p o v r i j e đ e n o o d s k a kutalo.Imat ćemo vremena da о tome razmislimo. U s k o r o se ukaže red visokih jablanova. mislio s a m : on rukotvori dobročinstvo. Utrkivali smo se s njim.pitala je zabrinuto don Petrova sestra.. Nasmijali s m o m u se u lice. . — p a z i d a n e u p r l j a š ili ne skineš zavoj! I sutra dođi opet. — Petre! — O j ! — odazove se ne osvrćući se.d o b r o ć u d n o s t i . je li? — A zašto bi je dopuštala? — I zato je ta četvrtasta glava zadovoljna? — A zašto ne bi b i l a ? Zavidiš m i m o ž d a n a n j o j ? — S v a k a k o . I brahijalnost njegovog dobr otvorenja ne daje mjesta pitanjima i sumnji. Naš razgovor prekidale su seljanke koje su dolazile s d o j e n č a d i u naručju po » p r a š u l j k e « i » p u l i c e « . sinko m o j ! — brinula se dalje ona. I . lišavajući j e na taj način njene g o t o v o j e d i n e t e m e . Z a D o l o r e s P e t a r j e d o v u k a o iz s v o j e k a n c e l a r i j e p l a t n e n i š e z l o n g . H o ć e š li m e n a u č i t i t o j v j e š t i n i ? — Čemu? Previjanju rana? — N e . još komadić njegova koluta. Concert champêtre.

j e li Petre? I z v a d i iz k r e d e n c a o n e v i s o k e č a š i c e k o j e s u č i t a v o v e č e s v o j i m cilikanjem prizivale na se pažnju. — Iz takvih je n e k a d a roda častila lisicu.. P r i č a o m i je što se dešavalo u mjestu poslije m o g odlaska. K a d j e sve u kući utihnulo. A njen odlazak p o n o v n o j e p o p r a ć a o cilik visokih čašica. K a d se domaćica zaputi u kuhinju... N a j z a d bih. bilo sasvim bistro. i z d a v a l a m u j e n a l o g e za j e d n u n i j a n s u z a p o v j e d n i j i m t o n o m n e g o o b i č n o . visoke čaše u kredenců odzivlju se tankim cilikom na stupanje njenih nabuhlih nogu koje k a o d a su u m i j e š e n e o d p r o z o r s k o g k i t a . Š t o k a ž e š ? Piljio j e u m e n e isljedničkim pogledom. .. P r i p i t i v a l a j u j e za n e k e r e c e p t e . . od­ nekud iznese čitavo tuce zaprašenih flaša nekog starog vina koje j e čuvao za izuzetne prigode. N a j p r i j e bih u d a h n u o iz nje miris. sred tišine. oslanjala se g o j a z n i m laktovima о naslon stolice i slušala. — V j e r u j e m d a ni sve zdravstvene komisije ne k u š a j u o d toga. Srknuo bih zatim gutljaj. D o m a l o se i domaćica pojavila n a vratima sa svijećom u ruci da n a m zaželi laku noć.. Dolores s e oprosti i p o đ e s njom na spavanje.. A l i ni sve d o b r e flaše nisu bile j e d n a k o dobre. U v e ć i n i se vino bilo p o k v a r i l o . a P e t a r je likovao. d o č e k a l i b i s m o j e s veseljem. sve dok je opet џе bi prizvao u kuhinju š u m p r e k i p j e l e v o d e . J e l i ? . U d r u g i m a se nataložilo više od p o l a b o c e n e k a k v e g u s t e kaše kojoj nikako da odgonetnemo tajnu. — N e m a Š t a ! O d l i č n o ! . A on.. domiljela bi s u š e ć i u p l a t n e t n o j k r p i o p r a n e v i l j u š k e . a l i na ćudljive i sasvim različite načine. O t v a r a o j e f l a š u za f l a š o m . p r e d u j a m budućeg pravorijeka. — Ovo se.. i z r e k a o : — A a a a ! .Š t o k a ž e š . K a d bi j e r a z g o v o r n a m a m i o . S k r e d e n c a su mirisale žute dunje i žmirkao sasušen šipak koji s e čuva za slučaj bolesti. Maja j e htjela da demonstrira L e r i n e m a j s t o r i j e . — p r i t i s k a o j e P e t a r . A l i na don P e t r o v u k u ć u bolest ne nailazi. U jednima se uzmutilo i čudno pro­ mijenilo b o j u . O v o m e s v a k a č a s t ! O v o s e z o v e v i n o ! — J e l i ? . a to je otvorilo nove mogućnosti razgovoru.. Maju je savladao san.. K a d bi naišla z d r a v a flaša. ne pije svaki dan! — reče odčepljujući m e đ u kolje­ nima prvu flašu. S odmjerenim dostojan­ s t v o m p r i n o s i o s a m č a š u u s t i m a . s malim izrazom lukavstva. pokazivao se manje voljan da posluša. i v e ć na o s n o v u t o g a p u s t i o da m i se razlije licem j e d a n m a l i n a g o ­ vještaj. ali zato n a okus gorko k a o otrov. a šipak j e vječan.. a ? . N a m a h o v e bi naša razdraganost zaprijetila da će probuditi žene. R a d i v e ć e sigurnosti.. U trećima je. valjao ga po ustima. T a d smo se vraćali u se i naglo stišavali. pravio sabrano i nepronično lice: gotovo k a o da je u k u s r a z o č a r a o . Petar. sinko.D o l o r e s j e s h v a t i l a d a j e to o b r e d . P e t a r je iščekivao. z b u n j e n ili p o v r i j e đ e n time. Naslonila obraze na složene ruke. naprotiv. K o d svake nove P e t a r je uzvikivao: — P o k u š a j ! K a k v o j e t e k o v o ! .

O p e t s a m odšvrljao.. Mislim m o ž d a bez povlačenja nekih naročitih konzekvencija.. udunuo svijeću. 1Л. . vidjet ćemo!«.. o t e t k a m a k o j e su u d o t r a j a l i m c i p e l a m a obilazile p o ­ znanike i krilom prodavale kućne stvari da bi preživjele. L e ž a l a j e mirno sklop­ ljenih očiju. Bila je zora kad smo ustali od stola. Nisam prema sebi odviše popustljiv. Petrolejka j e sipala odozgo na nas svoj žuti žmirkavi blagoslov. P e t r e . — E . ali mislim. . nadošao j e i konačni raskid sa Dolores. N i s a m s e u s u đ i v a o ni d a te b r a n i m . tvoj m u je djed bio osigurao pogodnije mjesto k o d općine. P a zaključili: » b ä . Iz susjedne sobe već se bio oglasio predjutarnji kašalj domaćice. n a njih često m i s l i m . V j e r u j . J e r m a k o l i k o to m o g l o izgledati protivno m o j o j p r i r o d i . I v a n e . L e g a o sam. P o m i s l i o s a m d a se m o ž d a s a m o p r e t v a r a d a s p a v a . Tiho s a m se svukao da ne probudim Dolores. Gle­ dajući j e u snu često sam imao osjećaj da m e k r o z spuštene vjede pro­ m a t r a . liberali su to iskoristili u s v r h u d e m o n s t r a c i j e . Najogorčenije prote­ stiramo protiv nečuvenog nasilja koje nas vraća u najcrnji Srednji vijek.— U p r v o v r i j e m e strašno je bilo o g o r č e n j e i p o v i k a na tebe. Slušao sam pojedinosti о sve dubljem srozavanju moje porodice. oglasila bi se eolska harfa visokih čašica. i u sebi ponovio: » d a n a s učitelj Zmajčić ostao bez k r u v a i k r o v a « . b a š si m e o b r a d o v a o ! N e m o ž e š zamisliti k o l i k o m i j e d r a g ovaj susret! — I m e n i .. o d a v n a n e p a m t i m p r i j a t n i j e v e č e r i ! . T r i m j e s e c a kasnije sve je to već bilo d a l e k o iza m e n e .. A uskoro poslije toga.. I od toga mi je bilo nelagodnije nego k a d m e j e gledala oči u oči.. E t o p o v r e m e n o se i u meni uzmućuje m i s a o na m o j e krivice. Ali P e t a r j e brzo rastjerao taj oblak. dok se najzad nisu sklonile u samostan. — S j e ć a š li s e g a l a m e k o j a j e p o d i g n u t a oko premještaja učitelja Z m a j č i ć a ? A z n a š li d a j e s v e t o u s t v a r i b i o j e d a n b l e f ? — J e li m o g u ć e ? — N e g o šta! Zmajčić je i bez toga n a m j e r a v a o d a istupi iz službe. о s m r t i m a bližih. P r o n a š a o j e bezbrižniji ton p r e b a c i v š i s e n a s j e ć a n j a iz r a n i j e g v r e m e n a . Danas učitelj Zmajčić sa svoje šestero siročadi ostao bez kruva i krova. R a s p a l i l i s u p r o t e s t n i b r z o j a v d a j e s v e p r a š i l o ! . Ali k a d je t e l e g r a f s k i premješten. — О dobra stara liberalska vremena!. Drijemao je šipak na kredenců. Okrenuo s a m se na desni bok i zaspao. Smijali smo se do suza. K a d bi Petar u razgovoru lupnuo d l a n o m po stolu. A najmanje mirim savjest time što m i drugi nešto ne upisuju u krivicu. J e d i n i s k i m s a m m o g a o d a g o v o r i m о t e b i bio je fra A n đ e l o .. ili što s u prestali da m i u p i s u j u .

B e e t h o v e n n a m j e o s t a o d u ž a n Desetu simfo­ niju. gotovo sasvim bezizgledno: pravo može da shvati samo onaj koji već i b e z t o g a to z n a . svojom slabošću. . . Ali mislim da je mojoj prirodi svojstvena. bila bi očita n e p r a v d a : značilo bi da njima. Nije kriva moja »nestalnost ć u d i « .N e . Ž i v o t j e p u n t a k v i h » p a i p a k « . A to zato što oni n e m a j u u svoju obranu argumenat slabosti. M o ž d a i samo estetskog. I ta i n t i m n a n e l o g i č n o s t . na ono n a v a d n o z a p i t k i v a n j e : » k o g a voliš. m a m u ili t a t u ? « o d g o v a r a l a : » t a t u koliko i m a m u . Objašnjavanje je. koji su uložili j e d a n veći ulog s n a g e i suprostavili j e d a n viši stepen otpora. N e n a s t o j i m d a se z a v a r a v a m .u krivicu. I m a o s a m uvijek p r a v u fobiju laži. . . ako su k a z n e i p l a t o n s k e . i Dvanaestu. Svijestan s a m . rekao s a m sebi. T o sam sasvim tačno osjećao već u času k a d sam kidao sa Dolores. bol od ovog rastanka u tebi će biti dublja i t r a j n i j a n e g o o n o r a d i č e g a s i j e u z e o n a s e . često m i se činilo da laž p o v r e đ u j e više m o j estetski osjećaj n e g o neko m o j e etičko n a č e l o . m a m u k o l i k o i t a t u « . Naivna dječja obmana koja se temelji na p r o s t o j i o s n o v n o j istini da naše želje u v i j e k p r e m a š u j u b a r za j e d a n stepen ono što možemo da dobijemo. Apsurd. S v a k bi m o g a o d a se i s p r i č a v a svojom prirodom. i ta » p r i r o d a « — to s a m j a ! T i m e s a m se s p a š a v a o bar od laži. O n o m e k o j i j e s a v l a d a o tri h i d r e z a m j e r a m o što nije s a v l a d a o i četvrtu. n e o b j a šnjivost n e k i h p o s t u p a k a . m n o g i to n e će razumjeti. N e z n a m k a k v o g j e porijekla ta fobija. Ono što im i daje njihovu iracionalnu snagu. — n a s t o j a l a j e d a m e unekoliko opravda Dolores. N e m o j biti p r e b l a g a ... D o l o r e s . P a i p a k ! . a naši zahtjevi p r e m a d r u g i m a b a r za j e d a n s t e p e n ono što oni m o g u d a n a m d a d u . k a d bismo jačim ljudima. Pazi. V r i j e d n o s t k o j u za n a s ima j e d n o dobro ne m o ž e se p r o s u đ i v a t i p o cijeni z a k o j u s m o g a d a l i ili p o l e ž e r n o s t i s k o j o m s m o g a p r o ć e r d a l i . A tu im granicu u d a r a m o uvijek za j e d a n stepen iznad njihovih realnih m o g u ć ­ nosti. N e p r o g l e d a v a m k r o z prste vlastite grijehe niti ih blaže pro­ suđujem zato što su moji. teže upisivali u grijeh njihove slabosti i njihova popuštanja (a redovno se tako čini).N e Dolores. onima s voljom. o n o m e koji ih j e s a v l a d a o devet upisujemo u grijeh što nije o d r u b i o g l a v u i d e s e t o j . one nisu ni u k o m slučaju blaže od onih k o j e bih odmjerio drugome. Mi sudimo ljude ne po mjeri onoga što su (ipak) uspjeli da učine i savladaju. Osude im izričem sasvim nepristrano. K a d bi M a j a . t i m e s e n e b i o t k u p i o : o s t a o b i n a m d u ž a n Jedanaestu.N i s i t o m e k r i v ti. već po mjeri onoga što nisu uspjeli. m o j a » p r i r o d a « : ta » n e s t a l n o s t ć u d i « . t o m e j e k r i v a t v o j a p r i r o d a . D a j e p o ž i v i o n e k o l i k o g o d i n a d u l j e . njihove napore i nastojanja procjenjujemo p r e m a nekoj granici koju smo im mi proizvoljno odredili. T a k v o bi o p r a v d a n j e bilo odveć jeftino. s u d i m o strože n e g o o n i m a k o j i nisu bili k a d r i da učine ni toliko. Doista. i jest ono što može da n a m ih ljudski objasni i opravda. I doista. b a r s v i j e s n e laži. i tu k a o i i n a č e u životu.

Između dva ljudska stvora povezana k r i v i c o m . U z d a h sjećanja. » O s t a v i to k r a j u ! L a ž j e ono što m a l f o r m i r a psihu. Z a u v i j e k f i k s i r a n a . on j e s v a k a k o j e d a n o d n a j m a n j e d j e l o t v o r n i h . ili j o š m l a d a i n e i s t a n čana društva. sitna ambicija. nagorka misao о »općoj ljudskoj nezahvalnosti« u koju se naša lična zaogrće kao u toplinu jedne moralne bunde. da nešto raskine. d o č e k a o sam j e kao jedno oslobođenje. A j a n i s a m gluh za taj osjećaj. a n e m o g u d a m u o t p o v r n u : »to je malograđanština«. Ali ne obmanjujem se. A k o m a l a to i i s k r e n o k a ž e . hipokrizija j e od m o j e s t r a n e što to nezasluženo p r i m a m « . ali ništa više od toga. m o r a i m o ž e da b u d e bar toliko j a k da svoju krivicu nezamućeno uočava i đa je bez sustezanja pri­ znaje. ona to nesumnjivo više z a s l u ž u j e « . Mislio s a m : a k o čovjek nije dovoljno j a k da ne griješi. D r u g o g izbavljenja n i s a m vidio. š t o nas goni da u našim krivicama idemo dokraja. p a m o ž d a i najtrajnijih o s j e ć a j a u n a m a . B i o s a m sasvim načisto koliko dusnjem Dolores. ona raste i radi d o k su g o d oni živi. Činilo mi se da je g l u h o ć a za b l a g o đ a r n o s t n a j i z r a z i t i j e obilježje l j u d s k i n e r a z v i j e n e j e d i n k e . to j e u z d a h . Maja! N e smiješ t a k o ! M o r a š voljeti više m a m u . I m a nešto u l j u d s k o m r e d u stvari. č o v j e k j e u stanju da nešto p o d u z m e . j o š tipičnije. T e š k o da se na njemu m a što može graditi. D a s n e č i m raskrsti. M o ž d a je i to bilo u m e n i s t v a r e s t e t s k o g porijekla. I još. K o j i m bi p u t e m bio u d a r i o m o j život i gdje bi bio završio da se nisam sreo s n j o m ? A k o i k o m e u životu. i s a m a živa stvar. a ono d a se p r o p i j e . U t o m e leži ona krajnja granica na k o j o j č o v j e k j o š m o ž e d a se nazove čovjek. n e k i n a g o n ili n e k a fatalnost. N e isklju­ čujem da bih j e . bio m o g a o ubiti. da nekud otputuje. P o v r š a n prohtjev. iz n e k e n e j a s n e n o s t a l g i j e » ž e l i o bih — a s a m n e z n a m š t o « .k r a t k o s a m presijecao: » n e . I ( d a li d a t o k a ž e m ? ) k a d m i j e s t i g l a v i j e s t о n j e n o j s m r t i . uzdah žaljenja. J e d n a vrsta samo­ obrane. A ja s a m o d m a h i v a o r u k o m . njoj s a m m o r a o biti z a h v a l a n . »to je laž«. T a k o s a m s e u s v i m p r e l o m n i m č a s o v i m a i b r o d o l o m i m a h v a t a o in­ stinktivnom grčevitošću za spasonosnu d a s k u » i s t i n e « . T e k s m r ć u k r v n i k a ili žrtve ona j e z a v r š e n a . Posjet u bolnici. Ono što je u mojim očima najviše srozavalo i degradiralo čo­ v j e k a bio je n e d o s t a t a k osiećaja zahvalnosti. uzdah s a m o p r i j e k o r a . G o v o r i o m i j e znanac koji je k a o dijete u igri izbio o k o djevojčici iz svog dvorišta: »Svaki susret s njom nanosio mi je tako nepodnosivu patnju. zbog cvijećem neokićena groba. uzdah kajanja z b o g p r o p u š t e n o g p o s j e t a . A k o ništa drugo. kita cvijeća na g r o b u . J e d n a od nebrojenih neispitanih vrsta čovjekove samoobrane«. z a p e č a ć e n a . Čak i iz n e k e difuzne t u g e . . Ili. u podesnoj prilici. prolazan zanos. M a da je zahvalnost j e d a n ođ najdubljih i najprisnijih. d a n e š t o učini. da s a m j o j želio smrt. Najviše na što zahvalnost m o ž e d a n a s natjera. P r e d s k a s k o m o Androklovu lavu oni ostaju smeteni: u g e s t i z v i j e r a n a s l u ć u j u n e š t o što ih n a d i l a z i . topla m i s a o о obljetnici. D o l o r e s se bunila » N e valja t a k o učiti d j e c u « . mali inat kadri su da nas na nešto natjeraju. z b o g nezapaženo p r o m a k l e obljetnice.

jedri. izrekli tu z a m j e n i c u » j a « . neza­ m j e n j i v i » j a « i m a n e š t o p r o s j e d u ili p r o r i j e đ e n u k o s u . k a o zaustavljen časovnik. Svaki čovjek ima jednu optimalnu dob koja najbolje odgovara nje­ govoj prirodi. ocjelokupljuje. s p o n t a n su i s p a d i autentičan odraz onog istog n a š e g identiteta. onog » j a « k o j e s e u n a m a r o d i l o z a j e d n o s p r v i m t r a č k o m n a š e svijesti. na onaj isti intimni osjećaj jastva na koji s m o ciljali i o n d a k a d s m o k a o š e s n a e s t o g o d i š n j a c i . ali j e z g r a o s t a j e u v i j e k ono p r v o t n o g o l u ž đ r a v o » j a « . J e r » j a « n e m a dobi. skolastički način. na primjer. dobili moji stari znanci pri susretu poslije m n o g o g o d i n a : doista. A j a s a m (to s a m tačno odredio. 0 .j a . b a š k a o i s m r t . Stric je. k a k v o ć e — to j e ono od čega su sačinjeni drugi. nakon brižljivog ispitivanja) — šesnaestogodišnjak. ako hoćete. njegovom temperamentu. po intimnoj vokaciji. u zlatno doba našeg » j a « . djed 7 1 . Za d o b j e odlučno do kojih godina pristupamo pojavama života s onim istim infantilnim očekivanjem bogzna čega i s onom istom infantilnom r a d o š ć u ni zbog čega s kojima smo im pristupali nekada. u nama nadorađa. tome pridolazi i percipiranje ostalog postojećeg oko nas. u m e n e zuri j e d a n v e ć star čovjek s upalim očima i m a l k o otromboljenom donjom usnom. ili s prvim t r a č k o m našeg instinkta. K a d r e k n e m o » j a « . S a m o drugi sazdani su na taj staromodni. k o n s t a t i r a m o da taj n a š isti. sasvim sijed p o sljepočicama. S v e je drugo sporedno. I što j e o n d a tu v a ž n o a k o . preva­ reni vanjskim prividom. S v o j s t v a . I to nije n e u g o d n o . imao 42 godine. G o d i n e — to j e s t v a r za d r u g e . p a i o n e s k o j i m a s a m d u l j a razdoblja zajedno proživio. T a d ispričavam onaj p o g r e š a n d o j a m koji su. po osvjedočenju. k a d se p o g l e d a m o u o g l e d a l o . obi­ lježja. T o ne. A s v a k i n a š čin i s v a k a n a š a r i j e č . v e ć p o d o s t a ostarjeli i oronuli šesnaestogodišnjak! U k o l i k o to z v u č i k a o kontradikcija. onda recimo neodređenih g o d i n a . Ali to nije bitno. d a s u m u l e đ a nešto pogrbljena. ne mislim reći da sam mlad. P u k i ogrtači n a l e đ i m a tog našeg j a . tetke 46. T i m e . b a š naprotiv. m i t i m e c i l j a m o na o n a j isti subjekt. ili š e s t o g o d i š n j a c i . da je dobio rđavu naviku da nosi naočare. nebitno.LIL Pogledam se u ogledalo i ostanem iznenađen: mjesto šesnaestogo­ dišnjaka k o j e g a s a m očekivao. o d r o đ e n j a d o s m r t i . njemu svojstvenom stepenu p s i h i č k e z r e l o s t i . za n e . D a k a k o . i koje se otada neprestano. i tako svi drugi r e d o m . s p r e m a n s a m na n a g o d b u : d o b r o ! a k o ne šesnaestogodišnjak. naprotiv. Guste u djedovoj agenciji 38. ili na­ p r o s t o » b e z g o d i n a « . m o j izgled m o g a o j e d a ih prevari. Zgoljni f a k a t bivstvo­ vanja i goli osjećaj tog bivstvovanja. N a š e » j a « sastoji se iz g o l o g f a k t a b i v s t v o v a n j a i iz p r i m a r n o g . integrira. i tome slične trice? . Šesnaestogodišnjak. identični. D a l e k e ili n e s t a l e o s o b e . naravno. s l i j e p o g o s j e ć a j a t o g b i v s t v o vanja. svakim danom i svaki časom. vidim uvijek u nekim određenim godinama: s v a k a od njih nosi n a sebi zauvijek fiksiranu svoju d o b . Šesnaesto­ godišnjak po rođenju.

j o š najteže izaći na kraj. da isklizi iz r e š e t k e k o o r d i n a t a . za dalje e t a p e n e p o z n a t o g p u t o v a n j a k o j e ć e m o d o k o n c a p r e v a l i t i . on j e . K o m o ž e biti s i g u r a n n e n o s i li u sebi n e k i tempiran pakleni stroj koji će d a p r a s n e k o zna k a d i b o g te pita u š t o ? N i veliki grešnici. za m n o g o ž i v o t n o š ć u . k a o i poriv za iznalaženjem s v e novih oblika te b o r b e protiv s m r t i . A k a k o se življenje ne mjeri b e z b o j n o m v r p c o m trajanja v e ć b r o j e m i sadržajnošću života. k a d bi se poslije smrti j o š m a š t a m o g l o reći. ili čovjeku s r e d a uopće? K a s n o s a m shvatio (i tek tad m u udijelio p o t p u n o o d r e š e n j e ) » n a š e g F r a n u . V a n takvog sistema. A to vrijedi i za d r u g e . odnosno svoju rezignaciju. O d a t l e j e p o t p u n o razumljiv č o v j e k o v p o r i v d a i z a đ e iz a m b i ­ j e n t a i n j e g o v o g sistema relacija. k a o lančane m i n e . K o zna! Možda se i j a d n i F r a n o do krajnjih granica svoje mjere nosio s onim đavolom u sebi s kojim j e . i onaj j e d a n prilično skratio. oni su u s t v a r i identični. u svojoj žudnji za više života. od svih stvari na koje možemo da nagiljamo u životu. (kao što k a ž u ljudi njegova kova. Sta­ renju ima mjesta samo u danom sistemu relacija i odnosa. kroz durbin promatraju ono m o r e na k o m e se drugi raspinju i tonu. J e r je i taj ljudski poriv za višeživotnošću. velikim zločincima. u čovjeku j e d n a k o primaran kao i poriv otimanja od smrti. i d a iza stakla. ne s a m o z a » j a « . ili m u j e o d m j e r e n vijek p r i š a p t a v a o o n u ž e đ z a v i š e ž i v o t n o š ć u ? L a k o j e bilo ranije govoriti: » F r a n o je učinio ludost. j e d n a k o k a o ni veliki umjetnici.J o š j e nešto od naročite važnosti. neoprostivu l u d o s t « . m j e s t o j e d n o g . Z a š t o se p r a v o na tu v e l i k u i n t i m n u n e p o z n a n i c u n e priznaje i » u n e g a t i v n o m e « . D r u g i m riječima. T a d će se pitanje starosti svesti č i t a v o n a t o d a li ć e m o u m r i j e t i d o t r i i l i d o t r i d e s e t i t r i g o d i n e . p r o ž i v i d v a . d e s e t ili više života. U zrakopraznom prostoru starost je p u k a riječ. vjerojatno bio r e k a o ) . a kasnije uzdisati »jadni Frano. i ulaze s grešnom lakoćom u jednu veoma ozbiljnu stvar. A t o pitanje ulazi u široko krilo sveopće neizvjesnosti i u njemu nalazi svoje rješenje. . n i k a d n e poznaju svoje krajnje mogućnosti niti m o g u da naslute vrhunske d o m a š a j e s v o g talenta. to znači da je s v a k o m e d a n a m o g u ć n o s t d a . uzicom našeg »jastva«. A mnogi od onih zabrinutih stričeva uplatili su tek onaj minimalni ulog koji i m daje m o g u ć n o s t da sjede za s t o l o m i d a se iz p r i k r a j k a s l a d e e m o c i j a m a a d a ne učestvuju u igri. tri. Čovjek se ne rađa odjednom i definitivno. R a k e t a k o j a u sebi nosi druge r a k e t e . p o d zaštitničkim okriljem filodendrona. k a d olako sude о čovjeku koji je ostavio jedan siguran sistem koordinata i jedno udobno s t a n j e r a v n o t e ž e da bi odlutao na n e k a k v o š i m e r i č n o izgubljeno o s t r v o d a doživljava razjarena sunca i fantastično bujne biljke. krivo i p o v r š n o p o s t u p a j u ljudi. R a đ a m o se s p o nekoliko n a d o d a t n i h embrionalnih ličnosti u sebi. p a se m o r a m o čuditi što se i oni t i m e obilnije n e koriste. F r a n o j e » p l a t i o svoj c e h « . A k o bi p r a v o z n a o j e li m u ta ž u d n j a z a v i š e ž i v o t n o š ć u s k r a t i l a v i j e k . povezanih s a m o t a n k o m v e z o m identičnosti doživljajnog subjekta. jadni naš F r a n o ! « Međutim. Ma k a k o stajala stvar s njegovim krivi­ c a m a . starenje ne postoji. i kao što bi i on s a m . n a š e g jadnog F r a n u « . p a d a p o v u č e spužvom i započne sve iznova.

U n a m a se probudi ono zadrijemalo panično osjećanje vremena iz djetinjskih ognjica. ponavljajući sam sebi: » n e m a bezizlaznih situacija. o p e t p o m a l o dobija volju za život. » N e ću svirati. kao nekad k a s n i j e njegov sin. otrcana riječ »život«. za ranija bavljenja.. dok je u njemu plesao đ a v o . skida sa sebe sve do golog drhtavog mesa. I čovjek biva nošen k a o s l a m k a ! Oslobađa se svega. u pologu vrednota kod direkcije. Ali isto tako m o g u i oni stričevi s v o j o m snagom odolijevanja prikrivati svoj nedostatak životnog p o r i v a i svoje k o m o t n o neučestvovanje u životu. i odlučivao. sve j e to dobijeno! . T a d sam j e zamolio da mi je donese u sobu. a jadni se F r a n o ljuljuška u svojoj kožnatoj vreći na dnu oceana. I k o će t a d z n a t i b i v a li to s t o g a što F r a n o r a s p o l a ž e m a n j o m s n a g o m odolijevanja n e g o oni razboriti stričevi ili zato što o n e s t r i č e v e vitlaju manje neodoljivi vihori? Istina — F r a n o može svako svoje sagrešenje ko­ motno pravdati neodoljivošću svog životnog poriva. o n i i d a l j e i g r a j u s v o j terziglio u čitaonici i šalju protestne b r z o j a v e za premještenog učitelja Zmajčića. Bolje sam volje.. m e đ u velikim nijemim ribama s okruglim očima. d u g o s e p r e d o m i š l j a o . I m o ž d a se. t u m b e se prevrne njegov stav. s v e j e to d o b i j e n o . a žeđ za tim novo sagledanim životom provali silinom protiv koje su n e m o ć n e sve hrane. u njemu zine jedan neslućen ambis. da je imam uza s e « . i on s a d za tim novim stavom stoji čitavim s o b o m . Udovoljila mi je. njegove stravične jednokratnosti. — B u d i t e bez brige. i »čvrsto odlučivao«. » m o j život« n a d m e s e jednim novim smislom. LIII. J e r i liječnici imaju n e k u svoju mistiku i k a t k a d vole da trunak nje primiješaju svojoj . tek tako.M o ž d a j e i on izvjesno vrijeme m i r n o nadzirao utovare i istovare. J e s t ! A l i đ a v a o i l e ž i baš u t o m e što se u d a n o m m o m e n t u u čovjeku o d j e d n o m sve preo­ krene. i on rješavao na krajnju žrtvu sebe. D o t a d a š n j e » v r i j e d n o s t i « i »svetinje« p o s t a n u krta suvež. osjećanje njegove skupe nepovratnosti. pred đavolom koji sve neumoljivije stiska. I. jednom čudesnom punoćom. « U p i t a o s a m b o l n i č a r k u što j e s m o j o m violinom. Š e t a j u ć i p o p a l u b i s r e d čegrtanja dizalica i v i k e l u č k i h r a d n i k a iz u t r o b e b r o d a u n e k a k v o m Š a n g a j u ili S i n g a p u r u . zajedno s ostalim vašim stvarima. i čeka vas. k a o . budi m u se interes za vanjske stvari. uvijek n a m ostaje bar jedan izlaz: bar onaj koji nas svojom crninom i n a g o n i d a n a š p o l o ž a j n a z i v a m o b e z i z l a z n i m « . pot­ p i s i v a o b r o d s k e m a n i f e s t e i connaissement-е. j e d n a k o o n a k o k a o što j e d o n e d a v n a s t a j a o za o n i m p r v i m . i baca se u vrtlog. na sigurnom je mjestu. na k o n c u r a č u n a . i d a su to uzeli k a o d o b a r z n a k : b o ­ lesnik. Kasnije sam razabrao da je o tom mom interesiranju za violinu o d m a h p r i č a l a m l a d o m doktoru. . i tako dalje. . I govorim sam sebi: »stari. Opet jedan vedar dan.

vul­ g a r n o m smislu te riječi. pa čak i onda k a d je p r e t h o d n o on s â m n e k o m svojom izjavom dao povoda tom optimizmu drugih. ti s u s e o r g a n i o p e t u d r u ž i l i . ili s v e te s t v a r i s k u p a . ili j e t r u . da bi odmah zatim. A to i m e . osamostalila se. N e k i stari listonoša tužio se s v o m e liječniku: — G o s p o d i n e doktore. unišlo i p o d koru lubanje običnog m a l o g čovjeka. ulogu imponderabilnih i kvazimetafizičkih olina igraju riječi k a o što j e na primjer riječ » o r g a n i z a m « . Naša jetra. T a k v o je shvaćanje prodrlo već. a nikako naprosto identični s njima. A u toj mistici. I za to s t v o r e j e d n o n o v o i m e . punije bilo. otječu mi noge.»suštoj n a u c i « . I to j e taj » o r g a n i z a m « u metafizičkom smislu riječi. n e k a k o su se emancipirali. A l i za sve t o j o š k a k o tako. Pri čemu se ona »rezistencija« pojavljuje kao metafizički odbljesak onog metafi­ zičkog » o r g a n i z m a « . T o j e k a o n e k a elitnija m e d i c i n a . izdaje m e sapa. bolje kondicije » č i t a v o g o r g a n i z m a « . nadalje. K a k o bilo. onog »tonusa«. i u šire slojeve. ima otprilike onu istu vrijednost koju je imala ranija riječ » d u š a « . srce p o m a l o otkazuje. i dobili neku svoju m o r a l n u osobnost. na m a l a vratašca. pluća i sve o n o d r u g o što inače sačinjava naš o r g a n i z a m u d o s l o v n o m . na burzi racionalnoga. T a k o e m a n c i p i r a n i . opunoljetila i uzela svoju stvar u svoje ruke. N i o t k u d a d a s k u c a m o taj s k r o m n i p o č e t n i k a p i t a l . A k a t k a d b a š ne­ m a m o s n a g e ni za to. ni m e n i s a m o m nije d o b r o ! T a k v o g su metafizičkog prizvuka. izgleda da ljudi baš imaju potrebu za n e k o m malom dozom metafizike. nevolja j e u t o m e što treba s m o ć i taj p r v i osmijeh. a l i n a j e d n o m v i š e m p l a n u . mirniji san. »životni tonus« i slično. N e m a šta. A čini mi se da ni jetra ne r a d e b a š najbolje. »zalihe vitalnosti«. odakle da se nakupe »zalihe vitalnosti«? . N e g o . T a k a v o p t i m i z a m na licu drugih uvijek je k a d a r d a k o l i k o toliko p o d i g n e bolesnikov moral. naša crijeva. p o t p u n o bez pokrića. pripustili n e k a k v u metafiziku tijela. T o je kao ogledalo: smiješi n a m se našim rođenim osmijehom. pri­ znajem. one »vitalnosti«. Organizam shvaćen k a o nešto što j e ujedno i m i i nešto odvojeno i više od nas. A poboljšan tek. još i riječi »rezistencija organizma«. k a o n e k a k v a pod­ r u č j a d o t l e d r ž a n a p o d p r o t e k t o r a t o m ili č a k u čisto k o l o n i j a l n o m režimu. m e d i c i n a k o j a nije zgoljni zanat i p u k a vještina. m o j mladi doktor s lijepim zdravim zubima i moja iskusna b o l n i č a r k a u z e l i su m o j e i n t e r e s i r a n j e z a v i o l i n u k a o z n a k p o v i š e n j a tog » ž i v o t n o g t o n u s a « . što je najgore. kako se ono kaže. S a m o . A k a d ne ć e ili n e s m i j u d a j e p r a v e o d č e g a d r u g o g a . naši bubrezi. p r a v e j e t a k o d a n a njen s t e p e n p o d i ž u m a k a r n e k i b u b r e g . I. Proskribiraju metafiziku duše. ili p r e u p o t r e b e s t a r o . taj prvi začetak i kvasac »životnog t o n u s a « ! P a k a k o onda m o ž e m o zahtijevati da se poboljša »kondicija čitavog o r g a n i z m a « . ili ž l i j e z d u . njihovo vedro lice podiglo mi j e nešto duh: o s j e ć a m se p o l a s k a n k a o đ a č i ć k o g a su pohvalili zbog slučajno p o g o đ e n o g o d g o v o r a . k a k o d a s e pokaže njegova »rezistencija«. s a m o s u vulgarna materijalna ovaploćenja one »rezistencije«.

P a što b u d e ! LIV. r e k a o bih samo­ d o p a d n o s t s v o j e n e m o ć i . k a o za nesreću. Sve — osim ambicije volje. i o p e t p r o k r i j u m č a r i o j e d a n r e p i ć m e t a f i z i č k o g a ? N i j e li to i o p e t u n e k u r u k u » d u š a « k o j a treba d a š č e p a za k o s u » t i j e l o « i d a ga i z v u č e iz b l a t a ? A a k o j e ta » v o l j a « s a m o o d r a z f i z i č k o g a . p a m a k a r ono bilo iluzorno! A naročito ih ne p o t k o p a v a j m o a k o p o s t o j i i n a j m a n j i t r a č a k s u m n j e d a tih t e m e l j a n e m a .volju nego cigaru: u protivnom slučaju. N j u nikad nisam istinski želio: n i s a m p r a v o znao što bih s njom. u datu m o m e n t u m o g života. ne s h v a ć a m dobro pitanje volje. očevidno bi bio izabrao cigare. u t o j v o l š e b n o j » v p l j i « . » p r i r o d a « . eto. r a z u m i j e t e li m e . K a d je n a k o n p o b j e d e o p e t proradila k o m o r a . Očito. D i g n u t i r u k e o d s a m a s e b e i p u s t i t i d a » p r i r o d a u č i n i svoje«. ne sjećam se. svi lije­ kovi. želja stvar slabih. Ali je smjesta zakočio svoju kretnju: ne. K a o što u o p ć e teško shvaćam . A neki bolesnici. nisam imao. da s m o g n e m o onu mrvicu volje. uvijek sam imao m n o g o želja. A baš m n o g o drukčije ne m i s l i m ni d a n a s .— B o l e s n i k m o r a i m a t i v o l j u . još ćeš dvadeset i četiri sata postiti! — P a što o n d a ? pomislio s a m . S a m o . m o r a t e i m a t i volju da ozdravite. mjesto ambicije volje. n i j e li s e u t o m e . bolje j e u to ne dirati! N e p o t k o p a v a j m o temelje n a š e g boljitka. žudno j e p o s e g n u o za kutijom cigara. sve injekcije! — bodri me moj mladi doktor. za odlučne bitke ostao je više dana bez duhana. što da se p o č n e ? — N e preostaje drugo nego opet pribjeći jednoj novoj apstrak­ ciji:. nije li to j e d a n z a č a r a n i k r u g u k o m e s l i j e p a c s l i j e p c a izvlači iz j a m e ? A l i o s t a v i m o . neko voli snagu volje. ili g l a v n o k o m a n d u j u ć i . sasvim drugo! Ona je čak nešto u p r a v suprotno od volje: volja j e stvar j a k i h . Za sve je potrebna volja«. P a uprav tako postupam i ja! T a k o s a m mislio o n d a . N a s t o j m o . mjesto toga. A to v e ć a priori nisam volio. U t a k v o m slučaju. Slasti od o s t v a r e n j a svoje volje g o t o v o su mi sasvim n e p o z n a t e . General je postupio onako zato što je volio . H m ! » M o r a t e htjeti d a o z d r a v i t e . A ja. m j e s t o volje z a o z d r a v l j e n j e m i m a j u s a m o želju z a o z d r a v l j e n j e m . a neko cigare. N o tu m r v i c u volje često je teže smoći nego i onaj početni osmijeh optimizma. volju d a o z d r a v i ! B e z t o g a n e m a n i š t a . V o l j a j e za m e n e bila nešto što p r i p a d a u r e d stvari m o g djeda. S v a k bira ono što voli. ( N o n i s u li n a m m o ž d a ž e l j e d a t e b a š k a o k a z n a z a t o š t o n e m a m o volje?) J e d n o m se u našoj blagovaonici pričala ova plutarhovska anegdota k o j o j su se svi m n o g o divili: n e k a k a v general. A ž e l j a j e nešto sasvim. I m a p o t p u n o p r a v o . u n a j b o l j e m s l u č a j u . i m a i t o g a ! Ili. I m a . n e š t o što izvire iz tijela. — a baš ni j e d n e volje! N e m a valjda te ambicije k o j u . d r a g i m o j ! B e z t o g a j e z a l u d u s v a m e d i c i n a . imaju ambiciju svoje bolesti. v e o m a m n o g o želja.

jedna od najtipičnijih dječjih zabavica m a š t e . T o da je. neka voda nosi! Ništa ne moći prepustiti slučaju. Nego šalu na stranu. Znam. I k a k o b i to> izgledalo s n a g o m htijenja promijeniti t o k te nužnosti. nezainteresiran. n e š t o n e o t u đ i v o k a o v l a s t i t o l i c e . sa čitavim onim k o m p l e k s o m koju s o b o m nosi! Oh. to n e v a l j a . moglo bi biti p o m a l o čudno k a k o se m o ž e postavljati neka relacija i neka dilema između volje i cigare. ili č a k pretpostavljati. za njima p u s t o p a š i c o m luta. n a k o n c u k o n c a . sasvim s l o b o d n a od s v a k e prisile. N e . A l i l j u d s k i udesi i ljudski životi nose u sebi svoje unutrašnje lice. K o l i k o še sjećam. K a ž u da svako dijete u nekim g o d i n a m a za­ mišlja sebe u ulozi boga i da fantazira što bi sve u tom slučaju radilo. raspredaju. Moja kućica . N e š t o š t o i z r a s t a iz njih s a m i h . štoviše. Zamislite samo: morati stalno. krivotvorena volja. m o ž e s u p r o t s t a v l j a t i . I tad.v a n a k o se m o ž d a i to n e z o v e u n e k u r u k u biti b o g ? . finoj žutoj mirisnoj cigari. ni u najmanjoj stvari ne m o ć i biti indiferentan. i k o d p r v o g većeg natega ona bi p r e p u k l a . n i j e f a t a l i z a m to što h o ć u d a k a ž e m . 0 . za n e k o g a » b i t i o n a k a v k a k a v s i « znači imati volju. to bila lažna volja. N e . I čitav onaj štimung. iskriviti i falsificirati sebe.stvari koje ne volim. nešto tako a p s t r a k t n o . ne moći se n i k a d prepustiti zapljuskivanju i zanošenju talasa života. ja se takvim maštanjem nikad nisam zabavljao. L i b i o s a m se toga k a o n e k e p o č a s t i s k o p č a n e sa z a m o r n i m i n e u g o d n i m dužnostima. i to je stvar u k u s a . taj neka je i m a ! Ali a k o j e nema. predati se struji s v o g u d e s a . krivotvoriti svoju fizionomiju? N e ostvariti sebe. I m o r a m o biti p r a v e d n i . to ne! N j e g o v o m i se zvanje činilo s k r o z nezavidno. zavaljenost u fotelji. b a š o n a k v i h k a k v i s u . . Želio s a m j e d i n o ( . k a k o m o r a d a j e b o l a n taj v j e č i t i p r i j a p i z a m h t i j e n j a ! I k a k v o g l i a p s u r d a u t o m b i n o m u morati htjeti! Vrhunac m o ć i — i vrhunac neslobode. raseljavaju. ona idila tihe meditacije k o j i su u t o m e s a d r ž a n i . Ni u čemu. T o se i j a pitam.) ostati p o t p u n o n e o v i s a n о n j e m u . k u k a v i č k u riječ. jaku volju. ljudi u j e d n o j stanici s v o g b i ć a n o s e k l u p k o s v o g r a z v o j a čija ć e s e nit iz n j i h izviti i d a l j e p o s v o m e z a k o n u odvijati. neprekidno. i o n a j specifični unutrašnji ritam koji n a m taj štimung podaruje! Ali.moja slobodica! Ali da bih se m i j e š a o u tuđe stvari. b e z m i r i s n o k a o što j e v o l j a . p a se za­ putiti d a s v e u životu dalje iskrivljujemo i f a l s i f i c i r a m o . banalnu. tu jeftinu riječ malih d u š a . draž k o c k e . O d u v i j e k s a m m r z i o tu glupu. N i k a d nisam želio biti b o g . i misao k o j a . iznenađenja p u n o m slučaju. A neka se zbog pomanjkanja volje niko ne pogružuje: on. N i k a d n e m o ć i reći: n e k a ide k a k o hoće. u n a j b o l j e m slučaju. vitice i koluti i p r s t e n o v í plavičastog dima koji se uvijaju. invecioznom. tako k r t o zadovoljstvo. n e t r e b a n i d a j e želi: ta i o n a k o hi b i l o u z a l u d n o M l i b i . bez časka od­ m o r a nešto htjeti! Biti neotkupivo o s u đ e n da uvijek nešto h o ć e š ! M a z e p a p r i v e z a n n a h a t u svoje volje. ćudljivom. K a k o se jedno tako suho. p a p r i z n a t i da bi isto tako neko m o g a o ne shvaćati k a k o se m o ž e dati p r e d n o s t cigari. s a s v i m van domašaja njegove svemoći. N e spo­ znati nikad radost neizvjesnog ishoda. vragoIjastom. D a k a k o . T r e b a biti o n a k a v k a k a v si. u p r v o m dramatskijem m o m e n t u ostavila bi nas n a cjedilu.

A naročito j e u djetinjstvu b o l n a p o m i s a o d a i m a m a šta na svijetu što se n e će d o g o d i t i . apsurdniji. A l i p o t p u n o isključiti i poništiti m o g u ć n o s t . I m a još takvih ljudskih riječi k o j e su bolne već s a m e p o sebi. m a n j e lijep nego drugi a p s u r d i u k o j e su ljudi v j e r o v a l i ? D o d u š e . I zato djeci nikada ne treba t a k o govoriti. u o n o m ipak. I j a s a m j a s n o o s j e ć a o d a u p r a v u o n o j n a j ­ g l u p l j o j r i j e č i t e r i p o s t e . ergo: ja vjerujem u apsurd. ili n a p r o s t o : č o v j e k . strahovito bolna. m o g u im se. bez obzira što sobom zahvataju. T o nešto bila j e m o g u ć n o s t . a j a u to vjerujem. Ali nešto je odgovaralo. A k o nam d i j e t e k a ž e : » j a m i s l i m d a ću p o s t a t i D a l a j . j a s a m t a č n o u m o v a o : svi ljudi. Činilo bi m i se d a m i o d u z i m a j u nešto što već posjedujem. sasvim sigurno. P a š t o o n d a ? Č i t a v o j e p i t a n j e s a m o u t o m e d a li t e ž i š t e l e ž i n a onoj r i j e č i apsurd i l i n a o n o j vjerujem.L a m a « . N i k a d ne razuvjeravati djecu о njihovim fantomima. d a b o m e . razumije se. gorko p l a k a o . ( T e k s a m k a s n i j e s p o z n a o d a s e t o š t o l e ž i u o n o m ipak z o v e n a d a .sasvim sigurno. T o j e j e d n o moje. J e r j e riječ »sasvim isključeno« za djecu (a i z a odrasle) boltía. grijeh p r e m a čovjeku. ne za onim mjestom. nikad ih ne razočaravati! N i k a d im ne ograničavati sanjane mogućnosti i zamišljani opseg života! A k o j e b a š n e o p h o d n o n u ž n o (iz nekih didaktičkih. ) I m a k o l i k o d a s a m j a s n o uviđao da j e ona prva rečenica kudikamo logičnija. m o ž d a i jedino moje p e d a g o š k o načelo. J e r Djed-Život s v a k o m djetetu donosi p o n e š t o na p o k l o n : s v a k o m nešto d r u g o . z n a o s a m d a j e to a p s u r d . i riječ »nikad više«. ergo: umrijet ću i j a . nešto u p r a v o ženski nelogično no neposredno simpatično. p o m r l i s u . b e z i k a k v o g daljeg dometka. u k o l i k o j e b a š potrebito: » d r ž i m d a to nije s a s v i m izvjesno. z a m o ć .. čvrsto vjerujem. ponešto ograničiti izgledi u o s t v a r e n j e . B o ž e m o j . m o ž e m u se reći. osnovanija. nešto neobično mila glasa: » a ко z n a ? m o ž d a ipak n e ć e š ! « . Ona udara crne naočnjake na naše oči. č o v j e k o v a m o ć i l u z i j e . l e ž i s v a n j e n a s n a g a . ona spušta neprobojnu tminu oko nas.. mjesto nje ima nešto drugo. tolika j e na d r u g u stranu bila m o j a žudnja za m o g u ć n o s t i m a . zašto ne?« J o š nešto: u djetinjstvu sam čvrsto vjerovao da nikad ne ću umrijeti. n i j e s e d e s i o n i j e d a n j e d i n c a t i s l u č a j d a j e n e k o o d n j i h o s t a o . svi bezizuzetno. zar s a m j a jedini čovjek koji je vjerovao u a p s u r d ? Ili je m o ž d a ovaj m o j a p s u r d smješniji. o d p o č e t k a p a m t i v i j e k a p a do danas. j a bih zacijelo plakao. ali. najviše. zna se. A l i što to m a r i ? T o j e a p s u r d . p l a k a o bih. nije ni isključeno. U o s t a l o m . ili » C a r . v e ć zbog o n o g a »sasvim i s k l j u č e n o « .z e m l j e sunca-koje-ne-zalazi«. B o l n a već t a k o . odgojnih. s a m a p o sebi. N e g o . da je nasumce na geografskoj karti upro prstom u jedno meni nepo­ z n a t o m j e s t o i r e k a o m i : » s a s v i m s i g u r n o ti o v o m j e s t o n i k a d n e ć e š očima vidjeti«. » s l i j e p a n a d a « . razbo- . T o j e grijeh p r e m a životu. to n i k a d i ni­ pošto. na koncu konca. m a šta što se ne će doživjeti. D a m i j e n e k o u djetinjstvu isključio čak i nešto što n i s a m nimalo želio. A b i t će b o l j a k o j a n e p o t o n e . I to. J e d n a j e od takvih riječi. m o r a l n i h i sličnih r a z l o g a ) . ali n e k a s v a k o dijete bude sigurno da u Djeduškinoj vreći ima jedan d a r a k i za nj. k o l i k a j e g o d na j e d n u stranu bila m o j a n e b r i g a za volju.

. na k o n c u k o n c a . B e z t o g a bi. p r e v i š e r u ž a n . i zato faktičniji od njega: fakat našeg straha. sve to u z p u n o pravo s v a k o g d r u g o g a da j e d n a k o tako za sebe postavi čitavu stvar. N a r o č i t o p o g u b n a za umjetnika! T o » j o š n e š t o « što s a m htio d o m e t n u t i p a m e u p o s l j e d n j i č a s stidljivost z a k o č i l a da ne k a ž e m . Eksces na k o j i n a s nagoni »žudnja davanja s e b e « . A n a v e č e j o š uvijek uviđamo i sebi p o n a v l j a m o d a duhova n e m a — tek. i sve su one zamjenjive. nezamjenjivi i za s a m ô postojanje p o s t o j a n j a n e o p h o d n i ja. d o d u š e m n o g o p a m e t n i j e g i. za postojanje »svega« baš nimalo neophodne. — gle. c'est différent! . a k o to » d a l j e g « i m a . N o u č i t a v o m s v e m i r u . na o v o m bijelom svijetu. a k o baš hoćete. sitna. priznajem. m n o g o r a z b o r i ­ t i j e g o d m e n e . I — što j e n a j v a ž n i j e ! — da b a š u toj d r u g o j r e č e n i c i ležim j a .j a . ja još i danas. čitav j a . p o s t o j i s a m o j e d a n jedincati. J e s t . na primjer. — D a to nije ono š t o m o j m l a d i d o k t o r naziva »životnim tonusom«. s a m o . N e k a p r o k l e t a . m n o g o autoritativnija od one druge. I dok ja priznajem tačnost njegovih tvrđenja. J u t r o š n j i f a k a t ostaje f a k a t . T o »još nešto« valjda je nešto više nego što treba i nego što u o p ć e m o ž e da se dâ. u n e k o m općenitom smislu i istinitija. p a j o š i dalje. p r i r o d n i . I . život bio r u ž a n . ima sva sila drugih s t v a r i . ali o d n e k o g a k o m e j e l a k o b i t i p a m e t a n i r a z b o r i t j e r se ne r a d i о njegovoj koži. o d n e k o g a k o g a ne tišti ono što tišti m e n e . ona j e . smijemo našem sinoćnjem strahu. T a k o biva i u drugim sličnim slučajevima. prišapnutu o d n e k o g n e . gotovo s a m se izlanuo! K a d čovjek uzme d a se povjerava. ne saosjeća moje patnje. čisto nezamisliv.. A l i ona nije moja istina. jeste ovo m a l o priznanje: bio s a m lice­ m j e r a n k a d s a m r e k a o : » и djetinjstvu sam tako zamišjjao. taj f a k a t sad n e m a važnosti. u p r a v o djetinjasto i s a m o pomisliti d a n e će umrijeti! J e r to j e . . O n a prva došla je izvana: osjećao sam je k a o nametnutu spolja. n a d a s v e . p a i u č i t a v o m s v e m i r u .. D a k a k o ( n i k a d n i s a m bio baš nimalo i m p e r i j a l i s t a ! ) . — opet sam osjećao da i ona posljednja ima izvjesnu težinu i vrijednost. pa na neki svoj način i istinitija o d one p r v e . dotle on ne dijeli m o j u tjeskobu. nepobitno. da nisu to m o m e n t i povišenja tog »životnog tonusa«? .. zbilja. P r e k o d a n a se. do nelijepog s t e p e n a n e s e b i č n o s t i d o g n a t a d a r e ž l j i v o s t ! Težnja da se sagrebe dno posude. J e r . nužni i j e d i n o m o g u ć i t o k z e m n i h s t v a r i . neprestano ga opsjeda napast da nadoda »još nešto«. quant à moi.ritija. k a o što s m o v e ć imali prilike da utvrdimo. i b a r p o n e k a d . u djetinjstvu sam tako vjerovao:« ustvari. J e r napram njemu diže se drugi fakat. d o k j a dijelim njegovu m i s a o . nadoknadive. koji ne zebe od onoga od čega zebem ja. svi će drugi u m r i j e t i — ta bilo bi smiješno. u ovom otrcanom i raskop a n o m stanju. bar p o m a l o . t a k o z a m i š l j a m i u to vje­ r u j e m . I taj j a ni p o č e m u d r u g o m e nije n a r o č i t o z n a č a j a n ili izuzetan n e g o u p r a v p o t o m e što j e j e d a n j e d i n i . R a z u m i j e se. da je č a k pretežitija. bio s a m uvjeren đa ne ću umrijeti. i p o r e d t o g a . A l i . čvrsto uvjereni da duhova nema. T o m u i j e s t b i t n o o b i l j e ž j e . đa se sasvim izuvrati kesa. Z a m e n e lično. aktuelniji. m i se b o j i m o . Njegova j e istina.

d a n a j č e š ć e ni ona ne u s p i j e v a izvesti stvar na čistac. nakon što je odspavao sat ili sat i p o . i n i k a d s e više nije v r a t i o . besmisleno je ići putem najvjerovatnijeg: d a se r a d i l o o n a j v j e r o v a t n i j e m . N a p r o t i v . Poslije toga odlazio j e u č i t a o n i c u d a p r o č i t a n o v i n e ili u k a v a n u d a k i b i c i r a k o d š a h a . Čini se d a to nisu htjeli I to se osvetilo. e n i g m e ne bi ni bilo. Z a t o j e shvatljivo što u k u ć a n i nisu mogli da na njemu primijete ništa na­ ročito. A m o ž d a je. o b u k a o . B i t n o predstavlja samo polovinu stvari. P o ­ kušat ću da priču ispričam nanovo. D o te mjere. Često onu manje bitnu polovinu. o v l a š n o se u m i o . no vidim da to ne ide. d a je eto v e ć ispričana.inače tako banalnoj i toliko inferiornoj u poređenju s našom sposobnošću zamišljanja . ovaj put nešto opširnije. I što se nikad više о njemu nije ništa čulo. Zatim je u kuhinji p o p i o šoljicu kave s pri­ m j e s o m j e č m a . Zar naša fantazija tačno pokriva čitavo područje objektivno m o g u ć e g a ? I n i j e li m a l k o p r e t e n c i o z n o d a n a š u m o ć z a m i š l j a n j a n a ­ prosto identificiramo s objektivnom stvarnošću? N i k a d se nisam m o g a o dovoljno načuditi što ljudi od struke. A l i n e ! N a taj način. u v l a ž n i p r e d i o i s p o d i z l i v a g d j e s e iz r u p i c e m e đ u p l o č i c a m a k a d i k a d p o j a v l j u j e žohar. I z l a z e ć i p r o m r m l j a o j e da će svratiti к brijaču na uglu da se obrije. L i c e m u j e bilo j o š p o s p a n o . b a š tu d o l a z i d o p r i m j e n e fantazija. a i objektivnoj stvarnosti . tri puta sedmično. advokati i takva čeljad. U svemu tome nije bilo b a š ništa č u d n o v a t o : r e d o v n o je izlazio o k o tog sata. po otvo­ renoj cesti. r e d o v n o se brijao k o d tog brijača. priča j e ispala i suviše k r a t k a . N e s t a n a k je prijavljen vlastima i odmah su poduzete svestrane po­ t r a g e . P r e m a njihovom kazivanju. T r e b a se pomiriti s tim da u o v a k v i m slučajevima objektivne m o g u ć n o s t i imaju u ruci uvijek jednu k a r t u više nego oni k o j i o b o r u ž a n i f a n t a z i j o m k r e ć u da te m o g u ć n o s t i otkriju i na p r s t e pobroje. k a o što će se kasnije pokazati. i z a d i o u d ž e p i ć p r s l u k a svoj patent filter-cigaršpic. K a d je u pitanju enigma. u s t a o j e .lojalno priznati one izuzetne prigode k a d i m a više fanta­ zije n e g o mi. to bila pogreška.Novine su donijele j e d a n neobičan slučaj. T r e b a i našem neznanju dati što je njegovo. n e p o d o b n o d a n a p r a v i k a k v u g r i m a s u ili p r i m i n e k i i z r a ž a j . m o g l o j e b i t i o k o p o l a š e s t k a d j e i z i š a o iz k u ć e . 31 d a priznadu ni u slučaju nestalog č o v j e k a . T a k o k r a t k a . Z a p o č e l o j e t r a g a n j e p o liniji » n a j v j e r o v a t n i j i h pretpostavki«. ne će d a uvide tu očitu prednost objektivnih mogućnosti. N e o b i č n o j e bilo s a m o to što se nikad nije vratio. m a l k o p o d b u h l o o d s n a . S v e j e d a k l e bilo k a o obično. T e k bitno i nebitno zajedno daju čitavu istinu. R A D 313 481 . duvajući u nju i razroko zureći p r e k o ruba negdje u k u t . kriminaliste. A k o j e bilo lijepo v r i j e m e . p o n e k a d bi p o š a o da se p r o s e t a v a n g r a d a . Htio sam je svesti na najhitnije. J e d n o g dana (tačnije: jednog popodneva). Ispričat ću ga u najhitnijim crtama: N e k i č o v j e k izišao j e j e d n o g d a n a iz k u ć e . sve i d a je n e č e g naročitog bilo.

već naprosto odsutan«. » G o s p o đ o « . I. no neobično dragocjen. u svestranim i savjesnim p o t r a g a m a k o j e su poduzete. a onda joj se p r e l o m i o jecaj. M i u struci držimo se n a č e l a : d o k n e m a leša. p r e m d a za to nije bilo nikakvih plauzibilnih r a z l o g a . On je potvrdio da j e nestali između pola šest i šest povirio u njegovu brijačnicu. pa je otišao dalje. zar n e ? « nacerio se šef odjela. tješio j u j e istražitelj. a na njemu nije n a đ e n a lisnica s iskaznicom. N a ž a l o s t . J e r t u ž n o j e to imati n e g d j e u svijetu neizvjesnog mrtvaca. » M o j a g o s p o d o « . te k u p i o c i g a r e t e i n o v u k u t i j i c u f i l t e r .S p o č e t k a j e ipak izgledalo da se pojavljuju neke tačke svijetla. Najprije je upitan brijač. » o n za nas nije m r t a v . ne k u p u j e filter-uloške za godinu d a n a unaprijed. rasijan. m o g a o završiti p o d ko­ tačima auta. J e d i n i n e d v o j b e n o u t v r đ e n i f a k a t p o s l i j e tog časa j e taj da ga niko više nije vidio. na žalost. U j e d n o m razgovorvi s istra­ žiteljem ženi je izbjeglo da nestalog nazove » m o j p o k o j n i « . oštro j e za­ pazio policijski komesar. koji je zatim neopažen strugnuo. a to straho­ vanje. r a đ a nejasno osjećanje krivice. od vjerovatnijih prema sve manje vjerovatnim — dokaz više da zec nije ležao u grmu vjerovatnosti. Nju je akreditiralo baš pomanjkanje leša: pomislilo se da je samoubici bilo m n o g o l a k š e pronaći k a k v o skrovito m j e s t o za naumljeni čin n e g o ubicama odvući žrtvu na takvo mjesto. u t a k v o m slučaju. T a k o . neko vječito č e k a n j e na U l i k s o v p o v r a t a k . U j e d n o m m o ­ mentu ipak je izgledala još najvjerovatnijom hipoteza samoubistva. ali č o v j e k koji se odlučio na samoubistvo. zamišljen. F a m i l i j a j e iščekivala sa zebnjom. A tad su. No kod ponovnog saslušanja p o k o l e b a l a se i izmijenila s v o j r a n i j i i s k a z izjavljujući d a se n e bi m o g l a z a k l e t i j e li to bilo b a š o n o g d a n a ili m o ž d a d a n p r i j e .u l o ž a k a z a s v o j patent-cigaršpic. u nedostatku pouzdanijih oslonaca. bilo bi se našlo b a r njegovo m r t v o tijelo. i s c r p l j u j u ć o m nap e t o š ć u p o č i n j e sličiti na strahovanje o d t o g p o v r a t k a . A l i u sva tri slu­ čaja. Dovoljavala se i mo­ g u ć n o s t d a s u g a ubili z l i k o v a č k i t i p o v i . zaplovili u p u k e hipo­ teze. kasnije pokazao nedovoljno pouzdan: trafikantica iza ugla k o d koje je obično k u p o v a o cigarete izjavila j e da je u p r a v n e k a k o i z m e đ u pola šest i šest s v r a t i o u t r a f i k u . opet. p i s m o m . lešu ni t r a g a . Poslije tog m o m e n t a i m a m o tek jedan p o d a t a k о njemu. »ne odlučuje se na samoubistvo čovjek s džep i ć e m p u n i m uložaka za mundštiklu!« » T i m e h o ć e t e reći: taj i m a zašto d a živi. v i z i t k a r t o m . M e đ u t i m . ali j e vidio da bi d u g o m o r a o čekati na red. r a d i p l j a č k e ili iz m a k o j e d r u g e p o b u d e . nije se isključivala ni hipoteza s a m o u b i s t v a . n e m a ni m r t v a c a . U načelu. k o j e s v o j o m s t a l n o m . leš j e bio v e ć u p o l u r a s p a d n u t o m s t a n j u i p o t p u n o s k a š e n a lica. Z a časak j e zaljeskala nada da će u j e d n o m anonimnom lešu biti identificiran nestali. onaj za kojim t r a g a m o za n a s j e do daljega n e mrtav. n o t v r đ o m k e m i č k e č i s t i o n e ili m a č i m š t o b i o m o - . pomišljalo se da je. T o je bar jasno!« Time je hipoteza o samoubistvu opet potisnuta u drugi plan. S a m o se. N o tome se ispriječio a r g u m e n t n o v e kutijice filter-uložaka za cigaršpic. Neki osjećaj nesigurnosti. » N e k a ž e m to.

sve pješice. prošlost i familiju. dolazile su na tapet sve dalje i zakučastije. T j e d n i k j e izvještavao ö p o n o v n o m p r o c e s u u k o m e su se dvije žene o g o r č e n o otimale oko č o v j e k a k o j i j e i z g u b i o p a m ć e n j e . koja. A p r e m a iskazu najbližih. u i s t i n u p o ž e l j n a . »najbolje.821. N o to s e m o g l o tumačiti n a p r o s t o time što su cipele » G o l i a t h « . t e k z a m a l u n i j a n s u svjetlije boje. I tu j e p o s t o j a l a p o d u ­ darnost: na lešini su nađene uprav cipele » G o l i a t h « k a k v e j e nosio nestali. u s v e m u j e d n a k i m a o n i m ranijim. p o p r e t h o d n o d o g o v o r e n o m planu. ( j e r u t a k v i m s t v a r i m a n e t r e b a z a s t a j a t i ni p r e d k a k v i m s t i d l j i v i m o b z i r i m a ) . U p r a v u te dane. identitet. priroda povrede na glavi kao da j e više govorila za ozledu od automobilskog t o č k a . z a m u ć e n i h očiju ali lagan k a o ptica. u nekakav Rio de Janeiro? (Sin ju je više večeri g l e d a o na trapezu. p r e š a o bez z a p r e k a granicu (jer slijepce-amnezičare m o r a da p r a t i okata sreća. Ali i broj takvih ogrtača sa svjetlijim d u g m e t i m a penjao s e na 1 3 . U t o m se slučaju p o m a n j k a n j e lisnice m o g l o objasniti tako da j e leš o p l j a č k a n poslije s m r t i . T a je okolnost upućivala prije na grabežno umorstvo. P o š l i su tim t r a g o m i zaredali p o » K o z m o p o l i s « . Porodica je poduzimala štošta i na svoju ruku. p a sada.. ко zna u k o m k u t k u z e m l j i n e k u g l e . j o š iz p r v i h d j e v o ­ j a č k i h s n o v a ! . zaboravio ime. u s l i j e d b r z i n e k o j o m j e n a l e t i o a u t o i žestine u d a r c a . p a neznano odlutao. ) D o d u š e . n e p o z n a t e ž e n e . k o zna po koji put. Ali. j e d n o m u j e o k o išlo malo ustranu. a misao na nestaloga kljucala je dan i noć tražeći rješenje. takvih ogrtača prodano 27. prepričan slučaj о čovjeku koji je. A m o ž d a ( t o j e p o m i s l i o s i n ) . domišljala se žena. Identifikacija je bila otežana i time što nestali nije imao na sebi nikakvih »osobenih znakova«. i ne baš naročito privlačan. B o l j e s r e ć e n i s u bili ni s c i p e l a m a . 7 6 4 . i zato najjeftinije«. u njenom smar a g d n o z e l e n o m d r e s u s a z!|atnim r e s a m a . Uporedo s neuspjehom u pokušajima identifikacije i postepenim iscrpljenjem lakših i jednostavnijih hipoteza. u neki strani grad. dok je drugim zurio u usta sabe- . k o z n a .gućilo utvrđivanje identiteta. . K a d bi se zamislio. leži u krilu n e k e č u d n e . I p a k je bilo m o g u ć e pokročiti k o r a k dalje u pravcu identifikacije zahva­ ljujući t o m e što j e j e d a n dio od tog broja bio snabdjeven d u g m e t i m a iz n o v i j e p a r t i j e . gospođicom Lou-Salomć. k a o što j e o p ć e poznato. nenađno pogođen totalnom amnezijom.. opet j e na s e d m o j stranici ilustriranog tjednika. iz dna i s k r e n e d u š e p r i s e ž e da j e to u p r a v njen i ničiji n e g o njen čovjek. p o b j e g a o s a r t i s t i c o m iz » K a p i t o l Varićtć«-a. i učinila m u se. nestali j e imao na sebi u p r a v t a k a v ogrtač. lisnica o d b a č e n a u n e k i g r m ili r u p č a g u pokraj puta. najtrajnije. p a z a t i m s a m a s e b e . Utvrđeno je da j e ogrtač koji j e n a đ e n na lešini bio hubertus tvornice » K o z m o p o l i s « . m o ž d a j e . o d u v i j e k . p a su ih nosili v e o m a š i r o k i s l o j e v i . k a o i mjesečare koji šetaju po k r o v u ) . I z sakupljenih p o d a t a k a proizlazilo je da je u razdoblju na koje je upu­ ćivao stepen dotrajalosti tkanine.o v i m p r o d a v a o n i c a m a . N i j e li m o ž d a i naš jadni. s t a r i j e bio v e ć u g o d i n a m a . p o g o đ e n a sa svoje strane n e k o m t a k v o m bolešću što se p o k l a p a s a m n e z i j o m k a o l o n a c s p o k l o p c e m . s druge strane. odlutao tako. N o n i j e s e s a s v i m i s k l j u č i v a l a ni m o g u ć n o s t d a j e .

Ali porodica i dalje traga. i l u z i o n i s t i č k e ili v e ć b o g z n a k a k v e ) d r u ž b e . volju. d a b o m e . čini m i se d a te t a k o razumijem. U čitaonicu i u kavanu izgleda. o z b i l j n o g o v o r e ć i . A l i vjerovatnosti su vjerov a t n o s t i a m o g u ć n o s t i su m o g u ć n o s t i . elana ili lože. T a k o d a se n e m o ž e ni r e ć i j e li b i o o g r a n i č e n ili d u b l j e m u d a r . želju. to nekako i spada u s a m u stvar: k a k o bi inače takvo n e š t o i m o g l o uspjeti. 0 . ali j e vidio d a i m a m n o g o svijeta. v j e r s k e . te m u p o đ e za r u k o m d a se potuli p o d s v o j i m lažnim i vješto i z i g r a v a n i m identitetom? Zato. Dovle nas potvrđuju provjerene činjenice. i čak obećala nagradu »svakome ko m a čime doprinese da se slučaj o b j a s n i « . P a s i o n i r a n o se pridružujem njenim n a p o r i m a . p a j e od­ m a h n u o : » v r a g a ću č e k a t i ! « . čovjek j e izišao oko p o l a šest. z a r j e t o b a š nemoguće? Ne. »Kozmopolisov« hubertus postajao je težak. U rasijanom r a z m i š l j a n j u i z i š a o j e iz p o d r u č j a g r a d a . I na m a h o v e k a o da n a z i r e m t r a č a k o d g o n e t k e . K a k o je bio t o p a o ranoproljetni dan. i otišao dalje. E n i g m a j e o s t a l a e n i g m a . k a o s p r d n j a . p r e š a o i m i t n i c u a d a s e n i j e sjetio. U o s t a l o m . ili j e b a r z a p a l a u o n o s t a n j e l e t a r g i j e koje nazivaju evidencijom. p o rubovima malo m u t n o . ali n e m o g u ć e nije! A što hipoteza izgleda nevjerovatna. m o ž d a je k r e n u o u šetnju. S v e u svemu slabo vjerovatno. — čisto teoretski. izgubljeni č o v j e č e ! — P o k u š a t ću d a rekon­ struiram događaj: K a o što glase složne izjave u k u ć a n a .. što je j a v n i m oglasom u novinama pozvala da se j a v e svi koji nešto znadu. H v a t a l o se m l a k o proljetno veče. A n i j e i m a o ni p a r a . Nevjerov a t n o k o l i k o god hoćete. poznatu skitnicama-pjevač i m a s g i t a r o m о ramenu i lovcima na proljetne a k v a r e l e . van a k o se č o v j e k brižno krije i smišljeno disim u l i r a . običnih » d a « i » n e « i » m o ž d a « i » k a k o h o ć e t e « k o j i m a se e k s p e d i r a i n a p r i j e d tjera t a k o z v a n i s v a k i d a š n j i p r a k t i č n i život. b e z m a l o k a o cinizam — tä d o v o l j n o j e i pomisliti na b i j e d n o g s t a r o g ! A l i . m e k o i nagnjilo. nije svraćao. ustvari nikad ništa nije ni r e k a o ! N i s u se m o g l i pri­ sjetiti d a j e m a k a d izrazio neko svoje mišljenje.. sud. P o l i ­ c i j s k a j e i s t r a g a o b u s t a v l j e n a . p r i ­ p r o s t ili šutljivo u s u k a n . T o n a p r v i m a h z v u č i s m i j e š n o . k o j a j e u isti .s j e d n i k u k a o d a n a d z i r e o n u r u p i c u iz k o j e s e p o j a v l j u j e ž o h a r . već naprotiv svjedoči o to većoj prepredenosti i luka­ v o s t i k o j e s e za tim bezazlenim i z g l e d o m kriju. a k o s m o v e ć pristali na tu pretpo­ s t a v k u . U o v a k v i m p a k stvarima ne treba se zadovoljavati p u k o m vjerovatnošću. p r o s t o d u š n i i priglupi izgled ne s a m o što ne umanjuje njenu vjerovatnost. sad su se sjetili da j e bio krajnje mučaljiv: osim najkonvencionalnijih riječi. A osim toga (kao što je poznato i v e ć t o l i k o p u t a r e č e n o ) . Z a g o n e t k a ni do d a n a s nije r i j e š e n a . T e o r e t s k i . — nije s a s v i m isključeno ni d a j e b i o č l a n n e k e tajne ( t e r o r i s t i č k e . z n a m o li m i k o j e i k a k a v j e o n z a p r a v o b i o ? P r e i s p i t u ­ jući u mislima prošlost. Mozgam о njemu za m o j račun trudeći se da m u po­ h v a t a m k o n c e . P o v i r i o j e u b r i j a č a . d o š a o im je odjednom dalek i nepoznat. stav. N o g e su osjećale onu posebnu proljetnu mlitavost. ž e n e z n a d u b i t i t a k o č u d n o v a t e ! . S tim više o p r a v d a n j a . I čovjek k o j i i m se d o j u č e činio nezanimljiv i banalan.

nečisti. i s v i h d r u g i h ? . raskrečenih nogu. pa s četvrte. u snu j e otkriok a k o se pliva z r a k o m . gutljaj zraka u gornji dio prsnog k o š a . D a . S p a r n o je. Vidi. slični različku.. i već je ogrtač tako težak! U farovima a u t o m o b i l a koji su urijetko prelijetali. R a z g a ž e n u i z a p r á š e n u travu. P a t o s u k r e s n i c e ! J e l i m o g u ć e d a i h n i s a m p r e p o z n a o ? . i č e t v r t e . bivalo je bolje. pa postepeno dalje... M o ž d a vrijeme i d e na kišu. bez cilja i bez k r a j a . jer im ne zna niti i m j e i k a d čuo imena.. Pokušavao je nebrojeno puta. i t r i l i s t i ć a b i l j a o d n e p o m i s l i ! . ne v e ć o j od zrna g o ­ rušice... k a d bi i m s a m o z n a o h n e ! T o bi m o ž d a b i o k l j u č i z l a s k a . t o j e ogrtač! Pretežak je. P o k u š a p o ć i j e d n o m o d n j i h . i one su preglom a z n e . č i m se p r o b u d i m . i zaplovio. Svuče i odbaci od sebe hubertus m a r k e » K o z m o p o l i s « . T a k o . A k o z n a k a k v i h j o š t r a v a i m a î T r a v a о k o j i m a m i i n e s l u t i m o ! M o ž d a b i se t u n a š a o i k o r i j e n t r a v e o b e z n a n k e . K a o d j e č a k .. U s p e o se na dvije stepenice. p r o k l i j a d a v n o u k o p a n o sjećanje. ispružio ruke. S a m o . sparno. puni prašine. M j e s e c j e b i o o p t o č e n m u t n i m k o l o b a r o m a m a l e zvijezde j o š su se ž m i r k a v o borile za svoje rođenje. sad je još laga­ niji! U j e d n o j ćeliji negdje u dnu m a l o g m o z g a . k a k o raznos m j e r n e ! . N i s a m i h v i d i o o d d j e t i n j s t v a ! ( A z a r j e n e k a d p o s t o j a l o i n e š t o š t o s e z v a l o d j e t i n j s t v o ? ) . K a k o je to l a k o ! Čudo što se ljudi t o m e nisu dosjetili! A m o ž d a b a š zato što je tako neslućeno l a k o ? Odlučio j e : o v o ć u p o n o v i t i .m a h i u m o r i želja d a nose dalje svoj teret. N e š t o g a j e s p u t a v a l o u h o d u . Pri njegovom svijetlu sad su se vidjeli oni blijedoljubičasti cvjetići. i t a d bi s e iz s v e g a l a k o i s p l o v i l o ! . v i j u g a v i h stazica razbježavao se p r e d njim na sve strane. s v e n a d l a k u o v a k o . K o l i k o s t a z a t u i m a ! Šire se k a o l e p e z a ! K a o d e l t a ! P a z i ! to s u mogućnosti! D e l t a m o g u ć n o s t i ! I k a k o su m n o g o s t r u k e . ispuniti njime šupljinice neke porozne kosti u grudima — i s a m o zaveslati dlanovima. i one treće. n e p o d e s n e za o v a k v o l a g a n o hodanje. sa svojim g u m e n i m đ o n o m ... k o j e on i d o b r o p o z n a i ne p o z n a n i k a k o . njihove rane sijalice što k r o z ž i č a n e n a g u p c e laju žutu svjetlost na gnjecavi suton. S v e j e više osvajala m o ­ dřina i sve čišći bivao mjesečev kolobar. i baci je u grm. G l e ! vođi uvijek naprijed — a ne d o v o d i n i k a m o î K a k o j e t o l i j e p o ! . Zatim je p o k u š a o s treće stepe­ nice. O. A što dalje. S a š a o j e s ceste i p r e š a o n a travu. P r e š a o j e i posljednje č a đ a v e fabričice u predgrađu. ostavio za s o b o m s m r a d njihovog dima. plitkim i k r a d o m i č n i m udahom... S p l e t u z a n i h . Zašto radi j e d n e odricati se druge? I bilo je d o b r o i to. g r i f s plitkim . N a p u s t i o j e staze nasute šljakom i izbio na ravan širok put koji se pružao p r e d njim p r a v k a o lenjir. pokuša ići dvjema stazicama u isti m a h . i b i l o j e d o b r o . A l i zašto r a d i ove odricati se one p r v e . m o ž e se i to! T a d izvuče lisnicu s legitimacijom i s nešto sad već suvišnog novca. U bjelasavim čarapama. Bilo je sasvim lako: dovoljno je udahnuti. nekim naročitim. p o p u t k l u p k a zatečenih z m i j a . otisnuo se nožnim palcima.. V r a t i s e n a t r a g da p o k u š a o n o m drugom. i uvijek j e išlo bez t e š k o ć e . njihove na katran mirisave tarabe.. Z a t i m sjedne n a travu i izuje cipele » G o l i a t h « . ali travu: upaljeni tabani t o s u o d m a h osjetili. k a d s e probudio bio je zaboravio k a k o se izvodi onaj mali ... donji slojevi z r a k a n a d a l e k o s u se otkrivali ž u ć k a s t i .

. T a p k a j u ć i p o h o d n i k u ili i g r a j u ć i s e p o d p r o z o r i m a . r e k a o bi s a m a v a t r a ! Ž i v o m e z a n i m a d a li ć e m u t e s e n z a c i j e s v j e t a l a i o g n j e v a o s t a t i i k a s n i j e . I ne m o g u se oteti dojmu da m u j e g l a v a t a k o svijetla i žuta od silnih k o l i č i n a s u n č e v i h z r a k a k o j e j e u p i l a u se još od najmlađih dana. Često čujem tapkanje njegovih malih koračića po hodniku. od toga što se još nije sasvim privikao na svoje novo stanje. S l i č n o j e i o v o .. m i l i b o ž e . T a p k a za m o j o m bolničarkom kao kozle koje j e izgubilo mater. to j e više neko snebivanje. neko iščekivanje. pa četirma: stvarno ide! E v o . a ne vidim ga. neka neizvjesnost.u d a h o m . Tek. jer se to ne s m i j e . j e li m n o g o m r a č n o ? A on je zaljuljao ramenom. Izvija sasvim tiho. zračenju nekog stalnog. K o s a m u j e t a k o silno svijetla. s p o n t a n a p o i g r a v a n j a vidnog a p a r a t a još nesviknutog na nerad. o d o s a m ili d e v e t godina. k a d u g l e d a m u vratima onu njegovu okruglu. Upitao sam ga jednom (poslije izvjesne borbe sa samim s o b o m ) : — M a l i . to nije tuga — to značenje j a izvana u n o s i m u taj n j e g o v o s m i j e h . Nekoliko puta. ali m i je odgovorio neodređeno. s a m za se. š t o s u d j e c a i š č e p r k a l a iz j a r k a . A o n d a — s u n c e je najedamput oslijepilo.. I imam dojam kao da sam slijepac ja. S a m o načas. malko nesigurnom osmijehu ima neka blagost. Čini mi se da j e d o s t a muzikalan. načinjene o d s t a r e r u č n e b o m b e z a o s t a l e i z a r a t a . čitava delta je m o j a ! S a m o da se ne probudim. K a o d a ga je neki promisao i n a s u n č a o toliko. Čujem ga. m a l i katkad nesvijesno pjevuši. on nije specijalista. Nekad jest. Pitat ću specijalistu k a d mi se pruži prilika. B r ž e će se priviknuti. dan i noć. P i t a o s a m m o g doktora.. samo da se ne p r o b u d i m ! Stisnu j a č e vjeđe — i p o đ e svim stazicama odjednom. polovično. u prizrenju onoga što će doći. nezalaznog s u n c a . neka sramežljivost. koji. A koji put j e crljeno-crljeno. vele. . malko stidljivo: — K a k o kad. nekad i nije. i p a k . I m a u b o l n i c i j e d a n m a l i s l i j e p a c . T e k što ne k a ž u : bit će sretan k a o da j e s l i j e p a c od r o đ e n j a . A prilično je veseo. p o č i n j u d a s l i č e . P o k u š a o p e t i ć i d v j e m a s t a z i c a m a u i s t i mah. k a o da ugledam jedno malo sunce. Prosto k a o d a je bila od s a m o g rođenja n e p r e k i d n o izložena. ( N i to se ne s m i j e ! N i š t a se u ž i v o t u ne s m i j e ! ) U o b l a č n e d a n e . LVI. žutu seljačku glavicu. ili s u t o p o s l j e d n j i t r z a j i . A l i n e . k o m e j e oduzela vid eksplozija n e k a k v e praskalice. Ovdje u bolnici k a ž u da je sva sreća što m u se to desilo dok je j o š t a k o mali. u njegovom vječitom. da j e čisto šteta što j e sâm lišen radosti da j e vidi. D j e č a k s a s e l a . k a d s e t a j v j e č i t i o s m i j e h m a l k o z a m o r i . n e . pa trima. k a d o d r a s t e . i nasuo m u gla­ vicu tom sunčanom pljevom. sva š u š t a v a od sunca. s l a m a s t a . bolničarka ga je dovela к meni u sobu.

Malko otežem. k a k o j e i z g u b i o v i d . b e z riječi. š t i p a o žice nešto slo­ bodnije i radoznalo sluktio bojažljive zvukove. S a d dolazi rado к meni i pita m e s osmijehom koji se umiljava: . T r e b a hrabrosti. najviše ga se zaželim u dane k a d je ono veliko sunce. m i š o m a l i ? — p i t a m g a . U umjetnosti riječ naivnost ujedno je najveća pohvala i najveća po­ k u d a . u iščekivanju da će m u odnekud i nekim dragim n a č i n o m progovoriti ono što je zamuklo k a d je oslijepio. T o radim zato da m u bude veće zadovoljstvo k a d najzad dobije violinu u ruke. k a o da čeka da će m u o n i n e š t o p o n j a t n o k a z a t i . čistom smislu te riječi. Uistinu. — H o ć e š li d a t e u č i m s v i r a t i n a o v o m e . A d a l i ć e o n a i m a t i j e d n o ili d r u g o z n a č e n j e . T r e b a mnogo. p o č e o b i h g a u č i t i p o č e c i m a v i o l i n e . s o n i m slje­ pačkim opreznim nepovjerenjem koje mu je već počelo da izrasta. smiješi se i p o t v r đ u j e g l a v o m . čistu radost. to s u m o ž d a b i l e o n e n a j v e ć e .S t r i k o . S j e ć a m ih s e k u d i k a m o b o l j e i ž i v l j e n e g o n e k i h stvarnijih uspjeha i izuzetno sretnih ishoda. LVII. d a bi se r a d o v a o u p r a v o m . R a d o s t je stvar koju odrasli ne poznaju. O p i p a v a o ih j e i s p r v a n e s i g u r n o . Stid od jednostavnosti. gore. Z a ovoga. A l i p o m i š l j a m d a j e to m o ž d a tek o n a k o . U tom i jest njena čudesna ljepota. Pomišljam. P r a v a j e r a d o s t ustvari bezraz­ ložna. N i k a d se nisam stidio jednostavnosti mojih radosti. t o z a v i s i o d j o š n e č e g . I gotovo sam ljubomoran na p o m i s a o da bi ga što d r u g o j a č e z a o k u p i l o i odvuklo od mene. njegova pažnja i njegovo iščekivanje lepezasto raširili svud uokrug. U o p ć e . p a k . p a m a k a r k o l i k o vre­ m e n s k i d a l e k e b i l e . zastrto i odsutno. sasvim različito. da m u p o r a s t e želja. Ili b a r najčišće. Za čovjeka uopće. izvukao ispod kreveta kutiju s violinom i po­ ložio m u p r s t i ć e na žice. i a k o on b u d e i m a o za to ž e l j u . iz djetinje n e p r i l i k e k a k o da m e odbije. m n o g o hrabrosti za velike naivne riječi! A ta hrabrost dolazi od nejasnog unutrašnjeg osjećanja onog »još n e č e g « u nama. v j e r o j a t n o n a j t e ž a o d svih. a k o o b o j i c a o s t a n e m o dulje ovdje u bolnici. T o » j o š n e š t o « .Dozvao sam ga u sobu. Č i n i m i s e d a s u se s a d .u m j e t n i k a p o g o t o v u . od naivnosti teška j e m a n a . daleko bolje p a m t i m u g o đ a j e i r a s p o l o ž e n j a nego d o g a đ a j e . Često im je uzrok bio u p r a v o n i š t a v a n . Z a t i m se p o s t e p e n o osmjelio. treba d a za j e d a n časak opet postane dijete. Činjenica j e d a se njih najbolje s j e ć a m . Oni lom riječju nazivlju nešto sasvim drugo. m n o g o naivnosti za p r a v u . A n i s a m s a s v i m s i g u r a n n i j e li t o m e nešto doprinijela i moja želja da što češće vidim p o r e d sebe onu svijetlu glavicu p u n u sunca. m o ž e d a u č o v j e k u b u d e ili n e b u d e . T u je . a za č o v j e k a . D a bi se č o v j e k r a d o v a o . kao n e k o n o v o čulo. A on stidljivo p o n i k n e slijepim o č i m a . i pustim da m u potraje sasvim kratka neizvjesnost. h o ć e š li m i p o k a z a t i o n u k u t i j u š t o p j e v a ? A j a m u j e ne pružim odmah. P a i p a k .

n a š e u r o đ e n e n a č i n e o s j e ć a n j a . S a m o je jedno još gore od n j e : namjerna originalnost. Gola riječ. N o s i m o ih prirodno. golih naziva za stvari. Udarcima dlana šarlatani ubijaju istinitost u stvarima kao što se ubijaju muhe. Otkriće vlastite originalnosti d a l e k o j e teži p o s a o . ili o d s u s t v o d r u g o g n e k o g k v a l i t e t a ? nesmisao i g l u h o ć a za f o r m u . a k a d se spozna. n a š e a p s u r d n o s t i koje znače našu unutrašnju realnost. k a o svoju ruku. obezvređuje suštine. I m e k a o da unižuje realitete. oblik osjećanja ubogosti unutrašnjih sadržaja. splošnjavaju se životne p u n o ć e . p a d a one smjesta izgube svoju krepost i svoje dostojanstvo. N e strahujmo dakle od naivnosti: a k o već treba da zbog nečega strahujemo. I zastidimo se našeg identiteta tek o n d a k a d izuste njegovo ime. L j u d i se uopće najviše boje riječi. K a o d a je dovoljno imenovati stvari njihovim imenom. Ustvari samo jedan. »gle grbavca!« Ljudi strepe od jedne grupe vokala i konsonanata. Razvojni putovi velikih majstora muzike puni su pouke. ili d e f o r m i t e t ? k v a l i t e t . Prava samosvojnost niče nesvijesna sebe. N e s r a v n j i v o j e l a k š e kretati se p o kriteriju banalnosti i nebanalnosti nego p o d diktatom unutrašnjih pobuda i raspinjanja. A to saznanje šarlatan obilno iskorišćuje: r e d o m odmahuje r u k o m i pridjeva imena stvarima. ( U umjetnosti u o p ć e ništa ne t r e b a htjeti.s v a k o n a s t o j a n j e suvišno: ili n e p o t r e b n o ili u z a l u d n o . A k o s e n i j e . z a l u d u j e htjeti. Oni prezaju samo da k o za njima ne podvikne: »gle drolje!«. Mi n o s i m o u sebi naša istinska lica. ili m u k e o k o s t v a r a n j a j e d n e n o v e f o r m e ? I s t i n s k i s e u m j e t n i k boji s v o j e s m i o n o s t i . V e o m a su rijetki umjetnici za koje se m o ž e reći: »originalan duh. T e k i m e je p o k u d n o . k a o svoju nogu. I strah o d banalnosti težak je nedostatak. I m a jedan pouzdan znamen po kome se prepoznaje banalan duh: strah od banalnosti. A bezazleni smjesta abjuriraju: napuštaju svoje košuljice kao što prokazane m a s k e skidaju svoje obrazine. sva ustrepi pred samom sobom. Tipičan osjećaj sitnog nevoljnika. strahujmo zbog onog »još nečeg« u nama. Žena koja se p o d a j e iza g r m o v a n e boji se svog života. Banalnost je smrt umjetnosti. iz č i t a v i h n a s i z r a s l e v i z i j e s v i j e t a . i to najčešći. T r e b a b i t i na oprezu p r e m a onima koji istrčavaju naprijed noseći transparent svoje originalnosti. goli naziv. n a š e p r i s n e s a d r ž a j e . Ono što se površno nazivlje njihovim sporim pronalaženjem sebe i tegobnim oslobađanjem od tradicionalnih stega. ona rađa čudnu nesigurnost. m a da j e nastojao d a to b u d e ! « U umjet­ n o s t i n e s m i j e s e n i š t a htjeti b i t i : t r e b a biti. K o j i se autentični stvaralac n a d p r o v a l o m s v o j e s a m o s v o j n o s t i n i j e u p i t a o : j e li o v o n e p o z n a t o i č u d n o u m e n i j e d n o p r e i m u ć s t v o . grbavac ne bježi od svoje iskrivljene hrptenjače: on osjeća sebe u grbavcu i grbavca u sebi. I gle: one se o d m a h presjedaju! P o d u d a r c i m a naziva ruše se unutrašnje strukture ljudi. t e k j e nesvijesno prezanje p r e d vlastitom izvornošću i k a s n o izna­ laženje hrabrosti da b u d u ono što jesu. K a o i spoznanje svake osebuj­ nosti u nama. L j u d i s e z a p r a v o n e b o j e s v o j e b a n a l n o s t i : o n i s e b o j e riječi banal­ nost.) U b a n a l n o s t l a k š e u p a d n e o n a j k o j i nije b a n a l a n n e g o o n a j k o j i j e s t . razorniji j e o d bilo k o j e kritike.

Zato će se morati što prije pristupiti njihovoj obnovi. T r e b a da ljudi ponovo nauče osje­ ćati. I p a k .D o b r o j e . Z a d r ž a o se k o d m e n e u razgovoru.Vjerujem. ljudi su s a m o pustili da u njima zakržlja sposobnost osjećanja. k a o p r i r o d n e nakaze.T a k o vam je uvijek pomalo u modernoj sredstvima. . m a l a p a t n j a nije m i ­ nijatura p r o m e t e j s k e patnje. kažu . od aspirina p a do sugestije. d r ž a o m i n e k o vrijeme puls m e đ u prstima. Veliki je osjećaj j e d n a čest vasione u našoj grudi.D o b i j a m u t i s a k . I biva n a m nepojmljiv taj tragički nesrazmjer u njihovoj ličnosti. novijim medicini. LVIII. d a i d e m o p o s t u p k o m per — našalio sam se. T r e b a d a k r o z č o v j e č a n s t v o p r o h o d a j u n o v i j o g e k o j i će ih p o n o v o naučiti toj z a b o r a v l j e n o j vještini. Veliki su osjećaji j e d a n oblik borbe protiv smrti. . k r h k i m o s t o v i između k o n a č n o g i b e s k o n a č n o g a što p r e s v o đ u j u b e z d a n e m r a k a . stvar koja p r i p a d a j e d n o m minulom n a i v n o m v r e m e n u — i oni su o d m a h prestali osjećati. u jednom je eliminationem. a put do svoje ličnosti k u d i k a m o duži i krivudaviji! Dalje. S i ć u š n a ljubav nije u m a n j e n a slika velike ljubavi. sa sve .K o d v a s . d a sva sredstva efikasnije djeluju. koji manje razmišljaju. K o d onih jednostavnijih. ljudi se plaše.nego što to plitkovi zamišljaju. K a o ljudoždere. strahovito plaše osjećanja. N e valja se p r e p a d a t i n a g o n s k o g neprijateljstva i tuđosti koje veliki osjećaji pobuđuju p r e m a n a m a u srcima sitnih ljudi. k a o i k o d svih pacijenata-intelektualaca. O d sutra ćemo početi s jednim novim medikamentom. M o ž e m o biti z a d o v o l j n i . p o k u š a t ćemo još nešto. Pri susretu i s nekim krupnijim pri­ mjercima ljudske vrste desi se da ostajemo zgranuti nad kržljavošću. Njima su rekli da j e osjećanje jedna zastarjela stvar. mladi m e doktor ovlašno pre­ gledao. . nad u p r a v neandertalskom nerazvijenošću njihovih osjećanja. o s j e ć a t i z a l a ž u ć i u to čitavo svoje biće. S p o s o b n o s t osje­ ćanja jedna je zanemarena ljudska sposobnost. p o g l e d u lakše a u d r u g o m teže. d o k t o r e . d o s t a d o b r o . i najzad rekao: . Mali osjećaji ne znače manju količinu velikih osjećaja. Pri redovnom jutarnjem obilasku. G l e d a m o ih s g r o z o m . Zar iz zvijeri preći ravno u robota. ali t a k o k a o da misli na nešto sasvim drugo. T o su d u b o k o i suštinski različite stvari. K o j e m o g a o izmisliti tu v u l g a r n u g l u p o s t d a su v e l i k i osjećaji p r ć i j a datih historijskih d o b a i da s p r e l a s k o m tih d o b a i oni p r e l a z e i i š č e z a v a j u ? L j u d i su s a m o prenebregnuli m o ć osjećaja. přeskočivši međustepen čovjek? Sposob­ nost za velike osjećaje m e đ u ljudima još je rjeđa od sposobnosti za bilo što drugo veliko. Današnji je čovjek na putu da sasvim zaboravi osjećati. k a o nemani.

a ne p u k a p o z a . z a r n e ? — D a . ali fakat je da na objektivno iste poticaje izvana razni subjekti raznoliko reagiraju. naravno. K a d pacijent m n o g o razmišlja. l i t e r a r n o . — N i p o š t o ! U tu p o g r e š k u r e d o v n o u p a d a j u b a š oni » o b j e k t i v i s t e « i oni s »unutrašnjim doživljavanjima« i »suzdržanim ispoljavanjem«. a k o b a š h o ć e t e . šalite. što to z n a č i ? D a k a k o . n a p r i m j e r .. i ljudi te vrste. Z n a č i li t o d a t r o g l o d i t i s t o l i c a o s j e ­ ćaju j e d n a k o k a o mi.. I što o n d a ? A k o j e to stvar n a š e p r i r o d e . r e k a o b i h . Razvila se mala diskusija. prijatna. m o ž e n a d j e ­ nuti i i m e literarnoga. — Vi.. koliko ga p r i s n o one tim svojim n a č i n o m doživljuju. V i u o p ć e k o m p l i c i r a t e ž i v o t . m o ž d a j e to p r a v i izraz— Što se tu m o ž e . V j e v e r i c u boli njen k o s m a t i rep kad ga pričepe jednako kao i puha njegov glatki. tad j e u m n o g o m pogledu teže. J e d a n način osje­ ćanja vrijedi više manje koliko i drugi. j o š s u z d r ž a n i j e g . U o s t a l o m . » s u b j e k t i v n i m i s l i o c i « . k r o j i t e za sva­ k o g a k a p u p r e m a vašoj glavi. . k a k o s e m o ž e \ s a m i s l i t i ta » o b j e k t i v n a j a k o s t z u b o b o l j e « b e z o b z i r a na osjetljivost o n o g a koji od nje trpi? I k a k v a j e logika u tome da tuđe r e a g i r a n j e n a z u b o b o l j u m j e r i m o našom o s j e t l j i v o š ć u . Vjerovatno su razni načini osjećanja postojali i prije nego su ljudi izmislili nazive z a n j i h . polušaljiva. »unutrašnije« osjećanje i na svoje »suzdržanije ispoljavanje« tog osjećanja. A k a d se ljudi sa suvljim čuvstvovanjem i oskud­ nijom fantazijom nabacuju tom riječju. hipersenzibilan. m i ne mo­ ž e m o b i t i s a s v i m s i g u r n i b i v a li t o s t o g a š t o o n i » r a z l i č i t o j a k o r e a g i ­ r a j u « ili s t o g a š t o s u n j i h o v e z u b o b o l j e r a z l i č i t o j a k e . n a š e i n t i m n e s t r u k t u r e . često k o m p l i c i r a t e v a š e stanje nekim vašim subjektivnim svijesnim i podsvijesnim momentima. a riba diše svojim š k r g a m a ne manje uvjerljivo nego sisavac svojim plućima. I nabacivanje riječju » l a ž n o « očevidno n e m a n i k a k v a smisla. s v o m unutrašnjem životu d a v a o još » s u z d r ž a n i j e g « izraza. m o ž e da ga nazove » n e s t v a r n i m « . j e d a n n a č i n d o ž i v l j a v a n j a svijeta. — Ali k a d razni ljudi u zubobolji n e j e d n a k o glasno j a u č u . — . povrh toga.. umjetnici. relativisté. još pokudnijim i m e n o m . a sto­ l i c a . našim osjećajnim a p a r a t o m .— Vi se. intelektualci. svojim o s j e ć a j n i m a p a r a t o m ? N e znaci li t o k r o j i t i d r u g o m k a p u prema svojoj glavi? — A l i u p r a v o vi. i svi oni imaju j e d n a k položaj i ravna p r a v a pred licem života. s a m o što m a n j e v i d n o to i s p o l j a v a j u ? — N e to. pozivajući se na svoje tobože »dublje«. V i d o ž i v l j u j e t e ž i v o t n e k a k o . a k o j e n a i m e to d o i s t a j e d a n n a č i n o s j e ć a n j a . A l i isto t a k o i j a n j e g o v n a č i n d o ž i v l j a v a n j a m o g u d a n a z o v e m k a k v i m drugim. m o j d o k t o r e ! R a z n e p r i r o d e na razne načine doživljuju život. ili č a k » l a ž n i m « . pobuđuje u nama opravdanu sumnju: troglodit je. A i p a k i m a nešto u t o m e . Pitanje je s a m o u tome koliko ga iskreno. bez d v o j b e . n e k o k o m e j e m o j način doživljavanja tuđ. kad je. Dovoljno v a m je pogledati kod zubara: na •objektivno j e d n a k u p o v r e d u razni ljudi n e j e d n a k o g l a s n o j a u č u . d o k n a p r o t i v s a m u z u b o b o l j u o n d o ž i v l j a v a svojom osjetlji­ v o š ć u . P a t a k o s e j e d n o m o d tih n a č i n a .

istina v a l j d a leži u b e s l o v e s n o s t i .•Oni d r u g i . d o k t o r e . nije se m o g l o d v o j i t i о istinitosti njihovih s a o p ć a v a n j a . prekoračivale granicu između postojanja i neposto­ janja. » j a n o s i m u s e b i s i m f o n i j e a l i n e ć u d a ih i s p j e v a m « ? A ipak. s t u p a l e u svijet stvarnosti. Izražavanje može da bude i lažno. ne na štetu onih koji su i dalje ostali beslovesni: jer oni. da žele prikazati k a o da osjećaju više nego što su stvarno s p o s o b n i d a o s j e t e ? I n i j e li r a d i j e t u u m j e s n a p r i l i k a d a d o đ e d o u p o t r e b e o n a j i z r a z » l a ž n o « ? J e s t e li. I tako. bog A t u m stvarao j e svijet tako da j e po­ j e d i n e s t v a r i i b i ć a i m e n o v a o . A t a k o z v a n i » d a r g o v o r a « b i o j e u s t v a r i d a n a j s k i d a r . u dilemi između čovjeka koji »iskazuje a m o ž d a ne osjeća« i č o v j e k a k o j i » n e i s k a z u j e a m o ž d a o s j e ć a « . p r e m a t o m e . a tek s usta­ novom novca r a đ a se mogućnost njegovog krivotvorenja. d o k onaj n e m u š t i p r e t e n d i r a d a m u se vjeruje baš sasvim na kredit. Ali. »moć izražavanja« mnogo zloupotre­ — S v a k a k o . Prije m n o g o milenija. m a n j e tragičnu viziju svijeta? T a od k o g a i p o t j e č e taj d r a m a t s k i osjećaj i te tragické vizije ako ne b a š od njih! Zar m o ž d a od onih šutljivih? Z a r od onih k o j i k a ž u : » j a z n a m ali n e ć u d a k a ž e m « . S a s v i m p r i r o d n o : tek postojanje j e d n o g dobra daje mogućnost da se ono izgubi. m o g l a . l e ž i v a l j d a u šutnji. n i j e li. T a k o je i tu: čim su nastala s r e d s t v a izražavanja. rodila se i m o g u ć n o s t lažnog izra­ žavanja. T e k time one s u se i z d v a j a l e iz krila b e z mjernog Ništa. » d u b l j e « . u ime A t u m a . »istinitije« doživljavaju. Vrhovna m u d r o s t života. b i o n e d a ć a . P o mišljenju šutljivih. — Nesumnjivo. k a o da je čitava r a b o t a p o s t a l a p o m a l o sumnjiva. D o k ljudi nisu imali dar govora. A k a d su ga dobili — eto ispada da je to bilo na štetu onih k o j i umiju da govore. r a z u m ­ nije m a k a r nešto više vjere pokloniti onom p r v o m e : on j e bar nešto p o k a z a o . sve simfonije k o j e i m a m o dobili s m o baš o d onih koji su htjeli d a i h i s p j e v a j u a n e o d o n i h k o j i s u ih l j u b o m o r n o s a č u v a l i in pectore! — A l i izražavati se m o ž e i nešto što se ne o s j e ć a . A l i zar sve to ne r a đ a sumnju da baš oni prvi zveckaju u d ž e p u d u k a t i m a k o j e nemaju. d o d a l j e g . zato. u k o č e n e u n e k a k v o m svome nijemom. » n e s u z d r ž a n i « . n i k o m e s a o p ­ ć e n o m i n i k o m e p o v j e r e n o m . sasvim su daleko od t o g a grijeha. i p r e v i š e a m b i c i o z n i d a b i s v a k o m e p r i z n a ­ vali s v o j u m j e r u osjetljivosti. se i hiniti. A l i ne! Čini se da j e taj d a r izri­ c a n j a k o j i m se s t v a r i izdvajaju iz krila ništavila i p r i v o d e u k r u g p o ­ s t o j a n j a . k a o da je iznalaskom govora čitava stvar poljuljana. M o ž e može se i glumiti. n a s u p r o t v a š o j t v r d n j i : »izraziti se da i ono što uistinu ne postoji«. za laž. Riječi podnose i to da se p o m o ć u njih izrazi nešto što se ne osjeća. A n e bi li s e . po- . d o k su stvari živjele neizražene. nespoznatljivom p o s t o j a n j u . » p r o ć u ć e n i j e « . b a r nešto isturio na sunce. izgleda da j e sve bilo u redu. — Priznat ćete i p a k da se ta bljava. j e r tih s a o p ć a v a n j a nije ni bilo. b a š t a k o s i g u r n i d a l j u d i s takozvanim »literarnim načinom doživljavanja« nose u sebi m a n j e d r a m a t i č a n osjećaj života. U n i š t i m o d a k l e Verbum! J e r tek j e on d a o m o ­ gućnost za krivotvorenje.

Loše sam proveo noć. K a o n e k a o b a z r i v a b a k i c a ili o b u d o v j e l a tetka što živi s n a m a . umjetnost. k a o prenošenje odgovornosti. svjedoči — . kao skidanje odjeće u sparni dan.O č e v i d n o s e o p e t g n o j i . T o da! Ili naprosto nostalgija. Mi n e m a m o baš nikakva smisla za poslovni život. M i s l i m d a i m a m n e š t o rane počelo ognjice. Ona leluja tanane djetinje snove k a o žetvu na mjesečini. neka bude! N i k o zadovoljniji od mene. neodređena nostalgija. U b e s a n i c i . M i nismo rođeni za to.. to nije za nas. A k o j e t a k o . z a l a đ e i p a r o b r o d e . brodarstvo. L j u p k a . m e n t a l n o s a m l i s t a o m o j Meni k a l e n d a r . N o to j e s a m o u p o č e t k u . a i m a smisla za muziku i nježan dodir ruke. za agenciju. s čas dubljim čas plićim zanošenjem. k a o m j e s e č a r . pa se najradije bavi djecom. muzika. s t a r o m o d n a bolest. uz pastoralni z v u k postiljonova roga. Poigravamo se s njom u mladosti. E t o . koketiramo s njom. Mnogo nam ona valja p r e d njima. d i s k r e t n a k a o sjena. m o j g o d o v n i k . d o k t e m p e r a t u r a n e p o r a s t e .. N e l a g o d n o s t u vlastitoj koži. U dubini već gotovo zacijeljene j e d a radi. k a d se čovjek zaveze u nju. Mila. A kasnije. — Iz svega o v o g a vidim j e d n o : da j e v a m a b o l j e . s m j e r n o k a o s e l j a k . n e k u d n a p o l j e . za u t o v a r e i istovare.staviti uprav oprečna tvrdnja: »sadržaji postaju i dalje postoje onim časom i od onog časa kad su izraženi?« Neizraženi sadržaji ne postoje! D o k t o r se nasmijao ustajući. O d i š e d i s k r e t n i m m i r i s o m l a v e n d u l e iz k o m o d e u k o j o j se č u v a b a k i n a k r i ­ nolina. R a d o ću vjerovati tom b o ­ l j i t k u . ono dragovoljno pre­ laženje u ulogu objekta — neka brigu vode drugi! I m a u tome nešto što godi. m i n e m a m o baš n i k a k v e ljubavi za. Prolazi našim životom slična b a r o k n o j kočiji s k o t a č i m a p o p u t vodeničkih točkova i s perima vitkim k a o Dijanin luk što promiče kroz ladanjski pejzaž arkadskih lugova. Z a to m i vaš polemički žar. z a p o l i c e i connaissemente. s k l a d n a b o l e s t . N e . Stari znanac. S v e to v e ć d o b r o p o z n a m ! N a j p r i j e m a l i nemir. Tihi glin-glin starinske kutije s m e ­ n u e t o m . LIX. i ona prilično ugodna prepuštenost. nostalgija p r e m a neizvje- . A uz to i d o b a r s a v e z n i k u borbi protiv starijih. žudnja da se iziđe iz sebe. tiha. k o j i j e s v a k a k o i z r a z » p o v i š e n o g ž i v o t n o g t o n u s a « . m n o g o n a m p o m a ž e u toj borbi. m a l o uzbuđenje. elegična. č a k i n e p i t a j u ć i j e li t o d j e l o a s p i r i n a i l i djelo sugestije. Ona nam j e fiziološki d o k a z naše suptilnosti. G o t o v o o s o b a iz p o r o d i c e . p a gotovo! Naprotiv.. k r a t k o je trajao »povišen tonus« k o m e se onako vedro obra­ dovao moj mladi doktor. porodična bolest! Pitoma zmija p o k u ć a r k a . U s k o r o će biti obljetnica Majine smrti. tad j e v e ć d o b r o ! E u f o r i č n o vozi­ kanje gore dolje po toboganu temperature.

. zato. bolest se pojavila odjednom. k a d smo se i sami s v e m u tome već o d a v n a nasmijali. dakako. i k a d j e . plemenita bolest. Sutoni na terasi. p a čak i nimalo fair d a s e s a m a s v e t i . K o d Maje. Veza je. ostavio kraju druge obaveze i pohitao da joj potražim lijeka. k l i s n e m o iz naših m a l o m j e Š t a n s k i h tuga i t j e s k o b a i p o p r v i p u t p r u ž i m o radoznali nosić u svijet. E t o . u materijalnome. s v e o p ć a nostalgija. A ako smo malo krupniji format. A po­ k o j a r a z g l e d n i c a i o n o m d r u g u iz posljednjih k l u p a što n a m j e i s p o d ruke doturao matematičku zadaću. I eto i njoj treba platiti odgovarajuće stalije i kontrastalije. o n a n a s o d j e d n o m l u p i p o g l a v i . mlađeg. opuštenih obraza: čovjek ne shvaća. A t a m o — čistota snjeg o v a od kojih ž a r e oči. poslije m n o g o godina. pa n a j z a d p r i g i b a j o š snažnu s t a r a č k u šiju — i pristaje.e n e r g u m e n s a m o bulji p o n e š t o z a k r v a v l j e n e o č i i o t h u k u j e iz provelih. m i smo dva svijeta! V i ste čitavi ogrezli u k o n k r e t n o m e . vi m e n e uopće ne možete da shvatite! — A on b u l j i i bulji o č i . prenježna još od kolijevke. platonska. to je n a š e ! krv čak A d j e d . Pomišlja i na onog drugog. i jako. razumije se. A za m e n e . I t o u p r a v u čas k a d se n a j m a n j e n a d a m o . A l p e . Čovjek faktično ne shvaća! P o m i š l j a na s t a r i j e g sina. sretnim o t k r i ć e m m a l e u n u t r a š n j e r a n i c e ili n e n a d a n i m i s k a š l j a n j e m k r v a v e niti. T e tako. s p l a v o m vitičastom k o s o m i s b r a d o m à la Maksimilijan. van svakog p l a n a i o č e k i v a n j a . Ali onda. I p o g o d i nas u p r a v ondje gdje bismo najmanje željeli. pošto se dovoljno nasunčala mjesečine. jako bolesna. i odjednom zatraži svoje. naprotiv. starija od nas. U g o d n o b o l n a r a z d r a g a n a p i s m a d r u g u iz š k o l s k e k l u p e . O d m a h s a m prekinuo njene studije klavira. p o d l a l o k o m m u p o i g r a v a m a l a žilica iz k o j e se s v a k o g časa očekuje da prasne kap — i ne shvaća. na sasvim transcenden­ talnoj bazi. bilo sasvim izlišno. Prosto ne shvaća. b a š t o ne postoji! U k r a t k o . s uznemirujućim znakovima. Egzotična beskrvna poznanstva. Mila bolest. m i l o j djevojci k o j a n a v e č e odvodi iz naslonjača na lijeganje sestřinu hidrocefalnu lubenicu s a žućkastim k o v r č a m a . D o đ e . Bulji i bulji oči. R a s p r o d a o s a m ostatke porodičnog nakita. ( T a d s a m se uvjerio koliko na burzi nevolje vrijedi taj ljubo­ m o r n o č u v a n i i k r o z o s k u d i c e p r e n o š e n i » p o r o d i č n i n a k i t « za k o j i s e t o k o m pokoljenja nalijepila tolika afektivna vrijednost!) P o sanatori­ jima i klimatskim mjestima proveli smo zajedno sve do njene smrti. Besciljna nostalgija što iznurava i tanji poput neke duševne leukemiie. Z a v a s ne postoji nego to. prisjeća se k a k o se prije ritualnog iznošenja djetinjih kolica η šetnju vješala van prozora svilena maramica da se po njenim lakim l e p r š a j i m a p r o v j e r i ne ćarlija li n a p o l j u nevidljiv d a š a k p o g u b n o g vjetra k o j i bi u d i o n e d o n o š č e t u . Živite u tome k a o crv η m a s n o ć i sira. u praktičnome. eto n a m je omogućeno da još u mladačkim godinama. velike vjekovite bijele tišine u dolinama. P a d a ! Mi se ne razumijemo. Saveznička bolest. što se u svojoj kožnatoj vreći m o ž d a još biba na dnu Indijskog oceana. Weltschmerz.s n o m . uz p o m o ć milog saveznika. i dobroćudnom Glavonji koji gazi u g o l e m i m c o k u l a m a i p r e k r o j e n o m odijelu od d e b e l a m o r n a r s k o g s u k n a . (Ona je.) B e s k r a j n e sanjarije u ležaljci.

r u k u p o d r u k u . dani. dobila zreliju. s onim p u č k i m smislom za ljepotu u smrti. G l e d a o s a m k a k o se u njoj n o s e m l a d o s t i smrt. Pustili su nas bez protivljenja. Zaželjela je da ostavimo sanatorij. nego sedmice. bez p r e l a s k a . crnina i p l a m e n čiraka ú suncu — u obrazilji j u g a uzdiže se gotovo do simbola podneblja. D a n i su bili v e ć topli. Sišli s m o u Italiju. svakim satom ustreptalog mirovanja. B i o s a m p o t p u n o načisto da j e sve v e ć riješeno. T u je bila zadovoljna. s p o č e t k a s p o r o . ne u prilog bolesti. N o u s k o r o se smiruje: težina p o m a l o raste. Bolest se međutim brzo razvijala. P r i n a š e m p r o l a s k u d a r i v a l e su j e cvijećem. Obična stara priča! Liječenje i b o l e s t o t i m l j u s e о s v a k u k r p i c u v r e m e n a . Izbijala je u zažarenosti čitavog bića. on s v a k i m svo­ jim činom. bolesti i vremena. P r i zakopčavanju odjeće sa zadovoljstvom konstatira svoju bijelu. I u toj neizvjesnosti. svakim skrušeno pro­ gutanim zalogajom hrane pretendira da kupi po mrvicu zdravlja. j e d n o l i č n o s t r e ž i m a ubrzo ukrote bolesnikov nemir. A onda. uzbuđenost i nemir prometnuli su se u lijenost i naviku. omore njegovu prvu razigranost. K o r a č a l i s m o p o l a k o . u n e k o j zamišljenoj rasijanosti. s a s v i m s p o r o . stalno b u d a n i neobično istančan osjećaj vremena k o j e protječe. M l a d o stvorenje p o s v e ć e n o s m r ć u — djevojka na odru m e đ u cvijećem. P o d odrazom smrti. n a p u s t i l a tu igru u z a l u d n o g natezanja. S a zaprepaštanjem ugleda da je za tog prvog raz­ doblja. k a k o s u z a m a s i tog c r n o g vjetra u njoj raspirivali buktinju života! N a s t u p a l o j e proljeće. Ali u Majinom slučaju neizvjesnost nije d u g o trajala. nešto izgubio na težini. B o l e s n i k o v nemir j o š nije s a s v i m s a v l a d a n . pozivale nas u svoje bašte. Liječnici su počeli ispoljavati onaj karakteristični nebrižni optimizam. m j e s e c i . P r e d v e č e b i s m o izišli u šetnju. a b o l e s n i k n e z n a d a li o n o r a d i z a j e d n o i l i za d r u g o . A nije prošlo m n o g o v r e m e n a d o k s a m z a p a z i o da j e Maja i sama postala više manje svijesna toga. njena mladost k a o da j e naglo sazorila. Ostala je zasjenjena n e k o m ozbiljnošću.Nagli nastup bolesti duboko ju je uzbudio. A s vremena n a vrijeme podilazi ga bojazan da njegova unutrašnja ustreptalost troši više nego što to i z m a r a j u ć e m i r o v a n j e i to bez volje g u t a n o jelo nadoknađuju. zbacila j e sa s e b e taj m r s k i b o l e s n i č k i h a b i t u s . B o l e s n i k s e n a d a d a ti m j e s e c i p r o t j e č u u p r i l o g o z d r a v l j e n j u . i p o r e d mirovanja i zdušnog nastojanja. Pronosila je svoju agoniju kao dojenče u naručju . A i p a k . I u t o m e p r o t j e č u . Zapodjene se ona poznata beznadna igra u z a j a m n o g zaskakanja i varakanja između strpljenja. ide se p r e m a n e k o m ishodu. P r a z n i n a dana. k a o na sjeveru Snjeguljica. u m a l o mjestance u nizini. dijetetsku nabuhlost. naglo. Znao s a m da je m e đ u s o b o m zovu la pověra moribonda. Tetošile su je s onim n a r o č i t i m m i l j e m od g a n u ć a . m r š a v o s t z b i v a n j a . S a d ne promiču više dani. S a d se sprijateljio s leškarenjem. Od s a m o g p o ­ četka i m a o s a m jasan osjećaj da je stvar izuzetno teška i da će j o j tok biti neobično brz. Zenice u m j e s t u bile su j e zavoljele. Ali se u sanatoriju u s k o r o s t a l a s m i r i v a t i . A još nešto kasnije. K a o da j e dobila življi. k a o da s e riješila. d a j e za sve već k a s n o . zagasitiju boju. »Izgubljen slučaj« — p r o t u m a č i o s a m to o d m a h . k a o s nekim strasnim zanosom.

vidljiva k a o sjena. S j e ć a n j a iz tog d o b a m u t n a su m i i n e p o v e z a n a . N j e n dodir sa s v a k o m stvari i m a o j e n e k u p r o d u bljenost. unišla bi u k u ć u i sjela za klavir. A o n d a bi m e o p e t s p o p a o nemir. obrastao u bradu. U m r l a je potkraj proljeća. između lijeha što m i r i š u n a k v a š e n o m zemljom. U m r a k u s a m šaptao: »biti ćeš s a m ! S a m samcat. srebrno ljeskanje maslina u z o r i n o m z r a k u . S a t i m a s a m znao buljiti u okretanje g r n č a r s k o g koluta i u nijemi rad r u k u m o g slučajnog do­ m a ć i n a . P u t e m s a m sretao proljeća ocvalih krošanja. I s p r a t i l e su j e i ž e n e iz m j e s t a . T a d j e nastupilo ono razdoblje omamljenog lutanja. vicinalnim p r u ­ g a m a . udarao svemu pečat rastanka. do koje nevjerovatne mjere i k a k o neizlječivo sâm može da b u d e čovjek. LX. K a d je posljednja lopata zemlje stav­ ljena na humak. kao da je u blizini naslućivala prisustvo nevidljivih mrtvih p r o s t o r a . Požurio s a m se da napustim mjesto j o š isto p o p o d n e . P o ­ kopali s m o je u rano popodne. Širile s u j o j se zjene. Ulazio sam u sela zaprášené obuće. Djeca na ledinama pokraj puta prekidala su igru i zurila za m n o m . za sunca. slutnja velikog m r a k a prešla bi joj licem. naglo bi u m u k l a . silazio s a m s voza i nastavljao put pješice. n i s a m s h v a ć a o š t o one z a p r a v o znače. S l u š a o s a m njenu svirku u koju se p r e t a k a l a předsmrtná razigranost još neistrošenih snaga m l a ­ dosti. Otkidala j e r a s c v a l e g r a n č i c e i stavljala svježe latice na zažarene vjeđe. m a k o l i k o te riječi sebi p o n a v l j a o . P u t o v a o s a m na p r e k i d e . J e r prije nisam znao da i u tome »sam samcat« ima stepenovanja. K a o da je mirisala smrt. pod mrkim granama lovora. p o d r h t a v a l e n o s n i c e . N a grudi sam joj položio medaljon s m a j ­ č i n o m s l i k o m i k i t u m o k r i h r u ž a . s l u č a j n i m s r e d s t v i m a . pod trešnjevim g r a n a m a oteščalim od . onom djevo­ j a č k o m ž u d n j o m k o j a sve obujmljuje a ništa ne u s p i j e v a d a zarobi m e d u s k l o p l j e n e d l a n o v e . s n a d o l a ž e n j e m noći zahvatala j u je velika strepnja. Zatim su dolazile m o j e besane noći. P o d svodovima gradskih kapija čekao sam d a p r e s t a n e n a g l i p r o l j e t n i p l j u s a k .kroz proljetne večernje bašte. N o ć i o s a m p o k r č m i c a m a . još m o k r i od kiše. bezumne jurnjave iz m j e s t a u m j e s t o . P o n e g d j e b i h o s t a o d a n d v a d a o d m o r i m i z u b i j a n e n o g e . P o m i š l j a o s a m : gle. Pri padanju dugih sjenki. D o k smo u suton sjedili p r e d k u ć o m i gledali nebo j o š puno biješ tavila poslije s u n č e v a zalaska. K a d bi stisla n e i z d r ž i v o s t . izgleda zaljubljena! Ozarena onom zaljubljenošću bez objekta koja se troši i zagasuje u s a m o j sebi. D j e v o j a č k i g l a s o v i iz natopljenih povrtnjaka. ili na sjeniku seoskog g a z d e . p a s a m n a s u m c e k r e t a o d a l j e . s e l j a č k e s p r o v o d e u ž u t i l u polja s l i č n e l i t i j a m a z a plodnost i blagoslov zemlje. u kojima s a m se p r i p r e m a o za samoću. p o t p u n o s a m ! « P a i p a k . Z a p u t i o s a m se p r e m a j u g u . T o sam shvatio tek kad je nastupilo. U s t a l a bi. Pod" o s k u d n o m o d r i n o m k o k o š je oprezno obilazila o k o m e n e izvraćajući glavu i p r o n i c a v o piljila u m e okruglim okom. na usta. okrenuo sam se i otišao.

Nešto u dubini migolji i kopka. N o odatle pa do kretnje koja navlači jorgan dalek je put. Mutno.blistavih k a p i . U septem­ barskim već prohladnim noćima iskusio sam paničnu tjeskobu pustog g r a d s k o g trga. dozivali su se preko o g r a d a i živica u velikim. bio j e osvi­ jetljen — žuta četvorina svijetla. A na tom putu p o r u š e n j e jedan mostić: uprav na mjestu gdje bi ta slijepa težnja m o ­ rala da p r e đ e u pokret ruke. B i l a j e t o o n a m e l o d r a m a iz d j e t i n j s t v a k o j u s a m g l e d a o s m a j k o m k r a t k o pred njenu smrt. S v a k e v e č e r i o d l a z i o s a m n a p o š t u d a u p i t a m i m a li š t o z a m e .. i neopazice zakunjam. P o p o l u m r a č n o j p o z o r n i c i š e t a o j e r a t n i k p o d o k l o p o m i š l j e m o m . arcieri!. s krpicom zvje­ zdanog neba nad sobom. J e d n e večeri.. N a ostacima pozlate po zidovima žmirkali su odsjevi petrolejskih lampa. i što odatle obećava neko smirenje. P o d sep­ t e m b a r s k i m zvijezdama mali trg je s p a v a o . Nešto dobro znano. lutamo s kraja na kraj po skali naše ranjavosti. B i l a j e to nesuđena crkva. lunjajući poslije u z a l u d n o g p o h o d a n a p o š t u . Trgne me poklič: Vegliate. J e d n a n o v a ž u d n j a n a p o m o l u . v i s o k o n a d k r o v o v i m a . Slično je bilo i ovdje. Savlada m e umor. LXI. P o n u d e m i ulaznicu. poput d u g e svijetlim lukovima. n a đ e m se p r e d o s v i j e t l j e n i m p o r t a l o m . izdvojena u noći. T e k j e d a n prozorčić. H l a d n a crkvena lađa bila j e slabo osvijetljena.. okovanu svojim kamenim okvirom. O d g o v o r i nisu stizali. P o m a l o se javljalo pitanje: kud dalje? Razaslao sam pisma na razne s t r a n e . o p i p a v a m o redom . ali što j e ono što bi trebalo — to ostaje potpuno van našeg dohvata. Ranu jesen dočekao sam u visokom umbrijskom gradiću.. Davala se dobrotvorna priredba za porodice r u d a r a postradalih u obližnjem rudniku. onako k a o što se u zimljivu zoru javlja sjena pomisli da bi trebalo bolje navući na se j o r g a n : osjećanje tog » t r e b a l o b i « u n a m a je dosta j a k o . U z d u v a r e strujao j e vlažan dašak i prožimao do kostiju. davno započeta i nikad dovršena građevina oglodanih zidova. za k o j o m neko u m i r e ili s e n e k o r a đ a . a opet neprepoznato. Sutradan sam otputovao. Mi tražimo i tražimo. U s t a n e m i među koljenima gledalaca probijem se napolje. ne čekajući odgovore na moja pisma. ili j e d n o začahureno sjećanje koje još nije prokljuvalo svoju ljupinu? J a v l j a l o se k a o nešto što uporno traži d a b u d e zadovoljeno. prebiramo p o r a s p o n u naših starih žudnja i naših o b m a n a . sa svojim nizovima zamra­ čenih p r o z o r a . K a t k a d prizrak onog što bi trebalo prodere koprenu i m u t n o bljesne u pukotini svijesti. i biva sve oštrije. Č u d n o se r a đ a l a ta nostalgija! Z a d u g o n i s a m s h v a ć a o što j e to što u n u t r a k o p k a i k u d a m e to v u č e .

i k a d p r i ž e l j k u j e m o onaj p e j z a ž . g o v o r i o » M e n t o r p o m o d r e l i h u s a n a « : » d o b r o s i u č i n i o . N o s i m o u sebi pejzaže p o d z r a k a m a sunca. D r u g i kat uzeo j e trgovac za sebe. trgovac doseljen iz okolice. Poslije n j e g o v e smrti. ona k o j u tražimo. a m n o g o g o d i n a o t k a k o s a m p o s l j e d n j i p u t u nj letimice na­ vratio i n a r a z g o v a r a o se sa starim fra A n đ e l o m . one večeri u umbrijskom gradiću. n a d o k n a đ i v a o s a m m u taj izdatak. S a d j e i on bio m r t a v . Opsjenjuje nas romonima. N a balkonu bivše blagovaonice koso je visjela njihova ovalna limena tabla s g r b o m . u meni je laknulo. u svakoj viziji g r a d a . k a o da m e nešto od toga odvraćalo. u neredovitim razmacima. b i l a bi n a m ušteđena m n o g a luda hodočašća. da opet osvojimo i usvo­ j i m o o n a j j a k o j i u tim m j e s t i m a i vezan za ta m j e s t a živi. to je podmirivala općina. r a n i j e ili kasnije. njegova razjarena sunca i njegove zvjezdane noći. i za j e d n i m n e s t a l i m j a u njemu. K a d b i s m o to n a v r i j e m e s p o z n a l i . ta želja da se v r a t i m o na ishodište našeg kruga. i s p u n j a n a s ž i v i m g r g o l j e n j e m ž e l j e . K a s n i j e sam doista u v i d i o da n i s a m s m i o popustiti. D a v n o su bili r a s t u r e n i i posljednji ostaci i m a n j a . s v a k a j e n o s t a l g i j a n e u t a ž i v a . pa s a m najzad p o s l u š a o taj p o r i v i z a p u t i o se u moje mjesto. U djedovoj agenciji otvorio je radnju. nauči život: mjesto vode. gra­ dove pod sitnom kišom. gutljaj slane žeđi. A od r a z o č a r a n j a treba se spašavati. a k u ć a p r e š l a u tuđe ruke.s t v a r i o k o n a s o č e k u j u ć i da će se n a naš dodir s a m a oglasiti ona p r a v a . J e r taj p o s j e t nije z a d o v o l j i o onu p o ­ trebu: nije j u utažio. O d a t l e . A m o ž d a j e ta k a s n a nostalgija p r e m a m j e s t i m a n a š e g djetinjstva. još m l a d u . a prvi kat iznajmio finansima. I možda tek p o d starost neka se vrati đa u njemu u m r e . za nevolju. M i s a m o p o d l i j e ž e m o toj o p s j e n i k a d ž u d i m o za mjestima. U njoj se ugnijezdio novi vlasnik. s a m o j e d a n ostatak o n o g p o r i v a k o j i životinje p r e d s m r t tjera u njihove loge i s k r o v i š t a ? P r i s j e ć a m se riječi k o j e mi j e . B i l a j e p r o š l a j e d n a m a l a v j e č n o s t o t k a k o s a m k a o d j e č a k iz n j e g a o t i š a o . A u svakom zapamćenom pejzažu. N o najčešće nas tek slučaj n a v e d e na nju. D o k j e fra A n đ e l o živio. i neka između sebe i njega stavi sedam mora i sedam planina. zamjenjuje vodu. Ali onda neka iznese svoje s t o p e iz n j e g a ! N e k a p o n e s e u o č i m a n j e g o v e z o r e . K a d n a m j e nemoguće d a n a m a k n e m o v o d u n a š o j žeđi. š t o si s e o d b i o u s v i j e t ! N a š j e kraj d o b a r s a m o da se čovjek u njemu rodi. O d m a h s a m osjetio: čim m i je sinulo da h o d o č a s t i m u m o j e m j e s t o . s a m o ju j e razočarao. mi želimo samo da opet nađemo.zaključana soba'. n j e g o v e sutone. I najzad. o n se s t a r a o d a se to s a č u v a i za tu s o b u p l a ć a o n a j a m . « O t i m a o s a m se i o d l a g a o . S v r e m e n a n a vrijeme. N a tu n a s s k r o m n o s t . J e r ona n a m . U j e d n o j sobi na p r v o m e bile su pohranjene posljednje stvari i u s p o m e n e moje po­ r o d i c e : to je bila n e k a d a š n j a . s i n k o . treba da bar s a č u v a m o živu n a š u žeđ. Nostalgija za mjestima tek j e o p s j e n a : s v a k a j e n o s t a l g i j a nostalgija za j e d n i m n e s t a l i m v r e m e n o m . onaj grad. n o s i m o i p o j e d n o g sebe. izbilo j e na površinu. u o č e k i v a n j u da ću se 32 R A D 313 497 . P a opet. H o d o č a š ć a koja se zovu razo­ č a r a n j a .

L u d a n a d a ! U stvari. E n o j e i sada. O č e k i v a o s a m da ću u zaptivenim. bez o s m i j e h a . Prošao sam kroz mjesto neznanac među neznancima. prepolovljena i š k r b a v a . N a v r a t i m a nekadašnje dje­ dove agencije stajao je trgovac u kecelji od crnoga klota. k a o oči čovjeka i z v e d e n a iz s a m i c e . drevne k a o s a m o vrijeme. Ili im se m o ž d a glas tako utanji da d o đ e nečujan za n a š e uho.zaključanom sobom'. I z v a d i m iz d ž e p a s t e a r i n k u i k r e s n e m žigicu. više mi nije govorila ništa. Mliječna stakla na v r a t i m a u h o d n i k u bila su p o l u p a n a i n a d o m j e š t e n a d r u g i m a . s a m e о sebi u prostoru. D a moj mali prijatelj slijepac nije slijep. P o š a o sam uz polomljene k a m e n e stepenice. Imao sam osjećaj da gazim nevidljiv i besprostoran. K l j u č je godinama ležao u o p ć i n s k o m uredu i čekao na moj dolazak. svežnjevi prepiske. i n e m a j u v o l j e za d u g e r a z g o v o r e .nekad javiti. U z r a k u j e j o š tinjao izblijedjeli miris etera. T a d s a m spoznao da i m r t v e s t v a r i u m i r u . (Ako umrem. dozvao sam drvodjelca.) Stao sam pred . k a d prestare. kutije s u s p o m e n a m a . I gle. k o d z v a n i č n o g otvaranja p a k e t a službena će se lica začuditi toj iskr­ z a n o j s t a k l e n o j kugli i z b o g nje će i p o s l i j e m o j e s m r t i n a d a mnom vrtiti glavom. O d najranijih g o d i n a o s j e ć a o sam. bila je sačuvana. Stvari kojima ne p a m t i m o p o č e t k a čine n a m se autoritativne k a o s a m svijet. P o m i s l i m : k o l i k o d u g o ž i v i c r v ? J e li o v o o n a j i s t i . gledale ravno u m e . D o š a o s a m s p r i t a j e n o m n a d o m da ću naći m n o š t v o starih z n a n a c a . n e g d a š n j i . T e k jedna. dao i nju zamijeniti k v a k o m i uzeo je u d ž e p . One nekako r u ž n o o k r e z u b e . u društvu j o š n e k o l i k o stvari te vrste u z a p e č a ­ ćenom omotu u »pologu vrednota« kod uprave bolnice. Prije nego s a m otišao. ali o n a k o r a z u m s k i i r a v n o d u š n o k a o što p o z n a m o uglove trokuta i bridove k o c a k a . ili m o ž d a n j e g o v p r a u n u k ? Odgurnuo sam stvari s ugla sanduka i sjeo na nj. k r o z a m e . p l a v e jabuke zamijenjene mjedenim kvakama. d o s t o j a s t v o o n o g a što j e starije od nas. U s e l i se u njih n e k a s t a r a č k a s a m o ž i v o s t . P o g l e d mi p a d e na sliku bakina brata u m r l o g u mladosti. rasutih okvirića s fotografijama. U s k o r o se j a v i o r a d c r v a . Zapahnula me neprijaznim hladom dugo nenastávané prostorije. Oči su. okrenuo ključ u bravi i ušao. T e k trećom uspijem pripaliti stearinku. oslonjen о dovratak. Oko mene hrpe hartija. neprovjetrenim prostorijama naći zarobljeno ono negdašnje vrijeme gdje sanjivo lebdi p o d ispucalim p l a f o n i m a izlučujući n e p r e s u š n o iz sebe crvotočni p r a š u l j a k v j e č n o s t i i p o s i p l j u ć i n j i m e sve stvari koje ono u sebi nosi i sobom ovija. k a o i onda. m r t v i h pred­ m e t a koji su za mene sačuvali svoj d o b r o poznati glas. I stoje t a k o . odijeljene od s v e g a što ih o k r u ž a v a . uđe neka suvoća osjećaja i škrtost emocije. na vratima zaklju­ čane sobe'. njemu bih j e p o k l o n i o d a se igra u v r t u na suncu. uvojaka mrtve kose pohranjene u zatvorenim kovertama i kutijicama. nije više svjedočila ni o č e m u n e g o о svojoj umrlosti. U g a s n u m e đ u m o j i m prstima zadavljena vlagom. p o s t a n u n e p r i j a z n e i slabo e k s p a n z i v n e . sva ta suvež bijelih vjenčanih vijenaca. I p o r o d i č n i portreti odbijali su b e š ć u t n o š ć u stranih i dalekih lica ko­ j i m a d o d u š e d o b r o p o z n a m o crte.

umorne mudrosti. pepelnih sa­ znanja. Smrt se začinje i gnijezdi u ustajalim klimama jučerašnjice. pomislim. svijet je p r e p u n uspomena. bez jučerašnjice. da se z a p o č n e živjeti sasvim iznova. k a o između nas i m r t v a c a uz k o g a bdimo. U d n u naših ćelija leži u m o r drugih. — »Svijet je prepun u s p o m e n a « . P o d pro­ zorom stajao je B u ć k o i gledao u me. svijet je p r e o p t e r e ć e n prošlošću. P r e d a m n o m p u č e sura k a m e n i t a strmina iza k u ć e . u topli. P o n e k a d m i se čini d a u svijet g l e d a m o č i m a n a čijim v j e đ a m a tišti sanjivi u m o r čitavog j e d n o g geološkog doba. I r a d o s n o zazivljem tog n o v o g čovjeka. Golema prošlost zna k a t k a d da proždre i sutrašnjicu k a o gladna kuja mla­ dunčad. B i v a mi j a s n a neodoljiva želja da se sve to zbriše. p r e v i š e j e p r i s u t n o u s v a k o m n a š e m činu sve to. U s t a n e m i otřesem dlan о dlan. i pot­ p a l i m . u n a š o j istančaloj k r v i n o s i m o talog tuđih i s k u s t a v a . uvojke. LXII. L e ž i m spuštenih k a p a k a i j e d v a čujna bila u žilama z a p e š ć a . U č i n i l o m i se d a m u j e l i c e m p r e l e t j e l a s j e n a g r č a .o d m a h s a m g a p r e p o z n a o . slobodnog kao kopile. suhi p e p e o — iz j e d n o g oblika ništavila u drugi. i čini mi se d a to u njima o t k u c a v a bilo s t a r o g svijeta. Budućnost pripada onima koji nemaju prošlosti. bijeloj. uspomene. P r i v i đ a m se s a m sebi k a o stari K r o n o s na u m o r u . p r o b i j a j u se na svjetlost. r a v n o d u š n e što p r e l a z e iz v i d a k r t e trine. kratki naivni nosić. rudasta djetinja kosa. požutjelih fotografija. D u š a n a m j e p u n a m r t v i h čahura t u đ i h s a z n a n j a i tuđih razočaranja. o č i m u s e z a m u t i l e . J e r previše se naumovalo. M l a d e klice m u č n o prorastaju p o k r o v sagnjilih o t k o s a što na njima tište.t a n k o m n o n e p r o b o j n o m o p n o m s v o j e u s a m l j e n o s t i : g l e d a m o ih na m a l o m rastojanju. P u c k e t a l e su u vatri. ali i z m e đ u nas i njih uvalila se j e d n a b e s k o n a č n o s t . Otvorim v r a t a š c a peći. A gdje j e izlaz? . N a k u p i l o se previše iskustava. bez naslijeđenih tereta.' P r e v i š e se o k o sunca n a m o t a l o l j u d s k e p a t n j e i b o l a . da se život s v e g a toga oslobodi. Čudo k a k o današnjica još uspijeva da p r o k l i j a k r o z te n a s l a g e umrloga. Široka glava.. na čistoj. stranici. N o to j e m o ž d a bio s a m o o d r a z m o g lica koji je pao na nj. J e s t . . od v l a g e p o k l o b u č e n o g k a r t o n a . I p a k . Protruli kapci rasklopiše se zacvilivši na zarđalim baglam a m a . papire. K a d r e su d a o b e s h r a b r e te g r d n e n a s l a g e p r o š l o s t i .T r e b a se otresti povijesti. j a č e p o s i j e d i o n a s l j e p o č i c a m a . z a č u đ e n e oči. j o š blijede. Čudo k a k o p o d tim teretom još diše. P o đ e m đa ga otvorim. Učini mi se da čujem kotrljanje kamičaka p o d prozorom. »Svijet j e prosto zagušen pod teretom prošlosti«. t r e p t a v e u suncu. te n e k r o p o l e d u h a . treba p o k o p a t i prošlost. prosijedi solupi . previše se načuvstvovalo u tom starom svijetu.. Dogorijevali su posljednji svežnjići. p o n e š t o se izmijenio: u licu k a o da se sneveselio. naslažem na hrpicu svežnjiće pisama. I p r e v i š e se p a m t i . T o j e bilo sve što s a m im još d u g o v a o .

izopačiti. Postoji u njemu neko nepobjedivo djevičanstvo. 1 diletantska. D i v i m s e l j u d i m a k o j i m o g u d a s t v a r a j u u t i m krtičjim uslovima. LXIII. p o s t a l i su m o j i stari znanci. I čudim se k a k o m o g u da nešto p o e t s k o j o š i s t i s n u iz s e b e . I s a m s a m n e k a d t a k o g o v o r i o . grmovi kaline u lijehama između dva paviljona. time se i razlikuje od običnog čovjeka-neumjetn i k a . Ono nas b l a g o t v o r n o ignorira. sasvim besposljedični fakat što s e krpica inertne zemlje načičkala blijedim iglicama. a n e p i t a o d a k l e s e t a h r a n a n a k u p l j a .I dok se zibljem tako između sna i j a v e na m o j o j bolesničkoj p o ­ stelji. Taj mali. p o t o m e i jest umjetnik. šuman i mrk u noćima južine. n a k a k v i m se neznanim izvorima naša slijepa ptica napaja. naše s v i j e s n o b i ć e to n e r a z u m i j e . koji godinama gazi k r o z krtičji rov sve samih krutih razumskih stvari. Ali onako k a o što se divimo žonglerima p o sajmo­ vima koji gutaju krhotine stakla. preuvratiti.. A što utješno i m a za nas u t o m e ? N e . D o b r o je što i m a bar nešto ravnodušno i odbojno na svaki naš pokušaj utjecanja. što je od j u č e na goloj grančici n a p u k a o prvi p u p . nešto k a ž e . A l i k a k v a nečujna strujica okrepljenja struji iz njega ravno u v l a k n a one stableće suštine u nama! U čudnu m e nedoumicu stavlja umjetnik koji ne osjeća potrebu da b u d e u stalnom. k a o i ljudi k o j e s a m ovdje susreo. Pokušava da nas opčini svojim pogledom. U slijepom životu bilja postoji nešto slično utjehi. K a o n e k a p o b j e d a n a d vremenom. svoju koketeriju. G O D I N A koja mi se svojim zlatnim zubalom n e u m o r n o « e r i s o r m a r a — sjećat ću ih se k a o i s v e g a š t o s a m o v d j e d o ž i v i o . i staromodna. i t. što se iz s m o l a s t o g p r s t a c a na vrhu b o r a razvila završna kičica — taj m a l i m e h a n i č k i f a k a t u v i j e k m i . "Samo t r a ž i h r a n u z a s e . Čini m i se d a p a m t i m sve značajnije p r e d s t a v n i k e bilinskoga svijeta koje s a m m a k a d u p o z n a o . i n v i j e k iznova. u časovima k a d tražimo odmora od čovjeka. sanjivo zanjihan u sunčana podneva. Umiljava se. Životinja ima i svoju lukavost. a piše p j e s m e uvijek 0 onim istim zvijezdama koje je doživio k a d m u j e bilo sedamnaest g o d i n a . nekolike prezave krošnjice mladih breza koje tek iskosa v i d i m iz m o g k r e v e t a . I previše je slična čovjeku. i provincijalna ovakva predstava umjetnik o v a l i k a . gluho za naše nagovore. z n a m : u m j e t n i k d o ž i v l j a v a u i m a g i n a c i j i . . svakodnevnom dodiru s prirodom. Drveće je uspravno i superiorno. . Drveće je uzvišeno nad naše laskanje. d.u d u h u ' . k a t k a d se sav ozarim: vedro se smiješim viziji tog n o v o g proljeća na pomolu. A k o iziđem odavle — ako se preturi ova z a č a r a n o n e p o m i č n a S R E T N A N O V A 1936. P a i p a k ! . neka nepotkupljiva ispravnost.. Z n a m . Kosmati bor pod mojim prozorom. O n o j e t u p o s e b i č n o . neka naivnost koja se ničim ne da načeti. dodvorava. svoj mali račun. m o j e j e d i n o d r u š t v o . u s v o j o j o k a t o s t i . neosmišljeni. I n a d o d a v a o d a j e n a i v n a .

što plućima udišem. teško da bi. otkrivao sam. P r o v e o s a m n e k o vrijeme. u b r z o p o ­ činju da tište na m o j e tjeme. N o m o ž d a j e sve to s a m o o r g a n s k a stvar. U zelenoj prirodi. osjećam da dublje i stvarnije živim. Volja se razvija na štetu fantazijskog i senzibilnog. Mjerilo za bijede s v a k i d a š n j i c e u n a š i m r u k a m a naočigled raste. Čovjek od volje. stajao sam tako. pod vodopadom slobodnog zraka. Volja u g l a v n o m i znači eliminiranje fantazije i senzibilnosti: one bi j e rastočile. B i o s a m s p r e m a n da . č a k i od življenja. m e đ u drvećem i travama. D ž i n g i s K a n ili P e t a r V e l i k i ( i n a č e . Dnevni obrok prirode . i sloboda j e nešto što u s r k a v a m o u se p l u ć i m a ! I m a časova k a d protek v r e m e n a doživljujem k a o g r d n e k v a n t u m e s a b i j e n e prostornosti što protječu n a d m o j o m g l a v o m .obrok kažnjenikovog hljeba. t a k o h u č n o . I d n e v n i o b r o k s a m o ć e . za minulog rata. ( P o m i s l i m k a t k a d : p a ti s i n e ­ s u đ e n i s l i j e p a c ! ) P r o s t o r š t o s e n u d i m o j i m n o z d r v a m a n e š t o j e štou s u k a v a m u se. pomislim: teško da će b i t i umjetnik. A ako osjetljivost i fantazija nisu krv i m e s o umjetnosti. r a z m a k n u o prstima d v i j e bodljikave žice i proturio glavu napolje. Grižnje se ućutavaju. u s v a ­ k o m drugom pogledu. I m a m istančano i sasvim sigurno čulo za isprečen zid p r e d s o b o m . n e k a k a v t a m o S u l e j m a n V e l i č a n s t v e n i ili C r o m w e l l . R a d o z a s t a j e m p o d ž e l j e ­ zničkim m o s t o v i m a i podvožnjacima da bih u orljavi n a d a m n o m o p e t p r o n a š a o ono o s j e ć a n j e iz djetinjstva. K a d susretnem neznanca ispršene pojave i sigurna koraka. od djela. s klasičnim izgledom majora u počivci. ne z n a m što bi drugo bila umjetnost. Sklopljenih očiju. P o t p u n o se predati umjetnosti znači nešto k a o zavjet siromaštva: odreku od volje i njenih postignuća. m a k a k o v i s o k i bili. da bih bio n a s a m o sa sobom. N a otvorenu. udišući dublje. Oduvijek s a m jedan dio m o g svijesnog dana m o r a o provesti s a m . T o s u k a k v o ć e koje se uzajamno istrebljuju. Blistavilo pejzaža postaje protuteža tamnim unutra­ šnjim motanjima. Znači prepustiti se rovanju unutrašnjih sumnja i kolebanja. S t r o p o v i i k u p o l e ljudskih zdanja. m e k ­ šaju o b r i s i n a s u š n o g a .T e š k o m o g u zamisliti umjetnika drukčije nego kao kontemplativnu prirodu. p r o s t o r i n e ­ sputan t o k v r e m e n a . jetka osjećanja tupe. taj pritisak iščezava. B j e ž a o s a m iz d r u š t v a . osjetljivosti i njenom rastakanju. Gle. J e n j a v a grč htijenja. u struji n e o g r a n i č e n o g p r o s t o r a . o t k i d a o dio v r e m e n a o d n u ž n o g o d m o r a . kao blagotvornu masku nekog iskonskog zelenog n a r k o t i k a . I uskoro nalazimo načina da nadrastemo sebe. O b u z i m a m e djetinjasta želja da n a č u p a m trave i lišća i d a ih naslažem na vjeđe. M o ž d a j e onaj p r i m a r n i osjećaj beskraja u n a m a tek jedno očitovanje našeg fizisa: stvar pluća i osjetljivosti kože. P o p u š t a zažarenost na licu i s p a r u š e n a vrelina na u s n a m a . u j e d n o m izbjegličkom k a r a n t e n u . N a v e č e bih se dovukao do ograde. Strani su m i i ljudi k o j i m a j e strana l j e p o t a samoće. z a s k u č e n o k v i r o k o s e b e . osobe dostojne punog poštovanja!). uz to što jesu. mogli biti još i pjesnici. k a o raznorodne ribe u ribnjaku. razoružale. Upijao s a m u isti m a h s l o b o d u . d a i m oćutim vjetar na licu. smirena dubina perspektive n a k n a d a za doživljeno nečovještvo.

na nekoliko dana. o d b o l n i č a r k e . J e r za n j e g a k a o d a ne p o s t o j i to o p ć e . U g u r a l i su o p e t d r u g i k r e v e t i p o s t a v i l i ga uz suprotni zid. u n e k o m hipotetičkom paklu. Nastojim da m u pristupim kao čovjek čovjeku. specijalno i jedino. P u t o v a t i s još nekim znači nositi sa s o b o m j e d a n dio onoga što ostavljamo. I najzad. ( I k o l i k o li u z a l u d n e p a t n j e od toga!) U svome najprisnijem i najhitnijem. Nosimo oko sebe svoju samoću. J e r on j e za­ k o p č a n . Izgleda da j e na policiji gadno batinan. ali s a m teška srcá dijelio m o j u sirotinjsku sohu. okružena b e s k r a j e m ništavila. O v a j p u t m e t o t o l i k o i n e s m e t a . n j e n e m a . o n j u š k u j e m o se. i z a b r a o ove po­ sljednje. Samo prolazno. j o š i d a n a s . Đ a k je. k a o dva p r i p a d n i k a različitih životinjskih vrsta. u p o z n a m o tuđu unutrašnjost k a o ponutricu izlizane kese. A l i ni to ne ide l a k o . naravno. Dobio sam opet sobnog druga. T o s a m doznao i s p o d glasa. gospode. Z a njega postoji samo ono njegovo. LXIV. j e d a n bi s t a v a k n e m i n o v n o glasio: »podaj mi. A k o l i k o li l j e p o t e i u t o m e : b i t i s t r a n a c ! ) U n e k o j molitvi k o j u bih s a s t a v i o da j e s v a k o d n e v n o u p u ć u j e m n e k a k v o m b o g u . N a š e v r h u n s k e r a d o s t i i n a š a crna b e z n a đ a o k r u t n o su nesaopćiva. Ili bar k a o da je sve ono » d r u g o « i »opće« tako sporedno i beskrajno nevažno da je otprilike isto k a o da ne postoji. Ipak.podijelim s č o v j e k o m tanku koricu k r u h a . m o r a o da biram između m u k a besprekidnog društva i m u k a bes­ p r e k i d n e usamljenosti. Zato m u ne prilazim s te strane. D a bismo saznali našu intimnu misao. Ali desi se da ne z n a m o što sami mislimo i osjećamo. od njih i o n a k o n e m a lijeka. napram mene. R e k a o bih. Uhapšen j e u n e k a k v i m demonstracijama. One su valjda urođena stvar. kao svoju atmosferu. n e p o v j e r l j i v . čovjek je uvijek sam. potreban je dnevni čas usamljenosti. P r e n e s e n j e a m o da zaliječi p o v r e d e . Z n a č i u isti m a h otići i ostati. s o n o m p a ž n j o m s a t k a n o m od radoznalosti i nepovjerenja. nasušni obrok samoće!« P o z n a m i m u k e osamljenosti. Naše samo jezgro ovijeno j e t a n k o m no nesaderivom o p n o m k o j a nas od svega odvaja. . U č a s o v i m a k a d najviše t r e b a m o n e k e p r i s n e b l i z i n e . seljačko dijete. k a d bih. B i ć e — m a l a tačka svijesti. da razgovaramo о o p ć e m . U besprekidnom društvu istapa se naša ličnost. J a se. G l e d a m o se i s p o d o k a . čovjek i umire sam. o n a j e n e m o g u ć a . mislim d a bih. L i š i t i se m o g u ć n o s t i d a b u d e š s t r a n a c . da bismo načuli naš vlastiti glas. K a d smo neprestano s ljudima. J e r velike usamljenosti p a d a j u na n a s fatalno. oduzimati j e d a n dio čara o n o m n e p o z n a t o m č e m u i d e m o u s u s r e t . <veli b o l n i č a r k a . (I putovati treba s a m . pravim k a o da ne znam k a k o je d o s p i o a m o i zašto j e u t a k v o m stanju: to bi učinilo da se j o š više zatvori u se i naroguši prema meni.

to bi bila m a l o g r a đ a n š t i n a ! Sitnoburžujske trice! D a on. Mora da je užasna ona saharská pustoš koja o d te j e d n e j e d i n e misli. — J e s a m . izvukao je o d n e k u d skrivenu c i g a r e t u i p r i p a l i o j e . slobodnim o s m i j e h o m na licu! M a l o poslije nego su ga unijeli u sobu. d a o d l o ž i to n i s k o . ljude nužda n a g o n i n a t o . M a k a r k a k o znatna ona bila. J e d n a sama osnovna poluga. koji boluje od n e k a k v e tamo buržujske bolesti k o j a se zacijelo dobija od pretjerane j e d e . graditelj n o v o g svijeta! . b r a č k o m o j . T a k o . kao vodom. I o d v r n u o j e glavu ne čekajući odgovora. ako hoćete. Z n a m . za m e n e je inferioran čovjek. p o d m u k l o čelo. s izvjesnim neshvaćanjem. U s l o v i b o r b e d a j u i m n i s k a č e l a i t v r d e l a l o k e . i d a gazi k r o z život sa širokim.se n a ž d r o k a o Mehrwerte! Koješta! — I z v i n i t e . I m u t n o n e p o v j e r l j i v . nije ga z a n i m a o . u krajnjoj l i n i j i o d a t l e š t o .Strašno zazirem od ljudi koje čitave ispunja i u kojima sve pokreće j e d n a j e d i n a m i s a o . naprosto pasije. — Čovjek. čovjek. takve m a n i r e nisu baš stvorene da m e očaraju. Očevidno. sasvim bez prizvuka. — Vi ste đak. G l e d a m ga. Šutljiv j e . Čovjek po zanimanju. da b u d e m o kvit. ali m o r a m vas upozoriti da u bolesničkim sobama ne dozvoljavaju da se puši. Nije dovoljno svoju misao j e d a m p u t zauvijek p o d v r ć i sumnji. N a r a v n o . Da. P r k o s n o . p r i v i d a m i se k a o opruga u drvenom lutku. T a k v i su ljudi za m e n e više manje monomani. Zazirem od ljudi koji nikad ne misle protivno sebi. caruje u t a k v i m sprženim d u š a m a . C r t a k o j a m i t a k o đ e r nikad nije bila simpatična. j e d a m p u t zauvijek proventilirati — p a mir. k o d o v o g a s e to n e š t o l a k š e o p r a š t a j e r je m l a d . H o ć e li i k a d d o ć i v r i j e m e k a d će čovjek m o ć i da h o d a o t v o r e n a p o g l e d a . to j e u p i t a o tek o n a k o . D r a g i m o j . — o d v r a t i o j e r e s k o . kao neku retorziju. — r e k a o s a m m u . ti s i . T m u r n o sumnjičav i pro­ g r a m s k i p o d o z r i v tip. Ponovio sam jasnije. Iz . slovkajući riječ po riječ: — J a sam čovjek. O k r e n u o je glavu к meni. fiksna misao je fiksna misao ne p o svojoj ap­ surdnosti v e ć p o svojoj u p o r n o s t i i tiraniji: p o n a v l j a o ti od jutra do m r a k a a p s u r d d a i m a š g l a v u o d m a s l a c a ili ž e ž e n u i s t i n u d a p o s l i j e p e t k a d o l a z i s u b o t a . U m u k l i smo. j e l t e ? — upitao s a m ga jednostavno. od vječitog nošenja tog m o n o k o r d a u sebi. bez i k a k v e zatajivane misli. k a d će moći da o d b a c i o d s e b e o r u ž j e p r e t v o r e n o s t i . — m e n e lično to n i m a l o ne s m e t a . buržuja. N i j e n i u p i t a o d a li m e t o m o ž d a s m e t a . i z a z o v n o . to j e i p a k p r e m a l o .upita za d o z v o l u n e k o g starkelju. T r e b a se svakodnevno umivati sumnjom. p r e s i r o m a š n o . — b o r a c za radnička prava. bez hiljadu strahova u duši. jedna sama unutrašnja žica. prijatelju. s v e j e d n o m a n i j a k ! H a j d e . Nije odgovorio. — Baš me briga! Priznajem. Z v u č a l o j e k a o da k a ž e : p a što o n d a ? — A vi? n a d o d a o je odmah zatim.

i pisati ću. sve m u je jasno. m o j mladiću. K a t k a d m i se čini d a . m n o g o š t a prestaje biti j a s n o . P r o g o v o r i m o p o k o j u riječ. Mlad j e . j o š ne znaš. t v o j e b a t i n e ! B o r i se za proletarijat koliko god hoćeš. Zove se R a d i v o j . T i to. reći ću ja v e ć n j e m u : » m l a d i č o v j e č e . a k o voli! T a k o m e b a r n e će s m e t a t i u p i s a n j u . ljudski stid. . On još ne zna što je život. a cipele preogromne. d a z a t v o r i m o p r o z o r . prisno. A u životu i p a k nije s v e t a k o p r o s t o . J a z n a m s m r t u nebrojenim njenim licima. i to j e s v e što i m a . о praktičnome. H t i o bih da s njim razgovaram podulje. molim t e ? I k a k v e to veze ima s p o d r u š t v o v l j e n j e m s r e d s t a v a za p r o i z v o d n j u ? N e k a m u b u d e ! A k o se s v r e m e n o m m a l k o p r i p i t o m i p a se m e đ u n a m a r a s p r e đ e razgovor. ( A i m a ih. e v e n t u a l n o . viči u d e m o n s t r a c i j a m a što g o d hoćeš. Sve­ j e d n o ! Glavno j e da j a njega razumijem. I dao b o g da to n i k a d i ne s a z n a š . koji put do te m j e r e da sam s e stidio i što živim. tek j o š k a s n i j e o p e t p o č n e p o m a l o izbistravati. Mlad je. pa m o r a m da ga u p i t a m k a d mi se učini da bi želio dozvati bolničarku. O n j o š n e z n a z a m n o g e o n e d r u g e istine k o j i m a n a s n a u č i život. i m a ! ) J a p o z n a m život u m n o g i m njegovim vidovima. Njegova odjeća koju je iznijela bolničarka preuska m u je.P a d o b r o . o k r e n u t ću m u l e đ a . Ali on m e sigurno ne bi r a z u m i o . J a znam d o b r o k a k o se u čovjeku odjednom sve skljoka i prevrne. othranjen m e n z a š k o m hra­ nom i policijskim batinama. a k o se u o p ć e udostoji da m i n e š t o o d g o v o r i ) : » n i j e n a m ni stalo d o t a k v i h p r i s t a l i c a « . Z v o n c e j e n a d mojim krevetom. rasturaj letke k a k v e god hoćeš. da s a m često osjetio stid. k a d s m o dovoljno d u g o živjeli. s a m o to. svoju » i s t i n u « u g l a v i . E t o . Student je agronomije. b r a t e d r a g i ! N a č a s t ti t v o j s i n d i k a l n i p o k r e t . N e k a m u b u d e ! N e k a šuti. T i ne znaš da n a m kasnije. I d a n a m se. u vidu teme sa b e s k o n a č n i m varijacijama. I u o n o m takvih l e ž a t ć e t o l i k o s a b i j e n o g p r e z i r a k a o d a j e i z g o v o r i o n a j p o g r d n i j u riječ. b u d i t e svijesni da tim vašim manirama s a m o odbijate o d sebe ljude koji inače ne bi imali n i k a k v a naročitog razloga ni interesa d a b u d u protiv v a s « . svojom s r e ć o m . I to m e boli. niti j e č o v j e k t a k o n e k o m p l i c i r a n k a o što ti za­ mišljaš. k a o d a ga u o p ć e i n e m a ! LXV. S j e s t i ć u za p i s a ć i sto p o d p r o z o r o m . Ili m o ž d a da m u k a ž e m samo to. Možda m a l k o odviše jasno. On ima svoju misao. ali n a j e d a n d r u g i n a č i n i n a j e d n o m v i š e m p l a n u . u m e n i ne spoznaje č o v j e k a . Za odnos i z m e đ u dva č o v j e k a m o ž e da bude sasvim dovoljno da s a m o j e d a n od njih onog drugog razumije. u priličnoj njegovoj širini. ali u o p h o đ e n j u j e d a n s drugim m o r a m o da budemo pristojni! Odakle da b u d e m o neotesani. H o ć e t e li d a o t v o r i m o p r o z o r . A on će mi vjerovatno odgovoriti ( d a k a k o . ali s a s v i m f o r m a l n o . k r o z m n o g e i d u b o k e r a z l i k e k o j e n a s odvajaju.

I s p a l o bi k a o d a s a m j a taj k o j i h v a t a f a m i l i j a r n o s t s d r u g i m a . m l a d i g o s p o d i n e .) E t o to s a m a l i n i š t a v i š e i n i š t a g o r e o d t o g a ! G o l a ć . » D r u ž e R a d i v o j e « ? — nisi se (s o n o m cigaretom. o p e t se n a r o g u š i o ! B a š j e nemoguć! A reći ću ja n j e m u . između proletera i lumpenproletera sva je raz­ lika više m a n j e u t o m e što onaj posljednji od t o g a ne p r a v i n e k o na­ r o č i t o p i t a n j e ! . A d a ti k a ž e m ( k a o što b i . d o b r o . naprosto jedan kovčeg krcat malograđanske kučine. sitnoburžuj. (jer vi ste m l a d . j e r b i h ti m o g a o b i t i n e o t a c n e g o d j e d ) n a ­ p r o s t o » R a d i v o j e « — to bi bilo previše familijarno. čovječe božji! Što bi p r e t e n d i r a o ? D a kleknem preda t e ? D o b r o . v e o m a m l a d . NištaT Stavit ću te na r e ž i m » g o s p o d i n e « ! S a m o tako. t o b i ti s e m o g l o u č i n i t i k a o n e k a k v o p o d i l a ž e n j e . ne z n a m ni k a k o da ga o s l o v l j a v a m . L i b e r a l s t a r o g a k o v a ! A to j e . Š t o ? O p e t s a m p o g r i j e š i o ? D o b r o . za mene. čim s a m i z d a l e k a p o k u š a o d a m u se m a l o približim. n i k a k o n e v o l i m . g o s p o d i n R a d i v o j e ! . » G o s p o d i n R a d i v o j e « ? G o s p o d i n . u o s t a l o m . A ako b a š želiš znati što j e to intelektualna koketerija. a smrt. p o m a l o č a k i i d e a l i s t a ( n o s a s v i m b e z o p a s n o . p a č a k i f r a m a s o n . n e k a ti b u d e ? R e c i m o o n d a l u m p e n p r o l e t e r . zbilja? Govorim о politici k a o n o v o r o đ e n č e ? A k o ne z n a t e . v i š e iz n a v i k e d a p r o t u s l o v i m . E t o ! J e d a n d a n izgledao je nekog j a d a pitomiji. I n e m o j t e v i s a m o tako prelamati preko koljena kulturu građanskog društva. k a o što sve s h v a ć a š . u momentu nabujale vitalnosti i prekipjelog p r k o s a . s v a k a k o m a n j e z l o n e g o d a j e b i o . Zašto da sami sebe pra- . b o g a m i . biti liberal.T i p o z n a š život i s m r t s a m o u j e d n o m vidu: život . J a sam. p r k o s n o tresneš о zid. past ću pred t o b o m na koljena i reći: »slušaj... pun malograđanskih predrasuda.. A .. p r i z n a t ć e t e .to j e tvoja » i d e j a « . i dokle ona s e ž e ? S i r o v s i ti j o š z a t o . ako hoćeš.. k a d dođe z g o d a ! Z a p r a v o . i t r e b a l o . nisi. n a p r i m j e r . » g o s p o d i n e « . t a m n a strana tog žetona kojim se poigravaš . a k o t a k o voliš? I o n a k o . U o s t a l o m .. p r i z n a j e m b e z p r a v d a n j a . u n e k a d a š n j a v r e m e n a zvalo se biti n a p r e d a n . k r i v s a m . Ne branim j a g r a đ a n s k o d r u š t v o . pa ćeš nešto malo razumjeti. B u n i š s e ? N o d o b r o . ili p o b o r n i k apsolutizma. p r o l e t e r u s u š t i n i . g o s p o d i n e . A danas. anarhoindivid u a l i s t a .ona je samo prezir tog života. i i d e m o d a l j e ! . već radi nas samih. A to n e v o l i m . k l e r i k a l .. o p e t p r e v i š e u p r o š ć e n o . izvoli s a m o pogledati p o intelektualcima u tvojim vlastitim r e d o v i m a . ili iz n e k e i n t e l e k t u a l n e k o k e t e r i j e . naličje. A l i što j a to tebi g o v o r i m . ako hoćeš. i m a m j a s t a r i h r a č u n a s njimT A l i s t v a r i m o r a m o u o č a v a t i t a č n o . D a l e k o o d t o g a ! 0 . A ni to n e v o l i m . o d m a h p r v o g d a n a ! ) p o k a z a o b a š n i m n o g o d r u g . J e s t . bez i k a k v a dometka! A l i što se s a m o t a k o drži! K o j i m u je bijes? P a što hoćeš. gospodine! ja sam malo­ građanin. g o s p o d i n e ! ) . s v a k a k o b o l j e . g o s p o ­ d i n e ! N e m o j t e s e n i š t a č u d i t i . O s i m t o g a . I t o n e iz n e k e apstraktne pravednosti. s i n k o ! T i b i t o s i g u r n o k r i v o s h v a t i o .. Z a tebe j e život nešto što držiš m e đ u d l a n o v i m a k a o loptu i č i m e s i s p r e m a n d a u s v a k o m č a s u k a d ti se u č i n i d a t r e b a i l i k a d t e na to p o z o v u . z a r ti z n a š š t o j e to i n t e l e k t u a l n a koketerija. j o š j e m o j d j e d bio l i b e r a l .

l u m p e n p r o l e t e r .. krije ih. z a k o p č a n . Ali u snu je nemiran. U ošišanoj kosi p o v i š e čela i m a mali ožiljak. g o t o v o nabusit. K a d ga g l e d a m o v a k o d o k s p a v a . s a m o m i j e j o š to t r e b a l o ! Z a r z b i l j a b a š t a k o i z g l e d a m ? H a j d e g a ti s a d r a z u v j e r i ! Z a r ovakve ljude uopće možeš razuvjeriti! N a r a v n o . I z g l e d a da m u j e povrijeđen jedan bubreg. A m o ž d a j o š i g o r i ! . vrpolji se. da su potekli odakle sam potekao ja i da su gazili putovima kojima sam j a g a z i o . Ustajem i o t v a r a m p r o z o r da uđe svježi zrak... T o ga j e valjda drug u igri »smjerio babuljem« a njega oblila krv p a se zavukao u lužinu i udario u plač. D a gospodine! Nije tu ideju rodilo socijalističko d r u š t v o : socijalističko d r u š t v o bilo j e o n o što se o d a t l e t e k t r e b a l o d a r o d i ! . d a . D o b r o ! K a d je tako. k a k o m i k a ž e . idealistička n a m i g u š a . h o ć u j o š d a v a m k a ž e m (tä vi ste oni koji t v r d i t e d a j e č o v j e k p r o d u k t s v o j e sredine i prilika) : mnogi i mnogi drugi. p r i j e t o g a . D o k j e budan. nisu b a š tako neznatne kao što s a m držao. izgleda mi još mlađi. A-ha. U m j e t n i k . Čini m i se da i m a i č a s o v a k l o n u ć a . u velikom ljetnom p o p o d n e v u : » R a d i v o j e e e ! . Već m e počinje nervirati.. 0 . . A l i . g o s p o d i n e ! . m o l i m .. anarhoindividualista. svaki moj pokušaj s a m o će još pojačati njegovu sumnju. m r k j e . A on s a m o šuti. D a k l | e : m a l o g r a đ a n i n . Idu.. gotovo dijete. drži s e . J o š m n o g o g o r i ! . b i l i b i p o s t a l i j e d n a k i o v a k v i .v i m o sljepljima nego što j e s m o i nego što nas nužda i prilike p r a v e ? N e m o ž e t e vi čitavu građansku kulturu s a m o tako likvidirati. B a t odmjerenih koraka pred vratima. A za sve te grijehe i m a m j e d n o jedino o p r a v d a n j e : t a k a v s a m ! P a što h o ć e t e ! H o ć e t e li m e s a d zato z a k l a t i ? A k o želite..... r a z u m i o s a m ! T u s m o d a k l e ! Z n a č i . znoji m u se čelo. a mi šutimo! LXVI. k a k o s e to u m o j e v r i j e m e g o ­ v o r i l o . p a se vrate. J e s a m l i t i g o v o r i l a d a s e n e i g r a š s o n i m h a i n i n o m .. Z n a m j a d o b r o k a k o i d u t e s t v a r i ! . o p e t će u zatvor. O d j u č e m u se stanje p o g o r š a l o . D a . O o o R a d i v o j e e e e ! .. to su m o j i grijesi. P a d o b r o .. T a d se nešto primiri. A mati ga dozivlje s p r a g a . s a m o izvolite! E n o v a m m o j e b r i t v e n a u m i v a o n i k u . N e smi­ j e t e z a b o r a v i t i — k a d ne bi bilo ništa d r u g o n e g o to! — da j e g r a đ a n s k a k u l t u r a u s v o m e krilu donijela j e d n u od najsvjetlijih ideja u historiji čovječanstva: ideju socijalizma. A p o v r e d e . p o s l u ž i t e s e ! . pa opet idu.. T a n e v i d i š l i . E t o . v j e r o v a t n o j o š iz djetinjstva. A a k o želite znati. dragi moj gospodin Radivoje. k a d iziđe iz bolnice.... pa se opet vrate. d o k l e ć e m o t a k o ? K o j i ti j e v r a g u toj tvojoj ošišanoj seljačkoj ćiverici! A ko z n a ? Možda me s m a t r a za d o u š n i k a ? M o ž d a misli da j e naročito stavljen u m o j u sobu k a k o bih iz n j e g a nešto i s p i p a o ? 0 n e b e s k e legije. od toga da ne b u d e m još gori m e n e je ustvari spasio s a m o t o š t o s a m m a l k o š u m a s t .. Bolničarka mi je objasnila: to ž a n d a r š e t k a .. b r a t e d r a g i . o n ć e t e b i g l a v e d o ć i ! . d a ! .. na p o n o v n o p r e s l u š a v a n j e . O n šuti.

m n o g o ćeš mi nedostajati. Bat žandarskih koraka pred vratima. Z a c i j e l o j e t a k o s e b i p o n a v l j a o na s a s l u š a v a n j u u p o d r u m i m a policije. A odavle će.Jadanče' Uzimljem čela. po njegovom nabusitom držanju. prkosna cigareta čim se u s e l i o vi o v u s o b u . gore dolje. još će pomisliti da sam k a k a v h o m o s e k s u a l a c ! Kasnije m u je porasla vrućica. . I n a j z a d z a k l j u č u j e m : j e s t ! T o s e v i d i p o s v e m u : p o njegovom prkosu. g o r e dolje. B i t ću j a k o . On kakva ga d a i n i j e z a d r u g o n e g ili z a ž a n d a r a il z a h a r a m i j u ! . G l e d a m mu onaj ožiljak u ošišanoj kosi nad čelom.. G l e d a m R a d i v o j a . b a š j a k o sam b e z t e b e ! « — r e k a o s a m m u . zabacivao. » Z n a š . Trzao se. P r o b u d i o se i z a t r a ž i o v o d e . k a o n e k u suma­ n u t u m o l i t v i c u : » m o r a m i z d r ž a t i . . čim p r e z d r a v i . m o r a m i z d r ž a t i ! « . L j u d i m a k a o što j e on to ne p r i s t a j e . Opet s a m s â m u sobi. Z a č u d i o se što m e vidi na nogama. N e . p o n o v o u p o l i c i j s k e p o d r u m e . S a m n o m o p e t nešto nije u redu. Mladi je d o k t o r mrštio čelo n a d a mnom. G l e d a m g a i n a s t o j i m d a p r o č i t a m n a n j e g o v o m l i c u j e li s e o d r ž a o . P a da! Nije odao. P o s v o j prilici nešto što objektivno i nije od neke naročite važnosti: od k o g a j e dobio d a r a s t u r a l e t k e ili n e š t o t a k v o . a ja odmah ustuknem: ako se probudi. Pa opet koraci: osjetio d a ga h v a t a d r i j e m e ž . v e o m a r a n j a v o g a m e s a ! H o ć e li i z d r ž a t i ? B a t neumornih koraka pred vratima. T o mi čisto k i d a živce. N e . D o š l o m i je da m u k a ž e m : » b u d i miran. p r i m i r i o se. gore dolje. ubrzano. D o š l o m i j e d a g a o b j e m a r u k a m a uhvatim za glavu i poljubim u onaj ožiljak nad čelom. K a d će v e ć završiti ova n o ć ! LXVII. grmalj j e b o g d a o . oči u oči s fizič­ kim mukama. ne izgleda tako čovjek koji se slomio. P a tišina: zavalio se na onu bijelu k l u p u sa rešetkastim naslonom u hodniku. H o ć e li i z d r ž a t i ? H o ć e li i ovog puta izdržati? P r e m l a d j e . Mrsio j e . Gore dolje. b o l j e o v a k o ! S a m o smo se rukovali. « čistu m a r a m i c u . U č i n i l o m i s e d a m u n a l i c u č i t a m z a b r i n u t o s t i p i t a n j e d a li j e u s n u što g o v o r i o . I k a o da je p o m o m izrazu tražio da to r a z a b e r e . G o r e dolje. G o r e dolje. čovječe! ne trebaš se stidjeti svog lica k a k v o s a m ti v i d i o d o k s i s p a v a o ! « B a t žandarskih k o r a k a pred vratima. » H a j d ' z d r a v o ! « — oprostio se sa m n o m .. pa i po tom nesim­ p a t i č n o m o d n o s u p r e m a meni. oprezno m u pristupam i tarem m u znoj sa se tržne. . n a d a l j e p r e s l u š a v a n j e . J u č e su odveli R a d i v o j a . još zelen! I čovjek j e : bijedna gvalja ž i v č e v l j a i p r e z a v o g a . Ali sam se s u s p r e g n u o . te se trgnuo. N a s t o j i m da p o g o d i m p o njegovom i z r a z u j e li i z d r ž a o . kroz stisnute zube p r o b u n c a o bi p o k o j u riječ. О tome svjedoči i ona prva. I g l e : č i s t o s a m p o n o s a n n a n j . S a d o p e t s p a v a . N e m a m p o j m a š t o j e to što su iz njega htjeli d a i z v u k u .

p o s t a r i j i s e o s k i g a z d a s kvrgavim rascvalim nosom i s kataraktom na oku. J u t r o s su m e pohodili doktori. Z a m a r a m e . 0 . T e k s vremena na vrijeme r e k n e : — H a .. a s a d m i se čini t a k o p r a z n a . Ali i volim što m e niko ne posjećuje. Postali za j e d n u trunčicu službeniji p r e m a meni. povjerio mojoj bolničarki. J o š do n e k i d a n činila m i se zanimljiva. Već mi je pomalo dosta svega toga. S j e d n e na stolicu m a l o p o d a l j e od m o g k r e v e t a . J e s t ! Perivoj suptropske vegetacije u L u č i k a m a « . n j e g o v o g m j e s t a . S a m s a m . k a d bi oni koji pišu knjige znali k a k o na s a m r t n i č k o j postelji m a l o k o j a knjiga a d a ne izgleda p o t p u n o lažna! T r e b a l o bi u o p ć e d a ljudi č e š ć e v i d e stvari onakvima kakve nam se ukazuju na samrtničkoj postelji. A d a li ć e s e i » n o v a sretna 1937 godina« isto tako sretno ceriti? T u s a m neizvjesnost. i šuti. svi na broju. što ćete. — H o ć e . I mali j e slijepac napustio bolnicu. Zatim su m e opet vozikali na nečujnim bijelim kolicima po p r e ­ gledima i kontrolama. i z g l e d a d a j e u h a p š e n n a p r i j a v u n e k o g a p o t e k a r a iz. Ali ubrzo odlažem knjigu. hoće. I m a m osjećaj k a o k a d se završava sezona a gosti jedan po jedan napuštaju plažu. u polušali. Ona k a o da zna nešto više о njemu. J e r znam k a k o j e m u č n o to p o s j e ć i v a n j e s a m r t n i k a .. — Z a m i s l i t e . — Možda ćete morati ponovo na operaciju. N e b o postepeno navlači sive koprene.. ali stari n i k a k o nije htio d a p r o d a . i ispod glasa izrekli l a k o n s k e . A p o ­ t e k a r m u j e z a p r i j e t i o : » p a z i s a m o d a s e n e p o k a j e š « . Sam sam. je kasnije LXVIII. potpuno sam. P o k u š a v a m da čitam. P r e d a o s a m bolničarki violinu d a je vrati u »polog v r e d n o t a « . polovične riječi. — rekao mi m l a d i doktor. — A k o j e j e t o m j e s t o ? K a k o s e z o v e t a j a p o t e k a r ? . S j e ć a m ga s e iz v r e m e n a k a d s a m j a .. T o je bio on! M o j dvojnik Ivan. j o š ć e m o vidjeti. Nebo je zastrto. Iz m o g kreveta ne vidim nego dio borove krošnje i četvo­ rinu sivog platna neba po kome neumorno prelaze tanki oblaci. T o m e ne veseli. koji čeka na ope­ raciju. Razgovarali smo o Radivoju. T a j j e a p o t e k a r na silu htio da od n j e g o v o g oca k u p i k o m a d z e m l j e za svoj p e r i v o j . trpjeti n a m j e red! P a dalje sjedi i šuti. k a o pra­ menovi maglice. . S o r m a r a m i se s v e j e d n o c e r i » S R E T N A N O V A 1 9 3 6 G O D I N A « s a s v o j i m z l a t n i m z u b a l o m n a s m i j a n e b u c m a s t e k u h a r i c e .D o đ e к m e n i u sobu z n a n a c o d a v l e iz b o l n i c e . ne brinite! A ja ću se postarati da v a m nabavim novi kalendar.N o još se sigurno ne zna. zuri u m e n e . V e ć nekoliko dana nisam vidio sunca.

neki vid s e n z a c i j e . da se sav o k u p a u njoj. k r a d o m ga skreće na b o l e s n i k a . Zalazi u gužvu svijeta. žustro k a o š e g r t i ć . g l e d a m o u n j e g o v utanjen nos. G l e d a u nje­ govo pepeljasto lice. na koncu.b i o onaj k o j i p o s j e ć u j e . A i onaj j e nešto p r o b l j e s n u o : u s k o r o će m o ć i da otiđe. P r i č a i priča. spašava se i z m e đ u o k r e č e n i h p e r v a z a lijeha s p e r u n i k o m . ozbiljne oči koje prodiru kroz prsluk. J e d a n ga z a m a r a uzbudljivim n o v o s t i m a . i s t u p a u njemu. ni o d v e ć t e š k u n i o d v e ć l a k u . j a r k o osvijetljenu sredinu. d a n n a d a n j e d n o te i s t o . Drugi posjetilac osjeti se ostav­ ljen na cjedilu. N a p o l j u je tako d o s a d n o . slično m o d r o c r n i m nebesima što slikaju djeca z a m a č u ć i kist u crnilo. B a š nije vrijedno da se živi! S a v je sretan ako u sobi zateče j o š k a k v o g posjetioca. dakle. U s o b i j e n a g l o p o s t a l o za j e d a n s t e p e n m r a č n i j e : k a o d a j e luster pogasio sve sijalice osim jedne. a v r e m e n a g a d n a . Govori l i j e n o . zakopčava kaput. Pričamo m u о ravno­ d u š n i m stvarima koje njega više ne zanimaju. t r u d i se d a s v e m u p o d a n e k i vid izuzetnosti. u četvorini prozora nebo j e sasvim potamnilo. Drugi. kroz košulju. i opet broji minute. da sve p o s p e pepelom skepse. ne trudi se da m u razbudi zanimanje. Ali se miri i ostaje. t a k o n e z a n i m l j i v o ! Ž i v o t j e d n o l i č a n . t o b o ž e da ga rastrese. T r a ž i p o g o d n u r i j e č z a o p r o š t a j . A bolesnik je ostao sam. ne izvještačuje živahnost. Odlazi. nezaštićen pred noći koja nadolazi. i žuri d a što prije stigne u toplu. bljuzgavica. i duhovno se s p r e m a na o d l a z a k . N a p o l j u se smračilo. i sve računa k a k o će da odu zajedno. P r i č a i priča. I к о m o ž e da zna što se tad zbiva iza onih prozorskih četvorina zaklonjenih crnim borovim gra­ n j e m ? K o m o ž e da zamisli k a k v a se sve straćavanja odigravaju u samoći j e d n e bolesničke sobe? D a smo slučajno zaboravili rukavice na radija­ toru p a se vratili p o njih. ljudi sitni i banalni. tankoćutniji. ravno u nas. do skorog viđenja« — i o d l a z i . Nalazi je. pa »he. i najzad ustaje. S j e d i m o uz bolesnika. u njegov voštani nos. N a njemu se j e d v a razaznaje crno i pusto borovo granje. i pričamo. s m a l o m g o r č i n o m . a ispod oka poglediva na bolesnikov voštani nos. da m u odvrati misao od tamne mrlje. sam u svemiru. Izbjegava bolesnikov pogled. gleda u dugmeta njegova p r s l u k a i u sebi pre­ braja njegovo brojanje. u p a d a i nehotice u njen ritam. potplatima struže о pločnik da se oslobodi sjene koja m u se glinasto prilijepila za pete. a u sebi sve broji minute. blato do gležanja. Posjetilac o d v r ć e p o g l e d od p r o z o r a . Prolazi p o d rasvijetljenim p r o z o r i m a za kojima općinska glazba vježba uver­ t i r u Fra Diavola. Odmiče zvučnim bolničkim hodnikom. k a d sretniju kad manje sretnu. i p r a v o j e : on j e prvi i došao! J o š malo. Misao nam odnekud ide na gluhu antidiluvijalnu pustoš k a d su na zemlji vladale velike jezive tišine. n a s t o j i d a s t v a r i m a o d u z m e n e š t o o d nji­ hove životne punoće. tek tu i tamo prekidane g o l e m i m p l j u s k a n j e m v o d e kad se u mračne močvare spusti grdan pretpotopni gmaz. J e r smrtnici k a t k a d imaju teške. A bolesnik šuti. da osjeti njenu toplinu. Oprezno zaobilazimo bolnu tačku. к о zna s k a k v i m b i s m o g a licem z a t e k l i ? . doviđenja. о stvarima koje više ne d i r a j u n j e g o v o s r c e . s a m u svijetu. S a m u svojoj sobi. da se protare u vrevi.

to j e s a m o noć. odolijeva p r o v a l i iz n u t r i n e . I k a t k a d u s p i j e v a da sve zadrži na onim d v j e m a p r v i m . D a sad к о uđe. s r e ć o m . S a d je već m n o g o lakše izaći s njim na k r a j . I z m e đ u njih p o s t o j i d o s l u h . I gleda u nas poniznim očima. nadživljuje sve drugo u njemu. što m e n i k o ne p o s j e ć u j e .iskreno' hoće da k u p i m o g u ć n o s t da vjeruje u tu laž. B o r i se. Odvraća glavu к zidu da m u prazna soba ne viri u lice. s a s v i m s n a m a . m i u svijet umirućih. čuvam u sebi jedno malo p o d m u k l o oružje. da se vrati onaj po ruka­ vice. k a k o m e na­ laziš? . J e r oni p r i p a d a j u u isti k r u g . P o r e d nas su — a o p e t t a k o daleki. beznadni stadij. A n e m a te razlike k o j a ljude raz­ dvaja t a k o d u b o k o k a o ta. u dva različita svijeta: oni u svijet živih. S a d već prima i sasvim laku. zahvalan j e i za sasvim neuvjerljivu riječ. to ne zna. A on n a m j e b l a g o d a r a n i za t o l i k o . svak misli d a j e s a m o on m e k a n i slab. On. K a d je prestalo to. nalazi ga znatno iznurenijeg. površnu utjehu. » K a ž i m i i s k r e n o . V o l i m što mi j e ušteđena ta krajnja. i o d g o v a r a m o g l a s o m k o j i i n a m a s a m i m a o d j e d n o m zazvuči čudan i tuđi: » D o b r o . * U potaji. P o h o d n i k u k o r a c i osoblja i cilik suđa. p o č e t n i m s u z a m a . B o l e s n i k se v r a ć a u s t v a r n o s t v e č e r n j e g k o m p o t a i večernjeg mjerenja temperature. u n j e g o v v e ć sasvim) v o š t a n i n o s . J e r treba biti j a k ! Čovjek m o r a da bude čovjek. dok traje i s a m o tračak toga. Četvorina p r o z o r a p o t p u n o j e zacrnjela. U takvim časovima i najbliži n a m p o s t a j u tuđi. d a o s j e t i m o njihovu t o p l i n u — a o p e t ih o d n a s dijeli n e k a t a n k a n e u k l o n i v a o p n a . T o nije smrt. htjeli b i da b u d u s a s v i m u z n a s . još ima tračak n a d e ! * J e s t . předsmrtná laž. b o r o v a k r o š n j a stopila se s m r a k o m u n a o k o l o . Mi zurimo u njegovo p e p e l j a s t o lice. b o l j e što s a m tu n e p o z n a t . u g l a v n o m sasvim d o b r o « . animalno samoobrambena lukavost. d a su d r u g i u toj kušnji snažniji i bolji. a tako smo neiskupivo sami! I z m e đ u njih i nas r a s p u k l a j e j e d n a granica. Postao je jeftiniji. ona pod­ mukla. p a da ga zateče ovako u suzama. A kad posjetilac drugi put dođe.« Onim . Oni nas izdaju. s njima se s p o r a z u ­ mijevaju i s a m i m treptajem oka. On ne zna da na toj m e đ i prestaje sve. u svijet . J e r u čovjeku lukavost. što bi p o m i s l i o ? J e s t . dok n i s a m s a s v i m z a p a o u tu samrtničku lakovjernost.Bolesnik je ostao sam. znači da j o š n i s a m dospio u onaj krajnji. k a o neki tajni termometar: dok sam u m o ć i da o v a k o rasuđujem i podozrijevam.. T a k o bismo trebali nečiju prisnu blizinu. N j e g o v j e pogled rasplinut i ne prodire nam više kroz oklop. oni nas iznevjeravaju i sa s a s v i m s t r a n i m i r a v n o d u š n i m o s o b a m a : č a k i s n j i m a v e ž e ih j e d n a t a n a n a n o ž i l a v a nit s o l i d a r n o s t i — s o l i d a r n o s t m e đ u ž i v i m a — k a k v a i h više ne v e ž e s n a m a . N j e g o v e o č i čisto p r o s e j e d n u laž. P r e t u r e n je i taj dan.. d a se tu s v a k s v o d i na golu i d r h t a v u j e d i n k u z a p a h n u t u d a h o m n i š t a v i l a . D r ž e n a š e r u k e u s v o j i m a . znači da je blizu k r a j . nadživljuje um. j e d a n u s k i no n e p r e m o ­ stivi j a z : s p a d a m o u dvije različite vrste.

između nas i naših najbližih.m i s m o v e ć na d r u g o j obali. U svemiru je nešto nestalo. Mišić srca još se besmisleno steže i rasteže. Iz njega su iznijeli nešto dugačko. P i t a m o p o g l e d o m d o k t o r a k o j i m u d r ž i p u l s . u k r a j n j e m času. J o š kuca. između nas i svega. i dosta punano. u m o t a n o u bijelu plahtu. A k o zakratko otvori oči.živih. Pohodio m e opet stari seljak s kataraktom i s rascvalim nosom da me šutljivo razgovara. U svemiru se nešto spljosnulo. k a o u M e m n o s o v k i p . n e g d j e oko usta. j e d a n on v e ć sav u krilu nestajanja. * Izlaze mi p r e d oči agonije bliskih osoba. p o t p u n o n a š . Ali me je zamorilo. T r a ž e riječ u k o j u bi legla sva p r i s n o s t . K a o da se treptaj sad preselio negdje i z m e đ u g r u d i i g r l a : n e š t o t o p l o i m e k o . t u j e s a d č i t a v on. i gledao u m e bez riječi. B i o j e to m a l i c r n i f u r gončić. t u đ o s t laži. LXIX. to je načas opet on. n e š t o t a m n o . zatrpavaju svoje beznađe požrtvovnošću. Nešto poslije vratila se i moja bolničarka. B o l n i č a r k a . S k r i v a j u n a m istinu. I t a d tražimo i nastojimo da otkrijemo još koji treptaj toga nestajućeg njega na površini tijela k o j e hropli. S m u k o m s a m u s t a o i z k r e v e t a i d o v u k a o s e d o p r o z o r a . A m i . S a d j e to o p e t on. U p l u ć a i iz p l u ć a j o š struji t r a č a k z r a k a . zaleglo je nešto podmuklo. arterija p o d k o l j e n o m . ozbiljna. i s p u š t a n j e g o v o z a p e š ć e . J e d a n d a l e k . A ujedno. k a d n a m najviše treba nečija prisna blizina. N o č i m j e p o n o v o s p u s t i o v j e đ e . u n a m a j e n e š t o l a k n u l o . ublijedjela u licu. V i d i m o ih g d j e se p a t e . T r u d e s e d a z a g l u š e s v o j očaj u m o r o m tijela. T r e p t a j e m očiju d a j e n a m znak da tijelo još živi. Slutila sam. n a j z a d . sklopilo u j e d n u s a m u dimenziju. S a d j e on o p e t n a š . Na prvi m a h nisam shvatio. Sredinom jutra stao je pred ulazom u zgradu automobil. iz s a m i l o s t i . j o š t u z a d i š e i d r h t u l j i .On je. Sjedio je nasred sobe. p o snazi n a v i k e . U sve­ miru se p r o s j e l a j e d n a m a l a no bezdana j a m i c a m r a k a . J o š č a s a k . k a o z a d i h a n o ptice. A l i s p o z n a t o g a lica v e ć p o s t e p e n o ne­ staje njegova ličnost. J u t r o s je. m e đ u n a m a p r e s t a l a l a ž . ali t a k v a riječ ne postoji. k a o u m o t a n Ieš. naglo se odbila od prozora i pojurila napolje. S k r i v a j u n a m s a m i l o s t . k o j a je stajala iza m o j i h leđa i gledala zajedno sa m n o m . zalegla je jedna neprelazna t u đ o s t . . I l i se p o j a v i l a g a n o m r e š k a n j e k o ž e te p o i g r a v a n e g d j e na k r i l c i m a n o s n i c a . iz o b z i r a . I eto. s v a d u š a . I z m e đ u nas i njih leži n e š t o p r e m u č a n o . došao к meni brijač da m e obrije i uredi. G o t o v o j e . m e h a n i č k i i b e s t r a s n o . Z a t i m . T o k a o da na nešto sluti. Zatim sam malo čitao. I s a d j e . i šutljivo unijeli u z g r a d u . ali i p a k on. . o p e t j e s v e z b r i s a n o . neočekivan. a ne m o ž e m o da o s j e t i m o njihovu toplinu. I tu n e m a p o m o ć i . n e p r i s u t a n on. E t o : tu j e s a d u s r e d o t o č e n on.

Stari seljak p o v u k a o j e svoju stolicu nekoliko centi­ metara natrag. Izdržao je. V u k sit i presit a nema. T a k o d a k l e . Gotovo je. U o v a k v i m s l u č a j e v i m a s v e s p a š a v a t a f o r m u l a . i čisto nestvarno. N a i m e . fraktura bubreg.. — D a . što ćete.. tout court. — A što s a d ? — upitao sam besmisleno. A zašto j e srce p r e s t a l o raditi. S a d m i se čini d a l e k o . N a licu m u j e bila sjena zlovolje u v i d u neke rasijanosti. S a m o Radivoja više za sutra! — r e k a o je ustajući i p o t a p š a o po ramenu. N e m a više R a d i v o j a . P o m i s l i o s a m : to m o ž d a znači dva ili d v a i p o s a t a k a s a p l j e n j a . te opet zuri u mene. p o r e d m e n e . G o t o v o j e . Otišao je. D a k l e . Vjerov a t n o ć e s e n a g o d i t i n e g d j e p o s r e d i n i . n e p o ­ sredni je u z r o k smrti uvijek to što j e srce prestalo kucati. p r i p r e m i t e s e m e s ovlašnim ohrabrenjem na operaciju. izdržao je i o v o g puta. zajamčeno ne ćete umrijeti sve dotle d o k v a m srce ne p r e s t a n e d a radi. I vuk sit i koza cijela. Natežu se. Dakle. — Nastojte da ne mislite m n o g o knjigu pa čitajte nešto lijepo. Z n a č i . t u . odvaljen jedan — S a d ? Sad se dolje vodi diskusija između liječnika i policajaca oko formulacije »uzroka smrti«. . — Strahota! Polomljena rebra. — A h o ć u li i z d r ž a t i . da je prije samih nekoliko d a n a bio u ovoj istoj sobi.. j e s t e li bili d o l j e ? K a k o i z g l e d a ? Odmahnuo je rukom. ali ga više n e m a . — . i »vitium cordis« i l i č a k »vitium cordis congénitale « na drugoj strani. Dakle ipak! — . n a f o r m u l i » k l j e n u t s r c a « . spokojno. A l i b u d i t e m i r n i . O d l u č e n o j e . o d j e d n o m izbaci. lubanje. d o k t o r e ? — N e brinite! — površno se nasmiješio. k a o odvaljeni o d stijene! Sjeo je m a l o p o r e d m e n e . »kljenut srca«. to j e d r u g o pitanje. neodređeno: — H e . K a o što vidite. Svi ćemo tako! P a dalje sjedi. i šuti. T e k . pa mir. gledajući ustranu.. bez riječi. — Vi ste j o š dosta j a k ! U v a š e m su k r a j u ljudi čvrsti. N e m a v i š e R a d i v o j a . d a s a m m u s e d o t i c a o č e l a o v i m i s t i m r u k a m a . o v a j p u t j e s a m o j e d a n m a n j i z a h v a t . spasonosan eufemizam koji ustvari znači otprilike k a o k a d biste rekli: u m r o je od smrti. Č a k i onda k a d se bacite s prozora petog kata.. Kasnije je došao i mladi doktor i najavio mi: — S u t r a se i d e na operaciju. Uzmite radije koza zdrava i čitava. Slijepi seljak primaknuo je opet svoju stolicu pola pedlja bliže. Prepirka se k r e ć e u r a s p o n u između » p o v r e d a traumatske prirode nepoznatog izvora« na jednoj strani.. — D o k t o r e . N o to pitanje izlazi v a n d j e l o k r u g a liječničkog k o m i s i j ­ s k o g nalaza. Liječnici se bore đa koliko toliko s p a s u dostojanstvo. zuri u m e . Donijeli su ga na obdukciju.— R a d i v o j . U p r a v ga sad dolje seciraju.

O z b i l j n o . Obrisi tog lica n a d a m n o m n a g l o se rasplinjuju i v j e d e se s a m e od s e b e u m o r n o s k l a p a j u . to j e ono. ali ni t a d j o š ne p o i m a m što j e to što o n p o n a v l j a . K o l i k o su trajali? Ne znam. D a . P o n e k a d . H a . dakle. M u t n o s a m o s j e ć a o u ž u r b a n o s t o k o m e n e . j e d n o m o r e n i š t a v i l a ili j e d a n č a s a k ništavila p o t p u n o s u j e d n a k i . L e ž a o s a m zatim nauznak na stolu. A ta upornost sastoji se u t o m e što više p u t a p o n a v l j a j e d n o te isto.o. S a m o . M o ž d a su n a p r o s t o d u b i n a i t r a j a n j a m o j e besvijesti bili nešto dulji. Iz njega j e putovala p r e m a m o m tijelu g u m e n a 33 RAD 313 513 . i brzo utone u ništavilo. Ništavilo između dva momenta svijesti. P r o d r o je do m o j e svijesti svojom upornošću. P o n e k a d j e š u m tih g l a s o v a . N a m e t n u o m i se tom u p o r ­ n o š ć u p o n a v l j a n j a . i k a o da sve češće z a p a d a m u neke bijele oaze bez vremena. da je on i bio ono što m e iznosilo. s a d m i j e j a s n o da j e taj glas bio p r i s u t a n j o š prije n e g o š t o s a m ga p o č e o razabirati. mutniji i dalji. r e k b i d a j o š nismo spali na one najniže grane. ne znam koliko je dug bio taj časak koji je protekao između onog sklapanja i ponovnog podizanja vjeda: jedan t r e n u t a k ili n e k o l i k o d a n a ? * J a s n i j e s e s j e ć a m j e d i n o k a d s u i o p e t ( .Opet s a m u svojoj sobi. bilo bi savršeno svejedno koliko su te vječnosti trajale: između dva bljeska svijesti. p r o đ e m i sviješću. Č e s t o j e uza. i p o d tim mislim na injekciju. U k r a t k i m p r o v e d r i n a m a svijesti. Stvar je. N a j z a d o t v a r a m oči i vidim n a d s o b o m lice b o l n i č a r k e i njene usne što s e m i č u . čujem nad s o b o m jedan glas. A i z m e đ u njih. i tako naizmjence. Z a t i m s a m o p e t z a p a d a o u d r i j e m e ž iz k o g a su t e k tu i t a m o i s k r s a v a l i p o j e d i n i m o m e n t i . O v o g p u t a i n e p i t a m b o l n i č a r k u k o l i k o je trajala operacija niti koji j e d a n a s dan. P i t a m s e : i m a li m o ž d a u t o m e n e š t o u t j e š n o ? — K o z n a . brzo se z a m a r a . bilo bes­ k r a j n o d u g o ili b e s k r a j n o k r a t k o . k o j i su se oko u b o d a skupili k a o m u h e . e o n i n i š t a v i l a . opet.m e b i v a l a b o l ­ n i č a r k a . Ali misao mi se prekida. J e d n a p r o v a l i j a . Visoko nada m n o m stakleni balon ljeskao s e o p a l s k i m o d s j e v i m a . ili m o ž d a s a m o z a p o s l e n o ? D o k o v a k o z a p a ž a m . Ili s a m b a r j a sve to m a n j e osjetio. o v o g j e p u t a m o j a p r e p u š t e n o s t bila v e ć a . p o k o j i t o p u t ? v e ć s a m i z g u b i o r a č u n ! —) d o š l a p o m e n e č u j n a b i j e l a k o l i c a i k a d s u m e u g u r a l i u lift. Osjetim ubod u podlaktici i oko njega nejasan šumor glasova. A k a d opet isplutam na površinu i ponovo ugledam nad sobom poznato lice i usne što se miču. k a o na r u k a m a . M o ž d a . i p a k bila lakša nego što s a m v j e r o v a o . mislio s a m : k a d bih živio j e d a n č a s a k p a u m r o za j e d n u vječnost. Zašto m e o v o g puta to manje interesira? N e g o čini m i se d a je lice m o j e bolničarke nešto m a n j e vedro. sa d n a m o j e besvijesti na površinu. sasvim j e j e d n a k o . p o l a k o .

s lakim podražajem mučnine k a o od visinske bolesti. A još nešto kasnije. s v e s p a s a v a j u ć u r i j e č i m a d a k a ž e k r v n i k u . naravno. slatkasto-ježuljivo. S l u t i o s a m d a tu stoji m o j a b o l n i č a r k a i j a k o sam želio da j e u g l e d a m . P a opet nagli zamor i ponovno gu­ bljenje m e đ u bijelim p o n j a v a m a besvjestice. p r e m a k n u t i m a l k o g l a v u n a . pala k a o tanki svjetlosni prut na m o j e uzglavlje i ranjava mi o k o . A k o l i k n a p o r uklonit se toj strijeli. osjećaj rijetke. bila ono što j e u p o s l j e d n j i č a s o k r e n u l o t o č a k u s u p r o t n o m p r a v c u . P o v r a t k a se. ni o v o g p u t a ne s j e ć a m . T r u d i o s a m se da o k r e n e m g l a v u m a l k o u d e s n o . dragocjene krhkosti. u isti mah i ugodno i neugodno osjećanje svoje nesuštastvenosti. Osjećaj krajnje. n e p o v r a t n o . * D u g o m e m u č i uzana pruga sunca k o j a se probila k r o z procijep za­ stora. t a n a n e stvarnosti svoga tijela.. Z a t i m m a s k a na licu. * Kasnije. a ona naglo nadošla usplahirenost k a o da j e spolja nahrupila u me i prenula me. V a l j d a ž r t v a u krajnjem trenutku osjeti da takvu j e d n u neodložnu. t r e b a d a k a ž e m ili u č i n i m p r i j e n e g o š t o s a s v i m u t o n e m u b i j e l u p r a z n i n u . P r v o č e g a se s j e ć a m .cijev. p o m i s a o (s o n i m mini­ malnim n a p o r o m . j o š s a m o z a kratak č a s a k p r e k i n e m . o s j e t i o k a o n a s i l j e . da b i s m o j a č e osjetili sebe. odjednom snažan poriv: osjećaj da nešto važno. u p o s l j e d n j i č a s a k .. uslijed te p o m i s l i . nagla provala mutne panike. 1 još nešto: ona p r v a š n j a p r e p u š t e n o s t k a o da j e bila m o j a . k o j u s a m . rasturanja. smjesta zakočena i savladana napreduj u ć o m o m a g l i c o m . ali n i s a m s m o g a o toliko snage. p o n e š t o z g u s n u l o naše j a . u taj p o s l j e d n j i č a s a k . u tom prorijetkom i neobično laganom tkivu stvarnosti m o g a ja. neobično v a ž n o . ono što će učiniti da p r e v a g n e na onu stranu. A l i v e ć j e p o t p u n o z a h v a tala o m a g l i c a i potopila i taj t r a č a k p o b u n e . s v o j u stvarnost. I odatle. nenadoknadivu. A v j e r o v a t n o ni p r v i h b u đ e n j a . P r i ž e l j k u j e m o to k a o težinu n e k o g j o r g a n a . beskrajno manjim nego sto j e n a p o r riječi) : vjerovatno će baš ova m o j a prepuštenost biti ono što će stvar odlučiti. j e r ć e i n a č e b i t i k a s n o . P o r i v d a t o t o n j e n j e za* č a s a k . k a o d a j e i z v i r a l a iz m e n e . neka težnja širenja. vanredno rijetke materije od koje sam sazdan. iz dubine m o j e puti. i osjećaj nedostatka jedne kotve. B i v a p o m a l o m u č n o ovo slatkasto-otužno. I j a č a p o t r e b a za j e d n o m k o t v o m . ta neispoljena p o b u n a k o j u j e nesvjestica j o š živu z a t r p a l a u meni.. P o n e k a d k a o težinu k a m e n e ploče. I. V j e r u j e m d a j e ta neizrečena u s p l a h i r e n o s t . Odatle. to j e o s j e ć a j l e b đ e n j a m e đ u s l o j e v i m a sumaglice. d a bi se p o z b i l o . A o n d a . već p o z n a t a želja d a se na nas navali n e k i teret. ono što je ustvari odlučilo ishod.. rasplinjavanja. àli nisam m o g a o da vidim d o k l e ona seže i gdje uvire u m e n e . tanke staklenosti vlastitog bića.

K a o pomisao. protjecanje stvarnosti. Nije život ono što se želi. J e r se čisto p o b o j a v a m d a se to ne p r o ­ mijeni. T o ne! Volim da vrhom spuštenih trepavica osjećam vanjsko trajanje. ne želim p o t p u n o spokojstvo. jedan mali ugodni ishod — uklanjanje one zrake — koji će d o ć i s a m o d s e b e . N a i ć i će v a l j d a bolni­ čarka. K a o život sjene. R a d u j e m m u se. P l u t a m o . A čekanja. N e k a samo traje. u o v o m stanju. bez težine — p r a z n a ljuska nad površinom stvarnosti. m a l i unutrašnji trzaji bića. p r e o k r e n e . Nalazim da je jednostavnije zaklopiti oči i čekati. m i m o mene. nisu ni teška ni duga. * S t v a r n o . Prisutan bez zapremine. Polusvijest. prezamorno. Mala smetnja nestaje. d a se ne p o k a ž e da nije t a k o . d u g o p r i k u p l j a m s n a g e . ali ne učestvujem. k a k o j e t o p r i j a t n o : i s p l u t a t i z a č a s iz d r i j e m e ž a . I to n e baš vlastito trajanje. N i j e to ono što se želi. Polusan. sad je dobro. Ali neka ono ipak traje. kao sušta pomisao. to j e p r e v i š e zamorno. * Prisutan s a m . potpuno mrtvilo. Život — to j e grdno. J e r biti u njemu. Tako. S k l a p a m oči i tonem u p o l u s a n . N e g o : o n o m e o b a s j a v a r a d o š ć u . Uistinu m i se čini d a niti što želim niti što p r a v o o s j e ć a m . smiješi se jedan ishod. Želi se s a m o t r a j a n j e . P a najzad odustajem. I s p i t u j e m ga s nevjericom. N e . A i s a m a želja. i ona j e p r e z a m o r n a . * U p o t p u n o j t i š i n i . ne želi se život. A na k o n c u svega toga. Samo da ja ostanem izvan njega. T o je prijatno. i to j e p r e z a m o r n o za m e n e . I s n e v j e ricom ispitujem to stanje. P r i s u t a n sam. I m o ž d a j e taj n j e g o v o s m i j e h i z d a l j i n e u g o d n i j i nego samo njegovo neposredno ostvarenje. lagani. ne r a d u j e m m u s e . neka ono s a m o dalje traje! N e k a traje i onda d o k mi d r i j e m a m o ! T o nam daje neku toplu sigurnost u našem drijemežu. da ne učestvujem u njemu. neka promiče. Rasplinuto osjećanje zado­ voljenog jastva. P r i t a j e n o prisutan. to će i s a m a primijetiti. T a č n i j e . P o b o j a v a m se d a od- . u m i r e n . Uslužne ruke najzad pogađaju našu neizraženu želju iza sklopljenih vjeđa. D a sjedim na njegovoj obali. p a p o n o v o . * 0 . O n a k o k a o što rano sunce osijava hladni k a m e n toplinom. osjećaj nelagodnosti iščezava. T a n a n a mliječna opna nad površinom svijesnoga na k o j o j se odrazuju i na k o j u se prenose naša m a l a unutrašnja nabiranja i m r e škanja. j e r j e i to n a p o r . od drago­ voljnog strpljenja. i od istrganih vlakanaca vremena. k o n s t a n t i r a t i d a živiš. I prenaporno. u stanje satkano od lijenog odlaganja. Od one klonulosti k o j a j e u isti m a h i u m o r i o d m a r a n j e . nego trajanje uopće. učestvovati u njemu. trajanje k a o takvo. I volim to. utonuti u drijemež. N e k a ono traje. n a m a h o v e p o s u m n j a m d a li u o p ć e p o s t o j i m . i učiniti što v e ć treba. p o g o l e m o .uzglavlju! D u g o se s p r e m a m za taj napor. I p a k .

slova na n e razabirem. ali z n a m : onaj j e bio zelen. bez pjene. n e potiru se i ne potiskuju jedno drugo. žilicama svog treptavog lišća. a da pritom ništa ne čuvstvuje. * Z a p a z i o s a m : na o r m a r u j e novi k a l e n d a r . toliko d a b u d e m siguran u s t v a r n o s t stvarnosti. Golo osjećanje bivstvovanja. neka zabljesnu osjeti k a o ribice što srebrnasto strugnu vodom pa nestanu. sneno i bez pravca. N e k a mene pusti p o strani. U g l a č a l o se k a o m o r s k i š l j u n a k u vječitom krilu plima i o s e k a . Sve su suprotnosti izmirene. već s a m o p u k o g osjećanja. izlizalo j e svoje bridove. g l e d a m na njih k a o na poremećenu arabesku. Dani. s m o l a s t o m m e k o ć o m svojih p u p o v a osjeća s v a k u novu ugodu. Ono što j e n e k a d p a r a l o i r a n j a v a l o unutrašnje s t i j e n k e . ovaj novi j e crven. S a d sve prelazi p r e k o starih ožiljaka milujući ih svojom glatkoćom i donoseći im utaženja hladom svog dodira. K a d g l e d a m m o j a išarana s l o v a na pijesku života koja su vjetri pomrsili.j e d n o m ne osjetim svoju zapreminu u stvarnosti. život postaje gotovo bezbolan. otupilo s v o j e oštrine. p o k o j n e stvari usklade se među sobom: postanu nekako ravne i vršnjakinje: n p o k o j e n o s t daje im mir i ravna prava. D o d u š e . J e r vrijeme k a o da je ono što d o g a đ a j i m a n a š e g života p o d a j e njihovu t e ž i n u i n j i h o v u b o l n o s t . m e đ u njima nastupa tišina i veliki mir. radosti i boli svrstavaju se u jedan red. k r o t k o k a o ulje iz starinskog d r v e n o g tijeska. svi jednako važni o d n o s n o n e v a ž n i . njemu Znači: * Č i n i m i s e v e l i k a b l a g o d a t š t o j e iz s v e g a t o g a s k u p a n e s t a l o v r i j e m e . šaroliki i ravnopravni. i svi j e d n a k o živi o d n o s n o neživi. preturila se ona godina. N e ću čuvstvovanja. k a o stablo. Svrstavaju se u jednu ravninu. N e . K a d prestarimo. k a o gledanje u zelenilo. neka potraje tako. P o m a t r a n tako. * . K a o stablo što svojim osjetljivim likom. Golo osje­ ćanje bivstvovanja. u n e p r e s t a n o m ljuljus k a n j u valova i pjena. N e k a m n o m e protječu osjećanja. kad nadživimo s a m i sebe. K a d j e iz n j i h i z v u č e n a n i t v r e m e n a n a k o j u s u nanizani. Neka kroza me leprša misao. T o l i k o d a b u d e m s i g u r a n u svoje prisustvo. poput rasutih đinđuva. * S a d a se m i s a o toči bez šuma. ali nezavisno o d m e n e . P r a s t a r e . s v a k u p r o m j e n u u životu zraka. S a d g l e d a m n a život o n a k o k a o što se gleda na p e j z a ž : u n j e m u j e s v e i s t o d o b n o pri­ sutno: riječ »prije« i riječ »poslije« tu su besmislene. I ima u tome n e š t o što o d m a r a naše oči. * D a . kao sanjiv leptir kroz igru sunčanih prošarica p o d proljetnim krošnjama. neka samo potraje t a k o ! J e r zbilja preum o r a n s a m za drugo što. Život-ćilim. oni leže pred našim očima. da ne o t p o č n e o p e t n e k o vrenje. da kroza m e opet ne p r o v r i nemir nekog htijenja. n e ću to. sve ratujuće misli pitome k a o ptice na dlanu. N e k a trajanje traje. Ali krilom neka ne dira mene.

P o z n a m spečenu s u h o ć u k a d p r e s u š e suze.Htio bih se svesti čitav na jednu besproslornu tačkicu svijesti. Danas je nebo oblačno. V e ć tako dugo. S v e je već tako d a l e k o i m r t v o . * Prelazim dlanom po starim brazgotinama.. i krilom skršeno udara o stijenke svoje tjeskobe. pusta. D o i s t a . Poznam časove k a d je duša prazna kao presušen bunar. kao kunadra maslačka. P r e d n j e g o v i m se l i c e m nisam pretvarao. U m o r a n iz d u b i n e d u š e . Mala abulična misaona jedinka. P r e l a z i m d l a n o m p o s t a r i m b r a z g o t i n a m a . n a p o r e n a p e t i h žila i s n o v e p r e z n o j e n i h uz­ glavlja. opsjena i r a z o č a r a n j e . S v e je v e ć tako d a l e k o . A onda. 0 . svoja pre­ g n u ć a i s v o j a k l o n u ć a . M o ž d a već p r e d u g o živim. Z n a m j e k a d kliktava liječe. Duša diše u patnji k a o more u plimama i osekama. nošen svim strujama. u m o r a n s a m . Trebalo bi samo da poštedi jednu tanku zraku svijesti: toliko d a se n j o m e m o ž e iskusiti d o b r o t a ništavila. P o z n a m glad djeteta i tugu bludne sitosti. Z n a m je k a d . prepuštena svim vjetrovima. S v e je bilo m o j e : i r a d o s t i bol. kružiti u svim motanjima i virovima. da joj već dobro znadem svaku boru na licu i svaki topli prijevoj u naborima skuta. * S a m o ne više patnje! P r o b u d i m se u noći i skrušeno š a p ć e m : samo ne više patnje! T a k o s a m srođen s njom. dobra je smrt. n o s n i c e udiŠu svjetlost i t r e p k e žmire o d j a s a — p r o s j a k što u ljetno p o d n e pod maslinom smireno žvače ukupljene korice hljeba. s d u b o k i m u m o r o m u d n u u d o v a i p o m i r e n sa p r o l a z n o š ć u . P o z n a m klonuća u pustoš bešćutnosti. . Z n a m je k a k o se r a đ a . klonula. To je kratak predah istrapljenom mesu. K a d o d e m . da joj već dobro poznam zakone. d u b o k o u m o r a n . D a . u dnu bunara zagrgolji opet vrutak crnih voda. k a d se u p r s i m a zgrune t v r d a l e d e n a gvalja. povijati se p o v o d l j i v o . D a o sam m u svoje zanose i svoje p a d o v e . * S v e s a m o d života uzeo i sve m u od sebe dao. i s l u k t i m g l a s iz d u b i n e : zaista. z n a m k a k o niče tupi ledac bola u dnu izmučene puti. mjere i ć u d . i gle: više ne bole. crna p r e k l a n a ptica. vanv r e m e n u . Izlažem ih s u n c u . bije čelom о hladni prag beznađa. d a v i š e nije ni d o b r o ni loše. cik ludog srca u j u t r a k r v a v a i p o ­ vijanje d u š e u m u t n e sutone. da p o m a l o shvaćam d o brostivost smrti. neranjivu. da u dnu sjećanja jedva još tinja. dobro poznam mehaniku bola! T a k o sam sviko na patnju. sve je tišina. v a n domašaja zbivanja. otići ću go i p r a z n i h ruku.

H r a n a je m o m u uhu disanje tišine. N i č e g a n e m a . a zatim primijetio veliku crvenu mrlju što j e probila kroz moje bandaže. LXXI. U p u t i o s a m s e u g r a d . gubljenje svijesti. Gola duša u dahu bivstvovanja — harfa u dahu vjetra. R a z u m i o sam nijemi govor stvari i tugu u oku zvijera. ravno ispod koljena. a l i u j e d n o m d o s t a l e ž e r n o m andantinu. Primio sam u srce glas svake stvari. K a k o sam prekoračio preko praga. S e d e f a s t i o d s j e v za vjed a m a . Na mahove oko mene zjape bezdane bijele praznine kroz koje propadam. J u t r o s s a m i z i š a o iz b o l n i c e . Iz n e p o m i č n o g položaja u k o m e ležim. b i o . N i č e g a . m e đ u nepoznatim iznurenim licima. U z b u đ e n o lice bolničarke nada m n o m . N a cesti lokvice od noćašnje kiše. Svježe proljetno jutro. B i j e l a tišina bez v r e m e n a . Znači: j o š nisam u onoj drugoj sobi. vidim radiator. I još putem. hitan d o l a z a k nečujnih bijelih kolica i užurban prenos u dvoranu bez uglova. A onda. nagla strka oko mene u noći. d o ravne plohe zida pred mojim očima i beskrajne pučine noći preda m n o m . hrana je m o m e oku nijema bjelina zida. о š t a p i ć u d o d u š e . Osjetio s a m miljenje soka u svakom tananom vlaknu i srh u studenom srcu k a m e n a . pun bijele praznine. Osjetio s a m sitno toplo ška­ kljanje. T o mi je. Vječnost. krajičak kocka­ stog stolnjaka.S a m o ć a . U b o d u lijevu podlakticu. Svemu s a m dao sebe. N i ljeskanja var­ ljivog svijetla u daljini. P a p r e s t a j e i to. Već znam! Razumio sam po vrsti priprema opet: transfuzija krvi. S a d s a m praznoruk i go. crveni kalendar. Misao se mrsi. U s v a k o m d o d i r u o s t a l a j e p o j e d n a č e s t i c a m e n e . ni lepeta k a k v o g bijelog krila. hrana je m o m e srcu s a m o ć a . u p o r n o škrebetanje signala za dozivanje. m i m o m e n e je projurio automobil i zaštrapao me kosim blistavim rafalom kapljica. i pučina noći preda m n o m . D a m i s e i š t a iz d u b i n e n o ć i vrati u krilo! Ali nikoga i ničega nema. o d m a h na p r v o m koraku. Otvorio s a m dušu s v a k o j pojavi života i oči s v a k o m njegovom vidu.

P r a s t a r a ikarska težnja eto n a p o k o n utažena. P a našto onda tolika žurba? P o m o m starom običaju usamljena šetača. prijatelju. ta t e ž n j a z a l o k o m o c i j o m .to j e više m a n j e s v e . I z v a d i o s a m iz d ž e p a čistu m a r a m i c u koju m i je.odgovorio sam m u . gaženje preko kojekakvih obzira. I meni je kolporter ponudio »sutrašnje novosti«. A k a o k r u n a svega. A k o l i k o li z l a z n a d e n a n i j e t i l j u d i m a ! E v o k a k o to i z v o d i m : m a l o b r o j n e su radosti primitivna čovjeka. u k r a j n j o j liniji. nešto su u š i ć a r i l i .p o z d r a v » s l o b o d n o g s v i j e t a n a p o l j u « .. n o v o s t i ! . u p u š t a m se u zabavu da u sebi razvijam dalje tu temu. O b r i s a o s a m blat­ njave mrljice i pošao dalje. J e d a n dan čega? N e znam. p o č i njaju radi udovoljenja onoj nedužnoj strasti lokomocije. Z a n e š t o sitniša eto im j e sretno potrefilo da k u p e jedan dan. Ona u nje­ govim očima m o ž d a p o p r i m a vrijednost jednog čisto apstraktnog. S v e j e d n o čovjek o b a đ e čitav svoj krug. v e o m a s r o d n o osjećanju na Ijuljaški.. i s k o n s k a t e ž n j a p r a m a j k e a m e b e za kretanjem. k a o s a m cvijet na stablu života . i k a k o p o s t i z a n j e te f a k t i č n e v l a s t i i m o ć i g o t o v o neminovno iziskuje oporu borbu i bespoštedno potiranje. draškavo osjećanje fizičke u g o d e . i sad osjećam kako me gusto isprošivano mjesto na grudima prijatno g r e b e z a h v a l n o š ć u p o lijevoj ključnoj kosti. — J a odlazim na d a n a . . na j a g m u su ih k u p o v a l i i z a d o v o l j n o t r p a l i u d ž e p . i zadovolja­ v a n j e p r i m a r n i h a n i m a l n i h a p e t i t a . tek osmišljena nekim aposteriornim smislom i ciljem. A p u t e m p r e m a gradu. ž u r e ć i p r e m a k o m p o z i c i j a m a . osvojena tehnikom. i l i t a j n a g o n l o k o m o c i j e ? J e li t o u v i j e k o n a i s t a . faktična m o ć . J e d a n dan života. ideal­ nog. Slast od moći. A k a k o je za ostvarenje te težnje za l o k o m o c i j o m g o t o v o neminovno potrebna ona faktična vlast. to j e k r a j n j e ograničena skala njegovih radosti. Ono što m e k o d p r i m i t i v c a n a j v i š e r a s t u ž u j e . s a m o p o sebi n e d u ž n o b e z a z l e n a d j e č j a z a b a v i c a . hvala! . U k o l i m a j e m o ž d a sjedio sin k o j e g m o g n e k a d a š n j e g š k o l s k o g d r u g a . nerijetko i p r e k o lešina — i s p a d a n e k a k o đ a s e s v e t e h v a l e v r i j e d n e s t v a r i . E n e r g u m e n za v o l a n o m — novovjeki Ikar. Kolporteri su izvikivali: novosti!. zajedno s ostalom m o j o m s k r o m n o m opre­ m o m . S u t r a š n j e A putnici. valjda. O č e v i d n o . mislio s a m : čemu toliko ž u r e ? Zar se boje da ne će stići na svoj dio patnje i gorkih saznanja? Za dugih samotničkih solilokvija u bolnici naučio sam da je svaka žurba uzaludna i svaki n e m i r j a l o v . afirmacija svoga golog ja. I m a t e li m o ž d a p r e k s u t r a š n j e n o v o s t i ? dva . s v e j e d n o s e o t k r i j e s m i s a o ili b e s m i s a o svega.strast l o k o m o c i j e . n a d m a t e r i j a l n o g stremljenja. p a i p r e k o ljudskih egzistencija. t v o r n i č a r t j e s t e n i n e ili g l a v n i a k c i o n e r u d r u š t v u z a e k s p l o a t a c i j u n e z n a m č e g a .. uredila i brižno izglačala dobra moja bolničarka. Iskrpala mi je i košulju. s v e j e d n o s e d o č e k a s v e ..N e . Prošao sam pored Sutrašnje željezničke stanice. i porasla do grdnih razmjera? J e d n o malo. Odakle u čovjeku ta duboka strast za š t o b r ž i m k r e t a n j e m u p r o s t o r u .

D o b o l j e g r j e š e n j a . P r o m a t r a m sa z a n i m a n j e m biljke u n a o k o l o i trudim se da se s v a k o j sjetim l a t i n s k o g i m e n a . d o s a d nepoznati osjećaj strepnje nad dragocjenošću: u k o v č e g u su i arci m o g dnevnika koje sam ispisao u bolničkoj dokolici. o p r i h v a t a n j u v o j n o g b u d ž e t a per acclamationem. S a d mi j e to neshvatljivo. regbi. i sâm sam nekad podlijegao. n a n j e n o m m j e s t u . i sjeo na klupicu u rondou oko v o d o s k o k a s crnčićem od lijevana željeza. u mali gradski park. malko umoran od nesviknutosti na hodanje. Ipak. i još k a k o podlijegao. k a k o se u teatru u u t o r a k d a j e Carmen a u p e t a k Traviata. k a m e n temeljac amo. i k a k o su ove godine zaka­ snile p r v e trešnje. i d e n e k a k o n a p r i j e d ! Z a d n j e t a b a k e s Malim oglasnikom u z e o s a m p r e d a se na k o l j e n a . Ali javlja se i mali. toj groznici v r e m e n a ! S a d m i se čini k a o d a s a m se čitavog vijeka s a m o žurio da još danas pojedem i sutrašnji. I tad prestanak razumijevanja za one p r v e v o l i m o nazivati mudrošću. k a k o t e k m o r a d a izgledaju . s k r u p n i m naslovima о p r e d s t o j e ć e m sa­ s t a n k u » v e l i k e č e t v o r i c e « ili » š e s t o r i c e « . Eto. p r e d spavanje. о p r o t e s t n i m n o t a m a . a proljeće zna k a t k a d biti z a s j e d n o ! ) . Z u r e s e l j u d i . i b e z n a š e g u č e š ć a . ž u r e . i naše rođene i tuđe.N e ! T o g a nema! Do toga još nismo došli. prostro sam na klupu poda se (jer zemlja j e još vlažna. P o t o m na­ b r a j a m š t o d a n a s t r e b a d a u č i n i m . T o ću pročitati večeras. Zrelom. T e tako. Za uzvrat. N a toj v o d o d j e l n i c i života valjda počinje ono što se z o v e : starost. s v i j e t . ( M a l k o iščilio čovjek i m a tu m a l u prednost: nije m u teško naći razonode. P r o š a o sam ulicom gdje j e n e k a d za p r o z o r o m plutala u mjesečini d j e v o j a č k a v o d e n a glava. Šašav posao! A k o sam dobro shvatio u čemu j e stvar. A z a š t o ? K u d a to hoće da s t i g n u ? A ipak. i preksutrašnji obrok života. p r e s t a j u b i t i s h v a t l j i v e tolike stvari. poniznom mudrošću. P r o š a o s a m i m i m o kuću gdje je stanovao m o j negdašnji učitelj violine. i to n a j č e š ć e slaba. zubni k a m e n a c tamo. S m i j e š n o n a t e z a n j e s v r e m e n o m ! P o n e k a d m i se čitava povijest čovjeka na zemlji privida k a o povijest te utrke s vre­ m e n o m . P r v e tabake novina. t r e b a d a iz b o l n i c e i z n e ­ sem m o j kartonski kovčeg (ovaj put. definitivno kartonski) i d a iz » p o l o g a v r e d n o t a « p r e d i g n e m v i o l i n u . nezalaznim d a n a s . Ima jedan momenat k a d popusti u n a m a težnja ustremljena na­ prijed i z a p o č n e težnja zadržavanja i u s p o r a v a n j a t r a k e v r e m e n a . T o jest. P r i m i r i s a o s a m i spi­ sateljske slasti. u d a t i m g o d i n a m a i s d a tim i s k u s t v i m a . T a i o n a k o u n o v i n a m a pišu uvi­ j e k i s t e s t v a r i : k a k o j e g o s p o d i n p r e d s j e d n i k v l a d e p o l o ž i o k a m e n te­ m e l j a c i k a k o »Periodont« odstranjuje zubni k a m e n a c . treba n a o p a k o proživjeti čitav jedan život. p a da bi se odatle napisala j e d n a . doći ć e m o već i do t o g a ! J e r svijet napreduje. P r i j e s v e g a . knjiga! ( P i t a m se. M o m e n a t k a d u m r e o n a ž e đ s u t r a š n j i c e i. postaju nam shvatljive n e k e druge stvari. kupio sam novine i pošao dalje. K a o š t o v e ć .) I čisto se j e d i m k a d se p o n e k o g imena ne m o g u da prisjetim. pod starost sam iskusio i to: što znači posjedovati j e d a n r u k o p i s . to ću predati u p o h r a n u na željezničkoj garderobi. prestalo m i je biti shvatljivo. r o d i se želja za j e d n i m velikim. N o doći ćemo. Stigao sam.

V r a t n u m a r a m u . šutljiv č o v j e k . N e . i na svoj način. T a k v i m u d r a c i žive p o s t o t i n u i d v a d e s e t g o ­ d i n a ! . U p r o l a s k u već s a m vidio p o izlozima n e k a k v e m a r a m e s oti­ snutom g e o g r a f s k o m kartom. N e .. o v a k a v k a k a v sam. O p e t u z i m l j e m s k l u p e z a d n j e t a b a k e novina.o n e d r u g e . n a p i s a n e b e z t o g a ! ) . Optočen čivitnim p o j a s o m m o r a i bez počinka opkoljavan kruženjem v r e m e n a koje u č a r a n o oko njega struji. Mlad. b l i ž u s a m o j o s o b i . D i ž e m oči sa z a m o r n o g p e t i t a . ni to.. s otisnutom s e d m i c o m s r d a c a i a s o m karona. Suhonjav. N a prvi m a h . Ali zaboravljate da sretnim sticajem okolnosti žene imaju dva uha. h o ć u d a m o j o j b o l n i č a r k i p o ­ klonim za u s p o m e n u n e k u malenkost. zdrav momak traži se kao pivničarski pomoćnik. bar nešto s o b o m doprinesem očovječenju čovjeka. bolje su i te n e g o one druge. t i b e t a n s k i m u d a r . A p o r e d t o g a . i za­ ž m i r i m p r e k o r e a l n i h m o g u ć n o s t i Malog oglasnika u moje magličasto t r e p e r a v e p r o s t o r e . b i š t e m o č i m a p o p e t i t u Malog oglasnika.. m u d r o čudesna p o d u d a r n o s t ! Otprilike tom istom logikom služili su se n e k a d poetski taknuti teolozi da bi se m o g l i diviti savršenstvu b o ž j e g stvora. Z a v o z i m s e u m a š t a n j a i b l a ž e n o ž m i r i m na b l a g o m p r o l j e t n o m s u n c u . B l a g o đarim i ja gospodu!« A p r e d suton. » T o je istina. ako je uopće obilježen. kao naručeni b u k e : p r e d a š b a n k n o t u i ceduljicu s a d r e s o m . u n j e ž n o m . » T a č n o . I m a u m o m e k r a j u j e d a n zelen. pokušat ću da se p o l a g a n o uspentram uz onaj grobljanski brijeg i potražim grob m o g starog učitelja. m e đ u p u p o v i m a о . to b i bila s t a n d a r d n a f o r m a l n a pažnja. j o š blijedom lišću d r v e ć a . Kompanjon s poslovnim iskustvom i manjim kapitalom prima se u veoma unosan posao. ili što slično. g u s t o o b r a s t a o .. sidrima i sirenama. N e . T r e b a t će da p r o n a đ e m takvu knjigu u kojoj bi se našli skupa i njen i m o j ukus. P o n i o s a m zlataru famoznu d u g m a d s k a m e j a m a . T o sad m a m i m o j u m i s a o . u o d j e l j k u Namještenja i uposlenja. osjetio sam se u dužnosti da m u povjerim m o j e sumnje u komercijabilnost t a k v e r o b e : d a n a s to zacijelo niko više ne traži. m a l k o koristan. s t a k v i m č o v j e k o m n i j e r e d l u k a v č i t i ! P r u ž a j u ć i m u d u g ­ mad. N e . on već odavna f a t a m o r g a n s k i lebdi n a d m a g l i c a m a mojih snova. ne­ napučen otočić s ruševinama starog benediktinskog samostana. k a d sunce m a l a k š e .. to nije za m e n e . rekao s a m mu. ali t r g o v a c na p r a g u veli da se t a k v e m n o g o nose. r a s k l a p a m ih. Sva­ k a k o . Učinile su mi se malčice n e u k u s n e .p u n i s u ih izlozi! A l i ne. nije bilo p r o b l e m a : j e d n u o d onih k n j i g a k o j e o n a voli . n e k u l i č n u s t v a r č i c u . Z a t i m .. N e k a d se govorilo da tamo namjeravaju urediti koloniju za r a s p u š t e n u djecu. P o m i š l j a m d a bih m o ž d a t a m o m o g a o biti m a l k o . P o suhonja­ v o m licu razlio se osmijeh. p a okreneš leđa i ne s a č e k a v š i d a vidiš k a k o iz­ g l e d a to cvjetno otjelovljenje tvoje nježne pomisli. N a d a m n o m . uprav k a o m u š k a r c i dvije r u k e : dadu se prepraviti u naušnice«. Potražit ću i R a d i v o j e v humak. Stidljivo gajim još s a m o tu m a l u a m b i c i j u : da. Možda bih m o j o m ranjavošću uspio da p o m a l o o m e k š a m one odveć grube oblike u kojima vitalnost p r o v a l j u j e i z t e n e s r e ć n e z a n e m a r e n e d j e c e ..

sjednici dobra od toga: mir sa VI. s bolom . već da to oko m e n e š u m e m o j a minuia proljeća. odjela od 5. sa životom . a ono se. U stvarima je jedna luda zbrka i jedna m u d r a harmonija. p o p u š t a j u ć i navici k o j u s a m dobio za d u g i h m j e s e c i s a m o ć e m e đ u zidovima bolnice. V e d a r s u n č a n i d a n . s novim strujanjem sokova p o d zimskom otvrdlom ko­ rom. o p e t m i se čini da nije bio siromašniji od života drugih. Z a r se n a t a k o m a l o sav život s v e o ? J e li to s t a r o s t . u snenim p a z u š c i m a g r a n a . S v a k o j e od njih j e d n o m i t a r e n j e : iz n j e g a k l i s n e b i ć e u n o v o m perju i uzlijeću к suncu sa cijukom novim. zapođijevam unutrašnja obračunavanja. T a j je o b a š a o čitav svoj k r u g . kao da to nije roj m l a d i h m u š i c a što oko m o j e glave igra tjeran u kovitlac d a š k o m vjetra koji p o tek p r o s u š e n o j zemlji šara male virove prašine. n a d a m n o m podne bez ruba. m a koliko uzaludan. i gle. u m o r ? Ili posljednja. A ono se negdje pod starost odjednom opet javi i snažno provali na s u n c e . odjela na 3. vrhovna m u d r o s t : k r a j n j a o d r e k a s v e g a ? Ne znam. ponovo razbudi i glasa.i j a n e m o g u d a zamislim v e ć e ni stvarnije s r e ć e : sve želje šute i čula dremlju. g.) .i preplavljenost suncem. a misli imaju p r a z n i č k o ruho i bijele skrštene r u k e . K o m e j e d a n o d a to s p o z n a . to djetinjstvo z r a k a . Osjećam samo da nema stvarnijeg radošću. S k l a p a m p o n o v o oči. d o b r o je proživio svoj vijek. i k o r a hljeba. U m e n i tišina. Suočavam se sa s a m i m s o b o m . jedan pijani b e s p o r e d a k i j e d a n dulji smisao. IV. J o š jedno proljeće! S proljeća u nama uskrsavaju sva naša minula proljeća. N a k o n c u sviju staza stoji šutnja i m i r sa s v i m e : široki m i r sa b o l o m . uokolo prizori zemlje u dobroj poplavi sunca. 1957. (Primljeno za štampu u » R a d u « VI. I. p r e ž i v j e l o s t . T o su godovi d u š e . zauvijek p o k o p a n o . Č o v j e k vjeruje da j e proljeće. i k r p a neba sa š a k o m zvijezda n a d g l a v o m . M a koliko neosmišljen.sa s a m i m s o b o m . zaglušeno čitavim docnijim životom. Žmirim na m l a d o m proljetnom suncu i osjećam da sad već životu ne t r e b a t r a ž i t i d r u g o g cilja ni d u b l j e g s m i s l a . živka proljeće. za nj zauvijek umrlo. Čovjek vjeruje da j e njegovo djetinjstvo.k o j e se lijepi paučinica što putuje b e z cilja. Sravnjujem moj život sa životom drugih ljudi i nasto­ jim da se n e k a k o tješim. s l j u d i m a .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful